SOCIJALNA MEDICINA

1. Definicija socijalne medicine?

Socijalna medicina je nauka o organizovanoj primjeni savremene medicine u
zdravstvenoj zaštiti ljudskih grupa i naroda. Socijalna medicina se treba starati
da zdravstvena zaštita bide dostupna što većem broju ljudi, da
bude efikasna po rezultatima, a da istovremeno najmanje košta. Zadaci socijalne
medicinu su da:
- proučava zdravstveno stanje stanovništva
- proučava razne faktore koji imaju uticaja na zdravlje ljudi
- proučava sistem i organizaciju zdravstvene zdrvstvene zaštite i zdr. djelatnosti
- proučava uticaje i mogućnosti primjene savremenih naučnih i tehničkih
dostignuća u sistemu zdr. zaštite
- proučava ekonomiku zdravstvenog poslovanja
- unapređuje zdravstveno prosvjećivanje stanovništva
- učestvuje u edukaciji zdravstvenih radnika
- uspostavlja zdravstveni informacioni sistem

Metodološki postipak u socijalnoj medicini podrazumijeva:

- uočavanje činjenica (problema)
- traženje veza među činjenicama
- postavljanje hipoteze (pretpostavke) o mogućim uzrocima
- prikupljanje novih činjenica, njihova klasifikacija i analiza
- zaključivanje i predlaganje mjera
2. Faktori okoline koji utiču na zdravlje?
Fizičko okruženje podrazumijeva životni okoliš sa svim njegovim elementima,
kao što su: hrana, higijena i prebivalište te fizikalni (npr. buka, vrućina) i
kemijski agensi (npr. zagađenje okoliša, opasne tvari na radnome mjestu) te
biotičke čimbenike (mikroorganizmi). Učinak čimbenika okoliša ovisi o prostoru
i vremenu njihovog djelovanja, intenzitetu (dozi) i izloženosti, međusobnim
interakcijama, kao i o ciljnoj populaciji na koju takvi čimbenici djeluju. Opisana
kompleksnost rezultira «rupama» u postojećem znanju, što nameće potrebu za
kontinuiranim i interdisciplinarnim istraživčkim radom kao conditio sine qua
non u napretku na ovom području. Samo takav multisektorski i
interdisciplinarni pristup omogućava stvaranje dovoljno velikih, pouzdanih i
znanstveno utemeljenih baza podataka, izmjenu i uspoređivanje informacija,
kao i kvalitetnije objedinjavanje, analizu i interpretaciju rezultata.
Navesti napore EU za očuvanje okoliša....
3. Stopa mortaliteta ili stopa smrtnosti (pojam mortalitet potiče od latinske reči mors
što znači smrt) je godišnji broj smrtnih slučajeva (od bolesti ili generalno) na
1000 stanovnika. Ova mjera se razlikuje od stope morbiditeta, koja predstavlja broj
oboljelih u odnosu na ukupno stanovništvo.
Razlikuju se:
1. opšta stopa mortaliteta, broj umrlih na 1000 stanovnika tokom jedne godine. 2.
fetalna stopa mortaliteta ili stopa mrtvorođenja, je broj fetalnih smrti u odnosu na
ukupan broj rođenja u datoj godini (računajući i živorođenja i mrtvorođenja). 3. stopa
maternalnog mortaliteta, je odnos između broja smrti trudnica i broja živorođenih ili
sume živorođenih i fetalnih smrti tokom jedne godine. 4. stopa infantilnog mortaliteta
ili stopa smrtnosti odojčadi, godišnji broj umrle djece mlađe od godinu dana na 1000
živorođene djece.
U odnosu na uspjeh ili neuspjeh medicinskog tretmana ili operacije, razlikuju se:
1. rana stopa mortaliteta, broj smrti u ranoj fazi tekućeg tretmana. 2. kasna stopa
mortaliteta, broj smrti u kasnoj fazi tekućeg tretmana.
Pošto se opšta stopa mortaliteta računa na ukupno stanovništvo može dati pogrešnu
vrijednost kao pokazatelj. Na primjer, broj smrti na 1000 stanovnika u razvijenim
zemljama može biti viši nego broj smrtnih slučajeva u manje razvijenim zemljama,
uprkos boljem ekonomskom standardu i zdravstvenoj njezi. Ovo je posljedica starijeg
stanovništva koje odlikuje uglavnom razvijene zemlje, koji imaju veću vjerovatnoću
da će umrijeti u toku jedne godine, tako da će ukupna stopa smrtnosti biti viša , iako
je za pojedinačne godine stopa smrtnosti niža nego u nerazvijenim zemljama. Najbolji
pokazatelj mortaliteta su tablice mortaliteta koje posmatraju mortalitet posebno za
svaku godinu. Tablice mortaliteta su potrebne da bi se dobio sintetički pokazatelj
očekivano trajanje života koji obuhvata mortalitet u svim godinama starosti.
4. Medicinska etika??
Medicinska etika se bavi ispitivanjem načina na koji se realizuju (primjenjuju)
moralne vrijednosti, norme (i principi) u praktičnim i naučno-istraživačkim
medicinskim situacijama. Medicinska etika je skup načela i pravila prema
kojima se procjenjuju postupci ljekara i drugih zdravstvenih radnika kao dobri
ili zli. Ona je dio opće etike i temelji se na moralnim principima i medicinskom
znanju i iskustvu. Kao dio opće etike, odnosno kao dio određene društvene
zajednice, i medicinska etika je slika ukupnog
stanja u toj zajednici. Tako smo u vrijeme II svjetskog rata imali potpuno
gaženje tada važećih principa medicinske etike. Načela na kojima se zasniva
medicinska etika:
- život je najveća vrijednost i najveće dobro: sveto, jedinstveno i neponovljivo
- čini dobro ne nanosi štetu
- načelo istinitosti i povjerenja
- jednakost i autonomija pacijenta
- načelo prava i obaveze svih ljudi
- saradnja i dobri odnosi među zdravstvenim radnicima
- stalno učenje i usavršavanje
5. Porodična medicina predstavlja oblik organizovanja primarne zdravstvene
zaštite stanovništva, koji je dosta prihvaćen u svijetu. Porodica predstavlja
osnovnu zajednicu ljudi čije specifičnosti imaju velikog uticaja i na zdravstveno
stanje njegovih članova.
Postojeći dispanzerska organizacija zaštite zdravlja dijeli porodicu prema dobi i
vrsti aktivnosti, pri čemu se najčešće izgube iz vida uticaju porodice. S druge
strane narušen je jedan od važnih principa zdravstvne zaštite, a to je princip
kontinuiranosti. Timovi zdravstvene zaštite rješavaju manje od 50% svih
zdravstvenih potreba svojih korisnika i manje se angažuju na promotivno-
preventivnom radu.
Porodična medicina pruža zdravstvenu zaštitu kompletnoj porodici, i to kako u
ambulanti kojoj porodica pripada, tako i u kući, kroz preventivni rad, i liječenje.
Porodičnu medicinu sprovodi tim porodične medicine na čelu sa doktorom. U
timu je još patronažna sestra, te sestra u intervenciji i trijažna sestra na
kartoteci. U zavisnosti od broja timova koji rade u jednoj ambulanti, broj
sestara u intervenciji i kartoteci se može smanjiti, tako da jedna sestra opslužuje
dva tima. Doktor porodične medicine provodi 60-70% svog radnog vremena u
ambulanti, a ostatak na terenu u kućnim posjetama. Patronažna sestra oko 80%
svog radnog vremena provodi na terenu, a samo 20% u
ambulanti. Dobra saradnja između doktora i patronažne sestre je ključ uspjeha
tima porodične medicine. Porodična medicina predstavlja znatno jeftiniji oblik
organizovanja primarne zdravstvene zaštite, jer rješavajući veći dio
zdravstvenih potreba stanovništva, smanjuje potrebe za sekundarnom i
bolničkom zdravstvenom zaštitom.
6. Tehnologija i zdravlje???
7. Invalidnost???
Invalidnost je fizički ili mentalni nedostatak, koji ograničava osobu u jednoj ili
više životnih aktivnosti. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, invalidnost
može uzrokovati probleme u vezi pokretnosti, komunikacije,
usvajanja znanja i učenja, brige o sebi, društvenosti itd. Invalidnost zahtijeva
stručnu medicinsku skrb.  Nastoje se uvesti pomoćna sredstva za kvalitetniji i
lakši život. Najpoznatije su invalidska kolica.
8. Alkoholizam, narkomanija, pušenje???
Ove bolesti spadaju među najrasprostranjenije u svim dijelovima svijeta. Ovdje
svrstavamo: nikotinomaniju, alkoholizam i narkomaniju.
Socijalnu medicinu kod ovih bolesti interesuju socijalno-medicinske posljedice
ovih bolesti. Te posljedice se manifestuju poremećajima odnosa u društvenoj
zajednici, povećanje bolovanja i odustvovanja sa posla, povećanje saobraćajnih
nesreća, povećanje hroničnih bolesti, skraćenje života, porast kriminala,
povećanje troškova liječenja, smanjenje produktivnosti rada …
Od alkoholizma danas u svijetu boluje jako veliki broj ljudi. Procjenjuje se da
12% odraslog stanovništva u Zapadnoj Evropi i Sjevernoj Americi boluje od
alkoholizma, a da još oko 6% ima porodične i profesionalne probleme zbog
alkohola.
Rasprostranjenost narkomanije je takođe velika i procjene o broju narkomana u
svijetu se kreću od 20 - 200 miliona.
Pušenje ili nikotinomanija spada među navike ili bolesti, koja uzrokuje najviše
smrtnih slučajeva i invaliditeta. Jako veliki dio kardiovaskularnih i
cerebrovaskularnih oboljenja, te melignih tumora su uzrokovani pušenjem. To
za sobom povlači velike troškove za liječenje, a istovremeno znači smanjenje
prihoda u društvu.
9. Socijalno-medicinska dijagnostika predstavlja posebnu metodologiju za
mjerenje zdravstvenog stanja stanovništva, prikupljanjemniza specifičnih
demografskih, bioloških, tjelesnih, mentalnih, sociometrijskih, genetskih
pokazatelja, te pozitivnih i negativnih indeksa zdravlja.
Elementi socijalno-medicinske dijagnostike su:

- demografska slika (broj stanovnika, gustina naseljenosti, struktura

stanovništva)
- vitalni događaji (natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj, sklapanje i razvod
braka, migracije)
- pozitivni indeksi zdravlja (antropometrija, psihometrija, sociometrija, biološki
standardi)
- negativni indeksi zdravlja (dojenačka smrtnost, maternalna smrtnost,
očekivano trajanje života, morbiditet,
nesposobnost za rad, invalidnost).

Podatke za socijalno-medicinsku dijagnozu dobijamo iz:

- matičnih službi i službi za statistiku (broj stanovnika, struktura stanovništva,

broj rođenih, broj umrlih, sklopljeni i razvedeni brakovi, broj umrle dojenčadi,
ekonomski pokazatelji)
- redovne zdravstvene evidencije (morbiditet- obolijevanje stanovnitva,
mortalitet, pružene zdravstvene usluge, mreža zdravstvenih ustanova,
hospitalizacije)
- skrining (ciljani pregled većeg broja ljudi radi sticanja uvida u neki aspekt
njihovog zdravlja)
- anketa (prikupljanje željenih podataka na osnovu posebno sročenih pitanja)
10. Zarazne bolesti???
Zarazna ili infektivna bolest je klinički evidentno
oboljenje ljudi i životinja izazvano patogenim mikrobnim uzročnicima
uključujući viruse,bakterije, gljivice, protozoe, rikecije, kao i prionima. Zarazne
bolesti iskazuju široki spektar mogućih simptoma i kliničkih slika razvoja
bolesti. Simptomi se mogu javiti u roku od nekoliko dana, sedmica ili čak godina
od zaraze. Zarazne bolesti se nekada klasifikuju kaokontagiozne bolesti zbog
njihove mogućnosti prenosa sa oboljele na zdravu jedinku. Putovi širenja
zaraznih bolesti jesu načini i sredstva kojima se mikroorganizmi (zarazne klice)
prenose od izvora zaraze do novog domaćina. U vezi s ulaznim mjestom zaraze
(prodor uzročnika u organizam), za različite zarazne bolesti postoje pojedinačni
specifični načini ulaza u organizam ili pak pojedini uzročnik može ući na više
načina. U osnovi, tri su mjesta ulaska mikroorganizama (zaraznih klica ) u
organizam: 

1. dišni sustav
2. probavni sustav
3. koža i vidljive sluznice

Zarazne bolesti, stoga, mogu se širiti: 

1. dodirom (kontaktom) 
- neposrednim ili direktnim, 
- posrednim ili indirektnim, 
2. hranom,
3. onečišćenom vodom,
4. zrakom, 
5. onečišćenom zemljom,
6. putem člankonožaca (artropodi – insekti, npr. krpelj),
7. putem posteljice – transplacentarno u tijeku trudnoće.

Također se putovi širenja bolesti mogu definirati na sljedeći način:

1. izravni dodir putem:
- kože i sluznica (poljubac u usta, spolni odnos, rukovanje, ugriz),
- krvi (transfuzija, placenta),
- velikih kapi (kašalj, kihanje),
2. posredni dodir putem zaraženih predmeta, hrane, vode i zemlje,
3. zrakom (male kapi i prašina),
4. putem člankonožaca (artropoda).
Prema karakteristikama u vezi s putom prijenosa uzročnika zarazne bolesti i
ulaznim vratima, iz praktičnih se razloga zarazne bolesti u epidemiološkoj
praksi razvrstavaju u tri skupine:
1. bolesti koje se prenose respiratornim putem – ulazno mjesto su dišni putovi:
- infekcija kapljicama i zrakom: dječje zarazne bolesti – difterija, hripavac,
ospice, vodene kozice, rubeola te streptokokna angina, meningitis, tuberkuloza
pluća i većina drugih respiratornih infekcija (viroze i dr.),
- infekcija prašinom: tuberkuloza pluća, plućni antraks, Q-groznica, tularemija,
stafilokokne i streptokokne infekcije,
2. bolesti koje se prenose crijevnim putem – ulazno mjesto je probavni sustav
(tzv. bolesti prljavih ruku): 
- infekcije hranom: trbušni tifus, paratifus, dizenterija, alimentarne
toksikoinfekcije (tzv. trovanje hranom), infektivni hepatitis („žutica A“, „žutica
E“), dječja paraliza, Q-groznica,
- infekcije vodom: trbušni tifus, paratifus, dizenterija, kolera, infektivni
hepatitis, dječja paraliza i druge enteroviroze,
3. transmisivne i druge zarazne bolesti – ulazno su mjesto koža i vidljive
sluznice: 
a) bolesti koje prenose člankonošci (insekti):
- nekrilati insekti: 
uši: pjegavi tifus, povratna groznica, rovovska groznica,
buhe: bubonska kuga, murini pjegavac,
krpelji: Q-groznica, krpeljni encefalitis, Lyme borelioza (eritema migrans), 
grinje: tsutsugamushi groznica,
- krilati insekti:
komarci : malarija, žuta groznica, dengue groznica, razne vrste encefalitisa,
muhe: bolest spavanja, antraks, tularemija, trbušni tifus,
b) zoonoze (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude): antraks, bjesnoća,
tularemija, leptospiroze, psitakoza/ornitoza (ptice, papige), salmoneloze, 
c) infekcija rana: tetanus, plinska gangrena, erizipel, sepsa,
d) kožne zarazne bolesti: tuberkuloza kože, furunkuloza, flegmona,
e) očne bolesti: trahom, epidemični konjunktivitis, gonoreja oka.
11.Antropometrija???
Antropometriju (grč. antropos = čovjek; metrein = mjeriti) određujemo kao
metodu antropologije «kojom se vrše mjerenja ljudskog tijela, njegovih dijelova i
funkcionalnih sposobnosti. Mjerenja se vrše na tijelu čovjeka (somatometrija) ili
na kosturima (osteometrija). Mjere se udaljenosti između pojedinih točaka na
tijelu (metričko mjerenje) i kutovi što ih tvore određene ravnine i linije tijela
(goniometričko mjerenje).» Ergonomija se služi antropometrijskim podacima u
svrhu oblikovanja najboljih oblika i dimenzija strojeva, alata, naprava, radne
okoline i proizvoda, prilagođenih antropometrijskim osobinama čovjeka.
Razlikujemo sljedeće antropometrijske pojmove:
a) statička mjerenja
b) dinamička mjerenja
c) mezostabilne antropometrijske varijable
d) mezolabilne antropometrijske varijable
a) Statička su mjerenja dio tzv. statičke antropometrije. Ta se
antropometrija bavi statičkim antropometrijskim varijablama, u slučaju da
tijelo čovjeka miruje. Sva radna mjesta ne opterećuju jednako čovjeka i
njegove organe. Ima radnih mjesta kod kojih prevladava relativno
mirovanje. U statičkoj se antropometriji mjere sve statičke dimenzije
tijela, dimenzije koje predstavljaju osnovne informacije o morfološkim
svojstvima neke populacije.
b) Kod dinamičkih mjerenja (dinamička antropometrija) zanimljive su
informacije o dinamičkim antropometrijskim varijablama kada je tijelo u
gibanju.
c) Mezostabilne varijable. «Za antropometričke varijable vrijedi zakon o
relativno jedinstvenom rastu koji dozvoljava da se predvidi, u odnosu na
visinu tijela, čitav niz različitih tjelesnih dimenzija. » Te antropometrijske
varijable nazivamo mezostabilnim varijablama
d) Mezolabilne antropometrijske varijable su one varijable kod kojih ne
vrijedi zakonitost relativno jedinstvenog rasta, jer su pod znatnim
ekološkim utjecajem. Ovdje pripadaju: tjelesna težina, obujam prsnog
koša, opseg pojedinih dijelova ekstremiteta u odnosu na tjelesnu visinu.
Na osnovi tih varijabli izabiru se antropometrijske mjere u ergonomiji. Te
se mjere oslanjaju na tzv. antropometrijske točke.
12. Zdravstvena zaštita i nivoi???
Zdravstvena zaštita predstavlja način ili skup mjera koje imaju za cilj da
obezbjede što bolje zdravlje pojedinca, kao i cijele zajednice. Mada se
zdravstvena zaštita provodi primjenom svih mjera za poboljšanje zdravlja ljudi,
ona se može podijeliti prema mjerama koje se poduzimaju, kao i prema nivoima
na kojim se
pruža. Mjere koje se primjenjuju u zdravstvenoj zaštiti mogu se razvrstati u
nekoliko grupa:
- mjere za unapređenje zdravlja (obezbjeđenje što povoljnijih higijenskih,
ekonomskih, socijalnih i drugih uslova koji utiču na zdravlje)
- mjere za suzbijanje i sprječavanje bolesti
- mjere za rano otkrivanje bolesti - svakodnevni pregledi, sistematski i kontrolni
pregledi, skrining pregledi
- mjere za liječenje bolesti
- mjere rehabilitacije (ublažavanje posljedica bolesti) - može biti medicinska,
psihička, profesionalna i socijalna rehabilitacija.
Osnovni nivoi zdravstvene zaštite su: primarni, sekundarni i tercijarni.
Primarni nivo zdravstvene zaštite se odvija u domovima zdravlja i predstavlja
osnovnu zdravstvenu zaštitu koja obuhvata: prvu i hitnu medicinsku pomoć,
opću medicinsku zaštitu (porodičnu medicinu), periodične i sistematske
preglede,zdravstveni odgoj,higijensko-protivepidemijske mjere, zaštita zubnog
zdravlja, nabavka i distribucija lijekova, zaštita osjetljivih i rizičnih grupa
stanovništva. Provode je ljekari i specijalisti porodične medicine (opće medicine),
stomatolozi, farmaceuti, te specijalisti pedijatrije i ginekologije.
Sekundarni nivo zdravstven zaštite provode specijalisti i sprovodi se dijelom u
bolnici (bolničko liječenje), a dijelom u specijalsitičko-konsultativnoj djelatnosti.
Specijalističko-konsultativna djelatnost može biti organizovana i u okviru doma
zdravlja.
Tercijarni nivo je visokodiferencirani vid zdravstvene zaštite koji se provodi na
klinikama. Osnovna načela i principi zdravstvene zaštite kod nas su trenutno u
fazi definisanja jer se nalazimo u specifičnom periodu kada kompletno društvo
prelazi iz socijalističkog u tržišni sistem. U skladu s tim treba se transformisati i
sistem zdravstvene zaštite. U ranijem društveno-ekonomskom sistemu
zdravstvena zaštita je bila dužnost društvene zajednice. Sada bi i pojedinac i
porodica trebali biti jednako odgovorni za zaštiu zdravlja zajedno sa
društvenom zajednicom, odnosno državom. Zdravstvena zaštita treba da bude
dostupna svima, te da bude efikasna, racionalna i sveobuhvatna.
12. Vrste bolnica??
Bolnica je ustanova za liječenje bolesnika. Zadaća je bolnice da prima bolesnike
na liječenje i njegu; da stručno i statistički obrađuje svoj bolesnički materijal te
da rezultate objavljuje službenim putem ili u stručnim i znanstvenim
krugovima; da obrađuje medicinsku znanost i da odgaja liječnički podmladak i
pomoćno zdravstveno osoblje.Bolnice su javne i privatne. Javne bolnice moraju
primati bolesnike bez obzira na platežnu sposobnost. Po svom radu su opće i
specijalističke. Opće bolnice liječe bolesnike svih vrsta bolesti, dok su
specijalističke bolnice određene za liječenje posebnih vrsta oboljenja
(umobolnice, rodilišta, bolnice za rak, zarazne bolesti itd.) ili posebnih bolesnika
(npr. dječje bolnice).Opće bolnice mogu biti uređene samo za najnužnije
bolničko liječenje, a mogu imati i posebne odjele za stručno liječenje.
13.Međunarodna klasifikacija bolesti???

Infektivne i parazitarne bolesti Neoplazme

Bolesti krvi i krvotvornih organa kao i poremećaji imuniteta
Endokrine bolesti, bolesti ishrane i metabolizma
Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja
Bolesti nervnog sistema
Bolesti oka i adneksa oka
Bolesti uva i procesusa mastoideusa
Bolesti cirkulatornog sistema
Bolesti respiratornog sistema
Bolesti digestivnog sistema
Bolesti kože i potkožnog tkiva
Bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog tkiva
Bolesti genitourinarnog sistema
Trudnoća, porođaj i puerperijum
Bolesti perinatalnog perioda
Kongenitalne malformacije, deformiteti i hromozomske abnormalnosti
Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i labarotorijski nalazi koji nisu
klasifikovani na drugom mesta
Povrde, trovanja i posledice delovanja spoljašnjih faktora
Spoljašnji uzroci morbiditeta i mortaliteta
Faktori koji utiču na stanje zdravlja i kontakt sa zdravstvenom službom.
14. Porodica???
Porodica je izraz kojim se označava društvena grupa koja se sastoji od
supružnika i najbližih krvnih srodnika (roditelji i djeca) koji obično žive
zajedno.
15. Prirodni priraštaj???
Prirodni priraštaj po definiciji predstavlja promenu broja jedinki neke
populacije po jedinici vremena. Izraz prirodni priraštaj može se odnositi na bilo
koju životinjsku vrstu ali se najčešće koristi za ljudsku populaciju. Još češća je
primena tog termina u demografskom smislu, kao merilo promene broja
stanovnika jedne države, regije, pripadnika neke grupe ili ljudi na celom svetu.
16. Negativni indikatori zdravlja????
To su:
Stopa smrtnosti odojčadi
Stopa smrtnosti dece ispod 5 godina starosti
Stopa (odnos) maternalnog mortaliteta
Očekivano trajanje života na rođenju i za druga godišta
Stope mortaliteta specifične za određena godišta
Struktura mortaliteta
17. Natalitet i fertilitet????
Natalitet je stručni izraz kojim se koristi demografija a označava ukupno rađanje na
određenom području u određenom vremenu. Njegova visina se mjeri stavljanjem u
omjer broja rođene djece - obično samo živorođene - prema ukupnom broju
stanovništva. Najčešće se u razne svrhe razmatranja nataliteta i problematike uz to
vezane koristi stopa nataliteta.
Stopa nataliteta se obično računa na 1.000 stanovnika i to uz pomoć matematičke

formule   gdje noznačava traženu stopu a N broj živorođene djece na

određenom području u razdoblju za koje se izračunava stopa, najčešće u godini dana.
Pored stope nataliteta za određenu zemlju, moguća su i razna drugačija računanja, za
određenu regiju, za određene skupine stanovništva i slično.
Natalitet je viši u zemljama u razvoju od onog u razvijenim zemljama.
Plodnost ili fertilitet sposobnost je jedinki ili populacije, da imaju potomke.
U poljoprivredi, plodnost je sposobnost tla, da podrži rast biljaka, jer sadrži
dovoljno minerala i hranjivih tvari. Plodnost se može koristiti i kao metafora: npr.
"pasti na plodno tlo" ili "uroditi plodom".
Kao mjera, stopa fertiliteta broj je rođene djece po osobi, paru ili populaciji. Time se
iskazuje plodnost i definira potencijal za reprodukciju. Neplodnost je manjkava
plodnost.
Ljudska plodnost ovisi o čimbenicima prehrane, seksualnom ponašanju,
kulturi, instinktu, endokrinologiji, vremenu, ekonomiji, načinu života i emocijama.
Plodnost životinja obično nije ništa manje složena, a može prikazati zapanjujuće
mehanizme.
18. Dom zdravlja?

19.Uloge porodice???
Porodica se definira kao osnovna društvena ćelija i kao jedna od najsloženijih,
najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa. Ona zahvata vrlo različite strane
ljudskog života, pa zbog toga postoji čitavo bogatstvo značenja i objašnjenja, od
filozofskih, socioloških, psiholoških, vaspitnih, socijalnih, pa do ekonomskih i
pravnih. Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom,
do zaštite od napada i ugrožavanja slobode pojedinca. Danas su se funkcije
porodice promijenile, ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija, koja
ima veliku ulogu u životu svakog pojedinca i u svakom društvenom sistemu.
Biološka funkcija porodice, ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona individue,
zadovoljavanju emotivnih potreba, reprodukciji, tj. u rađanju i odgoju nove
generacije, odnosno produžavanju ljudske vrste. U društvenim odnosima u
kojim društvo preuzima brigu edukacije počevši od predškolskog uzrasta i dalje,
ova funkcija porodice se smanjuje. Također, na to je uticala i ekonomska
funkcija porodice - da li se odvija u njoj ili izvan nje, da li ženski članovi
učestvuju u obavljanju te funkcije. Za razliku od robovlasničkog i feudalnog
društva, kapitalistički način proizvodnje i buržoaski politički sistem udaljavaju
kako ženu tako i muškarca od same edukativne uloge u porodici. I biološka
funkcija porodice je pokazala svoju evoluciju.
20. Psihometrija?????
Psihometrija (grč. psiho... + metron- mjera) znanost je o mjerenju mentalnih
sposobnosti i procesa, tj. nastojanje da se duševne pojave
predoče matematičkim sredstvima. To uključuje mjerenja znanja, mogućnosti i
osobnosti. Velika pažnja se posvjećuje pojedincu, odnosno razlikama između
pojedinaca te razlikama između pojedinaca u grupi.Teorija psihometrije uključuje
nekoliko različitih podučja. Psihometričari su razvili veliki broj teorija korištenih za
razvoj mentalnih testova i analiziranje podataka prikupljenih tim testovima. Prvi
psihometrijski instrumenti su bili dizajnirani kako bi mjerili inteligenciju. Najpoznatiji
povijesni pristup psihometričkim instrumentima uključuje Stanford-Binet IQ test.
Psihometrija se također odnosi i na mjerenje mogućnosti čitanja, pisanja i
matematike. 
21. Masovne nezarazne bolesti su?

Veoma su raširene u populaciji. to su: Masovne hronične nezarazne bolesti: Bolesti

srca i krvnih sudova (ishemijska bolest srca, hipertenzija, reumatsko obolenje srca,
apopleksija mozga)Maligne bolesti. Povrede, Dijabetes, Mentalne bolesti,Bolesti
zavisnosti, Zubni karijes i dr.

22. Demografija???

Demografija je znanost o stanovništvu. Demografija istražuje i proučava zakonitosti i

pravilnosti u kretanju stanovništva, ustanovljuje kakve su vrste te zakonitosti, njihovo
kvantitativno i kvalitativno djelovanje i utvrđuje međusobne odnose kretanja
stanovništva s drugim društvenim i gospodarskim pojavama.
Demografija kao znanost o dinamici stanovništva obuhvaća proučavanje njegove
veličine, strukture i razdiobe, te kako se stanovništvo mijenja tijekom vremena zbog
rođenja, smrti,migracija i starenja. Demografska analiza može se odnositi na čitava
društva ili skupine definirane kriterijima
poput obrazovanja, nacionalnosti, religije i etniciteta.

23. Zdravstveni radnici:

Ljekar medicine i ljekari specijalisti, stomatolog, diplomirani inžinjer farmacije,

diplomirani inžinjer medicinske biohemije, dipl. sanitarni inžinjer, dipl. visoka
medicinska sestra, viša medicinska sestra, viši zubni tehničar, viši radni terapeut,
medicinsko-labaratorijski inžinjer,inžinjer medicinske radiologije,medicinska sestra
tehničar,ginekološko-akušerska sestra, pedijatrijski tehničar, farmaceutski tehničar,
stomatološki tehničar, sanitarni tehničar…

24. Vogralikov lanac zaraze

Kada govorimo o zaraznim bolestima, zakonitosti pojave ili odsutnosti

definirane su kao tzv. epidemiološki ili Vogralikov lanac. To znači: da bi se neka
zarazna bolest mogla pojaviti, a potom širiti, moraju biti ispunjeni određeni
uvjeti, a to su: 

1. izvor zaraze,
2. putovi prijenosa i širenja zaraze,
3. ulazno mjesto zaraze,
4. dostatna količina i virulencija uzročnika (npr. dovoljan je jedan mikrobacil
tuberkuloze da izazove bolest ako se poslože karike Vogralikovog lanca, dok je
za pojavu salmoneloze potrebno 10 – 10 000 i više, ovisno o vrsti salmonele),
5. osjetljivost ili dispozicija domaćina za dotičnu bolest (stanje imuniteta,
odnosno obrambena snaga organizma). 
Ti čimbenici međusobno su povezani. U praksi to znači da će izostajanje bilo
koje karike epidemiološkog lanca onemogućiti pojavu zarazne bolesti, odnosno
njezino širenje. 

25. Nacionalni dohodak???

Nacionalni dohodak je ekonomski pojam koji podrazumeva novonastalu vrednost u

privredi jedne zemlje u toku posmatranog vremenskog perioda, najčešće jedne godine.
Nacionalni dohodak koristi se kao agregatni pokazatelj dostignutog stepena razvoja
privrede. Vrlo je upotrebljiv i za upoređivanje razvoja privrede pojedinih zemalja.
Tada se obračunava nacionalni dohodak po glavi stanovnika (per capita).
Nacionalni dohodak izvodi se iz društvenog proizvoda umanjenog
za amortizaciju osnovnih sredstava.
Raspodela nacionalnog dohodka najznačajnija je komponenta ekonomske politike
jedne zemlje. Raspodelom se determinišu granice svih oblika krajnje potrošnje (lične,
opšte, investicione). U tom kontekstu, strukturu nacionalnog dohodka čini zbir lične
potrošnje, opšte potrošnje i akumulacije.
26. Crveni križ, UN????
Crveni križ ili Crveni krst je međunarodna humanitarna organizacija za pružanje
pomoći u ratu i u miru.
U ratu pomaže i štiti ranjene i bolesne vojnike, ratne zarobljenike te civilno
stanovništvo, pogotovo siročad i udovice. U miru se brine za narodnu higijenu,
pomaže žrtvama elementarnih nepogoda, izbjeglicama i socijalno ugroženima, a
posebnu pažnju poklanja djeci.
Crveni križ je osnovao švicarski filantrop Henri Dunant, potaknut stravičnim
prizorima kojima je svjedočio na bojištu nakon bitke kod Solferina godine 1859.
Djelovanjem Crvenog križa su u ratno pravo uvedeni humanitarni principi, najčešće
utjelovljene u Ženevskim konvencijama od kojih je prva donesena godine 1864.
U muslimanskim zemljama djeluje pod imenom Crveni polumjesec.

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i

sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje
tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo
je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske
odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije
ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila
na snagu 24. listopada 1945. nakon prihvaćanja od strane 51 države. UN je zamijenio
neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.
UN ima 193 države članice (2011.).[1] Gotovo sve međunarodno priznate države su
članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan, DAR Sahara. Sjedište
Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku.
Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno
vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg jeGlavni tajnik UN-a. U sastavu
UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao
npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.
27. Grane medicine???

 anatomija, citologija, histologija i embriologija, farmakologija (farmakologija i

toksikologija; klinička farmakologija), fiziologija čovjeka, genetika, genomika i
proteomika čovjeka, imunologija, povijest medicine i biomedicinskih znanosti,
neuroznanost, patologija...

28. Zdravstvena dokumentacija???

To su svi podaci koji se odnose na zdravlje pojedinca. Med. dokumentacija
uključuje: povijest bolesti (anemneze, status i tok bolesti), rezultate
labaratorijskih i dr. pretraga, specijalističko konzilijarne preglede, otpusna
pisma iz bolnica i rehabilitacijskih ustanova. A f-ja dokumentacije je da da uvid
u zdravstveno stanje bolesnika, omogući uspostavljanje dijagnoze, lakšu
komunikaciju.

29. Hipokratova zakletva????

"Kunem se Apolonom liječnikom, Asklepijem; Higijejom i Panakejom, svim

bogovima i božicama, zovući ih za svjedoke, da ću po svojim silama i savjesti držati
ovu zakletvu i ove obveze. Stoga ću učitelja ovoga umijeća štovati kao svoje
roditelje, njegovu ću djecu držati svojom braćom, a budu li htjeli učiti ovu
umjetnost, puočavat ću ih bez ugovora i bez plaće. Puštat ću da sudjeluju kod
predavanja i obuke i u svem ostalom znanju moja djeca i djeca moga učitelja. Učit
ću i đake koji se budu ugovorom obvezali i ovom zakletvom zakleli, ali nikoga
drugoga. Svoje propise odredit ću po svojim silama i znanju na korist bolesnika i
štitit ću ga od svega što bi mu moglo škoditi ili nanijeti nepravdu. Nikome ne ću,
makar me za to i molio, dati smrtonosni otrov, niti ću mu za nj dati savjet. Isto tako
ne ću dati ženi sredstvo za pometnuće ploda. Isto ću i pobožno živjeti i izvršavati
svoju umjetnost. Ne ću operirati mokraćne kamence, nego ću to prepustiti onima
koji se time bave. U koju god kuću stupim, radit ću na korist bolesnika, kloneći se
hotimičnog oštećivanja, a osobito zavođenja žena i muškaraca, robova i slobodnih.
Što po svojem poslu budem saznao ili vidio, pa i inače, u saobraćaju s ljudima,
koliko se ne bude javno smjelo znati, prešutjet ću i zadržati tajnu. Budem li održao
ovu zakletvu i ne budem li je prekršio, neka mi bude sretan život i ugled ljudi do u
daleka vremena; prekršim li ovu zakletvu i zakunem li se krivo, neka me zadesi
protivno."
Corpus Hipocraticum je nastao u Staroj Grčkoj između 5. i 3. stoljeća pr. Kr., te
je on u našoj kulturi izvorna točka svih liječničkih zakletvi i kodeksa. Radi se o
59 djela u kojima se govori o tadašnjim etičkim aspektima medicinskog rada.

30. Obavezna vakcinacija u BiH????

Po rođenju: 
BCG - Interdermalno; 
Hepatitis B - Intramuskularno 
Sa navršenim 1 mjesecom: 
Hepatitis B- Intramuskularno 
Sa navršena 2 mjeseca: 
Di-Te-Per - Intramuskularno;  protiv difterije, tetanusa i pertusisa
Polio - Oralno; 
HiB - Intramuskularno 
U 4 mjesecu: 
Di-Te-Per - Intramuskularno; 
Polio - Oralno; 
HiB - Intramuskularno; 
Sa navršenih 6 mjeseci: 
Di-Te-Per - Intramuskularno 
Polio - Oralno 
Hepatitis B - Intramuskularno 
U 13 mjesecu: 
MRP - Intramuskularno 
U 18 mjesecu: 
Polio - Oralno 
HiB - Intramuskularno 
U 5 godini života: 
Di-Te-Per - Intramuskularno 
Polio - Oralno 
U 6 godini života: 
MRP - Intramuskularno  protiv morbila, rubeole i parotitisa
U 7 godini života: 
Za (0,1,6) Hepatitis B - Intramuskularno 
U 14 godini života: 
Di-Te - Intramuskularno 
Polio - Oralno 
Rubeola - Intramuskularno 
U 18 godini života: 
Ana-Te- Intramuskularno 

31. Vitalni događaj????

vitalni događaji (rođenja, umiranja venčanja, pro-mena boravka itd.); na osnovu

njihovih podataka proučava se razvitak stanovništva