Pooie GF 2019 8 PDF

Energija u Bosni i Hercegovini 2014/2016
• Bosnia and Herzegovina’s energy import dependency is low at 38%.

• The country is 100% import dependent for oil and gas.
• Total installed capacity in electric power plants is 3536,2 (3803) MW,
with a planned annual production of 13166,3 GWh in 2012.
• Out of this amount, maximum installed powers of 14 (15) hydro-
power plants in the power transmission network is 2030,6 (2058)
MW or 57,4% out of total capacity, with planned annual production in
the transmission network of ca. 4820 GWh or 36,6% out of total
planned production in 2012.
• The total maximum installed power of 4 thermo-electric power plants
in the transmission network is 1505,6 (1745) MW or 42,6% out of
total capacity, with planned annual production of 8346 GWh or
63,4% out of total planned annual production in 2012.
Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 392
http://bhas.gov.ba/data/Publikacije/Bilteni/2020/NUM_00_2019_TB_0_EN.pdf
1
Energija u Bosni i Hercegovini
• Production of electric power in B&H is at the level of pre-war production
in 1990. In the final consumption of electric power in 2010, households
participate with 43,9%, industry with 7%, and all other consumers
including construction industry, traffic and agriculture with 20,4%.
• In the forthcoming period until 2020, an increase in electric power
consumption is foreseen to reach an annual rate of 3,3%.
• B&H consumes 30% up to 40% of energy less than the consumption
average in SE European countries.
• B&H uses ca. 25% less electric power as compared to the consumption
average in countries of SE Europe.
• Energy intensity (energy per GDP) is high in B&H. (GDP/C about 3 300
€ in 2010 in B&H), which is around four times more than in 25 countries
in the EU (without Romania, Bulgaria and Croatia).
• In final electricity consumption in 2018 households participated with

share of 40.9%, industry with share of 37.6% and other consumers
including construction, transport and agriculture with 21.5%.
• The largest share in final electricity consumption in 2018 at industry
sector had Non-Ferrous Metals Industry with 41.5% while Iron and Steel
Industry participated with share of 19%.
• Total heat production in Bosnia and Herzegovina in 2018 was 5.759 TJ,
out of which 3.412 TJ or 59.2% was produced in district heating plants,
1.757 TJ or 30.5% in thermal power plants and 590 TJ or 10.3% was
produced by autoproducers.
• In final heat energy consumption in 2018, households had the largest
share of 74.6%, and industry and other consumers with share of 25.4%.
2
Osnovni energetski podaci BiH
1991. 2010.
Električna energija 3.991 MW (TE:HE, 51:49%) ~ 3.890 MW (TE:HE, 47:53%)

4 TE (Tuzla, Kakanj, Gacko, Ugljevik) - 4 TE (TZ, Kakanj, Gacko, Ugljevik)
(13 vHE) - (13+2) vHE
mHE ~ 30 MW - mHE ~ 50 MW
~14.000 GWh - proizvedeno ~15.623 GWh – proizv. (~ 51% HE)
~11.300 GWh - potrošnja ~11.469 GWh – potrošnja
Ugalj 17,5 Mt ~ 11,61 Mt (+ 0.84 Mt, izvoz)
Nafta i naftni 1,7 Mt - potrošnja (uvoz) ~1,4 Mt (uvoz)

derivati
Prirodni gas 490 Mm³ (20:80%, dom. : ind.); ~ 250 Mm³ (60:40%, dom. : ind.),
610 Mm³ - max. (1990.) FBiH: ~ 210 Mm³
Obnovljivi izvori 12 PJ ~ 16,5 PJ (RS)

(drvo i dr.)
Izvor: Bilansi NOS BiH, FBiH, RS, EP BiH-1991., IEA
Ostvarene bilansne veličine el. energije u

zemljama regije u TWh, prosječno za period 2010. – 2015.
3
Proizvodni miks domaće proizvodnje el. energije u
zemljama regije u TWh, prosječno za period 2010. – 2015.
Instalirani kapaciteti u BIH, po izvoru u MW, 2010.- 2016.
4
Proizvodnja električne energije u BIH, po izvoru u TWh,
2010.-2016.
Proizvodni objekti bez malih elektrana u BiH,

2016. godina
5
Proizvodnnja i potrošnja u BiH, 2010-2016.
Indikativni pokazatelji u BiH (2014/2018)
Populacija:
Populacija:(2013)
(2018)3,83
3,83(3,53)
(3,53)
GDP: ~ 27,26 milijardi
GDP: ~ 33,44 milijardi BAMBAM
GDP/stan.:
GDP/stan.:7.123
9,556BAM
BAM
Vrijednost
Vrijednosttržišta
tržištaenergije:
energije:~~5,9
5,9milijardi
milijardiBAM
BAM
Odnos troškova: energija/GDP
Odnos troškova: energija/GDP ~22% ~22%
Razvijene
Razvijenezemlje:
zemlje:~~6÷7%
6÷7,
_________________________________________________________________________________
Izvor: Energetski bilansi BiH (FBiH, RS), Agencija za statistiku BiH, IEA-OECD 2006,
6
THE COMMUNITY – A LOOK AT THE MAP
Status: February 2013
Ugovor o uspostavi
Energetske zajednice
(EU+8) stupio je na snagu 1.
jula 2006. Pravni okvir
Energetske zajednice u
svom središtu ima direktive i
uredbe iz tzv. Trećeg
energetskog paketa koje
predviđaju zajedničke
propise za interna tržišta
električne energije i
prirodnog gasa i reguliraju
prekograničnu trgovinu.
Transposed and adopted:

 Serbia
 Albania
 Montenegro Still not adopted (deadline January 2015):
 Kosovo*  Bosnia and Herzegovina – draft in procedure
 Moldova  FYR of Macedonia – drafting delayed
 Ukraine  Georgia – draft in procedure
MAIN UPCOMING LEGISLATIVE NETWORK
Ugovorne strane se obavezuju da između sebe uspostave zajedničko

tržište električne energije i gasa koje će funkcionisati po standardima tržišta
energije EU sa kojim će se integrisati.
• Energy Statistics – by 31st December 2013

• Directive 2009/28 on Renewables – by 1st January 2014
• Third Package on electricity / gas – by 1st January 2015
• Large Combustion Plants Directive – by 31st Dec. 2017
• Sulphur in Fuels Directive was due for 31st Dec 2011 !!
• Energy Efficiency was due for 31st Dec 2012 !!
• Oil stocks – by 1st January 2023
7
Pravna stečevina od posebnog značaja za
elektroenergetski sektor
3. Obnovljivi izvori
Direktiva 2009/28 o promociji korištenja energije iz obnovljivih izvora
Predmet ove Direktive je:
• uspostava zajedničkog okvira za promociju energije proizvedne iz obnovljivih izvora,
• utvrđivanje ciljeva za udio ove energije u ukupnoj potrošnji energije i transportu,
• uspostava pravila vezanih za zajedničke projekte, garancije porijekla, administrativne
procedure, pristup mreži za obnovljive izvore, itd.
• Rok za implementaciju ove Direktive u En.Z. je bio 1.1.2014.
• Članice su bile dužne izraditi i dostaviti nacionalne akcione planove za obnovljivu

energiju do 30.6.2013.
• Planovi sadrže i ciljeve za udio obnovljive energije utrošene za el. energiju + transport +
grijanje i hlađenje.
• Za BiH je utvrđen cilj porasta tog udjela sa 34% na 40% u 2020.
Doprinos tehnologija OIE u sektoru električne

energije – plan i realizacija, 2015. godina
8
Doprinos tehnologija OIE u sektoru električne
energije – plan, 2020. godina
Poticanje
• U oba se entiteta poticajna sredstva za OIE nadoknađuju iz sredstava
prikupljenih kroz naknadu za OIE od krajnjih potrošača.
• Visine naknade se razlikuju ovisno o pojedinoj tehnologiji, ali i na razini
entiteta.
• U 2017. godini je jedinična naknada u FBIH iznosila 0,001 EUR/kWh te se
do 2035. godine predviđa porast od 12%, dok je u RS iznosila 0,0022
EUR/kWh a predviđen je rast od 14,8%.
9
Doprinos tehnologija OIE u sektoru grijanja i
hlađenja – plan, 2020. godina
Doprinos tehnologija OIE u sektoru transporta –

plan, 2020. godina
10
Bosnia and Herzegovina’s energy infrastructure
Potrošnja energije po sektorima u Bosni i

Hercegovini
Izvor: NEEAP, Draft version, 2012
11
Electricity for household – prices (2010)
12
Cijene električne energije za industriju u široj regiji, bez PDV-a i
nameta u PPP (Power Purchase Parity) i EUR/MWh, 2016.
Cijene električne energije za domaćinstva u široj

regiji, ukupna cijena u PPP i EUR/MWh, 2016.
13
Procjena kretanja potrošnje električne energije u BIH,
sa i bez EE, u TWh, 2017.- 2035.
BH/EU plans
14
OIE u Bosni i Hercegovini
Osnovni potencijal u:
• biomasi,
• vjetru,
• suncu,
• malim hidroelektranama,
• geotermalnoj energiji.
BIOMASA (I)
15
BIOMASA (I-a)
• U sastavu šuma se pojavljuje niz šumskih zajednica sa preko 100 drvenastih vrsta.
• Osnovne vrste su: jela, smrča, bijeli i crni bor, bukva i hrastovi.
• Šume u BIH zauzimaju površinu od 2.843.778 ha (izvor: CLC BA 2012) ili oko 55%
od ukupne površine. Ukoliko se u navedenu površinu uključe i šumska zemljišta ovaj
procenat iznosi oko 62%.
• Drvna zaliha svih šuma se procjenjuje na oko 291 milion, od čega četinara oko 108
miliona m3, a lišćara oko 183 miliona m3.
• Godišnji zapreminski prirast je 7,942.200 m3, od čega četinara 3,123.100 m3, a
lišćara 4,819.100 m3.
• Iz sječive drvne mase godišnje se može proizvesti neto drvne mase 5,351.000 m3
šumskih drvnih sortimenata.
BIOMASA (II)
• Biomasa učestvuje sa 9% u ukupnoj primarnoj potrošnji energije u BiH
(većinom ogrjevno drvo).
• Prvo energetsko postrojenje s deponijskim gasom u sistemu za dobijanje
električne energije – Gradska deponija Sarajevo od 2001. godine –
kapacitet 0,35 MW - 0,52 GWh.
• Moguća je primjena biomase u procesu kosagorijevanja sa domaćim
ugljevima (primjeri: TE Kakanj, TE Tuzla).
16
BIOMASA (III)
Biomasa – ukupni potencijal 33.5 PJ (0,79 Mtoe) – 9.200 GWh/g
BIOMASS (IV) - Wood
Source: SYNENERGY,
2010
17
ENplus certified producers in 2016
BIOMASS (V) - Agriculture
Source: SYNENERGY, 2010
18
BIOMASS (VI) - Biofuels
Crop End use Energy potential (PJ)
Scenario A Scenario B
96.000 ha 147.000 ha
Oilcrops 1st gen Biodiesel 2,12 3,26

Wheat 1st gen Bioethanol 2,13 3,26
Maize 1st gen Bioethanol 2,88 4,42
Perennial grasses 2nd gen Bioethanol 7,76 11,92
Heat & Electricity 15,33 23,54
SRC 2nd gen Bioethanol 6,21 9,53

Heat & Electricity 12,26 18,83
Source: SYNENERGY, 2010
BIOMASS (VII) - City garbage

4,28 PJ – teoretical potential
MSW generated MSW generated MSW generated MSW generated

in 1999 in 2010 in 2020 in 2030
[Gg MSW] [Gg MSW] [Gg MSW] [Gg MSW]
MSW in RS 724,269 1002,558 1347,354 1810,731
HHW in RS 362,134 501,278 673,676 905,364
MSW in FB&H 1138,0 1575,258 2117,015 2845,091
HHW in FB&H 569,0 787,629 1058,508 1422,546
Summary MSW 1862,269 2577,812 3469,369 4655,822
Summary HHW 931,134 1288,907 1732,183 2327,911
19
Biomass consumptions in households in toe
Source: EnC, 2011
Biomass potential in Bosnia and Herzegovina
20
VJETAR (I)
VJETAR (II)
Mjerenja karakteristika vjetra
preko 120 godina.
Od 2002. godine se mjeri
adekavatnom opremom.
38 mjernih stanica na 18
područja.
Moguće instalisati oko 1 200
MW u BiH.
Mogućnost proizvodnje opreme
za VT
Lokacije mjerenja
karakteristika vjetra
21
Wind (III)
Wind map at height 70 m above ground
Wind (IV)
14.3.2018., Tomislavgrad:
Puštena u rad prva vjetroelektrana u BiH
22 (WT) × 2,3 MW = 50,6 MW
Cijena: 82 000 000 € ili 1 600 000
€/MW
Proizvodnja: 165 GWh ili 3,26
GWh/MW ili 7,5 GWh po WT ili na
nominalnom opterećenju 3 200
sati/god.
820 kWh/m2 rotora
22
Wind (V)
Tomislavgrad:
Puštena u rad druga vjetroelektrana u BiH (Jelovača)
18 (WT) × 2,0 MW = 36 MW
Cijena: 40 000 000 € ili 1 111 000
€/MW
Proizvodnja: 110 GWh ili 3,05
GWh/MW ili 6,1 GWh po WT ili na
nominalnom opterećenju 3 055
sati/god.
825 kWh/m2 rotora
SUNCE (I)
23
SUNCE (II)
SUNCE (III)
24
SUNCE (IV)
SUNCE (V)
25
SUNCE (VI)
SUNCE (VII)
26
SUNCE (VIII)
SUNCE (X)
Potencijal primjene Sunčeve energije na području

Bosne i Hercegovine iznosi 70,5 miliona GWh.
U BiH u funkciji 4 000 - 6 000 m2 solarnih kolektora
(2007).
Mogućnosti oko 100 000 m2.
Nagib panela 33-350 južne orijentacije.
Prvi PV umreženi sistem (3,9 kW) LOS Rosales –
Mostar.
Koristi se oko 3,3 GWh/g (12 TJ) (2007)
• There are about 20 MW of registered solar power

plants (PV) for construction in the next couple of years.
• So far, only a few small-capacity solar power plants
have been constructed.
27
INVESTICIJA U MALE SOLARNE ELEKTRANE
Poticaj države za snage do 30 kW
Feed-in tarifa 44,00 pf/kWh
Period zagarantovanog otkupa 12 g.
Investicija:
2,6 – 3,7 BAM/W
IRR 9 - 12%
Vrijeme povratka investicije cca. 7-9 g.
Godišnje održavanje 0,8% investicije
Godišnje osiguranje 0,5% investicije
SE na krovu porodične kuće, Ukupna investicija: 54.980 BAM

površine 120 m2 Troškovi (12g): 16.600 BAM
Prihod (12g):112.200 BAM
Snaga elektrane: 17 kW
Specifična proizvodnja: 1.250 kWh/kW
Godišnja proizvodnja: 21,25 MWh Povratak investicije: 6,7 godine
Nominalni stepen iskorištenja: 14%
INVESTICIJA U VEĆE/KOMERCIJALNE
SOLARNE ELEKTRANE
Poticaj države 12 g.
Feed-in tarifa 34,00 pf/kWh
Period zagarantovanog otkupa 12 g.
Investicija:
2,1 – 2,9 BAM/W
IRR 10 - 14%
Vrijeme povratka investicije cca. 6-8 g.
SE na krovu poslovnog objekta,
Godišnje održavanje 0,3 % investicije
Godišnje osiguranje 0,25 % investicije površine 3.000 m2
Snaga elektrane: 300 kW
Specifična proizvodnja: 1.250kWh/kW
Godišnja proizvodnja: 375 MWh
Nominalni stepen iskorištenja: 14%
Ukupna investicija: 705.600 BAM
Troškovi (12 g.): 46.570 BAM
Kamate (6%): 186.300 BAM
Prihod (12 g.): 1.530.000 BAM
Vrijeme povratka investicije: 6,5 godine
28
KAKO DO REALIZACIJE:
MODALITETI SARADNJE i FINANSIRANJA
• Investicije na vlastitom krovu/zemljištu

• Investicije na unajmljenom krovu/zemljištu
• Javno – privatno partnerstvo
• Osnivanje firme od strane lokalne
zajednice (Udruživanje interesnih grupa)
SE OŠ Šoštanj
Snaga elektrane: 195,61 kWp
Period zakupa krova: 25 godina
SE - POSTROJENJA KOJA SU STEKLA STATUS

PRIVILEGIRANOG PROIZVOĐAČA (2017. FBiH)
29
HIDRO (I)
ISKORIŠTENJE
30
HIDRO (II)
HIDRO (III)
Iskorišteno 33%-39% po snazi i 28,5% po proizvodnji
Tehnički raspoloživi hidropotencijal za proizvodnju oko 6 800 MW, odnosno 24.992,70

GWh/god. električne energije (osmo mjesto u Evropi; po iskorištenosti zadnje).
Procjena je da se u MHE u BiH može iskoristiti oko 10% tehnički raspoloživog

hidropotencijala ili proizvesti električne energije: 2 599 - 4 000 GWh/god.
Prije 1992. godine cijela Bosna i Hercegovina je imala u pogonu 10 malih hidroelektrana
ukupno instalisane snage 17 MW i godišnje proizvodnje 71,60 miliona kWh što
predstavlja snagu 3,3% energije raspoloživog hidropotencijala u malim vodotocima.
Instalisana snaga MHE u BiH koje su u pogonu: 40 MW ili 1% od ukupno instalisanih

kapaciteta.
Na osnovu prethodnih podataka procjenjuje se da je u BiH moguće izgraditi: 700 MHE
sa 700 – 1 000 MW ukupno instalisane snage ili 2 600 GWh/g.
Investicija vrijedna oko 2,5 milijardi KM
Do kraja 2016. FERK u FBiH izdao 22 dozvole za rad i 7 prethodnih dozvola.

U RS-u je izdato 7 dozvola za rad, odobrena 121 koncesija a izgrađena 1 MHE.
. Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 453
31
Razvoj (M)HE u B&H
U B&H prva (M)HE je izgrađena u Jajcu 1899,
Osam agregata po 1,05 MW,
Od toga šest sa naizmjeničnom strujom i dva sa istosmjernom strujom
Do 1918. daljnjih šest (M)HE sa 7,3 MW
MHE - POSTROJENJA KOJA SU STEKLA STATUS

PRIVILEGIRANOG PROIZVOĐAČA (2017. FBiH)
32
Kako sa komšijama i susjedima?
ZAJEDNIČKI PROJEKTI SA SUSJEDNIM DRŽAVAMA 24%.

Prisvajanje EE BiH (HE) od strane Srbije i Hrvatske (kraj 2016.)
Potraživanja:
• ~ bruto 5,37 mlrd € (neto 2,15 mlrd €)
• 69.000 GWh - Srbija, neto ~ 1,5 mlrd €,
• 17.000 GWh - Hrvatska, neto 650 mil. €
33
34
GEOTERMALNA ENERGIJA (I)
Karta izolinija toplinskog toka u BiH do dubina oko 3500 m

Izvor: Safet Čičić, Neven Miošić: Geotermalna energija Bosne i Hercegovine, uz grafičku obradu EIHP
GEOTERMALNA ENERGIJA (II)
Zone hidrotermalnih potencijala

Izvor: Safet Čičić, Neven Miošić: Geotermalna energija Bosne i Hercegovine, uz grafičku obradu EIHP
35
GEOTERMALNA ENERGIJA (III)
• Dubokim strukturnim bušenjem pri istraživanju nafte i plina u Posavini,
Semberiji, Tuzlanskom i Srednjebosanskom bazenu, kod Glamoča i Vareša
dobiveni su značajni podaci o strukturi podzemlja, temperaturama i
osnovne indikacije o hidrogeološkim svojstvima nabušenih stijena.
• Na području Posavine u Dvorovima i Domaljevcu nabušena su i ležišta
geotermalne vode.
• Temperature: Bosanki Šamac (85 0C), Kakanj (54 0C), Sarajevo (58 0C).
• Razmatra se samo mogućnost eksploatacije u termalnim postrojenjima.
• Gračanica ima urađemu studiju za gradnju sistema za centralno grijanje na
bazi geotermalne energije i energije biomase.
GEOTERMALNA ENERGIJA (IV)
Postojanje hidrogeotermalnih sistema evidentirano je na temelju

površinskih pojava geotermalne vode i grupirano u 9 skupina:
1. Bihačko-kladuška zona
2. Arteški bazeni sjeverne Bosne
3. Masiv unsko-sanskog paleozoika
4. Masiv ofiolitske zone
5. Flišni trog Banja Luka – Sarajevo
6. Masiv srednjebosanskih škriljavih planina
7. Sarajevsko zenički bazen
8. Paleozojski masiv jugoistočne Bosne
9. Paleozojski i neogeni masiv istočne Bosne
36
GEOTERMALNA ENERGIJA (V)
Istraženost geotermalnih izvora u BiH je veoma niska. U cijeloj zemlji izbušeno je

tridesetak dubokih bušotina, a na malom broju njih su ispitani toplinski parametri
bušotinskih fluida. Toplinske karakteristike stijena nisu ispitane nigdje.
Ukupni mogući instalirani kapacitet geotermalnih izvora na 42 lokacije je 9,25

MWt ako se posmatra samo mogućnost grijanja prostora, odnosno 90,2 MWt ako
se posmatra geotermalna energija za grijanje prostora i rekreativne i balneološke
potrebe.
Uz korištenje svih navedenih izvora s faktorom iskorištenja od 0,5 moguće je u

jednoj godini proizvoditi 145,75 TJ energije samo za grijanje prostora, odnosno
ukupno 1 421,75 TJ energije ako se promatra zajedno grijanje prostora i kupanje.
Zero carbon energy system of Bosnia in 2050?
Wind turbines: 28.9%, Photovoltaic: 22.5%, hidropower, conc. solar, biomass

(mainly in cogeneration) geothermal
Source:“Zero carbon energy system of South East Europe” , Dominkovic et al
Trendovi u svijetu:
“Širom svijeta se gradi 510 termoelektrana na ugalj, a planira se još 1874, što čini ukupno 2384. (Sean Hackbarth, Privredna
komora SAD, 20.10.2015).
“Trenutno i neke zemlje OECD-a planiraju ili grade brojne termolektrane na ugalj: Turska (74 GW), Japan (22 GW), Rep. Koreja
(20 GW) i Poljska (9 GW). Istina, ima i pozitivnih trendova, ali opredjeljenje ka dekarbonizaciji, čak i u EU, nije bez
političkih nesuglasica i kontroverzi.
“Globalni uspon uglja počinje da usporava: novi izvještaj pokazuje da se više planiranih elektrana odgađa ili otkazuije nego što
se gradi novih.”
(http://www.carbonbrief.org/ 16.03.2015).
“Nizozemska “ugljena”greška (The Dutch coal mistake): tri nove (2015) TE (3,5 GW) su pod rizikom da već postanu “nasukani”
kapital
(Gerrard Wynn, Inst Energy Economics), Nov 2016).
U BiH se trenutno grade ili najavljuje šest novih termoenergetkih blokova na ugalj: Stanari, Ugljevik, Banovići, Kakanj 8, Tuzla 7,
..ukupno oko 2 GW, investicije preko 2 mlrd Eura!
37
38

Pooie GF 2019 8 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pooie GF 2019 8 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Energija u Bosni i Hercegovini 2014/2016

• Bosnia and Herzegovina’s energy import dependency is low at 38%.

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 392

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 393

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 394

• In final electricity consumption in 2018 households participated with

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 395

Električna energija 3.991 MW (TE:HE, 51:49%) ~ 3.890 MW (TE:HE, 47:53%)

Ugalj 17,5 Mt ~ 11,61 Mt (+ 0.84 Mt, izvoz)

Nafta i naftni 1,7 Mt - potrošnja (uvoz) ~1,4 Mt (uvoz)

Obnovljivi izvori 12 PJ ~ 16,5 PJ (RS)

Izvor: Bilansi NOS BiH, FBiH, RS, EP BiH-1991., IEA

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 396

Ostvarene bilansne veličine el. energije u

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 397

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 398

Instalirani kapaciteti u BIH, po izvoru u MW, 2010.- 2016.

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 399

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 400

Proizvodni objekti bez malih elektrana u BiH,

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 401

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 402

Indikativni pokazatelji u BiH (2014/2018)

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 403

Status: February 2013

Transposed and adopted:

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 404

MAIN UPCOMING LEGISLATIVE NETWORK

Ugovorne strane se obavezuju da između sebe uspostave zajedničko

• Energy Statistics – by 31st December 2013

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 405

• Rok za implementaciju ove Direktive u En.Z. je bio 1.1.2014.

• Članice su bile dužne izraditi i dostaviti nacionalne akcione planove za obnovljivu

• Za BiH je utvrđen cilj porasta tog udjela sa 34% na 40% u 2020.

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 406

Doprinos tehnologija OIE u sektoru električne

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 407

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 408

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 409

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 410

Doprinos tehnologija OIE u sektoru transporta –

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 411

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 412

Potrošnja energije po sektorima u Bosni i

Izvor: NEEAP, Draft version, 2012

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 413

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 414

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 415

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 416

Cijene električne energije za domaćinstva u široj

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 417

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 418

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 419

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 420

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 421

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 422

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 423

Biomasa – ukupni potencijal 33.5 PJ (0,79 Mtoe) – 9.200 GWh/g

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 424

BIOMASS (IV) - Wood

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 425

Resilience and sustainablity of renewable energy– E. Zlomušica Page 426