Računovodstvo je sistem čije funkcionisanje obezbjeđuje informacije o finansijskom

položaju, uspješnosti poslovanja, tokovima gotovine, promjenama na vlastitom kapitalu i

drugim finansijskim i nefinansijskim informacijama značajnim za eksterne i interne
korisnike finansijskih izvještaja.
Knjigovodstvo je sistem koji obuhvata prikupljanje, klasifikaciju, evidentiranje i
sumiranje poslovnih transakcija, te čuvanje originalne poslovne dokumentacije koja
pruža dokaze o tim transakcijama.
Propisi koji regulišu oblast računovodstva su :
• Zakon o računovodstvu i reviziji Republike Srpske,
• Međunarodni računovodstveni standardi ( IAS ),
• Međunarodni standardi finansijskog izvještavanja ( IFRS ),
• Međunarodni standardi revizije ( ISA ),
• Međunarodni računovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS),
• Kodeks etike za profesionalne računovođe,
• Uputstva, objašnjenja i smjernice koje donosi Odbor za međunarodne
računovodstvene standarde ( IASB ) i Međunarodna federacija računovođa ( IFAC
).

SISTEMI KNJIGOVODSTVA
 Prosto knjigovodstvo se bavi evidentiranjem stanja i promjena na određenim vrstama
sredstava i izvora sredstava. Evidentiranje se vrši u knjizi blagajne, knjizi dužnika i
povjerioca, te knjizi inventara
 kameralno knjigovodstvo (glavna knjiga, knjiga blagajne, knjiga žiro računa,
knjiga inventara i pomoćne knjige za evidentiranje stanja i promjena određenih
materijalnih vrijednosti).
 konstantno knjigovodstvo, (u glavnoj knjizi, gdje se evidentiraju prihodi i
rashodi postoje tri grupe računa i to : upravni računi, račun blagajne i obračunski
računi.
 dvojno kniigovodstvo (istovremeno knjiženje poslovnih promjena, u istom
iznosu, najmanje na dva konta, na jednom kontu na lijevoj strani, a na drugom kontu
na desnoj strani).
(nabavka materijala, prodaja robe, naplata potraživanja)
Računovodstveni i revizorski standardi su pravila, uputstva, objašnjenja, smjernice i
načela definisana Zakonom o računovodstvu i reviziji Republike Srpske, objavljena od
Komisije za računovodstvo i reviziju BiH.

Prema Zakonu o računovodstvu i reviziji Republike Srpske pravna lica se razvrstavaju u

mala, srednja i velika pravna lica na osnovu sljedećih pokazatelja: prosječnog broja
zaposlenih, ukupnog godišnjeg prihoda i vrijednosti imovine utvrđene na dan
sastavljanja finansijskih izvještaja.
Mala pravna lica su ona koja na dan sastavljanja fin.izvještaja ispunjavaju najmanje dva
od sljedećih kriterijuma:
 da je prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi fin.izvještaj manji od
50,
  da prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi manje
od 1,000.000 KM i
 da je ukupan godišnji prihod manji od 2,000.000 KM.

Srednja pravna lica su ona koja na dan sastavljanja fin.izvještaja ispunjavaju najmanje
dva od sljedećih kriterijuma:
 da je prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi fin.izvještaj od 50 do
250,
 da prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi od
1,000.000 KM do 4,000.000 KM i
 da je ukupan godišnji prihod iznosi od 2,000.000 do 8,000.000 KM.

Velika pravna lica su ona koja na dan sastavljanja fin.izvještaja ispunjavaju najmanje dva
od sljedećih kriterijuma:
 da je prosječan broj zaposlenih u godini za koju se podnosi fin.izvještaj veći od
250,
 da prosječna vrijednost poslovne imovine na kraju poslovne godine iznosi više od
4,000.000 KM i
 da je ukupan godišnji prihod veći od 8,000.000 KM.
Prema navedenom Zakonu sve banke, mikrokreditne društva i zadruge, osiguravajuća
društva, fondovi, berze, brokerske i druge fin.organizacije razvrstavaju se u velika
pravna lica, bez obzira na pomenute kriterijume.
Na dan sastavljanja fin.izvještaja uprava preduzeća donosi odluku o razvrstavanju
preduzeća prema navedenim kriterijumima i koristi podatke za narednu poslovnu
godinu. Novoosnovana preduzeća kriterijume utvrđuju srazmjerno broju mjeseci
poslovanja.
Prosječna vrijednost poslovne imovine izračunava se tako što se zbir neto
knjigovodstvene vrijednosti poslovne imovine na početku i na kraju obračunskog
perioda podijeli sa dva.
Prosječan broj zaposlenih se izračunava tako što se ukupan broj zaposlenih na kraju
svakog mjeseca, uključujući i zaposlene izvan teritorije Republike Srpske, podjeli sa
brojem mjeseci poslovanja u obračunskom periodu.
Pravna lica donose opšta akta kojima se uređuju pitanja od značaja za uspostavljanje i
funkcionisanje sistema knjigovodstva i računovodstva, kao što je Pravilnik o
računovodstvu i računovodstvenim politikama.
Svojim opštim aktima pravna lica:
 uređuje interne računovodstvene kontrolne postupke,
 utvrđuje računovodstvene politike i procjene,
 određuje lica odgovorna za zakonitost i pravilnost nastanka poslovnih događaja,
kao i kontrolu knjigovodstvenih isprava,
 uređuje kretanje knjigovodstvenih isprava i rokove za njihovo dostavljanje na
dalju obradu,
 uređuje postupke prikupljanja, obrade i prezentacije podataka za sastavljanje
finansijskih izvještaja i izvještaja o radu.
Pravno lice koje vrši elektronsku obradu podataka dužno je da koristi računovodstveni
softver koji omogućuje funkcionisanje sistema internih računovodstvenih kontrola i
onemogućava brisanje proknjiženih poslovnih događaja.

Knjigovodstvena isprava je pisani dokument, u materijalnom ili elektronskom obliku,

o nastalom poslovnom događaju kojim su obuhvaćeni svi podaci neophodni za knjiženje
u poslovnim knjigama.
Knjigovodstvena isprava mora biti potpuna, istinita, računski tačna i uredna, te
sastavljena tako da omogućuje potpun uvid u vjerodostojnost dokumenta.
Kontrolu knjigovodstvenih isprava ne mogu da vrše lica koja su materijalno zadužena za
imovinu na koju se isprava odnosi.
Knjigovodstvena isprava se odmah, a najkasnije u roku od 3 dana od njenog nastanka,
dostavlja knjigovodstvu.
Lica koja vode poslovne knjige dužna su da knjigovodstvenu ispravu proknjiže odmah ili
najkasnije, u roku od 8 dana od prijema iste.
Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije o stanju i promjenama na imovini,
obavezama i vlastitom kapitalu, kao i ostvarenim prihodima, rashodima i rezultatu
poslovanja, a čine ih : dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.
Dnevnik i glavna knjiga se vode po sistemu dvojnog knjigovodstva.
Dnevnik je poslovna knjiga u kojoj se poslovni događaji unose hronološkim
redosljedom njihovog nastanka i po pravilima dvojnog knjigovodstva.
Glavna knjiga je evidencija u kojoj se sistematično prikazuju stanje i promjene na
imovini, obavezama,vlastitom kapitalu, prihodima i rashodima u toku obračunskog
perioda i koja predstavlja osnov za sastavljanje finansijskih izvještaja.
Za razliku od dnevnika gdje se poslovni događaji evidentiraju hronološki u glavnoj knjizi
se oni evidentiraju sistematično, čime je omogućeno sagledavanje ukupnog uticaja
poslovnih događaja na svaku pojedinu računovodstvenu kategoriju, na nivou analitičkih
računa, a i zbirno na nivou sintetičkih računa, tako da daje podatke koji čine osnovu za
sastavljanje finansijskih izvještaja.
Pomoćne knjige su analitičke evidencije koje se vode za: analitiku kupaca i dobavljača,
nekretnine, postrojenja i opremu, investicione nekretnine, zalihe potraživanja, gotovinu
i gotovinske ekvivalente, obaveze, kapital i ostale bilansne pozicije.
Poslovne knjige se otvaraju početkom poslovne godine na osnovu bilansa stanja i
zaključnog lista, u kojim je prikazano stanje sredstava i izvora sredstava na dan kad je
okončan prethodni obračunski period.
Poslovna godina jednaka je kalendarskoj godini.
U poslovne knjige podaci su unose isključivo na osnovu vjerodostojnih knjigovodstvenih
isprava.
Zaključni list se sastavlja na kraju obračunskog perioda, nakon izvršenih zaključnih
knjiženja i predstavlja sistematičan pregled svih sintetičkih računa, sa prometom
dugovne i potražne strane i saldom računa.
Popis imovine i obaveza vrši se tako da se utvrdi količina i vrijednost svakog
pojedinačnog predmeta popisa.
Finansijski izvještaj čini set izvještaja kojeg čine:
 Bilans stanja - Izvještaj o finansijskom položaju na kraju perioda,
 Bilans uspjeha – Izvještaj o ukupnom rezultatu za period,
 Bilans tokova gotovine – Izvještaj o tokovima gotovine,
 Izvještaj o promjenama na kapitalu i
 Napomene uz finansijske izvještaje ( note ili zabilješke).
Mala pravna lica i preduzetnici koji vode dvojno knjigovodstvo finansijske izvještaje
prezentuju kroz Bilans stanja i Bilans uspjeha.
Srdenja i velika pravna lica su obavezna da pored godišnjeg sastavljaju i poligodišnje
izvještaje na dan 30.06.
Poslovna sredstva su sredstva koja pravno lice koristi za obavljanje djelatnosti, a
prema namjeni sredstva se dijele na stalna i obrtna sredstva.
Stalna sredstva su sredstva koja služe za vršenje djelatnosti, postepeno se troše i od
njih preduzeće očekuje ekonomske koristi u dužem vremenkom periodu, odnosno
najmanje 12 mjeseci od datuma bilansa.
Obrtna sredstva mijenjaju svoj oblik i u cjelini prenose svoju vrijednost u druge oblike
sredstava, u kraćem vremenskom periodu, do 12 mjeseci ( u toku obračunskog perioda).
Bilans stanja je finansijski izvještaj u kome se prikazuju bruto imovina i ukupni izvori
(porijeklo) imovine.
Bruto imovinu ( sredstva) čine stalna i obrtna sredstva, koja predstavljaju aktivu.
Ukupne izvore sredstava čine kapital ( neto imovina) i obaveze, koji predstavljaju
pasivu.
Ukupna sredstva su uvijek jednaka ukupnim izvorima sredstava, što znači da je između
aktive i pasive uvijek znak jednakosti.
Bilans uspjeha je finansijski izvještaj u kome se prikazuju prihodi i rashodi
obračunskog perioda, kao i bruto, odnosno neto rezultat ( dobitak ili gubitak ).

Principi vrednovanja bilansnih pozicija

Vrednovanje ili mjerenje bilansnih pozicija podrazumijeva utvrđivanje novčanoh iznosa

u visini kojih bi se bilansne pozicije trebale priznati i iskazati u finansijskim izvještajima.
1. koncept istorijskog troška ( iznos plaćenog novca ili novčanih ekvivalenata datih
za pribavljanje sredstava, zasnovan na načelima nastanka poslovnog događaja i
načela realizacije),
2. koncept tekućeg troška troška ( sredstva se evidentiraju u iznosu novca ili
novčanih ekvivalenata koje bi trebalo platiti ako bi se sredstvo nabavljalo u
sadašnjosti-načelo stalnosti poslovanja),
3. koncept prodajne vrijednosti ( iznos novca ili novčanih ekvivalenata koji bi se
ostvarili njihovom prodajom u sadašnjosti) i
4. koncept sadašnje vrijednosti ( sredstva se evidentiraju po sadašnjoj
diskontovanoj vrijednosti budućih neto novčanih primitaka koji se očekuju u toku
redovnog poslovnog ciklusa).
Računovodstvena načela
Da bi finansijski izvještaji bili tačni i istiniti neophodno je da se primjenjuju
računovodstvena načela, a to su:
 načelo dvostranog obuhvatanja poslovnih promjena,
 načelo nastanka poslovnog događaja ( obračunska-akrualna osnova),
 načelo uzročnosti ( Svi prihodi i rashodi nastali u obračunskom periodu,
bez obzira da li su naplaćeni ili plaćeni, moraju biti uključeni u
fin.izvještaje. Rashodi bez kojih ne bi bilo prihoda, sučeljavaju se sa
prihodima ostvarenim u određenom obračunskom periodu),
 načelo opreznosti ( odmjeravanja fin.rezultata- imovina se
vrednuje po principu niže, a obaveze po principu više vrijednosti,
procjena rashoda naviše, a prihoda na niže),
 načelo identiteta bilansa (početni bilans = zaključnom bilansu , osim u
slučaju efekata promjene računovodstvenih politika ili ispravke grešaka),
 načelo pojedinačnog procjenjivanja imovine i obaveza ( svaku značajnu
poziciju treba prikazati i vrednovati pojedinačno),
 načelo stalnosti poslovanja pravnog lica, going concerne, (izvjesnost da će
pravno lice poslovati najmanje 12 mjeseci od dana bilansa stanja, a ako postoje
sumnje u stalnost poslovanja ili je ona ugrožena ove informacije se moraju
objelodaniti u fin.izvještajima),
 načela novčanog mjerila ( iskazivanje u određenoj valuti) i
 načelo poslovne jedinice (obuhvatanje imovine u okviru jednog pravnog lica, kao
i posmatranje imovine vlasnika odvojeno od poslovne imovine jedinice).

Čuvanje knjigovodstvenih dokumenata

• godišnji finansijski izvještali i konačni obračun plata zaposlenih se čuva trajno,
• glavna knjiga i dnevnik se čuvaju 10 godina, a pomoćne knjige 5 godina,
• polugodišnji i drugi periodični obračuni se čuvaju 5 godina,
• dokumenti platnog prometa u ovlaštenim finansijskim institucijamase čuvaju 3
godine,
• prodajni i kontrolni blokovi, pomoćni i slični dokumenti se čuvaju 2 godine.
. VRSTE KNJIGOPVODSTVENIH KONTA
 Po elementu uspjeha: konta stanja i konta uspjeha
 Po samostalnosti: potpuna, nepotpuna i korektivna
 Po raščlanjivanju salda i prometa: sintetička i analitička
 Po bilansnoj poziciji: bilansna i vanbilansna
 Potpuna konta su ona na kojima se iskazuje cjelina imovinskog
dijela, što znači da ona mogu postojati samostalno.
 Nepotpuna konta ne prikazuju cjelinu imovinskog dijela, tako da
se cjelina može sagledati skupa sa korektivnim kontom.
 Korektivni konto svojim saldom koriguje (povećava ili
smanjuje) saldo nepotpunog konta.
- ispravka vrijednosti ( uvijek potražni saldo)
- odstupanje od planske cijene

Kontni okvir predstavlja pregled (spisak) svih konta koja se mogu otvoriti u preduzeću, dok
kontni plan predstavlja stvarno otvorena konta u konkretnom preduzeću