Debatne Novosti OKTOBAR 2015 PDF

IDEA WSDC WIFI
NVO MREŽA GRAD VLADA

VIJEĆE PRAVDE SARAJEVO KS
0
SADRŽAJ DEBATNIH NOVOSTI
PROJEKAT: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO PROJEKAT: “SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI” –

ARGUMENT SNAGE - NASTAVAK” – IN OPĆINA CENTAR SARAJEVO
FONDACIJA Naziv i cilj projekta 60
Uvod 61
Naziv i cilj projekta 4 Svi različiti – svi jednaki 62
Uvod 5 Pjesmom da ti kažem 63
Nasilje nije moj izbor 6 Razgovor s povodom – dio sam promjene 64
Pjesmom da ti kažem Moja priča 67
7
Debatanti – kažu – SLOŽNI U RAZLIČITOSTI 70
Razgovor s povodom – dio sam promjene 8
Intervjui – tolerancija, pomirenje, segregacija, diskriminacija 73
Moja priča 11 Učimo: Dobroti (I dio) 79
Debatanti – kažu – NE NASILJE 14 Necjepljena djeca u sustavu odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj i EU – jesu li
84
Zlostavljanje u školi (III dio) 17 diskriminisana?
Škola i ljudska prava - “Slobodna djeca Samerhilla” (X dio) 90
Vodič za borbu protiv nasilja u porodici (II dio) 21
Mentalne bolesti i poremećaj u znjačajnom porastu u BiH 95
“Govor Nenasilja” – POKRETI I MIMIKA & Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad
24 96
REINTERPRETACIJA (IX dio) ženama i nasilja u porodici (IX dio)
25 pitanja (i odgovora) (I dio) 27 Stripom da ti kažem 100
Stripom da ti kažem Razmislite i recite – Kviskoteka 101
32
Uradite sami 102
Razmislite i recite – kviskoteka 33 Motivacijska priča o ljudskim pravima 103
Uradi sam – Refleksija kroz ogledalo 34 Mediji o ljudskim pravima i diskriminaciji 104
Motivacijska priča o nasilju 35 FACEBOOK – Debatom protiv diskriminacije 113
Verbalno nasilje: rekli su mi da sam ružna, glupa i dosadna Debatologija 114
36
Umjesto kraja 116
Mediji o nasilju – Maloljetnik iz međumurja pokušao
39
hakirati e-dnevnik, zaradio kaznenu prijavu
Mediji o nasilju – Dolijali lopovi Uhvaćena dva 19-
40
godišnjaka i jedan maloljetnik
Mediji o nasilju – Dvojica mladića i maloljetnik dva mjeseca PROJEKAT: “SVI RAZLIČITI–SVI ISTI: KAMPOVI
41
provaljivali po Kninu i krali gotovinu, alkohol i strojeve INTERETNIČKOG POMIRENJA ZA MLADE” –
Mediji o nasilju – Maloljetnica iz Pule svom vršnjaku AMERIČKA AMBASADA U BIH
42
zaprijetila da mora krasti za nju
Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje u školi: Osmak drugu iz Naziv i cilj projekta 118
43 Uvod 119
razreda pesnicom pocepao slezenu
Pomirenje ili upoznavanje mladih ljudi 120
Mediji o nasilju – Maloljetnik izboden nožem 44
Pjesmom da ti kažem 121
Madiji o nasilju – Vršnjačko nasilje: Sedmogodišnjakinje Razgovor s povodom – dio sam promjene 122
45
mučile i tukle drugaricu iz odjeljenja Moja priča 125
Mediji o nasilju – Jezivo vršnjačko nasilje: Djevojčici 7 Debatanti – kažu – Debatom do trajnog mira 128
46 Madost u senci ideologije 131
gasili cigarete po vratu
Promotivna videa o pomirenju i toleranciji 133
Mediji o nasilju – Za vršnjačko nasilje najstrožija kazna
47 Mir. Riječ koja joj se suprotstavlja je rat. 134
pojačani nadzor Stripom da ti kažem 135
Mediji o nasilju – Koliko su škole bezbjedne za djecu 48 Razmislite i recite – kviskoteka 136
BLOG – NEnasilje 49 Uradi sam 137
Motivacijska priča o interetničkom dijalogu 138
Pored mene 50
Mediji o pomirenju 139
Nasilje u genima 51 Debatologija 143
Ko je bolji? 52 Spužva 145
Forum „Ispričaj svoju priču” 53 Mi debatanti 146
S neba pa u rebra 147
Facebook! - Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom
54 Čovjek-čovjek-čovjek 148
prestupništvu u BiH Umjesto kraja 149
Debatologija 55
Umjesto kraja 58
CORE AKTIVNOSTI
Okrugli sto o inkluziji djece sa poteškoćama u razvoju i

150
učenju
Debatni klubovi nam pišu 152
Debatologija 157
Plan aktivnosti 160
CKD tim 161
Škole članice mreže debatnih klubova CKD-a 162
Međunarodni praznici – oktobar kroz datume 163
Društvene mreže 164
1
Sanja Vlaisavljević
Riječ direktorice
Ljudska osobnost
Riječ direktorice
„I zaista ništa nije nemilije nego biti, na pimjer, od čestita roda,

pristojne spoljašnosti, valjano obrazovan, bistar, pa i dobar, a u
isti mah nemati nikakva dara, nikakve osobenosti, pa ni
čudaštva, ni jedne vlastite ideje, biti sasvim onakav kao i svi”
Dostojevski
Oktobar je mjesec u kojem srednjoškolci zaborave da je raspust

ikada postojao. Kontrolni, testovi, usmeni odgovori i ocjenama
nema kraja. Najgori je kraj mjeseca kada se prvo tromjesječje
približi, a test za testom niže. No, znajući koliku energiju imaju
naši debatanti, ni ne sumnjamo da će uspjeti za svakoga od njih
biti baš onakav kakav želite da bude. U oktobru su počela i naša
međuškolska druženja. Ta druženja su uvijek prilika za razmjenu
znanja i iskustava o određenoj temi. Ova druženja su
posvećena preveniranju vršnjačkog nasilja i imaju zajednički
naziv „Zaustavimo vršnjačko nasilje”. U oktobru smo imali i
okrugli stol „Recimo ‘da’ inkluziji djece sa poteškoćama u
razvoju i učenju”, kao i dvije pokazne debate Gorgija. Debate su
bile posvećene inkluziji u obrazovanju. Nakon toga u Banjaluci
je bilo još jedno predstavljanje CKD-a, i to na Univerzitetu. Tema
je bila „BiH u NATO: Zašto DA i zašto NE?”. Eto, imajući u vidu
kako nam je oktobar bio prepun aktivnosti, možete samo
zamisliti kakvi će biti naredni mjeseci. Stoga, radite mnogo i
razvijajte svoje govorničke i debatne vještine i osobnosti. A sada
uživajte u čitanju vaših debatnih novosti.
2
IDEA WSDC WIFI
3
AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
NAZIV PROJEKTA:
“SNAGA ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE – NASTAVAK”
CILJ PROJEKTA:
Ojačati aktivizam mladih u

prevenciji vršnjačkog nasilja
kroz edukativne, istraživačke i SADRŽAJ
posebno kompetitivne Naziv i cilj projekta 4
aktivnosti, i prezentirati
Uvod 5
Nasilje nije moj izbor 6
rezultate najširoj javnosti.

Pjesmom da ti kažem 7
Moja priča 11
Debatanti – kažu – NE NASILJE 14
Zlostavljanje u školi (III dio) 17
Vodič za borbu protiv nasilja u porodici (II dio) 21
“Govor Nenasilja” – POKRETI I MIMIKA &
24
REINTERPRETACIJA (IX dio)
25 pitanja (i odgovora) (I dio) 27
Stripom da ti kažem 32
Razmislite i recite – kviskoteka 33
Uradi sam – Refleksija kroz ogledalo 34
Motivacijska priča o nasilju 35
Verbalno nasilje: rekli su mi da sam ružna, glupa i dosadna 36
Mediji o nasilju – Maloljetnik iz Međumurja pokušao
39
hakirati e-dnevnik, zaradio kaznenu prijavu
Mediji o nasilju – Dolijali lopovi Uhvaćena dva 19-
40
godišnjaka i jedan maloljetnik
Mediji o nasilju – Dvojica mladića i maloljetnik dva mjeseca
41
provaljivali po Kninu i krali gotovinu, alkohol i strojeve
Mediji o nasilju – Maloljetnica iz Pule svom vršnjaku
42
zaprijetila da mora krasti za nju
Mediji o nasilju – Vršnjačko nasilje u školi: Osmak drugu iz
43
razreda pesnicom pocepao slezenu
Mediji o nasilju – Maloljetnik izboden nožem 44
Madiji o nasilju – Vršnjačko nasilje: Sedmogodišnjakinje
45
mučile i tukle drugaricu iz odjeljenja
Mediji o nasilju – Jezivo vršnjačko nasilje: Djevojčici 7
46
gasili cigarete po vratu
Mediji o nasilju – Za vršnjačko nasilje najstrožija kazna
47
pojačani nadzor
Mediji o nasilju – Koliko su škole bezbjedne za djecu 48
BLOG – NEnasilje 49
Pored mene 50
Nasilje u genima 51
Ko je bolji? 52
Forum „Ispričaj svoju priču” 53
Facebook! - Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom
54
prestupništvu u BiH
Debatologija 55
Umjesto kraja 58
4
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
UVOD Mi smo grupa:
Mi smo grupa koja se sastoji od prof. Amire Sejdinović iz

Odžaka, Nasihe Mulahalilović iz Čelića i Sabahudina
Ćemana iz Tešnja.
Premda dolazimo iz različitih škola, svi se susrećemo sa

istim problemom - vršnjačko nasilje.
Vršnjačko nasilje se u suštini svodi na verbalno i fizičko

nasilje.
Posljedice vršnjačkog nasilja mogu biti kratkoročne (svađe,

tuče, vrijeđanja ...) i dugoročne se manifestiraju u vidu
Amira Sejdinović
trajnih i trajnih, psihičkih (strah od drugih, gubljenje
identiteta, povlačenje u sebe...), i tjelesnih (smrt, trajni
invaliditet i različite tjelesne povrede) posljedica.
Zbog toga je vrlo važno da u svojim sredinama akcenat

stavljamo na mirno rješavanje konflikata putem dijaloga i
snagom argumenata a ne argumentom snage.
Nasiha Mulahalilović
Sabahudin Ćeman
5
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
NASILJE NIJE MOJ IZBOR Riječi u slici...
Razredno odjeljenje II1 pohađao je vrlo tih i povučen

Marko. Jednog dana ga je kolegica iz razreda Anja
pozvala u kino što je on prihvatio. Veče je proteklo u
prijateljskoj atmosferi razgovarajući o mnogim
zanimljivim zemama. Anja je ulila prijateljsko
povjerenje Marku te joj je otkrio porodičnu tajnu.
Sutradan u školi se počelo pričati da su Marko i Anja u
vezi što je Anju povrijedilo jer je mislila da je Marko
odgovoran za tu glasinu. Njena reakcija je bila
odavanje njegove tajne.
Kada je Marko to saznao došao je do Anje i ošamario

je.
Prijateljstvo je prestalo. Njih dvoje su bili vrlo potišteni,

grizla ih je savjest jer su bili svjesni svojih
nepromišljenih poteza. Shvatili su da su bili
izmanipulirani i da oni nisu zagovornici takvog
ponašanja.
6
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
PJESMOM DA TI KAŽEM Riječi u slici...
N asilje je besmisleno
E ho nečeg što treba biti zaboravljeno
N asilje uništava društvo cijelo
A to je i veoma loše djelo
S top nasilju, to želimo svi
I odmah ćemo bolji biti mi
LJ ubav treba nasilje zamijeniti
U to smo sigurni, možete nam vjerovati
7
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Razgovor s povodom – dio sam promjene A o temi su

razgovarali:
Pitanje za sve učenike su ista:

1. Šta mislite o vršnjačkom
nasilju?
2. Kojim intenzitetom je nasilje
prisutno u školi i sredini gdje
živite?
3. Šta je uzrok vršnjačkom
nasilju?
4. Na koji način bi vi sudjelovali
u rješavanju vršnjačkog
Trener: Amira Sejdinović Šejla Čeliković
nasilja?
ŠEJLA ČELIKOVIĆ
1. Vršnjačko nasilje je negativno i pogrešno usmjereno
ponašanje koje se treba zaustaviti jer ostavlja trajne tragove
na pojedince koj su bili izloženi nasilju.
2. Vršnjačko nasilje je prisutno, ali ne u velikoj mjeri i ne
ispoljava se u vidu fizičkog već verbalnog nasilja. U
školama prisutno u granicama normale, a shodno tome i u
sredini u kojoj živim.
3. Postoje mnogi uzroci vršnjačkog nasilja: nasilje u porodici,
diskriminacia i zanemarivanje određenih pojedinaca koji na Ivan Pudić
takav način pokušavaju skrenuti pažnju na sebe.
4. Potrebno je organizirati razne radionice i okupiti mlade ljude
u grupe gdje bi bili educirani o pravilnom ponašanju. Nasilje
je potrebno kažnjavati.
IVAN PUDIĆ:
1. Mislim da u današnje vrijeme i nije toliko prisutno koliko
nekada, ali jeste dosta ozbiljan problem
2. U mojoj školi i sredini intenzitet je veoma mali
3. Nasilje unutar porodice
4. Organiziranjem radionica i raznih prezentacija tokom
školske godine Hanna Sarvan
HANNA SARVAN
1. Vršnjačko nasilje, kao i svaki drugi oblik nasilja ne donosi
ništa pozitivno, te stoga treba da se zaustavi jer može da
ostavi ozbiljne posljedice na osobu na kojoj se vrši to
nasilje.
2. Ono je prisutno i u školi i u sredini u kojoj živim. Možda ne
puno, ali je prisutno, a mi ga dovoljno ne primjećujemo.
3. Uzrok je uticaj porodice
4. Potrebno je razgovarati o tome, uvidjeti probleme osobe
koja vrši nasilje, prezentacijama, radionicama....
8
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
A o temi su
Razgovor s povodom – dio sam promjene
razgovarali:
Šta mislite o vršnjačkom

nasilju?
Bećirović Emina:
Nasiljem se ne može ništa
postići. Samo se mogu stvoriti
dodatne komplikacije. Dijalog sve Emina Semra
rješava. Bećirović Kahrimanović
Kahrimanović Semra:
Trener: Nasiha Mislim da je vršnjačko nasilje
Mulahalilović veoma prisutno u našem društvu,
ali da to treba spriječiti i pokušati
iskorijeniti.
Mujčinović Adisa: Adisa Jovica Jović

Vršnjačko nasilje je sve prisutnije među mladima, Mujčinović
problemima većinom rješavaju nasiljem, a sve manje
razgovorom jer su ubjeđeni u to da će nasiljem
povećati svoj ponos i zato što tako povećanoj fizičku
snagu
Bojan Belenzada:
Problem koji unazađuje BiH omladinu i koči napredak
BiH obrazovanja. Bojan Aleksandar
Belenzada Matić
Jovica Jović:
Riječ je o veoma ozbiljnom problemu koji se iz dana u
dan dešava na ulicama bh. Gradova.
Helena Javor Ibrahimbegović:

Sve prisutan problem među vršnjacima u osnovnim i
srednjim školama na kojem se mora kontinuirano
raditi.
Aleksandar Matić: Helena Javor

Ozbiljan problem kojem se treba više posvetiti sa Ibrahimbegović
ciljem ukidanja vršnjačkog nasilja u osnovnim i
srednjim školama.
9
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
A o temi su
Razgovor s povodom – dio sam promjene razgovarali:
Pitanja za učenike:
1. Šta mislite o vršnjačkom

nasilju?
2. Koliko je nasilje prisutno u

sredini u kojoj živite?
Suljo Mešić
3. Šta je uzrok vršnjačkog
nasilja?
Trener: Sabahudin
Ćeman
Suljo Mešić:
1. Mislim da je vršnjačko nasilje veoma loša pojava u
društvu, kako bližem tako širem.
2. Ne primjećujem baš mnogo vršnjačkog nasilja.
3. Razlog koji dovodi do vršnjačkog nasilja je Harun Šaranović
netrpeljivost, kako etnička tako i svaka druga.
Harun Šaranović:
1. Ja mislim da je vršnjačko nasilje ozbiljan problem u
školama, kako osnovnim tako i srednjim.
2. Nismo bili svjedoci niti jednog takvog nailja, kako
verbalnog tako i fizičkog.
3. Organizirao bih razne aktivnosti kako sportske tako
i razne druge koje će sve ono što uzrokuje nasilje
onemogućiti.
10
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Na satu Sociologije koristim

kroatizme u objašnjavanju lekcije.
Tijekom sata jedan učenik

neprestano se “ubacuje” u
predavanje i traži da mu se objasne
značenja rječi.
?
Smireno i koncentrirano dajem
Amira
učeniku objašnjenja za svaki
Sejdinović
nepoznati kroatizam.
Nakon objašnjenja podsjećam učenika da su na satu

maternjeg jezika učili o jezičkoj toleranciji, prihvatanju i
uvažavanju jezičkih različitosti.
Pošto je riječ o etnički mješovitom odjeljenu,

predlažem učenicima da na ploči poslije svake
nastavne jedinice u bilješkama napišemo dubletne
jezičke forme.
11
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Moja kolegica Ena je otišla na

seminar i pedagogica me
obavještava da svoju kolegicu
zamjenim dva časa na
predmetu preduzeće za vježbu
u III razredu. Ulazeći u
odjeljenje primijetim učenika
kako spava. Pošto ne
poznajem učenike odlučim da
Nasiha učenika ne budim, a da
Mulahalilović odradim zadanu nastavnu
jedinicu.
Nekih 5 minuta nakon što je čas počeo učenik se budi i

onako lijeno podiže glavu i pita me: “Šta ja to radim i
gdje je njegova profesorica.” Objašnjavam da je
profesorica odsutna i da ću je ja zamijeniti. Učeniku
objašnjenje nije bilo dovoljno i počeo je da me
provocira, da on mene neće da sluša, da bi radije išao
vani, itd. Ignoriram njegovo provociranje dajući
učenicima, pa i njemu, zadatak za vježbu u kojoj mogu
iskazati svoju kreativnost. Učenik nakon par minuta
počinje sa radom na zadatom zadatku čime iskazuje
svoju kreativnost, gdje njegova nezaiteresiranost i
ljenost nestaju.
12
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Jednog dana sam išao iza

dva dječaka koji su se vraćali
iz škole. Odjednom je jedan
drugog jako rukom udario po
glavi. Odmah sam prišao i
pitao ga zašto je to uradio.
Rekao je da ga je
Sabahudin isprovocirao tako što se
Ćeman rugao njegovom starom i
ružnom mobitelju.
Začuđeno sam ga pitao da li je to način da se tako

nasilnički postupa prema nekome pogotovo radi takve
jedne gluposti kao njegove. Shvatio je da je pogriješio
priznavši to uz riječi da to neće više raditi. Opet su
zajedno nastavili put kući.
13
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici
ZAŠTO NE NASILJE? ŠKOLA

Srednja škola Pere Zečevića
Šejla Čeliković
Naravno da se nasilje treba GRAD
Odžak
zaustaviti jer ono ne donosi ništa
pozitivnog. Fizičko i psihičko IMENA DEBATANATA
nasilje ostavlja trajne posljedice Šejla Čeliković
koje pojedinci mogu ispoljavati na Ivan Pudić
drugima. Ukoliko je pojedinac Hanna Sarvan
izložen psihičkom i fizičkom EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM
nasilju on to isto pokazuje i
Amira primjenjuje na osobama u
Sejdinović društvu.
Hanna Sarvan
Svaki oblik nasilja treba da se zaustavi jer bilo ono
fizičko ili psihičko, posljedice nisu pozitivne. Nasilje
nam ne donosi osmjeh na lice i sreću i zajedništvo,
nego strah i bol. Nasilje ne čini nikoga boljim.
Šejla Čeliković
Ivan Pudić
Zato što nasilje ostavlja trajne posljedice na osobu,
unosi mu nesigurnost, nelagodu, napetost u životu, a u
težim slučajevima može doći do dugotrajnih problema i
poteškoća pojedinca.
Ivan Pudić
Hanna Sarvan
14
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
A o temi su
DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE
razgovarali:
ZAŠTO NE NASILJU? ŠKOLE

MSŠ Čelić
Kahrimanović Semra: Gimnazija Banja Luka
Ne nasilju jer ljudi ne treba
da žive u mržnji i svijetu
punom nasilja, nego u svijetu
punom ljubavi
Bećirović Emina
Nasiljem se ne može ništa
postići pozitivno. Samo se Emina Semra
Nasiha mogu ostvariti dodatne Bećirović Kahrimanović
Mulahalilović komplikacije. Dijalogom se
sve rješava.
Adisa Jovica Jović

Mujčinović
Bojan Aleksandar
Belenzada Matić
Helena Javor
Ibrahimbegović
15
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici
ZAŠTO NE NASILJU? ŠKOLA

Tehnička škola Tešanj
Suljo Mešić
Zato što nasilje ostavlja trajne GRAD
Tešanj
negativne posljedice i po
mlade, ali i po sve ljude. IMENA DEBATANATA
Suljo Mešić
Harun Šaranović Harun Šaranović
Negativnost kao nasilje je
nešto protiv čega se trebamo EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM
svi boriti. Ako to ne budemo
radili u budućnosti možemo
Sabahudin očekivati još goru situaciju.
Ćeman Nadam se da to nećemo
dozvoliti
Suljo Mešić
Harun Šaranović
16
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
„ZLOSTAVLJANJE U ŠKOLI” (III dio) O Priručniku:
Od
augustovskog
broja Debatnih
novosti
donosimo vam
u dijelovima
veoma značajan
i koristan
Priručnik pod
nazivom
„Zlostavljanje u
školi” autorice
Majde Rijavec
koji je 2013.
godine objavila
Karlovačka
županija.
17
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
U ovom broju
pročitajte:
ŠTO MOŽETE
UČINITI AKO JE
VAŠE DIJETE
ZLOSTAVLJANO
18
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Teze za
debatu...
Škola je obavezna da
stvori uslove za
bezbjedno školovanje
DA/NE
Škola treba osigurati

dovoljno
vannastavnih sadržaja
kako bi okupila mlade
DA/NE
Na nasilje treba
uzvratiti istom mjerom
DA/NE
Verbalno nasilje nije

nasilje
DA/NE
19
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
U narednom
broju čitajte...
MOJE DIJETE JE
ZLOSTAVLJAČ
SREĆOM, MOJE
DIJETE NIJE
NI ŽRTVA NI
ZLOSTAVLJAČ
20
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
“Vodič za borbu protiv nasilja u porodici” (II dio)

O Priručniku:
Ko je odgovoran za zaštitu ljudskih prava?
Različita međunarodna tijela donose dokumente/konvencije

kojima se štite ljudska prava. Ovi međunarodni dokumenti Od septembarskog
uglavnom ciljaju na zaštitu određenih kategorija osoba ili prava. broja Debatnih
Tako postoji Konvencija za zaštitu ženskih ljudskih prava, dječjih novosti donosimo
prava, prava manjina, osoba sa invaliditetom, itd. Ovi dokumenti vam u dijelovima
su nastali kao sporazum država članica sa jedne strane i veoma značajan i
međunarodnih tijela sa druge strane. koristan Priručnik
pod nazivom „Vodič
Država se potpisivanjem ovih dokumenata zapravo obavezuje za borbu protiv
da osigura svim građanima uživanje ljudskih prava onako kako nasilja u porodici:
se to ovim dokumentima i nalaže. Zato je država prvi i najvažniji Kako pomoći žrtvama
garant zaštite ljudskih prava svakog pojedinca. Država je nasilja u porodici –
odgovorna međunarodnoj zajednici kao i svojim građanima za osnovne informacije”
osiguranje ljudskih prava. koji je 2010. godine
izdao NVO “Prava za
Država, koju čine različiti organi i institucije i ljudi koji u njima sve”
rade, kao i svi oni koji su izabrani u različite parlamente od
strane građana, su obavezni uspostaviti pravni sistem unutar
zemlje koji će omogućiti zaštitu ljudskih prava svih osoba, bez
diskriminacije po bilo kom osnovu i to prije svega donošenjem
različitih zakona, ali i osiguranjem da se ti zakoni u praksi
provode. Osiguranje ljudskih prava znači i uspostavljanje sudske
i druge kontrole radi kažnjavanja onih koji ih krše.
Najveći garant zaštite ljudskih prava je država koja to čini

donošenjem zakona i efikasnim djelovanjem različitih institucija!
Međutim, uprkos zakonima i

jednakosti svih ljudskih prava, ona
se u praksi ne primjenjuju uvijek
jednako za sve. Kombinacija
društvenih, ekonomskih, i
političkih interesa, tradicije i
predrasude veoma često stavljaju
upravo žene u drugorazredni
položaj.
21
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Šta su to ženska ljudska prava?

U ovom broju
Prava žena jesu ljudska prava jer i žene su ljudska bića! čitajte
Ovo je zaista potpuno logično. Mnogi se pitaju zašto onda postoje

posebno „ženska prava.“ Zar nacionalni zakoni i brojni međunarodni
dokumenti kojima se štite ljudska prava ne važe jednako i za žene i za KO JE
muškarce? ODGOVORAN ZA
ZAŠTITU
Na žalost, dugo kroz istoriju prisutna je nejednakost postupanja prema LJUDSKIH
ženama i muškarcima. Kroz istoriju borbe za ljudska prava prepoznato PRAVA?
je da se žene suočavaju sa brojnim i mnogo većim izazovima u
ostvarenju svih prava. Također, uočeno je kroz dugi niz godina
primjene međunarodnih dokumenata za zaštitu ljudskih prava da ŠTA SU TO
muškarci i žene garantovana prava uživaju u različitom obimu, da su ŽENSKA LJUDSKA
oblici i učinak diskriminacije različiti u odnosu na žene, da je PRAVA?
diskriminacija žena sistemska. Žene se još i danas svrstavaju u tzv.
ranjivu grupu stanovništva u kojoj se nalaze i djeca, stari, osobe sa
invaliditetom, i sl.
Zbog svega ovoga borba za zaštitu ženskih prava se javila kao izraz
dubokog nezadovoljstva i kao odgovor na česta kršenja ljudskih prava
upravo nad ženama. Prava žena i danas se krše bez ikakvih, ili pak
ozbiljnih posljedica za prekršitelje u mnogim zemljama. Žene su
uskraćene uživanja mnogih prava koja su im odavno zagarantovana
međunarodnim dokumentima, ali i nacionalnim zakonima.
Organizacije koje se bore za prava žena širom svijeta ovo su davno

prepoznale i zbog toga i pokrenule borbu za zaštitu ljudskih prava žena,
što je prihvaćeno na globalnom nivou. Kao rezultat te borbe između
ostalog je i donošenje tzv. Ženske konvencije (Konvencija o eliminaciji
svih oblika diskriminacije žena, koja je donesena od strane UN
1979.godine), a koja je posebno posvećena zaštiti prava žena.
Žensku Konvenciju, je potpisala i BiH te se

tako obavezala na međunarodnom nivou
omogućiti ženama uživanje svih prava
jednako i ravnopravno sa muškarcima. Prvi
korak ka tome jeste donošenje
odgovarajućih zakona, kao što je npr. Zakon
o ravnopravnosti spolova i Zakoni o zaštiti
od nasilja u porodici.
22
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Ovim zakonima se omogućavaju jednaka prava žena, odnosno

U SLJEDEĆEM
osigurava se jednak zakonski tretman. Drugi korak i mnogo
BROJU
teži jeste osigurati da se ti zakoni u praksi i provode i ostvaruju
ČITAJTE
u punom obimu, što zapravo znači osigurati stvarnu
ravnopravnost žena u praksi.
Veliki korak u cilju zaštite ženskih ljudskih prava na globalnom NASILJE U PORODICI
nivou je bilo i uključenje borbe nasilja prema ženama u Bečku
deklaraciju i Program aktivnosti (Izvještaj sa Svjetske
konferencije o ljudskim pravima održane 1993 u Beču). KO ČINI PORODICU?
Nadalje, UN su usvojile posebnu Deklaraciju o nasilju nad
ženama, 1993, a Komisija za ljudska prava je 1994. postavila
Posebnu izvjestiteljku za nasilje nad ženama. ŠTA JE TO NASILJE U
PORODICI?
Priznanje da nasilje nad ženama predstavlja kršenje ljudskih
prava čini vlade i međunarodna tijela odgovornim, da žrtvama
pruže odgovarajuću zaštitu kroz zakone i praksu, a nasilnike KAKO PREPOZNATI
adekvatno kazne. Žene sada mogu zahtijevati od odgovornih NASILJE U PORODICI?
institucija vlasti zaštitu od nasilja.
Nasilje nad ženama jeste kršenje ljudskih prava!
Nasilje u porodici nije privatna stvar!
23
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
O
“GOVOR NENASILJA” (IX dio) PRIRUČNIKU:
POKRETI I MIMIKA & REINTERPRETACIJA
Od februarskog
broja Debatnih
novosti počeli smo
sa objavljivanjem
dijelova teksta iz
Priručnika “Govor
nenasilja“ autora
Ladislava Bognara
objavljenu 1998. u
Osijeku.
U ovom broju
pročitajte:
POKRETI I MIMIKA
REINTER-
PRETACIJA
24
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
O Priručniku
U narednom broju
Debatnih novosti
čitajte:
OTVORENA PITANJA
ŽIRAFINE UŠI
25
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Riječ u slici
26
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
25 PITANJA (I ODGOVORA) (I dio) O tekstu
Važno je da stručnjaci obrate pažnju ne samo na pitanja vezana uz U naredna tri broja
zlostavljano dijete već i na ona koja se tiču njegove obitelji i
debatnih novosti
zlostavljača. Trebaju biti upoznati s funkcioniranjem institucija, službi i
pravnih ustanova te sa zakonima o zlostavljanju djece. Stručnjaci su
donosimo
često suočeni s raznim napetostima vezanim uz zakone o prijavljivanju, interesantna
terapijske ciljeve i stručne etičke norme, kao što je povjerljivost. pitanja i odgovre
Preporučljivo je za sve stručnjake da se uvijek posavjetuju s educiranim za stručnjake koji
kolegama kako bi otkrili koje su njihove odgovornosti u specifičnoj rade sa djecom
situaciji. koji im
omogućavaju da
Prijavljivanje prepoznaju
Pitanja o prijavljivanju zlostavljanja i zanemarivanja djece su vrlo zlostavljanje.
složena. Svi stručnjaci koji dolaze u svom radu u kontakts djecom http://www.poliklinik
trebali bi dobro poznavati osnovne zakonske regulative s ovog područja
a-
u Hrvatskoj. Međutim, mnogi stručnjaci se ustručavaju prijaviti
zlostavljanje i zanemarivanje, često zbog svog unutarnjeg sukoba
djeca.hr/publikacije/
između želje za podnošenjem prijave i želje za očuvanjem dosadašnjeg 25-pitanja-i-
odnosa s djetetom i njegovom obitelji. Ovaj dio teksta rasvjetljuje odgovora/
odgovornost stručnjaka za prijavljivanje, kao i čitav proces podnošenja
prijave.
1. Što sadrži zlostavljanje i zanemarivanje djeteta?

Zbog poteškoća oko određenja zlostavljanja djece, termin zlostavljanje
djece nema sasvim dosljednu definiciju. Prije svega, svako ponašanje
koje rezultira ozljedama djeteta predstavlja zlostavljanje. Općenito,
zanemarivanje i neadekvatna zdravstvena briga predstavljaju oblik
zlostavljanja, iako je ovdje ponekad teško odrediti granicu. Intenzivno
emocionalno zlostavljanje je također zlostavljanje djece, iako ga je
ponekad teško jasno definirati. Emocionalno zlostavljanje u najširem
smislu obuhvaća razna ponašanja odraslih prema djetetu, koja su
nepovoljna po djetetov emocionalni i psihički razvoj. Ovo uključuje
emocionalno povređivanje djeteta, odsutnost pozitivnog pristupa te
neprepoznavanje i nezadovoljavanje djetetovih potreba (npr. grubo
kritiziranje, vrijeđanje, odbacivanje, manipuliranje, ismijavanje,
prevelika očekivanja, zastrašivanje, ignoriranje, sramoćenje,
isključivanje djeteta, podmićivanje, pretjerani pritisak na dijete).
Čest oblik emocionalnog zlostavljanja predstavlja manipulacija dječjim

osjećajima od strane odraslih osoba sa svrhom rješavanja nekih
vlastitih problema (npr. rastave braka) te svjedočenje nasilju u obitelji
iako nije izravno žrtva tog nasilja.
27
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Istraživački materijal o
Fizičko zlostavljanje uključuje ponašanja prema osobi mlađoj nasilju i
od 18 godina koja rezultiraju rizikom za ozbiljno povrjeđivanje, argumentacijska linija
smrt ili teške fizičke posljedice. Uključuje batine, udarce Jovane Tatić iz Srpca
rukama, nogama i predmetima po tijelu, pljuske, davljenje,
Iz budžeta BiH za lica koja
čupanje kose, guranje na pod, vezivanje, gašenje opušaka po
budu osuđena pred Sudom
tijelu, trovanje i drugo. Fizičko zlostavljanje uzrokuje različite
BiH dnevno se po zatvoreniku
ozljede uključujući modrice, opekline, prijelome kostiju,
daje 90 evra, dok se za osobe
unutarnje ozljede i oštećenja mozga. U najekstremnijim
koje budu osuđene pred
slučajevima može uzrokovati smrt.
sudovima u RS dnevno
izdvaja za boravak u zatvoru
Seksualno zlostavljanje odnosi se na svaki seksualni
29 evra, a u FBiH 34 evra.
kontakt između djeteta i barem 5 godina starije osobe
(odraslog ili adolescenta). Događa se kad odrasli ili adolescent
Pokazuje to analiza Savjeta
dijete navodi, prijeti, zavodi ili prisiljava na bilo koju vrstu
Evrope o zatvorskim
seksualnog kontakta. Može imati oblik dodirivanja i milovanja
sistemima.
djeteta po intimnim dijelovima tijela, traženja djeteta da dodiruje
i/ili ljubi odraslog, ljubljenja u usta i po tijelu, izlaganja
U troškove koji su uračunati
seksualnim/pornografskim sadržajima, uključivanja djeteta u
po zatvoreniku u BiH ne spada
seksualne aktivnosti (oralni, genitalni i analni spolni odnos),
bezbjednost, već zdravstvena
navođenja da promatra seksualne aktivnosti, dječje
zaštita, komunalni troškovi,
pornografije te davanja sugestivnih seksualnih komentara
održavanje evidencije
djetetu. Seksualno napastovanje od strane maloljetnika može
zatvorenika, kao i prevoz,
se također prijaviti kao zlostavljanje, ali ovisi i o tome koja je
uprava, hrana i odjeća, te
dob zlostavljača i žrtve i kakvo je specifično zlostavljajuće
rehabilitacioni programi. Za
ponašanje. Smatra se da zlostavljač treba biti barem 5 godina
razliku od BiH, zemlje regiona
stariji od žrtve kako bi se čin smatrao zlostavljanjem. Također
u izdvajanja za zatvorenike
su zakonske posljedice teže ukoliko je maloljetnik u vrijeme
uračunale su i bezbjednost.
zlostavljanja bio mlađi od 14 godina.
http://www.glassrpske.com/no
Zanemarivanje predstavlja nezadovoljavanje djetetovih
vosti/vijesti_dana/Zatvori-u-
osnovnih potreba poput odgovarajuće hrane, odjeće, grijanja,
BiH-medju-najbogatijim-u-
medicinske skrbi i školovanja, pri čemu roditelj ili skrbnik ima
EU/lat/118737.html
mogućnosti za njihovo zadovoljenje. Također, zanemarivanje
predstavlja i ostavljanje djece koja su premlada da se brinu o
Kažnjavanjem prestupnika
sebi same kod kuće, ili prepuštanje djece neadekvatnom
društveno – korisnim radom,
nadzoru.
osim što ćemo rasteretiti
budžet države za 29 ili 30 eura
2. Tko treba prijaviti zlostavljanje i zanemarivanje djeteta?
(ovisno o entitetu) ili 90 eura
Prema Obiteljskom zakonu svatko je dužan obavijestiti centar
(ukoliko je osuđenik osuđen
za socijalnu skrb o kršenju djetetovih prava, a posebno o svim
pred sudom BiH) dobit ćemo i
oblicima tjelesnog, duševnog ili spolnog nasilja, zanemarivanja
uređenije ulice, ispražnjene
ili nemarnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.
kontejnere ili čist park, ovisno
Centar za socijalnu skrb dužan je odmah po primitku takve
o tome na koji je način
obavijesti ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih
prestupnik kažnjen.
prava.
28
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
To može biti susjed, član obitelji ili neka treća osoba, a Istraživački materijal o
svakako na taj način postoji obveza i dužnost svakog nasilju i argumentacijska
stručnjaka koji radi s djecom da prijavi svako ovakvo linija Jovane Tatić iz Srpca
ponašanje te posebno zlostavljanje. Prema Zakonu o
zaštiti od nasilja u obitelji, zdravstveni djelatnik, djelatnik
socijalne skrbi, psiholog, socijalni radnik, socijalni pedagog
"Posljedice bullyinga vidljive su i
i djelatnik odgojno-obrazovne ustanove dužni su policiji ili
gotovo četiri desetljeća poslije...
nadležnom općinskom državnom odvjetništvu prijaviti
takve osobe imaju zdravstvene
nasilje u obitelji za koje su doznali u obavljanju svoje
tegobe, posljedice vezane uz
dužnosti.
društvene aktivnosti, a prisutne
su i ekonomske posljedice",
Ukoliko stručnjak ima neka saznanja o mogućem
ističe Ryu Takizawa, voditelj
zlostavljanju djeteta, a tome nije obavjestio nadležne
studije provedene na Institutu za
institucije, može kazneno odgovarati zatvorskom kaznom
psihijatriju pri Kraljevskome
od tri mjeseca do tri godine, a snosi i strukovne sankcije. U
koledžu u Londonu.
mnogim državama, svi stručnjaci raznih zanimanja imaju
dužnost prijaviti zlostavljanje djeteta, bez obzira na to je li
Studija je pratila 7771 dijete čiji
njihovom poslu rad s djecom primaran.
su roditelji otkrili da je bilo
izloženo vršnjaškom nasilju u
3. Ako prijavim, kršim li odnos povjerenja?
dobi između sedam i 11 godina.
Povjerenje je profesionalna ili zakonska dužnost
Taj uzorak pratili su do dobi od
zadržavanja informacija dobivenih od klijenta/djeteta.
50 godina.
Prijavljivanje zlostavljanja djeteta gotovo uvijek zahtjeva
da prekršimo povjerljivost. Po zakonu, dužnost
(http://www.index.hr/vijesti/clana
prijavljivanja ima prednost pred dužnosti zadržavanja
k/sklonost-depresiji-
informacija. Stoga je preporučljivo da, ako radimo s
anksioznosti-i-samoubojstvu-
djetetom, upozorimo dijete da ćemo, ako saznamo da je
posljedice-bullyinga-osjecaju-se-
situacija u kojoj se nalazi opasna i ugrožavajuća za njega,
i-nakon-40-
morati obavijestiti nadležne službe i osobe koje će mu
godina/740748.aspx )
pomoći. Djeca to najbolje razumiju ako im kažemo da je
sve što govore povjerljivo, ali da je naša odgovornost kao
PLAN:
odrasle osobe da ne čuvamo tajnu koja se odnosi na
Plan koji ćemo vam predložiti
nečiju ugroženost (bilo da se radi o ugroženosti njihovog ili
podrazumijeva uvođenje
tuđeg života, ili mogućeg zlostavljanja).
društveno korisnog rada kao
jedne od mjera za maloljetne
4. Pod kojim uvjetima moram prijaviti zlostavljanje
prestupnike i nasilnike i Krivične
djeteta?
zakone oba entiteta
Imajući u vidu opću obvezu svakog da prijavi zlostavljanje
djeteta dovoljno je da je osoba, pa tako i stručnjak koji radi
KO: U realizaciji ovog plana
s djetetom, zaprimila informacije ili doznala neke činjenice
javažniju ulogu ima Ministarstvo
koje sugeriraju ili navode na to da je dijete zlostavljano. Pri
pravde BiH. Također, bitnu ulogu
procjeni i donošenju odluke o prijavi dovoljno je da postoji
u ovome ima lokalna zajednica,
opravdana sumnja na zlostavljanje – čak i ukoliko
jer bi se u društveno koristan rad
stručnjak nema dovoljno informacija da bi bio posve
izvršavao upravo u zajednici iz
siguran u to.
koje dolaze okrivljeni.
29
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Za prijavu zlostavljanja djeteta nije nužna tzv. osnovana Istraživački materijal o

sumnja u kaznenopravnom smislu koja je potrebna za nasilju i argumentacijska
linija Jovane Tatić iz Srpca
pokretanje kaznenog postupka, dovoljno je da postoji i niži
stupanj vjerojatnosti da je dijete zlostavljano, te je u tom
slučaju dužnost stručnjaka da događaj i okolnosti prijavi. KOLIKO: Ovaj plan ne košta ništa jer
Dužnost prijavljivanja zlostavljanja djeteta odnosi se na Krivični zakon FBiH i RS već postoji,
sve situacije u kojima smo na neki način zaprimili te bi se samo izvršila mala izmjena
informacije koje sugeriraju da je dijete zlostavljano. zakona
KOLIKO TRAJE: Za realizaciju našeg
5. Kako da podnesem prijavu, i koje informacije plana najviše je potrebna jedna
moram otkriti kad prijavljujem zlostavljanje? godina
Prijava se može podnijeti nadležnom centru za socijalnu ZAŠTO: ovaj plan će funkcionisati iz
skrb, odsjeku maloljetničke delinkvencije u nadležnoj razloga što je lako ostvariv s obzirom
policijskoj upravi, a može se podnijeti neposredno da postoje zakoni o maloljetničkom
općinskom ili županijskom državnom odvjetništvu. Od prestupništvu, ne košta ništa i
vrste i težine kaznenog djela koje se prijavljuje ovisi hoće li ostvariv je u kratkom vremenskom
za postupanje u konkretnom slučaju biti nadležno jedno ili periodu.
drugo državno odvjetništvo. Ako se zlostavljanje prijavi
centru za socijalnu skrb ili policiji oni će podnesenu prijavu KORIST: Korist našeg plana je
uz obavijesti koje su povodom nje prikupili dostaviti višestruka. Prije svega, drugštveno
državnom odvjetništvu. Ukoliko stručnjak dostavi prijavu o koristan rad bi doprinio cijeloj
zlostavljanju nenadležnom državnom odvjetništvu nije zajednici jer kao što mu sam naziv
bitno pogriješio, jer će u tom slučaju ono prijavu ustupiti na kaže on je koristan. Društveno
postupanje nadležnom državnom odvjetništvu. Ove koristan rad doprinosi pravilnom
institucije (tj. njihov broj telefona) evidentirane su u razvoju maloljetnika i njihovoj
telefonskom imeniku, a informacije o njima možete dobiti i socijalizaciji i jačanju lične
na Hrabrom telefonu (broj 0800 0800). odgovornosti. Maloljetnicima se pruža
zaštita od kazne maloljetnog zatvora i
U pogledu sadržaja prijave za nju nije propisana neka popravnog doma.
posebno kruta forma, ali je potrebno navesti tko prijavljuje,
protiv koje osobe je podnesena prijava sa svim njegovim “Razvoj socijalnih vještina je poželjna
osobnim podacima koji su poznati stručnjaku, ime i starost komponenta u razvoju svakog
djeteta koje je zlostavljano, a koje je u ulozi oštećenog, pojedinca, a naročito kod maloljetnih
sve utvrđene činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi sumnja prekršilaca i učinilaca krivičnih djela,
na zlostavljanje. Potrebno je što točnije naznačiti jer pojačava osjećaj
vremensko razdoblje kad se ono dogodilo ili događalo ako samopouzdanja koje posjedovanje
je trajalo određeno vrijeme, dokumentacija – primjerice znanja i vještina nosi sa sobom i time
liječnička ili psihologijski nalaz iz kojeg proizlaze te usmjerava adolescenta da lični izraz
činjenice, kao i navesti podatke o osobama za koje je nađe prije u ispoljavanju i primjeni
stručnjak saznao da su bili upoznati ili imaju nekih istih, negoli u problematičnom
saznanja o događaju, a koji u postupku eventualno mogu ponašanju. Takođe, sticanje znanja i
biti svjedoci. Preporučljivo je i navesti zaključak ili stav socijalnih vještina doprinosi lakšoj
stručnjaka o stanju djeteta kao i preporuke za njegov socijalizaciji i razvoju
tretman ili zaštitu, ukoliko stručnjak zaključi da je potrebno. komunikativnosti, a samim time
potpomaže izgradnju
karaktera ličnosti.
30
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Prijava se preporuča podnositi pismenim putem, no dobro Istraživački materijal o

je i osobno kontaktirati sa stručnjakom iz tih institucija nasilju i argumentacijska
kako bi se razmijenilo što više informacija.
Primjer mogućeg teksta prijave (izmišljeni slučaj):

“Obaviještavamo Vas o sumnji na seksualno zlostavljanje Humanitarni rad
maloljetne N.N. (adresa: xxxxxxxx yy), od strane njenog pomaže upoznavanju
ujaka, B.B. (adresa: xxxxxxxxxx yy). Dana 23.09.2003.g. u sveprisutnih različitosti, ali
našu ustanovu obratila se za pomoć majka djevojčice, i razvoju lične odgovornosti i
nakon što joj se kćer povjerila da ju je u periodu od potrebe za pomoć onima kojima
prethodne tri godine ujak prisiljavao na različite spolne je ista potrebna. Pomagati
aktivnosti. Proveden je razgovor s djevojčicom i majkom, u drugome znači pružati mu svoja
kojem je djevojčica navela da se zlostavljanje događalo znanja i iskustva, staviti mu na
vikendima koje je provodila u ujakovoj kući, na način da ju raspolaganje ista i učiniti sve da bi
je najprije počeo dodirivati preko odjeće, govoriti da je njegovo stanje postalo bolje. Ovaj
lijepa, i da će “joj pokazati jednu igru”, a zatim nagovarati proces razvija osjećaj lične
da se skine. Također navodi da bi, kad bi ostali sami, odgovornosti, samopoštovanja i
zaključao sobu, počeo je ljubiti, dodirivati ispod odjeće, po samozadovoljstva kod mladih
spolovilu i grudima i tražiti da ona njega dodiruje po osoba, ali i podiže
spolovilu. Opisuje kako se bojala nekome reći jer ju je bilo njihovo samopouzdanje, jer
sram, a zaprijetio joj je kako će, ako nekom kaže, sve postaju svjesni da se drugi mogu i
poubijati i ići u zatvor. Molimo Vas da ispitate slučaj i trebaju osloniti na njih, a da oni taj
poduzmete mjere obiteljsko-pravne zaštite djevojčice. “ zadatak mogu izvršiti bez
Ili: značajnih poteškoća i problema,
“Dana 08.07.2002. na našoj je uz malo truda i empatije.
SOS-liniji zaprimljen poziv, kojim
nas je nazivateljica obavijestila o Ovakav tretman maloljetnih
sumnji na tjelesno i emocionalno učinioca krivičnih djela sigurno bi
zlostavljanje maloljetnog K.K. imao preventivno dejstvo kod
(adresa: xxxxxxx yy) starog 9 samih učinilaca, ali i kod
godina, od strane njegovih potencijalnih učinilaca pa bi tako,
roditelja. Nazivateljica navodi iako ne u punoj mjeri, bila
kako vrlo često viđa dječaka s zadovoljena i preventivna
modricama na raznim dijelovima komponenta primjene
tijela, različite starosti, krivičnopravne sankcije
a puno je puta vidjela majku kako ga na javnom mjestu maloljetničkog zatvora, a i tako bi
udara. Iz stana u kojem živi dječak, navodi, često se čuju moglo biti izbjegnuto upoznavanje
zvukovi svađe i razbijanja predmeta, vikanje i plač te maloljetnika sa zatvorskim
nazivateljica sumnja da dječak često svjedoči i obiteljskom uslovima života te njegovo
nasilju. Također je rekla da se dječak znao požaliti kako poistovjećivanje sa zatvorskom
dobiva batine remenom. Molimo Vas da ispitate slučaj i kulturom.”
poduzmete mjere zaštite mentalnog zdravlja dječaka.”
http://studomat.ba/forum/index.ph
Tekst prijave ne mora biti jako detaljan, ali je dobro navesti p?topic=3399.0
što više detalja kojih se stručnjak sjeća.
31
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
STRIPOM DA TI KAŽEM
Tema stripa
II 1 - Učenik crta Idemo u Nasilje nije moj izbor

Anja Marko kino
Marko
Super,
pristajem
Moja ....nakon kina Sutradan u školi

porodična u kafiću ...
tajna Anja i Marko su u vezi la,la,la
Markova Marko je iz ljutnje udario Anju

porodična
tajna je...
Savjest Savjest
??? ???
32
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
RAZMISLITE I RECITE - KVISKOTEKA OPIS

KVISKOTEKE
1. Zašto ljudi ratuju?
2. Šta je uzrok nasilju? Dragi čitatelji

pred vama su
3. Da li je moguć kompromis neđu ljudima? pitanja na koja svi
moramo znati
4. Da li je moguć suživot etničkih grupa? odgovore, ne zato
što trebamo biti
sveznalice nego
5. Šta je mobing? zato što je ovo
tema koja se
6. Šta je “plavi telefon”? odnosi i na tebe i
na mene. Na naše
pretke, naše
7. Šta je agresija? roditelje, nas i
našu djecu.
8. Šta je kompromis?
Znati znači umjeti
9. Navedite vrste nasilja? se oduprijeti zlim
iskušenjima!
10. Šta je regresija?
11. U kojim državama postoji smrtna kazna?
Utiče li nasilje u obitelji na psihofizički

12.
razvoj djeteta?
13. Šta je argument?
14. Tko je Karl Popper?
15. Šta je predrasuda?
Odgovori potražite na 58 stranici. 
33
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
URADI SAM – REFLEKSIJA U OGLEDALU
Dragi čitatelji,
CILJ: Jačanje svijesti o važnosti dobrih međuljudskih odnosa, kroz pred vama je
iskrene sugestije pozitivno uticati na ponašanje pojedinca. scenarij radionice
koji možete sami
UČESNICI: Mladi realizirati u
manjoj ili većoj
PRIPREMA: List papira za svakog učenika A4 formata i raznobojni grupi.
flomasteri.
Nije bitno da li ste
RADNI KORACI: profesor ili
1. Učenici dobijaju radni zadatak da na papiru A4 nacrtaju što veći učenik, NVO
elipsasti krug i da na vrhu napišu svoje ime. Voditelj objašnjava aktivista ili
svrhu tog kruga. Taj krug predstavlja jedno ogledalo u koje vaki naprosto
učenik treba da upiše osobine vlasnika tog ogledala. Svaki građanin koji želi
učenik treba da u krug upiše osobine iskreno bez pretjerivanja i podići svijet ljudi
vrijeđanja. oko sebe o
POSTOJANJU
2. Nakon crtanja kruga i pisanja svog imena učesnici dodaju list PROBLEMA
učeniku do sebe. Svi listovi moraju obići sve učenike VRŠNJAČKOG
NASILJA.
3. Kada su svi učesnici razmijenili listove svako uzima svoje
ogledalo. Na prijedlog voditelja radionice učesnici mogu u
plenumu raspravljati uopšte o osobinama dobrih ljudi i
saradnika. Na temelju tih sugestija svaki učesnik može gledajući
svoje ogledalo samostalno uočiti koje dobre osobine posjeduje i
koje bi morao promijeniti u cilju poboljšanja odnosa sa okolinom.
34
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
MOTIVACIJSKA PRIČA O VRŠNJAČKOM NASILJU

Dragi čitatelji,
pred vama je
U jednom gradu u BiH usljed nedostatka sadržaja za mlade tri motivacijska
učenice srednje škole napale su svoju vršnjakinju i pretukle je. priča, kakvih
uvjereni smo, ima
U dvorištu škole bilo je i drugih učenika koji su to pasivno posmatrali mnogo oko vas.
ne pritekavši u pomoć. Samo je domar škole pritekao u pomoć
spasivši djevojku od težih povreda. Na temelju ove
priče postavili
Nakon toga nemilog događaja direktor je sazvao sjednicu smo za vas teze
Nastavničkog vijeća koje je odlučilo da djevojke budu isključene iz za debate, a vi ne
škole. To je svim učenicima bila lekcija da nasilje ne može biti zaboravite:
tolerirano.
- Pažljivo istražiti
temu
- Uraditi
brainstorming
- Kreirati
argumente
- Pripremiti
unakrsno
ispitivanje
I konačno
DEBATIRAJTE
TEZE ZA DEBATU:
1. Nedostatak sadržaja za mlade vodi nasilju?
2. Mladić i djevojke su podjednako nasilni
3. Podjednako treba kažnjavati za nasilje oba spola
4. Socijalne razlike dovode do nasilja
35
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
VERBALNO NASILJE:REKLI SU MI DA SAM RUŽNA,

GLUPA I DOSADNA Riječi u slici
Postovana, kupila sam nedavno Vasu knjigu i jedino sto mogu reci
je da nikada na (sa duznim postovanjem) gluplju stvar nisam
potrosila pare! Sve u toj knjizi je copy – paste. Sramota bi me bilo
da je poklonim bilo kome! Izvinjavam se, ne bih da ovo shvatite
previse licno. Srdacno
Ovo je poruka koju sam juče dobila u inboks. Razumem da se šta i

kako pišem ne sviđa svima, ali rekla bih da je ova gospođa malo
preterala…
Prošle nedelje mi je neko u komentaru ispod teksta na blogu

napisao da sam- ružna.
Danas mi je na fb stranici jedna osoba ostavila sledeći komentar:

Bezveze vam što po objavama stavljate stalno svoje ime. Čije ime
da napišem ispod rečenice koju sam ja napisala? Osoba prati moju
stranicu ali joj smeta moje ime?
Razumem da je gospođi moja knjiga glupa.

Razumem i da sam nekom ružna.
Razumem i da sam nekom dosadna.
Njihovo pravo je da misle i osećaju to što misle i osećaju.
Imaju pravo da o meni misle i osećaju bilo šta.
Nemaju pravo da me vređaju.
Postavila sam juče status na mom fb profilu i pored mnogih

podržavajućih komentara za mene i osuđujućih za gospođin
postupak dobila sam i neke u Dalaj Lama stilu. Da ne treba to da
me dotiče, da svako ima pravo da svet posmatra iz drugačije
perspektive.
Moje pitanje na takve komentare je uvek:

Da li svako kome se ne sviđate ima pravo da vam priđe i lupi
ćušku?
Da li ćete ako vam neko priđe i iz čista mira lupi ćušku ostati
da stojite i mirno to istrpeti?
RUŽNE I GRUBE REČI SU VERBALNO I EMOCIONALNO

NASILJE!
36
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Kao i bilo koje drugo nasilje- nedopustive su i naša je obaveza

da se zaštitimo i odbranimo. Niko nema pravo da nas
zlostavlja i bude nasilan prema nama! To uključuje i verbalno i Riječi u slici
emocionalno nasilje.
Kao psiholog mogu da razumem motive takvog ponašanja ali to ne

znači da moram da ga dozvoljavam i trpim. Nisu mi prijale te ružne
i grube reči upućene meni. Nisu uticale na to da posumnjam u
sebe i svoje kvalitete. Dovoljno ljudi mi je pisalo da im moji tekstovi
koriste. Dovoljno ljudi mi je reklo da sam lepa. Dovoljno ljudi mi je
reklo da im se sviđa i koristi to što postavljam na fb stranici. Sada
je tako i srećna sam zbog toga. Ali, nije uvek bilo tako. Mnogo puta
sam kao mlađa čula o sebi da sam ovakva i onakva.
Ružna.
Debela.
Uobražena.
Dosadna.
Preosetljiva.
I mnogo puta sam poverovala. Da, mnogo puta sam poverovala u

ružne reči koje su mi bile upućene. Bila sam mlada i nesigurna,
nisam znala ništa o svojim pravima niti o emocionalnom i
verbalnom zlostavljanju. Šta činiti kada je neko verbalno nasilan?
Ne postoji jedan uopšten odgovor za sve situacije. Mnogo toga
zavisi od vrste odnosa i konteksta. Za početak je neophodno da
znate da je verbalno nasilje nedopustivo. Niko nema pravo da vas
vređa, i ne morate to da trpite.
Idealno je uopšte ne komunicirati sa takvim osobama, ali ako tako

nešto nije moguće, imate pravo da budete asertivni, da kažete-
nemaš pravo da mi se tako obraćaš i ja ne moram to da slušam.
Ako ni to nije moguće, bar u datom trenutku, setite se da te reči ne

govore ništa o vama. I setite se da je u redu da vam ne prijaju. To
što vam ne prijaju ne znači da su istinite. Normalno je da vam ne
prija da vas neko ćuška, fizički ili verbalno.
Gradite i negujte svoje samopouzdanje, to će vam biti štit od

ovakvih napada.
Jedna fb prijateljica je ispod statusa napisala
Ono što mene svaki put jako razdraži (ne sviđa mi se to i

pokušavam da se ‘naučim’ da drugačije reagujem) je kako
pojedinac sebi daje za pravo da nešto okarakteriše
37
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
kao ‘glupo’, ‘glupost’, ‘budalaštinu’, često i mnogo ‘teže’ termine

srećem… I svaki put se pitam šta taj misli ko je i šta je, koliko zna i
koje mu je pravo dato da tako sudi o nečemu, a najčešće je u Riječi u slici
pitanju neko ko o datoj temi pojma nema, al eto, zna da je s***e
(da se kreativno izrazim). Zar nije jednostavnije i mnogo
primerenije reći: MENI se to ne sviđa, JA MISLIM da to ‘ne radi’,
umesto da je to nešto ‘glupost’ i da smo svi mi koji drugačije
mislimo jednako glupi.. Poludim, svaki put…
Moj odogovor je bio sledeći
Ja sam prestala da se nerviram kad sam prestala da se pitam kako

mogu i zašto to rade. Neki ljudi svašta sebi daju za pravo i to je to.
Stvarno mi je mnogo lakše od kad ne gubim vreme i energiju na

pitanje zašto neki ljudi rade to što rade i kako mogu sebi to da
dozvole. To, plus svest o tome da niko nema pravo da me vređa i
verbalno zlostavlja mi štede mnogo vremena, energije i nerviranja.
Za kraj bih se osvrnula na temu koja se obavezno nadovezuje na

ovakva pitanja. Tema je lična odgovornost, iliti kako sam usvoj
život privukla ljude koji se tako ponašaju?
a) negativno sam razmišljala i na taj način privukla ružne reči
b) imam neke karmičke dugove prema tim osobama i sad ih u
ovom životu otplaćujem preko fb poruka i komentara na blogu
c) manje mistično i egzotično objašnjenje- statistika. Što više ljudi
me čita i zna za mene, veća je verovatnoća da će naići i neko
ko sebi dozvoljava da me vređa. Ja nisam kriva za to.
Kakva su vaša iskustva sa verbalnim zlostavljanjem? Kako utiče

na vas, kako reagujete i kako se štitite? Izgleda da ovaj put nisam
uspela dovoljno jasno da kažem to što hoću da kažem. Pokušaću
ovako:
Ako vam neko priđe i iz čista mira vas udari, da li ćete reći
-to što me udario ne govori o meni nego o njemu
-znam da sam dobra osoba
-sigurno je nesrećan?
Malo sam se zamislila i shvatila u čemu je problem. Većina misli

da je fizičko nasilje nedopustivo. Većina nije svesna da je verbalno
nasilje jednako povređujuće i štetno. Većina misli da je verbalno
nasilje na neki način u redu, to nam nekako dođe kao deo folklora.
Ukratko, htela sam da kažem da je svako nasilje, fizičko, verbalno,
emocionalno- nedopustivo.
http://www.jelenapantic.com/verbalno-nasiljerekli-su-mi-da-sam-
ruzna-glupa-i-dosadna/
38
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Analizirajmo
MEDIJI O NASILJU
zajedno:
Svakog mjeseca
CKD istražuje
pisanje medija o
nasilju općenito,
prestupništvu,
vršnjačkom
nasilju. Za ovaj
broj izdvajamo
nekoliko tekstova,
a vi procijenite o
čemu je riječ i na
koji način je
nasilje preneseno
čitateljima.
Analizirajte
sadržaj pred
vama:
http://www.slobodnadalmacija.hr/Crna-
kronika/tabid/70/articleType/ArticleView/articleId/302322/Default.aspx Šta je tema?
 Gdje se radnja
dešava?
 Imate li slična
iskustva?
 Kakva je reakcija
okolice na ovakva i
slična ponašanja?
39
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Analizirajmo
MEDIJI O NASILJU
zajedno:
Svakog mjeseca
CKD istražuje
pisanje medija o
nasilju općenito,
prestupništvu,
vršnjačkom
nasilju. Za ovaj
broj izdvajamo
nekoliko tekstova,
a vi procijenite o
koji način je
nasilje preneseno
čitateljima.
Analizirajte
sadržaj pred
vama:
http://www.zadarski.hr/vijesti/clanak/id/13220/dolijali-lopovi-uhvacena-dva- Šta je tema?

19-godisnjaka-i-jedan-maloljetnik
 Gdje se radnja
dešava?
 Imate li slična
iskustva?
okolice na ovakva i
slična ponašanja?
40
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
Analizirajmo
MEDIJI O NASILJU
zajedno:
Svakog mjeseca
CKD istražuje
pisanje medija o
nasilju općenito,
prestupništvu,
vršnjačkom
nasilju. Za ovaj
broj izdvajamo
nekoliko tekstova,
a vi procijenite o
koji način je
nasilje preneseno
čitateljima.
Analizirajte
sadržaj pred
vama:
Šta je tema?
 Gdje se radnja
dešava?
http://www.sibenik.in/crna-kronika/dvojica-mladica-i-maloljetnik-dva-
mjeseca-provaljivali-po-kninu-i-krali-gotovinu-alkohol-i-  Imate li slična
strojeve/48733.html#
iskustva?
okolice na ovakva i
slična ponašanja?
41
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
MEDIJI O NASILJU Analizirajmo

zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
Izdvojite ličnosti i
temu?
Mjesto dešavanja?
Koja poruka se šalje

http://www.istarski.hr/node/20233
ovakvim
tekstovima?
Napišite i vi tekst sa
istim sadržajem,
prenesite
informaciju i vodite
računa da nasilje ne
promovirate!
42
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK

zajedno:
Analizirajte kako
su informacije o
ovoj temi prenesene
Probajte i vi
napisati tekstove sa
http://www.kurir.rs/crna-hronika/vrsnjacko-nasilje-u-skoli-osmak-drugu-
iz-razreda-pesnicom-pocepao-slezinu-clanak-1970269# istim informacijama,
ali vodite računa da
ne promovirate
nasilje i
prestupništvo.
43
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK

zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
istim sadržajem,
prenesite
promovirate!
http://informativa.ba/2015/10/12/maloljetnik-izboden-nozem-
44
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK

zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
http://bktvnews.com/vrsnjacko-nasilje-sedmogodisnjakinje-mucile-i-tukle-
drugaricu-iz-odeljenja/
istim sadržajem,
prenesite
promovirate!
45
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK

zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?
http://www.pravda.rs/2015/10/17/jezivo-vrsnjacko-nasilje-devojcici-7-gasili-
cigaretu-po-vratu/ Koja poruka se šalje
ovakvim
tekstovima?
istim sadržajem,
prenesite
promovirate!
46
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK

zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
http://www.novostitop.com/za-vrsnjacko-nasilje-najstroza-kazna-pojacani-
nadzor/
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
istim sadržajem,
prenesite
promovirate!
47
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK

zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?
http://www.ntvarena.com/live/index.php/component/k2/item/1000-koliko-su- Koja poruka se šalje

skole-bezbjedne-za-djecu ovakvim
tekstovima?
istim sadržajem,
prenesite
promovirate!
48
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
BLOG – NEnasilje nasilju i argumentacijska
linija Jovane Tatić iz
Srpca
Jedna od mogućnosti za pisanje naših stavova, NEGACIJA

Zakon u oba entiteta u BiH
priča, primjera iz života o temama koje smo
treba da propisuju društveno
prepoznali kao najveći izazov za mlade ljude se koristan rad za maloljetne
nalaze na našem blogu Nenasilje. prestupnike i nasilnike
Društveno koristan rad – je rad

U oktobru 2015. godine objavljeno je 5 tekstova o u javnom interesu kojim se ne
nenasilju koje su kreirali mladi iz BiH dokazujući da vrijeđa ljudsko dostojanstvo i ne
država ima mladost koja je spremna uložiti svoje vrše se u cilju stjecanja dobiti
vrijeme kako bi sistemski radila na preveniranju i
Maloljetni prestunik – počinilac
sprečavanju vršnjačkog nasilja i maloljetničkog kaznenog djela ili prekršaja dobi
prestupništva. Na narednim stranicama pročitajte u kojoj uobičajeni kazneni
tekstove i odgovorite na pitanja u vezi sa ispričanim postupak nije moguć
pričama.
Korist: dobrobit društva
Problem: Velika stopa

vršnjačkog nasilja i maloljetnog
prestupništva
A1. Društveno koristan dad neće

dovesti do smanjenja
maloljetnog prestupništva i
nasilništva
Iz dvogodišnjeg projekta 'Nasilje

ostavlja tragove, zvoni za
nenasilje', koji je u suradnji s 18
škola i civilnim udrugama proveo
Centar za mirovne studije, vidi
se da među djecom
prevladavaju oblici nefizičkog
nasilja, kao što su ogovaranje,
vrijeđanje, izrugivanje,
omalovažavanje i socijalna
isključenost, što se teže uočava
nego tjelesno nasilje.
49
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
nasilju i
PORED MENE argumentacijska linija
Jovane Tatić iz Srpca
Evo se ponovo javljam. Prošli put sam govorila koliko je

važno komunicirati. Sinoc sam gledala regionalni U istraživanju u kojem su
dugometrazni film "pored mene" koji upravo o tome dovori. sudjelovali učenici, nastavnici i
Koliko malo komuniciramo, koliko ne poznajemo kolege s roditelji utvrđeno je da se
nasilje događa svugdje, ali
kojima provodimo vise od pola svakog dana i s kojima
češće na mjestima izvan
stupamo u različite relacije. Film počinje surovim napadom nastave i škole.
grupe maloljetnika na profesoricu istorije u beogradskoj
gimnaziji, a grupa mladića je sve to snimila i postavila na Podaci pokazuju da je u
youtube. Nakon napada ona shvata da je to uradio neko od porastu nasilje na internetu,
učenika iz razreda kojem je ona bila razredni starješina. što ne čudi s obzirom da je
Odlucuje da im oduzme mobilne telefone i drzi zatvorene u većina školaraca na
skoli dok sami međusobno ne otkriju krivca ili se oni sami društvenim mrežama, rekli su
ne oglase. Oduzima im mobilne telefone, zaprijeti u ponedjeljak predstavnici
odlaskom u policiju, i u afektu odlučuje da ih zaključa u Centra za mirovne studije.
školskoj zgradi dok to ne urade. U školi nema ni interneta.
Djeca su sve više izložena
U pokušaju da napuste školu, ali i da na neki način ispune
vršnjačkom nasilju, pa se
vrijeme u kojem su zatvoreni tokom noci, učenici počinju da treba upitati od kuda to dolazi,
komuniciraju. Tokom jedne noći, o sebi i svojim drugovima rekao je Darko Tot iz
iz razreda, saznat će više nego svih prethodnih godina i Ministarstva znanosti,
više nego što su ikada očekivali. Ta noć je zauvijek obrazovanja i sporta, dodajući
promijenila njihove živote i njihove stavove, razmišljanja o kako omalovažavanja i govora
sebi ali o kolegama koji ih okružuju. I shvatili su da je taj mržnje ima u mnogim TV
nesretni slučaj omogućio da se toliko povežu mođusobno i emisijama, medijima,
bolje upoznaju, a da za sve cetiri godina školovanja nisu se saborskim raspravama, na
tako zblizili. društvenim mrežama.
ogovaranje, vrijeđanje,
izrugivanje, omalovažavanje i
Svakome preporucujem
socijalna isključenost, što se
da pogleda film i mozda i teže uočava nego tjelesno
nesto naucimo vise o nasilje.
svojim kolegama s kojima
djelimo svakodnevicu, http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatsk
mozda to bude i put za a/medju-djecom-prevladava-
prevazilaženje problema nefizicko-nasilje-ogovaranje-
nasilja. vrijedjanje-izrugivanje---
377565.html
Veliki pozdrav
Dzenita
50
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
nasilju i
NASILJE U GENIMA? argumentacijska linija
Jovane Tatić iz Srpca
Ovaj put vam se javljam ne zbog sebe, ili nekog meni Svaki treći školarac na sebi je
bliskog, nego zbog nedavnog događaja u Kruševcu. iskusio nasilničko ponašanje
Možda već znate da su djevojke pretukle školsku vršnjaka. 'Pitao me hoćeš da ti
kolegicu i da je sve to snimljeno i objavljeno na naguram sad glavu u taj WC.
YouTube-u. Ja sam sebe natjerala da pogledam cijeli Onda kad smo prolazili, moj
snimak. jedan prijatelj je pitao zašto su
to mene ispitivali u WC-u i
Nadala sam se nekom srećnom zvršetku. Nadala sam onda je on rekao ubit ću tebe i
se da ću u videu naći nekoga ko će pokušati da smiri tog malog', ispričao nam je
tuču. Ko će pomoći da sukob bude riješen. To nisam jedan zlostavljani 11-godišnjak
našla. Našla sam one koji su nezainteresovano prolazili 22. siječnja, nakon što ga
i one koji su navijali. Naravno, pored onih koji su se brutalno pretukli. 'Pretukli,
tukli. iscipelarili, gušili', kaže njegov
otac.
Gledala sam i nisam mogla da vjerujem. Evo, mogu
razumjeti da se dvije osobe potuku jer ne znaju Da je vršnjačkog nasilja sve
drugačije reagovati, i ne znaju drugačije rijwšiti problem, više, svakodnevno svjedoče i
ali ne mogu razumjeti da drugo ljudsko biće može na Hrabrom telefonu. '2006. i
navijati da neko bude povrijeđen. Eto, znam da će sada 2007. smo imali osam posto
neko reći kako je navijanje za nasilje poznato još od poziva sveukupno vezanih za
gladijatora, i još davno prije, ali meni to nije ok. vršnjačko nasilje. Ono što smo
Jednostavno osjećam da je nasilje pogrešno i da svijetu primijetili je da je u 2011. i
ne može donijeti ništa dobro. I ne, ne pišem protiv 2012. broj poziva porastao i to
nasilja zato što je to moderno, nego zato što najiskrenije skoro za duplo', kaže
vjerujem da nasilje nije prirodno čovjekovo stanje. Ma programska koordinatorica
šta neko govorio. Hrabrog telefona Sandra Tolić.
'Ono što mi radimo s djecom je
Nedavno sam pročitala jedan tekst o "ratničkom genu" - da ih educiramo kako da se oni
genu koji je navodno odgovoran za nasilničko zaštite i kome da se obrate za
ponašanje. Kažu postoji kod ljudi koji su skloniji nasilju i pomoć', kaže predsjednica
agresivnosti. Iskreno, mislim da postoje određene Hrabrog telefona Hana Hrpka.
predispozicije da budemo manje ili više agresivni, ali U Ministarstvu obrazovanja
mislim da je važna okolina u kojoj odrastamo i da nemaju mnogo prijava. 'U
glavnu ulogu u odgoju djece trebaju imati roditelji i da ih osnovnim školama oko 1.300',
roditelji trebaju naučiti da nasilje nikada nije ok. kaže Zdenka Čukelj iz
Ministarstva.
Toliko od mene za ovaj put,
Snježana
51
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
KO JE BOLJI? Riječi u slici
No, istraživanja koja su provodili

Ja evo gledam šta se dešava oko mene. Stalno neki UNICEF i druge institucije
problemi, stalno neke tuče, zadirkivanja. Izazivanja po pokazuju kako je svako treće
FB. Ono što mi je najzanimljivije jeste da se po dijete doživjelo nasilje. U
Ministarstvu se nadaju da će
razredima formiraju različite grupe i da se svi nekako
pomoći novi pravilnik. 'Ukoliko se
dijele. Po socijalnom ili finansijskom osnovu, ili pameti ili učenik ne ponaša u skladu s
popularnosti. Ali uvijek neke podjele… propisima s kućnim redom, da se
tada udalji iz razreda, s njim se
Uvijek je neko bolji ili je neko gori. Oni popularni su obavi razgovor, da se zovu
navodno bolji od štrebera. Štreberi su navodno bolji od njegovi roditelji, a po potrebi i
popularnih. Bogatiji su bolji od siromašniji ili su policija i Centar za socijalnu skrb,
siromašniji bolji od bogatih. I sve podjela do podjele. Te kaže Zdenka Čukelj.
ko ima više prijatelja na FB, te ko je ljepši, jači, brži,
bolji, uspješniji, zanimljiviji… Mislila sam da je ovo http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pr
uglavnom „bolest“ tinejdžera ali vidim da ni odrasli nisu oblem-vrsnjackog-nasilja-sve-
veci-kako-ga-rijesiti---280798.html
imuni. I oni objavljuju po društvenim mrežama hvalisave
fotografije nastojeći nas uvjeriti da su im životi savršeni, Oblici nasilja, prema podacima dr.
da je sve ok, i da se ništa loše ne dešava u njihovim sc. Darija Vučenovića,
životima. Šta im je svima zajedničko? predstojnika Obiteljskog centra
Zadarske županije, raznoliki su, a
Svima im je zajedničko da sebe po nekom osnovu ujedno i šokantni jer su se mnoga
smatraju boljima od ostatka ljudske rase, ali isto tako navedena ponašanja u vrtićima te
ostaju imuni na sva loša dešavanja oko sebe. Ne osnovnim i srednjim školama do
reaguju na nasilje. Smatraju da se svako mora boriti za nedavno podrazumijevala kao
sebe. Gledaju samo ispunjenje svojih snova i ostvarenje “normalno” ponašanje.
raznih interesa. “Normalnim” su ih tretirale tete u
vrtićima, učitelji i profesori jer kao
što ih je mali, zanemariv broj
Nemaju ciljeve za koje se bore, osim možda više novca educiran za rad s djecom s
ili bolje odjeće ili nekih prolaznim materijalnih stvari. Svi posebnim potrebama i
su zatvoreni u svoj mikrosvijet u kojem su baš oni invaliditetom, tako su još manje
najbolja jedinka koja je bolja do bilo koga drugog. A ja educirani za ponašanje i odnos
vas pitam ko je zaista bolji? Možemo li biti bolji dok prema traumatiziranoj djeci (a
nijemo posmatramo nasilje oko nas ni ne pokušavajući traume nisu isključivo nasilje u
pomoći drugom ljudskom biću? obitelji, već i smrt u obitelji,
bolesti, obični lomovi
ekstremiteta, vršnjačko nasilje u
Medina svim svojim segmentima, itd.).
52
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU” nasilju i argumentacijska
Naime, traumatizirana djeca se najčešće

U sklopu online aktivnosti CKD je kreirao i forum u pedagoškim i školskim ustanovama
“Ispričaj svoju priču” kako bi sve vas dragi čitatelji stigmatioiziraju kao “zločesta,
potakao da napišete vaše iskustvo ili iskustvo neposlušna” djeca s poremećajem u
dragih ljudi koji su prolazili ili prolaze nasilje. ponašanju te su najčešće upućeni na
Samo zajedničkim trudom možemo doprinijeti stručne službe ovih ustanova koje
prevazilaženju ovog, ali i svih drugih problema zapravo samo malim dijelom mogu
oko nas i u nama. utjecati na rješenje ovog velikog
problema koji se čini malim samo onome
tko se s njime nije susreo, odnosno
Tokom oktobra je nastavljen rad foruma upoznao.
„ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”. Već smo dobili i Opće poznata je činjenica, kako je
stalne članove, a nadamo se da će broj vršnjačko nasilje iliti bullyng u našim
vrtićima i školama u porastu i sve je
članova stalno rasti, baš kao što grublje i nemilosrdnije prema žrtvi na
kontinuirano raste broj posjeta i pregleda koju se usmjeri. Zlostavljači dječjeg lica
Foruma. U novembru smo pokrenuli i anketu nisu kao što se nekad smatralo, djeca iz
„Može li debata doprinijeti smanjenju problematičnih obitelji, iz razvedenih
brakova i sl. Danas su zlostavljači u
vršnjačkog nasilja?”, pa je i to još jedna adolescentskoj dobi vrlo često proizašli i
prilika za sve da prezentiraju svoj stav u vezi iz dobrostojećih obitelji s roditeljima na
sa nasiljem i mogućim rješenjima. visokim funkcijama u našem društvu.
Naime, nedostatak emotivne razmjene
između roditelja i djeteta mnogi
Posjetite nas na: nadoknađuju, odnosno iskupljuju se s
vrlo visokim i neprikladnim svotama
novca za određenu dob djeteta te
gadgetima vrijednima nekoliko tisuća
kuna, koje bi zapravo u svim odgojno-
obrazovnim ustanovama trebalo
zabraniti. Mnogi roditelji sami su krivi što
su iskrivili ocjenjivanje vrijednosti u svojih
potomaka. Naime, svi žele da njihovo
dijete ide u “elitnu” školu, ima
skupocjenu, markiranu garderobu,
najmodernije i najskuplje mobilne
uređaje, odnosno usadili su im potpuno
krive vrijednosti po kojima takvi roditelji i
njihova djeca, sada već mladi ljudi,
ocjenjuju vrijednost i važnost nekog
čovjeka, u ovom slučaju djeteta.
(nastavak na 55. strani)
53
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
FACEBOOK!  Vijesti sa
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I Facebook stranice
MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH
Zatvaramo li oči pred

U ovoj grupi bilježimo sve vijesti, zapažanja i vršnjačkim nasiljem?
konstatacije, nudimo teze koje se odnose na http://www.srbijadanas.com/cl
nasilje. Svi ste dobrodošli. Zajedno napravimo anak/ne-zatvarajmo-oci-
korake u prevazilaženju ovog problema. vrsnjacko-nasilje-po-skolama-
u-porastu-08-09-2015
Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se Zanimljiva propaganda protiv

nastavlja. Objavljeni su novi materijali na vršnjačkog nasilja...
Facebook-u, i tamo možete komentirati i postavljati https://www.youtube.com/watc
h?t=6&v=Cv6TZGRq6qs
svoje prijedloge i materijale. Posebno pozivamo
debatante iz bh. debatnog programa da se Još jedna priča o nasilju...
priključe, i nastave zajedničku akciju preveniranja http://diply.com/auntyacid/artic
le/bully-super-glue-chemical-
vršnjačkog nasilja u BiH. burn-shaved-head-bullying-
shave
Potražite nas na:
A CKD JE OBJAVIO I NOVI
WEBINAR O
PREVENIRANJU NASILJA
https://www.youtube.com/watc
h?v=s_Kjvl8s1pA&feature=yo
utu.be
54
DEBATOLOGIJA
A koje teme su obilježile oktobar nasilju i argumentacijska
2015.
Ko će zaustaviti vršnjačko nasilje Iako se još uvijek premalo govori o
tome, mnogoj djeci u Zadru odlazak u
Dobna granica počinitelja vršnjačkog školske klupe postao je noćna mora te
nasilja je sve niža? izmišljaju fizičke simptome raznih
bolesti ne bi li izbjegli torturu barem na
koji dan i šute. Šute i ne žale se ni
Eskalacija fizičkog nasilja među roditeljima niti nastavnicima jer u
vršnjacima znači da ne postoji svojoj dječjoj glavi smatraju kako to
sistemsko rješenje za problem? valjda zaslužuju i da im nitko ne može
pomoći. Dakako, bullyng utječe i na
uspjeh u školi žrtve, ocjene idu
Vršnjačko nasilje je samo klik daleko? sumanutom brzinom nizbrdo, dok se s
druge strane i ponašanje djeteta
mijenja. Dijete u svom očaju kojem ne
Dobna granica počinitelja vršnjačkog vidi izlaza, gubi samopouzdanje, neki
nasilja je sve niža? se pokušavaju ozlijediti, postaju
nemirni, dekocentrirani, a pojedini se
pokušavaju obraniti ili u slučaju
“puknuća” ozlijediti osobu koja ga
sustavno zlostavlja, maltretira,
izrugiva, omalovažava i isključuje iz
društva. I dakako, dođemo do onoga
kako se radi o “nemoguće zločestoj i
neodgojenoj” djeci. Neoprostiva
greška za prosvjetne djelatnike i
ravnatelje vrtića i škola!
– Nasilje može biti fizičko (

udaranje, guranje, nanošenje boli,
uzimanje osobnih stvari, čupanje,
fizičko sputavanje, itd.), psihičko-
verbalno (ruganje, ucjenjivanje,
zadirkivanje, ogovaranje,
omalovažavanje, nazivanje
nadimcima koji se djetetu ne
sviđaju, ismijavanje, prijetnja, itd.),
socijalno-emocionalno (pritisak na
druge da se ne druže, ogovaranje,
ignoriranje, uvredljive grimase i
kretnje, namjerno isključivanje i
nepozivanje u društvo, itd.),
55
DEBATOLOGIJA
nasilju i argumentacijska
U nastavku donosimo nekoliko komentara linija Jovane Tatić iz Srpca
Iz oktobarskih teza :
-seksualno (neželjeni dodiri,
Vršnjačko nasilje je samo klik daleko? štipkanje, komentari, itd.),
Ako gledamo na način da je vršnjačko nasilje nama kulturalno (vrijeđanje na
daleko jedan klik, odnosno da nam je tako blizu, onda nacionalnoj, religijskoj i rasnoj
smo upravu. Toga smo svjedoci svakodnevno.Samo osnovi), ekonomsko (krađa,
jedno je vrlo bitno, a to je da oni koji su spremni na iznuđivanje novca, itd.) te sve
jedan način nasilje sprovoditi, učinit će to kad god aktualnije nasilje preko
budu imali priliku. Ako sam ja spremna nekoga interneta ili mobitela, tzv.
vrijeđati uživo, šta mi onda predstavlja problem to činiti cyberbullyng (slanje zlobnih,
i preko društvenih mreža. "Kada se govori o nasilju na
prijetećih i uvredljivih poruka
internetu, ljudi najčešće misle na pedofiliju, ali digitalno
ili slika, stavljanje na internet,
nasilje ne podrazumeva samo to. Vršnjačko nasilje na
predstavljanje pod tuđim
internetu poznatije kao "sajber buling", daleko je
rasprostranjenije." imenom i sl.), istaknuo je
http://www.srbijadanas.com/clanak/na-internetu-ne- Vučenović na Okruglom stolu
vrebaju-samo-manijaci-i-vrsnjacko-nasilje-je-na-klik- Koordinacije za ljudska prava
daleko-10-09-2015 Zadarske županije na temu
Internet je samo jedan medij prenošenja nasilja, ništa “Vršnjačko nasilje u školama.”
drugo. Zato smatram da vršnjačko nasilje jeste klik
daleko, jer nasilnika ako imamo oko sebe uživo,
imamo ih i ovdje. Raspravljamo o tome kako je nasilje Za nasilje je karakteristično to
svuda oko nas. Ako sam ja nasilnik u svojoj okolini, u što nasilnik ima namjeru
školi..i sl. onda sam nasilnik i preko interneta, to je povrjeđivanja, želi nanijeti
samo još jedan vid prenošenja moje riječi. Opet, emocionalnu ili fizičku bol,
neovisno od prenošenja riječi, ako ja nisam nasilnik, očekuje da će njegovi postupci
internet me neće napraviti nasilnikom. Svoje frustracije boljeti te uživa u promatranju
mogu ispoljiti i preko pisma. patnje. Nasilnik je najčešće
Medij nije jedini način. stariji, jači, popularniji i bogatiji, a
1510 nasilje u najvećem broju
slučajeva nije jednokratan
Kao tinejdžer mogu reći da sve više vršnjačkom nasilju događaj već se kontinuirano
kao i diskriminaciji spadaju nadareni učenici , odnosno ponavlja tijekom nekoliko
nadprosječni. Internet sve više oduzima učenicima godina. U ovom slučaju strah,
vrijeme i manje se obrazuju , istražuju korisne stvari a sve koji je rezultat sistemskog nasilja
više igrice i društvene mreže. Zbog toga učenici manje koje se koristi da bi se zastrašilo
uče i edukuju se a ova manjina zainteresovanih učenika drugog, dakle strah je krajnji cilj,
za školsko gradivo postaje veliki problem. Profesori više a ne sredstvo.
rade sa nadarenom djecom i oni sve više se izoluju iz –Nasilje djeca u nekih 40
društva i dobijaju nadimak " Štreber" što ta djeca sve teže
posto prijave roditeljima, dok
podnose. Sa svog aspekta i ličnih primjera mogu reći da
30 posto prijave nastavnicima.
je to sada jedan od većih problema današnjice , te da se
malo o tome zna , priča i prezentuje.
Amina125
56
DEBATOLOGIJA
nasilju i argumentacijska
U nastavku donosimo nekoliko komentara linija Jovane Tatić iz Srpca
Iz oktobarskih teza :
Najmanji dio se zapravo
prijavljuje policiji i nadležnim
Vršnjačko nasilje,kao veoma kompleksan problem sudovima, tek oko 2,5 posto.
može se naći u razlim oblicima,verbalno,fizičko,pa
tako i "digitalno" to jeste nasilje preko Upoznati smo na žalost, s
društvenih,socijalnih mreža. Mnogi ne shvataju poraznom činjenicom kako se po
opasnost društvenih mreža i često u znatiželji se nekim školama u našoj županiji
dopisuju sa raznim osobama,ulaze u duže razgovore nasilje među vršnjacima
sa njima,što dovodi i do zajedničkog susreta. zataškava. Određeni ravnatelji su
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/opasnosti-na- upozoravali svoje djelatnike, tete
drustvenim-mrezama i nastavnike da ovakve slučajeve
Djeca ne shvataju ozbiljno mogućnosti zloupotrebe što manje prijavljuju policiji kako
interneta, kao ni potencijalne posljedice, a opet, njihova ustanova, najčešće škola
spremni su da učestvuju u „igrama" i „šalama" koje su ne bi došla na loš glas.
usmjerene prema drugoj djeci ne shvatajući da mogu
da dovedu do povrijeđenih osjećanja, narušenog Djeca se za razliku od odraslih
samopouzdanja, ozbiljnih trauma pa i do dramatičnih ponašaju onako kako se
posledica... Veliki broj djece poznaje nekog iz osjećaju. Ukoliko je to ponašanja
okruženja ko je imao problem na internetu, a za okarakterizirano kao
mnoge od njih - guranje, ćuškanje i „malo" tuče nije “negativno”, znači da dijete zbog
nasilje. ...Statistika je pokazala da 73 posto djece ima nečeg, pa i “negativnom”
neko iskustvo u korištenju internetom, pri čemu pažnjom privlači pozornost te
upotreba raste s dobi. Zanimljivo je da se čak 47 kroz svoje ponašanje ukazuje da
posto djece koja nemaju računar kod kuće koriste se nešto događa u obitelji, vrtiću,
internetom. Gotovo svakodnevno njime se koristi 58 školi, dvorištu, itd.
posto djece, jednom sedmicno 26 posto djece, a 17
posto njih jednom mjesečno ili rjeđe. Sve ovo još gore izgleda jer
http://www.medijskapismenost.net/dokument/Elektron današnja djeca prema najnovijim
sko-nasilje-sta-je-i-kako-ga-izbeci istraživanjima provode 10 do 11
http://www.poliklinika-djeca.hr/publikacije/nasilje- sati dnevno na internetu,
preko-interneta/ provode više vremena on line
http://www.djecanainternetu.org/NasiljeNaInternetu nego u igri van zatvorenog
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/opasnosti-na- prostora. Oni danas svoj
drustvenim-mrezama socijalni život zapravo žive na
Imamo mnostvo clanaka koji pisu o ovom problemu i internetu, a to treba
time mozemo zakljuciti da su ljudi sve vise informisani mijenjati” istaknuo je Vučenović.
o ovom problemu,sto je veoma bitno za citav ovaj
problem.Moramo sto vise informisati roditelje,ucenike http://www.antenazadar.hr/clanak/2
i nastavnike o ovom problemu i tako im pomoci u 014/12/vucenovic-neki-ravnatelji-i-
postavljanju sto vece opreznosti. nastavnici-zataskavaju-vrsnjacko-
Čelična lejdi nasilje-kako-skola-ne-bi-dosla-na-
los-glas/
57
ARGUMENTA UMJESTO
ARGUMENT SNAGE -
NASTAVAK
ODGOVORI IZ
UMJESTO KRAJA KVISKOTEKE SA
STRANICE 33:
1. Zbog interesa
Budimo otvoreni jedni prema drugima, vodimo
dijalog, upoznajmo jedni druge kako bi bilo više 2. Nedostatak
razumijevanja, a manje nasilja! dijaloga
3. Da
4. Da
5. Nasilje
6. Telefon za
pomoć žrtvama
nasilja
7. Nasilje
8. Sporazum
9. Verbalno i
fizičko
10. Povlačenje
11. Iran
12.Da
13. Dokaz
14. Filozof
ZA VAS SU PISALI:
15. Posuđivanje
1. Amira Sejdinović, Odžak na osnovu tuđeg
2. Nasiha Mulahalilović, Čelić mišljenja.
3. Sabahudin Ćeman, Tešanj
58
IDEA WSDC WIFI
59
AKTUELNI PROJEKT: „Svi
različiti svi jednaki“
NAZIV PROJEKTA:
“SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI”
TEMELNI CILJ PROJEKTA:

Upoznati najširu javnost sa Zakonom o zabrani
diskriminacije BiH (23. juli 2009. godine). I
unaprijediti toleranciju i međusobno razumijevanje
među građanima poštujući i promovirajući etničke,
spolne, religijske kulturne i jezičke različitosti,
doprinoseći interkulturnom dijalogu kao temeljnoj
SADRŽAJ
odrednici demokracije.
Naziv i cilj projekta
DUGOROČNI CILJEVI PROJEKTA: Uvod
60
61
Svi različiti – svi jednaki 62
Davanje mogućnosti građanima Općine Centar za Pjesmom da ti kažem 63
interakciju i učešće u gradnji evropskih principa Moja priča 67
demokracije koji su okrenuti ka poznavanju i Debatanti – kažu – SLOŽNI U RAZLIČITOSTI 70
Intervjui – tolerancija, pomirenje, segregacija,
poštivanju temeljnih odrednica zaštite ljudskih diskriminacija
73
prava u Evropi i svijetu, ujedinjeni i obogaćeni kroz Učimo: Dobroti (I dio) 79
kulturne različitosti, istovremeno razvijajući ideju Necjepljena djeca u sustavu odgoja i obrazovanja u
Hrvatskoj i EU – jesu li diskriminisana?
84
građanina Evrope Škola i ljudska prava - “Slobodna djeca

90
Samerhilla” (X dio)
Mentalne bolesti i poremećaj u znjačajnom
Kultiviranje akcije, debate i kritičkog razmišljanja porastu u BiH
95
Konvencija Vijeća Evrope o sprječavanju i

koje je u vezi sa demokracijom, zajedničkim borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u 96
vrijednostima, zajedničkom historijom i zajedničkom porodici (IX dio)
Stripom da ti kažem 100
kulturom kroz suradnju sa organizacijama civilnog Razmislite i recite – Kviskoteka 101
društva koje djeluju na području Općine Centar- Uradite sami 102
Motivacijska priča o ljudskim pravima 103
Sarajevo. Mediji o ljudskim pravima i diskriminaciji 104
FACEBOOK – Debatom protiv diskriminacije 113
KRATKOROČNI CILJEVI PROJEKTA Debatologija

Umjesto kraja
114
116
Obrazovati i podići svijest građana općine Centar o

Zakonu i zabrani diskriminacije BiH i ostalim
mehanizmima zaštite i promocije ljudskih prava.
Angažirati mlade ljude Općine Centar da

samostalno kreiraju aktivnosti kojima će promovirati
Zakon o zabrani diskriminacije BiH.
60
Fotografije
UVOD
članova grupe
Mi smo grupa koju čine profesori

1.Amira Sejdinović iz Odžaka, FBiH – Kanton Posavski
2.Nasiha Mulahalilović iz Čelića, FBiH, Tuzlanski kanton
3.Sabahudin Ćeman iz Tešnja, ZE DO Kanton
Nas troje se razlikujemo prema spolu, dobi, profesiji,

gradovima iz kojih dolazimo kao i kantonima unutar FBiH.
Bez obzira na naše razlike u obrazovnim profilima, sve nas
veže isti cilj, a to je odgoj i obrazovanje mladih ljudi. Kroz
nastavne jedinke bez obzira koliko se one razlikuju između
nas troje, ono što nas dodatno veže jeste podučavanje
Amira Sejdinović
mladih da čovjek kao društveno biće unatoč svojoj
različitosti jedino može opstati u zajednici sa drugima.
Sabahudin Ćeman
61
SVI RAZLIČITI – SVI JEDNAKI Riječi u slici...
Početak školske godine. Grupa učenika stoji ispred

škole i diskutira o profesorima:
A1 Imamo tri nove profesorice. Engleski jezik će nam

predavati neka Alma Nj. Fiziku će nam predavati neka
Nataša K, a Sociologiju će nam predavati neka Ljerka
R.
U tom trenutku tri nove profesorice isu prema školi.
A2. Ona crne kose i tamne puti je sigurno Bošnjakinja.

A3. Hrvatica je sigurno ona plava
A4. Srpkinja je ona korpulentna
(smjeh učenika)
Direktor škole dolazi iza profesorica i govori:

“Profesorice Alma možete li sačekati da vas nešto
pitam”. Okreće se profesorica plave kose i prilazi
direktoru. Razgovaraju tiho dok druge dvije profesorice
čekaju pred ulazom. Profesorica Alma se obraća
tamnoputoj profesorici i kaže “Gospođo Ljerka nemojte
me čekati zadržat ću se kod direktora”.
Učenici zbunjeno gledaju jedni druge

Poruka: Stručnost čovjeka ne određuje nacionalni
identitet niti fizički izgled.
62
T reba da radimo
0 temi tolerancije
L ijepo izlaganje je ključ emancipacije
E tek onda čujete jedni druge
R ado ćete biti priznati i otvoreno vidjeti druge
A kada razgovaramo i vidimo se bez stisnutih

očiju
ećete imati problema koji muče i od ljudi
N prave rušitelje tuđe kuće
C vjetat će tolerancija, dogovor i uvažavanje
I mat ćemo svijet bez zla i rata, svijet bez

straha što ljude hvata
J er razgovor i dobar glas utječu na sve nas
A pjesma ova neka bude put da toleranciju

svako shvata i prihvata.
63

razgovarali:
Na koji način ste dio promjena u cilju stvaranja

slobodnog, demokratskog i liberalnog društva?
Sa debatantima razgovarala profesorica Amira Sejdinović.
Šejla Čeliković
Slobodno, demokratsko i
liberalno društvo
podrazumijeva slobodu
čovjeka. Sloboda čoveka na
izbor i u seksualnom i u Šejla Čeliković
vjerskom opredjeljenju, a
ukoliko poštivamo prava i
stvaramo slobodu i liberalno
Trener: Amira društvo podrazumijeva se da
Sejdinović dajemo slobodno društvo i za
manjinske skupine.
Ivan Pudić
neophodna je sloboda manjina koja bi dalje za sobom Ivan Pudić
rodila slobodu vjeroispovijesti te seksualnu slobodu i
bila temelj novostovrenog slobodnog liberalnog
društva.
Hanna Sarvan
Sama sloboda čovjeka podrazumijva pravo izbora na
slobodu vjeroispovjesti seksualnu slobodu i najprije
slobodu manjina
ZAJEDNO
Smatramo da smo dio promjena
Hanna Sarvan
jer poštujemo sve gore navedene
različitosti koje predstavljaju
bogatstvo jedne zemlje
64
A o temi su
razgovarali:
Šta mislite o rasnoj, polnoj,

etničkoj diskriminaciji?
Sa debatantima razgovarala
profesorica Nasiha Mulahalilović.
Emina Bećirović: Prisutna je i to
predstavlja veliku negativnu stvar.
Na tome je potrebno raditi da se Emina Semra
spriječi. Bećirović Kahrimanović
Selma Kahrimanović: Veoma je

Trener: Nasiha prisutna ali i veoma nepotrebna,
Mulahalilović te je potrebno što prije iskorijeniti.
Sve vrste diskriminacije, da bi
naše društvo bilo bolje.
Adisa Mujčinović: Ni jedan čovjek ne zaslužuje biti Adisa Jovica Jović

diskriminisan. Nije bitno da li smo mi crni ili bijeli, Mujčinović
muškarci ili žene, muslimani ili kriščani, svi smo mi
ljudi i svi imamo svoja prava.
Jovica Jović: U pitanju je aktuelan i globalan problem.

Međutim kod nas nije dovoljno zastupljeno njegovo
rješavanje i s toga ga možemo svrstati u manje
značajne probleme.
Bojan Aleksandar
Belenzada Matić
Bojan Belenzada: U BiH ne postoji izražena rasna
polna diskriminacija jer zakon, koliko toliko kažnjava
takve prestupe.
Helena Javor Ibrahimbegović: Ovaj problem nije

prisutan u tolikoj mjeri u koliko je prisutan problem
nacionalne diskriminacije u našem društvu, ali je
nekako veoma važno raditi na njemu.
Aleksandar Matić: Sa rasnom i polnom Helena Javor

diskriminacijom se ne susrećemo u tolikoj mjeri koliko Ibrahimbegović
je zastupljena diskriminacija na nacionalnoj osnovi, ali
je vrlo važno raditi na cilju njegovog rješavanja.
65
A o temi su
1.Da li su različitosti nešto što

može razdvajati ljude?
2.Kako mladi mogu uticati na

promjene?
Sa debatantima razgovarao profesor

Suljo Mešić
Sabahudin Ćeman.
Trener: Sabahudin
Ćeman
Suljo Mešić
1. Ljudi jesu po mnogo čemu različiti ali su kao ljudi
isti, jednaki su.
2. Mladi sigurno mogu uticati na promjene. Na
Harun Šaranović
mladima svijet ostaje. Svojim zalaganjem i postepeno
puno mogu uraditi.
Harun Šaranović
1.Različitosti su nešto što ljude može spojiti, jer svako
želi upoznati nekog drugačijeg.
2.Mladi mogu svojim obrazovanjem uticati na promjene
u svojoj državi, ukoliko stečeno znanje koristimo u
prave svrhe.
66
Ž Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Na natječaju za prijem
djelatnika u radni odnos svi
kandidati imau ista prava bez
obzira na spol, etničku
pripadnost i druge razlike.
Iako svi ispunjavaju uvjete

predviđene natječajem posao bi
trebao dobiti onaj tko ima
najveći broj bodova na rang listi.
Dakle pred natječajem tj. u

Amira natječajnoj proceduri pripadnici
Sejdinović etničkih skupina su jednaki.
Traži se najbolji!
67
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Romi su populacija koja je

diskriminisana. Često postoje
predrasude da su oni prljavi,
neobrazovani, da kvare sliku
društva.
Međutim, ja imam drugačiju

sliku o toj populaciji. Odrasla
sam tamo gdje su moje prve
Nasiha
komšije bili Romi. Moje
Mulahalilović
komšije su bili veoma vrijedni i
cijenjeni u mom gradu.
Imali su auto-mehaničarsku radionicu i tako zarađivali

za sebe i svoju porodicu. Otac je bio veoma popularan
u gradu, pravi veseljak. Kada nekome iz grada želim
objasniti gdje stanujem često i danas znam reći “Moja
kuća se nalazi do kuće Omera – Guje” kao orijentir.
Tako da moj komšija Omer i nakon mnogo godina živi
u sjećanjima mojih sugrađana. Tako da predrasude o
Romima u ovom slučaju padaju u vodu.
68
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA - STRANAC
priču...
Nakon provedenog
djetinjstva sa svojom
porodicom izvan BiH jedan
dječak se jednoga dana
vratio svome zavičaju gdje je
sa porodicom živio pije rata.
Vrijeme provedeno izvan
domovine učinilo je svoje:
Sabahudin Slabije se mogao izraziti na
Ćeman bosanskom jeziku od svojih
vršnaka u školi koju je počeo
pohađati.
Postao je meta podsmijeha na skoro svaku svoju

rečenicu. Iako je naizgled poput svojih vršnjaka, za sve
je bio nekako drugačiji, različit, jednom riječju stranac.
Na početku mu je sve to teško padalo, ali se

vremenom postepeno uklapao u svoju okolinu i postao
jednak ostalima, zbog čega je bio sretan.
69
DEBATANTI KAŽU – SLOŽNI U RAZLIČITOSTI Ponešto u slici
ŠKOLA
Srednja škola Pere Zečevića
GRAD
Odžak
IMENA DEBATANATA
Šejla Čeliković
Ivan Pudić
Hanna Sarvan
Amira
Sejdinović EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM
Šejla Čeliković – Moto debatnog kampa u Neumu je

bio “Svi različiti svi jednaki”, a naš rad u sekciji ima
moto SLOŽNI U RAZLIČITOSTI
Ivan Pudić – Svi sudionici debatnih aktivosti u svojim

redovima i slobodnim aktivnostima pokazuju svoju
(složnost) složnost u različitosti
Šejla Čeliković
Hanna Sarvan
...iako smo svi različiti mi ljudi imamo to nešto 
Zajedničko što nas vodi do složnosti.
Ivan Pudić
Hanna Sarvan
70
A o temi su
DEBATANTI KAŽU – SLOŽNI U RAZLIČITOSTI
razgovarali:
ŠKOLE
MSŠ Čelić
Gimnazija Banja Luka
Emina Semra
Nasiha Bećirović Kahrimanović
Mulahalilović
Složeni u različitosti
Semra Kahrimanović – Niko na svijetu nije rođen da

bude isti kao neka druga osoba i zato je dobra stvar
što smo svi različiti, jer ćemo ovako uvijek upoznati
nešto i nekog novog. Prijateljstvo jeste sloga Adisa Jovica Jović
Mujčinović
Adisa Mujčinović - Svi znamo da šarene boje

predstavljaju sreću. Različitost naroda pravi sreću na
ovom svijetu. Da na zemlji živi narod samo bijele ili
crne rase, život bi bio hladan.
Bojan Aleksandar
Belenzada Matić
Helena Javor
Ibrahimbegović
71
DEBATANTI KAŽU – SLOŽNI U RAZLIČITOSTI Ponešto u slici
ŠKOLA
Tehnička škola Tešanj
GRAD
Tešanj
IMENA DEBATANATA
Suljo Mešić
Harun Šaranović
EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM

Sabahudin
Ćeman
Da li je istina da se različitosti privlače?
Suljo Mešić
Svi znamo da se različitosti privlače kao magnet plus i
minus
Harun Šaranović
Podupririmo jedni druge bez obzira na boju kože,
vjersku i nacionalnu pripadnost.
Suljo Mešić
Harun Šaranović
72
AMIRA SEJDINOVIĆ, ODŽAK Intervju – Tolerancija,

Da li ste kao osoba ženskog spola bili diskriminirani po pomirenje,
bilo kojem osnovu i šta ste u vezi toga poduzeli? segregacija,
Nisam bila kao ženska osoba ni po kom osnovu nikad diskriminacija
diskriminirana jer smatram da samouvjereno nastupam prema
potencijalnim „diskriminatorima“.
Da li u vašoj sredini u kojoj živite postoji diskriminacija i
segregacija u školama?
U sredini u kojoj živim ne postoji nikakav oblik diskriminacije,
ni segregacije. Bošnjaci, Hrvati, Srbi, pripadnici nacionalnih
manjina i nacionalno neopredjeljenih žive jedni sa drugima, a
ne jedni pored drugih. Učenici skupa idu u školu, rade po
zajedničkom planu i programu, a nacionalni predmeti su
rađeni i izvode se po zajedničkoj jezgri. Možda jedini oblik
diskriminacije koji nije svojstven samo mojoj sredini, već
cijeloj BiH, može se očitovati u zapošljavanju ljudi prema
stranačkoj pripadnosti na općinske funkcije, ali što nije slučaj
u dosadašnjoj praksi i školi! Jer se prilikom upošljavanja
profesor gleda isključivo stručnost.
VEDRANA MIJOVIĆ – PANTELIĆ, ISTOČNO SARAJEVO

Šta za tebe znači tolerancija i šta bi ti uradila da se nivo
tolerancije između Istočnog Sarajeva i Sarajeva digne na
viši nivo? U čemu se ogleda diskirminacija i da li je ima u
vašoj školi?
Za mene je tolerancija prihvatanje i poštivanje različitosti. Ja
sam dijete poginulog borca i pričala bih o svojim iskustvima.
Ne želim nove ratove i razmirice u BiH. Odbijam da mrzim.
Želim svoje učenike i djecu da učim da ljude ne dijele ni po
kakvoj osnovi. Naravno da ima razlika među različitim
polovima, među različitim strukama. Muškarci smatraju da su
jači pol, fizički i intelektualno. Elektrotehničari tvrde da su bolji
đaci od turističkih tehničara zato što je to lakša struka. Učenici
četvrtog ponižavaju učenike trećeg stepena, jer su lošiji
učenici, učenici prigradskih naselja su ponižavani od učenika
iz centre grada, koji ih smatraju seljacima.
Zajednička poruka osoba koje su participirale u intervjuu

građanima BiH, a u vezi sa interetničkim pomirenjem:
Naša poruka je da se situacija u BiH po pitanju segregacije,

diskriminacije popravlja ali sporo. Takođe i po pitanju
pomirenja i tolerancije. Svi mi možemo doprinijeti poboljšanju
sa svojim sredinama.
73
SABAHUDIN ĆEMAN, TEŠANJ Intervju – Tolerancija,

Zašto ste odlučili da se uključite u rad CKD-a, kao pomirenje,
nevladine organizacije? segregacija,
Želim da svojim ličnim primjerom doprinesem radu diskriminacija
organizacije koja širi kulturu dijaloga i tolerancije među
mladima iz svih gradova BiH. Želim da i moji učenici budu dio
grupacije mladih koja ne želi da na mržnji gradi svoju
budućnost.
Da li je rad CKD-a opravdao vaša očekivanja u smislu
širenja tolerancije i pomirenja?
U velikoj mjeri sam zadovoljan radom ove organizacije jer
sam svjestan da će učenici različite etničke pripadnosti
ponijeti u svoje sredine poruke tolerancije i dijaloga.
Koje oblike segregacije i diskriminacije doživljavate u
Bosni i Hercegovini?
Ja lično nemam takva iskustva, ali sam svjestan da svako
razdvajanje mladih ljudi i djece po etničkoj ili nekoj drugoj
pripadnosti predstavlja primjer diskriminacije.
SANJA MRĐA, NOVI GRAD

Koliko aktivnosti nevladinih organizacije doprinose
interetničkom pomirenju među mladim ljudima?
NVO-i su značajan pomirbeni činilac ovog društva ali njihov
rad je još nedovoljan za značajnije promjene jer su brojni
otpori i predrasude, prvenstveno u političkom sektoru i kod
lokalnih vlasti
Kako vi kao niko ko nije rođen u BiH doživljavate život
mladih ljudi kojima ste profesor i da li vaše učešće u
organizaciji CKD može da donese neke promjene?
Ja sam došla iz Novog Sada da živim i radim u Novom Gradu
i vidim da su mladi ljudi ovde isti kao i širom sveta: žele da
žive u miru, nemaju potrebu da mrze. Ono što je drugačije u
Novom Gradu i drugdje širom BiH je teret događanja koji još
uvijek zatvaraju ljude u uske lokalne okvire. Sretna sam što
mogu da učestvujem u radu organizacije CKD i CIVITAS koje
okupljaju mlade različitih etničkih pripadnosti i pokušavaju da
uklone barijere prošlosti.
Zajednička poruka osoba koje su participirale u intervjuu

građanima BiH, a u vezi sa interetničkim pomirenjem:
Mladim ljudima treba pružiti priliku da se susreću, upoznaju

da pobijede strahove i predrasude i da pronađu snage da
grade budućnost uz toleranciju i razumijevanje
74
NAĐA BRKIĆ, TEŠANJ Intervju – Tolerancija,

Da li ste bili žrtva diskriminacije na nacionalnoj pomirenje,
osnovi? segregacija,
Nisam nikad. Ali jesam bila žrtva diskriminacije od diskriminacija
predstavnika svoje etničke grupe.
Da li seminari, kampovi, emisije u kojima se govori o
međuetničkom pomirenju potvrđuju da u praksi
postoje međunacionalni međureligijski problemi?
Da, mislim. Smatram da mi povratnici sa seminara
možemo javnosti u našoj lokanoj zajednici prenijeti
poruku da su mir i suživot u BiH mogući.
AMIRA SEJDINOVIĆ, ODŽAK

Da li je u vašoj lokalnoj zajednici bilo slučajeva
segregacije?
Ne, nije. Odžak je vrlo zdrava sredina koja ne zna za
podjele. Učenici Bošnjaci prate nastavu na hrvatskom
programu, a nacionalne grupe predmete se slušaju po
zajedničkim jezgrama. Srpski, evropski i svjetski
takmičari se prate u centru grada. U Odžaku ima mnogo
mješovitih brakova. Svi vjerski praznici se proslavljaju sa
komšijma druge etničke i vjerske grupe.
Šta je to što povezuje narode u BiH?
Kulturne manifestacije. Bez obzira na naše različitosti,
nacionalne i vjerske, mi imamo zajedničke parametre
ponašanja, istu kulturnu baštinu.
Zajednička poruka osoba

koje su participirale u
intervjuu građanima BiH,
a u vezi sa interetničkim
pomirenjem:
Još je Andrić zapisao da
je Bosna zemlja mržnje.
Mi odbijamo da mrzimo,
mi želimo da sa svojim
komšijama ma kakve oni
nacije i vjere bili, čuvamo
mir u BiH.
75
AMIRA SEJDINOVIĆ – ODŽAK Intervju – Tolerancija,

Smatrate li da stepen tolerancije određuje i utiče na sam pomirenje,
proces pomirenja? segregacija,
Da ako je veći stupanj tolerancije veća je i mogućnost diskriminacija
pomirenja što je cilj svih nas.
Po vašem mišljenju koji je najbolji način borbe protiv
diskriminacije?
Najbolji način da se borimo protiv diskripminacije je edukacija
koja u prvom redu isključuje robovanje bilo kakvim
predrasudama
Opravdavate li podjele u društvu po bilo kojoj osnovi:
dobi, ekonomskoj situaciji, pripadnosti određenoj
pripadnosti određenom etnicitetu?
Ne, jer se svi ljudi rađaju jednaki i kao takvi moraju biti jednaki
pred drugim ljudima i pred zakonom.
VEDRANA MIJOVIĆ – PANTELIĆ, ISROČNO SARAJEVO

Smatrate li da stepen tolerancije određuje i utiče na sam
proces pomirenja?
Uvijek u svakom društvu i svakoj sredini. Tolerancija je put
uspostavljanja dijaloga i očuvanja mira
Po vašem mišljenju koji je najbolji način borbe protiv
diskriminacije?
Razgovor, kompromis, volja da se ostvari zajednički cilj, a to
je očuvanje mira u BiH
Opravdavate li podjele u društvu po bilo kojoj osnovi:
dobi, ekonomskoj situaciji, pripadnosti određenoj
pripadnosti određenom etnicitetu? Ne. Kada je Bog stvorio
čovjeka, svi ljudi su bili isti. Bog je ostavio čovjeku slobodnu
volju da odluči kakv će biti sa odbacivanjem podjela po bilo
kakvoj osnovi.
Zajednička poruka osoba

koje su participirale u
intervjuu građanima BiH, a
u vezi sa interetničkim
pomirenjem:
Unatoč problemima koji se
javljaju u BiH postoji realan
optimizam za njihova
prevazilaženja. Jedina
realna opcija za sva društva
poput
bosanskohercegovačkog je
pomirenje i uvažavanje.
76
NASIHA MULAHALILOVIĆ, ČELIĆ Intervju – Tolerancija,

Da li u vašoj školi ima diskriminacije i po kom osnovu? pomirenje,
U mojoj školi nema diskriminacije, posebni nema one na segregacija,
nacionalnoj i vjerskoj osnovi. Vjerovatno zato što je to diskriminacija
jednonacionalna sredina. O drugim oblicima diskriminacije
nisam upoznata.
Koliki je stepen tolerancije u vašoj školi?
Stepen tolerancije u mojoj školi je na zavidnom nivou u svim
sferama rada. Ovi odgovori se isključivo odnose na školu. Što
se tiče lokalne zajednice (Brčko) sve je regulisano zakonom
Brčko Distrikta u kojem stoji da su svi narodi ravnopravni i
sam način odlučivanja u skupštini Brčko Distrikta jer mora
postojati konsenzus prilikom donošenja odluka što povećava
stepen tolerancije. S obzirom da u Općini Čelić samo radim
nemam dovoljno informacija.
EMILIJA PAVIĆEVIĆ, SARAJEVO

Šta misliš o prisutnoj segregaciji npr. dvije škole pod
jednim krovom?
To je neprihvatljivo jer se time krše osnovna ljudska prava jer
djeci uskraćujemo da se druže. Djeca nemaju prilike da
kontaktiraju jedni s drugima, međusobno se ne poznaju u
smislu upoznavanja kulture jedni drugih što često dolazi do
predrasuda, a time i segregacije
Je li moguće da mi kroz debatne programe u našim
školama doprinesemo toleranciji? Moguće je i smatram da
je to jako konstruktivan način, tj. put prema toleranciji. Debatni
program je tako koncipiran da okuplja mlade ljude iz svih
krajeva BiH i pripadnike različitih etničkih skupina. Debatni
program zagovara otvoren, argumentiran i iskren dijalog
između mladih ljudi svih nacionalnosti.
Zajednička poruka osoba koje

su participirale u intervjuu
građanima BiH, a u vezi sa
interetničkim pomirenjem:
Zajednička poruka nas koji

smo učestvovali u ovom
intervjuu odnosi se na
mogućnost pomirenja,
samo za to treba više volje
svih građana BiH. Mi
vjerujemo u pomirenje!!!
77
AZRA DŽANANOVIĆ, DONJI VAKUF Intervju – Tolerancija,

Da li ste bili diskriminirani? pomirenje,
Jesam, a diskriminacija se odnosila na moju političku segregacija,
pripadnost koja je započela prije rata kada sam proglašena diskriminacija
tehnološkim viškom i poslije rata kada nisam mogla dobiti
posao. Ali danas je situacija bolja jer sam se izborila svojim
radom tako da je netrpeljivost nestala, ali se i izmijenila
politička situacija u kojoj živim.
Šta mislite da li je moguće pomirenje u BiH?
Pomirenje je moguće samo što je to dugoročan proces ne
zbog naroda nego zbog njihovih nacionalnih vođa koji ih drže
u strahu od drugog i drugačijeg. Strah se stvara tako što
političari stalno narod drže u neizvjesnosti da će ih ugroziti
neko iz druge etničke skupine i tako se još dalje produbljuje,
ali imamo neke pozitivne primjere gdje među narodima dolazi
do uspostavljanja drugih odnosa.
EMILIJA PAVIĆEVIĆ, SARAJEVO

Šta smatrate pod pojmom tolerancija?
Tolerancija je poštivanje različitosti i dostojanstveno očuvanje
vlastitog identiteta
Da li kroz debatne aktivnosti u školama možemo doći do
pomirenja?
Može doći do pomirenja jer djeca na sofisticiran način
raspravljaju o temeljnim društvenim problemima. Kroz
debatne aktivnosti u školama učenici stiču ispravne stavove i
način kako da poštuju pripadnike druge etničke skupine.
Prevazilaze strah jedni od drugih i shvataju da je onaj drugi
isti kao on. Druženje debatanata u debati poslije debate,
dovodi do toga da oni i dalje ostaju u kontaktu što doprinosi
pomirenju.
Zajednička poruka osoba koje

su participirale u intervjuu
građanima BiH, a u vezi sa
interetničkim pomirenjem:
Poruka nas koji smo

učestvovali u ovom
intervjuu da proces
pomirenja u BiH je moguć
ali treba više volje i želje
građana BiH.
78
Učimo: DOBROTU (I dio) O Publikaciji
Dobrota je jedna od ljudskih osobina koja najbolje

dražava ljudsku suštinu zato što je dobra osoba u suštini
dobroćudna, blaga i blagonaklona. Ponekad je povezana
sa ljubaznošću. To je sklonost ka činjenju dobra i
podrazumijeva u sebi ljubav prema drugim ljudskim Od ovog broja Debatnih
bićima, snishodljivost i razumijevanje drugih ljudi. novosti donosimo u
dijelovima publikaciju
Najbolji ljudi se obično odlikuju dobrotom; zato je potrebno pod nazivom “Učimo:
djecu učiti dobroti od malih nogu i to je jedan od Dobrotu” koje je izdalo
najvažnijih zadataka obrazovanja za mir, moralnog i Svjetsko udruženje
političkog obrazovanja kao i obrazovanja uopšte. vaspitača u ranom
djetinjstvu.
Dijete se na prvom mjestu uči dobroti ugledanjem na
odrasle uzore, a kasnije i vršenjem radnji koje u sebi IZVOR: Publikacije:
podrazumijevaju dobrotu. Na taj način dijete uviđa i shvata Učimo: Dobrotu,
da je najbolje da pomogne, razumije i sarađuje umjesto da Svjetsko udruženje
napada, grabi ili maltretira. vaspitača u ranom
djetinjstvu, str. 3. – 6.
Uzori na koje se ugledaju mogu da budu odrasle osobe u
njihovom neposrednom okruženju ili odrasli koje vide u
medijima – na televiziji, u bioskopu, na filmu. U budućnosti
će se stručna literatura sve više baviti razvojem ove lične
osobine.
Dobrota se može podučavati na mnogo različitih načina i

pomoću različitog gradiva. Dijete može naučiti da bude
dobro prema svojim vršnjacima, prema odraslima, prema
životinjama pa čak i prema onima koje ne poznaje.
Centar za vaspitanje u ranom djetinjstvu (tj. vrtić) mora da

bude mjesto gdje će dobroćudno ponašanje doživjeti svoj
najveći izraz i to stoga što će se djeca svojom voljom
ugledati na ponašanje koje uoče u svom neposrednom
okruženju.
79
Savjeti za uspješnu
komunikaciju
nastavnika i roditelja
Kako pripremate svoje

nastavne sate i učionicu za
prvi dan škole vjerojatno
razmišljate i o kontaktu s
roditeljima. Za kvalitetan
početak nove školske
godine veoma je važno
jasno informiranje o
očekivanjima u razredu i
pružanje roditeljima drugih
relevantnih informacija.
No, nakon što se odradi

početna komunikacija, vaš
kontakt s roditeljima ne bi se
trebao svesti samo na
situacije kada postoji problem
ili kada je roditeljski sastanak.
Održavanje komunikacije s
roditeljima tokom cijele
školske godine pomaže im da
budu prisutni i angažirani u
školskom životu svoje djece,
pomaže i učenicima da s
roditeljima komuniciraju o
svojim ciljevima, napretku i
potrebama vezanim uz školu,
a sve to će u konačnici pomoći
da stvari u učionici teku glatko,
čak i ako to zahtijeva malo
dodatnog truda na početku.
80
komunikaciju
U nastavku pročitajte
nekoliko prijedloga za
povezivanje sa roditeljima:
Usredotočite se na pozitivno, ne
samo na negativno. Ako trebate
kontaktirati roditelja jer im dijete
ima problema s disciplinom,
nemojte ih samo nazvati i reći
im što nije u redu. Počnite s
navođenjem onoga u čemu je
dijete dobro; takav pristup će
roditeljima pomoći da nemaju
osjećaj da samo napadate
njihovo dijete.
Budite redovno u kontaktu – ne

samo kada je situacija loša. Ako
ćete se javiti roditeljima samo
kada nešto pođe po zlu, naježit
će se kada im se javite. Dijelite
s njima i uspjeh njihove djece,
kao i neuspjehe, a nemojte
zaboraviti niti redovno
izvještavanje.
Uključite i učenika u vašu

komunikaciju s roditeljima.
Kada učenik svojim riječima
mora s roditeljima iskomunicirati
neki cilj, uspjeh ili neuspjeh,
više se angažira u svoj proces
učenja.
Koristite prednosti multimedije

za uključivanje roditelja ako je
potrebno, npr. Skype ili
I kralj koji je bio namrgođen i zlovoljan, ali ne i nevješt, shvati videokonferenciju. Ukoliko
da mu ptica govori istinu zato što se nijedan vojnik koji je išao u roditelji nisu u mogućnosti
vojni pohod u šumu nikad nije vratio. Zato odluči da se preruši u prisustvovati u nekoj predstavi
ratara i da sam ode u šumu da potraži drugog kralja jer, iako je ili drugoj školskoj aktivnosti,
bio namrgođen i zlovoljan, nije bio kukavica. Priča se da je omogućite im sudjelovanje
danima lutao šumom, ali nije pronašao drugoga kralja. Bio je putem tehnologije.
jako žedan i gladan i na kraju se onesvijestio.
81
komunikaciju
Komunicirajte s roditeljima
putem e-mail ili sms poruka.
Manje je invazivno i njima
često lakše, te im je i
odgovaranje jednostavnije od
telefonskog razgovora.
Pitajte roditelje za mišljenje,
kada je to prikladno. Kada
roditelji osjećaju da se njihovo
mišljenje uvažava i da su
aktivno uključeni, više će se
angažirati i biti uz vas, umjesto
da su napeti i raspravljaju o
svemu što im imate za reći.
Dovedite ih u školu da se
angažiraju. Iako neće svi biti u
mogućnosti sudjelovati u
aktivnostima škole, odličan
način za njihovo uključivanje
je da baš budu fizički prisutni.
Sarađujte s roditeljima i
pronađite dodirne točke, vrlo
vjerojatno imate neke
zajedničke ciljeve i interese.
Razgovarajte s njima, saznajte
što ih motivira i što žele za
svoju djecu.
http://skolski.ba/savjeti-za-
Vaspitač(ica) djeci postavlja pitanja: uspjesnu-komunikaciju-
Da li se zlovoljni kralj promijenio nabolje ili nagore? Zašto? nastavnika-i-roditelja/52654//
Kakav je bio prvi kralj u početku?
A kakav je bio nakon što je upoznao drugog kralja?
Zašto su svi drvosječu smatrali kraljem iako nije imao ni
zamak ni vojsku?
Da li je drvosječa dobar? Zašto?
Kako se ponašaju dobri ljudi?
Da li bi volio da budeš kralj-drvosječa? Zašto?
82
Vučiji pogled na
svet
Svi znamo da psi veruju

ljudima i da ih je lako pridobiti,
a da vuk uvek ostaje vuk.
Njega je gotovo nemoguće
pripitomiti. Naučnici su
nedavno došli do jedne vrlo
verovatne pretpostavke o
poreklu te razlike između ove
dve podvrste Canus Lupus,
čak i danas genetski skoro
identične.
Svi psi su nekad bili vukovi. Te

vukove je pripitomio čovek iz
kamenog doba i od tada njihov
razvoj teče u različitim
pravcima. Iako genetski isti,
njihova ćud je potpuno
različita.
Objašnjenje koje naučnici daju

je sledeće:
Bebe vukova i mladunci pasa
kad se rode, izgledaju i
ponašaju se jednako. Prve
dve nedelje ne mogu ni da
osete miris, ni da vide, ni da
čuju. Sa dve nedelje života i
jedni i drugi počinju da
osećaju prve mirise. Sa četiri
nedelje počinju da čuju prve
zvukove.
Sa šest nedelja počinju da

vide. I kod jednih i kod drugih
ovaj razvoj izgleda jednako. I
kao i kod svih beba, postoji
kritičan period za vreme koga
oni počinju sa socijalizacijom.
83
Necijepljena djeca u sustavu odgoja i Vučiji pogled na

obrazovanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji svet
– jesu li diskriminirana? Dakle, i psi i vukovi imaju
period kada intenzivno uče o
tome kakav je svet, kome
Prenosimo skraćeni rad koji je na znanstveno-stručnom skupu mogu verovati, da li su
Pravo djeteta na odgoj i obrazovanje: teorije, politike i prakse, bezbedni ili su uvek u
održanom u Opatiji od 30. rujna do 2. listopada ove godine, opasnosti, ko je neprijatelj i
izlagala članica Građanske inicijative Cijepljenje – pravo izbora gde su nevolje. Taj period
Suzana Peša Vučković, mag. paed.: intenzivnog učenja traje četiri
nedelje. Ono što za to vreme
Svjedoci smo u posljednje vrijeme pojave među pretežno nauče posle se ne može
mladim i obrazovanim roditeljima da propituju cjepiva i odlučuju menjati.
odgoditi, prekinuti ili potpuno odbiti cijepljenje svoje male djece.
Bez obzira koji bio razlog za njihovu odluku, činjenica je da se ti E, tu dolazimo do bitne
roditelji u Hrvatskoj susreću s problemom upisa svoje djece u razlike. Vukovi počinju da
predškolske ustanove. hodaju ranije, pa tako njihov
kritični period učenja o svetu
Djeci koja su najčešće potpuno zdrava, ali necijepljena ili počinje ranije. Za vukove taj
nepotpuno cijepljena po odluci njihovih roditelja, odbija se upis period je od druge do šeste
u vrtić odnosno jaslice. Time su ona uskraćena za dobrobiti nedelje života, dok su još
koje im može pružiti rano uključivanje u odgojno-obrazovni rad slepi i gluvi. Tako slepi i
u predškolskoj ustanovi, čime se postavljaju temelji za daljnji gluvi, ali sa vrlo jakim
uspješni život te djece u zajednici. Drugim riječima, ta su djeca nogicama i odličnom
diskriminirana u odnosu na drugu, samo na temelju svog koordinacijom pokreta, oni se
cjepnog statusa, a možda i po još nekoj osnovi, što ćemo sami penju na manje stene i
istražiti u nastavku. prevazilaze manje fizičke
prepreke.
Diskriminacija u obrazovanju
Za to vreme bebe pasa
Prema Konvenciji protiv diskriminacije u obrazovanju iz 1960. spavaju na sigurnom kod
godine diskriminacija je, između ostalog, osporavanje bilo kojoj svoje mame. Oni će
osobi ili grupi pristup bilo kojoj vrsti ili stupnju odgoja i prohodati tek za dve nedelje.
obrazovanja, odnosno izraz “odgoj i obrazovanje” se odnosi na Šta se dešava kada u četvrtoj
sve vrste i stupnjeve odgoja i obrazovanja. Hrvatska ima i nedelji života i jedni i drugi
Zakon o suzbijanju diskriminacije iz 2008. godine kojim se počnu da čuju zvukove, a u
osigurava zaštita od diskriminacije po raznim osnovama, šestoj da vide? Dok kučići,
uključujući dob i zdravstveno stanje. ušuškani na bezbednom kod
mame, počinju da čuju prve,
Unatoč brojnim konvencijama i iz njih proizašlih zakona o prijatne zvukove koje njihova
zabrani diskriminacije, i dalje se posvuda u svijetu susrećemo s mama proizvodi, bebe
raznim oblicima diskriminacije u obrazovanju poput spolne i vukova su negde u divljini i
vjerske, diskriminacije djece s invaliditetom ili drugim razvojnim sve novo što čuju i vide je
poteškoćama, diskriminacije pojedinih etničkih skupina poput zastrašujuće i opasno!
Roma.
84
Obvezno cijepljenje u Hrvatskoj i upis djece u vrtiće i škole

Vučiji pogled na
U Hrvatskoj je cijepljenje obvezno, a neizvršavanje obveze svet
cijepljenja smatra se prekršajem za koji je propisana novčana
kazna od 2000 kuna. Predškolska djelatnost je uređena kao
podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske od 1997. Oni su prestrašeni svojim
godine. Uvjete za upis djece u vrtić ili jaslice određuje Upravno novootkrivenim čulima. I dok
vijeće vrtića Pravilnikom o uvjetima upisa. Jedan od uvjeta je i psi polako uče kako je svet
potvrda o zdravstvenom stanju djeteta, odnosno njegovoj divan i bezbedan, mali vukovi
sposobnosti da pohađa predškolsku ustanovu. Na potvrdi se uče o svim užasima koji
navodi i cjepni status djeteta. U slučaju da dijete nije potpuno vrebaju oko njih.
cijepljeno prema kalendaru odbija se upis pozivanjem na
Program zdravstvene zaštite, higijene i pravilne prehrane u Ta priča odlično ilustruje rane
dječjim vrtićima iz 1997. godine, čiji članak 3, stavak 3 glasi traume u životu dece. Deca
“Upis djeteta u dječji vrtić uvjetuje se urednim koja su doživela da vide
cijepljenjem protiv bolesti iz Programa obveznih cijepljenja, s kakav svet zaista ume da
iznimkom djece koja imaju kontraindikacije na pojedina bude, nikad više neće imati
cijepljenja.” iluzije o svojoj bezbednosti i
ušuškanosti. Ona su rano
Za to vrijeme za upis djeteta u osnovnu školu potrebno je učiniti naučila da svet može da
procjenu psihofizičkog stanja djeteta no upis se ne uvjetuje bude užasan i da opasnost
urednim cijepljenjem djeteta. Iz navedenog proizlazi da se vreba na svakom ćošku. Ona
odbijanjem upisa na temelju cjepnog statusa djeteta, neće vratiti svoj nevini
predškolsku djecu diskriminira po dobi u odnosu na djecu doživljaj, nikad više. A zbog
stariju od 6 godina, to jest školske obveznike, te se krše toga ne treba da žale. Ona
odredbe Konvencije o pravima djeteta i Ustava RH kojima se su zaista iskusila život.
jamči jednakost i ravnopravnost svih građana, kao i odredbe Možda su postala suviše
Zakona o suzbijanju diskriminacije. uplašena i nepoverljiva, ali
takvi su i vukovi. Sve dok ne
Djecu se istovremeno diskriminira po zdravstvenom odnosno pronađu članove svog
cjepnom statusu, što je neprihvatljivo u vrijeme kad se provode čopora.
pojačane mjere tzv. pozitivne diskriminacije, odnosno
uključivanja djece s raznim poteškoćama u razvoju, pa čak i Čivave i pudle su nekad
HIV pozitivne djece u odgojno-obrazovni sustav kako ne bi bila takođe bile vukovi. Verujem
diskriminirana. da bi svaka pudla ponekad
poželela da bude nalik vuku,
da bude jaka i da zna da je,
uprkos svemu, preživela. Što
se vukova tiče, ne verujem
da bi ijedan menjao mesto sa
pudlom, koliko god da ga još
uvek muče strahovi i noćne
more.
http://www.epsihoterapija.co
m/blog/vuciji-pogled-na-svet/
85
Za razliku od Ustavnog suda Hrvatske koji je prihvatio obrazloženje

Ministarstva zdravlja te u svojoj odluci iz 2014. godine (kojom odbija Saradnja škole i
provesti ocjenu ustavnosti Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih roditelja
bolesti), navodi da uvjetovanje upisa u vrtiće cijepljenjem “nije
nikakva diskriminacija, već mehanizam kojim se osigurava zaštita Porodica i škola su
prava djece na zdravlje”, visoki povjerenik komisije za ljudska prava
dva različita i odvojena
UN-a u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u svojoj
Brošuri br. 31 drugačije tumači značenje pojma “pravo na zdravlje”
sistema u zajedničkom
te, između ostalog, navodi da pravo na zdravlje znači pravo na širem sistemu-
svima dostupnu najbolju moguću zdravstvenu skrb, sigurnu vodu i okruženju. U svakom
zrak, zdravo radno okruženje i ostale uvjete za očuvanje zdravlja. sistemu postoji stalna
Nadalje, kako se navodi u toj brošuri, pravo na zdravlje interakcija kao i težnja
podrazumijeva određene slobode, a to je, između ostalog, i sloboda ka ravnoteži. Veze i
od neželjenih ili prisilnih medicinskih zahvata, a kao i svako drugo odnosi sistema
ljudsko pravo u svojoj osnovi ima ugrađeno načelo nediskriminacije. posodice i škole su u
Države potpisnice obvezuju se osigurati mehanizme za dostupnost današnjem ekonomski
zdravstvene skrbi i ostalih uvjeta, ali uz poštovanje svih drugih i moralno uzdrmanom
ljudskih i dječjih prava. U našem, hrvatskom slučaju, očito se radi o
okruženju oslabljene
kršenju djetetova prava na obrazovanje i nepoštovanju navedenih
načela. Prema mišljenju australske pravne stručnjakinje Gerber
te ih je potrebno
diskriminacija one djece čiji su roditelji odlučili ne cijepiti ih ojačati i unaprediti..
uskraćivanjem pristupa obrazovanju nije prikladan način za Zbog krupnih promena
postizanje visoke procijepljenosti stanovništva. Ističe da nije u i teškoća u
najboljem interesu djece osnaživati jedno pravo uskraćivanjem prilagođavanju,
drugog prava, u ovom slučaju prava na obrazovanje. Korištenje oslabila je saradnja i
kaznenih mjera, kao što je nemogućnost upisa djeteta u odgojno- efikasnost ovih
obrazovnu ustanovu, u pokušaju povećanja procijepljenosti krši sistema. Kada dete
osnovne principe Konvencije o pravima djeteta. Prema mišljenju polazi u školu,
Gerberove, vlasti trebaju nastojati osigurati da sva djeca postignu organizacija
najviši standard zdravlja putem poticanja i edukacije, a ne
svakodnevnog života
zastrašivanjem i diskriminacijom.
roditelja i dece se
Pristup obrazovnim ustanovama necijepljene djece u zemljama EU menja, u porodični
sistem se uključuje
U Europskoj uniji, od 28 zemalja članica, njih 15 ima fakultativno novi, školski, koji
cijepljenje, a u izvješćima se tu često pribrajaju i Norveška, ostvaruje svoj uticaj i
Švicarska i Island koje također svojim građanima ne nameću na dete i na roditelje
cijepljenje zakonom. Hrvatska, uz još 12 članica, ima obvezno ali koji trpi i povratni
cijepljenje. Zbog brojnosti zemalja Unije, ovdje ćemo prikazati tek uticaj od porodice. U
nekoliko tipičnih primjera. Bugarski su novinari istraživali ovu temu detetov svet ulaze i
2013. godine. Otkrili su da u europskim zemljama s preporučenim školski drugovi, učitelji
cijepljenjem, od kojih su oni dobili podatke iz Austrije, Finske,
i dr. Dete počinje da
Njemačke, Španjolske, Švedske i Švicarske, nema nikakvih sankcija
pri upisu djece u vrtiće ili škole. Do sličnih smo spoznaja i mi došli
ostvaruje i nove
svojim istraživanjem. Za neke smo se informacije zbog jezične aktivnosti, stiče radne
barijere morali obratiti mailom pojedinim ministarstvima zdravlja ili navike i odgovornost.
obrazovanja.
86
U Njemačkoj je cijepljenje fakultativno, odnosno roditelj ima pravo

prihvatiti ili odbiti cijepljenje svoga djeteta. To, međutim, ne dovodi Saradnja škole i
do nemogućnosti upisa djeteta u bilo koji kolektiv za djecu, roditelja
uključujući i vrtiće, bez obzira bili oni privatni ili javni. Zakon o
prevenciji od zaraznih bolesti od roditelja prije upisa u bilo koju Međutim, postoje razlike
predškolsku ustanovu zahtijeva ishodovanje potvrde o u institucionalnom i
obavljenom savjetovanju o cijepljenju. Takvo se savjetovanje dalje porodičnom vaspitanju –
provodi kod svakog sistematskog pregleda djeteta. Dijete može osim što je dete u
privremeno biti udaljeno iz kolektiva ukoliko se u njemu pojavi neka različitim pozicijama, u
zarazna bolest protiv koje nije cijepljeno. porodici je vaspitanje
neprekidno i doživotno,
Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Litva i brojne druge razvijene a menja se samo obim i
zemlje zapadne Europe također imaju besplatno fakultativno kvalitet interakcija,
cijepljenje i djeca koja nisu cijepljena normalno se upisuju u bilo koji prisutne su jače i
vrtić ili školu, osim što je važno pri upisu napomenuti kakav je fundamentalnije
cjepni status djeteta. emocionalne veze i
odnosi. Iz toga sledi da
Tijekom istraživanja dobili smo i informacije iz Norveške i Švicarske su roditelji uticajniji u
gdje kategorički tvrde da ne diskriminiraju svoju djecu postavljanjem procesu vaspitanja dece
takvih uvjeta za upis u odgojno-obrazovne ustanove. i deluju na njihov razvoj
osim kod kuće i na
Situacija u zemljama Europske unije s obveznim cijepljenjem je ostalim mestima –
ponešto drugačija. razvijanjem osećanja,
prenošenjem vrednosti,
Bugarska, prema Zakonu o zdravlju uvjetuje da se za upis u vrtić i predstavljanjem uloga i
školu obave sva cijepljenja koja su predviđena kalendarom. Tako je kulturnih obeležja).
i u Češkoj, Poljskoj i Mađarskoj. Važna uloga obrazovno-
vaspitnih ustanova leži u
U Francuskoj Zakon o javnom zdravlju propisuje tri obvezna cjepiva. edukaciji roditelja za
Prije upisa u bilo koji dječji kolektiv obvezno je izvršiti cijepljenje, ostvarivanje pravilnog
osim ako postoje medicinske kontraindikacije, za što roditelji donose vaspitanja, što ističe
potvrdu liječnika. potrebu stalnog
unapređivanja
Italija ima četiri obvezna cjepiva u svim regijama osim u Regiji komunikacije i saradnje.
Veneto. No u svim regijama, čak i u onima s obveznim Umesto pojma saradnje
cijepljenjem, svoj je djeci, kako cijepljenoj, tako i necijepljenoj, sve češće se
omogućen pristup u škole, vrtiće, ljetovališta, bazene, sportske upotrebljava termin
dvorane i svugdje drugdje gdje se okuplja veći broj djece uz uvjet da partnerstvo, kojim se
su u datom trenutku zdrava. Ovo je rezultat dugogodišnjeg truda naglašava važnost
talijanskih udruga koje su ukazivale na kršenja dječjih prava i ravnopravne
diskriminaciju u obrazovanju. komunikacije,
dogovaranja i
Susjedna nam država Slovenija ima 9 obveznih cjepiva za djecu, a međusobnog
uvjete upisa propisuje svaki vrtić pravilnikom. Za upis u vrtić poštovanja.
pedijatar izadje potvrdu o zdravstvenom stanju djeteta na kojoj se
navodi i cjepni status.
87
Kako navodi Civilna inicijativa za prostovoljno cepljenje u svojoj

brošuri, pravo slovenske djece na obrazovanje nije uvjetovano Saradnja škole i
cijepljenjem jer bi to bilo kršenje djetetovih prava zagarantiranih roditelja
zakonima i Ustavom. Jednako je tako i u Slovačkoj.
Posljedice diskriminacije Partnerski odnos je

Važnost uključivanja djeteta u kvalitetni sustav odgoja i obrazovanja odnos u koji dobrovoljno
u što ranijoj dobi elaborirana je u dokumentima Europske komisije u ulaze
kojima se ističe da je “rani odgoj i obrazovanje bitan temelj za nastavnici/vaspitači/
uspješno cjeloživotno obrazovanje, socijalnu integraciju, osobni stručni saradnici i
razvoj i kasniju zapošljivost. Nadopunjujući središnju ulogu obitelji, roditelji iz zajedničkog
rani odgoj i obrazovanje ima duboki i trajni utjecaj koji ne mogu interesa. To omogućava
dostići mjere koje se poduzimaju u kasnijoj dobi”. bolje razumevanje
dečijih potreba i
Rani odgoj i obrazovanje podupire djecu ne samo za buduće uspešnije rešavanje
obrazovanje, već i za njihovu integraciju u društvo, generirajući njihovih problema. Kada
dobrobit i doprinoseći njihovoj zapošljivosti kad odrastu, a posebno roditelj oseti da je
se ističe dobrobit kvalitetnog ranog odgoja i obrazovanja za djecu iz dobrodošao u školu, da
socijalno depriviranih sredina. se uvažava njegovo
mišljenje kao i da
Žrtve diskriminacije, u ovom slučaju djeca kojoj je onemogućen upis zajedno sa školom
u odgojno-obrazovnu ustanovu, ali posredno i njihovi roditelji, učestvuje u detetovom
gurnuti su na rub društva. Diskriminacija ima niz negativnih učinaka, razvoju, tada se brže
kako na djecu koja nisu uključena u najraniji oblik odgoja i uključuje u saradnju i
obrazovanja, tako i na obiteljski život i roditelje koji su donijeli odluku aktivnosti.
o čuvanju djetetova zdravlja na manje rizične načine, nepristajanjem Uloga psihologa i oblici
na cijepljenje ili njegovim prekidanjem nakon uočenih nuspojava. rada u saradnji sa
Ukoliko društvo i država toleriraju ili čak i potiču ovu vrstu roditeljima
diskriminacije, otvaraju mogućnosti za javljanje novih i drugačijih Istzraživanja pokazuju
oblika. da sa psihologom u školi
sarađuje svaki četvrti
Izravne posljedice nemogućnosti upisa djeteta u vrtić/jaslice roditelj. Najčešći povod
isključivo zbog njegova cjepnog statusa su smanjene šanse da se za tu saradnju je upis
djetetu pruži ono najbolje što organizirani rani odgoj i obrazovanje dece u školu, zajednički
nudi, i ugrožavaju se temelji za jednake mogućnosti u daljnjem rad na praćenju i
obrazovanju i životu uopće. podsticanju dečijeg
razvoja u većini
U slučajevima kada je dijete već upisano u vrtić ili jaslice, ali su slučajeva kada se već
roditelji u nekom trenutku prestali cijepiti po kalendaru, na oglasnim javi problem, zajedničko
se pločama vrtića objavljuju imena djece koja još nisu donijela organizovanje
dokaz o izvršenoj obvezi (stigmatizacija), a onemogućava im se manifestacija i
odlazak na izlete, ljetovanja ili zimovanja. Vrše se pritisci za prikupljanje anketa,
ispisivanje i sugerira drugi oblik skrbi, poput “teta čuvalica” što vodi podataka isl..
u segregaciju kao jedan od oblika diskriminacije.
88
Neizravne posljedice diskriminacije su sve one koje nisu vezane

samo za odgoj i obrazovanje djeteta u ustanovi, već koje utječu i na Saradnja škole i
druga područja života, ali i druge važne osobe iz djetetova roditelja
okruženja.
Roditelji kojima je dijete odbijeno pri upisu u jaslice ili vrtić zbog Kada je u pitanju uloga
cjepnog statusa pod neizravnim posljedicama neupisivanja djeteta u psihologa roditelji su
jaslice ili vrtić navode: davanje otkaza na poslu, smanjeni prihodi, istakli: važnost pomoći
teže traženje posla, skuplja i neprofesionalna skrb (plaćanje “tete njima samima i
čuvalice”), psihološke posljedice poput osjećaja nemoći, straha, nastavnicima u
izolacije, gubitka sigurnosti i povjerenja u sustav odgoja i prevazilaženju problema
obrazovanja koji ne poštuje odluku roditelja i manipulacija strahom; u razvoju dece,
izloženost prijetnjama i ucjenama što dovodi do narušavanja preuzimanje uloge
zdravlja roditelja, prvenstveno majki; duže udaljavanje majki s tržišta koordinatora saradnje
rada; narušavanje obiteljske ravnoteže, narušavanje odnosa majka roditelja, dece i
– dijete jer ono smatra da je zbog roditeljske odluke diskriminirano i nastavnika, praćenja
uskraćeno, i tako dalje. Vidimo da su posljedice dalekosežne i obrazovno-vaspitnog
ugrožavaju i druga ljudska prava djece i njihovih skrbnika. rada i aktivnosti dece,
pružanje stručne
Može i drugačije podrške nastavncima i
unapređenje njihovog
Demokratske zemlje Europske unije zabranu diskriminacije ugradile rada. Kao najvažnije je
su u većinu svojih zakona. Roditelji u europskim zemljama s istaknuto građenje
fakultativnim cijepljenjem, bez obzira na svoj odabir u vezi tog prirodnog i
preventivnog medicinskog zahvata, nemaju problema s upisivanjem nenametljivog odnosa
djece u odgojno-obrazovne ustanove. U Hrvatskoj se, međutim, kao poverenjaizmeđu
i u Francuskoj, Poljskoj, Mađarskoj, te Bugarskoj sustavno prosvetnih radnika i
diskriminira necijepljenu ili nepotpuno cijepljenu djecu predškolskog roditelja. Kako bi
uzrasta čime se krši niz lokalnih zakona, ali i međunarodnih komunikacija bila
konvencija koje se odnose na dječja prava i zabranu diskriminacije. uspešna, psiholog treba
imati razumevanja za
Da to ne mora biti tako pokazuju primjeri zemalja s fakultativnim roditelje, brinuti o onome
cijepljenjem, ali i Italije, Slovenije i Slovačke, zemalja koje, unatoč što roditelj kaže, biti
obvezi cijepljenja, ne diskriminiraju necijepljenu djecu u obrazovanju dostupan roditeljima,
niti na temelju dobi niti na temelju cjepnog statusa. Zadatak je niza pokazati stručnost u
stručnjaka, među njima prvenstveno odgojno-obrazovnih, ali i svom radu i pružiti
pravnika i etičara, da ukazuju na problem diskriminacije i zajednički roditeljima mogućnost
pokušaju naći rješenje kojim će biti zadovoljni i pojedinci i zajednica. da se i oni „čuju“. Rad sa
roditeljima je dinamičan
Jedno od rješenja je i poziv na izmjenu propisa koji omogućuju sustavnu proces i podrazumeva
diskriminaciju uz istovremenu edukaciju i informiranje o cijepljenju kao umetnost razvijanja
preventivnoj mjeri. Jer, inzistiranjem na pravu na zdravlje kršenjem prava pozitivnog kontakta sa
na obrazovanje i sustavnom diskriminacijom u obrazovanju sigurno se roditeljima, uvažavanje i
ne doprinosi dobrobiti djece. poverenje.
http://www.cijepljenje.info/necijepljena-djeca-u-sustavu-odgoja-i-
obrazovanja-u-hrvatskoj-i-europskoj-uniji-jesu-li-diskriminirana/
89
ŠKOLA I LJUDSKA PRAVA Saradnja škole i

“SLOBODNA DJECA SAMERHILLA” (X DIO) roditelja
Svaki oblik rada psihologa

ima informativni, dijagnostički
i savetodavni zadatak. Koji
će oblici rada biti korisniji,
zavisi od konkretnih klijenata,
problema, uslova rada,
mogućnosti ustanove,
potreba dece i roditelja.
Tradicionalni oblici
saradnje psihologa i
roditelja su: roditeljski
sastanak, kolektivno
informisanje, individualni
razgovor, grupni razgovor,
savetodavni rad. Međutim
kroz praksu su se razvili i
pokazali korisni i neki novi
oblisi saradnje i
komunikacije. Savremeni
oblici saradnje psihologa i
roditelja u školi su: različiti
oblici druženja na
svečanostima i
manifestacijama,
psihološke radionice i
predavanja za roditelje,
tematski panoi i novine za
roditelje, upućivanje na
literaturu, posete
roditeljskom domu,
pismeno obraćanje
roditeljima, upitnici za
roditelje i saradnja putem
interneta.
Prepreke u saradnji sa
roditeljima Roditelji zbog
svakodnevnih obaveza često
nemaju dovoljno vremena da
se na adekvatan i kvalitetan
način bave svojom decom, te
njihovo vaspitanje dobrim
delom prepuštaju
90
Saradnja škole i
roditelja
nastavnicima, dok sa
druge strane nastavnici
očekuju da u školu dolaze
već vaspitana deca којu
isključivo treba da obrazuju
i nauče ih specifičnim
veštinama. Komunikacija
se svodi na individualne
razgovore i roditeljske
sastanke te nisu
iskorišćeni svi oblici i
mogućnosti saradnje.
Istraživanja su pokazala da
postoji nezainteresovanost
roditelja, nedostatak
komunikacijskih veština,
nedostatak školskih
resursa, nedovoljne
kompetencije nastavnika i
nedostatak vremena za
rad. Takođe bitan uticaj
imaju različite vrednosti,
stavovi i očekivanja,
neuvažavanje uloge
roditelja od strane
nastavnika kao i
nepoverenje od strane
roditelja prema
nastavnicima i školi. Kada
je u pitanju saradnja
roditelja i psihologa, ona
se odvija uglavnom kada
već postoji problem kod
deteta а većina roditelja
još uvek ima zastarela i
tradicionalna uverenja i
očekivanja u vezi saradnje
sa psihologom.
91
Saradnja škole i
roditelja
Ovaj rad je otežan i time što

ne postoje gotovi „recepti“,
svako dete i roditelj su
različiti sa svojim
karakteristikama a rezultat
rada zavisi od konkretnog
odnosa.
Kako unaprediti saradnju sa
roditeljima
Iz sistemskog okvira
proizilazi da je značajno
sagledavanje perspektive i
uloga svih članova sistema i
uvažavanje njihovih različitih
pozicija. Za to je potreban
drugačiji način mišljenja i
drugačiji pristup uključivanju
roditelja. Pošto je uloga
obrazovno-vaspitnih
ustanova ključna u razvijanju
partnerskog odnosa sa
roditeljima, potrebno je da
pitanje saradnje sa
roditeljima bude deo
školskog programa, da
direktori imaju vodeću ulogu
u izgradnji kulture prihvatanja
te da se kroz profesionalno
usavršavanje nastavnika
razvija svest o vrednosti i
načinima saradnje sa
roditeljima. Takođe je važna
edukacija i osnaživanje
roditelja o uspešnoj
komunikaciji kako sa školom
tako i sa decom. U svim ovim
zadacima značajnu podršku
može pružiti psiholog svojim
kompetencijama i iskustvom.
92
Saradnja škole i
roditelja
Psiholog u školi treba

pokazati angažovanost oko
pokretanja saradnje, isticati
važnost roditelja u
školovanju i vaspitanju
njihove dece i informisati
roditelje o mogućnostima i
načinima saradnje.
Efekti uspešne saradnje sa
roditeljima
Saradnjom škole i roditelja se
usaglašavaju njihove vaspitne
mere, povećava se
zadovoljstvo, motivacija i
samopouzdanje deteta,
redovnost pohađanja škole,
unapređuje se komunikacija,
međuljudski odnosi,
ponašanje dece i njihovo
učenje. Deca čiji roditelji češće
dolaze u školu imaju bolju
pažnju, redovnije izrađuju
domaće zadatke, pokazuju
pozitivnije stavove, manje je
nasilnog ponašanja i upotrebe
alkohola. Kada su u pitanju
koristi za roditelje, postiže se
da se oni osećaju sigurnije i
osnaženije u području
vaspitanja, bolje su
informisani, imaju pozitivniju
sliku o školi i osećaju da imaju
podršku i saveznike u
rešavanju konkretnih
problema.
http://www.epsihoterapija.com/
blog/saradnja-skole-i-roditelja
93
Riječi u slici...
Nil, Aleksandar S.: Slobodna deca Samerhila (A. S. Neill,

Summerhill). Prev. D. Petrović, BIGZ, 1979., str. 64. – 68.
94
MENTALNE BOLESTI I POREMEĆAJI U ZNAČAJNOM Nekoliko riječi

PORASTU U BIH o tekstu...
Iako ne postoje istraživanja koja bi dala cjelovitu sliku stanja mentalnog NA OVOJ STRANICI
zdravlja u BiH, prema nekim podacima, svaka četvrta osoba ima ovaj vid ZA SVE VAS
zdravstvenog problema. Okolnosti u kojima žive građani povećavaju rizik DONOSIMO TEKST O
po mentalno zdravlje, rečeno je danas povodom obilježavanja LJUDIMA, O
Međunarodnog dana mentalnog zdravlja. Socijalna i ekonomska VLASTITIM
neizvjesnost, gubitak perspektive, turbulentni politički procesi, ostaci REAKCIJAMA,
traume iz prošlog rata, okolnosti su u kojima žive građani BiH. Sve to u PONAŠANJU,
sinergiji povećava rizik po mentalno zdravlje. RAZMIŠLJANJIMA
AUTORICE
Danas u svijetu najmanje jedna od četiri osobe ima, tokom svog života,
KOSJENKE MUK
problem sa mantalnim zdravljem. Preko 450 miliona ljudi u Evropi ima
KOJI PRENOSI
problem sa mentalnim zdravljem. Može se reći da je slična situacija i u
CENTAR ANGEL IZ
našoj zemlji, rekao je pomoćnik federalnog ministra zdravlja Goran
ZAGREBA
Čerkez.
- Ako govorimo o našoj zajednici moramo biti svjesni činjenice da smo Vjerujemo da se svako
unazad 20 godina prošli strahote rata, socio-ekonomska situacija nije od nas našao u situaciji
nam na nakoj razini, sve to u sinergiji daje jedno okruženje i potencijalnu da ste u nečije ideje i
mogućnost da bilo ko od nas pređe na drugu stranu, pojasnio je direktor razmišljanje imali
Federalnog zavoda za javno zdravstvo (ZZJZ) Davor Pehar. mnogo povjerenja, da
bi s vremenom, na lakši
- Iako živimo u 21. vijeku diskriminacija prema oboljelima je česta. ili teži način, naučili da
Najveći problem je, generalno u zdravstvu, što na nas ne gledaju kao na on/ona nema sve
obične ljude. Pogotovo osobe sa težom šizofrenijom. Tim ljudima treba informacije i da njegova
još bolji pristup zdravstvu. Što nas isto boli, neće nam lako izmjeriti tlak istina ne mora biti i
sve se prebacuje na nervnu bazu, kazao je predsjednik udruženja Fenix vaša.
Vahid Đulović.
Pročitajte ovaj
Tokom obilježavanja Međunarodnog dana mentalnog zdravlja o temi interesantni tekst i
Dostajanstvo i mentalno zdravlje istaknuto da su učinjeni značajni koraci zajedno sa vašim
u prevenciji i zaštiti mentalnog zdravlja, te da se pomoć oboljelim pruža kolegama ga
u centrima za javno zdravstvo. analizirajte na času
odjeljenske zajednice.
- Počevši od 38 centara za mentalnu rehabilitaciju, koji su napravljeni na
području Federacije, u tome smo lideri u Evropi. To je najbolji sistem koji
funkcioniše u Jugoistočnoj Evropi, kazao je ovom prilikom Čerkez.
Ljudi sa mentalnim zdravstvenim problemima su diskriminisani i

marginalizovani, podliježu emocionalnom i fizičkom zlostavljanju.
Projektom mentalnog zdravlja u BiH nastoji se podići svijest o tome
šta se može učiniti kako bi se osiguralo da osobe s mentalnim
zdravstvenim problemima mogu nastaviti živjeti dostojanstveno.
http://www.tv1.ba/mobile/vijesti/bosna-i-hercegovina/dogadjaji/24886-mentalne-bolesti-i-
poremacaji-u-znacajnom-porastu-u-bih.html
95
A od prije nekoliko brojeva Debatnih novosti prenosimo vam u cjelosti tekst Konvencije o
sprječavanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nažalost obe vrste nasilja nisu nepoznanica u
našem okruženju, ali se o tome gotovo stidljivo i jedva govori. CKD želi da podigne svijest svih onih
do kojih njihove aktivnosti dosežu kako bi zajedno doprinijeli zaštiti ljudskih prava.
KONVENCIJA VIJEĆA EVROPE O SPRJEČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA

NAD ŽENAMA I NASILJA U PORODICI (IX dio)
96
97
98
Izvor: http://www.ured-ravnopravnost.hr/site/images/pdf/prijelom_online_konvencija.pdf (str. 51. -

55.)
99
Tema stripa
Profesorice Učenici
Stručnost čovjeka ne
određuje nacionalni
identitet
B H S
profesorica (B) direktor ? ? ? ? ?
100

KVISKOTEKE
1. Šta je diskriminiacija?
2. Šta je tolerancija? Dragi čitatelji

pred vama su
3. Koliko nacionalnih manjina ima u BiH? pitanja na koja svi
moramo znati
odgovore, ne zato
4. Šta je paraolimpijada? što trebamo biti
sveznalice nego
5. Ko je prvak svijeta u sjedećoj odbojci? zato što je ovo
tema koja se
odnosi i na tebe i
6. Koji narod slavi Đurđevdan? na mene. Na naše
pretke, naše
7. U kojem gradu se nalazi Hagada? roditelje, nas i
našu djecu.
8. Jevreji pozdravljaju sa... Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim
9. Da li su narodi u BiH ravnopravni? iskušenjima!
Da li Ustav BiH garantuje pravo svim

10.
građanima?
11. Imaju li svi ljudi ste fiziološke potrebe?
12. Da li diskriminacija vodi društvenom napretku?
13. Da li tolerancija vodi društvenom napretku?
14. Mostovi su simbol...
15. Podržavate li dvije škole pod jednim krovom?

Odgovori su na 116 stranici Debatnih novosti.
101
URADITE SAMI - POREĐENJE
Dragi čitatelji,
CILJEVI: Aktiviranje i razvoj predznanja radi upoređenja obilježja pred vama je
nove i manje poznate teme sa obilježjima poznatih tema scenarij radionice
koji možete sami
UČESNICI: do 30 osoba realizirati u
manjoj ili većoj
TRAJANJE: 30 minuta grupi.
RADNI KORACI: Nije bitno da li ste

profesor ili
1. Voditelj unaprijed priprema tabelu kao pomoć za ovu aktivnost i učenik, NVO
pokazuje je na flip chart papiru. Stavke koje će upoređivati aktivista ili
zapisuju se jedna ispod druge na ljevoj strani tabele, a niz naprosto
obiljezja, s kojima će se te stavke upoređivati, upisuju se u red građanin koji želi
na vrh tabele podići svijet ljudi
2. U uvodnoj aktivnosti učesnici raspravljaju o poznatim stavkama i oko sebe o
predlažu odgovarajuće oznake (+za “da” i – za “ne”) za svaku VAŽNOSTI
svtavku pod svakim obilježjem. Poslije čitanja, slušanja, POŠTIVANJA
predavanja ili nekog drugog oblika podučavanja nove teme TUĐIH LJUDSKIH
učenici predlažu oznake za obilježja nove teme (+ za da i – za PRAVA
ne i ? Kao znak da učesnik nije siguran u vezi sa nekim
obilježjima) Voditelj od njih u toj fazi traži da iznesu svoja
nagađanja o temi, čak iako nisu potpuno sigurni. Nakon
podučavanja o novoj temi slijedi diskusija o naučenom.
3. U pratećoj aktivnosti (koja se smatra dijelom faze refleksije)
učesnici se vraćaju tabeli i potvrđuju i ispravljaju oznake koje su
unijete u toku uvodne aktivnosti. Ova metoda omogućava da se
ostvare uspjesi u temama koje se ne zasnivaju na tekstu.
102
MOTIVACIJSKA PRIČA O LJUDSKIM PRAVIMA

Dragi čitatelji,
pred vama je
Enes je učenik III razreda strojarske škole. Potiče iz obitelji čiji su motivacijska
otac, a i majka na birou za zapošljavanje dugi niz godina. Jedini priča, kakvih
izvor prihoda te obitelji je nadnički rad u drugim porodicama. Često uvjereni smo, ima
Enes izostaje sa nastave jer radi sa ocem. mnogo oko vas.
Razrednik tražeći opravdanje od učenika i saznaje da je učenik Na temelju ove

prisiljen raditi da bi pomogao svojoj porodici da preživi. Razrednik priče postavili
znajući iz kojih razloga Enes izostaje sa nastave odlučuje opravdati smo za vas teze
sve izostanke. Međutim, razrednik je ostao u dilemi da je ispravno za debate, a vi ne
postupio i da li se Enesu moglo drugačije pomoći. zaboravite:
temu
- Uraditi
brainstorming
- Kreirati
argumente
- Pripremiti
unakrsno
ispitivanje
I konačno
DEBATIRAJTE
TEZE ZA DEBATU:
1. Svako dijete ima pravo na obrazovanje
2.Učenik treba redovno pohađati nastavu
3.Svi roditelji trebaju omogućiti djeci školovanje
4.Šola je obrazovna a ne socijalna ustanova.
103
Mediji o ljudskim pravima i

diskriminaciji
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/596217/Nama-je-onemoguceno-da- Mjesto dešavanja?

radimo-samo-zbog-polnog-organa-Onda-cu-na-operaciju

ovakvim
tekstovima?
104
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
105
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
http://www.blic.rs/Vesti/Drustvo/596036/Od-2016-udzbenici-bez-
diskriminatorskog-sadrzaja
106
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/596007/Zagreb-Pedere-u-logore-nije-govor-
mrznje-nego-psihologija-mase
107
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
http://www.blic.rs/Vesti/Svet/596007/Zagreb-Pedere-u-logore-nije-govor-
mrznje-nego-psihologija-mase
108
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
http://www.vijesti.me/vijesti/sloboda-izrazavanja-presude-evropskog-suda-
za-ljudska-prava-854635#
109
Riječ u slici
110
Riječ u slici
111
Riječi u slici
112
Da ne
FACEBOOK - SREDSTVO ZA PROMICANJE
zaboravimo...
TOLERANCIJE I POŠTIVANJA LJUDSKIH PRAVA
CKD je u cilju promoviranja ideje jednakosti, toleranicje i zaštite

ljudskih prava kreirao Facebook stranicu: “Debatom protiv ZAJEDNO SA
diskriminacije”. Na ovoj stranici su sve vaše ideje, stavovi, pitanja i SVOJIM
iskustva koja se odnose na promoviranje i prakticiranje tolerancije. KOLEGAMA U
Sve ovo nije dobrodošlo, nego je neophodno, jer stranica nije sama KLUBU
sebi svrha. Ona je tu zbog vas i za vas. PROČITAJTE
NOVE
U nastavku podsjećamo na Facebook stranicu „Debatom protiv KOMENTARE NA
diskriminacije” putem koje se debatanti iz cijele BiH uključuju u ZAKON O
kampanju promoviranja ljudskih prava i jednakosti svih građana ZABRANI
Bosne i Hercegovine. Posjetite nas i svojim lajkom, komentarom, DISKRIMINACIJE
fotografijom ili pričom potaknite i druge da postanu dio državne http://www.civilno
debatne mreže za promicanje tolerancije. drustvo.ba/files/do
cs/Komentar_zako
na_o_zabrani_disk
riminacije.pdf
RAZGOVARAJTE
O VAŽNIM
ELEMENTIMA
OVOG ZAKONA I
NJEGOVOJ
PRIMIJENI U
STVARNOSTI.
113
DEBATOLOGIJA
Pogledajmo zajedno o kojim smo temama najviše Riječi u slici
govorili u oktobru?
 Je li diskriminacija u BiH znatno raširenija nego

što to pokazuju statistički pokazatelji? - uvodni
tekst
 BiH se treba uključiti u aktivnije pomaganje
ljudima koji su žrtve izbjegličke krize? - uvodni
tekst
 Zanemaruju li lokalne zajednice prava djece sa
poteškoćama u razvoju i učenju uskraćujući
praksu inkluzivne nastave? - uvodni tekst
 Pozitivna diskriminacija djece sa poteškoćama u
razvoju i učenju je opravdana? - uvodni tekst
 Je li diskriminacija u BiH znatno raširenija nego
što to pokazuju statistički pokazatelji?
114
DEBATOLOGIJA
Riječi u slici
U nastavku donosimo nekoliko komentara
koji su obilježili navedene teze na Debatologiji:
U ovom slučaju postoje dvije mogućnosti, svakako da vlast

može da riješi velikim dijelom problem diskriminacije,
segregacije, i politizacije, međutim i društvo igra veliku
ulogu. Prvo ćemo definisati ova tri osnovna pojma.
Diskriminacija-(lat. discriminare) znači odvajati, praviti
razliku po socijalnim, rasnim, etničnim, vjerskim,
individualnim, spolnim, jezičnim, starosnim ili drugima
osobinama. Segregacija-(lat. segregare - razlučiti, rastaviti)
je razdvajanje ljudi na osnovi različitih kriterija koji se u
pravilu kose sa načelima ljudskih prava i sloboda.
Segregacija se najčešće događa kada više pozicionirana
grupacija nameće svoja pravila manje pozicioniranoj
grupaciji ili pojedincu prema vlastitoj procjeni (koja obično
nije moralna)
Politizacija-Smišljeno nastojanje da neki problem poprimi
političko obilježje Smatram da društvo igra veliku ulogu po
pitanju diskriminacije ili onoga suprotnog. Prije svega mi
trebamo da se osvijestimo i shvatimo da pravljenje razlike
po bilo kakvim osobinama ili nečemu drugom ne vodi
nikuda. To smo se bar do sada mogli osvijestiti. Dakle,
društvo igra ogromnu ulogu kada je u pitanju diskriminacija.
Sami pravimo okruženje u kojem živimo i sami sebi krojimo
način života. Ponovo, kad je u pitanju segregacija, mogli
smo već zaključiti da je bilo šta slično tome postalo suvišno.
Smatram da smo svi i više nego umorni od svega i da je
mnogo bolje da živimo u slozi, nego da se dijelimo na bilo
kakvim osnovama. Smatram da svi možemo složiti s tim.
Opet, sami trebamo praviti promjene i nastojati da ispravimo
sve greške, polazivši od sebe prvenstveno. Kada je u pitanju
treći pojam, to je opet problem cijele zajednice, uključujući i
vlast. Kad sve saberemo i oduzmemo, svodi se na isto.
Zdravije društvo sa sigurnim uvjetima za život nam je svima
u cilju. Svakako da vlast čini jedan veliki udio u svemu,
međutim onu osnovu, onaj glavni kostur činimo upravo mi.
Zato ne smijemo sebi dozvoliti da nam se dešavaju ovakve i
slične stvari. Moramo se potruditi da taj kostur bude što
čvršći i da ga ništa ne smije poljuljati. Sada, pitanje je da li
vlast može da riješi to pitanje. Vlast može uvoditi neke
promjene, promjene koje će značiti mnogo, međutim
smatram da glavnu promjenu činimo upravo mi. Bez tih
promjena nema ni onih drugih, onih koje u suštini znače sve.
Promjene koje ćemo uvesti mi.
1510
115
ODGOVORI IZ
STRANICE 101:
Ma koliko bili različiti po fizičkim, etničkim, 1. Pravljenje

svjetonazorskih, dobnim, spolnim....karakteristikama, razlika
svi smo mi isti – ljudi koji mogu osprati i doživjeti svu
2. uvažavanje
svoju punoću samo u zajednici sa drugima.
3. 17
4. Sportsko
natjecanje za
osobe
saposebnim
potrebama
5. BiH
6. Romi
7. Sarajevo
8. Šalom
9. Da
10. Da
11. Da
12. Ne
13. Da
ZA VAS SU PISALI: 14. Spajanje
1. Amira Sejdinović, Odžak 15. Da/Ne
2. Nasiha Mulahalilović, Čelić
116
IDEA WSDC WIFI
“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke

ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne
odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“
117
AKTUELNI PROJEKT: “All
Different – All Equal: Youth Inter-
Ethnic Reconciliation Camps”
NAZIV PROJEKTA:
“ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:
YOUTH INTER-ETHNIC
RECONCILIATION CAMPS”
GENERALNI CILJ:
Doprinijeti promociji tolerancije i inter-

etničkog pomirenja među mladima različitih
etničkih i geografskih pozadina kroz
povezivanje u zajedničkim aktivnostima i
inicijativama, ističući sličnosti između njih i
učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike
SPECIFIČNI CILJEVI:
Educirati mlade u oblasti održivog mira,

ističući važnost tolerancije i poštivanja
drugih kroz upotrebu kritičkog mišljenja i
argumentirane rasprave umjesto inter-
etničkih animoziteta. SADRŽAJ
Ojačati mlade da dignu svoj glas i Naziv i cilj projekta 118
zagovaraju za promjene u društvu, posebno

Uvod 119
Pomirenje ili upoznavanje mladih ljudi 120
Pjesmom da ti kažem
na polju obrazovanja kroz rušenje
121
Moja priča 125
predrasuda, kao i da postanu aktivno Debatanti – kažu – Debatom do trajnog mira 128
Madost u senci ideologije 131
uključeni u neophodne obrazovne reforme i Promotivna videa o pomirenju i toleranciji 133
Mir. Riječ koja joj se suprotstavlja je rat. 134
promjene u lokalnim zajednicama. Stripom da ti kažem 135
Razmislite i recite – kviskoteka 136
Uradi sam 137
Motivacijska priča o interetničkom dijalogu 138
Ojačati mlade da postanu pokretači Mediji o pomirenju 139
Debatologija 143
pozitivnih promjena u bh. društvu kroz Spužva 145
Mi debatanti 146
zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i S neba pa u rebra
Čovjek-čovjek-čovjek
147
148
ostalih građana, posebno marginaliziranih i Umjesto kraja 149
ranjivih grupa.
118
UVOD Mi smo grupa:
Mi smo grupa koja se sastoji od profesora Amire Sejdinović

iz Odžaka, Nasiha Mulahalilović iz Ćelića i Sabahudina
Ćemana iz Tešnja.
Mi želimo da doprinesemo promociji tolerancije i

interetničkog pomirenja među mladima kroz edukaciju. Iako
smo različiti po etničkom, vjerskom i fizičkom pogledu to ne
znači da ne možemo biti jednaki, jer smo svi ljudska bića.
Kroz debatu učimo mlade da dignu svoj glas protiv

netolerancije, segregacije i drugih oblika diskriminacije.
Amira Sejdinović
Sabahudin Ćeman
119
POMIRENJE ILI UPOZNAVANJE MLADIH LJUDI Riječi u slici...
Ljetni debatni kamp 2015. godine okupio je mlade ljude

iz BiH koji su različiti po svome etničkom opredjeljenju i
svjetonazoru
Držeći se kroz obavezne, ali i slobodne aktivnosti oni

su međusobno razmijenili lična iskustva i svoja
mišljenja o istim problenima.
Kroz različite aktivnosti mladi su se međusobno

upoznali što je jedan od uvjeta za međusobno
uvažavanje i poštivanje naših različitosti.
120
P oštovanje pokažimo
O nda u pomirenje povjerujmo
M i ćemo tako sretniji biti
I nećemo se jedni na druge ljutiti
R azum nam kaže pomirenje je spas
E vo kažemo, spas za sve nas
NJ egujmo to što nas spaja
E h, onda ni sreći našoj neće biti kraja
121

razgovarali:
Sa uečnicima razgovarala prof. Amira Sejdinović.
1. Da li ste zadovoljni
trenutnim stanjem u BiH?
2. Kako vi možete doprinijeti

promjenama u BiH?
Šejla Čeliković
1. Nisam zadovoljna stanjem
u BiH zbog velike
Šejla Čeliković
nezaposlenosti posebno
mladih ljudi koji su
Trener: Amira primorani da svoje
Sejdinović egzistencijalne probleme
rješavaju izvan granica
države.
2. Uključiću se ucivilni sektor
Ivan Pudić
1. Nisam zadovoljan zbog enormnog odlaska mladih Ivan Pudić
iz države zbog zamrle privrede
2. Aktivnim sudjelovanjem u životu društva a što je
obaveza svih građana a posebno mladih
Hanna Sarvan
1. Nisam zadovoljna jer nema dovoljno radnih mjesta.
Velika je korumpiranost i zakoni su nedovoljno
primjenjuju
2. Aktivizam u NVO kroz pisanje projekata, izlaskom
na izbore... Hanna Sarvan
122
A o temi su
razgovarali:
Sa učenicima razgovarala prof. Nasiha Mulahalilović
Interetničko pomirenje u BiH je
moguće
Emina Bećirović – Naravno,

moguće je. BiH je spoj različitosti
kultura i nacija. I ukoliko bi svi mi
radili na tome moguće je.
Emina Semra
Semra Kahrimanović – Da bi se Bećirović Kahrimanović
ovo ostvarilo ljudi moraju shvatiti da
smo iako različiti svi mi i veoma
slični. Najvažnije je da prihvatimo
Trener: Nasiha činjenicu da su svi ljudi drugačiji i da
Mulahalilović se svi moraju poštovati.
Adisa Mujčinović – BiH je zemlja sa dosta nacija. Svi se

razlikujemo po nečemu ali ustvari svi imamo nešto
Adisa Jovica Jović
zajedničko, a to je da smo svi mi na neki način isti i što je Mujčinović
najbitnije stanovnici su svjesni toga i trude se uspostaviti
nova prijateljstva.
Aleksandar Matić – Interetničko pomirenje u BiH je

moguće ako promijenimo negativne stavove u našem
društvu koji su glavni pokretač interetničke mržnje i
netrpeljivosti.
Helena Javor Ibrahimbegović – Interetničko pomirenje u Bojan Aleksandar

BiH je moguće ako i samo ako promijenimo iz korijena Belenzada Matić
aktuelne vlasti koja je pokretač skoro svih huškačkih
nacionalističkih govora i govora mržnje
Bojan Belenzada – Pomirenje u BiH je moguće samo ako

se promijeni sveukupni sistem oji je u BiH prisutan još od
1990. godine.
Jovica Jović – Dakle Narod u BiH još uvijek nije razvio

političku svijst. Za vrijeme izbora glasovi se masovno
prodaju za kilo jabuka ili pun rezervora goriva. Naravno Helena Javor
političari snose određenu dozu krivice, ali je problem mnogo Ibrahimbegović
kompleksniji nego kakvim se predstavlja.
123
A o temi su
Sa učenicima razgovarao prof. Sabahudin Ćeman.
Suljo Mešić
Trener: Sabahudin Ćeman
Šta mislite o interetničkom pomirenju u BiH?
Mogu li mladi uticati na pomirenje među narodima

u BiH?
Harun Šaranović
Suljo Mešić:
1. Pomirenje među narodima naše zemlje uslov je za
napredak u svakom pogledu naše BiH
2. Svako, a ovakvi interetnički kampovi su jedan lijep

primjer kako to i postićči
Harun Šaranović:
1. Iako je možda slabo vidljivo ono se ipak sporo ali
sigurno odvija kako vrijeme od rata odmiče
2. Mogu pogotovo u našoj bližoj budućnosti, kada
mlade generacije zauzmu svoje mjesto u društvu
124
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Od završetka fakulteta pa do
danas, angažirana sam u
nevladinom sektoru koje je u
vrijeme tranzicije glavni promotor
jednakosti, pomirenja i zaštite
ljudskih prava.
Radila sam u HHO-u za ljudska

prava u Zagrebu a nakon toga u
Amira
srednjoj školi u kojoj radim 15
Sejdinović
godina i u kojoj sam angažirana
na projektima: Projekat Građanin,
Moj Ustav za sve, te debatnom
klubu Centra za kulturu dijaloga.
Kroz sve svoje aktivnosti bila sam educirana i

educirala sam mlade ljude da budu aktivni sudionici
građanskog društva i skupa sa mnom nositelji bolje
budućnosti.
125
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA
priču...
Iz sredine iz koje dolazim

zakonom su regulisani
praznici. Dolazim iz Brčkog.
Tako sve konfesije imaju po
dva dana vjerskih praznika i
u to vrijeme ne radi ni jedna
državna ustanova, ali
privatna preduzeća rade onih
konfesija čiji praznik se slavi.
Nasiha Iz tog razloga se vidi da
Mulahalilović zakon nije jednak za sve.
Oni koji rade u državnim ustanovama su privilegirani u

odnosu na one koji rade kod privatnika. Određivanje
da svi barem u državnim ustanovama ne rade za
vjerske praznike omogućava da se donekle upoznaju
različite konfesije. Često se dešava da nakon nekog
vjerskog praznika se pozovu kolege druge
vjeroispovjesti na slavlje ili donesu na posao kolači da
se počaste. Smatram da i ovi mali koraci mogu
doprinijeti interetničkom pomirenju među narodima
BiH. To je samo prvi korak ka upoznavanju drugog.
126
Ilustrirajte svoju
MOJA PRIČA – MI SMO ROĐACI
priču...
Na jednom interetničkom
druženju dva učenika
različitih narodnosti su
sasvim slučajno
razgovarajući o sličnostima u
svojim religijama dotakli se i
toga da sve svete knjige kažu
Sabahudin da su ljudi potekli od jednog
Ćeman čovjeka i jedne žene.
Kada su shvatili da obje svete knjige, do kojih oni drže,

isto govore o tome, jedan je drugome veselo rekao:
“Hej, pa mi smo onda rođaci!”
U očima jednog i drugogo “onaj drugi” mu je postao

nekako bliži
127
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG

Ponešto u slici
MIRA
Sa debatantima razgovarala prof. Amira Sejdinović

ŠKOLA
Šejla Čeliković Srednja škola Pere Zečevića
S obzirom da država ne pokazuje
velike ambicije za rješavanje GRAD
Odžak
interetničkog pomirenja, upravo
su organizacije poput ove idealno IMENA DEBATANATA
rješenje za trajni mir. Šejla Čeliković
Ivan Pudić
Ivan Pudić Hanna Sarvan
Debatom do trajnog mira to je EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM
Amira najbolji oblik borbe odnosno
Sejdinović pomirenja naroda.
Hanna Sarvan
Debatan nam daje prostor da iznesemo slobodu
mišljenja i da je jedan od načina “bjekstva od slobode”.
Šejla Čeliković
Ivan Pudić
Hanna Sarvan
128
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG A o temi su

MIRA razgovarali:
Sa učenicima razgovarala prof. Nasiha Mulahalilović. ŠKOLE

MSŠ Čelić
Gimnazija Banja Luka
Emina Semra
Bećirović Kahrimanović
Nasiha
Mulahalilović
Adisa Mujčinović: Debata je najbolji primjer mira,
pomirenja i tolerancije jer debatom je moguće ukazati
na problem
Emina Bećirović: Debate organizuju učenici različitih

kultura i nacija i imaju priliku da se druže i upoznaju Adisa Jovica Jović
Mujčinović
jedni sa drugima.
Samra Hahrimanović: Ljudi koji se bave debatom

upoznaju mnogo ljudi koji su druge nacije i kulture
pokušavaju riešiti problem koji je nastao. Problem
rješavaju dijalogom
Bojan Aleksandar
Belenzada Matić
Helena Javor
Ibrahimbegović
129
DEBATANTI KAŽU – DEBATOM DO TRAJNOG

Ponešto u slici
MIRA
Sa učenicima je razgovarao prof. Sabahudin Ćeman

ŠKOLA
Može li nas debata dovesti Tehnička škola Tešanj
do trajnog mira?
GRAD
Tešanj
Suljo Mešić
Debata i sam razgovor o miru IMENA DEBATANATA
potiče nas na širenje mira i Suljo Mešić
dobrog Harun Šaranović
Harun Šaranović EKIPA SA KOJOM RAZGOVARAM

Promovišimo mir putem
debate jer tu najlakše
Sabahudin možemo doznati kako stvari
Ćeman stoje ukoliko se koriste jaki i
pravi argumenti
Suljo Mešić
Harun Šaranović
130
MLADOST U SENCI IDEOLOGIJE Riječi u slici
Autor „Šejtanovog ratnika“ i „Šišanja“ – reditelj, pisac,

scenarista i montažer Stevan Filipović – (i) u novom filmu
„Pored mene“ svoj tematski fokus i dalje drži na
tinejdžerima, a svoj rediteljski pristup i dalje na nekim od
proverenih holivudskih mehanizama bliskih svesvetskim
konzumentima onog što se zove zapadna masovna
kultura. U tom smislu ni ovaj Filipovićev film ne pati od
originalnosti.
No, valja reći da originalnost i nije bila glavna autorova

ambicija. Ona se otkriva u nameri da uz pomoć nekih već
viđenih i priča i matrica, a kroz veoma jednostavan
dramaturški mehanizam, progovori o nizu motiva koje
smatra ključnim za razumevanje sadašnjih
srednjoškolaca.
Generacije rođene tokom ratova devedesetih godina

prošlog veka. Deca „Fejsbuka“ koja su odrastala uz uticaje
novih tehnologija i korenitih promena u načinu i
međusobnog komuniciranja i komunikacijama sa svetom
odraslih što je, po mnogima, samo dodatno produbilo
generacijski jaz, pojačalo vršnjačko nasilje i netoleranciju.
Generacije koja je nekako ostala zaglavljena u „tranziciji”
koja se, sve mi se tako čini, od društvenog stanja
pretvorila u politički sistem.
U nameri da demistifikuje pogrešan pristup u

razumevanju današnjih tinejdžera, uz ukazivanje da ne
postoji tako jasna linija razgraničenja između generacija
pre i posle pojave interneta, Stevan Filipović sa svojom
koscenaristkinjom Milenom Bogavac u filmu „Pored mene”
nudi priču o jednom centralnobeogradskom gimnazijskom
razredu kroz čiju se psihu i postupke prelamaju gotovo sve
aktuelne ideologije.
Stvar kulminira na času istorije kada đaci uđu u raspravu

sa profesorkom (Hristina Popović) koju „bije glas“ da je
ćerka pukovnika Udbe, dakle „crvena“ od glave do pete.
131
Kada za kaznu zbog neprimerenog postupka učenici

ostaju zaključani u školi bez mobilnih telefona i interneta, Riječi u slici
otvara se „Pandorina kutija“ tajni, niskih strasti, klasnih
razlika, ratnih trauma, kulturoloških averzija. Na površinu
izlaze i sve pojedinačne tajne, od prikrivene
homoseksualnosti do učeničkog mobinga. Sva buka i bes
generacije koja je nekako unapred otpisana, demonstrira
se tokom jedne noći, kada tridesetak učenika o sebi i o
svojim drugovima saznaje više nego svih prethodnih
godina zajedničkog školovanja i deljenja školskih klupa,
menjajući usput stavove i razmišljanja...
I kako sama priča zahteva, Filipović u film unosi mnoštvo

različitih i prilično kompleksnih likova u tumačenju dobro
odabranih, veoma mladih domaćih glumaca od kojih su
mnogi tek završili svoje filmske škole. Otuda i ta veoma
ubedljiva bliskost sa likovima koje tumače sa prirodnom
lakoćom, krajnje uverljivom spontanošću i sa energijom
zbog koje ovaj film vredi gledati.
Za pohvalu je i doprinos direktorke fotografije Maje

Radošević koja sa pokretima svoje kamere, tokom igre sa
svetlom i senkama, ponudila seriju izvanrednih filmskih
slika. A Filipović joj nije dao lak zadatak. Gotovo ceo film
snimljen je u jednom jedinom, zatvorenom školskom
prostoru...
http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Mladost-u-senci-
ideologija.lt.html
132
PROMOTIVNA VIDEA O POMIRENJU I

Riječi u slici...
TOLERANCIJI
Vrijedni debatanti, članovi debatnog programa Centra za

kulturu dijaloga za sve mlade ljude kreirali su zanimljive
video poruke o pomirenju i toleranciji.
Pogledajte osam videa koji su objavljeni na CKD youtube

kanalu i pažljivo poslušajte što su nam to debatanti
poručili:
 Srednja škola “28. juni” Istočno Sarajevo

https://youtu.be/6AxkZvTLHDg
 Gimnazija “Musa Ćazim Ćatić” Tešanj

https://youtu.be/egzKtWFgNeU
 KŠC – Opća realna gimnazija Sarajevo

https://youtu.be/Z1N6uHcT6q0
 Mješoviti tim (Aleksandar Matić, Banja Luka & Lejla

Mujanović, Srebrenik)
https://youtu.be/TQ1PLw3R_H8
 Profesori (Azra Džananović, Donji Vakuf; Dušanka

Marin, Prijedor; Sanja Mrđa, Novi Grad)
https://youtu.be/qiTXHrd8QnY
 Gimnazija Banja Luka (seniori)

https://youtu.be/mujRnxgEV8U
 Gimnazija “Mustafa Novalić” Gradačac

https://youtu.be/-7hTFBvQmXw
 Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

https://youtu.be/pOqr07Eia10
133
MIR. RIJEČ KOJA JOJ SE SUPROSTAVLJA JE RAT.

Riječ u slici...
Kada mi je seka rekla da

moram napisati sastav na
temu miru za danas,
odmah sam se i te druge
riječi sjetila. Pitala sam
tatu zašto se rat događa i
on mi je rekao da se rat
desi kada se odrasli
posvađaju.
Moja najbolja drugarica se zove Nataša i ja se ponekad

posvađam s njom ali čim se to desi ja budem jako tužna i
ubrzo hoću da se pomirim s njom.I na kraju ja priđem njoj ili
ona meni i pomirimo se, jer inače ako to ne uradimo, ne
osjećamo se lijepo, ni ja, a ni ona. Ispričala sam to tati i on mi
je rekao da to baš i ne ide tako uvijek kod njih ”odraslih”. I da
što budem starija da ću to sve više shvatati i da se sada ne
opterećujem tim ”teškim temama”. Ali nije samo da budem
tužna kad se posvađam s Natašom, tako bude i kad se
posvađam s bilo kojom drugom drugaricom, Valentinom,
Lamijom, Milkom, Adrijanom…
I taman kad sam shvatila da na pitanje kakvo je: ,,Zašto je

tako teško starijima održavati mir u državi,svijetu…kada su
oni za to zaduženi?”, tata mi je postavio jedno neočekivano
pitanje:,, A da li se tvoje sve drugarice tako osjećaju kao što
se ti osjećaš kada se posvađate?”
Mnogo sam se zamislila na to pitanje na koje nisam mogla

dati potpuno siguran i tačan odgovor ali sam jedno znala a to
je da se ja ne mogu prestati loše osjećati kada se posvađamo
i to mi je bilo najvažnije. Bez obzira na to ko je započeo
svađu. Voljela bih da je i kod ”starijih” tako.
Sanja Blagojević
http://www.mreza-mira.net/25875-mir-rijec-koja-joj-se-
suprostavlja-je-rat/#sthash.6JhkEZwq.dpuf
134
Tema stripa
135

KVISKOTEKE
1. Šta je etnicitet?
2. Šta je tolerancija?
Dragi čitatelji
pred vama su
3. Šta je animozitet? pitanja na koja svi
moramo znati
4. Mogu li mladi biti pokretači promjena? odgovore, ne zato
što trebamo biti
5. Šta je rasizam? sveznalice nego
zato što je ovo
6. Šta je etnocentrizam? tema koja se
odnosi i na tebe i
na mene. Na naše
7. Da li bi ljudi trebali biti jednaki pred zakonom? pretke, naše
roditelje, nas i
8. U sjevernoj koreji su svi jednaki? našu djecu.
9. Da li se u SAD provodi smrtna kazna? Znati znači umjeti

se oduprijeti zlim
Ko je donio Opću deklaraciju o ljudksim iskušenjima!
10.
pravima?
Koje je godine donesena Opća deklaracija o
11.
ljudskim pravima?
BiH je potpisnica Konvencije o zabrani
12. diskriminacije?
Da li pripadnici nacionalnih manjina u BiH imaju

13.
svog člana Predsjedništva?
14. Koliko je konstitutivnih naroda u BiH?
15. Da li u BiH postoji Ministarstvo za mlade?
Odgovori su na 149. stranici
136
URADITE SAMI – LETS DANCE
Dragi čitatelji,
pred vama je
CILJEVI: Učenici doživljavaju vođenje i osjećaj da bivaju vođeni, scenarij radionice
čime se može stvarno vođenje NVO-a dočarati i uživjeti u njega. koji možete sami
realizirati u
UČESNICI: Vježba u parovima, proizvoljan broj parova manjoj ili većoj
grupi.
TRAJANJE: 15 minuta
Nije bitno da li ste
PRIPREMA: Računar sa zvučnicima ili cd player sa glazbom, trake profesor ili
za pokrivanje očiju. učenik, NVO
aktivista ili
RADNI KORACI: naprosto
građanin koji želi
1. PLESANJE – Učenici se pozivaju da ustanu i da se rasporede u podići svijet ljudi
prostoriju. Zatim se dijele trake za pokrivanje očiju i oči se oko sebe o
zatvaraju. Nakon toga svako od njih treba raširiti ruke i uhvatiti ZNAČAJU
jednog partnera. Pušta se glazba i učenici se neverbalno INTERETNIČKOG
dogovaraju tko će preuzeti vodstvo u plesu. Nakon par minuta DIJALOGA
slijedi promjena, oboje trebaju jednom da vode odnosno da budu
vođeni. U trećem krugu se par dogovara o naizmjeničnom
preuzimanju i predaji vodstva.
2. FAZA REFLEKTIRANJA – Pitanja za one koji su bili vođeni: 1.

da li je partner u plesu vodio sigurno ili je bio nesiguran?; 2. Da li
je vođenje bilo ugodno ili neugodno. Pitanja za one koji su vodili:
1. Da li je bilo lako ili teško voditi partnera u plesu? Koji su
aspekti kod vođenja važni?
137
MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU

Dragi čitatelji,
pred vama je
U jednom povratničkom mjestu u BiH učenici jedne škole bili su motivacijska
diskriminisani jer nisu imali pravo na svoj maternji jezik. Iz tog priča, kakvih
razloga počeo se javljati revolt i netrpeljivost. Tada su se svi uvjereni smo, ima
zainteresovani uključili u rješavanje tog problema. mnogo oko vas.
U konnstruktivnom dijalogu došlo se do kompromisa na Na temelju ove

zadovoljstvo svih, a posebno učenika. Do rješenja problema stiglo priče postavili
se pravo putem razumijevanja i dijaloga. To je jedini put za smo za vas teze
rješavanje mnogih problema u BiH kako bi uživali u mirnom za debate, a vi ne
suživotu i međusobnom poštovanju zaboravite:
temu
- Uraditi
brainstorming
- Kreirati
argumente
- Pripremiti
unakrsno
ispitivanje
I konačno
DEBATIRAJTE
TEZE ZA DEBATU:
1. Diskriminacija u našim školama postoji
2. Osnovno ljudsko pravo je pravo na jezik
3.Dijalog je put do kompromisa
4.Suživot je put do mira
138
Mediji o pomirenju Analizirajmo

zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
http://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/Uhapsen-maloljetnik-zbog-
kamenovanja-autobusa-Srbije/329638
139
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
http://radio016.net/?p=3886
140
Analizirajmo
zajedno:
O čemu je riječ u
tekstu?
Kako je informacija
prenesena?
temu?
Mjesto dešavanja?

ovakvim
tekstovima?
141
Riječi u slici
http://www.klix.ba/vijesti/bih/nema-granica-medjuentitetsko-druzenje-djece-
sa-poteskocama-u-razvoju/151009129
142
DEBATOLOGIJA
Pogledajmo zajedno o kojim smo temama najviše Riječi u slici
govorili u prvim danima nove školske godine?
 Učešće mladih u projektima namijenjenim

pomirenju u BiH može doprinijeti
ostvarenju održivog i trajnog mira? -
uvodni tekst
 BiH se treba uključiti u aktivnije
pomaganje ljudima koji su žrtve
izbjegličke krize? - uvodni tekst
 Žive li narodi u BiH jedni sa drugima ili
jedni pored drugih? - uvodni tekst
 Je li pomirenje u BiH tek u začetku? -
uvodni tekst
143
DEBATOLOGIJA
Riječi u slici
U nastavku donosimo nekoliko komentara
koji su obilježili navedene teze na Debatologiji:
Narod u BiH još uvijek živi jedan pored drugog. Glavno

pitanje je zašto? Svima nam je dobro poznato da su iza
nas mnogi ratovi. Upravo to je razlog ovog stanja u
državi. Narod se još nije oporavio od toga i vrijeme koje
je prošlo očigledno nije bilo dovoljno da se to riješi.
Ponovo se postavlja pitaje zašto? Upravo zato što "čuvari
nacionalnih interesa" tako žele. Njima ovakvo stanje
odgovara. I dok god oni budu upravljali nama, ljudima
ove države , ostat će ovakvo stanje. Iako smo narod
jedne drave živjet ćemo jedni pored drugih.
Lider
Narodi u BiH zapravo žive jedni pored drugih.

"To je posledica ne samo političkog, nego teškog duhovnog i
mentalnog poremećaja, koji zapravo već četvrt veka u BiH, a
mislim ceo vek u Srbiji i Hrvatskoj, redukuje naš život samo na
etničku matricu" - M. Živanović
http://www.autonomija.info/miodrag-zivanovic-u-bih-zivimo-jedni-
protiv-drugih.html
Acomatic
U jednom od najvećih poslijeratnih istraživanja, organizovanog

u 13 bh. gradova, 77 posto ispitanika dalo je podršku izgradnji
međusobnoga povjerenja i pomirenja, unatoč strašnim
posljedicama rata u BiH. Čak 84,4 posto ispitanika podržava
ulaganja u edukativne programe koji su osmišljeni da
pomognu mladima da se riješe negativnih stereotipa i da
razumiju zajedničke interese građana različitog porijekla, a tek
10,3 posto to ne podržava.
http://www.slobodnaevropa.org/content/gradjani-bih-zele-
pomirenje/26721404.html
Ovo je ocigledan primjer zelje gradjana BiH za
pomirenjem,koje se krece u pravom smjeru.Mislim da su
glavni problem ovog pomirenja politicari,koji za svoj
nesposoban i nesavjestan rad okrivljuju multietnicnost i tu
guraju svadju između naroda.Tada ljudi zamišljaju idealan
život u zemlji bez drugih naroda i stupaju u svadju s njima,koja
je u potpunosti nepotrebna.
Čelična Lejdi
144
SPUŽVA Riječi u slici
Spužva. Tijelo koje je u stanju da upija sve do

jedne točke kada iz nje zbog prezasićenosti
određeni sekret krene da se cijedi.
Baš ta spužva su kao naši mladi umovi, spremni

da upiju mnogo toga. Često je tim spužvama,
tačnije našim umovima brisana krv sa stolova koju
mi nismo proljevali. Kada upijemo dovoljno toga,
mržnje ili što već drugoga krenemo da ju
prosipamo u našem društvu postajući otrovi istog.
Mislim da je toliko vremena prošlo, čak i previše,
mislim da je vrijeme da ju iscijedimo, isperemo i
damo joj isti onaj kapacitet koji je imala kada je tek
stavljena u uporabu.
Zvonimir Okić
145
MI DEBATANTI Riječ u slici
Mi, debatanti:
Molimo
Sve one koji se bore
Da se o miru dogovore!
Neka se ratno stanje spriječi
Pomoću dobre volje i riječi
Mi, debatanti:
Molimo vojnike
Da stave plombe
Na topove i bombe
Pa neka vatrom iz granata
Krenu u borbu protiv rata!
Mi, debatanti:
Molimo časnike
Da umjesto sjajnih epoleta
Stave na junačka ramena
Po dva-tri cvijeta
146
S neba pa u rebra CKD Odgovara
S neba pa u rebra
Danas se Neum budi
Iz cijele BiH
Pjevaju mladi ljudi
Govoru mržnje se sudi
Ova mladost kaže dosta
Žele slobodno preći preko svakog mosta
90-neke rođeni u zemlji krvi i meda
Kažemo svima u glas
Srca nam nisu od leda
Došli smo ovdje napraviti vječni mir
Političari se svađaju to nije naš đir
CKD je prava stvar
Čak imamo i prazan mini bar
Ova država ima ozbiljan kvar
Ali tu smo mi da budemo njen PR
Hamza, Ivan i Branko
Svi mo sada tu
Kulturom dijaloga prkosimo
Svakom zlu, mi zajedno kličemo
U znanju je spas
Stvaramo bolju budućnost za sve nas
Cijele Bosne smo glas a i Hercegovine
Spustimo malo pogled i na nas gospodine
Ovaj život vodi me na neki težak put
Mladi dižu glas
Stariji stisnu dugme i mete
Ref
Pričam i pričam
Al niko da me čuje
Svi mi kažu
Nemoj da pametuješ
Još si mlad, sačekaj
Osmjeh na lice
I zapjevaj
147
ČOVJEK – ČOVJEK – ČOVJEK Riječi u slici
Čovjek, čovjeku- prijatelj

Ne bi gladnih bilo
Dijelili bi se zalogaji
I svima bi dosta bilo
Čovjek, čovjeku – ljubav

Usamljenih ne bi bilo
Ni ostavljene djece
Što traže meko krilo
Čovjek, čovjeku – riječ

Ubijenih i zarobljenih ne bi bilo
Riječ bi ljubavlju svijetlila
I sreću ljudima dijelila
148
ODGOVORI IZ
STRANICE 136:
Kao što se na prethodnim stranicama moglo pročitati 1. Narodnost

interetničko pomirenje naroda BiH pt je koji vodi našu
2. Snošljivost
lijepu domovinu prosperitetu, suživotu i napretku.
Budući da “na madima svijet sotaje” nadamo se da će 3. Mržnja
nas naše “mlade snage” odvesti do ljepše
budućnosti. 4. Da
5. Mržnja na
temelju rase
6. Izdizanje svoje
nacije
7. Da
8. Ne
9.DA
10. UN
11. 1948
12. DA
13.Ne
14.3
15. Ne
ZA VAS SU PISALI:
1. Amira Sejdinović, Odžak

2. Nasiha Mulahalilović, Čelić
149
“Recimo DA inkluziji djece CORE
sa poteškoćama u razvoju” AKTIVNOSTI
OKRUGLI STOL O INKLUZIJI DJECE SA

POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I UČENJU Komentari učesnika
Centar za kulturu dijaloga je 09.10. i 10.10.2015. Postovana Sanja,

organizirao Okrugli stol o temi inkluzije djece sa
poteškoćama u razvoju i učenju. Učesnici okruglog stola su veoma mi je drago da
tokom dvodnevne aktivnosti kreirali zaključke koji bi trebali
doprinijeti ostvarivanju boljeg i održivijeg procesa inkluzije
se vas rad ima
u školama i vrtićima. U nastavku možete pročitati kreirane prepoznatljivi
zaključke: kontinuitet i kvalitet.
Veoma cijenim
I DAN: profesionalni pristup
 Potrebna je bolja institucionalna podrška za roditelje od sto je odlika vaseg
trenutka suočavanja sa problemom do svih narednih
faza
rada.
 Druge učenike u odjeljenju i školi je potrebno educirati o
djeci sa poteškoćama u razvoju i učenju Zahvaljujem
 Pravilnik o ocjenjivanju učenika zahtijeva unapređenje; se na dostavljenim
 Zakon o srednjem obrazovanju KS treba korigirati tako zakljuccima sa
da se smanji i ublaži kategorizacija s ciljem izbjegavanja okruglog stola.
stigmatizacije djece
 Pored sistema kategorizacije, treba uvesti i procjenu
funkcionalnog nivoa djeteta s ciljem usmjeravanja u S najboljim zeljema,
odgovarajuću školu i iskorištavanje svih djetetovih NVO Altruista
potencijala do maksimuma "SVJETLO"
 Potrebno je napraviti specijalizirani priručnik o inkluziji u Organizacija za
kojem bi se stavio akcenat na mogućnost fleksibilnije podrsku osobama s
implementacije i tumačenja već postojećih zakona
 Kantonalne zakone treba korigirati tako da oni u
umanjenim
budućnosti ne ograničavaju prelazak djece iz jednog sposobnostima
kantonalonog sistema obrazovanja u drugi, ukoliko je to Haris Causevic-izvrsni
u najboljem interesu djeteta direktor
 4. Postojeće resurse treba usmjeriti u provođenje
važećih dokumenata;
 Potrebna je precizna podjela odgovornosti u procesu
inkluzije
 Potrebna je kontinuirana profesionalna edukacija svih
lica uključenih u proces inkluzije (profesori, nastavnici,
zdravstveni radnici...)
150
“Recimo DA inkluziji djece CORE
sa poteškoćama u razvoju” AKTIVNOSTI
II DAN
 Djeca sa poteškoćama u razvoju koja nisu uključena u Komentari učesnika
sistem obrazovanja moraju sistemski biti uključena uz
podršku škole i lokalnih zajednica
 Djeci treba obezbijediti iste uslove za rast i razvoj kako
bi bilo osigurano poštivanje njihovih ljudskih prava.
 Djeci koja nisu uključena u sistem obrazovanja je Poštovana gđo Vlaisavljevic
oduzeto osnovno dječije pravo i sve škole se trebaju i CKD tim,
boriti protiv isključenje bilo kojeg djeteta iz obrazovnog
Zahvaljujem se na
procesa dostavljenim zaključcima s
 Školski sistem je najodgovorniji za kreiranje Okruglog stola, kao i na
odgovarajućih nastavnih programa za djecu sa pozivu Federalnom
poteškoćama u razvoju i učenju ministarstva zdravstva da
 Uključivanje djece sa poteškoćama u obrazovni proces aktivno učestvuje na istom.
ne smije biti izuzetak nego pravilo, posebno jer je Za sve dalje aktivnosti po
inkluzija propisana pozitivnim pravnim pravilima pitanju boljitka za našu djecu
 Škole osim edukacije trebaju omogućiti i potpunu stojimo vam na
socijalizaciju svih učenika raspolaganju.
 Svi imaju pravo na jednako obrazovanja, tj. obrazovanje
S poštovanjem, dr Doder
koje najviše odgovara njihovim afinitetima
 Inkluzijom se ostvaruje humanizacija obrazovnog
procesa i usvajanje međusobnih različitosti kao
bogatstva svakog društva
 „Svi različiti, svi jednaki pod istim školskim krovom“
 Škola je odgojno-obrazovna ustanova, te pored uloge u
obrazovanju učenika ima važnu odgojnu ulogu koja
podrazumijeva prihvaćanje drugih i drugačijih
 Inkluzija znači humaniji školski sistem, i taj sistem ne
smije biti utopija nego realnost na putu BiH u EU
 Učenike sa poteškoćama u razvoju i učenju treba što
više uključiti u vannastavne aktivnosti
 Lokalne zajednice moraju osigurati pristup i liftove za
djecu i mlade sa poteškoćama u kretanju
151
DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU
DEBATNI KLUB DIOGEN SŠC"PETAR KOČIĆ"- CKD Odgovara

ZVORNIK
Izlazimo iz potpunog mraka na pozornicu gdje je

vijekovima sve uštimano. Iako se dobro i loše smenjuju, Dragi naši
svaki dan drugačiji je od prethodnog, ali nikada ne znamo Zvorničani,
da li ćemo na pozornici života održati savršenu harmoničnu
presdtavu ili pak tragičnu dramu bez premca. Svaki novi
Sa vašom sjajnom
korak vodi u budućnost i samo je još jedna stopa kaldrmom
iskušenja koja vodi ka ostvarenju cilja, ali baš taj isti korak profesoricom Marijom
može biti pogrešan, bezizlazan i poguban za naš lik i djelo. svaka vaša aktivnost,
svako vaše pisanje za
Znam i volim jedne smargdne oči u kojima se ogleda debatne, svaki vaš
životno savršenstvo, koje izvan zaljubljenbih pogleda i ne tekst nadahnjuje sve
postoji, ali ta dubina u njima nepresušan je izvor moje
nas.
inspiracije. I iz svakog osmijeha, niza bisera, proizilazi nova
vijuga moga mastila koja slika, šara i boji nešto najljepše i
najdublje u meni. Tada sam ja potpuno sigurna, smirena i Ovaj tekst je jedan
spokojna, ali dobra strana mene nepomično leži u okovima takav tekst. Svaka
moje stvarnosti. Zavejana ledenom i velikom mećavom čast Gorice, ovo je
snijega, svaka kristalna pahulja moje loše naravi skrivena prava radost za dušu.
je duboko i bespomoćna nad mojim velom dobrih osobina,
marljivog rada i truda. Nije moguće, da se desi zlodjelo
čiji će me zaplet smjestiti naspram te mećave i tijelo moje Najveći pozdrav
učiniti bespomoćnim nad mojom dušom time što mi svojim šaljemo za sve vas i
epilogom uskrati moć pisanja, kretanja pa i govora. A ako radujemo se skorom
se moje snene oči sklope u tamnici iz koje se vidi komadić viđenju.
neba, u tome komadiću naći ću dio kosmosa svih dobrih
misli i osećanja. U tom malom, vedrom parčencetu naći ću
Vaš CKD.
sva vrata koja vode do izlaza, jer znam da tlom ne hoda
neko čist kao suza i iskren kao vjera, ali da izbavljenje
postoji. I ja za zlodjelo nikada neću biti kriva. Moje
pero piše u dva smjera. Sanjam i more, ali se češće
nasmijana budim. Nije važno u kom smjeru pero ide;
važno je da je papir uvek čist, beo i odvažan, a svaka kap
mastila je iskra koja pali plamen dobra u mojoj nevinoj duši.
Zlo u meni postoji, ali ne budi se samo.Mene može da boli,
da me vređa... Može da ne prija, ali ne može da me
povredi i slomi. Ja znam da ništa sem dobrog nije vječno!
152
Jednog dana se mozda više niko i ništa neće roditi ali sve što je
rođeno pašće sa ogromne litice i za dan, godinu ili cio vijek otići Riječi u slici
u zaborav - jer smrt guta sve u čemu ima grama živog. Za smrt-
mračnu i neistraženu; mističnu, ali stvarnu nije važno da li si
dobro ili lose činio; da li si mnogo ili malo jeo; da li si poštivao;
iskreno govorio, iskreno ljubio – nije važno da li si cio život sadio
drveće, zalijevao dobre emocije ili te bio loš glas zbog tvoje preke
naravi i zlog čina. Za smrt je samo važno da si živ, jer je ona kraj
svega. I možeš da pišeš, citiraš, pjevaš-jednog dana će i tome
doći kraj, jer je smrt tačka na kraju svake strofe misli. Zato,
praštaj!
Zato ne zaboravi dobro i dobro čini, ali uz sve to stvori nešto

što ni pohlepa smrti neće moci da savlada... Stvori nešto
umjetnički vredno čemu si udahnuo život bez prava na smrt! Voli
i ti neke smaragdne oči i piši im pisma; šalji ih svake sedmice kao
što to ja radim i čini da baš zbog tebe sijaju sjajem dragog
kamena, jer će umjetnici u tome pismu disati i trajati duže i ljepše
od jednog uzdaha razočarenja.
Plači od sreće i neka se svaka suza nadanjem zove, ne plači

zbog prolaznosti. Svi okeani i mora, sve brze i nezaustavljive
planinske rijeke sačinjene su od kapljica suza isplakanih zbog
gubitka, razočarenja i zbog smrti, ali vrijeme nikada nije bilo
ganuto tim suzama. Uprkos vremenu, plači na glas! Ali srećom
cijelog svoga bića, jer si rođen i imaš pravo da stvaraš nešto pred
čime će smrt biti malena i neprimjetna. Stvaraj potomstvo, jer
činjenica da se umire je jedna istina. I u zatvaranju kruga Proklete
avlije; radi čije se užasne misli piše cijela polemika, ova, i sve one
izvan vijekova i vremena, samo je pokazatelj da se
tvoji sljedbenici dobrog o tebi sjećaju, a sve prokleto u avliji bez
života i prava na umjetnost ostaje u njenim velikim zidinama.
.
Umrli su likovi, autor i pripovjedači... Umrijeću i ja, ali djela će
ostati kao spomen na sve i priča o tome da dobrog i zlog ima, ali
smrt će stati u kraj i jednom i drugom. Ili nisi rodjen iz mraka...
Rođen si iz najveće svjetlosti, jer te neko mjesecima nosio na
srcu. I na toj pozornici sve je uštimano, ali ne i savršeno.
Stvori savršeno djelo, naslikaj fantaziju luksuza boja, pleši na
krilima, igraj uz ritam i pjevaj bez straha! Mrak će svakako doći.
Na koncu svega: “Čovjek je biće bolesno na smrt.“ Kjerkegor.
Gorica Kurtuma
153
CKD Odgovara
MSŠ DONJI VAKUF
Veliki pozdrav,
Ooo, dobro nam
moje ime je Naida Mlinarević. Ja došla nova
sam novi kapiten debatnog kluba kapitenice. U Donjem
MSŠ Donji Vakuf. U narednih
Vakufu je uvijek
nekoliko mjeseci izvještaji iz moje
škole dolaziti će s ove adrese. vedro, optimistično i
sa puno pozitivne
Debatni klub tokom raspusta nije energije. Iskreno,
imao mnogo odmora. Naporno sve nas u kancelariji
smo se pripremali za Ljetni kamp raduje vijest da vam
u augustu. Naravno, sav taj rad
je bilo super u
se isplatio i mi, debatanti, smo bili
oduševljeni. Veliko Vam hvala na Neumu. Eto, sada
svemu što ste uradili tih pet dana vrijedno debatirajte
za nas i nadam se da ćemo biti u na Debatologiji i
prilici učestvovati na još mnogo osvojite odlazak na
istih i sličnih aktivnosti. Jahorinu. Veeeliki
pozdrav do Vakufa
Početkom školske godine i debatni klub je zvanično počeo
sa novom godinom. U septembru smo održali dva od vaših
sastanka debatnog kluba, gdje smo nove debatante CeKaDeovaca! 
upoznali sa pojmom debate i saradnji našeg debatnog
kluba sa CKD-om, te najavili regionalno takmičenje u
novembru.
Osim toga, obavijestili smo naše članove o pripremi

školskog turnira u debatama koji bi se, prema
predviđenom, trebao održati krajem mjeseca oktobra.
Iz MSŠ Donji Vakuf, za mjesec septembar, toliko!
Pozdrav,
Naida.
154
SREDNJA ŠKOLA ZA TEKSTIL KOŽU I DIZAJN

SARAJEVO CKD Odgovara
Debatni klub Modus tačnije njegovi članovi bili su vrijedni u

mjesecu septembru iako se nismo često sastajali uspjeli
smo realizovati dvije aktivnosti: pokazna debata na času Veliko hvala vrijednim
Građanskog obrazovanja/Demokratija i ljudska prava na članovima debatnog
tezu: Demokratija je neophodna zbog poštivanja ljudskih kluba “Modus”
prava. Realizovana je humanitarna akcija pomoći
korisnicima Narodne kuhinje Stari Grad povodom praznika Ujedno vas želimo
bajrama. Što je u planu i programu rada sekcije i debatnog obavjestiti da su ovi
kluba.Pored toga izabrali smo i novog kapitena debatnog vrijedni debatanti
kluba Modus a to je Amar Solunović čiji mail pobjednici kviza znanja
je:amar.solunovic@hotmail. com koji je objavljen u
debatnim novostima u
Članovi debatnog kluba za školsku 2015/2016. su: augustu.
1. Amar Solunović
2. Sandro Lukežić Bravo debatanti!
3. Dragana Ždralić
4. Kenan Bozalija
5. Medina Kačević
6. Hankija Čengić
7. Hodžić Adna
8. Ćosić Ajla
9. Irma Idrizović
10. Eminović Bakir
11. Majida Sokolar
Plan i program za mjesec OKTOBAR

1 sat Odabir teze za javnu debatu planiranu na
Međunarodni dan ljudskih prava 10.12.
1 sat priprema debate
1. sat priprema debate
1. priprema debate
S poštovanjem,
Alma Ahmethodžić prof.
155
CKD Odgovara
GIMNAZIJA BANJA LUKA
Kao najbolji govornik na ljetnom debatnom kampu i najbolji

delegat na BaLMUN konferenciji, a uslovljeno izuzetno E, slušajte vi, naše
dobrim poznavanjem engleskog jezika, istorijskih i političkih Gorgije! 
tokova u svijetu, naš dragi kolega Јовица Јовић dobio je
šansu da predstavlja Republiku Srpsku i Bosnu i
Mi smo ponosn na
Hercegovinu na Evropskom parlamentu mladih u
Strazburu. Jutros je njegova prijava potvrđena od strane vas, vaš rad i trud. A
Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske pa mu taj gospodin Jović je
čestitamo i želimo da nas predstavi u najboljem svjetlu. osvojio srca svih
učesnika Kampa.
U subotu 17.10.2015. u multimedijalnoj sali Univerzitetskog
Posebna nam je
preduzetničkog centra Univerziteta u Banjoj Luci održana
je javna debata „BiH u NATO: zašto DA i zašto NE?“. radost debata koju ste
Debata je realizirana u okviru projekta „Promocija imali u
evroatlantskih integracija“, u partnerskoj saradnji sa Univerzitetskom
Centrom za kulturu dijaloga, Univerzitetskim poduzetničkom centru
preduzetničkim centrom Univerziteta u Banjoj Luci, Univerziteta u
udruženjima građana „Tolerancijom protiv različitosti“ i
Banjaluci. To je veliko
Forumom mladih Trebinje, kao i debatnim klubom „Gorgije“
(Gimnazija Banja Luka), a uz finansijsku podršku predstavljanje CKD-a i
Ambasade Sjedinjenih američkih država u Bosni i svih naših škola.
Hercegovini. Najveće čestitke i još
veće pozdrave
šaljemo iz Sarajeva do
vas!
Vaš,
CKD
156
DEBATOLOGIJA
Riječi u slici
INTERVJU SA POBJEDNIKOM ZA SEPTEMBAR
2015.
1. Možete li nam se predstaviti?

Moje ime je Teodora Vuković i imam četrnaest godina.
Živim u Brčkom, gdje pohađam deveti razred Druge
osnovne škole. Debatom sam se počela baviti slučajno,
tako sto sam vidjela internet debatovanje. Dopala mi se
ideja o povećanju nivoa kulture dijaloga među mladima
I odlučila sam da se okušam.
2. Kako ste čuli za Debatologiju?
Za Debatologiju sam saznala putem interneta. Bila sam
oduševljena kada sam vidjela da mladi ljudi na taj način
mogu da raspravljaju o aktuelnim problemima u našem regionu.
Debatologijom takođe dobijamo mogućnost bolje konceptualizacije
argumenata i ljepote govora. Takođe debatologija nas uči
sagledavanju problema iz više aspekata i uvažavanju suprotnih
mišljenja. Mladi debatant uči o toleranciji, poštivanju sagovornika,
kompromisu i intelektualnim debatama bez vrijeđanja.
3. Da li ste debatirali prije Debatologije?

Nisam imala priliku prije Debatologije da debatujem, ali me je debata
oduvijek zanimala. Debatologija svima pruža priliku da iznesu svoja
mišljenja koja će potkrijepiti argumentima. Danas smo svjedoci da se
u medijima rasprave svode samo na vrijeđanje i svađe, dok
Debatologija pruža čisto intelektualnu raspravu sa dobrim
argumentima.
TEODORA,
4. Koja vam je teza u septembru bila najzanimljivija i zašto?
Najzanimljivija teza u predhodnom mjesecu bila mi je : Zajednički dan SVAKA
sjećanja za sve žrtve ratova iz devedesetih u regionu - prilika za
pomirenje ili izjednačavanje žrtve i ratnih zločinaca? U ovoj temi mogli
ČAST!!!
smo raspravljati o jednom veoma važnom problem u našem regionu. I
upravo ova teza I rješavanje ovog problem je pravi korak ka etničkom
pomirenju i poštivanju ljudskih prava.
5. Je li problem vršnjačkog nasilja veliki problem mladih?

Da, vršnjačko nasilje je veliki problem mladih, o kojem se treba
ozbiljno rapravljati i ići ka rješenju problema. Vršnjačko nasilje je
kompleksan problem koji se ne može riješiti za dan ili dva, niti ga
može riješiti jedan čovjek. Za rješavanje ovog problema potrebna je
zajednica koja će vremenom postepeno edukovati maloljetnike o
nasilju i ići ka rješavanju problema.
157
DEBATOLOGIJA
6. Da možete, kako biste ga riješili?

Mislim da je najveći problem u pogrešnom pristupu medija Teodora predlaže:
prema maloljetnicima i medije kao globalne učitelje. Zapitamo li
se samo odakle djeca, ili mladi, najčešće dobijaju modele
ponašnja, vidjećemo da je to upravo iz medija. Veliki brat,
Farma, Parovi, itd. sve su to emisije koje na izvjestan (pa čak ni
Da li je podsticanje djece
toliko suptilan) način promovišu nasilje. Sve u svemu, kod
analiziranja ovog problema, ne smije se iz vida ispustiti nijedan
od strane roditelja za
aspekat, jer onda ni rješenje ne može biti potpuno i djelotvorno, vannastavne aktivnosti
ali mislim da su jedan od glavnih problema mediji. prisiljavanje ili ipak korak
7. Kršenja ljudskih prava su česta pojava i kod nas i u svijetu. ka većem znanju u boljoj
Šta mislite o ovom problemu? budućnosti?
U 21. Vijeku je nedopustivo kršenje ljudskih prava I
diskriminacije ljudi na osnovu nacionalnosti, vjeroispovijesti,
boje kože ili različitih mišljenja i pogleda na svijet. Naša borba U kom pravcu će se dalje
za poštivanje ljudskih prava ne treba da se svodi samo na oštru odvijati izbjeglička kriza I
kaznu suda i zakona koji to ne dozvoljava, već da mi sami da li se ide ka rješavanju
imamo svijest o poštivanju ljudi I njihovih prava. I tek tada kada
izbjegliče krize?
shvatimo da svi imamo svoja prava na život i različita
opredjeljenja, tada ćemo riješiti ovaj problem.
8. Trebaju li mladi biti više uključeni u rješavanje problema koji
se najviše tiču njih?
U današnje vrijeme mišljenja i zahtjevi mladih su sve više
zanemareni. Slažem se sa tih da mladi trebaju biti više uključeni
u rješavanju problema koji se najviše tiču njih, jer tada će se
najveći dio tog problema i riješiti. Mladima treba dati veću
slobodu govora o njihovim problemima u današnjici I pustiti ih da
se uključe I raspravljaju o rješavanju problema.
9. Treba li nastaviti sa online debatama i zašto?
Mislim da je online debata veoma koristan projekat I pruža
mladim ljudima analiziranje i objektivno sagledavanje problema
današnjice. Takođe debatologija pruža i razmjenjivanje mišljenja
i gledanje na okolinu iz različitih uglova. Mladi ljudi kroz
argumente i poštivanje svojih kolega dolaze do potpunog
shvatanja nastanka problema i njegovog rješavanja. Takođe
debatom obogaćuju svoj vokabular, svoj lični stav i objektivno
razmišljanje.
158
DEBATOLOGIJA
A MOŽDA SE JOŠ NEKO ZAPITAO PONEŠTO O

DEBATOLOGIJI… Anisa piše:
Draga Anisa, Poštovani,

Baš nas je obradovalo da vrijedno pratiš dešavanja na
Debatologiji i da se brineš da ne pogriješimo. Već si upoznata
sa svim pravilima, ali ipak ćemo pojasniti zašto ti se čini da je
Interesuju me pravila
neko možda nezasluženo prošao kao sedmični pobjednik. Dakle vezana za online
stanje prema broju komentara i sedmičnim pobjednicima u debatovanje, tačnije jedno
septembru je sljedeće: od pravila.
1. Sedmica - Čelična Lejdi 6 komentara
2. Sedmica - lord4u 5 komentara Da li debatant koji u
3. Sedmica - Čelična Lejdi 5 komentara svakoj sedmici u mjesecu
4. Sedmica - @1510 5 komentara nije napisao minimalno pet
5. Sedmica - Čelična Lejdi 3 komentara komentara može da bude
Naša je pretpostavka da se tvoje pitanje odnosi na posljednju uvršten u izbor za
sedmicu. Uistinu, ukoliko se čita samo pravilo o broju
najboljeg debatanta
komentara, čini se da je Čelična Lejdi nepravedno pobjednik
pete takmičarske sedmice za septembar. Međutim, o pobjedniku
mjeseca, pošto se po
za takmičarsku sedmicu odlučuju i drugi kriteriji: pravilniku tako nalaže?
- argumentacija, dokazivanje, pobijanje, stil
- aktivnost Unaprijed hvala.
Korisnik „Čelična Lejdi“ je prema ovim kriterijima za svaku tezu Pozdrav.
imala više bodova od korisnika @1510 (osim za kriterij
„aktivnost“) Anisa Mehremic
Naša druga pretpostavka za prigovor jeste možda izbor
korisnika lord4u u drugoj takmičarskoj sedmici za sedmičnog
pobjednika premda korisnik nije debatirao u petoj takmičarskoj
sedmici. Osnova za izbor ovog debatanta, a ne debatanata sa
nikovima Čelična Lejdi ili @1510 jeste isti kao i prethodni.
Dakle, ukoliko pažljivo analiziraš pravila, važno je prije svega
imati dobru argumentaciju, a posljednji kriterij je aktivnost, i
pravilo o broju komentara. Ukoliko si malo pažljivije pratila i
prethodne sedmice mogla si primijetiti da je odlučujući kriteriji
kvalitet komentara, a ne kvantitet. Osim toga, složit ćeš se, da
ako se dogodi (a događalo se) da samo jedan debatant
debatira, ne možemo očekivati da debatira sam sa sobom i da
postavlja odjednom više komentara, samo da bi zadovoljio
kriterij broja komentara. Također, ukoliko i ne ulazimo u sadržaj
komentara iz pete sedmice, jasno je da je korisnik Čelična Lejdi
svoje komentare mogla podijeliti i na tri, ali je zbog lakšeg
praćenja diskusije i kvalitete diskusije postavila kao jedan.
Iskreno se nadamo da smo dobro objasnili i da ćeš nastaviti
vjerno da nas pratiš i da nam pišeš.
159
Plan aktivnosti za novembar
NOVEMBAR
Aktivnosti klubova iz mreže članica CKD-a
Izvještavanje o aktivnostima kluba za prethodni mjesec do petog u tekućem mjesecu
Dostavljanje tekstova za mjesečni debatni magazin „Debatne novosti“
Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“
Internet online natjecanje – vršnjačko nasilje
Internet online natjecanje – diskriminacija
Internet online natjecanje – ljudska prava
Internet online natjecanje – interetničko pomirenje
Učešće u radu Facebook grupa i stranica:
CKD facebook stranica https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts
Debatologija https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts
Stop vršnjačkom nasilju i maloljetničkom prestupništvu
https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu?fref=ts
Stop netoleranciji u BiH
https://www.facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH/755645774502644?ref=ts&fref=ts
Debatom protiv diskriminacije https://www.facebook.com/debatomprotivdiskriminacije?fref=ts
Objavljivanje kreiranih materijala na YouTube kanalu CKD-a
Ažuriranje i administriranje bloga „Nenasilje“ - vršnjačko nasilje
Međuškolska debatna natjecanja „Zaustavimo vršnjačko nasilje“ (10/20) (Karađoz-begova medresa
Mostar, Gimnazija Banja Luka, KŠC – Srednja medicinska škola Sarajevo, Gimnazija Istočno
Sarajevo, Elektrotehnička škola Prijedor)
Snimanje i distribuiranje promotivnih video kreacija „Interetničko pomirenje i tolerancija“ 11/20;
12/20; 13/20; 14/20; 15/20
160
CKD Tim
Sanja Vlaisavljević, direktorica
Jasmin Čečo, Zoran Marčeta, Anesa Nadina Balagić, Amela Tijana Ljuboje, Anja Gengo,
počsni član finansijski asistent Vilić, IT program asistent Ibrahimagić, stalni spoljni stalni spoljni
Skupštine CKD i Predsjednik asistent program asistent saradnik saradnik
Skupštine CKD
Žarko Brkanlić –
počasni koordinator
REGIONALNI KOORDINATORI
Demond Midhat Abdulah Danijela

Branka Kukić
Đonko Čaušević Bećirović Zuletović Bojana Radović
BANJA LUKA
MOSTAR TUZLA BRČKO SARAJEVO DOBOJ
Srednja Mješovita srednja Ekonomska Srednja škola za tekstil Gimnazija ONLINE DEBATE,
elektrotehnička škola Srebrenik škola Brčko kožu i dizajn Sarajevo „Petar Kočić“ AKTIVNOSTI I ONLINE
škola Mostar Gimnazija „Dr. Mješovita KŠC „ Sveti Pavao“ Srbac KOMUNIKACIJA SA
Srednja škola Mustafa Kamarić“ srednja škola Opća gimnazija Zenica Gimnazija ŠKOLAMA
Konjic Gračanica Čelić Srednja zubotehnička Banja Luka
Gimnazija Gimnazija „Musa škola Sarajevo KŠC - Opća CKD FACEBOOK
Mostar Ćazim Ćatić“ Tešanj Gazi Husrev-begova gimnazija STRANICA
Srednja Behram-begova medresa Sarajevo Banja Luka facebook.com/groups/134
medicinska medresa Tuzla Centar za slijepu i Srednjo- 200443968
škola Mostar Mješovita srednja slabovidnu djecu i školski centar DEBATOLOGIJA
MSŠ Donji škola „Musa Ćazim omladinu Sarajevo „Petar Kočić“ facebook.com/Debatologij
Vakuf Ćatić“ Kladanj Gimnazija i SŠC Istočna Zvornik a
Karađoz- Gimnazija „Mustafa Ilidža Srednja STOP VRŠNJAČKOM
begova Novalić” Gradačac KŠC - Srednja elektro- NASILJU I
medresa Mostar Srednja tehnička medicinska škola tehnička škola MALOLJETNIČKOM
SŠC „pero škola Tešanj Sarajevo Prijedor PRESTUPNIŠTVU
Slijepčević” Srednja škola Pere MSŠ Kakanj SŠC „Đuro facebook.com/StopVrsnjac
Gacko Zečevića Odžak Prva bošnjačka Radmanović” komNasiljuiMaloljetnicko
Mješovita srednja gimnazija Sarajevo Novi Grad mPrestupnistvu
škola Stjepana KŠC Opća-Realna STOP NETOLERANCIJI
Radića Usora gimnazija Sarajevo U BiH
KŠC „Sveti Franjo” KŠC „Don Bosco” Opća facebook.com/pages/Stop
Opća gimnazija gimnazija Žepče -netoleranciji-u-BiH
Tuzla Srednja škola „28.juni” DEBATOM PROTIV
Istočno Sarajevo DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatompr
otivdiskriminacije
BLOG NENASILJE
http://nenasilje.blogger.ba
FORUM ISPRIČAJ
SVOJU PRIČU
http://ispricajsvojupricu.fr
eeforums.net/
161
Ime i prezime trenera Škola Mjesto
Aida Muminović MSŠ Srebrenik Srebrenik
Aida Sahačić Gimnazija "Mustafa Novalić" Gradačac
Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo
Amira Sejdinović Srednja škola Pere Zečevića Odžak
Albin Softić; Alisa Ramić Dudić Srednja tehnička škola Tešanj
Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica
Azra Džananović MSŠ Donji Vakuf Donji Vakuf
Bojana Radović MSŠ "Stjepana Radića" Usora
Branka Barać Gimnazija Mostar Mostar
Branka Kukić Gimnazija Banja Luka
Danijela Zuletović KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo
Darian Pokaz KŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica
Dario Vrdoljak KŠC „ Don Bosci“ Opća gimnazija Žepče
Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar
Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor
Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic
Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo
Emilija Pavićević KŠC "Sv. Josip" Opća-Realna gimnazija Sarajevo
Harun Macić Karađoz-begova medresa Mostar Mostar
Lejla Bajraktarević Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko Brčko
Mariana Sedić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Banja Luka
Marija Stepanović JU Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik. Zvornik
Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo
Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla
Mladen Ugren Centar srednjih škola "Petar Kočić" Srbac
Muhedin Lemeš MSŠ Kakanj Kakanj
Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić
Nedeljka Adžić SŠC "Pero Slijepčević" Gacko Gacko
Nermina Mulović Srednja zubotehnička škola Sarajevo
Romeo Knežević KŠC "Sveti Franjo" Opća gimnazija Tuzla
Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj
Sanja Mrđa SŠC "Đuro Radmanović" Novi Grad
Snežana Čokić SŠC "Istočna Ilidža" I. Sarajevo
Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj
Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola "28. juni" Istočno Sarajevo
Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar
Žarko Brkanlić Centar srednjih škola "Petar Kočić" Srbac
162
MEĐUNARODNI PRAZNICI
U OKTOBRU
OKTOBAR KROZ DATUME
Oktobar
1. oktobar – Međunarodni dan starijih osoba (priznat od UN-a); Svjetski

dan vegetarijanstva
2. oktobar – Svjetski dan nenasilja (priznat od UN-a - slavi se na dan
kada je rođen Mahatma Gandhi)
4. oktobar – Svjetski dan životinja
5. oktobar - Svjetski dan učitelja
6. oktobar – Svjetski dan hospicije i palijativne njege
8. oktobar – Svjetski dan humanitarnih akcija
9. oktobar - Svjetski dan pošte
10. oktobar - Svjetski dan mentalnog zdravlja (priznat od UN-a)
14. oktobar – Dan svjetskih standarda
15. oktobar – Međunarodni dan bijelog štapa; Dan fondacije Crne pantere
16. oktobar - Svjetski dan prehrane (priznat od UN-a)
17. oktobar - Međunarodni dan istrebljivanja siromaštva (priznat od UN-a)
24. oktobar - Dan Ujedinjenih naroda (priznat od UN-a); Svjetski dan
informiranja o pitanjima razvoja (priznat od UN-a)
27. oktobar - Dan audiovizuelne ostavštine (UNESCO)
prvi ponedjeljak u oktobru - Svjetski dan nastanjenja (Habitat-dan)
druga srijeda u oktobru - Međunarodni dan prevencije katastrofa
163
CKD FACEBOOK STRANICA
facebook.com/groups/134200443968
DEBATOLOGIJA
facebook.com/Debatologija
STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU
facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu
STOP NETOLERANCIJI U BiH
facebook.com/pages/Stop-netoleranciji-u-BiH
DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE
facebook.com/debatomprotivdiskriminacije
WEB STRANICA
http://www.ckdbih.com/
http://nenasilje.blog.hr/
http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/
164
CKD STRANICA:
https://www.faceb
ook.com/groups/1
34200443968/?fre
f=ts
DEBATOLOGIJA:
https://www.faceb
ook.com/Debatolo
gija?fref=ts
Fra Anđela Zvizdovića 1

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“
71 000 Sarajevo
Sanja Vlaisavljević
Bosna i Hercegovina
IZVRŠNA UREDNICA +387 33 203 668
Nadina Balagić TRN: 1610000047260060 Raiffeisen
banka BiH
REDAKCIJA izvjestaji.ckd@gmail.com
Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, www.ckdbih.com
Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,
Nadina Balagić, Zoran Marčeta, Harun Macić,
Azra Džananović, Mariana Sedić
DTP Debatne novosti, br. 10.
Anesa Vilić oktobar, 2015. godine
SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE
WEB INFO
SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA
Nadina Balagić POŽELJNO!
IZDAJE I UMNOŽAVA Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete
članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i
Centar za kulturu dijaloga
češće 
165

Debatne Novosti OKTOBAR 2015 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Debatne Novosti OKTOBAR 2015 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

IDEA WSDC WIFI

NVO MREŽA GRAD VLADA

PROJEKAT: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO PROJEKAT: “SVI RAZLIČITI SVI JEDNAKI” –

Okrugli sto o inkluziji djece sa poteškoćama u razvoju i

„I zaista ništa nije nemilije nego biti, na pimjer, od čestita roda,

Oktobar je mjesec u kojem srednjoškolci zaborave da je raspust

Ojačati aktivizam mladih u

rezultate najširoj javnosti.

UVOD Mi smo grupa:

Mi smo grupa koja se sastoji od prof. Amire Sejdinović iz

Premda dolazimo iz različitih škola, svi se susrećemo sa

Vršnjačko nasilje se u suštini svodi na verbalno i fizičko

Posljedice vršnjačkog nasilja mogu biti kratkoročne (svađe,

Zbog toga je vrlo važno da u svojim sredinama akcenat

NASILJE NIJE MOJ IZBOR Riječi u slici...

Razredno odjeljenje II1 pohađao je vrlo tih i povučen

Kada je Marko to saznao došao je do Anje i ošamario

Prijateljstvo je prestalo. Njih dvoje su bili vrlo potišteni,

PJESMOM DA TI KAŽEM Riječi u slici...

E ho nečeg što treba biti zaboravljeno

N asilje uništava društvo cijelo

A to je i veoma loše djelo

S top nasilju, to želimo svi

I odmah ćemo bolji biti mi

LJ ubav treba nasilje zamijeniti

U to smo sigurni, možete nam vjerovati

Razgovor s povodom – dio sam promjene A o temi su

Pitanje za sve učenike su ista:

Šta mislite o vršnjačkom

Mujčinović Adisa: Adisa Jovica Jović

Helena Javor Ibrahimbegović:

Aleksandar Matić: Helena Javor

1. Šta mislite o vršnjačkom

2. Koliko je nasilje prisutno u

Na satu Sociologije koristim

Tijekom sata jedan učenik

Nakon objašnjenja podsjećam učenika da su na satu

Pošto je riječ o etnički mješovitom odjeljenu,

Moja kolegica Ena je otišla na

Nekih 5 minuta nakon što je čas počeo učenik se budi i

Jednog dana sam išao iza

Začuđeno sam ga pitao da li je to način da se tako

DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici

ZAŠTO NE NASILJE? ŠKOLA

ZAŠTO NE NASILJU? ŠKOLE

Adisa Jovica Jović

DEBATANTI KAŽU – NE NASILJE Ponešto u slici

ZAŠTO NE NASILJU? ŠKOLA

„ZLOSTAVLJANJE U ŠKOLI” (III dio) O Priručniku:

Škola treba osigurati

Verbalno nasilje nije

“Vodič za borbu protiv nasilja u porodici” (II dio)

Ko je odgovoran za zaštitu ljudskih prava?

Različita međunarodna tijela donose dokumente/konvencije

Najveći garant zaštite ljudskih prava je država koja to čini

Međutim, uprkos zakonima i

Šta su to ženska ljudska prava?

Ovo je zaista potpuno logično. Mnogi se pitaju zašto onda postoje

Organizacije koje se bore za prava žena širom svijeta ovo su davno

Žensku Konvenciju, je potpisala i BiH te se

Ovim zakonima se omogućavaju jednaka prava žena, odnosno

Nasilje nad ženama jeste kršenje ljudskih prava!

Nasilje u porodici nije privatna stvar!