Daniel A.

Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

Glava 2

OPERACIJE SA SKUPOVIMA
Sadržaj:
2.1. Razlika skupova
2.2. Presjek skupova
2.3. Unija skupova
2.4. Dekartov proizvod dva skupa
2.5. Binarne relacije

2.1. Razlika skupova

Neka su X i Y skupovi. Želimo da posmatramo skup

elemenata skupa X koji nisu u skupu Y, tj. želimo da
posmatramo skup {xX: xY}. Ovo je skup elemenata skupa
X koji zadvoljavaju svojstvo xY. Označavamo ga sa X \ Y.
Na primjer, {0,2,3,5} \ {2,5,7,8} = {0,3}, a skup N \ 2N je
skup neparnih prirodnih brojeva.
Jasno je da za skupove x i y vrijedi
(i) x \ x = ,
(ii) x \ y  x,
(iii) x \  = x,
(iv) x \ y =  ako i samo ako je x  y.
Ako je skup X fiksiran, za podskup X \ Y skupa X koristimo
oznaku Yc. Kad god koristimo oznaku Yc predpostavljamo da
je iz konteksta jasno da je superskup X unaprijed dat. Skup Y c
nazivamo komplement skupa Y (u X).
Za dati supeskup X, imamo
(i) (Yc)c = Y,
(ii) Xc = ,
(iii) c = X.

2.2. Presjek skupova

19
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

Neka su data dva skupa X i Y. Možemo da posmatramo

skup elemenata koji su zajednički za ova dva skupa. Ovaj novi
skup nazivamo presjek skupa X i skupa Y, i, označavamo ga
sa XY. Na primjer, za X = {0,1,2,5,8} i Y = {1,3,5,6},
imamo XY = {1,5}.
Termin presjek skupova prvi put se pojavio u Webster's
New International Dictionary 1909.
Za dva skupa, čiji je presjek prazan, kažemo da su
disjunktna ili razdvojena .
Slijedeće osobine su dobro poznate te ćemo ostaviti da ih
čitalac dokazuje:
(i) xx = x,
(ii) xy  x,
(iii) xy = yx,
(iv) xy = x ako i samo ako je x  y,
(v) (xy)z = x(yz),
(vi) x = ,
(vii) (x \ y)(y \ x) = ,
Osobina (v) kaže da nema potrebe za zagradama kada
pravimo presjek više skupova. Na primjer, skupovi
x(y(zt)) i (xy)(yt) su jednaki, te ih možemo zapisati
ovako xyzt.
Takodje, možemo napraviti presjek beskonačno mnogo
skupova. Na primjer, možemo da posmatramo zajedničke
elemente intervala <-1/n,1/n> za n = 1, 2, 3, … Presjek ovih
skupova označavamo sa n=1,2,3,…<-1/n,1/n> ili sa nN<-
1/n,1/n>. Za unaprijed uzeti prirodan broj n, ovo je presjek
svih skupova oblika <-1/n,1/n>. Čitalac sam može da dokaze
da je nN<-1/n,1/n> = {0}. Slično,
(i) nN[-1/n,1/n> = {0},
(ii) nN[-1/n,1/n] = {0},
(iii) nN[-1/n,+> = <0,+>,
(iv) nN<-1/n,+> = [0,+>,
20
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

(v) nN<0,1/n> = ,
(vi) nN<0,1/n] = ,
(vii) nN[0,1/n] = {0}.
Drugi primjer: Možemo da napravimo presjek svih
skupova oblika <r,+> za rR. Ovaj skup označavamo sa
rR<r,+>. Trebalo bi da je jasno da je rR<r,+> = .
Takodje je nN<n,+> = .
U opštem slučaju, ako je X = {A i : iI} skup skupova
indeksiran skupom indeksa I, tada presjek svih ovih skupova
iz X označavamo sa iIAi. Dakle:
xiIAi  (iI)(xAi).
Ako je skup X dat bez indeksnog skupa, tada presjek svih
elemenata skupa X označavamo sa X. Dakle, imamo
yX onda i samo onda ako je yx za svako xX.
Iz razloga koji će biti jasni u sljedećem dijelu – u
Aksionatskoj teoriji skupova -  ostaje nedefinisan za sada.
Čitalac sam moče vidjeti da ako bi, u definiciji
yX onda i samo onda ako je yx za svako xX,
uzeli X =  dobili bi
y  ako je yx za svako x.
Budući da je tvrdnja na desnoj strani gornje ekvivalencije
vrijedi uvijek, svako y je u .

Vježbe II.2.
(1) Pokazati da je za svaki skup X, P(X) = .
(2) Pokazati da je x \ y = x ako i samo ako je xy =  i da je x
\ y =  onda i samo onda ako je x  y.
(3) Pokazati da je nN<-1/n,1 + 1/n> = [0,1].
(4) Pokazati da je r1, s2<r,s> = [1,2].
(5) Pokazati da je 0<-,> = 0[-,] = {0}.

21
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

2.3. Unija skupova

Neka su data dva skupa x i y. Možemo posmatrati skup

elemena koji su u skupu x ili u skupu y. Ovaj novi skup
zovemo unija skupa x i skupa y, i, označavamo ga ovako:
xy. Na primjer, ako je x = {0,1,2,5,8} a y = {1,3,5,6}, tada je
xy = {0,1,2,3,5,6,8}.
Termin unija skupova zasnovan je 1912-te godine od strane
James Pierpointa u njegovoj knjizi “Lectures on the theory of
functions of real variables” (Vol. 2, p. 22).
Ostavićemo da čitalac dokaže sljedeće dobro poznate
osobine unije skupova:
(i) xx = x,
(ii) x  xy,
(iii) xy = yx,
(iv) xy = x  y  x,
(v) (xy)z = x(yz),
(vi) x = x.
Osobina (v) kaže da zagrade nisu potrebne kada zapisujemo
uniju više skupova. Dakle, skupovi x(y(zt)) i
(xy)(zt) su jednaki i možemo ih označavati ovako:
xyzt.
Postoje dvije poznate veze izmedju  i ; nazivamo ih
De Morganovi stavovi:
(vii) x(yz) = (xy)(xz),
(viii) x(yz) = (xy)(xz).
Takodje, možemo posmatrati uniju beskonačno mnogo
skupova. Na primjer, možemo imati potrebu da posmatramo
elemente intervala <-1/n, 1/n> za n = 1, 2, 3, … Ovaj skup
označavamo sa nN<-1/n,1/n>. Čitalac bi trebalo da pokaže
da je
nN<-1/n,1/n> = <0,1>.
Slično,

22
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

nN[-1/n,1/n> = [-1,1>,
nN[-1/n,1/n] = [-1,1],
nN[-1/n,+> = [-1,+>,
nN<1/n,+> = <0,+>,
nN[1/n,+> = [0,+>.
Slično, može biti interesantno da posmatramo uniju svih
skupova oblika <r,+> za rR takvo da je r  0. Ovu uniju
označavamo sa rR,r0<r,+> ili sa r0<r,+> ako nema
zabune oko domena varijable r. Čini se da je jasno da je
rR<r,+> = <0,+>.
U opštem slučaju, ako je X = {A j : jJ} skup skupova
indeksiran skupom indeksa J, tada uniju svih skupova skupa X
označavamo sa jJAj . Dakle:
xjJAj  (jJ)(xAj).
Neka je dat skup X ali bez parametrizacije. Uniju svih
elemenata skupa X označavamo sa xXx ili, ako neće doći do
zabune, sa X. Prema tome, imamo yX onda i samo onda
ako postoji xX takvo da je yx. Gornju rečenicu možemo da
zapišemo i u formalnom obliku
yX  (x)(xX  yx).

Lema 2.3.1.  = .
Dokaz: Budući da rečenica “yX onda i samo onda ako
postoji xX takvo da je yx” vrijedi za sve skupove X, u
specijalnom slučaju za X =  dobijamo “y onda i samo
onda ako postoji x takvo da je yx. Kako skup  nema
elemenata, za y ne može postojati traženo x. Dakle, mora biti
 = .

Vježbe II.3.

23
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

(1) Za podskupove A i B superskupa X pokazati da je (A \ B)c =

AcB.
(2) Pokazati da za skupove x, y, z vrijedi
y(x \ y) = 
(xy) \ z = (x \ z)(y \ z),
(x \ y) \ z = x \ (yz).
(3) Neka je X  . Pokazati da je X  X.
(4) Naći nN[n,n2] .
(5) Naći nN<n,n2>.
(6) Neka je X po volji uzeti skup i neka za svako iI vrijedi Yi
 X. Pokazati da je (iIY)c = iI(Yi)c i iI(Yi)c =
(iIYi)c.
(7) Pokazati da za skup X vrijedi P(X) = X.
(8) Za skup X predpostavimo da definišemo X (mijenjajući
prethodnu definiciju) na sljedeći način:
yX onda i samo onda ako je yX i yx za svako x X.
Pokazati da se ova definicija podudara sa ranijom
definicijom (koja je bila uz uslov X  ) i da uključuje
proširenje sa  = .
(9) Pokazati da je r0[r,+> = <0,+>.
(10) Pokazati da za bilo koji skup A i za bilo koji skup X vrijedi
(xX x) \ A = xX (x \ A).
(11) Neka su X i Y dva neprazna skupa skupova. Pokazati da
vrijedi:
(xX x)(yY y) = xX, yY (xy),
(xX x)(yY y) = xX , yY (xy).
(12) Simetrična razlika. Za skupove X i Y definišemo simetričnu
razliku skupa X i skupa Y na sljedeći način XY = (X \
Y)(Y \ X). Pokazati da za skupove X, Y i Z vrijedi:
(a) X(YZ) = (XY)Z,
(b) XY = YX,
(c) X = X = X,
(d) XX = .

24
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

Augustus De Morgan
(27. Juni, 1806 – 18. Mart, 1871)
Morgan je bio britanski matematičar – logičar. Formulisao je tzv.
De Morgan's laws (de Morganove zakone) i bio je prvi matematičar
koji je uveo poham terma. Poznat je po zahtijevu za rigoroznom
čistoćom u upotrebi matematičke indukcije.

2.4. Direktni proizvod dva skupa

Za očekivati je da čitalac ima znanja is srednje škole o

parametrizaciji ravni RR kao parova realnih brojeva (x,y):
Bilo koja tačka T ravni RR može se predstaviti sa dvije
koordinate x i y što pišemo u obliku T = (x,y).
Šta je par (x,y)? Šta se stvarno misli pod ovom notacijom?
Šta je matematički objekt (x,y)? Razmatranje ovog pojma je
subjekt ove sekcije. Jedino svojstvo para (x,y) koje treba da
znamo je sljedeće:
(x,y) = (a,b) ako i samo ako x = a i y = b.
U vezi s time, trebalo bi par (x,y) definisati tako da gornja
osobina vrijedi. Skup {{x},{x,y}} ima traženu osobinu, tj.
vrijedi
{{x},{x,y}} = {{a},{a,b}} ako i samo ako x = a i y = b.
25
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

Prema tome, uredjeni par (x,y) elementa x i elementa y

definišemo kao skup {{x},{x,y}}. “Prvi” element x u paru
(x,y) nazivamo prva komponenta para (x,y); “drugi” element y
u paru (x,y) nazivamo druga komponenta para (x,y).
Za dva skupa X i Y, definišemo XY kao skup svih
uredjenih parova (x,y) za xX i yY. Dakle,
XY = {(x,y):xX  yY}.
Skup nazivamo direktni proizvod skupa X i skupa Y.
Sinoniman naziv je Dekartov proizvod skupova.

René Descartes (Rene Dekart, 1596-1650.),

bio je francuski matematičar i filozof. U matematici je poznat po
koordinatnom sistemu i po tome što je dao temelje modernoj
geometriji (analitičkoj geometriji).

Lema 2.4.1. Za skupove X i Y vrijedi XY 

P(P(XY)).
Dokaz: Neka su xX i yY po volji uzeti elementi. Jasno
je da x,yXY. Prema tome, {x} i {x,y} su podskupovi skupa
P(XY). Dakle, {x},{x,y} su elementi od P(XY). Odavde
sljedi da je {{x},{x,y}} podskup skupa P(P(XY)). Dakle,
XY  P(P(XY)).

26
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

Korolar 2.4.2. Neka su dati skupovi X i Y. Skup XY je

skup elemenata  P(P(XY)) takvih da postoji xX i yY
takvi da je  = {{x},{x,y}}.

Ako su data tri skupa x, y i z, možemo formirati parove

(x,y) i (y,z), i parove ((x,y),z) i (x,(y,z)). (Na žalost) ova dva
poslednja skupa nisu medjusobno jednaka. Sa (x,y,z), kraće,
označavaćemo skup ((x,y),z) i zvaćemo ga uredjena trojka.

Vježbe II.4.
(1) Napisati elemente skupa ((x,y),y).
(2) Kada će biti ((x,y),z) = (x,(y,z))?
(3) Ako je X= n a Y= m, koliko mnogo ima elemenata u
skupu XY?
(4) Naći (x,y), (x,y), (x,y), (x,y), (x,y), (x,y).
(5) Naći (((x,y) \ ((x,y)))((x,y)).
(6) Šta je X?
(7) Pokazati da je (XY) = XY ako je X   i Y  .
(8) Uzmimo da je A  AA. Šta se može reći o skupu A?
(9) Pokazati da je XY =  onda i samo onda ako je X ili Y
prazan skup.
(10) Pokazati da je (XY)Z = (XZ)(YZ), (XY)Z =
(XZ)(YZ) i (X\Y)Z = (X\Z)(Y\Z).
(11) Izvršiti generalizaciju tvrdnji iz vježbe (10) za ( iXi)Z i
(iXi)Z.

2.5. Binarne relacije

Neka su X i Y (neprazni) skupovi. Podskup   XY

nazivamo relacija izmedju elemenata skupa X i elemenata
skupa Y. Dakle, P(XY). Skup
1 = {xX : (yY)((x,y))}

27
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

nazivamo prva projekcija (ili domen) relacije . Očigledno je

da vrijedi 1  X. Ako vrijedi 1 = X, za relaciju  kažemo
da je totalna po prvim koordinatama, ili da je klase T1. U
upotrebi je i termin korespodencija.

George Boole
02.11.1815 ( Lincoln, Lincolnshire, England ) – 08.12.1864
(Ballintemple, Cork City, Ireland )
Svojstva operacija među skupovima nazivamo Booleovim
osobinama.

Skup
2 = {yY : (xX)((x,y))}
nazivamo druga projekcija relacije  (ili anti-domen,
kodomen, rang). Jasno je da vrijedi 2  Y. Ako je 2 = Y,
tada za relaciju  kažemo da je totalna po drugim
koordinatama, ili da je surjektivna relacija, ili da je klase T2.
Ako za relaciju   XY vrijedi:

28
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

(F1) (x1,x2X)(y1,y2Y)((x1,y1)  (x2,y2)  x1 = x2

 y1 = y2)
tada za tu relaciju kažemo da je funkcionalna po prvim
koordinatama, ili da je klase F1. U upotrebi je i termin
parcijalna funkcija. Ako je relacija   XY korespondencija
i parcijalna funkcija, tada ya nju kažemo da je funkcija. Ako za
relaciju   XY vrijedi:
(F2) (x1,x2X)(y1,y2Y)((x1,y1)  (x2,y2)  y1 = y2
 x1 = x2)
tada za tu relaciju kažemo da je funkcionalna po drugim
koordinatama, ili da je klase F2. U upotrebi je i termin
injekcija.
Neka su   XY i  YZ relacije. Relaciju
o = {(x,z)XZ : (yY)((x,y)  (y,z))}
nazivamo proizvod relacija  i . Očigledno je da je o  
ako i samo ako je 2  1  .
Neka je   XY. Za relaciju
-1 = {(y,x)YX : (x,y)}
kažemo da je inverz relacije .
Relaciju IdX = {(x,x): xX} na skupu X nazivamo
identitet na skupu X, ili dijagonala skupa X.

U nekoliko sljedećih lema pokazaćemo osnovne osobine

binarnih relacija i operacije izmedju njih.

Lema 2.5.1. Neka su   XY,   YZ,   ZW

relacije. Tada je:
(a)  o ( o ) = ( o ) o .
(b)  o IdX = ,
(c) IdY o  = .
Dokaz: Dokaz ćemo izvesti za tvrdnju (a). Ostale dvije
tvrdnje ostavljamo da čitalac dokaže.
(1) (x,w)  o ( o )  (zZ)((x,z)  o   (z,w))
 (zZ)((yY)((x,y)  (y,z))  (z,w))
 (zZ)(yY)((x,y)  (y,z)  (z,w))

29
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

 (yY)(zZ)((x,y)  ((y,z)  (z,w)))

 (yY)((x,y)  (zZ)((y,z)  (z,w)))
 (yY)((x,y)  (y,w) o )
 (x,w)( o ) o .


Lema 2.5.2. Neka je   XY relacija. Tada je:

(a) 1-1 = 2.
(b) 2-1 = 1.
(c) -1T1  T2.
(d) -1T2  T1.
Dokaz: Neka je   XY. Tada je -1  YX, pa
zaključujemo da je 1-1  Y i 2-1  X.
(1) y1-1  (xX)((y,x)-1 )
 (xX)((x,y) )
 y2.
Odavde odmah sljedi:
-1 T1  1-1 = Y
  2 = Y
 T2 .
(2) Ako u prethodnoj, već dokazanoj, tvrdnji umjesto
relacije  stavimo relaciju -1 odmah dobijamo tvrdnju (b) i
tvrdnju (d).


Lema 2.5.3. Neka je   XY relacija. Tada je:

(a) -1F1  F2.
(b) -1F2  F1.
Dokaz:
(a) -1F1  (y1,y2Y)(x1,x2X)((y1,x1)-1 
(y2,x2)-1  y1 = y2  x1 = x2)
 (x1,x2X)(y1,y2Y)((x1,y1)  (x2,y2)  y1 = y2
 x 1 = x 2)
 T2.

30
 Daniel A. Romano: Naivna teorija skupova – glava 2

(b) Ako u, već dokazanu, ekvivalenciju (a) stavimo -1

umjesto  odmah dobijamo tvrdnju (b).


Posljedica 2.5.4. Neka je   XY relacija. Tada je

-1F1 F2T1T2  F2F1T2T1 .

Za relaciju   XY kažemo da je bijekcija sa skupa X

na skup Y ako i samo ako je klase F1, F2, T1 i T2 istovremeno.

Vježbe II.5.
(1) Formula (F1) ekvivalentna je formuli
(F3) (x1,x2X)(y1,y2Y)((x1,y1)  (x2,y2)  y1  y2
 x1  x2) .

(2) Formula (F2) ekvivalentna je formuli

(F4) (x1,x2X)(y1,y2Y)((x1,y1)  (x2,y2)  x1  x2
 y1  y2) .

31