DEbatne

novosti
juli/august, 2014. godine
 Postanite dio
Debatne porodice
BESPLATNO!
Tim CKD-a je svim srednjim školama u BiH dostavio pozive za učlanjenje u debatni program
BiH u narednoj 2014./2015. školskoj godini. Poziv sa pristupnim dokumentima je dostavljen putem
maila direktorima škola i nadamo se da će srednje škole prepoznati prednosti koje nudi članstvo u
CKD-u, učenje o debati i razvijanje kritičkog mišljenja.

Ovo je jedinstvena prilika za srednjoškolce koji žele riješiti probleme u svojim lokalnim zajedni-
cama da iniciraju priključenje škole CKD-u i postanu dio velike svjetske mreže debatnih programa.

Procedura je vrlo jednostavna. Potrebno je da direktor škole i profesor koji će voditi debat-
nu sekciju dostave popunjene dokumente za članstvo (koji se nalaze na početnoj strani CKD-a) na
izvjestaji.ckd@gmail.com i od septembra postajete dijelom velike debatne porodice koja voli da uči
kroz igru, da organizira zanimljive radionice, da se zabavlja i mnogo da putuje. Budite dio jednog od
najstarijih i najkvalitetnijih debatnih programa u regionu. Čekamo vas!

Ovaj poziv se odnosi i na osnovne škole i na fakultete, s tim što molimo predstavnike ovih
obrazovnih institucija da nam se jave na mail izvjestaji.ckd@gmail.com, kako bismo im mogli dostaviti
dokumente posebno kreirane za ove institucije.

Centar za kulturu dijaloga

SADRŽAJ

- Riječ urednika
- CKD flash
- Novosti iz debatnih klubova
- Bivši/sadašnji debatanti pišu
- Izvještaji s Debatologije
- Tekstovi o toleranciji i diskriminaciji
2
 RIJEČ
UREDNIKA
Ismail Ćidić

Ko si ti?
V jerovatno ne postoji bolja prilika od trenutne situacije u Bosni i Hercegovini da se pokaže ko je
kakav. Toliko dešavanja, toliko događaja koji su obilježili posljednjih nekoliko mjeseci da je nemo-
guće, a da se neko ne pronađe u ovim situacijama. Strašni neredi su nas samo uveli u tunel, do prije
svega godinu dana, nezamislivih događaja. Bilo je nevjerovatno gledati ljude koji uništavaju imovinu
svih nas, imovinu koja je sačuvana i u najtežim vremenima. Ustvari, možda period od 1992-1995.
godine i nije bio najteži period. Ljudi su, koliko-toliko, znali šta ih može očekivati, dok je danas nemo-
guće znati šta će se sutra dogoditi, a da ne govorimo u sljedećim mjesecima ili godinama.

Da čitava situacija bude gora, zadesile su nas i poplave koje se ne pamte decenijama. Kao da
nije bilo teških situacija koje su nas pratile, ali, kad malo bolje razmislimo, možda smo to i zaslužili.
Možda i trebamo krenuti s nule i pokušati izgraditi novi i bolji društveni sistem.

“Šlag na tortu” došao je s najvećim događajem na svijetu - Svjetskim prvenstvom u Brazilu

gdje je naša reprezentacija nastupila prvi puta. I iako su trebali biti heroji, iako su trebali nositi ovaj
narod barem do privremenog osjećaja radosti i zaborava teških situacija, našli su se oni koji su i to
znali poprilično da pokvare. Viđali smo scene vrijeđanja, psovanja, ali scene paljenja zastave - simbola
države iznova nas iznenadi.

Na početku sam rekao da je nemoguće da se neko ne pronađe u svim ovim burnim situaci-
jama. Odlična prilika da provjerimo kakvi smo zapravo - čovjek samo kao komad krvi i mesa koji
sve ovo posmatra tek onako, ili čovjek kao emocionalno, razumom obdareno biće koje će pokušati
napraviti sve što je u njegovoj moći da stanje oko njega učini boljim. Ali ne samo to, biće koje će znati
da je suživot i tolerancija ključ za sretnije živote. I poklon, u poplavama uništenoj, školskoj bibolioteci
je dokaz da ne posmatramo nijemo sve ovo oko nas, zar ne?

Nisam pisao o svemu ovome bez razloga. Sve spomenute teme je ekipa Centra za kulturu
propratila i obilježila; od organizacije javne debate o neredima u našoj zemlji, preko poplava za koje
je Centar za kulturu dijaloga izdvojio poseban broj Debatnih novosti, pa sve do praćenja situacije u i
oko naše fudbalske reprezentacije. Nadam se da ćete uživati u čitanju ovog nešto “opuštenijeg” broja
vaših i naših Debatnih novosti!

3
 CKD FLASH
CIKLUS ONLINE DEBATA PROTIV DISKRIMINACIJE I NETOLERANCIJE

C KD je pokrenuo novi ciklus online debata sa ciljem preveniranja svih oblika diskriminacije i
netolerancije. Pozivamo srednjoškolce i studente iz BiH i zemalja regiona da se registriraju na
portalu Studomat.ba i pokažu svoje debatno umijeće. Prethodno iskustvo nije potrebno, ali za
svaki slučaj pročitajte pravila debatiranja. Najbolje debatante očekuju i vrijedne nagrade koje CKD
dostavlja na kućnu adresu. Zato, požurite, recite ne diskriminaciji i osvojite mjesečni džeparac, kn-
jigu i međunarodno priznat certifikat.

PRIPREME ZA TV DEBATE

U narednoj školskoj godini CKD ponovno pokreće ciklus TV debata. Pregovori sa državnom tele-
vizijom o snimanju emisija se bliže kraju a tim Centra za kulturu dijaloga već radi na kreiranju
forme, toka i scenarija debata. Snimanje emisija je planirano za jesen 2014. godine, a ko će imati
pravo učešća doznajte uskoro. Svi debatni klubovi mogu dostaviti prijedloge tema za TV debate,
kao i svoje ideje kako bi debate trebale izgledati. Sa nestrpljenjem čekamo vaše komentare i sug-
estije.

4
ISTRAŽIVANJE „IZAZOVI, PERSPEKTIVE I PROMOCIJA RAZVOJA DRUŠTVENO ODGOVOR-
NOG POSLOVANJA U BIH“

C KD je na osnovu prethodnih uspjeha u radu, kao i na osnovu promoviranja društvene odgov-

ornosti i transparentnosti u radu svih nevladinih organizacija, dobio priliku participirati u is-
traživanju „Izazovi, perspektive i promocija društveno odgovornog poslovanja u BiH“. Istraživanje
implementiraju Centri civilnih inicijativa i Centar za promociju civilnog društva. Cilj istraživanja je
ispitivanje mogućnosti i ključnih prepreka za bolju suradnju između Organizacija civilnog društva i
poslovnog/profitnog sektora u BiH.

IZBOR ZA ČLANOVE UPRAVNOG ODBORA IDEA-e

U pravni odbor IDEA-e, koji se sastoji od članica organizacija je pokrenuo izbor do tri nova člana
odbora tijekom Godišnje skupštine koja će biti održana 27. avgusta 2014. godine. Izbori će biti
održan tajnim glasanjem, a kandidati će biti birani za mandat od tri godine. U ime BiH u izboru će
učestvovati Nadina Balagić.

IDEA DEBATE EXCHANGE

D ana 19.07.2014. je započeo događaj IDEA Debate Exchange 2014. Ukupno 44 učesnika iz
sedamnaest različitih evropskih zemalja će razmijeniti ideje, i znanje u vezi sa debatom. Tren-
inzi će obuhvatiti teme kao što su izgradnja kapaciteta debatnih organizatora, osposobljavanje
trenera i načini širenja debate na veća područja.

PRIJAVE ZA VOLONTIRANJE NA CKD AKTIVNOSTIMA

C KD poziva sve debatante debatnih klubova iz BiH da se prijave za volontiranje tijekom aktiv-
nosti koje će u narednoj školskoj godini organizirati CKD. Ovo je prilika za usvajanje znanja o
organiziranju različitih događaja kao i za unapređivanje znanja iz debate. Kandidati trebaju biti
članovi debatnih sekcija u školama, poznavati osnove debate i dostaviti tekst o tome zašto žele
volontirati na e-mail adresu: izvjestaji.ckd@gmail.com.

5
 CKD KONKURSI
Postanite kourednik Debatnih novosti!

CKD nastavlja sa praksom angažiranja debatanata kao urednika Debatnih no-

vosti. Nakon Vesne i Stefana iz Banja Luke, naredni broj debatnih novosti će
urediti Ismail iz Behram-begove medrese Tuzla. Ukoliko vi želite postati koured-
nik (stalni ili privremeni) pošaljite svoje ideje za Debatne novosti na adresu
redakcije izvjestaji.ckd@ckdbih.com i postanite dio CKD uređivačkog tima.

Postanite predavač/debatant!

Nakon poziva za volontere/članove CKD tima, otvoren je poziv za predavače

– srednjoškolce. Ukoliko smatrate da imate osobine koje zahtijeva uloga pre-
davača na seminaru, prijavite se CKD-u do 01.09.2014. godine. Debatno iskust-
vo je neophodno kao i dobro poznavanje debatnih formata koji se koriste u
BiH i osnove poznavanja najpoznatijih svjetskih debatnih formata. Prednost
imaju debatanti koji su se već prijavili za volontera ( još nije kasno da se pri-
javite na volontersku poziciju), i/ili kourednika Debatnih novosti i koji su ost-
varili zapažene debatne rezultate. Prijava za predavača – srednjoškolca treba da
sadrži:
- Motivaciono pismo
- Listu debatnih uspjeha
- Kratki osvrt na temu „KP debanti format vs KPP debatni format“
- Pismo preporuke trenera debatne sekcije

Prijava se šalje na: izvjestaji.ckd@gmail.com

6
 POSJETI

DEBATOLOGIJU
I OSVOJI CERTIFIKAT,
KNJIGU I 50 KM
DŽEPARCA SVAKI
MJESEC!
VIŠE NA:
FACEBOOK.COM/DEBATOLOGIJA

7

JOŠ JEDAN
„OPROŠTAJNI“ GOVOR
„CKD porodica“ su riječi koje prvi put
čujem decembra 2011. godine. Čujem, ali ne
razmišljam o njima. Zapravo, ne shvatam nji-
hovo istinsko značenje. To je prvi debatni sem-
inar kojim sam kročila u svijet argumentovane
rasprave, te vraćam se kući puna impresija o
kritičkom razmišljanju, o novim ljudima iz cijele
Bosne i Hercegovine, nesvjesna toga da će ti
ljudi biti dio mog života naredne tri godine.
Još pod uticajem spomenutog seminara,
prijavljujem se na Regionalno takmičenje koje
8
Detalj s uručenja priznanja za učenicu
generacije
me kasnije vodi do Državnog. I tako sve počin-
je. Jedan seminar za drugim, jedno takmičenje
za drugim, nižu se kao biseri na ogrlici. Tri puta
sam držala oproštajni govor na plenarnim sk-
upovima, ali na svakom narednom seminaru se
pokazivalo da je taj govor bio suvišan, jer sam
ostajala. I sad, završih srednju školu, samim tim
nerado primorana na neprisustvovanje čestim
debatnim aktivnostima, dan mi uljepša Ismailo-
va molba da napišem članak za Debatne novo-
sti.
 Zanimljiva je činjenica da debatants- Nadam se da ću u budućnosti uspjeti da i njih
ka solidarnost ne prestaje završetkom sredn- nanižem dajući svoj doprinos CKD zajednici kao
joškolskog obrazovanja. Nisam jedini CKD-ovac zahvalnost prema onome što je ona dala meni.
koji je upisao Elektrotehnički fakultet u Banjoj I naravno, sve ovo ne bi funkcionisalo da nam
Luci. Dane strepnje pred prijemni ispit dijelio nije velike direktorice, prijateljice i pedagogice
je sa mnom i Banjalučanin Đorđe Rajić. Koliko Sanje Vlaisavljević koja ne štedeći sebe i druge
god se radovala stručnom usmjerenju i napre- čini sve da mladi ljudi iz Bosne i Hercegovine
dovanju, novim ljudima i samostalnom životu, osjete pripadnost CKD porodici.
ne mogu da iskreno ne žalim za ljudima koje
sam upoznala prije tri godine, za plenarnim
okupljanjima i sumiranjima cijelog radnog dana, NAŠ ODGOVOR:
te večeri uz gitaru i duge noćne razgovore. Zahvaljujemo se Heleni na tekstu u kojem je
Pamtiću sunčanu Vogošću, hladnu Banjaluku i spomenula gotovo sve ono što nju veže za Cen-
vjetroviti Mostar. tar za kulturu dijaloga. Vjerujemo da će sve ovo
biti neizbrisiv trag u nastavku njenog života.
Često razmišljam o tome kako je debata
prva i još uvijek jedina stvar u životu u kojoj sam Još jednom iskreno čestitamo Heleni na svim
2012. godine dala sve od sebe. Uloženi napor debatnim uspjesima koje je postigla tokom
ne mogu ni nazvati naporom. Bila je to stvar u srednjoškolskog obrazovanja, a posebno joj čes-
kojoj sam uživala. Nažalost, Meksiko nam nije titamo na tituli učenice generacije u svojoj školi.
bilo suđeno.
Vjerujemo da ćeš i dalje biti u kontaktu s nama,
Nerijetko debatu nazivam svojom a ko zna, možda jednog dana naslijediš i čovjeka
strašću. Kritičko i logičko mišljenje koje mi je od kojeg si najviše naučila o debati :)
dala je poklon koji ću nositi sa sobom cijelog
života.Nedavno u posjeti Belom dvoru ima-
la sam priliku da slušam optimističan govor
princeze Katarine, te njenu poruku da je u životu
bitno davati, a ne uzimati, mogu poistovijetiti
sa ulogom Centra za kulturu dijaloga u svom
životu. Tri godine korišćenja snage argumenta
i susreti sa različitim profilima ličnosti je bitno
uticalo na izgradnju moje ličnosti i na tome ću
vječno biti zahvalna cijeloj CKD porodici.

Posljednjih dana čitam komentare na

društvenim mrežama i ne ostajem ravnodušna
na riječi „ona je ne samo vaš brkanlićki, nego i
naš sarajevski, bosanskohercegovački ponos“
kojima CKD-ovci prate svaki moj korak. Tad
shvatih značenje riječi „CKD porodica“.Na ogrli-
ci je ostalo prostora za još par debatnih bisera.

9
 Upitali smo i najboljeg govornika sa zadnjeg Državnog debatnog takmičenja da sumira svoja
debatna iskustva i još jednom nam pošalje poruku prije odlaska na fakultet:

“ Zahvalna sam svojoj skoli, Behram-be-

govoj medresi u Tuzli koja mi je pružila priliku da
se uključim u debatni klub i razvijam svoje debatne
sposobnosti. naravno, tome je mnogo doprinio
i Centar za kulturu dijaloga koji je organizovao
mnoge debatne aktivnosti u kojima sam učest-
vovala. na taj način sam razvijala svoje retoričke,
prezentacijske i organizacijske vještine kao i tak-
mičarski duh koji je takodjer bitan. posebnu mi je
čast predstavljalo to što sam sa svojim kolegama iz
debatnog kluba predstavljala BiH i CKD na interna-
cionalnom debatnom takmičenju u Budvi.

Još neki značajniji rezultati iz polja debate su: titula najboljeg govornika u
BiH 2014, osvojeno treće mjesto na takmičenju u besjednistvu u Banja Luci 2014.
godine, te tri druga mjesta u ekipnoj konkurenciji.

“
Nakon sto sam srednju skolu završila kao učenica generacije, upisala sam
se na elektrotehnički fakultet na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu.

NAŠ ODGOVOR:
Helena i Kanita su svijetli primjeri mladih ljudi kojima je debata pružila mnogo
toga. Veselimo se vidjeti ovakve primjere koji ne žale svoje dragocjeno vrijeme na
putu sticanja znanja i vještina.

Čestitamo Kaniti na svim njenim uspjesima koje je postigla tokom četiri godine
provedene u srednjoj školi, a iskreno se nadamo da će i u sljedećim godinama os-
tati vezana za debatu i Centar za kulturu dijaloga.

10
 Kako je prošla godina u debatnom klubu
AD FACTUM?

Alma Kubura, kapiten debatnog kluba Gazi Husrev-begove medrese, poslala nam je kraći izvještaj o
nedavno završenoj školskoj godini u kojoj je ovaj debatni klub bio jedan od najaktivnijih. Pozivamo i
članove drugih debatnih klubova da nam pošalju svoje izvještaje.

“ D ebatni klub ''Ad Factum'' ove godine je imao mnogobrojne i raznovrsne

aktivnosti. Prve mjesece smo proveli uvodeći nove članove našeg kuba u
debatni proces što je rezultiralo njihovom prvom javnom debatom. Također
imali smo još dvije javne debate kao vid edukacije učenika naše skole, ali i
samih članova debatnog kluba.

Međutim, nismo zaostajali ni u takmičenjima. Prvo takmičenje ove

godine bilo je Regionalno debatno takmičenje na kome su predstavnice našeg
kluba osvojile 2. mjesto te se samim tim plasirale na Državno debatno tak-
mičenje na Jahorini. Na Državnom takmičenju učenice našeg kluba osvojile su
3. mjesto.

“
Naša zadnja aktivnost bio je oproštajni sastanak na kojem smo se
dogovorili o nekim aktivnostima za sljedeću godinu i, kao i svake godine, taj
sastanak bio je u opuštenoj atmosferi.

11
 Šta se pisalo na
DEBATOLOGIJI?
D ebatne runde u mjesecu julu bile su najposjećenije debatne runde u posljednjih nekoliko
mjeseci. Aktivni online debatanti nastojali su svojim argumentima obezbijediti titulu najbol-
jeg mjesečnog debatanta, ali i vrijednu knjigu te 50 KM.

Šta čekate? Priključite se najvećoj online debatnoj zajednici na Balkanu i osvojite vrijedne
nagrade!

TEZE ZA MJESEC JULI:

- Nova verzija ISSS-a, napredak sistema ili još jedna nedovoljno funkcionalna verzija?
- Napad na prof. Slavu Kukića je napad na slobodu i univerzalna ljudska prava i napadač treba
biti najoštrije kažnjen?
- Građani BiH u nedovoljnoj mjeru poznaju temeljne odrednice Zakona o zabrani diskriminaci-
je BiH?
- Društvo u kojem postoji etnička, rasna ili spolna diskriminacija treba mijenjati?
- Društvene mreže mogu doprinijeti smanjenju diskriminacije i netolerancije?
- Da li je Sarajevo tolerantan grad?
- U zakone u BiH treba uvesti krivičnu odgovornost djece ispod 14 godina kako bi se smanjila
stopa maloljetničkog prestupništva?
- Da li su SAD kompetentne za analizu stanja ljudskih prava u BiH, ako se brojna ljudska prava
ne poštuju u SAD-u?
- Međunarodna zajednica je jednako kriva za zločine koje počine izraelski vojnici jer ne reagira
na kršenja međunarodnih pravila ratovanja?
- Za ili protiv pozitivne diskriminacije?
- Svim punoljetnim građanima BiH treba omogućiti kandidiranje za predsjednika?
- BiH treba osuditi kršenja ljudskih prava u Gazi?

12
 “ Odgovor korisnika “heftarica” na tezu: Za ili protiv pozitivne diskriminacije?

Mislim da nikome ne treba dati više prava u odnosu na nekoga drugog. Posebno ne
možemo davati recimo nekom studentu koji ima lošije ocjene bolji status jer je pripad-
nik manjine, u odnosu na vrednijeg studenta koji ima boje ocjene. U tekstu se spominje
pozitivna diskriminacija zaposlenih majki sa malom djecom. Smatram da majkama treba
davati naknade, ali zaposlenim majkama sa malom djecom ne možemo dati više prava
“
u odnosu na majke koje već imaju odraslu djecu ili u odnosu na ostale žene, jer im time
poručujemo da na poslu vrijede manje od majki koje imaju djecu.

“
Odgovor korisnika “sayit!” na tezu: Da li su SAD kompetentne za analizu stanja
ljudskih prava u BiH, ako se brojna ljudska prava ne poštuju u SAD-u?

Smatram da SAD nije kompetenta da za analizu ljudskih prava kako u BiH tako niti u
jednoj drugoj drzavi dok god ona sama ne postuje ljudska prava.SAD je napravila anal-
izu ljudskih prava i u Srbiji: http://www.politika.rs/rubrike/Svet/SAD-U-Srbiji-se-posh-
tuju-ljudska-prava-ali.lt.html. Navela bih jos jedan primjer koji svjedoci o nepostavanju
ljudskih prava u SAD-u.Naime,radi se o tome da su trudne zatvorenice prisiljene radjati
okovane lancima. “Trudnim ženama u zatvoru ne pridaje se nikakva važnost, a vjerojatno
“
nemaju ni potrebne uvjete za svoje osjetljivo stanje.” Izvor: http://www.h-alter.org/vijesti/
ljudska-prava/zemlja-slobodnih/print:true

“
Odgovor korisnika “domino101” na tezu: Svim punoljetnim građanima BiH treba
omogućiti kandidiranje za predsjednika?
Dopustimo li svima da se kandiduju za predsjednika bez obzira na sto nemaju radno
iskustvo ili sto nisu obrazovani mozemo od drzave napraviti cirkus.Da li tako moze-
mo napredovati?Ne bih rekla.Jeftine reklame i politicki govori koji se ponavljaju ili koje
kandidatima neko sastavlja lako mogu “kupiti” gradjane.I sta dobro postizemo ako
predsjednicku fotelju dobije neko ko ne zna nista o politici i radu u politici? Važno je
spomenuti da se ne prijavljuje sam kadidat za presjednika,već on mora biti predlozen
od strane politicke stranke ciji je aktivan član.
“
Najbolji debatanti: 1. sedmica - Flora: 21 poen, 2. sedmica – sayit!: 22 poena, 3. sedmica – sayit!:
23 poena, 4. sedmica – sayit!: 21 poen. Premda je u maju doneseno pravilo da najbolji mjesečni
debatant treba debatirati na sve debatne teze i imati najmanje 5 komentara sedmično, CKD tim je
u dogovoru sa redakcijom Portala, odlučio izabrati najboljeg mjesečnog pobjednika premda de-
batanti nisu zadovoljili ove kriterije u prvoj debatnoj sedmici mjeseca jula. Naime u prvoj sedmici
jula samo je debatantica Flora debatirala, ali su se u narednim sedmicama priključili i ostali debatanti
i svojim komentarima omogućili kreiranje kvalitetnih debata. Najbolji mjesečni pobjednik je korisnik
„sayit!“ pa ga/je molimo da nam svoje kontakt podatke dostavi u inbox ili putem Facebooka.

13
 STOP
DISKRIMINACIJI!
U
ovom broju Debatnih novosti ćemo vam
predstaviti web stranicu DISKRIMINACIJA.
BA. Na njoj možete pronaći, osim općih
tekstova o diskriminaciji, lične ispovijesti ljudi koji
su bili žrtve diskriminacije, kao i načine kako se
boriti protiv iste.
Također, ukoliko ste nekada vidjeli diskrim-
inaciju ili ste sami bili žrtva diskriminacije, svoju
ispovijest možete poslati istoj stranici.
U nastavku vam donosimo tekst preuzet sa web
stranice DISKRIMINACIJA.BA
14
Svaki postupak razlikovanja i/ili nejednak-
og tretmana osobe ili grupe osoba, a na osnovu
njihovog spola, roda, nacionalne, vjerske pripad-
nosti, ekonomskog statusa, seksualne orijentacije,
ili nekog drugog osnova. Diskriminacija se može
sprovoditi kroz isključivanje, ograničavanje ili
davanje prednosti individui ili grupi, na osnovu
ličnih karakteristika/identiteta. Prema svojim
oblicima, diskriminacija može biti neposredna i
posredna.
Prema Zakonu o zabrani diskriminacije
BiH koji je usvojen 2009. godine, diskriminacija je
definisana kao:
‘’Svako različito postupanje, uključujući svako
isključivanje, ograničavanje ili davanje predno-
sti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim
osnovama prema bilo kojem licu ili grupi lica
na osnovu njihove rase, boje kože, jezika, vjere,
etničke pripadnosti, nacionalnog ili socijalnog
porijekla, veze s nacionalnom manjinom, političk-
og ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, članstva
u sindikatu ili drugom udruženju, obrazovanja,
društvenog položaja i pola, polnog izražavanja ili
orijentacije, kao i svaka druga okolnost koja ima
za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemo-
gući ili ugrožava priznavanje, uživanje ili ost-
varivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda
u svim oblastima javnog života.’’
Pod isključivanjem se podrazumijeva da je
određenoj grupi onemogućen pristup određenim
pravima i slobodama, a drugima nije. Primjer isk-
ljučivanja može biti zabrana ulaska u neko javno
mjesto grupi osoba, isključivo na osnovu njihovih
osobina.
Ograničavanje znači da je određenoj
grupi osoba, zbog njihovih karakteristika, uživan-
je određenih prava i sloboda omogućeno ali sa
ograničenjima – ne u istoj mjeri kao i ostalima.
Na primjer, zbog toga što pripadate određenoj
grupi stanovništva, odnosno imate određene
karakteristike, možete samo u određenom vre-
menskom intervalu da se javite za uslugu u
zdravstvenu ustanovu, koja je ostalima dostupna
cijelo vrijeme.
Davanje prednosti je situacija u kojoj je
jedna grupa u povlaštenoj poziciji, iako za to
nema zakonskih uslova. Npr. neko ima prednost
pri zapošljavanju samo zbog toga što je pripad-
nik određene političke stranke, iako ima drugih
kandidata za tu poziciju sa istim ili boljim kvalifik-
acijama.
Važno je znati
Prema Zakonu, zabrana diskriminacije važi
za javne organe (državnu upravu, javne institucije,
javna preduzeća, itd.), kao i za privatni sektor (npr.
privatne firme) i fizička lica. Posebno se zabranju-
je u oblasti: zaposlenja, članstva u profesionalnim
organizacijama, obrazovanju, obukama, oblasti
stanovanja, zdravstva, socijalne zaštite, privredi i
javnim mjestima) (Član 2. Zakona)
Sva lica, bez obzira na to da li su državljani
BiH ili ne, imaju pravo na zaštitu od diskriminaci-
je. Prema Zakonu, obaveza dokazivanja da li je
bilo diskriminacije ili ne, leži na tuženoj strani, a
ne na onome ko tuži.
Da bi se dokazala diskriminacija, odnos-
no nejednak tretman, potrebno je postoji mo-
gućnost poređenja. To znači da je za postupak
potrebno naći dokaze da je grupa i/ili osoba,
koja se nalazi u istoj ili sličnoj situaciji i koja nema
karakteristike onoga ko se zali na diskriminaci-
ju, bila u povlaštenoj poziciji. Dakle, ako želim
da dokažem da sam diskriminisan/a zbog svog
nacionalnog ili vjerskog porijekla prilikom tražen-
ja posla, potrebno je da postoji druga osoba,
koja ima iste/slične kvalifikacije mojima, koja se
prijavila na isti konkurs, i koja je dobila posao.
Tek tada, postoji vjerovatnoća za dokazivanje
diskriminacije.
Prema odluci Evropskog suda za ljudska
prava u Strazburu, pod pojmom drugi status po-
drazumijevaju se isključivo lične osobine onoga
ko se žali za diskriminaciju, koje ga čine različitim
od ostalih. Vidjeti npr. odluku Suda u slučaju Ma-
gee VS Velika Britanija
Diskriminacija može biti neposredna -
namjerna, direktna. To je svaki postupak koji
nedvosmisleno ima za cilj da jednu grupu stavi u
15
neravnopravan položaj sa ostalima – eksplicitna
zabrana ulaska u neki objekat; ne pružanje usluga
određenoj grupi, i sl. Pod neposrednom diskrim-
inacijom takođe možemo podrazumevati i ne-
postojanje postupaka koji bi sprečili isključivanje
jedne grupe u društvu. Na primjer, ako je BiH
ratifikovala UN Konvenciju o pravima osoba sa in-
validitetom, koja između ostalog nalaže prevazi-
laženje arhitektonskih barijera, država je dužna
da to implementira. Ako država to ne učini – vrši
neposrednu diskriminaciju spram ove grupe.
Posredna, ili prikrivena diskriminacija, je
svaki naizgled neutralan propis ili postupak koji
dovodi određenu grupu u neravnopravan položaj
u odnosu na druge. Na primjer:
Podnosilac pritužbe gdin Singh, pripadnik
vjerske zajednice Sikh, je dobio otkaz od strane
Kanadske nacionalne željeznice zato što je odbio
da nosi radničku tvrdu kapu za vrijeme radnog
vremena. U to vrijeme Pravilnik o sigurnosti na
radu je zahtijevao od svih uposlenika željeznice
da nose radničke tvrde kape iz sigurnosnih razlo-
ga jer je postojala objektivna mogućnost ozljede
glave. U isto vrijeme vjera Sikh kojoj gdin Singh
pripada zahtijeva od svih muških članova da u
javnosti na svojoj glavi nose isključivo turban.
16
Ovim pravilnikom svi pripadnici vjerske zajednice
Sikh de facto trpe različit tretman. UN Komitet za
ljudska prava je u ovom slučaju zaključio da se
radi o slučaju posrednog različitog tretmana, ali
je zaključio da se radi i o dopuštenom različitom
postupanju jer ima legitiman cilj i ispunjava uslov
proporcionalnosti.
Uznemiravanje, spolno uznemiravanje,
mobing, segregacija, izdavanje naloga za vršenje
diskriminacije, podsticanje na diskriminaciju su
takođe oblici koji se definišu u Članu 4. Zakona o
zabrani diskriminacije.
Spolno uznemiravanje je svaki oblik
neželjenog fizičkog, verbalnog ili neverbalnog
ponašanja koje je spolne prirode i čiji je cilj ili
rezultat povreda dostojanstva lica i kada se
takvim ponašanjem stvara zastrašujuće, nepri-
jateljsko, degradirajuće, ponižavajuće ili uvredljivo
okruženje.
Mobing je vrsta diskriminacije na radnom
mjestu koja za rezultat ima razaranje i uništenje
ličnog, profesionalnog i društvenog integrite-
ta osobe izložene mobingu. Važno je istaći da
počinioci mobinga nisu samo nadređene osobe
već je moguće da mobing vrše i lica koja su na
istoj poziciji u poslu kao i žrtva mobinga.
Segregacija postoji kada neko fizičko ili
pravno lice odvaja druga lica samo zbog neke
njihove osobine/karakteristike, a najčešće se
definiše kao rasna diskriminacija. Jedan primjer je
u slučaju da su objekti, usluge ili oprema dostup-
ni samo pripadnicima jedne grupe koji su jednak-
og ili boljeg standarda od druge grupe koja je tu
tom slučaju izložena segregaciji.
Podsticanje na diskriminaciju također je
oblik diskriminacije. Pod ovim se podrazumijeva
npr. kada tuženi svojim ponašanjem, postupci-
ma ili tolerisanjem diskriminirajuće atmosfere u
ustanovi za koju je nadležan prešutno daje do
znanja podređenima da nema sklonosti prema
pripadnicima određene grupe, ili svako toleri-
sanje ili zagovaranje nacionalne, rasne ili vjerske
mržnje. Također, izdavanje naloga drugima da
vrše diskriminaciju i pomaganje drugima prilikom
diskriminacije je oblik diskriminacije.
Diskriminacija se može vršiti isključivo
na osnovu naših ličnih osobina/identiteta. To su
karakteristike koje stičemo rođenjem (na primjer
rasa ili spol), ili su naš izbor – vjersko, političko
uvjerenje, seksualna orijentacija, imovinsko stanje
i sl. O kojim god da je karakteristikama/identite-
tima riječ, one ulaze u listu zabranjenih osnova
diskriminacije.
Rasa – u najširoj definiciji pod ovim po-
jmom se podrazumevaju identiteti zasnovani na
jeziku, kulturi, vjeri, nacionalnom ili etničkom
porijeklu. Diskriminacija na osnovu etničke pri-
padnosti, takođe se podvodi pod diskriminaciju
na osnovu rase.
Socijalno porijeklo i društveni položaj –
nema opšte definicije ovih pojmova, niti postoji
veliki broj slučajeva. No, Međunarodna organi-
zacija rada je definisala ovaj oblik diskriminacije
kao uskraćivanje ili ograničavanje mogućnosti
osobama da rade određeno zanimanje zbog nji-
hovog društvenog položaja (npr. kastinski sistem
u Indiji).
Vjera i vjerska pripadnost – diskriminaci-
ja na ovom osnovu se odnosi na situacije kada
smatramo da se je naše vjersko uvjerenje ugrože-
no od strane nekih drugih uvjerenja ili postupa-
ka koji su u suprotnosti sa opštim vrednostima
ljudskog dostojanstva. U tom smislu, ne može se
tvrditi da vjerska uvjerenja ugrožava postojanje
komunističkih, ateističkih i sl. grupa u društvu.
Političko uvjerenje, članstvo u sindikatu
ili udruženju – odnosi se prvenstveno na zašti-
tu prava kao što je sloboda misli, izražavanja,
udruživanja i učešća u javnim poslovima. Pri
tome, štite se ona mišljenja i uvjerenja koja su
suprotna dominantnim ideologijama, ali koja
naravno nisu nasilna.
Jezik – nijednoj zajednici ne smije biti usk-
raćeno pravo da se služi svojim jezikom.
Spol, rodno izražavanje i seksualna ori-
jentacija – spol se odnosi na biološke karakteris-
tike, dok je rod društveno definisana kategorija.
Rodno izražavanje je način koji manifestujemo
svoj rod (odjeća, frizura itd.) – izgled često može
biti povod za diskriminatorno ponašanje. Seksu-
alna orijentacija podrazumijeva homoseksualnost,
biseksualnost i heteroseksualnost, koje su su
mogući oblici ljudske seksualnosti i kao takve ne
mogu biti osnov za diskriminaciju.
17
 Pišemo o presudi
SEJDIĆ-FINCI
O ovoj temi, ali i o drugim temama, možete dati svoj komentar. Komenatre šaljite na e-mail:
izvjestaji.ckd@gmail.com, a mi ćemo ga već u narednom broju objaviti. Šta čekate? :)

N
ajznačajnija presuda Europskog suda za ljudska prava koja je do sada donesena protiv
Bosne i Hercegovine jeste presuda u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH (presuda Velikog vijeća
Suda od 22.12.2009. godine). Ova presuda, koja zadire u srž ustavno-pravnog uređenja BiH
i obvezuje na njegovu izmjenu, ujedno predstavlja i prvu presudu u kojoj je Sud utvrdio povredu
čl.1. Protokola br. 12.

U predmetnom slučaju aplikanti, državljani BiH, g. Dervo Sejdić i g. Jakob Finci, žalili su se da
im je usljed relevantnih odredaba Ustava BiH i Izbornog zakona BiH onemogućeno da se kandidira-
ju za pozicije delegata u Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i na izborima za člana Predsjed-
ništva BiH zbog njihovog romskog i židovskog porijekla.

Odlučujući o žalbama aplikanata Sud je istakao da su sporne ustavne odredbe koje isključu-
ju mogućnost „Ostalih“ da se kandidiraju za Dom naroda Parlamentarne skupštine, u vrijeme kada
su usvojene, imale opravdanje i slijedile su cilj koji je općenito kompatibilan sa općim ciljevima
Konvencije, a to je uspostava mira.

Međutim, razmatrajući period od dana kada je BiH ratificirala Konvenciju (period koji rati-
one temporis spada u nadležnost Suda), Sud je na temelju postignutog progresa u BiH u periodu
od potpisivanja Općeg mirovnog sporazuma, zatim na osnovu mišljenja Venecijanske komisije koja
pokazuju da postoje takvi mehanizmi podjele vlasti koji ne vode automatski do potpunog iskl-
jučenja predstavnika ostalih zajednica, te na osnovu obveza BiH koje proizlaze iz njenog članstva u
Vijeću Europe (VE) i obveza koje je BiH pruzela ratificiranjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživan-
ju (SAA) 2008. godine, zaključio da dugotrajna nemogućnost aplikanata da se kandidiraju za Dom
naroda Parlamentarne skupštine nema objektivno i prihvatljivo opravdanje te ona predstavlja
kršenje čl. 14. Konvencije u svezi s sa čl.3. Protokola br. 1.

18
 Iz istih razloga Sud je zaključio da isti ustavni preduvjet izjašnjavanja pripadnosti jednom od
konstitutivnih naroda u svrhu kandidiranja za člana Predsjedništva predstavlja kršenje čl.1. Protoko-
la br. 12. (Opća zabrana diskriminacije).

Izvor: http://www.jabiheu.ba/Vijest.aspx?newsid=531

Jesmo li toliko neovisni od drugih da nam uopće ne

treba ulazak u EU?
Ministri vanjskih poslova 28 zemalja članica EU-a prihvatili su zaključke o Bosni i Hercegovini
u kojima izražavaju "zabrinutost zbog izostanka napretka zemlje na putu prema EU-u".

"Dok druge zemlje u regiji napreduju, Bosna i Hercegovina zaostaje. Vijeće izražava žaljen-
je posebno zbog neuspjeha političkih čelnika da u razdoblju od preko tri godine provedu odluku
Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, čime Bosna i Hercegovina krši svoje
međunarodne obaveze", piše u zaključcima.

Prema presudi Evropskog suda za ljudska prava, Bosna i Hercegovina treba promijeniti svoj
Ustav i izborno zakonodavstvo kako bi se pripadnicima nacionalnih manjina, odnosno osobama
koje ne pripadaju niti jednom od tri konstitutivna naroda, omogućilo da se nadmeću za položaj
člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i izbor u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i
Hercegovina.

"Vijeće je zabrinuto zbog mogućih implikacija u pogledu izbora 2014. godine i traži od
Bosne i Hercegovine da hitno uskladi svoj ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Vje-
rodostojan napor u tom pogledu i dalje je potreban za stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji
i pridruživanju (SSP). Puna provedba presude Sejdić-Finci ključni je element da bi EU razmatrala
vjerodostojnu molbu za članstvo", kaže se u ministarskim zaključcima.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja iz Procesa stabilizacije i pridruživanja koja još nije podnijela
molbu za članstvo u EU-u.

Izvor: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/eu-za-hitnu-provedbu-odluke-sejdic-finci

19
 - TOLERANCIJA -
Opća deklaracija o ljudskim pravima
U nastavku vam donosimo sve članove Opće
deklaracije o ljudskim pravima:
Član 1.
Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u
dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razu-
mom i sviješću i trebaju jedna sa drugima pos-
tupati u duhu bratstva.
Član 2.
1. Svakome su dostupna sva prava i slobode
navedene u ovoj Deklaraciji bez razlike bilo koje
vrste, kao što su rasa, boja, spol, jezik, religija,
političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili so-
cijalno porijeklo, imovina, rođenje ili neki drugi
status.
2. Nadalje, nikakva razlika se ne smije praviti na
osnovi političkog, pravnog ili međunarodnog
statusa države ili teritorija kojima neka osoba
pripada, bilo da se radi o neovisnom teritoriju,
teritoriju pod starateljstvom, nesamoupravnom
teritoriju, ili teritoriju koji se nalazi pod ma kojim
drugim ograničenjima suvereniteta.
Član 3.
Svatko ima pravo na život, slobodu i osobnu
sigurnost.
Član 4.
Nitko se ne smije držati u ropstvu ili podčinjenos-
ti; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju
se u svim njihovim oblicima.
Član 5.
Nitko ne smije biti podvrgnut torturi ili surovom,
neljudskom ili ponižavajućem postupanju ili kažn-
javanju.
Član 6.
Svatko ima pravo svagdje pred zakonom biti
priznat kao ličnost.
Član 7.
Svi ljudi su pred zakonom jednaki i imaju pravo
na jednaku zaštitu zakona bez ikakve diskrimi-
nacije. Svi imaju pravo na jednaku zaštitu od bilo
kakve diskriminacije kojom se krši ova Deklaracija
i od svakog poticanja na takvu diskriminaciju.
Član 8.
Svatko ima pravo na djelotvorna pravna sredstva
pred nadležnim nacionalnim sudovima, protiv
djela kojima se krše fundamentalna prava koja su
mu dodijeljena ustavom ili zakonom.
Član 9.
Nitko ne smije biti podvrgnut proizvoljnom
hapšenju, pritvaranju ili egzilu.
Član 10.
Svatko ima pravo, u potpunoj ravnopravnosti,
na pravedno i javno saslušanje pred neovisnim
i nepristranim sudom, u postupku odlučivanja o
njegovim pravima i obavezama i bilo kakve kriv-
ične optužbe protiv njega.
Član 11.
1. Svatko tko je optužen za krivično djelo ima
pravo smatrati se nevinim dok se dokaže njego-
va krivica sukladno zakonu, na javnom suđenju
na kojem je on imao sve garancije potrebne za
njegovu obranu.
2. Nitko se ne smije smatrati krivim za bilo koje
krivično djelo ili propust koji nisu predstavljali
krivično djelo, shodno nacionalnom ili međun-
arodnom pravu, u vrijeme kada su bili počinjeni;
niti mu se smije izricati kazna teža od one koja se
mogla primijeniti u vrijeme kada je krivično djelo
bilo počinjeno.
Član 12.
Nitko na smije biti podvrgnut proizvoljnom up-
litanju u njegov privatni život, porodicu, dom ili
prepisku, niti napadima na njegovu čast i ugled.
Svatko ima pravo da zakonom bude zaštićen od
ovakvog uplitanja ili napada.
Član 13.
1. Svatko ima pravo na slobodu kretanja i borav-
ka unutar granica svake države.
2. Svatko ima pravo napustiti bilo koju državu,
uključujući i svoju vlastitu, te vratiti se
u svoju državu.
Član 14.
1. Svatko ima pravo tražiti i uživati u drugim zem-
ljama azil od proganjanja.
2. Na to se pravo ne može pozivati u slučaju gon-
jenja koje je istinski izazvano
nepolitičkim krivičnim djelima ili djelima koja su
protivna ciljevima i načelima Ujedinjenih
naroda.
Član 15.
1. Svatko ima pravo na državljanstvo. Univerzalna
deklaracija o ljudskim pravima
4
2. Nitko ne smije biti proizvoljno lišen svog
državljanstva niti mu se smije uskratiti
pravo da promijeni svoje državljanstvo.
Član 16.
1. Punoljetni muškarci i žene imaju pravo sklopiti
brak i osnovati porodicu bez
ikakvih ograničenja u odnosu na rasu, državljan-
stvo ili religiju. Oni imaju jednaka prava
prilikom sklapanja braka, za vrijeme njegovog
trajanja i prilikom njegovog razvoda.
2. Brak se sklapa samo uz slobodan i potpun
pristanak budućih supružnika.
3. Porodica je prirodna i fundamentalna ćelija
društva i ima pravo na zaštitu društva
i države.
Član 17.
1. Svatko ima pravo posjedovati imovinu, sam
kao i u zajednici sa drugima.
2. Nitko ne smije biti proizvoljno lišen svoje imov-
ine.
Član 18.
Svatko ima pravo na slobodu misli, savjesti i
religije; to pravo uključuje slobodu da promjeni
svoju religiju ili vjerovanje i slobodu da, bilo poje-
dinačno ili u zajednici sa drugima, javno ili pri-
vatno, manifestira svoju religiju ili vjerovanje kroz
nastavu, prakticiranje, obrede i pridržavanje.
Član 19.
Svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izraža-
vanja; ovo pravo uključuje slobodu da
posjeduje mišljenje bez tuđeg uplitanja i da traži,
prima i šalje informacije i ideje
posredstvom bilo kojeg medija i bez obzira na
granice.
Član 20.
1. Svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljan-
ja i udruživanja.
2. Nitko ne može biti primoran pripadati nekom
udruženju.
Član 21.
1. Svatko ima pravo sudjelovati u vlastima svoje
zemlje, neposredno ili preko slobodno izabranih
predstavnika.
2. Svako ima pravo na jednak pristup javnim
službama u svojoj zemlji.
3. Volja naroda je osnova državne vlasti; ta volja
se izražava na povremenim i istinskim izborima
koji se provode putem univerzalnog i jednakog
prava glasa, te koji se održavaju tajnim glasanjem
ili ekvivalentnim postupcima slobodnog glasanja.
Član 22.
Svako, kao član društva, ima pravo na socijalnu
22
sigurnost i pravo da ostvaruje, putem nacionalnih
zalaganja i međunarodne suradnje, a u skladu
sa organizacijom i resursima svake države, ekon-
omska, socijalna i kulturna prava neophodna za
njegovo dostojanstvo i slobodan razvoj njegove
ličnosti.
Član 23.
1. Svatko ima pravo na rad, slobodan izbor
zaposlenja, pravične i povoljne radne uvjete i
zaštitu od nezaposlenosti.
2. Svatko, bez ikakve diskriminacije, ima pravo na
jednaku plaću za jednaki rad.
3. Svatko tko radi ima pravo na pravičnu i povol-
jnu naknadu, koja njemu i njegovoj
porodici osigurava egzistenciju vrijednu ljudskog
dostojanstva i koja se, po potrebi,
dopunjuje drugim sredstvima socijalne zaštite.
4. Svatko ima pravo formirati i stupiti u sindikat
radi zaštite svojih interesa.
Član 24.
Svatko ima pravo na odmor i razonodu, ukl-
jučujući razložno ograničenje radnog vremena i
povremeno plaćen odmor.
Član 25.
1. Svatko ima pravo na životni standard koji
odgovara zdravlju i dobrobiti njega samoga i
njegove porodice, uključujući hranu, odjeću, stan
i zdravstvenu zaštitu i potrebne socijalne usluge,
kao i pravo na osiguranje za slučaj nezaposleno-
sti, bolesti, nesposobnosti, udovištva, starosti ili
drugog pomanjkanja sredstava za izdržavanje,
zbog okolnosti koje su izvan njegove moći.
2. Majka i dijete imaju pravo na posebnu brigu
i pomoć. Sva djeca, bilo da su rođena u braku ili
izvan njega, uživaju istu socijalnu zaštitu.
Član 26.
1. Svatko ima pravo na obrazovanje. Obrazovanje
je besplatno, bar u osnovnim i nižim stupnjevima.
Osnovno obrazovanje je obavezno. Tehničko i
stručno obrazovanje podjednako je pristupačno,
a više obrazovanje je dostupno svima, prema
njihovim vlastitim sposobnostima.
2. Obrazovanje je usmjereno na puni razvitak
ljudske ličnosti i na jačanje poštivanja ljudskih
prava i fundamentalnih sloboda. Ono promiče ra-
zumijevanje, toleranciju i prijateljstvo među svim
narodima, rasni i religijskim grupama, te potpo-
maže djelatnosti Ujedinjenih naroda na održanju
mira.
3. Roditelji imaju prvenstveno pravo birati vrstu
obrazovanja za svoju djecu.
Član 27.
1. Svatko ima pravo slobodno učestvovati u kul-
turnom životu svoje zajednice, uživati u umjetno-
sti i učestvovati u naučnom napretku i njegovim
pogodnostima.
2. Svatko ima pravo na zaštitu moralnih i ma-
terijalnih interesa, koji proistječu iz ma kojeg
naučnog, književnog ili umjetničkog djela čiji je
on autor.
osiguranja dužnog priznanja i poštivanja prava i
sloboda drugih i zadovoljenja pravičnih postula-
ta morala, javnog poretka i općeg blagostanja u
demokratskom društvu.
3. Ta prava i slobode se ni u kojem slučaju ne
mogu ostvarivati protivno ciljevima i
načelima Ujedinjenih naroda.
Član 30.
Ništa u ovoj Deklaraciji ne može se tumačiti kao
pravo ma koje države, grupe ili osobe
da se angažira u bilo kojoj djelatnosti ili da vrši
bilo kakvu radnju čiji je cilj uništenje bilo
kojih ovdje izloženih prava i sloboda.
OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA
USVOJENA JE i proglašena VAŽEĆOM OD
STRANE OPĆE SKupštine 10. decembra
1948. godine

Član 28.
Svatko ima pravo na društveni i međunarodni
poredak, u kojem prava i slobode objavljeni u
ovoj Deklaraciji mogu biti u potpunosti ostvareni.

Član 29.
1. Svatko ima obaveze prema zajednici, koja jedi-
na omogućava slobodan i pun razvitak njegove
ličnosti.
2. U ostvarivanju svojih prava i sloboda, svatko
treba biti podvrgnut samo onim ograničenjima
koja su određena zakonom, isključivo u svrhu
 Šta poznati kažu o
TOLERANCIJI?
“Odgovornost tolerantnosti leži među onima koji imaju široku viziju.”
– Džordž Eliot

“Ako želimo da naučimo da budemo tolerantni, neprijatelj će nam biti najbolji

učitelj.”
– Dalaj Lama

“Tolerancija ne podrazumijeva nedostatak posvećenosti sopstvenim uverenjima.

Umjesto toga, ona podrazumijeva osuđivanje represije i progona ljudi.”
– Džon Kenedi

“Šta je tolerancija? To je posljedica čovječanstva. Svi smo mi stvoreni od slabosti i

grešaka i oprostiti jedan drugome glupost recipročno – to je prvi zakon prirode.”
– Volter

“Najznačajniji rezultat edukacije je tolerancija.”

– Helen Keler

“Vidio sam veliku netoleranciju prikazanu u prilog tolerancije.”

– Semjuel Tejlor Koleridž

24
“Činjenica je da volimo samo ono što lično poznajemo. A ne možemo znati mno-
go. U javnim poslovima, pri obnovi civilizacije, potrebno je nešto manje dramatič-
no i emocionalnije, a to je tolerancija.”
– Foster

“Test hrabrosti dolazi kada smo u manjini. Test tolerancije dolazi kada smo u veći-
ni.”
– Ralf Sokman

“Tolerancija je cijena koju plaćamo za život u slobodnom, pluralističkom društvu.”

– Robert Kejsi

“Tolerancija ima granicu – ne može biti tolerisano ono što je netolerantno.”

– Sidni Huk

“Pretpostavljam da čak i danas, sa svim napretkom koji smo napravili u pogledu

liberalne misli, vrlina tolerancije je rijetka koliko i vrlina samilosti.”
– Frenk Knoks

“Nijedna ljudska osobina ne zaslužuje manje tolerancije i ne dobija je više, od ne-

tolerancije.”
– Glakomo Leopardi

“Ne smemo dozvoliti toleranciji da se degeneriše u ravnodušnost.”

– Margaret Čejs Smit

“Ne slažem se sa onim što misliš, ali ću do kraja braniti tvoje pravo da to kažeš.”
– Volter

Preuzeto s: www.mudrosti.org/tolerancija

25
Posjetite i “lajkajte” nove Facebook stranice
Centra za kulturu dijaloga:

- DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE,

- STOP NETOLERANCIJI U BIH.

Najaktivnijim članovima ovih grupa koji

budu postavljali tekstove, komentare, ali i
predlagali određene ideje ekipi Centra za
kulturu dijaloga, bit će obezbijeđene na-
grade početkom nove školske godine.
 Sanja Vlaisavljević,
direktorica

Jasmin Čečo, Zoran Marčeta, Anesa Vilić, IT Nadina Balagić,

Predsjednik finansijski asistent program
Skupštine CKD asistent administrator

Amel aIbrahimagić, Tijana Ljuboje, PR, Anja Gengo,

program asistent koordinator stalni spoljni
za online i saradnik
studentsku
debatU
regije, regionalni
koordinatori, škole i
fakulteti

AC
SRB
REGIONALNI
koordinator za
KOORDINATOR:
online i studentsku ŽARKO
debatu: BRKANLIĆ
TIJANA LJUBOJE

Gimnazija “Petar Kočić”

Prirodno-matematički
Srbac, Gimnazija Banja Luka,
fakultet Banja Luka,
KŠC - Opća gimnazija Banja
Ekonomski fakultet Brčko,
Luka, Srednjoškolski centar
Univerzitet Džemal Bi-
Petar Kočić Zvornik,
jedić Mostar, Pravni
Srednja elektro-tehnička
fakultet Kiseljak, Pravni
škola Prijedor
fakultet Istočno Sarajevo
Pale, Pravni fakultet Istoč-
no Sarajevo/Bijeljina,
Ekonomski fakultet
Sarajevo, Elektrotehnički
fakultet Sarajevo, Pravni
fakultet Sarajevo,
International Burch Uni-
versity Sarajevo, Sarajevo REGIONALNI KOORDINATOR:
School of Science and DEMOND ĐONKO
Technology Sarajevo,
Fakultet političkih nauka Srednja elektrotehnička škola Mostar, Srednja škola Konjic,
Sarajevo, Pravni fakultet Gimnazija Fra Grga Martić Mostar, Gimnazija Mostar, Srednja
Tuzla, Filozofski fakultet medicinska škola Mostar, Internacionalna privatna gimnazija s
Tuzla, Fakultet informaci- pravom javnosti Mostar, Koledž Ujedinjenog Svijeta u Mostaru,
jskih tehnologija Mostar Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar
 REGIONALNI Eko-
KOORDINATOR: nomska REGIONALNI KOOR-
ABDULAH škola DINATOR: MIDHAT
BEĆIROVIĆ Brčko ČAUŠEVIĆ

Mješovita srednja
škola Srebrenik,
BR Gimnazija „Dr.
ČK Mustafa Kamarić“
O Gračanica, Gimnazija
„Musa Ćazim Ćatić“
Tešanj, Mješovita
srednja škola Čelić,
Behram-begova
medresa Tuzla, MSŠ
TUZLA „Stjepana Radića“
Usora, Mješovita
srednja škola „Musa
Ćazim Ćatić“
Kladanj, Srednja
elektrotehnička
škola Tuzla

SA
RA Srednja škola za
JEV tekstil kožu i dizajn
O Sarajevo, KŠC „ Sveti
Pavao“ Opća gim-
nazija Zenica, Sredn-
joškolski centar, Pale
Srednja zubotehnič-

O S TAR ka škola Sarajevo,

M Gazi Husrev-begova
medresa Sarajevo,
Centar za slijepu i slabovidnu djecu i
omladinu Sarajevo, Gimnazija i
SŠC Istočna Ilidža, KŠC - Srednja
medicinska škola Sarajevo, Sredn-
joškolski centar “Nedžad Ibrišimović”
Ilijaš, MSŠ Kakanj, Prva bošnjačka
REGIONALNI gimnazija Sarajevo, Peta gimnazi-
KOORDINATOR: ja Sarajevo, Gimnazija “Muhsin
MIRZET HAMZIĆ Rizvić” Breza
 Kapiteni debatnih klubova
2013/2014.

30
Škole i fakulteti u programu
2013/2014.

31
 Za “Centar za kulturu dijaloga”:
Sanja Vlaisavljević

Izvršni urednik:
Ismail Ćidić

Redakcija:
Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja
Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić,
Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

Grafički dizajn:
Ismail Ćidić

Web info:
Nadina Balagić

Izdaje i umnožava:
Centar za kulturu dijaloga

Adresa redakcije:
Fra Anđela Zvizdovića 1
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina
+387 33 203 668
+387 33 208 370
TRN: 1610000047260060 Raiffeisen
banka BiH
izvjestaji.ckd@gmail.com
www.ckdbih.com

Debatne novosti, juli/august 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE

SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA POŽELJNO!
Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete
članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
češće.