Ambalaza Predavanja

AMBALAŢA I PAKIRANJE HRANE
Nastavnik:prof.dr.Osman Perviz
Asistent:mr.sc.Benjamin Muhamedbegović
Literatura:
1.G. L. Robertson: Food Packaging-Principles and practice.
Marcel Dekker, New York, 1993.
2.P. Ackerman, M. Jägerstad, T. Ohlsson: Foods and
Packaging Materials-Chemical Interactions. The Royal
Society of Chemistry, Cambridge, 1997.
3.N. Stričević: Suvremena ambalaţa 1. Školska knjiga, Zagreb, 1982.
4.N. Stričević: Suvremena ambalaţa 2. Školska knjiga, Zagreb, 1983.
1
___________________________________UVOD
1. PODJELA AMBALAŢE
2. FUNKCIJE AMBALAŢE
3. ROBA I AMBALAŢA
4. AMBALAŢNI MATERIJALI
5. AMBALAŢNI OBLICI
6. AMBALAŢA PREHRAMBENIH PROIZVODA

7. ODBAČENA AMBALAŢA I OKOLIŠ
2
___________________________________UVOD
Povijest
Od kada je čovijek svjestan sebe,zna i za hranu i za vodu.U
prapovijesti su ljudi konzumirali hranu na mjestu na kojem su
do nje i došli,i pili vodu iz prirodnih izvora.
S vremenom se ukazala potreba za prikupljanjem,prenošenjem i
čuvanjem biljnih plodova i vode.
Tada se čovjek susreo s onim što danas nazivamo ambalaţom
Postoje dokazi da su drvene bačve (burad) za vino postojale

oko 2800. godine pr.n.e.
U Egiptu su staklene boce koristili prije 4000.g.
105.g.pr.n.e.Kinezi su otkrili postupak dobijanja papira.
Prekretnicu u proizvodnji ambalaţe donosi industrijska
revolucja 19 i 20 stoljeće.
3
___________________________________UVOD
Al je otkriven 1827.g.
Prva metalna tuba pojavila se 1841.g.
Staklene boce za mlijeko pojavile su se 1884g. u SAD-u.
Tuba namjenjena pasti za zube pojavila s 1895.g.
Pri kraju 19.stoljeća pojavljuje se celofan,te se počinje
koristiti za pakiranje raznih namirnica.
Na početku 20.stoljeća proizvedena su čelična burad za
pakiranje i transport ulja,a dvoslojni valoviti karton počeo se
koristiti za izradu ambalaţe za pakiranje ţita.
1907.g.pronađena je prva plastična masa-bakelit.
1912.g. na trţištu se pojavljuje papir impregniran voskom i
koristi se za pakiranje bombona,ţvakaćih guma i dr.
1925.g.pronađen je polistiren,od kada počinje era plastičnih
masa.
1950.g. počinje razvoj velikog broja fleksibilnih materijala. 4
___________________________________UVOD
Definicija ambalaţe
Ambalaţu čine posude različitog oblika (načinjene od različitih
materijala, u kojima se roba drţi tokom transporta) i tanji
fleksibilni materijali koji su izrezani na odgovarajuće dimenzije
i eventualno grafički obrađeni a sluţe za zamatanje roba.
posebni dijelovi ambalaţe:
- dijelovi za zatvaranje
- dijelovi za unutrašnju zaštitu
Ambalaţa prati robu od proizvodnje, tokom transporta,

skladištenja, prodaje, do upotrebe.
5
___________________________________UVOD
Definicija pakiranja
Pod pojmom pakiranja podrazumjevaju se operacije

postavljanja proizvoda u ambalaţu i njezino zatvaranje.
Pod pakiranjem u širem smislu podrazumjevaju se operacije:

a)Priprema proizvoda i ambalaţe za pakiranje,
b)Postavljanje proizvoda u ambalaţu,
c)Zatvaranje ambalaţe i
d)Operacije s upakiranim proizvodima
Značaj ambalaţe i pakiranja

U današnjim uslovima,bez ambalaţe i pakiranja namirnica nije
moguće zamisliti ţivot savremenog čovjeka.Pakiranje je
postalo integralni dio prerade,konzerviranja, distribucije,
prodaje pa čak i neposredne pripreme namirnica za
konzumiranje.
6
___________________________________UVOD
• razvoj ambalaţe
• razvoj ambalaţe
7
___________________________________UVOD
• porast proizvodnje i potrošnje ambalaţe rezultat je:

- promjena prodajne tehnike
- suvremena dostignuća na području ambalaţe
- promjene u načinu ţivota stanovništva
- povećana kupovna moć
• inhibitori potrošnje ambalaţe su:

- odnos troškova pakovanja prema prodajnoj cijeni robe
- zagaĎenje okoliša
8
__________________________Podjela ambalaţe
1. PODJELA AMBALAŢE
Ambalaţu dijelimo:
• prema vrsti ambalaţnog materijala
• prema fizičkim svojstvima
• podjela ambalaţe u odnosu prema upakiranom sadrţaju
•prema vrijednosti
• prema trajnosti
• prema funkciji
• prema mjestu transporta 9

1.1.Podjela ambalaţe prema vrsti ambalaţnog materijala
- papirna i kartonska
- metalna
- staklena
- drvena
- tekstilna
- ambalaţa od polimernih materijala
- ambalaţa od laminiranih materijala
10
1.2. Podjela ambalaţe prema fizičkim svojstvima
Prema fizičkim svojstvima (čvrstoći) ,ambalaţa se moţe podijeliti

na:
-krutu (čvrstu)
-polukrutu (polučvrstu)
-meku (fleksibilnu)
Kruta ambalaţa ima stalan oblik,koji nije podloţan promjenama.
Polukruta ambalaţa je stalnog oblika i podloţna je elastičnim
deformacijama pri djelovanju vanjske sile.
Meka ambalaţa je definiranih dimenzija,a oblik poprima ovisno
upakiranom sadrţaju i djelovanju vanjskih sila. 11
1.3. Podjela ambalaţe u odnosu prema upakiranom sadrţaju

U odnosu ambalaţe prema upakiranom sadrţaju,moţe se
podijeliti na:
-primarnu ili neodvojivu
-sekundarnu ili odvojivu
Primarna ambalaţa je u izravnom dodiru s upakiranim
sadrţajem od trenutka pakiranja do konačne upotrebe i sa
sadrţajem čini cjelinu-pakovanje.
Sekundarna ambalaţa nije sastavni dio proizvoda.U odvojivu se

ambalaţu pakira više komada proizvoda upakiranih u primarnu
ambalaţu.
12
-1.4.Podjela ambalaţe prema vrijednosti
Ambalaţa se prema vrijednosti moţe podijeliti na:

-krupna ili investicijska
-sitna ili potrošna
-krupna ili investicijska ambalaţa ima status osnovnog

sredstva.Ona je veće vrijednosti,a rok upotrebe je najmanje
jednu godinu.Tu spadaju bačve,kace,cisterne,palete i
kontejneri.
Sitna ili potrošna ambalaţa ima status potrošnog sredstva,

odnosno sitnog inventara.To je u pravilu neodvojiva ambalaţa
čija vrijednost ulazi u cijenu gotovog proizvoda.
13
1.4.Podjela ambalaţe prema trajnosti
Prema trajnosti ambalaţa se dijeli na:

-povratna ambalaţa
-nepovratna ambalaţa
Povratna ambalaţa je trajna,obično skuplja,ali se zato više

puta koristi za pakiranje proizvoda.Kupac odnosno trgovac
vraća povratnu ambalaţu proizvođaču proizvoda.Obično je
transportna ambalaţa povratna (bačve, cisterne,sanduci,
tekstilne vreće,...).Uz transportnu,neke se vrste prodajne
ambalaze mogu tretirati kao povratne (pivske boce,...)
Nepovratna ambalaţa upotrebljava se samo jednom za

pakiranje.
14
1.5.Podjela ambalaţe prema funkciji
Prema funkciji koju ima u distribuciji roba,ambalaţa se moţe

podjeliti na:
-prodajnu ambalaţu
-skupnu (zbirnu) ambalaţu
-transportnu ambalaţu
Prodajna ambalaţa je ambalaţa u koju je upakirana namirnica
namjenjena prodaji (za široku potrošnju)
Pod skupnom ambalaţom se podrazumjeva ambalaţa u kojoj se
nalazi više komada pojedinačno upakiranih proizvoda.
Pod transportnom ambalaţom se podrazumjevaona

ambalaţakoja predstavlja više skupnih odnosno prodajnih 15
jedinica upakiranih u jednu cjelinu.
1.6.Podjela ambalaţe prema mjestu transporta
Prema mjestu transporta,odnosno odredištu upakiranih

proizvoda ambalaţa se dijeli na:
-kontinentalnu
-prekomorsku
Ova podjela je uslovljena duţinom,odnosno trajanjem

transporta,kao i uslovima transporta.
Kod prekomorskog transporta podrazumjeva se velika
udaljenost,zato ambalaţa za prekomorski transport mora biti
boljih fizičkih svojstava.
16
__________________________Funkcije ambalaţe
2. FUNKCIJE AMBALAŢE
Kod funkcije ambalaţe razlikujemo:
-Zahtjeve za uspješnom-idealnom-ambalaţom
-Zaštitne funkcije ambalaţe
2.1 Od pravilno izabrane ambalaţe se zahtjeva da:

-prihvati proizvod bez rasipanja
-štiti upakirani sadrţaj od svih vanjskih nepoţeljnih utjecaja
-ne reagira s proizvodom
-ispunjava zakonsku regulativu
-da na najbolji način prezentira upakiranu namirnicu
-da je jednostavna
-da pri pakiranju ne zahtjeva skupu opremu
-da je ekonomična
-da ne zagađuje okoliš 17
2.2.Zaštitna funkcija ambalaţe

Po definiciji ambalaţa mora prihvatiti sadrţaj i ţaštititi ga u
cijelom ciklusu od trenutka pakiranja,tokom trnsporta,
skladištenja i prodaje do konačne upotrebe kod potrošača.
2.2.1.Mehaničko – fizikalna zaštita
Prašina i razne mehaničke nečistoće mogu kontaminirati
namirnicu,čime se dovodi u pitanje prodaja,odnosno upotreba
takve namirnice.Ţaštitu od tih faktora namirnici pruţa
ambalaţa koja je na odgovarajući način zatvorena.
18
2.2.2.Zaštitna funkcija ambalaţe od djelovanja kisika
Prema kemijskom sastavu, namirnice mogu biti izrazito

heterogene. U većoj ili manjoj mjeri u njihov sastav ulaze
ugljikohidrati, proteini, lipidi, minerali, vitamini, aromatične
komponente itd. Neki od tih sastojaka lakše ili teţe podlijeţu
reakcijama oksidacije. Posljedice oksidacije mogu se
manifestirati na različite načine; najčešće se to registrira
promjenom (pogoršanjem) boje, okusa il ili mirisa.
U slučaju kad kisik izaziva nepoţeljne promjene na namirnici,

moţe se postaviti pitanje je li moguće spriječiti ili usporiti ove
promjene?
19
Ukoliko je ambalaţa nepropusna na kisik, oksidacijske promjene

prestaju utroškom kisika otopljenog u sadrţaju, odnosno
prisutnog kisika u upakiranom proizvodu.
U cilju eliminiranja zarobljenog kisika u pakovanju, nekim se

namirnicama mogu dodati antioksidansi - spojevi koji imaju veći
afinitet prema kisiku u usporedbi s kotmponentama prisutnima
u samoj namirnici.
Neke namirnice ,posebno osjetljive prema oksidaciji tako da se

iz ambalaţe evakuira zrak- PAKIRANJE POD VAKUUMOM.
Druga mogućnost je pakiranje u Modificiranoj
atmosferi,umjesto zraka u ambalaţu se ubacuje CO2 ili N.
20
2.2.3.Zaštitna funkcija ambalaţe od djelovanja vlage
Ambalaţni materijali mogu se podijeliti na one koji se vlaţe i

one koji se ne vlaţe.
U ambalaţne materijale koji se vlaţe ubrajaju se: papir,karton,
drvo,tekstil.
Svi ostali ambalaţni materijali ubrajaju se u skupinu onih koji
se ne vlaţe. To su staklo, ambalaţni materijali od metala i
polimernih materijala, kao i kombinirani ambalaţni materijali,
ukoliko papir ili karton nisu površinski slojevi.
Od ambalaţe se zahtijeva da zaštiti upakirani proizvod od
razmjene vlage s okolinom.
21
2.2.4.Zaštitne funkcije ambalaţe od djelovanja

elektromagnetskog zračenja
Ambalaţa u potrebnoj mjeri mora zaštititi namirnicu od štetnih

elektromagnetskih zračenja. Zaštita mora biti potpuna kod
fotoosjetljivih proizvoda, odnosno kod kojih elektromagnetska
zračenja iniciraju i osiguravaju potrebnu energiju za odvijanje
kemijskih reakcija, prvenstveno oksidacije. Manje osjetljivi
proizvodi mogu biti pakirani u ambalaţu propusnu na
elektromagnetska zračenja.
22
2.2.5.Zaštitne funkcije ambalaţe od djelovanja

mlkroorganizama i vanjskih utjecaja
Mikroorganizmi su sitni organizmi koji se pojedinačno vide

samo pod mikroskopom. S aspekta ambalaţe od posebnog su
interesa neki mikroorganizmi iz skupine bakterija, kvasaca i
plijesni. To su organizmi koji za svoj ţivot, rast i
razmnoţavanje koriste gotovu organsku tvar (namirnice).
Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i
miris i biti štetni po zdravlje ljudi.
Da bi ambalaţa u potpunosti zaštitila upakirani sadrţaj od

mikrobiološke kontaminacije, mora biti hermetički zatvorena.
To je vrlo značajno jer do naknadne kontaminacije proizvoda u
ambalaţi najčešće dolazi upravo zbog propusta pri zatvaranju
23 .
Toplina je jedan od faktora koji moţe imati utjecaja na

promjene upakirane namirnice. Izmjenom topline s okolinom
dolazi do povećanja ili smanjenja temperature sadrţaja.
Odmrzavanjem (defrostacija) smrznutih proizvoda također
dolazi do smanjenja kvalitete upakiranog sadrţaja.
U kojoj mjeri ambalaţa moţe zaštititi upakirane proizvode od

promjene temperature? To sve zavisi od toplinske vodljivosti
ambalaţnog materijala (vrste ambalaţnog materijala), njegove
debljine i temperaturnih uvjeta okoline. Metalna ambalaţa se
odlikuje dobrom vodljivošću topline. Koliko je to svojstvo dobro
prilikom konzerviranja namirnica sterilizacijom, takva ambalaţa
prakrično ne štiti sadrţaj usljed promjene vanjske
temperature.
24
3.0.Skladišno transportna funkcija ambalaţe
Korištenje skladišnog i transportnog prostora treba se

promatrati s aspekta odnosa oblika i dimenzija upakirane
namirnice i ambalaţe. Oblik i dimenzije ambalaţe trebaju biti
prilagođeni obliku i dimenzijama same namirnice.
Prazna ambalaţa također se skladišti i transportira, odnosno
utječe na troškove skladištenja i transporta. Prazna ambalaţa
stabilnog oblika zauzima isti prostor kao i napunjena ambalaţa.
Prazna fleksibilna ambalaţa, kao što su npr. vreće i vrećice od

raznog ambalaţnog materijala, dobro se slaţe, zauzima
relativno mali prostor i jako dobro se iskoristi transportni i
skladišni prostor.
25
4.0.PRODAJNA FUNKCIJA
U mnoštvu raznovrsnih roba i prehrambenih proizvoda problem

je proizvedeni proizvod plasirati na trţište,odnosno prodati.
Polazi se od neosporne činjenice da ambalaţa u tome ima veliki
značaj.
Kako bi ambalaţa u potpunosti odigrala svoju ulogu u smislu
prodajne funkcije, ona treba ispuniti određene uvjete.
Ako se volumen ambalaţe i količina u njoj upakirane robe

povećavaju, smanjuje se broj potrebnih komada ambalaţe.
Za određivanje količine upakirane namirnice u prodajnu

ambalaţu najmjerodavnija je njena postojanost.
26
4.1.Povećanje opsega prodaje
Jedan od glavnih zadataka ambalaţe u okviru prodajne funkcije

je njezin doprinos povećanju opsega prodaje. Realizacija ovog
zadatka svodi se na povećanu prodaju nekog proizvoda
privlačenjem novih kupaca, kao i onih koji samo povremeno
kupuju taj proizvod.
Povećanje opsega prodaje pomoću ambalaţe postiţe se tako što
ambalaţa treba privući paţnju potencijalnog kupca i utjecati na
njega kako bi se odlučio na kupovinu.
Interesantni oblici ambalaţe, boje, kontrast boja, veličina i
oblik slova i njihov raspored na ambalaţi, ilustracija ili neki
interesantan dovoljno upadljiv detalj na ambalaţi mogu
zainteresirati kupca, privući njegovu paţnju. 27
4.2.Racionalizacija prodaje
U okviru prodajne funkcije ambalaţe, pored povećanog opsega

prodaje, ništa manje nije značajna uloga ambalaţe u
racionalizaciji prodaje.
Racionalizacija prodaje u okviru prodajne funkcije ambalaţe
svodi se na kupovinu što više proizvoda uz minimalnu pomoć
djelatnika u trgovini, ubrzano kretanje kupaca kroz trgovinu,
njegovo dovođenje do blagajne, brz (podrazumijeva se i točan!)
obračun i plaćanje.
Na brzinu prodaje moţe se utjecati i izborom, rasporedom i
stilizacijom informacijskih elemenata na ambalaţi,
namijenjenih upravo kupcu.
28
5.0.Upotrebna funkcija ambalaţe
Upotrebna funkcija ambalaţe dolazi do izraţaja toekom same

uporeabe kupljenog proizvoda te u periodu poslije toga.
Ambalaţa moţe u određenoj mjeri olakšan upotrebu.
Upotrebi proizvoda prethodi otvaranje ambalaţe. Kad se

upakirana namirnica ne potroši odjednom, nakon upotrebe se
moţe pokazati potreba za ponovnim, privremenim zatvaranjem
ambalaţe. Otvaranje i zatvaranje ambalaţe, uzimanje potrebne
količine proizvoda iz ambalaţe i eventualna priprema proizvoda
za upotrebu elementi su na koje se moţe utjecati ambalaţom i
imaju veze s upotrebnom funkcijom ambalaţe.
29
__________________________Metalna ambalaţa
Metalna ambalaţa,vrste i svojstva metala
Metali se kao ambalaţni materijali odlikuju čitavim nizom

dobrih svojstava. Ne propuštaju tekuće i plinovite komponente,
mikroorganizme ni elektromagnetske zrake (svjetlost).
Posjeduju veliku mehaničku čvrstoću, što omogućava njihovu
upotrebu za izradu ambalaţe većih i velikih dimenzija
(cisterne) ili ambalaţe pod tlakom (aerosol ). Zbog dobrog
provođenja topline, metalna je ambalaţa pogodna za namirnice
koje se konzerviraju sterilizacijom. Što se tiče cijene, nije
pretjerano skupa.
Metalna ambalaţa ima vrlo široko područje primjene. Koristi se
za pakiranje hrane, pića i mnogih drugih proizvoda.
30
Gotova metalna ambalaţa se korisnicima isporučuje u obliku:
- limenki
- kanti
- bačvi
- poklopaca za staklenke
- zatvarača za boce
- tuba
- aerosol (sprej) doza
- metalnih kutija
- cisterni
- kontejnera.
Sva metalna ambalaţa, osim tuba, karakterizirana je

nepromjenjivim oblikom. 31
Od široke lepeze metala, samo je neke moguće iskoristiti kao

ambalaţne materijale. Za proizvodnju ambalaţe koristi se
ţeljezo, kositar, aluminij, olovo (kao legura za lemljenje),
magnezij (kao dodatak aluminiju), krom i nikal (kao komponente
nehrđajućeg čelika).
Čelik
Najvaţniji tehnički materijal, legura ţeljeza i ugljika, sa

sadrţajem ugljika ispod 1,7%, naziva se čelikom. Ĉelik ne samo
da se odlikuje dobrim mehaničkim (čvrstoća) i tehnološkim
svojstvima (lako se prerađuje kovanjem, valjanjem, izvlačenjem
,savijanjem .. ), već je to i najjeftiniji metal. Zbog tih svojih
svojstava upotrebljava se i za proizvodnju ambalaţe.
32
Ĉelici koji dolaze u obzir za izradu metalne ambalaţe manjih

dimenzija su tzv. niskougljični če1ici, tj. čelici s maksimalnim
udjelom ugljika od 0,13%.
Nehrdajući čelik
Nehrdajući čelici nazivaju se plemenitima jer su legirani nekim
metalnim elementima, što im mijenja tj. poboljšava fizička i
kemijska svojstva. Uobičajeni nazivi za nehrdajuće čelike su
inoks, prokrom, rostfrei i stainless steel.
Ovisno o metalurškoj strukturi, nehrđajući čelici dijele se u 4

glavne skupine:ferirni, martenzitni, austenitni , miješane
strukture , npr. feritno-martenzitni, feritno-austenitni i
austenitno-martenzitni čelici te čelici koji se otvrdnjavaju
izlučivanjem. 33
Kositar
Kositar je metal srebrnasto-bijele boje, metalnog sjaja. Vrlo je

mek te se od njega izrađuju vrlo tanki listići - folije, koje se
zovu staniol (lat. stannum - kositar). Gustoća kositra je 7,28
g/m3, a tali se na 231,8ºC .
Sve do sredine XX. stoljeća kositar se na području ambalaţe

uglavnom upotrebljavao za proizvodnju staniola u koji su
pakirane neke namirnice, uglavnom konditorski proizvodi.
Budući da je kositar skup metal,a njegova proizvodnja
ograničena, staniol je zamijenjen znatno jeftinijom
aluminijskom folijom. Danas se kositar koristi za proizvodnju
bijelog lima.
34
Aluminij
Aluminij se odlikuje dobrim fizičko-mehaničkim svojstvima. To
je metal srebrnasto-bijele boje metalnog sjaja, što daje
privlačan izgled ambalaţi. Njegov prirodni privlačan izgled
obično se grafičkom obradom još i poboljšava.
Zahvaljujući dobroj toleranciji na visoke i niske temperature,

ambalaţa od aluminija je pogodna za pakiranje namirnica koje
se konzerviraju sterilizacijom ili zamrzavanjem, kao i za
namirnice kojima je potrebna određena kulinarska obrada
(pečenje mesa u foliji).
Aluminij i njegove legure ne propuštaju vodu, svjetlo, masnoće,

vodenu paru i plinove.
35
PROIZVODNJA I VRSTE AMBALAŢNIH MATERIJALA
U zemlji se metali nalaze u obliku ruda. Kako bi se od njih

dobila ambalaţa, potrebno je: izdvojiti metale iz rude
oblikovati polazni poluproizvod toplim valjanjem dobiti debele
metalne trake,hladnim valjanjem dobiti metalne trake
potrebnih debljina za izradu ambalaţe,proizvesti ambalaţu.
Proizvodnja metalnih ambalaţnih materijala
Pod metalnim ambalaţnim materijalima podrazumijevaju se:

crni lim , bijeli lim ,kromirani lim,aluminijski lim i aluminijske
rundle.
36
Proizvodnja crnog lima
Crni lim je hladnovaljani niskougljični čelik u obliku traka ili

ploča definiranih dimenzija.
Kako bi se proizveo crni lim, potrebno je pripremiti čelične

trake dobivene postupkom hladnog valjanja.
Priprema se sastoji u odmašćivanju i dekapiranju. Dekapiranje

podrazumijeva stvaranje kontakta čelične trake i solne
kiseline, radi odstranjivanja formiranih oksida ţeljeza.
Ambalaţa izrađena od crnog lima se od interakcije sa

sadrţajem štiti lakiranjem. S vanjske strane od hrđanja se
najčešće štiti bojenjem. 37
Proizvodnja bijelog lima
Bijeli lim se dobiva nanošenjem prevlake kositra na

niskougljičnu čeličnu traku.
Kositar se moţe nanijeti potapanjem čelične trake u

rastopljeni kositar, a proizvod se naziva toplokositreni bijeli
lim. Drugi način nanošenja kositra je elektrokemijski,
kada se proizvede elektrolitički bijeli lim.
Kao što je već naznačeno, za proizvodnju metalne ambalaţe se

koristi toplokositreni bijeli lim ili elektrolitički bijeli lim. Zbog
značajne razlike u kvaliteti i cijeni danas se za te namjene
koristi u najvećoj mjeri elektrolitički bijeli lim.
38
Proizvodnja kromiranog lima
Proizvodnja kromiranog lima je u principu ista kao i proizvodnja

bijelog elektrolitičkog lima. Umjesto kositra se na čeličnu
traku nanosi sloj kroma.
D C
B
A
Na površini čelične osnove (A) nalazi se sloj metalnog kroma

(B), mase od 18,3 do 54 mg/m2 (debljine od 2,5 do 7,6 nm), na
koji se nanosi konverzijski (pasivacijski) sloj oksida kroma (C)
mase oko 10 mg/m2 (debljina 5 nm). Kao i kod bijelog lima,
površine kromiranog lima su zaštićene slojem ulja (D) mase oko
2,2 mg/m2 (debljina 2,54nm).
39
Proizvodnja aluminijskog lima
Aluminijski lim za izradu ambalaţe proizvodi se hladnim

valjanjem od aluminija čistoće najčešće 99,5% i od legura
aluminija s manganom i/ili magnezijem.
Aluminij je vrlo podloţan kemijskim reakcijama, ali su oksidi

aluminija kompaktni, što čini aluminij otpornim prema koroziji.
Iako je aluminij otporan na atmosferske utjecaje, radi

povećane otpornosti prema upakiranom sadrţaju, na
ambalaţnim materijalima od aluminija se elektrokemijskim ili
kemijskim postupcim formira oksidni, a češće kromatni ili
fosfatni konverzijski (pasivacijski) sloj.
40
Zaštitne prevlake
Zbog moguće interakcije sa sadrţajem, unutarnja strana

metalne ambalaţe mora biti na odgovarajući način zaštićena. Iz
tog se razloga buduće unutarnje površine ambalaţe obično
lakiraju specijalnim lakovima.
Što se tiče količine laka, uobičajeno je tzv. jednostruko

lakiranje (u prosjeku na kvadratnom metru nalazi se 4-6 g
osušenog laka) i dvostruko lakiranje (kada se nalazi 8-12 grama
suhog laka/m2lima).
Razlog veće debljine laka, odnosno dvostrukog lakiranja je

potpuno prekrivanje metalne osnove te izbjegavanje, što je
moguće više, nepoţeljnih korozijskih pojava. 41
Grafička obrada
Zbog zaštite od korozije, a istovremeno i zbog obaveznog

deklariranja upakiranog proizvoda, kao i zbog reklamno -
prodajne funkcije, vanjska strana metalne ambalaţe moţe se
grafički obraditi (litografija).
Prilikom grafičke obrade bojom se prekrivaju sve vanjske

površine limova za proizvodnju poklopaca, zatvarača i
dvodijelnih limenki, odnosno kod limova za izradu omotača
trodijelnih limenki sve površine, osim površine predviđene za
oblikovanje uzduţnog spoja.
42
VRSTE I OBLICI METALNE AMBALAŢE, PROIZVODNJA I

PRIMJENA
Metalna ambalaţa se proizvodi od čelika i aluminija
prilagođenih oblika, a kao pomoćni metali se koriste kositar,
krom i olovo. Metalna ambalaţa raznih oblika, dimenzija i
namjena proizvodi se od:
- Crnog lima ,- bijelog lima ,- kromiranog lima ,- aluminijskog

lima ,aluminijskih rondela.
Metalni limovi i rondele se najčešće koriste za izradu limenki,

poklopaca za staklenke, zatvarača za boce, metalnih tuba,
kanti i bačvi te za izradu cisterni i kontejnera.
43
Limenke
Limenke su čvrste metalne posude, najčešće namijenjene
hermetičkom pakiranju proizvoda. Limenke se izrađuju od
bijelog lima, kromiranog ili aluminijskog lima. One su definirane
kapacitetom, konstrukcijom, poprečnim presjekom, oblikom i
posebnim svojstvima.
S obzirom na konstrukciju, limenke mogu imati dno, omotač i
poklopac kao osnovne elemente i tada su to trodijelne limenke ,
a mogu biti i dvodijelne , kada dno s omotačem čini jedan
element, a poklopac predstavlja drugi element limenke.
Prema obliku razlikuju se: cilindrične limenke i konusne limenke
44
Proizvodnja trodijelnih Limenki
Trodijelne limenke se sastoje od tri osnovna dijela: omotača,

dna i poklopca.
Prvo se proizvode omotač i poklopac, odnosno dno, a potom se
omotač spaja s dnom.
Proizvodnja poklopaca se odvija u nekoliko faza i to:
- isijecanje kruţnog isječka iz lima ,- oblikovanje poklopca
prešanjem kruţnog isječka , - oblikovanja prirubnice ,
- nanošenje brtvene mase , - sušenje brtene mase.
Omotači za limenke se mogu proizvoditi lemljenjem ili
zavarivanjem. Redoslijed operacija ovisi o načinu oblikovanja.
45
Dvodijelne limenke
Dvodijelne limenke se sastoje od dva dijela. Omotač i dno
limenke čine jedan dio dobiven postupkom izvlačenja iz lima ili
rondele, dok je drugi dio poklopac.
Zbog načina proizvodnje omotač je bez pojačanja i bez

uzduţnog spoja.
Takve limenke najčešće se izrađuju od aluminija ili bijelog lima.

Mogu se proizvoditi i od kromiranog lima, ali je to rjeđi slučaj.
Omotač i dno limenke proizvode se u jednom ciklusu postupkom

izvlačenja. Dubokom izvlačenju prethodi rezanje kruţnog
isječka iz lima, a u istom procesu se oblikuje i prirubnica
omotača. 46
Shematski prikaz proizvodnje dvodljelnih limenki
1 - rezanje kruţnog isječka iz
lima
2 - duboko izvlačenje limenke u
tri faze, oblikovanje dna
limenke
3 - ureĎivanje ruba limenke,
odmašćivanje, lakiranje vanjske
površine limenke, stablllzacija
(sušenje laka)
4 - grafička obrada, stabilizacija
(sušenje laka), oblikovanje grla
limenke
5 - lakiranje limenke s unutarnje
strane, stabilizacija limenke
(sušenje laka), pakiranje
47
Primjena limenki
Hermetički zatvorene limenke su nepropusne za plinove,
vodenu paru, elektromagnetska zračenja (200 - 750 nm) te za
mikroorganizme iz okoline.
Ta ambalaţa je pogodna za termičku obradu upakiranog
sadrţaja i zbog toga se koristi za izradu konzervi postupcima
pasterizacije i sterilizacije.
U metalnu ambalaţu mogu se pakirati sve vrste prehrambenih
proizvoda, od tekućih do onih čvrste konzistencije.
Za proizvodnju konzervi omotač, dno i poklopac limenki moraju
biti od istog materijala.
Za pakiranje proizvoda koji se termički ne obrađuju, kao i za
pakiranje "suhih" namirnica, limenke mogu biti od bijelog ili
kromiranog lima, a poklopac (lakootvarjući) od aluminijskog 48
lima.
49
poluzatvorene limenke - od bijelog lima
50
zatvorene limenke – od bijelog i aluminijskog lima
51
limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice

; od bijelog i aluminijskog lima mogu biti šavne i
bešavne
;dna i poklopci moraju biti elastični
52
Poklopci izatvarači
Staklenke, a u posljednje vrijeme i neke ambalaţne jedinice od
polimernih materijala istog oblika, zatvaraju se poklopcima
izrađenim od metala. Isto tako se i boce od stakla (a nekad i od
polimernih materijala) zatvaraju metalnim zatvaračima.
Poklopci i zatvarači se proizvode od limova postupkom

izvlačenja, u principu isto kao i dvodijelne limenke. U sljedećoj
fazi se oblikuju rubovi poklopaca i na kraju se u ţlijebove
nanosi masa za brtvljenje i suši ili se postavljaju ulošci i
podlošci.
53
Poklopci za staklenke
Ovisno o obliku grla staklenke, koriste se različiti poklopci. Za

sve poklopce, bez obzira na oblik i konstrukciju,
karakteristično je da imaju masu za brtvljenje koja osigurava
nepropusnost (hermetičnost) zatvorene staklenke. Najčešće
korišteni poklopci su:
- twist off
- pano-T
- omnia (alupo)
- pano
-p. T.
-silavac i pry off poklopci
54
Twist off poklopci
Twist off poklopce karakteriziraju zupci s unutarnje strane
donjeg dijela poklopca.
Ovisno o promjeru i tehničkoj izvedbi grla staklenki, ti poklopci
mogu imati četiri, šest ili osam zubaca, pravilno raspoređenih
po unutarnjem opsegu.
Masa za brtvljenje se nalazi s unutarnje strane u ţlijebu
poklopca i nalijeţe na gornju površinu grla zatvorene staklenke.
Pano poklopci
Pano poklopci se danas vrlo malo koriste. Ono malo što se
upotrebljavaju, koriste se za zatvaranje staklenki velikih
promjera.
55
P.T. poklopci
P.T. (Press-on Twist ojf) poklopci su izrađeni od lakiranog
bijelog ili kromiranog lima. Za razliku od svih ostalih poklopaca,
masa za brtvijenje nanesena je s unutarnje strane u ţlijebu
poklopca na tjemenu i s bočne strane. Masa za brtvljenje na
bočnoj unutarnjoj strani poklopca osigurava zatvaranje
staklenke. Pripada skupini nedišućih poklopaca
Zatvarači za boce
Ovisno o obliku grla boce, koriste se različiti zatvarači. Za sve
zatvarače karakteristično je da imaju masu za brtvljenje koja
osigurava nepropusnost (hermeričnost) zatvorene boce.
Najčešće korišteni metalni zatvarači su:krunski zatvarač ,
aluminijski navojni zatvarač, twist off zatvarač , plitki
aluminijski zatvarač . 56
Primjena poklopaca i zatvarača
Poklopci se koriste za zatvaranje staklenki, a zatvarači za

zatvaranje boca. Zatvaranjem poklopcima i zatvaračima se
postiţe nepropusnost (hermetičnost) staklene ambalaţe.
Krunski zatvarači osiguravaju hermetičnost ambalaţe:
"običnih" (nepasteriziranih ili pasteriziranih) i gaziranih pića u
staklenim bocama.
Za iste namjene mogu se koristiti i aluminijski navojni zatvarači
Twist off poklopci i zatvarači osiguravaju nepropusnost
(hermetičnost) staklenki i boca pod atmosferskim tlakom i pod
vakuumom.
Plitki aluminijski zatvarači se koriste za zatvaranje tekućina u
boce pod atmosferskim tlakom. 57
krunski čep čep s navojem
58
Pano-T i omnia (Alupo) poklopci osiguravaju nepropusnost
(hermetičnost) staklene ambalaţe u koju su pakirani termički
obrađeni proizvodi.
Kante
Kante su čvrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i
skladištenje motornih ulja, smola, boja, lakova, razrjeđivača i
sličnih kemijskih proizvoda (tekućina), kao i za pakiranje i
skladištenje jestivih ulja, masti i drugih prehrambenih
proizvoda.
Kante mogu biti:
- četvrtaste s navojnim grlom (manje, veće, visoke)
- četvrtaste s koničnim grlom ,- četvttaste s usadnim
poklopcem ,- okrugle s usadnim poklopcem
- okrugle s preklopnim poklopcem ,- okrugle s grlom 59
- okrugle s ekscentričnim poklopcem.
Poklopac za kante moţe biti: zatvoren kruţnim spojem s
navojnim grlom , zatvoren kruţnim spojem s koničnim grlom ,
zatvoren kruţnim spojem s usadnim poklopcem ,preklopni .
Ovisno o namjeni i dimenzijama, kante se proizvode od crnog i
bijelog lima.Unutarnja strana (u kontaktu sa sadrţajem) moţe
biti nelakirana ili lakirana, vanjske strani mogu biti nelakirane,
lakirane ili grafički obrađene.
Bačve
Bačve su čvrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i
skladištenje nafte naftnih derivata, mineralnih ulja i ulja za
jelo, odnosno, tehničkih i jestivih masti. One mogu biti:
teške (za naftu), poluteške (za naftu), lake (za naftu i ulja za
jelo) , lake (za čvrste masnoće).
60
61
Metalne tube
Tube su fleksibilna, nepovratna, prodajna ambalaţa. One imaju
cilindrično tijelo koje na gornjem dijelu naglo prelazi u kratki
vrat, na čijem se kraju nalazi grlo s malim otvorom kroz koji
"izlazi" upakiran sadrţaj. Uglavnom je taj otvor zatvoren
aluminijskom membranom, koja se mora prije prve upotrebe
probušiti.
Za zatvaranje tuba danas se skoro isključivo upotrebljavaju
zatvarači od plastičnih masa.
Primjena metalnih tuba
Metalne tube se najviše koriste za pakiranje pastoznih
prehrambenih i drugih proizvoda.
Metalne tube se najviše koriste za pakiranje pastoznih
prehrambenih i drugih proizvoda.
62
Ostali oblici metalne ambalaţe
Pored do sada navedenih oblika metalne ambalaţe, proizvode se
i aerosoli .
To su čvrste metalne posude posebne

konstrukcije, koje se koriste za pakiranje
tekućih sadrţaja pod tlakom.
Ambalaţa za aerosole moţe biti trodijelna ili
dvodijelna, kao i limenke, i sastoji se od dna (A),
omotača (B) i poklopca (C). Poklopci aerosola na
sredini imaju ventil niskog pritiska (D), na koji
se nastavlja dovodna cijev (E) koja dopire do
dna doze.
63
64
Primjena aerosola
Aerosoli se koriste za pakiranje tekućih sadrţaja pod tlakom.
Najčešće se koriste za pakiranje kemijskih, kozmetičkih i
farmaceutskih proizvoda, ali relativno rijetko sluţe i za
pakiranje prehrambenih proizvoda (šlag i kreme), odnosno
nalaze primjenu svugdje gdje postoji potreba za fino
dispergiranom robom.
65
INTERAKCIJA AMBALAŢE I SADRŢAJA
Ovisno o kemijskom sastavu, a najčešće o pH vrijednosti, neke

namirnice u cjelini ili samo neke njiihove komponente mogu
kemijski reagirati s metalnom ambalaiom.
To se prije svega odnosi na interakciju komponenata namirnice
s metalnom osnovom (ţeljezo, kositar i aluminij).
Hoće li doći do ovih reakcija i kojim intenzitetom će se
odvijati, ovisi o mnogo faktora. Neki od njih su: vrsta i
kvaliteta ambalaţe, kemijski sastav namirnice, prisutnost kisika
u ambalaţi, uvjeti skladištenja i drugi nedovoljno poznati
faktori.
Kao posljedica kemijskih reakcija dolazi do nastajanja
"metalnih" spojeva koji mogu dovesti do gubitka prvobitne boje
proizvoda ili do pojave nekarakterističnog okusa.
66
Da bi se ta pojava spriječila ili u najvećoj mjeri umanjila,
limenke se proizvode od bijelog lima.
Općenito svaka namirnica sadrţi u sebi određenu prosječnu
količinu metala.
Propise koje je izdala FAO-WHO,(Organizacija ujedinjenih
naroda za hranu i poljoprivredu-Svjetska zdravstvena
organizacija) odnose se uglavnom na količine teških metala i na
njihovu gornju granicu.To su norme određene za pojedine
metale i za sumu svih metala.
Ambalaţa mora biti takve kvalitete, kad se tiče interakcije sa

upakiranim namirnicama,da koncentracije metala nastalih
interakcijom ne prelaze max.dozvoljene vrijednosti.
67
__________________________Staklena ambalaţa
STAKLO
Uobičajeno je da se staklom naziva tvar anorganskog porijekla
, amorfne strukture koja uslijed postepenog povećanja
viskoznosti poprima svojstva čvrstog tijela, pri čemu je proces
reverzibilan.
U kemijskom smislu, staklo predstavlja smjesu silikata te
alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida.
Ovisno o dominantnim sastojcima, staklo se moţe podijeliti na
nekoliko skupina.
Natrijevo staklo je silikat natrija i kalcija pribliţnog sastava
Na20 - CaO - 6 Si02. Kao i druge vrste, i to staklo obično
sadrţi i manje količine drugih oksida, kao što su magnezijev
oksid i aluminijev oksid koji potječu iz nedovoljno čistih
prirodnih sirovina. 68
Olovno staklo sadrţi oksid ka1ija, oksid olova (II) i silicijeva
dioksida u različitim odnosima. Olovno staklo se lako topi i
mekše je od natrijeva stakla. Najvaţnije mu je svojstvo velik
indeks loma svjetla, zbog čega se upotrebljava kao optičko
staklo za izradu leća.
Aluminosilikatno staklo, osim natrijeva oksida, kalcij eva oksida
i silicijeva dioksida, sadrţi još do 10% aluminijeva oksida.
Obično sadrţi i nešto K20. Budući da sadrţi aluminijev oksid, to
je staklo vrlo otporno na vodu i kiseline, teško se topi i vrlo je
tvrdo.
Kvarcno staklo je najjednostavnije po sastavu; sastoji se od
čistog silicijeva dioksida.Odlikuje se izvanredno visokim
talištem (iznad 17000C), podnosi visoku temperaturu,
69
SVOJSTVA STAKLA,
S aspekta proizvodnje i upotrebe staklene ambalaţe posebno

su vaţna fizičkomehanička, termička, optička i kemijska
svojstva stakla.
Fizičko-mehanička svojstva
Prema načinu djelovanja sila koje mogu utjecati na staklo, ono
raspolaţe određenom otpornošću na udar, kidanje, pritisak,
savijanje i sl.
Staklo je krti materijal, podloţan mehaničkom razaranju -
lomu.
Krtost stakla se ocjenjuje prema njegovoj otpornosti na udar.
Jačina na kidanje predstavlja minimalno naprezanje koje
dovodi do lo ma stakla. 70
Termička svojstva
Od termičkih svojstava stakla značajne su: toplinska
vodljivost, termičko širenje i postojanost stakla prema naglim
promjenama temperature.
Optička svojstva
Od optičkih svojstava stakla najveću paţnju zasluţuje
propuštanje svjetla i boja stakla. Staklo se ubraja u prozračna
tijela.
Kemijska svojstva
Stakla pripadaju skupini vrlo postojanih i inertnih materijala.
To znači da su komercijalna stakla otporna na djelovanje vode,
kiselina (izuzev f!uorovodične), alkalija, soli, alkohola i drugih
organskih otapala. 71
OPĆA TEHNOLOŠKA SHEMA PROIZVODNJE STAKLENE
AMBALAŢE
Opća tehnološka shema proizvodnje svih vrsta staklene
ambalaţe moţe se prikazati sljedećim fazama:
-priprema sirovina
-transport homogenizirane smjese sirovina do staklarske peći i
njeno taljenje
-proces dovođenja na temperaturu i viskoznost pogodnu za
oblikovanje
-proces oblikovanja
-proces odhlađivanja
-kontrola kvalitete staklene ambalaţe
-pakiranje i skladištenje.
72
Svojstva staklene ambalaţe
Za proizvodnju staklene ambalaţe za potrebe prehrambene
industrije, prema vrijedećim standardima, koristi se staklo
III. hidrolitičke skupine, iako neki proizvođači staklene
ambalaţe za tu namjenu proizvode staklo veće kemijske
postojanosti.
Zbog svoje prozirnosti, posebice bezbojnog stakla, korisnik
odnosno kupac vidi upakiranu namirnicu.
Staklena ambalaţa ne propušta vodenu paru i plinove, te je
pogodna za pakiranje namirnica osjetljivih na kisik, kao i za
namirnice koje sadrţe lako hlapive komponente.
Staklene boce su otporne na unutarnji pritisak
Kao mane staklene ambalaţe treba istaknuti: krrost, masu i73
dosta loše iskorištenje skladišnog i transportnog prostora.
ASORTIMAN STAKLENE AMBALAŢE
Prema obliku, primjeni i načinu proizvodnje, asortiman staklene
ambalaţe vrlo je raznovrstan. S obzirom na to da je staklenu
ambalaţu potrebno zatvoriti, razlikuje se staklena ambalaţa s
uskim i širokim grlom.
Iako nije strogo definirano, uobičajeno je da se staklenom
ambalaţom s uskim grlom smatraju jedinice čiji unutarnji
promjer grla nije veći od 40 mm. Ta ambalaţa uglavnom je
poznata pod nazivom boca.
Staklena ambalaţa sa širokim grlom obuhvaća proizvode
poznate pod nazivom staklenka, čiji je unutarnji promjer veći
od 40 mm. Za isti oblik ambalaţe koristi se i kolokvijalni naziv
"tegle' .
74
Boce
Boce su obično cilindričnog oblika, ali mogu imati i ovalni ili
četvrtasti poprečni presjek.
Gornji dio tijela im se suţava prelazeći postepeno u vrat boce.
Vrat boce moţe biti duţi ili kraći, a na njegovom se kraju nalazi
grlo s otvorom.
Umjesto standardnih papirnih ili plastičnih etiketa, na staklo
se mogu pomoću posebne metode tiska nanositi grafički
elementi.
Što se tiče asortimana boca, moţe se reći da postoji jako velik
broj boca koje se međusobno razlikuju po obliku, volumenu i
primjeni.
Volumen boca se kreće od nekoliko mililitara do nekoliko litara.
Iako je načelno rečeno da je grlo boca manje od 40 mm
75
Zatvaranje boca
Iako nije strogo definirano, uobičajeno je da se sredstva za
zatvaranje boca nazivaju zatvaračima.
Za zatvaranje boca upotrebljavaju se zatvarači različite
konstrukcije, proizvedeni od različitih materijala.
Zatvarač pomaţe da se u potpunosti sačuva količina i kvaliteta
upakiranog sadrţaja.
Grlo boce mora biti prilagođeno načinu zatvaranja i
konstrukciji samog zatvarača.
Prema konstrukciji i načinu zatvaranja, zatvarači za boce mogu
se svrstati u:
1.zatvarače koji ulaze u grlo boce (čepovi)
2.zatvarače bez navoja
3.zatvarače s navojem. 76
Tendencije u proizvodnji boca
U posljednje vrijeme staklenim bocama vrlo uspješno
konkuriraju boce od plastičnih masa i drugi suvremeni oblici
ambalaţe u koje se mogu pakirati tekuće namirnice i pića. Iz
tih razloga nastoje se ukloniti spomenute mane staklene
ambalaţe.
U tom smislu masi staklenih boca posvećuje se posebna paţnja.
Masa boce moţe se smanjiti i smanjenjem debljine dna i
stijenki te boljom raspodjelom staklene mase.
Sve se veća paţnja posvećuje i kemijskom sastavu stakla,
odnosno staklu s boljim mehaničkim svojstvima, jer boca od
takvog stakla moţe imati tanje stijenke, a samim time i manju
masu.
Velika paţnja posvećuje se i doradi oblikovanih boca.
77
Staklenke
Kao što je već naglašeno, staklenkama se obično nazivaju
ambalaţne jedinice koje su karakterizirane širokim grlom,
odnosno čiji je odnos visine i promjera otvora grla manji od 3.
Staklenke se koriste za pakiranje i čuvanje različitih
namirnica; najčešće za namirnice u polutekućem stanju,
nehomogenog sastava (kombinacija čvrstih komada u tekućem
mediju) ili u čvrstom stanju.
Prema primjeni načinu zatvaranja, a posebno prema zahtjevima
koji se postavljaju u pogledu učinkovitosti zatvaranja,
staklenke se mogu podijeliti u sljedeće skupine:
- staklenke za namirnice koje se konzerviraju toplinom
- staklenke za ostale namirnice.
78
79
Stroj za proizvodnju staklenih boca

80
Faze puhanja staklene boce na automatu za puhanje 81

________________________Polimerna ambalaţa
Polimerni materijali za izradu ambalaţe
Ambalaţa se u najvećoj mjeri izrađuje od plastomera (termo-
plasta), tj. polimernih materijala linearne i razgranate
strukture, topivih na povišenim temperaturama.
Oni se sastoje od jednog homogenog polimera (homopolimera)
ili od polimera koji u strukturi ima dvije ili više vrsta
ponavljajućih jedinica (kopolimera) i dodataka koji poboljšavaju
fizička i kemijska svojstva polimernog materija.
Od plastomera se za izradu ambalaţe najčešće koriste:
- polietileni (PE) ;- polipropilen (PP)
-homopolimeri i kopolimeri stirena [polistiren, (PS);
akrilonitril, (SAN); akrilonitril/butadien/stiren, (ABS)]
- poli(vinil-klorid), (PVC) ;- poli(viniliden-klorid), (PVDC)
-poliamidi (PA);poli(etilen-tereftalat (PET);polikarbonat (PC)82
Polietlien (polyethylene, PE)
Polietilen (PE) je najjednostavnija makromolekula ugljikovodika.

To je jedan od najpoznatijih i najvaţnijih polimera.
Industrijski se proizvodi polimerizacijom etilena.
Svojstva polietilena ovise o njegovoj strukturi, odnosno
uvjetima polimerizacije te o dodacima.
Prema načinu dobivanja razlikuju se dva osnovna polietilena:
polietilen dobiven pri niskom tlaku - naziva se polietilenom
visoke gustoće (High Density Polyethylene - PE-HD), dok se
polietilen dobiven pri visokom tlaku naziva polietilen niske
gustoće (Low Density Polyethylene - PE-LD).
83
Polietilen niske gustoće

Osnovni lanac polietilena niske gustoće (PE- LD) je u velikoj
mjeri razgranat . To je ţilav materijal, visokog modula
elastičnosti, masnog opipa i nepotpune prozirnosti
Polietilen visoke gustoće

Polietilen visoke gustoće (PE-HD) je uglavnom sastavljen od
makromolekula s linearnom strukturom , s vrlo malo kratkih
bočnih grana. Stupanj kristalnosti tog polietilena je najveći.
Ima veću tvrdoću i čvrstoću, krući je i kemijski otporniji od
polietilena niske gustoće.
84
Svojstva polietilena
PE proizveden postupkom pri niskom tlaku (PE-LLD) ima
stisnutu linearnu strukturu, dok su prisutni bočni lanci kratki i
nisu brojni.
Moţe se dobiti postupkom ekstruzije s puhanjem (blow
extrusion) ili ekstruzijom s lijevanjem (slit-die extrusion; film
easting). PE dobiven ekstruzijom s puhanjem ima mliječno
proziran izgled.
Zbog dobrih mehaničkih svojstava, kemijske postojanosti,
nepropusnosti za vodu i relativno niske cijene, polietilen je vrlo
cijenjeni tehnički materijal i ima veliku i vrlo raznoliku
primjenu.
Polietilen je podloţan degradaciji - starenju, pod djelovanjem
UV zraka i podlijeţe kemijskoj i tenničkoj oksidaciji. 85
Kopolimeri etilena : Etilen/vinil-acetat
Etilen lako gradi kopolimere s vinilnim monomerima.

Najznačajniji od njih je etilen/vinil-acetat, (EVAC), kopolimer
etilena s vinilacetatom.
Za proizvodnju ambalaţnih filmova koristi se EVAC kopolimer s
udjelom vinilacetata do 30%. EVAC je fleksibilniji materijal od
PE, ali je propusniji na vodenu paru i plinove.
Ima izvanrednu savojnu ţilavost (impact strength), a prozirniji
je od PE. EVAC je toplinski nestabilan materijal, ali je vrlo
stabilan pri niskim temperaturama.
Zbog izvanredne otpornosti prema lomu u mediju (stress
cracking) upotrebljava se za izradu ambalaţe za pakiranje
deterdţenata . 86
Kopolimeri etilena : Etilenvinil-alkohol
Etilen/vinil-alkohol (EVAL) se odlikuje izvanrednim barijernim
svojstvima prema plinovima, mirisima, otapalima itd.
Plastična ambalaţa koja sadrţi EVAL kao barijerni sloj u
velikoj je mjeri zamijenila tradicionalnu staklenu i metalnu
ambalaţu za pakiranje hrane.
EVAL smole su hidrolizirani kopolimeri vinil-acetata i etilena.
Vinil-alkoholna osnova posjeduje barijerna svojstva na plinove,
ali zbog svoje topivosti u vodi stvara poteškoće u proizvodnji.
Odlikuje ga i visoka mehanička čvrstoća, elastičnost i
površinska tvrdoća, visoki sjaj te izvanredna otpornost na
abraziju, masnoće i organska otapala. Od svih barijernih
materijala termički je najstabilniji.
87
Polipropllen (Polypropylene, PP)
Polipropilen (PP) je plastomer linearnih makromolekula.
Raspored bočnih metilnih skupina je pravilan i one se nalaze
uvijek na svakom drugom ugljikovom atomu.
Polipropilen se dobiva koordinativnom polimerizacijom propilena
uz prisutnost odgovarajućeg katalizatora.
PP je najlakši među vaţnijim plastičnim materijalima, . Zbog

visoke kristalnosti posjeduje visoku rasteznu čvrstoću, krutost
i tvrdoću .
Zbog visoke temperature tališta moţe se stetilizirati,
zadrţavajući i dalje visoku rasteznu čvrstoću. Pri niţim
temperaturama pokazuje izvjesnu osjetljivost.
Po svojstvima je polipropilen sličan polietilenu niske gustoće.
88
Vinili (Vinyls)
Najjednostavniji supstituirani olefini su oni kod kojih je svaka
etilenska skupina supstituirana. Ti monomeri se još
nazivaju"vinilnim" spojevima.
Poli(vinil-klorid) [Poly(vinyl chloride), PVC)
PVC je polimer koji sadrţi ponavljajuću jedinicu vinil-klorid,
[-CH2-CHCl-).
Svojstva polimera se lako mogu mijenjati tako da je danas
poznato izuzetno mnogo komercijalnih vrsta polimernih
materijala na temelju vinil-klorida.
PVC je bijeli do ţućkasti materijal bez mirisa i okusa. Teško je
zapaljiv i gasi se pri uklanjanju plamena, ne upija vodu i ima
dobra elektroizolacijska i druga svojstva.
89
Karakteriziran je dobrom tvrdoćom i sjajnošću te izvanrednom
otpornošću na vlagu i niskom propusnošću na plinove. To ga čini
pogodnim za pakiranje gaziranih pića, mineralne vode i jestivih
ulja.
Poli( vinil-klorid) je otporan na djelovanje jakih polarnih i
nepolarnih otapala (voda, mineraine kiseline, ugljikovodici). Nije
otporan na djelovanje srednje polarnih otapala.
Od njega se proizvode filmovi, prevlače se limene posude,
plastificiraju se papiri i kartoni, proizvodi se termooblikovana
ambalaţa, izrađuju se boce različitih oblika i dimenzija itd.
90
Polistiren (Polystyrene, PS)
Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula opće
molekulske formule [-CH2-CH(C6H5)-]n. Proizvodi se lančanom
polimerizacijom stirena [CH2=CH(C6H5)] po mehanizmu
slobodnih radikala.
Stiren je jedan od rijetkih vinilnih monomera koji gradi polimer
po svim mehanizmima lančane polimerizacije: pomoću slobodnih
radikala, kationskom i anionskom polimerizacijom.
Polimerizacijom stirena u masi dobiva se polimer velike
specifične mase (gustoće), velike prozirnosti i vrlo dobrih
elektroizolacijskih svojstava.
Polimerizacijom stirena u suspenziji proizvode se sve
komercijalne vrste polistirena, a to je i osnovni postupak za
dobivanje pjenastog (ekspandiranog) polistirena-stiropora. 91
Prerada i primjena polistirena
Polistiren je zahvalan za preradu i prerađuje se svim poznatim
postupcima prerade plastomera u području temperatura od 180
do 250°C.
Najčešći načini prerade polistirena su injektiranje,
ekstrudiranje i ekstruzijsko puhanje.
Polistiren (PS) i modificirani polistiren (PS-HI) najviše se
upotrebljavaju kao: - ambalaţa za pakiranje prehrambenih,
kozmetičkih, farmaceutskih i kemijskih proizvoda ;
- za izradu dijelova za različite aparate ;- za izradu predmeta
opće uporabe i dječjih igračaka.
Polistiren je termoplastični materijal dobrih svojstava kao što
su: prozirnost , dobro primanje boje i laka proizvodnja.
Posjeduje dobra mehanička svojstva, ali pri temperaturi ispod
100°C postaje neznatno krhak i omekšava. 92
Polistiren visoke ţilavosti
Polistiren visoke ţilavosti (PS-HI), koji se naziva i
modificiranim polistirenom ili polistirenom otpornim na udar,
dvofazni je sistem fino dispergiranih čestica elastomera
polibutadiena u polistirenu.
Za razliku od običnog polistirena, koji je tvrd i lomljiv
materijal, modificirani polistiren je ţilav i ima produljenje pri
kidanju od oko 15%.
Pogodan je za termooblikovanje, pri čemu se moţe postići
kontrolirana debljina stijenke i do vrlo tankih filmova.
Termooblikovanjem se izrađuju različiti oblici tuba, podloţaka,
čašica i drugih ambalaţnih oblika.
Materijal je pogodan za pakiranje mliječnih proizvoda
(vrhnja,jogurta, sira, maslaca, sladoleda, sokova, svjeţeg mesa,
93
jaja).
Ekspandirani (pjenasti) polistiren
Ekspandirani polistiren (PS-E) je polimerni materijal pjenaste
strukture i male specifične mase (gustoće).
Proizvodi se miješanjem polistirena s lako hlapljivim
tekućinama, koje zagrijavanjem naglo isparavaju i tako
ekspandiraju polistiren do ţeljene specifične mase i oblika.
Zbog dobrih izolacijskih svojstava ekspandirani polistiren ima
široku primjenu, naročito u građevinarstvu.
U velikoj se mjeri koristi i za izradu ambalaţe, prije svega
posuda i kutija (s pregradama za odvajanje proizvoda) za
zamrznute i ohlađene prehrambene proizvode, podloţaka za
svjeţe meso, ribu i dr.
Koristi se i za izradu zaštitne i dekorativne ambalaţe, posebno
za pakiranje lomljivih proizvoda. 94
Poliamidi , ( PA)
Poliamidi (PA) su plastomeri s karakterističnom amidnom
skupinom [-CONH- ] .
Amidne skupine ujedno povezuju i lance makromolekula jakim
vodikovim vezama, pa su poliamidi kristalasti plastomeri visoke
temperature topljenja i dobre otpornosti na razne vrste
otapala.
U čvrstom stanju je većina poliamida u djelomično kristalnom
stanju, stupnja kristalnosti od 30% do 50%.
Poliamidi se najviše upotrebljavaju kao tekstilna vlakna,
poznata pod komercijalnim nazivima najlon ili perlon .
Ti materijali se u znatnoj mjeri koriste i za izradu ambalaţe.
Ekstrudiranjem se proizvode filmovi, folije i crijeva, a od njih
ambalaţne jedinice. 95
Poliesteri (Polyesters, P)
Poliesteri se dijele na termoplaste i reaktivne plastične
materijale.
Termoplastični poliesteri
Poliesteri se sastoje od heterolančanih makromolekula s
ponavljajućim jedinicama koje karakterizira esterska [-COO-]
veza u glavnom lancu.
S obzirom na građu, svojstva i primjenu, razlikuju se sljedeći
poliesteri:- plastomerni poliesteri ;- alkidne i zasićene
poliesterske smole ;- nezasićeni poliesteri ;- poliesteri za
poliuretane.
Za izradu ambalaţe se koriste plastomerni (zasićeni,
aromatski) poliesteri.
96
Poli(etilen-tereftalat),PET
Među politereftalatima koji nastaju polikondenzacijom
aromatskih dikarbonskih kiselina s diolima, najvaţniji je poli
( etilen-tereftalat), (PET).
PET se najčešće prerađuje ekstruzijom, injektiranjem i
puhanjem, a postoji mogućnost prerade i drugim poznatim
metodama.
Metalizirani poliesterski film laminiran PVC filmom koristi se
za izradu ručnih torbica, cipela i dr.
Amorfni PET se koristi za izradu injektirane i puhane ambalaţe
različitih oblika i veličina (boce, tube i mnogi drugi oblici).
Zbog male mase, izvanredne prozirnosti, otpornosti na povišene
temperature , ta ambalaţa u velikoj mjeri zamjenjuje staklenu
ambalaţu. 97
Polikarbonati (Polycarbonate, PC)
Polikarbonati su poliesteri ugljične kiseline (H2CO3] s
dihidroksi spojevima.
Polikarbonati su bezbojni, prozirni i uglavnom amorfni
plastomerni materijali, kojima svojstva ovise o sastavu i građi
makromolekula i stupnju kristalnosti (do 40%).
Propusnost na vodenu paru i plinove mu je visoka te se mora
prevući odgovarajućom prevlakom ukoliko mu se ţele povećati
barijerna svojstva.
Zahvaljujući gotovo idealnim svojstvima, polikarbonati se mogu
koristiti za izradu ambalaţe, posebno one izloţene djelovanju
ekstremnih temperatura (zamrzavanje, sterilizacija), a od njih
se proizvodi i povratna ambalaţa za pakiranje tekućih
prehrambenih proizvoda (mlijeko, ulje, napitci). 98
Celofan (Cellophane)
Celofan je najpoznatiji ambalaţni materijal na osnovi celuloze.
On se proizvodi kemijskim tretmanom i regeneracijom celuloze.
Mnogim svojim svojstvima celofan je sličan plastičnim masama,
ali, za razliku od njih, zagrijavanjem ne prelazi u plastično
stanje pa se po tome ne ubraja u plastične mase.
Celofan se isporučuje u obliku izrezanih pravokutnih listova ili
namotan u obliku kalema.
Celofan je izvanredno proziran, glatke i sjajne površine, dobro
se grafički obrađuje, što je itekako značajno s aspekta
prodajne funkcije.
MS filmovi (celofan presvučen nitroceluloznim lakom) ima
široku upotrebu npr.za omatanje cigareta,konditorskih i
farmaceutskih proizvoda i kruha. 99
SVOJSTVA I PRERADA POLlMERNIH MATERIJALA
Svojstva polimernih materijala
Polimerni materijali se prerađuju s ciljem dobivanja proizvoda
ţeljenih oblika i svojstava.
Za izradu ambalaţnih materijala i ambalaţe najčešće se koriste
plastomeri.
Zagrijavanjem do temperature omekšavanja ili topljenja ne
mijenjaju kemijsku strukturu i njihova prerada predstavlja
samo reverzibilnu promjenu fizičkog stanja. Prerada
plastomera temelji se na njihovim mehaničkim, toplinskim i
reološkim svojstvima.
100
Proizvodnja ambalaţnih materijala homogene strukture
Najčešći postupci izrade ambalaţnih materijala homogene
strukture su ekstrudiranje i kalandriranje.
Ekstrudiranje
Ekstrudiranjem se proizvode tzv. beskonačni proizvodi,
odnosno proizvodi s neodređenom duljinom. Tim se postupkom
izrađuju cijevi, vlakna, crijeva, filmovi, folije i trake.
Ekstrudiranje podrazumijeva kontinuirano potiskivanje
zagrijanog i omekšanog (rastopljenog) polimernog materijala
kroz mlaznicu.
Ekstruder je osnovni stroj kod prerade polimernih materijala
tim postupkom.
101
102
Ekstruder
103
PE boca
PET boca
104
- namatanje ekstrudirane folije 105

Namatanje ekstrudiranog "balona"
106
- ekstrudiranje polimernog crijevnog filma
107
Kalandriranje (Calendering)
Kalandriranje je kontinuirani postupak proizvodnje beskonačno
dugih filmova, folija i traka propuštanjem omekšanog
polimernog materijala između sistema parova valjaka s
podesivim razmakom.
Tim postupkom se od plastomera danas prerađuju samo tvrdi i
meki PVC i kopolimeri vinil-klorida, vinil-acetata i celuloznog
acetata.
Postupkom kalandriranja se, pored proizvodnje filmova, folija i
traka, moţe i plastomerima oslojavati neka podloga, uglavnom
tkanina.
108
Stroj za kalandriranje 109

Izrada ambalaţe oblikovanjem vara
Filmovi i folije izrađeni od plastomera niskih temperatura
omekšavanja i prijelaza u termoplastično stanje lako se mogu
zataliti pri određenim uvjetima.
Kako bi se oblikovao var između dva sloja plastomera, oni
moraju biti u izravnom dodiru, mora im se dovesti dovoljna
količina energije (topline) i povećati temperatura do nivoa
prelaska u termoplastično stanje .
Nakon stapanja dvaju slojeva i oblikovanja vara homogene
strukture potrebno je što brţe odvesti višak topline i ohladiti
oblikovani var.
110
Termooblikovanje ambalaţnog materijala
Proizvodnja ambalaţnih jedinica je moguća oblikovanjem
polimernih mono- i višeslojnih materijala toplinom.
Postupak se temelji na zagrijavanju ambalaţnog materijala do
temperature prijelaza u rastaljeno stanje. U takvom se stanju
materijal, djelovanjem tlaka, vakuuma ili mehaničkim putem,
isteţe (razvlači) i poprima oblik kalupa.
Termooblikovanjem se mogu dobiti ambalaţne jedinice kosih,
ravnih ili zakrivljenih stranica, odnosno dimenzije otvora su
veće od dimenzija dna.
111
Primjena ambalaţnih materijala za omatanje
Omatanje stezljivim filmom
Danas postoje dva glavna tipa omatanja stezljivim filmom:
a) oblikovanje rukava i b) potpuno omatanje.
Kod metode oblikovanja rukava koristi se crijevni film s
uzduţnim šavom, koji je znatno duţi od proizvoda koji se pakira
Sl.A
Sl.B
Prolazom kroz tunel s vrućim zrakom krajevi filma se steţu oko
rubova proizvoda sl.B.
Omatanje stezljivim filmom pruţa jednostavniji i jeftiniji način
pakiranja u odnosu na klasične kartonske kutije.Vizuelni dojam
je privlačniji kod skupljajućeg omatanja. 112
Pakiranje prianjajućim filmom
Pakiranje prijanjajućim filmom provodi se metodom
vakuumskog oblikovanja, gdje sam predmet koji se pakira sluţi
kao kalup, a sam proces se odvija u sljedećim fazama:
proizvod koji se ţeli upakirati postavlja se na veliku poroznu
ploču ;plastični film se dovodi sa smotka i učvršćuje na okvir
iznad tako pripremljene ploče ;rezač odvaja film sa smotka, a
grijač se postavlja iznad filma ;film se kroz određeno vrijeme
zagrijava ;grijač se uvlači, a stol s plaštem i sadrţajem se
pomiče prema zagrijanom filmu ;vakuum se dovodi kroz poroznu
ploču uzrokujući povlačenje filma na proizvod i na ploču,
oblikujući tako čvrstu vezu ;tako upakirani proizvod se odmiče
i ostavlja da se ohladi ;ploča materijala se reţe na pojedinačna
pakovanja
113
termoskupljajući omoti
114
Mjehurasta ambalaţa (Blister packs)
Mjehurasta ambalaţa pojavljuje se na trţištu kao posljedica
razvoja samoposluţivanja i potrebe za novim načinom
prezentiranja robe s ciljem povećanja potrošnje.
U svom najjednostavnijem obliku mjehurasta je ambalaţa
sačinjena je od plastičnog filma koji je zarubljen (ljepilom,
toplinskim zataljivanjem ili zaklaman) na kartonsku podlogu.
Mjehurasta se ambalaţa dobiva tehnikom termooblikovanja
(vakuum ili pritiskom), a najčešće korišteni materijal je PVC.
115
Mjehurasta ambalaţa
116
Proizvodnja ambalaţe od polimernih materijala
Ambalaţa od polimernih materijala najčešće se proizvodi na

sljedeći način: - injektiranjem ;- ekstruzijskim puhanjem
- injekcijskim puhanjem ;- prešanjem ;- rotacijskim lijevanjem.
Injektiranje
Injekriranje je postupak dobivanja ambalaţe oblika i dimenzija
definiranih alatom.
Kao osnovni stroj za ovaj postupak proizvodnje ambalaţe
koristi se ekstruder, koji se u ovom slučaju naziva
ubrizgavalica .
117
- stroj za injekcijsko prešanje (brizgalica)
118
Ekstruzijsko puhanje
Puhanje je vrlo vaţan stepenasti postupak prerade plastomera,
namijenjen izradi šupljih tijela. Na ovaj se način mogu
proizvoditi zatvorena šuplja tijela (lopte, dječje igračke), ali i
otvorena (boce, posude, rezervoari), zapremine od nekoliko
cm3 do nekoliko m3 .
119
Puhanje - za proizvodnju boca i slične
ambalaţe
120
Injekcijsko puhanje
Tim se postupkom proizvode šuplji oblici, nepropusni ili malo
propusni na plinove, sjajnih površina i točno definiranih
dimenzija navoja grla, što omogućava kvalitetno zatvaranje
navojnim zatvaračima .
Proizvodi se upotrebljavaju za pakiranje lijekova i kozmetičkih
preparata, a na taj se način proizvode i boce različitih oblika i
dimenzija.
Postupkom injektiranja i puhanja prerađuje se polistiren, poli
( vinil-klorid), poliakrilonitril, polikarbonat, polipropilen i
poli( etilen-tereftalat ).
121
Shematski prikaz puhanja
- kalup za injekcijsko puhanje boca 122

- oblikovanje boce u kalupu
postupkom puhanja
strojevi za injekcijsko puhanje

123
Prešanje
Princip postupka prešanja se sastoji u punjenju alata

polimernim materijalom. Zatvaranjem alata uz djelovanje
pritiska i povećanjem temperature polimerni se materijal
prevodi u plastično stanje i zauzima prostor otvora alata.
Postupkom prešanja proizvode se ploče od plastomera (PE i PP),

relativno velikih debljina (do 3,0 cm), koje se koriste kao
pod1ošci za rezanje u prehrambenoj i drugim industrijama.
124
_________________Papirna i kartonska ambalaţa
PAPIR I KARTON
Papir je vlaknasta masa nastala preplitanjem vlakana, koja su
nastala mehaničkom ili kemijskom obradom sirovina biljnog
porijekla.
Papiri se razlikuju prema:
1.načinu dorade, obliku:
-papir u koturima
-papir u arcima
2.površinskoj obradi
-papir strojno glatki s dvije strane (strojnoglatki papir)
-papir strojno glatki s jedne strane jednostrano glatki papir)
-satinirani: mat, polumat i oštro
125
3.fazi proizvodnje:
-kemijskom procesu: sulfitni i sulfatni
-mehaničkom procesu: ručni, drvenjača, kaširani
4.kvaliteti površinske obrade i svojstvima:
-oplemenjeni
-neoplemenjeni
-satinirani
5.uporabljenim sirovinama za izradu:

-papir od krpa
-bezdrvni
-s primjesom drvenjače
-papir od slame srednje fini
-itd.
126
6.svojim karakterističnim svojstvima:
-obojeni
-vodonepropusni
-pergamin
-svilasti
-premazani
-natron
-itd.
7.svojoj namjeni:
-pisaći
-ukrasni
-tiskovni
-crtaći e.omotni
-indikatorski
-filter-papir
-itd.
127
Prema gramaturi papira postoji više podjela, npr:
a. papiri gramature od 150 g/m2
b.polukarton gramature od 150 do 250 g/m2
c. karton gramature od 250 do 400 g/m2
Sirovine za dobivanje papira i kartona
Pulpa
Pulpa, suspenzija celuloznih vlakana u vodi (papirna masa),je
sirovina za proizvodnju papira, kartona, ljepenke i sličnih
proizvoda.
- celuloza je dugolančani linearni polimer građen od velikog
broja molekula glukoze (prosječan stupanj polimerizacije iznosi
8000-10000).
128
Mehanička pulpa od drvenjača dobiva se drobljenjem drva
između rotirajućih brusnih kamena.
Tu se praktički iskorištavaju sva vlakna (celuloza i lignin) u
usporedbi s kemijskim postupcima gdje dolazi do većeg ili
manjeg otapanja lignina.
Hemijska pulpa.Postoje više kemijskih metoda, od kojih se

svaka temelji na izravnom ili neizravnom korištenju natrijeva
hidroksida. Lignin se oslobađa iz središnje lamele, pri čemu se
gotovo ne zahtijeva korištenje mehaničkih postupaka
izdvajanja. Priroda korištenih kemikalija utječe na svojstva
rezidualnog lignina i ugljikovodika.
129
Dobivanje papira
Papir se dobiva postavljanjem vrlo razrijeđene vodene
suspenzije vlakana, izrazito niske konzistencije (više od 99%
vode) na relativno fino tkano sito, gdje se ukloni više od 95%
vode.
Moderni postupak dobivanja papira čini beskonačno fino sito ili
nategnuta tkanina preko valjaka. Vodena suspenzija pulpe
provodi se preko ţičane mreţe.
Proizvodnja kartona zahtijeva duţe vrijeme sušenja i manju
brzinu.
Strojevi s dvostrukim sitima. Taj je postupak razvijen za
oblikovanje papira i kartona 1950-tih godina. Papirna traka
oblikuje se između dva sita za oblikovanje, a voda se uklanja
prvo prešanjem, a potom vakuumom. 130
PODJELA PAPIRA I KARTONA
Papir se dijeli u dvije glavne kategorije: fini papiri, uglavnom
dobiveni od izbijeljene pulpe (papir za pisanje, pokrovni papir) i
grubi papiri, uglavnom dobiveni od nebijeljene pulpe, koji se
koriste za izradu ambalaţe.
Kartonom se općenito nazivaju papiri gramature iznad 250

g/m2 (odnosno 220 g/m2 u Velikoj Britaniji).
Najjednostavniji tipovi jednoslojnih kartona načinjeni su od

100% izbijeljene kemijske pulpe i koriste se za pakiranje
hrane.
131
Natron papir
Natron papir se dobiva iz sulfatne pulpe. Ima široku primjenu
i često se laminira s drugim materijalima. Zaštićuje se voskom
koji se nanosi s jedne ili s obje strane.
Natron papir je izvanredno čvrst papir, a moţe se koristiti kao
izbijeljeni i neizbijeljeni papir.
Jedna strana papira je uvijek glatka, a druga hrapava, što
omogućuje dobru grafičku obradu i dobro lijepljenje. Glatka
strana je uvijek vanjska strana na valovitom kartonu, a hrapava
je unutarnja i lijepi se s valom.
Natron papir za izradu valovitog kartona izrađuje se u
gramaturama od 100 do 450 g/ m2. Proizvodi se u gramaturama
i od 7 do 8 g/m2 za specifične potrebe (primjerice za
omotavanje električnih ţica gdje sluţi kao izolator). 132
Voštani omotni papir
Voštani papir štiti upakirani sadrţaj od utjecaja vode i vodene
pare, povećavajući mu na taj način i rok uporabe. Proizvodi se
primjenom voštanih smjesa na različite tipove osnovnog
papira.
Papir otporan na masnoće
Papir otporan na masti upotrebljava se za zaštitu od migracije
ulja i masti iz upakiranog sadrţaja.
Za prevlačenje, tj. impregniranje, koriste se ugljikovodici, u
prvom redu parafin i mikrokristalni vosak koji imaju višu
temperaturu topljenja (63-90)C i plastičniji su.
Kako bi se postigla bolja nepropusnost na vodu i vodenu paru,
proizvode se i specijalni dvoslojni (dupleks) papiri. 133
Šrenc
Šrenc papir se izrađuje od nesortiranog odbačenog papira,
jeftinih sredstava za punjenje i neznatne količine celuloze.
Šrenc je uglavnom smeđe ili sive boje. Za izradu valovitog
kartona šrenc se proizvodi u gramatl.irama od 90 do 230 g/m2.
Upotrebljava se za izradu valovitog kartona i ravnih unutarnjih
slojeva. Po svojim svojstvima slabiji je za izradu vala od
poluceluloze.
Ako je izrađen s velikim postotkom celuloze i od sorti ranih
otpadaka natron papira, tada čak moţe biti bolji za izradu vala
od papira dobivenog od slame.
134
Bezdrvni papir
Bezdrvni papir je papir isključivo proizveden iz sulfitne
celuloze bez prirnjesa drvenjače.
Proizvodi se u gramaturama od 50 do 150 g/ m2. Izrađuje se
strojno gladak, satiniran, bijeli ili obojeni.
Najčešće se upotrebljava za tisak i pisanje, a manje kao
vanjski sloj na valovitom kartonu i to uglavnom za ambalaţu od
koje se zahtijeva odlična grafička obrada.
Superior papir
Omotni superior papiri su izrađeni od celuloze ili otpadnog

papira, i to u gramaturama od 60 do 125 g/ m2. Upotrebljava
se za izradu komercijalne ambalaţe od valovitog kartona i to
samo kao vanjski sloj koji zahtijeva grafičku obradu. 135
Sulfitni papir
Sulfitni papir dobiva se od sulfitne celuloze, a sastoji se od
različitih udjela sulfitne celuloze i drvenjače ili otpadnog
papira. Upotrebljava se bijeli ili obojeni, ovisno o primjeni.
Najčešće se izrađuje u omjeru od 70% sulfitne celuloze i
drvenjače i najviše 30% otpadnog papira, u gramaturama od 60
do 150 g/m2.
Pergamin papir
Pergamin papir je celulozni papir koji se dobiva obradom
sumpornom kiselinom.
Nepropustan je za masnoće i vodu, te nalazi svoju primjenu za
pakiranje proizvoda koji traţe ta svojstva nepropusnosti.
Upotrebljava se za izradu valovitog papira koji sluţi za
pakiranje konditorskih proizvoda (keksi, slatkiši, krhki
proizvodi osjetljivi na lomljenje).
136
VRSTE PAPIRNE AMBALAţE
Omoti i etikete
Oko 1660. godine papirna ambalaţa sluţi za omatanje lijekova i
duhana, a oko 1700. godine omataju se čavli i čajevi. Razvojem
strojne proizvodnje i litografije dolazi i do primjene etiketa,
koje se postavljaju na boce, kutije i limenke.
Obojeni papir, kojim su se umatali bomboni, pojavljuje se u
Parizu 1847. godine, dok su se kolači s čokoladnim preljevom
umatali u metalne folije (1840.).
137
Vreće-vrećice
Prva komercijalna izrada papirnih vrećica datira od 1844.
godine. Prvi stroj za izradu vrećica proizveo je 1852. Francis
Walle u Americi.
Ovisno o krajnjoj primjeni, postoji i niz različitih izvedbi
papirnih vreća. Veliku primjenu nalaze vreće izrađene od
bijeljenog i nebijeljenog papira, te smeđe vreće od natron
papira.
Vreće se razlikuju oblikom, dimenzijama, brojem slojeva (s
jednostrukim, dvostrukim ili višestrukim stijenkama).
Jednostruke vreće su jednostavne i ravne s uzduţnim šavom s

presavijenim i lijepljenim dnom. Vreće s višestrukim stijenkama
se uglavnom koriste za pakiranje praškastog sadrţaja i granula,
koji zahtijevaju veću zaštitu od kontaminacije 138
Oblikovanje dna kod otvorene

lijepljene vreće s bočnim naborima
Oblikovanje dna kod otvorene

lijepljene vreće
Oblikovanje f1eksibilnog dna

ljepljene vreće
139
vreće od natron papira 140

141
Sloţive kartonske kutije
Kako bi se izradila kartonska kutija, potrebne su četiri osnovne
komponente: karton, ljepilo, pojačivači uglova i poklopci.
Kutije mogu biti izrađene u bilo kojem obliku s različitom
izvedbom poklopca.Za izradu poklopca koristi se i polučvrsti
plastični materijali koji osiguravaju vidljivost proizvoda.
Prednost izrade sloţivih kutija je pogodnost, individualnost,
čvrstoća, višekratna uporabljivost te izvanredna zaštita
proizvoda.
Potrebna oprema za izradu kutija je minimalna i jeftina.
Sloţive prodajne kutije proizvode se od kvalitetnog kartona, a
najčešće se upotrebljava kromo-nadomjestak.
142
Sklopive kutije
Presavijeni karton predstavlja ambalaţu oblikovanu savijanjem,
rezanjem i preciznim označavanjem u svrhu dobivanja ţeljenog
oblika.
Takva se ambalaţa dobavlja od proizvođača u obliku ravne
ploče, prethodno ljepljene ili djelomično lijepljene te
savitljive, koja se potom slaţe, puni i zatvara na mjestu gdje se
provodi pakiranje .
Sklopivih kutija ima više vrsta, od kojih su najvaţnije kutije s
dodirnim vanjskim preklopcima, kutije s preklopnim vanjskim
preklopcima i kutije s navlakom.
143
Kroj i kutija s dodirnim

vanjskim preklopcima:
144
Kroj i kutija s dodirnim unutarnjim i vanjskim preklopcima
Kutija sa navlakom
145
Dvodjelna kutija
Teleskopska kutija
Sklopiva teleskopska kutija
146
Specijalna kutija sa odvojivim dnom i

poklopcem
Kutija sa sljepljenim poklopcima

147
Kutija s tri poklopca i jezičkom za zatvaranje
148
a) b)
a)Zatvaranje kutije s četiri poklopca
b)Rasklopna kutija s ušima za zatvaranje
149
Kombi kutije
Kutije proizvedene od papira ili kartona, spiralno namotane, u
kombinaciji s drugim ambalaţnim materijalima, kao što su bijeli
ili aluminijski lim ili plastične mase, nazivaju se kombi kutijama.
Te kutije su cilindričnog oblika, a po konstrukciji su dosta
slične limenkama pa predstavljaju prijelazni oblik ambalaţe.
U otvorene kombi kutije mogu se pakirati razni sipki proizvodi
kao što su kuhinjska sol, brašno, instant proizvodi i dr.
Poluotvorene kutije imaju dva dna, a na jednom od njih je otvor
čiji promjer je obično veći od polovice promjera kutije.
Zatvorene kombi kutije imaju dva dna od kojih je jedno
perforirano i postavlja se na kutiju tek nakon što se u nju
upakira sadrţaj.
150
Otvorena kombi kutija
151
PRIMJENA PAPIRNE I KARTONSKE AMBALAŢE
Papirna i kartonska ambalaţa nalazi široku primjenu u pakiranju
prehrambenih i niza drugih proizvoda.
Od prednosti svakako treba spomenuti mehaničku čvrstoću,
biodegradabilnost (a samim time i ekološku prihvatljivost
recikliranjem do 75%),jednostavnu grafičku obradu i nisku
cijenu.
Nedostatci papira i kartona su poroznost, slaba barijera na
kisik, ugljikov dioksid i vodenu paru, te gubitak arome i hlapivih
komponenti iz hrane.
Taj se nedostatak moţe ukloniti prevlačenjem voskom ili
polimernim materijalom, čime im se poboljšavaju barijerna
svojstva.
152
_________________Višeslojna ambalaţa
VRSTE AMBALAŢNIH MATERIJALA SLOJEVITE
STRUKTURE - LAMINATI
Ambalaţni materijali slojevite strukture na presjeku imaju

tačno definirane slojeve od različitih materijala.
Oni mogu biti izrađeni od više polimernih materijala i tada se
nazivaju višeslojnim polimernim materijalima, ili pak mogu biti
izrađeni od polimernih materijala i nekog drugog ambalaţnog
materijala (papira, kartona ili aluminija) i tada se nazivaju
kombiniranim ambalaţnim materijalima.
Ambalaţni materijali slojevite strukture dijele se na:

-folije
-trake
-ploče 153
Svojstva ambalaţnih materijala slojevite strukture
Ambalaţni materijali slojevite strukture potrebno je da

ispunjavaju sljedeće zahtjeve:
- osigurati oblikovanje i zatvaranje ambalaţe zataljivanjem

- poboljšati barijerna svojstva na plinove
- poboljšati barijerna svojstva na vodenu paru
- poboljšati barijema svojstva na elektromagnetska zračenja
(svjetlost i UV)
- poboljšati barijerna svojstva na aromatične tvari
- smanjiti masu po jedinici površine i debljinu, a time i masu
ambalaţe po jedinici upakiranog proizvoda.
154
Višeslojni polimerni ambalaţni materijali-dobivanje
Višeslojni polimerni materijali dobivaju se postupkom
koekstrudiranja i kaširanja, a ekstruzijsko oslojavanje je
relativno malo zastupljeno.
Koekstruzijom se mogu proizvesti višeslojni polimerni
ambalaţni materijali koji sadrţe dva ili više slojeva.
U proizvodnji se kao sirovine koriste plastomerni materijali
(granule, ljuskice, prah ... ).
Višeslojni polimerni materijal izlazi iz glave koekstrudera, a
vrlo se rijetko slojevi spajaju izvan glave ekstrudera.
Koekstrudirani višeslojni ambalaţni materijali sastavljeni su od

tri ili više, ali uvijek neparnog broja slojeva. Parni broj je
moguć jedino ako su dva susjedna sloja od istog plastornera.
155
Shematski prikaz koekstrudlranih ambalaţnlh materijala
156
Postupkom kaširanja proizvode se višeslojni polimerni i
višeslojni kombinirani ambalaţni materijali.
Kao sirovina za proizvodnju koriste se prethodno proizvedeni
polimerni ambalaţni materijali (monofilmovi, monofolije,
koekstrudirane ili kaširane folije), aluminijske folije, papir i/ili
karton.
Ambalaţni materijali za kaširanje mogu biti lakirani, tiskani,
metalizirani ili silikonizirani.
Za spajanje se koristi adheziv (ljepilo, vosak ili plastomer).
Prema tome, kaširanje se moţe smatrati postupkom dorade
prethodno proizvedenih ambalaţnih materijala.
Šematski prikaz kaširanog ambalaţnog

materijala 157
POSTUPCI PROIZVODNJE VIŠESLOJNIH AMBALAŢNIH
MATERIJALA
Višeslojni polimerni ambalaţni materijali se proizvode
postupcima koekstrudiranja, ekstruzijskog oslojavanja i
kaširanja, a višeslojni kombinirani materijali se dobivaju
postupcima ekstruzijskog oslojavanja, kaširanja, silikonizacije
ili metalizacije.
Lakiranjem i tiskanjem se poboljšavaju barijerna svojstva i
postiţu bolji vizualni učinci.
158
Koekstruzija
Koekstruzijom se naziva postupak izrade višeslojnih polimernih
materijala (folija i traka)pri čemu je više ekstrudera povezano
jednom mlaznicom (glavom) iz koje izlazi jedna ravna folija ili
folija u obliku crijeva odnosno ravna traka.
Koekstrudati su sastavljeni od više različitih slojeva.
Slično kao i kod postupka ekstrudiranja, linija za koekstruziju
se sastoji od ekstrudera (dva ili više), jedne glave (mlaznice ) i
dijela linije za prihvat koekstrudata
Koekstruzijom se mogu proizvoditi crijeva i ravni filmovi, folije
i trake.
Koekstruzija se kao postupak koristi za proizvodnju ambalaţnih
materijala poboljšanih svojstava. 159
Shematski prikaz linije za ravnu koekstruzlju 1, 2, 3 –

ekstruderi , 4 - mlaznica koekstrudera, 5 - valjak za hlađenje,
6- transportni valjci ,7 - uređaj za namotavanje
160
Ekstruzijsko oslojavanje
Pod ekstruzijskim oslojavanjem podrazumijeva se nanošenje
polimernog sloja na prethodno proizvedenu podlogu.
Taj se postupak najčešće koristi za oslojavanje papira i
tekstilnih podloga, ali i za oslojavanje filmova i folija od
polimernih materijala.
Postupak ekstruzijskog oslojavanja isti je kao kod ekstruzije

ravnog (lijevanog) filma, samo se u tom slučaju rastaljena masa
iz mlaznice sa širokim otvorom izlijeva na podlogu (papir,
tkanina ili polimerna folija), koja prelazi preko valjka za
hlađenje.
161
2
7
6
Shematski prikaz linije za ekstruzijsko oslojavanje

1-uredaj za odmotavanje podloge, 2-ekstruder,
3- mlaznlca sa širokim otvorom, 4-valjak za hlađenje, 5-
transportni valjci, 6-uređaj za uzduţno rezanje,
7 -uredaj za obradu površine, 8-uređaj za namotavanje
162
Kaširanje
Prethodno proizvedeni materijali (polimerni filmovi, aluminijska
folija, aluminijska tanka traka, aluminijska traka, papir i
karton) se mogu spojiti lijepljenjem.
Taj postupak proizvodnje višeslojnihmaterijala naziva se
kaširanje.
Ovisno o vrsti i svojstvima korištenog adheziva (ljepila),
postupci kaširanja se mogu podijeliti na:
1- suho kaširanje - koriste se ljepila otopljena u organskim
otapalima,2- suho kaširanje bez otapala - koriste se tekuća
ljepila bez otapala, 3 - mokro kaširanje - kao otapalo za
ljepila se koristi voda ,4- kaširanje voskovima - kao adhezivi se
koriste voskovi,5 - ekstruzijsko kaširanje - kao adhezivi se
koriste plastomeri. 163
Šematski prikaz postupka suhog kaširanja
1-uređaj za odmotavanje, 2-rezervoar za ljepilo, 3-valjak za

nanošenje ljepila, 4-tunel za sušenje i pollmerizaciju ljepila, 5-
uređaj za odmotavanje, 6-"kašir" valjci, 7-uređaj za
namotavanje
164
165
_________________Drvena ambalaţa
Drvo se ubraja u najstarije ambalaţne materijale. Danas se

manje koristi za proizvodnju transportne i skladišne ambalaţe,
a više za izradu papira i kartona. Za proizvodnju skladišne i
transportne ambalaţe koristi se obrađeno drvo.
U skladišnu ambalaţu se ubrajaju: bačve, burad i kace. U

transportnu se ambalaţu ubrajaju: sanduci, letvarice i košare,
a mogu se koristiti i bačve. Obrađeno se drvo moţe koristiti i
za ojačanje kartonske i slične ambalaţe, kao i za osiguranje
transporta lomljivih proizvoda. Poseban oblik drvene ambalaţe
predstavljaju palete.
166
SVOJSTVA DRVETA
Volumna (prostorna) masa drveta iznosi od 300 kg/ m3 do 1000
kg/ m3, što ovisi o vrsti drveta, odnosno strukturi drvene mase.
Drvo se ubraja u skupinu higroskopnih materijala. To se
svojstvo objašnjava afinitetom celuloze prema vlagi (vodi) te
prostornom građom drveta. U drvetu se uspostavlja ravnoteţni
udio vlage u odnosu na udio vlage u zraku, odnosno upija vodu
ako je potopljeno u nju. Drvo se lako suši, ali i lako bubri zbog
upijanja vode.
Gubitak vlage dovodi do skupljanja, a porast udjela vlage
(bubrenje) dovodi do širenja obrađenog drveta. Zbog toga
dolazi do deformacija obrađenog drveta, a nastale deformacije
mijenjaju oblik i kvalitetu izrađene ambalaţe.
167
VRSTE DRVETA ZA IZRADU AMBALAŢE
Drvo se obrađuje prema vrsti, kvaliteti i namjeni. Prema

namjeni se drvo obrađuje rezanjem i ljuštenjem. Prije obrade
se drvo namijenjeno izradi ambalaţe suši na 8% udjela vlage, a
rjeđe na 12%. Za proizvodnju krupne ambalaţe (bačve, burad,
kace) koristi se sastrugano i osušeno drvo (građa). Za izradu
pletenih košara koristi se nerasječeno ili rasječeno (cijepano)
pruće.
Za proizvodnju sanduka i letvarica raznih tipova koristi se
obrađeno drvo mekih lišćara. Ljuštenjem mekih lišćara se
dobiva furnirska traka debljine do 3,5 mm i potrebne širine.
Letvice su debljine do 12 mm i širine do 30 mm, a daščice su
debljine do 35 mm i širine veće od 40 mm. Daske su debljine
iznad 35 mm i širine iznad 40 mm. Furnirske trake, letvice,
daščice i daske za izradu ambalaţe sijeku se na potrebne 168
duljine.
OBLICI DRVENE AMBALAŢE ,Drveni sanduci
Prema izgledu i konstrukciji proizvode se sljedeće vrste drve-

nih sanduka:
- puni drveni sanduci
- letvasti drveni sanduci
- letvarice.
Izgled punog drvenog sanduka bez letvlca

Izgled punog drvenog sanduka s utorima
169
Puni drveni sanduk s čelnim letvicama
Puni drveni sanduk s čelnim i bočnim ojačanjima
Puni šivani letvasti sanduk kovani letvasti sanduk 170

Letvarice
Letvarice se ubrajaju u laku drvenu ambalaţu i proizvode se
od daščica i ljuštenog furnira spajanjem na odgovarajućem
rastojanju. One mogu biti otvorene i s poklopcem. Letvarice
se spajaju šivanjem, zakivanjem ili pletenjem. Kod šivanih
letvarica daščice ili furnir u plaštu mogu biti postavljene
horizontalno ili vertikalno.
Šivana letvarica Pletena letvarica

171
172
Drvene bačve, burad i kace
Ta ambalaţa relativno velikog volumena se proizvodi od dobro
osušenog i prethodno obrađenog kvalitetnog drveta.
Burad i bačve imaju karakterističan :zaobljen cilindrični oblik,

s najvećim promjerom na središnjem dijelu.
Pod buretom se podrazumijeva ambalaţa volumena do 1000 L,

a bačve su većeg volumena. 173
Svojstva drvene ambalaţe
Svojstva drvene ambalaţe uvjetovana su svojstvima sirovine,
odnosno dtveta.
O vrsti ambalaţe ovise fizička svojstva, prije svega nosivost,
odnosno maksimalna moguća upakirana masa.
Tako letvarice imaju manju nosivost od sanduka, letvasti
sanduci imaju manju nosivost od punih drvenih sanduka, dok
najveću nosivost imaju burad, bačve i kace.
Drvena ambalaţa osigurava potrebnu zaštitu upakiranih
proizvoda od djelovanja vanjskih sila (udara, pada ambalaţe i
sl.).
Burad, bačve i kace su nepropusne za tekućine jer upijanjem
drvo povećava volumen, odnosno bubri. U dodiru s tekućinom,
drvo nabubri i na taj način se burad, bačve i kace osiguravaju
od istjecanja sadrţaja.
174
175
176
177
Primjena drvene ambalaţe
Puni drveni i puni letvasti sanduci koriste se uglavnom za
pakiranje, transport i skladištenje praškastih,zrnastih,
granulastih i komadnih proizvoda koje treba u dovoljnoj mjeri
zaštititi od djelovanja vlage, vanjskih utjecaja i gubitka mase.
Letvarice se najviše koriste za pakiranje, transport i
skladištenje svjeţeg voća i povrća, dok se pletene košare
uglavnom koriste u domaćinstvima. Za pakiranje prehrambenih
proizvoda drveni se sanduci i letvarice koriste kao nepovratna
ambalaţa.
Burad se koristi kao skladišna i transportna ambalaţa za
tekuće proizvode, dok se bačve koriste isključivo kao skladišna
ambalaţa, osim u rijetkim slučajevima kada se koriste i za
transport. Kace se koriste za skladištenje prehrambenih
proizvoda u kraćem vremenskom 178
INTERAKCIJA AMBALAŢE I SADRŢAJA
Kod pakiranja čvrstih sadrţaja hrana je u izravnom kontaktu s

ambalaţom (sanduci i lervarice). Zbog toga ambalaţa s
unutarnje strane mora biti glatka, kako komadići drveta ne bi
prešli na/u upakirani sadrţaj. Ako se u tu ambalaţu pakira
svjeţe voće i povrće s velikim udjelom vlage, dolazi do
zaprljanja ambalaţe od oslobođenih sokova. Tako zaprljana
ambalaţa ne moţe se ponovno koristiti za iste namjene.
Kod pakiranja tekućina postoji mogućnost migracije

komponenata sadrţaja u ambalaţu i obrnuto. Najčešći je slučaj
prelaska obojenih i aromatičnih komponenti iz ambalaţe u
sadrţaj. To je slučaj kod odleţavanja vina i rakije i drugih
tekućina s velikim udjelom alkohola.
179
Palete,vrste paleta
Ovisno o izvedenim mjerama ambalaţnih jedinica i ukupnoj masi
tereta, palete mogu imati dimenzije umnoška modularne mjere.
Najviše se koriste palete, usklađene prema međunarodnim

standardima, dimenzija 1200 mm x 800 mm i 1000 mm x 1200
mm te se nazivaju EUR palete
180
Dvoulazna paleta Jednopodna paleta
Dvopodna paleta
Paleta s prepustom
181
Reverzibilna paleta Boks paleta
Stubna paleta
182
Učvršćivanje paletiziranog sadrţaja
Paletizirani se sadrţaj moţe učvrstiti čeličnim ili polimernim

(PET) trakama. Između trake i sloţenih kartonskih kutija mora
biti drveni ili kartonski podloţak, kako bi se onemogućilo
oštećenje kartonskih kutija pri stezanju traka. Trake se ručno
fiksiraju čeličnim spojnicama.
Jednostavniji način, koji istovremeno potpuno osigurava

kompaktnost palete sa sadrţajem i ne zahtijeva drvene ili
kartonske podloške,je omatanje skupljajućom plastičnom
folijom.
Omatanje se moţe provesti i ručno, ali je mnogo pouzdanije
pomoću uređaja za omatanje. Posljednji i najjednostavniji način
je navlačenje crijeva od termoskupljajućeg plastičnog
materijala (PE) i fiksiranje palete sa sadrţajem toplim zrakom.
183
ZNAĈAJ PALETIZACIJE
Značaj paletizacije je višestruk. Na paletu stane tri ili više

redova kartonskih kutija. Visina upakirane palete se moţe
podesiti kako bi se u potpunosti iskoristila korisna visina
transportnog sredstva slaganjem paleta jedne na drogu.
Palete standardnih dimenzija se mogu sloţiti tako da u
potpunosti iskoriste korisnu površinu transportnog sredstva.
Uz to, utovar paletiziranih sadrţaja traje znatno kraće nego
onih bez paleta, pa se postiţe i značajna ušteda vremena.
Fiksiranjem sadrţaja na palete omatanjem skupljajućom
folijom ili termoskupljajućim crijevom u značajnoj mjeri
osigurava robu od vlaţenja.
184
________________Spremnici
SPREMNICI
Pod spremnicima se podrazumijevaju specijalne otvorene ili

zatvorene ambalaţne jedinice koje se koriste za transport svih
vrsta, pa i prehrambenih proizvoda.
Volumen spremnika je iznad 1 m3. Spremnici se zbog svoje

konstrukcije lako pune i jednostavno prazne.
Spremnici se transportiraju kamionima, vagonima, brodovima i
zrakoplovima.
185
________________Spremnici
VRSTE SPREMNIKA
-Prema namjeni spremnici mogu biti univerzalni i specijalni.
-Prema volumenu spremnici mogu biti laki, srednji i teški.
-U odnosu na toplinsku propusnost spremnici mogu biti

izotermički i frigotermički.
-Spremnici mogu imati stalan oblik i tada su stabilni, ili pak

promjenjivi oblik, i tada su elastični ili sloţivi.
-Prema obliku spremnici mogu biti paralelopipedni, valjkasti i

posebnog oblika.
186
________________Spremnici
PRIMJENA I ZNAĈAJ SPREMNIKA
Spremnici se kao velike ambalaţne jedinice koriste za

kontinentalni i prekomorski transport na velikim udaljenostima.
Prednosti takvog načina transporta ogledaju se u sljedećem:
- spremnici se pune i prazne bez transportnog sredstva, koje
sluţi samo za prijevoz
- spremnici su unificirani i prilagođeni kamionskom,
ţeljezničkom i brodskom transportu
- lako se slaţu jedan pored drugog i jedan na drugi, pa je
prostor u transportnim sredstvima optimalno iskorišten
- kod pravilnog pakiranja u kontejner u najvećoj mjeri štite
upakiranu robu od djelovanja vanjskih utjecaja (fizičkih i
atmosferskih). 187
_________Metode pakiranja
VAKUUMSKO PAKIRANJE
Velik broj prehrambenih proizvoda potrebno je očuvati od

utjecaja kisika tokom skladištenja, što se moţe provesti na tri
načina: (1) evakuacijom zraka iz ambalaţe - vakuumsko
pakiranje; (2) zamjenom zaostalog zraka u ambalaţi, inertnim
plinom kao što je dušik i (3) pakiranjem u modificiranoj
atmosferi (MAP).
Kod prvog se načina prvo provodi evakuacija zraka, a zatim
punjenje proizvodom i zavarivanje unutar vakuumske komore.
Pakiranje mesa pod vakuumom je alternativa pakiraranju
svjeţeg mesa, pogodna za čuvanje proizvoda i do tri tjedna.
Kod pakiranja vakuumom, uklanjanjem zraka u ambalaţi

nepropusnoj za kisik, stvaraju se anaerobni/mikroaerofilni188
eko
sistemi.
ASEPTIĈNO PAKIRANJE
Aseptično pakiranje moţe se defnirati kao način punjenja

komercijalno sterilnog proizvoda u srerilnu ambalaţu koja se
hermetički zatvara unutar sterilnih uvjeta.
Pojam "aseptičan" upućuje na odsutnost odnosno isključenje
neţeljenih organizama iz proizvoda, ambalaţe i okoline, dok
pojam "hermeričan označava odgovarajuća mehanička svojstva
koja isključuju mogućnost ulaska mikroorganizama i/ili
permeaciju plinova i vodene pare u pakovanje.
Pojam "komercijalno sterilan" definira odsutnost
mikroorganizama koji se mogu razmnoţavati u hrani koja nije
čuvana ili distribuirana pri temperaturi hladnjaka.
189
Aseptično pakiranja primjena
Danas se aseptično pakiranje korisri u dva specifična
područja: a) pakiranje prethodno steriliziranih proizvoda
(primjerice mlijeko, puding, deserti, voćni sokovi, juhe, umaci) i
b) pakiranje nesterilnih proizvoda kako bi se izbjegla infekcija
mikroorganizmima (primjerice svjeţi proizvodi poput
fermentiranih mliječnih proizvoda).
Postoje tri glavna razloga za primjenu aseptičnog pakiranja: a)

primjena ambalaţe koja inače nije pogodna za sterilizaciju; b)
korištenje prednosti procesa sterilizacije pri visokoj
temperaturi i kratkom vremenu , i c) povećanje trajnosti
proizvoda pri normalnim uvjetima čuvanja.
190
Aseptično pakiranje,sistem pakiranja u limenkama,staklenkama
Za sterilizaciju limenki od sloţenih materijala, gdje spiralni

omot moţe biti načinjen od laminata koji sadrţi alufoliju,
plastiku ili papir, uz dodatak metalnih poklopaca, upotrebljava
se vrući zrak pri 143°C kroz tri minute.
Taj postupak osigurava sterilnost sa stajališta
mikroorganizama poput kvasaca, plijesni i nesporulirajućih
bakterija, što ga čini primjenjivim za pakiranje kiselih
proizvoda poput voćnih sokova i ostalih napitaka.
Staklenke se steriliziraju zasićenom parom pod tlakom ili

toplinom. Ukoliko se koristi toplina, potrebno je osigurati
produljeno hlađenje sa sterilnim zrakom, pri čemu se smanjuje
rizik od pucanja staklenki zbog termičkog šoka koji se javlja
prilikom punjenja hladnog proizvoda. 191
Aseptično pakiranje,sistemi pakiranja u plastenke,vrećice
Nakon postupka puhanja plastične boce prelaze u sterilnu
komoru, s lagano povećanim tlakom sterilnog zraka, te se u
okrenutom poloţaju steriliziraju raspršenim vodikovim
peroksidom (izvana i iznutra).
Kod ekstrudiranih boca sterilni se uvjeti osiguravaju puhanjem

sterilnim zrakom i termozataljivanjem u uvjetima koji
osiguravaju sterilnost unutrašnjosti spremnika.
Ambalaţni materijal za proizvodnju vrećica prolazi kroz

vodikov peroksid , nakon čega slijedi njegovo uklanjanje, a
materijal se potom suši i tretira UV zrakama. Od materijala se
koristi polietilen ili laminati, za proizvode s duţim vijekom
trajnosti.
192
Aseptično pakiranje,sistem pakiranja u čašice
Prethodno oblikovane čašice pomičnom trakom prelaze u

sterilni tunel gdje se obrađuju raspršenim (35%) vodikovim
peroksidom (35 mg za čašice volumena od 250 mL).
Nakon tri sekunde otopina se uklanja komprimiranim vrućim

zrakom pri maksimalnoj temperaturi od 400ºC, ovisno o
materijalu od kojeg su čašice napravljene.
Unutrašnjost čašice postiţe temperaturu od oko 70ºC, dovoljnu

za sterilizaciju površine i smanjenje zaostalog peroksida na
prihvatljivu vrijednost.
193
Aseptično pakiranje,sistem voluminoznog pakiranja
Komercijalna voluminozna aseptična pakiranja obuhvaćaju

volumene od 10 do 1000 L. Od ambalaţnih jedinica koriste se
metalne bačve ili vreće izrađene od laminata (sa slojem
aluminijske folije ili metaliziranog filma).
Postupak sterilizacije i punjenja bačvi odvija se u autoklavima

uz korištenje pare pri 690 kPa. Nakon uklanjanja pare za
sterilizaciju odzračivanjem, uvodi se vakuum u hermetički
zatvoreni autoklav kako bi se uklonio kondenzat. Sterilni
proizvod se, iz tanka s neznatno većim tlakom dušika, puni u
bačve, unutar autoklava pod vakuumom, pri temperaturi od oko
40°C. Hermetičko zatvaranje bačve provodi sejoš dok se nalazi
u autoklavu.
194
Sterilizacija materijala koji dolaze u kontakt s hranom
Ultravioletno (UV) zračenje valnih duljina od 250 do 280 nm

ima najučinkovitije djelovanje na destrukciju mikroorganizama
(tzv. UV-C područje), s optimalnim učinkom na 253,7 nm.
Sterilizacija se provodi još:IR-zračenjem,ionizirajućim

zračenjem gama zrakama,superzasićenom parom,vrućim
zrakom,vrućim zrakom i parom,ekstruzijom,hemijskim
postupcima:vodikovim peroksidom,peroctenom kiselinom,etilen
oksidom,
Najpouzdaniji način sterilizacije je nesumnjivo primjena vlaţne

topline u obliku zasićene pare.
195
AMBALAŢA ZA MIKROVALNE PEĆNICE
Pri proizvodnji hrane za mikrovalnu pećnicu vaţno je imati na

umu da mikrovalovi predstavljaju oblik energije koja se
manifestira kao toplina kod interakcije s materijalom, kao
rezultat jednog ili više mehanizama transfera energije.
Ambalaţni materijali mogu na tri načina reagirati na
mikrovalove: mogu prenijeti, reflektirati ili apsorbirati
zračenje.
U ambalaţne materijale transparentne za mikrovalove ubrajaju
se svi polimerni materijali koji se koriste za pakiranje hrane,
papir i staklo.
196
PAKIRANJE U KONTROLIRANOJ I MODIFICIRANOJ
ATMOSFERI
Komercijalna primjena kontrolirane atmosfere odnosi se
uglavnom na neke tipove proizvoda kao što su jabuke, kruške i
drugo voće i povrće.
U kontroliranoj i modificiranoj atmosferi (Modified

Atmosphere, MA) zajednička je smanjena koncentracija kisika
i povećana koncentracija ugljikova dioksida.
MA se razlikuje od CA u preciznosti kontroliranja parcijalnog
tlaka plina.
CA se uglavnom koristi za dugotrajnije skladištenje proizvoda
(primjerice nekoliko mjeseci za proizvode poput jabuka,
krušaka, kivija, kupusa), dok se MA primjenjuje tokom
transporta, u markentiškom lancu ili za kratkotrajno 197
skladištenje hrane.
Pakiranje svjeţeg i kuhanog mesa
Kod očuvanja mesa postoje dva glavna problema. Jedan
predstavlja rast bakterija, što se moţe spriječiti uvođenjem
najmanje 20% ugljikova dioksida. Taj plin inhibira bakterije
truljenja ukoliko je temperatura podešena između O°C i 2 °C.
Ovisno o prirodi proizvoda, odrţivost svjeţeg mesa iznosi
sedam i više dana.
Za pakiranje svjeţeg mesa upotrebljava se termooblikovana
ambalaţa izrađena od laminata PVC/PE, što daje dobru
kombinaciju svojstava tj. dobru barijeru na kisik te mogućnost
termozataljivanja.
Kuhano meso se pakira u atmosferi koja sadrţava smjesu
plinova: dušik/ ugljikov dioksid. Prednost takvog pakiranja u
odnosu na vakuumsko pakiranje je bolja prezentacija proizvoda
te olakšano rukovanje.
198
Pakiranje svjeţe ribe,sira
Svjeţa riba je osjetljiva na kvarenje, kako na mikrobiološko,

tako i na enzimsko.
Za pakiranje ribe korištene su različite kombinacije plinova:
a)80% CO2/20% O2 pri 3°C
b)40% CO2/30% N2/30% O2 pri temperaturi od O°C do 2°C.
Prisutnost kisika smatra se neophodnom za sprečavanje rasta
toksičnih anaerobnih mikroorganizama.
Kontrolirana atmosfera se često upotrebljava za pakiranje
sira. Odrţivost tvrdog sira upakiranog u PP film iznosi od 14 do
15 dana. Međutim, ukoliko se pakiranje provede u kontroliranoj
atmosferi, odrţivost se povećava i do 4 tjedna.
Meki sirevi se pakiraju u atmosferi dušika i ugljikova dioksida.

199
Pakiranje pekarskih proizvoda,kafe
Trajnost pekarskih proizvoda moţe se značajno produţiti ako
se pakiraju u modificiranoj atmosferi, pri čemu se kombiniraju
dvije metode:vakuumsko pakiranje i pakiranje u atmosferi
plina.
Vakuumskim se pakiranjem uklanja zrak iz ambalaţne jedinice i
zamjenjuje smjesom plinova, pri čemu je unutrašnji tlak
pribliţno jednak atmosferskom.
Kafa je proizvod koji se uvelike pakira u modificiranoj
atmosferi. Svjeţe prţena i samljevena kafa oslobađa ugljikov
dioksid, zbog čega se pakiranje kafe kombinira s modificiranom
atmosferom i upotrebom ventila koji omogućuje oslobađanje
nakupljenog CO2, ali i osigurava dobru barijeru na 02 koji bi
mogao uzrokovati oksidaciju kafe. 200
Pakiranje svjeţeg voća i povrća
Svjeţe voće i povrće nakon berbe još uvijek "diše" trošeći kisik
i otpuštajući ugljikov dioksid. Taj je proces poznat pod nazivom
respiracija.
Brzina respiracije se moţe smanjiti ukoliko se ograniči količina
kisika u pakovanju, što dovodi do smanjenja proizvodnje
energije odnosno do usporavanja sazrijevanja.
201
AKTIVNA AMBALAŢA
Pod pojmom "aktivna" ambalaţa definira se materijal koji je

konstruiran na način da otpušta aktivne komponente u hranu ili
ih apsorbira iz hrane s ciljem produljenja trajnosti ili
odrţavanja ili poboljšavanja uvjeta pakiranja.
Pod "inteligentnom" se ambalaţom podrazumijeva materijal koji
dolazi u dodir s hranom i koji ujedno ukazuje na stanje
upakirane hrane te daje informaciju o svjeţini proizvoda.
Aktivna ambalaţa stalno mijenja propusnost zbog
koncentracije različitih hlapivih tvari odnosno plinova u
zračnom prostoru pakovanja ili zbog dodataka antimikrobnih
tvari, antioksidansa ili drugih tvari koje odrţavaju dobru
kvalitetu proizvoda tokom skladištenja.
202
_________Zaštita okoliša
Ambalaţa i okoliš
Iskorištena ambalaţa čini velik dio čvrstog otpada u gradovima,

a nerijetko se moţe naći razbacana uokolo.
Ambalaţni otpad u visoko i srednje razvijenim zemljama čini po

volumenu oko 50%, a po masi oko 30% komunalnog otpada.
To je uvjetovalo početak razmišljanja o utjecaju odbačene

ambalaţe na okoliš. Početkom druge polovice XX. stoljeća
uveden je i općeprihvaćen pojam ekološke prihvatljivosti
ambalaţe.
Statistički podaci iz 2006. godine, pokazaju da ambalaţa

sudjeluje s 18% u kućnom otpadu, što predstavlja oko 3% po
masi i volumenu deponiranog otpada. 203
EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST AMBALAŢE
Pod pojmom ekološke prihvatljivosti ambalaţe definirani su

kriteriji procjene utjecaja iskorištene i odbačene ambalaţe na
okoliš.
Dominantno mjesto zauzima kriterij "samorazgradivosti”.
Uz navedeno, postoje i drugi kriteriji (mogućnosti reciklaţe,

dobivanja energije, zagađivanja okoliša naknadnom preradom
itd.).
Najprihvatljivija ambalaţa je ona izrađena od drveta kao
polazne sirovine (papirna, kartonska i drvena ambalaţa).
Nasuprot toj, odbačena polimerna ambalaţa okarakterizirana
je kao ekološki neprihvatljiva.
Staklena i metalna ambalaţa su dobile prolaznu ocjenu. 204
EKOLOŠKI BALANS AMBALAŢE
Kad je riječ o ambalaţi, s pravom se postavlja pitanje utjecaja

iskorištene i odbačene ambalaţe na okoliš.
S malim vremenskim odmakom od uvođenja pojma ekološke

prihvatljivosti uvidjelo se da okoliš narušavaju i svi procesi
proizvodnje i primjene ambalaţe, odnosno, da ambalaţa utječe
na okoliš u čitavom svom ţivotnom ciklusu.
Kako bi se zadovoljili navedeni zahtjevi, uveden je pojam
ekološkog balansa ambalaţe. On u sebi sadrţava dvije osnovne
skupine kriterija:
a)tehnološko-ekonomski kriteriji
b) kriteriji zaštite okoliša. 205
Kriteriji zaštite okoliša
Druga skupina kriterija (zaštite okoliša) sadrţi procjenu

utjecaja na okoliš:
- korištenja sirovina za proizvodnju ambalaţe

- procesa proizvodnje ambalaţnih materijala i ambalaţe
- procesa primjene ambalaţe (pakiranje)
- postupaka s iskorištenom i odbačenom ambalaţom.
Okoliš je u velikoj mjeri ugroţen i karakterom neizbjeţnog

zaostatka upakiranog sadrţaja u iskorištenoj i odbačenoj
ambalaţi.
U procesima dobivanja sirovina, proizvodnje, primjene
ambalaţe i prerade odbačene ambalaţe najveći zagađivač
zraka i vode je proizvodnja potrebne energije.
206
PROCJENA EKOLOŠKOG STATUSA AMBALAŢE
Postupak procjene ekološkog statusa ambalaţe odvija se:

a)primjenom tehnološko-ekonomskih kriterija ekološkog balansa
b)primjenom svih kriterija zaštite okoliša ekološkog balansa ili
primjenom kriterija ekološke bilanse i testiranjem samo nekih
od kriterija zaštite okoliša ekološkog balansa.
Na odabir moguće ambalaţe utječu:- vrsta proizvoda;- ţeljena

odrţivost upakiranog proizvoda;- postupci s upakiranim
proizvodom;-uvjeti čuvanja proizvoda do konačne upotrebe ;-
ekonomičnost primjene ambalaţe.
207
Povratna ambalaţa
Poboljšalnje ekološkog statusa moţe se postići višekratnim

korištenjem ambalaţe.
Povratnom ainbalaţom se omogućuje višekratno korištenje
ambalaţe, čime se smanjuje utrošak energije za proizvodnju
ambalaţe po jedinici upakiranog sadrţaja.
Radi ponovnog korištenja povratne ambalaţe potrebno je
osigurati prikupljanje, kontrolu ispravnosti i pranje prije
ponovne uporabe. To uvjetuje i određeni utrošak energije, ali je
on znatno manji nego onaj potreban za proizvodnju nove
ambalaţe.
208
Ambalaţa kao sekundarna sirovina
Iskorištena i odbačena ambalaţa vrlo je vrijedna sekundarna

sirovina. Moţe se preraditi (reciklirati) do polaznih sirovina i
ponovno iskoristiti za proizvodnju ambalaţe.
Metalna ambalaţa od bijelog lima moţe se reciklirati kako bi se
dobio kositar i ţeljezo, koji se ponovno mogu koristiti za
proizvodnju ambalaţe.
Stakleni krš se redovno koristi u proizvodnji staklene mase, ali
se, ovisno o ţeljenoj boji, mora koristiti stakleni krš od
neobojenog stakla, miješani stakleni krš od zelenog i
neobojenog stakla, a za izradu staklene mase smeđe boje moţe
se koristiti smeđi ili miješani stakleni krš od neobojenog i
stakla zelene i smeđe boje.
209
Dobivanje energije iz ambalaţe
Kada ne postoji ekonomska opravdanost ponovne prerade, iz

odbačene se ambalaţe sagorijevanjem moţe dobiti energija.
Energija se moţe dobiti od različitog otpadnog materijala

(papira, kartona, drveta, polimernog. kombiniranog i drugih
materijala). Dobivanjem energije se uništavaju sirovine i
utrošena energija za njihovo dobivanje, ali je postupak
opravdan jer se na taj način smanjuje masa za odlaganje u
deponije.
Za dobivanje energije sagorijevanjem najčešće se koristi
čvrsti gradski otpad. U mnogim velikim gradovima u razvijenim
zemljama na taj se način dobiva znatna količina električne i
toplinske energije. 210

Ambalaza Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ambalaza Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AMBALAŢA I PAKIRANJE HRANE

6. AMBALAŢA PREHRAMBENIH PROIZVODA

Postoje dokazi da su drvene bačve (burad) za vino postojale

posebni dijelovi ambalaţe:

Ambalaţa prati robu od proizvodnje, tokom transporta,

Pod pojmom pakiranja podrazumjevaju se operacije

Pod pakiranjem u širem smislu podrazumjevaju se operacije:

Značaj ambalaţe i pakiranja

• porast proizvodnje i potrošnje ambalaţe rezultat je:

• inhibitori potrošnje ambalaţe su:

• prema fizičkim svojstvima

• podjela ambalaţe u odnosu prema upakiranom sadrţaju

• prema mjestu transporta 9

1.1.Podjela ambalaţe prema vrsti ambalaţnog materijala

1.2. Podjela ambalaţe prema fizičkim svojstvima

Prema fizičkim svojstvima (čvrstoći) ,ambalaţa se moţe podijeliti

1.3. Podjela ambalaţe u odnosu prema upakiranom sadrţaju

Sekundarna ambalaţa nije sastavni dio proizvoda.U odvojivu se

-1.4.Podjela ambalaţe prema vrijednosti

Ambalaţa se prema vrijednosti moţe podijeliti na:

-krupna ili investicijska ambalaţa ima status osnovnog

Sitna ili potrošna ambalaţa ima status potrošnog sredstva,

1.4.Podjela ambalaţe prema trajnosti

Prema trajnosti ambalaţa se dijeli na:

Povratna ambalaţa je trajna,obično skuplja,ali se zato više

Nepovratna ambalaţa upotrebljava se samo jednom za

1.5.Podjela ambalaţe prema funkciji

Prema funkciji koju ima u distribuciji roba,ambalaţa se moţe

Pod transportnom ambalaţom se podrazumjevaona

1.6.Podjela ambalaţe prema mjestu transporta

Prema mjestu transporta,odnosno odredištu upakiranih

Ova podjela je uslovljena duţinom,odnosno trajanjem

2.1 Od pravilno izabrane ambalaţe se zahtjeva da:

2.2.Zaštitna funkcija ambalaţe

2.2.2.Zaštitna funkcija ambalaţe od djelovanja kisika

Prema kemijskom sastavu, namirnice mogu biti izrazito

U slučaju kad kisik izaziva nepoţeljne promjene na namirnici,

Ukoliko je ambalaţa nepropusna na kisik, oksidacijske promjene

U cilju eliminiranja zarobljenog kisika u pakovanju, nekim se

Neke namirnice ,posebno osjetljive prema oksidaciji tako da se

2.2.3.Zaštitna funkcija ambalaţe od djelovanja vlage

Ambalaţni materijali mogu se podijeliti na one koji se vlaţe i

2.2.4.Zaštitne funkcije ambalaţe od djelovanja

Ambalaţa u potrebnoj mjeri mora zaštititi namirnicu od štetnih

2.2.5.Zaštitne funkcije ambalaţe od djelovanja

Mikroorganizmi su sitni organizmi koji se pojedinačno vide

Da bi ambalaţa u potpunosti zaštitila upakirani sadrţaj od

Toplina je jedan od faktora koji moţe imati utjecaja na

U kojoj mjeri ambalaţa moţe zaštititi upakirane proizvode od

3.0.Skladišno transportna funkcija ambalaţe

Korištenje skladišnog i transportnog prostora treba se

Prazna fleksibilna ambalaţa, kao što su npr. vreće i vrećice od

U mnoštvu raznovrsnih roba i prehrambenih proizvoda problem

Ako se volumen ambalaţe i količina u njoj upakirane robe

Za određivanje količine upakirane namirnice u prodajnu

4.1.Povećanje opsega prodaje

Jedan od glavnih zadataka ambalaţe u okviru prodajne funkcije

U okviru prodajne funkcije ambalaţe, pored povećanog opsega

5.0.Upotrebna funkcija ambalaţe

Upotrebna funkcija ambalaţe dolazi do izraţaja toekom same

Upotrebi proizvoda prethodi otvaranje ambalaţe. Kad se

Metalna ambalaţa,vrste i svojstva metala

Metali se kao ambalaţni materijali odlikuju čitavim nizom