društvene organizacije i druge samoupravne organizacije i
ZAKON O PROMETU zajednice (u daljem tekstu društveno pravna lica).
NEPOKRETNOSTI1
I. OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim zakonom uređuju se uslovi i postupak pod
kojim se vrši promet nepokretnosti.
Nepokretnosti u smislu ovog zakona su
poljoprivredno i građevinsko zemljište, šume i šumsko
zemljište, neplodno zemljište, zgrade stanovi i poslovne
prostorije kao posebni dijelovi zgrada.
Član 2.
Pod prometom nepokretnosti u smislu ovog zakona
podrazumijeva se:
1. prenos nepokretnosti u društvenoj svojini sa jednog
na drugo društveno pravno lice, pribavljanje nepokretnosti
u društvenu svojinu od građana, udruženja građana i drugih
građanskih pravnih lica (u daljem tekstu nosioci prava
svojine), otuđenje nepokretnosti iz društvene svojine,
zamjena nepokretnosti u društvenoj svojini i drugi vidovi
raspolaganje nepokretnostima na kojima postoji pravo
svojine, i
2. prenos prava svojine na nepokretnostima na kojima
postoji pravo svojine, sticanje prava svojine na
nepokretnosti koja je u društvenoj svojini i drugi vidovi
raspolaganja nepokretnostima na kojima postoji pravo
svojine.
Član 3.
Poljoprivredno zemljište, šume i šumska zemljišta u
društvenoj svojini ne mogu se otuđivati, osim ako je to
zakonom određeno.
Građevinska zemljišta u društvenoj svojini ne mogu
se otuđivati, ali se na njima mogu sticati prava određena
zakonom.
Zgrade u društvenoj svojini mogu se otiđivati pod
uslovima određenim zakonom.
Ugovor o prometu nepokretnosti, zaključen protivno
odredbama stava 1,2 i 3. ovog člana, ništav je.
Član 4.
Nepokretnosti koje su u opštoj upotrebi nisu u
prometu.
Napokretnost za koju je odlukom skupštine opštine
utvrđeno da više ne služi opštoj upotrebi, može biti u
prometu pod uslovima predviđenim u prethodnom članu.
Ako se nepokretnost nalazi na području dvije ili više
opština odluku iz prethodnog stava donose skupštine
opština sporazumno.
Ugovor o prometu nepokretnosti iz stava 1. ovog
člana ništav je.
Član 5.
Nosioci prava raspolaganja i drugih prava na
nepokretnosti u društvenoj svojini, u smislu ovog zakona,
jesu organizacije udruženog rada, samoupravne interesne
zajednice, drušvenopolitičke zajednice, mjesne zajednice,
društveno-političke organizacije, zakonom određene
1
1 Zakon o prometu nepokretnosti ("Službeni list SRBiH", br.
38/78, 4/89, 29/90 i 22/91), te ("Službeni list RBiH", br. 21/92, 3/93-
izmjene novčanih vrijednosti kao posljedica inflacije, 13/94-
potvrđivanje uredbi, 18/94 i 33/94- potvrđivanje uredbi) primjenjuje
se kao federalni Zakon temeljem članka IX.5. Ustava Federacije
Bosne i Hercegovine.
Organizacije udruženog rada, samoupravne interesne
zajednice, društvenopolitičke zajednice, mjesne zajednice,
mogu pravnim poslom, uz naknadu ili bez naknade,,
pribavljati, otuđivati, zamjenjivati i prenositi pravo
raspolaganja i druga prava na nepokretnosti pod uslovima
određenim zakonom.
Društveno-političke organizacije i druge zakonom
određene društvene organizacije mogu, u skladu sa
zakonom, pribavljati samo nepokretnosti koje su im
potrebne radi ostvarivanja njihovih ciljeva, kao i otuđivati i
prenositi pravo raspolaganja i druga prava na
nepokretnosti.
Ugovor o prometu nepokretnosti, zaključen protivno
odredbi prethodnog stava, ništav je.
Član 6.
Promet nepokretnosti na koje postoji pravo svopjine
slobodan je pod uslovima određenim zakonom.
Udruženja građana i druga građanska pravna lica
mogu, u skladu sa zakonom, sticati pravo svojine na
nepokretnosti koje služe ostvarivanju zajedničkih interesa
njihovih članova i ciljeva zbog kojih su osnovana, kao i
otuđivati nepokretnosti na koje imaju pravo svojine.
Član 7.
Prenosom prava svojine na zgradi prenosi se pravo
svojine i na zemljištu na kome se zgrada nalazi, kao i na
zemljištu koje jesluži za njenu redovnu upotrebu.
Prenosom prava svojine na zgradi koja se nalazi na
zemljištu u društvenoj svojini, stiče se pravo korišćenja na
zemljištu dok zgrada na njemu postoji kao i na zemljoištu
koje služi za njenu redovnu upotrebu.
Sticanje prava svojine na zgradi koja je u društvenoj
svojini ne stiče se pravo svojine na zemljištu u društvenoj
svojini na kome se zgrada nalazi, kao i na zemljištu koje
služi za njenu redovnu upotrebu, ali se stiče pravo
korištenja na tom zemljištu dok zgrada na njemu postoji.
Prenosom prava raspolaganja na zgradi u društvenoj
svojini sa jednog na drugo društveno pravno lice, prenosi
se i pravo raspolaganja na zemljištu na kome se zgrada
nalazi, kao i na zemljištu koje služi za njenu redovnu
upotrebu.
Pod zemljištem koje služi za redovnu upotrebu
zgrade, u smislu ovog zakona, smatra se ono zemljište koje
je kao takvo predviđeno regulacionim planom ili rješenjem
nadležnog opštinskog organa uprave, ako taj plan nije
donijet.
Član 8.
Posebni dijelovi zgrada (stanovi i poslovne
prostorije), idealni dijelovi zgrada, stanova i poslovnih
prostorija, kao i idealni dijelovi zemljišta, mogu biti u
prometu pod uslovima određenim zakonom.
Član 9.
Samoupravni sporazum, odnosno ugovor o prenosu
nepokretnosti sa jednog na drugo društveno pravno lice i o
otuđenju nepokretnosti i društvene svojine zaključuje se u
pismenom obliku.
Ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na
nepokretnosti mora biti sačinje u pismenom obliku, a
potpisi ugovarača ovjereni u nadležnom sudu.
Samoupravni sporazum, odnosno ugovor koji je
zaključen protivno odredbama st. 1. i 2. ovog člana ne
proizvodi pravno dejstvo.
1
 Izuzetno od odredbe prethodnog stava, ugovor
zaključen u pismenoj formi na osnovu koga se prenosi
pravo svojine, proizvodiće pravno dejstvo iako potpisi
ugovarača nisu ovjereni u nadležnom sudu, ako su
ugovorne strane izvršile u cjelini ili u pretežnom dijelu
obaveze koje iz njega nastaju ili ako je taj ugovor
zaključen u prisustvu najmanje dva svjedoka koji su se
potpisali na ugovoru.
II - PROMET NEPOKRETNOSTI
Član 10.
Društvena pravna lica mogu među sobom, uz naknadu
ili bez naknade, prenositi pravo raspolaganja na
poljoprivrednom zemljištu.
Društveno pravno lice može pravo raspolaganja na
neizgrađenom građevinskom zemljištu prenijeti samo na
opštinu.
Prenos prava raspolaganja na šumama i šumskom
zemljištu vrši pod uslovima i na način određen zakonom.
Član 11.
Društvena pravna lica mogu poljoprivredno zemljište
van kompleksa poljoprivrednog zemljišta na kome imaju
pravo raspolaganja, nosiocu prava svojine dati u zamjenu
za drugo zemljište.
Organizacija udruženog rada i dugo društveno pravno
lice može naknadu otuđivati nosiocu prava svojine
poljoprivredno zemljište u društvnoj svojini samo ako je
takvo zemljište van kompleksa poljoprivrednog zemljišta.
Član 12.
Šume i šumska zemljišta u društvenoj svojini u
granicama šumsko privrednog područja ne mogu se
otuđivati, osim u postupku arondacije i komasacije šuma i
šumskog zemljišta ili zamjene.
Šume i šumska zemljišta u društvenoj svojini van
šumskog privredno područja društvena pravna lica mogu
uz naknadu otuđivati nosiocima prava svojine, uz
.prethodnu saglasnost skupštine opštine na čijem se
području nalazi šuma.
Član 13.
Društveno pravno lice može od nosioca prava svojine
sticati poljoprivredno zemljište, građevinsko zemljište,
šume i šumsko zemljište i neplodno zemljište.
Član 14.
Građevinsko zemljište u društvenoj svojini, opština
može pod uslo vima određenim zakonom, dodjeljivati na
korišćenje društvenim pravnim! licima i nosioci ma prava
svojine, radi podizanja zgrade i drugih objekata za njihove
potrebe.
Član 15.
Poljoprivredno zemljište u društvenoj svojini opština
može u izuzetnim slučajevima davati na privremeno
iskorišćavanje bez naknade nosio prava svojine u svrhu
poljoprivredne obrade.
Poljoprivredno zemljište dato na privremeno
iskorišćavanje po prethodnom stavu ne može sa drugim
zemljištem koje nosilac prava svojine ima u posjedu preći
zakonom utvrđenim maksimum zemljišta.
Uslovi pod kojima se poljoprivredno zemljište daje na
iskorišćavanje po osnovu stava 1. ovog člana utvrđuju se
ugovorom.
2
Član 16.
Društvena pravna lica mogu međusobno prenositi
zgrade, odnosno stanove i poslovne prostorije kao posebne
dijelove zgrada pravnim poslom uz knadu ili bez naknade.
Društveno pravno lice može od nosioca prava svojine
sticati zgrade, odnosno stanove i poslovne prostorije kao
posebne dijelove zgrade.
Društveno pravno lice može zgrade, odnosno stanove
i poslovne prostorije kao posebne dijelove zgrada otudivati
iz društvene svojine samo uz naknadu u visini prometne
vrijednosti nepokretnosti.
Član 17.
Kada se stambena zgrada ili stan kao poseban dio
zgrade otuđuje iz društvene svojine putem prodaje na
otplatu, to otuđenje može se vršiti pod uslovima: da kupac
učestvuje sopstvenim sredstvima najmanje sa 25% od
ugovorene cijene, da iznos učešća kupac uplati u roku od
šest mjeseci po zaključenju ugovora o otudenju, da rok
otplate nije duži od 20 godina, kao i da. kamatna stopa
bude u visini stope na bankarske kredite za stambenu
izgradnju, ali ne niže od 3% i da otplata teče od prvog
narednog mjeseca po zaključenju ugovora.
Kupac ne može prodati stambenu zgradu ili stan
prethodnog stava prije nego što u cjelini isplati
kupoprodajnu cijenu.
Član 18
Novčani iznos dobijen za otuđeno poljoprivredno
zemljošte odnosno šume i šumsko zemljište, društveno
pravno lice je dužno upotrijebiti za kupovinu drugog
poljoprivrednog zemljišta odnosno šuma i šumskog
zemljišta.
Novčani iznos dobijeli za otudeno poljoprivredno
zemljište, društveno pravno lice može uložiti i za trajnij
poboljšanje zemljišta.
Novčani iznos dobijen za otuđenu zgradu ili posebni
dio zgrade, društveno pravno lice je dužno unijeti u
odgovarajući fond.
Član 19.
Prodaja nepokretnosti iz društvene svojine vrši se
javnim nadmetanjem, odnosno pribavljanjem pismenih
ponuda, a neposrednom pogodbom samo onda kada je
otudenje putem javnog nadmetanja, odnosno putem stav
ljanja pismenih ponuda, ostalo bezuspješno.
Ugovor o otuđenju nepokretnosti iz društvene svojine,
zaključen protivno odredbi,iz prethodnog stava, ništav je.
Republički sekretar za finansije propisaće postupak
javnog nadmetanja za prodaju nepokretnosti u društvenoj
svojini.
Član 20.
Ako vlasnik zemljišta na kome postoji pravo svojine
ne može da dokaže pravo svojine izvodom iz zemljišnih
knjiga ili drugih javnih knjiga u koje se upisuje pravo
svojine na nepokretnostima ili pravosnažnim rješenjem
donijetim na osnovu Zakona o uzurpacijama, on može
prodati zemljište društvenom pravnom licu ili izvršiti
zamjenu za zemljište društvene svojine na osnovu potvrde
nadležnog opštinskog organa uprave da je vlasnik tog
zemljišta.
Radi dobijanja potvrde iz prethodnog stava, vlasnik
zemljišta je dužan dokazati:
1. da je svojinu na zemljištu stekao po jednom od
pravnih osnova po kojem se stiče pravo svojine na
nepokretnosti ili da su on i njegovi pravni prethodnici u
stalnom posjedu zemljišta najmanje od 6. aprila 1941.
godine;
2. da se ne vodi sudski spor o svojini na tom
zemljištu, odnosno da nije predmet izvršenja;
3. da je u katastarskom operatu upisan kao posjednik
tog zemljišta.
Lice koje poslije prodaje, odnosno zamjene zemljišta
izvršene u smislu stava 1. ovog člana dokaže svoje pravo
svojine na prodatom, odnosno zamijenjenom zemljištu, ne
može zahtijevati njegovu predaju u posjed prije «nego što
društvenom pravnom licu naknadi vrijednost investicija
izvršenih na tom zemljištu.
Ugovor o kupoprodaji, odnosno zamjeni i potvrda iz
st. 1. i 2. ovog člana služe kao isprava za upis društvene
svojine i prava raspolaganja druš tvenog pravnog lica u
zemljišne i druge javne knjige.
Član 21.
Nosilac prava svojine može se jednostranom izjavom
odreći prava svojine na nepokretnosti u korist društvene
zajednice ako na toj nepokretnosti nema tereta, osim
stvarnih službenosti.
Izjava o odricanju od prava svoj ine iz prethodnog
stava daje se pred nadležnim opštinskim organom uprave, i
to usmeno na zapisnik.
Nadležni opštinski organ uprave svojim rješenjem
odbiće da primi izjavu o odricanju prava svojine na
nepokretnosti od lica iz stava 1. ovog člana, ako utvrdi da
to lice nije stvarni vlasnik nepokretnosti.
Odredbe prethodnog člana o izdavanju potvrde o
pravu svojine, o pravima trećeg lica i o upisu društvene
svojine i prava raspolaganja primjenjuju se shodno i na
odricanje svojine po odredbi stava 1. ovog člana, osim što
dokaze iz tač. 2. i 3. stava 2. prethodnog člana pribavlja
nadležni opštinski organ uprave.
Clan 22.
Ugovor na osnovu koga je društveno pravno lice
otuđilo nepokretstosti iz društvene svojine u korist nosioca
prava svojine može se poništiti , ako ugovorena cijena ne
dostiže prometnu vrijednost nepokretnosti u vrijeme
zaključenja ugovora.
Ugovor na osnovu koga je društveno pravno lice
pribavilo nepokretnosti od nosioca prava svojine može se
poništiti ako ugovorena cijena prelazi prometnu vrijednost
nepokretnosti u vrijeme zaključenja ugovora.
Primjena odredaba st. 1. i 2. ovog člana ugovorom se
ne može isključiti.
Pod prometnom vrijednošću nepokretnosti u smislu st.
1. i 2. ovog člana podrazumijeva se prometna vrijednost
utvrđena po propisima o porezu na promet nepokretnosti i
prava.
Clan 23.
Društveno pravno lice dužno je da primjerak ugovora
iz prethodnog člana dostavi društvenom pravobraniocu
samoupravljanja opštine, na čijem se području
nepokretnost nalazi, u roku od 15 dana po zaključenju
ugovora.
Bez dokaza da je nadležnom društvenom
pravobraniocu samoupravljanje dostavljen ugovor iz
prethodnog člana, neće se izvršiti ovjera potpisa na
ugovoru, kao ni provođenje tog ugovora u zemljišne i
druge javne knjige.
Clan 24.
Tužbu za poništaj ugovora iz člana 22. ovog zakona
može podnijeti društveni pravobranilac samoupravljanja u
roku od šest mjeseci od dana dostavljanja ugovora, ako
nađe da je ugovor zaključen na štetu društvene svojine.
Ugovor iz prethodnog stava ostaje na snazi ako se u
postupku koji je pokrenuo društveni pravobranilac
samoupravljanja taj ugovor usaglasi sa odredbama ovog
zakona.
Odredbama st. 1. i 2..ovog člana ne dira se u prava
ugovorenih strana da zahtijevaju poništaj ugovora po
drugom osnovu.
Član 25.
Uz zahtjev za poništaj ugovora iz člana 22. ovog
zakona, traži se i povraćaj nepokretnosti od kupca.
Zahtjev za povraćaj nepokretnosti može se postaviti i
prema trećem licu, ako je ono prilikom sticanja
nepokretnosti bilo nesavjesno.
Ako se zahtjev za povraćaj nepokretnosti ne može sa
uspjehom posta viti prema trećem licu, društveni
pravobranilac samoupravljanja može od kupca zahtijevati
razliku do iznosa prometne vrijednosti koju je nepokretnost
imala u vrijeme prodaje.
Član 26.
Odredbe čl. 17, 19. i 22. do 24. ovog zakona ne
odnose se na prodaju stambenih i poslovnih zgrada,
stanova i poslovnih prostorija kao posebnih dijelova
zgrada, koje društveno pravno lice stavlja u pravni promet
u okviru svog redovnog poslovanja.
Član 27.
Ugovor o prometu nepokretnosti u ime opštine,
odnosno Grada Sarajeva, zaključuje lice koje odredi
skupština opštine, odnosno grada.
Ugovor iz prethodnog stava zaključuje se na osnovu
opšteg akta donesenog na sjednici skupštine ili ako takav
akt nije donijet na osnovu pojedinačnog akta skupštine ili
organa koji skupština ovlasti za donošenje takvog akta.
Ugovor o prometu nepokretnosti u ime Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine zaključuje republički
sekretar za finansije na osnovu akta Izvršnog vijeća
Skupštine SRBiH.
Član 28.
Ugovor o pribavljanju, prenosu, kao i otuđenju
nepokretnosti iz sredstava zajedmčke potrošnje organa
društveno-političke zajednice zaključuje ovlašteno lice u
radnoj zajednici u skladu Sa samoupravnim opštim aktom
radne zajednice.
III - PRAVO PREČE KUPOVINE:
NEPOKRETNOSTI
Član 29
Vlasnik građevinskog zemljišta, koji namjerava
prodati to zemljište dužan je da ga prethodno ponudi na
prodaju opštini na čijem se području zemljište nalazi.
Odredba prethodnog stava odnosi se na građevinsko
zemljište obuhvaćeno urbanističkim planom ili
urbanističkim redom ili regulacionim planom, kao i na
druga građevinska zemljišta u granicama urbanih područja
koja je odlukom utvrdila skupština opštine.
O podnesenoj pismenoj ponudi vlasnika za prodaju
zemljta izjašnjava se organ ili organizacija koju odredi
skupština opštine.
3
 Član 30.
Vlasnik poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog
zemljišta, koji to zemljište namjerava da proda, dužan je da
ga prethodno ponudi organizaciji udruženog rada koja se
bavi poljoprivrednom proizvodnjom na tom području i čije
je zemljište najbliže zemljištu koje se nudi na prodaju,
odnosno organizaciji udruženog rada koja upravlja
šumama u društvenoj svojini na tom području.
Član 31.
Vlasnik ili pravno lice koje namjerava da proda
stambenu zgradu ili stan kao poseban dio zgrade dužan je
da tu zgradu ili stan prethodno ponudi na prodaju
suvlasniku, nosiocu stanarskog prava, odnosno opštini na
čijem se podnačju ta zgrada ili stan nalazi.
Pravo preće kupovine ostvaruje se po redoslijedu
utvrđenom u prethodnom stavu.
Član 32.
Vlasnik koji namjerava da proda poslovnu zgradu ili
poslovnu prostoriju dužan je da tu zgradu ili poslovnu
prostoriju prethodno ponudi na prodaju suvlasnik u,
zakupcu koji tu zgradu ili prostoriju neprekidno koristi
najmanje pet godina, odnosno opštini na čijem se području
ta zgrada ili poslovna prostorija nalazi.
Pravo preče kupovine ostvaruje se po redoslijedu
utvrđenom u prethodnom stavu.
Član 33.
Ponuda iz čl. 29. do 32. ovog zakona mora biti u
pismenoj formi i mora da sadrži zemljišno-knjižne i
katastarske podatke o nepokretnostima, kao i cijenu i ostale
uslove prodaje.
Ponuda se upućuje poštom preporučeno ili se predaje
neposredno nadležnom ogranu ili organizaciji uz potvrdu
prijema ponude.
Član 34.
Ako lice koje ima pravo preče kupovine ne obavijesti
pismeno vlasnika nepokretnosti o prihvatu ponude u roku
od 60 dana od dana prijema ponude vlasnik može prodati
ponuđenu nepokretnost rugom licu, ali ne po toj cijeni, niti
pod povoljnijim uslovima.
Član 35.
Ako vlasnik ne izvrši prodaju nepokretnosti u roku od
jedne godinepo isteku roka za prihvatanjeponude, dužan je
u slučaju ponovne prodaje, da postupi po odredbama čl.
29. do 32. ovog zakona.
Član 36.
Ako vlasnik ne učini ponudu u smislu čl. 29. do 32.
ovog zakona, odnosno ako nakon učinjene ponude proda
nepokretnost trećem licu pod povoljnijim uslovima, lice
koje ima pravo preče kupovine može. sudskim putem
zahtijevati da se ugovor o prodaji poništi i da se njemu pod
istim, uslovima ta nepokretnost prenese.
Tužba iz prethodnog stava može se podnijeti u roku
od 30 dana od dana kada je imalac prava preče kupovine
saznao za prodaju i za uslove prodaje, a najkasnije u roku
od jedne godine od dana zaključenja ugovora.
Član 37.
U pogledu prava preče kupovine nepokretnosti u
društvenoj svojini, koje imaju osnovne organizacije
udruženog rada u sastavu iste radne organizacije,
primjenjuju se odredbe člana 250. Zakona o udruženom
radu.
4
IV - OSTALE ODREDBE
Član 38.
Nosilac prava svojine, koji nasljeđem stekne pravo
svojine na nepokr retnosti preko granica određenih
zakonom, ili kome je prestao uslov pod kojim je mogao
imati pravo svojine na nepokretnosti, dužan je to prijaviti
nadležnom opštinskom organu uprave u roku od 30 dana
od dana pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju, odnosno
od prestanka uslova.
Član 39.
Nosilac prava svojine koji po osnovu nasljeđa stekne
nepokretnost koja sama za sebe ili zajedno sa
nepokretnošću na koju već ima pravo svojine prelazi
granice prava svojine propisane zakonom ima pravo, da u
okviru tih granica izabere onu nepokretnost na koju
zadržava pravo svojine.
Višak nepokretnosti građanin može da otuđi u roku od
tri godine,a naslijeđeni poslovni prostor može, nakon
odobrenja nadležnog organa, u istom roku da pretvori u
stambeni prostor pod uslovom da time ne prelazi granicu
prava svojine na stambenom prostoru.
Ako građanin ne iskoristi ove mogućnosti u roku od
tri godine od dana pravosnažnosti rješenja o nasljeđivanju,
preostala nepokretnost postaje društvena svojina.
Ako vlasnik ne izvrši izbor u smislu prethodnog stava
ovog člana, nadležni opštinski organ uprave rješenjem
određuje koja nepokretnost iz nasljeđenog viška postaje
društvena svojina.
Za nepokretnost koja je po odredbama ovog člana
postala društvena svojina vlasniku pripada naknada koja se
određuje u visini i na način koji su propisani Zakonom o
ekspropirijaciji.
Odredbe stava 1.do 3. ovog člana primjenjuju se i kad
prestane uslov pod koji je nosilac prava svojine mogao
imati to pravo na određenu nepokretnost.
Član 40.
Nosilac prava svojine ne može pravnim poslom steći
pravo svojine na nepokretnosti preko granica određenih
zakonom.
Pravni posao, na osnovu koga se stiče pravo svojine
na nepokretnosti protivno odredbi prethodnog stava, ništav
je.
Sud će odbiti da ovjeri potpise na ugovoru ako utvrdi
da se na osnovu takvog ugovora stiče pravo svojine
protivno odredbi stava I. ovog člana.
Član 41.
Sudovi i drugi nadležni organi dužni su po službenoj
dužnosti paziti na ništavost ugovora po ovom zakonu.
Član 42.
Ako sud i drugi nadležni organ kod koga se vodi
javna knjiga o evidenciji nepokretnosti utvrdi da bi lice
koje traži upis u javne knjige stica njem te nepokretnosti
prešlo granice određene zakonom, odbiće zahtjev za upis i
o tome obavijestiti nadležni opštinski organ uprave.
Član 43.
Kad predmet zaostavštine čine nepokretnosti, sud će
dostaviti primjerak rješenja o nasljeđivanju i nadležnom
opštinskom organu uprave.
 V - KAZNENE ODREDBE
Član 44.
Organizacija udruženog rada ili drugo društveno
pravno lice, koje otuđi nepokretnost iz društvene svojine u
korist nosioca prava svojine pro tivno odredbama člana 10.
stav 2. člana 1l. stav 2. i člana 19. ovog zakona, kazniće se
za prekršaj novčanom kaznom do 50.000 dinara.
Istom kaznom kazniće se za prekršaj i organizacija
udruženog rada ili drugo društveno pravno lice koje
novčana sredstva, dobijena za otuđenu nepokretnost,
upotrijebi protivno odredbama člana IH. ovog zakona.
Za prekršaj iz st. 1. i 2. ovog člana kazniće se
novčanom kaznom do 5.000 dinara i odgovorno lice u
organizaciji udruženog rada ili drugom društvenom
pravnom licu.
Član 45.
Lice koje po osnovu nasljeđa stekne nepokretnost
preko granica određenih zakonom, a to ne prijavi
nadležnom opštinskom ogranu uprave u određenom roku
(član 38), kazniće se za prekršaj novčanom kaznom do
2.000 dinara.
Član 46.
Ugovori o prometu nepokretnosti zaključeni do
stupanja na snagu ovog zakona, iako nisu sačinjeni u
pismenoj formi punovažni su ako su ugovorne strane do
stupanja na snagu ovog zakona izvršile u cjelini ili u
pretežnom dijelu obaveze koje iz ugovora nastaju.
Ugovori o prometu nepokretnosti, zaključeni u
pismenoj formi prije stupanja na snagu ovog zakona, ako
nisu izvršeni među strankama do stupanja na snagu ovog
zakona, ostaju na snazi ako ugovorači izvrše ovjeru potpisa
na ugovoru u roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Član 47.
U slučajevima kada je nosilac prava svojine do
stupanja na snagu ovog zakona po drugom osnovu, a ne
nasljeđem, stekao nepokretnosti preko granica određenih
zakonom, primijeniće se odredba člana 17. Zakona o
prometu zemljišta i zgrada (»Službeni list SFRJ«, br.
43/65, 57/65 i 17/67).
Član 48.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da
važi:
1. Odredba tačke 27. člana 1. Zakona o važenju
određenih odredaba saveznih zakona iz oblasti
državne uprave i pravosuđa (»Službeni list SRBiH«,
br. 37/71, 36/72, 10/73,39/73 i 26/74);
2. Odredba stava 2. člana 30. Zakona o svojini na
dijelovima zgrada (»Službeni list SRBiH«, broj 35/77);
3. Zakon o prvenstvenom pravu kupovine određenog
zemljišta u korist opštine (»Službeni list SRBiH«, broj
13.172).
Član 49.
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana
objavljivanja u «Službenom listu SRBiH».
ZAKON
O IZMJENI I DOPUNI
ZAKONA O PROMETU
NEPOKRETNOSTI
Član 1.
U Zakonu o prometu nepokretnosti ("Službeni list
SRBIH", br 38/78) iza člana 9. dodaje se novi član 9a, koji
glasi:
"Član 9a.
Sud neće ovjeriti potpise ugovarača na ugovoru kojim
se prenosi pravo svojine na stambenoj zgradi za odmor,
poslovnoj zgradi, stanu i poslovnoj prostoriji kao
posebnom dijelu zgrade, ako ugovarač, koji prenosi pravo
svojine na ovoj nepokretnosti, ne podnese sudu odobrenje
da se može izvršiti promet te nepokretnosti.
Odobrenje iz prethodnog stava daje opštinska uprava
društvenih prihoda na čijem području se nalazi
nepokretnost, u roku od 15 dana od dana podnošenja
zahtjeva.
Opštinska uprava društvenih prihoda odbit će
rješenjem zahtjev za davanjen odobrenja iz stva 1. ovog
člana, u roku iz prethodnog stava, ako, na osnovupodataka
s kojima raspolaže ocijeni da je nepokretnost stečena na
protivpravan način, a na štetu društvene svojine.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Opštinska uprava društvenih prihoda dužna je da
odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja
rješenja iz stava 3. ovog člana, o tome obavijesti nadležni
organ ili društveno pravno lice ovlašćeno za pokretanje
odgovarajućeg sudskog odnosno upravnog postupka.
Postupak iz prethodnog stava je hitan.
Ako se u roku od 90 dana od dana donošenja rješenja
o odbijanju zahtjeva iz stava 3. ovog člana ne pokrene
sudski odnosno upravni postupak, ili se u tom postupku
pravosnažno utvrdida nepokretnost nije stečena na
protivpravan način, a na štetu društvene svojine, opštinska
uprava društvenih prihoda, na zahtjev ugovarača iz stava 1.
ovog članadaće, najkasnije u roku od 8 dana od dana
prijema zahtjeva, odobrenje da se može izvršiti promet
nepokretnosti.".
Član 2.
Odredba člana 9. stav 4. Zakona o prometu
nepokretnosti neće se primjenjivati na ugovor kojim se
prenosi pravo svojine na nepokretnosti iz stava 1.
prethodnog člana.
Član 3.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana
objevljivanja u "Službenom listu SRBiH".
5

ZAKON
O IZMJENI I DOPUNI
ZAKONA O PROMETU
NEPOKRETNOSTI
Član 1.
U Zakonu o prometu nepokretnosti ("Službeni list
SRBIH", br 38/78 i 4/89) iza člana 44. u stavu 1. broj
"50.000" zamjenjuje se brojem "1500".
U stavu 3. broj "5000" zamjenjuje se brojem "150".
Član 2.
U članu 45. broj "2000" zamjenjuje se brojem "60".
Član 3.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana
objevljivanja u "Služebnom listu SRBIH".
ZAKON
O IZMJENI I DOPUNI
ZAKONA O PROMETU
NEPOKRETNOSTI
Član 1.
U Zakonu o prometu nepokretnosti ("Službeni list
SRBiH", br 38/78 i 4/89 i 29/90) iza člana 16. dodaje se
novi čl. 16a, 16b, 16c, 16d, i 16e koji glase:
"Član 16a.
Poljoprivredna i šumska zemljišta, zgrade stanovi i
poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada u
društvenoj svojini ne mogu se prenositi, otuđivati,
zamjenjivati i na drugi način s njima raspolagati ako su
pribavljena u društvenu svojinu na osnovu:
1. Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji ("Službeni
list DFJ", broj 64/45, "Službeni list FNRJ", br.16/46,
24/46, 99/46,101/47, 105/48, 4/51, 19/51, 21/56 i 55/57 i
"službeni list SFRJ", broj 10/65);
2. Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u NRBiH
("Službeni list NRBiH", br.2/46, 18/46, 20/47, 29/47,
14/51 i "službeni list SRBIH", broj 41/67);
3. Zakon o poljoprivrednom zemljišnom fondu
društvene svojine i dodjeljivanju zemlje poljoprivrednim
organizacijama ("Službeni list FNRJ", br.23/53 i "Službeni
list SFRJ", broj 10/65)
4. Zakon o postupanju sa imovinom koju su
sopstvenici morali napustiti u toku okupacije i imovinom
koja im je oduzeta od strane okupatora i njegovih
pomagača ("Službeni list DFJ, br. 36/45 i 52/45 i "Službeni
list FNRJ", br. 64/46, 104/46,88/47, 99/48 i 77/49;
5. Zakon o naconalizaciji privatnih privrednih
preduzeća ("Službeni list FNRJ", br.98/46, 99/46, 35/48,
68/48 i 27/53);
6. Zakon o naconalizaciji najmanih zgrada i
građevinskog zemljišta ("Službeni list FNRJ", br. 52/58,
3/59, 24/61 i 1/63);
7. Osnovnog zakona o eksproprijaciji ("Službeni list
FNRJ", broj 28/47), ako raniji vlasnici na ime naknade
nisu dobili druge nekretnine;
6
8. Osnovnog zakona o postupanju sa eksproprisanim i
kofisciranim šumskim posjedima ("Službeni list FNRJ",
broj61/46, 88/47, 106/49 i 4/51;
9. Zakona o prelazu u državnu svojinu neprijateljske
imovine i o sekvestraciji nad imovinom odsutnih lica
("Službeni list FNRJ", br. 63/46 i 105/46);
10. Zakon o prometu zemljišta i zgrada ("Službeni list
SFRJ", broj 43/65, 67/65 i 17/69);
11. Zakon o pravu svojine na poslovnim zgradama i
poslovnim prostorijama ("Službeni list SRBIH", br. 23/79 i
26/86);
12 Zakon o konfiskaciji imovine i o izvršenju
konfiskacije ("Službeni list FNRJ", broj 40/45);
13. Zakon o potvrdi i izmjenama i dopunama Zakona
o konfiskaciji imovine i o izvršenju konfiskacije
("Službeni list FNRJ", broj 61/46);
14. Zakon o iskorišćavanju poljoprivrednog zemljišta
("Službeni list FNRJ", broj 43/59):
Zabranjuje se ustanovljenje tereta na nepokretnostima
iz prethodnog stava i njihovo davanje u zakup.
Član 16b.
Odredne prethodnog člana odnose se i na
nepokretnosti koje su na osnovu odluke državnog organa, a
bez pravnog osnova i naknade pribavljene u društvenu
svojinu, kao i na nepokretnosti koje su na osnovu ugovora
o poklonu pribavljene u društvenu svojinu, a taj ugovor je
zaključen pod prinudom.
Član 16c.
Odredne prethodnog člana odnose se i na
nepokretnosti koje su pribavljene ili izgrađene sredstvima
budžeta društveno-političkih zajednica, sredstvima za
finansiranje zajedničkih potreba, ili sredstvima
samodoprinosa.
Nepokretnosti čije pribavljanje ili izgradnja su
finansirani sredstvima iz prethodnog stava, a dijelom iz
drugih sredstava dsruštveno pravnih lica, mogu biti u
prometu tek kad se utvrde suvlasnički dijelovi.
Diobni bilans u odnosu na sredstva iz stava 1. ovog
člana usvaja odgovarajuća društveno-politička zajednica.
Član 16d.
Od zabrane iz člana 16a, 16b. i 16c. ovog zakona
izuzimaju se nekretnine u društvenoj svojini koje su
društveno pravna lica stekla kupovinom ili drugim teretnim
pravnim poslom, građenjem odnosno koje su stečene
eksproprijacijom ako je plaćena naknada na osnovu
pravosnažne odluke o plaćanju naknade, bez obzira što je
prednik ovog društveno pravnog lica stekao nekretnine na
osnovu zakona na način i iz izvora finansiranja navedenih
u čl. 16a, 16b. i 16c, ovog zakona.
Član 16e.
Pravni poslovi i drugi akti zaključeni protivno
odredbama člana 16a, 16b. i 16c. ovog zakona, noštavi su.
Odredba prethodnog stava primjenjuje se i na pravne
poslove i druge akte zaključene od 1. januara
1991.godine.".
Član 2.
U članu 23. stav 1. i 2. riječi: "društvenom
pravopraniocu samoupravljanja opštine" zamjenjuju se
riječima: "javnom pravobranilaštvu na čijem području se
nepokretnost nalazi, odnosno Republičkom javnom
pravobranilaštvu ako se radi o nepokretnosti Socijalističke
Republike Bosne i Hercegovine".
 Član 3.
U članu 24. st..1. i 2. riječi:"društveni pravobranilac
samoupravljanja" zamjenjuju se riječima: "nadležni javni
pravobranilac".
Član 4.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu SRBiH", a primjenjivat će se do 31.
decembra 1991. godine.
UREDBA SA ZAKONSKOM
SNAGOM
O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA
PROMETU NEPOKRETNOSTI2
Član 1.
U Zakonu o prometu nepokretnosti («Službeni list
SRBiH», br. 38/78, 4/89, 29/90, 22/91 i «Službeni list
RBiH « , br. 21/92 i 3/93) član 9. mijenjase i glasi:
"Ugovor na osnovu koga se prenosi pravo svojine na
nepokretnosti mora biti sačinjen u pismenom obliku, a
potpisi ugovorača ovjereni u nadležnom sudu Republike
Bosne i Hercegovine
Ugovor koji je zaključen protivno odredbi stava 1.
ovog člana ne proizvodi pravno dejstvo"
Član 2.
U članu 16a: iza stava 2, dodaje se novi stav 3 koji
glasi:
"Zabrana davanja u dugoročni zakup kao i u zakup na
određeno vrijeme neće se primjenjivati kada se zgrade,
stanovi ili poslovne prostorije kao posebni dijelovi zgrada
u društvenoj svojini daju u zakup stranim državama za
potrebe njihovih diplomatskih i konzularnih
predstavništava i njihovih organizacija i specijaliziranih
agencija kao i organizacijama i specijaliziranim
agencijama Organizacije ujedinjenih nacija.
Član 3.
Član 46. mijenja se i glasi:
"Ugovori o prometu nepokretnosti zaključeni do
stupanja na snagu ove uredbe, sačinjeni u pismenoj formi
punovažni su ako su ugovorne strane do stupanja na snagu
ove uredbe izvršile u cjelini ili u pretežnom dijelu obaveze
koje iz ugovora nastaju.
Ugovori o prometu nepokretnostri, zaključeni u
pismenoj formi prije stupanja na snagu ove uredbe, ako
nisu izvršeni među strankama do stupanja na snagu ove
uredbe ostaju na snazi ako ugovarači izvrše ovjeru potpisa
na ugovoru kod nadležnog suda Republike Bosne i
Hercegovine u roku od šest mjeseci od dana stupanja na
snagu ove uredbe.
Odredbe stava 1. i 2. ovog člana primjenjivat će se i u
zatečenim postupcima pred sudom ako nije donesena
prvostepena odluka, odnosno ako prvostepena odluka bude
ukinuta."
Član 4.
Ova uredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenim novinama RBiH"
2 3
Uredba objavljena u "Službenim novinama FBiH", broj 18/94.
UREDBA SA ZAKONSKOM
SNAGOM
O PRIMJENJIVANJU
ZAKONA O PROMETU
NEPOKRETNOSTI ZA
VRIJEME
RATNOG STANJA ILI U
SLUČAJU NEPOSREDNE
RATNE OPASNOSTI3
Član 1.
Odredbe zakona o prometu nepokretnosti ("Službeni
list SRBIH", br 38/78, 4/89, 29/90 i 22/91 i "Službeni list
RBIH". br. 21/92 primjenjuju se i za vrijeme ratnog stanja
ili u slučaju neposredne ratne opasnosti, ako ovom uredbm
nije drugačije određeno.
Član 2.
Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne
opasnosti neće se primjenjivati odredbe Zakona o prometu
neokretnosti koje se odnose na nepokretnosti u društvenoj
svojini i nepokretnosti koje su ušle u imovinu preduzeća
koja posluju sredstvima u mješovitoj svojini.
Za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ratne
opasnosti neće se vršiti statusne promjene privrednih
subjekata ako se time mijenjaju vlasnički odnosi na
nekretninama.
Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na
primejnu odredaba člana 14. Zakona o prometu
nepokretnosti i na prodaju stanova u društvenoj i državnoj
svojini na kojima je stečeno stanarsko pravo, ako drugim
zakon nije drugačije određeno.
Član 3.
Upis prava na nepokretnostima u svojini građana i
građanskih pravnih lica po osnovu ugovora zaključenih
poslije 1. januara 1992.godine do dana stupanja na snagu
ove uredbe neće se vršiti u zemljišnim knjigama i katastru
nekretnina za vrijeme ratnog stanja.
Organi nadležni za vođenje evidencije o pravu svojine
na nepokretnostima omogićit će strankama polaganje
isprava iz stava 1. ovog člana radi ostvarivanja prava iz
ugovora nakon završetka ratnog stanja.
Član 4.
Ova Uredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH"
Uredba je objavljena u "Službenom listu RBIH", broj 21/92.
7
 UREDBA SA ZAKONSKOM
SNAGOM
O PRIMJENJIVANJU
ZAKONA O PROMETU
NEPOKRETNOSTI ZA
VRIJEME
RATNOG STANJA ILI U
SLUČAJU NEPOSREDNE
RATNE OPASNOSTI4
Član 1.
U Zakonu o primjenjivanju Zakona o prometu
nepokretnosti za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju
neposredne ratne opasnosti ("Službeni list RBiH"; br.
21/92 i 17/93) u članu 2. u stavu 3. u četvrtom redu iza
riječi "ako" dodaju se riječi: "je ta prodaja uredna", a iza
riječi "zakonom" stavlja se tačka, a ostali dio teksta briše
se.

Stav 4. mijenja se i glasi:

"Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na
primjenu čl.16. i 16a. Zakona o prometu nepokretnosti
kada se prenos zgrada, stanova i poslovnih prostorija vrši
radi stvaranja uslova za smještaj diplomatskih i
konzularnih predstavništava i njihovih organizacija i
specijaliziranih agencija, kao i organizacija i
specijaliziranih agencija Organizacije ujedinjenih nacija.
Član 2.
Odredba člana 2. stava 4. primjenjivat će se do
donošenja propisa o reprivatizaciji, a najkasnije do 31.
decembra 1994. godine.
Član 3.
Ova Uredba stupa na snagu danom objavljivanja u
"Službenom listu RBiH"

4
Uredba je objavljena u "Službenom listu RBIH", broj 18/94
8