Predavanje 2 PDF

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br.
2 1
EULEROV ZAPIS KOMPLEKSNOG BROJA (1)

U elektrotehnici postoji potreba za računom zasnovanim na kompleksnim
brojevima. Iz praktičnih razloga koriste se drukčije oznake za kompleksni broj od
onih koje se koriste u matematici. Najčešće oznake za kompleksni broj z su:
z, z , z
U elektrotehnici imaginarna jedinica je: j   1
Tri osnovna zapisa kompleksnog broja su:
a) Algebarski zapis,
b) Trigonometrijski zapis,
c) Eulerov ili eksponencijalni zapis.
T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 2

Algebarski zapis kompleksnog broja glasi:
Imag
z  x  j y
y
x  Re ( z )
y  Imag ( z ) x
Re
Trigonometrijski zapis kompleksnog broja glasi:
z  r  cos   j  sin 
Imag
x  Re ( z )  r  cos  y
r
y  Imag ( z )  r  sin 

Re
r  z  x 2  y2 x

Euler je razvojem u red dokazao da vrijedi: Imag
y
e j  cos   j  sin   e j(  2k )
r
e  j  cos   j  sin   e j(   2k) 
Re
x
Iz prethodnog slijedi Eulerov zapis kompleksnog broja:
z  r  cos   j  sin   z  r  e j  r 
Eulerov zapis je zgodan za množenje, dijeljenje, korjenovanje i potenciranje

kompleksnih brojeva.
Kompleksne broje u Eulerovom zapisu nije moguće izravno zbrajati i oduzimati.
U tom slučaju Eulerov zapis treba prevesti u algebarski zapis kompleksnog broja.

Kompleksni brojevi se iz Eulerovog zapisa u algebarski zapis prevode pomoću
kalkulatora. Najčešće oznake tih operacija su:
RP , PR ; x, y   (r, ) , (r, )  x, y 
Ovdje se govori i o prevođenju iz pravokutnih (rectangular) koordinata u polarne

(polar), i obrnuto.
Karakteristični primjeri:
  3
j  j j
j0 j90o j
1 e je 2 e 1  e  je 2 e 2
FAZORSKI PRIKAZ SINUSNIH VELIČINA (1)

Sinusne veličine se prikazuju pomoću fazora. Fazor je kompleksni broj, a svakom
kompleksnom broju pridijeljen je odgovarajući radijus-vektor.
Prema definiciji, koja se koristi u okviru ovog kolegija, modul fazora je efektivna
vrijednost sinusne veličine, a kut fazora je fazni kut sinusne veličine.
Fazor u elektrotehnici mnogi zovu vektorom.
Opći izraz za sinusnu skalarnu veličinu, npr. za sinusnu struju glasi:
i  I m  sin   t    2  I  sin   t  
Ujedno vrijedi da je: e jt     cos   t    j  sin   t  
Dakle, vrijedi da je: 

sin   t    Imag e jt    
FAZORSKI PRIKAZ SINUSNIH VELIČINA (2)

Slijedi trenutna vrijednost struje: i  2  I  sin   t    Imag  2  I  e jt    
Nadalje je: i  Imag  
2  I  e j  e jt   Imag  2  I  e jt  
Gdje je fazor struje: I  I  e j Re
I
Prikaz fazora struje u kompleksnoj ravnini: 


Im
Dakle, izabrano je da je modul fazora efektivna vrijednost pripadne fizikalne

veličine (ali moguć je i drukčiji izbor modula fazora, npr. maksimalna vrijednost).
TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV NAPONA (1)

Trofazni simetrični sustav napona čine tri sinusna napona međusobno fazno
pomaknuta za 120º (2/3 radijana), dok su im maksimalne vrijednosti jednake.
u1  U m  sin   t   u 
 2 
u 2  U m  sin    t  u  
 3 
 4 
u 3  U m  sin    t  u  
 3 
Za trofazni simetrični sustav napona, vrijedi:
u1  u 2  u 3  0 ; t

Grafički prikaz trofaznog simetričnog sustava napona i to za u = 0:
u1 u2 u3
2 4  3 
3 3 2
2
 t
 
2

Fazorski prikaz trofaznog simetričnog sustava napona za u = 0:
Re
U1
U3
U2
TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV EMS (1)

Trofazni simetrični sustav EMS spojen u zvijezdu:
E1 
L1
V U  E
E2 
L2
E3 
L3
V Uf  Ef
N
Fazorski prikaz EMS E1

za trofazni simetrični E12  E1  E 2 Vrijedi:
sustav EMS spojen
E = 3  Ef
u zvijezdu: E3
E2
TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV EMS (2)

Trofazni simetrični sustav EMS spojen u trokut:
L1
E3 
E1
V U  E


L2
E2
L3
E2
Fazorski prikaz EMS
za trofazni simetrični
E1
sustav EMS spojen u
trokut: E3
TROFAZNO SIMETRIČNO TROŠILO (1)

Neka je trofazno simetrično trošilo spojeno u zvijezdu priključeno na trofaznu
simetričnu krutu mrežu.
L1
L2
L3
I1
V
If 1 U
V Uf
Z Z Z

Slijedi fazorski prikaz napona na trošilu:
U1 , U 2 , U 3 ‒ fazori faznih napona

U1
U12  U1  U 2
Na dijagramu je prikazan fazor jednog
od ukupno tri linijska napona na trošilu:
U3
U2 U12  U1  U 2
Za spoj trošila u zvijezdu vrijedi: U  3  Uf I  If
Linijske struje – struje u dovodima trošila.

Neka je trofazno simetrično trošilo spojeno u trokut (svaka od faza trošila je
spojena na linijski napon mreže!) priključeno na trofaznu simetričnu krutu mrežu.
L1
L2
L3
I1
V
U  Uf
Z Z
If 1 If 2
If 3 Z

Slijedi fazorski prikaz napona i struja trofaznog trošila:
U2
I1  If 1  If 3
U1 If 1
If 3
U3 If 2
Za spoj trošila u trokut vrijedi: U  Uf I  3  If
TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (1)

Danas su praktički svi veći elektroenergetski sustavi trofazni.
Trofazni elektroenergetski sustav (EES) se smatra simetričnim ako:
- mreža se sastoji od jednakih i međusobno simetrično postavljenih elemenata,
- generatori proizvode samo simetrične trofazne elektromotorne sile,
- EES se nalazi u praznom hodu ili je trofazno opterećen simetričnim trošilima.
U trofaznom simetričnom EES-u je dovoljno proračun strujno-naponskih prilika u

normalnom pogonu provesti za samo jednu fazu pomoću ekvivalentne jednofazne
sheme (sve izračunate veličine vrijede i za ostale dvije faze uz odgovarajući fazni
pomak od ± 120º).
Z I
E V

U projektnoj dokumentaciji električnih postrojenja kod prikaza trofaznih strujnih
krugova primjenjuju se oznake za pojedine faze utvrđene standardima.
Tako se danas za označavanje faznih vodiča trofaznog sustava u Europi
primjenjuju oznake: L1, L2 i L3.
Oznake faza: L1 L2 L3
0 4 8 (fazori u pozicijama kazaljke na satu: 0h, 4h, 8h)
R S T (preuzeto iz njemačke literature)
A B C
Uobičajeno se fazori faznih napona označavaju velikim slovom V, a linijskih

(međufaznih) napona slovom U.
Malim slovima se označavaju njihove vremenski promjenjive, odnosno trenutne
vrijednosti: v = v (t), u = u (t).

Sinusnu funkciju možemo prikazati u kompleksnoj ravnini fazorom modula I i
argumenta φ, pa za struju u fazi R u trofaznom simetričnom sustavu imamo:
I R  I  cos   j  sin 
  2   2 
IS  I  cos      j  sin    
  3   3 
  4   4 
I T  I  cos      j  sin    
  3   3 
I R  I  e j  I  
Drugačije pisano (Eulerov zapis): IS  I  e j 2  / 3  I    2 / 3
I T  I  e j4  / 3  I    4 / 3

Ako se uvede operator "a" kao kompleksni broj jediničnog iznosa s kutom prema
realnoj osi od 120° (2π/3), njegova se kompleksna vrijednost može zapisati kao:
a = 1 /2π/3 = ej2π/3 = ej120° (polarni ili eksponencijalni oblik)

a = cos (2π/3) + j·sin (2π/3) (trigonometrijski oblik)
a = -1/2 + j √3/2 ≈ -0.5 + j 0.866 (algebarski oblik)

Množenje nekog fazora s operatorom "a" znači rotaciju tog fazora za kut 120° u
pozitivnom matematičkom smjeru (tj. obrnuto od smjera rotacije kazaljki na satu).
Im
a j
120o
o Re
240 1
-120o
a2
Potenciranje operatora (am) znači zakretanje operatora "a" i njegovo postavljanje u

položaj s kutom (m x 120°), gdje m može imati vrijednosti: m = 0 ili pak može biti
pozitivan ili negativan cijeli broj.

Karakteristične kompleksne vrijednosti:
Kut Polarni oblik Algebarski oblik Odnos
0° 1 /0° 1+j0 1 = a 3 = - a - a2
60° = π/6 1 /60° 1/2 + j √3/2 - a2 = 1 + a
90° = π/2 1 /90° 0+j1 j
120° = 2π/3 1 /120° -1/2 + j √3/2 a = a4
180° = π 1 /180° -1 + j 0 - 1 = - a3 = a + a2
240° = 4π/3 1 /240° -1/2 - j √3/2 a2
270° = 3π/2 1 /270° 0-j1 -j
300° = 5π/6 1 /300° 1/2 - j √3/2 - a = 1 + a2
360° = 2π 1 /360° 1+j0 1 = a3 = - a - a2
30° √3 /30° 3/2 + j √3/2 1 - a2
90° √3 /90° 0 + j √3 a - a2
150° √3 /150° -3/2 + j √3/2 a-1
120° √3 /120° -3/2 - j √3/2 a2 - 1
270° √3 /270° 0 - j √3 a2 - a
330° √3 /330° 3/2 - j √3 1-a
Relacija Polarni oblik Algebarski oblik

a 1 /120° -0.5 + j 0.866
a2 1 /240° -0.5 - j 0.866
a3 1 /0° 1.0 + j 0
a4 1 /120° -0.5 + j 0.866
1 + a = - a2 1 /60° 0.5 + j 0.866
1 + a2 = - a 1 /-60° 0.5 - j 0.866
1-a √3 /-30° 1.5 - j 0.866
1 - a2 √3 /30° 1.5 + j 0.866
a-1 √3 /150° -1.5 + j 0.866
a2 - 1 √3 /-150° -1.5 - j 0.866
a- a2 √3 /90° 0.0 + j 1.732
a2 - a √3 /-90° 0.0 - j 1.732
a+ a2 1 /180° -1.0 + j 0
1 + a + a2 0 0

Pomoću operatora a struje u trofaznom simetričnom sustavu možemo zapisati kao:
I R  I  e j
IS  I  e j2  / 3  I  e j  e  j2  / 3  a 2  I  e j  a 2  I R
I T  I  e j4  / 3   I  e j  e  j4  / 3  a  I  e j  a  I R
U simetričnom trofaznom sustavu vrijedi: I R  IS  I T  0
Uvrštavanjem gornjih izraza za struje slijedi: 

IR  1  a  a2  0 
Na isti način se mogu zapisati i naponi u trofaznom simetričnom sustavu.
NESIMETRIČNI TROFAZNI SUSTAV (1)

Ako se opterećenje faza međusobno razlikuje → nesimetrični sustav.
Uzroci nesimetrije: - nejednake impedancije u pojedinim fazama,

- nejednake elektromotorne sile,
- nesimetrični kvarovi (kratki spojevi) u mreži.
U nesimetričnom sustavu nije moguće prilike u mreži odrediti promatranjem stanja

samo u jednoj fazi (korištenjem ekvivalentne jednofazne sheme).
Proračun nesimetričnih stanja na osnovu trofazne sheme je znatno složeniji.
Nužno je upoznati metode proračuna nesimetričnih sustava.


Primjer fazora u nesimetričnom trofaznom sustavu:

Primjer simetričnog i nesimetričnog trofaznog sustava:

Metode proračuna nesimetričnih sustava:
• Clarkina transformacija (α, β, 0)

- Edith Clarke (1883-1959)
- transformacija trofaznog (A, B, C) u dvofazni sustav (α, β, 0)

• Parkova transformacija (d, q, 0)
- Robert H. Park (1902-1994)
- transformacija trofaznog (A, B, C) u dvofazni rotirajući sustav (d, q, 0)
- najčešće korištena transformacija za potrebe istraživanja prijelaznih stanja
sinkronoga generatora
METODA SIMETRIČNIH KOMPONENTI (1)

• Metoda simetričnih komponenti (MSK) - Fortescue transformacija (0, 1, 2)
- Charles LeGeyt Fortescue (1876-1936) je 1918. godine dokazao da se sustav od

n nesimetričnih fazora može rastaviti na: (n-1) simetričnih n-faznih sustava s
općenito različitim redoslijedom faza (a, b, c, ... , n) i jedan simetričan sustav u
kojem su fazori svih faza jednaki po kutu i iznosu (tzv. nulti sustav).
- Fazori iste faze u različitim simetričnim sustavima su općenito međusobno

različiti po iznosu i kutu, a kut između fazora susjednih faza unutar istog k-tog
simetričnog sustava k = (0, 1, 2, .., n-1), određen je kutom zaostajanja faze "B"
od faze "A" tog sustava od k·2π/n.
- U trofaznom sustavu (n = 3) ćemo simetrične komponentne sustave nazivati:

nulti (k = 0), direktni (k = 1) i inverzni (k = n-1 = 2) i za njihovo indeksiranje
koristiti oznake (0, 1, 2).

Označavanje i nazivi komponentnih simetričnih trofaznih sustava:
Literatura Nulti sustav Direktni sustav Inverzni sustav

0 d i
H. Požar: VN RP
nulti direktni inverzni
0 1 2
Međunarodna
zero-sequence positive-sequence negative-sequence
0 m g
Njemačka
nullsystem mitsystem gegensystem
Animacija MSK:
http://demonstrations.wolfram.com/FortescuesTheoremForAThreePhaseUnbalancedSystem/

Direktni sustav (d, 1):
- redoslijed faza je isti kao u trofaznom simetričnom sustavu
Va1  V1
Vb1  a 2  Va1  a 2  V1
Vc1  a  Va1  a  V1
 Va1  1 0 0 V1 
     
Vb1   0 a2 0  V1 
     
 Vc1  0 0 a  V1 

Inverzni sustav (i, 2):
- redoslijed faza je obrnut (inverzan) od onog u trofaznom simetričnom sustavu
Va2  V2
Vb2  a  Va2  a  V2
Vc2  a 2  Va2  a 2  V2
 Va2  1 0 0  V2 
     
 b2   0
V a 0   V2 
     
 Vc2  0 0 a 2  V2 

Nulti sustav (o, 0):
- tri fazora istog modula i istog argumenta
Va0  V0
Vb0  V0
Vc0  V0
 Va0  1 0 0 V0 
     
Vb0   0 1 0  V0 
     
 Vc0  0 0 1 V0 

Zbrajanjem triju komponenata jedne faze dobivamo stvarnu veličinu, u našem
slučaju, napon u toj fazi:
Va  Va0  Va1  Va2
Vb  Vb0  Vb1  Vb2
Vc  Vc0  Vc1  Vc2
Korištenjem prethodno navedenih izraza za simetrične komponente napona u svim

sustavima, uz odabir faze A kao referentne, dobije se:
Va  V0  V1  V2 Va  1 1 1  V0 
     
Vb  V0  a 2  V1  a  V2 Vb   1 a2 a    V1  Vabc  T V012
     
Vc  V0  a  V1  a 2  V2 Vc  1 a a 2  V2 
T - matrica transformacije simetričnih komponenata


Transformacija iz nesimetričnog trofaznog sustava u sustav simetričnih komponenti:
1
V0   (Va  Vb  Vc )
3 V0  1 1 1  Va 
1   1    
V1   (Va  a  Vb  a 2  Vc )  V1    1 a a 2   Vb 
3   3    
1 V2  1 a2 a   Vc 
V2   (Va  a 2  Vb  a  Vc )
3
Kraće pisano: V012  T1  Vabc  S Vabc
1 1 1
 
Pri čemu je: S  T1  1  1 a a2 
3  
1 a2 a

Primjer 1. Grafičko rastavljanje sustava [A]RST na simetrične komponente:
1
V0   (VR  VS  VT )
3
1
V1   (VR  a  VS  a 2  VT )
3
1
V2   (VR  a 2  VS  a  VT )
3

Primjer 2. Zadani su naponi: VR = 30 /0° kV, VS = 14 /-90° kV, VT = 20 /135° kV.
Odredite simetrične komponente napona grafički i numerički.
VT
3·V0 VR
VR VT
VS
VS
VR
3·V1
a2·VT a2·VS
a·VS
VR a·VT
3·V2

Konačno, slijede simetrične komponente napona određene grafički:
VT1
VS2
VR0
VS0
VR1 VT2
VT0 VR2
VS1
Za provjeru ispravnosti (kontrolu) se zbrajanjem grafički određenih simetričnih

komponenti trebaju dobiti početne nesimetrične veličine faznih napona.

1   30  e j0   5,286  e j0,514   5,286  j  0,0474 
 
V0  1 1
  1     
2   j90   j11,209   
 V1    1 a a   14  e   20,879  e   20,481  j  4,0588
  3         
V2  1 a2 a  20  e j135   5,897  e - j44,128  4,2331  j  4,1062 
   
V0  5,286 0,514
   
V0RST  V0  V0RST
 
 5,286 
 V0RST   0,514
     
V0  5,286 0,514
 V1  20,879  11,209 
     
V1RST  a 2  V1  V1RST  20,879 
 V1RST    108,791
     
 a  V1  20,879  131,209 
 V2  5,897   44,128 
     
V2RST   a  V2 
 2 
V2RST  5,897 
 V2RST    75,872 
   
a  V2  5,897  164,128

Primjer 3. Zadane su struje: IR = 30 /0° A, IS = 25 /135° A, IT = 40 /90° A.
Odredite simetrične komponente struja numerički (analitički).
I R  30  cos 0  j  sin 0  30

IS  25  cos 135  j  sin 135  17,68  j 17,68
I T  40  cos 90  j  sin90  j  40
1 1
I 0   (I R  IS  IT )   (30  17,68  j 17,68  j  40)  4,11  j 19,23  19,66  77,94
3 3
a  IS  25  135  120  25  255  6,47  j  24,15
a 2  I T  40  90  240  40  330  34,64  j  20
1 1
I1   (I R  a  IS  a 2  IT )   (30  6,47  j  24,15  34,64  j  20)  19,39  j 14,72 
3 3
 24,34  322,8

a 2  IS  25  135  240  25  375  24,15  j  6,47
a  IT  40  90  120  40  210  34,64  j  20
1 1
I 2   (I R  a 2  IS  a  I T )   (30  24,15  j  6,47  34,64  j  20)  6,5  j  4,51 
3 3
 7,91  325,25
IT1
IR0 IS0 IT0

IS2
IT2
IR2
IS1 IR1
NESIMETRIČNI SUSTAV UZDUŽNIH IMPEDANCIJA (1)

Vidjeli smo kako se metodom simetričnih komponenti (MSK) može korištenjem
matrice transformacije [S] izvršiti transformacija jednog trofaznog originalnog
sustava fazora (a, b, c) na 3 simetrična komponentna sustava fazora (0, 1, 2).
Na ovaj način se transformiraju npr. fazori napona, struja i magnetskih tokova.
Postavlja se pitanje kojim i kolikim vlastitim i međusobnim uzdužnim

impedancijama [Z] su određeni odnosi između napona i struja u nadomjesnim
strujnim krugovima simetričnih sustava (0, 1, 2), odnosno kako se vlastite i
međufazne impedancije [Z]f iz prirodnog (faznog) sustava (a, b, c) transformiraju u
nadomjesne impedancije [Z]s sustava simetričnih komponenti (0, 1, 2).

Primjer: Potpuno nesimetričan trofazni sustav u kojem su zanemarene poprečne
admitancije, napajan nesimetričnim elektromotornim silama normalnog redoslijeda
faza (a, b, c). Radi općenitosti, promatrani trofazni sustav ima i neutralni vodič n.
Va
Zaa Ia a
Ea
Zab Zac Zan (Va -Vn)

Eb
Zbb Zba Ib b

N Zbc Zbn (Vb -Vn)

Zcc Zcb Ic c
Zca
Ec
Zcn
(Vc -Vn)
Znn Znc Znb Zna In n
Vn

Trofazni sustav sa slike se može opisati sustavom od 4 jednadžbe koji pisan u
matričnom obliku sadrži kvadratnu matricu prirodnih uzdužnih impedancija [Z]f.
Skraćeno možemo pisati:
Ako se od prve tri jednadžbe oduzme četvrta jednadžba, dobije se:


Sređivanjem prethodne jednadžbe, uz usvojene smjerove struja prema prvom
Kirchhoffovom zakonu, slijedi sustav od 3 jednadžbe:
Skraćeno se može pisati:
Vrijednosti članova novodobivene (3x3) matrice impedancija [Z]f-n, koja je također

nesimetrična s 9 općenito različitih elemenata, dobiju se iz:
Z ii- n  Z ii  Z ni  Z in  Z nn
Z ik - n  Z ik  Z nk  Z in  Z nn
i  a, b, c; k  a, b, c; k i

( Z aa  Z na  Z an  Z nn ) ( Z ab  Z nb  Z an  Z nn ) ( Z ac  Z nc  Z an  Z nn )
 
Z  f n  ( Z ba  Z na  Z bn  Z nn ) ( Z bb  Z nb  Z bn  Z nn ) ( Z bc  Z nc  Z bn  Z nn ) 
 
 ( Z ca  Z na  Z cn  Z nn ) ( Z cb  Z nb  Z cn  Z nn ) ( Z cc  Z nc  Z cn  Z nn ) 
Ako se sada struje i naponi prirodnog sustava izraze preko simetričnih komponenti
(korištenjem matrice transformacije [T]), dobije se:
Množenjem s lijeve strane ove jednadžbe s inverznom matricom transformacije

[T]-1 = [S], dobije se novi sustav od 3 jednadžbe, u kojem su sada odnosi izraženi
preko simetričnih komponenti:
Skraćeno se može pisati:


Slijedi općeniti izraz za matricu nadomjesnih (uzdužnih) vlastitih i međusobnih
impedancija u sustavu simetričnih komponenti [Z]s:
Sustav jednadžbi se može pisati u razvijenom obliku:
 E0  V0   Z 00 Z 01 Z 02   I 0 
       
 E1   V1    Z 10 Z 11 Z 12    I 1 
       
 E2  V2   Z 20 Z 21 Z 22   I 2 

Matrica impedancija simetričnih komponenti [Z]s je općenito nesimetrična.
Dakle, transformacija potpuno nesimetričnog trofaznog sustava u simetrične
komponentne sustave nije donijela olakšanje izračuna u odnosu na izračun u
faznim koordinatama, osim što se postigla veća preglednost jer se čitavo
istraživanje reduciralo na jednu (referentnu) fazu.

U realnim trofaznim sustavima može se, zbog postignutog stupnja simetričnosti u
konstrukcijama elemenata, za sve elemente EES-a s velikom točnošću gotovo
uvijek uzeti da vrijede relacije:
Zaa = Zbb = Zcc

Zab = Zbc = Zca (ciklička simetrija)
Zac = Zcb = Zba (aciklička simetrija)
Zan = Zna, Zbn = Znb, Zcn = Znc (reciprocitet)
Zan = Zbn = Zcn
Od svih trofaznih elemenata EES-a, zračni i kabelski vodovi unose najveće

nesimetrije. Razlog tome je činjenica da fazni vodiči vodova na istom mjestu voda,
ne mogu istodobno imati jednake međusobne udaljenosti i jednake udaljenosti
prema površini zemlje.
Ta nesimetrija je to izraženija što je vod duži. Zbog toga se kod dugih vodova (u
pravilu visokih napona) u praksi primjenjuje tzv. preplitanje faznih vodiča.
Takvim postupkom se ukupni iznosi impedancija između faznih vodiča, a također i
između faznih vodiča i zemlje, uravnotežuju.

Uvrštenjem relacija zbog postignutog stupnja simetričnosti u konstrukcijama
elemenata EES-a u izraze za članove matrice [Z]s dobije se:
Z11 = Zaa + a2Zab + aZba

Z22 = Zaa + aZab + a2Zba
Z00 = Zaa + Zab + Zba + 3Zan - 6Znn
Z01= Z10 = Z02 = Z20 = Z12 = Z21 = 0
Slijedi:

Nadomjesne sheme sustava simetričnih komponenata za simetrično izgrađen (ali
ne i simetrično napajan!) trofazni EES:

Elektromotorne sile realnih izvora Ea, Eb i Ec u pravilu su uravnotežene, tj. trofazni
generatori normalnih konstrukcija proizvode gotovo isključivo direktnu
komponentu elektromotornih sila, pa se može pisati:
E2 = 0, E0 = 0, → Ea = E1, Eb = a2·E1, Ec = a·E1
Konačno sustav jednadžbi za simetrične komponente se može pisati kao:
V0   Z0  I0
Osnovne jednadžbe za analizu nesimetričnih kvarova
u simetrično izgrađenom i simetrično napajanom V1  E1  Z1  I1
trofaznom sustavu: V2   Z2  I2

Nadomjesne sheme sustava simetričnih komponenata za simetrično napajan i
izgrađen trofazni EES:
V0   Z0  I0
V1  E1  Z1  I1
V2   Z2  I2

Prednosti korištenja dobivenih relacija sa simetričnim komponentama za
simetrično napajan i izgrađen trofazni EES:
- 3 simetrična komponentna sustava (0, 1, 2) su potpuno neovisni jedan od

drugog (jer je matrica [Z]s dijagonalna!) pa se mogu jednostavno prikazati
i odvojeno rješavati,
- iznosi impedancija simetričnih sustava mogu se odrediti ili izračunom ili

mjerenjem (što često nije slučaj s impedancijama u faznim koordinatama).

Uz ispunjen uvjet reciprociteta za međuimpedancije faznih vodiča (tj. Zjk = Zkj)
relacije za članove matrice [Z]s se dodatno pojednostavljuju:
Z1 = Zaa - Zab
Z2 = Z1
Z0 = Zaa + 2Zab - 6Znn + 3Zan
Impeadncija Z1 naziva se još i pogonska impedancija.
Za linearne statične i pasivne elemente EES-a, uvijek vrijedi pravilo reciprociteta

međufaznih impedancija tj. Zjk = Zkj.
Kod rotacijskih strojeva (npr. sinkronih generatora), zbog prisustva rotorskih
strujnih krugova postoje međusobne impedancije između faza (a, b, c) koje nisu
recipročne.

Predavanje 2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje 2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br.

EULEROV ZAPIS KOMPLEKSNOG BROJA (1)

U elektrotehnici imaginarna jedinica je: j   1

Tri osnovna zapisa kompleksnog broja su:

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 2

EULEROV ZAPIS KOMPLEKSNOG BROJA (2)

Trigonometrijski zapis kompleksnog broja glasi:

EULEROV ZAPIS KOMPLEKSNOG BROJA (3)

Iz prethodnog slijedi Eulerov zapis kompleksnog broja:

z  r  cos   j  sin   z  r  e j  r 

Eulerov zapis je zgodan za množenje, dijeljenje, korjenovanje i potenciranje

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 4

EULEROV ZAPIS KOMPLEKSNOG BROJA (4)

RP , PR ; x, y   (r, ) , (r, )  x, y 

Ovdje se govori i o prevođenju iz pravokutnih (rectangular) koordinata u polarne

FAZORSKI PRIKAZ SINUSNIH VELIČINA (1)

Fazor u elektrotehnici mnogi zovu vektorom.

Opći izraz za sinusnu skalarnu veličinu, npr. za sinusnu struju glasi:

Ujedno vrijedi da je: e jt     cos   t    j  sin   t  

Dakle, vrijedi da je: 

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 6

FAZORSKI PRIKAZ SINUSNIH VELIČINA (2)

Prikaz fazora struje u kompleksnoj ravnini: 

Dakle, izabrano je da je modul fazora efektivna vrijednost pripadne fizikalne

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV NAPONA (1)

Za trofazni simetrični sustav napona, vrijedi:

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 8

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV NAPONA (2)

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV NAPONA (3)

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 10

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV EMS (1)

Fazorski prikaz EMS E1

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV EMS (2)

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 12

TROFAZNO SIMETRIČNO TROŠILO (1)

TROFAZNO SIMETRIČNO TROŠILO (2)

U1 , U 2 , U 3 ‒ fazori faznih napona

Za spoj trošila u zvijezdu vrijedi: U  3  Uf I  If

Linijske struje – struje u dovodima trošila.

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 14

TROFAZNO SIMETRIČNO TROŠILO (3)

TROFAZNO SIMETRIČNO TROŠILO (4)

Za spoj trošila u trokut vrijedi: U  Uf I  3  If

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 16

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (1)

U trofaznom simetričnom EES-u je dovoljno proračun strujno-naponskih prilika u

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (2)

Uobičajeno se fazori faznih napona označavaju velikim slovom V, a linijskih

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 18

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (3)

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (4)

a = 1 /2π/3 = ej2π/3 = ej120° (polarni ili eksponencijalni oblik)

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 20

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (5)

Potenciranje operatora (am) znači zakretanje operatora "a" i njegovo postavljanje u

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (6)

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 22

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (7)

Relacija Polarni oblik Algebarski oblik

TROFAZNI SIMETRIČNI SUSTAV (8)

U simetričnom trofaznom sustavu vrijedi: I R  IS  I T  0

Uvrštavanjem gornjih izraza za struje slijedi: 

T. Modrić - Električna postrojenja (511) - Predavanje br. 2 24