Predavanja 2-P PDF

4.3.
MATERIJALNA STALNA SREDSTVA
4.3.1. Pojam, klasifikacija i karakteristike stalnih materijalnih sredstava po MRS –

Nekretnine, postrojenja i oprema
Istina je da su stalna sredstva regulisana kroz mnoge Međunarodne računovodstvene

standarde (MRS-e), na različite načine povezane, ali ćemo vam u ovom dijelu knjige dati
osvrt na najznačajnije standarde kroz primjere i knjiženja i pojašnjenja standarda.
Svi MSFI (Međunarodni standardi finansijskog izvještaja) govore na sebi specifične

načine o stalnim sredstvima, ali MRS-i koji se direktno odnose na stalna materijalna
sredstva su:
(1) Nekretnine postojanja i oprema (MRS-16)

(2) Ulaganja u nekretnine (MRS – 40)
(3) Računovodstveno obuhvaćanje državnih donacija i objavljivanje državne
pomoći (MRS – 20)
(4) Lizing (MRS – 17)
(5) Ugovori o izgradnji (MRS – 11)
(6) Poljoprivreda (MRS – 41)
(7) Umanjenje sredstava (MRS – 36)
I drugi standardi, svojim pojedinim naglascima govore o stalnim sredstvima nekad

direktno a nekad indirektno.
Treba posebno naglasiti, ulogu MSFI – br. 5 – Stalna sredstva namijenjena prodaji i
prestanak poslovanja, u tumačenjima stalnih sredstava.
Da bismo i dalje pravilno, i na jednoobrazan način kumunicirali sa računovodstvenim

pojmovima, upoznat ćemo se sa definicijama koje od nas zahtjeva MRS – 16, u paragrafu
br. 6, a to su:
Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja

nakon odbijanja ukupne akumulirane amortizacije i akumuliranih gubitaka od umanjenja.
Nabavna vrijednost je iznos isplaćenog novca ili novčanih ekvivalenata, ili fer vrijednost
druge naknade koja je data za nabavku sredstva u vrijeme njegovog sticanja ili izgradnje,
ili gdje je to moguće, iznos koji se može pripisati tom sredstvu kod početnog priznavanja
u skladu sa specifičnim zahtjevima MSFI, primjerice MSFI 2 – Isplate temeljem dionica.
Amortizirajući iznos je nabavna vrijednost sredstva, ili neki drugi iznos koji zamjenjuje
nabavnu vrijednost umanjen za njezin ostatak vrijednosti.
Amortizacija je sistemski raspored amortizacijskog iznosa sredstva tokom njegovog

vijeka upotrebe.
Specifična vrijednost za pravnu osobu je sadašnja vrijednost novčanih tokova za koje
pravna osoba očekuje da će nastati od kontinuiranog korištenja sredstva i od njegovog
otuđenja na kraju vijeka upotrebe ili očekuje da će nastati kad se podmiri obaveza.
Fer vrijednost je iznos za koje bi se sredstvo moglo razmijeniti između poznatih, voljnih i
neovisnih strana u neovisnoj transakciji.
Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje

njegovu nadoknadivu vrijednost.
Nekretnine, postrojenja i oprema su materijalne stavke koje se:
(a) drže za korištenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za
iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe i
(b) za koje se očekuje da će se koristiti duže od jednog obračunskog razdoblja.
Nadoknadiva vrijednost je više iznos pri upotrebi neto prodajne cijene sredstva i njegove
vrijednosti u upotrebi.
Ostatak vrijednosti nekog sredstva je procijenjeni iznos koji bi pravna osoba primila
danas ako bi otuđila sredstvo, nakon odbijanja procijenjenih troškova otuđenja, da je
sredstvo već na kraju svog vijeka upotrebe i u stanju koje se očekuje na kraju njegovog
vijeka uporabe.
Vijek upotrebe je :
(a) vremensko razdoblje u kojem se očekuje da će pravna osoba koristiti sredstvo; ili
(b) broj proizvoda ili sličnih jedinica, koje pravna osoba očekuje ostvariti tim
sredstvom.
Prema paragrafu 15, MRS – 16 pojedinačnu stavku nekretnina, postrojenja i opreme koja
zadovoljava kriterije priznavanja kao sredstvo, treba mjeriti po njezinoj nabavnoj
vrijednosti, koju u osnovi čini:
(a) kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze na promet,

nakon odbitka trgovačkih popusta i rabata;
(b) sve troškove koji se mogu direktno pripisati dovođenju sredstva na lokaciju u
radno stanje za natjeravanu upotrebu;
(c) početnu procjenu troškova demontiranja, uklanjanja i obnavljanja mjesta na
kojem je sredstvo smješteno, tj. obvezu koja za pravnu osobu nastaje bilo kada se
sredstvo nabavi ili kao posljedica korištenja sredstva tokom određenog razdoblja
u svrhu koja se razlikuje od proizvodnje zaliha u tom razdoblju.
Treba obratiti pažnju, da MRS-i ne prihvataju povratne državne obaveze, da se uključuju

u zavisne troškove. Ove obaveze, koje se plaćaju, a nemaju karakter povrata treba
uračunati u zavisne troškove. Zbog toga povratni PDV-e neće činiti cijenu koštanja
sredstava, a nepovratni PDV-e, carine, takse i drugi porezi činit će zavisne troškove
nabavke.
Prema MRS – 21 – Učinci promjena kurseva stranih valuta, razlike koje mogu biti
priznate kao kursne razlike, nikada ne ispunjavaju uslove da budu priznate kao zavisni
troškovi (kao negativne) niti kao smanjenja vrijednosti (storno pozicija) kao pozitivne.
Ove stavke se uvijek priznaju kao prihodi ili rashodi perioda, bez obzira da li se radi o
postupku vlastite izgradnje, samo nabavke sredstava ili tuđe izgradnje. Prema MRS – 23,
u troškove nabavke stalnih sredstava, mogu se uračunati troškovi kamata, ali samo u
periodu dok traje proces pribavljanja.
Nakon sticaja sredstva, nastavak plaćanja kamata bit će rashod perioda (pogledati primjer
nabavke uz kredit). Prema MRS – 16:
Jedna ili više stavki nekretnina, postrojenja i opreme mogu biti nabavljene u zamjenu za
nenovčano sredstvo ili sredstva, ili kombinaciju novčanih i nenovčanih sredstava.
Rasprava u nastavku odnosi se samo na razmjenu jednog za drugo nenovčano sredstvo,
ali se također primjenujuje na sve razmjene navedene u prethodnoj rečenici. Nabavna
vrijednost takvih nekretnina, postrojenja i opreme mjeri se po fer vrijednosti osim (a)
kada transakcija razmjene nema komercijalni sadržaj ili (b) kada se ne može pouzdano
izmjeriti fer vrijednost niti primljenog niti datog sredstva. Nabavljeno sredstvo se mjeri
na ovaj način, čak i ako pravna osoba ne može odmah isknjižiti sredstvo koje je dato u
razmjeni. Ako nabavljeno sredstvo nije izmjereno po fer vrijednosti, njegova nabavna
vrijednost se mjeri po knjigovodstvenom iznosu datog sredstva.
U skladu sa MRS – 16, paragraf 29, pravno lice treba svojim internim aktom da reguliše
računovodstvenu politiku prema stalnim sredstvima, kroz formu primjene:
(a) metoda nabavne vrijednosti, ili

(b) metoda revalorizacijske vrijednosti.
Odabrani metod, treba se primjenjivati za cijelu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme

nakon početnog priznanja vrijednosti. Nakon što priznamo stalno sredstvo i utvrdimo
njegovu nabavnu vrijednost, sredstva (nekretnina, postrojenja i opreme) po metodu
nabavne vrijednosti treba raditi tako da tu nabavnu vrijednost treba umanjivati za
akumulirani otpis po osnovu amortizacije ili akumulirane gubitke od umanjenja
primjenom MRS – 36. Ova poruka u osnovi predstavlja upotrebu knjigovodstvene
vrijednosti kao metoda evidencije ili kako još možemo reći metoda sadašnje vrijednosti.
Ako bismo se opredijelili za metod revalorizovane vrijednosti to bi značilo da nakon

početnog priznavanja kao sredstva, nekretnine, postrojenja i opremu čija se fer vrijednost
može pouzdano izmjeriti, treba voditi po revalorizovanom iznosu, koji predstavlja
njihovu fer vrijednost na dan revalorizacije umanjenu za ukupnu naknadnu akumuliranu
amortizaciju i naknadne akumulirane gubitke od umanjenja. Revalorizaciju treba
obavljati dovoljno često kako bi se osiguralo da se knjigovodstvena vrijednost bitno ne
razlikuje od vrijednosti do koje bi se došlo ako bi se koristila fer vrijednost na datum
bilansa stanja.
Važno je napomenuti, da se treba razlikovati izraz revalorizacija kao posljedica
administrativnih mjera, nakon objave inflacije u državi i revalorizaciju kao posljedicu
promjene procjene fer vrijednosti kod sredstava koja su za početnu vrijednost imala inače
fer vrijednost. To su sa aspekta bilansiranja, apsolutno razdvojene revalorizacije sa
drastično različitim posljedicama.
Fer procijenjena vrijednost treba da bude data na procjenu stručnim ljudima, koji se mogu
odlučiti za vrijednost koja po njihovom iskustvu treba da odražava najrealniju vrijednost.
Ukoliko nema drugog dokaza, to može biti i testirana moguća prodajna vrijednost kao
garancija da bi se moglo toliko prihoda ostvariti po tom sredstvu na dan procijene, te da
to bude garancija fer vrijednosti.
Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstava poveća, kao rezultat revalorizacije, to

povećanje treba izravno pripisati vlastitom kapitalu kao revalorizacijski višak (rezerva).
Međutim, povećanje treba priznati kao prihod u bilansu uspjeha do onog iznosa do kojeg
se stornira revalorizacijsko smanjenje istog sredstva, koje je prethodno priznato kao
rashod u bilansu uspjeha.
Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, to

smanjenje treba priznati kao rashod. Međutim, smanjenje treba direktno knjižiti na teret
vlastitog kapitala, tj. stavku revalorizacijski višak, do iznosa postojećeg revalorizacijskog
viška koji se odnosi na to sredstvo.
Obratimo pažnju na prethodnu napomenu, koja je primjenom standarda 36, dovela do

rashoda (saldo na revalorizovanoj rezervi je nula), tj. smanjenje je veće od revalorizovane
rezerve, tada smo knjižili rashod od umanjenja odnosno gubitak vrijednosti supstance.
Kada u međuvremenu dođe do povećanja vrijednosti sredstava primjenom metoda

revalorizacije fer vrijednosti, prvo treba priznati prihod, onoliko koliko je prethodno bio
priznat rashod (po primjeni MRS – 36), a tek vrijednost nakon toga postaje
revalorizovana rezerva.
Sada ćemo se upoznati sa principima amortizacije i načinom kako to prihvata MRS – 16.
Svaki dio stavke nekretnine, postrojenja i opreme, čija je nabavna vrijednost značajna u
odnosu na ukupnu vrijednost ove stavke, treba amortizovati odvojeno.
Kada standard govori o vrijednosti koja je značajna, misli se na sredstva kojima se po

tom osnovu može dati karakteristika stalnih sredstava. Time želimo naglasiti da
amortizaciju kao pojam postepenog troška u vremenu, pripisujemo samo stalnim
sredstvima, a ne tekućim.
U slučajevima gdje je pravno lice dalo status sredstvu pojedinačno i tako mu odredilo i
vrijednost, po tom principu (pojedinačno) treba da se odredi i amortizacijski trošak.
Ako znamo da se sredstvu utvrđuje vrijednost po principu očekivane koristi, tada bismo
mogli kazati da se očekivana korist raspoređuje u vremenu priznavanja, da je iskorištena
korist tj. dospjela ili ispunila uslov da se priznaje kao rashod ili trošak.
Parametri koji su podloga za utvrđivanje troška su:
(a) amortizacijska osnovica;

(b) očekivano vrijeme korištenja;
(c) očekivani kapacitet korištenja u vremenu;
(d) očekivani procent.
Očekivano vrijeme eksploatacije sredstva, često odredi proizvođač uz druge

karakteristike, a ukoliko to nije odredio proizvođač, pravnom licu je dato da iskustvenim
metodama odredi vrijeme budućeg korištenja sredstva. Imamo slučajeve da u pojedinim
zemljama administrativnim (zakonskim) putem se odrede ograničenja vremena ili
procenti otpisa u vremenu.
Znamo da je osnovica uvijek 100% iznos, ali determinanta vremena otpisa nam daje
mogućnost da izračunamo vrijednost otpisa u obračunskom periodu.
Ako je npr., vrijeme otpisa 10 godina, godišnji otpis se računa u procentu od 10% (100%
: 10 = 10%).
Zakonodavac bez obzira na procjenu pravnog lica, može odrediti određene limite, radi
poreske politike priznavanja troškova ili rashoda. Tako npr. pravno lice može odrediti
stopu otpisa opreme 12,5%, a da zakonodavac za potrebe poreskog bilansa jednoobrazno
opremi priznaju prosječnu stopu 10% za cijeli period otpisa.
To znači da zakonodavac može svojim mjerama odrediti da ne priznaje ubrzane stope

amortizacije, a time niti usporenu amortizaciju. Prema MRS – 16, par. 48.:
Trošak amortizacije za svako razdoblje treba priznati kao rashod u bilansu uspjeha, osim
ako je taj iznos amortizacije uključen u knjigovodstveni iznos drugog sredstva.
Amortizacija sredstva počinje kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu (korištenje), tj.

kada je ono na lokaciji predviđenoj za stavljanje u funkciju u raspoloživom vremenu po
odluci menadžmenta.
Amortizacija se prestaje obračunavati samo kad je 100% sredstvo otpisano. Nema

zabrane da se sredstvo nastavi koristiti kad je 100% amortizovano, ali se ne smije
obračunavati amortizacijski trošak, jer se korist od takvog korištenja prenosi u korist
rezultata poslovanja ili se može koristiti kao ekonomski prostor za povlastice kod prodaje
gotovih proizvoda i sl.
Amortizacija je povezana sa determinantom vremena. Tamo gdje se ne može utvrditi
vrijeme korištenja sredstva (pouzdano), tada ne postoji mogućnost da se odredi
amortizacijski trošak.
Za takva sredstva kažemo da su trajnog karaktera, i njima se ne određuje amortizacija. To

ne znači da se takvim sredstvima ne utvrđuje gubitak vrijednosti supstance u vremenu,
što se radi primjenom MRS-a – 36.
Napomena, da sredstvo ne može biti amortizovano više od 100% knjigovodstvenog

iznosa važi dok sredstvo ne promijeni vlasnika.
Kada sredstvo promijeni vlasnika, novi vlasnik će mu odrediti novu početnu vrijednost
novi rok amortizacije i metod amortizacije. Tako je moguće da sredstvo otpisano 100%
bude ponovo vrjednovano i počne ponovo amortizacija, samo kad promjeni vlasnika, ali
kod istog vlasnika ne može iznad 100% knjigovodstvenog iznosa.
• Linearni način obračuna amortizacije, podrazumijeva fiksne stope otpisa

sredstava u predviđenom vijeku upotrebe. To pretpostavlja, da se ne mijenja vrijeme
korištenja, ali može da se mijenja amortizacijski trošak. Amortizacijski trošak se mijenja
pod uslovom da se mijenja amortizacijska osnovica (pod uslovima koji su već navedeni
ranije). Tako ćemo npr. dobiti iznos amortizacije na sredstva koja imaju vrijednost
100.000.- i vijek upotrebe 8 godina na sljedeći način:
100
Linearna stopa otpisa = ------- = 12,5%
8
Sto posto je procentualna svaka osnovica otpisa i kada je podijelimo sa vijekom

upotrebe sredstva, dobit ćemo stopu otpisa na godišnjem nivou.
100.000 · 12,5
Amortizacija (AM) = ------------------- = 12.500.-
100
Godišnji iznos amortizacije je dakle 12.500.- tj., kada pomnožimo stopu otpisa sa
osnovicom i podijelimo sa 100 (radi procenta).
• Degresivna metoda obračuna amortizacije je metoda opadajućeg troška. Kod

degresivne metode najveći iznos amortizacije imamo u prvoj godini korištenja sredstva, a
u zadnjoj godini ćemo imati najmanji iznos amortizacijskog troška. Ovo važi u idealnim
uslovima kada revalorizacija nema svoje dejstvo značajno da promijeni tvrdnju.
Na primjeru od deset godina, koeficijent degresije bi bio sljedeći:
10 + 9 + 8 + 7 + 6 + 5 + 4 + 3 + 2 + 1 = 55.
Ako je osnovica 100.000.- dijeli se na 55 koeficijenata, i ponovo dobijemo iznos po
jednom koeficijentu od 1818,18 (100.000 : 55 = =1818,18).
Dobiveni rezultat množi za prvu godinu sa brojem 10, tako ćemo za prethodni iznos dobit
i amortizaciju u iznosu od 18181,80.
Za petu godinu otpisa amortizacija će iznositi 10909,08 (1818,18 · 6 = 10909,08), dok će

u desetoj godini amortizacija iznositi 1818,18 uvećana za razliku od 0,10 što iznosi
1818,28, radi zaokruživanja 100% iznosa osnovice.
AM – po degresivnoj metodi
Redni broj Koeficijent Jedinična Vrijednost
godina degresije vrijednost godišnje
otpisa AM AM
1 10 1818,18 18181,80
2 9 1818,18 16363,62
3 8 1818,18 14545,44
4 7 1818,18 12727,26
5 6 1818,18 10909,08
6 5 1818,18 9090,90
7 4 1818,18 7272,72
8 3 1818,18 5454,54
9 2 1818,18 3636,36
10 1 1818,18 1818,28
xx 55 1818,18 100.000.-
Svakako da je odabir metoda i načina obračuna amortizacije, dio računovodstvene

politike pravnog lica, ali zbog različitog dejstva na cijenu učinka preko amortizacijskog
troška, potrebno je sa pažnjom dobrog računovođe pristupiti prijedlogu i odabiru metoda
amortizacije. Ako znamo da troškovi učinka svoje dejstvo manifestuju konačno u
rezultatu poslovanja, nije nebitno sa kolikim troškovima amortizacije mi ulazimo u cijenu
koštanja učinka.
Zato se može govoriti u značajnom uticaju amortizacije na fiskalnu politiku prema PDV-
u i prema porezu na dobit. Ako smo se opredijelili, da u prvim godinama ukalkulisavamo
više amortizacije u troškove učinka, to znači da smo spremni snositi odgovornost prema
našem krajnjem kupcu koji će platiti veći PDV-e u maloprodajnoj cijeni baš i zbog toga
što smo možda previše troškova amortizacije uračunali u vrijednost historijskog troška
učinka (odnosno u cijenu koštanja gotovih proizvoda). Tada je za očekivati da ostvarimo
nešto nižu razliku u cijeni, tj. manji iznos dobiti. To će značiti i manji porez na dobit u
konačnom obračunu, zbog značajnog učešća troškova amortizacije u ukupnom obračunu,
ali ćemo takvim pristupom platiti više PDV-a, kao što je razlika i u usporedbi linearne i
degresivne metode ili sa njima usporedbi funkcionalne metode.
Kada analizirate prednost i nedostatke linearne, funkcionalne i degresivne metode sa

fiskalnog aspekta, doći ćete do odgovora na pitanje koja je metoda sa najmanje
negativnim posljedicama. Odgovor je svakako linearni metod koji primjenjuje prosječne
stope iz Nomenklature stalnih sredstava, što je ujedno i zahtjev poreskog bilansa. Tada
nećete po tom osnovu biti dodatno oporezivi, porezom na dobit za više obračunatu
amortizaciju, iznad linearne amortizacije koju zakonodavac smatra realnom i
standardnom za sva pravna lica u istom fiskalnom sistemu.
Funkcionalna amortizacija uspostavlja odnos između osnovice za obračun amortizacije i

procijenjenog kapaciteta u vijeku upotrebe sredstva. Tako npr. ako je sredstvo koštalo
100.000.- , i za period od 10 godina, predviđeno je da se proizvede 10.000 kom. gotovih
proizvoda. Mi nećemo amortizaciju računati po osnovu 10 godina, već po osnovu 10.000
kom. gotovih proizvoda, što je svakako različito.
100.000
AM = ------------ = 10.-
10.000
Vidimo da je amortizacija po jedinici proizvoda 10.- novčanih jedinica.
Da nismo obračunali funkcionalnu amortizaciju, tada bismo imali vremensku

amortizaciju koja bi linearno godišnje iznosila 10.000.- novčanih jedinica.
Ako mi proizvedemo u prvoj godini korištenja kapaciteta 800 kom., tada će nam
amortizacija iznositi 8.000.- novčanih jedinica ili ako proizvedemo 1.500 kom.,
amortizacija će zavisiti od proizvodnje, pa će iznositi 15.000.- novčanih jedinica.
Ono što u standardima nije navedeno, ali jeste regulisano lokalnim propisima o
regulisanju fiskalnog sistema, jeste postojanje kombinovane metode amortizacije.
MRS – 16, isključuje progresivnu metodu, jer je smatra sa dovoljno negativnih

posljedica, da je treba isključiti iz upotrebe.
Kombinovani metod amortizacije se primjenjuje u uslovima kod funkcionalnih metoda

jer zbog niskog stepena iskorištenja kapaciteta ova metoda ne može da obezbijedi
minimalne (obavezne) nivoe amortizacije, po lincarnom metodu.
Tada se kao dopuna nivou obavezne amortizacije, pojavljuje vremenski metod obračuna.
Ta kombinacija funkcionalne i vremenske amortizacije naziva se kombinovani metod.
Ovaj metod zahtijeva Zakon o porezu na dobit i obavezna primjena stopa amortizacije iz
Nomenklature stalnih sredstava o stopama amortizacije.
Amortizacija se može obračunavati na grupu sredstava (grupu amortizacija) ili

pojedinačno za svako sredstvo. Bez obzira kako obračunavali amortizaciju, analitička
evidencija stalnih sredstava je obavezna, radi pojedinačnog utvrđivanja sadašnje
vrijednosti sredstava.
Amortizacija se ne obračunava na sljedeća sredstva :
a) zemljišta i šume kao prirodna bogatstva,
b) sredstva u pripremi sve do aktiviranja i početka upotrebe,
c) avanse za nabavku sredstava iz ovog standarda,
d) sredstva iz ovog standarda koja su u skladu sa zakonom proglašena spomenicima
kulture i historijskim spomenicima (osim ako se koriste za obavljanje djelatnosti
na osnovu koje se stiču prihodi), odnosno muzejske vrijednosti i umjetnička djela,
e) sredstva pravnog lica koji je u stečaju ili likvidaciji, ako tada ne obavlja
djelatnost,
f) javni putevi po osnovu kojih se ne stiču prihodi,
g) donji stroj kod željezničkih i drugih pruga, puteva, aerodroma, ulica, trgova,
parkova i drugih izgrađenih javnih površina i tunele i mostove,
h) druga sredstva pravnog lica koja su vremenski neograničena,
i) sredstva namijenjena prodaji i otuđenju prema MSFI – 5.
Kada pravno lice preispituje metod amortizacije, potrebno je tada preispitati osnovicu,
vijek upotrebe i procenat otpisa.
Pravno lice može odrediti vlastite stope amortizacije za sva sredstva koja koristi, ali one
ne mogu biti manje od stopa predviđenih u Nomenklaturi stalnih sredstava, koje
propisuje jer važeći zakoni o oporezivanju dobiti to zahtjevaju.
Nadamo se da smo uspjeli da vam približimo spoznaju o materijalnim stalnim

sredstvima, komentarišući MRS - br. 16.
MRS – 16, ne rješava pitanja umanjenja vrijednosti sredstava, jer je to ostavljeno MRS-u
– 36, što će biti posebno predmet razmatranja u ovom dijelu knjige.
Standardom 16, je utvrđeno kada se sredstva mogu isknjižiti i to je utvrđeno u dva

slučaja:
(a) u trenutku otuđenja i

(b) kada se od njihove upotrebe ili otuđenja ne očekuju budući ekonomske koristi.
Riječ u „trenutku otuđenja“ treba shvatiti ne bukvalno kao trenutak nego kraj mjeseca u
kome je otuđenje obavljeno. Trebamo se sjetiti prethodnih napomena o uključenju i
isključenju stalnih sredstava.
Dobici ili gubici koji nastaju u slučaju isknjižavanja, nekretnina, postrojenja i opreme,
treba uključiti u dobit ili gubitak onda kada su i nastala otuđenja.
Na osnovu do sada izloženog o stalnim sredstvima, možemo konstatovati da se sve

poslovne promjene stalnih sredstava mogu grupisati na poslovne promjene:
(a) stalnih sredstava u pripremi;
(b) stalnih sredstava u upotrebi i
(c) stalnih sredstava van upotrebe.
Prema istim principima se dijele i stalna sredstva.
Ovu podjelu sredstava ne treba zaboravljati, jer ćemo kasnije uočiti da upravo, na toj
podjeli se zasniva primjena amortizacije, revalorizacije i bilansno priznavanje pozicija na
različite načine.
Kada stalna sredstva nabavljamo po principu kupovine, tada će nabavni trošak sticanja
sredstva biti formiran tako da ćemo na fakturnu vrijednost dodati zavisne troškove
nabavke u koje ubrajamo: carinu, poreze, osiguranje u nabavci, troškove utovara,
prevoza, istovara i utovara i sl. tj., sve troškove od kojih zavisi obezbjeđivanje sredstva
na mjesto svrhe kojoj će koristiti.
Kada stalno materijalno sredstvo nabavljamo iz tuđih izvora finansiranja, može nam se
pojaviti kamata kao zavisni trošak sticanja stalnog sredstva ukoliko su ispunjeni uslovi
predviđeni MRS 23 -Troškovima pozajmljivanja.
U skladu sa pomenutim standardom, kamata će biti zavisni trošak nabavke sredstva samo
za period u kome se plaća ili obračunava kamata dok se sredstvo pribavlja i dok ne
postane sposobno za upotrebu, tj. nabavljeno ili kvalifikovano za upotrebu. Pojam
kvalifikovanosti sredstva treba shvatiti kao vrijeme završetka sredstva i njegovo
stavljanje na raspolaganje za upotrebu tj. vrijeme od kada je sredstvo završeno i sposobno
da obavlja svoju funkciju radi koje je i pribavljeno. O ovome smo dosta kazali prilikom
razrade MRS – 16, ali smatramo da ovaj izraz kvalifikovanosti sredstva, najbolje
odražava sposobnost za funkciju, te ga predlažemo u daljnoj komunikaciji.
Kvalifikovano sredstvo za upotrebu bi značilo da je sredstvo završilo proces pribavljanja
te da je sposobno za upotrebu, tj. da počinje davati očekivanu ekonomsku korist. Nakon
toga kamata će biti rashod. U periodu nabavke stalnog sredstva mogu nastati i drugi razni
troškovi poslovanja, ali oni neće biti sastavni dio vrijednosti sticanja stalnih sredstava,
ukoliko se ne mogu direktno vezati za sredstvo i njegovu nabavku, odnosno drugi oblik
pribavljanja. Takvi izdaci koji se ne mogu ukalkulisati u stalno sredstvo, pripadat će
troškovima tekućeg perioda ili direktno rashodima perioda.
Prema MRS br. 16, - Trošak sredstva izgrađenog u vlastitoj režiji se utvrđuje koristeći
ista načela kao za nabavku sredstva. Ako pravno lice proizvodi slična sredstva u svrhu
prodaje u redovnom poslovanju trošak sredstva je obično isti kao trošak proizvodnje
sredstva za prodaju (vidi MRS 2, Zalihe). Zato se bilo koja interna dobit eliminiše iz
takvog troška. Troškovi nenormalnih iznosa izgubljenog materijala, rada i drugih resursa
nastalih u proizvodnji sredstva nisu uključeni u trošak sredstva. MRS – 23 - Troškovi
pozajmljivanja, ustanovljava kriterije koji treba da budu zadovoljeni prije nego se trošak
kamate prizna kao komponenta troška materijalnog stalnog sredstva. Ovaj standard ne
navodi mogućnost da se kamata prizna kao zavisni trošak sredstva u vlastitoj režiji.
Dakle, postoje razlike u tretmanu priznavanja utrošenih resursa u vlastitoj režiji za

sticanje stalnih sredstava u uslovima kad:
• unaprijed znamo da gradimo stalno sredstvo za vlastite potrebe vlastitim
sredstvima i
• kad to u trenutku proizvodnje ne znamo, već to saznamo tek kad proizvod bude
završen.
Tako na primjer, uzmimo da se bavimo građevinskom djelatnošću i gradimo stambeni i

poslovni prostor za tržište. Nakon što smo završili objekat donosimo odluku da određeni
broj kvadrata (određenu prostoriju) zadržimo za sebe kao poslovni prostor. U ova dva
slučaja ćemo imati potpuno različita knjiženja sticanja sredstva.
U slučaju pod “a”, svi troškovi učinjeni sa ciljem proizvodnje u vlastitoj režiji knjiže se
na račun – Materijalna sredstva u pripremi (duguje), a potraživat će račun: zaliha,
ispravci stalnih sredstava, obaveza za neto i bruto platu, žiro račun i sl.
Kod primjera pod “b” svi ti troškovi se knjiže na klasu troškova (kao troškovi
proizvodnje učinka gotovog proizvoda), a potom na računu raspored troškova. Troškovi
koji se odnose na stalna sredstva sa rasporeda se prenose na stalna sredstva u pripremi ili
direktno na sredstva u upotrebi, a vrijednosti gotovih proizvoda za tržište po cijeni
historijskog troška sticanja prenose se na zalihe gotovih proizvoda ili poluproizvoda,
uglavnom klasa troškova se 31.12. mora ugasiti tj. isknjižiti, i svoju vrijednost treba
rasporediti na pripadajuća sredstva (stalna ili tekuća) ili operativne rashode pripadajućeg
perioda.
Ovdje je bitno uočiti da se u oba slučaja sredstva evidentiraju po trošku sticanja, bez
mogućnosti prikazivanja pretpostavljenih zarada ili eventualno uporedbe sa tržišnom
cijenom.
Ove i druge slučajeve ćemo u narednom dijelu knjige vidjeti na konkretnim

primjerima knjiženja, kada budemo pojašnjavali primjenu MRS – 16, u svim
njegovim detaljima, vodeći računa o primjeni PDV-a kod pribavljanja korištenja i
otuđenja stalnih materijalnih sredstava. Cilj nam je da ova knjiga omogući sticanje
znanja iz primjene MRS-a, i važećih zakonskih propisa, a posebno Zakona o PDV-u
u Bosni i Hercegovini.
Pored nabavke i izgradnje u vlastitoj režiji sada ćemo se upoznati sa karakteristikama

koje bismo trebali znati u slučaju razmjene sredstava za potraživanja, druga sredstva i
usluge.
Prema MRS – 16, konstatuje se sljedeće:

- Neko sredstvo može biti nabavljeno kroz razmjenu ili djelimičnu razmjenu za različito
sredstvo ili drugu imovinu. Trošak takvog sredstva je fer vrijednost primljenog sredstva
usklađenog za iznos bilo kojeg transfera gotovine ili ekvivalenata gotovine. Ova
razmjena mora biti u skladu sa važećim zakonskim propisima.
S obzirom da ovakva razmjena se smatra prometom (prema Zakonu o PDV-u) sredstva

dobivena u razmjeni biti će obuhvaćena PDV-om.
Bitno je da shvatimo da je transakcija razmjene legalna i dozvoljena.
Razmjena sredstvo za sredstvo, sredstvo za uslugu, uslugu za uslugu, smatramo također

prometom i biće obje strane obuhvaćene PDV-om. Kupac za sebe, prodavac za sebe.
Sredstvo kod primaoca će se u ovakvoj razmjeni priznati kao fer vrijednost primljenog
sredstva i ta vrijednost će biti osnov za knjiženje. U slučaju razlike vrijednosti, između
fer vrijednosti primljenog sredstva i potraživanja koja smo dali za to sredstvo, ili nekog
drugog sredstva trebamo knjižiti kao prihod ili rashod u zavisnosti od karaktera razlike.
Za računovođu je jasno da će se pozitivna razlika u takvoj transakciji knjižiti kao prihod
tekućeg perioda, a izgubljena vrijednost u takvoj transakciji predstavljat će rashod
perioda. Ne treba da vas buni činjenica u pojedinim kontnim planovima što se prihodi
tretiraju kao dobit od transakcije, a rashod gubitak od transakcije, ipak je najvažnije da su
uvršteni u grupu prihoda i rashoda.
Moguće je, da se dogodi, da potraživanja u cijelosti ne budu razmijenjena kroz fer

vrijednost primljenog stalnog sredstva. Tada će jednostavno ostati saldo na računu
potraživanja, nakon knjiženja dogovorene transakcije, i čekat će buduću razmjenu ili
plaćanje.
Da bismo uopšte npr., primljenu opremu ili nekretninu za potraživanja knjižili kao stalna
sredstva, trebamo prije transakcije donijeti odluku o budućoj klasifikaciji sredstva koje je
predmet razmjene, tj. tada moramo odlučiti hoće li sredstvo (predmet razmjene) za nas
ubuduće biti stalno ili tekuće sredstvo (u obliku zaliha robe namijenjene daljnjoj prodaji).
Uslovi za knjiženje su različiti, a i posljedice na bilans stanja i bilans uspjeha su
apsolutno različite. Razlog za tu klasifikaciju nam treba i radi pravilne primjene Zakona o
PDV-u.
Ne smijemo zaboraviti, da u svemu ovome vodimo brigu o potrebi poštivanja i drugih

lokalnih zakona kojima se regulišu carine, takse i porezi, jer poreski sistem nije predmet
regulisanja računovodstvenih standarda, već to svaka zemlja za sebe posebno reguliše.
Ono što ne smijemo zaboraviti kao računovođe i revizori kao poruku MRS – 16, je to da
povratne obaveze prema državi ne mogu činiti zavisni trošak. Takvi porezi se prihvataju
kao potraživanja od države na posebnoj grupi za PDV-e i druge povratne obaveze.
Iako MRS – 20, obuhvata državne donacije i pomoći o čemu ćemo posebno govoriti,
standard 16, podrazumijeva da pravno lice može primati i davati donacije stalnih
sredstava pa zbog toga ćemo dati osnovne napomene u vezi sa tim.
Ako bismo materijalno sredstvo dobili po principima MRS – 20. donacijom kao
računovođe, moramo znati sljedeće:
• da li sredstvo pripada stalnim ili tekućim sredstvima,
• da mu utvrdimo vrijednost po principu fer procijenjene vrijednosti,
• ako to bude stalno sredstvo, tada moramo učiniti korak dalje i utvrditi da li se radi o
sredstvu koje podliježe obavezi amortizacije ili je to stalno sredstvo bez obaveze
amortizovanja,
• ima li takva donacija određenih dodatnih troškova, u postupku dovođenja doniranog
sredstva u funkciju.
To znači, da su prethodna pravila ista bilo da donacije dobijemo od države ili od pravnog
ili fizičkog lica.
Svaki od ovih uslova nas usmjerava ka potrebi poznavanja specifičnosti prilikom

knjiženja, o čemu ćemo vas upoznati u narednom dijelu knjige, sa nešto više detalja i
pojašnjenja uz razradu stalnih sredstava kroz primjere.
Sada ćemo vas detaljno upoznati sa primjerima knjiženja materijalnih stalnih sredstava u
različitim fazama pribavljanja, korištenja i otuđivanja (tj. sredstva u pripremi, u upotrebi i
van upotrebe) poštujući MRS, važeće zakone i važeći kontni plan.
4.3.2. Zemljišta i građevinski objekti
Primjer br. 7 - Kupovina i prodaja zemljišta
Pravno lice “A” kupilo je poljoprivredno zemljište, nakon čega ga je stavilo u funkciju.
Kupovna vrijednost je iznosila 100.000.- KM, a porez na promet nekretnina je 5% od
procijenjene vrijednosti. Kupovna, procijenjena vrijednost su iste.
Obaveze su plaćene sa žiro-računa i sredstvo stavljeno u funkciju.
Proknjižite poslovnu promjenu:
a) kod kupca
b) kod prodavca ako je knjigovodstvena vrijednost prodatog zemljišta 80.000.- KM.
Knjiženje pod : a) kod kupca
I z n o s
R. Kon
OPIS Potražuj
br. to Duguje
e
Materijalna sredstva u pripremi 100.000
1 Dobavljači 100.000
Za kupovnu vrijednost iz ugovora
2 Obaveze za poreze na nekretnine 5.000
Knjiženje poreskih obaveza
Zemljište u funkciji 105.000 105.000
Materijalna sredstva u pripremi
3
Prenos zemljišta u upotrebu i stavljanje u
funkciju
4 Obaveze prema ostalim dobavljačima 100.000
Obav. za porez na promet nekretnina 5.000
Žiro-račun 105.000
Za plaćanje obaveza
Porez na promet zemljišta, ulazi u nabavnu cijenu ako ga plaća kupac, jer se smatra
nepovratnim porezom. Povratni porezi se ne uračunavaju u nabavnu vrijednost.
Knjiženje pod : b) kod prodavca
I z n o s
R. Kon
OPIS Potražuj
br. to Duguje
e
Kupci 100.000
1 Dobici od prodaje stalnih sredstava 100.000
Za prodajnu vrijednost prodatog sredstva
Gubici od prodatih zemljišta 80.000
Zemljište u funkciji 80.000
2
Za knjigovodstvenu vrijednost prodatih
sredstava
3 Kupci 100.000
Za naplatu
U ovom prometu se ne obračunava i ne plaća PDV-e, jer je promet zemljišta izuzet iz ove
poreske obaveze prema Zakonu o PDV-u.
Kod primjene neto metoda prodaje isključuje se knjiženje br. 2, a ako prihvatamo bruto
princip prodaje stalnih sredstava tada se u cijelosti provode knjiženja pod „b“. Standardi
ostavljaju slobodu da se države prilikom usvajanja MRS-a, opredjele za bruto ili neto
varijantu. Na to može da utiče poreski zakon, jer se time direktno utiče na poreske
osnovice.
Komentar:
Kupovina materijalnih stalnih sredstava uobičajeno treba proći račune sredstava u

pripremi, pogotovo kada se zna ili se očekuje da bi moglo biti još dodatnih troškova u
procesu nabavke. Nakon formiranja vrijednosti nabavke sredstva se stavljaju u funkciju i
gase se računi sredstava u pripremi. Ostaje nam na kraju da platimo obaveze što je i
urađeno.
Ovdje smo prikazali da porez plaća kupac, iako je ta materija različito regulisana u
pojedinim zakonima, pa je moguće da se sretnete sa primjerima da tu obavezu plaća
prodavac što ne bi trebalo da vas iznenadi.
Ako bi porez plaćao prodavac, tada knjiženja a2, ne bismo imali, ali bi knjiženje b1, bilo
dopunjeno sa računom – Obaveze za porez na promet zemljišta, i glasilo bi:
R. OPIS Kon I z n o s
br. to Potražuj
Duguje
e
Kupci 100.000
Dobici od prodaje stalnih sredstava 95.000
1
Obav. za porez na prom. zemljišta 5.000
Prodaja sa porezom
Porez se plaća u zakonskom roku, bilo da naplatimo potraživanje ili ne. U slučaju da je
prodaja izvršena na kredit porez se ne može vremenski rasporediti na više rata bez
saglasnosti poreske uprave.
Kod prodavca će se prodato sredstvo isknjižiti po knjigovodstvenoj vrijednosti, pa se

pojavljuje razlika između prodajne i knjigovodstvene vrijednosti. Kod sredstava koja
nemaju amortizaciju, može se dogoditi da prodajna vrijednost bude jednaka
knjigovodstvenoj, tada je preporučljiv bruto sistem (sučeljavanja prihoda i rashoda) kod
prodaje.
Pod uslovom ugovora da porez plaća prodavac, prihodi se na račun kao – Prihodi od
prodaje stalnih sredstava, smanjuju u korist – Obaveze za porez na promet nekretnina, jer
je cijena prodaje limitirana ugovorom i prodavac neće da je prizna mimo ugovora, te je
zbog toga razlika prihoda i rashoda kod prodaje kad prodavac plaća porez samo 5.000.- ,
dok bi u slučaju “a”) ta razlika bila 5.000.- .
Zemljišta i šume predstavljaju trajnu imovinu, koja se kao prirodno bogatstvo izuzima od
obaveze amortizacije.
Ukoliko imamo potrebne evidencije više različitih vrsta zemljišta, tada je poželjno
otvoriti analitičku evidenciju na računu – Zemljište po vrsti računa:
- šumsko zemljište,
- građevinsko zemljište,
- poljoprivredno zemljište,
- zemljište za eksploataciju ruda, kamena, pijeska i sl.
- zemljište za dugogodišnje zasade,
- ostale vrste zemljišta (parkovi i sl.).
Zemljište možemo dobiti i kao donaciju (pokloni i sl.).

U tom slučaju ćemo zadužiti račun – Materijalna sredstva u pripremi, a odobriti račun –
Prihodi od donacija, subvencija, regresa i kompenzacija. Ako bismo imali određenih
troškova nakon donacije, kao što je oplemenjivanje i uređivanje zemljišta, to bi značilo
dodatne troškove koje bismo knjižili na dugovnu stranu računa – Materijalna sredstva u
pripremi i tek potom bismo zemljište stavili u funkciju.
Tako bismo knjižili kod primaoca donacije.
Kod davaoca donacije dato zemljište po knjigovodstvenoj vrijednosti za njega će to biti

rashod. Za razliku od davaoca donacije ili donatora, primalac donacije knjigovodstvenu
vrijednost donacije formira na bazi fer procijenjene vrijednosti, kao prihod perioda u
kome je donacija primljena a neće biti odloženi prihod jer je zemljište sredstvo na koje se
ne obračunava amortizacija.
Primjer br. 8 - Donacija zemljišta
Primili smo donaciju (zemljište) čiju smo vrijednost procijenili na iznos od 30.000.- KM.
Nakon prijema zemljišta uložili smo 11.700.- KM na ime troškova oplemenjivanja
(uređenja) zemljišta. Zemljište je stavljeno u funkciju. Faktura dobavljača za uređenje
zemljišta sadrži i PDV. Porez na povrat nekretnina i na poklone je 5%.
Knjižiti : a) kod primaoca donacije
b) kod davaoca donacije, gdje je knjigovodstvena vrijednost
donirane zemlje 70.000.- KM
Ako nije drugačije ugovoreno, porez plaća primalac donacije.
Napomena 1 : Izraz „prihod“ i „rashod“ koristimo u ovoj knjizi kao pojam klase ili
grupe konta, a ne konto, jer će računovođa u okviru te klase ili grupe u kontnom planu
koji primjenjuje odabrati odgovarajući konto za knjiženje u zavisnosti kakav kontni plan
primjenjujemo tj. koji kontni plan je važeći.
Napomena 2: Poreza na promet nekretnina nisu oslobođene donacije, tako da ćemo i u

ovom slučaju imati porez na promet zemljišta. Kategorije koje su regulisane zakonom, ne
moramo stalno naglašavati, ovo se podrazumijeva.
Knjiženje pod “a” - kod primaoca donacije
I z n o s
R. Kon
OPIS Potražuj
br. to Duguje
e
Prihodi od donacija 30.000
1 Obaveze za poreze 1.500
Za primljenu donaciju po fer procjeni
vrijednosti
Potraživanja za PDV 1.700
2
Obaveze prema ostalim dobavljačima 11.700
Za fakturu za uređenje zemljišta
3 Materijalna sredstva u pripremi 41.500
Za prenos u upotrebu
Obaveze prema dobavljačima 11.700
4 Žiro-račun 11.700
Za plaćenu fakturu
Potraživanja za PDV-e će biti uvrštena u poresku prijavu u narednom mjesecu (do 10. u
mjesecu) i saldirati se sa fakturisanim obavezama za taj period i iskazati konačan saldo
potraživanja ili obaveza.
Knjiženje pod “b” - kod davaoca donacije
I z n o s
R. Kon
OPIS Potražuj
br. to Duguje
e
Rashodi – Gubici od otuđenja vrijednosti 70.000
zemljišta
1
Za evidenciju donacije
Pitanje donacija je regulisano MRS – br. 20 – Donacije i pomoći na što nas upućuje da za
ovakve transakcije donesemo odluku o donaciji.
Međutim, i MRS – 16, predviđa donaciju zemljišta, u strukturi ostalih oblika otuđenja, pa
se samo vezati za MRS – 20, bilo bi nedovoljno.
Fiskalni aspekt donacija je regulisan domaćim zakonima. O tome se treba voditi računa
da smo obveznici poreza na nekretnine i poreza na dobit zbog donacije, ukoliko donirana
vrijednost prelazi 0,5% od vrijednosti godišnjeg ukupnog prihoda donatora. Porez na
dobit se plaća samo za prekoračenje vrijednosti donacije 0,5% od ukupnog prihoda.
Međutim, kada doniramo zemljište, obavezni smo platiti porez npr. 5% (koliko danas
iznosi – ako se % promijeni mi ćemo računati važeći procent), kao da je nastao promet.
Imamo zakon koji reguliše poklone, pa ako bismo ga podveli pod taj zakon (npr. kod
donacija gdje učestvuju građanska lica) tada je porez 6%.
Zemljište možemo također dobiti po osnovu razmjene za potraživanja ili druga sredstva
(ovu vrstu poslovnih promjena ćemo pojasniti u narednim knjiženjima kod druge vrste
sredstava). S obzirom da se takva razmjena tretira prometom, bit će obaveza plaćanja
poreza na promet nekretnina po procijenjenoj vrijednosti od strane poreskih organa.
Kada unosimo zemljište u računovodstvenu evidenciju kao naše sredstvo, koje je u

gruntu naše vlasništvo tada to nije prihod, niti se plaća porez (jer nije riječ o prometu),
tada evidentiramo u aktivi zemljište u korist kapitala.
Zemljište može izuzetno rijetko biti prihvaćeno kao višak. Tada trebate postupiti tako, da
se izvrši procjena, unese u korist računa – Zemljište, a potraživat će prihodi, u kategoriji
viškova. Može se dogoditi da uživamo određeno zemljište, a da nije u našim knjigama u
gruntovnici ili da mislimo da jeste, a u stvari nismo gruntovni vlasnik.
Prema rasporedu konta u kontnom planu, skupa sa zemljištem se nalaze i šume. Zbog
toga je u startu neophodno otvoriti analitički račun na računu zemljišta, kao šumsko
zemljište.
Knjiženja i napomene koje smo naveli za zemljište važe i za šume, pa ih zbog toga
nećemo ponavljati, mogu biti isti principi sticanja i otuđenja, uz razliku što možemo
povrat evidentirati kao revalorizacija.
Radi vas poštovani čitaoci napominjemo da se kod šuma također može otvoriti analitička
evidencija po vrstama šuma:
a) crnogorične šume,
b) bjelogorične šume,
c) ostale šume.
Svaka država ovu problematiku korištenja zemljišta i šuma reguliše posebnim zakonom,
pa vam preporučujemo radi pravilnije evidencije da potražite i “Zakon o posjedovanju i
eksploataciji zemljišta i šuma”, ili druge zakone iz te oblasti ili zakone pod sličnim
nazivima, što je moguće u različitim državama da se različito zovu zakoni.
Možemo imati slučaj da se zemljište ne prodaje, niti donira, već da se ulaže u drugo
preduzeće kao dugoročno ulaganje. Zbog toga ćemo u sljedećem primjeru dati upute
kako biste se snašli ako budete imali takav slučaj:
Primjer br. 9 - Ulaganje zemljišta u drugo pravno lice
Pravno lice «B» je uložilo u pravno lice «A» zemljište kao dugoročni ulog u fer
procijenjenoj vrijednosti uloga od 80.000.- KM. Knjigovodstvena vrijednost zemljišta
kod lica «B» iznosi 100.000.- KM. Ostali detalji ulaganja su definisani ugovorom o
ulaganju.
Proknjižiti primjer: a) kod pravnog lica «A»

b) kod pravnog lica «B»
Knjiženje kod «a» pravnog lica:

I z n o s
R. Kon
OPIS Potražuj
br. to Duguje
e
Zemljište 80.000
1 Ostale dugoročne obaveze-ulaganja 80.000
Za primljeno ulaganje zemljišta
Knjiženje kod «b» pravnog lica:

I z n o s
R. Kon
OPIS Potražuj
br. to Duguje
e
Ostala dugoročna ulaganja 100.000
1 Zemljište 100.000
Za dugoročno ulaganje zemljišta
Po ovakvim ulaganjima mogu biti ugovorene i određene naknade, bilo da su regulisane

kroz formu provizija, dividende i sl. One će za jednu stranu biti rashod, a za drugu
prihod. Kako ćemo kod primaoca ulaganja imati obavezu plaćanja dijela očekivane
koristi od zemljišta, kao rashod na računu: ostali rashodi od ulaganja na grupi rashoda, a
primalac će taj iznos oprihodovati kao prihod od ulaganja u druga pravna lica na
računima grupe prihoda. Ovaj primjer treba razlikovati od najamnine jer ovo nije zakup
već zajedničko ulaganje i zajednička korist se dijeli.
O ulaganjima i mogućim poslovnim promjenama biće govora kasnije, tako da za sada o
ovoj temi nećemo više govoriti.
Kada smo kod zemljišta i napomena koje vam mogu biti od koristi bitno je znati
sljedeće: Prema MRS br. 11 – Ugovori o izgradnji, paragraf br. 13, „građevinsko
zemljište nabavljeno radi gradnje objekta ulazi u vrijednost objekta, kao i drugi
resursi koji čine vrijednost sticanja građevinskog objekta“ , kao i MRS 28 i MRS –
41.
U ovom slučaju kupljeno ili dobiveno iz donacije ili vlastito zemljište izdvojeno za
gradnju građevinskog objekta čini njegov sastavni dio i uračunava se u vrijednost
amortizacione osnovice građevinskog zemljišta, sa prestankom postojanja građevinskog
objekta zemljište se vraća u prvobitno stanje i uvodi se ponovo u evidenciju kao
zemljište.
Šumsko preduzeće ima obavezu izdvajanja sredstava za obnavljanje šumskog bogatstva i

to se vrši tako da se obračunati iznosi obavezno knjiže na konto – Ostali operativni
rashodi (jer je za šumsko preduzeće to osnovna djelatnost, pa i taj rashod ima karakter
operativnog), a potražuje konto – Ostale kratkoročne obaveze, nakon čega je stvorena
obaveza plaćanja sa – Žiro-računa.
Primjer br. 10 - Izgradnja građevinskog objekta u tuđoj režiji finansirana

vlastitim sredstvima
Prema odluci uprave preduzeća, treba da se obezbjedi finansiranje iz vlastitih sredstava

za izgradnju poslovnog građevinskog objekta sa sljedećim podacima:
- Investiciona vrijednost prema projektu je 600.000

- Troškovi projektovanja 50.000
- Avans za izgradnju odobren i isplaćen 240.000
- Privremeni obračun radova iznosi prema fakturi 300.000
dobavljača
- Vrijednost zemljišta na kome će objekat biti izgrađen 30.000
- Doprinos za sklonište (na vrijednost građ.objekta) 3.250
- Konačan obračun radova izvođača je prema fa 650.000
Sve fakture su evidentirane sa dodatnim porezom 17% - PDV.

Izvršiti potrebna knjiženja ove investicije zaključno sa stavljanjem sredstva u funkciju i
plaćanjem obaveza.
Knjiženje kod investitora – vlasnika objekta:
R. OPIS Kont I z n o s
br o Duguje Potražu
. je
1. Potraživanja za PDV 8.500
Faktura za projekat
2. Žiro-račun 58.500
Plaćena faktura projektantu
Avansi za materijalna sredstva 240.000
Izdvojena sredstva po ugovoru
4. Obaveze prema ostalim dobavljačima 300.000
Prva obračunska situacija radova
5.
Žiro-račun 60.000
Za plaćanje prve situacije
Za konačni obračun radova
Plaćena konačna faktura
8. Dobavljači 110.500
Faktura za PDV za izgradnju
9. Obaveze za doprinos za sklonište 3.250
Obračun doprinosa za sklonište
Obaveze za doprinos za sklonište 3.250
Plaćanje doprinosa za sklonište
11 Obaveze prema ostalim dobavljačima 30.000
Troškovi uređenja zemljišta – partera
Potraživanja PDV 5.100
12 Dobavljač 5.100
Za PDV
Plaćanje fakture uređenja zemljišta
Građevinski objekti 733.250
14 Materijalna sredstva u pripremi 733.250
Građevinski objekat stavljen u upotrebu
PDV se plaća prilikom avansa, ali se kasnije sa prijemom faktrue dobavljača, stornira i
razlika se knjiži uz fakturu kao da je sav PDV – obračunat uz fakturu.
Poslije svake fakture (sitenzije) plaća se PDV, a mi ćemo u ovom primjeru to jedanput
proknjižiti kada je jedna faktura, što mislimo da ćete shvatiti kao da je jedan obračun u
jednom mjesecu.
Primjer br. 11 - Izgradnja građevinskog objekta finansirana sredstvima
dugoročnog kredita
Prema investicionom programu, vrijednost građevinskih radova iznosi 700.000 KM.

Odobren je kredit banke prema našem zahtjevu na iznos od 500.000.- KM, a ostatak
vrijednosti investicije će se finansirati iz vlastitih sredstava iz kojih je plaćen avans u
iznosu od 200.000.- KM. Odobreni kredit je sa rokom od 10 godina i kamatom u iznosu
od 150.000.- KM. Prva privremena situacija iznosi 300.000.- KM. Konačan obračun
investicije glasi na 750.000.- KM. Obaveze su plaćene iz sredstava kredita, a ostatak sa
žiro-računa. Doprinos za sklonište iznosi 3.800.- KM. Vrijeme sticanja kvalifikovanosti
sredstva je dvije godine (tj. vrijeme izgradnje), a kamata za taj period iznosi 30.000.-
KM. Sredstvo je stavljeno u funkciju nakon dvije godine izgradnje. Kamata za ostatak
perioda obračunata je u iznosu od 120.000.- KM.
Knjiženje primjera br. 10 – Kod vlasnika sredstva – investitora
OPIS Kont I z n o s
R.
o Duguje Potražu
br.
je
Za isplaćeni avans dobavljača
Prva privremena situacija
3.
Ostali dugoročni krediti 100.000
Plaćanje obaveze dobavljača
Konačan obračun
Ostali dugoročni krediti 400.000
5.
Žiro-račun 50.000
Za plaćene obaveze dobavljaču
6. Obračunati, a neplaćeni rashod 30.000
Za obračunatu kamatu po kreditu
7. Obaveze za doprin. za sklad. 3.800
Obračunati doprinos za sklonište
Građevinski objekti u funkciji 783.800
8. Materijalna sredstva u pripremi 783.800
Za prenos sredstva u upotrebi
I ovdje vrijede napomene za PDV, treba postupiti kao u prethodnom primjeru, na avans i
na sve fa knjižiti PDV, ali uz korekciju PDV-a, na avans PDV ne povećava vrijednost
objekta, jer pripada kategoriji povratnih poreza.
Pojašnjenje knjiženja
Izgradnja građevinskih objekata iz kreditnih sredstava, kao pojam tuđih izvora,

pretpostavlja izgradnju i finansiranje u uslovima kada privredno društvo ili nema vlastitih
sredstava ili kada je kamatna stopa od banke niža od vrijednosti zarade iz obrta vlastitog
kapitala. To znači da privredno društvo može odlučiti da neće koristiti vlastita sredstva za
izgradnju, iako ih ima, ukoliko procijeni da će od marže ili razlike u cijeni iz poslovanja
ostvariti više od vrijednosti kamate na iznos uzetog kredita. Takvu procjenu nazivamo
finansijska poluga. Ona bi trebala da nam odgovori na pitanje da li ulagati vlastita
sredstva ili sredstva kredita.
Kredit se uzima i u uslovima kad društvo nema drugih izvora, a pod pretpostavkom
investicione opravdanosti koju procjenjuje poslovodstvo firme i stručni tim za ocjenu
projekta.
U svakom slučaju izgradnju objekata, treba iskoristiti kao i reinvestiranje dobiti, radi
uštede poreza na dobit kod privrednih društava. Bez obzira bila to vlastita sredstva ili
kreditna, ima se pravo koristiti poreska olakšica zbog reinvestiranja dobiti. O tome
konačnu saglasnost daje poreska uprava.
Troškovi pozajmljivanja, prema odredbama MRS – 23 – Troškovi pozajmljivanja, mogu

biti trošak sticanja kvalifikovanog sredstva u periodu sticanja tog sredstva. Uslov da
određeno sredstvo ima tretman kvalifikovanog sredstva jeste da proces pribavljanja traje
nešto duže, kao što je to slučaj kod građevinskih objekata. Osnovni uslov za kapitalisanje
kamate, je da pribavljanje traje duže od prvog anuiteta.
Trošak pozajmljivanja je trošak sticanja sredstva samo ukoliko se vrijeme i iznos

obračunate kamate podudaraju sa vremenom pribavljanja kvalifikovanog sredstva.
Kamata obračunata izvan perioda kvalifikovanosti sredstava je rashod perioda, a ne
trošak sticanja sredstava. Zbog toga se kod izgradnje i sličnih aktivnosti treba napraviti
interna raspodjela troška pozajmljivanja na trošak kvalifikovanog sredstva i trošak kao
rashod, što je u skladu sa MRS 23, kamata neće biti trošak kapitalisan u sredstvu, ako je
vrijeme sticanja sredstva trajalo kraće od prvog anuiteta.
Kamata za preostalih osam godina od dana stavljanja sredstva u upotrebu će, adekvatno
godišnjim iznosima, predstavljati rashod narednih obračunskih perioda, adekvatno
godišnjem finansiranju kreditne kamate.
Kamata na investicione kredite je obaveza prema banci, samo se postavlja pitanje

uračunavanja kamate u vrijednost objekta (trošak sredstva, u smislu MRS). U zavisnosti
od njihovog karaktera, namjene i uslova pod kojima su nastali, troškovi pozajmljivanja
se:
- iskazuju kao rashod perioda (rashod kamata tokom trajanja kredita) ili
- uvrštavaju u trošak nabavke sredstva, tj. kapitaliziraju (u tom slučaju se kamate
iskazuju kao trošak naknadno, kroz amortizaciju stalnog sredstva).
U skladu sa paragrafom MRS 23 – Troškovi pozajmljivanja, kamatu po osnovu

pozajmljivanja treba kapitalizirati (pripisati vrijednosti sredstva, kao povećanje njegovog
troška nabavke) ako se mogu direktno pripisati sticanju, izgradnji ili proizvodnji tog
sredstva, odnosno na način propisan MRS – 23, o čemu svakako odluku donosi
menadžment firme u dogovoru sa vlasnikom.
Troškovi pozajmljivanja koji se mogu direktno pripisati sticanju, izgradnji ili proizvodnji
kvalifikovanog sredstva jesu oni troškovi pozajmljivanja koji bi se mogli izbjeći da nije
postojao izdatak za to odgovarajuće (kvalifikovano) sredstvo, a odgovarajuće
(kvalifikovano) sredstvo je sredstvo kome je potreban znatan period da bi bilo spremno
za namjeravanu upotrebu ili prodaju. Ako koristimo kredit u ino sredstvima negativna
kursna razlika u skladu sa MRS – 21 – Učinci promjena kurseva stranih valuta, negativnu
kursnu razliku treba priznati kao rashod perioda.
Kada počinje i kada se završava kapitalizacija?
Kapitalizacija troškova pozajmljivanja kao dijela troška kvalifikovanog sredstva treba

početi:
- kada nastanu izdaci za to sredstvo,
- kada nastanu troškovi pozajmljivanja, i
- kada su u toku aktivnosti neophodne za pripremu sredstva za njegovu
namjeravanu upotrebu.
Kapitalizacija troškova pozajmljivanja treba prestati kada se dovrše sve bitne aktivnosti
potrebne za pripremu kvalifikovanog sredstva za njegovu namjeravanu upotrebu ili
prodaju.
Kapitalizacija troškova pozajmljivanja vezana je prvenstveno za gotovinske tokove

nastale povodom pribavljanja srdstava.
Pozitivne kursne razlike u toku sticanja će uticati pozitivno na cijenu sredstava (storno
troškova sticanja) a nakon toga pozitivna razlika je prihod.
Primjer br. 12. – Izgradnja finansirana kratkoročnim kreditom
Preduzeće je ugovorilo izgradnju građevinskog objekta u vrijednosti 50.000.- KM.

Navedeni iznos će biti plaćen iz kredita sa rokom povrata od jedne godine i kamatnom
stopom od 10%. Izgradnja objekta je počela 1.2.2007., kredit je odobren 1.3.2007., a prva
situacija za objekat je ispostavljena 1.4.2007. na 20.000.- KM. Druga situacija je
ispostavljena 1.5.20X7. na 10.000.- KM, a konačna situacija je dobijena i izvršeno
aktiviranje građevinskog objekta na dan 30.6.2007.godine.
Kapitalizaciju kamate ćemo raditi koristeći prosječno korištene izdatke tokom izgradnje i
prosječno korištenu kamatu na pozajmljena sredstva:
Red. Iznos Datum Broj mjeseci Broj

broj situacije situacije do završetka ekvivalent-mjeseci
situacije (30.6.) (iznos x broj
mjeseci)
1 20.000 01.4.20X7. 3 60.000
2 10.000 01.5.20X7. 2 20.000
3 20.000 30.6.20X7. 0 0
Ukupno 50.000 80.000
:
Da bismo dobili prosječno korišten iznos izdataka, podijelićemo ukupne ekvivalent-

mjesece brojem mjeseci:
80.000 KM / 4 mjeseca = 20.000 KM (prosječno korišten iznos)
Treba izračunati kamatu od 1.4.2007. (datum odobravanja kredita) do 30.6.2007. (datum

dovršenja i aktiviranja) po stopi od 10% na iznos od 50.000 KM:
(50.000 x 10% x 4) / 12 = 1.667 KM

Prosječna kamatna stopa za navedeni period = 3,34%
Kad tu stopu primijenimo na prosječno korištena sredstva u tom periodu, dobit ćemo
iznos kamate koja se može kapitalizirati:
20.000 x 3,34% = 668.- KM
Znači da se kamata od 668.- KM kapitalizira, odnosno dodaje ugovorenoj cijeni od

50.000.- KM i sve to čini cijenu koštanja stalnog sredstva.
br. to Duguje Potražuje
Žiro-račun 50.000
1. Ostali kratkoročni krediti 50.000
Za doznačeni kredit
2.
Prva privremena situacija
3.
Druga privremena situacija
Konačan obračun
Materijalna sredstva u pripremi 668
5. Ostali kratkoročni krediti 668
Za obračun kapitalizacije kamate
Građevinski objekti u funkciji 50.668
Za prenos sredstva u upotrebu
Na privremene situacije treba svakako knjižiti PDV i isti platiti kao i u prethodnim
primjerima.
Prema zahtjevima MRS - 23, trošak pozajmljivanja koji se može direktno pripisati
sredstvu treba kapitalizirati kao dio troška nabavke. Zbog toga smo period od četiri
mjeseca (od vremena odobravanja kredita i stavljanja na raspolaganje do vremena
završetka objekta) stavili na teret vrijednosti građevinskog objekta, a preostalih osam
mjeseci kamata će biti rashod (šest mjeseci rashod tekuće godine, a dva mjeseca rashod
naredne godine), jer se kredit potpuno otplaćuje tek 1.3. naredne godine.
Sredstvo, dakle, kad se završi i kad postane kvalifikovano i sposobno za upotrebu,

počinje da daje očekivanu korist, tada prestaje mogućnost korekcije troškova nabavke tog
sredstva, a samim tim i kamate kao troška sticanja što onemogućuje da se kamata
naknadno poslije stavljanja u funkciju priznaje kao zavisni trošak sticanja građevinskih
objekata.
Primjer br. 13 - Izgradnja građevinskog objekta u vlastitoj režiji i sa vlastitim

sredstvima
U skladu sa odlukom uprave, gradi se objekat u vlastitoj režiji.

Za potrebe izgradnje građevinskog objekta nabavljen je materijal u vrijednosti 100.000.-
KM.
U vrijednost objekta su uračunate bruto plate radnika u iznosu od 150.000 KM (porezi i
doprinosi na plate su 70.000 KM). Troškovi amortizacije stalnih sredstava u upotrebi
korištenih za izgradnju građevinskog objekta su 50.000 KM (sa grupe 02). Usluge drugih
pravnih lica prema ispostavljenim fakturama su 40.000 KM. Doprinos za sklonište je
3.800 KM.
R. Kon I z n o s
OPIS
Sirovine i materijal 100.000
1.
Faktura za nabavljeni materijal
Obaveza prema ostalim dobavljačima 117.000
Plaćanje fakture dobavljaču
3.
Sirovine i materijal 100.000
Utrošak materijala za izgradnju objekta
Obaveze prema zaposlenom 80.000
4.
Obaveze za poreze i doprinose na platu 70.000
Plate radnicima za izgradnju objekta
Ispravka vrijednosti sredstava 50.000
5.
Trošak stalnih sredstava u izgradnji građ.
objekta
Usluge drugih u izgradnji
7. Obaveze za sklonište 3.800
Obaveze za sklonište
Obaveze za sklonište 3.800
8.
Žiro-račun 43.800
Plaćanje obaveza pod 6 i 7
Završen građevinski objekat
Ukoliko pravno lice za svoje potrebe vrši izgradnju građevinskog objekta u vlastitoj
režiji, tada se svi troškovi nastali u izgradnji građevinskih objekata knjiže kao troškovi
sticanja tog građevinskog objekta preko računa „Materijalna sredstva u pripremi“ kao
troškovi sticanja sredstava.
Prema zahtjevima MRS br. 2, MRS br. 16 i MRS br. 38, utrošena već stečena sredstva i
usluge za pribavljanje stalnih sredstava u vlastitoj režiji su direktno trošak pripreme
sticanja imovine, a ne troškovi proizvodnje na klasi troškova kao što je to predviđeno za
proizvodnju gotovih proizvoda kao osnovne djelatnosti. Računi klase troškova i prenosni
računi 370 i 371 su predviđeni za obračun troškova učinka i raspored troškova na teret
finansijskog rezultata. Takvim organizacijama evidencija troškova na kontu 370 daje
karakter osnovne proizvodne djelatnosti, što mora biti u skladu sa rješenjem o registraciji
djelatnosti. Računi interne realizacije su isključeni iz mogućnosti evidencije, jer
međunarodna računovodstvena praksa interne obračune u prihodima i rashodima smatra
štetnim po inflatorna dejstva.
Ako bi troškovi izgradnje istog objekta po predračunu bili niži od vrijednosti koju smo mi
uložili u takvo sredstvo, tada bismo predračunsku vrijednost uzeli kao vrijednost objekta
u vlastitoj režiji i u upotrebi. Višak troškova naših ulaganja išao bi na teret ukupnog
prihoda, mada se ovdje može postaviti pitanje odgovornosti menadžmenta za odluku po
osnovu koje su nastali veći troškovi od tržišnih zahtjeva.
Ukoliko vršimo kupovinu gotovog građevinskog objekta, tada se knjiženja vrše preko
Materijalnih sredstava u pripremi i dobavljača za vrijednost građevinskih objekata.
Ukoliko imamo drugih troškova oko prijema i puštanja objekta u upotrebu, tada ćemo i
takva ulaganja knjižiti na račun Materijalna sredstva u pripremi. Treba naglasiti da se
ovdje ne plaća doprinos na sklonište, jer se radi o kupovini gotovog građevinskog objekta
i pretpostavka je da je taj doprinos plaćen, te da ga je prodavac uračunao u prodajnu
cijenu objekta.
Ukoliko vršimo adaptaciju građevinskih objekata, troškovi ulaganja u adaptaciju će,

također, biti dodatna investicija i knjižit će se na račun Materijalna sredstva u pripremi, a
potraživat će dobavljači. Nakon izvršene adaptacije dugovat će sredstva u upotrebi, a
potraživati materijalna sredstva u pripremi, pod uslovom da su ispunjeni zahtjevi iz MRS
br. 16, o priznavanju naknadnih troškova na stalnim sredstvima.
Ako bismo bili u situaciji da prodajemo građevinski objekat, tada bismo vršili
isknjižavanje njegove vrijednosti (potražuje) i ispravke vrijednosti (duguje), uz knjiženje
potraživanja od kupca za postignutu prodajnu vrijednost (duguje). U zavisnosti od odnosa
između postignute prodajne cijene i preostale neotpisane vrijednosti stalnog sredstva, od
takve prodaje bi ostvarili ili neto dobitak, ili neto gubitak. Prihod bi bio iznos za koji bi
prodajna cijena bila veća, a rashod iznos za koji bi prodajna cijena bila manja od
neotpisane vrijednosti.
Već smo ranije napomenuli da postoji kao mogućnost da se vlastiti gotov proizvod
preuzme kao stalno sredstvo.
Na kraju ovog poglavlja dat ćemo komentar Zakona o PDV-u, koji se odnosi na stalna
sredstva i zbog toga nećemo posebno davati pojašnjenja uz svaki primjer.
Primjer br. 14 – Vlastiti proizvodi kao stalna sredstva
Preduzeće “A” je građevinska firma koja gradi stanove i poslovne prostore za tržište.
Upravo završeni objekat za tržište ima stambene površine 1200 m2 i poslovnog prostora
600 m2. Troškovi i cijene koštanja 1m2 stambenog prostora su 1200 KM, a 1 m2
poslovnog prostora 1500.- KM, što odgovara i ukupnim troškovima preduzeća “A” u
ovom projektu.
Prodajna cijena 1 m2 stambene površine je 2.000.- KM, a poslovnog prostora
1 m2 = 3.000.- KM.
Preduzeće “A” nakon završetka proizvodnje, donosi odluku da iz gotovih proizvoda
tekućeg perioda izdvoji 100 m2 poslovnog prostora za vlastite potrebe kao kancelarijski
prostor, što je i učinjeno.
Knjiženje:
R. Kon I z n o s
OPIS
Raspored troškova za obračun učinka 150.000
1.
Preuzeti gotovi proizvodi kao stalna
sredstva
Sada smo mogli direktno knjižiti prijem sredstva na potražuje, jer je sredstvo završeno, a
preuzima se sa 370, jer nismo do sada znali da će to biti naš poslovni prostor (jer mu je
namjena bila za tržište, kao i ostali kvadratni metri istog objekta), i to obavezno po trošku
sticanja, a ne po tržišnoj vrijednosti, jer ste već ranije upozoreni da nije dozvoljeno da se
u ovom slučaju računaju bilo kakve marže (razlike u cijeni).
U vrijednost građevinskog objekta mogu da se uračunaju troškovi pripreme radilišta,

troškovi instalacija, troškovi prenosa zemljišta ako ga posebno plaćate ili, procijenjena
vrijednost vlastitog zemljišta što je regulisano paragrafom 12 do 15 MRS br. 11.
Primjer br. 15 - Prijem – razmjena sredstva za potraživanja
Pravno lice “A” potražuje od kupca – pravnog lica “B” iznos od 80.000.- KM. Pravno
lice “B” je ponudilo da za svoju obavezu prema pravnom licu “A” dâ poslovni prostor
čija je knjigovodstvena sadašnja vrijednost 50.000.- KM (ovu informaciju ne zna pravno
lice “A”). Pravno lice “A” prihvata ponudu i sa kupcem “B” uspostavlja fer vrijednost
na iznos od 80.000.- KM. Sredstvo je lice “A” primilo i stavilo ga u funkciju. Ispravka
vrijednosti poslovnog prostora je 20.000 KM.
Izvršiti knjiženje kod: pravnog lica “A” i pravnog lica “B”.
Knjiženje kod pravnog lica “A” – primaoca sredstva
R. Kon I z n o s
OPIS
1. Ostali kupci 80.000
Knjiženje kod pravnog lica “B” – davaoca poslovnog prostora
R. Kon I z n o s
OPIS
Ostali dobavljači 80.000
Ispravka vrijednosti 20.000
1. Prihodi od prod.stal.sred. 70.000
Za razmijenjeno sredstvo i obaveze
Komentar : Pravno lice “A” je dobilo poslovni prostor po fer vrijednosti što je i
odgovaralo iznosu potraživanja. Time se potraživanje gasi kao da je plaćeno na žiro-
račun. Ovdje smo već ranije trebali pripremiti odluku da ćemo prostor zadržati za sebe
kao poslovni prostor i uz to mu definisati vijek upotrebe, kako bi mogli utvrditi stopu
amortizacije, tj. procenat očekivane koristi od sredstva na godišnjem nivou.
Pravno lice “B” je zadovoljno jer je izmirilo svoju obavezu u vrijednosti od 80.000.- KM
svom dobavljaču, za sredstvo koje ima sadašnju knjigovodstvenu vrijednost 50.000.-KM,
jer je već do sada otpisano 20.000.- KM. Sve skupa lice “B” je ostvarilo korist u ovoj
transakciji od 30.000.- KM, (obavezu od 80.000.- KM izmirili smo sa sredstvom od
50.000.- KM).
Kod pravnog lica “B” se radi o indirektnoj prodaji stalnog sredstva, i njegovom
isknjižavanju iz upotrebe. Zbog toga ćemo razliku u ovoj transakciji knjižiti na račun 634
– kao prihod od prodaje stalnog sredstva (jer razmjena sredstava sa aspekta fiskalnih
propisa ima tretman prodaje).
Ima mnogo kombinacija poslovnih promjena koje vas mogu da prate uz ovaj primjer.
Knjiženje primjera br. 15, pod uslovom da je pravno lice “A” prihvatilo poslovni prostor
za potraživanje od kupca “B” u cjelosti, ali je za svoje potrebe procijenilo da taj poslovni
prostor ima fer procijenjenu vrijednost 70.000 KM, odnosno, toliko procijenjenu
očekivanu korist u definisanom vremenu korištenja.
Knjiženje kod lica “A”,

R. Kon I z n o s
OPIS
Otpis nenaplaćenog potraživanja 10.000
Za razmjenu sredstava i potraživanja
Vrijednost potraživanja iznad nivoa fer procijenjene vrijednosti nije ništa drugo nego
rashod od otpisanih potraživanja jer lice “B” nije prihvatilo drugačije uslove.
Knjiženje kod pravnog lica “B” u ovom slučaju je isto što smo proknjižili i u primjeru
15B1.
Posebno treba obratiti pažnju na zahtjeve Zakona o PDV-u kod ovakvih poslovnih
promjena, jer kod zamjene sredstava, svaka strana prihvata svoju PDV-e obavezu.
Kod izuzimanja vlastitih proizvoda za tretman stalnih sredstava, potrebno je obračunati

PDV-e obavezu kao da su sredstva prodata drugome, tj. ima isti tretman kao uzimanje
vlastitih proizvoda za vlastite potrebe.
Kada bi se pravno lice “A” i pravno lice “B” dogovorili da poslovni objekat ima fer
vrijednost 90.000 KM, tada koristeći ostale informacije iz primjera br. 15 imali bismo
sljedeće knjiženje:
Knjiženje kod lica “A”
R. Kon I z n o s
OPIS
Ostali kupci “B” 80.000
1.
Ostali dobavljači “B” 10.000
Za razmjenu sredstava i potraživanje
Za plaćenu obavezu iz preth. tans.
Knjiženje kod pravnog lica “B”:
R. Kon I z n o s
OPIS
Ispravka vrijednosti mater. sred. 20.000
1. Građevinski objekti 70.000
Prihod od prodatih stalnih sredstava 30.000
Evidencija razmjene sredstava i obaveza
Kod knjiženja pod „A“ vidimo da kupci mogu postati dobavljači, u momentu kada su
njihova potraživanja manja od vrijednosti prometa. Ostatak vrijednosti se fakturiše i tako
za 10.000.- KM imamo dobavljača.
Ne smijemo zaboraviti da i ovdje imamo PDV-e, za iznos razlike fakturisanog dijela

dobavljača.
Ako bi bila uspostavljena fer vrijednost od 70.000.- KM prihvaćena od obje strane, a
ostatak potraživanja i obaveza ostaje da se izmiri u narednom periodu ili odmah u novcu
imali bismo sljedeća knjiženja:
Knjiženje kod pravnog lica “A”
R. Kon I z n o s
OPIS
Kupci 70.000
1.
Za razmjenu stalnih sredstava i
potraživanja
Žiro-račun 10.000
Za plaćanje razlike potraživanja
Knjiženje kod pravnog lica “B”
R. Kon I z n o s
OPIS
Ispravka vrijednosti stalnih sredstava 20.000
Prihodi od prodatih stalnih sredstava 20.000
Za razmj. sredst. i obaveza
Za plaćanje preostale obaveze
Kod ovakvih transakcija možemo imati veoma specifičnu poslovnu promjenu, a to je
kada u razmjeni učestvuje imovina čija je sadašnja knjigovodstvena vrijednost jednaka
nuli i sredstvo se nalazi u vanbilansnoj evidenciji.
Primjer br. 16 - Razmjena potraživanja za sredstva koja su kod davaoca 100%

otpisana
Pravno lice “A” potražuje od pravnog lica “B” iznos od 30.000.- KM. Pravno lice “B”
ponudi pravnom licu “A” građevinski objekat za razmjenu bez ikakvih razlika u cijeni.
Građevinski objekat je kod vlasnika pravnog lica “B” 100% otpisan i nalazi se u
vanbilansnoj evidenciji. Pravno lice “A” je nakon uvida u sredstva prihvatilo ponudu, i
transakcija je nastala. Pravno lice “A” je uknjižio stalno sredstvo u upotrebi po
vrijednosti potraživanja.
Knjiženje kod pravnog lica “A”
R. Kon I z n o s
OPIS
Za razmjenu sredstava i potraživanja
Knjiženje kod pravnog lica “B”
R. Kon I z n o s
OPIS
1. Ostali prihodi 30.000
Za izmirenje obaveza
Pasiv.rač.van.eviden. 1
Akt.rač.van.eviden. 1
2.
Za isknjiženje ustupljenih sredstava u
razmjeni
Komentar: Pravno lice “A” nema tačne evidencije o knjigovodstvenoj vrijednosti

primljenog sredstva od lica “B” (jer lice “B” nije ju obavezno niti predočiti, pa se zbog
toga mogu dogoditi ovakve situacije).
Međutim, lice “B” izmiruje svoju obavezu od 30.000.- KM sa imovinom čija je bilansna
vrijednost jednaka nuli, jer je sredstvo 100% otpisano u prethodnom periodu i svoju
vrijednost prenijelo na troškove amortizacije ili neotpisana vrijednost materijala i drugi
rashodi otuđenih rashodovanih stalnih sredstava.
Kada uspijemo obavezu izmiriti sa sredstvima vrijednosti nula, to vam je isto kao da vam
je obaveza otpisana.
Otpisane obaveze ili na ovaj način izmirene rezultiranju prihodom (i to prihodom na

indirektan način, a ne prihodom direktno sa tržišta razmjene sredstava).
Uočavamo da smo promijenili račun prihoda on nije sada – Prihodi od prodatih stalnih
sredstava, već – Ostali prihodi, jer se ne radi o razmjeni stalnog sredstva iz aktive.
Prihodi koje dobijemo bez razmjene sredstava su ostali prihodi.
Koristimo vanbilansne račune, da sredstvo i fizički isknjižimo iz našeg vlasništva.

Vanbilansnu evidenciju su prikazali sa vrijednošću 1.- KM, samo protokolarno kao
evidenciona vrijednost i kao takvu je isknjižavamo.
Ranije je rečeno da je račun Aktivna računovodstvena vanbilansna evidencija - Dugovao,

a račun Pasivna računovodstvena bilansna evidencija – Potraživao, pa zbog toga sada
imaju obrnute uloge, kad se sredstvo isknjižava.
Primjer br. 17 - Donacija otpisanih stalnih sredstava
Pravno lice “B” je doniralo jedan građevinski prostor pravnom licu “A”. Donirani
prostor kod pravnog lica “B” je 100% otpisan i nalazi se u vanbilansnoj evidenciji.
Pravno lice “A” prima donaciju i uspostavlja fer procijenjenu vrijednost građevinskog
objekta na nivou očekivane koristi od 35.000.- KM i rokom otpisa od 20 godina. Sredstvo
je stavljeno u funkciju:
Knjiženje kod davaoca donacije pravnog lica “B”
R. Kon I z n o s
OPIS
Pasiv.rač.van.eviden. 1
1. Akt.rač.van.eviden. 1
Za isknjiženje ustupljenih sredstava
Knjiženje kod primaoca donacije pravnog lica “A”
R. Kon I z n o s
OPIS
Odloženi prihodi 35.000
1.
Za fer procijenjenu vrijednost 1.750
primlj.sred.
Amortizacija 1.750
2. Isprav.vrijednost.sred.
Za amortizaciju prve godine korišt.
Odloženi prihodi 1.750
Prihod od donacije 1.750
3.
Evidencija prihoda od donacije za
vrij.amort.
Komentar : Kod pravnog lica “B” isknjižavamo sredstvo u vanbilansnoj evidenciji i to

je sve što se tiče knjiženja. Potrebno je da donator napravi odluku o donaciji (sa svim
bitnim elementima). To za lice “B” nije rashod jer sredstvo nije dato iz bilansne
evidencije, jer u bilansu stanja vrijednost ovog sredstva ne postoji.
Kod pravnog lica “A” dobiveno sredstvo iz donacije se procjenjuje u vrijednosti

očekivane koristi i vremena u kome bi ta vrijednost priticala u pravno lice.
Prema MRS – 20 – Donacije i pomoći, sredstva kojima se utvrdi obaveza amortizacije

kao troška, knjiže se u korist sredstava, a potražuje račun – Odloženi prihod (dugoročni
konto).
Dakle primljene donacije ne povećavaju dionički kapital, sve dok svojim rezultatima od
korištenja ne obezbijedi korist, koja je veća od amortizacije. Tada taj višak stečene
vrijednosti se preko prihoda manifestuje pozitivno na dobit, a poslije toga i na kapital.
Dakle donacija za koju se vezuje amortizacija, nije prihod tekućeg perioda direktno, već
odloženi prihod, koji se u prihode prenosi tek kroz ostvarenu amortizaciju kao što smo
vam prikazali u prethodnom knjiženju.Godišnji iznos amortizacije se oprihoduje i to baš
kao – Prihod od donacije, jer se u istinu taj prihod ostvario indirektno po osnovu
doniranih sredstava.
Za primljena stalna sredstva koja nemaju amortizacijski trošak, kao što su zemljište,
knjige, umjetničke vrijednosti i sl. u fer procijenjenoj vrijednosti se knjiže direktno kao
prihod (duguju sredstva na grupi - Materijalna stalna sredstva, a potražuju - Prihodi od
donacije). Radi detaljnijeg uvida u donacije i pomoći, pročitajte MRS – br. 20.
Poslovne promjene koje bi se odnosile na kupovinu građevinskih objekata (gotovih –

završenih) su identične prethodnim primjerima br. 4, br. 5, br. 6, pa u slučaju potrebe
potražite pomoć u navedenim primjerima.
Primjer br. 18 - Adaptacija građevinskih objekata
Pravno lice “A” je donijelo odluku da adaptira poslovni prostor “P.31A”. Prema
predračunu troškovi adaptacije su 20.000.- KM. Nakon izvršene adaptacije dobavljač
“B” je ispostavio fakturu na predračunski iznos i predao adaptirani objekat naručiocu
posla – vlasniku objekta pravnom licu “A”. Pravno lice “A” je odlukom vlasnika kapitala
dosadašnji vijek korištenja sredstva produžilo nakon adaptacije za 10 godina.
Proknjižiti primjer br. 18, kod pravnog lica “A” :

a) pod uslovom da je adaptaciju izvršio dobavljač usluga
b) pod uslovom da smo to uradili u vlastitoj režiji sa sljedećim ulaganjima: materijala
12.000.- KM, radne snage u bruto vrijednosti 8.000.- KM
Knjiženje primjera br. 18 pod a):
R. Kon I z n o s
OPIS
1.
Za fakturu za adaptaciju
Za predato sredstvo u funkciju
Obavezno uključiti PDV-e u fakturu i knjiženja u skladu sa Zakonom o PDV-u.
Knjiženje primjera br. 18 pod b):
R. Kon I z n o s
OPIS
Zal. materijala 12.000
1. Obaveze prema zaposlenim 4.500
Obaveze prema državi 3.500
Za adaptaciju u vlast. režiji
Komentar: Ova adaptacija ispunjava osnovni zahtjev iz paragrafa 19, MRS – br. 16, - da
bude priznata kao stalno sredstvo. Ne smijemo zaboraviti obračunati i proknjižiti PDV-e
za materijal. Zbog toga smo ovu adaptaciju radili preko konta – Materijalna sredstva u
pripremi, a ne preko konta – Usluge održavanja, jer je ispunjen jedan od osnovnih uslova,
da se poslije adaptacije produžava dosadašnji vijek korištenja.
U slučaju pod “b” investiranje u adaptaciju vlastitih sredstava sa zaliha i radne snage
zahtijeva knjiženje direktno na materijalna sredstva u pripremi duguju, a potražuju
utrošene vrijednosti sa sirovine i materijal i obaveze za bruto platu. Ovim knjiženjem smo
ispoštovali zahtjeve MRS – br. 2 i MRS br. 16, (o ovome ste mogli nešto više pročitati
pojašnjenja uz primjer br. 12).
Primjer br. 19 - Prodaja građevinskih objekata
Pravno lice “A” je prodalo građevinski objekat kupcu “B”. U glavnoj knjizi prodato
sredstvo ima ove vrijednosti:
Potražuje - So 100.000.-
Duguje – So 60.000.-
Sredstvo je prodato za:

a) 50.000.- KM
b) 40.000.- KM
c) 30.000.- KM
Kupac “B” je platio svoju obavezu na naš žiro-račun.
Knjiženje primjera br. 19 pod a)
Ostali kupci 50.000
Ispravka vrijednosti materijalnih sred. 60.000
Prih.od prodatih stalnih sredstava 10.000
Za prodata stalna sredstva
Žiro-račun 50.000
Za naplaćeno potraživanje
Knjiženje primjera br. 19 pod b)
R. Kon I z n o s
OPIS
Ostali kupci 40.000
Ispravka vrijednosti materijalnih sred 60.000
1.
Žiro-račun 40.000
Knjiženje primjera br. 19 pod c)
R. Kon I z n o s
OPIS
Ostali kupci 30.000
Ispravka vrijednosti materijalnih sred 60.000
Rashodi od prodaje sred. 10.000
Žiro-račun 30.000
Nadamo se da ste mogli uočiti karakteristike knjiženja, tj. da se višak ostvaren u prodaji
smatra prihodom, a manje ostvarena vrijednost u prodaji od sadašnje vrijednosti sredstava
smatra kao rashod perioda (MRS – 16 i MRS – 18).
Ono što će biti možda interesantnije od prethodnog primjera jeste naredni primjer.
Primjer br. 20 - Prodaja građevinskog objekta koji je 100% otpisan
Prodali smo građevinski objekat za 50.000.- KM, kupcu “B”. Kupac je platio kupljeni
objekat na žiro-račun u ugovorenom roku. Kod pravnog lica “A” (kao prodavca)
građevinski objekat je 100% otpisan u ranijim godinama.
Izvršiti potrebna knjiženja kod kupca i prodavca.
Knjiženje kod kupca “B”

R. Kon I z n o s
OPIS
1. Ostali dobavljači 50.000
Za kupljeno sredstvo
Knjiženje kod prodavca – pravno lice “A”
R. Kon I z n o s
OPIS
Ostali kupci 50.000
1. Ostali prihodi 50.000
Za prodato sredstvo
Pasiv. rač. vanbil. eviden. 1
2. Aktiv. rač. vanbil. Eviden. 1
Za isknjiž. iz vanb. evid. imovine
Uobičajena knjiženja smo imali kod kupca, i njih ste mogli već ranije sresti u sličnim
primjerima.
Ovdje smo koristili račun ostali prihodi, a ne prihodi od prodatih stalnih sredstava jer se
radi o prihodima koji su ostvareni po osnovu vanbilansne imovine, tj. imovine koja nije u
aktivi evidentirana kao stalna sredstva, niti moramo znati da li obavlja takvu funkciju
(može biti da se radi o otpadnom materijalu od stalnih sredstava nakon iskorištenja
100%). Takva sredstva mogu imati tretman ostale imovine pa zbog toga prihod ostvaren
po tom osnovu smatramo ostalim prihodom.
Za prodavca će to biti prihod u cijelosti. Nemamo knjiženja na računima Ispravka
vrijednosti građ.objekta, niti Građevinski objekti, jer su to knjiženja koja smo uradili kad
smo sredstvo (u ranijim godinama) isknjižili iz funkcije.
I dalje se zadržavamo na kontu Ostali prihodi, a ne Prihodi od prodatih stalnih sredstava

jer se radi o prihodu bez prodaje bilansnih sredstava.
Primjer br. 21 - Prodaja investicije u toku
Prodavac “A” je prodao kupcu “B” građevinski objekat u izgradnji, tj. sredstvo koje se
nalazi na računu – Materijalno sredstvo u pripremi. Sredstvo je prodato za 80.000.-KM, a
vrijednost salda na računu je 70.000.- KM. Potraživanje je naplaćeno, a kupac nastavlja
investiciju.
Knjiženje kod prodavca “A”
R. Kon I z n o s
OPIS
Prihodi od prodaje 80.000
Za prodatu investiciju
Rashodi prod. stal. sred. 70.000
2 Materijalna sred. u pripremi 70.000
Za rashode prodate investicije
Žiro-račun 80.000
Za naplatu
Knjiženje kod kupca “B”
R. Kon I z n o s
OPIS
1. Ostali dobavljači 80.000
Za kupljeno sredstvo započete gradnje
Za izvršeno plaćanje
Prodavac knjiži prihod kao i kod ostalih sredstava prodaje, a kupac kupljenu investiciju
zadržava na Materijalna sredstva u pripremi i nastavlja ulaganja do konačnog završetka.
Ovdje vidimo da nema računa Građevinski objekti, niti Ispravka vrijednosti građ.objekta,
jer sredstvo nije bilo u funkciji, već u pripremi za funkciju.
Primjer br. 22 - Štete na građevinskim objektima
Kod pravnog lica “A” nastala je šteta na građevinskim objektima (usljed elementarne
nepogode) koja se procjenjuje na vrijednost od 120.000.- KM. Sredstva na kojima je
nastala šteta prije štete imala su u glavnoj knjizi sljedeće vrijednosti:
Građev.objekat – 500.000.- Sredstvo je 80% uništeno i toliko se vrijednost priznaje kao

šteta.
I.V. građ.objek.– 350.000.-
Sredstva nisu potpuno uništena, pa se ostatak vrijednosti i sredstava nalazi i dalje u

funkciji. Sredstva su bila osigurana pa je osiguranje priznalo štetu od požara 100.000.-
KM, a ostatak vrijednosti se stavlja na teret rashoda firme “A”.
Knjiženje štete kod “A”
R. Kon I z n o s
OPIS
Ostala potraživanja 100.000
Rash. stal. sredstava 20.000
1. Isprav. vrijed. stal. sred. 280.000
Za isknjiženo stalno sred. zbog element.
nepog.
2 Potraž. od osigur. 100.000
Naplata potraž. od osiguranja
Ako bi osiguranje priznalo veću štetu nego što je to stvarno nastala šteta, tada bi se
razlika knjižila u korist računa Prihodi od stalnih sredstava.
Primjer br. 23 - Revalorizacija građevinskog objekta
U skladu sa MRS – br. 16, obračunali smo revalorizaciju građevinskih objekata u funkciji
po stopi od 10% godišnje, koliko iznosi rast cijena na malo, objavljen od državnih
organa. Stanje računa prije revalorizacije 31.12. tekuće godine je:
S˚ konta građevinski objekti - potražuje = 50.000.-

S˚ konta ispravka vrijed.građ.objekta – duguje (koji se odnosi na konto potražuje) =
35.000.-
Knjiženje revalorizacije od 10%
R. Kon I z n o s
OPIS
Isprav. vrijed. građ. objekta 35.000
1.
Revalorizovana rezerva 15.000
Za obračunatu revalorizaciju
O revalorizaciji smo iznijeli dosta pojašnjenja kada smo vam ranije govorili o primjeni
MRS – br. 16, ali samo ne zaboravite da se promet revalorizacije primjenjuje i na
sredstva i na ispravke vrijednosti. Razlika koja se pojavi (a mora je biti sve dok sredstva i
ispravka ne budu izjednačeni tj. 100% otpisana sredstva), knjiži se u korist klase kapitala
i rezervi na račun – Revalorizovana rezerva.
Primjer br. 24 – Viškovi i manjkovi građevinskog objekta
Kontrolom analitike stalnih sredstava i popisa imovine utvrdili smo da jedan objekat
koristimo, te da je na osnovu raspoložive dokumentacije naš, ali se ne nalazi u evidenciji
građevinskih objekata u glavnoj knjizi na računu – Građevinski objekti.
Popisna komisija ga tretira kao višak jer je prekontrolisala sve faktore koji utiču na
priznavanje viškova (a koje ste ranije mogli pročitati) i procjenjuje ga na iznos od
60.000.- KM i vijek upotrebe od 20 godina.
Knjiženje kod vlasnika viška
R. Kon I z n o s
OPIS
1.
Viškovi 60.000
Za procijenjenu vrijed.viškova
Uočite, kod viškova se knjiži samo fer procijenjena vrijednost kao prihod. Ovdje nemamo
računa ispravke vrijednosti, zato što sredstvo prvi put uvodimo u našu bilansnu
evidenciju, jer smo isključili sve mogućnosti formalnog viška.
Kod viškova dakle nema dokumentacije, a imamo zatečeno sredstvo i konstatovali smo
da je naše i da nije bilo ranije u evidenciji. Zbog toga mu moramo formirati i drugu
prateću dokumentaciju kako bi knjigovodstveno bilo valjano zbrinuto.
Ako bismo primjer br. 24, samo obrnuli i kazali da se radi o manjku, tada bismo na
osnovu raspoložive dokumentacije o nestalom sredstvu morali utvrditi, da je riječ o grešci
u knjiženju ili se zaista radi o uništenom sredstvu koje nije 100% otpisano, ali nije više
niti za upotrebu.
Ovdje ćemo imati istovremeno manjak i rashodovanje građevinskog sredstva. Ako smo
imali objekat čija vrijednost sticanja iznosi 50.000.- KM, a ispravka vrijednosti 45.000.-
KM. Sredstvo se otpisuje u njegovoj sadašnjoj vrijednosti. Sasvim je svejedno da li ćemo
razliku od 5.000.- KM smatrati rashodom na kontu neotpisana vrijednost stalnih
sredstava ili na manjkovi. Međutim, manju grešku ćete napraviti ako to radite preko
konta – manjkovi, jer je konto neotpisana vrijed.stal.sred., predviđen za rashode
neotpisane vrijednosti po osnovu otuđenja (prodaje, poklona, razmjene za obaveze i sl.).
Knjiženje bismo u tom slučaju imali kako slijedi:

(duguje ispr.vrijed.mat.sred., duguje manjkovi, a potražuje građev.objekti).
Uistinu manjkovi građevinskih objekata su rijetkost, pa čak postoji samo kao teoretska
pretpostavka, zato se u literaturi ovom knjiženju i ne posvećuje pažnja.
Primjer br. 25 - Umanjenje vrijednosti građevinskog objekta
Pravno lice je odlučilo da primjeni MRS – br. 36 – Umanjenje vrijednosti sredstava, a u

vezi MRS br. 16 – u oblasti građevinskih sredstava.
Kontrolom vrijednosti stalnih sredstava uočili smo da nam je kod građevinskih sredstava
očekivana korist manja od knjigovodstvene vrijednosti sredstava i potražili smo stručnu
pomoć procjenitelja i konstatovali sljedeće: da je potrebno vrijednost građevinskih
objekata smanjiti za 300.000.- KM, kako bismo se približili njihovoj očekivanoj koristi u
buduće.
Na računu – Revalorizaciona rezerva, imamo saldo u iznosu od 200.000.- KM.

Knjiženje :
R. Kon I z n o s
OPIS
Revalorizacione rezerve 200.000
1. Smanjenje vrijednosti stal.sredstava 100.000
Komentar: Umanjenje vrijednosti sredstava se knjiži na teret revalorizovanih rezervi,
koje su najvjerovatnije uzrok nastanka ovakvog stanja. Račun – Revalorizovane rezerve,
ako ima saldo ono je uvijek na potražnoj strani, jer ovaj račun ne može imati saldo
dugovnog karaktera. To znači da se može koristiti samo do salda nula.
Ako je smanjenje vrijednosti veće nego što je to dozvoljavao nadoknadivi iznos na

revalorizovanim rezervama, tada se razlika stavlja na teret računa – Smanjenje vrijednosti
stalnih sredstava (kao rashoda tekućeg perioda). Istina, moramo povesti računa o visini
smanjenja sredstava, koje bismo knjižili kao rashode, kako takvom računovodstvenom
politikom ne bismo izazvali nekontrolisani gubitak u poslovanju (pročitati detaljnije u
MRS br. 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i
greške).
Važna napomena: Sve ovo o čemu smo govorili, a u vezi primjene računa – Građevinski
objekti, odnosi se na račun – Stambene zgrade i stanove u vlasništvu pravnog lica, pa
zbog toga nije potrebno da ponavljamo navedene napomene uz primjenu računa
evidencije koji nazivamo “stambene zgrade i stanovi”.
4.3.3. Računovodstvo opreme
Računovodstvenim standardima su definisane kategorije opreme i postrojenja koje se

pojavljuju kod privrednog društva. Brojne su vrste, namjene i druge karakteristike
opreme i postrojenja koje se iskazuju na ovom kontu, pa stoga i njegova analitička i
subanalitička razrada može biti široka.
Više je bitno da znamo šta se sve uračunava u nabavnu vrijednost (trošak nabave)
opreme, tj. šta je sve sastavni dio osnovice za amortizaciju.
Nabavna vrijednost opreme sadrži fakturnu vrijednost dobavljača, prateće carinske i

porezne obaveze, te sve druge troškove koji su direktno vezani za dovođenje sredstva u
radno stanje za namjeravanu upotrebu. U te troškove, na primjer, spadaju:
• troškovi pripreme mjesta – raščišćavanje, iskopi i sl.,
• troškovi isporuke i rukovanje, prevoza, utovara, istovara i drugi troškovi isporuke,
• troškovi montaže - montiranje, provjera tehničke ispravnosti i dobijanje dozvola,
• naknade stručnjacima - izdaci za projektnu i drugu dokumentaciju,
• procijenjeni troškovi demontaže i uklanjanje sredstva po njegovom rashodovanju.
Ako privredno društvo prilikom nabavke opreme ostvari određene popuste i druge
beneficije, potrebno ih je isključiti iz nabavne cijene opreme.
Kada su u pitanju različiti oblici pribavljanja opreme sa aspekta izvora i načina nabavke,
možemo konstatovati da su knjiženja adekvatna primjerima navedenim kod konta
građevinskih objekata (s tom razlikom što se ovdje radi o kontu opreme, pa bi se, nakon
formiranja konačne vrijednosti na kontu materijalnih stalnih sredstava u pripremi, prenos
u upotrebu sa konta materijalnih stalnih sredstava u pripremi vršio na konto opreme).
Smatramo da su primjeri kod konta građevinski objekti sasvim jasni, te da mogu poslužiti
kao uputa za knjiženje nabavki opreme, uvažavajući specifičnost evidencije različitih
konta u upotrebi.
Kod knjiženja amortizacije potrebno je koristiti analitički konto ispravka vrijednosti

mater.sredstava radi bolje preglednosti otpisanih sredstava.
Primjer br. 26 – Specifične promjene vezane za opremu
1. Popisom imovine na dan 31.12.2002. godine utvrđen je višak alata (stvarni višak)
čija je procijenjena vrijednost 8.000.- KM i vijek upotrebe tri godine.
2. Dobili smo na poklon računarsku opremu u fer vrijednosti 10.000.- KM sa

procijenjenim rokom trajanja tri godine.
3. Na kraju 2002. godine je rashodovana stalna imovina (oprema) koja je u

potpunosti otpisana, a čija je nabavna vrijednost iznosila 100.000.- KM. Nakon
rashodovanja procijenjeno je da ima otpadnog materijala koji se može iskoristiti
ili prodati. Vrijednost otpadnog materijala je 8.000.- KM. Troškovi rashodovanja
i demontaže prema fakturi dobavljača su 2.000.- KM. Otpadni materijal je prodat
kupcu po procijenjenoj vrijednosti i potraživanje je naplaćeno na žiro-račun.
4. Rashodovana je oprema čija je nabavna vrijednost 100.000.- KM, a ispravka

vrijednosti 60.000.- KM. Ovo rashodovanje je izvršeno bez otpadaka kao
korisnog materijala.
5. Rashodovana je oprema oštećena uslijed djejstva više sile, čija je nabavna

vrijednost 80.000.- KM a ispravka vrijednosti 60.000.- KM. Oprema je bila
osigurana i osiguranje priznaje štetu od 15.000.- KM. Ostatak vrijednosti se knjiži
na teret privrednog društva.
R. Kont I z n o s
OPIS
br. o Duguje Potražuje
Oprema 8.000
1. Viškovi – prihodi 8.000
Viškovi utvrđeni popisom
Oprema 10.000
2. Odloženi prihodi 10.000
Prijem bez naknade
Ispravka vrijednosti opreme 100.000
3a. Oprema 100.000
Isknjižavanje opreme
Zalihe materijala – otpad 8.000
Ostali prihodi 6.000
3b.
Obaveza prema ostalim dobavljačima 2.000
Evidencija otpadaka i troškovi rashodovanja
Kupci – ostali 8.000
3c. Prihodi od prodatog materijala 8.000
Prodaja otpadnog materijala
Rashodi od prodaje materijala 8.000
3d. Zalihe materijala – otpad 8.000
Prodate zalihe
Žiro-račun 8.000
3e. Kupci – ostali 8.000
Naplata od kupaca
Neotpisana vrijednost stalnih sredstava 40.000
4.
Oprema 100.000
Rashodovanje opreme
Ostala kratkoročna potraživanja 15.000
5a. Neotpisana vrijednost stalnih sredstava 5.000
Oprema 80.000
Rashodovanje opreme
Žiro-račun 15.000
5b Ostala kratkoročna potraživanja 15.000
Naplata od osiguranja
Ukoliko procijenimo da određena oprema ne zadovoljava svojoj funkciji, te je po odluci

uprave treba povući iz upotrebe, tada bismo zadužili račun – Materijalna sredstva van
upotrebe, a odobrili račun - Oprema. Da bismo imali van upotrebe bilansnu ravnotežu,
potrebno je i odgovarajući dio ispravke vrijednosti opreme u funkciji sa računa ispravka
vrijednosti opreme (analitički, ispravka za tu opremu) prenijeti na ispravku vrijednosti
sredstava van funkcije.
Kod prodaje opreme pojavit će se prihod i rashod od prodaje u slučaju kada prodana
oprema ima neotpisanu vrijednost.
Prema bruto principu prodaje - tj. prikazivanja i prihoda, ali i rashoda u uslovima prodaje
sredstava - tj. imovine koja ima evidentiranu očekivanu korist, knjiženja će biti uvijek
računovodstveno identična, samo što će konačan rezultat ostvarenih prihoda i rashoda biti
različit, u zavisnosti od toga da li smo prodali sredstvo po većoj ili manjoj vrijednosti od
sadašnje vrijednosti.
Iako smo vam knjiženje manjkova i viškova predstavili u primjeru br. 24, ovdje ćemo
vas upoznati sa još nekim specifičnostima evidencije manjkova opreme na teret
odgovornog lica, koje može biti optuženo za manjak opreme.
Primjer br. 27 - Manjkovi na teret odgovornog lica

Utvrđen je manjak opreme, čija je nabavna vrijednost 20.000.- KM. Oprema je otpisana u
vrijednosti 15.000.- KM.
Manjak se knjiži na teret odgovornog lica uz porez na promet od 1.200.- KM.
R. OPIS Konto I z n o s
br. Duguje Potražuje
Ispravka vrijednosti stalnih sredstava 15.000
Potraživanja od radnika 6.200
1. Oprema 20.000
Obaveze za porez 1.200
Isknjiženje manjka na teret ranika
Žiro-račun 6.200
2. Potraživanje od radnika 6.200
Uplata manjka
Obaveze za poreze 1.200
Plaćanje poreza
Pošto i manjak opreme (neotpisana vrijednost) i porez na promet po tom osnovu padaju
na teret odgovornog lica (a ne na teret preduzeća), to se i knjiženja vrše samo preko konta
potraživanja i obaveza (a ne konta prihoda i rashoda).
Sada kada smo apsolvirali dosadašnji dio knjige, i naučili šta su stalna sredstva, njihove
specifičnosti posebno kao: zemljišta, građevine i oprema, predlažemo vam da se osvrnete
na prethodnim 27 primjera, te da ih pokušate uraditi sami, kada završite knjiženje
primjeniti br. 26.
A sada idemo dalje putem kroz finansijsko računovodstvo.
4.3.4. Biološka imovina
Prezentacija MRS 41 - Poljoprivreda
Poljoprivrednu djelatnost, treba shvatiti kao i druge djelatnosti da je to upravljanje

biološkom transformacijom živih životinja ili biljaka sa ciljem dobivanja poljoprivrednih
proizvoda ili novih bioloških sredstava, ali sa ciljem njihove prodaje.
Standardom se zahtjeva mjerenje vrijednosti, koju treba računovodstvo da evidentira,

isključivo po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškove prodaje, od vremena
ubiranja do vremena prodaje.
Ovaj standard se ne bavi preradom poljoprivrednih proizvoda tj. njihovim praćenjem kroz
proizvodnju nakon ubiranja npr. grožđa u vino, jabuka u sok i sl.
To je klasična proizvodnja i to ima dodirnih tačaka sa konverzijom zaliha u MRS – br. 2.
Dakle MRS – 41, ima za cilj da definiše šta su to biološka sredstva i kako ih početno
priznati i prihvatiti u računovodstvenu evidenciju.
Postignuta fer vrijednost umanjena za troškove prodaje može za potrebe naših
pojašnjenja da se nazove neto fer vrijednost.
Neto fer vrijednost ukoliko doživi promjene u plusu ili u minusu, tj. dobiju karakter
dobiti ili gubitka, treba ih kao takve i uključiti u neto dobit ili gubitak u razdoblju u kome
su nastali.
Ovaj standard se primjenjuje u računovodstvu sljedećih stavki, ali samo kada su one
povezane sa poljoprivrednom djelatnošću:
(a) biološka sredstva;

(b) poljoprivredni proizvodi u trenutku ubiranja i
(c) državne pomoći definisane u tačkama 34. i 35. MRS – 20.
Za potrebe kontnog plana biološka imovina je grupisana u sljedeće grupe računa:
(a) osnovno stado;

(b) šuma i višegodišnji zasadi;
(c) biološka imovina u pripremi;
(d) avansi za biološku imovinu i
(e) ispravka vrijednosti biološke imovine.
Procedura sticanja ovih sredstava je ista kao i drugih ranije pomenutih. Računi pripreme
najprije prihvataju sredstva u nabavci ili drugim oblicima sticanja, a potom ih raspoređuje
na odgovarajuće račune u okviru pomenutih grupa.
4.3.5. Stambene zgrade i stanovi
U skladu sa MRS i stambene zgrade i stanovi se mogu pojaviti u vlasništvu privrednog

društva i predstavljati njegovo stalno sredstvo. U tom slučaju i stambeni objekti su
predmet amortizacije, odnosno ispravke vrijednosti preko konta.
Kupovinu stana preduzeće vrši po tržišnim uslovima, na osnovu kojih formira trošak
nabavke (nabavnu vrijednost) stana u skladu sa MRS br. 16, kao što smo to objasnili u
primjerima pribavljanja građevinskih objekata za potrebe konta – Građevinski objekti.
Primjer br. 28 - Kupovina stana i iznajmljivanje radniku
Privredno društvo “A” je kupilo stan sa sljedećim knjigovodstvenim informacijama:

- vrijednost stana po ugovoru iznosi 100.000.- KM
- prateći troškovi kupovine i prenosa vlasništva 5.000.- KM
- radnik otplaćuje stan preduzeću kroz kiriju koja iznosi 1.170.- KM (od čega je
170.- KM PDV)
OPIS Konto I z n o s
br
Duguje Potražuje
Dobavljači – ostali 100.000
1.
Kupovina stana (fa ugovor) i troškovi
Plaćanje stana
Stambene zgrade i stanovi 105.000
Obračun stana
Žiro-račun 1.170
Prihodi od zakupa 1.000
4.
Obaveze za porez 170
Naplata kirije i porez iz kirije
Obaveze za porez 170
5. Žiro-račun 170
Plaćanje poreza
Po eventualnoj prodaji takve imovine, evidentirali bismo potraživanja od kupca za

ugovorenu prodajnu cijenu (duguje – ostali kupci). Stan bismo isknjižili iz upotrebe, tako
da bi račun dugovao za ispravku vrijednosti mater.sred., a potraživao bi odgovarajući
analitički račun na računu materijalna sredstva u upotrebi. U zavisnosti od odnosa
prodajne cijene i neotpisane vrijednosti stana, dugovao bi račun neotpisana
vrijed.stal.sredstava za nenaknađeni neotpisani dio vrijednosti stana, ili bi se odobrio
račun prihodi od stal.sredstava za ostvarenu pozitivnu razliku. Budući vlasnik bi uplatio
kupoprodajni iznos na žiro-račun prodavca (račun žiro račun duguje, a račun kupca
potražuje).
Imajući u vidu da porez na promet nekretnina plaća prodavac, obračunati porez bi

predstavljao umanjenje prihoda na računu vrijednost prodatih stalnih sredstava uz
evidentiranje poreske obaveze na računu obaveze za porez na promet proizvoda i usluga.
Porez bismo platili sa žiro-računa.
Ako bismo, pak, prodali stan na kredit, tada bi se, umjesto računa – kupac, pojavio račun
u zavisnosti da li se radi o kreditu datom drugom pravnom licu, radniku preduzeća ili
drugom licu koje ne mora biti u radnom odnosu.
Prilikom naplate anuiteta po odobrenim kreditima, potraživao bi račun datih kredita za

otplatu, a za kamatu bi potraživao račun prihodi od kamata, dok bi za naplaćeni iznos
dugovao račun žiro račun.
Stanovi u funkciji podliježu revalorizaciji, ali i amortizaciji, u skladu sa zahtjevima MRS

– br. 16.
Važno je napomenuti da primjer koji smo vam ponudili ima nekoliko specifičnosti:
1) Sredstvo je u vlasništvu pravnog lica “A” dok se ne otplati kroz kiriju koja je
u ovom slučaju nešto veća od uobičajene zakupnine radi ubrzanog otkupa.
Pošto se radi o zakupu, a zakupnina podliježe porezu na usluge, pitanje je šta se više
isplati plaćati? zakupninu sa porezom ili kredit sa kamatom. Sredstva u zakupu nisu
oslobođena amortizacije, čak i kad se radi o lizingu sve do konačne otplate sredstva kroz
lizing i promjene vlasnika.
Ako je ugovor napravljen o zakupu, tako da je to isto što i postepeni otkup sredstva, gdje
otkupljeno sredstvo svojim otkupljenim dijelom prelazi u vlasništvo zakupoprimca ili
kreditnog dužnika, tada za trošak sticanja sredstva u zakupu ne plaća se porez na usluge.
Ako u zakupnini ima razlike, porez se plaća samo na razliku. Tako možemo godišnje
otkupljeno sredstvo prenositi na vlasnika jer je toliko npr. i otpisano kroz amortizaciju.
Dakle, nešto slično što imamo kod kapitalnog lizinga.
U prethodnom primjeru smo pretpostavili da je riječ o klasičnoj zakupnini, te smo zbog

toga knjižili porez na – Obaveze za porez na promet proizvoda i usluga. Zakupe uz
otplatu sredstva poput lizinga ćemo vam posebno predstaviti u poglavlju o najmovima i
MRS – br. 17, i zbog toga se sada nećemo više zanimati ovim pitanjima.
4.3.6. Materijalna sredstva u pripremi
Kao i za sve račune pripreme, za ovaj račun je osnovno reći, da on služi kao procesni ili
sabirni račun. Na njemu se evidentira postupak pribavljanja, izgradnje, nabavke stalnih
sredstava, prije njihovog stavljanja u funkciju, odnosno upotrebu.
Na račun stalna sredstva u pripremi evidentiraju se svi izdaci vezani za sticanje

materijalnih stalnih sredstava, koji predstavljaju elemente troška (nabavne vrijednosti) tih
stalnih sredstava u skladu sa Kodeksom i Standardima. Račun stalna sredstva u pripremi
je potrebno uvijek koristiti u postupku sticanja sredstva, bilo da se radi npr. o izgradnji
objekta koja traje duži period ili o jednokratnoj nabavci nekog sredstva. Također, račun
stalna sredstva u pripremi treba koristiti i onda kada je struktura troška nabavka sredstva
relativno jednostavna, a ne samo onda kada su elementi troška nabavke mnogobrojni. Bez
obzira na složenost elemenata troška nabavke i dužinu perioda pripreme sredstava za
upotrebu, to se evidentira preko računa materijalnih sredstava u pripremi.
Nakon što materijalno stalno sredstvo postane sposobno za upotrebu, stanje sa računa
stalna sredstva u pripremi se prenosi na odgovarajući račun sredstva u upotrebi unutar
odgovarajuće grupe materijalna stalna sredstva.
Dok su sredstva na računima u pripremi, ona ne podliježu obavezi obračuna amortizacije.

To može da posluži kao uputa za pravilnu procjenu u politici korištenja sredstava i
procjeni vremena završetka procesa nabavke sredstava, odnosno vremena stavljanja
sredstva u upotrebu. Do sada smo vam kroz primjere više puta pokazali funkciju ovog
računa i smatramo da nema potrebe o njemu više govoriti.
Sredstva u pripremi ne podliježu revalorizaciji, jer je pretpostavka da su u tu vrijednost
uračunate najaktuelnije vrijednosti u procesu sticanja (tj. važeće tržišne vrijednosti).
4.3.7. Materijalna sredstva van upotrebe
Znajući da su stalna sredstva nabavljena sa ciljem privređivanja, a ne sa ciljem prodaje,

predviđen im je vijek otpisa korištenja. Poznato je, također, da je limitiran vijek
korištenja stalnih sredstava, pa se postavlja pitanja: šta nakon iskorištenja sredstava,
nakon otpisa ili čak i prije potpunog otpisa ukoliko smatramo da sredstvo nećemo
koristiti ili nam pak duže vrijeme neće trebati u proizvodno-uslužnom procesu?
MRS i Kontni plan predviđaju da se u takvim slučajevima koriste računi sredstva van
upotrebe.
Na računu materijalna sredstva van upotrebe evidentiraju se materijalna stalna sredstva

bez perspektive korištenja u poslovanju privrednog društva, odnosno ona materijalna
stalna sredstva koja privredno društvo više nema namjeru koristiti.
Sredstva koja su zapisnički ili odlukom preduzeća preknjižena na račun materijalna

sredstva van upotrebe, a koja nisu otpisana u potpunosti, dalje se ne otpisuju, tj. prestaje
obaveza otpisa i knjiženja amortizacije, od dana stavljanja na račun materijalna sredstva
van upotrebe.
Korištenje računa materijalna sredstva van upotrebe se može pojaviti u raznim

slučajevima, u zavisnosti od razloga i okolnosti prestanka korištenja stalnih sredstava:
a) Izdvajanje sredstava kada prestane upotreba
Sredstva se iz upotrebe mogu isknjižiti na račune van upotrebe iz raznih razloga. Tada je
potrebno provesti knjiženje u kome račun materijalna sredstva van upotrebe duguje, a
potražuju računi sredstava u funkciji (materijalna sredstva u funkciji) za onu vrijednost
po kojoj su sredstva evidentirana prije njihovog stavljanja van upotrebe.
Potrebno je i otpisani dio te imovine, sa računa ispravka vrijednosti materijalnih

sredstava duguje (odgovarajući analitički račun), prenijeti na odgovarajući analitički
račun u okviru računa ispravka vrijednosti sredstava van upotrebe.
Na tim računima sredstva stoje privremeno, dok se ne odluči šta će se sa takvim

sredstvima dalje uraditi. Moguće je na računu materijalna sredstva van upotrebe otvoriti
dva analitička računa sredstva privremeno van upotrebe i sredstva trajno van upotrebe.
Ako se odluči na rashodovanje, a sredstvo je u cijelosti otpisano, međusobno će se ugasiti

računi materijalna sredstva van upotrebe i ispravka vrijednosti materijalnih sredstava
(odgovarajući analitički račun). Ukoliko sredstvo nije u potpunosti otpisano prije
rashodovanja, neotpisana vrijednost će se knjižiti na teret konta rashoda.
Sredstvo van upotrebe možemo, također, da prodamo direktno sa konta materijalna
sredstva van upotrebe. U takvom slučaju knjiženja vršimo po istom postupku kao i kod
prodaje sa računa materijalna sredstva u upotrebi.
Već je rečeno da prestankom perspektive korištenja stalnih sredstava i njihovim

preknjižavanjem na račun materijalna sredstva van upotrebe prestaje i obaveza
obračunavanja amortizacije po isteku poslovne godine u kojoj su sredstva isključena iz
funkcije, tj. 31.12. Ako bi se, ipak, pojavio izuzetan slučaj da se sredstva sa računa
materijalna sredstva van upotrebe vrate na račune što znači da su na računu materijalna
sredstva van upotrebe (analitički račun) bila izmještena privremeno, (čak bismo vam
preporučili da privremeno isključenje sredstava van upotrebe i ne knjižite na materijalna
sredstva van upotrebe, time ćete sebi olakšati) radi opravdanih razloga obustavljenog
poslovanja i sl. radi uštede amortizacije itd., o čemu ste i u ranijem dijelu ove knjige
mogli pročitati, (tj. na račune upotrebe), tada bi se ponovo aktualizirala i obaveza njihove
daljnje amortizacije (po punoj stopi), pa bi i njihovu ispravku vrijednosti trebalo ponovo
preknjižiti sa analitičkog računa van upotrebe na račun (u upotrebu). Nastavkom
ponovnog korištenja stalnog sredstva nastavlja se i njegova amortizacija, tj. otpis.
Ako se sredstva sa računa materijalna sredstva van upotrebe trajno isključuju, tada se
treba provesti knjiženje rashodovanja i od toga mjeseca prestaje obračun 1 amortizacije.
b) Rashodovanje stalnih sredstava koja su potpuno otpisana
Ako je stalno sredstvo potpuno iskorišteno i 100% otpisano u smislu stanja na računu
ispravka vrijednosti materijalnih sredstava duguje, tada je rashodovanje moguće
jednostavnim međusobnim zatvaranjem računa (ispravka vrijednosti materijalnih
sredstava duguje, a neki od računa sredstva u upotrebi potražuje).
Ako bismo, pak, prilikom rashodovanja imali otpadnog materijala koji se da iskoristiti ili
prodati to bi, u datom slučaju, bio prihod (zalihe materijala duguju, a potražuje ostali
prihodi). Također se mogu pojaviti i troškovi rashodovanja stalnih sredstava (troškovi
demontaže, prevoza, uništenja i sl.), koji imaju svoju vrijednost prema fakturi dobavljača,
pa bi to bili troškovi usluga, a potraživao bi račun dobavljača. Sličan primjer ste imali u
primjeru br. 26.
c) Rashodovanje stalnih sredstava koja nisu potpuno otpisana
Takva stalna sredstva se isknjižavaju iz sredstava u upotrebi, uz zatvaranje računa

ispravka vrijednosti materijalnih sredstava i materijalna sredstva u upotrebi, dok bismo za
razliku neotpisane vrijednosti zadužili troškove (rashode) na računu neotpisana vrijednost
stalnih sredstava. Ako bi postojala obaveza po osnovu poreza na promet za rashodovana
sredstva, za obračunati porez proveli bismo i knjiženje: duguje neotpisana vrijednost
stalnih sredstva, a potražuje obaveze za porez na promet proizvoda i usluga, zatim bi
platili tu obavezu (žiro-račun/obaveze za porez na promet proizvoda i usluga)..
1
Kada imate pravo na prolongiranje obračuna amortizacije pojasnili smo vam u zajedničkom tekstu o
stalnim sredstvima.
Sa eventualnim iskoristivim materijalom, kao i sa troškovima rashodovanja tog sredstva,
postupili bismo kao i u prethodnim slučajevima.
4.3.8. Avansi za materijalna sredstva
Nije rijedak slučaj da se prilikom nabavke opreme, izgradnje građevinskih objekata ili sl.,
posebno iz razloga velikih vrijednosti, zahtijeva od kupca da uplati dio sredstava
unaprijed kao avans ili da ponekad čak unaprijed uplati i cijeli iznos predračuna.
Tako izdvojena sredstva (sa žiro-računa ili iz odobrenog kredita direktno) evidentiraju se
na računu avansi za materijalna sredstva (duguje avansi za materijalna sredstva, a žiro-
račun potražuje ili avansi za materijalna sredstva duguje, a neki od računa grupe
dugoročni kredit bi potraživao, npr. ostali dugoročni krediti).
Po istoj proceduri kako smo plaćali obavezu dobavljaču sa računa žiro račun ili ostali
dugoročni krediti, sada ćemo dospjelu obavezu platiti – isknjižiti – sa računa ostala
materijalna sredstva (obaveze prema ostalim dobavljačima duguje, a avansi za
materijalna sredstva potražuje).
Ukoliko avans nije dovoljan da isplati prispjelu obavezu, tada bismo ostatak obaveza
prema dobavljaču platili iz ostalih raspoloživih sredstava. U slučaju da je avans
eventualno veći nego što iznosi stvarna obaveza, saldo sa računa avansi za materijalna
sredstva se vraća na račun sa koga su sredstva i uplaćena kao avans.
Ako je bilo kamata po osnovu unaprijed plaćenih sredstava ili određenih obračunatih
inflatornih prihoda, tada bismo za tako obračunatu pozitivnu razliku odobrili prihod od
kamata ili ostale prihode (obaveze prema ostalim dobavljačima duguje, potražuje prihode
od kamata ili ostali prihodi od finansiranja).
Pozitivna razlika se može pojaviti i usljed deviznih plaćanja avansa. Takva pozitivna
kursna razlika knjižila bi se kao smanjenje obaveze prema dobavljaču (obaveze prema
ostalim dobavljačima duguje), a kursne razlike bi potraživao za formiranu kursnu razliku
u korist ukupnog prihoda.
4.3.9. Ostala materijalna stalna sredstva
Sve materijalne vrijednosti stalne imovine koje nisu navedene na do sada pomenutim
računima spadaju u kategoriju ostalih materijalnih sredstava. To, između ostalog, mogu
biti knjige, umjetnička djela i vrijednosti, predmeti arhivske građe, muzejski eksponati,
spomenici kulture i sl.
Da bi mogli biti priznati kao materijalna stalna sredstva, sve te vrijednosti moraju
zadovoljavati elemente definicije materijalnih stalnih sredstava iz MRS - 16, kao i uslove
za priznavanje materijalnih stalnih sredstava koji su propisani tim Standardom i
Kodeksima računovodstvenih načela.
U pogledu pribavljanja, trošenja i otpisivanja (amortizovanja) tih sredstava primjenjuju

se, u osnovi, isti principi kao i kod ostalih stalnih sredstava.
Međutim, treba napomenuti da su neka od njih izuzeta od obaveze amortizovanja, kao što
su spomenici kulture i historijski spomenici u skladu sa zakonom (osim ako se koriste za
obavljanje djelatnosti po osnovu koje se stiču prihodi, jer se tada i amortizacija obavezno
vrši), muzejske vrijednosti i umjetnička djela i predmeti izrađeni od plemenitih metala i
sl.
U ovu kategoriju stalnih sredstava spadaju i knjige (bibliotečki fondovi) koje također
nemaju amortizacije – dakle, sva materijalna stalna sredstva koja nismo spominjali kod
ranijih grupa materijalnih stalnih sredstava.
4.3.10. Ispravka vrijednosti materijalnih stalnih sredstava
Na ovom računu se evidentira i akumulira obračunata ispravka vrijednosti (amortizacija)

materijalnih stalnih sredstava tokom njihovog vijeka upotrebe.
Obračun amortizacije (ispravka vrijednosti) treba da predstavlja sistemski raspored

smanjenja vrijednosti stalnih sredstava u skladu sa smanjenjem budućih očekivanih
ekonomskih koristi od tih stalnih sredstava u periodu njihovog korištenja. On se vrši
odgovarajućim metodama i stopama, u skladu sa MRS - 16, nomenklatura sredstava za
amortizaciju i općim aktom (računovodstvenom politikom amortizacije) privrednog
društva.
Račun ispravka vrijednosti materijalnih sredstava smo do sada pominjali i koristili mnogo
puta, te ukazali na potrebu i način njegovog knjiženja i smatramo da nema potrebe da ga
ponavljamo.
Mislimo da ste iz dosadašnjih primjera knjiženja razumjeli i funkciju računa Ispravka

vrijednosti materijalnih sredstava, kada su u pitanju različiti oblici otuđivanja
materijalnih stalnih sredstava.
Obračunata ispravka vrijednosti evidentira se i naknađuje kao trošak, koji je objašnjen u

dijelu u kome smo govorili o amortizaciji.

Predavanja 2-P PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Predavanja 2-P PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanja 2-P PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

4.3.

MATERIJALNA STALNA SREDSTVA

4.3.1. Pojam, klasifikacija i karakteristike stalnih materijalnih sredstava po MRS –

Istina je da su stalna sredstva regulisana kroz mnoge Međunarodne računovodstvene

Svi MSFI (Međunarodni standardi finansijskog izvještaja) govore na sebi specifične

(1) Nekretnine postojanja i oprema (MRS-16)

I drugi standardi, svojim pojedinim naglascima govore o stalnim sredstvima nekad

Da bismo i dalje pravilno, i na jednoobrazan način kumunicirali sa računovodstvenim

Knjigovodstvena vrijednost je iznos po kojem se neko sredstvo priznaje u bilansu stanja

Amortizacija je sistemski raspored amortizacijskog iznosa sredstva tokom njegovog

Gubitak od umanjenja je iznos za koji knjigovodstvena vrijednost sredstva premašuje

Nekretnine, postrojenja i oprema su materijalne stavke koje se:

(a) kupovnu cijenu, uključujući uvozne pristojbe i nepovratne poreze na promet,

Treba obratiti pažnju, da MRS-i ne prihvataju povratne državne obaveze, da se uključuju

(a) metoda nabavne vrijednosti, ili

Odabrani metod, treba se primjenjivati za cijelu skupinu nekretnina, postrojenja i opreme

Ako bismo se opredijelili za metod revalorizovane vrijednosti to bi značilo da nakon

Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstava poveća, kao rezultat revalorizacije, to

Kada se knjigovodstvena vrijednost sredstva smanji kao rezultat revalorizacije, to

Obratimo pažnju na prethodnu napomenu, koja je primjenom standarda 36, dovela do

Kada u međuvremenu dođe do povećanja vrijednosti sredstava primjenom metoda

Kada standard govori o vrijednosti koja je značajna, misli se na sredstva kojima se po

Parametri koji su podloga za utvrđivanje troška su:

(a) amortizacijska osnovica;

Očekivano vrijeme eksploatacije sredstva, često odredi proizvođač uz druge

To znači da zakonodavac može svojim mjerama odrediti da ne priznaje ubrzane stope

Amortizacija sredstva počinje kada je sredstvo raspoloživo za upotrebu (korištenje), tj.

Amortizacija se prestaje obračunavati samo kad je 100% sredstvo otpisano. Nema

Za takva sredstva kažemo da su trajnog karaktera, i njima se ne određuje amortizacija. To

Napomena, da sredstvo ne može biti amortizovano više od 100% knjigovodstvenog

• Linearni način obračuna amortizacije, podrazumijeva fiksne stope otpisa

Sto posto je procentualna svaka osnovica otpisa i kada je podijelimo sa vijekom

• Degresivna metoda obračuna amortizacije je metoda opadajućeg troška. Kod

Na primjeru od deset godina, koeficijent degresije bi bio sljedeći:

Za petu godinu otpisa amortizacija će iznositi 10909,08 (1818,18 · 6 = 10909,08), dok će

Svakako da je odabir metoda i načina obračuna amortizacije, dio računovodstvene

Kada analizirate prednost i nedostatke linearne, funkcionalne i degresivne metode sa

Funkcionalna amortizacija uspostavlja odnos između osnovice za obračun amortizacije i

Vidimo da je amortizacija po jedinici proizvoda 10.- novčanih jedinica.

Da nismo obračunali funkcionalnu amortizaciju, tada bismo imali vremensku

MRS – 16, isključuje progresivnu metodu, jer je smatra sa dovoljno negativnih

Kombinovani metod amortizacije se primjenjuje u uslovima kod funkcionalnih metoda

Amortizacija se može obračunavati na grupu sredstava (grupu amortizacija) ili

Nadamo se da smo uspjeli da vam približimo spoznaju o materijalnim stalnim

Standardom 16, je utvrđeno kada se sredstva mogu isknjižiti i to je utvrđeno u dva

(a) u trenutku otuđenja i

Na osnovu do sada izloženog o stalnim sredstvima, možemo konstatovati da se sve

Dakle, postoje razlike u tretmanu priznavanja utrošenih resursa u vlastitoj režiji za

Tako na primjer, uzmimo da se bavimo građevinskom djelatnošću i gradimo stambeni i

Ove i druge slučajeve ćemo u narednom dijelu knjige vidjeti na konkretnim

Pored nabavke i izgradnje u vlastitoj režiji sada ćemo se upoznati sa karakteristikama

Prema MRS – 16, konstatuje se sljedeće:

S obzirom da ovakva razmjena se smatra prometom (prema Zakonu o PDV-u) sredstva

Razmjena sredstvo za sredstvo, sredstvo za uslugu, uslugu za uslugu, smatramo također

Moguće je, da se dogodi, da potraživanja u cijelosti ne budu razmijenjena kroz fer

Ne smijemo zaboraviti, da u svemu ovome vodimo brigu o potrebi poštivanja i drugih

Svaki od ovih uslova nas usmjerava ka potrebi poznavanja specifičnosti prilikom

4.3.2. Zemljišta i građevinski objekti