Rijecnik1

---Pojam-OriginalLatinski Engleski Bosanski Sinonim Ostalo

---ABARTROZAabarthrosis, is, f (lat.), id.(eng.), sinovijalni zglob, manje-više pokretljiv zglob u

svima pravcima. dijartroza. Sin. 

---ABAZIJAabasia, ae, f (lat.), abasia (eng.), nemogucnost hodanja pri punome stanju svijesti. Sin. 

---ABDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. habda.

---ABDESTlotio ritualis (lat.), ritual washing (eng.), ritualno pranje muslimana pred svaku molitvu,
koje ima veliki znacaj i kao opca higijenska mjera Sin. .

---ABDOMEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. trbuh.

---ABDOMINALANabdominalis, e (lat.), abdominal (eng.), trbušni, drobni, ono što pripada trbuhu ili
izlazi iz trbuha. Sin. 

---ABDOMINOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. laparoskopija.

---ABDUKCIJAabductio, onis, f (lat.), abduction (eng.), odmicanje, pokret koji znaci odmicanje od
medijalne ravni ili aksijalne linije. odmicanje. Sin. 

---ABDUKTORabductor, oris, m, (lat.), id.(eng.), onaj koji odmice, termin predviden za mišice koji
vrše abdukciju, odmicanje od tijela. Sin. 

---ABERACIJAaberratio, onis, f (lat.), aberration (eng.), 1. devijacija, odstupanje od uobicajenoga

toka ili stanja, najcešce urodenoga porijekla, 2. nejednaka refrakcija svjetlosnih zraka koju pravi
socivo. Sin. 

---ABERACIJA, HROMATSKAaberratio chromatica (lat.), newtonian aberration, chromatic aberration

(eng.), nejednaka devijacija svjetlosnih zraka raznih duljina kad prolaze kroz neku refraktivnu
sredinu, a kao rezultat vidi se obojeni rub oko objekta. Sin. 

---ABERACIJA, HROMOZOMSKA chromosome aberration (eng.), nepravilnost u broju i strukturi

hromozoma, a ta situacija može promijeniti razvoj embrija. Sin. 

---ABERACIJA, SFERNAaberratio spherica (lat.), dioptric aberration, spherical aberration (eng.),

nejednake refrakcije svjetla od strane sociva, a sastoji se od fokusiranja pe-rifernih zraka bliže ili
dalje socivu od onih smještenih paraaksijalno. Sin. 

---ABERANTANaberans, antis (lat.), aberant (eng.), onaj koji odstupa od obicnoga, normalnog toka,
skrenuo, zastranio, zalutao. Sin. 
---ABIOGENEZAabiogenesis, is, f (lat.), abiogenesis (eng.), spontano, ne biološko, nastajanje;
spontani, ne biološki nastanak života (u ranijim teorijama). Sin. 

---ABIOTROFIJAabiotrophia, ae, f (lat.), abiotrophy (eng.), progresivni gubitak vitaliteta ili funkcije,
odumiranje. hipotrofija. Sin. 

---ABLACIJAablatio, onis, f (lat.), ablation, removal (eng.), uklanjanje, separacija, odvajanje,

odljuštenje, ekstirpacija organa ili dijela organa, posebno kao hirurška metoda. Sin. 

---ABLAKTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odbijanje djeteta.

---ABLEFARIJA, ABLEPHARIA, ae, f (lat.), ablephary (eng.), nedostatak formiranih ocnih kapaka.
Razvojna anomalija kod koje je koža prevucena preko ocne jabucice, bez formiranja ocnih kapaka.
kriptoftalmija. Sin. 

---ABLEPSIJAablepsia, ae, f (lat.), ablepsy, ablepsia (eng.), sljepilo, gubitak vida. Sin. 

---ABNORMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nenormalan.

---ABONOŠCElithopaedion, ii, n (lat.), id.(eng.), mrtvi plod u materici koji se postepeno kalcificira,
kalcificirani fetus Sin. .

---ABORALANaboralis, e (lat.), aboral (eng.), postavljen suprotno od usta, dalje od usta. Sin. 

---ABORTIVremedium abortivum (lat.), abortient, abortfacient (eng.), sredstvo koje uzrokuje

pobacaj. Sin. 

---ABORTIVANabortivus-3 (lat.), abortive (eng.), nepotpuno razvijen, nepotpunoga toka,

nepotpunoga kvaliteta i kvantiteta (obicno o bolesti). Sin. 

---ABORTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pobacaj.

---ABRAHIJAabrachia, ae, f (lat.), abrachia (eng.), urodeni nedostatak ruke. Sin. 

---ABRAZIJA ZUBAabrasio dentis (lat.), teeth abrasion (eng.), mehanicko trošenje površinskih tvrdih
zubnih struktura. Sin. 

---ABRAZIJAabrasio, onis, f (lat.), abrasion (eng.), struganje, površinsko uklanjanje, izravnjavanje,

poravnavanje kao operativna metoda (npr. abrazija sluzavice materice) ili kao fiziološki proces (npr.
abrazija zuba). Sin. 

---ABRAZIVNO SREDSTVO(LAT.), abrasive material (eng.), supstancija koja se upotrebljava za

abradiranje i poliranje tvrdih zubnih površina. Sin. 
---ABREVIJACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. skracenje.

---ABRUPCIJA POSTELJICEabruptio placentae prematura (lat.), premature placental detachment

(eng.), prijevremeno odljuštenje normalno sjedece posteljice, dok je još plod u materici. Sin. 

---ABRUPCIJAabruptio, onis, f (lat.), detachment (eng.), otkidanje, odmicanje, odvajanje,

odljuštenje, npr. abrupcioni prijelom, prijelom sa odmicanjem komadica kosti. Sin. 

---ABRUPTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagao.

---ABSANSabsentia, ae, f (lat.), abcence (eng.), paroksizmalni napadi poremecaja svijesti, ponekad
praceni sa grcevima ili treptajima mišica glave. Napadi se mogu izazvati hiperventilacijom, dok se u
EEG-u mogu vidjeti šiljak val kompleksi. To se danas razvrstava kao epilepsija (up. goropaština i
padavi Sin. .

---ABSINTIN(LAT.), absinthine (eng.), djelotvorni princip iz pelina ( Sin. v.), C30H40O6, gorka tvar
karakteristicnoga mirisa. Glavni je sastojak pelinova zejtina. Otrovan je, a farmakološki djeluje kao
amarum, aromatik i stomahik te služi za popravljanje ukusa, danas pretežno u alkoholnim picima.

---ABULIJAabulia, ae, f (lat.), id.(eng.), slabost ili odsustvo volje. Abulicna osoba je sposobna da
razmišlja, ali nema snage da donese konkretnu odluku i da je izvrši. Sin. 

---ABUNDANTANabundans, antis (lat.), abundant (eng.), obilan, izobilan, ono cega ima u izobilju.
Sin. 

---ACETABULUM(LAT.), acetabulum, i, n , id.(eng.), veliki polukuglasti kavitet na lateralnoj strani

karlicne kosti, koji sa glavom femura cini zglob kuka, cašica karlicne kosti. Sin. 

---ACETILHOLINacetylcholinum, i, n (lat.), acetylcholin (eng.), ester holina

CH3.CO.O.CH.N(CH3)3.OH, holinergicni agonist koji služi kao neurotransmiter na mišicnim
spojevima poprecno-prugastih mišica na izvršnim odajicama parasimpaticne inervacije, sinapsama
simpaticnoga i parasimpaticnoga nervnoga sistema. Sin. 

---ACETILHOLINESTERAZA(LAT.), acetylcholinesterase (eng.), enzim, EC. 3.1.1.7., iz klase hidrolaza

koji katalizira reakciju acetiholi Sin. n

---ACETONacetonum, i, n (lat.), acetone (eng.), dimetil keton, CH3COCH3. Zapaljiva, bezbojna,

ishlapljiva tecnost karakteristicnoga mirisa, koja je rastvarac, ali i jedno od ketonskih tijela što
nastaje u dijabeticnoj ketoacidozi. Sin. 

---ACETONEMIJAacetonaemia, ae, f (lat.), acetonemia (eng.), velika kolicina acetonskih tijela u

krvi. Sve se više upotrebljava naziv ketonemija. Sin. 

---ACETONURIJAacetonuria, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava acentskih tijela u bureži (kod dijabetesa,
vatre, gladovanja, karcinoma i digestivnih smetnji). Id. ketonurija. Sin. 
---ACIDEMIJAacidaemia, ae, f (lat.), acidemia (eng.), sniženje pH krvi, porast koncentracije jona
vodika u krvi. Sin. 

---ACIDOFILANacidophylus-3 (lat.), acidophil (eng.), 1. neka struktura, odajica ili drugi histološki
element koji se lahko i spremno boji kiselim bojama, 2. (o mikroorganizmu), organizam koji dobro
raste u kiseloj sredini. Sin. 

---ACIDOMETRIJAacidometria, ae, f (lat.), acidometry (eng.), odredivanje kolicine slobodne kiseline

u otopini. Sin. 

---ACIDOZAacidosis, is, f (lat.), id.(eng.), patološko stanje organizma koje nastaje akumulacijom
kiselih produkata i smanjenjem alkalne rezerve u krvi i tkivnim tecnostima, a karakterizirano je
povecanjem koncentracije jona vodika, smanjenje pH. Sin. 

---ACIDURIJAaciduria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo neke kiseline u bureži, pa termin dobije
pobližu oznaku imenom kiseline. Sin. 

---ACINUSacinus, i, m (lat.), (eng.), id. bos., kesica, mješcic, opci termin koji se upotrebljava za
oznacavanje dilatacije u obliku vrecice, kesice, narocito one u raznim žlijezdama. kesica. Sin. 

---ACTH(LAT.), (ENG.), SIN. v. adenohipofiza.

---ADAMANTINOBLAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. ameloblast.

---ADAMANTINOMAadamantinoma, atis (lat.), id.(eng.), maligni tumor lica nastao iz zubnih

zametaka; neoplazma tkiva karakteristicnoga za caklen zuba, ali ne dostigne tu dife-rencijaciju.
ameloblastoma. Sin. 

---ADAPTACIJAadaptatio, onis, f (lat.), adaptation (eng.), 1. prilagodavanje organizma njegovoj

okolici, 2. normalan proces prilagodavanja oka jacini svjetla, 3. propisno prilagodavanje i uklapanje
proteze u stomatologiji. Sin. 

---ADAPTACIJA, ENZIMSKA(LAT.), enzyme adaptation (eng.), inducirana sinteza enzima kao odgovor
na nove uslove, posebno uslove hranjenja ili uzimanja nekih materija. Sin. 

---ADAPTACIJA, FENOTIPSKA(LAT.), phenotypic adaptation (eng.), promjene u strukturalnim i

patološkim vrijednostima nekoga organizma kao odgovor na genetsku mutaciju ili promjene sredine.
Sin. 

---ADAPTACIJA, GENETSKA(LAT.), genetic adaptation (eng.), prirodna selekcija isticanja mutanata

koji su bolje prilagodeni novoj sredini, posebno izražena u razvoju soja bakterija rezistentnoga na
antibiotike. Sin. 

---ADAPTER(LAT.), id.,(eng.), sredstvo kojim se spajaju dva dijela što nisu istoga tipa ili potjecu od
dva razna proizvodaca. Sin. 
---ADELOMORFANadelomorphus-3 (lat.), adelomorphous (eng.), onaj koji nema jasno definirani
oblik, ima nejasan oblik, nejasne granice. Sin. 

---ADENALGIJAadenalgia, ae, f (lat.), adenalgia, adenodynia (eng.), bol u nekoj žlijezdi, narocito
bol u limfnoj žlijezdi. Sin. 

---ADENEKTOMIJA1. adenectomia, ae, f (lat.), adenectomy (eng.), hirurško vadenje, odstranjivanje

bilo koje žlijezde, 2. Sin. v. prostatektomija.

---ADENIN(LAT.), adenine (eng.), 6-aminopurin, C5H5N5, purinska baza, nadena u razlicitim

životinjskim i biljnim tkivima, sastavni dio DNA i RNA Sin. .

---ADENITISadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija limfne žlijezde. Sin. 

---ADENOHIPOFIZAadenohyphophysis, is, f (lat.), id.(eng.), prednji dio moždanoga privjeska,

hipofize, koji se histološki, porijeklom i funkcijom razlikuje od stražnjega dijela, neurohipofize.
Adenohipofiza izlucuje hormon rasta, GH, adrenokortikotropni hormon, ACTH, tireotropni hormon,
TSH, folikulin stimulirajuc Sin. 

---adenoidanadenoides (lat.), adenoid (eng.), onaj koji na-lici na limfnu žlijezdu. Sin. 

---adenoidektomijaadenoidectomia, ae, f (lat.), adenoidectomy (eng.), operativno vadenje

adenoidnih vegetacija. Sin. 

---adenokarcinomaadenocarcinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), rak žljezdanoga tkiva ili rak pri kojemu
tumorske odajice formiraju prepoznatljive glandularne strukture. Sin. 

---adenokarcinoma, alveolarniadenocarcinoma alveolare (lat.), alveolar adenocarcinoma (eng.),

adenokarcinoma koji je morfološki formiran u obliku alveola ili acinusa. Sin. 

---adenokarcinoma, folikularniadenocarcinoma folliculare (lat.), follicular adenocarcinoma (eng.),

adenokarcinoma morfološki tipiziran odajicama koje formiraju folikule. Obicno je to karcinoma
štitnjace. Sin. 

---adenokarcinoma, papilarniadenocarcinoma papillare (lat.), papillary adenocarcinoma (eng.),

adenokarcinoma u kojemu su tumorski elementi morfološki aranžirani u prstolike izdanke ili kao
solidna nodula što prominira na epitelijalnu površinu. Sin. 

---adenomaadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor u kome odajice prave prepoznatljive
žljezdane strukture, odnosno tumor žljezdanoga epitelijuma. Sin. 

---adenomalacijaadenomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), patološko smekšavanje žlijezdi Sin. .

---adenopatija(lat.), adenopathia, ae, f (lat), adenopathy (eng.), uvecanje limfnih žlijezdi, bez
obzira na porijeklo. Sin. 
---adenosarkomaadenosarcoma atis, n (lat.), id.(eng.), histološki miješani tumor sastavljen od
sarkomatoznih i žljezdanih, znaci epitelijalnih elemenata Sin. .

---adenotonzilektomijaadenotonsillectomia, ae, f (lat.), adenotonsillectomy (eng.), operativno

uklanjanje krajnika i adenoidnih vegetacija. Sin. 

---adenovirus.(lat.), id.(eng.), grupa virusa nadenih u svim díjelovima svijeta, a uzrokuju bolesti
gornjega dijela trakta za dihanje i konjunktiva. Opisan je 31 serotip. Sin. 

---adenozin kinaza(lat.), adenosine kinase (eng.), enzim iz klase transferaza, EC.2.7.1.20. Katalizira
reakciju AT Sin. P

---adenozin(lat.), adenosine (eng.), aminokiselina, nukleozid, derivat adenina, adenin-beta-D-

ribofuranozid. Sin. 

---adenozin-difosfat(lat.), adenosine diphosphate, ADP (eng.), adenozin 5'pirofosfat. Neophodan za

produkciju energije. Nastaje hidrolizom iz adenozin-trifosfata, ATP uz oslobadanje energije i
ponovo se vraca u ATP. Sin. 

---adenozin-monofosfat(lat.), adenosine monophosphate, AMP (eng.), nukleotid, adenozin 5' -

fosfat, adenilna kiselina, znacajan za produkciju energije. Nastaje hidrolizom adenozin-trifosfata,
ATP, uz oslobadanje energije i vraca se u adenosin-difosfat, ADP, pomocu adenil kinaze. Sin. 

---adenozin-trifosfat(lat.), adenosine-triphosphate, ATP (eng.), nukleotid, adenozin-5'trifosfat,

neophodan za sintezu ribonukleinske kiseline (RNA) te narocito znacajan za produkciju energije.
Njegovo cijepanje daje veliku kolicinu energije, hidrolizom ATP u ADP ili AMP ( Sin. v.).

---ADHERENTANadhaerens, entis, (lat.), adhaesive (eng.), pripojen, prirastao, spojen, pricvršcen

priraslicama Sin. .

---ADHEZIJAadhaesio, onis, f (lat.), adhesion (eng.), 1. priraslice, traka veziva koja spaja organe i
strukture, 2. stabilno pripajanje organa ili tkiva, što može imati bolest za posljedicu, 3. ostajanje u
blizini dviju struktura, u rasponu od fizickoga do molekularnoga kontakta. Sin. 

---ADHEZIVANadhaesivus-3 (lat.), adhesive (eng.), pripojen, prirastao, spojen priraslicama, u suštini

id. sa adherentan. Sin. 

---ADIJADOHOKINEZAadiadochocinesis, is, f (lat.), adiadochokinesia (eng.), nesposobnopst vršenja

suprotnih radnji uzastopno, nesposobnost provodenja agonisticke i anta-gonisticke radnje
uzastopno. Sin. 

---ADINAMIJAadynamia, ae, f (lat.), adynamia (eng.), slabost, nedostatak ili potpun gubitak mišicne
snage. Sin. 

---ADIPEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lipektomija.

---ADIPOCELAadipocele, es, f (lat.), id.(eng.), kila koja sadrži masno tkivo. Sin. 

---ADIPOCERAadipocera, ae, f (lat.), adipocere, grave wax (eng.), supstancija voštanoga izgleda
koja nastaje za vrijeme dekompozicije leša u mokroj zemlji. Sastoji se od pretežno netopljivih
masti i masnih kiselina Sin. .

---ADIPOCITadipocytus, i, m (lat.), adipocyte (eng.), odajica masnoga tkiva sa velikom vakuolom

koja sadrži mast. Sin. 

---ADIPOLIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lipoliza.

---ADIPOZAadiposis, is, f (lat.), obesity (eng.), ekscesivno naglomilavanje masti, uhranjenost,

ugojenost, pretilost, debeo izgled. Sin. 

---ADIPOZANadiposus-3 (lat.), adipose (eng.), debeo, masan, uhranjen, ugojen, pretio. Sin. 

---ADIPOZOGENITALNA DISTROFIJAdystrophia adiposogenitalis (lat.), adiposogenital dystrophy

(eng.), stanje nastalo le-zijom hipotalamo-hipofiznoga kompleksa kod mladih osoba, a izraženo je
hipogonadizmom i debljanjem. Sin. 

---ADITIVadditivus-3 (lat.), additive (eng.), supstancija koja se dodaje drugoj da popravi izgled,
hranjivu vrijednost, ukus i sl., a može biti konzervans, popravljac ukusa, mirisa, boje, te vitamin.
Sin. 

---ADJUVANSadjuvans, antis (lat.), adjuvant (eng.), 1. supstancija koja se dodaje drugoj kao
pomocno sredstvo da pojaca djejstvo kardinalnoga remedijuma, 2. u imunologiji nespecificni
stimulator imunoga odgovora, npr. BCG vakcina. Sin. 

---ADMINISTRACIJA LIJEKAadministratio remedii (lat.), remedy administration (eng.), propisivanje i

nacin uzimanja lijeka, davanje i distribucija lijeka. Sin. 

---ADMINISTRACIJAadministratio, onis, f (lat.), administration (eng.), dio hospitalnih ili medicinskih

kapaciteta koji samo posredno ucestvuju u lijecenju i brizi o bolesnicima, a bavi se ekonomskim,
pravnim, statistickim i analitickim aspektima medicinske ustanove. Ukljucena je i sva medicinska
administracija za svakoga poj Sin. 

---ADNEKSAadnexa, orum, pl. n. (lat.), adnexa, appendage, adjunct parts (eng.), privjesci.
Oznacavaju se pripojeni organi nekom glavnome organu u sistemu, npr. adneksa uterusa
predstavljaju jajnike i jajovode te okolni periteneum, ocna adneksa su kapci, suzne žlijezde itd.
Sin. 

---ADNEKSITISadnexitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jajnika i jajovoda. Sin. 

---ADOLESCENCIJA(LAT.), adolescentia, ae, f (lat), adolescence (eng.), period života od pocetka

pojave sekundarnih spolnih karakteristika do završetka rasta, uglavnom od 11.-19. godine.
djecaštvo, djevojaštvo. Sin. 
---ADOLESCENTadolescentus, i, m (lat.), adolescent (eng.), osoba u periodu adolescencije,
djecaštva ili djevojaštva. Sin. 

---ADORALANadoralis, e (lat.), adoral (eng.), onaj koji je bliže ustima; narocito je termin prisutan
na digestivnoj cijevi, sin. oralan. Sin. 

---ADREAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. katarza.

---ADRENALANadrenalis, e (lat.), adrenal (eng.), onaj koji je smješten blizu bubrega, uz bubreg
(npr. adrenalna žlijezda, glandula suprarenalis) Sin. .

---ADRENALEKTOMIJAadrenalectomia, ae, f (lat.), adrenalectomy (eng.), operativno odstranjenje

jedne ili obje suprarenalne žlijezde. Sin. 

---ADRENALIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. epinefrin.

---ADRENALON(LAT.), adrenalone (eng.), 1-(3,4-dehidroksifenil)-2- metilamino)etanon, C9H11NO3, a

dobije se oksidacijom od epinefrina i ima vazokonstriktorno djejstvo. Manje je toksican od
epinefrina i djeluje dulje. Sin. 

---ADRENEREGICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. simpatomimetican.

---ADSORPCIJAadsorptio, onis, f (lat.), adsorption (eng.), pripijanje jedne supstancije na površinu

druge Sin. .

---ADSTRINGENCIJEremedia adstringentia (lat.), adstringents (eng.), sredstva koja stežu, skupljaju.

skomljiva sredstva. Sin. 

---ADSTRINGENSI(LAT.), (ENG.), SIN. v. skomljiva sredstva.

---ADSTRINGENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. skomljiv.

---ADUKCIJAadductio, onis, f (lat.), adduction (eng.), primicanje ekstremiteta ili dijela ekstremiteta
osovini tijela u frontalnoj ravni. primicanje. Sin. 

---ADUKTORadductor, oris, m (lat.), id.(eng.), onaj koji vrši adukciju. Mišic primicac osovini tijela u
frontalnoj ravni. Sin. 

---ADULTANadultus-3 (lat.), adult (eng.), odrastrao, zreo, onaj koji je dostigao puni rast, postigao
punu fizicku i psihicku zrelost. Sin. 

---ADULTERACIJAadulteratio, onis, f (lat.), adulteration (eng.), netacno stavljanje natpisa,

dodavanje necistoga, jeftinoga i nepotrebnoga sastojka da bi se falsificirao ili pojeftinio preparat,
da bi se iskazala njegova zrelost. Sin. 

---ADVENTICIJAtunica adventicia (lat.), adventitia (eng.), sloj rahloga veznoga tkiva koje pravi
vanjsku ovojnicu nekoga organa. Termin se najviše upotrebljava za vanjsku ovojnicu krvnih suda Sin.
.

---AEROBAN(LAT.), aerobium, ii, n (lat.) aerobe (eng.), mikroorganizam koji živi, raste i razvija se u
prisustvu slobodnoga kisika Sin. .

---AEROFAGIJAaerophagia, ae, f (lat.), aerophagy (eng.), intenzivno gutanje zraka koje ima za
rezultat distenziju želuca i podrigivanje. Obicno je to nesvjesni proces kod tjeskobe i vidi se kod
psihickih smetnji Sin. .

---AEROFOBIJAaerophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od svježega zraka, što je obicno
poevezano sa strahom od promahe i mogucnosti nazime Sin. .

---AEROSINUSITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. barosinusitis.

---AEROSOL(LAT.), id.(eng.), 1. koloidni sistem u kojemu je disperzirani medijum plin, 2. otopina

lijeka ili baktericidnoga sredstva koja se može fino raspršiti u zraku, a upotrebljava se radi
inhalacione terapije ili za dezinfekcije zraka u prostoriji. maglica. Sin. 

---AEROTERAPIJAaerotherapia, ae, f (lat.), aerotherapy (eng.), lijecenje primjenom zraka. Upotreba

zraka za lijecenje bolesti Sin. .

---AEROTITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. barotitis.

---AFAGIJAaphagia, ae, f (lat.), id.(eng.), odbijanje pacijenta da uzima hranu jer mu to uzrokuje
bol Sin. .

---AFAKIJAaphacia, ae, f (lat.), aphakia (eng.), odsustvo sociva oka, bez obzira na uzrok Sin. .

---AFAZIJAaphasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost izražaja govorom, pisanjem ili znacima,
odnosno nerazumijeva-nje govora ili napisanoga zbog oštecenja moždanih centara Sin. .

---AFAZIJA, EKSPRESIVNAaphasia expressiva (lat.), expressive aphasia (eng.), afazija u kojoj postoji
nedostatak govora i pisanja. Pacijent razumije napisane ili izgovorene rijeci. Zna šta hoce da kaže,
ali ne može izgovoriti rijeci. Nastaje kod lezije motornoga centralnoga centra za govor (stražnji dio
donje frontalne vijuge lijev Sin. .

---AFAZIJA, IMPRESIVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. afazija, receptivna.

---AFAZIJA, RECEPTIVNAaphasia sensitiva (lat.), receptive aphasia (eng.), nesposobnost

razumijevanja napisanoga ili izgovorenoga, a nastaje kod lezije senzitivnoga centra govora u mozgu
(gornja temporalna vijuga lijevo), sin. impresivna afazija Sin. .
---AFEBRILANafebrilis, e (lat.), afebrile (eng.), bolesnik bez vatre; stanje bolesti bez povišene
tjelesne temperature Sin. .

---AFEKCIJAaffectio, onis, f (lat.), affection (eng.), zahvacenost nekom bolešcu ili osjecajem, bolest
Sin. .

---AFEKTaffectus, us, m (lat.), affect (eng.), vanjska ekspresija emocija udruženih sa duševnom
predstavom o pojedi-nim objektima Sin. .

---AFERENTANafferens, entis, (lat.), afferent (eng.), centripetalan, onaj koji vodi prema centru
(npr. aferentni živac), sin. dovodni Sin. .

---AFIBRINOGENEMIJAafibrinogenaemia, ae, f (lat.), afibnrinogenemia (eng.), smanjena kolicina ili

odsustvo fibrinogena, koagulacionoga faktora I, u krvi Sin. .

---AFIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mak i opijum.

---AFINITETaffinitas, atis, f (lat.), affinity (eng.), 1. posebna sklonost prema nekome specificnome
elementu, organu, strukturi, privlacnost, naklonjenost za bolest, dijatezu i sl Sin. .

---AFONICANaphonicus-3 (lat.), aphonic (eng.), bezglasan, bez cujnoga glasa. bezglasan. Sin. 

---AFONIJAaphonia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak glasa. Sin. 

---AFRODIZIJAKAremedia aphrodisiaca (lat.), aphrodisiacs (eng.), bilo koja droga, lijek ili sredstvo
koje podiže spolnu želju i seksualnu sposobnost. kretoš. Sin. 

---AFUNKCIJAafunctio, onis, f (lat.), afunction (eng.), gubitak, odsustvo funkcije Sin. .

---AGAR(LAT.), id.(eng.), polimer galaktoze iz algi Gelidium cartilagineum, Gracilaria confervoides i

drugih. Sluzava materija koja se topi na 100° C, a postaje pihtija na 40° C. Preparat je laksativ, a
upotrebljava se za pravljenje kulture za mikroorganizme, a takoder kao podloga geloza. Sin. 

---AGENEZIJAagenesia, ae, f (lat.), agenesis (eng.), 1. urodeno odsustvo nekoga organa ili strukture,
poremecaj razvoja, 2. sterilitet, neplodnost. Sin. 

---AGENITALIZAMagenitalismus, i, m (lat.), agenitalism (eng.), odsustvo genitalija ili stanje zbog

odsustva unutrašnje sekrecije tašaka ili jajnika Sin. .

---AGENS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sredstvo 2.

---AGERAZIJAagerasia, ae, f (lat.), id.(eng.), neuobicajeno mladalacki izgled osoba u poodmaklim

godinama Sin. .
---AGEUZIJAageusia, ae, f (lat.), ageusia (eng.), gubitak osjecaja okusa. Sin. 

---AGITACIJA(LAT.), agitatio, onis, f (lat.). agitation (eng.), stanje tjeskobe, uzrujanosti, praceno
nemirom Sin. .

---AGITIRANagitatus-3 (lat.), agitated (eng.), uzrujan, uznemiren, pun tjeskobe, pun nemira, sin.
potresen 1 Sin. .

---AGITOFAZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. agitolalija.

---AGITOLALIJAagitolalia, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivna brzina u govoru u kojoj se rijeci, slogovi
ili glasovi nesvjesno ispuštaju i netacno izgovaraju. agitofazija. Sin. 

---AGLOMERACIJAagglomeratio, onis, f (lat.), agglomeration (eng.), nagomilavanje, nakupljanje,

skupljanje, nakamarivanje. Sin. 

---AGLOMERIRANagglomeratus-3 (lat.), agglomerated (eng.), nagomilan, skupljen u masu,

nakamaran. Sin. 

---AGLOSIJAaglossia, ae, f (lat.), id.(eng.), kongenitalni nedostatak jezika Sin. .

---AGLUTINACIJAagglutinatio, onis, f (lat.), agglutination, clumping (eng.), proces nagomilavanja

slijepljenih odajica u njihovoj suspenziji koje nose antigen, a u prisustvu specificnoga antitijela.
Sin. 

---AGLUTININ(LAT.), agglutinin (eng.), antitijelo koje nagomilava i sljepljuje, vrši aglutinaciju,

specificnoga antigena, npr. bakterija. Sin. 

---AGLUTININ, HLADNI(LAT.), cold agglutinin (eng.), antitijelo koje se pojavljuje u toku nekih
bolesti. Nagomilavaju i sljepljuju, aglutiniraju crvena krvna zrna efikasnije in vitro ako je
temperatura ispod 37° C Sin. .

---AGLUTINOGEN(LAT.), agglutinogen (eng.), svaka supstancija koja djelujuci kao antigen izaziva
produkciju aglutinina i sa njima daje reakciju aglutinacije. Sin. 

---AGNATIJAagnathia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija karakterizirana nedostatkom citave

donje vilice ili njenim slabijim razvojem u odnosu na druge strukture Sin. .

---AGNOZIJAagnosia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost raspoznavanja culnih utisaka (slušnih,

vidnih, dodirnih). Sin. 

---AGNOZIJA, OPTICKAagnosia optica (lat.), visual agnosia (eng.), nemogucnost raspoznavanja

predmeta vidom, duševno sljepilo, premda pacijet ima osjecaj vida. Sin. 
---AGNOZIJA, SLUŠNAagnosia acustica (lat.), acoustic agnosia (eng.), nemogucnost raspoznavanja
znacenja zvuka, nemogucnost raspoznavanja rijeci, duševna gluhoca, iako pacijent ima osjecaj
zvuka. Sin. 

---AGNOZIJA, TAKTILNAagnosia tactilis (lat.), tactile agnosia (eng.), nesposobnost raspoznavanja

predmeta dodirom, opipavanjem, mada pacijent ima normalan taktilni osjecaj Sin. .

---AGOMFIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anodoncija.

---AGONIJAagonia, ae, f (lat.), agony (eng.), l. hropac, predsmrtna borba, posljednji trenuci života
pred smrt, sin. azab, krkljanje. Osoba koja je u stanju agonije je samrtnik, samrtnica, 2. težak bol
ili ekstremno jaka patnja. Sin. 

---AGORAFOBIJA(LAT.), agoraphobia, ae, f (lat.)., id.(eng.), iracionalni strah od otvorenih prostora.

Sin. 

---AGRAFIJAagraphia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost da se izraze misli pisanjem zbog oštecenja
u moždanoj kori. Sin. 

---AGRAMATIZAMagrammatismus, i, m (lat.), agrammatism (eng.), nesposobnost tacnoga

gramatickoga govora na maternjem jeziku zbog bolesti ili povrede mozga Sin. .

---AGRANULOCITOZAagranulocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), simptomski kompleks karakteriziran

znacajnim smanjenjem broja granulocita, polimorfonuklearnih leukocita. granulocitopenija. Sin. 

---AGRAVACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pogoršanje.

---AGRAVATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. calarnik.

---AGRAVIRATIaggravare (lat.), aggravate (eng.), preuvelicavati, preuvelicati, pretjerati,

pretjerivati, predstavljati se težim bolesnikom Sin. .

---AGREGACIJA TROMBOCITA(LAT.), platelet aggregation (eng.), nakupljanje trombocita, njihovo

sljepljivanje, što je uzrokovano brojnim agensima (ADP, trombin, kolagen), kao dio postupnoga
mehanizma koji vodi stvaranju tromba ili hemostaticnoga cepa. Sin. 

---AGREGACIJAaggregatio, onis, f (lat.), aggregation (eng.), nakupljanje, nagomilavanje materijala

združivanjem u jednu masu. nakupljanje. Sin. 

---AGRESIJAaggressio, onis, f (lat.), aggression (eng.), nacin ponašanja koji se manifestira

destrukcijom, nasiljem i napadima na druga lica, bilo direktnim bilo sublimiranim, a javlja se kao
unutrašnji poriv ili odgovor na frustracije. Sin. 

---AHALAZIJAachalasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nemogucnost opuštanja glatkih mišicnih niti

gastrointestinalnoga trakta na bilo kojoj tacki spajanja, a narocito na granici jednjaka i želuca,
cime je akt gutanja doveden u pitanje. Sin. 
---AHEJLIJAacheilia, ae, f (lat.), (eng.), id.eng., kongenitalni nedostatak usana. Sin. 

---AHILIJAachylia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo hlorovodicne kiseline i pepsinogena u

želudacnome soku. Sin. 

---AHIMIJAachymia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedovoljno stvaranje ili potpuni nedostatak himusa ( Sin.
v.).

---AHLAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. etika.

---AHLORHIDRIJAachlorhydria, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo hlorovodicne kiseline iz maksimalno

stimulirane želudacne sekrecije, a nastaje zbog atrofije želudacne sluzavice, sin. želudacni
anaciditet Sin. .

---AHOLIJAacholia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo sekrecije žuci. Sin. 

---AHONDROPLAZIJAachondroplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), hereditarni poremecaj epifizarnoga

hondroplasticnoga rasta i maturacije cime nastaje neadekvatna formacija enhondralne kosti, a
manifestira se patuljastim rastom. Takav patuljak ima kratke ekstremitete, normalan trup, malehno
lice, lordozu. ahodroplasticni patuljak. Sin. 

---AHROMATICANachromaticus-3 (lat.), achromatic (eng.), 1. (u histologiji), osobina tkiva koje se ne

boji ili se slabo boji, 2. onaj koji sadrži ahromatin, 3. onaj koji vrši refrakciju svjetla bez njegove
dekompozicije u komponente. Sin. 

---AHROMATINachromatinum, i, n (lat.), achromatin (eng.), supstancija koja se jedva boji, a koja

cini kariolimfu, linin i opnu jezgre u odajici. Sin. 

---AHROMATOZAachromatosis, is, f (lat.), (eng.), 1. nedostatak pigmentacije tkiva (kože, ocne

dužice), 2. slabije ili nikakvo bojenje odajica i tkiva Sin. .

---AHROMAZIJAachromasia, e, f (lat.), id.(eng.), 1. odsustvo obicnih reakcija bojenja kod tkiva ili
odajica, 2. gubitak normalne pigmentacije kože. Sin. 

---AHROMIJAachromia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak normalne boje kože ili gubitak pigmentacije
(kože, eritrocita i sl.) Sin. .

---AIDS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom stecene imunodeficijencije.

---AIHMOFOBIJAaichmophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od šiljastih predmeta,

udružen sa strahom da ih neko može upotrijebiti za nanošenje povrede Sin. .

---AJAKOLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahod.

---AKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gumiarabika.

---AKALKULIJAacalculia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost da se izvedu i najprostije racunske

radnje. Sin. 

---AKAMPSIJAacampsia, ae, f (lat.), rigidity (eng.), ukocenost, nepokretljivost tijela, zgloba ili dijela
zgloba, rigidnost. Sin. 

---AKANTOLIZAacantholysis, is, f (lat.), id.(eng.), pucanje veza medu keratocitima epidermisa što
nastaje lizom meduodajickoga lehema. Nastaju epidermalne vezikule kao kod pemfigusa.
Razdvajanje odajica epidermisa Sin. .

---AKANTOMAacanthoma, atis,n (lat.), id.(eng.), tumor napravljen od epidermalnih ili skvamoznih

odajica Sin. .

---AKANTOZAacanthosis, is, f (lat.), id.(eng.), hiperplazija bod-ljastoga sloja kože. hiperakantoza.

Sin. 

---AKAPNIJAacapnia, ae, f (lat.), (eng.), id.eng., stanje nedostatka ugljen dioksida u krvi. Sin. 

---AKARIOCITakaryocytus, i,m (lat.), akaryocyte (eng.), odajica koja nema jezgre (eritrocit.) Sin. .

---AKCELERACIJAacceleratio, onis, f (lat.), acceleration (eng.), ubrzanje frekvencije (pulsa,

dihanja). Sin. 

---AKCELERANSaccelerans, antis, m (lat.), id.(eng.), ubrzavac, anatomski živac, ali i sredstvo, cija
stimulacija, odnosno davanje, ubrzava srcanu akciju Sin. .

---AKCELERATORaccelerator, oris, f m (lat.), id.(eng.), sredstvo ili aparat koji se koriste za

ubrzavanje akcije ili toka. Sin. 

---AKCELERATOR, LINEARNI(LAT.), linear accelerator (eng.), aparat koji se koristi za zracenje

malignih tumora. On ubrzava subatomske partikule kod kojih nastaje porast energije i time daju
bolji efekt u terapiji tumora. Sin. 

---AKCEPTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. primalac.

---AKCESORAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dopunski.

---AKCIDENTALANaccidentalis, e (lat.), accidental (eng.), slucajan, zadesan, nastao slucajno, a ne

redovnim ili uobicajenim, prepoznatljivim procesom. zadesan. Sin. 

---AKCIONA STRUJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bioelektricitet.

---AKEFALIJAacephalia, ae, f (lat.), acephaly (eng.), bezglavost (urodena mahana), dijete rodeno u
stvari bez gornjega dijela glave i mozga. Sin. 

---AKINEZIJAacinesia, ae, f (lat.), akinesia (eng.), odsustvo kretnji, gubitak moci pokretanja Sin. .

---AKLIMATIZACIJAacclimatisatio, onis, f (lat.), acclimatization (eng.), fiziološko i psihološko

prilagodavanje klimi. Sin. 

---AKNEacne, es. f (lat.), id.(eng.), isindicna bolest folikula dlaka i lojnih žlijezdi. Nekad se termin
upotrebljava u jednini (akna), premda je pojava multilokularna. Polimorfne su i u nekoliko raznih
oblika. bubuljice, cibe, cibuljice, puhvice. Sin. 

---AKNE, MLADALACKE(LAT.), (ENG.), SIN. v. akne, obicne.

---AKNE, OBICNEacne vulgaris (lat.), common acne (eng.), hronicna isindicna bolest folikula dlaka i
lojnih žlijezdi. Promjene se sastoje od komedona (cista ili pustula), okruženih sa crvenkastim
papulama. U etiologiji se spominje nekoliko faktora kao stres, hormoni, lijekovi, naslijede, te
bakterijska infekcija obicne ili mladalacke cibuljice, cibe, obicne ili mladalacke bubuljice. Sin. 

---AKNEIFORMANacneiformis, e (lat.), acneiforme (eng.), ono što je u vidu akni, nalici na akne Sin. .

---AKOMODACIJA(LAT.), 1. accomodatio, onis, f (lat.) accomodation (eng.), prilagodavanje,

podešavanje, u oftalmologiji podešavanje ocnoga aparata razlicitim daljinama. 2. prilagodavanje,
sin. ugodba Sin. .

---AKOMODATIVANaccomodativus-3 (lat.), accomodative (eng.), prilagodljiv, onaj koji pripada

akomodaciji. Sin. 

---AKRECIJAaccretio, onis, f (lat.), accretion (eng.), 1. prirastanje dijelova koji su normalno

razdvojeni, 2. nagomilavanje, zgomilavanje, gomilanje, 3. rast dodatnim, a ne vlastitim tkivom
Sin. .

---AKREPEuscorpius europeus, Buthus occitans (lat.), (eng.), artropod toplijih krajeva. Kod nas ih
ima u Južnoj Bosni. Imaju žaoku na zatku kojom ubadaju, a ubod je kod nas jednak ubodu pcele ili
stršljena, pa u našim krajima nije smrtonosan. škorpion. Sin. 

---AKROCIJANOZAacrocyanosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano simetricnim modrilom,

cijanozom ekstremiteta, sa stalnom plavom ili crvenom diskoloracijom kože prstiju, zapešca i
custecnoga predjela uz znojenje i hladnocu prstiju. Sin. 

---AKRODERMATITISacrodermatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija kože ekstremiteta, narocito na

krajevima, prstima noga i ruka. Sin. 

---AKRODINIJAacrodynia, ae, f (lat.), pink disease (eng.), bolest ranoga djetinjstva sa bolom,
otokom i crvenom koloracijom rucnih i nožnih prsta, iritabilnošcu, profuznim znojenjem,
fotofobijom, nestalnim crvenim osipom i gubitkom zuba. Jedan od faktora je kontakt sa živom. Sin. 
---AKROFOBIJAacrophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od visine. Sin. 

---AKROMEGALIJAacromegalia, ae, f (lat.), acromegaly (eng.), hronicno stanje uzrokovano

hipersekrecijom hormona rasta iz prednjega režnja hipofize, a karakterizirano je povecanjem
distalnih dijela skeleta (prsti, nos, vilice). Sin. 

---AKROMIJALANacromialis, e (lat.), acromial (eng.), ono što pripada akromionu ( Sin. v.).

---AKROMIONacromion, ii, n (lat.), acromion (eng.), lateralni produžetak plecke u obliku izdanka,
jedna od tacaka za orijentaciju na ramenu. streha. Sin. 

---AKRONEKROZAacronecrosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja neuropatija izražena na

ekstremitetima. Sin. 

---AKROPATIJAacropathia, ae, f (lat.), acropathy (eng.), bilo koja bolest na ekstremitetima. Sin. 

---AKROTIZAMacrotismus, i, m (lat.), (eng.), odsustvo ili nemogucnost pipanja pulsa Sin. .

---AKROZOMacrosoma, atis, n (lat.), acrosome (eng.), membrana u obliku kape na prednjemu dijelu
spermatozoida. Sadrži lisozomalne i proteoliticke enzime koji olakšavaju ulaz spermatozoida u jajnu
odajicu. Sin. 

---AKSIJALANaxialis, e (lat.), axial (eng.), ono što pripada osovini neke strukture ili dijela tijela.
osovinski. Sin. 

---AKSON(LAT.), (ENG.), SIN. v. dendrit i neuron.

---AKSONOTMEZAaxonotmesis, is, f (lat.), id.(eng.), nervna povreda karakterizirana prekidom

aksona i mijelinske ovojnice, ali sa ocuvanjem veznoga tkiva, koje cini ovojnicu živca Sin. .

---AKTactus, us, m (lat.), act (eng.), cin, djelo, uradena stvar, faza procesa koji ukljucuje motornu
aktivnost. Sin. 

---AKTINOMICESactinomyces, etae, m (lat.), id.(eng.), organizam iz roda Actinomyces, familije

Actinomycetaceae, gram pozitivne, asporogene gljivice koje se nepravilno boje i koje formiraju
filamente u obliku zraka zbog cega su i dobile ime. zrakaste gljivice. Sin. 

---AKTINOMIKOZAactinomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest izazvana gljivicom Actinomyces israeli

kod ljudi i Actinomyces bovis kod stoke. To je bezbolna tumefakcija na uglu vilice koja supurira, a u
gnoju se mogu naci dijelovi micelija i druze aktinomicesa. Javljaju se isindicni otoci limfnih žlijezdi
na Sin. .

---AKTINOTERAPIJAactinotherapia, ae,m f (lat.), actinotherapy (eng.), lijecenje svjetlošcu, narocito

ultraviolentnim zracenjem Sin. .
---AKTIVANactivus-3 (lat.), active (eng.), karakteriziran akcijom, nije pasivan, nije ekspektativan,
nego djeluje u kratkom roku i promptno Sin. .

---AKTIVNOSTactivitas, atis, f (lat.), activity (eng.), 1. sposobnost da se proizvede neki efekat,

raspon, odnosno velicina protezanja neke funkcije ili akcije, 2. termodinamski kvantitet koji
predstavlja efektivnu koncentraciju otopljenoga materijala u neidealnoj otopini. Sin. 

---AKTIVNOST, OPTICKA(LAT.), optical activity (eng.), sposobnost nekoga hemijskoga spoja da rotira
ravan polarizacije polariziranoga svjetla. Sin. 

---AKUMULACIJAaccumulatio, onis, f (lat.), accumulation (eng.), nagomilavanje, zgomilavanje,

nakupljanje, gomilanje, skupljanje. kumulacija. Sin. 

---AKUMULIRANaccumulatus-3 (lat.), accumulated (eng.), zgomilan, nagomilan, nakupljen (npr. o

krvnim plocicama). Sin. 

---AKUMULIRATIaccumulare (lat.), accumulate (eng.), zgomilati, nagomilati, nakupiti. Sin. 

---AKUPUNKTURAacupunctura, ae, f (lat.), acupuncture (eng.), praksa kineske tradicionalne

medicine da se zaba-danjem igala u posebne vanjske tacke tijela može napra-viti terapeutski ucinak
(uklanjanje bola, anestezija i sl. Sin. )

---AKUTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagao.

---AKUŠER(LAT.), accoucher (fr.), obstetrician (eng.), ljekar koji je vješt poradanju, ljekar koji se
bavi porodom i svim njegovim elementima, prakticar u opstetriciji. opstetricar. Sin. 

---AKUŠERSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. babicluk ili porodiljstvo.

---AKVEDUKTUSaquaeductus, us, f (lat.), aqueduct (eng.), prolaz ili kanal u tijelu, organu ili nekoj
strukturi kroz koji prolazi tecan sadržaj. jažva. Sin. 

---AKŠENAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin.

---ALALIJAalalia, ae,f (lat.), id.(eng.), nesposobnost govora, odsustvo sposobnosti govorenja Sin. .

---ALANIN(LAT.), alanine (eng.), prirodna aminokiselina koja ima dva oblika, alfa-alanin,
CH3CH(NH2)COOH, beta-alanin, CH3NH2CHCOOH Sin. .

---ALANIN-AMINOTRANSFERAZA(LAT.), alanine aminotransferase (eng.), enzim iz klase transferaza,

EC. 2.6.1.2., koji kata-lizira reakciju l-alani Sin. n

---ALANTOISallantois, is, f (lat.), (eng.), incijalno tubularni ventralni divertikulum stražnjega crijeva
embriona gmizavaca, ptica i sisara. Izrazit je kod nekih sisara (karnivore, kopitari) dok je kod drugih
i kod covjeka zakržljao Sin. .

---ALAPRAHpulvis radicis Jalapae (lat.), Jalapa root (eng.), sušeni isitnjeni tuberozni korijen
Exogonium purga (Jalapa) koji se upotrebljavao kao lijek protiv zatvora. Sin. 

---ALARANalaris, e (lat.), alar (eng.), ono što pripada krilu, ala, wing ( Sin. v.).

---ALAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. crven.

---ALBABERConvalaria majalis (lat.), lily of the valley (eng.), biljka ciji se cvjetovi, Convalariae flos,
nadzemni dijelovi, Convalariae herba, i podzemni dijelovi, Convalariae rhizoma, upotrebljavaju u
obliku praška, alkoholne tinkture i vodenoga ekstrakta kao kardiotonik. Sin. 

---ALBINIZAMalbinismus, i, m (lat.), albinism (eng.), opci termin za urodeni nedostatak pigmenta u

tijelu. Amelanoza ili hipomelanoza kose (kosa je bijela), kože (bijela bez mogucnosti da potamni na
suncu) i ociju (crvene) Sin. .

---ALBUMINalbuminum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., bilo koja bjelancevina koja je topljiva u vodi i u
umjereno koncentriranim otopinama soli, a koagulira djejstvom topline. Serumski albumin je
najvažniji plazmin protein, cini oko 60 % proteina plazme. Sin. 

---ALBUMIN, MLIJECNI(LAT.), lactalbumin (eng.), albumin koji se na-lazi u mlijeku. Nalici na

serumski albumin. laktalbumin. Sin. 

---ALBUMINURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proteinurija.

---ALDEHIDaldehydum, i, n (lat.), aldehyde (eng.), bilo koji spoj iz velike klase organskih jedinjenja
koji sadrži grupu -CHO i ona se sa karboksilnom grupom C=O nalazi na kraju lanca Sin. .

---ALDEHIDNA DEHIDROGENAZA(LAT.), aldehyde dehydrogenese (eng.), enzim iz klase

oksidoreduktaza, EC. l.2.1.3. koji katalizira reakciju anijo Sin. n

---ALDOLAZA(LAT.), aldolase (eng.), enzim iz klase lijaza (aldehidna lijaza), EC 4.1.2. koja katalizira
paranje C-C veza u molekuli koja sadrži hidroksilnu i karbonilnu grupu da bi nastao aldehid ili keton
Sin. .

---ALDOSTERON(LAT.), aldosterone (eng.), glavni mineralokortikoid koji se izlucuje iz kore

nadbubrežne žlijezde. Glavna mu je zadaca regulacija bilansa vode i elektrolita tako da retinira
natrijum u bubregu, a pušta kalijum Sin. .

---ALDUM TRAVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. habda.

---ALEKSIJAalexia, ae, f (lat.), id.(eng.), oblik afazije zbog cerebralne lezije u kojoj se javlja
gubitak sposobnosti razumijevanja napisane rijeci. Pacijent ne može citati Sin. .
---ALELI(LAT.), alleles (eng.), bilo koji od alternativnoga oblika gena koji može okupirati
hromozomsko mjesto kod covjeka i drugih diploidnih organizama. Aleli su u paru na homolognim
hromozomima Sin. .

---ALERGENallergenum, i,n (lat.), allergen (eng.), supstancija sposobna da izazove preosjetljivost,

alergicnu reakciju Sin. .

---ALERGIJAallergia, ae, f (lat.), allergy (eng.), stanje preosjetljivosti organizma inducirano

izlaganjem djejstvu specificnoga antigena (alergen), što rezultira imuno-loškom reakcijom Sin. .

---ALERGOLOGIJA(LAT.), allergology (eng.), grana medicine koja se bavi izucavanjem alergije, njene
etiologije, dijagnoze i lijecenja Sin. .

---ALEUKIJAaleukia, ae, f (lat.), id.,(eng.), jako smanjen broj bijelih ili odsustvo krvnih zrna u
perifernoj krvi. Up. leukopenija Sin. .

---ALFA 1 ANTIRIPSIN(LAT.), alpha 1 antitrypsin (eng.), plazma protein molekularne težine 4.500 koji
nastaje u jetri, a inhibira djejstvo tripsina i drugih proteoliticnih enzima Sin. .

---ALFA 2 MAKROGLOBULIN(LAT.), alpha 2 macroglobulin (eng.), plazmin protein koji inhibira veliki
broj proteolitickih enzima plazme (tripsin, plazmin, kalikrein, trombin, alfa-himotripsin) Sin. .

---ALFA FETOPROTEIN(LAT.), alpha fetoprotein, AFP, (eng.), plazmin protein molekularne težine
70.000 sa mjestom u elektroforezi na alfa 1 koji pravi fetalna jetra, žumanjcana kesa i
gastrointestinalna cije Sin. v. Raste u amnionskoj tecnosti kod defekata nervnoga srašcenja, pa se
koristi za prenatalnu dijagnozu nervnih anomalija, ali se vidi i kod karcinoma jetre i embrionalnih
odajica gonada.

---ALGEZIJAalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), jaka osjetljivost na bol. hiperestezija. Sin. 

---ALGINUREZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokrenje, bolno.

---ALGOFILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mazohizam.

---ALGOFOBIJAalgophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjeran i iracionalan strah od bola Sin. .

---ALGOLAGNIJAalgolagnia, ae, f (lat.), id.(eng.), svaka psihoseksualna smetnja koja ima za sadržaj
uživanje u nanošenju bola (aktivna algolagnija, sadizam) ili podnošenju bola (pasivna algolagnija,
mazohizam) Sin. .

---ALGOSPAZAMalgospasmus, i, m (lat.), algospasm (eng.), grc koji je udružen sa bolima, bolni grc.
Sin. 

---ALIGAExtractum Aloe (lat.), aloe juice (eng.), sušeni ekstrakt lišca razlicitih vrsta roda Aloe, a
ima dokazanu purgativnu vrijednost. aloj. Sin. 
---ALIJENACIJAalienatio, onis, f (lat.), alineation (eng.), 1. otudenje, izolacija od društva, predstava
o sebi kao o strancu, 2. otudenje od samoga sebe, osjecanje nerealnosti i depersonalizacije Sin. .

---ALIM(LAT.), (ENG.), SIN. v. naucnik.

---ALIMENTARANalimentarius-3 (lat.), alimentary (eng.), ono što pripada hrani, odnosno gradivnim i
zaštitnim materijama, ono što hrani, 2. onaj koji pripada kanalu, sistemu organa za probavu Sin. .

---ALKALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. lužan.

---ALKALNA FOSFATAZA(LAT.), alkaline fosfatase (eng.), enzim iz grupe hidrolaza, EC. 3.1.3.1. koji
katalizira reakciju ortofosfatni monoeste Sin. r

---ALKALOID(LAT.), (ENG.), SIN. v. biljna osnova.

---ALKALOZAalkalosis, is, f (lat.), alkalosis (eng.), patološko stanje, nastalo akumulacijom bazicno
reagujucih metabolita ili gubitkom kiselih, bez uporednoga gubitka onih koji djeluju alkalno u
tjelesnim tecnostima, a manifestira se porastom H jona. Sin. 

---ALKALOZA, METABOLICNAalkalosis metabolica (lat.), metabolic alkalosis (eng.), stanje u kome se

acido-bazicni status tijela okrece prema alkalnoj strani zbog retencije baze ili gubitka kiseline. Sin. 

---ALKO-TEST(LAT.), alco-test (eng.), instrument u obliku cjevcice koja sadrži hromov oksid i
sumpornu kiselinu. S jedne strane cjevcice je balon, a s druge puše osoba sumnjiva na uzimanje
alkohola. Kad žuta boja pozeleni sadržaj je alkohola u krvi 0,8 g/l i takva se osoba isljucuje iz
saobra Sin. 

---ALKOHOLspiritus vini (lat.), alcohol (eng.), 1. svaki organ-ski spoj gdje je u karbohidratnome
kompleksu vodikov atom zamijenjen sa jednakim brojem hidroksilnih grupa (OH). Zavisno od toga da
li je hidroksilna grupa uz jedan, dva ili tri C atoma, alkoholi se klasificiraju na primarne, sekundarne
i t Sin. 

---ALKOHOL, DENATURIRANIspiritus vini denaturatus (lat.), denaturated alcohol (eng.), alkohol koji
je ucinjen nepodesnim za pice ili medicinsku upotrebu dodatkom metilnoga alkohola, metanola ili
acetona, pa se upotreb-ljava u industrijske svrhe. Sin. 

---ALKOHOL, MEDICINSKIspiritus vini dilutus (lat.), diluted alcohol (eng.), smjesa etilnoga alkohola i
vode, sadrži 48,4-49,5% etanola na temperaturi 15,56° C i koristi se kao standardni vehikulum
lijekova. Up. špirit Sin. .

---ALKOHOL, METILNImethanolum, i, n (lat.), methyl alcohol, methanol (eng.), metanol, CH3OH,

bistra, bezbojna, zapaljiva tekucina karakteristicnoga mirisa koja se miješa sa etilnim alkoholom.
Otrovan. U medicini je cesto rastvarac. metanol. Sin. 

---ALKOHOLEMIJA(LAT.), alcoholemia (eng.), prisustvo alkohola u krvi. Pijanstvo je prisutno kod 0,5
do 1,0 g/l. Sin. 

---ALKOHOLICARpotator, oris, m (lat.), alcoholic (eng.), osoba koja pati od prekomjernoga uzimanja
alkohola. ickijaš, pijanica, sarhoš. V. alkoholizam i alkohol. Sin. 

---ALKOHOLIZACIJA(LAT.), alcoholization (eng.), lijecenje aplikacijom alkohola ili davanjem

injekcija alkohola (npr. alkoholizacija živca). Sin. 

---ALKOHOLIZAMalcoholismus, i, m (lat.), alcoholism (eng.), zlouptreba alkohola, koja može biti

akutna, pijanstvo, alcoholismus acutus, acute alcoholism, što predstavlja intoksikaciju alkoholom i
hronicna, alcoholismus chronicus, chronic alcoholism, što se tretiralo kao bolest ovisnosti.Iskustva u
toku agresije na Sin. 

---ALKOHOLIZAM(LAT.), (ENG.), hronicni, Sin. v. alkoholizam.

---ALKOHOLNA DEHIDROGENAZA(LAT.), alcohol dehydrogenase (eng.), enzim EC. 1.1.1.1. koji

katalizira reakciju alkoho Sin. l

---ALMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jabuka.

---ALOGIJAalogia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost govora uslijed lezije u mozgu Sin. .

---ALOHEZIJAallochezia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. izbacivanje materija iz završnoga crijeva koje nisu
fekalne, 2. izbacivanje fekalnih masa na otvor koji nije prirodan Sin. .

---ALOJagave americana (lat.), american aloe (eng.), americki aloj, purgativ, dijuretik i aborti Sin.
v. Od njega se pravi ekstrakt. V. aliga.

---ALOPATIJAallopathia, ae, f (lat.), allopathy (eng.), sistem lijecenja proizvodenjem

inkompatibilnoga ili antagonistickoga stanja prema bolesti koja se lijeci Sin. .

---ALOPECIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cela.

---ALOPLASTIKAalloplastica, ae, f (lat.), prosthetic repair (eng.), popunjavanje nekoga defekta

neživim materijalom, materijalom koji nema biološko porijeklo (smola, sintetski materijal, plastika,
metal) Sin. .

---ALOTIPallotypus, i, m (lat.), allotype (eng.), bilo koja od nekoliko alelicnih varijanti bjelancevina
koje su karakte-rizirane antigenim razlikama. Sin. 

---ALOTIPIJAallotypia, ae, f (lat.), allotypy (eng.), geneticki kontrolirana vrijednost kod proteina
koja se ponaša antigenski, a postoji u raspoznatljivim oblicima u razlicitim clanovima iste vrste
Sin. .

---ALOTRANSPLANTACIJAalloplastia, ae, f (lat.), prosthetic replacement (eng.), nadomještanje

nedostajucega dijela u organizmu mrtvim materijalom (metalom, akrilatom). Sin. 

---ALOTRANSPLANTAT(LAT.), enthesis, is, f, prosthesis (eng.), kalem mrtvoga materijala (metala,

akrilata i sl.). U(eng.),leskome jeziku alotransplantat, allograft, znaci kalem prenošen na geneticki
razlicite individue, a u bosanskoj medicinskoj terminologiji alotransplantat je izveden iz latinskoga
termina alloplast Sin. 

---ALOTRIODONCIJAallotriodontia, ae, f (lat.), id.,(eng.), 1. postojanje zuba na neuobicajenim

mjestima (npr. zubi u dermoidnoj cisti), 2. transplantacija zuba sa jedne individue na drugu Sin. .

---ALOTROPIZAMallotropismus, i, m (lat.), allotropism (eng.), prisustvo neke supstancije u 2 ili više

jasnih oblika (alotropske modifikacije) sa jasnim fizickim karakteristikama (npr. grafit i dijamant su
dvije alotropske modifikacije ugljika.) Sin. .

---ALTERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjena.

---ALTERNATIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. naizmjenican.

---ALTUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlato.

---ALTUNBAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. arsenov trisulfid.

---ALUMINIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. glin.

---ALVEOLARANalveolaris, e (lat.), alveolar (eng.), ono što pripada zubnoj cašici Sin. .

---ALVEOLITISalveolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija zubnih cašica, 2.isindija plucnih mjehurica
Sin. .

---AMAKRINamacrinus-3 (lat.), amacrine (eng.), bez dugih produžetaka Sin. .

---AMALGAMamalgama, atis, n (lat.), amalgam alloy (eng.), legura koja se sastoji od srebra, kalaja i
bakra, koji se miješaju sa živom da bi se napravila masa kojom se pune preparirani kaviteti zuba
Sin. .

---AMAUROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sljepoca.

---AMBIDEKSTERambidexter-3 (lat.), ambidextrous (eng.), osoba koja se služi jednako objema

rukama, sve manuelne vještine izvodi jednako i lijevom i desnom rukom. Sin. 

---AMBIVALENCIJAambivalentia, ae, f (lat.), ambivalence (eng.), istovremeno postojanje stava,

ideje, emocije i želje koje su medusobno suprotne i suprotstavljene, a upucene su na isti objekat.
Sin. 
---AMBLIOPIJAamblyopia, ae, f (lat.), id.(eng.), slabost, sma-njenje vida, bez vidljive organske
lezije oka. Sin. 

---AMBRA(LAT.), ambergris (eng.), siva voštana masa izbacena iz intestinalnoga trakta kita Physeter
catodon i napravljena je od holesterola, zejtina, benzojeve kiseline, ambrecina i drugo. To je
fiksativ u farmakologiji Sin. .

---AMBULANTAambulatorium, ii, n (lat.), surgery (eng.), prostor, ordinacija, gdje ljekar pregleda
pacijente i provodi lijecenje onih koji mogu dolaziti u povremenim intervalima Sin. .

---AMBULANTANambulans, antis, (lat.), ambulant (eng.), lutajuci, pokretan, nije sedatoran i

hospitalan, nego onaj koji dolazi povremeno na pregled i terapiju Sin. .

---AMEBAamoeba, ae, f (lat.), ameba (eng.), 1. bilo koji jednoodajicki organizam sposoban za
ameboidne promjene ili pokrete praveci citoplazmatske produžetke, pseudopode, 2. rod
ameboidnih protozoa koje su karakterizirane prisustvom vezikularnoga jezgra i jedne kontraktilne
vakuole. Neke su parazit Sin. .

---AMEBIJAZAamoebiasis, is, f (lat.), amebiasis (eng.), infestacija amebama, narocito sa Entamoeba

hystolitica Sin. .

---AMEBIJAZA, INTESTINALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dizenterija, amebna.

---AMEBOIDANamoeboides idis (lat.), ameboid (eng.), ono što nalici na amebu oblikom i kretnjama
Sin. .

---AMEBOIDIZAMamoeboidismus, i, m (lat.), ameboidism (eng.), vrsta kretanja koja je tipicna za

amebe, a sastoji se u ispružanju citoplazmatskih produžetaka, pseudopoda, za kojima krece citava
odajica Sin. .

---AMELOBLASTameloblastus, i, m (lat.), ameloblast (eng.), cilindricna epitelijalna odajica u

unutrašnjem dijelu caklenskoga organa koja ucestvuje u izgradnji caklenskih prizmi Sin. .

---AMELOBLASTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. adamantinoma.

---AMELOGENEZAamelogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje zubne cakleni pomocu ameloblasta

Sin. .

---AMENOREJAamenorrhoea, ae, f (lat.), amenorrhea (eng.), abnormalno odsustvo, prestanak

menstruacije. necvijet. Sin. 

---AMENOREJA, FIZIOLOŠKAamenorrhoea physiologica (lat.), physiologic amenorrhea (eng.),

prestanak menstruacije bez postojanja organskoga uzroka. Nastaje fiziološki u nekim fiziološkim
periodima (trudnoca). Sin. 

---AMENOREJA, HIPOFIZARNAamenorrhoea pituitaria (lat.), pituitary amenorrhoea (eng.), prestanak

menstrualnoga ciklusa uslijed promjena u hipofizi i deficijencije hormona hipofize. Sin. 

---AMENOREJA, HIPOTALAMICNAamenorrhoea hypothalamica (lat.), hypothalamic amenorrhea

(eng.), amenoreja koja je posljedica poremecaja u hipotalamusu. menostaza. Sin. 

---AMENOREJA, LAKTACIONAamenorrhoea lactationis (lat.), lactation amenorrhea (eng.), prestanak

menstruacije u vrijeme dojenja. Sin. 

---AMENOREJA, NUTRICIONALNAamenorrhoea nutritionalis (lat.), dietary amenorrhea (eng.),

prestanak menstruacije zajedno sa gubitkom težine ili zbog hrdave i nedovoljne ishrane, ili zbog
gubitka apetita kod nervozne anoreksije. Sin. 

---AMENOREJA, OVARIJALNAamenorrhoea ovarialis (lat.), ovarial amenorrhea (eng.), prestanak

menstrualnoga ciklusa zbog bolesti ovarija i deficijencije hormona jajnika. Sin. 

---AMENOREJA, PRIMARNAamenorrhoea primaria (lat.), primary amenorrhea (eng.), prestanak

menstrucije koji traje od puberteta. Menstruacija prakticno nikad nije ni uspostavljena. Sin. 

---AMENOREJA, SEKUNDARNAamenorrhoea secundaria (lat.), secondary amenorrhea (eng.),

prestanak menstruacije u toku fertilnoga perioda pošto je ona bila uspostavljena u toku puberteta.
Sin. 

---AMETROPIJAametropia, ae, f (lat.), id.(eng.), diskrepancija izmedu velicine oka i njegove

refrakcione snage, tako da se slika ne donosi u odgovarajuce mjesto retine. Zbog toga nastaje
hipermetropija, miopija, astigmatizam Sin. .

---AMFIKARIONamphycarion, ii, n (lat.), amphykaryon (eng.), diploidno jezgro, jezgro oplodenoga

jajeta Sin. .

---AMFITEATAR(LAT.), amphitheatrum, i, n (lat.). amphitheatre (eng.), u historiji medicine mjesto

gdje se je pravila sekcija ili operacija, a da studenti, postavljeni polukružno i visoko jedni iznad
drugih, mogu posmatrati. Danas samo predavaonica na medicinskim i drugim fakultetima, ali je
gradevinski zadržala oblik Sin. .

---AMFORICANamphoricus-3 (lat.), amphoric (eng.), zvuk koji se cuje kao da je pravljen iznad otvora
amfore, cupa, cupice. Takav se zvuk cuje iznad šupljine u plucima pa se govori o amforicnome
dihanju ili zvuku pri perkusiji Sin. .

---AMFORILOKVIJAamphoriloquia, ae, f (lat.), amphoriloquy (eng.), proizvodnja amforicnih zvuka pri

govoru Sin. .

---AMFOROFONIJAamphorophonia, ae, f (lat.), amphorophony (eng.), amforican zvuk pri govoru

Sin. .

---AMFOTERICANamphotericus-3 (lat.), amphoteric (eng.), onaj koji ima suprotne karaktere, spoj
koji djeluje i kao baza i kao kiselina ili koji je sposoban da boji lakmusov papir i crveno i plavo Sin. .
---AMIJELIJAamyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak kicmene moždine Sin. .

---AMILAZE(LAT.), amylases (eng.), enzimi iz klase hidrolaza koji kataliziraju glikozidne veze kod
polisaharida. Mogu biti alfa amilaza, EC. 3.2.1.1. koja se nalazi u pljuvacki i pankreasu (sin. ptijalin)
i beta amilaza, EC. 3.2.1.2., sin. dijastaze Sin. .

---AMILOIDamyloidum, i, n (lat.), amyloid (eng.), patološka, ekstracelularna proteinska supstancija

koja se deponira kod amiloidoze. To je eozinofilna, amorfna, na hijalin i na vosak nalik, supstancija.
Amiloidni depoziti su naprav-ljeni od ravnih fibrila 7,5-10 nanometara, nakupljenih u snopice ili
ubac Sin. .

---AMILOIDANamyloideus-3 (lat.), amiloid (eng.), 1. onaj koji se boji kao škrob, nišesta ili nalici na
njega, 2. onaj koji pripada ekstracelularnoj proteinskoj supstanciji, amiloidu, koja se deponira kod
amiloidoze Sin. .

---AMILOREJAamylorrhoea, ae, f (lat.), amylorrhea (eng.), prisustvo pretjerano velike kolicine

nesvarenoga škroba u stolici Sin. .

---AMIMIJAamimia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost ekspresije gestama ili mimikom Sin. .

---AMIN(LAT.), amine (eng.), organski spoj koji sadrži azot. Bilo ko-ji iz grupe hemijskih spojeva koji
nastaju iz amonijaka za-mjenom jednoga ili više H atoma organskim radikalima Sin. .

---AMINI BIOGENI(LAT.), biogenic amines (eng.), amini koji nastaju biosintezom i koji igraju
nezamjenjivu ulogu u funkciji nervnoga sistema, npr. nor-epinefrin, serotonin, dopamin, acetilholin.
bioamini. Sin. 

---AMINOACIDEMIJAaminoacidaemia, ae, f (lat.), aminoa-cidemia (eng.), porast kolicine

aminokiselina u krvi Sin. .

---AMINOACIDURIJAaminoaciduria, ae, f (lat.), (eng.), id.eng., porast aminokiselina koje se izlucuju

mokracom Sin. .

---AMINOKISELINE(LAT.), aminoacids (eng.), bilo koji organski spojevi koji sadrže amino, NH2, i
karboksilnu, COOH, grupu. Ima 20 aminokiselina i iz njih su sastavljene bjelancevine stvaranjem
peptidnih veza. Sin. 

---AMINOKISELINE, ESENCIJALNE(LAT.), essential aminoacids (eng.), 9 aminokiselina koje su

neophodne za sintezu bjelancevina, ali ih ljudski organizam ne može sintetizirati nego se moraju
unijeti hranom (histidin, izoleucin, leucin, lizin, metionin, fenil-alanin, treonin, triptofan i valin).
Sin. 

---AMINOPEPTIDAZA(LAT.), aminopeptidase (eng.), bilo koji od broj-nih enzima EC 3.4.11., klase

hidrolaza, koji kataliziraju hidrolizu krajnjih peptidnih veza i tako oslobadaju terminalne
aminokiseline. Važni su za digestiju proteina Sin. .
---AMINOTRANSFERAZE(LAT.), (ENG.), SIN. v. transaminaze.

---AMITOZAamitosis, is, f (lat.), id.(eng.), direktna odajicka dioba, dioba jednostavnim rascjepom
jezgre bez formiranja mitoticnoga vretena i hromozoma. Sin. 

---AMNEZIJAamnesia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak sjecanja Sin. 

---AMNEZIJA, RETROGRADNAamnesia retrograda (lat.), retrograde amnesia (eng.), nemogucnost

sjecanja dogadaja koji su neposredno prethodili aktuelnome uzrocniku amnezije Sin. .

---AMNIOCENTEZAamniocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), punkcija materice i amniona kroz kožu trbuha
da bi se dobila amnionska tecnost Sin. .

---AMNIOCITamniocytus, i, m (lat.), amniocyte (eng.), odajica fetalnoga porijekla koja se nade u

uzorku amnionske tecnosti Sin. .

---AMNIONamnion, ii, n (lat.), (eng.), id. bos., tanka, ali cvrsta opna koja obavija plod i sadržava
osim ploda i plodovu vodu, amnionsku tecnost. Ekstraembrionalna je i granici prema vani sa
horionom. blonja, plodni ovoj. Sin. 

---AMNIOSKOPIJAamnioscopia, ae, f (lat.), amnioscopy (eng.), direktan pregled ploda i amniona

pomocu posebno napravljenoga endoskopa koji se uvlaci kroz grlic Sin. .

---AMOK(LAT.), amok (malajski), id.(eng.), napad bijesa, iznenadni, neisprovocirani iSin. ev

ubistvenoga bijesa sa nekontroliranim trkom Sin.

---AMORFANamorphus-3 (lat.), amorphous (eng.), onaj koji nema definitivan oblik, bezoblican,
nema specificnu orijentaciju atoma (u formaciji), ne kristalizira u tipicne oblike. Sin. 

---AMPULAampulla, ae, f (lat.), ampule, ampulla (eng.), 1. malehna staklena ili plasticna bocica,
kontejner, zatvorena, zataljena da bi se ocuvao sterilan sadržaj, a koristi se kao pakiranje za
lijekove za parenteralnu upotrebu, 2. opci termin u anatomiji koji služi za oznacavanje proširenja u
obliku boce ili Sin. 

---AMPUTACIJAamputatio, onis, f (lat.), amputation (eng.), hirurško ili akcidentalno odstranjenje

dijela ruke ili noge, ali i drugoga organa, pogotovu njegovoga apendiksa. Hirurška amputacija (ruke,
noge, rektuma i sl.) je operativni zahvat i može imati razlicite atribute i nazive po autoru, organu,
mjestu, visin Sin. .

---AMPUTACIJA(LAT.), (ENG.), hirurška, Sin. v. amputacija.

---AMPUTACIJA, TRAUMATSKAamputatio traummatica (lat.), traumatic amputation (eng.), je vrsta

povrede u kojoj traumatski faktor amputira dio ekstremiteta, Sin. v. amputa-cija.

---AMPUTIRAC(LAT.), amputee (eng.), covjek sa amputiranom nogom ili rukom, Sin. v. colak.
---ANAFAZAanaphasis, is, f (lat.), anaphase (eng.), stadij mejoze i mitoze koji ide iza metafaze, a u
kojem se centromere dijele i hromatidi krecu prema polovima vretena da bi nastali novi hromozomi
Sin. .

---ANAFILAKSIJAanaphylaxia, ae, f (lat.), anaphylaxis (eng.), opci termin koji objašnjava situaciju u
kojoj izlaganje ne-koj stranoj bjelancevini, toksinu, ne izaziva imunitet, nego preosjetljivost.
Upotrebljava se da objasni sve slucajeve sistematske anafilaksije kao odgovor na strane antigene.
Sin. 

---ANALANanalis, e (lat.), anal (eng.), ono što pripada anusu, duburi, što se nalazi uz anus. Sin. 

---ANALEPTIKAremedia analeptica (lat.), analeptics (eng.), droge ili lijekovi koji djeluju
stimulirajuci i restorativno, prije svega na centralni nervni sistem. Sin. 

---ANALGETIKAremedia analgetica (lat.), analgesics (eng.), sredstva, lijekovi, droge, za ublažavanje

bola, ali bez gubitka svijesti. Sin. 

---ANALGEZIJAanalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak osjetljivosti na bol, odsustvo bola,

postizanje odsustva za bol, bez gubitka svijesti. Sin. 

---ANALIZAanalysis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. razdvajanje na ko-mponente neke cjeline ili spoja, sin.
razlužba, 2. Sin. v. psiho-analiza.

---ANALNOST(LAT.), anality (eng.), nacin psihicke organizacije svih osjecaja, impulsa i elemenata
licnosti koji potjece iz analnoga stadija psihoseksualnoga razvoja Sin. .

---ANALOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nalika.

---ANAMNEZA1. id. sa historija bolesti, v. tamo, 2. anamnesis, is, f (lat.), recollection (eng.),
sposobnost sjecanja. Sin. 

---ANAPLAZIJAanaplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak osobina odajica koje predstavljaju njihovu
diferencijaciju i orijen-tacija ka jednostavnijim oblicima. dediferencijacija. Sin. 

---ANASARKAanasarca, ei , n (lat.), id,.(eng.), masivan gene-ralizirani edem. vodena bolest 1. Sin. 

---ANASTOMOZAanastomosis, is. f (lat.), anastomose (eng.), 1. spoj sa održvanjem lumena izmedu

dvije šupljine, dva krvna suda, dva kanala, dva živca, 2. otvor, cesto hirur-ški, izmedu dva normalno
odvojena prostora ili organa. Sin. 

---ANATOKSINanatoxinum, i, n (lat.), anatoxin (eng.), modificirani ili inaktivirani bakterijalni

egzotoksin koji je izgubio toksicitet ali je sacuvao vrijednosti stimulacije nastanka antigena.
toksoid. Sin. 

---ANATOM(LAT.), anatomist (eng.), osoba koja je obrazovana i ovladala tehnikama anatomskoga

pristupa istraživanjima i posmatranjima Sin. .

---ANATOMIJAanatomia, ae, f (lat.), anatomy (eng.), nauka o sastavu i gradi tijela. Sin. 

---ANATOMIJA, ZUBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. morfologija zuba.

---ANDROGENandgogenes (lat.), androgenous (eng.), onaj koji pripada muškome spolu, koji
potpomaže proizvodnju muških spolnih hormona. Sin. 

---ANDROSTERONandrosteronum, i, n (lat.), androsterone (eng.), slabi androgen koji se izlucuje sa

bureži oba spola, C19H30O2. Davan intramuskularno umajuje efekat kastracije Sin. .

---ANDUZInula helenium (lat.), inula (eng.), višegodišnja biljka od koje se koristi korijen, Inulae
radix. Caj od anduza se upotrebljava, pretežno u narodnoj medicini, kao ekspektorans, tonik,
stomahik, antiseptik mokracnih puteva. Stavljen na vatru daje dim ugodnoga mirisa koji razgoni
insekte. Sin. 

---ANEMICANanaemicus-3 (lat.), anemic (eng.), beskrvan, karakteriziran anemijom, pripada anemiji.

malokrvan, nedokrvan, slabokrvan. Sin. 

---ANEMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. malokrvnost.

---ANENCEFALIJAanencephalia, ae, f (lat.), anencephaly (eng.), kongenitalni nedostatak krova na

lubanji i moždanih hemisfera, koje, ili potpuno nedostaju, ili su reducirane na malehnu masu na
bazi. Sin. 

---ANENCEFALUSanencephalus, i, m (lat.), id.(eng.), nakaza rodena bez mozga Sin. .

---ANERGIJAanergia, ae, f (lat.), anergy (eng.), smanjena reaktivnost na specificne antigene. Sin. 

---ANERGIJA, NEGATIVNAanergia negativa (lat.), negative anergy (eng.), prolazno smanjenje

reaktivnosti na alergene kod inace senzibiliziranoga organizma, a nastaje kao rezultat nekih
dogadaja koji se umiješaju, kao npr. kaheksija. Sin. 

---ANERGIJA, POZITIVNAanergia positiva (lat.), positive anergy (eng.), smanjenje reaktivnosti prema
alergenima kod senzibilizirane osobe uslijed promjena u imunološkome odgovoru u toku bolesti.
Sin. 

---ANESTETICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bešcutan.

---ANESTETICAR(LAT.), anesthetist (eng.), medicinska sestra ili tehnicar, sa srednjom ili višom
medicinskom školom, posebno obucena da bude pomocnik ljekaru pri provodenju raznih tehnika
anestezije Sin. .

---ANESTETIKanaestheticum, i, n (lat.), anesthetic (eng.), sredstvo, proizvedeno sintetski ili

dobijeno iz prirodnog izvora, koje, aplikacijom lokalno ili na cijeli organizam. Izaziva bilo opcu, bilo
lokalnu anesteziju Sin. .

---ANESTEZIJAanaesthesia, ae, f (lat.), anesthesia (eng.), gubitak osjecaja svake vrste (dodira, bola,
dubokoga senzibiliteta), mada se termin generalno upotrebljava za oznacavanje gubitka osjecaja
bola, što se radi za potrebu hirurških operacija i drugih bolnih procedura u medicini. Sin. 

---ANESTEZIJA, BALANSIRANA(LAT.), balanced anesthesia (eng.), anestezija koja koristi kombinaciju

sredstava od kojih svako daje maksimalni efekat u cilju bezbjednoga provodenja pacijenta kroz
operativni zahvat, uz istovremeno omogucavanje lahkog rada hirurgu i zadovoljenje svih potreba
same operacije. Sin. 

---ANESTEZIJA, BAZALNAanaesthesia basalis (lat.), basal anesthesia (eng.), anestezija koja je osnova
za dalju i dublju anesteziju, nastala prethodnom medikacijom, ali je neophodno dalje provodenje
anestezije, obicno inhalacionim putem, da bi se postigla hirurška anestezija. Sin. 

---ANESTEZIJA, CENTRALNAanaesthesia centralis (lat.), central anesthesia (eng.), gubitak nekih

kategorija senzibiliteta uzrokovan bolešcu ili oštecenjem njihovih centara u mozgu. Sin. 

---ANESTEZIJA, CEREBRALNAanaestesia cerebralis (lat.), cerebral anesthesia (eng.), gubitak

senzibiliteta nastao lezijom u mozgu, bilo bolešcu, bilo povredom. Sin. 

---ANESTEZIJA, ENDOTRAHEALNAanaesthesia endotrahealis (lat.), endotracheal anesthesia (eng.),

anestezija koja se provodi inhalacijom mješavine plinova, od kojih su jedan ili dva anestetici, a
ostalo kisik, te njihovim uvodenjem kroz cijev koja je plasirana u dušnik. Sin. 

---ANESTEZIJA, EPIDURALNAanaesthesia epiduralis (lat.), epidural anesthesia (eng.), lokalna

anestezija koja se provodi injekcijom anestetika u epiduralni prostor, cime se postiže neosjetljivost
odredenih regija koje odgovaraju inervaciji korijena u ciji je prostor ubrizgan anestetik. periduralna
anestezija. Sin. 

---ANESTEZIJA, HIRURŠKAanaesthesia chirurgica (lat.), surgical anesthesia (eng.), onaj stepen

duboke anestezije u kojemu se hirurški zahvat može sigurno provesti. Termin se upotrebljava da
oznaci dubinu opce anestezije, a ne odnosi se samo na gubitak osjecaja nego i na relaksaciju mišica.
Sin. 

---ANESTEZIJA, HISTERICNAanaesthesia hysterica (lat.), hysterical anesthesia (eng.), gubitak osjeta

za dodir što nastaje kao simptom konverzivne neuroze (hysteria), a manifestira se odsustvom
korespondiranja sa distribucijom nerava. Sin. 

---ANESTEZIJA, INFILTRACIONAanaesthesia infiltrationis (lat.), infiltration anesthesia (eng.), lokalna

anestezija koja se postiže infiltracijom anestetika pod kožu ili dublje u tkiva u blizinu malehnih
terminalnih nervnih završetaka. Sin. 

---ANESTEZIJA, INHALACIONAanaesthesia inhalationis (lat.), inhalation anesthesia (eng.), opca

anestezija koja se postiže dihanjem para ishlapljivih plinovitih anestetika, jednog ili više, u obliku
smjese Sin. .
---ANESTEZIJA, INTRAVENSKAanaesthesia intravenosa (lat.), intravenous anesthesia (eng.), opca
anestezija koja se izvodi administracijom anestetika u venu. Sin. 

---ANESTEZIJA, LOKALNAanaesthesia localis (lat.), local anesthesia (eng.), anestezija u kojoj se

postiže neosjetljivost jednoga dijela tijela, ali uz ocuvanu svijest pacijenta. Sin. 

---ANESTEZIJA, OPCAanaesthesia generalis (lat.), general anesthesia (eng.), stanje dubokoga

vještackoga sna, sa odsustvom bolnih senzacija citavoga organizma, te postizanje mišicne
relaksacije, a nastaje administracijom anestetika, obicno inhalacionim putem ili, u današnje
vrijeme, kombinacijom puta (intravenski, inhalacioni). Sin. 

---ANESTEZIJA, PERIDURALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anestezija, epiduralna.

---ANESTEZIJA, PROVODNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anestezija regionalna.

---ANESTEZIJA, REFRIGERACIONAanaesthesia refrigerationis (lat.), refrigeration anesthesia (eng.),

lokalna anestezija koja se postiže hladenjem jednog dijela tijela. Sin. 

---ANESTEZIJA, REGIONALNAanaesthesia regionalis (lat.), regional anesthesia (eng.), proizvodenje

gubitka osjecaja, prije svega bola, blokiranjem senzitivnoga živca odnosne regije cime se
tranzitorno prekine nervna provodljivost. provodna anestezija, blok anestezija. Sin. 

---ANESTEZIJA, REKTALNAanaesthesia rectalis (lat.), rectal anesthesia (eng.), anestezija koja se

izvodi ubrizgava-njem anestetika klizmom u završno debelo crijevo, rektum. Sin. 

---ANESTEZIJA, SPINALNAanaesthesia spinalis (lat.), spinal anesthesia (eng.), l. anestezija koja

nastaje injekcijom lokalnoga anestetika u subarahnoidalni prostor oko kicmene moždine, 2. gubitak
osjeta zbog lezije u kicmenoj moždini, bilo bolešcu bilo povredom. Sin. 

---ANESTEZIJA, TOPICNAanaesthesia topica (lat.), topic anesthesia (eng.), površinska anestezija koja
se postiže lokalnom aplikacijom (premazivanjem) anestetika direk-tno na mjesto koje se želi uciniti
neosjetljivim, kao što su sluzavice nosa, usta ili konjunktiva oka. Sin. 

---ANESTEZIOLOG(LAT.), anesthesiologist (eng.), ljekar koji je poslije tri godine specijalizacije

ovladao tehnikama i teorijom anesteziologije i radi provodeci anesteziju kod hirurških zahvata. Sin. 

---ANESTEZIOLOGIJAanaesthesiologia, ae, f (lat.), anesthesiology (eng.), grana medicinske nauke i

prakse koja se bavi provodenjem anestezije, izucavanjem efekata anestetika na organizam i
homeostazom, te njenim poremecajem u toku operacije i postoperativne bolesti Sin. .

---ANETODERMIJAanetodermia, ae, f (lat.), anetoderma (eng.), lokalna elastoliza kože zbog koje
nastaju cirkumskriptni dijelovi mehke, tanke, smežurane kože koji protrudiraju kao malehne vrecice
Sin. .

---ANEURIZMA ATEROSKLEROTICNAaneurysma atherosclero-ticum (lat.), atherosclerotic aneurysm

(eng.), aneurizma koja nastaje na osnovi slabosti medije kod arteroskleroze. Sin. 
---ANEURIZMAaneurysma, atis, n (lat.), aneurysm (eng.), vrecica nastala dilatacijom zida arterije,
vene ili srca, cime se kod arterija i srca formira pulzirajuce izbocenje, sklono rupturi. navor,
nabreknuce kucalice, raširenje odvodnice. Sin. 

---ANEURIZMA, ARTERIOVENSKAaneurysma arteriovenosa (lat.), (eng.), komunikacija, nekada

urodena, vecinom stecena, traumatska, izmedu arterije i vene u kojoj krv tece direktno iz arterije u
venu. Sin. 

---ANEURIZMA, CIRSOIDNAaneurysma cirsoides (lat.), racemose aneurysm (eng.), stanje u kojemu su

krvni sudi dilatirani, izduženi i izvijugani, pa aneurizma cini klupko takvih suda. Sin. 

---ANEURIZMA, DISEKANTNAaneurysma dissecans (lat.), dissecting aneurysm (eng.), aneurizma sa

longitudinalnim rascjepom arterijskoga krvnog suda koji zapocinje prskanjem intime i formiranjem
vrece paralelene krvnome sudu, u muskularnom sloju.Obicno je kod grudne aorte. Sin. 

---ANEURIZMA, FUZIFORMNAaneurysma fusiformis (lat.), fusiform aneurysm (eng.), aneurizma u

obliku vretena, gdje proces koji oslabljuje zid arterije zahvaca citavu cirkumferenciju. Sin. 

---ANEURIZMA, LAŽNAaneurysma spuria (lat.), false aneurysm (eng.), aneurizma koja nema zid koji
potjece od krvnoga suda. Kod rupture krvnoga suda dolazi do krvarenja u okolno tkivo, a arterijski
mlaz kroz rupturu održava šupljinu ciji je zid graden od elemenata hematoma. Sin. 

---ANEURIZMA, MOŽDANAurodena, aneurysma congenita cerebri (lat.), berry aneurysm (eng.),

malehna sakularna aneurizma moždanoga krvnog suda, obicno na spoju koji cini circulus arteriosus
cerebri, a ima malehni vrat. Takva aneurizma cesto rupturira praveci subarahnoidalnu hemoragiju.
Sin. 

---ANEURIZMA, SRCANAaneurysma cordis (lat.), cardiac aneurysm (eng.), istanjenje i dilatacija

dijela zida lijevoga ventrikula srca, obicno poslije infarkta. Sin. 

---ANEURIZMA, TRBUŠNAaneurysma abdominalis (lat.), abdominal aneurysm (eng.), aneurizma

abdominalne aorte koja može biti izuzetne velicine i širiti se na ogranke aorte, posebno na art.
iliace. Sin. 

---ANEURIZMA, VRECASTAaneurysma saccularis (lat.), saccular aneurysm (eng.), ekscentricna,

lokalizirana, dilatirana vrecica koja zahvata samo dio cirkumferencije aterijalnoga zida. Sin. 

---ANGIEKTAZIJAangiectasia, ae, f (lat.), angiectasis (eng.), vece proširenje i obicno produljenje

krvnih suda. Sin. 

---ANGINAangina, ae, f (lat.), angina (eng.), spasticni, dušeci bol, bol u obliku stezanja. Danas se
tim terminom oznacavaju dva bola: 1. angina grla, tonsillitis, grlobolja i 2. angina pectoris,
paroksizmalni bol u grudima, sa osjecajem dušenja, strahom, a nastaje zbog ishemije miokarda.
Sin. 

---ANGINOZANanginosus-3 (lat.), anginose (eng.), ono što pripada angini, narocito angini pektoris,
što potjece od dušecega bola. Sin. 
---ANGIOBLASTOMAangioblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor mozga porijekla odajica krvnih
suda, narocito u malehnome mozgu ili porijekla od tvrde moždane opne. Sin. 

---ANGIODERMATITISangiodermatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija krvnih suda kože Sin. .

---ANGIOEDEMangiooedema, atis, n (lat.), angioedema (eng.), reakcija krvnih suda u dubokom sloju
kože i potkožnom tkivu u obliku lokalnoga otoka uzrokovana dilatacijom i povecanom
propustljivošcu kapilara, a ka-rakterizirana stvaranjem velikih šklopaca. Up. urtikarija Sin. .

---ANGIOFIBROMAangiofibroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor odajica koje imaju tendenciju

formiranja krvnih suda, ali sadrži i mnogo vezivnoga tkiva Sin. .

---ANGIOGENEZAangiogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje novih krvnih suda Sin. .

---ANGIOGRAFIJAangiographia, ae, f (lat.), angiography (eng.), radiološka vizualizacija krvnih suda

poslije unošenja kontrastnoga sredstva. To je dijagnosticka metoda i nosi pobližu oznaku onoga
krvnog suda ili organa na kojemu je napravljena (npr. cerebralna angiografija) Sin. .

---ANGIOGRAMangiogramma, atis, n (lat.), angiogram (eng.), radiološka prezentacija krvnih suda na

filmu, a ispunjenih kontrastnim sredstvom Sin. .

---ANGIOKARDIOGRAFIJA(LAT.), angiocardiographia, ae, f (eng.), angiocardiography (eng.),

radiografija srca i velikih krvnih suda poslije instilacije kontrastnoga materijala u krvni sud ili srcane
komore Sin. .

---ANGIOKERATOMAangiokeratoma, atis, n (lat.), id.(eng.), diskretna, ružicasta do crvena

teleangiektazija, koja ima tendenciju sekundarnih epitelijalnih promjena Sin. .

---ANGIOLOGIJAangiologia, ae, f (lat.), angiology (eng.), naucno ispitivanje i posmatranje, te praksa

bavljenja krvnim i limfnim sudima Sin. .

---ANGIOMAangioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor cije odajice imaju tendenciju stvaranja krvnih
suda Sin. .

---ANGIOMATOZAangiomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolesno stanje krvnih suda sa tendencijom

stvaranja umnoženih tvorevina po tipu angioma Sin. .

---ANGIONEUROPATIJAangioneuropathia, ae, f (lat.), angioneuropathy (eng.), bilo koja neuropatija

koja primarno nastaje zbog oštecenja na krvnim sudima (angiospazam, angioparaliza, vazomotorna
paraliza) Sin. .

---ANGIOPLASTIKAangioplastia, ae, f (lat.), (eng.), operativni zahvat u cilju otklanjanja suženja

krvnih suda, nadomjestka kalemom od drugoga krvnoga suda ili nadomjestka aloplasticnim
materijalom Sin. .
---ANGIORAFIJAangiorrhaphia, ae, f (lat.), angiorrhaphy (eng.), hirurški šav krvnih suda Sin. .

---ANGIOSPAZAMangiospasmus, i, m (lat.), angiospasm (eng.), spasticna kontrakcija, grc krvnih suda

Sin. .

---ANGIOTENZIN(LAT.), angiotensin (eng.), polipeptid koji je prisutan u krvi i nastaje kataliticnom

reakcijom renina na angiotenzinogen u krvnoj plazmi. On je u obliku amida i kao lijek djeluje kao
vazokonstriktor i vazopresor. za angiotenzin amid je hipertenzin. Sin. 

---ANGIOTENZINOGEN(LAT.), angiotensinogen (eng.), serumski alfa 2 globulin koji se stvara u jetri i

koji djejstvom renina prelazi u angiotenzin Sin. .

---ANGITISangiitis, idis, f (lat.), angiitis (eng.), isindija krvnih ili limfnih suda Sin. .

---ANGSTREM(LAT.), angstrom (eng.), jedinica valne dužine elektromagnetskoga zracenja. Jednaka

je 10-7 milimetara. Skr. A sa malehnom kružnicom iznad slova A. Nekada se više angstrem koristio
za mjerenje odstojanja izmedu atoma u molekuli Sin. .

---ANGULACIJAangulatio, onis, f (lat.), angulation (eng.), stvaranje oštroga ugla, coška, koji
opstruira prolaz kroz tu inace tubularnu strukturu (crijevo, ureter i sl.) Sin. .

---ANHIDRICANanhydricus-3 (lat.), anhydrous (eng.), bez vode, bezvodan. Sin. 

---ANHIDROZAanhydrosis, is (lat.), (eng.), id., odsustvo, odnosno deficijencija znojenja. Sin. 

---ANIJON(LAT.), anion (eng.), jon koji ima negativni naboj prema snabdjevenosti elektronima.
Putuje prema anodi u elektrohemijskoj odaji Sin. .

---ANIJONSKA IZMJENA(LAT.), anion exchange (eng.), proces pomocu kojega anijon iz mobilne tecne
faze biva zamijenjen drugim iz cvrste, pozitivno nabijene faze. Ovaj se drugi zove izmjenjivac
anijona Sin. .

---ANILINanilinum, i, n (lat.), aniline (eng.), bezbojna zejti-njava tecnost, C6H5NH, dobijena iz

katrana kamenoga cumura. Kombiniran sa drugim supstancijama, narocito hlorom i hloratima, daje
anilinske boje. Cesto je uzrok trovanja u industriji. zejtinjavo bjelilo. Sin. 

---ANIMA1. v. duša, 2. anima, ae,f (lat.), id.(eng.), u Jungovoj psihologiji unutrašnje ja svake osobe
što je suprotstav-ljeno personi, socijalno usvojenoj fasadi koja se prezentira svijetu Sin. .

---ANISPimpinella anisum (lat.), anise (eng.), srodna biljka sa bedrencem ( Sin. v.), a daje anisov
zejtin koji je stomahik i popravljac mirisa. Up. bedrenac.

---ANISODAKTILIJAanisodactylia, ae, f (lat.), anisodactyly (eng.), stanje karakterizirano

posjedovanjem razlicite dužine odgovarajucih prstiju Sin. .
---ANIZOCITOZAanisocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo crvenih krvnih zrna razlicite velicine u
perifernoj krvi Sin. .

---ANIZOHORIJAanisocoria, ae, f (lat.), id.(eng.), nejednakost širine zjenica. Sin. 

---ANIZOHROMIJAanisochromia, ae, f (lat.), id.(eng.), nejednako bojenje crvenih krvnih zrna uslijed
razlicitoga sadržaja hemoglobina Sin. .

---ANIZOMETROPIJAanisometropia, ae, f (lat.), id.(eng.), razlicite refrakcije svjetla koje pokazuje

svako oko ponaosob Sin. .

---ANIZORITMIJAanisorrhythmia, ae, f (lat.), anisorhythmia (eng.), nejednaka srcana akcija,

nedostatak sinhroniziranoga ritma pretkomora i komora Sin. .

---ANJEZAnisi vulgaris fructus (lat.), anise (eng.), plod anjeza obicnoga, Pimpinella vulgaris, a
upotrebljavao se kao karminativ, ekspektorans i apetizer. Sin. 

---ANKILODAKTILIJAancyloactilia, ae, f (lat.), ankylodactily (eng.), postojanje medusobno sraštenih

prsta ruka i noga Sin. .

---ANKILOGLOSIJAancyloglossia, ae,f (lat.), tongue tie (eng.), smanjenje pokreta jezika zbog
njegove adherencije za pod usne duplje Sin. .

---ANKILOPOETICANancylopoieticus-3 (lat.), ankylopoietic (eng.), onaj koji pravi ili je karakteriziran

ankilozom ( Sin. v.).

---ANKILOSTOMIJAZAancylostomiasis, is, f (lat.), ankylostomiasis (eng.), infestacija rudarskom

gujavicom, Ancylo-stoma duodenale Sin. .

---ANKILOZA STAPESA(LAT.), ancylosis stapedis (eng.), stapedial ankylosis (eng.), fiksacija uzengije,
stapesa, kod otoskleroze što uzrokuje konduktornu nagluhost. Sin. 

---ANKILOZAancylosis, is, f (lat.), ankylosis (eng.), imobilizacija, nepokretnost zgloba, njegovim

koštanim premošcavanjem, što može biti rezultat konsolidacije bolesti, povrede i planirane
operacije. koštana ankiloza, prava ankiloza. uglob. Sin.

---ANKILOZA, FIBROZNAancylosis fibrosa (lat.), fibrous ankylosis (eng.), lažna ankiloza, ankiloza koja
nije rezultat koštanih promjena nego smanjene mobilnosti zgloba zbog proliferacije vezivnoga tkiva.
Sin. 

---ANKILOZA, KOŠTANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ankiloza.

---ANKILOZA, PRAVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ankiloza.

---ANKSIOLITICIremedia anxyolitica (lat.), anxyolitics (eng.), lijekovi, sredstva koji smanjuju
strijepnju Sin. .

---ANKSIOZNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. strijepnja ili srklet.

---ANODAanoda, ae, f (lat.), anode (eng.), pozitivna elektroda u elektrolitskoj odaji, elektronskim
cijevima i u elektroforezi Sin. .

---ANODONCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bezubost, urodena.

---ANOFTALMIJAanophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. razvojna anomalija u obliku nedostatka ociju

(rijetko), odnosno prisustvo kožice preko ociju. 2. cesto se upotrebljava za traumatski ili operativni
nedostatak oka što je netacno Sin. .

---ANOKSIJAanoxia, ae, f (lat.), id.(eng.), totalni nedostatak kisika, teže stanje od hipoksije ( Sin.
v.).

---ANOMALANanomalus-3 (lat.), anomalous (eng.), nepravilan, iregularan, devijantan, odskace od

normalnoga broja i rasporeda, pod mahanom, a narocito se odnosi na urodene defekte. Sin. 

---ANOMALIJAanomalia, ae, f (lat.), anomaly (eng.), znacajna devijacija od normalnoga standarda,

narocito kao rezultat urodenoga poremecaja ili defekta. Nepravilnost. mahana. Sin. 

---ANOMIJAanomia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost ime-novanja predmeta Sin. .

---ANOREKSIJAanorexia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak apetita za hranu, nejelica. Sin. 

---ANORHIJAanorchia, ae, f (lat.), anorchism (eng.), urodeni nedostak tašaka. Osoba koja nema
jednoga tašaka je lihac ( Sin. v.).

---ANOTIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pognuce.

---ANOVARIZAManovaria, ae, f (lat.), anovarism (eng.), urodeno odsustvo jajnika Sin. .

---ANOVULACIJAanovulatio, onis, f (lat.), anovulation (eng.), odsustvo ovulacije Sin. .

---ANOZMIJAanosmia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo osjeta mirisa Sin. .

---ANTACIDIremedia antacida (lat.), antacids (eng.), sredstva, lijekovi, koji neutraliziraju kiselinu,
obicno u želucu Sin. .

---ANTAGONIST(LAT.), id.(eng.), 1. mišic cija je akcija u direktnome suprotstavljanju drugome

mišicu (npr. fleksor-ekstenzor), 2. supstancija koja djeluje suprotno od druge supstancije cineci
njeno djejstvo ništavnim, 3. zub u jednoj vilici koji se naslanja na zub u drugome cehnetu Sin. .
---ANTAGONIZAMantagonismus, i, m (lat.), antagonism (eng.), opozicija medu slicnim stvarima
(mišicima, lijekovima, organizmima) Sin. .

---ANTALGICANantalgicus-3 (lat.), antalgic (eng.), ono cime se izbjegava ili ublažava bol. Odnosi se
pretežno na položaj i hod. Sin. 

---ANTEBRAHIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. cip.

---ANTEFLEKSIJAanteflexio, onis, f (lat.), anteflexion (eng.), presavijanje organa prema naprijed,

stvaranjem krivine ili ugla koji organ normalno nema, osim materice gdje je antefleksija normalan
nalaz. Sin. 

---ANTEPOZICIJAantepositio, onis, f (lat.), anteposition (eng.), pomjeranje naprijed, npr.

pomjeranje materice prema naprijed Sin. .

---ANTERIORANanterior, ius, oris, ii (lat.), id.(eng.), prednji, postavljen naprijed, postavljen na

prednji dio organa, postavljen prema prednjem dijelu tijela. Sin. 

---ANTEVERZIJAanteversio, onis, f (lat.), anteversion (eng.), pognuce naprijed, povaljenost,

nagnutost naprijed. Situacija u kojoj organ ide svojim vrhom naprijed, bez savijanja. pognuce. Sin. 

---ANTIANEMICIremedia antianaemica (lat.), antianemics (eng.), sredstva, lijekovi, koji lijece ili
sprjecavaju ma-lokrvnost Sin. .

---ANTIARITMICIremedia antiarrhythmica (lat.), antiarrhythmics (eng.), sredstva koja sprjecavaju ili

smanjuju poremecaje srcanoga ritma Sin. .

---ANTIBAKTERIJALANantibacterialis, e (lat.), antibacterial (eng.), ono što ima uništavajuci efekt

protiv bakterija ili sprjecava njihov rast, odnosno reprodukciju Sin. .

---ANTIBIOGRAMantibioticogramma, atis, n (lat.), antibioticogram (eng.), ispitivanje osjetljivosti

pojedinoga mikroorganizma na razne antibiotike. Na kulturu, zasijanu poznatim mikroorganizmom,
stavljaju se diskovi natopljeni sa raznim antibioticima cime se registrira odsustvo rasta kolonija u
blizini nekoga antibiotika. Sin. 

---ANTIBIOTIK ŠIROKOGA SPEKTRA(LAT.), broad spectrum antibiotic (eng.), antibiotik koji je

efikasan protiv široke lepeze mikroorganizama, uglavnom protiv gram pozitivnih i gram negativnih
Sin. .

---ANTIBIOTIKantibioticus-3 (lat.), antibiotic (eng.), 1. ono što razara život, što djeluje protiv
života, 2. hemijska supstancija koju proizvodi mikroorganizam, a ima svojstvo ubijanja ili
sprjecavanja razmnožavanja drugih mikro-organizama, 3. lijek, remedium antibioticum, napravljen
biološki, polusintetski Sin. 

---ANTIDEPRESIVIremedia antidepressiva (lat.), antidepressants (eng.), 1. lijekovi, sredstva koja

ukidaju ili smanjuju depresiju, 2. sredstva koja stimuliraju dobro raspoloženje pacijenta Sin. .

---ANTIDIJABETICIremedia antidiabetica (lat.), antidiabetics (eng.), sredstva koja olakšavaju ili

sprjecavaju šecernu bolest Sin. .

---ANTIDIJURETIKAremedia antidiuretica (lat.), antidiuretics (eng.), sredstva koja suprimiraju

stvaranje bureži Sin. .

---ANTIDOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ustuk.

---ANTIEDEMATOZANantioedemicus-3 (lat.), antiedemic (eng.), onaj koji djeluje protiv stvaranja

otoka, nabuha (npr. antiedematozna terapija) Sin. .

---ANTIEMETICIremedia antiemetica (lat.), antiemetics (eng.), sredstva koja preveniraju ili smanjuju
stuživanje i bljuvanje Sin. .

---ANTIEPILEPTICIremedia antiepileptica (lat.), antiepileptics (eng.), sredstva koja sprjecavaju,

ukidaju ili znatno smanjuju napade svakoga oblika padavice Sin. .

---ANTIEROTICIremedia antierotica (lat.), antierotics (eng.), lijekovi, droge, koji pokazuju efekt
protiv spolne želje i erekcije Sin. .

---ANTIFLOGISTICIremedia antiphlogistica (lat.), (eng.), antiphlogistics (eng.) sredstva koja djeluju

antiinflamatorno, protiv vatre Sin. .

---ANTIGENantigenum, i, n (lat.), antigen (eng.), supstancija koja je u stanju, pod odgovarajucim

okolnostima, inducirati specificni imuni odgovor, proizvodenje specificnoga antitijela odnosno
reakciju posebno senzibiliziranoga T leukocita Sin. .

---ANTIGENOST(LAT.), antigenicity (eng.), sposobnost da se bude kadar za induciranje specificnoga

imunoga odgovora Sin. .

---ANTIHELMINTIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. vermicid i vermifug.

---ANTIHIPERTENZIVAN(LAT.), antihypertensivus-3, antihypertensive (eng.), onaj koji djeluje protiv

visokoga krvnoga pritiska Sin. .

---ANTIHIPERTENZIVIremedia antihypertensiva (lat.), antihypertensives (eng.), sredstva koja

smanjuju povišeni krvni pritisak Sin. .

---ANTIHIPOTENSIVIremedia antihypotensiva (lat.), antihypotensives (eng.), sredstva koja lijece

niski krvni pritisak Sin. .

---ANTIHIPOTENZIVANantihypotensivus-3 (lat.), antihypotensive (eng.), ono što djeluje dižuci niski

krvni pritisak Sin. .
---ANTIHOLINERGICANanticholinergicus-3 (lat.), anticholenergic (eng.), onaj koji blokira prolazak
impulsa kroz parasimpaticne živce Sin. .

---ANTIHORMONantihormonum, i, n (lat.), antihormone (eng.), supstancija koja neutralizira djejstvo

nekoga hormona Sin. .

---ANTIKOAGULANS(LAT.), anticoagulant (eng.), bilo koja supstancija koja sprjecava zgrušavanje

krvi, bilo da se daje preventivno bilo u cilju lijecenja. Sin. 

---ANTIMIKOTICIremedia antimycotica (lat.), antimycotics (eng.), sredstva koja djeluju protiv

gljivica Sin. .

---ANTIMON(LAT.), (ENG.), SIN. v. surma.

---ANTINEURALGICIremedia antineuralgica (lat.), antineuralgics (eng.), sredstva koja djeluju protiv

bola Sin. .

---ANTIPARAZITICIremedia antiparasitica (lat.), antiparasitics (eng.), sredstva koja djeluju protiv

nametnika, parazita Sin. .

---ANTIPIRETICIremedia antipyretica (lat.), antipyretics (eng.), lijekovi koji smanjuju tjelesnu

temperaturu, odnosno ublažuju vatru, groznicu. Sredstva protiv vatre. febrifuga. Sin. 

---ANTIPSIHOTICIremedia antipsychotica (lat.), antipsychotics (eng.), sredstva koja su efektivna u

lijecenju psihoza i otklanjanju raznih psihickih i psihotickih simptoma Sin. .

---ANTIREUMATICIremedia antirrheumatica (lat.), antirheumatics (eng.), sredstva koja preveniraju

reumaticne teškoce i djeluju antiinflamatorno Sin. .

---ANTISEPSAantisepsis, is (lat.), id.(eng.), l. prevencija sepse u hirurgiji; uništavanje živih klica na

tkivu (rukama hirurga i koži bolesnika), 2. svaka procedura, uz upotrebu hemijskih sredstava, koja
znacajno smanjuje broj živih mikroorganizama. Sin. 

---ANTISEPTICIremedia antiseptica (lat.), antiseptics (eng.), sredstva koja djeluju uništavajuci

mikroorganizme hemij-skim putem Sin. .

---ANTISERUM POLIVALENTNI(LAT.), polyvalent antiserum (eng.), serum koji sadrži specificna

antitijela za više od jednoga antigena Sin. .

---ANTISERUM(LAT.), id.(eng.), serum koji sadrži antitijelo ili antitijela, a može se dobiti od
imunizirane životinje, bilo injekcijom antigena bilo infekcijom mikroorganizma koji nose antigene.
Sin. 

---ANTISERUM, MONOVALENTNI(LAT.), monovalent antiserum (eng.), serum koji sadrži specificno

antitijelo za jedan antigen. Sin. 

---ANTITIJELO(LAT.), antibody (eng.), imunoglobulinska molekula koja ima specificni aminokiselinski

dio pomocu kojega reaguje sa odgovarajucim antigenom koji inducira sintezu antitijela u odajicama
limfoidne vriježe (narocito plazma odajicama). Antitijela se klasificiraju na aglutinine, bakte Sin. .

---ANTITOKSICANantitoxicus-3 (lat.), antitoxic (eng.), ono što je efektivno protiv otrova, protiv
toksina Sin. .

---ANTITOKSINantitoxinum i n (lat.), antitoxin (eng.), 1. antitijelo protiv bakterijskoga toksina, 2.

ocišceni antiserum dobijen od životinja (konja), koje su imunizirane injekcijama toksina ili toksoida,
a administrira se kao pasivna imunizacija da bi se neutralizirao neki bakterijski toksin. Sin. 

---ANTITOKSIN, GOVEÐIantitoxinum bovinum (lat.), bovine antitoxin (eng.), antitoksin koji sadrži
dobijena antitijela od goveda, umjesto onih od konja, da bi se mogao upotrebljavati kod osoba
preosjetljivih na konjski serum. Sin. 

---ANTITOKSIN, TETANUSNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. serum antitetanusni.

---ANTITROMBINantithrombinum, i, n (lat.), antithrombin (eng.), opci termin za supstancije koje

neutraliziraju akciju trombina i tako smanjuju krvnu koagulaciju. Pronadeno je šest takvih prirodnih
supstancija koji nose oznake od I do VI Sin. .

---ANTIVENINantiveninum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., serum imunizirane životinje sa otrovima zmija
i kukaca. Sin. 

---ANTRAKOZAanthracosis, is, f (lat.), id.(eng.), obicno bezsimptomna forma pneumokonioze,

uzrokovana depozicijom ugljene prašine u plucima Sin. .

---ANTRAKSanthrax, acis, m (lat.), id.(eng.), infektivna, bakterijalna zoonoza nastala ulaskom

Bacillus anthracis ili njegovih spora. Zavisno od mjesta gdje je bacil ušao, može biti kutani,
gastrointestinalni i inhalacioni. Kožni antraks je najcešca forma kod ljudi. bedrenica 2, crni prišt,
poganac. Sin. 

---ANTREKTOMIJAantrectomia, ae, f (lat.), antrectomy (eng.), operacija hirurškoga isijecanja

antruma želuca Sin. .

---ANTRIFUNGALANantifungalis, e (lat.), antifungal (eng.), onaj koji je destruktivan za gljivice,

suprimira njihovu reprodukciju i rast, pa je time lijek protiv gljivica Sin. .

---ANTROPOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v.covjekolik.

---ANTROPOLOGIJAanthropologia, ae, f (lat.), anthropology (eng.), nauka koja izucava covjeka,

njegovo porijeklo kao vrste, rase, njegov historijski i kulturni razvoj Sin. .

---ANTROPOMETRIJAanthropometria, ae, f (lat.), anthropometry (eng.), nauka koja se bavi

mjerenjem velicine, težine i proporcija ljudskoga tijela Sin. .

---ANULARANannularis, e (lat.), ring shaped, annular (eng.), prstenast, u obliku prstena. prstenast.
Sin. 

---ANURIJAanuria, ae, f (lat.), id.(eng.), kompletan prestanak mokrenja, pri cemu nema lucenja
bureži u bubrezima i mokracna bešika je prazna. Sin. 

---ANZAansa, ae, f (lat.), loop (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi za oznaku strukture u
obliku omce, petlje, anastomoze. petlja. Sin. 

---AORTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srcana žila.

---AORTITISaortitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija srcane žile, aorte. Sin. 

---AORTOGRAFIJAaortographia, ae, f (lat.), aortography (eng.), radiološki prikaz aorte, poslije

intravaskularne aplikacije kontrasta. Sin. 

---APARATapparatus, us, m (lat.), (eng.), 1. aranžman izvjesnoga broja dijelova ili organa koji
funkcioniraju zajedno, pro-vodeci odgovarajucu aktivnost u tijelu, 2. mašina ili stroj koja se
upotrebljava za odredenu namjenu u medicini. sprava. Sin. 

---APASTIJAapastia, ae, f (lat.), id.(eng.), uzdržavanje od hrane kao simptom neuroze Sin. .

---APATIJAapathia, ae, f (lat.), apathy (eng.), nedostatak osjecaja, emocija. Ravnodušnost.

bešcutnost. Sin. 

---APATIT(LAT.), apatite (eng.), tacnije kalcijum hidroksiapatit, Ca5(PO4)3OH, jedan od dva

mineralna sastojka kosti. Drugi je kalcijum karbonat, CaCO3. Apatit je topljiv u kiselinama što je
važno kod kvarenju zuba, ali se OH grupa lahko mijenja sa fluorom i nastaje kalcijum fluoroapatit
Sin. 

---APEKSapex, icis, m (lat.), tip (eng.), 1. standardni termin u anatomskoj nomenklaturi koji
oznacava vrh neke strukture, tijela, organa, prominencija prema najvišoj ravni, vrh, 2. tacka
najvece aktivnosti, tacka najvecega odgovora na bilo koji nacin stimulacije. Sin. 

---APENDEKTOMIJAappendectomia, ae, f (lat.), appendectomy (eng.), operativno uklanjanje

crvuljka (appendix) na slijepom crijevu kao vid hirurškoga lijecenja apendicitisa Sin. .

---APENDICITISappendicitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija crvuljka na slijepome crijevu (processus

vermiformis, appendix). Akutna bolest karakteristicne simptomatologije koja se rješava iskljucivo
operativno. Sin. 

---APENDIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadometak i privjesak.

---APENDIKULARANappendicularis, e (lat.), appendicular (eng.), ono to pripada privjesku ( Sin. v.).

---APEPSIJAapepsia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjivanje ili prestanak digestivnih funkcija Sin. .

---APERITIVIremedia aperitiva (lat.), aperitives (eng.), sred-stva koja otvaraju, stimuliraju apetit
Sin. .

---APERTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otvor.

---APETITappetitus, us, m (lat.), appetite (eng.), normalna želja ili potreba, narocito normalna
želja za hranom, prohtjev za jelom. ištah, gac. Sin. 

---APICEKTOMIJAapicectomia, ae, f (lat.), apicectomy (eng.), hirurška ekscizija vrha zuba kroz otvor
napravljen na kosti koja ga prekriva. resekcija korijena. Sin. 

---APICITIS(LAT.), id. lat i(eng.), isindija vrha (zuba, pluca, piramide i slicno) Sin. .

---APIKALANapicalis, e (lat.), apical (eng.), onaj koji pripada ili je lokaliziran na vrhu, vršni. Sin. 

---APIKOTOMIJAapicotomia, ae, f (lat.), apicotomy (eng.), otvaranje ili punkcija vrha piramide ili
zuba radi drenaže Sin. .

---APINEALIZAMapinealismus, i, m (lat.), apinealism (eng.), efekt nastao vadenjem hipofize, život

bez hipofize. Skup simptoma koji nastaju uklanjanjem hipofize Sin. .

---APIOTERAPIJAapiotherapia, ae, melissotherapia, ae, f (lat.), apiotherapy, melissotherapy (eng.),

lijecenje pcelinjim otrovom. melisoterapija. Sin. 

---APIREKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. negroza.

---APLAZIJAaplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedovoljna razvijenost tkiva i potpuna nerazvijenost

jednoga organa. Sin. 

---APLIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. primjena.

---APLIKATORapplicator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument kojim se vrši lokalna primjena (lijeka,
otopine) ili služi za uvodenje drugoga instrumenta Sin. .

---APNEAapnoea, ae, f (lat.), (eng.), id. bos., prestanak dihanja. Sin. 

---APNEA, INICIJALNA(LAT.), apnoea initialis (eng.), initial apnea (eng.), stanje u kojemu
novorodence nije prodihalo ni nakon 2 min. poslije poroda. Sin. 
---APNEA, KASNAapnoea tarda (lat.), late apnea (eng.), prestanak dihanja novorodenceta duže od
60 sekundi, pošto je spontano dihanje uspostavljeno i jedno vrijeme održavano. Sin. 

---APNEA, NOVOROÐENCADIapnoea neonatorum (lat.), apnea of newborn (eng.), nesposobnost

novorodenceta da zapocne plucnu ventilaciju Sin. .

---APNEA, TRAUMATSKAapnoea traumatica (lat.), traumatic apnea (eng.), prestanak dihanja kod
povreda, vecinom uzrokovano teškom primarnom lezijom moždanoga stabla. Sin. 

---APNEUMATOZAapneumatosis, is, f (lat.), id.(eng.), urodena atelektaza pluca Sin. .

---APNEUSTICANapneusticus-3 (lat.), (eng.), stanje kada inspiratorna aktivnost nije olakšana

ekspiracijom. Svaki udihaj je dug i grcevit, pracen pauzama Sin. .

---APOENZIM(LAT.), (ENG.), SIN. v. koenzim.

---APOFIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. epifiza i izrast.

---APOFIZITISapophysitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija apofize, narocito ako je prisutna na petnoj
kosti. Sin. 

---APOKRINapocrinitus-3 (lat.), apocrine (eng.), oznacava tip sekrecije žlijezda u kojemu se gornji
dio odajice zajedno sa sadržajem odvaja i cini sekret. Sin. 

---APONEUROTICANaponeuroticus-3 (lat.), aponeurotic (eng.), ono što pripada aponeurozi, mišic

koji ima aponeurozu. Sin. 

---APONEUROZAaponeurosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. bijela pljosnata, na traku nalik tetivna

ekspanzija, koja uglavnom služi da spaja mišice sa onim dijelima koje mišici pokrecu, 2. nekad se
taj termin pogrješno, posebno u hirurgiji, koristi za fasciju ( Sin. v.).

---APONEUROZITISaponeurositis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija bilo koje aponeuroze Sin. .

---APOPLEKSIJA1. v. udar, moždani, 2. apoplexia, ae, f (lat.), apoplexy (eng.), iznenadni obilan iSin.
ev krvi u bilo koji organ. bubac. Sin.

---APOPLEKTICANapoplecticus-3 (lat.), apoplectic (eng.), ono što pripada ili je uzrokovano

apopleksijom ( Sin. v.).

---APOTEKA(LAT.), pharmacy (eng.), zdravstvena ustanova koja izraduje, nabavlja i vrši distribuciju
lijekova i drugih sredstava za prevenciju i lijecenje. edžzadžihana. Sin. 

---APOTEKA, BILJNA(LAT.), drug store (eng.), ducan, mjesto prodaje ljekovitih trava, mješavine
cajeva i eventualno pripravaka od njih. Djelatnost može biti proširena svim prirodnim ljekovitim
sredstvima. atarski ducan. Sin. 
---APOTEKARmagistar pharmaciae (lat.), pharmacist (eng.), osoba koja je završila farmaceutski
fakultet i ovlašcena je da priprema, distribuira i kontrolira lijekove i njihove sastojke. farmaceut,
edžzadžija. Sin. 

---APOZICIJAappositio, onis, f (lat.), apposition (eng.), slaganje, nagomilavanje elemenata,

nakupljanje jedan na drugi, posebno slaganje sloja na sloj, te na onaj koji vec postoji Sin. .

---APOZIJAaposia, ae,f (lat.), id.(eng.), odsustvo pijenja vode, odsustvo osjecaja žedi Sin. .

---APRAKSIJAapraxia, ae f (lat.), id.(eng.), gubitak sposobnosti da se provedu uobicajene

svrsishodne kretnje, narocito da se neki predmet adekvatno upotrebljava Sin. .

---APROKSIMIRATIapproximare (lat.), approximate (eng.), sastaviti, privuci jedno drugome, kraj

kraju, rub rubu, narocito pri hirurškome šavu rana Sin. .

---APSCES SUBPERIOSTALNIabscessus subperiostalis (lat.), bone abscess, subperiostal apscess (eng.),

faza u razvoju akutnoga hematogenog osteomijelitisa u kojoj se formira apsces na kosti, ispod
periosta. Sin. 

---APSCESabscessus, us, m (lat.), abscess (eng.), 1. gnojanica, lokalizirana kolekcija gnoja,

uzrokovana gnojenjem na samome mjestu ili nastala uslijed hematogenoga rasapa klica, 2.
ogranicen gnojni sadržaj u trbuhu (subfrenicni, Douglassov apsces itd.). zagnoj, gnojnica, ognojak.
Sin. 

---APSCES, AKUTNIabscessus acutus (lat.), acute abscess (eng.), apsces kratkoga toka, bez razvijene
piogene membrane i cahure apscesa. Sin. 

---APSCES, HLADNIabscessus frigidus (lat.), cold abcess (eng.), apsces nastao uslijed infekcije sa
Mycobacterium tuberculosis. Najcešce nastaje uslijed verema kicme i spušta se niz mišice do
prepona. Sin. 

---APSCES, HRONICNIabscessus chronicus (lat.), chronic abscess (eng.), apsces sporijega razvoja sa
malo klinickih znaka i sa formiranjem cvrste cahure. Sin. 

---APSCES, MIGRIRAJUCIabscessus migrans (lat.), migrating abscess, wandering abscess (eng.),

apsces koji putuje tkivima i konacno se pojavljuje na udaljenosti od mjesta nastanka Sin. .

---APSCES, STERKORALNIabscessus stercoralis (lat.), fecal abscess (eng.), zagnoj koji je obicno
smješten uz debelo ili završno crijevo, a nastao je perforacijom crijeva, pa sadrži gnoj i fekalije.
Njegovo otvaranje na koži rezultira sterkoralnom fistulom Sin. .

---APSENTIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. odsustvo.

---APSOLUTANabsolutus-3 (lat.), absolute (eng.), slobodan od ogranicenja, neogranicen,

nekombiniran. Sin. 
---APSORBIRATIabsorbere (lat.), absorb (eng.), 1. upiti, upijati, posrkati (kroz neko tkivo, sluzavicu,
tubule bubrega), 2. gubiti dio energije prolaskom kroz neki medij. Sin. 

---APSORPCIJAabsorptio, onis, f (lat.), absorption (eng.), 1. upijanje supstancija kroz tkivo (kožu,
sluzavicu, tubule bubrega), 2. gubitak energije pri prolasku kroz neki medij. Onaj dio koji je
izgubljen prolaskom je apsorbirana energija. Sin. 

---APSTINENCIJAabstinentia, ae, f (lat.), (eng.), abstinence (eng.). potpuno i dugotrajno

uzdržavanje od nekih osnovnih na-gona ili navika (jelo, pice, spolni odnos, pušenje itd.) Sin. .

---APSTINIRATIabstinere (lat.), abstain (eng.), uzdržavati se (spolnoga akta, pica, hrane). Sin. 

---APSTRAKTabstractum, i, n (lat.), abstract, summary (eng.), sažetak svega što je receno u knjizi,
clanku, historiji bolesti do najviše 200 rijeci. hulasa. Sin. 

---ARAHNODAKTILIJAarachnodactylia, ae, f (lat.), arach-nodactyly (eng.), stanje karakterizirano

neobicnom duljinom i tanahnošcu prstiju Sin. .

---ARAHNOFOBIJAarachnophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od pauka. Sin. 

---ARAHNOIDALANarachnoidalis, e (lat.), arachnoidal (eng.), ono što pripada paucinastoj opni,

paucinici, arahnoidei. Sin. 

---ARAHNOIDEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna, paucinasta.

---ARAHNOIDIZAMarachnoidismus, i, m (lat.), arachnoidism (eng.), stanje nastalo ujedom pauka.

Latrodektizam se odnosi na ujed crne hudovice, black widow, Latrodectus tredecimguttatus Sin. .

---ARALUKintervallum, i, n (lat.), interval (eng.), period vremena ili prostor pri registraciji izmedu
dva napada, dva paroksizma, dva otklona, dva dogadaja ili dva ponavljanja Sin. .

---ARBAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzamak.

---ARBORIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grananje.

---ARBOVIRUS(LAT.), arbovirus (eng.), bilo koja grupa virusa ukljucujuci i one koji su uzrocnici
encefalitisa i žute groznice koji se prenose na covjeka razlicitim komarcima i pregljima Sin. .

---ARDIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. smreka.

---ARDS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom, respiratorni, distresni.

---AREAarea, ae, f (lat.), id.(eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava specificnu
površinu ili funkcionalnu regiju, ogranicen prostor Sin. .

---AREFLEKSIJAareflexia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo tetivnih refleksa Sin. .

---AREKA ORAH(LAT.), (ENG.), SIN. v. betel.

---ARENAVIRUS(LAT.), id.(eng.), bilo koji virus napravljen od pleomorfnih viriona, 50-300

nanometara u promjeru, a ima 4 duga i 1-3 malehna segmenta jedinstvene RNA. Imaju ribozome u
virionima koji daju pjeskovit izgled po cemu su dobili ime Sin. .

---ARENOBLASTOMAarrhenoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), neoplazma ovarija koja nastaje od

ovarijalne strome, pa nekada daje defeminizaciju i virilizaciju Sin. .

---AREOLAareola, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. bilo koje malehno okruglasto mjesto, prostor, površina,
2. cirkularni kolutic, halkica, druge boje, koji okružuje centralnu tacku. kolobar, ogradica. Sin. 

---AREOLARANareolaris, e (lat.), areolar (eng.), ono što pripada areoli dojke. Sin. 

---AREPAKRicinus communis (lat.), castor plant (eng.), biljka cije je masno sjeme, habu-salatin,
otrovno zbog sadržaja toksoalbumina ricina. Iz sjemena se hladnim cijedenjem dobije ricinusov
zejtin, Oleum Ricini, castor plant oil, koje se kuha da bi se odstranio ricin. Ovaj zejtin je purgativ,
ali i odlicno m ricinus. Sin. 

---AREST(LAT.), arest (eng.), zaustavljanje, akt zaustavljanja, prestanak funkcioniranja Sin. .

---AREST, SRCANI(LAT.), cardiac arrest (eng.), iznenadni prestanak srcanoga funkcioniranja sa

gubitkom arterijalnoga krvnog pritiska. Srce stane u asistoliji ili ima ventrikularnu fibrilaciju Sin. .

---ARGENTAFINargentaffinis, e (lat.), argentaffine (eng.), onaj koji ima afinitet za srebro i hromne
soli, pa se dobro boji srebrenim i hromnim bojama (npr. argentafina vlakna) Sin. .

---ARGENTAFINOMAargentaffinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor gastrointestinalnoga trakta

kojega formiraju argentafine odajice nadene u digestivnoj cijevi, Takvi tumori luce mnogo
kateholamina, a inace su karcinoidi Sin. .

---ARGINAZA(LAT.), arginase (eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC. 3.5.3.1. koji katalizira reakciju l-
argini Sin. n

---ARGININ(LAT.), arginin (eng.), aminokiselina hemijskoga imena 2-amino-5-gvanidovalerijanska

kiselina, C6H14N4O2, nastala hidrolizom i digestijom proteina. Sin. 

---ARGIRIZAMargyrismus, i, m (lat.), argyria (eng.), stalna siva boja kože, konjunktive i unutrašnjih
organa kao rezultat duge upotrebe srebrenih soli Sin. .
---ARGIROFILANargyrophilus-3 (lat.), argyrophile (eng.), onaj koji je sposoban da veže srebrene soli.
One se reduciraju svjetlom ili nekim agensom i daju onda crni depozit srebra (npr. argirofilno tkivo)
Sin. .

---ARHIVA, BOLNICKA(LAT.), hospital file (eng.), 1. zbirka historija bolesti i svih dokumenata koji se
odnose na lijecenje bolesnika, 2. odjeljenje bolnice u kojemu se cuvaju historije bolesti i drugi spisi
koji se odnose na bolesnika Sin. .

---ARITMIJAarrhythmia, ae, f (lat.), id.(eng.), svaki poremecaj normalnoga srcanoga ritma. Sin. 

---ARITMIJA, RESPIRATORNAarrhythmia respiratoria (lat.), respiratory arhythmia (eng.), ciklicne

varijacije u srcanim otkucajima, zavisne od dihanja. Na kraju inspiracije srcani se ritam ubrzava, a
na kraju ekspiracije usporava. Pojava je prisutna narocito kod vegetitativne stimulacije. Sin. 

---ARIŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. listvenica.

---ARKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leda.

---ARMATURAarmatura, ae, f (lat.), armatura (eng.), protektivni organ ili struktura koja daje
podršku drugome organu ili tkivu (npr. rebra su armatura grudnoga koša) Sin. .

---AROMAaroma, ae, f (lat.), aroma (eng.), miris, narocito onaj od zacina ili lijeka, odnosno hrane ili
pica. Sin. 

---AROMATICANaromaticus-3 (lat.), aromatic (eng.), 1. onaj koji ima karakteristican miris, zacinjen,
mirisan, 2. u organskoj hemiji oznacava prstenastu strukturu atoma ugljika koja je unutra
stabilizirana dvostrukim vezama (npr. benzen, naftalin). Sin. 

---ARSENarsenum, i, n (lat.), arsenic (eng.), hemijski element ciji miris podsjeca na saransak,
simbol As, at. broj 33, at. tež. 74,922. Upotrebljava se u medicini. Soli su otrovne. Sin. 

---ARSENOV TRIOKSID(LAT.), (ENG.), SIN. v. sican.

---ARSENOV TRISULFIDaresenum trisulfidum (lat.), arsenic trisulfide, yellow arsenic (eng.), ranije
dosta upotrebljavano sredstvo, altunbaš, žuti arsenov blistavac, za depilaciju, narocito u
kombinaciji sa krecom. Napušta se zbog toga što je jak otrov. hrmza, kamenka. Sin. 

---ARTEFAKTartefactum, i, n (lat.), artifact (eng.), 1. bilo koji vještacki produkt, 2. bilo koja
struktura normalno prisutna u živome tkivu ili slucajno na filmu, odnosno nalazu, gdje pokazuje
lažne patološke vrijednosti. Sin. 

---ARTEFICIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vještacki.

---ARTERIEKTAZIJAarteriectasiae, ae, f (lat.), arteriectasis (eng.), proširenje i obicno produljenje

arterije. Sin. 
---ARTERIEKTOMIJAarteriectomia, ae, f (lat.), arteriectomy (eng.), hirurška ekscizija arterije ili
njenoga dijela. Sin. 

---ARTERIJAarteria, ae, f (lat.), artery (eng.), sud kroz koji tece krv od srca do raznih dijelova
tijela. Gradena je ti-picno: vanjski sloj, adventicija, srednji, mišicni sloj, i unutrašnji, intima, a zid
je sposoban da izdrži krvni pritisak i da promjenom širine lumena utjece na ukupni i lokalni priti
dihavica, kucavica, odvodnica. Sin. 

---ARTERIJALANarterialis, e (lat.), arterial (eng.), ono što pripada arteriji ili potjece od nje. Sin. 

---ARTERIJALIZACIJAarterialisatio, onis, f (lat.), arterialization (eng.), pretvaranje venske krvi u

arterijsku oksigenacijom. Obezbjedenje opskrbe arterijskom krvlju. Sin. 

---ARTERIJICAarteriola, ae, f (lat.), arteriole (eng.), malehni arterijski krvni sud, ogranak arterije,
narocito onaj neposredno prije kapilara. Sin. 

---ARTERIJSKIarterialis, e (lat.), arteral (eng.), onaj koji pripada arteriji Sin. .

---ARTERIOGRAFIJAarteriographia, ae, f (lat.), arteriography (eng.), postupak injiciranja kontrasta u

arteriju i potom njenoga prikazivanja na rendgenskom filmu. Sin. 

---ARTERIOGRAMarteriogramma, atis, n (lat.), arteriogram (eng.), 1. rendgenska slika arterijskoga

sliva poslije injiciranja kontrasta u nju, 2. kimografska krivulja arterijskoga pulsa. Sin. 

---ARTERIOLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. arterijica.

---ARTERIOLITISarteriolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija arte-rijica. Sin. 

---ARTERIOLONEKROZAarteriolonecrosis, is, f (lat.), id.(eng.), nekroza arteriola koja se može vidjeti

kod nefroskleroze Sin. .

---ARTERIOLOSKLEROZAarterioloclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), skleroza i zadebljanje zida arterijica,

a može biti hijalina, kao kod benigne nefroskleroze, i hiperplasticna, koja je udružena sa malignom
hipertenzijom, sklerodermijom i nefrosklerozom. Sin. 

---ARTERIOMALACIJAarteriomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna smekšanost arterijalnoga

zida, razmekšava-nje zida arterije. Sin. 

---ARTERIORAFIJAarteriorrhaphia, ae, f (lat.), arteriorrhaphy (eng.), šav arterije. Sin. 

---ARTERIOSKLEROTICANarterioscleroticus-3 (lat.), arteriosclerotic (eng.), onaj koji pripada

arterioskleroticnome procesu ili je zahvacen arteriosklerozom Sin. .

---ARTERIOSKLEROZAarteriosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), grupa bolesti karakterizirana

zadebljanjem i gubitkom elasticnosti zida arterijalnih krvnih suda Sin. .

---ARTERITISarteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija arterije. Sin. 

---ARTIKULACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob.

---ARTIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglobni.

---ARTRALGIJAarthralgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u zglobovima Sin. .

---ARTREKTOMIJAarthrectomia, ae, f (lat.), arthrectomy (eng.), hirurška ekscizija zgloba. Sin. 

---ARTRITICANarthriticus-3 (lat.), arthritic (eng.), onaj koji pripada ili je zahvacen artritisom (npr.
artritican zglob) Sin. .

---ARTRITISarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija zgloba, 2. reumatizam kod kojega su

inflamatorne promjene ogranicene na zglob. Sin. 

---ARTROCENTEZAarthrocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), punkcija i aspiracija sadržaja koji je unutar

zgloba. Sin. 

---ARTRODEZAarthrodesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška operacija na zglobu koja omogucava

srašcenje zglobnih tijela. Operacija koja cini zglob nepokretnim. Sin. 

---ARTROGRIPOZAarthrogryposis, is, f (lat.), id.(eng.), stalna fleksiona kontraktura zgloba. Sin. 

---ARTROGRIPOZA, UROÐENAarthrogryposis multiplex congenita (lat.), congenital multiple

arthrogryposis (eng.), sindrom karakteriziran urodenom nepokretnošcu najvecega dijela zglobova,
koji su fiksirani u raznim položajima sa nedostatkom mišicnoga razvoja. Sin. 

---ARTROLIZAarthrolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operativno ukla-njanje ili presijecanje priraslica u

zglobu. Sin. 

---ARTROPATIJAarthropathia, ae, f (lat.), arthropathy (eng.), bilo koja bolest zgloba; nedefinirana
bolest zgloba. Oznacava da bolesnik ima teškoce sa odredenim zglobom ili više njih. Sin. 

---ARTROPLASTIKAarthroplastia, ae, f (lat.), arthroplasty (eng.), plasticna operacija na zglobu,

najviše zbog toga da zadovolji funkciju. Pravljenje pokretnih zglobova. Sin. 

---ARTROSKOP(LAT.), arthroscope (eng.), endoskop, opticki instrument za direktno posmatranje

unutrašnjosti zgloba, uvodenjem u sam zglob. Služi i za terapeutske zahvate. Sin. 

---ARTROSKOPIJAarthroscopia, ae, f (lat.), arthroscopy (eng.), ispitivanje unutrašnjosti zgloba

direktnim posmatranjem putem artroskopa. Sin. 
---ARTROSTOMIJAarthrostomia, ae, f (lat.), arthrostomy (eng.), hirurško pravljenje stalnoga otvora
na zglobu, narocito zbog drenaže. Sin.

---ARTROTOMIJAarthrotomia, ae, f (lat.), arthrotomy (eng.), operativno otvaranje zgloba, zglavka.

Sin. 

---ASANACIJAassanatio, onis, f (lat.), sanation (eng.), uredivanje okolice covjeka da bi se sprijecio

izvor bolesti, prije svega uredenje mogucnih izvora zaraze Sin. .

---ASCITESascites, ae, f (lat.), id.(eng.), lucenje i nakupljanje serozne tecnosti u peritonealnoj

šupljini. hidroperitoneum. Sin. 

---ASCITESmlijecni, ascites chylosus (lat.), chylous ascites (eng.), prisustvo hilusa, mlijeci, u
ascitesu. Sin. 

---ASCITES, HEMORAGICNIascites haemorrhagicus (lat.), he-morrhagic ascites (eng.), ascites koji je

prožet krvlju, ascites sa primjesama krvi. Sin. 

---ASEKSUALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bespolan.

---ASEPSAasepsis, is , f (lat.), id.(eng.), 1. život bez mogucnosti sepse, život bez mikroorganizama,
nemogucnost infekcije, prevencija kontakta sa mikroorganizmima njihovim uništenjem, 2. nacin
ponašanja u hirurškoj praksi, pri provodenju operacija. Sin. 

---ASEPTICANasepticus-3 (lat.), aseptic (eng.), bez prisutne infekcije, bez mogucnosti inficiranja,
sin. obesklicen Sin. .

---ASFIKSIJAasphyxia, ae, f (lat.), (eng.), stanje zbog nedostatka kisika u zraku za dihanje, što ima
za rezultat prestanak života, dušenje. Sin. 

---ASFIKSIJA, BIJELAasphyxia pallida (lat.), white asphyxia (eng.), prestanak rada srca, obicno
novorodenceta, kada je dijete blijedomodre boje. Uglavnom zbog porodajne traume i krvarenja u
mozgu Sin. .

---ASFIKSIJA, PLAVA(LAT.), asphyxia livida (lat. ), blue asphyxia (eng.), asfiksija u kojoj je koža
plava, cijanoticna, zbog nedostatka kisika u krvi, cesto vidljiva kod zamrle novorodencadi, kojima
srce radi, a nema dihalnih pokreta. Sin. 

---ASIMETRICANasymeter-3 (lat.), asymetrical (eng.), onaj koji pokazuje asimetriju. Jedan od parnih
organa, ili dio organa, koji odstupa u velicini ili položaju od oblika ili mjesta koji mu daje simetriju
Sin. .

---ASIMETRIJAasymetria, ae, f (lat.), asymetry (eng.), 1. umanjenje ili odsustvo simetrije,

nejednakost organa ili dijelova organa koji su istovjetni, ali su na suprotnim stranama, 2. (u hemiji),
nedostatak simetrije u posebnim aranžmanima atoma ili radikala u molekuli ili kristalu Sin. .
---ASIMILACIJAassimilatio, onis, f (lat.), assimilation (eng.), 1. transformacija hrane koju neko uzima
u živo tkivo, anabolizam, 2. (u psihologiji), prilagodavanje u smislu apsorpcije novih iskustava u
postojeci psihološki manir. Sin. 

---ASIMPTOMATICANasymptomaticus-3 (lat.), asymptomatic (eng.), bolest ili stanje koje ne pokazuje

simptome ili su oni sasvim diskretni Sin. .

---ASINERGIJA(LAT.), asynergia, ae, f (lat,), asynergy (eng.), odsustvo koordinacije izmedu dijela
tijela ili organa koji normalno harmonicno funkcioniraju, poremecaj u združiva-nju pokreta,
nesaradnja svih elemenata koji ucestvuju u nekoj radnji Sin. .

---ASINHRONIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nejednovremenost.

---ASINHRONOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. nejednovremenost.

---ASISTENCIJAassistentia, ae, f (lat.), assistance (eng.), pomoc, pomaganje pri ljekarskome,

posebno hirurškome radu. Sin. 

---ASISTOLIJAasystolia, ae, f (lat.), asustole (eng.), prestanak srcanoga rada. Tom prilikom je srce
potpuno stalo, mlohavo, nema ni najmanje kontrakcije Sin. .

---ASKARIJAZAascariasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija djecijom gujavicom, Ascaris lumbricoides,

koja se nalazi u tankome crijevu, a uzrokuje bole, dijareju, narocito kod djece. Larve iz crijeva
migriraju u pluca gdje prave pneumonitise. Ako ih je mnogo u crijevima mogu praviti crijevnu
opstrukcij Sin. 

---ASPARTAT-AMINOTRANSFERAZA(LAT.), aspartate aminotransferase (eng.), enzim iz klase

transferaza, EC. 2.6.1.1., koji katalizira reakciju l-asparta Sin. t

---ASPEKTaspectus, us, m (lat.), aspect (eng.), 1. dio površine okrenut u željenome pravcu, 2.
pogled, izgled, pojava, sin. ocevid. Sin. 

---ASPERGILOMAaspergilloma, atis, n (lat.), id.(eng.), masa granulamatoznoga tkiva nalik tumoru, a

koja nastaje kolonizacijom gljivice Aspergillus. V. aspergiloza Sin. .

---ASPERGILOZAaspergillosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolesno stanje nastalo infestacijom gljivice

Aspergillus i pojava inflamatornih granulomatoznih masa u koži, uhu, orbiti, sinusima, te najcešce u
plucima Sin. .

---ASPERMIJAaspermia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. izostanak stvaranja i izbacivanja sjemena, sperme,

2. nedostatak spermatozoida u sjemenu Sin. .

---ASPIRACIJAaspiratio, onis, f (lat.), aspiration (eng.), 1. akt dihanja, udah, uvlacenje zraka u
pluca, 2. uklanjanje tecnosti ili gasa iz neke šupljine aplikacijom usisavanja, usrkivanje, usisivanje
Sin. .
---ASPIRATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. sisaljka.

---ASTAZIJAastasia, ae,f (lat.), astasia (eng.), motorna smetnja sa nemogucnošcu stajanja. Sin. 

---ASTENICANasthenicus-3 (lat.), asthenic (eng.), malaksao, bez snage, karakteriziran astenijom.

slab, nemocan. Sin. 

---ASTENIJAasthenia, ae, f (lat.), weakness (eng.), malaksalost, nedostatak snage ili energije.
slabost, nemoc. Sin. 

---ASTERaster, is,, m (lat.), id.(eng.), struktura koja se vidi u odajici za profaze diobe odajice, a
sastavljen je od mikrotubula aranžiranih u obliku zvijezde oko centrozoma Sin. .

---ASTIGMATIZAMastigmatismus, i, m (lat.), astigmatism (eng.), nejednaka kurvatura refraktivnih

površina oka, zato žarište svjetla ne pada u jednoj tacki nego je raspršeno po više ili manje širokoj
arei retinae Sin. .

---ASTIGMATOMETAR(LAT.), astigmatometer (eng.), instrument kojim se mjeri astigmatizam Sin. .

---ASTIGMATOMETRIJAastigmatometria, ae, f (lat.), astimatometry (eng.), mjerenje astigmatizma,

upotreba astigmatometra Sin. .

---ASTMAasthma, atis, n (lat.), asthma, panting (eng.), stanje karakterizirano napadima

paroksizmalnoga teškoga dihanja, dispnee. teknefes, zaduha 2. Sin. 

---ASTMA, BRONHALNAasthma bronchale (lat.), bronchial asthma, allergic asthma (eng.), bolest u
kojoj se javljaju napadi teškoga dihanja, dispnee, uslijed grca bronha, a cesto je to alergicna
pojava kod senzibiliziranih osoba. Sin. 

---ASTMA, KARDIJALNAasthma cardiale (lat.), cardiac asthma (eng.), srcana zaduha, paroksizmalna
dispnea koja nastaje uslijed srcane bolesti, insuficijencija lijeve komore. Sin. 

---ASTRAFOBIJAastraphobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od munje i groma Sin. .

---ASTRAGALEKTOMIJAastragalectomia, ae, f (lat.), astragalectomy (eng.), operativno vadenje

custecne kosti, talusa, astragalusa Sin. .

---ASTRIKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. stezanje.

---ASTRINGENS(LAT.), (ENG.), SIN. v. adstringens.

---ASTROCITastrocytus, i, m (lat.), (eng.), neuroglijalna odajica ektodermalnoga porijekla

karakterizirana fibroznim, protoplazmaticnim ili plazmofibroznim produžecima Sin. .
---ASTROCITOMAastrocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor porijekla moždanoga suportivnoga
tkiva, sastavljen od astrocita. Takvi se tumori klasificiraju u 4 stepena prema malignitetu, prema
broju mitoza i odajickoj atipiji, I, II, III i IV, gdje je astrocitoma IV stepena najmaligniji i cesto se
zove gliobl Sin. 

---ASTROCITOZAastrocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), proliferacija astrocita uslijed destrukcije

komšijskih nervnih odajica za vrijeme hipoksije Sin. .

---ASTROGLIJAastroglia ae, f (lat.), id.(eng.), astrociti posmatrani kao tkivo; jedno od tkiva mozga
Sin. .

---ATAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. napad.

---ATAKSIJAataxia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedostatak koordinacije pokreta, iregularnost mišicne

akcije Sin. .

---ATAR(LAT.), druggist, chemist (eng.), travar, onaj koji prodaje trave i pripravke iz njih, biljni
apotekar. Tradicija ovog zanimanja je jako stara u Bosni i pocela se je gubiti dolaskom austrijske
okupacije. travar. Sin. 

---ATARSKI DUCAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. apoteka, biljna.

---ATAVIZAMatavismus, i, m (lat.), atavism (eng.), ocigledno nasljedna karakteristika od dalekih, a

ne od neposrednih, predaka Sin. .

---ATELEKTATICANatelectaticus-3 (lat.), atelectatic (eng.), pluce koje je podvrgnuto atelektazi, ili

na kojemu je izražena atelektaza ( Sin. v.).

---ATELEKTAZAatelectasis, is, f (lat.), id.(eng.), nekompletno širenje pluca; nedovoljno ispunjenje

pluca zrakom, koja su bila normalno proširena i aerizirana. Sin. 

---ATELIJAathelia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak bradavica dojke Sin. .

---ATEROMA1. v. cvrljuga, 2. atheroma, atis, m (lat.), id.(eng.), pojedinacna masa, promjena u

obliku plaka, degenerirane, zadebljane arterijske intime kod ateroskleroze. Sin. 

---ATEROSKLEROZAatherosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), najcešci oblik arterioskleroze u kojemu

nastaju depoziti žuckastoga plaka (ateromi) koji sadržavaju holesterol, lipoide, lipofage, a formiraju
se na intimi velikih atrterijskih krvnih suda Sin. .

---ATETOZAathetosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava sporih, nevoljnih, bizarnih pokreta, narocito na
rukama Sin. .

---ATIPICANatypicus-3 (lat.), atypical (eng.), iregularan, onaj koji odstupa, koji se ne slaže sa
tipicnom pretpostavkom, neuobicajen Sin. .

---ATIPIJAatypia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje iregularnosti, odstupanja ili neslaganja sa tipicnim
predstavnikom vrste, stanja, izgleda i sl Sin. .

---ATLASatlas, antis, m (lat.), id.(eng.), 1. prvi vratni pršljen koji drži glavu i posebnoga je oblika,
2. kolekcija ilustracija o nekome subjektu (npr. anatomski atlas) Sin. .

---ATMOSFERA(LAT.), atmosphere (eng.), 1. kompletan plinski omotac oko zemljine kugle, 2.

jedinica pritiska jednaka 10/325 paskala. To je pritisak stuba atmosferskoga zraka na morskoj
površini. Odgovara približno 760 mmHg, simbol atm Sin. .

---ATOCANpiatopicus-3 (lat.), atopic (eng.), 1. onaj koji se ne nalazi na svome predvidenom mjestu.
ektopican 1, 2. pripada atopiji, atopicnoj alergiji, Sin. v. atopija.

---ATOKSICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. neotrovan.

---ATOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mraka.

---ATONICANatonicus-3 (lat.), atonic (eng.), ono cemu nedostaje normalan tonus. Sin. 

---ATONIJAatonia, ae, f (lat.), atony (eng.), nedostatak normalne snage mišica ili tonusa, bilo mišica
bilo kože. Sin. 

---ATOPICNA ALERGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. atopija.

---ATOPIJAatopia, ae, f (lat.), atopy (eng.), genetska predispozicija prema razvoju neposredne
preosjetljivosti na obicne antigene okolice. atopicna alergija. Sin. 

---ATRAUMATSKIatraumaticus-3 (lat.), atraumatic (eng.), onaj koji ne nanosi povredu. Uglavnom se

odnosi na konac i iglu. Takav konac nije stavljen u iglu kroz njene ušice, pa se ne duplira pri
prolasku šava, a igla nema proširenje za ušice. Time se manje traumatizira tkivo pri hirurškome
radu Sin. .

---ATREZIJA PUŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neprobušenost puška.

---ATREZIJAatresia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak prirodnoga otvora, odnosno urodena
zatvorenost normalnoga otvora na šupljinama ili na tubularnome organu (npr. atrezija anusa,
neprobušenost puška) Sin. .

---ATRICIJA(LAT.), attritio, onis, f (lat. ), attrition (eng.), fiziološko trošenje zubnih struktura
dodirivanjem antagonista za vrijeme normalne funkcije žvakanja, bez posredovanja nekoga
abradivnoga sredstva Sin. .

---ATROFICANatrophicus-3 (lat.), atrophic (eng.), izražene atrofije, sahnuca, na sebi; podvrgnut

atrofiji, usahnuo, uvehao Sin. .

---ATROFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sahnuce.

---ATROFIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sahnuti, vehnuti.

---ATROFODERMIJAatrophoderma, atis, n (lat.), id.(eng.), atrofija kože na bilo kojemu dijelu Sin. .

---AUDIOGRAMaudiogramma, atis, n (lat.), audiogram (eng.), registracija praga sluha za razlicite

frekvencije kod neke osobe. Sin. 

---AUDIOLOG(LAT.), audiologist (eng.), osoba koja poznaje audiologiju, ukljucujuci i rehabilitaciju

onih sa hrdavim sluhom, ako se sluh ne može popraviti lijekovima ili operacijom Sin. .

---AUDIOLOGIJA(LAT.), audiologia, ae, f (lat. ), audiology (eng.), nauka o sluhu. Posebno izucavanje
hrdavoga sluha koji se ne može popraviti lijekovima ili operacijom Sin. .

---AUDIOMETAR(LAT.), (ENG.), audiometer (eng.) , elektronska sprava koja proizvodi akusticne

signale razlicitih, ali poznatih frekvencija i intenziteta, a služi za mjerenje sluha Sin. .

---AUDIOMETRIJAaudiometria, ae, f (lat.), audiometry (eng.), mjerenje sluha Sin. .

---AUGMENTACIJAaugmentatio , onis f (lat.), increasing (eng.), 1. porast velicine, povecanje,

uvecanje odajica ili njihovih dijelova, 2. porast snage srcane akcije Sin. .

---AURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cuh.

---AURICULA SRCAauricula cordis (lat.), auricle of herat (eng.), na lopar nalik privjesak na svakoj
srcanoj pretkomori. Aurikula srca komunicira sa pretkomorom Sin. .

---AURIKULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lopar.

---AURIKULARANauricularis, e (lat.), auricular (eng.), 1. ono što pripada uhu, 2. što pripada
pretkomori srca, odnosno aurikuli pretkomore. Sin. 

---AUSKULTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prisluškivanje.

---AUTIZAMautismus, i, m (lat.), autism (eng.), preokupacija unutrašnjim idejama i mislima,

sanjarenje fantazijama, zabludama i halucinacijama. Egocentricno, subjektivno mišljenje bez
objektivnosti i veze sa realnošcu. Dominira samosvojnost uz totalno iskljucenje svega ostaloga Sin. .

---AUTO(LAT.), self (eng.), oznaka koja oznacava pripadnost vlastitom tkivu pojedinca ili njegovim
sastojcima. Prema takvome tkivu pokazuje se tolerancija i nedostatak imunoga odgovora. Uvijek je
ispred drugoga naziva i cini kovanicu (npr. autotransplantat) Sin. .
---AUTOANTIGENautoantigenum, i, n (lat.), self antigen (eng.), antigen koji, iako je sastojak
vlastitoga normalnoga tkiva, predstavlja objekat humoralnoga ili odajickoga imunoga odgovora
vlastitoga imunoga sistema. To se dešava kod autoimunih bolesti Sin. .

---AUTOEROTIZAMautoerotismus, i, m (lat.), autoerotism (eng.), seksualna želja i osjecaji upuceni

na vlastitu licnost Sin. .

---AUTOGAMIJAautogamia, ae, f (lat.), autogamy (eng.), samooplodenje. Fertilizacija u samoj

odajici spajanjem dvije hromatinske mase koje su izašle iz istoga jezgra Sin. .

---AUTOHTONautotochthonus-3 (lat.), autochthonous (eng.), 1. naden i obitava tamo gdje je i

nastao, roden, nije premješten, nije došao sa drugoga mjesta, 2. transplantat na novome mjestu,
ali sa istoga organizma Sin. .

---AUTOIMUNITET(LAT.), (ENG.), autoimmunity (eng,), stanje karakterizirano postojanjem

specificnoga humoralnoga ili odajickoga imunoga odgovora prema sastojcima vlastitih tkiva Sin. .

---AUTOIMUNIZACIJAautoimmunisatio, onis, f (lat.), autoi-mmunization (eng.), indukcija imunoga

odgovora svojim vlastitim tkivnim elementima i sastojcima što se vidi kod autoimune bolesti Sin. .

---AUTOKLAVautoclavus, i, m (lat.), autoclave (eng.), aparat kojim se postiže sterilizacija vrelom

parom pod pritiskom. Up. sterilizator Sin. .

---AUTOLIZAautolysis, us, f (lat.), (eng.), id.eng., spontana dezintegracija tkiva ili odajica akcijom
njihovih sopstvenih en-zima. samovarenje. Sin. 

---AUTOMATIZAMautomatismus, i, m (lat.), automatism (eng.), besciljno i ocevidno nedirigirano

ponašanje koje nije pod kontrolom pune svijesti i obavlja se bez svjesnoga saznanja po naucenim
obrascima Sin. .

---AUTOMATSKIautomaticus-3 (lat.), automatic (eng.), spontani, nevoljni, nezavisni, radi bez

djejstva volje, samopokretan, samoreguliran Sin. .

---AUTONOMANautonomus-3 (lat.), autonomic (eng.), funk-cionalno nezavisan, ima vlastitu

kontrolu, nije kontroliran od strane centralnoga nadredenog organa (npr. autonomni nervni sistem).
nezavisan. Sin. 

---AUTOPSIJAautopsia, ae, f (lat.), autopsy (eng.), otvaranje leša da bi se ustanovio uzrok smrti,
postmortalna dijagnoza. nekropsija, tanatopsija. Sin. 

---AUTOREGULACIJAautoregulatio, onis, f (lat.), autoregulation (eng.), kontrola nekih fenomena

faktorima ukljucenim u momentalnu situaciju. To je tendencija nekoga organa ili tkiva da održava
stalni protok krvi usprkos promjenama u arterijskome pritisku Sin. .

---AUTOSUGESTIJAautosuggestio, onis, f (lat.), autosuggestion (eng.), proces u kojemu neka licnost

inducira sama sebi nekriticno prihvatanje nekih ideja, vjerovanja i mišljenja Sin. .

---AUTOTRANSFUZIJAautotransfusio, onis, f (lat.), autotransfusion (eng.), centralizacija krvotoka

vlastitom krvi, tako što se krv položajem usmjeri iz ekstremiteta prema mozgu i srcu Sin. .

---AUTOTRANSPLANTACIJAautotransplantatio, onis, f (lat.), autotransplantation (eng.), operacija

kojom se prenosi kalem tkiva ili citav organ sa jednoga mjesta na drugo u istome organizmu Sin. .

---AUTOTRANSPLANTAT(LAT.), autograft (eng.), kalem tkiva ili cijeli organ presaden sa jednoga
mjesta na drugo na jednome organizmu, jednoj individui. Zove se i autologni transplantat,
autologous graft Sin. .

---AVASKULARANavascularis, e (lat.), avascular (eng.), onaj koji je bez krvnih suda ili sa veoma malo
njih Sin. .

---AVAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. glas.

---AVDISALATINEuphorbia lathyris (lat.), euphorbia (eng.), biljka koja je aktivan otrov i emetik Sin. .

---AVIDIN(LAT.), id.(eng.), specifican protein iz bjelanceta jajeta koji se veže za biotin,

onemogucavajuci njegovu resorpciju. Termicnom obradom se gubi. Sin. 

---AVIO-MEDICINA(LAT.), aviation medicine (eng.), grana ukupne medicine koja se bavi fiziološkim,
psihološkim, epidemiološkim i terapeutskim problemima u vezi sa avijacijom. Sin. 

---AVRET(LAT.), (ENG.), SIN. v. stidno mjesto.

---AVULZIJAavulsio, onis, f (lat.), avulsion (eng.), cijepanje, pucanje zbog trakcije, povlacenja.
Tako nastaje rana u kojoj se vidi podignuta koža kao kožni kalem, koja visi jednim krajem na rubu
rane Sin. .

---AZAB(LAT.), (ENG.), SIN. v. agonija 2.

---AZBESTasbestos, ei, f (lat.), id.(eng.), fibrozni, nezapaljivi magnezijum-kalcijum silikat, koji se

upotrebljava kao toplinski izolator. Uzrokuje azbestozu ( Sin. v.).

---AZBESTOZAasbestosis, is, f (lat.), id.(eng.), oblik pneumokonioze koja nastaje udihanjem niti
azbesta, a karakterizirana je intersticijalnom fibrozom pluca. Cesto se kod pacijenata nalazi i
epitelioma pleure ili bronhalni karcinom Sin. .

---AZILasylium, i, n (lat.), asylum (eng.), smještaj za bolesne, nemocne, stare i iznemogle. U

principu je to bolnica nižega nivoa i cesto za hronicno mentalno poremecene Sin. .

---AZOSPERMIJAazoospermia, ae, f (lat.), azospermia (eng.), odsustvo spermatozoida u sjemenu ili

nesposobnost stvaranja spermatozoida u muškim gonadama. Sin. 
---AZOTnitrogenium, ii, n (lat.), nitrogen (eng.), bezbojni, plinoviti element, simbol N, atomska
težina 14,007, atomski broj 7. Cini dio atmosfere. Važan je biološki, jer je sastojak bjelancevina i
aminokiselina. dušik. Sin. 

---AZOTEMIJAazotaemia, ae, f (lat.), id.(eng.), porast uree i drugih azotnih spoja u krvi Sin. .

---AZOTURIJAazoturia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. porast azotnih spojeva u bureži, 2. bolest konja koji
su kontinuirano teško radili poslije nekoliko dana odmora, karakterizirana naglim napadima znojenja
i paralizom stražnjih dijelova, te tamnosmedom bureži Sin. .

---AZRAILOVO OKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. suncokret.

---BABAobstetrix, icis, f (lat.), midwife (eng.), žena koja pomaže pri porodu i reže pupcanu vrpcu.
Priucena babica. Nije školovana, nego žena iz naroda. Djeca je zovu babom u Bosni, a cesto i svi
ukucani. Smatra se nekom vrstom pomajke. Sin. 

---BABADradix Calami (lat.), calamus root (eng.), aromaticni rizom biljke Acorus calamus koji se
upotrebljavao kao sredstvo za poboljšavanje ukusa i mirisa, repelent za insekte, te kao karminativ i
vermifug. Sin. 

---BABAKprocessus coracoideus scapulae (lat.), coracoid process of scapula (eng.), snažni zakrivljeni
koštani produžetak sa gornjega dijela vrata plecke koji natkriljuje zglob ramena Sin. .

---BABEZIJEBabesia, ae, f (lat.), id.(eng.), rod protozoa nametnika, koji se nalaze u crvenim krvnim
zrnima razlicitih kicmenjaka, uzrokujuci bolesti koje se prenose krpeljima. To je uzrocnik babesioze
( Sin. v.).

---BABEZIOZAbabesiosis, m is, f (lat.), id.(eng.), grupa zoonoza zbog infestacije protozoom roda
Babezija, a koja se prenosi krpeljima. Nastaje kod domacih i divljih životi-nja, a manifestira se
anemijom, hemoglobinurijom, hemoglobinemijom. Kod covjeka nalici na malariju. Zahvacena su
goveda, psi, konji, Sin. .

---BABICAobstetrix, icis, f (lat.), midwife, nurse-midwife (eng.), školovana sestra za pomoc pri
porodu, njegu porodilje i novorodenceta, eba, ebejka Sin. .

---BABICLUKars obstetrica, obstetricia, ae, f (lat.), midwifery, obstetrics (eng.), grana hirurgije koja
se bavi trudnocom, porodajem i njegom majke i djeteta poslije poroda, bilo na ljekarskome bilo na
sestrinskome nivou. akušers-tvo, opstetricija. Sin. 

---BABINA RUPAforamen occipitale magnum (lat.), great occipital foramen (eng.), veliki otvor na
zatiljnoj kosti kuda komunicira stražnja lubanjska jama sa spinalnim kanalom. Sin. 

---BABINEpuerperium, i, n (lat.), puerperium, childbed (eng.), nifas, stanje žene od momenta

poroda do 40 dana poslije, dok traju lohije. nifas, porodiljsko cišcenje. Sin. 
---BABINJACApuerpera, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja se je upravo porodila. Sin. 

---BABO(LAT.), (ENG.), SIN. v. otac.

---BABUŠINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prepona.

---BACANJE KRVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuvanje krvi.

---BACILbacillus, i, m (lat.), id.(eng.), 1. mikroorganizam iz roda Bacillus, familije Bacillaceae kojeg

ima 48 vrsta, gdje su tri patogene, a ostali su saprofiti, 2. bilo koja bakterija oblika štapica. Sin. 

---BACILARANbacillaris, e (lat.), bacillary (eng.), ono što pripada bacilima, odnosno svim štapicastim
formama bakterija. Bolest koju uzrokuju bacili Sin. .

---BACILEMIJAbacillaemia, ae, f (lat.), bacillemia (eng.), prisustvo bacila u krvi. Sin. 

---BACILIFORMANbacilliformis, e (lat.), bacilliforme (eng.), onaj koji ima oblik štapica, u formi je
bacila Sin. .

---BACILURIJAbacilluria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo bacila u bureži Sin. .

---BACKAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nešter.

---BADALO(LAT.), probe (eng.), tanki, fleksibilni instrument predviden za ulazak u ranu, kanal,
otvor, šupljinu, radi eksploracije. sonda. Sin. 

---BADEMPrunus amygdalus (lat.), almond (eng.), drvo od kojega se koristi plod. Postoje dva, slatki
badem, fructus Amygdale dulcis, sweet almond, koji je jestiv i gorki badem, fructus Amygdale
amarae, bitter almond, koji je medicinski zanimljiviji. Iz oba se dobiva bademov zejtin, oleum
Amygdale, almon Sin. 

---BADEMOV ZEJTIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. badem.

---BADEMOVA VODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badem.

---BADEMOVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badem.

---BADIJANIllicum religiosum (lat.), sikimi (eng.), grmlje iz kojega se dobija kineski anjez, a sadrži u
lišcu sikimin, otrovni hidrokarbonat, C10H16 Sin. .

---BADLJIVOSTtrichiasis, is, f (lat.), id.(eng.), urastanje dlaka u ocni kapak ili neki drugi rub otvora,
sin. trihijaza. Sin. 
---BADRGAaphthae epizooticae (lat.), footh-and-mouth disease (eng.), akutna, ekstremno zarazna
bolest divljih i domacih životinja, najviše goveda, ali i ovaca i koza, te drugih preživara, rijetko
covjeka, karakterizirana pojavom mjehurica na usnama, bukalnoj sluzavici, farinksu, nogama, koži
papaka, nekada vimenu. epizooticni stomatitis. Sin. 

---BADRLJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.

---BADRLJICAtruncus amputationis (lat.), amputation stump (eng.), distalni kraj ekstremiteta

zaostao nakon amputacije. amputaciona badrljica, batalica, bataljak. Sin. 

---BADRLJICA, AMPUTACIONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.

---BAGA1. bunion (lat.), id.(eng.), abnormalna prominencija unutrašnjega dijela glavice prve
metatarzalne kosti zajedno sa formacijom burze iznad, 2. clavus durus (lat.), hard corn (eng.),
kurije oko, bolna hiperkeratoza na prstima, lateralnim stranama stopala ili tabanu. Sin. 

---BAGAKtendo , inis, f (lat.), tendon (eng.), fibrozna traka, snopic, veznoga tkiva kojom je mišic
pripojen za kosti. tetiva, suha žila. Sin. 

---BAGAVOSThelosis, is, f (lat.), id.(eng.), postojanje baga, heloma, hiperkeratoza, na prstima nogu
i ruku i zbog toga specifican hod Sin. .

---BAGELJhomunculus, i, m (lat.), dwarf (eng.), 1. proporcionalan covjeculjak, patuljak bez

deformiteta, 2. pretpostavljeni covjeculjak u spermatozoidu prema starim razvojnim teorijama
Sin. .

---BAGLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrom.

---BAHANJAKbubo inquinalis (lat.), inquinal bubo (eng.), osjetljivi, povecani, inflamirani limfni
cvori, nastali uslijed infekcije kugom, frenjkom, veremom ili bensauklukom Sin. .

---BAJAinsectus, i, m (lat.), inscet (eng.), svaki pripadnik velike klase insekata, narocito onaj koji
nema krila. insekt. Sin. 

---BAJILDISATI (SE)(LAT.), (ENG.), onesvijestiti se, Sin. v. bajilma.

---BAJILMAsyncopa, ae, f (lat.), swoon, faint, syncope (eng.), privremeni gubitak svijesti zbog
generalizirane centralne ishemije razlicitih, cesto ekstracerebralnih, uzroka. sinkopa, nesvjestica,
safra. Bajildisati se znaci zadobiti sinkopu. Sin. 

---BAJONETNA KLIJEŠTA(LAT.), bayonet forceps (eng.), kliješta cije hvataljke nisu u istoj ravni sa
osovinom rucki nego su izvijene i postavljene u paralelnoj ravni. Imaju razne uloge u hirurgiji i
stomatologiji (npr. ekstrakcija zuba) Sin. .

---BAJPAS(LAT.), bypass (eng.), pomocna, dodatna anastomoza krvnoga suda koja obezbjeduje bolju
opskrbu krvi distalno od mjesta zacepljenja. Zaobilaženje zacepljenoga krvnoga suda Sin. .
---BAKALARGadus morrhua (lat.), codfish (eng.), riba Sjevernih mora koja u medicinskome smislu
uglavnom daje riblji zejtin ( Sin. v.).

---BAKAMlignum santalum rubrum (lat.), red face dye (eng.), crvena boja za lice dobijena iz drveta
Caesalpinia sappan. Sin. 

---BAKARcuprum i, n (lat.), cooper (eng.), metalni elemenat karakteristicne crvene boje, at. broj
29, at. tež. 63,54, simbol Cu. Ima otrovne soli. Bakar je jedan od bitnih sastojaka ishrane i razlicitih
proteina (ceruloplazmin, eritrokuprein, citohrom C oksidaza itd.). Nedostatak bakra u ishrani d Sin. 

---BAKARCICDigitalis purpurea (lat.), purple foxglove (eng.), biljka iz cijeg se lišca dobija digitalis sa
glavnim osobinama da pojacava snagu srcanoga mišica i smanjuje frekvenciju. digitalis, pustikara.
Sin. 

---BAKTERICIDbactericidum, i, n (lat.), bactericide (eng.), sredstvo koje razara i ubija bakterije.

Sin. 

---BAKTERICIDANbactericidus-3 (lat.), baktericide (eng.), onaj koji ubija bakterije. Sin. 

---BAKTERIJAbacterium, i, n (lat.), id.(eng.), jednoodajicki prokarioticni mikroorganizam koji se

obicno razmnožava prostim dijeljenjem. Ima odajicku membranu, te inkluzije i vakuole u
citoplazmi. Mogu biti aerobne i anaerobne, saprofiti i patogeni, pokretne i nepokretne. Zavisno od
toga imaju bic, 2. Sin. .

---BAKTERIJEMIJA(LAT.), bacteriaemima, ae, f (lat,), bacteremia (eng.), prisustvo bakterija u krvi

Sin. .

---BAKTERIOFAGbacteriophagus, i, m (lat.), bacteriophage (eng.), virus koji je sposoban da lizira

bakterije tako što prijanja na odajicki zid i virusni nukleoprotein, ulazi u bakteriju što ima za
posljedicu stvaranje virusa, njihovu liberalizaciju i rastvaranje odajice. Bakteriofagi su strogo
specificni. Sin. 

---BAKTERIOFAGIJAbacteriophagia, ae, f (lat.), bacteriophagy (eng.), liza bakterija pomocu

bakteriofaga. Sin. 

---BAKTERIOIDIBacterioides, ei, f (lat.), id.(eng.), rod gram negativnih anaerobnih mikroorganizama.

Nalice na bakterije koje ne razvijaju spore. Normalni su stanovnici usne duplje, respiratornoga
sistema itd. Samo su neke vrste potencijalno patogene Sin. .

---BAKTERIOLIZAbacteriolysis, is, f (lat.), id.(eng.), razaranje strukturalnoga integriteta bakterijske

odajice i izlijevanje njenoga sadržaja u supstrat. Sin. 

---BAKTERIOLIZIN(LAT.), bacteriolysin (eng.), antitijelo protiv bakterija koje pravi lizu bakterijskih
odajica Sin. .
---BAKTERIOLOG(LAT.), bacterilogist (eng.), ljekar specijalista za nauku o bakterijama Sin. .

---BAKTERIOLOGIJAbacteriologia, ae, f (lat.), bacteriology (eng.), nauka koja izucava bakterije.

Sin. 

---BAKTERIOPEKSIJAbacteriopexia, ae, f (lat.), bacteriopexy (eng.), imobilizacija bakterija

histiocitima ili drugim fagocitima. Sin. 

---BAKTERIOSTATIKbacteriostaticum, i, n (lat.), bacteriostatic (eng.), sredstvo, lijek, koji ne ubija

bakterije, ali zaustav-lja njihov rast. Sin. 

---BAKTERIOSTAZA(LAT.), bacteriostasis, si, f (lat.) , id.(eng.), zaustavljanje rasta bakterija, što ne

znaci njihovu smrt, od strane lijekova ili hemijskih sredstava. Organizmu onda ostaje da svojim
odbrambenim mehanizmima uništi bakterije. Sin. 

---BAKTERIOTOKSICAN(LAT.), bacteriotoxicus-3, bacteriotoxic (eng.), onaj koji uništava, ubija

bakterije Sin. .

---BAKTERIURIJAbacteriuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo bakterija u bureži Sin. .

---BAKULUMos penis, baculum, i, n (lat.), id.(eng.), heterotropna kost koja se razvija u septumu
izmedu kavernoznih tijela i iznad uretre, a cini skelet penisa, razvijena kod karnivora i mnogih
primata, osim kod covjeka Sin. .

---BAL(LAT.), British Anti Lewisite, BAL (eng.), dimerkaptol, sredstvo koje veže teške metale na
sulfonile grupe SH, pa je time antidot za trovanje teškim metalima, ali i nekim bojnim otrovima
(lewisit) Sin. .

---BALABAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kihavica.

---BALANITISbalanitis, idis, f (lat.), (eng.), id. bos., isindija gla-vica penisa. Pojava se vida kod
neosunnecene djece, a ako je kod odraslih, onda je zbog hrdavih higijenskih navika. Cesto je
udružena sa fimozom. Sin. 

---BALANOPOSTITISbalanoposthitis, idis, f (lat.), id.(eng.), istovremena isindija glavica i

prepucijuma kod neosunnecenih zbog nagomilavanja smegme i hrdavih higijenskih uslova Sin. .

---BALANSbalanx, cis, f (lat.), balance (eng.), harmonican odnos raznih dijelova, funkcija ili
sastojaka u nekome tkivu Sin. .

---BALAVKA(LAT.), gonorrhoea, ae, f (lat,), gonorrhea (eng.), isindija izazvana sa Neisseria

gonorrhoeae, a koja se prenosi poglavito seksualnim kontaktom, ali kontaktom sa zaraženim
eksudatom. Manifestira se inflamacijom mokracnice, pracenom gnojnim iscjetkom. Kod žena je teže
primjetna. Daje i gnojnu inflamaciju j kankov, bensaukluk, triper, gonoreja. Sin. 

---BALGAMsputum (lat.), id.(eng.), ono što se izbaci kašljem ili hrakanjem iz pluca, bronha ili
traheje. ispljuvak, hrakotina, dlen, pljunak, pljunka. Sin. 

---BALISTIKA(LAT.), balistics (eng.), naucno ispitivanje kretanja kuršuma i projektila odredenoga

oružja. Narocito važno sa aspekta djejstva kuršuma na tkivo Sin. .

---BALIZAMballismus, i, m (lat.), balism (eng.), violentni, bacajuci, nevoljni pokreti na gornjim

ekstremitetima uslijed oštecenja u subtalamicnom jezgru. Može zahvatati samo jednu stranu-
hemibalizam, hemiballismus, hemibalism. džilitanje. Sin. 

---BALNEACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kupanje.

---BALNEOLOGIJAbalneologia, ae, f (lat.), balneology (eng.), nauka o banjama i lijecenju banjama,

te o djejstvu ljekovite vode na organizam. Sin. 

---BALNEOTERAPIJAbalneotherapia, ae, f (lat.), balneotherapy (eng.), lijecenje kupkama, banjama.

Sin. 

---BALON(LAT.), balloon (eng.), malehna vrecica napravljena od elasticnoga meterijala, može se

uvuci u neku tjelesnu šupljinu ili cijev i onda ju je moguce proširiti upuhiva-njem zraka ili
ubrizgavanjem tecnosti, tako da ona širi prostor u kojem se nalazi ili zadržava neko tijelo u mjes
Sin. .

---BALOTMAN(LAT.), (ENG.), ballottement (fr.), palpatorni osjecaj kojim se ispituje i opservira

objekat koji pliva. Pri pregledu se prstima gurne taj objekat, on se vrati i udari kao neko teško
tijelo u vodi. Sin. 

---BALUKJAG(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin, riblji.

---BALUKOTAnamirta cocculus, Anamirta paniculata (lat.), cocculus (eng.), indijska drvenasta loza,
ciji plod, Coccus indicus, cocculus berries, sadrži pikrotoksin, C30H34O13. On stimulira sve dijelove
centralnoga nervnoga sistema, blokirajuci presinapticnu inhibiciju, pa predstavlja centralni i
respiratorni stimulans u lijecenj Sin. 

---BALZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mehlem.

---BALZAMIRANJEmummificatio, onis, f (lat.), mummification (eng.), proces kojemu se podvrgava leš

da bi se spasio od truhljenja. U stvari se forsira nastanak suhe gangrene, tako da tijelo zadržava
oblik. Uklanjaju se unutrašnji organi, a ostatak se preparira posebnim smolama, po cemu je proces
dobio ime. U današnje vrije Sin. .

---BAMJAHibiscus esculentus (lat.), (eng.), bamya (tur.), povrce veoma cijenjeno zbog
nedokazanoga afrodizijacnoga djelovanja. Sadrži dosta sluzi, a iz sjemena se može dobiti
cijedenjem jestivi zejtin Sin. .

---BANANAMusa sapientum (lat.), banana (eng.), jestivo voce iz roda koga ima oko 80 vrsta i još više
sorti. Lahko svarljiva, visoko kaloricna, ima dosta vitamina i mineralnih soli, osim natrijuma.
Pogodna za dijete Sin. .
---BANDAŽA(LAT.), bandage (eng.), 1. Traka, obicno tvrde ili elasticne gaze, kojom se zamata i
ponešto steže dio tijela, narocito uganut zglob, 2. protektivni zavoj koji štiti neke dijelove tijela
(npr. zamatanje šake kod boksera) ili sprjecava ispadanje organa u trbušnu kilu Sin. .

---BANJAbalneum, i, n (lat.), bath (eng.), 1. jedan od konduktivnih medija (voda, blato, pijesak,
para) u kojeg se tijelo potapa radi terapijske namjere, pa se po tome i naziva vrsta banje, 2. mjesto
gdje se takva terapija provodi (Fojnica, Ilidža). prirodno ljecilište. Sin. 

---BANJA, BISERNA(LAT.), bubble bath (eng.), banja, kupka, u kojoj je voda puna mjehurica koji se
proizvode mehanicki ili hemijski, pa ih se dosta zadržava na tijelu. Više je ugodna nego korisna
Sin. .

---BANJA, BLATNAillutatio, onis, f (lat.), mud bath (eng.), oblaganje ljekovitim blatom, obicno
toplim, u cilju postizanja terapeutskoga efekta, obicno kod reumatskih bolesti Sin. .

---BANJA, MORSKAbalneum maris (lat.), sea bath, sea-water bath (eng.), potapanje tijela u, obicno
zagrijanu, morsku vodu. Sin. 

---BANJA, PJEŠCANA(LAT.), balneum arenae (eng.), sand bath (eng.), zatrpavanje tijela u suhi,
zagrijani, pijesak ili prekrivanje tijela vlažnim pijeskom morskoga žala. Sin. 

---BANKA KRVI(LAT.), blood bank (eng.), magazinirana veca kolicina konzervirane ljudske krvi,
odredenih antigenskih vrijednosti, tako da se može odmah upotrijebiti u slucaju potrebe, a
zašticena od kvarenja. Medutim, mogu se tu nalaziti i druga tkiva za upotrebu na zahtjev
medicinske službe. Ta Sin. .

---BAR(LAT.), bar, barye (eng.), jedinica pritiska. To je pritisak od 106 dina na kvadratni
centimetar. 1 bar = 0,987 atmosfera ili 105 Pa Sin. .

---BARAGNOZAbaragnosis is, f (lat.), id.(eng.), .,odsustvo sposobnosti da se prepoznaje težina kao

kvalitet tijela Sin. .

---BARESTEZIJAbaraesthesia, ae, f (lat.), id.(eng.), osjecaj za težinu ili pritisak, osjecaj pritiska Sin.
.

---BARIJERA(LAT.), barrier (eng.), struktura koja razdvaja i ne dozvoljava miješanje medija, brana.
Sin. 

---BARIJERA, KRVNO-MOŽDANA(LAT.), blood-brain barrier, BBB, blood cerebral barrier (eng.), brana
koja odvaja krv od parenhima centralnoga nervnog sistema. Sastoji se od zida bugacica i okolnih
glijalnih opni, nožica astrocita. Sin. 

---BARIJERA, PLACENTALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. membrana, placentalna,

---BARIJUM SULFATbarium sulphuricum (lat.), barium sulfate (eng.), BaSO4, fini bijeli prašak, bez
mirisa i ukusa. Upotrebljava se kao kontrastni medijum digestivnoga trakta Sin. .

---BARIJUMbarium, i, n (lat.), id.(eng.), blijedožuti, metalni element, at. broj 56, at. težina 137,34,
simbol Ba. Topljive soli su otrovne, a netopljive, npr. barijum sulfat, upotreb-ljava se u medicini
kao kontrastno sredstvo Sin. .

---BARITOZAbaritosis, is, f (lat.), id.(eng.), pneumokonioza uslijed udihanja baritne prašine Sin. .

---BARORECEPTORbaroreceptor, oris, m (lat.), id.(eng.), senzorni nervni završetak kojega

stimuliraju promjene pritiska, narocito u zidovima krvnih suda. presoreceptor. Sin. 

---BAROSINUSITISbarosinusitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jedne ili više paranazalnih šupljina
zbog razlike u pritiscima izmedu vanjske atmosfere i zraka u sinusu. Jak bol je najvažniji simptom.
Nastaje u avionima, ali je bitan faktor i odsustvo slobodne drenaže sinusa u nos Sin. .

---BAROTITISbarotitis, idis, f (lat.), (eng.), traumatska isindija zbog razlike u pritiscima

atmosferskoga zraka i onoga u srednjem uhu, a manifestirana bolom u uhu, tinitusom, gubitkom
sluha. aerotitis. Sin. 

---BAROTRAUMAbarotrauma, atis, n (lat.), id.(eng.), povreda uzrokovana promjenom pritiska,

narocito povreda hrskavicnoga zida cijevi izmedu srednjega uha i ždrijela, a zbog razlika izmedu
atmosferskoga pritiska i pritiska u srednjem uhu. Sin. 

---BARSKI GASmethanum, i, n (lat.), marsh gas, methane (eng.), gas, CH4, bezbojan i bez mirisa,
lahko upaljiv i eksplozivan pomiješan sa kisikom, koji nastaje dekompozicijom organskih tvari. Zbog
svoje zapaljivosti cest uzrok nesreca Sin. .

---BASTARD(LAT.), bastard, mongrel (eng.), 1. mješanac, kopile, potomak razlicih rasa, što se u
biologiji koristi radi dobijanja odredenih svojstava, 2. nelegitimna osoba. kopile, polutan. Sin. 

---BASUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. hemoroidi.

---BATAL(LAT.), damaged (eng.), oštecen, pokvaren, povrijeden, ne funkcionira, ne radi Sin. .

---BATALICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.

---BATALJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. badrljica.

---BATARIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekasanje.

---BATICphallanx, angis, f (lat.), finger bone (eng.), bilo koja od košcica prstiju na rukama i
nogama. Svaki prst ima 3, a palci po 2. Dijele se na proksimalne, srednje i distalne Sin. .

---BATMOTROPAN(LAT.), bathmoptropus-3, bathmotropic (eng.), agens ili sredstvo koje inducira

odgovor na stimulaciju, u smislu podražljvosti. Ono što se odnosi na podražljivost Sin. .
---BAUCI(LAT.), (ENG.), sin. bauk, Sin. v. zubi, mlijecni.

---BAVRLJAKnervus vagus (lat.), vagal nerve (eng.), deseti moždani živac koji daje senzorne,
parasimpaticne i motorne niti. vagus. Sin. 

---BAZA LUBANJEbasis cranii (lat.), base of cranium (eng.), pod lubanje kojega cine ceona, klinasta,
sitasta, vrjemešna i zatiljna kost, a ima svoju unutrašnju, moždanu i vanj-sku stranu. Kroz nju izlaze
moždani živci iz glave Sin. .

---BAZAbasis, is, basis, eos, f (lat.), base (eng.), 1. najdonji dio i osnova na kojemu stoji bilo što, 2.
glavni sastojak nekoga spoja, 3. (u hemiji) suprotno od kiseline, ima ph 7-14, supstancija koja kad
se miješa sa kiselinom i daje soli, a kad disocira daje hidroksilne jone, OH, 4. dio pokretne proteze
Sin. 

---BAZALANbasalis, e (lat.), basal (eng.), osnovan, onaj koji je postavljen na bazi, osnovi, odnosno
koji cini osnovu (npr. bazalna membrana). Sin. 

---BAZALIOMAbasiloma, atis, n (lat.), basaloma (eng.), u principu benigni karcinoma bazalnih

odajica kože. Bolje receno benigni malignoma Sin. .

---BAZEN(LAT.), pool (eng.), vještacki omeden i natkriven ili zatvoren prostor za hidrokinetsku
terapiju, obicno velicine 25x20 m, dubine 2-2,5 m, temperature vode 20-22° C Sin. .

---BAZGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zohva.

---BAZICANbasicus-3 (lat.), basic (eng.), hemijski spoj koji reagira kao baza, ima osobine baze, boji
lakmusov papir u plavo i neutralizira kiselinu Sin. .

---BAZILARANbasilaris, e (lat.), basilar (eng.), postavljen na bazi, narocito na bazi lubanje Sin. .

---BAZNA PLOCA(LAT.), baseplate (eng.), ploca parcijalne ili totalne proteze koja nosi vještacke
zube Sin. .

---BAZOCITOPENIJAbasocytopaenia, ae, f (lat.), basocytopenia (eng.), malehni broj bazofilnih

leukocita, manji od normalnoga, ispod 0,5% u razmazu periferne krvi Sin. .

---BAZOFIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. granulocit, bazofilni.

---BAZOFILAN(LAT.), basophilic (eng.), onaj koji se spremno boji bazofilnim bojama. Sin. 

---BAZOFILIJAbasophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. bojenje baz-nim bojama, prijemcivost odajica za

bazne boje, 2. porast broja bazofilnih leukocita, bazofilna leukocitoza, 3. abnormalan porast broja
eritrocita koji se boje baznim bojama, bazoeritrocitoza. Sin. 
---BAZOFILNI LEUKOCIT(LAT.), basophil, basophilic leucocyte (eng.), granulirani leukocit,
nepravilnoga, blijedo obojenoga jezgra, koji je uglavnome u dva režnja, sa citoplazmom koja sadrži
plave granule razne velicine. bazofil. Sin. 

---BAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. glava.

---BAŠCICApernio, onis, f (lat.), chilblain (eng.), rekurentni, lokalizirani eritem i potkožni otok,
pracen svrabom, a koji nastaje izlaganjem hladnoci, kod žena pretežno na nogama, prstima noga, a
kod muškaraca na prstima ruka. ozeblina. Sin. 

---BAŠLIJAacus capitata (lat.), pin (eng.), igla sa glavicom. Cesto se pogrješno u Bosni bašlijom zove
i igla sigurnica, igla koja se zatvara. Sin. 

---BBB(LAT.), (ENG.), SIN. v. barijera, krvnomoždana.

---BEBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dojence.

---BEBUKurtica, ae, f (lat.), wheal (eng.), 1. lokalizirani edem, dilatacija i pojacana propustljivost
kapilara na malehnome podrucju kože kružnoga oblika. šklopac, 2. punctum insectum (lat.), insect
sting (eng.), mjesto uboda insekta koje je oteceno, sa dilatacijom i pojacanom propustljivošcu
kapilara. Sin. 

---BECARUŠEacne vulgaris (lat.), common acne (eng.), hronicna inflamatorna bolest dlaka i lojnih
žlijezdi sa pojavom cibuljica po licu, vratu, grudnome košu. Žlijezde su inflamirane i mogu formirati
malehne ružicaste papule koje nekad okružuju komedone, tako da promjena ima crnu tacku u
sredini. Mogu se for cibe, cibuljice, akne, puhvice. Sin. 

---BEDEMvallum, i, n (lat.), wall (eng.), zid, ograda, ono što jasno odvaja dvije strukture, obicno
gradeno od veznoga, ali i drugoga tkiva Sin. .

---BEDRENACPimpinella saxifraga (lat.), burnet saxifrage (eng.), biljka ciji je korijen tonik, dijuretik
i karminativ. oskorušica, jarcija trava. Up. anis. Sin. 

---BEDRENICA1. arteria femoralis (lat.), femoral artery (eng.), glavni krvni sud za nogu koji postaje
od vanjske ilijacne arterije, a nastavlja se kao poplitealna arterija, 2. Sin. v. crni prišt.

---BEDRENJACAilium, ii, n, os ilii (lat.), iliac bone (eng.), ekspanzivni gornji dio kosti kuka, os
coxae. Sin. 

---BEDREVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bedrobolja,

---BEDRO(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuk.

---BEDROBOLJAischias, adis, f (lat.), sciatica (eng.), bolni sindrom kod kojega se bol prostire od
donjega dijela leda u but i potkoljenicu do pete ili prsta, preko stražnje ili vanj-ske strane noge.
Najcešci je uzrok prolabirani diskus. bedrevica, išijas. Sin. 

---BEDŽEL(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis, endemski.

---BEHUTdeliquium, ii, n (lat.), faint (eng.), poremecaj svijesti nivoa somnolencije, omamljenost,
opijenost. Sin. 

---BEJTURANArtemisia vulgaris (lat.), mugworth (eng.), izgledom i mirisom nalici pelinu. Stomahik,
adstringens i amarum. Ljekovito djejstvo dubiozno. Sin. 

---BEKASANJEbattarismus, i, m, balbuties, ei , f, pselismus, i, m (lat.), stammering (eng.), mucanje,

smetnje u govoru karakterizirane pravljenjem pauza i nemogucnošcu izgo-vora, posebno nekih
suglasnika, te cestim ponavljanjem dijela rijeci. mucanje, batarizam. Sin. 

---BEKASATIbalbutire (lat.), stammer (eng.), mucati, zapinjati u govoru, imati smetnje u govoru sa
pravljenjem pauza, nemogucnošcu izgovora nekih suglasnika i cestim uzastopnim ponavljanjem
dijelova rijeci. mucati, zadijevati jezikom. Sin. 

---BEKAVACbalbus-3 (lat.), stammerer (eng.), mucavac, osoba koja zapinje u govoru, pravi pauze,
ne može izgovarati neke suglasnike i cesto uzastopno ponavlja dio rijeci Sin. .

---BEKEREL(LAT.), (ENG.), becquerel (fr.), jedinica radioaktivnosti. To je kolicina materije cija je

brzina transformacije 1 raspad u jednoj sekundi, l kiri = 3,7x1010 bekerela. Skr. bq Sin. .

---BEKINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koža.

---BEKOKASTexophtalmicus-3 (lat.), exophtalmic (eng.), izražene bekokastosti. buljook,

egzoftalmican. Sin. 

---BEKOKASTOSTexophtalmus, i, m (lat.), id.(eng.), nenormalna protruzija ocne jabucice. proptoza,

egzoftalmus. Sin. 

---BEKOVINAViburnum opulus (lat.), water-elder (eng.), visoko grmlje cija se suha kora upotrebljava
kao smazmolitik, narocito za smirenje grca materice i protiv skorbuta. fudika. Sin. 

---BELONEFOBIJAbelonephobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od igala i bašlija Sin. .

---BENnaevus, i, m, spiloma, atis, n (lat.), nevus, birthmark (eng.), ogranicena, trajna, urodena
lezija kože, formirana kao lahko uzdignuce, ali može biti i u ravni kože, boje u principu crne, ali su
moguce i smede, mrke, crvene, rijetko plave, varijante. Postoje i depigmentirani oblici. Uvijek je
na embrionalnoj osnovi, p madež, nikšaj, znamenka. Sin. 

---BENDUŠKA(LAT.), (ENG.), sin. šafran. Sin. 

---BENDŽILUKremedium hypnoticum (lat.), hypnotic (eng.), sredstvo koje inducira san, lijek koji
djeluje proizvodeci san. Opojno sredstvo, trava, sin. hipnotik Sin. .

---BENIGANbenignus-3 (lat.), benign (eng.), bezopasan, dobrocudan, ne ponavlja se, pogodan za

oporavak, suprotno od maligan. Sin. 

---BENIGNOST(LAT.), benignitas, atis, f (lat,), benignity (eng.), dobrocudnost, promjena ili bolest sa
dobrim ishodom, iz-ljecivost, blagost (o bolesti i tumoru). Sin. 

---BENSAUKLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. gonoreja ili balavka.

---BENZEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. benzol.

---BENZINbenzinum, i, n (lat.), petroleum benzine (eng.), prešcišceni destilat iz petroleuma koji

sadrži ugljikovodike metanske serije. Bistar, lahko ishlapljiv, karakteristicnoga mirisa, eksplozivan,
upaljiv, organsko otapalo i sredstvo za cišcenje kože od masti Sin. .

---BENZOLbenzolum, i n (lat.), benzene (eng.), bezbojni, is-hlapljivi, ciklicki ugljikohidrat, C6H6,

koji se dobija destilacijom kamenoga cumura. Dobro je otapalo. Ranije se upotrebljavao kao plucni
antiseptik i tenicid, te lokalno protiv parazita. benzen. Sin. 

---BERAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. diploma.

---BERBER(LAT.), barber (eng.), brijac, džero, džerrah. Neki su se berberi u Bosni do skoroga
vremena bavili vidanjem rana, vadenjem zuba, a narocito obrezivanjem djece (sunnece-nje). Ako je
takav onda sin. sunnedžija, up. sunnetlija Sin. .

---BERI-BERIavitaminosis B1 (lat.), (eng.), id. bos. prema singaleskom, bolest uzrokovana

nedostatkom tijamina, B1 vitamina, karakterizirana polineuritisom, srcanim smet-njama i otocima.
U zemljama gdje se jede oguljen pirinac može imati epidemicne forme. Sin. 

---BERIKATlarynx, gis, m (lat.), id.(eng.), mišicno-hrskavicni organ sa unutrašnje strane prekriven

sluzavicom. Prema dolje se nastavlja na dušnik, a prema gore otvara u ždrijelo. Funkcionira kao
organ glasa i sprjecava ulaz u dušnik. grkljan, gljot, krtan. Sin. 

---BERILIOZAberylliosis, is, f (lat.), id.(eng.), trovanje berilijumovim parama ili oksidima. Zahvaca
jetru i kožu u obliku granuloma, te pluca u obliku toksicnih ili alergicnih pneumonitisa Sin. .

---BESANinsomnis, e (lat.), sleepless (eng.), osoba koja nema sna, ne može spavati bez obzira na
uzrok Sin. .

---BESANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nesanica.

---BESIN.ECAN, incurabilis, e (lat.), incurable (eng.), neiSin. eciv, nepristupacan lijekovima ili
operaciji, obolio od bolesti kojoj nema lijeka.
---BESKICMENJACIInvertebrata, orum n (lat.), invertebrate (eng.), 1. ranije kolo životinja koje
ukljucuje sve oblike životinja koje nemaju kicmu, 2. svaka pojedina životinja iz ranijega kola
beskicmenjaka Sin. .

---BESPAMECEdementia, ae, f (lat.), mental deterioration (eng.), organski duševni poremecaj

karakteriziran gubitkom intelektualnih sposobnosti, gubitkom pamce-nja, rasudivanja, mišljenja, te
promjenama u licnosti. Može biti uzrokovana citavim nizom bolesti: infekcije, tumori,
cerebrovaskularna bolest, trauma. Sin. 

---BESPLODANinfecundus-3, sterilis, e (lat.), sterile (eng.), nesposoban da proizvodi potomstvo.

jalov, sterilan. Sin. 

---BESPLODNOSTsterilitas, atis, f (lat.), sterility (eng.), nesposobnost da se producira potomstvo,

nesposobnost koncepcije, zanošenja. sterilnost. Sin. 

---BESPOLANasexualis, e (lat.), asexual (eng.), onaj koji nema spola, koji ne pripada nijednome
spolu Sin. .

---BESTIDANobscenus-3 (lat.), obscene (eng.), onaj koji nema srama, stida (u govoru ili ponašanju),
sin. opscen Sin. .

---BESTILJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pekmez.

---BESVJESNOSTinconscientia, ae, f (lat.), unconsciousness (eng.), gubitak svijesti raznoga nivoa

(koma, sopor, somnolencija). U principu nedostatak orijentacije u mjestu, vremenu i prema
licnostima. vansebnost. Sin. 

---BESVJESTANinconsciens, entis (lat.), unconscious (eng.), covjek koji pokazuje razne oblike
gubitka svijesti (koma, sopor, somnolencija), U principu onaj koji nema orijentacije u vremenu,
prostoru i prema licnostima, neosjetljiv, nesposoban da odgovara na stimuluse. nesvjestan. Sin. 

---BET(LAT.), (ENG.), SIN. v. grk.

---BETATRON(LAT.), id.(eng.), aparat za ubrzavanje elektrona pomocu magnetske indukcije, a koji

se koristi u radioterapiji Sin. .

---BETEG, SUHI(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem.

---BETEG, VELIKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.

---BETELAreca catechu (lat.), betel nut (eng.), sušeno sjeme biljke koja se zove ili betel ili areka
orah, a koje žvacu na Dalekome Istoku. Ima parasimpatikomimeticko, antihelminticno i adstringetno
svojstvo, sin. areka orah Sin. .

---BETEŽANaeger, aegra, aegrum (lat.), sick, ill (eng.), osoba koja nije zdrava u smislu definicije
zdravlja (v.). bolestan, hasta. Sin. 
---BETEŽNICA(LAT.), (ENG.), bolesnica, Sin. v. betežnik.

---BETEŽNIKpatiens, entis, m (lat.), aeger, aegri, m (lat.), patient (eng.), osoba koja zahtijeva
medicinsku brigu i lijecenje zbog promjene u stanju zdravlja jer osjeca simptome koji kvare životnu
radost. hasta, bolesnik. Sin. 

---BEZBOJANincoloratus-3, achromaticus-3, decoloratus-3 (lat.), achromatic, decolorized (eng.),

struktura ili tkivo koje nema definirane boje ili ostaje bez boje poslije bojenja. ahromatican,
dekoloriran. Sin. 

---BEZBOLANindolens, entis (lat.), indolent (eng.), onaj koji ne uzrokuje bol ili ga samo daje u jako
malehnome intenzitetu. Obicno je rijec o intervenciji koja ne daje bol. indolentan. Sin. 

---BEZBRADabarbatus (lat.), beardless (eng.), covjek bez brade. cosa Sin. v.

---BEZDJETNAnullipara, ae, f (lat.), id.(eng.), nerotkinja, žena koja nije radala, žena koja nije nikad
iznijela trudnocu do kraja, žena bez djece. Sin. 

---BEZDLAKglaber-3 (lat.), glabrous (eng.), gladak, bez uobicajenih dlaka na odgovarajucem mjestu,
go Sin. .

---BEZGLASANaphonicus-3, aphonus-3 (lat.), aphonic (eng.), bez cujnoga glasa, sin. afonican. Sin. 

---BEZGLAVOSTacephalia, ae, f (lat.), acephaly (eng.), urodena mahana. Dijete rodeno ustvari bez
gornjega dijela glave i mozga. akefalija. Sin. 

---BEZIMENanonymus-3 (lat.), anonymous, nameless (eng.), termin u anatomskoj nomenklaturi koji

oznacava da neka struktura nema imena. Davao se nekim strukturama (art. innominata, linea
innominata), ali se one bolje identificiraju deskriptivnim imenima Sin. .

---BEZIMENICAtruncus brachiocephalicus (lat.), brachiocephalic trunk (eng.), prva grana aorte koja
se dijeli na art. carotis communis dex. i art. subclavia dex. Sin. 

---BEZNOGOSTapodia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija karakterizirana odsustvom jedne ili
obje noge. sakatost. Sin. 

---BEZOBLICAN1. deformatus-3, informis, e (lat.), deformed (eng.), izoblicen, grdoban, deformiran,

izgubio svoj anatomski oblik, ne posjeduje stalnu formu, 2. amorphus-3 (lat.), shapeless (eng.), ne
javlja se u tipicnim oblicima, ne dolazi u kristalnome obliku. amorfan. Sin. 

---BEZOSJECAJANindolens, entis, (lat.), indolent (eng.), 1. id. bezbolan ( Sin. v.), 2. onaj koji nema
emocionalnoga reagira-nja u smislu bezosjecajnosti (v.).

---BEZOSJECAJNOSTindolentia, ae, f (lat.), indolence (eng.), ne posjedovanje normalnoga

emotivnoga reagiranja, emocionalna tupost, neosjetljivost, tromost, lijenost, nehat, nemar.
indolencija. Sin. 

---BEZRODNOSTsterilitas, atis, (lat.), sterility (eng.), osoba koja ne može imati potomstva, bilo da
nikada nije imala potomstva, bilo da je nekada ranije imala djecu, ali je sada u stanju kada to ne
može imati Sin. .

---BEZUBOSTurodena, anodontia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak svih zuba. Vrlo je
rijetka. anodoncija, agomfijaza. Sin. 

---BEZUHOSTanotia, ae, f (lat.), ind.(eng.), urodeni nedostatak vanjskoga uha. culavost. Sin. 

---BEZUSNOSTacheilia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak, obicno gornje usne Sin. .

---BEZVODANanhydricus-3 (lat.), anhydrous (eng.), bez vode ili bez dovoljno vode. anhidrican. Sin. 

---BEZVREMENA ŽENA(LAT.), (ENG.), žena sa amenorejom ( Sin. v.).

---BEŠ KAMEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cink sulfat.

---BEŠCUSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. anestezija.

---BEŠCUTANinsensibilis, e, anestheticus-3 (lat.), insensible, anesthetic (eng.), onaj koji ne osjeca

dodirne i bolne podražaje. anestetican. Sin. 

---BEŠCUTNOSTapathia, ae, f (lat.), apathy (eng.), nedostatak osjecaja, emocija, ravnodušnost, sin.
apatija Sin. .

---BEŠIKA AUTONOMNA(LAT.), autonomous bladder (eng.), tip neurogene bešike zbog lezije u cauda
aequina, conus medullaris, sakralnim korijenima ili nervus pelvicusu, a karakterizirana je gubitkom
osjecaja pune bešike, refleksnom aktivnošcu, nesposobnošcu da se zapocne burenje i
inkontiencijom. Može se praznit Sin. 

---BEŠIKAvesica, ae, cystis, is, f (lat.), bladder (eng.), mjehur, cista, vreca, u principu mjehurasti
organ, membranozna vreca, odnosno mjesto gdje se skuplja sekret ili eksudat, tvorevina sa
relativno tankim zidom, koja sadrži tecan materijal. Ako nije pobliže oznaceno misli se na mokracnu
bešiku. mjehur, cista, Sin. 

---BEŠIKA, ATONICNA NEUROGENA(LAT.), atonic neurogenic bladder (eng.), vida se kod destrukcije
senzornih niti izmedu mokracne bešike i kicmene moždine. Izostaje kontrola mokracne bešike,
gubitak osjecaja i potrebe za pražnje-njem, pa je dilatacija bešike jaka, a velika kolicina rezi-
dualne mokrace. tabeticna bešika, paraliticna bešika. Sin. 

---BEŠIKA, AUTOMATSKA(LAT.), automatic bladder (eng.), neurogena bešika nastala kompletnom

transekcijom kicmene moždine iznad njenih sakralnih segmenata, a karakterizirana je gubitkom
refleksa mokrenja, velikom kolicinom rezidualne bureži i spontanim, nevoljnim, naglim burenjem,
odnosno pražnjenjem bešike bez refleksna bešika. Sin. 

---BEŠIKA, IRITABILNA(LAT.), irritable bladder (eng.), stanje kod nervoznih žena, karakterizirano
cestim kontrakcijama, udruženim sa cestim pražnjenjima. Sin. 

---BEŠIKA, MOKRACNAvesica urinaria (lat.), bladder (eng.), neparni šuplji organ koji služi kao
receptakulum za burež koja u nju dolazi putem dva uretera, mokracnjaka, a izlazi jednom uretrom.
mokracni mjehur. Sin. 

---BEŠIKA, NEUROGENAvesica neurogenes (lat.), neurogenic bladder (eng.), svako stanje disfunkcije
mokracne bešike uzrokovano oštecenjem centralnoga ili perifernoga nervnoga sistema, gdje spada
automatska bešika, autonomna bešika, neurogena atonicna bešika. Sin. 

---BEŠIKA, ŽUCNAvesica fellea (lat.), gallbladder (eng.), kruškoliki, neparni organ na bazi jetre,
smješten izmedu desnoga i lobus kvadratusa, a služi kao receptakulum za žuc. Izvodni joj se kanal,
ductus cysticus, cystic duct, produžuje sa njenog vrata da bi se udružio sa ductus hepaticus u ductus
chledochus. žucni mjehur, holecista, žucna kesa, žucnjak. Sin. 

---BEŠLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. šupljikast.

---BIBAVICAfluctuatio, onis, f (lat.), fluctuation (eng.), kretnje u obliku talasa tecnosti u nekoj
zatvorenoj tjelesnoj šupljini poslije udarca o njen zid, talasanje, undulacija, sin. libanje,
fluktuacija 2. Sin. 

---BIBERPiper nigrum (lat.), pepper (eng.), biljka ciji plod, crni biber, black pepper, guljenjem
postaje bijeli biber, white pepper, cime bijeli postaje nešto blaži i profinjenijega ukusa.
Upotrebljava se u kulinarstvu, a farmakološki sadrži piperin, cijom zaslugom biber postaje
rubefacijens, dija Sin. v.

---BICflagellum, i, n (lat.), whip (eng.), duga, pokretna projekcija nalik na bic, koja izlazi iz
odajice, a služi kao lokomotorni aparat. Posjeduju ga spermatozoidi, bakterije, protozoe. kandžija.
Sin. 

---BICKIJAscalpellum, i n (lat.), scalpel (eng.), malehni hirurški nož sa ravnom drškom i obicno
sjecivom koje se može zamijeniti. skalpel. Sin. 

---BICVAfasciculus, i, m (lat.), fascicle (eng.), opci termin za malehni svežanj nervnih, mišicnih ili
tetivnih niti. snopic. Sin. 

---BIDŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. patuljak.

---BIFOKALANbifocalis, e (lat.), bifocal (eng.), 1. onaj koji ima dva žarišta, dva fokusa, 2 (o
naocalama) kombinirana sociva, gdje je manje, donje, smješteno ispod centra vecega, služi za
citanje, a vece je za udaljeniji vid Sin. .

---BIFOKALNE NAOCALE(LAT.), (ENG.), SIN. v. bifokalan 2.

---BIFURKACIJAbifurcatio, onis, f (lat.), bifurcation (eng.), rahle, racva, racvanje, grananje, podjela
u 2 ogranka, mjesto gdje ona nastaje, sin. raklja. Sin. 

---BIGEMINALANbigeminus-3 (lat.), bigeminal (eng.), ako se pojavljuje u paru, kao blizanac, dešava
se udvojeno (o pulsu) Sin. .

---BIGEMINIJAbigeminia, ae, f (lat.), bigeminy (eng.), situacija koja nastaje u parovima, narocito
dva otkucaja pulsa u brzome slijedu jedan iza drugoga Sin. .

---BIHEVIORISTA(LAT.), behaviorist (eng.), psiholog koji slijedi bihevioristicku školu. V. biheviorizam

Sin. .

---BIHEVIORIZAM(LAT.), behaviorism (eng.), psihološka škola J.B. Watsona koja ignorira

neprimjetljive mentalne porive, ideje i emocije, a bazira se na akcijama pojedinaca koje mogu biti
predmet direktne opservacije. Popularna narocito u SAD Sin. .

---BIJAS(LAT.), bias (eng.), 1. sistematska grješka u procesu mjere-nja, 2. razlika izmedu ocekivane
vrijednosti posmatraca i stvarne parametarske vrijednosti koja se dobije Sin. .

---BIJEGfuga, ae, f (lat.), id.(eng.), potreba neke osobe da se nekuda uputi bez jasnoga i
odredenoga cilja. To je neocekivana, nerazumna i, u vecini slucajeva, akcija ogranicenoga trajanja.
Bijeg prati parcijalna ili totalna amnezija nakon koje ponašanje izleda potpuno normalno. fuga.
Sin. 

---BIJELalbicans, antis, albus-3 (lat.), white (eng.), onaj koji reflektira sve zrake spektra, obratno
od crn. zerdast. Sin. 

---BIJELA MASA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijela mozgovnica.

---BIJELA MOZGOVNICAsubstantia alba cerebri (lat.), white matter (eng.), bijelo nervno tkivo koje
se sastoji od konduktivnoga aparata mozga i kicmene moždine, a cine ga mijelinizirane nervne niti.
bijela masa. Sin. 

---BIJELA PERDAcataracta, ae f (lat.), cataracta (eng.), djelomican ili kompletan opacitet na socivu
jednoga ili oba oka, što kvari vid i dovodi do sljepila. ocinja perda, bijela, katarakta, biona 2. Sin. 

---BIJELA TREPONEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. treponema.

---BIJELA1. staphyloma, atis, n (lat.), id,(eng.), protruzija kornee ili sklere, oivicena sa uvealnim
tkivom, obicno uslijed inflamacije. Nalici na zrno grožda. stafiloma, 2. Sin. v. bijela perda.

---BIJELI CVIJETfluor albus, leukorrhoea, ae, f (lat.), whitish discharge (eng.), bjelicasti iscjedak iz
vagine i uterusa kod žena. Sin. 

---BIJELI KEDARThuja occidentalis (lat.), white cedar (eng.), drvo koje spada u rod Thuja koje je
jako otrovno. Od njega su se koristili svježi vrhovi kao dijuretik, antipiretik, sudorifik i emenagog
Sin. .

---BIJELJENJE ZUBA(LAT.), coronal bleaching (eng.), upotreba hemijskih sredstava za uklanjanje

bojenja sa dentina zubne krune avitalnih zuba ili onih koji su obojeni egzogenim pigmentom Sin. .

---BIJELKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, bijela.

---BIJELO KRVNO ZRNOleucocytus, i m (lat.), leucocyte (eng.), zreli oblici bijele krvne vriježe koji
se nalaze u perifernoj krvi: neurofilni, eozinofilni i bazofilni leukociti, limfociti i rijetko, monociti.
leukocit. Sin. 

---BIJESfuriae, arum, f (lat.), fury, rage (eng.), pomama, specificno ponašanje karakterizirano
velikom jarošcu, ljutnjom koja osobu tjera na nekontrolirane postupke Sin. .

---BIJESANrabidus-3, furiosus-3 (lat.), raged, rabid (eng.), 1. osoba zahvacena bjesnilom, rabies, 2.
osoba koja pokazuje znake velike jarosti, ljutnje, koja je tjera na nekontrolirane postupke Sin. .

---BIKONKAVANbiconcavus-3 (lat.), biconcave (eng.), onaj koji je obostrano, sa suprotnih strana,

udubljen, ulegnut. Sin. 

---BIKONVEKSANbiconvexus-3 (lat.), biconvex (eng.), onaj koji ima dvije izbocene površine na
suprotnim stranama. Sin. 

---BIKUSPIDALANbicuspidalis, e (lat.), bicuspid, bicuspidal (eng.), 1. (o zubu) koji ima dva korijena,
dva šiljka, dvije kvržice, 2. (o zalisku srca), koji ima dva lista, dva jezicka, dva jedra. Sin. 

---BILATERALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obostran.

---BILHARZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šistostoma.

---BILHARZIOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šistosomijaza.

---BILIGENEZAbiligenesis, is, f (lat.), id.(eng.), nastanak, stvaranje i produkcija žuci. Sin. 

---BILIJARANbiliaris, e (lat.), biliary (eng.), pripada žuci, žucnim vodovima ili žucnoj bešici. žucni.
Sin. 

---BILIJARNI TRAKTtractus biliaris (lat.), biliary tract (eng.), sistem organa zadužen za provodenje i
magaziniranje žuci: intra i ekstrahepaticni žucni vodovi (ductus hepatici, ductus cysticus, ductus
choledochus) i žucna bešika Sin. .

---BILIRUBIN(LAT.), id.(eng.), žucni pigment nastao iz biliverdina daljom degradacijom hema iz

hemoglobina Sin. .
---BILIRUBINEMIJAbilirubinaemia, ae, f (lat.), bilurubinemia (eng.), prisustvo bilirubina u krvi,
obicno u vecoj kolicini. Sin. 

---BILIRUBINURIJAbilirubinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo bilirubina u bureži. Sin. 

---BILIVERDIN(LAT.), id.(eng.), zeleni pigment, C33H34O6N4, koji nastaje katabolizmom

hemoglobina kao pocetni pigment i prelazi u bilirubin Sin. .

---BILJE, VELIKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. kurjaca.

---BILJEGstigma, atis, n, sigillum, i, n (lat.), stigma, seal, mark (eng.), 1. svaki psihicki i fizicki znak
ili posebnost koja vodi identifikaciji individue ili dijagnozi nekoga stanja, 2. purpuralne ili
hemoragicne lezije na stopalima i šakama koje nalice raspinjanju na krst u kršcanskoj tradiciji, 3.
mjesto ulaska elektricne s žig. Sin. 

---BILJKA, LJEKOVITAherba medicinalis (lat.), medicinal herb (eng.), biljka koja sadrži sastojke koji
djeluju u smislu lijecenja, sprjecavanja i ublažavanja bolesti ili njenih simptoma. Sin. 

---BILJNA OSNOVA(LAT.), alkaloid (eng.), velika grupa azotnih spojeva, farmakološki aktivnih
supstancija, nadenih u biljkama. Taj se termin proširuje i na sintetske supstancije primarno nadene
u biljkama (kofein, morfin i sl.). alkaloid, paluž, palužina. Sin. 

---BILJOŽDERphytophagus, i, m (lat.), herbivore (eng.), onaj koji se hrani biljnom hranom. fitofag,
herbivor. Sin. 

---BILJUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kristal.

---BILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. damar.

---BILOKULARANbilocularis, e (lat.), bilocular (eng.), onaj koji ima dva dijela, dva prostora, dvije
odaje, nalazi se na dva mjesta Sin. .

---BIMAKSILARANbimaxillaris, e (lat.), bimaxillary (eng.), onaj koji pripada ili zahvata obje vilice,
cehneta Sin. .

---BIMANUALANbimanualis, e (lat.), bimanual (eng.), ono što se radi, izvodi sa dvije ruke (npr.
bimanualan pregled) Sin. .

---BINAURALANbinauralis, e (lat.), binaural (eng.), onaj koji pripada obim ušima. Sin. 

---BINOKULARANbinocularis, e (lat.), binocular (eng.), (vid.) sa oba oka, (mikroskop) sa dva okulara,
onaj kojim se može posmatrati sa oba oka Sin. .

---BINUKLEACIJAbinucleatio, onis, f (lat.), binucleation (eng.), nastanak dva jezgra u jednoj odajici
za vrijeme njihove diobe, dok još nije nastala dioba citoplazme Sin. .

---BINUKLEARANbinuclearis, e (lat.), binuclear (eng.), onaj koji ima 2 jezgra Sin. .

---BIOAKTIVANbioactivus-3 (lat.), bioactive (eng.), onaj koji ima efekt na živo tkivo ili izaziva
njegovu reakciju Sin. .

---BIOAMINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. amini, biogeni.

---BIOCENOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. životna zajednica.

---BIOELEKTRICITET(LAT.), bioelectricity (eng.), elektricni fenomeni, napon koji je pojavljuje na

živim tkivima, najprije na nervnome i mišicnome. To je struja koja se generira na odajickoj
membrani pomocu akcionih potencijala i služi depolarizaciji membrane u blizini, cime se omogucava
ponavljanje pote akciona struja, bioelektricna struja. Sin. 

---BIOELEKTRICNA STRUJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bioelektricitet.

---BIOFAGIJAbiophagismus, i, m (lat.), biophagism (eng.), konzumacija i apsorpcija žive materije

Sin. .

---BIOFIZIKAbiophysica, ae, f (lat.), biophysics (eng.), aplikacija metoda i teorija fizike u rješavanju
bioloških problema Sin. .

---BIOGEOGRAFIJAbiogeographia, ae, f (lat.), biogeography (eng.), naucno ispitivanje geografske

distribucije živih organizama Sin. .

---BIOHEMIJA(LAT.), biochemistry (eng.), nauka koja proucava hemiju životnih procesa organizma,
fiziološka hemija Sin. .

---BIOKAsclera, ae, f (lat.), id.(eng.), tvrda, bijela, vanjska ovojnica oka koja prekriva stražnjih pet
šestina površine, a naprijed se nastavlja na rožnjacu. bionjaca. Sin. 

---BIOLIZAbiolysis, is, f (lat.), id.(eng.), hemijska dekompozicija organske materije akcijom živih
organizama Sin. .

---BIOLOG(LAT.), biologist (eng.), educirana osoba koja se bavi biologijom kao zanimanjem i
naucnim interesom Sin. .

---BIOLOGIJAbiologia, ae, f (lat.), biology (eng.), nauka o životu uopce, nauka koja se bavi
fenomenom života i živih organizma. Sin. 

---BIOLOGIJA, MOLEKULARNAbiologia molecularis (lat.), molecular biology (eng.), nauka koja se bavi
molekular-nim strukturama i dogadajima na nivou odajice, što leži u osnovi bioloških procesa,
ukljucujuci i odnose medu ge-nima. Sin. 
---BIOLUMINISCENCIJA(LAT.), bioluminiscence (eng.), luminiscencija zbog hemijskih reakcija živih
organizama, narocito emisija svjetla kao posljedica oksidacije toplinski stabilnoga supstrata
(luciferin) u prisustvu toplinski senzitivnoga enzima (luciferaza). Sin. 

---BIOMASAbiomassa, ae, f (lat.), biomass (eng.), ukupno biljno i životinjsko tkivo živih organizama
odredene regije, posmatrano zajedno Sin. .

---BIOMEMBRANAbiomembrana, ae, f (lat.), biomembrane (eng.), bilo koja opna, cahura živoga
organizma, narocito ona koja se ponaša kao polupropusna opna Sin. .

---BIOMETRIJAbiometria, ae, f (lat.), biometry (eng.), 1. aplikacija statistickih metoda u biologiji,

medicini i poljoprivredi. biostatistika, 2. racunanje dužine života kod životnoga osiguranja. Sin. 

---BIONA1. coloboma, atis, n (lat.), id.(eng.), urodeno odsustvo ili defekt nekoga ocnoga tkiva, što
može biti u rasponu od malehne jamice na optickome disku do velikih defekata irisa, 2. Sin. v.
katarakta ili bijela perda.

---BIONJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bioka

---BIOPSIJAbiopsia, ae, f (lat.), biopsy (eng.), vadenje i ispitivanje, obicno jako malehnog komadica
tkiva iz živoga ili mrtvoga organizma, raznim tehnikama, a u cilju postavljanja tacne dijagnoze.
Sin. 

---BIOPSIJA, ASPIRACIONAbiopsia aspirationis (lat.), aspiration biopsy (eng.), biopsija kod koje se
tkivni uzorak za ispitivanje dobije aspiracijom. Sin. 

---BIOPSIJA, ENDOSKOPSKAbiopsia endoscopica (lat.), endoscopic biopsy (eng.), biopsija kod koje se
tkivni uzorak dobije endoskopskim pregledom, ako se dijagnoza ne može kompletirati samom
endoskopijom. Sin. 

---BIOSINTEZAbiosynthesis, is, f (lat.), id.(eng.), izgradnja hemijskih spojeva u fiziološkim procesima

živih organizama Sin. .

---BIOSTATISTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. biometrija 1.

---BIOTIN(LAT.), id.(eng.), vitamin H, koenzim R. CH2.CH.NH.CO. NH.CH.(CH3)4 COOH, dio

vitaminske B grupe. Široko rasprostranjen. Ishranom svježim jajima nastaje deficijencija biotina, jer
se veže za avidin ( Sin. v.). Hraneci jedinke sa nekuhanim jajima zbog avidina nastaje paraliza
stražnjih noga, dermatitis, celavost itd.

---BIOTOKSIKOLOGIJAbiotoxicologia, ae, f (lat.), biotoxicology (eng.), nauka o otrovima koje

proizvode živi organizmi, njhovome djelovanju, otkrivanju i lijecenju stanja nasta-lih njihovim
djejstvom Sin. .

---BIOTOKSINbiotoxinum, i, n (lat.), (eng.), biotoxin (eng. ), bilo koja otrovna supstancija koja se
proizvodi od živoga organizma Sin. .

---BIPARIJETALANbiparietalis, e, (lat.), biparietal (eng.), onaj koji pripada objema tjemenim

kostima, objema tjemenim kvrgama Sin. .

---BIPARTITANbipartitus-3 (lat.), bipartite (eng.), onaj koji ima dva dijela, dva odjeljka, dvostruk.
Sin. 

---BIR-ILADŽ(LAT.), (ENG.), jedini lijek, Sin. v. lijek.

---BISEKSUALANbisexualis, e (lat.), bisexual (eng.), osoba koja upražnjava ili pokazuje

biseksualnost. Sin. 

---BISEKSUALNOSTbisexualitas, atis, f (lat.), bisexsuality (eng.), 1. pravi hermafroditizam, stanje u

kojem indviduum ima gonade oba spola, 2. osoba koja ima fenotipske osobine i manire ponašanja
oba spola, 3. želja za seksualnim kontaktom sa oba spola, 4. prisustvo psiholoških osobina oba spola
na istoj individui. Sin. 

---BISINOZAbyssinosis, is, f (lat.), id.(eng.), plucna bolest koja nastaje kod radnika sa pamukom
zbog udihanja tekstilne prašine. Karakterizirana je akutnom i hronicnom fazom. U akutnoj fazi se
javlja sipnja poslije povratka na posao nakon kratkoga odsustva, a hronicni oblik daje stalnu sipnju
Sin. .

---BISTARclarus-3 (lat.), clare (eng.), 1. jasan, providan, bez zamucenja, bez raspršenih cestica koji
ga cine mutnim, 2. pren. (o mentalnoj sposobnosti), pametan, uman, brzoreagujuci, onaj koji lahko
shvaca. jasan. Sin. 

---BISTRENJEdecantatio, onis, f (lat.), decantation (eng.), odlijevanje bistroga dijela tecnosti

poslije taloženja od sedimenta, sin. dekantacija. Sin. 

---BISTRINAluciditas, atis, f (lat.), lucidity (eng.), kvalitet ili stanje da se ima bistra glava, spremna
na brzu reakciju, brzo razmišljanje i pronalaženje pametnoga rješenja. lucidnost. Sin. 

---BITEMPORALANbitemporalis, e (lat.), bitemporal (eng.), onaj koji pripada objema sljepoocnim

kostima, koji se nalazi na oba slijepa oka Sin. .

---BITUNIKABetonica officinalis (lat.), wood betony (eng.), biljka ciji se korijen ranije upotrebljavao
kao adstringens, aromatik, emetik i katartik Sin. .

---BIVENTRIKULARANbiventricularis, e (lat.), biventricular (eng.), onaj koji pripada ili zahvaca obje
komore srca. Sin. 

---BIZMUTbismuthum, i, n (lat.), bismuth (eng.), srebreno bijeli metal, atomski broj 83, atomske
težine 208,980, simbol Bi. Soli su se upotrebljavale kod isindicnih bolesti želuca i crijeva, te za
lijecenje frenjka. Poslije uvodenja antibiotika upotreba je znatno reducirana. Sin. 
---BJELANCEalbumen, inis, n (lat.), egg white (eng.), bijelo prozirni dio jajeta, koji sadrži
bjelancevine, ali ne sadrži zametak. Sin. 

---BJELANCEVINAalbumen, inis, u, proteinum, i, n (lat.), protein (eng.), bilo koja grupa kompleksnih
organskih spojeva, koji sadrže C,H,N i cesto S. Široko su rasprostranjeni kod biljki i životinja kao
gradivni elementi, a uvijek prisutni elemenat je N. Bjelancevine su glavni sastojni elementi
protoplazme i jezgre svih odajica protein. Sin. 

---BJELANCEVINASTproteinicus-3 (lat.), proteinic(eng.), .), onaj koji je napravljen od bjelancevina

ili pripada bjelance-vinama. Sin. 

---BJELICA, CHLOROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), hipohromna anemija mladih djevojaka, narocito
prisutna u 19. vijeku, danas uglavnom nepoznata. hloroza. Sin. 

---BJELICASTalbidus-3 (lat.), whitish (eng.), karakteristika strukture koja nije sasvim, sade bijela,
nego je svjetlija od okoline, više nego što je normalno Sin. .

---BJELILO, ŽIVINOHydrargyrum bicholatum corrosivum (lat.), mercury bichloride (eng.), HgCl,

kristali ili bijeli prah. Težak otrov. Nekad se upotrebljavao za lijecenje frenjka ili za bijeljenje lica
(cersa). siridžik. Sin. 

---BJELINA1.vitiligo, inis, f (lat.), (eng.), id., pigmentna anoma-lija, obicno progresivna, koja se
manifestira bezpigmentnim dijelima kože, a koje su bijele u odnosu na drugu kožu. Okružene su
hiperpigmentnim rubovima. Za razvoj je potrebna dominantno nasljedna predispozicija, 2. lunula,
ae (lat.), Sin. .

---BJELOKAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. gips.

---BJELOTOKfluor albus (lat.), leukorrhea (eng.), bjelicasti, tecni, gusti iscjedak iz vagine i šupljine
materice. bijeli cvijet. Sin. 

---BJESNILOrabies, ei, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest centralnoga nervnoga sistema,
koja zahvaca gotovo sve sisare, pa i covjeka, a uzrokovana je rabdovirusom i obicno diseminirana
kontaktom sa pljuvackom obo-ljelih. Zato je ujed macke, psa, vuka, vjeverice i lisice opasan za
razvoj pomama, mama, hidrofobija, steklina, hudobica. Sin. 

---BJEŽANJEfuga, ae, f (lat.), fugue (eng.), nagli odlazak iz sredine u kojoj se živi kao posljedica
patološkoga poremeceja ili reakcije na narušenu i socijalnu sredinu, sin. fuga, bijeg Sin. .

---BLAGmitis, e, blandus-3 (lat.), mild (eng.), (o bolesti), situacija kad je bolest lahka, slabo
izražena, bez teških simptoma i komplikacija, prolazi brzo, (o karakteru) ugodan, miran, bez
žestokih reakcija Sin. .

---BLANDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cviljak 1.

---BLANDAVpapulosus-3 (lat.), papular (eng.), onaj koji se sastoji od blandi, papula, ili je njima
karakteriziran Sin. .
---BLAST, POVREDA(LAT.), blast injury (eng.), povreda zbog udarca zracnoga vala visokoga pritiska
nastalog eksplozijom u obliku kontuzije pluca i akutne kompresije grudnoga koša (zracni blast, air
blast), ili zbog udara vodenoga vala uslijed jake podvodne eksplozije u obliku krvarenja i perforacije
š Sin. .

---BLAST, SOLIDNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blast povreda.

---BLAST, VODNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blast povreda.

---BLAST, ZRACNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blast povreda.

---BLASTOCELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. blastula.

---BLASTOCITblastocytus, i, n (lat.), blastocyte (eng.), embrionska odajica koja se još nije

diferencirala Sin. .

---BLASTODERM(LAT.), (ENG.), SIN. v. blastula.

---BLASTOMAblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor sastavljen od embrionalnih odajica onda kada
se još nisu, ili se tek pocinju, diferencirati Sin. .

---BLASTOMIKOZAblastomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. infestacija organizma glijivicom

Blastomyces, 2. opci termin za infestaciju gljivicama koje nalice na gljivice kvasca, maje Sin. .

---BLASTOPORAblastoporus, i, m (lat.), blastopore (eng.), otvor na primarnome crijevu embriona u

stanju gastrule Sin. .

---BLASTULAblastula, ae, f (lat.), (eng.), id., stepen razvoja ploda. Mjehurasta struktura koja sadrži
jedan sloj odajica (blastoderm, supka) koji okružuje kavitet napunjen tecnošcu (blastocela). Stadij
mješcica. Sin. 

---BLASTULACIJAblastulatio, onis, f (lat.), blastulation (eng.), stadij razvoja ploda. Prelazak iz

morule u blastulu, formiranjem centralne šupljine (blastocela). Sin. 

---BLATO, LJEKOVITOpeloidum, i, n, lutum, i, n (lat.), peloid (eng.), blato koje se koristi za

terapeutske svrhe u obliku lijepljenja po citavome tijelu, odnosno po dijelu tijela. Mineralnoga je
porijekla, sa ljekovitim svojstvima. Sin. 

---BLAŽILAremedia demulcentia (lat.), demulcents (eng.), 1. sredstva koja ublažuju reakciju na

isindicnoj ili abradiranoj površini, 2. smirujuca sluzava ili zejtinjava sredstva za lokalnu aplikaciju.
lenitivi. Sin. 

---BLEFAREKTOMIJAblepharectomia, ae, f (lat.), blepharectomy (eng.), hirurška ekscizija neke lezije

ocnih kapaka Sin. .
---BLEFARIZAMblepharismus, i, m (lat.), blepharism (eng.), spazam ocnih kapaka koji se manifestira
treptanjima Sin. .

---BLEFAROADENITISblepharoadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija Maibomovih žlijezdi u ocnim

kapcima Sin. .

---BLEFAROADENOMAblepharoadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), adenoma ocnih kapaka, tacnije

žlijezdi u njima Sin. .

---BLEFAROKLONUSblepharoclonus, i, m (lat.), id.(eng.), klonicni grc orbikularnoga mišica oka koji

se javlja kao ucestalije treptanje Sin. .

---BLEFAROKONJUNKTIVITISblepharoconjunctivitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija ocnih kapaka i

vežnjace oka. Sin. 

---BLEFARORAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarzorafija.

---BLEFAROSPAZAMblepharospasmus, i, m (lat.), blepharospasm (eng.), tonicki spazam m.

orbicularis oculi što proizvodi manje ili više potpuno zatvaranje rimae oculi Sin. .

---BLEFAROTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarzotomija.

---BLENHyosciamus niger (lat.), hyosciamus (eng.), ljekovita i otrovna zeljasta biljka sa cahurama
ploda. List, folium Hyosciami i sjeme, semen Hyosciami, sadrže antiholinergicne alkaloide,
hioscimin, scopolamin, koji se upotrebljavaju kao sedativi i spazmolitici. Sin. 

---BLENDA(LAT.), shutter (eng.), zastor, perda, dijafragma sa otvorom koji se po želji širi i sužava. S
njom se regulira širina snopa svjetlosnih ili rendgenskih zraka. Sin. 

---BLENORAGIJAblenorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. svako obilno izlucivanje sluzi, sin. glenotok,
blenoreja, 2. ranije ime za bensaukluk, balavku, gonoreju. Sin. 

---BLENOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glenotok i blenoragija.

---BLIHANJEdiarrhoea, ae, f (lat.), diarrhea (eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta

konzistencija stolice. Ovaj termin najviše odgovara cestim vodenastim stolicama. krupa, proljev,
driskavica, ishod, dijareja. Sin. 

---BLIJEDpallidus-3 (lat.), pale (eng.), beskrvan, osnovne boje (lice, organ), kad je izgubljena krv, a
time i njena boja, koja daje doprinos osnovnoj boji organa ili tkiva i daje mu crvenkast, odnosto
ružicast, zdrav izgled. Sin. 

---BLIJEDA TREPONEMATreponema pallidum (lat.), pallid treponema (eng.), uzrocnik veneralnoga,

neveneralnoga i kongenitalnoga oblika frenjka kod ljudi Sin. .
---BLISTAVrutilans, antis (lat.), shining (eng.), kvalitet neke strukture da svoju glatkocom odbija
svjetlo i izgleda kao da bliješti, blista (npr. blistave oci) Sin. .

---BLIZANAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizne.

---BLIZANCADgemelli, orum, m (lat.), twins (eng.), djeca rodena iz jedne trudnoce i razvijena iz
jednog ili dva jajeta, ali oplodena u isto vrijeme. dvojci, bliznad. Sin. 

---BLIZANCAD(LAT.), dvojajna, dizygotic twins (eng.), obicno dvoje, ali i više, djece koja se
razvijaju iz dva odvojena jaja, oplodena u isto vrijeme. Medusobno su razliciti i raznoga spola.
bliznad dvojajna. Sin. 

---BLIZANCAD(LAT.), jednojajna, monozygotic twins (eng.), obicno dva, ali i više, djece koja se
razvijaju iz jednoga oplodenoga jajeta. Zato su medusobno jako slicni i istoga spola. bliznad
jednojajna. Sin. 

---BLIZANCAD, SIJAMSKA(LAT.), conjoined twins, siamese twins (eng.), jednojajna blizancad,

medusobno spojena. Razmjere spajanja su razlicite, od dvije razvijene individue spojene površnom
konekcijom razlicite velicine, do situacije u kojoj je jedan malehni dio tijela dupliciran ili se radi o
malehnoj nekompletno razvijenoj bliznad sijamska. Sin. 

---BLIZANKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizne.

---BLIZINAproximitas, atis, f (lat.), proximity (eng.), kaže se o organu, strukturi, tkivu, odajici, ako
su smješteni neposredno uz drugu strukturu. Termin znaci i blizinu po krvi, srodstvo, proximity of
blood relationship, blizina srodstva, proximity of relationship. Sin. 

---BLIZNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizne.

---BLIZNADgemelli, orum, m (lat.), twins (eng.), dva potomka rodena u istome porodu, razvijena iz
jednoga (jednojajna bliznad) ili dva jajeta (dvojajna bliznad). blizancad. Sin. 

---BLIZNEgemellus, i, m (lat.), twin brother, twin sister (eng.), jedno od djece rodenih kao
jednojajna ili dvojajna blizancad. Muško je blizne, blizanac, žensko blizna, blizanka, bliznad za
oboje Sin. .

---BLIŠTEVINAphotopsia, ae, f (lat.), photopsy (eng.), osjecaj svjetla i blijeska zbog retinalne
iritacije Sin. .

---BLJEDILOpallor, oris, m (lat.), paleness (eng.), pojava da je lice jako blijedo, izgubilo svoju
karakteristicnu ružicastu boju, koja nastaje dobrom krvnom prožetošcu Sin. .

---BLJUKeruptio, onis, f (lat.), outbreak (eng.), 1. izbijanje, pojavljivanje, nagla erupcija, 2.

vidljive eflorescencije po koži zbog bolesti, narocito kod osipnih bolesti i kad su nastale naglo.
egzantem. Sin. 
---BLJUVANJEvomitus, us, m, emesis, is, f (lat.), vomiting (eng.), snažna ekspulzija sadržaja želuca
kroz usta i nos napolje. povracanje. Sin. 

---BLJUVANJE, CEREBRALNOvomitus cerebralis (lat.), cerebral vomiting (eng.), spontano bljuvanje

bez stuživanja, gadenja. Sin. 

---BLJUVANJE, FEKALNOvomitus fecalis, miserere (lat.), stercoraceous vomiting (eng.), bljuvanje

fekalnoga sadržaja što se može vidjeti kod terminalnih stanja crijevne opstrukcije. Sin. 

---BLJUVANJE, PERIODICNOvomitus recurrentis (lat.), cyclic vomiting (eng.), bljuvanje koje nastaje
u intervalima, narocito kod djece. Sin.

---BLJUVATIvomire (lat.), vomit (eng.), izbacivati sadržaj želuca napolje kroz usta. povracati, rigati.
Sin. 

---BLOKobstructio, onis, f (lat.), block (eng.), 1. opstrukcija, zacepljenje, prekid prenosa, protoka
ili provodenja, prestanak sinteze, 2. regionalna anestezija prekidom provodenja impulsa bola kroz
nervno vlakno Sin. .

---BLOK, ATRIOVENTRIKULARNI(LAT.), atrioventricular block (eng.), oblik poremecaja prostiranja

impulsa kroz srcani mišic koji nastaje bilo kojim uzrokom remecenja provodljivosti kroz provodni
sistem (nodus sinus atrialis, Hissov snop, njegove grane). Stanje može biti permanentno ili
paroksizmalno Sin. .

---BLOK, SRCANI(LAT.), hearth block (eng.), poremecaj provodljivosti impulsa ekscitacije kroz srcani
mišic. Najviše se odnosi na atrioventrikularni blok. Sin. 

---BLOKADAobstructio, onis, f (lat.), blocade (eng.), 1. veza-nje receptora da bi se sprijecio efekt

hormona ili neurotransmitera na odajicku opnu, 2. (u histohemiji), hemij-ska reakcija koja
modificira neke hemijske grupe, blokira bojenje tkiva, 3. Sin. v. blok 1 i 2.

---BLOKER(LAT.), blocker (eng.), sredstvo koje prekida djejstvo, opstruira prolaz, zauzima
receptore i cini ih nesposobnim. Sin. 

---BLOKER, ALFA(LAT.), alpha blocker (eng.), lijek, sredstvo koje inducira blokadu alfa
adrenergicnih receptora Sin. .

---BLOKER, BETA(LAT.), beta blocker (eng.), lijek koji inducira blokadu beta 1 i beta adrenergicnih
receptora Sin. .

---BLONJAamnion, ii, n (lat.), amnion (eng.), tanka, ali cvrsta, opna koja obavija plod i sadržava
osim ploda i amnionsku tecnost. Ekstraembrionalna je i granici prema vani sa horionom. amnion,
ovoj. Sin. 

---BLUDNA POGAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis.

---BLUTAmucus, i, m (lat.), slime (eng.), ekstrakt sluzavica sastavljen od sekreta njhovih žlijezdi,
pomiješan sa neorganskim solima, deskvamiranim odajicama i leukocitima, sin. bale, glen, sluz
Sin. .

---BLUTANmucosus-3 (lat.), mucous (eng.), onaj koji pripada bluti, prekriven ili ispunjen blutom,
proizilazi iz blute ( Sin. v.).

---BOBICAcysticercus cellulosae (lat.), cysticercus (eng.), larvarna forma pljosnatih gujavica koje se
sastoje od jednoga zacahurenoga skoleksa u mjehurastoj cisti. cisticerk. Sin. 

---BOBICAVcysticercosus-3 (lat.), cysticercous (eng.), tkivo prožeto bobicama, cisticerkima, sin.

gromuljica Sin. v.

---BOBICEpapulae, arum, f (lat.), papule (eng.), malehne, ogranicene, površne elevacije kože. Sin. 

---BOBUKbulla, ae, f, pomphus, i n (lat.), blister, wheal (eng.), 1. mjehuric, veca vezikula,
mjehuric, veci od 5 mm u promjeru, a sadrži serozni i seropurulentni sadržaj, 2. svaka anatomska
struktura u obliku mjehurica. bula, gucica, plik. Sin. 

---BOCAlagena, ae, f (lat.), bottle (eng.), kontejner za lijekove, napravljen od stakla ili plastike.
Koristi se i u laboratoriji za razne svrhe, od uskladištenja reagensa do pravljenja pripravaka. Cesto
pod nazivom bocica. Razlika je u velicini. šiša. Sin. 

---BOCICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. boca.

---BOCNIlateralis, e (lat.), lateral (eng.), 1. struktura koja je postavljena dalje od medijalne linije
ili medijalne ravni tijela, 2. ono što pripada strani tijela, organa ili strukture. lateralan. Sin. 

---BODAC(LAT.), (ENG.), id. sa sandžija ( Sin. v.).

---BODLJAspina, ae, f (lat.), spine, thorn (eng.), produžetak u obliku trna, projekcija kosti, sin.
draca, trn. Sin. 

---BODLJASTspinatus-3 (lat.), spinate (eng.), onaj koji ima bodlje, trnje, upravljen u obliku trna Sin.
.

---BODLJINAvulnus punctum (lat.), puncture wound (eng.), rana nanesena zašiljenim orudem.
Karakteriše je malehni ulazni otvor i dugi, uski kanal koji se na njega nastavlja. Jako je podložna
infekciji. ubodna rana. Sin. 

---BODOVANJE(LAT.), score (eng.), mjerenje, obicno iskazano broj-cano brojem bodova, a što se
bazira na prisustvu odredenih kvaliteta od koji svaki, ako je prisutan, dobija odreden broj bodova
(npr. Apgar score, numericka prezentacija stanja novorodenceta) Sin. .
---BOGAVICAarhritis urica (lat.), gout (eng.), razvijena bogavica je manifesirana razlicitim
kombinacijama hiperurikemije, rekuretnim akutnim epizodama isindicnoga artritisa, stvaranjem
depozita kristala uricne kiseline oko zgloba (tophi urici) i urolitijazom. dna, giht, ulozi. Sin. 

---BOGAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. gutnjak i ždrijelo.

---BOGINJEvariola, ae, f (lat.), smallpox (eng.), akutna, jako zarazna bolest, cesto smrtna,
uzrokovana ortopox virusom, a karakterizirana bifazicnom vatrom i progresivnim kožnim
erupcijama. Sin. 

---BOGINJE, CRNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepomenuše.

---BOGINJE, KONJSKE(LAT.), variola equina (lat.) equine smallpox (eng.), blaga forma infekcije pox
virusom koja zahvaca konje, a karakterizirana je pustuloznom erupcijom kože, a nekada i sluzavice.
Sin. 

---BOGINJE, KRAVLJEvaccinia, ae, f, vaccina, ae, f (lat.), cowpox (eng.), blaga ogranicena,
eruptivna bolest na vimenu krava koje se muzu, uzrokovana pox virusom, a sa mogucnošcu infekcije
ruka žena koje muzu krave. Inokulacija kravljim boginjama daje imunitet protiv boginja, sin.
ospice. Sin. 

---BOGINJE, OVCIJEvariola ovina, ovinia, ae, f (lat.), sheep-pox, ovine smallpox (eng.), jako
infektivna, cesto fatalna bolest ovaca, uzrokovana pox virusom, karakterizirana visokom
temperaturom i kožnim erupcijama na dijelovima kože sa kratkom vunom. Sin. 

---BOGINJE, SITNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuskavice.

---BOJAcolor, ris, m, tinca, orum, pl. n (lat.), color, dye, stain (eng.), 1. vrijednost neke površine ili
supstancije da apsorbira jedne svjetlosne zrake, a da reflektira druge, u rasponu talasne duljine
370-760 mikrona i da adekvatno ekscitira retinalne receptore. 2. senzorna impresija jedne od
duginih nijansi, a javlja se sti Sin. .

---BOJA, PRIJETECA(LAT.), warning coloration (eng.), briljantna, živa, upadljiva boja otrovne ili
opasne životinje kao upozore-nje napadacima. Sin. 

---BOJA, ZAŠTITNAcoloratio protectiva (lat.), protective coloration (eng.), boja pojedinih

životinjskih vrsta koja se uklapa u okolinu, što cini tako obojenu vrstu manje primjetljivom. Sin. 

---BOJALI(LAT.), (ENG.), SIN. v. obojen.

---BOJENJEcoloratio, onis f, tinctio, onis, f (lat.), staining, coloration (eng.), 1. stanje kada
materija, živa ili neživa, primi boju, kolicinu boje. Primanje boje od strane tkiva ili odajica u cilju
njihovoga lakšega posmatranja ili izucavanja, 2. kvantitet boje na histološkome preparatu
(npr.dobro bojenje) Sin. .

---BOJNI OTROV(LAT.), war gas (eng.), hemijsko sredstvo koje se upotrebljava kao oružje u ratu sa
ciljem uništenja ljudstva, stoke, trovanja prostorija i vode. Bojni otrovi se dijele na zagušljivce
(npr. fozgen), plikavce (lewisit), suzavce (hloracetofenol), kihavce (adamsit), te nervno paral Sin. .

---BOK(LAT.), (ENG.), bokluk, Sin. v. stolica.

---BOKS(LAT.), hospital box (eng.), prostor u bolesnickoj sobi ogranicen lahkim pregradama za
izolaciju teškoga ili zaraznoga bolesnika, te djece. Sin. 

---BOKVICA, MUŠKAPlantago lanceolata (lat.), plantain (eng.), trava od cijega se lišca pravi caj
protiv kašlja. Sin. 

---BOKVICA, ŽENSKAPlantago major (lat.), great plantain (eng.), trava od koje se koristi list za
obloge rana. Djejstvo je naucno dokazano, ali je saznanje o djejstvu rašireno u bosanskoj narodnoj
medicini vijekovima Sin. .

---bol gladidolor famelicus (lat.), hunger pain (eng.), bol koji dolazi istovremeno sa osjecajem gladi,
osjecajem potrebe za hranom, obicno je znak bolesti želuca. Sin. 

---BOLdolor, oris, m (lat.), pain (eng.), više ili manje lokalizirana neugodna i teška senzacija koja je
rezultat podražaja slobodnih nervnih završetaka. Iako neugodan, ustvari je odbrambeni mehanizam
koji alarmira kad god nešto nije u redu. Sin. 

---BOL, CENTRALNIdolor centralis (lat.), central pain (eng.), bol uslijed lezije u centralnom nervnom
sistemu. Sin. 

---bol, fantomskiphantasma dolorosa (lat.), phantom pain (eng.), bol koji se cuti u nepostojecem
dijelu tijela, u amputiranome ekstremitetu. Sin. 

---bol, intermenstrualnidolor intermenstrualis (lat.), intermenstrual pain (eng.), bol koji nastaje na
jednoj strani donjega trbuha izmedu dvije menstruacije i obicno je znak ovulacije. Sin. 

---BOL, POJASNI(LAT.), girdle pain (eng.), bolne senzacije koje ce cute oko trbuha u obliku pojasa.
Tipicno za tabes dorsalis. Sin. 

---BOL, POROÐAJNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. naponi.

---BOL, POSTPRANDIJALNIdolor postprandialis (lat.), postprandial pain (eng.), bol u trbuhu koji
nastaje poslije uzima-nja jela, nakon uživanja hrane, bol poslije rucka. Sin. 

---BOL, PSIHOGENIdolor psychogenes, psychalgia, ae, f (lat.), psychogenic pain (eng.), simptom bola
psihološkoga porijekla. Fiksacija i projekcija bola zbog psihickih razloga ili duševnoga konflikta. Bol
koji se doživljava kao duševni, a ne fizicki Sin. .

---BOL, RADIKULARNIdolor radicularis (lat.), root pain (eng.), bol uzrokovan bolešcu ili kompresijom
na senzitivne korijene, a osjeca se na kožnim predjelima koji odgovaraju inervaciji. Sin. 
---BOL, SIJEVAJUCIdolor lancinatus (lat.), lancinating pain (neg.), lancinating pain (eng.), oštar,
sijevajuci bol, u obliku trzanja, sijevanja, razdiranja, probadanja, prolaska munje kroz bolno
mjesto. sandžija. Sin. 

---BOL, TJELESNIsomatalgia, ae, f (lat.), bodily pain (eng.), definiran bol u tijelu, za razliku od
duševnoga bola. somatalgija. Sin. 

---BOL, ŠETAJUCI(LAT.), wandering pain (eng.), bol koji neprekidno mijenja lokaciju ili se prenosi sa
jednoga na drugo mjesto. Sin. 

---BOLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana.

---BOLAN1. dolorosus-3 (lat.), painful, sore (eng.), organ ili dio tijela od kojega dolaze bolne
senzacije, prožet bolnim senzacijama, cuti se kao bol, 2. procedura koja nanosi bol, 3. bolestan.
Sin. 

---BOLESNICA(LAT.), (ENG.), ž. rod od bolesnik, Sin. v. bolesnik.

---BOLESNICKA SOBA(LAT.), hospital room (eng.), zatvoreno i odvojeno mjesto u bolnici koje služi za
smještaj bolesnika. U principu ima 1 - 6 kreveta, zavisno od potreba za njegom, izolacijom, želja i
potreba samoga pacijenta, mogucnosti i sl Sin. .

---BOLESNIKpatiens, entis, m, aeger, aegri, m (lat.), patient (eng.), osoba koja zahtijeva medicinsku
brigu i lijecenje zbog bolesti, odnosno promjene u stanju zdravlja, jer osjeca simptome koji mu
kvare životnu radost i prave teškoce. Ž. rod bolesnica. hasta, betežnik. Sin. 

---BOLESNIK, BOLNICKI(LAT.), in patient (eng.), bolesnik koji živi, stanuje i lijeci se u nekoj bolnici,
tj. onaj cije stanje to zahtijeva Sin. .

---BOLESNIK, UMIŠLJENInosomania, ae, f (lat.), id.(eng.), neutemeljeno vjerovanje pacijenta da je

bolestan od neke posebne bolesti. Ustvari neuroza. nozomanija. Sin. 

---BOLESNIK, VANBOLNICKI(LAT.), out patient (eng.), bolesnik koji stanuje i lijeci se kod kuce, onaj
cije stanje to dozvoljava, a u bolnicu dolazi na kontrolu ili sve obavlja u ambulantama doma
zdravlja, tj. van bolnice Sin. .

---bolest alfa lanaca(lat.), alpha chain disease (eng.), najcešci oblik bolesti teških lanaca ( Sin. v.),
a nastaje kod mladih ljudi u podrucju Sredozemlja i karakterizirana je infiltracijom plazmocitima u
lamini proprii tankoga crijeva, što ima za posljedicu slabu resorpciju.

---bolest beraca gljiva(lat.), mushroom picker's disease (eng.), alergicna respiratorna bolest koja se
razvija kod osoba koje rade s gljivama ili ih beru. Alergen je tkivo gljive ušlo u dihalni sistem kao
prašina Sin. .

---BOLEST DEFICIJENCIJE(LAT.), deficiency disease (eng.), nekoliko bolesti koje nastaju dijetalnim
nedostatkom ili metabolickom insuficijencijom pojedine osnovne ili zaštitne materije. Tu su
ukljucene kvašiorkor, beri-beri, pelagra, skorbut itd. Sin. 
---BOLEST GAMA LANACA(LAT.), gamma chain disease (eng.), oblik bolesti teških lanaca ( Sin. v.)
koja se javlja kod starijih osoba. Klinicki nalici na maligni limfom, sa limfadenopatijom,
hepatosplenomegalijom i rekuretnim infekcijama.

---BOLEST GLADI(LAT.), hunger disease (eng.), intenzivna glad pracena slabošcu, nervoznim
pojavama, edemom, nizom hipovitaminoza i bolestima deficijencije Sin. .

---BOLEST HIJALINE OPNE(LAT.), hyaline membrane disease (eng.), bolest novorodencadi

karakterizirana stvaranjem hijaline membrane na terminalnim dihalnim putima. Rezultat je
atelektaza. respiratorni distres sindrom novorodencadi. Sin. 

---BOLEST HLADNIH AGLUTININA(LAT.), cold agglutinin syndrome (eng.), prisustvo antitijela koji
cirkuliraju, obicno IgM, koji mogu aglutinirati eritrocite, narocito pri temperaturi nižoj od 37° C.
Hladni aglutinini djeluju na tri tipa polisaharidnih antigena, I, i i Pr. Intravaskularna hemoliza i
umjerena hemoliticna anemij sindrom hladnih aglutinina. Sin. 

---BOLEST HODŽKINOVA(LAT.), Hodgkin's disease (eng.), oblik malignoga limfoma karakteriziranoga

bezbolnim progresivnim uvecanjem limfnih cvorova, slezene i uopce limfnoga tkiva. Ostali simptomi
su anoreksija, gubitak na težini, groznica, pruritus, nocno znojenje, anemija. Karakteristicno je
histološko prisus Sin. 

---BOLEST KONTAGIOZNA(LAT.), contagious disease (eng.), zarazna bolest koja se prenosi

kontaktom. U mnogo cemu id. sa bolest, zarazna ( Sin. v.).

---BOLEST KRETANJAcinetosis, is, f (lat.), motion sickness (eng.), bolesno stanje uzrokovano
kretanjem u bilo kojem prevoznome sredstvu (brod, voz, kola, avion). Uglavnom je stanje
karakterizirano povracanjem. kinetoza. Sin. 

---BOLEST MACIJEGA OGREBAlymphopreticulosis benigna (lat.), cat-scratch disease (eng.), benigna,

infektivna bolest regionalnih limfnih cvorova koji nateku zbog isindije. Uz to ide blaga vatra
kratkoga trajanja. Prvi simptom je papula i pustula na mjestu macijega ogreba Sin. .

---BOLEST METABOLIZMA(LAT.), metabolic disease (eng.), opci termin za bolesti nastale prekidom
normalnih metabolickih puta, obicno uslijed genetskoga enzimskoga defekta. Sin. 

---BOLEST MOTORNOGA NEURONA(LAT.), motor neuron disease (eng.), bilo koja bolest koja zahvaca
motorni neuron: spinalna mišicna atrofija, progresivna bulbarna paraliza, amiotroficna lateralna
skleroza i lateralna skleroza Sin. .

---BOLEST MU LANACA(LAT.), mu chain disease (eng.), najrjedi oblik bolesti teških lanaca ( Sin. v.),
a nalazi se kod pacijenata sa hronicnom limfocitnom leukemijom sa hepatosplenomegalijom.

---BOLEST SKITNICA(LAT.), vagabond's disease (eng.), diskoloracija kože uslijed infestacije bijelom
uši Sin. .

---BOLEST SLATKE DJETELINE(LAT.), sweet clover disease (eng.), hemoragicna bolest, narocito
rogate marve, koja nastaje prekomjernom ingestijom slatke djeteline, a koja sadrži dosta
kumarinskih preparata Sin. .

---BOLEST SPAVANJAtripanosomias, is, f (lat.), sleeping sickness (eng.), bolest karakterizirana

pojacanom pospanošcu i letargijom, a može biti ili africka tripanozomijaza, trypanosomiasis,
prenosna muhom ce-ce, ili virusna infekcija, koja se zove encephalitis lethargica. Up.
tripanozomijaza Sin. .

---BOLEST SRCANA(LAT.), heart disease (eng.), bilo koja organska bolest na srcu, mehanicke
smetnje protoka krvi ili poremecaja srcane funkcije Sin. .

---BOLEST TEŠKIH LANACA(LAT.), heavy chain disease (eng.), grupa rijetkih malignih neoplazmi
limfo i plazmocita koji luce M komponentu monoklonijalnih imunoglobulinskih teš-kih lanaca ili
dijelova takvih lanaca, po cemu se i bolest zove, a klasificira se na bolest alfa lanaca, bolest gama
lanaca i bolest mu lanac Sin. v.).

---bolest trudnoce(lat.), pregnancy disease (eng.), bilo koja toksemija u trudnoci, a uzrokovana
trudnocom Sin. .

---bolestmorbus, i, m (lat.), disease, sickness, illness (eng.), promjena u stanju zdravlja koja znaci
skup odredenih znaka, simptoma, uzroka, evolucije, te prognosticko-terapijskih obilježja. hastaluk,
maraz, beteg 2, bolja, bolešcina 1., boljetica 2, boljka. Sin. 

---bolest, akutnamorbus acutus (lat.), acute disease (eng.), jedna od odrednica podjele bolesti
prema brzini evolucije i naglašenosti simptoma. Brza evolucija, jaka naglašenost simptoma, buran,
kratkotrajan tok su osobine akutne bolesti. bolest, prijeka. Sin. 

---bolest, autoimuna(lat.), autoimmmune disease (eng.), poremecaj uzrokovan imunim odgovorom

koji je upravljen protiv vlastitih antigena. Sin. 

---bolest, avijaticarska(lat.), (eng.), id. sa bolest visinska ( Sin. v.).

---bolest, bronzana(lat.), bronzed disease (eng.), tuberkuloza ili autoimuna hipofunkcija

suprarenalnih žlijezda što rezultira nedostatkom kortizona i aldeosterona, a što formira klinicki
sindrom: hipotenzija, gubitak težine, anoreksija, slabost, bronzana pigmentacija kože itd. Sin. 

---bolest, celijacnamorbus coeliacus (lat.), celiac disease (eng.), malapsorpcioni sindrom koji se
javlja kod djece i odraslih, a manifestira se ingestijom hrane bogate glutenom. Etiologija je
nepoznata, možda nasljedna. U patološkoj slici se vidi gubitak vilozne strukture proksimalnoga
dijela crijeva sa degenerativnim pr glutenska enteropatija, gluten enteropathy, netropska spru, non
tropic sprue. Sin. 

---bolest, cetvrta venericna1. balanoposthitis gangraenosa ulcerativa (lat.), specific ulcerative

gangrenous bala-noposthitis (eng.), specificna gangrenozna, ulcerativna isindija glavica na penisu i
unutrašnje strane prepucijuma, a koja uskoro zahvaca citav prepucijum, 2. granuloma inquinale
(lat.), id.(eng.),., hronicna, lahko progresivna, ulcerativna granulomatozna bolest, uzrokovana Sin.
v. peta venericna bolest.
---bolest, crna(lat.), black disease (eng.), infektivni nekroticni hepatitis ovaca, ali i covjeka, u
Sjedinjenim Americkim Državama, Australiji, Tasmaniji, uzrokovana sa Clostri-dium novyi, a
karakterizirana je nekroticnim areama. Sin. 

---BOLEST, DAVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest hronicna.

---BOLEST, DEBELAhydrops, opis, m (lat.), dropsy (eng.), nenormalna akumulacija serozne tecnosti u
nekoj tjelesnoj šupljini. hidrops. Sin.

---BOLEST, DEGENERATIVNA ZGLOBA(LAT.), degenerative joint disease (eng.), neisindicna bolest

koja nastaje pretežno kod starih osoba, karakterizirana je degeneracijom zglobne hrska-vice,
hipertrofijom kosti na rubovima i promjenama sinovijalne membrane. Bol i slabija pokretljivost su
glavne klinicke karakteristike. degenerativni osteoartritis. Sin. 

---BOLEST, DEKOMPRESIONA(LAT.), decompression sickness (eng.), poremecaj koji nastaje poslije

brze dekompresije radnika u kesonima, ronilaca i avijaticara koji su letjeli na velikim visinama, a
karakterizirana je bolima u zglobovima, respiratornim smetnjama, promjenama na koži,
neurološkim znacima, sin. kesonska bole Sin. 

---BOLEST, DEPOZICIONA(LAT.), storage disease (eng.), metabolicna bolest u kojoj se neka

supstancija skuplja u odredenim tkivima. To mogu biti lipidi, bjelancevine, ugljikohidrati (npr.
glikogen, mukopolisaharidi itd.). Sin. 

---BOLEST, DUŠEVNAmorbus mentale (lat.), mental disease (eng.), poremecaji u oblasti nagona,
afekta, pažnje, mišljenja, pamcenja, volje, inteligencije, nastali dijelom pod uticajem sredine, ali
pretežno uslijed unutrašnjih, endogenih, razloga. psihoza, umobolja. Sin. 

---BOLEST, ENDEMSKAmorbus endemicus (lat.), endemic disease (eng.), bolest koja je prisutna ili
prevalira u nekoj populaciji ili geografski oznacenome prostoru sve vrijeme. Takva je bolest obicno
niskoga morbititeta. Endemija je stalno prisustvo te bolesti. Sin. 

---BOLEST, EPIDEMIJSKAmorbus epidemicus (lat.), epidemic disease (eng.), infektivna, ali i druga
bolest, koja najednom pocinje zahvacati pojedince u jednoj populaciji ili geografskome prostoru u
znatno vecem broju nego što je fiksirana vjerovatnost te bolesti ili je nije bilo u tom podrucju. Sin. 

---BOLEST, FRANCUSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis.

---BOLEST, GOLEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.

---BOLEST, GRADSKArachitis, idis, f (lat.), rickets (eng.), stanje uzrokovano nedostatkom vitamina
D, narocito u djetinjstvu, sa poremecajem normalne osifikacije. Klinicki se vidi savijanje kostiju
(grba, sabljaste noge), nodularna zadebljanja na epifizama, zaostajanje u zatvaranju fontanela,
boli u mišicima. rakita,(eng.),leska bolest, rahitis, konjštak, krivice. Sin. 

---BOLEST, HRONICNAmorbus chronicus (lat.), chronic disease (eng.), jedna od odrednica podjele
bolesti prema brzini evolucije i naglašenosti simptoma. Spora, progresivna ili regresivna evolucija,
manje naglašeni simptomi, dugotrajan tok su osobine hronicne bolesti. maraz, marizluk, bolest
davna, dugobolja. Sin. 
---BOLEST, IDIOPATSKAmorbus idiopathicus (lat.), idiopathic disease (eng.), bolest koja je
nepoznate etiologije ili bolest koja nije posljedica bilo kojega drugoga patološkog stanja, nego se
razvija sama za sebe. Sin. 

---BOLEST, INFEKTIVNA.(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest zarazna.

---BOLEST, INTERKURENTNA(LAT.), morbus intercurrens (eng.), intercurrent disease (eng.), bolest

koja nastane u toku neke druge bolesti. Sin. 

---BOLEST, INTERSTICIJALNAplucna, morbus interstitialis pulmonum (lat.), interstitial lung disease

(eng.), heterogena grupa neinfektivnih, nemalignih bolesti donjega dihalnoga trakta koje prije
svega zahvataju zidne strukture, ali cesto i malehne zracne pute i krvne sude Sin. .

---BOLEST, ISLANDSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom hronicnoga umora.

---BOLEST, KESONSKA(LAT.), (ENG.), id. sa bolest dekompresiona ( Sin. v.).

---BOLEST, KOLAGENA(LAT.), collagen disease (eng.), nekoliko bolesti kojima su zajednicke

patološke promjene na vezivnome tkivu, mada ne moraju biti etiološki srodne. Tu spadaju lupus
eritematodes, dermatomiozitis, sklerodermija, periarteritis nodoza, reumatska groznica, reumatoid
artritis i tromboticna pu Sin. .

---BOLEST, KONSTITUCIONALNA(LAT.), constitutional disease (eng.), svaka bolest vezana za

konstituciju, ona koja zahvaca jedan sistem organa ili samo jedan organ, a manifestira se širokom
skalom simptoma. Sin. 

---BOLEST, KUŽNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest zarazna.

---BOLEST, MLJETSKAmorbus melitensis (lat.), meleda disease (eng.), palmoplantarna keratodermija

u kojoj se hiperkeratoza širi od tabana i dlanova, pa zahvaca ljesicu noge i ruke sa dubokim
pukotinama. Bolest je nasljedna, autosomalna i recesivna, javlja se kao posljedica
konsangvinolentnih brakova Sin. .

---BOLEST, MOJA-MOJA(LAT.), (ENG.), moya-moya disease (eng.-jap.), ishemija mozga uslijed

okluzije i stvaranje abnormalnih sitnih kolaterala, te njihova ruptura. Bolest je dobila ime po
arteriografskome izgledu gdje kolateralni krvni sudi izgledaju kao oblacici dima Sin. .

---BOLEST, MOLEKULARNAmorbus molecularis (lat.), molecular disease (eng.), svaka bolest kod koje
se patogeneza može pratiti u jednoj molekuli. Obicno je to nenormalni protein koji je inkorporiran
u strukturu ili normalna bjelancevina u smanjenoj kolicini Sin. .

---BOLEST, MORSKAmorbus nauticus (lat.), sea sickness (eng.), stanje koje spada u kinetoze, a
nastaje uslijed preko-mjernoga kretanja nenavikle osobe. Ovdje je rijec o teškocama prilikom
prevoza nemirnim morem Sin. .
---BOLEST, MOZAICNA(LAT.), mosaic disease (eng.), virusna bolest biljaka, karakterizirana
mozaicnim izgledom lista (npr. mozaicna bolest duhana) Sin. .

---BOLEST, NEKAMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.

---BOLEST, ORGANSKA(LAT.), organic disease (eng.), bolest koja ide sa vidljivim promjenama na
tjelesnim organima ili tkivima Sin. .

---BOLEST, PAPAGAJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. psitakoza.

---BOLEST, PARENHIMATOZNA(LAT.), parenchymatous disease (eng.), bolest koja zahvaca parenhim

nekoga organa Sin. .

---BOLEST, PERIODICNA(LAT.), periodic disease (eng.), bolest karakterizirana epizodama vatre, bola
u zglobovima ili želucu, bljuvanja, a koje se smjenjuju sa epizodama punoga zdravlja, a bez daljega
razvoja kod, inace, zdravih ljudi. To može trajati godinama Sin. .

---BOLEST, PERIODONTALNA(LAT.), periodontal disease (eng.), bilo koja grupa patoloških stanja koja
zahvaca okolno zubno tkivo. Obicno se klasificiraju kao inflamatorne, distroficne bolesti i anomalije
razvoja Sin. .

---BOLEST, PETA VENERICNAlymphogranuloma inquinale s. venereum (lat.), fifth veneral disease

(eng.), seksualno prenosna infektivna bolest, uzrokovana sa Chlamidia trachomatis. Najprije postaje
kožna ili sluzavicna lezija na mjestu infekcije koja može biti papula, ulceracija, herpes, uretritis,
cervicitis, a zatim nastaje ingvinalni limfadenitis. Neki je Sin. v.).

---BOLEST, PIRINCANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. beri-beri.

---BOLEST, PLANINSKA(LAT.), (ENG.), id. bolest visinska ( Sin. v.).

---BOLEST, PLUCNA HRONICNA(LAT.), opstruktivna, chronic obstructive pulmonary disease, COPD,

(eng.), svaka od plucnih bolesti koja je pracena permanentnom opstrukcijom prolaza zraka kroz
bronhe, npr. astma, hronicni bronhitis, plucni emfizem i sl Sin. .

---BOLEST, POGANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. frenjak.

---BOLEST, POLJUPCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mononukleoza, infektivna.

---BOLEST, PRIJEKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, akutna.

---BOLEST, PRILJEPCIVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, zarazna.

---BOLEST, PROFESIONALNA(LAT.), occupiational disease (eng.), bolest koja nastaje uslijed faktora
koji proizilaze iz zanimanja i u vezi sa radom (npr. pneumokonioze). Sin. 
---BOLEST, REUMATSKA SRCANA(LAT.), rheumatic heart disease (eng.), najvažnija manifestacija i
posljedica reumatizma koja se prakticno sastoji od valvularnih deformiteta na srcu Sin. .

---BOLEST, SEKUNDARNA(LAT.), secondary disease (eng.), bolesno stanje koje se razvija poslije neke
ranije bolesti ili uslijed ranije bolesti Sin. .

---BOLEST, SEPTICNA(LAT.), septic disease (eng.), bolest koja nastaje razvojem piogenih ili
putrefaktivnih organizama na jednome mjestu sa sklonošcu širenja Sin. .

---BOLEST, SERUMSKA(LAT.), (ENG.), serum sickness (eng.) reakcija preosjetljivosti na davanje

stranoga seruma ili serumskih bjelancevina. Karakterizirana drhatom, urtikarijom, bolima u
zglobovima, nabuhom i limfadenopatijom. Nastaje formacijom cirkulirajucih antigen-antitijelo
kompleksa ko Sin. .

---BOLEST, SISTEMSKA(LAT.), systematic disease (eng.), bolest koja zahvaca brojne organe ili tkiva,
citave sisteme organizma Sin. .

---BOLEST, SMRTNAmorbus fatalis (lat.), fatal disease (eng.), bolest koja sigurno završava smrcu.
Ovo je kolokvijalni bolnicki i narodni termin, nije rezultat klasifikacije. marazi-mevt. Sin. 

---BOLEST, SPECIFICNA(LAT.), specific disease (eng.), bolest koja ide sa stvaranjem

karakteristicnoga, lahko prepoznatljivoga tkiva, te tipicne patogeneze i simptomatologije (verem,
frenjak, guba) Sin. .

---BOLEST, SPOLNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, venericna.

---BOLEST, STIDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. frenjak.

---BOLEST, STRUKTURALNA(LAT.), structural disease (eng.), bilo koja bolest koja pokazuje
mikroskopske promjene grade tkiva. Sin. 

---bolest, trofoblasticna(lat.), trophoblastic disease (eng.), grupa bolesti cije patološko tkivo nosi
porijeklo od posteljice (hidatiformna mola, horioadenoma, horiokarcinoma) Sin. .

---bolest, tunelska(lat.), hookeworm disease (eng.), infestacija rudarskom gujavicom (Ancylostoma

duodenale i Necator americanus). Povišena temperatrura i vlaga pogoduju larvama koje žive na tlu i
ulaze digestivnim aparatom ili kroz kožu. Paraziti dolaze u pluca, pa u dušnik, odakle se progutaju i
dospijeva Sin. v. Bol, driskavica, kolike, muka, malaksalost su znaci infestacije.

---bolest, velika(lat.), (eng.), Sin. v. padavica.

---bolest, venericnamorbus veneralis (lat.), veneral disease (eng.), klasicno cetiri infekcije, nastale
spolnim putem (bensaukluk, frenjak, mehki cankir, lymphogranuloma venereum). U(eng.),leskoj
literaturi se govori o petoj, granuloma inquinale (v. cetvrta i peta spolna bolest). Danas to,
medutim, mogu biti i razlicite in spolna bolest. Sin. 
---bolest, vibraciona(lat.), vibration disease (eng.), smanjena fleksija prstiju, bljedilo, gubitak
osjecaja za hladno, toplo i bol, osteoartritis zglobova ruke kod radnika koji rade sa kompresorima i
drugim vibracionim alatima Sin. .

---bolest, visinska(lat.), morbus montanus (eng.), high-altitude sickness (eng.), stanje koje nastaje
smanjenjem pritiska kisika na vecim nadmorskim visinama. Može biti u nekoliko formi: akutna ili
hronicna planinska bolest, acute or chronic form of mountain sickness, plucni edem na velikim
visinama i mož Sin. 

---bolest, zadušna(lat.), (eng.), Sin. v. zaduha.

---bolest, zaraznamorbus infectivus (lat.), communicable disease, infectious disease (eng.), bolest
uzrokovana patogenim mikroorganizmima (bakterije, virusi, rikecije i paraziti) i prenošena sa
jednoga individuuma na drugi, direktno ili putem posrednika, odnosno nastala od vlastite
domacinove flore. infektivna bolest, priljepciva bolest, kužna bolest, infekcija 1, zaraza 1. Sin. 

---BOLEST, ŠECERNAdiabetes mellitus (lat.), id.(eng.), hronicni sindrom poremecaja metabolizma

ugljikohidrata i masti uslijed insuficijentne sekrecije inzulina ili uslijed tkivne rezistencije na
inzulin. dijabetes, tipija, trpija. Sin. 

---bolestanaeger, aegra, aegrum (lat.), sick, ill (eng.), osoba koja nije zdrava u smislu defincije
zdravlja (v.). betežan. Sin. 

---BOLESTI ADAPTACIJE(LAT.), diseases of adaptation (eng.), koncept koji je uveo Hans Selye u
znacenju da neke bolesti mogu biti nusprodukt adaptacije, odnosno hronicnoga stresa, kao npr.
reumatoid artritis, pepticni ulkus, esencijalna hipertonija itd. Sin. 

---BOLESTI, DJECIJE(LAT.), diseases of children, periatric diseases (eng.), bolesti koje se srecu
pretežno u djetinjstvu, od rodenja do puberteta. Najcešce su to bolesti zarazne prirode Sin. .

---BOLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest.

---BOLJKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest (D. Sušic,.."... je si li vješt boljci ?").

---bolnicanosocomium, ii, n, hospitalium, ii, n (lat.), hospital (eng.), zdravstvena ustanova

stacionarnoga lijecenja bolesnih i povrijedenih. Ima specijalisticku službu i ucestvuje u provodenju
prevencije. hastahana, špitalj. Sin. 

---BOLNICA, DNEVNA(LAT.), day hospital (eng.), psihijatrijska ustanova za posebnu vrstu lijecenja,
parcijalnu hospitalizaciju, partial hospitalisation, cime je obuhvacen program lijecenja za pacijente
koji ne zahtijevaju kompletan boravak na psihijatrijskome odjeljenju, gdje pacijent dolazi na
tretman Sin. 

---BOLNICA, KLINICKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolnica, univerzitetska.

---BOLNICA, OPCA(LAT.), general hospital (eng.), zdravstvena ustanova širokoga dijapazona koja
prima na lijecenje sve one kojima je lijecenje neophodno, bez obzira na uzrast i vrstu bolesti. Ima
najmanje cetiri specijalisticka odjeljenja: hirurško, ginekološko-akušersko, djecije i internisticko,
te prat Sin. .

---BOLNICA, POLJSKA(LAT.), field hospital (eng.), pokretna vojna bolnica, blizu zone ratnoga
konflikta, predvidena za lijece-nje ranjenika i njihovo zadržavanje do dalje evakuacije. Obicno od
specijalnosti ima samo hiruršku ekipu. Sin. 

---BOLNICA, RATNA(LAT.), camp hospital, war hospital (eng.), nepokretna vojna bolnica, formirana
samo u toku ratnih aktivnosti, predvidena za lijecenje ranjenih i bolesnih. Obicno ima hiruršku i
internisticku službu, a mogu joj biti pridodate i druge specijalnosti prema potrebi, posebno zarazno
i psihijatrijsko odj Sin. 

---BOLNICA, SPECIJALIZIRANA(LAT.), specialised hospital (eng.), zdravstvena ustanova namijenjena

za bolnicko lijecenje odredenih bolesti (tuberkuloza, zarazne i duševne bolesti) ili odredenih dobnih
grupa (djecija bolnica). specijalna bolnica. Sin. 

---BOLNICA, UNIVERZITETSKA(LAT.), university hospital, academic hospital (eng.), je bolnica koja je

nastavna baza klinickih predmeta medicinskoga fakulteta, pa, osim zdravstvene djelatnosti, ima i
nastavne i naucno-istraživacke sadržaje. Ove se bolnice pogrješno zovu klinickim bolnicama ili
klinikama. Pošto rijec klinicki dolazi od gr Sin. 

---BOLNICA, VAKUFSKA(LAT.), Muslims' Charitable Hospital (eng.), muslimanska karitativna bolnica,

izgradena i održavana vakufskim sredstvima. Takve su bile dvije bolnice u Bosni, u Sarajevu i Tuzli,
nivoa današnje opce bolnice. Sin. 

---BOLNICARnosocomus, i, m (lat.), mule nurse, orderly (eng.), niži stepen njegovatelja muškarca.
Nekad je u Bosni postojala dvogodišnja škola za bolnicare, koja je davala kva-lifikaciju za niže i
jednostavnije oblike njege bolesnika, koja se radi po uputama kvalificirane medicinske sestre. Ta
škola danas ne postoji, Sin. 

---BOLNICARKA(LAT.), nurse (eng.), ženska njegovatejica. Ostalo sve id. sa bolnicar ( Sin. v.).

---BOLNICKInosocomialis, e (lat.), nosocomial (eng.), onaj koji pripada bolnici ili proizilazi iz nje.
Narocito se odnosi na infekciju rezistentnim sojevima na antibiotike Sin. .

---BOLNO CUJENJEodynacusis, is, f (lat.), id.(eng.), cujenje zvuka praceno bolom, sin. odinakuzija
Sin. .

---BOLNO GUTANJEodynophagia, ae, f (lat.), id.(eng.), gutanje praceno bolima, sin. odinofagija Sin.
.

---BOLOVANJE(LAT.), sick leave (eng.), odsustvo iz svakodnevnih aktivnosti uslijed bolesti. Sin. 

---BOLUSbolus, us, f (lat.), lump, bolus (eng.), 1. zalogaj, 2. koncentrirana masa farmaceutskog
preparata ili kontrastnoga sredstva data odjedanput intravenski, pretežno u dijagnosticke svrhe.
Sin. 
---BORpinus, i, m (lat.), pine (eng.), ime mnogo cetinara roda Pinus. Ove boljke daju terpentin,
ishlapljive zejtine, smolu, katran itd Sin. .

---BOR, BIJELIPinus sylvestris (lat.), white pine (eng.), cetinarsko smolasto drvo od kojega se koriste
u medicini mladi pupoljci, a sadrže smole, eterske zejtine i gorke materije. Caj od pupoljaka je
dijuretik i sredstvo za ublažavanje kašlja. cam. Sin. 

---BOR, PRIMORSKIPinus pinaster (lat.), pine (eng.), cetinarsko, smolasto drvo koje u medicinskome
smislu služi za dobijanje terpentina (smolarenje) iz koga se dobije terpentinski zejtin , aetheroleum
Terebinthine, koji je oficinalan u medicini Sin. .

---BORAruga, ae, f (lat.), wrinkle, fold (eng.), nabor kože, longitudinalno udubljenje, linija na koži,
prevoj, nabor sluzavice. giba, grušpa, mrežotina, mrska. Sin. 

---BORAKSborax, cis, f, natrium boratum (lat.), borax (eng.), so natrijuma i borne kiseline. V.
kiselina, borna. natrijum borat. Sin. 

---BORBORIGMI(LAT.), (ENG.), SIN. v. burljanje.

---BORELIJEBorellia, orum, n (lat.), id.(eng.), rod bakterija, porodice Spirochaetaceae. To su gram

negativni anaerobni, spiralni organizmi, sa nepravilnim navojima. Žive na sluzavicama i uzrocnici su
raznih rekurentnih vatri Sin. .

---BORELIOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra, rekurentna.

---BORER(LAT.), (ENG.), SIN. v. burgija.

---BOROVNICAVaccinum myrtillum (lat.), whortleberry (eng.), grmasto voce ciji je plod, fructus
Myrtilli, adstringens. Sok od ovoga voca je vehikulum, a caj je navodno antidijabetik. fenja. Sin. 

---BOSILJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. feslidan.

---BOSIOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. feslidan.

---BOSIOK, DIVLJIThymus serpillum (lat.), wild thyme, penn mountain (eng.), trava koja sadrži
volatilni zejtin ugodnoga mirisa i timol, antiseptik, vermifug, spazmolitik, holeretik, dijaforetik,
karminativ, te lijek protiv kašlja. Koriste se vršci u cvatu. Sin. 

---BOSONOGnudipes, edis, (lat.), barefoot (eng.), osoba koja hoda ili stoji neobuvena ili nenazutih
carapa u kuci Sin. .

---BOTANIKA, MEDICINSKAbotanica medicinalis (lat.), medical botany (eng.), nauka o biljkama koje
se koriste u medicini radi njihovoga ljekovitoga ucinka Sin. .
---BOTRIOMIKOZA(LAT.), bothryomycosis, is, f (lat, ), id.(eng.), hronicna, purulentna, bakterijska
infekcija, obicno uzrokovana sa Staphylococcus aureus. Najcešce se vidi na koži, ali može i u utrobi i
limfnim cvorovima. Kod domacih živo-tinja je u obliku hronicnoga zagnoja kože. Ranije se mislilo da
su uzrocnici gljiv Sin. .

---BOTULIZAM DJECIJIbotulismus neonatorum (lat.), infant botulism (eng.), botulizam ( Sin. v.), koji
zahvaca novorodencad i dojencad (od 4 do 26 nedjelja), javlja se kao zatvor, letargija, hipotonija,
sa teškocama pri hra-njenju. Nastaje od toksina proizvedenoga u crijevima od ingestiranih
mikroorganizama.

---BOTULIZAMbotulismus i m (lat.), botulism (eng.), trovanje neurotoksinom (botulin) koji nastaje

rastom Clostridium botulinum u hrdavo konzerviranim mesnim preradevinama. Simptomi su
bljuvanje, abdominalni bol, teškoce vida, suhoca usta, motorne smetnje, midrijaza, ptoza itd Sin. .

---BOVINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. govedi.

---BOŠCAsarcina, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. veliki komad platna u koji se nešto zamotava, pakuje, 2.
Sin. v. sarcina.

---BOŠCICm. biceps brachii (lat.), biceps muscle (eng.), dvoglavi mišic mišice koji se lijepo ocrtava
ispod kože muskulozne osobe, pogotovo muškarca, i to sa prednje strane Sin. .

---BRACA(LAT.), siblings (eng.), dva ili više muških potomaka istih roditelja Sin. .

---BRADA1. mentum, i, n (lat.), chin (eng.), medijalna prominencija donje vilice, donjega cehneta,
2. barba, ae, f (lat.), beard (eng.), dlaka koja raste na donjemu dijelu muškoga lica, što je
sekundarna spolna karakteristika. Sin. 

---BRADA, KOŠUTINAGentiana lutea (lat.), yellow gentian (eng.), biljka od koje se koristi sušeni
rizom i korijeni. Sadrži nekoliko boja sa antibakterijskim, antifungalnim i antiparazitarnim
djelovanjem. Iz nje se dobija gencijana violet, tamno zeleni prašak, i uglavnom se koristi za bojenje
i lokalnu aplikaciju na slu Sin. 

---BRADATbarbatus-3 (lat.), beared (eng.), osoba koja ima bradu. Sin. 

---BRADAVICA NA DOJCImamilla, ae, f (lat.), nipple (eng.), izbocenje u obliku bradavice, sisice,
tamnije pigmenitirano, izlazi iz sredine areole dojke, a na tome se mjestu izlijevaju kanali
mlijecnih žlijezdi Sin. .

---BRADAVICA1. verruca, ae, f (lat.), wart (eng.), hiperplasticna epidermalna tvorevina sa rožnatom
površinom, obicno uzrokovana ljudskim papila virusom, prenošenim kontaktom ili autoinokulacijom,
sin. bradavicica, 2. papilla, ae, f (lat.), id.(eng.),., malehna kvržica, projekcija, elevacija ili
struktura sisak, kvržica. Sin. 

---BRADAVICASTverruciformis, e (lat.), warty (eng.), ono što nalici bradavici ili je u formi bradavice.
Sin. 
---BRADAVICICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica 1.

---BRADAVICINApapilloma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni epitelijalni tumor koji na površini pravi
prstolike projekcije. papiloma. Sin. 

---BRADIFRENIJAbradyphrenia, ae, f (lat.), id.(eng.), ekstremno slaba inicijativa, interes i

psihomotorna aktivnost Sin. .

---BRADIKARDICANbradicardicus-3 (lat.), bradicardiac (eng.), pripada bradikardiji ili potjece od nje.

Sin. 

---BRADIKARDIJAbradicardia, ae, f (lat.), id.(eng.), usporenje srcane akcije i pulsa; obicno je broj
otkucaja manji od 60/min. Sin. 

---BRADIKARDIJA, CENTRALNAbradicardia centralis (lat.), central bradicardia (eng.), bradikardija

koja je uzrokovana bolešcu centralnoga nervnog sistema Sin. .

---BRADIKARDIJA, ESENCIJALNAbradicardia essentialis (lat.), essential bradicardia (eng.),

bradikardija bez vidljivoga uzroka. Sin. 

---BRADIKARDIJA, SINUSNAbradicardia sinusogenes (lat.), sinus bradicardia (eng.), usporeni sinus

ritam, manji od 60 otkucaja u minuti (iz nodus sinuatrialisa) Sin. .

---BRADIKARDIJA, VAGALNAbradicardia vagalis (lat.), vagal bradicardia (eng.), bradikardija zbog

povišenoga tonusa vagusa. Sin. 

---BRADIKINEZIJA(LAT.), bradycinesia, ae, f (last.), bradykinesia (eng.), nenormalna sporost i

polahkost u pokretima Sin. .

---BRADIKININ(LAT.), bradykinin (eng.), peptidni lanac od 9 aminokiselina nastao u mnogim

slucajima infekcija aktivacijom kininskoga sistema. Jak je vazodilatator, povecava permebilitet
krvnih suda, stimulira receptore bola i uzrokuje kontrakciju glatkih mišica Sin. .

---BRADILALIJAbradylalia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno spor govor i izgovor rijeci Sin. .

---BRADIPNEAbradypnea, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna sporost pri dihanju. Usporeno dihanje.
Sin. 

---BRADITOCIJAbradytocia, ae, f (lat.), id.(eng.), usporen porod Sin. .

---BRADIURIJAbradyuria, ae, f (lat.), id.(eng.), usporeno mokrenje. Još uvijek normalan, ali spor
prolazak normalne bureži Sin. .

---BRADIŠTEmentum, i, n (lat.), chin (eng.), mjesto gdje rastu dlake na licu, a termin se najviše
odnosi na prednji dio donje vilice, donjega cehneta, sin. obradak. Sin. 
---BRAHIALGIJAbrachialgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u mišici ili mišicama Sin. .

---BRAHICEFALICANbrachycephalicus-3 (lat.), brachycephalic (eng.), ono što pripada brahicefaliji ili

je njom okarakterizirano. Sin. 

---BRAHICEFALIJAbrachycephalia, ae, f (lat.), brachycephaly (eng.), kratka glava u smislu naprijed

nazad, cefalicni indeks 81,0- 85,4. Sin.

---BRAHIDAKTILIJAbrachydactilia, ae f (lat.), brachidactily (eng.), abnormalna kratkoca prstiju ruka

i noga. Sin. 

---BRAHIGNATIJAbrachignathia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna kratkoca donjega cehneta Sin. .

---BRAHIJALANbrachialis, e (lat.), brachial (eng.), ono što pripada mišici. Sin. 

---BRAHIJUM1. v. mišica, 2. brachium, i, n (lat.), armlike process (eng.), opci termin koji oznacava
produžetak ili strukturu nalik na ruku Sin. .

---BRAHIOCEFALICANbrachicephalicus-3 (lat.), brachiocephalic (eng.), onaj koji istovremeno pripada

glavi i ruci. Sin. 

---BRAHITERAPIJAbrachitherapia, ae, f (lat.), brachitherapy (eng.), kod radioterapije primjena

terapije iz izvora jako kratke udaljenosti. Izvor je nekada na samoj površini tijela Sin. .

---BRAKmatrimonium, i, n (lat.), mariage (eng.), zakonska veza dvaju raznospolnih ljudskih jedinki,
zasnovana na emocionalnim i materijalnim osnovama. Podloga stvara-nja porodice. Sin. 

---BRAK(LAT.), (ENG.), konsangvinolentni, Sin. v. konsangvinitet

---BRANHIOGENbranchiogenus-3 (lat.), branchiogenous (eng.), ono što ima porijeklo od škržnih

lukova. škržni. Sin. 

---BRANHIOMAbranhioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor porijekla embrionalnih ostataka koji

odgovaraju škržnim lucima. branhiogeni karcinoma. Sin. 

---BRANICAdiaphragma, atis, n (lat.), midrift (eng.), mišicno-membranozna ploca, pregrada, koja

dijeli trbušnu od grudne šupljine, a služi kao glavni dihalni mišic. dijafragma, pregrada, kušak. Sin. 

---BRAZDAsulcus, i, m, fissura, ae, f (lat.), fissure, groove (eng.), opci anatomsku termin koji
oznacava udubinu u obliku jarka, žlijeba, jaza, na kosti ili parenhimatoznome organu. Sin. 

---BRAZGOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak,

---BRAŠNASTfarinaceus-3 (lat.), farinaceuous (eng.), 1. ono što pripada ili ima karakteristike mliva,
brašna, 2. škroban, sadrži škrob. Sin. 

---BRAŠNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. mlivo.

---BRCIŠTElabium superior (lat.), upper lip (eng.), koža gor-nje usne , mjesto gdje rastu brci Sin. .

---BREGMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cik.

---BREHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hripavac.

---BREMENITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila.

---BREMENITOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. nošenje.

---BREZA, BIJELABetula verrucosa, Betula alba (lat.), white birch (eng.), drvo od kojega se koriste
pupoljci lišca, gemmae Betulae, list, folium Betulae, katran, pix betulina i svježi sok, succus
Betulae recens, kao dijuretik, uroantiseptik, te popravljac ukusa. Sin. 

---BREZA, MRLJAVABetula lenta (lat.), black birch (eng.), drvo cija je kora veliki prirodni izvor
metil-salicilata, a upotrebljava se kao sredstvo za popravljanje ukusa. U svim upotrebama može
zamijeniti bijelu brezu ( Sin. v.).

---BREŽULJAK1. colliculus, i, m (lat.), id.(eng.), na brijeg nalik malehno uzvišenje, uzvisina,

elevacija na kosti, ali i mehkim tkivima. kolikulus, 2. mons, montis, m (lat.), eminence (eng.), opci
anatomski termin za neko uzdignuce u obliku malehnoga brijega (npr. venerin brežuljak, mons
pubis, veneris). Sin. 

---BRIDAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. oštar.

---BRIJESTUlmus campestus (lat.), elm (eng.), drvo iz kojega se koristi sok koji nastaje
zasijecanjem. Služi uglavnom za proizvodnju sirupa Sin. .

---BRIZlimbus, i, m (lat.), fringe, border (eng.), 1. rub, granica, standardni termin u anatomskoj
literaturi, 2. spojni dio izmedu bioke i rožnjace. Sin. 

---BRIZGALICAsyringa, ae, f (lat.), syringe (eng.), instrument kojim se ubrizgavaju otopljeni lijekovi
u tkivo ili vade tecni tkivni uzorci iz krvnih suda ili šupljina. šprica, tulumba. Sin. 

---BRIZLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, grudna.

---BRLJ PLUCAParagonimus westermani (lat.), paragonimus (eng.), parazit kojia ima dva prelazna
domacina, puža i raka, a infestira covjeka uživanjem slatkovodnih rakova i ribe. Pravi ciste pluca
koje uzrokuju orijentalnu hemoptizu Sin. .
---BRLJhydrocephalus, i m (lat.), id.(eng.), stanje poremecaja cirkulacije, produkcije i resorpcije
moždane vodice, cerebrospinalnoga likvora, sa porastom njegove kolicine i atrofijom moždane
mase. vodena glava, hidrocefalus. Sin. 

---BRNÐULE(LAT.), (ENG.), SIN. v. usne.

---BRNÐUŠACroccus sativus (lat.), saffron (eng.), biljka od koje se ubire samo trokraki pecat cvijeta.
Služi u kulinarstvu zbog karakteristicne žute boje i mirisa. U medicinske se svrhe pravi tinktura sa
opijumom, Tinctura Opii croccata. Ekscitans je i stomahik. podlijestak, šafran. Sin. 

---BRNKAerysipelas, atis, n (lat.), erysipelas (eng.), akutni, površni oblik celulitisa koji zahvata
kožne limfne sude, obicno uzrokovan grupom A streptokoka. Mjesto je toplo, crveno, edematozno,
infiltrirano i oštro ograniceno sa izdignutim rubom. crveni vjetar. Sin. 

---BROCRubia tinctorum (lat.), madder (eng.), višegodišnja biljka od koje se koristi korijen, radix
Rubiae tinctorum, koji sadrži boju alizarin i druge. U Bosni je broc narodni lijek i koristi se kao
dijuretik. Sin. 

---BROJnumerus, i, m (lat.), number (eng.), simbol koji pokazuje izvjesnu vrijednost oznacenu
cifrom ili specificnom kolicinom koja je determinirana racunanjem Sin. .

---BROJANJE ODAJICAcytometria, aem f (lat.), cytometry (eng.), white blood count, red blood count
(eng.), broja-nje odajica krvi u posebnim komoricama koje to olakšavaju i omogucuju. Time se
dobija broj crvenih, bijelih krvnih zrna, te krvnih plocica Sin. .

---BROJANJEnumeratio, onis, f (lat.), numeration (eng.), odbrojavanje pojedinacnih elemenata koji

cine neki supstrat (npr. brojanje metastaza) Sin. .

---BROMbromum, i n, (lat.), bromine (eng.), crvenosmedi element, simbol Br, at. broj 35, at. tež.
79,909. Pare mu djeluju sufokantno. Sin. 

---BROMATOKSIZAMbromatotoxismus, i, m (lat.), bromatotoxism (eng.), trovanje hranom, ustvari

toksikoinfekcija hranom. Sin. 

---BROMATOLOGIJAbromatologia, ae, f (lat.), bromatology (eng.), nauka o hrani, zahiri i dijetama.

Sin. 

---BROMATOTERAPIJAbromatotherapia, ae, f (lat.), bromatotherapy (eng.), upotreba raznih vrsta

hrane, zahire, u lijecenju bolesti. Sin. 

---BROMHIDROZAbromhydrosis, is, f (lat.), id.(eng.), smrdljiv znoj aksilarnih žlijezdi kao rezultat
bakterijalne dekompozicije znoja i detritusa Sin. .

---BROMINIZAMbrominismus, i, m (lat.), bromism (eng.), hronicna intoksikacija bromidima, a

karakterizirana je mentalnom tupošcu, pospanošcu, slabim pamcenjem, te morom, zapinjanjem u
govoru i ataksijom. bromizam. Sin. 

---BROMIZAMbromismus, i, m (lat.), bromism (eng.), hronicno trovanje bromom. Nekada je to bio

veliki problem, danas je rijetko. Simptomi su mentalna tupost, slabost memorije, pospanost,
tremor, ataksija, delirijum, halucinacije. brominizam. Sin. 

---BROMODERMIJAbromoderma, aris, n (lat.), id.(eng.), erupcija na koži zbog upotrebe bromida.

Sin. 

---BROMOMENOREJAbromomenorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), menstrualni iscjedak ofenzivnoga,

neugodnoga zadaha Sin. .

---BRONHbronchus, i, m (lat.), bronchi (eng.), jedna od dvije cijevi nastale racvanjem dušnika,
trachea, a provode zrak do sitnijih ogranaka, bronhija. Gradene su od plocaste hrskavice, glatkih
mišica i cilindricnoga cilijarnoga epitela. dušnjak. Sin. 

---BRONHALANbronchalis, e (lat.), bronchal (eng.), onaj koji pripada jednome ili obima bronhima.
Sin. 

---BRONHIEKTAZIJEbronchiectasiae, arum, f (lat.), bronchiectasis (eng.), hronicno proširenje

bronha, a prepoznaje se po zadahu iz usta, paroksizamalnome kašlju sa mukopurulentnim balgamom
Sin. .

---BRONHIJAbronchium, i, n (lat.), id.(eng.), jedan od ogranaka bronha, manja od njega, a veca od

bronhiole. Redoslijed grananja bronhalnoga stabla ide: dušnik, traheja, se grana na 2 bronha, ovi na
bronhije, a one na bronhiole. dušnica. Sin. 

---BRONHIOLAbronchiolum, i, n (lat.), bronchiole (eng.), najsitniji ogranak traheobronhalnoga

stabla, l mm ili manje u promjeru, a izdvaja se od bronhija. Nemaju hrskavicne plocice i imaju
kuboidalne epitelijalne odajice Sin. .

---BRONHIOLITISbronchiolitis, idis, f (lat.), id.,(eng.), isindija bronhiola. Klinicki je uglavnom

identicno sa bronhopneumonijom Sin. .

---BRONHIOLOEKTAZIJEbronchioloectasiae, arum, f (lat.), bronchioloectasis (eng.), dilatacija

bronhiola. Sin. 

---BRONHITISbronchitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jednoga ili više bronha. Sin. 

---BRONHOFIBEROSKOP(LAT.), bronchofiberoscope (eng.), savitljivi bronhoskop koji je napravljen na

bazi fiberooptike. Sin. 

---BRONHOFIBEROSKOPIJA(LAT.), bronchofibroscopy (eng.), ispitiva-nje bronhalnoga stabla pomocu

opticke sprave, savitljivoga fiberoskopa. Sin. 

---BRONHOFONIJAbronchophonia, ae, f (lat.), bronchophony (eng.), zvuk glasa koji se cuje

auskultacijom iznad zdravoga velikoga bronha. Ako se cuje na drugome mjestu znak je gubitka
zracnosti pluca. Sin. 

---BRONHOGENIbronchogenes, is (lat.), bronchogenic (eng.), onaj koji potjece od bronha (npr.

bronhogeni karcinoma). Sin. 

---BRONHOGRAFIJAbronchographia, ae, f (lat.), bronchography (eng.), radiografija pluca poslije

ubacivanja kontrastnoga sredstva u bronhalno stablo. Sin. 

---BRONHOKELAbronchocele, is, f (lat.), id.(eng.), lokalizirana dilatacija jednoga bronha Sin. .

---BRONHOLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. bronholitijaza.

---BRONHOLITIJAZAbronchoilithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo malehnih, kalcificiranih

tvorevina, bronholita, bronhalnih kamencica, u lumenu traheobronhalnoga stabla Sin. .

---BRONHOPLASTIKAbronchoplastia, ae, f (lat.), bronchoplasty (eng.), plasticna, rekonstruktivna

operacija na bronhu. Sin. 

---BRONHOPNEUMONIJAbronchopneumonia, ae, f (lat.), id.(eng.), isindija plucnoga tkiva i bronhija,

vecinom sekundarnoga karaktera poslije infekcija gornjega respiratornoga trakta, infektivnih bolesti
i sl. Kod djece i debilnih osoba može biti i samostalna bolest. Isindija pocinje na nivou terminalnih
bronhiola koje p Sin. 

---BRONHOPNEUMONIJA, POSTOPERATIVNAbronchopneumonia postoperativa (lat.), postoperative

bronchopneumonia (eng.), bronhopneumonija koja nastaje poslije operativnoga zahvata zbog
udisanja iritativnih anestetickih para i infektivnoga materijala iz usta, te supresije kašlja. Sin. 

---BRONHOPNEUMONIJA, VIRUSNAbronchopneumonia virosa (lat.), virus bronchopneumonia (eng.),

bronhopneumonija izazvana virusnom infekcijom. Sin. 

---BRONHORAGIJAbronchorrhagia, ae, f (lat.), bronchorhage (eng.), krvoliptanje, krvarenje iz

bronha, Sin. 

---BRONHOREJAbronchorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), ekscesivno izlucivanje sadržaja, pretežno

sluzi, iz zracnih puta pluca. Sin. 

---BRONHOSKOPbronchoscopium, i, n (lat.), bronchoscope (eng.), instrument kojim se pregleda

unutrašnjost traheobronhalnoga stabla i kojim se provode ne samo dijagnosticki nego i terapeutski
zahvati. Sin. 

---BRONHOSKOPIJA(LAT.), bronchoskopy (eng.), ispitivanje traheobronhalnoga stabla pomocu

bronhoskopa. Sin. 

---BRONHOSPAZAMbronchospasmus, i, m (lat.), bronchospasm (eng.), grcevita kontrakcija glatkih

mišica bronha što se narocito dogada kod astme. Sin. 
---BRONHOSPIROMETRIJAbronchospirometria, ae, f (lat.), bronchospirometry (eng.), mjerenje
funkcije jednoga pluca odvojeno od drugoga. Odredivanje vitalnoga kapaciteta, razmjene gasa od
strane samo jednoga pluca Sin. .

---BRONTOFOBIJAbrontophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), neracionalni strah od groma, grmljavine. Sin. 

---BRUCELAbrucella, ae, f (lat.), id.(eng.), pojedini organizam iz roda Brucella. To je rod

gramnegativnih, kratkih, štapicastih aeroba. Uglavnom su uzrocnici životinjskih bolesti, bruceloza,
ali obolijeva i covjek ( Sin. v. bruceloza),

---BRUCELOZAbrucellosis, is, f (lat.), id.(eng.), generalizirana infekcija ljudi koja primarno zahvata
retikuloendotelijalni sistem, uzrokovana sa nekoliko vrsta Brucella (melitensis, abortus, etc.).
Prenosi se direktnim i indirektnim kontaktom iz prirodnih rezervoara (stoka), a manifestira se
znojenjem, malteška groznica, mediteranska groznica. Sin. 

---BRUKSIZAMbruxomania, ae, f, odontoprisis, is, f (lat.), bruxism (eng.), navika škripanja zubima,
stiskanja vilica i izvodenja mastikatornih pokreta u snu, što može voditi okluzivnoj traumi.
odontopriza. Sin. 

---BRUNCIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. sujedac.

---BRUŠKIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, custecna.

---BRV(LAT.), (ENG.), SIN. v. obrva.

---BRVAKcysticercus, i, m (lat.), id.(eng.), larvalni oblik trakavice, a sadrži skoleks, glavicu

zatvorenu u cisticnu formaciju. Parazit formira ciste u tkivima. jaglika, cisticerk, brvalj, zobnica.
Sin. 

---BRVALJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. brvak.

---BRZINA(LAT.), velocitas, atis, f, celeritas, atis, f (lat,.), velocity, speed (eng.), dimenzija
vremena i predenoga puta. U medicini se upotrebljava da oznaci frekvenciju neke pojave ili
ucestalost kretanja nekoga tijela u odredenom pravcu (puls, krvarenje, duljina predenoga puta i sl.)
u jedinici vremena. Sin. 

---BRZLIKglandula thyreoidea (lat.), thyroid gland (eng.), jedna od endokrinih žlijezda normalno
postavljena na prednjoj strani vrata i sastoji se od dva spojena režnja ta-njim mostom. Ona
proizvodi, magazinira i ispušta po potrebi hormone tiroksin i trijodtironin. Igra glavnu ulogu u
metabolizmu. tireoidna žlijezda, štitnjaca, štitulja, štitna žlijezda, kotlacna žlijezda. Sin. 

---BRŠE(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzamak.

---BRŠLJANHedera helix (lat.), ivy (eng.), zimzelena biljka od koje se koristi donje lišce, herba
Hederae helicis. Sadrži hederin koji je parasimpatikolitik i izaziva hemolizu. Bobice bršljana su
otrovne. Sin. 

---BUBACapoplexia, ae, f (lat.), apoplexy (eng.), iznenadni, obilan iSin. ev krvi u bilo koji organ, a
posebno u mozak. Sin.

---BUBINEhelminthiasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija nekom od trakavica. helmintijaza. Sin. 

---BUBNJICmyringa, ae, f, membrana tympani (lat.), ear-drum (eng.), membrana, opna, koja
razdvaja srednje od vanjskoga uha. bubna opna, rasponica, zvonce. Sin. 

---BUBNJIKcavitas tympanica (lat.), tympanic cavity (eng.), dio srednjega uha koji se sastoji od
zrakom napunjenoga prostora u vrjemešnoj kosti gdje se nalaze slušne košcice, a koji komunicira sa
mastoidnim antrumom, te nazofarinksom pomocu tubae pharyngotympanicae Sin. .

---BUBONSKIbubonicus-3 (lat.), bubonic (eng.), karakteriziran ili onaj koji pripada grupi povecanih,
inflamiranih, limfnih cvorova u aksili ili preponi kao kod kuge, sifilisa, bensaukluka, tuberkuloze,
micine ( Sin. v.). Npr. bubonska kuga.

---BUBREG POTKOVICASTIren arcuatus (lat.), doughnut kidney (eng.), malformacija bubrega kada su
oba bubrega spojena donjim krajem i izgledaju kao potkovica, nalca. nalcast bubreg. Sin. 

---BUBREGren, renis, m (lat.), kidney (eng.), parni organ u lumbalnoj regiji ciji je glavni zadatak
filtracija krvi i izlucivanje krajnjih produkata metabolizma u obliku bureži, cime se regulira
koncentracija vodika, natrija, kalija, fosfata i drugih jona u ekstracelularnoj tecnosti. Sin. 

---BUBREG, CISTICANren cysticus (lat.), cystic kidney (eng.), bubreg koji ima jednu ili više cista. Ovo
stanje nema veze sa policistizmom bubrega. Sin. 

---BUBREG, MASNIren adiposum (lat.), fatty kidney (eng.), bubreg zahvacen masnom degeneracijom.
bubreg, nalcast, Sin. v. bubreg, potkovicasti.

---BUBREG, PELVICNIren pelvicus (lat.), pelvic kidney (eng.), ektopicni bubreg, smješten ispod
bifurkacije aorte u zdjelici, nasuprot sakrumu. Sin. 

---BUBREG, POKRETNIren mobile (lat.), floating kidney, movable kidney (eng.), bubreg koji je
pokretan, spušta se nisko i njegovo kretanje dovodi do bola i poremecaja ekskrecije. Sin. 

---BUBREG, PREKOBROJNIren tertium (lat.), supernumerary kidney (eng.), nakupina nefrogenoga

tkiva, sa razlictim varijacijama izvodnih kanala, malformacijama jednoga od dva postojeca bubrega
u pogledu oblika i lokalizacije. Treci bubreg Sin. .

---BUBREG, SPUŠTENInephroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), pomjeranje bubrega prema dolje.

Spuštanje bubrega u odnosu na njegovo mjesto. Obicno je situacija pracena bolom, posturalnom
albuminurijom i eventualno kalkulozom. nefroptoza. Sin. 

---BUBREG, VISECInephrospasis, is, f (lat.), id.(eng.), pokretni bubreg u kojemu je ono što ga drži na
mjestu tako slabo da bubreg visi na svojoj krvnoj peteljci. Ustvari cesto id. sa spuštenim bubregom.
nefrospaza. Sin. 

---BUBREG, VJEŠTACKI(LAT.), artifitial kidney (eng.), popularno ime za ekstrakorporalni aparat za

hemodijalizu. Sin. 

---BUBREŽASTreniformis, e (lat.), reniform (eng.), formiran, dizajniran u obliku bubrega, izgleda

kao bubreg Sin. .

---BUBREŽINACcalculus renalis (lat.), renal calculus (eng.), kamen u bubregu, odnosno bubrežnoj
zdjelici. Sin. 

---BUBREŽNIrenalis, e (lat.), renal (eng.), ono što pripada bubregu ili proizilazi iz njega. renalan.
Sin. 

---BUBULJICAVOST1. v. bubuljice 1, 2. cysticercosis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija sa

cisticerkima, bubuljicama. Kod covjeka larvalne forme (cysticercus cellulosae) pljosnatih gujavica
Taeniae solium i Taeniae saginatae penetriraju intestinalni zid i invadiraju potkožno tkivo, mozak ,
oko, jetru, pluca Sin. .

---BUBULJICEacne, es, f (lat.), id.(eng.), hronicna isindija folikula dlaka i lojnih žlijezdi. To su
komedoni, okruženi crvenkastim papulama. U etiologiji se spominje nekoliko faktora kao stres,
hormoni, lijekovi, naslijede, bakterijska infekcija. cibe, cibuljice, akne, 2. cysticercus, i, m (lat.),
(eng.),.id., larvalna forma pljosnatih crva Taeniae solium i Teniae saginatae koje se nadu u
potkožnome tkivu, mozgu, oku, jetri, plucima u obliku malehne ciste sa gla-vicom unutra. Sin. 

---BUCOBarosma betulina (lat.), buchu (eng.), postoji nekoliko ljekovitih vrsta iz porodice Rutaceae,
a buco je naj-cjenjeniji. To je aromaticni dijuretik i antiseptik za bubrežne pute. Sin. 

---BUÐmucor, oris, m (lat.), mold (eng.), bilo koja gljivica iz grupe parazitarnih i saprofitnih vrsta
koja egzistira u obliku multicelularnih filamentoznih kolonija (Penicillium, Rhisopus, Aspergillus i
dr.). plijesan, drezga, gista. Sin. 

---BUDANvigilans, antis, (lat.), vigilant (eng.), 1. oprezan, stalno na oprezu, pažljiv, obazriv, 2.
nesan, onaj koji ne spava, ne može spavati Sin. .

---BUÐAVmucidus-3 (lat.), musty (eng.), onaj koji je pokriven sa budi (v.), plijesni, ustajao, bajat.
pljesni Sin. v.

---BUDNOSTvigilantia, ae, f (lat.), vigilance (eng.), stanje koncentrirane pažnje, adekvatnih

odgovora, opreznost, 2. nespavanje, nesanica Sin. .

---BUGACICAvas capillare (lat.), capillary (eng.), bilo koji od sitnih krvnih suda koji povezuju
arteriole i venule, praveci mrežu u svakome dijelu tijela. Zidovi su im polupropustljivi za izmjenu
raznih supstancija. kapilar, vlaknasta žilica. Sin. 

---BUGACLJIVcapillaris, e (lat.), capillary (eng.), ono što pripada bugacici, ima njen karakter.
kapilaran. Sin. 

---BUGANCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. promrzline.

---BUGIJAfurnus, i m (lat.), smoke (eng.), jedan od rezultata sagorijevanja koji se diže uvis, a
sastavljen je od cestica cadi, CO, CO2. dim, duman. Sin. 

---BUHApulex, icis, m (lat.), flea (eng.), 1. rod buha koje su paraziti na covjeku, psima, mackama
itd., 2. svaki pojedinacni organizam iz roda buha. Sin. 

---BUHACPyrethrum cinerariae (lat.), pyrethrum (eng.), biljka ciji se cvijet, Pyrethri flos, koristi kao
insekticidno sredstvo, jer sadrži piretrin (nekolilo slicnih alkaloida). Potpuno je neškodljiv za
covjeka i domace životinje. zubavka. Sin. 

---BUJADFilix mas (lat.), male fern (eng.), biljka ciji korijen sadrži oko 1,5 % filicina. Jak je otrov i
jako je iritantan za gastrointestinalni trakt. Nekad se upotrebljavao za is-tjerivanje gujavica, te kao
abortiv. paprat. Sin. 

---BUJANexuberans, antis, proliferativus-3, luxurians, antis (lat.), luxuriant, proliferative, exuberant

(eng.), onaj koji raste slobodno i ekscesivno, koji buja, raskošno raste, raste preko mjere, obilan,
pokazuje veliku proliferaciju. proliferativan. Sin. 

---BUJANJEproliferatio, onis, f, vegetatio, onis, f (lat.), proliferation (eng.), produkcija ili

multiplikacija istih ili veoma slicnih oblika (narocito se odnosi na odajice i tkiva). Bilo koji rast ili na
tumor nalik tvorba, koja nalici na biljku ili razvijenu gljivu. proliferacija, vegetacija. Sin. 

---BUJON(LAT.), buillon (fr.), broth (eng.), corba napravljena od životinjskoga mesa, a koja se
upotrebljava za bakterijsku kulturu Sin. .

---BUKAclamor, oris, m (lat.), noise (eng.), subjektivni osjecaj bilo kojega neželjenoga zvuka. To su
vecinom neskladni zvuci velike jacine Sin. .

---BUKALANbuccalis, e (lat.), buccal (eng.), strana zuba okrenuta prema obrazu, ono što pripada
obrazu. Na zubu suprotno od labijalan. Sin. 

---BULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bobuk.

---BULAMACamylum, i n (lat.), starch (eng.), 1. bilo koji od polisaharida opce formule (C6H10O5)n,
sastavljen od dugih lanaca polimera glukoze. To je glavna energetska rezerva u biljkama, 2. fini
prašak ili bijela masa, dobijena iz kumpira ili žita (nišesta), a služi u farmaceutskoj industriji. škrob.
Sin. 

---BULAZANhallucinatio, onis, f (lat.), hallucination (eng.), osjecaj percepcije cutilima, bez

stvarnoga objekta ili podražaja. ludovijest, obmana, halucinacija, utvara, trabun. Sin. 

---BULBARANbulbaris, e (lat.), bulbar (eng.), ono što pripada bulbusu medullae spinalis, produženoj
moždini Sin. .

---BULBIFORMANbulbiformis, e (lat.), bulb shaped (eng.), u obliku glavice, glavicast, u obliku glavice
luka Sin. .

---BULBUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. jederka.

---BULIMIJAbulimia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana glad, jako povecan apetit, želja za hranom
Sin. .

---BULJOOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekokast.

---BUMBAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. pamuk.

---BUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. luda trava.

---BUNARputeus, i, m (lat.), well (eng.), objekt za lokalno snabdijevanje vodom. Cilindricno

vertikalna iskopina ili bušotina zemlje do vodonosnoga sloja, odakle se crpi na razne nacine Sin. .

---BUNCANJEdivagatio, onis, f (lat.), divagation, raveness (eng.), inkoherentne misli i govor u

stanjima sužene svijesti (vatra, narkoza, pijanstvo) Sin. .

---BUNCATIdivagare (lat.), rave (eng.), inkoherentno govoriti u stanjima sužene svijesti (vatra,
narkoza, pijanstvo) Sin. .

---BUNDEVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tikva.

---BUNILOdelirium, ii, n (lat.), id.(eng.), akutni reverzibilni mentalni poremecaj sa smanjenom

sposobnošcu odgovora na vanjske podražaje, sa poremecajem mišljenja i inkoherentnim govorom.
Nivo svijesti je snižen. Poremecaj sna, psihomotorni nemir, poremecaj orijentacije u vremenu,
mjestu i prema l delirijum, organski mentalni sindrom, zanos. Sin. 

---BUNION(LAT.), (ENG.), SIN. v. baga.

---BUNJAcaverna ae, f (lat.), cavern (eng.), šupljina u organu nastala razvojem patološkoga procesa,
npr. tuberkuloze. kaverna. Sin. 

---BUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokrenje.

---BURAGrumen, inis, m (lat.), paunch (eng.), prvi i najveci dio želuca kod preživara; mjesto gdje se
hrana skuplja prije preživanja Sin. .

---BUREŽ(LAT.), urina, ae, f (lat. ), urine (eng.), tecnost koju luce bubrezi, a prolazi kroz
mokracnjake, skuplja se u mokracnoj bešici i izlazi napolje mokracnicom. Kolicina za 24 sahata je
1000-1500 ml, specificna težina 1001-1030, blago je kisele reakcije, žute boje, bistra,
karakteristicnoga mirisa. P mijež, mokraca, urin, sac. Sin. 

---BUREŽANurinalis, e (lat.), urinal, urinary (eng.), onaj koji pripada bureži, mokraci, ili sistemu
njenoga izlucivanja Sin. .

---BUREŽNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuta.

---BURGANCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. promrzline.

---BURGIJAterebea, ae, f (lat.), burr, drill (eng.), rotacioni instrument, napravljen od celika ili
tungsten karbida koji služi za bušenje kosti, trepanaciju kosti glave i preparaciju zubnih kaviteta.
borer, svrdlo. Sin. 

---BURITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokriti.

---BURLJANJEborborygmus, i, m (lat.), rumbling of the bowels (eng.), jasni zvuk crijevne

peristaltike koji se cuje i bez slušalica, ciji intenzitet zavisi od jacine peristaltike, sadržaja crijeva,
fiziologije pokreta, prisustva prepreke i sl Sin. .

---BURMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cmar ili pušak.

---BURUNDŽUKcarbassus, us m (lat.), gauze (eng.), rijetko mrežasti materijal, najcešce od

pamucnoga prediva, a upotrebljava se za zavoje, hirurške brisace, tupfere i sl., Sterilizira se i
impregnira po potrebi. gaza, up. ciha. Sin. 

---BURURETvertigo, inis, f (lat.), id.(eng.), iluzija kretanja, senzacija kao da se okolica okrece oko
pacijenta (objektivna), ili kao da se sam pacijent okrece u prostoru (subjektivna). Može biti
uzrokovan procesom u unutrašnjeme uhu ili zbog poremecaja negdje na vestibularnome putu.
vrtoglavica. Sin. 

---BURZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kesica.

---BURZITISbursitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija kesice, burze, obicno udružena sa depozicijom
kalcija. Najcešce je u pitanju subdeltoidna vrecica. Sin. 

---BUTfemur (lat.), thigh (eng.), dio noge od kuka do koljena, natkoljenica. stegno. Sin. 

---BUTON(LAT.), bouton (fr.), button (eng.), glavicasto isindicno uzdignuce na koži razne etiologije.
Sin. 

---BUTRAGsedimentum, i, n (lat.), sediment (eng.), precipitat, talog, narocito onaj koji se spontano
formira. Sin. 

---BUŠENJEforatio, onis, f, trepanatio, onis, f, tresis, is, f (lat.), drilling, boring (eng.), akt ili proces
pravljenja rupa u kosti ili zubu rotacionim instrumentom. trepanacija. Sin. 

---BUŽIJA(LAT.), (ENG.), bougie (fr.), tanki, savitljivi, cilindricni, solidni ili šuplji instrument, koji
služi za ulazak u cjevast organ (npr. mokracnica), zbog njegovoga širenja ili mjerenja širine lumena.
Pri širenju se mogu upotrebljavati sve šire i šire bužije, pa su oznace Sin. .

---BUŽIRANJE(LAT.), (ENG.), bougienage (fr.), prolazak bužijom ( Sin. v.) kroz cjevast organ u cilju
njegova širenja upotrebljavajuci sve šire i šire iste instrumente (npr. kod stenoze jednjaka).

---BZIKALJKAsyringa ae, f (lat.), syringe (eng.), instrument kojim se ubrizgavaju otopljeni lijekovi u
tkivo ili vade tecni tkivni uzorci iz šupljina. brizgalica, šprica. Sin. 

---CABLJASTimbecillus, i, m (lat.), imbecile (eng.), osoba sa srednjim stepenom umne zaostalosti. U

bosanskome jeziku je pridjev, a u latinskome i(eng.),leskome je imenica. imbecil, cahnut,
kratkouman, slabouman. Sin. 

---CACKALICAdentiscapulium, ii, n (lat.), tooth stick (eng.), uski, tanki, tupo zašiljeni štapic koji
služi za cišcenje zuba Sin. .

---CAD(LAT.), (ENG.), SIN. v. cad.

---CAÐfuligo, inis, f (lat.), soot (eng.), lahki, pougljeni ostaci sagorijevanja koji se dižu uvis sa
dimom ili ostaju na stranama ložišta i dimnjaka. cad, gar, garež. Sin. 

---CADAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. cadav.

---CAÐAVfuliginosus-3 (lat.), sooty (eng.), pokriven cadom, gareži, cadom, ili ima izgled cadi. cada
Sin. v.

---CADOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. šator.

---CAFURIJAcamphora, ae, f (lat.), camphor (eng.), keton, C10H18O, karakteristicnoga mirisa,

izdvojen iz biljke Cinnamomum camphora (d-kamfor), kamilice (l-kamfor), ruzmarina i dr.
Upotrebljava se u obliku kamforskoga zejtina, Oleum camphoratum ili blagoga alkoholnoga rastvora
i to kao stimulans centralno kamfor. Sin. 

---CAGRTANJEcrepitatio, onis, f (lat.), crepitation (eng.), zvuk pucketanja kao da se trlja kosa medu
prstima (zvuk koji se cuje pri auskultaciji pluca u patološkim uslovima ili pomicanjem prelomljenoga
dijela kosti). krepitacija. Sin. 

---CAHURA LECEcapsula lentis, phacocystis, is, f (lat.), phacocyst (eng.), cahura koja omotava ocnu
lecu Sin. .

---CAHURAcapsula, ae, f, lemma, atis, n (lat.), capsule, sheath (eng.), 1. opci naziv za hrskavicnu,
masnu, fibroznu ili membranoznu strukturu koja omotava organ, jedan njegov dio, odnosno neku
strukturu. ovojnica, opna, membrana, ovitak, tjena, lema. 2. Sin. v. cahurica.
---CAHURA, MIŠICNAperimysium externum, epimysium, ii , n (lat.), epimysium (eng.), nadvorna
vezivna ovojnica koja zamotava mišic Sin. .

---CAHURICAcapsula, ae f (lat.), wafer (eng.), mehki ili tvrdi ovoj od želatine, glicerina ili glutena ili
malehna posudica od tog materijala u koji se stavlja lijek da bi se lakše gutao, ili da bi dospio u
donje dijelove digestivne cijevi (crijevo). cahura 2. Sin. 

---CAJ1. thea, ae (lat.), tea (eng.), sušeno lišce biljke Camelia sinensis (folia Theae), a sadrži
kofein, teofilin, te ishlapljivi zejtin. Široko je rasprostranjen kao topli i hladni napitak. Koristan je
za razne vrste trbušnih tegoba kao dodatno ljekovito sredstvo. 2. species, ei, f, ptisan caj, ljekoviti.
Sin. 

---CAJ(LAT.), (ENG.), ljekoviti, Sin. v. caj 2.

---CAJ, PARAGVAJSKIfolia mate (lat.), (eng.), mate (eng. po šp.) suho lišce od drveta Ilex
paraguensis koje raste u Južnoj Americi. Sadrži kofein i tanine, pa je tonik, dijuretik, stomahik,
stimulans i laksativ. mate. Sin. 

---CAKLEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.

---CAKLENICAadamantinum, i, n (lat.), dental enamel (eng.), tvrdi, tanki, prozirni sloj kalcificirane
supstancije koja pokriva i zašticuje dentin krune zuba, acelularan, avaskularan, transparentan.
Najtvrda materija u tijelu. caklen, gleta, savat, caklina, ektodont, zbagla. Sin. 

---CAKLENSKI BISERenameloma, atis, n (lat.), enamel drop (eng.), malehne nakupine cakleni na
površini korijena zuba, cesto na bifurkaciji višekorijenskih zuba Sin. .

---CAKLENSKIadamantinus-3 (lat.), adamantine (eng.), ono što pripada zubnoj caklenici, cakleni.
Sin. 

---CAKLINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.

---CAKLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuka.

---CAKLOVICAhumor vitreous (lat.), vitrous humor (eng.), vodenasta suspenzija koja se nalazi
izmedu strome u caklovini, corpus vitreum, vitreous body. staklovica, staklovina. Sin. 

---CAKLOVINAcorpus vitreum (lat.), vitreous body (eng.), transparentna želationozna masa koja
ispunjava unutraš-nju duplju ocne jabucice i nalazi se izmedu sociva i retine. Caklovina se sastoji od
strome i caklovice. staklovina, staklasto tijelo. Sin. 

---CAKNUTimbecillus, i, m (lat.), imbecile (eng.), osoba sa srednjim stepenom umne zaostalosti. U

bosanskome jeziku je pridjev, a u latinskome i(eng.),leskome imenica. imbecil, cabljast,
kratkouman. Sin. 
---CALARNIKsimulator, oris, m (lat.), id.(eng.), pojedinac ili aparat koji oponaša bolest ili neko
stanje. Pojedinac to radi radi ostvarenja vlastite koristi, a na aparatu se simulira bolest radi
edukacije. Sin. 

---CALMAmitra, ae, f (lat.), mitre (eng.), zavoj oko glave u obliku saruka oko fesa. mitra. Sin. 

---CAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. bor, bijeli.

---CAM-SAKAZ(LAT.), pine resin (eng.), smola iz bora, mješavina karboksilnih kiselina, terpena,
zejtina, a javlja se na zasjecima i pukotinama drveta. Ima karakteristican ugodan miris, lahko je
upaljiva, netopljiva u vodi. Navodno pomaže kod opstrukcione žutice Sin. .

---CAMAmolestia, ae, f (lat.), trouble, complaint (eng.), tegoba, tjeskoba, anksioznost, nemir,
dosadivanje, neprijatnost, nelagodnost, jad, patnja, tuga. Sin. 

---CAMAKPhthirus pubis, morpio, onis, f (lat.), crab louse (eng.), rod uši iz porodice Pediculidae,
koji se hrane ljudskom krvlju, a se nalaze uglavnom na stidnim dlakama; izuzetno u obrvama, te
dlakama grudi. Pljosnate su i široke. širokalj, krkajak, stidna uš. Sin. 

---CAMALICAdebilitas, atis, f (lat.), debility (eng.), psihicka slabost, intelektualna zakržljalost, sa

psihickim nedostacima. Najlakši oblik oligofrenije. Sam latinski ekvivalent znaci slab uopce.
debilnost, urodena nemoc. Sin. 

---CAMBA(LAT.), (ENG.), id. kandža, Sin. v. tamo.

---CAMPAungula, ae, f (lat.), hoof (eng.), 1. veliki orožnjeli nokat kopitara koji pokriva prst na
kojem se hoda. kopito, capak, 2. dva polukružna velika orožnjela nokta srednjih prsta papaka.
papak. Sin.

---CANJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. falanga.

---CANKIR, MEHKIulcus molle (lat.), chancroid. soft ulcer (eng.), seksualno prenosljiva bolest,
uzrokovana sa Haemophylus ducreyi, a karakterizirana je bolnim primarnim afektom na mjestu
infekcije (vanjskom spolovilu). Ulkus je mehak, gnojnoga dna, a uskoro se javljaju uvecani limfni
cvorovi u preponi. šankir, mehki. Sin. 

---CANKIR, TVRDIulcus durum (lat.), hard ulcus (eng.), primarni afekt sifilisa u obliku grizlice na
vanjskim genitalijama, tvrdih rubova, sa uvecanim bezbolnim limfnim cvorima u preponi. sifilis
primarni, sin. šankir, tvrdi. Sin. 

---CAPAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. campa.

---CAPARIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nišador.

---CAPRA(LAT.), (ENG.), id. koža.( Sin. v.)

---CAPRLJAJexcoriatio, onis, f (lat.), excoriation (eng.), abra-zija kože, skidanje epidermisa
traumatskim putem. ogrebak, ogrebina, ogrebotina, grebotina, odljustak, parotina, ekskorijacija.
Sin. 

---CARAKlanceola, ae, f (lat.), lancet (eng.), malehni, šiljat, kopljast, hirurški nož sa dvostrukim
sjecivom za otvara-nje cira, apscesa, ranije za puštanje krvi i sl., sin. bocka-vica, nešter, lanceta
Sin. .

---CARAPA, ELASTICNAcalculus elasticus (lat.), elastic stocking (eng.), carapa protkana gumenim
elasticnim nitima, pa svojim ravnomjernim i elasticnim stezanjem vrši kompresiju na proširene
površne vene, time otklanja teškoce uslijed zastoja u nogama Sin. .

---CAREVO CVIJECEConvalaria majalis (lat.), lily of the valley (eng.), biljka koja ima kardiotonicna
svojstva i upotreb-ljava se u obliku praška od sušenoga cvijeta, vodenoga ekstrakta ili alkoholne
tinkture. Farmakološko djejstvo je slicno strihninu. dragoljice. Sin. 

---CAREVO OKOViola tricolor (lat.), pansy (eng.), cvijece sa emetickim osobinama. Upotrebljava se i
kao ekspektorans Sin. .

---CARSKI REZsectio caesarea (lat.), cesarean section (eng.), operacija vadenja donesenoga ploda iz
bremenite materice. Ima raznih oblika ove operacije, raznih pristupa i modifikacija. isporak, carski
sjek. Sin. 

---CARSKI SIJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. carski rez.

---CARŠAF, SHEET(LAT.), linen (eng.), komad platna velicine 1,8-2,0 x 0,90, razne boje, predviden
kao posteljno rublje za bolesnike ili kao prekrivac za vrijeme operacije Sin. .

---CASAexcipula, ae, f (lat.), vessel (eng.), posuda ili zdjela, raznih oblika i velicina, uglavnom
polukuglaste šupljine, a upotrebljava se za laboratorijski rad Sin. .

---CATRNJAcysterna, ae, f (lat.), cystern (eng.), rezervoar za skupljanje kišnice koja se

upotrebljava kao voda za pice u nekim sušnim dijelovima Bosne i Hercegovine Sin. .

---CAVAOcuneus, i, m (lat.), wedge, peg (eng.), sredstvo za imobilizaciju, nalik na ekser, razlicite
duljine i debljine, naparavljen od nehrdajucega materijala koji se operativno uvodi intramedularno
ili u epifizne dijelove kosti, radi njihove fiksacije poslije preloma u položaju pogodnom za srastanje
Sin. .

---CAŠApoculum, i, n (lat.), cup (eng.), staklena posudica, u bolnickim uslovima najcešce za

mokracu, sekrete, ishranu, laboratorijske potrebe i peroralne lijekove. Sin. 

---CAŠENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcašenje.

---CAŠICA KUKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica, zglobna.

---CAŠICA1. patella, ae, f (lat.), kneecap (eng.), trokutasta sezamoidna kost, oko 5 cm u promjeru,
smještena na prednjoj strani koljena u tetivi m. quadriceps femoris. mlitva, koljenica, štitica, 2.
pocillum, i, n, caliculus, i, m (lat.), small cup (eng.), malehna caša, struktura na cašicu nalik.. Sin. 

---CAŠICA, BUBREŽNAcalix renalis (lat.), kidney cup, renal calix (eng.), svaki od recesusa pelvisa
bubrega koji zatvara piramidu cime skuplja mokracu. Cašice se dijele na velike i malehne, calices
renales majores et minores. Sin. 

---CAŠICA, OCNAorbita, ae, f (lat.), orbit (eng.), koštani kavitet koji sadrži ocnu jabucicu, mišice,
krvne sude i živce, a cine ga nekoliko kostiju: suzna, ceona, nosna, nepcana, sfenoidalna,
etmoidalna, zigomaticna i gornja vilica, sin. ocnica, orbita, ocna duplja, ocna šupljina. Sin. 

---CAŠICA, PLECKE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica, zglobna.

---CAŠICA, ZGLOBNAcavitas articularis (lat.), articular cavity (eng.), konkavno zglobno tijelo
prekriveno zglobnom hrskavicom u koje ulazi konveksno zglobno tijelo. Najizrazitiji predstavnici su
cašica kuka, acetabulum, cašica plecke, cavitas glenoidalis. Sin. 

---CAŠICE, ZUBNEalveoli dentales (lat.), dental alveoli (eng.), šupljine ili duplje u processus
alveolaris maxillae et mandibulae u kojima su fiksirani korijeni zuba nitima periodontalnoga
ligamenta. Sin. 

---CEBE(LAT.), blanket (eng.), debela, mehka, vunena ili sinteticka tkanina, u bolnickim uslovima
najbolje bijela, ali i drugih boja, koja se stavlja u dvostruki caršaf, a služi kao pokrivac bolesnicima
Sin. .

---CEBOCEFALIJAcebocephalia, ae, f (lat.), cebocephaly (eng.), razvojna anomalija u kojoj su oci

jedno blizu drugoga, a nos je defektan. Glava tako nalici na psecu glavu. Sin. 

---CECELJnatrium carbonicum (lat.), sodium carbonate, washing soda (eng.), Na2CO3, bezbojni
kristali ili bijeli kristalni prašak, odnosno granule. Alkalizirajuce sredstvo u farmakološkim
preparatima. Takoder i sredstvo za pra-nje. kuhinjska soda. Sin. 

---CEDOKRVNICAinfanticida, ae, f (lat.), child murderer (eng.), majka koja je ucinila cedomorstvo,
najcešce nevjencana žena, Sin. 

---CEDOMORSTVOinfanticidium, ii, n (lat.), infanticide, child murder (eng.), ubistvo koje pocini,
vecinom nevjencana majka, nad svojim novorodencetom, koje je ili sposobno za vanmatericni život
ili ne, ali koje je poslije poroda prodihalo Sin. .

---CEFALALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glavobolja.

---CEFALEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glavobolja.

---CEFALICANcephalicus-3 (lat.), cephalic (eng.), ono što pripada glavi, nalazi se na glavi, ide u
glavu. Sin. 

---CEFALOMETRIJAcephalometria, ae, f (lat.), cephalometry (eng.), naucno mjerenje dimenzija

glave. U stomatologiji to odreduje kraniofacijalni rast i razvoj koji onda determinira prirodu
ortodontskoga tretmana Sin. .

---CEHLUBARsuccinum, i, n, electrum, i,n (lat.), amber (eng.), žuta, fosilna smola od nekoliko vrsta
cetinarskoga drveca koja se nalazi u aluvijalnim slojevima. Sin. 

---CEHLUBARSKIsuccinicus-3 (lat.), succinic (eng.), onaj koji pripada okamenjenoj smoli, cehlubaru
(najviše se odnosi na kiselinu) Sin. .

---CEHNEmn. cehneta, maxilla, ae, f, mandibula ae, f (lat.), (eng.), jaw, upper and down, jedna od
vilica, donja i gornja, pa je potrebno objašnjenje, npr. cehne donje i cehne gornje. V. vilica Sin. .

---CEHNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. saransak.

---CEHRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lice.

---CEJFvoluptas, atis, f (lat.), hilarity (eng.), dobro raspoloženje, posebno raspoloženje opuštenosti,
uživanja, naslade, veselosti, obicno nastalo uživanjem kahve ili alkohola Sin. .

---CEJIF(LAT.), (ENG.), SIN. v. cejf.

---CEJRECENJEmerotomia, ae, f, (lat.), merotomy (eng.), rasijecanje na cetvero (o zaklanome bravu

ili govedu) Sin. .

---CEJRECITI(LAT.), quater (eng.), rasjeci na cetvero (odnosi se na zaklanoga brava ili govedo),
pren. rastrgnuti, raskomadati. Up. uditi Sin. .

---CEJREK MESA(LAT.), quater of meat (eng.), cetvrtina mesa zaklanoga i odranoga brava ili goveda,
pa postoji prednji i stražnji cejrek mesa Sin. .

---CEJREK(LAT.), quater (eng.), cetvrti dio, cetvrtina, bilo vremenskoga perioda (cejrek od sahata)
ili zaklane životinje (cejrek mesa) Sin. .

---CEKALANcaecalis, e (lat.), cecal (eng.), 1. pripada cekumu, slijepome crijevu, proizilazi iz njega,
2. završava slijepo, corsokakom. Sin. 

---CEKAONICA(LAT.), waiting room (eng.), prostorija gdje pacijenti cekaju na red radi ljekarskoga
pregleda. Ona ima svoje higijenske norme, a najvažnija je da ima zahod ili musluk. Sin. 

---CEKICmalleus, i, m (lat.), hammer (eng.), 1. jedna od tri slušne košcice, ona koja se naslanja na
bubnu opnu, 2. instrument u ortopediji koji je dizajnom i velicinom nešto drukciji od obicnoga
cekica, ali mu je namjena ista. Sin. 
---CEKINJAseta, ae, f (lat.), bristle (eng.), tvrda, oštra, kratka dlaka životinje od koje se prave kefe.
Sin. 

---CEKINJASTsetiferus-3 (lat.), setaceous (eng.), osobina kao cekinja, krut, rigidan, kratak i tanak
istovremeno. Sin. 

---CELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. celavost.

---CELATAgalea aponeurotica (lat.), id.(eng.), aponeuroticna struktura skalpa koja spaja frontalne,
okcipitalne i temporalne mišice Sin. .

---CELAVcalvus-3 (lat.), bald (eng.), osoba koja pokazuje znake celavosti. pleši Sin. v.

---CELAVOSTcalvities, ei, f, alopecia, ae, f (lat.), baldness (eng.), odsustvo dlaka sa kože gdje su
normalno prisutne. alopecija, lisina, plešina. Sin. 

---CELAVOST, KRUŽNApelada, ae, f (lat.), pelade (eng.), mjestimicno kružno opadanje kose,
alopecia areata. pelada. Sin. 

---CELAVOST, MUŠKAalopecia virilis, alopecia senilis (lat.), male pattern baldness, male pattern
alopecia (eng.), progresivni, difuzni, simetricni gubitak kose, pocevši od karakteristicnih oblika
zalistaka i ostavljajuci samo periferni rub kose. Pocinje izmedu 20. i 30. godine i androgeno je
zavisna. Sin. 

---CELAVOST, RANAalopecia prematura (lat.), premature alopecia (eng.), muška celavost koja
pocinje rano, prije dvadesete godine, Sin. v. celavost, muška.

---CELAVOST, SIFILITICNAalopecia syphilitica (lat.), moth-eaten alopecia, syphilitic alopecia (eng.),

alopecija koja zahvaca obrve, bradu i kosu kod sekundarnog sifilisa, karakterizirana je malehnim
razbacanim podrucjima bez dlaka. Sin. 

---CELAVOST, UROÐENAalopecia congenita (lat.), congenital alopecia, congenital baldness (eng.),

urodeni nedostatak kose koji može nastati samo na glavi, ali se javiti i kao urodeni nedostatak dlaka
na tijelu. Sin. 

---CELAVOST, ZARAZNAfavus, i, m (lat.), ringworm honeycomb (eng.), zarazna bolest kose, ali i
drugih dlakavih mjesta, uzrokovana gljivicom Trychophyton schoenleini, a karakterizirana
stvaranjem perifolikularnih žutih plocica u vidu saca (scutula). Kosa postaje siva, ima vunast ili
paucinast izgled. Nelijecena ostavlja t favus, grinta, uljezina, zli strup. Sin. 

---CELENTERON(LAT.), (ENG.), SIN. v. pracrijevo.

---CELERApium graveolens (lat.), celery (eng.), povrce cije sjeme je dijuretik i djeluje protiv
grceva. Sin. 
---CELIJAcellula, ae, f (lat.), cell (eng.), 1. osnovna strukturalna i funkciona jedinica živoga
organizma, a sastoji se od jezgre okružene citoplazmom koja sadrži razlicite organele, odajica,
okren. 2. malehni, manje ili više zatvoreni prostor, odaja, odajica. Sin. 

---CELIJACANcoeliacus-3 (lat.), celica (eng.), onaj koji pripada trbuhu ili preciznije celijacnim
krvnim sudima, sistemu art. coeliacae Sin. .

---CELIJAKIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest celijacna.

---CELIJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica.

---CELINJA LJUBICAMelissa officinalis (lat.), sweet balm (eng.), biljka ugodnoga mirisa iz koje se
dobija i zejtin prijatnoga mirisa koji podsjeca na limun. Celinja ljubica je sedativ, dijaforetik,
refrigerans. zucovina. Sin. 

---CELJADEhomo, inis, m (lat.), human being (eng.), svaka pojedina osoba ljudskoga roda. covjek 3,
jedinka. Sin. 

---CELOfrons, frontis, n (lat.), forehead (eng.), dio lica iznad obrva do ruba kose. Podlogu mu cini
squama ossis temporalis. Sin. 

---CELO, STIDNOmons veneris, s. pubis (lat.), mons pubis (eng.), okruglasta mesnata prominecija
preko simfize kod odrasle individue obrasla dlakama, pubes, izraženija kod žena. Sin. 

---CELOMcoeloma, atis, n (lat.), coelom (eng.), tjelesna šupljina, obicno trbušna i grudna duplja
zajedno. Sin. 

---CELULARANcellularis, e (lat.), cellularis (eng.), onaj koji pripada odajici, ili je graden od odajica,
odajicki, celijski, stanicni Sin. .

---CELULITIScellulitis, idis, f (lat.), id.(eng.), akutno difuzno širenje edematozne gnojne isindije
kroz potkožno tkivo što kasnije može voditi stvaranju apscesa. Uzrocnici su najcešce A streptokoki i
Staphylococcus aureus. flegmona. Sin. 

---CELULOZAcellulosum, i n (lat.), cellulose (eng.), najrašireniji ugljeni hidrat, (C6H10O5)n, polimer

dugih lanaca, netopljiv u vodi i alkoholu, a cini skelet najvecega dijela biljnih struktura i njihovih
odajica Sin. .

---CEMENT, CINKOKSISULFATNI(LAT.), zinc oxysulfate cement (eng.), materijal za privremeno,

kratkotrajno zatvaranje kaviteta zuba. Sastoji se od cink oksida i cink sulfata, te otopine dekstrina
ili 10% otopine gumiarabike Sin. .

---CEMENT, FOSFATNI(LAT.), zinc phosphate cement (eng.), bolje cink oksifosfatni cement, a
upotrebljva se kao zaštitina podloga na dnu kaviteta zuba, radi zaštite pulpe od mehanic-kih,
fizickih i hemijskih uticaja. Po sastavu je prašak (85-90% cink oksida, 10% magnezijum, silicijum,
aluminijum i bizmut oksida) Sin. .
---CEMENT, KAMENI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cement silikofosfatni.

---CEMENT, SILIKATNI(LAT.), silicate cement (eng.), materijal za sve estetske ispune prednjih zuba.
Sastoji se od praška (40% silicijum oksida, 30% aluminijum dioksida, 10% kalijum fosfata ili natrijum i
kalcijum fluorida) i tekucine (45-60% vodene otopine ortofosforne sa dodatkom metafosforne i
parafosfor Sin. .

---CEMENT, SILIKOFOSFATNI(LAT.), silicophosphate cement (eng.), upotrebljava se za ispune

mlijecnih zuba. Nastaje miješanjem cink fosfata i silikatnoga praška, a tecni je dio isti kao kod
silikatnoga cementa Sin. .

---CEMENT, STAKLENOJONOMERNI(LAT.), glass ionomer cement (eng.), materijal za kratkotrajno

zatvaranje kaviteta i fiksiranje privremenih navlaka. Sastoji se od praška (cink oksida, 1% cink
acetata ili sulfata) i tekucine (cisti sintetski Eugoneol, C10H12O2) Sin. .

---CEMENTI(LAT.), cements (eng.), 1. materijali koji se upotrebljavaju kao zaštitita podloge na dnu
kaviteta i cilju zaštite pulpe od fizicko-hemijskih uticaja, 2. supstancije koje služe obezbjedenju
spajanja dviju površina Sin. .

---CEMENTIKLI(LAT.), cementicles (eng.), malehna, diskretna ostrvca osificiranoga tkiva u

periodontalnome ligamentu koji nisu gradeni od pravoga cementa Sin. .

---CEMENTIRANJEcaementatio, onis, f (lat.), cementation (eng.), upotreba cementa u fikisiranju

kapice, krunica i zubnih punjenja Sin. .

---CEMENTITIScaementitis, idis, f (lat.), cementitis (eng.), inflamacija zubnoga cementa. Sin. 

---CEMENTOBLASTcaementoblastus, i , m (lat.), cementoblast (eng.), velika odajica sa velikim

centralno položenim jezgrom i jednim nukleolusom koja stvara cementum Sin. .

---CEMENTOBLASTOMAcaementoblastoma, atis, n (lat.), cementoblastoma (eng.), odontogeni fibrom

u kojemu se odajice razvijaju u cementoblaste. Obicno ima i jedan malehni dio kalcificiranoga
tkiva. Sin. 

---CEMENTOCITcaementocytus, i, m (lat.), cement cell, cementocyte (eng.), odajica u lakuni

celularnoga cementuma. Po izgledu je okrugla ili ovalna, pokazuje brojne protoplazmatske
produžetke. Sin. 

---CEMENTOGENEZAcaementogenesis, is, f (lat.), cementogenesis (eng.), nastajanje i razvoj

cementuma na korijenskome dentinu zuba. Sin. 

---CEMENTOKLASTcaementoclastus, i m (lat.), cementoclast (eng.), odajica za razgradnju

cementuma, a nalazi se na površini cementuma u procesu cementoklazije fiziološke remodulacije
cementuma. Sin. 
---CEMENTOKLAZIJAcaementoclasia, ae, f (lat.), id.(eng.), rastvaranje i resorpcija zubnoga
cementuma, obicno komplikacija povrede ili patoloških stanja. cementoliza. Sin. 

---CEMENTOLIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cementoklazija.

---CEMENTUMcementum, i, n (lat.), id.(eng.), tvrdo zubno tkivo koje prekriva dentin korijena zuba.
Takoder služi i kao pripojno tkivo za vlakna periodontalnoga ligamenta. Sin. 

---CEMER(LAT.), (ENG.), SIN. v. svod.

---CEMERAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. 1. otrovan, 2. grk.

---CEMERIKAHelleborus niger (lat.), black hellebore, Christmass rose (eng.), biljka od koje se koristi
korijen, koji je otrov, ali i hidragog, emetik i katartik, te sadrži i 2 glikozida koji djeluju
kardiotonicno. kukurijek. Sin. 

---CEMERLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. 1. otrovan, 2. grk, 3. v. dertli.

---CENADELFUScenadelphus, i, m (lat.), id.(eng.), ravnomjerno razvijena dvojna nakaza. Sin. 

---CENAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. rub.

---CENESTEZIJAcoenesthesia, ae, f (lat.), cenesthesia (eng.), saznanje o normalnom funkcioniranju

organa tijela Sin. .

---CENIFA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahod.

---CENOFOBIJAcenophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), strah od praznih prostora. Sin. 

---CENTAR OSIFIKACIJEpunctum ossificationis (lat.), ossification point (eng.), mjesto gdje zapocinje
osifikacija u hrskavicnoj kosti. Može biti primaran ili sekundaran. tacka osifikacije. Sin. 

---CENTARcentrum, i, n (lat.), center (eng.), 1. središnja tacka tijela, organa ili neke strukture, sin
središte, 2. skupina nervnih odajica sa zadatkom reguliranja neke posebne funkcije u organizmu.
jezgra. Sin. 

---CENTEZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. punkcija.

---CENTRALANcentralis, e (lat.), central (eng.), postavljen u sredinu, blizu ili bliže sredini, središan.
Sin. 

---CENTRIFUGAcentrifuga, ae, f (lat.), (eng.), centrifuge (eng.) mašina kojom se postiže proces
separacije lakših od težih dijelova, pomocu centrifugalne sile Sin. .
---CENTRIFUGALANcentrifugalis, e (lat.), centrifugal (eng.), 1. onaj koji se krece ili prostire dalje od
centra, 2. onaj koji odlazi od centralnoga nervnoga sistema Sin. .

---CENTRIFUGIRANJEcentrifugatio, onis, f (lat.), centrifugation (eng.), proces odvajanja lakših od

težih dijelova neke suspenzije, miksture ili otopine, pomocu centrifugalne sile Sin. .

---CENTRIOLAcentriolum, i n (lat.), centriole (eng.), jedna od dvije cilindricne organele postavljene

u centrozomu i sadrži mikrotubule postavljene oko ruba. Za vrijeme diobe, centriole putuju na
suprotne polove odajice i služe za organizaciju diobnoga vretena Sin. .

---CENTRIPETALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dobježan.

---CENTROMERA(LAT.), centromere (eng.), nešto suženi dio hromozoma kojim se on drži za vreteno
za vrijeme diobe i gdje se hromatidi spajaju Sin. .

---CENTROSFERAcentrosphaera, ae, f (lat.), cenrosphere (eng.), 1. specijalizirani dio kondenzirane

citoplazme koji sadrži centriole i igra važnu ulogu u mitozi, centralna sfera, 2. id. sa centrozomom
Sin. .

---CENTROZOMcentrosoma, atis, n (lat.), centrosome (eng.), odajicki centar, centralno tjelešce,

centralni dio odajice, zajedno sa dvije centriole. Sin. 

---CEONICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, celna.

---CEPepistomium, i, n, obturnaculum, i, n (lat.), stopper, plug (eng.), l. (u farmakologiji) obicno

posebno brušeno staklasto tijelo koje zatvara boce, mada može biti i od pluta ili plastike, zavisno
što se u bocama drži, 2. (u kli-nickoj medicini) svaka masa koja zacepi krvni sud (embolus, tromb),
ili cjevasti organ (npr. sl Sin. .

---CEPAVACepistropheus, i m (lat.), axis (eng.), drugi vratni kralježak. Ima specificnu gradu u kojoj
se istice zub, dens eipstrophei. epistrofeus, stožer Sin.

---CEPET(LAT.), (ENG.), SIN. v. cokotati.

---CEPICsuppositorium, i, n (lat.), suppository (eng.), lijek sa masnim vehikulumom adaptiran da se

uvede u duburu, rodnicu ili u mokracnicu. Solidan je na sobnoj temperaturi, ali je topljiv na
temperaturi tijela Sin. .

---CEPICI RETINEconi retinae (lat.), retinal cones (eng.), retinalne vidne odajice kojih ima 6-7
miliona, a služe za registraciju svjetla i boja, te vidnoj oštrini. cunjici retine. Sin. 

---CEREALIJEcerealia, ium, n, pl. (lat.), cereals (eng.), žito, hrana od žita, svaka biljka koja nosi
zrnast jestiv plod (pšenica, raž, jecam, zob itd. Sin. )

---CEREBELARANcerebellaris, e (lat.), cerebellar (eng.), ono što pripada malehnome mozgu. Sin. 
---CEREBRALANcerebralis, e (lat.), cerebral (eng.), pripada velikom mozgu, velikomoždani. Sin. 

---CEREBRITIScerebritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija moz-ga. Termin se obicno upotrebljava

za veoma akutni stadij apscesa što je samo lokalizirani cerebritis, bez cahure Sin. .

---CEREBROMALACIJAcerebromalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno smekšavanje moždanoga

tkiva. Sin. 

---CEREBROSPINALANcerebrospinalis, e (lat.), cerebrospinal (eng.), onaj koji pripada istovremeno i

mozgu i kicmenoj moždini. Sin. 

---CEREBROTOMIJAcerebrotomia, ae, f (lat.), cerebrotomy (eng.), bilo kakva incizija mozga Sin. .

---CEREBROZIDI(LAT.), cerebrosides (eng.), gradivni materijal membrana nervnoga tkiva, narocito

mijelinskih ovojnica; glavni sastavni dio odajickih ovojnica viših organizama. To su uglavnom kerazin
i frenozin, a predstavlja spojeve masnih kiselina sa sfingozinom i dehidrosfingozinom, galaktozom i
Sin. .

---CEREBROZIDOZAcerebrosidosis, is, f (lat.), id.(eng.), lipoidoza u kojoj se masna akumulacija

sastoji od kerazina Sin. .

---CEREVIZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. majdonos.

---CEREZ(LAT.), dessert, dried fruit and sweets (eng.), suho južno voce i suhi kupovni slatkiši koji su
uzgredno jelo, servirano poslije glavnoga jela u bosanskoj tradiciji Sin. .

---CERKARIJAcercariae, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojni oblik metilja, umanjen oblik odrasloga
parazita, bez spolnoga aparata. Slobodno pliva. Neki zatvaraju ciste na vodenoj vegetaciji, a neki
penetriraju u ribe i vodene artropode i formiraju metacerkarije. Cekarije šizostoma penetriraju
direktno u k Sin. 

---CEROMAceroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji je bio podvrgnut voštanoj degeneraciji. Sin. 

---CEROT(LAT.), (ENG.), SIN. v. jakija.

---CERSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelilo, živino.

---CERULOPLAZMIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. feroksidaza.

---CERUMEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. smola, ušna.

---CERUMINALANceruminalis, e (lat.), ceruminal (eng.), onaj koji pripada ušnoj smoli, cerumenu.
Sin. 
---CERUMINOMAceruminoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor žlijezdi koje prave cerumen u ušnome
kanalu. Sin. 

---CERUMINOZAceruminosis, is, f (lat.), id.(eng.), obilno luce-nje ušne smole ili promjene u njenome
sastavu. Sin. 

---CERUMINOZANceruminosus-3 (lat.), ceruminous (eng.), onaj koji je bogat cerumenom. Onaj koji
ima puno ušne smole. Sin. 

---CERVICITIScervicitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija grlica materice. trahelitis. Sin. 

---CERVIKALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vratni.

---CERVIKOBRAHIJALGIJAcervicobrachialgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u vratu koji iradira u ruke, a

nastaje kompresijom spinalnih korijena vratne kicme Sin. .

---CERVIKOPEKSIJAcervicopexia, ae, f (lat.), cervicopexy (eng.), fiksacija grlica materice hirurškim

putem, sin. trahelopeksija Sin. .

---CERVIKOPLASTIKAcervicoplastia, ae, f (lat.), cervicoplasty (eng.), plasticna hirurška

rekonstrukcija grlica materice. traheloplastika. Sin. 

---CERVIKORAFIJAcervicorrhaphia, ae, f (lat.), cervicorrhaphy (eng.), šav grlica materice, obicno

poslije rascjepa tokom poroda Sin. .

---CERVIKOTOMIJAcervicotomia, ae, f (lat.), cervicotomy (eng.), incizija na vratu materice hirurškim

putem, sin. trahelotomija Sin. .

---CESMA(LAT.), tap (eng.), mjesto sa tekucom vodom za javno i kucno snabdijevanje. Pošto je u
Sarajevu 1640. naprav-ljen prvi vodovod, cesme su bile svakodnevnica prije njihovoga masovnoga
zatvaranja za vrijeme Avnojevske Jugoslavije. 1658. bilo je u Sarajevu 169. javnih cesama Sin. .

---CESTfrequens, entis, m (lat.), frequent (eng.), onaj koji ima veci broj dogadanja u jedinici
vremena (npr. broj vibracija u sekundi) Sin. .

---CESTICA1. particula, ae, f (lat.), particule (eng.), malehna masa bilo kojega meterijala. Mogu to
biti dijelovi jezgre radioaktivnoga spoja, ali i koloidne cestice, dijelovi virusa itd.). djelic,
partikula, 2. micella, ae, f (lat.), micelle (eng.), koliodni partikul nastao agregacijom malehnih
molekula, sin. micela. Sin. 

---CESTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gustina.

---CESTODE(LAT.), (ENG.), SIN. v. trakavice.

---CETEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. lan.

---CETVERODNEVNICAfebris quartana (lat.), quartan (eng.), vatra koja se vraca svakih 72 sahata,
svaki cetvrti dan. To je oblik malarije, uzrokovan sa Plasmodium malariae koji treba 72 sahata da
kompletira razvojni ciklus u eritrocitima. Nastup vatre je u stvari novi atak na eritrocite. Ovo je
najblaži od svih ma Sin. .

---CETVEROGLAVI MIŠICm. quadriceps femoris (lat.), four headed muscle of femur (eng.), najveci
mišic tijela, glavni mišic bedra, a cine ga rectus femoris, vastus intermedius, vastus lateralis et
medialis. Hvataju se zajednickom tetivom za tuberositas tibiae koja sadrži patelu Sin. .

---CETVEROGUBquadrigeminus-3 (lat.), quadrigeminal (eng.), onaj koji se dešava, nalazi u cetiri

dijela, formira grupu od cetvero, cetiri puta savijen (uglavnom se odnosi na corpora quadrigemina)
Sin. .

---CEVRNTIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrtoglavica.

---CEŠA(LAT.), (ENG.), SIN. v. svrab.

---CEŠALJpecten, inis, m (lat.), comb (eng.), 1. jednostavni nazubljeni alat za uredivanje kose,
izgraden od roga, kosti, metala, plastike. Gusti cešalj mehanicki uklanja uši, 2. cešlju nalicne
stvari, tkalacko brdo i sl., u cemu se nalazi i slicnost sa nekim anatomskim strukturama na kosti
(npr. pec Sin. .

---CEŠANJE(LAT.), scratch (eng.), lagahno grebanje ili trljanje neke površine tijela noktima,
odnosno nekim predmetom, bilo tupim bilo oštrim, obicno da bi se olakšao svrab Sin. .

---CEŠATIscabere (lat.), scratch (eng.), uklanjati osjecaj svraba povlacenjem noktima ili nekim
tvrdim predmetom po koži. Osjecaj svraba je osjecaj sniženoga bola, registriran sa istim slobodnim
živcanim završecima, a cešanje je ustvari jaci podražaj tih istih završetaka da bi se njihov prag osj
Sin. 

---CEŠERIKAglandula pinealis, epiphysis, is (lat.), pineal body (eng.), malehna žlijezda na

epitalamusu, iznad colliculi superiores, ispod splenium corporis callosi. Gradena je od pinealocita.
Mjesto je stvaranja melatoina koji inhibira razvoj gonada prije puberteta i stimulira dermalnu
pigmentaciju. Sin. 

---CEŠIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrsta.

---CIBE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cibuljice.

---CIBULJICEacne, es, f (lat.), di.(eng.), inflamatorna bolest folikula dlaka i lojnih žlijezdi.
Promjena se sastoji od komedona koji se sekundarno inficira. akne, obicne akne, puhvice. Sin. 

---CICAKLappa major (lat.), great but (eng.), biljka koja raste kao korov, a upotrebljavala se je
protiv cira i svraba po koži. Djejstvo dubiozno Sin. .
---CIGARETE, ASTMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tatula.

---CIHAlinteum carptum (lat.), lint (eng.), hirurški materijal koji se ponešto resorbira, a kojim se
previja rana. Ranije se dobijao cešljanjem i cihanjem, danas se pravi fabricki. šarpija, up.
burundžuk ili gaza. Sin. 

---CIJANKALIJUMkalium cyanidum (lat.), (eng.), potassium cyanide (eng.) KCN, bijeli granulirani
prašak, ekstremno otrovan spoj, a djeluje u malehnim dozama. Smrtna doza je 0,15 grama Sin. .

---CIJANOPSIJAcyanopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), hromatopsija u kojoj se svi objekti pojavljuju sa

plavim rubom. Sin. 

---CIJANOTICANcyanoticus-3 (lat.), cyanotic (eng.), modar, plavicast, prožet cijanozom, pripada

cijanozi. modar, njad. Sin. 

---CIJANOZAcyanosis, is, f (lat.), (eng.), cyanotic (eng.) plava i pla-vicasta koloracija kože, sluzavica
i organa, narocito uslijed vece koncentracije reduciranoga hemoglobina. modrenica. Sin. 

---CIJANURIJAcyanuria, ae, f (lat.), id.(eng.), izmokravanje plavkaste mokrace. Sin. 

---CIJEÐlixivia, ae, f (lat.), lye (eng.), alkalni perkolat iz drvenoga luga dobijen domacim putem. To
je mješavina natrijum hidroksida i natrijum karbonata. lukšija. Sin. 

---CIJEÐENJE1. filtratio, onis, f, percolatio, onis, f (lat.), filtration, percolation (eng.), prolazak
tecnosti kroz cjediljku, filter, što se ostvaruje silom gravitacije, ali se može pomoci pritiskom ili
vakuumom. cijednja, filtracija, perkolacija, 2. expressio, onis, f (lat.), expression (eng.), stiksanje,
gnjecenje u cilju evakuacije tecnosti pritiskom. Sin. 

---CIJEDNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cijedenje.

---CIJELJENJEsanatio, onis, f (lat.), healing (eng.), proces iz-ljecenja, proces ponovnoga postizanja
integriteta tkiva. zarastanje, zacjeljivanje. Sin. 

---CIJEPfissura, ae, f (lat.), (eng.), groove, cleft (eng.) opci anatomski termin za strukturu koja je u
obliku brazde, napukline, razreza, rasjekline, procjepa, oluka, rova, žlijeba ili jaza. fisura,
raskolina, razdor, procijep, štrbina. Sin. 

---CIJEPAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. cipac veliki.

---CIJEPANJEfissio, onis, f (lat.), fission, splitting (eng.), 1. pojava koja se vidi pretežno kod
jednoodajickih organizama. Aseksualna reprodukcija u kojoj se odajica dijeli u dvije ili više novih
odajica jednake velicine, koje postaju novi nezavisni organizmi, 2. akt cijepanja, rascjepljiva-nja;
razdjeljivanje, di Sin. CIJEPITI, vaccinare (lat.), vaccinate (eng.), provoditi program zaštite od
zaraznih bolesti izazivanjem aktivnoga imunoga odgovora davanjem oslabljenih ili mrtvih
mikroorganizama, odnosno njihovih toksina, sve dotle dok mikroorganizmi nemaju više e
---CILOZOMAcyllosoma, atis, n (lat.), id.(eng.), nakaza sa eventracijom trbuha i nerazvijenim
donjim udovima Sin. .

---CIMBISTREforcipula, ae f (lat.), clamp, foceps (eng.), instrument, metalne mašice sa dva kraka.
Služe za hvatanje tkiva, držanje sterilnih komadica gaze i sve druge radnje koje ukljucuju hvatanje
i držanje. pinceta. Sin. 

---CIMET(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarcin.

---CIMIKOZAcimicosis, is, f (lat.), id.(eng.), jak svrab kože poslije ujeda sjenice, Cimex lectuaris,
bedbug. Sin. 

---CINactus, us, m (lat.), act (eng.), radnja, akt, djelo, postupak, cinjenica, epizoda, uradena stvar.
akt. Sin. 

---CINATROPIJAcynathropia, ae, f (lat.), cynathropy (eng.), zabluda u kojoj pacijent zamišlja sebe
psom i ponaša se kao pas Sin. .

---CINEREKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glad, vucija.

---CINGOTAscorbutus, i, m (lat.), scurvy (eng.), stanje nastalo nedostatkom vitamina C u hrani, a

manifestira se slabošcu, anemijom, krvarenjem iz natecenih desni i tendencijom krvarenja u
mišicima. Zbog cega se javljaju induracije, najcešce na potkoljenicama. skorbut, kriva, nuzla. Sin. 

---CINGULUM1. v. pas, 2. tuberculum dentale (lat.), linguogingival ridge (eng.), izbocenje na

lingvalnoj strani u cervikalnome dijelu prednjih gornjih stalnih zuba, 3. cinglum basale (lat.), basal
ridge (eng.), caklenski nabor na vratu mlijecnih zuba Sin. .

---CINICANcynicus-3 (lat.), cynic (eng.), 1. osoba zajedljivoga temperamenta i nacina odnosa sa

drugim licima, 2. pasji, onaj koji pripada psu. Sin. 

---CINIJApatera, ae, f (lat.), plate (eng.), plitka i široka posuda, zdjela, tanjir, plitica Sin. .

---CINILACfactor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. ono što pravi neki efekat u najširem smislu rijeci,
poznatoga ili nepoznatoga djejstva, 2. bilo koja od nekoliko supstancija ili aktivatora koji proizvode
neki rezultat. faktor. Sin. 

---CINK HLORIDZinci chloridum (lat.), zinc chloride (eng.), bijeli prah, ZnCl2, a upotrebljava se kao
topicni adstringens i antiseptik, te u stomatologiji. Sin. 

---CINK OKSIDZinci oxidum (lat.), zinc oxide (eng.), bijeli prah, ZnO, koji se upotrebljava lokalno
kao adstringens i protektiv kod razlicitih stanja kože. Sin. 

---CINK SULFATzincum sulfuricum (lat.), zinc sulfate (eng.), bezbojne, transparentne prizme ili sitne
iglice, ZnSO27H2O, adstringens za sluzavice. Upotrebljava se u dermatološkim preparatima i kao
antiemetik. bijela galica, beš-kamen. Sin. 

---CINKzincum, i, n (lat.), zinc (eng.), bijeloplavi metal cije se soli upotrebljavaju u medicini,
simbol Zn, atomski broj 30, at. tež. 65,37. Potreban je oganizmu, jer je dio mnogih enzima i igra
važnu ulogu u sintezi i dijeljenju odajica Sin. .

---CINOCEFALICANcynocephalicus-3 (lat.), cynocephalic (eng.), onaj koji ima glavu koja nalici na
glavi psa. Sin. 

---CINOCEFALIJAcynocephalia, ae, f (lat.), cynocephaly (eng.), glava koja nalici na pasiju;

posjedovanje glave koja je nalik glavi psa Sin. .

---CINOFOBIJAcynophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od pasa. Sin. 

---CIONITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. uvulitis.

---CIPantebrachium, ii, n (lat.), forearm (eng.), dio gornjega ekstremiteta od lakta do rucnoga
zgloba, podlaktica. Sin. 

---CIPA1. membrana, ae, f (lat.), membrane (eng.), tanki sloj tkiva koji pokriva neku površinu,
organ, oblaže neku šupljinu ili dijeli šuplji prostor. Tanka kožica, sloj deskvamiranoga epitela,
fibrina i mikroorganizma. Opci anatomski termin. tjena, cahura, opona, membrana, 2. membrana
interossea antebrachii, interosseal membrane (eng.), fibrozna membrana koja je razastrta izmedu
radijusa i ulne, velikoga i melehnoga cipca. Sin. 

---CIPACmalehni, radius, ii, m (lat.), id.(eng.), kost na vanjskoj strani podlaktice, cipa, koja
proksimalno ulazi u zglob sa humerusom i cipcem velikim, a distalno sa kostima rucja. vretenjaca.
Sin. 

---CIPAC, VELIKIulna, ae, f (lat.), id.(eng.), veca kost cipa, podlaktice, artikulira prema gore sa
humerusom i glavom cipca malehnoga, a prema dolje sa kostima rucja. ulna, cijepac. Sin. 

---CIPRIDOFOBIJAcypridophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. iracionalan strah od venericnih bolesti,

strah od zaraze spolnim bolestima, 2. iracionalni strah od obljube, seksualne upotrebe i sl Sin. .

---CIR1. furunculus, i, m (lat.), boil, furuncle (eng.), ogranicena inflamacija kože oko otvora dlake i
oko lojne žlijezde. U zrelom obliku sadrži centralni cep, a uzrocnici su stafilokoki. dobric,
potkožnjak. 2. U kolokvijalnom, nemedicinskome, narodnome govoru, sinonim za ulkus. Sin. 

---CIRAV(LAT.), (ENG.), covjek koji ima ciravost ( Sin. v.).

---CIRAVOSTfurunculosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. perzistentna, sukcesivna pojava cira u toku od

nekoliko nedjelja ili mjeseci, 2. istovremena pojava više cirova na koži. furunkuloza. Sin. 

---CIRIŠamylum, i, n (lat.), starch (eng.), bilo koji od polisaharida opce formule (C6H10O3)n,
sacinjen od dugih polimerskih lanaca glukoze. Glavni je magazinirani oblik energije, narocito kod
biljaka. U farmaceutske svrhe je obliku finih granula, napravljen iz kukuruza, pšenice, krumpira
itd., pa škrob. Sin. 

---CIRKULACIJA KRVIcirculatio sanguinis (lat.), blood circulation (eng.), kružno kretanje krvi kroz
srce, krvne sude, kapilare u tkivima, ponovo kroz srce, pa kroz pluca radi oksigenacije i ponovo kroz
srce, pa dalje istom shemom. kolanje krvi, optok krvi. Sin. 

---CIRKULACIJA(LAT.), (ENG.), circulatio, onis, f (lat.) svako kružno kretanje tecnosti. Termin se
pretežno odnosi na krv. Krv je potiskivana iz srca i kroz krvne sude da bi se ponovo vratila u srce.
optok krvi. Sin. 

---CIRKULARANcircularis, e (lat.), circular (eng.), kružan, formiran kao krug, u obliku kruga. Sin. 

---CIRKUMANALANcircumanalis (lat.), circumanal (eng.), ono što je smješteno oko dubure, cmara,
okolocmaran Sin. .

---CIRKUMCIZIJAcircumcisio, onis, f (lat.), circumcision (eng.), obrezivanje prepucijuma muške

djece, bilo iz neposrednih medicinskih razloga (fimoza), bilo kao ritualni akt u muslimanskoj i
jevrejskoj tradiciji. Na osnovi savremenih saznanja i ritualna cirkumcizija je medicin-ska, jer donosi
korist, narocito ženskome sunnecenje, obrezivanje. Sin. 

---CIRKUMCIZIJA, FARAONSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cirkumcizija.

---CIRKUMDUKCIJAcircumductio, onis, f (lat.), circumduction (eng.), aktivna ili pasivna kružna

kretnja ekstremiteta ili oka. Sin. 

---CIRKUMFERENCIJAcircumferentia, ae, f (lat.), circumference (eng.), obim, opseg, vanjska granica

ili doseg nekoga okruglog tijela, organa ili strukture. Sin. 

---CIRKUMFLEKSANcircumflexus-3 (lat.), circumflex (eng.), savijen u obliku luka, a obavija, okružuje

neku strukturu Sin. .

---CIRKUMSKRIPTANcircumscriptus-3 (lat.), cirumscribed (eng.), ogranicen, definisan samo do

odredenih, limitiranih granica. Sin. 

---CIROTICANcirrhoticus-3 (lat.), cirrhotic (eng.), onaj koji je karakteriziran cirozom ili pripada
cirozi Sin. .

---CIROZA JETREcirrhosis hepatis (lat.), liver cirrhosis (eng.), grupa difuznih, progresivnih, hronicnih
inflamatornih bolesti jetre, karakterizirana gubitkom jetrine normalne lobularne arhitekture sa
fibroznim regresivnim promjenama, destrukcijama odajica, proliferacijom preostalih
parenhimatoznih odajica u smislu reg hepatociroza. Sin. 

---CIROZAcirrhosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest parenhimatoznih organa karakterizirana gubitkom

normalne mikroskopske lobularne arhitekture sa fibrozom i nodularnom regeneracijom. Sin. 
---CIROZA, ALKOHOLNAcirrhosis alcocholica (lat.), alcoholic cirrhosis (eng.), ciroza jetre kod
ickijaša, sarhoša, pijanica, pojacana deficijencijom vitamina i minerala zbog hronicnoga izlaganja
jetre alkoholu Sin. .

---CIROZA, ATROFICNAcirrhosis atrophica (lat.), atrophic cirrhosis (eng.), ciroza u kojoj je jetra
smanjena. To se vidi kod ickijaša, sarhoša, pijanica, ali i kod ljudi koji su prebolovali žuticu.
Pogotovu ako je rijec o kombinaciji faktora Sin. .

---CIROZA, BILIJARNAcirrhosis biliaris (lat.), biliary cirrhosis (eng.), ciroza crne džigerice, jetre,
zbog opstrukcije ili infekcije velikih ekstra ili intrahepatalnih voda, a karakterizirana je žuticom,
bolima u trbuhu, steatorejom, povecanjem jetre i slezene Sin. .

---CIROZA, PRIMARNAbilijarna, cirrhosis biliaris primaria (lat.), primary biliary cirrhosis (eng.),
rijetki oblik bilijarne ciroze vecinom kod žena, nepoznate etiologije. Malehni intrahepaticni puti su
uništeni, dok su veliki prisutni i potentni. Rezultat je hronicnoga zastoja žuci. Pruritus, žutica,
hiperholesterolemija itd. su znaci ove bolesti. Sin. 

---CIRSEKTOMIJAcirsectomia, ae, f (lat.), cirsectomy (eng.), ekscizija proširenih vena. Sin. 

---CIRSODEZAcirsodesis, is, f (lat.), id.(eng.), podvezivanje proširenih vena. Sin. 

---CIRSOIDANcirsoides, is (lat.), cirsoid (eng.), onaj koji na-lici na varikse proširenih vena (npr.
cirsoidni navor, aneurizma, poglavine Sin. .

---CIRSOTOMIJAcirsotomia, ae, f (lat.), cirsotomy (eng.), incizija proširenih vena. Sin. 

---CISTpurus-3 (lat.), pure (eng.), bez primjesa ili kontaminacije sa drugim materijalima, ne sadrži
ništa drugo osim odnosni spoj ili element. purificiran. Sin. 

---cista žutoga tijela(lat.), (eng.), Sin. v. cista., luteinska.

---CISTAcystis, is, f (lat.), cyst (eng.), svaka zatvorena šupljina ili kesa, normalna ili patološka,
pokrivena epitelom, a sadrži tecan ili polucvrst materijal. mjehurak. Up. bešika. Sin. 

---CISTA, BRANHIOGENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cista, vratna.

---CISTA, EHINOKOKNAhydatis, idis, f (lat.), hydatid (eng.), mjehurak nastao infestacijom skoleksom
Taeniae echinococcus u parenhimatoznim organima, najcešce u jetri Sin. .

---CISTA, FOLIKULARNAcysta follicularis (lat.), follicular cystis (eng.), cista nastala okluzijom
folikula ili malehne žlijezde, pa može nastati na raznim mjestima, a najcešce se govori o
folikularnoj cisti zuba (iz poremecenoga zubnoga zametka) ili jajnika (zacepljenjem de Graafovoga
folikula u jajniku) Sin. .

---CISTA, LUTEINSKAcysta luteinica (lat.), lutein cyst (eng.), mjehurak, cista, na ovariju koja se
razvija iz žutoga tijela. cista žutoga tijela. Sin. 

---CISTA, ODONTOGENAcysta odontogenes (lat.), odontogenic cyst (eng.), cista nastala od epitela u
raznim fazama odontogeneze, a sadrži tecnost ili polutecni materijal. Obicno su sve ove ciste
inkorporirane u kost Sin. .

---CISTA, OVARIJALNAcysta ovarialis (lat.), oophoritic cyst (eng.), prava cista ovarija. U stvari
tumorolika ovarijalna cista, najcešce benigna. Mogu biti tankoga zida, ispu-njene seroznom tecnosti
i one debeloga zida, pune mukoidnoga sadržaja, te dermoidne ciste sa svim osobinama ove ciste kao
posebnoga nozološkoga entit Sin. .

---cista, radikularnacysta radicularis (lat.), 1. periapical cyst (eng.), periodontalni mjehurak koji
zahvaca vrh zuba, cesto kao rezultat infekcije pulpe i korijenskoga kanala putem karioznoga zuba,
2. periodontal cyst (eng.), mjehurak u periodontalnome ligamentu zuba i okolnih struktura, obicno
na vrhu, ali nekada i duž later Sin. .

---cista, retencionacysta retentionis (lat.), retention cyst (eng.), cista nastala zacepljenjem
izvodnoga kanala kod žljezdanih struktura i nakupljenjem sekreta, te prošire-njem žlijezde Sin. .

---cista, tireoglosalna(lat.), (eng.), Sin. v. cista, vratna.

---cista, vratnacysta cervicalis (lat.), cervical cyst (eng.), cista na vratu koja može biti postavljena
medijalno, medijalna vratna cista, ostatak ductus thyreoglossus, tireoglosalna cista i lateralno,
lateralna vratna cista, koja je najcešce ostatak branhiogenih lukova, a obicno se razvija izmedu
drugoga i recega š Sin. .

---CISTADENOMAcystadenoma, atis, n (lat.), (eng.), adenoma, solidni tumor žljezdanoga porijekla,

koji je kombiniran sa cistom. Adenom koji sadrži cistu Sin. .

---cistein(lat.), cysteine (eng.), aminokiselina koja sadrži sumpor. Hemijsko ime joj je amino-3
merkapto-propionska kiselina. Nastaje hidrolizom proteina. Lahko se oksidira u cistin. Sin. 

---cistektomijacystectomia, ae, f (lat.), cystectomy (eng.), 1. ekscizija, operativno uklanjanje bilo

koje ciste, mjehurka, 2. operativno vadenje mokracne bešike. Sin. 

---cisternacisterna, ae, f (lat.), cistern (eng.), zatvoreni prostor koji služi kao neki oblik rezervoara
za tecnost. Sin. 

---cisterna, velikacisterna cerebellomedullaris (lat.), cerebellomedullary cistern (eng.), prošireni

subarahnoidalni prostor izmedu donje površine malehnoga mozga i stražnje površine produžene
moždine, nastavlja se na spinalni subarahnoidalni prostor Sin. .

---cisternalancisternalis, e (lat.), cisternal (eng.), onaj koji pripada cisterni, narocito velikoj cisterni
Sin. .

---cisticancysticus-3 (lat.), cystic (eng.), 1. pripada ili ima formu bilo koje ciste, mjehurast. 2. ako
pripada mokracnome ili žucnome mjehuru (urocista, holecista). Sin. 
---cisticerkcysticercus,i, m (lat.), id.(eng.), larvalni oblik trakavice, a sadrži skoleks, glavicu
zatvorenu u cisticnu formaciju. Parazit formira ciste u tkivima domacina i ceka ingestiju od stalnoga
domacina da bi se razvio odrasli parazit. jaglica, brvak, gromuljica, zobnica. Sin. 

---cisticerkoza(lat.), (eng.), Sin. v. jaglicavost.

---CISTILOpurgativus, i, m (lat.), purgative (eng.), sredstvo koje cisti, uklanja fekalne mase iz
crijeva, uklanja crijevni sadržaj prirodnim putem. purgativ, katartik, kopragog. Sin. 

---cistin(lat.), cystine (eng.), aminokiselina, hemijsko ime je 3,3'-ditiobis (2-aminopropanolska

kiselina), koja nastaje digestijom ili hidrolizom proteina. Cistinu je glavni sastojak sumpor u
proteinskoj molekuli, S-CH2H(NH2) ...COOH. Sin. 

---cistinemijacystinaemia, ae, f (lat.), cystinemia (eng.), prisustvo cistina u krvi. Sin. 

---cistinozacystinosis, is, f (lat.), cystine storage disease (eng.), depozicija cistinskih kristala u
retikuloendotelijalnim odajicama. Bolest je nepoznate etiologije na nivou molekularnoga defekta i
ima je tri tipa: infantilni nefropaticni tip, adultni ili benigni nefropaticni tip i juvenilni ili
adolescentni nefropaticni Sin. .

---CISTINURIJAcystinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), hereditarno stanje permanentne intenzivne

ekskrecije cistina u bureži, mokraci, što stvara kamence. Obicno istovremeno se nalazi i lucenje
lizina, ornitina i arginina. Sin. 

---CISTITI1. purgare (lat.), purge, relieve (eng.) izbaciti fekalne mase, isprazniti crijeva posebno
debelo, 2. purire (lat.), clense (eng.), ukloniti necistocu, uglavnom mehanickim putem Sin. .

---CISTITIScystitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mokracne bešike. Sin. 

---CISTOBLASTcystoblastus, i , m (lat.), cystoblast (eng.), sloj odajica koji prekriva amnionsku

šupljinu ranoga zametka Sin. .

---CISTOCELAcystocele, es, f (lat.), id.(eng.), hernijacija, protruzija mokracne bešike kroz vaginalni
zid. Sin. 

---CISTOFORANcystophorus-3 (lat.), cystophorous (eng.), onaj koji nosi ili sadrži ciste, mjehurke.
Sin. 

---CISTOGRAFIJAcystographia, ae, f (lat.), cystography (eng.), radiološko snimanje mokracne bešike

poslije unošenja opakne otopine u taj organ cime on postaje rendgenski vidlji Sin. v.

---CISTOIDANcystoides, is (lat.), cystoid (eng.), ono što nalici na cistu, obicno okruglasta formacija
smekšanoga materijala koja se razlikuje od ciste jer nema cahuru Sin. .
---CISTOLITEKTOMIJAcystolithectomia, ae f (lat.), cystolithectomy (eng.), uklanjanje kamena iz
mokracne bešike operativnim putem kroz njen zid. Sin. 

---CISTOLITIJAZAcystolithiasis, is, f (lat.), id(eng.), razvoj kamena u mokracnoj bešici. Sin. 

---CISTOMAcystoma, atis, f (lat.), id.(eng.), tumor koji sadrži ciste; maligne je naravi Sin. .

---CISTOMETAR(LAT.), cystometer (eng.), instrument kojim se ispituje neuromuskularni mehanizam

mokracne bešike pomocu mjerenja pritiska i kapaciteta. Sin. 

---CISTOMETRIJA(LAT.), cystometry (eng.), ispitivanje funkcionalne sposobnosti mokracne bešike

pomocu cistometra. Sin. 

---CISTOPEKSIJAcystopexia, ae, f (lat.), cystopexy (eng.), fiksacija mokracne bešike za trbušni zid.
Vid operativnoga lijecenja cistocele. Sin. 

---CISTOPIJELITIScystopyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija koja zahvaca i mokracnu bešiku i

zdjelicu bubrega. Sin. 

---CISTOPIJELOGRAFIJAcystopyelographia, ae, f (lat.), cystopyelography (eng.), radiografija sa

kontrastnim prikazom mokracne bešike i izvodnoga aparata bubrega retrogradnim putem iz
mokracnoga mjehura Sin. .

---CISTOPLASTIKAcystoplastia, ae, f (lat.), cystoplasty (eng.), bilo koji od plasticnih ili

rekonstruktivnih zahvata na mokracnoj bešici. Sin. 

---CISTOPTOZAcystoptosis, is, f (lat.), id.(eng.), prolaps dijela unutrašnjega sloja mokracne bešike u
mokracnicu. Sin. 

---CISTORAFIJAcystorrhaphia, ae, f (lat.), cystorrhaphy (eng.), hirurška operacija koja se sastoji u

sašivanju zida mokracne bešike. Sin. 

---CISTORAGIJAcystorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz mokracne bešike. Sin. 

---CISTOSKOPcystoscopium, ii, n (lat.), cystoscope (eng.), opticka sprava za posmatranje

unutrašnjosti mokracne bešike. Sin. 

---CISTOSKOPIJAcystoscopia, ae, f (lat.), cystoscopy (eng.), direktno vizuelno ispitivanje urinarnoga

trakta, posebno mokracne bešike, pomocu specijalnoga endoskopskoga aparata-cistoskopa. Sin. 

---CISTOSPAZAMcystospasmus,i, m (lat.), cystospasm (eng.), grc mišica mokracne bešike. Sin. 

---CISTOSPERMITIScystospermitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija sjemenih kesica. Sin. 

---CISTOSTOMIJAcystostomia, ae, f (lat.), cystostomy (eng.), stvaranje otvora na bešici radi
derivacije bureži, mokrace. Sin. 

---CISTOTOMIJAcystotomia, ae, f (lat.), cystotomy (eng.), hirurški rez na zidu mokracne bešike,
otvaranje bešike. Sin. 

---CISTOURETROGRAFIJAcystourethrographia, ae, f (lat.), cystourethrography (eng.), radiološki

kontrastni prikaz mokracne bešike i mokracnice Sin. .

---CITAFEREZAcytapheresis, is, f (lat.), id.(eng.), postupak kojim se odajice, jedne ili više vrsta,
uobliceni elementi krvi, odvajaju od pune krvi. Sin. 

---CITAVintactus-3 (lat.), intact, whole (eng.), nedirnut, kompletan, ne nedostaje mu ništa, nije
povrijeden, cijel Sin. .

---CITOANALIZATOR(LAT.), cytoanalyzer (eng.), elektronski opticki aparat koji služi za detekciju

malignih odajica u razmazu. Sin. 

---CITOARHITEKTURA(LAT.), cytoarchitecture (eng.), raspored, organizacija odajica u strukturi

nekoga organa ili tkiva, narocito raspored odajica u kori velikoga mozga. Sin. 

---CITOBIOLOGIJAcytobiologia, ae, f (lat.), citobiology (eng.), biologija, nauka o životu, odajice.

Sin. 

---CITOCIDcytocidum, i, n (lat.), cytocid (eng.), sredstvo koje uništava, ubija, odajice. Sin. 

---CITODEZMAcytodesma, atis, n (lat.), id.(eng.), tkivo koje medusobno povezuje odajice, formirano
lamelarno ili u obliku mosta. meduodajicki lehem, lucum. Sin. 

---CITODIFERENCIJACIJAcytodifferentiatio, onis, f (lat.), cytodifferentiation (eng.), razvoj

specijaliziranih struktura i funkcija od embrionalnih odajica Sin. .

---CITODIJAGNOSTIKAcytodiagnostica, ae, f (lat.), (eng.), cytodiagnosis (lat.), postavljanje

dijagnoze neke bolesti uzimanjem i posmatranjem odajica iz supstrata Sin. .

---CITOFAGIJAcytophagia, ae, f (lat.), cytophagy (eng.), ingestija odajica fagocitima Sin. .

---CITOGENETIKAcytogenetica, ae, f (lat.), cytogenetic (eng.), dio genetike koja se posebno bavi
studijem celularnih sastojaka koji se odnose na naslijede Sin. .

---CITOGENEZAcytogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), porijeklo, razvoj i nastajanje odajica Sin. .

---CITOHEMIJA(LAT.), cytochemistry (eng.), izucavanje hemijskih procesa u odajici. Ustanovljenje

lokalizacije, strukturalnih odnosa i intereakcija odajickih sastojaka upotrebom elektronskoga
mikroskopa i imunohemijskih metoda. Sin. 
---CITOHROM(LAT.), cytochrome (eng.), kompleksni proteid cija prosteticna grupa sadrži željezo.
Hemoprotein koji transferira elektrone pomocu centralno položenoga atoma željeza. Ta reakcija
omogucuje korištenje i transport kisika. Citohromi se oznacavaju slovima i brojem (C, C1, C2) ili
valno Sin. .

---CITOKINEZAcytocinesis, is, f (lat.), cytokinesis (eng.), promjene koje nastaju u citoplazmi za

vrijeme odajicke diobe, dijeljenje citoplazme, proces koji je sinhroniziran sa jezgrinom diobom u
eukariotickim odajicama. Sin. 

---CITOKLEZAcytoclesis, is, f (lat.), id.(eng.), oblik energije generiran od živoga tkiva kojim odajica
utice jedna na drugu, "poziv od odajice odajici" Sin. .

---CITOLIZAcytolysis, is, f (lat.), id.(eng.), rastapanje, disolucija i destrukcija odajice Sin. .

---CITOLIZIN(LAT.), cytolysin (eng.), suspstancija ili antitijelo koja rastvara, rastapa odajice.
Citolizini su specificni i zovu se po odajicama koje rastapaju (npr. hemolizini) Sin. .

---CITOLOGIJA(LAT.), cytologia, ae, f (lat. ), cytology (eng.), nauka koja se bavi proucavanjem
odajice, njenim porijeklom, strukturom, funkcijom i patologijom Sin. .

---CITOMEGALOVIRUS(LAT.), cytomegalovirus, salivary gland virus (eng.), jedna grupa visoko

specificnih virusa herpesa kojim se inficiraju ljudi, majmuni, miši, uz produkciju jedinstvenih velikih
odajica koje nose inkluzije. Sin. 

---CITOPATOLOGIJAcytopathologia, ae, f (lat.), cytopathology (eng.), odajicka patologija;

ispitivanje odajica u bolesnim stanjima Sin. .

---CITOPLAZMAcytoplasma, atis, n (lat.), cytoplasm (eng.), protoplazma odajice. Sastoji se od

kontinuirane vodene otopine (citozol), organela i inkluzija koje su postavljene u njoj
(faneroplazma). plazma 2. Sin. 

---CITORETIKULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. spongioplazma.

---CITOSPONGIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. spongioplazma.

---CITOSTATICIremedia cytostatica (lat.), cytostatics (eng.), hemijski spojevi koji ometaju i

suprimiraju rast i multiplikaciju odajica, pa se koriste kao lijekovi protiv tumorskoga rasta Sin. .

---CITOSTAZAcytostasis, is, f (lat.), id.(eng.), nagomilavanje bijelih krvnih elemenata i zatvaranje

kapilara u ranoj fazi inflamacije Sin. .

---CITOTOKSICANcytotoxicus-3 (lat.), cytotoxic (eng.), sredstvo, agens, koji posjeduje specificno

destruktivno djejstvo na neke odajice. Posjedovanje otrovnosti za odajice. Sin. 
---CITOTOKSICNOST(LAT.), cytotoxycity (eng.), posjedovanje otrovnosti za odajice. Posebno se
odnosi na stepen virulencije mikroorganizma i kvalitet otrova Sin. .

---CITOTOKSINcytotoxinum, i, n (lat.), cytotoxin (eng.), toksin ili antitijelo koji ima posebno
izraženu toksicnost prema odajicama nekih organa (npr. bubrega) Sin. .

---CITOTROFOBLASTcytotrophoblastus, i m (lat.), cytotrophoblast (eng.), unutrašnji sloj trofoblasta,

napravljen od odajica Sin. .

---CITOTROPIZAMcytotropismus, i, m (lat.), cytotropism (eng.), sklonost virusa, bakterija, droga, da

pokazuju svoj efekat na neke odajice organizma, sklonost prema odajici Sin. .

---CITOZA1. cittosis, is, f, citta, ae, f (lat.), cittosis (eng.), ištah na neuobicajenu hranu za vrijeme
trudnoce (krastavice, prijesno povrce, itd.), pa i na nenutritivne supstancije (led, kreda i sl.), 2.
citosis, is, f (lat.), id.(eng.),., porast broja odajica u preparatu Sin. .

---CITOZIN(LAT.), cytosine (eng.), C4H5N3, oksiaminopirimidinska baza, komponenta nukleinske

kiseline Sin. .

---CITOZOL(LAT.), cytosol (eng.), tecni medijum citoplazme, tj. citoplazma bez organela i
netopljivih komponenti Sin. .

---CITOZOM(LAT.), cytosome (eng.), tijelo odajice bez njenoga jezgra Sin. .

---CITRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, limunska.

---CITRULIN(LAT.), citrullin (eng.), meduprodukt stvaranju uree, NH2.CO.NH.(CH2)3.CH(NH2).COOH,

deltakarbamidovalerijanska kiselina koja nastaje od ornitina i prelazi u arginin Sin. .

---CITRUNOVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. limuntoz.

---CITURIJAcyturia, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo odajica u bureži. Sin. 

---CIVIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cavao.

---CIVITIndigofera tinctoria (lat.), indigo (eng.), 1. biljka koja daje plavu boju, indigo karmin, 2.
plava boja iz raznih leguminoza, najviše iz Indigofera tinctoria, ali dobijena i sintetski. Sin. 

---CIZMA, GIPSANAcaligula gypsata (lat.), plaster booth (eng.), protektivna ili terapeutska
imobilizacija gipsanim zavojem u obliku cizme ili carape bilo iznad, bilo ispod koljena, pa se zove
visoka i niska cizma Sin. .

---CIŠCENJE1. purgatio, onis, f (lat.), purgation (eng.), ispražnjenje crijeva, uglavnom pomocu
nekoga sredstva, 2. depuratio, onis, f (lat.), depuration (eng.), uklanjanje necistoce, bakterija,
primjesa, uglavnom mehanickim putem, purifikacija. depuracija. Sin. 
---CJEDILJKAfiltrum, i n, colatorium, ii, n (lat.), filter strainer (eng.), sredstvo za cijedenje.
Sredstvo koje pri propušta-nju suspenzije zadržava partikule zavisno od velicine svojih pora. filter 1.
cjedilo. Sin. 

---CJEDILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. cjediljka.

---CJELICAvirgo intacta (lat.), virgin (eng.), djevojka koja nije imala seksualnih iskustava. djevica.
Sin. 

---CJEPIVOvaccinum, i, n (lat.), vaccine (eng.), suspenzija oslabljenih ili mrtvih mikroorganizama

(bakterija, virusa, rikecija), odnosno njihovih toksina, koja se daje radi sticanja imuniteta, u cilju
prevencije, olakašanje ili lijecenja infektivnih bolesti. Sin. v. vakcina.

---CJEVANICA1. prednji dio golijeni (v.), 2. tibia, ae, f (lat.), id.(eng.), veca i prednja kost
potkoljenice, potporna kost golijeni. Sin. 

---CJEVASTtubulosus-3 (lat.), tubulous (eng.), 1. onaj koji je graden kao cijev, u obliku cijevi (npr.
cjevasta kost, kost koja je u obliku cijevi), 2. onaj koji ima gradu, sastavljen od više cjevcica, onaj
koji sadrži cjevcice. tubulozan, tubularan. Sin. 

---CJEVCICAtubulus, i, m (lat.), tubule (eng.), malehna cijev, obicno ona cijev koja je grana vece
cijevi. Sin. 

---CLAN(LAT.), arteficial tooth (eng.), zub koji je napravljen kao zamjena prirodnom zubu u protezi
ili mostu Sin. .

---CLANAK1. phallanx, angis, f (lat.), finger bone (eng.), bilo koja od košcica prstiju na nogama ili
rukama. Svaki prst ima 3, a palac 2. Dijele se na proksimalne, srednje i distalne, sin. falanga, 2.
malleolus, i, m , id. (eng.), okruglasto koštano produženje tibije i fibule na svakoj, medijalnoj i
lateralnoj s koljence, škljan, 4. proglottis, idis, f (lat.), proglottid (eng.), dio trakavice, pljosnate
gujavice, koji je anatomski i funkcionalno odvojen i koji otpada, a pun je jajašaca, sin. proglotida.
Sin. 

---CLANAK, DONJIphalanx distalis (lat.), distal phalanx (eng.), svaka od pet najdonjih košcica na
prstima ruka i noga, koja proksimalno ulazi u zglob sa srednjim clankom, osim palaca, koji nemaju
srednje clanke pa kod njih idu u zglob sa gornjim clankom, a distalno završava sa processus
unquicularis. donji škljan, donja falanga, distalna falanga, škljancic. Sin. 

---CLANAK, GORNJIphalanx proximalis (lat.), proximal phalanx (eng.), svaka od pet košcica na
prstima nogu i ruku koja sa gornje strane ulazi u zglob sa metatarzalnim, odnosno metakarpalnim,
kostima, a s donje sa srednjom falangom, osim palaca koji nemaju srednje clanke, pa donji i gornji
clanak idu u zglob. gornji škljan, gor-nji clanak, gornja falanga. Sin. 

---CLANAK, NOŽNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. custek ili clanak 2.

---CLANAK, SREDNJIphalanx media (lat.), medial phalanx (eng.), srednja košcica na svim prstima
ruka i noga osim palaca koji nemaju srednje clanke, koja ulazi u zglob gore sa gornjim clankom, a
dolje sa donjim. srednji škljan, srednja falanga, škljenac. Sin. 

---CLANCIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob, narocito ako je malehan.

---CLANKOVITarticulatus-3 (lat.), joined (eng.), sastavljen zglobom, uzglobljen, posjeduje zglobove

(npr. prsti su clankoviti jer imaju 3 clanka spojena sa zglobovima) Sin. .

---CMARanus, i, m (lat.), id.(eng.), distalni i terminalni otvor alimentarnoga kanala. burma, pušak.
Sin. 

---CMICAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. jecmicak.

---CNS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sistem, centralni nervni.

---COKOLADAchocolata, ae, f (lat.), chocolate (eng.), dijelom osušena pasta napravljena od

prženoga, samljevenoga i oguljenoga ploda kakaoa, Theobroma cacao, sa šecerom, cesto mlijekom i
sredstvom za poboljšanjem ukusa. Vrlo je hranjiva, cesto je vehikulum lijeka, posebno za djecu Sin.
.

---COKOTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cokotati.

---COKOTATItremescere (lat.), quake (eng.), udarati zubima donje vilice o njihove antagoniste, pri
drhtavici, od groznice ili straha, pri cemu se cuje cepet ili cokotanje Sin. .

---COLAK(LAT.), amputee (eng.), covjek sa amputiranom rukom ili prstom ruke, sakat u ruku.
amputirac. Sin. 

---COMBAfimbria, ae, f, lacinia, ae, (lat.), fringe (eng.), opci anatomski termin za strukture u obliku
rese, kite, produžetaka tkiva koji vise sa slobodnim završetkom na rubu neke strukture. kita 2. Sin. 

---COMBAVfimbriatus-3 (lat.), fringed (eng.), ono što ima strukturu i izgleda kao resa, kita. Izraštaji
se nalaze obicno na rubu i u obliku produžetaka tkiva. resast. Sin. 

---COPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin, crni.

---COPD(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, plucna hronicna opstruktivna.

---CORAVmonoculus, i (lat.), one-eyed (eng.), covjek sa jednim okom (drugo nedostaje u

anatomskome ili funkcionalnome smislu). Sin. 

---CORAVOSTmonoculus, i, m (lat.), monocular (eng.), posjedovanje samo jednoga oka u

anatomskom i funkcionalnom smislu, 2. kol. slabiji vid. Sin. 
---CORBA1. jus, juris, n (lat.), soup (eng.), jelo do kuhanoga mesa i povrca sa tjesteninom. Narocito
se preporucuje bolesnicima u oporavku, 2. Sin. v. bujon.

---COSAVabarbatus (lat.), beardless (eng.), covjek bez brade. bezbrad, golobrad. Sin. 

---COSAVOSTabarbia (lat.), beardlessness (eng.), bezbradost. Sin. 

---COVJEK1. homo, hominis, m (lat.), human being (eng.), predstavnik ljudske vrste, homo sapines,
sin. insan, 2. mas, maris, m (lat.), male, man (eng.) ljudsko bice muškoga spola, muškarac, 3. (u
dermografiji), pojedinac, celjade Sin. .

---COVJEKOLIKantropoides, is, (lat.), antropoid (eng.), onaj koji nalici covjeku. Prakticno je rijec o
majmunima bez repa, sin. antropoidan Sin. .

---COŠAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugao.

---CPD RASTVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, limunska.

---CPD-1 RASTVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, limunska.

---CRENmanubrium, ii, n (lat.), handle (eng.), opci termin koji oznacava strukturu u obliku drške, a
najviše se upotrebljava za oznaku drška prsne kosti, manubrium sterni. držak 1, up. držak 2. Sin. 

---CRESLAlumbi, orum, m (lat.), loins (eng.), dio leda izmedu grudnoga koša i pelvisa, tancine,
slabine, dimlje. Sin. 

---CRIJEVA, ZAVEZANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijeva, zavržena.

---CRIJEVA, ZAVRŽENAvolvulus intestini (lat.), volvulus (eng.), crijevna opstrukcija zbog presavijanja
i uvrtanja crijeva. crijeva, zavezana. Sin. 

---CRIJEVNI SOKsuccus entericus (lat.), intestinal juice (eng.), tecnost koju izlucuju žlijezde želuca i
pankreasa koji, uglavnom, služi varenju i razvodnjavanju hrane. Tecnost se vecim dijelom
reapsorbira iz debeloga crijeva Sin. .

---CRIJEVNIentericus-3 (lat.), enteric (eng.), ono što pripada tankome crijevu ili se nalazi u njemu.
enterican. Sin. 

---CRIJEVNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, crijevna.

---CRIJEVNJAKdiaphragma, atis, n (lat.), midrift (eng.), mišicno membranozna ploca, pregrada koja
dijeli trbušnu od grudne duplje, a služi kao glavni inspiratorni mišic. dijafargma, kušak, branica,
pregrada, precaga. Sin. 
---CRIJEVOintestinum, i, n (lat.), intestine, gut (eng.), alimentarni kanal od spoja sa želucem do
anusa. Osnovni mu je zadatak probava i resorpcija hrane. Sin. 

---CRIJEVOslijepo, intestinum caecum (lat.), blind intestine (eng.), prvi dio debeloga crijeva u
obliku kese u koji se sa strane ulijeva tanko crijevo. Po gradi je identicno sa debelim crijevom.
dnica, crijevo, zadiveno. Sin. 

---CRIJEVO, DEBELOcolon, i, n, intestinum crassum (lat.), large intestine (eng.), dio crijeva od spoja
tankog crijeva do anusa, sa drukcijom anatomskom gradom od tankoga crijeva i prevashodnom
funkcijom u resorpciji vode iz crijevnoga sadržaja, te formiranju izmeta. oporno crijevo, nabrano
crijevo, kuljen. Sin. 

---CRIJEVO, DVANAESTOPALACNOduodenum, i, n (lat.), id.(eng.), prvi ili proksimalni dio tankoga

crijeva, od pilorusa pa, otprilike, slijedecih 12 palaca (30 cm), po cemu je i dobilo ime. plendeš.
Sin. 

---CRIJEVO, NABRANO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, debelo.

---CRIJEVO, OPORNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo debelo.

---CRIJEVO, PRAVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dubura.

---CRIJEVO, PRAZNOjejunum, ii, n (lat.), intestinum jejunum (lat.), empty intestine (eng.), dio
tankoga crijeva koji ide od dvanaestopalacnoga do sitoga crijeva. jjunuem. Sin. 

---CRIJEVO, SIGMOIDNOcolon sigmoideus (lat.), sigmoid colon (eng.), dio debeloga crijeva koji je u
obliku slova S, po cemu je dobilo ime, a nalazi se prije završnoga debeloga crijeva, sin. sigma Sin. .

---CRIJEVO, SITOileum, i, n, intestinum ileum (lat.), ileum (eng.), distalni dio tankoga crijeva koji
ide od praznoga crijeva do zadivenoga crijeva. Sin. 

---CRIJEVO, TANKOintestinum tenue (lat.), small intestine (eng.), dio alimentarnoga kanala od
pilorusa do spoja sa debelim crijevom, karakteristicne grade i dominantne uloge u resorpciji hrane.
Sin. 

---CRIJEVO, VELIKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, završno.

---CRIJEVO, ZADIVENO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, slijepo.

---CRIJEVO, ZAPLETENOileus, i, m (lat.), id.(eng.), opstrukcija, kompresija ili uklještenje crijeva,

što onemogucava prolaz kroz crijeva Sin. .

---CRIJEVO, ZAVRŠNOrectum, i, m (lat.), id.(eng.), završni dio alimentarne crijevi koji služi kao
magazin za stolicu i njeno formiranje, uz resorpciju tecnosti. Pocinje završetkom debeloga crijeva a
završava cmarom. prohodnjak, dubura, crijevo, veliko, tovnjak. Sin. 
---CRKAVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. poganac.

---CRKAVICAepizootia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolest visokoga morbiditeta koja je samo slucajno
prisutna u životinjskoj zajednici, nije donesena kao epidemija. Sin. 

---CRKOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leš.

---CRLJENICA(LAT.), (ENG.), 1. srdobolja, 2. Sin. v. pjega.

---CRLJENKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ospina.

---CRNniger-3 (lat.), black (eng.), vrsta boje, ono što ne reflektira svjetlo ili daje bilo kakvu boju
Sin. .

---CRNA RAŽsecale cornutum (lat.), id.(eng.), osušen micelijum gljivice Claviceps purpurea, koja se
razvija kao parazit na raži. Upotrebljava se kao ekstrakt, Extractum Secalis cornuti dilutum, uslijed
vazokonstriktornoga djejstva. Diže krvni pritisak i izaziva grc materice. Danas se sve više govori
ražana glavica. Sin. 

---CRNA STOLICAmelaena, ae, f (lat.), id.(eng.), stolica koja bojom i konzistencijom podsjeca na
tecni katran, pa se u bosanskome jeziku upotrebljava i izraz katranasta stolica. Stolica je
sastavljena od krvnih pigmenata i promijenjene krvi pod djejstvom probavnih sokova. melena. Sin. 

---CRNI BALGAMmelanoptysis, is, f (lat.), id.(eng.), crni ispljuvak, balgam (npr. kod antrakoze).
melanoptizija. Sin. 

---CRNI JEZIKmelanoglossia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava crnoga jezika zbog melaninske
pigmentacije. melanoglosija. Sin. 

---CRNI NOKTImelanonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), crnjenje nokata zbog melaninske pigmentacije.
Sin. 

---CRNI PRIŠTanthrax, acis, m (lat.), id.(eng.), infektivna bakterijska zoonoza nastala ulaskom
Bacillus anthracis ili njegovih spora. Zavisno od mjesta gdje je bacil ušao, može biti kutani,
gastrointestinalni i inhalacioni. Kožni crni prišt je najcešca forma kod ljudi. poganac, antraks,
bedrenica 2, zli prišt. Sin. 

---CRNOBILJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin, crni.

---CRVEN1. id. šarlah (v.), 2. id. crvenilo (v.), 3. ruber-3 (lat.), red (eng.), jedna od primarnih boja,
a nastaje najdužim talasima vidljivoga spektra. Sin. 

---CRVENA KITICAErythraea centaurium (lat.), lesser centaury (eng.), biljka crvenoga cvijeta koja je
tonik i stomahik. drago cvijece, ger. Sin. 
---CRVENI KRIŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. Crveni krst.

---CRVENI KRST(LAT.), Red cross (eng.), medunarodna humanitarna organizacija za zaštitu

ranjenika, bolesnika i medicinskoga osoblja za vrijeme rata, za pružanje pomoci postradalima u
prirodnim kataklizmama, te socijalno ugroženima, djeci i sl. Ime je dobila po bijeloj zastavi za
crvenim krstom, crveni križ. Sin. 

---CRVENI POLUMJESEC(LAT.), Red crescent (eng.), medunarodna humanitarna organizacija za

zaštitu ranjenika, bolesnika i zdravstvenoga osoblja za vrijeme rata, za pružanje pomoci
postradalima u prirodnim kataklizmama, te socijalno ugroženim kategorijama, djeci i sl. Ova je
organizacija identicna Crvenome Sin. .

---CRVENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vjetar, crveni.

---CRVENILO LICAerythema vasculare (lat.), blush (eng.), iznenadni, kratki eritem lica i vrata koji
nastaje dilatacijom krvnih suda zbog emocija ili topline. rumen. Sin. 

---CRVENILO1. rubor, oris, m (lat.), redness (eng.), crvena obojenost kože kao znak isindije, jedan
od pet znaka inflamacije koji su: rubor, crvenilo, calor, toplina, dolor, bol, tumor, otok, functio
laesa, poremecaj funkcije, 2. erythema, atis, n (lat.), id(eng.),., crvenilo kože nastalo kongestijom
kapila eritem. 3. embescentia, ae, f, rubeosis, is, f (lat.), redness (eng.), pojacana vaskularizacija
kože uslijed emocionalnih uzroka. crven, rumenilo. Sin.

---CRVENJETIrubescere (lat.), blush (eng.), promijeniti boju lica uslijed vazodilatacije krvnih suda
što nastaje porastom temperature ili emocionalnim uzbudenjem. rumenjeti. Sin. 

---CRVLJIVverminosus-3 (lat.), verminous (eng.), onaj koji je pun crva, ucrvao se, na kome su se
razvile gujavice, crvi Sin. .

---CRVOLIKvermiformis, e (lat.), (eng.), vermiform (lat.), ono što je obliku crva. vermiforman i
vermikularan 2. Sin. 

---CRVULJAKappendix, icis, f, processus vermiformis (lat.), vermiform appendix (eng.), na gujavicu

nalik divertikulum slijepoga crijeva koji je dug od 4,5-9cm, oko 0,75 cm u promjeru. Cest objekat
isindicnog procesa. Sin. 

---CUBRASaturea hortensis (lat.), savory (eng.), zeljasta mirisna biljka koja se upotrebljava protiv
proljeva, driskavice, kao stomahik, karminativ i ekspektorans. Sin. 

---CUCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluz.

---CUCLAlagaena lactens (lat.), (eng.), sisolika plasticna ili gumena tvorevina koju dojencad sišu za
zabavu, baby's dummy ili pomocu koje se hrane iz bocice, sucking bottle, feeder Sin. .

---CUDtemperamentum, i, n (lat.), temperament (eng.), zbir svih reagiranja jedne osobe,

konstitucionalna predispozicija nacina reagiranja na stimulacije. narav, temperament. Sin. 
---CUDOREDNOST(LAT.), ethics (eng.), zbir pravila i zakona koji upravljaju moralnim aspektom
ponašanja. etika, ahlak. Sin. 

---CUDOVIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. nakaza.

---CUHaura, ae, f (lat.), id.(eng.), subjektivna senzacija ili motorni fenomen koji prethodi
epilepticnome napadu. aura. Sin. 

---CUJANaudibilis, e (lat.), audible (eng.), onaj zvuk, frekvencija titraja, koja se može registrirati
normalnim sluhom Sin. .

---CUKApenis puerilis (lat.), id.(eng.), muški spolni organ, vecinom kod djeteta prije puberteta.
malehni prst, muški ud, penis, kita, cuna (kod djece). V. ud, muški. Sin. 

---CULAN1. sensitivus-3 (lat.), sensitive (eng.), sposoban da registrira, participira i odgovara na

stimulanse. Cesto se upotrebljava u smislu nenormalno brzoga ili oštroga odgovora na stimulaciju, 2.
sensualis, e (lat.), sensual (eng.), onaj koji pripada osjetilima, culima, sin. senzualan, 3. sensualis,
Sin. 

---CULAVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. bezuhost

---CULNOSTsensitivitas, atis, f (lat.), sensitivity (eng.), stanje ili kvalitet da se bude culan ( Sin. v.).
Cesto se upotrebljava da se oznaci nenormalno brzi i akutni odgovor na stimulaciju.

---CULO DODIRAsensus tactilis (lat.), sense of touch (eng.), osjecaj kako se percipira dodir,
poglavito na koži. Ovo culo, medutim, ukljucuje osim dodira i senzibilitet, registriran od strane
mišica, zglobova i kostiju, vibracioni senzibiltet (zgloba i kostiju), osjecaj bola i temperature (koža,
fascije, serozne op Sin. .

---CULO OKUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jezik.

---CULO OPIPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. culo dodira.

---CULO SLUHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uho.

---CULO VIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko.

---CULOsensus, us, m (lat.), sense (eng.), 1. sposobnost kojom se vrijednosti raznih stvari i
elemenata iz okoline registriraju i percipiraju, 2. organ koji to radi. Sin. 

---CULO(LAT.), (ENG.), mirisa, Sin. v. nos.

---CUMA.(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuga.

---CUMURcarbo, onis, f (lat.), charcoal (eng.), gotovo cisti ugljik koji se nalazi u prirodi (kameni,
cumur, antracit), ili se pravi djelomicnim izgaranjem drveta. ugljen. Sin. 

---CUMUR, DRVENI(LAT.), carbo ligni (lat.) wood charcoal (eng.), pulverizirani ostatak poslije suhe
destilacije drveta bez smole. Upotrebljava se kao adsorbens i antidot kod crijevih bolesti i trovanja
alimentarnim putem. drveni ugljen, medicinski ugljen. Sin. 

---CUMUR, MEDICINSKIcarbo medicinalis (lat.), (eng.), Sin. v. cumur, životinjski i cumur drveni.

---CUMUR, ŽIVOTINJSKIcarbo animalis (lat.), animal charcoal (eng.), cumur dobijen sagorijevanjem
životinjskih kostiju, a zatim izapran kiselinama da bi se oslobodio mineralnih soli i necistoce.
Upotrebljava se kao adsorbens kod crijevnih bolesti. životinjski ugljen, medicinski ugljen. Sin. 

---CUNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cuka.

---CUNASTnavicularis, e (lat.), navicular (eng.), u obliku camca, cuna, ladice, najviše se odnosi na
cunastu kost Sin. .

---CUNICos scaphoideum (lat.), scaphoid bone (eng.), prva, najlateralnija košcica gornjega reda
kostiju dorucja, malehna kost u obliku camca. navikularna kost. Sin. 

---CUNJICI RETINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cepici retine.

---CUNKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kljun.

---CUPANJEevulsio, onis, f (lat.), evulsion (eng.), snažna ekstrakcija, odstranjenje sa trzajem i

naglo. evulzija Sin. 

---CUPAV1. tomentosus-3 (lat.), dowry (eng.), obrastao dlakama, ima pramen dlaka na sebi (npr.
ben), 2. villosus-3 (lat.), shaggy (eng.), karakteriziran produžecima u obliku dlaka, ali gradenih
drukcije, v. cupica 2. vilozan. Sin. 

---CUPERAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. pramen 1.

---CUPICA1. condylus, i, m (lat.), condyle (eng.), okruglasta, tupa projekcija kosti, obicno radi
artikulacije sa slicnim izraštajem na drugoj kosti. kondil, 2. villus, i, m (lat.), id.(eng.),., opci
termin za malehni vaskularni izraštaj sa slobodne površine membrane, pokriven epitelom ili
endotelom. vilus, kudra, rudica, 3. amphora, ae, f (lat.), pot, cup, glass (eng.), sud za vodu ili
tekucinu, nedefinirane velicine, testija Sin.

---CURApuella, ae, f (lat.), girl (eng.), djevojka, neudata žena u fertilnome periodu (od pocetka
redovne menstruacije do udaje). Sin. 

---CURENJEfluxio onis, f, defluxio, oris, f (lat.), defluxion, discharge (eng.), odilaženje tecnoga
sadržaja, ekskreta, krvi, obicno u tankome mlazu. defluksija, fluksija. Sin. 

---CURKUTsulfur, uris, n (lat.), id.(eng.), nemetalni element, simbol S, atom. broj 16, atom. tež.
32,064. Nalazi se u bjelancevinama kao sastojak aminokiselina cisteina i metionina. Curkut je
laksans i dijaforetik. sumpor. Sin. 

---CURUKdefectivus-3 (lat.), (eng.), tainted (en.), manjkav, slab, bolestan, defektan, opterecen,
kilav, sakat, debilan. Sin. 

---CURUKLUKdebilitas, atis, f (lat.), debility (eng.), slabost, sakatost, manjkavost, bolest,

defektnost, opterecenost, kilavost, debilnost. Sin. 

---CUSTEK(LAT.), (ENG.), 1. nožni clanak, Sin. v. clanak 2. v. veza.

---CUTtactus, us, m (lat.), touch (eng.), taktilni osjecaj, osjecaj kojim se ostvaruje kontakt sa
objektima i koji daje podatke i njihovim kvalitetima. dodir. Sin. 

---CUTIaudire, sentire (lat.), hear (eng.), doživjeti, imati, osjecaj zvuka, imati percepciju i
mogucnost raspoznava-nja zvuka, putem slušnih organa do prezentacije impulsa u mozgu. Povezivati
tu percepciju sa(eng.),ramima sjeca-nja, raspoznavati taj zvuk, te selekcionirati ga Sin. .

---CUTILAorgana sensuum (lat.), sense organs (eng.), organi koji primaju stimulacije i koji prevode
neke vrste energije (npr. svjetlosnu, zvucnu) u nervne impulse, pa time podražuju odredene
dijelove mozga koji stvaraju predstavu o toj vrsti senzacije Sin. .

---CUTILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljiv.

---CUTITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cutjeti.

---CUTJETIsentire, percipire (lat.), feel (eng.), registrirati, primati percepcije putem cula, prije
svega putem cula dodira (cutjeti bol). osjecati, ocutjeti. Sin. 

---CUVARKUCASenmpervivum tectorum (lat.), barren privet (eng.), višegodišnja zeljasta biljka.

Socno, debelo lišce sadrži tanin, sluz, smolu, pa se u narodnoj bosanskoj medicini upotrebljava za
obloge kod cira na koži, manjih opekotina, rana i sl Sin. .

---CUVENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluh.

---CUVSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjecaj.

---CVIJETflos, floris, m (lat.), flower (eng.), 1. behar vocke ili cvijet trave koji se ubire radi
ljekovitoga djejstva, jer u tome dijelu ili tome periodu biljka ima najviše aktivne supstancije, 2.
hemijska supstancija nakon sublimacije (npr. sumporni cvijet). Sin. 

---CVIJET(LAT.), (ENG.), bijeli, Sin. v. bjelotok.

---CVIJET, ŽENSKImenstruatio, onis, f (lat.), menstruation, periode (eng.), fiziološki, ciklicni odljev
krvi iz sluzavice materice kroz vaginu. Pojava je pod hormonalnom kontrolom i javlja se izmedu 21.
i 28. dana od prvoga dana prethodnoga cvijeta. Traje prosjecno 3-7 dana za vrijeme
reproduktivnoga perioda negravidne materice. menstruacija. Sin. 

---CVILJAK1. papula, ae, f (lat.), papule (eng.), malehno, okruglasto, ograniceno, površno i solidno
uzdignuce kože. papula, blanda, bobice (u mn.), 2. nodulus, i, m (lat.), nodule (eng.), malehni cvor
koji je solidan i toliki da se može registrirati opipom, sin. nodulus, cvoric. Sin. 

---CVIPRNJAKRosmarinus officinalis (lat.), common rosemary (eng.), rod biljki iz porodice Labiatae,
poznat po is-hlapljivome zejtinu. Nedokazanoga kardiotonicnoga djelovanja. ruzmarin. Sin. 

---CVOLIKEfibula, ae, f (lat.), peroneal bone (eng.), vanjska, tanja od dvije kosti golijeni,
potkoljenice, koja proksimalno ulazi u zglob sa cjevanicom, a distalno je dio custecnoga zgloba.
nuzgoljenica. Sin. 

---CVOLINEConium maculatum (lat.), hemlock (eng.), velika toksicna trava koja sadrži koniin,
otrovni alkaloid. Suho, zrelo lišce i nezreli plod ima sedativno i antispasticno djelovanje. kukuta.
Sin. 

---CVOR SIMPATICNIganglion sympathicum (lat.), sympathetic ganglion (eng.), bilo koja nakupina
primarno adrenergicnih živcanih odajica koje pripadaju simpaticnome nervnome sistemu, a
rasporedeni su u obliku lanaca sa obje strane kicmene moždine Sin. .

---CVORnodus, i, m, nodositas, atis, f (lat.), node, nodosity (eng.), malehna masa tkiva u obliku
organicenoga otoka, uzdignuca, kvrge, bilo da je normalna ili patološka. Cest anatomski termin,
npr. limfni cvor, 2. knot (eng.), rezultat zavezivanja kraja konca tako da se ne mogu lahko
razvezati. mrtvouzica, hirurški cvor, uzao. Sin. 

---CVOR, LIMFNIlymphoglandula, ae, f (lat.), lymph node (eng.), malehna masa limfnoga tkiva u
obliku žlijezde, cvora, koje je postavljeno izmedu limfnih suda. Sin. 

---CVOR, PARASIMAPTICNIganglion parasympathicum (lat.), parasympathetic ganglion (eng.), neka

od nakupina primarno živcanih odajica koje pripadaju parasimpaticnome sistemu, a postavljeni su u
zidu organa koje inerviraju Sin. .

---CVOR, ŽIVCANIganglion, ii, n (lat.), id.(eng.), opci termin za grupu nervnih odajica koje su
postavljene izvan ce-ntralnoga nervnog sistema, a pripadaju autonomnome nervnome sistemu Sin. .

---CVORAN1. nodalis, e (lat.), nondal (eng.), onaj koji pripada nekome cvoru, narocito
atrioventrikularnome cvoru, sin. nodalan, 2. nodularis, e (lat.), nodular (eng.), onaj koji pripada
cvoricu, cviljku, nodulusu, malehnome cvoru Sin. .

---CVORASTnodosus-3 (lat.), nodose (eng.), onaj koji ima cvore, noduse, ili u obliku cvora projekcije
sastavljene od istoga tkiva. nodozan, uzlat. Sin. 
---CVORAVtuberosus-3 (lat.), tuberous (eng.), pokriven sa cvorima, posjeduje tubere, sacinjen od
njih. kvrga Sin. v.

---CVORIC1. nodulus, i, m (lat.), nodule (eng.), malehni cvor ( Sin. v.), manja masa tkiva od cvora.
Tolika masa koja se još može pipanjem otkriti.

---CVORUGAvibex capitis (lat.), streak of head (eng.), lokalni bolni otok i krvni podljev na
cerebralnome kranijumu poslije udarca Sin. .

---CVP(LAT.), (ENG.), SIN. v. pritisak, centralni venski.

---CVRLJUGAatheroma, atis, n (lat.), wen, epidermal cyst (eng.), benigna cista nastala od epiderma
ili epitela folikula dlake, u koži glave, lica ili vrata. Sadrži lipidima bogati sadržaj. ateroma. Sin. 

---CVRSTsolidus-3, consistens, entis, (lat.), solid, consistent (eng.), nije tecan ili gasovit, nije
prazan, nego ispunjen, pun, tvrd, dobroga kvaliteta, stabilan, tkivo takvih osobina. solidan,
konzistentan. Sin. 

---DADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dadilja.

---DADIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dadilja.

---DADILJAnutrix, icis, f (lat.), wet-nurse (eng.), 1. osoba koja njeguje, u principu, bolesnu djecu,
2. osoba koja doji dijete i pruža istovremeno i elemente njege dojenceta, ali nije majka djetetu.
Sin. 

---DAGALJmedulla ossium (lat.), bone marrow (eng.), mehko tkivo koje ispunjava šupljine kostiju,
napravljeno od mreže veznoga tkiva, ispunjene mijelocitima, megakariocitima i masnim odajicama.
Dagalj može biti žuti i crveni. Ako dominiraju masne odajice onda je to žuti, a crveni je dagalj
mjesto stvaranja koštana moždina, koštana srž. Sin. 

---DAGMAcycatrix, icis, f (lat.), scar (eng.), znak graden vecinom od veznoga tkiva koji ostane
poslije cijeljenja rane ili nekoga patološkoga procesa. zacjelina, brazgotina, zamlada, ožiljak. Sin. 

---DAGMEpetechiae, arum, f (lat.), petechie (eng.), idealno okrugle, purpurno crvene promjene
uzdignute iznad površine, nastale intradermalnom ili submukoznom hemoragijom. petehije. Sin. 

---DAH, METALANhalitus saturninus (lat.), lead breath (eng.), metalni zadah kod pacijenata
otrovanih olovom, kuršumom. Sin. 

---DAH, SMRADANozostomia, ae, f (lat.), breath foulness (eng.), pojava neugodnoga zadaha iz usta
bez obzira na uzrok Sin. .

---DAH, ZEMLJANIfoetor hepaticus, halitus hepaticus (lat.), liver breath (eng.), teški zemljani zadah
kod hepaticne kome. Sin. 
---DAHNUTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihati.

---DAHTANJEanhelatio, onis, f (lat.), panting, gasping (eng.), dihanje s naporom, ubrzano i kratko.
Sin. 

---DAHTATIanhelare (lat.), pant, gasp (eng.), teško dihati, dihati s naporom, ubrzano i kratko. Sin. 

---DAKRIAGOGremedium dacryagogum (lat.), dacryagoge (eng.), sredstvo koje nagoni na suze, koje
podstice stvaranje suza Sin. .

---DAKRIOADENEKTOMIJAdacryoadenectomia, ae, f (lat.), dacrioadenectomy (eng.), operativno

vadenje suzne žlijezde. Sin. 

---DAKRIOADENITISdacryoadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija suzne žlijezde. Sin. 

---DAKRIOCISTITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. suzotek.

---DAKRIOKELAdacryocele, us, f, dacryocystocele, es, f (lat.), id.(eng.), protruzija suzne vrecice u

obliku kile, prijedora. Sin. 

---DAKRIOLITdacriolithus, i, m (lat.), dacryolith (eng.), kamencic u suznoj vrecici ili ductus

nasolacrimalisu Sin. .

---DAKRIOLITIJAZAdacryolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo kamena u suznom kanalu ili suznoj
vrecici Sin. .

---DAKRIOMAdacryoma, atis, n (lat.), id.(eng.), na tumor nalik otok uzrokovan opstrukcijom suznoga
kanala. Sin. 

---DAKRIOPIOREJAdacryopyorrhoea, ae, f (lat.), dacryopyorrhea (eng.), pojava gnojnih suza, suze

pomiješane sa gnojem. Sin. 

---DAKRIOPIOZAdacryopyosis, is, f (lat.), id.(eng.), gnojenje u suznome kanalu i suznoj vreci. Sin. 

---DAKRIOPSdacryops, opis, m (lat.), id.(eng.), proširenje suznoga kanala, narocito suzne vrecice u
obliku cisticne formacije Sin. .

---DAKRIOREJAdacryorrhoea, ae, f (lat.), dacryorrhea (eng.), prekomjerno suzenje, prekomjerno

lucenje suza Sin. .

---DAKRIOSIRINKSdacryosyrinx, gis, f (lat.), id.(eng.), 1. suzna vreca, 2. suzna fistula, 3. malehna

šprica za ispiranje suznoga kanala. Sin. 
---DAKTILITISdactylitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija prsta, up. zlic, panaricijum. Sin. 

---DAKTILOEDEMdactylooedema , atis, n (lat.), dactyloedema (eng.), otok, prsta noga ili ruka Sin. .

---DAKTILOGRAFIJAdactylographia, ae, f (lat.), dactylography (eng.), uzimanje i ispitivanje otisaka

prsta, formiranje grupa i identifikacija osobe pomocu otisaka prst Sin. a

---DAKTILOGRIPOZAdactylogryposis, is, f (lat.), id.(eng.), iskrivljenost prstiju. Sin. 

---DAKTILOLOGIJAdactylologia, ae, f (lat.), dactylology (eng.), sporazumijevanje prstima, govor

prstima Sin. .

---DAKTILOMEGALIJAdactylomegalia, ae, f (lat.), (eng.), dactylomegaly (eng.) abnormalno veliki

prsti, noga ili ruka Sin. .

---DAKTILOSKOPIJA(LAT.), dactyloscopia, ae, f (lat.,), dactyloscopy (eng.), ispitivanje otisaka prsta

za potrebe idenfifikacije Sin. .

---DAKTILOSPAZAMdactylospasmus, i, m (lat.), (eng.), dactylospasm (eng.) spazam, grc, rucnih ili

nožnih prsta Sin. .

---DALAKsplenomegalia, ae, f (lat.), splenomegaly (eng.), povecanje slezene što je prisutna pojava
kod mnogih bolesti. splenomegalija, megalosplenija, pljaštanica, podrast. Sin. 

---DALEKOVIDANhypermetropicus-3 (lat.), hyperope (eng.), osoba koja ispoljava dalekovidnost ( Sin.

v.).

---DALEKOVIDNOSThypermetropia, ae, f (lat.), hyperopia, farsightedness (eng.), grješka u refrakciji

kod koje se zrake svjetla koje ulaze u oko paralelno optickoj osovini skup-ljaju u fokus iza retine.
hipermetropija, dugovidnost, daljinovidnost. Sin. 

---DALEKOVIDNOST, STARACKApresbyopia, ae, f (lat.), senile farsightedness (eng.), dalekovidnost

zbog poodmaklih godina ili starosti. Zavisi od smanjenje sposobnosti adaptacije i od smanjenog
elasticiteta lece. Sin. 

---DALJINOVIDNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalekovidnost.

---DALTON(LAT.), id.(eng.), jedinica atomske mase, 1/12 mase ugljika, C12, jednaka 1,667 x 10-24
grama. Up. težina, atomska Sin. .

---DALTONIZAMdaltonismus, i , (lat.), daltonism (eng.), sljepilo za boje, nesposobnost razlikovanja

boja, nesposobnost percepcije nekih boja. Tu spadaju deuteranopija, gdje je oštecena percepcija
za dvije boje (zelenu i crvenu) i deuteranomalia, koja je trihromazija. Sin. 

---DAMAR1. pulsus, us, m (lat.), throb, beat (eng.), otkucaj srca koji se prenosi na velike i arterijske
krvne sude. Udar pulsa, puls, bilo. 2. svako mjesto gdje se osjeca puls, pren. arterija. Sin. 

---DAMLAictus, us, m (lat.), stroke, blow (eng.), iznenadni, akutni napad bolesti, kao moždani udar,
ali i kao srcani infarkt, te kao toplotni udar. udar, kap. Sin. 

---DAMLAISATI (SE)(LAT.), palsy (eng.), oduzeti se, paralizirati se, biti pogoden moždanim, ali i
srcanim i toplotnim udarom ( Sin. v.).

---DAMPING SINDROM(LAT.), dumping syndrome (eng.), ubrzano pražnjenje želudacnoga sadržaja u

jejunum poslije resekcije želuca, što se manifestira gadenjem, slabošcu, znojenjem, palpitacijom,
sinkopom, osjecajem topline i dijarejom Sin. .

---DANdies, ei, m (lat.), day (eng.), vremenska jedinica od 24 sahata, ukljucujuci dan i noc. U
medicini cesto služi za odredivanje vremenskoga termina trajanja simptoma, inkubacije,
odredivanje dužine terapije i slicno Sin. .

---ÐARDIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dardijaza.

---ÐARDIJAZA(LAT.), giardiasis (eng.), cesta infestacija lumena tankoga crijeva sa Giardia lamblia,
koja se širi kontaminiranom hranom i vodom, te direktnim kontaktom. Najveci broj infestacija je
bez simptoma, a malehni pocenat daje nespecificne gastrointestinalne smetnje. Ðardija (Giardia
lam Sin. .

---DAROVALACdonator, oris, m (lat.), donor (eng.), 1. osoba, organizam, koji snabdijeva živim
tkivom, a koje se upotrebljava kao kalem na drugome organizmu (krv za transfuziju, tkivo ili organ
za transplantaciju). Razlika izmedu darovaoca i donatora je u Bosni u sistemu placa-nja. Darovalac
nije placen, o Sin. 

---DARVINIZAM(LAT.), darvinism (eng.), teorija evolucije živih bica po kojoj su se više vrste razvile
od nižih putem prirodnoga odabiranja Sin. .

---DASKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlaga.

---DAVITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. udaviti.

---DAVLJENJE1. suffocatio, onis, f (lat.), suffocation (eng.), prestanak respiracije i smrt ulaskom
stranoga tijela (voda, zalogaj i sl.). dušenje, 2. submersio onis f (lat.), drawning (eng.), sufokacija
koja nastaje punjenjem pluca vodom, tako da izmjena gasa postaje nemoguca, sin dušenje, 3.
strangulatio, onis, f (lat.), strangulation (eng.), prestanak respiracije, dihanja, zbog vanjske ko
strangulacija. Sin.

---DAVNICEtonsillae palatinae (lat.), tonsils (eng.), malehne okruglaste mase limfnoga tkiva
smještene izmedu nepcanih lukova, sin. krajnici. Sin. 

---DEBEOpinguis, e, obesus-3 (lat.), obese (eng.), osoba prekomjerne težine, nagomilanoga masnoga
tkiva. pretio, gojazan, zadrigao. Sin.
---DEBILANdebilis, e (lat.), mentally weak (eng.), u bosanskome jeziku psihicki slab, intelektualno
zakržljao, sa psihickim nedostatkom, najlakši stepen oligofrenije, premda latinski termin debilis, e
znaci slab uopce Sin. .

---DEBILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. camalica.

---DEBLJANJEhyperadipositas, is (lat.), id.(eng.), prekomjerno nagomilavanje sala, debljanje u

preteranoj ekstenziji, više od potrebe, bilo da je alimentarno, bilo zbog bolesti Sin. .

---DEBLOcaulis, is, f, truncus, i, m (lat.), stem, trunk (eng.), glavni dio na koji se hvataju ili sa koga
polaze drugi dijeli; glavni, nepodijeljeni i obicno kratki dio živca, krvnoga suda. stablo. Sin. 

---DEBRIDMAN(LAT.), (ENG.), debridement (fr.), uklanjanje stranoga materijala i devitaliziranoga,

odnosno kontaminiranoga tkiva iz rane sve dok se ne dobije cista tkivna površina, bez džepa i
nagnjecina. ekscizija rane. Sin. 

---DECELERACIJAdeceleratio, onis, f (lat.), deceleration (eng.), 1. smanjenje brzine ili frekvencije,

2. (u traumatologiji) naglo zaustavljanje tijela što je jedan od mehanizama povrjedivanja. Sin. 

---DECEREBRACIJAdecerebratio, onis, f (lat.), decerebration (eng.), prestanak moždanih funkcija

zbog primarne ili sekundarne povrede moždanoga stabla, traumatski, eksperimentalno ili usljed
bolesti Sin. .

---DECIBEL(LAT.), id.(eng.), jedinica za izražavanje relativne jacine zvuka. U medicini se racuna na

skali od 0, što je jedva cujno, do 130 što je zvuk koji pravi bol. Sin. 

---DECIDUAdecidua, ae, f (lat.), id.(eng.), izmijenjeni endometrijum materice koji ceka na

oplodnju. Ukoliko ona ne nastane, decidua otpadne, a ako se oplodnja dogodi, promjene postaju
izrazitije. Promjene su u smislu preobraženja vezivnih odajica u krupne epiteloidne sa proširenjem
žlijezdi i bolj padalica. Sin. 

---DECIDUALANdecidualis, e (lat.), decidual (eng.), onaj koji pripada padalici, decidui. Sin. 

---DECIDUOMA(LAT.), id.lat i(eng.), masa unutar materice koja sadrži dijelove decidue, padalice.
Sin. 

---DECIDUOMATOZAdeciduomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje tkiva decidue bez obzira na

bremenitost, pojava tkiva koje pripada decidui izvan trudnoce. Sin. 

---DECIDUOSARKOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. horiokarcinoma.

---DECIDUOZAdeciduosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo decidualnoga tkiva ili tkiva koje je nalik
endometrijumu u trudnoci na ektopicnome mjestu. Sin. 

---DEDIFERENCIJACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. analpazija.

---DEFECIRATI, V(LAT.), (ENG.), ocistiti. Sin. 

---DEFEKACIJAdefecatio, onis, f (lat.), defecation (eng.), uklanjanje otpadnih tvari iz završnoga

debelog crijeva, izbacivanje izmeta. stolica. Sin. 

---DEFEKTdefectus, us, m (lat.), defekt (eng.), nepravilnost, nedostatak, odsustvo, mahana,

anomalija. Sin. 

---DEFERENCIJALANdeferentialis, e (lat.), deferential (eng.), onaj koji pripada ductus deferensu,

sjemenom vodu. Sin. 

---DEFERENTANdeferens, entis, m (lat.), deferent (eng.), onaj koji nešto odvodi iz centra ili nekoga
organa (npr. ductus ili vas deferens) Sin. .

---DEFERENTITISdeferentitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija ductus deferensa. Sin. 

---DEFIBRILACIJAdefibrillatio, onis, f (lat.), defibrillation (eng.), 1. zaustavljanje srcane fibrilacije,

uspostavljanje ritma jedinstvenoga za citav miokard, obicno elektro-šokom, 2. separacija fibrila u
hirurgiji tupom disekcijom. Sin. 

---DEFIBRILATOR(LAT.), defibrillator (eng.), elektronski aparat kojim se pomocu doziranoga

elektricnog udara nastoje sprijeciti fibrilacije srcanoga mišica i uspostaviti jedinstveni ritam.
Uklanja se atrijalna i ventrikularna fibrilacija aplikacijom kratkoga elektricnog udara na srcani
mišic. Sin. 

---DEFIBRINACIJAdefibrinatio, onis, f (lat.), defibrination (eng.), uklanjanje fibrina iz krvne

konzerve, cime se krv cini tecnom i ne može se grušati. Takva krv se zove defibrinizirana kr Sin. v.

---DEFIBRINIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. defibrinacija.

---DEFICIJENCIJAdeficientia, ae, f (lat.), deficiency (eng.), odsustvo, manjkavost, nedostatak,

gubitak, nedostatnost. Sin. 

---DEFICIJENTANdeficiens, entis, m (lat.), deficient (eng.), nedostatan, nedovoljan, manjkav, ima

ga manje nego je potrebno. Sin. 

---DEFICIT, ID(LAT.), .(eng.), nedostatak, gubitak neke osobine, krvne opskrbe ili inervacije. Sin. 

---DEFINICIJAdefinitio, onis, f (lat.), definition (eng.), jasna determinacija, granica, jasno

odredivanje pojmova, obicno kratkim izkazom ili objašnjenjem. Sin. 

---DEFLORACIJAdefloratio, onis, f (lat.), defloration (eng.), ruptura himena seksualnim aktom,

vaginalnim pregledom ili masturbacijom. Oduzimanje nevinosti. Sin. 
---DEFLUKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. curenje.

---DEFORMACIJAdeformatio, onis, f (lat.), deformation (eng.), 1.vrsta strukturalnoga defekta

karakteriziranoga nenormalnim oblikom ili položajem nekoga dijela tijela, obicno uzrokovana
nedistruptivnom mehanickom silom. nagrdenje, 2. promjene u obliku i formi eritrocita dok prolaze
kroz kapilare. Sin. 

---DEFORMIRANdeformatus-3 (lat.), deformed (eng.), izoblicen, grdoban, bezoblican, izgubio svoj

normalni oblik. Sin. 

---DEFORMIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. izobliciti.

---DEFORMITETdeformatio, onis, f (lat.), distortion, deformity (eng.), krivljenje, kvarenje oblika,

bilo dijelova, bilo tijela u cjelini. Sin. 

---DEGENERACIJAdegeneratio, onis, f (lat.), degeneration (eng.), 1. kvarenje, promjena nagore,

promjena u tkivu u smislu od više i bolje ka nižoj i hrdavijoj funkcionalnoj formi, gubitak specificnih
osobina tkiva i smanjenje sposobnosti za odbranu i razmnožavanje. Može ici sa hemijskim
promjenama (prava degeneracija) i Sin. v. izrodenost i v. odrod, ovaj posljednji, samo u smislu
porodicna i genetska degeneracija.

---DEGENERACIJA, AKSONALNAdegeneratio axonalis (lat.), axonal degeneration (eng.), reakcija

nervne odajice na povredu aksona, a sastoji se od centralne hromatolize i postavljanja jezgre
ekscentricno. Akson degenerira do prvog suženja proksimalno, a u cjelini distalno Sin. .

---DEGENERACIJA, AMILOIDNAdegeneratio amyloidea (lat.), amyloid degeneration (eng.),

degeneracija sa depozitom lardaceina u tkivima cime strada nutritivna funkcija organa podložnoga
degeneraciji. Sin. 

---DEGENERACIJA, ASCENDENTNAdegeneratio ascendens (lat.), ascending degeneration (eng.),

masna degeneracija nervnih vlakana centripetalno od mjesta lezije, znaci prema centralnome
nervnome sistemu. Sin. 

---DEGENERACIJA, CISTICNAdegeneratio cystica (lat.), cystic degeneration (eng.), degeneracija sa

formacijom cista u tijelu. Sin. 

---DEGENERACIJA, DESCENDENTNAdegeneratio descendens (lat.), descending degeneration (eng.),

degeneracija živca niže od povrede, degeneracija distalnoga dijela živca, obicno masna. Sin. 

---DEGENERACIJA, HEPATOLENTIKULARNAdegeneratio hepatolenticularis (lat.), hepatolenticular

degeneration (eng.), rijetka, nasljedna, progresivna bolest zbog poremecaja metabolizma bakra sa
njegovim odlaganjem u jetru, mozak, bubreg i druga tkiva. Javlja se ciroza jetre i promjene na
bazalnim ganglijama mozga. Bolest jetre se ma-nifestira kod djece, a mozga kod adole Sin. .

---DEGENERACIJA, HIJALINAdegeneratio hyalinea (lat.), hyaline degeneration (eng.), regresivne

odajicke promjene u kojima citoplazma odajice gubi svoj uobicajeni sitno-zrnasti izgled i postaje
homogeno staklasta. Postoji i skleroticna forma hijaline degeneracije koja zahvata intimu arterija.
hijalinoza. Sin. 

---DEGENERACIJA, KOLOIDNAdegeneratio colloides (lat.), colloid degeneration (eng.), degeneracija

tkiva sa infiltracijom gumastoga ili želatinoznoga materijala. Sin. 

---DEGENERACIJA, MASNAdegeneratio adiposa (lat.), fatty degeneration (eng.), depozit masnih

globula u tkivu sa posljedicnim opadanjem funkcije. Sin. 

---DEGENERACIJA, MIJELINSKAdegeneratio myelinica (lat.), (eng.), mucoid degeneration (eng.)

degeneracija pracena depozicijom mijelina i lecitina u odajicama. Sin. 

---DEGENERACIJA, PARENHIMATOZNAdegeneratio parenchymatosa (lat.), cloudy swelling,

parenchimatous degeneration (eng.), pojava morfološki vidljivih zrnaca proteina u citoplazmi
odajice kao dio degenerativnog procesa. Sin. 

---DEGENERACIJA, PIGMENTNAdegeneratio pigmentosa (lat.), pigmentary degeneration (eng.),

degeneracija u kojoj odajice zahvacenoga tkiva postaju abnormalno pigmentirane. Sin. 

---DEGENERACIJA, TRAUMATSKAdegeneratio traummatica (lat.), traumatic degeneration (eng.),

degeneracija presjecenoga živca do prvoga suženja ascendentno i u cjelini descendentno. Sin. 

---DEGENERATIVANdegenerativus-3 (lat.), degenerative (eng.), onaj koji pripada ili je objektom

degenerativnoga procesa. Sin. 

---DEGENERIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. izopacen.

---DEGENERIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izroden.

---DEGENERIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. izmetnuti se.

---DEGLUTICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gutanje.

---DEGUSTACIJAdegustatio, onis, f (lat.), tasting (eng.), akt ili funkcija probanja, kontrola ukusa.
Sin. 

---DEHIDRACIJAdehydratio, onis, f (lat.), dehydration (eng.), 1. uklanjanje vode iz bilo koje

supstancije, pa, prema tome, i iz živih bica, 2. stanje nastalo jakim gubitkom tecnosti iz organizma.
sušenje 2. Sin. 

---DEHIDRATAZA(LAT.), dehydratase (eng.), enzim iz klase ligaza, EC. 4.2.1., koji katalizira
uklanjanje vode iz spoja da bi se formirala dvostuka veza. hidrolijaza. Sin. 

---DEHIDRIRANdehydratus-3 (lat.), dehydrated (eng.), onaj koji je izgubio vodu (organizam u cjelini,
tkivo, odajica). Sin. 
---DEHIDRIRATIdehydrare (lat.), dehydrate (eng.), 1. ukloniti vodu iz spoja, tijela i sl., 2. izgubiti
vodu bez obzira na uzrok Sin. .

---DEHIDROGENACIJAdehydrogenatio, onis, f (lat.), dehydrogenation (eng.), oksidacija uklapanjem

vodika obicno djejstvom primaoca vodika Sin. .

---DEHIDROGENAZA(LAT.), dehydrogenase (eng.), enzim iz klase oksidoreduktaza, EC l., koji

katalizira transfer vodika ili elektrona od spoja davaoca spoju primaocu Sin. .

---DEHIDRORETINOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. vitamin A.

---DEHISCENCIJAdehiscentia, ae, f (lat.), dehiscence, gapping (eng.), otvaranje, pucanje,

raspuknuce, razmicanje ruba ra-ne ili šava, otvaranje otvora koji je bio zatvoren hirurški. Sin. 

---DEJEKCIJA1. odbacivanje, 2. dejectio, onis, f (lat.), (eng.), duševno stanje karakterizirano

depresijom i melanholijom, te odbacivanjem svih pokušaja komunikacije i podizanja raspoloženja,
3. izbacivanje fecesa, izmeta, 4. Sin. v. odbacivanje (transplantata).

---DEJONIZACIJA(LAT.), deionisation (eng.), nastanak stanje bez jona njhovim uklanjanjem, posebno
upotrebom smola, izmje-njivaca jona Sin. .

---DEKALCIFIKACIJAdecalcificatio, onis, f (lat.), decalcification (eng.), 1. gubitak kalcijumovih soli iz

kostiju ili zuba, 2. proces uklanjanja spongioze kosti. Sin. 

---DEKANILACIJAdecannulatio, onis, f (lat.), decannulation (eng.), vadenje kanile koja je

obezbjedivala traheostomu Sin. .

---DEKANTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bistrenje.

---DEKAPITACIJAdecapitaio, onis, f (lat.), beheading, decapitaion (eng.), 1. otkidanje glave životinji

ili skidanje dijela bilo kojega organa koji nosi naziv glava, 2. nekadašnja operacija u opstetriciji.
Odsijecanje glave plodu radi lakše-ga poroda. Ova se operacija više ne radi, sin. dekolacija. Sin. 

---DEKAPSULACIJAdecapsulatio, onis, f (lat.), decapsulation (eng.), 1. ljuštenje, skidanje cahure sa

organa, 2. operativna metoda uklanjanja kapsule organa (bubrega), ali i cvrste cahure piotoraksa
koja pokriva pluce Sin. .

---DEKARBOKSILACIJA(LAT.), decarboxylation (eng.), decarboxylation (eng.), uklanjanje karboksilnih

grupa sa nekoga spoja što radi enzim dekarboksilaza, decarboxylase, E.C. 4.1.1, koji katalizira
uklanjanje molekula CO2 iz karboksilne grupe. Sin. 

---DEKARBOKSILAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dekarboksilacija.

---DEKARBONIZACIJAdecarbonisatio, onis, f (lat.), decarbonization (eng.), uklanjanje ugljicnoga

dioksida u plucima i njegova zamjena kisikom u procesu dihanja Sin. .
---DEKLINACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagib.

---DEKOKT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvar.

---DEKOLACIJA(LAT.), decollatio, onis, f (lat,) decollation (eng.), odsijecanje glave mrtvome fetusu
zbog lakšega porodaja. dekapitacija 2. Sin. 

---DEKOLORACIJAdecoloratio, onis, f (lat.), decoloration (eng.), obezbojavanje, bijeljenje, gubitak

boje. Sin. 

---DEKOLORIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bezbojan.

---DEKOMPENZACIJA SRCAdecompensatio cordis (lat.), cardiac decompensation (eng.), popuštanje

srcane radnje uslijed cega dolazi do usporavanja krvotoka, te su tkiva insuficijentna u protoku krvi.
Sin. 

---DEKOMPENZACIJAdecompensatio, onis, f (lat.), decompensation (eng.), nestanak, izostanak

ravnoteže pri funkcionisanju nekoga bolesnoga organa. Sin. 

---DEKOMPENZACIJA, PSIHICKAdecompensatio psychica (lat.), mental decompensation (eng.),

gubitak psihickih odbrambenih mehanizama što ima za posljedicu progresivnu dezintegraciju
licnosti. Sin. 

---DEKOMPOZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. truhljenje.

---DEKOMPRESIJAdecompressio, onis, f (lat.), decompression (eng.), uklanjanje, odstranjenje,

popuštanje pritiska, bilo operacijom ili nekom fizikalnom metodom. Postepeno smanjenje pritiska
kod ronilaca i kesonskih radnika. Sin. 

---DEKONGESTIVANdecongestivus-3 (lat.), decongestive (eng.), onaj koji smanjuje kongestiju, tj.

ekstenzivnu ili abnormalnu akumulaciju krvi u nekome dijelu tijela. Sin. 

---DEKONTAMINACIJAdecontaminatio, onis, f (lat.), deconta-mination (eng.), oslobadanje pranjem,

cišcenjem ili neutralizacijom, objekta ili osobe od neke supstancije s kojom je bio u kontaktu i koju
nosi na sebi ili u sebi (bojni otrov, radioaktivni materijal i sl.) Sin. .

---DEKORTIKACIJAdecorticatio, onis, f (lat.), decortication (eng.), 1. funkcionalno ili anatomsko

uklanjanje moždane kore, 2. operativno ljuštenje i uklanjanje membrane koja cini koru oboljeloga
organa (pluca, bubrega), 3. uklanja-nje kore sa sjemena biljaka. Sin. 

---DEKREPIDANdecrepidus-3 (lat.), exhausted (eng.), iscrpen istrošen, grohnuo, u jako slabom

fizickom stanju. Sin. 

---DEKSTRIN(LAT.), dextrin (eng.), bilo koji iz mješavine meduprodukata koji nastaju hidrolizom
škroba (C6H10O5)n koji su topljivi u vodi, a talože se u alkoholu. Ime su dobili zbog desne rotacije
polarizacionoga svijeta Sin. .

---DEKSTROGIRANdexstrogyrus-3 (lat.), dextrogyral (eng.), onaj koji okrece ravan polarizacije prema
desno. Sin. 

---DEKSTROGRAMdextrogramma, atis, n (lat.), dextrogram (eng.), elektrokardiografska registracija

srcane aktivnosti koja pokazuje skretanje elektricne osovine srca u desno. To je indikativno za
desnu ventrikularnu hipertrofiju Sin. .

---DEKSTROKARDIJAdextrocardia, ae, f (lat.), id.(eng.), situacija u kojoj je srce smješteno u

desnome hemitoraksu, a vrhom okrenuto na desnu stranu. To se dešava zajedno sa inverzijom
trbušnih organa ili bez toga. Ako je bez te pojave onda se zove izolirana dekstrokardija Sin. .

---DEKSTROPOZICIJAdextropositio, onis, f (lat.), dextroposition (eng.), pomjeranje ili okretanje u

desno. Sin. 

---DEKSTROVERZIJAdextroversio, onis, f (lat.), dextroversion (eng.), okretanje na desnu stranu (npr.

ociju) Sin. .

---DEKSTROZA(LAT.), dexstrose (eng.), monosaharid, hemijskoga imena D- glukozomonosaharid,

formule C6H12O6H2O. Oficinalan je pod ovim imenom i dobija se hidrolizom, a služi za formiranje
intravenskih rastvora. Id. sa glukozom u biohemiji i fiziologiji Sin. .

---DEKUBITUSdecubitus, us, m (lat.), 1. decubitus (eng.), akt polijeganja, pozicija koju pacijent
zauzima pri ležanju (npr. u desnom dekubitusu, leži, znaci, na desnoj strani), 2. Sin. v. sadno.

---DEKUSACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ukrštanje.

---DELAKTACIJA1. v. odbijanje djeteta, 2. delactatio, onis, f (lat.), delactation (eng.), prestanak

lucenja mlijeka Sin. .

---DELAMINACIJAdelaminatio, onis, f (lat.), delamination (eng.), 1. razdvajanje, odvajanje u

slojeve, 2. odvajanje blastoderma u epiblast i hipoblast za vrijeme razvoja pilecega zametka Sin. .

---DELIBERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oslobadanje.

---DELINKVENCIJAdelinquentia, ae, f (lat.), delinquency (eng.), prestup, prekršaj, akt koji odstupa
od zakonskih pravila. Najcešce kao maloljetnicka delinkvencija kao psihološki i socijalni problem.
Sin. 

---DELINKVENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. prestupnik.

---DELIRANTANdelirans, antis (lat.), delirant (eng.), osoba koja je u stanju delirijuma, osoba koja
pokazuje znake delirijuma Sin. .
---DELIRIJUMdelirium, i, n (lat.), id.(eng.), akutno reverzibilno organsko mentalno stanje
karakterizirano reduciranom sposobnošcu fiksiranja pažnje, inkoherentnim govorom,
dezorijentacijom u vremenu, prostoru i prema licnostima, gubitkom pamcenja i upamcivanja.
bunilo, zanos. Sin. 

---DELOMORFANdelomorphus-3 (lat.), delomorphous (eng.), stalnoga, formiranoga oblika,

definiranih granica Sin. .

---DEMARKACIJAdemarcatio, onis, f (lat.), demarcation (eng.), razgranicenje, npr. uspostavljanje

granice izmedu živoga i nekroticnoga tkiva. Sin. 

---DEMASKULINIZACIJAdemasculinisatio, onis, f (lat.), demasculinization (eng.), gubitak normalnih

muških sifata sa atrofijom tašaka i involucijom prostate Sin. .

---DEMENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bespamece.

---DEMIJELINIZACIJAdemyelinatio, onis, f (lat.), demyelination (eng.), destrukcija, uklanjanje,

gubitak mijelina iz živcanih ovojnica. Sin. 

---DEMINERALIZACIJAdemineralisatio, onis, f (lat.), demineralization (eng.), jaka eliminacija

minerala i neorganskih soli iz tkiva bogatih tim materijalom (npr. kod osteomalacije). Sin. 

---DEMIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. željezo.

---DEMIRINDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. hurma, indijska.

---DEMOGRAFIJAdemographia, ae, f (lat.), demography (eng.), nauka o stanovništvu, narocito o

geografskoj distribuciji i fizickoj okolici. Sin. 

---DEMOGRAM(LAT.), id.(eng.), graficko prikazivanje populacije odredenoga predjela prema spolu i

dobnim grupama u odredenim vremenskim periodima Sin. .

---DEMONOFOBIJAdemonophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od davola, šejtana Sin. .

---DEMONSTRATORdemonstrator, oris, m (lat.), demonstrator, tutor (eng.), 1. obicno stariji, dobar

student koji poducava mlade studente u malehnim grupama, gotovo iskljucivo na pretklinickim
predmetima medicinskoga studija, 2. svako ko nešto pokazuje, demonstrira. Sin. 

---DEMUKOZACIJA(LAT.), demucosatio, onis, f (lat. ), demucosation (eng.), djelomicno uklanjanje

sluzavice, sin. mukoklaza Sin. .

---DEMUTIZACIJAdemutisatio, onis, f (lat.), demutization (eng.), ucenje gluhonijeme osobe da

komunicira citanjem sa usana ili pomocu taktilnoga osjeta. Sin. 
---DENATURACIJAdenaturatio, onis, f (lat.), denaturation (eng.), kvarenje prirodnih vrijednosti neke
supstancije, npr. dodatkom acetona etilni alkohol postaje nepogodan za pice, postaje denaturirani
alkohol. Sin. 

---DENATURACIJA, BJELANCEVINA(LAT.), denaturatio proteinica (lat)., protein denaturation (eng.),

cijepanje strukture bjelancevina, njhove tercijarne strukture, toplinom, promjenama pH ili drugim
fizickim ili hemijskim sredstvima cime se mijenjanju fizicke vrijednosti i gubi biološka aktivnost
bjelancevine. Sin. 

---DENATURIRANdenaturatus-3 (lat.), denatured (eng.), ono što je bilo podvrgnuto procesu

denaturacije ( Sin. v.).

---DENDRITdendritum, i, n (lat.), dendrite (eng.), jedan od produžetaka citoplazme nervne odajice.

Kod unipolarne i bipolarne odajice dendriti strukturalno nalice aksonima, a kod tipicnih razgranatih
neurona oni se granaju kao drvo. neurodendron. Sin. 

---DENERVACIJAdenervatio, onis, f (lat.), denervation (eng.), presijecanje ili odstranjenje živaca

jednog organa, ili dijela organa, odnosno strukture, cime organ ostaje bez inervacije. Sin. 

---DENERVIRATIdenervare (lat.), denervate (eng.), ukloniti živac, riješiti inervacije neki organ ili dio
organa Sin. .

---DENGAdengua, ae, f (lat.), dengue fever (eng.), vremenom, na 5-7 dana, ogranicena bolest sa
glavoboljom, mijalgijom, osipom limfadenopatijom i leukopenijom koju uzrokuju 4 tipa virusa
denge. Denga nastaje epidemicno i sporadicno na Mediteranu, Indiji, Japanu, Južnoj Americi, a
prenose je moskiti roda A Sin. 

---DENGA, FILIPINSKA (LAT.), (ENG.), SIN. v. denga hemoragicna.

---DENGA, HEMORAGICNA(LAT.), hemorrhagic denge (eng.), sindrom u Jugoistocnoj Aziji koji je u

cjelini istovjetan dengi, ali sa hemoragicnim manifestacijama (krvarenja na desnima, u kožu, na
prirodne otvore). filipinska denga. Sin. 

---DENIDACIJAdenidatio, onis, f (lat.), denidation (eng.), degeneracija i izbacivanje sluzavicke

membrane (endometrijuma) u vrijeme menstruacije jer nije poslužila za ugnježdavanje oplodenoga
jaja Sin. .

---DENITRIFIKACIJAdenitrification, onis, f (lat.), denitrification (eng.), oslobadanje plinovitoga azota

iz nitrita i nitrata od strane bakterija. To ima za posljedicu smanjenu kolicinu azota, što je
nepovoljno za rast biljki, ali je u biti korisno za smanjenje nitrata u otpadnim vodama Sin. .

---DENITROGENACIJAdenitrogenatio, onis, f (lat.), denitrogenation (eng.), uklanjanje otopljenoga

azota iz tijela kao prevencija kesonske bolesti, aeroembolizma i sl Sin. .

---DENTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubni.

---DENTALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubobolja.

---DENTICIJA, DENTITIO, onis, f (lat.), dentiton (eng.), 1. nicanje zuba, sin. zubnja, 2. niz, diz zuba
u gornjoj ili donjoj vilici. cehnetu. Sin. 

---DENTICIJA, DRUGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. denticija stalna.

---DENTICIJA, KASNAdentito tarda (lat.), delayed dentition (eng.), nicanje prvoga mlijecnog zuba
poslije kraja 13. mjeseca života ili nicanje prvoga stalnog zuba poslije kraja sedme godine života.
Sin. 

---DENTICIJA, MIJEŠANAdentitio mixta (lat.), mixed dentiton (eng.), prisustvo nekih stalnih i nekih
mlijecnih zuba istovremeno. Traje od 7. do 10. godine života, dok se ne zamijene svi mlijecni zubi.
Sin. 

---denticija, mlijecnadentitio decidua (lat.), deciduous dentition (eng.), 1. nicanje privremenih

zuba kod djeteta, zapocne u šestom mjesecu, a završava sa 18 mjeseci, pa se postepeno zamjenjuje
sa stalnim zubima pocevši od 6. godine i završava sa 12.-13. godinom. prva denticija. 2. Sin. v. zubi,
mlijecni.

---denticija, prva(lat.), (eng.), Sin. v. denticija, mlijecna.

---denticija, ranadentitio praecox (lat.), premature dentition (eng.), nicanje mlijecnih zuba prije 6.
mjeseca života ili rast stalnih zuba prije cetvrte godine života. Sin. 

---denticija, stalna1. dentitio permanenta (lat.), permanent dentition (eng.), nicanje stalnih zuba u
gornjoj, odnosno donjoj vilici, cehnetu, koje zapocne u 6. godini, a završava se sa 19.-20. godinom,
sin. druga denticija. 2. Sin. v. zubi, stalni.

---dentiformandentiformis, e (lat.), dentiform (eng.), u obliku zuba, nalik za zub Sin. .

---dentikldenticulus, i, m (lat.), denticle (eng.), 1. kalcifikacija koja se razvija u zubnoj pulpi kao
dio procesa starenja, naziva se i zubni dentikl, 2. malehni, na zub nalik produžetak ili izdanak,
zubic Sin. .

---dentin, dentinum, i, n (lat.), dentin (eng.), osnovni masiv zuba, tvrdi dio koji okružava pulpu,
pokriven sa cakleni, tvrdi od kosti, ali mekši od cakleni. Sin. 

---dentinifikacija(lat.), (eng.), Sin. v. dentinogeneza.

---dentinoblast, dentinoblastus, i , m (lat.), dentinoblast (eng.), odajica koja stvara dentin ( Sin.
v.).

---dentinogendentinogenus-3 (lat.), dentinogenic (eng.), ono što stvara ili proizvodi dentin Sin. .

---dentinogenezadentingenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvara-nje dentina (v.). dentinifikacija. Sin. 

---dentinomadentinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor porijekla zubnoga tkiva koji se uglavnom
sastoji od dentina Sin. .

---denudacijadenudatio, onis, f (lat.), denudation (eng.), ogolijevanje necega, skidanje opne,

cahure, naslaga, epitelijalnoga pokrova, bilo traumom, patološkim procesom bilo operacijom. Sin. 

---denutricija, denutritio, onis, f (lat.), denutrition (eng.), hrdavo hranjenje, neuspjeh nutritivnoga
procesa sa posljedicnom atrofijom i degeneracijom Sin. .

---denzitetdensitas, atis, f (lat.), density (eng.), 1. kvalitet koji znaci biti gust, kompaktan. Gustina.
2. Stepen zatamnjenja na eksponiranome i razvijenome filmu, prikazana kao logaritam opaciteta
datog dijela filma. 3. Kolicina elektriciteta u odredenome predjelu, odredenome volumenu ili
odredenome vre Sin. .

---denzitometar(lat.), densitometer (eng.), 1. aparat za mjerenje gustine tecnosti, 2. instrument

kojim se odreduje stepen zasjenjenja na razvijenome rendgenskome filmu pomocu fotoodaje koja
mjeri svjetlosnu transmisiju kroz odredeni dio filma, 3. instrument koji odreduje gustinu depozita
na elektr Sin. .

---denzitometrija(lat.), densitometry (eng.), odredivanje promjena u gustini uporedivanjem sa

gustinom drugoga materijala ili izvjesnoga standarda Sin. .

---DEONTOLOGIJAdeontologia, ae, f (lat.), deontology (eng.), nauka o profesionalnim dužnostima,

vrijednostima i nacinima ponašanja. Sin. 

---DEPEDIKULACIJAdepediculatio, onis, f (lat.), delousing (eng.), oslobadanje od ušiju. Sin. 

---DEPERSONALIZACIJAdepersonalisatio, onis, f (lat.), depersonalization (eng.), nespecificni sindrom

u kojemu bolesnik osjeca da gubi identitet, odnosno da je on drukciji, neobicniji i nerealan. U okvir
ovoga sindroma ulazi osjecanje da se okolina mijenja na neobican i iracionalan nacin. Derealizacija i
depersonalizacija su lice i na Sin. .

---DEPIGMENTACIJAdepigmentatio, onis, f (lat.), depigmentation (eng.), nestanak ili smanjenje

kolicine pigmenta, narocito melanina Sin. .

---DEPILACIJAdepilatio, onis, f (lat.), epilation (eng.), ukla-njanje dlaka sa njihovim korijenima.

Sin. 

---DEPILATORdepilatorium, ii, n (lat.), depilatory (eng.), sredstvo koje ima moc depilacije,
uklanjanja dlaka. Sin. 

---DEPILIRATIdepilare (lat.), depilate (eng.), odstraniti dlake sa kože, takoder odstraniti kosu Sin. .

---DEPLECIJAdepletio, onis, f (lat.), depletion (eng.), ukla-njanje tecnosti, krvi, pražnjenje,

iscrpljenost velikim gubitkom krvi. Sin. 
---DEPOLARIZACIJA(LAT.), depolarization (eng.), proces ili akt kojim se neutralizira polaritet; (u
neurofiziologiji) obratni proces od neuzbudenoga potencijala membrane Sin. .

---DEPOZIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odlaganje.

---DEPRAVACIJA, EMOCIONALNA(LAT.), emotional deprivation (eng.), neodgovarajuci i nevoljni

interpersonalni i sredinski meduodnosi, narocito u najranijim godinama života i razvoja. Najteži
oblik emocionalne depravacije predstav-lja izolacija novorodenceta od njegove majke što ima za
posljedicu da identifikacija s majcin Sin. .

---DEPRESIJA, DEPRESSIO, onis, f (lat.), depression (eng.), 1. ulegnuce, 2. snižavanje funkcionalne

aktivnosti, 3. duševno stanje sniženoga raspoloženja sa osjecajem tuge, ocaja i gubitka hrabrosti, te
sposobnosti za normalno vodenje svakodnevnih posala. Po ranijoj terminologiji najteži oblik
depresije bila bi mel dreselje. Sin. 

---DEPRESIVANdepressivus-3 (lat.), depressive (eng.), onaj koji uzrokuje depresiju, osoba koja se
ponaša ispoljavajuci simptome depresije. Sin. 

---DEPRESORdepressor, oris, m (lat.), id.(eng.), ono što vrši snižavanje, pad, spuštanje,
smanjivanje, ispražnjenje (mišic, agens, instrument, aparat, živac) Sin. .

---DEPRIMIRANdepressus-3 (lat.), depressed (eng.), sniženoga raspoloženja, utucen, snižene

aktivnosti, djelovanja Sin. .

---DEPURACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cišcenje.

---DEPURIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ocistiti.

---DERADELFUSderadelphus, i , m (lat.), id.(eng.), nakaza koja se sastoji od bliznadi spojene blizu

pupka, a koji imaju samo jednu glavu. Sin. 

---DERAZGANasturtium officinale (lat.), water cress (eng.), trava koja raste u vodi i koristi se kao
salata. Bogata je vitaminima i željezom. Medicinski znacaj u tome što može biti zagadena
cerkarijama ( Sin. v.).

---DEREALIZACIJAderealisatio, onis, f (lat.), derealization (eng.), osjecanje promjene stvarnosti

odnosno osjecanje da se okolica mijenja ili da ce se promijeniti. Ovaj poremecaj je indikativan za
šizofrenu bolest Sin. .

---DEREIZAMdereismus, i, m (lat.), dereism (eng.), mišljenje koje nije bazirano na realnosti i

iskustvu nego na nelogicnim i vlastitim stavovima, nastalo prekidom sa rea-lnošcu. Pojam je gotovo
identican sa automatizmom mada nije sasvim isti. Dereizam više potcrtava prekid sa realnošcu, a
autizam preokupa Sin. .

---DERIVACIJAderivatio, onis, f (lat.), derivation (eng.), 1. odvodenje od izvora, izvodenje porijekla,

skretanje, 2. Sin. v. odvod.

---DERIVANCIJAremedia derivantia (lat.), derivants (eng.), sredstva koja vrše odvodenje, odvracanje
krvi sa mjesta bolesti, sin. derivativi Sin. .

---DERIVATderivatum, i, n (lat.), derivative (eng.), proizvod izveden iz zajednicke smjese ili nekoga
osnovnoga materijala. Sin. 

---DERIVATIVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. derivancija.

---ÐERIZfusorium, i, n (lat.), sink, gutter (eng.), mjesto gdje se skupljaju otpaci, jama, i kanal
kojim se odvode. septicka jama. Sin. 

---DERMABRAZIJAdermabrasio, onis, f (lat.), dermabrasion (eng.), glacanje kože, skidanje površnoga

sloja upotrebom mehanickih sredstava (papir za glacanje, žica). Sin. 

---DERMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kožni.

---DERMAN1. auxilium, i, n (lat.), aid (eng.), pomoc, pružanje cjelishodne opskrbe povrijedenome ili
oboljelome, 2. medicamentum, i, n (lat.), remedy (eng.), lijek, iladž, svako sredstvo, droga, trava,
hemijski spoj, fizikalna smjesa, psihološka pomoc, koji služi uklanjanju ili ublažavanju simptoma il
Sin. .

---DERMATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija kože. Sin. 

---DERMATOFIBROMAdermatofibroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor veznoga tkiva kože, tumor u

obliku cvora na koži Sin. .

---DERMATOFIBROZAdermatofibrosis, is, f (lat.), id.(eng.), sta-nje karakterizirano fibroznim

promjenama kože Sin. .

---DERMATOFITOZAdermatophytosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja površna gljivicna infestacija

kože, a zahvata stratum corneum, dlake i nokte, sin. epidermomikoza Sin. .

---DERMATOGRAFIZAM(LAT.), dermatographismus, i, n (lat), derma-tographism (eng.), alergija na

fizicki podražaj, tj. na relativno jako grebanje ili povlacenje tupim instrumentom po koži. Takav
postupak prouzrokuje bijele pruge na mjestu povlacenja (bijeli dermatografizam) koje prelaze u
crvene (crveni dermatografizam), a mogu se javiti dermografizam. Sin. 

---DERMATOHALAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dermatoliza.

---DERMATOLIZA(LAT.), dermatolysis, is, f, cutis laxa (lat.) dermato-lysis (eng.), grupa bolesti
veznoga tkiva kod kojih koža visi u obješenim naborima. Vjeruje se da je udružena sa gubitkom
elasticnih vlakana i poremecajem u stvaranju elastina. Vecinom je genetski uslovljena, ali može biti
i stecena. Kongenitalni oblik se vidi pri rode Sin. .
---DERMATOLOG(LAT.), dermatologist (eng.), specijalista ljekar koji je bazirao svoju naucnu i
strucnu aktivnost na dijagnozu i lijecenje bolesti kože Sin. .

---DERMATOLOGIJAdermatologia, ae, f (lat.), dermatology (eng.), dio medicinske nauke i prakse koji
se bavi dijagnozom i lijecenjem bolesti kože Sin. .

---DERMATOM, DERMATOME(LAT.), (eng.), 1. oštar instrument, nož, kojim se skidaju kožni kalemi,
razlicite debljine, 2. predio kože inerviran jednim spinalnim korijenom, odakle se uticu aferentni
puti u jedan spinalni živac. Sin. 

---DERMATOMIKOZAdermatomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), gljivicna bolest kože. Ovdje spadaju

dermatofitoze ( Sin. v.), ali i dublje gljivicne infestacije.

---DERMATOMIOMAdermatomyoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni kožni tumor mišicnoga tkiva.

Sin. 

---DERMATOMIOZITISdermatomyositis, idis, f (lat.), id.(eng.), polimiozitis koji nastaje sa

karakteristicnim udruženim promjenama kože Sin. .

---DERMATOPLASTIKAdermatoplastia, ae, f (lat.), dermatoplasty (eng.), plasticna operacija na koži.

Operativna nadoknada defekata kože Sin. .

---DERMATOVENEROLOG(LAT.), dermatovenerologist (eng.), ljekar specijalista koji je svoju praksu

podredio bavljenju kožnim i spolnim bolestima Sin. .

---DERMATOVENEROLOGIJAdermatovenerologia, ae, f (lat.), dermatovenerology (eng.), dio

medicinske nauke i prakse koji se bavi dijagnozom i lijecenjem kožnih i spolnih bolesti Sin. .

---DERMATOZAdermatosis, is, f (lat.), dermatose (eng.), bilo koja kožna bolest, narocito ona koja
nije karakterizirana simptomima isindije. Sin. 

---DERMIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzno.

---DERMOBLASTdermoblastus, i, m (lat.), dermoblast (eng.), dio mezoblasta koji se razvija u pravu

kožu ili korijum Sin. .

---DERMOGRAFIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. dermatografizam.

---DERMOIDANdermoides (lat.), dermoid (eng.), 1. ono što nalici na kožu, 2. cista sa osobinama kože
u svom zidu i sadržaju. Sin. 

---DERMOIDEKTOMIJAdermoidectomia, ae, f (lat.), dermoidectomy (eng.), hirurška ekscizija i

ekstirpacija dermoidne ciste Sin. .
---DERMOPATIJAdermopathia, ae, f (lat.), dermopathy (eng.), bilo koja kožna bolest ili smetnja
Sin. .

---DERMOPATIJA, DIJABETICNAdermopathia diabetica (lat.), diabetic dermopathy (eng.), bilo koja

od nekoliko kožnih manifestacija šecerne bolesti karakterizirane papularnim, erozivnim,
ulcerativnim, pigmentnim, makularnim, ožiljnim lezijama kože golijeni zbog angiitisa malehnih
krvnih suda Sin. .

---DERTaegritudo, inis, f (lat.), sorrow (eng.), tuga, jad, bol, kahar, cemer Sin. .

---DERTLI(LAT.), (ENG.), ispunjen dertom, Sin. v. dert.

---DESALINACIJAdesalinatio, onis, f (lat.), desalination (eng.), uklanjanje soli iz neke supstancije,

narocito uklanjanje soli iz morske vode. Sin. 

---DESCENDENTANdescendens, entis, m (lat.), descending (eng.), opci termin za strukturu ili dio koji
ide prema dolje, koji se produžava prema dolje, silazan. Sin. 

---DESENZIBILIZACIJA(LAT.), desensitization (eng.), 1. prevencija ili smanjivanje neposrednih

hipersenzitivnih reakcija administracijom malehnih kolicina alergena, 2. lijecenje fobija i slicnih
stanja namjernim stavljanjem pacijenta u simuliran ili stvarni život sa okolnostima kojih se on plaši
u biheviori Sin. .

---DESIKANTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. isušivaci.

---DESKRIPCIJA, DESCRIPTIO, onis, f (lat.), description (eng.), opis, opisivanje, jedan od osnovnih
metoda istraživanja, posebno u klinickoj medicini, tz Sin. v. deskriptivno istraživanje, koje se svodi
na opis i ustanovljenje ucestalosti pojave.

---DESKVAMACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. guljenje i ljuštenje, prhutanje.

---DESNI1. gingiva, ae, f (lat.), gum (eng.), dio usne sluza-vice koji prekriva krune neizniklih zuba,
okružuje vratove izniklih i prijanja za kost alveolarnih nastavaka. zuberina, zubno meso, 2. dexter-3
(lat.), right (eng.), jedna od dvije pole tijela, ona na kojoj je jetra i slijepo crijevo. Suprotna strana
od lijeve, dominantna strana kod vecine ljudi. Sin. 

---DESNICAmanus dextra (lat.), right hand (eng.), desna ruka, cesto u znacenju samo desna šaka.
Sin. 

---DESPIKLavandula officinalis (lat.), lavender (eng.), biljka koja sadrži ishlapljivi zejtin koji se
upotrebljavao kao karminativ, a danas u parfimeriji i kao repelent. Sin. 

---DESTILACIJAdestillatio, onis, f (lat.), distillation (eng.), proces ishlapljivanja, isparavanja i

ponovne kondenzacije neke supstancije u cilju njene purifikacije, odnosno odvajanja ishlapljivih
komponenata. Sin. 
---DESTILIRANdestilatus-3 (lat.), distilled (eng.), procišcen, dobijen putem destilacije, ne sadrži
sastojke koji se mogu odvojiti destilacijom. Sin. 

---DESTRUKCIJAdestructio, onis, f (lat.), destruction (eng.), razgradivanje, razaranje Sin. .

---DESTRUKTIVANdestructivus-3 (lat.), destructive (eng.), onaj koji pravi, uzrokuje destrukciju,

razaranje Sin. .

---DESUDACIJA, V(LAT.), (ENG.), znojenje. Sin. 

---DETEKCIJAdetectio, onis, f (lat.), discovery (eng.), otkrivanje, pronalaženje postojanja neke

pojave, situacije, stanja (npr. detekcija zracenja) Sin. .

---DETEKTOR LAŽI(LAT.), (ENG.), SIN. v. poligraf.

---DETEKTORdetector, oris, m (lat.), id.(eng.), sredstvo, aparat kojim se otkriva, pronalazi,

postojanje nekoga stanja, pojave Sin. .

---DETERDŽENTIremedia detergentia (lat.), detergents (eng.), sredstva za cišcenje, pranje,

održavanje cistoce Sin. .

---DETERIORACIJAdeterioratio, onis, f (lat.), deterioration (eng.), pogoršanje, kvarenje, nastupanje

hrdavog stanja. Sin. 

---DETERMINACIJAdeterminatio, onis, f (lat.), determination (eng.), odredivanje, uspostavljanje

tacne prirode nekoga entiteta ili dogadaja Sin. .

---DETERMINANTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odrednica.

---DETERMINIZAMdeterminismus, i m (lat.), determinism (eng.), teorija koja propisuje da su svi

fenomeni rezultat prethodnih uslova i da se ništa ne dogada slucajno. Sin. 

---DETOKSIKACIJAdetoxicatio, onis, f (lat.), detoxication (eng.), 1. umanjenje toksicne vrijednosti

nekoga otrova njegovom razgradnjom, neutralizacijom ili uklanjanjem, 2. lijecenje otrovanoga
neutralizacijom ili eliminacijom otrova, 3. period lijecenja ovisnika od droge Sin. .

---DETORZIJAdetorsio, onis, f (lat.), detorsion (eng.), 1. korekcija deformiteta nastaloga uvrtanjem

(npr. detorzija tašaka poslije njegove torzije, uvrtanja), 2. nedostatak, nedogadanje normalne
torzije u ranome razvoju nekih organa, npr. srca Sin. .

---DETRITUSdetritus, us, m (lat.), id.(eng.), ostaci materijala poslije dezintegracije neke

supstancije ili tkiva, a mogu biti organski i neorganski, zavisno od prirode originalnoga materijala.
Sin. 

---DEUTEROPLAZMAdeuteroplasma, atis, n (lat.), deuteroplasm (eng.), inaktivni, posebno rezervni

materijali u protoplazmi Sin. .

---DEVASKULARIZACIJAdevascularisatio, onis, f (lat.), devascularisation (eng.), prekid krvne

cirkulacije kroz neki organ ili dio tijela opstrukcijom ili destrukcijom krvnih suda. Sin. 

---DEVASTACIJAdevastatio, onis, f (lat.), devastation (eng.), 1. uništavanje, iskorjenjivanje,

cinjenje pustim velikih podrucja bez uslova za stanovanje, 2.uništenje krvnih suda u nekome
organu, devaskularizacija (npr. senilna devastacija je prekid cirkulacije kroz mozak zbog
arterioskleroticnoga uništenja krvnih su Sin. 

---DEVESILJasa foetida (lat.), asafetida (eng.), zejtinjavo-plasticna smola, dobijena iz korijena

Ferula asa foetida, Upotrebljavala se kao životinjski repelent u veterinarskoj medicini, ali i kao
karminativ, ekspektorans i spasmolitik Sin. .

---DEVESIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. devesilj.

---DEVIJACIJAdeviatio, onis, f (lat.), deviation (eng.), 1. skretanje od uobicajenoga standarda ili

toka, 2. (u oftalmologiji) v strabizam, 3. (u statistici) razlika izmedu pojedinih statistickih jedinica i
neke centralne vrijednosti kao što je srednja vrijednost. Sin. 

---DEVISCERACIJAdevisceratio, onis, f (lat.), devisceration (eng.), vadenje droba. Postupak u cilju

što duljega cuva-nja leša za transport ili mumifikaciju Sin. .

---DEVITALIZACIJApulpe, devitalisatio pulpae (lat.), pulp devitalization (eng.), destrukcija vitaliteta

zubne pulpe Sin. .

---DEVORACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proždiranje.

---DEZARTIKULACIJAdesarticulatio. onis, f (lat.), desarticulation (eng.), 1. razrješenje zgloba,

presijecanje veza koje drže zglob i rastavljanje zglobnih tijela, obicno operativ-nim putem. U
suštini je to amputacija po zglobu, 2. (u stomatologiji), brušenje antagonista u cilju iskljucivanja
njihovoga medusobnoga vertikalnog ko Sin. .

---DEZINFEKCIJAdisinfectio, onis, f (lat.), disinfection (eng.), uklanjanje ili uništavanje

mikroorganizama mehanickim, hemijskim ili fizikalnim putem, pa, prema tome, dezinfekcija i nosi
ime: mehanicka, hemijska i fizikalna Sin. .

---DEZINFEKCIJA, FIZIKALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezinfekcija.

---DEZINFEKCIJA, HEMIJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezinfekcija.

---DEZINFEKCIJA, MEHANICKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezinfekcija.

---DEZINFICIJENSIremedia disinficientia (lat.), disinfectants (eng.), sredstva, obicno hemijska, koja

vrše dezinfekciju, a da ne oštecuju tkiva ili uništavaju materijal. Sin. 
---DEZINFICIRATIdisinficere (lat.), disinfect (eng.), osloboditi od mikroorganizama njihovim
uništenjem, hemijskim, odnosno fizickim putem ili njihovo uklanjanje mehanickim pranjem i
odnošenjem. Obicno se kombiniraju metodi Sin. .

---DEZINSEKCIJAdesinsectio, onis, f (lat.), disinsectization (eng.), uklanjanje, uništavanje insekata

sa ljudi ili njihove odjece Sin. .

---DEZINSEKTORdesinsector, oris, m (lat.), disinsector (eng.), aparat koji služi uklanjanju, odnosno
uništavanju insekata obicno sa pacijentove odjece Sin. .

---DEZINTEGRACIJAdisintegratio, onis, f (lat.), disintegration (eng.), 1. proces prekidanja

kontinuiteta, nestajanje ili rušenje karakteristicne grade organa ili tkiva, dekompozicija, 2. (u
psihijatriji) nestajanje integralnih funkcija licnosti kod duševnih bolesti Sin. .

---DEZMALGIJAdesmalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), boli u vezama, ligamentima, tetivama Sin. .

---DEZMITISdesmitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija ligamenta, tetive, bagaka. Sin. 

---DEZMOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. fibroblast.

---DEZMOCITOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fibroma.

---DEZMOGEN(LAT.), desmogenous (eng.), onaj koji vodi porijeklo od ligamenta Sin. .

---DEZMOIDNI TUMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. dezmoma.

---DEZMOMAdesmoma, atis, n (lat.), desmoid (eng.), fibromatozni tumor koji izrasta od mišicne
ovojnice, obicno na trbušnome zidu. Nalici fibrosarkomu, nije inkapsuliran, lokalno je invazivan i
rijetko daje metastaze. dezmoidni tumor. Sin. 

---DEZMOPATIJAdesmopathia, ae, f (lat.), desmopathy (eng.), bilo koja bolest ligamenta ili veznoga
tkiova Sin. .

---DEZMOZAdesmosis, is, f (lat.), desmosis (eng.), bolest veznoga tkiva. Sin. 

---DEZMOZOM(LAT.), desmosoma, atis, n (laat.), desmosoma (eng.), malehno, sitno, okruglo gusto
tijelo koje cini mjesto pripoja izmedu nekih epitelijalnih odajica, narocito kod epidermisa,
nakožice. Sastoji se od promjena na odajickoj opni sa gušcom citoplazmom ispod, a prema tome
dijelu idu brojni tonofilamenti. Sin. 

---DEZOKSIDACIJAdeoxydatio, onis, f (lat.), deoxydation, onis, f (eng.), uklanjanje kisika iz nekoga

hemijskoga spoja. Sin. 

---DEZORIJENTACIJA(LAT.), disorientation (eng.), gubitak adekvatnoga odnosa, gubitak orijentacije

u vremenu prostoru i prema licnostima, ili gubitak samo jedne od te tri orijentacije Sin. .

---DEŠNJAKdextromanualis, e (lat.), right-handed (eng.), osoba koja se prevashodno koristi desnom

rukom kojom je spretnija i obavlja sve složenije radnje. To je posljedica dominantne lijeve
moždane hemisfere, gdje su centri govora Sin. .

---DICEFALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dvoglavost.

---DIDAKEuphorbia officinalis (lat.), euphorbia (eng.), biljka koja je aktivni otrov, a u malehnim
dozama emetik i katartik. Sin. 

---DIDAKTILIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. dvoprstost.

---DIDELFIJAdidelphys, is, f (lat.), didelphia (eng.), pojava posjedovanja dvostruke materice i

vagine. Sin. 

---DIFALIJAdiphalia, ae, f (lat.), id.(eng.), duplikacija muškoga spolnoga uda, penisa. Sin. 

---DIFAZICANdiphasicus-3 (lat.), diphasic (eng.), onaj koji nastaje u dva stadija, koji se manifestira
sa dva otklona na aparatu Sin. .

---DIFERENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razlika.

---DIFERENCIJACIJAdifferentiatio, onis, f (lat.), differentiation (eng.), 1. razlikovanje, razdvajanje

jednoga stanja, bolesti i sl. od drugoga, 2. proces postizanja kompletnih individualnih karaktera,
uoblicavanje, stjecanje posebnih oblika, 3. porast morfološke i hemijske heterogenosti, razlicitosti
Sin. .

---DIFERENCIRANdifferentialis, e (lat.), differential (eng.), iz-dvojen, uoblicen, posjeduje kvalitete

koji ga odvajaju od istorodnih elemenata (o odajici, tkivu i sl.), sin. uoblicen Sin. .

---DIFIODONCIJAdiphyodontia, ae, f (lat.), diphyodont (eng.), postojanje dvije zubne generacije,

gdje jedna smjenjuje drugu kod jedne vrste, jednom u životu pojedinca Sin. ,

---DIFRAKCIJAdiffractio, onis, f (lat.), diffraction (eng.), savijanje ili lomljenje zraka svjetla na
njegove dijelove, komponente. prelamanje. Sin. 

---DIFTERICANdiphtericus-3 (lat.), diphteritic (eng.), onaj koji pripada, uzrokovan je ili samo nalici
na zadavicu, difteriju. Narocito se odnosi na membrane, skrame, kojima je prekrivena sluzavica.
Sin. 

---DIFTERIJAdiphteria, ae, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest, uzrokovana toksinom

Corynabacterium diphteriae, a dobija se kontaktom sa bolesnom osobom. Zahvaca uglavnom gornji
dihalni put, a karakterizirana je stvara-njem cvrsto pripojene debele membrane, skrame, na
sluzavici krajnika, resi zadavica, podušica. Sin. 
---DIFTEROIDANdiphtheroides, es (lat.), diphtheroid (eng.), 1. onaj koji nalici na zadavicu ili
njenoga uzrocnika, 2. drugi clanovi Corynabacteria, osim uzrocnika zadavice, 3. Sin. v.
pseudodifterija.

---DIFUZANdiffusus-3 (lat.), diffuse (eng.), raširen, rasprostranjen, neogranicen, nelokaliziran,

široko distribuiran. Sin. 

---DIFUZIJAdiffusio, onis, f (lat.), diffusion (eng.), 1. rasprostranjenost, raširenost, proširenost, 2.

spontano kretanje molekula ili drugih partikula u otopini da bi postigle jednaku koncentraciju u svim
dijelovima otopine. Proces koji ne zahtijeva dodavanje energije sistemu. Sin. 

---DIGASTRICANdigastricus-3 (lat.), digastric (eng.), (o mišicu) onaj koji ima dva trbuha Sin. .

---DIGESTIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. probava.

---DIGESTIVremedium digestivum (lat.), digestant (eng.), sredstvo koje potpomaže ili stimulira
varenje hrane. Sin. 

---DIGESTIVANdigestivus-3 (lat.), digestive (eng.), ono što pripada probavnome sistemu, što pripada
procesu varenja hrane Sin. .

---DIGITACIJAdigitatio, onis, f (lat.), digitation (eng.), 1. prstoliki nastavak, 2. operativni zahvat

pravljenja funkcionalnoga prsta, uglavnome kažiprsta (u plasticnoj hirurgiji) Sin. .

---DIGITALANdigitalis, e (lat.), (eng.), 1. onaj koji pripada bilo kojemu prstu, 2. ono što pripada
numerickim metodama, 3. ono što pripada tehnikama gdje se obezbjeduje aktivnost pritiskom prsta
ili radom tasterima pomocu prstiju. Sin. 

---DIGITALISDigitalis lanata et purpurea (lat.), wooly foxglove and purple foxglove (eng.), dvije vrste
istoga roda, a obje sadrže više aktivnih supstancija, glikozida (digitoksin, gitoksin, lanatozidi,
digoksin), djeluju na srcani mišic tako što mu pojacavaju kontrakciju. Imaju i negativno
hrontotropno, dromotropno i eventualno batmotropno djej bakarcic, pustikara. Sin. 

---DIGITALIZACIJAdigitalisatio, onis, f (lat.), digitalization (eng.), administracija digitalisa u dozama

koje obez-bjeduju, a zatim i održavaju optimalne efekte na srcu i koncentraciju kardiotonika Sin. .

---DIGLOSIJAdiglossia, ae, f (lat.), id.(eng.), dvostruki, rascijepljeni jezik Sin. .

---DIGNATIJAdignathia, ae, f (lat.), id.(eng.), dvostruka vilica, monstrum sa dva donja cehneta Sin. .

---DIHANJE BRONHALNOrespiratio bronchalis (lat.), bronchal breathing (eng.), vrsta dihanja koje pri
askulataciji podsjeca na zvuk koji nastaje pri puhanju zraka kroz cije Sin. v. U patološkim uslovima
se cuje nad mjestima pluca koja su ostala bez zraka uslijed isindije ili maligne infiltracije.

---DIHANJErespiratio, onis, f (lat.), breathing (eng.), 1. uzimanje i ispuštanje zraka u i iz pluca,

naizmjenicno smje-njivanje udaha i izdaha, te funkcije svih organa u vezi sa tim procesom, 2.
metabolicki proces živih odajica kojim se uzima kisik, organske supstancije se oksidiraju, oslobada
se slobodna ener za 2 odajicko dihanje, inace sin. disanje. Sin. 

---DIHANJE, AMFORICNOrespiratio amphorica (lat.), amphoric respiration (eng.), dihanje koje je pri
auskultaciji karakterizirano rezonansom kao da dolazi od puhanja zraka iznad prazne posude. Sin. 

---DIHANJE, ARTEFICIJALNOrespiratio artefitialis (lat.), artefitial respiration (eng.), dihanje koje se

održava vještackim sredstvima. Postoje mnoge metode u okviru urgentne medicine i
anesteziologije. vještacko dihanje. Sin. 

---DIHANJE, FETALNOrespiratio foetalis (lat.), fetal respiration (eng.), izmjena plina kroz placentu.
placentarno dihanje. Sin. 

---DIHANJE, KONTROLIRANO(LAT.), controlled respiration (eng.), dihanje koje je u cjelini pod

kontrolom aparata i ljekara u toku operacije ili reanimacije, obzirom na pokrete, kolicinu i
mješavinu plina, ritam, dubinu udaha i izdaha. Sin. 

---DIHANJE, KOSTALNOrespiratio costalis (lat.), costal respiration (eng.), dihanje koje se izvodi
uglavnom rebarnim mišicima, time i širenjem, odnosno sužavanjem grudnoga koša. Sin. 

---DIHANJE, ODAJICKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje 2.

---DIHANJE, PLACENTARNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, fetalno.

---DIHANJE, POVRŠNOtachypnea, ae, f (lat.), panting (eng.), brzo i plitko dihanje; pacijent diha sa
brzom frekvencijom i malehnim volumenom. tahipnea. Sin. 

---DIHANJE, PUERILNOrespiratio puerilis (lat.), puerile respiration (eng.), dihanje koje je pooštreno
u odnosu na dihanje odraslih osoba, a prisutno je kod djece. Sin. 

---DIHANJE, TKIVNOrespiratio interna (lat.), tissue respiration, internal respiration (eng.), izmjena
plina izmedu odajica organizma i krvi. unutrašnje dihanje. Sin. 

---DIHANJE, TRBUŠNOrespiratio abdominalis (lat.), abdominal respiration (eng.), dihanje koje se

održava doprinosom dijafragme. Sin. 

---DIHANJE, UBRZANOpolypnoe, es, f (lat.), polypnea (eng.), pojava da je dihanje brže nego
normalno pod standardnim okolnostima, sin. hiperpnea Sin. .

---DIHANJE, UNUTRAŠNJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, tkivno.

---DIHANJE, VEZIKULARNO(LAT.), vesicular breathing (eng.), normalni šum nad plucima pri
auskultaciji dihanja, dug udah, kratkotrajan izdah. Sin. 
---DIHANJE, VJEŠTACKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, arteficijelno.

---DIHATIrespirare (lat.), breath (eng.), uzimati i ispuštati zrak iz pluca pomocu rada grudnoga koša.
Svaka izmjena plina od strane tkiva. Sin. 

---DIHAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvodnica.

---DIHOTOMIJAdichotomia, ae, f (lat.), dichotomy (eng.), dijeljenje, razdvajanje na dvoje. Sin. 

---DIHROMAZIJAdichromasia, ae, f (lat.), dichromasy (eng.), defekt u videnju boja. Nedostaje jedan
od tri pigmenta u cunjicima. Najcešce su to protanopija i deuteranopija, defekti videnja jedne ili
dvije osnovne boje. Treci oblik je tritanopija (defekt videnja 3 boje i vrlo je rijetka). Prenose se x
hromozomom i z parahromatopsija. Sin. 

---DIJABETES(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, šecerna.

---DIJABETES, INSIPIDNIdiabetes insipidus (lat.), id.(eng.), metabolicki poremecaj uslijed oštecenja

neurohipofiznoga sistema što rezultira deficijencijom antidijuretskoga hormona, tako da nedostaje
tubularna reapsorpcija vode iz primarne bureži. Kao rezultat se luci velika kolicina bureži, niske
specificne težine. Sin. 

---DIJABETICANdiabeticus-3 (lat.), diabetic (eng.), onaj koji nagriza, progriza, razjeda. U suštini koji
to radi zbog šecerne kao osnovne bolesti Sin. .

---DIJABETICARdiabeticus, i, m (lat.), diabetic (eng.), onaj koji je bolestan od šecerne bolesti, a što
podrazumijeva odreden režim života, te promjene na tkivima kao rezultat šecerne bolesti. Sin. 

---DIJABETIDdiabetidis, is, f (lat.), diabetid (eng.), dijabeticna dermopatija Sin. .

---DIJABETOGENdiabetogenes, es, (lat.), diabetogenous (eng.), onaj koji pravi, proizvodi, šecernu
bolest Sin. .

---DIJABROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razjedanje 2.

---DIJADOHOKINEZAdiadochocinesis, is, f (lat.), diadochokinesia (eng.), funkcija zaustavljanja

jednoga motornoga impulsa i njegova zamjena sa dijametralno suprotnim, što dozvoljava brzi slijed
medusobno suprotnih pokreta (pronacija-supinacija) Sin. .

---DIJAFANOSKOP(LAT.), diaphanoscope (eng.), instrument sa snažnim svjetlom kojim se

prosvjetljava tjelesna šupljina i time razaznaju gušce strukture od onih koje sadrže tecan sadržaj.
Sin. 

---DIJAFANOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prosvjetljavanje.

---DIJAFIZAdiaphysis, is, f (lat.), bone shaft (eng.), trup dugih kostiju, elongirani, cilindricni dio
duge kosti izmedu epifiza. Sastoji se od kompaktne kosti sa medularnim kanalom. Sin. 

---DIJAFIZEKTOMIJAdiaphysectomia, ae, f (lat.), diaphysectomy (eng.), ekstirpacija dijela dijafize

neke cjevaste kosti Sin. .

---DIJAFIZITISdiaphysitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dijafize Sin. .

---DIJAFORETIKdiaphorerticum-3 (lat.), diaphoretic (eng.), ono što potstice obilno, profuzno

znojenje, dijaforezu. Sin. 

---DIJAFOREZAdiaphoresis, is, f (lat.), id.(eng.), profuzno, obilno znojenje. Sin. 

---DIJAFRAGMAdiaphragma, atis, n (lat.), midrift, diaphragm (eng.), 1. mišicno-membranozna ploca,

pregrada, koja dijeli trbušnu od grudne šupljine, a služi kao glavni inspiratorni mišic. kušak,
pregrada, preporka, branica, precaga, crijevnjak. 2. Svaka opna ili struktura koja nešto dijeli, 3.
kontraceptivno sredstvo od gume u obliku kapice sa metalom pojacanoga ruba koja se prekriva
spremicidnim materijalom i stavlja na grlic materice. Si 

---DIJAFRAGMATICANdiaphragmaticus-3 (lat.), diaphragmatic (eng.), onaj koji pripada branici,

dijafragmi Sin. .

---DIJAGNOSTICKIdiagnosticus-3 (lat.), diagnostic (eng.), onaj koji pripada dijagnozi, služi za

postizanje dijagnoze Sin. .

---DIJAGNOZAdiagnosis, is, f (lat.), diagnose (eng.), 1. odredivanje prirode i uzroka svakoga

pojedinoga slucaja bolesti, 2. znanje i vještina razlikovanja jedne bolesti od druge. Sin. 

---DIJAGNOZA, CITOLOŠKAdiagnosis cytologica (lat.), cytologic diagnose (eng.), dijagnoza bolesti,

bilo maligne, bilo benigne, posmatranjem i proucavanjem odajica koje su ili otpale od tkiva ili uzete
punkcijom šupljega organa, odnosno dobijanjem njegovoga sadržaja. Sin. 

---DIJAGNOZA, DIFERENCIJALNAdiagnosis differentialis (lat.), differenetial diagnose (eng.),

sistematsko utvrdivanje i suprotstavljanje svih klinickih parametara, te odlucivanje kojoj bolesti
pripadaju simptomi uslijed kojih pacijent traži ljekara. Postavljanje dijagnoze uporedivanjem i
konfrontiranjem nalaza i znaka dvije ili više bolesti koje m Sin. 

---DIJAGNOZA, KLINICKAdiagnosis clinica (lat.), clinical diagnose (eng.), dijagnoza utemeljena na

znacima, simptomima, te laboratorijskim testovima u okviru klinickoga ispitivanja pacijenta i za
vrijeme njegovoga života. Ova se dijagnoza donosi na osnovu cjelokupnoga prosudivanja svih
elemenata (fizikalni znaci, laboratorijski Sin. 

---DIJAGNOZA, PATOLOŠKAdiagnosis pathologica (lat.), pathologic diagnose (eng.), dijagnoza

nacinjena na bazi strukturalnih promjena tkiva dobijenoga obdukcijom ili biopsijom Sin. .

---DIJAGNOZA, POSMRTNAparagnosis, is, f (lat.), id.(eng.), dijagnoza ucinjena poslije smrti. Ne

mora biti obdukcijom Sin. .
---DIJAGRAMdiagramma, atis, n (lat.), diagram (eng.), nacrt, crtež, graficko predstavljanje objekta,
koncepta u jednostavnijoj formi, uglavnom sacinjenoj od linija Sin. .

---DIJAKINEZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. profaza.

---DIJALIZA, DIALYSIS, is, f (lat.), id.(eng.), 1. proces odvajanja kristaloida i koloida u otopini
pomocu razlike u njihovom obimu difuzije kroz semipermeabilnu membranu, 2. depuracija
organizma, oslobadanje od raspadnih produkata upotrebom vještackoga bubrega Sin. .

---DIJALIZATdialysatum, i, n (lat.), dialysate (eng.), materijal koji prolazi kroz membranu za

vrijeme dijalize. Sin. 

---DIJALIZATOR(LAT.), dialyzer (eng.), aparat koji obezbjeduje dijalizu bez obzira na vrstu Sin. .

---DIJAMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjer.

---DIJAPEDEZAdiapedesis, is, f (lat.), id.(eng.), prolazak korpu-skularnih elemenata krvi kroz

intaktne zidove krvnih suda Sin. .

---DIJAREJAdiarrhoea, ae, f (lat.), scours (eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta

konzistencija stolice. krupa, proljev, driskavica, blihanje, ishod. Sin. 

---DIJARTROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. abartoza.

---DIJASKOPIJAdiascopium, ii, n (lat.), diascopy (eng.), 1. posmatranje kože pomocu posebne

sprave, dijaskopa, u obliku staklene ploce, koja dozvoljava posmatranje kože ispod, 2. svaka
radioskopija, rendgenski pregled bez snimanja preko fluorescentne ploce. Obje su metode danas
prevazidene Sin. .

---DIJASTAZA1. diastasis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. razmicanje bilo koje dvije strukture, normalno
približene ili pripojene, 2. dislokacija dvije kosti koje su normalno približene i pripojene bez
postojanja stvarnoga zgloba (npr. dijastaza tjemenih kostiju), 2. Sin. v. amilaza.

---DIJASTEMAdiastema, atis, n (lat.), diastem (eng.), 1. meduprostor, rascjep, 2. prostor izmedu 2

komšijska zuba u istome dizu, 3. uska zona u ekvatorijalnoj ravni kroz koju se citozom dijeli za
vrijeme mitoze. Sin. 

---DIJASTEMATOMIJELIJAdiastematomyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni defekt u kojemu je

kicmena moždina rascijepljena u dvije polovice jednom koštanom plocicom ili fibroznom trakom, a
svaka polovica ima svoju duralnu vrecu Sin. .

---DIJASTOLAdiastole, es, f (lat.), diastole (eng.), dilatacija, širenje ili period širenja srca, posebno
komora, kada se srce puni krvlju. Sin.

---DIJASTOLICANdiastolicus-3 (lat.), diastolic (eng.), onaj koji pripada srcanoj dijastoli. Sin. 
---DIJASTOMIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. metiljavost.

---DIJATERMIJAdiathermia, ae, f (lat.), diathermy (eng.), grijanje tkiva nastalo otporom

visokofrekventnoj elektromagnetskoj radijaciji, elektricnoj struji, ultrazvuku, prilikom prolaska.
Sin. 

---DIJATERMIJA, HIRURŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. elektrokoagulacija.

---DIJATERMIJA, MEDICINSKAdiathermia medicinalis (lat.), medical diathermy (eng.), grijanje tkiva

radi bolje prokrvljenosti bez njegovoga oštecenja, bilo primjenom kratkih talasa, tj. oscilirajucega
magnetskoga polja visoke frekvencije, bilo ultrakratkih talasa Sin. .

---DIJATEZAdiathesis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje koje cini da tkiva reagiraju na neke vanjske
stimulacije posebnim nacinom i tako cine organizam priljepcivim za odredenu bolest Sin. .

---DIJELJENJEdivisio, onis, f (lat.), division (eng.), proces razdvajanja, cijepanja u dva ili više
dijelova Sin. .

---DIJENCEFALON, V(LAT.), (ENG.), medumozak. Sin. 

---DIJEREZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razdvajanje.

---DIJETAdiaeta, ae, f (lat.), diet (eng.), uobicajena kolicina hrane, oblik i kvalitet hrane i pica koju
neka osoba dnevno uzima, narocito onda kada se tim nacinom utjece na bolest i poštuju posebni
zahtjevi Sin. .

---DIJETA, REDUKCIONA(LAT.), diaeta reductionis (lat.). reduction diet (eng.), dijeta koja znaci
uzimanje manje hrane nego što je potrebno i vodi mršavljenju Sin. .

---DIJETE NEDONESENO(LAT.), preterm infant, premature infant (eng.), novorodence doneseno na

svijet u bilo koje vrijeme prije 37. nedjelje (295 dana) gestacije. Obicno se smatra nedonošcetom
plod roden izmedu 27. nedjelje i punoga termina gestacije, a teži 1000-2499 grama. Šanse za život
zavise od težine. nedonošce, nedonesen plod, izmece. Sin. 

---DIJETEpuer, i, m (lat.), child (eng.), ljudsko mladunce od rodenja do puberteta. maksum. Sin. 

---DIJETE, DONESENO(LAT.), term infant (eng.), novorodence doneseno na svijet u bilo koje vrijeme
od pocetka 38. nedjelje (260 dana) do kraja 41. nedjelje (287 dana) gestacije. donesen plod,
donošce. Sin. 

---DIJETE, MALEHNO(LAT.), small child (eng.), dijete izmedu jedne godine (dojence) i cetiri godine
(pretškolsko dijete). Sin. 

---DIJETE, PREDŠKOLSKO(LAT.), preschool child (eng.), dijete od navršenih 4 godine života dok ne
pode u školu (7 godina). Sin. 

---DIJETE, PRENESENO(LAT.), postmature infant (eng.), novorodence doneseno na svijet u bilo koje
vrijeme poslije 42. nedje-lje (288 dana) gestacije. poznjak. Sin. 

---DIJETE, ŠKOLSKO(LAT.), school child (eng.), dijete koje ide u školu, od 7. godine do puberteta
Sin. .

---DIJETETIKAdiaetetica, ae, f (lat.), dietetics (eng.), nauka o reguliranju i propisivanju dijete kod
odredenih potreba u svrhu lijecenja. Sin. 

---DIJODTIROZIN(LAT.), diiodotyrosine (eng.), preteca tireoidnoga hormona, hormona kotlacne

žlijezde, 2-amino-3-(3,5-dijodo-4- hidroksifenol)-propionska kiselina Sin. .

---DIJURETIKremedium diureticum (lat.), diuretic (eng.), sredstvo, agens, lijek koji povecava
kolicinu bureži. Sin. 

---DIJUREZAdiuresis, is, f (lat.), (eng.), 1. kolicina bureži u jedinici vremena. Normalno je 50 ml na

sahat. 2. povecana kolicina bureži u jedinici vremena Sin. .

---DIK(LAT.), disseminated intravascular coagulation, DIC (eng.), disemnirana intravaskularna

koagulacija; pojava u toku šoka da se krv koagulira u sitnim krvnim sudima Sin. .

---DIKARIOT, DYKARYOTE(LAT.), (eng.), odajica koja ima dva haploidna jezgra Sin. .

---DIKROTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dvoudaran.

---DIKROTIZAM, V(LAT.), (ENG.), dvoudarnost Sin. .

---DIKTIOMAdictyoma, atis, n (lat.), diktyoma (eng.), benigni, ali i maligni tumor cilijarnoga epitela
sa karakteristikama koje nalice embrionalnome retinalnome tkivu Sin. .

---DIKTIOZOMdictyosoma, atis, n (lat.), dictyosome (eng.), membranozna lamela ili cisterna sa

pripijenim tubulima i vezikulama u citoplazmi razlicitih odajica Sin. .

---DILATACIJA SRCAdilatatio cordis (lat.), dilatation of heart (eng.), proširenje komora srca sa
istovremenim istanjenjem zida. Sin. 

---DILATACIJA ŽELUCAdilatatio ventriculi (lat.), dilatation of the stomach (eng.), distenzija, širenje
želuca sa zaostaja-njem sekreta, hrane i gasa, a nastaje zbog ileusa ili poremecaja inervacije
želuca. Sin. 

---DILATACIJAdilatatio, onis, f (lat.), dilatation (eng.), stanje u kojemu otvor nekoga organa ili
strukture ili cjevasti organ, odnosno struktura, postaje proširen iznad svojih normalnih dimenzija.
Sin. 
---DILATATORdilatator, oris, m (lat.), id.(eng.), ono što proširuje, širi, ostvaruje dilataciju (mišic,
instrument). Sin. 

---DILATIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. proširen.

---DILATLIJAranula, ae, f (lat.), id.(eng.), oblik retencione ciste pod jezikom, na podu usne duplje,
obicno zbog okluzije podjezicne žlijezde Sin. .

---DILUCIJA, DILUTIO, onis, f (lat.), dilution (eng.), razblaženje, stanje razblaženosti Sin. .

---DIMfamus, i, m (lat.), smoke (eng.), jedan od rezultata sagorijevanja koji se diže u vis, a
sastavljen je od cestica cadi, CO, CO2. U stvari koloidni sistem u kojemu je dispergiran jedan ili više
solidnih sistema u gasu ili pari, sin. duman, bugija. Sin. 

---DIMAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.

---DIMELIJAdimelia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija karakterizirana dupliciranjem

ekstremiteta Sin. .

---DIMENZIJAdimensio, onis, f (lat.), dimension (eng.), broj-cana ekspresija, obicno u odgovarajucim

jedinicama duljine, mjere nekoga objekta, organa ili dijela tijela; velicina ekspanzije necega,
mjera necega Sin. .

---DIMER, DIMER(LAT.), (eng.), spoj sastavljen od kombinacije dviju identicnih jednostavnih

moleklula. Up. polimer, monomer, trimer Sin. .

---DIMLJAlymphadenopathia inquinalis (lat.), inquinal lymphadenopathy (eng.), povecani limfni

cvorovi u preponi bez obzira na uzrok. Sin.

---DIMLJElumbi, orum, n (lat.), loins (eng.), dio leda i tijela sa strane bez koštane podrške, od
grudnoga koša do karlice. tancine, cresla, ledvice, dimnja. Sin. 

---DIMLJENJEfumigatio, onis, f (lat.), fumigation (eng.), ekspozicija nekoga objekta ili predjela dimu
koji ima dezinficirajuci karakter u cilju dezinfekcije i prezervacije hrane sušenjem. kadenje,
fumigacija. Sin. 

---DIMNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dimlje.

---DIMORFANdimorphus-3 (lat.), dimorphous (eng.), onaj koji se pojavljuje u dva prepoznatljiva

oblika Sin. .

---DIMORFIZAMdimorphismus, i , m (lat.), dimorphism (eng.), sposobnost posjedovanja ili

egzistiranja u dva oblika Sin. .
---DIMORFIZAM, SPOLNIdimorphismus sexualis (lat.), sexual dimorphism (eng.), postojanje
morfoloških razlika i razlika u ponašanju kod pripadnika razlicitoga spola iste vrste Sin. .

---DINAMICANdynamicus-3 (lat.), dynamic (eng.), 1. pokretan, nije statican, onaj koji tece i mijenja
se, 2. snažan, silovit Sin. .

---DINAMOMETARdynamometer, tri, n (lat.), id.(eng.), instrument za mjerenje mišicne kontrakcije

Sin. .

---DINARIDSKItypus dinaricus (lat.), dinaride (eng.), karakteristicna somatska i psihicka konstitucija

unutar slavenskih plemena, vezana za gorštacki mentalitet i posebnu fizicku gradu. Neki južni
Bošnjaci spadaju u dinaridski tip Sin. .

---DINJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bedrenac.

---DIOb. dijel, pars, partis, f, portio, onis, f (lat.), part (eng.), opci termin u medicini, a odnosi se
na komad vecega: organa, strukture, tkiva, odajice, što cini cjelinu, bilo da je pravilan i
jednakomjeran dio cjeline bilo da je nepravilan. Sin. 

---DIOBA ODAJICEdivisio cellulae (lat.), cell division (eng.), cijepanje odajice u dva dijela. Može biti
direktna ( Sin. v. amitoza) i indirektna dioba (v. mejoza i mitoza).

---DIONI(LAT.), (ENG.), SIN. v. parcijalan.

---DIOPTRIJAdiopter, tri, f (lat.), dioptry (eng.), 1. jedinica refrakcije neke lece. Reciprocna
fokusna duljina u metrima je refrakciona snaga u metrima. Simbol D., 2. u dioptrijama se izražava
velicina prominencije papile. To je ustvari broj dioptrija na oftalmoskopu kojim posmatrac jasno
vidi prominentn Sin. .

---DIOPTRIKAars dioptrica (lat.), dioptrics (eng.), teorija i praksa o refrakciji svjetla Sin. .

---DIPLAKUZIJAdiplacusis, is, f (lat.), id.(eng.), percepcija jednoga zvucnoga podražaja kao da su

dva. Rezultat je patoloških procesa na kohlei Sin. .

---DIPLEGIJAdiplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), obostrana paraliza, paraliza koja zahvaca obje strane
tijela, bilateralna paraliza. Uobicajeno je za oduzetost obje noge kazati paraplegija, a za samo obje
ruke diplegija. Sin. 

---DIPLOBACILIdiplobacillus, i, m (lat.), id.(eng.), kratke, štapicaste bakterije koje se vide u

parovima Sin. .

---DIPLOGENEZAdiplogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), radanje dvojnih nakaza Sin. .

---DIPLOGRANdiplogramma, atis, n (lat.), diplogram (eng.), rendgenogram, slika, koji je sacinjen od

i sadrži dvije ekspozicije Sin. .
---DIPLOICANdiploicus-3 (lat.), diploetic (eng.), ono što pripada glivnju Sin. .

---DIPLOIDANdiploides, is, (lat.), diploid (eng.), onaj koji ima dva diza, niza, hromozoma, kao što se
normalno nalazi u somatskim odajicama svih viših organizama, za razliku od polovicnoga
haploidnoga broja, koji imaju gamete. Sin. 

---DIPLOKOKdiplococcus, i, m (lat.), id.(eng.), 1. sfericna bakterija koja dolazi u parovima, što je

posljedica nekompletnoga razdvajanja poslije diobe odajice, 2. mikroorganizam iz ranijega reda
Diplococcus. Danas se ti mikroorganizmi klasificiraju u razne druge rodove. Sin. 

---DIPLOMAdiploma, atis, n (lat.), id.(eng.), berat, povelja, certifikat o zaslugama ili završenome
školovanju Sin. .

---DIPLOMIJELIJAdiplomyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), uzdužna fisura koja daje impresiju razdvojenosti
kicmene moždine na 2 dijela. Sin. 

---DIPLOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. videnje, dvostruko.

---DIPLOTEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. profaza.

---DIPLOZOMdiplosoma, atis, m (lat.), diplosome (eng.), jedinica od dva centriola odajice kod sisara
Sin. .

---DIPLOZOMIJAdiplosomia, ae, f (lat.), (eng.), diplosomatia (eng.) stanje u kojemu su potpuna

bliznad medusobno spojena nekim dijelovima njihovih tijela Sin. .

---DIPSOMANIJAdipsomania, ae, f (lat.), id.(eng.), povremena patološka želja za uzimanjem

alkohola. Ustvari alkoholizam, ali sa povremenim, prekomjernim napijanjima i periodima
trezvenosti. Sin. 

---DIPSOTERAPIJAdipsotherapia, ae, f (lat.), dipsotherapy (eng.), lijecenje sa striktnim

ogranicenjem kolicine vode koja se unosi. Sin. 

---DIREKTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. neposredan.

---DIREKTORdirector, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument, stvar, sredstvo, osoba koja vodi, pokazuje
ili upravlja Sin. .

---DIRKAfibrilla, ae, f (lat.), fibril (eng.), malehno vlakno, konac ili traka mase, cesto sastavni dio
vecega snopa. nit. Sin. 

---DISAHARID(LAT.), disacharide (eng.), bilo koji šecer koji je sastavljen od dva monosaharida
(laktoza, maltoza, sukroza) Sin. .
---DISANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje.

---DISBAZIJAdysbasia, ae, f (lat.), id.(eng.), teškoce u hodanju, narocito kod nervnih lezija bez
obzira na uzrok. Sin. 

---DISCIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolutast.

---DISCIPLINAdisciplina, ae, f (lat.), discipline (eng.), 1. nauka, grana nauke, dio medicinske nauke i
prakse (npr. hirurška disciplina), 2. urednost, vaspitanje, socijalizacija. Sin. 

---DISEKANTANdissecans, antis, (lat.), dissecting (eng.), onaj koji razdvaja, raslojava, rastavlja,
razdvaja jedan organ u dva dijela Sin. .

---DISEKANTNI NAVORanaerysma dissecans (lat.), dissecting aneurysm (eng.), navor koji nastaje iz
krvarenja koje uzrokuje longitudinalni rascjep arterijskoga zida, zapocevši cijepanjem intime i
formiranjem komunikacije sa lumenom krvnoga suda. Najcešce je to na grudnoj aorti Sin. .

---DISEKCIJAdissectio, onis, f (lat.), dissection (eng.), rasijecanje, odvajanje, separiranje,

rasparanje, razudivanje, rašclanjenje, posebno izdvajanje, pravljenje vidljivim struktura leša Sin. .

---DISEMINACIJAdisseminatio, onis, f (lat.), dissemination (eng.), raspršavanje, rasijavanje preko

preko citavoga tijela ili velikoga podrucja. Sin. 

---DISEMINIRANdisseminatus-3 (lat.), disseminated (eng.), rasijan, raspršen po citavom tijelu ili po

velikome podrucju. Sin. 

---DISFAGIJAdysphagia, ae, f (lat.), disphagy (eng.), teškoce, narocito bol, pri uzimanju hrane,
gutanju, pri prolazu hrane kroz požirak. Sin. 

---DISFAZIJAdysphasia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj govora zbog centralnoga uzroka koji se
ocituje u nedostatku koordinacije pri govoru i nesposobnosti da se rijeci postave u pravilan red
Sin. .

---DISFONIJAdysphonia, ae, f (lat.), id.(eng.), svaki poremecaj glasa (npr. promuklost) Sin. .

---DISFORIJAdysphoria, ae, f (lat.), id.(eng.), nemir, nespokojnost, nelahgodnost Sin. .

---DISFUNKCIJAdysfunctio, onis, f (lat.), dysfunction (eng.), poremecaj, odnosno nenormalno

funkcioniranje nekoga organa. Sin. 

---DISGERMINOMAdysgerminoma, atis, f (lat.), id.(eng.), maligna neoplazma jajnika koja se izvodi iz

primordijalnih germinativnih odajica, spolno nediferencirane gonade. Zovu ga i ovarijalni seminom.
Sin. 
---DISHEZIJAdyschesia, ae, f (lat.), dyschezia (eng.), teška i bolna evakuacija fecesa, nedaseta, iz
rektuma Sin. .

---DISHIDROZAdyshydrosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja smetnja normalnome izlucivanju znoja,
cesto u smislu zaustavljenja ili smanjenja produkcije. Sin. 

---DISHROMIJAdyschromia, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koji poremecaj pigmentacije kože i dlaka.
Sin. 

---DISIMILACIJAdissimilatio, onis, f (lat.), dissimilation (eng.), proces obratan od asimilacije,

razlaganje Sin. .

---DISIMULACIJAdissimulatio, onis, f (lat.), dissimulation (eng.), simuliranje zdravlja, prikrivanje

bolesti, sakrivanje simptoma. Sin. 

---DISJUNKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razdvajanje.

---DISKERATOZAdyskeratosis, is, f (lat.), id.(eng.), poremecaj u orožavanju. Sin. 

---DISKINEZIJAdiskinesia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj snage voljnih pokreta što ima za
posljedicu pojavu fragmentarnih ili nekompletnih kretnji. Sin. 

---DISKOGRAFIJAdiscographia, ae, f (lat.), discography (eng.), radiografija medupršljenske hrskavice

koja se ucini vidljivom ubrizgavanjem kontrastnoga sredstva koje se može apsorbirati Sin. .

---DISKRAZIJAdyscrasia, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalnost sastava. Termin se ranije odnosio na

nenormalnu mješavinu cetiri tecnosti u organizmu. Sin. 

---DISKRAZIJA, KRVNAdyscrasia sanquinens (lat.), blood dyscrasia (eng.), patološko stanje krvi koje
se uglavnome odnosi na poremecaj odnosa raznih odajickih elemenata. rastvorena kr Sin. v.

---DISKRETANdiscretus-3 (lat.), dicrete (eng.), jedva primjetan, slabo izražen. Sin. 

---DISKRIMINACIJAdiscriminatio, onis, f (lat.), discrimination (eng.), svako odvajanje i pravljenje

razlika. Termin je narocito prisutan kod pravljenja razlike medu ljudskim rasama ili nacijama Sin. .

---DISKUSdiscus, i, m (lat.), disk (eng.), okruglasta ravna plocica. Termin se može upotrijebiti za
razne strukture, ali se najcešce misli na medupršljensku hrskavicu. kolut. Sin. 

---DISLALIJAdyslalia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj govora uslijed nenormalnosti vanjskih

govornih organa Sin. .

---DISLOKACIJAdislocatio, onis, f (lat.), dislocation (eng.), poremecaj položaja, pomjeranje bilo

kojega dijela ili organa sa njegovoga mjesta. (Kod kosti) pomjeranje prelomljenih dijelova u raznim
ravnima ili osovinama. Sin. 
---DISMENOREJAdysmenorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), bolna, tegobna menstruacija. Sin. 

---DISMETRIJAdysmetria, ae, f (lat.), id.(eng.), vršenje pokreta bez adekvatne ocjene udaljenosti,
poremecaj kontrole opsega kretnji pri mišicnoj akciji, sin. promašivanje. Sin. 

---DISOCIJACIJAdissociatio, onis, f (lat.), dissociation (eng.), 1. akt razdvajanja, odvajanja,

separacije, 2. separacija molekule u dva ili više dijela (atoma, jona ili slobodnih radikala), 3. (u
psihologiji) odbrambeni mehanizam u kojemu se grupe duševnih procesa odvajaju od ostatka
mentalne aktivnosti neke licnosti, Sin. 

---DISOCIRANdissociatus-3 (lat.), dissociated (eng.), element ili spoj razdvojene molekule na jone sa
nošenjem pozitivnoga ili negativnoga jonskoga naboja Sin. .

---DISPANZERdispensarium, ii, n (lat.), dispansery (eng.), zdravstvena ustanova koja obezbjeduje

mjere zaštite u smislu unapredenja zdravlja, sprecavanja bolesti, dijagnostike, lijecenja i
rehabilitacije. Obicno su sve mjere usmjerene na jednu bolest, pa ustanova onda nosi bližu oznaku
(npr. antituberkulozni disp Sin. .

---DISPAREUNIJAdyspareunia, ae, f (lat.), id.(eng.), neslaganje partnera pri koitusu, težak ili bolan
koitus. Sin. 

---DISPEPSIJAdyspepsia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj funkcije varenja hrane, a obicno je

praceno epigastricnim smetnjama poslije uzimanja obroka. Sin. 

---DISPERGIRANdispersus-3 (lat.), dispersed (eng.), rasut, raširen, smješten na širokome podrucju

Sin. .

---DISPERZITETdispersitas, atis, f (lat.), dispersity (eng.), stepen raširenosti nekoga koloida,

raširenost, rasturenost Sin. .

---DISPLAZIJAdysplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj razvoja u smislu promjene u velicini,

obliku i organizaciji pojedinih organa, dijelova organa, tkiva ili zrelih odajica. Sin. 

---DISPNEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha 1.

---DISPOZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. naklonost.

---DISPRAKSIJAdyspraxia, ae, f (lat.), id.(eng.), djelomicni gubitak koordiniranih voljnih pokreta Sin.
.

---DISPROPORCIJAdisproportio, onis, f (lat.), disproportion (eng.), odsustvo odgovarajucega

medusobnoga odnosa izmedu dva elementa, faktora ili strukture Sin. .

---DISRAFIJAdysrhaphia, ae, f (lat.), dysraphia (eng.), nepotpuno zatvaranje nekoga spoja, defektan
spoj (npr. nekompletno zatvaranje nervne cijevi), sin. disrafizam Sin. .

---DISRAFIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. disrafija.

---DISRITMIJAdysrhythmia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj ritma (narocito kao cerebralna

disritmija, tj. neregularnost ritma elektroencefalografskih talasa) Sin. .

---DISTALANdistalis, e (lat.), distal (eng.), dalek, dalji od bilo koje tacke koja se uzme kao polazna,
supr. od proksimalan. (U stomatologiji) položaj na zubnome dizu dalje od medijalne linije vilica.
Suprotna strana zuba od mezijalne. Sin. 

---DISTANCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razmak.

---DISTANCIJA, INTERPUPILARNAdistancia interpupillaris (lat.), interpupillary distance (eng.),

razmak izmedu centara zjenice dva oka kada su ocne osovine paralelne. Koristi se za odredivanje
širine naocala Sin. .

---DISTENDIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. proširen.

---DISTIHIJAZAdistichiasis, is, f (lat.), id.(eng.), trepavice koje rastu u dva reda, pa se unutrašnji red
okrece prema ocnoj jabucici Sin. .

---DISTOCIJAdystocia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalni, težak porod Sin. .

---DISTONIJAdystonia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. smanjen, slabiji tonus, turgor, napetost mišica, 2.
promjena stanja normalne tkivne ili nervne napetosti u smislu smanjenja Sin. .

---DISTOPIJAdystopia, ae, f (lat.), dystopy (eng.), poremecaj smještaja organa, smještaj organa na
drugo, neobicajeno, mjesto Sin. .

---DISTORZIJAdystorsio, onis, f (lat.), sprain (eng.), povreda zgloba u kome su neke niti ligamenata
koji obezbjeduju i povezuju zglob rupturirane, ali kontinutet zgloba ostaje ocuvan i zglob u
kongruenciji. Manifestira se bolom, otokom i slabijom pokretljivošcu. ganjenje. Sin. 

---DISTRIBUCIJAdistributio, onis, f (lat.), distribution (eng.), 1. raspodjela, specificna lokacija ili

aranžman objekata ili dogadaja u vremenu i prostoru, 2. ekstenzitet ramifikacije neke strukture
(npr. arterije), 3. geografska rasprostra-njenost nekoga organizma ili bolesti Sin. .

---DISTRIBUCIJA, NORMALNA(LAT.), normal distribution (eng.), sime-tricna zvonolika rasporedenost

vjerovatnosti dogadanja pojava, gdje se pojave narocito grupiraju oko sredine i najviše do jedne
standardne devijacije, a opadaju narocito poslije dvije Sin. .

---DISTROFIJAdystrophia, ae, f (lat.), dystrophy (eng.), bilo koja smetnja ili poremecaj koji nastupa
od slabe i nedovoljne ishrane tkiva. Sin. 
---DISTROFIJA, MIOTONICNAdystrophia myotonica, myotonia atrophica (lat.), myotonic dystrophia
(eng.), rijetka, lagahno progresivna hereditarna bolest koja se prenosi autozomalno dominantno.
Javlja se atrofija mišica, katarakta, hipogonadizam, srcane anomalije itd Sin. .

---DISTROFIJA, MIŠICNAdystrophia musculorum (lat.), muscular dystrophia (eng.), grupa geneticki

uslovljenih dege-nerativnih miopatija karakterizirana slabošcu i atrofijom mišica bez zahvatanja
nervnoga sistema Sin. .

---DIVgigas, antis (lat.), giant (eng.), osoba koja je narasla više od normalne osobe (za muškarce
više od 2 m, a za žene više od 1,87 m). Takav rast može biti nasljedan i normalan, ali i osobina
bolesti. V. gigantizam i divovski rast Sin. .

---DIVERGENCIJAdivergentia, ae, f (lat.), divergencia (eng.), širenje, razilaženje, odmicanje, razlaz

Sin. .

---DIVERGENTANdivergens, entis, (lat.), divergent (eng.), onaj koji se nastoji razici, raširiti,
razmaci, odmaci. Sin. 

---DIVERTIKULITISdiverticulitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija divertikuluma, narocito onih na

debelome crijevu. Može perforirati i nastati peritonitis Sin. .

---DIVERTIKULOZAdiverticulosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo više divertikula, narocito na

debelome crijevu, ali bez inflamacije. Sin. 

---DIVERTIKULUMdiverticulum, i, n (lat.), pouch (eng.), ogranicen prostor, vrecica, kesica, razlicite

velicine koja je dio normalnoga nalaza, ali može nastati i hernijacijom sluzavicne opne kroz defekt
mišicnoga sloja tubularnoga organa Sin. .

---DIVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. meso, divlje.

---DIVIZMAVerbascum thapsiforme (lat.), mullein (eng.), dvogodišnja biljka od koje se skuplja

cvijet, Verbasci flos, koji ulazi u sastav caja za grudi, jer sadrži sluz i djeluje kao ekspektorans
Sin. .

---DIVLJA KORICAcortex Quassiae (lat.), bark of Quassia (eng.), kora intenzivno gorkoga okusa od
Picrasma excelsa (Jamajka) ili Quassia amara (Surinam), a upotrebljava se kao gorki tonik, vermicid
i vermifug. Sin. 

---DIVOVSKI RASTgigantismus, i, m (lat.), gigantism (eng.), pretjeran abnormalni rast, kod

organizma, organa i odajica. Struktura je izvan standarda i po velicini i konstituciji Sin. .

---DIVULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razdiranje.

---DIZARTRIJAdysarthria, ae, f (lat.), id.(eng.), nepravilna i netacna artikulacija pri govoru uslijed
smetnji mišicne kontrole, oštecenja u mozgu ili oštecenja perifernoga živca koji inervira mišice
govora Sin. .
---DIZDAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pilorus.

---DIZENTERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srdobolja.

---DIZENTERIJA, AMEBNAdysenteria amoebica (lat.), amebic dysentery (eng.), srdobolja uslijed

ulceracija na debelome crijevu uzrokovana infestacijom amebama. Sin. 

---DIZENTERIJA, BACILARNAdysenteria bacillaris (lat.), bacillar dysentery (eng.), infektivna bolest

uzrokovana bakterijama reda Shigella i karakterizirana bolom u crijevima, proljevom sa sluzi i krvi u
stolici, toksemijom. srdobolja. Sin. 

---DIZENTERIJA, KATARALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. spru.

---DIZURIJAdysuria, ae, f (lat.), id.(eng.), bolno ili teško mokrenje, mokrenje sa naporom ili bolima.
Sin. 

---DJECAKadolescentus, i, m (lat.), adolescent (eng.), osoba u periodu djecaštva, adolesecncije. V.

djecaštvo. Sin. 

---DJECAŠTVOadolescentia, ae, f (lat.), adolescence (eng.), period života od pocetka pojave

sekundarnih spolnih karakteristika do završetka rasta (l4.-l9. godine), sin. adolescencija.
Djevojaštvo adekvatan termin za žensku osobu, jer bosanski jezik pravi razliku za termin
adolescencija za žensku osobu, djevojaštvo Sin. .

---DJECIJA NECIST(LAT.), (ENG.), SIN. v. mekonijum.

---DJECIJIpuerilis, e (lat.), puerile, childish (eng.), ono što pripada djetinjstvu ili djeci. Sin. 

---DJEJSTVOactio, onis, f (lat.), action (eng.), 1. bilo kakvo funkcioniranje ili pokret organa,
njegovoga dijela, odnosno citavoga tijela, 2. utjecaj, pokretanje funkcije, hemij-ske ili enzimske
reakcije od strane nekoga lijeka, fizickoga agensa, hormona ili sl Sin. .

---DJELICparticula, ae, f (lat.), particle (eng.), malehna masa nekoga materijala, dio vece cjeline.
partikula. Sin. 

---DJELOVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. reakcija 1.

---DJETINAŠCElactens, entis, n (lat.), infant (eng.), dijete koje sisa, tj. od mjesec dana po rodenju
do sposobnosti da zauzme uspravan položaj, do dobi od 12-14 mjeseci. dojence, napršce. Sin. 

---DJETINJAKconvulsiones febriles (lat.), febrile convulsions (eng.), grcevi kod dojencadi i malehne
djece koji idu sa visokim temperaturama, sin. fras, prekojas, zli grc Sin. .

---DJETINJSTVO(LAT.), infantia, ae, f, chilhood (eng.), period razvoja ljudske individue koji traje od
novorodenacke dobi (1 mjesec), do puberteta (u vecini slucaja l4 godina) Sin. .

---DJEVICAvirgo, inis, f (lat.), virgin (eng.), žena ili djevojka koja nije doživjela seksualni akt.
cjelica. Sin. 

---DJEVICANSKIvirginalis, e (lat.), (eng.), ono što pripada djevici i djevicanstvu, netaknut. Sin. 

---DJEVICANSTVOvirginitas, atis, f (lat.), virginity (eng.), sta-nje netaknutosti, stanje djevojke ili
žene u periodu dok nije doživjela seksualni akt. Sin. 

---DJEVICNJAK(LAT.), (ENG.), id. himen ( Sin. v.).

---DJEVOJAŠTVO(LAT.), (ENG.), id. djecaštvo ( Sin. v.).

---DJEVOJKApuella, ae, f (lat.), girl (eng.), period ženske adolescencije, od pojave prvih spolnih
ženskih karakteristika, prakticno od prve menstruacije, do završetka rasta. Up. djecaštvo. cura.
Sin. 

---DJEVOSILJEstuprum, i, n (lat.), rape (eng.), nasilna, nemilosna obljuba nad ženskom osobom.
silovanje, razbitak. Sin. 

---DLACICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahuljice.

---DLAGAferula, ae, f (lat.), splint (eng.), rigidno ili fleksibilno sredstvo upotrijebljeno da se
prelomljene kosti drže u položaju pogodnom za srašcenje. To može biti daska, tahta ili posebno
konstruirana metalna šina prilagodena za imobilizaciju. Sin. 

---DLAKApillus, i, m (lat.), hair (eng.), duga, tanka, koncasta struktura, a odgovara kožnim
izraštajima koji nastaju od keratina. vlas. Sin.

---DLAKASTfiliformis, e (lat.), piliform (eng.), onaj koji ima oblik dlake, nalici na dlaku Sin. .

---DLAKAVpilosus-3 (lat.), hairy, pilose (eng.), pokriven dlakama, obrastao dlakama. kosast, runjav,
rutav, vlasast. Sin. 

---DLAKAVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. runjavost.

---DLAKE, NOSNEvibrissae, aru, f (lat.), nose hair (eng.), duge, grube dlake koje rastu u nosu ili oko
nosa kod životinja Sin. .

---DLAKE, STIDNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. runje.

---DLAKE, UŠNEtragi, orum, m (lat.), ear-hair (eng.), dlake koje rastu na izlazu vanjskog slušnoga
kanala, narocito na prednjoj strani Sin. .
---DLANvola manus, palma, ae, f (lat.), palm (eng.), supinatorna strana šake bez prstiju, šupljina
dlana, fleksorna strana šake od rucnoga zgloba do korijena prstiju, ima plitku udubinu koju omeduju
tenar i hipotenar Sin. .

---DLEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. balgam.

---DLIJETOscalprum, i, n, caelum, i, n (lat.), chisel (eng.), instrument u koštanoj hirurgiji i

stomatologiji, sa jednom oštrom stranom s kojom se obraduje kost. Može biti ravno i olucasto
dlijeto. Samo se finocom izrade razlikuje od obicnih dlijeta. dubak. Sin. 

---DNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bogavica.

---DNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, dezoksiribonukleinska.

---DNEVNA STRAHApavor diurnus (lat.), day terrors (eng.), napad tjeskobe kod djece koji nastaje za
vrijeme poslijepodnevnoga spavanja ili drijemeža Sin. .

---DNEVNIdiurnus-3 (lat.), daily (eng.), onaj koji se dešava ili nastaje po danu (npr. dnevni obrok)
Sin. .

---DNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, slijepo.

---DNOfundus, i, m (lat.), bottom (eng.), najdonja površina bilo cega. Opci termin koji oznacava
bazu organa ili dio šupljine, odnosno šupljega organa, dio najdalji od ulaza. podine. Sin. 

---DNO, OCNOfundus oculi (lat.), fundus of the eye (eng.), stražnji dio ocne jabucice, dio
unutrašnjega dijela ocne jabucice racunavši po osovini ulaska svjetla, a dostupan pregledu
oftalmoskopom. Sin. 

---DOBaetas, atis, f (lat.), age (eng.), 1. trajanje pojedinacne egzitencije, mjereno jedinicama
vremena, 2. uzrast, godine života, period života. Sin. 

---DOBA POROÐAJNO, CETVRTO(LAT.), fourth stage of labor (eng.), doba poslije istiskivanja
posteljice i ovojnica i traje 2 sahata poslije toga dok se ne uspostavi normalni tonus uterusa. Sin. 

---DOBA POROÐAJNO, DRUGO(LAT.), second stage of labor, stage of expulsion (eng.), doba izgona, a
pocinje sa završetkom prvoga porodajnoga doba i završava sa potpunom ekspulzijom ploda. faza
izbacivanja. Sin. 

---DOBA POROÐAJNO, PRVO(LAT.), first stage of labor, stage of dilatation (eng.), prvi stadij
poradanja, stadij dilatacije, a pocinje sa nastupom redovnih matericnih kontrakcija i završava kada
je cerviks potpuno dilatiran i sjedinjen sa vaginom, te tako formira porodajni kanal. faza širenja.
Sin. 
---DOBA POROÐAJNO, TRECE(LAT.), third stage of labor (eng.), doba posteljice, pocinje potpunim
istiskivanjem ploda i traje do izbacivanja posteljice i ovojnica ploda. faza posteljice. Sin. 

---DOBA UZRASTAaetatis gradus (lat.), age (eng.), godine života pojedine osobe ili grupe koje
korespondiraju sa ti-picnim razvojem za tu dob. Neke se bolesti dominantno javljaju u odredenim
godinama Sin. .

---DOBJEŽANcentripetalis, e (lat.), centripetal (eng.), 1. onaj koji se pokrece pod utjecajem

centripetalne sile, od periferije ka centru, 2. onaj koji vodi ka centralnom nervnom sistemu. Sin. 

---DOBRICfurunculus, i m (lat.), furuncle, boil (eng.), ogranicena inflamacija kože oko otvora dlake i
inflamacija lojne žlijezde. U zrelom obliku sadrži centralni cep, a uzrocnici su stafilokoki. cir,
potkožnjak, furunkul. Sin. 

---DOBROVOLJAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. dobrovoljan.

---DOBROVOLJANvoluntarius-3 (lat.), voluntary (eng.), ono što se radi dobrom voljom ili besplatno
(npr. humanitarni rad). Osoba se zove dobrovoljac ili volonter, volunteer Sin. .

---DOCIJEPfragmentum, i, n (lat.), fragment (eng.), jedan od manjih dijelova na koji se neki veci
entitet cijepa, rasparcava, dijeli. Dio, komad, komadic, odlomak. olomak, odlomak, fragment,
krnjaca, okrnjak, okrška, škrbina. Sin. 

---DODATNIsuplementarius-3 (lat.), suplementary (eng.), onaj koji dopunjuje, dopunski, naknadni,

služi kao dopuna, dodatak, pomocni sistem Sin. .

---DODIR1. v. culo dodira, 2. tactus, us, m, tactio, onis, f (lat.), touch (eng.), grupa osjecaja kojim
kontakt sa objektima daje podatke o njihovim kvalitetima. Vrste dodira su lahak dodir, jak dodir,
škaljanje, pritisak, vibracija i bol, 3. contactus, us, m (lat.), contact (eng.), uzajamno dodirivanje,
doticanje, kontakt osoba ili dvi Sin. .

---DOHODaditus, us, m (lat.), entrance (eng.), opci termin koji oznacava ulaz, pristup organu ili
njegovome dijelu. ulaz. Sin. 

---DOJENCEinfans lactans (lat.), infant (eng.), dijete koje sisa, termin je predviden za uzrast od
novorodenacnoga perioda, tj. mjesec dana po rodenju, do sposobnosti da zauzme uspravan položaj,
12-14 mjeseci. napršce, beba. Sin. 

---DOJENJElactatio, onis, f (lat.), lactation (eng.), period hranjenja djeteta na dojci. U principu
najviše godinu dana, uz prihranjivanje od navršena tri mjeseca. Sin. 

---DOJILJAnutrix, icis, f (lat.), wet-nurse (eng.), osoba koja doji, pomajka, majka po mlijeku. Sin. 

---DOJKAmamma, ae, f (lat.), mammary gland, breast (eng.), sisa, mlijecna žlijezda, modificirana
kožna žlijezda na prednjoj strani grudnoga koša, a služi ishrani dojencadi specificnom hranom -
majcinim mlijekom. Pl. sin. njedra. Sin. 
---DOJNA BRADAVICApapilla mammae (lat.), mammary papilla (eng.), bradavica dojke, mlijecne
žlijezde, pigmentirana projekcija na prednjoj površini žlijezde, okružena sa tamnijim krugom,
areola mammae. Sin. 

---DOKAZANprobatus-3 (lat.), probate (eng.), potvrdan, onaj koji nešto potvrduje, ovjerava,
uvjerava u istinitost postojanja bolesti, simptoma, anomalije ili nalaza Sin. .

---DOKTOR MEDICINEdoctor medicinae (lat.), (eng.), medicine doctor, M.D., osoba koja je
diplomirala na medicinskom fakultetu, posjednik diplome o završenome drugom stepenu na
medicinskom fakultetu što mu daje pravo bavljenja ljekarskom praksom. Skr. Dr. med Sin. .

---DOKTOR NAUKAdoctor scientiarum (lat.), doctor philosophiae (lat.), philosophiae doctor, Ph.D
(eng.), osoba koja je doktor medicine, zatim završila postdiplomski studij, odbranila magistarski
rad, te odbranila doktorsku tezu koja mora biti doprinos nauci, odnosno nešto novo u medicini, a
pred komisijom koju formira univerzitet. Skr. Dr. sc., ScD Sin. .

---DOKTOR STOMATOLOGIJEdoctor stomatologiae (lat.), doctor of dentistry, doctor of dental

medicine, D.D., D.D.M. (eng.), osoba koja je posjednik diplome o završenome drugome stepenu na
stomatološkome fakultetu, a time je stekla zakonsko pravo na titulu i bavljenje praksom Sin. .

---DOKTRINA, DOCTRINE(LAT.), (eng.), teorija potpomognuta brojnim cinjenicama i autoritetima, te

opcenito prihvacena o nacinu ponašanja u specificnim uslovima Sin. .

---DOKTRINA, RATNA(LAT.), war doctrine (eng.), od autoriteta propisan i opcenito prihvacen manir
ponašanja u vrijeme dominacije ratnih povreda. Obuhvata organizaciju i sve medicinske aktivnosti
Sin. .

---ÐOLÐcarbassus, us, m (lat.), dressing, gauze (eng.), rijetko mrežasti materijal, najcešce od
pamucnoga prediva, a upotrebljava se za zavoje, hirurške brisace, prekrivanje rane i sl. Sterilizira
se i impregnira po potrebi. budundžuk, gaza, up. ciha. Sin. 

---DOLIHOKOLONdolichocolon, i, n (lat.), id.(eng.), nenormalno dugo debelo crijevo Sin. .

---DOLJEdeorsum (lat.), downward (eng.), ono što je upereno ili okrenuto prema stopalima ili
tabanima, što je postav-ljeno niže u odnosu na drugu strukturu Sin. .

---DOM ZDRAVLJA(LAT.), dispensary (eng.), zdravstvena ustanova koja osigurava vanbolnicku zaštitu
na nivou ljekara opce prakse i specijaliste ukljucujuci i preventivnu službu Sin. .

---DOMACIN(LAT.), host (eng.), vecinom životinja, mada može biti i biljka u kojoj se razvija i raste
parazit Sin. .

---DOMACIN, PRELAZNI(LAT.), intermediate host (eng.), domacin kroz kojega parazit prolazi u
vrijeme svoga aseksualnoga razvoja. Može ih biti više od jednoga Sin. .

---DOMACIN, STALNI(LAT.), definitive host (eng.), domacin u kojemu parazit postiže seksualnu
zrelost. Sin. 

---DOMEN(LAT.), domain (eng.), kompaktna globularna struktura sastavljena od jednoga dijela

polipeptidnoga lanca koja cini prepoznatljivu jedinicu tercijarne strukture proteina Sin. .

---DOMETexcursio, onis, f (lat.), excursion (eng.), raspon dokle dosežu normalni pokreti u toku svoga
funkcioniranja. ekskurzija. Sin. 

---DOMINANTAN(LAT.), dominans, antis (eng.), dominant (eng.), 1. (u genetici) onaj koji pokazuje
punu fenotipsku ekspresiju gena kod hetero i homozigota, 2. onaj koji nadvladuje, koji pokazuje
supremaciju nad drugim istorodnim dijelom ili elementom Sin. .

---DOMOZAKmedulla oblongata (lat.), id.(eng.), cunjasta masa nervnoga tkiva koja se kontinuirano
nastavlja na pons prema gore, a dolje na kicmenu moždinu. Leži ispred malehnoga mozga, a gornji
dio stražnje ploce cini pod 4. komore. Sadrži pute i važne kolekcije nervnih odajica, koje reguliraju
vitalne Sin. 

---DONATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. darovalac.

---DONJIinferior, oris (lat.), lower (eng.), onaj koji je postav-ljen prema dolje ili upravljen prema
dolje. Donja površina organa, izdanka ili druge strukture, ona koja je uprav-ljena prema nogama.
Sin. 

---DONOŠCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, doneseno.

---DONOŽJEtarsus, i, m (lat.), (eng.), dio stopala izmedu nožja, metatarsus, i skocnoga zgloba.
Kostur cini sedam kostiju koje se zovu kosti donožja. Sin. 

---DOPA(LAT.), dopa (eng.), aminokiselina, 3,4 dihidrooksifenil-alanin koji u tijelu nastaje

oksidacijom tiroksina djej-stvom enzima tirozinaze. To je prekurzor dopamina i me-duprodukt u
sintezi epinefrina, norepinefrina i melanina Sin. .

---DOPAMIN(LAT.), dopamine (eng.), monoamin, C8H11NO2 koji u tijelu nastaje dekarboksilacijom

dope ( Sin. v.), meduprodukt je sinteze norepinefrina i djeluje kao transmiter u centralnome
nervnome sistemu.

---DOPING(LAT.), id.(eng.), zloupotreba supstancija ili bilo kojih sredstava namijenjenih

vještackome povecanju fizicke sposobnosti prije ili za vrijeme sportskoga takmicenja Sin. .

---DOPUNAsuppletio, onis, f (lat.), supplement (eng.), dodatak, dodavanje, dopunjavanje,

pojacavanje Sin. .

---DOPUNSKIsuccenturiatus-3, accessorius-3 (lat.), accessory (eng.), sporedni, pridruženi, dodatni,

prekobrojni, prateci, onaj koji dopunjuje ili potpomaže glavni dio ili funkciju, sin. akcesoran Sin. .

---DORASLIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. doraslost.

---DORASLOSTpubertas, atis, f (lat.), puberty (eng.), period života od pojave prvih spolnih
karakteristika do postiza-nja sposobnosti reprodukcije. pubertet. Osoba u tome periodu je doraslic.
Sin. 

---DORUCAKjentaculum, i, n (lat.), breakfast (eng.), obrok koji se uzima prije dnevnih aktivnosti. U
Bosni je to lahki obrok, uz kahvu, a trebao bi biti najobilniji obrok u toku dana Sin. .

---DORUCJEcarpus, i, m (lat.), id.(eng.), dio ruke izmedu rucja i zgloba sa podlakticnim kostima, a
kostur mu cini osam sitnih kostiju, poredanih u dva reda. zašakica. Sin. 

---DORUCNIcarpicus-3 (lat.), carpal (eng.), onaj koji pripada dorucju. karpalni. Sin. 

---DORZALAN(LAT.), dorsalis, e (lat. ), dorsal (eng.), ono što pripada ledima, okrenuto prema
ledima, bliže ledima, suprotno od prednje strane (na nozi, ruci), na ljesici noge ili ruke ( Sin. v.).

---DOSKApix, picis, f (lat.), tar (eng.), proizvod destilacije cumura ili drveta, odnosno kuhanja
smole. Izvor je mnogih supstancija (krezol, gvajakol, parafin, fenol, toluen, ksilol). Danas se koristi
samo za vanjsku upotrebu kod majasila i psorijaze. Ima više doski: iz kamenoga cumura, pyroleum
Sin. 

---ÐOVDAtruncus, i, m (lat.), trunk (eng.), glavni dio tijela koji se sastoji od vrata, grudnoga koša,
trbuha i karlice. Za njega se vežu glava i ekstremiteti, a termin se upotrebljava i za oznacavanje
glavnoga dijela nekoga organa. trup. Sin. 

---DOVODNIafferens, entis, (lat.), afferent (eng.), centripetalan, dobježan, onaj koji vodi ka centru
Sin. .

---DOVODNICAvena, ae, f (lat.), vein (eng.), krvni sud kojim krv prolazi od razlicitih organa do srca.
Sve dovodnice, osim venae pulmonales, nose krv siromašnu kisikom. Zid ima tri sloja, intimu,
mediju, adventiciju, ali nije tako debeo i jak kao u arterija. Mnoge dovodnice imaju valvule koje
sprjec vena, plava žila, privodnica. Sin. 

---DOVODNICA, MALEHNAvenula, ae, f (lat.), (eng.), venule (ng.), bilo koja od malehnih krvnih suda
koja skuplja krv iz kapilarnih pleksusa i ulazi u vecu venu Sin. .

---ÐOZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko.

---DOZAdosis, is, f (lat.), dose (eng.), 1. odredena kolicina lijeka koja se administrira odjedanput ili
dnevno, 2. u radiologiji kolicina apsorbirane energije prema jedinici mase tkiva na datome mjestu
Sin. .

---DOZIMETAR(LAT.), dosimeter (eng.), instrument kojim se mjeri izloženost radijaciji. Ima ih raznih
(filmski dozimetar, jonizaciona komora sa ugradenim elektrometrom itd.) Sin. .

---DOZIMETAR, FILMSKI(LAT.), film badge (eng.), komadic radiografskoga filma, stavljen u posebnu
malehnu kutiju koja se nosi na radnoj odjeci, a služi za detekciju i približno mjerenje ekspozicije
osobe rendgenskome zracenju Sin. .

---DOZIMETRIJA(LAT.), dosimetry (eng.), mjerenje kolicine ucestalosti i distribucije zracenja koje

emitira neki izvor Sin. .

---ÐOZLUCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. naocale.

---DOZRELOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. zrelost.

---DR. MED.(LAT.), (ENG.), SIN. v. doktor medicine.

---DR. SC.(LAT.), (ENG.), SIN. v. doktor nauka.

---DR. STOM.(LAT.), (ENG.), SIN. v. doktor stomatologije.

---DRACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bodlja.

---DRACAVspinosus-3 (lat.), spinosus (eng.), ono što nalici na dracu, bodlju, ono što pripada bodlji,
draci, spina, ae, izraštaju koji nalici na bodlju. Sin. 

---DRAGO CVIJECE(LAT.), (ENG.), SIN. v. crvena kitica.

---DRAGOLJICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. carevo cvijece.

---DRAKUNKULOZAdracontiasis, is, f (lat.), guinea worm disease (eng.), bolest izazvana parazitom
Dracunculus medinensis. To je filarioza kožnoga i potkožnoga tkiva covjeka i životinja. Parazit je
ženka, obla gujavica, dužine 35 - 120 cm, koja jaja izbacuje na kožne pore u vodu, a larva ulazi u
malehnoga racica, Cyclops, kao Sin. .

---DRAM(LAT.), (ENG.), stara bosanska mjera za težinu. Ne odgovara gramu, nego je 1/400 dio oke,
a oka je 1,5 kg. Sin. 

---DRASTICANdrasticus-3 (lat.), drastic (eng.), onaj koji djeluje veoma snažno, efektivno i brzo
Sin. .

---DRASTICIremedia drastica (lat.), drastics (eng.), snažna, violentna, sredstva za cišcenje Sin. .

---DRAŽENJEirritatio, onis, f (lat.), irritation (eng.), 1. akt stimulacije podražajem, 2. pretjerana

ekscitacija. iritacija. Sin. 

---DRAŽILOirritans, antis (lat.), irritant (eng.), sredstvo koje nadražuje Sin. .

---DRAŽLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljiv.

---DRAŽLJIVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljivost.

---DREMLJIVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. drijemež.

---DREN(LAT.), drain (franc. i(eng.), .), svako sredstvo koje kroz kanal ili jednostavno svojim
prisustvom i sprjecavanjem zatvaranja rane omogucava izlazak tecnosti ili gnojnoga materijala iz
bilo koje šupljine, rane ili inficiranoga podrucja. Odvodna cjevcica. Up. natega Sin. .

---DRENAŽA(LAT.), drainage (eng.), odvodenje, sistematsko ukla-njanje tecnosti ili svega što istice
iz rane ili neke šupljine. Sin. 

---DRENAŽA, ASPIRACIONA(LAT.), suction drainage (eng.), drenaža neke šupljine zatvorenim

sistemom se gdje ona pojacava aktivnom aspiracijom, dodavanjem aparata koji pravi vakuum.
vakuum drenaža. Sin. 

---DRENAŽA, KAPILARNA(LAT.), capillary drainage (eng.), drenaža koja se ostvaruje koncem,

ketgutom, kapilarnom cjevcicom ili drugim materijalom malehnoga promjera. Sin. 

---DRENAŽA, PLIMSKA(LAT.), tidal drainage (eng.), drenaža mokracne bešike koja alternativno puni i
prazni bešiku posebnim sistemom koji koristi gravitaciju. Sistem je na principu plima-oseka. Sin. 

---DRENAŽA, PODVODNA(LAT.), subaqual drainage (eng.), drenaža pleuralnoga kaviteta gdje je

vanjski kraj drena stavljen pod vodu, a pokreti grudnoga koša omogucuju pražnje-nje i postizanje
negativnoga pritiska, pa time i bolju ekspanziju pluca. Sin. 

---DRENAŽA, POSTURALNA(LAT.), postural drainage (eng.), uklanjanje sekreta kod bronhiektazija i

apscesa pluca promjenom pacijentovoga položaja sa potpomaganjem ponavljanim stezanjem
grudnoga koša Sin. .

---DRENAŽA, ZATVORENA(LAT.), closed drainage (eng.), drenaža koja se izvodi sistemom za drenažu
u koji ne ulazi zrak uslijed sprjecavanja infekcije ili omogucavanja vakuuma. Sin. 

---DREPANOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, polumjesecasta.

---DREPANOCITOZAdrepanocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo srpastih, polumjesecastih odajica,

drepanocita, u krvi. Sin. 

---DRESELJEdepressio, onis, f (lat.), depression (eng.), duševno stanje sniženoga raspoloženja sa

osjecajem tuge, ocaja i gubitka hrabrosti, te sposobnosti za normalno vodenje svakodnevnih posala.
Po ranijoj terminologiji najteži oblik depresije bila bi melanholija. depresija. Sin. 

---DREZGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bud.

---DRHAT OD STRAHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. treperenje 2.

---DRHAT1.frigor, oris, (lat.), chill, shivering (eng.), specificno stanje osjecaja hladnoce i drhtanja
prije nego poraste tjelesna temperatura i dok ona raste, 2. tremor, orism (lat.), id.(eng.),., fini,
sitni pokreti, trešnja tijela, a narocito ekstremiteta ili prstiju, nevoljnoga tipa, kao znak neuroza ili
c Sin. 

---DRHTAJ(LAT.), thrill (eng.), osjecaj vibracije koji proživljava ispitivac prilikom pipanja nekoga
mjesta na tijelu Sin. .

---DRHTAVtremulus-3 (lat.), tremulous (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran drhatom ( Sin.
v. drhat 2).

---DRHTAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. drhat.

---DRIJEMAKremedium hypnoticum (lat.), hypnotic (eng.), sredstvo koje inducira san, lijek koji
djeluje proizvodeci san. Opojna trava. bendžiluk, hipnotik Sin. 

---DRIJEMEŽsomnolentia, ae, f (lat.), somnolence (eng.), poremecaj svijesti nivoa izmedu konfuzije
i sopora. Neprirodna pospanost. Stanje nekompletnoga sna sa gubitkom orijentacije ili nemir sa
violentnim ponašanjem. dremljivost, somnolencija, spavež, pospanost. Sin. 

---DRIJEMEŽ, PAROKSIZMALNInasrcolepsia, ae, f (lat.), narcolepsy (eng.), rekurentne, nekontrolirane

kratke epizode sna, udružene sa halucinacijama, sin. narkolepsija Sin. .

---DRISKAVICAdiarrhoea ae, f (lat.), scours (eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta

konzistencija stolice. krupa, proljev, blihanje, ishod, dijareja, hidroreja. Sin. 

---DROBviscus, eris, n, splanchna, orum, n (lat.), viscera (eng.), unutrašnji organi, sadržaj grudne i
trbušne duplje. utroba, iznutrica, viscera, škembe (kod životinja). Sin. 

---DROBAKhypogastrium, ii, n (lat.), id.(eng.), dio trbuha ispod linije koja spaja obje spinae iliacae
anteriores u srednjem dijelu, sin. malehni trbuh, potrbušje Sin. .

---DROBLJENJEtrituratio, onis, f, tripsis, is, f (lat.), trituration, tripsy (eng.), proces mrvljenja
kamenca Sin. .

---DROBNIintestinalis, e (lat.), intestinal (eng.), onaj koji pripada drobu, utrobi, crijevima. Sin. 

---DROBNJACI(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice, pljosnate.

---DROGA(LAT.), drug (eng.), 1. narkoticno sredstvo, dobijeno bilo iz prirodnoga izvora, biljke, bilo
hemijskim putem, podložno zloupotrebi, 2. bilo koji hemijski spoj koji može biti korišcen kao lijek
kod ljudi ili životinja u cilju lijecenja ili prevencije bolesti Sin. .
---DROMOMANIJAdromomania, ae, f (lat.), id.(eng.), potreba za mijenjanjem mjesta i stalnim
putovanjima kod labilnih osoba, ali bez amnezije uz svjestan cilj promjene mjesta Sin. .

---DROMOTROPICANdromotropicus-3 (lat.), dromotropic (eng.), onaj koji utjece na provodljivost

nervnih niti Sin. .

---DROZOFILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vinska mušica.

---DRUGOROTKAsecundipara, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja je imala dvije trudnoce, dva puta bila
hamila Sin. .

---DRUZE(LAT.), drusen (njem.), id.(eng.), 1. hijalini ekskreti na lamina basalis chorioideae koje se
javljaju u starosti, ali i sa nekim patološkim procesima, 2. rozete u granulacionome tkivu kod
aktinomikoze Sin. .

---DRVCE SLATKOglycyrrhiza glabra (lat.), sweet worth (eng.), dugovjecna biljka ciji korijen djeluje
kao ekspektorans, a upotrebljava se i kao sladak korigens Sin. .

---DRVOarbor, oris, m (lat.), tree (eng.), struktura nalik na drvo, struktura koja se grana na sve
manje i manje ogranke. Id. deblo Sin. .

---DRVO, KININOVOCinchona succirubra (lat.), cinchone (eng.), jedna vrsta iz roda kininovaca,
Rubiaceae, drvo iz Južne Amerike. Izvor je medicinski znacajnih alkaloida (kinin, kinidin itd.), koji
se upotrebljavaju kao antimalarici i depresori srcane akcije Sin. .

---DRZMAfuror, oris, m (lat.), rage, fury (eng.), jarost, bijes, pomama, intenzivna jarost koja se
javlja kod epilepsije Sin. .

---DRZMANfuriosus-3 (lat.), raged (eng.), osoba koja pokazuje znake bijesa, jarosti, pomame.
Epilepticar u stanju akutne jarosti. Sin. 

---DRŽAC(LAT.), retainer (eng.), 1. sredstvo, instrument, predvideno da drži nešto u odredenom

položaju cime omogucuje operativni zahvat, 2. svi oblici, spone, koji povezuju tijelo protetskoga ili
ortodentskoga aparata sa nadomjestkom ili naslonom na zubu Sin. .

---DRŽAK1. v. cren, 2. pedunculus, i, m (lat.), stalk (eng.), elongirana, više ili manje tanka
anatomska struktura koja nalici stabljici za koju se drži neka struktura (npr. držak hipofize) Sin. .

---DRŽANJE TIJELApostura, ae, f (lat.), posture (eng.), stav, položaj, nacin na koji neko drži ukupni
organizam, manir, izgled, Sin. v. držanje 2.

---DRŽANJEhabitus, us, m (lat.), habit (eng.), 1. konstantna praksa ustanovljena stalnim

ponavljanjem, 2. nacin ukupnoga ponašanja, izgled Sin. .

---DUBnekoliko vrsta listopadnoga drva roda Quercus (lat.), oak (eng.), poznatih po velikoj kolicini
tanina. Koristi se kora, Quercus cortex, prženo sjeme, Quercus semen tostum, i list Quercus folium,
kao adstringenti. Sin. 

---DUBAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlijeto.

---DUBAKarbor oris, m (lat.), tree (eng.), posebno konstrui-rani, od drveta napravljeni, stalak u koji
se stavi dijete koje ne hoda. Primjena je obicno u bošnjackim selima Sin. .

---DUBALJKA(LAT.), probe (eng.), tanki, fleksibilni instument, predviden za ulazak u ranu, kanal,
otvor, šupljinu, radi eksploracije. badalo. Sin. 

---DUBINAprofunditas, atis, f (lat.), depth (eng.), ekspresija udaljenosti od najgornjega dijela

(ulaz), do najdonje površine (dno) neke šupljine, šupljega organa, odnosno suda Sin. .

---DUBIOZANdubiosus-3 (lat.), dubious, doubtful (eng.), nesiguran, sumnjiv, netacan, manje

vjerodostojan Sin. .

---DUBOKprofundus-3 (lat.), deep (eng.), termin koji oznacava strukturu koja je postavljena na nižoj
ili najnižoj razini od ostalih koje su na površini tijela ili uz nju Sin. .

---ÐUBREcalluvies, ei, f (lat.), 1. trash (eng.), sve otpadne materije bolnickoga ambijenta, smetlje,
2. fertilizer (eng.), životinjski izmet koji služi za dubrenje oranica. gnoj. Sin. 

---DUBURArectum, i, m (lat.), id.(eng.), završno debelo crijevo, koje služi magaziniranju i

formiranju stolice, te resorpciji ostatka tecnosti. lubura, završno crijevo, pravo crijevo, rektum,
prohodnjak. Sin. 

---DUDdrvo sa dva varijeteta. Bijeli dud, morus alba (lat.), white mulberry (eng.), i šamdud, morus
nigra (lat.), black mulberry (eng.). U narodnoj se medicini upotrebljava lišce i jednoga i drugoga za
caj kod šecerne bolesti i kao dijuretik. Sirup od ploda šamduda, sirupus Mororum, se koristi pri vatri
i kod inflamacije grla. Sin. 

---DUGlongus-3 (lat.), long (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava dužinu po
osovini, npr. dugi mišic. Oznaka jedne dimenzije, one po duljini, dužini Sin. .

---DUGOBOLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, hronicna.

---DUGOGLAVOSTdolichocephalia, ae, f (lat.), dolichocephaly (eng.), posjedovanje duge glave,

cefalicni indeks 75,9 ili manji Sin. .

---DUGOLJASToblongus-3 (lat.), oblong, long (eng.), izduljen, produžene osovine, dulji nego širi,
sin. duguljast Sin. .

---DUGONOGlongipes, dis, (lat.), longipedate, longlegged (eng.), osoba dugih nogu Sin. .

---DUGOTRAJAN1. durabilis, e, diuturnitas, atis, f (lat.), long-lasting (eng.), ono što je duratno, što
traje, što ima dugi vijek, sporo nestaje, sporo cijeli, 2. chronicus-3 (lat.), chronic (eng.), onaj koji
postoji dulje, pa ima dovoljno vremena da se formiraju odredene patološko anatomske promjene
tipicne za dugotrajnost. U klinic Sin. .

---DUGOVIDhypermetropicus-3 (lat.), hyperope (eng.), osoba koja pokazuje dalekovidnost. Sin. 

---DUGOVIDNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalekovidnost.

---DUGOVJECAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dugovjecnost.

---DUGOVJECNOSTlongaevitas, atis, n (lat.), longevity (eng.), sposobnost da se dugo živi.

Dugovjecnost bi bila život dulji od prosjecnoga vijeka jedne populacije (razlicito za žene i muškarce
i u raznim državama, podnebljima i vremenima). Osoba koja je dugoga života je dugovjeka,
dugovjecna, longaevus-3 Sin. .

---DUGOVJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. dugovjecnost.

---DUGULJASToblongus-3 (lat.), oblong (eng.), izdužen, produžene osovine, duži nego širi, b.
dugoljast. Sin. 

---DUHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. miris (S. Kulenovic: "... i osjeti istu onu duhu").

---DUHAN1. Nicotiana tabacum (lat.), tobacco (eng.), jednogodišnja biljka, ciji se sušeni i
preparirani listovi puše u obliku cigareta, cigara i u luli. Sadrže razlicite alkaloide, poglavito nikotin,
koji je ganglionbloker, sedativ, emetik, srcani depresor i antispazmolitik. Pušenje duhana je
nehigijenska n Sin. 

---DUHAN, INDIJSKI(LAT.), Lobelia inflata (eng.), indian tobacco (eng.), biljka ciji suhi listovi nalice
duhanu zbog sadržaja droge lobelina koji se ranije upotrebljavao kao analeptik, a danas se koristi u
preparatima za odvikavanje od puše-nja. Sin. 

---DUHANDŽIJA(LAT.), (ENG.), pušac, ovisnik o duhanu ( Sin. v.).

---DUHOBOLJApsychopathia, ae, f (lat.), psychopathy (eng.), duševna poremecenost koja nije

razvrstana kao duševna bolest. Uglavnom nije udružena sa gubitkom inteligencije, a mogla bi se
karakterizirati kao poremecaj ponašanja. psihopatija. Sin. 

---DUKTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. kanal 2.

---ÐULrosa, ae, f (lat.), rose (eng.), više biljki istoimenoga roda. Cvijet majskoga dula, Rosa
centifolia, služi za pravljenje ružine vode, dulsije, aqua rosarum, rose water, a njene osušene latice
imaju laksativno djelovanje. Cvijet dula mjesecara, Rosa gallica, se miješa sa medom, mel rosat
ruža. Sin. 

---ÐUL-JAG(LAT.), (ENG.), SIN. v. dul.

---ÐUL-RUŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dul.

---ÐULABIJA1. vrsta jabuke (v.), 2. sirupus rosarum (lat.), rose syrup (eng.), sirup napravljen
dodatkom ružina zejtina ili dulsije, a upotrebljava se kao vehikulum i korigens Sin. .

---DULACatrium cordis (lat.), atrium of heart (eng.), jedna od dvije manje šupljine srca sa tanjim
mišicnim zidom, a koja prethodi ulazu u vecu srcanu komoru. pretkomora. Sin. 

---DULJINAlongitudo, inis, f (lat.), length, longitude (eng.), kvalitet nekoga organa mjeren po
njegovoj dužoj osovini. dužina. Sin. 

---ÐULSIJAaqua rosarum (lat.), rose water (eng.), ružina voda. V. dul Sin. .

---DUMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dim.

---ÐUNLE(LAT.), mn. dunleta, dumbbell (eng.), orig. topovsko tane. Neki tumori pokazuju takav rast
u obliku dunleta, pa se(eng.),leski zovu dumbbell tumors. Obicno se sastoje od dva nejednaka dijela
spojena trakom i više nalice na dunle za ritmicku gimnastiku. Sin. 

---DUODENALANduodenalis, e, f (lat.), duodenal (eng.), ono što pripada dvanaestopalacnome

crijevu. Sin. 

---DUODENEKTOMIJAduodenoectomia, ae, f (lat.), duodenectomy (eng.), parcijalna ili totalna

hirurška ekstirpacija dvanaestopalacnoga crijeva Sin. .

---DUODENITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), inflamacija sluzavice dvanae-stopalacnoga crijeva Sin. .

---DUODENOSKOPIJAduodenoscopia, ae, f (lat.), duodenoscopy (eng.), endoskopsko pregledanje

dvanaestopalacnoga crijeva. Sin. 

---DUODENOSTOMIJAduodenostomia, ae, f (lat.), duodenostomy (eng.), hirurško pravljenje stalnoga

otvora na dvanaestopalacnome crijevu. Sin. 

---DUODENOTOMIJAduodenotomia, ae, f (lat.), duodenotomy (eng.), hirurško otvaranje

dvanaestopalacnoga crijeva. Sin. 

---DUPLICITETduplicitas, atis, f (lat.), duplicity (eng.), udvojenost, udvostrucenost, pojava u paru

Sin. .

---DUPLIKACIJAduplicatio, onis, f (lat.), duplication (eng.), 1. (u genetici) prisustvo dodatnoga

genetskoga materijala na genomu, 2. udvajanje bilo koje strukture ili organa Sin. .

---DUPLJA LUBANJEcavitas cranii (lat.), cranial cavity (eng.), prostor koji zatvaraju kosti lubanje, a
koji se od svih prostora tijela najmanje može širiti. Sin. 
---DUPLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. utlina.

---DUPLJA, BUBNAcavitas tympanica (lat.), tympanic cavity (eng.), veci dio srednjega uha kojega
cini uska, zrakom ispunjena šupljina u sljepoocnoj kosti, a sadrži slušne košcice. Sin. 

---DUPLJA, GRUDNAcavitas pleuralis (lat.), pleural cavity (eng.), potencijani prostor unutar
grudnoga koša, izmedu poplucnice i porebrice, a postaje stvaran ulaskom zraka u njega, sin. prsište.
Sin. 

---DUPLJA, OCNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica, ocna.

---DUPLJA, TRBUŠNAcavitas abdominalis (lat.), andominal cavity (eng.), šupljina trbuha, prostor od
dijafragme do dna malehne karlice, a sadrži digestivne i mokracne organe. Nekad se termin
ogranicava samo na peritoneum i organe unutar njega. Normalno ne predstavlja stvarnu nego
potencijalnu šupljinu. Sin. 

---DUPLJA, USNAcavitas oris (lat.), oral cavity (eng.), šupljina usta i okolnih struktura, obraza,
nepca, zuba i jezika, te pljuvacnih žlijezda koje se izlijevaju u usnu šupljinu. Sin. 

---DURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. polubnjaca.

---DURALANduralis, e (lat.), dural (eng.), onaj koji pripada tvrdoj moždanoj opni, polubnjaci. Sin. 

---DUSTABANplatypodia, ae, f, pes planus (lat.), flat foot (eng.), ravni taban, taban sa spuštenim
svodovima stopala. Sin. 

---DUSTABANLIJA(LAT.), (ENG.), osoba koja ima dustaban ( Sin. v.).

---ÐUTURUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. star.

---ÐUTURUMLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. starost.

---DUVAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. zid.

---ÐUVEZ(LAT.), dark red, purple red, crimson (eng.), zatvoreno crvena boja, ono što ima zatvoreno
crvenu boju se kaže duvezli. Sin. 

---ÐUVEZLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. duvez.

---DUZ-TABAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. taban, ravni.

---DUZENpigmentum, i, n (lat.), pigment (eng.), bilo koja normalna ili nenormalna obojena materija
u organizmu. Sin. 

---DUŠAanima, ae, f, psyche, is, f (lat.), soul (eng.), netjelesni, duhovni, vjecni dio ljudskoga bica,
sin. džan, psiha Sin. .

---DUŠEKculcita, ae, f, strangulum, i, n (lat.), matress (eng.), dio bolesnicke postelje, onaj na
kojemu se leži, naprav-ljen od sintetskoga materijala, biljnih ili životinjskih vlakana, sa ili bez
opruga. Sin. 

---DUŠEK-HASTA(LAT.), bedridden (eng.), ležeci bolesnik, bolesnik vezan za postelju, težak

bolesnik. Sin. 

---DUŠENJEsubmersio, onis, f, suffocatio, onis, f (lat.), suffocation, submersion (eng.), zaustavljanje

respiracije dospijevanjem pod vodu ili ulaskom stranih tijela u pocetne dijelove dihalne cijevi.
sufokacija, submerzija. Up. utapljanje. Sin. 

---DUŠIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. azot.

---DUŠNICEbronchium ii, n (lat.), id.(eng.), jedan od ogranaka bronha, dušnjaka, manji od njega, a
veci od bronhiole. Redoslijed granjanje bronhalnoga stabla ide: dušnik, traheja, dva dušnjaka,
bronchi, potom dušnice, bronhije i konacno bronhiole. Sin. 

---DUŠNIKtrachea, ae, f (lat.), id.(eng.), hrskavicno membranozna cijev koja ide od grkljana i
razdvaja se u 2 dušnjaka, bronha, te služi da dihanje. Otvorenoga je zjapa pomocu dvadesetak
hrskavica u obliku konjske potkovice. Sin. 

---DUŠNJAKbronchus, i, m (lat.), bronchi (pl.(eng.), .), jedna od dvije cijevi nastale racvanjem
dušnika, trachea, a provode zrak do sitnijih ogranaka, bronhija. Gradene su od plocaste hrskavice,
glatkih mišica i cilindricnoga cilijarnoga epitela. Sin. 

---DUŽICAiris, iridis, n (lat.), id.(eng.), dem. od duga, kružna pigmentirana opna iza rožnjace na
kojoj je otvor zjenice, dio vaskularne ovojnice oka koji je najviše postavljen naprijed sa
mogucnošcu širenja i skupljanja zjenice zbog mišicnih niti u dužici. šarenica. Sin. 

---DUŽINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. duljina.

---DVOGLAV1. biceps, icis, m (lat.), id.(eng.), odnosi se na dvoglavi mišic, mišic koji ima dvije
glave, m. biceps, 2. dicephalus, i, m (lat.), id.(eng.),., nakaza sa izraženom dvoglavošcu ( Sin. v.).

---DVOGLAVOSTdicephalia, ae, f (lat.), dicephaly (eng.), urodena mahana u kojoj nakaza ima 2
glave. dicefalija. Sin. 

---DVOJCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. blizancad.

Rijecnik2
---DVOJNJAKgemellus, i, m (lat.), twin brother, twin sister (eng.), jedan od dvojaka, blizanaca,
bliznadi. Sin. 

---DVOPRSTOSTdidactylismus, i, m (lat.), didactylism (eng.), posjedovanje samo dva prsta na ruci ili
nozi. didaktilizam. Sin. 

---DVORdejectio alvi, n (lat.), bowel movement (eng.), stolica, izmet, u frazi ici na dvor, imati
stolicu, ici napolje Sin. .

---DVORHANA, OPERACIONAoccus operationis (lat.), operating theatre (eng.), prostorija gdje se vrše
operacije. Velicina je 30-50 kvadratnih metara, a opskrbljena je sa operacionim svjetlom i stolom,
te svim potrebnim aparatima. Pod i zid su pogodni za pranje (plocice), a nalazi se pod posebnim
asepticnim i antisepticnim režimom Sin. .

---DVOSPOLNIKhermaphroditus, i m (lat.), hermaphrodite (eng.), osoba koja pokazuje

hermafroditizam, osobine oba spola. Sin. 

---DVOSPOLNOSThermaphroditismus, i, m (lat.), hermaphroditism (eng.), posjedovanje atributa oba

spola, posjedovanje organa muškoga i ženskoga spola. Sin. 

---DVOSTRUKduplex, icis, (lat.), double (eng.), dvojan, dupliciran, struktura ili organ koji se sastoje
od dva istovjetna dijela Sin. .

---DVOSTRUKO SLIJEPA PROBA(LAT.), double blind method (eng.), kod randomiziranoga klinickog
istraživanja ili nekoga drugoga eksperimenta, nacin kojim se postiže da ni objekt ni istraživac ne
znaju koji se nacin manipulacije provodi. Pacijent ne zna koji lijek prima, a istraživac, takoder, ne
zna šta daje, lijek ili Sin. .

---DVOUDARANdicrotus-3 (lat.), dicrotic (eng.), (o pulsu) ima dva vrha, dva vala, dvogub, ispoljava
dikrotizam. dikrotican. Sin. 

---DVOUDARNOSTdicrotismus, i, m (lat.), dicrotism (eng.), posjedovanje dva sfigmografska vala na

jednome pulsnome udaru, sin. dikrotizam. Sin. 

---DVOVALENTANbivalens, entis (lat.), bivalent (eng.), onaj koji ima dvije valencije Sin. .

---DŽAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. duša.

---DŽEHENNEM-TAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pakleni kamen.

---DŽEPhaustrum, i, n, recessus, us, m (lat.), pocket, drawer, pouch, recess (eng.), opca oznaka u
anatomiji za strukturu koja nalici džepu, recesusu, a koja predstavlja malehnu ekstenziju vece
šupljine s kojom široko komunicira, malehni prazan prostor, praznina, šupljina, udubljenje, jamica.
Sin. 
---DŽERRAH(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurg.

---DŽIGERICA, BIJELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pluce.

---DŽIGERICA, CRNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jetra.

---DŽILITANJEbalismus, i, m (lat.), balism (eng.), nagli, violentni, nevoljni, veliki pokret gornjim
ekstremitetima, jednostrano ili obostrano, koji je posljedica lezija u nucleus hypothalamicus.
balizam. Sin. 

---DŽIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. div.

---DŽOMBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ždero.

---DŽUL(LAT.), joule (eng.), jedinica SI sistema za energiju i toplinu. To je rad koji je uraden
jednim newtonom na distanciji od jednoga metra. Sin. 

---DŽUNUP(LAT.), neprevodivo na lat. i(eng.), osoba poslije spolnoga akta ili ejakulacije, prije nego
se okupa. Osoba uprljana sluzavickim sekretom spolnoga partnera, ili vlastitim ejakulatom prije
kupanja. Sin. 

---EBA(LAT.), (ENG.), ebejka, Sin. v. babica.

---EBOLA VIRUS(LAT.), id.(eng.), neklasificirani, retro RNA virus, uzrocnik fatalne hemoragicne
groznice, porijeklom iz Zaira, ciji su domacin i nacin primarne infekcije nepoznati Sin. .

---EBURNITIS(LAT.), id. lat i(eng.), pojacana tvrdina i gustina dentina, cesto promijenjene boje
prema žutome ili smedeme, što se dogada kod dentinskoga otkrivanja Sin. .

---EBURNIZACIJAeburnatio, onis, f (lat.), eburnation (eng.), konverzija kosti u masu koja je nalik na
slonovu kost ili dentin ljudskoga zuba Sin. .

---EDEM GLADIoedema nutritionalis (lat.), nutritional edema, hunger edema (eng.), malnutricija
nastala dugom ishranom sa malo bjelancevina, a karakterizirana je otocima kože i oko zgloba. Sin. 

---EDEMoedema, atis, n (lat.), edema (eng.), prisustvo velike kolicine tecnosti u interodajickome
prostoru tijela, a uzrokovan je razlicitim mehanizmima. nabuhlost, otok, nabuh, nadam. Sin. 

---EDEM, INFLAMATORNItumor inflammatus, oedema inflammatum (lat.), inflammatory edema

(eng.), otok, obicno lokalan, na mjestu neke inflamacije, jedan od 5 karakteristicnih znaka
inflamacije (otok, tumor, toplota, calor, crvenilo, rubor, bol, dolor i poremecaj funkcije, functio
laesa Sin. )

---EDEM, MOŽDANIoedema cerebri (lat.), (eng.), brain edema, wet brain (neg.), ekscesivno
nakupljanje tecnosti u moždanome tkivu, a može nastati zbog razlicitih uzroka (povreda, tumor,
krvarenje itd.). Sin. 

---EDEM, SRCANIoedema cardiogenes (lat.), cardiac edema (eng.), manifestacija kongestivne srcane
slabosti u obliku otoka na donjim dijelovima tijela sa porastom venskoga i kapilarnoga pritiska i
retencijom natrijuma. Sin. 

---EDEMATOGEN(LAT.), edematogenic (eng.), onaj koji proizvodi ili uzrokuje nabuh Sin. .

---EDEMATOZANoedematosus-3 (lat.), edematous (eng.), otecen, napunjen vodom koja je u

meduodajickome prostoru. nabuhnut, otecen. Sin. 

---EDEPJERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. stidno mjesto.

---EDIPIZAMedipismus, i, m (lat.), edipism (eng.), namjerno oštecenje jednoga od vlastitih ociju.

Sin. 

---EDUKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ucenje 2.

---EDUKATIVAN(LAT.), 1. educativus-3 (eng.), educative (eng.), onaj koji služi ucenju, koji poucava,
iz kojega se može nauciti, 2. trainable (eng.), onaj koji je sposoban da se može vježbati, educirati.
To je osoba sa IQ od 35 do 50. Ti se ljudi mogu nauciti nekim vještinama, govoru i da se brinu o
Sin. .

---EDŽEL1. hora suprema (lat.), moment of death (eng.), sudeni cas, trenutak kada se mora
umrijeti, umrli cas, smrt, usud, kob, 2. Sin. v. rok.

---EDŽZADŽIHANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. apoteka.

---EDŽZADŽIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. apotekar.

---EDŽZADŽILUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. farmakologija.

---EEG APARAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. elektroencefalograf.

---EEG(LAT.), (ENG.), SIN. v. elektroencefalogram.

---EFEBOFILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. filija.

---EFEKTeffectus, us, m (lat.), effect (eng.), djejstvo, utjecaj, rezultat nastao akcijom necega,
nastao stimulacijom. Sin. 

---EFEKTIVNOST(LAT.), effectivity (eng.), sposobnost da se proizvede specifican rezultat ili mjerljiv

uticaj na supstrat Sin. .
---EFEKTOReffector, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. sredstvo koje daje ili prononsira specifican efekt, 2.
organ koji izvršava i time proizvodi specifican efekt Sin. .

---EFELIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pjega.

---EFERENTANefferens, entis (lat.), efferent (eng.), centrifugalan, onaj koji odvodi, odlazi od centra
Sin. .

---EFERVESCENTeffervescens, entis, m (lat.), effervescent (eng.), šumeci, onaj koji proizvodi

mjehurice kao kise-ljak, sa mjehuricima, kipeci. Sin. 

---EFLORESCENCIJAefflorescentia, ae, f (lat.), efflorescence (eng.), bilo koja kožna promjena,

narocito ako je brojna i upadljiva. oprh. Sin. 

---EGElima, ae, f (lat.), file (eng.), hirurški ili zubni instrument sa fino nasjecenom stranicom koji
služi za glacanje i smanjenje površinskoga sloja tvrdoga tkiva. turpija. Sin. 

---EGERZAegersis, is, f (lat.), extreme wakefulness (eng.), najteža nesanica Sin. .

---EGESTIJA(LAT.), egestio, onis, f (lat,), egestion (eng.), izbacivanje nesvarljivih materija iz tijela
Sin. .

---EGO(LAT.), id.(eng.), u psihoanalitickoj teoriji ego je dio psihickoga aparata koji je posrednik
izmedu individue i okolice. Njegova primarna funkcija je percepcija realnosti i adaptacija na nju.
Ego je izvršni organ principa realnosti. To je najaktivniji dio licnosti i razvij Sin. .

---EGOCENTRICANegocentricus-3 (lat.), egocentric (eng.), osoba okrenuta sebi, preokupirana

vlastitom licnošcu, interesima i potrebama, osoba koja nema interesa za druge, bližnje, ljude Sin. .

---EGZACERBACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pogoršanje.

---EGZANTEM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ospa i bljuk 2.

---EGZANTEMATOZANexanthematicus-3 (lat.), exanthematous (eng.), karakteriziran egzantemom ili

ima prirodu egzantema Sin. .

---EGZEMPLAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzorak.

---EGZENTERACIJAexenteratio, onis, f (lat.), exenteration (eng.), hirurški zahvat koji znaci

radikalnu ekstirpaciju sadržaja iz neke tjelesne šupljine, narocito pelvisa. Sin. 

---EGZEREZAexaeresis, is, f (lat.), removal, excision (eng.), hirurški zahvat koji se sastoji od
vadenja organa ili jednoga njegovoga dijela. Sin. 
---EGZIBICIONIZAMexhibitionismus, i, m (lat.), exhibitionism (eng.), parafilija kakakterizirana
ponavljanim seksualnim porivima za otkrivanjem i pokazivanjem genitalija stranoj osobi koja to ne
ocekuje. Spolno zadovoljavanje bez kontakta sa žrtvom. To je gotovo iskljucivo muška parafilija.
Sublimirani oblik ove parafilije Sin. .

---EGZITUSexitus, us, m (lat.), exit, outlet (eng.), u osnovnome znacenju izlaz, ali se upotrebljava
kao dio izraza egzitus lethalis, smrtni ishod, smrtni izlaz. Pri upotrebi(eng.),leskoga termina takoder
treba dodati lethal outlet, lethal exit. Sin. 

---EGZOFTALMICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekokast.

---EGZOFTALMUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekokastost.

---EGZOFTALMUS, MALIGNIexophtalmus malignus (lat.), malignant exophtalmos (eng.), jaka

protruzija ocnih jabucica kod tireotoksikoze, pracena edemom i infiltracijom tkiva ocne jabucice i
ekstraokularnih mišica. Sin. 

---EGZOFTALMUS, PULZIRAJUCIexophtalmus pulsans (lat.), pulsating egxophtalmos (eng.),

egzoftalmus kod navora ili karotiko- kavernozne fistule, pracen šumom u glavi i pulziranjem ocnih
jabucica sinhrono pulsu. Sin. 

---EGZOKRINIexocrinus-3 (lat.), exocrine (eng.), onaj koji luci vani ili u šupljinu koja ima prirodan
otvor, npr. žlijezda sa vanjskim lucenjem Sin. .

---EGZOPLAZMAexoplasma, atis, n (lat.), exoplasm (eng.), plazma odajicke ovojnice, membrane Sin.
.

---EGZOSTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koštana naraslica.

---EGZOSTOZE, MULTIPLEexostoses multiplex (lat.), multiple exostoses (eng.), urodena anomalija

karakterizirana koštanim naraslicama u blizini kraja dijafiza dugih kostiju, a mogu biti hrskavicne i
koštano-hrskavicne. Obicno su benigne, mada postoje sarkomatozne alteracije. Nasljeduju se
dominantno. Sin. 

---EGZOTERMALANexothermalis, e (lat.), exothermic (eng.), karakteriziran ili udružen sa evolucijom

topline (npr. hemijska reakcija u kojoj se oslobada toplina Sin. .

---EGZOTOKSINexotoxinum, i n (lat.), exotoxin (eng.), toksicna supstancija stvorena aktivnim radom

nekoga živoga organizma koja pokazuje svoj toksicni efekt izvan odajice koja ga stvara (npr.
tetanusni, diftericni toksin) Sin. .

---EGZULCERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razjedanje 1.

---EGZULCERATIVANexulcerans, antis (lat.), ulcerating (eng.), onaj koji razjeda Sin. .

---EHINOKOKOZAechinococcosis, is, f (lat.), hydatid disease, hydatidosis (eng.), infestacija larvalnim
oblikom pasje trakavice, Echinococcus multilocularis i Echinococcus granulosus, karakterizirana
stvaranjem cisti u jetri, plucima, bubregu, kostima, mišicu i mozgu, što uzrokuje karakteristicne
simptome parazitizma i simptome bolesti Sin. 

---EHINOKOKUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pasja trakavica.

---EHO(LAT.), (ENG.), SIN. v. odjek.

---EHOAKUZIJAechoacousia, ae, f (lat.), id.(eng.), subjektivni osjecaj da se cuju odjeci poslije

normalno registriranih zvuka Sin. .

---EHOENCEFALOGRAF(LAT.), echoencephalograph (eng.), aparat sa ultrazvucnom sondom i

mogucnošcu registracije odjeka pri ultrazvucnome ispitivanju mozga Sin. .

---EHOENCEFALOGRAFIJAechoencephalographia, ae, f (lat.), echoencephalography (eng.),

dijagnosticka tehnika pomocu ultrazvuka koji se danas pušta uglavnom kroz fontanelu radi
ispitivanja moždanih struktura. Sin. 

---EHOENCEFALOGRAM(LAT.), echoencephalogram (eng.), snimak, nalaz, registracija ultrazvucnoga

pregleda mozga Sin. .

---EHOFONIJAechophonia, ae, f (lat.), echophony (eng.), zvuk nalik na odjek koji se cuje pri
auskultaciji neposredno poslije govora Sin. .

---EHOGRAFIJAechographia, ae, f (lat.), echography (eng.), upotreba ultrazvuka kao dijagnostickoga

sredstva. Ultrazvucni talasi se upucuju na tkivo, a registrira se njihov odjek na granicnim
površinama koje imaju razlicite akusticne vrijednosti. Sin. 

---EHOKARDIOGRAFIJAechocardiographia, ae, f (lat.), echocardiography (eng.), ispitivanje pozicije i

pokreta srca, njegovih zidova i unutrašnjih struktura, te obližnjega tkiva, pomocu ultrazvuka, a kroz
grudni zid. Sin. 

---EHOLALIJAecholalia, ae, f (lat.), id.(eng.), stereotipno po-navljanje rijeci ili fraza neke druge
osobe. Vidi se kod šizofrenije. ehopatija. Sin. 

---EHOPATIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. eholalija.

---EHOPRAKSIJAechopraxia, ae, f (lat.), id.(eng.), stereotipno podražavanje tudih kretnji. Vidi se

nekad kod katatone šizofrenije Sin. .

---EHOVIRUS(LAT.), echovirus (eng.), virus roda Enterovirusa koji se dijeli na 31 serotip, a koji su
patogeni za covjeka, uzrokujuci asepticni meningitis Sin. .

---EIZANTEM(LAT.), (ENG.), SIN. v. enantem.

---EJAKULACIJAejaculatio, onis, f (lat.), ejaculation (eng.), nagli akt ekspulzije necega. Termin se
najcešce odnosi na sjeme, pri muškome orgazmu. Brizganje sjemena Sin. .

---EJAKULACIJA, PRERANAprospermia, ejaculatio praecox (lat.), premature ejaculation (eng.),

izbacivanje sjemena odmah nakon pocetka seksualnoga akta, pa cak i prije imisije penisa u vaginu
Sin. .

---EJAKULAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjeme.

---EJAKULATORANejaculatorius-3 (lat.), ejaculatory (eng.), ono što pripada ejakulaciji, brizganju

sjemena Sin. .

---EKARTER(LAT.), ecarter (fr.), retractor (eng.), hirurški instrument kojim se šire rubovi rane, pa se
na taj nacin cine pristupacnim duboki organi i strukture. Ima ih raznih oblika, vrsta i velicine.
Razmicac Sin. .

---EKCEM(LAT.), (ENG.), SIN. v. majasil.

---EKCEMATIZACIJAeczematisatio, onis, f (lat.), eczematisation (eng.), perzistetne lezije kože nalik

na majasil, a nastale zbog kontinuirane traume ili cešanja. Sekundarno stvaranje ekcema. Sin. 

---EKCEMATOZANeczematosus-3 (lat.), eczematous (eng.), onaj koji je zahvacen ili ima karakter
majasila. Sin. 

---EKDEMICANecdemicus-3 (lat.), ecdemic (eng.), onaj koji nije ni epidemican, ni endemican.

Obicno se kaže o infektivnoj bolesti koja je unesena u populaciju ili geografski predio, a da se nije
raširila kao epidemija, niti je bila tu endemicna Sin. .

---EKG APARAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. elektrokardiograf.

---EKG(LAT.), (ENG.), SIN. v. elektrokardiografija.

---EKHIMOMAecchymoma, atis, n (lat.), id.(eng.), nabuh zbog krvarenja u potkožnome tkivu ispod
modrice ili ogrebotine. Sin. 

---EKHIMOTICANecchymoticus-3 (lat.), ecchymotic (eng.), onaj koji pripada ekhimozi ( Sin. v.) ili
ima njene osobine.

---EKHIMOZAecchymosis, is, f (lat.), id.(eng.), malehna hemoragicna tacka, veca od petehije, nije
izdignuta, pla-vicasta do crvena. Sin. 

---EKIPA, HIRURŠKA(LAT.), surgical team (eng.), formacijska ili ad hoc formirana jedinica sa
strucnim osobljem i potrebnom opremom za jedan operativni zahvat, operacije jedne hirurške
discipline ili za pružanje hirurške pomoci u ratu. Sin. 
---EKLAMPSIJAeclampsia, ae, f (lat.), id.(eng.), grcevi i bes-vjesno stanje koje nastaje kod nosece
žene udruženi sa preeklampticnim simptomima: otoci, povišen krvni pritisak, proteinurija. Sin. 

---EKLIPSA(LAT.), eclipse (eng.), (u virusologiji) period infektivnoga ciklusa za vrijeme kojega

bakterijske odajice ne sadrže infektivne bakteriofage koji se mogu otkriti Sin. .

---EKMNEZIJAecmnesia, ae, f (lat.), id.(eng.), zaboravljivost svježih dogadaja, a dobro pamcenje

onih koji su se dogodili znatno ranije Sin. .

---EKOGENETIKA(LAT.), ecogenetics (eng.), ispitivanje odnosa izmedu genetskih uzroka i faktora

okoline, te odgovor na njih. Sin. 

---EKOLOGIJAoecologia, ae, f (lat.), ecology (eng.), nauka o afekciji organizama faktorima njihove
okolice i uticaju te iste okolice na organizam. Sin. 

---EKOMANIJAecomania, ae, f (lat.), (eng.), dominiranje nad clanovima vlastite porodice, uz

istovremeno snishodljiv stav prema autoritetima Sin. .

---EKOSISTEM(LAT.), ecosystem (eng.), osnovna jedinica u ekologiji koja obuhvata sve žive
organizme i sve nežive elemente koji medusobno uticu jedni na druge u odredenom tacno
definiranom podrucju Sin. .

---EKRAN(LAT.), screen (eng.), struktura koja nalici zavjesi ili ravnome razapetome platnu, koje se
uzima kao podloga za projiciranje uvecane slike Sin. .

---EKRAN, FLUORESECENTNI(LAT.), fluorescent screen (eng.), ekran na rendgenskim aparatima,

pokriven kristalima kalcijum tungstata na kojemu se projiciraju sjene organa za vrijeme prolaska
rendgenskih zraka kroz tijelo postavljeno izmedu izvora zraka i ekrana. Služi za radioskopiju. Sin. 

---EKRAZER(LAT.), ecraseur (fr.), crusher (eng.), hirurški instrument koji ima namjenu da snažno
pritisne organ i iz njega istisne sadržaj i krv ( npr. ekrazer za crijevo, želudac) Sin. .

---EKRINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. egzokrini.

---EKSARTIKULACIJAexarticulatio, onis, f (lat.), exarticulation (eng.), amputacija u zglobu,

amputacija razdvajanjem zglobnih tijela Sin. .

---EKSCIPIJENTremedium constituens, excipient, entis, m (lat.), excipient (eng.), manje više inertna
supstancija koja se dodaje lijeku da bi se postigla konzistencija i oblik lijeka. vehikulum. Sin. 

---EKSCITABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. podražljiv.

---EKSCITABILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. podražljivost.

---EKSCITACIJAexcitatio, onis, f (lat.), excitation (eng.), razdraživanje, nadraživanje, uzbudivanje,
iritacija, odgovor na stimulaciju. Sin. 

---EKSCITANCIJEremedia excitantia (lat.), excitants (eng.), bilo koje sredstvo koje uzrokuje
ekscitaciju, nadraživa-nje, uzbudivanje funkcija, narocito vitalnih i moždanih. Sin. 

---EKSCIZIJA, EXCISIO, onis, f (lat.), excision, removal (eng.), vadenje organa ili isjecka, isijecanje
Sin. .

---EKSFOLIJACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljuštenje.

---EKSHAUSTORexhaustor, oris, f (lat.), id.(eng.), ogradeni i zatvoreni prostor u laboratoriju koji

ima dobru ventilaciju i služi za odavanje para i otklanjenje neugodnih mirisa hemijskih spojeva, te
kao mjesto za isušivanje Sin. .

---EKSHUMACIJAexhumatio, onis, f (lat.), exhumation (eng.), vadenje leša iz greba radi ekspertize ili
premještaja na drugo mjesto Sin. .

---EKSIKvitius-3, mancus-3 (lat.), defected (eng.), nedostatak, mahana, manjkavost, defekt,

grješka, situacija kada nešto nedostaje. Sin. 

---EKSIKLUKdefectus, i, m, vitium, i, n (lat.), defect (eng.), mahana, bolest, manjkavost, defekt,

grješka. Sin. 

---EKSKAVACIJAexcavatio, onis, f (lat.), excavation (eng.), udubljenje, udubina, opci termin za

prazan, široko otvoren i nešto udubljen prostor, sin. šipilo. Sin. 

---EKSKAVATORexcavator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument koji nešto dubi, pravi šupljinu koja je
široko otvorena na strani intervencije Sin. .

---EKSKAVIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. udubljen.

---EKSKLUZIJA, EXCLUSIO, onis, f (lat.), exclusion (eng.), iskljucenje, izbacivanje, eliminacija,

odstranjenje. Posebno ako se radi o operaciji koja iskljucuje organ ili dio organa iz funkcije, ali ga
ne vadi Sin. .

---EKSKOHELACIJAexcochleatio, onis, f (lat.), excochleation (eng.), operacija struganja neke

šupljine kašikom kojom se prilikom obicno ukloni sluzavica Sin. .

---EKSKORIJACIJAexcoriatio, onis, f (lat.), excoriation (eng.), abrazija kože, skidanje epidermisa

traumatskim putem. ogrebak, ogrebina, ogrebotina, grebotina, odljustak, parotina, caprljaj. Sin. 

---EKSKRECIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lucenje.

---EKSKRETexcretum, i, n (lat.), excrete (eng.), izlucene mate-rije koje tijelo ili njegovi dijelovi
izlucuju, ali i izbacuju Sin. .

---EKSKRETORANexcretorius-3 (lat.), excretory (eng.), onaj koji pripada ili služi sistemu izlucivanja
Sin. .

---EKSKURZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. domet.

---EKSON(LAT.), exon (eng.), Sin. v. intron.

---EKSPANZIJAexpansio, onis, f (lat.), expansion (eng.), povecanje u obimu, površini ili prostiranju,
rasprostira-nje, širenje Sin. .

---EKSPANZIVANexpansivus-3 (lat.), (eng.), expansive (eng.) onaj koji se širi, koji ima tendenciju
širenja Sin. .

---EKSPEKTATIVAN STAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcekivanje.

---EKSPEKTORANSIremedia expectorantia (lat.), expectorants (eng.), sredstva koja olakšavaju

iskašljavanje, izbaciva-nje sekreta, sluzi, eksudata iz pluca, dušnika, dušnjaka i dušnica. ishrakala.
Sin. 

---EKSPERIMENTexperimentum, i, n (lat.), experiment (eng.), procedura koja se izvodi da se nešto

otkrije ili demonstrira neka cinjenica, odnosno potvrdi neki zakljucak. iskus, kušnja, pokus. Sin. 

---EKSPIRACIJAexpiratio, onis, f (lat.), expiration (eng.), akt izlaska zraka iz pluca, izdah. Sin. 

---EKSPIRATORAN(LAT.), expiratorius-3, expiratory (eng.), onaj koji služi ili pripada aktu
ekspiracije, izdaha, kao dijela dihanja. Sin. 

---EKSPIRIJUMexpirirum, ii n (lat.), expiration (eng.), izdah, izlazak zraka iz pluca. Sin. 

---EKSPLORACIJAexploratio, onis, f (lat.), exploration (eng.), ispitivanje, pregled radi dijagnoze,

otvaranje neke duplje radi pregleda Sin. .

---EKSPLORATIVANexplorativus-3 (lat.), explorative (eng.), naziv za postupak ciji je zadatak da pruži

podatke o sta-nju nekoga organa, šupljine ili kanala Sin. .

---EKSPLOZIJAexplosio, onis, f (lat.), explosion (eng.), 1. nagli i jaki iSin. ev emocija ili naglo
ispuštanje žljezdanoga produkta, 2. rasprskavanje eksplozivne naprave sa mnogo parcadi i širokim
mogucnostima ranjavanja komadima ili eksplozivnim udarom. Sin.

---EKSPLOZIVANexplosivus-3 (lat.), explosive (eng.), 1. onaj koji je nastao eksplozijom (rana), 2.

onaj koji može eksplodirati, raspuknuti (bomba), 3. (o karakteru) onaj koji brzo i žestoko reagira
Sin. .
---EKSPLOZIVNI UDAR(LAT.), explosion hit (eng.), udar zraka koji odbacuje tijelo uslijed jake
eksplozije koje, onda, može biti povrijedeno udarcem o tvrdu površinu. Nije identicno sa blastom
( Sin. v.).

---EKSPONIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. otvoren 2.

---EKSPRESIVNOST(LAT.), expressivity (eng.), (u genetici) raspon do kojega se genetski efekt opaža.

Može biti umjereno do izrazito prisutan Sin. .

---EKSPULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. istjerivanje.

---EKSTAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ushicenje.

---EKSTENZIJAextensio, onis, f (lat.), extension (eng.), opružanje, istezanje, produljivanje.

izvlacenje. Sin. 

---EKSTENZIJA, ALVEOLARNAextensio alveolaris (lat.), ridge extension (eng.), produljivanje

vestibuluma usta, intra-oralna hirurška operacija sa ciljem da se relativno podigne alveolarni rub
radi bolje retencije proteze. Sin. 

---EKSTENZORextensor, oris, m (lat.), (eng.), termin koji oznacava mišic koji opruža ekstremitret,
opružac, a koji je antagonista savijacu, fleksoru. Sin. 

---EKSTENZORANextensorius-3 (lat.), extensory (eng.), 1. onaj koji pripada mišicu ekstenzoru,

opružacu, izduživacu, 2. mišic koji vrši opružanje, izduživanje. Sin. 

---EKSTERIORIZACIJAexteriorisatio, onis, f (lat.), exteriorisation (eng.), 1. operacija okretanja,

ekspozicije unutrašnjih organa nadvor, tako da onda ti organi komuniciraju sa nadvornom sredinom
(obicno ciste koje se poslije toga dreniraju vani), 2. (u psihijatriji), okretanje interesa nekoga
pojedinca prema nadvornom svijetu Sin. .

---EKSTERNALIZACIJAexternalisatio, onis, f (lat.), externalization (eng.), usvojeni procesi cija je

funkcija na predsvjesnome nivou, pa stoga mogu postati svjesnim. S jedne strane postoji projekcija
kao podsvjesni odbrambeni me-hanizam koji može dovesti do ekstremne i patološke iskrivljenosti
realiteta, a s druge strane usvojena Sin. .

---EKSTERNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadvorni.

---EKSTEROCEPTORexteroceptor, oris, m (lat.), exteroceptor (eng.), nadvorni nervni završetak koji

se podražuje neposrednim kontaktom sa okolicom Sin. .

---EKSTIRPACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vadenje.

---EKSTIRPIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. izvaditi.

---EKSTRAARTIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vanzglobni.

---EKSTRABULBARANextrabulbaris, e (lat.), extrabulbar (eng.), 1. onaj koji je lokaliziran i dešava se

izvan produžene moždine, 2. onaj koji se nalazi i dešava izvan bulbusa mokracnice Sin. .

---EKSTRACELULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vanodajicki.

---EKSTRACEREBRALANextracerebralis, e (lat.), extracerebral (eng.), onaj koji se nalazi ili dešava

izvan mozga. Sin. 

---EKSTRADURALANextraduralis, e (lat.), extradural (eng.), onaj koji se nalazi ili se dogada izvan
tvrde moždane ovojnice Sin. .

---EKSTRAGENITALANextragenitalis, e (lat.), extragenital (eng.), onaj koji nema veze, ne potjece ili
je daleko od genitalija, edepjerije Sin. .

---EKSTRAHEPATICANextrahepaticus-3 (lat.), extrahepatic (eng.), onaj koji se nalazi ili dogada izvan
jetre Sin. .

---EKSTRAKAPSULARANextracapsullaris, e (lat.), extracapsular (eng.), postavljen ili se dešava izvan

neke cahure Sin. .

---EKSTRAKARDIJALANextracardialis, e (lat.), extracardial (eng.), onaj koji se nalazi ili dešava izvan
srca Sin. .

---EKSTRAKCIJAextractio, onis, f (lat.), extraction (eng.), 1. proces ili akt vadenja, vucenja napolje,
izvlacenja (npr. ekstrakcija zuba), 2. pravljenje ekstrakata, iscrpina ( Sin. v.).

---EKSTRAKORPORALANextracorporalis, e (lat.), extracorporal (eng.), onaj koji je smješten izvan

tijela (npr. ekstrakorporalna cirkulacija) Sin. .

---EKSTRAKT(LAT.), (ENG.), SIN. v. iscrpina.

---EKSTRAKTORextractor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. instrument kojim se izvlaci ili uklanja kamen ili
strano tijelo, 2. hemijsko sredstvo, otopina, kojom se vrši iscrpljivanje, pravljenje iscrpina Sin. .

---EKSTRAMEDULARANextramedullaris, e (lat.), extramedu-llary (eng.), onaj koji se nalazi izvan

neke srži, moždine, najcešce izvan kicmene moždine Sin. .

---EKSTRAMURALANextramuralis, e (lat.), extramural (eng.), onaj koji je lokaliziran ili se dešava

izvan nekoga zida, duvara, nekoga organa Sin. .

---EKSTRAPARENHIMALANextraparenchymalis, e (lat.), extraparenchymal (eng.), onaj koji se nalazi

ili se dešava izvan parenhima nekoga organa Sin. .

---EKSTRAPERIKARDIJALANextrapericardialis, e (lat.), extrapericardial (eng.), onaj koji se nalazi ili

je smješten izvan osrcine, perikardijuma Sin. .

---EKSTRAPERITONEALANextraperitonealis, e (lat.), extraperitoneal (eng.), onaj koji je smješten

izvan peritonealne duplje Sin. .

---EKSTRAPIRAMIDALANextrapyramidalis, e (lat.), extrapyramidal (eng.), onaj koji je izvan

piramidalnoga sistema. Odnosi se na dio centralnoga nervnoga sistema koji je izvan motornih regija
Sin. .

---EKSTRAPLEURALANextrapleuralis, e (lat.), extrapleural (eng.), izvan šupljine koju oblaže

porebrica i poplucnica, izvan pleuralne duplje Sin. .

---EKSTRAPULMONALANextrapulmonalis, e (lat.), extrapulmonal (eng.), nije spojen sa plucima, onaj

koji je smješten ili se dogada izvan pluca Sin. .

---EKSTRASISTOLAextrasystole, is, f (lat.), premature beat (eng.), kontrakcija srca koja je nezavisna
od normalnoga ritma i javlja se kao odgovor na impuls u nekome dijelu srca, a ne ide iz sinus
atrijalnoga cvora. Sin. 

---EKSTRAUTERINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. vanmatericni.

---EKSTRAVAGINALANextravaginalis, e (lat.), extravaginal (eng.), smješten izvan rodnice, vagine.

Sin. 

---EKSTRAVAZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. izlijevanje.

---EKSTRAVAZAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. iSin.

---EKSTRAVENTRIKULARANextraventricularis, e (lat.), extraventricular (eng.), onaj koji je smješten

ili se dogada izvan komore, bilo srcane, bilo moždane Sin. .

---EKSTREMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. krajnji.

---EKSTREMITETmembrum, i n, extremitas, atis, f (lat.), limb, extremity (eng.), 1. jedan od parnih

produžetaka tijela koji služe hodanju i hvatanju. Kod covjeka su 2 ruke i 2 noge, a kod životinja 4
noge, sin. ud, okrak, 2. struktura ili dio koji nalici nekome produžetku, ruci ili nozi. Sin. 

---EKSTREMITET, DONJIextremitas inferior (lat.), lower limb (eng.), noga, obicno u pl., donje
okrajine, donji udi, donji okraci. Kod životinja analogno stražnji ekstremitet. Sin. 

---EKSTREMITET, GORNJIextremitas superior (lat.), upper limb (eng.), ruka, obicno u pl., gornji
udovi, gornji okraci. Analogno kod životinja prednji ekstremitet. Sin. 
---EKSTRINZIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadvorni.

---EKSTROFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. izvala.

---EKSTROVERZIJAextroversio, onis, f (lat.), extroversion (eng.), 1. pretjerano okretanje necijega

interesa prema vanjskome svijetu, 2. Sin. v. izvracanje.

---EKSTRUZIJA1. v. izvlacenje, 2. v. putovanje zuba, 3. extrusio, onis, f (lat.), extrusion (eng.),

ekspulzija snagom (npr. ekstruzija ploda, brzi porod) Sin. .

---EKSTUBACIJAdetubatio, onis, f (lat.), detubation (eng.), uklanjanje, izvlacenje neke cijevi iz

organizma. Najcešce izvlacenje endotrahealnoga tubusa kao završni akt anestezije što ukljucuje
citav niz uslova i mjera Sin. .

---EKSUDACIJAexudatio, onis, f (lat.), exudate (eng.), stvara-nje iSin. eva po formi eksudata ( Sin.

---EKSUDAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. iSin.

---EKTAZIJAectasis, is, f (lat.), ectasy (eng.), proširenje, dilatacija, distenzija, ekspanzija u

volumenu Sin. .

---EKTIMAechtyma, atis, n (lat.), id.(eng.), ulcerativna piodermija, uzrokovana obicno grupom A

betahemoliticnih streptokoka na mjestu malehne povrede, narocito na golijeni i ljesici noge. U
principu dobro zarasta ostavljajuci ožiljak. Sin. 

---EKTOANTIGEN(LAT.), ectoantigen (eng.), id.(eng.),., antigen koji je hlabavo pricvršcen za

spoljašni dio membrane tako da se lahko može odvojiti muckanjem u fiziološkoj otopini. Antigen
formiran u ektoplazmi bakterije Sin. .

---EKTOBLASTectoblastus, i, m (lat.), ectoblast (eng.), 1. nadvorni blastodermalni list, Sin. v.

ektoderm, 2. nadvorna ovojnica, zid odajice.

---EKTODERMectoderma, atis, n (lat.), ectoderm (eng.), nadvorni od tri primarna embrionalna lista
iz kojega se razvija epiderm i epidermalno tkivo: nokti, kosa, žlijezde, nervni sistem, nadvorni
senzorni organi, sluzavice usta i dubure Sin. .

---EKTODONT(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.

---EKTOENZIM(LAT.), ectoenzyme (eng.), enzim koji se sintetizira iz odajice u medijum koji je

okružuje, ekstracelularni enzim Sin. .

---EKTOGEN(LAT.), ectogenous (eng.), onaj koji dolazi izvana, unesen izvana, nastaje iz nadvornih
uzroka Sin. .
---EKTOGLIJAectoglia, ae, f (lat.), id.(eng.), tanki, nadvorni, marginalni sloj rane nervne cijevi
zametka. Sin. 

---EKTOGONIJAectogonia, ae, f (lat.), ectogony (eng.), uticaj zametka koji se razvija na majku koja
ga nosi Sin. .

---EKTOHORMONectohormonum, i, n (lat.), ectochormone (eng.), hormon koji se izlucuje izvan

tijela (npr. feromon). Sin. 

---EKTOMIJAectomia, ae, f (lat.), ectomy (eng.), isijecanje, vadenje, ekscizija organa ili dijela
organa Sin. .

---EKTOPARAZIT(LAT.), ectoparasite (eng.), parazit koji živi izvan tijela domacina na koži. Sin. 

---EKTOPICAN(LAT.), ectopicus-3 (eng.), 1. onaj koji se ne nalazi na svome uobicajenom i

predvidenome mjestu, sin. atopican, 2. onaj koji narasta za svoje odlike sa neuobicajenoga mjesta
ili tkiva Sin. .

---EKTOPIJAectopia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesvakidašnji položaj nekoga organa, hrdava pozicija
organa, narocito ako je urodena Sin. .

---EKTOPLAZMAectoplasma, atis, n (lat.), ectoplasm (eng.), plazmatska opna Sin. .

---EKTRODAKTILIJAectrodactilya ae, f (lat.), ectrodactily (eng.), urodena mahana u kojoj je

evidentan nedostatak prstiju ili njihovih dijelova Sin. .

---EKTROPIJUMectropium, ii, n (lat.), ectropion (eng.), izvracanje, izvrat, ispadanje ruba ili kraja,
ekspozicija sluzavice, okretanje ruba ocnoga kapka prema napolje, cime se palpebralna konjunktiva
cini vidljivom. izvracanje kapka. Sin. 

---EKVATORaequator, oris (lat.), equator (eng.), zamišljena linija koja cini sredinu sfericnoga
oblika, podjednako udaljena od oba pola, a dijeli strukturu na dva jednaka dijela Sin. .

---EKVILIBRIJUMaequlibrium, i, n (lat.), equlibrium (eng.), stanje postizanja tacnoga balansa izmedu

elemenata ili snaga koje se medusobno suprotstavljaju Sin. .

---EKVINOFOBIJAaequinophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od konja Sin. .

---EKVIVALENT(LAT.), aequivalens, entis (eng.), equivalent (eng.), simptom koji zamjenjuje neki
drugi koji je uobicajen u takvoj bolesti ili zamjenjuje citav kompleks (npr. ekvivalent epilepsije)
Sin. .

---EKVIVALENTAN(LAT.), aequivalens, entis (eng.), equivalent (eng.), jedne iste vrijednosti, jednak
po vrijednosti Sin. .
---ELASTICANelasticus-3 (lat.), elastic (eng.), onaj koji zadržava ili vraca oblik poslije sila istezanja,
kompresije i uvrtanja Sin. .

---ELASTOMAelastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor ili fokalna nakupina elasticnih tkivnih niti ili
nenormalnih kolagenih niti kože Sin. .

---ELASTOZAelastosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. degeneracija elasticnoga tkiva, 2. degenerativni

procesi u kožnome veznome tkivu sa povecanom kolicinom elastoidnoga materijala koji ima pri
bojenju karakteristike elastina Sin. .

---ELEFANTIJAZAelephanthiasis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. hronicna bolest uzrokovana filarijama

Wulchereria bancrofti ili Brugia malayi, a karakterizirana inflamacijom i opstrukcijom limfnih puta,
te hipertrofijom kože i potkožnoga tkiva, 2. hipertrofija i zadebljanje tkiva, narocito noga, sa
opstrukcijom lim Sin. .

---ELEKTRODA1. electrodus, us, m (lat.), electrode (eng.), medijum izmedu elektricnoga provodnika
i objekta na koji se struja aplicira, 2. Sin. v. odvod.

---ELEKTRODIJAGNOSTIKA(LAT.), electrodiagnostics (eng.), nauka i praksa upotrebe elektricnih

aparata u dijagnozi patološ-kih stanja, obicno za pojacavanje elektricnih potencijala koje daje
tkivo. Ispitivanje pomocu elektricnih struja Sin. .

---ELEKTROENCEFALOGRAF(LAT.), electroencephalograph (eng.), aparat kojim se radi

elektroencefalografija. EEG aparat. Sin. 

---ELEKTROENCEFALOGRAFIJAelectroencephalographia, ae, f (lat.), electroencephalography (eng.),

metoda ispitivanja u neurologiji i neurohirurgiji kojoj se prilikom registriraju bioelektricni
potencijali mozga. Sin. 

---ELEKTROENCEFALOGRAM(LAT.), electroencephalogram (eng.), trasa posebnoga papira sa

registriranim potencijalima sa luba-nje koje emaniraju odajice mozga, skr. EEG. Sin. 

---ELEKTROFOREZAelectrophoresis, is, f (lat.), id.(eng.), široko upotrebljiva metoda razdvajanja

neke smjese njenim stavljanjem u elektricno polje. Brzina kretanja nekoga sastojka u smjesi zavisi
od njegovoga naboja, mase, sredine i napona elektrode Sin. .

---ELEKTROGRAMelectrogramma, atis, n (lat.), electrogram (eng.), bilo koja registracija, zapis, koja
nastaje promjenama elektricnoga potencijala Sin. .

---ELEKTROKARDIOGRAFelectrocardiographium, ii, n (lat.), electrocardiograph (eng.), aparat, sprava

za provodenje elektrokardiografije. EKG aparat. Sin. 

---ELEKTROKARDIOGRAFIJAelectrocardiographia, ae, f (lat.), electrocardiography (eng.), graficka

registracija promjena elektricnih potencijala uzrokovanih elektricnom aktivnošcu srcanoga mišica.
Skr. EKG. Sin. 
---ELEKTROKARDIOGRAMelectrocardiogramma, atis, n (lat.), electrocardiogram (eng.), graficki
prikaz razlika u elektricnom potencijalu srcanoga mišica nastao ekscitacijom i pracen preko kože,
skr.EKG. Sin. 

---ELEKTROKAUTER(LAT.), electrocautery (eng.), aparat za kauterizaciju tkiva koji se narocito

upotrebljava za zaustavljanje krvarenja i rezanje tkiva. kauter. Sin. 

---ELEKTROKOAGULACIJA(LAT.), elektrocoagulation (eng.), koagulacija tkiva, obicno radi

zaustavljanja krvarenja pomocu biterminalne elektricne struje visoke frekvencije. hirurška
dijatermija. Sin. 

---ELEKTROKUCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. udar, elektricni.

---ELEKTROLIT(LAT.), electrolyte (eng.), supstancija koja se može disocirati u jone u nekoj otopini,
a koji nose elektricni naboj. Tako otopina postaje sposobna da provodi elektricitet Sin. .

---ELEKTROLIZAelectrolysis, is, f (lat.), id.(eng.), razlaganje hemijskoga spoja prolaskom galvanske

elektricne struje Sin. .

---ELEKTROMIOGRAFIJAelectromyographia, ae, f (lat.), electromyography (eng.), metoda

registriranja, ispitivanja, pojacavanja i prikupljanja struja koje se javljaju u mišicima, te mjerenja
prolaznosti struje kroz mišic Sin. .

---ELEKTRON VOLT(LAT.), electron volt (eng.), energija koju dobiva elektron ubrzan kroz polje u
razlici potencijala od 1 volta, jednako 1,6022 x 1019 džula Sin. .

---ELEKTRONelectronum, i, n (lat.), electron (eng.), dio negativnoga elektricnoga naboja u atomu.

Jednak je 4,77xl0-10 apsolutnih elektrostatickih jedinica, a masa mu je 1/1845 mase atoma vodika
ili 9x10-28 grama. Sin. 

---ELEKTRONISTAGMOGRAFIJA(LAT.), electronystagmography (eng.), graficko prikazivanje

nistagmusa. Sin. 

---ELEKTRORETINOGRAFIJA(LAT.), electroretinography (eng.), registriranje promjena u elektricnom

potencijalu retine, poslije stimulacije svjetlom. Sin. 

---ELEKTROSTIMULACIJA(LAT.), electrostimulation (eng.), stimulacija elektricnom strujom u

terapeutske i eksperimentalne svrhe Sin. .

---ELEKTROTERAPIJAelectrotherapia, ae, f (lat.), electrotherapy (eng.), 1. lijecenje duševnih

poremecaja, prije svega depresije, aplikacijom niskovoltažne promjenljive struje na mozak preko
elektroda na skalpu za veoma kratak period (dio sekunde). Besvjesno stanje traje oko 5 min., a
poslije nastupa konfuzija u trajanju od 1 Sin. .

---ELEKTROTONUS(LAT.), id.(eng.), promjena podražljivosti živca ili mišica u toku prolaza

istosmjerne elektricne struje Sin. .
---ELEKTROŠOK(LAT.), electroshock (eng.), svojstvo elektricne struje da djelovanjem na mozak
izazove komicijalnu krizu kod bolesnika što se koristi kao terapijski metod, narocito kod depresivnih
stanja. Kod akutnih sumahnutih stanja i psihoza je manje korišcen i efektivan Sin. .

---ELEKTUARIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. pekmez.

---ELEMENTelementum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., 1. bilo koji od primarnih dijelova, pocetaka ili
sastojaka necega, 2. (u hemiji) pocetna supstancija koja se ne može rastaviti hemijskim sredstvima,
a koja je sacinjena od atoma. Sin. 

---ELEMENTARANelementarius-3 (lat.), elementary (eng.), 1. onaj koji pripada nekome hemijskome

elementu, 2. Sin. v. osnovni.

---ELEOMAelaeoma, atis, n (lat.), eleoma (eng.), tumor ili nabuh nastao injekcijom zejtina u tkivo
Sin. .

---ELEVACIJAelevatio, onis, f (lat.), elevation (eng.), uzdiza-nje, podizanje, podignuti dio, area,
tacka. podizanje. Sin. 

---ELEVATORelevator,. oris, m (lat.), id.(eng.), instrument kojim se podiže tkivo, koji služi vadenju
koštanih fragmenata ili korijena zuba. Sin. 

---ELIKSIR(LAT.), elixirum, ii, n (ar.-lat.), elixir (eng.), bistar, zašeceren, mirišljav preparat za
unutrašnju upotrebu, smjesa raznih tinktura, ekstrakata kako vodenih, tako i alkoholnih rastvora.
Može sadržavati medicinski djelotvorne stvari, ali služiti i kao vehikulum. Sin. 

---ELIKSIR, AROMATICNIelixirum aromaticum (lat.), aromatic elixir (eng.), preparat, vodeni ili
alkoholni, koji sadrži narancu, prtokalu, limun, korijandar, anis, a služi kao vehikulum i korigens za
razne farmaceutske preparate. Sin. 

---ELIMINACIJAeliminatio, onis, f (lat.), elimination (eng.), nespecificna fiziološka reakcija

organizma koja znaci izbacivanje nekorisnih ili štetnih materija iz organizma Sin. .

---ELONGACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. produženje.

---EMANACIJAemanatio, onis, f (lat.), emanation (eng.), odavanje nekih cestica, zracenje Sin. .

---EMBOLEKTOMIJAembolectomia, ae, f (lat.), embolectomy (eng.), hirurško otvaranje krvnoga suda

i odstranjenje embolusa Sin. .

---EMBOLIJAembolia, ae, f (lat.), embolism (eng.), iznenadno zacepljenje arterije krvnim ugruškom
ili stranim materija-lom koji je donesen do mjesta zacepljenja krvnom strujom. Sin. 

---EMBOLIJA, MASNAembolia adiposa (lat.), fat embolism (eng.), zacepljenje krvnoga suda mašcu
koja ude u cirkulacijsko korito poslije preloma dugih kostiju ili operacija na njima ili poslije terapije
kortikosteroidima i bude donesena na mjesto zacepljenja krvnom strujom. Sin. 

---EMBOLIJA, TROMBOTICNAembolia thrombotica (lat.), thrombotic embolism (eng.), embolija koja

nastaje dijelom tromba koji se otkine sa mjesta gdje nastaje, pa zacepi krvni sud distalno ili se
krvnom strujom donese pa zacepi sude pluca. Sin. 

---EMBOLIJA, ZRACNAembolia aerosa (lat.), air embolism (eng.), zacepljenje odredenoga krvnoga
suda zracnim mjehuricima koji su ušli u venu bilo povredom bilo operacijom. Sin. 

---EMBOLIZACIJAembolisatio, onis, f (lat.), embolization (eng.), 1. terapijsko uvodenje neke

supstancije u krvni sud u namjeri da se on zacepi, 2. proces stvaranje zacepka. Sin. 

---EMBOLIZAMembolismus, i, m (lat.), embolism (eng.), pojava i proces zacepljanja krvnoga suda

zgrušanom krvlju ili drugim materijalom. Ustvari id. sa embolija ( Sin. v.).

---EMBOLOLALIJAembololalia, ae, f (lat.), id.(eng.), interpolacija rijeci ili fraza bez znacenja
prilikom govora Sin. .

---EMBRIEKTOMIJAembryectomia, ae, f (lat.), embryectomy (eng.), ekscizija zametka kod

vanmatericne trudnoce. Sin. 

---EMBRIO(LAT.), (ENG.), SIN. v. zametak.

---EMBRIOGENEZAembryogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj nove jedinke seksualnom

reprodukcijom, proces formacije i razvoja zametka od oplodnje do potpunoga formira-nja ploda.
Sin. 

---EMBRIOKARDIJAembryocardia, ae, f (lat.), id.(eng.), postojanje vrlo malehne razlike u kvalitetu

prvoga i drugoga srcanoga otkucaja. Simptom koji nalici na otkucaj srca zametka u majcinoj utrobi
Sin. .

---EMBRIOLOG(LAT.), embryologist (eng.), strucnjak za embriologiju. Sin. 

---EMBRIOLOGIJAembryologia, ae, f (lat.), embryology (eng.), nauka o razvoju individue od

oplodene jajne odajice do završenoga embrionalnoga razvoja, tj. do kraja osme hefte od zaceca.
Sin. 

---EMBRIOLOGIJA, KOMPARATIVNAembryologia comparativa (lat.), comparative embryology (eng.),

embriologija koja uporeduje razvoj zametka raznih vrsta posmatrano kroz cinjenicu da je
ontogenija rekapitulacija filogenije. Sin. 

---EMBRIOMAembryoma, atis, n (lat.), id.(eng.), opci termin koji se aplicira na tumore izvedene od
embrionskih odajica ili tkiva. Tu spadaju teratomi, hepatoblastomi, nefro-blastomi, embrionalni
sarkomi i karcinomi, dermoidne ciste i sl Sin. .

---EMBRIONALANembryonalis, e (lat.), embryonal (eng.), 1. ono što pripada ili nalici na zametak, 2.
ono što sadrži zametak. Sin. 

---EMBRIOPATIJAembryopathia, ae, f (lat.), embryopathy (eng.), bolest i neka smetnja na zametku

koja nastaje još u materici, a uslijed poremecaja embrionalnoga razvoja Sin. .

---EMBRIOTOMIJAembryotomia, ae, f (lat.), embryotomy (eng.), operacija komadanja ploda radi

lakše evakuacije materice. Ova se operacija više ne izvodi. Sin. 

---EMENAGOGAremedia emenagoga (lat.), emenagogues (eng.), sredstva koja induciraju i reguliraju

menstruaciju Sin. .

---EMETICIremedia emetica (lat.), emetics (eng.), sredstva koja izazivaju povracanje. vomitiva. Sin. 

---EMETROPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vid, normalan.

---EMFIZEM PLUCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipnja.

---EMFIZEM(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadutost.

---EMFIZEMATICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipljiv.

---EMINENCIJAeminentia, ae, f (lat.), eminence (eng.), uzdignuce, prominencija, projekcija, nešto

što je izdignuto iznad površine, narocito površine kosti. ager. Sin. 

---EMISARIJUM(LAT.), emissarium, i, n (lat,), emissary (eng.), vena, otpremnik krvi. Posebno se

odnosi na otpremanje krvi iz duralnih sinusa kroz kost lubanje u venski sistem izvan mozga Sin. .

---EMISIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odavanje.

---EMOCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjecaj 2.

---EMPATIJAempathia, ae, f (lat.), empathy (eng.), intelektualno i emcionalno razumijevanje i

suosjecanje sa mislima, osjecanjima i ponašanjem druge osobe. Sin. 

---EMPIJEMempyema, atis, n (lat.), id.(eng.), akumulacija gnoja u nekoj šupljini organizma. Ako se
pobliže ne oznaci misli se na empijem grudnoga koša, empyema thoracis, thoracic empyema Sin. .

---EMULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mljecina.

---ENANTEMeisanthema, atis, n, enanthema atis, n (lat.), id.(eng.), osip na sluzavicama. eizantem

Sin.

---ENCEFALITICANencephaliticus-3 (lat.), encephalitic (eng.), onaj koji pripada inflamatornome

procesu na mozgu Sin. .

---ENCEFALITISencephalitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mozga Sin. .

---ENCEFALOCELA1. encephalocele, es, f (lat.), id.(eng.), moždana kila, protruzija moždanoga tkiva
kroz kongenitalni ili traumatski otvor na glavi, 2. encephalocoela, es, f (lat.), id.(eng.),., cijela
šupljina glave koja sadrži mozak Sin. .

---ENCEFALOGRAFIJAencephalographia, ae, f (lat.), encephalography (eng.), radiografija koja

prikazuje prostore unutar mozga koji inace sadrže likvor, a koji je u cilju prezentacije zamijenjen
kontrastnim sredstvom Sin. .

---ENCEFALOGRAMencephalogramma, atis, n (lat.), encephalogram (eng.), nalaz, registrirane

promjene na filmu ili traci papira od encefalografije. Sin. 

---ENCEFALOMALACIJAencephalomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), razmekšanje moždane mase. Sin. 

---ENCEFALOMIJELITISencephalomyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija koja zahvaca mozak i

kicmenu moždinu Sin. .

---ENCEFALON(LAT.), (ENG.), SIN. v. mozak.

---ENCEFALOPATIJAencephalopathia, ae, f (lat.), encephalopathy (eng.), bilo koja degenerativna

bolest mozga. Sin. 

---ENCEFALOPATIJA, BILIRUBINSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kernikterus.

---ENCEFALOPATIJA, POSTTRAUMATSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom, postkomocionalni.

---ENDARTEREKTOMIJAendarterectomia, ae, f (lat.), endarterectomy (eng.), ekscizija zadebljane

ateromatozne intime arterije Sin. .

---ENDARTERITISendarteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija intime bilo koje arterije koja obicno ide
sa njenom proli-feracijom i obliteracijom krvnoga suda. Sin. 

---ENDEMICANendemicus-3 (lat.), endemic (eng.), prisutan ili prevalira u populaciji, odnosno

geografskome entitetu sve vrijeme, uvijek, a ne samo u pojedinim periodima (bolest, uzrocnik).
Sin. 

---ENDEMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, endemska.

---ENDOCISTAendocystis, is, f (lat.), endocyst (eng.), unutraš-nji, germinativni sloj ehinokokne ciste
koji pripada parazitu, Ehinokokna cista u organu ima dva sloja, unutrašnji, endocistu i nadvorni koji
pripada organu domacinu, pericistu. Sin. 
---ENDODERMendoderma, atis, n (lat.), entoderm (eng.), jedan od tri zametna sloja na embrionu,
onaj koji je sa unutrašnje strane. Iz njega se razvija epitel ždrijela, respiratornoga i digestivnoga
trakta, mokracne bešike i mokracnice Sin. .

---ENDODONCIJAendodontia, ae, f (lat.), endodontics (eng.), grana stomatologije koja se bavi

etiologijom, prevencijom, dijagnozom i lijecenjem bolesti i povreda zubne srcike, pulpe, korijena i
periapikalnoga tkiva Sin. .

---ENDOGAMIJA(LAT.), endogamy (eng.), 1. fertilizacija spajanjem dvaju odajica koje imaju iste
genetske pretke, sin. pedogamija, 2. zabrana vjencavanja osoba koje su u srodstvu ili u jednoj
zajednici Sin. .

---ENDOGENendogens, es (lat.), endogenous (eng.), 1. ono što raste iznutra, unutrašnjega porijekla,
2. ono što raste ili se pojavljuje uslijed unutrašnjih uzroka u samome organizmu. Sin. 

---ENDOKARDendocardium, ii, n (lat.), id.(eng.), endotelijalni sloj koji sa unutrašnje strane oblaže
šupljine srca. Sin. 

---ENDOKARDITISendocarditis, idis, f (lat.), id.(eng.), eksudativna i proliferativna inflamacija

unutrašnjega, endotelijalnoga, sloja koji oblaže srcane šupljine. Sin. 

---ENDOKRINendocrinus-3 (lat.), endocrine (eng.), 1. onaj koji izlucuje sadržaj unutar tijela, u krv
ili limfu, a nema izvodni kanal koji vodi u tjelesnu šupljinu, 2. onaj koji pripada sistemu žlijezdi sa
unutrašnjim lucenjem Sin. .

---ENDOKRINI SISTEMendocrinium, ii, n (lat.), endocrine system (eng.), sistem žlijezdi sa

unutrašnjim lucenjem. Ima ih 6 glavnih: kotlacna, paratireoidne, gonade (tašaci i jajnici),
nadbubrežne, hipofiza i ostrvca inkretornoga pankreasa, a zatim neke odajice jetre, žuto tijelo itd.,
a povezane su funkcijom u jedan sistem Sin. .

---ENDOKRINOLOGIJAendocrinologia, ae, f (lat.), endocrinology (eng.), dio medicinske nauke i

prakse koja se bavi studijem žlijezdi sa unutrašnjim lucenjem. Sin. 

---ENDOMETRIJUMendometrium, ii, n (lat.), womb mucosa (eng.), sluzavica materice. Debljina i

njena struktura za-visi od faze menstrualnoga ciklusa. Uglavnom ima tri sloja. Sin. 

---ENDOMETRIOZAendometriosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu se tkivo matericne sluzavice

nalazi na razlicitim lokacijama u pelvisu, pa reaguje na hormonske podražaje kao i ostala sluzavica
materice Sin. .

---ENDOMETRITISendometritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija sluzavice materice. Sin. 

---ENDONEURIJUMendoneurium, ii, n (lat.), id.(eng.), vezno tkivo u obliku cahure koja omotava
pojedine živcane niti Sin. .

---ENDOPEPTIDAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proteinaza.

---ENDOPLAZMAendoplasma, atis, n (lat.), endoplasm (eng.), centralni dio citoplazme odajice.
entoplazma. Sin. 

---ENDORFINI(LAT.), endorphins (eng.), bilo koji od 3 neuropeptida (alfa beta i gama endorfin koji
se vežu za opioidne receptore u mozgu i imaju jaku analgeticku sposobnost Sin. .

---ENDOSKOPendoscopium, ii, n (lat.), endoscope (eng.), instrument sa posebnim optickim

uredajem, a služi za ispitivanje unutrašnjosti šupljih organa Sin. .

---ENDOSKOPIJAendoscopia, ae, f (lat.), endoscopy (eng.), posmatranje unutrašnjosti nekoga organa

u tijelu pomocu posebno konstruirane opticke sprave, endoskopa Sin. .

---ENDOTELendothelium, ii, n (lat.), id.(eng.), sloj odajica koji oblaže šupljine srca, krvnih i limfnih
suda, a nastaje od mezoderma. Sin. 

---ENDOTELIOMAendothelioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji vuce porijeklo od endotelijalnih

odajica krvnih i limfnih suda, te seroznih opni na šupljinama Sin. .

---ENDOTOKSINI(LAT.), endotoxins (eng.), toksini iz vanjskih ovojnica nekih gram negativnih

bakterija (brucellae, enterobacteria, neisseriae itd.). Stabilni su na toplinu, manje su potentni i
specificni od egzotoksina i ne prave toksoide. Oslobadaju se jedino kad je odajica pocijepana, a ne
izlu Sin. .

---ENEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. klizma.

---ENERGIJAenergia, ae, f (lat.), energy (eng.), sposobnost da se radi, snaga da se proizvede pokret,
da se savlada otpor i postigne efekat fizickih promjena. Sin. 

---ENERVACIJAenervatio, onis, f (lat.), enervation (eng.), uklanjanje inervacije bilo mehanickim

presijecanjem živca bilo uništenjem živcanih vlakana hemijskim ili farmakološkim putem. Sin. 

---ENGRAM(LAT.), id.(eng.), trajno prisutni znak ili trag ostavljen u memoriji, a nastao stimulacijom
nervnoga tkiva. U psihologiji trajno prisutni trag ostavljen u psihi necim što je iskustveno psihicki
steceno. Sin. 

---ENKOPREZAencopresis, is, f (lat.), id.(eng.), nekontrolirano ispuštanje stolice kod osoba starijih
od tri godine, ali ne zbog bolesti ili organskoga defekta. Sin. 

---ENOFTALMUSenophtalmus, i, m (lat.), enophtalmos (eng.), uvucenost ocne jabucice u ocnu duplju

više nego je to normalno. Sin. 

---ENOSTOZAenostosis, is, f (lat.), id.(eng.), rast kosti unutar koštanoga kaviteta ili na unutrašnjoj
strani pljosnate kosti Sin. .
---ENOZMIJAenosmia, ae, f (lat.), id.(eng.), normalan njuh Sin. .

---ENTERAMIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. serotonin.

---ENTEREKTOMIJAenterectomia, ae, f (lat.), enterectomy (eng.), operativno vadenje dijela crijeva,

resekcija crijeva Sin. .

---ENTERICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevni.

---ENTERIOPATIJA, GLUTENSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, celijacna.

---ENTERITISenteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tankoga crijeva. Sin. 

---ENTEROBAKTERIJEEnterobacter, eris, m (lat.), id.(eng.), 1. rod gram negativnih fakultativno

štapicastih bakterija sa flagelama, porodice Enterobacteriaceae, 2. svaka pojedina bakterija toga
roda. Sin. 

---ENTEROBIJAZAenteroboasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija oblim gujavicama vrste Enterobius

vermicularis, sin. oksiurijaza Sin. .

---ENTEROCELAenterocele, es, f (lat.), id.(eng.), 1. kila koja sadrži crijevo, 2. stražnja vaginalna
kila, koja takoder sadrži crijevo, 3. enterocoele, es, f (lat.), id.(eng.),., trbušna šupljina Sin. .

---ENTEROCENTEZAenterocentesisi, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška punkcija crijeva Sin. .

---ENTEROKOKenterococcus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koji streptokok ljudskih crijeva

(Streptococcus faecalis, faecium, durans i dr.) Sin. .

---ENTEROKOLITISenterocolitis, idis, f (lat.), enterocolitis (eng.), isindija i tankoga i debeloga

crijeva Sin. .

---ENTEROKOLOSTOMIJAenterocolostomia, ae, f (lat.), enterocolostomy (eng.), hirurško pravljenje

otvora izmedu tankoga i debeloga crijeva Sin. .

---ENTEROLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kamen, crijevni.

---ENTEROPATIJAenteropathia, ae, f (lat.), enteropathy (eng.), bilo koja bolest crijeva Sin. .

---ENTEROPLASTIKAenteroplastia, ae, f (lat.), enteroplasty (eng.), 1. plasticni operativni zahvat na

crijevima, narocito onaj koji širi lumen crijeva, ako je on sužen, 2.uzima-nje jedne vijuge crijeva
zajedno sa njenom krvnom peteljkom radi rekonstrukcije drugoga šupljega organa. Sin. 

---ENTEROPTOZAenteroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), spuštanje, spad crijeva prema dolje, a unutar
trbušne šupljine Sin. .
---ENTERORAFIJAenterorrhaphia, ae, f (lat.), enterorrhaphy (eng.), šivanje crijevnoga zida Sin. .

---ENTEROREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. driskavica.

---ENTEROSTAZAenterostasis, is, f (lat.), id.(eng.), staza, zastoj u crijevima. Sin. 

---ENTEROSTENOZAenterostenosis, si, f (lat.), id.(eng.), suženje crijeva Sin. .

---ENTEROSTOMIJAenterostomia, ae, f (lat.), enterostomy (eng.), pravljenje stalnoga otvora na

crijevu kroz abdo-minalni zid hirurškim putem Sin. .

---ENTEROTOKSIN(LAT.), enterotoxin (eng.), toksin koji je posebno priljepciv za odajice crijevne

sluzavice Sin. .

---ENTEROTOMIJAenterotomia, ae, f (lat.), enterotomy (eng.), pravljenje reza na crijevu, otvaranje

crijeva. Sin. 

---ENTEROVIRUS(LAT.), enterovirus (eng.), jedna od podgrupa pikorna virusa koji inficiraju

gastrointestinalni trakt i izbacuju se ekskretima Sin. .

---ENTOMOLOGIJA, MEDICINSKAentomologia medicinalis (lat.), medical entomology (eng.), dio

zoologije koji se posebno bavi ispitivanjem insekata koji uzrokuju bolesti ili služe kao vektori
mikroorganizmima, uzrocnicima bolesti Sin. .

---ENTOPICANentopicus-3 (lat.), entopic (eng.), onaj koji se nalazi na svome mjestu suprotno od
ektopican Sin. .

---ENTOPLAZMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. endoplazma.

---ENTROPIONentropium, ii, n (lat.), entropion (eng.), uvracenost, inverzija ruba ili ivice ocnoga
kapka prema unutra, tako da je tarzalna hrskavica okrenuta prema ocnoj jabucici Sin. .

---ENUKLEACIJAenucleatio, onis, f (lat.), enucleation (eng.), vadenje u cjelini nekoga organa ili
tumora ili vadenje nekoga drugoga tijela prisutnoga u organizmu, ali njegovo vadenje u jednome
komadu Sin. .

---ENUREZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokrenje, nevoljno.

---ENZIMenzyme, es, f (lat.), enzyme (eng.), bjelancevinasta molekula koja katalizira hemijske
reakcije drugih supstancija, a da se sama ne razara ili mijenja. ferment. Sin. 

---ENZIMOLOGIJA, ENZYMOLOGIA, ae, f (lat.), enzymology (eng.), nauka o enzimima i njihovoj

funkciji. Sin. 
---ENZIMOPATIJAemzymopathia, ae, (lat.), enzymopathy (eng.), urodena mahana u metabolizmu
koja se sastoji u slabijem djejstvu ili potpunome nedostatku nekoga enzima. Sin. 

---ENZIMSKIenzymicus-3 (lat.), enzymatic (eng.), ono što se odnosi na enzime, pripada enzimima,
što je uzrokovano djejstvom ili ima prirodu enzima. Sin. 

---EOZINeozinum, i, n (lat.), eosin (eng.), crvenkasta boja; u natrijumova so tetrabrom fluorescina,

C20H6Br4Na2O5. Upotrebljava se zajedno sa hematoksilinom, metilenskim plavilom ili metilenskim
zelenilom za bojenje preparata za histološku analizu Sin. .

---EOZINOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. granulocit, eozinofilni.

---EOZINOFIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. granulocit, eozinofilni.

---EOZINOFILIJAeosinophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. stvaranje i akumulacija nenormalno velikoga

broja eozinofilnih granulocita u krvi, 2. stanje obojenosti eozinom. Sin. 

---EOZINOPENIJAeosinocytopenia, ae, f, eosinopenia, ae, f (lat.), eosinopenia (eng.), nenormalno

smanjenje eozinofilnih granulocita u krvi. Sin. 

---EPENDIMependyma, atis, n (lat.), id(eng.), sloj odajica koje prekrivaju moždane, odnosno
centralne komore i centralni kanal medullae spinalis Sin. .

---EPENDIMITISependymitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija, isindija ependima. Sin. 

---EPENDIMOBLASTependymoblastus, i, m (lat.), (eng.), embrionalna ependimska odajica,

ependimski spongioblast. Sin. 

---EPENDIMOBLASTOMAependymoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni tumor sastavljen od

primitivnih ependimskih odajica. Neki ga nazivaju maligni ependimoblastoma. Up. ependimoma Sin.
.

---EPENDIMOCITependymocytus, i, n (lat.), ependymocyte (eng.), zrela ependimska odajica Sin. .

---EPENDIMOMAependymoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor sastavljen od diferenciranih

ependimskih odajica za razliku od ependimoblastoma koji je sastavljen od embrio-nalnih
ependimskih odajica, ependimoblasta Sin. .

---EPIBLASTepiblastus, i, m (lat.), epiblast (eng.), ektoderm ( Sin. v.), osim nervne ploce.

---EPIDEMICANepidemicus-3 (lat.), epidemic (eng.), onaj koji pripada zarazi, epidemiji. Sin. 

---EPIDEMIJAepidemia, ae, f (lat.), epidemic (eng.), nagli porast broja bolesnih koji daleko
prevazilazi uobicajenu fiksiranu vjerovatnost pojave, narocito kod infektivnih bolesti, ali je,
takoder, primjenjivo i za druge dogadaje sa narušavanjem zdravlja populacije. zaraza, pošlica,
rednja, pokošljica. Sin. 

---EPIDEMIOLOG(LAT.), epidemiologist (eng.), ljekar specijalista iz epidemiologije ( Sin. v.).

---EPIDEMIOLOGIJAepidemiologia, ae, f (lat.), epidemiology (eng.), grana medicine koja izucava

faktore koji odreduju i uticu na ucestalost i distribuciju bolesti, povreda i drugih dogadaja koji su
bitni za zdravlje populacije, sa namjerom da uspostavi programe sprjecavanja i kontrole njihovoga
razvoja i širenja. Sin. 

---EPIDERMALANepidermalis, e (lat.), epidermal (eng.), onaj koji pripada epidermu, pokožici Sin. .

---EPIDERMATITISepidermatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija strogo ogranicena samo na tjenu,

epidermis Sin. .

---EPIDERMIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjena.

---EPIDERMIZACIJAepidermisatio, onis, f (lat.), epidermization (eng.), proces prekrivanja odajicama

tjene, npr. epidermizacija granulacinoga tkiva Sin. .

---EPIDERMOIDepidermoides, is, f (lat.), epidermoid (eng.), tumor ispunjen epidermalnim

elementima, ali na mjestu gdje nema vezu sa kožom (kost lubanje, meninge, mozak). Sin. 

---EPIDERMOLIZAepidermolysis, is, f (lat.), epidermolysis (eng.), grupa heterogenih, hronicnih

dermatoza u kojima se stvaraju bule, a najvecim dijelom nastaju na hereditarnoj osnovi Sin. .

---EPIDERMOMIKOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dermatofitoza.

---EPIDIDIMISepididymis, idis, f (lat.), id.(eng.), organ izdužene strukture koji se nalazi duž
stražnjega dijela tašaka, gdje se obavlja magaziniranje, zrenje i prolazak spermatozoida Sin. .

---EPIDIDIMITISepididymitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija epididimisa. Sin. 

---EPIDIDIMOVAZEKTOMIJAepididymovasectomia, ae, f (lat.), epididymovasectomy (eng.),

operativno uklanjanje epididimisa i dijela ductus deferensa. Sin. 

---EPIDURALANepiduralis, e (lat.), epidural (eng.), postavljen iznad ili izvan tvrde moždane opne.
Sin. 

---EPIFARINKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. nazofarinks.

---EPIFIZA1. v. cešerika, 2. epiphysis, is, f (lat.), id.(eng.), prošireni artikularni kraj duge kosti
nastao uslijed sekundarne osifikacijske jezgre, za koje je vrijeme odvojen od dijafize hrskavicom.
apofiza, izrast. Sin. 
---EPIFIZIOLIZAepiphysiolysis, is, f (lat.), id.(eng.), odvajanje, pucanje, rastavljanje kosti po
epifiznoj liniji Sin. .

---EPIFIZITISepiphysitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija, isindija hrskavice koja cini epifiznu
liniju i odvaja epifizu od glavnine kosti Sin. .

---EPIFORAepiphora, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. abnormalni tok suza niz obraze zbog suženja suznih
kanala. suzotek, 2. prekomjerna produkcija suza, sin. suzenje. Sin. 

---EPIGASTRICANepigastricus-3 (lat.), epigastric (eng.), onaj koji pripada žlicici Sin. .

---EPIGASTRIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažicica i žlicica.

---EPIGLOTICANepiglotticus-3 (lat.), epiglottic (eng.), onaj koji pripada epiglotisu, zaklopcu. Sin. 

---EPIGLOTICANepiglotticus-3 (lat.), epiglotic (eng.), onaj koji pripada epiglotisu. Sin. 

---EPIGLOTISepiglottis, idis, f (lat.), id.(eng.), hrskavicni je-zicak koji stoji iznad ulaza u grkljan i
zatvara ga pri guta-nju. Služi sprjecavanju ulaska hrane i vode u larinks. klapka, zaklopac, jezicac.
Sin. 

---EPIGNATUSepignathus, i, m (lat.), id.(eng.), tumor, ranije smatran parazitskim fetusom sraslim

preko vilica. Tumor raste od tvrdoga ili mehkoga neba, ispunjava usnu duplju i protrudira napolje.
Javlja se u fetalno doba Sin. .

---EPIKANTUSepicanthus, i, m (lat.), id.(eng.), vertikalni kožni nabori sa obje strane nosa koji
prekrivaju unutrašnji kantus. To je rasna odlika, ali se kod kavkaske rase dominantno nasljeduje
Sin. .

---EPIKARDlamina visceralis pericardii, epicardium, ii, n (lat.), epicard (eng.), sloj seroznoga
prisrda, perikarda, koji je na površini srca Sin. .

---EPIKONDILepicondylus, i, m (lat.), epicondyle (eng.), opci anatomski termin. Uzdignuce na

odredenome mjestu kosti je kondil, a vrh te eminencije je epikondil. Sin. 

---EPIKONDILITISepicondylitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija medijalnoga i lateralnoga

epikondila na humerusu i tkiva oko njega. Sin. 

---EPIKRANIJUM, V(LAT.), (ENG.), poglavina. Sin. 

---EPIKRIZAepicrisis, is, f (lat.), (eng.), kriticka, završna, analiza svakoga pojedinoga slucaja bolesti,
poslije završenoga bolnickoga lijecenja koja se prezentira ordinarijusu Sin. .
---EPILACIJA, EPILATIO, onis, f (lat.), epilation (eng.), uklanja-nje dlaka i njihovih korijena. Sin. 

---EPILATORepilatorium, i, n (lat.), epilatory (eng.), sredstvo za uklanjanje dlaka sa tijela Sin. .

---EPILEPSIJA GENERALIZIRANAepilepsia generalisata (lat.), generalised epilepsy (eng.), epilepsija

kod koje grcevi zahvataju citavo tijelo. Pracena je gubitkom svijesti, a grcevi od pocetka mogu biti
generalizirani ili imati fokalan pocetak. Sin. 

---EPILEPSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.

---EPILEPSIJA, AUTONOMNAepilepsia aeutonomica (lat.), autonomic epilepsy (eng.), epilepticna

pražnjenja u obliku vegetitativnih ili visceralnih simptoma (tahikardija, bljedilo, crvenilo, znojenje)
Sin. .

---EPILEPSIJA, FOKALNAepilepsia focalis (lat.), focal epilepsy (eng.), manji epilepticni napadi kojima
je izvorište lokalna lezija na jednoj strani mozga, fokus, a zahvacaju dio tijela, grupu mišica ili
jednu stranu tijela, pri punoj svijesti. Sin. 

---EPILEPSIJA, GRAND MALepilepsia major (lat.), epilepsy grand mal (eng.), goropad, karakterizirana
velikim epilepticnim napadom. Prethodi mu aura, pocinje krikom, naglim gubitkom svijesti, a zatim
se javljaju tonicki i klonicki grcevi. Pacijent ne može birati mjesto napada, ugriza se za jezik, javlja
se pjena na ustima, nekad k goropad, goropaština. Sin. 

---EPILEPSIJA, KASNAepilepsia tarda (lat.), tardy epilepsy (eng.), padavica koja se ne javlja u
djetinjstvu nego kasnije u životu, poslije 18. ili 20. godine, i obicno je uzrokovana promjenama na
mozgu Sin. .

---EPILEPSIJA, PSIHOMOTORNAepilepsia psychomotoria (lat.), psychomotor epilepsy (eng.), padavica

koja je posljedica oštecenja temporalnoga lobusa i karakterizirana je razlicitim stepenom
poremecaja svijesti. Pacijent izvodi citav niz koordiniranih kretnji koje nisu adekvatne situaciji,
nemaju svrhe i bizarni su. Mogu biti i senzorni napadi, Sin. .

---EPILEPSIJA, PTI MAL(LAT.), epilepsia minor (eng.), epilepsy petit mal (eng.), epilepsija
karakterizirana iznenadnim gubitkom svijesti veoma kratkoga trajanja sa malehnim mioklonim
grcevima i nekim bizarnim pokretima, pracena šiljak-val kompleksima ili valima do 3 c/s na
elektroencefalogramu, a vida se ceš Sin. .

---EPILEPTICANepilepticus-3 (lat.), epileptic (eng.), ono što pripada ili je zahvaceno padavicom.
padavican. Sin. 

---EPILEPTICARepilepticus, i, m (lat.), epilelptic (eng.), osoba zahvacena bilo kojom formom

padavice, ali je najcešce termin prisutan kod goropadi. padavicar. Sin. 

---EPILEPTIFORMANepileptiformis, e (lat.), epileptiform (eng.), 1. ono što nalici na padavicu ili

njene manifestacije, 2. ono što ide u akutnim paroksizmima, mada uopce ne mora biti padavica ili
njeni ekvivalenti Sin. .
---EPILEPTOIDAN, EPILEPTOIDES, es, f (lat.), epileptoid (eng.), 1. ono što nalici na padavicu, 2. ono
što dolazi u akutnim paroksizmima Sin. .

---EPILEPTOLOG(LAT.), epileptologist (eng.), ljekar specijalista neurolog,koji se posvetio

izucavanju, pracenju i lijecenju svih oblika padavice Sin. .

---EPILEPTOLOGIJAepileptologia, ae, f (lat.), epileptology (eng.), grana neurologije koja se posebno

bavi izucava-njem, pracenjem i terapijom padavice u svim njenim oblicima Sin. .

---EPIMENOREJAepimenorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno ucestala mjesecnica.

Intermenstrualni period traje krace od normalnih 28 dana Sin. .

---EPINEFREKTOMIJAepinephrectomia, ae, f (lat.), epinephrectomy (eng.), operativna ekstirpacija

nadbubrežnih žlijezdi. Sin. 

---EPINEFRIN(LAT.), epinephrine (eng.), hormon srži nadbubrežnih žlijezdi, 4 (1-hidroksi-2-

(metilamino)etil-1,3-benzenediol), C9H13NO3. Potentan stimulator simpaticnoga nervnoga sistema.
Sin. 

---EPINEURIJUMepineurium, ii,n (lat.), id.(eng.), vezno tkivo koje prekriva periferni živac. Tjena
živca Sin. .

---EPIPLOCELAepiplocele, es, f (lat.), id.(eng.), unutrašnja kila u trbuhu, nastala kroz rascjep na
landri ili landrici, omentum majus et minus Sin. .

---EPIPLOICANepiploicus-3 (lat.), epiploic (eng.), onaj koji pripada landri, omentumu Sin. .

---EPIPLOITISepiploitis, idis, f (lat.), omentitis (eng.), inflamacija landre, omentuma. omentitis.

Sin. 

---EPISKLERAepisclera, ae, f (lat.), id.(eng.), rahlo vezno tkivo koje cini nadvorni sloj bioke, sclerae
Sin. .

---EPISKLERITISepiscleritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tkiva iznad bioke, odnosno

inflamacija napovršnijega dijela bioke. Najcešce je alergijska Sin. .

---EPISPADIJAepispadia, ae, f (lat.), epispadias (eng.), urodeni nedostatak gornjega zida

mokracnice, a može biti izražena u razlicitome stepenu, tako da se nadvorni otvor mokracnice
nalazi bilo gdje u njenom toku. Sin. 

---EPISPADIJA, GLANDULARNAepispadia glandularis (lat.), ba-lanic epispadias (eng.), nepotpuna

epispadija kod koje se mokracnica otvara iznad ili iza glavica penisa, na dorzalnoj strani. Sin. 

---EPISPADIJA, KLITORISNAepispadia clitoridis (lat.), clitoric epispadias (eng.), nepotpuna epispadija

gdje se mokracnica otvara na klitorisu ili ispod njega. Sin. 
---EPISPADIJA, NEPOTPUNAepispadia incompleta (lat.), incomplete epispadias (eng.), epispadija kod
koje je dio gornjega zida mokracnice ocuvan, tako da se vidi kanal do mjesta otvora do mjesta gdje
bi trebao biti otvor Sin. .

---EPISPADIJA, PENILNAepispadia penilis (lat.), penile epispadias (eng.), nepotpuna epispadija kod
koje se nadvorni otvor mokracnice nalazi negdje izmedu coronae glandis i korijena penisa. Sin. 

---EPISPADIJA, POTPUNAepispadia completa (lat.), complete epispadias (eng.), epispadija kod koje
je uretra u cjelini otvorena do bešicnoga vrata i kombinirana sa ekstrofijom bešike, nedostakom
njenoga prednjega zida. Sin. 

---EPISPADIJA, PUBICNAepispadia pubica (lat.), pubic epispadias (eng.), potpuna epispadija gdje se
nadvorni otvor mokracnice nalazi na spoju penisa i pubicne regije. Sin. 

---EPISTAKSAepistaxis, is, f (lat.), nosebleed (eng.), krvarenje iz nosa. rinoragija. Sin. 

---EPISTROFEUSepistropheus, i, m (lat.), axis (eng.), drugi vratni pršljen. cepavac, stožer. Sin. 

---EPITARSUSepitarsus, i, m (lat.), id.(eng.), kongenitalna mahana na oku koja se sastoji od nabora

konjunktive koji ide od forniksa skoro do ruba ocnoga kapka. kongenitalni pterigijum. Sin. 

---EPITELepithelium, ii, n (lat.), id.(eng.), prekrivac nadvornih i unutrašnjih površina tijela,

ukljucujuci i krvne sude i druge malehne šupljine. Sastoji se od odajicaa spojenih malehnim
kolicinama cementirajuce supstancije, lehema. Sin. 

---EPITELIJALANepithelialis, e (lat.), epithelial (eng.), onaj koji pripada ili je napravljen od epitela
Sin. .

---EPITELIOLIZAepitheliolysis, is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija, raspadanje epitelijalnih odajica Sin.

.

---EPITELIOMAepithelioma, atis, n (lat.), id.(eng.), 1. neoplazma epitelijalnoga porijekla koja ide od

benigne (adenoma) do maligne (karcinoma), 2. cesto samo oznaka za maligni epitelijalni tumor -
karcinoma, mada je netacno. Sin. 

---EPITELIOZAepitheliosis, si, f (lat.), id.(eng.), bolest uzrokovana virusom koji ima afinitet prema
koži (koze, kozice, ovcije kozice, molluscum contagiosum i kontaktni epitelioma ptica) Sin. .

---EPITELIZACIJAepithelisatio, onis, f (lat.), epithelisation (eng.), cijeljenje, zarastanje rastom i

umnožavanjem epitela preko površine, prekrivanje površine epitelom Sin. .

---EPITIMPANICANepitympanicus-3 (lat.), epitympanic (eng.), 1. smješten unutar bubnjica, 2. nalazi

se u recessus epitympanicus Sin. .

---EPITUBERKULOZAepituberculosis, is, f (lat.), id.(eng.), oblik primarnoga verema kod djece koji
daje malo simptoma usprkos velikih, obicno lobarnih konsolidacija na filmu, vjerovatno zbog
bronhalne kompresije limfnih cvorova sa atelektazom. Sin. 

---EPIVAGINITISepivaginitis, idis, f (lat.), id.(eng.), venericna bolest stoke, vjerovatno virusnoga

porijekla, gdje se kod krava vidi vaginalna inflamacija, obilan iscjedak, te sterilitet, a kod bikova je
prisutan epididimitis. Sin. 

---EPIZIOTOMIJAepisiotomia, ae, f (lat.), episiotomy (eng.), hirurška incizija perineuma i vagine u

vrijeme izlaza glave pri porodu, a da bi se sprijecio rascjep perineuma Sin. .

---EPIZODA(LAT.), episode (eng.), dogadaj, period u toku bolesti ili niz dogadaja u kontinuiranome
slijedu bolesti, narocito kod duševnih bolesti. Sin. 

---EPIZOOTICANepizooticus-3 (lat.), epizootic (eng.), 1. ono što napada mnoge životinje u regiji u
isto vrijeme, a što se široko i brzo širi, 2. bolest visokoga morbiditeta koja je samo slucajno prisutna
u životinjskoj zajednici. Sin. 

---EPKALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. zalistak.

---EPONIHIJUMeponychium, ii, n (lat.), (eng.), id. en., 1. tanki sloj epiderma koji ide uz rub nokta,
2. kod fetusa rožnati epiderm koji stoji na mjestu buducega nokta. Sin. 

---EPULISepulis, is, f (lat.), id.(eng.), nespecifican termin koji oznacava tumor ili na tumor nalik
masi na gingivi Sin. .

---EPULIS, UROÐENIepulis congenitus (lat.), congenital epulis (eng.), benigni, mehki tumor bez
cahure i obicno na pedunkulu sluzavice gornjega cehneta kod novorodencadi. Sin. 

---ERADIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. iskorjenjivanje.

---ERAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. misvak.

---ERBABexpertus, i, m (lat.), expert (eng.), medicinski strucnjak angažiran od suda ili druge
ustanove radi tacnoga ustanovljenja nematerijalne štete ili vrste oštecenja ko-ji podliježu
ostvarivanju prava. vještak, medicinski. Sin. 

---EREKCIJAerectio, onis, f (lat.), erection (eng.), stanje napetosti, nabreknuca, rigidnosti. Nastaje
kod erektilnoga tkiva punjenjem krvi. nabreknuce, nadizanje. Sin. 

---EREKTILANerectilis, e (lat.), erectile (eng.), sposoban da nabrekne, da postane napet, rigidan, da

se napuni krvlju. Sin. 

---EREKTORerector oris, m (lat.), id.(eng.), opci termin za onaj mišic koji podiže ili drži dio
ekstremiteta ili tijela, nadizac, uspravljac, podizac. Sin. 
---ERETIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. prenadražljivost.

---ERG(LAT.), (ENG.), erg (eng. od gr. ergon), jedinica rada ili energije. To je rad kada snaga od 1
dina prede put od 1 cm, jednak je 2,4x10-8 kalorija. Sin. 

---ERGOGRAFIJAergographia, ae, f (lat.), ergography (eng.), registracija izvršenoga mišicnoga rada.

Sin. 

---ERGOKARDIOGRAFIJA(LAT.), ergocardiography (eng.), registracija elektromotilnih snaga srca za

vrijeme mišicne aktivnosti pacijenta Sin. .

---ERGONOMIJAergonomia, ae, f (lat.), ergonomics (eng.), nauka koja izucava odnos covjeka i rada,
narocito korišcenje anatomskih, fizioloških, psiholoških i mehanickih principa koji se upotrebljavaju
za efikasno korišcenje ljudske energije Sin. .

---ERGOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. crna raž.

---ERGOTERAPIJA, V(LAT.), (ENG.), terapija radom. Sin. 

---ERGOTIZAMergotismus, i , m (lat.), ergotism (eng.), hronicno trovanje upotrebom ergot alkaloida

ili mliva iz zrna zaraženoga crnom raži Sin. .

---ERITEM(LAT.), (ENG.), SIN. v. crvenilo.

---ERITEMATOZANerythematosus-3 (lat.), erythematous (eng.), karakteriziran eritemom, ispoljenoga

eritema, ima osobine eritema Sin. .

---ERITRAZMAerythrasma, atis, n (lat.), id.(eng.), hronicna, površna bakterijska infekcija kože koja
se dešava ispod kožnih prevoja uzrokovana sa Corynabacterium minutissimum. Vidi se kao
ogranicena, suha, smeda promjena koja se sporo širi Sin. .

---ERITROBLASTerythroblastus, i, m (lat.), erythroblast (eng.), bilo koji tip crvenoga krvnoga zrna
koji ima jezgru. Nezrela odajica iz koje nastaje crveno krvno zrno Sin. .

---ERITROBLASTOZAerythroblastosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo eritroblasta u cirkulirajucoj krvi

u nenormalnome broju Sin. .

---ERITROBLASTOZA, FETALNAerythroblastosis neonatorum (lat.), fetal erythroblastosis (eng.),

hemoliticna anemija novorodenceta uzrokovana transplacentarnim prolaskom majcinih antijela zbog
inkompatibilnosti krvnih grupa majke i ploda. Vidi se ubrzana destrukcija eritrocita, žutica i
povecana regeneracija crvenih krvnih zrna, pa je prisutno mnogo Sin. .

---ERITROCIT(LAT.), red cell, red blood cell (eng.), jedan od elemenata periferne krvi, crveno krvno
zrno. Zreli je oblik bez jezgre, žuckaste boje, bikonkavnoga oblika sa sadržajem hemoglobina sa
glavnom zadacom transporta kisika. Sin. 
---ERITROCITOPENIJA(LAT.), erythrocytopenia, erythropenia (eng.), smanjen broj crvenih krvnih
zrna. Sin. 

---ERITROCITOZA(LAT.), erythrocytosis, si, f (lat,.), id.(eng.), apsolutni porast crvenih krvnih zrna,
obicno kao odgovor na poznat stimulans, za razliku od policitemije što je bolest Sin. .

---ERITRODERMIJAerythrodermia, ae, f (lat.), erythroderma (eng.), nenormalno crvenilo kože,

prisutno i rasuto po cijelome tijelu Sin. .

---ERITRODONCIJAerythrodontia, ae, f (lat.), id.(eng.), crvenkasto smeda pigmentacija zuba. Sin. 

---ERITROFOBIJAerythrophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od crvene boje, strah od krvi
ili strah da se ne pocrveni Sin. .

---ERITROGENEZA, ERYTHROCYTOPOIESIS, is, f, erythrogenesis, is,f (lat.), id.(eng.), produkcija

crvenih krvnih zrna. Sin. 

---ERITROHROMIJAerythrochromia, ae, f (lat.), id.(eng.), crvena pigmentacija moždane vodice

krvnom bojom Sin. .

---ERITROLEUKEMIJAerythroleucaemia, ae, f (lat.), erythroleukemia (eng.), neoplasticna

proliferacija eritro-blasticnih i mijeloblasticnih elemenata u perifernoj krvi. Pokazuje akutan i
hronican tok Sin. .

---ERITROLEUKOZAerythroleucosis, is, f (lat.), id.(eng.), promjena eritrocita kod malarije koji

dobijaju bronzanu boju Sin. .

---ERITROPLAZIJAerythroplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. stanje neke sluzavice koje je

karakterizirano eritematoznim papularnim lezijama, 2. crvena papulozna pjega ka-difenoga izgleda,
najcešce na glavicu penisa, ali moguce je i na oralnoj sluzavici koja se smatra prekancerozom Sin. .

---ERITROZAerythrosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. crvena i crvenoljubicasta promjena boje kože i

sluzavica kod policitemije, 2. hiperplazija hematopoeticnoga tkiva. Sin. 

---ERITRURIJAerythruria, ae, f (lat.), id.(eng.), mokrenje crvene bureži Sin. .

---ERIZIPEL(LAT.), (ENG.), SIN. v. vjetar, crveni.

---ERIZIPELOIDerysipeloides, ae, m (lat.), erysipeloid (eng.), celulitis uslijed infekcije sa

Erysipelotrix rhusiopathiae. Infekcija nastaje u kontaktu sa inficiranim ribama, školjkama, pilicima,
a narocito svinjskim mesom. Ide u tri forme: lahkom lokaliziranom infekcijom na mjestu ulaza,
difuznom infekcijom kože koj Sin. 

---EROGENerogenes, is, (lat.), erogenous (eng.), onaj koji budi erotske osjecaje. Sin. 
---EROTICANerotomania, ae, f (lat.), id.(eng.), nabijen spolnom željom, osjecajima, tjelesnom
ljubavlju. Ono što pripada spolnoj žudnji. Sin. 

---EROTIZAMerotismus, i, m (lat.), erotism (eng.), seksualna želja, požuda, nefs. Ekspresija

seksualnih instinkata pojedinca Sin. .

---EROTOFOBIJAerotophobia, ae, f (lat.), erotophobia (eng.), iracionalni strah od tjelesne ljubavi,

seksualnih osjecaja i aktivnosti Sin. .

---EROTOMANIJAerotomania, ae, f (lat.), id(eng.), patološka preokupacija spolnim maštanjem ili

spolnim aktivnostima Sin. .

---EROZIJA, CERVIKALNAerosio cervicalis (lat.), cervical erosion (eng.), desrukcija skvamoznoga

epitelijuma portio vaginalis cervicis uteri. Erodirana area je pokrivena cilindricnim epitelom. Kol.
ranica na materici. Sin. 

---EROZIJA, EROSIO, onis, f (lat.), erosion (eng.), 1. izjedanje, destrukcija površine dijela tijela,
nekoga materijala ili strukture, sin. ojedina, 2. postepeno stvaranje plitke kožne udubine koja
obuhvata jedino epiderm, sin. ojedina, 3. mehanicko hemijski proces progresivnoga gubitka tvrde
mase zuba. Sin. 

---EROZIVANerosivus-3 (lat.), erosive (eng.), onaj koji nagriza, koji pravi eroziju, ojedinu Sin. .

---ERUKTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzrigivanje.

---ERUPCIJAeruptio, onis, f (lat.), eruption (eng.), 1. izbija-nje, pojava (ospe, zuba), sin. bljuk, 2.
vidljiva eflorescencija na koži zbog neke egzantematozne bolesti, crvenkaste boje i sa izdizanjem
iznad površine kože. Sin. 

---ERUPTIVANeruptivus-3 (lat.), eruptive (eng.), onaj koji ima karakter nagloga izbijanja, nagle
pojave. Sin. 

---ESENCIJALANessentialis, e (lat.), essential (eng.), 1. onaj koji sadrži neophodan ili bitni dio
stvari, onaj koji nekoj supstanciji daje njenu posebnost, 2. nezamjenljiv, neophodan u hrani, kao
npr. esencijalna aminokiselina. Sin. 

---ESHARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strup.

---ESHAROTICANescharoticus-3 (lat.), escharotic (eng.), korozivan, sposoban da napravi esharu. Sin. 

---ESTER(LAT.), id.(eng.), spoj opce formule R-O-CO-R, nastao izvlacenjem vode iz kiselina i
alkohola Sin. .

---ESTERAZA(LAT.), estrase (eng.), bilo koja podklasa enzima klase hidrolaza, EC 3.1., koja
katalizira hidrolizu esterskih veza Sin. .
---ESTERIFIKACIJAesterificatio, onis, f (lat.), esterification (eng.), proces pretvaranja kiseline u
ester Sin. .

---ESTEZIJAaesthesia, ae, f (lat.), esthesia (eng.), percepcija, osjet, senzacija. Sin. 

---ESTIVACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljetni san.

---ESTRADIOL(LAT.), id.(eng.), C18H24O8, hormon steroidne grupe, prisutan u jajniku, posteljici,

bureži gravidnih žena. Glavna mu je funkcija priprema sluzavice materice za implantaciju
fertiliziranoga jajeta i induciranje sekundarnih ženskih spolnih osobina Sin. .

---ESTROGENoestrogenes, ei (lat.), esterogen (eng.), 1. genericko ime za steroidni spoj koji

stimulira estrus ( Sin. v.), ženski spolni hormon, 2. onaj koji pravi spolnu pomamu, želju, estrus.

---ESTRUSoestrus, i, m (lat.), estrus (eng.), rekurentni, ograniceni period spolne priljepcivosti kod
svih ženskih sisara osim kod ljudi, karakteriziran intenzivnom seksualnom željom Sin. .

---ETANOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. alkohol.

---ETARSKI ZEJTINaetheroleum, i, n (lat.), oleum aethereum (lat.), etheral oil (eng.), ishlapljivi
aromaticni zejtin dobijen iz biljaka. Proizvode ga farmaceutske industrije uglavnom destilacijom i
cijedenjem Sin. .

---ETIKA(LAT.), ethics (eng.), zbir pravila i zakona koji upravljaju moralnim aspektima ponašanja,
nauka o moralu, cudorednost. ahlak. Up.odgoj. Sin. 

---ETIKA, MEDICINSKA(LAT.), medical ethics (eng.), vrijednosti i pravci koji determinira ponašanje i
donošenje odluka u medicini kao pozivu. Up. odgoj, medicinski Sin. .

---ETILIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v.alkoholizam.

---ETIOLOGIJAaetiologia, ae, f (lat.), etiology (eng.), nauka, teorija i praksa o faktorima koji
uzrokuju bolest i o metodama kako ti faktori djeluju na domacina. Sin. 

---ETIOLOŠKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzrocan 2.

---ETMOIDALANethmoidalis, e (lat.), ethmoidal (eng.), onaj koji pripada sitniku, os ethmoidale Sin. .

---ETMOIDEKTOMIJAethmoidectomia, ae, f (lat.), ethmoidectomy (eng.), operativna ekstirpacija

etmoidalnih odajica i dijela sitnika. Sin. 

---ETNICKA GRUPA(LAT.), ethnic group (eng.), socijalna grupa koja ima iste kulturne, religiozne,
nacionalne, jezicke i fizicke osobine Sin. .
---ETNOLOGIJA(LAT.), ethnology (eng.), nauka koja proucava ljudske rase, te etnicke grupe, njihovo
porijeklo i odnose Sin. .

---EUBIOTIKAars eubiotica (lat.), eubiotics (eng.), nauka o zdravome življenju Sin. .

---EUFORICAN(LAT.), euphoric (eng.), osoba u stanju euforije ( Sin. v.).

---EUFORIJAeuphoria, ae, f (lat.), id.(eng.), povišeno i pojacano osjecanje fizickoga i mentalnoga

blagostanja, posebno ono koje nije adekvatno situaciji Sin. .

---EUGENIKAars eugenica (lat.), eugenics (eng.), poboljšanje kvaliteta neke životinjske populacije
izborom najboljih primjeraka za razmnožavanje Sin. .

---EUGLOBILIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. globulin.

---EUKALIPTUSEucalyptus globosus (lat.), blue gum (eng.), drvo koje brzo raste, a od kojega se
upotrebljava lišce koje daje eukaliptusov zejtin. Glavni mu je sastojak eukaliptol koji služi za
lijecenje zaduhe, bronhitisa i infekcija gornjega dihalnoga trakta Sin. .

---EUKAPNIJAeucapnia, ae, f (lat.), id.(eng.), normalna kolicina i parcijalni pritisak ugljicnoga

dioksida krvi Sin. .

---EUMETRIJAeumetria, ae, f (lat.), eumetry (eng.), normalno stanje živcanih impulsa, tako da
normalni pokreti tacno dostižu cilj. Pravilan dijapazon pokreta Sin. .

---EUMICETE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gljive, prave.

---EUPEPSIJAeupepsia, ae, f (lat.), eupepsy (eng.), dobro varenje, narocito se odnosi na normalnu
kolicinu pepsina u želudacnome soku Sin. .

---EUPIREKSIJAeupyrexia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. normalna tjelesna temperatura, 2. blago

povišenje tjelesne temperature u samome pocetku neke infekcije kao znak napora da je savlada
Sin. .

---EUPLOIDAN(LAT.), euploid (eng.), pojedinac ili odajica koji imaju balansiran broj hromozoma, tj.
tacan umnožak od haploidnoga broja Sin. .

---EUPNEAeupnea, es, f (lat.), eupnea (eng.), normalno diha-nje, normalna respiracija. Sin. 

---EUPNOICAN(LAT.), eupneia (eng.), osoba koja ima normalan broj respiracija u minuti, normalne
dubine Sin. .

---EUPRAKSIJAeupraxia, ae, f (lat.), id.(eng.), izvodenje normalnih koordiniranih pokreta Sin. .

---EURIOPIJA, EURYOPIA, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno širok otvor medu ocnim kapcima, tako
da su oci široko otvorene. Sin. 

---EURITMIJAeurhythmia, ae, f (lat.), id.(eng.), srcani ritam normalan po broju otkucaja i regularan
Sin. .

---EUTANAZIJA, EUTHANASIA, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. lahka i bezbolna smrt, 2. ubistvo iz milosrda;
dokrajcivanje osobe koja je neiSin. ecivo bolesna, a jako se pati. Može biti pasivna (prestanak
davanja lijeka) i aktivna (davanje smrtnoga otrova) Sin.

---EUTIREOIDIZAMeuthyreodismus, i, m (lat.), euthyreodism (eng.), stanje normalnoga

funkcioniranja kotlacne žlijezde Sin. .

---EUTROFICANeutrophicus-3 (lat.), eutrophic (eng.), karakte-riziran dobrom i kvalitetnom

ishranom, normalne težine, visine, razgranatosti i izgleda Sin. .

---EVAGINACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. izvracanje.

---EVAKUACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispražnjenje.

---EVAPORACIJA, V(LAT.), (ENG.), ishlapljivanje. Sin. 

---EVAPORIZER(LAT.), (ENG.), SIN. v. isparivac.

---EVAZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. paralogija.

---EVENTRACIJAeventratio, onis, f (lat.), eventration (eng.), ispadanje crijeva iz trbuha, vadenje

citavoga droba (u obdukcionim uslovima), ili vadenje dijela droba (u hirurškim uslovima). Sin. 

---EVISCERACIJAevisceratio, onis, f (lat.), evisceration (eng.), 1. ispadanje droba izvan tijela,

narocito kroz hirurški rez, 2. vadenje droba, 3. (u oftalmologiji) uklanjanje sadržaja ocne jabucice i
ostavljanje intaktne bioke Sin. .

---EVLADprogenies, ei (lat.), offspring, descendants (eng.), potomstvo, porod, nasljednici i u

biološkome smislu Sin. .

---EVNUHcastratus, i, m (lat.), castrate (eng.), osoba koja je ucinjena nesposobnom za reprodukciju

uklanjanjem ili destrukcijom gonada. kastrat, uškopljenik, hadum 1, škopac. Sin. 

---EVNUHOID(LAT.), eunuchoid (eng.), 1. osoba koja nalici uškopljeniku ( Sin. v.) i ima njegove
osobine, 2. osoba za razvijenim hipogonadizmom, slabijom maskulinizacijom.

---EVNUHOIDIZAM, EUNUCHISMUS, i, m (lat.), eunuchoidism (eng.), nesposobnost tašaka da luce

testikularne hormone; smanjenje seksualne moci i simptomi u smislu izostanka ili smanjenja
sekundarnih muških spolnih karakteristika Sin. .

---EVOLUCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvoj.

---EVULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cupanje.

---EZA, ANSA, ae, f (lat.), loop (eng.), instrument koji se sastoji od drške i cvrste žice, obicno
platinske, koja je savijena u obliku kruga na vrhu. Ima petlju sa promjerom od 4 mm, a služi za
inokulaciju bakterioloških kultura Sin. .

---EZOFAGEKTAZIJAoesophagectasia, ae, f (lat.), esophagectasia (eng.), proširenje jednjaka,

požirka. Sin. 

---EZOFAGEKTOMIJAoesophagectomia, ae, f (lat.), esophagectomy (eng.), hirurško uklanjanje,

vadenje citavoga ili dijela jednjaka, požirka. Sin. 

---EZOFAGITIS(LAT.), oesophagitis, idis, f. (lat), esophagitis (eng.), inflamacija jednjaka, požirka.

Sin. 

---EZOFAGIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ezofagospazam.

---EZOFAGOCELAoesophagocele, es, f (lat.), esophagocele (eng.), protruzija sluza-vice i

podsluzavickoga tkiva požirka kroz rupturu na mišicnome omotacu Sin. .

---EZOFAGODINIJAoesophagodynia, ae, f (lat.), esophagodynia (eng.), bol u jednjaku Sin. .

---EZOFAGOENTEROSTOMIJAoesophagoenterostomia, ae, f (lat.), esophagoenterostomy (eng.),

hirurško pravljenje anastomoze izmedu požirka, jednjaka i tankoga crijeva, poslije totalne
gastrektomije Sin. .

---EZOFAGOGRAMoesophagogramma, m atis, n (lat.), esophagogram (eng.), radiološki prikaz

požirka, jednjaka, sa kontrastom Sin. .

---EZOFAGOKOLOGASTROSTOMIJAoesophagocologastrostomia, ae, f (lat.), esophagocologastrostomy

(eng.), hirurško pra-vljenje nove veze izmedu požirka, jednjaka i želuca, ume-tanjem segmenta
debeloga crijeva cime se premošcava defekt poslije radikalne ekscizije dijela požirka, jednjaka
Sin. .

---EZOFAGOMALACIJAoesophagomalacia, ae, f (lat.), (eng.), esophagomalacia (eng)., smekšavanje

zida jednjaka Sin. .

---EZOFAGOPLASTIKAoeseophagoplastia, ae, f (lat.), esophagoplasty (eng.), plasticna operacija na

požirku, jednjaku, njegova rekonstrukcija Sin. .
---EZOFAGOSKOP(LAT.), esophagoscope (eng.), fleksibilni ili rigidni instrument koji služi za
ispitivanje šupljine požirka, jednjaka, i za neke zahvate unutar njega (biopsija, vadenje stranoga
tijela) Sin. .

---EZOFAGOSKOPIJAoesophagoscopia, ae, f (lat.), esophagoscopy (eng.), endoskopski pregled

požirka, jed-njaka Sin. .

---EZOFAGOSPAZAMoesophagospasmus, i, m (lat.), esopha-gospasm (eng.), grc požirka, jednjaka,

koji pravi disfagicne smetnje. ezofagizam. Sin. 

---EZOFAGOSTENOZAoesophagostenosis, is, f (lat.), esopha-gostenosis id.(eng.), suženje požirka,

jednjaka (striktura) Sin. .

---EZOFAGOSTOMIJAoesophagostomia, ae, f (lat.), esophagostomy (eng.), pravljenje otvora na

požirku, jednjaku, izvedenoga na kožu bolesnika ili u drugi šuplji organ Sin. .

---EZOFAGOTOMIJAoesophagotomia, ae, f (lat.), esophagotomy (eng.), svaka incizija, rez na

požirku, otvaranje požirka, jednjaka Sin. .

---EZOFAGUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednjak ili požirak.

---EZOPHAGOSTOMAoesophagostoma, atis, n (lat.), esophagostoma (eng.), vanjski vještacki otvor na

požirku, jednjaku Sin. .

---EŠERIHIJEEscherichiae, arum, f (lat.), id.(eng.), rod gram negativnih, fakultativno anaerobnih,

štapicastih bakterija, plemena Escherichieae, porodice Enterobacteriaceae nadenih u crijevima.
Najpoznatija je Escherichia coli, dominatno fakultativni mikroorganizam i indikator fekalnoga
zagadenja Sin. .

---EŠKERICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. patuljak.

---FACIJALANfacialis, e (lat.), facial (eng.), licni, onaj koji pripada ili proistice iz lica. Sin. 

---FACIOPLEGIJAfacioplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza lica, cehre Sin. .

---FAGEDENICANphagedaenicus-3 (lat.), phagedenic (eng.), onaj koji razjeda, nagriza. Izraz koji se
upotrebljava za duboke kožne rane koje "proždiru" komšijsko tkivo Sin. .

---FAGIJAphagia, ae, f (lat.), phagy (eng.), rijec u složenicama koja oznacava jedenje ili želju za
konzumiranjem (npr. bakteriofagija) Sin. .

---FAGOCITphagocytus, i, m (lat.), phagocyte (eng.), odajica koja je sposobna da obuhvati i

ingestira neku partikulu. Obicno termin pripada polimorfonuklearnim leukocitima i mononukelarnim
fagocitima. To može biti mikroorganizam, ali i druge partikule antigena koje su prekrivene sa
antitijelom ili komplemen Sin. 
---FAGOCITICANphagocyticus-3 (lat.), phagocytic (eng.), onaj koji pripada fagocitu ili fagocitozi Sin.
.

---FAGOCITOLIZAphagocytolysis, is, f (lat.), id.(eng.), rastapanje ili destrukcija fagocita. Sin. 

---FAGOCITOZAphagocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), rastapanje, rastvaranje i probava odredenoga

materijala (mikroorganizmi i dijelovi odajica) unutar specificne odajice koja ima tu sposobnost
Sin. .

---FAGOFOBIJAphagophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od hranjenja Sin. .

---FAGOMANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proždrljivost.

---FAGOZOM(LAT.), phagosome (eng.), opnom ograniceni mjehur u fagocitu koji nastaje

invaginacijom odajicke membrane oko materijala koji se fagocitira Sin. .

---FAHIŠAvenus vulvivaga (lat.), prostitute, harlot, whore (eng.), ženska osoba koja naplacuje svoje
seksualne kontakte i usluge, sin. prostitutka. Analogno tome postoji muška fahiša, muškarac, kekez,
koji naplacuje svoje izvitoperene seksualne kontakte Sin. .

---FAHIŠA, MUŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fahiša.

---FAKITISphacoitis, idis, f (lat.), phakitis (eng.), isindija ocne lece Sin. .

---FAKOCELAphacocele, es, f (lat.), id.(eng.), ispadanje, dislokacija ocne lece, napuštanje njenoga
mjesta. Hernija ocne lece. Sin. 

---FAKOCISTEKTOMIJAphacocystectomia, ae, f (lat.), phacocystectomy (eng.), ekscizija dijela

cahure lece uslijed katarakte Sin. .

---FAKOCISTITISphacocystitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija cahure ocne lece Sin. .

---FAKOERIZAphacoerysis, is, f (lat.), id.(eng.), ekstirpacija lece kod katarakte sukcijom sa

posebnim instrumentom Sin. .

---FAKOIDAN(LAT.), phacoid (eng.), u obliku lece, ima oblik lece Sin. .

---FAKOLITICANphacolyticus-3 (lat.), phacolytic (eng.), onaj koji pripada procesu disolucije ocne
lece ili je uzrokuje Sin. .

---FAKOLIZAphacolysis, is, f (lat.), id.(eng.), raspadanje, di-solucija ocne lece. Sin. 

---FAKOMAphacoma, atis, n (lat.), phakoma (eng.), refraktilna žuckasta, multinodularna, cisticna

promjena koja se nade na optickome disku i retini kod fakomatoza, a predstavlja tumor glijalnoga
tkiva. Sin. 

---FAKOMALACIJAphacomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), mekša-nje ocne lece, mehka katarakta. Sin. 

---FAKOMATOZAphacomatosis, is, f (lat.), phakomatosis (eng.), bilo koja grupa urodenih razvojnih
anomalija kojima je zajednicko zahvacenost tkiva ektodermalnoga porijekla (centralni nervni
sistem, oko, koža) i razvoj diseminiranih glijalnih hamartoma (fakoma) u svim tkivima. Tu spada
npr. tuberozna skleroza Sin. .

---FAKOSKOP, PHACOSCOPE(LAT.), (eng.), instrument za mjerenje akomodativnih promjena na

ocnoj leci Sin. .

---FAKOSKOPIJAphacoscopia, ae, f (lat.), phacoscopy (eng.), ispitivanje oka pomocu fakoskopa ( Sin.
v.).

---FAKOSKOTAZAMphacoscotasmus, i, m (lat.), phacoscotasm (eng.), zamucenje ocne lece. Sin. 

---FAKTORfactor, oris, m. (lat.), id.(eng.), 1. cinilac u najširem smislu rijeci, poznatoga i

nepoznatoga djejstva, 2. bilo koja od nekoliko supstancija ili aktivatora koje proizvode rezultat
(npr. faktor koagulacije omogucuje zgrušavanje krvi), 3. koeficijent kojim se kolicina množi da bi
proizvela Sin. 

---FAKTOR, RIZICNI(LAT.), risk factor (eng.), jasno definirana pojava ili karakteristika koja je
udružena sa povecanom ucestalošcu posljedicno nastale bolesti (npr. rizicni faktor infarkta srca je
hipertenzija) Sin. .

---FAKULTATIVANfacultativus-3 (lat.), facultative (eng.), 1. nije obligatoran, nije obavezan,

sposoban za adaptaciju na razlicite uslove Sin. .

---FAKULTETfacultas, atis, f (lat.), department of university (eng.), 1. dio univerziteta posebno

namijenjen za školovanje studenata u jednoj disciplini, odnosno sticanje jednoga odredenoga
akademskog stepena, 2. sposobnost Sin. .

---FALANGAphalanx, angis, f (lat.), finger bone, phalanx (eng.), bilo koja od košcica prstiju na
rukama i nogama. Svaki prst ima 3, a palac dvije. Dijele se na proksimalne, srednje i distalne. batic,
clanak, canjak, škljan. Sin. 

---FALANGA, DISTALNAphalanx distalis (lat.), distal phalanx (eng.), bilo koja od 5 krajnjih košcica na
prstima svake ruke i noge koje artikuliraju sa srednjim falangama osim kod palca gdje ulaze u zglob
sa proksimalnim falangama, jer palci nemaju srednjih falangi. donji škljan, donji clanak, škljencic..
Sin. 

---FALANGA, PROKSIMALNAphalanx proximalis (lat.), proximal phalanx (eng.), svaka od 5 košcica na

svakom prstu svake ruke i svake noge, koja s jedne strane ide u zglob sa metakarpalnim, odnosno
metatarzalnim kostima, a s druge sa srednjim falangama. gornji škljan, clanak, gornji. Sin. 
---FALANGA, SREDNJAphalanx media (lat.), middle phalanx (eng.), bilo koja od srednjih košcica ruka
i noga, svih prstiju osim palca, pošto on nema srednje falange, a postavljena je izmedu proksimalne
i distalne falange prsta s kojima ulazi u zglob. škljan, srednji, clanak, srednji, škljenac. Sin. 

---FALANGEKTOMIJAphalangectomia, ae, f (lat.), phalangectomy (eng.), hirurška ekscizija clanka,

falange, prsta Sin. .

---FALANGITISphalangitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jedne ili više falangi Sin. .

---FALANGIZACIJAphalangisatio, onis, f (lat.), phalangization (eng.), hirurško odvajanje završnoga

dijela spojenih prsta Sin. .

---FALANGOZAphalangosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje kada ocne trepavice rastu u safovima,
redovima. Sin. 

---FALCIFORMANfalciformis, e (lat.), faciform (eng.), ono što je u obliku srpa, što ima izgled srpa,
srpast Sin. .

---FALEKTOMIJAphallectomia, ae, f (lat.), penectomy, phallectomy (eng.), odsijecanje penisa kao

operacija Sin. .

---FALICANphallicus-3 (lat.), phallic (eng.), onaj koji pripada muškome spolnome udu, koji je u
obliku toga uda, pren. muški Sin. .

---FALITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. penitis.

---FALOIDANphalloides, es, (lat.), phalloid (eng.), ono što nalici muškome spolnome udu Sin. .

---FALOPLASTIKAphalloplastia, ae, f (lat.), phaloplasty (eng.), plasticna operacija, rekonstrukcija

muškoga uda Sin. .

---FALOTOMIJAphallotomia, ae, f (lat.), phallotomy (eng.), rez, incizija na muškome spolnome udu
Sin. .

---FALSIFIKACIJAfalsificatio, onis, f (lat.), falsification (eng.), 1. svojevoljna hrdava i pogrješna

interpretacija ili tvrd-nja, 2. patvorenje nekoga proizvoda. Sin. 

---FALUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. ud, muški.

---FAMILIJAfamilia, ae, f (lat.), family (eng.), 1. grupa poje-dinaca koji potjecu od istih roditelja, 2.
taksonomska kategorija koja je manja od reda. porodica. Sin. 

---FAMILIJARANfamiliaris, e (lat.), familial (eng.), ono što se dešava ili zahvata više clanova neke
porodice nego što je to za ocekivati po distribuciji bolesti. Sin. 
---FAMULUSfamulus, i, m (lat.), intern (eng.), student medicine koji radi na praksi u bolnici kao
pomocnik ljekaru. stažer. Sin. 

---FANEROPLAZMA, PHANEROPLASM(LAT.), (eng.), membranozne organele odajice i nemembranozne

netopljive inkluzije. Up. citoplazma i citopol Sin. .

---FANEROZA MASTI(LAT.), fat phanerosis (eng.), konverzija nevidljive masti ili masnih supstancija u
mast koja se može bojiti ili vidjeti Sin. .

---FANEROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otkrivanje.

---FANGOpelloidum vulcanicum (lat.), volcanic mud (eng.), blato iz vulkanskoga luga koje se
upotrebljava za terapiju oblaganjem ili praveci blatne kupke. Sin. 

---FANGOTERAPIJAbalneum pelloidis vulcanici (lat.), fangotherapy (eng.), lijecenje blatom

vulkanskoga luga. V. fango. Sin. 

---FANTAZIJAphantasia, ae, f (lat.), fancy, phantasy, fantasy (eng.), forma kreativne maštovite
aktivnosti koja se sastoji od grupe simbola objedinjenih u sekundarni proces. To je funkcija ega i
mogu biti zamjena za akciju, priprema puta za dalju akciju. Pružaju gratifikaciju impulsima Ida, a
služe egu kao odbrana Sin. .

---FANTOGEUZIJAphantogeusia, ae, f (lat.), id.(eng.), stalno prisutan nenormalni osjecaj nekoga

okusa u ustima (me-talnoga, slanoga ili sl.), a da nisu prisutne stimulacije Sin. .

---FANTOMphantoma, atis, n (lat.), phantom (eng.), model tijela ili specificnoga dijela tijela (npr.
ženskih genitalija), koji služi za edukaciju. Sin. 

---FANTOMSKI BOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. fantomski ud.

---FANTOMSKI UDphantasma dolens (lat.), phantom limb pain (eng.), osjecaj postojanja
nepostojecega, amputiranoga, ekstremiteta i jakoga bola u njemu. Premda se terminološki razlikuju
fantomski ud i fantomski bol, te dvije senzacije uvijek idu zajedno i jedna podrazumijeva drugu Sin.
.

---FANTOZMIJAphantosmia, ae, f (lat.), id(eng.), parozmija ( Sin. v.) koja se sastoji u osjecaju
mirisa, a da nema nikakve sti-mulacije.

---FARAD(LAT.), (ENG.), farad (eng. po M. Faraday, americkom fizicaru), SI jedinica za elektricni

kapacitet. To je kapacitet kondenzora koji je nabijen 1 coulombom, a daje razliku potencijala od 1
volta. Simbol F. Jedinica je jako velika, pa se koristi jedan milioniti dio i zove Sin. .

---FARINGEALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ždrijelni.

---FARINGITISpharyngitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija ždrijela, gutnjaka Sin. .

---FARINGITIS, ATROFICNIpharyngitis atrophica (lat.), atrophic pharyngitis (eng.), hronicni faringitis
koji vodi atrofiji submukoznoga tkiva, a manifestira se suhocom gutnjaka, ždrijela, i postojanjem
gustoga sekreta. Sin. 

---FARINGITIS, HIPERTROFICNIpharyngitis hypertrophica (lat.), hypertrophic pharyngitis (eng.),

hronicna forma faringitisa karakterizirana zadebljanjem submukoznoga tkiva gutnjaka. Sin. 

---FARINGITIS, KATARALNIpharyngitis catarrhalis (lat.), catharal pharyngitis (eng.), akutna

inflamacija gutnjaka, ždrijela, sa bolom u grlu, narocito pri gutanju, kongestijom sluzavice gutnjaka
i vatrom. Sin. 

---FARINGITIS, SUHIpharyngitis sicca (lat.), id.(eng.), atroficni faringitis u kojemu bolesnik ima jaki
osjecaj suhoce gutnjaka. Sin. 

---FARINGITIS, ULCEROZNIpharyngitis ulcerosa (lat.), ulcerative pharyngitis (eng.), stvaranje

ulceracija gutnjaka pokrivenih žutom skramom koja nalici na membranu, praceno sa vatrom, bolom
i prostracijom. Sin. 

---FARINGOCELA, PHARYNGOCELE, es, f (lat.), pharyngocele (eng.), protruzija dijela zida gutnjaka,
hernijska kesa ili cisticni deformitet gutnjaka Sin. .

---FARINGODINIJApharyngodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u ždrijelu. Sin. 

---FARINGOLITpharyngolithus, i, m (lat.), pharyngolith (eng.), kamen u zidu gutnjaka, ždrijela Sin. .

---FARINGOLOGIJApharyngologia, ae, f (lat.), pharyngology (eng.), ukupno teorijsko i prakticno

znanje o gutnjaku. Grana otorinolaringologije posvecena gutnjaku Sin. .

---FARINGOPARALIZApharyngoparalysis, is, f (lat.), id.(eng.), paraliza mišica gutnjaka, ždrijela.

faringoplegija. Sin. 

---FARINGOPATIJApharyngopathia, ae, f (lat.), pharyngopathy (eng.), bilo koja bolest gutnjaka,

ždrijela. Sin. 

---FARINGOPLASTIKApharyngoplastia, ae, f (lat.), pharyngoplasty (eng.), plasticna operacija,

rekonstrukcija gutnjaka. ždrijela Sin. .

---FARINGOPLEGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. faringoparaliza.

---FARINGORAGIJApharryngorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje u gutnjaku Sin. .

---FARINGOREJApharyngorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), jak mukozan sadržaj gutnjaka, ždrijela. Sin. 
---FARINGOSKOPIJApharyngoscopia,, ae f (lat.), pharyngoscopy (eng.), direktni vizuelni pregled
gutnjaka Sin. .

---FARINGOSPAZAMpharyngospasmus, i, m (lat.), pharyngospasm (eng.), grc mišica gutnjaka,

ždrijela. Sin. 

---FARINGOSTENOZApharyngostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje lumena gutnjaka. Sin. 

---FARINGOSTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. faringostomija.

---FARINGOSTOMIJApharyngostomia, ae, f (lat.), pharyngostomy (eng.), hirurško pravljenje

vještackoga otvora na gutnjaku, ždrijelu, koji se zove faringostoma Sin. .

---FARINGOTOMIJApharyngotomia, ae, f (lat.), pharynogotomy (eng.), hirurška incizija u i na

gutnjaku. Sin. 

---FARINKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. gutnjak.

---FARMACEUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. apotekar.

---FARMACIJApharmacia, ae, f (lat.), pharmacy (eng.), grana zdravstvenih nauka koja se bavi
proizvodnjom, distribucijom kontrolom i boljom upotrebom lijekova. edžzadžiluk. Sin. 

---FARMACIJSKIpharmaceuticalis, e (lat.), pharmaceutical (eng.), onaj koji pripada farmaciji ili

lijekovima Sin. .

---FARMAKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijek.

---FARMAKODIJAGNOZApharmacodiagnosis, is, f (lat.), id.(eng.), dijagnoza neke bolesti napravljena

upotrebom farmaka Sin. .

---FARMAKODINAMIKApharmacodynamica, ae, f (lat.), pharmacodynamics (eng.), nauka o

biohemijskim i fiziološkim efektima lijekova i droga, te mehanizmima njihovoga djejstva i
hemijskim spojevima koje formiraju u organizmu Sin. .

---FARMAKOFILIJApharmacophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalna naklonost uzimanju lijeka. Sin. 

---FARMAKOFOBIJApharmacophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), neracionalni strah od lijeka. Sin. 

---FARMAKOGENETIKApharmacogenetica, ae, f (lat.), pharmacogenetics (eng.), naucno ispitivanje

odnosa izmedu genetskih faktora i prirodnoga odgovora na lijekove i droge Sin. .

---FARMAKOGNOZIJApharmacognosia, ae, f (lat.), pharmacognosy (eng.), nauka koja se bavi

farmakološkim, biološkim, biohemijskim i ekonomskim elementima prepoznavanja trava. Sin. 
---FARMAKOKINETIKApharmacocinetica, ae, f (lat.), (eng.), pharmacokinetics (eng.) kretanje i
djelovanje lijeka ili droge kroz tijelo za odredeno vrijeme, ukljucujuci proces apsorpcije,
distribucije i lokalizacije u tkivima, biotransformacije i ekskrecije Sin. .

---FARMAKOLOG KLINICKI(LAT.), clinical pharmacologist (eng.), ljekar farmakolog ( Sin. v.), posebno
educiran da radi u timu sa klinickim ljekarom na primjeni lijekova u svakodnevnoj praksi,
odredivanju doze, izbjegavanju intereakcija i komplikacija primjene, pronalaženju adekvatnih
zamjena i sl.

---FARMAKOLOG(LAT.), pharmacologist (eng.), ljekar predklinicke medicine koji se bavi ispitivanjem

djejstva lijekova na organizam, njihovim dozama, nacinu upotrebe Sin. .

---FARMAKOLOGIJApharmacologia, ae, f (lat.), pharmacology (eng.), grana medicine koja se bavi

porijeklom, prirodom, hemijom, djelovanjem i upotrebom lijekova. Sin. 

---FARMAKOMANIJApharmacomania, ae, f (lat.), id.(eng.), nekontrolirana želja za uzimanjem i

korišcenjem lijeka Sin. .

---FARMAKOPEJApharmacopoeia, ae, f (lat.), pharmacopeia (eng.), knjiga koja sadrži listu proizvoda
koji se upotreb-ljavaju u medicini, sa opisima, hemijskim testovima za odredivanje identitita i
cistoce, formulama spravljanja nekih, u apoteci pravljenih lijekova i sa standardima. Sin. 

---FARMAKOTERAPIJApharmacotherapia, ae, f (lat.), pharmacotherapy (eng.), lijecenje bolesti

iskljucivo lijekovima, medicinskim pripravcima. Sin. 

---FASCIEKTOMIJAfasciectomia, ae, f (lat.), fasciectomy (eng.), hirurška ekscizija i vadenje neke

fascije dijelom ili u cjelini. Sin. 

---FASCIITIS, OSIFIKANTNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kalcinoza.

---FASCIJAfascia, ae, f (lat.), band (eng.), 1. ovojnica koja zamotava mišic ili neke druge organe
tijela, 2. traka fibroznoga tkiva, sin. kaiš Sin. .

---FASCIODEZAfasciodesis, is, f (lat.), id.(eng.), operacija koja ima za cilj prišivanje fascije za skelet
Sin. .

---FASCIORAFIJAfasciorrhaphia, ae, f (lat.), fasciorrhaphy (eng.), sašivanje razdrte fascije Sin. .

---FASETA, FACET(LAT.), (eng.), facette (franc.), malehna ravna površina na tvrdom materijalu,
obicno kosti. Sin. 

---FATALANfatalis, e (lat.), fatal (eng.), smrtan, mortalan, letalan, onaj koji uzrokuje smrt. Sin. 

---FAVIZAM(LAT.), fabismus, i , m (lat,.), favism (eng.), akutna hemoliticna anemija uzrokovana

ingestijom jedne vrste graška ili udihanjem njegovoga polena ( Sin. v. grašak, fava), koja se javlja
kod nekih pojedinaca, obicno kao rezultat urodenog nedostatka glukozo-6-fosfat-dehidrogenaze u
eritrocitima.

---FAVUSfavus, i, m (lat.), favus, ringworm honeycomb (eng.), zarazna bolest kose, ali i drugih
dlakavih mjesta, uzrokovana gljivicom Trichophyton schoenleini, karakterizirana stvaranjem
perifolikularnih žutih plocica u vidu saca (scutula). Kosa postaje siva, ima vunast ili paucinast
izgled. Nelijecena ostavlja traj zarazna cela, grinta, uljezina, zli strup. Sin. 

---FAZA LATENCIJE(LAT.), latency stage (eng.), 1. mirni period za vrijeme kojega patogeni ostaju u
organizmu za razlicit period vremena prije nego što od njih nastanu simptomi bolesti, 2. (u
psihoanalizi), period relativnoga mira u psihoseksualnom razvoju koji traje od 5. ili 6. godine do
adolescencij Sin. .

---FAZA POSTELJICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. doba porodajno, trece.

---FAZA ŠIRENJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. doba porodajno, prvo.

---FAZAphasis, is, f (lat.), phase (eng.), 1. bilo koji od razlicitih i promjenljivih aspekata kroz koji
prolaze bolest ili neki proces, 2. (u fizikalnoj hemiji), bilo koji fizicki i hemijski jasni, homogeni i
mehanicki odvojivi dio sistema, 3. u elektrokardiografiji) dio vala koji se nalazi izmed Sin. .

---FAZA, ALGIDNA(LAT.), algid stage (eng.), stanje bolesti karakterizirano ubrzanim pulsom,
subnormalnom temperaturom i raznim nervoznim simptomima, poglavito bolovima Sin. .

---FAZA, ANALNA(LAT.), (ENG.), anal stage (eng.) (u psihoanalizi), druga faza psihosomatskoga
razvoja, koja nastaje izmedu 1. i 3. godine, za vrijeme koje je interes malehnoga djeteta
orijentiran na analnu zonu Sin. .

---FAZA, ERUPTIVNAstadium fluorescentiae (lat.), eruptive stage (eng.), period u toku neke
eruptivne vatre kada izbijaju i razvijaju se, odnosno postaju prisutne, promjene na koži Sin. .

---FAZA, FALICNA(LAT.), phallic stage (eng.), (u psihoanalizi), treca faza psihoseksualnoga razvoja
koja je prisutna izmedu 3. i 5. godine života, a za vrijeme koje seksualni interes postaje vezan za
penis kod djecaka, a klitoris kod djevoj-cica Sin. .

---FAZA, GENITALNA(LAT.), genital stage (eng.), (u psihoanalizi), posljednja faza psihoseksualnoga

razvoja koja se razvija za vrijeme puberteta, kada osoba dobija seksualno zadovoljstvo od
genitalnoga kontakta i sposobna je za zrele odnose sa osobom suprotnoga spola Sin. .

---FAZA, IZBACIVANJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. doba, drugo porodajno.

---FAZA, ORALNA(LAT.), oral stage (eng.), (u psihoanalizi) najranija faza psihoseksualnoga razvoja
koja traje od rodenja do 18. mjeseca, za vrijeme koje je oralna zona centar novorodenackih
potreba, ekspresije i prijatnih iskustava Sin. .

---FAZA, PREDMENSTRUALNA(LAT.), premenstrual stage (eng.), stanje matericne sluzavice poslije

ovulacije i u vrijeme formacije žutoga tijela. Ako ne nastane oplodnja, uskoro ce nastati mjesecnica
i nekad se to vidi u izraženoj skali jako izraženih simptoma nervoze Sin. .

---FAZA, PRODROMALNA(LAT.), prodromal stage (eng.), period ranih simptoma neke bolesti koji
nastaje nakon inkubacionoga perioda i završava prije pojave karakteristicnih simptoma bolesti Sin. .

---FAZA, PROLIFERATIVNA(LAT.), proliferative stage (eng.), faza matericne sluzavice u kojoj ona
pokazuje hipertrofiju žlijezdi i povecanje epitela koji oblaže matericu sa unutrašnje strane Sin. .

---FEBRICIDfebricidus-3 (lat.), febricide (eng.), sredstvo koje obara tjelesnu temperaturu i uklanja
vatru i drhat Sin. .

---FEBRIFUGfebrifugus-3 (lat.), febrifuge (eng.), sredstvo, lijek koji smanjuje vatru. antipiretik.
Sin. 

---FEBRIFUGALANfebrifugus-3 (lat.), febrifuge (eng.), ono što odagnava vatru i drhat. Sin. 

---FEBRILANfebrilis, e (lat.), febrile (eng.), onaj koji ima vatru, ima povišenu tjelesnu temperaturu
(iznad 37° C), ono što pripada vatri i što je karakterizirano vatrom kao simptomom i stanjem
bolesnika. Sin. 

---FECES(LAT.), (ENG.), SIN. v. izmet ili stolica.

---FEKALANfaecalis, e (lat.), fecal (eng.), onaj koji pripada izmetu, nedžasetu, Sin. v. necisto, sin.
izmetni, sterkoralni.

---FEKALIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. izmet.

---FEKULENTANfaeculentus-3 (lat.), feculent (eng.), mutan, po organoleptickim osobinama podsjeca

na crijevni sadržaj (npr. fekulentan zadah). Sin. 

---FEKUNDACIJAfecundatio, onis, f (lat.), fecundation (eng.), oplodnja, fertilizacija. Sin. 

---FELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrsta.

---FELACIJAfellatio, onis, f (lat.), felatian (eng.), oralna stimulacija muškog spolnog organa, penisa.
Nacin seksualnog iživljavanja. Sin. 

---FEMINIZACIJAfeminisatio, onis, f (lat.), feminization (eng.), 1. normalna indukcija i razvoj ženskih

spolnih osobina, 2. razvoj ženskih sekundarnih spolnih karaktera kod muškarca. Sin. 

---FEMINIZAMfeminismus, i, m (lat.), feminism (eng.), pojava ili prisustvo ženskih sekundarnih

spolnih karaktera kod muškarca. Sin. 
---FEMORALANfemoralis, e (lat.), femoral (eng.), butni, što pripada butu, nalazi se na butu, butnoj
kosti (femur). Sin. 

---FEMUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, butna.

---FEN(LAT.), 1. fan (eng.), topli južni vjetar koji duha na Alpima i Dinaridima, 2. phene (eng.),
uznapredovali stadiji razvoj-ne sekvencije odreden genima , ali nekada i utjecajem okolice, što
rezultira posebnim fenotipom Sin. .

---FENESTRACIJAfenestratio, onis, f (lat.), fenestration (eng.), 1. operacija kojom se pravi otvor na

nekoj šupljoj strukturi ili organu, 2. probijanje, perforacija, stanje perforacije. Sin. 

---FENESTRIRAN(LAT.), fenestratus-3, fenestrated (eng.), probijen sa jednim ili više otvora, ima
jedan ili više prozora, prozorast. Sin. 

---FENIL-ALANIN MONOOKSIGENAZA(LAT.), phenylalanine monooxygenase (eng.), enzim, EC.

1.14.16.1, iz klase oksidoreduktaza koji katalizira oksidaciju fenilalanina u tirozin aktivirajuci kisik
oksidacijom, kofaktora tetrahidrobiopterina u dihidrobiopterin. Nedostatak ovoga enzima pravi
fenilketonuriju ( Sin. v.).

---FENIL-ALANIN(LAT.), phenylalanine (eng.), jedna od nezamjenjivih aminokiselina,

C6H5.CH2CH(NH2).COOH. Sin. 

---FENIL-TIOUREA(LAT.), phaenylthiourea (eng.), C6H5NHCSNH2, spoj koji se upotrebljava u

genetici, jer se sposobnost prepoznavanja okusa nasljeduje dominantno. Spoj je za 70% populacije
ekstremno gorak, a za ostatak bez ukusa Sin. .

---FENILKETONURIJA(LAT.), phenylketonuria, PKU (eng.), najteži oblik hiperfenil-alaninemije zbog

nedostatka fenil-alanin 4- monooksigenaze, EC 1.14.16.1., enzima koji katalizira oksidaciju fenil-
alanina u tirozin, sa akumulacijom i ekskrecijom fenil-alanina. Nasljeduje se autosomalno recesivno.
Jaka mentalna Sin. .

---FENJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. borovnica.

---FENOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, karbolna.

---FENOLOGIJAphaenologia, ae, f (lat.), phenology (eng.), izu-cavanje djejstva klime na život i

zdravlje živih organizama. Sin. 

---FENOMEN(LAT.), phenonmenon, i, n (lat,.), phenomenon (eng.), bilo koji znak ili objektivni
simptom koji ukazuje na nešto, bilo koje primjetljivo dešavanje ili cinjenicu. Sin. 

---FENOMENOLOGIJAphaenomenologia, ae, f (lat.), phenomenology (eng.), (u psihijatriji), teorija da

je ponašanje odredeno nacinom kako licnost prima realnost više nego kako ta realnost postoji i
objektivno djeluje Sin. .
---FENOTIPphaenotypus, i, m (lat.), phenotype (eng.), 1. ukupni fizicki, biohemijski i fiziološki sklop
neke individue koji je odreden genetski i uslovima sredine. Supr. od genotip, 2. ekspresija jednoga
gena u genskome paru Sin. .

---FEOHROMANphaeochromus-3 (lat.), pheochrome (eng.), obojen mrko, tamno. Kaže se za

obojenost hromnim solima obicno o nekim embrionalnim odajicama Sin. .

---FEOHROMOBLAST(LAT.), pheochromoblast (eng.), zametna struktura koja se razvija u feohromne

(hromafinske) odajice Sin. .

---FEOHROMOCIT(LAT.), pheochromocyte (eng.), zrela hromafinska odajica koja se razvija od

feohromoblasta. Boji se i prihvata hromne soli. To su odajice u suprarenalnoj žlijezdi, glomus
caroticus i sl Sin. .

---FEOHROMOCITOMApheochromocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), obicno benigni, ucahureni

lobularni vaskularni tumor hromafinskoga tkiva srži nadbubrežne žlijezde ili simpaticnih
paraganglija. Izlucuje epinefrin i nor-epinefrin i zbog toga je u klinickoj slici dominantna hiperten-
zija. U napadima ide glavobolja, znoje Sin. 

---FEREZA, PHERESIS(LAT.), (eng.), bilo koja procedura u kojoj se uzima krv od davaoca, odvoji dio
(plazma, leukociti) i cuva, a ostatak vraca davoacu. Tu je ukljucena plazma fereza, leukofereza i sl
Sin. .

---FERMENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. enzim.

---FERMENTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrenje.

---FEROKSIDAZA(LAT.), ferroxidase (eng.), enzim iz klase oksidoreduktaza, EC. 1.16.3.1., koji

katalizira reakciju 4Fe* Sin. *

---FEROPROTEIN(LAT.), ferroprotein (eng.), bjelancevina kombinirana sa radikalom koji sadrži

željezo. Feroproteini su respiratorni nosaci. Sin. 

---FEROTERAPIJAferrotherapia, ae, f (lat.), ferrotherapy (eng.), lijecenje preparatima željeza Sin. .

---FERTILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. plodan.

---FERTILIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oplodnja.

---FERTILIZIN(LAT.), id.(eng.), supstancija na plazmatskoj cahuri i želatinoznome omotacu jajeta

nekih vrsta. Posjeduje specificne receptorne grupe koje vežu spermatozoide na jaje (glukoprotein
molekularne težine oko 300.000) Sin. .

---FERTILNOSTfertilitas, atis, f (lat.), fertility (eng.), 1. Sposobnost žene ili ženke da zacne ili da
inducira zacece, plodnost, 2. true birth rate (eng.), odnos broja porodaja prema broju žena u
periodu kada mogu imati dijete, plodnost populacije. Sin. 
---FERUGINOZAN, FERRUGINOSUS-3 (lat.), ferruginous (eng.), sadrži željezo ili ima boju željezne
hrde Sin. .

---FESLIÐANOcimum basilicum (lat.), basil, sweet basil (eng.), mirisno cvijece koje sadrži takoder
jako mirisni zejtin. Osušena biljka u cvatu (herba Basilici) se upotrebljava kao spazmolitik i
karminati Sin. v.

---FESLIÐAN, DIVLJI(LAT.), thymus serpillum, wild thyme (eng.), biljka slicna feslidanu koja sadrži
ishlapljivi zejtin slicna onom od Thymus vulgaris Sin. .

---FESTINACIJAfestinatio, onis, f (lat.), festination (eng.), nevoljna tendencija da se prave kratki

brzi koraci pri hodanju kod paralysis agitans Sin. .

---FETALANfetalis, e (lat.), fetal (eng.), ono što pripada i što se odnosi na plod dok je u materici, od
sedme nedjelje trudnoce do rodenja. Sin. 

---FETICIDfeticidum, ii, n (lat.), feticide (eng.), destrukcija fetusa u materici. Up. sa cedomorstvo
Sin. .

---FETIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrdljiv.

---FETIŠ, V(LAT.), (ENG.), fetišizam. Sin. 

---FETIŠIST(LAT.), fetishist (eng.), osoba koja se seksualno zadovoljava na fetišisticki nacin. V.

fetišizam Sin. .

---FETIŠIZAMfetischismus, i, m (lat.), fetishism (eng.), jedna od parafilija ( Sin. v.), manifestirana

ponovljenim jakim seksualnim porivima i fantazijama prema nekim objektima, fetišima. Najcešce su
to dijelovi ženske odjece i dodatni su elementi pri nastajanju seksualne želje ili orgazma.

---FETUSfetus, us, m (lat.), id.(eng.), nerodeno potomstvo svake životinje i covjeka, narocito u
postembrionalnom periodu, pošto su glavne strukture organizma zacrtane. Kod covjeka je to od
sedme nedjelje trudnoce do rodenja. išcade. Sin. 

---FIBERSKOP(LAT.), fiberscope (eng.), savitljivi endoskop naprav-ljen od staklenih ili plasticnih

paralelnih vlakana koje propuštaju svjetlo unutrašnjim refleksijama, a služi za endoskopski pregled,
pa prema tome nosi i ime (npr. gastroskop, bronhoskop itd.). Sin. 

---FIBRILA, FIBRILLA, ae, f (lat.), fibril (eng.), malehno vlakno, konac, nit, tanka traka mase, cesto
sastavni dio snopa. vlakance, vlakno. Sin. 

---FIBRILACIJAfibrillatio, onis, f (lat.), fibrillation (eng.), l. malehna, lokalna nevoljna kontrakcija

poprecno-prugastih mišica, obicno nevidljiva, a rezultat je spontane aktivacije mišicne niti ili
odajice mišica. Treperenje. 2. Pocetak degenerativnih promjena kod osteoartritisa, karakterisanih
smekšavanjem zglobn Sin. 
---FIBRILACIJA, ATRIJALNAfibrillatio atrialis (lat.), atrial fibrillation (eng.), atrijalna aritmija
karakterizirana brzim, slucajnim kontrakcijama atrijalnoga miokardijuma, a uzrokuje totalno
nepravilni, brzi ventikularni ritam. Sin. 

---FIBRILACIJA, VENTRIKULARNAfibrillatio ventricularis (lat.), ventricular fibrillation (eng.),

aritmija, karakterizirana fibrilarnim kontrakcijama mišica komora srca, zbog brze i stalno
ponavljane ekscitacije miokardijalnih fibrila, bez koordinirane kontrakcije komora u cjelini.
Ekscitacija obicno ide iz ektopicnog fokusa. Sin. 

---FIBRILOLIZAfibrilolysis, is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija, rastvaranje, nestajanje vlakana, fibrila

Sin. .

---FIBRINfibrinum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., netopljivi protein nastao od fibrinogena

proteolitickom aktivnošcu trombina za vrijeme normalnoga procesa krvne koagulacije. žicina. Sin. 

---FIBRINOGENfibrinogenum, i, m (lat.), fibrinogen (eng.), 1. faktor koagulacije, faktor I, plazmin-

protein visoke molekularne težine od kojega postaje fibrin djejstvom trombina, 2. humani
fibrinogen, sterilna frakcija plazme covjeka, zamrznuta, pa sušena, u soluciji prelazi u fibrin
dodatkom trombina i daje se i Sin. 

---FIBRINOGENEZAfibrinogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvara-nje, produkcija fibrinogena Sin. .

---FIBRINOGENOLIZAfibrinogenolysis, is, f (lat.), id.(eng.), raspadanje, rastapanje, inaktivacija

fibrinogena u krvi Sin. .

---FIBRINOGINAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trombin.

---FIBRINOID(LAT.), id.(eng.), 1. ono što nalici na fibrin, 2. homogeni, eozinofilni, obojeni,

uglavnom acelularni materijal koji je nalik na fibrin. Sin. 

---FIBRINOLITICANfibrinolyticus-3 (lat.), fibrinolytic (eng.), onaj koji pripada fibrinolizi ili je

uzrokuje. Sin. 

---FIBRINOLIZAfibrinolysis, is, f (lat.), id.(eng.), rastapanje, ras-tvaranje, nestajanje fibrina akcijom

enzima. Sin. 

---FIBRINOPENIJAfibrinopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), nestašica, smanjena kolicina fibrina u krvi.

Sin. 

---FIBRINOZANfibrinosus-3 (lat.), fibrinous (eng.), onaj koji pripada fibrinu ili je njegove grade,
odnosno prirode fibrina. Sin. 

---FIBRINURIJAfibrinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo fibrina u bureži. Sin. 

---FIBROADENIJAfibroadenia, ae, f (lat.), id.(eng.), fibrozna degeneracija žljezdanoga tkiva. Sin. 

---FIBROADENOMAfibroadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), adenoma koji sadrži i vezno tkivo, a

sacinjen je od žljezdanoga i veznoga tkiva. Sin. 

---FIBROBLASTfibroblastus, i, m (lat.), fibroblast (eng.), 1. odajica veznoga tkiva. To je pljosnata,

izdužena odajica sa citoplazmatskim produžecima na svakome kraju, sa pljosnatom, ovalnom
jezgrom. Ove se odajice diferenciraju u hondroblaste, kolagenoblaste itd., 2. kolagenoblast, odajica
koja proizvodi kolagen dezmocit. Sin. 

---FIBROBLASTOMAfibroblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji je sastavljen od fibroblasta.

Takvi tumori se diferenciraju u fibrome, benigne i fibrosarkome, maligne. Sin. 

---FIBROCITfibrocytus, i, m (lat.), fibrocyte (eng.), id. sa fibroblastom, ali se radi o zrelijem obliku.
Sin. 

---FIBROCITOGENEZAfibrocytogenesis, is, f (lat.), (eng.), razvoj, stvaranje fibrocita i vlakana

veznoga tkiva Sin. .

---FIBROGLIJAfibroglia, ae, f (lat.), id.(eng.), fibrilana supstancija koju stvaraju fibroblasti. Sin. 

---FIBROLIPOMAfibrolipoma, atis, n (lat.), id.(eng.), u principu lipoma koji sadrži vecu kolicinu
veznoga tkiva. Sin. 

---FIBROMAfibroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor pretežno graden od fibroznoga, odnosno sasvim
razvijenoga veznoga tkiva. dezmocitoma. Sin. 

---FIBROMATOZAfibromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), formacija cvorova koji su na tumor nalik, koji
narastaju iz dubokih fascija sa tendencijom lokalnoga recidiviranja. Sin. 

---FIBROMATOZANfibromatosus-3 (lat.), fibromatous (eng.), jako prožet vezivom, prirode fibroma ili
pripada fibromu Sin. .

---FIBROMIOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lejomioma.

---FIBROMIOZITIS, FIBROMYOSITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija fibromišicnoga tkiva. Sin. 

---FIBRONEKTIN(LAT.), fibronectin (eng.), adhezivni glikoprotein koji se veže za vezno tkivo gdje se
veže za kolagen, a involviran je i u agregaciji trombocita. Jedan oblik cirkulira plazmom i ponaša se
kao opsonin, a drugi je protein površine odajice koji posreduje u odajicko adhezivnim reakcija Sin. .

---FIBROPLAZIJAfibroplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), stvaranje veznoga tkiva što je normalan proces
pri cijeljenju rana, ali može biti i patološki kada prožima neka tkiva u velikoj mjeri Sin. .

---FIBROTORAKSfibrothorax, acis, m (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano adhezijama dva lista

pleure, poplucnice i porebrice, cime je pluce prekriveno debelim slojem neekspanzivnoga veznoga
tkiva. Cesto je posljedica traumatskoga fibrotoraksa. Sin. 

---FIBROZAfibrosis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje fibroznoga tkiva, prožimanje vezivnim tkivom,
fibroidna ili fibrozna degeneracija. Sin. 

---FIBROZANfibrosus-3 (lat.), fibrous (eng.), sastavljen od vez-noga tkiva, sadrži mnogo fibroznoga
tkiva, sadrži fibrile. Sin. 

---FIBROZITISfibrositis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamatorna hiperplazija fibroznoga tkiva tijela,

narocito mišicnih ovojnica i fascija lokomotornoga sistema Sin. .

---FIBULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvolike.

---FIBULARANfibularis, e (lat.), fibular (eng.), ono što se odnosi ili je u vezi sa cvolikom, sin.
peronealan. Sin. 

---FIDEN, GEMMA, e, f (lat.), bud (eng.), mladica cvijeta ili grancice, pocetna razvojna faza cvijeta
ili grancice. U tome stanju neke biljke imaju najviše ljekovitih svojstava. pupoljak, gondže. Sin. 

---FIKOMICETEPhycomycetes (lat.), id.(eng.), razred nižih gljiva. Prema raznim sistematizacijama

pripadaju raznim mjestima. Zovu ih i gljive algašice. To su jednostavno gradene, jednoodajicke i
obicno mikroskopski sitne gljivice medu koje spada i kvašceva gljivica. Sin. 

---FIKOMIKOZAphycomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja akutna mikoza uzrokovana gljivicama iz
razreda phycomycetes Sin. .

---FIKSACIJAfixatio, onis, f (lat.), (eng.), 1. postupak ili operacija koja ima za cilj održavanje tkiva,
strukture ili organa u odredenom cvrstome položaju, 2. upotreba odredenih materijala da bi se
sacuvali histološki ili citološki uzorci, 3. (u oftalmologiji) pravac pogleda usmjeren tako da slika Sin. 

---FIKSACIJA, UNUTRAŠNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fiksator i fiksacija 1.

---FIKSATIVfixativum, i, m (lat.), fixative (eng.), otopina nekoliko hemijskih spojeva u koju se

stavlja uzorak tkiva za histološki pregled da bi se sprijecila denaturacija proteina i autoliza tkiva, a
da preparat ocvrsne i postane pogodan za rezanje na mikrotonu. Sin. 

---FIKSATORfixator, oris, m (lat.), fixator (eng.), metalni aparat u ortopedskoj hirurgiji kojim se
fiksiraju prelomljene kosti u položaju idealnom za srašcivanje, bilo da je apliciran izvana, vanjski
fiksator, bilo unutra, unutrašnja fiksacija. Sin. 

---FIKSATOR, VANJSKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. fiksator.

---FIKSIRAN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. pricvršcen, 2. materijal koji je bio pod djestvom fiksativa, v.
fiksacija 2.
---FILAKSIJA, PHYLAXIS, is, f (lat.), id.(eng.), odbrana tijela i zaštita protiv infekcije. Sin. 

---FILAMENTfilamentum, i, n (lat.), filament (eng.), nježna nit, konac, nježna koncasta struktura.
Sin. 

---FILAMENTOZAN(LAT.), filamentosus-3, filamentous (eng.), vlaknast, koncast, graden od nježnih

koncastih elemenata. Obicno se kaže za bakterijske kolonije. Sin. 

---FILARICIDAN(LAT.), filaricidal (eng.), agens, lijek, sredstvo koje uništava filarije, vlasce.. Sin. 

---FILARIFORMAN(LAT.), filariform (eng.), koncast, nalik na konac, nalik na filarije, vlasce Sin. .

---FILARIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vlasac.

---FILARIJAZAfilariosis, is, f (lat.), filariasis (eng.), bolest zbog prisustva filarija, vlasaca, u tijelu.
Sin. 

---FILDIŠebur, oris, m (lat.), ivory (eng.), zubna kost slona ili velikih sisara, morža, modificirani
dentin. Sin. 

---FILIFORMANfiliformis, e (lat.), filiform (eng.), u obliku konca, koncast, vlaknast. Sin. 

---FILIJAphilia, ae, f (lat.), id.(eng.), u složenicama posljednja rijec koja oznacava postojanje
interesa, afiniteta, ljubavi prema necem, npr. efebofilija, sklonost, ljubav prema djecacima Sin. .

---FILIJATARphiliater, tros m (lat.), id.(eng.), osoba koja je zainteresirana za medicinsku nauku,

osoba koja voli medicinu. Sin. 

---FILM(LAT.), id.(eng.), 1. tanak sloj koji prekriva neku strukturu, 2. tanki prozirni tabak
celuloznoga acetata ili slicnoga materijala, prekrivenoga osjetljivom emulzijom sa jedne ili obje
strane, i osjetljivoga na aktivno radiozracenje ili svjetlo, a služi za pribavljanje radi Sin. 

---FILOGENEZAphylogenesis, is, f (lat.), phylogeny (eng.), kompletan razvojni tok rase ili grupe živih
bica, sin. filogenija Sin. .

---FILOGENIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. filogeneza.

---FILTER1. colatorium, ii, n (lat.), filter strainer (eng.), sredstvo za cijedenje. Sredstvo koje pri
propuštanju suspen-zije zadržava partikule zavisno od velicine svojih pora, sin. cjediljka, 2. filter
(eng.-njem.), (u radiologiji) metalni ekran, razlicite debljine koji se stavlja na pravcu prostiranja
rendgenski Sin. 

---FILTRACIJAcolatio, onis, f (lat.), filtration (eng.), 1. prolaz tecnosti kroz filter što se potpomaže
gravitacijom, pritiskom ili vakuumom, sin. cijedenje, 2. u radiologiji upotreba zavjese od cvrstoga
materijala (aluminijum, bakar i sl.), sa apsorpcijom beta cestica i fotona vecih valnih duljina. Sin. 

---FILTRATcolatura, ae, f (lat.), filtrate (eng.), tecnost koja je prošla kroz filter, ocjedak,
procjedak. Sin. 

---FILTRUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. prolisina i žljebica.

---FIMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. guta.

---FIMBRIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. comba.

---FIMOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. predglavac.

---FIOLAphiala, ae, f (lat.), phial (eng.), malehna, staklena cjevcica za držanje lijeka, bocica. Sin. 

---FISIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cijepanje.

---FISTULAfistula, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalni kanal, prolaz ili komunikacija izmedu dva
organa ili izmedu organa i površine tijela. Fistule nose imena organa koje spajaju (npr.
rektovaginalna fistula). tavnik, propust, svicka. Sin. 

---FISTULA, CRIJEVNAfistula intestinalis (lat.), intestinal fistula (eng.), nenormalna komunikacija

izmedu crijeva i va-njskoga trbušnoga zida što omogucuje izlijevanje crijevnoga sadržaja napolje,
cesto pravljena vještacki kod okluzije crijeva ili anastomoze kad se zove rasterecujuca fistula. Sin. 

---FISTULA, GASTRICNAfistula gastrica (lat.), gastric fistula (eng.), nenormalna komunikacija izmedu
šupljine želuca i vanjske sredine, cesto napravljena za hranjenje. Sin. 

---FISTULA, MOKRACNAfistula urinaria (lat.), urinary fistula (eng.), nenormalna komunikacija izmedu
mokracnoga trakta i kože na koju curi mokraca. Sin. 

---FISTULA, PLJUVACNAfistula salivaris (lat.), salivary fistula (eng.), kanalic izmedu pljuvacnoga
kanala ili žlijezda i kožne ili sluzavicne površine, ali da ne ide normalnim slijedom izvodnoga kanala
Sin. .

---FISTULA, RASTERECUJUCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fistula, crijevna.

---FISTULA, STERKORALNAfistula stercoralis, fistula faecalis (lat.), fecal fistula (eng.), fistula
debeloga crijeva koja se otvara na koži trbuha i omogucuje izlazak fekalnoga sadržaja kroz otvor.
Up. apsces, sterkoralni. Sin. 

---FISTULA, VANJSKAfistula externa (lat.), external fistula (eng.), nenormalna komunikacija jednim
prolazom, cijev izmedu šupljega organa i nadvorne tjelesne površine. Sin. 
---FISTULEKTOMIJAfistulectomia, ae, f (lat.), fistulectomy (eng.), operativna ekscizija fistuloznoga
kanala. Ekscizija fistule u cjelini. Sin. 

---FISTULIZACIJAfistulisatio, onis, f (lat.), fistulization (eng.), proces stvaranja ili pravljenja fistula.
Sin. 

---FISTULOZANfistulosus-3 (lat.), fistulous (eng.), onaj koji ima izgled ili osobine fistule, koji pripada
fistuli ili ima fistulu. Sin. 

---FISURAfissura, ae, f (lat.), groove, cleft (eng.), brazda, napuklina, razrez, rasjeklina, procijep,
oluk, rov, žlijeb, jaz. Opci anatomski termin. cijep, raskolina, razdor, procijep, pukotina, štrbina,
žilj. Sin. 

---FITOBEZOAR(LAT.), phytobezoar, is, m (la.), id.(eng.), loptica u želucu napravljena od biljnih

vlakana Sin. .

---FITOFAG(LAT.), (ENG.), SIN. v. biljožder.

---FITOGENphytogenes (lat.), phytogenous (eng.), izveden iz biljaka, biljnoga porijekla, uzrokovan

biljnim rastom Sin. .

---FITOHORMONphytohormonum, i, n (lat.), phytohormone (eng.), bilo koji od hormona koji se

proizvodi prirodnim procesom u biljkama i koji je djelotovoran u malehnim dozama na udaljenome
mjestu od proizvodnje (npr. citokinin) Sin. .

---FITONOZAphytonosis, is, f (lat.), phytonose (eng.), bilo koja bolest uzrokovana biljkama. Sin. 

---FITOPARAZITphytoparasitus, i, m (lat.), (eng.), bilo koji gotovan, parazit biljnoga porijekla. Sin. 

---FITOTERAPIJAphytotherapia, ae, f (lat.), phytotherapy (eng.), lijecenje biljkama. Sin. 

---FITOTOKSIN(LAT.), phytotoxin (eng.), egzotoksin koji proizvode neke biljke (abrin, ricin i sl.).
Fitoksini su rezistentni na proteoliticko varenje i ako se uzimaju na usta pokazuju efekt Sin. .

---FIZALISphysalis, idis, f (lat.), id.(eng.), veliki okruglasti mjehur naden u nekim odajicama kao što
su divovske odajice kod raka i sarkoma gigantskih odajica. Sin. 

---FIZIJATAR(LAT.), physiatrist (eng.), ljekar specijalista iz fizijatrije ( Sin. v.).

---FIZIJATRIJAphysiatria, ae, f (lat.), physiatrics (eng.), grana ukupne medicine koja se bavi
lijecenjem pomocu fizikalnih agensa (svjetlo, hladnoca, toplina, elektricitet), odnosno upotrebom
aparatura koje obezbjeduju fizikalne podražaje. fizikalna medicina. Sin. 

---FIZIKALNIphysicus-3 (lat.), physic (eng.), onaj koji pripada tijelu, tjelesnim aktivnostima za
razliku od duhovnoga koji pripada mišljenju, razumu Sin. .
---FIZIOGNOMIJAphysiognomia, ae, f (lat.), physiognomy (eng.), odredivanje temperamenta,
karaktera i ostalih duhovnih osobina na osnovu izraza lica Sin. .

---FIZIOLOG(LAT.), physiologist (eng.), ljekar posvecen bavljenju fiziologijom Sin. .

---FIZIOLOGIJAphysiologia, ae, f (lat.), physiology (eng.), nauka o funkcioniranju živoga organizma i

njegovih dijelova, te o hemijskim i fizickim faktorima koji su ukljuceni u taj proces. Sin. 

---FIZIOLOGIJA, PATOLOŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. patofiziologija.

---FIZIONOMIJAphysionomia, ae, f (lat.), physionomy (eng.), 1. nauka o prirodnim zakonima, 2.

izraz, crte lica, lice, cehra, izgled Sin. .

---FIZIOTERAPEUT(LAT.), physiotherapist (eng.), autorizirani prakticar koji provodi program fizickih

aktivnosti kod pacijenta po uputstvima ljekara. Potrebno srednje ili više medicinsko obrazovanje
Sin. .

---FIZIOTERAPIJAphysiotherapia, ae, f (lat.), physiotherapy (eng.), terapija upotrebom fizikalnih

agensa (svjetlo, voda, toplina, hladnoca, elektricitet). Sin. 

---FIZIPARANfissiparus-3 (lat.), fissiparous (eng.), onaj koji se razmnožava prostim dijeljenjem,

cijepanjem Sin. .

---FIZOCELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. guta, gasna.

---FIZOMETRAphysometra, ae, f (lat.), id.(eng.), ispunjenost materice gasom Sin. .

---FLAGELACIJAflagellatio, onis, f (lat.), flagellation (eng.), 1. oblik masaže koja se izvodi kratkim i
mehkim udarcima jagodicama prstiju, 2. bicevanje, postupak pojedinih redova kršcanskih isposnika
koji se dobrovoljno bicuju, 3. poremecaj spolnoga nagona, oblik sadizma ili mazohizma, u kojemu
bicevanje seksualnoga Sin. .

---FLAGELARANflagellaris, e (lat.), flagellar (eng.), onaj koji ima bic ( Sin. v.), ono što pripada bicu
ili proizilazi iz njega.

---FLAGELATEflagellatta, orum, n (lat.), id(eng.), 1. ma koji mikroorganizam koji ima flagele,

biceve, kojima se krece, 2. protozoa iz podroda Mastigophora Sin. .

---FLAGELIFORMANflagelliformis, e, (lat.), flagelliform (eng.), struktura koja ima oblik kandžije,

Sin. 

---FLAGELOZAflagellosis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija protozoama podroda Mastigophora. Sin. 

---FLAKCIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mlitav.

---FLAKCIDNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. mlitavost.

---FLANAKcalculus vesicae urinariae (lat.), bladder stone (eng.), kamen mokracne bešike, bez obzira
na sastav ili porijeklo Sin. .

---FLASTER(LAT.), (ENG.), SIN. v. traka, ljepljiva.

---FLATER(LAT.), flutter (eng.), termin koji se upotrebljava u klinickoj kardiologiji i oznacava

vibracije, pulzacije, sin. treperenje. Sin. 

---FLATER, ATRIJALNI(LAT.), atrial flutter (eng.), srcana aritmija u kojoj su kontrakcije dulaca brže,
oko 200 do 300 u minuti, ali regularne i komore nisu sposobne da odgovore na svaki impuls dulca,
tako da je prisutan djelomicni blok. Sin. 

---FLATULENCIJAflatulentia, ae, f (lat.), flatulence (eng.), pri-sustvo vece kolicine gasa u crijevima i
njegovo ispuštanje prirodnim otvorom. Sin. 

---FLAVEKTOMIJAflavectomia, ae, f (lat.), flavectomy (eng.), operativno uklanjanje žutoga

ligamenta, ligamentum flavum, kod operacije prolapsa diskusa. Sin. 

---FLEBASTENIJAphlebasthenia, ae, f (lat.), id.(eng.), slabost dovodnickoga zida Sin. .

---FLEBEKTAZIJAphlebectasia, ae, f (lat.), id.,(eng.), proširenje dovodnice, dilatacija vene, obicno

na odredenome mjestu u obliku varikoziteta. venektazija. Sin. 

---FLEBEKTOMIJAphlebectomia, ae, f (lat.), phlebectomy (eng.), ekscizija dovodnice, bilo citave

bilo njenoga dijela. venektomija. Sin. 

---FLEBITISphlebitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija dovodnice, a sastoji se od infiltracije zida i

formiranja tromba Sin. .

---FLEBOGRAF(LAT.), phlebograph (eng.), instrument koji registrira dovodnicki puls. Sin. 

---FLEBOGRAFIJAphlebographia, ae, f (lat.), phlebography (eng.), 1. radiografija dovodnica, vena,

poslije upotrebe kontrastnoga medija, sin. varikografija, venografija, 2. graficki prikaz pulsa
dovodnice. Sin. 

---FLEBOGRAMphlebogramma, atis, n (lat.), phlebogram (eng.), 1. rendgenska slika sa prikazom

dovodnica ispunjenih kontrastom, 2. dijagram pulsa dovodnice. venogram. Sin. 

---FLEBOLITphlebolithus, i, m (lat.), phlebolite (eng.), kamen u dovodnici. Sin. 

---FLEBOLITIJAZAphlebolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano stvaranjem dovodnickih
kamenaca, flebolita Sin. .

---FLEBOLOGIJAphlebologia, ae, f (lat.), phlebology (eng.), ispitivanje dovodnica i njihovih bolesti,

nauka o dovodnicama. Sin. 

---FLEBONARKOZAphlebonarcosis, is, f (lat.), id.(eng.), intravenska anestezija napravljena

ubrizgavanjem narkoticnoga sredstva u dovodnicu Sin. .

---FLEBOPIEZOMETRIJAphlebopiesometria, ae, f (lat.), phlebopiezometry (eng.), mjerenje

dovodnickoga pritiska. Sin. 

---FLEBOPLASTIKAphleboplastia, ae, f (lat.), phleboplasty (eng.), plasticna operacija, rekonstrukcija

dovodnice Sin. .

---FLEBORAFIJAphleborrhaphia, ae, f (lat.), phleborrhaphy (eng.), šav, ušivanje dovodnickoga zida.

Sin. 

---FLEBORAGIJAphleborrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), dovodnicka hemoragija, veliko krvarenje iz

dovodnice. Sin. 

---FLEBOREKSIJAphleborrhexis, is, f (lat.), id.(eng.), pucanje, ruptura dovodnica. Sin. 

---FLEBOSKLEROZAphlebosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), fibrozno zadebljanje dovodnickoga zida Sin.

.

---FLEBOSTAZAphlebostasis, is, f (lat.), id.(eng.), zastoj krvi u dovodnicama. Sin. 

---FLEBOTOMphlebotomium, i, n (lat.), phlebotom (eng.), malehni nož ili nešter korišcen za

puštanje krvi iz dovodnice. Sin. 

---FLEBOTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. puštanje krvi.

---FLEBOTOMUSPhlebotomus, i, m (lat.), id.(eng.), rod vrlo malehnih mušica koje sišu krv porodice
Psychodidae. Mnogi su vektori i uzrokuju bolesti, a najpoznatiji je Phlebotomus papatasi Sin. .

---FLEBOTROMBOZAphlebothrombosis, is, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo krvnoga ugruška u dovodnici,

što nije praceno inflamacijom zida Sin. .

---FLEBOZAphlebosis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalnost dovodnice, svaka neinflamatorna promjena

dovodnica Sin. .

---FLEGMA, V(LAT.), (ENG.), sluz. Sin. 

---FLEGMATICANpghlegmaticus-3 (lat.), phlegmatic (eng.), u osnovnome znacenju sluzav,
karakteriziran povecanom produkcijom sluzi, pren. teško uzbudljiv, miran, težak, apatican,
ravnodušan Sin. .

---FLEGMAZIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. inflamacija, 2. v. vatra.

---FLEGMONAphlegmone, es, f (lat.), phlegmon (eng.), difuzna inflamatorna reakcija na infekciju sa

streptokokima sa tendencijom širenja u duboka potkožna tkiva i mišice u kojima se formiraju
malehni džepici gnoja. Id. celulitis Sin. .

---FLEGMONOZANphlegmonosus-3 (lat.), phlegmonous (eng.), onaj koji pripada flegmoni, održavan

flegmonom i osobina flegmone Sin. .

---FLEKSIBILITETflexibilitas, atis, f (lat.), flexibility (eng.), sa-vitljivost, gipkost. Sin. 

---FLEKSIJAflexion, onis, f (lat.), flexion (eng.), 1. akt savijanja ili stanja savijenosti, pregibanje,
pregib, 2. pomjeranje materice u smislu presavijanja naprijed ili nazad, 3. normalno savijanje glave
novorodenceta prema naprijed u materici i porodajnome kanalu. pregibanje, sagib. Sin. 

---FLEKSORflexor, oris, m (lat.), id.(eng.), mišic savijac, mišic koji savija, sagiba, neki zglob. Sin. 

---FLEKSORANflexorius-3 (lat.), flexory (eng.), onaj koji pripada mišicu savijacu, fleksoru Sin. .

---FLEKSURAflexura, ae, f (lat.), flexure (eng.), pregib, krivina, koljeno, zavoj, opci termin za dio
na organu koji je savijen ili se savija, zavija. okuka. Sin. 

---FLEKTIRANflexus-3 (lat.), flexed (eng.), savijen, previjen, pregnut. Sin. 

---FLIKTENAphlyctaena, ae, f (lat.), phlyctena (eng.), 1. mjehuric na koži, 2. malehni mjehuric

ispunjen limfom koji se vidi na konjunktivi oka Sin. .

---FLIKTENOZAphlyctaenosis, is, f (lat.), phlyctenosis (eng.), bilo koja bolest ili lezija
karakterizirana mjehuricima Sin. .

---FLOGISTICANphlogisticus-3 (lat.), phlogistic (eng.), inflamatoran, onaj koji pripada procesu

isindije. Sin. 

---FLOKULACIJAflocculatio, onis, f (lat.), flocculation (eng.), koloidni fenomen u kojemu se

dispergirana faza odvaja u obliku sitnih, obicno golim okom vidljivih djelica, pahalja Sin. .

---FLORAflora, ae, f (lat.), id.(eng.), biljni svijet, obicno prisutan ili karakteriziran odredenom
lokacijom. Sin. 

---FLORA, CRIJEVNAflora intestinalis (lat.), intestinal flora (eng.), bakterije koje se normalno nalaze
u lumenu crijeva. Sin. 
---FLORIDANfloridus-3 (lat.), florid (eng.), 1. u punome cvatu, u punome jeku (bolest), rascvjetan, u
potpuno razvijenoj formi, 2. onaj koji ima jasnu crvenu boju. Sin. 

---FLUIDfluidum, i, n (lat.), fluid (eng.), 1. tecnost, ali i gas, 2. smjesa elemenata ili djelica
elemenata koji slobodno teku, mijenjaju položaj, a da se ne razdvajaju Sin. .

---FLUKTUACIJAfluctuatio, onis, f (lat.), fluctuation (eng.), 1. varijacije oko utvrdene vrijednosti ili
mase, 2. kretnje u obliku vala tecnosti u nekoj tjelesnoj šupljini poslije udarca o zid, talasanje,
undulacija. bibavica, libanje. Sin. 

---FLUKTUANTANfluctuans, antis (lat.), fluctuant (eng.), 1. onaj koji pokazuje razlicite nivoe, 2 onaj
koji prenosi pokrete nalik na talase pri palpaciji. Obicno se radi o tecnome sadržaju Sin. .

---FLUORfluor, oris, m (lat.), fluorine (eng.), hemijski element koji pripada halogenoj grupi, simbol
F, atomski broj 9, at. težina 18,998. Fluor je u obliku fluorida inkorporiran u strukturu kostiju i zuba
i obezbjeduje zaštitu od karijesa, 2. Sin. v. cvijet, bijeli, cvijet, crveni.

---FLUORESCENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjetlucanje.

---FLUORIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. apatit.

---FLUOROGRAFIJAfluorographia, ae, f (lat.), photofluorography (eng.), fotografska registracija slika

sa fluorokoskopije na malehnim filmovima upotrebljavanjem brze tehnike snimanja. Ovaj se proces
upotrebljava kod masovnih snimanja pluca. Sin. 

---FLUOROZAfluorosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje nastalo pretjeranim uzimanjem fluora ili
njegovih jedinjenja. To može biti akcidentalna ingestija insekticida ili rodenticida koji sadrže fluor,
hronicna intoksikacija prašine u industriji, odnosno uživanje vode sa velikim kolicinama fluora.
Javlja Sin. 

---FOBIJA, OBICNA(LAT.), simple phobia (eng.), bilo koja fobicna smetnja koja ukljucuje strah od
nekih životinja (psi, zmije, insekti, miši), zatvorenih prostora (klaustrofobija) i visine Sin. .

---FOBIJA, SOCIJALNA(LAT.), social phobia (eng.), bilo koje fobicno ponašanje koje ukljucuje strah i
izbjegavanje socijalnih situacija gdje se nosilac boji da ce biti izložen mogucem zbunjivanju ili
poniženju. Može biti usmjerena na neke situacije (npr. jedenje na javnome mjestu), ili difuzna,
ukljucujuc Sin. .

---FOBIJA, SPECIFICNA(LAT.), specific phobia (eng.), je fobija koja se javlja samo u veoma
specificnim situacijama kao što je susret sa odredenim životinjama, tamom, letenjem, zatvore-nim
prostorom, uriniranjem, jedenjem odredene hrane itd Sin. .

---FOBIJEphobiae, arum, f (lat.), phobias (eng.), grupa anksioznih poremecaja gdje se anksioznost
javlja samo ili dominatno u jasno odredenim situacijama ili kod susreta sa tacno odredenim
objektima. Takve se situacije i objekti izbjegavaju ili podnose sa patnjom pored ociglednoga
saznanja da drugi ljudi Sin. 
---FOBOFOBIJAphobophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od nastupa straha, strah od
straha Sin. .

---FOJNICA(LAT.), (ENG.), prirodno ljecilište u Bosni, 54 km od Sarajeva, Ima prirodnu radiaktivnu

vodu, temeprature 30,8° C, a lijeci od reumatizma, posljedica povreda, neuropatija i bolesti
metabolizma. Sin. 

---FOKALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. žarištan.

---FOKOMELIJAphocomelia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna mahana, karakterizirana odsustvom

gornjega dijela jednoga ili više ekstremiteta. Šake ili stopala izlaze direktno iz trupa, a vezani su
malehnom, kratkom kosti. Nakaza se zove fokomelus, phocomelus Sin. .

---FOKUSfocus, i, m (lat.), id.(eng.), 1. mjesto gdje se sastaju svjetlosni zraci ili vali zvuka, 2.
ognjište, žarište, mjesto odakle se širi infekcija ili odlaze antigeni za imuniziranje organizma Sin. .

---FOLIKUL(LAT.), (ENG.), SIN. v. mješcic.

---FOLIKULARANfollicularis, e (lat.), follicular (eng.), onaj koji pripada mješcicu, folikulu Sin. .

---FOLIKULITISfolliculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija, inflamacija folikula. Uglavnom oznacava

inflamaciju folikula dlaka, 2. stanje karakterizirano uvecanjem limfnih folikula Sin. .

---FOLIKULOMAfolliculoma, atis, n (lat.), granuloma-theca cell tumor (eng.), tumor jajnika

predominatno graden od folikularnih (granuloza) i odajica teke i uvijek pracen prekomjernim
izlucivanjem estrogena (hiperpalzija dojki i endometrijuma). Sin. 

---FOLIKULOZAfolliculosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. bolest ili stanje karakterizirano uvecanjem

limfnih cvorova, 2. na koži ako je izraženih folikula dlaka koji ne moraju biti inflamirani Sin. .

---FONACIJAphonatio, onis, f (lat.), phonation (eng.), pušta-nje glasa, proizvodenje glasa kojim se
služimo u govoru. Sin. 

---FONASTENIJAphonasthenioa, ae, f (lat.), id.(eng.), slabost glasa, otežana fonacija uslijed umora
Sin. .

---FONATORANphonatorius-3 (lat.), phonatory (eng.), onaj koji pripada fonaciji Sin. .

---FONAUTOGRAFphonautographiuym, ii, n (lat.), phonautograph (eng.), aparat koji registrira

vibracije zvuka uzrokovane glasom Sin. .

---FONETIKAars phonetica (lat.), phonetics (eng.), nauka o glasovima. fonologija. Sin. 

---FONIJATRIJAphoniatria, ae, f (lat.), phoniatrics (eng.), grana medicine koja se bavi lijecenjem
glasa i defekata govora Sin. .

---FONOFOBIJAphonophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od zvuka ili glasnoga govora.
Sin. 

---FONOGRAM(LAT.), phonogram (eng.), graficki zapis zvuka, narocito srcanoga. Sin. 

---FONOKARDIOGRAF(LAT.), phonocardiograph (eng.), aparat kojim se registruje srcani ton Sin. .

---FONOKARDIOGRAFIJAphonocardiographia, ae, f (lat.), phonocardiography (eng.), graficka

registracija i analiza zvuka koji prave srcani tonovi. Sin. 

---FONOKARDIOGRAMphonocardiogramma, atis, n (lat.), phonocardiogram (eng.), graficki zapis

srcanih tonova. Sin. 

---FONOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fonetika.

---FONOPSIJAphonopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), subjektivni osjecaj boje uzrokovan slušanjem zvuka
Sin. .

---FONTANELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjeme, mehko.

---FORAMEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. otvor.

---FORAMINOTOMIJAforaminotomia, ae, f (lat.), foraminotomy (eng.), operacija kojom se uklanja

krov intervertebralnoga kanala da bi se razriješila kompresija živca. Sin. 

---FORAMINOZANforaminosus-3 (lat.), foraminiferous (eng.), ono što ima otvor ili više njih, rupicast.
Sin. 

---FORCEPSforceps, ipis, m (lat.), id.(eng.), instrument u suštini slican pinceti, sa dva kraka, ciji su
vrhovi razlicito modelirani, zavisno od potrebe i upotrebe, a služi za hvatanje, držanje i potezanje
tkiva, te držanje sterilnih komadica gaze, najcešce u ginekologiji i opstetriciji, gdje je forc
hvataljka. Sin. 

---FORENZICANforensis, e (lat.), forensic (eng.), sudski, pripada sudu, u vezi sa sudom (npr.
forenzicna medicina, sudska medicina). Sin. 

---FOREZAphoresis, is, f (lat.), id.(eng.), rijec kojom se završava druga rijec u kovanicama, a
oznacava pronošenje, prenošenje (npr. elektroforeza, jontoforeza i sl.) Sin. .

---FORMAforma, ae, f (lat.), form (eng.), jedna od karakteristika neke strukture ili nekoga entiteta
izražena manifestacijom oblika i velicine, sin. oblik 1. Sin. 
---FORMACIJAformatio, onis, f (lat.), formation (eng.), 1. uobliceni element, opci termin koji
oznacava strukturu definitivnoga oblika, tvorevina, 2. proces uoblicavanja, tvorbe, nastojanja,
izgradnje, davanja oblika. Sin. 

---FORMATIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tvorben.

---FORMULAformula, ae, f (lat.), id.(eng.), jednostavan koncept, specificna tvrdnja ili zakon izražen
u obliku brojeva ili drugih simbola, a služi za spravljanje lijekova ili proceduru koju treba slijediti
da se dobije validan rezultat Sin. .

---FORMULACIJAformulatio, onis, f (lat.), formulation (eng.), iskazivanje jednostavnoga koncepta,

specificne tvrdnje. Stanje, koncept, ideja sadržana u formuli Sin. .

---FOSFATphosphas, atis, f (lat.), (eng.), phospate (eng.) 1. bilo koja so fosforne kiseline ili njen
anijon, 2. bilo koji ester fosforne kiseline ili ester njenih soli Sin. .

---FOSFATAZA(LAT.), phosphatase (eng.), bilo koji od podklase enzima iz klase hidrolaza, EC 3.1.1.,
koje kataliziraju oslobadanje neorganskih fosfata iz fosfornih estera. Može biti kisela i alkalna
fosfataza ( Sin. v.).

---FOSFATEMIJAphosphataemia, ae, f (lat.), phosphatemia (eng.), prisustvo fosfata u krvi. Sin. 

---FOSFATURIJAphosphaturia, ae, f (lat.), id.(eng.), visoki procenat fosfata u mokraci. Sin. 

---FOSFOLIPAZA(LAT.), phospholipase (eng.), bilo koji od enzima koji katalizira hidrolizu specificnih
esterskih veza kod fosfolipida. Identificiraju se na osnovu onoga što kataliziraju, a dalje kao kisele
karboksilne esteraze (fosfolipaza A1 i A) i fosfodiesteraze (C i D) Sin. .

---FOSFOLIPIDEMIJA(LAT.), phospholipidemia (eng.), prisustvo fosfolipida u krvi. Sin. 

---FOSFOLIPIDI(LAT.), phospholipids (eng.), bilo koji lipidi koji sadrže svjetlik. Fosfolipidi su glavni
oblik lipida na odajickim membranama Sin. .

---FOSFOPENIJAphosphopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjenje kolicine fosfora u tijelu Sin. .

---FOSFOPROTEIN(LAT.), phosphoprotein (eng.), protein u kojemu je na jednoj ili više fosfornih

grupa pripojen serin ili treonin Sin. .

---FOSFOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjetlik.

---FOSFORENCIJA(LAT.), phosphorence (eng.), emisija svjetla bez podizanja temperature; emisija

apsorbiranoga svjetla poslije izvjesnoga vremena sa znacajno duljom valnom duljinom nego je
apsorbirano svjetlo Sin. .
---FOSFORILACIJA(LAT.), phosphorylation (eng.), metabolicki proces uvodenja fosfatne grupe u
organsku molekulu Sin. .

---FOSFORILAZA(LAT.), phosphoprylase (eng.), bilo koja grupa enzima koja katalizirira fosforolizu
glikozida a koja transferira otcijepljenu glikozilnu grupu na neorganski fosfat Sin. .

---FOSFORIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje fosforom.

---FOSFOROLIZAphosphorolysis, is, f (lat.), id.(eng.), pucanje hemijskih veza sa simultanim

dodavanjem fosforne kiseli-ne ostatku. Reakcija je analogna hidrolizi (npr. pucanje gli-kozidnih
veza na glikogenu, što se katalizira fosforilazom) Sin. .

---FOSILfossilis, e (lat.), fossil (eng.), ostaci nekoga organizma, biljnoga ili životinjskoga, koji su
konzervirani i sacuvani u slojevima zemljine kore Sin. .

---FOT(LAT.), phot (eng.), u CGS (centimetar-gram-sekunda) sistemu mjera, jedinica osvjetljenja.

To je jedan lumen na jedan kvadratni centimetar Sin. .

---FOTALGIJAphotalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u ocima uzrokovan svjetlom. fotodinija. Sin. 

---FOTESTEZIJAphotaesthesis, is, f (lat.), photesthesis (eng.), preosjetljivost na svjetlo. Sin. 

---FOTIZAM(LAT.), photismus (eng.), zajednicki osjecaj u kojemu senzacija boje ili svjetla postaje
udružena sa slušnim osjecajem, dodirom, okusom ili mirisom Sin. .

---FOTOAKTIVAN(LAT.), photoactive (eng.), onaj koji hemijski reagira na suncano svjetlo ili na
ultravioletno zracenje Sin. .

---FOTOALERGIJA(LAT.), photoallergy (eng.), kasniji imunološki oblik fotosenzibiliteta koji ukljucuje

postojanje supstancije koju je organizam prethodno sintetizirao i njenu reakciju sa energijom
svjetla, te nastanak alergijske reakcije Sin. .

---FOTOBAKTERIJE(LAT.), photobacteria (eng.), bakterije koje uzimaju energiju iz svjetla pomocu

procesa fotosinteze Sin. .

---FOTODERMATITISphotodermatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), promjene kože identicne isindiji u cijem

je nastanku svjetlo važan uzrocni faktor. Sin. 

---FOTODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fotalgija.

---FOTODISFORIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fotofobija.

---FOTOFEREZA(LAT.), photopheresis (eng.), tehnika kojom se lijeci limfom T odajica. Poslije

administracije fotoaktivnoga hemijskoga spoja (metoksalena) krv cirkulira izvan pacijenta kroz izvor
ultravioletnoga zracenja, a potom se vraca ozracena Sin. .
---FOTOFOBIJAphotophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), netolerancija na svjetlo koja je izvan normalnih
okvira. fotodisforija. Sin. 

---FOTOHEMIJA(LAT.), photochemistry (eng.), grana hemije koja izucava hemijsku vrijednost

svjetla, ali i drugih zracenja Sin. .

---FOTOHEMOTERAPIJA(LAT.), photochemotehrapy (eng.), lijecenje nekim hemijskim spojem (npr.

metoksalen) koji reagira na ultravioletno zracenje ili suncanu svjetlost Sin. .

---FOTOKINEZAphotocinesis, is,. f (lat.), photokinesis (eng.), promjene u kretanju kao odgovor na

svjetlo. Vida se kod bakterija sa promjenom osvjetljenja Sin. .

---FOTOKOAGULACIJAphotocoagulatio, onis, f (lat.), photocoagulation (eng.), kondenzacija

proteinskoga materijala kontroliranom upotrebom intenzivnoga svjetlosnoga mlaza (npr. argonskim
laserom). To se koristi u lijecenju ablacija retine, koagulacije abnormalnih retinalnih suda, odnosno
intraokularnih tumora Sin. .

---FOTOLIZAphotolysis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. hemijski raspad nekoga spoja nastao djejstvom
svjetla, 2. rastapanje odajica pod utjecajem svjetla Sin. .

---FOTOMETAR(LAT.), photometer (eng.), 1. instrument kojim se mjeri intenzitet infracrvenoga,

ultravioletnoga i vidljivoga svjetla, 2. aparat sa ispitivanje osjetljivosti oka na svjetlo odredivanjem
svjetlosnoga minimuma Sin. .

---FOTOMETRIJAphotometria, ae, f (lat.), photometry (eng.), mjerenje jacine svjetla koje prolazi
kroz rastvor ili suspenziju uporedivanjem sa standardom, cime se odreduje koncentracija otopine.
Sin. 

---FOTON(LAT.), photon (eng.), cestica koja nema mase i naboja, kolicina elektromagentskoga
zracenja, ali izaziva svjetlosni efekt Sin. .

---FOTOPATIJA(LAT.), photopathy (eng.), patološki efekt nastao svjetlosnim zracenjem Sin. .

---FOTOPSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. blištevina.

---FOTOPSIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. opsin.

---FOTORECEPTOR(LAT.), photoreceptor (eng.), nervni završetak ili receptor koji je je osjetljiv,

reagira, na svjetlosno zracenje Sin. .

---FOTOSENZIBILITET(LAT.), photosensitivity (eng.), pojacan, nenormalni kožni odgovor na svjetlo,

što ukljucujje i interakciju izmedu fotosenzibilizirajucih supstancija, suncevoga svjetla i svjetla
valne duljine 280-400 m Sin. .
---FOTOSENZITIVAN(LAT.), photosensitive (eng.), onaj koji pokazuje nenormalno povišenu
reaktivnost na svjetlo. Sin. 

---FOTOSINTEZAphotosynthesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje karbohidrata sa otpuštanjem

molekularnoga kisika iz ugljenoga dioksida i vode u hlorofilnome tkivu biljki i plavozelenih algi pod
utjecajem svjetla Sin. .

---FOTOTERAPIJAphototherapia, ae, f (lat.), phototherapy (eng.), lijecenje izlaganjem svjetlu (npr.

bilirubinemije) Sin. .

---FOTOTOKSICITET(LAT.), phototoxicity (eng.), neimunološka, hemijski indicirana, vrsta

fotosenzibiliteta. Toksicno djejstvo svjetla Sin. .

---FOTOTROFICANphototrophicus-3 (lat.), phototrophic (eng.), sposoban da crpe energiju iz svjetla

sintezom (zelene biljke) Sin. .

---FOTOTROPIZAMphototropismus, i, m (lat.), phototropism (eng.), 1. kretanje nekoga organizma

prema izvoru svjetla, 2. promjene boje u supstanciji pod utjecajem svjetla Sin. .

---FOVEOLARANfoveolaris, e (lat.), pertaining to foveola (eng.), onaj koji pripada strukturi u obliku
jamice ili izlazi iz nje Sin. .

---FOZGEN(LAT.), phosgene (eng.), jedan od bojnih otrova zadušljivaca, karbonil hlorid, COCl2. Sin. 

---FRAGILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. trošan.

---FRAGILITETfragilitas, atis, f (lat.), fragility, brittleness (eng.), krhkost, trošnost, lahka lomljivost,
nedostatak otpora prema faktorima koji uzrokuju prekid kontinuiteta ili integriteta. Sin. 

---FRAGMENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. docijep.

---FRAGMENTACIJAfragmentatio, onis, f (lat.), fragmentation (eng.), 1. dijeljenje u fragmente ( Sin.

v.), 2. oblik reprodukcije nekih organizama, kao što su pljosnate gujavice u kojemu se tijelo
roditelja može podijeliti u nekoliko dijela, a svaki regenerira nedostajuci komad i time se razvija
citav organizam.

---FRAKCIJAfractio, onis, f (lat.), fraction (eng.), 1. jedan od sastojaka koji se mogu izdvojiti iz
neke smjese ili neke supstancije, 2. razlomak, dio, komad necega. Sin. 

---FRAKCIONIRANfractionatus-3 (lat.), fractionate (eng.), 1.izdvojen iz neke smjese, supstancije,

izoliran iz neke komponente, bilo hemijskoga spoja bilo žive odajice, 2. prihvacen ili dat u više
podijeljenih uzastopnih dijelova, npr. frakcionirana doza, jedna doza data u više uzastopnih
dijelova. Sin. 

---FRAKCIONIZACIJA(LAT.), fractionation (eng.), 1. (u radiologiji) dijeljenje ukupne doze zracenja u

manje doze koje se daju u razlicitim intervalima. Tako se postiže manje oštecenje tkiva, 2. (u
histologiji) izolacija komponenti živih odajica pomocu diferencijalnoga centrifugiranja, 3. davanje
jedinst Sin. .

---FRAKTURAfractura, ae, f (lat.), fracture, breaking (eng.), prelom cjeline, odlom jednog dijela,
pucanje, ruptura, uglavnom kosti. kostolom, prelom. Sin. 

---FRAKTURA, DVOSTRUKAfractura duplex (lat.), double fracture (eng.), prelom iste kosti na dva
mjesta. Sin. 

---FRAKTURA, IMPAKTIRANAfractura impacta (lat.), impacted fracture (eng.), prelom kod kojega je
jedan fragment kosti cvrsto utisnut u drugi. Sin. 

---FRAKTURA, IMPRESIVNAfractura impressiva (lat.), depressed fracture (eng.), prelom kalvarije

gdje je komadic kosti utisnut prema mozgu. Sin. 

---FRAKTURA, KOMINUTIVNAfractura comminutiva (lat.), comminuted fracture (eng.), prelom kod

kojega je kost smrvljena u više sitnih fragmenata. Sin. 

---FRAKTURA, KOMPLICIRANAfractura complicata (lat.), compound fracture (eng.), prelom kod

kojega postoji rana koja je nastala zajedno sa frakturom ili kasnije kada je oštar rub kosti rasjekao
kožu. Fraktura sa povredom okolnih mehkih tkiva. Sin. 

---FRAKTURA, KOMPRESIVNAfractura compressiva (lat.), compression fracture (eng.), kostolom koji

je nastao kompresijom na tijelu pršljena, pa je tijelo pršljena komprimirano, odozgor prema dolje i
ima klinast izgled. Sin. 

---FRAKTURA, LINEARNAfractura linearis (lat.), linear fracture (eng.), prelom, najcešce na kalvariji,
koji zahvaca svu debljinu kosti, ali su fragmenti ostali u nivou, bez dislokacije. Sin. 

---FRAKTURA, LONGITUDINALNAfractura longitudinalis (lat.), longitudinal fracture (eng.), prelom

kosti koji tece uzdužno, najcešce na dijafizi kosti. Sin. 

---FRAKTURA, LUKSACIONAfractura luxationis (lat.), dislocation fracure (eng.), prelom kosti u blizini
zgloba sa istovremenim išcašenjem toga zgloba. Sin. 

---FRAKTURA, MARŠEVSKA(LAT.), march fracture (eng.), prelom kosti donjih ekstremiteta, najcešce
glavice 2. metatarzalne kosti, koja nastaje uslijed zamora materijala, poslije dužega hodanja ili
marša. Sin. 

---FRAKTURA, MULTIPLAfractura multiplex (lat.), multiple fracture (eng.), kostolom kod kojega se
vide 2 ili više frakturiranih linija na istoj kosti, a da ne komuniciraju jedna sa drugom. Sin. 

---FRAKTURA, OTVORENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fraktura, komplicirana.

---FRAKTURA, PATOLOŠKAfractura pathologica (lat.), patholo-gic fracture (eng.), kostolom nastao

spontano slabljenjem kosti patološkim procesom kao što su tumori, osteomalacija, osteomijelitis
itd. Sin. 

---FRAKTURA, SPIRALNAfractura spiralis (lat.), spiral fracture (eng.), kostolom koji je nastao
uvrtanjem kosti, cime se odvajaju prelomljeni dijelovi. Sin. 

---FRAKTURA, SUBPERIOSTALNAfractura subperiostalis (lat.), subperiostal fracture (eng.), kostolom,

a da nije povrijeden periost, pokosnica. prelom zelenoga drveta. Sin. 

---FRAKTURA, ZATVORENA(LAT.), closed fracture (eng.), prelom kosti gdje kost ne komunicira sa
nadvornim svijetom. Nema rane Sin. .

---FRAKTURA, ZGLOBNAfractura articularis (lat.), joint fracture, articular fracture (eng.), prelom
zglobne površine nekoga zgloba, obicno sa krvarenjem u zglob. Sin. 

---FRAKTURIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. prelomljen.

---FRAMBEZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pijan 2.

---FRANCAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilitican.

---FRASconvulsiones febriles, eclampsia infantum (lat.), (eng.), febrile convulsions (lat.), grcevi kod
dojencadi i malehne djece koji idu sa visokim temperaturama ili uslijed visoke vatre, prekojas. Sin. 

---FRC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapacitet, funkcionalni rezidualni.

---FREKVENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ucestalost.

---FREMITUSfremitus, us, m (lat.), thrill, vibration (eng.), vibracija nastala radom nekoga organa, a
koja se može registrirati palpacijom. Sin. 

---FRENICAN1. v. duševni, 2. phrenicus-3 (lat.), phrenic (eng.), onaj koji pripada kušku Sin. .

---FRENICEKTOMIJAphrenicectomia, ae, f (lat.), phrenicectomy (eng.), hirurško presijecanje

frenickoga živca (n. phrenicus) da bi se postigla jednostrana paraliza kuška. Sin. 

---FRENIKLAZIJAphreniclasia, ae, f (lat.), id.(eng.), hirurško gnjecenje frenicnoga živca (n.

phrenicus) u cilju postizanja jednostrane paralize kuška Sin. .

---FRENJAKsyphilis, idis, m, morbus gallicus (lat.), syphilis (eng.), subakutna do hronicna zarazna
bolest uzrokovana sa Treponema pallidum koja se prenosi seksualnim kontaktom. Frenjak prolazi
kroz tri faze sa latentnim periodima izmedu njih, a latencije su razlicito dugoga trajanja. sifilis,
bolest, pogana. Up. bedžel. Sin. 

---FRENODINIJAphrenodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kušku, dijafragmi Sin. .

---FRENOKARDIJAphrenocardia, ae, f (lat.), (eng.), prekordijalni bol, palpitacije, zaduha, u kriznim i
tjeskobnim situacijama. Ustvari neuroza Sin. .

---FRENOLOGIJAphrenologia, ae, f (lat.), phrenology (eng.), kvazimedicinsko zakljucivanje o

karakteru i inteligenciji na osnovu oblika lubanje Sin. .

---FRENOPLEGIJAphrenoplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), oduzetost, mlohavost kuška ( Sin. v. kušak).

---FRENOSPAZAMphrenospasmus, i, m (lat.), phrenospasm (eng.), grc kuška, dijafragme Sin. .

---FRENULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. sponica.

---FRIGIDAN(LAT.), frigidus-3, frigid, cold (eng.), hladan, posebno se odnosi na ženu koja ne
odgovara na seksualne stimulacije Sin. .

---FRIGIDITETfrigiditas, atis, f (lat.), frigidity (eng.), hladnoca, narocito kao poremecaj spolnoga
nagona u smislu nedostatka adekvatnoga odgovora, posebno kod žena. Sin. 

---FRIGOLABILANfrigolabilis, e, (lat.), frigolabile (eng.), neotporan na hladnocu, studen ga lahko

razara ili uništava. Sin. 

---FRIGOSTABILANfrigostabilis, e (lat.), frigostable (eng.), otporan na studen, postojan na studeni

Sin. .

---FRIGOTERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. krioterapija.

---FRIKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trljanje i natiranje.

---FRIŽIDERrefrigerator, oris, m (lat.), cooler (eng.), naprava za hladenje; izmjenjivac topline sa

ciljem ohladivanja materijala stavljenoga unutra, a zbog zaustavljanja raz-množavanja i razvoja
mikroorganizama. Sin. 

---FRONTALANfrontalis, e, (lat.), frontal (eng.), celni, ono što pripada celu ( Sin. v.), što se odnosi
na celo, što je u istoj ravni sa celom, što je postavljeno prema celu.

---FRUKTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šecer, vocni.

---FRUSTRACIJAfrustratio, onis, f (lat.), frustration (eng.), nezadovoljenje nekoga pulzivnoga

zahtjeva. Uzrok frustracije može biti lice iz najbliže okolice, ali i sam subjekt koji uskracuje sebi
gratifikaciju Sin. .

---FRUSTRIRANfrustratus -3 (lat.), frustrated (eng.), psihicki napet zbog suprotstavljanja ili

blokiranja želja impulsa, akcija i potreba. Sin.
---FSH(LAT.), (ENG.), SIN. v. gonadotropin ili adenohipofiza.

---FTIRIJAZAphthiriasis, is,. f (lat.), id.(eng.), infestacija sa stidnom uši, krkajkom ( Sin. v.).

---FTIZAphthisis, eos, f (lat.), id.(eng.), 1. tuberkuloza, verem, posebno tuberkuloza pluca ( Sin. v.),
2. gubitak ili slabljenje dijela tijela.

---FTIZICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. veremli.

---FTIZIOLOGIJAphthisiologia, ae, f (lat.), i (eng.), zbir prakticnih i teoretskih saznjanja o veremu

Sin. .

---FUDIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekovina.

---FUGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijeg.

---FUKSIN(LAT.), (ENG.), fuchsin (eng. po L. Fuchsu, njem. botanicaru), nekoliko crvenih do

ljubicastih boja; riaminotripotofenilmetanske boje (kisele, bazicne) koje su upotrebljavaju u
histologiji Sin. .

---FULGURACIJAfulguratio, onis, f (lat.), fulguration (eng.), destrukcija živoga tkiva elektricnim

iskrama koje nastaju visokim naponom. Udar munjom Sin. .

---FUMIGACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dimljenje ili kadenje.

---FUNDAMENTfundamentum, i, n (lat.), fundament (eng.), baza, temelj, osnova. Sin. 

---FUNGICID(LAT.), (ENG.), SIN. v. fungicidan.

---FUNGICIDAN(LAT.), fungicide (eng.), onaj koji ima svojstvo uništavanja i razaranja gljiva.
Fungicid je agens koji djeluje uništavanjem gljiva Sin. .

---FUNGIFORMANfungiformis, e (lat.), fungiform (eng.), ono što nalici na gljive, u obliku gljiva. Sin. 

---FUNGUS(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. gljive i gljivice, 2. izbocen u obliku gljive, raznih uzroka, ali
najcešce kao gljivasti prolaps mozga ispod kože kroz defekt kranijuma.

---FUNIKULARANfunicularis, e (lat.), funicular (eng.), ono što pripada vrpci, gajtanu (funiculus,
cord), ili ono što ide uz njega. Sin. 

---FUNIKULITISfuniculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija sjemene vrpce, funiculus spermaticus Sin. .
---FUNKCIJAfunctio, onis, f (lat.), function (eng.), 1. posebna, normalna, odgovarajuca fiziološka
aktivnost nekoga organa ili dijela tijela, 2. (u hemiji) karakteristicno po-našanje hemijskoga spoja
zbog prisustva specificne funkcionalne grupe. obavak. Sin. 

---FUNKCIONALANfunctionalis, e (lat.), functional (eng.), 1. ono što funkcionira, što je djelotvorno,

2. ono što pripada funkciji organa, a ne njegovoj strukturi. Sin. 

---FURDAviscus animalis (lat.), animal viscera (eng.), živo-tinjski drob, unutrašnji životinjski organi,
narocito trbušni, posebno crijeva. Sin. 

---FURUNKULOZAfurunculosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. perzistentna sukcesivna pojava cira u toku od

nekolika nedjelja ili mjeseci, 2. istovremena pojava više cireva na koži. ciravost. Sin. 

---FURUNKULUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. cir 1.

---FUSCIN(LAT.), id.(eng.), smedi pigment retinalnoga epitela. Sin. 

---FUZIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vretenast.

---FUZIJA ZUBAdentes fusili (lat.), fused teeth (eng.), pojava nastala spajanjem 2 ili više zubnih
zametaka u kojoj postoji zajednicki kavum pulpe. Sin. 

---FUZIJAfusio, onis, f (lat.), fusion (eng.), spajanje, stapanje, ujedinjavanje. Sin. 

---FUZOCELULARANfusocellularis, e (lat.), fusocellular (eng.), onaj koji je graden od vretenastih

odajica.Up. vretenast Sin. .

---GABA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bogavica.

---GABA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, gama aminobutirna.

---GACappetitus, us, m (lat.), appetite (eng.), normalna želja ili potreba, narocito normalna želja
za hranom. ištah, apetit. Sin. 

---GAÐENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. stuživanje.

---GAJTANchorda, ae, f (lat.), cord (eng.), vrpca, žica, struna, standardni anatomski termin koji
oznacava neku vezu. Struktura u obliku žice, vrpce i sl Sin. .

---GALAKTEMIJAgalactaemia, ae, f (lat.), galactemia (eng.), prisustvo mlijeka u krvi. Sin. 

---GALAKTOBLASTgalactoblastus, i, m (lat.), galactoblast (eng.), korpuskul, tjelešce, kojim su u

pocetku dojenja zacepljeni acinusi mlijecne žlijezde. Sin. 
---GALAKTOCELAgalactocele, es, f (lat.), id.(eng.), cisticna kesa u mlijecnoj žlijezdi koja sadrži
mlijeko. Sin. 

---GALAKTOFAGgalactophagus, i, m (lat.), id.(eng.), onaj koji se hrani mlijekom. Sin. 

---GALAKTOGENgalactogenes (lat.), (eng.), galactogenous (ebg.), onaj koji podstice produkciju

mlijeka Sin. .

---GALAKTOGOGAremedia galactogoga (lat.), galactogogues (eng.), sredstva koja podsticu protok

mlijeka Sin. .

---GALAKTOKINAZA(LAT.), galactokinase (eng.), enzim, EC 2.7.1.6. iz klase transferaza koji

katalizira reakciju AT Sin. P

---GALAKTOMETAR(LAT.), galactometer (eng.), aparat za mjerenje specificne težine mlijeka. Sin. 

---GALAKTOPOEZAgalactopoiesis, is, f (lat.), id.(eng.), proizvodnja mlijeka od strane mlijecne

žlijezde, Sin. 

---GALAKTOREJAgalactorrhoea, ae f (lat.), galactorrhea (eng.), intenzivno lucenje mlijeka kod

dojilje, unatoc dojenju. Sin. 

---GALAKTOSTAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zastoj mlijeka.

---GALAKTOSTENOZAglactostenosis, is, f (lat.), (eng.), 1. zastoj mlijeka, 2. nenormalno nakupljanje

mlijeka u mlijecnim žlijezdama. Sin.

---GALAKTOTOKSIZAMgalactotoxismus, i, m (lat.), galactotoxism (eng.), trovanje mlijekom. Sin. 

---GALAKTOZAgalactosum, i, n (lat.), galactose (eng.), CH2OH(CHOH)4COO, šecer koji se dobija iz

laktoze ili mlijecnoga šecera enzimskim djelovanjem ili kuhanjem sa kiselinom. Nalik je na glukozu,
mada je manje sladak i toplji Sin. v.

---GALAKTOZEMIJAgalactosemia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolest poremecaja metabolizma galaktoze;

zbog nedostatka enzima dolazi do nakupljanja galaktoznoga lijevoga fosfata i galaktoze, pa se vidi
ciroza jetre, hepatomegalija, katarakta, mentalna retardacija. To je bolest novorodencadi i vrlo je
cesto smrtna. P Sin. v. Ima je tri tipa.

---GALAKTOZURIJAgalactosuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo galaktoze u mokraci Sin. .

---GALAKTURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hilurija.

---GALEAgalea apponeurotica (lat.), (eng.), galea (eng.) fibrozni sloj slican aponeurozi koji se nalazi
ispod kože i potkožnoga tkiva, a iznad kosti, na glavi. U stvari je tetiva pljosnatih mišica glave Sin. .

---GALENSKIgalenus-3 (lat.), galenic (eng.), ono što pripada starome medicinskome sistemu koji je
propisao i prakticirao Galen (Galenus). Do nas je došao posredstvom arapske medicine ( Sin. v.). Up.
lijekovi, galenski.

---GALEOFILIJAgaleophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), ljubav prema mackama. Sin. 

---GALEOFOBIJAgaleophobia, ae, f (lat.), ailurophobia (eng.), iracionalan strah od macaka Sin. .

---GALEROPSIJAgaleropia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana jasnoca videnja, uglavnom uslijed

patoloških razloga Sin. .

---GALICA, BIJELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kamen, bijeli.

---GALICA, MODRAcuprum sulfuricum (lat.), cupric sulfate, bluestone (eng.), pentahidratna, tamno
plava so, CuSO4x5H2O, mocan emetik, antianemik, antidot kod trovanja fosforom, te lokalni antidot
kod fosfornih opekotina. bakarni sulfat. Sin. 

---GALICA, ZELENAferrum sulfuricum (lat.), ferous sulfate (eng.), sulfat gvožda, preparat za oralnu
administraciju kod nedostatka gvožda, sin. kalakan, karaboja. Sin. 

---GALOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. ritam, galopni.

---GALVANIZACIJA(LAT.), galvanization (eng.), lijecenje galvanskom strujom. V. galvanoterapija i

galvanska struja Sin. .

---GALVANIZAM(LAT.), galvanism (eng.), djelovanje jednosmjerne struje na živo tkivo. Sin. 

---GALVANOTERAPIJA(LAT.), galvanotherapy, galvanotherapeutics (eng.), upotreba galvanske struje

kao sredstva za lijecenje Sin. .

---GALVANSKA STRUJA(LAT.), galvanic electricity (eng.), jednosmjerna elektricna struja koja izlazi
iz hemijskoga elementa, baterija, ili nastaje pretvaranjem naizmjenicne struje. Ova struja ima
terapeutsku upotrebu Sin. .

---GAMA KAMERA(LAT.), (ENG.), SIN. v. scintigrafija.

---GAMAgamma, ae, f (lat.), id.(eng.), hiljaditi dio miligrama ili jedan milioniti dio grama. Danas se
cešce upotrebljava izraz mikrogram ( Sin. v.).

---GAMA-GLOBULIN(LAT.), gamma-globulin (eng.), serumski globulin cije se partikule u elektroforezi

nakupljaju pod oznakom gama. Pošto su one, uglavnom, sastavljene od imunoglobulina, gama
globulin je sinonim za taj naziv, npr. imuni globulin Sin. .
---GAMACIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trepavica.

---GAMADpediculi, orum, m (lat.), lice (eng.), sve vrste ušiju, nametnika na koži i odjeci (bijela,
crna i stidna uš, krkajak). Sin. 

---GAMAGRAFIJAgammagraphia, ae, f (lat.), gammagraphy (eng.), ispitivanje nekoga organa poslije

ubrizgavanja supstancija obilježenih radioaktivnim izotopom koji se zadržavaju u tkivu toga organa.
Sin. 

---GAMBUZIJAGambusia affinis (lat.), top minnow (eng.), malehna riba koja se brzo množi i rada
žive mlade. Sposobna je da živi u bocatoj i prljavoj vodi. Jede larve anofelesa, pa se prenosi i
uzgaja u mnogim barama i služi za eradikaciju malarije Sin. .

---GAMETAgameta, es, f (lat.), id.(eng.), 1. reproduktivna odajica, jaje ili spermatozoid sa

haploidnim brojem hromozoma, cije je sjedinjavanje sa suprotnom gametom neophodno radi
injiciranja rasta i razvoja. Oplodna odajica. 2. Malarijski parazit u svojoj seksualnoj formi kod
vektora, bilo muški Sin. 

---GAMETOCIDgametocidus-3 (lat.), gametocide (eng.), sredstvo koje uništava gamete i gametocite.

To je uglavnom antimalaricni lijek koji uništava gamete uzrocnika malarije Sin. .

---GAMETOCITgametocytus, i, m (lat.), gametocyte (eng.), odajica koja proizvodi gamete, oocite i

spermatocite Sin. .

---GAMETOGENEZAgametogenesis, is, f (lat.), gametogensis, sexual reproduction (eng.), 1. razvoj

muških ili ženskih plodnih odajica, gameta, 2. spolno razmnožavanje Sin. .

---GAMETOGONIJA(LAT.), gametogony (eng.), razvoj merozoita plazmodija malarije u muške i

ženske gamete koje se kasnije spajaju i formiraju zigotu Sin. .

---GAMOPATIJA(LAT.), gammopathy (eng.), stanje poremecaja sinteze imunoglobulina Sin. .

---GAMPSODAKTILIJAgampsodaktylia, ae, f (lat.), clawfoot, gampsodactyly (eng.), deformitet nožnih

prstiju koji se manifestira hiperekstenzijom prvoga clanka, a fleksijom ostalih Sin. .

---GANGLIEKTOMIJAgangliectomia, ae, f (lat.), gangliectomy (eng.), hirurška ekscizija i ekstirpacija

nekoga gangliona Sin. .

---GANGLIJSKIganglionicus-3 (lat.), ganglionic (eng.), ono što pripada ili proizilazi iz gangliona ( Sin.
v.).

---GANGLIOBLASTganglioblastus, i, m (lat.), ganglioblast (eng.), embrionalna odajica

cerebrospinalnih ganglija, preteca ganglijskih odajica Sin. .

---GANGLIOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, ganglijska.

---GANGLIOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ganglioneuroma.

---GANGLIONganglion, ii, n (lat.), id.(eng.), 1. v. mrtva kost, 2. opci termin za grupu nervnih
odajica koje su postavljene izvan centralnoga nervnoga sistema. Nekad se termin upotrebljava za
jezgre u centralnome nervnome sistemu (npr. bazalna ganglija). cvor živcani, uzlina. Sin. 

---GANGLION, PARASIMPATICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvor, parasimpaticni.

---GANGLION, SIMPATICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvor, simpaticni.

---GANGLIONEUROMAganglioneuroma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor koji je sastavljen od

živcanih niti i zrelih velikih ganglijskih odajica. Mnogi ga nazivaju diferenciranim neuroblastomom.
ganglioma. Sin. 

---GANGLIOPLEGICANganglioplegicus-3 (lat.), ganglioplegic (eng.), agens, sredstvo koje djeluje

blokiranjem prenosa impulsa kroz sinapticne i parasimpaticne ganglije. Takvo se sredstvo se zove
ganglioplegik. Sin. 

---GANGLIOPLEGIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ganglioplegican.

---GANGOZArhinopahringitis mutilans, gangosa, ae, f (lat.), id.(eng.), kasna posljedica gube,

lajšmanijaze i frenjka koja se manifestira mutilirajucim, ulcerativnim, destruktivnim isindijama
nosa, tvrdoga i mehkoga neba. Sin. 

---GANGRENAgangraena, ae, f (lat.), gangrene (eng.), smrt tkiva, obicno jednoga zamašnijega
dijela, udružena i uzrokovana sa poremecajem cirkulacije i komplicirana bakterijskom isindijom.
travljaca. Sin. 

---GANGRENA, DIJABETICNAgangraena diabetica (lat.), diabetic gangrene (eng.), gangrena koja se

javlja kod osoba sa šecernom bolešcu zbog dijabeticne vaskulopatije. Sin. 

---GANGRENA, GASNAgangraena emphysematosa (lat.), gaseous gangrene (eng.), akutna, smrtna

bolest, koja nastaje kao komplikacija dubokih zaprljanih rana velikih mišicnih masa, uzrokovana sa
nekoliko Clostridia. Tkivo je prožeto serosangvinolentnim eksudatom i gasom, te je jako bolno. Sin. 

---GANGRENA, SUHAgangraena sicca (lat.), dry gangrene (eng.), nekroza koja nastaje bez
posljedicne bakterijalne i enzimske dekompozicije, pa je tkivo suho. Sin. 

---GANGRENOZANgangraenosus-3 (lat.), gangrenous (eng.), ono što pripada gangreni, prožet

gangrenom, osobina kao kod gangrene. Sin. 

---GANJENJEdystorsio, onis, f (lat.), sprain (eng.), povreda zgloba u kojoj se neke niti ligamenata
koji povezuju zglob rupturirane, ali je kontinuitet ligamenta intaktan i zglob u kongruenciji.
Manifestira se bolom, otokom i slabijom pokretljivošcu. distorzija. Sin. 
---GAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. cad.

---GARDNERELA(LAT.), Gardnerella (eng.), rod malehnih, pleomorfnih gram negativnih štapicastih

bakterija koji su normalna flora vagine, ali mogu biti i uzrocnici kolpitisa Sin. .

---GAREZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. stuživanje.

---GAREŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. cad.

---GARGARAgargarisma, atis, n (lat.), gargle (eng.), muckanje otopina antisepticnoga djelovanja u

grlu puštajuci zrak kroz nju, ispiranje grla; ispirati grlo (gargarati), ranije cest nacin lijecenja
bolesti grla. Sin. 

---GASaer, ris, m (lat.), gas (eng.), bilo koji plinoviti fluid kod kojega su molekule medusobno jako
razmaknute. Plinovita alotropska modifikacija Sin. .

---GAS-MASKA(LAT.), mask (eng.), posebno konstruirani aparat kroz kojega se diha u zagadenim
sredinama. Mogu sadržavati filter koji precišcava zrak za dihanje, a mogu biti prika-cene na bocu sa
kisikom ili komprimiranim zrakom. Upo-trebljavaju se kao sredstvo zaštite protiv bojnih otrova Sin. .

---GASAL(LAT.), (ENG.), SIN. v. gusul.

---GASNIaeratus-3 (lat.), gaseous (eng.), onaj koji ima prirodu gasa, plina. Provjetren, prožet gasom
Sin. .

---GASTER(LAT.), (ENG.), SIN. v. želudac.

---GASTREKTAZIJAgastrectasis, is, f (lat.), gastrectasia (eng.), proširenje želuca koji je ispunjen

sadržajem Sin. .

---GASTREKTOMIJAgastrectomia, ae, f (lat.), gastrectomy (eng.), operacija ekstirpacije citavoga ili

najvecega dijela želuca. Sin. 

---GASTRICANgastricus-3 (lat.), gastric (eng.), ono što pripada želucu ili proizilazi iz njega Sin. .

---GASTRIN(LAT.), id.(eng.), polipeptidni hormon koji izlucuju G odajice u piloricnome dijelu

antruma želuca. Nastaje u nekoliko molekularnih težina (veliki, malehni, ekrini gastrin). Stimulira
lucenje želudacne kiseline i pepsina, zatvara sfinkter kardije itd Sin. .

---GASTRITISgastritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija želuca. Sin. 

---GASTROCELA(LAT.), (ENG.), 1. kila, želudacna, 2. Sin. v. pracrijevo.

---GASTRODUODENOSKOPIJAgastroduodenoscopia, ae, f (lat.), gastroduodenoscopy (eng.),
ispitivanje želuca i dvanaestopalacnoga crijeva kroz usta, jednjak ili gastrostomu, pomocu
optickoga instrumenta, gastroskopa Sin. .

---GASTRODUODENOSTOMIJAgastroduodenostomia, ae, f (lat.), gastroduodenostomy (eng.), 1.

hirurško pravljenje otvora izmedu želuca i dvanaestopalacnoga crijeva, 2. tako napravljeni otvor
Sin. .

---GASTROENTERITIS(LAT.), id. lat i(eng.), akutna isindija sluzavice želuca i crijeva Sin. .

---GASTROENTEROANASTOMOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gastroenterostomija.

---GASTROENTEROLOGIJAgastroenterologia, ae, f (lat.), gastroenterology (eng.), posebna

orijentacija u internoj medicini koja se bavi bolestima želuca i crijeva, ukljucujuci i žlijezde koje
pripadaju gastrointestinalnoj cijevi Sin. .

---GASTROENTEROSTOMIJAgastroenterostomia, ae, f (lat.), gastroenterostomy (eng.), 1. pravljenje

otvora izmedu crijeva i želuca hirurškim putem. Ne postoji ni terminološka ni stvarna razlika izmedu
gastroenteroanastomoze i gastroenterostomije, 2. na taj nacin napravljen otvor, komunikacija Sin. .

---GASTROEZOFAGOSTOMIJAgastrooesophagostomia, ae, f (lat.), gastroesophagostomy (eng.), 1.

pravljenje anastomoze izmedu želuca i jednjaka hirurškim putem, 2. tako napravljeni otvor Sin. .

---GASTROINTESTINALANgastrointestinalis, e (lat.), gastrointestinal (eng.), ono što pripada,

komunicira ili proizilazi iz želuca i crijeva kao jedinstvenoga sistema Sin. .

---GASTROJEJUNOSTOMIJAgastrojejunostomia, ae, f (lat.), gastrojejunostomy (eng.), 1. pravljenje

anastomoze izmedu želuca i crijeva hirurškim putem, 2. tako napravljeni otvor Sin. .

---GASTROKOLOSTOMIJAgastrocolostomia, ae, f (lat.), gastrocolostomy (eng.), 1. hirurška operacija

pravljenja vještackoga prolaza izmedu želuca i debeloga crijeva, 2. tako napravljeni otvor Sin. .

---GASTROLITgastrolithus, i, m (lat.), gastrolith (eng.), kamen ili drugi cvrsti materijal koji se
formira u želucu. Sin. 

---GASTROLITIJAZAgastrolithiasis, is, f (lat.), (eng.), formacija i prisustvo kamena u želucu. Sin. 

---GASTROPEKSIJAgastropexia, ae, f (lat.), gastropexy (eng.), fiksacija želuca za okolni peritoneum

hirurškim putem. Sin. 

---GASTROPLASTIKAgastroplastia, ae, f (lat.), gastroplasty (eng.), plasticna operacija i

rekonstrukcija želuca Sin. .

---GASTROPTOZAgastroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), spuštanje želuca prema dolje; spušteni želudac.
Danas je ovo prevazidena dijagnoza, jer je dokazano da promjene položaja organa u trbuhu nisu
patološke Sin. .
---GASTRORAGIJAgastrorrhagia, ae, f (lat.), gastrorrhagia (eng.), krvarenje u šupljini želuca Sin. .

---GASTROSKOPgastroscopium, i, n (lat.), gastroscope (eng.), posebno konstruirana opticka sprava u

obliku cijevi kojom se kroz usta i jednjak ili kroz gastrostomu ulazi u želudac, vrši pregled i uzima
biopsija. Može biti kruta i savitljiva Sin. .

---GASTROSKOPIJAgastroscopia, ae, f (lat.), gastroscopy (eng.), posmatranje unutrašnjosti želuca

pomocu gastroskopa Sin. .

---GASTROSTENOZA, GASTROSTENOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), suženje kontrakcijom, skupljanjem ili

uspostavljanjem mase koja sužava želudac Sin. .

---GASTROSTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gastrostomija.

---GASTROSTOMIJAgastrostomia, ae, f (lat.), gastrostoma (eng.), pravljenje vještackoga otvora na

koži kojim se komunicira sa šupljinom želuca. Sam otvor se zove gastrostoma. Sin. 

---GASTROTOMIJAgastrotomia, ae, f (lat.), gastrotomy (eng.), incizija, rez, na želucu Sin. .

---GASTRULAgastrula, ae, f (lat.), id.(eng.), rana faza embrionalnoga razvoja koji dolazi poslije
blastule. Najjednostavniji tip se sastoji od 2 sloja, ektoderma i mezoderma i dvije šupljine. Jedna
je nastala invaginacijom, a druga je izmedu 2 sloja. Sin. 

---GASTRULACIJAgastrulatio, onis, f (lat.), gastrulation (eng.), proces stvaranja gastrule, proces u

kojem blastula postaje gastrula, proces u kojem nastanu tri sloja odajica. Sin. 

---GAUSOVA KRIVULJA(LAT.), gaussian curve, bell-shaped curve (eng.), krivulja vjerovatnoce

gustoce normalne distribucije neke pojave, karakterizirana je zvonolikim izgledom gdje vrh cini
aritmeticku sredinu, a strane se strmo spuštaju poslije 66% vjerovatnoce Sin. .

---GAVEZSymphytum officinale (lat.), common confrey (eng.), višegodišnja biljka od koje se

upotrebljava korijen, radix Symphyti, za privijanje na rane u bosanskoj narodnoj medicini, ali i kao
repelent protiv stjenica. Inace je adstringens. Sin. 

---GAZAcarbasus, us, m (lat.), gauze (eng.), rijetki mrežasti materijal, najcešce od pamucnoga
prediva, a upotrebljava se za zavoje, hirurške brisace, tupfere i sl. Steriliše se i impregnira po
potrebi. burundžuk, dold, up. ciha. Sin. 

---GAZA, HIDROFILNAtela depurata (lat.), gauze hydrophile (eng.), precišcena gaza ( Sin. v.), koja
ima svojstvo da jako upija vlažne materije, pa se jako mnogo upotrebljava u medicini.

---GEL(LAT.), id.(eng.), koloid koji je cvrste konzistencije iako sadrži mnogo vode. Jedan od dva
koloidalna oblika, jedan je gel, a drugi je sol; obratno od gel, sol je u tecnome stanju. Sin. 
---GELOZA, V(LAT.), (ENG.), gel. Sin. 

---GEMINACIJAgeminatio, onif, f (lat.), gemination (eng.), po-java da su 2 ili više zuba spojeni
caklenicom ili cementom, a sa zasebnim pulpalnim kavumom. zubi blizanci. Sin. 

---GEMISTOCIT(LAT.), gemistocyte (eng.), astrocit kojemu odajicko tijelo znacajno nabuhne. Jezgra
je postavljena ekscentricno, a citoplazma je jasno prepoznatljiva. Sin. 

---GEN(LAT.), gene (eng.), biološka jedinica naslijeda. Segment dezoksiribonukleinske molekule,

DNA, koji sadrži sve informacije potrebne za sintezu RNA molekule, ukljucujuci šifrirane i
nešifrirane dijelove. Ima svoje specificno mjesto na hromozomu. Sin. 

---GENCIJANA VIOLET(LAT.), gentian violet (eng.), tamnoljubicasta do tamno zelena boja koja ima
djejstvo protiv bakterija, gljivica i pljosnatih gujavica, pa se upotrebljava lokalno u lijecenju
isindija kože i sluzavica ili se daje kod meti-ljavosti i strongiloidoze. Sin. 

---GENERACIJAgeneratio, onis, f (lat.), generation (eng.), 1. populacija koju cine svi pojedinci
proizašli od istoga pretka, 2. populacija koja zauzima isto mjesto na genealoškome stablu. Skup lica
bliskoga uzrasta posmatranih u odredenome razdoblju. godište. Sin. 

---GENERALIZACIJAgeneralisatio, onis, f (lat.), generalization (eng.), proces uopcavanja, nastajanje

sistematskoga od lokalnoga. Sin. 

---GENERALIZIRANgeneralisatus-3 (lat.), generalised (eng.), proširen svuda po tijelu, npr. onda kada
lokalna bolest postane istinska i opca. Sin. 

---GENERALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. opci.

---GENERATOR(LAT.), id.(eng.), 1. mašina koja pretvara mehanicku u elektricnu energiju, 2. nešto

što omogucuje nastajanje ili egzistenciju, pokretac Sin. .

---GENETIKAgenetica, ae, f (lat.), genetics (eng.), nauka o genima i njihovome naslijedu. Nauka o
nasljedivanju. Sin. 

---GENETIKA, BAKTERIJSKA(LAT.), bacterial genetics (eng.), nauka o mehanizmima nasljedivanja kod

bakterija. Sin. 

---GENETIKA, HUMANA(LAT.), human genetics (eng.), posebnost genetike kao nauke o nasljedivanju
koja se odnosi na covjeka kao vrstu. Sin. 

---GENETIKA, KLINICKA(LAT.), clinical genetics (eng.), izucavanje mogucih faktora nasljedivanja koji
odreduju klinicke smetnje ili bolesti. Sin. 

---GENETIKA, MOLEKULARNA(LAT.), molecular genetics (eng.), grana ukupne nauke o genima i

nasljedivanju koja se bavi molekularnom strukturom genetickoga materijala, ukljucujuci i
izucavanje DNA i RNA. Sin. 
---GENETIKA, POPULACIONA(LAT.), population genetics (eng.), izucavanje distribucije gena u nekoj
populaciji i njihovo eventualno održavanje i promjena. Sin. 

---GENEZAgenesis, is, f (lat.), id.(eng.), proces nastajanja, postajanja, stvaranja. Oznacava

produkciju, formaciju, razvoj neke strukture ili stanja. Cesto je vezano za osnovnu rijec, npr.
patogeneza Sin. ,

---GENIOPLASTIKA(LAT.), genioplastia, ae, f (lat.). genioplasty (eng.), plasticna operacija brade Sin.
.

---GENITALANgenitalis, e (lat.), genital (eng.), onaj koji pripada spolnim, odnosno reproduktivnim
organima. Sin. 

---GENITALIJEgenitalia, orum, n (lat.), genitals (eng.), rasplodni organi, a mogu biti vanjske
genitalije, edepjerija, organa genitalia externa feminina et masculina, female or male external
genitals, i unutrašnje, organa genitalia interna feminina et masculina, female or male internal
genital organs. hajkavica, stid. Sin. 

---GENITOURINARANgenitourinaris, e (lat.), genitourinary (eng.), onaj koji se istovremeno odnosi na

genitalni i mokracni aparat. Sin. 

---GENOCIDgenocidium, i, n (lat.), (eng.), genocide (eng.) uništenje jednoga naroda ili pripadnika
jednoga roda od strane drugoga zbog vjerskih, politickih ili etnickih razloga Sin. .

---GENOMgenoma, atis, n (lat.), genome (eng.), zbir gena. Kompletni genski materijal jednoga
organizma koji sadrži odreden broj hromozoma u eukariota, jedan hromozom kod bakterija i DNA i
RNA molekule kod virusa. Kod covjeka genom sadrži oko 3 milijarde para DNA i 50 - l00.000 gena
Sin. .

---GENOTIPgenotypus, i, m (lat.), genotype (eng.), skup nasljednih faktora sadržanih i zametku

jedinke. Citava genetska konstitucija pojedinca Sin. .

---GENUINgenuinus-3 (lat.), genuine (eng.), prirodan, uroden, nije stecen, originalan, pravi, cist,
esencijalan Sin. .

---GEOFAGIJAgeophagia, ae, f (lat.), geophagy (eng.), navika da se jede zemlja ili zidna masa, krec,
malter Sin. .

---GEOTROPIZAMgeotropismus, i, m (lat.), geotropism (eng.), pružanje, rast, u pravcu zemljine

teže, kao korijen (pozitivni geotropizam), ili obratno od toga pravca, kao stablo i list (negativni
geotropizam) Sin. .

---GER(LAT.), (ENG.), SIN. v. crvena kitica.

---GERIJATRIJA(LAT.), geriatrics (eng.), dio medicine kao ukupne znanosti i prakse koji se bavi svim
problemima starosnoga doba (proces starenja, klinicki problemi starosti, prevencija i lijecenje
bolesti, usporavanje starenja itd.). Sin. 

---GERMICID(LAT.), (ENG.), SIN. v. germicidan.

---GERMICIDANgermicidus-3 (lat.), germicidal (eng.), letalan za uzrocnike patoloških stanja. Takvo

sredstvo, agens, zove se germicid Sin. .

---GERMINATIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. matican.

---GERMINOMAgerminoma, atis, n (lat.), id.(eng.), neoplazma, tumor germinativnoga tipa (tašak ili
jajnik). Id. sa seminoma. Sin. 

---GERONTOFILIJAgerontophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), seksualna sklonost prema starijim osobama

Sin. .

---GERONTOKSON(LAT.), (ENG.), SIN. v. luk, staracki.

---GERONTOLOGIJAgerontologia, ae, f (lat.), gerontology (eng.), naucni pristup problemima starosti

u svim aspektima, klinickim, biološkim, historijskim, socijalnim itd Sin. .

---GESTACIJAgestatio, onis, f (lat.), gestation (eng.), period razvoja ploda kod životinja koje radaju
žive mlade, od vremena oplodnje jajeta do rodenja. trudnoca, bremenitost. Sin. 

---GESTOZAgestosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja toksemicna manifestacija za vrijeme

bremenitosti, nastala tim fiziološkim procesom Sin. .

---GH(LAT.), (ENG.), SIN. v. adenohipofiza.

---GIB(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob.

---GIBAruga ae, f (lat.), wrinkle (eng.), bora, nabor, udubljena linija na koži, prevoj, nabor
sluzavice. S. bora, grušpa. Sin. 

---GIBAKflexibilis, e (lat.), flexible (eng.), savitljiv, spreman na savijanje bez lomljenja. Sin. 

---GIBANavidus-3 (lat.), avid (eng.), žudan, požudan, željan, halaplji Sin. v.

---GIBANJE, MOTUS, us, m (lat.), movement (eng.), kretanje, pokretanje, akt kretanja, narocito
kretanje u mjestu, te oko odredene osovine. Sin. 

---GIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. obrok.

---GIGANTIZAMgigantosomia, ae, f (lat.), giantism (eng.), 1. divovski rast, patološko stanje
manifestirano enormnim rastom uslijed pojacanoga lucenja somatotropnoga hormona prednjega
režnja hipofize, 2. (o odajicama i jezgrima), ekstenzivan rast, velikost odajica i jezgara. divovski
rast. Sin. 

---GIGANTIZAMcerebralni, gigantismus cerebralis (lat.), cerebral gigantismus (eng.), ekscesivan rast

prvih 4-5 godina, koji kasnije postaje normalan. Glava, šake i stopala su veliki, glava je
dolihocefalicna, a djeca su trapava i retardirana. Nastaje uslijed cerebralnoga defekta Sin. .

---GIGANTIZAM, FETALNIgigantismus foetalis (lat.), fetal gigantism (eng.), prekomjerna težina i

velicina novorodenceta kod dijabeticnih majki Sin. .

---GIGANTIZAM, HIPOFIZARNIgigantosoma pituitaria (lat.), hyperpituitary gigantism (eng.), divovski

rast koji nastaje pojacanim lucenjem hipofize prije nego što se epifize zatvore, prije puberteta.
Istovremeno se vecinom vidi i hiperplazija eozinofila ili eozinofilni adenom Sin. .

---GIHT(LAT.), (ENG.), SIN. v. bogavica.

---GIMNASTIKAars gymnastica (lat.), gymnastics (eng.), sistematsko tjelesno vježbanje Sin. .

---GIMNOCITgymnocytus, i, m (lat.), gymnocyte (eng.), odajica bez definiranoga odajickoga zida

Sin. .

---GINEFOBIJAgynaecophobia, ae, f (lat.), gynephobia (eng.), iracionalni strah od ženskih osoba

Sin. .

---GINEKOLOG(LAT.), gynecologist (eng.), ljekar koji je specijalizirao ginekologiju Sin. .

---GINEKOLOGIJAgynaecologia, ae, f (lat.), gynecology (eng.), grana medicine koja se bavi bolestima
reproduktivnih organa žene Sin. .

---GINEKOMASTIJAgynaecomastia, ae, f (lat.), gynaecomasty (eng.), razvijenost mlijecnih žlijezdi

kod muškarca, cak do njhovih funkcionalnih stanja Sin. .

---GINGIVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. desni.

---GINGIVALAN, GINGIVALIS, e (lat.), gingival (eng.), ono što pripada desnima. Sin. 

---GINGIVALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ulalgija.

---GINGIVEKTOMIJAgingivectomia, ae, f (lat.), gingivectomy (eng.), hirurška ekscizija gingive na

mjestu njenoga pripoja. Tako se pravi nova rubna gingiva da bi se eli-minirali džepovi. ulektomija.
Sin. 

---GINGIVITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija gingive, zubnoga mesa, desni, ali ne i citave sluzavice
usta u kojem se slucaju govori o stomatitisu. nevazil. Sin. 

---GINOPATIJAgynopathia, ae, f (lat.), gynopathy (eng.), bilo koja bolest žena Sin. .

---GIPKOCAflexibilitas, atis, f (lat.), flexibility (eng.), kvalitet da se bude savitljiv, da se savija bez
loma. Sin. 

---GIPS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sedra 2 ili bjelokam.

---GIPSANIgypsatus-3 (lat.), plastered (eng.), napravljen od gipsa, sedre Sin. .

---GIRUSI(LAT.), (ENG.), SIN. v. vijuge.

---GISTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bud.

---GLAD, FAMES, is, f, esuritio, onis, f (lat.), hunger (eng.), 1. osjecaj potrebe za hranom, 2.
nestašica hrane i životnih namirnica uslijed duge suše, poplava, rata i drugih nesreca, gladovanje
Sin. .

---GLAD, VUCIJAcynorexia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana glad. Spremnost da se jede ama baš
sve. cinereksija. Sin. 

---GLADAKlaevigatus-3 (lat.), polished (eng.), onaj koji je ravne površine, bez resa ili bez bilo kakve
nepravilnosti površine; izlgeda kao izbrušen, politiran Sin. .

---GLADANesuriens, entis (lat.), hungry (eng.), 1. neadekvatno i nedovoljno ishranjen, izgladnio, 2.

onaj koji nije dobio dnevne kaloricne potrebe u hrani i ima specifican osjecaj želje za hranom Sin. .

---GLADOVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. glad.

---GLANDULARANglandularis, e (lat.), glandular (eng.), 1. pripada žlijezdi ili je žljezdane prirode,

sin. žljezdan, 2. pripada glansu penisa ili klitorisa. Sin. 

---GLASvox, cis, f (lat.), voice (eng.), zvuk proizveden u larinksu, modificiran vokalnim putem. avaz.
Sin. 

---GLAS, AMFORICAN(LAT.), vox cavernosa, vox amphorica (at.), cavernous voice (eng.), šuplji
prizvuk koji se cuje pri auskultaciji iznad plucne kaverne prilikom pacijentovoga govora. Sin. 

---GLAS, DRHTAVtromophopnia, ae, f (lat.), tremolous voice (eng.), disfonija karakterizirana

drhtavošcu glasa. Najcešce je pri uzbudenju Sin. .

---GLAS, EVNUHOIDANvox castrati (lat.), eunochoid voice (eng.), visoki falset odrasloga muškarca
koji nalici glasu evnuha ili žene. Sin. 
---GLAS, HUNJKAVvox nasalis (lat.), nasal voice (eng.), glas sa nazalnim prizvukom, govor kroz nos.
hunjkav, hu-njkati, nazalno govoriti. Sin. 

---GLASILICArima glottidis (lat.), fissure of glottis (eng.), uzdužni otvor izmedu glasnica i izmedu
aritenoidnih hrskavica. Sin. 

---GLASNICAchorda vocalis (lat.), vocal cord (eng.), nabor sluzavice koji pokriva vokalni mišic, a
služi za proizvodnju zvuka. glasna žica, up. pisak. Sin. 

---GLASNIK(LAT.), messenger (eng.), onaj koji prenosi informaciju, obicno u obliku šifre
aminokiselina (mpr. messenger RNA). Medutim, prenos se može vršiti mijenjanjem potencijala
odajicke membrane, promjenom u vrijednostima kalcijevih jona itd. (npr. glasnik je ciklicni
adenozin trifosfat) mesendžer, menzil. Sin. 

---GLAUKOM LENTIKULARNIglaucoma lenticularis (lat.), lenticular glaucoma (eng.), glaukom koji

nastaje u vezi sa urodenom ili traumatskom dislokacijom sociva, sa ili bez njenoga nabuha, cime
nastaje mehanickka opstrukcija perifernoga ugla prednje komore Sin. .

---GLAUKOM ZATVORENOGA UGLA(LAT.), angle closure glaucoma (eng.), glaukom nastao postepenim
zatvaranjem iridokornealnoga prednjega ugla, kojega cini dužica i trabekulum. Ide u 4 faze:
latentna, intermitentna, akutna i hronicna Sin. .

---GLAUKOMglaucoma, atis, n (lat.), id.(eng.), grupa ocnih bolesti karakteriziranih povecanjem

ocnoga pritiska što uzrokuje promjene ocnoga diska i tipicne ispade vidnoga polja. U suštini je
poremecaj resorpcije ocne vodice Sin. .

---GLAUKOM, AKUTNIglaucoma acutum (lat.), acute glaucoma (eng.), naglo i veliko povišenje ocnoga
pritiska, akutno zatvaranje iridokornealnoga ugla Sin. .

---GLAUKOM, HRONICNIglaucoma chronicum (lat.), open-angle glaucoma (eng.), svaki glaukom kod
kojega ugao prednje komore ostaje otvoren, ali se filtracija ocne vodice postepeno smanjuje,
Glaukom spore progredijencije Sin. .

---GLAUKOM, PRIMARNIglaucoma primarium (lat.), primary glaucoma (eng.), povecani intraokularni

pritisak, glaukom, koji nastaje u oku bez prethodne bolesti kao neposrednoga uzroka glaukoma
Sin. .

---GLAUKOM, SEKUNDARNIglaucoma secundarium (lat.), secondary glaucoma (eng.), povecani

intraokularni pritisak koji nastaje na bazi vec postojece bolesti ili povrede Sin. .

---GLAUKOM, UROÐENIglaucoma congenitum (lat.), congenital glaucoma (eng.), glaukom prisutan pri
rodenju ili nastao u toku prvih godina života, karakteriziran velikim, blistavim korneama, a
uzrokovan embrionalnim ostatkom koji sprjecava pristup ocnoj vodici do trabekuluma Sin. .

---GLAUKOMATOZANglaucomatosus-3 (lat.), glaucomatous (eng.), onaj koji pripada ili je prirode

glaukoma Sin. .
---GLAVAcaput, itis, n (lat.), head (eng.), 1. gornji dio tijela koji se sastoji od cerebralnog i
visceralnog dijela kranijuma sa sadržajima-organima od posebnoga znacaja (mozak, uho, oko,
pocetni dio respiratornoga i digestivnoga trakta), sin. baš, 2. uobicajeni anatomski termin za
produženi ili g Sin. 

---GLAVA, PATULJASTAnanocephalia, ae, f (lat.), nanocephaly (eng.), nenormalno malehna, ali

proporcionalna glava. nanocefalija. Sin. 

---GLAVA, VODENAhydrocephalus, i, m (lat.), id.(eng.), stanje poremecaja cirkulacije, produkcije i

resorpcije moždane vodice, cerebrospinalnoga likvora, sa porastom njegove kolicine u glavi i
atrofijom moždane mase. hidrocefalus, brlj. Sin. 

---GLAVA, ŠILJASTAturricephalus, i, m (lat.), turricephaly (eng.), stanje u kojemu je krov lubanje

kupasto izbocen prema gore, a nastaje zbog preranoga srašcenja koronarne i lambdoidne suture,
sin. turicefalija Sin. .

---GLAVATICAart. carotis communis (lat.), common carotid artery (eng.), glavna arterija koja nosi
krv u glavu preko svoja dva direktna nastavka, unutrašnje i vanjske karo-tidne arterije. Pocinje na
truncus brachiocephalicus (de-sno), ili na aortalnom luku (lijevo), a završava racvanjem Sin. .

---GLAVAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. šipak.

---GLAVICglans, andis, m (lat.), (eng.), id.eng., malehna okruglasta masa koja podsjeca na glavu.
Uglavnom se radi o glans penis, glavicu muškoga uda. Sin. .

---GLAVICAcapitulum, i, n (lat.), small head (eng.), 1. dio kosti koji ide u artikulaciju sa drugim
zglobnim tijelom, 2. bulbozno proširenje na jednoj strani nekoga organa ili strukture, 3. opci termin
za malehnu glavu Sin. .

---GLAVICASTclavatus-3 (lat.), clubbed (eng.), struktura koja ima zadebljanje na jednome kraju,
glavicu, nalici na malehni buzdohan Sin. .

---GLAVICICA(LAT.), (ENG.), laneno sjeme, Sin. v. lan.

---GLAVNIprinceps, itis, (lat.), principal (eng.), najvažniji dio, bilo strukturalno bilo funkcionalno
Sin. .

---GLAVOBOLJA(LAT.), (ENG.), sifilisticna, Sin. v. neurosifilis.

---GLAVOBOLJA(LAT.), (ENG.), vaskularna, Sin. v. migrena.

---GLAVOBOLJA, ANEMICNAcephalea anaemica (lat.), anemic headache (eng.), glavobolja uslijed

malokrvnosti, bilo opce bilo lokalne. Sin. 
---GLAVOBOLJA, CEPHALEA, ae, f, cephalgia, ae, f . (lat.), headache (eng.), bol u glavi bez obzira
na uzrok i kvalitet. Sin. 

---GLAVOBOLJA, FEBRILNA(LAT.), cephalea febrilis (eng.), pyrexial headache (eng.), glavobolja

uslijed visoke vatre. Sin. 

---GLAVOBOLJA, FUNKCIONALNAcephalea functionalis (lat.), functional headache (eng.), glavobolja

uslijed povišene emocionalne tenzije, tjeskobe, stresa ili uznemirenja. Sin. 

---GLAVOBOLJA, ORGANSKAcephalea organica (lat.), organic headache (eng.), glavobolja uslijed

bolesti koja se razvija unutar glave, zbog organskoga poremecaja. Sin. 

---GLAVOBOLJA, RUDARSKA(LAT.), miners' headache (eng.), glavobo-lja kod rudara uslijed gasa
nastalog djejstvom nitroglicerina upotrijebljenoga za eksploziju u rudarstvu. Sin. 

---GLAVOBOLJA, SINUSOGENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glavobolja vakuumska.

---GLAVOBOLJA, SPINALNAcephalea spinalis (lat.), spinal headache (eng.), glavobolja poslije

lumbalne punkcije, izražena u uspravnome položaju, a sa olakšanjem kada pacijent legne. Nastaje
uslijed curenja likvora kroz puko-tinu kuda je prošla igla za punkciju. Sin. 

---GLAVOBOLJA, TOKSICNAcephalea toxica (lat.), toxic head-ache (eng.), glavobolja uslijed

sistematskoga trovanja. Sin. 

---GLAVOBOLJA, VAKUUMSKA(LAT.), vacuum haedache (eng.), glavobolja uslijed opstrukcije

izvodnih kanala frontalnoga sinusa. sinusogena glavobolja. Sin. 

---GLAVOBOLJNO ZELJEConium maculatum (lat.), hemlock (eng.), otrovna biljka koja uzrokuje
glavobolju, oduzetost koja traje 5-6 sahata, grceve. kukuta. Sin. 

---GLEDAC, V(LAT.), (ENG.), zjenica. Sin. 

---GLEN1. chymus, i, m (lat.), chyme (eng.), polutecna, homogena, kašasta masa, nastala
želudacnim varenjem, 2. Sin. v. sluz.

---GLENIK, BURSAsynovialis (lat.), synovial bursa (eng.), zatvorena sinovijalna kesica (v.),
postavljena izmedu površina koje kližu jedna preko druge. sluzna kesica. Sin. 

---GLENOIDALANglenoidalis, e (lat.), glenoidal (eng.), onaj koji nalici na ovalnu jamicu, duplju, u
koju ulazi drugo zaobljeno tijelo (cavitas glenoidalis) Sin. .

---GLENOTOKblenorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), slobodni is-cjedak kod gonorejicne infekcije

mokracnice, vagine ili konjunktive. blenoreja. Sin. 

---GLETA(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.

---GLEZNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. gležanj 2.

---GLEŽANJ1. articulatio talocruralis (at.), talocrural articulation (eng.), skocni, custecni zglob,
custek, sacinjen od donje artikulacione površine goljenice, njenoga maleolusa, maleolusa fibule i
artikulacionih površina gležnjevca, custecne kosti, talus, 2. mall id.(eng.), zaobljeni produžetak
tibije i fibule koji ogranicavaju custecni zglob sa unutrašnje i vanjske strane ulazeci u artikulaciju.
Sin. 

---GLEŽNJEVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, custecna.

---GLICERINglycerinum, i, n (lat.), glycerin (eng.), bistra, bezbojna, gusta tekucina, C3H8O3, koja se
daje kao sredstvo za cišcenje rektalnim putem. Id. sa glicerol Sin. .

---GLICERITglyceritum, i, n (lat.), glycerite (eng.), otopina ili mješavina neke supstancije u ili sa
glicerinom Sin. .

---GLICEROL(LAT.), glycerol (eng.), trihidricni alkohol topljiv u vodi i alkoholu, CH2OH.CHOH.C2HOH

koji je komponenta masnih kiselina. Meduprodukt je metabolizma masnih kiselina. Id. sa glicerin
Sin. .

---GLICID, V(LAT.), (ENG.), ugljeni hidrati Sin. .

---GLICIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, aminosircetna.

---GLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neuroglija.

---GLIJALANglialis, e (lat.), glial (eng.), onaj koji potjece od neuroglije ili glije. Sin. 

---GLIKEMIJAglycaemia, ae, f (lat.), glycemia (eng.), prisustvo šecera, glukoze u krvi. Sin. 

---GLIKOGEN, GLYCOGENUM, i, n (lat.), glucogen (eng.), polisaharid, (C6H10O5)x, glavni nacin

magaziniranja ugljenih hidrata kod životinja. To je polimer glukoze dugoga lanca koji nastaje i
magazinira se u džigerici i manje u mišicima. Kada je potrebno depolimerizira se do glukoze. Sin. 

---GLIKOGENEZAglycogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje, sinteza glikogena u organizmu. Sin. 

---GLIKOGENOLIZAglycogenolysis, is, f (lat.), id.(eng.), cijepa-nje glikogena do glukoze pomocu

hidrolize. Sin. 

---GLIKOGENOZAglycogenosis, is, f (lat.), glycogen storage disease (eng.), bolest akumulacije

glikogena. Ima ih 14 tipova ili podtipova, a predstavljaju rane novorodenacke poremecaje
metabolizma uslijed nedostatka enzima koji razlažu glikogen. Obicno nose imena po autorima
(Gierke, Pompe, Cori, Andersen, Forbes, Mc Ardle itd.) Sin. .
---GLIKOGEUZIJAglycogeusia, ae, f (lat.), id.(eng.), osjecaj slatkoga u ustima Sin. .

---GLIKOKOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, aminosircetna.

---GLIKOLIPID(LAT.), glycolipid (eng.), lipid koji sadrži karbohidratne grupe, galaktozu ili glukozu,
inozitol i dr. Fosfat može biti prisutan, npr. cerebrozid Sin. .

---GLIKOLIZAglycolysis, is, f (lat.), id.(eng.), anaerobna enzimska konverzija glukoze na prostije

sastojke koja rezultira nakupljanjem energije u formi adenozin trifosfata, ATP Sin. .

---GLIKOPROTEIN(LAT.), glycoprotein (eng.), bilo koja klasa vezanih bjelancevina koja se sastoji od
spoja proteina sa karbohidratnom grupom Sin. .

---GLIKORAHIJAglycorrhachia ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo glukoze u moždanoj vodici Sin. .

---GLIKOREGULACIJA(LAT.), glycoregulation (eng.), regulacija i kontrola metabolizma šecera Sin. .

---GLIKOZIDI(LAT.), glycosides (eng.), bilo koji spojevi koji sadrže ugljeno hidratne molekule,
narocito oni u prirodnim izvorima (biljkama) koji se hidrolizom pretvaraju u šecerne i nešecerne
komponente Sin. .

---GLIKOZIDI, SRCANI(LAT.), cardiac glucosides (eng.), bilo koja grupa glikozida ( Sin. v.), u nekim
biljkama (Digitalis, Strophantus), koji imaju specificno djejstvo na srce.

---GLIKOZURIJAglycosuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo šecera u bureži Sin. .

---GLINaluminium, ii, n (lat.), aluminum (eng.), lahki, bjelicasti metal, koji se dobija iz glinice,
crvene zemlje, boksita, at. tež. 26,982, at. broj 13, simbol Al., upotreb-ljava se za izradu
instrumenata i proteza, te u solima kao antacid i adstringens. aluminijum. Sin. 

---GLIOBLASTOMAglioblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), opci termin za maligne tumore mozga

glijalnoga porijekla. Danas se zovu astrocitomi 4. stepena Sin. .

---GLIOMAglioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor sastavljen od neuroglijalnoga tkiva u bilo kojem
stadiju razvoja. Termin ukljucuje sve primarne neoplazme mozga glijalnoga porijekla: astrocitoma,
ependimoma, neuroastro-citoma itd Sin. .

---GLIOMATOZAgliomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), jak razvoj i razmnožavanje neuroglije u mozgu, a

narocito u kicmenoj moždini. Sin. 

---GLIOSARKOMA, V(LAT.), (ENG.), spongioblastoma. Sin. 

---GLIOZAgliosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojacano bujanje astroglije u oštecenim dijelovima

centralnoga nervnoga sistema. Sin. 
---GLISTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kraste, vodene.

---GLIVAstruma, ae, f (lat.), goiter (eng.), povecanje brzlika, štitne, kotlacne žlijezde, što uzrokuje
otok prednjega dijela vrata. Sin. 

---GLIVANJdiploe, es, f (lat.), id.(eng.), spongiozno koštano tkivo umetnuto izmedu dvije kompaktne
površine plocastih kostiju glave. Sin.

---GLIVEscrofulae, arum, f (lat.), brood sow (eng.), tuberkulozni limfadenitis vrata. škrofule. Sin. 

---GLJIVE, FUNGI, orum, m (lat.), id.(eng.), opci termin koji oznacava niže biljke bez biljnoga
zelenila i njemu slicne boje. Imaju rigidan odajicki zid sastavljen od hitina, a nekada i celuloze. Ima
ih oko 100.000 vrsta. Dijele se na prave i niže gljive. Jednostavne su grade, razmnožavaju se spolno
Sin. 

---GLJIVE, JESTIVEfungi eduli (lat.), edible mushrooms (eng.), puno vrsta gljiva koje se moraju
poznavati da bi se jele (jesenke, pecurke, vrganji itd.). Imaju hranjivu vrijednost (43 Cal./100 g.,
4% bjelancevina, 6% šecera, 520 mg % kalijuma i 130 mg% fosfora), srednje su svarljivosti i smatraju
se više dodatkom hra Sin. .

---GLJIVE, OTROVNEfungi veneni (lat.), poisonous mushrooms, toadstools (eng.), mnogo vrsta gljiva
koje djeluju otrovno. Ima ih nekoliko kategorija, zavisno koje djelovanje pokazuju (atropinsko,
muskarinsko, faloidinsko, hemoliticno itd.) Sin. .

---GLJIVE, PRAVEEumycetes (lat.), proper mushrooms (eng.), taksonomska kategorija koja obuhvata
cetiri razreda: Phycomycetes, Ascomycetes, Basidiomycetes i Deuteromycetes ili Fungi imperfecti.
Ovi posljednji su gljive kojima je seksualni stadij razmnožavanja nepoznat. Sin. 

---GLJIVICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gljive.

---GLJIVICE, KVAŠCEVESacharomycetes (lat.), yeast (eng.), svaka pojedina gljivica iz istoimenoga

roda. Pripada askomicetima. Opci termin koji ukljucuje okrugle gljivice koje nastaju pupanjem.
Neke se transformiraju u micelijalni oblik pod nekim uslovima, dok druge ostaje jednoodajicke. Ima
ih puno vrsta, ovdje s kvasnice. Sin. 

---GLJIVICE, ZRAKASTEActinomyces, etae, m (lat.), id.(eng.), organizmi iz roda Actinomyces. To su

gram pozitivne, asprogogene gljivice koje se nepravilno boje i koje formiraju filamente u obliku
zraka po cemu su dobile ime. aktinomices. Sin. 

---GLJOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. berikat.

---GLOBIN(LAT.), id.(eng.), proteinski dio hemoglobina Sin. .

---GLOBULAglobulus, i, m (lat.), globule (eng.), 1. malehna, sfericna, cvrsta masa ili tijelo, gruda,
2. malehna kapljica, damla, tecnosti ili neke guste tecnosti, npr. masna kapljica u mlijeku, 3.
pojedinacna doza lijeka u obliku grudice ili grumencica, posebno pakovana. Sin. 

---GLOBULARANglobosus-3 (lat.), globular (eng.), nalik na lopticu, globulu. Sastavljen od loptica,

globula. Sin. 

---GLOBULIN(LAT.), id.(eng.), od lat. globulus, loptica, gromuljica, grudica. Klasa bjelancevina koje
nisu topljive u vodi, ali su topljive u slanim rastvorima (euglobulini). Ako su topljive u vodi nazivaju
se pseudoglobulini. Mogu biti specificirana antitijela, faktori koagulacije it Sin. 

---GLOBULIN, IMUNI(LAT.), immune globulin (eng.), 1. koncentrirani preparat koji sadrži gama
globuline narocito IgG, napravljen od velikoga broja humanih davalaca, a upotrebljava se vecinom
za profilaksu hepatitisa A, odnosno za lijecenje hipogama-globulinemije, 2. u slucaju da je
specifican nosi naziv b Sin. 

---GLODARrodens, entis (lat.), rodent (eng.), bilo koji sisar reda Rodentia, karakteriziran sa velikim
sjekuticima u obliku dlijeta u gornjoj i donjoj vilici. Tu spadaju miši, stahori, vjeverice itd. Neki su
rezervoari infekcija Sin. .

---GLOGCrathaegus , i m (lat.), hawthorn (eng.), nekoliko biljki, crveni glog, Crathaegus oxycantha,
bijeli, Crathaegus monogyna i crni, Crathaegus nigra. Trnoviti grm koji se razvrstava prema plodu
(gloginje). Svi sadrže flavonozide sa kardiotonicnim i dijureticnim djejstvom. Ubraja se u digitaloide
Sin. .

---GLOGINJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. glog.

---GLOMEKTOMIJAglomectomia, ae, f (lat.), glomectomy (eng.), hirurško vadenje glomus carroticus-

a Sin. .

---GLOMERULARANglomerulosus-3 (lat.), glomerular (eng.), ono što ima klupcastu formaciju, ima
oblik klupka, pripada glomerulusu kao anatomskoj jedinici bubrega. Sin. 

---GLOMERULITISglomerulitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija bubrežnih glomerula sa

proliferativnim i nekrotizirajucim promjenama endotelijalnih ili epitelijalnih odajica i sa
zadebljanjem bazalne membrane. Sin. 

---GLOMERULONEFRITISglomerulonephritis, idis, f (lat.), id.(eng.), oblik nefritisa, karakteriziran

inflamacijom kapilarnih petlji glomerula bubrega. Postoje akutna, subakutna i hronicna forma i
može nastati zbog infekcije hemoliticnim streptokokom. Postoje još i imuni i autoimuni mehanizmi
bolesti Sin. .

---GLOMERULOPATIJAglomerulopathia, ae, f (lat.), glomerulopathy (eng.), bilo koja bolest

bubrežnih glomerula Sin. .

---GLOMERULUSglomerulus, i, m (lat.), glomerulus, tuft (eng.), standardni naziv u anatomskoj

literaturi koji oznacava konglomerat krvnih suda ili nervnih niti. Ako je izraz upotrijebljen bez bliže
oznake, misli se na glomerulus renis, renal glomerul, klupcic kapilara bubrega, osnovnu jedinicu
pocetka mokracne filtrac klupcic, smotak. Sin. 
---GLOMEURULOSKLEROZAglomerulosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), prožimanje glomerula veznim i
ožiljnim tkivom što vodi njihovoj slabijoj funkciji. Sin. 

---GLOMUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. klupko.

---GLOSALGIJAglossalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u jeziku. glosodinija. Sin. 

---GLOSEKTOMIJAglossectomia, ae, f (lat.), glossectomy (eng.), hirurška djelomicna ili totalna

ekstirpacija jezika. Sin. 

---GLOSITISglossitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jezika. Sin. 

---GLOSODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glosalgija.

---GLOSOFARINGEALNIglossopharyngycus-3 (lat.), glossopharyngeal (eng.), (o živcu) onaj koji

pripada i jeziku i gutnjaku Sin. .

---GLOSOMANTIJA, GLOSSOMANTIA, ae, f (lat.), id.(eng.), prognoza bolesti i stanja bazirana na

izgledu jezika Sin. .

---GLOSOPALATINALNIglossopalatinus, i, m (lat.), id.(eng.), (o mišicu), onaj koji pripada jeziku i

nebu, palatum Sin. .

---GLOSOPIROZAglossopyrosis, is, f (lat.), id.(eng.), osjecaj pecenja, bola, svrbeža, uboda na

sluzavici jezika bez jasnih lezija. Oblik parestezije Sin. .

---GLOSOPLASTIKA, GLOSSOPLASTIA, ae, f (lat.), glossoplasty (eng.), plasticna operacija jezika Sin. .

---GLOSOPLEGIJAglosoplegija, ae, f, (lat.), id.(eng.), oduzetost jezika. Sin. 

---GLOSORAFIJAglossorrhaphia, e, f (lat.), glossoraphy (eng.), ušivanje jezika Sin. .

---GLOSOSPAZAMglossospasmus, i, m (lat.), glossospasm (eng.), grc mišica jezika Sin. .

---GLOSOTOMIJAglossotomia, ae, f (lat.), glossotomy (eng.), incizija na jeziku. Sin. 

---GLOSOTRIHIJAglossotrichia, ae, f (lat.), id.(eng.), dlakavost jezika Sin. .

---GLOTICANglotticus-3 (lat.), glotic (eng.), onaj koji pripada pisku, glotisu. Sin. 

---GLOTIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pisak.

---GLUHsurdus-3 (lat.), deaf (eng.), nesposoban da cuje, nema osjecaja sluha ili ima veliki gubitak
sluha. Sin. 

---GLUHOCAsurditas, atis, f (lat.), deafness (eng.), odsustvo osjecaja sluha ili jako duboki gubitak
sluha. Umjereni gubitak sluha se naziva nagluhost. Sin. 

---GLUHONIJEMsurdus-3 et mutus-3 (lat.), deaf-mute (eng.), nesposoban da govori i cuje.

Istovremeno gluha i nijema osoba, jer da bi se razvio govor potrebno je imati dobar sluh. Sin. 

---GLUHONIJEMOSTsurdomutitas, atis, f (lat.), deaf-mutism (eng.), odsustvo sluha i mogucnosti

govora. Sin. 

---GLUKAGON(LAT.), glucagon (eng.), hormon kojega izlucuju alfa odajice inkretorne gušterace
(Langerhansovi otoci), kao odgovor na hipoglikemiju i stimulaciju hormona rasta. On stimulira
glukoneogenezu u jetri Sin. .

---GLUKOFILIJAglycophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu malehne kolicine šecera prave
hiperglikemiju Sin. .

---GLUKOGENEZAglycogenesis, is, f (lat.), glucogenesis (eng.), nastajanje glukoze iz glikogena Sin. .

---GLUKOKORTIKOIDI(LAT.), glucocorticoids (eng.), bilo koja grupa kortikosteroida, hormona

nadbubrežne žlijezde koji posebno uticu na metabolizam ugljenih hidrata, forsiraju
glukoneogenezu, depoziciju glukogena u jetri, dovode do porasta šecera u krvi, izazivaju ekscitaciju
živcanoga tkiva, poboljšavaju kortikosteroidi. Sin. 

---GLUKONEOGENEZAglyconeogenesis, is, f (lat.), gluconeogenesis (eng.), stvaranje glukoze iz

molekula koje ne pripadaju ugljenim hidratima kao što su aminokiseline, laktat i piruvat Sin. .

---GLUKOPEKSIJAglycopexis, is, f (lat.), id.(eng.), fiksacija i nagomilavanje šecera ili glikogena u

tkivima Sin. .

---GLUKOPENIJAglycopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedostatak šecera u tkivima Sin. .

---GLUKOZAglycosum, i, n (lat.), glucose (eng.), monosaharid, C6H12O6, nadena u hrani, vocu i u

krvi svih životinja. Završni je produkt metabolizma ugljenih hidrata i glavni je izvor energije za
organizam. šecer, groždani. Sin. 

---GLUKOZO-6 FOSFAT(LAT.), (ENG.), glycoso-6-aminophosphate (eng.) intermedijarni spoj u

metabolizmu ugljenih hidrata, Sin. v. glukozo-6 fosfataza.

---GLUKOZO-6 FOSFATAZA(LAT.), glucoso-6 phosphatase (eng.), enzim EC.3.1.3.9. iz klase hidrolaza

koji katalizira reakciju D-glukozo-6 fosfa Sin. t

---GLUKOZO-AMINOGLIKAN(LAT.), (ENG.), glycosoaminoglycan (eng.) je moderniji naziv za

mukopolisaharid ( Sin. v.).

---GLUPstupidus-3 (lat.), stupid (eng.), onaj koji pokazuje elemente gluposti ( Sin. v.). Nije
najtacnije definirano, sin. ogranicen.

---GLUPOST, STUPIDITAS, atis, f (lat.), stupidity (eng.), posjedovanje smanjenoga intelekta,

bistrine, racionalnosti, volje za životom i napredovanjem. U principu sniženoga IQ, mada nije
najtacnije definirano Sin. .

---GLUTAMAT-OKSALACETAT TRANSAMINAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. aspartat-amino-transferaza.

---GLUTAMIN(LAT.), glutamine (eng.), monoamid glutaminske kiseline, C5H10N2O3, koji se nalazi u

sokovima voca. Važan je nosac amonijaka. V. kiselina, glutaminska Sin. .

---GLUTATION(LAT.), glutathione (eng.), tripeptid, a sastoji se od glutaminske kiseline, cisteina i

glicina. Široko rasprostranjen u biljnim i životinjskim tkivima u oksidiranoj (GSSG) i reduciranoj
formi (GSH) i sudjeluje u raznim redoks reakcijama organizma Sin. .

---GLUTEALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjedalan.

---GLUTENgluten, inis, n (lat.), id.(eng.), protein žitne i zrnaste hrane koji daje tijestu elasticnost i
žilavost. Medicinski zanimljiv zbog netropske spru ( Sin. v.). Narocito ga ima u prekrupi, grizu, koji
se pravi od zrnastih žitarica.

---GMIZAVACreptilium, i, n (lat.), reptil (eng.), svaki clan klase gmizavaca, hladnokrvnih

kicmenjaka, pokrivenih rožnatim plocama koji dišu na pluca, a mnoge vrste ostavljaju jaja izvan
tijela. Tu spadaju zmije, gušteri, kornjace, krokodili, aligatori, a takoder i oni koji su nekad
naseljavali zemlju (d Sin. .

---GNATITISgnathitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija cehneta Sin. .

---GNATOPLASTIKAgnathoplastia, ae, f (lat.), gnathoplasty (eng.), rekonstruktivna operacija na

cehnetu, vilici Sin. .

---GNATOSTOMIJAZAgnathostomiasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija oblom gujavicom,

Gnathostoma spinigeum, a nastaje konzumacijom nedovoljno termicki obradene ribe koja nosi
larve. One migriraju u potkožno tkivo prouzrokujuci erupciju sa eozinofilijom. Mogu doci i u mozak
(mijeloencefalitis) Sin. .

---GNATOŠIZAgnathoschisis, is, f (lat.), cleft jaw (eng.), rascijepljenost cehneta. Sin. 

---GNJECAVpastosus-3 (lat.), pasty (eng.), kvalitet nekoga tkiva ili promjene. Kaže se o kožnome
turgoru djeteta hranjenoga mlijekom i keksom, cije tkivo nije jedro i tvrdo nego mehko, sa dosta
potkožne vode i sala, te lahko uložljivo za prst, sin. pastozan Sin. .

---GNJECENJEsubactio, onis, f (lat.), kneading (eng.), stiska-nje, kompresija tkiva do njegova

pucanja i destrukcije, te curenje soka, bilo akcidentalno, bilo namjerno Sin. .

---GNJEV, V(LAT.), (ENG.), ljutnja. Sin. 

---GNJIDA, LENS, endis, m (lat.), nit (eng.), jaje crne, bijele uši ili krkajka ( Sin. v.).

---GNJILAsepticaemia, ae, f (lat.), septicemia (eng.), sistem-ska bolest prisustva patogenih

mikroorganizama ili njihovih toksina u krvi. septikemija, trovanje krvi. Sin. 

---GNJILOST KOSTIJUosteomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano smekšanjem kostiju

zbog nedovoljne mineralizacije. Simptomi su bol, osjetljivost kosti, slabost mišica, anoreksija,
gubitak na težini i sl. osteomalacija. Sin. 

---GNOJ(LAT.), pus, puris, n (lat.) id.(eng.), tecni produkt isindije kojega cine leukociti,
mikroorganizmi, te komadici nekroticnoga tkiva. marza, jušika. Sin. 

---GNOJAN, SUPPURANS(LAT.), , antis, m, pyogeneus-3 (lat.) suppurant, pyogen (eng.), ono što je
karakterizirano gnojem ili gnojenjem, što proizvodi gnoj (npr. isindija, inflamacija, infekcija,
bakterije). piogen. Sin. 

---GNOJANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gnojavica.

---GNOJAVpurulentus-3 (lat.), purulent (eng.), od gnoja sastavljen ili sadrži gnoj , udružen sa
stvaranjem ili uzrokovan gnojem. Sin. 

---GNOJAVICApustula, ae, f (lat.), pustule (eng.), vidljiva kolekcija gnoja u ili ispod epidermisa,
cesto u folikulu dlake ili u znojnoj žlijezdi. svilarica, puhvica, puha, gnojanica, prištic. Sin. 

---GNOJAVO ZARAŠCIVANJEsanatio per secundam intentionem (lat.), healing by second intention

(eng.), zarašcivanje rane sa pojavom gnojenja i granulacionoga tkiva. Ovo tkivo ispunjava defekt
ako rana nije ušivena Sin. .

---GNOJENJEpurulentia, ae, f, pyosis, is, f (lat.), purulence, pyosis (eng.), stvaranje gnoja,
proizvodnja gnoja u rani ( Sin. v.).

---GNOJITIsuppurare (lat.), supurate (eng.), stvarati gnoj, gustu smjesu leukocita, mikroorganizama
i dijela raspadnutoga tkiva. marzati. Sin. 

---GNOJNICAabcessus, us, m (lat.), abcess (eng.), lokalizirana kolekcija gnoja uzrokovana gnojenjem
i prisutnim mikroorganizmima u tkivu, organima ili zatvorenome prostoru, sin. apsces, zagnoj Sin. .

---GNOJNOSTpurulentia, ae, f (lat.), purulence (eng.), stanje ili cinjenica da je neki supstrat
gnojem prožet, zagnojen, ognojen, gnojno inflamiran Sin. .

---GOnudus-3 (lat.), nude (eng.), 1. nepokriven, nezamotan, bez cahure, bez opne, 2. neobucen,
bez odjece, nag, neodjeven, lišen icega. Potpuno go je go cin ciplak Sin. .

---GO, CIN CIPLAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. go.

---GODIŠTEgeneratio, onis, f (lat.), generation (eng.), skup svih pojedinaca rodenih u vremenu
jedne kalendarske godine. generacija. Sin.

---GOJAZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. debeo.

---GOJAZNOSTpinguitudo, onis, f (lat.), obesity (eng.), predebelost, ugojenost, pretilost,

prekomjerno nakupljanje masti, nakupine sala, prevelika težina, pretilost Sin. .

---GOLEMdecumanus-3, permagnus-3 (lat.), great, big (eng.), velik, krupan, prekomjerne velicine ili
težine, na gornjoj granici s obzirom na težinu i velicinu tijela, organa i sl Sin. .

---GOLIJENcrus, cruris, n (lat.), calf (eng.), donji dio noge od koljena do custeka, skocnog zgloba.
Skelet golijeni cine goljenica, tibija i cvolike, fibula. Sin. 

---GOLJENICAtibia, ae, f (lat.), shinbone (eng.), glavna potporna kost golijeni, koja ulazi u zglob sa
koljenom i cini vecinu custecnoga zgloba sa medijalnim maleolusom. Naprijed je samo dijelom
pokrivena mišicima. cjevanica, tibija. Sin. 

---GOLJENICNIcruralis, e (lat.), crural (eng.), onaj koji pripada golijeni, potkoljenici Sin. .

---GOLOBRADimbarbis, e (lat.), beardless (eng.), osoba bez dlaka na bradi. cosa Sin. v.

---GOLOGLAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.

---GOLOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kristal.

---GOLOTINJAnuditas, atis, f (lat.), nakedness (eng.), nepokrivenost, nezašticenost, nagost. U

medicinskome smislu nepokrivenost tijela ili strukture, bez ovojnice. Sin. 

---GOMFIJAZAgomphiasis, is, f (lat.), id.(eng.), mobilnost zuba u vestibulooralnome smjeru Sin. .

---GOMFOZAgomphosis, is, f (lat.), id.(eng.), vrsta fibroznoga zgloba u kome je konicni izraštaj
uglavljen u rupu (npr. zub u alveolu) Sin. .

---GOMILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrpa.

---GONADAgonas, aris, f (lat.), gonad (eng.), žlijezda koja proizvodi gamete, jajnik i tašak, ovarium
i testis, spolna žlijezda. Sin. 
---GONADEKTOMIJA, GONADECTOMIA, ae, f (lat.), gonadectomy (eng.), hirurška ekstirpacija jajnika
ili tašaka. Sin. 

---GONADOBLASTOMA(LAT.), id. lat. i(eng.), tumor gonada, disgermninoma, koji sadrži sve
gonadalne elemente, a javlja se u nenormalnim gonadama Sin. .

---GONADOTROPAN(LAT.), gonadotropic (eng.), onaj koji stimulira gonade (hormon prednjega režnja
hipofize) Sin. .

---GONADOTROPIN(LAT.), id.(eng.), 1. bilo koji hormon koji ima sti-mulirajici efekt na spolne
žlijezde, gonade. Takav hormon proizvodi prednja hipofiza, FSH, folicle-stimulating hormone,
folikul stimulirajuci hormon i LH, luteinizing hormone, luteinizirajuci hormon. Hormoni imaju
razlicit Sin. 

---GONADOTROPIN, HORIONSKI(LAT.), chorionic gonadotropin (eng.), hormon koji proizvodi

sinciciotrofoblast placente, a koji održava funkciju žutoga tijela za vrijeme prvih nekoliko hefti
trudnoce. On stimulira steroidogenezu u fetoplacentalnoj jedinici, stimulira fetalnu testisnu
sekreciju testosterona. Za terapeutsku u Sin. 

---GONARTRITISgonarthritis idis, f (lat.), id.(eng.), isindija ko-ljena, koljenoga zgloba Sin. .

---GONARTROZAgonarthrosis, is, f (lat.), id.(eng.), artrozni proces na koljenome zglobu Sin. .

---GONDOGENEZA, GONADOGENESIS, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj gonada kod zametka, narocito
razvoj onih gonada koje su karakteristike jednoga ili drugoga spola Sin. .

---GONDŽE(LAT.), (ENG.), SIN. v. fiden ili pupoljak.

---GONECISTA, V(LAT.), (ENG.), kesica, sjemena. Sin. 

---GONECISTOLITgonecystolithus, i, m (lat.), gonecystolith (eng.), kamen u sjemenoj kesici. Sin. 

---GONIOTOMIJAgoniotomia, ae, f (lat.), goniotomy (eng.), vrsta operacije glaukoma otvorenoga

ugla i normalne dubine prednje komore otvaranjem sinus venosus sclerae Sin. .

---GONITIS(LAT.), gonitis, idis, f (lat,), id.(eng.), isindija koljena, Sin. 

---GONOCITgonocytus, i, m (lat.), gonocyte (eng.), 1. primitivna, reproduktivna embrionalna

odajica, 2. sjemena odajica Sin. .

---GONOHORIZAMgonochorismus, i, m (lat.), gonochorism (eng.), diferencijacija gonada sa

normalnim razvojem reproduktivnih organa prema odredenome spolu. Supr. od hermafroditizam.
Sin. 

---GONOKOKgonococcus, i, m (lat.), id.(eng.), svaki pojedini mikroorganizam vrste Neisseria

gonorrhoeae, mikroorganizma koji uzrokuje bensaukluk, gonoreju Sin. .

---GONOKOKCEMIJAgonococcaemia, ae, f (lat.), gonococcemia (eng.), prisustvo gonokoka u krvi

Sin. .

---GONOREICANgonorrhoicus-3 (lat.), gonorrheal (eng.), onaj koji pripada bensaukluku, gonoreji Sin.
.

---GONOREJAgonorrhoea, ae, f (lat.), gonorrhoea (eng.), isindija izazvana sa Neisseria gonorrhoeae

koja se prenosi poglavito seksualnim kontaktom, ali i kontaktom sa zaraznim eksudatom
(novorodencad pri porodu). Kod muškaraca se manifestira isindijom mokracnice, pracenom bolom i
gnojnim iscjetkom, dok je kod ž bensaukluk, balavka, triper, kanko Sin. v.

---GORAK, AMARICOSUS-3, amarus-3 (lat.), bitter (eng.), onaj koji ima posebno neugodan okus koji
odgovara okusu kinina. grk. Sin. 

---GORCAKMatricaria chamomilla (lat.), chamomille tea (eng.), biljka cije se sušene glavice cvijeta
upotrebljavaju kao caj i za obloge, jer djeluje kao kontrairitans, karminativ, blag spazmolitik i
stomahik. Sadrži i zejtin. kami-lica, prstenak, titrica, roman, rumanj, zdravic, žabljak. Sin. 

---GORCIKAmagnesium oxidum (lat.), magnesium oxide (eng.), bijeli prašak koji sadrži oko 96 % MgO
i upotrebljava se kao antacid i laksans. gorka so. Sin. 

---GORCIVAremedia amara (lat.), bitters (eng.), medicinska sredstva koja imaju gorak ukus.
Upotrebljavaju se kao tonici i sredstva za poboljšanje apetita. Sin. 

---GORKA SO(LAT.), (ENG.), SIN. v. gorcika.

---GORKI KORIJENradix Gentianae luteae (lat.), yellow gentian (eng.), osušeni korijen biljke
Gentiana lutea, a upotrebljava se kao gorki tonik i gorcivo. Sin. 

---GORKO ZELJEErythrea centaurium (lat.), lesser centaury (eng.), biljka koja je tonik i stomahik.
Uglavnom izbacena iz upotrebe. Sin. 

---GORNJI, SUPERIOR, oris, (lat.), superior, higher (eng.), postavljen gore, okrenut gore, zauzima
poziciju bliže verteksu. superiorni. Sin. 

---GOROPAD(LAT.), (ENG.), SIN. v. goropaština.

---GOROPAŠTINAmorbus caducus, epilepsia major (lat.), epilepsy grand mal (eng.), ovaj oblik
epilepsije je manifestiran velikim epilepticnim napadom. Predhodi mu aura, pocinje krikom, naglim
gubitkom svijesti, a zatim se javljaju tonicni i klonicki grcevi. Pacijent ne može birati mjesto
napada, ugriza se za jezik, javlja se pjena na us epilepsija grand mal, goropad, up. padavica. Sin. 

---GOROVEZsycosis, is, f (lat.), barber's itch (eng.), inflamacija folikula dlake, narocito na bradi,
bakterijski folikulitis, obicno uzrokovan sa Staphylococcus aureus. sikoza, opar 1. Sin. 
---GORUŠICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hardal.

---GOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. aspartat-amino transferaza.

---GOTOVAN, PARASITUS, i, m, hospes, itis, m (lat.), parasite (eng.), 1. biljka ili životinja koja živi
na racun drugoga ili u drugome živome organizmu, sin. umetica, parazit, 2. kod spojenih blizanaca
manji, nepotpuno razvijeni blizanac koji je pripojen razvijenijem i potpuno je zavisan od njega
Sin. .

---GOTOVLJENJEpraeparatio, onis, f (lat.), preparation (eng.), akt ili proces kojim nešto cinimo
spremnim (npr. lijek). pripremanje. Sin. 

---GOVEÐA SUŠICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bovina tuberkuloza.

---GOVEÐA TUBERKULOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bovina tuberkuloza.

---GOVEÐIbovinus-3 (lat.), bovine (eng.), volovski, kravlji, pripada govedu kao vrsti (npr. govedi
verem) Sin. .

---GOVEDINA(LAT.), beef (eng.), meso zreloga vola ili krave. Ima manje vode od mesa mladih
životinja, pa je teže za obradu i probavu Sin. .

---GOVORoratio, onis, f (lat.), speech, oration (eng.), jedna od biološki najmladih funkcija i
karakteristika ljudi. Sposobnost da se proizvodi zvuk, formiraju glasovi i artikuliraju rijeci, uz
sudjelovanje organa za govor i centralnoga nervnoga sistema. Sin. 

---GPT(LAT.), (ENG.), SIN. v. alanin-amino transferaza.

---GRACILANgracilis, e (lat.), gracile, slender (eng.), tanahan, vitak, kanitan, nježan. vitak Sin. 

---GRAÐA1. constitutio corporis (lat.), body constitution (eng.), tjelesni izgled i potpunost nekoga
pojedinca, odreden genetski, biohemijski i fiziološki, ali modificiran dijelom faktorima okoline, 2.
textura, ae, f (lat.), texture (eng.), struktura ili nacin ukupne organizacije nekoga tkiva ili organa,
sin. sklop Sin. .

---GRADIJENT(LAT.), gradient (eng.), razmjer porasta ili smanjenje promjenljive velicine, a takoder
i krivulja koja to predstavlja Sin. .

---GRADUIRANgraduatus-3 (lat.), graduate (eng.), podijeljen na podioke koji predstavljaju jedinice

mjere Sin. .

---GRAFICKIgraphicus-3 (lat.), graphic (eng.), ispisan, nacrtan, slikom ili crtežom predstavljen Sin. .
---GRAFITOZAgraphitosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo grafitne prašine i tkivna reakcija u plucima.
Vrsta pneumokonioze zbog udihanja grafitne prašine Sin. .

---GRAFOLOGIJAgraphologia, ae, f (lat.), graphology (eng.), ispitivanje rukopisa cime se može neka
osoba identificirati ili psihološki ocijeniti Sin. .

---GRAFOREJA(LAT.), graphorrhoea, ae, f (lat.). graphorrhea (eng.), pisanje dugih niza rijeci koje
medusobno nisu povezane, niti recenice imaju smisla. skribomanija. Sin. 

---GRAFOSPAZAMgraphospasmus, i, m (lat.), writer's cramp (eng.), mišicni grc u šaci uzrokovan

dugim i cestim pisa-njem Sin. .

---GRAHphaseolus, i, m (lat.), bean (eng.), sjeme bilo koje leguminozne biljke. Najšira je upotreba
obicnoga graha, Phaseolus vulgaris, uglavnom kao namirnice. Bogat je bjelancevinama (20%) i ima
dosta mineralnih soli, narocito kalijuma. Koeficijent iskorištavanja je malehan zbog obilja celuloze.
I Sin. 

---GRAH, KALABARSKIPhysostigma venenosum (lat.), calabar bean (eng.), biljka iz roda leguminoza,
penjacica, otrovna, jer sadrži fizostigmin koji ima antiholesterazno djejstvo. Sin. 

---GRAM-NEGATIVAN(LAT.), gram-negative (eng.), kod metode bojenja po Gramu, materijal koji ne

prima boju ili se dekolorira alkoholom. To je primarna karakteristika bakterija kod kojih je odajicka
opna sastavljena od tankoga sloja peptidoglikana pokrivenoga sa nadvornom membranom od
lipoproteina i lipo Sin. .

---GRAM-POZITIVAN(LAT.), gram-positive (eng.), kod metode bojenja po Gramu, bojenje ili

izostanak dekoloracije sa alkoholom, što je glavna karakteristika bakterija cija je odajicka opna
gradena od peptidoglikana sa pripojenim tejkoicnim kiselinama. Sin. 

---GRANAramus, i, m (lat.), branch (eng.), ogranak, opci termin za manju i užu strukturu koja se
odvojila od vece i šire, posebno kod živaca ili krvnih suda. ramus. Sin. 

---GRANANJEarborisatio, onis, f (lat.), branching (eng.), završavanje u obliku razgranate strukture

kao što cine živci ili kapilari. arborizacija. Sin. 

---GRANATramosus-3 (lat.), ramose, dendritic (eng.), onaj koji se grana u obliku drva, koji se širi u
obliku grana, odnosno onaj koji posjeduje, daje, grane, ogranke Sin. .

---GRANATI SEramificare (lat.), ramify (eng.), dijeliti se na više ogranaka od jednoga stabla (npr.
živac se grana na ogranke), sin. ramificirati Sin. .

---GRANCICAramulus, i, n (lat.), ramulus, small branch (eng.), melehni, sitni ogranak, cesto
neznatan, nastao od vecega stabla Sin. .

---GRANICAlimes, itis, m (lat.), limit (eng.), 1. kraj neke strukture, jasan prelaz na drugu. Struktura
koja ogranicuje, limitira organ, tkivo ili patološki proces, 2. ekstremna frekvencija iznad koje se
više ne može percipirati podražaj, ali i najniža frekvencija ispod koje nema percepcije, 3. krajnj
limit. Sin. 

---GRANICAN SLUCAJ(LAT.), borderline (eng.), izraz koji se rabi u psihijatriji i oznacava nejasnu
granicu izmedu normalnoga i patološkoga. Pacijent koji se nalazi na granici psihoze ili neuroze i
normalnoga stanja Sin. .

---GRANOVITmaniacalis, e (lat.), maniacal (eng.), zahvacen manijom. manijakalan. Sin. 

---GRANOVITOSTmania, ae, f (lat.), id.(eng.), nacin ponašanja karakteriziran hiperekscitabilnošcu,

hiperaktivnošcu, agitacijom, ubrzanim mišljenjem i govorom, bijegom ideja, ushicenošcu. manija.
Sin. 

---GRANULACIJAgranulatio, onis, f (lat.), granulation (eng.), 1. proces formiranja granulacionoga

tkiva, zamladivanje, 2. proces formiranja citoplazminih granula, 3. svaki zrnati materijal na površini
tkiva, neke membrane ili organa. Sin. 

---GRANULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zrnast.

---GRANULEgranula, orum, pl. n (lat.), (eng.), id. bos., 1. malehni komadici, partikuli, zrna,
malehne mase tkiva zrnastog oblika koje se nagomilavaju na nekoj površini, 2. netopljivi
membranozni partikuli koji se nalaze u citoplazmi odajice, 3. zrnasti oblici nekoga lijeka napravljeni
od šecera. zrnce 2. Sin. 

---GRANULOCITgranulocytus, i, m (lat.), granulocyte (eng.), bilo koja odajica koja sadrži granule,
narocito leukocit koji može sadržavati neutrofilne, bazofilne i eozinofilne granule i po tome se
bijela krvna zrna, leukociti, raz-vrstavaju .Oni koji imaju velike granulacije u citoplazmi. Sin. 

---GRANULOCIT, BAZOFILNIbasocytus, i m (lat.), basocyte, basophile granulocite, basophil (eng.),

leukocit, bijelo krvno zrno, nepravilno oblikovanoga jezgra u dva lobusa, a citoplazma mu sadrži
plave granule razlicite velicine. Sadrže vazoaktivne amine. bazofil. Sin. 

---GRANULOCIT, EOZINOFILNIeosinocytus, i, m (lat.), eosinocyte, eosinophile, eosinophile

granulocyte (eng.), bijelo krvno zrno, leukocit, odajica cija citoplazma sadrži granule koje se
spremno boje eozinom. Jezgro je sastavljeno od dva lobusa spojena sa tankim koncem hromatina
Sin. .

---GRANULOCIT, NEUTROFILNIneutrocytus, is, m (lat.), neutrophile granulocyte, neutrophil,

neutrocyte (eng.), bijelo krvno zrno, leukocit, odajica sa finim neutrofilnim granulacijama u
citoplazmi i nepravilno lobuliranim jezgrom (3-5 režanja spojenih sa tankim koncima hromatina).
Imaju sposobnost hemotaksije, fagocitoze i adherencije za imune komplekse. neutrofil, neutrocit.
Sin. 

---GRANULOCITOPENIJAgranulocytopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjen broj granulocita u krvi.

Sin. 

---GRANULOCITOZAgranulocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalno veliki broj granulocita u krvi.

Sin. 
---GRANULOMAgranuloma, atis, f (lat.), id.(eng.), inflamatorni odgovor na infektivne i neinfektivne
hronicne agense. Bilo koja nodularna agregacija mononuklearnih isindicnih odajica ili takva
kolekcija modificirana makrofagima koji nalice epitelijalnim odajicama. Cesto okružena sa rubom
leukocita. Oko ne Sin. 

---GRANULOMATOZAgranulomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koje stanje koje je karakterizirano

pojavom multiplih granuloma. Sin. 

---GRAVIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. noseca, hamila.

---GRAVIDITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. nošenje.

---GRAŠAK1. Pisum sativum (lat.), pea (eng.), jednogodišnja biljka sa više sorti. Plod je mahuna sa
zelenim jestivim zrnom. Vrlo je ukusan i hranjiv (suh grašak 350 Cal/100 gr., 22% bjelancevina, 63%
ugljenih hidrata, 0,9% kalijuma), 2. os pisiforme (lat.), pisiforme bone (eng.), najma-nja od karpaln
Sin. 

---GRAŠAK, FABAVicia faba (lat.), fava bean, broad bean (eng.), vrsta graška, ciji plod ili polen
uzrokuje kod nekih ljudi bolest nazvanu favizam (v.). bakla. Sin. 

---GRBAgibbus, i, m (lat.), hump (eng.), veoma naglašeni konveksitet na krivini grudne kicme bez
obzira na uzrok, mada je najcešce rezultat preloma ili tuberkuloze. Grudni koš je skracen, a time i
visina pacijenta. Sin. 

---GRBACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leda.

---GRBAVgibbosus-3 (lat.), gibous, humped (eng.), osoba sa grbom, osoba iskrivljenih leda po tipu
grbe. Pren. svaka neravna struktura. Sin. 

---GRBENJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---GRBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---GRC CRIJEVAenterospasmus, i, m (lat.), enterospasm (eng.), spazam crijeva koji je bolan i dovodi
do poremecaja pasaže hrane Sin. .

---GRC OBRVEophiosis, is, f (lat.), id.(eng.), grc u obliku spazma na obrvi, sin. ofioza Sin. .

---GRC1. convulsio, onis, f (lat.), convulsion (eng.), konvul-zija, jaka nevoljna kontrakcija ili serija
takvih kontrakcija voljnih mišica, sin. trzanje, 2. spasmus, i, m, crampus , i, m (lat.), cramp, spasm
(eng.), iznenadna, snažna, nevoljna kontrakcija jednoga ili grupe mišica, pracena bolom i
odsustvom fu spazam. Sin. 

---GRC, BOLNIalgospasmus, i, m (lat.), algospasm (eng.), grc koji je udružen sa bolima. algospazam.
Sin. 
---GRC, ZLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. tetanus.

---GRCEVI MATERICEhysterospasmus, i, m (lat.), hysterospasm (eng.), kontrakcije mišica materice

koja je bolna, mada ne obavezno, a obicno su u cilju istiskivanja sadržaja iz uterusa (krv, plod i sl.)
Sin. .

---GRCEVI, FEBRILNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. fras.

---GRCEVI, KLONICNIconvulsiones clonicae (lat.), clonic convulsiones (eng.), grcevi koji su

karakterizirani smjenjivanjem kontrakcija i relaksacija mišica. Sin. 

---GRCEVI, TONICNIconvulsiones tonicae (lat.), tonic convulsions (eng.), protrahirana prolongirana

kontrakcija mišica, bez smjenjivanja sa relaksacijom. Sin. 

---GRCEVI, TOPLOTNI(LAT.), heat crams (eng.), oblik iscrpljenosti toplinom, a vide se kod onih koji
znojeci se gube puno soli. Javljaju se mišicni grcevi, boli, dilatirana zjenica, slab puls i sl Sin. .

---GRCEVITspasmodicus-3, convulsivus-3 (lat.), spasmodic, convulsive (eng.), bol ili pokret po

karakteru grca, karakteriziran grcem, spazmima, sin. konvulzivan Sin. .

---GRCEVITO STANJEspasticitas, atis, f (lat.), spasticity (eng.), stanje u kojem grcevi dominiraju
klinickom slikom, obicno u obliku tonicne forme, sin. spesticitet, trzavica. Sin. 

---GREBsepulcrum, i, n (lat.), grave (eng.), higijenski determinirana rupa u zemlji, dimenzija

najmanje 2x1,25x1,5 m u koju se ukapa mrtvac. U bosanskome jeziku postoji razlika izmedu
muslimanskoga mjesta za sahranu (greb) i onoga druge konfesije (grob). mezar, kabur. Sin. 

---GREBEN CRIJEVNICEcrista iliaca (lat.), iliac crest (eng.), zadebljani gornji rub crijevnice, crijevne
kosti, koji osigurava njenu širinu i ogranicava trbuh sa donje lateralne strane . Sin. 

---GREBENcrista, ae, f (lat.), ridge, crest (eng.), istaknuta rubna projekcija, narocito na kosti. Sin. 

---GREBLJEsepulcretum, i, n (lat.), cemetery (eng.), zemljište za sahranjivanje mrtvaca islamske

vjere za razliku od groblja koje je mjesto za sahranjivanje pripadnika drugih konfesija. harem,
haremluk, kabristan, mezaristan, mezarluk, ukopište. Sin. 

---GREBOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ogrebotina.

---GREDICEtrabeculae, arum, f, cancelli, orum, m (lat.), lattices (eng.), tanki tracci koštane ili
vezivne mase, malehne, na gredu nalik, strukture, koje služe za podršku, daju potporu, ucvršcuju
drugu strukturu, a izgraduju spongioznu kost ili su trake veznoga tkiva koji odlazi od cahure u
parenhim Sin. .

---GRIJANJE(LAT.), heating (eng.), jedan od glavnih elemenata udobnosti. Ne smije zagadivati zrak,
mora biti efikasno i dovoljno, lahko za rukovanje, ekonomicno. Može koristiti razne vrste goriva i
odavati toplinu zracenjem, konvekcijom ili kondukcijom Sin. .

---GRINJEAcarine (lat.), acarus (eng.), clankonošci, zglavkari, artropoda, iz razreda pauka,

Arachnida, a samo su grinje red od medicinskoga interesa, jer su gotovani, paraziti, a mogu biti i
vektori. Divlje uši, krpelji, Ixodides, ticks, su podred grinja i najvece su grinje. preglji, moljci
(jednina moljak). Sin. 

---GRINTAfavus, i, m (lat.), ringworm honeycomb (eng.), zarazna bolest kose, ali i drugih dlakavih
mjesta, uzrokovana gljivicom Trichophyton schoenleini, karakterizirana stvaranjem perifolikularnih
žutih plocica u vidu saca (scutula). Kosa postaje siva, ima vunast ili paucinast izgled. Nelijecena
ostavlja traj favus, zarazna cela, uljezina, zli strup. Sin. 

---GRIPAinfluenza, ae, f (lat.), flu (eng.), isindija koja zahvata respiratorni trakt, a nastaje kao
izolirana bolest, te u epidemijama i pandemijama, uzrokovana brojnim, serološki jasnim, virusima,
A,B,C i D. hropotina. Sin. 

---GRIZ1. v. prekrupa, up. gluten, 2. morsus, us, m (lat.), bite (eng.), rana napravljena ugrizom
zuba covjeka ili životi-nje. Karakteristike ove rane su otisci zuba, defekt tkiva, veliki rizik isindije i
mogucnost bjesnila. ujed, ugriz, ujedna rana, grizotina. Sin. 

---GRIZAKmordax, acis (lat.), mordant (eng.), jedak, ljut, nagrizajuci, koji pece, supstancija koja
produbljuje reakciju bojenja. kaustican. Sin. 

---GRIZENJE NOKATAonychophagia, ae, f (lat.), onichophagy (eng.), navika da se nokti zubima grizu
i otkidaju u malehnim komadicima sa slobodnoga dijela nokta. Takvi izgriženi nokti imaju
karakteristican izgled. onihofagija. Sin. 

---GRIZICAcaries, ei, f (lat.), rotteness (eng.), molekularno truhljenje ili smrt kosti u kojemu ona
postaje mehka, promijenjene boje i porozna Sin. .

---GRIZLICAulcus, eris, n (lat.), ulcer (eng.), lokalni defekt ili ekskavacija na površini nekoga tkiva,
kože, sluzavice, organa. jarva. Sin. 

---GRIZLICA, STOMACNAulcus duodeni et ventriculi (lat.), peptic ulcus, (eng.), grizlica sluzavice na
donjemu dijelu jednjaka, želuca i duodenuma kao lokalna manifestacija opce bolesti. pepticni
ulkus, pepticna grizlica. Sin. 

---GRIZOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. griz ili rana, ujedna.

---GRJEŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahana.

---GRK, AMARUS-3 (lat.), bitter (eng.), onaj koji ima ružan okus, koji odgovara okusu kinina, jedan
od 4 osnovna osjecaja okusa. bet, betli, gorak, cemeran, cemerli. Sin. 

---GRKLJANlarynx, gis, m (lat.), id.(eng.), šuplji mišicno-hrskavicni organ sa unutrašnje strane

presvucen sluzavicom. Prema dolje se nastavlja na dušnik, a prema gore otvara u ždrijelo.
Funkcionira kao organ glasa i sprjecava ulaz u dušnik. berikat, grkljun. Sin. 

---GRKLJANSKIlaryngicus-3 (lat.), laryngic (eng.), onaj koji pripada grkljanu, berikatu. laringealni.
Sin. 

---GRKLJUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. grkljan.

---GRKUN(LAT.), (ENG.), gorki badem, Sin. v. badem.

---GRLENgutturalis, e (lat.), guttural (eng.), (o glasu) onaj koji pripada grlu. Pren. mukao Sin. .

---GRLIC MATERICE(LAT.), cervix utteri, id.(eng.), uski, najdonji dio materice koji prominira u
vaginu i na sebi nosi otvor materice. Sin. 

---GRLO1. v. berikat, 2. jugulum, i, n (lat.), throat (eng.), predstavlja prednji dio vrata, bilo sa
vanjske, bilo sa unutraš-nje strane (do vratne kicme). Ukljucuje slijedece anatomske elemente:
ishmus faucium, fauces, ždrijelo, pharynx, i grkljan, larynx Sin. .

---grloboljaangina, ae, f (lat.), id.(eng.), spasticni, dušeci bol, bol u obliku stezanja u grlu, obicno
uslijed isindije Sin. .

---grob(lat.), (eng.), Sin. v. greb.

---groblje(lat.), (eng.), Sin. v. greblje.

---grohnutinfirmus-3, perhaustus-3 (lat.), weak (eng.), slab, nemocan, naglo oslabio, naglo orohnuo,
iscrpljen. Sin. 

---grohnutiinfirmare, exhaurire (lat.), get weak, get exhausted (eng.), naglo oslabjeti, naglo
orohnuti, naglo postati iscrpljen, naglo dospjeti u stanje kaheksije (v.). oslabiti, overemiti. Sin. 

---gromuljica1. cysticercus, i, n (lat.), id.(eng.), larvalni oblik pljosnatih gujavica koji sadrži samo
skoleks, ucahuren u mjehuricu. bobica, 2. globulus,i (lat.), id.(eng.),., grudica bjelancevinastoga
sadržaja ili drugoga materijala, nakupina krvnih elemenata, grumen, gruda, grudica, pilula. Sin. 

---gromuljicav(lat.), cysticercosus-3, cysticercous (eng.), tkivo prožeto gromuljicama, cisticerkima.

bobica Sin. v.

---grot, v(lat.), (eng.), gutnjak. Sin. 

---groznicafebris, is, f (lat.), fever (eng.), svaka bolest koja je karakterizirana povišenjem
temperature, a uz ovaj naziv nosi i bližu oznaku (npr. babija groznica), sin. pasjaca. U bosanskome
jeziku groznica je definirana bolest, dok je povišenje temperature sa drhatom - vatra Sin. .
---groznica(lat.), (eng.), malteška, Sin. v. bruceloza.

---groznica(lat.), (eng.), mediteranska, Sin. v. bruceloza.

---groznica, babijasepsis puerperalis (lat.), puerperal sepsis, puerperal fever (eng.), septikemija
koja nastaje poslije rodenja djeteta uslijed isindije iz porodajnoga kanala. Fokus je lezija sluzavice
porodajnoga kanala, a uslijed povrede u vrijeme poroda. Uzrocnici su najcešce streptokoke.
puerperalna sepsa, porodiljska groznica. Sin. 

---groznica, barskamalaria, ae, f (lat.), id.(eng.), infektivna bolest, endemicna u nekim zemljama
Azije, Afrike, Južne Amerike i Evrope. Uzrokovana protozoama roda Plasmodium (vivax, ovale,
falciparum, malariae), a obicno se prenosi ubodom anofelida. Karakterizirana je paroksizmima
velike vatre i drhata ko malarija, mocvarna groznica. Sin. 

---groznica, blatnaleptospirosis , is f (lat.), mud fever (eng.), leptospiroza koja nastaje u ljeto i
jesen, a uzrokovana je sa Leptospira interrogans s. grippotyphosa, a koji prenosi poljski miš,
Microtus arvalis, i zahvaca radnike na podvodnim poljima Sin. .

---groznica, hemoragicnafebris haemorrhagica (lat.), hemorrhagic fever (eng.), grupa razlicitih

akutnih virusnih infekcija, široko rasprostranjenih po svijetu, koje se prenose na covjeka ujedom
artropoda ili kontaktom sa inficiranim glodarima. Karakterizirane su vatrom, hemoragicnim
manifestacijama, trombocitopenijom, neurološkiom s Sin. .

---groznica, kateterska(lat.), urethral fever (eng.), vatra zbog infekcije poslije korištenja urinarnoga
katetera, bužije ili sonde. Ustvari jatrogena urinarna infekcija Sin. .

---groznica, kju(lat.), Q fever (eng.), akutna rikecijalna infekcija uzrokovana sa Coxiella burnetti
karakterizirana vatrom, drhatom, glavoboljom, rijetko ospom. Kod ljudi nastaje inhalacijom
inficirane prašine sa domacih životinja Sin. .

---GROZNICA, MLIJECNA(LAT.), milk fever (eng.), 1. groznica koja nastaje uslijed navale mlijeka kod
porodilje, 2. neka forma paralize koja zahvata krave prije telenja koja je udružena sa
hipokalcemijom Sin. .

---GROZNICA, MOCVARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. groznica, barska.

---GROZNICA, NEVIDNAfebris larvata (lat.), masked fever (eng.), maskirana groznica, prikrivena,
sakrivena groznica. Kaže se o bolesti ili simptomu, ako su znaci prikriveni, potajni, nevidljivi, sin.
groznica, utajena Sin. .

---GROZNICA, PAPAGAJSKApsittacosis, is, f (lat.), parrot fever (eng.), akutna ili primarno hronicna,
respiratorna ili sistemska bolest raznih divljih ili domacih ptica, uzrokovana sa Chlamidia psittaci, a
prenosi se na covjeka i na domace životinje. Infekcija kod ljudi nastaje udihanjem suhih pticijih
ekskreta ili pera, odno psitakoza. Sin. 

---GROZNICA, POLENSKA(LAT.), hay fever (eng.), sezonski alergicni rinitis, akutni konjunktivitis,
praceni suzenjem, slinje-njem, svrbežom u nosu, nabuhom nosne sluzavice, kiha-njem. polenoza.
Sin. 
---GROZNICA, POPUSNAfebris intermittens (lat.), intermitent fever (eng.), groznica koja dolazi u
intervalima. Karakterizirana je napadima velike vatre i drhata koji se smjenjuju na 2-4 dana, a iza
njih slijede periodi potpunoga popuštanja vatre. Najcešce se vida kod barske groznice (up.) Sin. .

---GROZNICA, PORODILJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. groznica, babija.

---GROZNICA, POVRATNAfebris recurens (lat.), relapsing fever (eng.), akutna infektivna sistemska
bolest, distribuirana po cijelome svijetu, uzrokovana razlicitim vrstama Borelia, endemicna ili
nastaje epidemicno, a prenosi se ujedom bijele uši ili krpeljima reda Ornithodor. Karakterizirane su
jednom ili više epizoda vatre, povratni tifus, rekurens. Drugi uzrocnici prave slicne sindrome pod
jednim imenom borelioze. Sin. 

---GROZNICA, REUMATSKAfebris rheumatica (lat.), rhemuatic fever (eng.), bolest sa visokom vatrom
koja nastaje kao sekvela infekcije sa grupom A hemoliticnih streptokoka, a karakterizirana je
multiplim fokalnim isindicnim lezijama veznoga tkiva, narocito na srcu, krvnim sudima, zglobovima.
Tipican napad ide sa vatrom, bolima u Sin. .

---GROZNICA, ROVOVSKA(LAT.), trench fever (eng.), rikecijalna infekcija uzrokovana sa Rochalimea

quintana koju prenosi uš, Pediculus humanus, a karakterizirana je sa vatrom, bolima, narocito u
golijenima, drhatom, vertigom, trbušnom ospom i mnogim recidivima Sin. .

---GROZNICA, UTAJENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. groznica, nevidna.

---GROZNICA, ŽUTA(LAT.), yellow fever (eng.), akutna infektivna bolest uzrokovana virusom,
prenošena komarcima (Aedes aegypti, Aedes africanus, Aedes simpsoni) koji postaju zarazni od
covjeka ili životinja, a karakterizirana je vatrom, žuticom, krvarenjima, oštecenjima bubrega Sin. .

---GROZNICAVfebrilis, e (lat.), febril (eng.), onaj koji ima vatru, groznicu, ono što pripada stanju
groznice, vatre. Sin. 

---GROZNICAVOfebrifaciens, entis (lat.), febrifacient (eng.), ono sredstvo koje pravi vatru. (Na
Bjelašnici postoji malehno vrelo, imenom Groznicevo. U narodu se vjeruje da pijenje vode pravi
groznicu. Sin. )

---GROZNICICAfebricula, ae, f (lat.), slight fever (eng.), lahka, malehna ili brzo prolazna vatra,
obicno nepoznate etiologije i supstrata Sin. .

---GROŽÐE(LAT.), (ENG.), SIN. v. loza, vinova.

---GRSTpalma manus (lat.), palm (eng.), volarni dio dlana u kojemu ima plitka udubina na sredini
ispresijecana karakteristicnom šarom linija Sin. .

---GRUDIpectus, oris, m (lat.), breast (eng.), 1. prednji dio grudnoga koša, narocito u odnosu na
mlijecne žlijezde i mehka tkiva, sin. prsa, 2. thorax, cis, m (lat.), chest (eng.), dio tijela izmedu
vrata i pregrade, dijafragme kojeg koštano zatvaraju rebra, grudnica i grudna kicma. grudni koš, 3.
pren. dojka. Sin. 
---GRUDI, KOKOŠIJEpectus carinatum (lat.), pidgeon breast (eng.), stanje u kojemu je grudna kost
prominentna i strši naprijed kao kod ptica. Sin. 

---GRUDI, UGNUTEpectus excavatum (lat.), funnel breast, shoemakers' breast (eng.), udubljenje
grudne kosti vidljivo kod kundurdžija koji od mladosti naslanjaju cipelu pri izradi na prsnu kost.
Sin. 

---GRUDICA1.tuberculum, i, n (lat.), tubercule (eng.), malehna masa tkiva, narocito koštanoga,

malehno uzdignuce, opci termin za takvu strukturu. 2. Sin. v. gromuljica 2.

---GRUDNI KOŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. grudi.

---GRUDNIpectoralis, e (lat.), pectoral (eng.), onaj koji pripada grudima (v.). pektoralan. Sin. 

---GRUDNICAsternum, i, n (lat.), breast bone (eng.), longitudinalna neparna kost koja cini sredinu
prednjega zida grudnoga koša, ulazi u zglob sa kljucnom kosti, a sa strane služi za fiksaciju
hrskavicnih dijelova prvih sedam rebara, kost, grudna, oprsnica, sternum. Sin. 

---GRUMEN, MASSA, ae, f (lat.), mass (eng.), 1. kvrga, nakupina tkiva, sastavljena od koherentnih
dijelova, tijelo (u smislu najveci i centralni dio necega), 2. kohezivna smjesa pogodna da se podijeli
u pilule ili od nje modelira neka struktura kao proteza, 3. dio materije koji je u relativnome miru
Sin. v. gromuljica 2.

---GRUPA(LAT.), group (eng.), 1. niz objekata ili individua koji imaju neke zajednicke
karakteristike, 2. skup atoma koji cine prepoznatljiv i prenosljiv dio molekule, a koji mijenja
osobine spoja (npr. COOH Sin. )

---GRUPIRANJE(LAT.), grouping (eng.), klasifikacija pojedinacnih entiteta prema tacno odredenim

zajednickim karakteristikama Sin. .

---GRUŠALINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prvine.

---GRUŠANJE KRVIcoagulatio sanquinis (lat.), blood coagulation (eng.), sekvencijalni proces u

kojemu djeluju medusobno mnogi faktori koagulacije i vode ka stvaranju netopljivoga fibrinskoga
ugruška. Sin. 

---GRUŠANJEcoagulatio, onis, f (lat.), clotting (eng.), proces formiranja gruševine, koaguluma,

stvaranje djelomicno cvrste mase od prethodno tecnoga medija (krv, limfa, mlijeko itd.) Sin. .

---GRUŠELINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. lohije.

---GRUŠEVINAcoagulum, i, n (lat.), clot, curd (eng.), djelomicno cvrsta masa, produkt zgrušavanja
prethodno tecnoga medija koji nosi potencijalnu mogucnost grušanja pod odredenim okolnostima.
Sin. 
---GRUŠPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. giba.

---GUBA, LEPRA, ae, f (lat.), leprosy (eng.), lagahno progresivna hronicna zarazna bolest, kojoj je
uzrocnik Mycobacterium leprae, a karakterizirana je razvojem granulomatoznih ili neurotroficnih
lezija na koži, sluzavicama, živcima, kostima i visceralnim organima. lepra, miskinluk, prokaza. Sin. 

---GUBAVleprosus-3 (lat.), leprous (eng.), ono što pripada gubi, inficiran gubom. miskin, prokažen.
Sin. 

---GUBAVAChomo leprosus-3 (lat.), leper (eng.), bolesnik od gube, lepre, miskinluka, prokaze.
miskin. Sin. 

---GUCAN1. os zygomaticum (lat.), (eng.), trokutasta kost obraza koja daje potporu skeletu lica i
veže se za sljepoocnu kost preko zigomaticnoga mosta, 2. dio lica, jabucica lica, licna jagodica,
kojoj podlogu cini zigomaticna kost i arcus zygomaticus, a prekrivena je mišicem i potkožnim tkivom
i Sin. .

---GUCICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bobuk.

---GUJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zmija.

---GUJAVICEvermes, pl. od vermis, is, m (lat.), worms (eng.), bilo koji od golih, elongiranih
beskicmenjaka koji su u anatomskom i fiziološkom smislu nehomogena cjelina, a medicinski su
interesantne pljosnate, Plathelminthes i oble gujavice, Nemathelminthes. To su gotovani covjeka i
životinja. gujine, gujenice. Sin. 

---GUJAVICE, DJECIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice, oble.

---GUJAVICE, KOLUTICAVEAnnelida, orum, n (lat.), segmented worms, annelids (eng.), red

beskicmjenjaka koje su gradene od mnogih kolutica (npr. kišna gujavica). Tu spadaju pihavice ( Sin.
v.).

---GUJAVICE, OBLENemathelminthes (lat.), roundworms (eng.), klasa cilidricnih gujavica,

karakterizirane su longitudinalno orijentiranim mišicima. Mnogi su paraziti, a medu njima je kod nas
najcešca djecija gujavica, Ascaris lumbricoides. nematode. Sin. 

---GUJAVICE, PLJOSNATEPlatyhelminthes (lat.), flatworms (eng.), red dorzolateralno spljoštenih,

bilateralno simetricnih, acelomatskih gujavica od kojih su 2 razreda nametnici kod covjeka: metilji i
trakavice, sin. drobnjaci, helminti, pantljicare Sin. .

---GUJAVICE, RUDARSKEAncylostoma duodenale (lat.), common hookworm (eng.), obla gujavica

dužine 10-12 mm koja u zreloj formi nastanjuje tanko crijevo praveci sta-nje poznato kao
ankilostomijaza. Cesta je kod rudara, jer gotovan ulazi u rudniku s nogu Sin. .

---GUJENICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice, oble.

---GUJINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice.

---GULAlipoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor sastav-ljen od zrelih odajica masnoga tkiva.
Može biti sastavljen i od fetalnoga masnoga tkiva. lipoma. Sin. 

---GULJENJEdesquamatio, onis, f (lat.), shedding, desquamation (eng.), odvajanje epitelijalnih

elemenata, poglavito na koži. Ako je u velikim pahaljima, onda je termin odgovarajuci i sinonim
deskvamacija, ako je obliku malehnih pahalja, onda sin. prhutanje. lilenje. Sin.

---GULJOTINAexcoriatio, onis, f (lat.), (eng.), koža kod koje je traumatskim putem uklonjena
pokožica, abrazija, ekskorijacija. Sin. 

---GUMA, GUMMA, atis, n (lat.), gum (eng.), id. sa guta 1 Sin. .

---GUMA, SIFILISTICNAgumma, atis, n, syphiloma (lat.), gum (eng.), lezija sacinjena od centralne
gumaste sivobijele koagulacione nekroze, okružena epiteliodnim odajicama i fibroblastima, nekada i
džinovskim odajicama. Razlicite su velicine, a mogu biti u svakome organu. guta, mehka 1,
teklinaca. Sin. 

---GUMA, TUBERKULOZNAgumma tuberculosa (lat.), tuberculous gum (eng.), mehka potkožna

formacija koja postaje fluktuantna i fistulizira, a nastala je hematogenim ra-sapom tuberkuloznih
klica (metastatski tuberkulozni apsces). mehka guta. Sin. 

---GUMIARABIKA(LAT.), gummi arabicum (lat.). gum arabic (eng.), ljepilo dobijeno kao
mucilaginozni ekskret iz leguminoznih grmova ili drveta, narocito iz Acacia senegal Sin. .

---GUMOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. gutav.

---GUNTUNAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. sakagija.

---GUSTdensus-3, creber-3 (lat.), dense, thick (eng.), kvalitet koji oznacava zbijenost, zbijen,
zgusnut, cvrst, kompaktan. jedar. Sin. 

---GUSTATIVANgustativus-3 (lat.), gustatory (eng.), onaj koji pripada culu okusa Sin. .

---GUSTINAdensitas, atis, f (lat.), density (eng.), 1. zbijenost, kompaktnost, 2. stepen zatamnjenja

na eksponiranome i razvijenome filmu, prikazan kao logaritem opaciteta datoga dijela filma, 3.
kolicina elektriciteta u odredenome predjelu i odredenome volumenu, odnosno vremenu. denzitet.
Sin. 

---GUSUL(LAT.), bath (eng.), 1. kupanje radi cistoce tijela najmanje dva puta u hefti, a obavezno
poslije svakoga spolnoga akta (up. džunup), 2. ritualno kupanje mrtvaca prije ukopa i dženaze od
strane ovlašcene sobe (osoba je gasal) u odredenome prostoru za kupanja mrtvaca - gusulha Sin. .

---GUSULHANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gusul.

---GUTA KOD BOGAVICEtophus, is, m (lat.), id.(eng.), depozit natrijum urata koji nastaje kod
bogavice, obicno u blizini zgloba ili na ušnoj školjki. Daju velike bole i hronicnu inflamaciju Sin. .

---GUTA, GASNAphysocele, es, f (lat.), id.(eng.), 1. tumorolika masa ispunjena gasom, 2. hernijska
vreca ispunjena gasom. fizocela. Sin. 

---GUTA, LEPROZNAleproma, atis, n (lat.), id.(eng.), potkožni granulomatozni cvor graden od

specificnoga tkiva i bogat uzrocnikom gube. Karakteristicna lezija za gubu. Sin. 

---GUTA, MEHKA1. gumma, atis, n, syphiloma atis, n (lat.), gum (eng.), lezija sacinjena od
centralne gumaste, sivobijele, koagulacione nekroze, okružene epiteloidnim odajicama i
fibroblastima, nekada i džinovskim odajicama. Razlicite su velicine, a mogu biti u svakome organu,
2. gumma tuberculosa (lat.), tuberculous gum (eng Sin. 

---GUTANJEdeglutitio, onis, f (lat.), swallowing (eng.), akt pomicanja zalogaja hrane iz usta prema
želucu, aktivnim peristaltickim radom mišica, ždrijela, usnoga dna i jednjaka. degluticija. Sin. 

---GUTATIdeglutire (lat.), swallow (eng.), uzimati hranu ili neku supstanciju kroz usta, ždrijelo i
jednjak u želudac. To je dijelom voljni, dijelom nevoljni akt i sinhrono djejstvo mišica svih
pobrojanih organa Sin. .

---GUTAVgumosus-3 (lat.), gummy (eng.), prekriven gutama ili ima karakter gute (v.). gumozan Sin. 

---GUTLJAJhaustus, us, m (lat.), swallow (eng.), kolicina tecnosti koja jednokratno prode kroz usta,
gutnjak i ljetnik i dode u stomak. Oralna faza je voljni, dok je ostatak refleksni akt. ždrkalj. Sin. 

---GUTNJAKpharynx, ingis, m (lat.), id.(eng.), mišicno-membranozni prolaz izmedu unutrašnjih

otvora nosa, choanae, usta i grkljana, odnosno jednjaka. ždrijelo, grot, bogaz, krater. Sin. 

---GUTUNstruma, ae, f (lat.), goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde cime se prednji dio vrata
bolesnika cvorasto ili difuzno uvecava ili izbocuje. tutulja, guša. Sin. 

---GUTURALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. grlen.

---GUŠAstruma, ae, f (lat.), goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde, cime se prednji dio vrata
bolesnika cvorasto ili difuzno uvecava i ozbocuje. gutun, tutulja, izdat. Sin. 

---GUŠA, CISTICNAstruma cystica (lat.), cystic goiter (eng.), povecana kotlacna žlijezda koja sadrži
jednu ili više cisti koje nastaju uslijed koloidne ili mukoidne degeneracije. Sin. 

---GUŠA, DIFUZNAstruma diffusa (lat.), diffuse goiter (eng.), difuzno povecanje kotlacne žlijezde, a
može biti toksicno i netoksicno. Sin. v. guša, toksicna i guša, netoksicna.

---GUŠA, ENDEMSKAstruma endemica (lat.), endemic goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde koje
nastaje u pojedinim krajevima, narocito planinskim, zbog niskih vrijednosti joda u hrani. Sin. 

---GUŠA, KOLOIDNAstruma colloides (lat.), colloid goiter (eng.), velika, mehka guša, gdje su folikuli
kotlacne žlijezde prepuni koloida, jako distendirani i uvecani. Sin. 

---GUŠA, NETOKSICNAstruma nontoxica, struma euthyreoidea (lat.), nontoxic goiter (eng.), guša
koja nastaje sporadicno i nije dio hipertireoidizma. Ova guša može biti difuzna, ali i nodularna. Sin. 

---GUŠA, NODULARNAstruma nodularis (lat.), nodular goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde u
obliku cvora, jednoga ili više, koji mogu, ali ne moraju, biti aktivni, pa se prema tome zove toksicna
nodularna ili netoksicna nodularna guša. Sin. 

---GUŠA, PARENHIMATOZNAstruma parenchimatosa (lat.), parenchymatous goiter (eng.), guša

karakterizirana uvecanjem folikula, ali bez puno koloida i sa proliferacijom epitela. Sin. 

---GUŠA, RETROSTERNALNAstruma retrosternalis (lat.), diving goiter (eng.), pokretna guša koja tone
retrosternalno i predstavlja poseban operativni izazo Sin. v.

---GUŠA, TOKSICNAstruma toxica (lat.), toxic goiter (eng.), hiperitreoidizam nastao ili iz difuzno
povecane kotlacne žlijezde, difuzna toksicna guša, ili iz jednoga, odnosno više hiperaktivnih cvorova
u žlijezdi, nodularna toksicna guša. Sin. 

---GUŠA, UROÐENAstruma congenita (lat.), congental goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde
koje je prisutno pri rodenju ili je produkt urodenoga nedostatka enzima koje vodi smanjenoj
produkciji tiroksina. Sin. 

---GUŠCIJIanserinus-3 (lat.), anserine (eng.), ono što nalici na gusku, najcešce na gušciju nogu, pes
anserinus Sin. .

---GUŠTERACApancreas, atis, n (lat.), id.(eng.), velika produžena žlijezda, smještena iza želuca, u
zavoju dvanaestopalacnoga crijeva sa nadvornim (enzimi esencijalni za digestiju bjelancevina) i
unutrašnjim lucenjem (insulin, glukagon). pankreas. Sin. 

---HABATIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. habda.

---HABDASambucus ebulus (lat.), dwarffelder (eng.), biljka slicna zohvi. U medicini se koristio
korijen, radix Ebuli, kao dijuretik i laksans. abda, habatija. Sin. 

---HABENULA1. v. jularic, 2. habenula, ae, f (lat.), id.(eng.), malehno uzdignuce na

dorzomedijalnom dijelu talamusa, dio epitalamusa. Sin. 

---HABER-SALATINsemen Ricini (lat.), castor plant seed (eng.), masno sjeme ricinusa, Ricinus
communis, koje sadrži otrovni toksoalbumin ricin. Iz sjemena se hladnim cijedenjem dobija zejtin
koji se kuha da bi se odstranio ricin. Zejtin je purgativ, ali i odlicno mazivo. Up. ricinus. Sin. 

---HABILITACIJAhabilitatio, onis, f (lat.), habilitation (eng.), dokazivanje sposobnosti. Ranije

potrebna kategorija u akademskom napredovanju kada je kandidat pisao rad (habilitacioni rad) i
branio ga pred vijecem nastavnika, dokazujuci svoje znanje i sposobnost u klinickoj medicini. To je
niža kategorija od doktorata Sin. .

---HABITUShabitus, us, m (lat.), posture (eng.), tjelesna grada, položaj tijela, držanje, tjelesna
konstitucija. Sin. 

---HADUM, CASTRATUS, i, m (lat.), castrate (eng.), 1. osoba koja je ucinjena nesposobnom za

reprodukciju uklanjanjem ili destrukcijom gonada. kastrat, uškopljenik, evnuh (Bašagic: "
…..kizlaraga sa cetom haduma"), 2. osoba kojoj tašaci nisu spuštenu u kesu i zbog toga su atroficni.
hadumac. Sin.

---HADUMAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. hadum.

---HAJKAVICAgenitialia, orum, n (lat.), genitals (eng.), rasplodni organi. Ovaj se termin više odnosi
na vanjske ge-nitalije, organa genitalia masculina et feminina externa. edepjerija, genitalije. Sin. 

---HAJRETecstasis, is, f (lat.), ecstazy (eng.), stanje povišenoga interesa, oduševljenja, zanosa i
podvrgavanja svega jednoj osnovnoj ideji. ekstaza, ushicenje. Sin. 

---HAJVANanimal, alis, n (lat.), animal (eng.), živi organizam koji ima osjete i snagu voljnoga
kretanja, te zahtjeve za opstanak i produženje vrste. Sve što nije covjek iz ove definicije, ali se
uglavnom odnosi na druge sisare, sin. životinja. U bos. jeziku je ista jed. i mn Sin. .

---HAJVANSKIanimalis, e (lat.), animal (eng.), ono što pripada hajvanu po prirodi, porijeklu, nacinu
reakcije, izgledu i sl Sin. .

---HAJVAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. havijar.

---HAJZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjesecnica.

---HALA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahod.

---HALACIONchalazion, ii, n (lat.), id.(eng.), masa u ocnome kapku koja je rezultat isindije tarzalnih
žlijezdi i manifestira se kao tvrda granulomatozna reakcija na mast u žlijezdi. Sin. 

---HALAL MESO(LAT.), (ENG.), SIN. v. meso i preživac.

---HALAPLJIVO JEDENJEtachyphagia, ae, f (lat.), id.(eng.), brzo. žurno i obilno uzimanje hrane
Sin. .

---HALASITI (SE)(LAT.), to give a birth, to deliver (eng.), 1. poroditi se, osloboditi se djeteta
zdravim i normalnim porodom, 2. to get a rid of (eng.), osloboditi se necega, bolesti, muke, patnje
Sin. .
---HALDUN(LAT.), pulmo, onis, m (lat.). lung (eng.), parni organ dihanja, desni i lijevi. Služi
obogacivanju krvi kisikom, a zauzima lateralne dijele grudne duplje, razdvojene medusobno
medijastinumom i srcem. pluce, bijela džigerica. Sin. 

---HALIKOZAchalicosis, is, f (lat.), flint disease (eng.), oblik pneumokonioze koji nastaje
nagomilavanjem kamene prašine (narocito medu klesarima) Sin. .

---HALITOZAhalitosis, is, f, foetor ex ore (lat.), halitosis, bad breath (eng.), ofenzivan, težak zadah
iz usta, smrad pri izdahu. zapaha. Sin. 

---HALJINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. odjeca.

---HALKAhalos, us, f (lat.), circle, halo (eng.), halo, krug, kolut druge boje ili nijanse oko neke
strukture (npr. "uhvatila mu se mavi halka oko usta") Sin. .

---HALKICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kružic.

---HALKOZAchalcosis, is, f (lat.), id.(eng.), nagomilavanje bakra u tkivu Sin. .

---HALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. halka.

---HALOGENhalogenes (lat.), halogen (eng.), hemijski element (hlor, brom, fluor, jod) koji stvara
spoje sa natrijumom ili drugim metalima cineci halogene spojeve, napr. NaCl Sin. .

---HALUCINACIJAhallucinatio, onis, f (lat.), hallucination (eng.), osjecaj percepcije culima,

abnormalno perceptivno iskustvo, bez stvarnoga objekta ili podražaja. bulazan, ludovijest, obmana,
utvara, trabun. Sin. 

---HALUCINACIJA, GUSTATIVNAhallucinatio gustatoria (lat.), gustatory hallucination (eng.),

halucinacija koja zahvaca osjecaj okusa. Doživljaj okusa, a da on ne postoji. Sin. 

---HALUCINACIJA, OLFAKTORNAhallucinatio olfactoria (lat.), olfactory hallucination (eng.),

halucinacija koja zahvaca osjecaj mirisa. Doživljaj mirisa iako on ne postoji. Sin. 

---HALUCINACIJA, SLUŠNAhallucinatio auditiva (lat.), auditory hallucination (eng.), halucinacija koja

zahvaca culo sluha. Doživljaj da se cuju rijeci i zvuci, a bez njihovoga stvarnoga postojanja. Sin. 

---HALUCINACIJA, VIDNAhallucinatio visualis (lat.), visual hallucination (eng.), halucinacija koja

zahvaca osjecaj vida. Doživljaj slike ili boje bez stvarnoga postojanja. Sin. 

---HALUCINOGEN(LAT.), hallucinogenous (eng.), onaj koji proizvodi, inducira halucinacije ( Sin. v.).

---HALUCINOGENI(LAT.), hallucinogens (eng.), droge koje djeluju na centralni nervni sistem

izazivajuci promjene raspoloženja i percepcije u obliku halucinacija. Spadaju LSD, meskolin, DMT i
druge Sin. .
---HALUCINOZAhallucinosis, is, f (lat.), id.(eng.), stalno ili povremeno javljanje halucinacija, obicno
kod vrlo plitke svijesti, bez pojave konfuzija ili intelektualnoga oštece-nja. Najcešce su uzrokovane
intoksikacijom alkoholom ili nekim drogama Sin. .

---HAM-PAMUK(LAT.), (ENG.), medicinska vata, fini pamuk, Sin. v. pamuk.

---HAMARTOBLASTOMAhamartoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji se razvija iz hamartoma

Sin. .

---HAMARTOFOBIJAhamartophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah neurotika da nije dobro i

adekvatno lijecen Sin. .

---HAMARTOMAhamartoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni, na tumor nalik, cvor, sastavljen od

zrelih odajica ili tkiva koje se normalno nalaze na tome dijelu tijela. Obicno je jedan element
dominirajuci. Cesto predstavlja anomalni razvoj tkiva toga mjesta. Sin. 

---HAMARTRITIS(LAT.), hamarthritis, is, f (eng.), id.(eng.),., isindija svih zglobova istovremeno Sin. .

---HAMARTROMATOZAhamartromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj multiplih hamartroma Sin. .

---HAMECEFALIJAchamaecephalia, ae, f (lat.), chamecephaly (eng.), spljoštena glava. Cefalicni

indeks je 70 ili manji Sin. .

---HAMILAgravida, ae, f, pregnans, antis (lat.), pregnant woman (eng.), trudnica, gravida,
bremenita žena, noseca žena, žena koja u materici nosi dijete (Gaševic:"...kad je bila s njim Amina
hamila...."). trudna, trudnica, bremenita, noseca, zbabna, zdjetna, pridobnica. Sin. 

---HAMMAMestuarium, i, n, vaporarium, ii, n, lavarum, i, n, sudarium, i, n, colidarium, ii, n (lat.),

sweat bath, public bath, Turkish bath (eng.), 1. na Zapadu turska banja, tursko kupatilo, u kojemu
se korisnik najprije dobro znoji, a potom kupa, 2. u Bosni ima šire znacenje: svaka banja, pogotovu
javna. Malehno kucno kupatilo se takoder zove hammam, ali cešce hammadžikom, banjicom, a
obicno smješt kupatilo. Sin. 

---HAMMAMDŽIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. hammam 2.

---HAP(LAT.), (ENG.), SIN. v. pilula.

---HAPAhapica, alimentum infantile (lat.), baby food (eng.), djecija hrana, hrana za bebe, uglavnom
homogenizirana (ne treba žvakati), visoko bjelancevinasta i vitaminska hrana. Sin. 

---HAPLOIDANhaploides, is, f (lat.), haploid (eng.), onaj koji ima jedinstveni, polovican broj
hromozoma, kao što svaka gameta normalno nosi. Kod covjeka haploidan broj je 23 Sin. 

---HAPLOIDIJA(LAT.), haploidy (eng.), stanje u kojemu se ima samo jedan clan od svakoga para
homolognih hromozoma Sin. .

---HAPLOPATIJAhaplopathia, ae, f (lat.), haplopathy (eng.), bilo koja nekomplicirana bolest Sin. .

---HAPLOPIJAhaplopia, ae, f (lat.), id.(eng.), obican, jednostavan vid. Stanje u kojemu objekt
izgleda jednostran za razliku od dvostrukoga vida Sin. .

---HAPTEN(LAT.), hapten (eng.), malehna molekula, koja sama po sebi nije antigen, ali se može
vezati za neku bjelancevinu cime stice svojstva antigena Sin. .

---HARARET(LAT.), (ENG.), vatra, vrucina. žed, Sin. v. vatra.

---HARDAL(LAT.), mustard (eng.), zeljasta jednogodišnja biljka iz porodice Cruciferae. Medicinski

zanimljive su dvije: crni hardal, Brassica nigra, black mustard, i bijeli hardal, Brassica alba, white
mustard. Iz sjemena hardala se dobija zejtin (Aetheroleum Synapsis). Biljka je emetik i slacica. Sin. 

---HARDALIJA(LAT.), fruit juice (eng.), pice od soka šljiva, smokava, jabuka ili krušaka u koje se
stavi hardala ( Sin. v. tamo), a koje se koristi kao napitak i emetik u vecim kolicinama.

---HAREM(LAT.), (ENG.), greblje pored džamije, Sin. v. greblje.

---HAREMLUK(LAT.), (ENG.), greblje pored džamije, Sin. v. greblje.

---HASTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolesnik.

---HASTAHANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolnica.

---HASTALUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest.

---HASURAstorea, ae, f (lat.), strawbed (eng.), od slame isprepleteni strožak na kojemu se sjedi,
leži ili boravi bolesnik. Sin. 

---HAUSTRACIJAhaustratio, onis, f (lat.), haustration (eng.), formiranje džepa (v.). sakulacija. Sin. 

---HAVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zrak.

---HAVANmortarium, i, n (lat.), mortar (eng.), posuda od mjedi, stakla ili porcelana u kojoj se
tucaju i u prah pretvaraju droge u apotekarstvu. Sin. 

---HAVIJESTconscientia, ae, f (lat.), consciousness (eng.), svijest, stanje svijesti, potpuna budnost,
svjesnost, orijentiranost, posjedovanje cula, ukupnost psihickih funkcija. Sin. 

---HAVJARova piscis (lat.), khaviar (eng.), jaja ribe jesetre iz Kaspijskoga mora, veoma cijenjena
namirnica i veoma skupa. Postoji crni i crveni havjar. U Bosni se pravi havjar ili hajvar od patlidžana
i paprika, jer je siromašnome sloju bio nedostupan pravi havjar. Tradicija je došla iz Turske. N Sin. .

---HAVLIDŽANGalanga officinalis, Matanta Galanga (lat.), galanga plant (eng.), od koje se koristi
korijen kao anti-iritans. Sin. 

---HAŠIŠCannabis sativa (lat.), hashish, hemp plant (eng.), indijska konoplja, ciji se sušeni cvjetni
vrhovi puše zbog halucinogene droge. Upotrebljava se i naziv marihuana. Takoder i smola iz indijske
konoplje, hemp plant resin, sa istom zloupotrebom. indijska konoplja, marihuana. Smola je
potentnija od marihuane. Sin. 

---HEBEFRENIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ludilo, mladalacko.

---HECIMmedicus, i, m, medicinae doctor (lat.), physician, Doctor of Medicine (eng.), ljekar, covjek
koji se profesionalno bavi lijecenjem, poslije postizanja akademskoga stepena na medicinskome
fakultetu. Sin. 

---HECIM, HAJVANSKIdoctor medicinae veterinariae (lat.), veterinarian, V.M.D., Doctor of Veterinary

Medicine (eng.), osoba koja je završila studij veterinarske medicine i bavi se naukom i praksom
lijecenja i uzgoja domacih životinja, te higijenom mlijeka i mesa. Sin. 

---HECIM-BAŠA(LAT.), (ENG.), SIN. v. primarijus.

---HECIMLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljekarstvo.

---HEDGAR(LAT.), headgear (eng.), ekstraoralni dio ortodontskoga aparata Sin. .

---HEDONIZAMhedonismus, i, m (lat.), hedonism (eng.), po-našanje koje kao svrhu življenja stavlja
uživanje. Doktri-na koja smatra zadovoljstvo i uživanje najvecim dobrom. Sin. 

---HEGAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. herav.

---HEILEKTOMIJAcheilectomia, ae, f (lat.), cheilectomy (eng.), hirurška ekscizija usne. Sin. 

---HEILITIScheilitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija usana. Sin. 

---HEILOFAGIJAcheilophagia, ae, f (lat.), id.(eng.), neurotska navika griženja usana Sin. .

---HEILOGNATOPALATOŠIZAcheilognathopalatoschisis, is, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija koja

se sastoji od ras-cjepa usana, vilica i neba Sin. .

---HEILOGNATOŠIZAcheilognathoschisis, is, f (lat.), id.(eng.), raz-vojna anomalija koja se sastoji od

rascjepa usana i vilica Sin. .
---HEILOPLASTIKAcheiloplastia, ae, f (lat.), cheiloplasty (eng.), plasticna rekonstrukcija usana.
labioplastika. Sin. 

---HEILORAFIJAcheilorrhaphia, ae, f (lat.), cheilorrhaphy (eng.), ušivanje usana kao hirurški zahvat,
narocito kod hrnjavosti Sin. .

---HEILOTOMIJAcheilotomia, ae, f (lat.), cheilotomy (eng.), incizija na usnama Sin. .

---HEIROGNOMIJAcheirognomia, ae, f (lat.), cheirognomy (eng.), ispitivanje i posmatranje ruke u

cilju prepoznavanja licnih karakteristika Sin. .

---HEKTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. veremli.

---HELATNA SREDSTVA(LAT.), chelates (eng.), supstancije koje se koriste kod trovanja teškim
metalima, sposobne da sa metalom koji se ponaša kao otrov, naprave cvrsti prsten i time ga
detoksiciraju. Upotrebljavaju se za lijecenje trovanja živom, olovom i sl Sin. .

---HELIJUMhelium, i, n (lat.), id.(eng.), hemijski element, bezbojan gas, nezapaljiv, simbol He, at.
broj 2, at. tež. 4,003. U medicini se upotrebljava za miješanje sa drugim plinovima Sin. .

---HELIKOPODIJAhelicopodia, ae, f (lat.), helicopode gait (eng.), hod u kojemu stopalo opisuje
polukrugove. Taj nacin hoda je narocito izražen kod konverzivne neuroze. Hoda zavojitim korakom
Sin. .

---HELIKOTREMAhelicotrema, atis, n (lat.), id.(eng.), prolaz u uhu koji spaja scala tympani i scala
vestibuli na vrhu puža, cochlea Sin. .

---HELIOENCEFALITIShelioencephalitis, idis, f (lat.), id.(eng.), encefalitis nastao prekomjernim

izlaganjem suncu Sin. .

---HELIOFOBIJAcheliophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od izlaganja suncu Sin. .

---HELIOTERAPIJAheliotherapia, ae, f (lat.), heliotherapy (eng.), terapeutska upotreba suncevih

zraka. Izlaganje suncu kao vid lijecenja Sin. .

---HELIOTROPIZAMheliotropismus, i, m (lat.), helitropism (eng.), skretanje nekoga organizma,

narocito biljki, prema (pozitivni) ili od sunca (negativni heliotropizam) Sin. .

---HELKOMAhelcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), grizlica rožnjace oka (ulcus corneae). Sin. 

---HELMINTAGOG(LAT.), (ENG.), SIN. v. vermicid i vermifug.

---HELMINTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice, pljosnate.

---HELMINTICID(LAT.), (ENG.), SIN. v. vermicid.

---HELMINTIJAZAhelminthiasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija pljosnatim gujavicama, helmintima.

Sin. 

---HELMINTOLOGIJAhelminthologia, ae, f (lat.), helminthology (eng.), nauka o parazitima,

gotovanima, posebno o pljosnatim gujavicama Sin. .

---HELOMAheloma, atis, n (lat.), corn (eng.), žulj na rukama ili nogama. Up. baga. Sin. 

---HELOTOMIJAhelotomia, ae, f (lat.), helotomy (eng.), ekscizija heloma, kaloziteta, žulja, rožnatih
izraslina, baga Sin. .

---HELOZAhelosis, is, f (lat.), id.(eng.), postojanje heloma, baga na više mjesta na prstima nogu i
ruku. Up. bagavost Sin. .

---HEMAGLUTINACIJA(LAT.), hemagglutination (eng.), aglutinacija (nagomilavanje) crvenih krvnih

zrna, bilo hemaglutininima, bilo nekim virusima bilo drugim supstancijama Sin. .

---HEMAGLUTININ(LAT.), hemagglutinin (eng.), antitijelo koje aglutinira, zgrušava, crvena krvna

zrna. Sin. 

---HEMANGIOMAhaemangioma, atis, n (lat.), (eng.), id. bos., jako cesti benigni tumor, nacinjen od
novoformiranih krvnih suda, vecinom kao rezultat malformacija angioblasticnoga tkiva u fetalnom
dobu. Sin. 

---HEMANGIOMA, KAPILARNIhaemangioma capillare (lat.), capillary hemangioma (eng.), najcešci

hemangiom, a karakteriziran je vrlo usko složenim agregacijama kapilara koje su odvojene tankim
veznim tkivom. vaskularni nevus. Sin. 

---HEMANGIOMA, KAVERNOZNIhaemangioma cavernosum (lat.), cavernous hemangioma (eng.),

tumor krvnih suda, poglavito napravljen od velikih dilatiranih suda, a u sebi sadrži veliku kolicinu
krvi. Sin. 

---HEMANGIOMA, SKLEROZIRAJUCIhaemangioma sclerosans (lat.), sclerosing hemangioma (eng.),

solidna odajicka tumefakcija koja se razvija iz proliferacije endotelijalnih odajica i strome veznoga
tkiva (dermatofibroma). Sin. 

---HEMANGIOMATOZAhaemangiomatosis, is, f (lat.), hemangiomatosis (eng.), stanje sa razvijenim

multiplim hemangiomima. Sin. 

---HEMANGIOPERICITOMAhaemangiopericytoma, atis, n (lat.), hemangiopericytoma (eng.), tumor

napravljen od vretenastih odajica sa bogatom mrežom krvnih suda koji nastaje od pericita ( Sin. v.).
Slican je glomus tumoru, ali nema nervnih elemenata.

---HEMARTROZAhaemarthrosis, is, f (lat.), hemarthrosis (eng.), prisustvo krvi u nekome zglobu Sin. .
---HEMATEMEZAhaematemesis, is, f (lat.), hemathemesis (eng.), bljuvanje krvi koja je crna zbog
djejstva želudacnoga soka na nju Sin. .

---HEMATOCEFALUShaematocephalus, i, m (lat.), hemathocephalus (eng.), krv prisutna u glavi,

narocito u komorama. Dijete rodeno sa krvarenjem u glavi Sin. .

---HEMATOCELA1. haematocele, es, f (lat.), hematocele (eng.), iSin. ev krvi u neku šupljinu,
narocito u tunica vaginalis testis u obliku krvne mase, 2. haematocoelia, ae, f (lat.), hematocelia
(eng.), iSin. ev krvi u trbušnu duplju.

---HEMATOCIThaemocytus, i, m (lat.), hemocyte (eng.), svaka uoblicena krvna odajica Sin. .

---HEMATOGENhaematogenes (lat.), hematogenous (eng.), onaj koji vodi porijeklo od krvi, nastaje
iz krvi, krvlju se širi Sin. .

---HEMATOHIDROZAhaematohidrosis, is, f (lat.), hematidrosis (eng.), izlucivanje krvavoga znoja.

Sin. 

---HEMATOKOLPOShaematocolpos, i , m (lat.), hematocolpos (eng.), nagomilavanje krvi u vagini Sin.

.

---HEMATOKRIThaematocritum, i, n (lat.), hematocrit (eng.), 1. graduirana cjevcica u kojoj se

centrifugira krv i odreduje time procenat uoblicenih elemenata krvi u odnosu na plazmu, 2. odnos
kolicine uoblicenih elemenata i tecnoga dijela krvi, izražen u procentima Sin. .

---HEMATOLOGIJAhaematologia, ae, f (lat.), hematology (eng.), grana medicinske nauke koja

izucava morfologiju krvi i tkiva koja proizvode krv, te bolesti u vezi s tim. Dio interne medicine koji
se bavi dijagnostikom i lijecenjem bolesti krvi i organa iz kojih nastaje Sin. .

---HEMATOM SUBUNGVALNIhaematoma subunguale (lat.), subungual hematoma (eng.), akumulacija

krvi ispod nokta, obicno traumatske prirode i jako je bolna Sin. .

---HEMATOMhaematoma, atis , n (lat.), hematoma (eng.), lokalizirana kolekcija krvi, obicno

ugrušane, smještena u nekom organu, prostoru, tkivu, a nastala rascjepom krvnog suda bez obzira
na etiologiju. krvavica. Sin. 

---HEMATOM, EPIDURALNIhaemathoma epidurale (lat.), epidural hematoma, extracerebral

hematoma (eng.), akumulacija krvi u epiduralnome prostoru zbog rupture art. meningicae mediae,
cime se uzrokuje fatalna kompresija na mozak. Najakutnije stanje u hirurgiji uopce. Sin. 

---HEMATOM, INTRACEREBRALNIhaematoma intracerebrale (lat.), intracerebral hematoma (eng.),

akumulacija krvi unutar moždane mase razlicite etiologije (traumatski, aneurizmatski,
apoplektiformni). Sin. 

---HEMATOM, PELVICNIhaematoma pelvicum (lat.), pelvic hematoma (eng.), kolekcija krvi, bez
obzira na uzrok, u zdjelicnome celularnome prostoru. Sin. 

---HEMATOM, PERIANALNIhaematoma perianale (lat.), perianal hematoma (eng.), ogranicena

nakupina krvi ispod perianalne kože, uzrokovana rupturom subkutanih krvnih suda. Krv je
ogranicena fibroelasticnim septima koji su nategnuti zbog cega ovaj hematom pravi jak bol. Sin. 

---HEMATOM, RETROUTERINIhaematoma retrouterinum (lat.), retrouterine hematoma (eng.),

izlijevanje krvi ili ogranicena njena kolekcija u retrouterinome veznome tkivu. Sin. 

---HEMATOM, SUBDURALNIhaematoma subdurale (lat.), subdural hematoma (eng.), akumulacija krvi

u subduralnome prostoru. U akutnome obliku nastaje zbog rupture krvnih suda na mozgu ili onih koji
premoštavaju subduralni pro-stor i takav je hematom fatalan. U hronicnoj formi nastaje zbog
minorne povrede i razvija se nedjeljama (4-8). Sin. 

---HEMATOMETRAhaematometra, ae, f (lat.), hematometra (eng.), nagomilavanje krvi u materici.

Sin. 

---HEMATOMIJELIJAhaematomyelia, ae, f (lat.), hematomyelia (eng.), krvarenje u kicmenu moždinu,

obicno ograniceno na sivu masu, a najcešce zbog traume Sin. .

---HEMATOPOETICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvotvoran.

---HEMATOPOEZAhaematopoiesis, is, f (lat.), hematopoiesis (eng.), stvaranje, razvoj krvnoga tkiva,

krvnih odajica Sin. .

---HEMATORAHIJAhaematorrhachis, is, f (lat.), hematorrhachis (eng.), 1. prisustvo krvi u spinalnome

subarahnoidalnome prostoru, 2. id. hematomijelija Sin. .

---HEMATOREJAhaematorrhoea, ae, f (lat.), hematorrhea (eng.), slobodno isticanje krvi, jako

krvarenje Sin. .

---HEMATOSALPINKShaematosalpinx, gis, f (lat.), hematosalpinx (eng.), krv u jajovodu, tuba

uterina. Sin. 

---HEMATOSPERMIJAhaematospermia, ae, f (lat.), hemospermia (eng.), pojava krvi u sjemenu,

ejakulatu. hemospermija. Sin. 

---HEMATURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvotocica.

---HEMERALOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kokošiji vid.

---HEMIAGEUZIJAhemiageusia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak osjecaja okusa na jednoj polovici

jezika Sin. .

---HEMIALGIJAhemialgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u jednoj strani tijela. Sin. 

---HEMIANAKUZIJAhemianacusia, ae, f (lat.), id.(eng.), gluhoca na jedno uho, jednostrana gluhoca
Sin. .

---HEMIANALGEZIJAhemianalgesia, ae, f (lat.), hemianalgesia (eng.), gubitak osjecaja bola na

jednoj strani tijela. Sin. 

---HEMIANESTEZIJAhemianaesthesia, ae, f (lat.), hemianesthesia (eng.), neosjetljivost na jednoj

polovici tijela Sin. .

---HEMIANOPSIJAhemianopsia, ae, f (lat.), hemianopia (eng.), defekt vida na polovici vidnoga polja,
jednoga ili oba oka, gubitak polovice vidnoga polja na jednome ili oba oka Sin. .

---HEMIANOZMIJAhemianosmia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak osjecaja mirisa samo na jednoj strani.
Sin. 

---HEMIAPRAKSIJAhemiapraxia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesposobnost vršenja koordiniranih kretnji

samo na jednoj strani tijela. Sin. 

---HEMIATETOZAhemiathetosis, is, f (lat.), id.(eng.), atetoza ( Sin. v.) izražena samo na jednoj
strani tijela.

---HEMIATROFIJAhemiatrophia, ae, f (lat.), hemiatrophy (eng.), atrofija jedne polovice tijela,

odnosno dijela ili polovice jednoga organa. Sin. 

---HEMIBALIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. balizam.

---HEMIBLOK(LAT.), hemiblock (eng.), neadekvatno provodenje srcanoga impulsa na jednoj od dvije

glavne grane ventrikularnoga provodnoga sistema Sin. .

---HEMIDIJAFOREZAhemidiaphoresis, is, (lat.), hemihyperidrosis (eng.), intenzivno znojenje samo na

jednoj strani tijela Sin. .

---HEMIHIDROZAhemihidrosis, is, f (lat.), id.(eng.), znojenje samo na jednoj strani tijela Sin. .

---HEMIHOREAhemichorea, ae, f (lat.), id.(eng.), horea ( Sin. v.), koja je izrazita samo na jednoj
strani tijela, jednoj ruci.

---HEMIJAchemia, ae, f (lat.), chemistry (eng.), nauka koja proucava elemente i njihove spojeve, te
atomske odnose unutar molekula Sin. .

---HEMIJSKI RAT(LAT.), chemical war (eng.), rat upotrebom hemijskih sredstava, bojnih otrova u
tecnome ili plinovitome stanju, defolijanata, insekticida i sl. Obicno nije iskljucivo hemijski nego je
kombiniran sa drugim sredstvima Sin. .
---HEMIJSKIchemicalis, is, f (lat.), chemical (eng.), onaj koji pripada hemiji kao nauci, ponašanjem i
porijeklom Sin. .

---HEMIKOLEKTOMIJAhemicolectomia, ae, f (lat.), hemicolectomy (eng.), hirurška ekstirpacija,

uklanjanje otprilike polovice debeloga crijeva, kolona. Zavisno da li se resecira lijeva ili desna
polovica crijeva, hemikolektomija nosi ime desna ili lijeva. Sin. 

---HEMIKRANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. migrena.

---HEMILAMINEKTOMIJAhemilaminectomia, ae, f (lat.), hemilaminectomy (eng.), operativno

uklanjanje polovice stražnjega luka nekoga pršljena radi operativne intervencije unutar spinalnoga
kanala. Sin. 

---HEMIMELIJAhemimelia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna mahana koja je karakterizirana odsustvom

dijela, i to obicno donjega dijela, jednoga uda Sin. .

---HEMIPAREZAhemiparesis, is, f (lat.), id.(eng.), djelomicna mišicna slabost, djelomicna paraliza

mišica, izražena samo na jednoj strani tijela Sin. .

---HEMIPARKINSONIZAM(LAT.), hemiparkinsonism (eng.), parkinsonizam ( Sin. v.), izražen samo na

jednoj strani tijela.

---HEMIPLEGICANhemiplegicus-3 (lat.), hemiplegic (eng.), onaj koji pripada hemiplegiji, proizilazi iz

nje ili ima prirodu hemiplegije ( Sin. v.).

---HEMIPLEGICARhemiplegicus, i, m (lat.), hemiplegic (eng.), osoba sa oduzetom polovicom tijela,

osoba koja ima hemiplegiju ( Sin. v.).

---HEMIPLEGIJA SPINALNAhemiplegia spinalis (lat.), spinal hemiplegia (eng.), hemiplegija koja je

posljedica lezije u kicmenoj moždini. Sin. 

---HEMIPLEGIJAhemiplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza, oduzetost, jedne strane tijela Sin. .

---HEMIPLEGIJA(LAT.), (ENG.), sifilisticna, Sin. v. neurosifilis.

---HEMIPLEGIJA, ALTERNATIVNAhemiplegia alterans (lat.), alternate hemiplegia (eng.), hemiplegija

koja zahvaca osim jedne strane i dio na drugoj strani, obicno distribuciju jednoga, moždanoga nerva
Sin. .

---HEMIPLEGIJA, CENTRALNAhemiplegia centralis (lat.), cerebral hemiplegia (eng.), hemiplegija koja

nastaje lezijom u mozgu, bez obzira na uzrok i lokalizaciju. Sin. 

---HEMIPLEGIJA, FACIJALNAhemiplegia facialis (lat.), facial hemiplegia (eng.), oduzetost jedne

strane lica dok tijelo nije zahvaceno procesom. Sin. 
---HEMIPLEGIJA, INFANTILNAhemiplegia infantilis (lat.), infantile hemiplegia (eng.), hemiplegija
nastala cerebralnom trombozom ili krvarenjem u mozgu u vrijeme poroda ili u toku intrauterinoga
života. Sin. 

---HEMIPLEGIJA, KAPSULARNAhemiplegia capsularis (lat.), capsular hemiplegia (eng.), hemiplegija

uslijed oštecenja u capsula interna nuclei lentiformis. Obicno je ova hemiplegija najpotpunija. Sin. 

---HEMIPLEGIJA, MLITAVAhemiplegia flaccida (lat.), flaccid hemiplegia (eng.), hemiplegija sa

gubitkom tonusa mišica, odsustvom refleksa, kako normalnih tako i patoloških Sin. .

---HEMIPLEGIJA, SPASTICNAhemiplegia spastica (lat.), spastic hemiplegia (eng.), hemiplegija sa

pojacanim tonusom mišica, hiperrefleksijom i pojavom patoloških refleksa. Sin. 

---HEMISFERAhemispherium, ii, n (lat.), hemisphere (eng.), polovica bilo koje loptaste ili grubo
loptaste strukture nekoga organa. Najpoznatija je moždana hemisfera ili moždana polutka, sin.
polutka Sin. .

---HEMISFEREKTOMIJAhemispherectomia, ae, f (lat.), hemispherectomy (eng.), resekcija ili

esktirpacija jedne velikomoždane hemisfere, tacnije kore jedne hemisfere do bazalnih ganglija
Sin. .

---HEMISINDROMhemisyndroma, ae, f (lat.), hemisyndrome (eng.), skup simptoma koji ukazuju na

unilateralno oštecenje kicmene moždine Sin. .

---HEMIZAMchemismus, i, n (lat.), chemism (eng.), hemijska aktivnost, hemijska vrijednost, odnosno

hemijski sastav neke supstancije ili tjelesne tecnosti Sin. .

---HEMOCITOBLASThaemocytoblastus, i m (lat.), hemocytoblast (eng.), preteca iz koje se razvijaju

sve krvne odajice, omnipotentna krvna odajica Sin. .

---HEMOCITOFAGIJAhaemocytophagia, ae, f (lat.), hemocytophagia, (eng.), ingestija i destrukcija

krvnih tjelašaca od strane histiocita retikuloendotelijalnoga sistema Sin. .

---HEMOCITOMETARhaematocytometer, tri, m (lat.), hemocytometer (eng.), sredstvo za brojanje

krvnih zrna koje se sastoji od pokrovnoga stakla i komore za brojanje, tako da je volumen dijela koji
je time zatvoren tacno odreden Sin. .

---HEMODEKTOMAchemodectoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni, hromafin negativni, tumor

hemoreceptornoga sistema. Cesto se nade na raklji karotide i aorte Sin. .

---HEMODIJAGNOSTIKAhaemodiagnosis, is, f (lat.), hemodiagnosis (eng.), dijagnoza koja se cini

ispitivanjem krvnih uzoraka Sin. .

---HEMODIJALIZA(LAT.), hemodialysis (eng.), uklanjanje nekih elemenata iz krvi pomocu razlike u

obimu njihove difuzije kroz polupropusnu membranu. Sin. 
---HEMODILUCIJAhaemodilutio, onis, f (lat.), hemodilution (eng.), porast tecnoga sadržaja u
ukupnoj krvnoj kolicini sa smanjenjem procenata uoblicenih krvnih elemenata. Razblaženje krvi Sin.
.

---HEMODINAMICANhaemodynamicus-3 (lat.), hemodynamic (eng.), onaj koji pripada sistemu

pokreta koji cine krvnu cirkulaciju Sin. .

---HEMODINAMIKAhaemodynamica ae, f (lat.), hemodynamics (eng.), 1. proucavanje krvnoga

kretanja i sila ukljucenih u taj proces, 2. proticanje krvi kroz sistem krvnih suda Sin. .

---HEMODINAMOMETRIJAhaemotodynamometria, ae, f (lat.), blood pressure measurment (eng.),

mjerenje krvnoga pritiska Sin. .

---HEMOFILICANhaemophilicus, i, m (lat.), hemophilic (eng.), 1. ono što pripada hemofiliji ( Sin. v.),
2. (u bakteriologiji) ono što raste dobro na kulturi koja sadrži krv, ili ima afinitet prema svježoj
krvi.

---HEMOFILICARhaemophilicus, i, m (lat.), bleeder (eng.), osoba koja ima hemofiliju i stoga na

najmanju povredu lahko krvari Sin. .

---HEMOFILIJA A(LAT.), haemophilia A (lat.). hemophilia A (eng.), kongenitalna hemoragicna

dijateza zbog nedostatka faktora VIII krvnoga zgrušavanja. Sin. 

---HEMOFILIJA Bhaemophilia B (lat.), hemophilia B (eng.), kongenitalna hemoragicna dijateza

uzrokovana nedostatkom faktora X krvnoga zgrušavanja. Sin. 

---HEMOFILIJAhaemophilia, ae, f (lat.), hemophilia (eng.), sklonost krvarenju kao posebna nasljedna
bolest vezana za x hromozom, ali može biti na raznim mjestima pa se govori o hemofiliji A i B.
Obolijevaju muškarci, a žene su konduktori. Sin. 

---HEMOFOBIJAhaemaphobia, ae, f (lat.), hemophobia (eng.), iracionalan strah od krvi Sin. .

---HEMOFTALMIJAhaemophthalmia, ae, f (lat.), hemophthalmia (eng.), krvarenje unutar oka Sin. .

---HEMOGLOBINhaemoglobinum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., krvni pigment crvenih krvnih zrna koji
nosi kisik. To je vezana bjelancevina koja sadrži 4 hem grupe i globin. Sin. 

---HEMOGLOBINEMIJAhaemoglobinaemia, ae, f (lat.), hemoglobinemia (eng.), prisustvo slobodnoga

hemoglobina u krvnoj plazmi. Nalaz koji upucuje na intravaskularnu hemolizu. Sin. 

---HEMOGLOBINOMETRIJAhaemoglobinometria, ae, f (lat.), hemoglobinometry (eng.), kvantitativno

odredivanje hemoglobina u krvi kolorimetrijskom ili elektrofotometrijskom metodom Sin. .

---HEMOGLOBINOPATIJAhaemoglobinopathia, ae, f (lat.), hemoglobinopathy (eng.), hematološka

bolest uzrokovana promjenama u genetski odredenoj molekularnoj strukturi hemoglobina, što
rezultira karakteristicnim kompleksom klinickih i laboratorijskih anomalija i cesto, mada ne uvijek,
anemijom. Sin. 

---HEMOGLOBINURIJAhaemoglobinuria, ae, f (lat.), hemoglobinuria (eng.), prisustvo slobodnoga

hemoglobina u mokraci. Sin. 

---HEMOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. slika, krvna.

---HEMOHIRURGIJA(LAT.), chemosurgery (eng.), destrukcija tkiva hemijskim sredstvima Sin. .

---HEMOHISTIOBLASThaemohistioblastus, i, m (lat.), hemohistioblast (eng.), mlada, izvorna,

maticna, omnipotentna odajica vezivnoga, retikuloendotelijalnoga ili krvnoga tkiva Sin. .

---HEMOHROMATOZAhaemochromatosis, is, f (lat.), hemochromatosis (eng.), oštecenje tkiva i

njegova disfunkcija zbog odlaganja hemosiderina u parenhimne odajice, narocito jetre, gušterace,
srca i hipofize. Karakte-rizirana je bronzanom pigmentacijom kože, dijabetesom, cirozom,
hipogonadizmom itd Sin. .

---HEMOKINEZAchemocinesis, is, f (lat.), chemokinesis (eng.), pojacana aktivnost nekoga organizma

zbog prisustva odredene hemijske supstancije Sin. .

---HEMOKULTURAhaemocultura, ae, f (lat.), hemoculture (eng.), bakteriološka kultura krvi.

Izlijevanje odredene kolicine krvi na hranjivu podlogu u cilju porasta mikroorganizama koji su
potencijalno u krvi bolesnika. Sin. 

---HEMOLIMFAhaemolympha, ae, f (lat.), hemolymph (eng.), 1. pojava krvi u limfi, 2. na krv nalik
tecnost koja cirkulira tijelom nekih beskicmenjaka (mehkušci, artropodi) koja kombinira vrijednosti
i krvi limfe Sin. .

---HEMOLITICANhaemolyticus-3 (lat.), hemolytic (eng.), onaj koji pripada hemolizi ili je

karakteriziran hemolizom Sin. .

---HEMOLIZAhaemolysis, is, f (lat.), hemolysis (eng.), pucanje, raskidanje opni crvenih krvnih zrna,
što uzrokuje oslobadanje hemoglobina, a može biti uzrokovano raznim faktorima. Sin. 

---HEMOMEDIJASTINUMhaemomediastinum, i, n (lat.), hemomediastinum (eng.), iSin. ev krvi unutar

medijastinuma sa kompresijom na medijastinalne organe Sin.

---HEMOPATIJAhaemopathia, ae, f (lat.), hemopathy (eng.), bilo koja bolest krvi Sin. .

---HEMOPERIKARDhaemopericardium, ii, n (lat.), hemopericardium (eng.), krvarenje u

perikardijalnu duplju. Sin. 

---HEMOPERITONEUMhaemoperitoneum, ii, n (lat.), hemoperitoneum (eng.), krvarenje unutar isuke,

trbušne mahramice Sin. .
---HEMOPOETICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvotvoran.

---HEMOPROFILAKSAchemoprophylaxis, is, f (lat.), id.(eng.), upotrebna hemijskih sredstava radi

zaštite od odredene bolesti Sin. .

---HEMOPTIZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuvanje krvi.

---HEMORAGICANhaemorrhagicus-3 (lat.), hemorrhagic (eng.), onaj koji je karakteriziran isticanjem

krvi, krvarenjem, pripada krvarenju, krvnom bojom prožet. Sin. 

---HEMORAGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvarenje.

---HEMORECEPTOR(LAT.), chemoreceptor (eng.), 1. receptor koji je podražljiv na hemijske

supstancije u krvnoj struji (npr. hemoreceptori aortnoga luka) ili na supstancije koje se unose
hranom (organ ukusa), 2. grupa atoma u protoplazmi odajice koja fiksira hemijske spojeve Sin. .

---HEMOROIDALAN(LAT.), haemorrhoidalis, e (lat.). hemorrhoidal (eng.), onaj koji pripada

hemoroidima, basuru Sin. .

---HEMOROIDEKTOMIJAhemorrhoidectomia, ae, f (lat.), hemorrhoidectomy (eng.), hirurška ekscizija

basura, hemoroida ( Sin. v.).

---HEMOROIDInoduli haemorrhoidales (lat.), piles, hemoroids (eng.), varikozna proširenja vena

donjega i gornjega hemoroidalnoga pleksusa, što nastaje stalnim porastom venskoga pritiska. Mogu
biti vanjski, varikozno prošire-nje donjega hemoriodalnoga pleksusa, noduli haemorrhoidales
externi, external hemoroids i unutrašnji basur, šuljevi, majasil, zlatinica. Sin. 

---HEMOSIDERIN(LAT.), id.(eng.), intracelularni oblik magaziniranja gvožda. Granule hemosiderina

se sastoje od ferihidroksida, polisaharida i proteina, a sadrže oko 33 % željeza. Sin. 

---HEMOSIDEROZAhaemosiderosis, is, f (lat.), hemosiderosis (eng.), fokalni ili opci porast gvožda u
tkivima, bez istovremenoga tkivnoga oštecenja. Sin. 

---HEMOSPERMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hematospermija.

---HEMOSTATICANhaemostaticus-3 (lat.), hemostatic (eng.), onaj koji ima osobinu zaustavljanja

krvarenja (sredstvo, lijek, šav, metoda), bilo da je aplicirano lokalno, bilo uneseno u cirkulaciju.
Agensi koji dovode do hemostaze zovu se hemostatika Sin. .

---HEMOSTATIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hemostatican.

---HEMOSTAZAhaemostasis, is (lat.), hemostasis, bleeding arrest (eng.), zaustavljanje krvarenja bilo

angažiranjem fizioloških mehanizama (vazokonstrikcija, koagulacija), bilo hirurškim putem Sin. .
---HEMOTAKSIJAchemiotaxis, is, f (lat.), chemotaxis (eng.), pokretanje u pravcu hemijske
koncentracije nekoga sastojka (pozitivna) ili suprotno od njega (negativna hemotaksija) Sin. .

---HEMOTERAPIJA1. haemiotherapia, ae, f (lat.), hemotherapy (eng.), lijecenje neke bolesti

administracijom krvi ili nekih krvnih elemenata, 2. chemiotherapia, ae, f (lat.), chemotherapy
(eng.) lijecenje bolesti hemijskim sredstvima, narocito lijecenje citostaticima Sin. .

---HEMOTORAKShaemothorax, cis, m (lat.), hemothorax (eng.), nakupljanje krvi izmedu poplucnice i

porebrice. Sin. 

---HEMOZAchemosis, is, f (lat.), id.(eng.), jak otok konjunktive oka. Sin. 

---HEMOZOIN(LAT.), id.(eng.), pigment koji prave gotovani malarije iz hemoglobina u domacinovim

odajicama. Sastoji se od netopljivih polimera željeznoga protoporfirina. U hronicnim slucajevima
malarije nakuplja se u slezeni dajuci joj sivomrku boju Sin. .

---HENDIKEP(LAT.), handicap (eng.), bilo koja fizicka ili psihicka mahana, defekt, bilo da je urodena
bilo stecena, a koja sprjecava normalan život i radnu sposobnost. Obicno se kaže hendikepirano
dijete, jer se termin najcešce upotrebljava kod djece Sin. .

---HENDOKEPIRANO DIJETE(LAT.), (ENG.), SIN. v. hendikep.

---HEPARIN(LAT.), id.(eng.), mukopolisaharid koji se nalazi u manjim kolicinama u raznim tkivima,

narocito u jetri i plucima i koji ima jake antikoagulantne sposobnosti jer sprjecava konverziju
protrombina u trombin Sin. .

---HEPARINIZIRATI(LAT.), heparinize (eng.), davati heparin u cilju produženja vremena krvnoga

zgrušavanja Sin. .

---HEPATEKTOMIJAhepatectomia, ae, f (lat.), hepatectomy (eng.), ekstirpacija dijela (parcijalna) ili

citave jetre (totalna) kao operacija ili eksperiment Sin. .

---HEPATICANhepaticus-3 (lat.), hepatic (eng.), jetreni, džigericni, ono što pripada jetri, džigerici.
Sin. 

---HEPATIKODUODENOSTOMIJAhepaticoduodenostomia, ae, f (lat.), hepaticoduodenostomy (eng.),

operacija pravljenja otvora, komunikacije, izmedu ductus hepaticus i dvanaestopalacnoga crijeva
Sin. .

---HEPATIKOENTEROSTOMIJAhepaticoenterostomia, ae, f (lat.), hepaticoenterostomy (eng.),

pravljenje komunikacije hirurškim putem izmedu ductus hepaticus i crijeva Sin. .

---HEPATIKOGASTROSTOMIJAhepaticogastrostomia, ae, f (lat.), hepaticogastrostomy (eng.),

pravljenje komunikacije izmedu ductus hepaticus i želuca hirurškim putem Sin. .

---HEPATIKOJEJUNOSTOMIJAhepaticojejunostomia, ae, f (lat.), hepaticojejunostomy (eng.),

pravljenje komunikacije izmedu ductus hepaticus i jejunuma hirurškim putem Sin. .

---HEPATIKOSTOMIJAhepaticostomia, ae, f (lat.), hepaticostomy (eng.), pravljenje vještackoga

otvora na ductus hepaticus hirurškim putem Sin. .

---HEPATITIS Ahepatitis A, idis, f (lat.), (eng.), id. bos., virusna bolest, široko rasprostranjena,
uzrokovana hepatitis A virusom, koja se najcešce nalazi u podrucjima sa niskim higijenskim
standardom, jer se iskljucivo prenosi fekalno-oralnim putem. Inkubacija je oko 4o plus/minus 10
dana. Mnogi slucaj zarazna žutica. Sin. 

---HEPATITIS Bhepatitis B, idis, f (lat.), (eng.), id. bos., virusna bolest, uzrokovana virusom
hepatitisa B koji se nalazi u tjelesnim tecnostima pojedinaca sa akutnim ili hronicnim infekcijama,
ali i kod nosilaca bez simptoma bolesti. Primarno se prenosi parenteralnim putem (transfuzija,
izmjena igala p inokulacioni hepatitis, inokulaciona žutica, serumski hepatitis. Sin. 

---HEPATITIShepatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jetre, crne džigerice. Sin. 

---HEPATITIS(LAT.), (ENG.), inokulacioni, Sin. v. hepatitis B.

---HEPATITIS(LAT.), (ENG.), serumski, Sin. v. hepatitis B.

---HEPATIZACIJAhepatisatio, onis, f (lat.), hepatization (eng.), transformacija plucnoga

vazdušastoga tkiva u solidnu masu, slicno tkivu džigerice, jetre. Sin. 

---HEPATIZACIJA, CRVENAhepatisatio rubra (lat.), red hepatization (eng.), proces hepatizacije ( Sin.
v.) u kojemu plucno tkivo postaje crveno uslijed inbibicije krvnom bojom.

---HEPATIZACIJA, SIVAhepatisatio grisea (lat.), gray hepatisazation (eng.), stadij hepatizacije u

kojemu plucno tkivo postaje sive boje. Sin. 

---HEPATIZACIJA, ŽUTAhepatisatio flava (lat.), yellow hepatization (eng.), hepatizacija ( Sin. v.) ciji
je eksudat gnojan i izgled pluca daje ponešto žutu boju.

---HEPATOCELAhepatocele, es, f (lat.), id.(eng.), ispadanje dijela jetre u obliku kile Sin. .

---HEPATOCELULARANhepatocellularis, e (lat.), hepatocellular (eng.), onaj koji pripada odajicama

jetre Sin. .

---HEPATOCIROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ciroza jetre.

---HEPATODINIJA(LAT.), hepatodynia, ae, f (eng.), id.(eng.),., bol u jetri. Sin. 

---HEPATOGENhepatogenes (lat.), hepatogenic (eng.), onaj koji je proizveden u jetri, koji vodi
porijeklo iz jetre, koji stimulira rast i formaciju jetrenoga tkiva Sin. .
---HEPATOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hepatogram 2 i 3.

---HEPATOGRAMhepatogramma, atis, n (lat.), hepatogram (eng.), 1. nalazi krvi koji oznacavaju

funkcionalno stanje jetre, 2. pracenje i registracija pulsa jetre na sfigmogramu, sin. hepatografija,
3. radiografija jetre, sin. hepatografija Sin. .

---HEPATOLIJENOGRAFIJAhepatolienographia, ae, f (lat.), hepatolienography (eng.), radiografija

jetre i slezene poslije intravenske injekcije opaknoga sredstva. Id. sa splenoportografija Sin. .

---HEPATOLIThepatolithus, i, m (lat.), hepatolith (eng.), žucni kamenac, ali lokaliziran u

intrahepatalnim žucnim vodovima Sin. .

---HEPATOLITEKTOMIJAhepatolithectomia, ae, f (lat.), hepatolithectomy (eng.), vadenje žucnoga

kamenca lokaliziranoga u intrahepatalnim žucnim vodovima Sin. .

---HEPATOLITICANhepatolyticus-3 (lat.), hepatolytic (eng.), onaj koji pripada, karakteriziran je ili

uzrokuje hepatolizu ( Sin. v.).

---HEPATOLITIJAZAhepatolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), nastajanje i prisustvo kamenaca u

intrahepaticnim žucnim vodima Sin. .

---HEPATOLIZAhepatolysis, is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija, rastapanje, jetrenih odajica Sin. .

---HEPATOLOG(LAT.), (ENG.), SIN. v. hepatologija.

---HEPATOLOGIJAhepatologia, ae, f (lat.), hepatology (eng.), dio ukupne medicine koja se bavi
naukom i praksom jetrenih funkcija i bolesti. Hepatolog je usmjereni specijalista interne medicine u
smislu ispitivanja i lijecenja bolesti jetre Sin. .

---HEPATOMA(LAT.), id. lat. i(eng.), tumor jetre, termin se najviše odnosi na hepatocelularni
karcinom Sin. .

---HEPATOMALACIJAhepatomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), smekšavanje jetre, crne džigerice Sin. .

---HEPATOMEGALIJAhepatomegalia, ae, f (lat.), hepatomegaly (eng.), povecanje jetre iz bilo kojega

uzroka Sin. .

---HEPATOMETRIJAhepatometria, ae, f (lat.), hepatometry (eng.), odredivanje, mjerenje velicine

jetre Sin. .

---HEPATONEFRITIShepatonephritis, idis, f (lat.), id.(eng.), forma jake žutice uslijed istovremene

isindije jetre i bubrega istim uzrocnikom, na pr. leptospirama Sin. .

---HEPATOPATIJAhepatopathia, ae, f (lat.), hepatopathy (eng.), bilo koja bolest crne džigerice,
jetre Sin. .

---HEPATOPEKSIJAhepatopexia, ae, f (lat.), hepatopexy (eng.), hirurška operacija fiksacije jetre u

njenome standardnome položaju Sin. .

---HEPATOPTOZAhepatoptosis, is, f (lat.), id.(eng.), pomjeranje jetre prema dolje zbog hlabavosti
podržnih veza, oslabljenosti trbušnih mišica, iSin. eva u desnu pleuralnu duplju, subfrenicnoga
apscesa ili deformiteta kicme Sin.

---HEPATORAFIJAhepatorrhaphia, ae, f (lat.), (eng.), hepatorrhaphy (eng.). šav jetre kod njene
rupture Sin. .

---HEPATORAGIJAhepatorrhagia, ae, f (lat.), hepatorrhage (eng.), krvarenje iz jetre Sin. .

---HEPATORENALANhepatorenalis, e (lat.), hepatorenal (eng.), onaj koji se odnosi ili pripada jetri i
bubregu. Najcešce se upotrebljava ovaj termin u izrazu hepatorenalni sindrom Sin. .

---HEPATOSKOPIJAhepatoscopia, ae, f (lat.), hepatoscopy (eng.), ispitivanje jetre posmatranjem

kroz elektricnu spravu - endoskop Sin. .

---HEPATOSPLENOMEGALIJA(LAT.), hepatosplenomegalia, ae, f (lat.) hepatosplenomegaly (eng.),

istovremeno uvecanje i jetre i slezene Sin. .

---HEPATOTOMIJA(LAT.), hepatotomia, ae, f (kat.), hepatotomy (eng.), hirurška incizija na jetri.

Sin. 

---HEPATOTROPANhepatotropicus-3 (lat.), hepatotropic (eng.), onaj koji ima poseban afinitet prema
jetri, odnosno pokazuje specifican efekt na jetri Sin. .

---HEPATOZAhepatosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja funkcionalna smetnja jetre Sin. .

---HEPATOZOONOZAhepatozoonosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest pasa uzrokovana sa Hepatozoon

canis, a karakterizirana je intermitentnom vatrom, anemijom, hipestezijom, gnoj-nim iscjetkom iz
ociju i nosa, dijarejom Sin. .

---HEPTADAKTILIJAheptadactylya, ae, f (lat.), heptadactyly (eng.), pojava sedam prstiju na nozi i

ruci. Sin. 

---HERAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. kos.

---HERBICIDherbicidium, i, n (lat.), herbicid (eng.), sredstvo koje uništava biljke ili uzrokuje
promjene u njihovome rastu Sin. .

---HERBIVORI(LAT.), (ENG.), SIN. v. biljožder.

---HEREDITARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nasljedan.

---HEREDITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. nasljednost.

---HERMAFRODIT, V(LAT.), (ENG.), dvospolnik. Sin. 

---HERMAFRODITIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. dvospolnost.

---HERMETICANhermeticus-3 (lat.), hermetic, airtight (eng.), cvrsto zatvoren da ne može proci ni

zrak. Sin. 

---HERNIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila.

---HERNIJACIJAherniatio, onis, f (lat.), herniation (eng.), protruzija organa ili strukture kroz defekt
ili oslabljen prirodan otvor, pokriven kožom i potkožnim tkivom ili drugim strukturama, sa ili bez
kilne vrece. Sin. 

---HERNIJACIJA, TONZILARNAherniatio tonsillaris (lat.), tonsillar herniation (eng.), protruzija

cerebralnih tonzila kroz foramen occipitale magnum kod povecanoga pritiska u stražnjoj lubanjskoj
jami. tonzilarna inkarceracija. Sin. 

---HERNIJACIJA, TRANSTENTORIJALNAherniatio transtentorialis (lat.), transtentorial herniation

(eng.), pomjeranje medijalnih i centralnih dijelova velikoga mozga kroz hiatus tentorii prema dolje
uslijed pritiska iznad tentorijuma uzrokovanoga tumorskom masom ili edemom. Sin. 

---HERNIJACIJA, UNKALNAherniatio uncalis (lat.), uncal herniation (eng.), je ustvari

transtentorijalna hernijacija, a oznacava samo hernijaciju uncus gyri hippocampi. Sin. 

---HERNIOLAPAROTOMIJAhernilaparotomia, ae, f (lat.), herniolaparotomy (eng.), otvaranje trbuha u

cilju odredene operacije kile Sin. .

---HERNIOPLASTIKAhernioplastia, ae, f (lat.), hernioplasty (eng.), operacija zatvaranja kilnoga

otvora njegovom plastikom sa okolnim materijalom ili nekim kalemom Sin. .

---HERNIOTOMIJAherniotomia, ae, f (lat.), herniotomy (eng.), hirurško otvaranje kile, dio zahvata
operacije kile Sin. .

---HEROIN(LAT.), id.(eng.), diacetilmorfin, C17H17(O.OC.CH2)2.NO, bijeli gorki, kristalni prašak.

Brzo izaziva naviku pa je prestala njegova medicinska upotreba. Danas je prisutan samo kod
zloupotrebe Sin. .

---HERPANGINAangina herpetica (lat.), (eng.), id. bos., akutna infektivna bolest uzrokovana grupom
A ili B koksaki virusa ili ehovirusom, koja uglavnom zahvaca djecu. Javlja se ljeti u obliku
vezikularno ulcerativnih lezija na sluzavici grla, a pracena je disfagijom, vatrom, povracanjem i
prostracijo Sin. .
---HERPES ZOSTER(LAT.), id. lat., shingles (eng.), akutna infektivna bolest koja predstavlja
aktivaciju latentnoga varicela-zoster virusa, kod onih koji su ostali samo djelomicno imuni poslije
ranijega napada pljuskavica. Obuhvata senzorne ganglije i podrucja njihove inervacije. Bolest je
obilježena jakim zona 2. Sin. 

---HERPES(LAT.), (ENG.), SIN. v. kraste, vodene.

---HERPES, GENITALNIherpes genitalis (lat.), id.(eng.), jaglika, vodene kraste, uzrokovana vecinom
tipom 2 virusa herpesa. Primarno se prenosi seksualnim putem. Vezikularne promjene se vide na
genitalijama, obicno na granici kože i sluzavice. Bolest je teža kod žena, a kod nosecih žena vodi
infekciji ploda. Sin. 

---HERPES, OBICNIherpes simplex (lat.), cold sore, fever blister (eng.), jaglika, vodene kraste,
uzrokovana vecinom tipom 1 virusa herpesa, a širi se sekretom iz usta. Cesto se javlja kao pratilac
vatri, groznici, ali se nekada vida i samostalno. Narocito zahvata rub usana i nosnica. Sin. 

---HERPETICANherpeticus-3 (lat.), herpetic (eng.), ono što pripada herpesu, jaglici, vodenim
krastama, što ima prirodu jaglike, vodenih krasti Sin. .

---HERPETIFORMANherpetiformis, e (lat.), herpetiform (eng.), onaj koji nalici na herpes, vodene

kraste, jagliku. Sin. .

---HESAP(LAT.), (ENG.), ženski, Sin. v. mjesecnica.

---HETEROBLASTICANheteroblasticus-3 (lat.), heteroblastic (eng.), onaj koji vodi porijeklo iz raznih

tkiva Sin. .

---HETEROFAZIJAheterophasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nesvjesno kazivanje drugih rijeci od onih koje
su se namjeravale izgovoriti Sin. .

---HETEROFORIJAheterophoria, ae, f (lat.), id.(eng.), nemogucnost vidnih osa da ostanu paralelne

poslije razlicitih vidnih stimulacija. Funkcionalni poremecaj binokularnoga vida koji nastaje uslijed
neuskladenosti mišica pokretaca oka. Oci korektno upravljene prema tacki fiksacije gube svoj
ispravni položaj Sin. .

---HETEROGAMIJAheterogamia, ae, f (lat.), heterogamy (eng.), 1. reprodukcija koja nastaje

ujedinjavanjem dviju gameta koje se razlikuju po velicini i strukturi, 2. brak lica sa razlicitim
karakteristikama (socijalne, fizicke ili mentalne) Sin. .

---HETEROGENheterogenes (lat.), heterogenous (eng.), 1. raz-novrstan, onaj koji se sastoji od

razlicitih elemenata ili sastojaka, onaj koji nema jedinstvene osobine, 2. (u genetici), osobina koja
može nastati utjecajem razlicitih gena ili njihovom kombinacijom, raznorodan Sin. .

---HETEROGENEZAheterogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), promjena u generacijama. Reprodukcija koja

se razlikuje po karakteru u slijedecim generacijama (npr. pojava aseksualne generacije) Sin. .
---HETEROHROMIJAheterochromia, ae, f (lat.), id.(eng.), razlicita obojenost jednoga ili više dijelova
koji normalno trebaju biti jedne boje Sin. .

---HETEROHROMOZOMheterochromosoma, atis, n (lat.), heterochromosome (eng.), hromozom koji

odreduje spol, spolni hromozom Sin. .

---HETEROHRONIJAheterochronia, ae, f (lat.), id.(eng.), razlicite vrijednosti hronaksija nekoga

mišica i odgovarajucega živca, raznovremenost Sin. .

---HETEROLIThetrolithus, i, m (lat.), heterolith (eng.), crijevni konkrement koji nije graden od

mineralne materije. Sin. 

---HETEROLIZAheterolysis, is, f (lat.), id.(eng.), rastapanje odajica jedne vrste lizinima druge vrste
Sin. .

---HETEROLOGANheterologus-3 (lat.), heterologous (eng.), napravljen, sacinjen od

neodgovarajucega tkiva, tkiva koje ne odgovara mjestu Sin. .

---HETEROMORFAN(LAT.), heteromorphous (eng.), 1. nenormalan, razlicit po obliku i strukturi, 2.

onaj koji ima parove hromozoma koji se medusobno razlikuju u velicini, obliku i strukturi Sin. .

---HETEROMORFIJAheteromorphosis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj organa ili strukture u

regeneracionome procesu koji se poslije razlikuju od organa ili strukture koji su izgubljeni. Sin. 

---HETERONIMANhetronymus-3 (lat.), heteronymous (eng.), onaj koji pripada nekorespondirajucim

vertikalnim polovicama vidnoga polja (npr. nazalna polovica lijevoga i temporalna polovica desnoga
oka) Sin. .

---HETEROPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. heterotransplantacija.

---HETEROPSIJAheteropsia, ae, f (lat.), id.(eng.), nejednak vid sa dva oka Sin. .

---HETEROSEKSUALANheterosexualis, e (lat.), heterosexual (eng.), 1. ono što pripada suprotnome

spolu, upravljeno na suprotni spol, 2. onaj ko je u seksualnome životu orijentiran na suprotni spol.
Sin. 

---HETEROSEKSUALNOST(LAT.), heterosexuality (eng.), privlacnost prema suprotnome spolu, obr. od

homoseksualnost Sin. .

---HETEROSUGESTIJA(LAT.), heterosuggestion (eng.), sugestija primljena od neke druge osobe, obr.

od autosugestija Sin. .

---HETEROTOPICANheterotopicus-3 (lat.), heterotopic (eng.), onaj koji se nalazi na nekome

drugome, neodgovarajucem i neubicajenome mjestu Sin. .
---HETEROTOPIJAheterotopia, ae, f (lat.), heterotopy (eng.), prisustvo tkiva ili organa na drugome
mjestu nego što je uobicajeno ili normalno Sin. .

---HETEROTRANSPLANTACIJAheterotransplantatio, onis, f, heteroplastia, ae, f (lat.),

heterotransplantation (eng.), proces prenošenja kalema tkiva ili citavoga organa sa jednoga
individuuma na drugi, a koji pripadaju razlicitim vrstama. Kalem se zove heterotransplantat.
heteroplastika. Sin. 

---HETEROTRANSPLANTAT(LAT.), xenograft, heterograft (eng.), kalem tkiva ili citav organ presaden
medu jedinke razlicitih vrsta.V. heterotransplantacija Sin. .

---HETEROTROFIJAheterotrophia, ae, f (lat.), heterotrophy (eng.), bilo koja smetnja ili grješka u
ishrani Sin. .

---HETEROZIGOTheterozygotus, i, m (lat.), heterozygote (eng.), individuum koji posjeduje razicite

alele gena na jednome mjestu, a u odnosu na odredene osobine Sin. .

---HI KVADRAT TEST(LAT.), chi square test (eng.), jedan od testova u medicinskoj statistici i spada u
tz Sin. v. testove znacajnosti kojima je cilj utvrditi da postoji statisticki znacajna razlika izmedu
pojave u eksperimentalnoj i kontrolnoj grupi. Koristi se kada su važne frekvencije dogadaja, a ne
varijabiliteti pojedinih vrijednosti ili u slucajevima neparame

---HIALOZAhyalosis, is, f (lat.), id.(eng.), degenerativne promjene u caklovini. Sin. 

---HIBERNACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. san, zimski.

---HIBERNACIJA, ARTEFICIJALNAhibernatio artefitialis (lat.), artificial hibernation (eng.), stanje

sniženoga metabolizma, mišicne relaksacije i sna koji nalici narkozi, a proizvedena je farmakološki i
hladenjem. Sin. 

---HIBERNOMAhibernoma, atis, f (lat.), (eng.), id., rijetki tumor graden od velikih višestranicnih
odajica sa grubo granuliranom citoplazmom. Vida se na ledima i kukovima. Sin. 

---HIBRIDhybrida, ae, f (lat.), hybrid (eng.), životinja ili biljka nastala od roditelja razlicitih po
osobinama, a koji pripadaju raznim rasama, varijetetima ili cak vrstama. Sin. 

---HIBRIDIZACIJAhybridisatio, onis, f (lat.), hybridisation (eng.), 1. proces stvaranja hibrida ( Sin.

v.), 2. tehnika sastav-ljanja somatskih odajica raznih vrsta ili insertiranje strane DNA u bakterijsku
odajicu.

---HIDRADENITIShidradenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija apokrinih znojnih zlijezdi Sin. .

---HIDRADENOMAhidradenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor kože cije odajice nalice epitelijalnim
elementima znojnih žlijezdi. Postoji nekoliko tipova, a tumori mogu biti solidni i papilarni Sin. .
---HIDRAGOGhydragogum, i, n (lat.), hydragogue (eng.), 1. sredstvo koje izaziva lucenje vode,
narocito iz crijeva, 2. sredstvo za cišcenje koje proizvodi vodenaste stolice Sin. .

---HIDRAMNIONhydramnion, ii, n (lat.), hydramnios (eng.), prevelika kolicina amnionske tecnosti

Sin. .

---HIDRARGIROZAhydrargyrosis, is, f (lat.), hydragyrism (eng.), trovanje živom ili njenim solima.
Može biti u akutnoj formi (boli u trbuhu, metalan okus u ustima, bljuva-nje, driskavica, vodenaste
stolice, oligurija, ulceracije u digestivnome traktu) i hronicnoj formi (stomatitis, metalan okus u
ustima, plava linija n Sin. .

---HIDRARTROZAhydrarthrosis, is, f (lat.), id.(eng.), akumulacija tecnosti u nekome zglobu Sin. .

---HIDRATACIJAhydratatio,onis, f (lat.), hydratation (eng.), prožetost vodom, natopljenost vodom,

nakupljanje vode, ovodnjavanje, miješanje sa vodom. Sin. 

---HIDREMIJAhydraemia, ae, f (lat.), hydremia (eng.), povecana kolicina vode u krvi, razblaženost
krvi, povecana kolicina seruma u odnosu na uoblicene elemente krvi. Sin. 

---HIDRICANhydricus-3 (lat.), hydric (eng.), 1. (o epidemiji), vodenoga porijekla. Uzrocnik se širi

pijacom vodom i ljudi se tako inficiraju. vodonosan, 2 (u hemiji), kombiniran sa ili pripada vodiku,
H, sadrži vodik koji se ne može zamijeniti. Sin. 

---HIDRIJATRIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hidroterapija.

---HIDRIRANhydratus-3 (lat.), hydrated (eng.), kombiniran sa vodom, obogacen vodom, sadržava

vodu u svome kristalnome obliku Sin. .

---HIDROADIPSIJAhydroadipsia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo žedi, potrebe za vodom Sin. .

---HIDROCEFALICANhydrocephalicus-3 (lat.), hydrocephalic (eng.), ono što pripada brlju, vodenoj

glavi. Glava konfiguracije koja podsjeca na hidrocefalus Sin. .

---HIDROCEFALUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. brlj.

---HIDROCEFALUS, KOMUNIKANTNIhydrocephalus communicans (lat.), communicating hydrocephalus

(eng.), vodena glava, brlj, u kojoj ne postoje opstrukcije negdje u ventrikularnome sistemu nego
likvor slobodno komunicira, ali se pojacano stvara ili smanjeno resorbira, s tim raste njegova
kolicina u glavi uz istovremenu atrofiju mozga. Sin. 

---HIDROCEFALUS, OPSTRUKTIVNIhydrocephalus obstructivus (lat.), obstructive hydrocephalus

(eng.), hidrocefalus, brlj, nastao opstrukcijom nekoga od likvorskih puta unutar mozga, tako da su
produkcija i apsorpcija normalni, ali postoji smetnja proticanju. Mozak uslijed atrofije nalici na
kesu punu vode. Sin. 

---HIDROCISTAhydrocystis, is, f (lat.), hydrocyst (eng.), cista ispunjena sadržajem koji nalikuje na
vodu. Cesto sin. za mokracnu bešiku Sin. .

---HIDROCISTOSTOMAhydrocystostoma, atis, n (lat.), hydrocystostoma (eng.), retenciona cista

znojne žlijezde Sin. .

---HIDROFILANhydrophlicus-3 (lat.), hydrophilic (eng.), onaj koji spremno apsorbuje, upija, vodu.
Onaj koji ima grupe koje spremno reagiraju na vodu. hidroskopican. Sin. 

---HIDROFILIJAhydrophylia, ae, f (lat.), id.(eng.), naklonost prema vodi, spremnost da se apsorbuje

voda, pren. ljubav prema kupanju, plivanju. Obr. hidrofobija Sin. .

---HIDROFOBIJA1. v. bjesnilo, 2, hydrophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od vode. Sin. 

---HIDROFTALMIJAhydrophtalmia, ae, f (lat.), hydrophtalmos (eng.), oblik glaukoma koji je

karakteriziran znacajnom distenzijom fibroznih ovojnica oka Sin. .

---HIDROHLORIDhydrochloridum, i, n (lat.), hydrochloride (eng.), termin koji se upotrebljava u

imenima lijekova, a oznacava so hidrohloricne, odnosno hlorovodicne, kiseline (NaCl, KCl i sl.) Sin. .

---HIDROKALIKOZAhydrocalycosis, is, f (lat.), id.(eng.), cisticna dilatacija jedne bubrežne cašice,

zbog zacepljenja kamenom, a obicno bez simptoma Sin. .

---HIDROKELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. klini.

---HIDROKOLOID, HYDROCOLLOID(LAT.), (eng.), koloidni sistem u kojemu je voda disperzni medijum

Sin. .

---HIDROKOLPOShydrocolpos, i, m (lat.), id.(eng.), nakupljanje vodenastoga sadržaja u vagini Sin. .

---HIDROKORTIZON(LAT.), hydrocortisone (eng.), navažniji glukokortikoid, C21H30O5, hormon iz

kore nadbubrežne žlijezde. Proizvodi se i sintetski. Upotrebljava se kao antiinflamatorno,
anitalergicno i antireumaticno sredstvo, zatim u lijecenju tumora itd Sin. .

---HIDROLABILANhydrolabilis, is, f (lat.), hydrolabile (eng.), onaj koji ima tendenciju gubitka težine
izlucivanjem vode, pod uticajem dijete sa restrikcijom ugljenih hidrata. Onaj koji lahko otpušta
vodu Sin. .

---HIDROLAZA(LAT.), hydrolase (eng.), EC. 3, jedna od šest glavnih enzimskih klasa. Hidrolaze
kataliziraju raspadanje hemij-skih lanaca uz dodatak vode. Tu spadaju: esteraze glukozidaze,
lipaze, nuleotidaze, peptidaze, fosfataze i proteinaze Sin. .

---HIDROLIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dehidraza.

---HIDROLIZAhydrolysis, is, f (lat.), id.(eng.), cijepanje nekoga spoja u fragmente dodatkom vode,
pri cemu hidroksilna grupa, OH, biva inkorporirana u jedan fragment, a atom vodika, H, u drugi.
Sin. 

---HIDROLIZAThydrolysatum, i, n (lat.), hydrolysate (eng.), lijek koji nastaje hidrolizom nekoga

prirodnoga proteina. Najcešce je hidrolizat iz kazeina ili fibrina, a predstavlja mješavinu
aminokiselina, pa se daje pacijentima koji nisu u stanju sami uzimati proteine Sin. .

---HIDROLOGIJAhydrologia, ae, f (lat.), hydrology (eng.), nauka o vodama. Ovdje je zanimljivo

znanje o medicinskome i terapeutskome ucinku voda Sin. .

---HIDROMETAR(LAT.), hydrometer (eng.), instrument kojim se mjeri specificna težina tecnosti.

Njime se odreduje kvalitet mlijeka Sin. .

---HIDROMETRAhydrometra, ae, f (lat.), id.(eng.), nakupljanje tecnosti u materici, a ta tecnost je

na vodu nalik Sin. .

---HIDRONEFROZAhydronephrosis, is, f (lat.), id.(eng.), distenzija bubrežne karlice i cašica zbog

zapreke u otjecanju bureži, a sa atrofijom bubrežnoga tkiva koja konsekutivno prati proces Sin. .

---HIDROPERIKARDhydropericardium, ii, n (lat.), id.(eng.), nenormalno nakupljanje serozne tecnosti

u perikardijalnoj duplji Sin. .

---HIDROPERITONEUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ascites.

---HIDROPLAZMA(LAT.), hydroplasma (eng.), id.(eng.),., vodenasti, tecni, dio protoplazme Sin. .

---HIDROPShydrops, opis, m (lat.), dropsy (eng.), nenormalna akumulacija serozne tecnosti u nekoj
tjelesnoj šupljini. debela bolest, vodena bolest 2. Sin. 

---HIDROREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. driskavica.

---HIDROSALPINKS(LAT.), hydrosalpinx, gis, f (lat.). id.(eng.), nakup-ljanje vodenastoga sadržaja u

jajovodu koji postaje distendiran i povecan Sin. .

---HIDROSKOPICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hidrofilan.

---HIDROSOLUBILANhydrosolubilis, e (lat.), hydrosoluble (eng.), onaj koji je topljiv u vodi Sin. .

---HIDROSTABILANhydrostabilis, i, f (lat.), hydrostabile (eng.), onaj koji ostaje nepromijenjen ili

nepromijenjene težine, ne gubi vodu, a pod utjecajem restrikcije ugljenih hidrata i soli. Obr.
hidrolabilan Sin. .

---HIDROTERAPIJAhydrotherapia, ae, f (lat.), hydrotherapy (eng.), lijecenje vodom, lijecenje

kupkama. hidrijatrija. Sin. 
---HIDROTICIremedia hidrotica (lat.), hidrotics (eng.), sredstva za izazivanje znojenja Sin. .

---HIDROTORAKShydrothorax, acis, m (lat.), id.(eng.), nenormalna akumulacija na vodu nalik

tecnosti u pleuralnoj duplji Sin. .

---HIDROTROPIZAMhydrotropismus, i, m (lat.), hydrotropism (eng.), rast organizama koji nisu

pokretni, a u pravcu pri-sustva vode ili vlažnosti Sin. .

---HIDROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. znojenje.

---HIDRURIJAhydruria, ae, f (lat.), id.(eng.), izlucivanje veli-kih kolicina bureži niske specificne
težine Sin. .

---HIFEMAhyphema, atis, n (lat.), id.(eng.), krvarenje u prednjoj ocnoj komori Sin. .

---HIGIJENAhygiena, ae, f (lat.), hygiene (eng.), nauka o cuvanju zdravlja, skup pravila i postupaka
koji sprjecavaju pojavu bolesti putem poboljšanja uslova života i rada. Sin. 

---HIGIJENA, INDUSTRIJSKA(LAT.), industrial hygiene (eng.), grana preventivne medicine koja se

orijentirala na zaštitu zdravlja populacije. Skup pravila za cuvanje zdravlja u uslovima razvijene
industrije putem poboljšavanja uslova rada. Sin. 

---HIGIJENA, MENTALNA(LAT.), mental hygiene (eng.), psihoprofilaksa, nauka koja se bavi

unaprjedivanjem zdravih duševnih i emocionalnih reakcija i navika u cilju cuvanja duševnoga
zdravlja. Sin. 

---HIGIJENA, ORALNA(LAT.), oral hygiene (eng.), održavanje cistoce i navika koje cuvaju zdravlje
zuba i oralnih struktura, prije svega ispravnim pranjem zuba, stimulacijom tkiva, masažom desni,
hidroterapijom i drugim procedurama cisto preventivnoga karaktera. higijena, zubna. Sin. 

---HIGIJENA, ZUBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. higijena, oralna.

---HIGROMhygroma, atis, n (lat.), id.(eng.), mjehur, vrecica, ispunjena tecnim sadržajem. Sin. 

---HIGROMETARhygrometer, tri, m (lat.), hygrometer (eng.), instrument za mjerenje vlažnosti u

atmosferi Sin. .

---HIGROSKOPICAN(LAT.), hygroscopic (eng.), onaj koji je spreman da prihvati i održava vlažnost,

upija vodu Sin. .

---HIJALINhyalinus-3 (lat.), hyaline (eng.), transparentan, staklast, prozracan, staklasti produkat,

bjelacevinaste grade, nastao amiloidnom degeneracijom. Sin. 

---HIJALINOZAhyalinosis, is, f (lat.), id.(eng.), Sin. v. hijalina dege-neracija.

---HIJALITIShyalitis, idis, f (lat.), (eng.), id.eng., inflamacija hijaloidne opne oka ili ocne vodice.
Sin. 

---HIJALOIDANhyaloides (lat.), hyaloid (eng.), prozracan, staklast, nalici staklu. Sin. 

---HIJALOPLAZMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. paraplazma.

---HIJALURONIDAZA(LAT.), hyaluronidase (eng.), bilo koji od 3 enzima koji kataliziraju cijepanje

hijaluronske kiseline, glavnoga sastojka osnovne supstancije veziva Sin. .

---HIJATUShiatus, us, m (lat.), gap (eng.), uobicajeni anatomski termin za otvor, zjap, procjep,
pukotinu. prorez, jap. Sin. 

---HIJAZMA, CHIASMA, atis, n (lat.), chiasm (eng.), ukrštanje dva elementa ili dvije strukture. Sin. 

---HILALauriscapulium, ii, n (lat.), ear-picker (eng.), malehna lopatica (cesto od slonove kosti u
staroj Bosni) za cišce-nje uha Sin. .

---HILITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija plucnoga hilusa Sin. .

---HILJstrabus-3 (lat.), squint-eyed (eng.), osoba koja ispoljava hiljavost, razrokost. Osoba cije se
ocne dužice i zjenice ne pokrecu sinhrono, nego jedna zaostaje, tako da oci ne izgledaju simetricno
položene. žirav, zrikav, razrok, zirav, vrlja Sin. v.

---HILJAVOSTstrabismus, i, m (lat.), squint (eng.), devijacija ocne jabucice koju pacijent ne može
korigirati, tako da obje dužice nisu jednako centrirane i jedna ide u stranu od linije pogleda.
strabizam, hiljavost, zira, razrokost, vrljavost, zrikonja (osoba koja je hiljava). Sin. 

---HILOCELAchylocele, es, f (lat.), id.(eng.), elefantijaza skrotuma, pojava hiloznoga iSin. eva u
ovojnicama tašaka i skrotuma. Vida se kod limfnih opstrukcija gotovanima, parazitima Sin.

---HILOIDANchyloides (lat.), chyloid (eng.), onaj koji nalici na mlijec Sin. .

---HILONOSANchylifer-3 (lat.), chyliferous (eng.), onaj koji nosi mlijec Sin. .

---HILOPERIKARDIJUMchylopericardium, ii, n (lat.), id.(eng.), prisustvo mlijeci u perikardijalnoj

vreci Sin. .

---HILOPERITONEUMchyloperitoneum, i, n (lat.), id.(eng.), prisustvo mlijeci u peritonealnoj vreci

Sin. .

---HILOTORAKS, CHYLOTHORAX, acis, m (lat.), id.(eng.), prisustvo mlijeci u pleuralnoj duplji Sin. .
---HILOTVORANchylofaciens, entis (lat.), chylofacient (eng.), onaj koji stvara mlijec Sin. .

---HILOZAchylosis, is, f (lat.), id.(eng.), proces konverzije hrane u mlijec i apsorpcija mlijeci u tkiva
Sin. .

---HILOZANchylosus-3 (lat.), chylous (eng.), onaj koji pripada mlijeci Sin. .

---HILURIJAchyluria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo mlijeci u bureži, kojoj mlijec daje mlijecan
izgled. galakturija. Sin. 

---HIMBER(LAT.), (ENG.), SIN. v. malina

---HIMENhymen, inis, m (lat.), id.(eng.), membranozni zalistak koji stoji izmedu vagine i vulve, pa
time manje ili više zatvara vanjski izlaz iz vagine. djevojacka perda. Sin. 

---HIMENALAN, HYMENALIS, e (lat.), hymenal (eng.), onaj koji pripada djevojackoj perdi, himenu
Sin. .

---HIMENOLEPISHymenolepis, idis, f (lat.), id.(eng.), rod pljosnatih gujavica porodice

Hymenolepididae. Najpoznatiji je Hymenolepis nana, patuljasta pljosnata gujavica, 7-80 mm duga,
gotovan kod stahora, miša i covjeka, narocito kod djece. Infestirane osobe su cesto bez simptoma,
ali kod masivnih infestacija Sin. .

---HIMENORAFIJAhymenorrhaphia, ae, f (lat.), hymenorrhaphy (eng.), šivanje djevojacke perde,

himena, poslije njegove rupture u cilju sakrivanja seksualnih iskustava Sin. .

---himenotomija, hymenotomia, ae, f (lat.), hymenotomy (eng.), hirurška incizija, presijecanje

himena, djevojacke perde Sin. .

---hipacidemijahypacidaemia, ae, f (lat.), hypacidemia (eng.), smanjena kolicina kiseline u krvi

Sin. .

---hipaciditethypaciditas, atis, f (lat.), hypacidity (eng.), smanjena kiselost nekoga supstrata Sin. .

---hipalgezijahypalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno snižena osjetljivost na bol Sin. .

---hipamnezijahypamnesia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena sposobnost upamcivanja Sin. .

---hipamnionhypamnion, ii, n (lat.), hypamnios (eng.), smanjena kolicina plodove vode. Sin. 

---hipeadrenalizamhyperadrenalismus, i, m (lat.), hyperadrenalism (eng.), tjelesne manifestacije

pretjeranoga izlucivanja suprarenalne žlijezde Sin. .

---hiperacidan(lat.), hyperacid (eng.), nenormalno visoke kiselosti (obicno o želudacnome soku)

Sin. .

---hiperaciditethyperaciditas, atis, f (lat.), hyperacidity (eng.), pojacan stepen kiselosti, pojacana

kiselost, ekscesivna kiselost (npr. kad se govori o želudacnome soku) Sin. .

---hiperadipoza(lat.), (eng.), Sin. v. debljanje.

---hiperadrenokorticizamhyperadrenocorticismus, i, m (lat.), hyperadrenocorticism (eng.), stanje

karakterizirano nenormalno pojacanim lucenjem kore suprarenalnih žlijezdi. Više se vida kod žena
nego kod muškaraca, vecinom uslijed tumora ili hipofize ili suprarenalne žlijezde ili zbog uzimanja
steroida (debljanje lica, lice kao pun mjesec, oste Sin. .

---hiperakantoza(lat.), (eng.), Sin. v. akantoza.

---hiperaktivanhuperactivus-3 (lat.), hyperactive (eng.), onaj koji je pojacanoga djejstva, povecane

aktivnosti Sin. .

---hiperaktivnosthyperactivitas, atis, f (lat.), hyperactivity (eng.), nenormalno povecanje djejstva,

pokazivanje pojacane i povecane aktivnosti, ukljucujuci i povecanu pokretljivost Sin. .

---hiperakutan(lat.), (eng.), Sin. v. perakutan.

---hiperakuzijahyperacusis, is, f (lat.), id.(eng.), bolna osjetljivost na zvuke, pretjerana osjetljivost

na zvuke. Kod ovih pacijenata je, u principu, snižen prag za zvuk, ali nije obavezna korelacija
izmedu sniženja praga i osjetljivosti na zvuk. Sin. 

---hiperalbuminemijahyperalbuminaemia, ae, f (lat.), hyperalbuminemia (eng.), nenormalno visoke

vrijednosti albumina u krvi Sin. .

---hiperalgezijahyperalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana osjetljivost na bol. Sin. 

---hiperalimentacijahyperalimentatio, onis, f (lat.), hyperalimentation (eng.), ingestija ili

administracija vece kolicine hrane nego što je optimalno za ishranu jedne individue Sin. .

---HIPERALIMENTOZAhyperalimentosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest pretjeranoga hranjenja,

pretjeranoga jedenja Sin. .

---HIPERAMINOACIDEMIJAhyperaminoacidaemia, ae, f (lat.), hyperaminoacidemia (eng.), prisustvo

povecane kolicine aminokiselina u krvi Sin. .

---HIPERAMONIJEMIJAhyperammoniaemia, ae, f (lat.), hyperammoniemia (eng.), povecane

vrijednosti amonijaka i njegovih spojeva u krvi Sin. .

---HIPERAMONIJURIJAhyperammoniuria, ae, f (lat.), id.(eng.), povecana kolicina amonijaka i

njegovih spojeva u bureži Sin. .
---HIPERAPSORPCIJAhyperabsorptio, onis, f (lat.), hyperabsorption (eng.), pojacana apsorpcija neke
supstancije u crijevima Sin. .

---HIPERAZOTEMIJAhyperazotaemia, ae, f (lat.), hyperazotemia (eng.), porast kolicine azotnih

spojeva, posebno uree u krvi Sin. .

---HIPERBARICANhyperbaricus-3 (lat.), hyperbaric (eng.), 1. onaj koji je karakteriziran vecim

pritiskom nego što je pritisak gasa u atmosferi (npr. hiperbaricni kisik), 2. otopina vece specificne
težine od one koja je uzeta za standard Sin. .

---HIPERBILIRUBINEMIJAhyperbilirubinaemia, ae, f (lat.), hyperbilirubinemia, (eng.), porast

koncentracije bilirubina u krvi što može voditi ka žutici. Prema dominatnoj formi bilirubina u krvi,
hiperbilirubinemije se klasificiraju na hiperbilirubinemiju konjugiranoga (vezanoga) i
nekonjugiranoga (nevezanoga) bilirubina. Sin. 

---HIPERBRADIKINIZAMhyperbradykinismus, is, m (lat.), hyperbradykinism (eng.), sindrom koji je

karakteriziran visokim nivoom plazminoga bradikinina. Manifesitra se kao pad sistolnoga krvnoga
pritiska, porast dijastolnoga i srcane akcije, te crvenkastim ekhimozama na koži noga Sin. .

---HIPERCEMENTOZAhypercementosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojacano stvaranje sekundarnoga

cementa na bilo kojemu dijelu korijena zuba. Može biti lokalna i difuzna pojava Sin. .

---HIPERDAKTILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šestoprstost.

---HIPERDINAMIJAhyperdynamia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojacana mišicna aktivnost Sin. .

---HIPERDONCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi, prekobrojni.

---HIPEREKSKRETORANhyperexcretorius-3 (lat.), hyperexcretory (eng.), onaj koji je karakteriziran

pojacanom i prekomjernom sekrecijom Sin. .

---HIPEREKSTENZIJAhyperextensio, onis, f (lat.), hyperextension (eng.), prejako opuštanje ili

istezanje citavoga ili dijela ekstremiteta Sin. .

---HIPEREMEZAhyperemesis, is, f (lat.), id.(eng.), pretjerano bljuvanje. Sin. 

---HIPEREMIJAhyperaemia, ae, f (lat.), hyperemia (eng.), porast kolicine krvi u nekome dijelu
organizma, organu, tkivu. Našikanost krvlju. Može biti aktivna, arterijska , uslijed širenja arteriola, i
pasivna, venska, zbog privremenoga prestanka protoka. Sin. 

---HIPEREMIZACIJAhyperemisatio onis, f (lat.), hyperemization (eng.), stvaranje bolje

prokrvljenosti, narocito kada se to radi jatrogeno iz terapeutskih razloga Sin. .

---HIPEREOZINOFILIJAhypereosinophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), jako povecan broj eozinofilnih

granulocita Sin. .

---HIPERERGIJAhyperergia, ae, f (lat.), hyperergy (eng.), pretjerana osjetljivost na alergene,

pojacano imunološko reagiranje Sin. .

---HIPERESTEZIJAhyperaesthesia, ae, f (lat.), hyperesthesia (eng.), porast osjetljivosti na

stimulaciju (bol, miris, dodir, svjetlo i sl.). Sin. 

---HIPERESTRINIZAMhyperoestrinismus, i, m (lat.), hyperestrinism (eng.), stanje nastalo pojacanim

lucenjem estrogena i karakterizirano je narocito krvarenjem iz materice Sin. .

---HIPERESTROGENIZAMhyperoestrogenismus, i, m (lat.), hyperestrogenism (eng.), stanje

karakterizirano ili uzrokovano pojacanim izlucivanjem estrogena Sin. .

---HIPERFENILALANINEMIJAhyperphenylalaninaemia, ae, f (lat.), hyperphenylalaninemia (eng.), bilo

koji od nekoliko autozomalnih recesivnih defekata hidroksilacije fenilalanina, a sa njegovim
nakupljanjem iz hrane. Najcešce je to enzimski defekt, nedostatak fenilalanin-4-monooksigenaze,
EC 1.14.16.1., a najcešca manifestacije je fenilketonurija, P Sin. v.).

---HIPERFLEKSIJAhyperflexio, onis, f (lat.), hyperflexion (eng.), pretjerano savijanje citavoga ili

dijela uda Sin. .

---HIPERFOLIKULINEMIJAhyperfolliculinaemia, ae, f (lat.), hyperestrogenemia (eng.), povecana

kolicina estrogena u krvi Sin. .

---HIPERFONIJAhyperphonia, ae, f (lat.), id.(eng.), ekstremno energicna fonacija, pretjerano glasno

govorenje Sin. .

---HIPERFRENIJAhyperphrenia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. prejako duševno uzbudenje, 2. velika

duševna aktivnost Sin. .

---HIPERGALAKTIJAhypergalactia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojacana sekrecija inace normalnoga

mlijeka. Sin. 

---HIPERGAMAGLOBULINEMIJAhypergammaglobulinaemia, ae, f (lat.), hypergammaglobulinemia

(eng.), porast kolicine gama globulina u krvi. Vidi se kod hronicnih infektivnih bolesti Sin. .

---HIPERGIJAhypergia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena osjetljivost na alergene Sin. .

---HIPERGLICINEMIJAhyperglicinaemia, ae, f (lat.), hyperglicinemia (eng.), pojava da se

aminokiselina glicin akumulira u tkivnim tecnostima. Javlja se u dvije glavne forme: ketonska
hiperglicinemija koja je sekundarno stanje uslijed organskih acidemija (bljuvanje, letargija,
dehidratacija, ketoza, netolerancija na proteine uzete Sin. .

---HIPERGLIKEMIJAhyperglycaemia, ae, f (lat.), hyperglycemia (eng.), nenormalno povecanje

vrijednosti šecera u krvi. Sin. 
---HIPERGLIKOGENOLIZAhyperglycogenolysis, is, f (lat.), id.(eng.), pojacan raspad glikogena koji ima
za posljedicu porast šecera u krvi Sin. .

---HIPERGLIKORAHIJAhyperglycogenorrhachia, ae, f (lat.), id.(eng.), povecane vrijednosti šecera u

moždanoj vodici Sin. .

---HIPERGLOBULIJA, HYPERGLOBULIA, ae, f (lat.), hypercythemia, (eng.), nenormalan porast broja

crvenih krvnih zrna u krvi Sin. .

---HIPERGLOBULINEMIJAhyperglobulinaemia, ae, f (lat.), hyperglobulinemia (eng.), nenormalno

visoke vrijednosti globulina u krvi Sin. .

---HIPERGONADIZAMhypergonadismus, i, m (lat.), hypergonadism (eng.), stanje koje nastaje uslijed

pojacanoga funkcioniranja gonada sa pojavom prebrzoga i preranoga seksualnoga razvoja Sin. .

---HIPERHEMOGLOBINEMIJAhyperhemoglobinaemia, ae, f (lat.), hyperglobulinemia (eng.), prisustvo

povecane kolicine hemoglobina u krvi Sin. .

---HIPERHIDRATACIJAhyperhydratatio, onis, f (lat.), hyperhydratation (eng.), stanje povecane

kolicine vode u tijelu Sin. .

---HIPERHIDROZAhyperhidrosis, is, f (lat.), id.(eng.), prekomjerno znojenje Sin. .

---HIPERHLOREMIJAhyperchloraemia, ae, f (lat.), hyperchloremia (eng.), porast vrijednosti hlorida u

krvi. hloremija. Sin. 

---HIPERHLORHIDRIJAhyperchlorhydria, ae, f (lat.), id.(eng.), pojacano izlucivanje hlorovodicne

kiseline od strane odajica želudacne sluzavice. hlorhidrija. Sin. 

---HIPERHLORURIJAhyperchloruria, ae, f (lat.), id.(eng.), povecane vrijednosti hlorida u krvi Sin. .

---HIPERHOLESTEROLEMIJAhypercholesterinaemia, ae, f (lat.), hypercholesterinemia (eng.),

povišene vrijednosti holesterola u krvi. Sin. 

---HIPERHOLIJAhypercholia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojacana sekrecija žuci Sin. .

---HIPERHONDROPLAZIJAhyperchondroplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana razvijenost hrskavica

Sin. .

---HIPERHROMATOZAhyperchromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojacana sposobnost bojenja.

hiperhromija. Sin. 

---HIPERHROMAZIJAhyperchromasia, ae, f (lat.), hyperchromatism (eng.), pojacana pigmentacija.

To je oblik dege-neracije odajicke jezgre kada u njoj postaju evidentni komadici pigmenta
hromatina Sin. .

---HIPERHROMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiperhromatoza.

---HIPERIMUNITET(LAT.), hyperimmunity (eng.), visoke vrijednosti specificnih antitijela nastale

hiperimunizacijom Sin. .

---HIPERIMUNIZACIJAhyperimmunisatio, onis, f (lat.), hyperimmunization (eng.), bilo koji proces

imunizacije koji daje vrlo visoke vrijednosti antitijela u krvi. Narocito imunizacija životinjskoga ili
ljudskoga davaoca sa ponovljenim dozama antigena radi proizvodnje antiseruma ili imunoglobulina
za terapiju Sin. .

---HIPERIMUNOGLOBINEMIJAhyperimmunoglobinaemia, ae, f (lat.), hyperimmunoglobinemia (eng.),

jako i neuobicajeno visoke vrijednosti imunoglobulina u serumu Sin. .

---HIPERINVOLUCIJAhyperinvolutio, onis, f (lat.), hyperinvolution, superinvolution (eng.), pretjerana

involucija, sma-njenje, nekoga organa u anatomskome i funkcionalnome smislu Sin. .

---HIPERINZULINEMIJAhyperinsulinaemia, ae, f (lat.), hyperinsulinemia (eng.), prisustvo pretjerano

velike kolicine inzulina u krvi Sin. .

---HIPERINZULINIZAMhyperinsulinismus, i, m (lat.), hyperinsulinism (eng.), 1. pojacano lucenje

inzulina iz gušterace što ima za posljedicu smanjenje kolicine šecera u krvi, 2. prisustvo pretjerano
velike kolicine inzulina u krvi Sin. .

---HIPERKALCEMIJAhypercalcaemia, ae, f (lat.), hypercalcemia, (eng.), povecane vrijednosti

kalcijuma u krvi što se manifestira umorom, mišicnom slabošcu, depresijom, anoreksijom, mukom i
zatvorom Sin. .

---HIPERKALCIURIJAhypercalciuria, ae, f (lat.), id.(eng.), porast kolicine kalcijuma u bureži Sin. .

---HIPERKALIJEMIJAhypercaliaemia, ae, f (lat.), hyperkalemia (eng.), abnormalno visoke vrijednosti

kalijuma u krvi, cesto uslijed bubrežne insuficijencije. Sin. 

---HIPERKAPNIJA, HYPERCAPNIA, ae, f (lat.), id.(eng.), porast vrijednosti ugljenoga dioksida u krvi.
Sin. 

---HIPERKERATOZAhyperkeratosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. hipertrofija rožnatoga sloja kože ili bilo
koja bolest karakterizirana tom pojavom, 2. hipertrofija rožnjace oka, cornea Sin. .

---HIPERKINEZIJAhyperkinesis, is, f (lat.), hyperkinesia (eng.), nenormalno pojacana motorna

aktivnost, hiperaktivnost Sin. .

---HIPERKOAGULABILNOST(LAT.), hypercoagulability (eng.), povecana sposobnost zgrušavanja.

Sposobnost zgrušavanja viša od normalne Sin. .
---HIPERLAKTACIJAhyperlactatio, onis, f (lat.), hyperlactation (eng.), proizvodnja mlijeka u vecoj
kolicini od normalne. Može to biti u duljem periodu dojenja nego što je normalno Sin. .

---HIPERLEUKOCITOZA(LAT.), hyperleucocytosis, is, f (lat.) hyperleukocytosis (eng.), nenormalno

povecan broj bijelih krvnih zrna u krvi Sin. .

---HIPERLIPEMIJAhyperlipaemia, ae, f (lat.), hyperlipemia (eng.), opci termin za porast

koncentracije lipida u plazmi, ukljucujuci hiperlipoproteinemiju i hiperholesterolemiju. Sin. 

---HIPERLIPOPROTEINEMIJAhyperlipoproteinaemia, ae, f (lat.), hyperlipoproteinemia (eng.), porast

lipoproteina u krvi uslijed smetnji u metabolizmu lipoproteina, a nastaje kao steceno ili
kongenitalno porodicno stanje. Ima ih 4 tipa (I, II, III i IV) i više podtipova Sin. .

---HIPERLORDOZAhyperlordosis, is, f (lat.), id.(eng.), jako izražena lordoza, iskrivljenost kicme sa

konveksitetom prema naprijed Sin. .

---HIPERMASTIJAhypermastia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. prisustvo jedne ili više prekobrojnih dojki, 2.
pretjerano velika dojka Sin. .

---HIPERMENOREJAhypermenorrhoea, ae, f (lat.), hypermenorrhea (eng.), perekomjerno obilna

mjesecnica. Veliko krvarenje iz materice u vrijeme mjesecnice. menoreja. Sin. 

---HIPERMETABOLIZAMhypermetabolismus, i, m (lat.), hypermetabolism (eng.), nenormalno povišen

metabolizam, mijena tvari Sin. .

---HIPERMETRIJAhypermetria, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu voljni mišicni pokreti prelaze
svoj namjeravajuci cilj, prelaze preko tacke koju žele dostici Sin. .

---HIPERMETROPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalekovidnost.

---HIPERMIMIJAhypermimia, ae, f (lat.), id.(eng.), prekomjerna mimika lica i gestikulacija za

vrijeme govora Sin. .

---HIPERMNEZIJAhypermnesia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerano dobro pamcenje, veliko

nagomilavanje(eng.),rama sjecanja i njihova neobicna cistoca Sin. .

---HIPERNATRIJEMIJAhypernatraemia, ae, f (lat.), hypernatremia (eng.), visoke vrijednosti

natrijuma u krvi Sin. .

---HIPERNEFROMA, HYPERNEPHROMA, atis, n (lat.), id.(eng.), karcinoma bubrežnih odajica cija

struktura nalici na gradu kortikalnoga dijela nadbubrežne žlijezde Sin. .

---HIPEROKSALURIJAhyperoxaluria, ae, f (lat.), id.(eng.), porast vrijednosti oksalata u bureži što

može voditi stvaranju bubrežnih kamenaca. oksalurija. Sin. 
---HIPEROKSALURIJAhyperoxaluria, ae, f (lat.), id.(eng.), povecana kolicina oksalata u krvi Sin. .

---HIPERONIHIJAhyperonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), enormno uvecani nokti. Sin. 

---HIPERORHIDIZAMhyperorchidismus, i, m (lat.), hyperorchidism (eng.), nenormalno povišena

aktivnost tašaka Sin. .

---HIPEROSJETLJIVOST(LAT.), hyperirritability (eng.), pretjerana reaktivnost cak i na najmanje

stimulacije Sin. .

---HIPEROSTOZAhyperostosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava egzostoza i pretjerani rast kosti na više
lokalizacija Sin. .

---HIPEROZMIJA, HYPEROSMIA, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana osjetljivost na mirisnu stimulaciju

Sin. .

---HIPERPARATIREOIDIZAMhyperparathyreoidismus, i, m (lat.), hyperparathyreoidism (eng.),

nenormalno povecana aktivnost paratireoidnih žlijezdi. Sin. 

---HIPERPERISTALTIKAhyperperistalsis, is, f (lat.), id.(eng.), ekstenzivno aktivna peristaltika ( Sin.

v.).

---HIPERPIGMENTACIJAhyperpigmentatio, onis, f (lat.), hyperpigmentation (eng.), povecano

odlaganje pigmenta više nego što je normalno Sin. .

---HIPERPINEALIZAMhyperpinealismus, i, m (lat.), hyperpinealism (eng.), porast aktivnosti epifize,

pinealne žlijezde Sin. .

---HIPERPIREKSIJA, VISOKA(LAT.), (ENG.), vatra, Sin. v. vatra.

---HIPERPIRETICANhyperpyreticus-3 (lat.), hyperpyretic (eng.), onaj koji uzrokuje visoku vatru,

hiperpireksiju ili pripada vatri. Sin. 

---HIPERPITUITARIZAMhyperpituitarismus, i, m (lat.), hyperpituitarism (eng.), patološki povecano

lucenje hormona hipofize što obicno nastaje adenomom koji proizvodi hormon rasta, kortikotropin i
prolaktin. Svi se ti elementi mogu vidjeti ili je izražen samo neki od sindroma zavisno od toga koje
odajice cine tumor Sin. .

---HIPERPLAZIJAhyperplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna multiplikacija ili povecan broj

normalnih odajica u potpuno normalnoj tkivnoj gradi. Sin. 

---HIPERPNEAhyperpnoea, ae, f (lat.), hyperpnea (eng.), nenormalno produbljeno i ubrzano dihanje.

ubrzano dihanje, polipnea. Sin. 
---HIPERPOKRETLJIVOSThypermotilitas, atis, f (lat.), hypermotility (eng.), pretjerano velika
pokretljivost Sin. .

---HIPERREFLEKSIJAhyperreflexia, ae, f (lat.), reflexes exaggeration, hyperreflexia (eng.),

pojacanost refleksa, pretjerana živahnost refleksa. Sin. 

---HIPERSALIVACIJAhypersalivatio, onis, f (lat.), hypersalivation (eng.), pojacano lucenje pljuvacke.

ptijalizam. Sin. 

---HIPERSEKRECIJAhypersecretio, onis, f (lat.), hypersecretion (eng.), prekomjerno izlucivanje bilo

kojega sekreta bilo koje žlijezde. Sin. 

---HIPERSENZIBILITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. preosjetljivost 2.

---HIPERSENZITIVNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. preosjetljivost 1.

---HIPERSIMPATIKOTONUShypersympathicotonus, i, m (lat.), id.(eng.), pojacan tonus simpaticnoga

vegetitativnoga nervnoga sistema Sin. .

---HIPERSOMNIJAhypersomnia, ae, f (lat.), id.(eng.), preko-mjerno spavanje. Sin. 

---HIPERSPLENIZAMhypersplenismus, i, m (lat.), hypersplenism (eng.), stanje karakterizirano

pojacanim inhibitornim i destruktivnim funkcijama slezene, što rezultira destrukcijom uoblicenih
elemenata krvi, hipertrofijom koštane srži i obicno splenomegalijom, mada ne obavezno. Sin. 

---HIPERSTEATOZAhypersteatosis, is, f (lat.), id.(eng.), povišeno i nenormalno lucenje lojnih

žlijezdi, kao kod seboreje Sin. .

---HIPERSTENIJAhyperstenia, ae, f (lat.), id.(eng.), povišen tonus, pojacana snaga, cvrstina tjelesna
i duševna. Sin. 

---HIPERSTENURIJA, HYPERSTENURIA, ae, f (lat.), id.(eng.), lucenje koncentrirane bureži, povecani

osmolaritet mokrace Sin. .

---HIPERTELIJAhyperthelia, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo više dojkinih bradavica, ima ih više od
dvije Sin. .

---HIPERTENZIJA, BUBREŽNAhypertensio renalis (lat.), renal hypertension (eng.), povecani krvni

pritisak koji je udružen sa ili nastao uslijed bubrežne bolesti sa elementima parenhimatozne
ishemije. Sin. 

---HIPERTENZIJA, ESENCIJALNAhypertensio essentialis (lat.), essential hypertension (eng.), povecani

krvni pritisak bez vidljivoga organskoga uzroka. Sin. 
---HIPERTENZIJA, HYPERTENSIO, onis, f (lat.), hypertension (eng.), 1. povecanje bilo kojega
pritiska, 2. perzistentno povecanje arterijskoga krvnoga pritiska, obicno iznad 140/90 mm Hg. Sin. 

---HIPERTENZIJA, INTRAKRANIJALNAhypertensio intracranialis (lat.), intracranial hypertension

(eng.), sindrom povecanoga intrakranijalnoga pritiska. Citav niz zbivanja unutar zahvacenoga
sistema glave uzrokovan raznim agensima. Sin. 

---HIPERTENZIJA, MALIGNAhypertensio maligna (lat.), malignant hypertension (eng.), stanje

povecanoga krvnoga pritiska sa hrdavom prognozom, a dijastolicni je pritisak obicno iznad 130 mm
Hg. bijela hipertenzija. Sin. 

---HIPERTENZIJA, PLUCNAhypertensio pulmonalis (lat.), pulmonary hypertension (eng.), porast

pritiska unutar plucne cirkulacije iznad 30 mm Hg sistolnoga i 12 mm Hg dijastolnoga pritiska u
malehnome krvotoku. Sin. 

---HIPERTENZIJA, PORTALNAhypertensio portalis (lat.), portal hypertension (eng.), porast pritiska u

sistemu vene porte, uslijed uzroka u jetri, prije ili poslije nje, a najcešce uslijed ciroze.
Manifestacija ide sa uvecanjem slezene, ascitesom, gastrointestinalnim krvarenjem i sl. Sin. 

---HIPERTENZIN, V(LAT.), (ENG.), angiotenzin. Sin. 

---HIPERTENZINOGEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. angiotenzinogen.

---HIPERTENZIVANhypertensivus-3 (lat.), hypertensive (eng.), karakteriziran ili uzrokovan

povecanjem bilo kojega pritiska. Sin. 

---HIPERTERMIJAhyperthermia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno visoka tjelesna temperatura,

narocito ona koja se inducira u cilju lijecenja. Sin. 

---HIPERTIREOIDIZAMhyperthyreoidismus, i, m (lat.), hyperthyreoidism (eng.), stanje povecane

funkcionalne aktivnosti kotlacne žlijezde. Simptomi nastaju uslijed pretjeranoga lucenja tireoidnih
hormona. Prisutna je guša, tahikardija, atrijalna fibrilacija, palpitacije, umor, nervoza, tremor,
netolerancija na toplinu, znojenje, topl hipertireoza. Sin. 

---HIPERTIREOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipertireoidizam.

---HIPERTONICARhypertonicus, i, m (lat.), hypertensive (eng.), osoba koja ima visoki krvni pritisak.
Sin. 

---HIPERTONIJAhypertonia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. povecani tonus poprecno prugastih mišica;

pojacan otpor mišica pri pasivnome istezanju, 2. Sin. v. hipertenzija.

---HIPERTONUShypertonia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje povišenoga tonusa skeletne muskulature.

Povecan otpor pasivnome istezanju Sin. .

---HIPERTRIHOZAhypertrichosis, is, f, hypertrichiasis, is, f (lat.), id.(eng.), pretjeran rast dlaka.

politrihija. Sin. 

---HIPERTROFIJAhypertrophia, ae, f (lat.), hypertrophy (eng.), povecanje i pretjeran rast bilo

kojega organa ili njegovoga dijela uslijed povecanja njegovih odajica. Sin. 

---HIPERVENTILACIJAhyperventilatio, onis, f (lat.), hyperventilation (eng.), 1. stanje u kojemu veca

kolicina zraka za dihanje ulazi u plucne alveole i ima za posljedicu smanjenje pritiska ugljicnoga
dioksida te vodi ka alkalozi, 2. nenormalno duboko i ubrzano dihanje koje se koristi za provokaciju
padavice pri snimanju EEG-a Sin. .

---HIPERVITAMINOZAhypervitaminosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje nastalo pretjeranim uzimanjem

vitamina. Specificna je prema odredenom vitaminu, a najcešce su hipervitaminoze A (pruritus,
pigmentacija kože, gubitak kose) i D (slabost, umor, gubitak težine). Sin. 

---HIPERVOLEMIJAhypervolaemia, ae, f (lat.), hypervolemia (eng.), nenormalni porast volumena

tecnosti u tijelu. Sin. 

---HIPESTEZIJAhypaesthesia, ae, f (lat.), hypoesthesia (eng.), nenormalno snižena osjetljivost na

stimulacije Sin. .

---HIPIJATRIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v.veterina.

---HIPNAGOGAremedia hypnagoga (lat.), (eng.), hypnagogues (lat.), sredstva koja indiciraju san ili
pospanost. hipnotici. Sin. 

---HIPNOTERAPIJAhypnotherapia, ae, f (lat.), hypnotherapy (eng.), upotreba hipnoze kao

terapeutskoga sredstva Sin. .

---HIPNOTICANhypnoticus-3 (lat.), hypnotic (eng.), uspavljujuci, onaj koji inducira spavanje. Sin. 

---HIPNOTIKremedium hypnoticum (lat.), hypnotic (eng.), sredstvo koje inducira san, lijek koji
djeluje proizvodeci san. Opojna trava. bendžiluk, drijemak, hipnagog. Sin. 

---HIPNOTIZAMhypnotismus, i, m (lat.), hypnotism (eng.), metode i praksa hipnoze Sin. .

---HIPNOZAhypnosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje promijenjene svijesti, obicno vještacki inducirano,
karakterizirano fokusiranom pažnje, povecanom sugestibilnošcu i odgo-vorom na komande, te
sniženjem kritickoga prosudivanja. Sin. 

---HIPOACIDITET, HYPOACIDITAS, atis, n (lat.), hypoacidity (eng.), smanjena kiselost želudacnoga

soka Sin. .

---HIPOADRENALIZAMhypoadrenalismus, i, m (lat.), hypoadrenalism (eng.), nenormalno smanjena

aktivnost nadbubrežne žlijezde Sin. .
---HIPOADRENOKORTICIZAMhypoadrenocorticismus, i, m (lat.), hypoadrenocorticism (eng.),
nenormalno sniženje aktivnosti kore suprarenalne žlijezde. Ustvari id. sa hipoadrenalizam, ali je
specificniji termin i odnosi se pretežno na koru. Sin. 

---HIPOAKTIVNOSThypoactivitas, atis, f (lat.), hypoactivity (eng.), nenormalno smanjenje aktivnosti

nekoga organa ili procesa Sin. .

---HIPOAKUZIJAhypoacusia, ae, f (lat.), hypoacusis (eng.), lahko smanjena cujna osjetljivost. Cujni
prag je iznad normalnih granica tako da se mjerenje vrši u decibelima Sin. .

---HIPOALBUMINEMIJAhypoalbuminaemia, ae, f (lat.), hypoambuminemia (eng.), abnormalno

smanjena kolicina albumina u krvi Sin. .

---HIPOALDOSTERONIZAMhypoaldosteronismus, i, m (lat.), hypoaldosteronism (eng.), deficijencija

aldosterona u tijelu udružena sa hipoadrenalizmom i karakterizirana smanjenim krvnim pritiskom i
tendencijom izlucivanja natrijuma Sin. .

---HIPOALIMENTACIJAhypoalimentatio, onis, f (lat.), hypoalimentation (eng.), nedovoljna,

nedostatna ishrana Sin. .

---HIPOBARICANhypobaricus-3 (lat.), hypobaric (eng.), onaj koji je karakteriziran manjim pritiskom

od normalnoga. Gas koji ima pritisak niži od normalnoga Sin. .

---HIPOBAROPATIJAhypobaropathia, ae, f (lat.), hypobaropathy (eng.), poremecaji nastali uslijed

niskoga pritiska. Nastaju na velikim visinama. Sin. 

---HIPOBILIRUBINEMIJAhypobilirubinaemia, ae, f (lat.), hypobilirubinemia (eng.), nenormalno niske

vrijednosti bilirubina u krvi. Sin. 

---HIPODAKTILIJAhypodactylia, ae, f (lat.), hypodactyly (eng.), manji broj prstiju nego je normalno
Sin. .

---HIPODERMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkožan 1.

---HIPODERMIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkoža.

---HIPODINAMICANhypodynamicus-3 (lat.), hypodynamic (eng.), slabije udarne snage, slabije

ventrikularne kontrakcije Sin. .

---HIPODINAMIJAhypodynamia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena snaga, smanjen kuvvet, potencija

Sin. .

---HIPODONCIJAhypodontia, ae, f (lat.), id.(eng.), kongenitalni nedostatak jednoga ili više zuba,
najcešce trecega kutnjaka, donjega drugoga pretkutnjaka i lateralnoga gornjega sjekutica. Sin. 
---HIPOFIZAhypophysis, is, f (lat.), pituitary gland, hypophy-sis (eng.), moždani privjesak, neuralno i
epitelijalno tjelešce, postavljeno u turskome sedlu na bazi mozga, dvojnoga porijekla, dvojne
histološke slike i sa ulogom dirigenta u hormonalnoj aktivnosti organizma, ali dirigenta koji i sam
svira. Sastoji se od adenohipof Sin. .

---HIPOFIZEKTOMIJAhypophysectomia, ae, f (lat.), hypophysectomy (eng.), hirurško uklanjanje ili

destrukcija hipofize, bilo djelomicno bilo u cjelini Sin. .

---HIPOFIZITIShypophysitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija hipofize Sin. .

---HIPOFIZNI(LAT.), hypophyseal (eng.), onaj koji pripada hipofizi ili proizilazi iz nje. pituitarni.
Sin. 

---HIPOFONIJAhypophonia, ae, f (lat.), hypophonia (eng.), defektan govor u obliku šaptanja uslijed
slabosti fonacije Sin. .

---HIPOFRENIJAhypophrenia, ae, f (lat.), id.(eng.), umna zaostalost Sin. .

---HIPOFUNKCIJAhypofunctio, onis, f (lat.), hypofunction (eng.), smanjeno funkcioniranje nekoga

organa ili sistema Sin. .

---HIPOGALAKTIJAhypogalactia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena sekrecija mlijeka Sin. .

---HIPOGAMAGLOBULINEMIJAhypogammaglobulinaemia, ae, f (lat.), hypogammaglobulinemia (eng.),

stanje karakterizirano nenormalno niskim nivoima svih klasa imunoglobulina Sin. .

---HIPOGASTRICANhypogastricus-3 (lat.), hypogastric (eng.), onaj koji pripada dropku,

hipogastrijumu Sin. .

---HIPOGASTRIJUM, V(LAT.), (ENG.), drobak. Sin. 

---HIPOGENITALIZAMhypogenitalismus, i, m (lat.), hypogenitalism (eng.), stanje koje nastaje

smanjenjem funkcionalne aktivnosti gonada sa retardacijom rasta i seksualnoga razvoja.
hipogondizam. Sin. 

---HIPOGEUZIJAhypogeusia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena osjetljivost okusa Sin. .

---HIPOGLIKEMIJAhypoglycaemia, ae, f (lat.), hypoglycemia (eng.), nenormalno smanjenje

koncentracije glukoze u krvi (glad, hipotermija, glavobolja, iritabilnost, hladno znojenje, konfuzija,
halucinacije, koma) Sin. .

---HIPOGLOBULIJAhypoglobulia, ae, f (lat.), hypocythemia (eng.), smanjenje broja crvenih krvnih

zrna u krvi Sin. .

---HIPOGONADIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipogenitalizam.

---HIPOHIDROZAhypohidrosis, is, f (lat.), id.(eng.), smanjeno znojenje Sin. .

---HIPOHLOREMIJAhypochloraemia, ae, f (lat.), hypochloremia (eng.), nenormalno niske vrijednosti

hlora u krvi Sin. .

---HIPOHLORHIDRIJAhypochlorhydria, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena vrijednost hlorovodicne

kiseline u odredenim organima koji je normalno posjeduju. Smanjena kiselost želudacnoga soka
Sin. .

---HIPOHLORURIJAhypochloruria, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena kolicina hlorida u bureži. Sin. 

---HIPOHONDAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipohondrija.

---HIPOHONDRIJAhypochondria, ae, f (lat.), hypochondriasis, (eng.), mentalni poremecaj

karakteriziran preokupacijom vlastitim tjelesnim funkcijama i vlastita interpretacija normalnih
tjelesnih manifestacija ili minimalnih smetnji kao znaka teške i opasne bolesti. Osoba sa ovim
poremecajem je hipohondar Sin. .

---HIPOHONDRIJUMhypochondrium, ii, n, regio hypochondriaca (lat.), hypochondrium (eng.), gornji

lateralni dijelovi trbuha, desno i lijevo od epigastricne regije, oko rebarnih lukova. Sin. 

---HIPOHONDROPLAZIJAhypochondroplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), distrofija hrskavice; obicna

hondrodistrofija koja nalici na ahondroplaziju, ali sa umjerenim klinickim slikama (kratak trup,
kratke noge, široki prsti, normalno lice) Sin. .

---HIPOHROMATOZAhypochromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), postepeno blijedenje i nestajanje jezgre

u odajici Sin. .

---HIPOHROMAZIJAhypochromasia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. smanjeno bojenje, manje nego što je

normalno, 2. smanjenje kolicine hemoglobina u crvenim krvnim zrnima tako da su oni nenormalno
blijedi Sin. .

---HIPOHROMIJAhypochromia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno smanjenje hemoglobinskoga

sadržaja u crvenim krvnim zrnima Sin. .

---HIPOKALCEMIJA, HYPOCALCAEMIA, ae, f (lat.), hypocalcemia (eng.), smanjena vrijednost

kalcijuma u krvi u odnosu na normalan nalaz (hiperrefleksija, mišicni i trbušni grcevi, karpopedalni
spazmi). Sin. 

---HIPOKALCIFIKACIJA CAKLENICE(LAT.), enamel hypocalcification (eng.), razvojna anomalija

caklenice koja se manifestira njenom slabošcu tako da je svedena na tvrdinu krede, koja po erupciji
ubrzo potamni i caklenica propada Sin. .

---HIPOKALCIFIKACIJAhypocalcificatio, onis, f (lat.), hypocalcification (eng.), smanjeno odlaganje

kalcijuma u predestiniranim tkivima Sin. .
---HIPOKALCIURIJAhypocalciuria, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjene vrijednosti kalcijuma u bureži,
niže od normalnih. Sin. 

---HIPOKALEMIJAhypokalaemia, ae, f (lat.), hypokalemia (eng.), nenormalno niske vrijednosti

kalijuma u krvi. Manifestira se neuromuskularnim smetnjama (od slabosti do paralize), promjenama
u EKG-u, bubrežnim i gastrointestinalnim smetnjama Sin. .

---HIPOKAMPUShippocampus, i, m (lat.), id.(eng.), , savijeno uzdignuce sive mase koja se citavom

duljinom izdiže na podu temporalnoga roga lateralne komore Sin. .

---HIPOKAPNIJAhypocapnia, ae, f (lat.), hypocapnia (eng.), smanjena kolicina ugljenoga dioksida u

krvi koja obicno nastaje zbog hiperventilacije i vodi ka alkalozi. Sin. 

---HIPOKINEZIJAhypokinesis, is, f (lat.), hypokinesia (eng.), umanjena sposobnost kretanja,

smanjena motorna funkcija ili aktivnost Sin. .

---HIPOKOAGULIBILAN(LAT.), hypocoagulable (eng.), onaj koji je karakteriziran sniženjem

sposobnosti zgrušavanja Sin. .

---HIPOKRATSKIhippocraticus-3 (lat.), hippocratic (eng.), ono što pripada starome grckome ljekaru,
ocu medicine, Hipokratu iz Kosa i njegovoj školi medicine, te njegovoj zakletvi ( Sin. v.).

---HIPOKSEMIJA(LAT.), (ENG.), id. sa hipoksija. Sin. 

---HIPOKSIJAhypoxia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjenje opskrbe tkiva kisikom ispod fiziološkoga
minimuma. hipoksemija. Sin. 

---HIPOLIPOPROTEINEMIJAhypolipoproteinaemia, ae, f (lat.), hypolipoproteinemia (eng.), niske

vrijednosti lipoproteina u serumu kao npr. hipobetaproteinemija Sin. .

---HIPOMASTIJAhypomastia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno malehna dojka Sin. .

---HIPOMENOREJAhypomenorrhoea, ae, f (lat.), hypomenorrhea (eng.), jako oskudna i kratkotrajna

menstruacija Sin. .

---HIPOMETABOLIZAMhypometabolismus, i, m (lat.), hypometabolism (eng.), nenormalno snižena

izmjena tvari, sma-njeno korišcenje bilo koje supstancije u metabolickome procesu Sin. .

---HIPOMETRIJAhypometria, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu voljni mišicni pokreti postaju
kraci kod dostizanja cilja, up. hipermetrija Sin. .

---HIPOMNEZIJAhypomnesis, is, f (lat.), id.(eng.), smanjena sposobnost pamcenja i upamcivanja Sin.

.
---HIPONATRIJEMIJAhyponatriaemia, ae, f (lat.), hyponatremia (eng.), smanjenje vrijednosti
natrijuma u krvi Sin. .

---HIPOPERISTALTIKAhypoperistalsis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalno slaba i spora peristaltika

crijeva Sin. .

---HIPOPIGMENTACIJAhypopigmentatio, onis, f (lat.), hypopigmentation (eng.), nenormalno

smanjenje pigmentacija tijela ili organa kao rezultat smanjene produkcije melanina Sin. .

---HIPOPITUITARIZAMhypopituitarismus, i, m (lat.), hypopituitarism (eng.), smanjenje funkcije

prednjega režnja hipofize. To vodi hormonalnoj deficijenciji koja zavisi od stepena smanjenja
produkcije hormona. Uslijed smanjene produkcije gonadotropina nastaje smanjenje libida i spolnih
karakteristika, a uslijed smanjene produkcije Sin. .

---HIPOPLAZIJAhypoplasia, ae, f (lat.), hypoplasty (eng.), nekompletan razvoj organa ili tkiva,
kržljavost organa ili tkiva. Termin oznacava manje izražen efekat nego kod aplazije. Sin. 

---HIPOPLAZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zakržljalost.

---HIPOPLOIDIJAhypoploidia, ae, f (lat.), hypoploidy (eng.), stanje u kojemu pojedinac ili odajica
ima manje nego je diploidan broj hromozoma. To je gotovo uvijek smrtno stanje Sin. .

---HIPOPROTEINEMIJAhypoproteinaemia, ae, f (lat.), hypoproteinemia (eng.), nenormalno niske

vrijednosti bjelancevina u krvi što ima za posljedicu pojavu nabuha i akumulacije tecnosti u
seroznim opnama Sin. .

---HIPOPTIJALIZAMhypoptyalismus,, i, m (lat.), hypoptyalism (eng.), nenormalno smanjeno lucenje

pljuvacke. hiposalivacija. Sin. 

---HIPOREAKTIVANhiporeactivus-3 (lat.), hyporeactive (eng.), onaj koji je smanjenih tjelesnih

reakcija Sin. .

---HIPOREFLEKSIJAhyporeflexia, ae, f (lat.), id.(eng.), slabljenje refleksa, stanje sniženih refleksnih

odgovora Sin. .

---HIPOSALIVACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipoptijalizam.

---HIPOSEKRECIJAhyposecretio, onis, f (lat.), hyposecretion (eng.), smanjeno izlucivanje neke

žlijezde Sin. .

---HIPOSENZITIVANhyposensitivus-3 (lat.), hyposensitive (eng.), 1. onaj koji je smanjene

osjetljivosti, 2. onaj koji reaguje na specificni antigen slabije od normalnoga Sin. .

---HIPOSOMATOTROPIZAMhyposomatotropismus, is, m (lat.), hyposomatotropism (eng.), stanje

smanjene sekrecije hormona rasta što ima za posljedicu patuljasti rast Sin. .
---HIPOSPADIJAhypospadia, ae, f (lat.), hypospadias (eng.), razvojna anomalija kod muškarca kada
se mokracnica otvara na donjoj strani penisa ili na perineumu Sin. .

---HIPOSTATICANhypostaticus-3 (lat.), hypostatic (eng.), onaj koji ima slabu, usporenu ili staticnu
cirkulaciju. Sin. 

---HIPOSTAZAhypostasis, is, f (lat.), id.(eng.), slaba ili usporena cirkulacija u zavisnome dijelu tijela
ili organa. Sin. 

---HIPOSTENIJAhyposthenia, ae, f (lat.), id.(eng.), slabost, zajifluk, grohnutost Sin. .

---HIPOSTENURIJA(LAT.), hyposthenuria, ae, f (lat.) id,(eng.), stanje karakterizirano nesposobnošcu

da se formira burež visoke specificne težine, nesposobnost bubrega da koncentrira mokracu, burež.
Sin. 

---HIPOTALAMOTOMIJAhypothalamotomia, ae, f (lat.), id.(eng.), operacija pravljenja lezije na

komisuralnim putima koji vežu pojedine strukture u hipotalamusu radi lijecenja mentalnih
poremecaja Sin. .

---HIPOTALAMUS(LAT.), hypothalamus, i, m (lat), id.(eng.), ventralni dio dijencefalona koji cini pod
i dio lateralnoga zida trece komore mozga Sin. .

---HIPOTENARhypothenar, aris, n (lat.), id.(eng.), medijalna uzvišica na dlanu, nasuprot tenaru,

medijalna jagodica dlana Sin. .

---HIPOTENZIJAhypotensio, onis, f (lat.), hypotension (eng.), nizak krvni pritisak, uglavnom kao
normalna pojava. Sin. 

---HIPOTENZIJA, ORTOSTATSKAhypotensio ortostatica, hypotensio posturalis (lat.), postural

syncope, postural hypotension, orthostatic hypotension (eng.), kratkotrajna nesvjestica nastala
naglim ustajanjem. Prolazi cim tijelo dode u vodoravan položaj. Sin. 

---HIPOTENZIVANhypotensivus-3 (lat.), hypotensive (eng.), karakteriziran nenormalno niskim

pritiskom. Sin. 

---HIPOTERMALANhypothermalis, e (lat.), hypothermal (eng.), onaj koji smanjuje tjelesnu

temperaturu Sin. .

---HIPOTERMIJAhypothermia, ae, f (lat.), hypothermy (eng.), niska tjelesna toplota, nastala

izlaganjem tijela niskim vanjskim temperaturama ili stanje izazvano smanjenjem metabolizma
tkiva, a time i manja potrošnja kisika. Sin. 

---HIPOTEZA(LAT.), (ENG.), nulta, pretpostavka, nulta Sin. .

---HIPOTEZA, V(LAT.), (ENG.), pretpostavka Sin. .

---HIPOTIMIJAhypothymia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno nizak emocionalni naboj, smanjena

uzbudljivost, sma-njenje emocionalne osjetljivosti Sin. .

---HIPOTIMIZAMhypothymismus, i, m (lat.), hypothymism (eng.), nenormalno smanjenje aktivnosti

timusa, grudne žlijezde Sin. .

---HIPOTIREOIDIZAMhypothyreoidismus, i, m (lat.), hypothyreoidism (eng.), smanjena aktivnost

kotlacne žlijezde. Kod odraslih se vidi smanjenje bazalnoga metabolizma, umor, letargija,
osjetljivost na studen, amenoreja, miksedem. Kod djece je prisutan kretenizam. hipotireoza. Sin. 

---HIPOTIREOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hypotireoidizam.

---HIPOTONICANhypotonicus-3 (lat.), hypotonic (eng.), termin koji oznacava kvalitet otopine koja
dozvoljava prolaz vode kroz semipermeabilnu membranu. To je otopina koja ima manji tonus,
manje otopljenih tvari od one na drugoj strani polupropusne opne. Sin. 

---HIPOTONIJAhypotonia,. ae, f (lat.), hypotony (eng.), stanje sniženoga tonusa tjelesnih mišica,
smanjenoga otpora mišica pri pasivnome istezanju. Sin. 

---HIPOTRIHOZAhypotrichosis, is, f (lat.), id.(eng.), smanjena dlakavost Sin. .

---HIPOTROFIJAhypotrophia, ae, f (lat.), hypotrophy (eng.), progresivni gubitak vitalnosti nekih

tkiva ili organa koji vodi gubitku njihove funkcije, prisutna narocito kod degenerativnih procesa na
tkivima. abiotrofija. Sin. 

---HIPOVITAMINOZAhypovimaninosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje nastalo deficitom jednoga ili više
vitamina. Uz to nosi i oznaku kojeg vitamina Sin. .

---HIPOVOLEMIJAhypovolaemia, ae, f (lat.), hypovolemia (eng.), nenormalno smanjenje volumena

cirkulacije, narocito tecnosti Sin. .

---HIPOZMIJAhyposmia, ae., f (lat.), id.(eng.), smanjena osjetljivost na miris Sin. .

---HIPSARITMIJAhypsarrhythmia, ae, f (lat.), id.(eng.), elektroencefalografska nenormalnost koja se

vidi kod djece, spora aktivnost sa šiljcima koji dolaze iz raznih fokusa i razastrti su po citavoj trasi
Sin. .

---HIPSOTERAPIJAhypsotherapia, ae, f (lat.), hypsotherapy (eng.), korišcenje visine kao vida

lijecenja, terapija visinom Sin. .

---HIRCIZAM, V(LAT.), (ENG.), kokija. Sin. 

---HIRSUTIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. runjavost.

---HIRUDIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pihavica.

---HIRUDINIJAZIRAhirudiniasis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. invazija pihavica u ustima, farinksu, larinksu

pri pijenju vode ili invazija pihavica na koži pri gazanju po vodi ili kupanju, 2. aplikacija pihavica,
Sin. v. pihavica.

---HIRURGchirurgus, i, m (lat.), surgeon (eng.), ljekar koji je poslije specijalizacije i

specijalistickoga ispita kvalificiran za provodenje hirurške prakse (operativno i konzer-vativno
hirurško lijecenje, ispitivanje, bavljenje povredama, anomalijama i bolestima predodredenim za
hirurški postupak). Ob džerrah, džero, vidar, ranar (u vrijeme kada to nije bio ljekar, nego je
hirurgija bila zanat). Sin. 

---HIRURGIJAchirurgia, ae, f (lat.), surgery (eng.), znanost i specijalnost u okviru medicine koja
lijeci bolesti, povrede i deformitete pretežno manipulativnom ili operativnom tehnikom. Termin
može imati više približnih oznaka koje oznacavaju užu hiruršku specijalnost. ranarstvo, vidarstvo.
Sin. 

---hirurgija(lat.), (eng.), plasticno-rekonstruktivna, plastic surgery (eng.) hirurško znanje, nauka i

umijece usredsredeno na rekonstrukciju, vracanje funkcije, korekciju i lijep oblik tjelesnih
struktura koje su bile defektne, ožiljne, oštecene, neugledne, zakašnjele u razvoju, pr Sin. 

---hirurgija, kardijalna(lat.), cardiac surgery (eng.), hirurgija srca, znanje i vještina predodredeni za
hirurško lijecenje bolesti, povreda i anomalija srca i velikih krvnih suda koji izlaze iz njega.
kardiohirurgija. Sin. 

---hirurgija, konzervativna(lat.), conservative surgery (eng.), hirurška tehnika koja preferira

ocuvanje tkiva i uklanjanje lezija sa minimalnim rizikom, nastojeci ukloniti promjenu, ali ocuvati
što više tkiva, organa ili njihovih dijelova. Sin. 

---hirurgija, malehna(lat.), minor surgery (eng.), hirurško znanje i tehnika ogranicena na manje
probleme i povrede, pretežno u i na koži, te potkožnome tkivu. Sin. 

---hirurgija, opca(lat.), general surgery (eng.), hirurško znanje i umijece, bazirano na savremenoj
medicinskoj nauci, a primijenjeno na bolesti, anomalije i povrede trbuha, krvnih suda, grudnoga
koša (osim srca), vrata, te hirurgiju kod djece i svu traumatologiju, a takoder i iz svake ostale
hirurške sp Sin. 

---hirurgija, oralna i maksilofacijalna(lat.), oral and maxillofacial surgery (eng.), dio stomatološke i
opcemedicinske prakse i nauke koja se bavi dijagnostikom i hirurškom te-rapijom povreda, bolesti i
anomalija usta, zuba i vilica. Sin. 

---hirurgija, ortopedska(lat.), ortopedic surgery (eng.), hirurško znanje, nauka i tehnika

primijenjeni na bolesti, anomalije i povrede kostiju i mehkih tkiva ekstremiteta. Jedna od osnovnih
hirurških specijalnosti. ortopedija. Sin. 

---hirurgija, radikalna(lat.), radical surgery (eng.), metod operativnoga lijecenja koji ide za
ekstirpacijom organa zahvacenih procesom i ekstirpacijom svih dijelova lokalnoga širenja bolesti, sa
susjednim zonama i regionalnim limfnim cvorovima. Sin. 

---hirurgija, sterotakticna(lat.), stereotactic surgery (eng.), tehnika trodimenzionalnoga pristupa

mozgu jednom sondom ili jednim instrumentom kroz jedan trepanski otvor u cilju biopsije,
evakuacije ciste ili hematoma, odnosno pravljenja malehne lezije na jednome putu ili grupi odajica
kod specificnih bolesti. Sin. 

---hirurgija, urološka(lat.), urologic surgery, urology (eng.), hirurško znanje, nauka i vještina u
lijecenju bolesti, anomalija i povreda mokracnoga aparata i muških genitalija. urologija. Sin. 

---hirurgija, veterinarska(lat.), veterinary surgery (eng.), hirurška znanost, nauka i vještina

primijenjeni na bolestima, povredama i anomalijama domacih životinja. Sin. 

---hirurškichirurgicus-3 (lat.), surgical (eng.), onaj koji pripada hirurgiji, ono što se da popraviti
hirurškim zahvatom. Sin. 

---histamin(lat.), histamine (eng.), 1-H imidazol-4-etanamin, C5H9N3, produkt destilacije histidina.

Nalazi se u svim tkivima, narocito u mastocitima. Ima nekoliko funkcija: dilatacija kapilara i porast
kapilarnoga permeabiliteta, kontrakcija glatke muskulature, indukcija porasta želudacne s Sin. .

---histerektomijahysterectomia, ae, f (lat.), hysterectomy (eng.), operativno odstranjenje

materice. Sin. 

---HISTERICANhystericus-3 (lat.), hysteric (eng.), onaj koji pripada ili je karaktreriziran

materesinom Sin. .

---HISTERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. materesina.

---HISTEROCELA, HYSTEROCELE, es, f (lat.), id.(eng.), kila materice. Obicno kila u koju upadne
gravidna materica, koja je povecana graviditetom Sin. .

---HISTEROGRAFIJAhysterographia, ae, f (lat.), hysterography (eng.), 1. radiografija materice poslije

instilacije kontrasta u nju, 2. graficki prikaz snage mišica materice za vrijeme poroda Sin. .

---HISTEROGRAMhysterogramma, atis, n (lat.), hysterogram (eng.), rendgenološka slika materice sa

ili bez kontrastnoga sredstva Sin. .

---HISTEROIDANhysteroides, idis, (lat.), hysteroid (eng.), onaj koji nalici na histeriju, materesinu
Sin. .

---HISTEROKOLPOSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. histerokolposkopija.

---HISTEROKOLPOSKOPIJAhysterocolposcopia, ae, f (lat.), hysterocolposcope (eng.), pregled

unutrašnjosti vagine i materice elektricnim aparatom koji služi njihovome posmatranju. Aparat se
zove histerokolposkop Sin. .
---HISTEROLIT, HYSTEROLITHUS, i, m (lat.), hysterolith (eng.), kamen u materici. uterolit. Sin. 

---HISTEROLIZAhysterolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operacija presijecanja priraslica oko materice

cime se ona oslobada i postavlja u svoj standardni položaj Sin. .

---HISTEROMIOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lejomioma materice.

---HISTEROMIOMEKTOMIJAhysteromyomectomia, ae, f (lat.), hysteromyomectomy (eng.), hirurška

ekstirpacija mate-ricnoga mioma, lejomioma materice Sin. .

---HISTEROMIOTOMIJAhysteromyotomia, ae, f (lat.), hysteromyotomy (eng.), incizija uterusnoga

zida koja zahvaca i mišicni sloj Sin. .

---HISTEROPATIJAhysteropathia, ae, f (lat.), hysteropathy (eng.), bilo koja bolest ili smetnja
funkcioniranju materice. Sin. 

---HISTEROPEKSIJAhysteropexia, ae, f (lat.), hysteropexy (eng.), operativna fiksacija materice koja

je pomjerena iz svoga položaja. uteropeksija. Sin. 

---HISTEROPTOZAhysteroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), spadanje, spuštanje materice. Sin. 

---HISTERORAFIJAhysterorrhaphia, ae, f (lat.), hysterorrhaphy (eng.), operacija ušivanja

matericnoga zida kod njegove rupture Sin. .

---HISTEROSALPINGEKTOMIJAhysterosalpyngectomia, ae, f (lat.), hysterosalpyngectomy (eng.),

operativno vadenje materice i jajovoda Sin. .

---HISTEROSALPINGOGRAFIJAhysterosalpyngographia, ae, f (lat.), hysterosalpyngography (eng.),

radiografija ma-terice i jajovoda poslije injekcije kontrastnoga sredstva Sin. .

---HISTEROSKOPhysteroscopium, ii, n (lat.), hysteroscope (eng.), instrument, endoskop, koji se

upotrebljava za direktno vizualnu egzaminaciju kanala grlica materice i njene šupljine Sin. .

---HISTEROSKOPIJA, HYSTEROSCOPIA, ae, f (lat.), hysteroscopy (eng.), pregled materice

histeroskopom ( Sin. v.).

---HISTEROSTAT(LAT.), hysterostat (eng.), mehanicko intrauterino sredstvo koje drži izvor

jonizirajucega zracenja (cezijum l37) u cilju lijecenja Sin. .

---HISTEROTOMIJAhysterotomia, ae, f (lat.), hysterotomy (eng.), otvaranje materice, incizija na

materici, obicno radi ispražnjenja sadržaja (plod) Sin. .

---HISTIDIN(LAT.), histidine (eng.), alfa amino-kiselina, beta 4-imidazol-alanin, cijom

dekarboksilacijom nastaje histamin. Važna je za optimalan rast Sin. .
---HISTIOBLASThistioblastus, i, m (lat.), histioblast (eng.), pripremna odajica koja formira tkivo,
preteca histiocita, makrofaga Sin. .

---HISTIOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. makrofag.

---HISTIOCITOMAhistiocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji sadrži histiocite, makrofage Sin. .

---HISTIOCITOZA Xhistiocytosis x (lat.), id.(eng.), genericki termin koji obuhvata 3 bolesti sa

zajednickom karakteristikom granulomatozne infiltracije napravljene od velikih histiocita, blijede
eozinofilne citoplazme sa dobro ocrta-nim jezgrama. Tu spadaju: eozinofilni granulom, akutna
diseminirna histioc Sin. .

---HISTIOCITOZAhistiocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano nenormalnom pojavom

histiocita (makrofaga) u krvi Sin. .

---HISTODIJAGNOZAhistodiagnosis, is, f (lat.), id.(eng.), dijagnoza nacinjena mikroskopskim

pregledom tkiva Sin. .

---HISTOGENEZAhistogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), formacija ili razvoj tkiva iz nediferenciranih

odajica zametnih listova embriona Sin. .

---HISTOGRAM(LAT.), id.(eng.), graficki prikaz distribucije neke pojave u kojemu su distribucije

predstavljene vertikalnim stubicima Sin. .

---HISTOHEMIJA(LAT.), histochemistry (eng.), grana histologije koja se bavi identifikacijom

hemijskih komponenti u odajicama i tkivima Sin. .

---HISTOLOGIJAhistologia, ae, f (lat.), histology (eng.), dio morfologije koji izucava sitne strukture,
kompoziciju i funkciju tkiva. Nauka o tkivima. Kada se govori samo histologija podrazumijeva se
normalna histologija, nauka o zdravim, normalnim tkivima, normal histology. mikroanatomija. Sin. 

---HISTOLOGIJA, PATOLOŠKAhistologia, pathologica (lat.), pathologic histology (eng.), histologija

bolesnih tkiva, grana patološke morfologije. Skr. cesto patohistologija, histopatologija. Sin. 

---HISTON(LAT.), hystone (eng.), jednostavna bjelancevina koja sadrži mnogo bazicnih grupa, pH joj
je 10-11, topljiva u vodi. Iz rastvora se taloži pomocu amonijaka i može biti u nekoliko frakcija (F1,
F2, F2a, F2b). Globin iz hema je npr. histon Sin. .

---HISTOPATOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. histologija, patološka.

---HISTOPLAZMOZAhistoplasmosis, is, f (lat.), id.(eng.), infekcija koja nastaje inhalacijom ili

ingestijom spora Histoplasma capsulatum. Infekcija je bez simptoma, ali kod 1-5% slucaja vidi se
diseminirana retikuloendotelijalna hiperplazija, hepatosplenomegalija i anemija Sin. .
---HISTORIJA BOLESTIanamnesis, is, f (lat.), history of illness, anamnesis (eng.), podaci o pacijentu,
razlogu dolaska ljekaru, aktuelnim tegobama, ranijim bolestima, bolestima u porodici i socijalnome
statusu. Sin. 

---HITAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. prešan.

---HITNA MEDICINSKA POMOC(LAT.), first medical aid (eng.), prva korisna opskrba svakoga
povrijedenoga ili naglo obolje-loga u okviru medicinske ustanove (Stanica za hitnu pomoc, Centar
urgentne medicine) u njoj samoj ili prije dolaska u ustanovu od strane posebne ekipe, poslane na
mjesto dogadaja u specijalnim sa Sin. .

---HIV(LAT.), human immunodeficiency virus, HIV (eng.), virus, uzrocnik AIDS-a (SIDA), akutnoga
sindroma stecene imunodeficijencije Sin. .

---HLADANalgidus-3, frigidus-3 (lat.), cold (eng.), onaj koji ima relativno nižu temperaturu. Termin
se upotrebljava u odnosu na urnek, standard, ali najcešce u odnosu na sobnu temperaturu (l8° C)
studen 1. Sin. 

---HLAÐENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ohlada ili refrigeracija.

---HLADETINAgelatina, ae, f (lat.), gelatin (eng.), produkt dobijen djelomicnom hidrolizom kolagena
iz kože, bije-loga veziva, kostiju životinja. Upotrebljava se kao podržno sredstvo pri proizvodnji
kapsula, supozitorija i sl. pace, pihtije, želatina. Sin. 

---HLADETINASTgelatinosus-3 (lat.), gelatinous (eng.), u obliku hladetine, ima konzistenciju i

zadržava oblik, unatoc velikoj kolicini vode i mehak je. želatinozan, pihtijast. Sin. 

---HLADNIKtyphus abnominalis (lat.), typhoid fever (eng.), akutna, generalizirana, sistemna,

febrilna bolest, uzrokovana sa Salmonella typhi, a obicno se širi ingestijom kontaminirane vode i
hrane. Karakterizirana je bakterijemijom, bolom u trbuhu, splenomegalijom, bradikardijom,
leukopenijom, intestinalnim hemor pošalina, terlema, pogrješno trbušni tifus. Sin. 

---HLADNOCAalgor, oris, f, frigas, atis, f (lat.), coldness (eng.), kvalitet temperature okolice i svih
predmeta u covjekovome dosegu, uporedljiv sa urnekom topline i u odnosu na taj urnek. Cesto se
odnosi na temperaturu nižu od sobne (ispod l8° C.). studen 2. Sin. 

---HLADNOCA, MRTVACKAalgor mortis (lat.), cadaveric coldness (eng.), temperatura okolice koju
mrtvo tijelo preuzima ubrzo poslije prestanka života. Jedan od nesigurnih znakova smrti Sin. .

---HLADNOKRVANpoecilothermalis (lat.), poikilothermal (eng.), termin se odnosi na hladnokrvne

životinje i oznacava životinju koja ima temperaturu okoline, za razliku od toplokrvnih koje
održavaju temperaturu tijela bez obzira na okolinu). Primjedba: izraz hladnokrvan u smislu
temperamenta nije prevashodno medicinski Sin. .

---HLAMIDIJEChlamidia, orum, n (lat.), id.(eng.), bilo koji clan roda bakterija Chlamydia, porodice
Chlamidiaceae, reda Chlamydiales. To su gram-negativne, kokoidne bakterije koje se multipliciraju
jedino u odajici domacina. Uzrocnici su mnogih bolesti (psitakoza, trahom, lymphogranuloma
venereum itd.) Sin. .
---HLAPvapor, oris, f (lat.), steam (eng.), gasoviti oblik nekoga elementa ili spojeva, alotropska
modifikacija, koji je pri standardnoj temperaturi tecan ili cvrst (npr. jodna para). para, vapor. Sin. 

---HLAPAT1. palpitatio cordis (lat.), palpitation (eng.), subjektivni osjecaj lupanja srca, jake i brze
srcane akcije, sin palpitacija, 2. Sin. v. lapat ili režanj.

---HLAPITI, EVAPORARE(lat.), evaporate (eng.), pretvarati se u hlap, paru, ispravati, ishlapjeti Sin. .

---HLAPLJIVvolatilis, e (lat.), volatile (eng.), isparljiv, ishlapljiv, onaj koji može preci u plinovito
stanje, koji lahko isparava. Sin. 

---HLAPNJAevaporatio, onis, f (lat.), evaporation (eng.), konverzija tecnosti ili krute materije u
plinovito stanje. ishlapljivanje, evaporacija. Sin. 

---HLAPTIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. režnjic.

---HLJEBpanis, is, m (lat.), bread (eng.), namirnica nastala miješanjem mliva i vode, uz djejstvo
pekarske maje i nastala pecenjem. Ukoliko je narastanje tijesta izvršeno pomocu praška za pecivo,
a ne majom, onda je to pogaca koja ima i poseban oblik. Somun je veoma tanak hljeb koji ima samo
dvije Sin. .

---HLJUPINEsquamae, arum, f (lat.), scales (eng.), opci termin za pljosnatu tanku strukturu koja se
odbacuje, komadic epiderma ili slicno Sin. .

---HLOAZMAchloasma, atis, n (lat.), id.(eng.), bjelicaste ili mrke pjege na licu nosece žene koje
išcezavaju poslije porodaja. Srecu se i izvan trudnoce. melasma, plasa. Sin. 

---HLORchlorum, i, n (lat.), chlorine (eng.), žuckastosmedi, plinoviti element, karakteristicnoga

mirisa, simbol Cl, atomski broj 17, at. tež. 35,453. Hlor je dezinficijens, izbljeduje tkiva i tkanine i
iritantan je otro Sin. v.

---HLOREMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiperhloremija.

---HLORHIDRIJA, V(LAT.), (ENG.), hiperhlorhidrija. Sin. 

---HLORIRANJE VODE(LAT.), water chlorination (eng.), precišcavanje vode namijenjene za pice

upotrebom natrijum hipohlorita. Ustvari dezinfekcija vode za pice Sin. .

---HLOROFILchlorophyllum, i, n (lat.), chlorophyll (eng.), bilo koji iz grupe zelenih pigmenata

nadenih u svim fotosintetskim odajicama. Oni apsorbiraju svjetlo i prave aerobnu fotosintezu. Dijele
se na a, b, c1, c2 i d hlorofil, zavisno od sastava i u kojoj se vrsti biljaka nalazi. U medicini
hlorofilne soli se zelenilo, biljno. Sin. 

---HLOROMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zeleni rak.

---HLOROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelica.

---HMELJHumulus lupulus (lat.), hop (eng.), biljka od koje se pravi pivo, a u medicini se koriste
šišarike i plodovi ženskih biljki, strobili Lupuli, pa se daju kod rahitisa, te kao gorak stomahik i
sedati Sin. v. Lupulin, alkaloid iz hmelja, i hmeljne žlijezde, glandulae Lupuli, izgleda da imaju
bakteriostaticno djejstvo.

---HOANAchoana, ae, f (lat.), id.(eng.), parni otvor izmedu nosne duplje i nazofarinksa. mrždavac.
Sin. 

---HOD ATAKTICANgressus ataxicus (lat.), ataxic gait (eng.), nestabilan, nekoordiniran hod na
širokoj osnovi i sa stopalima okrenutim u stranu tako što se pacijent najprije oslanja na petu, a
zatim na prste što cini u dva takta Sin. .

---HOD MAKAZAST(LAT.), scissor gait (eng.), hod u kojemu taban i stopalo jedne noge ide tacno pred
drugu, tako da nastaje stalno ukrštena progresija Sin. .

---HOD PIJETLOVgressus gallum (lat.), drop-foot gait , steppage gait (eng.), hod kod paralize
peroneusa u kojemu se noga koja ide naprijed drži visoko da prsti ne bi zakacili tlo Sin. .

---HOD SPASTICANgressus spasticus (lat.), spastic gait (eng.), hod u kojemu se noge drže što više
zajedno i kretnja naprijed je ukocena, a noge se vuku kao da grebu ili hvataju Sin. .

---HODgressus, us, m (lat.), gait (eng.), nacin, stil pri kretanju na dvije noge, napredovanje na
stopalima. hoda, hodenje. Sin. 

---HOD, ANTALGICANgressus antalgicus (lat.), antalgic gait (eng.), hod podešen tako da se izbjegava
bol u strukturama koje nose težinu štedeci dio koji boli Sin. .

---HOÐA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hod.

---HOÐENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. hod.

---HODNIKmeatus, us, m (lat.), passage (eng.), anatomska struktura koja nalici kanalu, a ima svoj
ulaz, sve zidove i vodi do drugoga organa, npr. nadvorni slušni hodnik, meatus acusticus externus.
meatus. Sin. 

---HOLAGOGAremedia cholagoga (lat.), cholagges (eng.), sredstva koja stimuliraju izlucivanje žuci u
dvanae-stopalacno crijevo Sin. .

---HOLANGIOENTEROSTOMIJAcholangioenterostomia, ae, f (lat.), cholangioenterostomy (eng.),

hirurška anastomoza izmedu žucnoga kanala i crijeva Sin. .

---HOLANGIOGASTROSTOMIJAcholangiogastrostomia, ae, f (lat.), cholangiogastrostomy (eng.),

pravljenje anastomoze hirurškim putem izmedu žucnoga kanala i želuca Sin. .

---HOLANGIOGRAFIJAcholangiographia, ae, f(lat.), cholangiography (eng.), radiološka vizualizacija

žucnih puta davanjem kontrasta i snimanjem Sin. .

---HOLANGIOHEPATITIScholangiohepatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija žucnih puta udružena sa

istovremenom isindijem jetre, koja je najcešca u konkretnom slucaju infestacijom džigerice
metiljem Sin. .

---HOLANGIOJEJUNOSTOMIJAcholangiojejunostomia, ae, f (lat.), cholangiojejunostomy (eng.),

pravljenje anastomoze izmedu žucnoga voda i jejunuma hirurškim putem Sin. .

---HOLANGIOLITIScholangiolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija najfinijih i terminalnih žucnih vodova

Sin. .

---HOLANGIOPANKREATOGRAFIJAcholangiopancreatographia ae, f (lat.), cholangiopancreaticography

(eng.), rendge-nološka metoda ispitivanja žucnih vodova gušterace poslije administracije kontrasta
Sin. .

---HOLANGIOSTOMIJAcholangiostomia, ae, f (lat.), cholangio-stomy (eng.), pravljenje otvora na

žucnome vodu hirurškim putem Sin. .

---HOLANGIOTOMIJAcholangiotomia, ae, f (lat.), cholangiotomy (eng.), hirurško otvaranje, incizija

zida žucnoga voda Sin. .

---HOLANGITIS, CHOLANGITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija žucnoga kanala Sin. .

---HOLECISTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bešika, žucna.

---HOLECISTEKTOMIJAcholecystectomia, ae, f (lat.), cholecystectomy (eng.), operacija vadenja

žucne bešike Sin. .

---HOLECISTITIScholecystitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija žucne bešike. Sin. 

---HOLECISTODUODENOSTOMIJA(LAT.), cholecystoduodenostomia, ae, f (lat.).

cholecystoduodenostomy (eng.), pravljenje komunikacije izmedu žucne bešike i dvanaestopalacnoga
crijeva hirurškim putem Sin. .

---HOLECISTOENTEROSTOMIJA(LAT.), cholecystoenterostomia, ae, f (lat.). cholecystoenterostomy

(eng.), pravljenje komunikacije izmedu žucne bešike i crijeva hirurškim putem Sin. .

---HOLECISTOGASTROSTOMIJAcholecystogastrostomia, ae, f (lat.), cholecystogastrostomy (eng.),

pravljenje komunikacije izmedu žucne bešike i želuca hirurškim putem Sin. .

---HOLECISTOGRAFIJAcholecystographia, ae, f (lat.), cholecystography (eng.), radiološko

prikazivanje žucne bešike poslije ubrizgavanja kontrasta Sin. .

---HOLECISTOILEOSTOMIJAcholecystoileostomia, ae, f (lat.), cholecystoileostomy (eng.), pravljenje

komunikacije izmedu žucne bešike i ileuma hirurškim putem Sin. .

---HOLECISTOJEJUNOSTOMIJAcholecystojejunostomia, ae, f (lat.), cholecystojejunostomy (eng.),

pravljenje komunikacije izmedu žucne bešike i jejunuma hirurškim putem Sin. .

---HOLECISTOKININ(LAT.), cholecystokinin (eng.), hormon kojega luci sluzavica gornjega crijeva i

hipotalamus. To je polipeptidni lanac od 33 aminokiseline koji stimulira kontrakciju žucne bešike i
sekreciju pankreasnih hormona Sin. .

---HOLECISTOLITIJAZA(LAT.), cholecystolithiasis, is, f (lat.) id.(eng.), kamen u žucnoj bešici Sin. .

---HOLECISTOPATIJAcholecystiopathia, ae, f (lat.), cholecystopathy (eng.), bilo koja bolest žucne

bešike, boli u žucnoj bešici Sin. .

---HOLECISTOSTOMIJAcholecystostomia, ae, f (lat.), cholecystostomy (eng.), pravljenje nadvornoga

otvora na žucnoj bešici u cilju drenaže žuci Sin. .

---HOLEDOHODUODENOSTOMIJAcholedochoduodenostomia, ae, f (lat.), choledochoduodenostomy

(eng.), pravljenje komunikacije izmedu ductus choledochus i duodenuma hirurškim putem Sin. .

---HOLEDOHOENTEROSTOMIJAcholedochoenterostomia, ae, f (lat.), choledochoenterostomy (eng.),

pravljenje komunikacije izmedu ductus choledochus i crijeva hirurškim putem Sin. .

---HOLEDOHOGASTROSTOMIJAcholedochogastrostomia, ae, f (lat.), choledochogastrostomy (eng.),

pravljenje komunikacije izmedu ductus choledochus i želuca hirurškim putem Sin. .

---HOLEDOHOGRAFIJAcholedochographia, ae, f (lat.), choledochography (eng.), radiološki prikaz

ductus choledochus poslije ubrizgavanja ili unošenja kontrasta Sin. .

---HOLEDOHOJEJUNOSTOMIJAcholedochojejunostomia, ae, f (lat.), choledochojejunostomy (eng.),

pravljenje komunikacije izmedu ductus choledochus i jejunuma Sin. .

---HOLEDOHOLITIJAZAcholedocholithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava kalkulusa u ductus

choledochus Sin. .

---HOLEDOHOLITOTOMIJAcholedocholithotomia, ae, f (lat.), choledocholithotomy (eng.), incizija i

vadenje kamenca iz ductus choledochus kao hirurški zahvat Sin. .

---HOLEDOHOPLASTIKAcholedochoplastia, ae, f (lat.), choledochoplasty (eng.), plasticna operacija

na ductus choledochus. Njegova rekonstrukcija poslije povrede, najcešce jatrogenoga
intraoperativnoga oštecenja Sin. .
---HOLEDOHORAFIJAcholedochorrhaphia, ae, f (lat.), choledochorrhaphy (eng.), šivanje ductus
choledochus Sin. .

---HOLEDOHOSTOMIJAcholedochostomia, ae, f (lat.), choledochostomy (eng.), pravljenje otvora na

holedohusu koji se otvara napolje na kožu Sin. .

---HOLEDOHOTOMIJAcholedochotomia, ae, f (lat.), choledochotomy (eng.), operativno otvaranje

ductus choledochusa Sin. .

---HOLEDOHUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. zajednicki žucni vod.

---HOLELITIJAZAcholelithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo i stvaranje kamenja u žucnoj bešici.

cholecistolitijaza, žucnjaci. Sin. 

---HOLEMIJAcholaemia, ae, f (lat.), cholemia (eng.), prisustvo žuci ili žucnih pigmenata u krvi. Sin. 

---HOLEPATIJAcholepathia, ae, f (lat.), cholepathy (eng.), bilo koje bolesno stanje bilijarnoga
trakta Sin. .

---HOLEPERITONEUMcholeperitoneum, i, m (lat.), id.(eng.), prisustvo žuci u peritonealnoj duplji što

nastaje rupturom žucnih puta Sin. .

---HOLERAGIJAcholerrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), obilno cure-nje žuci na fistulu, ranu, dren ili
slicno Sin. .

---HOLERETICIremedia choleretica (lat.), choleretics (eng.), sredstva koja stimuliraju proizvodnju

žuci Sin. .

---HOLESCINTIGRAFIJAcholescintigraphia, ae, f (lat.), cholescintigraph (eng.), scintigrafija

bilijarnoga trakta Sin. .

---HOLESTAZAcholestasis, is, f (lat.), id(eng.), zaustavljanje žucnoga protoka uslijed intrahepaticnih

ili ekstrahe-paticnih uzroka Sin. .

---HOLESTEATOMAcholesteatoma, atis, n (lat.), id.(eng.), masa u obliku ciste, obložena slojevitim

epitelom keratinoznoga tipa, a ispunjena deskvamiranim materijalom koji sadrži holesterol.
Holesteatomi nastaju na meningama, centralnome nervnome sistemu, kostima lubanje i, najcešce,
u srednjemu uhu. Sin. 

---HOLESTEATOZAcholesteatosis, is, f (lat.), id(eng.), masna degeneracija uslijed estera holesterola.

Odlaganje estera holesterola u parenhimatozna tkiva Sin. .

---HOLESTEROL, CHOLESTERINUM, i, n (lat.), cholesterol (eng.), steroidni alkohol, C27H45OH, nalik

na masnocu, koji kristalizira u obliku listica ili plocica i nalazi se u životi-njskim mastima i mlijeku,
jajetu, mijelinskim ovojnicama, jetri, bubrezima itd. Cini dobar dio kamenaca, ateroma, cisti i
karcinomatoznoga t Sin. 
---HOLESTEROLEMIJAcholesterolaemia, ae, f (lat.), cholesterolemia (eng.), povecana kolicina
holesterola u krvi Sin. .

---HOLESTEROLURIJAcholesteroluria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo holesterola u bureži Sin. .

---HOLESTEROZAcholesterosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu se holesterol deponira u

tkivima u nenormalnim kolicinama Sin. .

---HOLINcholinum, i, m (lat.), choline (eng.), hidroksietil-trimetil-amonijum-hidroksid,

CH2OH.CH2N.CH3)3. Do-bija se iz mnogih tkiva, ali proizvodi i sintetski. Sprjecava depoziciju masti
u jetri. Ester holina i sircetne kiseline, acetilholin, je nezamjenljiv u sinaptickim transmisijama
nervnih impul Sin. .

---HOLINERGICANcholinergicus-3 (lat.), cholinergic (eng.), onaj koji je stimuliran, aktiviran ili se

prenosi acetilholinom. Ovaj se termin upotrebljava za nervne niti koje oslobadaju acetilholin uslijed
prolaska nervnih impulsa Sin. .

---HOLINESTERAZA(LAT.), cholinesterase (eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC. 3.l.1.8. koji katalizira
reakciju acetilholin Sin. 

---HOLOANTIGEN(LAT.), holoantigen (eng.), kompletni antigen za razliku od haptena ( Sin. v.).

---HOLODIJASTOLICAN(LAT.), holodiastolic (eng.), onaj koji se prostire citavom dijastolom srca

(obicno o šumu) Sin. .

---HOLOGAMIJAhologamia, ae, f (lat.), hologamy (eng.), pojava da su gamete iste velicine i

strukturalne grade kao i somatske odajice Sin. .

---HOLOGRAFIJAholographia, ae, f (lat.), holography (eng.), registriranje slika u trodimenzionalnoj

formi na filmu izlažuci ga laserskome zraku koji se odbija od objekta koji se prosmatra Sin. .

---HOLOGRAM(LAT.), hologram (eng.), trodimenzionalna slika dobijena holografijom Sin. .

---HOLOKRINholocrinus-3 (lat.), holocrine (eng.), vrsta žljezdane sekrecije, gdje se citava odajica
zajedno sa svojim produktom pretvara u sekret. Sin. 

---HOLOMORFOZAholomorphosis, is, f (lat.), id.(eng.), kompletna regeneracija izgubljenoga dijela

(npr. repa kod guštera) Sin. .

---HOLOPROZENCEFALIJAholoprosencephalia, ae, f (lat.), holoprosencephaly (eng.), nedostatak

rascjepa u prozencefalonu sa deficitom središnjega razvoja lica (nisko položene oci, hrnjavost,
rascjep neba, mikrocefalija, ocne anomalije, cak do ciklopije, gluhoca, mentalna retardacija,
grcevi, defekti srcanih septuma) Sin. .
---HOLOSISTOLICANholosystolicus-3 (lat.), holosystolic (eng.), pripada cijeloj srcanoj sistoli (obicno
o šumu) Sin. .

---HOLURIJAcholuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo žuci u bureži, obojenost bureži žucnim
pigmentima Sin. .

---HOMARJuniperus commonis (lat.), common juniper tree (eng.), crnogoricno drvo koje daje ardic,
smreku (v.). homara. Sin. 

---HOMARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. homar.

---HOMEOSTAZAhomeostasis, is, f (lat.), id.(eng.), tendencija stabilnosti u normalnome tjelesnome

stanju organizma. To se postiže sistemom kontrolnih mehanizama aktiviranih negativnim
feedbackom Sin. .

---HOMEOTERAPIJAhomeotherapia, ae, f (lat.), homeotherapy (eng.), lijecenje ili sprjecavanje

bolesti agensom koji je slican, ali ne sasvim isti onome koji je izazvao bolest Sin. .

---HOMEOTERMANhomeothermalis, e (lat.), homeotherm (eng.), životinja, živo bice, koja pokazuje

homeotermiju, održava konstantnu tjelesnu temperaturu uprkos promjenama u temperaturi okolice.
Obr. poikiloterman. homoterman. Sin. 

---HOMEOTERMIJAhomeothermia, ae, f (lat.), homeothermy (eng.), održavanje stalne tjelesne

temperature unatoc promjenama temperature okolice. Obr. poikilotermija. homotermija. Sin. 

---HOMICID(LAT.), (ENG.), SIN. v. ubistvo.

---HOMOCISTINURIJAhomocystinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), recesivni poremecaj u metabolizmu

aminokiseline homocistina sa njenom pojavom u krvi i u bureži. Poznata su tri tipa (I, II, III, IV)
Sin. .

---HOMOGAMIJAhomogamia, ae, f (lat.), homogamy (eng.), 1. reprodukcija koja nastaje

ujedinjavanjem dvaju gameta koje su identicne u velicini i strukturi, 2. brak lica koja imaju jednu
ili više zajednickih osobina Sin. .

---HOMOGENhomogenus-3 (lat.), 1. homogeneous (eng.), ujednacen, onaj koji je sastavljen ili sadrži
iste elemente ili sastojke, jednakoga kvaliteta, 2. homogenous (eng.), istorodan, onaj koji ima istu
strukturu jer dolazi od zajednickoga pretka Sin. .

---HOMOGENIZACIJAhomogenisatio, onis, f (lat.), homogenization (eng.), proces, akt, postupak kako

neki supstrat postaje homogen Sin. 

---HOMOLOGhomologus, i m (lat.), homologue (eng.), organ slican ili isti po strukturi, mjestu,
porijeklu drugome organu Sin. .

---HOMOLOGANhomologus-3 (lat.), homologous (eng.), onaj koji odgovara drugome po strukturi,

mjestu, porijeklu (npr. pero kod ptica ili alelicni hromozom, odgovaraju jedan drugome kao
polovica para ili specifican antigen specificnome antitijelu). Sin. 

---HOMOLOGIJAhomologia, ae, f (lat.), homology (eng.), onaj koji je homologan, isti, morfološki
slican, strukturalne slicnosti, proizašao iz istoga oblika Sin. .

---HOMONIMANhomonymus-3 (lat.), homonymous (eng.), na istoj strani; gubitak polovice vidnoga

polja sa oba oka na istoj strani (s jedne temporalno, s druge nazalno) Sin. .

---HOMOPLASTIKAhomoplastia, ae, f (lat.), homoplasty (eng.), operativni nadomjestak izgubljenih

dijelova ili tkiva kalemom koji je slican sa drugoga individuuma iste vrste Sin. .

---HOMOSEKSUALAC(LAT.), homosexual (eng.), osoba koja se sklona spolnome opcenju sa istim

spolom, pa može biti muški (kulambara, kekez) ili ženski (lezbijka) Sin. .

---HOMOSEKSUALANhomosexualis, e (lat.), homosexual (eng.), onaj koji pokazuje spolni interes

prema osobama istoga spola Sin. .

---HOMOSEKSUALNOSThomosexualismus, i m (lat.), homosexuality (eng.), spolna privlacnost prema

istome spolu, obratno od heteroseksualnost Sin. .

---HOMOTERMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. homeoterman.

---HOMOTERMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. homeotermija.

---HOMOTRANSPLANTACIJAhomoplastia, ae, f (lat.), homotransplantation (eng.), proces prenošenja

kalema tkiva ili citavoga organa sa jednoga organizma na drugi iste vrste. homoplastika. Sin. 

---HOMOTRANSPLANTAT(LAT.), homograft, homotransplantat, isograft (eng.), kalem tkiva ili citav

organ koji se prenosi od jedne individue na drugu iste vrste. Sin. 

---HOMOZIGOThomoyzgotus, i, m (lat.), homozygote (eng.), individua koja posjeduje par identicnih

alela na odredenome mjestu hromozoma Sin. .

---HONDRALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrskavican.

---HONDRIFIKACIJAchondificatio, onis, f (lat.), chondrification (eng.), stvaranje hrskavice,

transformacija veziva u hrskavicu Sin. .

---HONDRINchondrinus, i, m (lat.), chondrin (eng.), protein koji nalici želatini koji se dobija iz
hrskavice. Misli se da je mješavina želatine i mucina. Sin. 

---HONDRITISchondritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija hrskavice Sin. .

---HONDROBLASTchondroblastus, i, m (lat.), chondroblast (eng.), odajica koja nastaje od
mezenhima i formira hrskavicu Sin. .

---HONDROBLASTOMAchondroblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor koji je sastavljen od

odajica koje nastaju od hondroblasta ili njihovih preteca, a koje se nastoje dife-rencirati u
hrskavicne odajice. Nastaje na epifizama adolescenata Sin. .

---HONDROCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, hrskavicna.

---HONDRODISPLAZIJAchondrodysplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano proliferacijom

hrskavicnih odajica u obliku hamartoma na metafizama nekih kostiju uzrokujuci istanjenje kore
iznad mjesta gdje se nalaze i poremecaj rasta kostiju Sin. .

---HONDRODISTROFIJAchondrodystrophia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolesno stanje karakterizirano

nenormalnom hrskavicom koja može biti hiperplasticna, prejako razvijena ili hipoplasticna, slabo
razvijena. Uglavnom se ocituje na epifizama Sin. .

---HONDROKLASTchondroclastus, i, m (lat.), chondroclast (eng.), velika odajica za koju se vjeruje

da apsorbira hrskavicu i time regulira njen rast, modelira je Sin. .

---HONDROMAchondroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumorski ili na tumor nalik rast hrskavicnih
odajica. Mogu narastati unutar hrskavice ili kosti ili se mogu razvijati na površini hrskavice Sin. .

---HONDROMALACIJAchondromalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), smekšavanje zglobne hrskavice,

najcešce prisutno na koljenoj cašici Sin. .

---HONDROMATOZAchondromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), formacija multiplih hondroma Sin. .

---HONDROPLASTIKAchondroplastia, ae, f (lat.), (eng.), plasticni, rekonstruktivni zahvat na

hrskavici, rekonstrukcija lacerirane i promijenjene hrskavice Sin. .

---HONDROPOROZAchondroporosis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje prostora ili sinusa u hrskavici što
normalno nastaje za vrijeme osifikacije Sin. .

---HONDROSARKOMAchondrosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni tumor koji nastaje od

hrskavicnih odajica ili njihovih preteca Sin. .

---HONDROTOMIJAchondrotomia, ae, f (lat.), chondrotomy (eng.), disekcija ili incizija hrskavice Sin.
.

---HORDAchorda, ae, f (lat.), cord (eng.), vrpca, žica, struna, gajtan, standardni anatomski termin
koji oznacava neku vezu, gajtan, strukturu u obliku žice, vrpce ili slicno. gajtan, vrpca. Sin. 

---HORDITISchorditis, idis, f (lat.), (eng.), 1. isindija glasnih žica, 2. isindija chordae spermaticae,
spermatic cord, strukture koja ide od ruba anulus inquinalis do tašaka Sin. .
---HORDOBLASTOMAchordoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor odajica koje nalice na one od
svitnjaka, notohorde ( Sin. v.).

---HORDOMAchordoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni tumor koji naraste od embrionalnih ostataka
svitnjaka Sin. .

---HORDOTOMIJAchordotomia, ae, f (lat.), cordotomy (eng.), 1. presijecanje glasne žice, 2.

presijecanje tractus spino-thalamicus lateralis na kicmenoj moždini u cilju lijecenja jakoga bola Sin.
.

---HOREAchorea, ae, f (lat.), id.(eng.), nemir koji se sastoji od razlicitih kompleksnih trzajnih
kretnji koje su dobro koordinirane, ali nastaju nevoljno. posuncanica. Sin. 

---HOREA, AKUTNAchorea minor (lat.), St. Vitus dance, acute chorea (eng.), akutna bolest koja
zahvaca djecu od 5-15 godina usko vezana sa reumatskom groznicom. Karakterizirana je nevoljnim
kretnjama koje postepeno zahvataju sve motorne aktivnosti, ukljucujuci hod i govor uz blagu
psihicku komponentu. vidovica. Sin. 

---HOREIFORMANchoreiformis, e, (lat.), choreiform (eng.), onaj koji nalici na horeu (obicno o

pokretu) Sin. .

---HOREOATETOZAchoreoathetosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo pokreta koji nalice i na

horeaticne (brze) i atetoticne (spore) pokrete Sin. .

---HORIJALANchorialis, e (lat.), chorial (eng.), onaj koji pripada hiorionu ( Sin. v.).

---HORIOADENOMAchorioadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), adenomatozni tumor horiona Sin. .

---HORIOBLASTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. horiokarcinoma.

---HORIOIDEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sudovnjaca.

---HORIOIDITISchorioiditis, idis, f (lat.), id.(eng.), uveitis ( Sin. v.), koji zahvaca samo stražnji dio
uvealnoga trakta, samo sudovnjacu bez corpus ciliare i irisa.

---HORIOKARCINOMAchoriocarcinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), epitelijalni maligni tumor od odajica

trofoblasta. Nastaje kao proliferacija kuboidnih i sincicijalnih odajica epitela posteljice bez
produkcije vili chorioidales. Raste u uterusu iz mole, poslije pobacaja ili za vrijeme normalne
trudnoce. deciduosarkoma, horioblastoma, horionepitelioma. Sin. 

---HORIONchorion, ii, n (lat.), id.(eng.), 1. u embriologiji sisara ekstraembrionalna celularna vanjska

cahura ploda, vanjska ovojnica ploda. Prisustvo resica na njoj sa vanj-ske strane zavisno je od vrste
sisara, 2. uopce u biologiji necelularna cahura koja prekriva jaja raznih životinja. Sin. 

---HORION, CUPAVIchorion fondosum (lat.), shaggy chorion (eng.), dio horiona koji nosi prstolike
izdanke, villi Sin. .

---HORION, GLATKIchorion laeve (lat.), smooth chorion (eng.), dio horiona koji je gladak,
membranozan i nema prstolike izdanke Sin. .

---HORIONEPITELIOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. horiokarcinoma.

---HORIORETINITISchorioretinitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija sudovnjace i retine. Može nastati

uslijed povrede ili kongenitalne toksoplazmoze Sin. .

---HORISTOMAchoristoma, atis, n (lat.), aberrant rest (eng.), masa normalnoga tkiva nekoga organa
koji se nalazi na drugome, nespecificnome i neuobicajenome mjestu za to tkivo. Iz njega se može
razviti tumor Sin. .

---HORIZONTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vodoravan.

---HORMON RASTAsomatotropinum, i, n (lat.), somatotropin, growth hormone (eng.), bilo koja

supstancija koja sti-mulira rast, narocito ona koju secernira prednji režanj hipofize i koja djeluje na
metabolizam ugljenih hidrata, bjelancevina i masti, te kontrolira rast skeleta i mišica. Sekrecija je
dijelom regulirana hipotalamusom. To je Sin. .

---HORMONhormonum, i n (lat.), hormone (eng.), hemijska supstancija koja ima poseban regulativni
efekat na aktivnost jednoga ili više organa, a proizvode ih žlijezde sa unutrašnjom sekrecijom, ali i
neki organi cija primarna uloga nije endokrina sekrecija. Transportiraju se krvnom strujom. Sin. 

---HORMONAGOGhormonagogus-3 (lat.), hormanogogue (eng.), agens koji stimulira proizvodnju

hormona Sin. .

---HORMONALANhormonalis, e (lat.), hormonal (eng.), onaj koji pripada hormonima ili djeluje kao
hormon, ima osobine hormona Sin. .

---HORMONOTERAPIJAhormonotherapia, ae, f (lat.), hormonotherapy (eng.), lijecenje upotrebom

hormona Sin. .

---HORMONOZA(LAT.), hormonosis, is, id.(eng.), stanje u kojemu ima više hormona i nastaje obicno
kao rezultat upotrebe hormona Sin. .

---HOROIDEKTOMIJAchoroidectomia, ae, f (lat.), choroidectomy (eng.), hirurško uklanjanje ili

destrukcija plexus chorioideusa u mozgu kao vid lijecenja hidrocefalusa Sin. .

---HOROSANArtemisia cina (lat.), santonica (eng.), grmasta biljka cije nedozrele cvjetne glavice,
Cinae flos, sadrže santonin, a on je lijek protiv gujavica (Ascaris lumbricoides). Koristi se i sjeme
Cinae semen, wormseed, sa istim svojstvima. Oboje služe za industrijsko dobijanje
santonina‚ kojega ima i horosanija. Sin. 

---HOROSANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. horosan.

---HOROZgallus, i, m (lat.), cock (eng.), orig. mužjak kokoši, pren. svaka struktura koja nalici na
horozovu glavu sa krijestom Sin. .

---HOSPITALIZACIJA(LAT.), hospitalization (eng.), držanje pacijenta u bolnici, period njegovoga

boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi, u što su ukljucene sve bolnicke usluge od higijensko-
domacinskih do visokih kurativnih zahtjeva, operacija i intenzivne njege. Sin. 

---HOSPITALIZACIJA, PARCIJALNA(LAT.), partial hospitalization (eng.), program psihijatrijskoga

bolnickoga lijecenja za pacijente koji ne treba da borave puna 24 sahata u bolnici. U taj program
spada dnevna bolnica, nocna bolnica i vikend bolnica. Sin. 

---HOSPITALIZAMhospitalismus, i, m (lat.), hospitalism (eng.), skup odredenih poremecaja kod djece

nastalih zbog produženoga boravka u bolnici, djecijem obdaništu ili domu. Reakcija djeteta na
odvojenost (inercija, rav-nodušnost, protest, nazadovanje) Sin. .

---HOSPITALIZIRATI(LAT.), hospitalize (eng.), smjestiti bolesnika u bolnicu. Sin. 

---HOSPITALNA INFEKCIJA(LAT.), nosocomial infection (eng.), infekcija dobijena boravkom u bolnici

ili intervencijom u bolnici. To su uglavnom infekcije veoma rezistentnim mikroorganizmima Sin. .

---HRAKOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. balgam.

---HRAMANJEclaudicatio, onis, f (lat.), claudication, lameness, limping (eng.), hod sa kracom ili
nestabilnom jednom nogom, otežan hod zbog hromosti. Sin. 

---HRAMANJEpovremeno, claudicatio intermittens (lat.), intermittent claudcation (eng.), kompleks

simptoma karakteriziran pojavom bola i slabosti prilikom hoda zbog cega pacijent mora stati i
odmoriti se. Simptomi jenjavaju i nema ih u miru. drom se vidi kod okluzivnih arte-rijalnih bolesti
ekstremiteta. Sin.

---HRAMATIclaudicare (lat.), to limp (eng.), ici sa kracom ili slabijom nogom, šepati, topolati. Osoba
koja hrama je hrom covjek, topal. Sin. 

---HRANAvictus, us, m, alimentum, i, n, cibus, i, m, pabulum, i, n (lat.), food, aliment, nutritment

(eng.), sve što je uzeto, uneseno u organizam, a služi za izgradnju tkiva, energetsku potrošnju i
stvaranje rezervi. To su dijelovi biljaka i životinja. zahira. Sin. 

---HRANIVOnutrimentum, i, n (lat.), nutriment, nourishment (eng.), nutritivni materijal, materijal

za ishranu koji sadrži sve gradivne, energetske potrebe i zaštitne materije. Sin. 

---HRANJENJEalimentatio, onis, f (lat.), feeding (eng.), unošenje, uzimanje hrane (v.). Može biti
crijevnim putem oralno, rektalno, na sondu i parenteralno, izvancrijevnim, venskim putem.
alimentacija. Sin. 

---HRANJIVnutritivus-3 (lat.), nutritive (eng.), sredstvo koje djeluje kao hrana, obezbjedujuci sve
gradivne i sve zaštitne materije ili samo dio njih u punome iznosu. Sin. 

---HRAPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak.

---HRAPAVraucus-3, asper-3 (lat.), hoarse, rough (eng.), 1. (o glasu) promukao, nije jasan i zvonak
nego mukao i sa hropcima, 2. (o svemu drugome) neravne, sitno nabrane ili sitno grube, zrnate
površine Sin. .

---HRAPICAraucitas, atis, f (lat.), hoarsness (eng.), hrapavost glasa, promuklost. Sin. 

---HRAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. dub.

---HRBAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. leda.

---HRÐArubigo, inis, f (lat.), rust (eng.), željezni oksid specificne boje koji stajanjem nastaje na
željeznim površinama. Medicinski je neopasna. Naziv se najcešce upotreb-ljava da oznaci boju
hrdast, ili u smislu slab, pokvaren u smislu funkcije, hrda Sin. v.

---HRÐAV PREDZNAKsignum mali ominis (lat.), unfavourable sign (eng.), znak koji ukazuje na hrdavu
prognozu, na pogoršanje bolesti, zloslutan znak Sin. .

---HRÐAVmalus-3 (lat.), bad (eng.), loš, slab, zao, nesrašten, slabe prognoze, slaboga stanja. Sin. 

---HRENCochlearia armoracia (lat.), common horse radish (eng.), biljka od koje se koristi korijen u
kulinarsvu. Ljutoga je okusa. Sirup od hrena je antiskorbutni lijek, a prah od korijena je
rubefacijens. Sin. 

---HRGACAsceletum, i, n, (lat.), skeleton (eng.), tvrdi okvir, potpora životinjskoga i ljudskoga tijela,
napravljen od koštanoga tkiva, u obliku raznih kostiju. Kosti tijela. skelet, kostur, oklobina. Sin. 

---HRIDpars petrosa ossis temporalis, pyramis, idis, f (lat.), petrous portion od temporal bone
(eng.), struktura u obliku piramide nacinjena od cvrste kosti, cini dio sljepo-ocne kosti, postavljena
na bazi lubanje, a u njoj se nalazi organ sluha. piramida. Sin. 

---HRIPAVACpertussis, is, f (lat.), whooping cough (eng.), akutna, veoma infektivna, zarazna bolest
respiratornoga trakta, narocito medu malehnom djecom, obicno uzrokovana sa Bordetella pertussis.
veliki kašalj, breha, pertusis. Sin. 

---HRIPNJAstridor, oris, m (lat.), id.(eng.), grubi, visoki respiratorni zvuk, narocito za vrijeme
udaha, koji se cesto jav-lja za vrijeme laringealne opstrukcije, sin. stridor, šištanje Sin. .

---HRKANJEstertor, oris, m (lat.), snoring (eng.), puštanje grubih, glasnih zvuka pri dihanju u snu, a
koji nastaju vibracijom uvule i mehkoga nepca. Sin. 

---HRKATIstertere (lat.), snore (eng.), puštati grube, glasne zvuke pri dihanju u snu, a nastaju
vibracijom uvule i mehkoga nepca. Sin. 

---HRMZA(LAT.), (ENG.), id. arsenov trisulfid ( Sin. v.).

---HRNJAlabium leporinum (lat.), harelip (eng.), rasjecena usna, zecija usna. Osoba sa rasjecenom
usnom je hrnjav. hrnjica. Sin. 

---HRNJAlabium leporinum (lat.), harelip (eng.), rasjecena usna, zecija usna, kongenitalni defekt u
kojemu je evidentan rascjep gornje usne. Osoba sa rasjecenom usnom je hrnjava ili hrnjo, zeko.
hrnjica, zecija usna, obušica. Sin. 

---HRNJAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrnja.

---HRNJAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrnja

---HRNJAVOST(LAT.), cheiloshisis, is, f lat.), harelip (eng.), kongenitalna mahana koja se sastoji u
nesrašcenju gornje usne koja je rascijepljena. Može biti samostalan entitet ili biti dio vecega
rascjepa koji ukljucuje usnu, alveolarni nastavak i nebo. heilošiza. Sin. 

---HRNJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrnja.

---HRNJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrnja.

---HRNJO(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrnja.

---HROM1. claudus-3 (lat.), lame (eng.), onaj koji nije u sta-nju da normalno hoda. Onaj koji ima
bage na nogama pa teško hoda, bagav, bagljiv ili onaj kojemu je jedna noga kraca pa zato šepa.
Devijacija normalnoga hoda je hromost, sin. topal, topalast, 2. chromium, ii, n (lat.), id.(eng.),., bi
Sin. .

---HROMAFINcromaffinis, e (lat.), chromaffin (eng.), onaj koji spremno prihvata, jako se boji
hromnim bojama. Odnosi se na odajice cije citoplazmaticne granule daju smedu, mrku reakciju, sa
hromnim bojama (odajice srži suprarenalne žlijezde, glomus caroticum i sl.) Sin. .

---HROMATIDA(LAT.), chromatid (eng.), jedna od dvije trake sparenoga hromozoma koje spaja
centromera Sin. .

---HROMATINchromatinum, i, n (lat.), chromatin (eng.), dio odajicke jezgre koji se najspremnije

boji, a koji cini mrežu nuklearnih fibrila sa ahromatinom. To je dezoksiribonukleinska kiselina
vezana za proteinsku bazu i nosilac je gena. Vida se u dvije varijante sa razlicitim karakteristikama
bojenja, euhroma Sin. .

---HROMATOFILANchromatophylus-3 (lat.), chromatophylic (eng.), onaj koji se spremno boji, koji

voli boju. hromafilan. Sin. 
---HROMATOFILIJAchromatophylia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje spremnosti za lahko primanje boje,
"ljubav" prema boji Sin. .

---HROMATOFOBIJAchromatophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), nespremnost za primanje boje,

neprihvatanje boje Sin. .

---HROMATOLIZAchromatolysis, is, f (lat.), id.(eng.), dezintegracija hromofobnih tjelašaca (Nisslove

tjelašca). Nalaze se u živcanoj odajici kao posljedice povrede ili iscrpljenosti, dio aksonske reakcije
Sin. .

---HROMATOPSIJAchromatopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj vida u kojemu se obojeni objekti

vide neprirodno obojeni, a bezbojni objekti se vide kao da su obojeni. Zavisno koja boja dominira
govori se cijanopsiji (plavo), eritropsiji (crveno), ksantopsija (žuto), hloropsija (zeleno) Sin. .

---HROMATURIJAchromaturia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna obojenost bureži Sin. .

---HROMOBLASTchromoblastus, i, m (lat.), chromoblast (eng.), embrionalna odajica koja se razvija

u pigmentnu. Sin. 

---HROMOCISTOSKOPIJAchromocystoscopia, ae, f (lat.), chromocystoscopy (eng.), pregled

unutrašnjega zida mokracne bešike endoskopom i registracija karaktera lucenja iz bubrega
upotrebom indigokarmina koji se ubrizgava intravenski, a izbacuje se bureži na ušcu uretera u
bešiku, što se posmatra Sin. .

---HROMOCITchromocytus, i, m (lat.), chromocyte (eng.), bilo koja obojena odajica ili pigmentirani
korpuskul. Sin. 

---HROMOFAG(LAT.), (ENG.), SIN. v. pigmentofag.

---HROMOFILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hromatofilan.

---HROMOFOBANchromophobus-3 (lat.), chromophobic (eng.), bilo koja struktura, tkivo ili slicno,
koja se spontano ne boji, ne voli boju Sin. .

---HROMOFOBIJAchromophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), kvalitet neke supstancije da se slabo boji

raznim bojama. Obr. hromatofilija Sin. .

---HROMOGENEZAchromogenesis, f (lat.), id.(eng.), stvaranje pigmenata i boja, narocito djejstvom

mikroorganizama Sin. .

---HROMOMERA(LAT.), chromomere (eng.), bilo koji od granula koje se vide u profazi u serijama duž
hromoneme od hromozoma. idiomera. Sin. 

---HROMOMIKOZAchromomycosis, is, f (lat.), mossy foot (eng.), hronicna gljivicna infekcija kože,
uzrokovana sa Phialophora verrucosa i Cladosporium carioni i drugima. Obicno pocinje na mjestu
punkcije kože ili druge minorne povrede i zahvaca jedan ekstremitet ili stopalo, a karakterizirana je
pojavom niskih smedih n Sin. .

---HROMOPROTEIN(LAT.), chromoprotein (eng.), obojena vezana bjelancevina. Npr. crveni

hemoglobin kod viših životinja, a plavi hemocijanin kod nižih. Imaju disajnu funkciju i u stvari
predstavljaju pandan hlorofilu kod viših biljaka Sin. .

---HROMOTERAPIJAchromotherapia, ae, f (lat.), chromotherapy (eng.), lijecenje bolesti sa razlicito

bojenim svjetlima uz istovremenu restrikciju nekih valnih duljina spektra Sin. .

---HROMOTROPANchromotropus-3 (lat.), chromotropic (eng.), onaj koji privlaci boju ili pigment
Sin. .

---HROMOZOMchromosoma, atis, n (lat.), chromosome (eng.), 1. u životinjskim odajicama struktura

u jezgru koja sadrži linearni konac DNA, a koji prenosi genetsku informaciju i udružen je sa RNA i
histonima, 2. u bakterijskoj odajici zatvoren krug dvostruke DNA koji sadrži genetsku poruku odajice
i pripojen je oda Sin. 

---HROMOZOMSKA KARTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kariotip.

---HROMOZOMSKI BROJ(LAT.), chromosome number (eng.), broj hromozoma koji su prisutni u

somatskim odajicama nekoga organizma. Normalna jedinka pri koncepciji primi halpoidan,
polovican, broj hromozoma od svake gamete koje formiraju zigotu Sin. .

---HRONAKSIJAchronaxia, ae, f (lat.), chronaxy (eng.), elektrofiziološka jedinica koja odreduje

minimalno vrijeme prolaska stimulativne struje na mišic da bi se izazvala kontrakcija Sin. .

---HRONICANchronicus-3 (lat.), chronic (eng.), onaj koji postoji ili traje dulje, pa ima dovoljno
vremena da se formiraju odredene patološko anatomske slike karakteristicne za dugotrajan tok. Na
klinickome planu traje dulje i u principu je blaže, podnošljivije klinicke slike. dugotrajan 2, zastario
2. Sin. 

---HROPACagonia, ae, f (lat.), agony (eng.), predsmrtna borba, posljednji trenuci života pred smrt,
kada se cuje hroptanje pri izdahu. krkljanje, agonija 1., hropnja. Sin. 

---HROPNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hropac.

---HROPOTINAinfluenza, ae, f (lat.), flu (eng.), isindija koja zahvaca respiratorni trakt, a nastaje
kao izolirana bolest, te u epidemijama i pandemijama, uzrokovana brojnim seloroški jasnim
virusima, A,B, C i D. gripa. Sin. 

---HRPAagum, inis, n (lat.), cluster (eng.), nakupljene odajice, limfni cvorovi i slicno na jednome
mjestu u obliku manje ili više organizovanoga nakupljanja. gomila. Sin. 

---HRPTENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---HRPTINAmedulla spinalis (lat.), spinal cord (eng.), dio centralnoga nervnoga sistema koji je
postavljen u kicmenome kanalu, a ide od foramen occipitale magnum, gdje se nastav-lja na
produženu moždinu do drugoga lumbalnoga pršljena. Sastoji se od vanjske, bijele, i unutrašnje,
sive, mase. Obavijena je sa tr Sin. 

---HRSKAVICA MEÐUZGLOBNAdiscus articularis (lat.), articular disk (eng.), kolut sastavljen od

fibrozne hrskavice koji se nalazi u nekim sinovijalnim zglobovima i stoji izmedu zglobnih tijela,
pripojena na rubu za cahuru zgloba. U nekim slucajevima dijeli zglobnu šupljinu na dva dijela Sin. .

---HRSKAVICAcartilago, inis, f (lat.), cartilage (eng.), specija-lizirano potporno vezno tkivo, gdje
specificne odajice, hondrociti, izlucuju hrskavicnu masu, hondrin. Cini privremeni skelet embriona.
Postoji nekoliko tipova: elasticna, hijalina, fibrozna itd. hrušce, mrždavica, mrštalica, rumeždavac.
Sin. 

---HRSKAVICA, ELASTICNAcartilago elastica (lat.), elastic cartilage (eng.), hrskavica koja je

opaknija, fleksibilnija i elasticnija od hijaline hrskavice, a žute je boje. Sin. 

---HRSKAVICA, HIJALINAcartilago hyalinea (lat.), hyaline cartilage (eng.), fleksibilna, elasticna,

polutransparentna supstancija, napravljena od bazofilne intersticijalne mase u obliku fibrila sa
šupljinama u kojima se nalaze odajice, hondrociti. Sin. 

---HRSKAVICA, MEÐUPRŠLJENSKAdiscus intervertebralis (lat.), intervertebral disk (eng.), okruglasta

ploca hrskavice sastavljena iz 2 dijela, nucleus pulposus i anulus fibrosus, koja sastavlja pršljene
medusobno i djeluje da minimizira pokrete, narocito one po uzdužnoj osovini. Sin. 

---HRSKAVICA, VEZIVNAfibrocartilago, inis, f (lat.), fibrocantilage (eng.), vrsta hrskavice koja je

nacinjena od tipicnih hondrocita sa gustom mrežom kompaktnih kolagenih snopica koji formiraju
intersticijalnu supstanciju. Sin. 

---HRSKAVICANcartilagineus-3, chondralis, e (lat.), chondral cartilaginous (eng.), onaj koji pripada

hrskavici. hondralan, kartilaginozan. Sin. 

---HRUŠCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrskavica.

---HTIJENJEvolitio, onis, f (lat.), volition (eng.), akt ili snaga volje, želje, spremnosti da se nešto
ucini, akt odluke hocu-necu Sin. .

---HUCACtinnitus aurium (lat.), tinnitus (eng.), osjecaj zvuka u uhu, koje se doživljava kao zujanje,
rika, zvonjenje, klepetanje. Ima raznih klasifikacija. Jedne govore o objektivnom i subjektivnom, a
druge o vibratornom i nevibratornom principu Sin. .

---HUÐETIminuere, nocere (lat.), decrease, diminish, damage (eng.), 1. naškoditi, smanjiti, narušiti
zdravlje, pokvariti, nanijeti štetu, oštetiti, trpjeti, cutjeti bol, 2. to ghet thin (eng.) mršavjeti,
slabjeti, 3. to get sick (eng.), oboljeti, hronicno bolovati, patiti Sin. .

---HUDNJA1. cachexia, ae, f (lat.), cachexy (eng.), teško stanje, opca slabost i iscpljenost, sin.
kaheksija, 2. agonia, ae, f (lat.), agony (eng.), težak bol, patnja, sin. agonija 2 Sin. .
---HUDOBICArabies, ei, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest centralnoga nervnoga sistema
koja zahvaca gotovo sve sisare pa i covjeka, a uzrokovana je rabdovirusom i obicno se disemenira
kontaktom sa pljuvackom oboljelih. Zato je ujed macke, psa, vjeverice, lisice opasan za razvoj
hudobice. pomama, bjesnilo, mama, steklina, hidrofobija, rabies. Sin. 

---HUDOVICA, CRNALatrodectes tridecimguttatus (lat.), black widow spider (eng.), jedini otrovni
pauk u Bosni. Obicno se nalazi samo pojedinih godina na strništima, a od ujeda obolijevaju poljski
radnici. Stanje nakon ujeda je latrodektizam. Sin. 

---HUJAacerbitas, atis, f (lat.), harsness, anger (eng.), psihicko stanje pojacanoga iritabiliteta,
uzrokovanog temperamentom i odnosom okoline. ljutina, ljutnja. Sin. 

---HULASAabstractum, i, n (lat.), abstract, summary (eng.), sažetak svega što je receno u clanku,
knjizi, historiji bolesti do, najviše, 200 rijeci. apstrakt. Sin. 

---HULK, V(LAT.), (ENG.), tabijat Sin. .

---HUMANI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljudski.

---HUMERALANhumeralis, e (lat.), humeral (eng.), onaj koji pripada humerusu, ramenici, ramenicn
Sin. i

---HUMERUShumerus, i, m (lat.), id.(eng.), kost nadlaktice koja ide od ramenoga do lakatnoga

zgloba, kost mišice, nadlakticna kost. ramenica. Sin. 

---HUMORALANhumoralis, e (lat.), humoral (eng.), ono što pripada tjelesnim tekucinama ili
elementima otopljenim u tjelesnim tekucinama. Sin. 

---HUNJAVICAcoryza, ae, gravedo, onis, f, rhinitis, idis, f (lat.), comon cold, coryza (eng.), akutno
kataralno stanje nosne sluzavice sa profuznim iscjetkom kroz nosnice, a može biti alergicno i
uzrokovano rinovirusima. kunjalica, hu-njkavica. Sin. 

---HUNJERartifitium, i, n (lat.), habilitas. atis, f (lat.), ability (eng.), vještina, spretnost, znanje,
majstorluk. Sin. 

---HUNJKANJErhinolalia, ae, f (lat.), id.(eng.), nazalan kvalitet glasa, govor kroz nos, specifican
govor zbog bolesti ili defekta nosnih puta, sin. rinolalija Sin. .

---HUNJKATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. glas, hunjkav.

---HUNJKAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. glas, hunjkav.

---HUNJKAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hunjavica.

---HURDA1. caseinum, i, n (lat.), casein (eng.), glavni protein mlijeka, fitoprotein, baza sira, 2.
cheese (eng.), sir od obranoga mlijeka, bez masti, netopljivi kalcijum parakazeinat. Dijetetski
proizvod, dobar za jetru i žuc. torotan, ako je suh. Sin. 

---HURMADactyli fructus (lat.), date (eng.), plod Phoenix dactylifera, veoma sladak (70% šecera),
bogat mineralima i vitaminima B grupe i provitaminom A. Iz košpice se dobija zejtin. Blagi je
laksans, inace visoke hranjive vrijednosti Sin. .

---HURMA, INDIJSKAFructus tamarindi (lat.), tamarindi (eng.), socan plod tropskoga drveta
Tamarindus indica. Upotrebljava se kao blag laksans Sin. .

---HVATALICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hvataljka.

---HVATALJKAforceps, ipis, m (lat.), id.(eng.), instrument u suštini slican pinceti sa dva kraka ciji su
vrhovi razlicito modelirani, zavisno od potrebe i upotrebe, a služi za hvatanje, držanje i potezanje
tkiva, te držanje sterilnih komadica gaze. U ginekologiji i opstetriciji hvataljka, forceps, je z
forceps, štipalica, štipalo, hvatalica, štipaljka. Sin. 

---HYPOANDROGENIZAMhypandrogenismus, i, m (lat.), hypandrogenism (eng.), stanje nastalo

smanjenom kolicinom androgena Sin. .

---IBRIŠIM(LAT.), (ENG.), SIN. v. svila.

---ICAVICAsingultus, us, m (lat.), hiccup (eng.), nevoljna spasticna kontrakcija dijafragme koja
uzrokuje pocetak udaha koji se naglo zaustavlja zatvaranjem glotisa. Pri tome se cuje
karakteristican zvuk, sin. ljucavica, štucanje. Sin. 

---ICI NABOLJE(LAT.), improve (eng.), poboljšavati, oporavljati, prizdravljati Sin. .

---ICKIJA(LAT.), (ENG.), svako alkoholno pice, Sin. v. alkohol.

---ICKIJAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. alkoholicar ili sarhoš.

---ID(LAT.), id. lat. i(eng.), je dio licnosti u kojemu su svi nagoni. To je izvor energije za cijeli
psihicki sistem licnosti, a istovremeno sadrži nepripitomljene strasti, sve nesvjesne seksualne i
agresivne ideje. Psihicka energija ida teži za ugodom. Frojd je ovu psihicku energiju ono. Sin. 

---IDEJA PRECIJENJENA(LAT.), overvalue idea (eng.), izolirana preokupacija odredenim vjerovanjem

koja dominira životom odredene osobe i stalno se namece u mišljenju, pa može napraviti štetu u
normalnim aktivnostima te licnosti. Najcešce je posljedica velike afektivne investicije u neku
aktivnost, narocito Sin. .

---IDEJA SUMAHNUTAdelusio, onis, f (lat.), delusion (eng.), sadržajni poremecaj mišljenja (zabluda)
nepristupacan korekciji i nastao na bolesnoj osnovi. Lažno vjerovanje koje se cvrsto održava usprkos
ociglednome dokazu o protivnome i cinjenice da drugi clanovi kulture ne dijele to mišljenje Sin. .

---IDEJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. misao.

---IDENJE PODASEscatocratia, ae, f (lat.), uncontroled bowel movement (eng.), nemogucnost
zadržavanja stolice, poremecaj defekacije (bez obzira na uzrok) u kojemu bolesnik ne može
kontrolirati stolicu Sin. .

---IDENTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. istovjetan.

---IDENTIFIKACIJAidentificatio, onis, f (lat.), identification (eng.), 1. nesvjesni odbrambeni

mehanizam kojim se neka osoba u cjelini poistovjecuje sa drugom, 2. utvrdivanje identiteta ( Sin. v.
identitet).

---IDENTITETidentitas, atis, f (lat.), identity (eng.), nakuplja-nje i registracija karakteristika

pomocu kojih se jedan indviduum prepoznaje. Sin. 

---IDIOMERA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hromomera.

---IDIOPATICANidiopathicus-3 (lat.), idiopathic (eng.), onaj koji je nepoznatoga uzroka, nepoznatoga

porijekla, spontan, samonikli. Sin. 

---IDIOPATIJAidiopathia, ae, f (lat.), idiopathy (eng.), bolest nepoznatoga porijekla kojoj se ne

može utvrditi uzrok, samonikla bolest, spontana bolest. Sin. 

---IDIOSINKRAZIJAidiosyncrasia, ae, f (lat.), idiosyncrasy (eng.), 1. tjelesna ili psihicka navika ili
kvalitet svojstven jednome, bilo kojemu, pojedincu, 2. nenormalna prijemcivost ili osjetljivost na
izvjestan lijek, antigen ili agens svojstven za neki odredeni organizam Sin. .

---IDIOT(LAT.), (ENG.), SIN. v.osoba sa izraženom idiotijom (v.).

---IDIOTIJAidiotismus, i, m (lat.), idiocy (eng.), teška, najteža, duševna zaostalost, u principu

kongenitalne prirode. idiotizam. Sin. 

---IDIOTIP(LAT.), idiotype (eng.), set idiotopa koji izdvajaju jedan klon imunoglobulina odajice
proizvodaca od drugoga klona iste ili druge odajice Sin. .

---IDIOTIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. idiotija.

---IDIOTOP(LAT.), idiotope (eng.), determinanta antigena na varijabilnome dijelu imunoglobulinske

molekule Sin. .

---IÐIROTAcorus calamus (lat.), calamus (eng.), višegodišnja biljka od koje se koristi korijen,
rhizoma Calami, calamus rhizome, ili idirotov zejtin, aetheroleum Calami, calamus oil, uglavnom
kao mirišljavo sredstvo, a zatim i kao karminativ, vermifug i repelent za insekte, sin. korijen,
mirisni. Sin. 

---IG(LAT.), immunoglobulin, Ig (eng.), skr. za imunogloblin ( Sin. v.). Klase se oznacavaju kao IgM,
IgG, IgA, IgD, IgE, a podklase imaju brojcanu oznaku, npr. IgG1.

---IGLAacus, us, f (lat.), needle (eng.), oštri instrument za šavove, punkciju ili davanje injekcija Sin.
.

---IGLAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. iglodržac.

---IGLODRŽAC(LAT.), needle-holder (eng.), instrument u hirurgiji kojim se drži igla i vrši sašivanje
tkiva. Postoje razni tipovi, nalik je hvataljci, samo je nešto jaci od nje i širih, kracih kraka kojim se
igla drži. iglar. Sin. 

---IGNORANT(LAT.), (ENG.), SIN. v. neznalica.

---IGRAlusus, us, m, saltatio, onis, f (lat.), jumping, saltation (eng.), spontana aktivnost svojstvena
djeci koja bitno utice na izgradnju njihove licnosti, ali i aktivnost kroz koju se mogu provesti
ispitivanja i lijecenja. saltacija 1. Sin. 

---IGRANJE, OKAsaltatio oculi (lat.), spasm of eye (eng.), nevoljni, spasticni trzaji mišica zaštitnoga
aparata oka ("igra mi oko", standardna žalba bolesnika). Sin. 

---IHTIJAR, V(LAT.), (ENG.), starac. Sin. 

---IHTIOTICANichityoticus-3 (lat.), ichtiotic (eng.), onaj koji je karateriziran ihtiozom Sin. .

---IHTIOTOKSINichityotoxinum, i, n (lat.), ichtyoptoxin (eng.), opci termin koji odgovara bilo kojoj
toksicnoj supstanciji koja dolazi iz riba Sin. .

---IHTIOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lupinac.

---IJED(LAT.), (ENG.), SIN. v. otrov (narocito zmijski).

---IKP(LAT.), (ENG.), SIN. v. pritisak, intrakranijalni.

---IKRAova piscis (lat.), roe (eng.), 1. riblja jaja. Visokoproteinska hrana. Najpoznatija ikra je havjar
( Sin. v.), 2. v. bobice.

---IKTERICANictericus-3 (lat.), icteric (eng.), ono što pripada ili je zahvaceno žuticom, ikterusom.
Sin. 

---IKTEROANEMIJAicteroanaemia, ae, f (lat.), icteroanemia (eng.), bolest karakterizirana razvojem

ikterusa i anemijom, urobilinurijom i hemolizom uslijed fragilnosti eritrocita Sin. .

---IKTEROHEMATURIJAicterohaematuria, ae, (lat.), icterohematuria (eng.), žutica koja ide sa

hematurijom. Oznaka bez upuštanja u etiologiju kondicije. Sin. 
---IKTERUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. žutica.

---IKTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. kap 2.

---ILADŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijek.

---ILADŽLI(LAT.), (ENG.), ljekovit, Sin. v. biljka, caj, sredstvo, mast, ljekoviti.

---ILEITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija sitoga crijeva, ileuma. Sin. 

---ILEOCEKALANileocoecalis, e (lat.), ileocecal (eng.), onaj koji pripada i slijepome i sitome crijevu.
Obicno je rijec o valvuli koja se nalazi na utoku sitoga crijeva u slijepo Sin. .

---ILEOCEKOSTOMIJAileocoecostomia, ae, f (lat.), ileocecostomy (eng.), uspostavljanje anastomoze

izmedu sitoga i slijepoga crijeva hirurškim putem Sin. .

---ILEOILEOSTOMIJA(LAT.), ileoileostomia, ae, f (lat. ), ileostomy (eng.), pravljenje otvora izmedu

dvije vijuge sitoga crijeva, ileuma, hirurškim putem Sin. .

---ILEOKOLITISileocolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija sitoga crijeva u završnome dijelu i debeloga
crijeva u njego-vome pocetnome dijelu Sin. .

---ILEOKOLOSTOMIJAileocolostomia, ae, f (lat.), ileocolostomy (eng.), pravljenje hirurškoga otvora

izmedu sitoga crijeva i nekoga dijela debeloga crijeva hirurškim putem Sin. .

---ILEORAFIJAileorrhaphia, ae, f (lat.), ileorrhaphy (eng.), hirurško ušivanje sitoga crijeva Sin. .

---ILEOSIGMOIDEOSTOMIJAileosygmoideostomia, ae, f (lat.), ileosygmoideostomy (eng.), pravljenje

anastomoze izmedu ileuma i sigme hirurškim putem Sin. .

---ILEOSTOMIJAileostomia, ae, f (lat.), ileostomy (eng.), prav-ljenje otvora na sitome crijevu koji
izlazi na prednji trbušni zid i to hirurškim putem Sin. .

---ILEOTOMIJAileotomia, ae, f (lat.), ileotomy (eng.), otvara-nje, rez, na sitome crijevu Sin. .

---ILEOTRANSVERZOSTOMIJAileotransversostomia, ae, f (lat.), ileotransversostomy (eng.), pravljenje

anastomoze izmedu sitoga crijeva i poprecnoga debeloga crijeva hirurškim putem Sin. .

---ILEUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, zapleteno.

---ILEUS, MEHANICKIileus mechanicus (lat.), mechanical ileus (eng.), zapletena crijeva uslijed
mehanickih razloga kao što su ukvara, adhezije i sl. Sin. 
---ILEUS, PARALITICKIileus paralyticus (lat.), adynamic ileus (eng.), zapletena crijeva, a stanje
nastaje zbog inhibicije pokreta crijeva, najcešce kod isindije trbušne mahramice. Sin. 

---ILEUS, SPASTICKIileus spasticus (lat.), spastic ileus (eng.), zapletena crijeva zbog stalnoga grca,
kontrakture, dijela crijeva. Sin. 

---ILICANilicus-3 (lat.), ilic (eng.), 1. ono što pripada sitome crijevu, 2. ono što pripada arteria ilica,
ilicnoj arteriji, arteriji na boku. Cesto se spominje termin ilijacan, ali je nepravilan, jer ilijacan
znaci ono što pripada Ilionu, Troji, a ilican ono što pripada arteria ilica Sin. .

---ILIDŽA KOD SARAJEVA(LAT.), (ENG.), ljecilište u Bosni u podnožju Igman planine (500 m n/m),
izvor je hipertermalne (57° C), sumporne (4,8 mg/l HS) vode, koja je stabilnoga sastava. Prije
srpske agresije postojao je i Institut za fizijatriju i rehabilitaciju, te ljecilište sa termalnom vodo
Sin. .

---ILIDŽAbalneae, arum, f (lat.), spa, bath (eng.), banjsko ljecilište, ljekovita banja, mjesto gdje se
lijeci ljekovitim kupanjima ili klimatskim utjecajem. kuplidže. Sin. 

---ILIJACAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ilican.

---ILOVACAterra argilacea (lat.), clay (eng.), prirodni aluminijum silikat koji nastaje
dekompozicijom stijena. Razliciti oblici ilovace su se upotrebljavali u medicini: kao oblog (oblog od
ilovace) ili za unutrašnju upotrebu kao apsorbens (kaolin). Danas su uglavnom napušteni Sin. .

---ILUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. nauka.

---ILUMINACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osvjetljavanje.

---ILUMSAHIBIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. naucnik.

---ILUZIJAillusio, onis, f (lat.), illusion (eng.), lažna i po-grješno tumacena impresija culima, lažna
interpretacija stvarne senzorne slike. Javlja se kada je nivo culne percepcije reduciran, kada pažnja
nije fiksirana za senzorne modalitete, kada je nivo svijesti smanjen i kod jakoga afekta. Mogu se jav
opsjena. Sin. 

---IMBECIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. cabljast, cahnut ili kratkouman.

---IMBECILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. kratkoumlje.

---IMBEK(LAT.), distilation device, distilation apparatus (eng.), aparat za destilaciju. Sin. 

---IMBIBICIJAimbibitio, onis, f (lat.), imbibition (eng.), natapanje, prožimanje, natopljenost

tecnošcu, apsorpcija tecnosti. Sin. 
---IMBIBIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. natopiti.

---IMBRIKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prekrivanje.

---IME GENERICKO(LAT.), (ENG.), generic name (eng.) (u farmakologiji i farmaciji), hemijsko ime
koje pripada odredenoj vrsti spoja, za razliku od fabrickoga imena koje je zašticeno i daje ga
proizvodac lijeka proizvoljno, cesto iz sasvim komercijalnih razloga (npr. ime Veronal nema nika
Sin. .

---IMEnomen, inis, f (lat.), (eng.), name (eng.) rijec ili više njih koje se upotrebljavaju da oznace
jedinstveni entitet po cemu se jedan subjekt razlikuje od drugoga Sin. .

---IMELAViscum album (lat.), mistletoe (eng.), kod nas najcešci od nekoliko gotovanskih grmica na
razlicitome drvecu (jabuci, kruški itd.). Ranije se je upotrebljavala kao emenagog, srcani stimulans
i vazodilatator Sin. .

---IMERZIJAimmersio, onis, f (lat.), immersion (eng.), 1. potapanje, postavljanje nekoga predmeta

ili tijela ispod nivoa tecnosti, dušenje, 2. upotreba mikroskopa sa zejtinjavim kontaktom izmedu
objektiva i pokrovnoga stakla. Sin. 

---IMOBILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepomican.

---IMOBILIZACIJAimmobilisatio, onis, f (lat.), immobilization (eng.), akt, postupak kojim se nešto

(obicno ud) cini nepokretnim, upotrebom dlage, gipsa ili slicno, s ciljem bolje sanacije tkiva Sin. .

---IMOBILIZIRATI(LAT.), immobilise (eng.), uciniti nepokretnim ono što je bilo pokretno (ud) dlagom
ili šinom, gipsom, operacijom i sl Sin. .

---IMPAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uglavljenje.

---IMPAKTIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. uglavljen.

---IMPENDANCA, AKUSTICNA(LAT.), acoustic impendance (eng.), proizvod izmedu specificne tkivne

gustine i brzine zvuka kroz supstrat. To je jedinica kojom se mjeri prodiranje, prolaz, ultrazvuka
kroz neki medijum Sin. .

---IMPETIGINOZANimpetiginosus-3 (lat.), impetiginous (eng.), onaj koji pripada slatkim krasticama

Sin. .

---IMPETIGOimpetigo, inis, f (lat.), id.(eng.), kontagiozna infekcija kože, uzrokovana direktnom

inokulacijom grupe A streptokoka ili sa Staphylococcus aureus putem plitkih ogrebotina. Najcešce se
vidi kod djece na licu, oko usta i nosa. To su najprije nježne, lahko lomljive vezikule, okružene
eritemat slatke krastice. Sin. 

---IMPLANTACIJAimplantatio, onis, f (lat.), implantation (eng.), 1. prijanjanje blastociste na

epitelijalnu površinu materice, prolazak kroz epitel i ugnježdavanje na kompaktnome sloju
endometrija, obicno 6-7 dana poslije fertilizacije, 2. usadivanje bilo kojega kalema na neko mjesto
u tijelu, 3. usadivanje implantata. Sin. 

---IMPLANTAT(LAT.), implant (eng.), neki objekt ili materijal, bilo da je alotransplantat bilo
radioaktivni materijal, ugraden u tkivo ili organ radi protetskoga, terapeutskoga, dijagnostickoga ili
eksperimentalnoga razloga. Sin. 

---IMPLANTIRATIimplantare (lat.), implant (eng.), hirurški inserirati, staviti, ugraditi objekat ili
materijal koji pripada neživoj materiji (npr. kuk), radioaktivni materijal, lijek sa kapsulom u neki
organizam kao recipijent Sin. .

---IMPOTENCIJAimpotentia, ae, f (lat.), impotence (eng.), nemoc, nesposobnost. Cesto se misli na

mušku spolnu nemoc, mada nije obavezno. Sin. 

---IMPOTENTANimpotens, entis, m (lat.), (eng.), nemocan, nesposoban, najviše u smislu muške

spolne nemoci. Sin. 

---IMPREGNACIJAimpregnatio, onis, f (lat.), impregnation (eng.), 1. akt ili proces saturacije,

prožimanja i zaštite sredstvom koje osnovni materijal upija, 2. oplodenje jajašca Sin. .

---IMPRESIJAimpressio, onis, f (lat.), impression (eng.), 1. udubljenje, konkavitet, otisak, opci

termin kojim se oznacava udubina na površini jednoga organa koja nastaje prisustvom drugoga, sin.
otisak, 2. Sin. v. utisak.

---IMPULSimpulsus, us, m (lat.), impulse (eng.), 1. podstrijek, iznenadna snaga koja podstice, 2.
iznenadna, nekontrolirana odluka da se reagira ili iznenadna nekontrolirana, spontana reakcija. Sin. 

---IMPULS, NERVNIimpulsus neuralis (lat.), neural impulse (eng.), elektrohemijski proces kojim se
prenosi podražaj duž živcane niti. Sin. 

---IMUN1. v. otporan, 2. immunis, e (lat.), immune (eng.), onaj koji pripada imunološkome sistemu i
nacinu reakcije Sin. .

---IMUNI ODGOVOR(LAT.), immune response (eng.), odgovor imunološkoga sistema organizma na

podražaj imunogenom materijom. Najcešce je to antigen Sin. .

---IMUNITETimmunitas, atis, f (lat.), immunity (eng.), otpornost, zaštita, prema zaraznim

bolestima. Sin. 

---IMUNITET, AKTIVNI(LAT.), active immunity (eng.), imunitet koji ukljucuje imuni sistem
organizma, a stecen je prebolijevanjem infektivne bolesti ili vakcinacijom. Sin. 

---IMUNITET, GENETSKI(LAT.), innate immunity (eng.), imunitet baziran na genetskoj konstituciji,

npr. imunitet covjeka prema bolesti krava. Sin. 
---IMUNITET, INTRAUTERINI(LAT.), intrauterine immunity (eng.), pasivni imunitet koji stice plod
uslijed prolaza majcinih IgG antijela od imune majke kroz placentu, odnosno putem prvina. Traje
otrpilike 6 mjeseci od rodenja Sin. .

---IMUNITET, NESPECIFICNI(LAT.), nonspecific immunity (eng.), imunitet kod kojega nije prisutno
prepoznavanje antigena od strane limfocita i nema specificnoga imunoga odgovora, tj. zaštita se
ostvaruje lisozimom, interferonom, odajicama prirodnoga imuniteta i anatomskim barijerama prema
infekciji. Sin. 

---IMUNITET, ODAJICKI(LAT.), cell-mediated immunity (eng.), imunitet nastao djejstvom T

limfocita, bilo oslobadanjem limfocina bilo korišcenjem direktne citotoksicnosti, ali koja se prenosi
limfocitima, a ne serumom Sin. .

---IMUNITET, PASIVNI(LAT.), passive immunity (eng.), otpornost stecena prenosom antitijela ili
limfocita od imunih davalaca primaocu. Sin. 

---IMUNITET, PRIRODNI(LAT.), natural immunity (eng.), imunitet nastao odajicama sposobnim za

imunu aktivnost, a da nisu stimulirane imunizacijom i bez antigene specificnosti. Sin. 

---IMUNITET, SPECIFICNI(LAT.), specific immunity (eng.), imunitet prema nekoj odredenoj bolesti
(npr. imunitet na pjegavac) Sin. .

---IMUNITET, STECENI(LAT.), acquired immunity (eng.), imunitet koji zahvaca funkcioniranje

imunoga sistema, a postignut je u toku života jedinke, bilo prebolijevanjem infekcije, odnosno
vakcinacijom, bilo transferom antitijela ili limfocita od imunoga davaoca. Sin. 

---IMUNITET, UROÐENI(LAT.), (ENG.), SIN. v. imunitet, genetski i imunitet, intrauterini.

---IMUNIZACIJAimmunisatio, onis, f (lat.), immunisation (eng.), nastajanje ili indukcija imuniteta,

bilo pasivnoga (davanjem gotovih antitijela), bilo aktivnoga (proizvodenje imuniteta
prebolijevanjem bolesti ili vakcinacijom). Sin. 

---IMUNOASEJ(LAT.), immunoassay (eng.), bilo koja od nekoliko metoda za kvantitativno

odredivanje hemijskih supstancija koje koriste visoko sepcificno vezanje izmedu antigena ili
haptena i homolognoga antitijela. Ovdje spadaju radioimunoasej, enzimski imunoasej i sl Sin. .

---IMUNOBIOLOGIJAimmunobiologia, ae, f (lat.), immunobiology (eng.), grana biologije koja

proucava imunološke efekte na fenomene kao što su zarazne bolesti, rast, razvoj, osjetljivost,
nasljednost, starenje, maligni tumori, kalemljenje itd Sin. .

---IMUNOCIT(LAT.), immunocyte (eng.), odajica limfoidne vriježe koja može reagirati na antigen i
proizvoditi antitijelo ili postati aktivna u odajickome imunitetu ili odgodenoj hipersenzitivnoj
reakciji Sin. .

---IMUNODEFICIJENCIJAimmunodeficientia, ae, f (lat.), immunodeficiency (eng.), imuni odgovor ili

njegov poremecaj koji je karakteriziran slabijom, deficijentnom imunom reakcijom od normalne.
Može biti poremecaj odajickoga imunoga odgovora (T odajice), kod antitijela (B odajice),
kombinacijom ta dva i konacno fagocitnom disfunkcijom. Sin. .
---IMUNODIFUZIJA(LAT.), immunodiffusion (eng.), bilo koja tehnika koja ukljucuje difuziju antigena
ili antitijela kroz semisolidni medijum (agar), rezultirajuci precipitinskom reakcijom. Precipitiranje
nastaje, odnosno vrši se nakupljanje, na mjestu ekvivalentne koncentracije antigena i antitijela Sin.
.

---IMUNOELEKTROFOREZA(LAT.), immunoelectrophoresis (eng.), tehnika koja kombinira

elektroforezu bjelancevina ( Sin. v.) i dvostruku imunodifuziju (v.). Bjelancevine se odvajaju na
agar elektroforezi, a tada se stavljaju specificni antiserumi na paralelnu traku i bjelancevinama i
antitijelima se pušta da difundiraju kroz traku. Bjelancevine difundiraju zrakasto, antitij

---IMUNOGEN(LAT.), immunogen (eng.), onaj koji je u stanju inducirati imuni odgovor. Sin. 

---IMUNOGLOBULIN(LAT.), immunoglobulin (eng.), bilo koji od proteina koji je strukturalno nalik na

glukoproteine i funkcionira kao antitijelo. Dijele se u 5 klasa na osnovu strukture i biološke
aktivnosti. Imunoglobulinska molekula može biti nomomer, Y oblik, napravljen od dva teška (H) i
dva lahka (L Sin. .

---IMUNOHEMIJA(LAT.), immunochemistry (eng.), 1. ispitivanje hemijske osnove imunoloških

fenomena, 2. aplikacija antitijela kao hemijskih reagensa Sin. .

---IMUNOINKOMPETENTAN(LAT.), immunoincompetent (eng.), onaj koji nema sposobnost ili

kapacitet da razvija imuni odgovor na antigeni izazo Sin. v.

---IMUNOLOG(LAT.), immunologist (eng.), osoba koja se posebno usmjerila u imunologiji u

strucnome ili naucnome smislu Sin. .

---IMUNOLOGIJAimmunologia, ae, f (lat.), immunology (eng.), dio biomedicinske nauke koji se

poglavito bavi odgo-vorom organizma na antigene, te svim biološkim, serološkim i fizicko-hemijskim
aspektima imunizacije. Nauka o imunitetu. Sin. 

---IMUNOLOŠKA KOMPETENCIJA(LAT.), immunocompetence (eng.), sposobnost da se razvije imuni

odgovor (proizvodnja antitijela), poslije izlaganja antigenu Sin. .

---IMUNOPOTENCIJA(LAT.), immunopotency (eng.), sposobnost pojedinacnoga imunoga sistema da

injicira sintezu antitijela Sin. .

---IMUNOPROFILAKSA(LAT.), immunoprophylaxis (eng.), prevencija bolesti upotrebom vakcine i

terapeutskih antiseruma Sin. .

---IMUNOREAKCIJA(LAT.), immunoreaction (eng.), reakcija koja nastaje izmedu antigena i njegovoga

antitijela ili izmedu antigena i imunocita koji se senzibiliziraju na taj antigen Sin. .

---IMUNOREGULACIJA(LAT.), immunoregulation (eng.), kontrola imunoga odgovora mehanizmima kao

što su supresorni i kontrasupresorni limfocitni lanci i imumonoglobulinska idiotipska i antiidiotipska
mreža Sin. .
---IMUNOSTIMULACIJA(LAT.), (ENG.), immunostimulation (eng.,), stimulacija, potpomaganje,
forsiranje, podržavanje, izazivanje imunoga odgovora Sin. .

---IMUNOSUPRESIJA(LAT.), immunosupression (eng.), prevalencija ili smanjivanje imunoga odgovora.

To se može uciniti radijacijom, administracijom antimetabolita, antilimfocitnoga seruma i sl Sin. .

---IMUNOTERAPIJA(LAT.), immunotherapy (eng.), opci termin koji ukljucuje aktivnu i pasivnu

imunizaciju, lijecenje imunopotentnim sredstvima, ali i sa imunosupresivnim lijekovima,
transplantacijom koštane srži i implatacijom grudne žlijezde Sin. .

---IMUNOTRANSFUZIJA(LAT.), immunotransfusion (eng.), transfuzija krvi od davaoca ranije

imuniziranoga mikroorganizmima kojima je inficiran pacijent ili od pacijenta koji se skoro oporavio
od specificne infekcije Sin. .

---INAKTIVACIJAinactivatio, onis, f (lat.), inactivation (eng.), destrukcija biološke aktivnosti (virusa,

enzima i sl.), djej-stvom nekog fizickoga ili hemijskoga sredstva. Sin. 

---INAKTIVATORinactivator, oris, m, (lat.), id.(eng.), svaki agens, fizicki i hemijski, koji vrši
destrukciju bioloških aktivnosti (virusa, enzima i sl.). Sin. 

---INANICIJAinanitio, onis, f (lat.), inanition (eng.), stanje velike slabosti, ekstremnog gubitka težine
i smanjenoga metabolizma zbog prolongiranoga gladovanja. Sin. 

---INAUGURACIJAinauguratio, onis, f (lat.), inauguration (eng.), svecano uvodenje necega ili nekoga,
svecano otvaranje, svecani pocetak. Sin. 

---INCESTincestum, i, n (lat.), incest, inbreeding (eng.), seksualni kontakt izmedu bliskih srodnika,
takve srodnosti da je brak medu njima pravno i kulturalno nedopustiv, rodoskrvnavljenje. Postupak
sparivanja srodnika, cak brace i sestara, u genetici životinja je uobicajen da bi se sacuvale genetske
osobine. Sin. 

---INCIDENCIJAincidentio, onis, f (lat.), incidence (eng.), broj novih slucajeva bolesti u populaciji
kroz odreden period vremena. Ucestalost kojim neki dogadaj nastaje. Sin. 

---INCIDENTaccidens, entis, m (lat.), accident (eng.), nepredvidljivi dogadaj, narocito onaj koji nosi
povredu, neocekivana komplikacija u inace regularnome toku bolesti. udes. Sin. 

---INCIPIJENTANincipiens, entis, m (lat.), incipient (eng.), onaj koji pocinje egzistenciju, pocetni.
Sin. 

---INCIZIJAvulnus incisum, incisia, ae, f (lat.), incision wound, incision (eng.), rez, zasjek,
prosijecanje, rezanje, otvaranje (gnojne kolekcije, šupljine), rana napravljena oštrim instrumentom
u hirurškim uslovima. zarez, rez. Sin. 

---INCIZIVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjekutici.

---INCIZURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjek.

---INDEKS RAZBOLIJEVANJA(LAT.), morbidity rate (eng.), broj novih slucajeva bolesti, pa se može
iskazivati kao incidencija i kao prevalencija ( Sin. v.). Morbiditet.

---INDEKS1. v. kažiprst, 2. index, cis, m (lat.), id.(eng.), numericki izraz neke velicine, nekoga
odnosa ili nekoga mjerljivoga fenomena Sin. .

---INDICIJAindicium, ii, n (lat.), (eng.), znak, nagovještaj, simptom koji nagovještava dijagnozu i
lijecenje. nagovještaj. Sin. 

---INDIFERENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ravnodušan.

---INDIGESTIJAindigestio, onis, f (lat.), indigestion (eng.), poremecaj u varenju hrane. Obicno

oznacava želudacne tegobe poslije obroka Sin. .

---INDIGO(LAT.), (ENG.), SIN. v. civit.

---INDIGOKARMIN(LAT.), indigotinsulfonate sodium, indigo carmine (eng.), boja iz prirodnoga indiga

(Indigofera tinctoria), ali dobijena i sintetski, C16H8N2Na2O8S, a u medicini se upotrebljava pri
ocjeni bubrežne funkcije kojom se prilikom daje intravenski i ceka njegova pojava na ušcu uretera u
mokracnu bešiku Sin. .

---INDIKACIJAindicatio, onis (lat.), indication (eng.), znak, okolnost koja upucuje, opominje,
upozorava na nacin lijecenja, uzrok, razvoj ili napad bolesti, a koja služi kao vodic. Sin. 

---INDIKAN(LAT.), indican (eng.), 1. žuti indoksil glikozid biljnoga porijekla, C6H4.-

NH.CH:C.O.C6H11O5, 2. kalijum indoksilsulfat, C6H4NH.CH.CO.SO2.OK, koji nastaje
dekompozicijom triptofana u crijevima, a apsorbira se, veže i izlucuje urinom. Sin. 

---INDIKANEMIJAindicanaemia, ae, f (lat.), indicanemia (eng.), prirustvo indikana ( Sin. v.) u krvi.

---INDIKANURIJAindicanuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo indikana ( Sin. v.) u vecoj kolicini u
bureži.

---INDIKATORindicator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. pokazatelj, pokazivac, ukazivac (za pravac, za

hemijsku reakciju i sl.), 2. bilo koja supstancija koja promjenom boje pokazuje pojavu ili
išcezavanje druge hemijske supstancije. Sin. 

---INDIREKTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. posredan.

---INDIVIDUA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jedinka.

---INDOLENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bezosjecajnost.

---INDOLENTAN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. bezbolan, 2. v. bezosjecajan.

---INDOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. pomoc.

---INDUCIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izazvan.

---INDUCIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. izazvati.

---INDUKCIJAinductio, onis, f (lat.), induction (eng.), 1. pocetna faza anestezije, uvodenje u

anesteziju, 2. pojavljivanje elektricne struje ili magnetskih vrijednosti u tijelu zbog prisustva druge
elektricne struje ili bliskoga magnetskoga polja, 3. akt ili proces prenošenja ili uzrokovanja nekoga
dogadaja i Sin. 

---INDUKCIJA, ENZIMSKA(LAT.), enzyme induction (eng.), produkcija enzima kod covjeka kao
odgovor na unošenje nekih materija ili lijekova. Slicno u genetici bakterija, sinteza nekih enzima
kao odgovor na prisustvo nekih materija u supstratu. Sin. 

---INDUKTORinductor,. oris, m (lat.), inducer (eng.), 1. (u molekularnoj genetici) molekula koja

inducira odajicu ili organizam da ubrza sintezu enzima ili dijela enzima koji su ukljuceni u
metabolizam. Induktor cesto djeluje kao antagonist represoru, 2. tkivo koje proizvodi hemijsku
supstanciju koja djeluje Sin. .

---INDURACIJAinduratio, onis, f (lat.), induration (eng.), 1. otvrdnjavanje, nenormalno povecanje

tvrdine nekog tkiva 2. abnormalno tvrdo mjesto ili struktura u organizmu, pogotovu gdje ranije nije
bila. otvrdnjenje. Sin. 

---INDURACIJA, PLASTICNA(LAT.), induratio penis plastica (eng.), plastic induration (eng.), fibrozna
ili sklerozna transformacija omotaca kavernoznih tijela penisa. Sin. 

---INDURATIVANindurativus-3 (lat.), indurativen (eng.), proces koji dovodi do otvrdnjavanja Sin. .

---INDURIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v.otvrdnuo.

---INERCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neaktivnost.

---INERTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. neaktivan 1.

---INERVACIJAinnervatio, onis, f (lat.), innervation (eng.), distribucija živcanih ogranaka u dijelu

tijela, organa ili sistema, ali i prenošenje živcanih impulsa kroz podrucje koje pojedini živac
opskrbljuje. Sin. 

---INERVACIJA, DVOSTRUKA(LAT.), double innervation (eng.), inervacija neke strukture sa dvije

oprecno funkcionalne vrste živcanih vlakana, npr. simpatikusa i parasimpatikusa. Sin. 
---INERVACIJA, RECIPROCNA(LAT.), reciprocal innervation (eng.), inervacija mišica oko zgloba gdje
su centri vezani u parovima. Ekscitacija centra od strane jednoga mišica znaci i inhibiciju
antagonista. Sin. 

---INFANTILANinfantilis, e (lat.), infantile (eng.), 1. zahvacen infantilizmom, ( Sin. v.), 2. ono što
pripada djeci i djecijemu dobu.

---INFANTILIZAMinfantilismus, i, m (lat.), infantilism (eng.), stanje u kojemu osobine djetinjstva

perzistiraju u odraslome dobu. Poglavito se to odnosi na mentalnu retardaciju, odsustvo razvoja
seksualnih organa i cesto, mada ne uvijek, patuljasti rast. Sin. 

---INFARK, BIJELI(LAT.), (ENG.), SIN. v. infarkt, anemicni.

---INFARKCIJAinfarctio, onis, f (lat.), infarction (eng.), 1. stvaranje infarkta, Sin. v. infarkt, 2. sam
infarkt (v.).

---INFARKTinfarctus, us, m (lat.), infarct, infarction (eng.), podrucje nekroze u nekome tkivu uslijed
lokalne ishemije. Sin. 

---INFARKT, ANEMICNIinfarctus anaemicus (lat.), anemic infarct, pale infarct, white infarct (eng.),
podrucje nekroze nekoga tkiva nastalo iznenadnim prestankom cirkulacije krvi u sudu koji ishranjuje
to podrucje. bijeli infarkt. Sin. 

---INFARKT, CRVENI(LAT.), (ENG.), SIN. v. infarkt, hemoragicni.

---INFARKT, HEMORAGICNIinfarctus haemorrhagicus (lat.), hemoragic infarct, red infarct (eng.),

infarkt koji je crven zbog inbibicije crvenim krvnim zrnima u ishemicnome podrucju. crveni infarkt.
Sin. 

---INFARKT, SEPTICNIinfarctus septicus (lat.), septic infarct (eng.), ishemija nastala septicnim
embolusom, pa stvaranjem ishemicne zone dolazi do isindije. Termin obuhvaca i svaki infarkt koji se
sekundarno inficira. Sin. 

---INFARKT, URICNIinfarctus uricus (lat.), uric infarct (eng.), depozit kristala mokracne kiseline u
renalnim tubulima novorodenceta. Sin. 

---INFAUSTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zloslutan.

---INFEKCIJAinfectio, onis, f (lat.), infection (eng.), 1. infektivna bolest, sin. zaraza, 2. invazija i
multiplikacija mikroorganizama u tkivima i organima što klinicki može biti neprimijetno ili
manifestno, a kao rezultat djejstva mikroorganizama, njihovoga metabolizma, toksina ili
imunizacije. Sin. 

---INFEKCIJA, BOLNICKAinfectio nosocomialis (lat.), nosocomial infection, hospital infection (eng.),

infekcija mikroorganizmima iz bolnickoga miljea. Obicno infekcija koja nije bila prisutna prije
prijema u bolnicu ili koja nastaje 72 sahata nakon prijema u bolnicu. Sin.
---INFEKCIJA, ENDOGENAinfectio endogenes (lat.), endogenous infection (eng.), infekcija iznutra iz
postojecega fokusa organizma. Sin. 

---INFEKCIJA, KAPLJICNA(LAT.), airbone infection, droplet infection (eng.), infekcija koja se prenosi
inhalacionim putem, udisanjem, vodenih sitno raspršenih kapljica koje sadrže mikroorganizme. Sin. 

---INFEKCIJA, KOLONIZACIJSKA(LAT.), colonization infection (eng.), infekcija karakterizirana

naseljavanjem i rastom mikroorganizama koji invadiraju tkivo tako kao da se šire kolonije, bilo po
površini ili u samome tkivu. Sin. 

---INFEKCIJA, KRIPTOGENAinfectio cryptogens (lat.), cryptogenic infection (eng.), infekcija cija je

patogeneza nejasna i nedefinirana. Sin.

---INFEKCIJA, LATENTNAinfectio latens (lat.), latent infection (eng.), 1. infekcija koja je prisutna,
ali nije manifestna, gdje etiološki agens još ne pravi simptome, 2. faza u razvoju bolesti
infektivnoga porijekla koja je etablirana, a uzrocnik bolesti koji je ranije otkriven sada se ne vidi,
npr. latentni sifilis. namet. Sin. 

---INFEKCIJA, OPORTUNISTICKA(LAT.), opportunistic infection (eng.), infekcija nekim organizmom

koji obicno ne mora biti infektivan, ali pod izvjesnim okolnostima to postaje Sin. .

---INFEKTIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kužan, nametan, ili zarazan.

---INFESTACIJAinfestatio, onis, f (lat.), infestation (eng.), atak gotovana, parazita, na organizam,

naseljavanje parazita u i na organizmu, gotovanska invazija na tkiva ili organe. namet. Sin. 

---INFESTIRATIinfestare (lat.), infest (eng.), izložiti se dolasku i prisustvu gotovana, bilo na koži, bilo
na unutrašnjim organima Sin. .

---INFILTIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. prožeti.

---INFILTRACIJAinfiltratio, onis, f (lat.), infiltration (eng.), difuzija i akumulacija supstancija u

tkiva, organe ili odajice što nije normalno, bilo prisustvom bilo kolicinom, prožimanje. nadje Sin. v.

---INFILTRATinfiltratum, i, n (lat.), infiltration (eng.), prožeto mjesto, mjesto u tkivu sa

akumulacijom odajica ili supstancija koje nisu normalno prisutne u takvome obliku i kolicini. Sin. 

---INFLACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. upuhavanje.

---INFLAMACIJAintersticijalna, inflammatio interstitialis (lat.), interstitial inflammation (eng.), vrsta

isindicnoga procesa koji zahvata samo stromu, intersticijalno tkivo, nekoga organa. Sin. 

---INFLAMACIJAobliterirajuca, inflammatio obliterans (lat.), obliterative inflammation (eng.),

isindija unutrašnje membrane neke šupljine ili krvnoga suda u toku koje nastaju priraslice ili
bujanje tkiva koje vodi obliteraciji lumena. Sin. 

---INFLAMACIJApseudomembranozna, inflammatio pseudo-membranosa (lat.), pseudomembranous

inflammation (eng.), akutni isindicni oblik na snažni nekroticni toksin, kao što je diftericni, a
karakteriziran je stvaranjem lažne membrane koja se sastoji od fibrina, nekroticnoga tkiva i
leukocita. Sin. 

---INFLAMACIJA, AKUTNAinflammatio acuta (lat.), acute inflammation (eng.), isindija, obicno

nastala iznenadno, a kod koje se primjecuju klasicni znaci: bol, dolor, toplina, calor, crvenilo,
rubor, otok, tumor i gubitak funkcije, functio laesa, a dominiraju vaskularni i eksudativni procesi.
Sin. 

---INFLAMACIJA, DIFUZNAinflammatio diffusa (lat.), diffuse inflammation (eng.), isindija koja

zahvaca podjednako parenhimatozni dio i stromu organa ili je zahvatila vrlo širok predio tkiva. Sin. 

---INFLAMACIJA, DISEMINIRANAinflammatio disseminata (lat.), disseminated inflammation (eng.),

isindija koja ima veci broj jasnih fokusa raširenih po cijelome tijelu ili po dijelu tijela. Sin. 

---INFLAMACIJA, EKSUDATIVNAinflammatio exudativa (lat.), exudative inflammation (eng.), tip

isindije kojoj je glavna odlika obilan eksudat. Sin. 

---INFLAMACIJA, FIBRINSKAinflammatio fibrinosa (lat.), fibronous inflammation (eng.), isindija kod

koje dominira eksudat napravljen od koaguliranoga fibrina. Sin. 

---INFLAMACIJA, FOKALNAinflammatio focalis (lat.), focal in-flammation (eng.), isindija koja je

ogranicena samo na je-dno mjesto ili na malehni broj veoma ogranicenih mjesta. Sin. 

---INFLAMACIJA, GNOJNAinflammatio purulenta (lat.), suppurative inflammation (eng.), vrsta

isindicnoga procesa gdje je dominantno stvaranje gnoja. Sin. 

---INFLAMACIJA, HRONICNAinflammatio chronica (lat.), chronic inflammation (eng.), isindija spore

progredijencije i ide sa stvaranjem novoga veznoga tkiva. Sin. 

---INFLAMACIJA, INFLAMMATIO, onis, f (lat.), inflammation (eng.), lokalizirani zaštitni odgovor

organizma, nekoga organa ili dijela tijela, uzrokovan raznim noksama, koji nastoji odbaciti, uništiti,
razblažiti uzrocnika i ošteceno tkivo. isindija, upala, flegmazija. Sin. 

---INFLAMACIJA, KATARALNAinflammatio catarrhalis (lat.), catarrhal inflammation (eng.), oblik

isindije koji zahvata prakticno samo sluzavice i karakteriziran je obilnim sekretom i epitelijalnom
deskvamacijom. Sin. 

---INFLAMACIJA, METASTATSKAinflammatio metastatica (lat.), metastatic inflammation (eng.),

isindija koja se reproducira u udaljenome organu tako što se inflamatorni materijal donosi krvlju ili
limfom. Sin. 

---INFLAMACIJA, NEKROTICNAinflammatio necrotica (lat.), necrotic inflammation (eng.), isindija

koja ide sa nekrozom, smrcu, zahvacenoga tkiva. Sin. 
---INFLAMACIJA, PARENHIMATOZNAinflammatio parenchymatosa (lat.), parenchymatous
inflammation (eng.), isindija koja poglavito obuhvaca parenhimatozni dio organa. Sin. 

---INFLAMACIJA, PRODUKTIVNAinflammatio productiva (lat.), hyperplastic inflammation (eng.),

isindija koja ide sa stvaranjem novoga veznoga tkiva. Sin. 

---INFLAMACIJA, SEROZNAinflammatio serosa (lat.), serous inflammation (eng.), isindija

karakterizirana tecnim, providnim i bistrim eksudatom, sa malo bjelancevina i malo leukocita. Sin. 

---INFLAMACIJA, SPECIFICNAinflammatio specifica (lat.), specific inflammation (eng.), isindija

nastala posebnim, specificnim mikroorganizmima i formiranjem karakteristicnoga tkiva
karakteristicnog samo za tu bolest (tuberkuloza, sifilis). Sin. 

---INFLAMACIJA, TOKSICNAinflammatio toxica (lat.), toxic inflammation (eng.), isindija uzrokovana

toksinom, bakterijskim produktima. Sin. 

---INFLAMATORANinflammatorius-3 (lat.), inflammatory (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran

procesom isindije. isindican. Sin. 

---INFLAMIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. upaliti.

---INFLUENCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gripa.

---INFRACRVENO ZRACENJE(LAT.), infrared radiation (eng.), oznacava zracenje valne dužine vece od
crvenoga i vidljiva spektra, a nalazi se izmedu valne dužine crvenoga svjetla i radio talasa, te ima
valnu dužinu izmedu 0,75 - 1000 mikrometara Sin. .

---INFRAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zalomak.

---INFRAMANDIBULARANinframandibularis, e (lat.), inframandibular (eng.), postavljen ispod donjega

cehneta, donje vilice Sin. .

---INFRAMARGINALANinframarginalis, e (lat.), inframarginal (eng.), onaj koji se nalazi ispod nekoga

ruba ili neke granice Sin. .

---INFRAPATELARANinfrapatellaris, e (lat.), infrapatellar (eng.), onaj koji je postavljen ispod

koljene cašice Sin. .

---INFRASTRUKTURA(LAT.), infrastructure (eng.), bilo koja struktura koja obezbjeduje bazu ili se
nalazi ispod druge, važnije, strukture Sin. .

---INFRATEMPORALANinfratemporalis, e (lat.), infratemporal (eng.), onaj koji se nalazi u ili ispod

temporalne jame ili ispod temporalnoga mišica Sin. .
---INFRAUMBILIKALANinfraumbilicalis, e (lat.), infraumbilical (eng.), onaj koji je postavljen ispod
pupka, izmedu pupka i simfize Sin. .

---INFUNDIBULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijevak.

---INFUZIJAinfusio, onis, f (lat.), infusion (eng.), terapeutsko unošenje svake otopine osim krvi i
derivata krvi u venu. S njom mogu ici i razni lijekovi otopljeni u sadržaju infuzije. Infuzija tece
silom zemljine teže. ulijevanje. Sin. 

---INFUZUMinfusum, i, n (lat.), infusion (eng.), lijek dobijen prelijevanjem vrele vode preko neke
trave i ostavljen da se ohladi u namjeri ekstrakcije medicinskih principa iz trave. oparak, obarak,
nalje Sin. v.

---INGESTIJAingestio, onis, f (lat.), ingestion (eng.), akt uzimanja hrane, lijeka, unošenja u tijelo
putem usta. hranjenje. Sin. 

---INHALACIJAinhalatio, onis, f (lat.), inhalation (eng.), 1.nacin lijecenja udihanjem nekih

supstancija zajedno sa dihalnim zrakom, 2. akt dihanja, uzimanja zraka u pluca, sin. udihanje Sin. .

---INHALANSremedium inhalans, (lat.), inhalant (eng.), sredstvo za udihanje, ljekovito sredstvo koje
se unosi putem pluca inhalacijom ( Sin. v.).

---INHERENTANinhaerens, entis (lat.), inherent (eng.), prirodno implantiran na neko mjesto, tijesno
vezan, teško ga je ukloniti Sin. .

---INHIBICIJAinhibitio, onis, f (lat.), inhibition (eng.), 1. sprje-cavanje, kocenje, zaustavljanje

nekoga procesa, 2. u psihijatriji, svjesno ili nesvjesno blokiranje želje ili impulsa Sin. .

---INHIBIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kociti.

---INHIBITORinhibens, entis (lat.), inhibitor (eng.), onaj koji koci, zaustavlja ili sprjecava. Svaka
supstancija koja ometa hemijsku reakciju i biološku aktivnost, te zapreka koja ometa fizicki proces.
Sin. 

---INICIJACIJAinitiatio, onis f (lat.), initiation (eng.), trenutacni fiziološki proces kojim pocinje
razvoj zuba. Sin. 

---INICIJALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pocetni.

---INJEKCIJAinjectio, onis, f (lat.), injection (eng.), 1. postupak ubrizgavanja, unošenja lijeka,

dijagnostickoga ili preventivnoga sredstva u organizam, 2. supstancija ubrizgana u organizam u cilju
lijecenja, zaštite ili ispitivanja Sin. .

---INJICIRAN(LAT.), injected (eng.), 1. našikan krvlju, kongestiran, prepunjenih krvnih suda, 2. lijek
unesen, ubrizgan u tijelo putem injekcije ( Sin. v.).
---INJICIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ubrizgati.

---INKAPSULIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ucahuren.

---INKARCERACIJAincarceratio, onis, f (lat.), incarceration (eng.), uklještenje, neprirodna retencija

ili zatvaranje nekoga dijela ili strukture, sa akutnim poremecajem funkcije. uglava. Sin. 

---INKARCERACIJA, TONZILARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hernijacija, tonzilarna.

---INKLUZIJAinclusio, onis, f (lat.), inclusion (eng.), bilo koja tvorevina koja je uklopljena u neki
sistem. Kad se termin upotrebljava sam obicno se misli na odajicku inkluziju, a to je privremeni,
cesto beživotni sastojak citoplazme kao što je akumulacija bjelancevina, masti, pigmenta,
ugljikohidrata, krist Sin. .

---INKOMPATIBILANincompatibilis, e (lat.), incompatible (eng.), nije podesan za pravljenje

kombinacija, ne uklapa se u sistem, ne trpi simultanu administraciju, nepodnošlji Sin. v.

---INKOMPATIBILNOSTincompatibilitas, atis, f (lat.), incompatibility (eng.), nepodesnost za

pravljenje kombinacija, medusobna nepodnošljivost, neuklopljivost u sistem Sin. .

---INKOMPLETAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepotpun.

---INKONTINENCIJAincontinentia , ae, f (lat.), incontinence (eng.), 1. nesposobnost zadržavanja

bureži ili stolice, 2. nesposobnost zadržavanja bilo cega. U psihološkome smislu se odnosi na misli.
Sin. 

---INKONTINENTANincontinens, entis, m (lat.), incontinent (eng.), onaj koji je nesposoban da

kontrolira ekskretorne, ali i misaone funkcije. Sin. 

---INKOORDINACIJAincoordinatio, onis, f (lat.), incoordination (eng.), nepostojanje, nedostatak

normalnoga prilagodavanja mišicnih kretnji prema situaciji, pojava da organi ne funkcioniraju
harmonicno Sin. .

---INKORPORACIJAincorporatio, onis, f (lat.), incorporation (eng.), 1. utjelovljenje, spajanje,

pripajanje, 2. ujedinjavanje supstancije jedne s drugom Sin. .

---INKRECIJAincretio, onis, f (lat.), incretion (eng.), unutraš-nja sekrecija, unutrašnje lucenje

hormona Sin. .

---INKRETincretum, i, n (lat.), incretion (eng.), proizvod unutrašnjega lucenja, hormon, ono što se
izlucuje u kr Sin. v.

---INKRUSTACIJAincrustatio, onis, f (lat.), crusting, incrustation (eng.), formiranje krasta,

otvrdnjavanje. Sin. 
---INKUBACIJAincubatio, onis, f (lat.), incubation (eng.), 1. Sin. v. leženje jajeta, 2. razvoj infekcije
od momenta ulaska mikroorganizama do pojave prvih simptoma bolesti, 3. razvoj mikroorganizma ili
odajica u kulturi pod optimalnim uslovima okoline, 4. vrijeme potrebno za razvoj hemijske ili
enzimske reakcije na dato

---INKUBATORincubator, oris, f (lat.), id.(eng.), 1. aparat za održavanje života prerano rodenoga

djeteta ili djeteta is-pod porodajne težine, a koji mu obezbjeduje odgovarajucu temperaturu i
vlažnost, 2. aparat za održavanje konstantne temperature radi razvoja pilica iz jaja, vještacka
kvocka Sin. .

---INKUDEKTOMIJAincudectomia, ae, f (lat.), incudectomy (eng.), hirurško vadenje, ekstirpacija

inkusa, nakovnja. Sin. 

---INKURVACIJAincurvatio, onis, f (lat.), icurvation (eng.), savijenost, savijanje, iskrivljenost, stanje

savijenosti ili iskrivljenosti Sin. .

---INLEJ(LAT.), inlay (eng.), zubni ispun koji se pravi izvan zuba, a zatim se fiksira u posebno za
njega preparirani kavitet Sin. .

---INLEJ, EPITELIJALNI(LAT.), epithelial inlay (eng.), metod obezbjedivanja epitelizacije kod

dubokih rana. Napravi se model šupljine rane, prekrije epidermalnim transplantatom, a zatim se
zatvori rana aproksimirajuci krajeve. Poslije 10 dana vadi se model, a epidermalni kožni kalem
prekriva zid šupljine Sin. .

---INOBLASTinoblastus, i, m (lat.), (eng.), id. bos., mlada odajica bilo kojega veziva u stanju
formiranja Sin. .

---INOCITinocytus, i, m (lat.), inocyte (eng.), bilo koja odajica veznoga tkiva Sin. .

---INOGENEZAinogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), formacija veznoga tkiva. Sin. 

---INOKULACIJAinoculatio, onis, f (lat.), inoculation (eng.), kalemljenje ospica, cijepljenje,

unošenje mikroorganizama, infektivnoga materijala, seruma ili drugih supstancija u tkiva živoga
organizma ili u kulturu, unošenje blage forme uzrocnika da bi se proizveo imunitet Sin. .

---INOKULIRATIinoculare (lat.), inocuilate (eng.), urezivati, ucijepiti bolest, unijeti uzrocni faktor,
bolest, implantirati mikroorganizme u cilju postizanja aktivne imunizacije Sin. .

---INOPERABILANinoperabilis, e (lat.), inoperable (eng.), onaj kojeg je nemoguce riješiti operacijom

(npr. uznapredovao tumor i stoga se ne može izvaditi), nije pogodan za operaciju (npr. bolestan od
neke druge bolesti koja daje veliki operativni rizik) Sin. .

---INOSKOPIJAinoscopia, ae, f (lat.), inoscopy (eng.), postizanje dijagnoze istraživanjem vlakana u

ispljuvku, krvi, izlucevinama i sl., poslije arteficijalne digestije ili bez nje Sin. .
---INOTROPAN(LAT.), inotropic (eng.), onaj koji djeluje na snagu ili jacinu mišicne kontrakcije, a
može biti negativno (sma-njivati snagu) i pozitivno inotropan (pojacavati mišicnu snagu). Sin. 

---INOZITOL(LAT.), inositol (eng.), na šecer nalik vitamin B kompleksa, C6H12O6 koji se nalazi u
mnogim biljkama i animalnim tkivima, ali je dobijen i sintetski. Djeluje kao faktor protiv celavosti,
potpomaže rast nekih bakterija i kvašceve maje Sin. .

---INSAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. covjek.

---INSANSKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. humani.

---INSEKT(LAT.), (ENG.), SIN. v. baja.

---INSEKTICIDinsecticidum, i, n (lat.), insecticide (eng.), bilo koja supstancija koja selektivno

uništava insekte, selektivno je otrovna za insekte. Sin. 

---INSERCIJAinsertio, onis, f (lat.), insertion (eng.), mjesto prijanjanja mišica za kost. pripoj. Sin. 

---INSOLACIJAinsolatio, onis, f (lat.), insolation (eng.), izlaganje suncu, suncana banja. suncanica 2.
Sin. 

---INSPEKCIJAinspectio, onis, f (lat.), inspection (eng.), 1. posmatranje, ispitivanje, pregled

posmatranjem; jedan od cetiri elementa fizikalnoga pregleda, 2. nadzor, istraga, formirano tijelo
medicinske kontrole, nadzora, obicno u smislu sanitarna inspekcija Sin. .

---INSPIRACIJAinspiratio, onis, f (lat.), inspiration (eng.), akt ulaska zraka u pluca Sin. .

---INSPIRATORANinspiratorius-3 (lat.), inspiratory (eng.), onaj koji služi ili pripada aktu inspiracije,
udaha, kao dijela dihanja. Sin. 

---INSPIRIJUMinspirium, ii, n (lat.), inspiration (eng.), udah, uvuci zrak u pluca kao dio dihanja. Sin. 

---INSTILACIJAinstillatio, onis, f (lat.), instillation (eng.), administracija tecnosti kap po kap,

ukapavanje. Sin. 

---INSTILATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapaljka.

---INSTINKTinstinctus, us, m (lat.), instinct (eng.), citav niz nenaucenih odgovora na pojedine
životne situacije koji su karakteristike vrste (npr. gradenje odredene vrste gnijezda kod odredene
vrste ptica). nagon. Sin. 

---INSTITUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavod.

---INSTITUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavod.

---INSTRUMENTinstrumentum, i, n (lat.), instrument (eng.), bilo koje sredstvo, orude, alat, koji se
upotrebljava u me-dicini, posebno u hirurgiji. Sin. 

---INSTRUMENTALANinstrumentalis, e (lat.), instrumental (eng.), pregled ili zahvat koji se provodi

instrumentima, orudem, alatom. Ono što pripada instrumentu ili što se radi s njim. Sin. 

---INSTRUMENTAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. instumentarka.

---INSTRUMENTARIJUMinstrumentarium, ii, n (lat.), set of instruments (eng.), instrumenti, odnosno

oprema, potrebna za bilo koju posebnu vrstu operacije ili dijagnosticke procedure. To je alat
ljekara, pogotovu hirurga. Jedan komplet za neku operaciju. Sin. 

---INSTRUMENTARKA(LAT.), scrub nurse (eng.), posebno obucena sestra (rijetko muškarac sa

nazivom instrumentar) koja priprema veš i instrumente za operaciju, asistira i dodaje instrumente u
toku operacije, a poslije ih pere, sterilizira, slaže i ponovo cini spremnim za operaciju Sin. .

---INSTRUMENTIRANJE(LAT.), instrumentation (eng.), rad sa instrumentima, njihova priprema za

operaciju, dodavanje hirurgu u toku operacije i njihovo cišcenje, pranje, te sterili-zacija i priprema
za novu operaciju. Ovaj posao zahtijeva poznavanje instrumenata i nacina njihovoga održavanja Sin.
.

---INSUFICIJENCIJAinsuffitientia, ae, f (lat.), insufficiency (eng.), stanje neadekvatnoga

funkcioniranja, odnosno nesposobnost da se ispunjava osnovna namjena nekoga organa ili sistema,
manjkavost, nedovoljnost Sin. .

---INSUFLACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. upuhavanje.

---INTEGRACIJAintegritas, atis, f (lat.), integration (eng.), usvajanje, uvodenje u sistem, pa može

imati nekoliko specificnih znacenja: 1. asimilacija, anabolicka aktivnost, 2. kombinacija razlicitih
djejstava tako da oni zajednicki djeluju do krajnjega cilja, 3. konstruktivna asimilacija neke licnosti
u društvo, 4 Sin. .

---INTELEKT(LAT.), (ENG.), SIN. v. um.

---INTELEKTUALIZACIJA(LAT.), booding (eng.), anksiozno ili sumorno razmišljanje obicno o vrlo

apstraktnim problemima, vodenje racuna o nevažnim detaljima i pokušaj bijega od svih emocija u
svijet intelektualnih koncepata i rijeci. Pri-sutna je narocito kod opsesivno kompulzivnih neurotika
Sin. .

---INTELIGENCIJAinteligentio, onis, f (lat.), inteligence (eng.), sposobnost rješavanja problema i

snalaženja u novim situacijama. To je sposobnost razlikovanja suštinskoga od nesuštinskoga,
shvatanje redoslijeda i kauzaliteta dogadanja što omogucava brzo sticanje znanja, prihvata-nje
tudih stavova, stvaranja i upotrebe Sin. .

---INTENCIJAintentio, onis, f (lat.), intention (eng.), 1. nacin cijeljenja rane (npr. per primam
intentionem, sa prvobitnom intencijom), 2. namjera, nijjet, nakana, cilj. Sin. 
---INTENZIFIKACIJAintensificatio, onis, f (lat.), intensification (eng.), pojacanje, pogoršanje
(simptoma, bolesti, reakcije i sl.) Sin. .

---INTENZITETintensitas, atis, f (lat.), intensity (eng.), kvalitet ili stanje u kojemu je pojava dobro
izražena, jaka, visokoga stepena tenzije, aktivnosti ili eneregije. Sin. 

---INTENZIVANintensus-3 (lat.), intensive (eng.), jak, snažan, izražen, agresivan, u punome zamahu,
izražen, izražajan Sin. .

---INTENZIVNA NJEGA(LAT.), intensive care (eng.), briga o potpuno ovisnome pacijentu koji nije u
stanju obavljati bilo koje tjelesne funkcije. Vecinom je poremecene svijesti, ma da ne obligatno.
Potpuno je ovisan o respiratornoj i kardijalnoj podršci. Hranjenje i fiziološke funkcije pacijent
takoder obav Sin. .

---INTENZIVNA TERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. intenzivna njega.

---INTERAKCIJA LIJEKOVA(LAT.), drug interaction (eng.), djelovanje jednoga lijeka na efektivnost ili
toksicnost drugoga kod zajednicke medikacije, a na istome pacijentu Sin. .

---INTERAKCIJAinteractio, onis, f (lat.), interaction (eng.), kvalitet, stanje ili proces medusobnoga
djejstva dvaju elemenata jednoga na drugi Sin. .

---INTERALVEOLARANinteralveolaris, e (lat.), interalveolar (eng.), smješten izmedu plucnih

mjehurica, alveola. Sin. 

---INTERARTIKULARANinterarticularis, e (lat.), interarticular (eng.), smješten medu zglobnim

površinama, zglobnim tijelima. Sin. 

---INTERATRIJALANinteratrialis, e (lat.), interatrial (eng.), izmedu pretkomora, dulaca srca. Sin. 

---INTERCELULARANintercellularis, e (lat.), intercellular (eng.), postavljen, smješten medu

odajicama, bilo kojega tkiva ili strukture. meduodajicki. Sin. 

---INTERCEREBRALANintercerebralis, e (lat.), intercerebral (eng.), onaj koji spaja ili je smješten

izmedu dvije moždane polutke Sin. .

---INTERDENTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. meduzubni.

---INTERDIGITALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. meduprstan.

---INTERFALANGEALANinterphalangealis, e (lat.), interphalangeal (eng.), smješten izmedu clanaka

prstiju (npr. interfalangealni zglob) Sin. .
---INTERFASCIKULARANinterfascicularis, e (lat.), interfascicular (eng.), smješten izmedu snopica,
fascikula, živca Sin. .

---INTERFAZA(LAT.), interphase (eng.), period vremena, interval, izmedu dvije odajicke diobe koje
slijede jedna za drugom u kojemu se hromozomi ne mogu pojedinacno nazrijeti, ali fiziološki proces
napreduje Sin. .

---INTERFERENCIJAinterferentia, ae, f (lat.), interference (eng.), 1. medusobno utjecanje;

utjecanje jedne aktivnosti na drugu, 2. proces u kojemu se dva ili više svjetala, zvuka ili
elektromagnetska talasa iste frekvencije kombiniraju da pojacaju ili snize jedan drugoga Sin. .

---INTERFIBRILARANinterfibrillaris, e (lat.), (eng.), interfibrillar (eng.) smješten izmedu fibrila.

Obicno se odnosi na mišicne niti Sin. .

---INTERGLUTEALANinterglutealis, e (lat.), intergluteal (eng.), smješten izmedu dvije polovice

debeloga mesa, izmedu sjedalnih polovica Sin. .

---INTERHEMISFERICANinterhemisphericus-3 (lat.), interhemispheric (eng.), smješten izmedu

moždanih polutki Sin. .

---INTERKANALIKULARANintercanalicularis, e (lat.), intercanalicular (eng.), postavljen izmedu

kanalica Sin. .

---INTERKAPILARANintercapillaris, e (lat.), intercapillary (eng.), postavljen izmedu kapilara,

bugacica. Sin. 

---INTERKARPALANintecarpalis, e (lat.), intercarpal (eng.), izmedu karpalnih kostiju, izmedu kostiju

dorucja Sin. .

---INTERKOSTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. medukostan.

---INTERKURENTANintercurrens, entis (lat.), intercurent (eng.), ono što se javlja za vrijeme druge
bolesti pa mijenja ili modificira njen tok i stanje pacijenta, te proces lijecenja Sin. .

---INTERLEUKIN(LAT.), id.(eng.), genericko ime za grupu bjelance-vinastih faktora koje prave

makrofagi, T odajice, kao odgovor na antigensku ili mitogenetsku stimulaciju Sin. .

---INTERLOBARANinterlobaris, e (lat.), interlobar (eng.), smješten medu lobima, medu režnjima

(obicno jetre ili pluca). medurežanjski. Sin. 

---INTERLOBULARANinterlobularis, e (lat.), interlobular (eng.), smješten ili se dogada izmedu

lobulusa, režnjica, nekoga organa Sin. .

---INTERMAKSILARANintermaxillaris, e (lat.), intermaxillary (eng.), situiran ili se dogada izmedu

cehneta, vilica Sin. .
---INTERMALEOLARANintermalleolaris, e (lat.), intermalleolar (eng.), smješten ili se dogada izmedu
maleolusa, clanaka. Sin. 

---INTERMAMARANintermammaris, e (lat.), intermammary (eng.), smješten ili se dogada izmedu

dojki, sisa Sin. .

---INTERMAMILARANintermammillaris, e (lat.), intermamillary (eng.), smješten ili se dogada izmedu

bradavica dojki Sin. .

---INTERMEDIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. meduvremenski.

---INTERMENSTRUALANintermenstrualis, e (lat.), intermenstrual (eng.), onaj koji nastaje u periodu

izmedu dvije menstruacije. medumenstrualan. Sin. 

---INTERMISIJAintermissio, onis, f (lat.), intermission (eng.), period, interval, privremenoga

prestanka simptoma izmedu dva paroksizmalna napada, sin. araluk Sin. .

---INTERMITENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. medudnevan.

---INTERMURALANintermuralis, e (lat.), intermural (eng.), postavljen ili se dogada izmedu dva zida
nekoga organa. Sin. 

---INTERNISTA(LAT.), internist (eng.), ljekar koji je specijalista interne medicine, V. medicina,

interna Sin. .

---INTEROKLUZALANinterocclusalis, e (lat.), interocclusal (eng.), onaj koji je postavljen izmedu

dvije okluzalne površine zuba gornjega i donjega cehneta Sin. .

---INTEROSEALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. medukoštan.

---INTERPARIJETALANinterparietalis, e (lat.), interparietal (eng.), ono što je postavljeno izmedu

parijetalnih, tjemenih, kostiju Sin. .

---INTERPEDUNKULARANinterpeduncularis, e (lat.), interpeduncular (eng.), postavljen izmedu

moždanih pedunkula Sin. .

---INTERPLEURALANinterpleuralis, e (lat.), interpleural (eng.), smješten ili se dogada izmedu

poplucnice i porebrice Sin. .

---INTERPRETACIJA(LAT.), interpretation (eng.), 1. tumacenje, objaš-njenje, 2. (u psihoterapiji),

objašnjenje latentnih ili sakrivenih znacenja onoga što pacijent govori, ucini ili stekne kao iskustvo,
a od strane psihoterapeuta na nacin kako je to pacijentu prihvatljivo Sin. .

---INTERSEKSUALAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. interseksualnost.

---INTERSEKSUALNOSTintersexualitas, atis, f (lat.), intersexuality (eng.), pokazivanje psihickih i
fizickih karakteristika ponašanja koje pripadaju raznim spolovima u razlicitome stepenu
zastupljenosti svake od njih. Osoba koja to pokazuje je interseksualac, interseksualna osoba Sin. .

---INTERSKAPULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. medupleckama.

---INTERSPINALANinterspinalis, e (lat.), interspinal (eng.), smješten izmedu dvije pršljenske bodlje,

drace Sin. .

---INTERSTICIJALANinterstitialis, e (lat.), interstitial (eng.), smješten izmedu dijela, režnjeva,

lobusa, režnjica, lobulusa ili masa funkcionalnoga tkiva, a graden od pretežno veznoga tkiva ili je to
prazan do slabo ispunjen prostor. meduprostoran. Sin. 

---INTERSTICIJUMinterstitium, i, n (lat.), id.(eng.), 1. malehni prostor ili prosjek izmedu tkiva ili
dvije, odnosno više struktura, 2. tkivo, intersticijalno, vezno tkivo izmedu odajickih elemenata
tkiva, stroma. Sin. 

---INTERTRIGOintertrigo, inis, f (lat.), id.(eng.), površni dermatitis koji nastaje na koži kad se
dodiruju dvije površine (izmedu prsta, u pazušnoj jami, ispod dojki), uzrokovan vlažnošcu, toplotom
i retencijiom znoja. Prisutan je eritem, maceracija, svrab, osjecaj paljenja, erozije. ojedina,
potparnjaci, ojed, razjedina, izjed, utrs 2, vuk. Sin. 

---INTERTROHANTERANintertrochantericus-3 (lat.), intertro-chanteric (eng.), smješten u prostoru

(na kosti) izmedu velikoga i malehnoga trohantera. Najviše se odnosi na prelom Sin. .

---INTERUPCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prekid trudnoce.

---INTERVAL(LAT.), (ENG.), SIN. v. araluk.

---INTERVAL, LUCIDNIlucidum intervalum (lat.), lucid interval (eng.), period pune svijesti izmedu
dva 2 perioda poremecaja svijesti Sin. .

---INTERVENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahvat.

---INTERVERTEBRALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. medupršljenski.

---INTERVILOZANintervllosus-3 (lat.), intervillous (eng.), smješten izmedu vili arachnoidales ili vili
intestinales Sin. .

---INTIMAtunica intima (lat.), intima (eng.), unutrašnji pokrivac krvnih suda kojeg cine endotelijalne
odajice koje okružuju uzdužne elasticne niti i vezivno tkivo Sin. .

---INTIMITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija unutrašnje ovojnice krvnih suda, tunicae intimae vasorum
Sin. .
---INTOKSIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje.

---INTOKSIKACIJA, AKUTNAintoxicatio acuta (lat.), acute intoxication (eng.), prolazno stanje koje
prati uzimanje alkohola ili drugih psihoaktivnih supstancija, a koje se ispo-ljava poremecajima
svijesti, kognitivnih funkcija, percepcije, afekta ili ponašanja, odnosno drugih psihofizickih funkcija
Sin. .

---INTOLERANCIJA, V(LAT.), (ENG.), nepodnošljivost Sin. .

---INTRAABDOMINALANintraabdominalis, e (lat.), intrabdominal (eng.), onaj koji se nalazi unutar

trbuha, smješten je, u trbuhu Sin. .

---INTRAARTERIJALANintraarterialis, e (lat.), intraarterial (eng.), onaj koji se nalazi ili je smješten u

nekoj arteriji, odvodnici Sin. .

---INTRAARTIKULARANintrarticularis, e (lat.), intraarticular (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je u

nekome zglobu. Sin. 

---INTRAATRIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. intrakardijalan.

---INTRABRONHIJALANintrabronchialis, e (lat.), intrabronchial (eng.), onaj koji se nalazi u lumenu

bronha, smješten u dušnjaku i dušnicama. Sin. 

---INTRACELULARANintracellularis, e (lat.), intracellular (eng.), onaj koji se nalazi, smješten, u

odajici, odajicki Sin. .

---INTRACEREBELARANintracerebellaris, e (lat.), intracerebellar (eng.), smješten, nalazi se u

malehnome mozgu Sin. .

---INTRACEREBRALANintracerebralis, e (lat.), intracerebral (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je,

unutar velikoga mozga Sin. .

---INTRADERMALANintradermalis, e (lat.), intradermal (eng.), smješten u koži, ubrizgan u samu kožu

(npr. intradermalna injekcija) Sin. .

---INTRADUKTALANintraductalis, e (lat.), intraductal (eng.), onaj koji je postavljen, nalazi se,

dešava se u kanalu neke žlijezde (npr. rak dojke) Sin. .

---INTRADUODENALANintraduodenalis, e (lat.), intraduodenal (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je

u dvanaesto-palacnome crijevu Sin. .

---INTRADURALANintraduralis, e (lat.), intradural (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je unutar

tvrde moždane opne Sin. .
---INTRAFOLIKULARANintrafollicularis, e (lat.), intrafollicular (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se
unutar nekoga mješcica, folikulusa ( Sin. v.).

---INTRAGLANDULARAN, INTRAGLANDULARIS, e (lat.), intraglandular (eng.), onaj koji je smješten,

nalazi se unutar neke žlijezde Sin. .

---INTRAHEPATICANintrahepaticus-3 (lat.), intrahepatic (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je u

jetri (npr. intrahepaticni žucni vodovi) Sin. .

---INTRAINTESTINALANintraintestinalis, e (lat.), intraintestinal (eng.), onaj koji je smješten, nalazi

se u lumenu crijeva Sin. .

---INTRAKAPSULARANintracapsularis, e (lat.), intracapsular (eng.), smješten unutar cahure neke

strukture ili organa Sin. .

---INTRAKARDIJALANintracardiacus-3 (lat.), intracardiac (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je, u

srcu, bilo da je intraatrijalan, u dulcima, bilo intraventrikularan, u komorama srca Sin. .

---INTRAKRANIJALANintracranialis, e (lat.), intracranial (eng.), onaj koji je unutar glave, smješten u

glavi Sin. .

---INTRALOBARANintralobalis, e (lat.), intralobar (eng.), onaj koji se nalazi, smješten, unutar režnja
nekoga organa Sin. .

---INTRALOBULARANintralobularis, e (lat.), intralobular (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se

unutar jednoga režnjica, lobulusa Sin. .

---INTRALUMINARANintraluminalis, e (lat.), intraluminal (eng.), onaj koji se smješten, nalazi se,

dešava se, u lumenu nekoga organa ili strukture Sin. .

---INTRAMEDULARANintramedullaris, e (lat.), intramedullar (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se,

dešava se unutar kicmene moždine (npr. intramedularni tumor) Sin. .

---INTRAMEMBRANOZANintramembranosus-3 (lat.), intra-membranous (eng.), onaj koji se nalazi,

dešava se, smješten, unutar neke opne, tjene, membrane Sin. .

---INTRAMURALANintramuralis, e (lat.), intramural (eng.), onaj koji se nalazi, smješten, dešava se u

samome zidu nekoga organa Sin. .

---INTRAMUSKULARANintramuscularis, e (lat.), intramuscular (eng.), postavljen u mišicu. Nacin

davanja lijeka injekcijom u mišic. Sin. 

---INTRANAZALANintranasalis, e (lat.), intranasal (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je, u šupljini
nosa. Sin. 
---INTRAOKULARANintraocularis, e (lat.), intraocular (eng.), onaj koji se nalazi ili je smješten u
ocnoj jabucici Sin. .

---INTRAOPERATIVANintraoperativus-3 (lat.), intraoperative (eng.), onaj koji se dogada ili nastaje u

toku neke operacije Sin. .

---INTRAORALANintraoralis, e (lat.), intraoral (eng.), onaj koji se nalazi, smješten, dogada se, u
ustima Sin. .

---INTRAORBITALANintraorbitalis, e (lat.), intraorbital (eng.), onaj koji se nalazi, dešava se, u ocnoj
duplji Sin. .

---INTRAOVULARANintraovularis, e (lat.), intraovular (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se unutar

jednoga jajašca, ovuluma Sin. .

---INTRAPARENHIMATOZANintraparenchymatosus-3 (lat.), intraparenchimatous (eng.), onaj koji se

nalazi, dešava se, unutar parenhima nekoga organa Sin. .

---INTRAPERIKARDIJALANintrapericardialis, e (lat.), intrapericardial (eng.), onaj koji je smješten ili

se dešava unutar osrcja. Sin. 

---INTRAPERITONEALANintraperitonealis, e (lat.), intraperitoneal (eng.), onaj koji je smješten,

nalazi se u peritonealnoj vreci, u trbušnoj mahramici Sin. .

---INTRAPLEURALANintrapleuralis, e (lat.), intrapleural (eng.), onaj koji se nalazi ili se dešava

izmedu dvije pleure, poplucnice i porebrice Sin. .

---INTRAPSIHICANintrapsychicus-3 (lat.), intraphsychic (eng.), onaj koji nastaje unutar psihicke

strukture organizma, unutar duhovnoga života Sin. .

---INTRAPULMONALANintrapulmonalis, e (lat.), intrapulmonary (eng.), onaj koji je postavljen ili se

dešava u samome plucnome tkivu Sin. .

---INTRAREKTALANintrarectalis, e (lat.), intrarectal (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se ili se

dešava unutar šupljine završnoga debeloga crijeva Sin. .

---INTRASELARANintrasellaris, e (lat.), intrasellar (eng.), onaj koji je smješten ili se dešava unutar
turskoga sedla Sin. .

---INTRASINOVIJALANintrasynovialis, e (lat.), intrasynovial (eng.), onaj koji je smješten ili se dešava

unutar sinovijalne cahure zgloba Sin. .

---INTRATORAKALANintrathoracalis, e (lat.), intrathoracic (eng.), onaj koji je smješten ili se dogada

unutar grudnoga koša Sin. .
---INTRAURETERALANintraureteralis, e (lat.), intraureteral (eng.), onaj koji se nalazi ili se dešava u
lumenu mokrac-njaka, uretera Sin. .

---INTRAURETRALANintraurethralis, e (lat.), intraurethral (eng.), onaj koji se nalazi ili se dešava u

samome lumenu mokracnice Sin. .

---INTRAUTERINintrauterinus-3 (lat.), intrauterine (eng.), onaj koji se nalazi, dešava se u materici.

Sin. 

---INTRAVAGINALANintravaginalis, e (lat.), intravaginal (eng.), onaj koji se nalazi ili se dešava,

smješten je, u rodnici, vagini Sin. .

---INTRAVASKULARANintravascularis, e (lat.), intravascular (eng.), onaj koji se dešava, nalazi se

unutar krvnih suda Sin. .

---INTRAVENSKIintavenosus-3 (lat.), intravenous (eng.), onaj koji je smješten, uvodi se ili se dešava
u nekoj dovodnici Sin. .

---INTRAVENTRIKULARAN1. v. intrakardijalan. 2. intraventricularis, e (lat.), intraventricular (eng.),

onaj koji je smješten, nalazi se, u moždanoj komori Sin. .

---INTRAVEZIKALANintravesicalis, e (lat.), intravesical (eng.), onaj koji se nalazi u bešici, bilo

žucnoj, bilo mokracnoj Sin. .

---INTRODUKCIJA, V(LAT.), (ENG.), uvod. Sin. 

---INTRON(LAT.), intron (eng.), nekodirani dio DNA. Skoro svi eukarioticni geni imaju nekodirane
dijelove koji stoje izmedu kodiranih dijelova ili eksona (exon). Introni se nalaze samo na DNA , jer
se pri transkripciji uklanjaju, a eksoni se transkribiraju na m-RNA Sin. .

---INTROVERTAN(LAT.), introverted (eng.), osoba koja je izgubila interes za vanjski svijet i okrenuta
je prema samoj sebi, svome psihickome životu Sin. .

---INTROVERZIJAintroversio, onis, f (lat.), introversion (eng.), 1. obrtanje, posuvracivanje prema

unutra, okretanje va-njske strane prema unutra, 2. okretanje prema vlastitoj psihickoj
unutrašnjosti sa gubitkom interesa za vanjski svijet Sin. .

---INTRUZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. utiskivanje.

---INTUBACIJAintubatio, onis, f (lat.), intubation (eng.), insercija cijevi u neki kanal ili šuplji organ.
Sin. 

---INTUBACIJA, ENDOTRAHEALNAintubatio endotrahealis (lat.), endotraheal intubation (eng.),

uvlacenje cijevi, tubusa, u traheju radi provodenja anestezije, održavanja zracnoga puta, aspiracije
sekreta, prevencije ulaska stranoga sadržaja i ventilacije pluca. Sin. 
---INTUBACIJA, NAZOTRAHEALNAintubatio nasotrachealis (lat.), nasotracheal intubation (eng.),
uvlacenje tubusa kroz nos u traheju da služi svrsi intubacije. V. intubacija endotrahealna. Sin. 

---INTUBACIJA, OROTRAHEALNAintubatio orotrachealis (lat.), orotracheal intubation (eng.),

uvlacenje cijevi, tubusa, kroz usta da služi svrhi intubacije. V. intubacija, endotrahealna. Sin. 

---INTUBATORintubator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument kojim se potpomaže intubacija. Ustvari

je to metalna šipka koja ukrucuje cijev za intubaciju Sin. .

---INTUMESCENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadebljanje.

---INULIN(LAT.), id.(eng.), biljni škrob, C6H10O5, nesvarljivi polisaharid koji se nalazi u korijenima
nekih biljki. To je polimer fruktofuranoze i hidrolizom pravi fruktozu Sin. .

---INVAGINACIJAinvaginatio, onis, f (lat.), invagination (eng.), 1. u embriologiji, proces u kojemu se

sfericna blastula udubljuje da bi formirala novi kvalitet - gastrulu, koja tim aktom ima dva zida, 2.
bolest crijeva u kojemu se dio crijeva uvlaci u slijedeci, cime se kompromitira cirkulacija i protok
kroz crijevo, Sin. 

---INVALIDinvalidus-3 (lat.), invalid (eng.), osoba koja je bolešcu, povredom ili slabošcu ucinjena
slabom i teško pokretljivom Najcešce se termin upotrebljava za oznaku osobe bez jednoga ili više
udova Sin. .

---INVALIDITETinvaliditas, atis, f (lat.), (eng.), stanje invalidnosti Sin. .

---INVAZIJAinvasio, onis, f (lat.), invasion (eng.), 1. atak ili pocetak bolesti, 2. ulaz bakterija u
tijelo ili njihova depozicija u tkivu, a da još nije nastupila manifestna infekcija, 3. infiltracija ili
aktivna destrukcija okolnoga tkiva, obicno malignim procesom. Sin. 

---INVAZIVANinvasivus-3 (lat.), invasive (eng.), 1. ono što ima invazivne osobine, Sin. v. invazija, 2.
punkcija ili incizija, metoda ili zahvat na koži, insercija instrumenta u tijelo, najviše zbog aktivne
dijagnostike i terapije, pa se zove invazivna metoda, invaziona dijagnostika.

---INVERZIJAinversio, onis, f (lat.), inversion (eng.), stanje ili položaj suprotan normalnome,
okretanje u suprotnu stranu. Sin. 

---INVOLUCIJAinvolutio, onis, f (lat.), involution (eng.), 1. okretanje ili postupak unazad, 2.

promjene tijela ili organa u retrogradnome smislu, npr. involucija materice nakon poroda, znaci
smanjenje materice, 3. progresivna degeneracija koja prirodno nastaje u uznapredovalome dobu, a
manifestira se smanjenjem Sin. 

---INZULAinsula, ae, f (lat.), id.(eng.), orig. otok, ostrvo, inace alternativa za lobus insularis, insular
lobe, dio moždane kore koji leži duboko u lateralnoj brazdi, skoro okružen cirkularnom brazdom i
koji je prekriven i sakriven operkulumom Sin. .
---INZULIN(LAT.), insulin (eng.), proteinski hormon kojega izlucuju beta odajice pankreaticnih
ostrvaca i služi kao regulator šecera u krvi, te igra važnu ulogu u procesu ishrane odajica, jer
kontrolira transport metabolita i jona kroz odajicku tjenu Sin. .

---INZULINEMIJA, INSULINAEMIA, ae, f (lat.), insulinemia (eng.), prisustvo inzulina u krvi Sin. .

---INZULINITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), odajicka infiltracija ostrvaca endokrinoga pankreasa, reakcija
slicna onoj kod autoimunih bolesti Sin. .

---INZULINOMAinsulinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor beta odajica endokrinih otoka pankreasa.
Mada je obicno benigan uzrokuje hipoglikemiju koja je težak simptom Sin. .

---INZULT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kap 2.

---IPEKACephaelis ipecacuanha (lat.), ipecac (eng.), sušeni korijen biljke (rhizoma), koji sadrži
emetin i korišten je kod trovanja, te kao ekspektorans Sin. .

---IPERIT(LAT.), dichlorodiethyl sulfide, mustard gas (eng.), (CH2Cl-CH2)2S, jedanput upotrijebljeni

bojni otro Sin. v. Pravi oštecenje kože, pluca i ociju. Miriše na hardal.

---IPSILATERALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. istostran.

---IQ(LAT.), (ENG.), SIN. v. kvocijent inteligencije.

---IRADIJACIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. zracenje, 2. isijavanje.

---IREGULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepravilan.

---IREVERZIBILANirreversibilis, e (lat.), irreversible (eng.), nesposoban da se povrati, popravi, ne

može se vratiti, nepreobratlji Sin. v.

---IRIDEKTOMIJAiridectomia, ae, f (lat.), iridectomy (eng.), hirurška ekscizija komadica dužice

citavom njenom debljinom Sin. .

---IRIDEMIJAiridaemia, ae, f (lat.), iridemia (eng.), krvarenje u dužicu Sin. .

---IRIDEREMIJAirideremia, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeni nedostatak dužice Sin. .

---IRIDICANiridicus-3 (lat.), iridic (eng.), onaj koji pripada dužici, irisu. Sin. 

---IRIDOCELEiridocele, es, f (lat.), id.(eng.), hernijska protruzija komadica dužice kroz rožnjacu Sin.
.
---IRIDOCIKLITIS, IRIDOCYCLITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dužice i cilijarnoga tijela, prednji
uveitis Sin. .

---IRIDOKERATITISiridekeratitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dužice i kornee Sin. .

---IRIDOMALACIJAiridomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), razmekšanje dužice. Sin. 

---IRIDOPLEGIJAiridoplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza mišica stezaca dužice sa odsustvom

kontrakcije ili dilatacije zjenice Sin. .

---IRIDOREKSIJAiridorrhexis, si, f (lat.), id.(eng.), cijepanje, ruptura, pucanje dužice Sin. .

---IRIDOŠIZAiridoschisis, is, f (lat.), id.(eng.), pucanje, rascjep mezodermalne strome dužice u dva
sloja tako da se prednji dio pocijepa u niti koje plivaju u prednjoj komori oka Sin. .

---IRIGACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispiranje.

---IRIGATOR(LAT.), irrigator (eng.), jednostavni aparat kojim se obezbjeduje irigacija Sin. .

---IRISOPSIJA, irisopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), defekt vida pri kojemu se predmeti vide okruženi
kolobarima duginih boja Sin. .

---IRITABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljiv.

---IRITABILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjetljivost ili razdražljivost.

---IRITACIJAirritatio, onis, f (lat.), irritation (eng.), draženje, nadraživanje, stimulacija, stanje

prenadraženosti. draženje, uzrujanost. Sin. 

---IRITANS(LAT.), (ENG.), SIN. v. dražilo.

---IRITISiritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dužice oka, obicno karakterizirana bolom, kongestijom
u cilijarnoj regiji, fotofobijom, stezanjem zjenica, diskoloracijom dužice. Sin. 

---ISCJEDAKexsudatum, i, n (lat.), exudate (eng.), materijal kao što je tecnost, serum, odajice,
njihovi raspadnuti dijelovi, leukociti, koji izlaze na neki otvor, bilo da je prirodan bilo da je to rana.
Iscjedak može biti tecan, gnojan, krvav i slicno Sin. .

---ISCRPINAextractum, i, n (lat.), extract (eng.), koncentriran preparat biljne ili životinjske droge
dobijen tako što se pogodnim otopinama izvlace, iscrpljuju, aktivni sastojci, a zatim se ishlapljuje
sav, odnosno skoro sav rastvarac. ekstrakt. Sin. 

---ISCRPLJENconsumptus-3, exenuatus-3 (lat.), consumptive, exhausted (eng.), ekstremno mentalno

i psihicki umoran, ispražnjen, konzumiran, iskorišten, upotrijebljen, up. grohnuo Sin. .
---ISCRPLJENOSTexhaustio, onis, f (lat.), exhaustion (eng.), 1. stanje ekstremnoga mentalnoga ili
psihickoga umora, grohnutost, 2. ispražnjenost, konzumiranost, upotrijebljenost, dreniranost Sin. .

---ISHEMICANishaemicus-3 (lat.), ischemic (eng.), beskrvan, sa smanjenom kolicinom krvi, zahvacen

ishemijom ( Sin. v.).

---ISHEMIJAischaemia, ae, f (lat.), ischemia (eng.), smanjena kolicina krvi u jednom dijelu tijela ili
tkiva uslijed funkcionalne konstrikcije ili akutne opstrukcije krvnoga suda. Sin. 

---ISHIALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. išijas.

---ISHLAPITI(LAT.), evaporare (lat.). evaporate, volatilize (eng.), promijeniti agregatno stanje iz

tecnoga ili krutog u plinovito, pretvarati se u paru, isparavati. Sin. 

---ISHLAPLJIVvolatilis, e (lat.), volatile (eng.), sposoban da relativno brzo i lahko ispari, promijeni
agregatno stanje u plinovito Sin. .

---ISHLAPLJIVAC(LAT.), vaporizer (eng.), 1. aparat koji pravi maglicu ili aerosol kao oblik medikacije
i unošenja lijeka udihanjem, 2. sredstvo ili aparat koji smanjuje kolicinu otopine njenim
ishlapljivanjem. vaporizer, evaporizer. Sin. 

---ISHLAPLJIVANJEvaporisatio, onis, f, evaporisatio, onis, f (lat.), vaporisation, evaporation (eng.),

konverzija tecnosti ili krute materije u plinovito stanje. hlapnja, evaporacija, isparavanje. Sin. 

---ISHOD1. v. driskavica, 2. prognosis, is, f (lat.), prognose (eng.), predvidanje kako ce se bolest
završiti na osnovu lijecenja, prirode bolesti, simptoma, toka, efekta lijeka, operacije, konstitucije,
godina pacijenta, spola i sl Sin. .

---ISHRAKALAremedia expectorantia (lat.), expectorants (eng.), sredstva koja potpomažu

izbacivanje hrakotine iz pluca, bronhija i dušnika. ekspektoransi. Sin. 

---ISHRAKATI, EXPECTORARE(lat.), expectorate (eng.), izbaciti balgam iz dušnika, dušnica ili pluca
pomocu forsirane ekspiracije Sin. .

---ISHRANAnutritio, onis, f (lat.), nutrition (eng.), zbir svih procesa uzimanja, asimilacije i
korišcenja hrane, sin. nutricija Sin. .

---ISIJAVANJEirradiatio, onis, f (lat.), irradiation (eng.), širenje nervnoga impulsa izvan normalnih
puta provodenja Sin. .

---ISIN.ECENJE, sanatio, onis, f (lat.), healing, sanation, cure, recovery (eng.), nastupanje punoga
stanja zdravlja poslije primjene konzervativnih ili operativnih mjera, tako što je na mjestu
oštecenja nastao ožiljak bez funkcionalnih posljedica ili se radi i zarastanju vlastitim tkivom Sin.
---ISIN.ECIVOST, 1. sanabilis, e (lat.), sanative, curable (eng.), onaj koji ima tendenciju iSin. ecenja
(v.) 2. curabilitas, atis, f (lat.), curability (eng.), mogucnost da se bolest izlijeci konzervativnim ili
operativnim, i uopce medicinskim mjerama, odnosno sama po sebi.

---ISIN.EV, effusio, onis, f (lat.), effusion (eng.), 1. izlaz, nakupljanje krvi ili druge tecnosti u dio
tkiva, šupljinu, organ ili prostor, eksudacija ili transudacija, 2. exstravasatum, i, n (lat.),
extravasate (eng.), materijal koji se je nakupio na nekome mjestu i prema proteinskome sadržaju se
klasific Sin.

---ISIN.EV, HEMORAGICNI, effusio haemorrhagica (lat.), hemorrhagic effusion (eng.), isto kao i iSin.
ev, (

---ISIN.EV, PLEURALNI, effusio pleuralis (lat.), pleural effusion (eng.), prisustvo tecnosti u pleuralnoj
duplji koja, zavisno od sadržaja proteina, nosi naziv transudat ili eksudat. Sin.

---ISINDIJAinflammatio, onis, f (lat.), inflammation (eng.), lokalizirani, zaštitni odgovor organizma,

nekoga organa, ili dijela tijela, uzrokovan raznim noksama, koji nastoji odbaciti, uništiti, razblažiti
uzrocnika i ošteceno tkivo. inflamacija, upala, flegmazija. Sin. 

---ISIOTZingiber officinale (lat.), ginger (eng.), ljekovita biljka od koje se koristi korijen, Zingiberis
rhizoma, ginger rhizome, kao sredstvo za poboljšanje ukusa i mirisa, te kao stomahik i karminativ.
zendžefil. Sin. 

---ISISATIsurgere (lat.), suck (eng.), primjena tehnike pri operaciji ili evakuaciji sadržaja, pri cemu
se tecnost ili mehka masa sišu aspiratorom Sin. .

---ISJECAKbiopsia, ae, f (lat.), biopsy (eng.), vadenje i ispitivanje, obicno jako malehnoga komadica
tkiva iz živoga ili mrtvoga organizma, raznim tehnikama, a u cilju postavljanja tacne dijagnoze.
biopsija. Sin. 

---ISKAŠLJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispljuvak ili balgam.

---ISKAŠLJATIextussire (lat.), cough out (eng.), izbaciti kaš-ljem, obicno balgam, sputum, hrakotinu,
mada termin vrijedi i za drugo (strano tijelo npr. Sin. )

---ISKAŠLJAVANJEexpectoratio, onis, f (lat.), expectoration (eng.), akt izbacivanja balgama, sluzi,

sekreta i drugih tecnih sastojaka sa kašljem iz pluca, dušnika, dušnjaka i dušnica. Sin. 

---ISKAŠLJAVENJE GNOJApyopttysis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava gnoja u izhraknutom ili iskašljanom
balgamu, sin. pioptizija Sin. .

---ISKORJENJIVANJEeradicatio, onis, f (lat.), eradication (eng.), akcija koja vodi iskorjenjivanju

neke endemske bolesti ili istrjebljenju neke životinjske vrste, vektora, sin. eradikacija Sin. .

---ISKRIVLJENOSTcurvatio, onis, f (lat.), curvation (eng.), odstupanje, devijacija od prave ili ravne
projekcije, linije Sin. .
---ISKRVARENexsanguinatus-3 (lat.), exsanguinate (eng.), 1. onaj koji je izgubio svu ili veliku
kolicinu krvi (preko polovice, odnosno dvije trecine krvi), 2. beskrvan, anemican Sin. .

---ISKRVARITIcruentare (lat.), bleed (eng.), izgubiti krv krvarenjem; isticati (krv) iz krvnih suda zbog
povrede ili patološkoga procesa Sin. .

---ISKUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokus.

---ISPADprolapsus, us, m (lat.), prolapse (eng.), sklizanje organa, spuštanje sa mjesta njegove
insercije, ispadanje napolje kroz prirodan ili vještacki otvor. prolaps. Sin. 

---ISPADANJE MATERICEmetroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), prolaps materice koja se vidi u vagini, na
ulazu u vulvu ili cak medu butovima Sin. .

---ISPADATIprolabor, lapsus sum (lat.), prolapse (eng.), klizati se, smicati se, puziti, opustiti, spasti
(obicno o organu koji je napustio svoje mjesto i kliznuo niže. prolabirati. Sin. 

---ISPARAVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ishlapljivanje.

---ISPARIVAC, V(LAT.), (ENG.), ishlapljivac Sin. .

Rijecnik3
---ISPINDŽIJApotator, oris, m (lat.), drunkard (eng.), svaka osoba koja redovito uzima alkohol,
potator, pijanica, ic-kijaš, alkoholicar. Sin. 

---ISPIRANJE PERITONEUMAlavatio peritonealis (lat.), peritoneal lavage (eng.), instilacija posebne

tecnosti za dija-lizu u peritonealnu duplju i njeno postepeno i istovremeno uklanjanje da bi uklonili
elemente koji se ne mogu izluciti putem bubrega. Sin. 

---ISPIRANJE PLEURElavatio pleuralis (lat.), pleural lavage (eng.), instilacija, obicno fiziološke
otopine, u pleuralnu šupljinu i njeno postepeno i istovremeno uklanjanje, obicno radi ispiranja
apscesa ili empijema. Sin. 

---ISPIRANJElavatio, onis, f (lat.), washing, lavage (eng.), pranje šupljega organa, npr. ispiranje
stomaka. Sin. 

---ISPIRITI(LAT.), (ENG.), id. sa ishlapiti ( Sin. v.).

---ISPITexamen, inis, n (lat.), exam (eng.), provjera znanja, bilo intervjuom, testom, bilo esejem.
Sin. 

---ISPITIVANJEinvestigatio, onis, f (lat.), investigation (eng.), period otkrivanja uzroka bolesti,

razlicito dug, koji ukljucuje uzimanje ciljanih nalaza u cilju potvrde dijagnoze. Sin. 

---ISPLJUVAK(LAT.), sputum, i, n (lat. ), id.(eng.), materijal izbacen kašljem ili hrakanjem iz pluca,
bronha ili traheje kroz usta. balgam, sputum, pljuvanak, iskašljak. Sin. 

---ISPLJUVAK, GLOBOZNIsputum globosum (lat.), globular sputum (eng.), ispljuvak koji je u žutim
loptastim masama, karakteristican za posljednji stadij tuberkuloze Sin. .

---ISPLJUVAK, HRÐASTsputum ferruginosum (lat.), rusty sputum (eng.), ispljuvak koji je obojen
bojom krvnih pigmenata, ali nije jasne crvene boje, nego hrdast. Vidi se u kasnijoj fazi pneumonije
Sin. .

---ISPLJUVAK, KRVAVsputum cruentum, sputum rubiginosum (lat.), bloody sputum (eng.), sputum
koji ima primjesa krvi koja je uvijek jako crvene boje Sin. .

---ISPOLJENostentus-3 (lat.), marked (eng.), (o simptomu) izražen, vidljiv, karakteristican, opažljiv

culima ili aparatima Sin. .

---ISPORAKsectio caesarea (lat.), cesarean section (eng.), 1. porod djeteta poslije operacije
otvaranja trbuha i materice. carski rez, 2. plod roden na taj nacin. Sin. 

---ISPORITIeventrare (lat.), eventrate (eng.), rasporiti trbuh i izvaditi sadržaj napolje, naparaviti
laparatomiju. Sin. 

---ISPRAVAKcorrectio, onis, f (lat.), correction (eng.), uspostavljanje pravoga odnosa, popravak

pogrješke, defekta, mahane, npr. ispravak vida stavljanjem odgovarajucih leca. korekcija. Sin. 

---ISPRAVLJANJEredificatio, onis, f (lat.), redification (eng.), 1. akt pravljenja necega pravim,

cistim, urednim, tacnim, korektnim, 2. redestilacija tecnosti da bi se ona što bolje precistila Sin. .

---ISPRAŽNJENJEevacuatio, onis, f (lat.), evacuation (eng.), cinjenje necega praznim, izbacivanje iz

ciste, šupljega prostora, alimentarnoga kanala. evakuacija. Sin. 

---ISPREPLETENplexiformis, e (lat.), plexiforme (eng.), spleten u formi neke mreže, paukove mreže
ili pleksusa, spleta. Spleten kao pletenica Sin. .

---ISPUN, V(LAT.), (ENG.), punjenje. Sin. 

---ISPUPCENJEprotuberantia, ae, f (lat.), protuberance (eng.), dio organa ili strukture koji strši
naprijed ili ustranu, izvan opsega toga organa ili strukture (npr. apofiza, izdanak, otok) Sin. .

---ISPUST, SULCUS, i, m (lat.), groove (eng.), opci termin koji oznacava depresiju u obliku brazde,
lijevka, oluka, a na površini organa. Sin. 

---ISTISKApleuritis exudativa tuberculosa (lat.), exudative pleurisy (eng.), tuberkulozna inflamacija

pleure sa iz-ljevom specificnog eksudata u pleuralnu duplju. vodena podrebrica. Sin. 

---ISTMICANisthmicus-3 (lat.), isthmic (eng.), onaj koji pripada nekome suženju, uzini ( Sin. v.
suženje).

---ISTMITISisthmitis idis, f (lat.), id.(eng.), isindija grla (isthmus faucium) Sin. .

---ISTMUS, V(LAT.), (ENG.), suženje. Sin. 

---ISTOSTRANipsilateralis, e (lat.), ipsilateral (eng.), postav-ljen na istoj strani, zahvata istu stranu
Sin. .

---ISTOVJETANidenticus-3 (lat.), identical (eng.), isti organ, struktura ili odajica, isti koji se cuje,
baš isti, isti i nijedan drugi, onaj koji se ne razlikuje. identican. Sin. 

---ISTOVREMENisochronus-3, simultaneus-3 (lat.), isochronous, simultaneous (eng.), onaj koji se

dogada u isto vrijeme sa nekim drugim i od njega nezavisnim dogadajem. Uporedan i nezavisan.
simultan. Sin. 

---ISTURENprotrusus-3 (lat.), protrused (eng.), kaže se o strukturi ili organu ako pokazuje isturenost
( Sin. v.).

---ISTURENOST VILICEprognathismus, i, m (lat.), prognathism (eng.), pojava da je donje ili gornje

cehne nenormalno istureno naprijed Sin. .

---ISTURENOSTprotrusio, onis, f (lat.), protrusion (eng.), sta-nje u kojemu je dio organa, organ ili
struktura isturena prema naprijed, lateralno, ali i prema nazad u odnosu na pravilnu orijentaciju
tijela (npr. protruzija diskusa). protruzija. Sin. 

---ISUKA, PERITONAEUM, i, n (lat.), peritoneum (eng.), serozna opna koja prekriva trbušne i
pelvicne zidove i najveci dio organa u trbuhu. To je jaka, bezbojna opna sa glatkom površinom.
trbušna mahramica, potrbušnica, trbušnica. Sin. 

---ISUŠIVACdesiccator, oris, m (lat.), dryer (eng.), zatvoreno mjesto u laboratoriji gdje se materijali
suše ili drže u izoliranom stanju od vlage. pušnica. Sin. 

---ISUŠIVACIremedia exsicantia (lat.), dessicants (eng.), sredstva koja isušuju tkiva Sin. .

---ISUŠIVANJEexsicatio, onis, f, desiccatio, onis, f (lat.), exsication, desiccation (eng.), 1. akt

sušenja, gubitak vode, tecne komponete, 2. (u hemiji) gubitak kristalne vode iz kristala, biljura Sin.
.

---ITRIJUM(LAT.), yttrium, ii, n (lat. i(eng.), od Yitterberg, mjesto u Švedskoj), vrlo rijetki metal,
simbol Y, at. broj 39, at. težina 88,905. Njegov se radioaktivni izotop koristi kod lijecenja raka,
zbog poluživota od 64 sahata i što je beta emiter Sin. .

---IVA, TEUCRIUMmontanum (lat.), germander (eng.), višegodišnja biljka od koje se koriste cvjetni
vrhovi grancica, herba Teucrii montani, u obliku caja za jacanje. Uz to je stomahik i holagog. Sin. 
---IVERassula, ae, f (lat.), splinter (eng.), malehni fragment kosti, odlomak, odcjepak. Sin. 

---IZAZIVANJEprovocatio, onis, f (lat.), provocation (eng.), stimuliranje pojave, znaka, simptoma,

refleksa, efekt dobijen terapijskim ucinkom Sin. .

---IZAZVANinductus-3 (lat.), induced (eng.), uzrokovan ili pobuden prisustvom, djejstvom,

reakcijom, nastajanjem, razmnožavanjem nekoga agensa. induciran. Sin. 

---IZAZVATIinducere (lat.), initiate (eng.), svojim prisustvom, djejstvom, reakcijom, nastajanjem,

razmnožavanjem uzrokovati, pobuditi, uvesti bolest ili neku reakciju, odgovor. inducirati. Sin. 

---IZBACIVANJE1. expulsio, onis, f (lat.), expulsion (eng.), istjerivanje pod pritiskom i snagom
mišicne kontrakcije (npr. izbacivanje ploda iz materice), 2. id. ishrakanje Sin. .

---IZBICAcamera, ae, f (lat.), chamber (eng.), zatvoreni prostor, odaja, kutija, kutijica. Standardni
termin za mnoge sa svih strana zatvorene prostore razlicite namjene i upo-trebe. komora, ventrikul.
Up. zina, srcana komora. Sin. 

---IZBLJUVAK, VOMITUS, i, m (lat.), vomited matter (eng.), ono što pacijent pobljuje, uglavnom
hrana, mada u najtežim slucajevima ileusa može biti i na feces nalik Sin. .

---IZBOCENconvexus-3 (lat.), convex (eng.), okruglast, izdignute površine, nalici segmentu lopte,
ispupcen, istaknut, isturen, onaj koji strši, uocljiv, sin. bokat, konveksan, prominentan Sin. .

---IZBOJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila.

---IZBRANO MJESTOtuberositas tibiae (lat.), tuberosity of tibia (eng.), longitudinalno elongirano,

nešto izdignuto, hrapavo podrucje na cjevanici, postavljeno ispod eminentiae intercondylaris na
prednjoj strani, gdje se hvata lig. patellae. Sin. 

---IZBRAZDANsulcatus-3 (lat.), sulcate (eng.), onaj koji je pokriven brazdama (npr. moždana kora je
izbrazdana) Sin. .

---IZDAHexpirium, ii, n (lat.), expiration (eng.), izlazak zraka iz pluca, ali i kolicina izašloga zraka.
ekspirijum. Sin. 

---IZDAHNUTI, EXPIRARE(lat.), exhale, expire, die, terminate (eng.), 1. izbaciti zrak iz pluca kao akt
dihanja, 2. umrijeti, doživjeti posljednji izdah. Sin. 

---IZDANAK1. processus, us, f (lat.), process (eng.), opci termin za masu koja prominira ili se
prstoliko pruža i odlazi sa vece strukture, 2. germen, inis, n (lat.), germ (eng.), klica koja izbija iz
zemlje u obliku nježnoga pružanja nove biljke. Takoder i mlada grancica kada ispupa i izbija iz vece
grane. Sin. 

---IZDAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. guša.

---IZDUBLJENconcavus-3 (lat.), concave (eng.), prostor okruglaste ulegnute površine, nalik na
polovicu prazne kugle. konkavan. Sin. 

---IZGLADNIOinanis, e (lat.), famished (eng.), onaj koji je dulji period nedovoljno i neadekvatno
hranjen, pothranjivan ili onaj koji nije uopce uzimao hranu, normalno, kraci period Sin. .

---IZGLEDprospectus, us, m (lat.), prospect (eng.), pogled, pregled, ono što se vidi jednim pogledom
kako osoba, organ ili tkivo izgledaju, pojava vjerovatnoce uspjeha Sin. .

---IZGONICAdetrusor, oris, m (lat.), ed.,(eng.), opci termin za dio tijela, narocito mišic, koji pravi
istiskanje, izbaciva-nje. Npr. izgonica mokracne bešike je detrusor urinae, mišic koji prazni
mokracnu bešiku. Sin. 

---IZGORENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. opekotina.

---IZGORJETINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opekotina.

---IZJEDerosio, onis, f (lat.), erosion (eng.), 1. izjedanje, destrukcija površine nekoga dijela tijela,
organa, materijala ili strukture, 2. postepeno stvaranje plitke kožne udubine koja obuhvata jedino
epiderm. ojedina 1, 3. Sin. v. intertrigo.

---IZJEDALOremedium errodens (lat.), errosive remedy (eng.), sredstvo koje nagriza. Sin. 

---IZJEDEN ZUBcaries dentis (lat.), dental caries, dental decay (eng.), lokalizirana destrukcija
kalcificiranoga tkiva koja pocinje na površini zuba dekalcinacijom caklenice, pracena enzimskom
lizom organskih struktura koje vode stvaranju šupljina, a koja penetrira caklenicu, dentin i može
doci do pulpe. karijes 2., truhljenje zuba. Sin. 

---IZLAGANJEexpositio, onis, f (lat.), exposure (eng.), akt pristupanja i prezentacije nekoga organa
radi hirurškoga zahvata, pregleda, odnosno bilo kakve intervencije na njemu. prikazivanje,
eksploracija. Sin. 

---IZLIJECENrestitutus ad integrum (lat.), returned completely to health (eng.), najviša kategorija

lijecenih bolesnika, potpuno ozdravljenje bolesnika sa vracanjem svih funkcija na normalu i
zarašcivanjem tkiva vlastitim tkivom. Sin. 

---IZLIJEVANJEexstravasatio, onis, f (lat.), extravasation (eng.), izlazak ili gubitak krvi i drugih
tecnosti iz krvnih ili limfnih suda, bilo u tjelesni prostor bilo napolje. ekstravazacija. Sin. 

---IZMECE(LAT.), preterm infant, premature infant (eng.), novorodence doneseno na svijet u bilo
koje vrijeme prije 27. nedjelje (295 dana) gestacije. Obicno se smatra nedonošcetom plod roden
izmedu 27. nedjelje i punoga termina gestacije, a teži 1000 do 1499 grama. Šansa za život zavisi od
težine. dijete, nedoneseno. Sin. 

---IZMETexcrementum, i, n, alvus, i, m, faex, faecis, f (lat.), excrement (eng.), fekalne materije

koje se odbacuju ili izbacuju iz tijela, a sastoje se od ostatka hrane, nesvarenih dijelova hrane, te
ostataka probavnih sokova i deskvamiranoga epitela probavne cijevi, formiran u debelome crijevu.
stolica, necist, nedžaset, pogan, feces, fekalije. Sin. 

---IZMETNIstercoraceus-3 (lat.), stercoraceous (eng.), onaj koji pripada izmetu, koji se sastoji od
nedaseta, sin. fekalan, sterkoralan Sin. .

---IZMETNUTI (SE)degenerare (lat.), degenerate (eng.), pokvariti, promijeniti nagore u smislu od

višega oblika ka nižem i u funkcionalno hrdavijoj formi, izroditi se, odroditi se (narocito u
genetskome smislu), sin. degene-rirati, izopaciti (narocito u duhovnome smislu) Sin. .

---IZMIJENITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mijenjati.

---IZMIJENJENOST, MASNA(LAT.), fatty change (eng.), moderniji termin za masnu degeneraciju,

steatozu, depozit masnih globula u tkivima Sin. .

---IZMJENA(LAT.), exchange (eng.), zamjenjivanje jedne stvari , supstancije, jona, drugom (npr.
izmjena jona), sin. zamjena 2 Sin. .

---IZMOKRAVANJEdiuresis, is, f (lat.), id.(eng.), forsiranje mokrenja davanjem dijuretika Sin. .

---IZMOKRIVurinabilis, e (lat.), urinable (eng.), onaj koji se može izluciti burežom, mokracom, koji
se može izmokriti (npr. izmokriv kamen) Sin. .

---IZNEMOGAOinfirmis, e, prostratus-3 (lat.), feeble, prostrate (eng.), slab, nemocan, grohnuo,

iscrpljen, kahektican, izmožden, zbog bolesti ili poodmaklih godina Sin. .

---IZNEMOGLOST, INFIRMATIO, onis, f, prostratio, onuis, f (lat.), infirmity, prostration (eng.),

slabost u smislu slabosti ti-jela i intelekta, iscrpljenost, nemoc, krajnja slabost, iznu-renost,
izmoždenost, grohnutost, kaheksija, prostracija Sin. .

---IZNENADAN(LAT.), repens, entis, repentinus-3 (eng.), onaj koji nastaje naglo, bez prethodne
najave, neocekivano, iz punoga zdravlja, kao iznenadenje Sin. .

---IZNUTRAinterior, intus-3 (lat.), within, innner (eng.), smješten u nekome organu, strukturi,
šupljini tijela Sin. .

---IZNUTRICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. utroba.

---IZOBLICITIdeformare (lat.), deform (eng.), uciniti da neki organ, dio tijela ili odajica izgube svoj
normalni, uobicajeni izgled Sin. .

---IZOCITOZAisocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), jednakost odajica u velicini; narocito se odnosi na

krvne odajice Sin. .
---IZODOZAisodosis, is, f (lat.), isodose (eng.), doza zracenja iste jacine koja je aplicirana na više od
jedne tjelesne regije Sin. .

---IZOENZIM(LAT.), isoenzyme (eng.), jedna od varijanti nekoga en-zima koji ima isti mehanizam
djejstva, ali se razlikuje po hemijskim, fizickim i imunološkim karakteristikama Sin. .

---IZOGAMIJAisogamia, ae, f (lat.), isogamy (eng.), reprodukcija koja nastaje ujedinjavanjem dvaju
gameta koje su identicne u velicini i strukturi Sin. .

---IZOKALORICANisocaloricus-3 (lat.), isocaloric (eng.), onaj koji je iste kaloricne vrijednosti, a

pripada raznim namirnicama Sin. .

---IZOKORIJAisocoria, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. stanje u kojemu se slika nekoga objekta jednako
odražava u oba oka, 2. jednakost zjenica. Sin. 

---IZOLACIJAisolatio, onis, f (lat.), isolation (eng.), 1. proces izdvajanja ili stanje u kojemu se
izdvojeni nalaze, 2. se-paracija inficiranih pojedinaca od onih koji nisu inficirani u periodu
zaraznosti neke bolesti. 3. sukcesivna propagacija rasta nekih mikroorganizama u kulturi dok se ne
dobije cista kult odvajanje. Sin. 

---IZOLATOR(LAT.), isolator (eng.), prostorija ili ogradeni prostor koji izolira ljude, materijal ili
objekte Sin. .

---IZOLATOR, HIRURŠKI(LAT.), surgical isolator (eng.), velika, providna plasticna vreca sa prostorima
u koje su uvlace operatori i instrumentarka koji medusobno komuniciraju radiovezom, pricvršcena
za pacijentovo tijelo za vrijeme hirurške procedure. Citav se pogon pravi da bi se sprijecila
intraoperativna in Sin. .

---IZOLEUCIN(LAT.), isoleucin (eng.), aminokiselina, etil-metil-alfa aminopropionska kiselina, CH3.

(C2H5).CHCH(NH2). COOH koja nastaje hidrolizom fibrina. Neophodna je za optimalni rast djece
Sin. .

---IZOLIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvojiti.

---IZOMETRIJAisometria, ae, f (lat.), isometry (eng.), jednakost u dimenzijama Sin. .

---IZOMORFANisomorphus-3 (lat.), isomorphous (eng.), onaj koji ima isti oblik. Sin. 

---IZOPACENdegeneratus-3, perversus-3 (lat.), degenerated, perverted (eng.), osoba cije su moralne

i psihicke osobine i stanje ispod uobicajenih kriterija za normalnost, izopacen u smislu izopacenosti
(v.). degenerik, perverzan. Sin. 

---IZOPACENOSTdegeneratio, onis, f, perversio, onis, f (lat.), degeneration, perversion (eng.),

posjedovanje moralnih i psihickih osobina koji su ispod uobicajenih kriterija za normalnost, bolesna
alteracija neke funkcije koja može biti na emocionalnoj, intelektualnoj i voljnoj osnovi. U
psihijatriji je to seksualna devijacija. degeneracija, perverzija, odrod. Sin. 
---IZOSTENURIJAisostenuria, ae, f (lat.), id.(eng.), izlucivanje bureži koja je istoga osmolariteta kao
i plazma Sin. .

---IZOTOKSINisotoxinum, i, n (lat.), isotoxin (eng.), toksin koji je otrovan i za ostale životinje iste
vrste, a ne samo za individuu koja je na posmatranju Sin. .

---IZOTONICANisotonicus-3 (lat.), isotonic (eng.), biološki termin koji oznacava otopinu u kojoj se
odajice mogu potopiti,a da ne nestane prolaz tecnosti kroz semipermeabilnu odajicku membranu. V.
izotonija 2 Sin. .

---IZOTONIJA, ISOTONIA, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. stanje jednakoga tonusa, pritiska i aktivnosti, 2.
jednakost osmotskoga pritiska izmedu dva elementa neke otopine ili izmedu dvije razlicite otopine
odvojene semipermeabilnom membranom Sin. .

---IZOTOPisotopus, ii, m (lat.), isotope (eng.), hemijski element koji ima atomski broj kao i drugi
element istoga naziva, ali ima razlicitu atomsku masu. Izotopi imaju isti broj nuklearnih protona, a
razlicit boj nuklearnih elektrona. Sin. 

---IZRASTapophysis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koji izraštaj na kosti koji nikada nije potpuno odvojen
od kosti ciji dio cini, ali ipak slobodno prominira. Npr. tuberculum, processus, tuberositas. apofiza.
Sin. 

---IZRAZexpressio, onis, f (lat.), expression (eng.), aspekt ili izgled odreden fizickim i emocionalnim
stanjem, nacin opcenja sa okolicom, odnosno izgled koji osoba pokazuje okolici Sin. .

---IZROÐENdegeneratus-3 (lat.), degenerated (eng.), onaj koji je pretrpio promjenu unazad, od

višega ka nižemu tipu, formi ponašanja, funkciji i sl. degeneriran. Sin. 

---IZROÐENOSTdegeneratio, onis, f (lat.), degeneration (eng.), promjena naniže u individualnome

razvoju roda ili vrste. degeneracija. Sin. 

---IZRODINA, V(LAT.), (ENG.), snijet 1. Sin. 

---IZUMIRANJEnecrosis, is, f (lat.), id.(eng.), skup morfoloških promjena koje nastaju odajickom
smrcu, a nastaje progresivno razarajucom akcijom enzima. Može zahvatiti manju ili vecu grupu
odajica, dio organa, cijeli organ ili više njih. .nekroza Sin. 

---IZVADITIextirpare (lat.), extirpate, remove (eng.), operacijom lišiti organ ili njegov dio veza i
dijelom ili potpuno ga izvaditi napolje. Takoder i strano tijelo, konkrement i slicno: naci ga, otvoriti
organ, lišiti ga priraslica i izvaditi napolje. ekstirpirati. Sin. 

---IZVALAextrophia, ae, f (lat.), (eng.), izvrnutost nekoga organa ili strukture, tako da se sluzavica
vidi. ekstrofija. Sin. 

---IZVANJSKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. vanjski.

---IZVIRfons, tis, n (lat.), spring water (eng.), mjesto izlaska vode iz zemlje. U medicinskom smislu
se odnosi na ljekovite vode i ljekovite izvire koji se koriste za banje ili pren. kao mjesto ishodišta ili
izlaska pojave (npr. izvir simptoma). izvor, vrelo, vrutak. Sin. 

---IZVITOPERENA VOLJAparabulia, ae, f (lat.), id.(eng.), perverzija volje kada pojedinac nastoji da
uradi odredenu radnju, ali zaustavlja aktivnost i zamjenjuje tu radnju drugom, suprotnom, ili cak
nesrodnom alternativom Sin. .

---IZVJETRITI(LAT.), (ENG.), id. ishlapiti,( Sin. v.).

---IZVLACENJEextensio, onis, f (lat.), extension (eng.), 1. ortopedska tehnika izvlacenja i

reduciranja kontrakcije mišica kod preloma ili fukcionalnih skracenja, 2. ortodontska tehnika
izvlacenja zuba verikalno prema okluzivnoj ravni. ekstenzija. Sin. 

---IZVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. izvir.

---IZVRACANJE KAPKAectropium, ii, n (lat.), ectropion (eng.), izvrat, okretanje prema napolje ruba
ocnoga kapka cime se palpebralna konjunktiva cini vidljivom Sin. .

---IZVRACANJEevaginatio, onis, f (lat.), evagination (eng.), 1. okretanje unutrašnjega dijela napolje

kod šupljega organa uz istovremeno njegovo napuštanje normalnoga položaja, sin. evaginacija, 2.
Sin. v. izvracanje kapka.

---IZVRAT MATERICEinversio uteri (lat.), inversion of uterus (eng.), okretanje uterusa unutrašnjom
stranom prema napolje, tako da je dno prošlo kroz grlic i viri napolje, obicno izvan rodnice Sin. .

---IZVRATinversio, onis, f (lat.), inversion (eng.), okretanje šupljena organa prema napolje kroz
njegov otvor tako da unutrašnja strana dode vani, 2. okretanje na suprotnu stranu, okretanje
naopako Sin. .

---IZVRNUTvalgus-3 (lat.), id.(eng.), okrenut prema vani, iskrivljen upolje. Oznacava deformitet
stopala (pes valgus) ili koljena. Obratno od uvrnut, varus Sin. .

---IZVRTANJEeversio, onis, f (lat.), eversion (eng.), okretanje unutrašnje strane prema vani (npr.
stopala) Sin. .

---IŠCAÐEfetus, us, m (lat.), id.(eng.), nerodeni plod u postembrionalnome životu, obicno od sedme
nedjelje do rodenja. fetus. Sin. 

---IŠCAŠENJEluxatio, onis, f (lat.), dislocation (eng.), napuštanje kongruentnosti zglobnih tijela, u

bilo kojem njego-vome dijelu. cašenje. Sin. 

---IŠCAŠENJE, HABITUALNOluxatio habitualis (lat.), habitual luxa-tion (eng.), išcašenje koje se cesto
dogada bez velike angažirane sile na zglobu i bez velikih boli i drugih simptoma. Pacijent obicno
nauci da sam namješta ovo išcašenje. Sin. 
---IŠCAŠENJE, KOMPLETNOluxatio completa (lat.), complete dislocation (eng.), išcašenje kod kojega
je došlo do kompletnoga razdvajanja zglobnih tijela. Sin. 

---IŠCAŠENJE, KOMPLICIRANOluxatio complicata (lat.), compound dislocation (eng.), išcašenje gdje

zglobna tijela poslije išcašenja komuniciraju sa zrakom. Išcašenje sa otvorenim zglobom, pa je,
stoga, veca mogucnost infekcije. otvoreno išcašenje. Sin. 

---IŠCAŠENJE, NEKOMPLETNOluxatio incompleta, subluxatio, onis, f (lat.), incomplete dislocation,

subluxation (eng.), djelomicno išcašenje. Samo dijelovi zglobnih tijela postaju nekongruentni.
subluksacija. Sin. 

---IŠCAŠENJE, OTVORENO(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcašenje, komplicirano.

---IŠCAŠENJE, PATOLOŠKOluxatio pathologica (lat.), pathologic dislocation (eng.), išcašenje koje je

posljedica bolesti zgloba sinovitisa, infekcije, paralize, cime se oslabljuju zglobne veze. Sin. 

---IŠCAŠENJE, PONOVNOredislocatio, onis, f (lat.), redislocation (eng.), išcašenje nekoga zgloba

pošto je on bio vec namješten Sin. .

---IŠCAŠENJE, TRAUMATSKOluxatio traummatica (lat.), traumatic dislocation (eng.), išcašenje koje

je posljedica mehanicke sile i nastalo je povredom. Sin. 

---IŠCAŠENJE, UROÐENOluxatio congenita (lat.), congenital dislocation (eng.), išcašenje koje nastaje
prije rodenja, još u toku intrauterinoga života. Sin. 

---IŠCAŠITIluxare (lat.), dislocate (eng.), napraviti pucanje ligamenata, prestanak kontakta zglobnih
tijela. išcevrnuti. Sin. 

---IŠCEKIVANJEexpectatio, onis, f (lat.), expectation (eng.), razlicito dug period cekanja na neki
dogadaj. Iz toga termina se razvio naziv ekspektativan stav, stav išcekivanja, kada ljekar posmatra
bolest, obicno blagu, ili blag klinicki tok, da vidi šta ce se dogoditi Sin. .

---IŠCESA(LAT.), (ENG.), SIN. v. materija.

---IŠCEVRNUTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcašiti.

---IŠCEZAVANJE BOLAodynolysis, is, f (lat.), id.(eng.), prestanak bolnih senzacija bilo spontano bilo
pod djejstvom lijeka. odinoliza. Sin. 

---IŠIJASischias, adis, f (lat.), sciatica (eng.), bolni sindrom kod kojega se bol prostire od donjega
dijela leda u but i potkoljenicu do pete ili prsta, preko stražnje ili vanjske strane noge. Najcešci je
uzrok prolabirani diskus. bedrevica, bedrobolja. Sin. 

---IŠTAHappetitio, onis, f, appetitus, us, m (lat.), appetite (eng.), želja za necim, želja usmjerena
na neki objekat, narocito želja usmjerena na hranu. apetit, gac. Sin. 
---JABUCICAcaput humeri (lat.), head of humerus (eng.), proksimalni dio humerusa koji artikulira sa
cavitas glenoidalis scapulae Sin. .

---JABUCICA, ADEMOVApomum Adami (lat.), Adam's apple, (eng.), prominencija grkljanskih

hrskavica na prednjoj strani vrata. Sin. 

---JABUCICA, OCNAbulbus oculi (lat.), eyeball (eng.), sfericno tijelo vezano ocnim živcem za mozak,
koje cini oko, prekriveno zaštitnim aparatom i smješteno u ocnu duplju Sin. .

---JABUCNICAos zygomaticum (lat.), cheekbone, zygomatic bone (eng.), kvadrangularna kost obraza
koja se spaja sa ceonom kosti, gornjom vilicom, zigomaticnim nastavkom sljepoocne kosti i velikim
krilom sfenoidalne kosti. zigomaticna kost, uložnica, up. gucan. Sin. 

---JABUKA1. pomum, i, n (lat.), apple (eng.), jestivi plod drveta Pyrus malus, Malus sylvestrus (lat.),
sadrži pektin, vitamine, minerale. Sirova ili pecena jabuka olakšava varenje i upotrebljava se protiv
proljeva. Iz nje se prave i tvornicki preparati sa dosta pektina. Posebno mirišljava jabuka se alma,
tufah, ako je divlja - zukva, a mirišljava - dulabija. 2. caput femoris (lat.), head of femur (eng.),
glavica bedrenjace koja ulazi u zglob sa kosti kuka, os coxae. Sin. 

---JACMIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. jecmicak.

---JADACsternum avium (lat.), bird breast bone (eng.), pticija grudna kost. Sin. 

---JAG(LAT.), (ENG.), SIN. v. ruža.

---JAGLICAcysticercus, i, m (lat.), id.(eng.), larvalna forma pljosnate gujavice koja se sastoji od

jednoga skoleksa zatvorenoga u cisti. cisticerk. Sin. 

---JAGLICAVcysticercosus-3 (lat.), cistcercous (eng.), meso prožeto jaglicama ( Sin. v.).

---JAGLICAVOSTcysticercosis, is, f (lat.), (eng.), id., infestacija jaglicama, cisticerkima. Najcešce

nastaje larvalnom formom Taeniae solium, svinjske trakavice, kod ljudi koji jedu svinjsko meso.
Larve penetriraju crijevni zid i invadiraju potkožno tkivo, mozak, oko, mišice, jetru, srce, pluca i
periton cisticerkoza. Sin. 

---JAGLIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kraste, vodene.

---JAGODAfragaria, ae, f (lat.), strawberry (eng.), mnogo vrsta višegodišnjih niskih biljaka koje se, u
principu, dijele na divlje i gajene jagode. Imaju dosta C vit., karotena, 10% šecera (40 Cal/100 g.).
Od divljih jagoda u narodnoj me-dicini upotrebljava se korijen, Fragariae rhizoma i lišce, Fragariae
Sin. .

---JAGODICAdigitus externus (lat.), fingertip (eng.), mehki dio prsta na ruci na distalnoj falangi sa
volarne strane. Dio prsta koji je najviše predodreden za taktilni osjet, koji ima specificnu i
individualnu šaru, a koja se koristi za identifikaciju otiskom jagodice, fingerprint Sin. .
---JAGODICE DLANAthenar et hypothenar (lat.), id.(eng.), medijalna i lateralna uzvišica na dlanu,
jedna nasuprot drugoj, koju cine mišici, potkožno tkivo i koža, a razdvaja linija života Sin. .

---JAJASTovalis, e (lat.), oval (eng.), u obliku jajeta, onaj koji ima oblik presjeka jajeta po dužoj
osi, sin. ovalan Sin. .

---JAJAŠCEovulum, i, n (lat.), id.(eng.), ženska reproduktivna odajica koja se poslije oplodnje

razvija u novoga clana iste vrste. Ljudsko jajašce dijametra oko 0,1 mm koje nastaje u jajniku.
Sastoji se od protoplazme sa nešto žuma-njca, sa vitelinom membranom, velikom jezgrom sa
jezgricom. Ustva Sin. .

---JAJEovum, i, n (lat.), egg (eng.), 1. ženska gonada, ženska spolna odajica, u svakom stanju prije
fertilizacije, a nakon fertilizacije razvija istovrsnu jedinku. 2. kolokvijalno u Bosni tašak, testis,
( Sin. v.).

---JAJIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. jajnik.

---JAJNIK, OOPHORON, i, n, ovarium, ii, n (lat.), ovary (eng.), ženska gonada, jedan od dva ženska
spolna organa, u kojemu se formiraju jaja, a koja ovulacijom (v.) izlaze da bi sacekala oplodnju u
jajovodu. jajište, jajnjak, sjemenjaca. Sin. 

---JAJNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. jajnik.

---JAJOGLAVoocephalus, i, n (lat.), id.(eng.), pojedinac koji ima glavu u obliku velikoga jajeta.
Termin je nekada i pogrdan Sin. .

---JAJOLIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. jajast.

---JAJOTVORANoviger-3 (lat.), ovigerous (eng.), onaj koji proizvodi jaja. Sin. 

---JAJOVODtuba uterina, salpinx, gis, f (lat.), uterine tube (eng.), dulja nježna cijev koja ide od
gornjega lateralnoga ruba materice do predjela jajnika na istoj strani, a njome prolazi jaje do
materice. Mjesto oplodnje. Sin. 

---JAKfirmus-3, valens, entis, m (lat.), strong, robust (eng.), jatoran, snažan, snažne grade, velike
snage, sposoban za velike napore. Burne reakcije kod bolesti, narocito infektivne. kuvvetli. Sin. 

---JAKIJAemplastrum,i, n, ceratum, i, n (lat.), plaster, cerate (eng.), tkani ili plastificirani

materijal, premazan voskom, emplastrum ceratum, cerate or wax plaster, sredstvom za
omekšavanje, emplastrum emolliens, emollient plaster, ili rubefaciensom, odnosno sredstvom koje
pravi vezikule, emplastrum vesiculatorium, blister cerot, mušema. Sin. 

---JAKOSTvis corporis (lat.), strength (eng.), sila, kuvvet, moc, jacina tijela Sin. .
---JAKTITACIJAjactitatio, onis, f (lat.), jactitastion (eng.), pojava da se pacijent baca tamo ovamo
kod akutne psihicke bolesti Sin. .

---JALOV(LAT.), (ENG.), SIN. v. besplodan.

---JALOVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nerotkinja.

---JALOVLJENJE, EVIRATIO, onis, f, castratio, onis, f (lat.), castration (eng.), uklanjanje gonada ili
njihova destrukcija, danas obicno radijacijom. škopljenje, kastracija, sterilizacija. Sin. 

---JALOVOSTinfecunditas, atis, f, sterilitas, atis, f (lat.), sterility (eng.), neplodnost, nesposobnost

za produkciju potomstva. Kad se upotrebljava sam, izraz obicno oznacava ženski sterilitet.
sterilitet. Sin. 

---JAMA1. fossa, ae, f, fovea, ae, f (lat.), pit, hollow (eng.), anatomski termin koji oznacava dio
tijela u obliku jame ili izdubljene strukture na kosti. 2. fovea, ae, f (lat.), pit (eng.) malehna, plitka
depresija na površini strukture ili organa Sin. .

---JAMA, PAZUŠNAfossa axillaris (lat.), armpit (eng.), jama omedena mišicima, ispod mjesta gdje se
ruka pripaja na grudni koš, a sadrži važne nervne i vaskularne elemente za ruku, te mnoge limfne
cvorove i sude. Sin. 

---JAMA, POTKOLJENICNAfossa poplitea (lat.), popliteal fossa (eng.), udubljenje iza ili ispod koljena
koje se narocito formira pri semifleksiji koljena, a sadrži krvne sude i živce Sin. .

---JAMICA PUŠKAproctodaeum, i, n (lat.), anal pit (eng.), uvrat epiblasta zametka na mjestu gdje ce
se stvoriti pušak, cmar, anus. proktodeum. Sin. 

---JAMICA1. fossula, ae, f, vallecula, ae, f (lat.), furrow, small pit (eng.), opci anatomski termin
koji oznacava malehnu jamu (v. jama), depresiju, 2. fovea, ae, f (lat.), small pit (eng.), id. jama 2
(v.), samo manja, 3. scrobiculus, i, m (lat.), small pit (eng.), malehna praznina, udoljica, plitka
šupljina, rupica. škulja. Sin. 

---JAPhiatus, us, m (lat.), gap (eng.), uobicajeni anatomski termin za otvor, zjap, procjep,
pukotinu. prorez, hijatus. zjalo, procjep, pukotina, otvor. Sin. 

---JAPURITI (SE)rubescere (lat.), redden (eng.), crvenjeti se u licu, postati crven u licu uslijed
emocionalnoga podražaja. Sin. 

---JARBOLACerysipelas, atis, n (lat.), id.(eng.), akutna površna forma celulitisa koja zahvaca kožne
limfne sude. Uzrokovan je grupom A streptokoka. Vidi se crvenilo, toplina, nabuh na koži sa jasnom
granicom i induriranim rubom. vrbanac, plamac, bruha, namjercina, crvenica, vjetar crveni. Sin. 

---JARDUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. pomoc.

---JARICherpes simplex (lat.), coled sore, fever blister (eng.), jaglika uzrokovana vecinom tipom 1
virusa herpesa, a širi se sekretom iz usta. Cesto se javlja kao pratilac vatri, ali se nekada vida i
samostalno. Narocito zahvata rub usana i nosnica. herpes, obicni. Sin. 

---JARVAulcus, eris, n (lat.), ulcer (eng.), lokalni defekt ili ekskavacija na površini nekoga tkiva,
kože, sluzavice, sin. grizlica. Sin. 

---JASAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bistar.

---JASEN, BIJELIFraxinus excelsior (lat.), ash (eng.), drvo od kojega se koristi list Fraxini folium, a
koji sadrži rutin i nekoliko kumarinskih preparata. Djeluje i dijureticno i laksativno, a koristi se još
za lijecenje isindije zglobova i reumatizma. Sin. 

---JASTUCICpulvinar, aris, n (lat.), pad (eng.), masa mehkoga tkiva (najcešce masnoga) koja je nalik
malehnome jastuku, razlicite velicine i oblika. Imaju nekad i razlicite uloge, ali u principu služe
izoliranju vezne strukture od kosti Sin. .

---JASTUKpulvinus, i, m (lat.), pillow (eng.), kesa ispunjena mehkim materijalom (vuna, perje,
pamuk, plasticni sunder) koji se u medicini upotrebljava da sprijeci dekubitus ili da obezbijedi
elevaciju, te potporu za glavu. Ima ih raznih oblika i velicina. Potpora za glavu je i uzglavak Sin. .

---JATAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. postelja, bolnicka.

---JATORAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jak.

---JATROGEN(LAT.), iatrogenic (eng.), onaj koji nastaje aktivnošcu ljekara (npr. jatrogena povreda)
Sin. .

---JATROGENEZA, IATROGENESIS, is, f (lat.), iatrogenesis (eng.), stvaranje, proizvodenje dodatnih

problema ili komplikacija nastalih lijecenjem od strane ljekara. Sin. 

---JATROLOGIJAiatrologia, ae, f (lat.), iatrology (eng.), medicinska nauka, ljekarska nauka. Sin. 

---JAZVA(LAT.), cloaca, ae, f (lat.). id(eng.), 1. (u biologiji životinja) zajednicki prolaz za fekalije,
mokracu i reproduktivne elemente kod svih nižih kicmenjaka, 2. (u embriologiji sisara) terminalni
dio prije nego što se podijeli na rektum, mokracnu bešiku i osnove genitalija. kloaka. Sin. 

---JAZVENIcloacalis, e (lat.), cloacal (eng.), onaj koji pripada jazvi, kloaki Sin. .

---JAŠTERICAaphtae, arum, pl., f (lat.), trush, aphta (eng.), malehni ulkus, ovalan ili okrugao,
pokriven sa sivkastim eksudatom i rubnim crvenilom. Bolest se zove stomatitis aphtosa, aftozni
stomatitis. nuzla. Sin. 

---JAŽAvagina, ae, f (lat.), id(eng.), šuplji organ u obliku kanala kod žena, pokriven višeslojnim
plocastim epitelom, koji ide od grlica materice do vulve, a služi za kopulaciju i kao porodajni kanal.
vagina, rodnica. Sin. 
---JAŽVAaquaeductus, us, f (lat.), aqueduct (eng.), prolaz ili kanal u tijelu, organu ili nekoj
strukturi kroz koji prolazi tecan sadržaj i spaja dvije šupljine, sin. akveduktus Sin. .

---JECAMHordeum vulgare (lat.), barley (eng.), ranije cesto žitarica za hljeb, jecmenicu u
bošnjackim selima, ali služi i za pravljenje slada i piva, te za destilaciju alkohola i proizvodnju
nekih prehrambenih produkata. Sin. 

---JECMICAKhordeolum, i, n (lat.), stye (eng.), infekcija žlijezde na ocnom kapku, karakteristicnoga

izgleda. jecmir, jecmik, metalje, jacmir, žmiraca. Sin. 

---JED(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. žuc, 2. v. otrov.

---JEDAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. gust.

---JEDENJE DLAKAtrichophagia, ae, f (lat.), trichophagy (eng.), praksa ili navika da se jedu dlake,
sin. trihofagija Sin. .

---JEDERKAbulbus, i, m (lat.), bulb (eng.), okruglasta solidna masa, glavicasto povecanje, proširenje
Sin. .

---JEDINICA INTENZIVNE NJEGE(LAT.), intensive care unit (eng.), posebno konstruirana i vodena
bolnicka jedinica specijalno opremljena za njegu i za podršku bolesnicima kojima je potrebna
intenzivna terapija, stalno pracenje i neprekidna podrška vitalnih funkcija Sin. .

---JEDINICA STOMATOLOŠKA(LAT.), dental unit (eng.), mobilna ili fiksna jedinica stomatološke
opreme koja se sastoji od sto-matološke stolice i aparata potrebnih za sve intervencije na zubima i
ustima Sin. .

---JEDINICAunitas, atis, f (lat.), unit (eng.), uporedna velicina za mjerenje. Vecina jedinica su
medunarodno definirane prema odredenim standardima Sin. .

---JEDINICA, BOLNICKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jedinica hospitalna.

---JEDINICA, ENZIMSKA(LAT.), international unit of enzyme activity, I.U.(eng.), ona kolicina nekoga
enzima koja ce katalizirati transformaciju 1 mikromola nekoga supstrata za jednu minutu, pod
standardnim uslovima, optimalnim pH i optimalnom koncentracijom supstrata Sin. .

---JEDINICA, HOSPITALNA(LAT.), hospital unit (eng.), je gradevinska i funkcionalna bolnicka cjelina,

obicno od 30 kreveta, sa bolesnickim sobama od 1 - 6 kreveta, uz sve ostale prostorije za opskrbu
bolesnika i prostorije za osoblje. Opslužuje je jedna grupa osoblja, a svi bolesnici obicno pripadaju
jednoj Sin. 

---JEDINICA, INZULINSKA(LAT.), international insulin unit (eng.), dvadesetidrugi dio miligrama

cistoga kristalnoga inzulina koji se uzima kao standard i odmjeravanje inzulina pri terapiji Sin. .
---JEDINKAindviduum, i, n (lat.), individual (eng.), u osnovnome znacenju indviduus-3, nedjeljiv,
nerazdružljiv, svaki pojedini organizam neke vrste, pojedinac, pojedina stvar, individua, celjade
Sin. .

---JEDNJAKoesophagus, i. m (lat.), gullet, esophagus (eng.), mišicno membranozna cijev koja ide od
ždrijela do želuca, a služi za pronošenje hrane. ljetnik, požirak, ezofagus. Sin. 

---JEDNODIJELANunilocularis, e (lat.), unilocular (eng.), onaj koji ima samo jedan dio ili zatvara
samo jedan prostor, sin. unilokularan Sin. .

---JEDNOJAJANmonoovularis, e (lat.), monovular, monozygotic (eng.), onaj koji potjece iz jednoga

oplodenoga jajeta (npr. jednojajna blizancad, Sin. v. blizancad).

---JEDNOKVRŽICANunicuspidalis, e (lat.), unicuspidal (eng.), zub koji ima samo jednu kvržicu Sin. .

---JEDNOODAJICKIunicellularis, e (lat.), unicellular (eng.), onaj ciji se organizam sastoji od jedne

jedine odajice (npr. jednoodajicki organizam), sin. unicelularan Sin. .

---JEDNOOKuniocularis, e (lat.), uniocular (eng.), onaj koji ima, odnosno zahvaca samo jedno oko
Sin. .

---JEDNOOKionisatio, onis, f (lat.), ionisation (eng.), bilo koji proces u kojemu neutralni atom dobija
ili gubi elektrone, cime dobija pozitivni ili negativni elektricni naboj Sin. .

---JEDNOOKA NAKAZAmonophtalmus, i, m (lat.), id.(eng.), urodena mahana da nakaza ima samo

jedno, centralno položeno oko. kiklopija. Sin. 

---JEDNOPOLARANunipolaris, e (lat.), unipolar (eng.), 1. onaj koji ima samo jedan pol ili samo jedan
produžetak (npr. monopolarna živcana odajica), 2. onaj koji pripada poremecajima raspoloženja sa
postojanjem samo jedne, obicno depresivne, epizode, sin. unipolaran Sin. .

---JEDNOPRSTOSTmonodactylia, ae, f (lat.), monodactyly (eng.), razvojna mahana koja se

manifestira postojanjem samo jednoga prsta na ruci i nozi. Covjek može biti i jednoprst iz
traumatskih razloga Sin. .

---JEDNOROGunicornis, e (lat.), unicornous (eng.), onaj koji ima samo jedan rog (npr. uterus
unicornis) Sin. .

---JEDNOSLOJANunistratificatus-3 (lat.), single layered (eng.), onaj koji ima samo jedan sloj odajica
(npr. jednoslojni plocasti epitel) Sin. .

---JEDNOSTRANunilateralis, e (lat.), unilateral (eng.), onaj koji zahvaca samo jednu stranu, sin.
unilateralan Sin. .

---JEDNOZGLOBANuniarticularis, e (lat.), uniarticular (eng.), onaj koji pripada samo jednome

zglobu, sin. uniartikularan Sin. .
---JEDRINAturgor, oris, m (lat.), fullness (eng.), normalno stanje koje pokazuju tkiva, narocito koža,
a održava se posjedovanjem izvjesnoga tonusa tkiva što mu daje ovaj kvalitet Sin. .

---JEJUNALAN, JEJUNALIS, e (lat.), jejunal (eng.), onaj koji pripada praznome crijevu. Sin. 

---JEJUNOJEJUNOSTOMIJAjejunojejunostotomia, ae, f (lat.), jejunojejunostomy (eng.), pravljenje

anastomoze izmedu dvije vijuge na jejunumu hirurškim putem Sin. .

---JEJUNOKOLOSTOMIJAjejunocolostomia, ae, f (lat.), jejunocolostomy (eng.), pravljenje otvora

izmedu jejunuma i debeloga crijeva hirurškim putem Sin. .

---JEJUNORAFIJAjejunorrhaphia, ae, f (lat.), jejunorrhaphy (eng.), operativno ušivanje praznoga

crijeva. Sin. 

---JEJUNOSTOMIJA(LAT.), jejunostomia, ae, f (Lat.), jejunostomy (eng.), hirurško otvaranje

praznoga crijeva tako da postoji stalni otvor izmedu crijeva i trbušnoga zida. Sin. 

---JEJUNOTOMIJAjejunotomia, ae, f (lat.), jejunotomy (eng.), hirurško otvaranje praznoga crijeva.

Sin. 

---JEJUNUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, prazno.

---JELdolor ossium (lat.), bone ache (eng.), bol u kostima, kostobolja, vrtnja u kostima, hronicni
reumatizam Sin. .

---JELOopsonium, ii, n (lat.), food (eng.), sve što se jede, zavisno od navika, civilizacije, podneblja,
historijskoga trenutka, potreba, nestašice i sl. Sin. v. hrana.

---JEMEK(LAT.), (ENG.), id. obrok i hrana ( Sin. v.).

---JENIKARAcholera, ae, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest, nekada fulminantna, a

manifestira se kao endemij-ski enteritis sa velikim brojem vodenastih stolica. Iz endemijskih
podrucja se širi epidemijski i pandemijski. Uzrocnik je Vibrio cholerae. kratelj, kolera. Sin. 

---JENJANJEremissio, onis, f (lat.), remission (eng.), smanjivanje, ublaživanje ili nestajanje

simptoma bolesti, a takoder i period prestanka ili smirivanje simptoma. remisija, patisanje. Sin. 

---JENJATIremittere (lat.), remit (eng.), popustiti, mihnuti, umihnuti, prestati, smanjiti (bolest,
simptom) Sin. .

---JERGOT(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.

---JERSINIJE(LAT.), Yersiniae, arum , f (lat., po A. Yersin, švicarskom bakteriologu), Yersinia (eng.),

rod gram negativnih fakultativno anaerobnih štapicastih bakterija porodice Enterobacteriaceae. Ima
ih puno, a tu spada i uzrocnik bubonske kuge (Yersinia pestis) Sin. .

---JESTIVedulis, e (lat.), edible (eng.), onaj koji se može jesti bez posljedica po zdravlje, bez obzira
na hranjivost. Termin se odnosi pretežno na jestive gljive Sin. .

---JETIMinfans, tis, n (lat.), child (eng.), dijete, narocito maloljetnik bez jednoga ili oba roditelja,
siroce. dijete. Sin. 

---JETKATI(LAT.), rodere (lat.). etch (eng.), 1. nagrizati, najedati, razjedati, 2. (u stomatologiji)

jakom kiselinom nagrizati caklen i dentin radi bolje retencije kompozitnih materijala Sin. .

---JETRAhepar, atis, n (lat.), liver (eng.), veliki žljezdani organ u gornjem desnom dijelu trbuha, sa
dvostrukim krvotokom (nutritivnim i funkcionalnim). Glavni metabolicki organ tijela, vezan za
probavni trakt, ali u tijesnom odnosu sa krvnim i endokrinim sistemom. crna džigerica, crna
utrobica. Sin. 

---JETRA, CIROTICNAhepar cirrhoticum (lat.), cirrhotic liver (eng.), jetra prožeta ciroticnim
procesom. Sin. v. ciroza.

---JETRA, MASNAhepar addiposum (lat.), fatty liver (eng.), jetra prožeta procesom masne
degeneracije i infiltracije. Sin. 

---JETRENA INSUFICIJENCIJAinsuffitientia hepatis (lat.), hepatic insufficiency (eng.), smanjena

fukcionalna sposobnost uslijed organskih promjena jetrenoga tkiva. Nedovoljna funkcija jetrenih
odajica Sin. .

---JEZAhorripilatio, onis, f (lat.), horripilation (eng.), erekcija dlaka kože koja nastaje hladnocom ili
naglom adrenergicnom reakcijom (strahom) Sin. .

---JEZERO, LACUS, us, f (lat.), lake (eng.), ogranicena, obicno okrugla, ili ovalna kolekcija tecnosti
(npr. venska jezera) Sin. .

---JEZGRAnucleus, i, m (lat.), id.(eng.), 1. odajicka jezgra, sferoidno tijelo kao nezamnjenjivi dio
odajice, koje ima svoje karakteristicne organele: tanku opnu, jedan ili više nukleolusa, nepravilne
granule hromatina, nukleoplazmu, 2. grupa nervnih odajica u centralnome nervnome sistemu kao
cen Sin. .

---JEZGRA, ATOMSKA(LAT.), atomic nucleus (eng.), centralni dio atoma koji je sastavljen od protona
i neutrona. Protoni su pozitivno nabijeni i njihov broj je atomski broj. Stalan je i jednak je broju
elektrona koji kruže. Neutroni ne nose naboj, variraju u broju i daju izotope nekoga elementa. Sin. 

---JEZGRICAnucleolus, i, m (lat.), id.(eng.), malehno, okruglasto tjelešce koje se nalazi u jezgri

najvecega broja odajica. U nekim odajicama ima ih više. Mjesto je sinteze ribozomne i
ribonukleinske kiseline. Za vrijeme sinteze se uvecava, a smanjuje u periodima mirovanja.
Sastavljena je od granulir Sin. .
---JEZGRICA, LAŽNAcaryosoma, atis, n (lat.), net knot, karyosome , false nucleolus (eng.),
kondenzirana, nepravilna nakupina hromatina razbacana u hromatinskoj mreži odajice. kariozom.
Sin. 

---JEZGRIN SOKcaryolympha, atis, n (lat.), caryolymph (eng.), dio odajicke jezgre koja je kontrastno
obojena u odnosu na hromatin i linin. kariolimfa. Sin. 

---JEZICAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaklopac.

---JEZICAKlingula, ae, f, uvula, ae, f (lat.), id.(eng.), standardni anatomski termin, mehka,
prstolika, obješena masa. Kada se termin upotrebljava sam, obicno se misli na uvula palatina Sin. .

---JEZICNIlingualis, e (lat.), lingual (eng.), ono što je okrenuto prema jeziku, strana zuba koja je
okrenuta prema jeziku, glosalan, ono što pripada jeziku ili oznacava bli-zinu jezika, odnosno
porijeklo od ovoga organa. lingvalan, glosalan. Sin. 

---JEZIKlingua, ae, f (lat.), tongue (eng.), 1. pokretni mišicni organ na podu usne duplje koji ima
receptore za ukus, pomaže žvakanju, gutanju, govoru i formiranju zalogaja, 2. svaka struktura ili
dio neke strukture koja ima formu jezika. zaik. Sin. 

---JEZIK(LAT.), (ENG.), cerebriforman, Sin. v. jezik naboran.

---JEZIK, DLAKAVtrichoglossia, ae, f (lat.), (eng.), hairy tongue (lat.), pojava dlaka na jeziku Sin. .

---JEZIK, GEOGRAFSKIlingua geographica (lat.), mappy tongue, geographic tongue (eng.), benigni
migratorni glositis, benigna inflamacija jezika koja pravi površinu nalik na geografsku kartu. Sin. 

---JEZIK, NABORANlingua plicata, lingua scrotalis (lat.), plicated tongue, fissured tongue (eng.),
nekada nasljedno stanje jezika, karakterizirano prisustvom brojnih linija koje lobuliraju jezik.
cerebriformni jezik. Sin. 

---JEZIK, OBLOŽENlingua saburalis (lat.), coated tongue (eng.), jezik pokriven bjelicastim i
žuckastim slojem koji se sastoji od deskvamiranoga epitela, bakterija, gljivica i drugog materijala
što se može skinuti struganjem. Sin. 

---JEZINAmacies, ei, f (lat.), thinness, slenderness (eng.), mršavost, rezultat prekomjernoga gubitka
masnoga tkiva Sin. .

---JEZINAVmacer-3 (lat.), lean, thin, slender (eng.), mršav, kost i koža, sa gubitkom masnoga tkiva,
bolestan, slab Sin. .

---JEŽAcutis anserina (lat.), goose skin (eng.), pacija koža, prolazno stanje površine kože u kojemu
se nadignu folikuli dlaka i same dlake zbog kontrakcije mm. errectores pillorum Sin. .

---JEŽINACEuphorbia palustris (lat.), spurge (eng.), biljka koja je aktivni otrov, ali u malehnim
dozama emetik i katarik. Sin. 
---JEŽITI SEhorrescere (lat.), shudder (eng.), pojava koja ide uz drhat. Uslijed kontrakcija mm.
erectores pilorum dlake se na koži podignu. Pojava predskazuje vatru, ali može biti i iz drugih
uzroka (hladnoca, strah, uzbudenje). Sin. 

---JODiodum, i, n (lat.), iodine (eng.), halogeni element, nemetal, simbol J, atomski broj 53, at.
težina 126,908, sivkastocrvenocrne boje karakteristicnoga mirisa. Neophodan u ishrani, narocito za
sintezu hormona kotlacne žlijezde Sin. .

---JODEMIJAiodaemia, ae, f (lat.), iodemia (eng.), prisustvo joda u krvi u obliku jodida Sin. .

---JODIRAN, IODATUS-3 (lat.), iodate (eng.), onaj kojemu je dodat jod u obliku soli jodne kiseline,
IO2 anion Sin. .

---JODIZAMiodismus, i, m (lat.), iodism (eng.), hronicno trovanje jodom ili spojevima joda, a
manifestira se korizom, ptijalizmom, glavoboljama, slabošcu i osipom po koži Sin. .

---JODOPSIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. opsin.

---JOGURT(LAT.), yogurth (eng.), gust, nakiseo, prijatan mlijecni na-pitak, produkt djejstva
mikroorganizama iz reda Lactobacillus. Namirnica velikog dijetetskoga znacaja uslijed
probavljivosti, uticaja na crijevnu floru, vitamina B, te izvora vrijednih bjelancevina bez velikoga
enereget Sin. 

---JONion, ii, n (lat.), id.(eng.), atom ili radikal kojima pozitivni (katijon) ili negativni (anijon)
elektricni naboj zbog toga što je izgubio ili dobio jedan od elektrona Sin. .

---JONTOFOREZAiontophoresis, is, f (lat.), id.(eng.), uvodenje jona, topljivih soli, u tkiva pomocu
elektricne struje Sin. .

---JUGULARANjugularis, e (lat.), jugular (eng.), grlen, vratni, onaj koji pripada vratu Sin. .

---JUKSTAPOZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. apozicija.

---JULARhabena, ae, f (lat.), rein (eng.), trakasta struktura koja nalici na jular, povodac za konja
Sin. .

---JULARIChabenula, ae, f (lat.), id.(eng.), na jular, povodac, nalik struktura. U principu manja od
julara. Najviše se odnosi na habenulu u mozgu koja je komponenta epitalamusa Sin. .

---JUMRUKpugnus, i, m (lat.), fist (eng.), stisnuta šaka ( Sin. v.), pesnica.

---JUNKTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. spoj.

---JUTARNJI(LAT.), matutinus-3, matutinal (eng.), onaj koji se dešava ili nastaje ujutro (npr.
vomitus matutinus, jutarnje povracanje) Sin. .

---JUTROKLEKasafoetida, ae, f (lat.), id.(eng.), masna gumasta smola koja se dobije iz korijena
istoimene biljke, Ferula asafoetida. Upotrebljava se za popravljanje ukusa hrani, kao karminativ,
ekspektorans i spazmolitik, te animalni repelent u veterinarskoj medicini. Sin. 

---JUVENILANjuvenilis, e (lat.), juvenile (eng.), 1. mladalacki, ono što pripada djeci i mladosti, 2.
odajica ili organizam izmedu nezrele i zrele forme. Sin. 

---JUŠIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gnoj.

---KABAO(LAT.), (ENG.), SIN. v. koš, grudni.

---KABARISATItumescere (lat.), swell (eng.), oteci, nabreknuti, nabuhnuti, napuhati, povecati

zapreminu Sin. .

---KABILA, V(LAT.), (ENG.), pleme Sin. .

---KABRISTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. greblje.

---KABUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. greb.

---KACUNColchicum autumnale (lat.), meadow soffron (eng.), otrovna biljka koja ima lukovicu.
Sjeme, Colchici semen, ima postojan sadržaj kolhicina koji je lijek protiv gihta. mrazovac, mrazova
sestrica. Sin. 

---KADsuffimentum, i, n (lat.), fumigant (eng.), sredstvo, supstancija upotrijebljena za kadenje

( Sin. v.),

---KADA(LAT.), Narcissus pseudonarcissus (lat.). daffodil (eng.), cvijece koje u lukovici sadrži
alkaloid narcisin, C16H17NO4, koji ima emeticko djejstvo. Sin. 

---KADAVER(LAT.), (ENG.), SIN. v. leš.

---KADAVERICAN(LAT.), cadavericus-3, cadaveric (eng.), ono što pripada mrtvacu, mejjitu,

mrtvacki, mejjitski Sin. .

---KADAVERIN(LAT.), cadaverine (eng.), pentametilendiamin, gas hrdavog mirisa, nastao

dekarboksilacijom lizina pri truhljenju organskoga materijala djejstvom bakterija, narocito vrste
vibrio. Sin. 

---KAÐENJE, FUMIGATIO, onis, f (lat.), fumigation (eng.), izlaganje dimu, nadimljavanje, izlaganje
objekta dimu koji dezinficira. fumigacija. Sin. 
---KADIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. smreka.

---KADMIJUMcadmium, ii (lat.), cadmium (eng.), metal simbol Cd, atom. broj 48, atom. tež. 112,40.
Soli su otrovne. Sin. 

---KADMIOZAcadmiosis, is, f (lat.), id.(eng.), pneumokonioza uslijed inhalacije kadmijumove

prašine. Sin. 

---KADULJASalvia officinalis (lat.), sage (eng.), ljekovita biljka koja sadrži ishlapljivi zejtin (1,5-
2,5%), a koristi se kao adstringens, karminativ i sredstvo za znojenje. Cajem od kadulje ispiraju se
usta i grlo kod stomatitisa i sijaloreje, te faringitisa uslijed adstringentnoga djelovanja. salvija. Sin. 

---KAFEZ POPULACIONI(LAT.), population cage (eng.), zatvoreni prostor u kojemu se mogu izolirati
generacije vinske mušice radi genetskoga proucavanja Sin. .

---KAHEKSIJA, CACHEXIA, ae, f (lat.), cachexy (eng.), teško sta-nje opce slabosti ili iscrpljenosti.
Sin. 

---KAHVACoffea arabica (lat.), coffee (eng.), biljka cije sjeme (ali i od drugih vrsta porodice
Rubiaceae) služi za široko rasprostranjeni napitak i nacionalno pice u Bosni. Sadrži 1-2% kofeina koji
je analeptik, dijuretik i centralni ekscitans. Sin. 

---KAHVAJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. smed.

---KAJIŠ(LAT.), fascia, ae, f (lat.). band (eng.), traka fibroznoga tkiva, sin. fascija 2. Sin. 

---KAJMAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. povlaka.

---KAKAOTheobroma Cacao (lat.), cocoa (eng.), plod drveta koji sušen, pržen i mljeven služi za
pravljenje napitaka i cokolade. Maslo iz sjemena, Butyrum cacao, je vehikulum nekih lijekova.
Organizam ga veoma dobro iskorišcava. Kakao sadrži dosta kafeina i teobromina, pa je stoga
dijuretik i centralni Sin. .

---KAKOZMIJAcacosmia, ae, f (lat.), id.(eng.), osjecaj neugodnoga mirisa (nedaset) koji nije
uslovljen njegovim postojanjem Sin. .

---KALA-AZAR(LAT.), (ENG.), klasicna forma visceralne lajšmanijaze ( Sin. v.).

---KALAJstannum, i, n (lat.), tin (eng.), bijeli metal, at. broj 50, atom. tež. 119,69, simbol Sn. Neke
soli imaju medicinski znacaj kao reagensi, boje, otrovi, a neke se koriste u medicini Sin. .

---KALAKAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. galica, zelena.

---KALCEMIJA, CALCAEMIA, ae, f (lat.), calcemia (eng.), prisustvo kalcijuma u krvi. Sin. 
---KALCIFIKACIJAcalcificatio, onis, f (lat.), calcification (eng.), proces u kojemu organsko tkivo
postaje tvrdim depozicijom kalcijumovih soli unutar tkivne supstancije. zakrecavanje. Sin. 

---KALCIFIKACIJA, DISTROFICNAcalcificatio dystrophica (lat.), dystrophic calcification (eng.),

depozicija kalcijumovih soli u nenormalnome tkivu, kao što je ožiljno tkivo, arteriskleroticni plak,
nekroza i sl., ali bez promjene vrijednosti kalcijuma u krvi. Sin. 

---KALCIFIKACIJA, METASTATICNAcalcificatio metastatica (lat.), metastatic calcification (eng.),

depozicija kalcijumovih soli u raznim tkivima kao posljedica porasta vrijednosti kalcijuma i fosfata u
krvi i tkivnim tecnostima. Sin. 

---KALCIJUM FLUORIDcalcium fluoridum (lat.), calcium fluoride (eng.), CaF, sastojak kostiju i
narocito zuba. Sin. 

---KALCIJUM FOSFATcalcium phosphatum (lat.), calcium phosphate (eng.), bilo koja od 3 soli fosfata
i kalcijuma. Može biti monobazicni kalcijum fosfat, CaH4(PO4)2, zovu ga i superfosfat, zatim
dibazicni, CaHPO4.2H2O, te tribazicni, Ca3(PO4)2. U obliku fosfata je najveci dio mineralnih
elemenata kostiju. Sin. 

---KALCIJUM HLORIDcalcium chloridum (lat.), calcium chloride (eng.), bijeli tvrdi komadi ili granule,
CaCl2.2H2O. Daje se za hemostazu kod multiplih hemoragija, te kao antidot kod trovanja
magnezijumom. Sin. 

---KALCIJUM KARBONATcalcium carbonatum (lat.), calcium carbonate (eng.), so kalcijuma sa

ugljicnom kiselinom. CaCO3. Prirodno se nalazi u kostima i kucicama mehkušaca. Koristi se i kao
antacid. Sin. 

---KALCIJUM OKSALATcalcium oxalicum (lat.), calcium oxalate (eng.), kalcijumova so, Ca2O4. Nalazi
se u mokraci i glavni je sastojak nekih kamenaca. Sin. 

---KALCIJUMcalcium, ii, n (lat.), id.(eng.), srebrenastožuti metal, atomski broj 20, atomska težina
40,08. Jedan od bitnih elemenata organizma i naden je u svim organiziranim tkivima. U kombinaciji
sa fosfatima cini gusti, tvrdi materijal kostiju i zuba. Konstantan nivo kalcijuma u krvi je neophodan
Sin. 

---KALCINACIJAcalcinatio, onis, f (lat.), calcination (eng.), sagorijevanje, proces reduciranja mase

na suhi prah i to toplotom, isušivanje toplotom. Sin. 

---KALCINOZAcalcinosis, is, f (lat.), id.(eng.), prožimanje kalcijumovim solima, stanje depozicije

kalcijuma u razlicitim tkivima organizma. osifikantni fasciitis. Sin. 

---KALCIPEKSIJAcalcipexia, ae, f (lat.), calcipexy (eng.), nagomilavanje i fiksacija kalcijuma u

tkivima organizma Sin. .

---KALCIPENIJAcalcipenia, ae, f (lat.), id.(eng.), deficijencija, nedostatak kalcijuma. Sin. 

---KALCIPRIVAN, CALCIPRIVUS-3 (lat.), calciprivic (eng.), onaj koji je lišen kalcijuma, u nedostatku
kalcijuma Sin. .

---KALCIPRIVIJAcalciprivia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjenje ili kompletan nedostatak kalcijuma

Sin. .

---KALCITONIN(LAT.), calcitonin (eng.), hormon parafolikularnih odajica kotlacne žlijezde koji se

izlucuje kod hiperkalcemije. Smanjenje vrijednosti kalcijuma i fosfata u krvi inhibira koštanu
resorpciju i djeluje kao antagonist paratireoidnome hormonu Sin. .

---KALCIURIJAcalciuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo kalcijumovih soli u bureži Sin. .

---KALEMtransplantatum, i, m (lat.), graft (eng.), bilo koje tkivo ili organ koji se kalemi, prenosi, na
neko mjesto u organizmu. transplantat. Sin. 

---KALEMITI(LAT.), (ENG.), 1. transplantirati, Sin. v. transplantacija, 2. cijepiti, urezivati ospice,

vakcinisati, v. vakcinacija, cijepiti.

---KALEMLJENJE1. transplantatio, onis, f (lat.), grafting, transplantation (eng.), presadivanje organa

ili tkiva koji se uzimaju sa istoga ili drugoga covjeka, odnosno sa individue druge vrste. presadivanje
1, transplantacija, 2. vaccinatio, onis, f (lat.), vaccination (eng.), unošenje vakcine u tijelo u cilju
proizvodenja imuniteta, ureziva-nje, urezivanje ospica, cijepljenje, vakcinacija, navrtanje. Sin. 

---KALGAMRhizoma galangae (lat.), galanga (eng.), rizom biljke Alpinia officinarum koji se koristi
kao aromatik, stimulans i karminati Sin. v.

---KALIBARcaliber, bri, m (lat.), id.(eng.), precnik nekoga zjapa, neke cijevi, cjevastoga organa,
zaduženih za protok Sin. .

---KALIBRACIJAcalibratio, onis, f (lat.), calibration (eng.), mjerenje dijametra neke cijevi ili
šupljega organa Sin. .

---KALICEKTAZIJA(LAT.), calicectasis, is, f (loat.), id.(eng.), proširenje bubrežne cašice Sin. .

---KALICIVIRUSI(LAT.), caliciviruses (eng.), podgrupa pikorna virusa u koji spada i virus vezikularnoga
egzantema Sin. .

---KALIJEMIJAkaliaemia, ae, f (lat.), potassemia, kalemia (eng.), prisustvo kalijuma u krvi. Sin. 

---KALIJUMkalium, ii, n (lat.), potassium (eng.), metalni element alkalijske grupe cije se mnoge soli
koriste u medicini, a sam je jedan od glavnih katijona mišica i drugih odajica. Mehak je, srebreno
bijeli metal, at. broj 19,0, at. tež. 39,1020, simbol K Sin. .

---KALIKREIN(LAT.), kallikrein (eng.), proteoliticni enzim, spada u proteaze, naden u plazmi, limfi,
urinu, pljuvacki, pankreasnome soku. Aktivira plazminogen i transferira reakciju kininogen-
bradikinin. Sin. 

---KALIKREIN(LAT.), plazmatski, plasma kallikrein (eng.), EC 3.4.21.34., enzim koji hidrolizira lizin-
arginin i arginin-serinske veze u kininogen da bi nastao bradikinin Sin. .

---KALIKREIN, TKIVNI(LAT.), tissue kallikrein (eng.), EC 3.4.21.35., enzim koji hidrolizira metionin-
lizin i arginin-serinske veze u kininogen, da bi nastao kalidin. Sin. 

---KALIPER(LAT.), skinfold caliper (eng.), instrument kojim se mjeri debljina kožnoga nabora na
trbuhu na osnovu kojega se procjenjuje debljina osobe Sin. .

---KALKANEODINIJAcalcaneodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u peti. Sin. 

---KALKULOGENEZAcalculogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvara-nje kamenaca Sin. .

---KALKULOZAcalculosis, is, f (lat.), calculosis, lithiasis (eng.), stanje karakterizirano stvaranjem

kamenaca u šupljim organima ili kanalima sa konsekutivnom simptomatologijom. Sin. 

---KALKULOZANcalculosus-3 (lat.), calculous (eng.), onaj koji ima osobine kamena, koji je zahvacen
bolešcu produkcije kamenaca Sin. .

---KALOMELcalomelus, atis, f (lat.), mercury chloride mild (eng.), živin hlorid, HgCl, nekada korišten
kao purgati Sin. v.

---KALORICANcaloricus-3 (lat.), calorigenic (eng.), onaj koji proizvodi toplotu ili drugu energiju, koji
povecava produ-kciju toplote ili druge energije, koji povecava oksidaciju. Sin. 

---KALORIJAcaloria, ae, f (lat.), calorie (eng.), jedinica topline. To je ona kolicina topline potrebna
da podigne temperaturu jednog kilograma vode za 1° C na temperaturi od 14,5 do 15,5° C. To je
ustvari velika kalorija, jer su se nekad dijelile na malehne (cal.) i velike, tz Sin. v. kilokalorije
(Cal.). 1 Cal=1000 cal. Danas se upotrebljava skracenica cal., ali znaci kilokaloriju, što je jednako
4.184 joula.

---KALORIMETAR, CALORIMETER, ris, m (lat.), id.(eng.), instrument kojim se mjeri kolicina

izmijenjene topline u bilo kojem sistemu Sin. .

---KALORIMETRIJA, CALORIMETRIA, ae, f (lat.), calorimetry (eng.), mjerenje kolicine topline koja je
apsorbirana i odana. Sin. 

---KALOTA, CALOTTE(LAT.), (ENG.), (franc.), 1. dio operativnoga stola, otvorenoga polukružnoga

oblika, nalici na kapu lubanje i korespondira sa njom, 2. (u oftalmologiji), uzorak uzet sa ocne
jabucice za histološko ispitivanje. Sin. 

---KALOZANcallosus-3 (lat.), callous (eng.), žuljevit, sa žuljem, v. kalozitet. žuljevit. Sin. 

---KALOZITET, CALLOSITAS, atis f (lat.), callosity (eng.), lokalizirana hiperplazija epidermisa, obicno
uslijed pritiska, žuljevitost. žuljavost. Sin. 

---KALUFforma, ae, f (lat.), form (eng.), oblik, obrazac, forma, odljevak, model, izlijevni otisak
zuba. Sin. 

---KALVARIJAcalvarium, ii, n (lat.), scull-cap (eng.), lubanjsko kube, lubanjski krov, gornji dio
lubanje koji je sastavljen od pljosnatih dijelova ceone, tjemene, parijetalne i okcipitalne kosti.
krov lubanje, kapak, kapic. Sin. 

---KAMEN PLUCNIpneumolithus, i, m (lat.), pneumolith (eng.), konkrement ili organska masa sa

odloženim kalcijevim solima lokalizirana u plucima, sin. pneumolit Sin. .

---KAMEN ZA BRUŠENJEcorrundum, i n (lat.), id.(eng.), prirodni aluminijum oksid koji se

upotrebljava u stomatologiji za grubo brušenje Sin. .

---KAMENcalculus, i, m, concrementum, i, n (lat.), stone, concrement (eng.), abnormalno tvrda

masa koja nastaje u organizmu, obicno u šupljeme organu ili kanalu, pod odredenim uslovima, a
sastavljena je od organskoga matriksa i mineralnih soli u razlicitim odnosima. kamenac i pijesak ako
se radi o mnogo sitnih kamena. Sin. 

---KAMEN, BIJELIZincum sulphuricum (lat.), zinc sulphate (eng.), ZnSO4x7H2O. To su bezbojne

transparentne priz-me ili iglice koje se upotrebljavaju kao adstringens za mukozne membrane. Dio
je mnogih dermatoloških pre-parata. galica, bijela Sin.

---KAMEN, BUBREŽNIcalculus renis (lat.), kidney stone, renal calculus (eng.), pojava tvrde mase,
kamena, u izvodnim kanalima bubrega, kompleksne etiologije, a sastavljenih od soli i organskoga
matriksa. nefrolit. Sin. 

---KAMEN, CRIJEVNIenterolithus, i, m (lat.), enterolith (eng.), bilo koja konkretna masa sa

inkrustacijom koja nalici na kamen, a nalazi se u crijevima Sin. .

---KAMEN, MOKRACNIcalculus vesicae urinariae (lat.), bladder stone (eng.), kamen u mokracnoj
bešici, osobina kao i kamen, bubrežni Sin. .

---KAMEN, PAKLENIlapis infernalis (lat.), silver nitrate toughened (eng.), srebreni nitrat, AgNO3, u
obliku štapica koji se upotrebljava kao mocan antiseptik. Štapici se prave miješanjem srebrenoga
nitrata sa hidrohlornom kiselinom i natrijevim hloridom, a sadrže 94,5 % srebrenoga nitrata.
džehennem taš, kamen, jetki. Sin. 

---KAMEN, SUZNIophtalmolithus, i, m (lat.), ophtalmolith (eng.), kamen u suznim kanalima.

oftalmolit. Sin. 

---KAMEN, ŽUCNIcalculus vesicae felleae, cholelithus, i, m (lat.), bile stone (eng.), kamen u žucnoj
bešici ili žucnim kanalima, kompleksne grade i simptomatologije, sastav-ljen u prinicipu od
organskoga matriksa (odajicki detritus i inflamatorni eksudat) i soli žucnih kiselina Sin. .
---KAMENAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kamen.

---KAMENAC, ZUBNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sedra.

---KAMENITpetrosus-3 (lat.), petrous (eng.), onaj koji nalici na kamen, hrid, tvrd kao kamen, sin.
petrozan 1 Sin. .

---KAMENKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. arsenov trisulfid.

---KAMFORcamphora, ae, f (lat.), camphor (eng.), keton, C10H16O, karakteristicnoga mirisa,

izdvojen iz biljke Cinnamomum camphora (d-kamfor), kamilice (l-kamfor), ruzmarina i dr.
Upotrebljava se u obliku kamforskoga zejtina, oleum Camphoratum, ili blagoga alkoholnoga rastvora
i to kao stimulans centraln cafurija. Sin. 

---KAMFORIZAMcamphorismus, i, n (lat.), camphorism (eng.), trovanje cafurijom, kamforom. Glavni

znaci su grcevi, koma i bljuvanje. Sin. 

---KAMILICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gorcak.

---KAMPTODAKTILIJA, V(LAT.), (ENG.), savijenost prstiju Sin. .

---KAMPTOKORMIJA, CAMPTOCORMIA, ae, f (lat.), camptocormy (eng.), staticki deformitet koji se

sastoji od savijenosti tijela prema naprijed Sin. .

---KANABINOL(LAT.), cannabinol (eng.), nepsihoaktivna droga smolastoga eksudata hašiša ( Sin. v.),
C21H26O2, a njegov tetrahidroderivat, tetrahidrokanabinol, je aktivan princip.

---KANABIZAMcannabismus, i, m (lat.), cannabism (eng.), intoksikacija hašišem ( Sin. v.).

---KANAL, IZVODNIductus excretorius (lat.), excretory duct (eng.), kanal koji izlazi iz žlijezde i koji
služi za izlazak sekreta iz te žlijezde Sin. .

---KANAL, ODVODNIductus efferens (lat.), effrent duct, (eng.), kanal koji odvodi sekret iz žlijezde ili
izvodni kanal neke strukture, bez obzira da li izvodi njen sekret ili neku drugu tecnost. Id. kanal
izvodni. Sin. 

---KANALICductulus, i, m (lat.), ductule (eng.), malehni kanal ( Sin. v.), narocito ako je ogranak
kanala i u blizini alveole žlijezde, sin. pasaž.

---KANALIZACIJAcanalisatio, onis, f (lat.), canalisation (eng.), formiranje kanala u normalnim,

patološkim ili hirurškim uslovima Sin. .

---KANCER(LAT.), (ENG.), SIN. v. rak.

---KANCEROFOBIJAcancerophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od raka, mogucnosti
njegovoga razvoja i postojanja. Sin. 

---KANCEROLOGIJAcancerologia, ae, f (lat.), cancerology (eng.), dio medicinske nauke i prakse koji
se bavi istraživanjem i praksom dijagnosticiranja i lijecenja malignih tumora Sin. .

---KANCEROZANcancerosus-3 (lat.), cancerous (eng.), prožet tkivom raka, alterirao u tkivo raka,
pripada raku (npr. odajica). Sin. 

---KANDIDIJAZAcandidiasis, is, f (lat.), trash (eng.), infestacija sa gljivicama roda Candida, roda
nepotpunih gljiva. To je obicno površna infekcija vlažnih kožnih dijelova, a najcešci predstavnik
roda je Candida albicans. Zahvaca kožu, sluzavice (usta, respiratorni trakt, rodnicu). monilijaza,
soor. Sin. 

---KANDŽA(LAT.), claw (eng.), oštri nokat ptice grabljivice ili živo-tinje (macke). pandža. Sin. 

---KANDŽIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bic.

---KANIBAL(LAT.), (ENG.), SIN. v. kanibalizam i ljudožderstvo.

---KANIBALIZAMcannibalismus, i, m (lat.), cannibalism (eng.), povremena ili stalna ishrana tkivima

druge individue iste vrste. Ako se radi o ljudima ona se zove ljudožderstvo. Onaj koji to upražnjava
je kanibal, odnosno ljudožder Sin. .

---KANILAcannula, ae, f (lat.), (eng.), id., tanka cijev, cjevcica koja se uvlaci u neku šupljinu ili neki
kanal. Put se kanili može napraviti posebnim instrumentom, troakarom, ili se uvlaci operativnim
metodom, ili uvodi na prirodan otvor. Sin. 

---KANJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapak, ocni.

---KANKOV(LAT.), (ENG.), SIN. v. gonoreja.

---KANKROIDcancroides, idis (lat.), cancroid (eng.), 1. onaj koji je nalik na rak, 2. vrsta raka kože
koji se javlja pretežno na licu. Umjerenoga je stepena zlocudnosti i dugo traje. Pritiskom se
istiskuju tanke žilice od spi-noznih odajica koje cine tumor. Sin. 

---KANTARIDIJAZAcantharidiasis, is, f (lat.), (eng.), infestacija larvalnim oblicima španske muhe

( Sin. v.) kod sisara.

---KANTARION, ŽENSKIHypericum perforatum (lat.), St. John's woth (eng.), višegodišnja biljka,
oznacena kao koro Sin. v. Cvijet ima antiastmaticno djejstvo, a kantarijonov zejtin, nastao
kuhanjem cvijeta u zejtinu, je sredstvo za bolje cijeljenje opekotina I i II stepena.

---KANTEKTOMIJAcanthectomia, ae, f (lat.), canthectomy (eng.), hirurško odstranjenje nuglace

Sin. .
---KANTOPLASTIKAcanthoplastia, ae, f (lat.), canthoplasty (eng.), plasticni, rekonstruktivni zahvat
na nuglaci Sin. .

---KANTORAFIJAcanthorrhaphia, ae, f (lat.), canthorrhaphy (eng.), sašivanje, zatvaranje otvora oka

Sin. .

---KANTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. nuglaca.

---KAP1. gutta, ae (lat.), drop (eng.), malehna kolicina tecnosti koja visi ili pada. Oblik lijeka za
administraciju. Cesta upotreba u deminutivu i množini. damla, 2. ictus, us, m (lat.), stroke (eng.),
iznenadna teška bolest, nastala iz punoga prividnoga zdravlja, kao moždana ili srcana kap, u
principu uslijed nagloga krvarenja iz krvnoga suda ili zbog ishemije, odnosno nekroza, zbog
zacepljenja krvnoga suda udar, damla, inzult. Sin.

---KAPA, GALEA, ae, f (lat.), cap (eng.), 1. pokrivac za glavu koji služi zaštiti ili fiksaciji,
napravljena od gaze, gipsa (onda nosi naziv gipsana kapa) i sl., 2. svaka struktura, formacija i oblik
koji ima izgled kape. Sin. 

---KAPACITETcapacitas, atis, f (lat.), capacity (eng.), sposobnost održavanja, zadržavanja,

sadržavanja, apsorpcije, primanja, shvacanja, prihvatanja, izdržavanja. Sin. 

---KAPACITET, DIFUZIONI(LAT.), diffusing capacity (eng.), sposobnost alveokapilarne membrane da

prenese gas iz alveolarnoga zraka u kapilarnu mrežu pluca. Jedinica difuzije je kolicina gasa
prenesena u minuti, podijeljena sa srednjom vrijednošcu razlike parcijalnih pritisaka izmedu
alveolarnoga zraka i gasa u ka Sin. )

---KAPACITET, INSPIRATORNI(LAT.), inspiratory capacity (eng.), kolicina zraka koja ude u pluca kod
punoga udaha. Sin. 

---KAPACITET, KRANIJALNI(LAT.), cranial capacity (eng.), volumen unutrašnjosti koštanoga sklopa

lubanje. Sin. 

---KAPACITET, RESPIRATORNI(LAT.), respiratory capacity (eng.), sposobnost krvi da apsorbira kisik iz

alveola i ugljicni monoksid iz tkiva. Sin. 

---KAPACITET, TOPLINSKI(LAT.), thermal capacity (eng.), kolicina topline koju tijelo apsorbira ako
se temperatura podigne za jedan stepen, od 15 do 16° C. Sin. 

---KAPACITET, TOTALNI(LAT.), total lung capacity TLC (eng.), kolicina zraka kojeg sadrže pluca
poslije maksimalne inspiracije. Sin. 

---KAPACITET, VITALNI(LAT.), vital capacity (eng.), kolicina zraka koja se može izdahnuti poslije
dubokoga udaha, bez ogranicenja dužine ekspiracije. To je zbir ekspiratornoga kapaciteta, plus
ekspiratorni rezervni kapacitet. Sin. 

---KAPAK(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. kapak, ocni, 2. v. kalvarija.

---KAPAK, DONJIpalpebra inferior (lat.), lower eyelid (eng.), donji od dva pokretna nabora koji štiti
prednji dio ocne jabucice, dio zaštitnoga aparata oka. Sin. 

---KAPAK, GORNJIpalpebra superior (lat.), upper eyelid (eng.), gornji od dva pokretna nabora koji
štite prednji dio ocne jabucice, dio zaštitnoga aparata oka. Sin. 

---KAPAK, OCNIpalpebra, ae, f (lat.), eyelid (eng.), svaki od 2 pokretna nabora koji prekrivaju
prednju površinu ocne jabucice. kapic, kanja. Sin. 

---KAPAK, TRECImembrana nicitans (lat.), third eyelid, nicitating membrane (eng.), prozirni nabor
kože na mezijalnoj strani koji se može navuci preko ocne jabucice, a nalazi se kod gmizavaca, ptica
i nekih sisara. Kod covjeka pojava trecega kapka je atavizam. žmirnica, migavica. Sin. 

---KAPAKLIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. usne, velike.

---KAPALJKAguttator, oris, m, instillator, oris, m (lat.), id.(eng.), malehni instrument kojim se

obezbjeduje doziranje lijeka u kapima. Instrument koji pravi kapi Sin. .

---KAPANJE, STILLICIDIUM, ii, n (lat.), dribbling, tap (eng.), curenje u kapima, padanje tecnosti kap
po kap (suza, mokrace, krvi) Sin. .

---KAPATIguttare (lat.), drop (eng.), teci, sipati, curiti u formiranim kapima, curiti kap po kap Sin. .

---KAPAVICAincontinentia, ae, f (lat.), incontinence (eng.), nesposobnost zadržavanja bureži ili

stolice. inkontinencija. Sin. 

---KAPIguttae, arum, f (lat.), (eng.), drops (ng.), nacin aplikacije lijeka, vodene, alkoholne,
eterske, zejtinjave otopine u obliku malehnih loptica, aerodinamicnoga specificnoga oblika koja visi
i pada Sin. .

---KAPIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kalvarija i kapak.

---KAPICA1. preputium, ii, n (lat.), prepuce (eng.), duplikatura kože i sluzavice koja pokriva glavic
penisa i klitorisa. prepucijum, obrezak, 2. cap crown, shell crown (eng.), vještacki nacinjena kruna
koja se fiksira cementom na preostali preparirani batrljak prirodnoga dijela krune zuba, sin.
navlaka. Sin. 

---KAPICA, CAKLENSKA(LAT.), enamel cap (eng.), na kapicu nalik struktura caklenskoga organa koja
se razvija za vrijeme fetalnoga razvoja. Ima dva sloja, a izmedu su rahle ektodermalne odajice
Sin. .

---KAPILAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. bugacica.

---KAPILARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bugacljiv.

---KAPILARITIScapilaritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija bugacica. telangitis. Sin. 

---KAPILARNOSTcapillaritas, atis, f (lat.), capilarity (eng.), pojava porasta ili pada nivoa tecnosti uz
solidan zid, narocito u uskoj cjevcici Sin. .

---KAPILAROSKOPIJAcapillaroscopia, ae, f (lat.), capillaroscopy (eng.), dijagnosticko ispitivanje

kapilara sa mikroskopom. Sin. 

---KAPILICIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kosa.

---KAPITONAŽA(LAT.), (ENG.), capitonnage (fr.), hirurška operacija zatvara-nja ciste tako što se
jednim koncem opšije njen unutraš-nji sloj, a zatim stegne i time se primaknu zidovi Sin. .

---KAPLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. udar i kap.

---KAPLJASTlanceolatus - 3 (lat.), lanceolate (eng.), formiran u obliku kapi. Obicno je rijec o

instrumentima Sin. .

---KAPLJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kap 1.

---KAPLJICEguttulae, arum, f (lat.), droplet (eng.), malehne kapi kao što je partikul tecnosti koji
izlazi iz usta i odgovoran je za širenje kapljicne isindije Sin. .

---KAPSIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. virus i nukleokapsida.

---KAPSULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cahura.

---KAPSULARANcapsularis, e (lat.), capsular (eng.), ono što pripada nekoj cahuri, ovojnicki, cahurast
Sin. .

---KAPSULITIScapsulitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija cahure nekoga organa (ocnoga sociva,
zgloba, džigerice) Sin. .

---KAPSULOPLASTIKAcapsuloplastica, ae, f (lat.), capsuloplasty (eng.), plasticna operacija,

rekonstrukcija na cahuri zgloba Sin. .

---KAPSULORAFIJAcapsulorrhaphia, ae, f (lat.), capsulorrhaphy (eng.), ušivanje, sašivanje zglobne

cahure Sin. .

---KAPSULOTOMIJAcapsulotomia, ae, f (lat.), capsulotomy (eng.), incizija cahure, bilo zgloba bilo
cahure neke druge strukture Sin. .
---KAPURAreticulum, i, n (lat.), id.(eng.), drugi dio želuca kod preživara, gdje se od progutane
hrane formiraju zalogaji radi vracanja i ponovnoga žvakanja Sin. .

---KARA-SARILUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. žutica, crna.

---KARABOJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. galica zelena.

---KARABUÐENStrychnos nux vomica (lat.), vomic nut (eng.), osušeno zrelo sjeme biljke koja sadrži
nekoliko alkaloida, narocito strihnin. Upotrebljava se kao gorki tonik i sti-mulans centralnoga
nervnoga sistema. Veoma je gorak i djeluje u malehnim dozama. U vecoj dozi je otrovan i izaziva
prekomjerno bljuvanje. Sin. 

---KARAKTERcharacter, eris, m (lat.), id.(eng.), 1. osobina, svojstvo, 2. ukupni nacin reagiranja

jedne osobe Sin. .

---KARAKUŠ, EXOSTOSIS, is, f (lat.), spavin (eng.), jedna od nekoliko kondicija na nogama konja, kao
spavanus synovitis, bog spavin, osteoarthritis chronica defformans tarsi equi, bone spavin. Sin. 

---KARAMELsaccharum ustum (lat.), caramel (eng.), preprženi šecer. Šecer koji je otopljen na
visokoj tempe-raturi i dobio smedu boju. Upotrebljava se za pravljenje caja, kolaca, slatkiša. nobe-
šecer. U narodu se vjeruje da je caj tusisedativ Sin. 

---KARANFILCIC(LAT.), Eugenia cariophyllus (lat), clove (eng.), biljka od koje se koristi cvjetni
pupoljak. Sadrži oko 16 % zejtina, oleum Caryiophylli, clove oil, ciji je kardinalni sastojak eugenol.
Koristi se kao zacin, za izradu aromaticnih voda i zubnih pasti, te kao antiseptik, ekscitans i sto-
mahik, te zubni lo Sin. 

---KARANTINA(LAT.), quarantine (eng.), 1. period od, originalno 40 dana, koliko se držao izoliranim
brod, vozila ili putnici ako dolaze iz zaraženih predjela, 2. mjesto gdje su osobe bile zadržavane dok
ne prode opasan period ili ne pokažu jasne znake bolesti, 3. restrikcija slobode kretanja z izolacija.
Sin. 

---KARBAMID(LAT.), (ENG.), SIN. v. urea.

---KARBONIZACIJAcarbonisatio, onis, f (lat.), carbonisation (eng.), pretvaranje u ugljen,

pougljenjivanje, opecenje najdubljega stepena gdje tkivo pougljeniše. ugljenisanje. Sin. 

---KARBONURIJAcarbonuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo ugljenoga dioksida ili drugih ugljenih
komponenata u bureži Sin. .

---KARBUNAC, V(LAT.), (ENG.), karbunkul. Sin. 

---KARBUNKULcarbunculus, i, m (lat.), carbuncle (eng.), nekrotizirajuca infekcija kože i potkožnoga

tkiva koja nastane uslijed spajanja više furunkula (v.). karbunac. Sin. 

---KARBUNKUL, BUBREŽNIcarbunculus renalis (lat.), renal carbuncle (eng.), masivno, ali lokalizirano,
parenhimno gnojenje u bubregu uslijed bakterijske metastaze, a obicno ga slijedi tromboza krvnih
suda i infarkt bubrega. Sin. 

---KARBUNKULOZAcarbunculosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje nastalo razvojem više karbunkula na

više mjesta Sin. .

---KARCINOGENcarcinogenes, (lat.), carcinogenic (eng.), sredstvo koje uzrokuje ili potpomaže

razvoju raka. Sin. 

---KARCINOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rak.

---KARCINOMA(LAT.), (ENG.), branhiogeni, Sin. v. branhioma.

---KARCINOMATOZAcarcinomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje široke diseminacije raka po tijelu.

karcinoza. Sin. 

---KARCINOZA, V(LAT.), (ENG.), karcinomatoza. Sin. 

---KARDAMONElettaria cardamomum (lat.), (eng.), cardamom (eng.) biljka od koje se koristi sjeme
kao zacin, za popravljanje ukusa lijeka i u industriji slatkiša. Farmakološko djejstvo nepotvrdeno,
pa je jedino korigens Sin. .

---KARDIEKTOMIJAcardiectomia, ae f (lat.), cardiectomy (eng.), hirurška ekstirpacija kardijalnoga

dijela želuca (pars cardiaca ventriculi) Sin. .

---KARDIJAcardia, ae, f, ostium cardiacum (lat.), cardia (eng.), otvor na želucu kuda se jednjak
ulijeva u želudac, dio želuca uz ulaz jednjaka, pars cardiaca ventriculi. Sin. 

---KARDIJAKAremedia cardiaca (lat.), cardiacs (eng.), lijekovi kojima se tretiraju srcane bolesti,
vecinom restorativnoga tipa. Sin. 

---KARDIJALANcardialis, e (lat.), cardiac (eng.), 1. srcani, ono što pripada srcu, 2. ono što pripada
kardiji ( Sin. v.).

---KARDIOCENTEZAcardiocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), punkcija srca Sin. .

---KARDIOGENcardiogenus - 3 (lat.), cardiogenic (eng.), onaj koji potjece iz srca, a uzrokovan je

nenormalnim radom srca (npr. kardiogeni šok) Sin. .

---KARDIOGRAFcardiographium, ii , n (lat.), cardiograph (eng.), instrument kojim se radi

kardiografija ( Sin. v.)

---KARDIOGRAFIJAcardiographia, ae, f (lat.), cardiography (eng.), tehnika grafickoga prikaza

funkcije i izgleda srca. Zavisno od toga koja je tehnika upotrijebljena naziva se ehokardiografija
(ultrazvuk), elektrokardiografija (el. struja), rtg kardiografija (rtg zrake) i sl Sin. .
---KARDIOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. elektrokardiogram.

---KARDIOLIZAcardiolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operacija kojom se presijecaju priraslice izmedu srca
i osrcine ili oslobada perikard jakih adhezija resekcijom rebara i sternuma preko perikarda Sin. .

---KARDIOLOGIJAcardiologia, ae, f (lat.), cardiology (eng.), grana medicinske nauke i prakse koja se
bavi srcem, njegovim funkcijama, dijagnozom i konzervativnim lijece-njem njegovih bolesti. Sin. 

---KARDIOMALACIJAcardiomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), patološko omekšanje mišicnoga tkiva srca

Sin. .

---KARDIOMEGALIJAcardiomegalia, ae, f (lat.), cardiomegaly (eng.), hipertrofija, uvecanje srca.

Veliko srce Sin. .

---KARDIOMIOPATIJAcardiomyopathia, ae, f (lat.), cardiomyopathy (eng.), opci dijagnosticki termin

koji oznacava primarnu bolest ili slabost mišica srca, obicno kada patofiziologija i uzrok nisu baš
sasvim jasni. miokardiopatija. Sin. 

---KARDIOPATIJAcardiopathia, ae, f (lat.), cardiopathy (eng.), bilo koja bolest srca. Na ovaj se
dodaje pobliža oznaka koja tacnije definira naziv, npr. hipertenzivna kardiopatija itd Sin. .

---KARDIOPTOZAcardioptosis, is, f (lat.), id.(eng.), pomjeranje srca prema dolje, spušteno srce
Sin. .

---KARDIORAFIJAcardiorrhaphia, ae, f (lat.), cardioraphy (eng.), ušivanje srcanoga mišica Sin. .

---KARDIOREKSIJAcardiorrhexis, is, f (lat.), id.(eng.), ruptura, prskanje, srcanoga mišica Sin. .

---KARDIOSKLEROZAcardiosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), induracija srca veznim tkivom.

Ocvršcavanje srca, ali to znaci i funkcionalnu slabost Sin. .

---KARDIOTERAPIJAcardiotherapia, ae, f (lat.), cardiotherapy (eng.), lijecenje bolesti srca Sin. .

---KARDIOTOKSICANcardiotoxicus 3 (lat.), cardiotoxic (eng.), onaj koji djeluje štetno, otrovno na

srcani mišic Sin. .

---KARDIOTOMIJAcardiotomia, ae, f (lat.), cardiotomy (eng.), 1. hirurška incizija na srcu u toku

operacije, 2. incizija kardije na želucu radi njenoga proširenja ili uslijed spazma Sin. .

---KARDIOTONICANcardiotonicus -3 (lat.), cardiotonic (eng.), onaj koji ima tonican efekt na srcani
mišic Sin. .

---KARDIOTONIKremedium cardiotonicum (lat.), cardiotonic (eng.), sredstvo koje djeluje u smislu

povecanja tonusa srca Sin. .

---KARDIOVALVULOTOM(LAT.), cardiovalvulotome (eng.), instrument kojim se radi

kardiovalvulotomija ( Sin. v.).

---KARDIOVALVULOTOMIJAcardiovalvulotomia, ae, f (lat.), cardiovalvulotomy (eng.), operacija

otvaranja srasle srcane valvule kod valvularne stenoze, što se može uraditi samo presijecanjem ili
isijecanjem komadica tkiva Sin. .

---KARDIOVASKULARANcardiovascularis, e (lat.), cardiovascular (eng.), onaj koji pripada srcu i

krvnim sudima Sin. .

---KARDIOVERZIJAcardioversio, onis, f (lat.), cardioversion (eng.), ponovno upostavljanje

normalnoga srcanoga ritma, obicno elektricnim udarom Sin. .

---KARDITIScarditis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija srca Sin. .

---KARIJES INDEKS(LAT.), caries index (eng.), indeks koji pokazuje ucestalost karioznih zuba u
populaciji. Izracunava se tako što se saberu: broj karioznih, ekstrahiranih i ispunjenih zuba,
podijeljen sa brojem pregledanih, puta 100, skr. KEP Sin. .

---KARIJES1. caries, ei, f (lat.), rottenness (eng.), molekularno truhljenje ili smrt kosti u kojemu
ona postaje mehka, promijenjene boje i porozna, 2. v. izjeden zub, truhljenje zuba. grizica. Sin. 

---KARIOGAMIJAcaryogamia, ae, f (lat.), kariogamy (eng.), sjedinjavanja jezgara odajica poslije

plazmogamije u procesu fertilizacije. Sin. 

---KARIOGENEZAcariogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj karioznoga procesa na zubu, izjedanje

zuba Sin. .

---KARIOKINEZAcaryokinesis, is, f (lat.), karyokinesis (eng.), dioba odajice. Fenomeni ukljuceni u

podjelu jezgra, obicno u ranome stadiju procesa odajicke diobe ili mitoze ( Sin. v.).

---KARIOLIMFAcaryolympha, atis, n (lat.), karyolymph (eng.), tecni dio odajickoga jezgra koji je
kontrastno bojen u odnosu na hromatin i linin. jezgrin sok. Sin. 

---KARIOLIZAcaryolysis, is, f (lat.), karyolysis (eng.), oblik nekroze u kojoj odajicko jezgro nabrekne
i postepeno gubi svoj hromatin. Rastapanje jezgre. Sin. 

---KARIOPLAZMA, CARYOPLASMA, atis, n. (lat.), karyoplasma (eng.), protoplazma odajickoga jezgra.

nukleoplazma. Sin. 

---KARIOTIP(LAT.), kariotype (eng.), tip odajickoga jezgra na osnovu broja i izgleda hromozoma u
njemu. Odredivanje kariotipa je tz Sin. v. hromozomska karta.
---KARIOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokvaren.

---KARIOZOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. jezgrica, lažna.

---KARLICApelvis, is, f (lat.), id.(eng.), donji dio trupa, ogranicen dvjema kostima kuka lateralno, a
pozadi sakrumom i kokcigealnom kosti. Sadržava organe. Dijeli se na veliku i malehnu karlicu, pelvis
major et minor. Velika karlica je omedena sa alae ossium ilei, malehna sa sakralnim, pubicnim Sin. 

---KARLICANpelvinus-3 (lat.), pelvicus-3 (lat.), pelvic (eng.), onaj koji pripada karlici. Sin. 

---KARMINATIVIremedia carminativa (lat.), carminatives (eng.), sredstva koja nadimaju, te

olakšavaju ispuštanje vjetra i time olakšavaju bol u trbuhu Sin. .

---KARNIFIKACIJAcarnificatio, onis, f (lat.), carnification (eng.), promjena u tkivu od njegove

specificne grade ka tkivu koje je slicnije mesu zbog bogatstva granulacija i krvnih suda (npr.
karnifikacija pluca koja gube svoj zracni izgled i postaju kompaktnija, slicnija mesu) Sin. .

---KARNIVORI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mesožderi.

---KAROTIDAcarotis, idis, f (lat.), carotid (eng.), glavni krvni sud, kucalica na vratu, art. carotis
communis, koja se na sredini vrata dijeli na a. carotis interna i a. carotis externa Sin. .

---KAROTIDNIcaroticus-3 (lat.), carotic (eng.), onaj koji pripada karotidi ( Sin. v.).

---KAROTINcarotenum, i, n (lat.), carotene (eng.), jedan od 4 izomerna pigmenta (alfa, beta, gama i
delta karotin) koji imaju boje od ljubicaste do žute, a nalaze se u mnogome vocu i povrcu (mrkva,
kavade, kajsije, prtokale, breskve). To su u mastima topljivi nesaturirani alifatski ugljikovodici koji
su p Sin. .

---KARPALAN, CARPICUS-3 (lat.), wrist, carpal (eng.), onaj koji pripada karpusu, dorucju, kostima
dorucja. Sin. 

---KARPEKTOMIJAcarpectomia, ae, f (lat.), carpectomy (eng.), hirurško vadenje kostiju dorucja

Sin. .

---KARPOPEDALANcarpopedalis, e (lat.), carpopedal (eng.), onaj koji pripada i dorucju i donožju.

Obicno je rijec o karpopedalnim spazmima Sin. .

---KARPUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. dorucje.

---KARPUZACitrulus vulgaris (lat.), watermelon (eng.), voce iz porodice Cucurbitaceae. Dobar je

dijuretik, a sjeme sadrži kukurbitol i kukurbitocitrin, s kojim se pokušavalo kao lijekovima za
hipertenziju. lubenica. Sin. 

---KARTON, BOLESNICKI(LAT.), record, registration chart (eng.), ranije samo deblji papir u koji su se
u opcoj praksi ubilježavali podaci o bolesniku i njegovoj bolesti. Sada je to dosje i sadrži razne
dokumente i nalaze koji se odnose na bolest Sin. .

---KARTOTEKA(LAT.), registry (eng.), zbirka bolesnickih kartona ( Sin. v.), ali i historija bolesti i
drugih nalaza. Centralna prostorija za skupljanje patoloških, klinickih i laboratorijskih nalaza i
drugih podataka tako organizirana da su podaci lahko dostupni. U današnje vrijeme kartoteke se
kompjuteri-ziraju i podaci su

---KARUNKULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sisica.

---KASETA(LAT.), (ENG.), casette (fr.), 1. pljosnata kutija koja sadrži film, zašticen od svjetla, a
služi za rendgensko snimanje tako što što se stavi pod dio tijela koji se snima. Stražnja joj je strana
nepropusna za rendgenske snimke, 2. kutija raznih oblika i velicina gdje se Sin. .

---KASKADA(LAT.), cascade (eng.), serija prepreka, nalik na basamake, ili serija stadija koji stoje na
putu nekome protoku. Najcešce je rijec o želudacnoj kaskadi, kaskadnome želucu, cascade
stomach, gdje ima jedna ili cak dvije prepreke prolasku hrane, pa se hrana nakuplja ispred kaskade
Sin. .

---KASTRACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jalovljenje.

---KASTRAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. evnuh ili uškopljenik.

---katabiozacatabiosis, is, f (lat.), id.(eng.), normalno stare-nje odajice njenom aktivnošcu. Sin. 

---katabolicancatabolicus-3 (lat.), catabolic (eng.), onaj koji pripada katabolizmu ili je njegove
prirode. Sin. 

---katabolitcatabolitum, i, m (lat.), catabolite (eng.), bilo koji produkt metabolizma Sin. .

---katabolizamcatabolismus-i, m (lat.), catabolism (eng.), svaki destruktivni metabolicki proces

kojim organizam pretvara supstanciju u dijelove koji se izlucuju. Sin. 

---katafilaksijacathaphylaxis, is, f (lat.), id.(eng.), kretanje leukocita ili antitijela prema mjestu
infekcije. Sin. 

---katal(lat.), id.(eng.), jedinica za mjerenje svih katalitickih aktivnosti. Aktivnost enzima se mjeri
ovim jedinicama. To je kataliza 1 mola supstrata za jednu sekundu. Simbol je kat Sin. .

---katalaza(lat.), catalase (eng.), enzim iz klase oksidoreduktaza, EC. 1.11.1.6., koja katalizira
reakciju H2O Sin. 2

---katalepsijacatalepsia, ae, f (lat.), catalepsy (eng.), stanje karakteristicno za katatonu

šizofreniju, tj. zauzimanje bilo kojega, cesto bizarnoga, položaja u kojega se bolesnik sam postavi.
Sin. 
---katapazmacatapasma, atis, n (lat.), catapasm (eng.), prašak za posipanje koji se aplicira na
povrijedenu površinu Sin. .

---kataplazmacataplasma, atis, n (lat.), cataplasma (eng.), vlažan oblog, mehka vanjska aplikacija.
Sin. 

---katapleksijacataplexis, is, f (lat.), cataplexy (eng.), iznenadni gubitak tonusa, mišcina slabost,
hipotonija, zbog snažnoga emocionalnoga nadražaja. Sin. 

---katarcatarrhus, us, m (lat.), catarrh (eng.), isindija sluzavice sa obilnim iscjetkom, narocito
inflamacija zracnih puta. Sin. 

---kataraktacataracta, ae, f (lat.), cataracta (eng.), djelomican ili kompletan opacitet na socivu
jednoga ili oba oka, što kvari vid i dovodi do sljepila. bijela perda, bijela, perda, ocinja. Sin. 

---kataralancatarrhalis, e (lat.), catarrhal (eng.), ono što pripada kataralnoj inflamaciji, narocito
ako se radi o is-cjetku ili inflamaciji zracnih puta. Sin. 

---katartikaremedia cathartica (lat.), cathartics (eng.), sredstva koja uzrokuju pražnjenje crijeva, a
pri tome oponašaju normalnu peristaltiku. cistila. Sin. 

---KATARZAcatharsis, is, f (lat.), id.(eng.), cišcenje, precišcavanje, ocišcenje. Svaka radnja,

aktivnost ili reakcija koja dovodi do oslobadanja nekoga davnoga reziduuma ili do razrješenja neke
potisnute konfliktne situacije koja je remetila normalno funkcioniranje psihickoga života Sin. .

---KATATONICANcatatonicus-3 (lat.), catatonic (eng.), onaj koji pripada ili je zahvacen katatonijom
Sin. .

---KATATONIJA, CATATONIA, ae, f (lat.), catatonic schisophrenia (eng.), oblik šizofrenije, ali i
reakcija na infektivne ili toksicno infektivne agense, intoksikacije i razne vrste oštecenja
centralnoga nervnoga sistema, karakterizirana znacajnim psihomotornim smetnjama. Pacijent može
biti u stuporu sa potpunim odsustvom spont Sin. .

---KATETER, CATHETER, tri, m (lat.), id.(eng.), savitljivi, tanki, tubularni hirurški instrument koji
služi za uvlacenje u šupljine organizma, kroz prirodne otvore, u cilju ukla-njanja tecnosti. Najviše
se upotrebljava za mokracnu bešiku. Sin. 

---KATETERIZACIJAcatheterisatio, onis, f (lat.), catheterization (eng.), akt prolaska katetera kroz

neku tjelesnu cijev u svrhu vadenja tecnoga sadržaja. Sin. 

---KATIJON(LAT.), cation (eng.), jon koji nosi pozitivni naboj uslijed manjka elektrona. U
elektrohemijskoj jedinici katijoni putuju prema katodi. Sin. 

---KATODA, CATHODUS, us, f (lat.), cathode (eng.), negativna elektroda, u elektrohemijskoj odaji
elektroda na kojoj se dogada redukcija Sin. .
---KATRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. doska.

---KAUDALANcaudalis, e (lat.), caudal (eng.), ono što pripada repu, što je bliže repu, ono što je niže
u odnosu na fiksi-rano mjesto. Sin. 

---KAUSTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. grizak.

---KAUSTICIremedia caustica (lat.), caustics (eng.), sredstva koja nagrizaju, najedaju, korodiraju
Sin. .

---KAUTERcauter, eris, m (lat.), cautery (eng.), elektricni instrument koji oslobada toplinu, a služi
za zaustavljanje krvarenja, hirurški rez ili uklanjanje normalnoga, odnosno patološkoga tkiva.
Djeluje izazivajuci koagulacionu nekrozu tkiva. termokauter. Sin. 

---KAUTERIZACIJAcauterisatio, onis, f (lat.), cauterization (eng.), koagulaciona nekroza napravljena

vrelim instrumentom, danas elektricnim putem, u cilju zaustavljanja krvarenja, rezanja, uklanjanja
normalnoga, odnosno patološkoga tkiva. žeženje, termokauterizacija. Sin. 

---KAUTERIZIRATIcauterisare (lat.), cauterize (eng.), ispaliti, napraviti koagulacionu nekrozu vrelim

instrumentom u cilju zaustavljanja krvarenja, rezanja, spaljivanja normalnoga, odnosno patološkoga
tkiva. Sin. 

---KAUZALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzrocan 1.

---KAUZALGIJAcausalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u obliku pecenja, cesto pracen troficnim
smetnjama kože, a nastaje uslijed povrede perifernoga živca. Sin. 

---KAVADASolanum lycopersicum (lat.), tomato (eng.), plod biljke koji predstavlja povrce,
karakteristicne boje i ukusa. Bogat kalijumom, provitaminom A, vitaminom C. U medicinske svrhe se
koristi sok od kavada što je odlicno sredstvo za nadoknadu kalijuma kod terapije dijureticima.
paradajz. Sin. 

---KAVEOLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pinocitoza.

---KAVERNAcaverna, ae, f (lat.), cavern (eng.), 1. šupljina u tkivu ili organu, nastala razvojem
patološkoga procesa, npr. tuberkuloze, sin. bunja, 2. termin koji generalno oznacava šupljinu,
spremnik za tecnost (krv). Sin. 

---KAVERNITIScavernitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija corpora cavernosa penis Sin. .

---KAVERNOZANcavernosus-3 (lat.), cavernous (eng.), tkivo ili organ koji sadrži kaverne, šupljine ili
prazne prostore. Sin. 

---KAVI(LAT.), (ENG.), id. jak ( Sin. v.).

---KAVITACIJAcavitatio, onis, f (lat.), cavitation (eng.), stvaranje šupljine, defekata u tkivu u obliku
rupe Sin. .

---KAVITET(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. šupljina 1 i 2, 2. preparirani prostor u zubu gdje je bio karijes
predviden za ispune.

---KAVZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. opstipacija ili zatvor.

---KAVZLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatvoren 2.

---KAZEINcaseinum, i n (lat.), casein (eng.), glavni protein mlijeka, fitoprotein, baza sira, hurde i
kajmaka. Enzimi koji zgrušavaju mlijeko poticu hidrolizu kazeina u topljivi parakazein koji u
prisustvu kalcijuma daje netopljivi kalcijum parakazeinat - hurdu, mladi sir. Up. hurda Sin. .

---KAZEINAT(LAT.), caseinate (eng.), 1. bilo koja so kazeina, 2. kombinacija metala i kazeina. Sin. 

---KAZEOZANcaseosus-3 (lat.), caseous (eng.), sirast, nalici na mehki sir, hurdu. Termin se obicno
upotrebljava za ti-picnu nekrozu kod verema. sirast. Sin. 

---KAŠALJtussis, is, f (lat.), cough (eng.), nagla, glasna ekspulzija zraka iz pluca, obicno zbog toga
da se istjera ili balgam ili strano tijelo iz bronha. vrlesina. Sin. 

---KAŠALJ, KOMPRESIVNItussis compressiva (lat.), compression cough (eng.), duboki rezonantni

kašalj nastao kompresijom bronha. Nalici na pasji kašalj, pa se cesto tako i zove. Sin. 

---KAŠALJ, MAGARECI(LAT.), (ENG.), SIN. v. rikavac.

---KAŠALJ, PRODUKTIVNItussis productiva (lat.), productive cough (eng.), kašalj koji efektivno
uklanja balgam iz respiratornoga trakta. Kašalj kojim se izbacuje obilan balgam. Sin. 

---KAŠALJ, REFLEKSNItussis reflexa (lat.), reflex cough (eng.), kašalj zbog podražaja nekoga
udaljenoga organa (npr. podražaj bubnjica dovodi do kašlja) Sin. .

---KAŠALJ, SUHItussis sicca (lat.), dry cough (eng.), kašalj koji nije pracen iskašljavanjem balgama.
Sin. 

---KAŠALJ, VELIKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. rikavac.

---KAŠIKAcochleare, is, n (lat.), spoon (eng.), 1. osnovni instrument u kulinarstvu i bolnickom

domacinstvu, 2. nacin doziranja lijeka koji je u obliku sirupa ili otopine, npr. lijek na kašiku, 3.
nacin ishrane dojenceta, npr. jesti na kašiku, 4. svaki metalni instrument koji ima ovalni i udubljeni
dio Sin. 

---KAŠLJATItussire (lat.), to cough (eng.), praviti nagle ekspulzije zraka iz pluca u cilju izbacivanja
balgama ili stranoga tijela. Sin. 

---KAŠLJUCANJEtussis levis (lat.), mild cough (eng.), blagi kašalj, plitki kašalj, kašalj koji samo
djelomicno ispunjava svoju zadacu cišcenja traheobronhalnoga stabla. Sin. 

---KAŽIPRSTindex, icis, m (lat.), forefinger (eng.), prst pokazivac, drugi prst svake ruke. šehadet-
prst samo na desnoj ruci, indeks. Sin. 

---kašika, kahvenacochleare parvum (lat.), teaspoon, teaspoonfull (eng.), najmanja kašika, kašicica,
malehna kašika, sadrži oko 5 grama. Sin. v. kašika.

---kašika, srednjacochleare medium (lat.), dessertspoon, dessertspoonfull (eng.), kašika srednje

velicine, sadrži oko 10 grama supstancije. Sin. v. kašika.

---kašika, velikacochleare amplum, cochleare magnum (lat.), table spoon, tablespoonfull (eng.),
najveca kašika, sadrži oko 15 grama supstancije ( Sin. v. kašika).

---kašljucanjetussicula, ae, f (lat.), slight cough (eng.), malehni, plitak, cest kašalj Sin. .

---kaštaracerbus-3 (lat.), acrid (eng.), ljut, rezak, opor, onaj koji uzrokuje iritaciju. Sin. 

---KCIfilia, ae, f (lat.), daughter (eng.), ženski direktni potomak Sin. .

---KECELJApraecingulum, i, m (lat.), apron (eng.), u hirurškim uslovima komad plasticnoga ili

gumenoga materijala koji se stavlja za vrijeme pranja prije operacije da bi se sprijecilo kvašenje
odjece Sin. .

---KEFApeniculus, i , m (lat.), brush (eng.), jednostavni instrument sastavljen od drvene ili plasticne
podloge sa okomito položenim dlakama prirodnoga ili vještackoga tkiva, koji služi za razne vrste
cišcenja Sin. .

---KEFALHEMATOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. naglavnik.

---KEFICA ZA ZUBE(LAT.), toothbrush (eng.), malehna kefa prilagodena velicini usta, sastavljena od
plasticnoga držaca i okomito utisnutih cvrstih cekinja, takoder, danas najcešce od plastike. Up.
misvak. Sin. 

---KEKEZ(LAT.), (ENG.), pasivni pederast, Sin. v. pederastija.

---KELOID(LAT.), (ENG.), SIN. v. keloidoza.

---KELOIDOZAkeloidosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava ogranicenih izdignutih, nepravilnih ožiljaka

koji progresivno napreduju uslijed stvaranja velike kolicine kolagena u krznu poslije, nekad i
minimalnih trauma, koje zahtijevaju bujanje veziva. Svaki pojedinacni zove se keloid Sin. .
---KEP(LAT.), (ENG.), SIN. v. karijes indeks.

---KEPEC(LAT.), (ENG.), SIN. v. patuljak.

---KERATINkeratinum, i, n (lat.), keratin (eng.), bjelancevina, skleroprotein, koja sadrži sumpor, a

glavni je sastojak epidermisa, nokata, kose, rožastih izraštaja, te organski matriks za caklen zuba
Sin. .

---KERATINIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. orožavanje.

---KERATINOCITkeratinocytus, i, m (lat.), keratinocyte (eng.), epidermalna odajica koja sintetizira

keratin Sin. .

---KERATITISkeratitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija rožnjace, corneae. Sin. 

---KERATOAKANTOMAkeratoacanthoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni epitelijalni tumor koji nalici

raku skvamoznih odajica. Brzo raste, ponekada na mjestu ranije povrede. Može biti multipan, a
narocito je cest kod svjetlijih muškaraca i na suncu izloženim regijama Sin. .

---KERATOCELAkeratocele, es, f (lat.), id.(eng.), protruzija, kila unutrašnjega sloja rožnjace Sin. .

---KERATOCENTEZAkeratocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), , punkcija rožnjace u cilju ispražnjenja

prednje ocne komore Sin. .

---KERATODERMA(LAT.), (ENG.), id. kornea ( Sin. v.).

---KERATODERMIJAkeratoderma, atis, n (lat.), id.(eng.), hipertrofija rožastoga sloja kože. Ima

nekoliko grupa i može biti stecena (npr. klimaktericna keratodermija kod žena za vrijeme
menopauze) ili pretežno nasljedna (palmoplantarna keratodermija karakterizirana velikim
stvaranjem difuznoga ili lokaliziranoga Sin. .

---KERATOGENEZAkeratogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje, nastajanje rožnatoga materijala

Sin. .

---KERATOHEMIJAkeratohaemia, ae, f (lat.), keratohemia (eng.), prisustvo krvi u rožnjaci Sin. .

---KERATOKONJUNKTIVITISkeratoconjunctivitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija rožnjace i

konjunktive Sin. .

---KERATOKONUSkeratoconus, i, m (lat.), id.(eng.), neisindicna, obicno obostrana, protruzija

rožnjace kod ženske djece. Vrh je okrenut dolje i nazalno. Uzrok je nepoznat, ali je hereditet
nezaobilazan Sin. .

---KERATOLEUKOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko, bijelo.

---KERATOLIZAkeratolysis, is, f (lat.), id.(eng.), smekšavanje ljuštenje rožnatoga sloja kože Sin. .

---KERATOMAatis, n (lat.), id.(eng.), rožasti izraštaj na koži, kalozitet, kalus kože, baga Sin. .

---KERATOMALACIJAkeratomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), smekšavanje rožnjace. Obicno je

bilateralno i udruženo sa manjkom B vitamina Sin. .

---KERATOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmometar.

---KERATOMIKOZAkeratomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), gljivicna infestacija rožnjace Sin. .

---KERATOPATIJAkeratopathia, ae, f (lat.), keratopathy (eng.), neisindicna bolest rožnjace Sin. .

---KERATOPLASTIKAkeratoplastia, ae, f (lat.), keratoplasty (eng.), zamjena dijela zamucene

rožnjace dijelom providne rožnjace uzete sa leša Sin. .

---KERATOREKSIJAkeratorrexis, ios, f (lat.), keratorehesis (eng.), ruptura, pucanje rožnjace Sin. .

---KERATOSKOPkeratoscopium, ii, n (lat.), keratoscope (eng.), instrument za pregled rožnjace koji

mjeri njenu zadeblja-nost, a sastoji se od bijelih i crnih koncentricnih krugova Sin. .

---KERATOTOMIJAkeratotomia, ae, f (lat.), keratotomy (eng.), hirurška incizija rožnjace Sin. .

---KERATOZAkreatosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo kakav rožast rast na koži, kurije oko, kalozitet,
tilom, bolest kože pracena zadebljavanjem; svako orožavanje kože. Može nastati uslijed izlaganja
suncu, katranu i sl Sin. .

---KERION(LAT.), (ENG.), kerion, ii, n (gr.lat.), nodularna eksudativna ogranicena masa pokrivena
gnojnim puhvicama koja nastaje u vezi sa tinea brade i kose Sin. .

---KERNIKTERUSicterus nuclearis (lat.), kernicterus, Schmorl's jaundice, bilirubin encephalopathy

(eng.), težak oblik žutice sa teškim simptomima od strane centralnoga nervnoga sistema,
karakteriziran bojenjem bazalnih ganglija mozga. Obicno je sekvela teške novorodenacke žutice.
Sin. 

---KESAsaccus i,m, marsupium, i, n (lat.), pouch (eng.), 1. torba kod torbara, u kojoj se nalaze
mlijecne žlijezde i gdje mladunce boravi, 2. struktura ili organ u obliku mijeha, vrece, sa zidom,
šupljinom i otvorom na jednome mjestu. Standardni anatomski termin, a sama vreca može imati
bizarne oblike, ali je u acinus, alveola, 4. vesicula, ae, f, (lat.), vesicle (eng.), malehna vrecica ili
bešika koja sadrži tecni susptrat. Takoder opci anatomski termin, 5. Sin. v. mošnje..

---KESA, ABDOMINALNAsaccus abdominalis (lat.), abdominal sac (eng.), serozna vrecica kod
embriona koja se razvija u abdominalnu šupljinu Sin. .
---KESA, SRCANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osrcina.

---KESAST1. sacciformis, e (lat.), sacciform (eng.), napravljen u obliku vrecice, sin. sakciforman, 2.
saccularis, e (lat.), saccular (eng.), onaj koji je u obliku kese, sin. sakularan Sin. .

---KESICA1. bursa, ae, f, bursula, ae, f, saculus, i m, (lat.), little sac, (eng.), malehni prostor,
ogranicen zidom u obliku kese ili na kesu nalik šupljina, ispunjena gustim, ali tec-nim sadržajem,
cesto smještena kao jastucic ispod tetive. glenik, burza, sluzna vrecica, 2. utriculus, i, m (lat.),
utricle (eng.), bilo koja malehna kesa, 3. veci od dva dijela membranoznoga labirinta. Sin. 

---KESICA, SJEMENAgonecystis, is, f, vesicula seminalis (lat.), seminal vesicle (eng.), bilo koja od
dvije parne vrecice ili kesice, koje se nalaze na stražnjeme zidu mokracne bešike, a izvodni kanali
su im ductus ejaculatorii. Sin. 

---KESICA, SLUZNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glenik.

---KESTEN, DIVLJIAesculus hipocastaneum (lat.), horse chestnut, wild chestnut (eng.), drvo cija je
kora Hipocastani cortex, adstringens, a sjeme, Hipocastani semen, se upo-trebljava za izradu
velikoga broja preparata za lijecenje proširenih vena, hemoroida i upala vena. Takoder i u
kozmetici. Sin. 

---KESTEN, PITOMICastanea sativa (lat.), chestnut (eng.), drvo ciji list, Castaneae folium, se
upotrebljava protiv kašlja, a kora, Castaneae cortex i drvo, Castaneae lignum, kao adstringens Sin. .

---KESTENJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda kestenjaca.

---KETGUT(LAT.), catgut (eng.), sterilna nit koja se apsorbira, dobijena od kolagena zdravih sisara,
originalno napravljena od ovaca, submukoznoga sloja njihovih crijeva, a upotrebljava se za hirurške
šavove koji se trebaju brzo resorbirati. Sin. 

---KETGUT, HROMIRANI(LAT.), chromic catgut, chromicized catgut (eng.), ketgut koji je impregniran
hromnim trioksidom da bi mu se produžila trajnost kao vezivnoga elementa tkiva. Sin. v. ketgut.

---KETGUT, SREBRENI(LAT.), silverized catgut (eng.), ketgut koji je impregniran srebrom da bi mu se

produžila trajnost kao vezivnoga elementa. Sin. v. ketgut.

---KETOACIDOZAketoacidosis, is, f (lat.), id.(eng.), acidoza pracena nagomilavanjem ketonskih tijela

u tkivima i tecnostima (npr. kod dijabeticne ketoze) Sin. .

---KETOLIZAketolysis, is, f (lat.), id.(eng.), raspadanje ketonskih tijela Sin. .

---KETON(LAT.), ketone (eng.), bilo koji od velikoga broja iz klase organskih spojeva koji sadrže
karbonilnu grupu C=O i ciji je ugljikov atom vezan za dva druga ugljikova atoma Sin. .

---KETONEMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. acetonemija.

---KETONURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. acetonurija.

---KETOZAketosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. stanje karakterizirano nenormalno povišenim

vrijednostima ketonskih tijela u tkivima i tkivnim tecnostima. Nastaje gladovanjem i kod šecerne
bolesti, 2. ketose (eng.), bilo koji šecer koji sadrži ketonsku grupu Sin. .

---KICMAcolumna vertebralis, rachis, eos, f (lat.), backbone, spine (eng.), niz 33-34 pršljena od
kojih su prva 24 slobodni, a zadnjih 9-10 srasli i obrazuju dvije kosti. Osnovni je podržnik uspravnog
hoda i stabilnog držanja tijela. povor, kicmenica, grbenjaca, hrptenica, grbina, ledanica, sapon,
kicmeni stub, pobilje. Sin. 

---KICMENI STUB(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---KICMENIspinalis, e (lat.), spinal (eng.), ono što se odnosi ili pripada kicmi. spinalni. Sin. 

---KICMENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---KICMENJAKvertebratus-3 (lat.), vertebrate (eng.), onaj koji ima kicmu, bilo koja životinja koja
ima kicmu, bilo koji pripadnik kicmenjaka, Vertebrata (sisari, ptice, gmizavci, vodozemci, ribe).
Sin. 

---KIFOSKOLIOZAkyphoscoliosis, is, f (lat.), id.(eng.), savijanje kicme prema naprijed i ustranu tako
da se javlja kurvatura nazad i u suprotnu stranu Sin. .

---KIFOZAkyphosis, is, f (lat.), kyphosis, hunchback (eng.), abnormalno povecan konveksitet zavoja
torakalne kicme, narocito kad se gleda sa strane Sin. .

---KIHANJEsternutatio, onis, f (lat.), sneezing (eng.), nevoljno, nasilno i cujno ispuštanje zraka kroz
nos i usta, nagli grceviti izdah, narocito uslijed podražaja u nosu. Sin. 

---KIHATIsternuere (lat.), sneeze (eng.), nevoljno, naglo, nasilno i cujno, odjednom, ispustiti zrak
kroz nos i usta, narocito uslijed podražaja u nosu. Sin. 

---KIHAVICAcoryza, ae, f, gravedo, onis, f (lat.), (eng.), coryza i common cold, akutno kataralno
stanje nosne sluznice sa profuznim iscjetkom, bilo infektivnoga bilo alergicnoga uzroka. balaban.
Up. nazima, vrled. Sin. 

---KIKLOPIJAcyclopia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija karakterizirana jednom ocnom

dupljom i odsustvom nosa. jednooka nakaza. Sin. 

---KILA MIŠICNAmyocele, es, f (lat.), id.(eng.), protruzija mišica kroz njegovu rupturiranu ovojnicu,
odnosno aponeurozu, sin. miokela. Sin. 

---KILA RETROGRADNAhernia retrograda (lat.), (eng.), retrograde hernia (lat.), hernijacija dvije
vijuge crijeva, a dio crijeva izmedu te dvije vijuge se nalazi u trbušnoj duplji. hernija. Sin. 

---KILAhernia, ae, f (lat.), hernia (eng.), prodor, prijedor, protruzija neke unutrašnje tjelesne
strukture ili organa kroz abnormalni otvor. Mjesto je prirodno slabijega otpora ili je steceno
povredom, a pokriveno kožom i potkožnim tkivom. proder, ukvara, izboj, prijedor. Sin. 

---KILA, BUTNAhernia femoralis, hernia cruralis (lat.), femoral hernia (eng.), prolaps organa ili
struktura kroz femoralni kanal, ispod ligamentum inquinale i registrira se visoko na butu. kila
femoralna. Sin. 

---KILA, DIJAFRAGMALNAhernia diphragmatica (lat.), diaphra-gmatic hernia (eng.), kila

intraperitonealnih ili retroperitonealnih struktura sa prolapsom kroz dijafragmu. Sin. 

---KILA, DIMLJACNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila, ingvinalna.

---KILA, DIREKTNAhernia inquinalis directa (lat.), direct inquinal hernia (eng.), ingvinalna kila ili
unutrašnja kila, kila kod koje je protruzija trbušnoga sadržaja izmedu donje epigastricne arterije i
ruba rektusa, direktno na anulus inquinalis subcutaneus. Kila je smještena medijalno od funiculus
spermaticusa. Sin. 

---KILA, DISKUSNAhernia disci intervertebralis (lat.), prolapsed discus (eng.), prolabirani nucleus
pulposus kroz rupturu anulus fibrosusa na medupršljenskoj hrskavici sa konsekutivnom kompresijom
korijena živca. Sin. 

---KILA, EPIGASTRICNAhernia epigastrica (lat.), epigastric hernia (eng.), prolaps struktura iz trbuha
kroz linea alba iznad pupka. Sin. 

---KILA, FEMORALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila, butna.

---KILA, HIJATALNAhernia hiatalis (lat.), hiatal hernia (eng.), prolaps trbušnoga organa ili strukture,
obicno želuca, kroz hiatus oesophagici na dijafragmi. Sin. 

---KILA, INDIREKTNAhernia inquinalis indirecta (lat.), indirect inquinal hernia (eng.), vanjska ili kosa
ingvinalna kila, prolaps abdominalnoga sadržaja kroz ingvinalni kanal, prolazeci kroz anulus
inquinalis praeperitonealis, lateralno od epigastricne arterije i izašavši na anulus inquinalis
subcutaneus pod kožu. Sin. 

---KILA, INGVINALNAhernia inquinalis (lat.), inquinal hernia (eng.), kila sa prolapsom organa trbuha
kroz ingvinalne otvore i ingvinalni kanal. Najcešca kila. kila, preponska, kila dimljacna. Sin. 

---KILA, INKARCERIRANAhernia incarcerata (lat.), incarcerated hernia (eng.), kila koja se ne može
reponirati ili sma-njiti, niti manipulacijom, niti spontano, a znaci prekid pasaže crijeva ili
cirkulacije kroz sadržaj unutar kile. zatisnuta ukvara, stegnuta ukvara, zakvacena ukvara,
ukliještena kila. Sin. 

---KILA, INTERMUSKULARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila, intersticijalna.

---KILA, INTERSTICIJALNAhernia interstitialis (lat.), interstitial hernia (eng.), kila kod koje njen
sadržaj leži izmedu dva sloja trbušnoga zida. Sin. 

---KILA, ISHIJADICNAhernia ischiadica (lat.), ischiadic hernia (eng.), prolaps kilnoga sadržaja kroz
foramen ischiadicum. Sin. 

---KILA, LAŽNAhernia spuria (lat.), false hernia (eng.), prolaps organa ili struktura bez serozne opne,
bez kilne vrece. Najveci dio traumatskih kila su ove prirode. Sin. 

---KILA, LUMBALNAhernia lumbalis (lat.), lumbar hernia (eng.), kila sa ispadom sadržaja kroz
trigonum lumbale. Sin. 

---KILA, MEZENTERICNAhernia mesenterica (lat.), mesenteric hernia (eng.), ulaz dijela crijeva na
otvor u mezenteriju. Cesto se zove i unutrašnja kila. Sin. 

---KILA, OPTURATORNAhernia obturatoria (lat.), obturator hernia (eng.), izlaz sadržaja koji cini kilu
kroz foramen obturatorium. Sin. 

---KILA, POSTOPERATIVNAhernia postoperativa (lat.), postoperative hernia (eng.), kila koja nastaje
na mjestu operacije, jer je oslabljen trbušni mišicni zid. Sin. 

---KILA, POSTTRAUMATSKAhernia posttraummatica (lat.), post-traumatic hernia (eng.), kila koja

nastaje na neuobicaje-nim mjestima za kilu, slabljenjem trbušnoga mišicnoga zida, povredom
mišica ili dijela zida. Sin. 

---KILA, PRAVAhernia vera (lat.), true hernia (eng.), svaka kila koja ima kilnu vrecu od serozne
opne, peritoneuma ili pleure, odnosno slicnoga materijala Sin. .

---KILA, PREPONSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila ingvinalna.

---KILA, PUPCANAhernia umbilicalis (lat.), umbilical hernia (eng.), protruzija abdominalnih struktura
kroz otvor na pupku pokriven kožom. Sin. 

---KILA, SKLIZNA(LAT.), sliding hernia (eng.), kila organa koji imaju i retro i intraperitonealni dio, pa
je samo onaj dio peritoneuma u sadržaju koji prekriva kilni sadržaj sa jedne strane, ali kilni sadržaj
cini i dio organa bez trbušne mahramice. Sin. 

---KILA, SKROTALNAhernia scrotalis (lat.), scrotal hernia (eng.), ingvinalna kila koja se spustila u
skrotum, mošnje, sin. orhiocela Sin. .

---KILA, STECENAhernia aquisita (lat.), aquired hernia (eng.), kila koja je stecena individualnim
životom jedinke, uslijed napora ili slicno, nasuprot urodenoj, kongenitalnoj kili, koja se vidi pri
rodenju Sin. .

---KILA, TRBUŠNAhernia abdominalis (lat.), abdominal hernia (eng.), protruzija unutrašnje trbušne
strukture kroz trbušni zid do ispod kože i potkožnoga tkiva. Sin. 

---KILA, UROÐENAhernia congenita (lat.), congenital hernia (eng.), kila koja postoji pri rodenju,
najcešce je skrotalna ili pupcana, a u prvome slucaju sadrži testis unutar kilne vrece Sin. .

---KILA, VENTRALNAhernia ventralis (lat.), ventral hernia (eng.), kila nastala kroz prednji trbušni
zid, naprijed. Sin. 

---KILA, VODENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. klini.

---KILA, ŽELUDACNAgastrocele, es, f (lat.), gastrocele (eng.), protruzija želuca u kili ili stvaranje
dodatne želudacne vrece na zidu želuca Sin. .

---KILAVherniosus-3 (lat.), man with hernia (eng.), covjek, koji ima neku kilu. Sin. 

---KIM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kumin.

---KIMOGRAFkymographium, ii (lat.), kymograph (eng.), sprava za registriranje pokreta, narocito

pokreta srca ili arte-rijskoga pulsa Sin. .

---KINETICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokretan.

---KINETOZAcinetosis, is, f (lat.), kinetosis, motion sickness (eng.), svaka smetnja uzrokovana
kretanjem, bilo putovanjem kolima i vozom, bilo morem ili zrakom. Sin. 

---KINEZALGIJAcinesalgia, ae, f (lat.), kinesalgia (eng.), id.(eng.),., bol pri mišicnim kretnjama
Sin. .

---KINEZIMETAR(LAT.), kinesimeter (eng.), instrument za kvantitativno mjerenje kretnji Sin. .

---KINEZITERAPIJAcinesitherapia, ae, f (lat.), kinesitherapy (eng.), lijecenje bolesti kretnjama ili

fizickom vježbom Sin. .

---KIRAŽA(LAT.), (ENG.), curage (fr.), manuelno uklanjanje dijela placente ili ploda iz materice
Sin. .

---KIRETA(LAT.), curette (fr.), curet (eng.), instrument u obliku šuplje kašike koji služi za
uklanjanje materijala sa zida neke šupljine struganjem Sin. .

---KIRETAŽA(LAT.), (ENG.), curettage (fr.), uklanjanje hipertroficne sluzavice sa zida nekoga

šupljega organa ili mase tkiva sa neke šuplje tvorevine struganjem. Metoda najcešce upotrebljavana
kod materice Sin. .

---KIRI, CURIE(LAT.), (ENG.), (fr.), jedinica za radioaktivnost. To je broj dezintegracija 3.700 x 1010
, a za jednu sekundu, u bilo kojem radioaktivnome materijalu. Kratica Ci. Sin. 

---KISELA FOSFATAZA(LAT.), acid phosphatase (eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC 3.1.3.2., koji
katalizira reakciju ortofosfatni monoeste Sin. r

---KISELINAacidum, i, n (lat.), acid (eng.), bilo koja iz velike grupe hemijskih jedinjenja koja snižava
pH kada se doda vodenoj otopini, tako da ona dobija kiseo ukus (boji lakmusov papir u crveno) i
reagira sa bazom dajuci soli. Sin. 

---KISELINA(LAT.), (ENG.), azotna, Sin. v. salitrovina.

---KISELINA, AMINOSIRCETNAacidum aminoaceticum (lat.), aminoacetic acid (eng.), aminokiselina

koja ne spada u esencijalne, H2NCH2COOH, a sastojak je mnogih bjelancevina. tetski je
napravljena, a koristi se izmedu ostaloga i kao želudacni antacid. Sin.

---KISELINA, ASKORBINSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vitamin C.

---KISELINA, BADEMOVAacidum mandelicum (lat.), mandelic acid (eng.), kiselina koja je aktivni
bakteriostatik, pa se upotrebljava kod infekcija bubrežnih puta, obicno kao amonijeva ili
kalcijumova so Sin. .

---KISELINA, BORNAacidum boricum, (lat.), boric acid (eng.), blaga kiselina koja se upotrebljava u
puferskim sistemima, a takoder kao slabi germicid na koži i sluzavicama. Akcidentalna ingestija
može uzrokovati trovanje. sasovac. Sin. 

---KISELINA, CEHLUBARSKAacidum succinicum (lat.), succinic acid (eng.), jedan od meduprodukata u

trikarbonskom ciklusu kiselina Sin. .

---KISELINA, DEZOKSIRIBONUKLEINSKA(LAT.), deoxyribonucleinic acid, DNA (eng.), nukleinska

kiselina koja sadrži genet-ski materijal svih odajickih elemenata i DNA virusa. Najcešce je u formi
dva lanca, mada može biti i u formi jednoga. Lanac DNA je linearni polimer nukleotida sastavljenih
od šecera, dezoksiriboze, fosfatne grupe i od Sin. .

---KISELINA, FITINSKAacidum phyticum (lat.), phytic acid (eng.), inozitol-heksafosfat, spoj koji se
nalazi u lišcu drveca i veže željezo. Sin. 

---KISELINA, FOLNAacidum folicum (lat.), folic acid (eng.), vitamin B kompleksa, pteroil glutaminska
kiselina, koja služi kao nosac karboksilne grupe u mnogim metabolickim reakcijama Sin. .

---KISELINA, FOSFORNAacidum phosphoricum (lat.), phosphoric acid (eng.), 1. ortofosforna kiselina,

monomerni oblik, H3PO4, 2. opci termin koji obuhvaca monomerni, dimerni (pirofosforna kiselina) i
polimerni oblik (metafosforna kiselina). Neophodna je metabolizmu. Njene su soli fosfati i
nezamjenljivi u metabolizmu Sin. .

---KISELINA, GAMA-AMINOBUTIRNA(LAT.), gamma-aminobutiric acid, GABA (eng.), aminokiselina koja

služi kao glavni inhibitorni neurotransmiter u mozgu. Skr. GABA Sin. .
---KISELINA, GLUTAMINSKAacidum glutamicum (lat.), glutamic acid (eng.), zamjenljiva
neesencijalna aminokiselina. Služi kao ekscitatorni neurotransmiter u svim dijelovima centralnoga
nervnoga sistema. Naziva se i vitamin inteligencije Sin. .

---KISELINA, HLOROVODICNAacidum hydrocholicum (lat.), acid chloride (eng.), HCl, jetka kiselina
cije se soli mnogo upotrebljavaju u medicini pod imenom hlorida. tuzruf. Sin. 

---KISELINA, JABUCNAacidum malicus (lat.), malic acid (eng.), meduprodukt u trikarbolicnome lancu
kiselina. Inace se nalazi u jabukama, kruškama i drugome vocu. Dodatak je hrani Sin. .

---KISELINA, KARBOLNAacidum carbolicum (lat.), carbolic acid (eng.), jako otrovni, bezbojni do
svjetlo ružicasti kristalni spoj, C6H5OH, koji se dobije destilacijom katrana, a dodatkom vode do
10% pretvara se u tekucinu karakteristicnoga mirisa (bolnicki miris). Upotrebljava se kao
dezinficijens. fenol. Sin. 

---KISELINA, LIMUNSKAacidum citricum (lat.), citric acid (eng.), HOOC.CH2.COH(COOH)CH2.COOH,

intermedijatni produkt razaranja šecera u lancu trikarbonskih kiselina, a dobija se i iz limuna,
narance. Soli su citrati, a citratni jon veže kalcijum i sprjecava krvnu koagulaciju pa se koristi kao
antikoagulans konzerve krvi Sin. .

---KISELINA, LINOLENSKA(LAT.), lineolenic acid (eng.), nezasicena masna kiselina CH3(CH2.CH=CH)3

CH2 (CH)6 COOH, esencijalna masna kiselina koju životinjska tkiva ne mogu sintetizirati i mora uci
ishranom. Sin. 

---KISELINA, LINOLNA(LAT.), linoleic acid (eng.), nezasicena masna kiselina CH3.(CH2)3.

(CH2.CH:CH)2.(CH2)7.COOH, a nalazi se u mnogim biljnim zejtinima. Esencijalna je masna kiselina i
ne može se sintetizirati u životinjskim tkivima, nego se mora unijeti hranom. Sin. 

---KISELINA, LIZERGICNA(LAT.), lysergic acid (eng.), jedan od sastavnih elemenata ergot alkaloida,
C6H4.NH.C5H2N(CH6). (CH:CH.CH3).COOH. Njen derivat, dietilamid lizergicne kiseline, lysergic acid
dietilamide, LSD, se proizvodi polusintetski iz ergot alkaloida i zloupotrebljava kao halucinogena
droga. Sin. 

---KISELINA, MLIJECNAacidum lacticum (lat.), lactic acid (eng.), metabolicki meduprodukt koji je
ukljucen u mnoge biohemijske procese. Produkt je glikolize koja anaereobno obezbjeduje energiju
u mišicima za vrijeme napora, a može u jetri biti konvertirana nazad u glukozu. Sin. 

---KISELINA, MOKRACNAacidum uricum (lat.), uric acid (eng.), proizvod purinskoga katabolizma kod
primata. Njene soli, urati, su netopljive u vodi i poremecaj metabolizma purina daje njihovo
taloženje, gute, u kojima se vide depoziti kristala natrijum urata, a smještene su u blizini nekoga
zgloba Sin. .

---KISELINA, NUKLEINSKAacidum nucleinicum (lat.), nucleic acid (eng.), visokomolekularni

nukleotidni polimer. Postoje dva tipa: dezoksiribonukleinska kiselina, DNA i ribonukleinska kiselina,
RNA. Osnovna gradivna materija živoga organizma. Sin. 

---KISELINA, OKSALNAacidum oxalicum (lat.), oxalic acid (eng.), jaka dikarbonska kiselina HOOC-
COOH, koja je prisutna u hrani (spanak, zelena salata) ili je tijelo proizvodi. Ne metabolizira se,
nego izlucuje u bureži. Dijeta bogata oksalatima ili genetski poremecaj metabolizma glicina vodi
formiranju bubrežnih kamena Sin. .

---KISELINA, OLEINSKAacidum oleicum (lat.), oleic acid (eng.), nezasicena masna kiselina koja sadrži
18 ugljenih atoma, CH3(CH2)7CH=CH(CH2)7.COOH, tecna na sobnoj temperaturi, a nalazi se u
životinjskim mastima i biljnim zejtinima Sin. .

---KISELINA, PANTOTENSKA(LAT.), pantothenic acid (eng.), amid beta-alanina i pantoicne kiseline.

To je B kompleks vitamina koji je u sastavu koenzima A. Ima ga u svakoj hrani i sindrom
deficijencije se jedino vidi u eksperimentalnim uslovima Sin. .

---KISELINA, PIRUVICNA(LAT.), pyruvic acid (eng.), alfaketopropionska kiselina, CH3COCOOH, završni

produkt metabolizma glukoze. Takoder završni produkt katabolizma nekoliko aminokiselina. Njena
so, ester ili anionska forma je piruvat. On može biti pretvoren u acetil koA i može uci u lanac
trikarbonskih ki Sin. .

---KISELINA, RIBONUKLEINSKA(LAT.), (ENG.), ribonucleic acid, RNA (eng.) je lanac sastavljen od

ribonukleotida od kojih se svaki sastoji od fosfatne grupe, riboze i azotne baze. DNA ima
deoksiribozu, RNA ima ribozu, a umjesto timina RNA ima uracil. Ima jedan ili, rijetko, dva lanca.
Ona je konstitu Sin. .

---KISELINA, SIRCETNAacidum aceticum (lat.), acetic acid (eng.), dikarbonska, karboksilna kiselina,
CH3.COOH, karakteristicni sastojak sirceta, neophodni dio biohemijskog procesa u organizmu, a
dobija se iz sirceta ili destilacijom drveta. Sin. 

---KISELINA, STEARINSKAacidum stearinicum (lat.), stearic acid (eng.), saturirana masna kiselina sa
18 ugljikovih atoma koja se nalazi u vecini masti i zejtina, narocito u loju životinja, maslu i u
tropskim biljkama Sin. .

---KISELINA, TANINSKA(LAT.), acidum tannicum, tannic acid (eng.), tanin koji se dobija iz oraha, a
služi kao adstringens za sluzavicu usta i grla, te u cepicima. Ima je, uostalom. u svakom vocu Sin. .

---KISELINA, UGLJENAacidum carbonicum (lat.), carbonic acid (eng.), H2CO3. Nestabilna kiselina
koja egzistira u hemijskome ekvilibrijumu sa otopljenim ugljenim dioksidom, CO2, u vodi. Disocira
kao Sin. H

---KISELJAK KOD SARAJEVA(LAT.), (ENG.), banja sa prirodnim kiseljakom. Klima je kontinentalna i

blago podražajna, a uživa se prirodni kiseljak sa izvora. Lijeci bolesti želuca, žuci i djeluje
roborativno Sin. .

---KISELJAK(LAT.), aqua mineralis (lat.). mineral water (eng.), mi-neralna voda, voda koja sadrži
otopljene mineralne soli koje joj daju specijalne vrijednosti i ukus. Vještacki napravljen kiseljak,
uglavnom ugljicna kiselina, sa dodatkom natrijum bikarbonata radi ukusa, nosi naziv soda voda Sin. .

---KISELOSTaciditas, atis, f (lat.), acidity (eng.), kvalitet da se bude kiseo, ako se ima pH vrijednost
ispod 7. Sin. 

---KISIKoxygenium, ii n (lat.), oxygen (eng.), plinoviti element koji postoji slobodan u atmosferi
(21%), at. broj 8, atom. tež. 15,999, simbol O. Postoje tri izotopa, sa atom. težinama 16, 17 i 18
(teški kisik). On je osnovni element života zbog disanja životinja i biljaka Sin. .

---KITA1. penis puerilis (lat.), child penis (eng.), penis djeteta prije puberteta, 2. Sin. v. comba.

---KIVETA(LAT.), (ENG.), cuvette (fr.), stakleni kontejner, koji je oblikom, gustinom i optickim
vrijednostima podešen tako da se mogu ispitivati bojene i bezbojne tecnosti, te stavljati u
centrifugu. Sin. 

---KIZIL-HASTALUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. šarlah.

---KIŠNICAaqua pluvialis (lat.), rain water (eng.), prirodno demineralizirana voda i stoga pogodna za
dobru safunsku pjenu i pranje Sin. .

---KLACENJE ZRAKA(LAT.), (ENG.), pendel-luft (njem.), pokreti zraka tamo-amo izmedu desnoga i
lijevoga pluca, što rezultira povecanjem unutrašnjega mrtvoga prostora pri ventilaciji Sin. .

---KLAPKA(LAT.), epiglottis, idis, f, id.(eng.), hrskavicni jezicak koji stoji iznad ulaza u grkljan i
zatvara ga pri gutanju. Služi za sprjecavanje ulaza hrane i vode u larinks. epiglotis, zaklopac,
jezicac. Sin. 

---KLARIFIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razbistravanje.

---KLASA(LAT.), class (eng.), taksonomska kategorija manja od roda, a veca od reda. Sin. 

---KLASIFIKACIJAclassificatio, onis, f (lat.), classification (eng.), sistematsko razvrstavanje slicnih

entiteta na bazi nekih karakteristika koje ih odvajaju. Sin. 

---KLAUDIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hramanje.

---KLAUSTROFILIJAclaustrophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), patološka želja da se boravi u zatvorenome

prostoru, da se zatvaraju vrata, prozori i sl. Sin. 

---KLAUSTROFOBIJAclaustrophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od zatvorenoga prostora.

Sin. 

---KLAVIKOTOMIJAclavicotomia, ae, f (lat.), clavicotomy (eng.), operacija presijecanja i razdvajanja

presjecenih dijelova kljucne kosti. Sin. 

---KLAVIKULARclavicularis, e (lat.), clavicular (eng.), ono što pripada kljucnoj kosti. Sin. 

---KLEIDOTOMIJAcleiodotomia, ae, f (lat.), cleidotomy (eng.), presijecanje kljucne kosti, obicno kod
fetusa radi olakšavanja poroda Sin. .
---KLEMA(LAT.), forcesps (eng.), hvataljka koja ne uzrokuje oštece-nje i služi da privremeno zatvori
dotok krvi ili dotok sadržaja crijeva Sin. .

---KLEPTOMANIJAcleptomania, ae, f (lat.), id.(eng.), morbidni neodoljivi poriv da se docepa nekoga,

za tu osobu nekorisnoga predmeta, uz ocuvanje moralnoga osjecaja. To stvara anksioznu licnost
protiv iznenadno iskrsle želje za kradom Sin. .

---KLICAgermen, inis, n (lat.), (eng.), 1. zacetak, zametak, živa supstancija sposobna da se razvije u
neki organ, dio organa, organizam u cjelini, 2. Sin. v. mikroorganizam.

---KLICONOŠA(LAT.), carrier (eng.), osoba ili životinja koja skriva specificni infektivni agens, a bez
prisustva vidljivih simptoma bolesti, te služi kao potencijalni izvor infekcije Sin. .

---KLIJANJEgerminatio, onis, f (lat.), germination (eng.), izbijanje sjemena, izbijanje klica, mladica
iz sjemena ili formiranje novoga organizma iz spore, odnosno izbijanje iz zametka. nicanje. Sin. 

---KLIJATIgerminare (lat.), sprout (eng.), izbijati mladicom, klicom iz sjemena. Sin. 

---KLIJENTELAclientela, ae, f (lat.), patients (eng.), pacijenti, bolesnici, ukupnost svih onih koji
dolaze jednome ljekaru Sin. .

---KLIJEŠTAforceps, pis, f (lat.), forceps, pincers (eng.), instrument koji ima dva kraka sa dva
držaca. Kraci mogu rezati, ali i biti tupi za pridržavanje i ekstrakciju (npr. zuba). Ima ih raznih koji
se medusobno veoma razlikuju, zavisno od upotrebe. Cesto nose nazive po autorima Sin. .

---KLIJEŠTA, GINEKOLOŠKA(LAT.), obstetrical forceps (eng.), instrument koji je dizajniran za

ekstrakciju ploda iz porodajnoga kanala za glavu, a bez njegova oštecenja Sin. .

---KLIJEŠTA, ZUBNA(LAT.), extracting forceps, dental forceps (eng.), kliješta za ekstrakciju zuba.
Zavisno od zuba koja je potrebno izvaditi veoma se medusobno razlikuju. Postoje kliješta za donje i
gornje zube, a medu njima opet kliješta za pojedine zube Sin. .

---KLIMAclima, atis, n (lat.), climate (eng.), prosjecna karakteristika vremenskih, odnosno

meteoroloških elemenata i pojava, koje se javljaju u prizemnome sloju zemljinoga zracnoga
omotaca u duljem periodu Sin. .

---KLIMAKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrhunac.

---KLIMAKTERIJUMclimacterium, ii, n (lat.), climacteric (eng.), sindrom endokrinih, somatskih i

psihickih promjena koje nastaju na kraju reproduktivnoga perioda kod žena. mijena, menopeuza,
odcvijet. Sin. 

---KLIMANJEnutus, us, m (lat.), nodding (eng.), kretanje glavom u pravcu dolje gore kao znak
hrdave navike, ali i bolesti Sin. .

---KLIMATOLOGIJAclimatologia, ae, f (lat.), climatology (eng.), nauka koja se bavi stanjima prirodne
okolice, a koja se odnose na kvalitet vremena (temperatura zraka, oborine, vlažnost, pokreti u
atmosferi), narocito u pojedinim regijama. Sin. 

---KLIMATOTERAPIJAclimatotherapia, ae, f (lat.), climatotherapy (eng.), lijecenje pomocu pogodne

ili podražajne klime. Sin. 

---KLIMAVnutans, antis, (lat.), nodding (eng.), onaj koji klima glavom; pokret glavom u smislu gore
dolje (npr. klimava glava od drijemeža) Sin. .

---KLIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cavao.

---KLINAST1. cuneatus-3 (lat.), cuneate, pegshaped (eng.). u obliku klina, 2. sphenoidalis, e (lat.),
sphenoidal (eng.), onaj koji pripada klinastoj kosti, koja se, takoder, u obliku klina uglavljuje medu
druge kosti. sfenoidalan. Sin. 

---KLINIhydrocele, es, f (lat.), id.(eng.), ogranicena kolekcija tecnosti, narocito ona u tunica
vaginalis testis ili duž funiculus spermaticusa. vodena kila. Sin. 

---KLINICARmedicus clinicus (lat.), clinician (eng.), ljekar koji se usavršio u jednoj od grana klinicke
medicine, pa je svojim opusom vezan za bolesnicki krevet. Sin. 

---KLINICKIclinicus-3 (lat.), clinical (eng.), ono što se odnosi na bolesnika, uz njegov krevet i sve
njegove potrebe, odnosno izlucevine ili komadice tkiva koji su podložni ispitivanju. Sve što je
napravljeno na bazi aktuelne opservacije i lijecenja pacijenta, a fundamentirano naukom Sin. .

---KLINIKA(LAT.), clinica, ae, f (lat.). clinic (eng.), 1. bolnicki, hospitalni aspekt medicine.
Ispitivanje pacijenta, simptomi, ponašanje bolesti. Originalno sve što je vezano uz krevet bolesnika,
2. bolnicka ustanova višega nivoa u kojoj prakticiraju studenti i u kojoj se provodi osim zdravstvene
aktivnosti Sin. v. bolnica, univerzitetska.

---KLINODAKTILIJAclinodactylia, ae, f (lat.), clinodactyly (eng.), stalna medijalna i lateralna

derivacija jednoga ili više prstiju Sin. .

---KLINOIDclinoides (lat.), clinoid, bedshaped (eng.), ono što nalici na krevet, u obliku kreveta,
odnosi se na processus clinodes, clinoid process Sin. .

---KLINOMANIJAclinomania, ae, f (lat.), id.(eng.), bolesna želja da se ostane u krevetu, da se leži

Sin. .

---KLINOTERAPIJAclinotherapia, ae, f (lat.), clinotherapy, bed rest (eng.), lijecenje pacijenta

ležanjem. Sin. 

---KLIP(LAT.), clip (eng.), metalna malehna štipaljka, gradena od nehrdajuce legure kojom se pravi
hemostaza krvnih suda koji se teško ili nikako ne mogu podvezivati, kojom se aneurizma na mozgu
iskljucuje iz cirkulacije ili kojom se vrši aproksimacija ruba rane. Sin. 
---KLIRENS(LAT.), clearence (eng.), 1. tempo kojim se neka supstancija uklanja iz krvi, 2.
kvalitativna mjera brzine kojom se neka supstancija uklanja iz krvi. To je volumen plazme koji je
potpuno ocišcen izlucivanjem uree u jedinici vremena Sin. .

---KLISTIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. klistiranje.

---KLISTIRANJEclysis, is, f, clystirium, ii n (lat.), clyster (eng.), administracija nekoga lijeka,

nadoknadivanje tjelesne tecnosti, ishrana drugim, analnim putem ili prosto dava-nje tople vode sa
nešto safuna radi provokacije stolice. klistir. Sin. 

---KLITORIDEKTOMIJAclitoridectomia, ae, f (lat.), clitoridectomy (eng.), ekscizija sikilja. Up.

cirkumcizija faraonska Sin. .

---KLITORIMEGALIJAclitorimegalia, ae, f (lat.), clitorimegaly (eng.), povecanje sikilja Sin. .

---KLITORIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sikilj.

---KLIVALANclivalis, e (lat.), clival (eng.), onaj koji pripada strmini, klivusu Sin. .

---KLIVAŽ(LAT.), cleavage (fr. -(eng.), .), 1. (u hirurgiji) prostor izmedu mase (tumora ili slicno) koji
se uklanja iz normalnoga tkiva. On ustvari ne postoji, ali postoji granica kojom se napreduje u
hirurškim uslovima da bi se tumor iSin. uštio (npr. uci u klivaž, potrefiti granicu izmedu tumora i
normalnoga tkiva), 2. (u embriologiji), mitoticka fertilizacija jajeta Sin.

---KLIVUSclivus, i, m (lat.), id.(eng.), orig. nagib, strmen, inace koštana površina koja se penje
strmo prema gore od foramen occipitale magnum do stražnjega dijela turskoga sedla (sella turcica).
U izgradnji klivusa sudjeluju sitnik i zatiljna kost. ostrmak. Sin. 

---KLIZANJE(LAT.), gliding (eng.), gladak, kontinuiran pokret (npr. klizanje zglobnih tijela) Sin. .

---KLIZMAenema, atis, n, clysma, atis, n (lat.), (eng.), clyster (eng.) 1. tecnost koja sadrži neko
ljekovito sredstvo ili je bez njega, a ubrizgava se u završno debelo crijevo radi lije-cenja,
nadoknade tecnosti, ispitivanja (kontrast) ili pražnjenja crijeva, 2. sam postupak ubrizgavanja. Sin. 

---KLJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. radijus.

---KLJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kljenit.

---KLJENITparalyticus-3 (lat.), paralytic (eng.), zahvacen paralizom oduzetošcu, kljenuti. Onaj koji
pripada paralizi, kljenuti. oduzet, paralitican, uzet, uzetinja. Sin. 

---KLJENUT, PARALYSIS, is, f (lat.), palsy (eng.), gubitak motorne funkcije uslijed oštecenja živcanih
ili mišicnih mehanizama koji je održavaju. Po analogiji paraliza je i gubitak senzorne funkcije
(senzorna kljenut). paraliza, oduzetost. Sin. 
---KLJUC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kljucnjaca.

---KLJUCAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kljucnjaca.

---KLJUCAVfervidus-3 (lat.), boiling (eng.), termin se odnosi na vodu koja kljuca ili je vrela, upravo
prekinutoga kljucanja. (Temeratura skoro l00° C). Cest je uzrok opekotinama. I druge tecne
supstancije mogu kljucati, ako je temperatura dostigla njihovu tacku kljucanja. Svaka supstancija
ima teme Sin. .

---KLJUCNJACAclavicula, ae, f (lat.), collar bone (eng.), parna kost koja povezuje rameni zglob i
prsnu kost, cini granicu izmedu vrata i grudnoga koša. kljuc, kljucac. Sin. 

---KLJUNrostrum, i, n (lat.), beak (eng.), 1. specificno formirana usna duplja ptica, 2. produžetak u
obliku kljuna na nekoj anatomskoj strukturi. Sin. 

---KLJUNASTcoracoides (lat.), coracoid (eng.), 1. onaj koji nalici na kljun, 2. pripada korakoidnome
nastavku, processus coracoides Sin. .

---KLJUNASTI NASTAVAK(LAT.), processus coracoides scapulae (eng.), coracoid process (eng.), jaki,
savijeni izdanak koji ide od gornjega dijela vrata plecke i prelazi preko zgloba ramena Sin. .

---KLOAKAcloaca, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. (u biologiji životi-nja) zajednicki prolaz za fekalije,

mokracu i reproduktivne elemente kod svih nižih kicmenjaka, 2. (u embriologiji sisara) terminalni
dio prije nego što se podijeli na rektum, mokracnu bešiku i osnove genitalija. jazva. Sin. 

---KLOAKALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jazveni.

---KLOKUN(LAT.), thrombus, i, m (lat), blood plug (eng.), agregacija faktora krvnoga zgrušavanja,
najprije krvnih plocica i fibrina koji zatim zahvacaju odajicke elemente. Taj proces cesto uzrokuje
opstrukciju krvnoga suda na mjestu svoje formacije ili udaljeno od toga mjesta. tromb. Sin. 

---KLON(LAT.), clone (eng.), jedna ili grupa identicnih odajica, životinjskih ili biljnih organizama
izvedena vegetitativnom reprodukcijom od jednoga roditelja. Takoder i DNA po-pulacija izvedena iz
jedne hibridne DNA molekule. Sin. 

---KLONICANclonicus-3 (lat.), clonic (eng.), onaj koji ima karakter klonusa ( Sin. v.), trzajuci.

---KLONIRANJE(LAT.), cloning (eng.), stvaranje, formiranje klona ( Sin. v.).

---KLONIZAMclonismus, i, m (lat.), clonism (eng.), slijed klonicnih grceva mišica sa pauzama,

dugotrajni klonus sa kratkotrajnim prestancima. Sin. 

---KLONUSclonus, i, m (lat.), id.(eng.), alternativna mišicna kontrakcija i relaksacija u brzom

slijedu, trzanje, grcevi sa relaksacijom. Sin.
---KLOPACpemphigus,i, m (lat.), id.(eng.), grupa hronicnih, nekad fatalnih, kožnih bolesti
karakteriziranih sukcesivnim razvojem bula i vezikula, histološki uslijed akantolize, a imunuloški
uslijed stvaranja antitijela uperenih protiv antigena u intercelularnoj zoni epidermisa. klopci,
prištavica. Sin. 

---KLOPCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. klopac.

---KLOSTRIDIJEclostridia, orum, n (lat.), id.(eng.), rod gram pozitivnih, anaerobnih štapicastih

bacila koji formiraju spore koje su vecega dijametra od vegetativne odajice. Ima vih više od 100
vrsta. Tu spadaju Clostridijum botulinum, septicum, perfringens itd Sin. .

---KLUPCICglomerulus, i, m (lat.), glomerulus, tuft (eng.), standardni naziv u anatomskoj literaturi

koji oznacava konglomerat krvnih suda ili nervnih niti. Upotreba bez bliže oznake znaci glomerulus
renis, renal glomerulus, klupcic kapilara bubrega, osnovnu jedinicu pocetka burežne filtracije Sin. .

---KLUPKOglomus, glomeris, m (lat.), id.(eng.), malehno, histološki prepoznatljivo tijelo koje se

sastoji od finih arteriola, koje direktno komuniciraju sa venama. a bogato je živcanim nitima (npr.
glomus caroticus). povitak, glomus. Sin. 

---KNALawsonia intermis (lat.), henna (eng.), biljka cije je sušeno i satrveno lišce kozmeticko
sredstvo za bojenje kose i ruka u bošnjackoj tradiciji, ali ima i fungicidno djejstvo lokalno, a
upotrebljavala se protiv crijevne kandidijaze. Djeluje i protiv djejstva sunca. Aktivni princip je 2-
hidrok Sin. 

---KNJIŽICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. litonja.

---KOACERVAT, COACERVATUM, i, n (lat.), coacervate (eng.), viskozna faza koja se odvaja iz sistema
koji sadrži koloid. To je rezultat separacije smjese dvaju tecnosti, gdje su jedan ili oba koloidi, u
dvije faze. Jedna, koacervat, sadrži koloidalne djelice, a druga je vodena otopina Sin. .

---KOAGULABILITETcoagulabilitas, atis, f (lat.), coagulability (eng.), sposobnost grušanja,

sposobnost stvaranja krvnih ugrušaka Sin. .

---KOAGULACIJA KRVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. grušanje krvi.

---KOAGULACIJAcoagulatio, onis, f (lat.), coagulation (eng.), 1. Sin. v. grušanje, 2. (u koloidnoj

hemiji) pretvaranje sola u gel, 3. (u hirurgiji) djejstvo elektricnoga sredstva da bi se formirao
amorfni reziduum koji obezbjeduje zaustavlja-nje krvarenja.

---KOAGULANScogaulans, antis (lat.), coagulant (eng.), sredstvo koje izaziva, ubrzava ili cini
mogucim krvno grušanje Sin. .

---KOAGULIRANcoagulatus-3 (lat.), clotted (eng.), kvalitet odredene tecnosti poslije procesa

grušanja, usiren, ugrušan, zgusnut, sin. zgrušan, ugrušan Sin. .

---KOAGULOGRAM(LAT.), coagulogram (eng.), naziv koji se upotreb-ljava u klinickoj praksi sa

svrhom oznacavanja citave se-rije laboratorijskih testova koji mjere razlicite parametre krvnoga
grušanja. Sin. 

---KOAGULOPATIJAcoagulopathia, ae, f (lat.), coagulopathy (eng.), svaka smetnja krvnoga grušanja.

Sin. 

---KOALESCENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srašcivanje.

---KOAPTACIJAcoaptatio, onis, f (lat.), coaptation, adjustment (eng.), aproksimiranje, primicanje,

prilagodavanje kraja rane ili prelomljene kosti. Sin. 

---KOAPTIRATIcoaptare (lat.), coapt (eng.), privuci, prilagoditi, tacno nasloniti jedan na drugi rub
rane prilikom njenoga ušivanja Sin. .

---KOARKTACIJA AORTEcoarctatio aortae (lat.), (eng.), lokalizirana mahana na aorti uslijed

deformiteta medije koja uzrokuje suženje lumena ovoga krvnoga suda Sin. .

---KOARKTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sužavanje.

---KOBALTcobaltum, i, n (lat.), cobalt (eng.), metal, atomski broj 27, atomska težina 58,932, simbol
Co. Kod životinja nedostatak kobalta vodi u anemiju, a kod ljudi kobalt je sastavni dio vitamina B1,
pa time posredno utice, izmedu ostaloga, i protiv anemije. Radioizotop Co60 je gama emiter i
upotreb Sin. 

---KOBAN, PERNICIOSUS-3 (lat.), pernicious (eng.), vrlo težak, vrlo opasan, ima tendenciju fatalnoga
ishoda, sin. perniciozan Sin. .

---KOBILICAcarina, ae, f (lat.), keel (eng.), struktura nalik na rub, oštar nabor preko kojega se mora
preci, kao kobilica preko koje idu žice na instrumentu sa žicama Sin. .

---KOCELJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. šap.

---KOCIC, METALNI(LAT.), dowel (eng.), metalni odljevak kanala zuba koji se inserira u preparirani
korijen i služi za fiksaciju krune (kruna na kocic) Sin. .

---KOCITI1. inhibire (lat.), inhibit (eng.), zaustavljati neki proces ili centar aktivnosti, uspavati ga,
smanjiti mu aktivnost, Sin. 

---KOCKASTcuboides, cubiformis, e (lat.), cuboid (eng.), u obliku kocke, graden u nekoliko kockica
Sin. .

---KODEKS, CODEX, icis, m (lat.), id.(eng.), zbirka zakona i propisa koji se odnose na ponašanje u
medicini (npr. kodeks etike zdravstvenih radnika) Sin. .

---KODON(LAT.), codon (eng.), šifra od tri azotne baze koje kodiraju za jednu aminokiselinu Sin. .
---KOEFICIJENTcofficiens, entis, m (lat.), coefficient (eng.), 1. brojcani faktor kojim se množi neki
broj u algebarskoj jednacini, 2. broj koji dolazi prije formule u hemijskoj jednacini i pokazuje
relativan broj molekula te vrste, 3. statisticki parametar koji ne oznacava dimenziju Sin. .

---KOENZIM A(LAT.), coenzyme A (eng.), bolje receno acetil koenzim A, tioesterkoenzima A i

sircetne kiseline, cija je acetilna grupa izvedena iz karbohidrata, masnih kiselina i aminokiselina.
Acetil koenzim A, skr. acetil KoA može uci u trikarbonski ciklus kiselina i biti upotrijebljen da acet
Sin. .

---KOENZIM, COENZYME(LAT.), (eng.), organska, neproteinska molekula koja se veže za proteinski

dio enzima (apoenzim) da napravi aktivnu formu enzima Sin. .

---KOFAKTOR(LAT.), cofactor (eng.), element ili princip (up.koenzim) koji se da bi djelovao mora
spojiti sa drugim faktorom Sin. .

---KOFEINcaffeinum, i, n (lat.), cafffeine (eng.), jedan od ksantina, 1,3,7-trimetil-3,7dihidro-1H-

purin-2,6-dion, C8H10N4O, gorki prah, topljiv u vodi i alkoholu, a dobiva se iz kahve, caja,
paragvajskog caja (mate). Djeluje dijureticno, stimulira poprecno-prugastu muskulaturu, stimulira
centralni nervni Sin. .

---KOFEINIZAMcaffeinismus, i, m (lat.), caffeinism (eng.), morbidno stanje uslijed ingestije velikih

kolicina kofeina u obliku caja, kahve, u današnje vrijeme koka-kole. Karakterizirano je nesanicom,
nemirom, uzbudenjem, tahikardijom, tremorom i pojacanom dijurezom. Sin. 

---KOHABITACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. obljuba.

---KOHEZIJAcohesio, onis, f (lat.), cohesion (eng.), snaga, sila koja uzrokuje ujedinjavanje,
spajanje, razlicitih dijelova. Spoj, spajanje Sin. .

---KOHEZIVANcohesivus-3 (lat.), cohesive (eng.), onaj koji je karakteriziran spajanjem, kohezijom.

Onaj koji spaja Sin. .

---KOHLEAcochlea, ae, f (lat.), cochlea (eng.), 1. sve što ima spiralnu formu, puž, 2. puževa kucica,
spiralna cijev koja formira dio unutrašnjeg uha, sin. akusticni labirint, 3. kašika Sin. .

---KOHLEARANcochlearis, e (lat.), cochlear (eng.), ono što pripada pužu kao dijelu unutrašnjeg uha.
Sin. 

---KOHLEARIFORMANcochleariformis, e (lat.), cochleariform (eng.), oblika koji je nalik na puž,

pužolik, 2. u obliku kašike Sin. .

---KOHORTAcohors, tis, f (lat.), cohort (eng.), (u epidemiologiji) grupa pojedinaca koji imaju
zajednicku karakteristiku, grupa koja ulazi u prospektivnu studiju ili klinicko istraživanje. Termin
uvijek znaci da pojedinci bivaju posmatrani dulji period, te da izvedeni zakljucci nastaju
posmatranjem ind Sin. .
---KOHORTNO ISTRAŽIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kohorta.

---KOITUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. opcenje.

---KOKAINcocainum, i, n (lat.), cocaine (eng.), kristalni alkaloid, C17H21NO4 dobijen iz lista

Erythroxylon coca, coca leaves, ali i iz drugih vrsta, pa i sintezom. Jedan je od vrlo
zloupotrebljavanih alkaloida, inace loklani anestetik na sluzavicama Sin. .

---KOKAINIZAMcocainismus, i, m cocainomania, ae, f (lat.), cocainism (eng.), intoksikacija

kokainom, zloupotreba kokaina. Bolest ovisnosti o kokainu. kokainomanija. Sin. 

---KOKAINOMANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koakainizam.

---KOKANJfervor, oris, m (lat.), boiling water (eng.), kljucanje, voda koja kljuca, kljucala voda,
mjesto gdje izvire vrela voda, kljucalište, vrucica. Sin. 

---KOKCIDIJEcoccidia, orum, n (lat.), id.(eng.), pripadnici podklase parazitnih protozoa, nadena kod
ljudi i viših živo-tinja Sin. .

---KOKCIDIOIDOMIKOZAcoccidioidomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest infestacije sa Coccidioides

immitis, vrstom iz roda patogenih imperfektnih gljivica (Coccidioides). Ima primarni i sekundarni
oblik. Kod primarnoga oblika vidi se akutna, benigna, ogranicena, respiratorna infekcija uslijed
inhaliranja spora. Nalici Sin. .

---KOKCIDIOZAcoccidiosis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija parazitnim protozoama. Kod covjeka je

prisustvo Isospora hominis ili Isospora belli u stolici signifikantno za bolest. Cesto je bolest
asimptomaticna, rijetko pravi driskavicu. Kod ostalih sisara je teža Sin. .

---KOKCIGEALANcoccygealis, e (lat.), coccygeal (eng.), onaj koji pripada repnoj kosti Sin. .

---KOKCIGEKTOMIJAcoccygectomia, ae, f (lat.), coccygectomy (eng.), hirurška ekstirpacija repne

kosti Sin. .

---KOKCIGODINIJAcoccygodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u repnoj kosti, kokcigealnim kralješcima

Sin. .

---KOKEcoccus, i, m (lat.), id.(eng.), sfericne bakterijske odajice, obicno manje od jednoga mikrona
u dijametru. Pod ovim imenom se ne može govoriti o imenima vrsta i rodova. U bosanskome jeziku
je uvijek u pluralu. Sin. 

---KOKIJA(LAT.), hircismus, i, m (lat,), hircism (eng.), težak zadah podpazušnoga znoja, zadah
pazušni. hircizam. Sin. 

---KOKOBACILIcoccobacillus, i, n (lat.), (eng.), ovalna bakterijska odajica koja je neka vrsta

prelazne forme izmedu koka i bacila. Raniji sistem klasifikacije je ovo oznacavao kao poseban rod
Sin. .
---KOKORUŠACicuta virosa (lat.), water helock (eng.), otrovna biljka uslijed sadržaja droge, višega
alkaloida cikutoksina. Sin. 

---KOKOŠIJI VEREM(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuberkuloza pticija.

---KOKOŠIJI VIDhemeralopia, ae, f (lat.), id.(eng.), dnevno sljepilo, slabiji vid na jakome suncu.
hemeralopija, slijep, kokošiji. Sin. 

---KOKSAKI VIRUS(LAT.), coxackie virus (eng.), neki iz heterogene grupe enterovirusa koji kod
covjeka uzrokuju bolest slicnu poliomijelitisu, ali bez paralize. Dijele se u dvije grupe. Oni iz A
grupe daju degenerativne lezije proprecno-prugastih mišica, a oni iz B leptomeningitis kod miša.
Postoje i b Sin. 

---KOKSALGIJAcoxalgia, ae, f (lat.), id(eng.), bol u kuku, najcešce kod artroze Sin. .

---KOKSITIScoxitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija zgloba kuka. Sin. 

---KOKSOFEMORALANcoxofemoralis, e (lat.), coxofemoral (eng.), ono što pripada ili se odnosi na kuk
i but istovremeno. Obicno se govori o gipsu koji ide od prsa do vrha prstiju i predstavlja
imobilizaciju kuka i buta. Sin. 

---KOKTOLABILANcoctolabilis, e (lat.), coctolabile (eng.), nestabilan na toplotu, uništava se ili

mijenja kuhanjem Sin. .

---KOKTOSTABILANcoctostabilis, e (lat.), coctostabile (eng.), stabilan na toplotu, ne uništava se niti

mijenja kuhanjem Sin. .

---KOLABIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sljuhnuti se.

---KOLAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. posteljica.

---KOLACIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, dvanaestopalacno.

---KOLAGENcollagenes, ei, f (lat.), collagen (eng.), proteinska supstancija bijelih niti kože, tetiva,
kosti, hrskavice i drugih veznih tkiva. Sastavljena je od molekula tropokolagena koji se kuhanjem
pretvara u želatin. Sin. 

---KOLAGENACIJAcollagenatio, onis, f (lat.), collagenation (eng.), pojava kolagena u hrskavici u

razvoju Sin. .

---KOLAGENAZA(LAT.), collagenase (eng.), enzim koji katalizira hidrolizu peptidnih veza kolagena,
EC. 3.4.24.7 Sin. .
---KOLAGENITIScollagenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamatorni proces kolagenith niti u veznome
tkivu, karakteriziran bolom, otokom, vatrom i ubrzanom sedimentacijom eritrocita. Sin. 

---KOLAGENOBLAST(LAT.), collagenoblast (eng.), odajica koja nastaje od fibroblasta i koja kad

sazrije proizvodi kolagen. Metaplazijom može proizvoditi kost i hrskavicu. Zreli oblik je kolagenocit.
Sin. 

---KOLAGENOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolagenoblast.

---KOLAGENOLIZAcollagenolysis, is, f (lat.), id.(eng.), otapanje i digestija kolagena. Sin. 

---KOLAGENOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, kolagena.

---KOLANJE KRVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. optok krvi ili cirkulacija.

---KOLAPScollapsus, us, m (lat.), collapse (eng.), 1. stanje opce depresije i slabosti cirkulacije sa
karakteristicnim klinickim znacima, 2. pad pacijenta, bilo uslijed centralnoga, bilo uslijed
cirkulatornoga uzroka, 3. pad potpornih dijelova nekoga organa ili dijela organa, splašnjavanje.
Sin. 

---KOLAPS(LAT.), (ENG.), cirkulatorni, v šok Sin. .

---KOLAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrljav.

---KOLATERALANcollateralis, e (lat.), collateral (eng.), 1. sekundaran, usputan, nije direktan i

neposredan, 2. manji krvni sud, pokrajna grana koja tece paralelno, usputno i dodatno opskrbljuje
krvlju istu regiju Sin. .

---KOLATURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. filtrat.

---KOLEBANJEoscillatio, onis, f (lat.), oscillation (eng.), kretanje naprijed-nazad (kao klatno), gore-
dolje, njihanje, ljuljanje, treperenje, treptaj, oscilacija Sin. .

---KOLEBLJIVoscillatorius-3 (lat.), oscillatory (eng.), promjenljiv u obliku oscilacija (v.), treptajan

(npr. kolebljiv krvni pritisak). oscilatoran. Sin. 

---KOLEKCIJAcollectio, onis, f (lat.), collection (eng.), skup-ljanje, nakupljanje, sabiranje (npr.

eksudata u trbuhu) Sin. .

---KOLEKTOMIJAcolectomia, ae, f (lat.), colectomy (eng.), hirurška ekstirpacija citavoga (totalna) ili
samo dijela (parcijalna) debeloga crijeva Sin. .

---KOLENJAK(LAT.), handpiece (eng.), rotirajuci instrument u stomatologiji ciji je radni dio pod
uglom radi lakšega rada na distalnim plohama zuba. Postoje tri vrste, oni koji rade na elektricnu
struju, preko mikromotora (500-2000 okretaja u minuti) i, treci, preko komprimiranoga zraka Sin. .
---KOLERA, CHOLERA, ae, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest, nekada fulminantna.
Manifestira se kao endemski enteritis sa velikim brojem vodenastih stolica. Iz endemskih podrucja
se širi epidemijski i pandemijski. Uzrocnik je Vibrio cholerae. jenikara. Sin. 

---KOLIBACILURIJAcolibacilluria, ae, f (lat.), id(eng.), prisustvo Escherichiae coli u urinu Sin. .

---KOLICANcolicus-3 (lat.), colic (eng.), onaj koji pripada debelome crijevu Sin. .

---KOLIKAcolica, ae, f (lat.), colic (eng.), akutni trbušni bol visceralnoga porijekla, karakteristican,
intermitetntan, jak, u obliku vrtnje, sa fluktuacijama koje su pracene popuštanjem peristaltike.
viha, zavijanje. Sin. 

---KOLIKA, BUBREŽNAcolica renalis (lat.), renal colic (eng.), bol u predjelu bubrega sa isijavanjem u
mošnje zbog tromboze bubrežne arterije, bubrežnoga infarkta, tumora bubrega, krvarenja u
bubrežnu karlicu ili prolaska kamenaca kroz mokracne pute. Ureteralna kolika nastaje prolaskom
kamenca kroz ureter, ali se i o Sin. 

---KOLIKA, CRIJEVNAcolica intestinalis, (lat.), intestinal colic (eng.), kolika koja pocinje od tankoga
crijeva, obicno u predjelu pupka, a može biti pracena poremecajem pražnjenja crijeva. Sin. 

---KOLIKA, OLOVNAcolica saturnina (lat.), lead colic (eng.), bol uslijed grca crijeva kod hronicnog
trovanja olovom. Postoje i drugi znaci trovanja olovom (olovni rub na desnima) Sin. .

---KOLIKA, URETERALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolika, bubrežna.

---KOLIKA, ŽUCNAcolica biliaris (lat.), biliary colic (eng.), paroksizam bola koji prati prolaz žucnoga
kamenca kroz žucne pute, tipicne lokalizacije i rasprostiranja, sa ili bez povracanja i kasnije žutice.
Sin. 

---KOLIKULITIScolliculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija colliculus seminalis, seminal colliculus,

prominentnoga dijela na mokracnici gdje se otvara utriculus prostaticus, gdje se nalaze i izlazi
ejakulatornih kanala Sin. .

---KOLIKULUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. brežuljak.

---KOLIKVACIJAcolliquation onis, f (lat.), colliquation (eng.), smekšavanje, razmekšavanje, tecna

degeneracija tkiva. Sin. 

---KOLITIScolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija debeloga crijeva. Sin. 

---KOLITIS, POLIPOZNIcolitis poliposa (lat.), polypose colitis (eng.), ulcerativni kolitis koji ide sa
stvaranjem pseudopolipa, edematoznih upaljenih ostrvaca sluzavice izmedu ulceracija. Sin. 

---KOLITIS, TRASMURALNIcolitis transmuralis (lat.), transmural colitis (eng.), inflamacija citave

debljine debeloga crijeva, obicno sa stvaranjem granuloma. Može naliciti ulcerativnome kolitisu, ali
su ovdje ulceracije uzdužne i dublje. Bolest je segementalna, te vodi stvaranju striktura. Sin. 

---KOLITIS, ULCERATIVNIcolitis ulcerativa (lat.), ulcerative colitis (eng.), hronicne rekurentne

ulceracije na debelome crijevu nepoznatoga uzroka koje zahvataju sluzavicu i submukozu. Klinicki
se manifestiraju bolom, krvarenjem, prisustvom gnoja i sluzi u stolici Sin. .

---KOLIURIJAcoliuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo Escherichia coli u bureži Sin. .

---KOLIZIJAcollisio, onis, f (lat.), collision (eng.), sudar, sukob. Termin se upotrebljava gotovo
iskljucivo da oznaci situaciju kada se jedan blizanac zakaci za dio tijela drugoga i ne može se
poroditi. To je kolizija blizanaca Sin. .

---KOLJENASTgeniculatus-3 (lat.), geniculate (eng.), savijen u obliku zavoja na koljenome zglobu.

Cesto oznacava da se dvije cjevaste strukture spajaju pod pravim uglom Sin. .

---KOLJENCE1. v. clanak, 2. geniculum, i, n (lat.), little knee (eng.), opci termin koji oznacava oštar
zavoj u obliku ko-ljena na malehnoj, obicno šupljoj strukturi Sin. .

---KOLJENICApatella, ae, f (lat.), id.(eng.), sezamska kost u tetivi m. quadricipitis femoris koja sa
prednje strane zatvara koljeni zglob. cašica, mlitva. Sin. 

---KOLJENOgenu, genus, n (lat.), (eng.), knee (lat.), 1. zglob izmedu bedrenjace i cjevanice sa svim
pripadajucim strukturama i tetivama mišica koje se hvataju na tome mjestu, 2. opci termin koji
oznacava anatomsku strukturu koja se savija nalik koljenu, sin. koljenast Sin. .

---KOLOBAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. ogradica.

---KOLOBOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. biona.

---KOLOCENTEZA, COLOCENTESIS, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška punkcija debeloga crijeva u toku
operacije radi izvlacenja sadržaja ili plina Sin. .

---KOLOFIKSACIJAcolofixatio, onis, f (lat.), (eng.), fiksacija ili suspenzija debeloga crijeva kao
operativna metoda Sin. .

---KOLOIDcolloidum, i, n, (lat.), coloid (eng.), 1. ljepilo, materija slicna ljepilu, koja ima
karakteristike ljepila, 2. stanje materije u kojemu je neka supstancija dispergirana i razasuta kroz
neku sredinu koja se naziva disperzioni medijum. Tako dispergirana materija zove se dispergirana
faza koloid Sin. 

---KOLOIDALANcolloidalis, e (lat.), colloidal (eng.), onaj koji je prirode koloida ili pripada koloidima
Sin. .

---KOLONIJAcolonia, ae, f (lat.), (eng.), colony (neg.), kolekcija ili grupa bakterija u kulturi,
uzgojena, a narasla od izoliranoga jednoga organizma ili grupe organizama. Sin. 
---KOLONIZACIJAcolonisatio, onis, f (lat.), colonisation (eng.), razvoj grupica odajica ili razvoj
bakterija na nekome implantiranome dijelu (npr. valvuli) koje su tu došle metastatickim procesom
Sin. .

---KOLONOPATIJAcolonopathia, ae, f (lat.), colopathy (eng.), bilo koja smetnja ili bolest debeloga
crijeva Sin. .

---KOLONORAGIJAcolonorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvare-nje iz debeloga crijeva Sin. .

---KOLONOSKOPcolonoscopium, ii, n (lat.), colonoscope (eng.), dugi, fleksibilni opticki instrument,

endoskop, fibroskop, koji dozvoljava uvlacenje kroz rektum sve do debeloga crijeva i njegovo
ispitivanje pregledom i eventualnom biopsijom Sin. .

---KOLONOSKOPIJAcolonoscopia, ae, f (lat.), colonoscopy (eng.), ispitivanje debeloga crijeva

kolonoskopom ( Sin. v.).

---KOLOPEKSIJAcolopexia, ae, f (lat.), colopexy (eng.), suspenzija i operativna fiksacija debeloga

crijeva za trbušni zid. Sin. 

---KOLOPLIKACIJAcoloplicatio, onis, f (lat.), coloplication (eng.), operacija nabiranja zida debeloga

crijeva u slucaju njegovoga proširenja, cime se smanjuje šupljina. Sin. 

---KOLOPTOZAcoloptosis, is, f (lat.), id.(eng.), spuštanje kolona prema dolje, narocito colon
transvesum Sin. .

---KOLORAFIJAcolorrhaphia, ae, f (lat.), colorrhaphy (eng.), šivanje kolona. Sin. 

---KOLOSTOMIJAcolostomia, ae, f (lat.), colostomy (eng.), pravljenje otvora na debelome crijevu

hirurškim putem, bilo na prednjem trbušnome zidu, bilo pravljenje anastomoze izmedu dva dijela
debeloga crijeva. Sin. 

---KOLOSTRUM.(LAT.), (ENG.), SIN. v. prvine.

---KOLOTOMIJAcolotomia, ae, f (lat.), colotomy (eng.), hirurško otvaranje debeloga vrijeva. Sin. 

---KOLPALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolpodinija.

---KOLPEKTAZIJAcolpectasia, ae, f (lat.), id.(eng.), proširenje, dilatacija, distenzija jaže. Sin. 

---KOLPEKTOMIJAcolpectomia, ae, f (lat.), colpectomy (eng.), operativna incizija vagine. Sin. 

---KOLPEURINTER(LAT.), (ENG.), SIN. v. metreurinter.

---KOLPITIScolpitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija vagine. vaginitis. Sin. 

---KOLPIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. vaginizam.

---KOLPOCELAcolpocele, es, f (lat.), id.(eng.), 1. prolaps, hernija, u vaginu, 2. spadanje jaže prema
dolje. vaginocela. Sin. 

---KOLPOCISTOCELAcolpocystocele, es, f (lat.), id.(eng.), kila mokracne bešike, sa prolapsom u jažu

kroz prednji zid Sin. .

---KOLPOCISTOPLASTIKAcolpocystoplastia, ae, f (lat.), colpocystoplasty (eng.), plasticna operacija

za rekonstrukciju vezikovaginalnoga zida Sin. .

---KOLPOCISTOSTOMIJAcolpocystostomia, ae, f (lat.), colpocystostomy (eng.), incizija mokracne

bešike kroz zid jaže Sin. .

---KOLPOCITOGRAM(LAT.), colpocytogram (eng.), prepoznavanje, registriranje i tumacenje nalaza

razlicitih odajica koje se nadu u razmazu sa sluzavice jaže Sin. .

---KOLPOCITOLOGIJAcolpocytologia, ae, f (lat.), colpocytology (eng.), kvantitativno i diferencijalno

ispitivanje odajica koje se odljušte sa sluzavice jaže Sin. .

---KOLPODINIJAcolpodynia, ae, f (lat.), vaginodynia (eng.), bol u vagini, jaži. kolpalgija,

vaginodinija. Sin. 

---KOLPOHIPERPLAZIJAcolpohyperplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), obilno bujanje sluzavice zida jaže

Sin. .

---KOLPOHISTEREKTOMIJAcolpohysterectomia, ae, f (lat.), colopohysterectomy (eng.), vadenje

materice vaginalnim putem, vaginalna histerektomija Sin. .

---KOLPOKLEZAcolpocleisis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurško zatvaranje vaginalnoga kanala. Sin. 

---KOLPOKSEROZAcolpoxerosis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalna suhoca jaže tako da normalni

spolni akt predstavlja teškocu Sin. .

---KOLPOMIKROSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolpomikroskopija.

---KOLPOMIKROSKOPIJA, COLPOMICROSCOPIA, ae, f (lat.), colpomicroscopy (eng.), posmatranje

tkiva cerviksa in situ i jaže sa posebnim mikroskopom, kolpomi-kroskopom, koji se uvlaci u vaginu.
Uvecanje je vece nego kod kolposkopa, a inace je ista metoda. Cesto se koristi samo jedan termin
za oboje. Sin. 

---KOLPOMIOMEKTOMIJAcolpomyomectomia, ae, f (lat.), colpomyomectomy (eng.), vadenje mioma

materice kroz vaginu Sin. .

---KOLPOPEKSIJAcolpopexia, ae, f (lat.), colpopexy (eng.), operacija fiksacije vagine za trbušni zid
kod njenoga prolapsa. kolpofiksacija. Sin. 

---KOLPOPERINEOPLASTIKAcolpoperineoplastia, ae, f (lat.), colpoperineoplasty (eng.),

rekonstruktivni zahvat na jaži i medici. vaginoperineoplastika. Sin. 

---KOLPOPERIONEORAFIJAcolpoperineorrhaphia, ae, f (lat.), colpoperineorrhaphy (eng.), šav zida

vagine i medice (npr. poslije epiziotomije). vaginoeperineorafija. Sin. 

---KOLPOPLASTIKAcolpoplastia, ae, f (lat.), colpoplasty (eng.), plasticna rekonstrukcija vagine, bilo

uzimanjem kalema sa drugoga organa (crijevo), bilo lokalnim režnjem. vaginoplastika. Sin. 

---KOLPOPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolpocela 2.

---KOLPORAFIJAcolporrhaphia, ae, f (lat.), colporrhaphy (eng.), operacija koja se sastoji u šivanju

zida jaže bilo zbog rascjepa bilo zbog potrebe suženja Sin. .

---KOLPORAGIJAcolporrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz jaže, vaginalno krvarenje Sin. .

---KOLPOREKSIJAcolporexis, is, f (lat.), id.(eng.), ruptura, rascjep, laceracija zida vagine bez obzira
na uzrok Sin. .

---KOLPOSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolposkopija.

---KOLPOSKOPIJAcolposcopia, ae, f (lat.), colposcopy (eng.), ispitivanje grlica materice pomocu

kolposkopa. To je instrument koji se uvlaci u vaginu, sa lecom tako da se slika uvecava. Razlika u
odnosu na kolpomikroskopiju je u tome što je uvecanje kod ove druge vece. Inace je isto Sin. .

---KOLPOSTENOZAcolpostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje jaže, bez obzira na uzrok Sin. .

---KOLPOTOMIJA, COLPOTOMIA, ae, f (lat.), colpotomy (eng.), rez zida vagine, otvaranje vagine.
vaginotomija. Sin. 

---KOLTUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. rep.

---KOLUMNAcolumna, ae, f (lat.), column, pilar (eng.), anatomska struktura u obliku stuba, stub.
Sin. 

---KOLUMNIZACIJAcolumnisatio, onis, f (lat.), columnisation (eng.), podupiranje prolabirane

materice tamponima Sin. .

---KOLUTdiscus, i, m (lat.), disk (eng.), okrugla ili ovalna ravna plocica, obicno napravljena od
hrskavice. diskus. Sin. 

---KOLUTASTorbicularis, e (lat.), orbicular (eng.), cirkularan, kružan, struktura koja je u obliku

malehnoga kruga ili diska. orbikularan. Sin. 

---KOMAcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), besvjesno stanje u kojemu pacijent uopce ne reagira ili
reagira necjelishodnim pokretima. Sin. 

---KOMA, DIJABETICNAcoma diabeticum (lat.), diabetic coma (eng.), koma kod izrazite dijabeticne
acidoze. Sin. 

---KOMA, HEPATICNAcoma hepaticum (lat.), hepatic coma (eng.), koma uslijed teške bolesti jetre.
Sin. 

---KOMA, METABOLICKAcoma metabolicum (lat.), metabolic coma (eng.), duboki poremecaj svijesti
kao posljedica metabolickih disbalansa (dijabeticna acidoza, hipoglikemija, uremija i sl.). Sin. 

---KOMA, UREMICNAcoma uraemicum (lat.), uremic coma (eng.), komatozno stanje nastalo uslijed
uremije ( Sin. v.).

---KOMA, VIGILNAcoma vigile (lat.), vigil coma (eng.), koma otvorenih ociju, ocita budnost, ali
znatno smanjena ili nikako prisutna percepcija na stimulanse. Sin. 

---KOMAD(LAT.), piece (eng.), dio neke vece strukture ili mase. Može spajati (connecting piece), da
se s njime završava neka struktura (end piece), ili je postavljen u sredini (middle piece). Može biti
razlicit po velicini. Najveci dio može, ali ne mora, biti glavni dio (principal par Sin. .

---KOMARAC, MALARICNIAnopheles, i, m (lat.), anopheles (eng.), rod komaraca karakteriziran

držanjem tijela koje zatvara ugao sa podlogom. Vektor je malarije Sin. .

---KOMARAC, OBICNICulex, cis, m (lat.), mosquito (eng.), rod komaraca sa karakteristicnim

držanjem tijela paralelno podlozi. Mnoge vrste su vektori bolesti diljem svjeta. U Bosni nisu
prenosioci bolesti Sin. .

---KOMATOZANcomatosus-3 (lat.), comatose (eng.), onaj koji je je stanju kome, najdubljega

poremecaja svijesti Sin. .

---KOMEDO-KARCINOMAcomedo-carcinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), intraduktalni karcinoma dojke.

Centralne odajice de-generiraju i mogu se lahko istisnuti na prerezu preparata. Sin. 

---KOMENZAL(LAT.), comensal (eng.), organizam koji živi sa drugim organizmom bez nekoga
doprinosa, ili neke štete po drugi organizam. Jedu sa iste trpeze, a da nikome ne nedostaje hrane
uslijed hranjenja drugoga Sin. .

---KOMENZALIZAMcommensalismus, i, m (lat.), commensa-lism (eng.), simbioza u kojoj oba partnera

uzimaju hranu sa istoga mjesta, tako da nijedan partner nema štete, ali ni koristi od drugoga. Sin. 
---KOMINUTIVANcomminutivus-3 (lat.), comminuted (eng.), razlomljen, slomljen, rasparcan u sitne
dijelove, izdrobljen, isitnjen Sin. .

---KOMISIJA ZA ENZIME(LAT.), Enzyme Commission, E.C. (eng.), medunarodni komitet, formiran

1956. od strane Internacionalne unije za biohemiju, International Union of Biochemistry, koji ima
zadatak da standardizuje klasifikaciju i nomenklaturu enzima. Tako svaki enzim dobija broj, npr. za
laktat-dehidropgenazu-EC.1. Sin. 

---KOMISURAcommissura, ae, f (lat.), commissure (eng.), spojna struktura, spojna supstancija,

mjesto spajanja dijelova u medusobnome odnosu, spojnica. Sin. 

---KOMISURALANcommissuralis, e (lat.), commissural (eng.), ono što pripada ili cini komisuru ( Sin.
v.).

---KOMISURORAFIJAcommissurorrhaphia, ae, f (lat.), comissurorrhaphy (eng.), hirurško spajanje,

sašivanje komponenti jedne komisure. Sin. 

---KOMISUROTOMIJAcommissurotomia, ae, f (lat.), commissurotomy (eng.), hirurško presijecanje ili

digitalno razdvajanje tkiva koje cini komisuru. Sin. 

---KOMOCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potres.

---KOMOLAColecranon, i, n (lat.), id.(eng.), proksimalna koštana projekcija ulne u laktu. Sin. 

---KOMORA ZA BROJENJE(LAT.), counting chamber (eng.), mikroskopsko predmetno staklo sa

ulegnucem standardne debljine (1 mm), sa standardiziranom mrežom linija u kojemu se mjeri
volumen krvnoga ili bakterijskoga uzorka uzetoga iz kulture, a pokrivena je stakalcem. Odajice i
formirani elementi se na ovaj nacin Sin. 

---KOMORAcamera, ae, f (lat.), chamber (eng.), zatvoreni prostor, odaja, kutija, kutijica,
standardni termin za mnoge, sa svih strana, zatvorene prostore, razlicite upotrebe. izbica. Sin. 

---KOMORA, AKUSTICNAcamera acustica (lat.), acoustic chamber (eng.), zvucno izolirana prostorija,
odaja, koja služi za ispitivanje sluha. Sin. 

---KOMORA, DEKOMPRESIONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. komora, hiperbaricna.

---KOMORA, HIPERBARICNAcamera hyperbarica (lat.), hyperbaric chamber (eng.), hermeticki

zatvoren prostor u kojemu se može vještacki postici pritisak viši od atmosferskoga, bilo smjese
plina, bilo samo kisika. Upotrebljava se za lijecenje povecanim pritiskom, ali i za dekompresiju onih
koji su bili izloženi visokim pritiscima. Sin. 

---KOMORA, MOŽDANAventriculus cerebri (lat.), brain chamber, ventricle of the brain (eng.), svaki
od cetiri prostora unutar mozga, ispunjen likvorom, poplocan ependimom, a sadrži pl. chorioideus,
te je glavno mjesto produkcije likvora. To su lateralne moždane komore, ventriculi laterales
cerebri, treca moždana komora, ventriculus tertius cerebri moždana izbica. Sin. 

---KOMORA, OCNA1. camera bulbi oculi (lat.), chamber of the eye (eng.), bilo koja od 2 ocne
komore koja sadrži ocnu vodicu, humor aequeus. Prednja, camera anterioris bulbi, je onaj dio
prostora koji sadrži moždanu vodicu koja se nalazi izmedu kornee naprijed i irisa, dijelom
cilijarnoga tijela i dijelom ocnoga sociva koje se Sin. 

---KOMORA, SRCANAventriculus cordis (lat.), chamber of the heart, ventricle of the heart (eng.),
jedna od dvije vece šupljine srca, desna i lijeva, debeloga mišicnoga zida koje daju karakteristican
izgled srcu, a pumpaju krv u art. pulmonalis i aortu. zina. Sin. 

---KOMORACFoeniculum vulgare (lat.), common fenel (eng.), aromaticna biljka koja sadrži oko 7%
etarskoga zejtina. Upotrebljava se kao aromatik, karminativ i ekspektorans. Sin. 

---KOMPAKTANcompactus-3 (lat.), compact (eng.), gust, onaj koji ima gustu, zbijenu gradu,
strukturu. Sin. 

---KOMPARACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uporedivanje.

---KOMPARATIVANcomparativus-3 (lat.), comparative (eng.), uporediv, onaj koji se može uporedivati

(slucaj bolesti, statisticka jedinica, namjerno izabran par, grupa). uporedi Sin. v.

---KOMPATIBILANcompatibilis, e (lat.), compatibile (eng.), 1. sposoban za harmonicnu

koegzistenciju, 2. (o lijekovima) pogodan za simultanu administraciju bez potenciranja ili
smanjivanja efekata bilo kojega od administriranih lijekova, 3. (o transfuziji) bez transfuzionih
reakcija, 4. (u transplantologiji), bez Sin. 

---KOMPATIBILNOSTcompatibilitas, atyis, f (lat.), compatibility (eng.), podesnost, srodnost,

snošljivost, prilagodljivost. V. kompatibilan. Sin. 

---KOMPENZACIJAcompensatio, onis, f (lat.), compensation (eng.), 1. Sin. v. nadoknada, 2. (u

psihologiji), svjesni, ali cešce nesvjesni odbrambeni mehanizam pomocu kojega neka licnost nastoji
nadoknaditi stvarnu ili imaginarnu fizicku ili psihicku mahanu.

---KOMPENZATORANcompensatorius-3 (lat.), compensatory (eng.), onaj koji pripada kompenzaciji,

koji nadoknaduje, nadomješta, uravnotežuje, uspostavlja izgubljeni bilans. Sin. 

---KOMPENZIRANcompensatus-3 (lat.), compensated (eng.), nadoknaden, uravnotežen, izbalansiran,

naknaden, izravnat, izjednacen, povracene funkcije. Sin. 

---KOMPETICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. suparništvo.

---KOMPLEKS1. complexus, i, m (lat.), complex (eng.), zbir, ukupnost, kolekcija medusobno

odnosnih razlicitih stvari, faktora, simptoma (npr. simptomatski kompleks), 2. grupa ideja, misli,
uglavnom nesvjesnih, koje imaju zajednicki emocionalni naboj i jak utjecaj na ponašanje i stavove
odredene osobe (npr. k Sin. 
---KOMPLEMENTcomplementum, i, n (lat.), complement (eng.), funkcionalno zavisan sistem koji se
sastoji od najmanje 20 jasno izdvojivih serumskih bjelancevina, a koje su efektori imune citolize i
drugih bioloških funkcija. Komplementarna aktivacija se dešava na 2 nacina. Klasicnim putem gdje
se proteini zovu kompo Sin. 

---KOMPLEMENTACIJAcomplementatio, onis, f (lat.), complementation (eng.), 1. (u genetici)

restauracija normalnih funkcija gena dvije razlicite mutacije u istoj odajici (imala je 2 razne
mutacije i vratila se u normalno stanje), 2. (u virologiji), intereakcija dva defektna bakteriofaga
koja rezultira replikacijom oba, a pojavlju Sin. .

---KOMPLETANcompletus-3 (lat.), complete (eng.), potpun, pun, citav, sav, cjelokupan, na broju,
cijeli. Sin. 

---KOMPLICIRANcomplicatus-3 (lat.), complicated (eng.), 1. udružen sa drugom bolešcu, povredom,

lezijom (o bolesti), 2. nije jednostavan, tehnicki težak (o operaciji, o dijagnostickome zahvatu).
Sin. 

---KOMPLIKACIJAcomplicatio, onis, f (lat.), complication (eng.), dešavanje druge, dodatne bolesti uz

prvu kod istoga pacijenta (npr. inflamacija pluca je komplikacija operacije želuca u
postoperativnom periodu). Sin. 

---KOMPONENTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sastojak.

---KOMPRESAtela compressa (lat.), compress (eng.), nekoliko slojeva presavijene gaze ili slicnoga
materijala, pritiskom složene, nekad impregrirane lijekom, a služi za prekrivanje operativoga polja,
rane, za obloge i sl. Sin. 

---KOMPRESIBILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. stišljivost.

---KOMPRESIJAcompressio, onis, f (lat.), compression (eng.), 1. akt pritiskanja, priklještenja, obicno

o tvrdu podlogu, što smanjuje zapreminu, velicinu, a povecava gustinu, pritisak, 2. (u embriologiji)
skracivanje nekih stadija za vrijeme razvoja. Sin. 

---KOMPRESORcompressor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. bilo koji agens kojim kompresija, pritiskanje,
može biti postignuta, 2. mašina, aparat koji sabija zrak i daje struju pod pritiskom, a koja se može
upotrijebiti za pokretanje drugoga mehanizma. Sin. 

---KOMPRIMIRANcompressus-3 (lat.), compressed (eng.), pritisnut, sa tendencijom da mu se smanji

volumen. spljošten. Sin. 

---KOMPULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prisila.

---KOMUNIKATIVANcommunicans, antis (lat.), communicating (eng.), anatomski termin koji

oznacava vezu. Onaj koji je u vezi sa necim. Sin. 

---KONACfilum, i, n (lat.), thread (eng.), 1. duga tanka struktura kao kontinuirana nit od raznih
materijala, a upotreb-ljava se za podvezivanje krvnih suda i šivanje u hirurgiji, 2. struktura
organizma u obliku konca (npr. filum terminale) Sin. .

---KONATALANconnatalis, e (lat.), connatal (eng.), onaj koji nastaje u vrijeme rodenja, stecen u
porodu Sin. .

---KONCENTRACIJA, CONCENTRATIO, onis, f (lat.), concentration (eng.), 1. zgušnjavanje supstrata,

obicno ishlapljivanjem, 2. odnos mase ili volumena otopljenoga sredstva prema masi ili volumenu
otopine ili otapala, 3. nakupljanje na odredenome mjestu u vecemu broju nego inace. Sin. 

---KONCENTRATconcentratum, ii, n (lat.), concentrate (eng.), 1. zgusnuta masa, proizvod, nastala

obicno ishlapljiva-njem, 2. lijek, droga ili drugi preparat koji je ojacan, povecane snage,
ishlapljivanjem njegovoga neaktivnoga dijela Sin. .

---KONCENTRIRANconcentratus-3 (lat.), concentrated (eng.), 1. zgusnut, smanjenoga volumena, ali

povecane kolicine aktivnoga sredstva, 2. okupljen, nagomilan oko jedne tacke ili na jednome
mjestu. Sin. 

---KONCENTRIRATIconcentrare (lat.), concentrate (eng.), 1. skupiti se, nagomilati se oko jedne

središnje tacke, 2. pojacati, povecati snagu, jacinu neke otopine, tako što se smanjuje kolicina
njenoga otapala Sin. .

---KONCEPCIJA1. v. zacece i oplodnja, 2. conceptio, onis, f (lat.), concept (eng.), ideja ili slika
nekoga predmeta, postupka ili nacina u zamisli. Sin. 

---KONDENZACIJA, V(LAT.), (ENG.), zgušnjavanje. Sin. 

---KONDENZIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zgusnut.

---KONDENZORcondensor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. sud ili aparat koji zgušnjava gasove ili pare, 2.
socivo na mikroskopu koje je postavljeno iznad izvora svjetla da bi sve prisutne zrake zgusnulo u
jednu, 3. aparat pomocu kojega se naboji elektriciteta mogu nakupljati Sin. .

---KONDICIJAconditio, onis, f (lat.), condition (eng.), 1. dobro zdravstveno stanje, širok dijapazon
snage i mogucnosti nekoga organa ili organizma u cjelini, željeno podesno stanje, 2. stanje, položaj,
prilika, okolnost, mogucnost, uslov, uvjet, pogodba Sin. .

---KONDIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. cupica 1.

---KONDILEKTOMIJAcondylectomia, ae, f (lat.), condylectomy (eng.), hirurška ekstirpacija, ekscizija

jedne cupice. Sin. 

---KONDILOMA1. condyloma acuminatum (lat.), veneral wart (eng.), papiloma uzrokovan ljudskim
virusom. Prelazan je i ima centralnu, na drvo nalik, strukturu od veziva prekrivenu epitelom. Nalazi
se na sluzavici ili koži anusa i perianalne regije, sin. svorak, 2. condyloma latum (lat.), flat
condyloma (eng.), široka izbo Sin. .
---KONDILOMATOZAcondylomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo brojnih kondiloma Sin. 

---KONDOMcondus, i, m (lat.), condom (eng.), orig. cuvalac. Gumena kesica u koji se stavlja
nabreknuti penis za vrijeme spolnoga akta u cilju sprjecavanja zaceca. prezervati Sin. v.

---KONDUKTORconductor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. materijal koji posjeduje sposobnost

provodenja, supstancija koja propušta elektricitet. provodnik, 2. olucasta sonda koja se
upotrebljava u hirurgiji, 3. osoba koja genetski prenosi neku bolest a od nje ne obolijeva (žene su
konduktori hemofilije). Sin. 

---KONDUPLIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. presavijenost.

---KONEKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. veza 6.

---KONEKTOR(LAT.), connector (eng.), bilo koji dio ili posebno izradeno prilagodeno sredstvo koje
služi za omogucava-nje veze izmedu 2 razna objekta, sistema ili jedinice Sin. .

---KONFABULACIJA, CONFABULATIO, onis, f (lat.), confabulation (eng.), nesvjesno popunjavanje

defekata u sjecanju sa izmišljenim cinjenicama i iskustvima. Cesto se vida kod organskih
amnestickih sindroma. Od laži se razlikuje po tome što pacijent misli da su izmišljeni dogadaji
istiniti. Sin. 

---KONFIGURACIJAconfiguratio, onis, f (lat.), configuration (eng.), 1. raspored dijelova cjeline,

oblik, 2. (u hemiji), prostorni raspored atoma u molekuli. Sin. 

---KONFUZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pometen, smucen.

---KONFUZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. smucenost.

---KONGENITALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. uroden.

---KONGESTIJA, AKTIVNAcongestio activa (lat.), active congestion (eng.), akumulacija krvi u nekome
dijelu tijela uslijed dilatacije njegovih krvnih suda. Sin. 

---KONGESTIJA, FUNKCIONALNAcongestio functionalis (lat.), functional congestion (eng.), povecana

vaskularizacija i povecani protok kroz neki organ za vrijeme njegovoga intenzivnoga rada. Sin. 

---KONGESTIJA, HIPOSTATSKAcongestio hypostatica (lat.), hypostatic congestion (eng.), kongestija

donjih dijelova nekoga organa uslijed sila gravitacije, a u uslovima oslabljene cirkulacije kroz taj
organ. Sin. 

---KONGESTIJA, NEUROPARALITICKAcongestio neuroparalytica (lat.), neuroparalytic congestion

(eng.), kongestija nekoga organa uslijed paralize inervacije vazomotora. Sin. 
---KONGESTIJA, PASIVNAcongestio passiva (lat.), passive congestion (eng.), kongestija nekoga dijela
tijela uslijed opstrukcije venske drenaže. venska kongestija. Sin. 

---KONGESTIJA, PLUCNAcongestio pulmonalis (lat.), pulmonary congestion (eng.), proširenje krvnih

suda pluca sa transudacijom tecnosti u alveolarni i intersticijalni prostor, narocito kod srcanih
bolesti. Sin. 

---KONGESTIJA, V(LAT.), (ENG.), navala krvi. Sin. 

---KONGESTIJA, VENSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kongestija, pasivna.

---KONGESTIRANcongestus-3 (lat.), congested (eng.), prepun krvi, prepunjen, našikan, u stanju

kongestije Sin. .

---KONGRUENTANcongruens, entis (lat.), congruous (eng.), odgovarajuci, podudaran, shodan,

podesan, pogodan. Sin. 

---KONHOSKOP, CONCHOSCOPIUM, ii, n (lat.), conchoscope (eng.), spekulum, lijevak za pregled

unutrašnjosti nosne šupljine Sin. .

---KONHOTOMIJAconchotomia, ae, f (lat.), conchotomy (eng.), incizija nosne školjke, conchae

nasalis, ukljucujuci i njeno skidanje Sin. .

---KONIKOTOMIJAconicotomia, ae, f (lat.), conicotomy (eng.), urgentna operacija otvaranja puta za

dihanje, malehnim poprecnim rezom u medijalnoj liniji vrata izmedu krikoidne i tireoidne
hrskavice. Danas je prakticno zamijenjena endotrahealnom intubacijom Sin. .

---KONIOSPOROZAconiosporosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje nastalo inhalacijom spora Coniosporium

corticale, gljivica koje rastu ispod kore nekih stabala. Karakaterizirana je astmaticnim simptomima i
akutnim pneumonitisom Sin. .

---KONIOZAconiosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolesno stanje uzrokovano udihanjem prašine raznih
materija (biljni, životinjski, a najcešce mineralni sitni partikuli), te tkivna reakcija na strano tijelo.
Sin. 

---KONIZACIJAconisatio, onis, f (lat.), conisation (eng.), vadenje malehnoga cunja, kupe tkiva,
narocito na grlicu materice Sin. .

---KONJSKI REPcauda aequina (lat.), horse tail (eng.), kolekcija spinalnih korijena koji idu od
donjega dijela kicmene moždine i zauzimaju spinalni kanal ispod drugoga lumbalnoga kralješka
Sin. .

---KONJUGACIJAconjugatio, onis, f (lat.), conjugation (eng.), 1, akt sjedjinjavanja, stanje

sjedinjavanja, spajanje, 2. seksualni proces kod bakterija, cilijarnih protozoa ili nekih gljiva u
kojemu se jezgrin materijal razmjenjuje za vrijeme privremene fuzije dvije jezgre Sin. .
---KONJUNKTIVA, TUNICAconjunctiva (lat.), conjunctiva (eng.), nježna membrana, tjena, koja
prekriva ocne kapke sa unutrašnje strane i skleru. poocnica. Sin. 

---KONJUNKTIVALANconjunctivalis, e (lat.), conjunctival (eng.), onaj koji pripada poocnici,

konjunktivi. Sin. 

---KONJUNKTIVITISconjunctivitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija poocnice, konjunktive, koja se

sastoji od hiperemije sa obilnim suzenjem. Sin. 

---KONJUNKTIVOMAconjunctivoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor ocnoga kapka, graden od tkiva

konjunktive, poocnice Sin. .

---KONJŠTAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, gradska.

---KONKAVANconcavus-3 (lat.), concave (eng.), prostor koji ima okruglastu ulegnutu površinu, nalik
na praznu polovicu kugle, sin. izdubljen. Sin. 

---KONKAVITETconcavitas, atis, f (lat.), (eng.), izdubljeni predio na površini neke strukture ili
organa. udubljenost. Sin. 

---KONKOMITANTANconcomitans, antis (lat.), concomitant (eng.), prateci, dodatni, pomocni,

akcesorni, pridruženi, spojeni element uz glavninu. Sin. 

---KONKREMENTconcrementum, i, n (lat.), concrement (eng.), cvrsta masa, narocito kalcificirano

tkivo i detritus, netopljive soli formirane kao kamenac, sin. kamenac. Sin. 

---KONKRETANconcretus-3 (lat.), concrete (eng.), solidan, cvrst, dobro definiran, sa manje vode.
Sin. 

---KONKUBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljubavnica.

---KONKVASACIJAconquassatio, onis, f (lat.), concassation (eng.), zgnjecenje, smrvljenje,

drobljenje tkiva, ali i materijala za ekstrakciju. Sin. 

---KONOPLJA, BARSKAEupatorium cannabinum (lat.), water hemp (eng.), biljka koja je tonik,
dijuretik, dijaforetik i stomahik. Ima je više vrsta Sin. .

---KONOPLJA, INDIJSKACannabis indica (lat.), hemp plant (eng.), sušeni vrhovi biljke koja sadrži
euforicne aktivne principe kanabinol i kanabidiol. Svrstana je u halucinogene droge. marihuana,
hašiš. Sin. 

---KONSANGVINITETconsanguinitas, atis, f (lat.), consanguinity (eng.), srodnost po krvi, bliskost

istoga porijekla Sin. .

---KONSANGVINOLENTANconsanguineus-3 (lat.), consanguineous (eng.), srodan po krvi (obicno o

braku bliskih rodaka po krvi) Sin. .

---KONSEKUTIVAN, V(LAT.), (ENG.), posljedican. Sin. 

---KONSEKVENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. posljedica.

---KONSENZUALANconsensualis, e (lat.), consensual (eng.), izveden istovremeno jednim podražajem

samo jednoga od paralelnih i povezanih organa u sistemu (npr. konsenzualna reakcija zjenica.
Reagira i zjenica slijepoga oka na podražaj svjetlom zdravoga oka) Sin. .

---KONSOLIDACIJAconsolidatio, onis, f (lat.), consolidation (eng.), zacjeljivanje, ocvršcenje,

stabiliziranje, proces koji postaje cvrst, solidan, uz istovremeno zaljecivanje Sin. .

---KONSTANTAconstans, antis, m (lat.), constant (eng.), stalna, utvrdena, nepromjenljiva vrijednost

Sin. .

---KONSTERNACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaprepašcenost.

---KONSTIPACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opstipacija ili zatvor.

---KONSTIPIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatvoren 2.

---KONSTITUCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjelesni sastav.

---KONSTITUCIONALANconstitutionalis, e (lat.), constitutional (eng.), pripada citavome tijelu,

njegovoj konstitutciji, nije lokalan Sin. .

---KONSTRIKCIJAconstrictio, onis, f (lat.), constriction (eng.), stezanje, striktura, suženje nastalo

grcom, suženi dio ili mjesto na cjevastome organu Sin. .

---KONSTRIKTIVANconstrictivus-3 (lat.), constrictive (eng.), onaj koji steže, koji cini suženje, ometa
protok zbog grca zida i njegova stezanja Sin. .

---KONSTRIKTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. stezac.

---KONSTRUKTIVAN, CONSTRUCTIVUS-3 (lat.), constructive (eng.), onaj koji pripada procesu

izgradnje, npr. anabolicnome procesu Sin. .

---KONSULTANTmedicus consultans (lat.), consultant (eng.), ljekar koji je pozvan ili mu se došlo
radi savjeta ili miš-ljenja. Savjetodavni ljekar. U(eng.),leskoj i Americi te nekim zemljama pod
njihovim medicinskim uticajem, to je bolnicka titula najstarijega i najiskusnijega ljekara Sin. .

---KONTAGIOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nametan.

---KONTAKTcontactus, us, m (lat.), contact (eng.), 1. uzajamni dodir dvije osobe ili dvije strukture,
2. za osobu koja je bila u blizini inficirane osobe kaže se je da bila u kontaktu, dodiru Sin. .

---KONTAKTNI ALERGEN(LAT.), contactant (eng.), alergen koji je sposoban da uzrokuje

preosjetljivost epidermisa kod covjeka ili životinje poslije jedne ili više epizoda dodira sa kožom
Sin. .

---KONTAMINACIJAcontaminatio, onis, f (lat.), contamination (eng.), prisustvo bilo koje supstancije

ili organizma koji cini neki preparat necistim, prljanje, peksinluk, prisustvo mikroorganizama,
prisustvo radiaktivnoga materijala na mjestima gdje se to inace ne nalazi. okuženje. Sin. 

---KONTINENCIJAcontinentia, ae, f (lat.), continence (eng.), sposobnost da se uzdrži od želje,

poriva, potrebe, da se ne popusti petlja. Uzdržavanje, savladivanje Sin. .

---KONTINENTANcontinens, entis (lat.), continent (eng.), sposoban da se uzdrži, da zadrži petlju

(burenje, stolica, seksualna aktivnost), da se ne popusti želji, porivu, potrebi Sin. .

---KONTINUAfebris continua (lat.), continued fever (eng.), vatra koja ne varira više od 1° C u toku
24 sahata Sin. .

---KONTRACEPCIJAcontraceptio, onis, f (lat.), contraception (eng.), sprjecavanje zanošenja,

sprjecavanje trudnoce uz normalne seksualne odnose Sin. .

---KONTRACEPTIVcontraceptivus-3 (lat.), contraceptive (eng.), onaj (sredstvo, agens) koji sprjecava

zanošenje, sprjecava trudnocu uz normalne seksualne odnose Sin. .

---KONTRAINCIZIJAcontraincisio, onis, f (lat.), contraincision (eng.), rez na suprotnome kraju od vec

napravljenoga reza da bi se poboljšala drenaža Sin. .

---KONTRAINDIKACIJAcontraindicatio, onis, f (lat.), contraindication (eng.), protivrazlog za primjenu

nekoga lijeka ili operacije (najcešce je to druga bolest ili mogucnost pogoršanja, odnosno stanje
važnih organa) Sin. .

---KONTRAKCIJA1. v. stezanje, 2. contractio, onis, f (lat.), contraction (eng.), abnormalna

aproksimacija mandibularnih i maksilarnih struktura prema medijalnoj ravni Sin. .

---KONTRAKTILANcontractilis, e (lat.), contractile (eng.), onaj koji ima snagu ili tendenciju da se
steže, skuplja, kontrahuje kao odgovor na pogodne stimulacije Sin. .

---KONTRAKTILNOST, CONTRACTILITAS, atis, f (lat.), contractility (eng.), kapacitet, sposobnost

stezanja, suženja, skuplja-nja, smanjenja kao odgovor na pogodnu stimulaciju Sin. .

---KONTRAKTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zgrcenost.

---KONTRALATERALANcontralateralis, e (lat.), contralateral (eng.), postavljen ili pripada, odnosno

zahvaca suprotnu stranu. Obr. od ipsilateralan Sin. .

---KONTRASTcontrastum, i, n (lat.), contrast (eng.), 1. sredstvo koje zadržava rendgenske zrake i

daje se u cilju vizua-lizacije organa koji se inace ne vide na rendgenu, 2. stepen do kojega se
svijetli ili zatamnjeni predjeli na rendgenskome filmu medusobno razlikuju u prosvjetljavanju ili u
optickoj gusti Sin. .

---KONTROLA, CONTROL(LAT.), (eng.), 1. ponovni pregled iste bolesti poslije provedene

konzervativne ili operativne terapije u cilju posmatranja efekta, 2. upravljanje, regulacija ili li-
mitacija odredenih objekata ili dogadaja, 3. standard prema kojemu se evaluiraju eksperimentalne
opservac Sin. .

---KONTUZIJA MOZGAcontusio cerebri (lat.), brain contusion (eng.), makroksopsko oštecenje mozga
sa destrukcijom tkiva, krvarenjem i gubitkom svijesti na klinickome planu. Sin. 

---KONTUZIJAcontusio, onis, f (lat.), contusion (eng.), zatvorena povreda nekoga organa ili dijela
tijela, bez rascjepa kože. uboj, zgnjecenje. Sin. 

---KONTUZOVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zgnjecen.

---KONVEKSANconvexus-3 (lat.), convex (eng.), okruglasta, izdignuta površina, nalici segmentu

lopte, ispupcen. bokat, izbocen. Sin. 

---KONVEKSITETconvexitas, atis, f (lat.), convexity (eng.), sta-nje ispupcenosti, bokatosti, kondicija

koja nalici odsjecku lopte, nešto izdignute površine. Sin. 

---KONVERGENCIJAconvergentia, ae, f (lat.), (eng.), convergene (eng.) 1. (u embriologiji),

pokretanje odajica sa periferije prema sredini za vrijeme gastrulacije, 2. (u oftalmologiji),
koordinirana inklinacija dvije linije vida prema zajednickoj tacki fiksacije, sustjecanje. Up.
sustjecanje Sin. .

---KONVERGENTANconvergens, entis, (lat.), convergent (eng.), onaj koji pokazuje sustjecanje,

konvergenciju Sin. .

---KONVULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grc.

---KONVULZIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. grcevit.

---KONZERVACIJAconservatio, onis, f (lat.), conservation (eng.), cuvanje, spašavanje, ocuvanje

(npr. konzervacija hrane, cuvanje hrane od kvarenja) Sin. .

---KONZERVATIVANconservativus-3 (lat.), conservative (eng.), 1. onaj koji cuva, vodi racuna o

zdravlju, funkciji organa i struktura. Obicno u smislu manje radikalan, manje vehementan,
upotrebljava sredstva koja su blaža i daju manje komplikacija. Cesto sinonim za svaku terapiju koja
nije operativna, 2. zastario, pr Sin. .
---KONZILIJUMconsilium, ii, n (lat.), consultation (eng.), savjetovanje ljekara. Skup ljekara koji se
dogovaraju o pojedinacnome slucaju Sin. .

---KONZUMPCIJAconsumptio, onis, f (lat.), consumption (eng.), 1. akt ili proces konzumiranja,

uzimanja, potroš-nje. 2. slabost tijela, grohnutost uslijed verema (kon-zumpcija veremom) Sin. .

---KOORDINACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uskladenost.

---KOPARAnethum gravolens (lat.), dill (eng.), biljka od koje se koristi sjeme koje je sedativ,
stimulans i karminati Sin. v.

---KOPILE, V(LAT.), (ENG.), polutan i bastard Sin. .

---KOPIOPIJA, COPIOPIA, ae, f (lat.), id.(eng.), zamaranje ociju pretjeranom ili neadekvatnom
upotrebom Sin. .

---KOPITNJAKAsarum europeum (lat.), asarum (eng.), biljka koja sadrži aromatski princip azaron i
zejtin, a upotrebljava se kao ekspektorans i aromatik. U vecoj je dozi emetik. Sin. 

---KOPITOungula, ae, f (lat.), hoof (eng.), tvrdi rožnati ovitak oko stopala, odnosno kraja prsta, na
koji se životinja oslanja, izražen kod kopitara. campa. Sin. 

---KOPNJENJE MIŠICAatrophia musculorum progressiva (lat.), spinal muscular atrophy (eng.),

progresivna degenerativna bolest motornih odajica kicmene moždine. Pocinje na malehnim mišicima
šaka i atrofija postepeno nastavlja sa mišicima donjih ekstremiteta Sin. .

---KOPNJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. atrofija.

---KOPRAGOG(LAT.), (ENG.), SIN. v. cistilo.

---KOPREMEZAcompremesis, is, f (lat.), id.(eng.), bljuvanje fekalnoga materijala Sin. .

---KOPRIVNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sugreb.

---KOPROFAGIJAcoprophagia, ae, f (lat.), coprophagy (eng.), ingestija, jedenje nedaseta, najcešce

vlastitoga, sin. skatofagija Sin. .

---KOPROLAGNIJAcoprolagnia, ae, f (lat.), id.(eng.), parofilija u kojoj je seksualno uzbudenje

vezano sa nedžasetom i defekacijom Sin. .

---KOPROPORFIRIJA, NASLJEDNAcoproporphyria hereditaria (lat.), hereditary coproporphyria (eng.),

bolest koja je obicno asimptomaticna, ali akutni napadi mogu naliciti na napade akutne
intermitentne porfirije. To je hepaticna porfirija koja se prenosi autozomalno dominantno, a
karakterizirana je stalnom ekskrecijom koproporfirina III u nedžasetu, inte Sin. .
---KOPROSTAZAcoprostasis, is, f (lat.), id.(eng.), zaustavljanje fecesa, impakcija fecesa u crijevu
Sin. .

---KOPULACIJAcopulatio, onis, f (lat.), copulation, pairing (eng.), seksualno sjedinjavanje muške i

ženske jedinke. koitus. Sin. 

---KORAcortex, icis, m (lat.), bark, cortex (eng.), 1. vanjski sloj na vocu i drvetu, 2. vanjski sloj
nekoga organa ili druge tkivne strukture koji se jasno razlikuje od unutraš-njega sloja, 3. Sin. v.
krasta.

---KORA, TARCINOVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarcin.

---KORAK(LAT.), step (eng.), 1. razmak izmdu dva pritiska tabana pri hodu, 2. pren. jedan stepen do
nekoga cilja, 3. stara mjera za duljinu, otprilike 0,75 metra Sin. .

---KORAKOBRAHIJALANcoracobrachialis, e (lat.), coracobrachialis (eng.), onaj koji pripada

istovremeno processus coracoideus i mišici, odnosno njenoj kosti Sin. .

---KORAKOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kljunast.

---KORDEKTOMIJAcordectomia, ae, f (lat.), cordectomy (eng.), hirurška ekscizija glasne žice Sin. .

---KOREKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispravak.

---KORELACIJAcorrelatio, onis, f (lat.), correlation (eng.), medusobni odnos. Stepen do kojega jedan
fenomen ili slucajna varijabla može biti udružena sa drugom Sin. .

---KORIGENScorrigens, entis (lat.), corrigent (eng.), bilo koje sredstvo, agens, koji popravlja okus,
miris, ali i akciju neke druge supstancije ili lijeka, cineci ga blažim, ukusnijim, podnošljivijim Sin. .

---KORIJANDER, CORIANDRUM, i, n (lat.), coriander (eng.), suhi zreli plod biljke Coriandrum sativum
koji se ranije upotrebljavao kao slab karminativ i aromatik. Danas se koristi kao popravljac mirisa.
paprica. Sin. 

---KORIJEN NOSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podcelje.

---KORIJENradix, icis, f (lat.), root (eng.), najniži dio nekog organa ili strukture koji je na neki nacin
ušao i pripojen duboko u drugu strukturu, pa je time organ ili struktura ucvršcena u svom položaju,
kao što je to korijen dlake, nokta, zuba ili dio živca koji predstavlja i spoj centra sa regij Sin. 

---KORIJEN(LAT.), (ENG.), mirisni, Sin. v. idirot.

---KORIJEN, VELIKI(LAT.), (ENG.), , Sin. v. oman.

---KORIJENSKIradicularis, e (lat.), radicular (eng.), ono što pripada korijenu živca. Sin. 

---KORIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hunjavica.

---KORNEAcornea, ae, f (lat.), (eng.), id., transparentna struktura koja cini prednji dio fibrozne
ovojnice oka, rožnjaca, sin. keratoderma. Sin. 

---KORNEALANcornealis, e (lat.), corneal (eng.), onaj koji pripada ili proizilazi iz rožnjace, corneae
Sin. .

---KORNIFIKACIJAcornificatio, onis, f (lat.), cornification (eng.), 1. konverzija u keratin ili stvaranje

roga, 2. konverzija epitela u stratificirani skvamozni tip Sin. .

---KORNJACAtestudo, inis, f (lat.), turtle (eng.), vrsta zavoja pri cijem se izvodenju ture slažu tako
da nalice na kor-njacina leda. Osnosi se na zavoj zgloba, a zapocinje oko ekstremiteta pa se
postupeno ture slažu prema sredini ili obratno Sin. .

---KORODIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. razjedati.

---KORONA VIRUS(LAT.), coronavirus (eng.), bilo koja grupa od morfološki slicnih, eter senzitivnih,
vjerovatno RNA virusa, koji uzrokuju bronhitis ptica, hepatitis miša, gastroenteritis svinja,
respiratorne infekcije kod ljudi. Pod elektronskim mikroskopom nalice na vijenac ili krunu Sin. .

---KORONARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. vjenacni.

---KOROZIJAcorosio, onis, f (lat.), corrosion (eng.), lagahna destrukcija tkiva akcijom neke
korozivne supstancije, sin. razjedanje. Sin. 

---KOROZIVANcorrosivus-3 (lat.), corrosive (eng.), onaj koji djeluje destruktivno stvarajuci defekte
tkiva na mjestu djejstva, onaj koji razjeda. Up. dijabetican Sin. .

---KORPORALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjelesni.

---KORTIKALANcorticalis, e (lat.), cortical (eng.), onaj koji pripada kori bilo koje strukture
(suprarenalne žlijezde, mozga i sl.) Sin. .

---KORTIKOSTEROIDI(LAT.), corticosteroids (eng.), bilo koji od steroida koje proizvodi kora

nadbubrežne žlijezde iskljucujuci spolne hormone adrenalnoga porijekla, a cija se sekrecija javlja
djejstvom kortikotropina iz prednjega režnja hipofize. Spadaju glukokortikoidi, koji reguliraju meta-
bolizam šecer Sin. .

---KORTIKOTROPIN(LAT.), corticotropin (eng.), peptidni hormon koji se sastoji od 39 aminokiselina,

a koji se izlucuje iz prednjega režnja hipofize i djeluje primarno na koru suprarenalne žlijezde
stimulirajuci njen rast i lucenje kortikosteroida Sin. .
---KORUGACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabiranje.

---KORUGATORcorrugator, oris, m (lat.), id.(eng.), mišic koji nabira kožu ili sluzavicu, nabirac Sin. .

---KORZET(LAT.), corset (eng.), ortopedsko sredstvo napravljeno od gipsa ili drugoga materijala
(kože, poliuretana i sl.), koji podržava dio ili citavu kicmu, pa se upotrebljava kod njenih povreda
Sin. .

---KOS, OBLIQUUS-3, declivis, e (lat.), oblique, declive, sloping (eng.), nagnut, onaj koji se nalazi
izmedu okomitoga i horizontalnoga pravca, nije u ravni vode nego s njom pravi manji ili veci ugao.
naherce, hera Sin. v.

---KOSAcrinis, is, m, capilli, orum, pl. od capillus, i, n (lat.), hair (eng.), dlake na kosmatome dijelu
glave. Nešišane kod muškarca padaju po plecima, a kod žene do ispod pojasa. Dio kože na glavi sa
kosom se zove oglava, kapilicijum, capillitium. Sin. 

---KOSA, VILINSKAAdiatum capillus veneris (lat.), maiden hair (eng.), biljka koja se koristila kao
ekspektorans i sluzava materija. Sin. 

---KOSAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlakav.

---KOSINAobliquitas, atis, n (lat.), obliquity (eng.), kosost, nagnutost, heravost, ukošenost,

nakošenost. Obicno je rijec o poziciji djecije glave pri porodu. oblikvitet. Sin. 

---KOSJERICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vilica, gornja.

---KOSMATOSTpilosis, is, f (lat.), id.(eng.), obraslost neke strukture dlakama. piloza. Sin. 

---KOST CELNAos frontale (lat.), frontal bone (eng.), kost koja zatvara celni dio lubanjske šupljine i
cini skelet cela, te gornjih dijelova ocnih šupljina, sin. ceonica. Sin. 

---KOST DUGAos longum (lat.), long bone (eng.), kost cija je uzdužna osovina duga, a sastoji se od
duge cijevi, dijafize i proširenih dijelova, epifiza. Sin. 

---KOST HRSKAVICNAos cartilagineum (lat.), cartilage bone (eng.), bilo koja kost kod koje se
osifikacija razvija unutar hrskavice za razliku od membranozne kosti Sin. .

---KOST KUKAos coxae (lat.), haunch bone, hip bone, (eng.), široka nepravilna kost koja cini skelet
zdjelice i ulazi u zglob sa butnom kosti. Zajedno, dvije kosti kuka i kropilo, cine zdjelicu. Sastoji se
od tri srasle kosti, os pubis, stidna kost, stidnica, os ischii, sjedalna kost, os ilii, crijevna kost, flank
kukaca. Sin. 

---KOSTos, ossis, n (lat.), bone (eng.), 1. tvrda forma veznoga tkiva koja daje skelet kicmenjacima i
sastoji se od organske (odajice, matriks) i neorganske, mineralne, komponente. Matriks sadrži
kolagene fibrile, impregnirane poglavito kalcijum fosfatom (85%) i kalcijum karbonatom (10%), 2.
sva Sin. 

---KOST, AKCESORNAos accessorium (lat.), accesory bone (eng.), obicno malehna kost koja se
povremeno vida uz kosti rucja ili nožja, a predstavlja slucajan nalaz. Nije potporna i ne sudjeluje
pri funkciji. Sin. 

---KOST, BUTNAfemur, oris, f (lat.), femoral bone, thight bone (eng.), najduža i najjaca cjevasta
kost u tijelu, kost natko-ljenice, buta Sin. .

---KOST, CRIJEVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost kuka.

---KOST, CUSTECNAtalus, i, m, astragalus, i, m (lat.), ankle bone (eng.), najproksimalnija od kostiju

stopala, ona koja stupa u zglob sa cjevanicom i fibulom, te formira skocni ili custecni zglob. kost,
skocna, bruškit, gležnjevac. Sin. 

---KOST, ETMOIDALNAos ethmoidale (lat.), ethmoidal bone (eng.), kost koja cini dio prednje
lubanjske jame, a smještena je izmedu ocnih šupljina i ucestvuje u formiranju njihovoga zida.
Sadrži etmoidalne odaje koje prave sinus ethmoidalis, a kroz njenu sitastu plocu idu njušni živci.
sitasta kost, sitnik. Sin. 

---KOST, GRUDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grudnica.

---KOST, JEZICNAos hyoideum (lat.), hyoid bone, lingual bone (eng.), kost u obliku potkovice,
smještena u mišicima na bazi jezika, iznad tireoidne hrskavice. lomilica, vratna kost. Sin. 

---KOST, KLINASTAos sphenoidale (lat.), sphenoid bone (eng.), kost na bazi lubanje, neparna,
nepravilna, koja cini dio poda prednje, srednje i stražnje lubanjske jame. Sin. 

---KOST, KLJUCNAclavicula, ae, f (lat.), colar bone (eng.), kost koja s jedne strane ulazi u zglob sa
prsnom košcu, a s druge strane sa pleckom. Cini prednji dio ramenoga pojasa. cuprija. Sin. 

---KOST, KOCKASTAos cuboideum (lat.), cuboid bone (eng.), jedna od kostiju donožja, ona u obliku
nepravilne kocke Sin. .

---KOST, KOKCIGEALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, tanka.

---KOST, KOMPAKTNAsubstantia compacta ossium (lat.), compact bone (eng.), tvrda i gusta koštana
materija koja prekriva spongioznu kost Sin. .

---KOST, LAÐASTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ladast.

---KOST, LICNAos zygomaticum (lat.), zygomatic bone (eng.), kost koja cini podlogu licnoj jagodici.
Trouglasta je i veže se za celnu i vrjemešenu kost. Sa nastavkom temporalne kosti cini zigomaticni
luk, arcus zygomaticus, zygoma. jabucnica, gucan 1. Sin. 
---KOST, NAVIKULARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cunic.

---KOST, NOSNAos nasale (lat.), nasal bone (eng.), jedna od dvije malehne kosti koje zajedno
formiraju hrbat nosa. Sin. 

---KOST, PETNAcalcaneus, i, m (lat.), heel bone (eng.), nepravilna, ponešto kvadratna kost, na
stražnjoj strani donožja koja cini skelet pete. Sin. 

---KOST, PLJOSNATAos planum (lat.), flat bone (eng.), kost kalvarije koja je pljosnatoga izgleda, a
sastoji se od dva sloja kompaktne mase, izmedu kojih se nalazi spongiozna kost. Ovakve kosti su više
lahko zakrivljene nego ravne. Sin. 

---KOST, POTILJACNAos occipitale (lat.), occipital bone (eng.), plocasta kost u obliku trapezoida, a
zatvara stražnji i dijelom donji dio lubanjske šupljine. Na njen veliki otvor, foramen occipitale
magnum, izlazi kicmena moždina iz glave. zatiljaca ili zatiljna kost. Sin. 

---KOST, REPNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljeni, repni i kost, tanka.

---KOST, SAKRALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljeni, sakralni.

---KOST, SJEDALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost kuka i sjediljak.

---KOST, SKOCNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, custecna.

---KOST, SLJEPOOCNAos temporale (lat.), temporal bone (eng.), jedna od dvije kosti nepravilnoga
oblika koje cine dio lateralne strane lubanje i dio baze, a u tom dijelu baze je smješten organ
sluha. vrjemešna kost, vremenita kost. Sin. 

---KOST, SPONGIOZNAsupstantia spongiosa ossium (lat.), cancellous bone (eng.), sunderasti dio
kosti, dio kosti graden od lamela, gredica, koje idu duž sila opterecenja, a pokrivene su
kompaktnim dijelom kosti Sin. .

---KOST, STIDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost kuka i preponica.

---KOST, SUZNAos lacrimale (lat.), lacrimal bone (eng.), tanka, na ljuspicu nalik kost na prednjoj
strani medijalnoga dijela ocne šupljine koja se veže sa celnom i sitastom kosti, gornjom vilicom i
donjem nosnom školjkom. suznica. Sin. 

---KOST, TANKAos coccygis (lat.), cocygeal bone (eng.), malehna kost , distalno od krapila, nastala
srašcivanjem 3-5 rudimentarnih kralježaka, a cini završni dio kicmenoga stuba. trticna kost, repna
kost, trtica. Sin. 

---KOST, TJEMENAos parietale (lat.), parietal bone (eng.), jedna od dvije plocaste kosti u obliku
kvadrata koje prave gornji lateralni dio lubanje, sastavljajuci se zajedno u medijalnoj liniji.
tjemenica. Sin. 
---KOST, TROUGLASTAos triqutrum (lat.), triangular bone (eng.), jedna od osam kostiju dorucja, ona
koja je u prvom redu treca, trouglastoga oblika Sin. .

---KOST, TRTICNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, tanka.

---KOST, VRATNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, jezicna.

---KOST, VREMENITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, sljepoocna

---KOST, VRJEMEŠNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, sljepoocna.

---KOST, ZATILJNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljaca ili kost potiljacna.

---KOST, ZIGOMATICNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jabucnica, kost, licna ili gucan 1.

---KOST, ŠUPLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, tanka.

---KOSTALANcostalis, e (lat.), costar (eng.), ono što pripada rebru, rebarni. Sin. 

---KOSTALGIJA(LAT.), (ENG.), id. sandžija Sin. .

---KOSTEKTOMIJA, COSTECTOMIA, ae, f (lat.), costectomy (eng.), resekcija, ekstirpacija, ekscizija

rebra Sin. .

---KOSTI DONOŽJAossa tarsi (lat.), tarsal bones (eng.), sedam kostiju koje se nalaze izmedu
cjevanice i fibule i kostiju nožja, a to su custecna kost, talus, petna, calcaneus, nožna navikularna
kost, os naviculare pedis, tri klinaste kosti, ossa cuneiformia i kockasta kost, os cuboideum Sin. .

---KOSTI DORUCJAossa carpi (lat.), carpal bones (eng.), osam kostiju zapešca, zašakice (os
scphoideum, lunatum, triquetrum, pisiforme, trapesium, trapesoideum, capitatum i hamatum),
poredanih u dva reda po 4, koje zajedno sa medusobnim vezama i artikulacijama, te donjim
dijelovima kostiju podlaktice proksimaln Sin. .

---KOSTI KARPALNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kosti dorucja.

---KOSTI NOŽJAossa metatarsi (lat.), metatarsal bones (eng.), pet duguljastih kostiju koje idu od
donožja, tarsus, do gornjih falanga nožnih prstiju. Sin. 

---KOSTI RUCJAossa metacarpi (lat.), metacarpal bones (eng.), pet cilindricnih kostiju koje
proksimalno ulaze u zglob sa kostima dorucja, karpalnim kostima, a distalno sa proksimalnim
falangama prstiju. Sin. 

---KOSTI, TARZALNE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kosti, donožja.

---KOSTOBOLJA1. ostealgia, ae, f (lat.), id.(eng.), boli u kostima, bez obzira na uzrok, 2. Sin. v.
reumatizam.

---KOSTOCERVIKALANcostocervicalis, e (lat.), costocervical (eng.), onaj koji pripada ili spaja rebra i
vratne pršljene Sin. .

---KOSTOLOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. fraktura.

---KOSTOPLEURALANcostopleuralis, e (lat.), costopleural (eng.), onaj koji pripada porebrici ili

proizilazi iz nje Sin. .

---KOSTURsceletum, i, n (lat.), sceleton (eng.), ukupne kosti organizma, obicno sastavljene onako
kako u organizmu stoje, sin. skelet, lugaca, osatura, samokost Sin. .

---KOTILEDON(LAT.), cotyledon, onis, f (gr.-lat.), id.(eng.), 1. sjemenski list kod embrija biljaka, 2.
bilo koji od dijela majcine strane posteljice koja je podijeljena na odsjecke, nazvane kotiledonima
Sin. .

---KOTLACjugulum, i, n (lat.), throat (eng.), medijalni, srednji dio vrata iznad prsne kosti, gdje se
nalazi kotlacna jama, fossa jugularis i kotlacna žlijezda, glandula thyreoidea. kotlacna jama,
lokvica. Sin. 

---KOTLACNA JAMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kotlac.

---KOTURtrochlea, ae, f (lat.), id.(eng.), onaj koji u organizmu (obicno kost ili njen dio) ima izgled
kotura. Opci termin za takvu strukturu, npr. kotur. nadlaktice, trochlea humeri Sin. .

---KOTURASTdisciformis, e (lat.), disciforme (eng.), struktura u obliku kotura, diska, okrugla

struktura Sin. .

---KOVRDŽAcincinus, i, m (lat.), curl (eng.), prirodni zavoj pramena kose. Sin. 

---KOZEvariola, ae, f (lat.), small pox (eng.), akutna, visoko priljepciva, cesto fatalna bolest,
uzrokovana ortopeks-virusom, a klinicki manifestirana bifazicnim febrilnim tokom i progresivnim
kožnim erupcijama. boginje. Sin. 

---KOZICAVvariolatus-3 (lat.), variolate (eng.), onaj koji ima karakter koza (v.), najviše se odnosi na
lice sa ožiljcima poslije koza ili kozica. roša Sin. v.

---KOZICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuskavice.

---KOZMETICANcosmeticus-3 (lat.), (eng.), cosmetic (eng.) onaj koji uljepšava tijelo, lice, bilo da je
sredstvo (pomada) bilo operacija Sin. .
---KOZMETIKAcosmesis, is, f, ars cosmetica (lat.), cosmetic (eng.), uljepšavanje tijela ili lica sa
ciljem da se uspostavi, sacuva ili istakne tjelesna ljepota, svježina i mladost Sin. .

---KOŠ GRUDNIthorax, acis, m (lat.), chest (eng.), dio tijela izmedu vrata i dijafragme kojemu skelet
cine rebra, kicma i prsna kost. Sadrži organe dihanja, srce, velike krvne sude i dr. prsni sepet,
prsina, toraks, kabao, ulište, stan. Sin. 

---KOŠCICAossiculum, i, n (lat.), ossicle (eng.), malehna kost, sitna kost, najcešce se termin
upotrebljava za slušne košcice, ossicula auditus, auditory ossicles. Sin. 

---KOŠCICA, SLUŠNAossiculum auditum, phonophorus, i, m (lat.), auditory ossicle, ear bone (eng.),
jedna od tri malehne kosti (nakovanj, incus, cekic, malleus i uzengija, stapes) u unutrašnjem uhu
Sin. .

---KOŠTANosseus-3 (lat.), osseous (eng.), napravljen od kosti, porijekla koštanoga tkiva Sin. .

---KOŠTANA NARASLICAexstosis, is, f (lat.), id.(eng.), benigni, prema vani okrenuti izraštaj na kosti,
obicno pokriven kapom hrskavicnoga tkiva. kvrga, egzostoza. Sin. 

---KOŠTANA VODLJIVOSTosteoacusis, is, f (lat.), bone conduction (eng.), provodenje zvuka, a time i
cujenje zvuka kroz kost Sin. .

---KOŠULJAindusium, ii, n (lat.), shirt (eng.), odjevni predmet, ali se upotrebljava i kao oznaka neke
ovojnice koja zamotava neki organ, oblaci ga, pa se upotrebljava i kao sinonim za perikardijum,
pericardium, ii, n (lat.) id.(eng.),., srcana ovojnica koja sa svih strana omotava srce, sin. za ovo dru
Sin. .

---KOŠULJICAinvolucrum, i, n (lat.), sheath, involucre (eng.), ovojnica koja je prisutna sa svih strana
kao rukav, prekrivac, ovoj, obvoj, omot, oblog. Sin. 

---KOŽAcutis, is, f, derma, atis, n (lat.), skin (eng.), vanjski organ koji pokriva citavo tijelo. Sastoji
se od tri sloja, epidermisa, dermisa i potkožnoga tkiva. Ako je životinjska onda joj pripada i sinonim
bekina. zajednicki prekrivac. Sin. 

---KOŽA, MRAMORNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pjega, plava.

---KOŽA, PACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ježa.

---KOŽA, RIBLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lupinac.

---KOŽA, SLUZNAmucosa, ae, f, tunica mucosa (lat.), mucous membrane, mucous tunic (eng.),
mukozna opna, prekrivac razlicitih tubularnih struktura koji se sastoji od epitela, bazalne
membrane, laminae propriae i mišicnoga sloja. sluzavica. Sin. 

---KOŽA, ŽABLJAphrynoderma, atis, n (lat.), toad skin (eng.), folikularna hiperkeratoza kože, sin.
frinoderma Sin. .

---KOŽICApellicula, ae, f (lat.), pellicle (eng.), tanka koža, opnica koja kao tanak sloj oblaže neku
drugu masu. Up. kutikula. Sin. 

---KOŽNIcutaneus-3, dermalis, e (lat.), cutaneous, dermal (eng.), onaj koji pripada koži ili potjece
od nje. Sin. 

---KRAJterminus, i, m (lat.), ending (eng.), konac, završetak neke strukture ili dogadaja;
nepromjenljivo dogadanje, ispunjenje sudbine, svrha, cilj Sin. .

---KRAJENCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaušnjaci.

---KRAJNICI, TONSILLAE, arum, f (lat.), tonsils (eng.), malehna, okruglasta masa limfnoga tkiva. Ako
se termin upotreb-ljava sam odnosi se na nepcani krajnik, tonsilla palatina, sin. davnice. Sin. 

---KRAJNIK, JEZICNItonsilla lingualis (lat.), lingual tonsil (eng.), agregacija limfnih folikula na
korijenu jezika. Sin. 

---KRAJNIK, NEPCANItonsilla palatina (lat.), palatine tonsil (eng.), dvije malehne mase bademastoga
oblika, smještene izmedu nepcanih lukova, sastavljene od limfnoga tkiva, pokrivene sluzavicom, a
sadrže razlicite kripte i limfne folikule. Sin. 

---KRAJNIK, TRECItonsilla pharyngealis (lat.), third tonsil, pharyngeal tonsil (eng.), difuzno
limfoidno tkivo i mnogobrojni folikuli na krovu i stražnjemu zidu nazofarinksa. adenoidne
vegetacije. Sin. 

---KRAJNIK, TUBARNItonsilla tubaria (lat.), tonsil of torus tubarius (eng.), nakupina limfnoga tkiva u
otvoru slušne cijevi. Sin. 

---KRAJNJIexternus-3, terminalis, e (lat.), extreme, terminal (eng.), onaj cije se vrijednosti nalaze
na krajnjim tackama mogucnosti, isto tako onaj koji je situaciono smješten na kraju, pripada ili
nastaje u krajnjoj fazi. ekstreman, terminalan. Sin. 

---KRAKextremitas inferior (lat.), down limb (eng.), donji ekstremitet, noga. Sin. 

---KRALJEŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljen.

---KRALJEŽAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljen.

---KRALJICAmesenterium,ii, n (lat.), mesentery (eng.), duplikatura trbušne mahramice,

peritoneuma, koja pricvršcuje tanko crijevo za stražnji trbušni zid i nosi mu krvne i limfne sude.
mezenterijum, opornjak, nabornjak. Sin. 

---KRANIEKTOMIJAcraniectomia, ae, f (lat.), craniectomy (eng.), ekscizija koštanoga dijela lubanje

operativnim putem u cilju otvaranja glave ili rješenja impresivne frakture Sin. .

---KRANIJUMcranium, i, n (lat.), skull (eng.), skelet glave, koštani okvir glave kojega cini mnogo
kostiju. luba-nja, šiška. Sin. 

---KRANIJUM, CEREBRALNIcranium cerebrale (lat.), cerebral cranium, brainskull (eng.), dio

koštanoga okvira glave koji zatvara mozak, ukljucujuci oko i uho. neurokranijum. Sin. 

---KRANIJUM, VISCERALNIcranium viscerale (lat.), visceral cranium (eng.), dio koštanoga okvira
glave koji formira skelet lica i nosa, ukljucujuci donju vilicu i jezicnu kost. Sin. 

---KRANIOFARINGIOMAcraniopharyngioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji raste iz ostataka

faringialnoga tkiva na hipofizi. Odajice nalikuju svome porijeklu. Tumor je vecinom benigan,
cistican i pokazuje depozite kalcijuma, ali je po lokalizaciji veoma opasan. Pravi porast
intrakranijalnoga pritiska Sin. .

---KRANIOKLAZAcranioclasis, is, f (lat.), id.(eng.), drobljenje lubanje fetusa radi lakšega poroda Sin.
.

---KRANIOPLASTIKAcranioplastia, ae, f (lat.), cranioplasty (eng.), plastika defekata lubanje bilo

kojim materijalom (auto, homo, heterotransplantat). Sin. 

---KRANIOSPINALANcraniospinalis, e (lat.), craniospinal (eng.), onaj koji pripada i glavi i kicmi. Sin. 

---KRANIOSTENOZAcraniostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), deformitet lubanje uzrokovan preranim

spajanjem sutura glave sa konsekutivnim prestankom rasta. Sin. 

---KRANIOSTOZAcraniostosis, is, f (lat.), id.(eng.), urodena osifikacija kranijalnih sutura Sin. .

---KRANIOTABEScraniotabes, is, f (lat.), id.(eng.), smanjenje mineralizacije lubanje sa

nenormalnom mehkocom kostiju, izraženo obicno okcipitalno i parijetalno. Sin. 

---KRANIOTOMIJAcraniotomia, ae, f (lat.), craniotomy (eng.), bilo koja operacija cerebralnoga

kranijuma koja ide sa njegovim otvaranjem osteoplasticnom ili osteoklasticnom trepanacijom. Sin. 

---KRAPILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljeni, sakralni ili kropilo.

---KRASTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okorina.

---KRASTAVcrustosus-3 (lat.), crusted (eng.), onaj koji je prekriven okorinama, bolesnik sa bolešcu
manifestiranom okorinama Sin. .

---KRASTAVICACucurmis sativus (lat.), cucumber (eng.), povrce karakteristicnoga oblika i izgleda,

cije je sjeme dijuretik, a sok adstringens u kozmetickim preparatima Sin. .
---KRASTE, VODENEherpes, etis, m (lat.), cold sore (eng.), inflamatorna kožna erupcija uzrokovana
virusom herpesa i karakterizirana stvaranjem nakupina malehnih mjehurica. Kad se upotrebljava
sam, termin znaci herpes simplex, obicni herpes, (v.). jaglika, glistura, trupac. Sin. 

---KRASTICE, SLATKEimpetigo, inis, f (lat.), id.(eng.), kontagiozna infekcija kože, uzrokovana

direktnom inokulacijom grupe A streptokoka ili sa Staphylococcus aureus putem plitkih ogrebotina.
Najcešce se vidi kod djece na licu, oko usta i nosa. To su najprije nježne, lahko lomljive vezikule,
okružene sa erite impetigo. Sin. 

---KRATAKbrevis, e (lat.), short (eng.), oznaka za neku strukturu, narocito mišic koji je u poredenju
sa slicnim kracega toka (npr. kratki mišici vrata) Sin. .

---KRATELJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolera.

---KRATER1. crater, eris, n (lat.), id.(eng.), kružno podrucje depresije, okruženo podignutim,
obicno cvrstim rubovima dok je sredina mehka, nekroticna, pokrivena granulacionim tkivom, 2. Sin.
v. gutnjak.

---KRATERIFORMANcrateriformis, e (lat.), crateriform (eng.), u obliku kratera, grotla, izdubljen u

obliku case Sin. .

---KRATERIZACIJAcraterisatio, onis, f (lat.), craterisation (eng.), operacija u ortopedskoj hirurgiji,

pravljenje kratera, otvora na kosti Sin. .

---KRATKOGLAVOSTbradicephalia, ae, f (lat.), bradicephaly (eng.), posjedovanje gratke glave, gdje

je cefalicni indeks od 81,0-85,4. Sin. 

---KRATKOUMANimbecillis, e (lat.), imbecile (eng.), osoba koja ima srednji stepen slaboumnosti,
srednje izražena mentalna retardacija. Najteži oblik mentalne retardacije je idiot, a najblaži debil.
malouman, cabljast, caknut, mazlum. Sin. 

---KRATKOUMLJEimbecilitas, atis, f (lat.), imbecility (eng.), srednji stepen slaboumnosti, obicno

urodene. Retardacija po nazivima ide od najteže do najlakše ovako: idiotija, kratkoumlje,
debilnost. maloumlje. Sin. 

---KRATKOVIDmyopicus-3 (lat.), myopic (eng.), zahvacen kratkovidnošcu (v.), onaj koji pripada
kratkovidnosti. miopican. Sin. 

---KRATKOVIDNOSTmyopia, ae, f (lat.), nearsightedness (eng.), grješka u refrakciji pri kojoj se zrake
svjetla, koje ulaze u oko paralelno optickoj osi, fokusiraju ispred mrežnjace uslijed toga što je ocna
jabucica suviše duga ili uslijed pojacane snage refrakcije oka. miopija. Sin. 

---KRATKOVRATbrevicollis, e (lat.), (eng.), short neck (eng.) osoba koja ima kratak vrat, bez obzira
na uzrok ili konstituciju Sin. .

---KRAVLJE LUDILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. spongiozna encefalopatija.

---KRAVOJACAngelica archangelica (lat.), garden-angelica (eng.), trava ciji korijen i plod daju
ishlapljivi zejtin. Biljka se koristi kao karminativ, dijaforetik i dijuretik. Sin. 

---KRCANJEmurmur, uris, n, borborigmus, i, m (lat.), murmur, rumbling (eng.), auskulatorni zvuk,

benigan ili patološki, obicno periodican zvuk kratkoga trajanja od rada crijeva. Sin. 

---KRECcalx, calcis (lat.), lime (eng.), korozivno alkalno kausticni CaC, a u medicini se upotrebljava
za apsorpciju CO2 iz izdahnutoga zraka. Sin. 

---KREMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mazanica.

---KREMACIJAcrematio, onis, f (lat.), cremation (eng.), spaljivanje mrtvih tijela Sin. .

---KREMATORIJUMcrematorium, i, n (lat.), (eng.), pec, mjesto urede-no za spaljivanje mrtvih tijela

ili dijelova tijela u bolnici Sin. .

---KRENACIJAcrenatio, onis, f (lat.), crenation (eng.), stvara-nje abnormalnih zubaca na rubu

eritrocita u hipertonoj otopini kada se crveno krvno zrno skuplja Sin. .

---KREPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. slezena.

---KREPITACIJA, CREPITATIO, onis, f (lat.), crepitation (eng.), zvuk pucketanja, kao da se trlja kosa
medu prstima (zvuk koji se cuje pri auskultaciji pluca u patološkim uslovima ili pomicanjem
prelomljenih dijelova kosti). cegrtanje. Sin. 

---KRET(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokret.

---KRETENIZAMcretinismus, i, m (lat.), cretinism (eng.), hronicno stanje zaustavljanja fizickoga i

duševnoga razvoja zbog intrauterinoga nedostatka hormona štitne žlijezde (distrofija kosti i mehkih
tkiva, snižen bazalni metabolizam). U stecenome obliku javlja se miksedem. Sin. 

---KRETNJA, V(LAT.), (ENG.), pokret Sin. .

---KRETOŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. afrodizijak.

---KREVETlectus, i, m (lat.), bed (eng.), bolesnicka postelja, jatak. Obicno je u terminu obuhvacen
krevet kao osnovna jedinica bolnickoga kapaciteta i ukljucuje sve ono što uz njega ide. Sin. 

---KREZAV, EDENTATUS-3 (lat.), toothless (eng.), osoba koja ima nedostatak jednoga, obicno
prednjega, zuba. Sin. 

---KREZUBedentatus-3 (lat.), edentutous (eng.), osoba koja ima nedostatak nekoliko ili svih
prirodnih zuba. Sin. 
---KRIALGEZIJAcryalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol nastao, izazvan hladnocom Sin. .

---KRIANESTEZIJAcryanaesthesia, ae, f (lat.), cryanesthesia (eng.), anestezija hladnocom, obicno

hladenje kože ili sluzavice Sin. .

---KRIBRIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sitast.

---KRIBROZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sitast.

---KRIESTEZIJAcryesthesia, ae, f (lat.), cryesthesia (eng.), nenormalan osjecaj hladnoce. Sin. 

---KRIK, PRVIvagitus, us, m (lat.), cry of infant (eng.), krik novorodenceta u toku radanja. Prvi krik
koji znaci diha-nje i time uspostavljanje plucne cirkulacije Sin. .

---KRIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. skrika.

---KRIKOARITENOIDANcricoarythenoideus-3 (lat.), cricoarytenoid (eng.), onaj koji se nalazi ili

proistice izmedu dvije hrskavice grkljana, krikoidne i aritenoidne Sin. .

---KRIKOIDANcricoideus, i (lat.), cricoid (eng.), 1. onaj koji nalici na prsten, prstenast, 2. jedna od
hrskavica koja cini grkljan, prstenastoga oblika, cartilago cricoidea Sin. .

---KRIKOTIREOIDEANcricothyreoideus-3 (lat.), cricothyreoid (eng.), onaj koji pripada ili spaja dvije
hrskavice grkljana, krikoidnu i tireoidnu Sin. .

---KRILASTpterygoideus-3 (lat.), pterygoid (eng.), formiran u obliku krila (uglavnom je rijec o

krilastom mišicu, m. pterygoideus i slicnim stukturama, processus pterygoideus) Sin. .

---KRILATalatus-3 (lat.), winged (eng.), onaj koji ima izdanke u obliku krila ili ima krila. Sin. 

---KRILATE PLECKEscapulae alate (lat.), winged scapula (eng.), plecke koje strše zbog mršavosti ili
položaja tijela. Sin. 

---KRILOala, ae, f (lat.), wing (eng.), 1. jedan od dva parna prednja ekstremiteta ptica koji su
modificirani za let, 2. struktura ili dio koji nalici krilu ptica (npr. krilo sfenoidalne kosti). Sin. 

---KRIMODINIJAcrymodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), reumaticne boli pri hladnome vremenu. Sin. 

---KRIOGENcryogenes (lat.), cryogen (eng.), onaj koji stvara hladnocu. Sin. 

---KRIOGLOBULIN(LAT.), cryoglobulin (eng.), serumski imunoglobulin koji se precipitira na niskoj

temperaturi (4° C) i ponovo otapa na 37° C. Ima ih tri tipa Sin. .
---KRIOGLOBULINEMIJAcryoglobulinaemia, ae, f (lat.), cryoglobulinemia (eng.), prisustvo
krioglobulina ( Sin. v.), u krvi koje je udruženo sa klinickim manifestacijama (vaskularna purpura,
urtikarija na hladnocu, vaskulitis, artralgija itd.).

---KRIOHIRURGIJA(LAT.), cryosurgery (eng.), destrukcija tkiva aplikacijom ekstremno hladnoga

materijala. Upotrebljava se u nekim neurohirurškim zahvatima i na koži. Sin. 

---KRIOPATIJAcryopathia, ae, f (lat.), cryopathy (eng.), bilo koje bolesno stanje nastalo hladnocom
Sin. .

---KRIOPRECIPITACIJAcryoprecipitatio, onis, f (lat.), cryoprecipitation (eng.), precipitacija neke

supstancije u otopini izlaganjem niskoj temperaturi (npr. antihemofilicni faktor u krvnoj plazmi)
Sin. .

---KRIOPRECIPITAT(LAT.), cryoprecipitate (eng.), bilo koji precipitat dobijen hladenjem, kao

krioglobulin ili antihemofilicni faktor Sin. .

---KRIOPREZERVACIJAcryopreservatio, onis, f (lat.), cryo-preservation (eng.), održavanje životnosti

ekscidiranoga ili amputiranoga tkiva ili organa izlaganjem niskim temperaturama Sin. .

---KRIOPROTEKTIVAN(LAT.), cryoprotective (eng.), onaj koji je u stanju zaštititi od hladnoce ili

smrzavanja Sin. .

---KRIOSKOPIJAcryoscopia, ae, f (lat.), cryoscopy (eng.), ispitivanje otopine na osnovu tacke

mržnjenja koja zavisi od koncentracije otopljene supstancije Sin. .

---KRIOTERAPIJAcryotherapia, ae, f (lat.), cryotherapy (eng.), terapeutska upotreba hladnoce, bez

obzira kojim se putem postiže. frigoterapija. Sin. 

---KRIPTAcrypta, ae, f (lat.), crypt (eng.), malehna jamica, uvrat sluzavice, slijepi završetak
kanalica na slobodnoj, ravnoj površini Sin. .

---KRIPTEKTOMIJAcryptectomia, ae, f (lat.), cryptectomy (eng.), ekscizija ili obliteracija kripte

( Sin. v.).

---KRIPTITIScryptitis, idis, f (lat.), cryptitis (eng.), isindija analnih kripti (bol, osjetljivost, pri
stolici, pruritus, spazam sfinktera) Sin. .

---KRIPTOFTALMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ablefarija.

---KRIPTOGEN(LAT.), cryptogenes, es (grc.-lat.), cryptogenic (eng.), sakrivenoga, nepoznatoga,

sumnjivoga porijekla. Sin. 

---KRIPTOMNEZIJAcryptomnesia, ae, f (lat.), id.(eng.), pod-svjesno, nesvjesno pamcenje Sin. .

---KRIPTORHIZAMcryptorchismus, i, m (lat.), cryptorchism, undescended testis (eng.), nespuštani
testis, koji se na svome putu, pri spuštanju u mošnje, zadržao u ingvina-lnome kanalu. Nema ga u
skrotumu. tašaksuz. up. lihac. Sin. 

---KRISTALcrystallus, i, m (lat.), crystal (eng.), prirodni oblik pojave soli u raznim specificnim
angularnim formama sa sistematskom raspodjelom cestica. golot, biljur. Sin. 

---KRISTALANcrystallinus-3 (lat.), crystalline (eng.), ono što pripada kristalu, sto nalici kristalu, po
prirodi i bistrini. Bistar kao kristal, biljur. Sin. 

---KRISTALIN(LAT.), crystallin (eng.), globulin koji se nalazi u socivu oka. Postoje dva, alfa i beta, od
kojih se alfa taloži sa razblaženom sircetnom kiselinom. Sin. 

---KRISTALIZACIJA, CRYSTALLISATIO, onis, f (lat.), crystallisation (eng.), proces formiranja kristala,

proces pretvaranja u kristalnu formu. Sin. 

---KRISTALOIDcrystalloides (lat.), crystalloid (eng.), 1. ono što je nalik kristalu, biljuru, a nije pravi
kristal, 2. nekoloidna supstancija koja u otopini dobro prolazi kroz životinjske membrane, snižava
tacku smrzavanja otopine i u principu je sposobna da kristalizira. Sin. 

---KRISTALURIJAcrystaluria, ae, f (lat.), id.(eng.), ekskrecija kristala u mokraci što uzrokuje

bubrežnu iritaciju. Sin. 

---KRITERIJUM, CRITERIUM, ii, n (lat.), criterion (eng.), standard s kojim se nešto uporeduje u cilju
prosudivanja. Sin. 

---KRIVcurvus-3, anfractus, us, m (lat.), curved (eng.), savijen u smislu prave linije ili površine bez
ugla. Sin. 

---KRIVA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. skorbut, 2. v krivulja.

---KRIVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahitis.

---KRIVONOGgenu valgum et varum, rhaeboscelia, ae, f (lat.), knock knee and bow leg (eng.),
deformitet koljena u kojemu su noge O oblika, koljena su maksimalno separirana (genu varum), ili X
oblika gdje su koljena maksimalno približena (genu valgum). Sin. 

---KRIVOVRATtorticollis, is, f, rhaebocrania, ae, f (lat.), wryneck (eng.), savijanje vrata u jednu
stranu i neprirodni položaj glave što je uslovljeno najcešce kontrakcijom mišica, ali i promjena na
drugim strukturama vrata. krivošija. Sin. 

---KRIVOŠIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. krivovrat.

---KRIVULJAcurva, ae, f (lat.), curve (eng.), linija koja se sa-vija u bilo kojemu pravcu, ali u
principu ne pravi ugao svojim savijanjem. Sin. 

---KRIZAcrisis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. prelomna tacka neke bolesti ka poboljšanju ili pogoršanju.
Iznenadna promjena na bolje u toku akutne bolesti (kol. "prošla je kriza"), 2. iznenadno
paroksizmalno pojacavanje simptoma u toku bolesti. prjesilje. Sin. 

---KRIZA, ADISONSKAcrisis adrenalis (lat.), adrenal crisis, addisonian crisis (eng.), akutni napad ili
naglo pogorša-nje insuficijencije nadbubrežne žlijezde (anoreksija, povracanje, konfuzija, slabost,
gubitak natrijuma i vode, hipotenzija). Sin. 

---KRK, V(LAT.), (ENG.), zatiljak. Sin. 

---KRKAJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, stidna.

---KRKLJANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. agonija.

---KRKORronchus, i, m (lat.), rale (eng.), zvuk koji se cuje auskultacijom. Kontinuirani suhi zvuk u
grlu ili bronhalnom stablu uslijed djelomicne opstrukcije Sin. .

---KRLJUŠTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lupinac.

---KRMECIsuillus-3 (lat.), porcine (eng.), ono što pripada svinjama kao vrsti, npr. svinjski kožni
transplantat, sin. svinjski, porcini Sin. .

---KRMELJAVlippidus-3 (lat.), lippitude (eng.), ocni kapci prekriveni krmeljom ( Sin. v.).

---KRMELJENJE, PROIZVODNJA(LAT.), (ENG.), krmelja ( Sin. v.).

---KRMELJICAblepharitis ciliaris (lat.), blear eye, lippitude (eng.), hronicna inflamacija folikula
trepavica i otvora lojnih žlijezdi na rubu ocnih kapaka sa pojavom dosta sekreta koji se suši i daje
karakteristican krmeljav izgled ocima. Sin. 

---KRMEZCoccus cacti (lat.), cochineal (eng.), lijepa, zagasito crvena, boja dobijena od istoimenoga
ženskoga insekta. Ranije se je upotrebljavala za bojenje farmakoloških preparata. Izvor karmina i
karminske kiseline. Sin. 

---KRNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fragment.

---KRNJATAKradix dentis, fragemntum dentis (lat.), tooth root, tooth fragment (eng.), ostatak
karioznoga ili prelomljenoga zuba koji je još korijenom usaden u vilici. Sin. 

---KROMPIRSolanum tuberosum (lat.), potato (eng.), krtolasta biljka sa više sorti. Gomolji sadrže
20% škroba, a 100 gr. daje 85 kalorija. Zeleni i termicni neobraden krompir sadrži solanin koji se
ponaša kao otrov. kumpir. Sin. 
---KROPILO, SACRUM, i, n (lat.), id.(eng.), trouglasta kost ispod slabinskih pršljena koju cini pet
spojenih kralježi, a uglavljuje se prema dolje i nazad izmedu dvije kosti kuka. krapilo. Sin. 

---KROV LUBANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kalvarija.

---KROV, TECTORIUM, ii, n, tegmen, inis, n (lat.), roof (eng.), struktura koja nešto prekriva,
struktura u obliku krova ili ona koja cini krov nekoj šupljini (npr. krov trecega ventrikula) Sin. .

---KRPELJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. uši, divlje.

---KRSTAregio sacralis (lat.), sacral region (eng.), predio sakralne kosti, kropila ili krapila, sa kožom
i mišicima iznad i okolo Sin. .

---KRSTOBOLJAlumbago, inis, f (lat.), low back pain (eng.), bol u donjem dijelu leda, u lumbalnoj
regiji. zaštuklo meso, prijet, lumbago. Sin. 

---KRTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. berikat.

---KRUGcirculus, i, m (lat.), circle (eng.), struktura ili dio necega koja ima okrugli oblik, kružna
ravan na organu ili strukturi. Sin. 

---KRUNA ZUBAcorona dentis (lat.), dental crown (eng.), dio zuba koji je prekriven sa cakleni
(anatomska kruna zubna) ili koji se vidi u ustima (fiziološka kruna zuba), odnosno vještacki
napravljen zubni nadomjestak. krunica. Sin. 

---KRUNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kruna.

---KRUP(LAT.), croup (eng.), stanje koje nastupa akutnom opstrukcijom grkljana, alergijom, stranim
tijelom, ali najcešce zadavicom. U suštini je akutni poremecaj dihanja uslijed opstrukcije. Up.
laringostenoza Sin. .

---KRUPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijareja.

---KRUPOZANcruposus-3 (lat.), croupous (eng.), onaj koji ima prirodu krupa ( Sin. v.). Narocito se
odnosi na naslage u grk-ljanu.

---KRURALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. goljenicki.

---KRUŠKOLIKpiriformis, e (lat.), pear-shaped (eng.), struktura koja oblikom podsjeca na krušku.

piriforman. Sin. 

---KRUŽICorbiculus, i, m (lat.), small circle (eng.), opci termin koji oznacava strukturu u obliku
malehnoga kruga ili diska. halkica. Sin. 
---KRVsanguis, inis, m (lat.), blood (eng.), tecno tkivo koje cirkulira kroz srce, arterije, kapilare i
vene, noseci kisik i hranjive tvari odajicama tkiva, a odnoseci raspadne produkte i ugljeni dioksid.
Sastoji se iz plazme, svjetlo žutoga tecnoga dijela i uoblicenih elemenata, crvenih, bijelih kr Sin. 

---KRVAN, V(LAT.), (ENG.), punokrvan. Sin. 

---KRVARECI(LAT.), sanguinans, antis (lat.). bleeding (eng.), onaj koji krvari (npr. krvareci ulkus
duodenuma, crijeva, ulcus sanguinas duodeni) Sin. .

---KRVARENJEhaemorrhagia, ae, f (lat.), hemorrhage, bleeding (eng.), izlazak, izlijevanje krvi iz

krvnoga suda, bez obzira na njegovu velicinu i kolicinu krvi koja je izišla. krvljenje. Sin. 

---KRVARENJE, ARTERIJSKOhaemorrhagia arterialis (lat.), arterial hemorrhage (eng.), krvarenje iz

arterijskoga krvnoga suda, obicno u mlazu i svijetlocrvene boje krvi. Sin. 

---KRVARENJE, ESENCIJALNOhaemorrhagia esentialis (lat.), essential hemorrhage (eng.), krvarenje

koje nije vezano za uspostavljeni uzrok, obicno oznaka za krvarenje nepoznatoga uzroka. Sin. 

---KRVARENJE, KAPILARNOhaemorrhagia capillaris (lat.), capillary hemorrhage (eng.), difuzno

istjecanje krvi na nekoj površini bez vidljivoga krvnoga suda iz kojega krvari i bez mogucnosti
hirurške hemostaze. Sin. 

---KRVARENJE, MASIVNOhaemorrhagia massiva (lat.), massive hemorrhage (eng.), brz i opsežan

gubitak krvi, toliki da odmah nastaje hemoragicni šok, a krvarenje zahtijeva promptnu nadoknadu
krvi i hiruršku intervenciju u cilju zaustavljanja. Sin. 

---KRVARENJE, PETEHIJALNOhaemorrhagia petechialis (lat.), petechial hemorrhage (eng.), krvarenje

koje nastaje u malehnom opsegu na pojedinim tackama ispod kože. Sin. 

---KRVARENJE, PRIMARNOhaemorrhagia primaria (lat.), primary hemorrhage (eng.), krvarenje koje

nastaje neposredno poslije povrede kao primarna posljedica razaranja krvnih suda. Sin. 

---KRVARENJE, REKURENTNOhaemorrhagia recurrentis (lat.), recurrent hemorrhage (eng.),

krvarenje koje se ponavlja na istome mjestu i pod istim uslovima. Sin. 

---KRVARENJE, SEKUNDARNOhaemorrhagia secundaria (lat.), secondary hemorrhage (eng.),

krvarenje koje nastaje na mjestu povredivanja kada je primarno krvarenje stalo, a poslije
izvjesnoga perioda vremena, najcešce zbog infekcije. Sin. 

---KRVARENJE, SPONTANOhaemorrhagia spontanea (lat.), spontaneous hemorrhage (eng.), krvarenje

koje nastaje bez provokacije, bilo traumatizmom, bilo jatrogeno manipulativno. Sin. 

---KRVARENJE, UNUTRAŠNJEhaemorrhagia interna (lat.), internal hemorrhage, concealed

hemorrhage (eng.), krvarenje pri kojemu krv ostaje u tijelu, nije vidljiva. Obicno je ovo krvarenje u
serozne šupljine (pleura, peritoneum, arahnoidea, sinovija). Sin. 
---KRVARENJE, VANJSKOhaemorrhagia externa (lat.), external hemorrhage (eng.), svako krvarenje
koje je vidljivo, na kožu, ranu, prirodan otvor. Sin. 

---KRVARENJE, VENSKOphleborrhagia, ae, f (lat.), venous hemorrhage (eng.), isticanje krvi iz

venskoga krvnoga suda, karakterizirano prelijevanjem krvi, tamnije boje. Sin. 

---KRVARITIsanguinare (lat.), bleed (eng.), istjecati iz krvnoga suda ili sistema krvnih suda (krv)
Sin. .

---KRVAVcruentus-3 (lat.), bloody (eng.), prožet, prebojen krvlju, metoda operativnim, krvnim
putem, sin. hemoragican, zakrvavljen Sin. .

---KRVAVICAhaemathoma, atis, n (lat.), hemathoma (eng.), lokalizirana kolekcija krvi, obicno

ugrušane u nekome organu, prostoru ili tkivu zbog pucanja zida krvnoga suda. hematom, krvni
podljev, krvni otok. Sin. 

---KRVAVNICAvarix, cis, f (lat.), id.(eng.), proširena ili izvijugana vena, ali i arterija i limfni sud, sin.
proširena vena, ako je samo rijec o veni Sin. .

---KRVAVO MOKRENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvotocica.

---KRVLJENJEhaemorrghagia, ae, f (lat.), hemorrhage (eng.), izlazak krvi iz krvnih suda. krvarenje,
hemoragija. Sin. 

---KRVNA PLOCICAthrombocytus, i, m, plastocytus, i, m (lat.), blood platelet, thrombocyte (eng.),

struktura u obliku diska, 2-4 mikrometra u promjeru, prisutna u krvi svih sisara sa dominantnom
ulogom krvnoj koagulaciji. trombocit. Sin. 

---KRVNA SLIKAheamorgamma, atis, n (lat.), blood count (eng.), odredivanje broja formiranih krvnih
elemenata u odredenom volumenu krvi, obicno u jednome kubnome milimetru (broj eritrocita,
leukocita i trombocita). Moguca je i njihova graficka prezentacija Sin. .

---KRVNA SLIKA, DIFERENCIJALNA(LAT.), differential blood count (eng.), proporcionalni odnos bijelih
krvnih zrnaca izražen u procentima, onakav kakav se vidi na krvnome razmazu. Sin. 

---KRVNA SLIKA, KOMPLETNA(LAT.), complete blood count (eng.), sve ono što ukljucuje krvna slika
( Sin. v.), uz odredivanje hematokrita (procentualno), kolicine hemoglobina (gram procenti), i
procentualnih odnosa medu leukocitima, onako kako se vide u krvnome razmazu.

---KRVNE GRUPE ABO SISTEMA(LAT.), ABO blood groups (eng.), najveci sistem krvnih grupa kod
covjeka koji zavisi od prisustva, odnosno odsustva 2 antigenske strukture, A i B. Krvna grupa A ima A
antigen, krvna grupa B ima B antigen, krvna grupa AB ima oba antigena i krvna grupa O nijedan.
Takoder su razlicite prema Sin. .

---KRVNE GRUPE RH SISTEMA(LAT.), Rh system of blood groups (eng.), drugi najcešci sistem o
kojemu se u praksi vodi racuna. Posjedovanjem bjelancevine, antigena u krvi, oznacene kao Rh
(rhesus, po majmunu Maccacus rhesus), znaci Rh pozitivnu osobu, kojih ima oko 85%, a
neposjedovanje te bjelancevine znaci Rh negativnu oso Sin. 

---KRVNE GRUPE(LAT.), blood groups (eng.), grupe u koje su podije-ljeni ljudi prema antigenima
(bjelancevinama), u svojim eritrocitima i aglutininima (antiserumima) u svojoj plazmi. Postoji 24
sistema krvnih grupa (ABO, H, I, MN, P, Rh, Lutheran, Kell, Lewis, Duffy, Kidd, Cartwright, Xg,
Dombrock, Sin. .

---KRVNI OTOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvavica.

---KRVNI PODLJEV(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvavica.

---KRVNI PRITISAKhaematopiesis, is, f, tensio arterialis (lat.), blood pressure (eng.), pritisak koji se
registrira u krvnim sudima kao odraz srcane akcije pumpanja krvi. Normalno je kod odrasle osobe
120/80 mm živinoga stuba ili 16/12 kPa. Sin. 

---KRVNIsanguineum-3 (lat.), sanguineous (eng.), ono što pripada krvi, ono što se nalazi u krvi Sin. .

---KRVOGRIZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. srdobolja.

---KRVOLIPTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvoliptenje.

---KRVOLIPTENJEhaemorrhagia, ae, f (lat.), hemorrhage (eng.), izlazak krvi iz krvnoga suda. Naglo i
veliko krvarenje. Narocito ako je jako krvarenje, haemorrhagia massiva, massive hemorrhage.
krvoliptanje. Sin. 

---KRVONOSAN, SANGUIFERUS-3 (lat.), sanguiferous (eng.), onaj koji nosi krv ili sadrži kr Sin. v.

---KRVOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvožder.

---KRVOTOCICAhaematuria, ae, f (lat.), hematuria (eng.), pojava krvi u mokraci, krvavo mokrenje.
hematurija. Sin. 

---KRVOTOKcirculatio sanguinis (lat.), circulation (eng.), re-gularno cirkularno kretanje krvi kroz
srce, krvne sude i tkiva. Sin. 

---KRVOTOK, FETALNIcirculatio fetalis (lat.), fetal circulation (eng.), krvotok uslovljen radom
plodova srca i ide kroz fetus, pupcanu vrpcu i posteljicu. Sin. 

---KRVOTOK, KOLATERALNIcirculatio collateralis (lat.), collateral circulation (eng.), cirkulacija koja

se provodi kroz dodatne, rezervne, sekundarne krvne pute u slucaju opstrukcije glavnoga krvnoga
suda. Sin. 

---KRVOTOK, KORONARNIcirculatio coronalis (lat.), coronary circulation (eng.), cirkulacija kroz

krvne sude srca, koronarne krvne sude. Sin. 
---KRVOTOK, PLUCNIcirculatio pulmonalis (lat.), pulmonary circulation (eng.), cirkulacija koja vodi
vensku krv iz desne komore srca kroz art. pulmonalis kroz pluce pa vraca arterijsku kroz v Sin. v.
pulmonalis u lijevu pretkomoru srca.

---KRVOTOK, PORTALNIcirculatio portalis (lat.), portal circulation (eng.), cirkulacija krvi od kapilara
jednoga organa kroz vece krvne sude do kapilara drugoga organa prije nego što se vrati krv kroz
vece krvne sude u srce. To se dešava prolaskom krvi kroz kapilare crijeva i slezenu, a zatim kroz
kapilare jetre, pa onda u venu z Sin. .

---KRVOTVORANsanguifaciens, entis, haematopoeticus-3 (lat.), sanguifacient, hematopoetic (eng.),

1. onaj koji pripada nastanku i razvoju krvnih odajica, 2. onaj koji pravi krv, iz kojega nastaje krv,
id. hematopoetican Sin. .

---KRVOŽDERsanguinovorus, i, m (lat.), sanguinovorous (eng.), (o insektu), onaj koji pije krv,

odnosno vrste koje vole krv više nego drugu hranu. krvopija. Sin. 

---KRZAMAKmorbilli, orum, m (lat.), measles (eng.), visoko zarazna bolest, uzrokovana

paramiksovirusom, cesta medu djecom, ali se javlja i kod neimuniziranih odraslih, sa
karakteristicnom ospom po koži (izbija obicno cetvrti dan, poslije uporne vatre, najprije iza ušiju i
na licu, makulopapulozna je, najpr arbaš, ospice, brše. Sin. 

---KRZAMAK, CRNImorbilli haemorrhagici (lat.), black measles (eng.), rijetki, cesto fatalni oblik
krzamaka u kojemu nastaje krvarenje u kožnim i mukoznim promjenama, tako da crvena boja
dobija crnu komponentu. Sin. 

---KRZNOcorium, ii, n (lat.), id.(eng.), sloj kože ispod epidermisa koji se sastoji od guste mreže
vaskulariziranoga veznoga tkiva. dermis, pramenica. Sin. 

---KSANTELAZMAxanthelasma palpebrarum (lat.), xanthelasma (eng.), ksantoma ( Sin. v.), koji

zahvaca ocne kapke.

---KSANTINxanthinum, i, n (lat.), xanthine (eng.), žuta boja, purinska baza, koja je prisutna u
mnogim tkivima, tecnostima, biljkama i nekim mokracnim kamenima. To je meduprodukt razaranja
AMP do mokracne kiseline Sin. .

---KSANTINURIJAxanthinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. pojava ksantina u mokraci, 2. rijetka

hereditarna bolest metabolizma purina uslijed nedostatka enzima ksantinske oksidaze, cime nastaje
obicno lucenje ksantina u mokraci i može voditi formiranju ksantinskih kamena Sin. .

---ksantodermijaxanthodermia, ae, f (lat.), xanthoderma (eng.), bilo koja žuta boja, ili žuto bojenje
kože Sin. .

---ksantohromijaxanthochromia, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koje žuto bojenje kože ili likvora Sin. .

---ksantomaxanthoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji je napravljen od pjenastih odajica, koje
su histociti, a sadrže citoplazmaticni lipidni materijal. Odajice su pune lipida Sin. .
---ksantomatozaxanthomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje nastalo prisustvom mnogih ksantina u
tkivima Sin. .

---ksantopsija, xanthopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), hromatopsija u kojoj objekti bivaju žuti Sin. .

---ksantozaxanthosis, is, f (lat.), id.(eng.), žuckasta dege-neracija, degeneracija sa žutom

pigmentacijom Sin. .

---ksenofobijaxenophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od stranaca Sin. .

---ksenoftalmija, xenophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), oftalmija nastala uslijed stranoga tijela u oku
Sin. .

---ksenotransplantat(lat.), xenopgraft (eng.), tkivni kalem prenesen sa jednoga individuuma na

drugi ako oni pripadaju raznim vrstama Sin. .

---kserodermaxeroderma, atis, n (lat.), id.(eng.), blaga forma ihtioze, karakterizirana suhom,

grubom diskoloriranom kožom sa stvaranjem ljuspica Sin. .

---kseroftalmijaxerophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), suhoca konjunktive i rožnjace zbog

deficijencije A vitamina. Pocinje kao nocno sljepilo i vodi ka keratomalaciji Sin. .

---kserozaxerosis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalna suhoca ociju, kože ili usta Sin. .

---kuboidan(lat.), (eng.), Sin. v. kockast.

---kucalica(lat.), (eng.), Sin. v. arterija i odvodnica.

---kucanje, palpitatio, onis, f (lat.), palpitation, throbbing (eng.), tipican osjecaj pri palpaciji ili
auskulataciji, udaranje srca, akcija srca ili bila, koja se cuje, osjeca ili može registrirati.
palpitacija. Sin. 

---kucati1. palpitare, pulsare (lat.), beat (eng.), (o srcu ili bilu) ritmicno udarati, tuci, lupati, imati
akciju koja se cuje ili može registrirati, 2. percutere (lat.), percuss (eng.), ispitivati kuckanjem po
grudnome košu ili trbuhu, sin. perkutirati Sin. .

---kucavica(lat.), (eng.), Sin. v. odvodnica.

---kucica(lat.), (eng.), Sin. v. posteljica.

---kudra1. cunnus, i, m, vulva, ae, f (lat.), vulva (eng.), predio koji ukljucuje vanjski genitalni
organ, velike i malehne usne, mons pubis, vestibulum, vestibularne žlijezde, vaginalni ulaz i klitoris.
vulva, kundra, stidnica, prokolka, žensko spolovilo, 2. Sin. v. cupica 2.
---kudricaTrichinella spiralis (lat.), porkworm (eng.), etiološki uzrocnik trihinoze, gujavica duga oko
1,5 mm, jedan od najmanjih oblika gujavica. Kod trihinoze se nade savijena u cisti u mišicima
svinja, miša, medvjeda i ljudi koji jedu svinjetinu. Sin. 

---kugapestis, is, f, plaga, ae, f (lat.), plague (eng.), teška zarazna bolest, akutna i hronicna.
Uzrocnik je Yersinia pestis. To je primarno bolest gradskih glodara, a prenosi se i na covjeka. cuma,
morija. Sin. 

---KUGA, GLODARSKAtularaeremia, ae, f (lat.), rabbit fever (eng.), infektivna bolest, nalik na kugu,
zoonoza, koja se primarno nalazi kod glodara, ali zahvaca i covjeka. Uzrocnik je Francisella
tularensis, a prenosi se ujedom konjskih muha i krpelja, inhalacijom ili ingestijom kon-taminirane
vode i hrane. Ima je raznih o Sin. .

---KUJRUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. rep.

---KUKcoxa, ae, f (lat.), hip (eng.), zglob kuka i predio oko njega, narocito lateralni dio tijela od
zgloba. bedro. Sin. 

---KUKA1. hamus, i, m (lat.), hook (eng.), instrument u hirurgiji, jednim krajem savijen pod uglom
od 90°, obicno sa oštrim vrhom, napravljen za držanje, podizanje i trakciju tkiva, 2. uncinus, i, m
(lat.), hook (eng.), na kuku nalik projekcija na organu, npr. processus uncinatus Sin. .

---KUKA, TUPA(LAT.), blunt hook (eng.), osobina istih kao i kuka ( Sin. v.), samo su krajevi tupi.

---KUKAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlic.

---KUKACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost kuka.

---KUKAST1. unciformis, e (lat.), unciform (eng.), onaj koji ima oblik kuke, formiran je u tom
obliku, 2. uncinatus-3 unicinate, hooked (eng.), onaj koji ima kuku (npr. processus uncinatus) Sin. .

---KUKICAtenaculum, i,n (lat.), id.(eng.), držac, malehna jednozuba kuka, hirurški instrument koji
služi držanju i po-micanju neke strukture Sin. .

---KUKURIJEK, HELLEBORUSniger (lat.), black hellebore (eng.), biljka koja je gastrointestinalni

otrov, a koristi se korijen ko-ji je hidragog, katartik i emetik. Sadrži i dva glikozida koja djeluju
kardiotonicno. cemerika, sprez, zdravinjak. Sin. 

---KUKURIKAVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. rikavac.

---KUKURUZZea mays (lat.), maize (eng.), biljka cije zrnato sjeme služi za ishranu, dobijanje
škroba, Maydis amylum, i jestivoga zejtina, Oleum Maydis. Kukuruzna svila, Maydis stigma, je
dijuretik i od nje se pravi ljekoviti caj. Sin. 
---KUKURUZNA GLAVICAUstilago maydis (lat.), corn smuts (eng.), gljivica na kukuruzu koja sadrži
alkaloide nalik na ergot alkaloide. Bolest uživanja mliva sa ovim parazitom se zove ustilaginizam i
nalik je ergotizmu. Up. crna raž Sin. .

---KUKUTAConium maculatum (lat.), hemlock (eng.), velika, otrovna trava koja sadrži otrovni
alkloid koniin. Suho, sasvim zrelo sjeme ima sedativan i antispazmolitican efekt. glavobolno zelje.
Sin. 

---KULAMBARA(LAT.), homosexual (eng.), osoba koja pokazuje seksualni interes prema istome spolu,
sin. homoseksualac, peder, a ako je pasivni onda kekez Sin. .

---KULEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, debelo.

---KULJADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prvine.

---KULJAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. kulje.

---KULJEventer pendulus (lat.), lowered belly (eng.), opušteni trbuh, trbuh debele osobe sa slabošcu
trbušnih mišica tako da je on izbocen, spušten i mlita Sin. v. Osoba takvoga trbuha je kuljava.

---KULON, COULOMB(LAT.), (ENG.), (fr.), SI jedinica elektricnoga naboja. To je naboj koji se javlja
na površini provodnika kroz koji tece struja 1 ampera u jednoj sekundi. Skr. C Sin. .

---KULTIVACIJAcultivatio, onis, f (lat.), cultivation (eng.), odgajivanje, propagacija živih

mikroorganizama na vještackim podlogama. Sin.

---KULTURA TKIVAexplantatio, onis, f (lat.), explantation, tissue culture (eng.), tkivo uzeto sa svoga
originalnoga mjesta i premešteno u vještacki medijum gdje nastavlja rasti, u optimalnim uslovima,
obezbjedivanjem svih potrebnih elemenata rasta Sin. .

---KULTURAcultura, ae, f (lat.), culture (eng.), 1. odgoj, gaje-nje, propagacija mikroorganizama ili
živih tkiva na posebnim tkivima, 2. rast mikroorganizama ili živih tkiva na hranjivim podlogama
Sin. .

---KUMINCarum carvi (lat.), caraway (eng.), biljka cije sušeno sjeme predstavlja aromatik i
karminativ. kim. Sin. 

---KUMLIJA, SUPERCILIUM, ii, n (lat.), eyebrow (eng.), 1. transverzalna elevacija na razmedu cela i
gornjega kapka koja ima pet slojeva: kožu prekrivenu dlakama, potkožno tkivo, sloj mišica,
submuskularni sloj i kost. 2. dlake koje rastu na toj transverzalnoj elevaciji. obrve. Sin. 

---KUMPIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. krompir

---KUMULACIJA, V(LAT.), (ENG.), akumulacija. Sin. 

---KUNDRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kudra.

---KUNDURA, SADRENAcalcis gypsatus (lat.), plaster shoe (eng.), gipsani zavoj koji obuhvaca stopalo
i iznad njega, uglavnom skocni zglob. Nalici na visoku kunduru, cipelu Sin. .

---KUNICAAchilea millefolium (lat.), milfoil (eng.), popularna biljka u bosanskoj narodnoj medicini.
Gorki tonik i sti-mulans, djejstvo dolazi od alkaloida ahileina. sporiš, hajducka trava, stolisnik. Sin. 

---KUNILINKCIJAcunnilingus, i, m (lat.), id.(eng.), oralna sti-mulacija vanjskih ženskih genitalija Sin.

.

---KUNJALICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hunjavica.

---KUPANJEbalneatio, onis, f (lat.), (eng.), bath taking (eng.) 1. pra-nje cijeloga tijela kao vid licne
higijene i sanitarne obrade bolesnika pri ulasku u bolnicu, 2. terapeutska mjera primjene ljekovitih
vodenih banja Sin. .

---KUPATI, TIJELO(LAT.), (ENG.), SIN. v. kupanje.

---KUPATILO, V(LAT.), (ENG.), hammam. Sin. 

---KUPICAcucurbitula, ae, f (lat.), cupping-glass (eng.), cašica, findžan kojim se pravio vakuum na
koži. "Pravila se struna" na trbuhu u narodnoj medicini. V. struna Sin. .

---KUPINARubus fructicosus (lat.), blackberry (eng.), plod grma iz porodice Rosaceae. Bogat je
vitaminima, a koristi se i kao adstringens. Sin. 

---KUPKAbalneum, i, n (lat.), bath (eng.), konduktivni ili konvektivni medijum (voda, para, pijesak,
blato) u koje se tijelo potapa, dijelom ili u cjelini radi terapeutskih razloga. banja 1. Up. pijesak.
Sin. 

---KUPKA, BLATNA(LAT.), mud bath (eng.), aplikacija toploga ljepljivoga blata na tijelo ili uranjanje
u blatnu vodu. Sin. 

---KUPKA, HLADNAbalneum frigidum (lat.), cold bath (eng.), kupka u kojoj je temperatura vode
ispod 18° C. mrzlica. Sin. 

---KUPKA, VRUCA(LAT.), hot bath (eng.), kupka u kojoj vlada tempe-ratura vode od 36-54° C. Sin. 

---KUPLIDŽE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ilidža.

---KUPREMIJA, CUPRAEMIA, ae, f (lat.), cupremia (eng.), pri-sustvo bakra u krvi. Sin. 

---KURAcura, ae, f (lat.), cure (eng.), odredeni period planiranoga lijecenja prema tacno odredenim
pravilima. Sin. 

---KURABILANcurabilis, e (lat.), curable (eng.), iSin. eciv, ono što se može izlijeciti, obratno od
neiSin. eciv, nekurabilan.

---KURARE(LAT.), (ENG.), curare (eng. prema jeziku Južnoamerickih domorodaca), biljni otrov
citavoga niza ekstrakata, a na-rocito iz roda Strychnos koji se upotrebljava za trovanje vrha
strjelica. Djeluje samo unesen povredom, a ne ingestijom. Princip iz Chondodendron tomentosum
Sin. .

---KURATIVAN, V(LAT.), (ENG.), ljekovit. Sin. 

---KURIJE OKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. baga.

---KURIKULUM, V(LAT.), (ENG.), tok. Sin. 

---KURJACAAtropa belladonna (lat.), bonewort (eng.), biljka koja sadrži razlicite antiholinergicne
alkaloide (atropin, hiosciamin, skopolamin itd.). Upotrebljava se najcešce u obliku tinktura i caja
kao antiholinergik. veliko bilje. Sin. 

---KURKUMA, CURCUMAlonga, Curcuma domestica (lat.), curcuma (eng.), višegodišnja zeljasta

biljka, od koje se koristi rizom, Curcumae rotundae rhizoma. Sadrži etarski zejtin i žutu boju,
kukurmin, C21H206, koji se upotreb-ljavaju kao holagog, holeretik. Kukurminom se boji mlado
maslo, margarin, sir, a sastojak je indijskog zerdecaf. Sin. 

---KURU(LAT.), id.(eng.), bolest domorodaca kanibala sa Nove Gvineje, izazvana prionima ( Sin. v.)
koji se nagomilavaju u mozgu pacijenta, a pacijenti se inficiraju jeduci ljudski mozak. Inkubacija
traje i do 10 godina, a narocito boluju poglavice kanibalskih plemena, jer mozak žrtve tradicionalno
njima serviraju.

---KURVATURAcurvatura, ae, f (lat.), (eng.), bending (lat.), devijacija od pravolinijskoga pravca,

savijenost bez ugla. Sin. 

---KURŠUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. olovo.

---KURŠUM-VODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. olovni acetat.

---KURŠUM-ŠECERplumbum aceticum (lat.), lead acetate (eng.), bezbojni kristali, amorfna masa i
granule, Pb(C2H3O2)2 x 3H2O koji su se upotrebljavali kao reagens i adstringens. olovni acetat. Sin. 

---KUSbolus, us, m (lat.), mouthful (eng.), 1. zaokrugljena masa hrane, napravljena žvacuci i vlažeci
je pljuvackom, spremna za gutanje. zalogaj, okusak, 2. komad. Sin. 

---KUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugao.

---KUTANI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kožni.

---KUTIKULAcuticula, ae, f (lat.), cuticle (eng.), 1. sloj manje ili više solidne supstancije koja
pokriva epitelijalne odajice. kožica, 2. Sin. v. eponihijum.

---KUTIKULA, CAKLENSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kutikula, primarna.

---KUTIKULA, PRIMARNA(LAT.), cuticula adamantina (eng.), primary cuticle (eng.), organski

prekrivac cakleni (v.) neizrasloga zuba, nastao od ostataka ameloblasta. caklenska kutikula. Sin. 

---KUTIKULA, SEKUNDARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kutikula, zubna.

---KUTIKULA, ZUBNAcuticula dentis (lat.), dental cuticle (eng.), organski prekrivac anatomske
krunice novoizrasloga prirodnoga zuba Sin. .

---KUTNJACIdentes molares (lat.), molar teeth (eng.), višekvržicni i višekorijenski zubi sa zadacom
mljevenja hrane. U mlijecnoj denticiji ih ima po 4, a u stalnoj po 6 u svakome cehnetu. Smješteni
su nazad i sa strane. Imaju široke grizne površine. Gornji su trokorijeni, a donji dvokorijeni. zubi,
molari, licnjaci. Sin. 

---KUVVET, V(LAT.), (ENG.), snaga. Sin. 

---KUVVET-LIJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. roborans.

---KUVVETLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. jak.

---KUŠAKdiaphragma, ae, f (lat.), diaphragm (eng.), pljosnato mišicna i fibrozna ploca koja dijeli
trbušnu od grudne duplje sa otvorima na sebi kuda prolaze jednjak i veliki krvni sudi. Glavni
inspiratorni mišic. dijafragma, pregrada, branica, precaga, crijevnjak, metvica. Sin. 

---KUŠNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokus.

---KUŽANinfectivus-3 (lat.), infectious (eng.), uzrokovan infekcijom, sposoban da zarazi, da prenese

infekciju, karakteriziran prisustvom patogenih mikroorganizama. infektivan. Sin. 

---KUŽIVO(LAT.), virus, i, m lat.), id.(eng.), jedna od grupa sitnih infektivnih uzrocnika koji se, osim
nekih izuzetaka (poks virusi), ne vide obicnim svjetlosnim mikroskopom, a karakteristika im je
nedostatak nezavisnoga metabolizma uz sposobnost da se razvijaju jedino u živoj odajici. Velicinom
var virus. Sin. 

---KVADRANTANOPSIJAquadrantanopia, ae, f (lat.), id.(eng.), hemianopsija jedne cetvrtine vidnoga

polja Sin. .

---KVADRATANquadratus-3 (lat.), squared (eng.), ima cetiri stranice, ima izgled kvadrata,
cetverokutan. Sin. 
---KVADRICEPSquadriceps, ipis (lat.), four headed (eng.), cetveroglavi, ima cetiri glave. Oznaka za
najveci mišic tijela (m. quadriceps femoris). Sin. 

---KVADRIPLEGIJAquadriplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza, oduzetost sva cetiri ekstremiteta.

tetraplegija. Sin. 

---KVALITATIVANqualitativus-3 (lat.), qualitative (eng.), 1. ono što ima kakvocu, svojstvo koje ga
odvaja od drugih, 2. dobar, izvanredan. Sin. 

---KVALITETqualitas, atis, f (lat.), quality (eng.), osobina, kakvoca, vrijednost, sposobnost (npr. u
radiologiji sposobnost jonizirajucega zracenja da penetrira neku strukturu). Sin. 

---KVANTITATIVANquantitativus-3 (lat.), quantitative (eng.), oznacava posjedovanje kvantiteta,

kolicine, kolicinski. Sin. 

---KVANTITETquantitas, atis, f (lat.), quantity (eng.), kolicina, mjerljivi dio necega, ono što je
podesno preciznome mjerenju. Sin. 

---KVASAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. maja.

---KVASNICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gljivice, kvašceve.

---KVAŠIORKOR(LAT.), (ENG.), kwashiorkor (eng., po jeziku jednoga plemena Gane), sindrom koji
nastaje kod jake proteinske deficijencije djece: rast je zaustavljen, promjene u pigmentaciji kože
(pokazuje deskvamaciju ostavljajuci ružicasta polja pelagroidnih promjena), edem, patološke Sin. .

---KVERULANT(LAT.), (ENG.), SIN. v. svadalica.

---KVOCIJENT INTELIGENCIJEquotient inteligentiae (lat.), inteligence quotient (eng.), psihometrijski

je kriterijum mjerenja inteligencije testom i njeno izražavanje brojca-nim putem. To je odnos
izmedu umne i dobne starosti. Prosjecna inteligencija je 90 - 110 (50% ljudi), 70 - 90 je fiziološka
tupost, 50 -70 lahka duševna zaostalost, 20 - Sin. .

---KVOCIJENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odnos 3.

---KVRGAtuberositas, atis, f (lat.), tuberosity (eng.), izdignuce, protuberancija, elevacija na kosti,

hrapave površine, gdje se hvata tetiva nekoga mišica, sin. guta 1 Sin. .

---KVRŽICA ZUBNAcuspis dentalis (lat.), (eng.), dental cusp (eng.) caklensko dentinsko ispupcenje na
griznoj površini zuba Sin. .

---KVRŽICAcaruncula, ae, f, torulus, i, m (lat.), caruncle (eng.), malehno uzdignuce iznad površine,
gradeno od mehkoga tkiva. papila. Sin. 
---KVRŽNJAVtuberosus-3 (lat.), tuberous (eng.), cvornovat, ispunjen ili pokriven kvrgama. Sin. 

---LABIJALANlabialis, e (lat.), labial (eng.), ono što pripada usni, strana zuba koja je prema usni.
Sin. 

---LABILANlabilis, e (lat.), labilan (eng.), nestalan, nestabilan, fluktuirajuci, klizajuci, onaj koji se
krece od tacke do tacke preko neke površine Sin. .

---LABILNOSTlabilitas, atis, f (lat.), lability (eng.), slabost, nestalnost, nestabilnost, nepouzdanost,

neodrživost (nekoga spoja) Sin. .

---LABIOHOREAlabiochorea, ae, f (lat.), id.(eng.), horeaticno skupljanje i istiskanje usana prilikom

govora i bekasanje uslijed toga Sin. .

---LABIOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. heiloplastika.

---LABIRINTlabyrinthus, i, m (lat.), labyrinth, internal ear (eng.), sistem medusobno vezanih šupljina
ili kanala koji sacinjava unutrašnje uho. Sin. 

---LABIRINT, KOŠTANIlabyrinthus osseus (lat.), bony labirinth (eng.), koštani dio unutrašnjega uha
Sin. .

---LABIRINTEKTOMIJAlabyrinthectomia, ae, f (lat.), labyrinthectomy (eng.), operativna ekscizija

unutrašnjega uha. Sin. 

---LABIRINTITISlabyrinthitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija labirinta, unutrašnjega uha, otitis

interna. Sin. 

---LABORANT(LAT.), laboratorian (eng.), osoba koja radi u laboratorijumu, za razliku od klinicara

koji je vezan za postelju bolesnika. Pod tim nazivom može funkcionirati osoba razlicitoga
obrazovanja. Kao skracenica od laboratorijski tehnicar, laborant je osoba sa srednjom ili višom
medicinskom Sin. 

---LABORATORIJUMlaboratorium, ii, n (lat.), laboratory (eng.), mjesto opremljeno za

eksperimentalni i istraživacki rad, odnosno provodenje ispitivanja uzoraka u klinickoj me-dicini,
pravljenje lijekova i slicno. Sin. 

---LABORATORIJUM(LAT.), klinicki, clinical laboratory (eng.), laboratorijum za ispitivanje

bolesnickih materijala (krv, mokraca, likvor, stolica itd.), u cilju postizanja dijagnoze, prevencije i
lijecenja bolesti. Sin. 

---LABROCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. mastocit.

---LACERACIJAlaceratio, onis, f (lat.), laceration (eng.), poderotina, rana nastala cijepanjem,

razderotina, rana nepravilnih i iskrzanih rubova. Sin. 
---LACERIRANlacer-3 (lat.), lacerated (eng.), pocijepan, poderan, razderan. Sin. 

---LACNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. glad.

---LAÐAST(LAT.), scaphoides, idis, (gr.-lat.), scaphoid (eng.), onaj koji je u obliku camca, ladice.
Upotrebljava se uglavnom za os scaphoideum, ili os naviculare, ladastu kost, prvu kost u gornjem
dizu dorucja Sin. .

---LAGOFTALMUSlagophtalmus, i, m (lat.), lagophtalmos (eng.), stanje u kojem ocni kapci ne

zatvaraju oko, obicno zbog paralize facijalisa Sin. .

---LAHAKlaevis, e (lat.), easy (eng.), (o bolesti) jednostavan, kratak, bez teških simptoma, bez
komplikacija, brzoga oporavka, (o težini) malehne težine, (o operaciji) rutinski, jednostavan,
kratak, glatkoga i uobicajenoga toka. Sin. 

---LAJŠMANIJA(LAT.), Leishmania (lat.,(eng.), .), rod flagelatnih protozoa od kojih su mnoge

patogene za covjeka uzrokujuci neki tip lajšmanijaze. Protozoa ima dva morfološka stadija,
amastigot, koji se nalazi kod covjeka i promastigot, koji se nalazi u digestivnome traktu
beskicmenjaka, Phlebotomusa Sin. 

---LAJŠMANIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potajnica.

---LAJŠMANIJAZA, KOŽNAleishmaniasis cutanea (lat.), cutaneous leishmaniasis (eng.), endemska

bolest karakte-rizirana stvaranjem papula koje progrediraju do nodula, a zatim nastaju bezbolni
razjedi, konacno zarastaju ostav-ljajuci ožiljke sa udubinom. Uzrocnika je više, a svi su iz roda
Leishmania (major, mexicana, brasiliensis, etc. ) do Sin. 

---LAJŠMANIJAZA, VISCERALNAleishmaniasis visceralis (lat.), visceral leishmaniasis (eng.), kala-azar,

hronicna, visoko smrtna bolest, ako se ne lijeci. Bolest, uzrokovana jednom od tri podvrste
Leishmania donovani, gdje se parazit nalazi u odajicama retikuloendotelijalnoga sistema, narocito u
jetri, slezeni, koštanoj srži, limfnim cvorovima. Bo Sin. 

---LAKATcubitus, i, m (lat.), elbow (eng.), 1. predio ruke u srednjem dijelu koji zahvata lakatni
zglob i strukture oko njega, 2. svaki pravilan zavoj, savijanje. Sin. 

---LAKAT, TENISKI(LAT.), tennis elbow (eng.), stanje bola lokaliziranoga na vanjskome dijelu lakta
zbog iritacije ili upale pripoja esktenzornih mišica na lateralni kondil humerusa. epikondilitis. Sin. 

---LAKATNIcubitalis, e, anconeus-3 (lat.), cubital, anconal (eng.), onaj koji pripada laktu, zglobu, ili
laktu kao širemu pojmu, koji oznacava savijanje Sin. .

---LAKRIMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. suzni.

---LAKRIMOTOMIJAlacrimotomia, ae, f (lat.), lacrimotomy (eng.), incizija suznoga kanala ili suzne
vrece Sin. .
---LAKSANSIremedia laxantia (lat.), laxatives (eng.), sredstva za cišcenje, lijekovi koji omogucuje
pražnjenje crijeva. Sin. 

---LAKSATIVANlaxativus-3 (lat.), laxative (eng.), onaj koji otvara, cisti, promice stolicu Sin. .

---LAKTACIDEMIJAlactacidaemia, ae, f (lat.), lactacidemia (eng.), povecane vrijednosti mlijecne

kiseline u krvi (npr. poslije Sin. 

---LAKTACIDURIJAlactaciduria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo mlijecne kiseline u bureži Sin. .

---LAKTACIJAlactatio, onis, n (lat.), lactation (eng.), 1. izlucivanje mlijeka, 2. period hranjenja

djeteta na dojci. dojenje. Sin. 

---LAKTAGOGlactagogum, i, m (lat.), lactagogue (eng.), sredstvo koje izaziva izlucivanje mlijeka

Sin. .

---LAKTALBUMIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mlijecni albumin.

---LAKTARIJUMlactarium, ii n (lat.), id.(eng.), mjesto gdje se skuplja mlijeko dojkinja kojima

pretice poslije hranjenja njihove djece, a služi za distribuciju ženinoga mlijeka djeci koje majke ne
mogu dojiti ili nemaju dovoljno mlijeka. Sin. 

---LAKTAT(LAT.), lactate (eng.), bilo koja so mlijecne kiseline Sin. .

---LAKTAT-DEHIDROGENAZA(LAT.), (ENG.), lactate dehydrogenase, LDH, enzim iz klase

oksidoreduktaza, EC. 1.1.1.27, koji katalizira reakciju lakta Sin. t

---LAKTAZA(LAT.), lactase (eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC. 3.2.1.108, koji katalizira reakciju
laktoz Sin. a

---LAKTIFUGIremedia lactifuga (lat.), lactifuges (eng.), lactifuges (eng.), sredstva koja smanjuju ili
zaustavljaju Sin. 

---LAKTOGEN(LAT.), lactogen (eng.), onaj koji pojacava ili uzrokuje laktaciju. Sin. 

---LAKTOGENEZAlactogenesis, is, f (lat.), lactogenesis (eng.), proizvodnja mlijeka Sin. .

---LAKTOKRITlactocritum, i, n (lat.), lactocrit (eng.), 1. odnos masti i drugih elemenata u mlijeku,

2. instrument za odredivanje procenta masti u mlijeku Sin. .

---LAKTOMETARlactometar, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument za mjerenje specificne težine mlijeka

Sin. .
---LAKTOTERAPIJAlactotherapia, ae, f (lat.), lactotherapy (eng.), lijecenje mlijecnom dijetom Sin. .

---LAKTOVEGETARIJANAC(LAT.), lactovegetarian (eng.), osoba koja ne jede meso, ali osim biljne
hrane konzumira mlijeko i mlijecne proizvode Sin. .

---LAKTOZAsaccharum lactis (lat.), milk sugar, lactose (eng.), 4-beta-D-galaktopiranozil-D-glukoza,

C12H22O11, dobijena iz mlijeka. Mlijecni šecer. Upotrebljava se kao laksativ i dijuretik, ali i u
djecijim hapicama. Hidrolizom daje glukozu i galaktozu. šecer, mlijecni. Sin. 

---LAKTOZURIJAlactosuria, ae, f (lat.), lactosuria (eng.), prisustvo mlijecnoga šecera u bureži.

Obicno je prisutno u vrijeme dojenja Sin. .

---LAKUNAlacuna, ae, f (lat.), small pit, lacuna (eng.), jamica, prazna šupljina, malehni defekt sa
depresijom. Sin. 

---LAKUNARANlacunaris, e (lat.), lacunar (eng.), onaj koji pripada lakuni Sin. .

---LALACIJAlallatio, onis, f (lat.), lallation (eng.), tepanje, infantilan nacin govora. Sin. 

---LALIJATRIJAlaliatria, ae, f (lat.), lalliatry (eng.), ispitivanje i lijecenje govornih mahana Sin. .

---LALOFOBIJAlalophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od govorenja. Sin. 

---LALOGNOZIJAlalognosis, is, f (lat.), id.(eng.), razumijevanje izgovorenoga Sin. .

---LALOKA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. vilica, gornja, 2. v. usna.

---LALOPATIJA(LAT.), (ENG.), lalopathia, ae, f (lat.). lalopathy (eng), bilo koji poremecaj govora.
Sin. 

---LALOPATOLOGIJAlalopathologia, ae, f (lat.), lalopathology (eng.), grana medicine koja se bavi

smetnjama u govoru Sin. .

---LALOPLEGIAlaloplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza organa govora, prije svega usana Sin. .

---LAMBIKretorta, ae, f (lat.), retort (eng.), kruškasti sud sa dugim savijenim vratom. Obicno se
upotrebljava za destilaciju. retorta. Sin. 

---LAMBLIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dardijaza.

---LAMELA(LAT.), lamella, ae, f (lat), thin leaf, fine plate (eng.), ljuspa, ljuspica, tanki sloj necega,
tanka plocica kosti, list i sl. plocica 2. Sin. 
---LAMELARANlamellosus-3 (lat.), lamelar (eng.), listast, ljuspast, ljuspaste grade, podijeljen na
puno prostora sa tankim pregradama, ono što pripada ljuspastoj gradi ili nalici na nju. Sin. 

---LAMINAlamina, ae, f (lat.), plate (eng.), 1. ploca, plocica, tanka ravna ploca, 2. sloj odajica sa
bazalnom membranom, 3. ako se termin upotrebljava sam, obicno znaci u klinickoj medicini lamina
arcus vertebrae, dio stražnjega luka pršljena Sin. .

---LAMINARANlaminosus - 3 (lat.), laminar (eng.), graden ili aranžiran u obliku plocice Sin. .

---LAMINARIJA(LAT.), Laminaria digitata (eng.), stem of seaweeds laminaria (eng.), morska alga cije
sušeno stablo, štapic, natopljen krvlju, vodom ili tjelesnim tecnostima, nabubri do 3 puta, pa se
koristi za širenje grlica materice Sin. .

---LAMINEKTOMIJAlaminectomia, ae, f (lat.), laminectomy (eng.), operativno uklanjanje stražnjega

luka pršljena u cilju intervencije unutar kicmenoga kanala. Sin. 

---LANLinum usitatissimum (lat.), flax (eng.), jednogodišnja biljka, služi za proizvodnju vlakana.
Osušeno sjeme, glavicica, Lini semen, flaxseed, je mucilaginozno sredstvo i laksans. Laneni zejtin,
oleum Lini, flax oil, je dio preparata za opekotine, a ostaci iscijedenog sjemena, Placenta seminis
lin ceten. Sin. 

---LANACcatena, ae, f (lat.), chain (eng.), 1. skup objekata postavljenih zajedno, linearno u nizu,
otvoreni lanac, ili sastavljenih tako da formiraju halku, zatvoreni lanac, u hemijskome spoju ili nizu
bakterija, 2. slijed dogadaja, jedan iza drugoga, gdje dogadanje svakoga slijedecega zahtijeva a
Sin. .

---LANAC(LAT.), (ENG.), otvoreni, Sin. v. lanac 1.

---LANAC(LAT.), (ENG.), zatvoreni, Sin. v. lanac 1.

---LANAC, DJEJSTAVA(LAT.), (ENG.), , Sin. v. lanac 2.

---LANATOZIDI(LAT.), lanatosides (eng.), kardiotonicni heterozidi koji se nalaze u biljci Digitalis

lanata. Ima ih tri (A, B i C). Lanatozid C, C49H76O20, je stabilan, lahko se resorbira i oficinalan.
Dolazi u bezbojnim ili bijelim kristalima i u kristalnome prahu, a upotrebljava se kao kardioto Sin. .

---LANCANconcatenatus-3 (lat.), concatenate (eng.), vezan zajedno, medusobno spojen u nizu

elemenata ili pojava, dogada se slijedom jedan iz drugoga Sin. .

---LANCETA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nešter.

---LANDRA, OMENTUMmajus (lat.), greater omentum (eng.), duplikatura trbušne mahramice, isuke,
peritonaeum, koja ide od želuca prema dolje kao kecelja ispred crijeva. šudaric. Sin. 

---LANDRICAomentum minus (lat.), lesser omentum (eng.), duplikatura trbušne mahramice, isuke
(peritonaeum), koja veže malehni zavoj želuca i dijela dvanaestopalacnoga crijeva sa porta hepatis.
Sin. 

---LANDRICICEappendices epiploicae (lat.), epioploic appendices (eng.), trbušnom mahramicom

(isuka, peritonaeum), prekrivene projekcije gradene od masnoga tkiva, dužine 2-10 cm, a
pricvršcene duž teniae colonis. Sin. 

---LANITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. obraz.

---LANOLIN, ADEPS(LAT.), lanae, lanolinum, i, n (lat), lanoline (eng.), precišcena supstancija koja se
nalazi na vuni ovaca. To je žuckasto-bijeli, na mast nalik, materijal i miješa se sa 25 do 30% vode,
pa se upotrebljava kao baza za masti i paste Sin. .

---LANUGOlanugo, inis, f, (lat.), (eng.), lanugo hair (eng.) nježne dlacice koje rastu na tijelu fetusa,
sin. mahuljice, dlacice, mrka. Sin. 

---LAPAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zalistak.

---LAPAROCELAlaparocele, es, f (lat.), id.(eng.), kila prednjega trbušnoga zida Sin. .

---LAPARORAFIJAlaparorrhaphia, ae, f (lat.), laparorrhaphy (eng.), sašivanje prednjega trbušnoga

zida. Sin. 

---LAPAROSKOP(LAT.), laparoscope (eng.), opticki instrument kojim se ulazi u trbušnu duplju u cilju
eksploracije ili intervencije. Sin. 

---LAPAROSKOPIJAlaparoscopia, ae, f (lat.), laparoscopy (eng.), endoskopski pregled trbušne,

peritonealne duplje. peritoneoskopija, endskopija trbuha. Sin. 

---LAPAROTOMIJAlaparotomia, ae, f (lat.), laparotomy (eng.), otvaranje trbušne duplje na bilo

kojem mjestu u namjeri ulaska u peritonealnu šupljinu. Sin. 

---LAPATlobus, i, m (lat.), lobe (eng.), manje ili više definiran dio nekoga organa, sin. režanj,
hlapat Sin. .

---LAPISlapis infernalis (lat.), silver nitrate toughened (eng.), srebreni nitrat, AgNo3, u obliku
štapica koji se upotreb-ljava kao mocan antiseptik. Štapici se prave miješanjem srebrenog nitrata sa
hidrohlornom kiselinom i natrijevim hloridom, a sadrže 94,5% srebrenoga nitrata. Najviše
upotrebljavan za lokalnu antisep pakleni kamen, džehennem taš, kamen jetki. Sin. 

---LAPTIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. režnjic.

---LARDACEIN(LAT.), id.(eng.), protein naden u tkivima sa amiloidnom degeneracijom. Netopljiv u

gotovo svim rastvaracima, ne regira ni na želudacni sok i nije podložan truhljenju. Sa jodom i
sumpornom kiselinom daje smedu boju. Sin. 
---LARINGEALANlaryngealis, e (lat.), laryngeal (eng.), grkljanski, onaj koji pripada ili se odnosi na
grkljan. Sin. 

---LARINGEKTOMIJAlaryngectomia, ae, f (lat.), laryngectomy (eng.), hirurška ekstirpacija grkljana.

Sin. 

---LARINGITISlaryngitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija berikata, grkljana, pracena osjecajem

suhoce grla, dispneom, kašljem koji nalici na lavež, vatrom, afonijom ili promuklošcu. Sin. 

---laringizamlaryngismus, i, m (lat.), id.(eng.), grc mišica berikata, grkljana, pracen cijanozom i

stridorom. Sin. 

---laringocelalaryngocele, es, f (lat.), id.(eng.), urodena, anomalna, zracna kesa koja komunicira sa
šupljinom grkljana, a koja može postati manifestna i izvana, pa i niže od vrata. Nalici tumoru, ali se
povecava sa kašljem i pritiskom na grkljan. Sin. 

---laringofonijalaryngophonia, ae, f (lat.), larynogophony (eng.), vokalni zvuk koji se cuje

osluškivanjem grkljana, berikata Sin. .

---laringografijalaryngographia, ae, f (lat.), laryngography (eng.), rendgenski prikaz grkljana,

berikata, poslije instilacije radioopaknoga materijala. Sin. 

---laringokserozalaryngoxerosis, is, f (lat.), id.(eng.), suhoca sluzavice berikata, grkljana. Sin. 

---laringologijalaryngologia, ae, f (lat.), laryngology (eng.), grana medicine koja se bavi ispitivanjem
i lijecenjem bolesti grla, ždrijela, grkljana i traheobronhijalnoga stabla. Sin. 

---laringomalacijalaryngomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), flakcidnost zaklopca, epiglotisa, i njegovih

nabora, njihovo smekšavanje uz pojavu stridora na klinickome planu Sin. .

---laringoplastikalaryngoplastia, ae, f (lat.), laryngoplasty (eng.), bilo koja plasticna ili

rekonstruktivna operacija na grkljanu Sin. .

---laringoplegija, laryngoplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza grkljana. Sin. 

---laringoragija, laryngorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz berikata, grkljana Sin. .

---laringorejalaryngorrhoea, ae, f (lat.), larynogrrhea (eng.), jako izlucivanje sluzi iz grkljana,

berikata, pri govoru, placu ili pjevanju Sin. .

---laringoskoplaryngoscopium, ii, (lat.), laryngoscope (eng.), opticki endoskopski instrument kojim

se vrši ispitivanje unutrašnjosti berikata, grkljana, ili s kojim se stavlja endotrahealni tubus. Sin. 

---laringoskopijalaryngoscopia, ae, f (lat.), laryngoscopy (eng.), ispitivanje unutrašnjosti berikata,

grkljana, pomocu laringoskopa. Sin. 

---laringospazamlaryngospasmus, i, m (lat.), laryngospasm (eng.), spasticno zatvaranje grkljana,

berikata, cime nastaje smetnja dihanja i stridor Sin. .

---laringostenozalaryngostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje grkljana, berikata, bez obzira na

uzrok. Up. krup Sin. .

---laringotomijalaryngotomia, ae, f (lat.), laryngotomy (eng.), hirurško otvaranje berikata, grkljana.

Sin. 

---larinks, v(lat.), (eng.), berikat. Sin. 

---larvalarva, ae, f (lat.), id.(eng.), nezavisni, pokretni razvoj-ni stadij, nekada oblik koji
ishranjuje, u životnome ciklusu nekih insekata. Sin. 

---larvicidlarvicidum, i, n (lat.), larvicide (eng.), sredstvo koje uništava larve insekata. Sin. 

---LARVIRANlarvatus-3 (lat.), larvate (eng.), (o bolesti) maskiran, sakriven, prikriven, nevidlji Sin. v.

---LASER(LAT.), (skr. od(eng.), leskoga light amplification by stimulated emission of radiation),

sredstvo koje transformira svjetlo razlicitih frekvencija u intenzivni, malehni i skoro nedivergirajuci
snop monohromatske radijacije, a koji je u stanju kad je fokusiran da mobilizira jaku Sin. 

---LASER, ARGONSKI(LAT.), argon laser (eng.), laser ( Sin. v.) ciji je aktivni medijum jonizirani
argon, a ciji je snop svjetla plav i zelen, te uglavnom služi za fotokoagulaciju.

---laser, neodimijum-jag(lat.), Nd-YAG laser, neodymium: yttrium-aluminium-garnet laser (eng.),

laser ( Sin. v.), ciji je aktivni medijum kristal itrijuma i aluminijuma, obogacen jonima
neodimijuma, a ciji je snop blizu infracrvenoga podrucja od 1060 nanometara. Upotrebljava se za
fotokoagulaciju i fotoablaciju.

---laser, ugljeno-dioksidni(lat.), CO2 laser, carbon dioxide laser (eng.), laser ( Sin. v.), ciji je aktivni
medijum CO2, ugljen dioksid, a proizvodi infracrvenu radijaciju od 1060 nanometara i upotrebljava
se za inciziju tkiva i evapo-rizaciju.

---latencijalatencia, ae, f (lat.), latency (eng.), stanje pri-vidnoga mira i inaktiviteta (npr. period
izmedu stimulacije i pocetka reagiranja) Sin. .

---latentanlatens, entis (lat.), latent (eng.), nije manifestan, pritajen, sakriven, utihnuo Sin. .

---lateralanlateralis, e (lat.), lateral (eng.), bocan, onaj koji dode sa strane, bliže lateralnoj,
bocnoj, strani tijela, zauzima položaj dalje od medijalne ravni ili linije. Sin. 

---laterodukcijalateroductio, onis, f (lat.), lateroduction (eng.), pokretanje oka na jednu stranu,

pokretanje maksimalno u stranu Sin. .

---laterofleksijalateroflexio, onis, f (lat.), lateroflexion (eng.), savijanje, fleksija, na jednu stranu

Sin. .

---lateropozicijalateropositio, onis, f (lat.), lateroposition (eng.), pomjeranje u jednu stranu, bocno

mijenjanje položaja Sin. .

---lateropulzijalateropulsio, onis, f (lat.), lateropulsion (eng.), nevoljno skretanje u jednu stranu

prilikom hodanja Sin. .

---lateroverzijalateroversio, onis, f (lat.), lateroversion (eng.), okretanje materice na jednu stranu

Sin. .

---latirizam, lathyrismus, i, m (lat.), lathyrism (eng.), bolesno stanje uzrokovano ishranom

sjemenom nekih leguminoza (rod Lathyris). Toksicki sastojak je beta aminopropionitrit koji inhibira
enzim lizilnu oksidazu. Na klinickome planu se javlja spasticka paraplegija, bol, hiperestezija, pa-
rerstezije Sin. .

---latrina(lat.), (eng.), Sin. v. zahod.

---latrodektizamlatrodectismus, i m (lat.), latrodectism (eng.), bolest ili stanje poslije ujeda crne
hudovice (Latrodectes tridecimguttatus). arahnoidizam. Sin. 

---lavaža(lat.), (eng.), Sin. v. ispiranje.

---LAŽNA PARALIZApseudoparalysis, is, f (lat.), false paralysis (eng.), jasan gubitak mišicne snage ili
smanjenje pokreta uslijed bola, bez stvarne paralize sa poremecajem koordinacije pokreta.
pseudoparaliza. Sin. 

---LAŽNA REAKCIJApseudoreactio, onis, f (lat.), (eng.), false reaction (eng.) 1. reakcija na koži kod
intradermalnoga alergijskoga testa koja ne nastaje uslijed specificnoga proteina nego kao reakcija
na bjelancevinasti supstrat, 2. Sin. v. lažno pozitivan.

---LAŽNI PUBERTETpseudopubertas, atis, f (lat.), pseudopuberty (eng.), razvoj sekundarnih spolnih

karakteristika i pomocnih reproduktivnih organa koji nije u skladu sa nivoom gonadotropina i
najcešce nastaje uslijed oslobadanja steroidnih hormona, odnosno kod tumora suprarenalne
žlijezde. pseudopubertet. Sin. 

---LAŽNI TUMORpseudotumor, oris, m (lat.), false tumor (eng.), povecanje koje nalici tumoru. Može
nastati inflamacijom, akumulacijom tecnosti i sl., bez spontane regresije Sin. .

---LAŽNI ZGLOBpseudoarthrosis, is, f (lat.), false joint (eng.), patološki entitet nastao stvaranjem
pokretljivosti na mjestu frakture koja nije srasla, jer je na krajevima zatvoren medularni kanal, a
izmedu njih se interpoliralo mehko tkivo Sin. .
---LAŽNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažan 2.

---LAŽNO BJESNILOpseudorabies, ei, f (lat.), id.(eng.), visoko zarazna bolest centralnoga nervnoga
sistema stoke, svinja, pasa, macaka i miša, uzrokovana herpes virusom. Pocetak je nagao, javlja se
jaki pruritus, paraliza, grcevi i smrt Sin. .

---LAŽNO NEGATIVAN(LAT.), false-negative (eng.), rezultat testa koji pogrješno iskljucuje nekoga
pojedinca iz dijagnosticke ili druge kategorije, krivi nalaz koji ga proglašava zdravim. Sin. 

---LAŽNO POZITIVAN(LAT.), false-positive (eng.), rezultat testa koji pogrješno ukljucuje pojedinca u
neku dijagnosticku ili drugu kategoriju, krivi pozitivan nalaz, koji pojedinaca proglašava bolesnim ili
sumnjivim na bolest. Up. lažna reakcija, sin. lažna reakcija 2 Sin. .

---lašcica(lat.), (eng.), Sin. v. žlicica.

---lažan1. nothus-3, falsus-3 (lat.), false (eng.), neistinit, netacan, kriv, nerealan, pogrješan (nalaz,
put pri uvodenju katetera, sondiranju i sl.), 2. spurius-3 (lat.), false, spurious (eng.), nije pravi, nije
genuin, nije nastao tipicnim porijeklom i razvojem, oblikom, velicinom i lokalizacijom). lažnjak.
Sin. 

---lažicicaepigastrijum, ii, n (lat.), id.(eng.), gornji, srednji dio trbuha koji se nalazi u sternalnome
uglu. Sin. 

---LDH(LAT.), (ENG.), SIN. v. laktat dehidrogenaza

---LECAlens entis, m (lat.), lens (eng.), 1. komadic stakla ili druge transparentne materije oblikovan
tako da konvergira ili divergira zrake svijetla, 2. transparentno bikonve-ksno tijelo oka, postavljeno
izmedu stražnje komore i caklovine, a cini dio refrakcionoga mehanizma oka. socivo. Sin. 

---LECA, KONTAKTNA(LAT.), contact lens (eng.), okruglo zakrivljena ljuska od stakla ili plastike koja
se stavlja direktno preko rožnjace radi korekcije refrakcionih grješaka. Sin. 

---LECAJIVlentiginosus-3 (lat.), lentiginopus (eng.), karakte-riziran mnogobrojnim lecama po koži. V.

lece. Sin. 

---LECElentigo, inis, f (lat.), id.(eng.), malehna, ravna, tamnije pigmentirana do smeda mjesta
makularne melanoze na koži, gdje se histološki vidi povecan broj melanocita na
dermoepidermoidnome spoju. Lece ne tamne na suncu. mišioka. Sin. 

---LECITINlecithinum, i n (lat.), lecithin (eng.), fosfolipid, fosfodilholin. Hidrolizom pomocu

razblažene kiseline razlaže se u atutoklavu na fosfornu kiselinu, glicerol, oleinsku i stearinsku
kiselinu i holin. Ima ga mnogo u mozgu i žumanjcu Sin. .

---LED, GLACIES, ei, f (lat.), ice (eng.), bilo koji od nekoliko solidnih oblika vode, obicno onaj niske
gustine koji se topi na 0°C. U medicini se koristi za lokalno hladenje tijela i vazokonstrikciju koju
hladnoca izaziva. Aplicira se u kesama za obloge. Sin. 
---LEÐAdorsum, i, n (lat.), back (eng.), stražnji dio trupa, od vrata do pelvisa. arka, hrbat, grbaca,
srh. Sin. 

---LEÐA, RAVNAdorsum planum (lat.), flat back (eng.), leda koja izgledaju potpuno ravna, gdje
nema fiziološke lumbalne lordoze i fiziološke torakalne kifoze. Sin. 

---LEÐANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---LEDENglacialis, e (lat.), glacial, icy (eng.), onaj koji ima osobine leda, pren. jako hladan, na
temperaturi 0° C Sin. .

---LEDIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. oštecen.

---LEDIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. oštetiti.

---LEDVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. slabine.

---LEGAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra.

---LEGURA(LAT.), alloy (eng.), mješavina dva ili više metala ili me-taloida koji se mogu miješati u
otopljenome stanju, a da medusobno ne stupaju u hemijski spoj. Razne legure se upotrebljavaju u
medicini za proteze kostiju, unutrašnje fiksatore i u stomatologiji Sin. .

---LEHEM, MEÐUODAJICKIcementum intercellulare, cytodesma, ae, f (lat.), intercellular cement

(eng.), sluzava, mucilaginozna supstancija koja spaja i drži odajice zajedno, narocito izražena medu
epitelijalnim odajicama, sin. citodezma Sin. .

---LEJOMIOMA MATERICEleiomyoma uteri (lat.), leiomyoma of womb (eng.), tumor koji se obicno
javlja u trecoj ili cetvrtoj dekadi, karakteriziran razvojem multiplih, jasno ogranicenih, ucahurenih,
sivo-bijelih, cvrstih, okruglih tumora u miometriju. Klinicki se javlja uglavnom krvarenje. Benigni su
Sin. .

---LEJOMIOMAleiomyoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor kojem je porijeklo glatki mišic.
Javlja se najcešce na materici. fibromioma, mioma. Sin. 

---LEJOMIOSARKOMAlejomyosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), sarkom koji sadrži velike vretenaste

odajice koje pripadaju glatkim mišicima materice. Sin. 

---LEMNISKUSlemniscus, i, m (lat.), band (eng.), traka, vrpca, uobicajeni anatomski termin za snopic
vlakana u centralnome nervnome sistemu. Sin. 

---LENITIVIremedia lenitiva (lat.), lenitives (eng.), 1. Sin. v. blažila, 2. blaga sredstva za cišcenje.

---LENTIFORMAN, LENTIFORMIS, e (lat.), lentiform (eng.), u obliku lece, ima oblik lece, npr. nucleus
lentiformis u mozgu. Sin. 

---LENTIGINOZAlentiginosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava male-hnih mrkih mrlja na dijelovima kože
izloženim svjetlosti Sin. .

---LENTIGO(LAT.), (ENG.), SIN. v. lece.

---LENTIKULARANlenticularis, e (lat.), lenticular (eng.), 1. ono što pripada nucleus lenticularisu u

mozgu, 2. pripada leci u oku, 3. pripada nekoj leci ili ima oblik lece, sociva Sin. .

---LENTULA(LAT.), lentulo (eng.), celicni rotatorni endodontski instrument koji služi za ispunjavanje
kanala korijena zuba ili periapikalnoga prostora lijekovima ili cementom Sin. .

---LEONTIJAZAleontiasis, is, f (lat.), id.(eng.), lice promijenjeno nodularnom invazijom potkožnoga

tkiva kod gube i daje izgled lavljega lica po cemu je dobilo ime. Sin. 

---LEPRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. guba.

---LEPROZARIJUMleprosarium, ii, m (lat.), leprosary (eng.), bolnica ili izolacija za lijecenje i

izolaciju gubavaca. Sin. 

---LEPTOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, nišanska.

---LEPTODAKTILIJAleptodactylia, ae, f (lat.), leptodactyly (eng.), nenormalna nježnost i tanahnost

prstiju Sin. .

---LEPTOFORIJAleptophoria, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna slabost, nježnost glasa Sin. .

---LEPTOMENINGEleptomeninges, ium, f (lat.), id.(eng.), mehke moždane ovojnice, pia mater i

paucinasta tjena, posmatrane kao jedinstvena cjelina koja zatvara likvorski prostor Sin. .

---LEPTOMENINGITISleptomeningitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mehkih moždanih ovojnica,

mozga i kicmene moždine. Postoji mnogo formi Sin. .

---LEPTOPROZOPIJAleptoprosopia, ae, f (lat.), id.(eng.), uskost lica, koje je nježnih crta, uz

istovremeno okrugle orbite, dugi nos, uske nozdrve i malehna usta Sin. .

---LEPTOSPIRAleptospira, ae, f (lat.), id,(eng.), pojedini organizam koji pripada rodu Leptospirae,
porodice Leptospiraceae, najcešce se u pojedinacnim slucajevima misli na Leptospira
icterohaemorrhagiae, koja daje leptospirozu. Morfološki je cini jedna, aerobna, uvijena, pokretna
odajica, spiralnoga izg Sin. .

---LEPTOSPIROZAleptospirosis, is, f (lat.), (eng.), id.eng., bilo koje iz grupe febrilnih stanja
uzrokovanih leptospirama, narocito ono kojemu je uzrocnik Leptospira icterohaemorrhagiae, koja je
široko rasprostranjena, a prenosi se sa citavoga niza divljih i domacih životinja na covjeka. Infekcija
se preno Sin. 

---LEPTOTEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. profaza.

---LEPTOZOMANleptosoma, atis, n (lat.), leptosomatic (eng.), onaj koji ima usko, tanko, lahko,
nježno tijelo Sin. .

---LEPUH(LAT.), (ENG.), SIN. v. divizma.

---LETALANlethalis, e (lat.), deadly, mortal, lethal (eng.), smrtan, onaj koji donosi smrt (doza, gen,
faktor, ishod). Sin. 

---LETALITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrtnost.

---LETARGICANlethargicus-3 (lat.), lethargic (eng.), ono što pripada mrtvilu ( Sin. v.) ili ide uz
njega.

---LETARGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrtvilo.

---LEUCINleucinum, i, n (lat.), leucin (eng.), esencijalna aminokiselina neophodna za rast djece i

ekvilibrijum azota, C6H13NO2, 2-amino-4-metilpentanoicna kiselina Sin. .

---LEUKEMICANleucaemicus -3 (lat.), leukemic (eng.), onaj koji pripada ili je zahvacen leukemijom.
Sin. 

---LEUKEMIJA, LEUCAEMIA, ae, f (lat.), leukemia (eng.), progresivna, maligna bolest krvotvornih
organa, karakterizirana proliferacijom i prekomjernim razvojem leukocita i njihovih prekurzora u
krvi i koštanoj srži. Leukemija se kli-nicki klasificira na bazi trajanja bolesti na akutnu i hronicnu,
na bazi zahvac rak krvi. Sin. 

---LEUKOBLASTleukoblastus, i, m (lat.), leukoblast (eng.), nezrela odajica bijele krvne vriježe,

nezreli granulirani leukocit Sin. .

---LEUKOCITleucocytus, i, m (lat.), white blood cell, leukocyte (eng.), bijela krvna odajica, krvno
zrno. Generalno go-voreci klasificiraju se u granulirane ( Sin. v. granulociti) i negranulirane (v.
limfociti i monociti).

---LEUKOCITICANleucocyticus-3 (lat.), leukocytic (eng.), onaj koji pripada bijelim krvnim zrnima
Sin. .

---LEUKOCITOFAGIJAleucocytophagia, ae, f (lat.), leukocytophagy (eng.), raspadanje i ingestija

bijelih krvnih zrna od strane histiocita retrikuloendotelijalnoga sistema Sin. .

---LEUKOCITOGENEZAleucocytogenesis, is, f (lat.), leuocytogenesis (eng.), nastajanje, formacija

bijelih krvnih zrna, leukocita Sin. .
---LEUKOCITOLIZAleucocytolysis, is, f (lat.), leukocytolysis (eng.), raspadanje, pucanje, destrukcija
bijelih krvnih zrna, bez obzira na uzrok Sin. .

---LEUKOCITOPENIJAleucocytopenia, ae, f (lat.), leukocytopenia (eng.), smanjenje broja leukocita u

krvi, ispod 5000 na 1 mm3. Id. sa leukopenija. Sin. 

---LEUKOCITOPLANIJAleucocytoplania, ae, f (lat.), leukocytoplania (eng.), seljenje bijelih krvnih

zrna, njihov prolazak kroz neku tjenu Sin. .

---LEUKOCITOZAleucocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), prolazni po-rast broja bijelih krvnih zrna,
leukocita, u krvi, što može nastati uslijed razlicitih uzroka, a najcešce infekcijom. Sin. 

---LEUKOCITURIJAleucocyturia, ae, f (lat.), leukocyturia (eng.), prisustvo bijelih krvnih zrna u bureži
Sin. .

---LEUKODERMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leukodermija.

---LEUKODERMIJAleucoderma, atis, n (lat.), leukoderma (eng.), steceni tip kožne depigmentacije

nastale uslijed specificne supstancije ili dermatoze. leukoderma. Sin. 

---LEUKODISTROFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leukoencefalopatija.

---LEUKOENCEFALITISleucoencephalitis, idis, f (lat.), leukoencephalitis (eng.), isindija bijele

moždane mase. Sin. 

---LEUKOENCEFALOPATIJAleucoencephalopathia, ae, f (lat.), leukoencephalopathy (eng.), grupa

bolesti koje zahvacaju bijelu moždanu masu, a nastaju kao nasljedne bolesti i javljaju se kod djece.
Tu spada i leukodistrofija koja oznacava poremecaj u formaciji i održavanju mijelina, pa se vidi
teška atrofija bijele moždane mase Sin. .

---LEUKOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko, bijelo.

---LEUKOMIJELITISleucomyelitis, idis, f (lat.), leukomyelitis (eng.), isindija bijele supstancije

kicmene moždine Sin. .

---LEUKONIHIJA(LAT.), leuconychia, ae, f (lat.) leukonychia, ae, (eng.), bijela mrlja na noktima,
postavljena u obliku poprecnih traka ili pruga, nekad totalna, vecinom parcijalna, nepoznate
etiologije, sin. mjesecak, lunula, bjelina 2 Sin. .

---LEUKOPEDEZAleucopedesis, is, f (lat.), leukopedesis (eng.), prolaz bijelih krvnih zrna kroz
intaktne zide krvnih suda prema napolje Sin. .

---LEUKOPENIJA(LAT.), (ENG.), id. sa leukocitopenija ( Sin. v.).

---LEUKOPLAKIJAleucoplakia, ae, f (lat.), leukoplakia (eng.), bijela, plocasta mrlja na sluzavicama
koja se ne skida, nastala hiperkeratozom epitela. Histološki se vide zadeb-ljanja skvamoznoga
epitela sa hiperplazijom, hiperkerato-za, inflamatorna infiltracija, degeneracija epitelijalnih
odajica. Lezija je benigna, Sin. 

---LEUKOPOEZAleucopoiesis, is, f (lat.), id.(eng.), produkcija bijelih krvnih zrna, leukocita. Sin. 

---LEUKOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelotok.

---LEUKOSARKOMAleucosarcoma, atis, n (lat.), leukosarcoma (eng.), maligni limfom obicno

limfocitarnoga tipa, uz razvoj leukemicne slike u perifernoj krvi Sin. .

---LEUKOTAKSIJAleucotaxis, is, f (lat.), leukotaxis (eng.), tendencija bijelih krvnih zrna da se

nakupljaju u predjelu neke isindije ili povrede Sin. .

---LEUKOTOKSICANleucotoxicus -3 (lat.), leukotoxic (eng.), onaj koji (sredstvo, agens) je toksican,

destruktivan za bijela krvna zrna Sin. .

---LEUKOTOMIJAleucotomia, ae, f (lat.), leucotomy (eng.), operacija presijecanja asocijativnih veza

talamusa sa frontalnim režnjem mozga, a koja koja se koristi u terapiji psihoza Sin. .

---LEUKOTRIHIJAleucotrichia, ae, f (lat.), leukotrichia (eng.), bijela boja pojedinih cuperaka ili
pramena kose Sin. .

---LEUKOVIRUS(LAT.), id.(eng.), svaka grupa morfološki slicnih etersenzitivnih RNA virusa (virus
pticije leukoze, virus mišije leukoze), koji uzrokuju leukemiju ili tumore kod eksperimentalnih
životinja. Sin. 

---LEUKOZAleucosis, is, f (lat.), leukosis (eng.), proliferacija tkiva koje stvara bijela krvna zrna.
Takva bujanja cine bazu leukemije ako odajice predu u kr Sin. v.

---LEVATORlevator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. mišic koji podržava neki organ ili strukturu, a u koji
je, obicno, taj mišic uklopljen, podržac, 2. hirurški instrument koji služi za podržavanje i podizanje
kosti kalvarije. Sin. 

---LEVOGIRANlaevogyrus -3 (lat.), levorotatory (eng.), onaj koji okrece ravan polarizacije ili
polarizacino svjetlo u lijevo. Sin. 

---LEVOGRAMlaevogramma, atis, n (lat.), levogram (eng.), skretanje elektricne ose srca u lijevo, što
indicira opterecenje lijevoga srca i oznaka za hipertrofiju lijeve komore Sin. .

---LEVOKARDIJAlaevocardia, ae, f (lat.), levocardia (eng.), termin koji oznacava položaj srca,
njegov smještaj na lijevoj strani kada postoji okretanje ostalih organa na suprotnu stranu. Obr. od
dekstrokardija Sin. .
---LEVULOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šecer, vocni.

---LEZBIJKAlesbica, ae, f (lat.), lesbian (eng.), ženski homoseksualac, žena koja preferira seks sa
drugom ženom. Sin. 

---LEZBIJSTVOlesbianismus-3 (lat.), lesbianism (eng.), homoseksualizam medu ženama. safizam.

Sin. 

---LEZIJAlaesio, onis, f (lat.), lesion (eng.), bilo koje patološko ili traumatsko oštecenje, odnosno
gubitak funkcije. Sin. 

---LEŠcadaver, eris, n, morticinum, i, n (lat.), corpse (eng.), mrtvo tijelo covjeka ili životinje koje
pokazuje sigurne znake smrti. lešina, mrtvac, mejjit, kadaver, tijelo 4. Sin. 

---LEŠINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. leš.

---LEŽENJE JAJETAincubatio, onis, f (lat.), incubation (eng.), razvoj embriona u jajetu životinja
koje se razmnožavaju nošenjem jaja, a uslijed njihovoga zagrijavanja, bilo tijelom bilo suncem u
prirodi, a elektricnom strujom u posebnim vještackim uslovima Sin. .

---LH(LAT.), (ENG.), SIN. v. gonadotropin i adenohipofiza.

---LIBANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. fluktuacija.

---LIBERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oslobadanje.

---LIBIDINOZANlibidinosus-3 (lat.), libidinous (eng.), željan, pun seksualnih prohtjeva, želje, Sin. v.
zapala.

---LIBIDO(LAT.), (ENG.), SIN. v. zapala.

---LIBOVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. parenhim.

---LICEfacies, ei, f (lat.), face (eng.), 1. prednji, ventralni dio glave, od korijena kose do ispod
brade. Na njemu se nalaze ulazni otvori probavnoga i dihalnoga aparata. U termin se ukljucuje i
izgled, a ne samo anatomski pojam. cehra, 2. prednji dio nekoga organa ili njegova prednja
površina. Sin. 

---LICNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kutnjak.

---LICNOSTpersonalitas, atis, f (lat.), personality (eng.), karakteristicno i do neke mjere predvidljivo

ponašanje, te uzorci reagiranja koje svaka osoba razvija, kako svjesno tako i nesvjesno, kao svoj stil
života. To je kompromis izmedu unutrašnjih poriva i potreba i kontrolnih mehanizama koji imitiraju
ili regu Sin. .
---LICNOST, ANTISOCIJALNA(LAT.), antisocial personality (eng.), karakterizirana je permanentnim
antisocijalnim ponašanjem u kojem se oštecuju prava drugih. To ukljucuje impulsivnost,
egocentricnost, nesposobnost da se podnose drugi, iritabilnost, agresivnost, nemir, nesposobnost
normalnoga funkcioniranja na poslu, u š Sin. .

---LICNOST, DRAMATICNA(LAT.), histrionic personality (eng.), poremecaj licnosti karakteriziran

velikom emocionalnom angažiranošcu i ponašanjem koji zahtijeva veliku pažnju. Obicno takva
licnost precjenjuje svoju fizicku atraktivnost, zavodljivost, ne podnosi odgadanje gratifikacije svojih
postupaka. Ustvari je ova Sin. .

---LICNOST, DVOJNA(LAT.), multiple personality (eng.), disocijativno ponašanje koje se

karakterizira postojanjem dviju ili više jasno izdvojenih licnosti u jednoj, od kojih svaka ima vlastita
sjecanja, karakteristicno ponašanje i socijalne odnose. Prelaz iz jedne u drugu licnost je nagao, a
originalna licnost Sin. .

---LICNOST, GRANICNA(LAT.), borderline personality (eng.), licnost koja ima nestabilno

raspoloženje, predstavu o sebi i meduljudske odnose. Cesta su impulsivna i samooštecujuca
ponašanja (nekontrolirana ljutnja, strah od napuštanja, osjecanje dosade i praznine, mutilantna
ponašanja prema sebi i suicidalne misli). Sin. .

---LICNOST, IZBJEGAVAJUCA(LAT.), avoidant personality (eng.), licnost koja se nelagodno osjeca u

okruženju, preosjetljiva je na kritike i ima averziju prema aktivnostima koje ukljucuju veliki
socijalni kontakt. Sklona je pretjerivanju u teškocama, jako je stidljiva i ima razvijenu potrebu za
naklo-nošcu; jako se boj Sin. .

---LICNOST, NARCISOIDNA(LAT.), narcissistic personality (eng.), poremecaj licnosti koji se

manifestira osjecajem velicine u mišljenju i ponašanju. To je nedostatak socijalne empatije i njena
udruženost sa preosjetljivošcu prema procjenama drugih Sin. .

---LICNOST, NEADEKVATNA(LAT.), inadequate personality (eng.), licnost koja sa svojim socijalnim,

intelektualnim ili fizi-ckim postupcima ne korespondira sa okruženjem, teško se uklapa u šablone.
Njene reakcije u odredenim uslovima su u principu neodgovarajuce. Sin. 

---LICNOST, OPSESIVNO-KOMPULZIVNA(LAT.), obsessive-compulsive personality (eng.), licnost koja

je preokupirana trivijalnim detaljima, pravilima, redom, organizacijom, rasporedom, listama i sl.
Uporno nastoji da su stvari u redu, bez obzira na efekte prema drugima ili sebi. Jako je posvecena
radu, a ne vodi brigu ako to kvari meduljudsk Sin. .

---LICNOST, PARANOIDNA(LAT.), paranoid personality (eng.), licnost koja druge ljude posmatra kao
neprijatelje, osobe kojima ne treba vjerovati i pokazuje agresivan odgovor prema razocarenjima ili
neuspjesima koje ova licnost doživljava kao ponižavanje. Razlikuje se od paranoje i paranoidne
šizofrenije po tome što Sin. .

---LICNOST, SADISTICKA(LAT.), sadistic personality (eng.), poremecaj licnosti koji se manifestira

okrutnim, agresivnim, pona-šanjem i zadovoljstvom koje se osjeca ponižavajuci druge Sin. .

---LICNOST, ZAVISNA(LAT.), dependent personality (eng.), licnost koja je osjeca bespomocnom i

ugroženom kada je sama, odnosno kada prisno prijateljstvo s nekom drugom oso-bom prestane. Ima
osjecaj napuštenosti, teško donosi od-luke, ima nisku toleranciju na kritike, preosjetljiva je i sl
Sin. .

---LICNOST, ŠIZOIDNA(LAT.), schisoid personality (eng.), licnost koja je indiferentna prema

socijalnim odnosima i ima suženo emocionalno iskustvo i ekspresiju. Ovakve osobe su hladne i
indiferentne. Sin. 

---LIF(LAT.), (ENG.), smotak napravljen od vlakana palme koji se upotreb-ljavao za safunjanje i

trljanje prilikom kupanja u hammamima i hammamdžicima. Slici sunderu, mada je porijeklo biljno ,
a ne životinjsko. Sin. 

---LIGAMENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. veza 1 i 2.

---LIGAMENT, ŠIROKIligamentum latum uteri (lat.), broad liga-ment of womb (eng.), široki nabor
isuke koji ide sa strana materickoga zida do zida malehne karlice. Dijeli se na mezometrijum,
mezosalpinks i mezovarijum ( Sin. v.).

---LIGAMENTOZANligamentus-3 (lat.), ligamentous (eng.), kad nešto ima vezne osobine, kad ima
osobine ligamenta, ili pripada ligamentu, up. veza 1 i 2. Sin. 

---LIGATURAligatura, ae, f (lat.), ligature (eng.), 1. svaka supstancija, kao što su ketgut, konac,
svila, žica, a koja se upotrebljava za podvezivanje krvnih suda ili strangulaciju nekoga elementa ili
citavoga organa, 2. akt podvezivanja krvnoga suda ili nekoga organa. Sin. 

---LIGIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. podvezati.

---LIHACmonorchis, ios, m (lat.), monorchid (eng.), osoba samo sa jednim tašakom, testisom u kesi,
skrotumu, mošnjama Sin. .

---LIHEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. lišaj.

---LIHENIFIKACIJAlichenificatio, onis, f (lat.), lichenification (eng.), hipertrofija epidermisa koja ima

za posljedicu zadebljavanje kože. Tada koža ima izgled kore, uštavljene bekine i sl. Nastaje
dugotrajnim trljanjem ili cešanjem, bilo po normalnoj koži bilo na pruriticnome mjestu Sin. .

---LIJECENJE BLATOMpelotherapia, ae, f (lat.), pelotherapy (eng.), lijecenje upotrebom ljekovitoga

blata (peloid, fango), nanošenjem na golo tijelo Sin. .

---LIJECENJEcuratio, onis, f, therapia, ae, f (lat.), treatment, therapy (eng.), postupak i briga o
pacijentu sa primjenom raznih metoda (medikamentoznih, operativnih, fizikal-nih) u cilju borbe
protiv bolesti i iznemoglosti. Svi elementi koji se poduzimaju u cilju kupiranja, skracivanja ili
ublaživanja bolesti ili iznemoglosti Sin. .

---LIJEKmedicamentum, i, n, medicina, ae, remedium, ii, n, pharmacon, i, n (lat.), medicament,

remedy, medicine, drug (eng.), svako sredstvo koje lijeci, olakšava ili ublažava bolest, odnosno
njene simptome, a aplicira se spolja, unosi u organizam, odnosno propisuje režim, a daje se
jednokratno ili višekratno u cilju lijecenja. iladž, farmaka (mn.), medikament, sredstvo. Sin. 
---LIJEKOVI, GALENSKIremedia galenica (lat.), galenicals (eng.), standardni preparati koji sadrže
jedan ili nekoliko organskih sastojaka za razliku od cistih hemijskih preparata koji se koriste za
lijekove Sin. .

---LIJENdese, desidis (lat.), lazy, idle (eng.), osoba nesklona radu, aktivnostima, mada intelektualno
intaktna. Obr. od vrijedan Sin. .

---LIJENALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. splenican.

---LIJENITISlienitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija slezene Sin. .

---LIJES(LAT.), (ENG.), SIN. v. sanduk, mrtvacki.

---LIJESKA, CORYLUSavelana (lat.), hazel (eng.), listopadni gust grm koje je plod lješnik, hazelnut.
On ima cvrstu hranjivu jezgru, dobroga je okusa, a sadrži 60% zejtina, 13% bjelancevina i 15%
šecera. 100 grama lješnika je jednako 670 Cal. Preporucuje se kod bolesti venskoga sistema Sin. .

---LIJEVAKinfundibulum, i, n (lat.), funnel (eng.), prolaz u obliku lijevka. Uobicajeni anatomski

termin za ljevkastu strukturu. infundibulum, tocilo. Sin. 

---LIJEVIsinister-3 (lat.), left (eng.), oznaka jedne od strana tijela kojoj pripada citava polovica, one
strane na kojoj su normalno organi srce i slezena. U principu nije dominantna strana pri manuelnoj i
cerebralnoj aktivnosti. Sin. 

---LIKOPODIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. zmijina mahovina.

---LIKVEFAKCIJAliquefactio, onis, f (lat.), liquefaction (eng.), konverzija nekoga cvrstoga materijala

u tecni oblik. Rastvaranje Sin. .

---LIKVIDANliquidus-3 (lat.), liquid (eng.), tecan, supstancija koja slobodno tece u svom prirodnome
stanju. Sin. 

---LIKVOR1. liquor, oris, m (lat.), liquor, fluid (eng.), opci termin za tecnosti u anatomskoj
nomenklaturi, 2. Sin. v. moždana vodica.

---LILENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. prhutanje.

---LIMBUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pervaz.

---LIMFAlympha, ae f (lat.), lymph (eng.), transparentna ponešto žuckasta tecnost alkalne reakcije
koja ispunjava limfne sude. Sadrži limfocite. Limfa se skuplja iz svih dijela tijela i vraca se u krv
putem limfaticnoga sistema. mezga. Sin. 

---LIMFADENEKTOMIJAlymphadenectomia, ae, f (lat.), lymphadenectomy (eng.), hirurško vadenje,

ekscizija jednoga ili više limfnih cvorova Sin. .

---LIMFADENITIS TUBERKULOZNIlymphadenitis tuberculosa (lat.), tuberculous lymphadenitis (eng.),

tuberkuloza, verem, limfnih cvorova, koja najcešce zahvaca vratne i medijastinalne, a može biti dio
primarne infekcije ili nastati hematogeno, odnosno limfogenim rasapom iz primarnoga fokusa.
saradža, škrofuloza, skrofuloderma, veremicna guka, glive, micina, a ako je na vratu onda sin.
žabice. Sin. 

---LIMFADENITISlymphadenitis (lat.), id.(eng.), isindija jednoga ili više limfnih cvorova, a koja
nastaje zbog primarnoga fokusa infekcije bilo gdje u tijelu i sa raznim uzrocima. Up. micina Sin. .

---LIMFADENITIS, EPIZOOTICNIlymphadenitis epizootica (lat.), pseudofarcy, African glanders (eng.),

hronicna kontagiozna bolest konja uzrokovana gljivicom Histoplasma farciminosus, a karakterizirana
je gnojnom inflamacijom potkožnih limfnih suda i regionalnih cvorova. Sin. 

---LIMFADENITIS, MEZENTERICNIlymphadenitis mesenterica (lat.), mesenteric lymphadentis (eng.),

isindija mezente-ricnih limfnih cvorova, uglavnom uzrokovana sa Yersinia pseudotuberculosis, a
narocito je znacajno da klinicki na-lici na apendicitis. Sin. 

---LIMFADENOGRAFIJAlymphadenographia, ae, f (lat.), lymphadenography (eng.), radiološko

prikazivanje limfnih cvorova poslije injekcije radioopaknoga materijala u limfne pute. Sin. 

---LIMFADENOMAlymphadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), hiperplazija limfnoga tkiva limfnoga cvora;

može biti maligna, lymphadenoma malignum i multipla, lymphadenoma multiplex, poznata kao
Hodgkinova bolest. Sin. 

---LIMFADENOMATOZAlymphadenomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), generalizirani maligni limfom ( Sin.

v.)

---LIMFADENOPATIJAlymphadenopathia, ae, f (lat.), lymphadenopathy (eng.), bilo koja bolest

limfnih cvorova koja ide sa njihovim multiplim uvecanjem. Sin. 

---LIMFADENOZAlymphadenosis, is, f (lat.), id.(eng.), hipertrofija, proliferacija, bujanje limfnoga

tkiva. Sin. 

---LIMFAGOGA, REMEDIAlymphagoga (lat.), lymphagoges (eng.), sredstva koja podsticu izlucivanje i

produkciju limfe, mezge. Sin. 

---LIMFANGIEKTAZIJAlymphangiectasis, is, f (lat.), id,(eng.), proširenje mezginih, limfnih, suda.

Sin. 

---LIMFANGIOMAlymphangioma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor koji se predstavlja kao

kongenitalna malformacija, a graden je od tkiva koje sadrži vaskularne prostore sa limfom,
mezgom. Može biti kavernozan i cirkumskoriptan. Sin. 

---LIMFANGITIS, KARCINOMATOZNIlymphangiitis carcinomatosa (lat.), carcinomatous lymphangitis

(eng.), pseudoinflamatorna lezija mezginih suda trbušne mahramice sa otokom i proliferacijom
veziva zbog infiltracije odajica raka peritonealnoga tumora. Sin. 

---LIMFANGITIS, LYMPHANGIITIS, idis, f (lat.), lymphangitis (eng.), isindija mezginih suda. Obicno
akutni limfangitis nastaje širenjem lokalne bakterijske infekcije Sin. .

---LIMFEDEMlymphoedema, atis, n (lat.), id.(eng.), hronicni jednostrani ili obostrani otok uda zbog
akumulacije intersticijalne tecnosti, a zbog opstrukcije limfnih suda ili bolesti limfnih cvorova. Sin. 

---LIMFOBLASTlymphoblastus, i, m (lat.), lymphoblast (eng.), nezreli prethodnik zreloga limfocita sa

jezgrom. Sin. 

---LIMFOCIT B(LAT.), B lymphocyte (eng.), odajice primarno odgo-vorne za humoralni imunitet,

prekurzori odajica koje proizvode antitijela (plazma odajice). Kod sisara B limfociti sazrijevaju u
koštanoj srži i stimulirani antigenom uz pomoc T limfocita i makrofaga proliferiraju u plazma
odajice i Sin. 

---LIMFOCIT T(LAT.), T lymphocyte (eng.), odajica primarno odgo-vorna za odajicki imunitet.

Potjecu od limfocitne vriježe, migriraju iz koštane srži i diferenciraju se pod uticajem timusnih
hormona, timpopoetina i timozina. Aktivirane antitijelom proliferiraju i diferenciraju se u T odajice.
Sin. 

---LIMFOCIT(LAT.), lymphocyte (eng.), mononuklearni nefagocitni leukocit, koji se nalazi u krvi,

limfi i limfnim tkivima. To su imunološki kompetentne odajice, a dijele se u 2 klase: B i T limfocite,
odgovorne za humoralni i odajicki imunitet. Sin. 

---LIMFOCIT, MALEHNI(LAT.), small lymphocyte (eng.), limfocit 7-10 mikrometara dijametra velicine
sa malehnim okruglim jezgrom koje gotovo u cjelini ispunjava citavu odajicu sa malo bazofilne
citoplazme na periferiji. Sin. 

---LIMFOCIT, VELIKI(LAT.), (ENG.), large lymphocyte (eng.). U kontaktu sa antigenom citoplazma

malehnoga limfocita ( Sin. v.) se uvecava na 10-30 mikrometara, a jezgro postaje manje i slabije
heterohromaticno. Time postaje veliki limfocit ili limfoblast. Tada proliferira i diferencira se u B i T
odajice.

---LIMFOCITOMAlymphocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), dobro diferencirani limfocitni tumor

mezgrinoga, limfnoga, tkiva. Sin. 

---LIMFOCITOZAlymphocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), uvecani broj limfocita u krvi. Sin. 

---LIMFOEPITELIOMAlymphoepithelioma, atis, n (lat.), id.(eng.), pleomorfan, slabo diferenciran

karcinoma koji nastaje od modificiranoga epitela koji prekriva mezgrino, limfno, tkivo nazofarinksa.
Sin. 

---LIMFOGRAFIJAlymphographia, ae, f (lat.), lymphography (eng.), radiografija mezgrinih, limfnih,

puta i cvorova, poslije injekcije radiopaknoga materijala u mezgrin, limfni sud Sin. .

---LIMFOGRANULOMA, MALIGNIlymphogranuloma malignum (lat.), Hodgkin's disease (eng.), oblik

malignoga tumora limfnoga tkiva karakteriziranoga bezbolnim progresivnim povecanjem limfnih
cvorova i limfnoga tkiva u cjelini. Karakteristicno je prisustvo specificnih odajica koje se zovu
Sternbergovim. Bolest se klasificira kao difuzna i nodularn Sin. 

---LIMFOGRANULOMA, VENERICNIlymphogranuloma venereum (lat.), fifth veneral (eng.), seksualno

prenosljiva infekcija uzrokovana sa Chlamidia tracheomatis, a karakterizirana primarnom kožnom ili
sluznickom lezijom sa preponskim limfadenitisom. Sin. 

---LIMFOGRANULOMATOZA(LAT.), lymphogranulomatosis, is, f (lat.). id.(eng.), 1. opci naziv za razne

afekcije koje se odnose na bujanje mezgrinoga, limfnoga sistema, narocito na infektivni granulom
limfnoga sistema, 2. cesto sinonim za malignu limfogranulomatozu, Hodgkinovu bolest Sin. .

---LIMFOMA NON-HODGKIN(LAT.), non-Hodgkin lymphoma (eng.), heterogena grupa malignih

limfoma. Jedina zajednicka karakteristika je odsustvo velikih Sterbergovih odajica. Klinicki je slicna
Hodgkinovoj bolesti ( Sin. v.), osim što je bolest u pocetku proširenija.

---LIMFOMAlymphoma, atis, n (lat.), id.(eng.), bilo koji tumor limfnoga tkiva, mada se pod
terminom podrazumijeva maligni limfoma. Sin. 

---LIMFOMA, DIFUZNIlymphoma diffusum (lat.), diffuse lymphoma (eng.), maligni limfoma kod
kojega tumorske odajice difuzno infiltiraraju limfni cvor bez tacno definiranoga nacina.
limfosarkoma. Sin. 

---LIMFOMA, FOLIKULARNIlymphoma follicularis (lat.), follicular lymphoma (eng.), bilo koji od

nekoliko tipova non-Hodgkinovih limfoma u kojemu su mezgrine odajice nagomilane u nodule ili
folikule Sin. .

---LIMFOMATOZAlymphomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj multiplih limfoma u razlicitim

dijelovima tijela Sin. .

---LIMFOPATIJAlymphopathia, ae, f (lat.), lymphopathy (eng.), bilo koja bolest mezgrinoga,

limfnoga, sistema Sin. .

---LIMFOPENIJAlymphopenia, ae, f (lat.), lymphocytopenia (eng.), smanjenje kolicine, redukcija

broja limfocita u krvi. Sin. 

---LIMFOPOEZAlymphopoiesis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj i nastajanje limfnoga tkiva i limfocita.

Sin. 

---LIMFOPROLIFERATIVANlymphoproliferativus-3 (lat.), lymphoproliferative (eng.), onaj koji pripada

ili je karakteriziran proliferacijom odajica limforetikularnoga sistema. Limfo-proliferativne bolesti
ukljucuju grupu malignih tumora koji nastaju od odajica srodnih obicnim multipotentnim
retikularnim primitivnim limforetikularnim odaji Sin. .

---LIMFORAGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. limforeja.

---LIMFOREJAlymphorrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), curenje, istjecanje mezgre, limfe, iz presjecenih

ili rupturiranih limfnih suda. limforagija. Sin. 

---LIMFORETIKULARANlymphoreticularis, e (lat.), lymphoreticular (eng.), onaj koji pripada

odajicama ili tkivu limforetikularnoga sistema Sin. .

---LIMFORETIKULOZAlymphoreticulosis, is, f (lat.), id.(eng.), proliferacija retrikuloendotelijalnih

odajica limfnoga sistema. Bolest limfnoga ili retikuloendotelijalnoga tkiva, a karakterizirina je
povecanjem limfnih cvorova. Tu spada i benigna limforetikuloza, bolest macijega ogreba Sin. .

---LIMFOSARKOMA, V(LAT.), (ENG.), limfoma, difuzni. Sin. 

---LIMFOSTAZAlymphostasis, is, f (lat.), id.(eng.), prekid limfne cirkulacije i zastoj mezgre, limfe,
na nekome mjestu. Sin. 

---LIMFOTICANlymphoticus-3 (lat.), lymphotic (eng.), 1. ono što pripada, mezgri, limfi, limfnim
sudima ili cvorima, 2. mehak, flegmatican temperament. Sin. 

---LIMIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. granica.

---LIMITACIJAlimitatio, onis, f (lat.), limitation (eng.), ome-denost, ogranicenost, proces

ogranicavanja, lokalnost, stanje ogranicenosti, lokalni proces. ogranicenost. Sin. 

---LIMOZAlimosis, is, f (lat.), id.(eng.), abnormalna, morbidna glad. Sin. 

---LIMUNlimo, limonis, m, citrus, i, m (lat.), lemon fruit (eng.), plod drveta Citrus limon, voce
karakteristicnoga ukusa i mirisa, a koje sadrži limunsku kiselinu, vitamine A, B, C i rutin, a koristi se
kao osvježavajuci napitak, blag antiseptik i korigens, sedativ, te adstringens. Kora, Citri flavedo
recens, lemon peel Sin. 

---LIMUNATA(LAT.), lemon squash (eng.), ljekovito pice nastalo cijedenjm limuna i dodatkom
šecera. Dobro je za varenje, ima dosta C vitamina, djeluje okrepljujuce i daje se teškim
bolesnicima koji mogu piti Sin. .

---LIMUNTOZextractum Citri (lat.), lemon powder (eng.), ekstrakt limuna u prahu, sacuvao je dosta
osobina limuna. citrunovina. Sin. 

---LINCURA, GENTIANAlutea (lat.), gentian (eng.), biljka ciji rizom služi za proizvodnju ekstrakata
koji su popravljaci ukusa, jer daju ugodnu aromu. Osim toga je gorki tonik, stomahik i febrifug Sin. .

---LINEARANlinearis, e (lat.), linear (eng.), nalici na neku li-niju, pravu ili savijenu, pripada liniji,
pra Sin. v.

---LINGULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jezicak.

---LINGULEKTOMIJAlingulectomia, ae, f (lat.), lingulectomy (eng.), hirurško odstranjenje jezicka

pluca, lingula pulmonis Sin. .

---LINGVALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jezicni.

---LINGVODISTALANlinguodistalis, e (lat.), linguodistal (eng.), onaj koji se nalazi ili nastaje na

jezicnoj i distalnoj strani zuba Sin. .

---LINGVOGINGIVALANlinguogingivalis, e (lat.), linguogingival (eng.), dio zuba koji se nalazi prema

jeziku uz gingivu; onaj koji se nalazi ili dešava na tome mjestu Sin. .

---LINGVOINCIZALANlinguoincisalis, e (lat.), linguoincisal (eng.), onaj koji se nalazi ili je smješten na

incizalnoj i jezicnoj strani zuba Sin. .

---LINGVOMEZIJALANlinguomesialis, e (lat.), linguomesial (eng.), onaj koji se nalazi ili nastaje na

jezicnoj i istovremeno mezijalnoj strani zuba Sin. .

---LINGVOOKLUZALANlinguoocclusalis, e (lat.), linguo-occlusal (eng.), onaj koji je smješten ili polazi

sa jezicne i okluzalne strane zuba. Sin. 

---LINGVOPAPILITISlinguopapilitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija ili ulceracija papila na rubu jezika
Sin. .

---LINGVOPULPALANlinguopulpalis, e (lat.), linguopulpal (eng.), onaj koji se dešava ili nastaje na

lingvalnome zidu pulpne komore Sin. .

---LINIJAlinea, ae, f (lat.), (eng.), line (neg.), 1. crta. potez pruga, uzak rub ili granica, 2. u
antropometriji cesto imaginarna linija koja spaja razlicite anatomske tacke. Sin. 

---LINIMENTlinimentum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., zejtinjavi tecni preparat koji se upotrebljava za
mazanje po neoštecenoj koži. Sin. 

---LININ(LAT.), lininum, i, n (laty.),(eng.), id. bos., supstancija koja se slabo boji, sastavljena od
mreže finih konaca i nalazi se u jezgri odajice, a nosi hromatin Sin. .

---LINITISlinitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija želudacnoga odajickoga tkiva. Sin. 

---LINITIS, PLASTICNIlinitis plastica (lat.), plastic linitis (eng.), difuzna proliferacija submukoznoga
veznoga tkiva želuca koja ima za rezultat zadebljanje i ocvršcavanje želudacnoga zida, pa je
želudac smanjen, rigidan i neelastican. Može biti benigno stanje kao kod gastricne ma-nifestacije
sifilisa, ali i maligno, kao Sin. 

---LIOFILIZACIJAlyophylisatio, onis, f (lat.), lyophylization (eng.), pravljenje stabilnih preparata od

biološkoga materijala (plazma, tkivo i sl.), brzim smrzavanjem i dehidratacijom smrznutoga
preparata u uslovima visokoga vakuuma. Tako tecne i mehke biološke materije postaju suhe i
cvrste. Sin. 
---LIPAtilia, ae, f (lat.), (eng.), lime (eng.). Postoje dvije medicinski zanimljive vrste, bijela lipa,
Tilia cordata i crna lipa, Tilia platyphyllos, od kojih se koristi cvijet sa listom, Tiliae flos, za caj kao
dijaforetik i za umirenje. Od lipine like pravi se prah koji je vazodilatator Sin. 

---LIPAROATROFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lipodistrofija.

---LIPAROCELAliparocele, es, f (lat.), id.(eng.), struktura u mošnjama, nalik na kilu, ali je

sastavljena jedino od masnoga tkiva Sin. .

---LIPARODISPNEAliparodyspnea, ae, f (lat.), liparodyspnea (eng.), zaduha, teško dihanje debelih

Sin. .

---LIPEKTOMIJAlipectomia, ae, f (lat.), lipectomy (eng.), ope-rativna ekscizija, uklanjanje mase

potkožnoga masnoga tkiva, npr. sa trbušnoga zida, sin. adipektomija. Sin. 

---LIPEMIJAlipaemia, ae, f (lat.), lipemia (eng.), povecana kolicina masti i lipida u krvi,
hiperholesterolemija, hiperlipemija. Sin. 

---LIPID(LAT.), id.(eng.), bilo koji iz heterogene grupe masti netopljivih u vodi, ali topljivih u
alkoholu, eteru, hloroformu, benzenu itd. Kao glavni sastojak imaju alifatske ugljikovodike. Lipidi
su važni dijelovi odajicke strukture i služe kao izvor energije. Sin. 

---LIPIDOZA, LIPIDOSIS, is, f (lat.), lipid storage disease (eng.), termin koji ukljucuje nekoliko
bolesti, poremecaja meta-bolizma masti, a gdje se nalazi abnormalna akumulacija lipida u
retikuloendotelijalnome sistemu Sin. .

---LIPIDURIJAlipiduria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo lipida u bureži. Sin. 

---LIPOBLASTlipoblastus, i, m (lat.), (eng.), id. bos., maticna masna odajica. To je odajica veznoga
tkiva koja se razvija u masnu. Sin. 

---LIPOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, masna.

---LIPODISTROFIJAlipodystrophia, ae, f (lat.), lipodystrophy (eng.), 1. bilo koji poremecaj

metabolizma masti, 2. grupa stanja zbog poremecaja metabolizma masti što rezultira odsustvom
potkožnoga masnoga tkiva, a što može biti urodeno i steceno, djelomicno ili totalno. liparoatrofija.
Sin. 

---LIPOFIBROMAlipofibroma, atis, f (lat.), id.(eng.), benigni tumor pretežno sastavljen od zrelih

masnih odajica, ali sadrži i predjele fibroze. Sin. 

---LIPOFILIJAlipophylia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. tendencija debelih ljudi da fiksiraju masti, 2.

povecan afinitet prema mastima. Sin. 

---LIPOGENEZAlipogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje, formacija masti, transformacija nemasne

hrane u mast. Sin. 

---LIPOHROMlipochromum, i, n (lat.), (eng.), bilo koja grupa u masti topljivih pigmenata ukljucujuci
karotin, lutein, likopen, ksantofil, koji sintetiziraju biljke i ingestijom ulaze do tkiva koja sadrže
lipide. Sin. 

---LIPOID(LAT.), lipoid (eng.), 1. nalici na mast, nalici masnome tkivu, 2. Sin. v. lipid.

---LIPOIDOZAlipoidosis, is, f (lat.), id.(eng.), poremecaj meta-bolizma lipida sa nenormalnim

odlaganjem lipida u odajicama Sin. .

---LIPOIDPROTEINOZA, LIPOIDPROTEINOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), porodicna bolest koja nastaje u

toku latentne šecerne bolesti. Javljaju se žuckaste nodule na koži i sluzavicama, keratolicke
promjene na ekstremitetima i promuklost Sin. .

---LIPOLIZAlipolysis, is, f (lat.), id.(eng.), dekompozicija, raspadanje masnoga tkiva. adipoliza. Sin. 

---LIPOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tustiljak ili gula.

---LIPOMATOZAlipomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano nenormalnim nakupljanjem

masti u tkivima. Pojava je nekada lokalizirana i nalik na tumor. Sin. 

---LIPOPEKSIJAlipopexia, ae, f (lat.), lipopexy (eng.), akumulacija masti u tkivima, fiksacija masti za
neka tkiva Sin. .

---LIPOPENIJAlipopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), siromaštvo organizma u mastima, smanjena kolicina

masti u cirkulirajucoj krvi. Sin. 

---LIPOPOLISAHARID(LAT.), lupoplysaccharide (eng.), 1. kompleks vezanih lipida i polisaharida, 2.

glavni sastojak zida odajica gram negativnih bakterija. To je endotoksin i važan je kao specificni
antigen za grupu. Skracenica je LPS Sin. .

---LIPOPROTEIN(LAT.), id.(eng.), bilo koji od kompleksa lipi Sin. d

---LIPOPROTEINOZAlipoproteinosis, is, f (lat.), id.(eng.), autozomalna recesivna bolest metabolizma

lipida karakte-rizirana depozicijom hijalinoga materijala u koži i sluzavici usta, ždrijela, i grkljana.
Prvi znaci su promuklost, a zatim kožne lezije. hijalina proteinoza. Sin. 

---LIPOSOLUBILAN, LIPOSOLUBILIS, e (lat.), liposoluble (eng.), topljiv u mastima Sin. .

---LIPOSUKCIJA, LIPOSUCTIO, onis, f (lat.), liposuction (eng.), operacija uklanjanja masnoga tkiva u
estetskoj hirurgiji, njegovim isisavanjem kroz malehni otvor na koži kroz koji se ubaci sisaljka Sin. .

---LIPOTROFIJAlipotrophia, ae, f (lat.), lipotrophy (eng.), porast tjelesnoga sala, masti. Debljanje,
pretilost Sin. .
---LIPOTROPIZAMlipotropismus, i, m (lat.), lipotropism (eng.), stanje u kojemu metabolizam žurno
uklanja depozite masti ili smanjuje depozite masti u jetri Sin. .

---LIPTANJE KRVIfluctio sanguinis (lat.), profuse hemorrhage (eng.), profuzno krvarenje, obilno
isticanje krvi, obicno iz velikoga krvnoga suda Sin. .

---LIPURIJA, LIPURIA, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo zejtina ili masti u bureži. Sin. 

---LISINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. celavost.

---LISKUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tinja.

---LISNATfoliaceus-3 (lat.), foliaceous (eng.), onaj koji ima izgled lista, tanke plocice materijala,
koji je graden od tankih struktura, koji nalici na lišce. Sin. 

---LISNIsuralis, e (lat.), sural (eng.), onaj koji pripada listu ( Sin. v.), sin. suralni.

---LISOZIM(LAT.), lysozym (eng.), enzim, EC. 3.2.1.17., koji se nalazi u pljuvacki, suzama,
bjelancetu jajeta i mnogim animalnim tekucinama. Spada u hidrolaze, a može katalizirati
raspadanje opne bakterijskih odajica. Sin. 

---LISOZOM(LAT.), lysosome (eng.), jedan od sitnih tijela koja se vide u mnogim odajicama pomocu
elektronskoga mikroskopa, a sadrži razlicite hidroliticke enzime i ukljucen je u proces lokalizirane
odajicke digestije. Sin. 

---LISTfolium, i, n (lat.), leaf (eng.), 1. jedan od organa biljke koji sadrže hlorofil i koji je mjesto
fotosinteze, 2. pren. sve što ima lisnatu formu (list ovojnice, list peritoneuma), obicno oznacava da
struktura ima više slojeva, više listova, 3. sura, ae, f (lat), calf (eng.), stražnji dio Sin. )

---LISTERIJE(LAT.), Listeria, orum, n (latinizirano po J. Listeru), id.(eng.), rod bakterija koji nalice
na Corynabacteriaceae, a sastoje se od malehnih, kokoidnih, gram pozitivnih štapica koji imaju
tendenciju da prave lance i palisade. Nadene su u nedžasetu ljudi i životinja i na biljkama Sin. .

---LISTERIOZAlisteriosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest uzrokovana sa Listeria monocytogenes.

Infekcija se prenosi transplacentarno i daje abortus ili mrtav plod. Infekcija nastala za vrijeme
poroda daje kardiorespiratorne smetnje, drhtavicu, povracanje, meningitis. Infekcije odraslih daju
meningitis il Sin. .

---LISTVENICALarix europea (lat.), larch (eng.), cetinarsko drvo poznato po kori koja je adstringens i
upotrebljava se kod kožnih bolesti i bolesti prsa. ariš. Sin. 

---LITAGOGremedium lithagogum (lat.), lithagogue (eng.), sredstvo koje pomaže izbacivanju

kamenca Sin. .
---LITAR(LAT.), liter (eng.), litre (fr.), jedinica volumena tecnosti u metrickome sistemu, oznaka l. 1
litar = 1000 ccm Sin. .

---LITEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. litotomija.

---LITICANlyticus-3 (lat.), lytic (eng.), 1. ono što pripada lizi ili lizinu, što pravi lizu, 2. postepen
gubitak simptoma kod akutne bolesti, nasuprot kritickome, naglome, padu. Sin. 

---LITIJUMlithium, i, n (lat.), id.(eng.), bijeli metal, at. broj 3, at. tež. 6,939, simbol Li. Litijumove
soli se koriste za lijecenje manije (litijum karbonat) Sin. .

---LITOCENOZAlithocenosis, is, f (lat.), id.(eng.), vadenje dijela kamenja poslije drobljenja u

mokracnoj bešici Sin. .

---LITOLITICANlitholythicus -3 (lat.), litholytic (eng.), onaj koji rastapa kamenje Sin. .

---LITONJAomasus, i, m (lat.), omasum (eng.), treci dio želuca kod preživara, sin. knjižice Sin. .

---LITOTOMIJAlithotomia, ae, f (lat.), lithotomy (eng.), incizija u zidu nekoga organa ili kanala u
cilju vadenja kamenca. litektomija. Sin. 

---LITOTRIPSIJAlithotripsia, ae, f (lat.), lithotripsy (eng.), drobljenje kamenja u bešici posebnim

instrumentom bez otvaranja zida mokracne bešike. Sin. 

---LITOTRIPTORlithotriptor, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument ili aparat kojim se drobe kameni u
mokracnoj bešici ili bubrezima. Sin. 

---LIVIDANlividus-3 (lat.), livid (eng.), modrikast, plav, mavi, plavocrn. Kod Bošnjaka se kaže:
"Uhvatila mu se mavi halka oko usta", u smislu poplavile mu usne, pomodrjele mu usne, lividnih
usana, uvijek oznacavajuci neku slabost, najviše srcanu. modar, mavi, pla Sin. v.

---LIZAlysis, is, f (lat.), lyse, lysis (eng.), 1. destrukcija odajica specificnim lizinom, 2.
dekompozicija djejstvom specificnoga agensa, 3. mobilizacija organa hirurškim putem, uklanjanjem
priraslica, 4. postepeno išcezavanje simptoma za razliku od krize, nagloga gubitka simptoma. Sin. 

---LIZAT(LAT.), lysate (eng.), 1. materijal nastao lizom odajica, 2. medicinski preparat nastao iz
životinjskoga organa pomocu vještacke digestije Sin. .

---LIZIN DEHIDROGENAZA(LAT.), lysine dehydrogenase (eng.), enzim, EC. 1.4.1.15., koji spada u
oksidoreduktaze i katalizira reakciju l-lizi Sin. n

---LIZIN(LAT.), 1. lysine (eng.), alfa epsilondiaminokapronska kiselina, aminokiselina,

NH2(CH2)4.CH(NH2).COOH, hidroliticki produkt bjelancevina, neophodna za normalan rast djece i
održavanje bilansa azota, 2. lysin (eng.), a bilo koja supstancija koja uzrokuje destrukciju odajica,
3. im Sin. 
---LIŠAJlichen, enis, m (lat.), id.(eng.), 1. ime velike grupe papuloznih bolesti kože razlicite vrste, a
glavna im je osobina da su eflorescencije malehne, tvrde papule, postavljene blizu jedna drugoj, 2.
bilo koja od talofita koja je napravljena kombinacijom zelenih algi i askomicentih gljivica. Sin. 

---LIŠAJ, ISLANDSKICetraria islandica, Lichen islandicus (lat.), Iceland moss, Islandic lichen (eng.),
biljka koja se uslijed sposobnosti da omekšava sluzavicu i zbog sedativnih svojstava upotrebljava
protiv kašlja. trava ertenska. Sin. 

---LIŠAVANJEprivatio, onis, f (lat.), deprivation (eng.), gubitak, nedostatak, oduzetost,

sprjecavanje, zabrana na ne jako strog nacin, iskljucenje iz procesa Sin. .

---LIŠENprivus-3 (lat.), deprived (eng.), onaj koji je u nedostatku necega, na gubitku, sprijecen da
djeluje, iskljucen iz procesa Sin. .

---LIŠNJACAfibula, ae, f (lat.), buckle (eng.), vanjska, tanja, nepotporna kost golijeni koja ulazi
gore u zglob sa tibijom, a dolje zajedno sa cjevanicom i custecnom kosti cini skocni, custecni zglob.
Sin. 

---LJECILIŠTEsanatorium, ii, n (lat.), id.(eng.), ustanova za lijecenje bolesnika, narocito privatna

bolnica za rekonvalescente ili one koji nisu teško bolesni, smještena u lijepome prirodnome
okruženju, cesto specijalizirana za bolesti gdje je prirodni faktor važan (verem, duševne bolesti).
sanatorijum. Sin. 

---LJECILIŠTE, PRIRODNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. banja.

---LJEKARmedicus, i, m (lat.), physician (eng.), osoba koja se profesionalno bavi lijecenjem i

zaštitom zdravlja. Mora završiti medicinski fakultet, obaviti redovni ljekarski staž, te položiti
državni ispit, kada postaje ljekar opce prakse. Poslije toga može specijalizirati neku zakonom
predvidenu speci vidar. Sin. 

---LJEKARSTVOars medica (lat.), medical praxis and science (eng.), nauka, vještina i praksa
bavljenja medicinom kao zanimanjem. hecimluk. Sin. 

---LJEKARUŠAvade mecum (lat.), doctor's manual (eng.), knjiga koja je najslicnija današnjoj
farmakopeji, odnosno savremenome ljekarskome prirucniku, koja je, osim materijala koji se odnosi
na pripravljanje lijeka, sadržavala nozološke elemente, simptomatologiju, terapiju. Nekad bila
sinonim za udžbenik klinic Sin. .

---LJEKOVIT, CURATIVUS-3, salutaris, e (lat.), curative, salutary (eng.), koristan za cuvanje i obnovu
zdravlja i ima ucinak lijeka (npr. ljekovita trava), onaj koji lijeci bolest, slabost ili iznemoglost.
kurativan. Sin. 

---LJEKOVITOSTsalubritas, atis, f (lat.), wholesome, salubrious (eng.), osobina neke materije ili
medija da ima pozitivan ucinak na zdravlje Sin. .

---LJEPILO, V(LAT.), (ENG.), tutkalo. Sin. 

---LJEPLJIVviscidus-3, glutinosus-3 (lat.), viscid, glutinous (eng.), adhezivan, onaj koji se lahko lijepi
i prijanja za strukture, lahko lijepi dvije površine na kojima se nalazi u tankome sloju Sin. .

---LJESICA NOGEdorsum pedis (lat.), back of foot (eng.), gor-nji dio stopala, suprotan tabanu.
naplat. Sin. 

---LJESICA RUKEdorsum manus, opisthenar, aris, m (lat.), back of hand (eng.), supinatorni, dorzalni
dio šake, suprotan dlanu Sin. .

---LJESICA ŠAKEdorsum manus (lat.), dorsum of the hand (eng.), aspekt šake koji odgovara po
poziciji ledima, dio nasuprot dlanu. Sin. 

---LJETNI SANaestivatio, onis, f (lat.), estivation (eng.), stanje sna, smanjenje metabolizma u
kojemu neke životinjske vrste, narocito vodozemci, prežive vrelo ljeto. Obratno od zimski san.
estivacija. Sin. 

---LJETNIaestivus (lat.), estival (eng.), ono što pripada ljetnome periodu ili što nastaje ljeti
(infekcije, epidemije i sl., npr. ljetni encefalitis) Sin. .

---LJETNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednjak ili požirak.

---LJEVAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljevoruk.

---LJEVICAmanus sinistra (lat.), left hand (eng.), lijeva ruka, cesto u znacenju samo šaka. šujica.
Sin. 

---LJEVKAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijevak.

---LJEVORUKsinistromanualis, e (lat.), left handed (eng.), osoba koja koristi lijevu ruku kao
dominantnu pri aktivnostima, što znaci i da je desna moždana hemisfera dominantna. ljevak,
šuvaklija. Sin. 

---LJEŠNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijeska.

---LJUBAVamor, oris, m (lat.), love (eng.), osjecaj posebne sklonosti i davanje prednosti drugoj
osobi nad ostalima Sin. .

---LJUBAVNICAsuccuba, ae, f (lat.), concubine (eng.), žena koja živi nevjencano sa muškarcem bez
obzira je li on oženjen ili ne. Obratno za muški spol je ljubavnik. konkubina. Sin. 

---LJUBAVNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljubavnica.

---LJUBICAST(LAT.), violet (eng.), jedna od boja spektra, ona koja se vidi na samome kraju, zadnja
boja spektra. Termin se uglavnom upotrebljava da oznaci boju susptrata u medicinskoj hemiji. Sin. 
---LJUBICICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. menekša.

---LJUBOMORAanxietas amoribus (lat.), gelosy (eng.), osjecanje koje se javlja u slucaju stvarne ili
imaginarne insuficijencije prema suprotnome spolu s kojim se živi u trajnijoj bilo kakvoj
emocionalnoj vezi. Osjecaj koji sprjecava ili ugrožava potpuno prisvajanje roditelja od strane
djeteta. Šire gledano o Sin. .

---LJUCAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. štucanje.

---LJUDOŽDER(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljudožderstvo.

---LJUDOŽDERSTVOcannibalismus, i, n (lat.), cannibalism (eng.), povremena ili stalna ishrana

tkivima druge individue ljudske vrste. kanibalizam, osoba koja to radi je ljudožder. Sin. 

---LJUDSKIhumanus-3 (lat.), human (eng.), 1. ono što pripada ljudskome rodu, covjeku kao vrsti
Homo sapiens, 2. dobar, milosrdan, merhametli, covjekoljubiv, sa dobrim ljudskim osobinama, sin.
human, insanski Sin. .

---LJULJ, LOLIUMtemulentum (lat.), darnel (eng.), biljka koja nalici pšenici i ako njena zrna u
vecemu broju dospiju u hljeb izazivaju digestivne smetnje, vrtoglavicu, san i komu. Sin. 

---LJUSKAsquama, ae, f (lat.), scale (eng.), malehna krljušt, prhut, plocica ili komadic plocice
nekoga tkiva, posebno epitelijalnoga ili produkta epitelijalnoga tkiva. Opci termin za takvu
strukturu. krljušt, plocica, prhut, hljupina. Sin. 

---LJUSKASTsquamosus-3 (lat.), squamous (eng.), graden obliku sitnih komadica epiderma koje lahko
otpadaju. Razlika u bosanskome jeziku je u velicini: ako su ljuske sitnije zovu se prhut, pridjev
prhutljiv, a ako su krupnije pridjev je ljuskast. Up. prhutljiv, skvamozan. ljuska Sin. v.

---LJUSKAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljuskast.

---LJUSKAVICApsoriasis, is, f (lat.), id.(eng.), hronicna, skvamozna, nasljedna dermatoza,

karakterizirana egzacerbacijama i remisijama. Klinicki se vide okrugle suhe, erite-matozne
promjene na koži, razlicite velicine, pretežno na skalpu, ekstenzornim stranama, genitalijama,
pokriveni sivkastim ljuspic Sin. 

---LJUSPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prhut.

---LJUTacer, aceris, acre (lat.), sharp (eng.), oštar, žestok, izaziva reakciju sluzavica (suzenje,
hipersalivacija) Sin. .

---LJUTICA(LAT.), (ENG.), kraška, Sin. v. zmija.

---LJUTINApyrosis, is, f (lat.), heartburn (eng.), simptom iz jednjaka. Osjecaj paljenja, kiseline iz
sternuma, pracen podrigivanjem, te širenjem prema gore. Može ici istovremeno sa vracanjem
kiseloga sadržaja u usta ("ljutina me mori", kaže pacijent). piroza, zgaga. Sin. 

---LJUTNJAacerbitas, atis, f (lat.), anger (eng.), snažna reakcija pojedinaca prema objektu koji ga
stvarno ili imaginarno ugrožava ili vrijeda. U principu je ekspresija emocionalna i funkcionalna,
mada se mogu opažati i prolazni somatski znaci (znaci simpaticne ekscitacije) Sin. .

---LJUŠTAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. prhutljiv.

---LJUŠTENJE1.exfoliatio, onis, f, desquamatio, onis, f (lat.), exfoliation, desquamation, slughing,

molting (eng.), odvajanje epitelijalnih elemenata, poglavito na koži, ali i nekim drugim
strukturama, u vecim komadicima odljuštenoga epitela. Ako su komadici sitni, pojava se naziva
prhutanje. deskvamacija, guljenje, prhutanje, lilenje, 2. peeling (eng.), vještacko skidanje
pokožice što provocira njeno obnavljanje (u estetskoj hirurgiji, dermatologiji i kozmetici). Time se
uklanjaju bore, ožiljci i sl., sin. piling. Sin. 

---LJUŠTITIdesquamare (lat.), shed (eng.), odvajati, otpadati u malehnim listicima (o epitelijalnim

elementima), prhutati, deskvamirati Sin. .

---LOBARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. režanjski.

---LOBEKTOMIJAlobectomia, ae, f (lat.), lobectomy (eng.), ekscizija, isijecanje, vadenje jednog

režnja, lobusa, nekog organa. Sin. 

---LOBITISlobitis, idis, f (lat.), (eng.), id. bos., inflamacija jednoga lobusa, režnja, narocito lobusa
pluca. Sin. 

---LOBOTOMIJAlobotomia, ae,f (lat.), lobotomy (eng.), u psihohirurgiji hirurško presijecanje niti i

veza jednoga lobusa mozga, najcešce frontalnoga. Sin. 

---LOBULACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. režnjevitost.

---LOBULARANlobularis, e (lat.), lobular (eng.), ono što pripada režnju, npr. lobularna arterija. Sin.
v. režanj.

---LOBULIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. režnjevit.

---LOCKAVflaccidus-3 (lat.), flaccid (eng.), opušten, mlitav, mehak, relaksiran, slab, flakcidan Sin. .

---LOGAGEKTOMIJA, LOGAGECTOMIA(LAT.), , ae, f (lat.). logagectomy (eng.), hirurška ekscizija

jednoga dijela vežnjace, konjunktive. Sin. 

---LOGASTENIJAlogasthenia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj razumijevanja govora Sin. .

---LOGOPATIJAlogopathia, ae, f (lat.), (eng.), logopathy (eng., bilo koji poremecaj govora koji
nastaje promjenama u mozgu Sin. .

---LOGOPEDIJAlogopaedia, ae, f (lat.), logopedics (eng.), nauka koja se bavi proucavanjem govornih
mahana i njihovoga lijecenja. Sin. 

---LOGOPLEGIJAlogoplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza go-vornih organa Sin. .

---LOGOREJAlogorrhoea, ae, f (lat.), logorrhea (eng.), velika govorljivost, brzi, cesto agresivan
govor, a vidi se u manicnim stanjima. U bosanskome jeziku za ženu koja puno govori kaže se zborka.
Sin. 

---LOGOSPAZAMlogospasmus, i, m (lat.), logospasm (eng.), spasticno izgovaranje rijeci, ustvari

bekasanje, mucanje, izmedu kojega i logospazma postoje samo minimalne razlike Sin. .

---LOHIJE, BIJELE(LAT.), (ENG.), SIN. v. lohije.

---LOHIJE, CRVENE(LAT.), (ENG.), SIN. v. lohije.

---LOHIJE, LOCHIA, orum, n (lat.), id.(eng.), curenje iz vanjskoga ženskoga genitala u toku prve
dvije nedjelje nakon poroda. Lohije su najprije crvene, lochia rubra, u samome pocetku gotovo
cista krv i postepeno sve više blijede da bi na kraju bile bijele lohije, lochia alba. grušaline, up.
nifas, porodiljsko cišcenje. Sin. 

---LOHIOKOLPOSlochiocolpos, is, m (lat.), id.(eng.), distenzija vagine nagomilavanjem lohija Sin. .

---LOHIOMETRAlochiometra, ae, f (lat.), id.(eng.), distenzija uterusa nagomilavanjem lohija Sin. .

---LOHIOREJAlochiorrhoea, ae, f (lat.), lochiorrhea (eng.), nenormalno profuzno otjecanje lohija

Sin. .

---LOHIOSTAZAlochiostasis, is, f (lat.), id.(eng.), zadržavanje lohija iz bilo kojega uzroka Sin. .

---LOHOTAN(LAT.), loose (eng.), rahli, rastresit, rijedak, strukture koja nije cvrsta, nego lahko
popušta i propušta tecnost Sin. .

---LOHUSApuerpera ,ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja se upravo porodila. Taj naziv nosi otprilike 15
dana poslije poroda, tj. dok traju lohije ( Sin. v.), sin. porodilja.

---LOJ1. sebum, i, n (lat.), suet (eng.), produkt lojnih žlijezda koji svojom aktivnošcu podmazuju
kožu, gusta polutecna supstancija koja je napravljena od masti i epitelijalnoga otpada odajica
Malpighijeva sloja. Bilo bi bolje kožni loj, 2. adeps animalis (lat.), tallow (eng.), pretopljena mast
Sin. 

---LOJANsebaceus-3 (lat.), sebaceous (eng.), onaj koji pripada loju, izlucuje ga (npr. lojna žlijezda)
Sin. .
---LOKALANlocalis, e (lat.), local (eng.), ogranicen, determiniran jednim ogranicenim prostorom,
pripada jednoj tacki ili malehnome dijelu, mjesni. mjestan. Sin. 

---LOKALIZACIJAlocalisatio, onis, f (lat.), localisation (eng.), 1. ogranicavanje procesa, prestanak

širenja procesa i determinacija u odredenim granicama, 2. odredivanje mjesta ili prostora bilo
kojega procesa ili lezije, odredivanje gdje se nešto nalazi. Sin. 

---LOKALIZIRAN(LAT.), localis, e (eng.), localised (eng.), ogranicen na odredenu regiju, na mjesto,

na jedno ili više bliskih mjesta, nije opca pojava. Sin. 

---LOKATORlocator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument ili aparat koji oznacava mjesto željenoga
objekta Sin. .

---LOKMA, V(LAT.), (ENG.), zalogaj. Sin. 

---LOKOIZAM(LAT.), locoism (eng.), bolest konja, stoke, ovaca, nastala trovanjem nekim
leguminozama jer sadrže selen (rodi Astragallus, Sophora, Oxytropis). Javljaju se poremecaji
kretanja, drhat, depresija, abortus Sin. .

---LOKOMOCIJAlocomotio, onis, f (lat.), locomotion (eng.), kretanje ili sposobnost da se pomjera sa

jednoga mjesta na drugo. Sin. 

---LOKOMOTORANlocomotorius-3 (lat.), locomotor (eng.), pokretan, ono što omogucuje kretanje,

premještanje s jednoga mjesta na drugo. Sin. 

---LOKULARANlocularis, e (lat.), locular (eng.), 1. onaj koji je rasprostrt na malehnome prostoru,

malehnoj šupljini, 2. ispregradivan, pregraden, u mnogo sitnih odaja, prostora Sin. .

---LOKVA(LAT.), pool (eng.), najprimitivniji oblik snabdijevanja vodom. Voda se nakuplja u

nepropusnim vrtacama i koristi se za napajanje, uglavnom stoke Sin. .

---LOKVICAfossa jugularis (lat.), jugular fossa, suprasternal space (eng.), udubina, jamica na
donjeme dijelu vrata u medijalnoj liniji iznad grudne kosti, sternuma. kotlac. Sin. 

---LOMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. trošan.

---LOMILICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, jezicna.

---LOMLJENJE KOSTIosteoclasis, is, f (lat.), osteoclasty (eng.), prelom kosti napravljen hirurškim
putem u cilju korekture kosti ili ekstremiteta Sin. .

---LOMLJIVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. trošnost

---LONGITUDINALANlongitudinalis, e (lat.), longitudinal (eng.), po dužini, uzdužni, struktura koja je
paralelna dugoj osovini tijela ili organa. Sin. 

---LOPARauricula, ae, f (lat.), auricle (eng.), dio vanjskoga uha koji se ne nalazi u glavi, nego
napolju. Ušna školjka. Sin. 

---LOPATICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. plecka

---LOPITI(LAT.), (ENG.), profuzno krvariti, Sin. v. liptanje krvi.

---LOPTICA, SPHAERA, ae, f, globus, i, m (lat.), globe, sphere, ball (eng.), 1. malehna lopta,
struktura nalik na loptu, lopticu, opci termin koji oznacava sfericnu strukturu, manje ili više okrugla
masa, 2. v. pilula, 3. swab (eng.), zamotuljak gaze ili drugoga apsorbentnoga materijala koji se
upotrebljava kao brisac na dršku (hv tupfer. Sin. 

---LORDOTICANlordosus-3 (lat.), lordotic (eng.), karakteriziran lordozom, pripada lordozi. Sin. 

---LORDOZAlordosis, is, f (lat.), id.(eng.), prekomjerno kriv-ljenje kicme unaprijed sa konveksitetom

prema nazad Sin. .

---LOSIONlotio, onis, f (lat.), lotion (eng.), sredstvo za cišce-nje kože, tecna suspenzija raznih
sastava. Može sadržavati fungicid, skabicid, pedikulocid, zatim može djelovati protiv isindije,
nadražaja, protektivno, lokalno, može aplicirati kortikosteroide, uklanjati prljavštnu, ranije namaze
i sli Sin. .

---LOZAvitis, tis, f (lat.), id.(eng.), rod biljke porodice Vitaceae, gdje spada i Vitis vinifera, vinova
loza, od cijega se ploda pravi vino, ali koji služi i za ishranu Sin. .

---LOZA, VINOVAVitis vinifera (lat.), grape vine (eng.), biljka od koje ima mnogo sorti, a uzgaja se
zbog grožda, racemus, i, m, uva, ae, f, grapes. Ono ima srednju hranjivu vrijednost (68 Cal/100 gr.,
16,7% šecera, 0,25% kalija). Grožde djeluje laksativno i dijureticno. Sin. 

---LOZA, ŠUMSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pavit.

---LPS(LAT.), (ENG.), SIN. v. lipopolisaharid 2.

---LSD(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, lizegicna

---LUBANJAcranium, i, n (lat.), skull (eng.), skelet glave, koštani okvir glave kojega cini mnogo
kostiju. kranijum, šiška. Sin. 

---LUBENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. karpuza.

---LUBURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektum.

---LUCANarcuatus-3 (lat.), arcuate (eng.), u obliku luka, ima savijen izgled, sveden u obliku luka,
nalici na luk. Sin. 

---LUCENJE1. excretio, onis, f (lat.), excretion (eng.), akt, proces ili funkcija izlucivanja sekreta,
otpadaka ili djelotvornih tvari, 2. secretio, onis, f (lat.), secretion (eng.), proces proizvodnje
specificnoga produkta kao rezultat aktivnosti žlijezdi, sin. sekrecija Sin. .

---LUCIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bistar.

---LUCIDNOST, V(LAT.), (ENG.), bistrina Sin. .

---LUCITIsecernire (lat.), secret (eng.), producirati, izbacivati sekret u za to odredeni prostor. Sin. 

---LUCUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. citodezma ili lehem, meduodajicki.

---LUDvesanus-3, insanus-3, stultus-3 (lat.), insane (eng.), duševno obolio, umobolan, mahnit,
mentalno obolio. V. ludilo. ludak. Sin. 

---LUDA TRAVAAtropa belladonna (lat.), deadly nightshade (eng.), trava koja raste u Centralnoj
Evropi, a uzgaja se u Americi. Sadrži razlicite antiholinergicne alkaloide, kao atropin, hiosciamin,
skoplamin. Ingestija uzrokuje trovanje, sa karakteristicno širokim zjenicama. bun, velebilje. Sin. 

---LUDAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. lud.

---LUDILOinsanitas, atis, f, desorientatio, onis, f (lat.), insanity, disorientation (eng.), duševna

bolest, smetnja ili poremecaj, umobolnost, mahnitluk, mahnitost. Više je pravni nego medicinski
termin, a oznacava osobu koja ne može shvatiti znacaj pocinjenoga djela i za to ili ima smanjenu
odgovornost ili je nema. pomucen um. Sin. 

---LUDILO, MLADALACKOhebephrenia, ae, f (lat.), disorganised schisophrenia (eng.), tip šizofrenije

sa ranim pocetkom, nakon puberteta, a manifestira se gubitkom asocijacija, neorganiziranim
ponašanjem, neadekvatnim afektom, ekstremnim socijalnim povlacenjem, nemotiviranim otporom
prema uobicajenim pravilima ponašanja, manirizmom itd. hebefrenija, hebefrena šizofrenija. Sin. 

---LUDILO, PIJANACKOdelirium tremens (lat.), alcochol withdrawal syndrome (eng.), delirijum

uzrokovan prestankom ili smanjenjem uzimanja alkohola kod alkoholicara sa 10 i više godina staža.
Tahikardija, znojenje, hipertenzija, tre-mor, halucinacije, agitiranost, su znaci koji se javljaju 2-3
dana poslije prestanka uzimanja alkohola i t Sin. 

---LUDNICAmaniconium, ii, n (lat.), madhouse (eng.), stari, prevazideni, naziv za duševnu bolnicu,
više u smislu traj-ne hospitalizacije neiSin. ecivih Sin.

---LUDOVIJESThallucinatio, onis, f (lat.), hallucination (eng.), osjecaj percepcije culima bez

stvarnoga objekta ili podražaja. bulazan, halucinacija. Sin. 
---LUES(LAT.), (ENG.), SIN. v. frenjak.

---LUG, CINIS, is, f (lat.), ash (eng.), nesagorljivi ostatak poslije gorenja, sadrži neorganske
materijale kojima gorenje nije smetalo (soli, minerale). Up. lukšija Sin. .

---LUGACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kostur.

---LUIZIT, LEWISITE(LAT.), (ENG.), (eng. prema americkom hemicaru W.L Lewisu), smrtni bojni
otrov dihloro(2-hlorovinil)arsin, AsCl2CH.CHCl, zadušljivac, plikavac, suzavac Sin. .

---LUK1, arcus, us, m (lat.), arch (eng.), opci termin u anatomskoj momenklaturi da oznaci
zakrivljeni, lucni , oblik. obluk, 2. allium cepa (lat.), onion (eng.), povrce, zacin. Pripisuju mu
mnoga svojstva kao antiskorbutno, dijureticno i antidijabeticno. Ima zaštitinu ulogu kod isindija.
sogan. Sin.

---LUK, BIJELI(LAT.), (ENG.), SIN. v. saransak.

---LUK, CRNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. luk 2.

---LUK, MORSKIUrginea maritima (lat.), squill (eng.), morska biljka cije mesnate, debele ovojnice
sadrže nekoliko kardioaktivnih glikozida i nekoliko drugih osnovnih principa pa se upotrebljava kao
kardiotonik, emetik, dijuretik, ekspektorans, ali i kao otrov za miševe Sin. .

---LUK, REBARNIarcus costarum (lat.), costal arch (eng.), prednji dio donjega otvora grudnoga koša,
apertura thoracis inferior, koji se sastoji od hrskavica 7.-10. rebra koje se spajaju, pa jedna i druga
strana cine luk sa vrhom na processus ensiformis sterni. Sin. 

---LUK, STARACKIgerontoxon, i, n, arcus corneae (lat.), gerontoxon (eng.), bijeli ili sivi opakni
prsten oko ruba rožnjace, prisutan pri rodenju, ali evidentan kasnije u dobu preko 50 godina.
Nastaje depozitima holesterola, a može biti udružen sa porodicnom hiperlipidemijom Sin. .

---LUK, ZIGOMATICNIarcus zygomaticus (lat.), zygomatic arch (eng.), luk koji cini spoj zigomaticne
kosti i processus zygomaticus sljepoocne kosti. Daje izgled licu Sin. .

---LUK, ŠKRŽNIarcus branchialis (lat.), gills (eng.), parni nabori na lateralnoj strani glave i vrata
fetusa, razdvojeni rascjepima iz kojih se razvijaju organi lica i vrata Sin. .

---LUKSlux, cis, f (lat.), id.(eng.), metricka jedinica osvjetlje-nja, odgovara jednome lumenu ( Sin.
v.) na jedan kvadratni metar.

---LUKSACIJA, V(LAT.), (ENG.), išcašenje Sin. .

---LUKŠIJAlix, icis, m, lixivia, ae, f (lat.), lye (eng.), alkalni perkolat dobijen iz drvenog luga, sadrži
natrijum i kalijum hidroksid, a služi za pranje. cijed. Sin. 
---LUMBAGOlumbago, inis, f (lat.), low back pain (eng.), bol u donjem dijelu leda, u lumbalnoj
regiji. prijet, krstobolja. Sin. 

---LUMBALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. slabinski.

---LUMBALIZACIJAlumbalisatio, onis, f (lat.), lumbalization (eng.), stanje u kome prvi sakralni

kralježak nije spojen u sakralnu kost, nego nalici lumbalnim pršljenima i predstavlja još jedan
artikulacioni pršljen. Sin. 

---LUMBOSAKRALANlumbosacralis, e (lat.), lumbosacral (eng.), ono što pripada ili se nalazi u

slabinskome predjelu i predjelu sakralne kosti. Obicno na prelazi izmedu ta dva dijela Sin. .

---LUMBOTOMIJAlumbotomia, ae, f (lat.), lumbotomy (eng.), hirurški prilaz na bubregu

retroperitonealno kroz slabine Sin. .

---LUMENlumen, inis, n (lat.), (eng.), id., 1. šupljina ili kanal unutar neke cijevi ili organa, 2.
jedinica svjetla. To je 1 flux emitiran pod pravim uglom sa jedinstvenog izvora od jedne svijece.
Sin. 

---LUNTAVlunaticus-3 (lat.), lunatic (eng.), umno poremecena osoba, umobolan, neuravnotežen,

bez nozografskih oznaka Sin. .

---LUNULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelina 2.

---LUPANJE SRCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. palpitacija.

---LUPINACichtyosis, is, f (lat.), fish skin, alligator skin, collodion skin (eng.), grupa bolesti
karakterizirana povecanom keratinizacijom i sa neiflamatornim ljušte-njem kože. Mnogi lupinci su
geneticki odredeni, a neki mogu biti steceni udruženi sa raznim sistemnim bolestima. Ako se
upotrebljava termin bez bliže oznake znaci obicni lu krljuštica, ihtioza, riblja koža. Sin. 

---LUPINOZAlupinosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolesno, cesto smrtno stanje domacih životinja (stoke,
ovaca, koza, konja) zbog ishrane sjemenom jedne leguminoze (rod Lupinus). Javlja se akutna
atrofija jetre Sin. .

---LUPUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. vukojedina.

---LUTAVineptus-3 (lat.), inept, unfit (eng.), nesposoban, nepodesan, nepogodan, neprikladan Sin. .

---LUTEINluteinum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., žuti pigment ili lipohrom, C48H56O2, iz žutoga tijela,
masnih odajica i žumanjca. Sin. 

---LUTEINIZACIJAluteinisatio, onis f, (lat.), luteinization (eng.), proces u kojemu ovarijalni folikul

poslije izlaska jajašca, ovulacije, postaje žuto tijelo, corpus luteum, i to putem vaskularizacije,
hipertrofije folikularnih odajica i akumulacije lipida. Sin. 
---LUTEOMA(LAT.), id lat. i(eng.), 1. tumor odajica granuloza-teka sloja jajnika u kojemu postoji
luteinizacija, 2. nodularna hipertrofija jajnikovih luteinskih odajica koja nekada nastaje u zadnjoj
trecini trudnoce. Može biti jednostrana i obostrana Sin. .

---LUŽANalkalinus-3 (lat.), alkaline (eng.), onaj koji daje alkalnu reakciju, pH iznad 7 Sin. .

---M KOMPONENTA(LAT.), M component (eng.), povecana koncentracija strukturalno homogenoga

proteina u serumu ili bureži u beta ili gama frakciji elektroforeze. U najvecem broju slucaja je
monoklonalni imunuoglobulin teških ili lahkih lanaca ili njihovih fragmenata. Karakteristicna je za
diskrazije paraproteini. Sin. 

---M-RNA(LAT.), (ENG.), skr. od mesindžer RNA Sin. v. glasnik.

---MACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrlja 1, 2.

---MACAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrljast.

---MACIJE PREDENJEsusurrus felinus (lat.), purring (eng.), zvuk koji se cuje ili osjeti iznad odredene
funkcije nekoga organa. Niski, vibratoran murmur, nalik na macije predenje Sin. .

---MACKOTValeriana officinalis (lat.), valerian (eng.), samonikla biljka ciji korijen, Valerinae radix,
sadrži eterski zejtin, a kod ovoga je glavna komponenta bornil-izovalerijanat, koji daje specifican
miris. Najviše se upotrebljava kao ljekoviti caj i tinktura, tinctura Valeriane, zbog spazmolitickog
djejst macina trava, maternjak. Sin. 

---MADAROZA(LAT.), madarosis, is, f (lat.). id.(eng.), gubitak obrva i trepavica, Sin. 

---MADEŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. ben.

---MADUROMIKOZAmaduromycosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest uzrokovana razlicitim gljivicama

(Madurella) ili aktinomicetama (Nocardia, Streptomyces madurae) koja zahvaca stopala (madura
foot), ali i ruke i unutrašnje organe. Infekcija ulazi kroz ranu, a zahvaca dublja tkiva. Javlja se
nabuh, vezikule, cvoro Sin. .

---MADŽUNelectuarium, ii, n (lat.), electuary (eng.), lijek u obliku gustog sirupa ili pekmeza,
napravljen od kardinalnog principa i slatkog gustog vehikuluma (med, pekmez od voca), narocito
korišten za djecu. ljekoviti pekmez. Sin. 

---MAGISTAR FARMACIJEmagistar pharmaciae (lat.), pharmacist (eng.), nekada zvanicna titula

svršenoga studenta farmaceutskoga fakulteta. Doslovno magistar znaci ucitelj. U današnje vrijeme
se zamjenjuje sa farmaceut Sin. .

---MAGISTAR NAUKAmagistar scientiarum (lat.), master of science (eng.), akademska titula osobe
koja je poslije završenoga medicinskoga, stomatološkoga ili farmaceutskoga fakulteta završila i
postdiplomski studij (u principu 4 semestra) i odbranila magistarski rad, koji je znacajno djelo i
doprinos nauci Sin. .
---MAGISTARSKI RAD(LAT.), (ENG.), SIN. v. magistar nauka.

---MAGLICA1. nebula, ae, f (lat.), id.(eng.), malehni kornealni opacitet ili ožiljak koji se vidi samo
kosim osvjetljenjem, 2. aerosol (eng.), koloidni sistem u kojemu je disperzirani medijum plin Sin. .

---MAGNEZIJUMmagnesium, i, n (lat.), id.(eng.), lahki, srebrenasti metal, simbol Mg, at. broj 12, at.
tež. 24,312. Soli su neophodne za aktivnost mnogih enzima. Sastojak je intra i ekstraecelularne
tecnosti i javlja se u bureži i stolici. Deficijencija ide sa iritabilnošcu nervoga sistema, vazodilataci
Sin. 

---MAGNIFIKACIJAmagnificatio, onis, f (lat.), magnification (eng.), povecavanje pod mikroskopom,

proces kojim se nešto cini vecim, upotrebom lece ili operativnoga mikroskopa. Sin. 

---MAHANA1. vitium, ii, n, f (lat.), fault, defect, (eng.), organski, urodeni ili steceni defekt,
razvojna anomalija. beteg, grješka, 2. anomalia, ae, f (at.), anomaly (eng.), znacajna devijacija od
normalnoga standarda. nepravilnost koja može biti urodena i stecena, 3. omissio, onis, f (lat.),
omision (eng.), propust (u govoru, postupku, nacinu lijecenja), izostavljanje 

---MAHMURANcrapulentus-3 (lat.), crapulous (eng.), osoba zahvacena mahmurlukom Sin. .

---MAHMURLUK(LAT.), crapula, ae. f lat.), id.(eng.), stanje opijenosti ili lošeg osjecanja koje slijedi
poslije uzimanja alkohola. Vjerovatno je posljedica trovanja primjesama metilnoga alkohola. Sin. 

---MAHMUZAcalcar, aris, n (lat.), spur (eng.), struktura koja nalici na mahmuzu. Uglavnom se odnosi
na calcar avis, pticiju mahmuzu, u mozgu Sin. .

---MAHNITvesanus-3, insanus-3, stultus-3 (lat.), insane (eng.), 1.lud, duševno obolio, umobolan, 2.
Sin. v. manican.

---MAHNITLUKinsanitas, atis, f (lat.), insanity (eng.), 1. ludost, ludilo, duševna bolest, umobolnost,
2. Sin. v. manija.

---MAHNITOSTvesania, ae, f (lat.), madness (eng.), ludost, ludilo, duševna bolest, umobolnost,
manicnost, psihomotorni nemir, nesuvislost Sin. .

---MAHOMICEparoxysmalis, e (lat.), paroxismal (eng.), onaj koji nastaje u paroksizmima, ponovnoj i

nagloj eskalaciji pojava ili simptoma ili sa napadima grceva. Sin. 

---MAHORICAstrophulus, i, m (lat.), papular urticaria (eng.), perzistentna kožna erupcija koja

predstavlja reakciju preosjetljivosti na ubod insekta, a koja se vidi kod djece. Vide se malehne
urtikarijalne papule i šklopci. Jako svrbe, prolazne su, sekundarno se mogu inficirati Sin. .

---MAHRAMA, POVJESNAmitella, ae, f (lat.), arm sling (eng.), obicno trougla mahrama obješena o
vrat koja pridržava povrijedenu ruku Sin. .
---MAHRAMICA(LAT.), (ENG.), trbušna, Sin. v. isuka.

---MAHRAMICA, PLUCNApleura, ae, f (lat,), id.(eng.),., 1. serozna membrana koja prekriva pluca i
grudni koš sa unutrašnje strane, kompletno zatvarajuci prostor nazvan pleuralna šupljina, 2. pleura
visceralis (lat.), visceral pleura (eng.), dio mahramice koji prekriva samo pluca i ulazi izmedu
plucnih lobusa. visceralna pleura, oprsje. Sin. 

---MAHULJICAVlanuginosus - 3 (lat.), lanuginous (eng.), onaj koji je pokriven mahuljicama ( Sin. v.).

---MAHULJICElanugo, inis, f (lat.), lanugo hair (eng.), nježne dlacice koje rastu na tijelu fetusa.
dlacice, lanugo. Sin. 

---MAJA(LAT.), 1. yeast (eng.), kvasac, razvojni oblik gljivice iz klase Ascomycetes i

Deuteromycetes, od kojih neke igraju važnu ulogu u patologiji, a druge se koriste u terapiji, 2. Sin.
v. vakcina.

---MAJA, PEKARSKA(LAT.), bakers' yeast (eng.), razvojni oblik gljivice Saccharomyces cerevisiae koja
se upotrebljava u proizvodnji hljeba i piva. maja pivarska. Up. gljivice, kvašceve. Sin. 

---MAJA, PIVARSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. maja, pekarska.

---MAJA, SUHA(LAT.), dried yeast (eng.), osušene odajice gljivice Sa-charomyces cerevisiae, a
upotrebljavaju se za pravljenje hljeba i kao prirodan izvor B vitamina, te bjelancevina. Sin. 

---MAJASILeczema, atis, n (lat.), eczema (eng.), bolest kože, papulovezikularni dermatitis koji
nastaje kao reakcija na veliki broj endogenih i egzogenih uzrocnika, karakte-riziran eritemom,
edemom sa eksudacijom i infiltracijom inflamatornoga tipa u dermisu, sa vlaženjem, stvaranjem
mjehurica, krasta, ekcem, mujasil. Sin. 

---MAJCINA DUŠICAThymus vulgaris (lat.), garden thyme (eng.), biljka koja sadrži ishlapljivi zejtin
koji je aromatik, karminativ i blag ekspektorans Sin. .

---MAJDONOSPetroselinum sativum (lat.), parsley (eng.), jednogodišnja ili dvogodišnja biljka koja se
upotrebljava u kuhinji, ali i u medicinske svrhe, narocito njezino sjeme. Ljekovito svojstvo mu daje
apiol. Djeluje dijureticno, abortivno. Koristi se kao caj iz korijena (species diuretice), peršun. Sin. 

---MAJDONOS, DIVLJIAethusa cynapium (lat.), fools parsley (eng.), biljka koja je otrovna za ljude i
nema drugoga medicinskoga znacaja. Sin. 

---MAJKA, MATER, tris, f (lat.), mother (eng.), jedan od dva roditelja, onaj koji nosi plod u utrobi i
hrani mlado specificnom hranom, mlijekom iz posebnih, mlijecnih žlijezda. Time taj roditelj ima
specificnu gradu tijela i posebne funkcije koje oznacavamo kao ženski organizam. Up. spol. Sin. 

---MAKPapaver somniferum (lat.), poppy (eng.), biljka karakteristicnoga izgleda i cvata koja kao
plod daje cahure cijim zasijecanjem se dobije bijeli sok, koji staja-njem otvrdne i pocrni. To je
sirovi opijum ( Sin. v.), koji sadrži dosta alkaloida.
---MAKATOVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grc.

---MAKAZEforfex, icis, m (lat.), scissors (eng.), jedan od osnovnih hirurških instrumenata i služi za
prepariranje, rezanje tkiva, konaca, gaze, gipsa i slicno. Sin. 

---MAKLJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strugac.

---MAKROBRAHIJAmacrobrachia, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalno velike ruke, narocito ako se

dužina odnosi na mišice Sin. .

---MAKROCEFALIJAmacrocephalia, ae, f (lat.), macrocephaly (eng.), nenormalno velika glava Sin. .

---MAKROCITmacrocytus, i, m (lat.), macrocyte (eng.), abnormalno veliki eritrocit, 10-12 mikrona u

precniku. Sin. 

---MAKROCITEMIJAmacrocythaemia, ae, f (lat.), macrocythemia (eng.), stanje u kojemu su crvena

krvna zrnca veca nego normalno, takoder i njihov povecan broj u normalnoj krvi. Sin. 

---MAKRODAKTILIJAmacrodactylia, ae, f (lat.), macrodactyly (eng.), abormalno veliki i debeli prsti

Sin. .
Rijecnik4
---MAKRODONCIJAmacrodontia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna morfološka mahana karakterizirana
porastom velicine zuba, a može biti na jednome ili na svim zubima. Sin. 

---MAKRODONCIJA, RELATIVNAmacrodontia relativa (lat.), re-lative macrodontia (eng.), urodena

pojava zuba normalne velicine u nenormalno malehnim vilicama. Sin. 

---MAKROFAGmacrophagus,i, n (lat.), macrophage (eng.), bilo koji od mnogih oblika mononuklearnih

fagocita koji se nalaze u tkivima. Mononuklearni fagociti nastaju od hematopoeticne vriježe odajica
koštane srži. Pošto produ kroz fazu monoblasta i promonocita do monocitne faze, ulaze u krv i
cirkuliraju oko 40 Sin. 

---MAKROFTALMIJAmacrophtalmia, ae, f (lat.), macrophtalmos (eng.), enormno velika ocna

jabucica. Sin. 

---MAKROGENIJAmacrogenia, ae, f (lat.), id.(eng.), povecanje donjega cehneta, posebno brade,

koje može biti na bazi koštanoga ili mehkotkivnoga uvecanja ili oboga Sin. .

---MAKROGENITOSOMIJAmacrogenitosomia, ae, f (lat.), id.(eng.), neuobicajeno povecanje

genitalija, obicno sa ekscesivnim tjelesnim razvojem. Sin. 

---MAKROGIRIJAmacrogyria, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava velikih girusa na mozgu, što vodi
umjerenome smanjenju brazdi. Ponekad ide sa ukupnim uvecanjem moždane mase Sin. .
---MAKROGLIJA(LAT.), macroglia (eng.), neuroglijalne odajice ektodermalnoga porijekla u
centralnome nervnome sistemu. Sin. 

---MAKROGLOBULIN(LAT.), macroglobulin (eng.), plazmin globulin sa visokom molekularnom

težinom. Sin. 

---MAKROGLOBULINEMIJA(LAT.), macroglobulinemia (eng.), stanje karakterizirano porastom

makroglubulina u krvi. Sin. 

---MAKROGLOSIJAmacroglossia, ae, f (lat.), id.,(eng.), jako veliki jezik Sin. .

---MAKROGNATIJA(LAT.), macrognathia, ae, f (lart.), id.(eng.), velika gornja vilica, gornje cehne
Sin. .

---MAKROGRAFIJAmacrographia, ae, f (lat.), macrography (eng.), rukopis u kojemu su slova izuzetno

velika, veca od uobicajenih Sin. .

---MAKROHEJLIJAmacrocheilia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno velike i debele usne Sin. .

---MAKROKNEMIJAmacrocnemia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno velike i široke golijeni. Sin. 

---MAKROMASTIJAmacromastia, ae, f (lat.), macromastia, oversized breast (eng.), prekomjerno

velika jedna ili, cešce, obje dojke Sin. .

---MAKROMELIJAmacromelia, ae, f (lat.), macromelia, oversized limp (eng.), prekomjerno uvecanje

jednoga ili više ekstremiteta. Sin. 

---MAKROMOLEKULA(LAT.), macromolecule (eng.), vrlo velika molekula, koja ima polimernu lancanu
strukturu (npr. bjelancevina, polisaharid itd.) Sin. .

---MAKRONUKLEUSmacronucleus, i, m (lat.), id.(eng.), veca od dvije jezgre kada u odajici ima više
od jedne Sin. .

---MAKROPLAZIJAmacroplasia, ae, f (lat.), (eng.), intenzivan rast nekoga tkiva Sin. .

---MAKROPODIJAmacropodia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerano velika stopala Sin. .

---MAKROPSIJAmacropsia, ae, f (lat.), id.(eng.), iluzija pri kojoj se objekti vide vecim nego što jesu
Sin. .

---MAKRORINIJAmacrorrhinia, ae, f (lat.), id.(eng.), neuobicajeno veliki nos Sin. .

---MAKROSKOPIJAmacroscopia, ae, f (lat.), macroscopy (eng.), pregled golim okom bez uvecanja i
bez upotrebe mikroskopa Sin. .

---MAKROSKOPSKImacroscopicus-3 (lat.), macroscopic (eng.), onaj koji se vidi golim okom, bez
uvecanja i bez upotrebe mikroskopa. Obr. od mikroskopski Sin. .

---MAKROSOMIJA(LAT.), macrosomatia, ae, f (lat. id.(eng.), nenormalno velika statura, veliko tijelo.
rast, divovski. Sin. 

---MAKSILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vilica, gornja ili cehne

---MAKSILARANmaxillaris, e (lat.), maxillary (eng.), ono što pripada gornjoj vilici, gornjemu
cehnetu, gornjovilicni. Sin. 

---MAKSILEKTOMIJAmaxillectomia, ae, f (lat.), maxillectomy (eng.), hirurško vadenje, ekstirpacija

citavoga gornjega cehneta ili samo jednoga njegovoga dijela Sin. .

---MAKSILOFACIJALANmaxillofacialis, e (lat.), maxilofacial (eng.), onaj koji pripada i vilicama i licu

(npr. maksilofacijalna hirurgija) Sin. .

---MAKSILOTOMIJAmaxillotomia, ae, f (lat.), maxillotomy (eng.), hirurška incizija, otvaranje

gornjega cehneta Sin. .

---MAKSIMALANmaximus-3 (lat.), maximal (eng.), najveci od mogucega pristupacnoga i dopuštenoga.

Obr. od minimalan Sin. .

---MAKSIMUMmaximum, i, n (lat.), id.(eng.), 1. najveci moguci ili aktualni ucinak ili kolicina,
najveca vrijednost, 2. vrhunac bolesti ili nekoga tjelesnoga procesa, 3. najveca kolicina hrane koju
organizam može svariti. Sin. 

---MAKSUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete.

---MAKULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrlja.

---MAKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrljav.

---MALACIJAmalacia, ae, f (lat.), softening, malacia (eng.), bolesno smekšavanje nekoga organa ili
tkiva. omekšanje. Sin. 

---MALAKOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mehka guta.

---MALAKOPLAKIJAmalacoplakia, ae, f (lat.), id.(eng.), stvara-nje mehkih tacaka, dijelova, na

sluzavici nekoga šupljega organa Sin. .

---MALAKOTICAN(LAT.), malacoticus-3 (gr.,lat.), malacotic (eng.), mehak, podložan malaciji (obicno

o zubima) Sin. .

---MALAKSALOSTdeblitis, atis, f (lat.), weakness (eng.), opca slabost, umor, klonulost, iscrpljenost.
Sin. 

---MALAPSORPCIJAabsorptio mala (lat.), malabsorption (eng.), poremecena apsorpcija hrane iz

crijeva Sin. .

---MALARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obrazni.

---MALARIJAmalaria, ae, f (lat.), id.(eng.), infektivna bolest, endemicna u nekim zemljama Azije,
Afrike, Južne Amerike i Evrope. Uzrokovana protozoama roda Plasmodium (vivax, ovale, falciparum,
malariae), a obicno se prenosi ubodom anofelida. Karakterizirana je paroksizmima visoke vatre i
drhata ko barska groznica, mocvarna groznica. Sin. 

---MALARIOTERAPIJAmalariotherapia, ae, f (lat.), malariotherapy (eng.), metoda lijecanja

inokulacijom malarije radi postizanja visoke vatre radi lijecenja neurosifilisa Sin. .

---MALEHANparvus-3 (lat.), small (eng.), organicenih dimenzija, najmanji u nizu, npr. malehni prst.
Sin. 

---MALEOLARANmalleolaris, e (lat.), malleolar (eng.), onaj koji pripada clanku, maleolusu Sin. .

---MALEOLUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. clanak.

---MALEOTOMIJAmalleotomia, ae, f (lat.), malleotomy (eng.), operacija koja oslobada cekic,

malleus, u slucajima ankiloze slušnih košcica Sin. .

---MALFORMACIJAmalformatio, onis, f (lat.), malformation (eng.), morfološki defekt koji nastaje

intrauterinim razvoj-nim procesom. Sin.

---MALIGANmalignus-3 (lat.), malignant (eng.), zlocudan, zao, opak, sa tendencijom progresivnog

pogoršanja, sa smrcu kao krajnjim rezultatom. zlocudan. Sin. 

---MALIGNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlocudnost.

---MALINARubus ideus (lat.), raspberry (eng.), plod biljke iz porodice Rosaceae. Bogat je vitaminima
A, B i C. Dijuretik i laksans, a danas se najviše koristi u sirupu, sirupus Rubi idei, raspberry juice,
koji je korigens i vehikulum. himber. Sin. 

---MALNUTRICIJAnutritio mala (lat.), malnutrition (eng.), bilo koja smetnja ishrane u smislu njene
deficijentnosti, oskudnosti, nedovoljnosti, nekompetentnosti, neadekvatnosti, pa sve do slabosti
asimilacije Sin. .

---MALOKLUZIJAocclusio mala (lat.), malocclusion (eng.), hrdav ili nedovoljan kontakt zuba gornjega
i ili donjega cehneta za vrijeme kretnji vilica Sin. .

---MALOKRVANanaemicus-3 (lat.), anemic (eng.), prožet ma-lokrvnošcu, izražene malokrvnosti (v.).

anemican, slabokrvan, nedokrvan. Sin. 

---MALOKRVNOSTanaemia, ae, f (lat.), anemia (eng.), sma-njenje broja crvenih krvnih zrna ispod
normale, racunavši na kubni milimetar. Smanjena kolicina hemoglobina ili smanjenje volumena
uoblicenih elemenata u odnosu na plazmu. anemija, slabokrvnost, nedokrvnost. Sin. 

---MALOUMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kratkouman.

---MALOUMLJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kratkoumlje.

---MALPOZICIJA ZUBApositio mala dentis (lat.), malposed tooth (eng.), nepravilan ili abnormalan
položaj zuba u gornjoj ili donjoj vilici. Sin. 

---MALPOZICIJApositio mala (lat.), malposition (eng.), nenormalni ili anormalni položaj organa ili
strukture. Sin. 

---MALROTACIJArotatio mala (lat.), malrotation (eng.), nenormalna i patološka rotacija, odnosno

izostanak normalne rotacije organa za vrijeme razvoja zametka Sin. .

---MALTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šecer, sladni.

---MAMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjesnilo.

---MAMEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mastektomija.

---MAMENrabiosus-3 (lat.), raged, rabid (eng.), u stanju violentne ljutine, bijesno ljut. Sin. 

---MAMILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica na dojci.

---MAMILARANmamillaris, e (lat.), mamillary (eng.), onaj koji pripada bradavici na dojci ili nalici na
nju. Sin. 

---MAMILITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. telitis.

---MAMOGRAFIJAmammographia, ae, f (lat.), mammography (eng.), radiografija dojke.

mastografija. Sin. 

---MAMOGRAM(LAT.), mammogram (eng.), rendgenski film ili kseroks kopija sa prikazom mlijecne
žlijezde Sin. .
---MAMOPLASTIKAmammaplastia, ae, f (lat.), mammoplasty (eng.), bilo koja plasticna ili
rekonstruktivna operacija na dojci (redukcija tkiva, uvecanje i sl.) Sin. .

---MAMOPLAZIJAmammoplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvoj mlijecnoga tkiva, razvoj dojke Sin. .

---MAMOTROPICANmammotropicus-3 (lat.), mammotropic (eng.), onaj koji ima afinitet, odnosno

stimulirajuci efekt na mlijecno tkivo Sin. .

---MANAmanna canulata (lat.), manna (eng.), osušeni slatkasti sok raznih vrsta jasena (Fraxinus
ornus, Fraxinus excelsior) koji dolazi u obliku kristalnih duguljastih komada. Sadrži manitol, šecer,
mirisom podsjeca na med. Blagi je laksans Sin. .

---MANDIBULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vilica, donja ili cehne, donje.

---MANDIBULARAN, MANDIBULARIS, e (lat.), mandibular (eng.), ono što pripada donjoj vilici,
donjemu cehnetu, donjovi-licni. Sin. 

---MANDIBULEKTOMIJAmandibulectomia, ae, f (lat.), mandibulectomy (eng.), hirurško vadenje,

obicno dijela donjega cehneta, uslijed tumora Sin. .

---MANDRAGORAMandragora officinarum (lat.), mandrake (eng.), biljka koja je ranije korišcena kao
sedativ i narkotik, jer sadrži alkaloide hiosciamin, skopolamin i mandragorin. Danas se tretira kao
otro Sin. v.

---MANDREN(LAT.), (ENG.), mandrin (fr.), elasticna žica ili slicno, uvucena u šupljinu katetera s
ciljem cuvanja njegove prolaznost i davanja cvrstine Sin. .

---MANEVAR(LAT.), (ENG.), manuever (fr.), pokret, radnja, koja izvodi neku proceduru, neki metod,
neku tehniku. Može biti u toku operacije, ali i izvan nje Sin. .

---MANGAFA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sakagija.

---MANGANmanganum, i, n (lat.), manganese (eng.), metal koji je nalik na željezo, simbol Mn, at.
broj 25, at. tež. 54,938. Nalazi se svuda u tijelu, koncentriran u mitohondrijama, jetri, hipofizi,
bubrezima, gušteraci i kosti. Aktivira veliki broj enzima i neophodan je za sintezu mukopolisaharida.
Bolest Sin. .

---MANGANIZAMmanganismus, i, m (lat.), manganism (eng.), trovanje manganom kao trovalentnim

elementom Sin. .

---MANICANmanicus-3 (lat.), manic (eng.), obolio od manije, duševno obolio. mahnit. Sin. 

---MANICNO-DEPRESIVAN(LAT.), manic depressive (eng.), bivalentnoga, promjenjivoga raspoloženja

koje se mijenja od manije ( Sin. v.), do depresije (v.).
---MANIFESTACIJA, MANIFESTATIO, onis, f (lat.), manifestation (eng.), pojava, izbijanje, znak. Sin. 

---MANIFESTANmanifestus-3 (lat.), manifest, evident (eng.), izražen, jasan, ocigledan Sin. .

---MANIJAmania, ae, f (lat.), id.(eng.), nacin ponašanja karakteriziran hiperekscitabilnošcu,

hiperaktivnošcu, agitacijom, ubrzanim mišljenjem i govorom, bijegom ideja, ushicenošcu.
granovitost, mahnitluk. Sin. 

---MANIJAKALANmaniacalis, e (lat.), maniacal (eng.), zahvacen manijom. granovit, mahnit. Sin. 

---MANIPULACIJAmanipulatio, onis, f (lat.), manipulation (eng.), 1. svaki postupak koji se izvodi

rukom, sa ili bez instrumenta, za razliku od onoga koji se izvodi aparatom, mašinom, 2. (u fizikalnoj
medicini) snažni pasivni pokret zgloba izvan njegovih granica pokretanja Sin. .

---MANJIminor, ris (lat.), less (eng.), komparativ od malehan, a u medicini oznaka za mišic, otvor na
kosti i slicno koji je manji, kraci u odnosu na drugi ili druge, vece ili dulje Sin. .

---MANJKAVOSTdefectus, us, m (lat.), defect (eng.), neki nedostatak, mahana, bilo urodena bilo
stecena, bilo u morfološkom ili u funkcionalnome, metabolicnome, smislu (npr. manjkavost vitamina
C) Sin. .

---MANOMETARmanometer, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument koji mjeri pritisak tecnosti, gasa, krvi
sl Sin. .

---MANOMETRIJAmanometria, ae, f (lat.), manometry (eng.), mjerenje pritiska tecnosti ili gasa
manometrom ( Sin. v.).

---MANTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrtoglavica.

---MANUALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. rucni.

---MARAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v.bolest, hronicna.

---MARAZI-MEVT(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, smrtna.

---MARAZLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolestan.

---MARGINACIJAmarginatio, onis, f (lat.), (eng.), margination (eng.)., nakupljanje i adhezija

leukocita na epitelijalne odajice zida krvnih suda, na mjestu povrede ili u ranim stadijima
inflamacije. Sin. 

---MARGINALANmarginalis, e (lat.), marginal (eng.), onaj koji je smješten ili pristaje uz granicu,
rub, ivicu, periferan. Sin. 
---MARGINIRANmarginatus-3 (lat.), marginated (eng.), obrubljen, jasnih zacrtanih granica,
definiranih granica. Sin. 

---MARGO(LAT.), (ENG.), SIN. v. rub.

---MARIHUANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hašiš.

---MARIZ(LAT.), (ENG.), id. hronicni bolesnik, Sin. v. bolesnik.

---MARIZLUK.(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, hronicna.

---MARKER(LAT.), id.(eng.), nešto što identificira, cini vidljvim, cini dostupnim posmatranju i
pracenju. Najcešce je to radioaktivni izotop inkorporiran u molekulu koja ucestvuje u metabolizmu i
pojavljuje se u nekome organu i fiziološkim ili patološkim uslovima Sin. .

---MARMORIZACIJAmarmorisatio, onis, f (lat.), marlbleisation (eng.), pojava tamnijih i svjetlijih

pruga po koži, što na-lici na mermer Sin. .

---MARSUPIJALIZACIJAmarsupialisatio, onis, f (lat.), marsupialisation (eng.), hirurška operacija

otvaranja ciste ili druge šupljine, te prišivanje njenih rubova za rubove rane, tako da se od
zatvorene ciste formira otvorena vreca. Sin. 

---MARZApus, puris, n (lat.), id.(eng.), tecni produkt isindije kojega cine leukociti, mikroorganizmi,
te komadici nekroticnoga tkiva. jušika, gnoj. Sin. 

---MARZATIsuppurare (lat.), suppurate (eng.), stvarati gnoj, gnojiti. Sin. 

---MASA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grumen.

---MASAKR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokolj.

---MASANpinquis, is (lat.), fatty (eng.), debeo, prožet ili prekriven mašcu, pun sala Sin. .

---MASAŽA(LAT.), massage (eng.), sistematsko pritiskanje, trljanje, gnjecenje tkiva kao terapeutska
mjera Sin. .

---MASER(LAT.), (ENG.), masseur (fr.), 1. osoba koja izvodi masažu, sin. telak, 2. instrument kojim
se provodi masaža. Sin. 

---MASETERICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. žvakaci.

---MASKA(LAT.), mask (eng.), masque (fr.), 1. više slojeva gaze ili slicnoga materijala kojim se
prekrivaju usta i nos za vrijeme hirurškoga rada u cilju manjega rasapa mikroorganizama kapljicnim
putem, 2. kupasti nastavak cijevi za dihanje koji prekriva nos i usta, a koji se upotreb Sin. 
---MASKULINIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. virilizacija ili androgenizacija.

---MASLACAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.

---MASLINAoliva, ae , f (lat.), olive (eng.), plod drveta Olea europea. Plod se koristi za dobijanje
zejtina, a lišce u obliku caja za snižavanje krvnoga pritiska i šecera u krvi. Maslinaste boje u Bosni
se kaže zejtuni. zejtin-tane. Sin. 

---MASLINOVICAoleum olivarum (lat.), olive oil (eng.), zejtin dobijen hladnim cijedenjem maslina.
Pripisuju mu se efekti snižavanja visokoga krvnoga pritiska. Sin. 

---MASLO, MLADObutyrum, i, n (lat.), butter (eng.), pokupljena mlijecna mast koja još uvijek sadrži
razlicit procenat mlijeka i nešto kazeina, te je stoga lakša za probavu od masla. Sin. 

---MASNA STOLICAsteatorrhoea ae, f (lat.), steatorrhea (eng.), intenzivna kolicina masti u stolici,
uglavnom kao znak malapsorpcionoga sindroma. steatoreja. Sin. 

---MASNI JASTUKpaniculus adiposus (lat.), adipose paniculus (eng.), sloj masnoga tkiva ispod kože,
masna postava. salo. Sin. 

---MASNICAvibex, icis, f (lat.), bruise (eng.), površna povreda nastala udarcem, ali bez laceracije
tkiva. Koža je otecena, krvlju podljevena, bolna. modrica, mlaz, opružnica, oprutnica, mozolj. Sin. 

---MAST1. v. mast, ljekovita. 2. adeps, is, m (lat.), fat (eng.), rezerva organizma; glavni sastojak
masnoga tkiva cime su ispunjene masne odajice, ester glicerola i masnih kiselina. Sin. 

---MAST, LJEKOVITAunquentum, i, n (lat.), ointment (eng.), lijek u obliku masti, iskljucivo za

vanjsku upotrebu. Razlika izmedu masti i mehlema bila bi što je mast strogo specificirana i
djelotvorno je sredstvo razlicitoga, a ne samo biljnoga, porijekla, kao kod mehlema. U ljekovitim
sredstvima mast je zapravo ve Sin. 

---MASTALGIJAmastalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u dojci, sin, mastodinija, sisobolja Sin. .

---MASTEKTOMIJA(LAT.), mastectomia, ae, f (lat.,), mastectomy (eng.), hirurški zahvat, ekscizija,

uklanjanje, dojke. mamektomija. Sin.

---MASTEKTOMIJA, PARCIJALNAmastectomia partialis (lat.), segmental, partial mastectomy (eng.),

hirurško uklanja-nje, ekscizija, dovoljno dojkinoga tkiva da su granice ekscizije bez tumora.
Ekscizija tumora do u zdravo. Sin. 

---MASTEKTOMIJA, RADIKALNAmastectomia radicalis (lat.), radical mastectomy (eng.), hirurško

uklanjanje, ekscizija, dojke, pektoralnih mišica, aksilarnih limfnih cvora, kože i potkožnoga tkiva,
kao vid hirurškoga lijecenja raka dojke. Sin. 
---MASTIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žvakanje.

---MASTIKATOR, MASTICATORIUS-3 (lat.), masticatory (eng.), ona anatomska struktura koja

omogucuje i ucestvuje u žvakanju (npr. mišic). Žvakac Sin. .

---MASTIKATORNImasticatorius-3 (lat.), masticatory (eng.), ona anatomska struktura koja omogucuje

i ucestvuje u žvakanju, ono što pripada žvakacoj muskulaturi ili tehnici. žvakaci. Sin. 

---MASTITISmastitis, idis, f (lat.), id,.(eng.), isindija mlijecne žlijezde, dojke. mastoadenitis. Sin. 

---MASTITIS, PUERPERALNImastitis puerperalis (lat.), puerperal mastitis (eng.), oblik mastitisa koji
nastaje kod majki u vrijeme laktacije. Sin. 

---MASTOADENITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. mastitis.

---MASTOCIT(LAT.), mastocytus, i, m, mast cell (eng.), odajica veznoga tkiva cija je specificna
fiziološka funkcija nepoznata. Imaju bazofilne metahromatske citoplazmatske granule koje sadrže
histamin, heparin, a kod nekih vrsta i serotonin. Sin. 

---MASTOCITOMAmastocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), infiltrat mastocita u koži koji se uglavnom

vidi pri rodenju kao solitarna guta, mada ih može biti i više. Kasnije se javljaju i drugi znaci
mastocitoze (urticaria pigmentosa) Sin. .

---MASTOCITOZAmastocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), grupa rijet-kih bolesti koje su karakterizirane

nastankom infiltrata mastocita u tkivima i organima. Tu spadaju sistemska mastocitoza,
mastocitoma, urticaria pigmentosa i teleangiectasia persistans Sin. .

---MASTODINIJA, V(LAT.), (ENG.), mastalgija ili sisobolja. Sin. 

---MASTOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mamografija.

---MASTOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sisolik.

---MASTOIDEKTOMIJAmastoidectomia, ae, f (lat.), mastoidectomy (eng.), hirurška ekscizija

mastoidnih odajica, cellulae mastoideae, ili citavoga processus mastoides Sin. .

---MASTOIDITISmastoiditis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mastoidnoga antruma i mastoidnih

odajica. Sin. 

---MASTOIDOTOMIJAmastoidotomia, ae, f (lat.), mastoidotomy (eng.), hirurško otvaranje processus

mastoides ossis temporalis Sin. .

---MASTOMENIJAmastomenia, ae, f (lat.), id.(eng.), vikarna menstruacija iz dojke Sin. .

---MASTOPATIJA, CISTICNAmastopathia cystica (lat.), cystic mastopathy (eng.), indurirana i cistama
prožeta dojka, koja se smatra prekancerozom Sin. .

---MASTOPATIJA, MASTOPATHIA, ae, f (lat.), mastopathy (eng.), bilo koja bolest dojke Sin. .

---MASTOPEKSIJAmastopexia, ae, f (lat.), mastopexy (eng.), operacija fiksacije visecih dojki. Sin. 

---MASTOPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. visece dojke.

---MASTORAGIJAmastorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz mlijecne žlijezde Sin. .

---MASTOTOMIJAmastotomia, ae, f (lat.), mastotomy (eng.), hirurška incizija na dojci, otvaranje

dojke Sin. .

---MASTURBACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. samozadovoljavanje.

---MATERESINAhysteria, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. danas je to termin koji se izbjegava, a oznacava

konverzionu neurozu gdje pacijent pokazuje imitaciju neuroloških i svih drugih bolesti, 2. klasicna
materesina kao ženska bolest, manifestirana mnogim somatskim teškocama i elementima
konverzione neuroze histerija, konverzivna neuroza. Sin. 

---MATERICAuterus, i, m (lat.), womb (eng.), šuplji, neparni mišicni organ kod ženskih sisara u
kojemu se oplodeno jaje ugnijezdi i dalje razvija do vremena poroda. Kruškolikoga je oblika,
lateralno gore ulaze 2 jajovoda, a dolje se otvara u vaginu. Jako podložna hormonalnim utjecajima.
rodiljka. Sin. 

---MATERICANuterinus-3 (lat.), uterine (eng.), ono što pripada materici, što proizilazi iz nje. Sin. 

---MATERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tvar.

---MATERIJAL(LAT.), material (eng.), supstancija, elementi, isjecak, uzorak na osnovu kojega se

može formulirati neki koncept, postaviti dijagnoza ili konstruirati neki objekt (npr. materijal za
histološku obradu) Sin. .

---MATERINSTVOmaternitas, atis, f (lat.), maternity (eng.), period u kojemu je žena majka,

ukljucujuci sve elemente od nošenja i poroda do uzgoja i odgoja. Vrijeme nije tacno definisano, a u
principu je do punoljetstva djeteta. Sin. 

---MATERIŠTEcavitas uteri (lat.), uterine cavity (eng.), spljošteni prostor unutar materice koji
komunicira sa jedne strane sa jajovodima, a sa druge sa vaginom. Sin. 

---MATERNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. mackot.

---MATICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tok.

---MATRIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. supstancija, osnovna.

---MATROKLINmatroclinus-3 (lat.), matroclinous (eng.), onaj koji je naslijeden od majke, koji ima
osobine koje je baštinio od majke. Obr. od patroklin Sin. .

---MATUHsenilis, e (lat.), senile (eng.), osoba koja manifestuje fizicku i mentalnu deterioraciju, a u
vezi sa poodmaklom dobi. senilan. Sin. 

---MATUHLUKsenilitas, atis, f (lat.), senility (eng.), psihicko i mentalno propadanje ispoljeno u

starackoj dobi, sin. senilnost. Sin. 

---MATURACIJA, MATURATIO, onis, f (lat.), maturation (eng.), 1. zrenje, stanje ili proces postizanja
zrelosti ili punoga razvoja, 2. (u biologiji) proces dijeljenja odajice za vrijeme kojega broj
hromozoma biva reduciran na jednu polovicu, 3. pojava zaokružene gnojne formacije kod difuzne
upale, koja se može incizi Sin. .

---MAVENcaeruleus-3 (lat.), cerulean, blue (eng.), jedna od osnovnih boja spektra premda termin
više oznacava tamno plavu boju, modar, plav, mavi. Sin. 

---MAVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. maven.

---MAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. premaz.

---MAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mazanica.

---MAZANICApasta, ae, f (lat.), paste (eng.), semisolidni preparat za vanjsku upotrebu, sa

glicerinskom, sluzavom odnosno škrobnom bazom, koja sadrži aktivne principe. Za razliku od masti
mnogo je manje masna. pomada, pasta, maza. Sin. 

---MAZANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pomaz.

---MAZATIunquere (lat.), smear (eng.), razmazivati mast po tijelu ili bolesnom mjestu. Nacin
aplikacije lijeka Sin. .

---MAZLUM(LAT.), naive (eng.), naivan covjek, naivcina, obicno u kontekstu sa elementima

maloumnosti, up. kratkouman Sin. .

---MAZOHIZAMmasochismus, i, m (lat.), masochism (eng.), parafilija (v.), u kojoj se seksualno

zadovoljenje postiže trpljenjem bola ili ponižavanjem. pasivna algolagnija, algofilija. Sin. 

---MBC(LAT.), (ENG.), kapacitet, maksimalni dihalni Sin. .

---MEATORAFIJAmeatorrhaphia, ae, f (lat.), meatorrhaphy (eng.), ušivanje rascjepa izlaza

mokracnice Sin. .
---MEATOSKOPIJAmeatoscopia, ae, f (lat.), meatoscopy (eng.), inspekcija, posmatranje optickim
instrumentom ili bez njega bilo kojega prohoda, hodnika, voda. Najviše se odnosi na izlaz
mokracnice Sin. .

---MEATOTOMIJAmeatotomia, ae, f (lat.), meatotomy (eng.), rasijecanje, proširenje vanjskoga

izlaza mokracnice. Sin. 

---MEATUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. hodnik.

---MEDmel, mellis, n, melitum, i, n (lat.), honey (eng.), slatka supstancija koju deponiraju pcele,
Apis domestica, a potjece od nektara cvijeca. Sadrži 62-93% dekstroze i fruktoze, ali i mnoge
mineralne soli i vitamine. Vrlo je hranjiv, 320 Cal./100 gr. Mnogostruko koristan i resorbira se bez
ostatka Sin. .

---MEÐICA, V(LAT.), (ENG.), našva. Sin. 

---MEDICINA PORODICNA(LAT.), family medicine, family practice (eng.), specijalizacija u medicini,

koja obezbjeduje kontinuiranu primarnu zdravstvenu zaštitu svim clanovima porodice, bez obzira na
uzrast, spol, te potrebe. Sin. 

---MEDICINA SUDSKA(LAT.), forensic medicine (eng.), grana medicinske znanosti koja znanje i
vještinu stavlja u službu zakona i cilj joj je pronalaženje uzroka smrti i povrjedivanja kao
elemenata sudskih postupaka. Sin. 

---MEDICINA URGENTNA(LAT.), emergency medicine (eng.), grana medicine koja se bavi

izucavanjem i praksom hitnih sta-nja, bolesti i povreda, a koje zahtijevaju neposrednu pomoc u
smislu otklanjanja životnih opasnosti. Sin. 

---MEDICINA VETERINARSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. veterina.

---MEDICINA, ARAPSKA(LAT.), (ENG.), Arabic medicine (eng.) historijski period u razvoju medicine
koji je toliko znacajan da je postao sistemom, a nastao je tokom mracnoga Srednjega vijeka u
Evropi, kada su Arapi, zahvaljujuci snažnome poticaju na bazi islamskoga ucenja, imali dominaciju u
s Sin. 

---MEDICINA, EKSPERIMENTALNA(LAT.), experimental medicine (eng.), dio medicinskih znanosti koji

se bave bazicnim medicinskih istraživanjem na osnovi eksperimentalnih uslova na životinjama.
Svaka medicinska disciplina koja svoje zakljucke bazira na provedenim eksperimentima. Sin. 

---MEDICINA, FIZIKALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fizijatrija.

---MEDICINA, GALENSKA(LAT.), galenic medicine (eng.), apsolutni sistem u medicinskoj praksi, sada
prevaziden, koje se bazira na ucenju ljekara Staroga vijeka Galena, a koji je do nas dospio
posredstvom arapske medicine. Sin. 
---MEDICINA, HUMANAmedicina, ae, f (lat.), medicine (eng.), nauka, praksa i vještina lijecenja i
održavanja zdravlja. U bosanskome jeziku se u ovom obliku upotrebljava samo onda kada se želi
istaci razlika u odnosu na veterinarsku medicinu. Id. u latinskome i(eng.),leskome jeziku. Sin. 

---MEDICINA, INTERNA(LAT.), internal medicine (eng.), grana medicinske nauke koja znanje i
vještinu koristi za dijagnozu i konzervativnu (nehiruršku) terapiju bolesti i smetnji na unutrašnjim
organima tijela. Sin. 

---MEDICINA, KLINICKA(LAT.), clinical medicine (eng.), dio medicinske znanosti i vještine koji se bavi
neposredno bolesnikom i svim onim što ide uz bolesnicku postelju, a kao termin se pominje više da
se istakne razlika u odnosu na pretklinicku medicinu, koja se bavi fundamentalnim medicinskim
postavkama. Sin. 

---MEDICINA, KOMPARATIVNA(LAT.), comparative medicine (eng.), uporedno izucavanje raznih

fenomena u medicini kod svih vrsta životinja. Sin. 

---MEDICINA, KOZMICKA(LAT.), space medicine (eng.), u stvari grana avio-medicine, posebno

orijentirana na probleme koje susrece covjek u bestežinskome stanju. Sin. 

---MEDICINA, MEDICINA, ae, f (lat.), medicine (eng.), 1. nauka i vještina pronalaženja uzroka,
postavljanja dijagnoze, izucavanja evolucije i prognoze, te preventivnoga i kurativnoga lijecenja
bolesti, ispitivanje normalnih morfoloških oblika i fizioloških zakona ljudskog organizma, 2. id. lijek
( Sin. v.).

---MEDICINA, NUKLEARNA(LAT.), nuclear medicine (eng.), grana ukupne medicinske znanosti koja se
bavi upotrebom radioaktivnih izotopa u dijagnozi i lijecenju bolesti pogodnih za taj pristup, tj.
pretežno endogenih i bolesti metabolizma. Sin. 

---MEDICINA, PRETKLINICKA(LAT.), preclinical medicine (eng.), ba-zicne medicinske znanosti koje se

bave fundamentalnim istraživanjima u medicini i edukacijom o osnovama me-dicine. Nisu direktno
vezane za bolesnika i hospitalne uslove, a izucavaju se u toku prve 2 ili 3 godine na me-dicinskim
fakultetima (anatomija, Sin. 

---MEDICINA, PREVENTIVNA(LAT.), preventive medicine (eng.), dio ukupne medicinske nauke i

prakse koja se bavi prevencijom bolesti i unapredenjem opceg zdravlja. Sin. 

---MEDICINA, PSIHOSOMATSKA(LAT.), psychosomatic medicine (eng.), sistem u medicini koji nastoji

ustanoviti tacnu prirodu odnosa izmedu psihickih doživljaja i funkcije tijela, ohrabrujuci pravilo da
su psiha i tijelo samo jedno. To istovremeno znaci inauguraciju psiholoških tehnika u lijecenju
bolesti tijela. Sin. 

---MEDICINA, RACIONALNA(LAT.), rational medicine (eng.), medicin-ska praksa koja se bazira na

aktuelnim saznanjima za razliku od empirijske medicine Sin. .

---MEDICINA, SOCIJALNA(LAT.), social medicine (eng.), dio medicine koji pretpostavlja pristup
citavoj zajednici ili velikim populacionim grupama više nego pojedincu, u smislu prevencije i
lijecenja zaraznih bolesti, ali prije svega onih koje imaju široki socijalni znacaj. Sin. 
---MEDICINA, SPORTSKA(LAT.), sport medicine (eng.), dio medicine posvecen sportu u cilju
prevencije, dijagnoze i lijecenja sportskih povreda, ali i obezbjedivanja boljih sportskih rezultata u
uslovima koji ih diktiraju. Sin. 

---MEDICINA, TROPSKA(LAT.), tropical medicine (eng.), medicinska znanost primijenjena na bolesti

koje se javljaju u tropskim i suptropskim podrucjima, ma da su to medusobno nesrodne bolesti. Sin. 

---MEDICINA, ZUBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. stomatologija.

---MEDIJALANmedialis,e (lat.), medial (eng.), onaj koji se nalazi ili pripada sredini, odnosno koji je
bliže srednjoj ravni tijela ili liniji koja ide kroz sredinu tijela ili neke druge strukture ili organa,
konacno ako pripada srednjemu sloju neke strukture. Sin. 

---MEDIJANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrijednost, centralna.

---MEDIJASTINALANmediastinalis, e (lat.), mediastinal (eng.), onaj koji pripada sredogrudu,

proizilazi iz njega Sin. .

---MEDIJASTINUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. sredogrude.

---MEDIJUM, V(LAT.), (ENG.), sredina 3. Sin. 

---MEDIKACIJAmedicatio, onis, f (lat.), medication (eng.), administracija, propisivanje lijeka. Sin. 

---MEDIKAMENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijek.

---MEDIKAMENTOZANmedicamentosus-3 (lat.), medicamentous (eng.), onaj koji pripada lijekovima,

koji je njima uzrokovan. Nacin lijecenja koji se provodi samo lijekovima i nicim drugim Sin. .

---MEDITACIJAmeditatio, onis, f (lat.), meditation (eng.), razmišljanje, usredsredeno razmišljanje,

premišljanje, mozganje Sin. .

---MEDITACIJA, TRANSCENDENTALNA(LAT.), transcendental meditation (eng.), tehnika za postizanja

psihicke relaksacije i psihološkoga mira upražnjavanjem regularne prakse razmišljanja i relaksantnih
procedura Sin. .

---MEÐU PLECIMAinterscapularis, e (lat.), interscapular (eng.), smješten izmedu dvije plecke.

interskapularan. Sin. 

---MEÐUDNEVANintermittens, entis (lat.), intermittent (eng.), naizmjenican, nastao ili se pojavio na

mahove, nastaje u odvojenim intervalima, ima periode aktivnosti i popuštanja. intermitentan,
nastupan, preskocke. Sin. 

---MEÐUKOSTANintercostalis, e (lat.), intercostal (eng.), postavljen medu rebrima, kao što su

interkostalni, medukostni mišici, mm. intercostales. interkostalan, medurebarni. Sin. 

---MEÐUKOŠTANinterosseus-3 (lat.), interosseous (eng.), smješten medu kostima (npr. medukoštana

opna, mebrana interossea). interosealan. Sin. 

---MEÐUKRAK, V(LAT.), (ENG.), perineum ili našva. Sin. 

---MEDULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srž.

---MEDULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. moždinski.

---MEDULARAN, MEDULLARIS, e (lat.), medullary (eng.), ono što nalici na srž, što pripada srži, što
pripada bilo kojoj moždini (kicmenoj, koštanoj i slicno). Sin. 

---MEDULEKTOMIJAmedullectomia, ae, f (lat.), medullectomy (eng.), hirurška esktirpacija srži

nekoga organa (npr. srži glandule suprarenalis u eksperimentalnim uslovima) Sin. .

---MEDULOBLASTmedulloblastus, i, m (lat.), medulloblast (eng.), nediferencirana odajica

embrionalne nervne cijevi koja se može razviti u spongioblast ili neuroblast Sin. .

---MEDULOBLASTOMA, MADULLOBLASTOMA, atis, n (lat.), id.(eng.), zlocudni, na zracenje visoko

osjetljivi tumor stražnje lubanjske jame, sastavljen pretežno od neuroglijalnih odajica Sin. .

---MEDULOEPITELIOMA, MEDULLOEPITHELIOMA, atis, n (lat.), id.(eng.), rijetki tumor porijekla

neuroepitela na mozgu ili retini, koji je sastavljen od primitivnih neuroepitelijalnih odajica koje
formiraju tubule i zatvaraju tubularan prostor. neurocitoma. Sin. 

---MEÐUMENSTRUALANintermenstrualis, e (lat.), intermenstrual (eng.), onaj koji se odvija izmedu 2

menstruacije. intermenstrualan. Sin. 

---MEÐUMOZAKdiencephalon, i n (lat.), interbrain (eng.), donji dio prozencefalona koji okržuje

trecu komoru i veže mezencefalion sa moždanim polovinama Sin. .

---MEÐUNARODNA KLASIFIKACIJA(LAT.), international classification (eng.), odnosi se na klasifikaciju

bolesti, povreda i uzroka smrti i ima za cilj da omoguci jednoobrazne definicije i sisteme
klasifikacije radi uporedivanja zdravstvenoga stanja grupa stanovništva Sin. .

---MEDUNJAKPulmonaria officinalis (lat.), lungworth (eng.), biljka koja se upotrebljava kao blag
ekspektorans i adstringens. Sin. 

---MEÐUODAJICKIintercellularis, e (lat.), intercellular (eng.), smješten izmedu odajica (prostor,

masa i slicno). intercelularan. Sin. 

---MEÐUPROSTORANinterstialis, e, interspatium (lat.), interstitial, interspatial (eng.), smješten u

prostor izmedu dva druga, ili se odnosi na osnovno tkivo nekoga organa ili strukture Sin. .
---MEÐUPRSTANinterdigitalis, e (lat.), interdigital (eng.), smješten, postavljen izmedu dva ili više
prstiju noga ili ruka. Sin. 

---MEÐUPRŠLJENSKIintervertebralis, e (lat.), intervertebral (eng.), postavljen medu dva pršljena,

dvije kralježi, kao medupršljenska hrskavica, discus intervertebralis. intervertebralan. Sin. 

---MEÐUREBARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. medukostan.

---MEÐUREŽANJSKIinterlobaris, e (lat.), interlobar (eng.), smješten medu režnjima. Najviše

odgovara režnjima pluca, mada se ne iskljucuje drugi organ. interlobaran. Sin. 

---MEÐUVREMENSKIintermediarius-3 (lat.), intermediary (eng.), onaj koji nastaje izmedu dva

dešavanja, izmedu dva stepena nekoga procesa. intermedijaran. Sin. 

---MEÐUZUBNIinterdentalis, e (lat.), interdental (eng.), individualno veliki prostor medu zubima.

intedentalan. Sin. 

---MEDVJEÐE GROŽÐEArctostaphylos uva ursi (lat.), bear berry (eng.), grm cije se lišce upotrebljava
kao adstringens i caj za izmokravanje. uvin caj. Sin. 

---MEDVJEÐI JEZIKScolonpendium vulgare (lat.), scolonpendium (eng.), jedna vrsta iz roda otrovnih
centipoda, klase Chilopoda. Zagrizanje velikoga primjerka može dati lokalnu inflamaciju, bol,
povecanje limfnih cvorova, bljuvanje, glavobolju, vrtoglavicu i vatru Sin. .

---MEGAJEDINICA(LAT.), megaunit (eng.), jedinica uvecana za mi-lion, kolicina od jedan milion puta
standardna bilo koja jedinica. Sin. 

---MEGAKARIOCITmegacaryocytus, i, m (lat.), megakaryocyte (eng.), velika odajica koštane srži, sa

velikom lobuliranoim jezgrom iz cije se citoplazme odvajaju krvne plocice Sin. .

---MEGAKARIOCITOZAmegacaryocytosis, is, f (lat.), megakaryocytosis, (eng.), pronalazak

megakariocita u krvi i koštanoj srži u vecemu broju Sin. .

---MEGALOBLASTmegaloblastus, i, m (lat.), megaloblast (eng.), preteca nenormalnoga crvenoga

krvnoga zrna. Velika, nukleirana, nezrela odajica koja se razvija iz promegaloblasta Sin. .

---MEGALOCEFALIJAmegalocephalia, ae, f (lat.), megalocephaly (eng.), neuobicajeno velika glava

Sin. .

---MEGALOCITmegalocytus, i, m (lat.), megalocyte (eng.), izuzetno veliko crveno krvno zrno (12-25
mikrona) Sin. .

---MEGALODAKTILIJAmegalodactylia, ae, f (lat.), megalodactyly (eng.), nenormalno veliki prsti. Sin. 

---MEGALOFTALMUSmegalophtalmus, i, m (lat.), megalophtalmos (eng.), nenormalno velike i krupne
oci. Sin. 

---MEGALOKORNEAmegalocornea, ae, f (lat.), id.(eng.), obicno obostrano urodena mahana.

Rožnjaca je neuobicajeno velika pri rodenju (više od 18 mm u promjeru) Sin. .

---MEGALOMANIJAmegalomania, ae, f (lat.), id.(eng.), preuvelicavanje vlastitih svojstava i

kvaliteta. To je oblik sumahnutosti u kojemu subjekt smatra sebe veoma znacajnom velicinom. On
vjeruje da je bilo ko (veliki advokat, ljekar, svecenik, sposoban bankar, princ itd.). Megalomanija se
javlja kod izvjesni Sin. .

---MEGALONIHIJAmegalonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), preveliki nokti Sin. .

---MEGALOSPLENIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalak.

---MEGALOURETERmegaloureter, eris, m (lat.), (eng.), dug, proširen i velik mokracnjak Sin. .

---MEHAKmollis, e (lat.), soft (eng.), kvalitet koji odreduje tvrdinu tkiva, odgovara kožnome i
mišicnome tkivnome otporu. Obratno od tvrd što odgovara otporu koštanoga tkiva. rovit. Sin. 

---MEHANICKImechanicus-3 (lat.), mechanical (eng.), onaj koji pripada ili je udružen mehanickim
silama, odnosno izvode ga fizicke sile Sin. .

---MEHANIZAMmechanismus, i, m (lat.), mechanism (eng.), 1. mašina, neka struktura koja

funkcionira kao mašina, 2. kombinacije raznih procesa ili dijelova organizma koji skupa
funkcioniraju i potpomažu jedinstveni sistem Sin. .

---MEHANOTERAPIJAmechanotherapia, ae, f (lat.), mecahnotherapy (eng.), lijecenje vježbama

pomocu sprava Sin. .

---MEHKOST(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. smekšanje 2. v. srž.

---MEHLEMbalsamum, i, n (lat.), balm (eng.), mast za rane i kožne bolesti biljnoga porijekla što se
tice aktivne supstancije, cesto nespecifican za neku bolest. Sin. 

---MEJJIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. leš.

---MEJOZAmeiosis, is, f (lat.), id.(eng.), narociti nacin odajicke diobe koji se dešava kod zrelih
spolnih odajica, a u kojoj svaka jezgra odajice kcerke dobija polovicu normalnoga broja hromozoma
tipicnoga za neku vrstu Sin. .

---MEKAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. glas.

---MEKINJEfurfur, uris, m (lat.), bran (eng.), vanjske ovojnice od zrna žita koji poslije sijanja mliva
ostaju na situ. Sastojak su u velikome procentu specijalnih dijetetskih proizvoda uslijed malehne
kalorijske vrijednosti, a visokoga procenta B vitamina. posije, pahlje, trice. Sin. 

---MEKONIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mutljezina.

---MEKONIOREJA, MECONIORRHOEA, ae, f (lat.), id.(eng.), curenje mutljezine (mekonijuma), bez

zadržavanja stolice Sin. .

---MEKŠALAremedia emollientia (lat.), emollients (eng.), sredstva koja mekšaju i cine kožu glatkom,
odnosno koja umiruju iritiranu unutrašnju površinu Sin. .

---MEKŠINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. smekšanje.

---MELANEMIJAmelanaemia, ae, f (lat.), melanemia (eng.), prisustvo crnih pigmentnih tjelesa u krvi
(npr. kod hemohromatoze) Sin. .

---MELANHOLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. depresija 3 i unilost.

---MELANIN(LAT.), id.(eng.), tamni, amorfni pigment kože, kose i raznih tumora, horioidne ovojnice
oka i supstantia nigra u mozgu. Nastaje polimerizacijom oksidacionih produkata i dihidroksifenilnih
spojeva. Sadrži cesto sumpor. Sin. 

---MELANOCIT, MELANOCYTUS, i, m (lat.), melanocyte (eng.), bilo koja od dendriticnih odajica

epiderma koja sintetizira pigment melanin. Sin. 

---MELANOCITOMAmelanocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor ili hamartom ( Sin. v.), sastavljen
od melanocita ili dominantno melanocita.

---MELANOCITOZAmelanocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano velikim brojem

melanocita u tkivima. Sin. 

---MELANOGLOSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crni jezik.

---MELANOMAmelanoma, atis, f (lat.), (eng.), id., tumor koji narasta iz melanocitnoga sistema kože
i drugih organa. Sam izraz melanoma upucuje na maligni melanom Sin. .

---MELANONIHIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crni nokti.

---MELANOPTIZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crni balgam.

---MELANOTROPINmelanotropinum, I, n (lat.), melanocyte stimulating hormone, MSH (eng.), hormon

pars intermedia glandulae pituitariae. Kod ljudi ga malo ima, dok se kod životinja više proizvodi u
ovome dijelu hipofize. Stimulira melanocite ( Sin. v.).
---MELANOZAmelanosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. stanje karakterizirano abnormalnom depozicijom
melanina, a nekada i drugih pigmenata u tkivima tijela, 2. poremecaj metabolizma melanina. Sin. 

---MELANOZOM(LAT.), melanosome (eng.), granule unutar melanocita koji sadrže tirozinazu i

sintetiziraju melanin Sin. .

---MELANURIJAmelanuria, ae, f (lat.), id.(eng.), mokrenje tamnoobojene bureži ili mokrace koja
postaje crna nakon stajanja Sin. .

---MELATOIN(LAT.), id.(eng.), hormon koji pravi epifiza i on smanjuje pigmentaciju kože amfibija,
jer daje agregaciju melanozoma ( Sin. v.). Kod sisara stimulira produkciju hormona i regulira
sezonske promjene u pigmentaciji. Kod ljudi regulira san, raspoloženje, pubertet i ovarijalni ciklus.

---MELAZMAmelasma, atis, n (lat.), mask of pregnancy, (eng.), hipermelanoza karakterizirana

razvojem jasno ocrtanih crnih pjega po koži, obicno postavljenih simetricno na obrazima, celu,
gornjoj usni i vratu kod žena u trudnoci ili onih koje uzimaju kontraceptivne pilule. Sin. 

---MELENA, V(LAT.), (ENG.), crna stolica Sin. .

---MELEZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. polutan.

---MELIOIDOZAmelioidosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest uzrokovana sa Pseudomonas pseudomallei, a

javlja se kod stoke i ljudi u Južnoj i Istocnoj Aziji. Bolest nastaje kontaktom kožne pukotine sa
kontaminiranom zemljom ili vodom. Cesto je to lokalizirani apsces, ali može nastati i isindija pluca i
visok Sin. .

---MELISOFOBIJAmelissophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od pcela. Sin. 

---MELISOTERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. apioterapija.

---MELITmellitum, i, n (lat.), id.(eng.), tecan, sirupast lijek, napravljen sa velikim kolicinama meda.
Sin. 

---MELITISmelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija obraza. Sin. 

---MELITURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glikozurija.

---MELOPLASTIKAmeloplastia, ae, f (lat.), meloplasty (eng.), plasticna operacija kojom se

rekonstruira obraz. Sin. 

---MEM(LAT.), (ENG.), SIN. v. vlaga.

---MEMBRANA HEMODIJALIZATORA(LAT.), hemodyalizer membrane (eng.), polupropusna opna

napravljena vecinom od kuprofana, celuloznoga acetata, poliakrilonitrita i polimetilmetakrilata koja
se nalazi u aparatu za hemodijalizu i filtrira kr Sin. v.
---MEMBRANA HIJALINAmembrana hyalinea (lat.), hyaline membrane (eng.), 1. tjena izmedu vanjske
korijenske ovojnice i unutrašnjega fibroznoga sloja folikula dlake, 2. sloj eozinofilnoga hijalinoga
materijala koji prekriva plucne mjehurice, nadena pri obdukciji djece umrle od sindroma dušenja
novorodencadi Sin. .

---MEMBRANA PLACENTALNAmembrana placentalis (lat.), placental membrane (eng.), polupropusna

tjena koja odvaja fetalni od majcinoga krvotoka. Kod ljudi se sastoji od fetalnoga vaskularnoga
endotela, veznoga tkiva, trofoblasta i sincicija, sin. barijera placentalna Sin. .

---MEMBRANA PRESINAPTICNA(LAT.), presynaptic membrane (eng.), dio odajicke membrane

presinaptickoga aksona koji je posebno adaptiran za oslobadanje neurotransmitera Sin. .

---MEMBRANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna.

---MEMBRANA, BAZALNAmembrana basalis (lat.), basement membrane (eng.), sloj ekstracelularnoga

materijala na kojemu stoje donje površine najdonjega sloja epitelijalnih odajica. Nalazi se i kod
drugih odajica (mišicnih, masnih i sl.), a ulazi i izmedu njih. sastoji se od dva sloja, bazalne i
retikularne lamine Sin. .

---MEMBRANA, JEZGRINAmembrana nuclearis (lat.), nuclear membrane (eng.), jedna od opni,

nadvorna ili unutrašnja koja obavija jezgru. nuklearna membrana. Sin. 

---MEMBRANA, JON SELEKTIVNA(LAT.), ion selective membrane (eng.), tjena koja je više propusna
za jedne nego za druge jone. Najveci dio bioloških membrana su toga tipa Sin. .

---MEMBRANA, MUKOZNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluzavica.

---MEMBRANA, NUKLEARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. membrana, jezgrina.

---MEMBRANA, ODAJICKA(LAT.), cell membrane, plasma membrane (eng.), struktura koja zamata
odajicinu citoplazmu, cineci selektivno propusnu barijeru. Sastoji se od lipida, proteina i nekih
ugljikohidrata Sin. .

---MEMBRANA, POSTSINAPTICNA(LAT.), postsynaptic membrane (eng.), dio odajicke membrane na

odajici poslije sinapse, mišicnome vlaknu ili neuronu, posebno adaptiran za prijem neurotransmitera
Sin. .

---MEMBRANEKTOMIJAmembranectomia, ae, f (lat.), membranectomy (eng.), hirurška ekscizija bilo

koje membrane, opne, tjene Sin. .

---MEMBRANOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjenast.

---MEMIŠHANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahod.

---MEMLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. vlažan.

---MEMORIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pamcenje.

---MENALGIJAmenalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol za vrijeme mjesecnice, menstrualni bol Sin. .

---MENARHAmenarche, ae, f (lat.), id.(eng.), pocetak menstruacije, prvo krvarenje koja oznacava
menstruaciju. Sin. 

---MENDELIZAM(LAT.), mendelism (eng.), naucno shvatanje zasnovano na zakonima nasljedivanja

koje je inaugurirao G. Mendel 1865 Sin. .

---MENEKŠAukrasna biljka iz porodice Violaceae. Ima ih više, ali su široko rasprostranjene dvije:
obicna menekša, obicna ljubicica, Viola odorata (lat.), common violet (eng.), koja je ekspektorans i
tusisedativ u obliku caja od cvijeta, Violae odoratae flos, te druga, manje medicinski zanimljiva,
pitoma menekša, pitoma ljubicica, carevo oko, Viola tricolor, pansy, a koja se uglavnom gaji kao
cvijece. ljubicica. Sin. 

---MENIGIOMA(LAT.), id. lat i(eng.), vecinom benigni, sporo rastuci tumor ukopan u mozak, pripojen
za tvrdu moždanu tjenu sa koje se hrani, porijekla vjerovatno od odajica paucinice, koji predstavlja
veliki hirurški izazov, ali i veliki hazard, jer je jako vaskulariziran Sin. .

---MENIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sperma.

---MENINGIALANmeningialis, e (lat.), meningial (eng.), onaj koji pripada meningama, narocito tvrdoj
moždanoj opni Sin. .

---MENINGITICANmeningiticus -3 (lat.), meningitic (eng.), onaj koji pripada ili je osobina isindije
moždanih opni Sin. .

---MENINGITISmeningitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija moždanih ovojnica, meninga. Sin. 

---MENINGIZAMmenigismus, i, m (lat.), meningism (eng.), prisutni simptomi iritacije moždanih opni

sa vatrom i dehidratacijom bez stvarne infekcije meninga Sin. .

---MENINGOCELAmenigocele, es, f (lat.), id.(eng.), , protruzija moždanih opni kroz koštani defekt.
Može biti kranijalna i spinalna Sin. .

---MENINGOENCEFALITISmeningoencephalitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mozga istovremeno sa

isindijom moždanih opni. Mogu biti prisutni razni uzrocnici (amebe, virusi zaušnjaka, toksoplazma)
Sin. .

---MENINGOKOKmeningococcus, i, m (lat.), id.(eng.), svaki pojedini organizam vrste Neisseria

meningitidis Sin. .
---MENINGOMIJELITISmeningomyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), istovremena isindija kicmene moždine
i njenih opni, ovoj-nica Sin. .

---MENINGOPATIJAmeningopathia, ae, f (lat.), meningopathy (eng.), bilo koja bolest moždanih opni
Sin. .

---MENISCEKTOMIJAmeniscectomia, ae, f (lat.), meniscectomy (eng.), operativno uklanjanje

zglobnoga meniskusa, najcešce u koljenu Sin. .

---MENISKUSmeniscus, i (lat.), id.(eng.), 1. jedan od dva kartilaginozna diskusa na gornjoj

artikulacionoj površini cjevanice koji obezbjeduju kongruenciju koljenoga zgloba, 2. uobicajeni
anatomski termin za polumjesecastu formaciju u tijelu Sin. .

---MENISKUS, ZGLOBNImeniscus articularis (lat.), articular meniscus, joint meniscus (eng.), jastucic,
obicno klinasto formirana, polumjesecasta hrskavica koja se nalazi u nekim zglobovima, a
obezbjeduje zglobnu kongruenciju. Kad se samo kaže meniskus misli se na meniskus ko-ljenoga
zgloba, za ostale zglobove potrebna oznaka. Sin. 

---MENOPAUZAmenopausis, is, f (lat.), menopause (eng.), prestanak menstruacije kod žena što
nastaje obicno oko 50. godine života ili nešto ranije. odcvijet, klimakterijum, mijena. Sin. 

---MENOPAUZA, PRIJEVREMENAmenopausis praecox (lat.), premature menoapuse (eng.),

prijevremeni prestanak ovulacije uslijed hormonalnih uzroka, uslijed refrakternosti ovarija na
gonadotropine ili uslijed autoimunizacije. Sin. 

---MENOPAUZA, VJEŠTACKAmenopausis artefitialis (lat.), artefitial menopause (eng.), menopauza

koja nastaje vješta-ckim sredstvima kao što je hirurška operacija, zracenje itd. Sin. 

---MENORAGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipermenoreja.

---MENOSTAKSAmenostaxis, is, f (lat.), id.(eng.), neobicno produžena mjesecnica Sin. .

---MENOSTAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. amenoreja.

---MENSTRUACIJAmenstruatio, onis, f (lat.), menstruation (eng.), fiziološki, ciklicni odljev krvi i

otpadnute sluza-vice kroz vaginu. Pojava je pod hormonalnom kontrolom i javlja se izmedu 21. i 28.
dana od prvoga dana prethodne menstruacije. Traje prosjecno 3-7 dana za vrijeme reproduktivnoga
perioda negravidne materi mjesecnica. Sin. 

---MENSTRUACIJA, ANOVULARNAmenstruatio anovularis (lat.), anovulatory menstruation (eng.),

periodicno krvarenje iz materice bez prethodne ovulacije ( Sin. v.).

---MENSTRUACIJA, BOLNAdysmenorrhoea (lat.), difficult menstruation (eng.), menstruacija pracena

bolima, najjacima prvi dan. Cesto je simptom nekih bolesti (npr. endometrioze). Sin. 

---MENSTRUACIJA, OBILNAmenstruatio profusa (lat.), profuse menstruation (eng.), menstruacija

karakterizirana vrlo jakim istjecanjem. Sin. 

---MENSTRUACIJA, VIKARNAmenstruatio vicaris (lat.), vicarious menstruation (eng.), izlazak krvi iz

ekstragenitalnoga izvora u vrijeme menstrualnoga perioda zbog povecanoga kapilarnoga
permeabiliteta koji nastaje u toku menstruacije. Sin. 

---MENSTRUALANmenstrualis, e (lat.), menstrual (eng.), onaj koji pripada mjesecnici ili proizilazi iz
nje Sin. .

---MENTALAN(LAT.), mentalis, e (lat.) mental (eng.), 1. duhovni, psihicki, za razliku od fizickoga,

tjelesnoga. Onaj koji pripada duši, 2. onaj koji pripada bradi (mentum, i, n ) Sin. .

---MENTALITET(LAT.), mentality (eng.), kategorija koja je odredena dvjema dimenzijama od kojih

je jedna intelektualna, a druga instinktivna. Prva ukazuje na intelektualni kapacitet (superioran,
prosjecan, inferioran), dok se instinktivna dimenzija mentaliteta formira u znatnoj mjeri na osnovu
Sin. .

---MENTALNO ZDRAVLJE(LAT.), mental health (eng.), je samo jedan oblik zdravlja. Za razlicite ljude
u raznim zemljama ono se razlicito definira. Dok za jedne predstavlja tretman mentalnih
poremecaja, za druge je prevencija pojave mentalnih bolesti, a za trece mentalno zdravlje i
njegovo unapredenje podraz Sin. .

---MENTOL BOMBONI(LAT.), menthol candies (eng.), nane-šecer, pastile ili bombone sa mentolom ili
iscrpinom od nane, naneruhom. Lokalni antiseptik i adstringens. nane-šecer. Sin. 

---MENTOLmentholum, i, n (lat.), menthol (eng.), hemijsko mu je ime 5-metil-2-(1-

metiletilDcikloheksanol), alkohol C10H20O, koji se dobiva iz razlicitih vrsta nana ili sintetski.
Supstancija je u bezbojnim, heksagonalnim krista-lima, karakteristicnoga mirisa, od kojega se pravi
zejtinska i vodena otopin naneruh. Sin. 

---MENTOPLASTIKAmentoplastica ae, f (lat.), mentoplasty (eng.), plasticna, korektivna operacija

brade, popravak deformiteta i defekata Sin. .

---MENZIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. glasnik.

---MENZURAmensura, ae, f (lat.), graduited cylinder (eng.), ravna, cilindricna graduirana boca
razlicite velicine, kojom se mjeri kolicina, zapremina tecnosti Sin. .

---MERALGIJAmeralgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u butu, obicno sa vanjske strane Sin. .

---MERICIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ruminacija.

---MERIDIJANmeridianus, i, m (lat.), meridian (eng.), zamiš-ljena linija na površini loptastoga organa

koja ide od pola do pola i dijeli takvu strukturu na jednake dijelove Sin. .

---MERIDIONALANmeridionalis, e (lat.), meridional (eng.), onaj koji pripada meridijanu ili koji se
nalazi duž meridijana (npr. meridionalna fraktura na lubanji) Sin. .

---MERKAPTANmercurium captans, mercaptanum, i, n (lat.), mercaptan (eng.), bilo koji spoj koji
ima SH grupu vezanu za ugljik Sin. .

---MEROKRINmerocrinus -3 (lat.), merocrine (eng.), naziv za nacin sekrecije žlijezdi cija citoplazma
poslije izlaska sekreta ostaje nepromijenjena, za razliku od holokrinih i apokrinih zlijezdi Sin. .

---MEROPIJAmeropia, ae, f (lat.), id.(eng.), djelomicna sljepoca. Sin. 

---MEROTOMIJA1. cerecenje, 2. merotomia, ae, f (lat.), merotomy (eng.), cijepanje odajice na

komade Sin. .

---MEROZMIJAmerosmia, ae, f (lat.), id.(eng.), djelomicni gubitak njuha. Osjecaj za neke vonje je
sacuvan Sin. .

---MESENDŽER RNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glasnik.

---MESENDŽER(LAT.), (ENG.), SIN. v. glasnik.

---MESNAT1. carneus-3 (lat.), fleshy (eng.), termin koji oznacava da je neka struktura ili promjena
gradena od mišica ili granulacija sa krvnim sudima. Nekada je to i oznaka za tumor, 2. pulposus-3
(lat.), pulpy (eng.), mehak, socan, ispunjen mehkim kašastim materijalom (npr. šljiva je mesnata)
Sin. .

---MESOcaro, pl. carnes, f (lat.), meat, flesh (eng.), mišicno tkivo animalnoga porijekla. Sin. 

---MESO, DEBELO(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadnjica.

---MESO, DIVLJE1. caro luxurians (lat.), proud flesh (eng.), velika kolicina mehkoga, edematoznoga
granulacionoga tkiva, koje se može razviti za vrijeme cijeljenja površnih, širokih rana, a prelazi
obim same rame. divina. 2. u bosanskome kolokvijalnome izražaju i svaka pojava nove tkivne mase
na koži, pa i na unutrašnjim organima, što ce najcešce odgovarati zlocudnome tumoru, tumor malig-
nus, malignant tumor. Sin. 

---MESO, ZAŠTUKLOprolapsus disci intervertebralis (lat.), prolapsed disc (eng.), nagli ispad
srednjega dijela (nucleus pulposus) medupršljenske hrskavice i kompresija na živac što dovodi do
veoma akutnoga bola i eventualne oduzetosti. Up. lumbago, sin. zapalo meso Sin. .

---MESOŽDERIcarnivora, orum, m (lat.), carnivore (eng.), životinje koje se hrane uglavnom mesom.
karnivori. Sin. 

---METABIOZAmetabiosis, is, f (lat.), id.(eng.), egzistencijalna zavisnost jednoga organizma od

drugoga. Sin. 
---METABOLICANmetabolicus-3 (lat.), metabolic (eng.), ono što pripada metabolicnome procesu i
uklapa se u njega. Sin. 

---METABOLIMETARmetabolimeter, tri, f (lat.), id.(eng.), aparat koji mjeri bazalni metabolizam.

Sin. 

---METABOLIMETRIJAmetabolimetria, ae, f (lat.), metabolimetry (eng.), postupak mjerenja

bazalnoga metabolizma. Sin. 

---METABOLITmetabolitum, i, n (lat.), metabolite (eng.), bilo koja supstancija nastala procesom

metabolizma. Sin. 

---METABOLIT, ESENCIJALNImetabolitum essentiale (lat.), essential metabolite (eng.), neophodna

supstancija koja ulazi u proces metabolizma. Sin. 

---METABOLIZAMmetabolismus, i, m (lat.), metabolism, (eng.), ukupnost svih fizickih i hemijskih

procesa kojima se proizvodi i održava živa organizirana supstancija, te transformacija kojom se
obezbjeduje potrebna energija za funkcioniranje. Sin. 

---METABOLIZAM, BAZALNImetabolismus basalis (lat.), basal metabolism (eng.), minimalna kolicina

energije neophodna za održavanje fiziologije tkiva i organa u mirovanju (mišicni tonus, tjelesna
temperatura, žljezdana aktivnost, dihanje, cirkulacija, peristaltika i drugo). Sin. 

---METACERKARIJAmetacercaria, ae f (lat.), id.(eng.), posljednja razvojna faza metilja,

Trematodes. To je ucahurena, zrela forma koja se nalazi u tkivima prelaznih domacina mehkušaca,
vodenih artropoda, riba i vodozemaca. Ako je covjek proguta u njemu ce se infestirati. Sin. 

---METAFIZAmetaphysis, is, f (lat.), id.(eng.), širi dio duge kosti ekstremiteta, smješten uz epifizu.
Za vrijeme razvoja na metafizi kost raste. Ona se sastoji od spongiozne kosti. U odraslome dobu se
ne može razlikovati od epifize kosti. Sin. 

---METAGENEZAmetagenesis, is, f (lat.), id.(eng.), promjena kod generacija u nacinu razmnožavanja

u obliku regularne smjene aseksualnoga sa seksualnim nacinom (npr. kod nekih gljiva) Sin. .

---METAHROMATICANmetachromaticus-3 (lat.), metachromatic (eng.), tkivo koje se ponaša u smislu

metahromazije ( Sin. v.).

---METAHROMAZIJA, METACHROMASIA, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. stanje u kojemu se tkiva ne boje

odredenim bojama, 2. razlicito bojenje raznih tkiva istim bojama, 3. promjena boje tkiva nastala
bojenjem Sin. .

---METAHROZA, METACHROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), promjene boje kod životinja Sin. .

---METAINFEKTIVAN(LAT.), metainfective (eng.), onaj koji se dešava nakon infekcije. To je obicno

vatra u toku ili nakon rekonvalescencije odležane bolesti Sin. .
---METAKARPALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. rucni.

---METAKARPEKTOMIJAmetacarpectomia, ae, f (lat.), metacarpectomy (eng.), hirurška ekscizija,

vadenje, ekstirpacija ili resekcija kosti rucja Sin. .

---METAKRILAT(LAT.), methacrylate (eng.), ester metakrilne kiseline ili smola koja nastaje
polimerizacijom toga estera. Najcešce je u obliku metilmetakrilata, metylmethacrylate. To je
monomer koji se lahko polimerizira i široko upotrebljava u hirurgiji i stomatologiji Sin. .

---METALmetallum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., bilo koji od hemij-skih elemenata koji se odlikuje
sjajem, kovnošcu, rastegljivošcu, provodljivošcu elektriciteta i topline i mogucnošcu stvaranja
pozitivnih jona u otopini. Sin. 

---METALANmetallicus-3 (lat.), metallic (eng.), osobina kao metal ( Sin. v.), pripada metalu,
napravljen od metala.

---METALJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. jecmicak.

---METALOIDANmetalloidum, i, (lat.), metalloid (eng.), 1. svaki hemijski element koji ima dvostruke
osobine, metala i nemetala, 2. svaki metalni element koji nema sve osobine metala, 3. sve ono što
samo nalici na metal. Sin. 

---METAMER(LAT.), (ENG.), SIN. v. prapršljen.

---METAMIJELOCIT, METAMYELOCYTUS, i, m (lat.), metamyelocyte (eng.), odajica koštane srži iz

koje nastaje granulocitna leukocitna vriježa. To je meduodajica izmedu promijelocita i zreloga
segmentiranoga polimorfonuklearnoga granulocita Sin. .

---METAMORFOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. preobražaj.

---METAMORFOZIJA, METAMORPHOSIA, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj vida u kojemu se objekti

vide iskrivljeni, promijenjenoga oblika Sin. .

---METAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. barski gas.

---METANOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. alkohol, metilni.

---METAPLAZIJAmetaplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), promjena tipa vec zrelih odajica u nekome tkivu,
a nove odajice obicno nisu normalne za to tkivo. Sin. 

---METAPSIHOLOGIJAmetapsychologia, ae, f (lat.), metapsychology (eng.), termin koji se daje

raznim filozofskim teorijama koje objašnjavaju duševne funkcije i strukturu licnosti, a koje su
logicno postavljene, ali ne dokazane eksperimentom ili opservacijom Sin. .

---METARmeter, tri, f (lat.), id.(eng.), skr. m., 1. osnovna jedinica duljine, a predstavlja valnu
duljinu linije u krip-tonovome spektru, 2. jednostavni aparat kojim se mjeri duljina. Sin. 

---METASINAPSAmetasynapsis, is, f (lat.), id.(eng.), spajanje hromozoma svojim krajevima u sinapsi

Sin. .

---METASTATICANmetastaticus-3 (lat.), metastatic (eng.), onaj koji pripada metastaticnome procesu

ili je njegovih osobina. Sin. 

---METASTAZAmetastasis, is, f (lat.), id.(eng.), prenošenje bolesti, narocito malignih tumora sa

jednoga organa na drugi s kojim prvi organ ne mora biti u direktnome odnosu. mladica. Sin. 

---METASTAZA, DIREKTNAmetastasis directa (lat.), direct metastasis (eng.), metastaza u pravcu

krvnoga ili limfnoga toka. Sin. 

---METASTAZA, IMPLANTACIONAmetastasis implantationis (lat.), implantation metastasis (eng.),

metastaza nastala implantacijom tkiva u novome podrucju, obicno hirurškim putem. Sin. 

---METASTAZA, KONTAKTNAmetastasis contacta (lat.), contact metastasis (eng.), prenos materijala

sa jedne površine na drugu njihovim medusobnim dodirom (npr. tumor donje usne na gornju,
zdravu). Sin. 

---METASTAZA, RETROGRADNAmetastasis retrograda (lat.), retrograde metastasis (eng.), metastaza

koja nastaje u obratnome pravcu od krvne struje. Sin. 

---METASTAZA, UKRŠTENAmetastasis cruciata (lat.), crossed metastasis (eng.), prolazak materijala

koji ce se pojaviti u obliku mladice iz venske cirkulacije u arterijsku, a da taj materijal nije prošao
kroz pluca. Sin. 

---METASTAZEKTOMIJAmetastasectomia, ae, f (lat.), metastasectomy (eng.), operativno uklanjanje

jedne ili više metastaza Sin. .

---METASTAZIRATI(LAT.), metastatize (eng.), raširiti se po tijelu ili u samo jedan organ, izvan
mjesta primarne lokacije. Formirati nove fokuse bolesti u udaljenim dijelovima Sin. .

---METATARZALANmetatarsalis, e (lat.), metatarsal (eng.), onaj koji pripada nožju, metatarsus, ili
kostima nožja, ossa metatarsi. Sin. 

---METATARZALGIJA, METATARSALGIA, ae, f (lat.), id.(eng.), bol i osjetljivost u metatarzalnome

(ljesici i tabanu) dijelu noge Sin. .

---METATARZEKTOMIJAmetatarsectomia, ae, f (lat.), metatarsectomy (eng.), hirurška ekscizija ili

resekcija nožja Sin. .

---METATROFIJAmetatrophia, ae, f (lat.), metatrophy (eng.), atrofija zbog hrdave ishrane,

malnutricije Sin. .
---METENCEFALONmethencephalon, i, (lat.), (eng.), afterbrain (ebg.), prednji dio rombencefalona
koji se sastoji od malehnoga mozga i ponsa Sin. .

---METEORIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadim.

---METEROPATIJAmeteropathia, ae, f (lat.), meteropathy (eng.), bilo koja smetnja ili nelagodnost
uzrokovana promjenom klime Sin. .

---METEROTROPIZAMmeterotropismus, i, m (lat.), meterotropism (eng.), somatski odgovor na

uticaje meteoroških faktora (iznenadna smrt, napad angine pektoris, bol u zglobovima, nesanice,
saobracajne nesrece i sl.) Sin. .

---METHEMALBUMIN(LAT.), id.(eng.), ranije nazvan pseudohemoglobin. Indikativan je za

intravaskularnu hemolizu, a nastaje vezanjem albumina sa feri kompleksom protoporfirina, inace je
smedkasti pigment Sin. .

---METHEMOGLOBINEMIJAmethaemoglobinaemia, ae, f (lat.), methemoglobinemia (eng.), prisustvo

vecih kolicina methemoglobina u krvi što se karakterizira cijanozom, glavoboljom, vrtoglavicom,
umorom, olakšanjem, dispneom, tahikardijom, mukom, bljuvanjem, pospanošcu, komom i smrcu
Sin. .

---METHEMOGLOBINURIJAmethemoglobinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava methemoglobina u

bureži. Sin. 

---METILAMIN(LAT.), methylamine (eng.), plinoviti ptomain, CH3-NH2, a nastaje truhljenjem ribe i u

kulturama komabacila. Sin. 

---METILJ, VELIKIFasciola hepatica (lat.), id.(eng.), liver fluke (eng.), spada veliku klasu
metilja.Najcešci metilj koji infestira džigericu ovaca, goveda, koza, konja i drugih herbivora, a
nekada se nade i kod covjeka, gdje uzrokuje simptome opstrukcije žuci i oštecenje parenhima. Sin. 

---METILJAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. metiljavost.

---METILJAVOSTdistomiasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija metiljima, poglavito sa Fasciola

hepatica, ali i drugim. Džigerica koja posjeduje metilj i životinja sa metiljem ima pridjev metiljav
(npr. metiljave ovce). Sin. 

---METILJITrematodes (lat.), flukes (eng.), klasa pljosnatih gujavica, Platyhelmintes. Paraziti na

ljudima i životinjama, a infestacija nastaje uživanjem nekuhane ili nedovoljno kuhane ribe, raka i
povrca. U svome razvoju najprije prolaze kroz privremenoga domacina, mehkušca. Larvalna forma
izlazi Sin. 

---METIONIN(LAT.), methionine (eng.), aminokiselina, C5H11NO2S, jedna od nezamjenljivih, jer

donosi metilnu grupu i sumpor. Sin. 

---METODmethodus,i, (lat.), method (eng.), nacin izvodenja procedure ili tehnika bilo kojega
postupka, odnosno operacije u medicini. Sin. 

---METODOLOGIJAmetodologia, ae, f (lat.), methodology (eng.), nauka o nacinima pristupa i obrade

materijala u studijama i istraživanjima. Sin. 

---METONIMIJAmetonymia, ae, f (lat.), metonymy (eng.), poremecaj govora koji se nekad vidi kod
šizofrenicara kada u govoru pojedinac upotrebljava neadekvatan termin koji, doduše, ima neke veze
sa pravilnim terminom. Sin. 

---METOPLASTIKAmetoplastia, ae, f (lat.), metoplasty (eng.), plasticna operacija na celu Sin. .

---METOPODIJAmetopodia, ae, f (lat.), id.(eng.), ceona glavobolja, bol u glavi lokaliziran u predjelu
cela Sin. .

---METRALGIJAmetralgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u materici. metrodinija, uterodinija. Sin. 

---METRATONIJAmetratonia, ae, f (lat.), metratony (eng.), atonija materice sa krvarenjem;

nemogucnost stezanja materice i zaustavljanja krvarenja Sin. .

---METRATROFIJAmetratrophia, ae, f (lat.), metratrophy (eng.), atrofija materice Sin. .

---METREURINTERmetreurynter, tri, f (lat.), id.(eng.), kesa koja punjenjem služi za dilataciju

cervikalnoga kanala materice Sin. .

---METRITISmetritis, idis, f (lat.), id,(eng.), isindija materice. Obicno još ima oznaka koja
korespondira sa dijelom ovoga organa ili karakterom isindije (npr. cervikalni metritis) Sin. .

---METRODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. metralgija.

---METROMALACIJAmetromalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno smekšavanje materice Sin. .

---METROPATIJAmetropathia, ae, f (lat.), metropathy (eng.), bilo koja bolest materice Sin. .

---METRORAGIJAmetrorrhagia, ae, f (lat.), metrorrhagia, uterine bleeding (eng.), krvarenje iz

materice, obicno po kolicini u obimu menstrualnoga krvarenja, a koje nastaje u potpuno iregularnim
intervalima, gdje period krvarenja može biti razlicito dug. Sin. 

---METROREJAmetrorrhorea, ae, f (lat.), metrorrhea (eng.), slobodno i abnormalno istjecanje iz

materice; obicno krvi, mada ne mora obavezno biti Sin. .

---METVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kušak.

---MEZAORTITISmesaortitis, idis, f (lat.), (eng.), isindija srednjega sloja zida aorte bez obzira na
uzrok Sin. .
---MEZAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. greb.

---MEZARISTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. greblje.

---MEZARTERITISmesarteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija srednjega sloja zida neke arterije. Sin. 

---MEZENCEFALICANmesencephalicus-3 (lat.), mesencephalic (eng.), onaj koji pripada srednjemu

mozgu, mezencefalonu Sin. .

---MEZENCEFALON(LAT.), (ENG.), SIN. v. mozak, srednji.

---MEZENCEFALOTOMIJAmesencephalotomia, ae, f (lat.), mesencephalotomy (eng.), presijecanje

niti koje provode bolne podražaje na nivou srednjega mozga u cilju lijece-nja iscrpljujucega,
jakoga, bola koji se ne može kupirati drugim nacinima Sin. .

---MEZENHIMmesenchyma, atis, n (lat.), mesenchyme (eng.), mreža embrionalnoga vezivnoga tkiva

od kojega se formira vezno tkivo citavoga tijela, ali i krvni i limfni sudi Sin. .

---MEZENHIMOMAmesenchymoma, atis, n (lat.), id.(eng.), miješani tumor sastavljen od dva ili više
odajickih elemenata, a da se vezivno tkivo ne racuna kao jedan od elemenata. Tumor može
sadržavati sva tkiva koja nastaju od mezenhima. Sin. 

---MEZENTERICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. opornjacki.

---MEZENTERIJUMmesenterium, ii, n (lat.), mesentery (eng.), 1. duplikatura trbušne mahramice,

peritoneuma, koja pricvršcuje tanko crijevo za stražnji trbušni zid i nosi mu krvne i limfne sude.
opornjak. 2. svaki prevoj, duplikatura mahramice koja omogucava podržavanje organa i njihovu
fiksaciju za zid trbuha. nabornjak, opor-njak, kraljica. Sin.

---MEZENTERIOPEKSIJAmesenteriopexia, ae, f (lat.), mesenteriopexy (eng.), suspenzija ili fiksacija

opornjaka operativnim putem Sin. .

---MEZENTERIORAFIJAmesenteriorrhaphia, ae, f (lat.), mesenteriorrhaphy (eng.), šav na opornjaku,

mezenterijumu Sin. .

---MEZENTERITISmesenteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mezenterija, opornjaka. Sin. 

---MEZENTERITIS, RETRAKTILNImesenteritis retractilis (lat.), rectractile mesenteritis (eng.), isindija

opornjaka koja vodi njegovome skupljanju, sklerozi, retrakciji, zgrcava-nju, što ima za rezultat
pomjeranje i težu prohodnost kroz crijevne vijuge. Sin. 

---MEZGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. limfa.

---MEZGAVICAvas lymphaticum (lat.), lymphatic vessel (eng.), sud koji provodi mezgu, limfu. limfni
sud. Sin. 

---MEZGOVNICAlymphoglandula, ae, f, glandula lymphatica, lymphonodus, i, m (lat.), lymph node

(eng.), nakupina limfnoga tkiva koja je meduetapa pretakanja ili prolaska limfe u limfnome sistemu.
limfna žlijezda. Sin. 

---MEZGRA(LAT.), (ENG.), SIN. v.mlijec. .

---MEZIJALAN, MESIALIS, e (lat.), mesial (eng.), ona strana neke strukture koja je bliže centralnoj
liniji. Narocito kod zubnoga diza. Strana zuba suprotna od distalne. Sin. 

---MEZIOBUKALANmesiobuccalis, e (lat.), mesiobuccal (eng.), onaj koji je smješten istovremeno i na

mezijalnoj i na bukalnoj zubnoj površini, odnosno zidu pulpne komore Sin. .

---MEZIOCERVIKALANmesiocervicalis, e (lat.), mesiocervical (eng.), onaj koji se nalazi na mezijalnoj

strani vrata zuba Sin. .

---MEZIODENSmesiodens, tis, m (lat.), id.(eng.), prekobrojni zub koji se javlja kao jedan ili u paru
malehni zubic klinastoga oblika izmedu gornjih ventralnih sjekutica. Može biti impaktiran. Up.
nebnjak. Sin. 

---MEZIODISTALANmesiodistalis, e (lat.), mesiodistal (eng.), onaj koji pripada istovremeno i

distalnoj i mezijalnoj strani (npr. meziodistalni promjer zuba) Sin. .

---MEZIOGINGIVALANmesiogingivalis, e (lat.), mesiogingival (eng.), onaj koji pripada ili se formira na

mezijalnome i gingivalnome dijelu zuba ili pulpne komore Sin. .

---MEZIOKLUZALANmesioocclusalis, e (lat.), mesioocclusal (eng.), onaj koji se nalazi ili nastaje

istovremeno na me-zijalnoj i okluzalnoj zubnoj površini ili zidu pulpne šupljine Sin. .

---MEZIOLABIJALANmesiolabialis, e (lat.), mesiolabial (eng.), onaj koji se nalazi istovremeno na

mezijalnoj i labijalnoj površini zuba, odnosno dijelu pulpne šupljine Sin. .

---MEZIOLINGVALANmesiolingualis, e (lat.), mesiolingual (eng.), onaj koji se nalazi ili nastaje na

mezijalnoj i je-zickoj zubnoj površini ili dijelu pulpne šupljine Sin. .

---MEZIOPULPALANmesiopulpalis, e (lat.), id.(eng.), mesiopulpal (eng.), onaj koji se nalazi ili se

formira na mezijalnome i pulpalnome zidu pulpne šupljine Sin. .

---MEZOBLASTmesoblastus, i, m (lat.), mesoblast (eng.), srednji list zametka u ranoj njegovoj fazi.
Up. mezoderm, što je isto, samo u kasnijoj fazi razvoja Sin. .

---MEZODERM, MESODERMA, atis, n (lat.), mesoderm (eng.), srednji list zametka, onaj koji leži
izmedu ektoderma i endoderma. Iz njega se razvija vezno tkivo, kost, hrska-vice, mišici, krv i krvni
sudi, mezga, mezgavice i njihovi sudi, netohorda, košulja, plucna i trbušna mahramica, bubrezi i
gonade. Up. mezoblas Sin. .

---MEZODERMALANmesodermalis, e (lat.), mesodermal (eng.), onaj koji potjece ili pripada

mezodermu Sin. .

---MEZODIJASTOLICANmesodiastolicus-3 (lat.), mesodiastolic (eng.), onaj koji se nalazi u sredini

dijastole (npr. mezodijastolican šum) Sin. .

---MEZODUODENUMmesoduodenum, i, n (lat.), id.(eng.), nabor mezenterija koji u ranome

fetalnome periodu prekriva danaestopalacno crijevo Sin. .

---MEZOGASTRIJUMmesogastrium, ii, n (lat.), id.(eng.), dio primitivnoga mezenterijuma koji

prekriva želudac i iz kojega se razvija landra i landrica Sin. .

---MEZOHONDRIJUMmesochondrium, ii, n (lat.), id.(eng.), matriks u koji su ugniježdene odajice

hijaline hrskavice Sin. .

---MEZOILEUMmesoileum, ii, n (lat.), id.(eng.), dio mezenterija koji pripada ileumu Sin. .

---MEZOJEJUNUMmesojejunum, i, n (lat.), id.(eng.), dio mezenterija koji pripada jejunumu Sin. .

---MEZOKARDIJAmesocardia, ae, f (lat.), id.(eng.), atipicni položaj srca ciji se vrh nalazi u
medijalnoj liniji na kafezu Sin. .

---MEZOKOLONmesocolon, i, n (lat.), id.(eng.), dio isuke kojim je kolon vezan za stražnji trbušni
zid, opornjak debeloga crijeva Sin. .

---MEZOMETRIJUMmesometrium, ii, n (lat.), id.(eng.), 1. dio širokoga ligamenta koji se nalazi ispod
jajnika kojega cine listovi isuke, a koji obavijaju matericu s prednje i stražnje strane, 2. srednji,
mišicni sloj materice Sin. .

---MEZONEFROMAmesonephroma, atis, n (lat.), id.(eng.), rijetki, maligni tumor ženskih genitala

(ovarija). Pošto histološki nalici na karcinom bubrežnih odajica dobio je ovo ime. Sastavljen je od
odajica koje su oblikom nalik na ekser za potkivanje Sin. .

---MEZONEFROS(LAT.), (ENG.), SIN. v. predbubreg.

---MEZOOVARIJUMmesoovarium, ii, n (lat.), id.(eng.), dio širokoga ligamenta izmedu mezosalpinksa i

mezometrija koji drži jajnik na njegovome mjestu Sin. .

---MEZOREKTUMmesorectum, i, n (lat.), (eng.), nabor isuske koji prelazi preko rektuma i spaja se sa
sakralnom košcu Sin. .

---MEZORHIJUMmesoorchium, ii, n (lat.), id.(eng.), dio primitivnoga mezenterija koji okružuje

fetalni tašak. Kod odraslih se vidi nabor izmedu tašaka i epididimisa Sin. .
---MEZOSALPINKSmesosalpinx, gis, f (lat.), id.(eng.), dio širokoga ligamenta materice koji omotava
jajovod Sin. .

---MEZOSISTOLICANmesosystolicus-3 (lat.), mesosystolic (eng.), onaj koji se nalazi u sredini sistole

(npr. mezosistolican šum) Sin. .

---MEZOTELmesothelium, i, n (lat.), id.(eng.), sloj plocastih odajica nastao od mezoderma koji

oblaže embrionalnu tjelesnu šupljinu. Kod odrasloga on formira serozne opne (perikard, pleura,
peritoneum). Sin. 

---MEZOTELIJALNImesothelialis, e (lat.), mesothelial (eng.), ono što pripada mezotelu ili je

napravljeno od njega. Sin. 

---MEZOTELIOMAmesothelioma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni tumor porijekla mezotela (plucna i

trbušna mahramica, košulja); može biti benigan i maligan, a maligni ima neke veze sa azbestozom
Sin. .

---MICELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cestica 2.

---MICELIJUMmycelium, i, n (lat.), id.(eng.), masa koncastih produžetaka koji cine gljivicni talus
(jednostavno tijelo koje još nije diferencirano u korijen, stablo ili list, a glavna je karakteristika
gljiva koje imaju micelij) Sin. .

---MICETEMIJAmycethaemia, ae, f (lat.), (eng.), mycethemia (eng.) prisustvo gljivica u krvi Sin. .

---MICETIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje gljivama.

---MICETOMAmycetoma, atis, n (lat.), madura foot (eng.), hronicna lahko progresivna, u pocetku
lokalizirana, a kasnije sve proširenija, destruktivna infekcija kožnoga i potkožnoga tkiva, fascije i
kosti, uzrokovana gljivicama tipa actinomyces. Potrebna je traumatska implantacija gljivice i
bakterija. Dešava se Sin. 

---MICINA(LAT.), (ENG.), 1. v. tuberkulozni limfadenitis, 2. svaki limfadenitis (v.), koji ima kožnu
fistulu. uso Sin. v.

---MIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. želudac.

---MIDRIJATICANmydriaticus-3 (lat.), mydriatic (eng.), onaj koji je širokih zjenica Sin. .

---MIDRIJATIKAremedia mydriatica (lat.), mydriatics (eng.), sredstva koja farmakološki šire zjenicu.
Sin. 

---MIDRIJAZAmydriasis, is, f (lat.), id.(eng.), fiziološka, farmakološka ili morbidna dilatacija,

proširenje, zjenica, jedne ili obje. Sin. 
---MIEKTOMIJAmyectomia, ae, f (lat.), myectomy (eng.), hirurška ekscizija nekoga mišica ili jednoga
njegovoga dijela Sin. .

---MIEKTOPIJAmyectopia, ae, f (lat.), myectopy (eng.), promjena položaja nekoga mišica Sin. .

---MIGAVICAmembrana nictitans (lat.), nictitating membrane (eng.), transparentni nabor kože koji
leži dublje od ocnoga kapka na mezijalnoj strani koji se može navuci preko ocne jabucice, tzv. treci
kapak, a nalazi se kod reptila, ptica i sisara. Kod covjeka izuzetno. žmirnica, kapak treci. Sin. 

---MIGRACIJA1. v. premještanje, preseljenje, 2.. migratio, onis, f diapedesis, is, f (lat.), migration
(eng.), prolazak bijelih krvnih zrna kroz zid krvnih suda Sin. .

---MIGRENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. seknja.

---MIJALGIJAmyalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), boli u mišicima. Sin. 

---MIJASTENIJAmyasthenia, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koja konstitucionalna mišicna slabost.

Najcešce se misli na myasthenia gravis pseudoparalytica, poremecaj neuromuskularne funkcije
uslijed prisustva antijela na acetilholinske receptore na neuromišicnoj ploci. Klinicki se javlja
slabost, isrpljenost, Sin. .

---MIJATROFIJAmyatrophia, ae, f (lat.), myatrophy (eng.), atrofija mišica; mišicna atrofija Sin. .

---MIJAZAmyiasis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje nastalo ugniježdavanjem larve domace muhe u tijelo,
sluzavice covjeka ili životinje. Sin. 

---MIJELENCEFALONmyelencephalon, i, n (lat.), id.(eng.), stražnji od dva moždana mjehura koji se

formiraju specijalizacijom trecega mjehura u embrionalno vrijeme, nazvanoga stražnji mozak,
rombencefalon. Iz mijelencefalona se formira medulla oblongata Sin. .

---MIJELINmyelinum, i n (lat.), myelin (eng.), 1. supstancija odajicke opne Schwannovih odajica

koje formiraju ovojnicu, cahuru. Ima visoki procenat lipida u odnosu na proteine i služi kao
elektricni izolator, sin. podstjelka, 2. bilo koji iz grupe lipida koji se nalazi u normalnome i
patološkome tkiv Sin. 

---MIJELINIZACIJAmyelinisatio, onis, f (lat.), myelinization (eng.), proces prekrivanja, oblaganja,

nervnih vlakana mijelinom Sin. .

---MIJELINOLIZAmyelinolysis, is, f (lat.), id.(eng.), razaranje, destrukcija mijelina, demijelinizacija

Sin. .

---MIJELINOPATIJAmyelinopathia, ae, f (lat.), myelinopathy (eng.), bilo koja bolest mijelina;

degeneracija bijele moždane mase Sin. .
---MIJELINSKImyelinicus-3 (lat.), myelinic (eng.), onaj koji pripada mijelinu, ili ima mijelinski
omotac, ili je prirode mijelina (npr. mijelinska nervna vlakna) Sin. .

---MIJELITISmyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija kicmene moždine. Simptomi variraju zavisno
od lokalizacije (bol, hiperestezija, mravinjanje, anestezija, pareze, paralize), 2. isindija koštane
srži, obicno zajedno sa inflamacijom kosti (osteomijelitis). Sin. 

---MIJELOBLASTmyeloblastus, i, m (lat.), myeloblast (eng.), nezrela odajica koštane srži koje

normalno nema u pe-rifernoj krvi. To je najraniji prekurzor bijele krvne vriježe. Imaju fini
hromatin, nekoliko jezgrica i negranuliranu bazofilnu citoplazmu. Sin. 

---MIJELOBLASTOMAmyeloblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), fokalni maligni tumor koji se vidi kod
mijeloblasticne leukemije, a napravljen je od mijeloblasta. Sin. 

---MIJELOBLASTOZAmyeloblastosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. porast broja mijeloblasta u krvi, 2.

maligna bolest pilica uzrokovana retrovirusom Sin. .

---MIJELOCELAmyelocele, es, f (lat.), id.(eng.), protruzija tkiva kicmene moždine kroz defekt na
kicmi sa razlicitom debljinom tkivnoga prekrivaca Sin. .

---MIJELOCITmyelocytus, i, m (lat.), myelocyte (eng.), prekurzor u granulocitnoj vriježi. To je

odajica u razvojnome nizu izmedu promijelocita i metamijelocita Sin. .

---MIJELOCITOZAmyelocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo velikoga broja mijelocita u krvi Sin. .

---MIJELODISPLAZIJAmyelodysplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. defekt nervne cijevi; slabiji, defektan,

razvoj bilo kojega dijela nervne cijevi, 2. displazija mijelocita u koštanoj srži. To može biti
mijelosupresija, smanjena proizvodnja, ili nenormalna proliferacija što može prethoditi leukemiji
Sin. .

---MIJELOFIBROZAmyelofibrosis, is, f (lat.), id.(eng.), zamjena tkiva koštane srži sa vezivnim

fibroznim tkivom Sin. .

---MIJELOGRAFIJAmyelographia, ae, f (lat.), myelographia (eng.), rendgensko snimanje spinalnog

subarahnoidalnoga prostora cime se indirektno prikazuje i kicmena moždina, poslije injekcije
kontrastnoga sredstva u subarahnoidalni prostor Sin. .

---MIJELOGRAMmyelogramma, atis, n (lat.), myelogram (eng.), 1. graficko predstavljanje,

prikazivanje, diferencijalne slike odajica nadenih u koštanoj srži, 2. kontrastni radiološki prikaz
kicmene moždine (u stvari spinalnoga subarahnoidalnoga prostora) Sin. .

---MIJELOIDANmyeloides (lat.), myeloid (eng.), 1. onaj koji je nalik na koštanu srž ili onaj koji se
izvodi iz nje, 2. onaj koji ima izgled mijelocita. Sin. 

---MIJELOKLASTmyeloclastus, i, m (lat.), myeloclast (eng.), odajica koja razara mijelinske ovojnice

Sin. .
---MIJELOLIPOMAmyelolipoma, atis, n (lat.), id.(eng.), malehni, rijetki, dobrocudni tumor
suprarenalne žlijezde koji je na-pravljen od razlicitih proporcija limfocita, mijeloidnih odajica i
masnoga tkiva. Javlja se i kao razvojna anomalija Sin. .

---MIJELOMAmyeloma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji je sastavljen od odajica koje se inace
normalno nalaze u koštanoj srži. Karakteristican nalaz su plazma odajice. plazmocitoma. Sin. 

---MIJELOMA, INDOLENTNImyeloma indolens (lat.), indolent myeloma (eng.), varijanta multiploga

mijeloma gdje su odajice hipoproliferativne. Prisutna je M komponenta i plazmocitoza u koštanoj
srži, ali nema destrukcije kosti i hiperkalcemije. Sin. 

---MIJELOMA, MULTIPLImyeloma multiplex (lat.), multiple myeloma (eng.), diseminirani, maligni

tumor plazma odajica, cija je karakteristika pojava multiplih tumorskih žarišta i sekrecija
monoklonalnog imunoglobulina (M komponenta). Na rendgenskim snimcima se vide proširena
osteoliticna žarišta, a klinicki dominiraju boli, pato mijelomatoza. Sin. 

---MIJELOMALACIJAmyelomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolesno smekšavanje kicmene moždine

Sin. .

---MIJELOMATOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mijeloma, multipli.

---MIJELOMENINGOCELAmyelomeningocele, es, f (lat.), id.(eng.), protruzija tkiva kicmene moždine

zajedno sa ovojnicama (menigama) kroz defekt na kicmi Sin. .

---MIJELOPATIJAmyelopathia, ae, f (lat.), myelopathy (eng.), opci termin koji oznacava

funkcionalne ili organske smetnje na kicmenoj moždini. To su nespecificne neisindicne lezije
kicmene moždine Sin. .

---MIJELOPATIJA, KARCINOMSKAmyelopathia carcinomatosa (lat.), carcinomatous myelopathia

(eng.), brzo progresivna mijelopatija udružena sa rakom pluca, ali se vidi i kod drugih karcinoma.
Nastaje nekroza bijele i sive mase kicmene moždine Sin. .

---MIJELOPATIJA, VAKUOLARNAmyelopathia vacuolaris (lat.), vacuolar myelopathy (eng.),

spongiozna degeneracija i gubitak mijelina sa mikroskopskom vakuloizacijom kicmene moždine
islijed infekcije sa HIV (virusom humane imunodeficijencije). Simptomi su spasticna parapareza,
ataksija, nestabilan hod i sl Sin. .

---MIJELOPATIJA, VASKULARNAmyelopathia vascularis (lat.), vascular myelopathy (eng.), skup

degenerativnih promjena na krvnim sudima kicmene moždine, najcešce zbog arterioskleroze ili
dijabetesa kod pacijenta u poodmaklim godinama, što rezultira sporim progredijentnim neurološkim
spinalnim deficitom Sin. .

---MIJELOPLAKS, MYELOPLAX, acis, f (lat.), id.(eng.), bilo koja džinovska odajica koštane srži sa više
jezgara Sin. .

---MIJELOPLASTmyeloplastus, i, m (lat.), myoplast (eng.), bilo koji leukocit iz koštane srži Sin. .
---MIJELOPOEZA(LAT.), myelopoiesis, is, f (lat.).id.(eng.), stvaranje koštane srži ili odajica koje
potjecu od nje Sin. .

---MIJELOPROLIFERATIVAN(LAT.), myeloproliferative (eng.), onaj koji je karakteriziran medularnom

ili ekstramedularnom proliferacijom elemenata koji cine koštanu srž (eritroblasta, granulocita,
fibroblasta, megakariocita) Sin. .

---MIJELOSARKOMAmyelosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), sarkomatozni rast sacinjen od

mijeloidnoga tkiva i odajica koštane srži Sin. .

---MIJELOSUPRESIJAmyelosupressio, onis, f (lat.), myelosup-ression (eng.), potiskivanje aktivnosti

koštane srži što se manifestira smanjenjem broja crvenih i bijelih krvnih zrna i krvnih plocica, te
smanjenju odbacivanja tkiva Sin. .

---MIJELOTERAPIJAmyelotherapia, ae, f (lat.), myelotherapy (eng.), terapeutska upotreba koštane

srži Sin. .

---MIJELOTOKSICANmyelotoxicus-3 (lat.), myelotoxic (eng.), onaj koji je toksican i destruktivan za

koštanu srž Sin. .

---MIJELOTOMIJAmyelotomia, ae, f (lat.), myelotomy (eng.), 1. operacija presijecanja puta bola na

kicmenoj moždini uslijed jakoga bola, 2. otvaranje kicmene moždine radi vadenja tumora Sin. .

---MIJELOŠIZAmyeloschisis, is, f (lat.), id.(eng.), razvojna mahana karakterizirana rascjepom

kicmene moždine, jer neuralna ploca nije formirala citavu cijev ili je cijev rupturirala poslije
zatvaranja Sin. .

---MIJENA GLASAmutatio vocis (lat.), break od voice (eng.), promjena glasa ka dubljem muškome ili
ženskome glasu kod adolescenata. mutiranje. Sin. 

---MIJENAclimacterium, ii, n (lat.), climacteric (eng.), sindrom endokrinih, somatskih i psihickih

promjena koje nastaju na kraju reproduktivnoga perioda kod žene. odcvijet, klimakterijum,
menopauza. Sin. 

---MIJENJANJE, PERMUTATIO, onis, f (lat.), permutation (eng.), promjena, izmjena, premještanje s

mjesta na mjesto, razmjena, sin. permutacija Sin. .

---MIJENJATImutare (lat.), change, modify (eng.), promijeniti, izmijeniti, okrenuti na bolje ili gore,
promijeniti osobine, kvalitet, ali i kvantitet, izmijeniti, preinaciti, preobraziti, pretvoriti. mutirati.
Sin. 

---MIJEŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokraca.

---MIKATOZAmicatosis, is, f (lat.), id.(eng.), pneumokonioza udihanjem prašine tinje ( Sin. v.).
---MIKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokrenje.

---MIKOBAKTERIJUMMycobacterium, i, n (lat.), id.(eng.), 1. rod bakterija porodice

Mycobacteriaceae. To su gram pozitivni, aerobni, sporo rastuci, štapici, lagahno zakriv-ljeni, koji se
boje kiselim bojama. Ima ih puno vrsta, a medu njima su i uzrocnici verema i gube, 2. svaki pojedini
organizam toga roda Sin. .

---MIKOLOGIJAmycetologia, ae, f (lat.), mycology (eng.), nauka o gljivama Sin. .

---MIKOTICANmycoticus-3 (lat.), mycotic (eng.), onaj koji pripada mikozi; uzrokovan gljivicama
Sin. .

---MIKOZAmycosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest uzrokovana gljivicama, narocito na koži.
Sin. 

---MIKRENCEFALIJAmicrencephalia, ae, f (lat.), micrencephaly (eng.), nenormalno malehna glava i

mozak Sin. .

---MIKROADENOMAmicroadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), adenom hipofize koji je manji od 10 mm

po dijametru. Takav se obicno ne vidi radiološkim tehnikama, ali je se otkriva uslijed svoga
hormonalnoga djejstva Sin. .

---MIKROANALIZA, MICROANALYSIS, is, f (lat.), id.(eng.), hemijsko odredivanje malehnih kolicina

nekih supstancija. Sin. 

---MIKROANATOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. histologija.

---MIKROANEURIZMAmicroaneurysma, atis, n (lat.), microaneurysm (eng.), malehna, mikroskopski

vidljiva aneurizma, promjera do jedan mm Sin. .

---MIKROANGIOPATIJAmicroangiopathia, ae, f (lat.), microangiopathy (eng.), bolesti malehnih krvnih

suda, bez obzira na etiologiju Sin. .

---MIKROB(LAT.), microbe (eng.), sicušni, mikroskopski vidljivi, živi organizam. Termin se posebno
odnosi na one sitne forme života koje su u stanju uzrokovati bolest životinja i ljudi (bakterije,
protozoe, gljivice). Up. mikroorganizam Sin. .

---MIKROBIOLOG, MICROBIOLOGIST(LAT.), (eng.), ljekar ili diplomirani biolog koji je specijalizirao

mikrobiologiju. Sin. 

---MIKROBIOLOGIJAmicrobiologia, ae, f (lat.), microbiology (eng.), nauka koja proucava

mikroorganizme, pogotovu one za koje je neophodan mikroskop, ukljucujuci alge, bakterije, gljivice
i viruse. Sin. 

---MIKROBLASTmicroblastus, i, m (lat.), microblast (eng.), eritroblast, maticna odajica iz koje se

razvija crveno krvno zrno, promjera od 5 mikrona i manje Sin. .
---MIKROBLEFARIJAmicroblepharia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija, manifestirana
malehnim ocnim kapcima koji su kratki i smanjene širine Sin. .

---MIKROBRAHIJAmicrobrachia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna kratkoca ruka, narocito kratkoca

mišica Sin. .

---MIKROCEFALIJAmicrocephalia, ae, f (lat.), microcephaly (eng.), nenormalno malehna glava.

Obicno je pojava udružena sa mentalnom retardacijom Sin. .

---MIKROCIRKULACIJAmicrocirculatio, onis, f (lat.), microcirculation (eng.), krvni protok u citavome

sistemu malehnih krvnih suda velicine 100 mikrona i manje Sin. .

---MIKROCIT, MICROCYTUS, i, m (lat.), microcyte (eng.), nenormalno malehno crveno krvno zrno,
ono koje ima manje od pet mikrona u promjeru Sin. .

---MIKROCITEMIJAmicrocythaemia, ae, f (lat.), microcythemia (eng.), pojava mikrocita u krvi,

odnosno pojava da su eritrociti osobina mikrocita ( Sin. v.).

---MIKRODAKTILIJAmicrodactylia, ae, f (lat.), microdactyly (eng.), nenormalno malehni i sitni prsti

Sin. .

---MIKRODONCIJAmicrodontia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija manifestirana neuobicajeno

i nenormalno malehnim zubima ili nenormalno velika cehneta u odnosu na normalne zube koji
izgledaju nesrazmjerno malehni Sin. .

---MIKRODOZAmicrodosis, is, f (lat.), microdose (eng.), vrlo malehna doza Sin. .

---MIKROELEKTRODA(LAT.), microelectrode (eng.), elektroda sa vrlo malehnim vrhom. Takva

elektroda se koristi za stimulaciju ili registraciju biolektricnih potencijala jedne odajice Sin. .

---MIKROELEKTROFOREZAmicroelectrophoresis, is, (lat.), id.(eng.), elektroforeza gdje se kretanje

partikula registrira svjetlosnim mikroskopom Sin. .

---MIKROFAGmicrophagus, i, m (lat.), microphage (eng.), malehni aktivno pokretni fagocit,

neutrofilni leukocit, sposoban za fagocitozu Sin. .

---MIKROFARAD(LAT.), (ENG.), SIN. v. farad.

---MIKROFAUNA(LAT.), microfauna (eng.), životinjski svijet koji se vidi jedino upotrebom

svjetlosnoga mikroskopa Sin. .

---MIKROFIBRILAmicrofibrilla, ae, f (lat.), microfibril (eng.), veoma malehna fibrila ( Sin. v.).
---MIKROFILAMENTI(LAT.), microfilaments (eng.), tanki koncici koji se nalaze u citoplazminom
matriksu kod gotovo svih odajica. Vjeruje se da imaju neku suportivnu skeletnu ulogu u odajici Sin. .

---MIKROFILM(LAT.), microfilm (eng.), 16 ili 35 milimetarski film koji se upotrebljava u automatskim

aparatima brzoga snimanja radi fotografske reprodukcije pisanoga teksta ili radiografske slike u
znatno reduciranoj velicini Sin. .

---MIKROFLORA(LAT.), microflora (eng.), ukupna populacija mikroorganizama prisutna u odredeno

vrijeme na odredenome tacno definiranome mjestu (npr. crijevna mikroflora) Sin. .

---MIKROFTALMIJAmicrophtalmia, ae, f (lat.), microphtalmos (eng.), razvojna anomalija koja se

manifestira umjerenom ili jakom redukcijom velicine oka. Istovremeno su obicno prisutni opaciteti
kornee i lece i druge anomalije Sin. .

---MIKROGENIJA, MICROGENIA, ae, f (lat.), (eng.), ekstremno malehna brada kao rezultat
poremecaja u razvoju donjega cehneta Sin. .

---MIKROGENITALIZAMmicrogenitalismus, i, m (lat.), microgenitalism (eng.), pojava nenormalno

malehne edepjerije, narocito kod muškarca Sin. .

---MIKROGIRIJAmicrogyria, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija manifestirana nenormalno

sitnim vijugama mozga kojih je obicno jako mnogo Sin. .

---MIKROGLIJAmicroglia, ae, f (lat.), glitter cells (eng.), sistem malehnih intersticijalnih odajica
mezodermalnoga porijekla koje cine potpunu strukturu centralnoga nervnoga sistema. Pokretne su i
ponašaju se kao fagociti Sin. .

---MIKROGLOSIJA, MICROGLOSSIA, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno malehni jezik Sin. .

---MIKROGNATIJAmicrognathia, ae, f (lat.), id.(eng.), neuobicajeno malehna cehneta Sin. .

---MIKROGRAFIJA, MICROGRAPHIA, ae, f (lat.), micrography (eng.), veoma sitan rukopis. Obicno se
pojavljuje tako što normalan rukopis postaje sve sitniji što se piše dalje (vidljivo kod parkinsonizma)
Sin. .

---MIKROHEJLIJAmicrocheilia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno sitne i malehne usne Sin. .

---MIKROHIRURGIJAmicrochirurgia, ae, f (lat.), microsurgery (eng.), operativna metoda upotrebom

mikroskopa koji uvecava 8-16 puta sa korišcenjem posebnoga instrumentarija i posebnom obukom
(hirurgija krvnih suda, neurohirurgija, plasticna hirurgija itd.) Sin. .

---MIKROKARDIJAmicrocardia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno malehno srce, nesrazmjerno

velicini tijela Sin. .

---MIKROKNEMIJA, MICROCNEMIA, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna kratkoca noga, narocito

kratkoca golijeni Sin. .
---MIKROKOKE1. Micrococci, orum, m (lat.), id.(eng.), rod sfericnih, aerobnih, grampozitivnih
mikroorganizama koje formiraju nepravilne mase. Mogu biti patogene i saprofitne (nalaze se na tlu,
vodi, prašini, mlijeku), 2. svaki pojedini organizam iz roda Microccocus Sin. .

---MIKROKORIJAmicrocoria, ae, f (lat.), id.(eng.), urodeno uske i malehne zjenice Sin. .

---MIKROKORNEAmicrocornea, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija manifestirana neuobicajeno

malehnim promjerom rožnjace (manja od 11 mm u promjeru u dobi od godinu dana). Vida se
zajedno sa mikroftalmijom, kongenitalnom kataraktom, glaukomom i sl Sin. .

---MIKROKRANIJA, MICROCRANIA, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjenje glave po svim dijametrima, tako
da je visceralni kranijum nesrazmjerno velik u odnosu na malehni cerebralni Sin. .

---MIKROLITmicrolithus, i, m (lat.), microlith (eng.), sitni kamen, kamencic, koji se ne vidi na

rendgenskim snimcima Sin. .

---MIKROMASTIJAmicromastia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno malehne grudi kod fertilne žene
Sin. .

---MIKROMELIJAmicromelia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija manifestirana nenormalnim

srazmjerom i kratkocom udova Sin. .

---MIKROMIJELIJAmicromyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna i kratka kicmena moždina Sin. .

---MIKRON(LAT.), (ENG.), mikrometar 2 Sin. .

---MIKRONEUROHIRURGIJA(LAT.), microneurosurgery (eng.), operacije na mozgu, kicmenoj moždini i

perifernim živcima koje se provode pod operativnim mikroskopom Sin. .

---MIKRONUKLEUS(LAT.), micronucleus, i, m (lat), id.(eng.), manji od jezgara, ili dva tipa jezgara,
kada ih je više od jednoga ili više od jednoga tipa, prisutno u odajici Sin. .

---MIKROORGANIZAMmicroorganismus, i, m (lat.), microorganism (eng.), organizam koji je

mikroskopske velicine ili još manji. Od medicinskoga interesa su bakterije, virusi, gljivice, protozoe.
klice. Sin. 

---MIKROPODIJAmicropodia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno malehna stopala Sin. .

---MIKROPSIJAmicropsia, ae, f (lat.), id.(eng.), iluzija u kojemu se objekat vidi manjim nego što jest
Sin. .

---MIKRORINIJAmicrorrhinia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno malehan nos Sin. .

---MIKROSKOPmicroscopium, ii, n (lat.), microscope (eng.), instrument koji daje uvecanu sliku
malehnih, inace golim okom nevidljvih, objekata cime se otkriva njihova struktura Sin. .

---MIKROSKOP, ELEKTRONSKI(LAT.), electron microscope (eng.), mikroskop koji koristi snop

elektrona, umjesto snopa vidljivoga svjetla. Daje znatno vece uvecanje nego svjetlosni mikroskop, a
slika se može vidjeti na fluorescentnome ekranu ili fotografiji Sin. .

---MIKROSKOP, SVJETLOSNI(LAT.), light microscope (eng.), mikroskop koji koristi vještacko ili danje
vidljivo svijetlo Sin. .

---MIKROSKOPIJAmicroscopia, ae, f (lat.), microscopy (eng.), ispitivanje, pregled, posmatranje pod

mikroskopom ( Sin. v.).

---MIKROSKOPSKI, MICROSCOPICUS-3 (lat.), microscopic (eng.), kvalitet koji se vidi jedino pod
mikroskopom (npr. mikroskopska velicina) Sin. .

---MIKROSTOMIJAmicrostomia, ae, (lat.), microstomy (eng.), urodeno malehna usta Sin. .

---MIKROTOM, MICROTOMUM, i, n (lat.), microtome (eng.), aparat koji omogucuje rezanje tankih
kriški tkiva radi ispitivanja pod mikroskopom Sin. .

---MIKROTROMBOZAmicrothrombosis, is, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo malehnih tromba, u kapilarama

i drugim maleh-nim krvnim sudima Sin. .

---MIKROTUBULA(LAT.), microtubule (eng.), bilo koja od nježnih, tankih tubularnih struktura koje su
izgradene pretežno od tubulina, a koje se nalaze u citoplazmi skoro svih odajica. Održavaju odajicki
oblik, utjecu na kretnje organela i prave niti vretena za vrijeme mitoze Sin. .

---MIKROVAL, MICROWAVE(LAT.), (eng.), val ili talas tipican za elektromagnetska zracenja izmedu
infracrvenih i radiovala (od 300.000 do 100 megacikla) Sin. .

---MIKROZOMmicrosoma, atis, n (lat.), microsome (eng.), bilo koji od vezikularnih fragmenata

endoplazmatskoga retikuluma koji nastaje poslije pucanja ili centrifugiranja odajica Sin. .

---MIKROZOMIJA, MICROSOMIA, ae, f (lat.), id.(eng.), nizak, malehan rast, kratka statura, ali još nije
patuljasti rast. Sin. 

---MIKSEDEMmyoxodema, atis, n (lat.), myxedema (eng.), stanje nastalo slabijom funkcijom

kotlacne žlijezde, a karakterizirano je suhim, voštanim otokom kože sa nenormalnim depozitima
mukopolisaharida Sin. .

---MIKSOMAmyxoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor, sastavljen od primitivnih odajica

veznoga tkiva i strome koja je nalik na mezenhim Sin. .

---MIKSOMATOZA, MYXOMATOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), stanje narastanja multiplih miksoma ( Sin.
v.).
---MIKSOSARKOMAmyxosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), sarkoma koji sadrži tkivo koje je nalik na
tkivo miksoma ( Sin. v.).

---MIKSOVIRUS(LAT.), myxovirus (eng.), grupa RNA virusa koja ima afinitet prema
mukopolisaharidima i glukoproteinima. Ima ih dvije porodice Sin. .

---MIKSTURAmixtura, ae, f (lat.), mixture (eng.), mješavina raznih droga ili sadržaja u tecnome
stanju. mješavina. Sin. 

---MILIGRAM(LAT.), milligram (eng.), hiljaditi dio grama; cesto upotrebljavana mjera u medicini.
Oznaka mgr, ili mg Sin. .

---MILIJARANmiliaris, e, miliarius-3 (lat.), miliary (eng.), ono što nalici na zrna prosa,
karakterizirano stvaranjem sitnih promjena koje nalice na zrna prosa (npr. milijarni verem) Sin. .

---MILILITAR(LAT.), milliliter (eng.), cesta jedinica volumena u me-dicini, a predstavlja hiljaditi dio
litra. Oznaka je ml Sin. .

---MILIMETAR, MILLIMETER(LAT.), (eng.), cesta oznaka duljine u linearnom metrickome sistemu, a

predstavlja hiljaditi dio metra. Oznaka mm Sin. .

---MILIMOL(LAT.), millimole (eng.), jedan hiljaditi dio mola. Simbol mmol Sin. .

---MILIOSMOL(LAT.), milliosmole (eng.), hiljaditi dio osmola ( Sin. v.). Simbol mOsm.

---MILIRAD(LAT.), millirad (eng.), jedan hiljaditi dio rada ( Sin. v.).

---MILIREM(LAT.), millirem (eng.), jedan hiljaditi dio rema ( Sin. v.). Oznaka mrem.

---MILIRENDGEN(LAT.), milliroendtgen (eng.), jedan hiljaditi dio rendgena ( Sin. v.).

---MILISEKUNDA(LAT.), millisecond (eng.), hiljaditi dio sekunde. Oznaka je ms Sin. .

---MILJ(LAT.), (ENG.), berberski alat u Bosni. Drveni štapic koji služi pri sunnecenju djece. Štapic se
uvuce ispod prepucijuma, a potom se vrši sunnecenje Sin. .

---MILJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. okolica.

---MILODUHHyssopus officinalis (lat.), hyssope (eng.), žbunasta biljka od koje se koriste lišce i
cvjetne grancice, Hyssopi summitas, za caj protiv zaduhe. Sin. 

---MIMETICANmimericus-3 (lat.), mimetic (eng.), onaj koji podržava, stimulira (npr.

simpatikomimetican) Sin. .

---MIMEZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podražavanje.

---MIMICANmimicus-3 (lat.), mimic (eng.), onaj koji predstavlja neko stanje, izraz (npr. mimicna
muskulatura lica) Sin. .

---MIMIKRIJA, MIMICKRY(LAT.), (eng.), adaptacija u cilju preživljavanja tako što neki organizmi
nalice na druge ili na objekte mrtve prirode Sin. .

---MINERALminerale, is, n (lat.), (eng.), id. bos., neorganska, kruta, solidna supstancija raznoga
sastava koja je sastavni dio zemljine kore Sin. .

---MINERALOKORTIKOIDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kortikosteroidi.

---MINERVAminerva, ae, f (lat.), minerva jacket (eng.), gipsani zavoj koji ide od tjemena do
prepone, a služi za imobilizaciju vratne kicme Sin. .

---MINIMUMminimum, i, n (lat.), id.(eng.), najmanja kolicina, najmanja vrijednost, najdonja

granica. Sin. 

---MIOBLASTmyoblastus, i, m (lat.), myoblast (eng.), embrio-nalna odajica koja postaje odajica

mišicne niti, maticna mišicna odajica. Sin. 

---MIOBLASTOMAmyoblastoma, atis, n (lat.), id.,(eng.), uglavnom benigni, rijetko maligni, jasno

ograniceni tumor. Multiple lokalizacije su moguce. Najcešci je u ustima. Mislilo se da je porijekla
mioblasta ( Sin. v.), ali ultramikroskopska istraživanja iskljucuju mišicno porijeklo. Histiogeneza je
nesigurna, možda potjece od Schwannovih odajica.

---MIOCEROZAmyocerosis, is, f (lat.), id.(eng.), voštana dege-neracija mišica. Sin. 

---MIOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica. mišicna.

---MIOCITOMAmyocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji je napravljen od mišicnih odajica Sin. .

---MIODINIJA, MYODYNIA, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u mišicima Sin. .

---MIODISTROFIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. distrofija, mišicna, 2. v. distrofija, miotonicna.

---MIOFIBRILAmyofibrila, ae, f (lat.), myofibril (eng.), mišicno vlakno. Sin. 

---MIOFIBROZAmyofibrosis, is f (lat.), id.(eng.), zamjena, nadomještavanje, mišicnoga tkiva veznim

Sin. .
---MIOFILAMENTmyofilamentum, i, n (lat.), myofilament (eng.), struktura na konac nalik, a nalazi se
u snopicima u miofibrilama poprecno prugastih mišica. Postoje dvije komponente, gusti miozinski
filamenti i tanahni aktinski. Zajedno sudjeluju u kontrakcijama mišica Sin. .

---MIOGELOZAmyogelosis, is, f (lat.), id.(eng.), otvrdnuce u nekome mišicu, narocito u sjedalnome

Sin. .

---MIOGENmyogenes (lat.), myogen (eng.), 1. bjelancevina, nalik na albumin i cini 10% bjelancevine
mišica. Spontano se koagulira, prelazeci najprije u topljivi miogen fibrin, a potom u miozin fibrin, 2.
onaj koji je porijekla mišicnoga tkiva Sin. .

---MIOGENEZAmyogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), embrionalni razvoj mišicnoga tkiva Sin. .

---MIOGLOBINmyoglobinum, i, n (lat.), myoglobin (eng.), pigment mišica koji prenosi kisik. To je

konjugirana bjelancevina koja je nalik hemoglobinu, nacinjenu od jednoga globinskoga
polipeptidnoga lanca i jedne hem grupe. Stupa u djejstvo sa kisikom kojeg donesu crvena krvna
zrna, transportira ga u mitohondrij Sin. .

---MIOGLOBINURIJAmyoglobinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo mioglobina u bureži (npr. kod

kraš povreda ili teških fizickih vježbi osjetljivih osoba) Sin. .

---MIOGRAF(LAT.), (ENG.), SIN. v. miografija 2.

---MIOGRAFIJAmyographia, ae, f (lat.), (eng.), 1. radiologija mišicnoga tkiva poslije injekcije

opaknoga sredstva, 2. prikazivanje mišicne kontrakcije miografom, aparatom naprav-ljenim u tu
svrhu Sin. .

---MIOKARDmyocardium, ii, n (lat.), id.(eng.), srednji, najdeblji sloj zida srcane kese, sastavljen od
srcanoga mišica Sin. .

---MIOKARDIOPATIJA, V(LAT.), (ENG.), kardiomiopatija Sin. .

---MIOKARDITISmyocarditis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mišicnoga zida srca. Sin. 

---MIOKELA(LAT.), myocele, es, f (gr.-lat.), id.(eng.), kila mišica, protruzija mišica kroz njegovu
rupturiranu ovojnicu, odnosno aponeurozu. mišicna kila. Sin. 

---MIOKIMIJAmyokymia, ae, f (lat.), id.(eng.), kratke, spontane kontrakcije mišica ili grupe mišicnih
niti. Situacija je neugodna, ali benigna Sin. .

---MIOKLONIJAmyoclonia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolest pracena kontrakcijama dijela, citavih ili
grupa mišica. Sin. 

---MIOKLONUSmyoclonus, i, m (lat.), id.(eng.), kratki, snažni trzaji, kontrakcija dijela ili citavoga
mišica, odnosno grupa mišica, ograniceni na dio tijela. Može biti dio neke bolesti (mioklonija) ili
normalni fiziološki odgovor Sin. .

---MIOLEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sarkolema.

---MIOLOGIJAmyologia, ae, f (lat.), myology (eng.), nauka o mišicima i njihovim odnosima Sin. .

---MIOMAmyoma, atis, n (lat.), (eng.), dobrocudni tumor sacinjen od mišicnih elemenata. Id. sa
lejomioma Sin. .

---MIOMALACIJAmyomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolesno smekšavanje mišica Sin. .

---MIOMATOZAmyomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje, nastanak multiplih mioma Sin. .

---MIOMEKTOMIJAmyomectomia, ae, f (lat.), myomectomy (eng.), hirurška ekstirpacija mioma, bez

uklanjanja organa koji ga nosi (npr. materice) Sin. .

---MIOMERAmyomerus, i, m (lat.), myomere (eng.), 1. dio somita koji se razvija u poprecno prugasti
mišic, 2. grupa mišica koja se inervira od istoga spinalnoga segmenta Sin. .

---MIOMETRIJUMmyometrium, ii, n (lat.), id.(eng.), mišicni sloj materice Sin. .

---MIOMETRITISmyometritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mišicnoga sloja materice (myometritis

uteri) Sin. .

---MIOPARALIZAmyoparalysis, is, f (lat.), id.(eng.), oduzetost mišica Sin. .

---MIOPATIJAmyopathia, ae, f (lat.), myopathy (eng.), bilo koja bolest mišica Sin. .

---MIOPICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kratkovid.

---MIOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kratkovidnost.

---MIOPLASTIKAmyoplastia, ae, f (lat.), myoplasty (eng.), plasticna, rekonstruktivna operacija na

mišicu gdje se uzima dio mišica za prekrivanje defekta Sin. .

---MIOPLAZMAmyoplasma, atis, n (lat.), myoplasm (eng.), kontraktilni dio mišicne odajice ili
miofibrile Sin. .

---MIORAFIJAmyorrhaphia, ae, f (lat.), myorrhaphy (eng.), ušivanje rupturiranoga ili presjecenoga

mišica Sin. .

---MIOSARKOMAmyosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni tumor porijekla mišicnoga tkiva Sin. .
---MIOSKLEROZAmyosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), otvrdnjavanje, skleroza mišicnoga tkiva Sin. .

---MIOSPAZAMmyospasmus, i, m (lat.), myospasm (eng.), spazam mišica Sin. .

---MIOTENOTOMIJAmyotenotomia, ae, f (lat.), myotenotomy (eng.), hirurško razdvajanje,

prosijecanje mišicne tetive Sin. .

---MIOTICANmioticus-3 (lat.), miotic (eng.), onaj koji sužava zjenice (npr. mioticno sredstvo) Sin. .

---MIOTOMIJAmyotomia, ae, f (lat.), myotomy (eng.), presijecanje, hirurško razdvajanje mišica,

odnosno mišicnoga tkiva Sin. .

---MIOTONIJAmyotonia, ae, f (lat.), id.(eng.), distonija koja ukljucuje i povecanu mišicnu

iritabilnost i kontrakciju sa smanjenom snagom opuštanja Sin. .

---MIOTONIJA, UROÐENA(LAT.), myotonia, congenita (eng.), congenital myotonia (eng.), urodena,

genetski uslovljena bolest, karakterizirana tonickim spazmom i rigidnošcu nekih mišica kada se
napravi pokušaj kretanja ili poslije mehanicke stimulacije. Spazam popušta kad se mišic upotrijebi
Sin. .

---MIOZAmiosis, is, f (lat.), id.(eng.), sužavanje zjenice, kontrakcija mišica koji sužavaju zjenicu
Sin. .

---MIOZINmyosinum, i, n (lat.), myosin (eng.), bjelancevina mišica, globin koji je 68% proteinskoga
sadržaja. Koaguliše u miozin-fibrin. Zajedno sa aktinom je odgovoran za kontrakciju i relaksaciju
mišica. Ima enzimske vrijednosti. Sin. 

---MIOZINURIJAmiosinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo miozina u bureži Sin. .

---MIOZITISmyositis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija voljnih mišica Sin. .

---MIRtranquilitas, atis, f (lat.), tranquility (eng.), 1. (o organu), ako je bez funkcije, bez aktivnosti,
kaže se da je u miru, 2. (o ljudskoj prirodi), spokojsvo, sporije reagiranje, mirnoca u ophodenju i
sporije reagiranje na provokacije Sin. .

---MIRACIDIJUM, MIRACIDIUM, i, n (lat.), id.(eng.), prvi stadij, larva, metilja, Trematodes, koja
nastavlja sa razvojem u sporocistu. Ima jedinstvenu strukturu metilja i trepetljike. Aktivno se krece
i ulazi u puža. V. metacerkarija, cerkarija, sporocista, redija i metilji. Sin. 

---MIRAN1. silens, entis, (lat.), silent (eng.), onaj koji ne proizvodi znake ili simptome koji se mogu
otkriti, bez šuma, bez aktivnosti, 2. uneventful (eng.), bolest koja protjece bez komplikacija i
egzacerbacija (npr. miran tok), 3. standstill (eng.), mirno stanje nastalo prestankom aktivnosti ili po
Sin. .

---MIRILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. sedativ.

---MIRINGEKTOMIJAmyringectomia, ae, f (lat.), myringectomy (eng.), hirurško uklanjanje bubnjica
Sin. .

---MIRINGITISmyringitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija bub-njica Sin. .

---MIRINGOPLASTIKAmyringoplastia, ae, f (lat.), myringoplasty (eng.), hirurška rekonstrukcija

perforiranoga bubnjica transplantatom Sin. .

---MIRINGOTOMIJAmyringotomia, ae, f (lat.), myrinogotomy (eng.), prosijecanje bubnjica,

pravljenje otvora na njemu hirurškim putem Sin. .

---MIRISodor, oris, m (lat.), smell (eng.), isparljiva emanacija koja se registrira culom mirisa.
Premda je u bosanskome jeziku miris povezan sa ugodnim osjecajem, u medicinskome i hemijskome
smislu, miris može biti ugodan i neugodan, vonj, zadah, miruh, duha. Sin. 

---MIRISAN, V(LAT.), (ENG.), aromatican 1. Sin. 

---MIRISANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. vonjanje.

---MIRUH(LAT.), (ENG.), SIN. v. miris.

---MISAO, DOMINANTNA(LAT.), dominat idea (eng.), morbidna, bolesna impresija koja rukovodi ili
znatno determinira svaku akciju ili drugu pomisao Sin. .

---MISAO, FIKSNA(LAT.), fixed idea (eng.), morbidna impresija ili vjerovanje koje ostaje cvrsto
fiksirano i ne može se izmijeniti nikakvim logickim razlogom Sin. .

---MISAO, IDEA, ae, f (lat.), id.(eng.), mentalna impresija ili koncepcija. ideja. Sin. 

---MISAO, PRISILNA(LAT.), compulsive idea (eng.), misao koja se ubacuje i perzistira usprkos jasne
predodžbe o nemogucnosti ili iracionalnosti usprkos volje. Ona u principu vodi ka nekom
neadekvatnome postupku Sin. .

---MISIRACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tikva.

---MISKINhomo leprosus (lat.), leper (eng.), bolesnik od gube, lepre, prokaze, miskinluka. Izdvajali
su se u posebne objekte ili ostrva, daleko od inace zdrave populacije. gubavac. Sin. 

---MISKINLUKlepra, ae, f (lat.), leprosy (eng.), lagahno progresivna, hronicna zarazna bolest kojoj je
uzrocnik Mycobacterium leprae, a karakterizirana je razvojem granulomatoznih ili neurotroficnih
lezija na koži, sluzavicama, živcima, kostima i visceralnim organima. lepra, prokaza, guba. Sin. 

---MISVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. misvak.

---MISVAK, ŠTAPIC(LAT.), (ENG.), biljke eraka, Salvadorea persica. Prerezan okomito i oguljen daje
mnogo grubih vlakana, slicno kefici za zube. Pod utjecajem islamske tradicije došao je u Bosnu i
korišcen je mnogo prije nego je kefica za zube pronadena, a i kasnije. misvac. Sin. 

---MITELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahrama, povjesna.

---MITESER(LAT.), (ENG.), SIN. v. sujedac.

---MITOHONDRIJImitochondria, orum, n (lat.), mitochondria (eng.), malehne, sfericne ili štapicaste

komponente citoplazme odajice. To su glavna mjesta stvaranja energije koja nastaje oksidacijom
hrane. Sadrže enzime, RNA, DNA, tako da mogu replicirati i davati šifru za sintezu nekih enzima Sin.
.

---MITOMmitoma, atis, n (lat.), mitome (eng.), koncasta mrežica protoplazme odajice što
predstavlja njen solidniji dio. mreža. Sin. 

---MITOMANIJAmythomania, ae, f (lat.), id.(eng.), karakterna ili bolesna osobina koju imaju neke
osobe, a sastoji se u stvaranju izmišljenih prica, mitova, dogadaja i slicno Sin. .

---MITOZAmitosis, is, (lat.), mitosis (eng.), metoda indirektne diobe odajice, a sastoji se od slijeda
raznih procesa, pri cemu dva nova jezgra dobijaju identican broj hromozoma. Sin. 

---MITRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. calma.

---MITRALANmitralis, e (lat.), mitral (eng.), 1. ono što pripada ili se odnosi na mitralnu, odnosno
bikuspidalnu valvulu srca, 2. u obliku mitre, calme. Sin. 

---MIVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. plod.

---MIZANDRIJAmisandria, ae, f (lat.), id.(eng.), averzija prema muškome spolu Sin. .

---MIZANTROPIJAmisantropia, ae, f (lat.), misantropy (eng.), averzija prema ljudima, bez obzira na
spol i uzrast Sin. .

---MIZOFILIJAmysophylia, ae, f (lat.), id.(eng.), parafilija koja ukljucuje upotrebu prljavštine i

nedžaseta, uživanje u necistoci Sin. .

---MIZOFOBIJAmysophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od necistoce i nedžaseta Sin. .

---MIZOGAMIJAmisogamia, ae, f (lat.), misogamy (eng.), averzija prema braku Sin. .

---MIZOGINIJAmisogynia, ae, f (lat.), misogyny (eng.), averzija prema ženskome spolu Sin. .
---MIZOPEDIJAmisopaedia, ae f (lat.), misopedy (eng.), averzija prema djeci Sin. .

---MIŠmus, muris, m (lat.), mouse (eng.), malehni glodar koji pripada rodu Mus, cesto upotrebljavan
kao eksperimentalna životinja, inace štetocina i vektor. Sin. 

---MIŠ, PLEURALNImus pleurale (lat.), pleural mouse (eng.), fibrinozno tijelo unutar pleuralne
šupljine koje se nekada vidi na rendgenogramima. Sin. 

---MIŠ, TRBUŠNImus peritoneale (lat.), peritoneal mouse (eng.), slobodno tijelo u peritonealnoj
šupljini, malehni dio omentuma ili processus epiploicus koji postane pokriven fibrinom, pa se
nekada vidi i na snimku. Sin. 

---MIŠC(LAT.), musk (eng.), mirisna mast crnkaste boje u žlijezdama mužjaka gazele, muškatnoga
goveda. Ranije se je upotrebljavao kao spazmolitik i stimulans, danas samo u parfimeriji. misk,
mošus. Sin. 

---MIŠIC GOLIJENImusculus soleus (lat.), soleus muscle (eng.), veliki mišic golijeni, lista, koji polazi
od fibule, poplitealne fascije i cjevanice, a veže se za petnu kost tetivom koja se naziva Ahilova
tetiva Sin. .

---MIŠIC LISTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. list.

---MIŠIC POPRECNO PRUGASTI(LAT.), striated muscle (eng.), bilo koji mišic cije su niti podijeljene
poprecnim prugama, koje nalice strijama. Takvi su mišici pod uticajem volje i izgraduju skeletnu
muskulaturu Sin. .

---MIŠICmusculus, i, m (lat.), muscle (eng.), životinjski organ koji svojim kontrakcijama pravi
pokrete. Mišici se dijele na poprecno prugaste, voljno kontraktibilne mišice i glatke, cija funkcija
nije voljno odredena. Shodno tome ide i njihova grada. Srcani mišic je izuzetak, poprecno je
prugasti, a Sin. 

---MIŠIC, CETVEROGLAVI(LAT.), m. quadriceps femoris (lat.) quadriceps muscle (eng.), najveci mišic
tijela, koji poglavito ekstendira potkoljenicu, a sastoji se ustvari od cetiri dijela sa zajednickom
tetivom u kojoj leži koljena cašica Sin. .

---MIŠIC, CILIJARNIm. ciliaris (lat.), ciliary muscle (eng.), snop mišicnih niti u oku koje podešavaju
oblik sociva, a inervira ih n. oculomotorius Sin. .

---MIŠIC, DVOGLAVIm. biceps (lat.), biceps muscle (eng.), mi-šic koji ima dvije glave, pa može biti
na mišici i na nozi Sin. .

---MIŠIC, GLATKI(LAT.), smooth muscle (eng.), mišic koji je gladak. Nije poprecno prugast, smješten
u unutrašnjim organima, a nije pod uticajem volje Sin. .

---MIŠIC, SINERGISTICNI(LAT.), synergistic muscle (eng.), mišic koji potpomaže akciju nekoga
drugoga mišica Sin. .
---MIŠIC, SKELETNImusculus sceletalis (lat.), sceleteal muscles (eng.), poprecno prugasti mišici koji
su pripojeni za kosti i obilno ukrštavaju najmanje jedan zglob Sin. .

---MIŠIC, SLABINSKIm. psoas (lat.), psoas muscle (eng.), mišic koji se nalazi uz slabinsku kicmu.
Postoje dva, veliki i malehni, savijaju trup, a nalaze se sa obje strane kicme Sin. .

---MIŠIC, SRCANI(LAT.), cardiac muscle (eng.), više figurativni naziv, a ukljucuje srcani miokard,
mišicni zid srca. Sastavljen je od poprecno prugastih niti, ali nije pod voljnim uticajem. Nalici na
ostale skeletne mišice, ali ne pravi sincicijum Sin. .

---MIŠIC, TERZIJSKImusculus sartorius (lat.), sartorius muscle (eng.), mišic koji prebacuje nogu preko
noge, jer flektira bedro i nogu, polazi od spina iliaca superior anterior i veže se za medijalni dio
glave tibije Sin. .

---MIŠIC, TROGLAVImusculus triceps (lat.), triceps muscle (eng.), mišic koji ima tri pocetka, tri
glave, a ima ih dva, troglavi mišic mišice, m. triceps brachii i troglavi mišic lista, m. triceps surae,
kojega cine m. soleus i m. gastrocnemius. Prvi ekstenduira podlakticu, a drugi pravi plantarnu
fleksiju stopala Sin. .

---MIŠICAbrachium, i, n (lat.), arm (eng.), dio ruke izmedu ramenoga i lakatnoga zgloba. nadlaktica,
brahijum. Sin. 

---MIŠICANmuscularis, e (lat.), muscular (eng.), onaj koji pripada mišicu ili je sastavljen od
mišicnoga tkiva Sin. .

---MIŠICAVmusculosus-3 (lat.), muscular (eng.), osoba koja ima dobro razvijene i istaknute mišice
Sin. .

---MIŠICI AGONISTI(LAT.), agonistic muscles (eng.), mišici cija je akcija u suprotnosti sa akcijom,
drugih mišica koji se zovu antagonisti, anatagonistic muscles Sin. .

---MIŠICI ANTAGONISTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mišici agonisti.

---MIŠICImusculatura, ae, f (lat.), musculature (eng.), mi-šicni aparat citavoga tijela ili samo
jednoga ekstremiteta Sin. .

---MIŠICI, PAPILARNImusculi papillares (lat.), papillary muscles (eng.), konicne mišicne projekcije sa
zida srcanih komora, a prijanjaju za zaliske srca sa chordae tendineae. Sin. 

---MIŠICI, VRATNImusculi collis (lat.), cervical muscles (eng.), mišici koji cine i daju oblik vratu. To
su skeletalni mišici ( Sin. v.)

---MIŠIJImurius-3 (lat.), murine (eng.), onaj kojeg uzrokuju miševi kao vektori. murini. Sin. 
---MIŠIOKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lece.

---MIŠLJENJE(LAT.), thinking (eng.), apstraktna duševna aktivnost nasuprot emocionalne duševne

aktivnosti, tok ideja i simbola, nastajanje asocijacija koje sudjeluju pri izgradnji koncepata i
rezonovanja. Up. pamcenje Sin. .

---MIŠOMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. sican.

---MJEHUR(LAT.), (ENG.), SIN. v. bešika.

---MJEHUR, MOKRACNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bešika, mokracna.

---MJEHUR, ŽUCNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bešika, žucna.

---MJEHURAK, CYSTIS, is, f (lat.), cyst (eng.), svaka zatvorena šupljina ili kesa, normalna ili
patološka, pokrivena epitelom, a sadrži tecan ili polucvrst sadržaj. cista. Sin. 

---MJEHURIC1. vesicula, ae, f (lat.), vesicle, small blister (eng.), vrecica, kesica koja sadrži tecnost,
2. malehna okruglasta lokalna epidermalna elevacija, manja od 5 mm koja sadrži bistru tecnost, sin.
vezikula. Sin. 

---MJEHURICI, PLUCNIalveoli pulmonis (lat.), pulmonary alveoli (eng.), malehne šuplje izbocine duž
zida alveolarne vrece i alveolarnih kanalica kroz cije zidove se mijenjaju plinovi, izmedu sadržaja u
alveolarnoj šupljini i kapilarne krvi. puljci. Sin. 

---MJERA, MENSIO, onis, f (lat.), measure (eng.), 1. širina, duljina prostiranja, dostizanja, kolicina
mase, kvantitet neke supstancije, 2. graduirana skala kojom se dimenzija ili masa nekoga objekta ili
supstancije može odredivati Sin. .

---MJERENJEmenstruatio, onis, f (lat.), measuring (eng.), akt ili proces mjerenja, odredivanja
potrebne kolicine, širine ili duljine Sin. .

---MJERLJIV, PONDERIBILIS, e (lat.), measurable (eng.), onaj koji se može objektivno mjeriti,
odnosno ocijeniti pomocu standardnoga mjernoga sistema Sin. .

---MJESEC, LUNARNImenses lunarius (lat.), lunar month (eng.), dvanaesti dio lunarne godine, mjesec
koji ima 28-30 dana, zavisno od vidljivosti mladaka što oznacava pocetak slijedecega mjeseca po
Hidžretskome kalendaru. U medicini, medutim, svaki lunarni mjesec ima uvijek 28 dana, 4 hefte, i
njime se oznacava uznapre Sin. 

---MJESECAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelina 2.

---MJESECAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjesecarstvo

---MJESECARSTVOnoctambulismus, i, m, somnabulismus, i, m (lat.), somnabulism, sleepwalking

disorder (eng.), hoda-nje u snu. Ustajanje iz kreveta i hodanje za vrijeme sna, obicno u prvoj
trecini noci i traje nekoliko minuta do pola sahata. Osoba koja hoda u snu je mjesecar, mjesecarka,
snohodac, snohodilja Sin. .

---MJESECASTlunatus-3 (lat.), moonshaped (eng.), ono što je u obliku mjeseca, nekada i u obliku
polumjeseca (npr. os lunatum) iako bi u tome smislu bilo pravilnije semilunaran, odnosno
polumjesecast Sin. .

---MJESECICos lunatum (lat.), lunate bone (eng.), polumjesecasta kost u proksimalnome dizu
malehnih kostiju dorucja koja leži izmedu os scaphoides i os triquetrum. Sin. 

---MJESECNIlunaris, e (lat.), lunar (eng.), termin koji se odnosi na mjesec lunarnoga kalendara gdje
je godina 10 dana kraca od suncane. To je kalendar u opstetriciji, jer žena nosi 10 mjeseci
lunarnoga kalendara. lunaran. Sin. 

---MJESECNICAmenses, ium, f, menstrua, orum, n, menstruatio, onis, f (lat.), menstruation (eng.),

fiziološki, ciklicki odljev krvi i otpadnute sluzavice kroz vaginu. Pojava je pod hormonalnom
kontrolom i javlja se izmedu 21. i 28. dana od prvoga dana prethodne menstruacije. Traje prosjecno
3-7 dana za vrijeme reproduktivnoga perioda negravidne materic menstruacija, hajz, žensko
vrijeme, perioda, ženski hesap. Sin. 

---MJESTANlocalis, e (lat.), local (eng.), ogranicen, determiniran jednim ogranicenim prostorom,

pripada jednoj tacki ili malehnome dijelu, mjesni, sin. lokalan. Sin. 

---MJESTO NAJMANJEGA OTPORAlocus minoris, resistentiae (lat.), site of lessened resistance (eng.),
neki dio tijela, struktura ili organ koji posjeduje malehni otpor na infekciju, stres, naprezanje i sl.,
pa prema tome, popušta prvo kod napora, zahtjeva, infekcije i sl Sin. .

---MJESTOlocus, i, m (lat.), spot, place (eng.), 1. standardni anatomski termin koji oznacava
poziciju na tijelu, 2. (u genetici) pozicija gena na hromozomu. Sin. 

---MJEZIMAC, DIGITUS, minimus (lat.), fifth finger (eng.), peti i najmanji prst na ruci. Sin. 

---MJEŠAVINAmixtura, ae, f (lat.), mixture (eng.), mješavina raznih droga ili sadržaja u tecnome
stanju, sin. mikstura. Sin. 

---MLACENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mlijeko, izmeteno.

---MLADjuvenis, e (lat.), young (eng.), 1. onaj koji ima kratak protekli period života obzirom na
prosjecnu dob vrste, 2. svjež, rani, nov, neiskusan, nezreo, mladalacki. Sin. 

---MLADICadolescentulus, i, m (lat.), adolescent, young man (eng.), osoba u periodu adolescencije

( Sin. v.).

---MLADICA RAKAmetastasis, is, f (lat.), id.(eng.), prenošenje malignoga tumora sa jednoga organa
na drugi s kojim prvi organ ne mora biti u direktnome odnosu, sin. metastaza Sin. .
---MLADITIcicatricare (lat.), cicatrize (eng.), zarašcivati sa stvaranjem ožiljka. Sin. 

---MLADOST, JUVENTUS, utis, f (lat.), youth (eng.), 1. period života koji ustvari dolazi poslije
adolescencije, poslije završenoga rasta i traje do ljudske zrelosti (19. do 30. g.), ali nije tacno
definiran, 2. nekad se poistovjecuje sa adolescencijom, tj. od pojave prvih spolnih karakteristika do
završeno Sin. 

---MLAKtepidus-3 (lat.), (eng.), tepid, lukewarm (eng.) (o vodi) ugodne temperature, nije vruca ni
hladna, obicno oko 25-30° C Sin. .

---MLATAmaltum, i, n (lat.), malt (eng.), žito, najcešce jecam, koji se potopi, ucini da fermentira i
tada suši. Sadrži dekstrin, maltozu, dijastazu. nišesta, ako je od pšenice. Sin. 

---MLAŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. ben.

---MLIJECchylus, i, m (lat.), chyle (eng.), mlijecna tekucina nastala resorpcijom hrane u crijevima.
To je stabilna emulzija triglicerida u limfi koja putem ductus thoracicusa ulazi u venski sistem.
mezgra. Sin. 

---MLIJECAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.

---MLIJECANlacteus-3 (lat.), milky (eng.), 1. osobina kao mlijeko ili pripada mlijeku, npr. mlijecan
sekret, 2. mlijecna žlijezda koja dobro funkcionira, koja daje dosta mlijeka, 3. naziv za kiselinu ili
bakterije koje fermentiraju mlijeko. Sin. 

---MLIJECNJACI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi, mlijecni.

---MLIJEKO KONDENZIRANO(LAT.), condensed milk (eng.), mlijeko kojemu je voda dijelom

ishlapljena i time je zgusnuto, a potom i zašecereno Sin. .

---MLIJEKOlac, lactis, n (lat.), milk (eng.), 1. tecni sekret mlijecnih žlijezda cime one prave
prirodnu hranu mladih si-sara. 2. Svaka bijela, na mlijeko nalik, supstancija, bilo biljnoga, bilo
životinjskoga porijekla (npr. kokosovo mlijeko) Sin. .

---MLIJEKO, ACIDOFILNO(LAT.), acidophilous milk (eng.), ustvari kiselo mlijeko koje je fermentirano
kulturom Lactobacillus acidophilus, a upotrebljava se kod gastrointestinalnih poremecaja radi
mijenjanja crijevne flore Sin. .

---MLIJEKO, BABINJE(LAT.), (ENG.), , Sin. v. prvine.

---MLIJEKO, BIZMUTOVO(LAT.), milk of bismuth (eng.), suspenzija bizmutnoga hidroksida i karbonata

u vodi koja sadrži 5,2 - 5,8% bizmutnoga trioksida, a upotrebljava se kao antacid i adstringens Sin. .

---MLIJEKO, HOMOGENIZIRANO(LAT.), homogenised milk (eng.), posebno pripremljeno mlijeko tako

da su cestice masti intimnije kombinirane sa ostalim sastojcima mlijeka cime je postignuto da se
mlijeko ne kajmaci Sin. .

---MLIJEKO, IZMETENOlac defloratum (lat.), skimmed milk (eng.), mlacenica, mlijeko kojemu je
odvojena mast. Termin potjece od metenja mlijeka u stapu. Danas se to radi mašinski. Sin. 

---MLIJEKO, KISELOlac concretum (lat.), sour milk (eng.), mlijeko koje sadrži mlijecnu kiselinu, a
nastalo je djejstvom bacila koji je proizvode. Sin. 

---MLIJEKO, OBRANO(LAT.), non-fat milk (eng.), mlijeko kojemu je skinut kajmak. U današnje
vrijeme je to mlijeko sa 2,2 % masti i niže Sin. .

---MLIJEKO, RODINOEuphorbia antisyphilitica (lat.), euphorbia (eng.), trava koja je otrov, ali i
emetik i katartik. Daje i vosak iz mlijeci. Nekad se upotrebljavala protiv frenjka Sin. .

---MLIJEKO, SOJINO(LAT.), soya milk (eng.), tecnost napravljena od zrnevlja soje, a koja se
upotrebljava kao zamjena za mlijeko i daje se onima koji ne vole mlijeko Sin. .

---MLIJEKO, VJEŠTICIJElac neonatorum (lat.), witch's milk (eng.), mlijeko koje se pojavi na grudima
novorodenoga djeteta, uslovljeno hormonima majke. Sin. 

---MLIJEKO, ŽENINOlac mulierum (lat.), human milk (eng.), mlijeko žene koja doji, najbolja hrana
za dojencad, najprobavljivije i sa posebnim utjecajem na rast. Sin. 

---MLITAVlaxus -3, flaccidus-3 (lat.), flaccid (eng.), opušten, mehak, lahko rastegljiv, bez tonusa,
bez grcenja mišica, bez mišicnih refleksa. Sin. 

---MLITAVOSTflacciditas, atis, f, lassitudo, inis, f (lat.), flaccid (eng.), mlohavost, opuštenost,

stanje bez tonusa, bez grca mišica, mehkost, stanje bez mišicnih refleksa, bez tonusa, velika
rastegljivost, lijenost, odsustvo želje, bezvoljnost, umornost. Sin. 

---MLITVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica.

---MLIVOfarina, ae, f (lat.), flour (eng.), samljevena žitarica koja se upotrebljava kao izvor ugljenih
hidrata. brašno. Sin. 

---MLIZINA, V(LAT.), (ENG.), posteljica Sin. .

---MLJECIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prištnjak.

---MLJEKOŽDERlactivorus-3 (lat.), lactivorous (eng.), onaj koji se hrani iskljucivo mlijekom i živi na
mlijeku Sin. .

---MLOHAVOSTlassitudo, inis, f (lat.), lassitude, weakness (eng.), mlitavost, opuštenost, stanje bez
tonusa. Sin. 
---MNEMOTEHNIKAars mnemotechnica (lat.), mnemotechnics (eng.), kultivacija ili poboljšanje
upamcivanja korišce-njem posebnih tehnika koji podsjecaju u obliku rijeci (npr. parala, pazuho-
rame-lakat, i znaci vodenje tura posebnoga oblika zavoja) Sin. .

---MNOGOKRAKmultifidus-3 (lat.), id.(eng.), onaj koji je pocijepan, podijeljen u mnogo kraka (npr.
musculus multifidus) Sin. .

---MNOGOREŽNJEVITmultilobularis, e (lat.), multilobular (eng.), onaj koji ima mnogo režnjica,

lobulusa Sin. .

---MNOGOUGAONmultangulus-3 (lat.), multangular (eng.), onaj koji ima više uglova, cošaka (npr. os
muntangulum) Sin. .

---MOBILANmobilis, e (lat.), movable (eng.), pokretan, pokretljiv, neucvršcen, nepostojan, onaj što
lahko mijenja položaj (npr. mobilan bubreg). pomican. Sin. 

---MOBILITETmobilitas, atis, f (lat.), mobility (eng.), sposobnost kretanja. Sin. 

---MOBILITET, ELEKTROFORETSKI(LAT.), electrophoretic mobility (eng.), ucestalost kretanja u

cm/sec, na jedinicu snage elektricnoga polja, nekoga partikula za vrijeme elektroforeze Sin. .

---MOBILIZACIJAmobilisatio, onis, f (lat.), mobilization (eng.), proces, cesto hirurška operacija,

pravljenja pokretnim necega što je fiksirano. Tjeranje na pokretnost, aktivacija Sin. .

---MOCvis, visis, f (lat.), strenght, force (eng.), snaga, kuvvet, sila, sposobnost da se nešto ucini u
okviru životnih funkcija, intenzivno i adekvatno (npr. spolna moc). Sin. 

---MOCALINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sukrvica.

---MOD(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrijednost, tipicna.

---MODARlividus-3 (lat.), livid (eng.), plav, mavi, plavocrn, boje duboke vode, oznacava obicno
vensku stazu, sin. lividan, cijanotican, njad Sin. .

---MODEL(LAT.), id.(eng.), 1. nešto što predstavlja ili simulira neki proces, radnju, oblik, 2. faksimil
tijela, nekoga dijela, organa ili tkiva koji se koristi za ucenje ili demonstraciju, 3. Sin. v. nacin.

---MODIFIKACIJAmodificatio, onis, f (lat.), modification (eng.), izmjena oblika ili karakteristike

nekoga objekta, supstancije ili metode (npr. modifikacija operacije) Sin. .

---MODRENICA, CYANOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), plava ili plavicasta koloracija kože, sluzavica ili
organa, narocito zbog vece koncentracije reduciranoga hemoglobina. cijanoza. Sin. 

---MODRICAvibex, icis, f, sugilatio, onis, f (lat.), bruise, sugilation (eng.), površna povreda nastala
udarom bez laceracije kože, narocito elasticnim predmetom (gumeni pendrek, kandžija). Sastoji se
od otoka i kožno-potkožnoga krvnoga podljeva, te kontuzije tkiva. modrina, mozolj, opružnica,
masnica, mlaz. Sin. 

---MODRINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. modrica.

---MOKRACAurina, ae, f (lat.), urine (eng.), tecnost koju luce bubrezi i prolazi kroz mokracnjake,
skuplja se u mokracnoj bešici i izlazi napolje mokracnicom. Kolicina za 24 sahata je 1000-1500 ccm,
spec. tež. 1001-1030, blago kisele reakcije, žute boje, bistra, karakteristicnoga mirisa. Predstavlja
burež, mijež. Sin. 

---MOKRACA, MLIJECNAurina chyli (lat.), chylous urine (eng.), bjelicasta mokraca, mlijecne boje i
izgleda, zbog prisustva mlijeca, hilusa ili masti. Sin. 

---MOKRACA, REZIDUALNAresiduum urinae (lat.), residual urine (eng.), kolicina mokrace koja ostane
u mokracnoj bešici poslije izmokravanaja. Dešava se kod bolesti bešike i hipertrofije prostate. Sin. 

---MOKRACEVINAurea, ae, f (lat.), id.(eng.), spoj CO(NH2)2 koji nastaje dezaminacijom

aminokiselina. Glavni je produkt metabolizma bjelancevina i stalno je u manjim kolicinama prisutan
u krvi. Dobar je dijuretik, ako se da intravenski. karbamid, urea. Sin. 

---MOKRACNICAurethra, ae, f (lat.), id.(eng.), membranozni kanal koji vodi mokracu iz mokracne
bešike napolje. Sin. 

---MOKRACNICA, MUŠKAurethra masculina (lat.), male urethra (eng.), kanal koji ide od vrata
mokracne bešike do vanjskoga otvora za izbacivanje mokrace. Dug je oko 20 cm i ima dva savijanja.
Sin. 

---MOKRACNICA, ŽENSKAurethra feminina (lat.), female urethra (eng.), kanal oko 3,7 cm dug, ide od
vrata mokracne bešike do vanjskoga meatusa na prednjoj strani vulve, ispod klitorisa. Sin. 

---MOKRACNJAKureter, eris, m (lat.), (eng.), fibromuskularna cijev koja provodi burež od bubrega
do mokracene bešike, duga oko 40-45. ureter, mokracovod. Sin. 

---MOKRACOVOD(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokracnjak.

---MOKRENJEmictio, onis, f, urinatio, onis, f (lat.), urination, micturition (eng.), proces izbacivanja
bureži bilo voljnom bilo spontanom, bezvoljnom reakcijom. bur, mikcija, obavljanje mokrenja je
malehna nužda. ureza. Sin.

---MOKRENJE, BOLNOalginuresis, is, f (lat.), painful urination (eng.), osjecaj bola pri mokrenju.
alginureza. Sin. 

---MOKRENJE, NEVOLJNOmictio involuntaria (lat.), enuresis (eng.), nevoljno izlaženje bureži poslije
doba u kojemu se postigne voljna kontrola sfinktera. enureza. Sin. 
---MOKRENJE, NOCNOenuresis nocturna (lat.), nocturnal enuresis, bed-wetting (eng.), nevoljno
izlaženje bureži u snu poslije doba u kojemu se postigne kontrola sfinktera. Sin. 

---MOKRITIurinare (lat.), urinate (eng.), uzbacivati burež, bilo voljnom reakcijom i kontrolom
sfinktera bilo bezvoljnom reakcijom bez kontrole. buriti, vodu pustiti. Sin. 

---MOL(LAT.), mol, skr. od molecular weight (eng.), ona kolicina supstancije u sistemu koji sadrži
toliko elementarnih jedinica (tj. atoma, jona, molekula ili radikala) što odgovara atomu ugljika.
Tako je jedan mol jednak 6,023x1023. elementarnih jedinica Sin. .

---MOLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. snijet 1 i 2.

---MOLARANmolaris, e (lat.), molar (eng.), onaj koji pripada zubu kutnjaku, onaj koji je prilagoden
mljevenju, mrv-ljenju hrane Sin. .

---MOLEKULAmolecula, ae, f (lat.), molecule (eng.), nevidljiva vrlo malehna masa neke suspstancije
koja može postojati sama, a sastavljena je od atoma. Hemijska kombinacija 2 ili više atoma cime se
formira hemijska supstancija. Njeno cijepanje u atome dovodi do promjene karaktera supstrata Sin.
.

---MOLIBDENmolybdenum, i, n (lat.), id.(eng.), tvrdi srebreno bijeli metalni element, at. broj 42,
at. tež. 95,94, simbol Mo. Nalazi se u tragovima u organizmu. Komponenta je niza enzima Sin. .

---MOLJAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. grinje.

---MONARTRITIS, MONARTHRITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jednoga zgloba Sin. .

---MONGOLIZAM, MONGOLISMUS, i, m (lat.), mongolism (eng.), termin koji se je ranije

upotrebljavao za Downov sindrom (spljoštena glava, pljosnat nos, kratke falange, široki prostori
izmedu prvoga i drugoga prsta na nogama i rukama, mentalna retardacija) zato što lice podsjeca na
mongola. Djelomicno izražena slika Sin. .

---MONGOLOID(LAT.), (ENG.), SIN. v. mongolizam.

---MONILIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kandidijaza.

---MONITOR, MONITOR, oris, m (lat.), monitor (eng.), aparat koji se koristi za registriranje i stalno
pracenje fizioloških i vitalnih znaka u uslovima intenzivne i poluintenzivne njege (npr. puls, T. RR).
Sin. 

---MONOBAZICANmonobasicus-3 (lat.), monobasic (eng.), kaže se o nekoj kiselini koja ima samo
jedan atom vodika koji se može zamijeniti pa time i jednu seriju soli (npr. hlorovodicna kiselina)
Sin. .

---MONOBLASTmonoblastus, i, m (lat.), (eng.), id. bos., najraniji prekurzor monocitne vriježe koji
zrije i prelazi u promonocit. Ima finu hromatinsku strukturu, a vide se i jezgrice. Nalaze se kod
monocitne anemije Sin. .

---MONOBLASTOMA, ID(LAT.), lat. i(eng.), tumor koji sadrži monoblaste i monocite Sin. .

---MONOBLEPSIJAmonobplepsia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. situa-cija u kojoj se vidi samo jedna boja,
2. stanje vida s kojim se jasnije vidi upotrebom samo jednoga oka Sin. .

---MONOBRAHIJAmonobrachia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna anomalija kod koje je prisutna samo
jedna ruka Sin. .

---MONOCITmonocytus, i, m (lat.), monocyte (eng.), veliki (13-25 mikrona u promjeru) monokularni

leukocit koji nastaje u koštanoj srži i jetri gdje sazrijeva i razvija se u makrofag. Ima bubrežastu
jezgru i obilnu plavosivu citoplazmu, ispunjenu finim crvenkastim ili plavicastim granulacijama
Sin. .

---MONOCITOPENIJAmonocytopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno snižen broj monocita u krvi

Sin. .

---MONOCITOZAmonocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), porast broja monocita u perifernoj krvi Sin. .

---MONODAKTILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednoprstost.

---MONODIPLOPIJAmonodiplopia, ae, f (lat.), id.(eng.), dvostruko videnje samo na jednome oku Sin.
.

---MONOFAGIJAmonophagia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. navika da se jede samo jedno jelo, želja za
samo jednom vrstom jela, 2. uzimanje samo jednoga obroka dnevno Sin. .

---MONOFAZIJAmonophasia, ae, f (lat.), id.(eng.), afazija sa mogucnošcu izgovaranja samo jedne

rijeci ili jedne faze. Sin. 

---MONOFIODONCIJAmonophyodontia, ae, f (lat.), monophyodont (eng.), zubi koji se javljaju samo u

jednoj denticiji, zubi koji nemaju svoje prethodnike (npr. kutnjaci) Sin. .

---MONOFOSFAT(LAT.), monophosphate (eng.), so koja sadrži samo jedan fosfatni radikal Sin. .

---MONOGAMIJAmonogamia, ae, f (lat.), monogamy (eng.), 1. u životinjskome svijetu pojava da se

životinja stalno pari samo sa jednim partnerom citave sezone ili više sezona, pa cak i doživotno.
Obratno od poligamija, 2. brak samo sa jednim bracnim partnerom (npr. monogaman brak) Sin. .

---MONOHROMATICANmonochromaticus-3 (lat.), monochromatic (eng.), 1. supstrat koji se boji samo

jednom bojom, 2. onaj koji pripada monohromatizmu Sin. .

---MONOHROMATIZAMmonochromatismus, i, m (lat.), monochromatism (eng.), sljepoca za boje;

nesposobnost razlikovanja boja; sve boje spektra pojavljuju se kao sive sa razlicitom dubinom Sin. .
---MONOKARIOT(LAT.), monokaryote (eng.), odajica koja ima jednu haploidnu jezgru Sin. .

---MONOKLONALAN(LAT.), monoklonal (eng.), 1. onaj koji pripada samo jednome klonu ( Sin. v.), 2.
izveden iz samo jedne odajice.

---MONOKSIDmonoxidum, i, n (lat.), (eng.), oksid koji sadrži samo jedan atom kisika (npr. ugljicni
monoksid, CO). Sin. 

---MONOKULARAN(LAT.), monocularis, e, f (lat.). monocular (eng.), 1. ono što pripada jednome oku,
jednoocni, 2. mikroskop koji ima samo jedan okular (monokularni mikroskop) Sin. .

---MONOLEPSIJAmonolepsis, is, f (lat.), id.(eng.), transmisija osobina na potomstvo sa samo jednoga

roditelja Sin. .

---MONOMANIJAmonomania, ae, f (lat.), id.(eng.), parcijalna sumahnutost u kojoj bolesnik samo u

jednome domenu pokazuje poremecenost dok je u svemu ostalom sacuvana njegova opca lucidnost i
njegove silogisticke sposobnosti. Termin se koristi uglavnom da bi opisao neke pulzije (dipsomanija,
kleptomanija, Sin. .

---MONONUKLEARANmononuclearis, e (lat.), mononuclear (eng.), onaj koji ima samo jednu jezgru
Sin. .

---MONONUKLEOTID(LAT.), mononucleotid (eng.), produkt koji nastaje hidrolizom nukleinske

kiseline. To je spoj fosforne kiseline i pentozida, a ovaj je kombinacija pentoze (riboze ili 2
deoksiriboze) sa jednom od baza (gvanin, adenin, citozin, uracil, timin) Sin. .

---MONONUKLEOZAmononucleosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo nenormalno velikoga broja

mononuklearnih leukocita u krvi. Cesto se ovim terminom misli na infektivnu mononukleozu ( Sin.
v.).

---MONONUKLEOZA, CITOMEGALOVIRUSNA(LAT.), cytomegagalovirus mononucleosis (eng.),

infektivna bolest koju uzrokuje citomegalovirus, a koja se širi, a nalici na infektivnu mononukleozu.
Javlja se vatra, dalak, ali nema porasta mezgovnica Sin. .

---MONONUKLEOZA, INFEKTIVNAmononucleosis infectiva (lat.), (eng.), infectious mononucleosis

(lat.), cesta virusna akutna infektivna bolest koja se širi pljuvackom i koju karakte-rizira vatra,
membranozni faringitis, porast mezgovnica, dalak, proliferacija limfocita i prisustvo atipicnih.
Javljaju se razlicite imune reakc bolest poljupca. Sin. 

---MONOPAREZAmonoparesis, is, f (lat.), id.(eng.), djelomicna oduzetost, uzetost, jednoga

ekstremiteta Sin. .

---MONOPLEGIJAmonoplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), oduzetost, uzetost, samo jednoga ekstremiteta

Sin. .
---MONOPOLARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednopolaran 1.

---MONORHIZAMmonorchismus, i, m (lat.), monorchism (eng.), postojanje samo jednoga testisa,

tašaka, u mošnjama, skrotumu Sin. .

---MONOSAHARID(LAT.), monosaccharide (eng.), jednostavni šecer koji se ne može dalje rastavljati

hidrolizom. To je bezboj-na, kristalna supstancija, slatkoga okusa i ima istu opcu formulu kao i
ostali šeceri (CnH2nOn). Sin. 

---MONOSIMPTOMATSKImonosymptomaticus-3 (lat.), monosymptomatic (eng.), bolest ili neko stanje

karakterizirano samo jednim simptomom (npr. trigeminus neuralgija. Sin. )

---MONOSINAPTICANmonosynapcticus-3 (lat.), monosynaptic (eng.), (impuls) koji se provodi samo

kroz jednu sinapsu, koji pripada samo jednoj sinapsi Sin. .

---MONOTERAPIJAmonotherapia, ae, f (lat.), monotherapy (eng.), lijecenje nekoga stanja ili bolesti
jednim jedinim lijekom Sin. .

---MONOTERMIJAmonothermia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu tjelesna temperatura ostaje

ista preko cijeloga dana Sin. .

---MONOTROPICANmonotropicus-3 (lat.), monotropic (eng.), onaj koji napada samo jednu vrstu
mikroorganizama (lijek) Sin. .

---MONOVALENTANmonovalens, entis (lat.), monovalent (eng.), 1. onaj koji ima samo jednu
valenciju (npr. vodik), 2. antiserum, antitoksin ili vakcina koja je strogo specificna samo za jedan
antigen Sin. .

---MONOZIGOTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednojajan.

---MONTAŽA(LAT.), (ENG.), montage (fr.), položaj, raspored elektroda na ska-lpu na raznim

mjestima tako da obuhvataju citav mozak, a za registraciju bioelektricnih moždanih potencijala Sin.
.

---MORA1. oneirodynia, ae, f (lat.), nightmare (eng.), užasan, težak san, napad tjeskobe,
anksioznosti za vrijeme sna, obicno pracen reakcijama autonomnoga nervnoga sistema, 2. Sin. v.
zaduha.

---MORBIDANmorbidus-3 (lat.), morbid (eng.), 1. bolestan, pripada nekoj bolesti, zahvacen bolešcu,
inducira bolest 2. nezdrave želje, nagona, stremljenja. Sin. 

---MORBIDITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrtnost i indeks razbolijevanja.

---MORBILI(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzamak.

---MORBILIFORMANmorbilliformis, e (lat.), morbiliform (eng.), ospa koja nalici na ospu kod
krzamaka, genera-lizirani makulopapulozni osip, u pocetku diskretan, a kasnije pokazuje sklonost
konfluiranju. Sin. 

---MORFEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sklerodermija, lokalizirana.

---MORFIJmorphinum, i, n (lat.), morphine (eng.), glavni princip afijuma (opijuma), koji ima snažno
analgeticno djejstvo, ali izaziva naviku, pa se koristi i kao lijek, ali i zloupotrebljava Sin. .

---MORFINIZAMmorphinismus, i, m (lat.), morphinism (eng.), patološko stanje nastalo zloupotrebom

morfija, ovisnost o morfiju Sin. .

---MORFOGENEZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uoblicavanje.

---MORFOLOGIJA ZUBAmorphologia dentium (lat.), morphology of the teeth (eng.), dio

stomatologije koji izucava oblik, strukturu, histologiju i embriologiju zuba. Sin. 

---MORFOLOGIJAmorphologia, ae, f (lat.), morphology (eng.), nauka koja proucava oblike i strukturu
organizma. Sin. 

---MORGANELA(LAT.), Morganella, ae, f (lat. po H.R. Morganu), id.(eng.), 1. rod gramnegativnih,

fakultativno anaerobnih, štapicastih bakterija porodice Enterobacteriaceae, koje nalice na Proteus,
a nalaze se u nedasetu ljudi i životinja, 2. svaki pojedini organizam iz te porodice Sin. .

---MORIBUNDANmoribundus-3 (lat.), moribund (eng.), samrtnik, onaj koji umire i vec je poremecene
svijesti. Sin. 

---MORIJA1. moria, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalna sklonost šali, bez obzira na stvarno stanje. 2.
morbus epidemicus (lat.), epidemic disease (eng.), bolest koja ide u epidemiji sa velikom smrtnošcu
(npr. velika narodna morija), 3. id. kuga ( Sin. v.).

---MORTALAN, V(LAT.), (ENG.), smrtan ili smrtonosan Sin. .

---MORTALITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. pomor.

---MORULAmorula, ae, f (lat.), id.(eng.), stepen u razvoju ploda; solidna masa koja nastaje
dijeljenjem fertiliziranoga jajeta. Nalici na dud po kojemu je i dobio ime Sin. .

---MORULACIJAmorulatio, onis, f (lat.), morulation (eng.), proces brazdanja oplodene odajice i

nastajanje morule ( Sin. v.).

---MOSKITO(LAT.), (ENG.), SIN. v. mušica.

---MOSNIpontinus-3 (lat.), pontine (eng.), onaj koji pripada mostu, najcešce ponsu Varolii, ali i
drugim strukturama (npr. mosne vene) Sin. .
---MOST1. arcus pubis (lat.), pubic arch (eng.), luk formiran sastavljanjem rami ossium pubis et
ischii, produžetaka sjedalne i stidne kosti, 2. pons, tis, m (lat.), bridge (eng.), struktura koja veže
dvije udaljene tacke ili dijelove organa. cuprija. 3. protetski zubni rad koji nadomješta nedostatak
zuba, a koji je fiksiran na dva kraja na zdravim zubima koja ga drže u poziciji i podržavaju ga,
fiksna parcijalna proteza. cuprija. Sin.

---MOSTICponticulus, i, n (lat.), small bridge (eng.), malehna struktura nalik na most ili rub Sin. .

---MOSUR(LAT.), spool (eng.), tubularni pomocni instrument u hirurgiji oko kojega se mota hirurški
materijal za šivanje. Mosuri se stavljaju u kutiju na jedan nosac sa kojega se konac odmotava. Ta se
kutija zove sip Sin. .

---MOTILITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokretljivost.

---MOTIV(LAT.), id.(eng.), (u psihologiji), bilo koje stanje koje determinira ponašanje pojedinca u
smislu ostvarenja nekoga cilja ili odredenoga ponašanja. Up. motivacija Sin. .

---MOTIVACIJA(LAT.), motivation (eng.), ( u psihologiji), bilo koja sila koja aktivira ponašanje u
smislu zadovoljavajucih potreba ili postizanja odredenoga cilja. Up. moti Sin. v.

---MOTORANmotorius-3 (lat.), motor (eng.), mišic, živac ili centar u mozgu koji proizvodi ili regulira
pokret Sin. .

---MOZAK SREDNJImesencephalon, i, n (lat.), midbrain (eng.), dio mozga koji se razvija iz srednjega
od 3 primarna mjehura embrionalne nervne cijevi. Takoder i srednji od 3 primarna mjehura, onaj
izmedu prozencefalona i rombencefalona Sin. .

---MOZAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. mozak, veliki.

---MOZAK, MALEHNIcerebellum, i, n (lat.), id.(eng.), dio metencefalona koji zauzima stražnju

lubanjsku jamu iza moždanoga stabla. Vrši koordinaciju pokreta. Sastavljen je od 2 lateralne
hemisfere i vermisa. Sin. 

---MOZAK, OLFAKTIVNIrhinencephalon, i, n (lat.), (eng.), olfactory brain (eng.) termin koji se daje
nekolicini dijelova mozga za koje se ranije mislilo da pripadaju samo mehanizmu mirisa ukljucujuci
nervi, bulbi, tractus olphactorii i njihove veze, ukljucujuci i limbicni sistem. Anatomska lite-ratura
ovome doda rinencefalon. Sin. 

---MOZAK, PREDNJIprosencaphalon, i, n (lat.), id.(eng.), dio mozga koji se razvija iz prednjega od

tri primarna mjehura embrionalne nervne cijevi. Ukljucuje dijencefalon i telencephalon. Takoder i
prednji od 3 primarna mjehura. Telencephalon cine dvije vezikule koje nastaju diferencijacijom iz
prozencefalona. O Sin. .

---MOZAK, VELIKIcerebrum, i, n (lat.), brain (eng.), najveci dio centralnoga nervnoga sistema,
zauzima citavu lubanj-sku šupljinu iznad tentorijuma. Dvije hemisfere ujedi-njuje corpus callosum.
Centar je svih životnih funkcija zajedno sa malehnim mozgom. Ako se govori samo mozak, ukljucen
je i veliki i male moždani (kao im. u mn.). Sin. 

---MOZAK, ZADNJIrhombencephalon, i, n (lat.), hindbrain (eng.), zadnji od tri primarna moždana

mjehura i dio mozga koji se razvija iz njega. To ukljucuje metencefalon i mijelencefalon Sin. .

---MOZOLJ(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. žulj 2, 2. v. masnica ili modrica.

---MOŠNJEscrotum, i, n (lat.), id.(eng.), kesa koja sadrži testise, tašake i njihove akcesorne organe,
sastavljena je od kože, tunicae dartos, ovojnica testisa i m. cremastera. kesa 5. Sin. 

---MOŠUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. mišc.

---MOŽDANI1. v. mozak, 2. cerebralis, e (lat.), cerebral (eng.), onaj koji pripada mozgu. Pripaziti na
razliku, moždani, kao imenica u mn., sa dugim a, i ovoga što je prid. i sa kratkim a. moždan Sin. 

---MOŽDINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srž 1.

---MOŽDINA, KICMENAmedulla spinalis (lat.), spinal cord (eng.), dio centralnoga nervnoga sistema
koji je postav-ljen u kicmenome kanalu, a proteže se od foramen occipitale magnum do drugoga
lumbalnoga pršljena. Ima sivu i bijelu masu. Iz nje izlazi 31 par spinalnih živaca. Provodi impulse iz
mozga, a kontrolira mnoge Sin. .

---MOŽDINA, KOŠTANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srž, koštana.

---MOŽDINA, PRODUŽENAmedulla oblongata (lat.), id.(eng.), dio centralnoga nervnoga sistema,

izmedu ponsa prema gore i kicmene moždine prema dolje, a leži ispred malehnoga mozga. Sadrži
moždane puteve i vrlo važne moždane jezgre koji upravljaju vitalnim funkcijama organizma kao što
su respiracija i cirkulacija. primozak, žuglijen. Sin. 

---MOŽDINSKImedullaris, e (lat.), medullar (eng.), onaj koji pripada nekoj srži, medullaran Sin. .

---MRAKAatomus, i, m (lat.), atom (eng.), bilo koji od dijelova molekule. To je najmanja partikula
nekoga elementa koja je sposobna uci u hemijsku reakciju. Sastoji se od centralnoga nukleusa, u
kojemu je koncentrirana sva masa, i okolnih elektrona. Nukleus je pozitivno nabijen i broj naboja
odgo atom. Sin. 

---MRAVCI, V(LAT.), (ENG.), mravinjanje Sin. .

---MRAVINJANJE, FORMICATIO, onis, f (lat.), formication (eng.), taktilni subjektivni osjecaj kao da
mravi gamižu kožom, žmarci, trnci. mravci. Sin. 

---MRAZOVA SESTRICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kacun.

---MRAZOVAC, V(LAT.), (ENG.), kacun. Sin. 

---MRAZULJICEeczema faciei (lat.), facial eczema (eng.), majasil ( Sin. v.) na licu, potpomognut
hladnocom. U suštini dermatitis atopica, prhutac (v).

---MRENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. katarakta.

---MREŽArete, is, n, reticulum, i, n (lat.), network (eng.), 1. formacija u obliku mreže, a mogu je
ciniti krvni i limfni sudi, živci, fina vlakna. Posebno se odnosi na protoplazmaticku mrežu u odajici
( Sin. v. mreža, endoplazmaticna, sin. mitom, 2. mrežasto tkivo.

---MREŽA, ENDOPLAZMATSKAreticulum endoplasmaticum (lat.), endoplasmatic reticulum (eng.),

ultramikroskopske organele kod skoro svih odajica viših biljaka i životinja koji se sastoje od manje-
više kontinuiranoga sistema šupljinica vezanih za odajicku opnu, a granaju se kroz citoplazmu. Sin. 

---MREŽASTreticulosus-3 (lat.), reticulous (eng.), onaj koji ima mrežastu formaciju. retikularan,
tekstiforman. Sin. 

---MREŽICAretina, ae, f (lat.), id(eng.), unutrašnja ovojnica oka koja okružuje staklasto tijelo i
sjedinjuje se iza oka sa optickim živcem. Mrežica ima dva sloja, pigmentni, vanjski i unutrašnji, koji
se sastoji od 9 slojeva. Sloj cepica i cunjica mrežice je perceptivni organ vida. mrežnjaca. Sin. 

---MREŽNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrežica.

---MREŽOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bora.

---MRKA, V(LAT.), (ENG.), mahuljice ili lanugo. Sin. 

---MRKVAcarota, ae, f (lat.), carrot (eng.), povrce bogato provitaminom A, te mineralima, pa se u

pedijatriji posebno preporucuje corba od mrkve kao namirnica koja nosi dosta minerala Sin. .

---MRLINAsphacelus, i, m (lat.), slough (eng.), masa gangrenoznoga tkiva koja se odvaja

demarkacijom od zdravoga tkiva. Sin. 

---MRLJA, MACULA, ae, f (lat.), (eng.), spot, stain, 1. opci termin za neki ograniceni dio koji je
izrazite boje ili je poseban na drugi nacin, a u odnosu na svoju okolicu, sin. plasa, 2. mjesto lišeno
boje na koži, a nije podignuto iznad površine, sin. maca. 3. Umjereno gust ožiljak, brazgotin Sin. 

---MRLJA, MRTVACKAlivor mortis (lat.), postmortal lividity (eng.), mrlje na ledima i sa strane (kod
nauznak ležecega mrtvaca), koje se javljaju na tijelu poslije smrti, kao rezultat prestanka
cirkulacije, stagnacije krvi i slijedenja sile gravitacije. Sin. 

---MRLJA, SLIJEPApunctum coecum (lat.), discus nervi optici (eng.), blind point (eng.), tacka na
retini gdje nema osjeta vida. To je diskus ocnoga živca Sin. .

---MRLJA, ŽUTAmacula lutea retinae (lat.), yellow spot of retina (eng.), nepravilna žuckasta
depresija mrežice oka, lateralno i nešto niže od optickoga diska, a mjesto je apsorpcije kratkih
kratkih valnih duljina svjetla Sin. .

---MRLJAV, MACULOSUS-3 (lat.), spotted (eng.), karakteriziran mrljama (v.). kolast , maca Sin. v.

---MRLJE, PLAVEmaculae coeruleae (lat.), blue spots (eng.), sivkasto plavicaste mrlje koje ne svrbe,
lokalizirane na grudima, trbuhu, butovima i mišicama kod pediculosis pubis koje se narocito vide
kod osoba svijetloga tena Sin. .

---MRSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bora.

---MRTVAC, V(LAT.), (ENG.), leš. Sin. 

---MRTVACNICAmortuarium, ii, n (lat.), mortuary, morgue (eng.), mjesto gdje se mrtva tijela
privremeno cuvaju radi identifikacije, cekanja na obdukciju ili ukop. Razlika izmedu prosekture i
mrtvacnice je u tome što se leševi drže u mrtvacnici do ukopa, a u prosekturi se vrši i obdukcija Sin.
.

---MRTVOUZICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvor.

---MRŠAVmacer-3 (lat.), thin, slender, lean, meagre (eng.), osoba sa smanjenom kolicinom masnoga
tkiva i sma-njenom tjelesnom težinom ispod normalne za taj uzrast, spol, visinu i dob. jezina Sin. v.

---MRŠAVOSTmacies, ei, f (lat.), thinness (eng.), kategorija koja se odnosi na smanjenje tjelesne
težine ispod normalne za uzrast, spol i tjelesnu težinu, sa smanjenjem kolicine masnoga tkiva.
jezina. Sin. 

---MUCANvomitivus-3 (lat.), vomitive (eng.), onaj koji izaziva muku, tjera na bljuvanje Sin. .

---MUCANJE, BALBUTIES, ei, f (lat.), stammering (eng.), smetnje u govoru karakterizirane

pravljenjem pauza i nemogu-cnošcu izgovora, posebno nekih suglasnika, te cestim ponavljanjem
dijelova rijeci. bekasanje. Sin. 

---MUCATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekasati.

---MUCAVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. bekavac.

---MUCENJE ŽIVOTINJAzoosadismus, i, m (lat.), zoosadism (eng.), sadizam uperen ka životinjama;

posebno je prisutno kod djece poremecenoga vladanja Sin. .

---MUCIN(LAT.), id.(eng.), glavni sastojak sluzi sa sluzavica i predstavlja hemijsku vezu izmedu
proteina i polisaharida. Tu spadaju mukoproteini, glukoproteini, glukozoamino-glukan i glikolipidi
Sin. .

---MUCINOZA, FOLIKULARNAmucinosis follicularis (lat.), follicular mucinosis (eng.), tkivna

infiltracija mucinima koja zahvaca skalp, lice i vrat. Javljaju se grupirane folikularne papule ili
plaki, istovremeno sa gubitkom kose Sin. .

---MUCINOZA, MUCINOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakte-rizirano nenormalnim depozitima

mukopolisaharida (mucina) u koži. Mogu biti metabolicne (miksedem, miksedematozni lihen),
sekundarne i katabolicne (dege-neracija tumora), lokalizirane i slicno Sin. .

---MUDARprudens, entis (lat.), prudential (eng.), pametan, razuman, razborit, pun prihvatljivih
ideja i obzira prema drugim Sin. .

---MUHA CE-CE(LAT.), (ENG.), SIN. v. tripanozomijaza.

---MUHA MESARASarcophaga canaria (lat.), Sarcophaga fly (eng.), jedna vrsta iz roda muha,
porodice Sarcophagidae. Larve ovih muha mogu se naci u ranama, ojedinama, nosnim hodnicima i
sinusima ( Sin. v.mijaza). Ima ih puno vrsta.

---MUHAMusca, ae, f (lat.), fly (eng.), 1. rod letecih insekata, porodice Muscide koje karakterizira
da su dvokrilci i da su im usta adaptirana jedino za sisanje, 2. svaki pojedini organizam iz te
porodice Sin. .

---MUHA, DOMACAMusca domestica (lat.), common house fly (eng.), najcešca vrsta roda muha ( Sin.
v.). Djeluje kao mehanicki nosac mikroorganizama (tifus, kolera, srdobo-lja, kuga, crni prišt,
trahom, tetanus, guba itd.), a larve uzrokuju mijazu (v.).

---MUHA, ŠPANSKALytta vesicatoria (lat.), spanish fly, blister beetle (eng.), izvor je kantaridina, pa
su se nekada pulverizirane španske muhe upotrebljavale kao afrodizijak. Sin. 

---MUHA, ŠTALSKAStomays calcitrans (lat.), legsticker (eng.), muha koja naseljava štale.
Uznemirava stoku i ljude, a prenosi crni prišt, tetanus i infektivnu anemiju kod konja Sin. .

---MUHALEBIJA, PUDDING(LAT.), (eng.), blago slatko jelo od griza i mlijeka, pogodno za ishranu
bolesnika sa bolestima želuca Sin. .

---MUHARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. muskarin.

---MUJASIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. majasil.

---MUKA1. v. stuga, 2. tormina, num, n (lat.), severe pain (eng.), bol u trbuhu oblika zavijanja,
kolike Sin. .

---MUKOCELAmucocele, es, f (lat.), mucocele (eng.), prošire-nje neke šupljine ispunjeno

nagomilanom sluzavom sekrecijom Sin. .

---MUKOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, sluzna.

---MUKOIDAN(LAT.), mucoid (eng.), onaj koji pripada sluzi, odnosi se na sluz ili samo nalici na nju.
Sin. 

---MUKOKLAZAmucoclasis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška destrukcija mukozne membrane, sluzavice,

mukoznoga prekrivaca nekoga organa, zajedno sa onim odajicama koji ga proizvode Sin. .

---MUKOLIPIDOZAmucolipidosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja grupa poremecaja metabolizma

mukopolisaharida (glukoanimoglikana), gdje se oni i lipidi talože u tkivima, ali bez pojave
mukopolisaharida u bureži. Klasificiraju se u cetiri kategorije, oznacene rimskim brojevima od I do
IV. Ova se bolest cesto Sin. .

---MUKOPLISAHARIDOZA, MUCOPOLYSACCHARIDOSIS(LAT.), , MPS (eng.), grupa bolesti nastalih zbog

poremecaja metabolizma mukopolisaharida (glukozoaminoglikana) koji se izlucuju u bureži i
nakupljaju u tkivima (zglobovi, kosti, jetra, slezena, oko, uho, centralni nervni sistem itd.).
Oznacavaju se rimskim brojevima od I do osteohondrodistrofija. Sin. 

---MUKOPOLISAHARID, MUCOPOLYSACCHARIDE(LAT.), (eng.), bilo koji od linearnih

heteropolisaharida visoke molekularne težine koji imaju jedinice disaharida, a koje se ponavljaju i
sadrže N-acetilheksozamin i heksozu, odnosno heksozuronsku kiselinu. Jedna ili obje rezidue su
sulfurirane. glukozoaminoklikan. Sin. 

---MUKOPROTEIN, MUCOPROTEIN(LAT.), (eng.), kovalentno vezani protein i polisaharid. Ovaj

posljednji cini 4 do 30% težine spoja i ima dosta heksoaminskih ostataka. Nastaju u mukoznim
sekrecijama Sin. .

---MUKOPURULENTANmucopurulentus-3 (lat.), mucopurulent (eng.), (sekret) koji sadrži dosta i

gnoja i sluzi Sin. .

---MUKOSTATICAN, MUCOSTATICUS-3 (lat.), mucostatic (eng.), onaj koji zaustavlja izlucivanje sluzi i
isušuje sluzavice Sin. .

---MUKOZA, V(LAT.), (ENG.), sluzavica Sin. .

---MUKUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluz.

---MULTICELULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. višeodajicki

---MULTICENTRICAN(LAT.), multicentricus-3, polycentricus-3 (lat.) multicentric, polycentric (eng.),

onaj koji ima više centara, koji dolazi iz više centara Sin. .

---MULTIFAKTORIJALAN, MULTIFACORIALIS, e (lat.), multiofactorial (eng.), onaj koji nastaje

djejstvom mnogih faktora Sin. .

---MULTIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. raznolik.

---MULTIGRAVIDA, MULTIGRAVIDA, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja je bila noseca više od jedanput,
a u vrijeme posmatranja je trudna Sin. .
---MULTILOBULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mnogorežnjevit.

---MULTIPAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. višestruk

---MULTIPARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. višerotka.

---MULTIPLICITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. umnožavanje.

---MULTIPLIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. umnožavanje 1 i 2.

---MULTIPOLARAN(LAT.), multipolar (eng.), onaj koji ima više od dva pola, dva izrazita kraja u
obliku produžetaka Sin. .

---MULTIPOTENTANmultipotens, entis (lat.), multipotent (eng.), onaj koji ima više moci, više
potencija, više vrijednosti Sin. .

---MUMIFIKACIJAmumificatio, onis, f (lat.), mumification (eng.), suha nekroza, u kojoj tkivo postaje
potpuno suho i tvrdo, nalik na tkiva egipatskih mumija. Sin. 

---MUMPS, V(LAT.), (ENG.), zauške, epidemicne Sin. .

---MURALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zidni.

---MURINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mišiji.

---MURVER(LAT.), (ENG.), SIN. v. zohva.

---MUSELLEZmustum, i, n (lat.), must (eng.), iscjedak iz grožda prije nego prevre u vino. Zavisno od
toga koliko dugo stoji, može imati i razlicit procenat alkohola. mošt. Sin. 

---MUSILACIJAmussilatio, onis, f (lat.), mussilation (eng.), pokretanje usana bez glasnoga

izgovaranja i artikuliranja rijeci Sin. .

---MUSKARIN(LAT.), muscarine (eng.), parasimpatickomimeticki alkaloid iz gljive muhare, Amanita

muscaria, koji uživa-njem te gljive daje karakteristicni sindrom trovanja (usporenje srcane akcije,
bronhalna konstrikcija, popuštanje detruzora bešike, vazodilatacija, hipersekrecija u želucu itd
Sin. .

---MUSKULATURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mišici.

---MUSLUK(LAT.), public water closet (eng.), javni zahod sa vodom za ispiranje. Obicno se
upotrebljava u množini (musluci), jer znaci, u stvari, malehno tekne u koje se mokri Sin. .
---MUSTImulgere (lat.), milk (eng.), istiskivati mlijeko iz vimena domacih životinja (ovaca, koza,
krava). Kao izraz izmusti mlijeko upotrebljava se kod pražnjenja dojke žene, ako dijete ne može sve
posisati Sin. .

---MUTACIJAmutatio, onis, f (lat.), mutation (eng.), 1. promjena u formi, kvalitetu i nekim drugim
osobinama, 2. (u genetici) stalno prenosiva promjena u genetskome materijalu, obicno na jednom,
jedinome genu. Sin. 

---MUTANturbidus-3 (lat.), turbid (eng.), kvalitet otopine, zamucenost od taloga, blatnjavost,

neprovidnost, nedostatak bistrine (obicno o bureži) Sin. .

---MUTAVAZ(LAT.), (ENG.), id. zahod ( Sin. v.).

---MUTEŽnebula, ae, f, turbidum, i, n (lat.), turbidity (eng.), pojava zamucenja u bureži. Dio
sistema koji nije providan, bistar. Zamucenje otopine koje nastaje rasipanjem svjetla o raspršene
koloidalne cestice Sin. .

---MUTILACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sakacenje.

---MUTILANTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. osakacujuci.

---MUTIRANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjena glasa.

---MUTIRATImutare (lat.), change (eng.), izmijeniti (glas, oblik, kvalitet i druge karakteristike).
mijenjati. Sin. 

---MUTLJEZINAmeconium, ii, n (lat.), id.(eng.), tamnozeleni materijal, sluzave konzistencije,

prisutan u crijevima novorodenceta, a predstavlja mješavinu sekreta crijevnih žlijezda, amnionsku
tecnost, te deskvamirane odajice. mekonijum, macina, djecija necist. Sin. 

---MUTUALIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. zajedništvo.

---MUŠICA(LAT.), mosquito (šp.), little fly (eng.), popularno ime za melehne muhe koje sišu kr Sin.
v. Vektori su bolesti, a pripadaju uglavnom porodici Culicidae.

---MUŠKIvirilis, e (lat.), male (eng.), 1. ono što pripada muškome spolu, spolu koji ne nosi plod, ali
daje spermatozoide za oplodnju (npr. muške spolne karakteristike), sin. virilan. 2. onaj koji razvija
muške osobine, narocito kopulativne Sin. .

---MUŠKOSTvirilitas, atis, f, masculinismus, i, m (lat.), virility, masculinity (eng.), posjedovanje

normalnih primarnih i sekundarnih spolnih karakteristika kod pojedinacnoga muškarca.
Karakteristicne crte karaktera koje se u principu smatraju muškim, sin. virilitet Sin. .

---MUŠMULAMespulus germanica (lat.), medlar (eng.), voce, ciji se plod upotrebljava kao
adstringens, a lišce u obliku caja za dezinfekciju usta i zuba. Sin. 

---MUŠMULJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mušmula.

---MUŽAmuletra, ae, f (lat.), milking (eng.), istiskivanje mlijeka iz vimena domacih životinja (krava,
ovaca, koza) Sin. .

---NABIRANJEcorrugatio, onis, f, rugositas, atis, f, replicatio, onis, f (lat.), wrinkle, rugosity (eng.),
pravljenje nabora na koži ili sluzavici, stanje u kojemu dolazi do formiranja više bora, nabora, giba.
Brazdanje, smežuravanje, namreškanje Sin. .

---NABOJabscessus subcutaneus plantae pedis (lat.), abscess of the sole (eng.), karakteristican
apsces na tabanu ispod debele kože, narocito ako ljudi hodaju bosi, a nastao je unošenjem infekcije
ubodom, a ubod se brzo zatvori ili zaraste. Sin. 

---NABOJ, ELEKTRICNI(LAT.), electric current (eng.), fizikalna pojava uslijed narušavanja

neutralnosti atoma ili molekule uslijed nejednakoga broja protona ili elektrona (ako je elektrona
više, naboj je negativan, a ako ih je manje ili je protona više, onda je pozitivan) Sin. .

---NABOR KOŽEruga, ae, f (lat.), wrinkle (eng.), previjanje, savijanje, nabiranje kože, bora. Sin. 

---NABORplica, ae f (lat.), fold, crease (eng.), opci anatomski termin u medicini koji oznacava
savijutak nekog sloja ili pokrova u obliku manjega ili vecega polegnutoga ili izbocenoga ruba (npr.
nabor trbušne mahramice, plica peritonei, peritoneal fold). Sin. 

---NABORAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabran.

---NABORNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kraljica.

---NABRANcorrugatus -3 (lat.), (eng.), wrinkled (eng.) onaj koji ima nabore sluzavice, kože ili neke
strukture. naboran. Sin. 

---NABRATIplicare (lat.), wrinkle (eng.), napraviti bore na nekoj mehkoj površini, strukturi (npr.
nabrati celo), a u hirurškim uslovima uciniti to radi smanjenja odnosne strukture Sin. .

---NABREKALOcorpus cavernosus penis (lat.), spongy body of penis (eng.), kavernozno tijelo
muškoga spolnoga organa, jedna od kolumni erektilnoga tkiva koji cini dorzalni dio i strane penisa
Sin. .

---NABREKNUCE KUCALICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. navor.

---NABREKNUCEerectio, onis, f (lat.), erection (eng.), stanje napetosti, rigidnosti, prepunjenosti

krvlju. Nastaje kod erektilnoga tkiva njegovim punjenjem krvlju. erekcija, nadizanje. Sin. 

---NABREKNUTtumidus-3 (lat.), tumid, swollen (eng.), napu-njen tecnošcu, krvlju (kao kavernozno
tijelo), otecen, povecane zapremine. Sin. 

---NABUHoedema, atis, n (lat.), swelling, edema (eng.), pri-sustvo velike kolicine tecnosti u
interodajickome prostoru tijela, a uzrokovan je razlicitim mehanizmima. Rezultat je povecanje
zapremine organa sa posljedicama. Latinski termin tumor koji takoder znaci samo nabuh nije više
adekvatan za ovu kondiciju. nabuhlost, otok, nadam. Sin. 

---NABUHLOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabuh.

---NABUHNUToedematosus-3 (lat.), edematous (eng.), napu-njen vodom koja je u meduodajickome

prostoru. edematozan, otecen. Sin. 

---NABUHNUTItumescere (lat.), swell (eng.), kabarisati, nabreknuti, napuhati povecati zapreminu,

oteci, imati vecu kolicinu vode Sin. .

---NACINmodus, i, m (lat.), mode, manner (eng.), vid, manir kako se nešto radi, dogada ili
upotrebljava. Sin. 

---NACRTschema, ae, f (lat.), id.(eng.), osnovni crtež, plan, raspored elemenata, okvir Sin. .

---NAD(LAT.), nicotin amide dinucleotide (eng.), ustvari(eng.),. skracenica, koja prezentira nikotin
amid dinukleotid, pa može biti oksidirana forma koji nosi oznaku NA Sin. D

---NAD-JA, SUPERego (lat.), id.(eng.), u psihoanalitckoj teoriji aspekt licnosti koji djeluje kao
monitor i evaluator ega, ja, a funkcionira tako što vlastito ja uporeduje sa idealnim standardom,
tako da formira aktivnosti koje se ispoljavaju kao socijalni stavovi, koncept pravo-krivo. super-ego.
Sin. 

---NADAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabuh.

---NADBRUKAmons veneris (lat.), id.(eng.), okruglasta mesnata prominencija preko simfize stidnih
kostiju. Sin. 

---NADH, V(LAT.), (ENG.), NAD Sin. .

---NADIGNUTerectus-3 (lat.), erect (eng.), uspravan, nabreknut, ispunjen krvlju Sin. .

---NADIM, METEORISMUS, i, m (lat.), meteorism (eng.), prošire-nje crijeva zbog prisustva gasa u
njima uz napetost trbuha i timpanizam pri perkusiji. meteorizam. Up. nadimanje. Sin. 

---NADIMANJE(LAT.), inflatio, onis, f inflation (eng.), distenzija organa ili dijela tijela zrakom,
drugim gasom ili tecnošcu (npr. nadimanje trbuha). Sin. 

---NADIZANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabreknuce.

---NADJEVinfiltratio, onis, f (lat.), infiltration (eng.), difuzija i akumulacija supstancija u tkiva,
organe ili odajice što nije normalno, prožimanje, bilo prisustvom bilo kolicinom. infiltracija,
prožetost. Sin. 

---NADLAKTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mišica.

---NADLANICAdorsum manus (lat.), back of the hand (eng.), dorzalna, esktenzorna, donja strana
(ako je ruka u supinaciji) šake. ljesica ruke ili šake. Sin. 

---NADOKNADAcompensatio, onis, f (lat.), compensation (eng.), protivbalans bilo kojega defekta u

strukturi ili funkciji. kompenzacija. Sin. 

---NADOMETAKappendix, cis, m (lat.), appendage (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi

koji oznacava dodatni, akcesorni ili zavisni dio, prikacen na glavnu strukturu. privjesak, apendiks.
Sin. 

---NADOMJESTAKsurrogatus, i, m (lat.), surrogate (eng.), materijal kojim se nešto zamjenjuje, a

nije od istoga tkiva ili materijala. Npr. duralni nadomjestak je kad se duralni defekt nadomjesti
bovinom isukom. Sin. 

---NADRAŽAJincitatio, onis, f (lat.), incitement (eng.), podsticaj na djejstvo, podstrijek na

aktivnost, stimulans Sin. .

---NADRAŽLJIVAC(LAT.), lung irritant (eng.), sredstvo koje nadražuje organe za dihanje. Najcešce se
upotrebljava kao oznaka bojnih otrova koji dovode do dušenja Sin. .

---NADUTOSTemphysema, atis, f (lat.), id.(eng.), patološko nakupljanje zraka u tkivima ili

organima, narocito izraženo kod pluca. Up. sipnja Sin. .

---NADUTOST, PLUCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipnja.

---NADUTOST, POTKOŽNAemphysema subcutaneum (lat.), subcutaneous emphysema (eng.),

nakupljanje zraka u potkožnome tkivu, obicno zbog intratorakalne povrede i najviše zajedno sa
pneumotoraksom i pneumomedijastinumom. Sin. 

---NADVORNIextrinsicus-3, externus-3, exogenes, es, (lat.), extrinsic, external, exogenous (eng.),

izvanjski, postav-ljen napolju, onaj koji se dešava vani, na dvoru. Onaj koji vodi porijeklo izvana,
raste prema vani. eksterni, vanjski, nadvorni Sin. 

---NADZOR, SURVEILANCE(LAT.), (eng.), stalna kontrola, prismotra, bdjenje nad necim, osmatranje
necega ili nekoga (npr. nadzor nad pacijentom) Sin. ,

---NAGAOabruptus-3, acutus-3 (lat.), abrupt, acute (eng.), oštar, prijek, ima kratak, brz i opasan
tok (o bolesti). akutan, naprasan, abruptan, prijek.. Sin. 
---NAGIBdeclinatio, onis, f (lat.), declination (eng.), devijacija od normalne vertikalne pozicije.
Npr. rotacija oka oko anterioposteriorne osovine, tako da se njegov ventralni meridijan naginje
prema temporalno, to je pozitivni nagib, ili prema nazalno, negativni nagib. deklinacija. Sin. 

---NAGLAVAK1. tegmentum cranii (lat.), tegmentum of the head (eng.), koža, potkožno tkivo i kost
koji cine krov lubanje, 2. pileum, i, n (lat.), caul (eng.), opna koja nekada prekriva glavu
novorodenceta po rodenju. Sin. 

---NAGLAVNIKcephalhaemathoma neonatorum (lat.), cephalhemathoma of newborn (eng.),

subperiostalno krvarenje, ograniceno na površinu samo jedne kosti kape (ide do granice kosti) kod
novorodencadi, a zbog porodajne traume. kefalhematom. Sin. 

---NAGLUHOSTsubsurditas, atis, n (lat.), hearing loss (eng.), djelomicni gubitak sluha, obicno ispad
jednoga dijela slušnoga spektra Sin. .

---NAGNJECEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zgnjecen.

---NAGNJECENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zgnjecenje.

---NAGNJECINAvulnus conquassatum (lat.), contused wound (eng.), rana nastala gnjecenjem.

Uglavnom je puna krvnih podljeva i ima mnogo nagnjecenoga tkiva. Tkivo osim toga puca
gnjecenjem, a pucanjem kože formiraju se rane. rana, nagnjecna. Sin. 

---NAGNUT, INCLINATUS-3 (lat.), (eng.), inclined (eng.) pomjeren prema horizontalnoj ili vertikalnoj
ravni u odnosu na ravan u kojoj se normalno ili pretpostavljeno nalazi, kos Sin. .

---NAGOMILAN, AUGMINATUS-3 (lat.), clustered (eng.), nakupljen, zgomilan, nagomilan na hrpe, ima
izgled manje-više pravilnih hrpi (odajica, limfnih cvora i sl.). Sin. 

---NAGONnisus, us, m, instinctus, us, m (lat.), instinct (eng.), citav niz nenaucenih odgovora na
pojedinu životnu situaciju koji su karakteristika vrste (npr. gradenje odredene vrste gnijezda kod
odredene vrste ptica), sin. instinkt, pori Sin. v.

---NAGOVJEŠTAJindicium, ii, n (lat.), indice (eng.), znak, simptom koji nagovještava, predskazuje
dijagnozu i lijecenje. indicija. Sin. 

---NAGRDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nakaza.

---NAGRÐENJEdeformatio, onis, f (lat.), deformation (eng.), vrsta strukturalnoga defekta

karakteriziranoga nenormalnim položajem ili oblikom nekoga dijela tijela, obicno uzrokovana
nedistruptivnom mehanickom silom. Sin. 

---NAGRIZANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. najedanje.

---NAGULITIexfoliare (lat.), exfoliate (eng.), zguliti, zderati kožu. Sin. 

---NAHERCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kos.

---NAHLADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nazima.

---NAHUDITI, NOCERE(lat.), injure (eng.), ozlijediti, oSin. edivati, povrjedivati, povrijediti,

naškoditi, oštetiti, oštecivati, nagrditi. Sin.

---NAIZMJENICANalternatus-3 (lat.), alternate (eng.), onaj koji se dešava u pravilnim razmacima i u

slijedu jedan iza drugoga, zamjenljiv jedan sa drugim, uzajaman, reciprocan. alternativan. Sin. 

---NAJEDANJEarrosio, onis, f (lat.), waste (eng.), gradualni gubitak, truhljenje, nekroza tkiva,
obicno djejstvom neke kiseline ili baze. nagrizanje. Sin. 

---NAJIMLJIVvirulentus-3 (lat.), virulent (eng.), karakteriziran virulencijom (v.). virulentan. Sin. 

---NAJSERIJE(LAT.), neisseria, orum, n (lat. po A.L.S. Neisseru), id(eng.), 1. rod bakterija porodice
Neisseriaceae. To su gram pozitivne, aerobne oksidaza pozitivne koke koje su u paru (kao 2 kahvena
zrna spojena pljosnatim stranama). Mogu biti dio normalne flore ždrijela. Tu spadaju gonokoke,
nekoliko vrsta meningokoka itd., 2. Sin. 

---NAJVIŠIsupremus-3 (lat.), supreme (eng.), termin koji se koristi kada ima više struktura, a za onu
koja je najviše postavljena (npr. concha nasalis suprema) Sin. .

---NAKARET(LAT.), (ENG.), SIN. v. nakaza.

---NAKAZAmonstrum, i, n, teras, atis, n (lat.), monster (eng.), fetus ili novorodence sa tako
izraženim razvojnim mahanama da izgleda groteskno i obicno je nesposobno za život. nakaret,
nagrda, cudovište. Sin. 

---NAKAZNOSTmonstruositas, atis, f (lat.), monstruosity (eng.), veliki kongenitalni deformitet. Sin. 

---NAKLONOST1. dispositio, onis, f (lat.), disposition (eng.), bilo fizicka, bilo duševna sklonost nekim
bolestima. dispozicija, 2. sympathia, ae, f (lat.), sympathy (eng.), saosjecanje sa mislima,
osjecanjima i iskustvima druge osobe, sin. simpatija. Sin. 

---NAKOJEDINAparonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), isindija koja zahvaca tkivo oko nokta, narocito
nabor mehkoga tkiva oko nokta. zanoktica, nokilja, paronihija, zla šap. Sin. 

---NAKOVANJincus, udis, f (lat.), incus, anvil (eng.), srednja od tri košcice u srednjemu uhu, koja
služi, zajedno sa ce-kicem, malleus, i uzengijom, stapes, za provodenje vibracija od bubne opne do
unutrašnjega uha. Sin. 

---NAKOŽICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokožica.

---NAKUPLJANJEaggregatio, onis, f (lat.), aggregation (eng.), skupljanje materijala u jednu masu,
na hrpu, zgomilava-nje. agregacija. Sin. 

---NAKUPLJENaggregatus, i, m (lat.), aggregate (eng.), zgomilan, na hrpi, postavljen na gomili,

skupljen u jednu masu. Sin. 

---NALAZ, FINDING(LAT.), (eng.), bilo koje aktivno stanje, odnosno opservacija na pacijentu ili
dijelima njegovoga tijela, odnosno njegovim izlucevinama. Sin. 

---NALEÐAŠKEpositio supinatoria s. dorsalis (lat.), dorsal position (eng.), položaj pacijenta na

ledima. nauznak. Sin. 

---NALICJEtergum, i, n (lat.), reverse (eng.), obrnuta strana, suprotna strana, stražnja strana,
obratno, naopako. Sin. 

---NALIKsimilis, e (lat.), like (eng.), slican, nalici na drugoga, podudara se sa drugim. similaran. Sin. 

---NALIKAanalogia, ae, f (lat.), analogy (eng.), kvalitet da se bude slican, nalik na drugoga. Slicnost
u funkciji ili izgledu, ali ne po porijeklu ili razvoju. analogija. Sin. 

---NALJEPAconitum napellus (lat.), monkshood (eng.), otrovna trava ciji korijen sadrži akonitin,
C34H47O11N i nekoliko drugih slicnih alkaloida, a trava se je upotrebljavala protiv vatre i kao
želudacni anestetik Sin. .

---NALJEPAinfestatio, onis, f (lat.), infestation (eng.), parazitarni atak. Ugnježdavanje parazita u ili
na kožu (krpelj, pregalj, svrdac). Sin. 

---NALJEPNICA(LAT.), label (eng.), ono što identificira sadržaj apotekarske ili bilo koje boce, tube,
kutije i slicno Sin. .

---NALJEVinfusum, i, n (lat.), infusion (eng.), lijek dobijen prelijevanjem vrele vode preko neke
trave i ostavljen da se ohladi u namjeri ekstrakcije medicinskih principa iz trave. oparak, obarak,
infuzum. Sin. 

---NAMET1. infectio, onis, f (lat.), infection (eng.), invazija i multiplikacija mikroorganizma na ili u
tijelu, a klinicki može biti beznacajna, lokalna ili opca, sin. infekcija, 2. infestatio, onis, f (lat.),
infestation (eng.), atak gotovana, njihovo naseljavanje, ugnježdavanje na ili u tijelu, sin. infest Sin.
.

---NAMETANcontagiosus-3 (lat.), (eng.), contagious (lat.), zarazan, prenosljiv s jedne individue na

drugu. priljepciv, infektivan, zarazan, kontagiozan. Sin. 

---NAMETNIK, V(LAT.), (ENG.), gotovan 1 Sin. .

---NAMJERAintentio, onis, f (lat.), intention (eng.), 1. nacin cijeljenja rane (npr. per primam
intentionem, sa prvobitnom namjerom), 2. nakana, cilj, nijjet. Sin. 
---NAMJERCINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vjetar, crveni.

---NAMJEŠTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ulaganje 1. i 2.

---NAMJEŠTENreductus-3 (lat.), reduced (eng.), vracen na odgovarajuce mjesto, položaj, uložen,

sveden, reduciran. Npr. namješten prelom. reduciran 1. Sin. 

---NANAmentha, ae, f (lat.), mint (eng.), nekoliko vrsta trava iz porodice Labiatae. Najpoznatija je
nana pitoma, nana domaca, nana kudrava, Mentha piperita, peppermint, koja se koristi kao
stomahik, sedativ, blagi antiseptik, ali postoje još Mentha pulegium, true penny royal, Mentha
spicata, com Sin. 

---NANE-ŠECER(LAT.), menthol candies (eng.), pastile sa iscrpinom od nane, naneruhom. Šecer

preliven iscrpinom od nane. Lokalni antiseptik i adstringens, sin. mentol bomboni Sin. .

---NANERUHmentholum, i, n (lat.), menthol (eng.), alkohol hemijskoga imena 5-metil-2-(1-

metiletilDcikloheksanol), C10H20O, koji se dobija iz razlicitih vrsta nana ili sintetski. Supstancija je
u bezbojnim heksagonalnim kristalima, karakteristicnoga mirisa, od kojega se pravi zejtinska ili
vodena otopina. mentol. Sin. 

---NANIJAG, OLEUMMenthae (lat.), peppermint oil (eng.), mirisni zejtin od nane, Sin. v. mentol ili
naneruh.

---NANIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. rast, patuljasti.

---NANOCEFALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. glava, patuljasta.

---NANOFTALMUSnanophtalmus, i, m (lat.), nanophtalmos (eng.), malehne ocne jabucice kod ociju

koje su inace normalne. Nanoftalmicne oci su dalekovidne i imaju tendenciju razvoja glaukoma
Sin. .

---NANOKORMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trup, patuljast.

---NANOMETAR(LAT.), nanometar (eng.), jedinica linearnoga mjere-nja, jednaka jednome

milionitome dijelu metra (10-9 metra) Sin. .

---NAOCALEspectacula, orum, m (lat.), glasses, spectacles (eng.), opticki instrument, proteza,

kojim se postiže korekcija refrakcionih anomalija. Ustvari par leca Sin. .

---NAPADaccessio, onis, f, raptus, us (lat.), attack (eng.), epizoda ili pocetak bolesti koji dolazi
naglo, nagao nastup. atak. Sin. 

---NAPETtensus-3 (lat.), tense (eng.), (o strukturi) zategnut, nategnut, (o psihickome stanju)

napregnut, (o mišicu) pripravan za akciju, krut, ukocen. Sin. 
---NAPETOSTtensio, onis, f (lat.), tension (eng.), 1. stanje kao posljedica istezanja ili sabijanja,
napon, zateg, 2. pritisak plina ili tecnosti, 3. psihicka napregnutost. Sin. 

---NAPIFORMANnapiformis, e (lat.), turnpike, napiform (eng.), onaj koji je nalik na repu (okrugao,
masivan) Sin. .

---NAPINJACAtensor, oris, m (lat.), tensor (eng.), bilo koji mišic koji zateže ili cini zategnutim (npr.
tensor fasciae latae). Sin. 

---NAPINJANJEtensio, onis, f (lat.), tension (eng.), 1. akt postizanja napetosti ( Sin. v.), 2.
naprezanje trbušnih mišica kao dodatnoga elementa ekspulzije stolice, mokrenja izgona ploda iz
materice i sl. (v. naponi).

---NAPITAK, POTUS, us, m (lat.), draft (eng.), ono što se uzima pijenjem, lijek koji je u tecnom
obliku, ono što se popije, odjednom ili u jednoj seansi Sin. .

---NAPITI (SE)inebriare (lat.), get drunk (eng.), konzumirati alkoholnoga pica u dovoljnoj mjeri da
nastupi poremecaj ponašanja ili bilo koji poremecaj svijesti, od automatizma do kome, ali obicno
do razdraganoga ili delirantnoga po-našanja Sin. .

---NAPITOSTinebriatio, onis, f (lat.), inebriation (eng.), stanje napitosti alkoholom, akutno pijanstvo
( Sin. v.). Stanje nastalo konzumacijom alkohola sa neadekvatnim ponašanjem i poremecajem
svijesti.

---NAPLAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljesica noge.

---NAPONtenesmus, i, m (lat.), id.(eng.), naprezanje za obav-ljanje stolice ili mokrenja. Takoder i

porodajno naprezanje praceno bolom Sin. .

---NAPONI ISTISKIVACIdolores ad partum (lat.), bearing-down pains (eng.), ritmicke kontrakcije

materice koje dolaze u tacnim intervalima i koje se stalno pojacavaju za vrijeme istiskivanja ploda
iz materice. Naponi u drugoj fazi poroda. prinosi. Sin. 

---NAPONI KASNIdolores serotini (lat.), delayed labor pains (eng.), naponi koji dolaze kod
protrahiranoga poroda poslije 18 sahata od njegovoga pocetka. Sin. 

---NAPONIdolores perturientum (lat.), labor pains (eng.), funkcija ženskoga organizma kojom se
produkt koncepcije istiskuje iz materice, kroz vaginu, napolje. boli, porodajni. Sin. 

---NAPONI, DILATIRAJUCIdolores dilatati (lat.), dilated labor pains (eng.), kontrakcije materice u
vrijeme širenja grlica materice. Prvi stadij poroda. Kontrakcije postaju sve redovnije i u tacnim
intervalima. Sin. 

---NAPONI, INDUCIRANIdolores inducti (lat.), induced labor pains (eng.), porodajni naponi koji su
provocirani mehanickim podražajem ili intravenskim davanjem sredstava koja izazivaju kontrakciju
materice. Sin. 

---NAPONI, LAŽNIdolores falsi (lat.), false pains (eng.), naponi, cesto inflamatornoga uzroka, koji
nalice porodaj-nim, ali nisu praceni dilatacijom grlica materice. Sin. 

---NAPONI, PRIPREMNIdolores praesagientes (lat.), premonitory labor pains (eng.), blage i

neredovite matericne kontrakcije koje predskazuju porod. Sin. 

---NAPOR, MOLIMEN, inis, m, contentio, onis, f (lat.), effort (eng.), naprezanje, napinjanje,
angažiranje snage od strane organizma, pod normalnim okolnostima, da se izvede neki rad ili
proizvedu odredeni simptomi, trud pri izvodenju radnje, utrošak energije za neki rad. naprezanje.
Sin. 

---NAPRASITOSTiracundia, ae, f (lat.), irascibility (eng.), plahost, posjedovanje osobina da se lahko

rasrdi, raSin. uti Sin.

---NAPREDAKprogressus, i,m (lat.), progress (eng.), napredovanje zdravlja, poboljšanje u

zdravstvenom smislu, (za dijete) dobijanje na težini, postizanje vecega stepena razvoja (npr. majka
kaže: "...dijete mi ne napreduje". progres. Sin. 

---NAPREDOVANJEprogressio, onis, f (lat.), progression (eng.), 1. (o bolesti), proces kretanja

naprijed u smislu daljega razvoja citave slike, 2. (o epidemiji), proces širenja epidemije, povecanja
broja bolesnih i pogoršanje njihovoga stanja. progresija. Sin. 

---NAPREZANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. napor.

---NAPRŠCElactens, entis, n (lat.), suckling, infant (eng.), ljudsko mlado od mjesec dana života do
kraja dojenja, do postizanja uspravnoga položaja (12-14 mjeseci). dojence, sisance. Sin. 

---NAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. šipak.

---NARANCAaurantium, i, n (lat.), orange (eng.), plod drveta narance, Citrus aurantium. Postoje dva
varijeteta, gorka naranca, Aurantii amara, bitter orange, i slatka naranca, Aurantii dulcis, sweet
orange. Obje su bogate vitaminom C, te sastojak korigencija, vehikuluma i cajeva. prtokal,
partokal, turundža. Sin. 

---NARASLICAexcrescentia, ae, f (lat.), excrescence (eng.), ne-normalan rast necega u obliku gute,
projekcije, izraštaja Sin. .

---NARASTAKprocessus, us, f (lat.), process (eng.), prominencija ili projekcija. Anatomski termin za
masu koja se proteže, prominira sa neke vece strukture, sin. procesus, izdanak 1 Sin. .

---NARAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. cud.

---NARCIZAMnarcissisimus, i, m (lat.), narcissism (eng.), spolna usmjerenost na vlastitu licnost,

libido ranije us-mjeren na neki objekt vracen samome sebi. Sin. 
---NARKOANALIZAnarcoanalysis, is, f (lat.), id.(eng.), oblik psihoterapije koja koristi lagahnu
intravensku administraciju narkotika u namjeri da se pacijent lakše oslobada prisilnih misli Sin. .

---NARKOHIPNIJAnarcohypnia, ae, f (lat.), id.(eng.), obamrlost, nepokretnost i nefunkcionalnost,

odmah poslije budenja iz sna Sin. .

---NARKOHIPNOZA, NARCOHYPONOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), sugestije izvodene u hiponozi

potpomognutoj djejstvom narkotika Sin. .

---NARKOLEPSIJAnarcolepsia, ae, f (lat.), narcolepsy (eng.), rekurentne, nekontrolirane kratke

epizode sna, udružene sa halucinacijama, paroksizmalni drijemež. Sin. 

---NARKOMANIJAnarcomania, ae, f (lat.), drug addiction (eng.), stanje teške zavisnosti o drogi što
vodi neobuzdanome uzimanju svega što može imati stimulatorni ili trankvilizirajuci efekt, ali se ipak
misli da droge u standardnoj upotrebi (kokain, krak, morfin, heroin, hašiš i sl. Sin. )

---NARKOTIKnarcoticum, i, n (lat.), narcotic (eng.), sredstvo, lijek, droga, koja uzrokuje gubitak
osjecaja bola i san. Termin posebno pripada opijatima. Sin. 

---NARKOZAnarcosis, is, f (lat.), id.(eng.), nespecificna i reverzibilna blokada funkcija centralnoga

nervnoga sistema, a karakterizirana je snom i neosjetljivošcu, te uzrokovana sredstvima za
uspavljivanje. omama. Sin. 

---NAROCITspecialis, e (lat.), special (eng.), poseban, osobit, osoben, specijalan Sin. .

---NARODNO ZDRAVLJE(LAT.), public health (eng.), organizirani dio medicine koji se bavi cuvanjem i
poboljšanjem zdravlja u jednoj zajednici, opcini, regionu, zemlji Sin. .

---NASADNIK(LAT.), handpiece (eng.), rotirajuci instrument, slican kolenjaku ( Sin. v.). Ravan je i
upotrebljava se u zubnoj protetici za brušenje prednjih zuba.

---NASJEDANJEstasis, is, f (lat.), id.(eng.), zaustavljanje ili usporenje krvnoga protoka ili druge
tecnosti u bilo kojemu organu ili dijelu tijela. staza. Sin. 

---NASJELA POSTELJICAplacenta praevia (lat.), placenta previa (eng.), posteljica koja se razvija na
donjeme uterinome segmentu, u zoni dilatacije, tako da prekriva unutrašnji otvor materice. Glavni
simptom je bezbolno krvarenje u posljednjim danima trudnoce. Sin. 

---NASLAGA, MEHKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sriješ 2.

---NASLAGA, PRLJAVAsaburra, ae, f (lat.), sordes, foulness (eng.), naslage napravljene od

prljavštine, deskvamiranoga epitela i ostataka hrane (na jeziku) koje se nekada vide kod zapuštenih
ljudi Sin. .
---NASLIJEÐE, V(LAT.), (ENG.), .nasljednost Sin. .

---NASLJEDANhereditarius-3 (lat.), hereditary (eng.), onaj koji se genetski prenosi od roditelja na

potomka. hereditaran. Sin. 

---NASLJEDNOSThereditas, atis, f (lat.), heredity (eng.), genetska transmisija odredenoga kvaliteta

sa roditelja na potomstvo. hereditet, naslijede. Sin. 

---NASLON(LAT.), abutment (eng.), sve što se nalazi iznad korijena zuba, a služi za nošenje ili
fiksaciju protetske nadoknade Sin. .

---NASNOVAconstitutio, onis, f (lat.), constitution (eng.), cjeloklupnost tijela pojedinca, genetski,

biohemijski i funkcionalno odredena, te dobrim dijelom modificirana faktorima okoline.
konstitucija. Sin. 

---NASTRAN(LAT.), deviant (eng.), osoba sa karakteristikama koje se razlikuju od odredenoga

standarda, od onoga što se u odredenoj civilizaciji smatra normalnim i obicnim. Sin. 

---NASTUPaccessio, onis, f (lat.), access (eng.), pocinjanje, iznenadan napad bolesti, nagao pocetak
simptoma. Sin. 

---NASTUPAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. medudnevan.

---NATALANnatalis, e (lat.), natal (eng.), onaj koji je prisutan pri rodenju, evidentan odmah poslije
rodenja Sin. .

---NATALITETnatalitas, atis, f (lat.), birth rate (eng.), broj živorodene djece u jednoj populaciji za
godinu dana Sin. .

---NATEGAsipho, onis, m (lat.), siphon (eng.), savijena cijev sa dva kraka nejednake duljine koja se
koristi da provodi tekucinu sa višega na niži nivo pomocu atmosferskoga pritiska. Up. dren Sin. .

---NATEKLINAtumefactio, onis, f (lat.), tumefaction (eng.), ograniceni nabuh, lokalno stanje

natecenosti, na tumor nalik pipljiva tvorba, nejasno definirana, organicenošcu i porijeklom.
Uglavnom mehke konzistencije, cesto sastav-ljena od nabuha, ali i od nabuhloga tkiva. tumefakt.
Sin. 

---NATEZAVICAtenesmus, i, m (lat.), id.(eng.), naprezanje. narocito bolno naprezanje pri stolici i

mokrenju. natuživanje. Sin. 

---NATIRANJEfrictio, onis, f (lat.), friction (eng.), trljanje, utr-ljavanje, rastiranje, masaža sa

utrljavanjem. frikcija. Sin. 

---NATIVANnativus-3 (lat.), native (eng.), 1. prirodan, nepromijenjen, svjež, 2. (rendgenskim

snimcima), uci-njen, napravljen, izveden bez kontrasta Sin. .
---NATOPITIimbibire (lat.), moisten (eng.), navlažiti, apsorbirati tecnost, nakupiti tecnost,
imbibirati Sin. .

---NATOPLJEN, SATIATUS-3 (lat.), satiated (eng.), pun tecnosti, zasicen tecnošcu. Sin. 

---NATPISsignatura, ae, f (lat.), label (eng.), obilježje, etiketa na bocama u kojima se drže razni
lijekovi i supstancije u apoteci. Ako se radi o složenom sastavu obicno natpis sadrži citavu
preskripciju, recept. Sin. 

---NATPLECE, REGIOsuprascapularis (lat.), suprascapular region (eng.), regija na ledima iznad

plecke. Sin. 

---NATRIJEMIJAnatraemia, ae, f (lat.), natremia (eng.), 1. pri-sustvo natrija u krvi, 2. povecano

prisustvo natrijuma u krvi Sin. .

---NATRIJUMnatrium, ii, n (lat.), sodium (eng.), mehki, srebreno bijeli metalni element, simbol Na,
at. broj 11, at. tež, 22,990. Soli natrijuma su najrasprostranjenije soli u medicini. sodik. Sin. 

---NATRIUREZAnatriuresis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. ekskrecija natrija pomocu bureži, 2. povecana

kolicina natrija u bureži Sin. .

---NATURALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. prirodan.

---NATUŽIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. natezavica.

---NAUCNIK(LAT.), scientist (eng.), osoba koja se posvetila bavljenju naukom na profesionalnoj ili
volonterskoj osnovi, a upražnjava fundamentalna ili primijenjena medicinska istraživanja. alim,
ilumsahibija. Sin. 

---NAUKAscientia, ae, f (lat.), science (eng.), 1. sistematska opservacija prirodnih fenomena radi
ustanovljenja zakonitosti koje upravljaju tim fenomenima, 2. kolicina znanja skupljenoga na taj
nacin. Sin. 

---NAUZNAKpositio supinatoria s. dorsalis, supinus-3 (lat.), dorsal position, supine (eng.), položaj
pacijenta na ledima. naledaške. Sin. 

---NAVALAaffluxus, us, m (lat.), afflux rush (eng.), obilno pritjecanje krvi ili druge tecnosti u dio
tijela ili organ. Sin. 

---NAVIKAconsuetudo, inis, f (lat.), custom (eng.), ono što pojedinac stekne u toku života ili
naslijedi kao kolektivan obicaj stecen kroz generacije. privika. Sin. 

---NAVIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cunast.

---NAVLAKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapica 2.

---NAVOR, ANEURYSMA, atis, n (lat.), aneurysm (eng.), vrecica nastala dilatacijom zida arterije,
vene ili srca, cime se kod arterija i srca formira pulzirajuce izbocenje sklono rupturi, jer je zid
krvnoga suda slabiji na tome mjestu. aneurizma, nabreknuce kucalice, raširenje odvodnice. Sin. 

---NAVRATrelapsus, us, m (lat.), relapse (eng.), vracanje bolesti poslije njenoga evidentnoga
prestanka ili znatnoga smanjenja. vracanje bolesti. Sin. 

---NAVRT, VACCINUM, i, n (lat.), vaccine (eng.), suspenzija oslabljelih ili mrtvih mikroorganizama
(bakterija, virusa, rikecija), koja se daje radi sticanja imuniteta, a u cilju prevencije, olakšanja ili
lijecenja infektivne bolesti. vakcina. Sin. 

---NAVRTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kalemljenje 2.

---NAZALANnasalis, e (lat.), nasal (eng.), ono što pripada nosu, proizilazi iz njega, što se odnosi na
nos (npr. nazalan govor) Sin. .

---NAZIMAcatarrhus respiratorius acutus (lat.), common cold (eng.), akutna kataralna inflamacija
nosne sluzavice sa profuznim iscjetkom, infektivno uzrokovana, ali potpomognuta izlaganjem
hladnoci. prehleda, nahlada, prozeb. Up. kihavica, kunjalica, hunjavica, Sin. v. ozepsti.

---NAZIVtitulus, i, m, terminus, i, m (lat.), title, term (eng.), izraz, ime, koje se daje procesu,
supstanciji, mehanizmu, organu. Npr. strucni naziv, terminus technicus. Sin. 

---NAZIVLJEnomenclatura, ae, f (lat.), nomenclature (eng.), klasificiran sistem naziva, imena (npr.
nazivlje anatomskih struktura u organizmu) Sin. .

---NAZOFARINKS(LAT.), pars nasalis pharyngis s. nasopharynx (eng.), dio ždrijela koji leži iznad
nivoa mehkoga neba. epifarinks. Sin. 

---NAZVANnominatus-3 (lat.), named (eng.), imenovan, onaj koji ima ime, koji je dobio ime, za
razliku od bezimenoga, innominatus-3 Sin. .

---NAŠVAperinaeum, i, n (lat.), perineum (eng.), 1. pod malehne zdjelice i sve strukture koje se
nalaze na pelvicnim izlazima. Ogranicen je naprijed sa simfizom, lateralno sa tubrerositas ossis
ischii, a pozadi sa os coccygis, 2. dio izmedu anusa i vulvae, odnosno mošnji. medukrak, medica,
perineum. Sin. 

---NEAKTIVAN1. iners, ertis (lat.), inert (eng.), onaj koji nema akcije, ne stupa u reakciju sa drugim
elementima ili spojevima. inertan (npr. inertan gas), 2. inactivus-3 (eng.), inactive (eng.), onaj koji
ne djeluje, nema ucinka na supstrat ili proces. Sin. 

---NEAKTIVNOST, INERTIA, ae, f (lat.), inactivity (eng.), 1. nesposobnost da se pokrece spontano ili
se krece jako mlitavo, sporo, lijeno (za strukture koje se inace brzo krecu), 2. gubitak snage uslijed
atonije mišicnoga ili nervnoga sistema, 3. nestupanje u reakciju sa drugim elementima ili spojevima
Sin. .
---NEBAŠCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepce.

---NEBNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, nepcana.

---NEBNJAK, DENSpalatinus (lat.), palatine tooth (eng.), prekobrojni zub, obicno meziodens,
izrastao na tvrdome nepcu, nebu. Sin. 

---NEBO(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepce.

---NECISTstercus, oris, n (lat.), dung (eng.), 1. otpadne mate-rije, ostaci hrane, sekreti i
deskvamirani epitel, formirano u izmet, izbaceno napolje. stolica, izmet, nedžaset, pogan. Sin. 

---NECISTOfecalis, e (lat.), fecal (eng.), sve što ima zagadenje izmetom, vidljivo ili nevidljivo.
Termin se narocito odnosi na bolesnicke prostore i nekad se miješa sa nesterilno, a oznacava ono što
nije za upotrebu na bolesnickom materijalu, jer ima fekalno zagadenje. fekalan. Sin. 

---NECVIJET, AMENORRHOEA, ae, f (lat.), amenorrhea (eng.), abnormalno odsustvo, prestanak

menstruacije, mjesecnice. amenoreja. Sin.

---NEDOKRVAN, V(LAT.), (ENG.), malokrvan. Sin. 

---NEDOKRVNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. malokrvnost.

---NEDONESENimmaturus-3 (lat.), immature (eng.), nezreo, prijevremen, neprispio, nedozrio,

nezavršenoga rasta i razvoja u materici ili u jajetu. Sin. 

---NEDONOŠCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, nedonešeno.

---NEDOSTATAKdeprivatio, onis, f (lat.), deprivation (eng.), gubitak, odsustvo, lišavanje dijelova,

organa, snage, moci, ili uopce elemenata koji su potrebni Sin. .

---NEDOZVOLJENillicitus-3 (lat.), illicit (eng.), nedostupan, protivzakonit, protiv pravila i kodeksa

etike zdravstvenih radnika Sin. .

---NEDŽASET(LAT.), (ENG.), SIN. v. stolica.

---NEFEZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. dah.

---NEFRALGIJA, NEPHRALGIA, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u bubregu, bez obzira na uzrok Sin. .

---NEFREKTAZIJAnephrectasia, ae, f (lat.), nephrectasy (eng.), proširenje bubrega, vrecasti bubreg

Sin. .
---NEFREKTOMIJAnephrectomia, ae, f (lat.), nephrectomy (eng.), hirurško vadenje bubrega, bilo u
cjelini, bilo parcijalno, kada nosi naziv parcijalna nefrektomija Sin. .

---NEFREKTOMIJA, ABDOMINALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nefrektomija, prednja.

---NEFREKTOMIJA, LUMBALNAnephrectomia lumbalis (lat.), lumbar nephrectomy (eng.),

nefrektomija pristupom kroz slabine sa stražnje i lateralne strane. Sin. 

---NEFREKTOMIJA, PREDNJAnephrectomia abdominalis (lat.), abdominal nephrectomy, anterior

nephrectomy (eng.), vadenje bubrega pristupom kroz trbuh, sa prednje strane. abdominalna
nefrektomija. Sin. 

---NEFREMIJAnephraemia, ae, f (lat.), nephremia (eng.), navala krvi u bubreg, nabuh bubrega,
kongestija bubrega. Sin. 

---NEFRIDIJUMnephridium, ii, n (lat.), id.(eng.), ekskretorni organ zametka, cijev iz koje se razvija
bubreg Sin. .

---NEFRITICANnephriticus-3 (lat.), nephritic (eng.), onaj koji pripada isindiji bubrega ili potjece od
nje Sin. .

---NEFRITISnephritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija bubrega, fokalni ili difuzni, proliferativni ili
destruktivni proces koji može zahvatiti glomerule, tubule, intersticijalno tkivo Sin. .

---NEFRITIS, AKUTNI(LAT.), nephritis acuta (latr.), acute nephritis (eng.), isindija bubrega u akutnoj
fazi sa klinickim manifestacijama: nabuh, povecanje težine, proteinurija, mikrohematurija,
cilindrurija. Može biti primarno glomerularni, Sin. v. glomerulonefritis.

---NEFRITIS, BIJELJINSKI(LAT.), Balkan nephritis (eng.), vrlo lagahno progresivni intersticijalni

nefritis koji se nalazio u strogo definiranim podrucjima Semberije, po cemu je u Bosni i dobio ime.
Ima ga i u drugim zemljama Balkana po cemu se naziva u(eng.),leskome terminu Sin. .

---NEFRITIS, HRONICNInephritis chronica (lat.), chronic nephritis (eng.), aktivno i lagahno

progresivna parenhimatozna bubrežna bolest obicno sa predominirajucom glomerularnom lezijom
Sin. .

---NEFRITIS, INTERSTICIJALNInephritis interstitialis (lat.), interstitial nephritis (eng.), primarna, ali i

sekundarna bolest bubrežnoga intersticijalnoga tkiva, koja nastaje od arterijskoga glomerularnoga
ili tubularnoga obolijevanja koje uništava nefrone, ili zbog toksicnoga zahvatanja intersticijalnih
odajica uslijed sistemskih bolesti (pretj Sin. .

---NEFROBLASTOMAnephroblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), zlocudni, miješani tumor bubrega

kojega cine embrionalni elementi. Uglavnom zahvaca djecu i brzo se razvija. Sin. 

---NEFROBLASTOMATOZAnephroblastomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), multiple nakupine odajica

miješanoga embrionalnoga tkiva koje se nalaze periferno od bubrežnih režanja, a za koje se misli da
su prekurzori nefroblastoma Sin. .

---NEFROCELAnephrocele, es, f (lat.), id.(eng.), prolaps bubrega u obliku kile Sin. .

---NEFROGENnephrogenes (lat.), nephrogenic (eng.), 1. onaj koji je porijekla iz ili od bubrega (npr.
nefrogena hipertonija), 2. onaj koji formira bubrežno tkivo Sin. .

---NEFROGRAFIJAnephrographia, ae, f (lat.), nephrography (eng.), rendgenski prikaz bubrega Sin. .

---NEFROKALCINOZAnephrocalcinosis, is, f (lat.), id.(eng.), sta-nje karakterizirano taloženjem

kalcijum fosfata u tubulima bubrega što ima za posljedicu bubrežnu insuficijenciju Sin. .

---NEFROLIT, V(LAT.), (ENG.), kamen, bubrežni Sin. .

---NEFROLITIJAZAnephrolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje i bolest prisustva kamena u bubregu

Sin. .

---NEFROLITOTOMIJAnephrolithotomia, ae, f (lat.), nephrolithotomy (eng.), operacija vadenja

bubrežnoga kamena kroz inciziju na bubregu Sin. .

---NEFROLIZAnephrolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operacija oslobadanja bubrega od priraslica za

okolno tkivo Sin. .

---NEFROLOG(LAT.), nephrologist (eng.), ljekar specijalista za internu medicinu koji je posebno

obrazovan za lijecenje bolesti bubrega Sin. .

---NEFROLOGIJAnephrologia, ae, f (lat.), nephrology (eng.), dio interne medicine, subspecijalizacija

koja se bavi konzer-vativnom terapijom i dijagnostikom bolesti bubrega. U ši-rem smislu je to
teorija i praksa bavljenja bubrezima, gdje se ukljucuje anatomija, fiziologija, patologija i klinika
Sin. .

---NEFROMALACIJAnephromalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), smekšavanje bubrega Sin. .

---NEFROMEGALIJAnephromegalia, ae, f (lat.), nephromegaly (eng.), povecanje bubrega Sin. .

---NEFRONnephronum, i, n (lat.), nephron (eng.), anatomska i funkcionalna jedinica bubrežne

strukture koja se sastoji od glomerula, proksimalnoga konvoluta, ascendentnoga i descendentnoga
dijela Henleove petlje, distalnoga konvoluta i sabirne cijevi. Sin. 

---NEFRON, DONJI(LAT.), lower nephron (eng.), segment nefrona od ascendentnoga dijela Henleove
petlje i distalno od toga. Sin. 

---NEFROPATIJAnephropathia, ae, f (lat.), nephropathy (eng.), bilo koja bolest bubrega. renopatija.
Sin. 
---NEFROPATIJA, DIJABETICNAnephropathia, diabetica (lat.), diabetic nephropathy (eng.),
nefropatija koja cesto prati šecernu bolest. Pocinje sa hipertrofijom bubrega, mikroalbuminurijom i
hipertenzijom. Uskoro se primjecuju znaci smanjenja bubrežne funkcije Sin. .

---NEFROPEKSIJAnephropexia, ae, f (lat.), nephropexy (eng.), fiksacija ili suspenzija pokretnoga

bubrega Sin. .

---NEFROPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bubreg, spušteni.

---NEFRORAFIJAnephrorrhaphia, ae, f (lat.), nephrorrhaphy (eng.), operacija sašivanja bubrega

Sin. .

---NEFRORAGIJAnephrorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), profuzno krvarenje iz bubrega Sin. .

---NEFROSKLEROZAnepohrosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), skleroza ili otvrdnjenje bubrega. Stanje je

posljedica procesa na krvnim sudima bubrega. Forma koja zahvaca arteriole ide sa hipertenzijom,
degeneracijom tubula i fibroznim zadebljanjem glomerula, a rezultira renalnom insuficijencijom i
moždanim krvarenje Sin. .

---NEFROSPAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bubreg, viseci.

---NEFROSTOMIJA, NEPHROSTOMIA, ae, f (lat.), nephrostomy (eng.), pravljenje otvora na koži kuda
se direktno iz pijelona drenira burež Sin. .

---NEFROTOKSICANnephrotoxicus-3 (lat.), nephrotoxic (eng.), onaj koji je toksican ili destruktivan

za odajice bubrega Sin. .

---NEFROTOKSINnephrotoxinum, i, n (lat.), nephrotoxin (eng.), toksin koji ima specifican

destruktivni efekt na bubrežne odajice Sin. .

---NEFROTOMIJAnephrotomia, ae, f (lat.), nephrotomy (eng.), hirurška incizija na bubrežnome tkivu

Sin. .

---NEFROTOPICANnephrotopicus-3 (lat.), nephrotopic (eng.), onaj koji ima poseban afinitet za ili
pokazuje efekt na bubrežnome tkivu Sin. .

---NEFROZAnephrosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest bubrega koju karakteriziraju
degenerativne promjene bubrežnih kanalica (hipoalbuminemija, hiperholesterolemija, nabuh). Može
imati razne forme (akutnu, hronicnu, toksicnu, vaskularnu, oblik donjega nefrona itd.). sindrom,
nefroticki. Sin. 

---NEFROZO-NEFRITISnephrosonephritis, idis, f (lat.), id.(eng.), bolest bubrega sa komponentama

degenerativne (nefroza) i isindicne bolesti (nefritis) Sin. .
---NEFSpassio, onius, f (lat.), passion (eng.), strast, žestoko uzbudenje, žestoki duševni pokret,
žestina, silna sklonost, vrela ljubav, nagon, pohota, požuda Sin. .

---NEGATIVIZAMnegativismus, i, m (lat.), negativism (eng.), otpor ili suprotstavljanje savjetima,

sugestijama, narede-njima. Prisutno kod šizofrenije Sin. .

---NEGROZAapyrexia, ae, f (lat.), id.(eng.), odsustvo vatre kao simptoma. apireksija. Sin. 

---NEISIN.ECIV, incurabilis, e, insanabilis, e (lat.), incurable (eng.), kategorija o uspjehu i prognozi

klinickoga lijece-nja. Onaj koji po medicinskome saznanju ne može biti izlijecen, sa prisutnom
neiSin. ecivom bolešcu, kojemu nema lijeka. Nije identicno sa smrtan, premda je u kraj-njoj liniji
isto.

---NEJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. slab.

---NEJEDNAKinaequalis, e (lat.), unequal (eng.), 1. nije isti, kvantitativno razlicit u poredenju sa

kvalitativno istim morfološkim oblikom ili funkcionalnim procesom, 2. disparatus-3 (lat.), unequal
(eng.), nije identican, nije jednak sa svojim parom, s kojim nije uzajamno slican, razlicit po vrsti ili
Sin. .

---NEJEDNAKI MIŠICmusculus scalenus (lat.), scalene muscle (eng.), cetiri mišica sa prednje i
lateralne strane vrata (anterior, medius, minimus i posterior). Uglavnom prolaze sa transverzalnih
procesusa cervikalnih kralježaka i vežu se na prvo i drugo rebro (osim minimusa), rotiraju glavu i
dižu rebra. Sin. 

---NEJEDNOVREMENOSTasynchronismus, i, m (lat.), asynchronism (eng.), pojava dogadaja u

nejednakom tempu koji se inace javljaju u tacnim vremenskim intervalima. asinhronost. Sin. 

---NEJELICAanorexia, ae, f (lat.), id.(eng.), gubitak apetita za hranu. anoreksija. Sin. 

---NEKOMPETENTAN(LAT.), incompetent (eng.), onaj kojem nedostaje sposobnost, nesposoban da

provede zahtjevanu aktivnost, nesposoban. inkompetentan. Sin. 

---NEKONSTANTANinconstans, antis (lat.), inconstant (eng.), nepostojan, nestalnoga oblika,

velicine, sastava, funkcionalnih vrijednosti Sin. .

---NEKREKTOMIJAnecrectomia, ae, f (lat.), necrectomy (eng.), ekscizija nekroticnoga tkiva. Sin. 

---NEKROBIOZAnecrobiosis, is, f (lat.), id.(eng.), otok, bazofilna infiltracija, raspadanje kolagena,

nekad sa gubitkom normalne strukture. Proces je kraci od nekroze ( Sin. v. i up.).

---NEKROFILIJAnecrophylia, ae, f (lat.), necrophyly (eng.), seksualna zainteresiranost za mrtva tijela

Sin. .

---NEKROFOBIJAnecrophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od mrtvaca ili strah od smrti
Sin. .
---NEKROPSIJA, NECROPSIA, ae, f (lat.), necropsy (eng.), ispitivanje leša poslije smrti neke osobe,
bilo iz forenzickih bilo iz medicinskih razloga. autopsija, tanatopsija.. Sin. 

---NEKROSADIZAMnecrosadismus, i, m (lat.), necrosadism (eng.), mutilacija leša u cilju seksualnoga

zadovoljstva Sin. .

---NEKROSPERMIJAnecrospermia, ae, f (lat.), id.(eng.), ejakulat u kojem su spermatozoidi

nepokretni ili mrtvi. Sin. 

---NEKROTICANnecroticus-3 (lat.), necrotic (eng.), ono što pripada ili je karakterizirano nekrozom.
Sin. 

---NEKROTOKSIN(LAT.), necrotoxin (eng.), toksin koji ubija tkivne odajice (npr. egzotoksin od
Clostridia ili Staphylococcus aureus) Sin. .

---NEKROZAnecrosis, is, f (lat.), necrose (eng.), skup morfoloških promjena koje nastaju odajickom
smrcu, a nastaje progresivnom razarajucem akcijom enzima. Može zahvatiti manju ili vecu grupu
odajica, dio organa, cijeli organ ili više njih. izumiranje. Sin. 

---NEKROZA, ASEPTICNAnecrosis aseptica (lat.), aseptic necrosis (eng.), pojacana skleroza i cisticne
promjene na glavi femura koja ponekad dolazi poslije frakture ili traumatskoga išcašenja zgloba
kuka. Sin. 

---NEKROZA, GANGRENOZNAnecrosis gangraenosa (lat.), gangrenous necrosis (eng.), nekroza koja je

rezultat kombiniranoga djestva ishemije i nakalemljene infekcije, pa pokazuje znake kolikvacione i
koagulacione nekroze. Sin. 

---NEKROZA, ISHEMICNAnecrosis ischemica (lat.), ischemic necrosis (eng.), nekroza koja nastaje
prekidom krvne cirkulacije nekoga organa ili tkiva što vodi infarktu i izumiranju tkiva. Sin. 

---NEKROZA, KAZEOZNAnecrosis caseosa (lat.), caseous necrosis, cheesy necrosis (eng.), nekroza kod
koje tkivo ostaje mehko, suho, izgleda mehkoga sira, a posebno je tipicno za specificne inflamacije,
verem, frenjak. Sin. 

---NEKROZA, KOAGULACIONAnecrosis coagulationis (lat.), coagulation necrosis (eng.), nekroza koja

nastaje ishemijom zbog okluzije krvnih suda, ali i djejstvom topline i hemijskih agensa. Nastaje
inaktivacija proteoliticnih en-zima i zgušnjavanje bjelancevina tkiva. Vodi stvaranju fibroznoga
ožiljka. Sin. 

---NEKROZA, KOLIKVATIVNAnecrosis colliquativa (lat.), colliquative necrosis (eng.), nekroza kod koje
nekroticni materijal postaje mehak i gusto tecan. Tkivo ima izgled pihtije. Boja zavisi od kolicine
krvi, vecinom je to nekroticno tkivo blijedo. Sin. 

---NEKROZA, RADIJACIONAnecrosis sicca radiationis (lat.), dry necrosis (eng.), nekroza u kojoj je
nekroticno tkivo suho, tvrdo i avaskularno.V. nekroza suha. Sin. 
---NEKROZA, SUHAnecrosis sicca s radiationis (lat.), dry or radiation necrosis (eng.), nekroza gdje je
tkivo suho, mumificirano, najcešce je nastala radijacijom, pa se stoga tako i zove, Sin. v. nekroza
radijaciona.

---NEMATIZACIJA(LAT.), nematization (eng.), infestacija djecijom gujavicom Sin. .

---NEMATOCID(LAT.), nematocide (eng.), sredstvo koje uništava nematode, oble gujavice Sin. .

---NEMATODE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice, oble.

---NEMIJELINIZIRAN(LAT.), unmyelinated (eng.), (o nervnom vlaknu), onaj koji ne posjeduje

mijelinsku ovojnicu Sin. .

---NEMIRinquietudo, inis, f (lat.), restlessness (eng.), netacno definiran pojam koji oznacava
djejstvo bez odmora, pojacanu aktivnost, neprestanost pokreta, nestalnost, nesanicu Sin. .

---NEMIRANinquietus-3 (lat.), restless (eng.), (o pacijentu) bez odmora, pojacane aktivnosti, bez
sna, s puno buke, kretanja, uznemiren Sin. .

---NEMOCasthenia, ae, f (lat.), weakness (eng.), malaksalost, nedostatak snage ili energije, sin.
astenija, iznemoglost Sin. .

---NEMOCANasthenicus-3 (lat.), asthenic (eng.), malaksao, bez snage, karakteriziran nemoci ( Sin.
v.), sin. astenican.

---NENORMALANabnormalis, e (lat.), abnormal (eng.), ono što odstupa od uobicajenog oblika,

strukture, stanja, pona-šanja ili pravila, od utvrdenih kriterija za normalnost Sin. .

---NEOCITOZAneocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo nezrelih odajickih formi u krvi Sin. .

---NEODOLJIVO BLJUVANJEhyperemesis gravidarum (lat.), pernicious vomiting of pregnancy (eng.),

bljuvanje poslije jela, pri pogledu na hranu, pri osjecaju mirisa hrane, ali i bez toga, u trudnoci,
narocito u prvim mjesecima. Sin. 

---NEOFORMACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. novo rašcenje.

---NEOLALIJAneolalia, ae, f (lat.), id.(eng.), govor sa mnogo neologizama ( Sin. v.). U stvari potpuno
nov govor za razliku od prethodnoga. Susrece se kod šizofrenije.

---NEOLOGIZAM, NEOLOGISMUS, i (lat.), neologism (eng.), stvaranje nove rijeci od poznatih i

formiranje nove besmislene cjeline. Sin. 

---NEONATALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. novorodenacki.

---NEONATOLOG(LAT.), neonatologist (eng.), pedijatar koji je posebno educiran da se bavi
novorodenackim periodom djeteta. Naziva se još i mikropedijatar Sin. .

---NEONATOLOGIJA, NEONATOLOGIA, ae, f (lat.), neonatology (eng.), vještina i nauka

dijagnosticiranja i lijecenja smetnji, bolesti i anomalija novorodenceta. Sin. 

---NEOPLASTICAN(LAT.), neoplastic (eng.), onaj koji potjece ili je prirode novoformiranoga tkiva,
neobicajenoga za organ ili tkivo koje ga nosi Sin. .

---NEOPLAZIJAneoplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), formacija, nastajanje novoga tkiva. Multiplikacija

odajica koje mogu aktivirati, ali i zaustaviti rast normalnih odajica Sin. .

---NEOPLAZMAneoplasma, atis, m (lat.), neoplasma (eng.), svaki novi i abnormalni rast tkiva,
narocito ako je rast nekontroliran i progresivan, sin. tumor 2. novorast Sin. .

---NEORGANIZIRAN(LAT.), unorganized (eng.), onaj koji nema organe, koji nije razvio organsku
strukturu Sin. .

---NEOSJETLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. bešcutan.

---NEOSTOMIJAneostomia, ae, f (lat.), neostomy (eng.), prav-ljenje novoga, vještackoga, otvora

hirurškim putem na nekome organu ili izmedu 2 organa. Sin. 

---NEOTENIJA, NEOTENIA, ae, f (lat.), neoteny (eng.), 1. tendencija da se ostane u larvalnoj formi,
mada se dostigla spo-lna zrelost, 2. retencija nekih larvalnih karakteristika u odraslome organizmu.
Sin. 

---NEOTROVAN, ATOXICUS-3 (lat.), atoxic (eng.), ne djeluje u smislu lokalnoga ili opcega trovanja
organizma Sin. .

---NEOTVORENimperforatus-3 (lat.), imperforate (eng.), nije otvoren, zatvoren pod nenormalnim

okolnostima, ali za normalno funkcioniranje mora biti otvoren (npr. neotvoreni, imperforirani anus)
Sin. .

---NEOVASKULARIZACIJA(LAT.), neovascularisation (eng.), 1. stvara-nje, nastanak, formacija novih

krvnih suda u neuobicajenim situacijama ili novostvorenome tkivu, 2. Sin. v. revaskularizacija.

---NEPALPABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepipljiv.

---NEPARAN, UNAEQUALIS, e (lat.), impar (eng.), opci anatomski termin koji oznacava strukturu ili
organ koji nema para, nije dupliciran još jednom istovjetnom strukturom (npr. jetra je neparan
organ) Sin. .

---NEPCANpalatinus-3 (lat.), palatine, palatal (eng.), onaj koji pripada nepcu; takoder oznacuje i
jezicnu stranu gornjih zuba, onu koja je okrenuta nepcu. palatalan. Sin. 
---NEPCEpalatum, i, n (lat.), palate (eng.), pregrada izmedu nosne i usne duplje koja se sastoji od
prednjega, tvrdoga, koštanoga i stražnjega, mehkoga, mišicnoga dijela. nebo, nebašce. Sin. 

---NEPCE, MEHKOpalatum molle, velum palatinum (lat.), soft palate (eng.), mehki i mišicni dio
pregrade izmedu nosa i usta, postavljen iza tvrdoga nepca. Sa njegovoga slobodnoga kraja proteže
se uvula, resica Sin. .

---NEPCE, RASCIJEPLJENOpalatum fissum (lat.), cleft palate (eng.), kongenitalna mahana koja
omogucuje komunikaciju obje šupljine, a može biti zasebna i u kombinaciji sa rascjepom usne i
zubnoga luka. palatošiza, vucije nepce. Sin. 

---NEPCE, TVRDOpalatum durum (lat.), hard palate (eng.), prednji dio nepca, karakteriziran
koštanim okvirom koji je pokriven sluzavicom sa nosne, a mukoperiostom sa usne strane. Koštani dio
cine palatini nastavci gornje vi-lice i horizontalna ploca nepcane kosti. Sin. 

---NEPCE, VUCIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepce, rascijepljeno.

---NEPIPLJIV, IMPALPABILIS, e (lat.), impalpable (eng.), onaj kojega je nemoguce otkriti palpacijom,
pipanjem. Rijec je obicno o tumorima po aksiomu "ako je pipljiv nije ope-rabilan" Sin. .

---NEPODNOŠLJIVOST LIJEKA(LAT.), drug intolerance (eng.), stanje u kojem se ne podnosi odredeni

lijek pa organizam reagira na farmakološke doze sa simptomima predoziranja ili preosjetljivošcu
Sin. .

---NEPODNOŠLJIVOSTintolentia, ae, f (lat.), intolerance (eng.), nemogucnost, nesposobnost

prenošenja neke supstancije, netrpeljivost odredenoga spoja koji se metabolizira, ne apsorbira
(npr. nepodnošljivost na disaharide, laktozu ili fruktozu) Sin. .

---NEPOKRETNOSTimmobilitas, atis, n (lat.), immobility (eng.), stanje relativnoga mirovanja u

odnosu na standardnu funkciju dijela tijela o kojemu se govori. Obicno je rijec o prisilnome
mirovanju zbog stavljanja imobilizacije Sin. .

---NEPOMENIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. prišt, crni.

---NEPOMENUŠEvariola haemorrhagica (lat.), hemorrhagic smallpox (eng.), akutni, jaki i visoko

fatalni oblik bogi-nja gdje nastaje krvarenje u koži i sluzavici prije pojave ospe ili kada je vec
nastupila. boginje, crne. Sin. 

---NEPOMICANimmobilis, e (lat.), immobile (eng.), nepokretan, nepokretljiv, koji se ne može

kretati, koji se ne pokrece. imobilan. Sin. 

---NEPOSREDANimmediatus-3, directus-3 (lat.), immediate, direct (eng.), onaj koji djeluje direktno
bez posrednika, dešava se bez odgadanja, bez bilo cega što se se ubacuje izmedu dogadaja. Slijed
dogadaja u pravoj liniji. direktan. Sin. 
---NEPOTPUN RAZVOJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. nezrelost.

---NEPOTPUNincompletus-3 (lat.), incomplet (eng.), onaj koji nije organiziran sa svim svojim
dijelovima ili funkcijama, onaj kojemu nešto nedostaje Sin. .

---NEPOUZDANincertus-3 (lat.), uncertain (eng.), obicno o simptomu ili dijagnostickoj proceduri

koja nije validna ili dovoljno pouzdana kao pokazatelj odredene bolesti Sin. .

---NEPOZNATignotus-3 (lat.), unknown (eng.), termin se upotrebljava najcešce da oznaci uzrok

bolesti ili stanja koje se ne poznaje. Proces do kojega se nije došlo Sin. .

---NEPRAVILAN, IRREGULARIS, e (lat.), irregular (eng.), onaj koji nije u obliku, velicini, intervalima,
nastanku, toku itd. po uobicajenome pravilu ili prirodi uzetoj kao medicinski standard Sin. .

---NEPRESTANcontinuus-3 (lat.), continous (eng.), neprekidan, trajan, produžen, djeluje ili tece bez
prestanka. Sin. 

---NEPRISTUPACANinaccessibilis, e (lat.), inaccessible (eng.), onaj kojemu se ne može pristupiti

hirurškim ili dijagnostickim putem (npr. nepristupacan tumor) Sin. .

---NEPROBUŠENOST PUŠKAproctatresia, ae, f, atresia ani (lat.), proctatresia (eng.), kongenitalna

mahana. Dijete se rada sa zaraslim završnim otvorom i potrebna je hirurška intervencija. atrezija
puška. Sin. 

---NEPROPUSNOST(LAT.), radiološka, radiopacity (eng.), svojstvo nepropusnosti, opakan za

rendgenske zrake ili druge oblike energije zracenja. Takvi dijelovi tkiva su svijetli na filmu.
opaknost. Sin. 

---NEPROPUSTLJIVimpermeabilis, e (lat.), impermeable (eng.), onaj koji ne dopušta prolazak

tecnosti (rijec je obicno o opnama, tjenama) Sin. .

---NEROTKINJAnullipara, ae, f (lat.), id.(eng.), osoba koja nije radala, žena u fertilnome periodu
koja nije imala nijednu trudnocu iznesenu do kraja i nije radala. jalovica (više za kravu). Sin. 

---NERULACIJAnerulatio, onis, f (lat.), nerulation (eng.), stvaranje nervne ploce kod ranoga zametka
nakon cega slijedi njeno zatvaranje i stvaranje nervne cijevi. To je pocetak formiranja nervnoga
sistema, od 19.-26. dana nakon fertilizacije Sin. .

---NERV(LAT.), (ENG.), SIN. v. živac.

---NERVNA OSAneuraxis, is, f (lat.), id.(eng.), centralni nervni sistem (mozak, produžena i kicmena
moždina), kicmeno-moždano stablo, uslijed toga što se razvija po uzdužnoj osovini tijela Sin. .

---NERVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. živcani.

---NERVOZANnervosus-3 (lat.), nervous (eng.), 1. onaj koji ispoljava znake ograme, neuroze, 2. kol.
osoba pojacane ekscitabilnosti i brze reakcije, obicno sangvinicnoga temperamenta Sin. .

---NESAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nesanica.

---NESANICAinsomnia, ae, f (lat.), sleeplessness, insomnia (eng.), nesposobnost urednoga spavanja,

abnormalna budnost u vrijeme koje bi individua trebala provoditi u snu po vlastitom ritmu.
besanica, nesan, insomnija. Sin. 

---NESATURIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nezasicen.

---NESJECANJEamnesia, ae, f (lat.), id.(eng.), nedostatak ili gubitak sjecanja, memorije.

Nesposobnost pacijenta da se sjeti prošlih dogadaja. U suštini poremecaj pamcenja ( Sin. v.
pamcenje), sin. amnezija.

---NESPECIFICAN(LAT.), nonspecific (eng.), 1. onaj koji nije uzrokovan jednim poznatim uzrokom
(npr. mikroorganizmom), 2. onaj koji nije usmjeren protiv tacno odredenoga agensa, ali ima opci
koristan efekt (npr. nespecificna terapija) Sin. .

---NESPOSOBANinaptus-3 (lat.), unfit (eng.), kategorija u socijalnome osiguranju i pri ocjeni radne
sposobnosti koja oznacava bolesnika koji nije kadar raditi svoj posao uslijed bolesti, sakatluka ili
iznemoglosti, privremeno ili trajno. Sin. 

---NESRIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. šipurak

---NESTABILANinstabilis, e (lat.), instable (eng.), slabo ucvršcen, nesiguran, nepostojan, netrajan,

neredovan, nestalan, neuravnotežen. Sin. 

---NESVARLJIVindigestibilis, e (lat.), indigestible (eng.), onaj koji se ne može svariti ili se teško vari
(u smislu varenja hrane), ne mijenja se u procesu digestije hrane Sin. .

---NESVJESTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. besvjestan.

---NESVJESTICAsyncopa, ae, f (lat.), swoon, faint (eng.), privremeni gubitak svijesti zbog
generalizirane centralne ishemije razlicitih cesto ekstracerebralnih uzroka. bajilma, sinkopa, safra.
Sin. 

---NEURALGICANneuralgicus-3 (lat.), neuralgic (eng.), onaj koji pripada ili ima prirodu neuralgije
Sin. .

---NEURALGIJA GLOSOFARINGIKUSAneuralgia nervi glossopharyngici (lat.), glossopharyngeal

neuralgia (eng.), bolest identicna neuralgiji trigeminusa ( Sin. v.), ali u distribuciji
glosofaringealnoga živca. Rjeda je od neuralgije trigeminusa.

---NEURALGIJA TRIGEMINUSAneuralgia nervi trigemini (lat.), trigeminal neuralgia (eng.), bolest

karakterizirana jednim simptomom, jakim epizodicnim bolom u distribuciji nervus trigeminusa koji
se može izazvati draženjem karakteristicnoga mjesta, trigger-point. Etiologija nepoznata. tik, bolni.
Sin. 

---NEURALGIJAneuralgia, ae, f (lat.), id.(eng.), paroksizmalni bol koji se proteže duž toka jednoga
ili više živaca. sijavica, neurodinija, Sin. v. sandžija.

---NEURALGIJA, INTERKOSTALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sandžije.

---NEURALGIJA, MIGRENOZNAcephalgia histaminica (lat.), migrainous neuralgia (eng.), varijanta

migrene, jak bol koji dolazi u napadima u predjelu oka i cela, sa porastom temperature, suzenjem i
slinjenjem. Napadi traju 15-30 minuta. Mogu se inducirati histamin difosfatom. histaminska
glavobolja. Sin. 

---NEURAPRAKSIJAneurapraxia, ae, f (lat.), (eng.), id.eng., prolazni nestanak nervne provodljivosti

bez strukturnih promjena na živcu (zbog tupe povrede, kompresije, ishemije) Sin. .

---NEURASTENIJAneurasthenia, ae, f (lat.), id.(eng.), sindrom hronicne mentalne i fizicke slabosti i

iscrpljenosti za kojega se ranije smatralo da se posljedica iscrpljenosti nervnoga sistema. Danas se
više govori o neurastenicnoj neurozi Sin. .

---NEUREKTOMIJAneurectomia, ae, f (lat.), neurectomy (eng.), hirurška ekscizija, ekstirpacija,

jednoga dijela živca Sin. .

---NEUREKTOPIJAneurectopia, ae, f (lat.), nerurectopy (eng.), nenormalan položaj živca Sin. .

---NEURICITOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. meduloepitelioma.

---NEURILEMAneurilemma, atis, n (lat.), id.(eng.), tanka tjena koja spiralno zamotava mijelinske
slojeve nekih, narocito perifernih mijeliziranih živaca ili aksone nemijeliziranih živaca Sin. .

---NEURILEMOMA, V(LAT.), (ENG.), neurinoma. Sin. 

---NEURINOMAneurinoma, atis, n (lat.), (eng.), id. bos., tumor, uglavnom benigan, koji potjece od
odajica mijelinskih cahura, Schwannovih odajica, a u definiciju je ukljucen neurilemoma i
neurofibroma. Sin. 

---NEURITISneuritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija, isindija živca, karakterizirana bolom,

osjetljivošcu duž njegovoga stabla, anestezijom, parestezijama, paralizom, gubitkom refleksa. Sin. 

---NEUROANATOMIJAneuroanatomia, ae, f (lat.), neuroanatomy (eng.), anatomija nervnoga sistema.

Sin. 

---NEUROBLASTneuroblastus, i, m (lat.), (eng.), id. bos., svaka embrionalna odajica koja se razvije
u nervnu ili neuron, nezrela nervna odajica Sin. .
---NEUROBLASTOMAneuroblastoma, atis, n (lat.), (eng.), tumor nervnoga sistema koji se poglavito
sastoji od neuroblasta ( Sin. v.), a zahvaca djecu do 10 godina. Najviše ih je u autonomnome
nervnome sistemu (simpatikoblastoma) ili u srži suprarenalne žlijezde. Sarkom nervnoga tkiva.

---NEURODENDRON(LAT.), (ENG.), SIN. v. dendrit.

---NEURODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neuralgija.

---NEUROFIBRILAneurofibrilla, ae, f (lat.), neurofibril (eng.), bilo koja od fibrila vidljivih svjetlosnim
mikroskopom u dendritima, aksonu i oko jezgre neurona Sin. .

---NEUROFIBROMA, V(LAT.), (ENG.), neurinoma. Sin. 

---NEUROFIBROMATOZAneurofibromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), nasljedna bolest, karakterizirana

razvojnim anomalijama živcanoga sistema, mišica, kostiju i kože, te pojavom mnogobrojnih površnih
tumora, neurofibroma, koji se javljaju na citavome tijelu, obicno udruženo sa mjestima
pigmentacije. Sin. 

---NEUROFILAMENTneurofilamentum, i, n (lat.), neurofilament (eng.), koncic koji se vidi u

neurotubulima neurona. Ima citoskeletnu funkciju i angažiran je u intrecelularnom transportu
metabolita Sin. .

---NEUROFIZIOLOGIJAneurophysiologia, ae, f (lat.), neurophy-siology (eng.), fiziologija živcanoga

sistema Sin. .

---NEUROGENIneurogenes (lat.), neurogen (eng.), 1. onaj koji ima porijeklo od nervnoga sistema, 2.
hemijska supstancija pomocu koje se razvija nervna ploca Sin. .

---NEUROGLIJAneuroglia, ae, f (lat.), id.(eng.), potporno nervno tkivo. Sastoji se od fine tkivne
mrežice izgradene od ne-diferenciranih ektodermalnih elemenata u koji su ukljucene odajice koje
se zovu glijalne ili neuroglijalne. To su astrociti i oligodendrociti koji igraju ulogu u stvaranju
mijelina, Sin. 

---NEUROGLIOMAneuroglioma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor nacinjen od neuroglije (v.).

ganglioneuroma. Sin. 

---NEUROHIPOFIZAneurohypophysis, is (lat.), id.(eng.), stražnji, neuralni dio moždanog privjeska,

hipofize, koji se histološki, porijeklom i funkcionalno razlikuje od prednjega dijela. Izlucuje
antidijureticni hormon i oksitocin Sin. .

---NEUROHIRURG(LAT.), neurosurgeon (eng.), osoba koja je položila specijalisticki ispit

neurohirurgije ( Sin. v.).

---NEUROHIRURGIJA(LAT.), neurosurgery, neurological surgery, brain surgery (eng.), primjena

hirurškog znanja, nauke i tehnike na bolesti, povrede i anomalije mozga, glave, kicmene moždine,
kicme i perifernih živaca. To je najdulja osnovna specijalizacija. U Bosni traje pet godina Sin. .
---NEUROHISTOLOGIJAneurohistologia, ae, f (lat.), neurohistology (eng.), histologija ( Sin. v.)
centralnoga nervnoga sistema.

---NEUROHORMON(LAT.), neurohormone (eng.), hormon koji izlucuju specijalizirane živcane odajice

u krvnu struju, moždanu vodicu ili meduodajicke prostore živcanoga tkiva Sin. .

---NEUROKRANIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kranijum, cerebralni.

---NEUROLEPTANALGEZIJA(LAT.), neuroleptanalgesia (eng.), stanje bezbolnosti, promjene svijesti

do pospanosti, koje nastaju administracijom jakih analgetika i neuroleptika, a koji djeluju prije
svega na talamus Sin. .

---NEUROLEPTIKremedium neurolepticum (lat.), neuroleptic (eng.), psihotropna sedativna

supstancija. Koristi se kao lijek za lijecenje psihoza, daje apatiju, gubitak inicijative, ogranicenost
emocija, ali smanjuje konfuziju, agitaciju i daje normalizaciju psihomotorne aktivnosti Sin. .

---NEUROLIPOMATOZAneurolipomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano stvaranjem

potkožnih depozita masti sa pritiskom na živce što daje osjetljivost, bol i parestezije Sin. .

---NEUROLIZAneurolysis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. operativno oslobadanje živca od priraslica, 2.

oslobadanje uzapcenja živca uzdužnim presijecanjem ovojnice. Sin. 

---NEUROLOG, NEUROLOGIST(LAT.), (eng.), ljekar specijaliziran za proucavanje i lijecenje bolesti

nervnoga sistema. Sin. 

---NEUROLOGIJA, NEUROLOGIA, ae, f (lat.), neurology (eng.), grana medicinske nauke koja se bavi
zdravim i bolesnim živcanim sistemom. Sin. 

---NEUROMAneuroma, atis, n, (lat.), id.(eng.), tumor nervnih odajica i nervnih vlakana, tumor koji
raste sa živca. Sin. 

---NEUROMA, AKUSTICNIneuroma nervi acustici (lat.), acoustic neuroma (eng.), tumor koji
progresivno i polagahno raste u slušnome kanalu, izrastajuci od ovojnica osmoga moždanoga živca.
Benigan je histološki, ali je jako maligne lokalizacije, jer gura moždano stablo. Sin. 

---NEUROMA, TRAUMATSKIneuroma traumaticum (lat.), traumatic neuroma (eng.), okrugla

neorganizirana hiperplazija nervnoga tkiva živca i njegovih ovojnica koja se javlja poslije
presijecanja. Sin. 

---NEUROMALACIJAneuromalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolesno smekšavanje živaca Sin. .

---NEUROMATOZAneuromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest karakterizirana stvaranjem

multiplih neuroma Sin. .

---NEUROMERAneuromerus, i, m (lat.), neuromera (eng.), bilo koji u seriji privremenih

segementarnih uzdignuca na zidu nervne cijevi kod razvoja zametka Sin. .

---NEUROMIMEZAneuromimesis, is, f (lat.), id.(eng.), pod-ražavanje, simulacija organske bolesti od

strane bolesnika bolesnih od funkcionalnih neuroza (npr. histerije) Sin. .

---NEUROMUSKULARANneuromuscularis, e (lat.), neuromuscular (eng.), onaj koji pripada i mišicu i

živcu, živcano-mišicni (npr. neuromuskularna ploca) Sin. .

---NEURONneuronum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., odajica nervnoga tkiva. Tipicni neuron ima jezgru,
citoplazmu, nekoliko kratkih produžetaka, usmjerenih na sve strane, dendrita, i jedan jako dugi,
akson, koji završava u nekoliko sitnijih ogranaka. Aksoni cine snopice živaca koji su omotani ner
živcana odajica. Sin. 

---NEURON, MOTORNI(LAT.), moto neuron (eng.), neuron, živcana odajica, koja ima motornu
funkciju. Eferentni put nosi impulse za pokretanje Sin. .

---NEURONITISneuronitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija jednoga ili više neurona, 2. ranije ime za
idiopatski polineurotitis Sin. .

---NEURONITIS, VESTIBULARNIneuronitis vestibularis, (lat.), vestibular neuronitis (eng.), poremecaj

vestibularne funkcije u obliku napada vertiga, muke, bljuvanja, ali bez auditornih simptoma.
Nastaje uglavnom kod mladih ljudi i obicno nestaje nakon nekoliko dana Sin. .

---NEUROOFTALMOLOGIJA(LAT.), neuroophtalmology (eng.), posebna grana oftalmologije koja se

bavi dijelovima nervnoga sistema koji su u bliskome odnosu sa okom Sin. .

---NEUROPATIJAneuropathia, ae, f (lat.), neuropathy (eng.), funkcionalni poremecaji ili patološke

promjene na perifernome nervnome sistemu, a uglavnom se odnosi na neisindicne lezije. Tu spadaju
mnoge bolesti (npr. dijabeticna, toksicka, alkoholna itd.) Sin. .

---NEUROPATIJA, ALKOHOLNAneuropathia alcocholica (lat.), alcocholic neuropathy (eng.),

neuropatija zbog deficijencije tiamina, B 1 vitamina kod hronicnoga alkoholizma Sin. .

---NEUROPATIJA, DIJABETICNAneuropathia diabetica (lat.), diabetic neuropathy (eng.), citav niz

perifernih neuropatija nastalih uslijed promjena na krvnim sudima živaca kod šecerne bolesti. To je
senzitivna polineuropatija, uglavnom na nogama, gdje se vide segmentalne demijelinizacije živaca
(bol, slabost, šepanje, parestezije, gubitak tet Sin. .

---NEUROPATIJA, TOKSICKAneuropathia toxica (lat.), toxic neuropathy (eng.), neuropatija koja je

uzrokovana ingestijom nekoga toksina, a narocito teškim metalima Sin. .

---NEUROPATOLOGIJAneuropathologia, ae, f (lat.), neuropathology (eng.), grana medicine koja se

bavi morfologijom i patološkom fiziologijom bolesti nervnoga sistema Sin. .

---NEUROPLASTIKAneuroplastia, ae, f (lat.), neuroplasty (eng.), rekonstruktivna ili plasticna

operacija na perifernome živcu Sin. .
---NEUROPORA, NEUROPORUS, i, m (lat.), neuropore (eng.), prednji i stražnji otvor na nervnoj cijevi
ranoga zametka. Zatvaraju se od 25. do 27. dana za vrijeme razvoja nervne cijevi Sin. .

---NEUROPSIHIJATAR(LAT.), neuropsychiatrist (eng.), ljekar koji je položio specijalisticki ispit iz

neuropsihijatrije ( Sin. v.).

---NEUROPSIHIJATRIJAneuropsychiatria, ae, f (lat.), neuropsychiatry (eng.), premda su u mnogim

evropskim zemljama psihijatrija i neurologija medusobno razdvojene, u Bosni je to još jedinstvena
specijalizacija koja ukljucuje i bav-ljenje neurološkim i mentalnim bolestima. Odjeljenja u vecim
medicinskim ustanovama i u Bosni su razd Sin. .

---NEURORAFIJAneurorrhaphia, ae, f (lat.), neurorrhaphy (eng.), operacija sašivanja živca, sutura

živca Sin. .

---NEURORETINITIS(LAT.), id. lat i(eng.), isindija ocnoga živca i mrežnjace oka (retina) Sin. .

---NEUROSEKRECIJA(LAT.), neurosecretion (eng.), sekretorne aktivnosti živcanih odajica kao što je

sekrecija vazopresina, neurotransmitera, rilizing hormona itd Sin. .

---NEUROSIFILIS, SYPHILISmeningovascularis, syphilis parenchimatosus (lat.), neurosyphilis,

meningovascular syphilis, parenchimatous syphilis (eng.), manifestacije frenjka od strane
centralnoga nervnoga sistema. Nastaju u trecem stadiju frenjka, a mogu biti u tri forme:
asimptomatskoj (samo pozitivni testovi na sifilis u cerebrospinalnome likvoru), meningovaskularnoj,
koja se karakterizira fokalnim (he Sin. 

---NEUROSPAZAMneurospasmus, i, n (lat.), neurospasm (eng.), nervozno trzanje mišica, nervozni grc

mišica, "igranje" mišica (npr. kol. receno: "oko mi igra", kaže pacijent). Sin. 

---NEUROSTATUS(LAT.), id.(eng.), dio historije i opisanoga stanja bolesti koji govori o stanju
živcanoga sistema Sin. .

---NEUROTMEZAneurostmesisi, is, f (lat.), id.(eng.), kompletno pucanje ili presijecanje aksona

živca, zajedno sa njego-vom mijelinskom ovojnicom i vezivno-tkivnim elementima, u kojem slucaju
nema regeneracije Sin. .

---NEUROTOMIJAneurotomia, ae, f (lat.), neurotomy (eng.), hirurško presijecanje živca iz

terapeutskih razloga Sin. .

---NEUROTRANSMISIJA(LAT.), neurotransmission (eng.), proces prolaska kroz sinapsu (oslobadanje

neurotransmitera, prolazak preko sinapticne pukotine i efekt na postinapticnu odajicu) Sin. .

---NEUROTRANSMITER(LAT.), neurotransmitter (eng.), bilo koja supstancija koja se pri ekscitaciji

oslobada sa aksonskoga terminala presinapticne živcane odajice centralnoga i perifernoga nervnoga
sistema i putuje kroz sinapticnu puko-tinu u cilju inhibicije ili uzbudenja postinapticne odajice. To
su acetil Sin. .
---NEUROTROFIJAneurotrophia ae, f (lat.), neurotrophy (eng.), ishrana, održavanje i kvalitetan život
nervnoga tkiva Sin. .

---NEUROTROPIZAMneurotropismus, i, m (lat.), neurotropism (eng.), posjedovanje posebnoga

afiniteta za živcano tkivo Sin. .

---NEUROVEGETITATIVANneurovegetitativus-3 (lat.), neurovegetative (eng.), onaj koji pripada

vegetitativnome, autotonomnome živcanome sistemu Sin. .

---NEUROZAneurosis, is, f (lat.), id.(eng.), funkcionalna nervna smetnja. U suštini pacijent ima
nervne smetnje, ali i znatan dio somatskih simptoma. Glavna su karakteristika egodistonicni
simptomi (opscesija, anksioznost, fobije, somatoformna konverzija simptoma). ograma ( Sin. v.).

---NEUROZA, ANKSIOZNAneurosis anxiosa (lat.), anxiety neurosis (eng.), glavni simptom je

neodredena, generalizirana, perzistirajuca, flotirajuca anksioznost koju prati strašljivo išcekivanje,
napetost, strijepnja, prenadraženost autono-mnoga nervnoga sistema. Dominirajuci simptomi su
veoma promjenljivi, a bolesnici se žale n Sin. )

---NEUROZA, KOMPENZACIONAneurosis, compensativa (lat.), (eng.), compensation neurosis (eng.) je

forma traumatske neuroze izazvane željom za kompenzacijom. Neki ljudi poslije preživljene
povrede mogu ispoljiti neuroticni poremecaj u želji i nadi da dobiju naknadu ili rentu zbog povrede
koju su preživjeli. Ispoljeni sim Sin. .

---NEUROZA, KONVERZIVNAneurosis conversiva (lat.), conversion disorder (eng.), konverzija

predstavlja zamjenu ili preobražaj anksioznosti u fizicke simptome, pa su dominirajuci simptomi
fizicki. Javlja se djelimicni ili potpuni gubitak normalne integracije sjecanja iz prošlosti, svijesti o
vlastitom identitetu, trenutnih osjecanja k Sin. .

---NEUROZA, OPSESIVNO-KOMPULZIVNAneurosis obsessiva compulsiva (lat.), obsessive-compulsive

neurosis (eng.), neuroza karakterizirana rekuretnim prisilnim mislima i aktima. To su najprije ideje,
predstave, impulsi u stereotipnoj formi, uprkos naporima da ih se otkloni. Nosilac je potpuno
svjestan da su ove prisilne misli nastale imaginarno i da nisu nametnute izv Sin. .

---NEUTRALANneutralis, e (lat.), neutral (eng.), (u med. hemiji) onaj koji nije ni bazican ni kiseo,
pren. onaj koji se ne priklanja ni jednoj strani Sin. .

---NEUTRALIZACIJA(LAT.), neutralization (eng.), 1. akt ili proces u kojemu supstrat postaje

neutralan, ni kiseo, ni bazican, 2. akt ili proces u kojem se inaktivira neko toksicno ili infektivno
djejstvo Sin. .

---NEUTRALIZACIJA, VIRUSNA(LAT.), viral neutralization (eng.), proces u kojem samo antitijelo ili
antitijelo zajedno sa komplementom neutralizira infektivnost virusa Sin. .

---NEUTROCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. granulocit, neutrofilni.

---NEUTROCITOPENIJAneutrocytopenia, ae, f (lat.), neutropenia (eng.), smanjenje broja

neutrofilnih granulocita u krvi. neutropenija. Sin. 
---NEUTROFIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. granulocit, neutrofilni.

---NEUTROFILIJAneutrophylia, ae, f (lat.), id.(eng.), porast boja neutrofilnih granulocita u krvi. To

je najcešci oblik leukocita i vidi se u principu kod akutnih infekcija, krvarenja, trovanja i malignih
neoplazmi Sin. .

---NEUTROPENIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neutrocitopenija.

---NEVAZILgingivitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1.inflamacija zubnoga mesa; gnojna kolekcija, zagnoj u
ustima, 2. abscessus paradentalis (lat.), paradental abscess (eng.), gnojna kolekcija uz zub, 3. Sin.
v. nazima. .

---NEVENCalendula officinalis (lat.), pot marygold (eng.), biljka koja je stimulans. Lokalno
upotrijebljena djeluje na kožu antiinflamatorno. Sin. 

---NEVESILJ, V(LAT.), (ENG.), devesilj Sin. .

---NEVID(LAT.), (ENG.), SIN. v. sljepoca.

---NEVIDANinvisibilis, e (lat.), invisible (eng.), posmatranjem (culom vida) nevidljiv, neopažljiv,

onaj koji se ne vidi golim okom. nevidlji Sin. v.

---NEVIDLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. nevidan.

---NEVOLJANinvoluntarius-3 (lat.), involuntary (eng.), nehoti-mican, izveden nezavisno od volje,

protiv volje pojedinca. Sin. 

---NEZASICEN(LAT.), non saturated (eng.), (o hemijskom spoju) onaj u kojem su 2 ili više atoma
ujedinjeni dvostrukim ili trostrukim vezama, koji sadrži dvostruke elektronske pare. Na takve
spojeve moguce je dodavati atome ili grupe reakcijama adicije, sin. nesaturiran Sin. .

---NEZASITinsatiablis, e (lat.), insatiable (eng.), onaj koji ne može utoliti želju za hranom ili glad,
ali i za ostalim tjelesnim užicima Sin. .

---NEZAVISANautonmus-3 (lat.), autonomic (eng.), funkcionalno potpuno upucen na samoga sebe,

nema kontrole centralnoga nadredenoga organa. autonoman. Sin. 

---NEZDRAVinsalubris, e (lat.), insalubrious (eng.), u principu obratno od zdrav i znacilo bi bolestan.

Medutim, upotrebljava se da oznaci aktivnost za koju se zna da nije u funkciji promocije zdravlja
(npr. nezdrava navika, nezdrava hrana) Sin. .

---NEZGODAaccidens, entis, m (lat.), accident (eng.), nepredvideni dogadaj, narocito onaj koji ima
povredu za posljedicu, neocekivana komplikacija u inace regularnome toku života ili bolesti. Sin. 
---NEZNALICAignorans, antis, m (lat.), ignorant (eng.), neuka osoba, neuk ljekar, ljekar koji ne zna
svoju struku, koji ne umije svoj posao Sin. .

---NEZRELOSTpraematuritas, atis, f (lat.), prematurity (eng.), nepotpun razvoj, najcešce je rijec o

nezrelom, odnosno prijevremeno rodenome djetetu, koje na raznim organima pokazuje nedovoljan
razvoj koji bi odgovarao novorodencetu, sin. nepotpun razvoj Sin. .

---NEZREOimmaturus-3 (lat.), unripe (eng.), preran, prijevremen, nezavršenoga perioda rasta i

razvoja, nekompletan zbog kratkoce rasta i razvoja. prijevremen 2, zelen 2. Sin. 

---NEŠKODLJIVinnocuus-3, inocens, entis (lat.), inocent (eng.), onaj koji svojim prisustvom ne nanosi
štetu organizmu, benigan, dobrocudan Sin. .

---NEŠTERlanceola, ae, f (lat.), lancet (eng.), lanceta, malehni, šiljat, kopljast hirurški nož sa
dvostrukim sjecivom za otvaranje cira, apscesa, ranije za puštanje krvi i sl. bockavica, carak. Sin. 

---NICANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. klijanje.

---NICINA, V(LAT.), (ENG.), micina. Sin. 

---NIDACIJAnidatio, onis, f (lat.), nidation (eng.), ugnježdavanje oplodenoga jajeta u sluzavicu

materice Sin. .

---NIFAS(LAT.), (ENG.), SIN. v. babine.

---NIHILIZAMnichilismus, i, m (lat.), nihilism (eng.), sumahnutost nepostojanja i beznada. Ta

sumahnutost može biti sveobuhvatna, zahvacajuci kako samoga bolesnika tako i cijeli svijet, a može
se odnositi samo na dio svijeta, odnosno na neku dimenziju bolesnikove licnosti Sin. .

---NIJEM, MUTUS-3 (lat.), mute (eng.), nesposoban da govori. Sin. 

---NIJEMACmutus-3 (lat.), mute (eng.), osoba, covjek koji ne može govoriti. Sin. 

---NIJEMOSTmutismus, i, m (lat.), mutism (eng.), nesposobnost govora, odbijanje da se govori.

njemoca, mutizam. Sin. 

---NIKOTIN(LAT.), nicotinum, i, m (lat,), nicotine (eng.), otrovni, bezbojni, topljivi alkaloid,

C10H14N2, koji se dobija iz duhana i proizvodi sintetski. Insekticid i vanjski paraziticid. Sin. 

---NIKOTINIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje nikotinom.

---NIKTALOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sljepilo, nocno.

---NIKTIURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nocno mokrenje.

---NIKTOFOBIJAnyctophobia, ae, f (lat.), noctiphobia (eng.), iracionalan stran od noci i mraka Sin. .

---NIKŠAJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. ben.

---NIMFAnympha, ae, f (lat.), id.(eng.), malehna usna stidnice, labium minus pudendi Sin. .

---NIMFOMANIJAnymphomania, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna, jaka, neurotska, nezaustavljiva

spolna želja kod žena Sin. .

---NISTAGMOGRAFIJAnystagmographia, ae, f (lat.), nystagmography (eng.), metoda registracije

nistagmusa, uglavnom kao elektronistagmografija, a registrira razliku potencijala rožnjace i retine
Sin. .

---NISTAGMUSnystagmus, i, m (lat.), id.(eng.), nevoljni, brzi, ritmicki pokret ocne jabucice, koji
tece bilo horizontalno, bilo vertikalno, može i rotatorno, a može i miješano Sin. .

---NIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. vlakno.

---NITI, ELASTICNEfibrae elesticae (lat.), elastic fibres (eng.), žuckaste niti elasticnoga kvaliteta
koje prolaze kroz meduodajicku supstanciju veznoga tkiva. Daju otpor rastezanju, a poslije
zauzimaju svoj prvobitni oblik Sin. .

---NIVO SVIJESTI(LAT.), level of consciousness (eng.), klinicki aspekt stepena budnosti ili svjesnosti
koji se može tacno definirati (automatizam, konfuzija, delirijum, pospanost, stupor, koma). Može
se, medutim, odredivati i nivoom lezije u mozgu, jer pokazuje odsustvo elemenata karakteristicne
aktivnosti za Sin. .

---NIVO(LAT.), level (eng.), relativan odnos, koncentracija, odreden stepen, položaj (npr. nivo
kalcija u krvi) Sin. .

---NIZ, SERIES, ei, f (lat.), series (eng.), grupa ili slijed objekata ili supstancija koje su aranžirane u
pravilnom rasporedu ili ako formiraju neki oblik slican lancu, odnosno dolaze po nekom cesto
slucajnom redu, vrsta, diz, red, serija, diz 2 Sin. .

---NIŠArecessus, us, m (lat.), niche (fr.), recess (eng.), defekt na inace ravnoj površini, udubina,
jamica. Termin se upotrebljava pri oznacavanju punjenja ulkusa na sluzavici pri kontrastnoj obradi
želuca ili crijeva Sin. .

---NIŠADORAmmonium chloridum (lat.), salmiac, ammonium chloride, ammonium muriate (eng.),

amonijum hlorid, hloramonijum, sredstvo ekspektorantnog djejstva, pomjera pH organizma u
pravcu acidoze, pa se upotrebljava uz živine dijuretike. caparika. Sin. 

---NIŠESTAamylum Tritici (lat.), wheat starch (eng.), polisaharid opce formule (C6H10O5)n, sacinjen
od dugih polimerskih lanaca glukoze. Glavni magazinirani oblik energije iz pšenice, sin. pšenicni
škrob. Up. škrob i bulamac. Sin. 
---NJADcyanoticus-3 (lat.), cyanotic (eng.), modar, plavicast, prožet cijanozom, pripada cijanozi
( Sin. v.), sin. modar, cija-notican; ponjaditi, postati cijanotican, poplaviti.

---NJEDRAmammae, arum f (lat.), bosom (eng.), mlijecne žlijezde zajedno sa prednjom stranom
grudnoga koša Sin. .

---NJEGA NOGApedicura, ae, f (lat.), pedicure (eng.), profesionalna briga i tretman stopala (rezanje
noktiju, skidanje kurijih ociju, žuljeva, zadebljale kože i slicno). Osoba koja to radi je pediker Sin. .

---NJEGAhypurgia, ae, f, curatio, onis, f (lat.), nursing (eng.), obezbjedivanje osnovnih i bitnih,
nekada nezamjenljivih usluga pacijentu na razlicitim nivoima zaštite u cilju unaprjedivanja,
održavanja, vracanja narušenoga zdrav-lja, koje u principu pružaju specijalizirani medicinski radnici
srednjega i višega obrazov Sin. .

---NJEMOCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nijemost.

---NJEŽANsubtilis, e (lat.), tender, very fine (eng.), sitan, tanahan, islah, lahko lomljiv ili kidljiv,
mehke strukture Sin. .

---NJEŽNOST(LAT.), tenderness (eng.), nenormalna senzitivnost na dodir ili pritisak, up. osjetljivost
Sin. .

---NJIHANJE, OSCILLATIO, onis, f (lat.), oscillation (eng.), kreta-nje naprijed-nazad, desno-lijevo,

gore-dolje, kolebanje, ljuljanje Sin. .

---NJUHolfactus, us, m (lat.), smell (eng.), jedno od cula, ono kojim se registriraju mirisi. Sin. 

---NJUŠKArostrum, i, n (lat.), muzzle (eng.), naprijed izboceni dio životinjske glave, koji zahvata
usta sa jezikom, zubima i nosom. U principu ide do donjega ruba ocne duplje, a najviše se odnosi na
mesoždere Sin. .

---NOBE-ŠECER1. saccharum ustum (lat.), burnt sugar, caramel (eng.), šecer koji se otopi na visokoj
temperaturi od cega se onda pravio caj ili karamele, sin. karamel, 2.yellow sugar (eng.), žuti šecer,
šecer koji nije izbijeljen u toku produkcije Sin. .

---NOCNA STRAHApavor nocturnus (lat.), (eng.), night terror, sleep terror disorder (eng.) poremecaj
sna kod djece karakte-riziran ekstremnom tjeskobom, koji nastaje kratko nakon što dijete zaspi,
praceno vegetativnim znacima i nemogocnošcu sjecanja sna Sin. .

---NOCNInocturnus-3 (lat.), nocturnal (eng.), onaj koji se dešava ponoci ili je aktivan ponoci (npr.
nocna straha) Sin. .

---NOCNICA(LAT.), enuresis nocturna (eng.), nocturanal enuresis, bed wetting (eng.), nevoljno
ispuštanje bureži u toku sna nocu, poslije doba u kojemu kontrola sfinktera mora biti uspostavljena
Sin. .
---NOCNO MOKRENJEnycturia, ae, f (lat.), nocturia (eng.), cesto mokrenje nocu, narocito mokrenje
vece kolicine bureži nocu nego danju Sin. .

---NODALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvoran 1.

---NODOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvorast.

---NODOZITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvor.

---NODULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvoran 2.

---NOGAextremitas inferior (lat.), lower limb (eng.), parni dio tijela predviden za hodanje, od kojih
svaki cini oko 18% tjelesne težine i površine, a proteže se od kuka do vrha stopala, a skup je kostiju,
mišica, zglobova, ligamenata, krvnih suda i živaca. Sin. 

---NOKATunguis, is, m (lat.), nail, finger-nail (eng.), kožni izraštaj, rožnat, plocast, na donjim
dorzalnim dijelovima prstiju. Sin. 

---NOKAT, URASLIunguis incarnatus (lat.), ingrown nail (eng.), aberantan rast nokta na medijalnom
ili lateralnom dijelu nožnoga palca, kada nokat duboko urasta u mehko tkivo i obicno dovodi do
sekundarne infekcije. Sin. 

---NOKILJA(LAT.), paronychia, ae, f (lat. ),. id.(eng.), isindija koja zahvaca tkivo oko nokta,
narocito nabor mehkoga tkiva oko njega. nakojedina, paronihija, zanoktica. Sin. 

---NOKSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzrok.

---NOKTI, KANDŽASTIonychogryphosis, is, f (lat.), id.(eng.), hipertrofija nokata koji su ili savijeni u
obliku pandži ili kuka Sin. .

---NOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rak, vodeni.

---NOMENKLATURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nazivlje.

---NOR-ADRENALIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nor-epinefrin.

---NOR-EPINEFRIN(LAT.), nor-epinephrine (eng.), jedan od prirodnih kateholamina. Neurohormon

koji se oslobada iz postganglijskih živaca i moždanih odajica. To je glavni neurotransmiter ( Sin. v.)
koji djeluje na alfa i beta 1 adrenergicne receptore. Takoder ga luci srž nadbubrežne žlijezde kao
odgovor na stimulaciju splanhnikusa. Snažan je vazopresor.

---NORMAnorma, ae, f (lat.), norm (eng.), tacno odreden, idealan, tipican standard, uzor, pravilo,
mjera, mjerilo, propis Sin. .
---NORMALANnormalis, e (lat.), normal (eng.), 1. onaj koji se nalazi u tacno odredenim granicama
koje su fiksirane, a kao regularan i standardan nalaz, 2. (u hemiji) oznacava otopinu koja u svakih
1000 ml sadrži 1 gram ekvivalent težine aktivne supstancije. Simbol N Sin. .

---NORMALIZACIJA(LAT.), normalisation (eng.), proces vracanja u normalne okvire ili standarde (npr.
normalizacija sedimentacije je prestanak njenoga ubrzanja i vracanje u standardne vrijednosti za
zdravu osobu) Sin. .

---NORMALNOST(LAT.), normality (eng.), stanje da se bude normalan ( Sin. v. i 1 i 2). Zamišljena

idealna sredina izmedu minimuma i maksimuma.

---NORMOBLASTnormoblastus, i, m (lat.), normoblast (eng.), odajica sa jezgrom koja je prekurzor

crvenih krvnih zrna, njihova maticna odajica. Raspoznaju se 4 razvojna stadija Sin. .

---NORMOCITnormocytus, i, m (lat.), normocyte (eng.), crveno krvno zrno Sin. .

---NORMOKALCEMIJA, NORMOCALCAEMIA, ae, f (lat.), normocalcemia (eng.), normalne vrijednosti

kalcija u krvi Sin. .

---NORMOKAPNIJAnormocapnia, ae, f (lat.), id.(eng.), normalni parcijalni pritisak ugljenoga dioksida

u krvi Sin. .

---NORMOORTOCITOZAnormoorthocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da je ukupan broj leukocita

povecan, ali njihov medusobni odnos u smislu zastupljenosti ostaje nepromijenjen Sin. .

---NORMOSTENURIJAnormosthenuria, ae, f (lat.), id.(eng.), izlucivanje bureži razlicite specificne

težine koja ostaje u okvirima normalnih granica Sin. .

---NORMOTENZIJAnormotensio, onis, f (lat.), normotension (eng.), normalan pritisak (krvi, ali tonus
nekoga organa) Sin. .

---NORMOTENZIVANnormotensivus-3 (lat.), normotensive (eng.), onaj koji je karakteriziran

normalnim i uobicaje-nim pritiskom, normalnim tonusom (npr. normotenzivni hidrocefalus) Sin. .

---NORMOTERMICANnormothermicus-3 (lat.), normothermic (eng.), onaj koji je karakteriziran

normalnom tjelesnom temperaturom (npr. normotermicna bolest) Sin. .

---NORMOTERMIJAnormothermia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje normalne tjelesne temperature,

narocito se odnosi na tijelo u cjelini (37° C Sin. )

---NORMOTONICANnormotonicus-3 (lat.), normotonic (eng.), onaj koji je karakteriziran normalnim

tonusom (nekoga organa) ili pritiskom (krvnim) Sin. .

---NORMOTONIJAnormotonia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje normalnoga tonusa (nekoga organa) ili
pritiska (krvnoga) Sin. .

---NORMOTROFICANnormotrophicus-3 (lat.), normotrophic (eng.), onaj koji je normalne velicine,

uhranjenosti, rasta i razvoja, nije ni hipotrofican, nije ni hipertrofican. Normalno hranjen i uzgojen
Sin. .

---NORMOVOLEMICANnormovolaemicus-3 (lat.), normovolemic (eng.), onaj koji je karakteriziran

normalnim volumenom cirkulirajuce tekucine u tijelu Sin. .

---NORMOVOLEMIJAnormovolaemia, ae, f (lat.), normovolemia (eng.), stanje normalnoga volumena

(obicno krvnoga) Sin. .

---NOSnasus, i, m (lat.), nose (eng.), 1. posebna struktura lica koja služi kao organ mirisa i dio
respiratornog sistema, a u ovaj termin se ukljucuje vanjski i unutrašnji nos i nosna šupljina (nasus
externus, nasus internus et cavum nasi), 2. u obicnome govoru vanjski nos, nasus externus, ext Sin. 

---NOS, PRCASTnasus resupinatus (lat.), pug-nose (eng.), karaktreristican izgled nosa u kojemu nos
izgleda skracen, kao pritisnut na vrhu, te lahko podignut prema gore Sin. .

---NOS, SEDLASTnasus sellaris (lat.), saddle nose (eng.), nos sa konkavitetom na cupriji nosa zbog
kolapsa njegove hrskavicne ili koštane armature (cesto kod bedžela, gube, ali i zbog povrede, kong.
defekta i sl.) Sin. .

---NOS, SPLJOŠTENplatyrrhinus, i, n (lat.), platyrhine (eng.), pojava širokoga spljoštenoga nosa.

Nazalni je indeks preko 53 Sin. .

---NOS, VANJSKInasus externus (lat.), external nose (eng.), dio nosa koji strši ispred lica, napravljen
od koštano hrskavicne armature, nadvorno prekrivenih mišicima i kožom, a unutra prekriven
sluzavicom Sin. .

---NOSAC ELEKTRONA(LAT.), electron carrier (eng.), hemijska supstancija koja je u stanju prihvatiti
jedan ili više elektrona od druge supstancije, a onda ce ih predati drugoj (koja je prvo reducirana, a
onda reoksidirana). Id. nosac 6 Sin. .

---NOSACconductor, oris, m (lat.), carrier (eng.), 1. instrument ili aparat koji nešto nosi, odnosno na
koji se drugi instrument ili proteza naslanja ili od njega dobija podršku, 2. (u genetici) jedinka koja
je heterozigotna za recesivni gen uslijed cega ne iskazuje fenotipske osobine, ali taj gen može pr
Sin. v. hapten), 5. bjelancevina koja služi za prebacivanje specificnih supstancija kroz krvotok ili
preko odajicke membrane, 6. (u biohemiji), mehanizam koji pomaže transport elektrona ili
organskih grupa, odnosno i jednih i drugih, preko neke membrane, 7. ve

---NOSECA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila.

---NOSILAferetrum, i, n (lat.), stretcher (eng.), standardno ili improvizirano sredstvo za prenos

bolesnika i ranjenika. U principu su velicine 2 x o,80 m, sa cetiri rucke za noše-nje. Postoje razni
tipovi. Sin. 
---NOSNI KAMENrhinolithus i, m (lat.), rhinolith (eng.), kamen ili cvrsta masa od osušenoga sekreta
prožeta kalcijumovim solima. rinolit. Sin. 

---NOSNI SPEKULUMrhinoscopium, ii, n (lat.), rhinoscope (eng.), poseban instrument za pregled

nosa, sin. rinoskop Sin. .

---NOTOHORDA, V(LAT.), (ENG.), svitnjak Sin. .

---NOVnovicius-3 (lat.), new (eng.), tek nastao, skorašnji, dosada neprepoznat ili dijagnosticiran,
nastao u periodu lijecenja ili dijagnostike neke druge ranije bolesti (npr. nova bolest) Sin. .

---NOVO RAŠCENJEneoformatio, onis, f (lat.), neoformation (eng.), novi rast neuobicajen za odnosno
tkivo ili organ. Id. sa tumorom. neoplazma, novorast, tumor 2, neoformacija, tvrdina. Sin. 

---NOVORASTneoplasma, atis, n (lat.), neoplasma (eng.), svaki novi i abnormalni rast tkiva, narocito
ako je rast nekontroliran i progresivan, te ako odajice pokazuju atipiju i veci broj mitoza, sin.
neoplazma, tumor 2, novo rašcenje, tvrdina, neoformacija. Sin. 

---NOVOROÐENnasces, entis (lat.), nascent (eng.), 1. onaj koji je tek postao nastao, roden, 2. tek
osloboden, uslijed hemijske kombinacije i time djelotovorniji (npr. kisik koji se odvaja iz H2O2 i u
stanju nastajanja je djelotvorniji, in statu nascendi) Sin. .

---NOVOROÐENACKIneonatalis, e (lat.), neonatal (eng.), onaj koji pripada novorodenackom periodu

(prve 4 hefte poslije rodenja) Sin. .

---NOVOROÐENCEneonatus, i, m (lat.), newborn, newborn infant (eng.), dijete od poroda do

navršenih mjesec dana života. Sin. 

---NOVOSTVORENneoformatus-3 (lat.), neoformed (eng.), nanovo naraslo tkivo, uobicajeno za taj

organ po obimu i gradi, bilo da je maligno ili isindicno Sin. .

---NOZDRVAnaris, is, f (lat.), nostril (eng.), jedan od dva vanj-ska otvora nosa. Sin. 

---NOZOFILIJAnosophylia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalna želja da se bude bolestan. Bježanje u

bolest Sin. .

---NOZOFOBIJAnosophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od neke posebne bolesti ili od
bolesti uopce Sin. .

---NOZOKOMIJALNInosocomialis, e (lat.), nosocomial (eng.), onaj koji pripada bolnici, koji potjece iz
bolnice (obicno o infekciji). V. infekcija, bolnicka. Sin. 

---NOZOLOGIJAnosologia, ae, f (lat.), nosology (eng.), klasifikacija bolesti sa naucnoga stajališta

Sin. .
---NOZOLOŠKInosologicus-3 (lat.), nosologic (eng.), ono što pripada nozologiji Sin. .

---NOZOMANIJAnosomania, ae, f (lat.), id.(eng.), neutemeljeno vjerovanje pacijenta da ima neku

posebnu bolest, uobraženje postojanja bolesti. umišljeni bolesnik. Sin. 

---NOŠENJEgraviditas, atis, f (lat.), pregnancy (eng.), stanje u kojemu ženski organizam ima u
svome tijelu embrio ili fetus koji se razvija, što nastaje sjedinjavanjem jaja i spermatozoida, bez
obzira na ishod. Trajanje nošenja je 10 lunarnih mjeseci, 280 dana, najmanje 266 dana, a plod je, u
principu, ugnije trudnoca, graviditet, bremenitost, drugo stanje. Sin. 

---NOŠENJE, ABDOMINALNOgraviditas abdominalis (lat.), abdominal pregnancy (eng.), ektopicna

trudnoca sa razvojem ploda u trbušnoj, intraperitonealnoj šupljini. trudnoca, abdominalna. Sin. 

---NOŠENJE, CERVIKALNOgraviditas cervicalis (lat.), cervical pregnancy (eng.), ektopicna trudnoca

sa razvojem ploda u cervikalnome kanalu. trudnoca, cervikalna. Sin. 

---NOŠENJE, JAJOVODNOgraviditas tubaria (lat.), tubal pregnancy (eng.), ektopicna trudnoca koja
se pocinje razvijati u jajovodu. Sin. 

---NOŠENJE, LAŽNOgraviditas falsa (lat.), false pregnancy (eng.), odsustvo menstruacije i prisustvo
drugih znaka trudnoce bez nastanka koncepcije i razvoja embrija. To može biti uslijed psiholoških
uzroka, tumora, snijeti ili endokrinih faktora. trudnoca, lažna. Sin. 

---NOŠENJE, NEUREDNOgraviditas abnormalis (lat.), abnormal pregnancy (eng.), svaka trudnoca koja
nije normalna po toku, dužini nošenja, smještaju ploda, bolestima graviditeta i sl Sin. .

---NOŠENJE, PRODUŽENOgraviditas prolongata (lat.), prolonged pregnancy (eng.), trudnoca koja

traje dulje od normalnoga trajanja, obicno do 294 dana, racunajuci od dana posljednje
menstruacije. Sin. 

---NOŠENJE, UREDNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. nošenje.

---NOŠENJE, VANMATERICNOgraviditas extrauterina (lat.), ectopic pregnancy (eng.), razvoj ploda

izvan materice. ektopicna trudnoca, vanmatericna trudnoca. Sin. 

---NOŽICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. peteljka.

---NOŽJEmetatarsus, i, m (lat.), (eng.), id., dio stopala izmedu donožja, tarsusa i prstiju. Cine ga
ljesica noge i taban ( Sin. v.), te 5 kostiju sa zglobovima izmedu njih, tetivama, mišicima i nervima.
Same kosti cine koštano nožje, metatarsus osseus.

---NUBILITETnubilitas, atis, f (lat.), nubility (eng.), sposobnost za brak, posebno sposobnost za brak
ženskoga partnera. Up. udavaca Sin. .

---NUGLACAcanthus, i, m (lat.), id.(eng.), ugao oka, kraj otvora medu kapcima. Postoje dva,
unutrašnji ili nazalni i nadvorni ili temporalni. nuglic. Sin. 
---NUGLIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. nuglaca.

---NUHALAN, V(LAT.), (ENG.), zatiljacni. Sin. 

---NUKLEARANnuclearis, e (lat.), nuclear (eng.), ono što pripada jezgri, atomskoj ili odajickoj. Sin. 

---NUKLEAZA, NUCLEASE(LAT.), (eng.), standardni termin za enzime iz klase hidrolaza koji cijepaju
fosfodiesterne veze u nukleinskim kiselinama i prave nukleotide ili oligonukleotide. Mogu biti
egzonukleaze, EC 3.1.11-16, ili endonukleaze, EC 3.1.21-31. Najvažnije nukleaze su ribonukleaze i d
Sin. 

---NUKLEID(LAT.), nucleide (eng.), bilo koji sastojak, dio nukleinske kiseline sa metalnim
elementima Sin. .

---NUKLEINnucleinum, i, n (lat.), nuclein (eng.), dio nukleoproteina koji nastaje njegovom

dekompozicijom. To je meduprodukt izmedu nukleoproteina i nukleinske kiseline. Bezbojan,
amorfan, topljiv u alkoholnoj sredini, a netopljiv u kiseloj. Sastoji se od nukleinske kiseline i baza
koje su razlicite za r Sin. .

---NUKLEINSKI(LAT.), nucleinicus-3, nucleinic (eng.), onaj koji pripada odajickoj jezgri. Sin. 

---NUKLEIRANnucleatus-3 (lat.), nucleated (eng.), onaj koji ima jezgru. Sin. 

---NUKLEOID(LAT.), nucleoid (eng.), 1. nuklearni dio bakterije koji se sastoji od guste, centralno
postavljene, nepravilne mase koja sadrži DNA bez jezgrine cahure, 2. geneticki mate-rijal virusa
koji je smješten u sredini viriona Sin. .

---NUKLEOKAPSIDA(LAT.), nucleocapsid (eng.), jedinica virusne strukture koja se sastoji od

proteinskoga omotaca (kapside) koja zatvara nukleinsku kiselinu. Neki jednostavni virusi su gole
nukleokapside dok kod drugih virusa nukleokapside cine dio kompleksnije strukture Sin. .

---NUKLEOLARANnucleolaris, e (lat.), nucleolar (eng.), onaj koji pripada jezgrici Sin. .

---NUKLEOLUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. jezgrica.

---NUKLEOPLAZMA(LAT.), nucleoplasma (eng.), protoplazma koja cini jezgru odajice. karioplazma.

Sin. 

---NUKLEOPROTEIN(LAT.), nucleoprotein (eng.), supstancija sastavljena od bazicnih proteina,

histona i protamina, u kombinaciji sa nukleinskim kiselinama. Sin. 

---NUKLEOTID(LAT.), nucleotide (eng.), jedan od sastavnih dijelova u koje se cijepa nukleinska

kiselina djejstvom nukleaze. Nukleotide cini baza (purin ili pirimidin), šecer (riboza ili
dezoksiriboza) i fosfatna grupa. To su gradivne jedinice nukleinskih kiselin Sin. a
---NUKLEOZAnucleosis, is, f (lat.), id.(eng.), proliferacija jezgara, nenormalna produkcija jezgara.
Sin. 

---NUKLEOZID, NUCLEOSIDE(LAT.), (eng.), jedan od glikozidnih sastojaka u kojega se nukleotid

cijepa djejstvom nukleotidaze. Sastavljen je od šecera (pentoze) sa purinskom ili piri-midinskom
bazom. Sin. 

---NUKLEOZOM(LAT.), nucleosome (eng.), tjelašca u obliku bobaka na lancu DNA; kompleks histona i
DNA u eukarioticnim jezgrama. Sin. 

---NUKLEUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. jezgra.

---NULAnulla, ae, f (lat.), zero (eng.), tacka na termometarskoj skali od koje gradacija pocinje. To
je tacka mržnjenja po Celzijusovoj i Reumijerovoj skali Sin. .

---NULA, APSOLUTNAnulla absoluta (lat.), absolute zero (eng.), najniža moguca temperatura,
oznacena kao 0 na Kel-vinovoj i Rankinovoj skali. To je -273,15° ili -459,67 ° F Sin. .

---NULA, FIZIOLOŠKAnulla physiologica (lat.), physiologic zero (eng.), temperatura na kojoj termalni
podražaji ne prave nikakav osjecaj Sin. .

---NUMERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odbrojavanje.

---NUTRICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ishrana.

---NUTRICIONIST(LAT.), nutricionist (eng.), specijalista za ishranu Sin. .

---NUTRITIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hranjiv.

---NUZ-EFEKT(LAT.), side effect (eng.), uzgredni efekt nekoga sredstva ili lijeka, koji je prisutan
osim onoga glavnoga, radi cega se lijek daje. Nuz-efekt može biti veoma neugodan, a može i
pojacati ili minimizirati djejstvo nekoga drugoga lijeka Sin. .

---NUZGOLJENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvolike.

---NUZLA1. v. skorbut, 2. stomatitis aphtosa (lat.), aphtoous stomatitis (eng.), rekurentna bolest
nepoznate etiologije karakterizirana pojavom malehnih ovalnih ulceracija na usnoj sluzavici koje su
prekrivene sivkastim bilirubinskim eksudatom i okružene sa svijetlocrvenom halkom. Lezije
perzistiraju 7 -14 dana i onda zacjeljuju Sin. .

---NUŽDA(LAT.), (ENG.), malehna, Sin. v. mokrenje.

---NUŽDA(LAT.), (ENG.), velika, Sin. v. stolica.

---OBADchrysops, idis, f (lat.), grove fly (eng.), rod velikih muha porodice Tabanidae cije ženke sišu
kr Sin. v. Ženka ubada preko dana kada je toplo, a razne vrste su domacini Loa-loa i tularemije.
Porodicu cine mnoge vrste. Tu spadaju konjske muhe, horse-flies i obadi u užem smislu rijeci, gad-
flies.

---OBAMRIJETItorpere (lat.), get torpid (eng.), postati neosjetljiv, uspavan, umiren, umrtvljen,
ukocen, spor, trom. zamrijeti. Sin. 

---OBAMRIOtorpidus-3 (lat.), torpid (eng.), onaj koji ne funkcionira sa normalnom snagom ili
lahkocom, neosjetljiv, uspavan, umiren, umrtvljen, ukocen, spor, tup, sin. torpidan Sin. .

---OBAMRLOSTtorpor, oris, m (lat.), numbness (eng.), gubitak sposobnosti odgovora na normalne ili
obicne, svakodnevne stimulacije, utihnulost, utrnulost, sporost, sin. torpidnost Sin. .

---OBARAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. naljev.

---OBAVAKfunctio, onis, f (lat.), function (eng.), 1. posebna, ali normalna, fiziološka aktivnost
nekoga organa ili dijela tijela, 2. (u hemiji), karakteristicno ponašanje hemijskoga spoja uslijed
prisustva specificne funkcionalne grupe. funkcija. Sin. 

---OBAVEZANobligatus-3, obligatorius-3 (lat.), obligated (eng.), bezuslovan, onaj koji se mora

uciniti, desiti, napraviti. obligatan, obligatoran. Sin. 

---OBAVIJENobvolutus-3 (lat.), enveloped (eng.), omotan zavojem, oblogom, tjenom, opnom,

membranom. omotan. Sin. 

---OBAŠVArhaphe, es, f (lat.), seam (eng.), opci termin za mjesto spajanja dvaju polovica, rub koji
dijeli na jednake, ali i nejednake dijelove (npr. obašva mošnji, raphe scroti). Sin. 

---OBDUCENT, OBDUCENS, entis, m (lat.), prosector (eng.), ljekar koji vrši obdukciju. prosektor.
Sin. 

---OBDUKCIJA, OBDUCTIO, onis, f (lat.), autopsy, necropsy (eng.), ispitivanje leša njegovim
otvaranjem i pregledom unutrašnjih organa. rasporina. Sin. 

---OBDUKCIONA DVORHANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prosektura.

---OBESKLICENasepticus-3 (lat.), aseptic (eng.), onaj koji je bez prisutnih mikroorganizama; onaj na
ili u kojem su klice uništene, a u kontaktu je sa živim tkivom, narocito na operaciji Sin. .

---OBEZBOJAVANJEdecoloratio, onis, f (lat.), decoloration (eng.), bijeljenje, gubitak boje,

dekoloracija, djejstvo neke materije, obicno hemijskoga spoja, tako što ce uništiti boju supstratu
na koji djeluje Sin. .
---OBICANsimplex, cis (lat.), simple, plain (eng.), jednostavan, prost, svakidašnji. Kaže se za bolest,
simptom ili radnju koja nije komplicirana, lahka je, rutinska Sin. .

---OBILANopulentus-3 (lat.), opulent (eng.), bujan, raskošan, bogat, mnogo ga ima, obilat (npr.
obilna vaskularizacija). opulentan. Sin. 

---OBILJEŽJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. znak.

---OBIM1. ambitus, us, m (lat.), extent (eng.), dimenzija rasprostranjenosti neke pojave ili
strukture, sin. objam, 2. perimeter, tri, f (lat.), id.(eng.),., linija koja cini granicu nekoga kruga,
sin. perimetar. Sin. 

---OBJEKTIVobjectivus, i, m (lat.), objective (eng.), leca ili sistem leca na mikroskopu ili teleskopu
koji je najbliži predmetu (objektu) koji se posmatra Sin. .

---OBJEKTIVANobjectivus-3 (lat.), objective (eng.), ono što se može percipirati culima; stvaran (o
simptomu za razliku od subjektivnih tegoba) Sin. .

---OBJESITIsuspendere, pendere (lat.), suspend, hang (eng.), 1. prikaciti, pricvrstiti neki organ ili
tjelesnu strukturu kao dio operativnoga zahvata njegove spuštenosti, sin. suspendirati, 2. (se),
izvršiti samoubistvo vješanjem Sin. .

---OBLEŽATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. obljubiti.

---OBLIGATAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obavezan.

---OBLIGATORAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obavezan.

---OBLIK, FORMA, ae, f (lat.), form (eng.), 1. karakteristika neke strukture ili entiteta determinirana
oblikom, velicinom i drugim vidljivim osobinama. forma, 2. Sin. v. konfiguracija 1.

---OBLIKVITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. kosina.

---OBLITERACIJAobliteratio, onis, f (lat.), obliteration (eng.), zacepljenje nekoga kanala ili otvora
potpunim njegovim srašcavanjem ili zatvarenjem, bilo uslijed bolesti, dege-neracije i iradijacije,
bilo uslijed hirurške procedure. zacepljenje. Sin. 

---OBLITERANTANobliterans, antis (lat.), obliterant (eng.), onaj koji zacepljava, zacepljujuci Sin. .

---OBLJUBApareunia, ae, f, cohabitatio, onis, f (lat.), sexual intercourse (eng.), spolni akt muškarca
i žene. U bosanskome jeziku ovaj termin ima karakter ponešto nevoljnoga i nemilosnoga akta, sa
pasivnom ulogom ženskoga partnera. Prema tome obljubu vrši muškarac Sin. .

---OBLJUBITI, CONCUMBERE(lat.), make love (eng.), uciniti spolni akt sa ženskom osobom, up.
obljuba Sin. .
---OBLOG, FOMENTUM, i, n, obvolutio, onis, f, malagma, atis, n (lat.), poultice (eng.), sve što se
aplicira na odredeno mjesto u cilju postizanja lokalne topline (suho, vlažno, masa biljnoga,
mineralnoga, odnosno životinjskoga porijekla), ili kao aplikacija nekoga blažila Sin. .

---OBLOGAtegmentum, i, n (lat.), covering (eng.), pokrivac, prekrivac, pokrov, ono što oblaže neku
strukturu, prekriva je. tegmentum. Sin. 

---OBLOZI, VLAŽNIfomenta, orum, n (lat.), poultices (eng.), mehka, vlažna masa, konzistencije
kuhanoga povrca koja se stavlja medu slojeve gaze, pamucnoga platna, muslina, ili izmedu peškira i
toplo se aplicira na odredeno mjesto da bi napravila lokalnu toplinu ili iritaciju. Za to se cesto
upotrebljava laneno sje Sin. .

---OBLOŽENpulvinatus (lat.), padded (eng.), postavljen mehkim materijalom da ne žulja, ne tišti

(npr. imobilizacino sredstvo mora biti bloženo Sin. )

---OBLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. luk.

---OBMANA, CULNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bulazan ili obmana.

---OBMANA, HALLUCINATIO, onis, f (lat.), hallucination (eng.), osjecaj percepcije culima,

abnormalno perceptivno iskustvo, bez stvarnoga objekta ili podražaja. bulazan, ludovijest, utvara,
halucinacija, culna obmana. Sin. 

---OBNAVLJANJEregeneratio, onis, f (lat.), regeneration (eng.), prirodno vracanje neke strukture

(tkivnoga gubitka) u normalni oblik i funkciju. Obnavljanje istim tkivom. regeneracija, preporod.
Sin. 

---OBNOSJEregio nasalis (lat.), nasal region (eng.), predio lica oko nosa. Nazalna regija. Sin. 

---OBNOVAreparatio, onis, f, renovatio, onis, f (lat.), repair (eng.), fizicko ili psihicko ponovno
uspostavljanje oštecenoga tkiva ili funkcije bilo operativnim, bilo konzervativnim mjerama,
obnavljanje Sin. .

---OBODora, ae, f (lat.), (eng.), margin, edge (lat.), meda, rub, ivica, obicno jace izraženi kao da je
posebno tretirana (opšivena), sin. rub. Sin. 

---OBOJEN, COLORATUS-3, tinctus-3 (lat.), colored, tint stained (eng.), tkivo ili citav organ,
odnosno organizam, koji je primio odredenu boju, prebojen. bojali. Sin. 

---OBOLJETI(LAT.), get ill (eng.), razboljeti se, dobiti bolest ili neki simptom bolesti, pasti u bolest
Sin. .

---OBOSTRANbilateralis, e (lat.), bilateral (eng.), onaj koji ima dvije strane, ide na dvije strane,
pripada objema stranama. bilateralan. Sin. 
---OBRADAK, V(LAT.), (ENG.), bradište. Sin. 

---OBRAZmala, ae, f, bucca, ae, f, obicno u pl. buccae, arum, f (lat.), cheek (eng.), mehka,
lateralna, mesnata strana lica, a pocinje coškom usana. lanita. Sin. 

---OBRAZAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kaluf.

---OBRAZNImalaris, e (lat.), malar (eng.), onaj koji pripada obrazu ili zigomaticnoj kosti Sin. .

---OBREZAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapica.

---OBREZANJE, V(LAT.), (ENG.), sunnecenje. Sin. 

---OBREZIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. sunnecenje.

---OBRIJATI(LAT.), shave (eng.), skinuti dlake posredstvom oštroga sjeciva preko dlakave površine.
Brijanje je preduslov hirurške intervencije Sin. .

---OBRIS, SILHOUETTE(LAT.), (ENG.), (fr.), sjena, naznaka, kontura, nacrt (npr. obris srca na
snimku) Sin. .

---OBRNUTinversus-3 (lat.), inverted (eng.), smješten na drugoj, suprotnoj strani nego je normalno
(npr. situs viscerum inversus, obrnut položaj organa droba) Sin. .

---OBROKcena, ae, f, prandium, ii, n (lat.), meal (eng.), jednokratna ili višekratna kolicina hrane
koja se daje u odredeno vrijeme, regularno ili sa specificnom namjenom za postizanje dijagnoze.
Sin. 

---OBROK, OPAKNI(LAT.), opaque meal (eng.), lahak obrok koji sadrži supstanciju koja zadržava
rendgenske zrake i upotrebljava se radi ispitivanja želuca i crijeva. Sin. 

---OBROK, RETENCIONI(LAT.), retention meal, test meal (eng.), obrok koji ostaje u želucu da bi
izazvao lucenje i poslije se izvadio radi analize lucenja. Sin. 

---OBRTversio, onis, f (lat.), version (eng.), 1. akt ili proces okretanja necega u drugom pravcu,
okretanje, 2. novi položaj nekoga organa ili dijela tijela u odnosu na normalni njegov položaj, 3. (u
opstetriciji), promjena pola-riteta fetusa u odnosu na majku što je napravljeno rukom akušera, sin.
v Sin. .

---OBRTACmusculus rotator (lat.), rotatory muscle (eng.), mišic koji vrši rotaciju, vrtnju, sin.
rotator Sin. .

---OBRTANJE, ROTATIO, onis, f (lat.), rotation (eng.), kretanje oko ose, okretanje tijela oko ose.
Sin. 
---OBRUBLJENvallatus-3 (lat.), cupshaped, vallate (eng.), onaj koji ima oko glavne strukture zid ili
rub, opšancen, optocen, opasan bedemom, zidom Sin. .

---OBRVA1. supercillium, ii, n (lat.), eyebrow (eng.), transverzalno uzdignuce na spoju cela i
gornjega kapka, obraslo dlakama, 2. superecilia, orum, n (lat.), eyebrow (eng.), dlake koje rastu na
transverzalnome uzdignucu izmedu cela i gornjega kapka. kumlija, povija. Sin. 

---obrvansuperciliatis, e (lat.), superciliary (eng.), onaj koji je smješten u obrvi, pripada obrvi Sin. .

---obrvni lukarcus superciliaris, (lat.), superciliary arch (eng.), gornji rub orbite, lahka elevacija
koja ide prema gore i lateralno od glabele na ceonoj kosti Sin. .

---obscen(lat.), (eng.), Sin. v. bestidan.

---obujam(lat.), (eng.), Sin. v. obim 1.

---obušica(lat.), (eng.), Sin. v. hrnja.

---obušjeregio auricularis (lat.), auricular region (eng.), predio na glavi s obje strane oko uha. Sin. 

---obuška(lat.), (eng.), Sin. v. uho, vanjsko.

---obvojvelamentum, i, n (lat.), bandage, envelope (eng.), ovoj, zavoj, prekrivac za ranu ili dio
tijela, zastirac, zaštita od infekcije ili dodatnoga povrjedivanja. ovoj, zavoj. Sin. 

---oceljeregio frontalis (lat.), forhead, frontal region (eng.), predio cela, dio iznad obrve do ruba
kose. Sin. 

---ocevidaspectus, us, m (lat.), aspect (eng.), pogled, izgled, pojava, sin. aspekt. Sin. 

---ocinjiophtalmicus-3 (lat.), ophtalmic (eng.), ono što pripada oku, npr. ocinja jabucica, ocinja
bolest, ocinji vid i sl. ocni, oftalmican, okularan. Sin. 

---ocinskipaternus-3 (lat.), paternal (eng.), onaj koji pripada roditelju muškoga spola, ocu Sin. .

---ocinstvopaternitas, atis, f (lat.), paternity (eng.), biološka i legalna kategorija pripadnosti po

porijeklu, pripadnost muškome roditelju. Sin. 

---ocistiti (se)laxare (lat.), relieve (fecal matter) (eng.), isprazniti crijeva normalnim putem i
normalnim procesom, ali i djejstvom sredstava za cišcenje, laksativa. Olakšati se, otici u zahod,
imati stolicu, Sin. 
---ocjedakfiltratum, i, n (lat.), filtrate (eng.), tecnost koja je prošla kroz filtar, te na taj nacin
procišcena. filtrat, ocjedine. Sin. 

---ocjedine, v(lat.), (eng.), ocjedak Sin. .

---ocniopticus-3 (lat.), optic (eng.), ono što pripada ili proizilazi iz oka (npr. ocna duplja, ocne
bolesti i sl.). ocinji, oftalmican, okularan. Sin. 

---ocnica(lat.), (eng.), Sin. v. cašica, ocna.

---ocnjakdens caninus (lat.), canine tooth (eng.), jedan od 4 zuba, jedan na svakoj strani obje
vilice, treci zub od medijalne linije. Ima masivnu petougaonu krunu i jedan masivan, dug korijen.
Funkcija mu je kidanje. pasjak. Sin. 

---ocut(lat.), (eng.), Sin. v. osjecaj.

---ocutjeti(lat.), (eng.), Sin. v. cutjeti.

---odabirselectio, onis, f (lat.), selection (eng.), konstelacija faktora koja determinira relativnu
pojavu reproduktivnih elemenata razlicitih genotipa u jednoj populaciji, sin. selekcija Sin. .

---odajecellulae mastoideae (lat.), mastoid cells (eng.), šupljinice u mastoidnome nastavku

vrjemešne kosti Sin. .

---odajica lutalicaplanocytus, i m (lat.), planocyte, wandering cell (eng.), odajica sposobna za

ameboidna kretanja (slobodni makrofagi, limfociti, plazma odajice i sl.) Sin. .

---odajica vretenastacellula fusiformis (lat.), spindle cell (eng.), duga, uska odajica, u obliku
vretena, cije prošire-nje sadrži jezgru, a koje uglavnom pripadaju glatkim mišicima Sin. .

---odajicacellula, ae, f (lat.), cell (eng.), 1. osnovna strukturalna i funkcionalna jedinica živoga
organizma, a sastoji se od jezgre okružene citoplazmom koja sadrži razlicite organele. okren, celija,
stanica, 2. malehni, manje ili više zatvoreni prostor, sin. celija. Sin. 

---odajica, ganglijskagangliocytus, i, m (lat.), ganglion cell (eng.), oblik velike nervne odajice koja
je karakteristicna za ganglije. Prema izgledu njenih dentrita klasificira se u šest kategorija.
gangliocit. Sin. 

---ODAJICA, HRANIDBENAtrophocytus, i, m (lat.), trophocyte (eng.), niži tip odajice koja

obezbjeduje ishranu višem tipu odajica ili tkiva Sin. .

---ODAJICA, HRSKAVICNAchondrocytus, i, m (lat.), chondrocyte (eng.), zrela hrskavicna odajica koja

je ugniježdena u lakunu hrskavicnoga matriksa i izlucuje taj matriks Sin. .

---ODAJICA, JAJNAoocytus, i, m (lat.), oocyte (eng.), jajna odajica koja se razvija u jednome od dva
stadija. Primarna jajna odajica nastaje iz maticne jajne odajice (oogonium) diferencijacijom u
vrijeme rodenja. Sekundarna jajna odajica nastaje iz primarne kratko prije ovulacije, tako što se
izbacuje prvo p Sin. .

---odajica, koštanaosteocytus, i, m, osteoblastus, i, m (lat.), osteocyte, osteoblast (eng.), odajica

koja nastaje od fibroblasta koja kad sazrije pravi kost (osteoblast). Osteoblast postaje ugniježden u
koštani matriks tako što zauzima ovalni prostor, šupljinu (lacuna), a kroz nježne kanalice šalje
tanke citoplazmatske produžetke da bi napravili Sin. .

---odajica, masnalipocytus, i, m, adipocytus, i, m (lat.), lipocyte, adipocyte, fat cell (eng.), odajica
masnoga tkiva koja je specijalizirana za sintezu i magaziniranje masti. Jezgro je potisnuto u stranu,
a citoplazma je tanka linija oko masne globule od triglicerida. adipocit, lipocit. Sin. 

---odajica, maticna jajnaoogonium, ii, n (lat.), id.(eng.), odajica koja nastaje iz primodijalne
zametne odajice, brzo se multiplicira, postaje ucahurena u primordijalnome folikulu i u vrijeme
rodenja postaje jajna odajica, ooblast. oblast. Sin. 

---odajica, maticna mišicnasarcoblastus, i, m (lat.), sarcoblast (eng.), primitivna odajica koja se

razvija u mišicnu odajicu Sin. .

---odajica, maticnametrocytus, i, m (lat.), parent cell, mother cell (eng.), bilo koja odajica koja
svojom diobom daje nove odajice-kcerke Sin. .

---odajica, mišicnamyocytus, i, m (lat.), myocyte (eng.), bilo koja odajica koja se može
kontrahirati. Odajice glatkih mišica su vretenaste i imaju jedno jezgro, te uzdužno postavljene
miofibrile Sin. .

---odajica, nišanskaleptocytus, i, m (lat.), leptocyte, target cell (eng.), nenormalno tanak eritrocit
koji poslije bojenja pokazuje tamniji centar i bljedi krug oko njega, te opet tamniju periferiju, a
sadrži manje hemoglobina. Nalaze se kod anemija, hemoglobinopatija, bolesti jetre, opstruktivne
žutice. leptocit. Sin. 

---odajica, omotnapericytus, i, m (lat.), pericyte (eng.), jedna od posebno elongiranih odajica sa

sposobnošcu kontrakcije, koje se nalaze oko arteriola prekapilarnoga tipa, izvan bazalne membrane,
sin. pericit Sin. .

---odajica, polihromaticnapolychromatocytus, i, m (lat.), polychromatocyte (eng.), odajica koja se

dobro boji razlicitim bojama Sin. .

---odajica, polumjesecastadrepanocytus, i, m (lat.), drepanocyte (eng.), crveno krvno zrno koje je u

obliku polumjeseca sa smanjenom kolicinom hemoglobina. drepanocit. Sin. 

---odajica, sluznamucocytus, i, m (lat.), mucous cell (eng.), odajica koja secernira sluz ili mucin
Sin. .

---odajica, trnolika(lat.), prickle cell (eng.), odajica sa nježnim radijalnim produžecima koji se
spajaju sa drugim slicnim odajicama. To su odajice koje dijele primitivne ke-ratinocite u stratum
germinativum epidermisa Sin. .
---odajica, zvjezdasta(lat.), (eng.), Sin. v. tkivo, mezenhimalno.

---odajica, živcananeuronum, i, n (lat.), neuron (eng.), odajica nervnoga tikiva. Tipicna odajica ima
jezgru, citoplazmu, nekoliko kratkih produžetaka, usmjerenih na sve strane, dendrita i jedan jako
dugi, akson, koji završava s nekoliko sitnijih ogranaka. Aksoni cine snopice živaca koji su omotani
živcanim ovo Sin. .

---odajice He La(lat.), He La cells (eng.), odajice ljudskoga karcinoma odgajane kontinuirano u

kulturi tkiva, a primarno izvedene od ljudskoga raka grlica meterice. Upotrebljavaju se za
ispitivanje životnih procesa, virusa, na odajickome nivou (nazvano po pacijentu davaocu, 1951.
god.) Sin. .

---ODAVANJE, SRCANO(LAT.), cardiac output (eng.), efektivni volumen krvi koji je izbacila jedna od
komora srca u jedinici vremena. To je jednako udarnom volumenu srca pomnoženom sa srcanom
frekvencijom Sin. .

---ODBACIVANJEdejectio, onis, f (lat.), dejection, rejection (eng.), neprihvatanje transplantata, što

rezultira citavim nizom reakcija u cilju odbacivanja stranoga tijela. Imuni odgovor protiv stranoga
tkiva koje je nakalemljeno, sin. dejekcija Sin. .

---ODBIJANJE DJETETAablactatio (lat.), ablactation, weaning (eng.), proces uskracivanja hranjenja

djetetu na sisi, odnosno hranjenja pretežno mlijekom i prelazak na ishranu odrasloga covjeka.
Obicno potkraj prve godine života. ablaktacija. Sin. 

---ODBIJANJEreflexio, onis, f (lat.), reflexion (eng.), vracanje zrake svjetla, zvuka ili topline, poslije
njihovoga udara o neku površinu koju ne mogu penetrirati, ili se formira granicna površina gdje se
mijenja brzina prostiranja i gustina tkiva, sin. refleksija 2 Sin. .

---ODBIJENO DIJETEablactatus-3 (lat.), weaned child (eng.), dijete koje se prestalo hraniti na sisi i
prešlo je na standardnu ishranu. U principu dijete je nervoznije, a u narodu se vjeruje da je
podložnije bolesti. Sin. 

---ODBITI DIJETEablactare (lat.), to wean (eng.), odbiti dijete od sise, ukinuti djetetu hranjenje na
sisi u zamjenu za raznovrsnu hranu, slicnu hrani odraslih. Sin. 

---ODBRANAdefensio, onis, f (lat.), defense (eng.), praksa, postupci, odnosno mehanizam kojim se
organizam ili vrsta brane protiv bolesti i mentalnih poremecaja. Sin. 

---ODCVIJETmenopausis, is, f (lat.), menopause (eng.), prestanak menstruacije kod žena, što
nastaje obicno prije pedesete godine života, uz atroficne promjene reproduktivnih organa i posebne
promjene na opcemu planu. klimakterijum, menopauza, mijena. Sin. 

---ODGOJeducatio, onis, f (lat.), education (eng.), u suštini obrazovanje; niz mjera i pravila koja se
namecu populaciji još u djetinjstvu ucenjem u namjeri usvajanja socijaliziranoga nacina ponašanja i
prihvatanja normi koje to pojedincu omogucuju. vaspitanje, up. etika. Sin. 
---ODGOJ, MEDICINSKI(LAT.), medical education (eng.), u suštini medicinsko obrazovanje koje ce
rezultirati usvajanjem normi eticnoga i profesionalnoga ponašanja u bavljenju medicinskom
praksom, higijenskoga nacina vlastitoga života i borbe za zaštitu zdravlja. medicinsko vaspitanje.
Up. medicinska etika. Sin. 

---ODGOVORresponsum, i, m (lat.), response (eng.), akcija, pokret zbog djejstva nekog stimulansa.
Sin. 

---ODGOVOR, IMUNI(LAT.), immune response (eng.), bilo koji odgo-vor imunoga sistema na djejstvo
nekoga antigena, ukljucujuci produkciju antitijela, odajicki imunitet i imunološku toleranciju. Sin. 

---ODINAKUZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolno cujenje.

---ODINOGAFIJA, V(LAT.), (ENG.), bolno gutanje Sin. .

---ODINOLIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcezavanje bola.

---ODJECAinduvia, arum, f (lat.), clothes (eng.), razni predmeti, zavisno od podneblja, civilizacije,
historijskoga trenutka, navika, religije, mode i sl., koje ljudi nose na sebi sa primarnim ciljem
zaštite od hladnoce i prekriva-nja reproduktivnih organa. haljine. Sin. 

---ODJEK1. echo, us, f (lat.), echo (eng.), ponavljanje zvuka obicno slabijega intenziteta kao
posljedice odbijanja zvucnih talasa. Ultrazvuk, takoder, ima ovu osobinu koja se obilato koristi u
medicini radi dijagnostike, ali i terapije. eho, 2. repercussio, onis, f (lat.), repercusion (eng.),
posljedica nekoga djejstva, terapije, ucinka. Ono što ti agensi proizvode kao reakciju živoga
organizma. reperkusija. Sin.

---ODJEL(LAT.), ward (eng.), manja jedinica od odjeljenja (v.) koje se sastoji od više odjela. U
principu odjel cini jedna hospitalna jedinica (v.), ali može biti i manje. odsjek. Sin. 

---ODJELJENJE(LAT.), department (eng.), dio medicinske ustanove posvecen jednoj medicinskoj

struci, jednome zasebnom medicinskome entitetu (npr. odjeljenje za opcu hirurgiju) Sin. .

---ODLAHNUTIremittere (lat.), remit (eng.), popustiti, imati period popuštanja bolesti ili simptoma.
Sin. 

---ODLJEVfluor, oris, m (lat.), flow (eng.), curenje, tecenje tjelesnoga sadržaja na prirodan otvor
(npr. odljev krvi iz materice) Sin. .

---ODLJUSAKexcoriatio, onis, f (lat.), excoriation (eng.), abrazija kože, skidanje epidermisa

traumatskim putem. ogrebak, ogrebina, ogrebotina, grebotina, ekskorijacija, parotina, caprljaj.
Sin. 

---ODLOMAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. docijep.

---ODMICANJEabductio, onis, f (lat.), abduction (eng.), pokret koji znaci odmicanje od medijalne ili
od aksijalne ravni (npr. odmicanje ruke od tijela), sin. abdukcija. Sin. 

---ODMORquies, etis, f (lat.), rest (eng.), pocinak, stanka, pauza nakon napora, rada, izvršena djela
ili akcije. Sin. 

---ODNOSrelatio, onis, f (lat.), relation (eng.), 1. stanje jednoga organa, objekta, tkiva, funkcije ili
entiteta, razmatrano u vezi sa drugim istovjetnim ili potpuno razlicitim, suprotnim. odnošaj,
relacija., 2. Sin. v. opcenje, 3. ratio, onis, f (lat.), rate (eng.), ekspresija kvaniteta jedne
supstancije ili jednoga entiteta u osnosu na drugu. Odnos izmedu te kolicine se izražava kao
kvocijent dijeljenja jedne velicine s drugom, sin. kvocijent, razmjera, 4. broj doga

---ODNOŠAJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. odnos 1. i 2. ili opcenje.

---ODONTALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubobolja.

---ODONTOAMELOBLASTOMAodontoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor zubnoga porijekla

izgraden od cakleni (nastaje njenim bujanjem) Sin. .

---ODONTOBLASTodontoblastus, i, m (lat.), odontoblast (eng.), maticna zubna odajica. Morfološki

pripada zubnoj srži, a fiziološki dentinu jer ga izgraduje, hrani i senzibilizira. U suštini odajica
veznoga tkiva koja deponira dentin i smještena je na vanjskoj strani površine pulpe, uz dentin Sin. .

---ODONTOBLASTOMAodontoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor dentinogenoga porijekla

napravljen od dentina i odontoblasta Sin. .

---ODONTOGEN(LAT.), odontogenous (eng.), onaj koji potjece ili nastaje od ili iz zuba (npr.
odontogeni apsces) Sin. .

---ODONTOGENEZAodontogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj, formiranje i rast zuba Sin. .

---ODONTOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubolik.

---ODONTOKLASTodontoclastus, i, m (lat.), odontoclast (eng.), odajica koja razara dentin Sin. .

---ODONTOLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. sedra i zubni kamenac.

---ODONTOLITIJAZAodontolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje prisutnosti zubnoga kamenca Sin. .

---ODONTOLOGIJAodontiologia, ae, f (lat.), odontology (eng.), grana medicinske nauke i prakse koja
se bavi zubima Sin. .

---ODONTOMAodontoma, atis (lat.), id.(eng.), 1. svaki tumor porijekla zubnoga tkiva, 2. miješani
tumor zubnoga tkiva u kojemu epitelijalne i mezenhimalne odajice pokazuju kompletnu
diferencijaciju što rezultira stvaranjem struktura nalik na zub. Sin. 
---ODONTOPATIJAodontopathia, ae, f (lat.), odontopathy (eng.), bilo koja bolest zuba, bez obzira
na uzrok i ekstenziju Sin. .

---ODONTOPRIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bruksizam ili škrgutati.

---ODONTOZAodontosis is, f (lat.), id.(eng.), formiranje i erupcija zuba Sin. .

---ODONTOŠIZMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep zuba.

---ODRAZreflexus, us, f (lat.), jerk, reflex (eng.), 1. nevoljna radnja kao odgovor na djejstvo nekoga
draženja. Suma svih pojedinacnih nevoljnih aktivnosti, 2. odraz slike nekoga objekta. refleks. Sin. 

---ODRAZITIreflectere (lat.), reflect (eng.), odvratiti, reagirati na podražaj, imati odgovor na

stimulans, uzvratiti. Sin. 

---ODRODdegeneratio, onis, f (lat.), degeration (eng.), familijarna i genetska degeneracija,

razlicitost u odnosu na roditelje, ali u negativnom smislu, nazadovanje. Up. odroda. Sin. 

---ODRODAvarietas, atis, f (lat.), variety (eng.), subkategorija u odnosu na svoju vrstu, razlicitost od
svoje vrste, ali još nije dovoljno za formiranje nove, vlastite vrste. podvrsta, varijetet. Sin. 

---ODRŽAVANJE(LAT.), maintenance (eng.), obezbjedivanje stabilnoga stanja kroz dugi period, npr.
davanje što manje doze lijeka protiv epilepsije koji ima za cilj održavanje stanja bez napada Sin. .

---ODSJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. odjel.

---ODSUSTVOabsentia, ae, f (lat.), absence (eng.), bilo koji oblik nedolaska na posao u zato
predvideno vrijeme. apsentizam. Sin. 

---ODUZET(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzet.

---ODUZETI(LAT.), paralyze (eng.), staviti u stanje uzetosti (v.), sta-nje paralize. paralizirati. Sin. 

---ODUZETOST LICAprosoplegia, ae, f, paralysis facialis (lat.), facial paralysis (eng.), paraliza lica,
uzetost polovice lica uslijed oštecenja nervus facialis, kada nedostaje mimika na toj polovici Sin. .

---ODUZETOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzetost.

---ODUZIMAJUCIparalysans, antis (lat.), paralyzant (eng.), onaj koji uzrokuje paralizu, uzetost (npr.
oduzimajuci boli). paralizirajuci. Sin. 

---ODVAJAC MOKRACEsegregator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument koji odvaja burež koja pripada
jednom ili drugom bubregu Sin. .
---ODVAJANJEisolatio, onis, f (lat.), isolation (eng.), 1. proces izdvajanja ili stanje u kojem se
izdvojeni nalaze, 2. separacija inficiranih pojedinaca od onih koji nisu inficirani za period zaraznosti
neke bolesti, 3. sukcesivna propagacija rasta nekih mikroorganizama dok se ne dobije cista kultura,
4. (u p izolacija. 4. (u genetici) odvajanje alela, alelicnih gena za vrijeme mejoze kada homologni
hromozomi pocinju migrirati prema polovima odajice, sin. segregacija. Sin. 

---ODVALArecidivum, i, n (lat.), relapse (eng.), povratak bolesti poslije njenoga ociglednoga

prestanka ili znatnoga oslabljenja. recidiv, pogoršanje. Sin. 

---ODVARdecoctum, i, n (lat.), decoction (eng.), lijek naprav-ljen kuhanjem, iskuhavanjem, trave.

dekokt, uvarak. Sin.

---ODVOD1. derivatio, onis, f (lat.), derivation, lead (eng.), jedna od elektroda stavljena na kožu u
elektrokardiografiji kojom se registriraju bioelektricne struje, sin. derivacija, 2. shunt (eng.), spoj,
anastomoza, izmedu dva prirodna kanala ili rezervoara, bilo da je nastao spontano, bilo da je
hirurški napravlj Sin. .

---ODVOÐENJE KRVIrevulsio, onis, f (lat.), revulsion (eng.), prevodenje krvi iz jednoga dijela tijela u
drugi, sin. revulzija Sin. .

---ODVOÐENJEderivatio, onis, f (lat.), derivation (eng.), izvodenje iz porijekla supstancije ili

procesa kojim se odvodi, proces otplavljivanja i odnošenja sa izvora ili porijekla, odvodenje struje
elektrodom. Sin. 

---ODVODNICAarteria, ae, f (lat.), artery (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi koji
oznacava krvni sud koji odvodi krv od srca. Zid joj je graden od 3 sloja, adventicija, tunica media i
intima, gdje tunica media ima snažne mišicne niti koje reguliraju promjer odvodnice. onim kucavica
pripada uglavnom velikim odvodnicama. Inace sinonimi kucalica, kucavica, dihavica, krvna žila,
arterija. Sin.

---ODVOJENIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvojiti.

---ODVOJITIisolare (lat.), isolate (eng.), 1. separirati nekoga od drugih osoba, materijala ili
objekata. Izolirana osoba je odvojenik, 2. (u mikrobiologiji) izdvajanje iz klinickoga uzroka ciste
kulture onih mikroorganzmama koji su uzrocnici. izolirati. Sin. 

---ODVRATNOSTtaedium, i, n (lat.), tedium (eng.), nepodnošljivost necega (npr. jela ili odredene
osobe), više u sociološkome, psihološkome i kulturnome smislu, bez obzira na posjedovanje nekih
negativnih kvaliteta od strane te osobe, jela ili procesa. Takoder nenaklonost Sin. .

---OFICIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zvanican.

---OFICINALANofficinalis, e (lat.), officinal (eng.), onaj koji se regularno prodaje po apotekama ili
drogerijama Sin. .

---OFIDIOFOBIJAophidiophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od zmija Sin. .

---OFIDIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ujed otrovnice.

---OFIJAZAophiasis, is, f (lat.), id.(eng.), oblik alopeciae areatae. Oblik dugoga trajanja kada kosa
otpada u zmijolikim trakama Sin. .

---OFIOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grc obrve.

---OFTALMICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ocni.

---OFTALMIJAophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), akutna i jaka inflamacija oka, konjunktive i dubljih
struktura. Sin. 

---OFTALMIJA, SIMPATICNAophtalmia sympathica (lat.), sympathetic ophthalmia (eng.),

granulomatozna inflamacija uvealnoga dijela neoštecenoga oka poslije povreda drugoga oka
nekoliko nedjelja kasnije. Sin. 

---OFTALMITISophtalmitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija oka. Sin. 

---OFTALMODEZMITISophtalmodesmitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tetiva mišica oka. Sin. 

---OFTALMODINAMOMETARophtalmodynamometer, tri, f (lat.), id.(eng.), 1. instrument koji mjeri

retinalni arterijski pritisak, 2. instrument koji služi za odredivanje bliske tacke konvergencije Sin. .

---OFTALMODINAMOMETRIJAophtalmodynamometria, ae, f (lat.), ophtalmodynamometry (eng.), 1.

mjerenje retinalnoga arterijskoga pritiska oftalmodinamometrom, 2. odredivanje bliske tacke
konvergencije pomocu oftalmodinamometra Sin. .

---OFTALMODINIJAophtalmodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u oku Sin. .

---OFTALMOFAKOMETAR, OPHTALMOPHACOMETER, tri, f (lat.), id.(eng.), sprava sa mjerenje

refrakcione snage lece Sin. .

---OFTALMOLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kamen, suzni.

---OFTALMOLOG(LAT.), ophtalmologist (eng.), ljekar koji je specija-lizirao oftalmologiju kao

posebnu granu medicine i time stekao pravo konzervativnoga i operativnoga lijecenja bolesti oka i
njegovoga zaštitnoga aparata. okulista. Sin. 

---OFTALMOLOGIJAophtalmologia, ae, f (lat.), ophtalmology (eng.), grana medicinske nauke i prakse

koja se bavi okom, njegovim zaštitnim aparatom i njihovim bolestima Sin. .

---OFTALMOMALACIJA, OPHRTALMOMALACIA, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno razmekšanje ocne

jabucice Sin. .
---OFTALMOMETARophtalmometer, tri, f (lat.), id.(eng.), sprava za mjerenje krivine kornee, sin.
keratometar Sin. .

---OFTALMOPATIJAophtalmopathia, ae, f (lat.), ophtalmopathy (eng.), bilo koja bolest oka Sin. .

---OFTALMOPATIJA, INFILTRATIVNAophtalmopathia infiltrativa (lat.), infiltrative ophtalmopathy

(eng.), promjene na oku koje se cesto vide kod tireoidnih smetnji, a uzrokovane su povecanim
sadržajem vode u ocnim strukturama, pa se vide egzoftalmus, nabuh, suzenje, hemoza,
konjunktivalna injekcija Sin. .

---OFTALMOPLEGIJAophtalmoplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), para-liza mišica pokretaca oka Sin. .

---OFTALMORAGIJAophtalmorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), profuzno krvarenje iz oka Sin. .

---OFTALMOREJAophtalmorrhoea, ae, f (lat.), ophtalmorrhea (eng.), tajenje krvi iz oka Sin. .

---OFTALMOSKOPophtalmoscopium, ii, n (lat.), ophtalmoscope (eng.), instrument koji sadrži

probušeno ogledalo i lece, a služi za ispitivanje unutrašnjosti oka Sin. .

---OFTALMOSKOPIJAophtalmoscopia, ae, f (lat.), ophtalmoscopy (eng.), pregled unutrašnjega oka sa

oftalmoskopom ( Sin. v.). Može biti direktna ili indirektna.

---OFTALMOSTATophtalmostatum, i, n (lat.), ophtalmostat (eng.), instrument koji drži oko mirnim

za vrijeme operacije Sin. .

---OFTALMOTONOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. tonometar.

---OFTALMOTONOMETRIJAophtalmotonometria, ae, f (lat.), ophtalmotonometry (eng.), indirektna

procjena intraokularnoga pritiska pomocu odredivanja otpora ocne jabucice snazi aplikacije Sin. .

---OFTALMOTROPOMETARophtalmotropometer, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument za mjerenje ocnih

pokreta, za mjerenje strabizma. strabizmometar, strabometar. Sin. 

---OFTALMOTROPOMETRIJAophtalmotropometria, ae, f (lat.), ophtalmotropometry (eng.), mjerenje

velicine ocnih pokreta (strabizma), strabizmometrija, strabometrija Sin. .

---OGANJ, V(LAT.), (ENG.), vatra. Sin. 

---OGAVJEfastidium, ii, n (lat.), disgust (eng.), odvratnost prema jelu, averzija na hranu. Sin. 

---OGLAVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kosa.

---OGLAVNIKcaput succedaneum (lat.), id.(eng.), nabuh na glavi novorodenceta kao posljedica
poroda. To nije krvni podljev i treba ga razlikovati od hematoma kod kojega nastaje krvarenje ispod
periosta. Sin. 

---OGLEDALO(LAT.), mirror (eng.), polirana površina koja svjetlo odbija pravolinijski, tako da daje
odraz objekta na njemu Sin. .

---OGLEDALO, CEONO(LAT.), frontal mirror (eng.), okruglo ogledalo sa rupom u sredini koje se
koristi da reflektira svjetlo u neku šupljinu; obicno se koristi pri otorinolaringološkome pregledu ili
intervenciji Sin. .

---OGLEDALO, STOMATOLOŠKO(LAT.), mouth mirror (eng.), malehno ogledalo na dršku koje može,
ali ne mora uvecavati sliku u usnoj duplji, a koristi se pri pregledu ili radu na zubima Sin. .

---OGLUHNUTI(LAT.), get deaf (eng.), smanji se sluh, postati gluhlji, ne percipirati sve tonove,
narocito visoke frekvencije. Obicno se kaže o starijim ljudima Sin. .

---OGNJICA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. vatra, 2. v. pošalina.

---OGNJIŠAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. žarišan.

---OGNJIŠTEfocus, i, m (lat.), id.(eng.), glavni centar morbidnoga procesa (narocito gnojenja).

fokus, žarište. Sin. 

---OGNOJAK, V(LAT.), (ENG.), zagnoj. Sin. 

---OGNOJENsuppuratus-3 (lat.), suppurated (eng.), kaže se za inflamatorni proces koji je postao

gnojan, odnosno o organu i tkivu ako su prožeti gnojem, sin. zagnojen Sin. .

---OGOLOTMelissa officinalis (lat.), bule balm, sweet balm (eng.), ljekovita trava od koje se koristi
list, stabljika i cvijet kao stimulans, blag sedativ i dijaforetik. pcelinja ljubica, zucovina. Sin. 

---OGRADICAareola, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. bilo koje malehno okruglasto mjesto, prostor,
površina, 2. cirkularni kolutic, halkica druge boje koja okružuje centralnu tacku. kolobar, areola.
Sin. 

---OGRAMAneurosis, is, f (lat.), id.(eng.), prema Frojdovome shvatanju termin neuroza se koristio
vrlo široko, obuhvatajuci sve psihicke poremecaje. Tako se govorilo o aktualnim (neurastenija,
hipohondrijaza, anksiozna neuroza), psihoneurozama (anksiozno-histericna, konverzivno-histericna,
opsesivn neuroza. Sin. 

---OGRANAKramus, i, m (lat.), branch (eng.), grana jedne cjeline koja se cijepa na više ogranaka
(npr. krvni sud ili živac daju više ogranaka) Sin. .

---OGRANICENJErestrictio, onis, f (lat.), restriction (eng.), sužavanje granica, umanjivanje obroka

kolicinom i kvalitetom, smanjivanje dimenzija. Sin. 
---OGRANICENOSTlimitatio, onis, f (lat.), limitation (eng.), omedenost, limitiranost, proces
ogranicavanja, lokalnost, stanje ogranicenosti, (o procesu) lokalni proces (sin. li-mitacija). Sin. 

---OGREBAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ogrebotina.

---OGREBINA, V(LAT.), (ENG.), ogrebotina. Sin. 

---OGREBOTINAexcoriatio, onis, f (lat.), excoriation (eng.), abrazija kože, skidanje epidermisa

traumatskim putem. ogrebak, ogrebina, ekskorijacija, grebotina, odljustak, parotina, caprljaj. Sin. 

---OHLADArefrigeratio, onis, f (lat.), refrigeration (eng.), te-rapeutska aplikacija hladnoce ili

izlaganje nižim temperaturama. hladenje, refrigeracija, rashlada. Sin. 

---OHLAÐENrefrigeratus-3 (lat.), (eng.), cooled (eng.) 1. (o živom bicu), izgubio svoju prirodnu
toplinu, posjeduje toplinu nižu od normalne, za covjeka ispod 37° C, 2. (o neživim supstancijama)
ispod temperature okolice. Sin. 

---OHLADITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zepsti.

---OHLEZAochlesis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest koja nastaje uslijed pretrpanosti Sin. .

---OHRONOZAochronosis, is, f (lat.), id.(eng.), generalizirano nagomilavanje pigmenta u veznome

tkivu, hrskavici i epidermisu, skleri i ušima. Burež je tamnija. Može biti stecena ili zbog
alkaptonurije Sin. .

---OJEDINA1. erosio, onis, f (lat.), erosion (eng.), izjedanje, destrukcija površine nekoga dijela
tijela, materijala ili strukture, postepeno stvaranje plitke kožne udubine koja obuhvaca jedino
epiderm, sin. erozija, 2. intertrigo, inis, f (lat.), id.(eng.),., površni dermatitis koji nastaje na koži
kad se Sin. .

---OKAMENJIVANJEpetrifactio, onis, f (lat.), petrifaction (eng.), konverzija tkiva u supstanciju nalik

na kamen, sin, petrifakcija Sin. .

---OKCIPITALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljni.

---OKCIPUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljak 2.

---OKLOBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrgaca.

---OKLUZALANocclusalis, e (lat.), occlusal (eng.), onaj koji se nalazi na okluzalnoj površini zuba Sin.
.

---OKLUZIVANocclusivus-3 (lat.), oclusive (eng.), zacepljujuci, zatvarajuci, ono što ostvaruje

okluziju. V. okluzija. Sin. 

---OKO(LAT.), oculus, i, m (lat,.), eye (eng.), parni organ vida. Termin obuhvaca sadržaj ocne
duplje: ocna jabucica, mišice pokretace, ocni živac i zaštitni aparat. doz. Sin. 

---OKO, BIJELOleucoma corneae, keratoleucoma, atis, n (lat.), corneal leucoma (eng.), gusti, bijeli
opacitet na rožnjaci,. bijela mrlja rožnjace, sin. leukoma, maglica Sin. .

---OKO, SLIJEPOtempus, oris, m, fossa temporalis (lat.), temple, temporal fossa (eng.), predio
strane lubanje kojoj dno cini squama ossis temporalis, a sadrži temporalni mišic. Kost je na tome
mjestu jako tanka i udarcem se lahko lomi, a ova povreda vodi epiduralnome hematomu, jer je
ispod art. meningica media. vezi, skranje. Sin. 

---OKO, VELIKObuphtalmia, ae, f (lat.), buphtalmos (eng.), pretjerano veliko oko uslijed proširenja
ocne jabucice ili raširenih fibroznih ovojnica oka Sin. .

---OKOLICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okolina.

---OKOLINAvicina, ae, f (lat.), enviroment, vicinity (eng.), ukupnost svih stanja i elemenata koje
cine sredinu u kojoj jedinka boravi, zajedno sa utjecajima na nju, komšiluk, susjedstvo. okolica.
Sin. 

---OKOLOCMARANperiprocticus-3 (lat.), periproctic (eng.), smješten oko puška, cmara; narocito se

odnosi na vezno tkivo pogodno za isindiju. periproktalan. Sin. 

---OKOLOZGLOBNIperiarticularis, e (lat.), periarticular (eng.), onaj koji se nalazi oko nekoga zgloba,
sin. periartikularan Sin. .

---OKOLOŽARIŠTANperifocalis, e (lat.), perifocal (eng.), ono što se nalazi oko nekoga fokusa (npr.
okoložarišni nabuh), sin. perifokalan Sin. .

---OKOMITperpendicularis, e (lat.), perpendicular (eng.), uspravan, postavljen uspravno na

horizontalnu ravan (npr. perpendikularna lamina) Sin. .

---OKOODAJICKIpericelluaris, e (lat.), periocellular (eng.), onaj koji se nalazi ili je smješten u blizini
neke odajice, odnosno oko nje Sin. .

---OKORINAcrusta, ae, f (lat.), scab, crust (eng.), formirani vanjski sloj cvrste mase, na
ogranicenom dijelu kože, pojedinacan ili multipan, nastao sušenjem eksudata ili sekreta. krasta,
kora, skorina. Sin. 

---OKOSTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. periost.

---OKOSTNJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. okoštavanje.

---OKOTITI(LAT.), whelp (eng.), (za životinju) donijeti na svijet mladunce Sin. .

---OKOVRATNIK(LAT.), collar (eng.), traka zavoja, nekada ojacana gipsom, u današnje vrijeme od
plastike napravljen sistem koji imobilizira vrat i stavlja se kružno oko njega Sin. .

---OKOZUBNIperiodontalis, e (lat.), periodontal (eng.), onaj koji se dešava ili se nalazi, nastaje, oko
zuba, npr. u periodontalnom ligamentu. periodontalan. Sin. 

---OKOŠTATIossificare (lat.), ossify (eng.), (tkivo) promijeniti se u smislu okoštavanja, indurirati

kalcijevim solima, na-taložiti kalcijeve soli, postati osobina kosti, razviti se u kost Sin. .

---OKOŠTAVANJEossificatio, onis, f (lat.), ossification (eng.), stvaranje kosti ili koštane supstancije,
konverzija veznoga ili hrskavicnoga tkiva u koštano. osifikacija, okostnjenje, osteoza. Sin. 

---OKOŽLJEZDANperiglandularis, e (lat.), periglandular (eng.), onaj koji se nalazi oko neke žlijezde
Sin. .

---OKRAJINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ud ili okrak.

---OKRAKmembrum, i, n, extremitas, atis, f (lat.), limb, extremity (eng.), jedan od parnih

produžetaka tijela koji služe hodanju i hvatanju (kod covjeka su to 2 ruke i 2 noge), sin. ud,
okrajina, ekstremitet. Sin. 

---OKREN(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica.

---OKREPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okrijepiti

---OKRIJEPITI, RECREARE(lat.), recover (eng.), ponovo steci snagu, povratiti snagu, ponovo doci do
jacine i zdravlja, vratiti u život, povratiti snagu, oporaviti se. Ono što se daje u cilju postizanja
gornjih kvaliteta naziva se okrepa (caj, infuzija, lijek, madžun) Sin. .

---OKRNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. docijep.

---OKRUGAOrotundus-3 (lat.), round (eng.), posjedovanje oblika koji podsjeca na kružnicu, krug,
bez obzira na velicinu Sin. .

---OKRZINAvulnus tangentiale (lat.), tangential wound (eng.), rana nastala kada kuršum samo
dotakne kožu ili neko drugo tkivo ispod nje. Takva rana u principu može biti u rasponu od
ogrebotine do ozbiljne rane olucastoga izgleda Sin. .

---OKRŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. docijep.

---OKSALEMIJAoxalaemia, ae, f (lat.), oxalemia (eng.), prisustvo oksalata u krvi Sin. .

---OKSALOZAoxalosis, is, f (lat.), id.(eng.), generalizirano odlaganje kalcijevoga oksalata u tkivima
(u bubrežnome, ali i u vanbubrežnome tkivu) Sin. .

---OKSALURIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiperoksalurija.

---OKSICEFALIJAoxycephalia, ae, f (lat.), tower skull, oxycephaly (eng.), glava u obliku tornja; vrh
glave je cunjast i istaknut, a rezultat je prijevremenoga srašcenja koronalne i lambdoidne suture
Sin. .

---OKSIDoxydum, i, n (lat.), oxide (eng.), bilo koji spoj kisika sa nekim elementom ili radikalom
Sin. .

---OKSIDACIJAoxydation, onis, f (lat.), oxidation (eng.), porast pozitivnoga naboja atoma ili gubitak
negativnoga. U biološkim uslovima to nastaje uklanjanjem para atoma vodika (dehidrogenacija) iz
molekule Sin. .

---OKSIDACIJA, BIOLOŠKAoxydatio biologica (lat.), biological oxydation (eng.), enzimski proces

pomocu kojega se hrana metabolizira, a ima za rezultat oslobadanje energije Sin. .

---OKSIDACIJA-REDUKCIJAoxydatio-reductio (lat.), oxidation-reduction (eng.), hemijska reakcija

koja je u organizmu u stalnoj ravnoteži. Elektroni se uklanjaju od supstancije koja se oksidira na
atome koji se reduciraju, sin. redoks Sin. .

---OKSIDATIVANoxidativus-3 (lat.), oxidative (eng.), onaj koji pravi proces oksidacije ( Sin. v.).

---OKSIFONIJAoxyphonia, ae, f (lat.), oxyphony (eng.), nenormalno velika oštrina sluha Sin. .

---OKSIGENACIJA KRVI(LAT.), blood oxygenation (eng.), proces primanja kisika od strane

hemoglobina krvi u cilju transporta, odnosno stvaranje oksihemoglobina ( Sin. v.).

---OKSIGENACIJA(LAT.), oxygenation (eng.), proces davanja kisika u vecoj koncentraciji ili sa vecim
parcijalnium pritiskom nego je atmosferi Sin. .

---OKSIGENATOR(LAT.), oxygenator (eng.), sredstvo koje mehanicki ekstrakorporalno oksigenira

vensku kr Sin. v. Upotrebljava se u kombinaciji sa jednom ili više pumpi koje održavaju cirkulaciju
za vrijeme hirurgije otvorenoga srca.

---OKSIGENATOR, MEMBRANSKI(LAT.), membrane oxigenator (eng.), oksigenator u kojem su krv i

kisik odvojeni polupropusnom membranom od teflona ili polipropilena kroz koje prolazi gas i vrši se
izmjena Sin. .

---OKSIHEMOGLOBINoxyhaemoglobinum, i, n (lat.), oxyhemoglobin (eng.), hemoglobin koji sadrži

vezani kisik. Spoj koji nastaje od hemoglobina kada je on izložen alveolarnome gasu u plucima Sin. .

---OKSIMETAR(LAT.), ozimeter (eng.), aparat na principu fotoelektricne odaje koji mjeri saturaciju
krvi kisikom Sin. .
---OKSIMETRIJA, OXYMETRIA, ae, f (lat.), oxymetry (eng.), odredivanje saturacije arterijske krvi
kisikom upotrebom oksimetra ( Sin. v.).

---OKSINTICANoxynticus-3 (lat.), oxyntic (eng.), onaj koji pravi kiselinu Sin. .

---OKSIOGENAZA(LAT.), oxygenase (eng.), bilo koji clan podklase oksidoreduktaza, E.C. 1.13. koji
kataliziraju oksidaciju supstrata Sin. .

---OKSITOCIN(LAT.), oxytocin (eng.), jedan od glavnih hormona magnocelularnih hipotalamicnih

neurona koji se magaziniraju u neurohipofizi. Oktopeptid i ima djejstvo da pojacava kontrakciju
materice i izbacivanje mlijeka. Preparat za klinicku upotrebu se dobija od domacih životinja ili
sintet Sin. .

---OKSIURIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. entrobijaza.

---OKUKAflexura, ae, (lat.), flexure (eng.), pregib, krivina, koljeno, zavoj, opci termin za dio na
organu koji je savijen ili se savija, zavija Sin. .

---OKULARocular, aris, m (lat.), eye-piece (eng.), leca ili sistem leca koji su na mikroskopu bliže oku
Sin. .

---OKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ocinji.

---OKULISTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmolog.

---OKULISTIKAars oculistica (lat.), oculistics (eng.), grana medicine koja se bavi lijecenjem bolesti
oka Sin. .

---OKULOMOTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokretac oka.

---OKULTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. skrovit.

---OKULTANoccultus-3 (lat.), occult (eng.), taman, prikriven, nedostupan pregledu, težak za

razumjeti, tajan. Sin. 

---OKUPACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zanimanje.

---OKUPACIONA TERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. terapija radom.

---OKUPATI (SE)ablucere (lat.), take bath (eng.), oprati citavo tijelo, ukljucujuci i izmivanje kose
Sin. .
---OKUSgustus, us, m (lat.), traste (eng.), poseban osjecaj koji nastaje u dodiru jezika sa otopljenim
supstancijama, a koji se provodi do centra u mozgu. Postoje cetiri osnovna okusa: slatko, kiselo,
slano i gorko Sin. .

---OKUSAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kus 1.

---OKUŽENJEcontaminatio, onis, f (lat.), contamination (eng.), postojanje mikroorganizama na

odredenom mate-rijalu, tkivu, strukturi, organizmu u cjelini. Infekcija ne mora biti manifestna,
nego može biti i latentna Sin. .

---OLAKŠANJEalleviatio, onis, f, relevatio, onis, f (lat.), relief (eng.), 1. kategorija stanja bolesnika
kada akutni ili teški simptomi popuštaju spontano ili pod terapijom. Slabljenje ili prestanak bola,
smetnji, tegoba, 2. smanjenje ili eminacija neželjenoga pritiska na odredeno podrucje ispod baze
proteze (u stomatologiji) Sin. .

---OLAKŠAVAJUCA SREDSTVAremedia palliativa (lat.), palliatives (eng.), sredstva koja samo

kratkotrajno ublažuju simptome, a ne lijece bolest, sin. palijativi Sin. .

---OLEANDERNerium oleander (lat.), oleander (eng.), otrovno zimzeleno grmlje karakteristicnoga

cvijeta. Korijen, cvijet, sjeme i kora sadrže oleandrozid, heterozid koji djeluje slicno digitalisu.
zekkum. Sin. 

---OLEANDRIN(LAT.), id.(eng.), 1. srcani glikozid, C30H46O8, iz oleandera, zekkum, 2. alkaloid,

C30H48O9, iz oleandera, zekkum, koji je jak dijuretik Sin. .

---OLEAToleatum, i, n (lat.), oleate (eng.), otopina nekoga alkaloida u zejtinu ili u oleinskoj kiselini,
a upotrebljava se kao mast Sin. .

---OLEKRANON(LAT.), (ENG.), SIN. v. komolac.

---OLEOTERAPIJAoleotherapia, ae, f (lat.), oleotherapy (eng.), lijecenje zejtinom, narocito

lijecenje sa injekcijama nekoga zejtina Sin. .

---OLFAKTolfactia, ae, f (lat.), olfact (eng.), jedinica mirisa. To je minimum mirisa koji daje
najmanja koncentracija neke supstancije, a može biti registriran od velikoga broja normalnih
pojedinaca. Sin. 

---OLFAKTOMETARolfactometer, tri, f (lat.), olfactometer (eng.), sprava za mjerenje osjetljivosti na

miris. Sin. 

---OLFAKTORANolfactorius-3 (lat.), olfactory (eng.), onaj koji pripada culu mirisa Sin. .

---OLIGEMICANoligemicus-3 (lat.), oligemic (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran oligemijom
( Sin. v.).

---OLIGEMIJAoligemia, ae, f (lat.), oligemia (eng.), deficijencija u kolicini cirkulirajuce krvi. Sin. 
---OLIGOAMNIONoligoamnios, ii, m (lat.), id.(eng.), smanjena, nedovoljna kolicina plodove vode Sin.
.

---OLIGOCITEMIJA, OLIGOCYTAEMIA, ae, f (lat.), oligocytemia (eng.), smanjen broj uoblicenih

elemenata krvi. oligoglobulija. Sin. 

---OLIGODAKTILIJA, OLIGODACTYLIA, ae, f (lat.), oligodactily (eng.), razvojna mahana,

karakterizirana manjim brojem prstiju od normalnoga broja, i na nogama i na rukama. Sin. 

---OLIGODENDROCIToligodendrocytus, i, m (lat.), oligodendrocyte (eng.), odajica koja pripada

oligodendrogliji ( Sin. v.). Malo razgranata nervna odajica.

---OLIGODENDROGLIJAoligodendroglia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. potporne odajice ektodermalnog

porijekla u nervnome sistemu, a karakterizira ih oskudna razgranatost, 2. tkivo sastavljeno od
odajica kao pod jedan. Sin. 

---OLIGODENDROGLIOMA(LAT.), id. lat. i(eng.), vecinom dobrocudni tumor koji se sastoji od

oligodendrocita u razlicitim stadijima diferencijacije. Nalazi se u bijeloj moždanoj masi Sin. .

---OLIGODIPSIJAoligodipsia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjeno osjecanje žedi i zbog toga nenormalno
slabo uzimanje tekucine Sin. .

---OLIGOFRENIJAoligophrenia, ae, f (lat.), oligophreny (eng.), duševna zaostalost i nerazvijenost, a

sastoji od 3 stepena, gradiranih prema težini: debilnosti, imbecilnosti i idiotije Sin. .

---OLIGOGALAKTIJAoligogalactia, ae, f (lat.), id.(eng.), sma-njeno izlucivanje mlijeka. Sin. 

---OLIGOGLOBULIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oligocitemija.

---OLIGOHIDRIJAoligohydria, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjeno izlucivanje bureži i zbog toga

nenormalno visoke njene koncentracije Sin. .

---OLIGOHIPERMENOREJA, OLIGOHYPERMENORRHOEA, ae, f (lat.), oligohypermenorrhea (eng.),

rijetka, ali veoma obilna mjesecnica Sin. .

---OLIGOHIPOMENOREJAoligohypomenorrhoea, ae, f (lat.), oli-gohypomenorrhea (eng.), rijetka i

veoma slaba (po kolicini) mjesecnica Sin. .

---OLIGOHROMEMIJAoligochromaemia, ae, f (lat.), oligochromemia (eng.), smanjena kolicina,

odnosno nedostatak krvne boje (hemoglobina) Sin. .

---OLIGOMENOREJAoligomenorrhoea, ae, f (lat.), oligomenorrhea (eng.), 1. rijetka mjesecnica koja

nastaje u intervalima vecim od 35 dana do nekoliko mjeseci, 2. nedovoljna mjesecnica, nedovoljna
kolicina krvi za vrijeme mjesecnice Sin. .
---OLIGONEKROSPERMIJAoligonecrospermia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena kolicina spermatozoida
u sjemenu, od kojih su neki mrtvi i nepokretni Sin. .

---OLIGOPNEA, OLIGOPNOE, es, f (lat.), oligopnea (eng.), hipoventilacija pluca uslijed usporenja i
plitkoga dihanja Sin. .

---OLIGOSAHARID(LAT.), oligosacharide (eng.), ugljeni hidrat, saharid, koji se hidrolizom rastace u

malehni broj (2-4, najviše 10) monosaharida. Obratno od polisaharid Sin. .

---OLIGOSINAPTICAN(LAT.), oligosymptomatic (eng.), (o impulsu) koji prolazi i zahvaca u seriji samo

2-3 neurona. Za razliku od polisinapticnoga koji zahvaca više živcanih odajica Sin. .

---OLIGOSPERMIJAoligospermia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. sma-njena kolicina ejakulata, sjemena,

sperme, 2. smanjena kolicina spermatozoida u sjemenu, ejakulatu Sin. .

---OLIGOTROFIJA, OLIGOTROPHIA, ae, f (lat.), oligotrophy (eng.), stanje slabe, insuficijentne,

ishranjenosti Sin. .

---OLIGURICAN(LAT.), oliguric (eng.), onaj koji je karakteriziran smanjenom kolicinom bureži Sin. .

---OLIGURIJAoliguria, ae, f (lat.), id.(eng.), lucenje smanjene kolicine bureži u odnosu na unijetu
kolicinu tecnosti Sin. .

---OLIVARANolivaris, e (lat.), olivary (eng.), onaj koji je u obliku masline ( Sin. v.) ili joj pripada
(npr. nucleus olivaris, olivary nucleus u mozgu).

---OLOFONIJAolophonia, ae, f (lat.), id.(eng.), defektan govor zbog malformacije organa govora Sin.
.

---OLOMAK, V(LAT.), (ENG.), docijep Sin. .

---OLOVNI ACETATPlumbum aceticum (lat.), lead acetate (eng.), Pb(C2H3O2) X 2H2O, upotrebljava
se kao adstringens i reagens, te za pravljenje mlijecne vode, bijele olovne vode, kuršum vode, aqua
plumbi, lead water, koja se koristi kao losion i za obloge. kuršum šecer. Sin. 

---OLOVNI ARSENATPlumbum arsenatum (lat.), lead arsenate (eng.), PbHAsO4, cija se vodena
otopina koristi kao in-sekticid i sredstvo protiv pljosnatih gujavica (Taenia, Hy-menolepis,
Echinonoccus itd.) u veterinarskoj medicini. Sin. 

---OLOVNI OKSIDPlumbum monoxidum (lat.), lead monoxide, litharge (kristalan), massicot (amorfan)
(eng.), medicinski se upotrebljava kao reagens i za pravljenje mehlema. Sin. 

---OLOVO, PLUMBUM, i, n (lat.), lead (eng.), mehki, sivoplavi metal sa otrovnim solima, simbol Pb,
atomski broj 82, atomska težina 207,19. U medicini jako znacajan uslijed trovanja. kuršum. Sin. 
---OM(LAT.), (ENG.), ohm (eng. prema njem. fizicaru G.S. Omhu), jedinica elektricnoga otpora. To
je otpor koji pruža stub žive jednoga milimetra promjera, dug 106 centimetara. Simbol je grcko
slovo omega. Sin. 

---OMAMAnarcosis, is, f (lat.), id.(eng.), nespecificna i rever-zibilna blokada funkcija centralnoga

nervnoga sistema, a karakterizirana je snom i neosjetljivošcu, te uzrokovana sredstvima za
uspavljivanje, sin. narkoza. Sin. 

---OMANInula helenium (lat.), elecampane (eng.), biljka od koje se koristi korijen, Inulae Helenii
rhizoma, a koji je blag ekspektorans, tonik, stomahik, tusisedativ, antiseptik mokracnih puta,
vermifug. veliki korijen, velezelje. Sin. 

---OMARTRITISomarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija ramenoga zgloba Sin. .

---OMCAlaqueus, i, m (lat.), lacks, springe (eng.), petlja, kružno savijeno tvrde tkivo, fascija,
ožiljak, koje steže drugu, mekšu, strukturu. Sin. 

---OMEKŠANJEmalacia, ae, f (lat.), softening (eng.), morbidno smanjenje otpora tkiva koje postaje
mekše u odnosu na ranije premorbidno stanje. malacija, smekšanje. Sin. 

---OMENTALANomentalis, e (lat.), omental (eng.), pripada landri, omentumu. epiploican. Sin. 

---OMENTEKTOMIJAomentectomia, ae, f (lat.), omentectomy (eng.), operativno uklanjanje dijela ili

citave landre, omentuma, sin. resekcija omentuma. Sin. 

---OMENTITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. epiploitis.

---OMENTOPEKSIJAomentopexia, ae, f (lat.), omentopexy (eng.), operacija kojom se omentum,

landra, fiksira za neki drugi organ ili tkivo, najviše da služi dovodenju krvnih suda. Sin. 

---OMENTOPLASTIKAomentoplastia, ae, f (lat.), omentoplasty (eng.), upotreba landre za prekrivanje

drugih površina koje su ostale bez prekrivaca ili sa njegovim defektom. Sin. 

---OMENTORAFIJAomentorrhaphia, ae, f (lat.), omentorrhaphy (eng.), šav, rekonstrukcija

omentuma, landre Sin. .

---OMENTOTOMIJAomentotomia, ae, f (lat.), omentotomy (eng.), incizija, rasijecanje, prosijecanje

landre, omentuma Sin. .

---OMENTUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. landra i landrica.

---OMFALEKTOMIJAomphlaectomia, ae, f (lat.), omphalectomy (eng.), hirurško isijecanje pupka

Sin. .
---OMFALICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pupcan.

---OMFALITISomphalitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija pupka, sin. omitis. Sin. 

---OMFALOCELAomphalocele, es, f (lat.), id.(eng.), protruzija dijela crijeva kroz veliki defekt na
pupku u vrijeme rodenja, gdje je crijevo prekriveno jedino tankom tjenom isuke i amniona Sin. .

---OMFALOMAomphaloma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor na pupku Sin. .

---OMFALORAGIJAomphalorrhagia, ae, f (lat.), omphalorrhage (eng.), jako krvarenje iz pupka

(obicno ako spadne povez na pupcanoj vrpci) Sin. .

---OMITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. omfalitis.

---OMODINIJAomodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u ramenu Sin. .

---OMOFAGIJAomophagia, ae, f (lat.), id.(eng.), uživanje prijesne hrane, narocito mesa Sin. .

---OMOTACfascia, ae, f (lat.), id.(eng.), ovojnica koja zamotava mišic ili neke druge strukture,
odnosno organe, sin. fascija Sin. .

---OMOTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obavijen.

---ONANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. samozadovoljavanje.

---ONANIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. samozadovoljavanje.

---ONEIROSKOPIJAoneiroscopia, ae, f (lat.), oneiroscopy (eng.), analiza snova u cilju

dijagnosticiranja pacijentovoga duševnoga stanja Sin. .

---ONESVIJESTITI (SE)(LAT.), (ENG.), bajildisati (se), Sin. v. bajilma.

---ONIHIJAonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), isindija matriksa nokta koja ima za posljedicu urastanje
nokta u okolno tkivo Sin. .

---ONIHOFAGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grizenje nokata.

---ONIHOGIFOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nokti, kandžasti.

---ONIHOMIKOZAonychomycosis, is, f, tinea unquinum (lat.), onychomycosis (eng.), gljivicna bolest

noktiju, zahvacenost noktiju tineom ( Sin. v.).
---ONKOCIT(LAT.), oncocyte (eng.), velika epitelijalna odajica sa ekstremno acidofilnom
citoplazmom koja sadrži veliki broj mitohondrija. Takva odajica podliježe neoplasticnoj
transformaciji. Sin. 

---ONKOCITOMAoncocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), obicno benigni adenom sastavljen od onkocita

sa granularanim eozinofilnom citoplazmom. Cesto se vidi kao tumor pljuvacnih žlijezda Sin. .

---ONKOGEN(LAT.), 1. oncogenes, es, (gr.-lat.), oncogenic (eng.), faktor koji uzrokuje rast ili razvoj
tumora, 2. onocogene (eng.), gen koji je sposoban pod odredenim okolnostima da uzrokuje pocetnu,
a zatim i stalnu konverziju normalnih odajica. Sin. 

---ONKOGENEZAonocogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), nastajanje, razvoj tumora Sin. .

---ONKOLOGIJAoncologia, ae, f (lat.), oncology (eng.), grana medicine koja se bavi tumorima,
pretežno njihovim lijecenjem svim metodama osim operativne, što je domen hirurgije. Sin. 

---ONKOVIRUS(LAT.), oncovirus (eng.), bilo koji od RNA virusa koji prave tumore, porodice
Oncovirinae. Ima ih 4 grupe (A, B, C i D) prema morfologiji ili se dijele prema domacinu (ljudski,
maciji, pticiji) Sin. .

---ONO(LAT.), (ENG.), SIN. v. id.

---ONOMATOFOBIJAonomatophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od slušanja nekih rijeci

ili imena Sin. .

---ONOMATOMANIJAonomatomania, ae, f (lat.), id.(eng.), nezaustavljivi nagon da se ponavljaju

neke rijeci Sin. .

---ONTOGENEZA, V(LAT.), (ENG.), razvoj jedinke Sin. .

---ONTOGENIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvoj jedinke.

---OOBLASTooblastus, i, m (lat.), ooblast (eng.), 1. primitivna odajica iz koje se jaje ultimativno

razvija, 2. Sin. v. maticna jajna odajica.

---OOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, jajna.

---OOFAGIJAoophagia, ae, f (lat.), oophagy (eng.), jedenje jaja. Obicno se kaže o životinjama cija
se ishrana sastoji uglavnom od jaja Sin. .

---OOFOREKTOMIJA, V(LAT.), (ENG.), ovariektomija Sin. .

---OOFORITISoophoritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jajnika, sin. ovaritis Sin. .

---OOFOROPATIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ovariopatija.

---OOFOROPEKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ovariopeksija.

---OOFORORAGIJA, OOPHORORRHAGIA, ae, f (lat.), id.(eng.), jako krvarenje iz jajnika Sin. .

---OOFOROTOMIJAoophorotomia, ae, f (lat.), oophorotomy (eng.), incizija na jajniku Sin. .

---OOGENEZAoogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), proces formacije ženskih gameta (jajnih odajica ili
jaja), sin. ovogeneza Sin. .

---OOTIDA(LAT.), ootid (eng.), zrelo jajašce. Jedna od 4 odajice koje se izvode iz dvije konsekutivne
diobe primarnoga oocita ili spermatocita. Kod sisara druga maturaciona dioba još nije završena iako
nastane fertilizacija, tako da ootida ima i muške i ženske pronuklearne haploidne el Sin. .

---OPACIFIKACIJAopacificatio, onis, f (lat.), opacification (eng.), 1. razvoj, nastajanje opaciteta

( Sin. v.), 2. (u radiologiji), pojava da se neka struktura ili organ bolje vide dava-njem kontrasta.

---OPACITETopacitas, atis, (lat.), opacity (eng.), zatamnjeno mjesto, neprovidnost, neprozracnost,

tamnije polje, neprovidna tamna tacka. Sin. 

---OPADANJE TREPAVICAptilosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da opadaju trepavice, gubitak

trepavica Sin. .

---OPADANJE, DECESSIO, onis, f (lat.), remission (eng.), smanjivanje, umanjivanje, splašnjavanje

simptoma (npr. temperature). Termin se odnosi i na period kad se to dešava, a ne samo na
simptom, sin. remisija, jenjanje, patisanje Sin. .

---OPAKNOST, V(LAT.), (ENG.), nepropusnost, radiološka Sin. .

---OPAR1. v. gorovez, 2. sudamina, orum, n (lat.), id.(eng.), bjelicasti mjehurici koji nastaju
retencijom znojnih žlijezdi u njihovim kanalima ili u epidermu. Promjena je cesto difuzna, miliaria
crystallina Sin. .

---OPARAKinfusum, i, n (lat.), infusion (eng.), lijek dobijen prelijevanjem vrele vode preko neke
trave i ostavljen da se ohladi u namjeri ekstrakcije medicinskih principa iz te trave. obarak, naljev,
infuzum. Sin. 

---OPARENJEcombustio, onis, f (lat.), burn (eng.), opekotina vrelom vodom ili vrelom parom.
Bosanski jezik razlikuje opekotinu, nastalu toplim zrakom, vrelim predmetom ili plamenom, te
oparenje, opekotinu vrelom vodom ili parom. Sin. 

---OPAŽANJEperceptio, onis, f (lat.), perception (eng.), svjesna duševna registracija nekoga

senzornoga podražaja. percepcija, refleksija 1. Sin. 
---OPAŽLJIVOST(LAT.), perceptivity (eng.), sposobnost da se prihvati, registriraju, prime opažanja
( Sin. v.).

---OPCENJEcoitus, us, m (lat.), intercourse, coition (eng.), seksualna veza muškarca i žene imisijom
penisa u vaginu. koitus, snošaj, odnos 2, sulog. Sin. 

---OPCIgeneralis, e (lat.), general (eng.), onaj koji je zajednicka osobina sviju, citavoga organizma,
široko rasprostranjen, nije lokalan, zahvaca mnoge dijelove organizma. Sin. 

---OPEKOTINAcombustio, onis. f (lat.), burn (eng.), povreda nastala izlaganjem visokim

temperaturama. Ustvari nekroza nastala djejstvom visoke temperature, sa svim posljedicama
takvoga djejstva, što cini specijalno traumatsko stanje. izgorjetina, izgorenje, spržotina, sažeg,
spurenje. Up. oparenje. Sin. 

---OPEKOTINA, SUNCANA(LAT.), sunburn (eng.), povreda kože sa eritemom , osjetljivošcu, nekada i

malehnim mjehuricima poslije jakoga izlaganja suncu. Nastaje djejstvom ultraljubicastih zraka koje
nisu filtrirane kroz oblake ili vodu Sin. .

---OPERABILANoperabilis, e (lat.), operable (eng.), ono što se može operativnim putem lijeciti sa
razumnim stepenom sigurnosti, pogodan za lijecenje operativnim putem. Sin. 

---OPERACIJAoperatio, onis (lat.), operation (eng.), hirurški poduhvat, svaki akt izveden
instrumentom ili rukom specijaliziranoga ljekara-hirurga, hirurška procedura. Sin. 

---OPERATIVANoperativus-3 (lat.), operative (eng.), 1. aktivan, efektivan, nije spor, nije inertan, 2.
ono što pripada operaciji kao vidu lijecenja. Sin. 

---OPERATOR GEN(LAT.), operator gene (eng.), gen koji služi kao polazna tacka u citanju genetske
šifre i kontrolira aktivnost strukturiranih gena. Sin. 

---OPERATORoperator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. ljekar koji izvodi operaciju, 2. osoba koja rukuje
nekom mašinom. Sin. 

---OPERIRAN(LAT.), operated (eng.), kategorija u klasifikaciji bolesnika. Onaj koji je bio podvrgnut
operativnome zahvatu kao vidu lijecenja Sin. .

---OPERIRATIoperare (lat.), operate (eng.), izvršiti operaciju (v.), uraditi hirurški zahvat. operisati.
Sin. 

---OPERISATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. operirati.

---OPERKULARANopercularis, e (lat.), opercular (eng.), onaj koji pripada zaklopcu ( Sin. v.),

---OPERKULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaklopac 2.

---OPERON(LAT.), id.(eng.), u genetskoj teoriji segment hromozoma koji sadržava operator gen i
usko je vezan za strukturu gena ciju akciju kontrolira. Sin. 

---OPHOÐAvisita, ae, f (lat.), ward round (eng.), dnevni jednokratni ili višekratni obilazak bolesnika
sa ciljem da se vidi kako napreduju, da se registriraju efekti terapije, te da se bolesnicima pruži
podrška. Cesto se na ophodi vrši i ordiniranje lijekova, te odreduje program ispitivanja. vizita,
ophodnja. Sin. 

---OPHODNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ophoda.

---OPHTALMOTOMIJAophtalmotomia, ae, f (lat.), ophtalmotomy (eng.), operacija koja se sastoji u

inciziji ocne jabucice Sin. .

---OPIJATIremedia opiata (lat.), opiates (eng.), sredstva koja su izvedena iz opijuma, ali i bilo koja
druga sredstva koja prave san. V. opijum. Sin. 

---OPIJUMopium (lat.), id.(eng.), afijun. Zasijecanjem nezrelih cahura maka dobije se mlijecni
eksudat koji se na zraku suši i potamni, a sadrži oko 2o alkaloida (morfin, kodein, papaverin, tebalin
itd.). Upotrebljava se kao sirovinska baza za dobijanje alkaloida, najviše morfina i kodein Sin. .

---OPIJUM, SIROVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. opijum.

---OPIOID(LAT.), id.(eng.), 1. bilo koji sintetski narkotik koji ima djejstvo slicno opijatima ( Sin. v.),
ali nije nastao iz opijuma, 2. bilo koja grupa prirodnih peptida koja blokira opijatne receptore
odajickih opni. Oni mogu imati opijatni efekt ili efekt antagonista opijata (endomorfini, dimorfini,
enkefalini).

---OPIP(LAT.), (ENG.), SIN. v. culo dodira.

---OPIPLJIVpalpabilis, e (lat.), palpable (eng.), ono što se može pipanjem determinirati, ograniciti,
konstatirati. Sin. 

---OPIPLJIVOSTpalpabilitas, atis, f (lat.), palpability (eng.), mogucnost da se nešto registrira

pipanjem, kvalitet necega što se inace pipa ili što se ne pipa normalno, nego samo u patološkim
uslovima (npr. tumor), sin. palpabilitet Sin. .

---OPISdescriptio, onis, f (lat.), description (eng.), opisiva-nje, deskripcija. Jedna od metoda

istraživanja, posebno u klinickoj medicini, tzv. deskriptivno, opisno, istraživanje, koje se svodi na
ustanovljenje ucestalosti pojave i njenome opisu. deskripcija. Sin. 

---OPISTOTONUSopistotonos, i, m (lat.), id.(eng.), oblik grca tijela koji se sastoji od hiperekstenzije

tijela, tako da se bolesnik dotice podloge samo petama i zatiljkom Sin. .

---OPLODNJAconceptio, onis, f (lat.), conception (eng.), ulazak spermatozoida u jajnu odajicu.

Pocetak trudnoce, karakteriziran implantacijoim blastocele. koncepcija. Sin. 
---OPNAmembrana, ae, f (lat.), membrane (eng.), tanki sloj tkiva koji pokriva neku površinu, organ,
oblaže neku šupljinu ili dijeli šuplji prostor. Tanka kožica, sloj deskvamiranoga epitela, fibrina i
mikroroganizama. Opci anatomski termin. cahura, membrana, tjena, opona, skrama samo u smislu
diftericne ili slicne naslage. Sin. 

---OPNA, BUBNAmembrana tympani (lat.), tympanic membrane (eng.), koso postavljena, tanka opna
izmedu vanj-skoga slušnoga kanala i cavum tympani. bubnjic. Sin. 

---OPNA, LAŽNApseudomembrana ae, f (lat.), false membrane (eng.), sloj koji nalici na
organiziranu, živu opnu, ali je napravljena od koaguliranoga fibrina sa bakterijama i leukocitima.
Takva opna, membrana, prisutna je kod difterije Sin. .

---OPNA, MOŽDANAmeninx, ingis, f (lat.), (eng.), id., cesto u pl. meninges, ovojnice koje obavijaju
mozak i kicmenu moždinu. Ima ih tri: tvrda moždana opna, dura mater, mehka moždana opna, pia
mater i paucinasta opna, arachnoidea. Sin. 

---OPNA, MUKOZNAtunica mucosa (lat.), mucous membrane (eng.), bilo koja sluzavica u organizmu
koja oblaže razlicite tubularne strukture i šupljine organa. Sastoji se od epitela, bazalne membrane,
laminae propriae i laminae muscularis. sluzavica. Sin. 

---OPNA, PAUCINASTAarachnoidea, ae, f, tunica arachnoidea (lat.), arachnoid (eng.), tanka, veoma
fina membrana izmedu tvrde i mehke moždane opne koja formira subarahnoidalni prostor u kojem
cirkuliše likvor. paucinica, arahnoidea, tinj. Sin. 

---OPNA, SEMIPERMEABILNA(LAT.), semipermeabile membrane (eng.), opna, membrana, koja

dozvoljava prolaz otapala, kao što je voda, ali ne dozvoljava prolaz otopljene supstancije ili
otopine. Sin. 

---OPNA, SEROZNAtunica serosa (lat.), serous coat, serous membrane (eng.), opna koja prekriva
zidove šupljina i prelazi preko organa. Sastoji se od mezotela koji je smješten preko sloja veziva.
Secernira vodenast sadržaj (npr. isuka). seroza. Sin. 

---OPNICA(LAT.), (ENG.), id. opna, samo tanja, nježnija, islah. Sin. 

---OPOJNA SREDSTVAremedia methystica (lat.), methystics (eng.), sredstva (lijekovi) koja opijaju,
prave poremecaj svijesti, pospanost, drijemež, dremljivost, ali ne moraju uspavljivati. To rade
hipnotici (npr. alkohol) Sin. .

---OPONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna.

---OPONENToponens, entis, (lat.), opposing, oponent (eng.), 1. struktura, mišic koji djeluje
obratno, opirac, 2. pri odbrani doktorskih teza od vijeca nastavnika odreden profesor koji nastoji
oboriti kandidatovu tezu Sin. .

---OPORacerbus-3 (lat.), acrid (eng.), karakteristicnoga ukusa koji daje uglavnom tanin iz voca ili
povrca, a potjece od adstringencije i gorkoga ukusa, sin. trpak Sin. .
---OPORAVAconvalescentia, ae, f, reconvalescentia, ae, f (lat.), recovery, convalescence (eng.),
stanje razlicito dugoga trajanja kada je bolest prošla ili operacija uspješno okoncana, a pacijent se
oporavlja i ponovo postiže svoju zdravstvenu kondiciju, sin. oporavak, rekonvalescencija,
zdravljenje Sin. .

---OPORAVAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. oporava.

---OPORAVLJENrestitus-3 (lat.), restoder (eng.), cesta oznaka za pacijenta poslije lijecenja, vracen
u prethodno stanje zdravlja ili sa izgledima da se vrati. Gradualno slabija kategorija od izlijecen,
restitutus ad integrum Sin. .

---OPORNJACKImesaraicus-3, mesentericus-3 (lat.), mesaraic, mesenteric (eng.), onaj koji pripada

opornjaku, kraljici, ili proizilazi iz njega Sin. .

---OPORNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kraljica.

---OPOROSTacrimonia, ae, f (lat.), acrimony (eng.), gorkoadstringentan ukus u ustima. V. opor. Sin. 

---OPOTERAPIJAopotherapia, ae, f (lat.), treatment with hormones (eng.), lijecenje hormonima kod
njihovih nedostataka. Terapija zamjene nedostajucih hormona životinjskim Sin. .

---OPREMAarmamentarium, i, n (lat.), equipment (eng.), sve ono što omogucuje medicinski, a

posebno hirurški rad, u bolnicama, dijagnostickim kabinetima, operacionim dvorhanama,
ambulantama Sin. .

---OPRHefflorescentia, ae, f (lat.), efflorescence (eng.), bilo koja kožna promjena, narocito ako je
brojna i upadljiva. eflorescencija. Sin.

---OPRHNUTOST(LAT.), windburn (eng.), isušenje kože, crvenilo, pucanje i sitno ljuspicanje

epiderma kod izlaganja vjetru Sin. .

---OPRLJENustus-3 (lat.), burnt (eng.), djelomicno zahvacen vatrom, vrelom tekucinom ili djejstvom
sunca. Ustvari ima opekotinu prvoga stepena. Glagol je oprljiti. osmuden, ali više ako su mu dlake
izgorjele, a koža nije ili ima samo lahku opekotinu. Glagol je osmuditi. Sin.

---OPRLJITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. oprljen.

---OPRSJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahramica, plucna.

---OPRSNICAsternum, i, n (lat.), breast bone (eng.), longitudinalna neparna bolest koja cini sredinu
prednjega zida grudnoga koša, a dolazi u zglob sa kljucnim kostima prema gore, dok sa strana služi
za pripoj hrskavice prvih 7 rebara. grudnica, grudna kost, sternum. Sin. 

---OPRUDurticaria, ae, f (lat.), id.(eng.), prolazna vaskularna reakcija koja zahvaca pokožicu, a
sastoji se od nabuha, povecane propustljivosti kapilara i stvaranja oprutnica ili urtika. Mnogi
stimulansi su u stanju uzrokovati urtikariju i ona se klasificira prema precipitirajucim faktorima.
sugreb, koprivnica, urtikarija. Sin. 

---OPRUTNICAurtica ae, f (lat.), wheal (eng.), glatka, nešto podignuta promjena na koži, crvenija ili
bljeda od normalne kože, pracena svrbežom, mijenja oblik i velicinu, nestaje i pojavljuje se u toku
nekoliko sahata. To su ti-picne promjene za oprud Sin. .

---OPRUŽNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. modrica.

---OPSCEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bestidan.

---OPSERVACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. posmatranje.

---OPSESIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opsjednutost.

---OPSESIVANobsessus-3 (lat.), obsessive (eng.), onaj koji pripada opsesiji ili je njome
karakteriziran, opsjednut Sin. .

---OPSIALGIJAopsialgia, ae, f (lat.), id.(eng.), herpes zoster koji zahvaca slušne živce, sa
ipsilateralnom paralizom facija-lisa (prolazna) i mjehuricima na bubnjicu i vanjskome slušnome
kanalu Sin. .

---OPSIN(LAT.), id.(eng.), protein cunjica (fotopsin), štapica (skotopsin) koje pravi retikularni
pigment. Nazivaju se prema boji pigmenta (iodopsin - ljubicasti, rodopsin - crveni itd.) Sin. .

---OPSIURIJAopsiuria, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava da se više bureži izlucuje za vrijeme posta nego
za vrijeme perioda hranjenja Sin. .

---OPSJEDNUTOSTobssesio, onis, f (lat.), obssesion (eng.), povratna, trajna, misao, slika, radnja,
impuls, koja je neželjena i dolazi nevoljno, unatoc svijesti da je nelogicna i nepotrebna i sa željom
da se potisne Sin. .

---OPSJENAillusio, onis, f (lat.), illusion (eng.), lažna i pogrješno tumacena impresija culima, lažna
interpretacija stvarne senzorne slike. Javlja se kada je nivo culne percepcije reduciran, kada pažnja
nije fiksirana za senzorne modalitete, kada je nivo svijesti smanjen i kod jakoga afekta. Mogu se
javi iluzija. Sin. 

---OPSKURAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. taman.

---OPSONINopsoninum, i, n (lat.), opsonin (eng.), svaka supstancija koja se veže na neki antigen i
inducira njegovu fagocitozu makrofagima ili neutrofilnim leukocitima. Mogu to biti opsonizirajuca
antitijela, IgM, IgG i neki fragmenti komplemenata C3b, C3d, C4b koji se vežu za antigen. Sin. 

---OPSONIZACIJAopsonisatio, onis, fe (lat.), opsonisation (eng.), priprema bakterija ili drugih

odajica za fagocitozu djejstvom opsonina. Sin. 
---OPSTETRICAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. akušer.

---OPSTETRICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. babicluk ili porodiljstvo.

---OPSTIPACIJAconstipatio, onis, f, obstipatio, onis, f (lat.), constipation, obstipation, intractable

constipation (eng.), rijetka po ucestalost ili otežana evakuacija fecesa, zatvor stolice, konstipacija.
kavz, zatvor, zatvor stolice. Sin. 

---OPSTIPIRANconstipatus-3 (lat.), constipated (eng.), zahvacen opstipacijom, osoba sa rijetkim i

otežanim ispražnjavanjem crijeva. kavzli, zatvoren 2. Sin. 

---OPSTRUIRAJUCIobstruens, entis (lat.), obstruent (eng.), onaj koji uzrokuje zacepljenost ( Sin. v.)
ili blokiranje.

---OPSTRUKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zacepljenost.

---OPTICAR(LAT.), optician (eng.), osoba educirana u medicinskoj optici za provodenje i izradu

oftalmoloških preskripcija i proizvoda. Sin.

---OPTICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ocni.

---OPTIKAoptica, ae, f (lat.), optic (eng.), nauka koja se bavi prelamanjem svjetla i kategorijama
vida Sin. .

---OPTIMALANoptimalis, e (lat.), optimal (eng.), najbolji, najpogodniji, najželjeniji. Sin. 

---OPTIMUMoptimum, i, n (lat.), id.(eng.), 1. stanje okolice ko-ja pruža najbolje uslove za najvecu
aktivnost ili fun-kcionisanje, te razmnožavanje, 2. kolicina hrane koja je najbolja kolicinski i
sastavom pod odredenim uslovima Sin. .

---OPTOHIJAZMATICANoptochiasmaticus-3 (lat.), optochiasmatic (eng.), onaj koji pripada ocnim

živcima i njihovom ukrštanju Sin. .

---OPTOK KRVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cirkulacija.

---OPTOMETARoptometer, tri, f (lat.), id,(eng.), instrument koji mjeri ocnu refrakciju.

refraktometar. Sin. 

---OPTOMETRICAR(LAT.), optometrist (eng.), educirana osoba za dijagnozu i lijecenje raznih stanja

ocnoga vida i vizualnoga sistema Sin. .

---OPTOMETRIJAoptometria, ae, f (lat.), optometry (eng.), 1. bavljenje ocnim vidom u smislu

dijagnoze, lijecenja i prevencije refrakcionih anomalija oka, upotrebljavajuci funkcionalna, opticka
i farmakološka sredstva, 2. upotreba, korištenje optometra. Sin. 
---OPTURACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zacepljenost 2.

---OPTURATORobturator, oris, f (lat.), id.(eng.), bilo koja struktura, prirodna ili vještacka koja
zatvara neki otvor (npr. m. obturator) Sin. .

---OPTUZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otupljenost.

---OPULENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obilan.

---OPUPJEregio umbilicalis (lat.), umbilical region (eng.), predio trbuha oko pupka, znacajno uslijed
mogucnosti kile i isindije. Sin. 

---ORAH1. Juglans regia (lat.), walnut (eng.), koštunjavo voce od kojega se u medicini koristi zelena
ljuska, Juglandis fructus cortex, za dobijanje orahovoga zejtina, a on se koristi protiv suncanih
opekotina, i lišce, Juglandis folium, koje se koristi kao adstringens i purgativ, 2. sjeme razlicitoga
Sin. 

---ORAH, KOKOSOV(LAT.), Cocos nucifera (eng.), coconut (eng.), plod kokosove palme. Orah služi za
ishranu i daje kokosov zejtin. Upotrebljavaju se u kulinarstvu i za parfimerijske preparate Sin. .

---ORAH, MIRISNInux muschata (lat.), nutmeg (eng.), osušeno sjeme od biljke Myristica fragrans,
koje ima ljusku i izvor je mirisnoga zejtina koje se upotrebljavalo u farmaceutskim preparatima kao
korigens, ali je i karminativ i stimulans. orašcic. Sin. 

---ORALANoralis, e (lat.), oral (eng.), što pripada ili se nalazi u ustima, što se daje na usta ili radi
kroz usta, što je bliže ustima na nekom organu koji pripada alimentarnom traktu. adoralan. Sin. 

---ORALITET(LAT.), orality (eng.), u psihoanalitickoj teoriji psihicka organizacija pojedinca u smislu

da se sva sjecanja, svi impulsi i elementi licnosti izvode iz oralne faze psihoseksualnoga razvoja Sin.
.

---ORALNA FIKSACIJA(LAT.), oral fixation (eng.), poremecaj psihoseksualnoga razvoja u smislu

zastajanja u oralnoj fazi, te karakteristicna organizacija licnosti tipicna za tu fazu Sin. .

---ORAŠCIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. orah, mirisni.

---ORBIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolutast.

---ORBITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica, ocna.

---ORBITALANorbitalis, e (lat.), orbital (eng.), onaj koji pripada ocnoj cašici, orbiti. Sin. 

---ORBITOGRAFIJAorbitographia ae, f (lat.), orbitography (eng.), vizualizacija ocne duplje

radiografskim metodama Sin. .

---ORBITOPATIJAorbitopathia, ae, f (lat.), orbitopathy (eng.), svaka bolest koja zahvaca orbitu,
ocnu cašicu, i njen sadržaj Sin. .

---ORBITOTOMIJAorbitotomia, ae f (lat.), orbitotomy (eng.), operacija, hirurško otvaranje ocne

cašice kroz njen koštani dio. Sin. 

---ORBIVIRUS(LAT.), id.(eng.), svaki pojedini mikroorganizam iz roda virusa porodice Reoviridae koji
su mogu podijeliti u najmanje 13 podgrupa i koji inficiraju ljude i mnoge kicmenjake. Muhe i krpelji
su vektori Sin. .

---ORCHIOCELAorchiocele, es, f (lat.), id.(eng.), 1. protruzija tašaka u kilu, 2. Sin. v. kila,

skrotalna, 3. tumor tašaka.

---ORDINACIJAordinatio, onis, f (lat.), ordination (eng.), 1. propisivanje lijeka receptom, nalog

apotekama da smiješaju odredene kolicine supstancije i da ih izdaju kao lijek, 2. surgery (eng.),
mjesto rada ljekara, ambulanta, prostorija za preglede i propisivanje lijekova. Sin. 

---ORDINIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. propisati.

---ORGAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzuv.

---ORGANELAorganella, ae, f (lat.), organelle (eng.), pojedini dio odajice, bilo koje organizirane
citoplazmatske strukture unutar odajicke membrane, izrazitoga oblika i funkcije, prisutna u svim
eukarioticnim odajicama. Sin. 

---ORGANIZACIJAorganisatio, onis, f (lat.), organisation (eng.), 1. ustrojstvo, proces ustrojstva,

ustrojenje, uoblicenje, 2. formacija ili sastav organa ili tkiva, 3. snabdijevanje odajicama, 4.
ožiljavanje i prožimanje Sin. .

---ORGANIZAMorganismus, i, m (lat.), organism (eng.), ukupnost svih organa u jednoj funkcionalnoj i

anatomskoj cjelini, jednom individuumu ili jednoj vrsti biljki ili živo-tinja. vudžud. Sin. 

---ORGANIZATOR(LAT.), organizer (eng.), dio zametka koji toliko inducira neki drugi dio da doprinosi
njegovoj direktnoj histološkoj diferencijaciji Sin. .

---ORGANOFOSFAT(LAT.), organophosphate (eng.), spoj koji sadrži fosfat vezan za organsku

molekulu (glukozu ili sorbitol). Takvi se preparati upotrebljavaju kao insekticidi i vrlo su toksicni
kao inhibitori acetilholiensteraze Sin. .

---ORGANOGENEZAorganogenesis, is, f (lat.), organogeny (eng.), nastajanje i razvoj nekoga organa

Sin. .

---ORGANOGRAFIJAorganographia, ae, f (lat.), organography (eng.), radiološka prezentacija i

vizualizacija organa tijela bilo posebnim tehnikama bilo kontrastom Sin. .
---ORGANOID(LAT.), id.(eng.), ono što nalici organu, struktura koja nalici organu tijela, ali nije
organ po definiciji, gradi i funkciji. Sin. 

---ORGANOLEPTICAN(LAT.), organoleptic (eng.), nacin registracije osobina neke supstancije (obicno

hrane, ali i drugih), iskljucivo pomocu cula, bez upotrebe hemijske analize. Sin. 

---ORGANOLOGIJAorganologia, ae, f (lat.), organology (eng.), ukupno znanje o organima tijela Sin. .

---ORGANOMEGALIJAorganomegalia, ae, f (lat.), organomegaly (eng.), uvecanje organa droba.

visceromegalija. Sin. 

---ORGANOTAKSIJAorganotaxis, is, f (lat.), id.(eng.), tendencija odvojenoga kretanja prema nekom

organu Sin. .

---ORGANOTERAPIJAorganotherapia, ae, f (lat.), organotherapy (eng.), lijecenje neke bolesti

administracijom životinjskih endokrinih organa ili njihovih ekstrakata Sin. .

---ORGANOTROPANorganotropus-3 (lat.), organotropic (eng.), onaj koji se usmjerava prema nekom

parenhimatoznom organu, up. organotropizam Sin. .

---ORGANOTROPIZAMorganotropismus, i, m (lat.), organotropism, organotropy (eng.), poseban

afinitet nekoga hemijskoga spoja ili patološkoga agensa da se veže ili napada odredena tkiva ili
organe Sin. .

---ORGANSKIorganicus-3 (lat.), organic (eng.), 1. ono što pripada nekome organu ili proizilazi iz
njega, tj. što ima organiziranu, definiranu strukturu i funkciju, 2. za razliku od funkcionalne, bolest
koja ima patološko anatomske promjene na odredenom organu Sin. .

---ORGAZAMorgasmus, i, m (lat.), orgasm (eng.), vrhunac seksualnoga uzbudenja, završno seksualno

zadovoljstvo. vrhunac. Sin. 

---ORHIALGIJAorchialgia, ae, (lat.), id.(eng.), bol u tašaku, sin. orhidinija Sin. .

---ORHIDOPEKSIJAorchidopexia, ae, f (lat.), orchidopexy (eng.), fiksacija nespuštenoga tašaka u

skrotum hirurškim putem Sin. .

---ORHIEKTOMIJAorchiectomia ae, f (lat.), orchiectomy (eng.), hirurška ekstirpacija jednoga ili oba
tašaka Sin. .

---ORHIHOREAorchichorea, ae, f (lat.), id.(eng.), nevoljno trzanje, poskakivanje, tašaka Sin. .

---ORHIODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. orhiocela 1.

---ORHIOPATIJAorchiopathia, ae, f (lat.), orchiopathy (eng.), bilo koja bolest tašaka Sin. .

---ORHIOPLASTIKAorchioplastia, ae, f (lat.), orchioplasty (eng.), hirurška rekonstrukcija tašaka,

plasticno hirurški zahvat na tašacima Sin. .

---ORHIORAFIJA, ORCHIORRHAPHIA, ae, f (lat.), orchiorrhaphy (eng.), sutura i fiksacija tašaka za

susjedne organe Sin. .

---ORHIOTOMIAorchiotomia, ae, f (lat.), orchiotomy (eng.), incizija i drenaža tašaka Sin. .

---ORHITIS, ORCHITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tašaka. Sin. 

---ORIFICIJUMorificium, ii n (lat.), orifice (eng.), ulaz ili izlaz u bilo koju šupljinu tijela ili šuplji
organ, otvor, pristup, ulaz, izlaz, otvaranje. Sin. 

---ORIJENTACIJAorientatio onis f (lat.), orientation (eng.), 1. saznanje svake individue o okolici sa

odnosom prema mjestu, vremenu i ljudima, 2. relativna pozicija atoma ili grupe u hemijskome
spoju. Sin. 

---ORINOTERAPIJAorinotherapia, ae, f (lat.), orinotherapy (eng.), lijecenje planinskim zrakom na

velikim visinama Sin. .

---ORL(LAT.), (ENG.), SIN. v. otorinolaringologija.

---ORNITIN(LAT.), ornithine (eng.), aminokiselina koja nastaje odvajanjem uree od arginina kada se
on pretvara u citrulin Sin. .

---ORNITOZAornitosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. termin id. sa psitakozom, 2. infekcija sa Chlamidia

psittaci kod ptica Sin. .

---OROFARINKSoropharynx, gis, f (lat.), id.(eng.), dio ždrijela, pharynxa, koji je smješten izmedu
mehkoga neba i gor-njega ruba zaklopca, epiglotisa Sin. .

---OROHNULOSTconducitas, atis, f (lat.), conducity (eng.), slabost, iznemoglost, trošnost, sklonost

padu, izmršavjelost, grohnutost, ostarjelost Sin. .

---OROŽAVANJEkeratinisatio, onis, f (lat.), keratinization (eng.), razvoj keratina na nekome dijelu

tijela ili organa, odnosno konverzija u keratin. keratinizacija. Sin. 

---ORTODONCIJAorthodontia, ae, f (lat.), orthodontics (eng.), specijalizacija u stomatologiji,

odnosno grana stomatologije, koja se bavi nadgledanjem, vodenjem i korekcijom rasta, izgleda i
zrelosti dentofacijalnih struktura Sin. .

---ORTODONT(LAT.), orthodontist (eng.), stomatolog koji je specijalizirao ortodonciju ( Sin. v.).

---ORTOFONIJAorthophonia, ae, f (lat.), ortophony (eng.), direktna i ispravna produkcija glasa Sin. .

---ORTOFORIJAorthophoria, ae, f (lat.), id.(eng.), normalno stanje u kojemu vidne osovine ostaju
paralelne poslije eliminacije vidnih spajajucih stimulacija Sin. .

---ORTOFOSFAT(LAT.), orthophosphate (eng.), glavni odajicki anijon, smješten u samoj odajici. To

je anijon ili so ortofosforne kiseline ili bilo kojega od njenih estera. Skr. P 1 Sin. .

---ORTOGNATIJAorthognathia, ae, f (lat.), orthognatics (eng.), grana stomatologije koja se bavi

uzrokom i lijecenjem malpozicije kostiju vilica Sin. .

---ORTOGRADANorthogradus-3 (lat.), orthograde (eng.), 1. onaj koji je karakteriziran uspravnim

stavom tijela, 2. karakteriziran pravilnim, ispravnim pristupom, prilazom sa fiziološke ili prednje
strane Sin. .

---ORTOHROMIJAorthochromia, ae, f (lat.), id.(eng.), normalan hemoglobinski sadržaj u crvenim

krvnim zrnima Sin. .

---ORTOMELIJAorthomelia, ae, f (lat.), orthomelic (eng.), popravljanje deformiteta ekstremiteta

Sin. .

---ORTOPED(LAT.), orthopedist (eng.), ljekar specijalista za ortopedsku hirurgiju, Sin. v. hirurg,

ortopedski.

---ORTOPEDIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurgija, ortopedska.

---ORTOPNEAorthopnoe, es f (lat.), orthopnea (eng.), zauzimanje uspravnoga položaja i upotreba

auksilijarne muskulature radi lakšega dihanja. Teško dihanje osim u uspravnom položaju. Položaj za
takvo dihanje je ortopneican Sin. .

---ORTOPNEICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ortopnea.

---ORTOPOKS VIRUS(LAT.), Orthopox virus (eng.), rod virusa porodice Poxvirus koji uzrokuju
generalizirane infekcije kod živo-tinja. Tu spadaju kravlje, majmunske i devine boginje Sin. .

---ORTOPRAKSIJA, ORTHOPRAXIA, ae, f (lat.), ortopexy (eng.), mehanicko popravljanje deformiteta

Sin. .

---ORTOPTIKAorthoptica, ae, f (lat.), ortoptics (eng.), tehnika vježbi oka u cilju popravljanja vidnih
osa koji nisu potpuno koordinirane za binokularni vid Sin. .

---ORTOPTOSKOPorthoptoscopium, ii, n (lat.), ortoptoscope (eng.), instrument koji služi za vježbe

pri lijecenju ano-malija mišica pokretaca oka, strabizma ili ambliopije Sin. .
---ORTOSKOPorthoscopium, ii, n (lat.), orthoscop (eng.), aparat koji neutralizira kornealnu reakciju
pomocu sloja vode, a služi za ispitivanje oka Sin. .

---ORTOSKOPIJAorthoscopia, ae, f (lat.), orthoscopy (eng.), ispitivanje oka pomocu ortoskopa ( Sin.
v.).

---ORTOSTATICANorthostaticus-3 (lat.), orthostatic (eng.), onaj koji pripada ili je uzrokovan

uspravnim položajem Sin. .

---ORTOSTAZAorthostasis, is, f (lat.), orthostatism (eng.), uspravan položaj tijela covjeka Sin. .

---ORTOTOPICANorthotopicus-3 (lat.), orthotopic (eng.), onaj koji se nalazi na odgovarajucem, za

taj dio tijela normalnome mjestu, a takoder i onaj koji se odnosi na kalem za transplantaciju koji se
prenosi na njegovo normalno mjesto u tijelu Sin. .

---ORTOZAorthosis, is, f (lat.), id.(eng.), primjena ortopedskoga aparata za podršku, prevenciju ili
korekciju deformiteta, odnosno za normalno obezbjedenje funkcioniranja pokretnih dijela tijela
Sin. .

---OSAvespa, ae, f (lat.), wast (eng.), insekt iz porodice Vespidae. U Bosni su samo dvije otrovne
vrste te porodice, osa i stršljen. Njihovi otrovi sadrže histamin, 5-hidroksitriptamin. Sin. 

---OSAFUNJENJEsaponificatio, onis, f (lat.), saponification (eng.), 1. akt ili proces u kojemu se masti
pretvaraju u safune, 2. (u hemiji) hidroliza nekoga estera sa alkalijama, a rezultat je pravljenje
alkohola i alkalne soli estera. To je ustvari nastanak safuna Sin. .

---OSAKACUJUCImutilans, antis (lat.), maimed, mutilating (eng.), onaj koji vrši sakacenje gubitkom
jednoga ekstremiteta, ali, u širem smislu, i nekoga važnoga organa Sin. .

---OSAKATITI, MUTILARE(lat.), maim (eng.), izgubiti jedan ud, ekstremitet ili, u širem smislu, dio
važnoga organa, odnosno citav organ, povredom, ali i operacijom Sin. .

---OSATURAossatura, ae, f (lat.), ossature (eng.), aranžman kostiju tijela ili jednoga njegovoga
dijela, sin. kostur, lugaca, skelet Sin. .

---OSCILACIJAoscillatio, onis, f (lat.), oscillation (eng.), kretanje naprijed-nazad (kao klatno), gore-
dolje, njihanje, ljuljanje, kolebanje, treperenje, treptaj. kolebanje. Sin. 

---OSCILATORAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolebljiv.

---OSFREZIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osmologija 1.

---OSHEITISoscheitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mošanja Sin. .

---OSIFIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okoštavanje.

---OSIFIKANTANossificans, antis (lat.), ossificant (eng.), onaj koji okoštava Sin. .

---OSIGURANIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. socijalno osiguranje.

---OSIKULEKTOMIJAossiculectomia, ae, f (lat.), ossiculectomy (eng.), hirurško vadenje malehnih

košcica uha. Sin. 

---OSIN.EDA, (LAT.), (ENG.), SIN.

---OSIP(LAT.), (ENG.), SIN. v. ospa.

---OSJECAJsensus, us, m, sensatio, onis, f (lat.), sense, sensation (eng.), sposobnost, moc, dar,
kojim se percipiraju stanja ili vrijednosti stvari, percepcija culima, culna re-gistracija podražaja
provodena aferentnim nervom, sin. osjet, senzacija, ocut (vid. sluh, ukus, opip, itd.), Sin. 

---OSJECANJEemotio, onis, f (lat.), emotion (eng.), duševna refleksija svakodnevnih ili povremenih
dogadaja, koja bi spadala u više refleksije (ljubav, bol, simpatija itd.), sin. emocija, ocut Sin. .

---OSJECATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cutjeti.

---OSJEMENJIVANJEinseminatio, onis, f (lat.), insemination (eng.), depozicija sjemena ili sjemenske

tecnosti (sperme) u vaginu ili grlic materice radi oplodnje. Akt se dešava za vrijeme seksualnoga
kontakta ili vještacki Sin. .

---OSJEMENJIVANJE, VJEŠTACKOinseminatio artifitialis (lat.), artificial insemination (eng.),

instilacija sjemena u vaginu ili u grlic materice brizgalicom u cilju oplodnje žene ili ženke domacih
životinja Sin. .

---OSJET(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjecaj 1.

---OSJETLJIV1. irritabilis, e (lat.), irritable (eng.), sposoban da reagira na stimulaciju, sin.

iritabilan, muhhanat, 2. sensibilis, e (lat.), sensible (eng.) senzitivan, perceptivan za podržaje
pojacane reakcije na stimulaciju, sposoban za osjecanje, dražljiv, senzibilan. Sin. 

---OSJETLJIVOSTirritabilitas, atis, f, sensibilitas, atis, f (lat.), irritability, senzibility (eng.), 1.

svojstvo reagiranja na stimulacije, sin. senzibilitet, 2. nenormalna i pretjerana reakcija na
stimulanse cak i niskoga intenziteta. iritabilnost, dražljivost. Sin. 

---OSKORUŠICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bedrenac.

---OSLABITI, V(LAT.), (ENG.), grohnuti. Sin. 

---OSLOBAÐANJE, LIBERATIO, onis, f (lat.), liberation (eng.), 1. hirurška ili instrumentalno-manuelna

metoda kojom se neki organ oslobada priraslica ili neki tok oslobada prepreke, 2. lucenje hormona
iz endokrine žlijezde u krv npr.oslobadanje tiroksina). deliberacija, liberacija. Sin. 

---OSLONACsustentaculum, ii, n (lat.), support (eng.), sredstvo, struktura koja pomaže da se nešto
(organ, dio tijela, tkivo, odajica, proteza) održavaju u odredenom položaju, sin. podrška. Sin. 

---OSMHIDROZAosmhydrosis, is, f (lat.), osmidrosis (eng.), izlucivanje smrdljivoga znoja Sin. .

---OSMOL(LAT.), osmole (eng.), simbol Os., kolicina neke supstancije koja se disocira u soluciju da
bi formirala 1 mol osmotski aktivnih cestica, npr. 1 mol glukoze koja se ne jonizira cini 1 osmol
otopine, ali 1 mol natrijum hlorida koji se jonizira cini 2 osmola otopine. Sin. 

---OSMOLALITET(LAT.), osmolality (eng.), koncentracija osmotski aktivnih cestica u otopini,

oznacena nazivom osmol u otopini na litar rastvora. Osmolalitet je direktno proporcionalan
vrijednostima otopine, osmotskome pritisku, porastu tacke kljucanja, sniženju tacke smrzavanja i
sniženju tacke i Sin. .

---OSMOLOGIJAosmologia, ae, f (lat.), osmology (eng.), 1. skup znanja o mirisima i nacinima

njihovoga uživanja, sin. osfreziologija, 2. dio fizikalne hemije koji se bavi osmozom Sin. .

---OSMOMETARosmometer, tri, f (lat.), id.(eng.), 1. aparat za mjerenje osmotske snage, 2. aparat

za mjerenje kolicine i inteziteta mirisa Sin. .

---OSMOTSKIosmoticus-3 (lat.), osmotic (eng.), onaj koji pripada osmozi ( Sin. v.), ili je njene
prirode (npr. osmotski pritisak).

---OSMOZAosmosis, is, f (lat.), osmotic (eng.), prolazak ciste otopine od mjesta vece koncentracije
na mjesto manje, ako su te dvije otopine razdvojene polupropusnom opnom Sin. .

---OSMUÐEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. oprljen.

---OSMUDITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. oprljen.

---OSNOVNIelementarius-3 (lat.), elementary (eng.), onaj koji nije djeljiv u manje dijelove ili
komponente. elementaran 2. Sin. 

---OSOBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. svojstvo.

---OSOKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sok i serum 1.

---OSOVINSKIaxialis, e (lat.), axial (eng.), ono što pripada osovini neke strukture ili dijela tijela.
aksijalan. Sin. 

---OSPA(LAT.), exanthema, atis, n (lat.). exanthem, rash (eng.), 1. pojava kožnih eflorescencija,
kožne erupcije, obicno naglo, 2. bolest kod koje je pojava kožnih eflorescencija najprominentnija
manifestacija. egzantem, osip, osutak. Sin. 

---OSPICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. 1. krzamak, 2. pljuskavice, 3. kravlje boginje.

---OSPINArubella, ae, f (lat.), german measles (eng.), akutna, obicno benigna infektivna bolest
uzrokovana Toga virusom, a zahvaca djecu i neimunizirane mlade osobe. Virus ulazi respiratornim
traktom i širi se limfnim sistemom. Blaga drhat, bolno grlo, povecane limfne žlijezde na stražnjoj
strani vrata i kara Sin. .

---OSPINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. krzamak.

---OSRCINApericardium, ii, n (lat.), id.,(eng.), srcana kesa, fibrozna vreca koja okružuje srce i
pocetne dijelove veli-kih krvnih suda. Ima 2 sloja, vanjski, fibrozni i unutrašnji, serozni. košulja,
prisrde, perikard, srcana kesa, prjepoka. Sin. 

---OSTATAKresiduum, i, n, vestigium, i, n, relictum, i, n (lat.), rest (eng.), 1. dio embrionalnoga

tkiva koji zaostane u odraslome organizmu (embrionalni ostatak), narocito ako je funkcionirao u
ranijem stadiju. Takoder i kolicina hemijske materije koja zaostane u tkivu ili njegovoj tecnosti
poslije eliminacije (npr. ostatak ugljen Sin. .

---OSTEITISosteitis, idis, f (lat.), (eng.), id. bos., isindija kosti koja zahvata Haverzove prostore,
kanale i, obicno, i medularni kanal, a manifestuje se uvecanjem kosti, otokom mehkih tkiva, bolom
i nepokretnošcu. Sin. 

---OSTEITISosteitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija kosti bez obzira na intezitet, tip, manifestacije i
slicno. Up. osteomijelitis. ostitis. Sin.

---OSTEKTOMIJAostectomia, ae, f (lat.), ostectomy (eng.), hirurška ekscizija komada ili citave kosti
Sin. .

---OSTEOARTRITISosteoarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), neisindicna degenerativna bolest zglobova

koja se pretežno vidi kod starijih. Prisutna je degeneracija zglobne hrskavice, hipertrofija kosti na
rubovima, promjene na sinoviji. Sve je popraceno bolom, krutošcu poslije vece aktivnosti Sin. .

---OSTEOARTROPATIJAosteoarthropathia, ae, f (lat.), osteoarthropathy (eng.), bilo koja bolest koja

zahvaca zglob i kost Sin. .

---OSTEOBLASTOMA(LAT.), id. lat. i(eng.), benigni, bolni, prilicno vaskularizirani tumor kosti koji je
karakteriziran stvaranjem koštanoga tkiva Sin. .

---OSTEOCEMENTosteocementum, i, n (lat.), id.(eng.), tvrdi sekundarni cement ( Sin. v.), nalik na

kost, koji cesto pokazuje linije slaganja, poredane karakteristicno oko korijena.

---OSTEOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, koštana.

---OSTEODEZMOZAosteodesmosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. formacija, nastajanje kostiju i tetiva, 2.

okoštavanje, osifikacija tetiva Sin. .

---OSTEODINIJAosteodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kostima Sin. .

---OSTEODISTROFIJAosteodystrophia, ae, f (lat.), osteodystrophy (eng.), poremecaj u razvoju kosti,

defektno stvaranje kosti Sin. .

---OSTEODISTROFIJA, RENALNAosteodystrophia renalis (lat.), renal osteodystrophy (eng.), stanje

koje nastaje zbog hronicne bolesti bubrega sa pojavom u djetinjstvu. Kod bolesnika je prisutna
renalna insuficijencija, visok je fosfor, a nizak kalcijum u krvi. Stimulirana je funkcija
paratireoidee. Rezultat svega je cisticni osteitis, osteomalac Sin. .

---OSTEOFIBROMAosteofibroma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor koji sadrži obje vrste tkiva, i
koštano i vezno Sin. .

---OSTEOFITosteophyton, i, n (lat.), osteophyte (eng.), koštana dobrocudna naraslica, izraštaj,

obicno u blizini zgloba Sin. .

---OSTEOFITOZAosteophytosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano stvaranjem mnogobrojnih

osteofita na kostima Sin. .

---OSTEOGENid.(eng.),., 1. supstancija koja cini unutrašnji sloj periosta iz kojega se kost stalno
obnavlja, 2. osteogenes (lat.), osteogenic (eng.), onaj koji je koštanoga porijekla Sin. .

---OSTEOGENEZAosteogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), formacija, tvorba kostiju, razvoj kostiju Sin. .

---OSTEOHONDRITISosteochondritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija i hrskavice i kosti Sin. .

---OSTEOHONDRODISTROFIJAosteochondrodystrophia, ae, f (lat.), osteochondrodystrophy (eng.),

oblik mukopolisaharidoze karakteriziran ekskrecijom keratan sulfata u bureži. Pacijent ima genu
valgum, kokošija prsa, kratak vrat i trup, velika usta, široko lice, širok prostor medu zubima,
progresivnu gluhocu. Postoje dva enzinmska tipa, A i B. mukopolisaharidoza. Sin. 

---OSTEOHONDROMA(LAT.), osteochondroma, atis, n (lat), id.(eng.), benigni tumor koji se sastoji od

zrele kosti, prekriven hrskavicom, a prominira sa lateralnih strana enhondralnih kostiju Sin. .

---OSTEOID(LAT.), id.(eng.), organski matriks kosti, mlada kost u kojoj još nije nastala osifikacija
Sin. .

---OSTEOID-OSTEOMA(LAT.), id.(eng.), malehni, bolni, ali benigni, oštro ograniceni tumor

sunderaste kosti na kostima ekstremiteta i kicme, narocito kod mladih Sin. .

---OSTEOIDANosteoides, idis, (lat.), osteoid (eng.), onaj koji nalici na kost Sin. .

---OSTEOKLASTosteoclastum, i, n (lat.), osteocast (eng.), 1. velika odajica sa više jezgri koja je u

vezi sa apsorpcijom i modeliranjem kosti. Postaje posebno aktivna prisustvom parathormona, 2.
instrument koji se upotrebljava u koštanoj hirurgiji za pravljenje osteotomije Sin. .

---OSTEOKLASTOMAosteoclastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor džinovskih odajica kosti Sin. .

---OSTEOKLAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lomljenje kosti.

---OSTEOLIZAosteolysis, is, f (lat.), id.(eng.), rastapanje, disolucija koštanoga tkiva, a narocito se

odnosi na gubitak kalcijuma Sin. .

---OSTEOLOGIJAosteologia, ae, f (lat.), osteology (eng.), dio anatomije koji ukljucuje davanje
naziva i kumulaciju znanja o kostima i njihovim strukturama Sin. .

---OSTEOMAosteom, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor sastavljen od dobro diferenciranoga

koštanoga tkiva, gust, sklerotican, sporo rastuci, cesto se pojavljuje na pljosnatim kostima Sin. .

---OSTEOMALACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gnjilost kostiju.

---OSTEOMIJELITISosteomijelitis, idis, f (lat.), (eng.), id., po nazivu isindija koštane srži, gdje su
obicno zahvaceni svi dijelovi kosti. Uzrokovan je piogenim mikroorganizmima koji dolaze lokalno ili
hematogeno. Može biti lokaliziran, a može se širiti kroz medularni kanal, korteks, spongioznu kost i
periost. zagnojavanje kostiju. Sin. 

---OSTEOPATIJAosteopathia, ae, f (lat.), osteopathy (eng.), 1. bilo koja bolest kostiju, 2. sistem
lijecenja koji se oslanja na teoriju da je tijelo sposobno napraviti vlastito sredstvo protiv bolesti pod
normalnim okolnostima. Oslanja se na uobicajene metode, ali kao glavno podcrtava važnost
normalnih tjelesnih m Sin. .

---OSTEOPLAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, koštana.

---OSTEOPLASTIKAosteoplastia, ae, f (lat.), osteoplasty (eng.), bilo koja plasticna operacija ili
rekonstrukcija kosti Sin. .

---OSTEOPOROZAosteoporosis, is, f (lat.), id.(eng.), smanjena kolicina koštane mase povecanjem

koštane šupljikavosti koja vodi nastanku frakture Sin. .

---OSTEORAFIJAosteorrhaphia, ae, f (lat.), osteorrhaphy (eng.), stavljanje šava žicom u cilju

postizanja pogodnoga položaja za srašcenje Sin. .

---OSTEORAGIJAosteorrhagia, ae, f (lat.), osteorrhage (eng.), masivno krvarenje iz kosti Sin. .

---OSTEOSARKOMAosteosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni primarni slabo diferencirani tumor

kosti koji se sastoji od strome veznoga tkiva sa atipijom odajica, brojnim mitozama, stvaranjem
osteoida, kosti ili hrskavice. Zahvaca uglavnom mlade ljude Sin. .
---OSTEOSARKOMATOZAosteosarcomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), simultani nastanak multiplih,
multicentricnih osteosarkoma Sin. .

---OSTEOSINTEZAosteosynthesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurško spajanje i fiksiranje kraja

prelomljene kosti (žicom, plocom, klinom i sl.) Sin. .

---OSTEOSKLEROZAosteosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), ocvršcavanje, odnosno nastanak pojacane

nenormalne gustine kosti, otvrdnjenje kosti Sin. .

---OSTEOTOMosteotomum, i, n (lat.), osteotome (eng.), na dlijeto nalik hirurški instrument koji

služi za lomljenje, sijecenje kosti Sin. .

---OSTEOTOMIJAosteotomia, ae, f (lat.), osteotomy (eng.), hirurško presijecanje kosti u cilju

lijecenja citavoga ekstremiteta. Cilj osteotomije je popravljanje deformiteta, sprjecavanje
luksacija i subluksacija, poboljšanje statike itd Sin. .

---OSTEOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okoštavanje.

---OSTIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ušce.

---OSTITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. osteitis.

---OSTRAKOZAostracosis, is, f (lat.), id.(eng.), promjene kostiju koje poprimaju konzistenciju i

izgled školjke, sedefa Sin. .

---OSTRMAK, CLIVUS, us, i, m (lat.), id.(eng.), koštana površina koja se strmo penje prema gore od
foramen occipitale magnum do stražnjega dijela turskoga sedla. U izgradnju sudjeluju sitnik i
zatiljna kost. klivus. Sin. 

---OSTRVCA, PANKREATICNAinsulae pancreatis, (lat.), pancreatic islets (eng.), nepravilne strukture

mikroskopske velicine, razbacane po gušteraci koje obezbjeduju njenu endokrinu sekreciju. Imaju
tri grupe odajica, alfa, koje luce glukagon, beta, koje daju inzulin i delta, koje luce somatostatin
Sin. .

---OSTRVCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ostrvo.

---OSTRVOinsula, ae, f (lat.), island (eng.), nakupina odajica ili izolirani komadic tkiva sa drugim
nesrodnim tkivom. Ostrvce, islet, je u principu isto, moguce je praviti jedino kvantitativnu razliku
Sin. .

---OSUGAligamentum, i, n (lat.), ligament, band (eng.), traka fibroznoga tkiva koja spaja kosti i
hrskavice, a služi za obezbjedivanje kongruentnosti zgloba, zglobna veza, sin. ligament 1 Sin. .

---OSUKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sok i serum 1.

---OSUNNENECENcircumcisus-3 (lat.), circumcised (eng.), osoba koja je bila podvrgnuta sunnecenju
Sin. .

---OSUNNETITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. cirkumcizija.

---OSUTAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ospa.

---OSVJETLJAVANJEilluminatio, onis, f (lat.), illumination (eng.), dodatno osvjetljavanje,

rasvjetljavanje, obicno šupljine organa ili objekta posmatranja, danas obicno hladnim svjetlom.
iluminacija. Sin. 

---OSVJEŽAVANJErevivificatio, onis, f (lat.), revivification (eng.), 1. skidanje dijela tkiva sa

patološki promijenjenih površina da se promovira njihovo zarastanje, 2. uzimanje hladnih i
roborantnih napitaka da bi se pacijent vratio u bolje stanje i odmorio od napora Sin. .

---OTAC, PATER, tris, m (lat.), father (eng.), jedan od dva rodite-lja, onaj muškoga spola, koji daje
potomstvu y hromozom. babo. Sin. 

---OTALGIJAotalgia, ae, f, otodynia, ae, f, otagra, ae, f (lat.), earache (eng.), bol u uhu, sin.
otodinija, ušobolja Sin. .

---OTAPALO, SOLVENS, entis (lat.), dissolvent, solvent (eng.), medijum u kojemu se druga
supstancija otapa, rastapa, rastvara, komponenta otopine koja je prisutna u vecoj kolicini, sin.
rastvarac, otapalo, rastapalo Sin. .

---OTECEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabuhnut.

---OTECI(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabuhnuti.

---OTIMACpraedator, oris, m (lat.), pillager (eng.), organizam koji uzima za sebe važne elemente od
organizma druge vrste kojega on na taj nacin konzumira i razara, sin. predator Sin. .

---OTISAK PRSTAdactylograma, atis, n (lat.), dactylogram (eng.), šara kože na jagodici prsta,
uglavnom tipicna za svakoga pojedinca, otisnuta pomocu boje, a služi za identifikaciju. V. jagodica
Sin. .

---OTISAK TABANApodogramma, atis, n, pelmatogramma, atis, n (lat.), footprint (eng.), ono što
covjek ostavlja hodajuci po vlažnome pijesku ili drugoj pogodnoj masi (svježa cimenta) Sin. .

---OTISAKimpressio, onis, f (lat.), impression (eng.), negativna kopija nekoga tvrdoga objekta na
mekšemu materijalu (otisak zuba na unutrašnjoj strani obraza, ali i otisak u gipsu i slicno), sin.
impresija 2 Sin. .

---OTITICANotiticus-3 (lat.), otitic (eng.), onaj koji pripada isindiji uha, otititsu Sin. .
---OTITISotitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija uha, što je karakterizirano bolom, vatrom,
poremecajem sluha, tinitusom i vertigom. Zavisno koje je uho zahvaceno govori se o unutrašnjeme,
srednjem i vanjskom Sin. .

---OTKLON(LAT.), (ENG.), SIN. v. val.

---OTKRIVANJEphanerosis, is, f (lat.), id.(eng.), oslobadanje, cinjenje vidljivom, supstancije koja se

nije inace mogla prikazati. faneroza. Sin. 

---OTKUCAJpulsus, us, m (lat.), pulse, beat (eng.), jedna kompletna srcana aktivnost, sistola i
dijastola Sin. .

---OTODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otalgija.

---OTOGENotogenes (lat.), otogenous (eng.), onaj koji ima porijeklo iz uha (npr. otogeni apsces
mozga) Sin. .

---OTOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. nabuh.

---OTOLITotolithus, i, m (lat.), otolith (eng.), na kamen nalik masa u unutrašnjem uhu. statolit.
Sin. 

---OTOLITIJAZAotolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo kamena u uhu ( Sin. v. otolit).

---OTOLOGIJAotologia, ae, f (lat.), otology (eng.), grana medicine koja se bavi dijagnostikom,
anatomijom, fiziologijom, patologijom, konzervativnom i hirurškom terapijom uha Sin. .

---OTOMIKOZAotomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), gljivicna bolest vanjskoga slušnoga kanala pracena
pruritusom i eksudatom Sin. .

---OTOPATIJAotopathia, ae, f (lat.), otopathy (eng.), bilo koja bolest uha Sin. .

---OTOPINA, FIZIOLOŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otopina, slana.

---OTOPINA, HIPERBARICNAsolutio hyperbarica (lat.), hyperbaric solution (eng.), otopina koja ima
vecu specificnu težinu od nekoga standarda koji je u pitanju (npr. kod likvora, ona koja ima vecu
težinu od likvora), pa time se spušta niže od mjesta ubrizgavanja Sin. .

---OTOPINA, HIPOBARICNAsolutio hypobarica (lat.), hypobaric solution (eng.), otopina koja ima
specificnu težinu nižu nego standard koji je u pitanju, tako da miješana sa standardom putuje
prema gore Sin. .

---OTOPINA, IZOBARICNAsolutio isobarica (lat.), isobaric solution (eng.), otopina koja ima specificnu
težinu istu kao i standard koji je u pitanju, tako da ubrizgana ostaje na mjestu unošenja (npr.
kontrast kod spinalne anestezije ili mijelografije) Sin. .
---OTOPINA, KOLOIDNA(LAT.), colloidal solution (eng.), otopina koja sadrži minimalne cestice neke
materije koja je suspendirana u solvensu. Solvens se zove kontinuirana faza, a suspendirana masa je
dispergirana faza Sin. .

---OTOPINA, MOLARNA(LAT.), molar solution (eng.), otopina koja sadrži 1 mol onoga što se otapa na
litar otopine, oznaka je M/1 ili 1 M, pa se može smanjivati na decimolarnu otopinu, M/10 ili 0,1 M
Sin. .

---OTOPINA, NORMALNAsolutio normalis, (lat.), normal solution (eng.), otopina gdje svaki litar
sadrži 1 gram otopljene supstancije, oznacava se kao N/1 ili 1 N Sin. .

---OTOPINA, PUFERSKA(LAT.), buffer solution (eng.), otopina koja je otporna na promjene

koncentracije vodikovih jona kada joj se doda kiselina ili baza. Sin. 

---OTOPINA, SLANAsolutio physiologica (lat.), saline solution (eng.), izotonicna otopina natrijevoga
hlorida u fiziološkome sastavu (0,9%), ali nekad i drugih soli koji (poglavito kalija), koja se daje
intravenski radi lijecenja. otopina, fiziološka. Sin. 

---OTOPINA, SOLUTIO, onis, f (lat.), solution (eng.), homogena mješavina jedne ili više supstancija
koje su molekularno dispergirane u dovoljnoj kolicini sredstva za otapanje. rastvor. Sin. 

---OTOPINA, VODENA(LAT.), aqueous solution (eng.), otopina u kojoj se voda upotrebljava kao
otapalo Sin. .

---OTOPLASTIKAotoplastia, ae, f (lat.), otoplasty (eng.), plasticna, rekonstruktivna operacija uha,

korekcija deformiteta i defekata Sin. .

---OTOPLJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. rastopljen.

---OTORAGIJAottorrhagia, ae, f (lat.), otorrhage (eng.), profuzno krvarenje iz uha Sin. .

---OTOREJAotorrhoea, ae, f (lat.), otorrhea (eng.), cijedenje nekoga sadržaja iz uha (gnoja, likvora
i sl.) Sin. .

---OTORINOLARINGOLOGIJAotorhinolaryngologia, ae, f (lat.), ENT surgery (eng.), dio ukupne

medicinske nauke i prakse koji se bavi konzervativnim i hirurškim lijecenjem i dijagnostikom uha,
nosa i grla. Skr. ORL Sin. .

---OTOSKLEROZAotosclerosis, is, f (lat.), id.(eng.), patološko stanje koštanoga labirinta uha u kojem
se formira sunderasta kost što uzrokuje koštanu ankilozu uzengije. Rezultat je slabljenje sluha Sin. .

---OTOSKOPototscopium, ii, n (lat.), otoscope (eng.), instrument u obliku lijevka koji služi za
pregled uha Sin. .
---OTOSKOPIJA, OTOSCOPIA, ae, f (lat.), otoscopy (eng.), ispitivanje, pregled uha pomocu otoskopa
Sin. .

---OTPADAKrecrementum, i, n, sordes, ium, f, pl (lat.), recrement, filth (eng.), 1. ostatak

neprobavljene ili iskorišcene hrane, necistoca, prljavština, peksinluk, 2. tjelesni sok koji se
reapsorbira ponovo u krv i dijelom se iskoristi Sin. .

---OTPORresistentia, ae, f (lat.), resistence (eng.), 1. snaga koja djeluje u suprotnom smislu od
neke sile (npr. otpor koji pruža krvno korito pritiskom krvi o zid, a ispoljava se jedinicama
perifernoga otpora, odnosno dinima u sekundi na centimetar. Simbol R), 2. (u psihijatriji) svjesni ili
nesvjesni meha Sin. .

---OTPORANimmunis, e (lat.), immune (eng.), zašticen od infektivne bolesti, bilo specificnim bilo
nespecificnim mehanizmima. imun. Sin.

---OTPORNIKrheostatum, i, n (lat.), rheostat (eng.), pribor kojim se regulira otpor i tako kontrolira
kolicina struje koja ulazi u kolo. reostat. Sin. 

---OTPORNOSTresistentia, ae, f (lat.), resistence (eng.), 1. prirodna sposobnost nekoga organizma

da se odupire infekciji mikroorganizama ili djejstvu njihovih toksina, 2. sposobnost nekoga
mikroorganizma da podnese djejstvo nekoga lijeka koji je letalan vecini vrsta. Ova otpornost može
biti primarna (otpornost Sin. .

---OTROVvenenum, i, n (lat.), venom, poison (eng.), supstancija koja je unesena u organizam i u

ogranicenoj kolicini uzrokuje ozbiljno narušavanje zdravlja ili smrt. zeher, ijed (narocito zmijski).
Sin. 

---OTROVANvenenatus-3 (lat.), poisonous ,venemous (eng.), ono što luci ili sadržava otrov. V. otrov.
zeherli, cemeran. Sin. 

---OTROVNICA(LAT.), (ENG.), otrovna zmija, Sin. v. zmija.

---OTUÐENJEalienatio, onis, f (lat.), alienation (eng.), izolacija od društva, predstava o sebi kao o
strancu ili kao o suvišnoj osobi u okruženju, 2. osjecaj depersonalizacije i nerealnosti Sin. .

---OTUPLJENOST, OBTUSIO, onis, f (lat.), dullness (eng.), sma-njenje izoštrenosti percepcije ili
osjetljivosti. optuzija. Sin. 

---OTURAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadnjica.

---OTVARANJE, ID(LAT.), (ENG.), sa operacija u smislu otvaranja duplje, šupljine i sl Sin. .

---OTVOR1. apertura, ae, f, foramen, inis, f (lat.), aperture, foramen, opening, passage (eng.), opci
termin u anatomskoj nomenklaturi koji oznacava otvor na nekome organu, grudnome sepetu, rupicu
na kosti kuda ulazi živac ili krvni sud u kost ili u nekoj strukturi ili više struktura ako zatvaraju taj
otvor, sin. apertura, rupa, foramen, skvažina, 2. Sin. v. ušce.
---OTVORENapertus-3, patens, entis (lat.), open, patent (eng.), 1. izložen zraku, nije prekriven
netaknutom kožom ili sluzavicom, izložen, sin. eksponiran, 2. (o strujnome kolu) prekinut, tako da
struja ne može proci, npr. otvoreno kolo, 3. (o nekom otvoru) karakterizira stanje njegove
otvorenosti (jer može biti i zat Sin. .

---OTVORITI (SE)alvo esse solute (lat.), get stool (eng.), dobiti normalnu stolicu poslije zatvora ( Sin.
v.).

---OTVRDNJENJEinduratio, onis, f (lat.), induration (eng.), 1. otvrdnjavanje, nenormalno povecanje

tvrdine nekoga tkiva ili organa, 2. nenormalno tvrdo mjesto ili struktura u organizmu, narocito gdje
nije bila ranije. induracija. Sin. 

---OTVRDNUT, INDURATUS-3 (lat.), hardened, indurated (eng.), struktura koja je promijenila

kvalitet u smislu povecanja tvrdine tkiva, zbog prožetosti vezivom ili zbog inkrustacije kalcijumovim
solima Sin. .

---OVALAN, V(LAT.), (ENG.), jajast Sin. .

---OVARIEKTOMIJA, OVARIECTOMIA, ae, f (lat.), ovariectomy (eng.), operacija vadenja jajnika Sin. .

---OVARIJALANovarialis, e (lat.), ovarian (eng.), onaj koji pripada jajniku ili proizilazi iz njega Sin. .

---OVARIOCELA, OVARIOCELE, es, f (lat.), id.(eng.), ispad jajnika u obliku kile, kila jajnika Sin. .

---OVARIOCENTEZA(LAT.), ovariocentesis, is, f (lat). id.(eng.), bodenje, punkcija jajnika Sin. .

---OVARIOPATIJAovariopathia, ae, f (lat.), ovariopathy (eng.), bilo koja bolest jajnika, sin.
ooforopatija Sin. .

---OVARIOPEKSIJAovariopexia, ae, f (lat.), ovariopexy (eng.), operacija koja se sastoji od podizanja

jajnika i njegove fiksacije za trbušni zid, sin. ooforopeksija Sin. .

---OVARIOTOMIJAovariotomia, ae, f (lat.), ovariotomy (eng.), hirurško vadenje, uklanjanje ovarija,

obicno zajedno s tumorom Sin. .

---OVARITIS, V(LAT.), (ENG.), ooforitis Sin. .

---OVCIJE BOGINJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuskavice.

---OVCIJIovinus-3 (lat.), ovine (eng.), onaj koji pripada ovci, ovcijega porijekla (npr. ovciji
heterotransplantat), sin. ovini Sin. .

---OVEREMITI(LAT.), (ENG.), 1. oboljeti od verema ( Sin. v.), 2. v. grohnuti.

---OVINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ovciji.

---OVISNIK(LAT.), dependent (eng.), osoba koja pokazuje znake ovisnosti o nekome hemijskome
spoju, drogi Sin. .

---OVISNOST(LAT.), addiction (eng.), neodoljiva preokupacija da se nabavi i koristi neka droga.

Osoba je cesto fizicki zavisna, ali može biti i bez toga. Svaka droga, ukljucujuci i alkohol koja
djeluje na centralni nervni sistem, a pogotovu ona koja donosi trenutno olakšanje, može izazvati o
Sin. .

---OVITAK, V(LAT.), (ENG.), cahura. Sin. 

---OVJESNIKsuspensorium, ii, n (lat.), suspensory (eng.), li-gament, kost, mišic ili zavoj, pracka,
jular, koji služi za držanje, pridržavanje nekoga dijela tijela ili organa koji visi (dojka, tašak i sl.).
suspenzorijum. Sin. 

---OVLAŽIVANJEmadefactio, onis, f (lat.), moistening (eng.), cinjenje neke površine vlažnom (kože,
sluzavice, serozne opne) Sin. .

---OVOGENEZA, V(LAT.), (ENG.), oogeneza. Sin. 

---OVOJtheca, ae, f (lat.), id.(eng.), struktura koja omotava, zavija, omot, ovojnica ili košuljica oko
ovarijalnoga folikula ili tetive, sin. teka Sin. .

---OVOJNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cahura.

---OVOTESTIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. ženomuž.

---OVULACIJAovulatio, onis, f (lat.), ovulation (eng.), izlazak jajne odajice, oocita, iz folikula
jajnika. Sin. 

---OZDRAVITIsancescere, convalescere (lat.), get well (eng.), preležati bolest, ponovo zadobiti
stanje fizickoga i psihickoga blagostanja, izlijeciti se, preboljeti, oporaviti se, vratiti se u stanje
zdravlja, bivati snažniji i mocniji Sin. .

---OZEBAO(LAT.), (ENG.), SIN. v. ozepsti.

---OZEBLINApernio, onis, m (lat.), (eng.), chilblain (eng. ), lokalizirano crvenilo kože i tjestasti
nabuh potkožnoga tkiva sa svrbežom i osjecajem paljenja koji se ponavljaju, a uzrokovani su
hladnocom i vlagom, narocito na loparima, prstima, šakama, licu, stopalima djece i žena, a na
prstima i š Sin. 

---OZENAozaena, ae, f (lat.), ozena (eng.), atroficni rinitis karakteriziran gustim mukopurulentnim,
iscjetkom i vo-njem. Cesto je prisutna Klebsiella pneumoniae subspcies ozenae. Sin. 
---OZEPSTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zepsti.

---OZLIJEDITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pozlijediti.

---OZON(LAT.), ozone (eng.), plavicasti, eksplozivan plin, odnosno plavicasta tecnost, a predstavlja
alotropsku modifikaciju i jacu aktivnu formu kisika, O3. Ima antisepticno djejstvo. Nastaje kada je
kisik, O2, izložen djejstvu pražnjenja elektriciteta (grom) Sin. .

---OZONOMETAR(LAT.), ozonometer (eng.), instrument koji mjeri kolicinu ozona u zraku Sin. .

---OZUBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ozublje.

---OZUBLJEperiodontium, i, n (lat.), id.(eng.), tkivo koje drži zub u alveoli, a cine ga periodontalni
ligament, desni, cement i alveolarna kost. ozubina, periodoncijum. Sin. 

---OŠAMUCENstupefactus-3 (lat.), numbed (eng.), osoba koja pokazuje ošamucenost, smucen,

smeten, slabije orijentiran, zbunjen, pospan Sin. .

---OŠAMUCENOSTstupefactio, onis, f (lat.), numbness (eng.), smucenost, slabija orijentacija,

nedostatak orijentacije, zbunjenost, smetenost, pospanost, netacno definirano stanje koje
odgovara lahkom poremecaju svijesti Sin. .

---OŠTARacer, acris, acre (lat.), sharp (eng.), bridak, jako izražen, žestok, rezak, akutan, težak,
brzo se razvija (npr. oštar bol), sin. bridak Sin. .

---OŠTECENlaesus-3 (lat.), damaged, hurted (eng.), onaj koji je pretrpio oštecenje, povrijeden, ima
razdor ili pucanje tkiva, degeneriran pod necijim djejstvom, uništenoga dijela organa, tkiva ili
odajica, nagrižen korozivnim sredstvom ili novostvorenim tkivom koje je oštetilo krvne sude ili
zaustavilo ra Sin. .

---OŠTETITIlaedere (lat.), damage (eng.), nanijeti štetu, povrijediti, izazvati razdor tkiva,
degenerirati pod nekim djejstvom, usmrtiti, uništiti dio organa, tkiva ili odajice, nagristi korozivnim
sredstvom ili novostvorenim tkivom Sin. .

---OŽETA KOŽAcutis striata abdominis (lat.), striated skin of belly (eng.), iscijedena koža, koža sa
strijama, prugama, Sin. v. pruga (A. Nametak, ......."s ožetom kožom na trbuhu u visokom stupnju
trudnoce.").

---OŽILJAKcicatrix, icis, f (lat.), scar (eng.), znak, graden od tkiva, vecinom vezivnoga, koji ostane
poslije cijeljenja rane ili nekoga patološkoga procesa. dagma, zacjelina, brazgotina, zamlada,
hrapa, svalja, požiljak. Sin. 

---OŽILJNIcicatrialis, e (lat.), cicatricial (eng.), onaj koji pripada ožiljku ili je prirode ožiljka Sin. .

---OŽIVJETI DIJETE(LAT.), quickening (eng.), prvi prepoznatljivi pokreti djeteta u majcinoj utrobi,
koji se obicno susrecu od 16. do 20. hefte trudnoce (npr. trudnica kaže: ".....dijete mi je rano
oživjelo....") Sin. .

---OŽIVJETI, ANIMARE, renanimare (lat.), animate, reanimate (eng.), ponovo uspostaviti životne
funkcije prije svega srcanu akciju i dihanje poslije klinicke smrti. rea-nimirati, oživiti. Sin. 

---OŽIVLJAVANJEresuscitatio, onis, f, reanimatio, onis, f (lat.), reanimation, resuscitation (eng.),

ponovno uspostavljanje životnih funkcija, vracanje u život poslije klinicke smrti, poslije prestanka
rada srca. renimacija. Sin. 

---OŽLICICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlicica.

---PABUŠINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prepona.

---PAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. zakrpa.

---PACA(LAT.), (ENG.), životinjska glava, Sin. v. glava.

---PACIJENTpatiens, entis m (lat.), patient (eng.), (dosl. onaj koji je strpljiv). Osoba koja traži
ljekara uslijed postojanja simptomatologije koja je muci, ne da joj mira i kvari joj životnu radost
Sin. .

---PACIJENT, AMBULANTNI(LAT.), out patient (eng.), pacijent koji do-lazi u bolnicu ili dispanzer radi
dijagnoze, lijecenja ili kontrole uspjeha lijecenja, ali ne zauzima krevet u bolnici Sin. .

---PAD(LAT.), (ENG.), fall (eng.) cest uzrok povredivanja strovaljivanjem sa visine ili uslijed
saplitanja Sin. .

---PADALICAdecidua, ae, f (lat.), id.(eng.), izmijenjeni endometrijum materice koji ceka na

oplodnju. Ukoliko ona ne uslijedi, padalica otpadne, a ako nastane, promjene postaju izrazitije.
Promjene su u smislu preobražaja odajica veznoga tkiva u krupne epiteloidne sa proširenjem žlijezdi
i boljom va decidua. Sin. 

---PADAVICAepilepsia, ae, f (lat.), epilepsy (eng.), simptomski kompleks, nacin reakcije mozga u
slucaju podražaja. To su paroksizmalni, prolazni poremecaji moždane funkcije koji se mogu
manifestirati kao abnormalna motorna, senzitivna pražnjenja, senzorne i psihicke smetnje, odnosno
senzacije od autonomnog veliki beteg, epilepsija, velika bolest, nekama bolest, trepelica. Up.
goropaština, golema bolest. Sin. 

---PADAVICANepilepticus-3 (lat.), epileptic (eng.), ono što pripada ili je zahvaceno padavicom.
epileptican. Sin. 

---PADAVICARepilepticus, i, m (lat.), epileptic (eng.), osoba zahvacena bilo kojom formom

padavice, ali je termin najcešci kod goropadi (v.). epilepticar. Sin. 

---PAHALJflocus, i, m, flocculus, i, m (lat.), flake (eng.), nježna, tanka, malehna struktura,

ljuspica, koja slobodno pada, slicno snježnome pahalju, pahuljici Sin. .

---PAHALJASTniveus-3, floccosus -3 (lat.), floccose (eng.), vunast, graden od nježnih pahalja.

pahuljast. Sin. 

---PAHALJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. mekinje.

---PAHICEFALIJApachycephalia, ae, f (lat.), pachycephaly (eng.), nenormalna debljina kostiju

lubanje (npr. kod akromegalije) Sin. .

---PAHIDAKTILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadebljanje prsta.

---PAHIHEJLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadebljanje usana.

---PAHIMENINGITISpachymeningitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tvrde moždane opne. Simptomi

su nalik na simptome meningitisa Sin. .

---PAHULJAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. pahaljast.

---PAHULJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pahalj.

---PAKLINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. katran.

---PALACpollex, icis, m (lat.), thumb (eng.), prvi prst šake. Ima samo dvije falange. Odmaknut od
šake što ga funkcionalno cini najvažnijim prstom. Sin. 

---PALAC, NOŽNIhallux, icis, m (lat.), big toe (eng.), prvi i najveci prst na stopalu. Ima samo dvije
falange. Sin. 

---PALANESTEZIJApallanaesthesia, ae, f (lat.), pallanesthesia (eng.), gubitak osjeta za vibracije

Sin. .

---PALATALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepcan.

---PALATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija nepca Sin. .

---PALATODINIJApalatodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u nepcu Sin. .

---PALATOPLASTIKA, PALATOPLASTIA, ae, f (lat.), palatoplasty (eng.), plasticna rekonstrukcija

nepca ukljucujuci i operacije rekonstrukcije rascijepljenoga nepca Sin. .

---PALATOPLEGIJApalatoplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), paraliza, uzetost nepca Sin. .

---PALATORAFIJApalatorrhaphia, ae, f (lat.), palatorrhaphy (eng.), ušivanje neba, hirurška korekcija
rascijepljenoga nepca Sin. .

---PALATOŠIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nepce, rascijepljeno.

---PALEOSENZACIJA, PALAESENSATIO, onis, f (lat.), paleosensation (eng.), osjet jakoga bola i

znacajnih razlika u temperaturi u uporedenju sa filogenetskim mladim osjetilima svjetla i
minimalnih razlika u temperaturi Sin. .

---PALESTEZIJA, PALLAESTHESIA, ae, f (lat.), pallesthesia (eng.), sposobnost osjeta vibracije Sin. .

---PALIJATIVANpalliativus-3 (lat.), palliative (eng.), ono što pruža olakšanje, ali ne lijeci (lijek,
operacija). Neko sredstvo ili postupak od prolaznoga, olakšavajucega djejstva. Sin. 

---PALIJATIVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. olakšavajuca sredstva.

---PALILALIJApalilalia, ae, f (lat.), id.(eng.), neprekidno po-navljanje jedne rijeci ili fraze Sin. .

---PALINDROMICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. povratan.

---PALISADA(LAT.), (ENG.), palissade (fr. od lat. palus, i, m, kolac), razmještaj odajica ili njihovih
struktura u redovima, npr., u obliku više redova parmaka na drvenoj ogradi Sin. .

---PALMARANpalmaris, e (lat.), palmar (eng.), ono što pripada dlanu. Sin. 

---PALPABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. opipljiv.

---PALPABILITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. opipljivost.

---PALPACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pipanje.

---PALPEBRALANpalpebralis, e (lat.), palpebral (eng.), onaj koji pripada ocnome kapku. Sin. 

---PALPITACIJApalpitatio, onis, f (lat.), palpitation (eng.), subjektivni osjecaj nepravilnoga i brzoga

srcanoga rada, lupanje srca. hlapat. Sin. 

---PALUŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. biljna osnova.

---PALUŽINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. biljna osnova.

---PAMCENJEmemoria, ae, f (lat.), memory (eng.), funkcija zadržavanja i reprodukcije ranijih

utisaka i drugih ranijih sadržaja svijesti. memorija, sjecanje, zapamcivanje, upamcivanje. Up.
mišljenje. Sin. 

---PAMCENJE, MOTORNO(LAT.), motor memory (eng.), upamcivanje motornih kretnji ekstremitetima

ili drugim dijelovima tijela (npr. pamcenje baletskih kretnji, sport i sl.) Sin. .

---PAMCENJE, UDALJENOpalinmnesis, is, f (lat.), id.(eng.), pamcenje davnih dogadaja, tipicno za

starije ljude koji se sjecaju davnih dogadaja, a ne onoga što se je nedavno dogodilo Sin. .

---PAMETprudentia, ae, f (lat.), prudence (eng.), razboritost, mudrost, promišljenost, obazrivost,

znanje, naucnost, inteligencija Sin. .

---PAMPINIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pramenit.

---PAMUKGossipium herbaceum (lat.), cotton plant (eng.), i druge vrste iz porodice Malvaceae, a
služe za dobijanje vlakana, koja se skidaju sa sjemena biljke. Ta vlakna cine pamuk, cotton wool,
kao tekstilnu sirovinu. Iz pamuka se cišcenjem, razmašcivanjem i pranjem dobija medicinska vata,
ham-pamuk, gossipium bumbak. Sin. 

---PANAGLUTINACIJA(LAT.), panagglutination (eng.), aglutinacija nekoga supstrata (npr. crvnih

krvnih odajica) serumom svih krvnih grupa iste vrste Sin. .

---PANARICIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlic.

---PANARTRITISpanarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija svih zglobova u tijelu i svih struktura
jednoga zglobova Sin. .

---PANATROFIJApanatrophia, ae, f (lat.), panatrophy (eng.), opca atrofija koja zahvaca sve dijelove
tijela Sin. .

---PANCITOPENIJApancytopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), sma-njenje broja svih odajickih elemenata

krvi Sin. .

---PANDEMIJApandemia, ae, f (lat.), pandemic (eng.), veoma raširena epidemija neke bolesti koja
zahvaca veliku regiju ili kontinent, odnosno citavu zemlju Sin. .

---PANEL DISKUSIJA(LAT.), panel (eng.), izvjestan broj pojedinaca odredenih medicinskih zvanja koji
ucestvuju u posebnoj, specificnoj diskusiji ili aktivnosti o nekom problemu, narocito o pitanjima
osiguranja Sin. .

---PANENCEFALITISpanencephalitis, idis, f (lat.), id.(eng.), encefalitis, obicno virusnoga porijekla,

koji daje intranuklearna i intracitoplazmaticna inkluziona tijela tipa A koji rezultiraju
parenhimatoznim lezijama, a zahvaca bijelu i sivu masu mozga sa predilekcijom na bazalnim
ganglijama Sin. .

---PANFOBIJApanphobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od svega Sin. .

---PANHIPEREMIJA, V(LAT.), (ENG.), punokrvnost, opca Sin. .

---PANHIPOPITUITARIZAMpanhypopituitarismus, i, m (lat.), id.(eng.), generalizirani hipopituitarizam

zbog odsustva ili oštecenja hipofize. Odsutna je funkcija gonada, a postoji insuficijencija kotlacne i
suprarenalne žlijezde. Bolest je karakterizirana patuljastim rastom odsustvom sekundarnih spolnih
osobina, gubitkom libi Sin. .

---PANIKA(LAT.), panic (eng.), akutna ekstremna tjeskoba pracena dezorganizacijom licnosti i

odsustvom adekvatnoga rasudivanja. Time osoba zahvacena panikom cini nekontrolirane,
neadekvatne, samodestruirajuce postupke Sin. .

---PANIKULEKTOMIJApanniculectomia, ae, f (lat.), panniculectomy (eng.), hirurška ekstirpacija

masnih naslaga na trbuhu Sin. .

---PANIKULITISpanniculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamatorna reakcija potkožnoga masnoga tkiva

koja može zahvatiti septume, vezna tkiva izmedu masnih hlapata, same hlapte i krvne sude. Sin. 

---PANIMUNITET, PANIMUNITY(LAT.), (eng.), imunitet na više bakterij-skih i virusnih infekcija Sin. .

---PANKARDITISpancarditis, idis, f (lat.), id.(eng.), difuzna isindija srca koja zahvaca sva tri njegova
sloja Sin. .

---PANKREAS(LAT.), (ENG.), SIN. v. gušteraca.

---PANKREATEKTOMIJApancreatectomia, ae, f (lat.), pancreatectomy (eng.), hirurško vadenje,

uklanjanje gušterace, bilo djelomicno, bilo totalno Sin. .

---PANKREATICANpancreaticus-3 (lat.), pancreatic (eng.), ono što pripada gušteraci ili potjece iz nje
Sin. .

---PANKREATIN(LAT.), pancreatin (eng.), supstancija dobijena iz gušterace svinja ili goveda koja
sadrži enzime, najviše amilazu, tripsin, lipozin i ima isto djejstvo kao pankreaticni sok.
Upotrebljava se kod pankreaticne insuficijencije kao sredstvo za bolju probavu hrane Sin. .

---PANKREATITIS(LAT.), (ENG.), pancreatitis, idis, f (lat,), akutna ili hronicna isindija gušterace koja
može biti asimptomatska, oligosimptomatska i izraženih simptoma. Simptomi nastaju uslijed
autodigestije pankreasnoga tkiva vlastitim enzimima Sin. .

---PANKREATOGEN(LAT.), pancreatogenous (eng.), onaj koji izrasta ili vodi porijeklo iz gušterace
Sin. .

---PANKREATOGRAFIJApancreatographia, ae, f (lat.), pancreatography (eng.), radiografija pankreasa

koja se uradi za vrijeme eksplorativne laparoptomije ubrizgavanjem kontrasta u pankreaticni kanal.
Može se uraditi i retrogradno kroz papilu, a da se kanila uvede endoskopski i onda nosi naziv
endoskopska retrogradna pankreatografij Sin. .
---PANKREATOLITpancreatolithus, i, m (lat.), pancreatolith (eng.), kamen, konkrement u pankreasu
Sin. .

---PANKREATOLITEKTOMIJApancreatolithectomia, ae, f (lat.), pancreatolithectomy (eng.),

operativno uklanjanje kamena iz gušterace Sin. .

---PANKREATOLITICANpancreatolyticus-3 (lat.), pacreatolytic (eng.), onaj koji pripada ili uzrokuje

lizu pankreasa Sin. .

---PANKREATOLIZApancreatolysis, is, f (lat.), pancreolysis (eng.), rastakanje, liza pankreasnoga

tkiva djejstvom vlastitih enzima koja nastaje ili napuštanjem sekreta iz izvodnih kanala ili
apopleksijom Sin. .

---PANKREATOPATIJApancreatopathia, ae, f (lat.), pancreatopathy (eng.), bilo koja bolest

pankreasa Sin. .

---PANKREATOTOMIJApancreatotomia, ae, f (lat.), id.(eng.), hirurški rez na gušteraci, odnosno

otvaranje gušterace Sin. .

---PANKREOTERAPIJApancreotherapia, ae, f (lat.), pancreotherapy (eng.), trerapeutska upotreba

gušteracinoga tkiva ili ekstrakta koji sadrži digestivne enzime, a upotrebljava se u slucajima
insuficijencije gušterace i malapsorpcije Sin. .

---PANKRETOLITIJAZApancreatolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo kamenaca u duktalnome

sistemu ili parenhimu gušterace Sin. .

---PANLEUKOPENIJApanleucopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), jako zarazna bolest macaka,

karakterizirana leukopenijom. Uzrokuje je parvovirus, a klinicki je manifestna neaktivnost,
odbijanje hrane, driskavica, bljuvanje Sin. .

---PANMIJELOFTIZApanmyelophthisis, is, f (lat.), id.(eng.), opca aplazija koštane srži, aplasticna

anemija Sin. .

---PANMIKSIJApanmixia, ae, f (lat.), panmixis (eng.), parenje životinja po slucajnome odabiru bez
utjecaja na genotip Sin. .

---PANOFTALMIJApanophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), isindija svih ocnih struktura Sin. .

---PANOPTICANpanopticus-3 (lat.), panoptic (eng.), onaj koji boji sva tkiva i time ih diferencira jer
razlicito primaju boju Sin. .

---PANORAMIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. panoramska radiografija 2.

---PANORAMSKA RADIOGRAFIJA(LAT.), panoramic radiography (eng.), pantomography (eng.), 1.

jedan od metoda tomografijje koja se koristi radi vizualizacije zavijenih površina u bilo kojoj
dubini, 2. (u stomatologiji) radiografija gornjih i donjih zubnih lukova i svih njihovih struktura
istovremeno, sin. panoramiks Sin. .

---PANOSTEITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija svih dijelova kosti Sin. .

---PANOTITISpanotitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija svih dijelova uha Sin. .

---PANSINUSITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija koja zahvaca sve paranazalne šupljine, sve sinuse
Sin. .

---PANTAMORFIJApantamorphia, ae, f (lat.), id.(eng.), opci deformitet, potpuni deformitet Sin. .

---PANTLJICARE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gujavice, pljosnate.

---PANTOSKOPICAN(LAT.), pantoscopic (eng.), (o bifokalnim lecama), podešen da se može koristiti i

za dalje i za bliže objekte Sin. .

---PANZOOTICAN(LAT.), panzootic (eng.), zahvaca sve životinje; pandemija medu životinjama Sin. .

---PAPAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. campa 2.

---PAPILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica.

---PAPILARANpapillaris, e (lat.), papillary (eng.), ono što na-lici na bradavicu, papilu, ili ima slicnu
gradu. Cesto sinonim za resast, kitast, onaj koji ima rese, kite. Sin. 

---PAPILOMA VIRUSI(LAT.), Papilloma viruses (eng.), rod virusa porodice Papillomaviridae,, a koji
induciraju rast papiloma ( Sin. v.) kod ljudi. Imaju afinitet prema skvamoznome epitelu . Ima ih oko
58 (HPV 1- HPV 58).

---PAPILOMApapilloma, atis, n (lat.), papilloma (eng.), benigni epitelijalni tumor koji na površini
pravi prstolike projekcije. bradavicina. Sin. 

---PAPILOMATOZApapillomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), razvoj multiplih papiloma na ili u jednome

organu. Sin. 

---PAPILOTOMIJApapillotomia, ae, f (lat.), papillotomy (eng.), incizija, otvaranje neke bradavice,

najcešce one na dvanestopalacnom crijevu. Sin. 

---PAPIR, PAPER(LAT.), (eng.), lisnata supstancija koja se pravi od celuloze drva, krpa ili drugih
fibroznih materija. Ima široku upotrebu u današnje vrijeme. Takoder u medicini kao papir za
filtraciju (filter-papir), lakmusov papir, papir za artikulaciju, test papir itd Sin. .

---PAPIRNATpapyraceus-3 (lat.), papyraceous (eng.), nalik na papir, Tanak i krhak (npr. lamina
papyracea) Sin. .

---PAPRAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. bujad.

---PAPRICACoriandrum sativum (lat.), coriander (eng.), danas se koristi kao popravljac okusa i
mirisa. Inace je karminativ, spazmolitik i stomahik. Sadrži oko 1% zejtina i koristi se plod.
korijander. Sin. 

---PAPRIKACapsicum annum (lat.), red peper (eng.), povrce koje ima dosta varijeteta. Sadrži
kapsicin kao djelotvorni princip koji je iritans, rubefacijens i karminati Sin. v.

---PAPULApapula, ae, f (lat.), papule (eng.), malehna, ogranicena površna elevacija kože. cviljak 1,
bobice (uvijek u mn.), blanda. Sin. 

---PAPULOZApapulosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakte-rizirano prisustvom mnogo blandi,

papula ( Sin. v.).

---PAPULOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. blandav.

---PARpar, paris, m (lat.), pair (eng.), 1. ono što ide udvojeno, kao dvije iste jedinke (npr. par
gonokoka) ili dvoje suprotnoga spola iste vrste koje cini jednu germinativnu jedinicu, 2. (u
kardiologiji) dva sukcesivna prematurna otkucaja, narocito dva ventrikularna kompleksa u slijedu, 3.
kom Sin. .

---PARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hlap.

---PARABIOZAparabiosis, is, f (lat.), id.(eng.), spoj dva individuuma, npr. kao kod spojenih bliznadi
ili kod eksperimentalne operacije spoj dvije životinje Sin. .

---PARABLASTparablastus, i, m (lat.), parablast (eng.), dio mezoblasta iz kojega se razvijaju krvni i

limfni sudi i sl Sin. .

---PARABULIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. izvitoperena volja.

---PARACENTEZAparacentesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška punkcija neke šupljine ili prostora
šupljim instrumentom (igla, troakar), radi ispražnjenja ili dijagnoze Sin. .

---PARACISTITISparacystitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko mokracne bešike Sin. .

---PARADAJZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. kavada.

---PARADENITIS(LAT.), (ENG.), id. lat. i bos., isindija tkiva oko neke žlijezde Sin. .

---PARADENTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. okolozubni.

---PARADOKSALAN(LAT.), paradoxical (eng.), apsurdan, kontradiktoran, neshvatljiv, obratan,
nevjerovatan (npr. paradoksalno dihanje) Sin. .

---PARAFAZIJAparaphasia, ae, f (lat.), id.(eng.), djelomicna afazija u kojoj pacijent upotrebljava

pogrješne rijeci ili ih upotrebljava u pogrješnim kombinacijama Sin. .

---PARAFILIJAparaphilia, ae, f (lat.), id.(eng.), izvitoperenost spolnoga nagona. Psihoseksualne

smetnje manifestirane rekurentnim jakim seksualnim porivima i fantazijama prema predmetima,
nanošenju bola ili trpljenju patnje od seksualnoga partnera ili izražavanju spolnih simpatija prema
djeci ili drugim Sin. 

---PARAFIMOZA, PARAPHIMOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), retrakcija kapice ( Sin. v. kapica 1),
prepucijuma, iza glansa uz istovremeno suženje na njenome otvoru što uzrokuje bolni nabuh glavica
muškoga uda.

---PARAFINparaffinum, i n (lat.), paraffin (eng.), ocišcena smjesa cvrstih hidrokarbonata, bezbojna,

bez mirisa i ukusa, manje ili više providna, dobijena iz petroleuma, pa je cesto dio farmaceutskih
preparata, a koristi se i za aplikaciju topline u fizijatriji. Sin. 

---PARAFINOMA, PARAFFINOMA(LAT.), (eng.), hronicni granulom koji nastaje oko mjesta gdje je u
tkivo ušao parafin. Sin. 

---PARAFONIJAparaphonia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolesna promjena glasa, djelomicna afonija Sin. .

---PARAFRENIJAparaphrenia, ae, f (lat.), id.(eng.), paranoja ili paranoidna šizofrenija u kojoj

fantasticne, apsurdne, ali dobro sistematizirane zablude perzistiraju godinama, ali bez promjene
licnosti. Situacija je neko stanje izmedu paranoje i paranoidne šizofrenije Sin. .

---PARAFRENITISparaphrenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija jednoga dijela kuška ( Sin. v.),
precage.

---PARAFUNKCIJAparafunctio, onis, f (lat.), parafunction (eng.), poremecena, preokrenuta, obratna

funkcija Sin. .

---PARAGANGLION, PARAGANGLION, i, n (lat.), id.(eng.), hromafini organ, nakupina hromafinih

odajica koje se izvode od nervnoga ektoderma, a nalaze se izvan srži nadbubrežnih žlijezdi, i to u
blizini simpaticnih gangliona. Najveci ih broj luci epinefrin ili norepinefrin Sin. .

---PARAGEUZIJAparageusia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj osjecaja okusa. Izokrenutost okusa Sin.
.

---PARAGNOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijagnoza, posmrtna.

---PARAGRAFIJAparagraphia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj pisanja. Pacijent miješa slova ili
rijeci, stavljajuci jedno mjesto drugoga Sin. .
---PARAHORMON(LAT.), parahormone (eng.), supstancija koja pravi neke akcije slicne nekome
hormonu, ali nije opcenito prihvacena kao hormon Sin. .

---PARAHROMATOPSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihromazija.

---PARAKANJEscarificatio, onis, f (lat.), skrafication (eng.), namjerno skidanje epiderma oštrim

instrumentom, grebanje, u cilju obilježavanja mjesta operacije ili u terapeutske svrhe.
skarifikacija. Sin. 

---PARAKERATOZAparakeratosis, is, f (lat.), id.(eng.), normalna pojava u sluzavici usta i vagine, a

sastoji se u prisustvu jezgara u keratocitima rožastoga sloja Sin. .

---PARAKINEZIJAparacinesia, ae, f (lat.), parakinesia (eng.), poremecaj motorne funkcije koja se

javlja u obliku poremecaja uskladenosti voljnih pokreta Sin. .

---PARAKOLPITISparacolpitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko vagine. Sin. 

---PARAKSIJALANparaxialis, e (lat.), paraxial (eng.), onaj koji se nalazi pored neke osovine, uz
osovinu Sin. .

---PARAKUZIJAparacusia, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koja izvitoperenost osjecaja sluha Sin. .

---PARALAKSA(LAT.), parallax (eng.), vidljivo pomjeranje objekta uslijed promjene položaja

posmatraca (npr. binokularna paralaksa je promjena položaja objekta kada se on gleda jednim, pa
drugim okom, dok glava ostaje u istome položaju) Sin. .

---PARALALIJAparalalia, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koji poremecaj govora, a narocito onaj koji se
sastoji u zamjeni jednoga glasa drugim i proizvodnji zvuka razlicitoga vokala od onoga koji se želi
Sin. .

---PARALELANparalellus-3 (lat.), parallel (eng.), onaj koji se nalazi na ravnoj liniji ili površini
uporedo sa drugom, a ta druga se ne ukrštava sa prvom Sin. .

---PARALERGIJA(LAT.), parallergy (eng.), situacija kojom alergicno stanje predisponira tijelo da

reagira na druge alergene sa drugacijim manifestacijama koji se razlikuju od originalne reakcije Sin.
.

---PARALITICANparalyticus-3 (lat.), paralytic (eng.), zahvacen paralizom, uzetošcu. Onaj koji

pripada paralizi. kljen, kljenut, uzet, uzetinja. Sin. 

---PARALIZAparalysis, is, f (lat.), paralysis, palsy (eng.), gubitak motorne funkcije zbog oštecenja
nervnih ili mišicnih mehanizama koji je održavaju. Po analogiji paraliza je i gubitak senzorne
funkcije (senzorna paraliza). kljenut, paraliza, oduzetost, uzetost. Sin. 
---PARALIZA, ALKOHOLNAparalysis alcoholica (lat.), alcoholic paralysis (eng.), paraliza uzrokovana
habitualnim pijanstvom. Sin. 

---PARALIZA, BULBARNAparalysis bulbaris (lat.), bulbar paralysis (eng.), paraliza zbog promjena u
motornim centrima medullae oblongatae, hronicna, fatalna bolest ljudi preko 50 godina. Sin. 

---PARALIZA, CEREBRALNAparalysis cerebralis (lat.), cerebral paralysis, cerebral palsy (eng.), svaka
paraliza koja nastaje lezijom moždane mase. Sin. 

---PARALIZA, DJECIJApoliomyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), akutna virusna bolest koja nastaje u
epidemijama i sporadicno, klinicki manifestirana vatrom, bolima u grlu, glavoboljom, povracanjem,
ukocenošcu vrata, a u težim oblicima i zahvacenošcu centralnoga nervnoga sistema i pojavom
paraliza, atrofijom mišicnih Sin. 

---PARALIZA, FLAKCIDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. paraliza, mlitava.

---PARALIZA, FUNKCIONALNAparalysis functionalis (lat.), functional paralysis, functional palsy

(eng.), prolazna paraliza koja ocito nije uzrokovana nervnom lezijom. Sin. 

---PARALIZA, INKOMPLETNAparalysis incompleta (lat.), incomplete paralysis (eng.), paraliza koja je

samo djelomicno izražena. pareza, paresis. Sin. 

---PARALIZA, ISHEMICNAparalysis ischaemica (lat.), ischemic paralysis (eng.), lokalna uzetost uslijed
poremeceja cirkulacije (embolija, tromboza) Sin. .

---PARALIZA, KOMPLETNAparalysis completa (lat.), complete paralysis, complete palsy (eng.),

potpuni gubitak pokreta, funkcije i senzibiliteta. Sin. 

---PARALIZA, MIJEŠANAparalysis mixta (lat.), mixed paralysis, mixed palsy (eng.), kombinirana
motorna i senzorna uzetost. Sin. 

---PARALIZA, MIOPATSKAparalysis myopathica (lat.), myopathic paralysis (eng.), uzetost zbog bolesti
samih mišica. Sin. 

---PARALIZA, MLITAVAparalysis flaccida (lat.), flaccid paralysis, flaccid palsy (eng.), paraliza sa
gubitkom i atrofijom mišica, te nestankom tetivnih refleksa. Sin. 

---PARALIZA, MOTORNAparalysis motorica (lat.), motor palsy, motor paralysis (eng.), uzetost
voljnih, poprecno-prugastih mišic Sin. a

---PARALIZA, PERIFERNAparalysis peripherica (lat.), peripheral palsy, peripheral paralysis (eng.),

uzetost koja nastaje nervnom lezijom izmedu centralne jezgre koja nije zahvacena, pa sve do
neuromišicne ploce; paraliza perifernih neurona, svih koji se nalaze periferno od centralne jezgre.
Sin. 

---PARALIZA, PROGRESIVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neurosifilis.

---PARALIZA, PSEUDOBULBARNAparalysis pseudobulbaris (lat.), pseudobulbar paralysis (eng.),
spasticna slabost mišica inerviranih od kranijalnih živaca (lice, pharynx, jezik), zbog bilateralnih
lezija kortikospinalnoga trakta. spasticna bulbarna paraliza. Sin. 

---PARALIZA, SENZORNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. paraliza.

---PARALIZA, SPASTICNAparalysis spastica (lat.), spastic paralysis, spastic palsy (eng.), uzetost koja
je karakte-rizirana spazmom oduzetih mišica, sa pojacanim tonusom i pojacanim tetivnim
refleksima. Sin. 

---PARALIZA, SPINALNAparalysis spinalis (lat.), spinal paralysis, spinal palsy (eng.), paraliza kojoj je
uzrok lezija u kicmenoj moždini. Sin. 

---PARALIZA, VAZOMOTORNAparalysis vasomotoria (lat.), vasomotor paralysis (eng.), gubitak

kontrole vazomotora, nesposobnost vazomotora da reguliraju protok kroz krvne sude. Sin. 

---PARALIZIRAJUCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. oduzimajuci.

---PARALIZIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. oduzeti.

---PARALOGIJAparalogia, ae, f (lat.), paralogy (eng.), pervertna logika ili rezoniranje u govoru.
Ideja koja je slijedeca u lancu misli je suprimirana i zamjenjuje se drugom koja je u nekom odnosu
s njom. evazija. Sin. 

---PARAMASTITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija tkiva oko mlijecne žlijezde Sin. .

---PARAMEDIJALANparamedianus-3 (lat.), paramedian (eng.), onaj koji je postavljen u blizini

medijalne linije ili površine Sin. .

---PARAMEDIKALANparamedicalis, e (lat.), paramedical (eng.), onaj koji ima neku vezu sa

medicinskom naukom i praksom, ali ta veza nije dominantna (npr. paramedicinski radnici su
psiholozi, socijalni radnici, farmaceuti i sl.) Sin. .

---PARAMENIJA(LAT.), paramenia, ae, f (lat.) id.(eng.), poremecena ili jako teška mjesecnica Sin. .

---PARAMETAR(LAT.), parameter (eng.), 1. fiksirana vrijednost jednoga slucaja koji se uzima kao
standard u komparaciji sa razlicitim vrijednostima. Stvarna vrijednost koja služi za uporedenje sa
vrijednošcu u populaciji, 2. varijabla cija je mjera indikativna za kvantitet i funkciju koja se s Sin. .

---PARAMETRIJUMparametrium, i, n (lat.), id.(eng.), okolomatericno tkivo, smješteno oko

supracervikalnoga dijela i lateralno izmedu listova širokoga ligamenta Sin. .

---PARAMETRITISparametritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija parametrijuma ( Sin. v.), tkiva oko
materice.
---PARAMIKSOVIRUSI(LAT.), paramyxoviruses (eng.), porodica RNA virusa koji imaju grubo sferican
virion, a koji nekad može biti filamentozan, 150-300 nm u promjeru. Sadrže 6-10 glavnih
polipeptida. Medu njima je i virus krzamaka Sin. .

---PARAMIMIJAparamimia, ae, f (lat.), (eng.), upotreba pogrješne ili neadekvatne mimike pri govoru
Sin. .

---PARAMIOTONIJAparamyotonia, ae, f (lat.), id.(eng.), tonicni grcevi koji nastupaju kao poremecaj
mišicnoga tonusa Sin. .

---PARAMNEZIJAparamnesis, is, f (lat.), id.(eng.), poremecaj pamcenja u kojemu se miješaju

realnost i imaginacija Sin. .

---PARAMOLAR(LAT.), paramolar (eng.), prekobrojni kutnjak, obicno rudimentaran i sitan, cešce u

gornjemu nego u donjem cehnetu, a smješten bukalno ili lingvalno, odnosno izmedu kutnjaka Sin. .

---PARAMUZIJAparamusia, ae, f (lat.), id.(eng.), parcijalni gubitak mogucnosti muzickoga

izražavanja. Nedostatak osjecanja tona i ritma Sin. .

---PARANEFRITISparanephritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija veznoga tkiva koje se nalazi oko i
blizu bubrega Sin. .

---PARANEFROS(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, nadbubrežna.

---PARANOICANparanoicus-3 (lat.), paranoiac (eng.), osoba koja je zahvacena paranojom ( Sin. v.),
odnosno ono što pripada paranoji (npr. simptom).

---PARANOICARparanoicus, i, m (lat.), paranoiac (eng.), bolesnik koji ima paranoju Sin. .

---PARANOIDANparanoides (lat.), paranoid (eng.), onaj koji nalici na paranoju (npr. paranoidano
ponašanje) Sin. .

---PARANOJA1. paranoia, ae, f (lat.), id.(eng.), termin kojim se oznacava ponašanje u dobro
sistematiziranome svijetu zabluda o progonjenju, iluzija o velicini i kombinaciji tih dvaju elemenata
koji se medusobno upotpunjuju, 2. raniji termin za paranoidnu šizofreniju Sin. .

---PARAPAREZAparaparesis, is, f (lat.), id.(eng.), djelomicna oduzetost donjih uda Sin. .

---PARAPEDEZAparapedesis, is, f (lat.), id.(eng.), prolaz tjelesnih tecnosti u kanale koji ih normalno
ne sadržavaju i ne provode (npr. prolaz žuci u krvne kapilare) Sin. .

---PARAPERTUSIS, PARAPERTUSSIS, is, f (lat.), id.(eng.), akutna bolest dihalnih organa koja se
klinicki ne može razlikovati od blagoga ili umjerenoga velikoga kašlja, uzrokovan sa Bordetella
parapertussis Sin. .
---PARAPLAZMAparaplasma, atis, n (lat.), hyaloplasm (eng.), više tecna, fino granulirana citoplazma
odajica, sin. hijaloplazma Sin. .

---PARAPLEGIJAparaplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), uzetost obje noge i donjega dijela trupa sa
poremecajem defekacije i mikcije Sin. .

---PARAPLEURITISparapleuritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija zida grudnoga koša Sin. .

---PARAPNEUMONIJAparapenumonia, ae, f (lat.), id.(eng.), bolest koja klinicki nalici na pneumoniju

Sin. .

---PARAPROKTITISparaproctitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko završnoga crijeva,

perirektalna isindija Sin. .

---PARAPROTEINI, V(LAT.), (ENG.), M komponenta Sin. .

---PARAPSORIJAZAparapsoriasis, is, f (lat.), id.(eng.), grupa eritrodermija koje sporo napreduju, a

imaju zajednicku karakteristiku: rezistenciju na lijecenje i hronicnost Sin. .

---PARAREKTALANpararectalis, e (lat.), pararectal (eng.), onaj koji se nalazi u blizini rektuma, ali
izvan same rektalne cijevi Sin. .

---PARARENALANpararenalis, e (lat.), pararenal (eng.), onaj koji se nalazi izvan, ali u blizini
bubrega, uz bubreg Sin. .

---PARASALPINGITISparasalpingitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko jajovoda (tubae

uterinae) Sin. .

---PARASEKSUALANparasexualis, e (lat.), parasexual (eng.), ono što se postigne drugim, a ne

seksualnim sredstvima, a odnosi se na reprodukciju (npr. genetickim studijama in vitro bez spolnoga
kontakta) Sin. .

---PARASELARANparasellaris, e (lat.), parasellar (eng.), onaj koji se nalazi u blizini turskoga sedla,
ali ipak izvan njega Sin. .

---PARASIMPATICANparasympathicus-3 (lat.), parsympathetic (eng.), onaj koji pripada dijelu

vegetitativnoga nervnoga sistema koji je oznacen kao parasimpaticni sistem ( Sin. v.).

---PARASIMPATIKOLITICAN(LAT.), parasympathicolytic (eng.), efekt koji je nalik onom koji nastaje

presijecanjem vlakana parasimpaticnoga nervnoga sistema Sin. .

---PARASIMPATIKOMIMETICAN(LAT.), parasympathicomimetic (eng.), efekat koji je nalik onome koji

nastaje kad se stimuliraju vlakna parasimpaticnoga sistema Sin. .
---PARASIMPATIKOTONIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vagotonija.

---PARASINAPSAparasynapsis, is, f (lat.), id.(eng.), spajanje hromozoma stranom na stranu za

vrijeme mejoze Sin. .

---PARASISTOLAparasystole. es, f (lat.), id.(eng.), neregularnost srcanoga ritma koja nastaje

interakcijom 2 cvora koji nezavisno iniciraju srcane impulse razlicitoga ritma. Obicno je jedan
sinusatrijalni, a drugi ventrikularni ritam Sin. .

---PARASKAPULARANparascapularis, e (lat.), parascapular (eng.), onaj koji se nalazi uz plecku, ali

izvan njene strukture Sin. .

---PARASOMNIJAparasomnia, ae, f (lat.), id.(eng.), kategorija poremecaja sna koja ukljucuje

nenormalna dogadanja za vrijeme spavanja (nocne more, nocna straha, hodanje u snu). Sin. 

---PARASPADIJAparaspadia, ae, f (lat.), paraspadias (eng.), razvojna mahana u kojoj se mokracnica

otvara na strani penisa Sin. .

---PARASTERNALANparasternalis, e (lat.), parasternal (eng.), onaj koji je postavljen uz ili u blizini

grudne kosti Sin. .

---PARATHORMON(LAT.), parathyroid hormone (eng.), polipetidni hormon koji izlucuju paratireoidne

žlijezde, a koji oslobada kalcijum iz kosti u ekstracelularnu tecnost, akti-virajuci osteoklaste,
indirektno promovirajuci povecanje resorpcije kalcijuma iz crijeva i povecavajuci tubularnu
reapsorpciju kalci Sin. .

---PARATIFLITISparatyphlitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija peritonealnoga tkiva oko slijepoga

crijeva, obicno uslijed akutnoga apendicitisa Sin. .

---PARATIFUSparatyphus, i, m (lat.), paratyphoid fever (eng.), prolongirana febrilna bolest, klinicki

neraspoznatljiva od trbušnoga tifusa, mada manje žestoka, a uzrokovana je svim drugim
Salmonellama, osim Salmonella typhi, pa narocito sa Salmonella enteritidis, serotypi paratyphi A, B
i S. Prakticno svaka infekcija Sin. .

---PARATIMIJA(LAT.), parathymia, ae, f, id.(eng.), izokrenuto, naopako izražavanje raspoloženja i

osjecaja (npr. radost se izražava kao tuga) Sin. .

---PARATIREOIDEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, paratireoidna.

---PARATIREOIDEKTOMIJAparathyreoidectomia, ae, f (lat.), parathyreoidectomy (eng.), hirurško

vadenje, uklanjanje paratireoidnih žlijezdi Sin. .

---PARATIREOPRIVANparathyreprivus-3 (lat.), parathyreoprival (eng.), onaj koji je nastao odsustvom

parathormona (npr. paratireoprivna tetanija) Sin. .
---PARATIREOPRIVIJAparathyreoprivia, ae, f (lat.), parathyroprivia (eng.), stanje koje nastaje
vadenjem svih paratireoidnih žlijezdi Sin. .

---PARATUBERKULOZAparatuberculosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest koja nalici na tuberkulozu, ali

nije nastala uslijed Mycobacterium tuberculosis Sin. .

---PARAURETRALANparaurethralis, e (lat.), paraurethral (eng.), onaj koji je smješten uz mokracnicu

Sin. .

---PARAVAGINALANparavaginalis, e (lat.), paravaginal (eng.), ono što je smješteno pored rodnice,

pored vagine Sin. .

---PARAVAGINITISparavaginitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko vagine Sin. .

---PARAVAKCINAparavaccina, ae, f (lat.), paravaccinia (eng.), infekcija paravakcina virusom, vrstom

Parapox-virus, koja pravi promjene slicne kravljim boginjama na vimenu mlijecnih krava i na usnoj
sluzavici teladi koja sisaju. Može se prenositi na ljude Sin. .

---PARAVENOZAN(LAT.), paravenous (eng.), onaj koji se dešava pored vena, izvan venskoga lumena,
ali u blizini vene (npr. injekcija je otišla paravenozno) Sin. .

---PARAVERTEBRALANparavertebralis, e (lat.), paravertebral (eng.), pored kicme, uz kicmu Sin. .

---PARAZITparasitus, i, m (lat.), parasite (eng.), 1. biljka ili životinja koja živi na racun drugoga ili u
drugome živome organizmu, 2. kod spojenih blizanaca manji, nepotpuno razvijeni, blizanac koji je
pripojen razvijenijem i potpuno je zavisan od njega. gotovan. Sin. 

---PARAZITICID(LAT.), parasiticide (eng.), sredstvo koje je destruktivno, uništava, gotovane,

parazite Sin. .

---PARAZITIZAMparasitismus, i, m (lat.), parasitism (eng.), zajednicko življenje u kojemu jedna

populacija ili poje-dinac živi na racun druge i ne može živjeti bez nje, te na neki nacin oštecuje
prvu individuu ili populaciju Sin. .

---PARAZITOLOGIJAparasitologia, ae, f (lat.), parasitology (eng.), nauka koja proucava parazite i

fenomen parazitizma. Sin. 

---PARAZITOTROPIJAparasitotropia, ae, f (lat.), parasitotropy (eng.), afinitet neke supstancije da

privlaci parazite Sin. .

---PARAZITOZAparasitosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest infestacije gotovanima, parazitima Sin. .

---PARCIJALANpartialis, e (lat.), partial (eng.), djelomican, dijelom ostvaren. dioni. Sin. 

---PAREIDOLIJEpareidoliae, arum, f (lat.), pareidolias (eng.), iluzije videnja posebnih motiva, šara
ili slika u plamenu, obijenome malteru, uopce u nepravilnim i neživim dijelovima nekih struktura
koje mogu izazvati takve obmane percepcije Sin. .

---PARENHIMparenchyma, atis, n (lat.), id.(eng.), esencijalni, glavni dio nekoga organa, skup
specificnih odajica koje cine glavnu funkciju organa, za razliku od okvira u kojemu se te odajice
nalaze, strome (v.). libovina. Sin. 

---PARENHIMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. parenhimatozan.

---PARENHIMATITISparenchymatitis,, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija neke libovine ( Sin. v.).

---PARENHIMATOZANparenchymatosus-3 (lat.), parenchymatous (eng.), pripada parenhimu nekoga

organa, proizilazi iz njega ili je osobina kao i libovina. parenhimalan. Sin. 

---PARENJE HROMOZOMA(LAT.), crossing over (eng.), izmjenjivanje genetskoga materijala izmedu

hromatida homolognih hromozoma za vrijeme pahitena Sin. .

---PARENJE1. vaporisatio, onis, f (lat.), steaming (eng.), izla-ženje pare, ishlapljivanje, sušenje,
redukcija ili dobijanja ishlapljivanjem, 2. mating (eng.), seksualni kontakt individua razlicitoga
spola kod životinja u svrhu reprodukcije Sin. .

---PARENTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. roditeljski.

---PARENTERALANparenteralis (lat.), parenteral (eng.), ono što ne ide kroz alimentarni kanal, nego
nekim drugim putem, potkožno, intravenski, kroz mišic intraspinalno itd. Sin. 

---PARESTETICAN(LAT.), paresthetic (eng.), onaj koji je oznacen parestezijama (npr. paresteticna

ospa) Sin. .

---PARESTEZIJAparaesthesia, ae, f (lat.), (eng.), paresthesia (eng.) bolesna, izokrenuta taktilna

senzacija koja se doživljava kao pecenje, bockanje, mravinjanje. Sin. 

---PARETICAN(LAT.), paretic (eng.), onaj koji pripada ili je zahvacen nepotpunom, djelimicnom
uzetošcu Sin. .

---PAREZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzetost, djelimicna.

---PARIJETALAN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. tjemeni, 2. v. zidni.

---PARKINSONIZAM(LAT.), (ENG.), parkinsonism (eng. po J. Parkinsonu), grupa neuroloških bolesti

karakteriziranih hipokinezijom, tremorom, mišicnom rigidnošcu (Parkinsonov sindrom, paralysis
agitans) Sin. .

---PAROKSIZAMparoxismus, i, m (lat.), paroxysm (eng.), 1. iznenadna ponovna pojava ili pojacavanje

simptoma, 2. napad grca ili padavice, 3. naglo nastajanje serije otklona patološkoga tipa u
elektroencefalogramu Sin. .

---PAROKSIZMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahomice.

---PARONIHIJAparonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), inflamacija koja zahvata tkivo oko nokta, narocito
nabor mehkoga tkiva oko nokta. zanoktica, nokilja, nakojedina, zla šap. Sin. 

---PAROSTEITISparosteitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko kosti, sin. parostitis Sin. .

---PAROSTEOZAparosteosis, is, f (lat.), id.(eng.), okoštavanje nekoga tkiva izvan periosta Sin. .

---PAROSTITIS, V(LAT.), (ENG.), parosteitis. Sin. 

---PAROTICANparoticus-3 (lat.), parotic (eng.), smješten uz uho, podušan, uz parotidnu žlijezdu Sin.
.

---PAROTIDEKTOMIJAparotidectomia, ae, f (lat.), parotidectomy (eng.), operativno uklanjanje,

vadenje, ekscizija, parotidne žlijezde, glandulae parotis. Sin. 

---PAROTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ogrebotina.

---PAROTITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. podušnice

---PAROTITIS, EPIDEMICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. podušnice, epidemicne.

---PAROZMIJA, PAROSMIA, ae, f (lat.), id.(eng.), izopacenje mirisa, promjena kvaliteta mirisa Sin. .

---PARTALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. porodajni.

---PARTENOGENEZA(LAT.), (ENG.), partenogenesis, is, f (gr.-lat.), modificirana forma spolnoga

razmnožavanja razvojem gamete bez fertilizacije. To se dešava kod nekih beskicmenjaka, ali i kod
nekih gmizavaca. Može nastati kao prirodni fenomen, ali i biti inducirana mehanicki, hemijski, t
Sin. 

---PARTIKULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cestica.

---PARULISparulis, is, f (lat.), gum boil (eng.), izdignuti cvoric na mjestu svicke koja drenira hronicni
periapikalni zubni proces Sin. .

---PARVICELULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sitnoodajicki.

---PARVOVIRUSI(LAT.), Parvoviruses (eng.), rod virusa porodice Parvovirodae koji inficiraju sisare i
ptice. Transmisija je mehanicka ili transplacentarna i kod ljudi uzrokuju hidrops fetusa, spontani
pobacaj, fetalnu smrt Sin. .

---PARVULE(LAT.), id.(eng.), od parvulus-3 (lat. vrlo malehan, sitan), vrlo malehne pilule ili granule
Sin. .

---PAScingulum, i, n (lat.), girdle (eng.), 1. struktura koja obavija, opasuje drugu strukturu, dio
tijela ili samo tijelo, 2. od gipsa ili od mehke materije napravljen omotac oko struka radi korekcije
kicme, odnosno zadržavanja topline. steznik. Sin. 

---PASAŽpassagium, ii, n (lat.), passage (eng.), jako uzan prolaz, sin. kanalic Sin. .

---PASAŽApassagium, ii, n (lat.), passage (eng.), 1. uvodenje katetera, sonde ili bužije kroz prirodan
otvor, 2. prolazak sadržaja kroz crijeva, pražnjenje Sin. .

---PASIVANpassivus-3 (lat.), passive (eng.), cinilac koji nije ni spontan, ni aktivan. Ono što ne
nastaje aktivnom snagom. Sin. 

---PASIVIZAM(LAT.), pasivism (eng.), (u psihijatriji) seksualna perverzija gdje se sudionik potcinjava

volji partnera Sin. .

---PASIVNOST(LAT.), passivity (eng.), (u psihologiji), nevoljnost, nesposobnost da se preduzme

inicijativa, odnosno licna odgovornost, za standardne životne dogadaje Sin. .

---PASJA TRAKAVICAEchinococcus granulosus (lat.), dog's tapeworm (eng.), parazit roda malehnih
pljosnatih guja-vica, trakavica, porodice Taenidae, stalni parazit vuka, pasa, macaka. Larva se
razvija kod gotovo svih sisara, formirajuci ciste u jetri, plucima, mozgu, bubrezima Sin. .

---PASJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. groznica.

---PASJAK, V(LAT.), (ENG.), ocnjak Sin. .

---PASKAL(LAT.), (ENG.), (po fr. naucniku B. Pascalu), jedinica pritiska. To je sila jednoga newtona
na jedan kvadratni metar. Simbol Pa. Pritisak krvi se mjeri u paskalima Sin. .

---PASKVICAAtropa Belladonna (lat.), deadly nightshade (eng.), biljka koja sadrži razlicite
holinergicne alkaloide (atropin, hiosciamin, beladonin, skopolamin) i upotrebljava se kao
holinergicno sredstvo, najviše radi širenja zjenice, po cemu je i latinsko ime. Inace jak otrov.
kurjaca. Sin. 

---PASTApasta, ae, f (lat.), paste (eng.), polucvrsti preparat, obicno za vanjsku upotrebu,
napravljen od masne podloge i viskoznih odnosno sluzavih tvari. Sin. 

---PASTA, ZUBNAdentifricium, ii, n (lat.), tooth paste (eng.), preparat koji je oblika paste, ali može
biti i gel, a koji se upotrebljava na kefici za zube da bi se mehanicki, a dijelom i hemijski, ocistili
pristupacni dijelovi zuba. U principu zadrži dezinficijens, dezodorans, fini prašak za mehanicko
cišcenje, vehi Sin. 
---PASTERELA(LAT.), (ENG.), Pasteurella (po fr. hemicaru L. Pasteuru), rod gram negativnih,
fakultativnih anaeroba i svaki pojedini mikroorganizam iz toga roda. Ovalni su ili u obliku štapica;
kod ljudi prave zagnoje, septikemije, te septicne infekcije ovaca i rogate marve Sin. .

---PASTERIZACIJA(LAT.), pasteurization (eng.), proces koji se koristi za uništavanje

mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje mlijeka ili drugih napitaka. Materijal se drži na temperaturi
62° C, 30 min, ili se grije brzo do 80° C i drži 15-30 sekundi, pa se onda ohladi. Ova procedura
uništava patogene b Sin. 

---PASTI U BOLEST(LAT.), (ENG.), SIN. v. oboljeti.

---PASTILEpastilli, orum, m (lat.), pastilles (eng.), nacin admi-nistracije lijeka. Mehke bobe koje
sadrže aktivni princip napravljene od slatke gumene mase (glicerin i želatina). Sin. 

---PASTRNJAKPastinaca sativa (lat.), common parship (eng.), dvogodišnja biljka koja raste kao
korov, ali se upotrebljava i kao povrce. Plod, Pastinacae Fructus, koristi se za caj kod poremecaja
organa za varenje Sin. .

---PATELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koljenica.

---PATELARAN, PATELLARIS, e (lat.), patellar (eng.), onaj koji pripada koljenoj cašici, koljenici
Sin. .

---PATELEKTOMIJApatellectomia, ae, f (lat.), patellectomy (eng.), hirurško uklanjanje koljene

cašice, koljenice Sin. .

---PATERGIJApathergia, ae, f (lat.), pathergy (eng.), 1. nenormalna reakcija na alergen bilo da je

jako slaba, subnormalna, bilo da je veoma jaka, 2. stanje osjetljivosti na broj-ne alergene,
polivalentna alergija Sin. .

---PATIJApathia, ae, f (lat.), pathy (eng.), dodatak u složenim rijecima koji oznacava bolest, npr.
hepatopatija, bilo koja bolest jetre Sin. .

---PATISANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. jenjanje.

---PATISATIremittere (lat.), remitt (eng.), (o bolesti ili simptomu), popuštati, uminuti, umjeriti,
smanjiti, smanjivati, jenjati Sin. .

---PATITIpatior (lat.), torment (eng.), trpjeti, podnositi (bol), nauciti živjeti sa nekom mukom,
teškocom, muciti se Sin. .

---PATNJA, TORMENTUM, i, n (lat.), torment (eng.), mucenje, muka, tortura, bolest sa bolovima ili
grcevima, dugotrajna bolest sa slabošcu i iznemoglošcu, predsmrtna borba, smrtna bolest Sin. .
---PATO-HISTOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. histologija, patološka.

---PATOANATOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. patologija.

---PATOFIZIOLOGIJApathophysiologia, ae, f (lat.), pathophysiology (eng.), fiziologija poremecenih

funkcija, sin. patološka fiziologija Sin. .

---PATOGENpathogenicus-3 (lat.), pathogenic (eng.), posjedovanje svojstava da se uzrokuje bolest

ili znaci koji nisu definirani kao normalni. Sin. 

---PATOGENEZApathogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), nacin razvoja bolesti ili bolesnoga stanja. U
stvari celijski odgovor i reakcija organizma na patološke utjecaje u razvoju bolesti. Sin. 

---PATOGNOMONICANpathognomonicus-3 (lat.), pathognomonic (eng.), simptom ili znak na osnovu

kojega se može saciniti dijagnoza. Jasan ili karakteristican element koji upucuje na bolest. Sin. 

---PATOGRAFIJA, PATHOGRAPHIA, ae, f (lat.), patography (eng.), opis neke bolesti kao dio
biografije, patološka biografija pojedinca Sin. .

---PATOLOG(LAT.), pathologist (eng.), ljekar specijalista za patološku anatomiju Sin. .

---PATOLOGIJApathologia, ae, f (lat.), pathology (eng.), grana medicine koja razmatra osnovnu
prirodu bolesti, narocito strukturalne i funkcionalne promjene u tkivima i organima koje su
uzrokovane bolešcu. Narocito se termin odnosi na anatomske promjene. patološka anatomija,
patoanatomija. Sin. 

---PATOLOŠKIpathologicus-3 (lat.), pathologic (eng.), 1. onaj koji pripada patologiji. Najcešce se

termin veže uz rijeci fiziologija i anatomija, oznacavajuci prevashodno funkcionalne, odnosno
strukturalne promjene. 2. Indi-kativan za bolest, nastao bolesnim stanjem Sin. .

---PATOMIMEZApathomimesis, is, f (lat.), id.(eng.), imitacija, podražavanje neke bolesti bolesnoga

stanja Sin. .

---PATOPSIHOLOGIJApathopsychologia, ae, f (lat.), pathopsychology (eng.), psihologija duševnih

bolesti Sin. .

---PATRIJARHAT(LAT.), patriarchate (eng.), dominacije muškoga ce-ljadeta (oca) u kuci i porodici

Sin. .

---PATRILINEARAN(LAT.), patrilineal (eng.), ono što se prenosi preko muške linije Sin. .

---PATROKLIN(LAT.), patroclinous (eng.), onaj koji ima osobine naslijedene od oca, obratno od
matroklin Sin. .

---PATRONAŽA(LAT.), public health service (eng.), dio zdravstvene službe koji ukljucuje sve vidove
zdravstvene zaštite zahvatajuci porodicu kao cjelinu, pa time izlazi iz okvira zdravstvenih
organizacija i ulazi u citavu zajednicu Sin. .

---PATULJAKnanus, i, m (lat.), dwarf za oba spola i midget za žensko (eng.), abnormalno malehna
osoba. bidža, eškerica, žaceljak. Sin. 

---PATULJAK, AHONDROPLASTICNInanus achondroplasticus (lat.), achondroplastic dwarf (eng.), vrsta

patuljka koji ima relativno veliku glavu, sedlast nos, kratke ekstre-mitete i, obicno, lordozu. Up.
ahondroplazija. Sin. 

---PATULJAK, HIPOFIZNInanus pituitarius (lat.), pituitary dwarf (eng.), patuljak ciji usporeni tjelesni
razvoj nastaje uslijed hipofunkcije prednjega režnja hipofize. Sin. 

---PATULJAK, INFANTILNInanus infantilis (lat.), infantile dwarf (eng.), osoba patuljastoga rasta sa
znacajnim zaostatkom u psihickome i fizickome razvoju. Sin. 

---PATULJAK, NORMALNInanus normalis (lat.), normal dwarf, true dwarf (eng.), osoba koja je u
cjelini i proporcionalno manjih dimenzija, ali je po svim mentalnim i fizickim osobinama potpuno
normalna. pravi patuljak. Sin. 

---PATULJAK, PRAVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. patuljak, normalni.

---PATVORENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. adulteracija.

---PAUCINASTarachnoidalis, e (lat.), arachnoidal (eng.), 1. onaj koji ima gradu poput tanke paukove
mreže, nježan, satkan od tankih, islah, niti, 2. onaj koji pripada paucinici, paucinastoj moždanoj
opni. arahnoidalan. Sin. 

---PAUCINICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna, paucinasta.

---PAUZA(LAT.), pause (eng.), prekid, odmor, zastoj, prestanak djej-stva ili aktivnosti s tim da se
nastavi Sin. .

---PAUZA, KOMPENZATORNA(LAT.), compensatory pause (eng.), pauza ( Sin. v.) u impulsima koja
nastane poslije ekstrasistole, a može biti kompletna, koja je po duljini jednaka zajedno sa
ekstrasistolom dvama normalnim otklonima, i nekompletna.

---PAVITClemantis vitalbe (lat.), old mans's beard (eng.), šumska trava. Ima ih nekoliko vrsta,
uglavnom su otrovne. šumska loza. Sin. 

---PAZUHOaxilla, ae, f (lat.), id.(eng.), širi anatomski pojam za prostor izmedu mišice i grudnoga
koša, racunavši od sredine mišice prema dubini jame. Prema naprijed je ogranicen pektoralnim
mišicem, a prema nazad m. latissimus dorsi. Up. jama, pazušna, potpažnica Sin. .

---PAZUŠNIaxillaris, e (lat.), axillary (eng.), ono što pripada pazuhu, axilla, npr. pazušna jama, fossa
axillaris. Sin. .
---PAŽNJAattentio, onis, f (lat.), attention (eng.), usredsredivanje, koncentracija misli i cula na
jednu odredenu situaciju ili objekt Sin. .

---PECAmortis signum (lat.), death sign (eng.), znak smrti (npr. mrtvacka pjega i sl. Sin. )

---PECENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zor 3 ili žar.

---PEDER, V(LAT.), (ENG.), pederastija Sin. .

---PEDERASTIJApaederastia, ae, f (lat.), pederasty (eng.), homoseksualni spolni akt izmedu

muškaraca imisijom penisa u anus. Originalno, prema porijeklu od grcke rijeci, je veza izmedu
muškarca i djecaka. Pasivni ucesnik se u bosanskome jeziku zove kekez. Oba, i aktivni i pasivni,
nose naziv peder Sin. .

---PEDIALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podalgija.

---PEDIGRE(LAT.), id.(eng.), od fr. pied de grue, lista papir, dokument, dijagram o precima
pojedinca. Upotrebljava se genetici za analizu naslijeda Sin. .

---PEDIJATARpaediater, tros, m (lat.), pediatrician (eng.), ljekar koji je specijalizirao pedijatriju,

specijalista za djecije bolesti. Sin. 

---PEDIJATRIJApaediatria, ae, f (lat.), pediatrics (eng.), grana medicine koja se bavi djecom,
njihovim razvojem i lijecenjem. Sin. 

---PEDIKER(LAT.), (ENG.), SIN. v. njega noga.

---PEDIKULACIJApediculatio, onis, f (lat.), pediculation (eng.), 1. infestacija ušima, crnim, bijelim,

stidnim, 2. stvaranje pedikulusa, drške, peteljki. Sin. 

---PEDIKULARANpedicularis, e (lat.), pedicular (eng.), ono što pripada ušima (nametnicima), ili je
uzrokovano tim parazitima. Sin. 

---PEDIKULICID(LAT.), pediculicide (eng.), (sredstvo, agens) koji uništava, ubija, uši Sin. .

---PEDIKULOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ušljivost.

---PEDODONCIJA, PAEDODONTIA, ae, f (lat.), pedodontics (eng.), grana stomatologije koja se bavi
dijagnostikom i lijece-njem bolesti zuba i usta u djecijoj dobi. pedijatrijska stomatologija. Sin. 

---PEDODONT(LAT.), pedodontist (eng.), stomatolog koji je i specija-lista za bolesti zuba i usta u

djecijoj dobi Sin. .
---PEDOFILIJApaedophilia, ae, f (lat.), pedophilia (eng.), ab-normalna naklonost prema djeci,
seksualna nastranost od-raslih koja se manifestira sklonošcu za opcenje sa djecom. Sin. 

---PEDOFOBIJA, PAEDOPHOBIA, ae, f (lat.), pedophobia (eng.), iracionalan strah od djece Sin. .

---PEDOGAMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. endogamija 1.

---PEDOLOGIJApaedologia, ae, f (lat.), pedology (eng.), sistematsko ispitivanje i pracenje života i

razvoja djece Sin. .

---PEDUNKULpedunculus, i, m (lat.), peduncle (eng.), peteljkasti spojni dio kojim se tumor, organ ili
bilo koja struktura drži za maticu, peteljka, nožica. Opci termin za kolekciju nervnih niti koje
spajaju dva dijela centralnoga nervnoga sistema. Sin. 

---PEDUNKULARANpeduncularis, e (lat.), peduncular (eng.), onaj koji pripada peteljci ili pripada
kolekciji nervnih niti koje spajaju razne dijelove mozga Sin. .

---PEG, V(LAT.), (ENG.), pneumoencefalografija Sin. .

---PEJS-MEJKER(LAT.), pace-maker (eng.), pravilnije, vještacki srcani pejsmejker, artificial cardiac

pace-maker, malehni aparat, napajan baterijom, spojen elektrodama sa srcem. Može biti
privremeni ili stalni. Cilj mu je reprodukcija ili regulacija srcanoga ritma elektricnim impulsima. Ima
ih ra Sin. .

---PEKMEZelectuarium, ii, n (lat.), jam (eng.), ukuhano razno voce sa šecerom, pa prema vocu i nosi
naziv ( npr. pekmez od šljiva i sl.). U medicini su vehikulumi za gorke i neukusne lijekove, narocito
za djecu. bestilj, elektuarijum, madžun. Sin. 

---PEKMEZ, LJEKOVITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. madžun.

---PEKSIJApexia, ae, f, pexis, is, f (lat.), pexy (eng.), rijec kojom se završavaju mnoge kovanice
kojima se oznacava hirurška tehnika pricvršcavanja nekoga organa za okolno tkivo Sin. .

---PEKSIN, V(LAT.), (ENG.), prlja Sin. v.

---PEKTENOTOMIJApectenotomia, ae, f (lat.), pectenotomy (eng.), hirurško lijecenje pektenoze

( Sin. v.) presijecanjem prstena.

---PEKTENOZApectenosis, is, f (lat.), id.(eng.), stenoza analnoga kanala koja nastaje uslijed
rigidnoga neelasticnoga prstena tkiva, razlicite širine i debljine, koja daje bol i krvarenje pri
defekaciji Sin. .

---PEKTIN(LAT.), pectin (eng.), homosaharidni polimer koji pravi gel sa šecerom na odgovarajucoj
pH, a dobije se iz jabuka. Dobro je sredstvo protiv proljeva, driskavice, a izgleda da ima zaštitnu
ulogu kod srcane arterioskleroticne bolesti Sin. .
---PEKTORALANpectoralis, e (lat.), pectoral (eng.), ono što pripada grudima, prsima, grudni, prsni.
Sin. 

---PELADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. celavost, kružna.

---PELAGRApellagra, ae, f (lat.), id.(eng.), klinicka manifestacija nedostatka niacina ili

nesposobnost da se triptofan prevede u niacin. Manifestira se kožnim promjenama (dermatitis) i
inflamacijom sluzavica, pa stoga i proljevima. Prisutni su i duševni simptomi: depresija, iritabilnost,
tjeskoba, Sin. 

---PELENAincunabulum, i, n (lat.), diaper (eng.), 1. komad pamucnoga platna otprilike 0,80 x 0,80
cm koji služi za povijanje djece. povoj. 2. modernije pelene su slojevi upijajucega materijala 20x10
cm ili slicno koje se stavljaju u posebne plasticne gacice i stoje samo na mjestima za ekskreciju i
nešto šire. Sin. 

---PELINArtemisia absinthium (lat.), wormwood (eng.), višegodišnja biljka. Sadrži absintin,

C30H40O6, gorki glavni princip, koji se upotrebljava za obogacivanje ukusa alkoholnim picima. Od
pelina se koristi lišce Absinthii folium, kao amarum, aromatik i stomahik. Od njega se pravi i zejtin
koji se medicinski akšenac, turski neven, zelje od guja. Sin. 

---PELIN, CRNIArtemisia vulgaris (lat.), mugworth (eng.), biljka koja izgledom i mirisom nalici
pelinu. Stomahik je i adstringens. crnobilj, pelin, divlji. Sin. 

---PELIN, DIVLJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin, crni.

---PELOID(LAT.), (ENG.), SIN. v. blato, ljekovito.

---PELOLOGIJApelologia, ae, f (lat.), pelology (eng.), nauka o ljekovitome blatu i o slicnim

supstancijama. Sin. 

---PELOTERAPIJA, PELOTHERAPIA, ae, f (lat.), pelotherapy (eng.), lijecenje ljekovitim blatom,

upotreba ljekovitoga blata za terapiju. Sin. 

---PELVICANpelvicus-3 (lat.), pelvic (eng.), onaj koji pripada karlici, pelvisu. Sin. 

---PELVIMETARpelvimeter, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument koji služi za mjerenje karlicnih

dijametara. Sin. 

---PELVIMETRIJApelvimetria, ae, f (lat.), pelvimetry (eng.), mjerenje dijametara karlice, a time i

njenoga kapaciteta. Sin. 

---PELVIPERITONITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija isuke koja oblaže malehnu zdjelicu Sin. .

---PELVISKOPIJA, PELVISCOPIA, ae, f (lat.), pelviscopy (eng.), vizualni pregled, inspekcija,

posmatranje zdjelice ili njenoga sadržaja laparoskopom Sin. .

---PEMFIGOID(LAT.), pemphigoid (eng.), grupa dermatoloških sindroma koji su slicni, ali i jasno
razliciti od onih koji pripadaju grupi pemfigusa, klopca (npr. bulozni pemfigoid) Sin. .

---PEMFIGUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. klopac.

---PENDULARAN(LAT.), pendular (eng.), onaj koji nalici klatnu, ima kretnje kao klatno Sin. .

---PENDŽER(LAT.), (ENG.), SIN. v. prozor.

---PENEKTOMIJA, PENECTOMIA, ae, f (lat.), penectomy (eng.), hirurško uklanjanje muškoga uda,
penisa, obicno kod karcinoma. penotomija. Sin. 

---PENETRABILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. prodornost.

---PENETRACIJApenetratio, onis, f (lat.), penetration (eng.), 1. prodiranje, akt prodiranja, obicno

duljim šiljatim ili tupim instrumentom ili predmetom, 2. žarišna dubina lece, sociva, ili njegova
sposobnost da daje jasnu definiciju na raznim dubinama, 3. penetrance (eng.), (u genetici)
ucestalost ekspresije nekoga Sin. 

---PENETRANTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. prodoran.

---PENETRIRAJUCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. probijen.

---PENIFORMANpennatus-3 (lat.), penniform (eng.), onaj koji nalici na pero ptice Sin. .

---PENIJALANpenialis, e (lat.), (eng.), onaj koji pripada muškome spolnom udu, penisu Sin. .

---PENISpenis, is, m (lat.), id.(eng.), muški spolni organ. cuna, cuka, kita (kod djece), malehni prst
("obriza se Karanfil Alija, po zlu mistu, po malehnom prstu", nar. pjesma), falus, ud, muški. Sin. 

---PENITISpenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija muškoga spolnoga uda, sin. falitis Sin. .

---PENTALOGIJApentalogia, ae, f (lat.), pentalogy (eng.), kombinacija pet elemenata, faktora,

defekata ili simptoma Sin. .

---PENTOZA(LAT.), pentose (eng.), šecer, monosaharid koji sadrži pet atoma ugljika u molekuli (npr.
ksiloza) Sin. .

---PENTOZID(LAT.), pentoside (eng.), bilo koji glikozid gdje je šecerna komponeta pentoza ( Sin.
v.). Važan je sastojak nukleozida.
---PENTOZURIJA(LAT.), pentosuria (eng.), pojava pentoze u bureži, bilo da je alimentarno
uslovljena, bilo da je esencijalna Sin. .

---PEPELJASTcinereus-3 (lat.), ashen hued (eng.), onaj koji je boje pepela, pepeljasto si Sin. v. To
je boja sive moždane mase.

---PEPERMINT(LAT.), (ENG.), SIN. v. nana.

---PEPSINpepsinum, i, n (lat.), pepsin (eng.), zajednicko ime za nekoliko enzima u želudacnome

soku koji kataliziraju hidrolizu proteina do polipeptida. To su pepsin A (EC, 3.4.23.1.), B (EC.
3.4.23.2.) i C ili gastriksin Sin. .

---PEPSINOGENpepsinogenum, i, n (lat.), pepsinogen (eng.), proenzim kojega izlucuju glavne sluzne,

vratne i piloricne žljezdane odajice želuca, a koji se u prisustvu kiseline pretvara u pepsin ( Sin. v.).

---PEPSINURIJApepsinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo pepsina u bureži. Može biti u sklopu
ulkusne bolesti zbog povecanja želudacne sekrecije Sin. .

---PEPTICANpepticus-3 (lat.), peptic (eng.), onaj koji pripada pepsinu ili varenju hrane, tj. ima
relaciju sa akcijom želudacnoga soka (npr. pepticni ulkus želuca) Sin. .

---PEPTID(LAT.), peptide (eng.), bilo koji od spojeva niske molekularne težine koji daje dvije ili više
aminokiselina prilikom hidrolize. Poznati su kao di, tri, tetra itd. peptidi, a to zavisi od broja
aminokiselina u molekuli Sin. .

---PEPTIDAZA(LAT.), peptidase (eng.), bilo koji clan enzima iz klase hidrolaza (EC 3.4) koji katalizira
hidrolizu peptidnih lanaca Sin. .

---PEPTON, PEPTONUM, i, n (lat.), peptone (eng.), produkt denaturacije i raspadanja bjelancevina,

a nastaje djelomicnom hidrolizom prirodnih bjelancevina ili djejstvom kiseline, odnosno enzima.
Sin. 

---PEPTONURIJApeptonuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo peptona u bureži Sin. .

---PERAKUTANperacutus-3 (lat.), peracute (eng.), enormno akutan, veoma brz u razvoju, žestok,
veoma rano nastaje. prenagao. Sin. 

---PERCEPCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opažanje.

---PERDA, DJEVOJACKAhymen, inis, m (lat.), id.(eng.), membranozni zalistak koji stoji izmedu
vagine i vulve, rodnice i stidnice, pa time manje ili više zatvara ulaz u vaginu. Prvim spolnim aktom
on puca (defloracija), sin. himen. Sin. 

---PERDA, OCINJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijela perda.

---PERFORACIJA1. v. provrt, 2. perforatio, onis, f (lat.), perforation (eng.), stvaranje otvora sa
prolaskom sadržaja iz jedne u drugu šupljinu (npr. perforacija ulkusa Sin. )

---PERFORATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. probojnik.

---PERFORIRAJUCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. probojan.

---PERFUZIJA, PERFUSSIO, onis, f (lat.), perfusion (eng.), 1. akt prolaska kroz neku strukturu,
narocito prolazak tecnosti kroz krvne sude, 2. prolazak tecnosti kroz organ ili tkivo. Sin. 

---PERFUZIONIST(LAT.), perfusionist (eng.), tehnicar koji opslužuje mašinu srce-pluca za vrijeme

operacije na srcu Sin. .

---PERIADENITISperiadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tkiva oko neke žlijezde. Sin. 

---PERIALIJENITISperialienitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija oko stranoga tijela Sin. .

---PERIANALAN, PERIANALIS, e (lat.), perianal (eng.), smješten oko puška, cmara Sin. .

---PERIAPIKALANperiapicalis, e (lat.), periapical (eng.), onaj koji je smješten oko vrha zuba, apex
dentis (npr. periapikalni proces) Sin. .

---PERIARTERITISperiarteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija vanjskih ovojnica neke arterije,

takoder i isindija tkiva oko arterije Sin. .

---PERIARTIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. okolozglobni.

---PERIARTRITISperiarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko zgloba Sin. .

---PERIBRONHITISperibronchitis, idis, f (lat.), id.(eng.), oblik isindije dušnica ( Sin. v.), koja se
sastoji od inflamacije i zadebljanja tkiva oko njih.

---PERICISTApericystis, is, f (lat.), pericyst (eng.), vanjski sloj ehinokokne ciste, graden od veziva i
krvnih suda koji pripada domacinu po porijeklu. Up. endocista. Sin. 

---PERICIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, omotna.

---PERICITOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hemangiopericitoma.

---PERIDERMperiderma, atis, n (lat.), periderm (eng.), spoljni sloj fetalnoga bilaminarnoga

epiderma, pokožice. Dlake rastu ispod njega, a on se gubi prije rodenja, osim kod eponihijuma i
hiponihijuma gdje ostaje i poslije rodenja Sin. .
---PERIDEZMIJUMperidesmium, ii, n (lat.), id.(eng.), opna membrane koja prekriva veze, ligamenta
Sin. .

---PERIDUODENITISperiduodenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija oko dvanaestopalacnoga crijeva

koja ga deformira i stvara adhezije Sin. .

---PERIFERANperiphericus-3 (lat.), peripheral (eng.), onaj koji je postavljen na periferiji, nije uz

centralni organ nego više prema vani, ako se centralni organ uzme kao središte (npr. periferni
nervni sistem) Sin. .

---PERIFERIJAperipheria, ae, f (lat.), periphery (eng.), spoljna ivica, nadvorna površina, obim,
opseg, dio sistema koji nije uz centralni organ, nego je više prema vani, ako se centralni organ
uzme kao središte. Npr. periferija u smislu periferni krvotok Sin. .

---PERIFLEBITISperiphlebitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko neke vene Sin. .

---PERIFOKALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. okoložarišni.

---PERIFOLIKULITISperifolicullitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija oko folikula dlake Sin. .

---PERIGASTRITICANperigastriticus-3 (lat.), perigastritic (eng.), onaj koji se nalazi oko želuca (npr.
priraslice). Onaj koji pripada isindiji oko želuca Sin. .

---PERIGASTRITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija isuke oko želuca. Sin. 

---PERIHEPATITISperihepatitis, idis, f (lat.), id. lat. i(eng.), isindija isuke i veznoga tkiva oko jetre
Sin. .

---PERIHIMATIperichymata, orum, n (lat.), id.(eng.), malehni grebeni, najcešce u predjelu vrata

zuba na površini cakleni Sin. .

---PERIHOLANGITISpericholangitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva koje okružuje žucne pute.
Sin. 

---PERIHOLECISTITISpericholecystitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko žucne bešike Sin. .

---PERIHONDRITISperichondritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija opne koja prekriva hrskavicu,

perihondrium Sin. .

---PERIKANALIKULARANpericanalicularis, e (lat.), pericanalicular (eng.), onaj koji se nalazi u blizini

ili oko nekoga kanalica Sin. .

---PERIKARDpericardium,ii, n (lat.), id.(eng.), srcana kesa, fibrozna vreca koja okružuje srce i
pocetne dijelove velikih krvnih suda. Ima dva sloja, vanjski fibrozni i unutraš-nji, serozni. košulja,
prisrde, osrcina. Sin. 
---PERIKARDIJALANpericardiacus-3 (lat.), pericardiac (eng.), onaj koji se nalazi oko srca ili pripada
košulji. Sin. 

---PERIKARDIOCENTEZApericardiocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška punkcija perikardijalne

šupljine radi dobijanja uzorka ili ispuštanja tecnosti Sin. .

---PERIKARDIOLIZApericardiolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operacija oslobadanja priraslica izmedu

perikarda i srca ili izmedu košulje i okolnoga tkiva Sin. .

---PERIKARDIORAFIJApericardiorrhaphia, ae, f (lat.), pericardiorrhaphy (eng.), operacija koja se

sastoji u sašivanju perikarda, košulje, koji je povredom ili operacijom otvoren Sin. .

---PERIKARDIOSTOMIJApericardiostomia, ae, f (lat.), pericardiostomy (eng.), hirurško pravljenje

otvora na košulji zbog drenaže tekucine iz šupljine Sin. .

---PERIKARDIOTOMIJApericardiotomija, ae, f (lat.), pericardiotomy (eng.), hirurška incizija,

otvaranje košulje, perikarda Sin. .

---PERIKARDITISpericarditis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija perikardijuma, košulje. Sin. 

---PERIKOLITISpericolitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva debeloga crijeva, narocito isuke koja
ga prekriva Sin. .

---PERIKOLPITISpericolpitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko vagine Sin. .

---PERILABIRINTITISperilabyrinthitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko labirinta uha Sin. .

---PERILIMFAperilympha, ae, f (lat.), perilymph (eng.), tecnost koja se nalazi unutar labirinta i
razdvaja koštani i membranozni njegov dio. Odvojena je od endolimfe Sin. .

---PERILIMFADENITISperilymphadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko limfne žlijezde

Sin. .

---PERIMASTITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija veznoga tkiva oko mlijecnih žlijezdi Sin. .

---PERIMETAR1.v. obim 2. perimeter, tri, f (lat.), id.(eng.), aparat kojim se odreduje periferno
vidno polje na zakriv-ljenoj površini Sin. .

---PERIMETRIJA, PERIMETRIA, ae f (lat.), perimetry (eng.), odredivanje velicine vidnoga polja

perimetrom ( Sin. v.).

---PERIMETRITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija perimetrijuma, tj. lista isuke koji prekriva matericu
Sin. .
---PERIMIOZITIS, PERIMYOSITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija veznoga tkiva oko mišica Sin. .

---PERINATALANperinatalis, e (lat.), perinatal (eng.), ono što pripada ili se dešava u periodu
neposredno prije i poslije rodenja. Ima mišljenja da ovaj period pocinje u 28. hefti gestacije i traje
7 dana nakon poroda. Termin nije tacno odreden Sin. .

---PERINATOLOGIJA(LAT.), perinatology (eng.), grana medicine (narocito opstetricije, ginekologije

ili pedijatrije) koja se bavi plodom za vrijeme perinatalnoga perioda Sin. .

---PERINEALANperinaealis, e (lat.), perineal (eng.), onaj koji pripada perineumu, našvi, medici,
medukraku Sin. .

---PERINEFRITISperinephritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko bubrega, manifestirana

vatrom, lokalnim bolom, osjetljivošcu na pritisak Sin. .

---PERINEOPLASTIKA, PERINAEOPLASTICA, ae, f (lat.), perineoplasty (eng.), plasticna operacija ili

rekonstrukcija medice, našve Sin. .

---PERINEOTOMIJAperinaeotomia, ae, f (lat.), perineotomy (eng.), hirurški rez, incizija na medici,

našvi, medukraku Sin. .

---PERINEUMperinaeum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., 1. pod malehne zdjelice i sve strukture koje se
nalaze na pelvic-nim izlazima. Ogranicen je naprijed simfizom, lateralno sa tuberositas ossis ischii,
a pozadi sa os coccygis, 2. dio izmedu anusa i vulve, odnosno mošnji. medukrak, medica, našva.
Sin. 

---PERINEURALANperineuralis, e (lat.), perineural (eng.), onaj koji okružuje neki živac (rijec je o
veznome tkivu) Sin. .

---PERINEURIJUMperineurium, ii n (lat.), id.(eng.), vezno tkivo u obliku cahure perifernoga nerva

koje okružuje svaki njegov snopic Sin. .

---PERIOD INKUBACIJE(LAT.), incubation period (eng.), 1. interval vremena izmedu ulaska

infektivnoga materijala i pojave prvih simptoma karakteristicne infekcije, 2. period vremena
izmedu ulaska infektivnoga agensa u neki vektor i njegove sposobnosti da prenosi infekciju Sin. .

---PERIOD LATENCIJE(LAT.), latent period (eng.), inaktivni period vremena od izlaganja nosioca
infekciji do pojave prvih simptoma. U mnogome je taj period identican sa periodom inkubacije,
mada ne uvijek Sin. .

---PERIODperiodus, us, f (lat.), period (eng.), interval vremena, jedan razmak vremena, opticaj,
obilaženje, kolo, razdoblje, doba Sin. .

---PERIODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjesecnica.

---PERIODICANperiodicus-3 (lat.), period (eng.), onaj koji nastaje u tacno odredenim intervalima
vremena. povremeni. Sin. 

---PERIODONCIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ozublje.

---PERIODONTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. okozubni.

---PERIODONTOLOGIJAperiodontologia, ae, f (lat.), periodontology (eng.), grana stomatologije koja

se bavi naukom i praksom strukture i funkcije ozublja, u uslovima normalnoga i patološkoga
funkcioniranja Sin. .

---PERIOFTALMIJAperiophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko oka Sin. .

---PERIOOFORITISperioophoritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko jajnika. Sin. 

---PERIORBITAperiorbita, ae, f (lat.), id.(eng.), pokostica koja pokriva ocnu duplju, a koja se
nastavlja na duru mater Sin. .

---PERIORHITISperiorchitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tunicae vaginalis testis et funiculi

spermatici Sin. .

---PERIOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. pokostica ili okostica.

---PERIOSTALANperiostalis, e (lat.), periostal (eng.), onaj koji pripada pokostici Sin. .

---PERIOSTITISperiostitis, idis, f (lat.), id.(eng.), hronicna inflamacija pokostice. Vidi se nabuh,

osjetljivost, bol. Može biti i akutni, ali je onda dio osteomijelitisa Sin. .

---PERIOSTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. periostoza.

---PERIOSTOZAperiostosis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalno odlaganje periostalne kosti. Manifestira

se stvaranjem izraslina koji se zovu periostomi Sin. .

---PERIPROKTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. okolocmaran.

---PERIPROKTITISperiproctitis,. idis, f (lat.), id.(eng.), isindija veznoga tkiva oko cmara, puška Sin. .

---PERIPROSTATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija tkiva i struktura oko žlijezde kestenjace Sin. .

---PERISPLENITIS(LAT.), id, lat. i(eng.), isindija isuke oko slezene Sin. .

---PERISTALTICANperistalticus-3 (lat.), peristaltic (eng.), peristalticne prirode, onaj koji pripada

peristaltici ( Sin. v.).

---PERISTALTIKAperistalsis, is, f (lat.), id.(eng.), crvolika kretanja crijeva ili drugih tubularnih
organa koju obezbjeduju longitudinalne i cirkularne mišicne niti, a koja omogucuju propulziju
sadržaja. Sastoje se od talasne kontrakcije. Sin. 

---PERISTRUMITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija tkiva oko guše Sin. .

---PERITIFLITISperityphlitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija isuke oko slijepoga crijeva i crvuljka,
obicno kao komplikacija apendicitisa ( Sin. v.).

---PERITIREOIDITISperithyreoiditis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija cahure kotlacne žlijezde Sin. .

---PERITOMIJAperiotomia, ae, f (lat.), peritomy (eng.), hirurška incizija tunicae conjunctivae oko
kornee i tkiva ispod nje Sin. .

---PERITONEALANperitonealis, e (lat.), peritoneal (eng.), onaj koji pripada isuki Sin. .

---PERITONEALIZACIJA(LAT.), peritonealisation (eng.), prekrivanje ogoljelih dijelova unutar trbuha

isukom u toku neke abdominalne operacije. Up. peritoneoplastika Sin. .

---PERITONEOCENTEZAperitonaeocentesis , is, f (lat.), peritoneocentesis, (eng.), punkcija trbušne

duplje u cilju dobijanja tecnosti radi ispitivanja ili uslijed evakuacije Sin. .

---PERITONEOPEKSIJAperitonaeopexia, ae, f (lat.), peritoneopexy (eng.), fiksacija materice za

parijetalni peritoneum vaginalnim putem Sin. .

---PERITONEOPLASTIKAperitonaeoplastica, ae, f (lat.), peritoneoplasty (eng.), operacija prekrivanja

oboljelih regija na drobu ili na trbušnoj duplji sa isukom, up. peritonizacija Sin. .

---PERITONEOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. laparoskopija.

---PERITONEUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. isuka.

---PERITONITISperitonitis, idis. f (lat.), id.(eng.), inflamacija trbušne mahramice. Javlja se

eksudacija. Unutar peritonealne duplje prisutni su serum, fibrin, odajice ili gnoj. Trbuh je napet,
bolno osjetljiv, pacijent ima zatvor i vatru. Sin. 

---PERITONIZAMperitonismus, i, m (lat.), peritonism (eng.), stanje koje pokazuje sve znake

peritonitisa, ali bez isindije isuke. Znaci prisutni su peritonealni znaci, ali nema isindije
peritoneuma Sin. .

---PERITONZILITISperitonsillitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva oko krajnika Sin. .

---PERIURETERITIS, PERIURETERITIS(LAT.), , idis, f (lat.) id.(eng.), isindija tkiva oko mokracnjaka
Sin. .

---PERIURETRALANperiurethralis, e (lat.), periurethral (eng.), onaj koji se nalazi, smješten je, u

okolini mokracnice Sin. .

---PERIVASKULITISperivasculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija tkiva u prostoru oko krvnih suda
Sin. .

---PERIVEZIKALANperivesicalis, e (lat.), perivesical (eng.), onaj koji je smješten oko mokracne

bešike Sin. .

---PERIVEZIKULARANperivesicularis, e (lat.), perivesicular (eng.), onaj koji je smješten oko sjemene

kesice. Sin. 

---PERKOLATORpercolator, oris. m (lat.), id.(eng.), sud za skupljanje ocjedine Sin. .

---PERKUSIJApercussio, onis, f (lat.), percussion (eng.), 1. ljekarsko kucanje; kuckanje nekoga dijela
tijela sitnim, oštrim udarima, obicno prsta (direktna) ili prsta preko položenih prstiju druge ruke
(indirektna), u cilju dijagnoze pomocu dobijenoga zvuka. Jedan od osnovnih metoda pregleda, 2.
nacin masaže kr Sin. 

---PERKUTANpercutaneus-3 (lat.), percutaneous (eng.), onaj koji se provodi, daje ili uzima kroz
kožu (davanje injekcija ili uzimanje biopsije) Sin. .

---PERKUTIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kucati.

---PERMEABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. propustljiv.

---PERMEABILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. propustljivost.

---PERMUTACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mijenjanje.

---PERNICIOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. koban.

---PEROKSIDAZE(LAT.), peroxydases (eng.), ime enzima klase oksidoreduktaza koji kataliziraju

oksidaciju organskih supstrata vodikovim peroksidom, a koji se reducira u vodu (EC.1.ll.) Sin. .

---PERONEALANperonealis, e (lat.), peroneal (eng.), onaj koji pripada cvoliki, vanjskoj strani
golijeni, sin. fibularan. Sin. 

---PERORALANper oralis, e (lat.), peroral (eng.), onaj koji se daje na usta (npr. lijek) Sin. .

---PERSEVERACIJAperseveratio, onis, f (lat.), perseveration (eng.), ponavaljanje odgovora pošto je

uzrocni stimulans prestao, odnosno jednak odgovor na razlicite stimulanse (npr. ponavljanje jedne
recenice nekoliko puta pošto je njena potreba iscrpljena ranijim odgovorom). Istrajnost u odgovoru
Sin. .

---PERSONA(LAT.), person (eng.), 1. Sin. v. licnost, 2. u Jungovoj psihologiji socijalno usvojena

fasada koja se prezentira svijetu, a koja je suprotstavljena animi, unutrašnjemu ja svake osobe.

---PERSONAL, BOLNICKI(LAT.), staff (eng.), ukupni profesionalni personal jedne bolnice (ljekari,
sestre, cistacice, radnici, administracija, tehnicka lica) Sin. .

---PERSPIRACIJAperspiratio, onis, f (lat.), perspiration (eng.), Sin. v.znojenje.

---PERSUAZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ubjedivanje.

---PERTUBACIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. propuhavanje, 2. v. poremecaj.

---PERTUSIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. hripavac i rikavac.

---PERVAZlimbus, i, m (lat.), edge, border, margin (eng.), 1. cesti anatomski termin za granicnu
strukturu koja je odignuta kao meda. Id. margo, rub, ivica. 2. regija koja povezuje korneu i skleru
na oku, definiran sa sulcus sclerae, a može se nazivati i korneoskleralni spoj. Sin. 

---PERVERZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izopacen.

---PERVERZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. izopacenost.

---PERŠUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. majdonos.

---PESARpessarium, ii, n (lat.), pessary (eng.), 1.instrument koji se stavlja u vaginu radi podrške
materici ili završnome debelome crijevu, 2. gumeni prekrivac za grlic materice koji služi da sprijeci
ulaz spermatozoida, odnosno oplodnju Sin. .

---PESTICIDpesticidium, ii, n (lat.), pesticide (eng.), otrovno sredstvo koje uništava gotovane,
glodare, gljivice, krov, insekte Sin. .

---PESTILENCIJApestilentia, ae, f (lat.), pestilence (eng.), bilo koja virulentna ili epidemicna bolest,
a takoder i kontagioznost te bolesti, odnosno broj obolijevanja od te bolesti Sin. .

---PETAcalcaneus, i, m (lat.), heel (eng.), stražnji dio noge, stopala, tabana, na koji se covjek
oslanja pri hodu, a kojemu kostur cini petna kost, os calcanei. topuk. Sin. 

---PETEHIJA(LAT.), petechia, ae, id.(eng.), okrugla, purpurno crvena promjena, idealno okrugla, ne
uzdignuta iznad površine, a nastala interdermalnom ili submukoznom hemoragijom. dagme, uvijek u
mn. Sin. 
---PETEHIJALANpetechialis, e (lat.), petechial (eng.), karakteriziran petehijama ( Sin. v.), ono što
ima prirodu petehija, dagmi.

---PETEHIJAZApetechiasis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje petehija ( Sin. v.).

---PETELJAKprocessus styloideus (lat.), styloid process (eng.), svaki od prominentnih projekcija kosti
u obliku pisaljke (radii, ulnae etc.), narocito onaj od vrjemešne kosti (processus styloideus ossis
temporalis) Sin. .

---PETELJKApediculus, i, m (lat.), pedicle (eng.), nožica, drška, na stablo nalik struktura, pomocu
koje se tumor drži za tkivo ili oslanja astrocit na krvni sud. Izraz se cesto upotrebljava ako struktura
visi Sin. .

---PETELJKASTpedunculatus-3, pediculatus-3 (lat.), pediculate (eng.), onaj koji ima peteljku u

svojoj strukturi, ako se drži ili visi na peteljci (npr. peteljkast tumor) Sin. .

---PETICI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ospina.

---PETLJAansa, ae, f (lat.), loop (eng.), 1. oštri ili tupi zavoj na strukturi kao što je gajtan, vrpca, sa
povratom gajtana ili bez toga, sin. šeput, ilik, anza, 2. id. eza ali je termin eza u upotrebi narocito
u mikrobiologiji, 3. sphincter ani (lat.), anal sphincter (eng.), na prsten nalik sno Sin. .

---PETNA ŽILAtendo m. tricipitis surae (lat.), calcaneal tendon (eng.), jaka veza izmedu m. tricipitis
surae i petne kosti, kojom se taj mišic hvata za kost. Po tradiciji se zove Ahilova tetiva.
Presijecanje ili pucanje ove tetive znaci nemogucnost hoda i trcanja. Sin. 

---PETODNEVNICA, QUINTANAae, f (lat.), quintan (eng.), onaj koji se javlja svaki peti dan (npr.
malaria quintana) Sin. .

---PETRIFIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okamenjivanje.

---PETROZAN1. v. kamenit, 2. petrosus-3 (lat.), petrosal (eng.), onaj koji pripada petroznome dijelu
temporalne kosti, hridi Sin. .

---PETROZEKTOMIJApetrosectomia, ae, f (lat.), petrosectomy (eng.), hirurška ekscizija odaja vrha

hridi (part petrosa ossis sphenoidis) Sin. .

---PETROZITISpetrositis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija petroznoga dijela temporalne kosti Sin. .

---PEŠKIRgansape, is, f (lat.), towel (eng.), komad ciste, upijajuce tkanine, obicno frotirskoga
materijala, koji služi za brisanje poslije pranja, kupanja, umivanja, izmivanja. U hirurškim uslovima
je sterilan i njime se brišu ruke poslije hirurškoga pranja. ubrus, rucnik. Sin. 

---PHskr. od lat. potentia hydrogenii, (lat.), id.(eng.), simbol koji se odnosi na koncentraciju ili
aktivnost jona vodika u otopini u odnosu na standardnu otopinu. Brojcano pH 7 je neutralno, što se
više smanjuje, broj govori o jacoj kiselosti, a što više raste govori o jacoj bazicnosti Sin. .

---PIGALGIJApygalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u zadnjici Sin. .

---PIGMALIONIZAMpygmalionismus, i, m (lat.), pyglmalio-nism (eng.), zaljubljivanje u objekt koji je

vlastito djelo (npr. u B. Shaw, Pygmalion, jezicki strucnjak Higgins zaljubljuje se u E. Dolittle pošto
ju je naucio pravilno govoriti) Sin. .

---PIGMENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. duzen.

---PIGMENTACIJApigmentatio, onis, f (lat.), pigmentation (eng.), 1. odlaganje obojene materije,

bojenje ili obezbojavanje dijela tijela pigmentom, Sin. v. duzen, 2. nenormalno povecanje bojenja
melaninom (v.).

---PIGMENTIRANpigmentatus-3 (lat.), pigmented (eng.), obojen depozicijom nekoga pigmenta Sin. .

---PIGMENTOFAGpigmentophagus, i, m (lat.), pigmentophage (eng.), odajica koja uništava pigment,

sin. hromofag Sin. .

---PIGMENTOLIZApigmentolysis, is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija, raspadanje nekoga pigmenta Sin. .

---PIHAVICAsanguisuga, ae, f (lat.), leech (eng.), svaka od gujavica klase Hirudinea, narocito Hirudo
medicinalis. Sišu krv životinja i covjeka. Mogu postati privremeni paraziti. Puštanjem pihavice da
siše puštala se krv, što je bio metod lijecenja. Sadrže hirudin u bukalnim žlijezdana koji je
antitrombin Sin. 

---PIHTIJAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. hladetinast.

---PIJApia mater (lat.), pia (eng.), jedna od tri opne koje zamotavaju centralni nervni sistem, ona
koja se najintimnije pripija na mozak i kicmenu moždinu, pruža se i u sve fisure i brazde. Sastoji se
od retikularnih, elasticnih i kolagenih vlakana Sin. .

---PIJALOLITIJAZA, V(LAT.), (ENG.), sijalolitijaza Sin. .

---PIJAN1. ebrius-3, ebriatus-3 (lat.), drunk (eng.), covjek u stanju akutnoga alkoholizma. Osoba
pod djejstvom alkohola. To je osoba koja ima više od 0,5 promila alkohola u krvi, 2. yaws (eng.),
zarazna bolest koju uzrokuje vrlo tanka spiroheta, Treponema pertenue. Prenosi se direktnim
nevenericnim kontakto frambezija. Sin. 

---PIJANACKO BUNILOdelirium tremens (lat.), alcohol withdrawal syndrome (eng.), bunilo, delirijum
uzrokovan prestankom ili smanjenjem konzumacije alkohola kod alkoholicara sa 10 ili više godina
hronicnoga pijenja. Vidi se tahikardija, znojenje, povecani pritisak, tremor, iluzije, halucinacije,
agitirano ponašanje. Napad pocinje 2-3 d Sin. .

---PIJANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sarhoš.

---PIJANSTVOebrietas, atis, f, ebriositas, atis (lat.), (eng.), drunkenness, intoksikacija alkoholom,
Sin. v. alkoholizam.

---PIJEDRA(LAT.), (ENG.), piedra (šp.), gljivicna infekcija stabla dlaka, Uzrokovana je sa Piedraia
hortae (crna pijedra) i Trichosporon cutaneum (bijela pijedra). Karakterizirana je stvaranjem crnih i
blijedih, nepravilnih cvorova koje cine fungalni elementi Sin. .

---PIJEHNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha 1.

---PIJELEKTAZIJApyelectasis, is, f (lat.), id.(eng.), proširenje bubrežne karlice. Sin. 

---PIJELICNIpyelicus-3 (lat.), pyelic (eng.), onaj koji pripada ili se odnosi na bubrežnu karlicu Sin. .

---PIJELITICANpyeliticus-3 (lat.), pyelitic (eng.), onaj koji pripada ili je zahvacen pijelitisom Sin. .

---PIJELITISpyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija bubrežne karlice, manifestirana bolom i

osjetljivošcu u predjelu bubrega, povremenom vatrom, pojavom eritrocita i leukocita u bureži, te
iritabilnošcu mokracne bešike. Sin. 

---PIJELOGRAFIJA, INTRAVENOZNApyelographia intravenosa (lat.), intravenous pyelography (eng.),

pijelografija gdje je kontrastno sredstvo uneseno venskim putem, a koje brzo prelazi u mokracu.
Sin. 

---PIJELOGRAFIJA, PYELOGRAPHIA, ae, f (lat.), pyelography (eng.), rendgensko prikazivanje

bubrežne karlice sa kontrastnim sredstvom. Sin. 

---PIJELOGRAFIJA, RETROGRADNApyelographia retrograda (lat.), retrograde pyelography (eng.),

pijelografija gdje je kontrastno sredstvo uneseno retrogradnim putem u bubrežnu karlicu, kroz
ureter. Sin. 

---PIJELOGRAM, PYELOGRAMMA, atis, n (lat.), pyelogram (eng.), rendgenske slike bubrega i uretera,
narocito onda ako se kontrastno prikazuje bubrežna karlica Sin. .

---PIJELOLITOTOMIJApyelolithotomia, ae, f (lat.), pyelolithotomy (eng.), operacija koja uklanja

kamen iz bubrežne karlice poslije njenoga otvaranja. Sin. 

---PIJELONEFRITISpyelonephritis, idis, f (lat.), (eng.), id., inflamacija bubrega i bubrežne karlice

bakterijskom infekcijom koja je nastupila hematogeno iz crijeva, ili retrogradno kanalikularnim
putem. Sin. 

---PIJELONEFROZApyelonephrosis, is, f (lat.), id.(eng.), velika grupa bolesti raznoga uzroka, tako da
termin može obuhvatiti bilo koju bolest bubrega Sin. .

---PIJELOPATIJApyelopathia, ae, f (lat.), pyelopathy (eng.), bilo koja bolest bubrežne karlice Sin. .
---PIJELOPLASTIKApyeloplastia, ae, f (lat.), pyeloplasty (eng.), operacija rekonstrukcije bubrežne
karlice Sin. .

---PIJELOSTOMIJApyelostomia, ae, f (lat.), pyelostomy (eng.), pravljenje otvora operativnim putem

na bubrežnoj karlici, a za izlazak bureži. Sin. 

---PIJELOTOMIJApyelotomia, ae, f (lat.), pyelotomy (eng.), operativno otvaranje bubrežne karlice

Sin. .

---PIJEMIJApyaemia, ae, f (lat.), pyemia (eng.), opca septikemija, prisustvo mikroorganizama u krvi,
zbog cega nastaju sekundarna gnojna žarišta. Stanje je praceno vatrom, znojenjem, žuticom i
apscesima u raznim dijelovima tijela. Sin. 

---PIJESAKsabulum, i, n (lat.), sand (eng.), isitnjeni dijelovi zemljine kore koji se nekada
upotrebljavaju za pješcane kupke ( Sin. v. kupka), 2. v. kamen.

---PIJESAK, MOŽDANIaccervulus, i, m (lat.), brain sand (eng.), normalne kalcifikacije u mozgu,

obicno uz epifizu, te u plexus chorioideusu, ali na na drugim mjestima. Sin. 

---PIJURIJApyuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo gnoja u mokraci. Sin. 

---PIKApica, ae, f (lat.), id.(eng.), kompulzivno jedenje nenutritivnih susptancija (npr. leda, zemlje,
dlaka). Vidi se kod trudnih žena, ali i neke djece, narocito kod karencija cinka Sin. .

---PIKNOCITpycnocytus, i, m (lat.), pyknocyte (eng.), sma-njeno, zgustnuto crveno krvno zrno, koje
se srece u oskudnom broju kod novorodencadi, ali u znatno vecem broju kod hemoragicnih smetnji
Sin. .

---PIKNOCITOZApycnocytosis, is, f (lat.), pyknocytosis (eng.), povecan broj piknocita ( Sin. v.) u
perifernoj krvi.

---PIKNOTICANpycnoticus-3 (lat.), pycnotic (eng.), onaj koji pripada piknozi, na kojemu je piknoza
evidentna (npr. piknoticno jezgro) Sin. .

---PIKNOZApycnosis, is, f (lat.), pyknosis (eng.), zgrušnjava-nje, zgusnutost; narocito oblik

degeneracije odajice u kojoj se jezgro skuplja, a hromatin se kondenzira u solidnu masu bez
strukture Sin. .

---PIKORNA VIRUS(LAT.), picorna virus (eng.), ime kojim se oznacava grupa ekstremno malehnih,
eter rezistentnih, RNA virusa. Tu spadaju enterovirusi i rinovirusi Sin. .

---PIKROGEUZIJApicrogeusia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno gorak okus Sin. .

---PILAscabina, ae, f (lat.), saw (eng.), pljosnati instrument sa nazubljenim jednim krajem koji služi
za rezanje. Ima ih raznih vrsta i oblika, a najneobicnija je Giglijeva pila (Gigli wire saw), koja je
primarno zamišljena za embriotomiju, a danas se upotrebljava za kraniotomiju. To je savitlji Sin. .

---PILEFLEBITISpylephlebitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija venae portae koja obicno nastaje u
vezi sa nekom crijevnom bolešcu Sin. .

---PILETROMBOZApylethrombosis, is, f (lat.), id.(eng.), tromboza venae portae; obicno nastaje kod
adhezivnoga pileflebitisa Sin. .

---PILING(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljuštenje 2.

---PILOMOTOR(LAT.), id.(eng.), izraz koji se upotrebljava da oznaci mišice držace dlaka, a koji
izazivaju njihovo nadizanje, ježenje Sin. .

---PILONIDALANpilonidalis, e (lat.), pilonidal (eng.), onaj koji se odnosi na strukturu koja ima
gnijezdo puno dlaka (npr. pilonidalni sinus) Sin. .

---PILOREKTOMIJApylorectomia, ae, f (lat.), pylorectomy (eng.), operativno vadenje pilopricnoga

dijela želuca. Sin. 

---PILORICANpyloricus-3 (lat.), pyloric (eng.), ono što pripada pilorusu ili distalnome, piloricnome,
dijelu želuca. Sin. 

---PILOROMIOTOMIJApyloromyotomia, ae, f (lat.), pyloromyotomy (eng.), operacija urodene stenoze

pilorusa koja se sastoji od longitudinalne incizije zadebljane seroze i mišicnoga sloja do mukoze.
Sin. 

---PILOROPLASTIKApyloroplastia, ae, f (lat.), pyloroplasty (eng.), operacija pilorusa sa ciljem

rekonstrukcije piloricnoga kanala da bi se smanjila pilorusna opstrukcija i ubrzalo pražnjenje hrane.
Sin. 

---PILOROSPAZAMpylorospasmus, i, m (lat.), pylorospasm (eng.), spazam, grc pilorusnoga mišica ili

piloricnoga dijela želuca. Sin. 

---PILOROSTENOZApylorostenosis, is, f (lat.), pylorostenosis (eng.), sužavanje, stenoza piloricnoga

kanala. Sin. 

---PILORUSpylorus, i, m (lat.), id.(eng.), distalni otvor želuca kojeg ogranicava jaki cirkularni mišic i
kroz kojega se želudac prazni u dvanaestopalacno crijevo. dizdar. Sin. 

---PILOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kosmatost.

---PILULApilulla, ae, f (lat.), pill (eng.), oblik davanja lijeka. Malehna, ovalna ili globularna masa,
obicno oblika sociva, težine 0,1-0,25g., koja sadrži ljekovito svojstvo i pilularnu masu koja joj daje
oblik, konzistenciju, boju i ukus. hap, boba, bobica, loptica. Sin. 
---PIMELITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija masnoga tkiva Sin. .

---PIMELOZApimelosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. konverzija, pretvaranje, u mast 2. debljanje,

nakupljanje masti Sin. .

---PINCETAforceps ipis, m (lat.), forceps (eng.), instrument, metalne mašice sa dva kraka. Služe za
hvatanje tkiva, držanje sterilnih komadica gaze i sve druge radnje koje ukljucuju hvatanje i
držanje. Dijelovi kraka koji hvataju mogu biti razlicitih oblika, prema upotrebi. Bosanski jezik pravi
razliku i cimbistre. Sin. 

---PINCETA, ANATOMSKA(LAT.), serrated forceps (eng.), pinceta ciji su kraci ravni, a sa unutrašnje
strane pri vrhu imaju plitke ravne nabore, Sin. v. pinceta.

---PINCETA, HIRURŠKAvulsella, ae, f (lat.), iris forceps, mouse tooth forceps (eng.), pinceta ciji
krajevi kraka imaju zupce koji se uklapaju zatvaranjem, Sin. v. pinceta.

---PINEALANpinealis, e (lat.), pineal (eng.), ono što pripada cešeriki, pinealnoj žlijezdi, ili ima njen
oblik. Sin. 

---PINEALEKTOMIJApinealectomia, ae, f (lat.), pinealectomy (eng.), hirurška ekscizija, vadenje

cešerike, pinealne žlijezde, epifize Sin. .

---PINEALIZAMpinealismus, i, m (lat.), pinealism (eng.), sta-nje nastalo pojacanom endokrinom

sekrecijom epifize Sin. .

---PINEALOBLASTOMApinealoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), pinealocitoma ( Sin. v. pinealoma), u

kojemu odajice nisu dobro diferencirane.

---PINEALOCITpinealocytus, i, m (lat.), pinealocyte (eng.), osnovna odajica cešerike, epifize,

pinealne žlijezde. To je epiteloidna odajica sa blijedom citoplazmom, velikim lobuliranim jezgrama,
prominentnim jezgricama. Sin. 

---PINEALOCITOMA(LAT.), (ENG.), id. sa pinealoma ( Sin. v.).

---PINEALOMApinealoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor epifize, cešerike, sastavljen od gnijezda

velikih epiteloidnih odajica. Glavni simptomi su hidrocefalus, paraliza pogleda prema gore,
poremecaj hoda i prerani pubertet. Sin. 

---PINEALOPATIJApinealopathia, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest epifize, cešerike Sin. .

---PINGVEKULApinguecula, ae, f (lat.), (eng.), id. neg., žuckasta mrlja ili proliferacija na bulbarnoj
konjunktivi oka koja se narocito vidi kod starijih Sin. .

---PINOCITpinocytus, i, m (lat.), pinocyte (eng.), odajica koja pokazuje pinocitozu Sin. .

---PINOCITOZApinocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), mehanizam kojim odajice uzimaju ekstracelularnu
tecnost. Na odajickoj membrani se formira udubina, kaveola, cime odajica obuhvati malehnu
vezikulu tecnosti, pinozom, i uvuce je svoju citoplazmu. Sin. 

---PINOZOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. pinocitoza.

---PINTA(LAT.), (ENG.), id. šp., oblik trepanomatoze. To je hronicna dishromicna dermatoza,

endemska u Centralnoj Americi, uzrokovana sa Treponema carateum. Vide se kožne pjege koje su
razne boje Sin. .

---PIOCEFALUSpyocephalus, i, m (lat.), (eng.), 1. moždani zagnoj, 2. skupljanje gnoja u moždanim

komorama Sin. .

---PIOCELApyocele, es, f (lat.), id.(eng.), distenzija neke šupljine ili cijevi sa nagomilavanjem gnoja
u njoj Sin. .

---PIOCIJANAZA(LAT.), pyocyanase (eng.), preparat iz kulture Pseudomonas aeruginosa koji se

nekada upotrebljavao kao antibiotik. Sastavljen je od tri frakcije, a jedna je piocijanin Sin. .

---PIOCIJANIN(LAT.), pyocyanin (eng.), plavozeleni pigment sa antibioticnim svojstvima koji

proizvodi Pseudomonas aeruginosa i koji gnoju daje karakteristicnu boju Sin. .

---PIOCIJANOZApyocyanosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest, infekcija, uzrokovana sa

Pseudomonas aeruginosa, a daje karakteristicnu plavu boju gnoju i ima specifican zadah Sin. .

---PIODERMIJApyoderma, atis, n (lat.), id.(eng.), bilo koja gnojna isindija kože Sin. .

---PIOFTALMIJApyophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), gnojno sta-nje oka, gnojna isindija ocnih tkiva
Sin. .

---PIOGEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. gnojan.

---PIOGENEZApyogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), formacija, stvaranje gnoja. Sin. 

---PIOHEZIJApyochesia, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo gnoja u nedžasetu Sin. .

---PIOMETRITISpyometritis, idis, f (lat.), id.(eng.), gnojna isindija materice Sin. .

---PIOMIOZITISpyomyositis, idis, f (lat.), id.(eng.), akutna bakterijalna infekcija skeletne

muskulature koja se narocito vidi u tropskim predelima. Uzrokovana je sa Staphylococcus aureus, a
vide se subfascijalni apscesi u mišicima Sin. .

---PIONEFRITISpyonephritis, idis, f (lat.), id.(eng.), gnojna isindija bubrega Sin. .

---PIONEFROZApyonephrosis, is, f (lat.), id.(eng.), gnojna destrukcija parenhima bubrega sa
gubitkom funkcije tako da je bubreg samo jedna gnojna kesa Sin. .

---PIOPERIKARDpyopericardium, ii, n (lat.), id.(eng.), prisustvo gnoja u srcanoj ovojnici, osrdu,

košulji Sin. .

---PIOPLANIJApyoplania, ae, f (lat.), id.(eng.), širenje gnoja po tipu seljenja sa jednoga mjesta na
drugo Sin. .

---PIOPTIZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. iskašljavanje gnoja.

---PIOREJApyorrhoea, ae, f (lat.), pyorrhea (eng.), gnojni periodontitis Sin. .

---PIOSTOMATITISpyostomatitis, idis, f (lat.), id.(eng.), gnojna isindija sluzavice usta Sin. .

---PIOTORAKSpyothorax, acis, m (lat.), id.(eng.), prisustvo gnoja, empijem, izmedu dva lista plucne
mahramice Sin. .

---PIPANJEpalpatio, onis, f (lat.), palpation (eng.), akt osjecanja dodirom otvorene šake. Pritisak na
dio tijela u svrhu zakljucivanja o kvalitetu organa ili promjene (bolnost, tvrdina, krutost,
ogranicenost itd.). palpacija. Sin. 

---PIPERIN(LAT.), piperine (eng.), alkaloid iz bibera ( Sin. v.), C5H10N.CO.(CH)3.CH.C6H3.O2.CH,

koji biberu daje svoj-stva. U visokoj koncentraciji se upotrebljava kao insekticid.

---PIPETA(LAT.), (ENG.), pipette (fr.), cjevcica od prozirnoga stakla ili plastike, a upotrebljava se za
navlacenje i mjerenje malehnih kolicina tecnosti. Sin. 

---PIRAMIDA, PYRAMIS, idis, f (lat.), pyramid (eng.), struktura karakteristicnoga oblika koji podsjeca
na istoimeno geometrijsko tijelo-piramidu, bilo sa tupim bilo sa zaši-ljenim vrhom. Termin je vezan
obicno i uz drugu rijec koja objašnjava na koju se piramidu misli, npr. piramida medullae
oblongatae. hrid. Sin. 

---PIRAMIDALANpyramidalis, e (lat.), pyramidal (eng.), onaj koji je u oblika piramide ili potjece iz
neke piramide (npr. piramidalne odajice) Sin. .

---PIREKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra.

---PIREKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra.

---PIRETICANpyreticus-3 (lat.), pyretic (eng.), onaj koji pripada vatri, groznici, koji je prirode vatre
Sin. .

---PIRETOGENETICANpyretogenes (lat.), pyretogenetic (eng.), onaj koji pravi, izaziva vatru Sin. .
---PIRETOLIZApyretolysis, is, f (lat.), id.(eng.), nestajanje, sma-njivanje vatre Sin. .

---PIRETOTERAPIJApyretotherapia, ae, f (lat.), pyretotherapy (eng.), lijecenje nekih bolesti pomocu

izazivanja vatre kod pacijenta dajuci mu vakcine koje dižu tjelesnu temperaturu Sin. .

---PIRETRIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. buhac.

---PIRIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kruškolik.

---PIRIMIDIN(LAT.), pyrimidine (eng.), organski spoj, metadizin, C4H4N2, koji je bazicna forma
pirimidinske baze. Pirimidini su vecinom oksi i aminoderivati (npr. 2, 4 dioksi pirimidin je uracil).
Neki su sastojci nukleinske kiseline (uracil, timin, citozin) Sin. .

---PIRINACoryza, ae, f (lat.), rice (eng.), plod gajene biljke Oryza sativa. Ima visoku hranjivu
vrijednost sa 6,2% bjelancevina i jako malo masti, 0,5%. Lahko je svarljiv, pa se preporucuje za
dijete. Voda od pirinca je sredstvo protiv proljeva, a škrob iz pirinca, amylum Oryzae, je vehikulum
Sin. .

---PIRINAC, BIJELIoryza alba (lat.), white rice (eng.), pirinac iz kojega su vanjske smede ljuske zrna
izvadene. Suviše striktna dijeta sa ovim pirincem uzrukuje B avitaminozu, narocito beri-beri. Sin. 

---PIROFOBIJApyrophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od svake vatre Sin. .

---PIROGEN(LAT.), pyrogen (eng.), supstancija koja proizvodi vatru u ljudskom organizmu, sin.
piretogenetican Sin. .

---PIROGLOBULIN(LAT.), pyroglobulin (eng.), monoklonalni imunoglobulin koji se ireverzibilno taloži

do temperature od 56° C Sin. .

---PIROLAGNIJApyrolagnia, ae, f (lat.), id.(eng.), seksualno uživanje posmatranjem ili podmetanjem

vatre Sin. .

---PIROMANIJApyromania, ae, f (lat.), id.(eng.), poriv da se pravi ili podmece vatra, opsesivna
preokupacija vatrom Sin. .

---PIROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljutina.

---PIRUVAT(LAT.), pyruvate (eng.), so, ester ili anionski oblik od piruvicne kiseline. To je završni
produkt glikolize i može biti pretvoreno u laktat i acetil KoA, odnosno u etanol, Sin. v. kiselina
piruvicna.

---PISAKglotis, idis, f (lat.), id.(eng.), zvucni aparat grkljana koji je se sastoji od glasnica, plicae
vocales, vocal cords i otvora medu njima, glasilice, rima glotidis. Sin. 
---PISANJE(LAT.), writing (eng.), crtanje slova i drugih simbola i njihovo povezivanje u rijeci i
recenice tako da ih drugi mogu citati. Sin. 

---PISKAVsibilans, antis, (lat.), sibilant (eng.), (o zvuku), specifican ton i boja zvuka. Onaj koji ide u
visokim tonovima i ima vriskav, šišteci ili zviždeci karakter Sin. .

---PITAKpotabilis, e (lat.), potable, drinkable (eng.), onaj koji se može piti, neškodljiv kao napitak,
koristan i zdrav kao napitak (npr. pitka voda) Sin. .

---PITANCE(LAT.), arteficial fed baby (eng.), dijete hranjeno ili ot-hranjeno vještackom hranom,
dijete koje nije othranjeno majcinim mlijekom. Up. pitanje Sin. .

---PITANJEnutritio, onis, f (lat.), nutrition (eng.), hranjenje djeteta ili bolesnika od strane druge
osobe, njegovateljice ili majke. Sin. 

---PITIRIJAZApytiriasis, is, f (lat.), id.(eng.), grupa kožnih bolesti karakterizirana stvaranjem nježnih
ljuspica. Danas to ime treba uzimati sa rezervom. U ovu grupu bolesti spadaju pytiriasis rubra, alba,
rosea itd. Ranije najpoznatija medu njima pytiriasis versicolor je sada tinea versicolor Sin. .

---PITUICITpituicytus, i, m (lat.), pituicyte (eng.), bilo koja od vretenastih odajica neurohipofize.

Boje se srebrom. Ima ih 4 tipa Sin. .

---PITUITARANpytuitarius-3 (lat.), pytuitary (eng.), onaj koji pripada hipofizi, sin. hipofizni Sin. .

---PIVAcerevisia, ae, f (lat.), beer (eng.), fermentirani obarak od melase, jecma i hmelja. Bogata je
vitaminima B grupe, ali ima i oko 3 - 6% alkohola, pa spada u blaža alkoholna pica Sin. .

---PIZIFORMANpisiformis, e (lat.), pisiform (eng.), onaj koji je nalik na grašak Sin. .

---PJEGA, EPHELIS, idis, f (lat.), frecle (eng.), benigna malehna smeda promjena koja se javlja na
suncu izloženoj koži, narocito kod djece i sa tendencijom da izblijedi u toku života. efelida. Ne
smije se zamijeniti sa lecama, Sin. v. lece.

---PJEGA, PLAVAlivedo, inis, f (lat.), id.(eng.), obezbojeno mjesto, mrlja ili pjega na koži zbog
pasivne kongestije. Termin cesto oznacava livedo reticularis, vaskularni odgovor na razne smetnje
nastao dilatacijom subpapilarnoga venskoga pleksusa. Klinicki se manifestira pla-vicastim mjestima
koja okruž Sin. .

---PJEGAVmaculatus-3 (lat.), frecled (eng.), onaj koji ima pjege, sin. plasast Sin. .

---PJEGAVAC, TYPHUSexantematicus, typhus epidemicus (lat.), epidemic typhus (eng.), akutna

infektivna bolest uzrokovana sa Rickettsia prowazeki (rikecioza), a odlikuje se abruptnim pocetkom,
vatrom, tipicnom ospom po koži, glavoboljom, bolima u ledima, mijalgijom i poremecajem svijesti,
tifoznim stanjem. Prenosilac bolesti sa covjeka na pjegavi tifus. Sin. 

---PJENAspuma, ae, f (lat.), froth (eng.), zracni mjehurici raspršeni u pogodnom tecnom mediju koji
ih zatvara. Osobina nekih materija je stvaranje pjene (npr. safun) Sin. .

---PKV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiperfenilalaninemija.

---PLACfletus, us, m (lat.), weep (eng.), posebno psihosomatsko stanje kao manifestacija velike
tuge ili preko-mjerne radosti sa vegetitativnom manifestacijom. Kod malehne djece plac je nacin
komunikacije sa odraslim i njemu djeca pribjegavaju kao znaku kojim daju do znanja da nešto nije
u redu Sin. .

---PLACEBO(LAT.), id.(eng.), (od futura lat. gl. placeo ere, biti na volju, militi se, dopadati se),
svako lažno terapeutsko sredstvo koje pacijentu daje iluziju lijeka, ali to po svom sastavu to nije
nego djeluje sugestivno Sin. .

---PLACENTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. posteljica.

---PLACENTACIJAplacentatio, onis, f (lat.), placentation (eng.), proces stvaranja posteljice,

pometine. Sin. 

---PLACENTOGRAFIJAplacentographia, ae, f (lat.), placentography (eng.), radiološka vizualizacija

placente poslije davanja kontrastnoga sredstva Sin. .

---PLACENTOGRAM(LAT.), id.(eng.), rendgenski snimak napravljen prilikom placentografije Sin. .

---PLACENTOPATIJAplacentopathia, ae, f (lat.), placentopathy (eng.), bilo koja bolest placente

Sin. .

---PLAK(LAT.), (ENG.), plaque (fr.), površna, solidna, izdignuta eflorescencija na koži, u promjeru
obicno do l,0 cm ili veca Sin. .

---PLAK, ZUBNI(LAT.), dental plaque (eng.), mehki, tanki sloj na zubu napravljen od mucina,
deskvamiranoga epitela, ostataka hrane i bakterija, koji cini progodnu kulturu za razvoj
mikroorganizama. Igra važnu etiološku ulogu u razvoju zubnoga karijesa i bolesti periodoncijuma i
desni Sin. .

---PLAKODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ploca.

---PLAMAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. vjetar, crveni.

---PLANIGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tomografija.

---PLANOCELULARANplanocellularis, e (lat.), planocellular (eng.), onaj koji je napravljen od ravnih,

plocastih odajica (npr. planocelularni karcinoma) Sin. .

---PLANOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica lutalica.

---PLANTARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tabanski.

---PLASA1. v. mrlja, 2. chloasma, atis, n (lat.), id.(eng.), bjelicasta ili mrka pjega na licu nosece
žene koja išcezava poslije poroda (obicno u mn.), 3. zona, ae, f (lat.), spot (eng.), zaokružena
regija ili podrucje sa specificnim karakteristikama i granicama. Sin. .

---PLASAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. pjegav.

---PLASTICANplasticus-3 (lat.), plastic (eng.), 1. promjenljivoga izgleda, mase, koja se pod

utjecajem presije mijenja, ali ne vraca se u prvobitni oblik, 2. postupak koji nastoji da ponovo vrati
izgled i funkciju tkiva ili organa (npr. plasticna operacija) Sin. .

---PLATFORMA MIKROSKOPA(LAT.), stage (eng.), platforma na mikroskopu na koju se stavlja slajd da

bi se pregledao uzorak Sin. .

---PLATICEFALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. široka glava.

---PLATINAplatinum, i, n (lat.), id.(eng.), teški, mehki, bjelicasti metal, simbol Pt, at. broj 78, at.
tež. 195,09. Tetrahlorid platine je otrov, a ranije se koristio kao lijek protiv frenjka. Danas se metal
upotrebljava kao sastojak legura za proteze Sin. .

---PLATINOZAplatinosis, is, f (lat.), id.(eng.), trovanje topljivim platinskim solima, sa zahvacenošcu

gornjega dihalnoga trakta i alergijom kože Sin. .

---PLATIZMAplatysma, atis, n (lat.), id.(eng.), pljosnati mišic ispod kože na vratu koji služi nabiranju
vrata i potpomaže otvaranju cehneta Sin. .

---PLATO(LAT.), (ENG.), plateau (fr.), izdignuta ravna površina na nekoj strukturi ili grafickome
prikazu Sin. .

---PLAVcaeruleus-3 (lat.), blue (eng.), jedna od osnovnih boja spektra, boja neba. mavi. Sin. 

---PLAVA ŽILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dovodnica.

---PLAVACpumex, icis, m (lat.), pumice (eng.), kamen vulkan-skoga porijekla, natrijum kalijum i
aluminijum silikat. Vrlo oštar, porozan, lahak, sivkast prašak upotrebljava se kao abrazivni materijal
u stomatologiji Sin. .

---PLAVILO, METILENSKO(LAT.), metylblue (eng.), tamnoplavi prašak, natrijumfenil-para-rosanilin-

sulfonat. Upotrebljava se kao boja i antiseptik u medicini. Sin. 

---PLAZMA EKSPANDER(LAT.), (ENG.), SIN. v. zamjenik.

---PLAZMA ODAJICAplasmocytus, i, m (lat.), plasma cell, plasmacyte (eng.), sasvim diferencirana

odajica B limfocitne vriježe koja proizvodi antitijela. To su ovalne ili okrugle odajice sa grubom
retikularnom mrežom, dobro razvije-nim Goldijevim aparatom i okruglom jezgrom koja ima
heterohromatin rasporeden u obliku tocka. plazmocit. Sin. 

---PLAZMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. plazma, krvna.

---PLAZMA, KRVNA1. plasma sanguinis (lat.), blood plasma (eng.), tecni dio krvi u kojem su u
tecnome obliku mnoge komponente. plazma, 2. Sin. v. citoplazma.

---PLAZMABLAST(LAT.), plasmablastus, i, m, plasmablast (eng.), rani prekurzor plazma odajica.

Može se izvesti iz limfoblasta Sin. .

---PLAZMAFEREZAplasmaphaeresis, is, f (lat.), plasma pheresis (eng.), odvajanje plazme od uzete

krvi sa retransfuzijom napravljenih frakcija davaoca. Obicno zamjenjuje plazmu, svježe smrznutu
plazmu ili albumin. Ova procedura služi za skupljanje komponenti plazme za terapeutske svrhe
Sin. .

---PLAZMID(LAT.), plasmid (eng.), ekstrahromozomalna struktura koja se nade u bakterijskim

odajicama napravljena od ciklicne DNA u dvije trake, a koja nosi gene za razlicite funkcije
(antibioticna rezistencija, R plazmid, konjugacija, F plazmid itd.) Sin. .

---PLAZMOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. plazma odajica.

---PLAZMOCITOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mijeloma.

---PLAŠNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strepnja.

---PLAŠTpallium, i, n (lat.), id. i cloak (eng.), 1. alternativa za moždanu koru, cortex, narocito
moždanu koru za vrijeme razvoja, 2. omotac koji prekriva neku strukturu Sin. .

---PLECKA1. scapula, ae, f (lat.), shoulder blade (eng.), trouglasta, pljosnata kost koja ulazi u zglob
ramena, a fiksi-rana je mišicima za stražnju stranu grudnoga koša, 2. regio scapularis (lat.),
scapular region (eng.), regija koja obuhvaca skapulu, ali i sve elemente ukljucujuci i kožu iznad nje
Sin. .

---PLEGIJAplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), rijec kojom se zavr-šavaju kovanice, a koja oznacava
oduzetost. Upotrije-bljena sama znaci nedefiniranu oduzetost Sin. .

---PLEGIJA, UKRŠTENAstauroplegia, ae, f (lat.), id.(eng.), alternativna plegija, plegija jedne ruke, a
suprotne noge Sin. .

---PLEKSEKTOMIJAplexectomia, ae, f (lat.), plexectomy (eng.), hirurško vadenje, uklanjanje,

nekoga pletera, pleksusa Sin. .

---PLEKSIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. isprepleten.

---PLEKSITIS, PLEXITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija nekoga nervnoga pletera, pleksusa Sin. .

---PLEKSOPATIJAplexopathia, ae, f (lat.), plexopathy (eng.), bilo koja bolest ili slabost nekoga
nervnoga pletera, pleksusa Sin. .

---PLEKSUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pleter.

---PLEME(LAT.), tribe (eng.), sistematska kategorija koja je izmedu roda, genus i familije, familia,
family. Cesto se miješaju i poistovjecuju rod i pleme, po istovjetnome latinskome terminu. Više
rodova cini pleme, a familija, u ovome slucaju, je sistematska kategorija koja ne odgova Sin. 

---PLENDEŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, dvanaestopalacno.

---PLEOCITOZApleocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), porast broja odajica u moždanoj vodici Sin. .

---PLEOHROMATIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. raznobojnost.

---PLEOMORFIZAMpleomorphismus, is, m (lat.), pleomorphism (eng.), osobina da se razni izdanci

istoga organizma medusobno razlikuju po oblicima do te mjere da izgleda kao da se radi o drugome
organizmu (npr. iste odajice pokazuje razne oblike) Sin. .

---PLESIMETARplessimeter, tri, f (lat.), id.(eng.), malehna plocica koja služi da se preko nje pravi
perkusija Sin. .

---PLETENICA, V(LAT.), (ENG.), rep, konjski. Sin. 

---PLETERplexus. is. m (lat.), tangle (eng.), opci termin za klupko, mrežu krvnih, limfnih suda, a
pogotovu nervnih niti. splet. Sin. 

---PLETIZMOGRAF(LAT.), pletysmograph (eng.), instrument koji odreduje i registrira promjene u

volumenu nekoga organa, dijela tijela ili ekstremiteta po kolicini prisutne krvi ili krvi koja prolazi
kroz njega. Takoder mjeri promjene u kolicini krvne opskrbe Sin. .

---PLETORA(LAT.), (ENG.), SIN. v. punokrvnost.

---PLETORICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. punokrvan.

---PLEURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahramica, plucna, porebrica i poplucnica.

---PLEURA, MEDIJASTINALNApleura mediastinalis (lat.), media-stinal pleura (eng.), dio svake pleure
koji prelazi na medijastinum u prekriva ga. Sin. 

---PLEURA, PARIJETALINApleura parietalis (lat.), parietal pleura (eng.), dio plucne mahramice,
pleure koji prekriva zid grudnoga koša. porebrica. Sin. 

---PLEURA, PERIKARDIJALNApleura pericardiaca (lat.), pericardiac pleura (eng.), dio medijastinalne

pleure koji prekriva perikard i cvrsto je za njega pripojena. Sin. 

---PLEURA, VISCERALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mahramica, plucna 2.

---PLEURALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sandžija.

---PLEURALNIpleuralis, e (lat.), pleural (eng.), onaj koji pripada plucnoj mahramici. Sin. 

---PLEUREKTOMIJApleurectomia, ae, f (lat.), pleurectomy (eng.), hirurška ekscizija dijela ili citave
pleure (uglavnom uslijed empijema) Sin. .

---PLEURITICANpleuriticus-3 (lat.), pleuritic (eng.), onaj koji pripada isindiji plucne mahramice,
pleuritisu Sin. .

---PLEURITIS, V(LAT.), (ENG.), porebrica 2 Sin. .

---PLEUROCENTEZApleurocentesis, is, f (lat.), id(eng.), punktiranje pleuralne šupljine radi dobijanja

uzorka ili rasterecenja. torakocenteza. Sin. 

---PLEURODEZApleurodesis, is, f (lat.), id.(eng.), arteficijelno stvaranje priraslica izmedu

poplucnice i porebrice cime se ne dozvoljava nakupljanje sadržaja Sin. .

---PLEURODINIJApleurodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), paroksizmalni boli u interkostalnim mišicima

uslijed mišicnoga reumatizma ili iritacije površine plucne mahramice. Sin. 

---PLEURODINIJA, EPIDEMICNApleurodynia epidemica (lat.), epidemic pelurodynia (eng.), akutna,

febrilna, infektivna bolest koja nastaje u epidemijama, cesto kod osoba mladih od 20 godina, a
uzrokovana je grupom B koksaki virusa i nekim drugim enterovirusima, a manifestirana je tipicnim
sandžijama. Sin. 

---PLEUROGRAFIJApleurographia, ae, f (lat.), pleurography (eng.), radiografski prikaz pleuralne

šupljine Sin. .

---PLEUROLITpleurolithus, i, m (lat.), pleurolith (eng.), struktura slicna kamenu, nadena u

pleuralnoj šupljini Sin. .

---PLEUROLIZApleurolysis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurško odvajanje plucne mahramice, od porebrice,

viscralne i parijetalne pleure, kod njihovoga srašcenja, odnosno kod stvaranja adhezija Sin. .

---PLEUROPNEUMONIJApleuropneumonia ae, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija pluca koja se komplicira

iSin. evom, odnosno nastankom isindije porebrice. Ili obratno, 2. infektivna bolest stoke koja se
sastoji od kombinacije isindije pluca i porebrice, a uzrokovana je Mycoplasma mycoides. Naziva se i
plucna kuga Sin.

---PLEUROREJA(LAT.), pleurorrhoea, ae, f (lat.(, id.(eng.), pojava obilnoga secerniranja na plucnu

mahramicu i porebricu Sin. .

---PLEUROSKOPIJApleuroscopia, ae, f (lat.), pleuroscopy (eng.), ispitivanje, pregled, pleuralne

šupljine sa endoskopom, a kroz malehnu inciziju na zidu grudnoga koša Sin. .

---PLEUROTOMIJApleurotomia, ae, f (lat.), pleurotomy (eng.), bilo koja hirurška incizija na plucnoj
mahramici ili porebrici Sin. .

---PLEŠINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. celavost.

---PLEŠIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. celav.

---PLIJESAN1. v. bud, 2. tinea, ae, f (lat.), id.(eng.), nedefinirana gljivicna bolest kože, uglavnom
tinea Sin. .

---PLIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bobuk, up. mjehuric.

---PLIKAVAC(LAT.), vesicant (eng.), sredstvo koje pravi bobuke. Najcešce se upotrebljava kao bojni
otrov koji pravi bobuke i nagriza kožu, ali se i resorbuje kožom, pa ima i opce djejstvo (npr. iperit,
luizit) Sin. .

---PLIKOTOMIJAplicotomia, ae, f (lat.), plicotomy (eng.), hirurško vadenje, uklanjanje stražnjega

nabora bubnjica Sin. .

---PLIKOVITvesiculosus-3 (lat.), vesiculous (eng.), onaj koji ima po sebi plikove, mjehuricav,
puhvicav, bobica Sin. v.

---PLIKOVNICApompholyx, icis, f (lat.), id.(eng.), rekurentna ekcematozna reakcija karakterizirana

stvaranjem vezikularne erupcije na dlanovima i tabanima, narocito po strani i izmedu prstiju,
pracena svrbežom i hiperhidrozom. Traje i prolazi za nekoliko hefti Sin. .

---PLIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. gas.

---PLINAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. gasovit.

---PLIVANJEnatatio, onis, f (lat.), swimming (eng.), sport koji je idealan za rehabilitaciju ili fizicku
izgradnju mišica Sin. .

---PLIVICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. trepavice.

---PLJAŠTANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalak.

---PLJESNJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. budav.

---PLJOSNATplanus-3 (lat.), flat (eng.), ravan, vodoravan, spljošten Sin. .

---PLJUCKAVICAsalivatio, onis, f (lat.), salivation (eng.), izlucivanje pljuvacke. salivacija. Sin. 

---PLJUNAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. balgam.

---PLJUNKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. balgam.

---PLJUSKAVICEvaricella, ae, f (lat.), chickenpox (eng.), jako infektivna zarazna bolest, uzrokovana
herpes virusom, varicela-zoster virusom, koja obicno zahvata djecu, a širi se direktnim kontaktom ili
respiratornim putem. Karakterizirana je pojavom tipicnih, sukcesivnih, pruriticnih, vezikularnih
eflorescencij kozice, ospice, pljuske, ovcije boginje. Sin. 

---PLJUSKE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuskavice.

---PLJUVACKAsaliva, ae, f (lat.), spittle (eng.), bistri, alkalni sekret pljuvacnih žlijezda (glandulae,
parotis, submaxillaris, sublinqualis i malehnih mukoznih žlijezda usta). Služi da namoci i smekša
hranu, a sadrži alfa amilazu, enzim koji pretvara škrob u šecer. slina. Sin. 

---PLJUVACNIsalivaris, e (lat.), salivary (eng.), ono što pripada proizvodnji, lucenju ili provodenju
pljuvacke, npr. pljuvacna žlijezda. Sin. 

---PLJUVACNICA(LAT.), spitoon (eng.), posuda sa poklopcem u koju bolesnik izbacuje balgam. Nekad
se više upotrebljavala. Može služiti i za mjerenje kolicine iskašljanoga sadržaja Sin. .

---PLJUVANAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispljuvak ili balgam.

---PLJUVANJE KRVIhaemoptysis, is, f (lat.), (eng.), hemoptysis (eng.) iskašljavanje manjih kolicina
krvi ili krvavoga balgama. Balgam pomiješan sa krvnim koncicima. Bosanski jezik razlikuje pljuvanje
krvi i bacanje krvi. Bacanje krvi je velika hemoptizija, odnosno hemoptoa, kada ono što izbaci
bolesnik pre Sin. 

---PLJUVATI, SPIT(LAT.), (eng.), izbacivati iz usta pljuvacku. Hrakati je više izbacivati iz bronha i
više se odnosi na balgam Sin. .

---PLOCA(LAT.), placode (eng.), struktura nalik na plocu, narocito zadebljali dio ektoderma kod
zametka iz kojega se razvijaju senzorni organi (slušna ploca, olfaktorna ploca) itd., sin. plakoda, 2.
lamina ae, f (lat, id(eng.),., ravna, pljosnata struktura, u stvari id. plocica, npr. ta Sin. .

---PLOCICA1. lamella, ae f, scala, ae, f (lat.), scale (eng.), id. sa ploca 2. metallic plate (eng.),
metalna plocica od nehrdajucega celika koja služi za fiksaciju prelomljenih dijelova kosti Sin. .
---PLOCICA, KRVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trombocit.

---PLODfructus, us, m (lat.), fruit (eng.), krajnji stadij razvoja oplodene ženske odajice, kako u
biljnome tako i u živo-tinjskome svijetu, ukljucujuci i sjeme koje plod sobom nosi, sin. u smislu
dijete je išcade, fetus, a u orig. smislu miva. Sin. 

---PLOD, DONESEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, doneseno.

---PLOD, NEDONESEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, nedonoseno.

---PLOD, NEZREO(LAT.), immature infant (eng.), plod, produkt oplodnje u materici, roden ranije,
težak izmedu 500 i 999 grama pri porodu, roden prije 28. nedjelje gestacije. Ima jako hrdavu
prognozu u pogledu preživljavanja. Sin. 

---PLOD, PRENESEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, preneseno.

---PLOD, ZREO(LAT.), mature infant (eng.), dijete koje ima 2.500 grama ili više od toga, pri punome
terminu gestacije. Ima optimalne šanse za preživljavanje. Sin. 

---PLODANfertilis, e, (lat.), fertil (eng.), 1. onaj koji donosi plod, koji daje puno plodova, bogato
potomstvo, plodonosan 2. (o jajetu) sposoban da se razvije u normalnu individuu. fertilan. Sin. 

---PLODIVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjeme.

---PLODIŠTEcavitas uteri (lat.), uterine cavity (eng.), trouglasti, spljošteni prostor unutar uterusa
koji sa sve tri ugla komunicira, gore sa jajovodima, a dolje sa vaginom Sin. .

---PLODNI OVOJamnion, ii, n (lat.), id.(eng.), tanka ali cvrsta opna koja obavija plod i sadržava osim
ploda i amnionsku tecnost, plodovu vodu. Ekstraembrionalna je i granici prema vani sa horionom.
blonja. Sin. 

---PLODNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. posteljica.

---PLODNOSTfecunditas, atis, f, fertilitas, atis, f (lat.), fecundity, fertility (eng.), sposobnost da se

zacne ili inducira zacece, da se proizvede potomstvo relativno brzo i u velikome broju. U
dermografiji fiziološka sposobnost za reprodukciju. fertilitet, fekunditet, rodnost. Sin. 

---PLODOVA VODAliquor amnii (lat.), amniotic fluid (eng.), tecnost koja se nalazi unutar amniona u
kojoj prakticno pliva plod Sin. .

---PLODVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. posteljica.

---PLOHAplanum, i, n (lat.), plane (eng.), ravan, površina koncipirana tako da ravna linija koja spaja
bilo koje dvije tacke leži citava na toj površini Sin. .
---PLOMBA, ZUBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. punjenje.

---PLOMBAŽA(LAT.), (ENG.), plombage (fr.), punjenje praznoga prostora hirurškim putem sa

inertnim materijalom. Metoda koja se puno upotrebljavala za hiruršku terapiju tuberkuloznoga
pleuritisa i narocito za kolapsnu terapiju pluca. Sve je uglavnom napušteno. Sin. 

---PLOMBIRANJE ZUBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. punjenje zuba.

---PLUCEpulmo, onis, m (lat.), lung (eng.), parni organ dihanja, postoji desno i lijevo. Služi za
obogacivanje krvi kisikom, a zauzima srednje i lateralne dijelove grudne duplje, razdvojene
medusobno medijastinumom i srcem. haldun, bijela džigerica, bijela utrobica. Sin. 

---PLUCNA KUGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pleuropneumonija 2.

---PLUCNIpulmonalis, e (lat.), pulmonary (eng.), onaj koji pripada plucima, bijeloj džigerici, sin.
pulmonalni. Sin. 

---PLUCNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. islandski lišaj.

---PLUCNO KRILOpulmo dexter s. sinister (lat.), right or left lung (eng.), Sin. v. pluce, što je
zajednicki izraz za svaki pojedini par organa. Izraz plucno krilo je ustvari sinonim, a ako oznacava
jedno mora se kazati koje, desno ili lijevo.

---PLUMBIZAM, V(LAT.), (ENG.), trovanje olovom Sin. .

---PLURIPARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. višerotka.

---PNEUMATIZACIJA, PNEUMATIZATION(LAT.), (eng.), stvaranje zracnih prostora ili šupljina u tkivu,

narocito formiranje takvih odaja u vrjemešnoj kosti Sin. .

---PNEUMATOCELApneumatrocele, es, f (lat.), pneumatocele (eng.), 1. na kilu nalik protruzija

plucnoga tkiva kroz otvor na grudnome košu (npr. kroz kongenitalnu fisuru), 2. benigna cista pluca,
tankoga zida, a koja sadrži zrak, npr. kod stafilokokne pneumonije, 3. tumor ili vreca koja sadrži
zrak (npr. na mošnjama). pneumocela. Sin. 

---PNEUMATOTERAPIJApneumatotherapia, ae, f (lat.), pneumatotherapy (eng.), lijecenje

ubrizgavanjem zraka (npr. kod kolapsne terapije pluca) Sin. .

---PNEUMATOZApneumatosis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo zraka ili nekoga gasa na

neuobicajenome mjestu u tijelu Sin. .

---PNEUMEKTOMIJA, PNEUMECTOMIA, ae, f (lat.), pneumectomy (eng.), hirurško vadenje jednoga

plucnoga krila, sin. pulmektomija Sin. .
---PNEUMOCEFALUSpneumocephalus, i, m (lat.), id.(eng.), pri-sustvo zraka u moždanim komorama
ili cisternama Sin. .

---PNEUMOCELE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pneumatocele.

---PNEUMOENCEFALOGRAFIJApneumoencephalographia, ae, f (lat.), pneumoencephalography (eng.),

radiografska prezentacija struktura u centralnom nervnom sistemu koje sadrže likvor, pošto se taj
likvor dijelom ispušta, pa nadomješta zrakom . Skr. PEG Sin. .

---PNEUMOFTIZIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pulmologija.

---PNEUMOGRAFIJApneumographia, ae, f (lat.), pneumography (eng.), 1. graficki prikaz

respiratornih pokreta pluca, 2. radiografija nekoga dijela tijela poslije ubrizgavanja zraka, 3.
anatomski prikaz pluca ili prikaz rendgenom. Sin. 

---PNEUMOKOKpneumococcus, i, m (lat.), id.(eng.), svaki pojedini mikroorganizam vrste

Streptococcus pneumoniae. Sin. 

---PNEUMOKOKOZApneumococcosis, is, f (lat.), id.(eng.), infekcija pneumokokima Sin. .

---PNEUMOKONIOZApneumoconiosis, is, f (lat.), id.(eng.), sta-nje karakterizirano stalnom

depozicijom sitnih partikula u plucima porijekla iz okolice i postojanjem tkivne reakcije na njihovo
prisustvo. Up. prašina. Sin. 

---PNEUMOLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. kamenac, plucni.

---PNEUMOLITIJAZApneumolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo kamenca u plucima Sin. .

---PNEUMONEKTOMIJApneumonectomia, ae, f (lat.), pneumo-nectomy (eng.), hirurška ekstirpacija

jednoga pluca Sin. .

---PNEUMONIJApneumonia, ae, f (lat.), id.(eng.), isindija pluca sa konsolidacijom. Sin. 

---PNEUMONITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija pluca. Može biti raznih uzroka i trajanja (aspiracioni,
hemijski, granulomatozni, mišiji, uremicni i sl.) Sin. .

---PNEUMONOCENTEZApneumonocentesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška punkcija pluca Sin. .

---PNEUMONOLIZApneumonolysis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurški zahvat oslobadanja priraslica plucne

mahramice, odnosno olobadanje pluca od priraslica Sin. .

---PNEUMONOPATIJApneumonopathia, ae, f (lat.), pneumonopathy (eng.), bilo koja bolest pluca Sin.
.
---PNEUMONOPEKSIJApneumonopexia, ae, f (lat.), pneumonopexy (eng.), hirurška fiksacija pluca za
zid grudnoga koša Sin. .

---PNEUMONORAGIJA, PNEUMONORRHAGIA, ae, f (lat.), id.(eng.), krvoliptanje iz pluca Sin. .

---PNEUMONOTOMIJApneumonotomia, ae, f (lat.), pneumonotomy (eng.), hirurški rez, otvaranje,

pluca Sin. .

---PNEUMOPERITONEUMpneumoperitonaeum, i, n (lat.), pneumoperitoneum (eng.), prirustvo zraka

ili bilo kojega gasa u peritonealnoj duplji, bilo da je nastalo spontano, bilo da je arteficijelno
uneseno Sin. .

---PNEUMOPERITONITIS(LAT.), (ENG.), id. lat. i bos., isindija isuke zajedno sa akumulacijom zraka ili
drugoga gasa u peritonealnoj duplji Sin. .

---PNEUMORAHIJApneumorrhachis, is, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo kolekcije zraka u spinalnom

kanalu, bilo spontano bilo arteficijelno Sin. .

---PNEUMOTORAKS, KOMPRESIVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pneumotoraks, ventilni.

---PNEUMOTORAKS, OTVORENIpneumothorax apertus (lat.), open pneumothorax (eng.),

pneumotoraks u kojemu je pleuralna šupljina otvorena izvana i izložena vanjskoj sredini, kroz
otvorenu ranu na grudnome zidu. Sin. 

---PNEUMOTORAKS, PNEUMOTHORAX, acis, m (lat.), id.(eng.), akumulacija gasa u pleuralnoj šupljini

što može nastati ili spontano uslijed patološkoga procesa, povrede ili jatrogeno. Sin. 

---PNEUMOTORAKS, VENTILNIpneumothorax valvularis (lat.), valvular pneumothorax (eng.),

pneumotoraks u kojemu otvor na plucima radi kao ventilni mehanizam: zrak ulazi u pleuralnu
šupljinu, a ne može izaci i nastaje kompresija na medijastinum, pa se situacija i zove kompresivni
pneumotoraks, tension pneumothorax. Sin. 

---PNEUMOTORAKS, VJEŠTACKIpneumothorax artifitialis (lat.), artificial pneumothorax (eng.),

pneumotoraks nacinjen sa namjerom da pluce kolabira u svrhu lijecenja. Sin. 

---PNEUMOTORAKS, ZATVORENIpneumothorax clausus (lat.), closed pneumothorax (eng.),

pneumotoraks u kojemu zrak iz pluca curi u pleuralnu šupljinu kroz ranu na plucima. Sin. 

---POBACAJabortus, us, m (lat.), abortion (eng.), prijevremeno izbacivanje ploda iz materice, ploda
do 20. nedje-lje gestacije i težine do 500 grama. pometina. Sin. 

---POBACAJ, INKOMPLETANabortus incompletus (lat.), incomplet abortion (eng.), obavljeni pobacaj,

ali materica nije kompletno ispražnjena. Sin. 

---POBACAJ, KOMPLETANabortus completus (lat.), copmlete abortion (eng.), dovršeni pobacaj u

kojemu su svi dijelovi koncepcije izašli iz materice i identificirani. Sin. 

---POBACAJ, KRIMINALNIabortus criminalis (lat.), criminal abortion (eng.), pobacaj izveden kao
protivzakonita rad-nja u zemljama gdje nije dopušteno izvodenje pobacaja, obicno nastao pod
sumnjivim okolnostima i uz nedolicnu naplatu. Sin. 

---POBACAJ, POCETNIabortus incipiens (lat.), inevitable abortion (eng.), pobacaj koji se ne može
zaustaviti. Cerviks je otvoren, krvarenje je jako, kontrakcije materice nalice porodajnim bolima.
Sin. 

---POBACAJ, PRIJETECIabortus imminens (lat.), threatened abortion (eng.), pobacaj koji prijeti
svojim nastankom, a karakteriše ga krvarenje iz materice. Ovaj se proces može zaustaviti
terapijom. Sin. 

---POBACAJ, SEPTICNIabortus septicus (lat.), infected abortion (eng.), pobacaj udružen sa

infekcijom genitalnoga trakta. Sin. 

---POBACAJ, SPONTANIabortus spontaneus (lat.), spontaneous abortion (eng.), pobacaj koji nastaje
bez ikakvih spoljašnjih vidljivih uticaja. Gubitak produkata koncepcije iz materice prije nego što je
fetus prepoznatljiv, ali bez uticaja na bremenitost, nego iz hormonalnih ili organskih razloga. Sin. 

---POBACAJ, VJEŠTACKIabortus arteficialis (lat.), arteficial abortion (eng.), inducirani pobacaj,

pobacaj izazvan i proveden namjerno, vještacki izazvan. Sin. 

---POBACIVANJE, V(LAT.), (ENG.), pometanje. Sin. 

---POBIJELITIalbescere, (lat.), get white, (eng.), zadobiti neuobicajenu svijetlu ili bijelu boju (npr.
kosa mu pobijeljela) Sin. .

---POBILJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---POBLIJEDITIpallescere (lat.), get pale (eng.), izgubiti ru-žicastu boju kože zbog iskrvarenja ili
vaskularne reakcije Sin. .

---POBLJUVATIevomere (lat.), vomit (eng.), vratiti hranu iz želuca kroz usta, izbljuvati Sin. .

---POBOCNICAregio hypochondriaca (lat.), hypochondriac region (eng.), desna i lijeva

superolateralna regija trbuha na svakoj strani, uglavnom prekrivena rebrima i u konkavitetu
dijafragme Sin. .

---POBOLJŠANJEamelioratio, onis, f (lat.), improvement (eng.), preokret zdravstvenoga stanja

pacijenta nabolje, bilo uz terapiju bilo bez nje. Sin. 

---POBUDAstimulus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koji agens akt ili uticaj koji uzrokuje funkcionalnu ili
troficku reakciju na nekome receptoru ili iritantnom tkivu Sin. .
---POCETAKinitium, ii, n (lat.), begining (eng.), nastup bolesti, stanja, simptoma, akcije, djejstva,
reakcije Sin. .

---POCETNIinitialis, e (lat.), initial (eng.), onaj koji pripada najranijem stadiju bilo kojega procesa,
prvobitni. inicijalni. Sin. 

---POCINAKquies, etis, f (lat.), rest, repose (eng.), odmor poslije napora, rada, aktivnosti, djejstva.
pocivak, odmor. Sin. 

---POCIVAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. pocinak.

---POCRVENJETIrubefacere (lat.), get red (eng.), zadobiti crveniju boju lica ili otkrivenih dijelova
tijela. Uglavnom uslijed emocionalnoga uzbudenja, ali i zbog bolesti (hipertonija) ili izlaganja suncu
Sin. .

---PODsolum, i, n (lat.), floor, sole (eng.), donji dio obicno šuplje strukture koji cini njeno dno. dno,
podine. Sin. 

---PODACIdata, orum, n (lat.), (eng.), id ing., zbirka cinjenica, rezultat prikupljanja opažanja ili
manipuliranja uzrokom, odnosno populacijom, na osnovu kojih se može diskutirati ili izvlaciti
zakljucke Sin. .

---PODAGRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bogavica.

---PODALGIJApodalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), boli u tabanima, stopalima. tarzalgija, pedialgija. Sin. 

---PODARTRITISpodarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija zloba stopala Sin. .

---PODBJELTussilago farfara (lat.), coltsfoot (eng.), biljka koja se koristi kod katara grla i protiv
kašlja, te kao oblog kod bolesti vena. repuh. Sin. 

---PODCELJEradix nasi (lat.), root of the nose (eng.), korijen nosa, mjesto pripoja nosa za celo,
mjesto pripoja kostiju nosa za ceonu kost. Sin. 

---PODEROTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana, razderana.

---PODINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. dno.

---PODIZANJEsublatio, onis, f, elevatio, onis, f (lat.), lifting up, elevation (eng.), podizanje
strukture prema gore, elevacija, izdizanje, zatezanje (npr. podizanje lica) Sin. .

---PODJEZICANsublinqualis, e, hypoglossus-3 (lat.), sublingual, hypoglossal (eng.), onaj koji je

smješten ispod jezika Sin. .
---PODKLASA, INFRACLASS(LAT.), (eng.), taksonomska kategorija viša od reda, a manja od klase.
Nije obavezna pri registriranju i nastala je kasnije kao varijanta klase Sin. .

---PODKLJUCNJACINsubclavius-3 (lat.), subclavian (eng.), onaj koji je smješten izpod kljucnjace,

kljucne kosti (npr. a. subclavia) Sin. .

---PODLAKTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cip.

---PODLET, SUFFUSIO, onis, f (lat.), suffusion (eng.), sitni krvni podljev, malehna promjena ispod
kože ili u koži, koja je krvnom bojom prožeta. Sin. v. sufuzija.

---PODLIJESTAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. šafran.

---PODLJEV(LAT.), (ENG.), krvni, Sin. v. modrica.

---PODLJUTAinfectio vulneris (lat.), wound infection (eng.), infekcija rane sa isindijom, bez obzira
na uzrok i osobine Sin. .

---PODLOGA1. culture medium (eng.), hranjivo-cvrsta masa, razlicitoga sastava koja služi za uzgoj
mikroorganizama ili živih odajica u eksperimentalnim uslovima, 2. subiculum, i, n (lat.), supporting
tissue (eng.), tkivo koje daje podršku ili se nalazi ispod nekoga drugoga tkiva Sin. .

---PODMAZIVAClubricans, antis (lat.), lubricant (eng.), sredstvo koje podmazuje, bilo da ga

proizvodi organizam (u zglobu) ili da se ordinira (mast ili safun) Sin. .

---PODMAZIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pomaz.

---PODMLADAKprogenies, ei, f (lat.), progeny (eng.), potomstvo, potomci, djeca, mlada generacija
koja dolazi, nasljednici, leglo, mladi, mladunci. evlad. Sin. 

---PODNOŠLJIVOSTtolerantia, ae, f (lat.), tolerance (eng.), sposobnost da se podnesu neuobicajeno

visoke doze neke droge ili toksina, sposobnost podnošenja lijeka, proteze, aloplasticnoga materijala
i sl., sin. tolerancija Sin. .

---PODOBAsimilitudo, inis, f (lat.), similarity (eng.), 1. slicnost, nalikost, potpuna slicnost u

morfologiji, znace-nju, prilici, funkciji, 2. pogodnost, podesnost (npr. podoban za život) Sin. .

---PODOCICI(LAT.), blue de vils (eng.), modrikasti koturi u mehkom tkivu ociju. podocnjaci. Sin. 

---PODOCITpodocytus, i, m (lat.), podocyte (eng.), modificirana epitelijalna odajica visceralnoga

sloja renalnoga epitela. Ima malehni perikarion i brojne primarne i sekundarne produžetke koje
nalice na stopalo. One se uklapaju sa onima od drugih podocita i obuhvataju bazalnu membranu
glomerularnih kapila Sin. .
---PODOCNJACI(LAT.), (ENG.), SIN. v. podocici.

---PODOCNJAK1. v. ocnjak, 2. suborbitalis, e (lat.), suborbital (eng.), onaj koji je smješten ispod
oka ili ispod ocne duplje Sin. .

---PODOJ, V(LAT.), (ENG.), podojiti Sin. .

---PODOJITI(LAT.), breast feed (eng.), nahraniti dijete majcinim mlijekom koje ono aktivno sisa iz
dojke. Jednokratan obrok na dojci je podoj, zadajanje, u principu 150 do 200 ccm mlijeka. zadojiti,
najviše u smislu poceti dojenje. Sin. 

---PODPLEME(LAT.), subtribe (eng.), taksonomska kategorija koja se nekada uspostavlja, a koja je

veca od roda, a manja od plemena Sin. .

---PODPORODICAsubfamilia, ae, f (lat.), subfamily (eng.), taksonomska kategorija koja se samo

nekada uspostavlja, a manja je od porodice, a veca od plemena i roda Sin. .

---PODRAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalak.

---PODRAŽAVANJEmimesis, is, f (lat.), id.(eng.), stimulacija neke bolesti ili tjelesnoga procesa od
strane druge i nesrodne bolesti, procesa ili agensa Sin. .

---PODRAŽLJIVexcitabilis, e (lat.), excitable (eng.), pristupacan stimulusima, odgovara na nadražaje

Sin. ,

---PODRAŽLJIVOSTexcitabilitas, atis, f (lat.), ecitability (eng.), sposobnost, spremnost da se

odgovori na podražaje Sin. .

---PODRED(LAT.), suborder (eng.), taksonomska kategorija koja se nekad postavlja, a poviše je

porodice Sin. .

---PODRIGructus, us, f (lat.), belch (eng.), glasan izlazak zraka iz želuca na usta, obicno poslije jela,
kada se osoba naguta zraka Sin. .

---PODRIGIVANJEructus, us, m (lat.), belching (eng.), izlazak nagutanoga zraka na usta poslije ili za
vrijeme jela. Cesto kod slabosti m. sphincter cardiae Sin. .

---PODRODsubgenus, eus, n (lat.), id.(eng.), taksonomska ka-tegorija izmedu roda od kojega je niža
i vrste od koje je viša Sin. .

---PODSEROZA, SUBSEROSA, ae, f, tela subserosa (lat.), subserosa (eng.), sloj lohotnoga areolarnoga
tkiva koji leži ispod tunicae serosae Sin. .

---PODSEROZANsubserosus-3 (lat.), subserous (eng.), onaj koji leži ispod serozne ovojnice, seroze
Sin. .
---PODSLUZAVICAsubmucosa, ae, f, tela submucosa (lat.), submucosa (eng.), sloj lohotnoga veznoga
tkiva izmedu muskularnoga sloja sluzavice i tunicae muscularis organa kod najvecega broja
digestivnih, respiratornih i mokracnih organa Sin. .

---PODSLUZAVICANsubmucosus-3 (lat.), submucous (eng.), onaj koji je postavljen ispod neke

sluzavice. Sin. 

---PODSTAKNUTIstimulare (lat.), stimulate (eng.), nadraživati, uzbuditi do funkcionalne aktivnosti,

potaknuti na rad Sin. .

---PODSTJELKAmyelinum, i, n (lat.), myelin (eng.), supstancija odajicke opne Schwannovih odajica

koje formiraju cahuru živca. Ima visoki procenat lipida u odnosu na proteine i služi kao elektricni
izolator. mijelin. Sin. 

---PODSVIJEST(LAT.), unconscious (eng.), dio svijesti koji spremno ne ucestvuje u organizaciji

svjesnoga života i normalnoj budnosti, ali njeno prisustvo se manifestira stvaranjem nekih
simptoma, snova ili manifestacija pod utjecajem droga. To je jedan sistem u Freudovom modelu
svijesti Sin. .

---PODUŠICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadavica.

---PODUŠNICA(LAT.), glandula parotidea (lat,), parotid gland (eng.), najveca od tri glavne pljuvacne
žlijezde. Smještena je ispod zigomaticnoga luka ispod i ispred vanjskoga slušnoga otvora, žlijezda,
podušna. Sin. 

---PODUŠNICEparotitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija podušnice, glandulae parotideae Sin. .

---PODVEZligatura, ae, f (lat.), bind (eng.), akt strangulacije krvnoga suda, ali i ono što je stavljeno
da se prekine krvarenje (npr. kaže hirurg: "spao podvez sa krvnoga suda") Sin. .

---PODVEZATI, LIGARE(lat.), bind, ligate (eng.), 1. zaustaviti krvarenje iz krvnoga suda njegovom
strangulacijom koncem, svilom, ketgutom ili plasticnim materijalom. ligirati (krvni sud). 2.
strangulirati neki organ s ciljem prestanka njegove funkcije. Sin. 

---PODVEZIVANJEligatio, onis, f (lat.), ligation (eng.), 1. postavljanje podveza, ligature na krvni sud,
koncem, svilom, ketgutom i sl. u cilju zaustavljanja krvarenja, 2. strangulacija nekoga organa u
cilju prestanka njegove funkcije (npr. podvezivanje jajovoda) Sin. .

---PODVILICANsubmaxillaris, e (lat.), submaxillary (eng.), smješten ispod gornje vilice, sin.

submaksilaran (npr. submaksilarna žlijezda) Sin. .

---PODVOLJAK, SUBMENTUM(LAT.), , i n (lat.) sub-chin (eng.), nabor kože i masnoga tkiva na

prednjoj strani vrata ispod brade koji se javlja kod debljih ljudi Sin. .

---PODVRSTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odroda ili rasa 1.

---PODZUBNIsubdentalis, e (lat.), subdental (eng.), onaj koji se nalazi ispod zuba Sin. .

---POGACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hljeb.

---POGAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. necist i izmet.

---POGANAC, V(LAT.), (ENG.), crni prišt Sin. .

---POGANCICAerysipelas, atis, n (lat.), id.(eng.), akutna površna forma celulitisa koja zahvaca kožne
limfne sude, uzrokovan grupom A streptokoka. Vidi se crvenilo, toplina, edem na koži sa jasnom
granicom i induriranim rubom. vrbanac, plamac, crvenica, vjetar, crveni. Sin. 

---POGANICA1. arthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija zgloba sa bolima, u principu znak
hronicnoga reumatizma, 2. trachoma, atis, n (lat.), id.(eng.),., hronicna infektivna bolest
konjunktive i rožnjace, uzrokovana sa Chlamidia trachomatis. Javlja se fotofobija, bol. suzenje itd.
Klinicki se dijeli Sin. .

---POGIBELJpericulum, i, n (lat.), danger (eng.), opasnost, opasna situacija, smjelo djelo ili
situacija, teška bolest ili infekcija Sin. .

---POGLAVINApericranium, ii, n, epicranium, ii, n (lat.), id.(eng.), 1. tkivo koje se nalazi izmedu
kosti i kože na glavi, 2. sva mehka tkiva na cerebralnome kranijumu, ukljucujuci i kožu.
epikranijum, skalp. Sin. 

---POGLEDaspectus, us, m (lat.), aspect (eng.), izgled, pojava, aspekt, ocevid Sin. .

---POGNUCEanteversio, onis, f (lat.), anteversion (eng.), naginjanje naprijed. Situacija u kojoj

organ ide svojim vrhom naprijed bez savijanja, sin. anteverzija Sin. .

---POGONIJAZApogoniasis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. pretjeran rast brade, 2. rastenje brade kod osobe
ženskoga spola Sin. .

---POGORŠANpejorativus-3 (lat.), getting worse (eng.), kategorija u stanju bolesnika kada njegovo
stanje ide sve vecem razvoju simptoma, slabosti, iscrpljenosti, komplikacijama, smrtnome ishodu
Sin. .

---POGORŠANJEexacerbatio, onis, f, recrudescentia, ae, f (lat.), exacerbation, recrudescence

(eng.), porast simptoma, pojava istih simptoma ponovo, poslije njihovoga jenjavanja ili nadolazak
bolesti nagore, obicno poslije nekoliko dana, najviše nekoliko nedjelja. Razlika izmedu recidiva i
pogoršanja je vremenska, prvo nastupa nakon nekoliko mjeseci, a dr Sin. v.

---POGORŠATI (SE)aggravescere (lat.), aggravate, increase illness (eng.), nastaviti sa progresijom

simptoma i otežavanjem stanja, ici nagore, ici ka smrtnome ishodu, biti dalje od rezolucije,
ozdravljenja Sin. .
---POGORŠAVAJUCIpejorans, antis (lat.), pejorated (eng.), simptom ili komplikacija koja se javlja u
toku bolesti, a znaci pogoršanje stanja Sin. .

---POGORŠAVANJEingravatio, onis, f (lat.), growing heavy (eng.), namjerno otežano prikazivanje

vlastitih simptoma ili isticanje bolesti, cesto u cilju dobijanja neke satisfakcije. agravacija. Sin. 

---POGRUDNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. porebrica 1.

---POHOTA, V(LAT.), (ENG.), zapala Sin. .

---POIKILOCITpoicilocytus, i, m (lat.), poikilocyte (eng.), eritrocit koji pokazuje nenormalnu

varijaciju oblika Sin. .

---POIKILOCITOZApoecilocytosis, is, f (lat.), poikilocytosis (eng.), prisustvo eritrocita u krvi koji

posjeduju varijacije oblika Sin. .

---POIKILODERMApoeciloderma, ae, f (lat.), poikiloderma (eng.), stanje karakterizirano pigmentnim

i atroficnim promjenama u koži koja izgleda kao izjedena moljcima Sin. .

---POIKILOTERMANpoecilothermalis, e (lat.), poikilotherm (eng.), životinja koja ima studenu krv,

tjelesnu temperaturu ravnu okolici i zavisnu od okolice. hladnokrvan. Sin. 

---POIKILOTERMIJApoecilothermia, ae, f (lat.), poikilothermy (eng.), posjedovanje tjelesne

temperature koja zavisi od temperature okoline Sin. .

---POIKILOTIMIJApoecilothymia, ae, f (lat.), poikilotymia (eng.), mentalno stanje manifestirano

nenormalnim varijacijama raspoloženja Sin. .

---POJAMnotio, onis, f (lat.), notion (eng.), misao, predstava, oznaka pravca mišljenja i smjer ideja
(npr. prema usvojenim pojmovima..., according to received notion of ....) Sin. .

---POJAVAsignum, i, n (lat.), sign (eng.), znak, simptom, biljeg Sin. .

---POKARETmonstrum, i, n (lat.), monster (eng.), termin koji se upotrebljava da oznaci fetus ili
novorodence koje je došlo na svijet sa takvim razvojnim anomalijama da je groteksno ili da ne može
živjeti. nakaza. Sin. 

---POKLOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaklopac 1.

---POKOLJoccisio, onis, f (lat.), slaughter (eng.), izvršenje velikoga broja ubistava, masovna ubistva
klanjem, istrebljenje jedne populacije ubistvima, narocito masovnim klanjem Sin. .

---POKOSTICAperiosteum, i, n (lat.), id.(eng.), specijalizirano vezno tkivo koje prekriva sve kosti i
posjeduje potencijal stvaranja koštanoga tkiva. periost, okostica. Sin. 
---POKOŠLJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaraza 2.

---POKOŽICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjena.

---POKRETmotus, us, m, motio, onis, f (lat.), movement, motion (eng.), svaka aktivna i pasivna
promjena mjesta. Stoga se dijeli na aktivni i pasivni pokret. kret. Sin. 

---POKRETAC OKAocculomotorius-3 (lat.), occulomotor (eng.), onaj koji pokrece ocnu jabucicu (npr.
mišic pokretac oka) Sin. .

---POKRETAC ZJENICApupillomotor, oris, m (lat.), id.(eng.), mišic koji pokrece zjenice, sužava ih ili
širi. Pren. i lijek koji to radi Sin. .

---POKRETAC, PROMOTOR, oris, m (lat.), pomoter (eng.), 1. segment DNA koji djeluje kao kontrolni
element pri ekspresiji gena, a služi kao signal za prepoznavanje za RNA poli-merazu, 2. supstancija
koja pojacava aktivnost supstrata Sin. .

---POKRETANmovens, entis (lat.), motile (eng.), onaj koji ima pokrete bilo da su voljni, svjesni ili
nevoljni, spontani, koji proizvodi kretnje, koji pripada kretnjama, pokretu Sin. .

---POKRETLJIVOSTmotilitas, atis, f (lat.), motility (eng.), sposobnost nekoga organizma da se

spontano krece. motilitet. Sin. 

---POKRIVACintegumentum, i, n (lat.), covering (eng.), struktura koja prekriva drugu strukturu kao
posebna opna ili tkivo, npr. koža je pokrivac. prekrivac. Sin. 

---POKROV, TEGMENTUM, i, n (lat.), covering (eng.), nešto što prekriva, pokriva (npr. koža je
pokrov) Sin. .

---POKROVANtectorius-3 (lat.), tectorial (eng.), onaj koji pokriva, koji cini pokrivac, koji stoji iznad
druge strukture (npr. pokrovni epitel) Sin. .

---POKSOVIRUSI(LAT.), poxviruses (eng.), bilo koja grupa relativno velikih morfološki i imunološki
slicnih virusa u odnosu na DNA viruse. Tu spadaju virusi kravljih boginja, boginja itd. Sin. 

---POKUSexperimentum, i, n (lat.), experiment (eng.), procedura koja se izvodi u cilju otkrivanja

necega ili demonstrira neke cinjenice, odnosno potvrduje neki zakljucak. iskus, kušnja,
eksperiment. Sin. 

---POKUŠAJ SAMOUBISTVAtentamen suicidii (lat.), attempted suicide (eng.), pokušaj da se dokrajci

vlastiti žovot, a koji nije urodio plodom Sin. .

---POKUŠAJ(LAT.), tentamen, inis, n (at.), attempt (eng.), poduhvat, proba, napor da se nešto
ucini, uradi Sin. .
---POKVARENcariosus-3 (lat.), carious (eng.), zahvacen kvarom, karijesom, prirode karijesa, nije
zdrav, postoji kvar i mjesto kvarenja na njemu (obicno o zubu, mada može i o kosti) Sin. .

---POL, POLUS, i, m (lat.), pole (eng.), bilo koja od dvije krajnje tacke osovine, elipse, organa ili
tijela. Sin. 

---POLA SAHATAsemihora, ae, f (lat.), half an hour (eng.), vremenski interval od 30 minuta, cest u
medicini, u kojem se daju lijekovi ili se kontroliraju pacijentove funkcije Sin. .

---POLAKIDIPSIJApollakidipsia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno cesto pijenje tekucine,

nenormalno cesta žed Sin. .

---POLAKIURIJA, POLLAKIURIA, ae, f (lat.), id.(eng.), neuobicajeno cesto burenje bez obzira na
uzrok Sin. .

---POLARAN, POLARIS, e (lat.), polar (eng.), 1. onaj koji pripada nekom polu, 2. onaj koji je na
suprotnim stranama stranama spektra ili neke manifestacije Sin. .

---POLARIMETARpolarimetar, tri, f (lat.), id.(eng.), sprava kojom se mjeri rotacija ravni

polariziranoga svjetla Sin. .

---POLARIMETRIJA, POLARIMETRIA, ae, f (lat.), polarimetry (eng.), mjerenje rotacije, skretanja

ravni polariziranoga svjetla Sin. .

---POLARITETpolaritas, atis, f (lat.), polarity (eng.), 1. stanje ili situacija u kojoj postoje dvije
ekstremne tacke ili situacije, 2. pokazivanje suprotnih efekata na dvama ekstremitetima (npr.
mahanje ruka pri hodu, jedna ruka ide suprotno od druge), 3. prisustvo dva razna akciona
potencijala na krajevima j Sin. .

---POLARIZACIJApolarisatio, onis, f (lat.), polarization (eng.), 1. prisustvo ili uspostavljanje

polariteta ( Sin. v.), 2. nastanak takvoga stanja u snopu svjetla kad sve vibracije nastaju u jednoj
površini ili krugovima, odnosno elipsama, 3. pri-sustvo elektronskoga potencijala na dvije strane
odajicke membrane u nadražljivoj odajici, 4. ( u fiziologiji), nakupljanje

---POLAROGRAFIJA(LAT.), polarography (eng.), elektrohemijska tehnika za identifikaciju i mjerenje

koncentracije reduktivnih elemenata Sin. .

---POLENpollen, is, n (lat.), id.(eng.), muški oplodni element cvjeta i behara. Mnogi poleni, narocito
oni nošeni vjetrom su alergeni, tj. proizvode proteinske antigene sposobne da senzibiliziraju osobe i
daju alergicne simptome. cvjetni prah. Sin. 

---POLENOZApollenosis, is, f (lat.), id.(eng.), alergicna reakcija tijela na polen biljki koji se raznosi
zrakom, Sin. v. polen, sin. groznica, peludna.

---POLIADENITISpolyadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija više žlijezdi Sin. .

---POLIADENOZApolyadenosis, is, f (lat.), id.(eng.), smetnje od strane više žlijezdi, obicno
endokrinih Sin. .

---POLIANDRIJA, POLYANDRIA, ae, f (lat.), polyandry (eng.), 1. istovremeni brak jedne žene sa više
muškaraca, 2. osobina nekih životinja da se ženka pari sa više mužjaka za jedno leglo Sin. .

---POLIANGITISpolyangitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija koja zahvaca mnoge krvne ili limfne sude
Sin. .

---POLIARTERITIS, NODOZNIpolyarteritis nodosa (lat.), nodose polyarteritis (eng.), oblik

sistematskoga nekrotizirajucega vaskulitisa malehnih i srednjih arterija sa znacima infarkta i
ožiljavanja na organu koji je tim sistemom vaskulariziran Sin. .

---POLIARTERITIS, POLYARTERITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), multiple arterijalne inflamatorne i

destruktivne promjene Sin. .

---POLIARTRITISpolyarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija nekoliko zglobova zajedno Sin. .

---POLIBLENIJApolyblennia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerano izlucivanje sluzi Sin. .

---POLICENTRICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. multicentrican.

---POLICERIZACIJA, POLIZERIZATION(LAT.), (eng.), upuhavanje zraka u srednje uho kroz

faringotimpanicnu tubu pomocu gumene vrece. Sin. 

---POLICIKLICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. višekružni.

---POLICISTICANpolycysticus-3 (lat.), polycystic (eng.), napravljen od, ili sadrži, više cisti. Sin. 

---POLICISTIZAM BUBREGAplycystismus renum (lat.), polycystic disease of kidneys (eng.),

hereditarna bolest karakterizirana cistama u oba bubrega. Nastupa u dvije odvojene forme:
infantilnoj, sa velikim perinatalnim mortalitetom, a svi slucajevi imaju hipertenziju, te odrasloj,
manifestiranoj sa progresivnim pogoršanjem bubrežne funkcije. Sin. 

---POLICITpolycitus, i, m (lat.), polycyte (eng.), hipersegmentirani polimorfonuklearni leukocit

normalne velicine Sin. .

---POLICITEMIJA, POLYCYTHAEMIA, ae, f (lat.), polycythemia (eng.), porast ukupne mase crvenih
krvnih odajica, eritrocita. poliglobulija. Sin. 

---POLICIZACIJApollicisatio, onis, f (lat.), pollicization (eng.), operacija u plasticnoj hirurgiji,

pravljenje palca od drugoga prsta ruke ili palca noge, ali i rehabilitacija drugoga prsta da preuzme
funkciju palca Sin. .
---POLIDAKTILIJA, POLYDACTILIA, ae, f (lat.), polydactily (eng.), razvojna anomalija karakterizirana
pojavom prekobrojnih prstiju na ruci ili nozi. Sin. 

---POLIDIPSIJApolydipsia, ae, f (lat.), id.(eng.), hronicna intenzivna žed, kakva je prisutna kod
jednoga i drugoga dijabetesa. Sin. 

---POLIDISPLAZIJApolydysplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj razvoja na nekoliko tipova tkiva ili
na nekoliko organa, odnosno sistema Sin. .

---POLIDISTROFIJApolydystrophia, ae, f (lat.), polydystrophy (eng.), distrofija nekoliko tipa tkiva ili
nekoliko struktura Sin. .

---POLIEMBRIONIJApolyembryonia, ae, f (lat.), polyembriony (eng.), stvaranja 2 ili više embriona iz

jednoga jajeta Sin. .

---POLIESTEZIJApolyesthesia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava da se jedan objekt dodirom doživljava

kao da se nalazi na više mjesta. Ovaj se simptom vidi kod tabes dorsalisa Sin. .

---POLIETILEN(LAT.), polyethylene (eng.), polimerizirani etilen (CH2-CH2), sintetski plasticni

materijal koji se upotrebljava u reparatornoj hirurgiji Sin. .

---POLIFAGIJApolyphagia, ae, f (lat.), id.(eng.), prekomjerno uzimanje hrane. Sin. 

---POLIFAZICAN(LAT.), polyphasic (eng.), 1. onaj koji ima nekoliko faza, 2. onaj koji ima nejednake
partikule u disperziranoj fazi Sin. .

---POLIFIODONCIJApolyphyodontia, ae, f (lat.), polyphyodont (eng.), zubi u više generacija koji se

stalno obnavljaju (npr. kod morskih pasa) Sin. .

---POLIFIODONT(LAT.), polyphyodont (eng.), onaj kod kojeg se postepeno razvija tokom života
nekoliko diza zuba. Sin. 

---POLIFOBIJApolyphobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od mnogih stvari Sin. .

---POLIGALAKTIJApolygalactia, ae, f (lat.), (eng.), jako izlucivanje mlijeka Sin. .

---POLIGAMIJApolygamia, ae, f (lat.), polygamy (eng.), istovremeni brak jednoga muškarca sa više
žena. Po tacnoj definiciji može i obratno, ali se u bosanskom jeziku ustalilo samo gornje znacenje.
poliginija (samo za muškarce sa više žena). Sin. 

---POLIGINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. poligamija.

---POLIGLANDULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. višežljezdani.

---POLIGLOBULIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. policitemija.

---POLIGRAF(LAT.), polygraph (eng.), instrument koji simultano registrira razlicite fiziološke

odgovore (npr. dihalne pokrete, pulsni talas, krvni pritisak itd.). Korišcenje takvih registracija
otkriva emocionalnu reakciju i može otkriti laž. detektor laži. Sin. 

---polihemoterapijapolychemotherapia, ae, f (lat.), polychemotherapy (eng.), kombinirana

hemoterapija sa više lijekova, upotreba više hemijskih sredstava u lijecenju Sin. .

---polihibrid, polyhibrid(lat.), (eng.), hibrid ciji se roditelji medusobno razlikuju u više u više od tri
osobine Sin. .

---polihilijapolychilia, ae, f (lat.), id.(eng.), pretjerana proizvodnja mlijeci Sin. .

---polihipermenoreja(lat.), polyhypermenorrhoea, ae, f (lat.) polyhypermenorrhea (eng.), cesta

mjesecnica sa abnormalno profuznim krvarenjem Sin. .

---polihipomenorejapolyhypomenorrhoea, ae, f (lat.), polyhypomenorrhea (eng.), cesta mjesecnica

sa malehnom kolicinom krvi Sin. .

---polihlorurijapolychloruria, ae, f (lat.), id.(eng.), povecano izlucivanje hlora u bureži Sin. .

---poliholijapolycholia, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivno izlucivanje žuci Sin. .

---polihondritispolychondritis idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mehkih hrskavica u tijelu Sin. .

---polihromatofilijapolychromatophylia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. bojenje razlicitim bojama, afinitet

prema svim vrstama boja, 2. povecan broj polihromaticnih odajica Sin. .

---polihromatozapolychromatosis, is, f (lat.), id.(eng.), sta-nje u kojemu crvena krvna zrna pokazuju
razlicite nijanse boje od plave do crvene Sin. .

---polihromazijapolychromasia, ae, f (lat.), id.(eng.), razlicitost kolicine hemoglobina u crvenim

krvnim zrnima Sin. .

---polikariocitpolykaryocytus, i, m (lat.), polykariocyte (eng.), džinovske odajice koje sadrže

nekoliko jezgri Sin. .

---poliklinika(lat.), policlinic (eng.), gradska ustanova ambulatne službe. Mjesto gdje se bolesnici
pregledaju, dijagnosticiraju, lijece, ali ne i hospitaliziraju Sin. .

---polikorijapolycoria, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. postojanje više od jedne zjenice na jednom oku, 2.
depozit rezervnoga materijala u nekom organu ili tkivu što daje njegovo uvecanje Sin. .
---polikrotican(lat.), (eng.), Sin. v. višeudaran.

---polimastijapolymastia, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo više od jednoga para dojki Sin. .

---polimelijapolymelia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna mahana karakterizirana prisustvom

prekobrojnih udova, ekstremiteta Sin. .

---polimenorejapolymenorrhoea, ae, f (lat.), polymenorrhea (eng.), nenormalno ceste mjesecnice

Sin. .

---polimer(lat.), polymer (eng.), spoj sastavljen spajanjem manjih molekula koji se opisuju kao
monomeri. Makromolekula je napravljena od velikoga broja monomera sastavljenih kovalentnim
vezama (polipeptidi, polisaharidi itd.), pa po tome dobijaju imena, npr. monomer, dimer, trimer itd
Sin. .

---polimerizacija(lat.), polymerization (eng.), akt ili proces stvaranja polimera, obicno velike
molekularne težine pomocu kombinacije sitnijih molekula Sin. .

---POLIMIJALGIJApolymyalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u mišicima koji zahvaca više njih Sin. .

---POLIMIOZITISpolymyositis, idis, f (lat.), id.(eng.), hronicna progresivna inflamatorna bolest mišica

koja se javlja i kod djece i odraslih, a karakterizirana je simetricnom slabošcu mišica vratnoga
pojasa, vrata, ždrijela, sa bolom i osjetljivošcu. Nekad joj prethodi sklerodermija, isindija zglobova,
sistem Sin. .

---POLIMORFAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. raznooblican.

---POLIMORFIZAMpolymorphismus, i, m (lat.), polymorphism (eng.), osobina da se nešto ili neka

jedinka javlja u više raznolikih formi, oblika Sin. .

---POLIMORFONUKLEAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. polimorfonuklearan.

---POLIMORFONUKLEARANpolymorphonuclearis, e (lat.), polymorphonuclear (eng.), onaj koji ima

jezgru u mnogo režanja, tako podijeljenu da izgleda kao da je multipla, npr. polimofronuklearnmi
leukocit, za kojeg se cesto kaže samo polimorfonuklear Sin. .

---POLINACIJApollinatio, onis, f (lat.), pollination (eng.), prenošenje polena za vrijeme beharanja,

bilo na isti, bilo na drugi cvijet. Oplodnja biljaka Sin. .

---POLINEURITISpolyneuritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija nekoliko živaca u jednom mahu,

multipli ili diseminirani neuritis. Sin. 

---POLINEUROPATIJApolyneuropathia, ae, f (lat.), id.(eng.), spontana neuropatija nekoliko

perifernih živaca. Može imati mnogo uzroka pa dobija prefiks karcinomska, paraneoplasticna,
uremicna, porfirijska polineuropatija itd Sin. .
---POLIODISTROFIJApoliodystrophia, ae, f (lat.), poliodystrophy (eng.), atrofija moždane sive mase
Sin. .

---POLIOENCEFALITISpolioencephalitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamatorna bolest sive mase mozga

Sin. .

---POLIOENCEFALOMALACIJApolioencephalomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), visoko smrtna bolest

rogate stoke, ovaca i svinja koja nastaje uslijed nedostatka tiamina; nastaje moždani nabuh. Stoka
ceše njušku, postaje slijepa, ne može stajati. Završava u opistotonusu Sin. .

---POLIOENCEFALOMIJELITISpolioencephalomyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija sive mase mozga

i kicmene moždine zajedno Sin. .

---POLIOENCEFALOPATIJApolioencephalopathia, ae, f (lat.), polioencephalopathy (eng.), bilo koja

bolest sive mase mozga Sin. .

---POLIOKLASTICANpolioclasticus-3 (lat.), polioclastic (eng.), onaj koji razara sivu masu nervnoga
sistema (obicno o virusima poliomijelitisa, epidemijskoga encefalitisa i bjesnila Sin. .

---POLIOMA VIRUSI(LAT.), (ENG.), polyomaviruses (eng.) virusi koji pripadaju porodici Papoviridae, a
induciraju tumore kod eksperimentalnih životinja. Dva zahvacaju ljude (BK i JC virusi) Sin. .

---POLIOMA(LAT.), polyoma (eng.), tumor kojeg uzrokuje onkogeni virus. Originalno je izoliran iz
tumora paratireoidnih žlijezdi miša Sin. .

---POLIOMIJELITIS, V(LAT.), (ENG.), paraliza, djecija. Sin. 

---POLIOMIJELOPATIJApoliomyelopathia, ae, f (lat.), poliomyelopathy (eng.), bilo koja bolest koja

primarno zahvaca sivu masu kicmene moždine Sin. .

---POLIONIHIJApolyonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava prekobrojnih nokata Sin. .

---POLIOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. višestruko videnje.

---POLIORHIDIJA, POLYORCHIDIA, ae, f (lat.), polyorchidism (eng.), pojava postojanja više tašaka
(više od 2) Sin. .

---POLIOVIRUS(LAT.), id.(eng.), etiološki agens poliomijelitisa. Mogu se izdvojiti 3 serotipa na bazi

neutraliziranja specificnih antitijela, tip I, II i III. 85% svih poliomijelitisa je uzrokovano tipom I, 10%
tipom II, a 5% tipom III. Sin. 

---POLIP, POLYPUS, i, m (lat.), polyp (eng.), bolesni, tumoroliki izraštaj na nekoj sluzavici, obicno
na peteljci. Sin. 
---POLIPATIJApolypopathia, ae, f (lat.), id.(eng.), istovremeno postojanje više razlicitih bolesti
Sin. .

---POLIPEKTOMIJA, POLYPECTOMIA, ae, f (lat.), polypectomy (eng.), hirurško uklanjanje nekoga

polipa. Sin. 

---POLIPEPTIDI(LAT.), polypeptides (eng.), peptidi koji se hidrolizom razlažu na više od dvije

aminokiseline. Prema broju aminokiselina zovu se tripeptidi, tetrapeptidi itd Sin. .

---POLIPLOIDAN(LAT.), polyploid (eng.), onaj koji ima više od punoga broja homolognih hromozoma.
Prema broju preko punoga broja dobija naziv triploidan (3 seta), tetraploidan (4 seta) itd. Sin. 

---POLIPLOIDIJA(LAT.), polyploidy (eng.), stanje da se ima više od 2 puna seta homolognih

hromozoma pa se prema njihovom broju dobijaju prefiksi, triploidija, tetraploidija itd Sin. .

---POLIPNOA, V(LAT.), (ENG.), dihanje, ubrzano Sin. .

---POLIPOZApolyposis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje mnogih polipa ( Sin. v.), na jednome organu ili
dijelu organa.

---POLIPRAGMAZIJApolypragmasia, ae, f (lat.), polypharmacy (eng.), administracija više lijekova

zajedno Sin. .

---POLIRADIKULITISpolyradiculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija živcanih korijena Sin. .

---POLIRADIKULONEUROPATIJApolyradiculoneuropathia, ae, f (lat.), polyradiculoneuropathy (eng.),

bilo koja bolest pe-rifernih živaca i korijena kicmene moždine, narocito ako ih zahvaca više Sin. .

---POLIRANJE(LAT.), polishing (eng.), (u stomatologiji) procedura završnoga glacanja protetske

nadoknade Sin. .

---POLIREJApolyrroea, ae, f (lat.), polyrrhea (eng.), obilan serozni iscjedak, obilno curenje
seroznoga sadržaja Sin. .

---POLISAHARID, POLYSACCHARIDE(LAT.), (eng.), ugljeni hidrat koji pri hidrolizi daje veliki broj, od
5-11 i više, monosaharida. Sin. 

---POLISEROZITISpolyserositis, idis, f (lat.), id.(eng.), opca isindija seroznih opni sa seroznom

sekrecijom Sin. .

---POLISINAPTICANpolysynapticus-3 (lat.), polysynaptic (eng.), onaj koji prilikom prenosa impulsa

zahvaca više sinapsi, a time nadražuje više živcanih odajica Sin. .

---POLISINOVITISpolysynovitis, idis, f (lat.), id.(eng.), opca inflamatorna zahvacenost sinovijalnih

opni Sin. .

---POLISINUZITISpolysinusitis, idis, f (lat.), id.(eng.), istovremena isindija nekoliko sinusnih šupljina

Sin. .

---POLISPERMIJApolyspermia, ae, f (lat.), polyspermy (eng.), 1. prevelika sekrecija sjemena, 2.

fertilizacija jajeta sa više od jednoga spermatozoida, bilo da je normalna (kod nekih vrsta) ili
patološka (što predstavlja nenormalan razvoj) Sin. .

---POLITELIJApolythelia, ae, f (lat.), id.(eng.), postojanje više od jednoga para bradavica dojke
Sin. .

---POLITRAUMA(LAT.), polytrauma (eng.), istovremeno povrjediva-nje više od jednoga organskoga

sistema tijela, što ima znatne reperkusije na opce stanje Sin. .

---POLITRIHIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipertrihoza.

---POLIURIJApolyuria, ae, f (lat.), id.(eng.), mokrenje, burenje velike kolicine mokrace, bureži, u
odredenome periodu Sin. .

---POLIVALENTANpolyvalens, entis (lat.), polyvalent (eng.), onaj koji ima više od jedne valencije,
viševrijednostan Sin. .

---POLIZOMIJApolysomia, ae, f (lat.), polysomy (eng.), 1. dupliciranje ili tripliciranje tijela fetusa,
2. višekratno dupliciranje hromozoma Sin. .

---POLJACINAscorbutus, i, m (lat.), scurvy (eng.), stanje nastalo nedostatkom vitamina C u hrani, a

manifestira se slabošcu, anemijom, krvarenjem iz natecenih desni i tendencijom krvarenja u
mišicima, a zbog cega se javljaju induracija, najcešce na potkoljenicama, sin. nuzla, kriva, skorbut
Sin. .

---POLJE, CAMPUS, i, m (lat.), field (eng.), 1. predio, otvoreni prostor, mjesto, npr. operativno
polje, vidno polje, 2. granice znanja, specijalizacije, zanimanja, aktivnosti, npr. hirurško polje
rada, 3. (u embriologiji), razvojna regija u opsegu modificirajucih faktora. Sin. 

---POLOCITpolocytus, i, m (lat.), polocyte, polar body (eng.), 1. malehna abortivna nefunkcionalna

odajica na vrhu animalnoga pola haploidnoga broja hromozoma koja se sastoji od malehne kolicine
citoplazme i jezgre, a nastaje nejednakom diobom primarne jajne odajice ili sekundarne odajice
ako je došlo do fertilizacij Sin. .

---POLOŽAJ CELOM(LAT.), (ENG.), brow presentation (eng.) položaj pri istiskivanju ploda kada je
prednjaceci dio celo. Može ih biti šest, tri lijeva i tri desna Sin. .

---POLOŽAJ GLAVOM(LAT.), cephalic presentation (eng.), porodaj gdje dijete ide glavom, bez obzira
ide li celom, tjemenom, zatiljkom ili licem Sin. .
---POLOŽAJ KOLJENO-LAKAT(LAT.), knee elbow position (eng.), položaj u kojemu se pacijent opire
koljenima i laktovima o podlogu i služi za eksploraciju završnoga debeloga crijeva Sin. .

---POLOŽAJ KOSI(LAT.), oblique lie (eng.), položaj djeteta kada dulja osovina njegovoga tijela
zatvara sa duljom osovinom majke ugao od otprilike 45 stepeni. Prednjaceci dio je obicno ruka ili
rame Sin. .

---POLOŽAJ NARAVNI(LAT.), occiput cephalic presentation (eng.), položaj u kojemu se obavlja

najviše poroda i koji je najbolji i najbezbjedniji. Tacka vodilja je malehna fontanela. pravilan
položaj. Sin. 

---POLOŽAJ NAUZNAK(LAT.), supine position, dorsal position (eng.), položaj osobe koja leži na
ledima. Najveci dio operacija se radi u tom položaju, narocito u trbuhu Sin. .

---POLOŽAJ NOGAMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. položaj zatkom.

---POLOŽAJ OBRAZOM(LAT.), face presentation (eng.), položaj djeteta pri porodu kada ono
napreduje glavom, ali ne malehnom fontanelom, nego licem. Može ih biti 6 (3 lijeva i 3 desna) Sin. .

---POLOŽAJ POBOCKE(LAT.), left and right decubitus position (eng.), položaj u kojemu pacijent leži
na boku, pa može biti desni i lijevi Sin. .

---POLOŽAJ POTRBUŠKE(LAT.), prone position (eng.), položaj u kojemu pacijent leži na trbuhu,
licem prema podlozi. Najveci broj operacija na kicmi se radi u tom položaju Sin. .

---POLOŽAJ PRAVILNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. položaj naravni.

---POLOŽAJ RAMENOM(LAT.), shoulder presentation (eng.), poprecni položaj kada je prednjaceci dio
rame ili ruka. V. položaj poprecni i položaj kosi Sin. .

---POLOŽAJ TJEMENOM(LAT.), parietal presentation (eng.), položaj kada dijete pri porodu ne
napreduje zatiljkom nego tjemenom. Ima šest ovih položaja (3 desna, 3 lijeva) Sin. .

---POLOŽAJ ZATKOM(LAT.), pelvic or breech presentation (eng.), položaj ploda pri porodu kada je
prednjaceci dio sakrum djeteta. Može ih biti nekoliko. U principu su noge ukrštene i butovi flektirani
uz trbuh, ali može biti i nekompletni položaj zatkom kada prednjaci koljeno, taban i sl. Taban može
biti uz lice Sin. .

---POLOŽAJpositio, onis, f, attitudo, inis, f, situs, us, m (lat.), position, attitude, site (eng.), 1. stav
tijela, onaj koji pacijent zauzima da mu bude najudobnije ili da ne osjeca bol (npr. antalgican
položaj), 2. dispozicija tijela za pojedine operativne zahvate ili dijagnosticke procedure, 3.(u
opstetriciji) dispozicija ploda u karlici, odredena nj pozicija. Sin. 

---POLOŽAJ, ANATOMSKIpositio anatomica (lat.), anatomical position (eng.), položaj ljudskoga tijela
koje stoji uspravno sa dlanovima u supinaciji. Na tom se položaju oznacavaju mjesta raznih
struktura i organa u anatomskoj deskripciji Sin. .
---POLOŽAJ, POPRECNI(LAT.), transverse lie (eng.), položaj djeteta kada dulja osovina njegovoga
tijela presijeca uzdužnu osovinu majcinoga tijela pod, otprilike, pravim uglom. Obicno u tom
slucaju napreduje rame, ali može i ruka i pupcana vrpca. Up. položaj ramenom Sin. .

---POLOŽAJ, ŽABLJI(LAT.), froglike position, batrachian position (eng.), položaj u kojemu djeca
cesto spavaju. Donji ekstremiteti su flektirani, abducirani i vide se na krevetu na svojim vanjskim
aspektima Sin. .

---POLU-ŽIVOT ANTITIJELA(LAT.), antibody half-life (eng.), srednje vrijeme preživljavanja molekula

antitijela poslije njihovoga nastajanja. Obicno se oznacava kao vrijeme potrebno da se eliminiše
50% poznate kolicine imunoglobulina iz životinjskoga tijela. Sin. 

---POLU-ŽIVOT(LAT.), half-life (eng.), vrijeme potrebno za raspadanje polovice uzorka cestica

nekoga radionukleida ili neke elementarne cestice. Sin. 

---POLU-ŽIVOT, BIOLOŠKI(LAT.), biological half-life (eng.), vrijeme potrebno da živo tkivo, organ ili
organizam eliminiše polovicu radioaktivne supstancije koja je u njega unesena. Sin. 

---POLU-ŽIVOT, EFEKTIVNI(LAT.), effective half-life (eng.), vrijeme potrebno da se radioaktivnost

radionukleida smanjuje za 50% kombiniranjem radioaktivnoga raspadanja i biološke eliminacije.
Sin. 

---POLUBNJACAdura mater (lat.), id.(eng.), tvrda moždana opna, vanjska, najtvrda i najviše
vezivom prožeta od tri opne mozga i kicmene moždine. dura. Sin. 

---POLUCIJApollutio, onis, f (lat.), pollution (eng.), 1. prlja-nje, peksinjenje okoline (voda, zrak), 2.
izbacivanje sjemena u snu, muški orgazam u snu. Sin. 

---POLUFLEKSIJAsemiflexio, onis, f (lat.), semiflexion (eng.), pozicija ekstremiteta u sredini izmedu

fleksije i ekstenzije Sin. .

---POLUGODIŠTEsemester, tri, f (lat.), semester, term (eng.), na vecini univerziteta akademska

godina je podijeljena na 2 polugodišta, sin. semestar Sin. .

---POLUKANAL, SEMICANALIS, is, f (lat.), semicanal (eng.), kanal koji je otvoren samo na jednom
kraju. Termin se u ovom znacenju rijetko upotrebljava u bosanskome jeziku Sin. .

---POLUKRUŽANsemicircularis, e (lat.), semicircular (eng.), onaj koji ima formaciju u obliku pola
kruga, koji zauzima prostor ili površinu od polovice kruga (npr. semicirkularni kanal) Sin. .

---POLUMJESECASTsemilunaris, e (lat.), crescent, semilunar (eng.), termin u anatomskoj literaturi,

ono što nalici polumjesecu, izgleda kao polumjesec i ima formu polumjeseca Sin. .

---POLUOPNAST, SEMIMEBRANACEUS-3 (lat.), semimembranous (eng.), onaj koji je svojom polovicom

sacinjen od neke opne ili membrane, sin. semimembranozan Sin. .
---POLUPARAZIT, SEMIPARASITUS, i, m (lat.), semiparasite (eng.), organizam koji ima neki
patogentski potencijal u smislu da bude parazit, ali se ponaša i kao saprofit i kao parazit Sin. .

---POLUPROPUSANsemipermeabilis, e (lat.), semipermeable (eng.), onaj koji dopušta prolazak nekih

molekula, a ne dozvoljava prolazak drugih, obicno vecih, sin. semipermeabilan (npr. polupropusna
opna ili semipermeabilna membrana) Sin. .

---POLUSINTETSKIsemisynthethicus-3 (lat.), semisynthethic (eng.), onaj koji je napravljen

hemijskom manipulacijom supstancije koja se nalazi u prirodi. Samo je dijelom sintetski proizvod
Sin. .

---POLUTAN(LAT.), mongrel (eng.), polutan, mješovita rasa, potomak roditelja koji pripadaju
raznim rasama. Osim rasnih predrasuda nema medicinske prepreke pri transplantaciji tkiva. Kod
eksperimentalnih životinja nekad je važno porijeklo da se dobije cista rasa za odredene
eksperimente. kopile, bastard. Sin. 

---POLUTEN, V(LAT.), (ENG.), profaza Sin. .

---POLUTKA, HEMISPHERIUM, i, n (lat.), hemisphere (eng.), polovica bilo koje loptaste ili približno
loptaste strukture nekoga organa. Najcešce se termin odnosi na moždanu polutku, sin. hemisfera
Sin. .

---POMADA, V(LAT.), (ENG.), mazanica. Sin. 

---POMAK(LAT.), shift (eng.), promjena u poziciji, stanju, koncentraciji i sl Sin. .

---POMAMA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. bjesnilo, 2. samo u smislu katatono uzbudenje, v. katatonija.

---POMAMANfurens, entis (lat.), raged (eng.), 1. osoba koja ispoljava nasilnu ljutinu, agresivnost,
osoba koja ne može kontrolirati svoje agresivno ponašanje, 2. pacijent u stanju bjesnila ili
katatonoga uzbudenja, Sin. v. katatonija i bjesnilo.

---POMAZoblinatio, onis, f (lat.), lubrication (eng.), 1. nanošenje, obicno masnoga, tankoga sloja
radi boljega kliženja kontaktnih površina, sin. podmazivanje, 2. nanošenje sloja pomade, kreme,
masti na kožu, sin. mazanje Sin. .

---POMETANJEabortio, onis, f (lat.), abortion (eng.), prijevremena ekspulzija produkata koncepcije

iz uterusa, ploda koji je težak do 500 gr. i do 20 nedjelje maturacije. pobacivanje, Sin. v. pobacaj.

---POMETENconfusus-3 (lat.), confused (eng.), osoba poremecene orijentacije u vremenu, mjestu i

prema licnostima, sin. smeten, konfuzan, zbunjen, smucen Sin. .

---POMETINAabortus, us, m (lat.), id.(eng.), produkt koncepcije koji je pometen, tj, izbacen iz
uterusa prije kraja 20 hefte, težak do 500 gr. Sin. 
---POMETNUCEabortio, onis, f (lat.), abortion (eng.), izbacivanje produkta koncepcije prije kraja 20
hefte, težine do 5oo gr. pobacivanje. Sin. 

---POMFOLIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. plikovnica.

---POMICANmobilis, e (lat.), movable (eng.), pokretan, pokretljiv, neucvršcen, nepostojan, onaj što
lahko mijenja položaj (npr. pomican bubreg), sin. mobilan Sin. .

---POMIJEŠANmixtus-3 (lat.), mixed (eng.), onaj koji sadrži razlicite dijelove struktura, spoja, masa,
istovremeno, a time pokazuje jednu ili više razlicitih svojstava, koja ga odvajaju od svakoga
sastojka pojedinacno Sin. .

---POMJERANJE OBJEKTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zamjena 2.

Rijecnik5
---POMJERANJE ZUBAtransversio, onis, f (lat.), transversion (eng.), pomjeranje zuba iz njegovoga
pravilnoga položaja u transverzalnoj ravni Sin. .

---POMJERITI PAMECUinsanire (lat.), to get mad (eng.), poludjeti, pomahnitati, mahnitati, biti
trajno zahvacen strastima, imati poremecaj afekta, ponašanja i slicno Sin. .

---POMOCauxilium, ii, n (lat.), aid, help (eng.) 1. pomoc u smislu pomaganja drugome licu iz
profesionalnih razloga, medicinskih pobuda, u cilju cuvanja zdravlja i lijece-nja bolesti. jardum,
indat. 2. assistentio, onis, f (lat.), assistance (eng.), asistencija, pomaganje pri izvodenju radnje
(operacije, dijagnosticke procedure i sl.). Sin.

---POMOC, PRVA(LAT.), first aid (eng.), prva korisna opskrba povrijedenog ili naglo oboljelog, prije
kontakta sa zdravstve-nom ustanovom, a provedena od strane priucenoga laika ili neopremljenoga
profesionalca. Sin. 

---POMOCANauxiliaris, e (lat.), auxiliary (eng.), onaj koji samo djelomicno ucestvuje u funkciji koju
kao glavni zadatak radi neko drugi, potpomaže funkciju drugoga organa, dijela tijela, osobe i sl
Sin. .

---POMOCNIK(LAT.), assistent (eng.), osoba koja pomaže pri medicinskome radu. Obicno je manje
obrazovana ili je istoga nivoa obrazovanja, ali je mlada i bez iskustva Sin. .

---POMORmortalitas, atis, f (lat.), mortality rate, death rate (eng.), broj koji pokazuje smrtnost u
nekoj populaciji. To je odnos izmedu broja umrlih u geografskom podrucju za jednu godinu,
podijeljen sa prosjekom stanovništva na polovici te godine. Može biti i specificnih pomora u odnosu
na neku bolest ili specificnu dobnu mortalitet, smrtnost 1. Sin. 

---POMUCEN UM(LAT.), (ENG.), SIN. v. ludilo.

---POMUDNICAtunica vaginalis testis (lat.), vaginal tunic of testis (eng.), serozna opna koja prekriva
prednji dio i strane tašaka i epididimisa, a sastoji se od dva sloja, visceralnoga i parijetalnoga Sin. .
---PONAŠANJE(LAT.), behavior (eng.), bilo koji odnos iz ukupne aktivnosti koji pokazuje pojedinac
prema drugim ljudima ili stvarima od individualnoga ili zajednickoga interesa. Narocito odnos koji se
izvana može opservirati Sin. .

---PONDERABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjerljiv.

---PONJADITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. njad.

---PONSpons, pontis, m (lat.), id.(eng.), 1. u osnovnome znacenju most, a oznacava svaku tkivnu
strukturu koja spaja 2 dijela, 2. dio centralnoga nervnoga sistema koji leži izmedu produljene
moždine i mezencefalona ispred maloga mozga. most, cuprija Sin. 

---POOCNICAtunica conjunctiva (lat.), conjunctiva (eng.), nježna membrana, tjena, koja prekriva
ocne kapke sa unutrašnje strane i skleru, sin. konjunktiva Sin. .

---POPLET(LAT.), (ENG.), SIN. v. splet.

---POPLITEALANpopliteus-3 (lat.), popliteal (eng.), onaj koji se nalazi ili pripada stražnjoj strani
koljena (jama, arterija, vena, ligament) Sin. .

---POPLUCNICApleura pulmonalis, visceralis (lat.), visceral pleura (eng.), dio pleure koji pokriva
pluca i ulazi izmedu režanja, sin. plucna mahramica, visceralna pleura, porebrica. Sin. 

---POPRAVAKrecuperatio,onis, f (lat.), restoration (eng.), 1. akt obnavljanja, ponovne izgradnje,

rekonstrukcije, popravljanja (organa, odnosa, tkiva, izgleda), 2. vracanje u prethodno stanje
zdravlja, 3. proces koji ide nadomještavanjem nedostajucih i oštecenih organa ili njihovih dijelova
vještackim sredstvima, rekonstrukcija, rekuperacija. Sin. 

---POPRAVLJIVreparabilis, e (lat.), reparable (eng.), onaj koji se može popraviti ako se podvrgne
mehanickoj uspostavi, reintegraciji, oštecenih tkiva, odnosno rastom zdravih novih odajica Sin. .

---POPRECANtransversus-3 (lat.), transverse (eng.), termin koji oznacava da je neka struktura

smještena poprijeko, tj. pod pravim uglom na uzdužnu osovinu organa ili tijela, sin. transverzalan
Sin. .

---POPULACIJApopulatio, onis, f (lat.), population (eng.), 1. skup pojedinaca koji imaju neku
zajednicku kategoriju ili naseljavaju specificno geografsko podrucje, 2. (u genetici), stabilna grupa
dobijena slucajnim rasporedivanjem pojedinaca, 3. (u statistici) niz objekata ili pojedinaca iz
kojega se izvlaci sluc Sin. .

---POPUŠTAClaxator, oris, f (lat.), id.(eng.), onaj koji popušta, opušta, ohlabavljuje (narocito mišic)
Sin. .

---POPUŠTANJE1. decrementum (lat.), decrement (eng.), slabljenje, opadanje, prolazak bolesti ili
nekoga simptoma, obicno u kvalitetu izraženosti, 2. stadium decrementi (lat.), stadij opadanja
bolesti, stadij prolaska simptoma, 3. relaxatio, onis, f (lat.), relaxation (eng.), ohlabavljenje,
opuštanje grca miš Sin. .
---POPUŠTATIremitter (lat.), remit (eng.), jenjati, smanjiti, umjeriti, umjeravati, smanjivati,
prestajati, vratiti se zdravlju Sin. .

---PORA1. v. skvažina, 2. porus, i, m (lat.), pore (eng.), malehni otvor, izlaz, ušce Sin. .

---PORAÐANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. radanje.

---PORAÐATI (SE)parturire (lat.), bear (eng.), donositi na svijet dijete Sin. .

---PORADENITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), bolest limfnih cvorova koji formiraju malehne apscese Sin. .

---PORASTIcrescere (lat.), grow up (eng.), izrasti, rasti, postati, povecati se, narasti, doci do neke
visine, postati mocniji, rasti Sin. .

---PORCINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. svinjski.

---POREBRICA1. pleura parietalis (lat.), parietal pleura (eng.), dio pleure koji prekriva grudni kafez
sa unutrašnje strane. parijetalna pleura, plucna mahramica, 2. pleuritis, idis, f (lat.), pleuritsy
(eng.), isindija pleure, koja može imati razlicite patološke nalaze. Zove se suha ili vlažna porebrica,
zavisno ima li eksudata. pleuritis. Sin.

---POREBRICA, SUHApleuritis sicca (lat.), dry pleuritsy (eng.), akutna isindija pleure kada ona
postane crvena, pokrivena fibrinom i odajickim elementima. Klinicki se manifestira vatrom,
drhtavicom, suhim kašljem, jakim sandžijama Sin. .

---POREBRICA, VLAŽNApleuritis exudativa (lat.), wet pleuritsy (eng.), najcešce je veremicnoga

porijekla, a manifestirana je obilnim eksudatom, kasnije gnojem. Razvojem eksudata smanjuje se
bol, javlja se zaduha Sin. .

---POREMECAJdisturbatio, onis, f (lat.), disturbance, disorder (eng.), divergencija, odmicanje

odstupanje od normalnosti, od onoga što se smatra normalnim. Promjene su pretežno funkcionalne.
Nenormalnost funkcioniranja, bolesno fizicko ili duševno stanje. perturbacija, smetnja. Sin. 

---POREMECENdisturbatus-3 (lat.), disturber (eng.), pacijent koji je narušenga zdravlja, narocito

mentalnoga, u smislu poremecaja, uglavnom funkcionalne prirode Sin. .

---PORENCEFALIJAporencephalia, ae, f (lat.), porencephaly (eng.), prisustvo jedne ili više šupljina u
mozgu koje komuniciraju sa komorama. Obicno su to rezidue destruktivnih lezija Sin. .

---PORFIRIJAporphyria, ae, f (lat.), id.(eng.), citav niz bolesti manifestiranih poremecajem

metabolizma porfirina. Stvara se povecana kolicina porfirina, a povecana je i njihova ekskrecija.
Klinicki se manifestira razlicitim neurološkim i kutanim manifestacijama, a može imitirati citav niz
bolesti. Po Sin. .
---PORFIRIN(LAT.), porphyrin (eng.), bilo koja grupa organskih spojeva koja sadrži porfinsku
strukturu: 2 pirolova jezgra koji su spojeni sa -CH= spojevima u ciklickoj konfiguraciji, a na tu
osnovu se sa strane spajaju razliciti lanci. Ti lanci daju ime porfirinima kao uroporfirin, koproporf
Sin. .

---PORFIRINEMIJAporphyrinaemia, ae, f (lat.), porphyrinemia (eng.), prirustvo porfirina u plazmi ili

serumu Sin. .

---PORFIRINURIJA, PORPHYRINURIA, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivno izlucivanje jednoga ili više
porfirina u bureži Sin. .

---PORIJEKLOorigo, inis, f (lat.), origin (eng.), izvor ili pocetak bilo cega. Cesto se odnosi na
genetski pocetak, ali i na pripajanje mišica na njegovome polazištu. Sin. 

---PORIOMANIJAporiomania, ae, f (lat.), id.(eng.), neizdrživi impuls za kretanjem i putovanjem.

Sin. 

---PORIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagon.

---PORNOGRAFIJApornographia, ae, f (lat.), pornography (eng.), pisanje o lascivnostima, razvratu,

bludnicenju. Originalno je to uvijek pisanje, u današnje vrijeme se podrazumijeva i slika Sin. .

---POROD(LAT.), (ENG.), SIN. v. porodaj.

---POROD, NAGLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. porodaj, iznenadan.

---POROÐAJ ZATKOMpartus agrippinus (lat.), breech delivery (eng.), porod gdje je prenjaceci dio
zadak djeteta Sin. .

---POROÐAJlabor, oris, n, partus, us, m (lat.), labor, delivery, childbirth (eng.), funkcija ženskoga
organizma kojim se produkt koncepcije istiskuje iz uterusa kroz vaginu u vanjski svijet. porod. Sam
akt dolaska na svijet je i rodenje. Sin. 

---POROÐAJ, DOSPJELI(LAT.), (ENG.), SIN. v. porodaj, dozreli.

---POROÐAJ, DOZRELIpartus maturus (lat.), mature labor (eng.), porod koji nastaje izmedu
tridesetsedme i cetrdesete nedjelje trudnoce. Sin. 

---POROÐAJ, INDUCIRANI(LAT.), induced labor (eng.), porod koji je proveden mehanickim ili drugim
sredstvima za ekstrakciju (npr. intravenskim davanjem oksitocina). porod, vještacki. Sin. 

---POROÐAJ, IZNENADANpartus praecipitatus, oxytocia, ae, f (lat.), precipitate labor (eng.), prebrz
porod koji iznenadi hamilu i okolicu. U principu kod višerotke. porod, nagli. Sin. 

---POROÐAJ, KOMPLICIRANIpartus complicatus (lat.), complicated labor (eng.), porod kod kojega je
nastupio neki dogadaj koji znatno ometa normalno poradanje (nesraz-mjera velicine zdjelice i
glave, krvarenje i sl.) Sin. .

---POROÐAJ, NEDOZRELIpartus immaturus (lat.), immature labor (eng.), porodaj koji nastaje izmedu
šesnaeste i dvadesetosme nedjelje trudnoce Sin. .

---POROÐAJ, PRIJEVREMENIpartus praematurus (lat.), premature labor (eng.), ekspulzija ploda

izmedu dvadesetosme i tridesetsedme nedjelje trudnoce. Sin. 

---POROÐAJ, VJEŠTACKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. porod inducirani.

---POROÐAJ, ZAKAŠNJELIpartus serotinus (lat.), postoponed labor (eng.), porod koji nastaje 2 ili više
hefti poslije ocekivanoga termina Sin. .

---POROÐAJNIpartalis, e (lat.), partal (eng.), onaj koji pripada aktu radanja (npr. porodajni bol),
sin. partalni Sin. .

---PORODICAfamilia, ae, f (lat.), family (eng.), 1. grupa pojedinaca koji potjecu od istoga pretka, 2.
taksonomska kategorija manja od reda ili podreda, a veca od plemena ili podporodice. Sin. 

---PORODILJA, PUERPERA, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja se upravo porodila. Taj bi naziv mogla
nositi do 15 dana poslije poroda, ranije i citavih 40 dana, ali u principu dok traju krvave lohije.
lohusa. Sin. 

---PORODILJSKIobstetricus-3 (lat.), obstetric (eng.), onaj koji pripada porodiljstvu, opstetriciji,

akušerstvu Sin. .

---PORODILJSKO CIŠCENJElochia, orum, n (lat.), puerperium, i, n (lat.), id.(eng.), curenje iz

vanjskoga ženskoga genitala u toku i prve dvije hefte nakon poroda. Najprije se vide crvene lohije,
pa postepeno blijede. U principu nadulji period porodiljskoga cišcenja treba da traje 40 dana. Up.
babine, nifas, lohije Sin. .

---PORODILJSTVOars obstetricia (lat.), obstetrics (eng.), grana medicine koja se bavi tretiranjem
trudnoce, poroda i porodiljskoga cišcenja. obstetricija, akušerstvo. Sin. 

---POROKERATOZA, POROKERATOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), rijetka, hronicna, progresivna,

autozomalno dominantna kožna bolest. Vidi se najprije u ranome djetinjstvu, a potom pretežno kod
muškaraca. Pojavljuju se dijelovi kože nalik na kratere sa centralnom atrofijom i izdignutim
debelim keratoticnim rubom Sin. .

---POROZAporosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. stvaranje šupljinica, koje su obicno na racun istanjenja
okolnoga tkiva (posebno kod kosti), 2. stvaranje kalusa u vrijeme cijeljenja prelomljene kosti Sin. .

---POROZANporosus-3 (lat.), porous (eng.), struktura koja je penetrirana otvorenim prostorima ili
sitnim pukotinama, porama, pa propušta tecnost i druge supstancije, zavisno od velicina otvora.
bešljiv, šupljikast. Sin. 
---PORTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ulaz.

---PORTALANportalis, e (lat.), portal (eng.), ono što se nalazi na ili uz ulaz, pristup. Narocito se
odnosi na porta hepatis. Sin. 

---PORTOGRAFIJAportographia, ae, f (lat.), portography (eng.), radiografija portalne vene (vena

portae), poslije davanja opaknoga materijala. Sama slika se zove portogram Sin. .

---PORTOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. portografija.

---POSEBAN OTISAKseparatus, i, m (lat.), separate (eng.), nacin štampanja rada. Autoru se daje
nekoliko posebno štampanih odvojenih dijelova nekoga casopisa koji sadrže samo njegov rad, sin.
separat Sin. .

---POSIJEfurfur, uris, m (lat.), bran (eng.), ostatak poslije sijanja mliva, smrvljene vanjske
ohljupine zrna. Sadrže dosta vitamina B grupe i zbog malehne kalorijske vrijednosti ulaze u sastav
mnogih dijetetskih proizvoda. mekinje. Sin. 

---POSJEKOTINAvulnus caesum, vulnus scissum (lat.), cut wound (eng.), rana nanesena oštrim
sjecivom. Ravnih je i pravilnih rubova, manje podložna infekciji. Sin. 

---POSKOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zmija.

---POSLJEDAK, V(LAT.), (ENG.), posteljica Sin. .

---POSLJEDICAconsequentia, ae, f, sequela, ae, f (lat.), consequence, sequel (eng.), ono što ostane
od bolesti, defekt, poremecaj funkcije, priraslice i slicno. Bilo koja anatomska ili funkcionalna
promjena koja je zaostala poslije bolesti ili je bolešcu uzrokovana, sin. sekvela Sin. .

---POSLJEDICANconsecutivus-3 (lat.), consecutive (eng.), onaj koji dolazi poslije, nastao kao
posljedica prethodne bolesti ili povrede Sin. .

---POSMATRACobservator, oris, m (lat.), observer (eng.), osoba koja posmatra tok procesa u bolnici,
dogadaje, metode, nacine, postupke pri lijecenju i ispitivanju, te pojedinacne slucajeve Sin. .

---POSMATRANJEobservatio, onis, f (lat.), observation (eng.), 1. period u bolnici, najcešce

psihijatrijskoj, u kojemu ljekarski tim posmatra ponašanje i reakcije bolesnika da bi zakljucio o
postojanju bolesti, 2. u širem smislu period ispitivanja u bolnici u cilju postizanja dijagnoze.
opservacija, potpažanje. Sin. 

---POSMRCE(LAT.), child born after father's death (eng.), dijete rodeno poslije oceve smrti Sin. .

---POSOLJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. slan 1.

---POSPANdormitans, antis (lat.), dormant (eng.), inaktivan, suženoga stanja svijesti, sklon da zaspi,
pretjerano miran, spor, sin. dremlji Sin. v.

---POSPANOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. drijemež.

---POSREDANindirectus-3 (lat.), indirect (eng.), nastaje, dogada se, dešava se preko posrednika,
intermedijalnoga agensa ili dogadaja. Obratno od neposredan, direktan. indirektan. Sin. 

---POSREDNIKmediator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. neki objekt ili neka supstancija pomocu koje se
može posredovati na nervni sistem da bi on prenosio impulse (oslobada se na terminalnim plocama
nervnoga vlakna), 2. hemijska supstancija koja indicira aktivnost na neku drugu supstanciju koja se
odaje iz medijator. Sin. 

---POST(LAT.), fast (eng.), 1. odricanje od hrane, 2. jedan od pet elemenata islamske vjere.
Uzdržavanje od svih ugodnosti od izlaska do zalaska sunca kao mjera duhovnoga i tjelesnoga
procišcavanja organizma, jacanja volje i predavanja Bogu Sin. .

---POSTCENTRALANpostcentralis, e (lat.), postcentral (eng.), onaj koji je postavljen ili se dešava iza
nekoga centra (npr. postcentralna vijuga) Sin. .

---POSTELJA, BOLNICKA(LAT.), hospital bed (eng.), cjelina sastavljena od kreveta, dušeka, jastuka,
jorgana (cebeta), caršafa i jastucnice, sa malehnim ormaricem uz postelju, koja cini jedinicu u
uslovima bolnickoga lijecenja, na kojoj se vrše svi gradevinski, funkcionalni, ekonomski,
organizacioni, zdrav bolnicki jatak. Sin. 

---POSTELJICAplacenta, ae, f (lat.), id.(eng.), organ koji veže majku i plod i koji dozvoljava izmjenu
materije, ali bez miješanja krvi. posljedak, mlizina, kucica, kolac, pošljedak, plodva, plodnica. Sin. 

---POSTELJICA, NALEGLAplacenta praevia (lat.), id.(eng.), posteljica koja se razvija na donjeme

uterinome segmentu, u zoni dilatacije, tako da ona prednjaci pri porodu, što rezultira krvarenjem
pri širenju cerviksa. Sin. 

---POSTELJICA, PRIPOJENAplacenta adhaerens (lat.), adherent placenta (eng.), posteljica koja je

pripojena na zid uterusa i spontano se slabo ljušti, pa je potrebna liza placente. Sin. 

---POSTELJICA, ZAOSTALAplacenta retinens (lat.), retained placenta (eng.), posteljica koja je zbog
pripojenosti ostala u materici, citava ili dijelom, ili je odljuštena, ali je ostala u uterusu sbog slabih
porodajnih kontrakcija. Sin. 

---POSTKLIMAKTERICANpostclimactericus-3 (lat.), postclimacteric (eng.), onaj koji dolazi ili nastaje

poslije klimakterijuma Sin. .

---POSTMORTALANpostmortalis, e (lat.), postmortal (eng.), onaj koji se dešava, nastaje, poslije

smrti Sin. .

---POSTNATALANpostnatalis, e (lat.), postnatal (eng.), onaj koji se dešava, nastaje poslije rodenja.
Odnosi se uglavnom na novorodence Sin. .
---POSTOPERATIVANpostoperativus-3 (lat.), postoperative (eng.), ono što se dešava poslije
provedenoga operativnoga zahvata (tok, komplikacije, oporavak i sl.) Sin. .

---POSTOTAKcentessimus, i, m, per centille (lat.), percentage (eng.), stopa, procent, vjerovatnost

dogadaja obracunata na stotinu opservacija. Skr. % (npr. 30% znaci 30 od sva-kih l00 varijabli,
pojedinaca, opservacija i sl.) Sin. .

---POSTPARTALANpostpartalis, e (lat.), postpartal (eng.), onaj koji nastaje poslije poroda (odnosi se
uglavnom na majku) Sin. .

---POSTPRANDIJALANpostprandialis, e (lat.), postprandial (eng.), onaj koji dolazi poslije nekoga

obroka, poslije rucka Sin. .

---POSTSINAPTICANpostsynapticus-3 (lat.), postsynaptic (eng.), postavljen ispod ili distalno od neke

sinapse, onaj koji se dešava pošto impuls prode sinapsu Sin. .

---POSTULATpostulatum, i, n (lat.), postulate (eng.), nešto što se prihvaca ili uzima kao dato,
odobreno, samo po sebi razumljivo, jasna pretpostavka koju ne treba dokazivati Sin. .

---POSTUPNOST(LAT.), staging (eng.), determinacija jasnih faza ili period u razvoju bolesti, odnosno
drugoga procesa, koji tacno dolaze jedna iza druge Sin. .

---POSTURALANposturalis, e (lat.), postural (eng.), onaj koji pripada položaju tijela, držanju tijela
Sin. .

---POSTVAKCINALANpostvaccinalis, e (lat.), postvaccinal (eng.), onaj koji se dešava poslije neke

vakcinacije (npr. postvakcinalni meningitis) Sin. .

---POSUNCANICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. horea.

---POT(LAT.), (ENG.), SIN. v. znoj.

---POTAJNA GROZNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potajnica 1 i 2.

---POTAJNICA1. febris cachectica (lat.), cachectic fever (eng.) svaka vatra koja dugo traje i
iscrpljuje organizam, a ne vidi joj se uzrok, 2. leischmanisis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija
flagelatnom protozoom Leischmania. Ima ih više formi i uzrokuje ih više vrsta Leischmaniae, a
vektori su Phlebotomusi, koji zavisno od regije pripadaju raznim vrstama. potajna groznica. Sin. 

---POTATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispindžija.

---POTAŠA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pepelik.

---POTCAHURANsubcapsularis, e (lat.), subcapsular (eng.), smješten ispod neke cahure ili cahurice
(npr. potcahurni sloj) Sin. .

---POTCELJE(LAT.), radix nasi, root of nose (eng.), malehni predio na glavi ispod cela oko korijena
nosa, korijen nosa, mjesto gdje se nos uglavljuje u kosti glave Sin. .

---POTENCIJApotentia, ae, f (lat.), potency (eng.), 1. sposobnost muškarca da provede seksualni

akt, sin. snaga, mu-ška, 2. sposobnost embrionalnoga dijela da se razvije i pre-uzme funkciju toga
organa u vrsti, 3. sposobnost nekoga sredstva da proizvede željeni efekat (lijek, transmiter i sl.).
Sin. 

---POTENCIJAL AKCIONI(LAT.), action potential (eng.), elektricna aktivnost koja nastaje u mišicnoj
ili nervnoj odajici za vrijeme aktivnosti. Može nastati elektricnom, hemijskom ili mehanickom
stimulacijom, promjenom temperature i sl Sin. .

---POTENCIJAL EVOCIARNI(LAT.), evoked potential (eng.), elektricni signal koji se registrira na

senzornom receptoru, mišicu, živcu ili nekome dijelu centralnoga nervnoga sistema koji je nastao
stimulacijom, obicno elektricnom strujom. Može biti slušni, somatosenzorni, vizualni i sl Sin. .

---POTENCIJAL(LAT.), potential (eng.), 1. (ono što) postoji, nabijeno je snagom i spremno na akciju,
ali još nije aktivno, 2. rad na jedinicu naboja, potreban da se krece nabijeno tjelašce u
elektricnome polju s jednoga mjesta na drugo, mjeren u voltima Sin. .

---POTHRANJENOSTsubalimentatio, onis, f (lat.), insufficient nourishment (eng.), nedovoljna i

nekvalitetna ishrana što ima za posljedicu pretjeranu mršavost i znake vitaminske i mineralne
manjkavosti Sin. .

---POTHRANJENOST(LAT.), undernutrition (eng.), stanje koje nastaje nepravilnom ishranom zbog

nedovoljnoga uzimanja hrane, slabe ingestije, slabe asimilacije hrane ili nepravilne iskorišcenosti
svih elemenata ishrane Sin. .

---POTILJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljak.

---POTITI SE(LAT.), (ENG.), SIN. v. znojiti se.

---POTKAstroma, atis, n (lat.), id.(eng.), tkanje koje daje formu i podržava organ, podržno tkivo,
onaj okvir u kojeg je uloženo funkcionalno tkivo, parenhim. stroma. Sin. 

---POTKOLJENAKfossa popliteae (lat.), popliteal fossa (eng.), jama ispod koljena izmedu kondila
femura i mišica koji se hvataju za njih, te kondila tibije. Sadrži art. popliteu kao najvažniji element
Sin. .

---POTKORNI, SUBCORTICALIS, e (lat.), subcortical (eng.), onaj koji je smješten ispod kore, najcešce
ispod moždane kore, sin. subkortikalan Sin. .

---POTKOVICA ZA GLAVU(LAT.), skull tong (eng.), instrument sa dva kraka i šiljastim završetkom,
gdje su kraci spojeni baglamom, a služi za ekstenziju glave kod povreda vratne kicme Sin. .
---POTKOŽAhypodermis, idis, f, tela subcutanea (lat.), (eng.), hypodermis (eng.) sloj rahloga
vezivnoga tkiva postavljenoga direktno ispod kože, sin. hipodermis, potkožno tkivo Sin. .

---POTKOŽANsubcutaneus-3, hypodermicus-3 (lat.), subcutaneous, hypodermic (eng.), 1. smješten

ispod kože, ono što se nalazi ili aplicira pod kožu, sin. hipodermalan, supkutan, 2. subepidermalis, e
(lat.), subepidermal (eng.), smješten ispod epiderma, subepidermalan, subkutikularan Sin. .

---POTKOŽNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. cir 1.

---POTOMANIJA, POTOMANIA, ae, f (lat.), id.(eng.), nezajažljiva potreba za pijenjem Sin. .

---POTOMSTVOproles, is, f (lat.), lineage, offspring (eng.), sve ono što izrodi jedan par u više
generacija. evlad. Sin. 

---POTPARNJACI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ojedina 2.

---POTPAŽANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. posmatranje.

---POTPAŽNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pazuho.

---POTPRSTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlic.

---POTPUNperfectus-3 (lat.), perfect (eng.), savršen, završen, gotov, bez grješke, završenoga rasta i
razvoja, bez mahane Sin. .

---POTRBUŠICEpositio pronalis (lat.), prone position (eng.), položaj pacijenta za operaciju ili
dijagnosticku proceduru na trbuhu sa licem prema dolje. Sin. 

---POTRBUŠINAintegumentum abdominis (lat.), abndominal skin (eng.), koža na trbuhu koja ima, ali
ne obavezno, ispod veliki sloj masnoga tkiva Sin. .

---POTRBUŠJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. drobak.

---POTRBUŠNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. isuka.

---POTRES KICMENE MOŽDINEcommotio medullae spinalis (lat.), concussion of the spine (eng.),
prolazni funkcionalni ispad kicmene moždine poslije snažnoga udara. Sin. 

---POTRES MOZGAcommotio cerebri (lat.), brain concussion (eng.), opci funkcionalni moždani ispad
za kratko vrijeme uz dobar oporavak i minimalne patološke promjene, a rezultat je snažnoga
potresanja ili uvrtanja moždanoga stabla. Klinicki se manifestira citavom skalom izrazito paralitickih
simptoma. Sin. 
---POTRES RETINEcommotio retinae (lat.), concussion of the retina (eng.), edem oko makularne
regije retine uslijed jakoga udara u ocnu jabucicu sa nastankom centralnoga skotoma. Sin. 

---POTRESconcussio, onis, f (lat.), concussion (eng.), snažni udar koji dovodi do specificne povrede
karakterizirane sa malo patološkoga nalaza, a prisutnom prolaznom paralizom funkcija. uzdrmanje.
Sin. 

---POTRESANJE, SUCCUSSIO, onis, f (lat.), (eng.), succussion (lat.), procedura kojom se tijelo
potresa kojom se prilikom cuje karakteristican zvuk koji upucuje na prisustvo tecnosti i zraka u
tjelesnoj duplji, narocito u grudnoj, sin. sukusija Sin. .

---POTRESENagitatus-3, quassatus-3 (lat.), agitated (eng.), 1. uznemiren, uzrujan, pun tjeskobe,

pun nemira, pod djej-stvom nekoga psihickoga udara, 2. mehanicki stresen, uzdrman, npr. kao kod
potresa mozga. V. potres Sin. .

---POUSMINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tjena.

---POVIJEglabella, ae, f (lat.), (eng.), 1. glatki dio na ceonoj kosti izmedu obrvinih rubova, 2.
najprominentniji dio u medijalnoj liniji izmedu obrva, a upotrebljava se kao antropometrijska
oznaka. Sin. 

---POVITAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. klupko.

---POVJESKAEsmarch's bandage (lat.), (eng.), gumena ili traka od cvrstoga platna kojom se
zaustavlja krvarenje kod traumatske amputacije, tako što se ona snažno pritegne oko natkoljenice
ili nadlaktice da bi pritisla krvni sud o kost i time potpuno anemizirala predio amputacije. traka 3.
Sin. 

---POVLACENJE(LAT.), withdrawal (eng.), 1. patološko izbjegavanje licnih kontakata i socijalnoga

okruženja (npr.kod šizofrenije), 2. Sin. v. sindrom povlacenja.

---POVLAKA(LAT.), cream (eng.), masni i dijelom bjelancevinasti sloj s mlijeka koji se pokupi
njegovim stajanjem i povlace-njem. Razlika izmedu kajmaka je u tome što je kajmak uoblicen kao
tanja ili deblja struktura, dok je povlaka homogena. U principu je isto s tim što povlake na istoj Sin.
.

---POVOJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelena.

---POVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---POVORNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rep.

---POVRACANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. bljuvanje.

---POVRACATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bljuvati.

---POVRATAN1. recurrens, entis, m (lat.), recurrent (eng.), onaj koji se vraca, ide prema pocetku,
ide nazad, ide prema izvoru, ponovo nastaje poslije prekida, pocinje iz pocetka. palindromican, 2.
reversibilis, e (lat.), reversible (eng.), onaj koji je sposoban da prode kroz se-riju promjena u
suprotnome pravcu, naprijed ili nazad (npr. povratna hemijska reakcija), sin. reverzibilan. Sin. 

---POVRATNA MUTACIJAmutatio reversa (lat.), reverse mutation (eng.), (u genetici), mutacija vec
mutiranoga fenotipa tako da se vrati prethodna osobina ili funkcija. Sin. 

---POVRATNA SPREGA(LAT.), (ENG.), feed-back (eng.) povratak jednoga dijela odavanja iz sistema
što služi za regulaciju i kontrolu citavoga procesa. Sin. 

---POVRATNOSTreversio, onis, f (lat.), reversion (eng.), onaj koji ima mogucnost da se vrati u
prethodno stanje Sin. .

---POVRAZprocessus zygomaticus ossis temporalis (lat.), zygomatic process of temporal bone (eng.),
dugi, jaki izdanak vrjemešne kosti koji ide od donjega kraja skvamoznoga dijela prema naprijed da
bi se spojio sa zigomaticnom košcu i napravio zigomaticni luk. Kol. citav zigomaticni luk. Sin. 

---POVRCEolus, eris, m, legumen, inis, n (lat.), vegetable (eng.), dijelovi bilja iz bašce (lišce,
plodovi, korijeni) koji se upotrebljavaju u ljudskoj ishrani. Klasificira se u veci broj grupa (lisnato,
zeljasto, mahunasto, gomoljsko i sl.), pa mu je i sastav prema tome. Premda je glavni sastojak
ishrane vegetarijanaca, zerzevat, zelen 1, zelje. Sin. 

---POVREDAtrauma, atis, n, injuria, ae, f (lat.), injury (eng.), oštecenje dijela organizma nastalo
vanjskim mehanickim, hemijskim, elektricnim, radioaktivnim ili toplotnim djej-stvom, odnosno
promjenom pritiska. Najcešce se termin odnosi na mehanicke povrede. trauma, oSin. eda, povrjeda.
Sin.

---POVREMENIperiodicus-3 (lat.), periodic (eng.), onaj koji se dešava u nekim intervalima vremena.
Razlika izmedu periodican i povremen u bosanskom jeziku, što se tice medicinskoga izraza, je što je
povremen u nejednakim intervalima, a periodican u tacno odredenim intervalima vremena Sin. .

---POVRIJEDITI (SE)(LAT.), (ENG.), SIN. v. udariti se.

---POVRŠANsuperficialis, e (lat.), superficial (eng.), ono što pripada, odnosno što je blizu površini
tijela, organa ili strukture. superficijalan. Sin. 

---POVRŠINAsuperficies, ei, f (lat.), surface (eng.), 1. nadvorni dio, vanjski aspekt nekoga objekta,
predmeta, organa, tijela, 2. facies, ei, f (lat.), face (eng.), termin koji se upotrebljava u
anatomskoj literaturi da oznaci posebnu površinu neke tjelesne strukture, dijela ili organa koja bi
na neki naci Sin. 

---POZDEREnterobius vermicularis (lat.), seatworm (eng.), parazit iz roda crijevnih Oxyuroidea.

Malehni, bijeli parazit gornjega dijela debeloga crijeva koji izlazi aktivno na pušak i dovodi do
jakoga svrbeža, sin. oklisac, šilac. Sin. 
---POZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. položaj.

---POZITIVANpositivus-3 (lat.), positive (eng.), 1. onaj koji ima vrijednost vecu od nule, 2. (o
nalazu), onaj cija je vrijednost patološka (npr. pozitivan nalaz na verem), 3. onaj koji je
afirmativan ili kooperativan, 4. pol u elektrohemijskom elementu na koji se skupljaju negativno
nabijene cestice Sin. .

---POZITRON(LAT.), positron, positive electron (eng.), cestica koja ima masu elektrona, ali pozitivni
naboj. Suprotna cestica od elektrona, pozitivni elektron Sin. .

---POZLIJEDITI(LAT.), damage, injure (eng.), oštetiti, nanijeti kvar, povrijediti, oštetiti tkivo, ranu
iritirati, ozlijediti, oSin. edivati, umanjiti vrijednost Sin.

---POZNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijete, preneseno.

---POZOLOGIJAposologia, ae, f (lat.), posology (eng.), nauka o odredivanju kolicine lijeka, dozaži
Sin. .

---POŠALINAtyphus abdominalis (lat.), typhoid fever (eng.), akutna generalizirana sistemna febrilna
bolest, uzrokovana sa Salmonella typhi, koja se unese ingestijom, karakterizirana hekticnom
groznicom, pojavom kožnoga osipa, bolima u trbuhu, splenomegalijom, bradikardijom, delirijumom,
leukopenijom, hemoragijama hladnik, terlema, ognjica i pogrješno trbušni tifus. Sin. 

---POŠASTmiasma, atis, n (lat.), miasme (eng.), 1. nešto što uzrokuje veliko razbolijevanje,
epidemiju, sa smrtnim ishodom, kužno isparenje, 2. emanacija iz zemlje ili zraka za koju se
pretpostavljalo da uzrok velikih epidemija, 3. pandemia, ae, f (lat.), id(eng.),., rednja koja je
zahvatila sve stanov Sin. .

---POŠASTANepidemicus-3 (lat.), epidemic (eng.), koji se po-naša kao što se ponaša pandemija ili
zaraza, V. pošast 3 Sin. .

---POŠLICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaraza.

---POŠLJEDAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. posteljica.

---POŽARICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sugreb.

---POŽILJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak.

---POŽIRAKoesophagus, i, m (lat.), gullet, esophagus (eng.), mišicno membranozna cijev koja ide od
ždrijela do želuca, a služi za pronošenje hrane. jednjak, ljetnik, ezofagus. Sin. 

---POŽUDAcupiditas, atis, f, salacitas, atis, f (lat.), longing, desire, lust (eng.), žudnja, želja za
zadovoljenjem nagona (ishrane, spolnoga ili nekih viših nagona koji proizilaze iz osnovnih). Pohota,
strast, culna požuda, prohtjev, žudnja Sin. .
---PRABUBREGpronephros, i, m (lat.), id.(eng.), zakržljala ekskretorna struktura, odnosno njeni
ostaci, koja se razvija u cetvrtoj hefti Sin. .

---PRACKAfunda, ae, f (lat.), sling (eng.), zavoj ili suspenzorijum koji podržava neki dio tijela (npr.
pracka za nos, funda nasi). Sin. 

---PRACRIJEVO, COELENTERON, i, n (lat.), archenteron (eng.), primitivna digestivna šupljina

embrionalnih oblika, nastala onda kada blastula postaje gastrula invaginacijom Sin. .

---PRAGlimen, inis, n (lat.), treshold (eng.), 1. opci termin koji oznacava pocetnu tacku, granicu,
nivo preko kojega nastaje djejstvo, reakcija, odgovor (npr. prag podražaja). toprak, 2. ona
vrijednost nekoga stimulusa koja još proizvodi efekt ili se nalazi unutar granice percepcije, 3.
hipoteticka barijera koju stimulusi moraju preci da bi se mogli otkriti, 4. onaj stepen koncentracije
neke supstancije u krvnoj plazmi iznad ko 

---PRAH, CVJETNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. polen.

---PRAH, V(LAT.), (ENG.), prašak. Sin. 

---PRAKSApraxis, is, f, practica, es, f (lat.), practice (eng.), korišcenje znanja u cilju obavljanja
ljekarske profesije, prakticno prepoznavanje i lijecenje bolesti, profesionalno bavljenje ljekarskim
pozivom Sin. .

---PRAKTICAR(LAT.), practicioner (eng.), onaj koji se bavi praksom ili daje prednost svakodnevnoj
praksi nad teorijom Sin. .

---PRAMEN1. penicillium, i, n (lat.), nit of hair (eng.) snop dlaka kose koji se izdvaja zbog svojih
osobina (boja, kovrdžavost i sl), sin. cuperak, 2. penicillum, i, n (lat.), brush, bunch (eng.),
struktura koja nalici cetki, naviljku, kiti, napravljen u obliku razgranatoga drva iz jednoga snopa
Sin. .

---PRAMEN, SIJEDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. prosijedost.

---PRAMENICAcorium, ii, n (lat.), id.(eng.), sloj kože ispod epidermisa koji se sastoji od guste mreže
vaskulariziranoga veznoga tkiva, sin. krzno, dermis Sin. .

---PRAMENITpanpiniformis, e (lat.), tendril like (eng.), formiran u obliku brka vinove loze, uvrnut,
uvijen u obliku pramena kose (rijec je gotovo iskljucivo o plexus panpiniformis), sin. panpiniforman
Sin. .

---PRANJE MOZGA(LAT.), brain washing (eng.), bilo koji sistematski napor da se usvoje neki stavovi
ili vjerovanja neke osobe protiv njene volje, obicno vjerovanja koja su u opreci sa njegovim ranijim
stavovima Sin. .

---PRANJE, ŽENSKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. menstruacija.

---PRAPRŠLJENmetamerus, i, n (lat.), metamere (eng.), segment koji nastaje diobom zametka kada
se krajem trece hefte mezoblast sa svake strane ledne vrpce pocinje progresivno dijeliti. Jedan iz
serije homolognih elemenata Sin. .

---PRATECIcommitans, antis (lat.), accompanying (eng.), onaj koji prati, pratilac , uglavnome se
odnosi na morfološku strukturu koja prati drugu (npr. art. comitans n. ischiadici) ili proces koji prati
drugi proces (pomocni, dodatni) Sin. .

---PRATILACsatelles, itis, m, comitans, tis, m (lat.), satellite (eng.), 1. kaže se o veni koja prati
arteriju, 2. takoder o manjoj leziji ili masi koja prati vecu leziju ili masu, odnosno kojoj je blizini,
sin. satelit Sin. .

---PRAVrectus-3, prorsus-3 (lat.), straight (eng.), opci termin u anatomskoj literaturi koji služi da
oznaci neku pravu strukturu, ali i pravac, pravolinijsko djejstvo, npr. musculus rectus, pravi mišic.
Sin. 

---PRAVAC, DIRECTIO, onis, f (lat.), direction (eng.), odreden ili usmjeren smjer kretanja Sin. .

---PRAVILANregularis, e (lat.), regular (eng.), normalan, podložan ili podvrgnut pravilima, dešava se
u odredenim i tacnim razmacima, sin. regularan Sin. .

---PRAVILNOSTorda, ae, f (lat.), regularity (eng.), pojava u tacno odredenim razmacima,

normalnost, podložnost pravilu, red. regularnost. Sin. 

---PRAVILOregula, ae, f (lat.), rule (eng.), propisani nacin ponašanja ili akcije da bi se postigao
rezultat. Sin. 

---PRAZANvacuus-3 (lat.), (eng.), void (eng.) (o prostoru), 1. nezauzet, bez sadržaja, pust,
nepopunjen, 2. bezvazdušan Sin. .

---PRAZNINAvacuum, i, n (lat.), void (eng.), 1. bezvazdušni prostor, sin. vakuum, 2. prostor bez
sadržaja, pustina, nepopunjenost, nezauzetost Sin. .

---PRAŠAK ZA POSIPANJEpulvis aspersorius, symplasma, atis, n (lat.), dusting powder (eng.), nacin
aplikacije lijeka u obliku jako sitnoga praha kojim se posipa, obicno neka kožna promjena Sin. .

---PRAŠAKpulvis, eris, m (lat.), powder (eng.), supstancija koja je mljevenjem ili tranjem od solidne
mase raspršena u sitne djelice, mikroskopske velicine. prah. Sin. 

---PRAŠINA(LAT.), dust (eng.), sitni partikuli mineralnoga, biljnoga i životinjskoga porijekla, koje
covjek udahnjuje raspršene. Na tu prašinu, zavisno od njene vrste, javlja se tkivna reakcija. Up.
pneumokonioza. Sin. 

---PRAŽIVOTINJEProtozoa, sin. protozoon, n (lat.), id. (eng.), najjednostavniji životinjski organizmi

koji se sastoje od jedne odajice, a koja varira u velicini od submikroskopske do makroskopske. Neki
su paraziti. Praživotinje se dijele na 7 redova Sin. .
---PREAURIKULARAN, PRAEAURICULARIS, e (lat.), preauricular (eng.), postavljen ispred aurikule uha
Sin. .

---PREBLIJEDITI, PALLESCERE(lat.), pale (eng.), izgubiti karakte-risticnu ružicastu boju lica nastalu
uslijed krvne cirkulacije kroz njega, a to nastane jakim krvarenjem ili emcionalnim uzbudenjem Sin.
.

---PREBOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. iSin.

---PRECAGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dijafragma.

---PRECENTRALAN, PRAECENTRALIS, e (lat.), precentral (eng.), oznacava da je nešto postavljeno

ispred nekoga centra (npr. precentralna vijuga je smještena ispred centralne mo-torne vijuge
mozga, centra motorne funkcije organizma) Sin. .

---PRECIPITACIJApraecipitatio, onis, f (lat.), precipitation (eng.), taloženje, izdvajanje taloga

uslijed zemljine teže. sedimentacija, taloženje. Sin. 

---PRECIPITATpraecipitatum, i, n (lat.), precipitate (eng.), 1. talog, supstancija u otopini koja se

izdvaja prema dolje uslijed zemljine teže. sediment, talog, 2. (u imunologiji) produkt interakcije
izmedu topljivoga makromolekularnoga antigena i homolognoga antijela. Sin. 

---PRECIPITIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. taložiti.

---PRECIŠCAVANJEpurificatio, onis, f (lat.), purification (eng.), odstranjivanje, odvajanje stranih

elemenata ili onih koji kontaminiraju neku supstanciju koja je od interesa, sin. purifikacija Sin. .

---PRECIŠCENdepuratus-3 (lat.), depurated (eng.), biti ocišcen od primjesa, rafiniran (npr. šecer)
Sin. .

---PREDATOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. otimac.

---PREDBUBREGmesonephros, i, m (lat.), id.(eng.), ekskretorni organ zametka. To je duga cijev

donjega dijela tjelesne duplje koja ide paralelno sa zametkom kicmene moždine. mezonefros. Sin. 

---PREDENTIN(LAT.), id.(eng.), nemineralizirani matriks koji luce odontoblasti, a nalazi se izmedu

odotoblasta i minera-liziranoga dentina Sin. .

---PREDGLAVACphimosis, is, f (lat.), id(eng.), konstrikcija otvora na prepucijumu tako da se on ne

može prebaciti preko glansa. fimoza. Sin. 

---PREDIJABETESpraediabetes, ae, m (lat.), prediabetes (eng.), stanje latentnoga poremecaja

metabolizma ugljenih hidrata u kojemu kriteriji za šecernu bolest još nisu uspostav-ljeni. Obicno se
to stanje može regulirati samom dijetom Sin. .
---PREDIJASTOLApraediastole, es, f (lat.), prediastole (eng.), interval koji neposredno prethodi
dijastoli u jednome srcanome otkucaju Sin. .

---PREDISPOZICIJApraedispositio, onis, f (lat.), predisposition (eng.), naklonjenost, narocito sklonost

bolesti koja može biti aktivirana pod odredenim okolnostima. Sin. 

---PREDKUTNJACIdentes premolares (lat.), premolar teeth (eng.), 8 stalnih zuba, po 2 na svakoj

strani obje vilice, gornji su bikuspidalni, a donji sa više kvržica. Izrastaju na mjestima mlijecnih
kutnjaka. zubi molari. Sin. 

---PREDNJI, ANTERIOR, ius, oris, ii (lat.), id.(eng.), onaj koji dolazi naprijed, s prednje strane, s
celne strane, postavljen naprijed, sin. anterioran Sin. .

---PREDOHRANAprohpylaxis, is, f (lat.), id.(eng.), niz prethodnih mjera koje sprjecavaju nastanak
bolesti ili znatno minimiziraju njen intenzitet. profilaksa. Sin. 

---PREDOZIRANJE, OVERDOSAGE(LAT.), (eng.), administracija jako velikih doza lijeka koje su iznad
dnevnih ili pojedinacnih. Takoder i stanje nastalo uslijed pretjerane upotrebe lijeka Sin. .

---PREDSMRTANpraemortalis, e (lat.), premortal (eng.), ono što nastaje ili se dogada neposredno
prije smrti (npr. predsmrtna borba, premortalna agonija) Sin. .

---PREDVORJE, V(LAT.), (ENG.), pridvorak. Sin. 

---PREDZNAKprodromus, i, m (lat.), prodromal (eng.), prethodni znak ili simptom, simptom koji se
se javlja prije nastupa bolesti ili indicira bolest Sin. .

---PREEKLAMPSIJA, PRAEECLAMPSIA, ae, f (lat.), preeclampsia (eng.), komplikacija bremenitosti

koja je karakterizirana povecanim krvnim pritiskom, opcim nabuhom, proteinurijom. Ako se pojave
grcevi i koma, stanje se naziva eklampsija Sin. .

---PREFRONTALANpraefrontalis, e (lat.), prefrontal (eng.), onaj koji je postavljen u prednjemu

dijelu ceonoga režnja ili regije Sin. .

---PREGALJAcarus, i, m (lat.), mite (eng.), rod malehnih ektoparazita koji svojim prisustvom
uzrokuju neke bolesti kao što je svrab. Medu njima je svrdac, Sarcoptes scabiei. Id. grinja. rastoca.
Sin. 

---PREGANGLIONARANpraeganglionaris, e (lat.), preganglio-nic (eng.), postavljen prije ili

proksimalno od nekoga gangliona. Narocito ako se se radi o autonomnim nervnim nitima, tj. onima
koji ulaze u neki ganglion Sin. .

---PREGENITALANpraegenitalis, e (lat.), pregenital (eng.), onaj koji pripada ranim fazama

psihoseksualnoga razvoja (oralna i analna faza), prije nego genitalni organi preuzmu dominantni
utjecaj u seksualnome ponašanju Sin. .
---PREGIB1. inflexio, onis, f (lat.), inflexion (eng.), savijanje prema unutra, tako da se formira
nabor, plika. Takoder i savijanje uda, 2. Sin. v. pregibanje.

---PREGIBACflexor, oris, m (lat.), id.(eng.), bilo koji mišic koji pregiba, savija u zglobu. sagibac.
Sin. 

---PREGIBANJE1. flexio, onis, f (lat.), flexion (eng.), akt savijanja ili stanja savijenosti, pregib, 2.
pomjeranje materice u smislu presavijanja naprijed ili nazad, 3. normalno savi-janje glave
novorodenceta prema naprijed u materici i porodajnome kanalu, 4. v. pregib 1. sagib, sagibanje.
Sin. 

---PREGLED, LJEKARSKIinspectio medici (lat.), medical check-up (eng.), uzimanje podataka o

bolesti, korišcenje fizikalnih metoda ispitivanja, traženje dodatnih podataka od dijagnostickih
disciplina, pravljenje plana daljnjega ispitivanja i lijecenja u jednoj seansi konsultacije sa
ljekarom. Sin. 

---PREGLJIVOSTacariasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija akaridima, pregljima ili grinjama,

krpeljima. Medu njima je i svrdac, uzrocnik svraba. akarijaza. Sin. 

---PREGNUCE MATERICEretroversio uteri (lat.), retroversion of uterus (eng.), okretanje citave

materice prema nazad u odnosu na pelvicnu ravan. Sin. 

---PREGNUCEretroversio, onis, f (lat.), retroversion (eng.), naginjanje citavoga organa prema nazad,
bez savijanja organa. retroverzija. Sin. 

---PREGRADA(LAT.), 1. v. kušak, 2. septum, i, n (lat.) id.(eng.), opci termin za strukturu, zid koji
nešto dijeli ili razdvaja, sin. septum, pretin, tin Sin. .

---PREGRADICAseptulum, i, n (lat.), small septum (eng.), malehna pregrada, malehni zid koji
razdvaja. Opci termin koji oznacava takvu strukturu Sin. .

---PREGRŠTmanipulus, i, m (lat.), handful (eng.), onoliko koliko staje u dvije šake formirane u
obliku kese Sin. .

---PREHLADA, V(LAT.), (ENG.), nazima. Sin. 

---PREKANCEROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prekancerozan.

---PREKANCEROZANpraecarcinomatosus-3 (lat.), precarcinomatous (eng.), onaj koji predstoji

nastanku raka (oblik, proces i sl.), u smislu da se svaki oblik ili funkcija koji siginifikantno dovode do
raka nazivaju prekanceroza (npr. leukoplakija usta je prekanceroza) Sin. .

---PREKAPNICAaqua destillata (lat.), distilled water (eng.), voda koja je precišcena destilacijom,
ishlapljena i ponovo kondenzirana. Uglavnom se upotrebljava za otapanje i razblaženje lijekova.
destilirana voda. Sin. 
---PREKID KONTINUITETArhexis, is, f (lat.), id.(eng.), ruptura nekoga organa, strukture, tkiva,
krvnoga suda i sl Sin. .

---PREKID TRUDNOCEinterruptio graviditatis (lat.), interrupted gravidity (eng.), prekidanje trudnoce

nasilnim putem (po medicinskim indikacijama ili kriminalnim aktom), prije njenoga normalnoga
isteka. interupcija, termin koji se odomacio iako znaci samo prekid. Sin. 

---PREKIDsejunctio, onis, f (lat.), sejunction (eng.), prekid kontinuiteta asocijativnih kompleksa što
dovodi do razgradnje licnosti Sin. .

---PREKIDAC(LAT.), switch (eng.), sredstvo koje uspostavlja ili prekida kolo elektricne struje. Pren.
sredstvo koje uspostavlja bilo koji tok Sin. .

---PREKINUTinterruptus-3 (lat.), interrupted (eng.), nedovršen, nije kontinuiran, nekompletiran

proces Sin. .

---PREKLOP(LAT.), overbite (eng.), pregriz, normalna pojava gdje gornji zubi preklapaju donje u
duljini od oko 2 mm Sin. .

---PREKOBROJAN, SUPERNUMERARIUS-3 (lat.), supernumerary (eng.), onaj koji je u višku, kojeg ima
više, preko normalnoga broja (npr. prekobrojan zub) Sin. .

---PREKOJAS(LAT.), (ENG.), SIN. v. fras.

---PREKOKS, V(LAT.), (ENG.), prijevremen. Sin. 

---PREKOMJERANnimius-3 (lat.), excessive (eng.), pretjeran, ima ga više nego što je normalno,
dovoljno ili potrebno Sin. .

---PREKORDIJUMpraecordium, ii, n (lat.), precordium (eng.), regija na prednjoj strani tijela koja je
ispred srca i eventualno želuca, donji lijevi dio grudnoga koša i žlicice Sin. .

---PREKRIVAC1. integumentum, i, n (lat.), integument (eng.), ono što prekriva neku drugu strukturu,
ili više njih (npr. koža je prekrivac svega), 2. Sin. v. pokrivac.

---PREKRIVANJE PULPE(LAT.), filling treatment (eng.), postavljanje dentinogenih i ljekovitih

sredstava na pulpu ili dentin u cilju saniranja inflamacije ili podražaja na stvaranje reparatornoga
dentina. Direktno prekrivanje je stavljanje direktno na pulpu, a indirektno na dentin. Sin. 

---PREKRIVANJEimbricatio, onis, f (lat.), imbrication (eng.), prekrivanje neke strukture drugom,

gdje se pojedini segementi koji prekrivaju, slažu kao crijep na krovu; svaki slijedeci prelazi preko
prethodnoga, sin. imbrikacija Sin. .

---PREKRUPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. griz, up. gluten.

---PREKURZORpraecursor, oris, m (lat.), precursor (eng.), ono što prethodi, 1. (u biološkim
procesima), supstancija iz koje se formira nova, aktivnija i zrelija supstancija, 2. (u klinickoj
medicini), znak ili simptom koji najavljuje slijedeci. Sin. 

---PRELJUBadulterium, ii, n (lat.), adultery (eng.), stupanje u trajni ili povremeni odnos sa trecom
osobom pored stalnoga partnera. Sin. 

---PRELOM ZELENOGA DRVETAfractura subperiostalis (lat.), greenstick fracture (eng.), prelom u

kojemu je jedan dio kosti samo savijen dok je drugi prelomljen. Savijeni dio ima intaktan periost.
fraktura, subperioistalna. Sin. 

---PRELOM ZRAKA(LAT.), vergence (eng.), kolicina konvergentnih i divergentnih zraka koji ulaze ili
napuštaju lecu ili ogledalo, izražena kao reciprocna vrijednost distancije izmedu lece ili ogledala i
fokusa zraka, sin. vergencija Sin. .

---PRELOMfractura, ae, f (lat.), fracture, breaking (eng.), prelom cjeline, odlom jednoga dijela,
pucanje, ruptura, uglavnom kosti, mada može i druge strukture (npr. fractura penis). kostolom,
fraktura, ulom. Sin. 

---PRELOMLJENfractus-3 (lat.), fractured (eng.), termin organicen gotovo iskljucivo na kost, a znaci
da je kost izgubila svoju stabilnost i standardni izgled, zbog pucanja njene strukture i formiranja
linije preloma. frakturiran. Sin. 

---PREMAsecundum (lat.), according to (eng.), cest izraz u hirurgiji kada se citira neka operativna
metoda po nekom autoru (npr. resectio ventriculi sec. Billroth) Sin. .

---PREMAKSILAos incisivum, praemaxilla, ae, f (lat.), premaxilla (eng.), medijalno i nazalno

izbocenje zametka u predjelu gornje vilice koja se kasnije spoji s njom Sin. .

---PREMAZ KAVITETA(LAT.), cavity varnish (eng.), premazivanje prepariranoga kaviteta zuba

lakovima ili drugim sredstvima (smolama otopljenim u acetonu) Sin. .

---PREMAZvernix, cis, f (lat.), varnish (eng.), otopina prirodne gume ili smole u prikladnom otapalu
(aceton) koji se može stvrdnuti u tanki film, sin. maz Sin. .

---PREMEDIKACIJApraemedicatio, onis, f (lat.), premedication (eng.), preliminarna ordinacija

nekoga sredstva koje smiruje pacijenta i sprjecava izlucivanje pljuvacke prije inhalacione
anestezije Sin. .

---PREMJEŠTANJEmigratio, onis, f (lat.), migration (eng.), spontano mijenjanje mjesta, prelazak sa

mjesta na drugo mjesto Sin. .

---PREMOLAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pretkutnjak.

---PREMONITORANpraemonitorius-3 (lat.), premonitory (eng.), onaj koji služi kao upozorenje, koji
nastaje prije neke pojave koja se može registrirati Sin. .

---PREMORBIDAN(LAT.), premorbid (eng.), onaj koji nastaje ili se dešava prije neke bolesti Sin. .

---PREMORTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. predsmrtan.

---PRENADRAŽLJIVOSTerethismus, i, m (lat.), erethism (eng.), ekstenzivna iritabilnost, pojacana

nadražljivost ili osjetljivost na podražaje Sin. .

---PRENAGAOperacutus-3 (lat.), peracute (eng.), enormno akutan, veoma brz u razvoju, veoma rano
nastaje Sin. .

---PRENATALAN, PRAENATALIS, e (lat.), prenatal (eng.), onaj koji postoji ili nastaje prije rodenja
Sin. .

---PRENOS MISLItelepathia, ae, f (lat.), telepathy (eng.), ekstrasenzorna percepcija aktivnosti druge
osobe. telepatija. Sin. 

---PRENOStrasmissio, onis, f (lat.), transmission (eng.), akt prenošenja sa jedne osobe na drugu, sa
jednoga mjesta u molekuli na drugo, sa jednoga objekta ili organa na drugi, odnosno prenošenje
nasljednih kvaliteta sa roditelja na potomstvo, sin. transmisija, transfer Sin. .

---PRENOSAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. priljepciv (o bolesti).

---PRENOSNIK1. vector, oris, m (lat.), carrier (eng.), jedinka u kojoj mikroorganizam živi i dijeli se,
ali ne izaziva bolest, i koja služi za prenošenje bolesti koju uzrokuje taj mikroorganizam, a da sam
prenosnik ne obolijeva ili boluje neki abortivni, lakši oblik iste bolesti (npr. mala-ricni komarac
preno Sin. .

---PRENOSNIK, NERVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. prenosnik 2.

---PRENOŠCEfoetus serotinus (lat.), postmature infant, post-term infant (eng.), dijete rodeno u bilo
koje vrijeme poslije pocetka 42 hefte (288 dana) od gestacije. Sin. 

---PRENOŠENJEtransportatio, onis, f (lat.), transport (eng.), pokretanje nekoga materijala u

biološkom sistemu, posebno u odajicama i preko epitelijalnih slojeva. transport. Sin. 

---PREOBLACENJEtrasvestismus, i, m (lat.), transvestism (eng.), praksa nošenja odjece suprotnoga

spola. Osoba se naziva transvestit, sin transvestizam Sin. .

---PREOBRAŽAJmetamorphosis, is, f (lat.), id.(eng.), promjena oblika ili strukture, narocito

promjene od razvojnoga stadija do odrasle krajnje forme (npr. preobražaj larve u lutku ili u
odrasloga insekta). metamorfoza. Sin. 

---PREOPERATIVANpraeoperativus-3 (lat.), preoperative (eng.), onaj koji nastaje, dešava, se poslije

neke operacije Sin. .

---PREOSJETLJIVOST(LAT.), 1. hypersensitivity (eng.), stanje prekomjernoga reaktiviteta u kojemu

organizam reagira na neku supstanciju uvecanim imunim odgovorom, sin. hipersenzitivnost, 2.
hypersensibility (eng.), prekomjerna osjetljivost na neku supstanciju, stimulans ili mentalni
podražaj, sin. hipersenzib Sin. 

---PREPARACIJApreparatio, onis, f (lat.), preparation (eng.), oslobadanje neke strukture od njenih

veza ili od okolnoga tkiva što je cini u hirurškim uslovima spremnim za vade-nje ili za rad na njoj
Sin. .

---PREPARATpreparatio, onis, f (lat.), preparation (eng.), anatomski ili patološki uzorak koji je
izvaden radi histopatološkoga pregleda Sin. .

---PREPERITONEALAN, PRAEPERITONEALIS, e (lat.), preperitoneal (eng.), onaj koji je smješten

izmedu parijetalne isuke i prednjega trbušnoga zida, npr. spatium praeperitoneale, preperitonealni
prostor Sin. .

---PREPILORICANpraepyloricus-3 (lat.), prepyloric (eng.), onaj koji se nalazi ispred ili dolazi prije
pilorusa želuca, pošavši od oralnoga kraja, npr. prepiloricni dio želuca Sin. .

---PREPLANULOST(LAT.), tan (eng.), tamnija boja kože, bakarna ili bronzana boja kože nastala
poslije djejstva suncanih zraka Sin. .

---PREPOKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osrcina.

---PREPONA, INGUEN, entis, n (lat.), groin (eng.), spojna regija izmedu trbuha i buta. Centralni dio
je lig.inguinale koji oznacava granicu ove dvije regije, a termin obuhvata i dio iznad ligamenta,
narocito ingvinalni kanal. babušina, pabušina. Sin. 

---PREPONICAos pubis (lat.), pubic bone (eng.), prednji dio kosti kuka. Dvije sa obje strane se
spajaju i cine luk, most. stidna kost. Sin. 

---PREPONKA(LAT.), (ENG.), SIN. v.sredogrude.

---PREPONSKIinguinalis, e (lat.), inguinal (eng.), ono što pripada preponi ( Sin. v.).

---PREPORKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kušak.

---PREPOROD(LAT.), (ENG.), SIN. v. obnavljanje.

---PREPUBERTETpraepubertas, atis, f (lat.), prepuberty (eng.), period koji prethodi pubertetu

(debljanje, nagomilavanje sala, odredena emocionalna stanja) Sin. .

---PREPUCIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapica.

---PRERANO STARENJEprogeria, ae, f (lat.), id.(eng.), sindrom vjerovatno nasljedan, karakteriziran
preranom senilnošcu, koji za desetak godina završava smrcu od koronarne bolesti, sin. progerija Sin.
.

---PRESAÐIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kalemljenje.

---PRESAVIJENOSTconduplicatio, onis, f (lat.), conduplication (eng.), savijenost na dvoje. Skoro

iskljucivo u frazi presavijenost tijela, conduplicatio corpore, savijanje ploda na dvoje kod
prezentacije ramenom Sin. .

---PRESBIAKUZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. staracka nagluhost.

---PRESBIKARDIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. staracko srce.

---PRESBIOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalekovidnost, staracka.

---PRESEGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila, ingvinalna.

---PRESELJENJEmigratio, onis, f (lat.), migration (eng.), mijenjanje domicila, mjesta stanovanja iz

raznih razloga (ekonomskih, zdravstvenih, politickih i sl.). Može biti pojedinacno i masovno, sin.
migracija Sin. .

---PRESIJECANJE SFINKTERAsphincterotomia, ae, f (lat.), sphincterotomy (eng.), presijecanje

nekoga mišica koji cini sfinkter oko nekoga otvora, najcešce sfinktera puška Sin. .

---PRESISTOLA, PRAESYSTOLE, es, f (lat.), presistole (eng.), interval vremena koji neposredno
prethodi sistoli Sin. .

---PRESISTOLICANpraesystolicus-3 (lat.), presystolic (eng.), onaj koji neposredno prethodi sistoli,

koji nastaje prije sistole ili je u sistolnome pocetku Sin. .

---PRESKOCKEintermitens, entis (lat.), intermitent (eng.), onaj koji ide sa redovnim, jednakim ili
nejednakim pauzama, povremeno dolazi, naizmjenican je, pojavi se na mahove, nastaje sa
intervalima, ima periode aktivnosti i popušta-nja, sin. medudnevan, intermitentan (npr. "....hvata
me groznica na preskocke...", Sin. .

---PRESLICAAequisetum arvense (lat.), common weed (eng.), trava koja uzrokuje trovanje konja ako
je jedu zajedno sa ostalom travom. Inace je upotrebljavana kao dijuretik Sin. .

---PRESTUPNIKdeliquens, ens (lat.), delinquent (eng.), osoba koja je prekršila zakonske norme i
pada pod udar zakonskih sankcija. delinkvent. Sin. 

---PRETILOSTobesitas, atis, f (lat.), obesity (eng.), porast tjelesne težine iznad ogranicenja koja
postavlja skeletna i fizicka konstitucija, a nastala kao rezultat nagomilavanja sala. Sin. 
---PRETINseptum, i, n (lat.), id.(eng.), opci termin za zid koji dijeli ili razdvaja dvije strukture, sin.
pregrada 2. septum. Sin. 

---PRETIO(LAT.), (ENG.), SIN. v. debeo.

---PRETKOMORA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dulac.

---PRETPOSTAVKAhypothesis, is, f (lat.), id.(eng.), pretpostavka bazirana na rasudivanju, koja

nastoji objasniti grupne fenomene i postavlja se kao baza daljem zakljucivanju i ispitivanju.
hipoteza. Sin. 

---PRETPOSTAVKA, NULTA(LAT.), null hypothesis (eng.), pretpostavka ciji efekt u svjetlu i kao
rezultat istraživanja ne može opstati. Zadatak joj je da istraživanje dokaže da nulta pretpostavka
nije tacna. hipoteza, nulta. Sin. 

---PRETRAGA, EXPLORATIO, onis, f (lat.), exploration (eng.), akt koji se poduzima u cilju ispitivanja
bolesnoga stanja da bi se došlo do dijagnoze sa krajnjim ciljem poduzimanja lijecenja bolesnika,
sin. ispitivanje, pretraživanje. Sin. 

---PRETRAŽIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pretraga.

---PRETVARAC(LAT.), transducer (eng.), sredstvo, instrument, mašina, sonda i sl. koji prevodi jedan
oblik energije u drugi (npr. ultrazvucno titranje barijum titanata u elektricni impuls) Sin. .

---PRETVARANJE1. simulatio, onis, f (lat.), simulation (eng.), akt ili proces izigravanja bolesnika,
koji se predstavlja bolesnim, a da nema bolesti; oponašanje bolesti. simu-lacija, 2. transductio,
onis, f (lat.), transduction (eng.), transformacija jednoga oblika energije u drugi što je zahtjev za
medicinske aparate da bi odredene senzacije pretvorili u elektricne impulse, sin. transdukcija. Sin. 

---PREUZIMANJE, UPTAKE(LAT.), (eng.), apsorpcija i inkoroporiranje neke supstancije od strane

živoga tkiva Sin. .

---PREVAGApraeponderatio, onis, f (lat.), preponderance (eng.), stanje, situacija, broj, nalaz, koji
ima veci znacaj, težinu, utjecaj, snagu Sin. .

---PREVALENCIJA(LAT.), prevalence, prevalence rate (eng.), broj slucajeva bolesti koji su prisutni u
nekoj populaciji u odredenom periodu Sin. .

---PREVENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštita 3.

---PREVENIRATIpraevenire (lat.), prevent (eng.), sprijeciti, zaštititi (od bolesti), unaprijed zaštititi
(npr. kalemljenjem ospica). zaštititi. Sin. 

---PREVENTIVANpraeventivus-3 (lat.), preventive (eng.), onaj koji služi za sprjecavanje, zaštitu,

odbranu od bolesti Sin. .

---PREVIJALIŠTE(LAT.), camp hospital, field hospital (eng.), uglavnom termin korišcen u vojsci ili
kod masovnih nesreca. Mjesto gdje se bolesnik zavija, previja, dolazi na previjanje. Nije tacno
definirano, sin. zavojište Sin. .

---PREZDANICAmalaria tertiana (lat.), tertian malaria (eng.), oblik malarije gdje febrilna stanja
nastaju svakoga trecega dana, tako što se dan paroksizma racuna kao prvi dan ciklusa. Uzrocnik je
Plasmodium vivax i u principu je benignija od one koju uzrokuju Plasmodium falciparum, ako se i
ona ne javi na treci dan Sin. .

---PREZENTACIJA PLODApraesentatio, onis, f (lat.), presentation (eng.), stav, položaj u kojemu se

plod nalazi i koji dijelom svoga tijela dira prst akušera pri pregledu porodilje kroz cerviks, za
vrijeme poroda Sin. .

---PREZERVATIVpraeservativum, i n (lat.), condom (eng.), sredstvo protiv koncepcije koje

upotrebljava muškarac u obliku gumene kesice navucene preko nabrekloga muškoga uda prije
kopulacije. kondom. Sin. 

---PREŠANurgens, entis (lat.), urgent (eng.), ono što ispada iz standardna medicinske prakse zbog
ugrožavanja života. Hitan. Ima prednost u svim mogucim medicinskim ustanovama. hitan. Sin. 

---PREŽIVAC(LAT.), ruminant (eng.), red sisara koji imaju želudac u 4 dijela (burag, kapura, listavac
ili knjižice i sirište). Tu spadaju ovca, koza, govedo, jelen i antilopa. Meso domacih životinja,
preživaca, je halal meso, pod uslovom da je zaklano po islamskim propisima Sin. .

---PREŽIVANJEruminatio, onis, f (lat.), (eng.), rumination (eng.). Ponovo vracanje progutane hrane
iz želuca da bi se žvakala. Pojava je normalna kod preživaca, ali je mogu raditi i malehna djeca,
kada je patološka, jer želudac covjeka nije predviden za takvu funkciju. ruminacija. Sin. 

---PREŽIVATIruminare (lat.), ruminate (eng.), ponovo žvakati. Osobina nekih sisara ( Sin. v.
preživac) da progutanu hranu vrate u usta i ponovo žvacu. To mogu raditi i malehna djeca. V.
preživanje.

---PRHAKmarcidus-3 (lat.), wasting away (eng.), onaj koji nije cvrste konzistencije nego se lahko
pretvara u prah, trošan, lako se kruni Sin. .

---PRHUTsquama, ae, f (lat.), scale (eng.), opci termin za ljuspaste strukture, narocito onaj dio
epiderma koji otpada i ljušti se u obliku sitnih ljuspica, a predstavlja transformaciju odajica
drugoga tipa u skvamozne. ljuspa, uljezina. Sin. 

---PRHUTACdermatitis atopica (lat.), atopic dermatitis (eng.), hronicna inflamatorna kožna bolest
koja je vidljiva kod pojedinaca sa urodenom predispozicijom, karakterizirana enormnim svrabom,
cešanjem, trljanjem, pa uslijed tih podražaja nastaje ekcematizacija. Narocito je prisutna na
obrazima, vratu, ocnim kapcima. Sin. 

---PRHUTANJEdesquamatio, onis, f (lat.), shedding, desquamation (eng.), odvajanje epitelijalnih

elemenata, poglavito na koži u obliku malehnoga pahalja. guljenje, deskvamacija, lilenje,
ljuštenje. Sin. 

---PRHUTATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljuštiti.

---PRHUTAVfurfuraceus-3 (lat.), furfuraceous (eng.), meki-njast, sazdan od prhuti, pahalja,

rastresit, ljušti se u obliku sitne prhuti, pahalja Sin. .

---PRHUTLJIVsquamosus-3 (lat.), squamous (eng.), onaj koji ima strukturu u obliku ljuski, plocica,
narocito ako se odnosi na sitne epitelijalne komadice koji se ljušte. U bosanskome jeziku je razlika
izmedu prhuti i ljuske. Prhut je mnogo sitnija od ljuske. skvamozan. Sin. 

---PRIBORapparatus, us, f (lat.), apparat (eng.), sve ono što služi kao instrumentalno sredstvo u
medicini da se njima izvedu neke intervencije, ali se ne ugraduje u pacijenta. aparat. Sin. 

---PRICANJE U SNUsomniloquismus, i, m (lat.), sleep talking (eng.), pricanje za vrijeme sna, cesto
praceno snima kojih se pojedinac sjeca ili ne, ali pricanje ne mora biti obavezno uz sne Sin. .

---PRICVRŠCENfixus-3 (lat.), fixed (eng.), struktura koja je prirodno ili hirurški vezana za jacu
strukturu i cvrsto stoji na mjestu, ucvršcena. fiksiran. Sin. 

---PRIDOBNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila.

---PRIDVORAKvestibulum, i, n (lat.), vestible (eng.), prostor ili šupljina na ulazu u kanal ili drugi
veci prostor. predvorje, vestibulum. Sin. 

---PRIJAPIZAMpriapismus, i, m (lat.), priapism (eng.), perzistentna nenormalna erekcija bez

seksualne želje, pracena bolom i osjetljivošcu. bolno nadizanje. Sin. 

---PRIJAPIZAM, SEKUNDARNIpriapismus secundarius (lat.), secondary priapism (eng.), prijapizam koji

je uzrokovan opstrukcijom protoka kroz venu dorsalis penis na korijenu muškoga spolnoga organa.
Sin. 

---PRIJECNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjer.

---PRIJEDOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila.

---PRIJEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagao.

---PRIJEKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. udar, moždani.

---PRIJEMadmissio, onis, f (lat.), admission (eng.), citav niz postupaka prihvatanja bolesnika na
lijecenje ili ispitiva-nje u zdravstvenu ustanovu (pregled, sanitarna obrada, smještaj, presvlacenje,
uspostavljanje temperaturne liste, historije bolesti i sl.). Sin. 
---PRIJEMCIVsusceptibilis, e (lat.), susceptible (eng.), onaj koji nema imuniteta za zarazne bolesti i
tako ima povecani rizik od infekcije Sin. .

---PRIJESANcrudens-3 (lat.), crude, raw (eng.), sirov, neskuhan, neobraden, teško probavljiv,
nerafiniran (npr. o zejtinu) Sin. .

---PRIJESTUPdelictum, i, n (lat.), delict (eng.), djelo, cin, koji odstupa od zakonskih normi pa time
pada pod udar zakona Sin. .

---PRIJETlumbago, inis, f (lat.), low back pain (eng.), bol u donjemu dijelu leda, u slabinskoj regiji.
krstobolja, lumbago. Sin. 

---PRIJETECI(LAT.), minitans, antis (eng.), menacing, threatening (eng.), onaj koji prijeti svojim
nastankom, koji ugrožava, koji samo što nije nastao, naišao (npr. prijeteci pobacaj) Sin. .

---PRIJEVREMEN1. praecox, ocis (lat.), precocious (eng.), razvijeniji nego što je normalno i obicno u
odredenome dobu. prekoks, 2. praematurus-3 (lat.), premature (eng.), onaj koji nastaje prije ili se
dešava, dolazi prije odredenoga vremena. Najcešce u ovom obliku je rijec o nezrelom plodu, sin.
nezrio. Sin. 

---PRIKAZIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. izlaganje.

---PRIKRAJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. rub.

---PRIKRIVANJE, MIMICRIA, ae, f (lat.), mimicry (eng.), adaptacija u cilju preživljavanja, tako što
neki organizmi nalice na druge ili objekte mrtve prirode. mimikrija. Sin. 

---PRILAGOÐAVANJEaccommodatio, onis, f (lat.), accommodation (eng.), prilagodavanje,

podešavanje, navika, akomodacija nekoga organa ili funkcije na bilo koju situaciju (npr.
prilagodavanje ocnoga sociva), sin. ugodba, akomodacija Sin. .

---PRILAGODITIadaptare, accomodare(lat.), (eng.), fit, accomodate (eng.) prilagoditi neki

organizam njegovoj sredini, 2. normalna osobina oka da se podesi na razne intenzitete svjetla, 3. (u
stomatologiji) podešavati protezu, ili visinu restorativnoga materijala na ispreparirani zub, 4. (u
mikrobiologiji Sin. .

---PRILAGODLJIV, ADAPTIVUS-3 (lat.), adaptive (eng.), sposoban za prilagodavanje, adaptaciju,

narocito prilagodavanje uslovima sredine. Sin. 

---PRILAZ, APROACH(LAT.), (eng.), pristup organu u toku hirurškoga zahvata, specificna anatomska-
hirurška preparacija kojom organ ili dio tijela postaje pristupacan operativnom zahvatu. pristup.
Sin. 

---PRILJEPCIVcontagious-3, infectosus-3, transmissibilis, e (lat.), contagious, infective, transmissible

(eng.), zarazan, prenosljiv sa jednoga individuuma na drugoga. nametan, prionjiv (npr. priljepciva
bolest). Sin. 
---PRIMALACacceptor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. (u hirurgiji) osoba na kojoj se vrši presadivanje
tkiva ili organa druge osobe. Ta osoba prima transplantat. recipijent ( Sin. v.), 2. (u hemiji)
supstancija ili spoj koji prima na sebe atom ili radikal od davaoca.

---PRIMARANprimarius-3 (lat.), primary (eng.), glavni, prvi u liniji, prvi na redu, prvi se razvija, prvi
dobija neophodno Sin. .

---PRIMARIJUSprimarius, ii, m (lat.), principal physician, principal surgeon, chief physician, chief
surgeon (eng.), nekad prvi ljekar bolnice, odnosno jednoga specijaliziranoga odjeljenja, danas titula
starijem ljekaru na osnovu staža u struci, bez potrebe dokazivanja sa akademskim zvanjima i
titulama. hecim-baša. Sin. 

---PRIMICANJEadductio, onis, f (lat.), adduction (eng.), pokret u zglobu koji znaci prijanjanje
ekstremiteta uz tijelo, jedan uz drugi ili prema medijalnoj osovini tijela Sin. .

---PRIMIGRAVIDAprimigravida, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja je noseca prvi put u svom životu. U
suštini nije isto sa prvorotka, jer primigravida ne mora roditi, može pobaciti, ali se svodi na isto Sin.
.

---PRIMIPARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prvinkinja.

---PRIMITIVAN(LAT.), primitivus-3, primitive (eng.), prvobitan, najraniji u slijedu razvoja, najniži u

svojoj vrsti, onaj koji pokazuje skromnu evoluciju, postoji u veoma ranoj formi. Sin. 

---PRIMIŠTEreceptaculum, i, n (lat.), receptacle (eng.), sud kesa, prostor u kojemu se nešto smješta
i biva zašticeno Sin. .

---PRIMJENAapplicatio, onis, f (lat.), application (eng.), davanje ljekovitoga sredstva (lijeka,

obloga, banje i sl.), sin. aplikacija Sin. .

---PRIMJERexcemplum, i, n (lat.), exemple (eng.), uzorak, komadic tkiva, jedan dogadaj, domet ili
pojava koji se uzima kao ilustracija opcega dešavanja ili pojavljivanja Sin. .

---PRIMORDIJALANprimordialis, e (lat.), primordial (eng.), prvobitan, osnovni, pocetni, primitivan

( Sin. v.), najjednostavniji, nerazvijen.

---PRIMORDIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. zacetak.

---PRIMOZAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. produžena moždina.

---PRIND(LAT.), id.(eng.), prolongirani ishemicni neurološki deficit, jedna od klasifikacija okluzivnih

bolesti centralnoga nervnoga sistema, gdje deficit traje, u principu, od tri hefte do šest mjeseci.
Sin. 

---PRINOSI(LAT.), (ENG.), SIN. v. naponi istiskivaci.

---PRION(LAT.), id.,(eng.), slabo karakteriziran infektivni agens koji je uzrocnik spongiozne
encefalopatije ili kuru bolesti. Nije jako infektivan. Nema nukleinske kiseline koja se može otkriti,
rezistentan je na procedure koje inaktiviraju viruse i ne imunizira organizam. Misli se Sin. .

---PRIONJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. priljepciv.

---PRIPAJANJEaffixio, onis, f (lat.), fastening (eng.), fiksacija, pricvršcavanje jednoga tkiva ili
strukture za drugo, najcešce privršcavanje tetive ili mišica za kost. pripoj. Sin. 

---PRIPOJ(LAT.), 1. attachment (eng.), veza kojom je jedan element spojen za drugi, 2. Sin. v.
pripajanje.

---PRIPRAVAKpraeparatio, onis, f (lat.), preparation (eng.), medicina, lijek napravljen i spreman za

upotrebu Sin. .

---PRIPREMANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. gotovljenje.

---PRIRASLICAadhaesio, onis, f (lat.), adhesion (eng.), 1. traka veziva koja spaja strukture, organe i
razne površine, 2. stabilno prijanjanje organa ili tkiva što može imati bolest kao posljedicu Sin. .

---PRIRODAnatura, ae, f (lat.), nature (eng.), 1. narav, cud, tabijat, temperament, 2. fizicki
kvalitet, osobina, prirodena potreba, prirodni nagon, potreba, 3. ustroj svijeta, svjetski red, razvoj
stvari, svijet, ono što nas okružuje, a nije stvoreno ljudskom rukom, biljke, životinje i neživa
materij Sin. .

---PRIRODANnaturalis, e (lat.), natural (eng.), 1. onaj koji nije vještacki, a nije ni produkt bolesti
nego je dio formalnoga fiziološkoga ritma ili anatomske grade, 2. onaj koji pripada prirodi 1, 2 i 3
Sin. .

---PRIROÐENcongenitalis, e (lat.), congenital (eng.), ono što je doneseno sa rodenjem, ono što nije
steceno u toku individualnoga života, sin. uroden, kongenitalan. 2. pren. nasljedan, naslijeden,
genitalno uslovljen, prirodan za neki individuum, jer ima genetske predispozicije za to Sin. .

---PRIRODNI PUTIviae naturales (lat.), natural passages (eng.), puti prolaska supstancija kroz
organizam na nacin kako je njegovom organizacijom determinirano (npr. prirodan put je put hrane
od usta kroz jednjak, želudac, crijeva, do puška) Sin. .

---PRISEBNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. svijest.

---PRISILAcompulsio, onis, f (lat.), compulsion, (eng.), 1. stalni impuls da se uradi neka iracionalna i
evidentno beskorisna radnja, 2. ponavljanje stereotipne akcije koja je ocito besmislena cak i onome
ko je cini, ali se ta osoba ne može oteti tom impulsu. Prisile su cesto povezane sa opsesijom (npr.
pranje kompulzija. Sin. 

---PRISLUŠKIVALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. slušalice.

---PRISLUŠKIVANJEauscultatio, onis, f (lat.), auscultation (eng.), akt slušanja tjelesnih zvuka, jedna
od cetiri osnovne metode fizikalnoga pregleda. auskultacija. Sin. 

---PRISRÐE(LAT.), (ENG.), SIN. v. osrcina.

---PRISTUP(LAT.), (ENG.), SIN. v. prilaz.

---PRISUSTVO, PRAESENTIA, ae, f (lat.), presence (eng.), postojanje nekoga organa, tkiva, pojave,
metabolita, reakcije, u odredenoj situaciji, tjelesnoj tekucini, tkivu, šupljini i sl. (npr. prisustvo
hlora u krvi) Sin. .

---PRITISAKpressio, onis, f (lat.), pressure (eng.), sila na jedinicu površine. Simbol je p. Jedinica je
Pascal, Pa, što je jedan newton na jedan kvadratni metar Sin. .

---PRITISAK, CENTRALNI VENSKI(LAT.), central venous pressure (eng.), venski pritisak koji se mjeri u
lijevom atrijumu pomocu katetera uvucenoga kroz kubitalnu venu i gornju šuplju venu. Skr. CVP Sin.
.

---PRITISAK, CEREBROSPINALNI(LAT.), cerebrospinal pressure (eng.), pritisak moždane vodice, liquor

cerebrospinalis. Normalno je od 100 do 150 mm Sin. .

---PRITISAK, INTRAOKULARNIpressio intraocularis (lat.), intraocular pressure (eng.), pritisak tecnosti

unutar oka kojim ona pritišce na ocne ovojnice. Nastaje kontinuira-nim obnavljanjem tecnosti
unutar oka, a mijenja se u patološkim uslovima (npr. kod glaukoma). Mjeri se tonometrom Sin. .

---PRITISAK, KRVNIpressio arterialis (lat.), blood pressure (eng.), pritisak krvi na zidove arterija, a
zavisi od srcane akcije, elasticiteta krvnoga suda, volumena i viskoziteta krvi. Normalno je oko
120/80 živinoga stuba, odnosno l6/10 kilo Pascala Sin. .

---PRITRUNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. navala krvi.

---PRITVORI(LAT.), (ENG.), SIN. v. usne, velike.

---PRIVIDNI HERMAFRODITpseudohermaphroditus, i, m (lat.), pseudohermaphrodite (eng.),

individuum koji ima tkivo gonada jednoga spola, ali i neke karakteristike suprotnoga spola, sin.
pseudohermafrodit Sin. .

---PRIVIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. navika.

---PRIVITIobvoldere (lat.), bandage (eng.), staviti nešto na ranu ili bolni dio tijela (lijek, travu,
mušemu) i to zavojem ili platnom pricvrstiti da stoji Sin. .

---PRIVJESAKappendix, icis, m (lat.), appendage (eng.), opci termin u anatomskoj nomenklaturi koji
oznacava dodatni akcesorni, zavisni, funkcionalno nevažni dio privezan za glavni organ. nadometak,
apendiks. Sin. 

---PRIVJESCIadnexa, orum, n (lat.), adjunct parts (eng.), pripojeni organi nekome glavnom organu.
adneksa. Sin. 

---PRIVODNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vena.

---PRIVREMENprovisionalis, e (lat.), temporary, provisional (eng.), napravljen ili uoblicen za

odredeno vrijeme, znatno krace od stalnoga (mada ništa nije stalno u medicinskim uslovima) Sin. .

---PRIZMAprisma, atis, n (lat.), prism (eng.), geometrijsko tijelo sa trokutastim ili poligonalnim
presjekom. Staklena prizma rasipa svjetlo na sastavne boje ili ga skrece prema bazi. Upotrebljava
se za korekciju devijacije ociju Sin. .

---PRIŠTpustula, ae, f (lat.), pustule (eng.), vidljiva kolekcija gnoja u ili ispod epiderma, cesto u
folikulu dlake Sin. .

---PRIŠT, CRNIantrax, cis, m (lat.), (eng.), id.eng., infektivna bakterijska zoonoza, obicno nastala
ulaskom u kožu ili ingestijom Bacillus anthracis, odnosno njegovih spora. Na covjeka se prenosi
kontaktom, ingestijom ili inhalacijom prašine sa bacilima ili sporama. antraks ( Sin. v.), prišt ovciji,
nepomenik.

---PRIŠT, OVCIJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. prišt, crni ili antraks.

---PRIŠTAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. klopac.

---PRIŠTICpustula, ae, f (lat.), pustule (eng.), vidljiva kolekcija gnoja u ili ispod epiderma, cesto u
folikulima dlaka ili znojnim porama. puhvica, gnojavica, gnojanica, pustula. Sin. 

---PRIŠTNJAKEuphorbia, ae, f (lat.), spurge (eng.), citav niz drveca, grmlja, trava iste porodice koje
su aktivno otrovne, a inace su emetici i katartici, sin. mljecika Sin. .

---PRJEPOKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osrcina.

---PRJESILJEcrisis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. prelomna tacka neke bolesti ka poboljšanju ili
pogoršanju. Iznenadna promjena na bolje u toku akutne bolesti, 2. iznenadno paroksizmalno
pojacavanje simptoma u toku bolesti Sin. .

---PRLJAVpollutus-3 (lat.), polute, dirty (eng.), uprljan, peksin, zagaden, prekriven necistocom,
prašinom i sl Sin. .

---PRLJAVŠTINA(LAT.), debris (eng.), enkrustacije i akumulacije hrane, deskvamiranoga epitela i

bakterija koji se nakup-lja na usnama za vrijeme vatre, ali i svuda po tijelu, sin. peksinluk Sin. .

---PROBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzorak.

---PROBADALOacus triquetra (lat.), (eng.), trocar (eng. od fr. trois quarts), oštri instrument koji je
šupalj, a šupljina je ispu-njena dijelom koji se vadi i koji nosi oštricu. Služi za punkciju zida tjelesne
šupljine i izvlacenje tecnosti, sin. troakar Sin. .

---PROBADANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadi.

---PROBADIdolores lancinantes (lat.), lancinanting pains (eng.), boli u obliku bodenja, probadanja
kroz tijelo ili organ. sijevanje, žigovi, protisli, tišnja, probadanje, protiskivanje, sandžije ( Sin. v.).

---PROBATORANprobans, antis (lat.), probatory (eng.), onaj koji nešto dokazuje (dijagnozu),
ustanovljava istražuje (npr. probatorna punkcija) Sin. .

---PROBAVAdigestio, onis, f (lat.), digestion (eng.), proces pretvaranja hrane u hemijske supstancije
koje mogu biti apsorbirane i asimilirane. digestija, varenje hrane. Sin. 

---PROBAVITI(LAT.), digerere (eng.), digest (eng.), svariti i iskoristiti hranu u procesu varenja hrane,
digestije Sin. .

---PROBIJANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. provrt.

---PROBIJENpenetratus-3 (lat.), penetrated (eng.), kaže se o nekoj opni koja nije cijela kakva bi
morala biti nego je na jednom ili više mjesta narušenoga integriteta. pe-netrirajuci. Sin. 

---PROBLEMproblema, atis, n (lat.), problem (eng.), zadatak, pitanje, definirani pristup za izradu
teze ili pisanja rada Sin. .

---PROBOJANperforans, antis (lat.), id.(eng.), onaj koji probija, prolazi, ulazi u neku šupljinu (npr.
mišic koji probija neku prepreku da bi se uhvatio za svoje hvatište, perforirajuca povreda je ona
koja ulazi u neki šupalj organ). perforirajuci. Sin. 

---PROBOJNIKperforator, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument koji ulazi, probija u neku šupljinu ili
prostor (npr. perforator djecije glave u akušersvu, sin. perforator Sin. .

---PROBUŠENperforatus-3 (lat.), (eng.), perforated (eng.) struktura (opna, membrana) koja ima rupe
na sebi, stecene arteficijalno ili anatomski Sin. .

---PROCEDURA(LAT.), procedure (eng.), serija manjih zahvata, dogadaja ili elemenata kojim se
postiže željeni rezultat. Ustvari je identicna sa operacijom, premda je u bosanskom jeziku
operacija hirurški zahvat, a procedura manja dijagnosticka ili terapeutska intervencija koju radi i
drugi lje Sin. .

---PROCEFALICANprocephalicus-3 (lat.), procephalic (eng.), onaj koji pripada prednjemu dijelu

glave Sin. .
---PROCENAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. postotak.

---PROCEOKtuber frontale (lat.), frontal tuber (eng.), jedna od dvije lahko zaokrugljene
prominencije na ceonoj kosti na obje strane iznad ociju, a cini najistureniji dio cela. Sin. 

---PROCESprocessus, us, m (lat.), process (eng.), serija dogadaja, poduhvata, manipulacija koja vodi
postizanju specificnoga rezultata. tvorba. Sin. 

---PROCIJEÐENpercolatus-3 (lat.), percolate (eng.), onaj koji je prošao cijedenje i tako postao
procišceniji, bistriji, lišen nekih sastojaka koji nisu otopljeni nego suspendirani Sin. .

---PROCIJEDITIpercolare (lat.), percolate (eng.), istisnuti, iscrpiti, odvojiti vodu, pustiti da otopina
napreduje koz drugu masu na kojoj ostaje dio supstrata, zavisno od velicine pora mase kroz koju se
prolazi Sin. .

---PROCIJEPfissura, ae, f (lat.), groove, cleft, (eng.), brazda, napuklina, razrez, rasjeklina, oluk,
rov, žlijeb, jaz, opci anatomski termin. cijep, raskolina, razdor, fisura, jap. Sin. 

---PROCJEDAKcolatura, ae, f (lat.), filtrate (eng.), tecnost koja je prošla kroz filter. filtrat,
ocjedak. Sin. 

---PRODER(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila.

---PRODORANpenetrans, antis (lat.), piercing (eng.), onaj koji ima sposobnost da prodire kroz neko
tkivo ili materiju Sin. .

---PRODORNOST(LAT.), penetrability (eng.), sposobnost x zraka da prodiru kroz neku materiju, sin.
penetrabilnost Sin. .

---PRODROMALAN(LAT.), premonitory, prodromal (eng.), premonitoran, onaj koji se javlja u smislu

predznaka bolesti, (o simptomu) koji indicira nastup bolesti Sin. .

---PRODUKT(LAT.), (ENG.), SIN. v. proizvod.

---PRODUKTIVANproductivus-3 (lat.), productive (eng.), onaj koji proizvodi, kreira, formira.

Narocito važi za isindiju koja stvara novo vezno tkivo i o kašlju koji daje dosta balgama (produktivna
isindija, produktivan kašalj) Sin. .

---PRODULJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. produžen.

---PRODUŽAVANJEprolongatio, onis, f (lat.), prolongation (eng.), operativna metoda produženja,

prolongacije, neke strukture, najcešce tetive. V. prolongacija Sin. .

---PRODUŽENprolongatus-3 (lat.), proctracted (eng.), 1. izdužen, izduljen, otegnut, razvucen,

ispružen, izvucen (obicno o mišicu ili nekome procesu koji se rastegao mimo odredenoga vremena),
2. oblongatus-3 (lat.), oblong (eng.), onaj koji je dulji, nadomještene duljine. Uglavnom je u ovom
obliku rijec o pr produljen. Sin. 

---PRODUŽENJEelongatio, onis, f (lat.), elongation (eng.), proces ili akt kojim se povecava duljina,
dužina, sin. elongacija. Sin. 

---PROENZIM(LAT.), proenzyme (eng.), neaktivni prethodnik koji se može preokrenuti u aktivni

enzim. On ima posebno dug polipeptidni lanac koji blokira aktivnost. Može se aktivirati raznim
procesima (katalizom, hidrolizom i sl.) Sin. .

---PROFAZAprophasis, is, f (lat.), prophase (eng.), prvi stadij odajicke diobe. Kod mitoze je to stadij
za vrijeme kojega hromozomi postaju vidljivi, jezgra pocinje gubiti svoj identitet, pojavljuje se
vreteno, centrioli migriraju. Kod mejoze, u prvoj diobi, profaza se sastoji od 5 stadija: leptoten,
zigot Sin. .

---PROFESIJA, V(LAT.), (ENG.), zanimanje Sin. .

---PROFESIONALANprofessionalis, e (lat.), professional (eng.), 1. onaj koji pripada necijem

zanimanju, 2. onaj koji savjesno obavlja posao kao dio svoga opredjeljenja Sin. .

---PROFESOR1. professor, oris, m (lat.), id.(eng.), akademska kategorija na fakultetu. Može biti
vanredni (niža kategorija, associated professor), redovni (viša kategorija, full professor) i
emeritarni, pocasni, penzionirani profesor (emeritus). Osoba koja drži ispite, predaje pojedinu
medicinsku struku na Sin. .

---PROFIL(LAT.), prophile (eng.), 1. linije koje organicavaju neki objekt, gledano sa strane (npr.
profil lica), 2. graficki prikaz, tabela, ili na drugi nacin sumirani rezultat koji kvantitativno
predocava karakteristike nekoga objekta Sin. .

---PROFILAKSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. predohrana.

---PROFILAKTICANprophylacticus-3 (lat.), prophilactic (eng.), onaj koji je u funkciji predohrane

bolesti. Sin. 

---PROFUZANprofusus-3 (lat.), profuse (eng.), obilat, izobilan, obilan, preobilan, izdašan, ima ga
previše. Sin. 

---PROGERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prerano starenje.

---PROGESTERONprogesteronum, iu, n (lat.), progesterone (eng.), hormon kojeg luci žuto tijelo,
posteljica i, u malehnim kolicinama, kora nadbubrežne žlijezde. Priprema matericu za prihvacanje i
omogucuje razvoj fertiliziranoga jajeta, jer transformira sluzavicu od proliferativnoga u sekretorni
stadij. Održava optimaln Sin. .

---PROGLOTIDA, PROGLOTTIS, idis, f (lat.), proglotid (eng.), jedan clanak trakavice, pljosnate
gujavice. clanak 4. Sin.
---PROGNATIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. isturenost vilice.

---PROGNOSTICANprognosticus-3 (lat.), prognostic (eng.), onaj koji upucuje na ishod, prognozu

bolesti (npr. prognostican simptom) Sin. .

---PROGNOSTICAR(LAT.), prognostician (eng.), ljekar koji je vješt u tumacenju ili isticanju ishoda
bolesti, koji može predvidjeti ishod Sin. .

---PROGNOZAprognosis, is, f (lat.), prognose (eng.), predvidanje iSin. ecenja obzirom na odredeno
lijecenje, na osnovu prirode bolesti, simptoma, toka, efekta lijeka, odnosno operacije. ishod 2. Sin.

---PROGRAMprogramma, atis, n (lat.), program, programme (eng.), 1. objava medicinskih principa,

2. plan zamišljene organizacije ili izgradnje u medicini, 3. raspored (npr. operativni program) Sin. .

---PROGREDIJENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. progresivan.

---PROGRES(LAT.), (ENG.), SIN. v. napredak.

---PROGRESIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. napredovanje.

---PROGRESIVANprogressivus-3 (lat.), progressive (eng.), onaj koji se razvija, napreduje, koji je

neprekidno u razvoju, sin. progredijentan Sin. .

---PROHIBICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zabrana.

---PROHOD, V(LAT.), (ENG.), zahod. Sin. 

---PROHODNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, završno.

---PROIZVODproductum, i, n (lat.), product (eng.), nešto što se proizvodi, što nastaje odredenim
procesom u organizmu Sin. .

---PROKARION(LAT.), prokaryon (eng.), jezgrin materijal razasut u citoplazmi odajice koji se nalazi
u nekim jednoodajickim organizmima Sin. .

---PROKARIOTICANprokaryoticus-3 (lat.), procaryotic (eng.), mikroorganizam kod kojega je izražena

prokarioza ( Sin. v.).

---PROKARIOZAprokaryosis, is, f (lat.), id.(eng.), karakteristika bakterija koje nemaju stvarno

odajicko jezgro. Stanje u kojemu nema nuklearne membrane, a nuklearni materijal je ili razasut po
citoplazmi ili je u nukleotidnoj arei. Sin. 

---PROKAZAlepra, ae, f (lat.), leprosy (eng.), lagahno progresivna, hronicna zarazna bolest kojoj je
uzrocnik Mycobacterium leprae, a karakterizirana je razvojem granulomatoznih ili neurotroficnih
lezija na koži, sluzavicama, kostima i visceralnim organima. lepra, miskinluk, guba. Sin. 

---PROKAŽEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. gubav.

---PROKOLKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kudra.

---PROKSIMALANproximalis, e (lat.), proximal (eng.), najbliži, gornji, bliži bilo kojoj tacki od
posebnoga interesa ili znacaja, suprotno od distalan. Sin. 

---PROKTALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proktodinija.

---PROKTATREZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neprobušenost puška.

---PROKTEKTAZIJAproctectasia, ae, f (lat.), id.(eng.), dilatacija završnoga debeloga crijeva i puška

Sin. .

---PROKTEKTOMIJAproctectomia, ae, f (lat.), proctectomy (eng.), hirurška operacija ekstirpacije,

vadenja, završnoga crijeva Sin. .

---PROKTEURINTERprocteurynter, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument u obliku kese koji služi za

dilataciju završnoga crijeva Sin. .

---PROKTITISproctitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija završnoga crijeva Sin. .

---PROKTOCELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektocela.

---PROKTODEUM, V(LAT.), (ENG.), jamica puška Sin. .

---PROKTODINIJAproctodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u pušku i donjem dijelu završnoga debeloga
crijeva. proktalgija. Sin. 

---PROKTOPEKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektopeksija.

---PROKTOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektoplastika.

---PROKTORAFIJAproctorrhaphia, ae, f (lat.), proctorrhaphy (eng.), hirurško šivanje na završnom

debelom crijevu Sin. .

---PROKTORAGIJAproctorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), profuzno krvarenje iz završnoga debeloga

crijeva Sin. .

---PROKTOREJA, PROCTORRHOEA, ae, f (lat.), proctorrhea (eng.), ubrzano curenje iz završnoga

debeloga crijeva Sin. .

---PROKTOSIGMOID, PROCTOSYGMOID(LAT.), (eng.), završno debelo crijevo i sigmoidni kolon

posmatrani i uzeti zajedno kao funkcionalna cjelina Sin. .

---PROKTOSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektoskop.

---PROKTOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rektoskopija.

---PROKTOSPAZAMproctospasmus, i, m (lat.), proctospasm (eng.), spazam završnoga debeloga

crijeva Sin. .

---PROKTOSTENOZAproctostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje, striktura završnoga debeloga

crijeva Sin. .

---PROKTOSTOMIJAproctostomia, ae, f (lat.), proctostomy (eng.), pravljenje vještackoga otvora na

završnome debelome crijevu hirurškim putem Sin. .

---PROKTOTOMIJAproctotomia, ae, f (lat.), proctotomy (eng.), svaka hirurška inzicija na završnome

debelome crijevu Sin. .

---PROLABIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispadati.

---PROLAKTIN(LAT.), prolactin (eng.), jedan od hormona koje izlucuju odajice prednjega režnja
hipofize a koji stimulira lucenje mlijeka u mlijecnim žlijezdama, a koje pripremaju drugi hormoni
(estrogeni, progesteron, hormon rasta, kortikosteroidi, inzulin) Sin. .

---PROLAKTINOMAprolactinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), adenom hipofize koji izlucuje veliku

kolicinu prolaktina Sin. .

---PROLAPS REKTUMAprolapsus recti (lat.), rectal prolapse (eng.), ispadanje rektalne sluzavice kroz
anus u razlicitim stepenima izraženosti. Sin. 

---PROLAPS, PROLAPSUS, us, m (lat.), prolapse (eng.), 1. pada-nje prema dolje, poniranje, spadanje
dijela ili citavoga organa (materica), 2. ispadanje, izlijetanje (diskus). ispad. Sin. 

---PROLAZ(LAT.), strait (eng.), uzak kanal kuda nešto, obicno tecnost, prolazi Sin. .

---PROLAZANfugitivus-3, temporarius-3, transiens, entis, m, transitorius-3 (lat.), fugitive,

temporary, transiens (eng.), onaj koji dode i prode, niti ostavlja sekvele niti recidivira, ne dovodi
do smrtnoga ishoda, ogranicen u trajanju, privremen, onaj koji ce nestati spontano, koji prolazi bez
intervencija (bilo da je promjena pri registraciji ili bolest, npr. TIA, prolazni Sin. .

---PROLIFERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bujanje.

---PROLIFERATIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bujan.

---PROLISINAphiltrum, i, n (lat.), id.(eng.), vertikalna brazda u medijalnoj liniji na nadvornom dijelu

gornje usne. žljebica, filtrum. Sin. 

---PROLJEVdiarrhoea, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalna ucestalost i mehka do vodenasta

konzistencija stolice. dijareja, protoc, sicija, driskavica, blihanje, krupa. Sin. 

---PROLONGACIJAprolongatio, onis, f (lat.), prolongation (eng.), produžavanje, produženje,

produžetak. Operativna metoda, npr.prolongacija tetive. Sin. 

---PROMAŠIVANJEdysmetria, ae, f (lat.), id.(eng.), vršenje pokreta bez adekvatne ocjene

udaljenosti, poremecaj kontrole opsega kretnji pri mišicnoj akciji, sin. dizmetrija. Sin. 

---PROMIJENITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mijenjati.

---PROMINENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzvišica 1.

---PROMINENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izbocen.

---PROMINIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. stršiti.

---PROMJENAalteratio, onis, f (lat.), change (eng.), veoma široki termin koji oznacava mijenjanje
strukture, funkcije, oblika i slicno, bilo u fiziološkom, patološkom ili genetskom smislu (npr.
patološke promjene na koži su izmjene u smislu nastanka patoloških eflorescencija, onoga što nije
bilo na normalno Sin. 

---PROMJENLJIVvariabilis, e (lat.), variable (eng.), onaj koji se mijenja s vremena na vrijeme.

varijabilan. Sin. 

---PROMJENLJIVOSTvariabilitas, atis, f (lat.), variability (eng.), stanje u kojemu promjena dolazi do

izražaja (v. promjena i promjenljiv). varijabilitet. Sin. 

---PROMJERdiameter, tri, f (lat.), diameter (eng.), 1. duljina prave linije koja prolazi kroz sami
centar kruga, a koji zatvara neka struktura i spaja dvije suprotne tacke na granicnoj liniji. 2.
udaljenost izmedu dvije specificne tacke na periferiji strukture. dijametar, prijecnik., Sin. 

---PROMOCIJApromotio, onis, f (lat.), promotion (eng.), 1. potpomaganje, podgurivanje,

pokretanje, unaprjedivanje, uzdizanje na viši stepen, 2. proglašenje diplomiranih studenata
medicine u zvanje doktora medicine Sin. .

---PROMOTORpromotor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. osoba koja vrši promociju (u oba smisla 1 i 2), 2.
Sin. v. pokretac.
---PROMRZLINApernio, onis, m (lat.), chilblain, frostbite (eng.), rekuretni, lokalizirani eritem i
tjestasti potkožni otok uzrokovan izlaganjem hladnoci i vlazi. Pracen je svrbežom i osjecanjem
paljenja, a zahvata šake, stopala, uši i lice kod djece, nožne i rucne prste kod žena i rucne prste
kod muškaraca. rujba. Sin. 

---PRONACIJApronatio, onis, f (lat.), pronation (eng.), okretanje podlaktice i šake dlanom prema
dolje, odnosno svaki pokret koji znaci okretanje podlaktice ili stopala prema unutra Sin. .

---PRONATORpronator, oris, m (lat.), id.(eng.), mišic koji radi pronaciju ( Sin. v.).

---PROPAGACIJA, V(LAT.), (ENG.), rasprostiranje Sin. .

---PROPEDEUTIKAars propedeutica (lat.), propedeutics (eng.), prethodno saznanje, ucenje, uvod u

neki predmet (npr. klinicka propedeutika, je zbir znanja koja studenta uvode u klinicku medicinu)
Sin. .

---PROPISATIordinare (lat.), ordinate (eng.), dati lijek, propisati lijek, dijetu, nacin lijecenja,
napraviti recept sa sastavima lijeka, sin. ordinirati Sin. .

---PROPORCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srazmjera.

---PROPRIOCEPTIVAN(LAT.), proprioceptive (eng.), onaj koji prima impulse u tkivima tijela

(mišicima, tetivama) preko vlastitih živcanih završetaka Sin. .

---PROPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. egzoftalmus.

---PROPUHAVANJEpertubatio, onis, f (lat.), pertubation (eng.), insuflacija zraka u cjevast organ

(najcešce u jajovod) radi obezbjedivanja njegove prolaznosti, sin. pertubacija 1 Sin. .

---PROPULZIJApropulsio, onis, f (lat.), propulsion (eng.), 1. težnja da se ide naprijed pri hodanju
(npr. tijelo ide naprijed, a noge zaostaju), 2. nevoljna tendencija da se prave kratki brži koraci pri
hodanju Sin. .

---PROPUSTfistula, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalni kanal, prolaz ili komunikacija izmedu dva
organa ili izmedu organa i površine tijela. Propusti nose imena organa koje spajaju. fistula. Sin. 

---PROPUSTLJIVpermeabilis, e (lat.), permeable (eng.), onaj kroz kojeg se može proci (opna), koji
dozvoljava prolaz (otopine, rastvaraca, jona), sin.permeabilan Sin. .

---PROPUSTLJIVOSTpermeabilitas, atis, f (lat.), permeability (eng.), kvalitet da se bude propustljiv (

Sin. v.), sin. permeabilnost.

---PRORAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. rak.

---PROREZ1. hiatus, us, m (lat.), gap (eng.), uobicajeni anatomski termin za otvor, zjap, kroz koji
nešto prolazi, hijatus, 2. scissura, ae, f, rima, ae, f (lat.), crack, cleft, rima (eng.), pukotina,
procjep, uzak otvor, opci anatomski termin za neki takav ili slican otvor. rima. Sin. 

---PROREZ, OCNIrima palpebrarum (lat.), palpebral fissure (eng.), longitudinalni otvor izmedu ocnih
kapaka koji se djejstvom mišica povecava i smanjuje Sin. .

---PROSEKTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. obducent.

---PROSEKTURAprosectura, ae, f (lat.), prosecture (eng.), mjesto gdje se mrtvaci obduciraju. Može
to biti istovremeno i ustanova sa mrtvacnicom (v.) ili samo njoj pridodata. obdukciona dvorhana.
Sin. 

---PROSIJEDcanens, entis, incanescens, entis (lat.), grayish (eng.), osoba koja ispoljava prosijedost (
Sin. v.).

---PROSIJEDOST, POLIOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), 1. prerano difuzno sijedenje kose, 2.

cirkumskriptna ogranicena depigmentacija kose koja daje sijedo pramenje. Sin. 

---PROSJEK(LAT.), 1. v. usjek, 2. average (eng.), prosjecna vrijednost neke pojave, kolicine,

efikasnosti, aktivnosti neke specificne supstancije (obicno se izražava u procentima) Sin. .

---PROSTsimplex, cis, vulgaris, e (lat.), vulgar (eng.), obican, jednostran, svakodnevni, banalan,
opci, uobicajen, rasprostranjen, narodni, plebejski, sirov, nevaspitan (npr. obicne akne, acne
vulgaris) Sin. .

---PROSTAGLANDIN, ID(LAT.), .(eng.), bilo koja grupa sastojaka koji se izvode od nesaturiranih
masnih kiselina sa 20 atoma ugljika, a koji su jaki medijatori raznih grupa fizioloških procesa. Ime su
dobili jer se ranije vjerovalo da dolaze iz prostate. Djeluju u odajicama u kojima se sinteti Sin. .

---PROSTATA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda kestenjaca.

---PROSTATEKTOMIJAprostatectomia, ae, f (lat.), prostatectomy (eng.), operativno vadenje

prostate. adenektomija. Sin. 

---PROSTATICANprostaticus-3 (lat.), prostatic (eng.), onaj koji pripada žlijezdi kestenjaci Sin. .

---PROSTATITIS(LAT.), id. lat i(eng.), isindija žlijezde kestenjace Sin. .

---PROSTATIZAMprostatismus, i, m (lat.), prostatism (eng.), simptomski kompleks koji nastaje

pritiskom na ili opstrukcijom mokracnice, najcešce uslijed nodularne hiperplazije kestenjace
(slabost mlaza pri burenju, težak pocetak burenja, osjecaj slaboga pražnjenja bešike, retencija
mokrace i sl.) Sin. .

---PROSTATODINIJAprostatodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kestenjaci Sin. .

---PROSTATOLIT, PROSTATOLITHUS, i, m (lat.), prostatolith (eng.), kamenac u žlijezdi kestenjaci
Sin. .

---PROSTATOMEGALIJAprostatomegalia, ae, f (lat.), prostato-megaly (eng.), hipertrofija kestenjace

Sin. .

---PROSTATOREJAprostatorrhoea, ae, f (lat.), prostatorrhea (eng.), kataralni iscjedak iz prostate

Sin. .

---PROSTATOTOMIJAprostatotomia, ae, f (lat.), prostatotomy (eng.), incizija, rez na žlijezdi

kestenjaci Sin. .

---PROSTITUTKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. fahiša.

---PROSTORspatium, ii (lat.), space (eng.), 1. neograniceni predio, prostor koji ne mora biti tacno
definiran, 2. aktuelna ili potencijalna šupljina u tijelu. Sin. 

---PROSTOR, MRTVI(LAT.), dead space (eng.), 1. prostor koji ostane zatvaranjem rane, a dozvoljava
akumulaciju krvi ili seruma, pa time odgada zarastanje, 2. dio respiratornoga trakta u kojemu se ne
dešava izmjena gasa (nos, usta, pa sve do terminalnih bronhiola), aproksimativno oko 150 ccm Sin. .

---PROSTRACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. iznemoglost.

---PROSTRIJELv. transsclopetarium (lat.), gunshot-wound (eng.), rana koja je nastala prolaskom

kuršuma kroz tijelo, ima ulaznu i izlaznu ranu Sin. .

---PROSUÐIVANJE(LAT.), trial (eng.), donošenje zakljucka na osnovu testa ili eksperimenta Sin. .

---PROSUÐIVANJE, KLINICKO(LAT.), clinical trial (eng.), eksperiment kojemu su podvrgnuti ljudi u

namjeri da se evaluiraju efikasnosti dva ili više nacina lijecenja. Uvijek moraju biti dvije jednake
grupe, dobijene slucajnim priticanjem u seriju, jedna je kontrolna, a druga eksperimentalna.
Eksperimentalna grup Sin. .

---PROSUÐIVANJE, UKRŠTENO(LAT.), crossover trial (eng.), klinicko prosudivanje gdje ima samo
jedna grupa, pa je najprije izložena djejstvu supstancije u ispitivanju, a zatim placeba ili obratno.
Sin. 

---PROSVJETLJAVANJEtransiluminatio, onis, f (lat.), transilumination (eng.), polaz svjetla kroz tkiva

radi ispitivanja. Objekt se stavlja izmedu ispitivaceva oka i jakoga izvora svjetla, sin.
dijafanoskopija Sin. .

---PROTANOPSIJAprotanopsia, ae, f (lat.), protanopia (eng.), dihromazija karakterizirana videnjem 2

od 4 osnovne boje (plavo i žuto). Nesposobnost da se vidi crvena i zelena Sin. .

---PROTEIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelancevina.

---PROTEINAZE(LAT.), proteinase (eng.), bilo koji od enzima koji katalizira razaranje unutrašnjih
peptidnih veza u nekome proteinu. To mogu biti serinske, EC 3.4.21., cisteinske, EC 3.4.22,
aspartatske, EC 3.4.23. i metaloproteinaze, EC. 3.4.24. Sin. 

---PROTEINEMIJAproteinaemia, ae, f (lat.), proteinemia (eng.), porast proteina u krvi. Sin. 

---PROTEINOTERAPIJAproteinotherapia, ae, f (lat.), proteinotherapy (eng.), lijecenje bolesti

parenteralnom injekcijom stranoga proteina. Sin. 

---PROTEINOZAproteinosis, is, f (lat.), id.(eng.), akumulacija velikih kolicina proteina u tkivima

Sin. .

---PROTEINOZA, LIPIDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hipoproteinoza.

---PROTEINSKA KINAZA(LAT.), protein kinase (eng.), enzim, EC.2.7.1.37., jedna od transferaza koja
katalizira reakciju AT Sin. P

---PROTEINURIJAproteinuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo serumskih bjelancevina u mokraci.

albuminurija. Sin. 

---PROTEINURIJA, ESENCIJALNAproteinuria essentialis (lat.), essential proteinuria (eng.), oblik

funkcionalne proteinurije i nije dio bolesti bubrega. Ovdje spada proteinurija uslijed napora i
ortostatska proteinurija, odnosno proteinurija koja se javlja izmedu 10. i 20. godine života, u
stojecem položaju, a prestane kada pacijent leži. Sin. 

---PROTEINURIJA, FEBRILNAproteinuria febrilis (lat.), febrile proteinuria (eng.), proteniurija koja

nastupi u toku velike vatre. Sin. 

---PROTEINURIJA, FUNKCIONALNAproteinuria functionalis (lat.), functional proteinuria (eng.), svaka

proteinurija koja nije patološka, kao što su prolazna proteinurija u adolescenciji ili trudnoci Sin. .

---PROTEINURIJA, ORTOSTATSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proteinurija, esencijalna.

---PROTEINURIJA, RENALNAproteinuria renalis (lat.), renal proteinuria (eng.), nefrogena

proteinurija, proteinurija uzrokovana bolešcu bubrega. Sin. 

---PROTEINURIJA, STVARNAproteinuria vera (lat.), true proteinuria (eng.), proteinurija

karakterizirana izbacivanjem proteinskih elemenata krvi sa urinom. Sin. 

---PROTEKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštita 2.

---PROTEKTIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštitnicki.

---PROTEKTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaštitnik.

---PROTEOLIZAproteolysis, is, f (lat.), id.(eng.), cijepanje bjelancevina hidrolizom peptidnih veza i
stvaranje polipeptida. Sin. 

---PROTETICANprostheticus-3 (lat.), prosthetic (eng.), onaj koji je dodat da funkcionira kao

zamjena za neki nedostajuci dio tijela Sin. .

---PROTETICAR(LAT.), prosthetist (eng.), osoba koja je savladala vješ-tinu izrade proteza i njihovu
aplikaciju u svakom pojedinacnome slucaju Sin. .

---PROTETIKAars prosthetica (lat.), prosthetics (eng.), znanje, nauka o izradi, nošenju, aplikaciji i
navikavanju na protezu Sin. .

---PROTETIKA, STOMATOLOŠKA(LAT.), prosthedontics, prosthetic dentistry (eng.), dio ukupne nauke

i vještine u stomatologiji koja se bavi protetskom nadoknadom nedostajucih zuba i dijelova vilica u
cilju održavanja funkcije i estetskoga izgleda. zubna protetika Sin. 

---PROTETIKA, ZUBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. protetika, stomatološka.

---PROTEUSproteus, i, m (lat.), id.(eng.), mikroorganizam iz istoimenoga roda gram-negativnih,

pokretnih, pleomorfnih, fakultativno anaerobnih, štapicastih bakterija porodice Enterobacteriaceae
Sin. .

---PROTEZAprosthesis, is, f (lat.), id.(eng.), vještacki nadomjestak nepostojecega dijela tijela

(ruke, noge, oka, zuba) bilo radi boljega funkcioniranja, bilo radi izgleda ili najcešce oboje Sin. .

---PROTEZA, ZUBNAdentura, ae, f (lat.), denture (eng.), niz vještackih zuba, uklopljen u masu koja
ih povezuje. Vještacka i protetska nadoknada prirodnih zuba i pridruženih tkiva Sin. .

---PROTEZAVICAagonia, ae, f (lat.), agony (eng.), hropac, predsmrtna borba, posljednji trenuci
života pred smrt. agonija, krkljanje. Sin. 

---PROTISKIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadi.

---PROTISLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadi i sandžije.

---PROTJERATIpurgare (lat.), purge (eng.), najerati na stolicu, naglo ocistiti i isprazniti crijeva,
dobiti proljev, driskavicu. Sin. 

---PROTOBLASTprotoblastus, i, m (lat.), protoblast (eng.), 1. odajica bez odajickoga zida, zametna

odajica, 2. blastoma od koje se razvija odredeni organ ili dio tijela Sin. .

---PROTOC(LAT.), (ENG.), SIN. v. proljev.

---PROTOK GENA(LAT.), gene flow (eng.), kretanje gena izmedu po-pulacija uslijed migracije i
medusobnoga miješanja. Sin. 

---PROTOKfluens, entis, m (lat.), flow (eng.), kolicina tecnosti, narocito krvi, koja protjece kroz
neki organ ili dio organa za neko odredeno vrijeme (npr. cerebralni protok, cerebral blood flow,
CBF, je kolicina krvi koja prode u jedinici vremena i racuna se kao razlika izmedu srednjega
arterijskoga Sin. 

---PROTOKOL(LAT.), protocol (eng.), 1. jasan, detaljan plan nekoga eksperimenta, procedure,

testa, nacina lijecenja, 2. originalne primjedbe i zapisi istraživaca napravljene za vrijeme
istraživanja, eksperimentiranja, testiranja i sl Sin. .

---PROTOKOL, OBDUKCIONI(LAT.), necropsy protocol (eng.), originalne primjedbe i zapisi, izvještaj

obducenta koji se prave u toku obdukcije Sin. .

---PROTON(LAT.), id.(eng.), elementarna cestica pozitivnoga naboja koja cini jezgro mase atoma
(originalno vodikova atoma), Nalaze se zajedno sa neutronima. Naboj iznosi 1,6x10-l9 coulomba Sin.
.

---PROTOPLAZMAprotoplasma, atis, n (lat.), protoplasma (eng.), osnovni materijal svih životinjskih i

biljnih odajica. Sastavljena je od nukleinskih kiselina, bjelancevina, lipida, ugljikohidrata i
neorganskih soli. Protoplazma koja okružava jezgro zove se citoplazma. Sin. 

---PROTOTIP(LAT.), prototype (eng.), 1. originalni tip ili oblik koji ostaje pošto se drugi tipovi ili
oblici razviju, 2. (u mikrobiologiji) standardni soj, vriježa, onaj s kojim se uporeduju drugi tipovi
Sin. .

---PROTRAKTOR, PROTRACTOR, oris, m (lat.), id.(eng.), instrument kojim se ekstrahiraju komadici

kosti, kuršumi i druga strana tijela Sin. .

---PROTRATI (SE)(LAT.), (ENG.), SIN. v. sadno.

---PROTRUZIJAprotrusio, onis, f (lat.), protrusion (eng.), 1. ispadanje, izlaženje iz reda ili

normalnoga odnosa, 2. stanje u kojem je struktura potisnuta naprijed ili lateralno kao mastikatorni
pokret donje vilice. isturenost. Sin. 

---PROVIDANpellucidus-3, translucidus-3 (lat.), pellucid, translucens (eng.), translucentan, proziran,

prozracan, kroz (njega) prolazi svjetlo, ali koji i rasipa svjetlo, tako da objekti koji su iza njega nisu
najjasniji, sin. transparentan Sin. .

---PROVITAMIN(LAT.), provitamin (eng.), prekurzor, preteca vitamina. Supstancija iz koje vitamin

nastaje (npr. provitamin A je beta karotin) Sin. .

---PROVLAKAsetaceum, i, n (lat.), seton (eng.), svileni deblji konac ili tanka žica koja služi za
povlacenje kroz sinusnu fistulu, epitelijalni kanal ili kroz šuplji instrument. Obicno služi kao vodic za
kasniju dilataciju instrumentima širega promjera. To nije sonda kako se nekad pogrješno zove. Sin. 
---PROVOÐENJEconductio, onis, f (lat.), conduction (eng.), transfer zvucnih talasa, nervnih impulsa,
elektriciteta kroz neko tkivo ili materijal Sin. .

---PROVODLJIVOSTconductabilitas, atis, f (lat.), conductivity (eng.), sposobnost tkiva ili nekoga

tijela, odnosno mate-rijala, da provodi struju. Provodljivost je reciprocna otporu. Sin. 

---PROVODNIKconductor, oris, m (lat.), id.(eng.), materijal koji posjeduje sposobnost provodenja,

supstancija koja pro-pušta elektricitet. V. konduktor. Sin. 

---PROVOKACIJAprovocatio, onis, f (lat.), provocation (eng.), izazivanje, stimuliranje pojave znaka,

simptoma, refleksa, reakcija i terapijskih ucinaka. izazivanje. Sin. 

---PROVRT, PERFORATIO, onis, f (lat.), perforation (eng.), akt probadanja kroz neku strukturu ili
ulaska u neku šupljinu. perforacija, probijanje. Sin. 

---PROZEB, V(LAT.), (ENG.), nazima. Sin. 

---PROZENCEFALON(LAT.), (ENG.), SIN. v. mozak, prednji.

---PROZOPLAZIJAprosoplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. nenormalno prevelika diferencijacija tkiva, 2.

razvoj, uoblicavanje, izdizanje na viši, organski ili funkcionalni nivo Sin. .

---PROZOPLEGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oduzetost lica.

---PROZOPOŠIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep lica

---PROZORfenestra, ae, f (lat.), window (eng.), otvor koji spaja dvije šupljine, dva tjelesna
prostora, kojim jedna šupljina komunicira sa drugom. Opci termin za otvor na kosti, gipsu i sl Sin. .

---PROZRACNOST, RADIOLOŠKA(LAT.), radiolucency (eng.), svojstvo da rendgenski zraci ili drugi

oblik zracenja sa malehnom kolicinom apsorpcije prolaze kroz tkivo ili druge strukture. Prozracne
regije su tamnije na filmu Sin. .

---PROŠIRENdilatatus-3, distensus-3 (lat.), dilated, distended (eng.), povecanoga lumena, otvora,

širi nego inace, sadrži vecu kolicinu materijala nego inace. Struktura, otvor ili tubularni organ koja
je šira od svoga normalnoga kalibra uslijed interventnoga širenja ili bolesti. U pobosancenoj
terminologiji razlika izmedu di distendiran, dilatiran. Sin. 

---PROŠIRENE VENEvarices cruris, varicosis, is, f (lat.), varices, varicosis (eng.), pojava proširenih,
izvijuganih, distendiranih vena na potkoljenicama, ali i na drugim dijelovima tijela varikoza,
krvavnica. Sin. 

---PROŠLICAepidemia, ae, f (lat.), epidemy (eng.), nagli porast broja bolesnih koji daleko
prevazilazi uobicajenu fiksi-ranu vjerovatnost pojave, narocito kod infektivnih bolesti, ali je,
takoder, aplikabilno i za druge dogadaje sa narušavanjem zdravlja populacije. epidemija. Sin. 
---PROŽDIRANJEdevoratio, onis, n (lat.), devoration (eng.), gutanje u velikim zalogajima, gutanje
bez žvakanja Sin. .

---PROŽDRLJIVOSTvoracitas, atis, f, phagomania, ae, f (lat.), voracity, phagomania (eng.), opsesivna

preokupacija hranjenjem, uzimanje velike kolicine hrane u cestim obrocima, pretjerani nagon za
uživanjem hrane koja se jede brzo u velikim zalogajima Sin. .

---PROŽETIinfiltrare (lat.), infiltrate (eng.), penetrirati, proci kroz tkivo, ispuniti tkivo drugim
tkivom, tumorskim ili produktima isindije. infiltrirati. V. nadje Sin. v.

---PROŽETOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadjev.

---PRSA, V(LAT.), (ENG.), grudi. Sin. 

---PRSINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koš, grudni.

---PRSIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. duplja, grudna.

---PRSNI SEPETthorax, acis, m (lat.), chest (eng.), dio tijela izmedu vrata i dijafragme kojemu
skelet cine rebra, kicma i prsna kost. Sadrži organe dihanja, srce i velike krvne sude. prsina, grudni
koš, toraks. Sin. 

---PRSNIpectoralis, e (lat.), pectoral (eng.), ono što pripada grudima, prsima, grudni. pektoralni.
Sin. 

---PRSOBOLJA(LAT.), chestache (eng.), bol u prsima bez obzira na porijeklo Sin. .

---PRSTdigitus, i, m, dactylus, i, m (lat.), finger (eng.), bilo koji od deset prstiju ruka ili noga.
Termin obicno podrazumijeva prste na ruci, a nožni prsti trebaju pobližu oznaku. Sin. 

---PRST, MALEHNI1. v. ud, muški, 2. digitus minimus (lat.), smallfinger (eng.), peti prst ruke ili
noge, najmanji je, ali gradom identican drugim, osim palca. mjezimac, rožnjak. Sin. 

---PRST, MRTVACKIdigitus mortuus (lat.), dead finger (eng.), jako blijedi, obicno utrnuti prst sa
akrocijanozom koji se vidi kod vaskularnih poremecaja. Sin. 

---PRST, NOŽNIdigitus pedis (lat.), toe (eng.), svaki od deset prstiju noga. Sin. 

---PRST, OKIDACdigitus recellens (lat.), trigger finger (eng.), prst na kojem se vida momentalno
zaustavljanje fleksije ili ekstenzije, a zatim naglo vracanje u normalnu poziciju. Nastaje kod
stenozirajucega tendovaginitisa. Sin. 

---PRST, SREDNJIdigitus medius (lat.), middle finger (eng.), najduži prst ruke, treci prst, gradom
identican ostalim, osim palca. Sin. 
---PRSTEN 1. anulus, annulus, i, m (lat.), ring, circle (eng.), prstenolika cirkularna struktura koja
obavija ili steže drugu, 2. (u hemiji), kolekcija atoma koja je sjedinjena vezom u prstenoliki lanac.
Sin. 

---PRSTENAK, V(LAT.), (ENG.), gorcak. Sin. 

---PRSTENASTanularis, e (lat.), anular (eng.), onaj koji ima strukturu u obliku prstena. Obicno tkivo
koje okružuje drugo tkivo oko kojega zatvara prsten (npr. prstenast mišic oko otvora i sl.). anularan.
Sin. 

---PRSTENJAKdigitus anularis (lat.), ring finger (eng.), cetvrti prst ruke, gradom istovjetan ostalim
osim palca. Na njemu se nosi prsten, po cemu je dobio ime. Sin. 

---PRSTI, MALJICASTIdigiti hippocratici (lat.), clubbed fingers (eng.), deformitet koji nastaje
proliferacijom mehkoga tkiva oko distalnoga clanka bez stalnih koštanih promjena. Situacija se vidi
kod hronicnih bolesti grudnih organa. Sin. 

---PRSTOLIKdigitatus-3, dactylatus-3 (lat.), digitated, dactylatyed (eng.), izraštaj koji je na prst

nalik, izdužen i uzak kao prst, nastavak u obliku ispruženoga prsta Sin. .

---PRTOKAL(LAT.), (ENG.), SIN. v. naranca.

---PRUGAstria, ae, f (lat.), stripe, sreak, line (eng.), 1. opci termin za usku, na traku nalik,
strukturu, 2. linija, široka linija, narocito onda ako se smjenjuju linije drugih svjetlosnih kvaliteta.
strija, up. ožeta koža. Sin. 

---PRUGASTstriatus-3 (lat.), striated (eng.), karakteriziran prugama, narocito ako se one jednolicno
smjenjuju, pa predstavljaju dvije kategorije koje razlicito lome svjetlo ili daju drugu boju tkiva
(npr. poprecno-prugasti mišic) Sin. .

---PRURIGINOZANpruriginosus-3 (lat.), pruriginous (eng.), 1. onaj koji je prirode pruriga ( Sin. v.), 2.
svrabljiv, onaj koji svrbi, bez obzira na postojanje svraba kao parazitoze, odnosi se na svrab kao
simptom.

---PRURIGOprurigo, inis, f (lat.), id.(eng.), 1. ime koje se daje nekolicini kožnih erupcija koje svrbe,
a nepoznatoga su uzroka. Pojavljuju se karakteristicne eflorescence, prurigo papule, obicno u obliku
kubeta sa prolaznim mjehuricem na vrhu, 2. Sin. v. svrabež.

---PRURITUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. svrabež.

---PRVIprimus-3 (lat.), first (eng.), onaj koji dolazi najprije u slijedu elemenata, struktura ili
dogadaja, (npr. prvi prst) Sin. .

---PRVINEcolostrum, i, n (lat.), id.(eng.), mlijecna tecnost koju luce mlijecne žlijezde, dan prije ili
neposredno poslije poroda. Sadrži oko 20% bjelancevina, najviše imunoglo-bulina, manje šecera i
masti od mlijeka, a više minerala (Kulenovic,……"tri prvine u mom mlijeku"). babinje mlijeko,
grušalina, kuljada, kolostrum, prvo mlijeko. Sin. 

---PRVINKINJAprimipara, ae, f (lat.), id,(eng.), žena koja je imala jednu trudnocu koja je rezultirala
plodom težine najmanje 500 grama ili 20 nedjelja gestacije, bez obzira da li je dijete živo pri
rodenju ili ne. Jednom je rodila dijete. primipara, prvorotka. Sin. 

---PRVO MLIJEKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. prvine.

---PRVOROÐENprimogenitus-3 (lat.), first form (eng.), dijete, obicno muško, koje je prvo rodeno.
Važan element pri nasljedivanju titula i dostojanstava po zakonima nekih zemalja Sin. .

---prvorotka(lat.), (eng.), Sin. v. prvinkinja.

---PRŠLJENvertebra, ae, f (lat.), id.(eng.), bilo koja od 33 specijalno gradene kosti kicmenoga
stuba, columna vertebralis, medusobno spojenih medupršljenskim hrskavicama, a unutar njihovih
otvora se zatvara kanal u kojemu se nalazi kicmena moždina. Ima ih 7 vratnih, 12 grudnih, 5
slabinskih, 5 sakr kralježak, kraljež, vitnjak. Sin. 

---PRŠLJENI, GRUDNIvertebrae thoracales (lat.), thoracic vertebre (eng.), 12 pršljena koji zajedno
sa rebrima cine skelet grudnoga koša. Kako se spuštaju prema dolje njhov izgled, koji u pocetku
podsjeca na vratne, sve više dobija osobine slabinskih pršljena. Sin. 

---PRŠLJENI, REPNIvertebrae coccygeae (lat.), coccygeal vertebre (eng.), zadnjih 3 do 5 pršljena,

spojenih u jednu malehnu, repnu kost, os coccygis. Rudimentarni su i ostatak repnih pršljena, te
nemaju potpornu funkciju kod covjeka. Sin. 

---PRŠLJENI, SAKRALNIvertebrae sacrales (lat.), sacral vertebre (eng.), pršljeni koji se nalaze ispod
ili iza slabinskih. Ima ih pet i normalno su spojeni u jednu kost, sakrum, krapilo, kropilo, koja veže
karlicne kosti i kicmu. Djeluje kao poluga i prenosi težinu tijela na noge. Sin. 

---PRŠLJENI, SLABINSKIvertebrae lumbales (lat.), lumbar vertebre (eng.), 5 pršljena koje uglavnom
cine skelet trbuha, izmedu grudnih i sakralnih kralježaka. Najveci i najjaci pršljeni koji nose težinu
gornjega dijela tijela (57% tjelesne težine). Sin. 

---PRŠLJENI, VRATNIvertebrae cervicales (lat.), cervical vertebre (eng.), gornjih sedam pršljena koji
cine skelet vrata. Najgracilniji su od svih potpornih kralježaka (osim kokcigealnih). Sin. 

---PRŠLJENSKIvertebralis, e (lat.), vertebral (eng.), ono što pripada pršljenu, što proizilazi iz njega
ili je u intimnome kontaktu s njim. Sin. 

---prženjeinustio, onis, f (lat.), cauterisation (eng.), spaljivanje kauterom, npr. prženje bradavice,
sin. kauterizacija Sin. .

---psamomapsammoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor, narocito meningioma, koji sadrži psamozna
tjelašca, u obliku zrnaca pijeska, nastala kalcifikacijom. Sin. 
---psamozanpsammosus-3 (lat.), psammous (eng.), onaj koji sadrži psamozna tjelešca, nalik na
zrnca pijeska, pjeskovit. Sin. 

---pseudoakuzija, pseudoacusis, is, f (lat.), pseudoacusma (eng.), subjektivni osjecaj koji se cuje
promijenjen u tonalitetu, boji, jacini i sl Sin. .

---pseudoaldosteronizampseudoaldosteronismus, i, m (lat.), pseudoaldosteronism (eng.), hereditarni

poremecaj u djecijoj dobi karakteriziran znacima manjka aldosterona, mada se luci normalna
kolicina aldosterona. To je defekt receptora za aldosteron i renalna disfunkcija Sin. .

---pseudoanafilaksijapseudoanaphylaxia, ae, f (lat.), pseudoanaphylaxis (eng.), reakcija koja nalici

na anafilaksiju ili anafilakticni šok, a nastaje intravenskim dava-njem seruma, ali ne ukljucuje
antigen-antitijelo reakciju Sin. .

---pseudoanginapseudoangina, ae, f (lat.), id.(eng.), lažne anginozne srcane senzacije koje se vide
kod neurotiziranih pojedinaca. Bol je bez organskoga porijekla Sin. .

---pseudoartroza(lat.), (eng.), Sin. v. lažni zglob.

---pseudocistapseudocysta, ae, f (lat.), pseudocyst (eng.), 1. nenormalno velika dilatirana šupljina

koji nalici na cistu, ali nije, jer nema sloja epitela koji joj pravi zid, 2. cistoidna kolekcija tecnosti i
detritusa ciji zid prave gušte-raca i drugi okolni organi, a nastaje kao komplikacija akutnoga
pankreatit Sin. .

---pseudodemencija, pseudodementia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. poremecaj koji nalici na demenciju,

ali nije, uslijed odsustva organske lezije na mozgu i može se lijeciti, 2. ekstremna apatija i
nezainteresiranost za okolicu uz odsustvo duševnoga poremecaja Sin. .

---pseudodifterijapseudodiphteria, ae, f (lat.), id.(eng.), pri-sustvo lažne opne na sluzavici pocetnih

dijelova dihalnoga aparata, a koja nije uzrokovana sa Corynabacterium diphteriae Sin. .

---pseudofolikulitispseudofolliculitis, idis, f (lat.), barber's itch (eng.), bakterijska infekcija

uzrokovana obicno sa Staphylococcus aureus koja se javlja na bradi pretežno crnaca, narocito ispod
brade. Karakteristicne promjene su eritematozne papule, nekada pustule sa zavrnutim dlakama.
Ova se kondicija vidi kod ljudi koji se b Sin. .

---pseudoglobulin(lat.), (eng.), Sin. v. globulin.

---pseudohermafrodit(lat.), (eng.), Sin. v. prividni hermafrodit.

---pseudohiperkalijemija(lat.), pseudohyperkalemia (eng.), laboratorijski nalaz u kojem je serumski

kalijum visok, a plazmin normalan. To se dešava kod trombocitoze, leukocitoze, a najcešce kod
mioproliferativnih smetnji, jer se krv zgrušava i uzrokuje oslobadanje kalijuma krvnih plocica i
leukocita Sin. .

---pseudokrup(lat.), pseudocroup (eng.), stanje koje nalici na zadavicu ( Sin. v.), ali nije, nego je
posljedica ili stridoroznoga laringitisa ili zaduhe uslijed pritiska velikoga timusa.

---PSEUDOLEUKEMIJApseudoleucaemia, ae, f (lat.), pseudoleukemia (eng.), termin za grupu stanja

koje pokazuju povecane limfne žlijezde, ali bez leukemicne slike. Tu spadaju Hodžkinova bolest,
multipli mijelom, anogenicna mijeloidna metaplazija i sl Sin. .

---PSEUDOMONAS(LAT.), id. lat. i(eng.), svaki mikroorganizam iz roda gram negativnih bakterija
porodice Pseudomonadaceae koji su izgleda pravih ili lahko savijenih štapica; pokretne su sa
polarnim bicem. Ima ih nekoliko stotina vrsta, a najpoznatije su Pseudomonas aeruginosa koji daje
piocijani Sin. .

---PSEUDOPARALIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažna paraliza

---PSEUDOPARATIREOIDIZAMpseudoparathyreoidismus, i, m (lat.), pseudoparathyreoidism (eng.),

urodeno stanje koje klinicki nalici na hipoparatireoidizam, ali je uzrokovan nesposobnošcu odgovora
na normalno izlucivanje parathormona. Glavni uzrok su defektivni G proteini, neophodni za prenos
Sin. .

---PSEUDOPODE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ameba i ameboidizam.

---PSEUDOPUBERTET(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažni pubertet.

---PSEUDOREAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažna reakcija.

---PSEUDOTUBERKULOZApseudotuberculosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja od razlicitih životinjskih

bolesti koju uzrokuju patogeni, npr. Yersinia pseudotuberculosis, ali ne i sam uzrocnik verema.
Narocito se vidi kod zamorcica, bijelih miševa, zeceva, kod kojih kezeozne gute nalice na one od
verema Sin. .

---PSEUDOTUMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. lažni tumor.

---PSIHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. duša.

---PSIHALGIJA(LAT.), (ENG.), bol, psihicki Sin. .

---PSIHASTENIJApsychastenia, ae, f (lat.), id.(eng.), sve neuroze koje nisu svrstane kao histerija.
Uglavnom su ukljucene fobije i anksiozne neuroze. Doslovan je prevod duševna slabost, malaksalost.
Sin. 

---PSIHATAKSIJApsychataxia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj duševnoga stanja karakteriziran

konfuzijom i nesposobnošcu koncentriranja Sin. .

---PSIHIJATARpsychiater, tri, m (lat.), psychiatrist (eng.), ljekar specijalista iz psihijatrije ( Sin. v.).

---PSIHIJATRIJApsychiatria, ae, f (lat.), psychiatry (eng.), grana ukupne medicine koja se bavi
izucavanjem, dijagnozom, lijecenjem i prevencijom duševnih smetnji. Sin. 

---PSIHIJATRIJA, BIOLOŠKA(LAT.), biologic psychiatry (eng.), dio psihijatrije koja posebno zagovara
biohemijske, neurološke i farmakološke uzroke i terapijske postupke. Sin. 

---PSIHIJATRIJA, DESKRIPTIVNA(LAT.), descriptive psychiatry (eng.), psihijatrija koja se temelji na

proucavanju primjetljivih simptoma i modela ponašanja. Sin. 

---PSIHIJATRIJA, DINAMICNA(LAT.), dynamic psychiatry (eng.), psihijatrija koja se temelji na

izucavanju nesvjesnih mehanizama, konflikata i drugih emocionalnih procesa koji motiviraju i
determiniraju ljudsko ponašanje. Sin. 

---PSIHIJATRIJA, ORGANSKA(LAT.), organic psychiatry (eng.), dio psihijatrije koja se bavi

psihološkim aspektima organskih promjena na mozgu. Sin. 

---PSIHIJATRIJA, SOCIJALNA(LAT.), social psychiatry (eng.), dio psihijatrije koji se bavi

kulturološkim, ekološkim i sociološkim elementima koji uzrokuju, intenziviraju, precipitiraju,
prolongiraju i kompliciraju mentalne smetnje i poremecaje ponašanja. Sin. 

---PSIHIJATRIJA, SUDSKA(LAT.), forensic psychiatry (eng.), dio psihijatrije koji se bavi sudskim
aspektima mentalnih poremecaja. Sin. 

---PSIHIJATRIJSKIpsychiatricus-3 (lat.), psychiatric (eng.), ono što pripada, što je unutar psihijatrije.
Sin. 

---PSIHOAKTIVANpsychoactivus-3 (lat.), psychoactive (eng.), ono što djeluje na duševni život,

ponašanje i doživljava-nje dogadanja (odnosi se uglavnom na droge) Sin. .

---PSIHOANALIZA, PSYCHOANALYSIS, es, f (lat.), id.(eng.), metoda kojom se saznavanjem i analizom

pacijentovoga prethodnoga života utvrduje njegova uloga u aktuelnome duševnome životu u namjeri
da se otkriju konflikti, te postupak njihovoga razrješenja. Sin. 

---PSIHODELICANpsychodelicus-3 (lat.), psychodelic (eng.), ono što pripada ili je karakterizirano

vidnim halucinacijama i nekada psihoticnim ponašanjem. Uglavnome droge daju takve efekte. Sin. 

---PSIHOGENpsychogenes (lat.), psychogenic (eng.), nastao ili uzrokovan psihickim ili duševnim
faktorima u vecoj mjeri nego organskim somatskim poremecajima. Sin. 

---PSIHOHIRURGIJApsychochirurgia, ae, f (lat.), psychosurgery (eng.), hirurgija centralnoga

nervnoga sistema koja se radi lijecenja psihijatrijskih poremecaja, obicno prekidanjem asocijativnih
puteva Sin. .

---PSIHOLAGNIJApsycholagnia, ae, f (lat.), psycholagny (eng.), seksualno uživanje u zamišljenome i

imaginarnome seksualnome odnosu Sin. .

---PSIHOLOGIJApsychologia, ae, f (lat.), psychology (eng.), grana nauke i prakse koja se bavi
duševnim procesima sa narocitim aspektom na ponašanje Sin. .

---PSIHOLOGIJA, KLINICKA(LAT.), clinical psychology (eng.), korišce-nje psihološkoga znanja i

tehnika u lijecenju bolesnika sa duševnim, emocionalnim i razvojnim poremecajima po-našanja
Sin. .

---PSIHOPATIJApsychopathia, ae, f (lat.), psychopathy (eng.), duševna poremecenost koja nije

razvrstana kao duševna bolest. Uglavnom nije udružena sa gubitkom inteligencije, a mogla bi se
karakterizirati kao poremecaj ponašanja. duhobolja. Sin. 

---PSIHOSEDACIJApsychosedatio, onis, f (lat.), psychosedation (eng.), administracija psihosedativnih

supstancija cime pacijent biva osloboden straha kao osnovnoga simptoma Sin. .

---PSIHOSEDATIV(LAT.), psychosedative (eng.), sredstvo, lijek, koje svojim djejstvom na

supkortikalne centre omogucuje spoznaju i uklanjanje straha sa minimalnim djejstvom na motorne i
senzorne poremecaje Sin. .

---PSIHOSENZORAN(LAT.), psychosensory (eng.), onaj koji pripada svjesnoj percepciji impulsa na

duševni život i, istovremeno, na osjecaje Sin. .

---PSIHOSOMATSKI(LAT.), psychosomatic (eng.), onaj koji pripada odnosima duševno-tjelesno, onaj

koji ima tjelesne simptome uslijed psihickih, emocionalnih i duševnih uzroka Sin. .

---PSIHOSTIMULANS(LAT.), psychostimulant (eng.), onaj koji daje, proizvodi, porast psihomotorne

aktivnosti (obicno je rijec o lijeku, drogi, npr. amfetaminu) Sin. .

---PSIHOTERAPIJApsychotherapia, ae, f (lat.), psychotherapy (eng.), lijecenje duševnih smetnji i

poremecaja ponašanja upotrebljavajuci psihološke tehnike, kao što su podrška, sugestija,
ubjedivanje, reedukacija, uvjeravanje u namjeri adaptacije ili promjene slabo adaptirane licnosti.
To je uglavnom terapija neuroza Sin. .

---PSIHOTICANpsychoticus-3 (lat.), psychotic (eng.), onaj koji je karakteriziran psihozom,

ponašanjem koje se uklapa u psihozu ili koji pokazuje znake psihoze Sin. .

---PSIHOZApsychosis, is, f (lat.), id.(eng.), duševni poremecaj kod kojega su mentalne funkcije
oštecene do takvoga stepena da to znatno utjece na uvid bolesnika u vlastito sta-nje, na njegovu
sposobnost da udovolji obicnim zahtjevima života i da održi primjeran odnos sa realnošcu. bolest
duševna. Sin. 

---PSITAKOZA, PSITTACOSIS, is, f (lat.), psittacosis, parrot fever (eng.), akutna ili primarno hronicna
respiratorna ili sistemska bolest raznih divljih ili domacih ptica uzrokovana sa Chlamidia psittaci, a
prenosi se na covjeka i na druge domace životinje. Infekcija kod ljudi nastaje udihanjem suhih
pticijih ekskreta ili pera, Sin. 

---PSORIJAZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljuskavica.

---PTIJALEKTAZIJAptyalectasis, is, f (lat.), id.(eng.), dilatacija pljuvacnih kanala, bilo morbidno bilo
operativno Sin. .

---PTIJALIN, V(LAT.), (ENG.), amilaza Sin. .

---PTIJALIZAMptyalismus, i, m (lat.), ptyalism (eng.), prekomjerno lucenje pljuvacke. ptijaloreja,

ptyalorrhoea, hipersalivacija, hypersalivatio, sijaloreja, sialorrhorea. Sin. 

---PTIJALOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sijalografija.

---PTIJALOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ptijalizam.

---PTILOZA1. v. opadanje trepavica, 2. ptilosis, is, f (lat.), id.(eng.), forma pneumokonioze nastale
udihanjem prašine od nojeva perja Sin. .

---PTOMAIN(LAT.), ptomaine (eng.), toksicna baza nastala dekarboksilacijom neke aminokiseline,

najcešce bakterijskim djejstvom (npr. kadaverin je ptomain) Sin. .

---PTOZA1. v. spad kapka, 2. ptosis, is, f (lat.), id.(eng.), svako spadanje nekoga organa u odnosu na
njegov anatomski položaj. Takoder naziv nosi i ime organa (npr. nefroptoza, spad bubrega) Sin. .

---PUBERTET(LAT.), (ENG.), SIN. v. doraslost.

---PUBERTET, PRERANIpubertas precox (lat.), precocious puberty (eng.), neuobicajeno rana pojava
seksualne zrelosti, bilo da je idiopatska, bilo uslijed patološkoga uzroka, a može biti izoseksualna i
heteroseksualna, tj. sa pojavom seksualnih karakteristika oba spola. Sin. 

---PUBERTETSKIpuberalis, e (lat.), pubertal (eng.), onaj koji se odnosi ili je karakteriziran

pubertetom, doraslošcu Sin. .

---PUBICANpubicus-3 (lat.), pubic (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se u pubicnoj regiji ili na
stidnoj kosti Sin. .

---PUBIOTOMIJApubiotomia, ae, f (lat.), pubiotomy (eng.), hirurško presijecanje stidne kosti

lateralno od medijalne linije Sin. .

---PUCANJE NOKATAonychorrhexis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da nokat ima izraženije uzdužne
pruge što je praceno pucanjem slobodnoga ruba po tim prugama Sin. .

---PUCANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep.

---PUCEtrochanter majus (lat.), greater trochanter (eng.), široki, ravni izraštaj na gornjemu kraju
lateralne strane butne kosti na koji se hvataju mišici. veliki trohanter. Sin. 

---PUCE, MALEHNOtrochanter minus (lat.), lesser trochanter (eng.), kratki, konicni, izdanak koji se
proteže medijalno od donjega stražnjega ruba baze vrata butne kosti, a služi za hvatanje mišica.
malehni trohanter. Sin. 

---PUCKETANJE(LAT.), rale (eng.), nenormalni, diskontinuirani, nemuzikalni zvuk koji se cuje pri
auskultaciji, uglavnom pri inhalaciji Sin. .

---PUDENDALANpudendalis, e (lat.), pudendal (eng.), ono što pripada vanjskim genitalijama, stidnim
organima, stidan. Sin. 

---PUERIKULTURApuericultura, ae, f (lat.), puericulture (eng.), nauka i vještina njege i odgoja

djeteta. Sin. 

---PUERPERALANpuerperalis, e (lat.), puerperal (eng.), ono što pripada babinama ( Sin. v.).

---PUFER(LAT.), buffer (eng.), hemijski sistem koji sprjecava promjene u koncentraciji ili kiselosti
(pH) drugoga sistema Sin. .

---PUHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. puhvica.

---PUHVICApustula, ae, f (lat.), pustula (eng.), vidljiva kolekcija gnoja u ili ispod epiderma cesto u
folikulima dlaka ili znojnim porama. prištic, gnojanica, gnojavica, pustula, svilarica, puha, 2. Sin. v.
cibuljica.

---PUKNUT, RUPTUS-3 (lat.), ruptured (eng.), organ ili struktura koja je pod djejstvom unutrašnje ili
vanjske sile naprsla, pukla i ima rascjep na sebi Sin. .

---PUKNUTA MATERICAruptura uteri (lat.), rupture of womb (eng.), rascjep zida materice uslijed
slabosti ili prejakoga napinjanja, odnosno jatrogeno nastala. Sin. 

---PUKOTINA1. fissura, ae, f (lat.), groove, cleft (eng.), opci i cest anatomski termin u smislu
brazda, napuklina, razrez, rasjeklina, procijep, oluk, rov, žlijeb, jaz, sin. cijep, raskolina, razdor,
procijep, fisura, jap, 2. u pl. ragades, um, f (lat.), sitne, linearne naprsline ili ožiljci kože, narocito
oko u ragade. Sin. 

---PULJCIsin. puljak, alveoli pulmonis (lat.), pulmonary alveoli (eng.), malehne šuplje izbocine duž
zidova alveolarne vrece i alveolarnih kanalica kroz cije se zidove mijenjaju plinovi izmedu sadržaja
u alveolarnoj šupljini i kapilara u zidu. plucni mjehurici. Sin. 

---PULMEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pneumektomija.

---PULMOLITpulmolithus, i, m (lat.), pulmolith (eng.), kamen u plucima Sin. .

---PULMOLOGIJApulmologia, ae, f (lat.), pulmology (eng.), dio interne medicine, zasebna

internisticka specijalizacija, koja se bavi dijagnozom i konzervativnim lijecenjem bolesti pluca.
Nastala je iz ftiziologije i cesto je zovu pneumoftiziologija Sin. .
---PULMOMETRIJApulmometria, ae, f (lat.), pulmometry (eng.), mjerenje plucnoga kapaciteta. Sin. 

---PULMONALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. plucni.

---PULPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. srž 2.

---PULPA, ZUBNApulpa dentis (lat.), dental pulp (eng.), bogato vaskularizirano i inervirano vezno
tkivo mezodermalnoga porijekla koje se nalazi u zubnoj šupljini, a ima nutritivnu, senzornu
protektivnu i formativnu funkciju. zubna srž. Sin. 

---PULPEKTOMIJApulpectomia, ae, f (lat.), pulpectomy (eng.), kompletna ekstirpacija zubne pulpe

iz pulpne komore Sin. .

---PULPITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija zubne srži, obicno uslijed bakterijske infekcije ušle kroz
karijes, prelom zuba, ili druge situacije koje znace izlaganje pulpe. Mogu ga uzrokovati i hemijski i
iritativni faktori Sin. .

---PULPOZAN, V(LAT.), (ENG.), mesnat 2 Sin. .

---PULS DVOUDARANpulsus bisfericus (lat.), bisferious pulse (eng.), puls karakteriziran dvama jakim
sistolicnim vrhovima koji su odvojeni medusistolicnim razmakom. Vidi se kod aortne regurgitacije sa
stenozom Sin. .

---PULSpulsus, us, m (lat.), pulse (eng.), 1. ritmicna ekspanzija arterija nakon srcane kontrakcije
koja se može palpirati na periferiji, 2. kratki udar struje ili napona više voltaže. Sin. 

---PULS(LAT.), (ENG.), aritmican, Sin. v. aritmija.

---PULS, ABDOMINALNIpulsus abdominalis (lat.), abdominal pulse (eng.), puls na abdominalnoj aorti
koji kod mršavih osoba može biti vidljiv na prednjemu trbušnome zidu, narocito pri ležanju. Sin. 

---PULS, BIGEMINALNIpulsus bigeminus (lat.), bigeminal pulse (eng.), puls u kojem dva otkucaja
slijede jedan drugoga u brzoj sukcesiji. Svaka dva otkucaja su odvojena od slijedeca dva dužim
intervalom. Sin. 

---PULS, BRZIpulsus celer (lat.), quick pulse (eng.), ubrzan puls normalnih kvaliteta, brži od
normalne frekvencije, obicno preko 100 otkucaja u minuti Sin. .

---PULS, DIKROTICANpulsus dicroticus (lat.), dicrotic pulse (eng.), puls koji je karakteriziran sa dva
vrha. Drugi nastaje u dijastoli i predstavlja pojacanje dikroticnoga vala Sin. .

---PULS, FILIFORMANpulsus filiformis (lat.), filiform pulse, thready pulse (eng.), koncast puls,
istanjen puls toliko da se arterija pipa kao deblji konac Sin. .
---PULS, FREKVENTANpulsus frequens (lat.), frequent pulse (eng.), ubrzan puls, puls koji je po broju
otkucaja brži nego što je normalno, obicno preko 100 otkucaja u minuti, ali postoje i individualne
razlike. Sin. 

---PULS, INTERMITENTANpulsus intermittens (lat.), intermittent pulse (eng.), puls sa prekidima i

ponovnim pocetkom, puls kod kojega pojedini otkucaji nestaju. Sin. 

---PULS, IREGULARANpuls irregularis (lat.), irregular pulse (eng.), puls ciji otkucaji nastaju u
nepravilnim intervalima. Sin. 

---PULS, JAKpulsus fortis (lat.), strong pulse (eng.), snažan puls, puls visoke amplitude, jakoga
udara pod prstom za palpaciju. Sin. 

---PULS, KAPILARANpulsus capillaris (lat.), capillary pulse (eng.), naizmjenicno crvenjenje i

blijedenje kože, sinhrono pulsu, koje se može opservirati na nekoliko nacina, a uobicajen je
pritiskom na kraj nokta dok se fenomen vida na korijenu kao ritmicno crvenjenje i blijedenje. Sin. 

---PULS, LABILANpulsus labilis (lat.), labile pulse (eng.), puls koji je normalan kad pacijent leži, ali
brzo postaje frekventan kod sjedenja, ustajanja, hodanja, pogotovu kod napora. Sin. 

---PULS, MALEHANpulsus parvus (lat.), small pulse (eng.), malehni, sitan puls Sin. .

---PULS, MEHAKpulsus mollis (lat.), soft pulse (eng.), puls koji je mehak pri palpaciji, lahko se
komprimira arterijski krvni sud i ne odiže prste. Sin. 

---PULS, MLITAVpulsus debilis (lat.), weak pulse (eng.), ekstremno slab puls, jedva pipljiv,
mlitavoga krvnoga suda pri palpaciji. Sin. 

---PULS, NEJEDNAKpulsus inaequalis (lat.), unequal pulse (eng.), puls kod kojega su pojedini
otkucaji jaki i cvrsti, a drugi slabi i mlitavi Sin. .

---PULS, ODSUTANpuls deletus (lat.), abscence of pulse (eng.), kaže se kad je pacijent bez pulsa,
nedostaje mu periferni puls Sin. .

---PULS, PARADOKSALANpulsus paradoxus (lat.), paradoxical pulse (eng.), puls koji znacajno opada u
jacini, brzini za vrijeme inspiracije i obicno se nalazi kod konstriktivnoga perikarditisa. Sin. 

---PULS, POSKOCNI(LAT.), pulsus capricans (eng.), jerky pulse (eng.), puls kod kojeg se arterija
naglo i iznenada jako distendira, kao da poskoci Sin. .

---PULS, PROMJENJIVpulsus alterans (lat.), alterating pulse (eng.), puls u kojem postoje regularne
promjene u jacini, cas je slab, cas jak, bez promjene u dužini pulsnoga talasa. Sin. 

---PULS, PUNpulsus plenus (lat.), full pulse (eng.), lahko pipljiv puls, onaj koji je široke amplitude i
ekspanzije palpiranoga krvnoga suda. Sin. 
---PULS, RAVNOMJERANpulsus aequalis (lat.), equal pulse (eng.), puls podjednak u svojim
amplitudama, jacini, frekvenciji. Normalan puls, izmedu 60-100 otkucaja u minuti. Sin. 

---PULS, RAZLICITpulsus differens (lat.), different pulse (eng.), razlicit puls na istim mjestima
suprotnih strana tijela. Sin. 

---PULS, SPORpulsus tardus (lat.), slow pulse (eng.), abnormalno spor puls, puls ispod normalne
frekvencije, obicno ispod 60 otkucaja u minuti. Sin. 

---PULS, TVRDpulsus durus (lat.), tense pulse (eng.), puls koji je cvrst i pun, bez velikih pulsnih
ekskurzija, ima se osjecaj tvrde, debele kanafe pri palpaciji. Sin. 

---PULS, VALOVITpulsus undulans (lat.), undulating pulse (eng.), puls koji daje utisak talasanja pri
palpaciji, osjecaj slijeda vala, a ne otkucaja. Sin. 

---PULS, VELIKIpulsus magnus (lat.), large pulse (eng.), visok, pun, obiman, pun puls Sin. .

---PULS, VENSKIpulsus venosus (lat.), venous pulse (eng.), pulzacija koja se javlja na veni, obicno
veni jugularis, iznad sternoklavikularnoga zgloba. Sin. 

---PULVERIZACIJApulverisatio, onis, f (lat.), pulverization (eng.), usitnjavanje, pretvaranje neke

supstancije u prah (mljevenjem, sitnjenjem, tucenjem i sl.). Sin. 

---PULVERIZIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. usitnjen.

---PULZACIJApulsatio, onis, f (lat.), pulsation (eng.), ritmicko otkucavanje (srca, velikih krvnih
suda), ritmicno udara-nje pulsa, damar, bilo Sin. .

---PUMPA(LAT.), pump (eng.), aparat koji služi potezanju ili forsiranju protoka tekucine ili gasa
Sin. .

---PUN, PLENUS-3 (lat.), full (eng.), ispunjen, popunjen, prepun, napunjen, potpun, citav, dovršen,
(o utlini), bez slobodnoga prostora, (o stomaku) sit, (o tijelu), debeo, (o glasu) zvucan, snažan (o
moci) velik, neogranicen, (o zahtjevima) kompletan Sin. .

---PUNJENJEimpletio, onis, f, repletio, onis, f (lat.), repletion, filling (eng.), 1. materijal, zlato,
amalgam, cement, sinteticke smole, inseriran u preparirani zubni kavitet. ispun, plomba, 2.
inseriranje materijala za ispune u pripremljenome kavitetu, 3. svako ispunjavanje neke šupljine
koja nastaje poslije vadenja mase hirurškim putem. Sin. 

---PUNJENJE, DEFINITIVNO(LAT.), permanent filling (eng.), punjenje koje trajno ostaje kao
nadomjestak karioznih defekata zuba. Sin. 

---PUNJENJE, DIREKTNO(LAT.), direct filling (eng.), punjenje koje te-rapeut direktno unosi i formira
na zubu pacijenta (amalgami, kompoziti). Sin. 
---PUNJENJE, INDIREKTNO(LAT.), indirect filling (eng.), ispuni koji se izraduju po prethodno uzetom
otisku u zubnoj tehnickoj laboratoriji, a potom fiksiraju u zubu pacijenta. Sin. 

---PUNJENJE, KANALSKO(LAT.), (ENG.), root canal filling (eng,), punjenje korijenskoga kanala
malehnim ili tvrdim materijalima radi lijecenja ili kompletne opturacije. Sin. 

---PUNJENJE, KOMPOZITNO(LAT.), composite filling (eng.), punjenje sintetskim smolama. Sin. 

---PUNJENJE, PRIVREMENO(LAT.), temporary filling (eng.), punjenje koje se stavlja da obezbijedi

retenciju lijeka i sprijeci ulazak pljuvacke, a time i ponovnu infekciju. To se vadi za kratko vrijeme.
Sin. 

---PUNJENJE, RETROGRADNO(LAT.), retrograde filling (eng.), apikalno zatvaranje korijenskoga

kanala amalgamom ili drugim materijalom za vrijeme apikotomije, prilazeci apikalno. Sin. 

---PUNJENJE, VIŠEPOVRŠINSKO(LAT.), compound filling (eng.), pu-njenje koje ispunjava dvije ili više
površina zuba. Sin. 

---PUNKCIJApunctura ae, f, centesis, is, f (lat.), puncture, centesis (eng.), ubadanje, penetracija
oštrim instrumentom u tjelesnu duplju, šupalj organ ili krvni sud, cistu, pa i solidan organ, u cilju
uzimanja uzorka za analizu sadržaja, unošenja lijeka ili kontrastnoga sredstva. centeza. Sin. 

---PUNKCIJA, TRBUŠNAabdominocentesis, is, f (lat.), andominal paracentesis (eng.), intervencija

koja se izvodi ubadanjem šuplje igle, troakara ili šiljastoga noža u trbušnu utlinu da bi se ispraznila
tecnost iz nje ili uzeo uzorak. Sin. 

---PUNKTATpunctatum, i, n (lat.), sample (eng.), materijal dobijen punkcijom ( Sin. v.).

---PUNKTIFORMANpunctiformis, e (lat.), punctiform (eng.), 1. struktura koja ima oblik tacke,

postavljen ili se dešava na jednoj tacki, 2. (u bakteriologiji), vrlo sitna kolonija na kulturi Sin. .

---PUNOKRVANplethoricus, ae, f (lat.), prethoric (eng.), osoba lica prepunjenoga krvlju,

crvenoljubicaste boje Sin. .

---PUNOKRVNOSTplethora, ae, f (lat.), id.(eng.), crvenoljubicasta boja lica i vrata, narocito ako je
posljedica prepunjenosti krvlju. Sin. 

---PUNOKRVNOST, OPCApanhyperaemia, ae, f (lat.), general plethora (eng.), pojava da su svi organi
jako napunjeni, našikani, krvlju, hiperemicni. panhiperemija. Sin. 

---PUNOLJETAN(LAT.), fullaged (eng.), osoba koja po našem zakonu ima l8 godina i duševno je
zdrava, a po americkom zakonu je to osoba sa 21 godinom Sin. .

---PUPAKumbilicus, i, m (lat.), navel (eng.), ožiljak koji oznacava mjesto gdje je bila u fetalno doba
pupcana vrpca, pupcani gajtan. Sin. 

---PUPCANumbilicalis, e, omphalicus-3 (lat.), umbilical, omphalic (eng.), onaj koji pripada pupku,
izlazi iz njega. omfalican. Sin. 

---PUPCANIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrpca, pupcana.

---PUPILARANpupillaris, e (lat.), pupillary (eng.), ono što pripada zjenici. Sin. 

---PUPILATONIJApupillatonia, ae, f (lat.), atonic pupill (eng.), obicno jednostrano stanje oka u
kojem je zahvacena zjenica veca od zdrave i slabo odgovara na svjetlo, akomodaciju i
konvergenciju ili djeluje nenormalno. Neki tetivni refleksi (patelarni) su odsutni kod nosilaca ovoga
stanja Sin. .

---PUPILOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. pupilometrija.

---PUPILOMETRIJApupillometria, ae, f (lat.), pupillometry (eng.), mjerenje širine zjenice oka. To se

radi posebnim instrumentom, pupilometrom Sin. .

---PUPKOVINA, V(LAT.), (ENG.), vrpca, pupcana. Sin. 

---PUPOLJAKgemma, ae, f (lat.), bud, sprig (eng.), mladica cvijeta ili grancice, pocetna razvojna
faza cvijeta ili grancice. U tome stanju neke trave imaju najviše ljekovitih sastojaka. fiden, gondže.
Sin. 

---PURGATIVIremedia purgativa, pl., (lat.), purgatives (eng.), sredstva koja uzrokuju pražnjenja
crijeva, narocito ona koja stimuliraju peristaltiku. Sredstva za cišcenje. cistila. Sin. 

---PURIFICIRAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cist.

---PURIFIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. precišcavanje.

---PURIN(LAT.), purine (eng.), bezbojni kristalni, heterociklicni spoj C5H4N4 koji se u prirodi nalazi
u slobodnome stanju, a razlicito se vrše zamjene na njegovoj molekuli i time pravi purinske baze
ciji je krajnji produkt uricna kiselina (acidum uricum). U baze spadaju adenin i gvani Sin. .

---PURINEMIJApurinaemia, ae, f (lat.), purinemia (eng.), pri-sustvo purinskih baza u krvi Sin. .

---PURPURApurpura, ae, f (lat.), id.(eng.), malehna krvarenja do 1 cm u promjeru na koži, sluzavici

ili seroznoj površini koja mogu biti uzrokovana razlicitim faktorima, ukljucujuci i krvne diskrazije,
abnormalnosti krvnih suda i povredu. Mogu biti udružene sa isindijom Sin. .

---PURULENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zagnojen.

---PUSAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ud, muški.

---PUSATLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ud, muški.

---PUSTIKARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bakarcic.

---PUSTULA, V(LAT.), (ENG.), gnojnica, puhvica, prištic. Sin. 

---PUSTULOZApustulosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakte-rizirano stvaranjem mnogih i razasutih

puhvica Sin. .

---PUSTULOZANpustulosus-3 (lat.), pustular (eng.), obasut puhvicama, gnojnicama ili je karaktera

puhvice Sin. .

---PUT HRANEtractus digestivus (lat.), digestive tract (eng.), dio digestivnoga aparata kojega cini
put hrane bez pripadajucih žlijezdi (usta, jednjak, želudac, tanko i debelo crijevo), sin. alimentarna
cijev, digestivni trakt, digestivna cije Sin. v.

---PUTvia, ae, f (lat.), passage (eng.), 1. staza, putanja, pruga, polaz, nacin, metod, otvor, pogled,
vid, duljina, kanal, trasa prolaza sonde, katetera, zvuka ili bužije kroz prirodan kanal, 2. tractus,
us, m (lat.), tract, path, pathway (eng), nervna struktura gradena od niza nervnih odajica Sin. .

---PUT, DIHALNIapparatus respiratorius (lat.), respiratory tract (eng.), niz cjevastih i kavernoznih
organa i struktura pomocu kojih se vrši plucna ventilacija i izmjena plina izmedu zraka u okolici i
krvi. Glavni su organi: nos, grk-ljan, dušnik, dušnice, dušnicice, pluca, sin. sistem, respiratorni,
trakt, respiratorni Sin. .

---PUT, MOTORNItractus motorius (lat.), motor tract (eng.), bilo koji snopic živcanih vlakana koji
nose motorne niti od centralnoga nervnoga sistema do mišica Sin. .

---PUT, OSJETNItractus sensitivus (lat.), sensitive tract (eng.), bilo koji snopic živcanih niti koje
nose osjetne impulse (bol, temperatura, dodir, vibracija) Sin. .

---PUT, PIRAMIDALNItractus pyramidalis (lat.), pyramidal tract (eng.), dvije grupe nervnih niti (iz
kore prema jezgrama i iz kore prema kicmenoj moždini), koje uglavnom prolaze od motornih regija
kore i idu kroz capsula interna, pedunculi cerebri, pons u medulla oblongata. Kortikonuklearne niti
idu u sinapse sa motornim jezg Sin. .

---PUT, SENZORNItractus sensorius (lat.), sensory tract (eng.), bilo koji snopic živcanih niti koji nose
senzorne impulse od perifernoga receptora od centralnoga nervnoga sistema. Tu spadaju npr. vidni,
slušni i drugi putevi Sin. .

---PUTOVANJE ZUBAextrusio dentium (lat.), tooth extrusion (eng.), fizicko pokretanje zuba poslije
završene erupcije u vertikalnom ili horizontalnom pravcu kao posljedica abrazije. Može biti
fiziološko i patološko. Patološko je posljedica gubitka agonista i antagonista Sin. .
---PUTRESCIN, PUTRESCINE(LAT.), (eng.), tetrametilendiamin, NH2(CH2)4NH2, najprije naden pri
truhljenju životinjskih tkiva, a kasnije naden i u skoro svim tkivima i kulturama nekih bakterija.
Sin. 

---PUTRIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. truho.

---PUTROMAIN(LAT.), putromaine (eng.), bilo koji produkt truhljenja nastao dekompozicijom hrane,
a koji može djelovati otrovno na organizam Sin. .

---PUZANJEtetrapodisis, is, f (lat.), crawl (eng.), kretanje dojencadi i malehne djece sa sva cetiri
ekstremiteta, kretanje koje nalici na cetveronožno hodanje. Predstavlja uvod u uspravni hod Sin. .

---PUZATI(LAT.), repere (eng.), crawl (eng.), kretati se sa sva cetiri uda, hmiljeti. Nacin kako se
krece dojence dok se ne postavi na noge i ne prohoda. U principu, u vrijeme od godine dana, uz
individualne varijacije, treba prohodati Sin. ,

---PUZDRApenis, is, f (lat.), id.(eng.), muški vanjski spolni organ. penis, muški ud. Sin. 

---PUŠAKanus, i, m (lat.), asshole (eng.), izlaz završnoga dijela debeloga crijeva koji je obezbijeden
sfinkterom. cmar, burma. Sin. 

---PUŠENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. duhan.

---PUŠNICAdessicator, oris, m (lat.), id.(eng.), mjesto gdje se suši meso. Sin. 

---PUŠTANJE KRVIvenesectio, onis, f (lat.), plebotomy (eng.), ispuštanje krvi zasjekom vene iz
terapeutskih razloga. Ta se metoda dosta rabila, a danas ima samo historijski znacaj. venesekcija,
flebotomija. Sin. 

---RABDOMIOMArhabdomyoma, atis, n, myoma striocellulare (lat.), rhabdomyoma (eng.), dobrocudni

tumor poprecno prugastih mišica. Sin. 

---RABDOMIOSARKOMArhabdomyosarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), visoko zlocudni tumor poprecno

prugaste muskulature koji se izvodi iz primitivnih mezenhimalnih odajica i koje pokazuju
diferencijaciju duž rabdomioplasticnih li-nija. Vide se i odajice sa poprecnim prugama. Ima tri
forme Sin. .

---RABDOVIRUS(LAT.), rhabdovirus (eng.), pripadnik porodice RNA virusa Rhabdoviridae koji imaju
virion u obliku štapa 130-180 x 70-85 nm koji ima ovojnicu koja sardži lipide. Genom ima jednu RNA
molekulu, a virus sadrži 4 ili 5 polipeptida Sin. .

---RABIES(LAT.), (ENG.), SIN. v. hudobica.

---RACEMAT(LAT.), racemate (eng.), ekvimolekularna mješavina dva izomera koja su opticki

inaktivni, jer postoji isti broj molekula koje rotiraju svjetlo desno i lijevo Sin. .
---RACEMOZANracemosus-3 (lat.), racemose (eng.), grozdast, ono što nalici grozdu, u obliku grozda
grožda. Sin. 

---RACIONALIZACIJArationalisatio, onis, f (lat.), rationalisation (eng.), nesvjesni odbrambeni

mehanizam pomocu kojega pojedinac prosuduje stavove i ponašanje nastojeci ih logicno objasniti, a
koji bi inace bili nepodnošljivi Sin. .

---RACIONIRANA HRANA(LAT.), ration (eng.), tacno odredena i fiksi-rana kolicina hrane i pica za
jedan dan ili jednu jedinicu vremena Sin. .

---RACVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahle.

---RACVAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahlast.

---RAÐANJEparturitio, onis, f (lat.), parturition (eng.), akt ili proces dolaska na svijet, proces poroda
djeteta. poradanje. Sin. 

---RAÐATIparere (lat.), to give birth (eng.), donijeti na svijet mlado, poroditi se, roditi. Sin. 

---RADICTaraxacum officinale (lat.), lions's teeth, dandelion (eng.), široko rasprostranjena biljka.
Upotrebljava se kao amarum, holeretik, a u kulinarstvu kao salata. mlijecac, maslacak, sindžirac,
dimac, gologlavica, jergot, trava, zmijina. Sin. 

---RADIEKTOMIJAradiectomia, ae, f (lat.), radiectomy (eng.), ekstrakcija samo jednoga ili dva
korijena kod višekorijenih zuba (molara), sin. premolarizacija Sin. .

---RADIJACIJAradiatio, onis, f (lat.), radiation (eng.), 1. zracenje ( Sin. v.), 2. širenje iz jednoga
zajednickoga centra, rasipanje u obliku lepeze. Ovaj se termin upotrebljava u anatomskoj literaturi
da oznaci zrakastu strukturu, kolekciju nervnih niti koje vežu razne dijelove mozga, 3. struktura
napravljena od elemenata koji

---RADIJACIONA NEKROZAradionecrosis is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija tkiva, nekroza, uzrokovana

radijacionom energijom. Sin. 

---RADIJACIONO OŠTECENJE(LAT.), radiolesion (eng.), oštecenje tkiva nastalo izlaganjem radijaciji,

id. ustvari sa radionekrozom, samo je u terminu radionekroza definiran i karakter oštecenja Sin. .

---RADIJALANradialis, e (lat.), radial (eng.), ono što pripada malehnom cipcu i vanjskoj strani ruke,
nasuprot ulnarnome, medijalnom dijelu. Sin. 

---RADIJUMradium, ii, n (lat.), id,(eng.), rijetki radioaktivni elemenat, simbol Ra, atom. tež. 226,
atom. broj 88. Poluživot mu je 1622 godine, podliježe spontanoj dezintegraciji sa formiranjem
radona (poluživot 3,8 dana). U medicini se koristi kao izvor zracenja u radioterapiji i dijagnostici, u
Sin. 
---RADIJUSradius, ii, m (lat.), radius (eng.), 1. precnik, linija od jednog do drugog kraja kružnice
koja prolazi kroz centar te iste kružnice, sin. precnik, 2. kost podlaktice, palcana kost, vanjska kost
podlaktice. kljak, cipac malehni. Sin. 

---RADIKAL(LAT.), radical (eng.), grupa atoma koja ulazi i izlazi iz hemijske reakcije bez promjene,
a cini jedan od bazicnih sastojaka molekule. Skr.R Sin. .

---RADIKALANradicalis, e (lat.), radical (eng.), onaj koji je usmjeren ka iskorjenjivanju uzroka,

korijena, izvora bolesnoga procesa (npr. radikalni hirurški zahvat). Sin. 

---RADIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. korijen.

---RADIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. korijenski.

---RADIKULEKTOMIJAradiculectomia, ae, f (lat.), radiculectomy (eng.), hirurška resekcija korijena

kicmene moždine Sin. .

---RADIKULITIS, RADICULITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija korijena spinalnoga živca, narocito
onoga dijela izmedu kicmene moždine i intervertebralnoga kanala Sin. .

---RADIKULOPATIJAradiculopathia, ae, f (lat.), radiculopathy (eng.), bilo koja bolest nervnih

korijena, obicno pracena bolom radikularnoga porijekla Sin. .

---RADIOAKTIVANradioactivus-3 (lat.), radioactive (eng.), onaj koji ima sposobnost zracenja,

posjeduje sposobnost radioaktiviteta. Sin. 

---RADIOAKTIVNI FOSFOR(LAT.), radiophosporus (eng.), svaki od dva radiaktivna izotopa i P32 i P33.
Prvi ima poluživot l4,3 dana. Sin. 

---RADIOAKTIVNI IZOTOP(LAT.), radioisotope (eng.), izotop koji je radiaktivan, tj. ima nestabilnu
jezgru. Pravi se od stabilnoga izotopa radijacijom u ciklotronu ili nuklearnom reaktoru. Mnogo se
upotrebljavaju za dijagnostiku, te-rapiju i istraživanje Sin. .

---RADIOAKTIVNI JOD(LAT.), radioiodine (eng.), radioaktivni izotop joda,. Ima ih 9, a J131 i J125 se
najcešce upotrebljavaju za dijagnozu i terapiju benignih i malignih bolesti tireoidne žlijezde. J131
ima poluživot 8 dana, a J125 60 dana Sin. .

---RADIOAKTIVNI KALCIJUM(LAT.), radiocalcium (eng.), radioaktivni izotop kalcijuma Ca45 sa

poluživotom od l80 dana, a upotrebljava se za ispitivanje metabolizma kalcijuma Sin. .

---RADIOAKTIVNI KALIJUM(LAT.), radiopotassium (eng.), radioaktivni izotop kalijuma, K42 sa

poluživotom od 12,4 sahata i upotrebljava se uglavnom za pracenje kalijuma u tijelu Sin. .

---RADIOAKTIVNI UGLJIK(LAT.), radiocarbon (eng.), radioaktivni izotop ugljika kao što je C14 sa
poluživotom od 5000 godina Sin. .
---RADIOAKTIVNOSTradioactio, onis, f (lat.), radioactivity (eng.), sposobnost sa se emitiraju
korpuskularna ili elektromagnetska zracenja uslijed nuklearne dezintegracije, što je prirodna
osobina svih hemijskih elemenata atomskoga broja iznad 83. Broj dezintegracija radioaktivnoga
materijala u jedinici vremena se mjeri u Sin. 

---RADIOAKTIVNOST, VJEŠTACKAradioactio artefitialis (lat.), arteficial radioctivity (eng.),

radioaktivnost koja nastaje bombardiranjem nekog elementa sa partikulima velike brzine. Sin. 

---RADIOGRAFIJAradiographia, ae, f (lat.), radiography (eng.), 1. pravljenje filmskih slika

unutrašnjih struktura tijela prolaskom rendgenskih ili gama zraka kroz tijelo koje aktiviraju
specijalno osjetljiv film. rendgensko snimanje, rendgenografija, 2. film koji se pravi na gornji nacin.
Sin. 

---RADIOIMUNITET(LAT.), radioimmunity (eng.), stanje smanjene osjetljivosti na radijaciju koja je

nekada nastala na ponovljena zracenja Sin. .

---RADIOLOG(LAT.), radiologist (eng.), ljekar koji je specijalista za upotrebu X zraka i drugih oblika
zracenja u cilju dijagnoze i lijecenja bolesti. rendgenolog. Sin. 

---RADIOLOGIJAradiologia, ae, f (lat.), radiology (eng.), grana medicinske nauke i prakse koja
manipulira energijom zracenja u cilju dijagnoze (dijagnosticka radiologija) ili terapije
(radioterapija, terapeutska radiologija), ukljucujuci i jonizirajucu (npr. rendgenski zraci) i
nejonizirajucu (ultrazvuk) emanaci rendgenologija. Sin. 

---RADIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), dijagnosticka, Sin. v. radiologija.

---RADIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), terapeutska, Sin. v. radiologija.

---RADIOLOŠKIradiologicus-3 (lat.), radiologic (eng.), onaj koji pripada radiologiji (v.).

rendgenološki. Sin. 

---RADIONEURITISradioneuritis, idis, f (lat.), id.(eng.), oblik neuritisa koji nastaje izlaganjem

rendgenskim zracima ili drugim oblicima energije zracenja Sin. .

---RADIOOPACITET, RADIOOPACITY(LAT.), (eng.), nepropusnost, radiološka Sin. .

---RADIOSKOPIJAradioskopia, ae, f (lat.), radioscopy, fluoroscopy (eng.), pregled dubokih struktura

organizma pomocu rendgenskih zraka upotrebom posebnog ekrana (v. fluorescentni ekran).
rendgenoskopija. Sin. 

---RADIOTERAPIJAradiotherapia, ae, f (lat.), radiotherapy (eng.), lijecenje neke bolesti primjenom

jonizirajucega zracenja. rendgenoterapija. Sin. 

---RADNA SPOSOBNOSTfacultas laborandi (lat.), work potency (eng.), sposobnost pojedinca da

normalno obavlja posao za koji je kvalificiran i pored postojanja bolesti i iznemoglosti. Mjeri se u
procentima Sin. .
---RAGADErhagades, um, f (lat.), rhagads (eng.), sitne li-nearne naprsline ili ožiljci kože, narocito
oko usta ili na bradavici dojke u vrijeme laktacije. pukotine 2. Sin. 

---RAHIODINIJArachiodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kicmi, u kicmenom stubu Sin. .

---RAHIOPATIJArachiopathia, ae, f (lat.), rachiopathy (eng.), bilo koja bolest kicme Sin. .

---RAHITICANrachiticus-3 (lat.), rachitic (eng.), zahvacen rahitisom ( Sin. v.). Npr. rahiticno dijete.

---RAHITIS, RACHITIS, idis, f (lat.), rickets (eng.), stanje uzrokovano nedostatkom vitamina D,
narocito u djetinjstvu, sa poremecajem normalne osifikacije. Klinicki se vidi savijanje kostiju,
nodularna zadebljanja na epifizama kostiju, zaostajanje u zatvaranju fontanela, boli u mišicima.
rakita,(eng.),leska bolest, gradska bolest, krivice, konjštak. Sin. 

---RAHIŠIZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep kicme.

---RAHLASTfurcatus-3, bifurcatus-3 (lat.), forked, bifurcate (eng.), podijeljen na dvije grane koje se
odvajaju od istoga stabla, racva se na dvije grane, ima dva dijela, u obliku dvozubih vila, ima rahle
(v.). racvast. Sin. 

---RAHLE(LAT.), furca, ae f, bifurcatio onis, f (lat. u jedn.), fork, bifurcation (eng.), racva,
racvanje, grananje, podjela na dva ogranka, mjesto gdje se to dešava, sin. bifurkacija, racva Sin. .

---RAK KRVIleucaemia, ae, f (lat.), leukemia (eng.), maligna bolest krvotvornih organa,
karakterizirana proliferacijom i prekomjernim razvojem leukocita i njihovih prekurzora u krvi i
koštanoj srži. Leukemija se klinicki klasificira na bazi trajanja bolesti na akutnu i hronicnu, na bazi
zahvacenih odajica n Sin. .

---RAK VODENIcancrum, i, n, noma, ae, f (lat.), canker, noma (eng.), akutni gangrenozni proces usta
koji se javlja kod debilne ili pothranjene djece, a pocinje kao malehni mjehuric ili ulceracija na
gingivi i brzo se širi sa nekrozom i jakom destrukcijom bukalne i labijalne sluzavice i tkiva lica.
Razlicite bakterije mogu noma, gangrenozni stomatitis, 2. slican proces može biti u vulvi, ali je
opisan kao erozivni vulvitis ili na penisu kao balanitis. Sin. 

---RAK, CANCER, eris, m cancer cri, m carcinoma, atis, n (lat.), cancer, carcinoma (eng.), zlocudni
tumor porijekla epitelijalnoga tkiva. Postoji mnogo tipova, a u principu je anaplastican, invazivan i
daje metastaze. Bosanski termin divlje meso oznacava svaki maligni tumor, ali i benignu izraslinu
izgleda mesa (v.),(eng.),leski termin cancer o prorast, kancer. Sin. 

---RAK-RANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana živa.

---RAKIJA(LAT.), brandy (eng.), alkoholno pice u Bosni, karakteristicnoga ukusa i mirisa, vecinom iz
šljiva, mada može iz drugoga voca Sin. .

---RAKITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahitis.

---RALOvomer, eris, m (lat.), id.(eng.), neparna, pljosnata kost koja pravi donji i stražnji dio nosne
pregrade. vomer. Sin. 

---RAME(LAT.), omos, eris, m (gr.-lat.), shoulder (eng.), predio zglobova koji vezuju ruku uz grudni
koš što ukljucuje specificnu tjelesnu konfiguraciju, mišice ramena, ramene zglobove, pazuho, kosti
(plecka, dio kljucne kosti), te sve pripadajuce elemente. Sin. 

---RAME, SPUŠTENO(LAT.), drop shoulder (eng.), pojava da je jedno rame niže od drugoga, bez
obzira na uzrok Sin. .

---RAMENICAhumerus, i, m (lat.), humeral bone (eng.), jedina kost koja cini skelet mišice. humerus.
Sin. 

---RAMENICNIhumeralis, e (lat.), humeral (eng.), onaj koji pripada ramenici ili ramenu Sin. .

---RAMIFIKACIJAramificatio, onis, f (lat.), ramification (eng.), razgranavanje, nacin razgranavanja,

podjela na sitnije ogranke. grananje, arborizacija. Sin. 

---RAMISEKCIJA, RAMISECTIO, onis, f (lat.), ramisection (eng.), operacija koja se sastoji u

presijecanju jednoga ili više ogranaka (npr. rami communicantes systematis sympatici Sin. )

---RAMUSramus, i, m (lat.), branch (eng.), grana, ogranak, opci termin za manju strukturu koja se je
odvojila od vece, posebno kod živaca i krvnih suda. grana. Sin. 

---RANA NA STOMAKU(LAT.), (ENG.), SIN. v. želudacni ulkus.

---RANA, INFICIRANAvulnus infectus (lat.), infected wound (eng.), rana koja je inficirana i pokazuje
znake infekcije (crvenilo, otok, bol, toplinu), ali i gnojni iscjedak. otrovana rana. Sin. 

---RANA, IŠCUPANAvulnus laceratum (lat.), lacerated wound (eng.), rana nastala cupanjem ili
kidanjem tkiva. Nepravilnih rubova, sa defektom tkiva, sklona infekciji. Rijetko je samostalna,
obicno je u kombinaciji sa nag-njecinom, pa je razdrto-nagnjecena rana Sin. .

---RANA, LACERIRANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana razdrta.

---RANA, NAGNJECNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nagnjecina.

---RANA, OTROVANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana, inficirana.

---RANA, PENETRANTNAvulnus penetrans (lat.), penetrating wound (eng.), rana koja prodire kroz
neku seroznu opnu, otvarajuci seroznu šupljinu i izlažuci je infekciji (peritoneum, pleura, dura,
sinovija). Sin. 
---RANA, PROSTRIJELNAvulnus transslopetarium (lat.), trans-sclopetar wound (eng.), ustrijelna rana
kojoj je tane prošlo kroz tkivo ili organ, ušlo i izašlo. Ima ulaznu i izlaznu, obicno vecu ranu, te
strijelni kanal koji ih povezuje. Sin. 

---RANA, PUŠCANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana, strijelna.

---RANA, RAZDERANAvulnus lacerum (lat.), (eng.), lacerated wound (lat.), rana nastala kidanjem i
deranjem tkiva, djejstvom tupoga mehanickoga oruda, nepravilnih i iskidanih rubova. poderotina.
Sin. 

---RANA, STRIJELNAvulnus sclopetarium (lat.), sclopetar wound, gun-shot wound (eng.), rana
nanesena vatrenim oružjem, karakterizirana je ulaznim otvorom koji je malehan, okrugao i
nastavlja se strijelnim kanalom. Može imati izlaznu ranu, tada je prostrijelna rana, a ako nema,
onda je ustrijelna rana ( Sin. v.).

---RANA, UBODNAvulnus punctum (lat.), puncture wound (eng.), rana nanesena uskim, tankim i
šiljastim oružjem. Malehni ulazni otvor, dug prodor kroz tkiva. bodljina, ubodina. Sin. 

---RANA, UJEDNAvulnus morsum (lat.), bite wound, animal bite wound (eng.), rana nastala ujedom
životinje, ali i covjeka. Nepravilna je, sa defektom tkiva i otiscima zuba, jako podložna infekcijama,
uz mogucnost bjesnila. grizotina, ujed, ujedina. Sin. 

---RANA, USTRIJELNAvulnus sclopetarium (lat.), sclopetar wound, gunshot wound, bullet wound
(eng.), rana nastala ulaskom taneta vatrenoga oružja. Ima ulazni otvor, na koji se nastavlja kanal,
strijelni kanal, razlicite duljine, na kraju je obicno tane koje je uzrokovalo ranu. Sin. 

---RANA, VULNUS, eris, n (lat.), wound (eng.), otvorena mehanicka povreda, karakterizirana
prekidom normalnoga kontinuiteta struktura i tkiva. bola, boljetica 1. Sin. 

---RANA, ŽIVAepithelioma cutis (lat.), skin epithelioma (eng.), rak kožne lokalizacije, sa
egzulceracijom, cime je formirana rana koja ne zarašcuje. Histološki može imati razne forme od
bazeocelularnoga do cilindrocelularnoga karcinoma. rak-rana. Sin. 

---RANAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurg.

---RANARSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurgija.

---RANDOMIZIRATI, RANDOMIZE(LAT.), (eng.), smjestiti subjekte u odredenoj eksperimentalnoj i

kontrolnoj seriji po nekoj poznatoj distribuciji vjerovatnosti Sin. .

---RANICA(LAT.), (ENG.), malehna rana, Sin. v. rana.

---RANITIvulnerare (lat.), wound (eng.), nanijeti ranu, povredu, povrijediti, napraviti prekid
kontinuiteta tkiva Sin. .

---RANJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ranjenik 1.

---RANJAVulcerosus-3 (lat.), ulcerous, sore (eng.), onaj koji je karakteriziran stvaranjem rana,
ulcera ili koji je prirode neke rane po tipu ulkusa, sin. ulcerozan Sin. .

---RANJENIK1. Betonica officinalis (lat.), wood betony (eng.), trava koja se ranije dosta
upotrebljavala kao adstringens, aromatik i emetik u obliku caja od biljke u cvatu, Betonicae herba.
ranjak, 2. vulneratus-3 (lat.), wounded (eng.), osoba koja je pretrpjela ranjavanje, mehanicku
povredu integriteta tkiva. Sin. 

---RANJIVOSTvulnerabilitas, atis, f (lat.), vulnerability (eng.), povredljivost, podložnost povredi,

prijemcivost na zarazu, sklonost povredi, lahkoca povredivanja ili obolijevanja. U mentalnom smislu
osjetljivost i podložnost psihickim inzultima. Sin. 

---RANULAranula, ae, f (lat.), id.(eng.), oblik retencione ciste pod jezikom, na podu usne duplje,
obicno uslijed okluzije podjezicne žlijezde. dilatlija. Sin. 

---RAREIFIKACIJArarefactio, onis, f (lat.), rarefaction (eng.), ono što postaje manje gusto,
smanjenje gustine ili težine, ali se ne odnosi na zapreminu, razrjedenje, razblaženje. Sin. 

---RASA, RACE(LAT.), (eng.), 1. grupa pojedinaca koja ima izvjesne zajednicke osobine nasljednoga
tipa. podvrsta, 2. grupa pojedinaca zajednicke vriježe, nacionalno, plemenski ili etnicki posebna
grupa. Sin. 

---RASCIJEPLJENfissus-3, (lat.), bifidus-3 (lat.), cleft, bifid (eng.), podijeljen na dvije grane, racva
se na 2 dijela, prepolovljen, ima rahle, narocito ako to nastaje u embrionalnome životu. raskoljen.
Sin. 

---RASCJEP DLAKEtrichoschisis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da se dlaka uzdužno rascijepi na

nekoliko dijelova Sin. .

---RASCJEP KICMEspina bifida, raschisis, is, f (lat.), id.(eng.), kongenitalna mahana kada se dijete
rada sa nedovoljno srašcenim lateralnim osnovama pršljena. U rascjep se mogu ubaciti strukture kao
što su ovojnice i moždinsko tkivo (mijelo, meningocela). Može biti i potpuno otvorena što je
najcešca definicija rascjepa Sin. 

---RASCJEP LICAprosoposchisis, si, f (lat.), id.(eng.), kongenitalna pukotina lica, poremecaj razvoja,
sin. prozopošiza Sin. .

---RASCJEP ZUBAodontoschisma atis, n (lat.), odontoschism (eng.), nastajanje pukotina ili

prekobrojne fisure na krunskome dijelu zuba. odontošizma, šizodoncija. Sin. 

---RASCJEP(LAT.), shear (eng.), pucanje neke strukture, prekid njenoga kontinuiteta, nastao
kongenitalno ili djejstvom sila istoga djejstva, ali suprotnoga smjera. pucanje. Sin. 

---RASHLADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ohlada.

---RASHLADITIrefrigerare (lat.), get cold, cool (eng.), ohladiti, spustiti temperaturu, uciniti
hladnijim nego što je bilo Sin. .

---RASIPANJEdispersio, onis, f (lat.), dispersion (eng.), akt odvajanja, separacije, te širenje i

smještanje po širokome podrucju. disperzija. Sin. 

---RASKOLINAfissura, ae, f (lat.), fissure (eng.), opci termin za rascjep, brazdu, jarak, narocito
duboki jarak nastao previjanjem tkiva koje zahvata citavu njegovu debljinu. Sin. 

---RASKOLJEN(LAT.), (ENG.), sin. rascijepljen Sin. .

---RASNI(LAT.), racial (eng.), ono što pripada rasi ( Sin. v.) kao bitna odlika.

---RASPARCAVANJEcomminutio, onis, f (lat.), comminution (eng.), akt lomljenja ili pucanje u sitne
komadice. Sin. 

---RASPATORIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. strugac.

---RASPLODNJAprocreatio, onis, f (lat.), procreation (eng.), radanje, širenje radanjem i nastankom

Sin. .

---RASPOL(LAT.), (ENG.), SIN. v. rahle.

---RASPON(LAT.), range (eng.), 1. razlika izmedu gornjih i donjih granica varijabli ili serija
vrijednosti, 2. interval vremena izmedu dva uzastopna otklona, udarca, djejstva i sl., 3. ekurzija
mjerenja stepenima koliko se maksimalno može zglob kretati, po, za njega tipicnim, ekskurzi Sin. .

---RASPONICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bubnjic.

---RASPORINAobductio, onis, f (lat.), autopsy, necropsy (eng.), ispitivanje leša njegovim otvaranjem
i pregledom unutrašnjih organa. obdukcija. Sin. 

---RASPROSTIRANJEpropagatio, onis, f (lat.), propagation (eng.), širenje, pronošenje, raznošenje,

prenošenje sa jedne individue na drugu i tako širenje bolesti ili pojave, sin. propagacija Sin. .

---RASPRŠIVACapparatus conspergeus (lat.), spray (eng.), aparat koji dispergira, raspršuje, tecnost u
veoma sitne kapljice da bi se mogle udihati i na taj nacin unositi lijek Sin. .

---RAST TUMORSKI(LAT.), tumor growth (eng.), nenormalno nakup-ljanje i umnožavanje odajica koje
daju posebnu, manje ili više ogranicenu masu, benigne ili maligne prognoze Sin. .

---RAST(LAT.), growth (eng.), normalan proces na tijelu, od tijela u cjelini do najmanje odajice,
nastao porastom velicine i težine. Na organima, tkivu i organizmu je rezultat nakupljanja tkiva
Sin. .
---RAST, DIVOVSKImacrosomia, ae, f (lat.), macrosomatia (eng.), nenormalno veliki rast bilo koje
strukture, narocito tijela u cjelini Sin. .

---RAST, PATULJASTInanosomia, ae, f (lat.), id.(eng.), malehan, ali proporcionalan rast. U cjelini je
to tijelo organizma patuljka, ali svi dijelovi su proporcionalno razvijeni. nanizam, nanozomija. Sin. 

---RASTAPALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. otapalo.

---RASTIcrescere (lat.), grow (eng.), povecavati obim i visinu, dozrijevati. Glavna karakteristika
živih bica, narocito u odredenome periodu. Sin. 

---RASTOCAacarus, i, m (lat.), mite (eng.), svaki pojedinac iz roda malehnih ektoparazita koji
svojim prisustvom uzrokuje neke bolesti, kao što je svrab. Medu njima je i svrdac, Sarcoptes
scabiei, grinja, pregalj. Sin. 

---RASTOKcuprum ustum (lat.), copper oxide (eng.), kozmeticko sredstvo crne boje za bojenje obrva
i benova Sin. .

---RASTOP, V(LAT.), (ENG.), sirup Sin. .

---RASTOPINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otopina.

---RASTOPLJENdissolutus-3 (lat.), dissolved (eng.), stanje neke supstancije koja se nalazi u

homogenoj mješavini, molekularno dispergirana u dovoljnoj kolicini sredstva za rastapanje, sin.
rastvoren, otopljen Sin. .

---RASTVARACremedium dissolutum (lat.), dissolvent (eng.), sredstvo u kojemu se razne supstancije

mogu rastvoriti Sin. .

---RASTVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. otopina.

---RASTVOREN(LAT.), (ENG.), SIN. v. rastopljen.

---RASTVORENA KRVdyscrasia sanguinens (lat.), blood dyscrasia (eng.), patološko stanje krvi koje se
uglavnom odnosi na poremecaj odnosa raznih odajickih elemenata. krvna diskrazija. Sin. 

---RASTVORLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. topljiv.

---RAVANplanum, i, n (lat.), plane (eng.), takva površina gdje prava linija povucena na njoj
povezuje bilo koje dvije tacke te površine. To je na tijelu zamišljena površina koja prolazi ljudskim
tijelom i dijeli ga na odredene tacno definirane dijelove Sin. .

---RAVAN, FRONTALNA(LAT.), planum frontale (eng.), frontal plane (eng.), bilo koja ravan koja ide
longitudinalno, okomito na medijalnu ravan, s kraja na kraj tijela, paralelno sa celom i dijeli tijelo
na prednji i stražnji dio Sin. .

---RAVAN, HORIZONTALNA1. planum horizontale (lat.), horizontal plane (eng.), bilo koja ravan koja
prolazi kroz tijelo pod pravim uglom na frontalnu i medijalnu ravan ( Sin. v.), a dijeli tijelo na
gornji i donji dio, 2. (u stomatologiji), ravan koja prolazi kroz zub pod pravim uglom prema njegovoj
uzdužnoj osovini, sin. ravan transverzalna.

---RAVAN, MEDIJALNA(LAT.), planum mediale (eng.), median plane (eng.), zamišljena ravan koja ide
longitudinalno kroz sredinu tijela dijeleci tijelo na desnu i lijevu polovicu Sin. .

---RAVAN, SAGITALNAplanum sagittale (lat.), sagittal plane (eng.), svaka vertikalna ravan koja ide
kroz tijelo paralelno sa medijalnom linijom ili sagitalnom suturom, a dijeli tijelo na dvije polovice,
koje, u ovom slucaju, mogu biti nejednake, dok su u slucaju medijalne ravni jednake Sin. .

---RAVAN, TRANSVERZALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ravan horizontalna 2.

---RAVAN, VERTIKALNAplanum verticale (lat.), vertical plane (eng.), svaka ravan tijela koja ide
okomito na horizontalnu, pa, prema tome, može biti identicna sa frontalnom, ali i sa sagitalnom
ravni Sin. .

---RAVEDRheum officinale (lat.), rhubarb (eng.), osušeni korijen istoimene biljke iz kojega se dobiva
tecni ekstrakt za aromaticnu tinkturu. Djeluje kao katartik Sin. .

---RAVLJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin, ricinusov.

---RAVNODUŠANindifferens, entis (lat.), indifferent (eng.), onaj koji se ne priklanja ni jednoj strani,
koji nema afiniteta prema angažiranju interesa za nešto, ne ulazi u proces Sin. .

---RAVNODUŠNOSTapathia, ae, f (lat.), apathy (eng.), nedostatak, odsustvo osjecaja, emocija, sin.
apatija Sin. .

---RAZBISTRAVANJEclarificatio, onis, f (lat.), clarification (eng.), 1. bistrenje neke tecnosti

taloženjem ili filtrira-njem, 2. pren. razjašnjavanje, rašcišcavanje situacije, objašnjenja i slicno.
Sin. 

---RAZBITAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. djevosilje.

---RAZBLAŽEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvodnjen.

---RAZBLAŽITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvodniti.

---RAZBOLJETI (SE)morbo sorripi (lat.), get ill (eng.), dobiti bolest, preci iz stanja zdravlja u stanje
bolesti Sin. .

---RAZDERANlacer-3 (lat.), lacerated (eng.), pocijepan, poderan, razbucan, oštecen deranjem i

kidanjem tkiva. laceriran. Sin. 

---RAZDIRANJEdivulsio, onis, f (lat.), divulsion (eng.), snažno cijepanje ili odvajanje tkiva na dva ili
više dijelova. divulzija. Sin. 

---RAZDOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. cijep.

---RAZDRAŽLJIVOSTincitabilitas, atis, f (lat.), excitability (eng.), spremnost da se odgovori na bilo

koji stimulus, brzo, promptno, mada ne mora biti adekvatno, narocito u verbalnom i psihološkom
smislu Sin. .

---RAZDVAJANJEdieresis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. odvajanje, separacija dijelova koji su normalno

spojeni, 2. ( u hirurgiji) operativno odvajanje spojenih dijelova inci-zijom, kauterom i slicno.
separacija, dijereza. Sin. 

---RAZDVOJIVseparabilis, e (lat.), separable (eng.), komplet kojeg je moguce razdvojiti, odvojiti

(dio, režanj, blizanac), rastavlji Sin. v.

---RAZGNOJAVANJE KOSTIJUosteomyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), gnojna isindija kosti koja najprije
pocne kao flegmona mehkih tkiva, subperiostalni apsces, a potom se vide i promjene na kosti Sin. .

---RAZJED1. corrosio, onis, f (lat.), corrosion (eng.), lagahna destrukcija tkiva akcijom neke
materije koja najeda, nagriza, korodira, razjeda. korozija. Up. razjedanje. Sin. 

---RAZJEDANJE1. exulceratio, onis, f (lat.), exulceration (eng.), stvaranje i nastajanje lokalnoga

defekta na površini tijela ili šupljini organa, sin. egzulceracija, 2. diabrosis, is, f (lat.), id.(eng.),.,
perforacija koja nastaje uslijed korozivnoga procesa (narocito na krvnome sudu), sin. dijabroza. Up.
razjed. Sin. 

---RAZJEDATIcorrodere (lat.), corrode (eng.), nagrizati kiselinom, malignim procesom, stvarati

defekt tkiva, najedati Sin. .

---RAZJEDINAintertrigo, inis, f (lat.), id.(eng.), površni dermatitis koji nastaje na koži kad se dvije
površine dodiruju (izmedu prsta, u pazušnoj jami, ispod dojki). Prisutan je eritem, maceracija,
svrab, osjecaj paljenja, erozija. ojedina, potparnjaci, izjed, intertrigo. Sin. 

---RAZLICITdiversus - 3 (lat.), various (eng.), struktura, pojava ili aktivnost koja posjeduje osobinu,
kvalitet ili pojedinost koja je odvaja u odnosu na drugi isti takav element Sin. .

---RAZLICITvarius-3 (lat.), various (eng.), raznolik, mnogostran, raznovrstan, razlican, promjenljiv,

pun promjena, nepostojan, nestalan, raznobojan Sin. .

---RAZLIJEVATIeffundere (lat.), effuse (eng.), 1. curiti (krv, transudat, eksudat) i prostirati se

široko, 2. (o bakterijskome rastu na hranjivoj podlozi) profuzno se širiti u obliku tankoga sloja i
neuobicajeno široko. Sin. 
---RAZLIKAdifferentia, ae, f, diversitas, atis, f (lat.), difference, diversity (eng.), kvalitet, osobina
ili pojedinost koja odvaja jednu strukturu, pojavu ili aktivnost od druge. diferencija. Sin. 

---RAZMAK, DISTANCIA, ae, f (lat.), distance (eng.), udaljenost izmedu dvije referentne tacke, dva
objekta. Sin. 

---RAZMAZ(LAT.), smear (eng.), uzorak nastao razmazivanjem materijala po predmetnom staklu i

njegovim eventualnim bojenjem radi mikroskopskoga ispitivanja Sin. .

---RAZMEKŠANJE SLEZENEsplenomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna mehkoca, razmekšanje

slezene, bez obzira na uzrok, sin. splenomalacija Sin. .

---RAZMEKŠAVANJEmalaxatio, onis, f (lat.), kneading (eng.), nastajanje novoga kvaliteta u odnosu

na crvstocu tkiva, koje postaje mekše. Sin. 

---RAZMIŠLJANJEcontemplatio, onis, f (lat.), contemplation (eng.), logicko rasudivanje,

premišljanje, razmatranje (pažljivo prosudivanje i ocekivanje reakcije, akt najviše nervne
djelatnosti Sin. .

---RAZMJERA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odnos 3.

---RAZMNOŽAVANJEreproductio, onis, f (lat.), reproduction (eng.), 1. razmnožavanje, proizvodnja

potomstva, 2. proizvodnja, umnožavanje, kopija nekoga objekta ili situacije, umnožavanje,
povecavanje broja, sin. reprodukcija. Sin. 

---RAZMNOŽAVANJE, SPOLNOsyngamia, ae, f (lat.), syngamy (eng.), razmnožavanje, reprodukcija

spolnim nacinom, spajanjem istih jedinki raznoga spola Sin. .

---RAZNOBOJNOSTpleochromatismus, i, m (lat.), pleochromatism (eng.), osobina koju posjeduju

neki kristali koji odaju jednu boju u jednoj poziciji, a mijenjajuci položaj pokazuju drugu boju;
preneseno na odajice nekoga tkiva to su odajice koje pokazuju razlicito bojenje istom tehnikom Sin.
.

---RAZNOLIKmultiformis, e (lat.), multiform (eng.), onaj koji ima razne oblike, razlicitu gradu (npr.
glioblastoma multiforme) Sin. .

---RAZNOOBLICANpolymorphus-3 (lat.), polymorphic (eng.), onaj koji se javlja u nekoliko raznih

oblika, a takoder i onaj koji se javlja u nekoliko oblika za vrijeme razvoja, sin. polimorfan Sin. .

---RAZREZdiscissio, onis, f (lat.), discission (eng.), rez po duljini, rez sa razdvajanjem. Sin. 

---RAZRIJEÐEN, DILUTUS-3 (lat.), dilute (eng.), ucinjen rijetkim, blažim, smanjenoga broja molekula
ili raspršenih cestica u otopini, povecavajuci medijum, otapalo. Sin. 

---RAZRIJEDITIrarefacere (lat.), rarefy (eng.), uciniti rijetkim (zrak, gas, plin, otopinu), smanjti broj
molekula, broj raspršenih cestica i sl., povecavajuci medijum u kojemu su te cestice otopljene ili
raspršene. razblažiti. Sin. 

---RAZROK(LAT.), (ENG.), SIN. v. hilj.

---RAZROKOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiljavost.

---RAZUDITIsecare (lat.), pare, cut (eng.), rezati, sjeci mrtvo tijelo, obducirati, secirati, napraviti
obdukciju, sekciju, sin. secirati. Sin. 

---RAZUMIJEVANJEapprehensio, onis, f (lat.), apprehension (eng.), percepcija i prihvacanje svih

percipiranih elemenata kao potpuno prihvatljivih, shvatljivih i lahkih za pamcenje i reprodukciju
Sin. .

---RAZVITAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. razvoj.

---RAZVODNICAaorta, ae, f (lat.), id.(eng.), glavni krvni sud koji izvodi krv iz srca za veliki krvotok i
iz kojeg izlazi arterijski sistem. aorta, srcanik, srcanica, srcana žila. Sin. 

---RAZVODNITIdiluere (lat.), dilute (eng.), razblažiti, smanjiti koncentraciju dodatkom vode Sin. .

---RAZVODNJENdilutus-3 (lat.), diluted (eng.), razblažen, smanjenje koncentracije dodatkom vode

Sin. .

---RAZVOJ JEDINKEontogenesis, is, f (lat.), ontogeny (eng.), individualni razvoj jednoga organizma,
sin. ontogenija, ontogeneza Sin. .

---RAZVOJevolutio, onis, f (lat.), evolution, development (eng.), proces rasta i diferencijacije tkiva
i organa. Proces razvijanja u kojemu organ ili organizam postaje sve više kompleksan
diferencijacijom svojih dijelova, kontinuiranim i progresivnim promjenama prema odredenim
zakonima i vlastitim snagama. evolucija, razvitak. Sin. 

---RAŠIRENJE ODVODNICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. navor.

---RAŽSecale cereale (lat.), rye (eng.), vrsta žita karakteristicnoga izgleda i ukusa, na njoj raste
gljivica izvor alkaloida ( Sin. v. crna raž), inace se koristi za hranu ili dodatnu hranu.

---RAŽENA GLAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crna raž.

---REAGENSreagens, entis, m (lat.), reagent (eng.), bilo koja supstancija koja je u stanju proizvesti,
otkriti, mjeriti, neku drugu supstanciju. Sin. 

---REAKCIJA ANTIGEN-ANTITIJELO(LAT.), antigen-antibody reaction (eng.), reverizibilno vezanje

antigena na specificno antitijelo, nastalo stvaranjem hlabavih veza izmedu determinanti na
antigenskim molekulima i predilekcionim mjestima sa imunoglobulinskim molekulima. Neki efekti
nastaju samim vezivanjem (precipitacija, aglutin Sin. 
---REAKCIJAreactio, onis, f (lat.), reaction (eng.), 1. suprotna akcija, suprotni odgovor na
stimulaciju, sin. djelovanje, 2. hemijski proces u kojemu se jedna supstancija mijenja, transformira
u drugu ili druge supstancije, 3. duševno ili emocionalno stanje koje se javlja kao odgovor na
odredenu situaciju. Sin. 

---REAKCIJA, AKUTNA STRESNA(LAT.), acute stress reaction (eng.), prolazna, ogranicena akutna
emocionalna reakcija na akutni i jaki psihološki stres (poremecaji ponašanja i prilagodavanja,
psihoticne reakcije, posttraumatske stresne reakcije i sl.). Sin. 

---REAKCIJA, ALERGICNAreactio allergica (lat.), allergic reaction (eng.), lokalna ili generalizirana
reakcija karakterizirana promijenjenom reaktivnošcu životinjskoga organizma u odnosu na
antigensku supstanciju. Sin. 

---REAKCIJA, ALKALNA(LAT.), alkaline reaction (eng.), prisustvo viška hidroksilnih jona u otopini, tj.
reakcija otopine preko pH sedam. Sin. 

---REAKCIJA, ANAFILAKTICNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. anafilaksija i šok anafilakticni.

---REAKCIJA, ANTIGLOBULINSKA(LAT.), antiglobulin reaction (eng.), aglutinacija partikula, obicno

eritrocita koji su bili senzibilizirani apsorpcijom otopljenoga antigena, tretirani antitijelom na taj
antigen ili tretirani sa antiserumom na serumski globulin životinjske vrste koja je proizvela to
antitijelo. Sin. 

---REAKCIJA, KISELA(LAT.), acid reaction (eng.), višak jona vodika u otopini ili reagiranje otopine
ispod pH sedam. Sin. 

---REAKCIJA, ODBACIVANJA(LAT.), homograft reaction, alograft reaction (eng.), odbacivanje

homotransplantata od strane domacina kojemu je implantiran. Sin. 

---REAKCIJA, STRESNA(LAT.), alarm reaction, stress reaction (eng.), fiziološki efekti provodeni
djejstvom simpaticnoga nervnoga sistema i oslobadanjem hormona srži nadbubrežne žlijezde kao
odgovor na akutni stres (povecani krvni pritisak, glikoliza, glikemija itd.). alarmna reakcija. Sin. 

---REAKTIVACIJA SERUMA(LAT.), reactivation of serum (eng.), ponovno uspostavljanje imunoloških

aktivnosti seruma dodavanjem svježega komplementa. Sin. 

---REAKTIVACIJAreactivatio, onis, f (lat.), reactivation (eng.), ponovno uspostavljanje aktivnosti

necega što je bilo inaktivirano. Sin. 

---REAKTIVATORreactivator, oris, m (lat.), id.(eng.), agens koji ponovo uspostavlja aktivnost Sin. .

---REAKTORreactor, oris, m (lat.), id.(eng.), osoba, aparat ili supstancija koja reaguje na odredeni
nacin, stavljena pod odredene uslove ili okolnosti. Sin. 

---REANIMACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oživljavanje.

---REANIMACIJA, KARDIOPULMONALNAreanimatio cardiopulmonalis (lat.), cardiopulmonary
reanimation, CPR, (eng.), vještacko održavanje funkcije srca i pluca, što je indicirano kod nagloga
srcanoga zastoja, a što se provodi posebnim tehnikama i aparatima. Sin. 

---REANIMIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. oživjeti.

---REAPSORPCIJAreabsorptio, onis, f (lat.), reabsorption (eng.), proces ponovne apsorpcije nekih

supstancija koje su vec secernirane (npr. bubrežna reapsorpcija primarnoga urina). Sin. 

---REBRACApleura costalis (lat.), costal pleura (eng.), dio parijetalne pleure koji prekriva grudni koš
sa unutrašnje strane. porebrica, plucna mahramica. Sin. 

---REBROcosta, ae, f (lat.), rib (eng.), dugacka, savijena, relativno tanka kost, kojih ima 12 sa svake
strane i cine skelet grudnoga koša. Sin. 

---REBRO, LAŽNOcosta spuria, f (lat.), false rib (eng.), donjih pet rebara sa svake strane od kojih se
prva tri sa svojim hrskavicnim nastavcima hvataju za rebarni luk, a zadnja dva slobodno vise, pa se
zovu costae fluctuantes, lebdjeca rebra. Sin. 

---REBRO, LEBDJECE(LAT.), (ENG.), SIN. v. rebro lažno.

---REBRO, PRAVOcosta vera (lat.), true rib (eng.), gornjih sedam rebara sa svakoj strani koja se sa
svojih hrskavic-nim nastavcima pripajaju uz prsnu kost. Sin. 

---REBRO, VRATNOcosta cervicalis (lat.), cervical rib (eng.), prekobrojno rebro koje izrasta iz
sedmoga vratnoga prš-ljena, uzrocnik skalenus sindroma. Cešce je mnogo kod žena. Sin. 

---RECENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjež.

---RECEPTpraescriptio, onis, f (lat.), prescription (eng.), napisana uputa apotekaru za pravljenje i

nacin administracije nekoga sredstva, lijeka. Pocinje sa rijecju recipe, skr. rp., uzmi. Po tome je u
bosanskome jeziku dobio nazi Sin. v.

---RECEPTAKULUM, RECEPTACULUM, i, n (lat.), receptacle (eng.), sud u koji se nešto smješta, služi
za prihvatanje i držanje necega. Sin. 

---RECEPTORreceptor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. molekularna struktura u odajici ili na njenoj

površini koja je karakte-rizirana selektivnim vezivanjem specificne supstancije ili specificnim
fiziološkim efektom koji prati to vezanje, 2. senzorni nervni primalac koji je podražljiv na razlicite
stimula Sin. 

---RECIDIVrecidivum, i, n (lat.), relapse (eng.), povratak bolesti poslije njenoga ociglednoga

prestanka ili znatnijega slabljenja; ponavljanje bolesti, ponavljanje istovrsnoga postupka, obicno
poslije nekoliko mjeseci. odvala, pogoršanje. Sin. 
---RECIDIVIST(LAT.), id.(eng.), osoba koja nastoji da ponovo ucini krivicno djelo odnosno da ponovo
sprovede svoje kriminalne navike poslije lijecenja i zakonskoga kažnjavanja Sin. .

---RECIPIJENTrecipiens, entis, m (lat.), recipient (eng.), primalac, narocito onaj u kojega nešto
utjece (npr. sud reci-pijent, sud na anastomozi u koji utjece krv poslije hirurškoga spajanja ili
organizam u kojeg utjece krv kod transfuzije) Sin. .

---RED1. ordo, inis, f (lat.), order (eng.), taksonomska kategorija biljki i životinja koja je manja od
klase, a veca od porodice, familije, 2. successio, onis, f (lat.), succession (eng.), slijed, ono što
slijedi, pravilni poredak jedinica ili pojava, nizanje, niz, diz, dolaženje jedno za drugim, s Sin. .

---REDIFIKACIJA, V(LAT.), (ENG.), ispravljanje 1. i 2. Sin. 

---REDIJE(LAT.), redia (eng.), razvojni oblik larve metilja, Trematodes. Nastaje iz sporociste
nastankom germinativnih odajica. Redije se mogu razmnožavati i stvarati redije mladice. Uz njih
nastaju cerkarije. Sin. 

---REDNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaraza.

---REDOKS, V(LAT.), (ENG.), oksidacija-redukcija Sin. .

---REDUCIRANreductus-3 (lat.), reduced (eng.), 1. vracen na odgovarajuce mjesto, položaj,

namješten, uložen, sveden (npr. reduciran prelom, namješten prelom). uložen, namješten, 2.
promijenjen u hemijskom smislu, tako što je primio elektrone, privucen na stranu redukcije u
procesu oksidacija-redukcija. Sin. 

---REDUKCIJAreductio, onis, f (lat.), reduction (eng.), 1. ispravljanje, korekcija, namještanje

preloma, išcašenja, 2. (u hemiji) dodavanje vodika nekoj supstanciji, 3. svode-nje na prostije,
jednostavnije, 4. smanjivanje obima, kolicine, Sin. 

---REDUKCIJA, OTVORENAreductio aperta (lat.), open reduction (eng.), namještanje preloma ili
išcašenja otvorenim, hirurškim, krvavim putem, operacijom. Sin. 

---REDUKTAZE, REDUCTASES(LAT.), (eng.), enzimi iz klase oksireduktaza, EC. 1. koji kataliziraju

reakcije a koje vrše redukciju metabolita Sin. .

---REFLEKSreflexus, us, m (lat.), jerk, reflex (eng.), 1. nevoljna radnja kao odgovor na djejstvo
nekoga draženja. Suma svih pojedinacnih nevoljnih aktivnosti, 2. odraz slike nekoga objekta, odraz.
Sin. 

---REFLEKSAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. spontan.

---REFLEKSIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. opažanje, 2. v. odbijanje.

---REFLEKSOLOGIJAreflexologia, ae, f (lat.), reflexology (eng.), zbir znanja i saznanja o proucavanju

refleksa Sin. .

---REFLUXrefluxus, us, m (lat.), return flow (eng.), onaj koji natrag tece, izlazi, odlijeva se unazad,
sam akt odlijevanja, i tecenja nazad (npr. refluxus oeseophagi je pojava da se sadržaj iz želuca
vraca u jednjak Sin. )

---REFRAKCIJArefractio, onis, f (lat.), refraction (eng.), devijacija svjetla koje prolazi koso kroz neki
medijum prema drugome koji je razlicite gustine. Prelamanje svijetla na granici 2 medija razlicitih
gustina, 2. proces prelamanja svjetla, narocito odredivanja refrakcijskih grješaka oka i njihove
korekcije n Sin. 

---REFRAKTERAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. uporan.

---REFRAKTOMETAR(LAT.), refractometer (eng.), 1. instrument koji mjeri jacinu refrakcije oka, 2.

instrument koji odreduje indekse refrakcije raznih supstancija, narocito onih za odredivanje jacine
naocala. optometar. Sin. 

---REFRAKTOMETRIJArefractometria, ae, f (lat.), refractometry (eng.), mjerenje jacine refrakcije

pomocu refraktometra. Sin. 

---REFRAKTURArefractura, ae, f (lat.), refracture (eng.), 1. ponovni prekid kontinuiteta kosti na

istome mjestu, 2. hirurški zahvat koji se sastoji od ponovnoga prekida kontinuiteta kosti radi
ispravnoga položaja. Sin. 

---REFRIGERACIJA, REFRIGERATIO, onis, f (lat.), refrigeration (eng.), terapeutska aplikacija

hladnoce ili izlaganje nižim temperaturama. ohlada, hladenje. Sin. 

---REGENERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. obnavljanje.

---REGIJAregio, onis, f (lat.), region (eng.), prostor ogranicen nekim linijama, medama, prostor sa
više ili manje definiranim granicama. Sin. 

---REGISTRACIJAregistratio, onis, f (lat.), record (eng.), permanentno pracenje i bilježenje pojava

na pogodnom papiru ili filmu Sin. .

---REGRESIJAregressio, onis, f (lat.), regression (eng.), 1. vracanje u prethodno stanje, 2.

smanjivanje simptoma i ublažavanje bolesti , 3. (u biologiji) tendencija slijedecih generacija da
naslijede manje od roditelja ("prosjecni roditelji radaju prosjecnu djecu, ali potomci posebno
nadarenih roditelja nasljed Sin. 

---REGRESIVANregressivus-3 (lat.), regressive (eng.), onaj koji ide unazad u razvojnome ili
funkcionalnome smislu, karakteriziran regresijom Sin. .

---REGULACIJAregulatio, onis, f (lat.), regulation (eng.), 1. proces prilagodavanja nekome

standardu, 2. (u biologiji) adaptacija oblika ili ponašanja nekoga organizma promijenjenim
uslovima, ali u evolucionom smislu znaci korak unazad Sin. .
---REGULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pravilan.

---REGULARNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. pravilnost.

---REGURGITACIJAregurgitatio, onis, f (lat.), regurgitation (eng.), pojava toka unazad (npr. vracanje
krvi u srce kod hrdavoga zaliska, vracanje nesvarene hrane na put kojim je vec prošla) Sin. .

---REHABILITACIJArehabilitatio, onis, f (lat.), rehabilitation (eng.), 1. ponovo uspostavljanje

normalnoga oblika ili funkcije poslije povrede ili bolesti, 2. osposobljavanje bolesnika ili
povrijedenoga za normalne životne funkcije, rad i privredivanje Sin. .

---REHIDRACIJArehydratio, onis, f (lat.), rehydration (eng.), obnavljanje vodenoga sadržaja u

organizmu ili nekom supstratu koji je izgubio vodu Sin. .

---REIMPLANTACIJAreimplantatio, onis, f (lat.), reimplantation (eng.), vracanje, ponovno usadivanje

tkiva ili strukture (npr. zuba) na mjesto odakle je uklonjeno, izvadeno Sin. .

---REINERVACIJAreinervatio, onis, f (lat.), reinervation (eng.), ponovno uspostavljanje živcane

funkcije u onome dijelu gdje je bila izgubljena Sin. .

---REINFEKCIJAreinfectio, onis, f (lat.), reinfection (eng.), druga, ponovna infekcija istim patološkim
agensom, 2. druga, ponovna infekcija nekoga organa (npr. bubrega) drugim patološkim agensom Sin.
.

---REINTEGRACIJA, REINTEGRATIO, onis, f (lat.), reintegration (eng.), 1. biološko uspostavljanje

ponovne cjeline poslije disrupcije, 2. ponovno uspostavljanje harmonicne duševne funkcije poslije
dezintegracije licnosti kod neke duševne bolesti Sin. .

---REKLINACIJAreclinatio, onis, f (lat.), reclination (eng.), povijanje, pregibanje, naslanjanje

unazad Sin. .

---REKONSTRUKCIJAreconstructio, onis, f (lat.), reconstruction (eng.), ponovno uspostavljanje,

vracanje funkcije ili izgleda, reformiranje iz dijelova od kojih se supstrat sastoji Sin. .

---REKONVALESCENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oporava.

---REKONVALESCENTreconvalescens, entis, n (lat.), convalescent (eng.), osoba koja se oporavlja

poslije bolesti ili operacije Sin. .

---REKREACIJArecreatio, onis, f (lat.), recovery, recreation (eng.), u današnjem smislu aktivni

odmor, cime neka osoba ponovo uspostavlja duševnu i fizicku ravnotežu, baveci se aktivnošcu koja
je odmara, a koje nije ista sa zanimanje te osobe Sin. .

---REKREIRANrecreatus-3 (lat.), recovered (eng.), osoba koja je ponovo uspostavila ravnotežu u

smislu rekreacije ( Sin. v.).
---REKREMENT, V(LAT.), (ENG.), otpadak Sin. .

---REKTALANrectalis, e (lat.), rectal (eng.), onaj koji pripada završnom debelom crijevu Sin. .

---REKTOCELArectocele, es, f (lat.), id(eng.), protruzija dijela rektuma u obliku kile u vaginu Sin. .

---REKTOPEKSIJArectopexia, ae, f (lat.), rectopexy (eng.), fiksacija završnoga debeloga crijeva za

okolna tkiva pojedinacnim šavima. proktopeksija. Sin. 

---REKTOPLASTIKArectoplastia, ae, f (lat.), rectoplasty (eng.), plasticna operacija rekonstrukcije

završnoga debeloga crijeva. proktoplastika. Sin. 

---REKTOSIGMOID(LAT.), rectosygmnoid (eng.), dva završna dijela debeloga crijeva, rectum i colon
sygmoides, posmatrani kao jedinstvena funkcionalna cjelina, takoder i prelaz jednoga u drugi Sin. .

---REKTOSKOPrectoscopium, i, n (lat.), rectoscope (eng.), cjevast instrument sa osvjetljenjem za

pregled završnoga crijeva. proktoskop. Sin. 

---REKTOSKOPIJArectoscopia, ae, f (lat.), rectoscopy (eng.), pregled završnoga debeloga crijeva sa

rektoskopom. proktoskopija. Sin. 

---REKTUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, završno.

---REKTUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. prav.

---REKUPERACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. popravak 1. - 4.

---REKURENS(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra, rekurentna.

---REKURENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. povratan.

---RELACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odnos.

---RELAKSACIJArelaxatio, onis, f (lat.), relaxation (eng.), opuštanje, smanjenje napetosti,

smirivanje, umirivanje bola. Sin. 

---REM(LAT.), id.(eng.), skr. za roendgen-eqivalent-man, kolicina bilo kojega jonizirajucega

zracenja koja ima istu biološku vrijednost kao jedan rad rendgenskih zraka. Sin. 

---REMEDIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijek.

---REMISIJAremissio, onis, f (lat.), remission (eng.), privremeno smanjenje, popuštanje znaka neke
bolesti. Takoder naziv za period u vrijeme kojeg je popustila. opadanje, jenjanje, patisanje. Sin. 

---REMOTIVACIJAremotivatio,onis, f (lat.), remotivation (eng.), (u psihijatriji), tehnike grupne

terapije koju administriraju sestre u mentalnim bolnicama, a koristi se da stimulira komunikacione
vještine i interes za okolinu kod povucenih pacijenata Sin. .

---RENALANrenalis, e (lat.), renal (eng.), bubrežni, ono što pripada bubregu. bubrežni. Sin. 

---RENDGEN(LAT.), (ENG.), roentgen (eng. po W.K. Roentgenu) internacionalna jedinica x zracenja

koja u 0,001293 grama suhoga zraka pravi zracne jone koji nose jednu elektrostaticku jedinicu
elektricnoga naboja. Znak R Sin. .

---RENDGENOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radiografija.

---RENDGENOLOG(LAT.), (ENG.), SIN. v. radiolog.

---RENDGENOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radiologija.

---RENDGENOSKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radioskopija.

---RENDGENOTERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radioterapija.

---RENIN(LAT.), id.(eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC 3.4.23.15. koji katalizira pucanje lanca
leucin-leucin kod angiotenzina i time ga pretvara u angiotenzin I. Ovaj enzim pravi bubreg i otpušta
ga u krv poslije nekih metabolickih stimulansa Sin. .

---RENOGRAFIJArenographia, ae, f (lat.), renography (eng.), radiološki prikaz bubrega Sin. .

---RENOGRAM(LAT.), renogram (eng.), graficki prikaz bubrežne funkcije koji se pravi mjerenjem
radioaktivnosti u mokracnoj bešici dok radiofarmak ide iz bubrega kroz uretere Sin. .

---RENOPATIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nefropatija.

---REOBAZArheobasis, is, f (lat.), rheobase (eng.), minimalna kolicina elektricne struje

neprekidnoga djejstva potrebna da proizvede trzaj u mišicu Sin. .

---REOSTAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. otpornik.

---REOVIRUS(LAT.), id.(eng.), grupa eter rezistentnih RNA virusa, ranije razvrstanih kao subgrupa
ehovirusa. Mogu se odvajati u 3 serotipa i izolirani su kod djece sa gornjim respiratornim
infekcijama i kod mnogo životinja Sin. .

---REP SPERMATOZOIDAflagellum spermatozoidi (lat.), tail of spermatozoon (eng.), krajnji, veoma

pokretni dio muške spolne odajice koji sadrži aksonemu. bic spermatozoida. Sin. 

---REPcauda, ae, f (lat.), tail (eng.), 1. svaki izraštaj u obliku sve tanjega produžetka (npr. rep
pankreasa), 2. Kod živo-tinja nastavak kicme u obliku slobodnoga produžetka na kraju trupa. kujruk,
povornjaca, koltun. Sin. 

---REP, KONJSKIcauda equina (lat.), horse tail (eng.), kolekcija spinalnih korijena koji izlaze iz
donjega dijele kicmene moždine i ispunjava vertebralni kanal ispod drugoga lumbalnoga kralješka.
pletenica. Sin. 

---REPARABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. popravljiv.

---REPATcaudatus-3 (lat.), caudate (eng.), struktura, element, živo bice, koja ima produžetak u
obliku repa (npr. repato jezgro, nucleus caudatus). Sin. 

---REPELENTrepellens, entis (lat.), repellent (eng.), sredstvo, agens, koji odvodi, tjera, razgoni
(npr. razgoni, tjera insekte) Sin. .

---REPERKUSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odjek.

---REPLIKACIJA1. v. nabiranje, 2. replicatio, onis, f (lat.), replication (eng.), proces dupliciranja i

stvaranja tacne kopije polinukleotidnoga lanca RNA i DNA. Sin. 

---REPNIcaudalis, e (lat.), caudal (eng.), onaj koji pripada repu ili proistice iz njega Sin. .

---REPOLARIZACIJArepolarisatio, onis, f (lat.), repolarisation (eng.), ponovno uspostavljanje

polariteta, narocito vracanje potencijala odajicke opne poslije depolarizacije Sin. .

---REPOZICIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ulaganje.

---REPRESIJArepressio, onis, f (lat.), repression (eng.), 1. akt suprimiranja, inhibicije, potiskivanja,

dušenja, 2. (u psihijatriji), nesvjesni odbrambeni mehanizam u kojemu se neprihvatljive ideje i
impulsi izbacuju ili drže izvan svijesti Sin. .

---REPRODUKCIJAreproductio, onis, f (lat.), reproduction (eng.), 1. razmnožavanje, proizvodnja

potomstva, 2, proizvodnja, umnožavanje, kopija nekoga objekta ili situacije. Umnožavanje,
povecavanje broja Sin. .

---REPRODUKCIJA, BESPOLNAreproductio asexualis (lat.), asexual reproduction (eng.),

razmnožavanje bez spajanja spolnih odajica, dupliciranje Sin. .

---REPRODUKCIJA, SPOLNAreproductio sexualis (lat.), sexual reproduction (eng.), razmnožavanje

spajanjem muške i ženske spolne odajice Sin. .

---REPTIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. gmizavac.

---RESA(LAT.), (ENG.), SIN. v. comba.

---RESAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. combav.

---RESEKCIJA KORIJENAapicectomia, ae, f (lat.), apicectomy (eng.), hirurška ekscizija vrha zuba
kroz otvor napravljen na kosti koja ga prekriva, sin. apicektomija Sin. .

---RESEKCIJA, RESECTIO, onis, f (lat.), resection (eng.), hirurška ekscizija dijela ili citavoga organa,
odnosno neke druge strukture (npr. resekcija želuca) Sin. .

---RESICA UHAlobulus auriculae (lat.), earlobe (eng.), donji, viseci, mehki dio ušne školjke, ispod
antitragusa, koji se sastoji od veznoga i masnoga tkiva, bez hrskavice Sin. .

---RESICAuvula palatina, staphyle, es, f (lat.), palatine uvula (eng.), malehna, mehka, prstolika
masa koja visi sa mehkoga nepca, iznad korijena jezika sastavljena od mišica, veziva i sluzavice.
Sin. 

---RESICA, RASCIJEPLJENA(LAT.), uvula fissa, uvula biffida (eng.), cleft uvula (eng.), bifurkacija
resice, postojanje dvije resice, nekompletno formiranje mehkoga nepca. Sin. 

---RESICASTuvularis, e (lat.), uvular (eng.), onaj koji pripada resici ili ima izgled resice (uvulae
palatinae) Sin. .

---RESICAVfrondosus-3 (lat.), tufted (eng.), onaj koji ima rese, pokriven resama, površine u obliku
cohe zbog sitnih resa Sin. .

---RESORPCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. upijanje.

---RESPIRACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje.

---RESPIRATOR(LAT.), id.(eng.), aparat koji kvalificira smjesu plina koji idu kroz njega, obogacuje ih
kisikom, vlaži ih. Takoder i aparat koji daje kompletno kontrolirano dihanje. ventilator 1. Sin. 

---RESPIRATORANrespiratorius-3 (lat.), respiratotry (eng.), dihalni, onaj koji pripada dihanju i

potpomaže pri funkciji dihanja. Sin. 

---RESTIFORMANrestiformis, e (lat.), restiform (eng.), formiran u obliku vrpce Sin. .

---RESTITUCIJArestitutio, onis, f (lat.), restitution (eng.), aktivan proces obnavljanja, ponovne

izgradnje i ponovne konstrukcije. Obnavljanje, iSin. ecenje, oporavak, vracanje u prethodno stanje
zdravlja. Sin.

---RESTRIKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ogranicenje.

---RETARDACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaostajanje.

---RETARDACIJA, MENTALNAretardatio mentalis (lat.), mental retardation (eng.), duševne smetnje

karakterizirane siginifikantnim smanjenjem intelektualnoga funkcioniranja koji je ispod prosjeka.
Kvocijent inteligencije je ispod 80, pa retardacija može biti granicna (IQ 70-80), blaga (IQ 50-70),
srednja (IQ 35 -50) jaka (IQ 20-35) i du Sin. .

---RETARDIRAN, V(LAT.), (ENG.), zaostao 1 Sin. .

---RETENCIJAretentio onis, f (lat.), retention (eng.), 1. Sin. v. zadržavanje, 1, 2 i 3, 2.(u

ortodonciji) period za koji se nosi ortodontski aparat da bi se održali i stabilizirali zubi u poziciji u
koju su pomjereni.

---RETIKULARANreticularis, e (lat.), reticular (eng.), ono što nalici na mrežu, ima mrežastu
strukturu, pripada mreži ili potjece od strukture nalik na rešetku mrežu, mušebak Sin. .

---RETIKULOCITreticulocytus, i, m (lat.), reticulocyte (eng.), mlado crveno krvno zrno koje pokazuje
bazofilni retikulum ispod bojenja Sin. .

---RETIKULOCITOPENIJAreticulocytopenia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjenje broja retikulcita ( Sin.

v.) u perifernoj krvi.

---RETIKULOCITOZAreticulocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), porast broja mladih crvenih krvnih zrna u
perifernoj krvi Sin. .

---RETIKULOZAreticulosis, is, f (lat.), id.(eng.), nenormalan porast broja odajica

retikuloendotelijalne vriježe Sin. .

---RETINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrežica.

---RETINAKULUMretinaculum, i, n (lat.), id.(eng.), opci termin za strukturu koja drži organ ili tkivo
na mjestu, veza, uzda. Sin. 

---RETINALANretinalis, e (lat.), retinal (eng.), mrežicin, onaj koji pripada mrežici oka, retini Sin. .

---RETINITISretinitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mrežice, retine. Uglavnom se upotrebljava

za nabuh, eksudat u retini, nekad hemoragije, slabiji vid i izoblicenje slike Sin. .

---RETINOBLASTOMAretinoblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni, urodeni blastoma koji nastaje i

hereditarno i sporadicno, a sastavljen je od odajica koje nastaju od retinoblasta, a koje se javljaju
na jednom ili oba oka djece ispod 5 godina Sin. .

---RETINOCITOMAretinocytoma, atis, n (lat.), id.(eng.), rijetka, benigna varijanta retinoblastoma.

Vid je normalan, sin retinoma Sin. .
---RETINOGRAFIJAretinographia, ae, f (lat.), retinography (eng.), fotografija mrežice oka Sin. .

---RETINOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. retinocitoma.

---RETINOMALACIJAretinomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), patološko razmekšanje retine Sin. .

---RETINOPAPILITISretinopapillitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mrežice i papillae fasciculi optici

Sin. .

---RETINOPATIJAretinopathia, ae, f (lat.), retinopathy (eng.), 1. Sin. v. retinitis, 2. v. retinoza.

---RETINOSKOPretinoscopium, i, n (lat.), retinoscope (eng.), instrument kojim se radi retinoskopija,

sin. skijaskop Sin. .

---RETINOSKOPIJAretinoscopia, ae, f (lat.), retinoscope (eng.), objektivan metod ispitivanja i

procjene refraktivnih anomalija oka projekcijom zrake u oko i opservacijom pokreta osvijetljenoga
dijela na retinalnoj površini, sin. skijaskopija Sin. .

---RETINOTOKSICAN(LAT.), retinotoxic (eng.), onaj koji pokazuje izoliranu i posebnu toksicnost

prema mrežici oka Sin. .

---RETINOZAretinosis, is, f (lat.), id.(eng.), opci termin za degenerativne neinflamatorne bolesti

mrežice oka Sin. .

---RETRAKCIJA, RETRACTIO, onis, f (lat.), retraction (eng.), 1. akt povlacenja nazad ako je jednom
ili više puta povucen mehanicki ili kao proces u odredenom pravcu, 2. distalno pokretanje zuba,
obicno sa upotrebom ortodontskoga aparata Sin. .

---RETRAKTILANrectractilis, e (lat.), retractile (eng.), skupljiv, zgrcljiv, onaj koji se zgušnjava i

smanjuje skupljanjem, onaj od kojeg se ocekuje da se može vratiti nazad mehanicki ili kao proces
Sin. .

---RETROAKTIVANretroactivus-3 (lat.), retroactive (eng.), akcija u obrnutom pravcu sa djejstvom

unazad, sa povratnim djejstvom Sin. .

---RETROBULBARANretrobulbaris, e (lat.), retrobulbar (eng.), 1. onaj koji se nalazi iza i pozadi ocne
jabucice, 2. onaj koji je smješten, nalazi se, iza i ispod produljene moždine Sin. .

---RETROCERVIKALANretrocervicalis, e (lat.), retrocervical (eng.), onaj koji je smješten iza grlica

materice Sin. .

---RETROFLEKSIJA UTERUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavaljena materica 1.

---RETROFLEKSIJAretroflexio, onis, f (lat.), retroflexion (eng.), savijanje nekoga organa prema
nazad, vrh se naginje prema nazad, a na tijelu organa se stvara krivina ili ugao. Najpoznatija
retrofleksija je retrofleksija materice, kada se presavija tijelo uterusa u odnosu na cerviks i to
prema nazad, obicno u oštrome u Sin. 

---RETROGRADANretrogradus-3 (lat.), retrograde (eng.), 1. okrenut pri kretanju unazad ili

postavljen protiv uobicajenoga toka ili pravca, 2. degenerativan, unazad u razvoj-nome smislu Sin. .

---RETROLISTEZAretrolisthesis, is, f (lat.), id.(eng.), pomicanje jednoga pršljena kicme prema nazad
Sin. .

---RETROMANDIBULARANretromandibularis, e (lat.), retromandibular (eng.), onaj koji je smješten

iza donje vilice Sin. .

---RETROPERITONEALANretroperitonealis, e (lat.), retroperitoneal (eng.), smješten iza isuke,

pokriven stražnjim peritoneumom (npr. ureter je retroperitonealan organ) Sin. .

---RETROPOZICIJAretropositio, onis, f (lat.), retroposition (eng.), pomjeranje unazad, položaj koji

ide prema nazad Sin. .

---RETROSTERNALANretrosternalis, e (lat.), retrosternal (eng.), onaj koji je postavljen, nalazi se iza

sternuma (npr. retrosternalna guša) Sin. .

---RETROVERZIJA UTERUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavaljena materica 2.

---RETROVERZIJAretroversio, onis, f (lat.), retroversion (eng.), naginjanje citavoga organa prema

nazad, bez savijanja samoga organa. pregnuce. Sin. 

---RETROVIRUS(LAT.), id.(eng.), bilo koji clan porodice Retroviridae, RNA virusi, koji imaju virion
80-100 nm u dijametru, a sastoje se od omotaca koji sadrži lipide. Genom se sastoji od 2 identicne
molekule poliadenilirane jedne trake RNA. Imaju 7 glavnih polipeptida. Vecinom su onkoge Sin. .

---RETRUZIJAretrusio, onis, f (lat.), retrusion (eng.), 1. akt pokretanja prema nazad, 2. stanje vilice
i zuba postav-ljenih prema pozadi i oralno, 3. sila koja zube potiskuje prema nazad Sin. .

---REUMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. reumatizam

---REUMATICANrheumaticus-3 (lat.), rheumatic (eng.), zahvacen reumatizmom ( Sin. v.).

---REUMATIZAMrheumatismus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koja od bolesti karakterizirana

inflamacijom, degeneracijom ili metabolicnim smetnjama vezivnotkivnih struktura tijela, narocito
zglobova, mišica, kesica, tetiva. Izražen reumatizam koštanoga sistema je kostobolja. reuma. Sin. 

---REUMATOLOGIJArheumatologia, ae, f (lat.), rheumatology (eng.), grana medicine koja se bavi

reumaticnim smetnjama i bolestima, njihovim uzrocima, patologijom dijagnozom i lijecenjem. Sin. 
---REVAKCINACIJArevaccinatio, onis, f (lat.), revaccination (eng.), ponovno kalemljenje. Vakcinacija
jednom uradena, pa se mora raditi ponovo sa istim ili sa vecim kolicinama vakcine da bi se postigao
imunitet, druga vakcinacija Sin. .

---REVASKULARIZACIJArevascularisatio, onis, f (lat.), revascularisation (eng.), 1. ponovo

uspostavljanje krvne cirkulacije poslije njenoga prekida, 2. uspostavljanje cirkulacije stavljanjem
transplantata krvnoga suda Sin. .

---REVERBERACIJAreverberatio, onis, f (lat.), reverberation (eng.), trajanje nenormalne aktivnosti

dugo iza pocetnoga stimuliranja uslijed transmisije impulsa duž granjanja živca. To ide uokrug,
dozvoljavajuci pozitivnu povratnu spregu Sin. .

---REVIZIJArevisio, onis, f (lat.), revision (eng.), ponovni pregled, ponovna operacija u cilju pregleda
zašto se nešto iskompliciralo, ponovno ustanovljenje invalidnosti, oštecenosti (npr. revizija
invalidske penzije) Sin. .

---REVULZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvodenje krvi.

---REZincisia, ae, f (lat.), incision (eng.), zasjek, prosijeca-nje, rezanje, otvaranje (gnojne
kolekcije, šupljine), rana napravljena oštrim instrumentom u hirurškim uslovima, sin. incizija, zarez
Sin. .

---REZ, CARSKIsectio caesarea (lat.), cesarean section (eng.), operacija vadenja djeteta iz majcine
utrobe kroz trbušni zid i neki dio materice, prema cemu se onda operacija i zove, cervikalni,
korporalni carski rez. Sin. 

---REZERVA(LAT.), reserve (eng.), 1. ono što se štedi, cuva, drži, cega ima za buducu upotrebu (npr.
srcana rezerva), 2. snabdijevanje iznad onoga što se obicno koristi i što se može iskoristiti u hitnom
slucaju, višak Sin. .

---REZERVOAR(LAT.), (ENG.), reservoir (fr.), 1. mjesto, obicno neka šupljina koja služi za smještaj
neke potrebne kolicine tekucine, 2. pasivni domacin ili neki nosilac koji zadrži patogene
mikroorganizme, a da sam ne obolijeva i služi kao izvor od kojega se drugi organizmi inficira Sin. .

---REZIDUALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaostao 2.

---REZOLUCIJAresolutio, onis, f (lat.), resolution (eng.), 1. opadanje, nestajanje patološkoga stanja

(inflamacije, otoka), 2. (u mikroskopiji) minimalna udaljenost u kojoj se dva bliska objekta mogu
percipirati kao odvojena Sin. .

---REZONATOR, RESONATOR, oris, m. (lat.), id.(eng.), instrument kojim se intenziviraju zvuci Sin. .

---REŠETACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sitnik.

---REŠETKAcancellus, i, m (lat.), lattice (eng.), bilo koja struktura koja je gradena u obliku rešetke
Sin. .
---REŠETKASTcancellosus-3 (lat.), cancellous (eng.), retikularan, sunderast, spongiozan, mrežast,
rupicast, struktura u obliku rešetke, u obliku mušepka Sin. .

---REŽANJlobus, i, m (lat.), lobe (eng.), 1. Sin. v. lapat ili hlapat, 2.(u plasticnoj hirurgiji) tkivni
transplantat koji se prenosi na drugo mjesto, 3. manje ili više dobro definiran dio jednoga organa,
narocito mozga, pluca i žlijezda, odvojen fisurama, sulkusima i vezivnim tkivom.

---REŽNJEVITlobulatus-3 (lat.), lobulated (eng.), podijeljen u režnjeve, režnjevite grade, lobuliran.

Sin. 

---REŽNJEVITOSTlobulatio, onis, f (lat.), lobulation (eng.), proces ili stanje ili davanja izgleda
režnjevitosti, Sin. v. režanj.

---REŽNJIClobulus, i, m (lat.), lobule (eng.), malehni režanj, sin. laptic, hlaptic. Sin. 

---RIBICthenar, aris, m (lat.), id.(eng.), mišicno uzdignuce na bazi palca sa volarne strane dlana.
tenar. Sin. 

---RIBOFLAVINOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vitamin B.

---RICINUSRicinus communis (lat.), castor plant (eng.), biljka cije je masno sjeme, habu-salatin,
otrovno zbog sadržaja toksoalbumina ricina. Iz sjemena se hladnim cijedenjem dobije ricinusov
zejtin, oleum Ricini, castor plant oil, koje se kuha da bi se odstranio ricin. Ovaj zejtin je purgativ,
ali i odlicno m arepak, up. haber-salatin. Sin. 

---RIGATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bljuvati.

---RIGIDNOSTrigiditas, atis, f (lat.), stiffness, rigidity (eng.), ukrucenost, ukocenost, nesavitljivost,

uglavnom kao patološka karakteristika. Sin. 

---RIGIDNOST, ANATOMSKArigiditas anatomica cervicis uteri (lat.), anatomical rigidity (eng.),

ukrucenost grlica materice za vrijeme poroda koji se širi samo do odredenoga ogranicenoga obima.
Sin. 

---RIGIDNOST, DECEREBRACIONArigiditas decerebrationis (lat.), decerebrate rigidity (eng.), položaj

eksperimentalne životinje poslije decerebracije ili pacijenta nakon teške kraniocerebralne povrede,
karakteriziran ukocenom ekstenzijoim nogu, dok su ruke rotirane u ramenima, ispružene i pronirane
u laktu, sa flektiranim prstima u metakarpofalang Sin. 

---RIGOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. ukocenost.

---RIJEDAKrarus-3 (lat.), rare (eng.), pripada pojavi koja nije ucestala ili nije rasprostranjena, ali je
ipak ima. Nije cest. Sin. 
---RIKAVACpertussis, is f (lat.), whooping cough (eng.), akutna, jako zarazna infekcija
respiratornoga puta koja najcešce zahvaca djecu, obicno uzrokovana sa Borderella pertussis.
Karakterizirana je kataralnim, a zatim paroksizmalnim stadijem u kojem bolesnik ima tipicne
napade kašlja sa zacenjivanjem. veliki kašalj, pertusis, kukurikavac, magareci kašalj. Sin. 

---RIMArima, ae, f (lat.), crack, cleft, rima (eng.), procjep, prorez, uzak otvor, opci anatomski
termin za neki otvor. prorez. Sin. 

---RINOLALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hunkanje.

---RITAMrhythmus,i, m (lat.), rhythm (eng.), stalno ponav-ljanje akcije ili funkcije u regularnim
intervalima, mjerljivo kretanje koje stalno pravilno ponavlja Sin. .

---RIZOMrhizoma, atis, n (lat.), rhizome (eng.), podzemni dio biljke (korijen, gomolj i sl. Sin. )

---ROBORANSroborans, antis, f (lat.), roborant (eng.), sredstvo, lijek koje ojacava, daje snagu,
krijepi. kuvvet-lijek. Sin. 

---ROBORIRATIroborare (lat.), to get strength (eng.), ojacati, osnažiti, okuvvetiti, potkuvvetiti. Sin. 

---RODgenus, eris, n (lat.), id.(eng.), sistematska kategorija koja sadrži jednu ili više raznih vrsta
kao nižih kategorija, a niža je od plemena. Redoslijed od najniže kategorije prema gore: vrsta,
species; rod, genus; pleme, tribe; familija, family; red, order itd. soj. Sin. 

---RODENSrodens, entis, m (lat.), rodent (eng.), sredstvo kojim se vrši jetkanje. V. jetkati. Sin. 

---RODILJKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. materica.

---RODNICAvagina, ae, f (lat.), id.(eng.), ženski cjevasti organ koji pocnje od grlica materice i seže
do himena, pokriven višeslojnim plocastim epitelom i predstavlja organ kopulacije i porodajni put,
sin. vagina 2, jaža, sargija. Sin. 

---ROKtermen, inis, n, terminus, i, m (lat.), term (eng.), definitivni period trajanja (npr. rok za
prestanak trudnoce nastaje 40 hefti poslije posljednje menstruacije), kraj, sin. edžel Sin. .

---ROLAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, stidna.

---ROSTELUMrostellum, i, n (lat.), id.(eng.), malehna protuberancija, kljuncic na skoleksima

plosnatih gujavica koji može nositi kukice, ali i ne mora. Sin. 

---ROSTRALANrostralis, e (lat.), rostral (eng.), onaj koji pripada kljunu, koji nalici na kljun, koji ima
kljun. Sin. 

---ROŽNICAcornea, ae, f (lat.), id.(eng.), providna struktura koja cini prednji dio fibrozne opne oka.
rožnjaca, kornea. Sin. 
---ROŽNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rožnica.

---RUBmargo, ginis, f (lat.), margin, edge, border (eng.), ivica, kraj neke strukture, granica. obod,
cenar, prikrajak. Sin. 

---RUBEFACIJENTremedium rubefacient (lat.), rubefacient (eng.), sredstvo koje zacrveni kožu

prouzrokujuci aktivnu ili pasivnu hiperemiju. Sin. 

---RUBELArubella, ae, f (lat.), german measles (eng.), akutna, obicno benigna infektivna bolest,
uzrokovana Toga virusom, a zahvaca djecu i neimunizirane mlade osobe. Virus ulazi respiratornim
traktom i širi se limfnim sistemom. Blaga drhat, bolno grlo, povecane limfne žlijezde na stražnoj
strani vrata i kara crljenka, ospina, petici. Sin. 

---RUBIGINOZANrubiginosus-3 (lat.), rubigious (eng.), tkivo ili promjena koja ima boju hrde,
smedkastožuta ili smedkastocrvena boja koja ne izgleda svježe. Npr. rubiginozan balgam. Sin. 

---RUCJEmetacarpus, us, m (lat.), wrist (eng.), id.(eng.),., dio šake izmedu dorucja, karpusa i
prstiju. Njegov kostur cini pet cilindricnih metakarpalnih kostiju. Sin. 

---RUCNImetacarpalis, e (lat.), metacarpal (eng.), onaj koji pripada šaci, metakarpalnom dijelu
ruke Sin. .

---RUDICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cupica.

---RUDIMENTrudimentum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., 1. prva naznaka neke strukture u toku razvoja,
2. struktura koja je ostala nerazvijena, sa malehnom ili nikakvom aktuelnom funkcijom, ali sa
znatnom ranijom funkcijom u toku filogenije. Sin. 

---RUDIMENTARANrudimentarius-3 (lat.), rudimentary (eng.), nedovoljno razvijen, zakržljao ostatak.

V. rudiment. Sin. 

---RUGOZAN(LAT.), rugosus-3 (eng.), rugose (eng.), naboran, nam-rješkan, karakteriziran gibama.

Sin. 

---RUKOPISscritura, ae, f (lat.), handwriting (eng.), nacin pisanja, individualni izgled onoga što je
napisano. Može imati znacaja pri ocjeni nekih duševnih bolesti i sudskom vještacenju Sin. .

---RUMINACIJAruminatio, onis, f (lat.), rumination (eng.), preživanje. Osobina ishrane preživara,

vracanje hrane iz posebno formiranoga želuca da se prežvace i ponovo guta. Kod covjeka
regurgiracija hrane poslije obroka, od cega se dio bljuje, a ostatak ponovo vraca u želudac. Vida se
kod djece. Sin. 

---RUMINACIJA, OPSESIVNAruminatio obsessiva (lat.), obsessive rumination (eng.), konstantna

preokupacija izvjesnim mislima sa nemogucnošcu da se potisnu ili izbace iz misaonog toka.
Prežvakivanje istih misli. Sin. 
---RUNJAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlakav.

---RUPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otvor 1.

---RUPIJArhupia, ae, f (lat.), rupia (eng.), tamna, tvrda, uzdignuta, lamelirana adherentna krasta na
koži kod tercijarnoga sifilisa. Sin. 

---RUPTURAruptura, ae, f (lat.), tearing, (eng.), prskanje, cijepanje, provaljivanje, pucanje,

rasprskavanje, razdira-nje tkiva. Sin. 

---RUSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ojedina 2.

---RUSOMACACapsella bursa pastoris (lat.), spheperd's bag (eng.), zeljasta biljka koja raste kao koro
Sin. v. Djeluje blago hemostipticno, a upotrebljava se u obliku ekstrakta ili tecnoga ekstrakta kod
krvarenja iz materice.

---RUTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sedefot.

---RUTIN(LAT.), id.(eng.), bioflavonoid, C27H30O16, dobijen iz kore limuna. Za njega se vjeruje da

smanjuje kapilarnu lomljivost, ucvršcuje lehem izmedu odajica endotela. Sin. 

---RUZMARIN, V(LAT.), (ENG.), zimorod Sin. .

---RUŽArosa, ae, f (lat.), rose (eng.), svaka biljka ili vrsta istoimenoga roda. Cvijet majske ruže,
Rosa centifolia, služi za pravljenje ružine vode, dulsije, aqua rosarum, rose water, a njene osušene
latice imaju laksativno djelovanje. Cvijet ruže mjesecarke, Rosa gallica, se miješa sa medom, dul.
Sin. 

---SABLJARKA, ACORUScalamus (lat.), calamus (eng.), biljka ciji se aromatski korijen koristi kao
popravljac okusa i repelent. Ranije se koristio kao karminativ i vermifug Sin. .

---SABLJASTE NOGEplatycnemia, ae, f (lat.), id.(eng.), kompresija tibije sa strana, tako da su

golijeni spljoštene u smjeru desno-lijevo. To je bio znak bedžela Sin. .

---SAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. burež.

---SADISTA(LAT.), sadist (eng.), osoba koja prakticira sadizam Sin. .

---SADIZAMsadismus, i m (lat.), sadism (eng.), parafilija u kojoj se seksualno zadovoljstvo postiže

nanoseci bol ili poniženje partneru. Sin. 

---SADNOulcus decubitalis (lat.), decubital ulcer, pressure sore, bed sore (eng.), rana od ležanja,
ulceracija uzrokovana prolongiranim pritiskom kod pacijenata koji dugo leže. Obicno su oduzeti, a
koža je nakvašena izlucevinama, za nastajanje dekubitusa kaže se protrati (se). dekubitus 2. Sin. 

---SADOMAZOHIZAM(LAT.), sadomasochism (eng.), stanje karakte-rizirano i sadistickim i

mazohistickim tendencijama Sin. .

---SAFENEKTOMIJAsaphenectomia, ae, f (lat.), saphenectomy (eng.), hirurška ekstirpacija venae

saphenae Sin. .

---SAFIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. lezbijstvo.

---SAFRA(LAT.), (ENG.), id. sa sinkopa, Sin. v. tamo.

---SAFUN(LAT.), sapo, onis, m (lat,), soap (eng.), svaki spoj jedne ili više masnih kiselina ili njihovih
ekvivalenata sa alkalijama, Safun je sredstvo za pranje i upotrebljava se kao sredstvo za
povracanje, te u cepicima za cišcenje i kao sastojak pilula. Blag je antacid Sin. .

---SAFUN, DOMACI(LAT.), sapo domesticus (alt.), curd soap (eng.), u domacinstvima pravljeni safun
od životinjske masti (loja) i žive sode (NaOH) Sin. .

---SAFUN, KALIJEVsapo mollis, sapo kalinus (lat.), soft soap, potash soap (eng.), tecni safun,
napravljen od potaše (KOH) i nekoga zejtina. mehki safun. Sin. 

---SAFUN, MEDICINSKIsapo medicinalis (lat.), medicinal soap, green soap (eng.), kalijev safun koji se
pravi od potaše (KOH) i biljnih zejtina sa izuzetkom palminoga i kokosovoga, bez uklanjanja
glicerina. safun, zeleni. Sin. 

---SAFUN, MEHKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. safun, kalijev.

---SAFUN, TVRDIsapo durus (lat.), hard soap, soda soap (eng.), safun koji se pravi od žive sode
(NaOH) i maslinovoga zejtina Sin. .

---SAFUN, ZELENI(LAT.), (ENG.), SIN. v. safun, medicinski.

---SAFUNIKASaponaria officinalis (lat.), soapwort (eng.), biljka koja se upotrebljavala kod kožnih
bolesti, jer je u sta-nju praviti pjenu kad se mucka s vodom zbog sadržaja saponina. Sin. 

---SAGIB(LAT.), (ENG.), SIN. v. pregibanje.

---SAGIBACm. flexor (lat.), flexor muscle (eng.), mišic koji savija dio ekstremiteta ili trup, pregibac,
fleksor, svijacica Sin. .

---SAGIBANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pregibanje.

---SAGITALANsagittalis, e (lat.), sagittal (eng.), postavljen u ravni koja je paralelna ili istovjetna sa
sagitalnom suturom glave. To je ravan paralelna sa medijalnom ravni tijela. Sin. 

---SAGRIJAvagina, ae, f (lat.), id.(eng.), šuplji organ ženskoga tijela koji veže matericu i vulvu,
stidnicu. Predstavlja kopulacioni organ i porodajni put, a prekriven je višeslojnim plocastim
epitelom Sin. .

---SAHARID(LAT.), saecharide (eng.), svaki od serije karbohidrata ukljucujuci i šecere. Dijele se u

monosaharide, oligosaharide i polisaharide, prema broju monosaharidnih grupa (CnH2nOn-1) koje ih
sacinjavaju Sin. .

---SAHARIMETARsaccharimeter, tri, f (lat.), id.(eng.), sredstvo za ocjenu kolicine šecera u otopini.

Može to raditi polarimetrijski, hidrometrijski ili odredivanjem volumena CO2 koji nastaje
fermentacijom Sin. .

---SAHARIMETRIJAsaccharimetria, ae, f (lat.), saccharimetry (eng.), odredivanje šecera

saharimetrom Sin. .

---SAHNUCEatrophia, ae, f (lat.), atrophy (eng.), usahnulost, smanjenje u velicini odajice, tkiva,
organa, dijela organa, sušenje, kopnjenje. atrofija, suhotica, uvehlost. Sin. 

---SAHNUTIexarescere, atrophire (lat.), atrophy (eng.), presahniti, sušiti se, slabiti, gubiti se,
izumirati, nestajati, mrijeti, sin. atrofirati, vehnuti, usahnuti. Sin. .

---SAKACENJEmutilatio, onis, f (lat.), mutilation (eng.), slucajno ili namjerno uništavanje ili
otkidanje dijela tijela. Objekat sakacenja je covjek ili životinja, a sakatluk je stanje, život poslije
sakacenja, život sa defektom. Sin. 

---SAKAGIJA, MALLEUS, i, m (lat.), glanders, farcy (eng.), zarazna bolest konja koja se prenosi i na
ljude. Uzrocnik je Malleomyces mallei (Pseudomonas mallei), a bolest je karakterizirana gnojnom
isindijom sluzavica i erupcijom nodula na koži cijim se otvaranjem formiraju duboke ulceracije.
konjska saradža, guntunar, mangafa. Sin. 

---SAKATmutilus-3 (lat.), mutilated (eng.), bogalj, invalid, kljast, oštecen, ozlijeden, onaj kojem
nedostaje dio tijela, Sin. v. sakacenje.

---SAKATLUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. sakacenje.

---SAKAZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. smola.

---SAKCIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. kesast.

---SAKRALANsacralis, e (lat.), sacral (eng.), onaj koji pripada ili je postavljen blizu krapila ili
kropila. Sin. 

---SAKRALGIJAsacralgia, ae, f (lat.), sacralgia (eng.), bol u krapilu, opdnosno u sakralnim

pršljenima, sin. sakrodinija Sin. .
---SAKRALIZACIJAsacralisatio, onis, f (lat.), sacralisation (eng.), abnormalno spajanje petoga
lumbalnoga pršljena sa prvim sakralnim, tako da se krapilo, kropilo, sastoji od 6 segmenata Sin. .

---SAKRODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sakralgija.

---SAKROILIJACANsacroiliacus-3 (lat.), sacroiliac (eng.), onaj koji pripada i krapilu, kropilu, i

crijevnoj kosti ili se nalazi na njegovome spoju (npr. isindija) Sin. .

---SAKROKOKCIGEALANsacrococcygeus-3 (lat.), sacrococcygeal (eng.), onaj koji istovremeno pripada

i krapilu i tankoj kosti Sin. .

---SAKROLUMBALANsacrolumbalis, e (lat.), sacrolumbar (eng.), onaj koji istovremeno pripada i

krapilu i slabinskim pršljenima, odnosno njihovom spoju Sin. .

---SAKRUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljeni, sakralni ili krapilo, kropilo,

---SALEPOrchis hircima (lat.), orchis (eng.), biljka od cijeg se korijena, Salep tuber, pravi istoimeni,
sluzavi napitak zimi u Bosni. Sadrži dosta sluzi, Mucilago salep, a ona se koristi i protiv proljeva,
narocito kod djece. Sin. 

---SALIVACIJAsalivatio, onis, f (lat.), salivation (eng.), 1. lucenje pljuvacke, 2. ptijalizam,

ekscezivna produkcija pljuvacke ( Sin. v.).

---SALIVARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pljuvacni.

---SALMONELA(LAT.), salmonella, ae f (lat. po D.E. Salmon, amer. patologu) id.(eng.), svaki

mikroorganizam iz roda gram negativnih, fakultativno anaerobnih bakterija familije
Enterobacteriaceae. Rod se dijeli na vrste ili serotipe na bazi antigena O (somatski), Vi (kapsularni)
i H (flagelarni). Dalje se dijele prema serogrupama. Sin. 

---SALMONELOZAsalmonellosis, is (lat.), id.(eng.), svaka bolest uzrokovana salmonelama koja se

može klinicki manifestirati kao trovanje hranom sa akutnim gastroenteritisom, ali, rijetko, i
septikemijom, odnosno tifusnom ili paratifusnom bolešcu. Sin. 

---SALPINGITISsalpingitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija jajovoda (tubae uterinae), 2 isindija

slušne tube (tubae pharyngotympanicae). Sin. 

---SALPINGOGRAFIJA, SALPINGOGRAPHIA, ae, f (lat.), salpingography (eng.), radiografija jajovoda

poslije ubrizgavanja kontrasta Sin. .

---SALPINGOPEKSIJAsalpingopexia, ae, f (lat.), salpingopexy (eng.), fiksacija jajovoda operativnim

putem Sin. .

---SALPINGOPLASTIKAsalpingoplastia, ae, f (lat.), salpingoplasty (eng.), plasticna rekonstrukcija

jajovoda, sin. tuboplastika Sin. .

---SAMOKOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. kostur.

---SAMOUBISTVOsuicidium, ii, n (lat.), suicide (eng.), nasilno oduzimanje vlastitoga života. suicid.
Sin. 

---SAMOZADOVOLJAVANJEmasturbatio, onis, f (lat.), masturbation (eng.), diranje spolnih organa

rukom ili drugim dijelom tijela, odnosno posebnom napravom (najcešce vještacki penis), u cilju
seksualnoga zadovoljenja. Ako to radi samo muškarac onda je sin. onanija, onanizam, inace za oba
spola sin. je masturbacija Sin. .

---SAN1. somnium, ii, n (lat.), dream (eng.), mentalni fenomen koji nastaje za vrijeme aktivnoga
spavanja ( Sin. v.), gdje se slike, emocije i misli prezentiraju kao realnost cesto u neobicnome
okruženju, sin. sanjanje, 2. spavanje (v.).

---SAN, ZIMSKIhibernatio, onis, f (lat.), hibernation (eng.), stanje sna u kojem neke životinjske vrste
provode zimu, karakteriziran je nekom vrstom narkoze i jakom redukcijom tjelesne temperature i
metabolicne aktivnosti. hibernacija. Sin. 

---SANATORIJUMsanatorium, ii, n (lat.), id.(eng.), ustanova za lijecenje bolesnika, narocito privatna

bolnica za rekonvalescente i one koji nisu teško bolesni, smještena u lijepom prirodnom okruženju,
cesto specijalizirana za bolesti gdje je prirodan faktor važan (verem, duševne bolesti). ljecilište.
Sin. 

---SANDUK, MRTVACKIarca, ae, f (lat.), (eng.), coffin (eng.) sanduk u koji se stavlja leš prije ukopa.
Kod transporta leša mora zadovoljavati higijenske uslove. Kod muslimana sanduku je analogan tabut
koji se u stvari daska, tenešir, sa niskom ogradom, bez poklopca. lijes. Sin. 

---SANDŽIJEdolores trebrantes, neuralgia intercostalis (lat.), boring pains (eng.), probadanje,

osjecaj tipicnih bola u obliku proboda, narocito u prsima. sijevajuci bol, bol lancinirajuci,
interkostalna neuralgija, protisli, sjekavica. Sin. 

---SANGVINOLENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v.sukrvicav.

---SANIRATIsanitare (lat.), sanitate (eng.), uspostavljati uslove koji su korisni za zdravlje i

eradikaciju bolesti, narocito zaraznih Sin. .

---SANITACIJAsanitatio, onis, f (lat.), sanitation (eng.), uspostavljanje uslova okolice koji su korisni
za zdravlje i eradikaciju bolesti, narocito epidemija. Sin. 

---SANITARANsanitarius-3 (lat.), sanitary (eng.), ono što pripada zdravlju, što unapreduje zdravlje ili
što vodi ka zdravlju. Obicno se upotrebljava za okolicu. Sin. 

---SANJANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. san 1.

---SAPAexhalatio, onis, f (lat.), exhalation (eng.), 1. izlaženje, odavanje vode ili vodene pare pri
dihanju, 2. izdahnuta vodena para. Sin. 

---SAPIregio sacralis (lat.), sacral region (eng.), dio leda koji leži preko sakralne kosti, narocito kod
jahacih životinja. Sin. 

---SAPON(LAT.), (ENG.), SIN. v. kicma.

---SAPONIFIKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osafunjenje.

---SAPROFITsaprophytum, i, n (lat.), saprophyte (eng.), organizam koji se hrani organskim

materijalom nastalim truhljenjem mrtvih biljnih i životinjskih tjelesa Sin. .

---SARADŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. limfadenitis, tuberkulozni.

---SARADŽA(LAT.), (ENG.), konjska, Sin. v. sakagija.

---SARADŽELI(LAT.), (ENG.), onaj koji pripada tuberkuloznom limfadenitisu, Sin. v. limfadenitis

tuberkulozni.

---SARADŽIKAScrophularia nodosa (lat.), figworth (eng.), biljka koja je upotrebljavana za lijecenje

saradže, tuberkuloznoga limfadenitisa ili sakagije. Djejstvo je dubiozno. siridžika. Sin. 

---SARANSAKAllium sativum (lat.), garlic (eng.), povrce od kojega se koristi lukovica kao zacin.
Saransak ima, medutim, antisepticno, antibioticno i vermifugno djejsvo, te snižava krvni prtisak i
djeluje vazodilatatorno. bijeli luk. Sin. 

---SARCINA(LAT.), id. lat. i(eng.), specificna bakterija koja se vidi u kubicnim paketima od po 8
odajica (sin. bašca 2), uslijed toga što se kcerke odajice nisu razdvojile poslije dijeljenja Sin. .

---SARGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zavoj.

---SARILUK, V(LAT.), (ENG.), žutica. Sin. 

---SARKOIDOZAsarcoidosis, is, f (lat.), id.(eng.), hronicna, progresivna sistematska granulomatozna

retikuloza nepoznate etiologije, koja zahvaca bilo koji organ ili tkivo (koža, pluca, limfni cvorovi,
jetra, slezena, oci, malehne kosti šake i stopala) Sin. .

---SARKOMAsarcoma, atis, n (lat.), id.(eng.), grupa tumora koja obicno nastaje od veznoga tkiva,
mada termin danas ukljucuje i neko epitelijalno porijeklo. Najveci broj je zlocudan. Prefiksi im
oznacavaju tip tkiva koje je zahvaceno (npr. fibrosarkoma) Sin. .

---SARKOMATOZAsarcomatosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano stvaranjem vecega broja

sarkoma na raz-nim mjestima u tijelu Sin. .
---SARKOMATOZANsarcomatosus-3 (lat.), sarcomatous (eng.), onaj koji je prirode i ponašanja
sarkoma ( Sin. v.)

---SARKOPLAZMAsarcoplasma, atis, n (lat.), sarcoplasm (eng.), masa koja se nalazi izmedu mišicnih
fibrila poprecno prugastih mišica. Sin.

---SARKOSTILsarcostylus, i, m (lat.), muscle column, sarcostyle (eng.), stubic, snop miofibrila ( Sin.
v.).

---SASOVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, borna.

---SASTAV1. structura, ae, f (lat.), structure (eng.), sastavni dijelovi i nacin njihovoga rasporeda
tako da cine cjelinu, sin. struktura, 2. habitus, us, m (lat.), attitude, composure (eng.), sastav,
izgled, držanje tijela, položaj tijela, fiksi-rana ili konstantna praksa nastala cestim ponavljanjem
Sin. .

---SASTAV, TJELESNIconstitutio, onis, f (lat.), constitution (eng.), grada ili funkcionalni elementi
tijela, odredeni genetski, anatomski, biohemijski i fiziološki, te u dobroj mjeri, modificirani
utjecajem okoline, sin. nasnova, konstitucija. Sin. 

---SASTOJAKconstituens, entis, m (lat.), constituent (eng.), sastavni dio neke smjese, tinkture,
lijeka, aktivnoga principa, krvi, tjelesne tecnosti, koji može, ali ne mora biti, hemijski vezan za
drugi dio istoga ili širega supstrata Sin. .

---SATELIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. pratilac.

---SATIRIJAZAsatyriasis, is. f (lat.), id.(eng.), nenormalna, jaka, ekscesivna, nezasitna spolna želja
kod muškarca Sin. .

---SATISFAKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadovoljenje.

---SATURACIJA KISIKOM(LAT.), oxygen saturation (eng.), mjerenje stepena do kojeg je kisik vezan za
hemoglobin, izraženo kao procenat. Sin. 

---SATURACIJAsaturatio, onis, f (lat.), saturation (eng.), 1. Sin. v. zasicenost 1 i 2, 2. u radioterapiji

davanje maksimalno tolerantne doze za tkivo u kratkome periodu, a zatim održavanje toga
biološkoga efekta za duži period dava-njem dodatnih manjih doza.

---SATURNIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje olovom.

---SAVAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.

---SAVIJENOST PRSTIJUcampodactylia, ae, f (lat.), campodactyly (eng.), stalna i, konzervativnim

mjerama napopravljiva, savijenost jednoga ili više prstiju Sin. .
---SAVJESNOSTscrupulositas, atis, f (lat.), scrupulosity (eng.), pretjerana tacnost, pedantnost,
sitnicavost, obazrivost, narocito u moralnim i religioznim pitanjima Sin. .

---SAVJESTconscientia, ae, f (lat.), conscience (eng.), imaginarni pojam za moralni aspekt licnosti
što otprilike odgovara psihoanalitickom konceptu super ega, nad ja ( Sin. v.), iako su akcije
superega obicno nesvjesne dok su akcije savjesti svjesne i promišljene. To je neko unutrašnje oko
koje posmatra aktivnosti, djelovanja, misli, postupke itd.

---SAŽEG(LAT.), (ENG.), SIN. v. opekotina.

---SCINTILACIJAscintillatio, onis, f (lat.), scintillation (eng.), 1. svjetlucanje, iskrenje, produkcija

iskrica 2. subjektivna vizuelna senzacija, kao da se vide iskre, 3. stvaranje cestica dezintegracijom
radioaktivnoga elementa. Sin. 

---SCINTILIRAJUCIscintillans, antis, (lat.), scintillating (eng.), onaj koji iskri, baca iskre, varnici.
Odnosi se u današnje vrijeme na metode koje na ekranu daju varnice (npr. scintilirajuce tehnike)
Sin. .

---SEBOLITsebolithus, i, m (lat.), sebolith (eng.), konkrement, kamen, koji se formira u lojnoj

žlijezdi Sin. .

---SEBOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strup.

---SEDACIJAsedatio, onis, f (lat.), sedation (eng.), ustanov-ljenje efekta umirenja, trankvilizacija,

akt ili proces umirenja. Sin. 

---SEDATIVAremedia sedativa (lat.), sedatives (eng.), sredstva koja izazivaju umirenje,

trankvilizaciju, sredstva koja smiruju uzbudenost. mirila, trankvilizeri. Sin. 

---SEDATIVANsedativus-3 (lat.), sedative (eng.), umirujuci, onaj koji smanjuje aktivnost i

uzbudenje. Sin. 

---SEDATORANsedentarius-3 (lat.), sedentary (eng.), onaj koji ima naviku dugotrajnoga sjedenja
(npr. sedatoran nacin života) Sin. .

---SEDEFparies conchalis (lat.), mother of pearl (eng.), cvrsta, bijela supstancija nadena u mnogim
vrstama školjki, a sadrži konhiolin koji može dati bole kostiju i visoke temperature kod radnika u
kontaktu sa školjkama Sin. .

---SEDEFAST(LAT.), nacreous (eng.), prozirne, sivobijele boje, nalik na sedef ili biser Sin. .

---SEDEFOTRuta graveolens (lat.), rue (eng.), biljka koja se upotrebljavala za dobijanje rutina i kao
iritans, ali se u današnje vrijeme izbjegava jer je otrovna. ruta. Sin. 

---SEDIMENT URINA(LAT.), urinary sediment (eng.), depozit cvrstih materija koje se nalaze u
mokraci pošto je ona bila ostav-ljena da stoji odredeno vrijeme ili je bila centrifugirana. To je
jedna od metoda ispitivanja urina, odnosno bubrega Sin. .

---SEDIMENTsedimentum, i, n (lat.), sediment (eng.), precipitat, talog, narocito onaj koji se

spontano formira. butrag, talog, precipitat. Sin. 

---SEDIMENTACIJA ERITROCITA(LAT.), erytrocite sedimentation (eng.), taloženje crvenih krvnih zrna

u odredenoj kolicini uzete krvi kojoj je onemoguceno zgrušavanje. Sin. 

---SEDIMENTACIJA, SEDIMENTATIO, onis, f (lat.), sedimentation (eng.), stvaranje taloga, taloženje,

izdvajanje supstancije taloženjem. taloženje, precipitacija. Sin. 

---SEDLASTsellaris, e (lat.), sellar (eng.), onaj koji ima oblik sedla (npr. nos), ono što pripada sedlu
(narocito turskome sedlu). Sin. 

---SEDLOsella (lat.), saddle (eng.), svaka depresija, pretežno na kosti, u obliku sedla koja obicno
služi za podršku. Svaka anatomska struktura u obliku sedla. Sin. 

---SEDLO, TURSKOsella turcica (lat.), sella (eng.), transverzalna depresija kosti u medijalnoj liniji na
gornjoj površini tijela klinaste kosti, koja nalici turskome sedlu, zato što su prednje i stražnje
uzdignuce skoro jednaki, pa je po tome dobila ime. U njemu je smještena hipofiza. Sin. 

---SEDRA1. odontolithus, i, m (lat.), dental calculus (eng.), tvrda, na kamen nalik, konkretna masa
na zubima i zub-nim protezama koja varira u boji, a nastaje kalcifikacijom plaka. zubni kamenac,
odontolit, ozubina, 2. gypsum, i, n (lat.), plaster of Paris (eng.), prirodni dehidrirani kalcijum
sulfat. Prašak se dodatkom vode hidrira i pomocu zavoja aplicira u cilju obezbjedenja imobilizacije,
sin. gips, bjelokam. Sin. 

---SEGMENT1. v. dio, 2. segmentum, i, n (lat.), segment (eng.), dio velike strukture, mase ili tijela,
ogranicen prirodno formiranom granicom. Sin. 

---SEGMENTACIJAsegmentatio, onis, f (lat.), segmentation (eng.), podjela u dijelove, manje ili više
slicne odredene segmente sa postojanjem prirodnih granica. Sin. 

---SEGMENTALANsegmentalis, e (lat.), segmental (eng.), onaj koji pripada nekom segmentu, dijelu,
ili ga formira, odnosno ako je proizvod podjele na segmente i aranžiran je u obliku jednakih dijelova
Sin. .

---SEGREGACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvajanje.

---SEKCIJAsectio, onis, f (lat.), section (eng.), 1. rez, zarez, sjecenje, 2. obdukcija, postmortalni
pregled u cilju defi-nitivne dijagnoze ili ucenja, sin. rasporina. 3. segment organa, dio sistema, 4.
taksonomska kategorija koja je manja od podreda, a veca od vrste Sin. .

---SEKNJAcephalea vasomotoria, (lat.), (eng.), migraine (fr.(eng.),.), cest simptomski kompleks,

manifestiran periodicnim napadima glavobolje, unilateralno, cesto u kombinaciji sa nauzeom,
bljuvanjem, zatvorom ili dijarejom, fotofobijom. Napadi nastaju zbog spazma kranijalnih krvnih
suda, sa prodromal Sin. 

---SEKRECIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lucenje 2.

---SEKRECIJA, UNUTRAŠNJAsecretio interna (lat.), internal secretion (eng.), specificno lucenje

žlijezda sa unutraš-njom sekrecijom (hormona) koje ide direktno u krv ili limfu, a efekat je daleko
od mjesta nastanka. Sin. 

---SEKRECIJA, VANJSKAsecretio externa (lat.), external secretion (eng.), sekrecija koja se realizira
na vanjsku ili unutrašnju tjelesnu površinu (onu koja ima prirodan otvor). To je sekrecija koju cine
žlijezde sa vanjskom sekrecijom, obicno kroz vlastiti izvodni kanal Sin. .

---SEKRET, SECRETUM, i, n (lat.), secret (eng.), ono što se odvaja od odajice, ono što odajica luci,
izlucevina, produkt aktivnosti specificnih odajica i tkiva, a ima ulogu u ukupnome funkcioniranju
organizma. Sin. 

---SEKRETAGOG(LAT.), secretagogue (eng.), sredstvo koje stimulira lucenje bilo koje žlijezde i bilo
kojega sekreta Sin. .

---SEKRETORANsecretorius-3 (lat.), secretory (eng.), ono što pripada procesu lucenja sekreta. Sin. 

---SEKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. spol.

---SEKSOLOGIJAsexologia, ae, f (lat.), sexology (eng.), nauka o spolu, spolnim odnosima, njihovome
razvitku, fiziološkim i socijalnim aspektima. Sin. 

---SEKSOPATIJAsexopathia, ae, f (lat.), sexopathy (eng.), ne-normalnost spolnoga doživljavanja,

seksualna perverzija Sin. .

---SEKSUALANsexualis, e (lat.), sexual (eng.), 1. ono što pripada spolu, 2. osoba upecatljiva po
svojim spolnim odnosima. Sin. 

---SEKSUALNOSTsexualitas, atis, f (lat.), sexuality (eng.), 1. karakteristicni kvaliteti muških i ženskih

reproduktivnih elemenata, id. spolni, 2. konstitucija pojedinca u odnosu na spolnu aktivnost i
stavove. Sin. 

---SEKTORsector, oris, m (lat.), id.(eng.), orig. rezac, sjekac, danas dio necega, podrucje, zona, dio
cjeline, podrucje specijalne namjene Sin. .

---SEKUNDARANsecundarius-3 (lat.), secondary (eng.), drugi, manje znacajan, niži u toku vremena,
mjesta, važnosti Sin. .

---SEKVELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. posljedica.

---SEKVENCIJAsequentia, ae, f (lat.), sequence (eng.), spojeni niz (serija) dogadaja ili stvari koje se
uzastopno dešavaju, Sin. 

---SEKVESTARsequestrum, i, n (lat.), id.(eng.), komadic mrtve kosti koji postaje odvojen od zdrave
kosti za vrijeme procesa nekroze. Up. mrlina. Sin. 

---SEKVESTRACIJAsequestratio, onis, f (lat.), sequestration (eng.), formacija sekvestra ( Sin. v.).

---SEKVESTREKTOMIJAsequestrectomia, ae, f (lat.), sequestrectomy (eng.), vadenje komadica

izumrle i demarkirane kosti, mrline Sin. .

---SELAMECIJACassia acutifolia (lat.), senna leaves (eng.), biljka cije se osušeno isitnjeno lišce,
folium Sennae, upotrebljava sa istoimenim nazivom kao purgati Sin. v. Up. sjenanika.

---SELARANsellaris, e (lat.), sellar (eng.), onaj koji pripada sedlu, unutar sedla ili vodi porijeklo od
sedla. Narocito se odnosi na tursko sedlo, sella turcica. Sin. 

---SELEKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. odabir.

---SELEKTIVANselectivus-3 (lat.), selective (eng.), onaj koji pokazuje razlicit stepen selektivnosti,
npr. selektivan lijek Sin. .

---SELEKTIVNOSTselectivitas, atis, f (lat.), selectivity (eng.), (u farmakologiji), stepen do kojega

neki lijek proizvodi željeni efekt u odnosu na suprotni efekt Sin. .

---SEMANTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. znacajan 1.

---SEMANTIKAsemantica, ae, f (lat.), semantics (eng.), nauka o znacenju rijeci, njihove pravilne
upotrebe, znanje o odnosu izmedu jezika i njegova znacenja Sin. .

---SEMESTAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. polugodište.

---SEMIKOMA, SEMICOMA, atis, n (lat.), id.(eng.), besvjesno stanje tipa kome iz kojega se pacijent
može oporaviti. Termin nije tacno definiran. Pacijent koji je u semikomi je semikomatozan Sin. .

---SEMIKOMATOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. semikoma.

---SEMIMEMBRANOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. poluopnast.

---SEMINOMAseminoma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligna neoplazma testisa koja se izvodi iz

primordijalnih zametnih odajica spolno nediferencirane gonade. Radiosenzitivan tumor. Može biti u
3 forme: tipicna, spermatociticna i disgerminoma. Kod žene je identican tumor disgerminoma
ovarija. Sin. 

---SEMINURIJAseminuria, ae, f (lat.), id.(eng.), prisustvo spermatozoida u bureži Sin. .

---SEMIOLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. simptomatologija.

---SEMIPERMEABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. polupropusan.

---SEMITENDINOZANsemitendinosus-3 (lat.), semitendinous (eng.), onaj cija je polovica napravljena

od tetivnoga materijala (npr. semitendinozni mišic) Sin. .

---SENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. selamecija.

---SENIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. starost.

---SENILANsenilis, e (lat.), senile (eng.), osoba koja manifestira fizicku i mentalnu deterioraciju a u
vezi sa poodmaklom dobi, senilnost. matuh. Sin. 

---SENILNOSTsenilitas, atis (lat.), senility (eng.), psihicko i mentalno propadanje ispoljeno u

starackom dobu. matuhluk. Sin. 

---SENZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. osjecaj.

---SENZIBILANsensibilis, e (lat.), sensible (eng.), osjetjiv, perceptivan za podražaje, sposoban za

osjecanja, sin. osjetlji Sin. v.

---SENZIBILITETsensibilitas, atis, f (lat.), sensibility (eng.), osjetljivost na osjecaje ili podražaje,

sposobnost da se osjeca ili percipira. osjetljivost. Sin. 

---SENZITIVAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. culan.

---SENZOR(LAT.), sensor (eng.), sredstvo koje odgovara na fizicke stimulanse (svjetlo, toplina,
pritisak itd.), tako što se u njemu generira impuls koji se može mjeriti ili na drugi nacin tumaciti,
odnosno koristiti kao kontrola Sin. .

---SENZUALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. culan 2.

---SENZUALNOSTsensualismus, i, m (lat.), sensualism (eng.), stanje u kojemu dominira culnost,

tjelesna želja. Dominiraju osjecaji nad racionalnošcu Sin. .

---SEPARACIJA, SEPARATIO, onis, f (lat.), separation (eng.), raz-dvajanje, odvajanje, izdvajanje.

Sin. 

---SEPARAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. poseban otisak.

---SEPARATORseparator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. sredstvo koje odvaja jednu stvar od druge, 2. (u
stomatologiji), naprava koja aproksimira strane dva susjedna zuba (agoniste). Koristi se u
ortodonciji i protetici Sin. .

---SEPSAsepsis, is, f (lat.), id.(eng.), prisustvo patogenih mikroorganizama ili njihovih toksina u krvi
ili drugim tkivima i klinicko stanje udruženo s tim prisustvom Sin. .

---SEPSA, PUERPERALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. groznica, babinja.

---SEPTALANseptalis, e (lat.), septal (eng.), onaj koji pripada nekoj pregradi, septumu Sin. .

---SEPTEKTOMIJAseptectomia, ae, f (lat.), septectomy (eng.), hirurška ekscizija, ekstipracija dijela

ili citavoga septuma, a narocito nosne pregrade Sin. .

---SEPTICANsepticus-3 (lat.), septic (eng.), 1. onaj koji ide sa dekompozicijom tkiva uzrokovanom
mikroorganizmima, truho, 2. ono što pripada sepsi ili septikemiji. Sin. 

---SEPTIKEMIJAsepticaemia, ae, f (lat.), septicemia (eng.), sistemska bolest prisustva patogenih

mikroorganizama u krvi. gnjila. Sin. 

---SEPTIKOPIJEMIJAsepticopyaemia, ae, f (lat.), septicopyemia (eng.), kombinacije sepse i pijemije

( Sin. v.).

---SEPTOPLASTIKAseptoplastia, ae, f (lat.), septoplasty (eng.), hiruška rekonstrukcija nosnoga

septuma Sin. .

---SEPTOTOMIJA, SEPTOTOMIA, ae, f (lat.), septotomy (eng.), incizija na nosnoj pregradi Sin. .

---SEPTUMseptum, i, n (lat.), id.(eng.), opci termin za zid koji dijeli ili razdvaja, pregrada, pretin.
Sin. 

---SERICINsericinum, i, n (lat.), sericin (eng.), ljepilo od svile, svilina želatina, protein koji se dobije
od svile, Sin. v. svila.

---SERIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. niz.

---SERIN(LAT.), serine (eng.), prirodna neesencijalna aminokiselina, 2-amino-hidroksipropionska

kiselina. tetizira se iz glicerina i upotrebljava se za dijetu, dodatak hrani i podloga za kulturu Sin.

---SERODIJAGNOSTIKAserodiagnosis, is, f (lat.), id.(eng.), dijagnoza uradena upotrebom seroloških

testova Sin. .

---SEROFIBRINOZANserofibrinosus-3 (lat.), serofibrinous (eng.), onaj koji je istovremeno serozan i

fibrinozan. Obicno je rijec o eksudatu koji se javlja na seroznim površinama Sin. .
---SEROGLOBULINseroglobulinum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., serumski globulin, globulin iz krvnoga
seruma Sin. .

---SEROGRUPA(LAT.), serogroup (eng.), 1. grupa bakterija koja sadrži zajednicki antigen, vjerovatno
ukljucujuci više od jednoga serotipa, vrste, roda bakterija, 2. grupa virursnih vrsta koje su blisko
antigenski srodne Sin. .

---SEROLOGIJAserologia, ae, f (lat.), serology (eng.), dio medicinske znanosti koji se bavi
proucavanjem reakcija imunih seruma in vitro. Danas se taj termin upotrebljava i da oznaci
upotrebu tih reakcija za mjerenje titra antitijela kod infektivnih bolesti. Sin. 

---SEROMA(LAT.), lat. i(eng.), id. bos., kolekcija seruma u tkivu, obicno na mjestu operacije, a
koja, na prvi pogled, nalici tumoru Sin. .

---SEROMUKOZANseromucosus-3 (lat.), seromucous (eng.), (o eksudatu), onaj koji je dijelom

serozan, tecan, a dijelom gust, mukozan Sin. .

---SERONEGATIVAN, SERONEGATIVUS-3 (lat.), seronegative (eng.), onaj koji je serološki negativan,

pokazuje negativne rezultate prilikom seroloških ispitivanja, pokazuje odsustvo antitijela (npr.
seronegativan sifilis) Sin. .

---SEROPOZITIVANseropositivus-3 (lat.), seropositive (eng.), onaj koji je serološki pozitivan,

pokazuje pozitivne rezultate pri serološkim ispitivanjima, odnosno visoki nivo antitijela u serumu
Sin. .

---SEROPURULENTAN, SEROPURULENTUS-3 (lat.), seropurulent (eng.), (o eksudatu), onaj koji je

tecan, ali prožet krpicama gnoja Sin. .

---SEROREAKCIJAseroreactio, onis, f (lat.), seroreaction (eng.), serološka reakcija, reakcija koja

pokazuje specificni antigen ili antitijelo u serumu Sin. .

---SEROTERAPIJAserotherapia, ae, f (lat.), serotherapy (eng.), lijecenje neke bolesti injekcijama

imunoga seruma ili antitoksina Sin. .

---SEROTIP(LAT.), serotype (eng.), 1. tip mikroorganizma koji je odreden vrstom i kombinacijom

antigena koji su sastavni dijelovi odajice, 2. tacno determiniran, odreden, mikroorganizam na bazi
antigena koji ga cini, 3. taksonomska podjela bakterija koja se bazira na vrsti i kombinacijama Sin. .

---SEROTONIN(LAT.), id.(eng.), monoaminski vazodilatator koji se nalazi kod bakterija, biljaka i

životinja. Kod ljudi se sintetizira u crijevnim hromafinskim odajicama, centralnim i perifernim
neuronima. Ima ga u mnogim tkivima. Nastaje iz triptofana, hidroksilacijom i dekarboksilacijo Sin. .

---SEROZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna, serozna.

---SEROZANserosus-3 (lat.), serous (eng.), 1. onaj koji proizvodi ili sadrži serum, 2. cesto je sinonim
za jako tecan, providan, sa malehnim sadržajem bjelancevina (npr. serozan eksudat), 3. serosal
(eng.), onaj koji je napravljen od serozne opne, tjene ili njoj pripada Sin. .
---SEROZITISserositis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija serozne opne (npr. isuke) Sin. .

---SERUM REKONVALESCENATA(LAT.), convalescence serum (eng.), krvni serum pacijenta koji je

prebolio neku infektivnu bolest. Sin. 

---SERUMserum i, n (lat.), id.(eng.), 1. bistri dio svake tjelesne tecnosti, surutka, sin. osoka, osuka,
kao osoka, odnosno osuka, krvi, 2. bistra tecnost koja oblaže serozne opne podmazujuci ih. Sin. 

---SERUM, AKTIVNI(LAT.), active serum (eng.), serum koji posjeduje komplement pa je time
aktiviran. Sin. 

---SERUM, ANTIDIFTERICNIserum antidiphthericum (lat.), diphtheria antitoxin (eng.), konjski

antitoksin protiv toksina uzrocnika difterije, Corynabacterium diphtheriae. Sin. 

---SERUM, ANTIGANGRENOZNIserum antigangraenosum (lat.), gasgangrene antitoxin (eng.),

polivalentni konjski antitoksin protiv toksina nekoliko klostridija uzrokovaca gasne gangrene. Sin. 

---SERUM, ANTIKOMPLEMENTARNI(LAT.), anticomplementary serum (eng.), serum koji stupa u

djejstvo sa ili razara aktivnost komplementa. Sin. 

---SERUM, ANTILATRODEKTICNIserum antilatrodecticum (lat.), black widow spider antivenin (eng.),

antitoksicni serum protiv ujeda crne hudovice ( Sin. v.), napravljen imuniziranjem konja otrovom
toga pauka.

---SERUM, ANTILIMFOCITNI(LAT.), antilymphocyte serum, ALS (eng.), snažno, nespecificno

imunosupresivno sredstvo koje uzrokuje destrukciju limfocita koji cirkuliraju, dobijen kao konjski
antiserum protiv ljudskih limfocita. Sin. 

---SERUM, ANTIRABICNI(LAT.), antirabies serum (eng.), antirabies serum koji se dobijeiz plazme
konja imuniziranoga reabies vakcinom Sin. .

---SERUM, ANTITETANICNIserum antitetanicum, SAT (lat.), tetanus antitoxin (eng.), serum konja
imuniziranoga toksinima Clostridium tetani koji se upotrebljava za pasivnu imunizaciju protiv
tetanusa. Bolji je tetanusni imuni globulin. tetanusni antitoksin. Sin. 

---SERUM, ANTIVIPERINIserum antiviperinum (lat.), antivenin viperidae polyvalent (eng.), sterilni

polivalentni serum koji sadrži globuline što neutrališu otrove zmija porodice Viperidae, a dobije je
hiperimunizacijom konja otrovima svih Viperida. Sin. 

---SERUM, HETEROLOGNI(LAT.), heterogous serum (eng.), 1. u humanoj medicini životinjski serum,

serum dobijen od životinje koja ne pripada istoj vrsti kao i recipijent, 2. serum dobijen od životinje
koja je imunizirana drugim organizmom od onoga protiv kojeg ce se upotrijebiti Sin. .

---SERUM, HIPERIMUNI(LAT.), hyperimmune serum (eng.), antiserum koji ima narocito visok titar
antitijela, a postiže se ponov-ljenim antigenim injekcijama. Sin. 
---SERUM, HOMOLOGNI(LAT.), homologous serum (eng.), 1. serum koji se dobije od životinje koja
pripada istoj vrsti kao i recipijent, 2. serum dobijen od životinje imunizirane istim organizmom
protiv kojeg ce se i upotrijebiti. Sin. 

---SERUM, IMUNI(LAT.), immune serum (eng.), krvni serum imunizirane životinje, a upotrebljava se
za pasivnu imunizaciju. antitoksin, antiserum. Sin. 

---SERUM, KRVNIserum sanguineum (lat.), blood serum (eng.), bistra tecnost koja se odvaja
kompletnim zgrušavanjem krvi. To je u stvari frakcija plazme bez fibrinogena koji je uklonjen
zgrušavanjem. krvna surutka. Sin. 

---SERUM, MONOVALENTNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. antiserum, monovalentni.

---SERUM, POLIVALENTNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. antiserum, polivalentni.

---SERUM, SPECIFICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. antiserum, monovalentni.

---SERUMSKIserumalis, e (lat.), serumal (eng.), onaj koji pripada ili je napravljen od seruma Sin. .

---SES(LAT.), (ENG.), SIN. v. glas.

---SESILANsessilis, e (lat.), sessile (eng.), onaj koji je pripojen bazom, nije na peteljci, nasaden Sin.
.

---SESTRA, MEDICINSKA(LAT.), nurse (eng.), osoba koja je specijalno educirana i pripremljena na

bazi aktuelnoga znanja i nauke, predodredena za njegu bolesnika, sa kvalifikacijama da pruža sve
oblike njege bolesnim i iznemoglim. Sin. 

---SESTRE(LAT.), siblings (eng.), dvije ili više ženskih osoba od istih roditelja Sin. .

---SEZAMSesamum indicum (lat.), sesame (eng.), biljka iz cijega se sjemena dobiva zejtin. Sjeme je
blažilo i laksans. Upotrebljava se u losionima za kožu i kao vehikulum za intramuskularne injekcije
Sin. .

---SEZAMOIDANsesamoides, idis (lat.), sesamoid (eng.), struktura koja nalici na kuglicu, kuglice,
bobice. Oznacava malehnu, nodularnu kost, ugniježdenu u tetivu ili zglobnu cahuru. Sin. 

---SFENOIDALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. klinast.

---SFERICANsphaericus-3 (lat.), spherical (eng.), onaj koji pripada lopti, loptici, ima oblik loptice,
sin. sferoidan Sin. .

---SFEROCITsphaerocytus, i, m (lat.), spherocyte (eng.), malehno, loptasto crveno krvno zrno, u

cjelini prožeto hemoglobinom, bez uobicajene centralno položene bljedine, koje se nade kod
sferocitoza, ali i kod stecene hemoliticke anemije Sin. .

---SFEROCITOZAsphaerocytosis, is, f (lat.), spherocytosis (eng.), prisustvo sferocita ( Sin. v.) u krvi.
Pojava može biti urodena, nasljedna, porodicni oblik hemoliticke anemije, karakteriziran
sferocitima, nenormalnoj lomljivosti crvenih krvnih zrna, žuticom i splenomegalijom, ali se javlja i
kod stecene hemoliticke anemije.

---SFEROFAKIJAsphaerophakia, ae, f (lat.), spherophakia (eng.), razvojna anomalija u kojoj je ocna

leca malehna i okrugla, manja od normalne, sa djelomicnom ili kompletnom aplazijom zonule Sin. .

---SFEROIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sferican.

---SFEROLITsphaerolithus, i, m (lat.), spherolith (eng.), bilo koji od sitnih sfericnih depozita koji se
nadu u bubrežnom tkivu novorodenceta. Vjerovatno su uratni depoziti Sin. .

---SFIGMOGRAFsphygmographium, i, n (lat.), sphigmograph (eng.), instrument za registriranje

pokreta koje nacini arterijski puls Sin. .

---SFIGMOGRAFIJAsphygmographia, ae, f (lat.), sphygmography (eng.), registracija pulsa pomocu

sfigmografa Sin. .

---SFIGMOGRAMsphygmogramma, atis, n (lat.), sphygmogram (eng.), prikazivanje bila, pulsa. Papir

na kojemu je putanja pulsa registrirana Sin. .

---SFIGMOMANOMETARsphygmomanometer, tri, f (lat.), id.(eng.), instrument kojim se mjeri

arterijski krvni pritisak Sin. .

---SFINKTERsphincter, eris, m (lat.), id.(eng.), traka mišicnih niti u obliku jednoga kaišica, uzde,
koji steže prolaz ili zatvara prirodan otvor. stezac. Sin. 

---SFINKTERALGIJAsphincteralgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u nekom sfinkterijalnom mišicu,

narocito oko puška Sin. .

---SFINKTEROLIZAsphincterolysis, is, f (lat.), id.(eng.), operacija odvajanja dužice od rožnjace oka

kod prednjih sinehija Sin. .

---SFINKTEROPLASTIKAsphincteroplastia, ae, f (lat.), sphincteroplasty (eng.), hirurška obnova bilo

kojega sfinktera Sin. .

---SFINKTEROSKOPsphincteroscopium, i, n (lat.), sphincteroscope (eng.), spekulum za pregled

analnoga sfinktera Sin. .

---SHVACANJEcognitio, onis, f (lat.), cognition (eng.), djejstvo uma covjeka kojim on postaje
svjestan objekata dosegnutih razmišljanjem ili percepcijom. Ukljucuje sve elemente opažanja,
razmišljanja i sjecanja Sin. .
---SI JEDINICE(LAT.), SI units (eng.), bilo koja jedinica Systeme International d' Unites, International
System of Units. Baziran je na metrickom sistemu i izveden iz prirodnih konstanti. Baza mu je gram,
metar i sekunda, a može se multiplicirati i minimizirati Sin. .

---SICANarsenicum album (lat.), arsenic trioxide, white arsenic (eng.), bijeli arsenov trioksid,
As2O3, slatkastoga okusa, a ima eritropoetski efekt. Davao se u ponovljenim malehnim dozama radi
popravka krvne slike. mišomor. Sin. 

---SIDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom stecene imunodeficijencije.

---SIDEROBLASTsideroblastus, i, m (lat.), sideroblast (eng.), crveno krvno zrno koje ima jezgru i koje
sadrži granule željeza u svojoj citoplazmi Sin. .

---SIDEROCITsiderocytus, i, m (lat.), siderocyte (eng.), crveno krvno zrno koje sadrži

nehemoglobinsko željezo Sin. .

---SIDEROFAGsiderophagus, i, m (lat.), siderophage (eng.), makrofag koji je fagocitirao partikule

koje sadrže željezo Sin. .

---SIDEROFILANsiderophilus-3 (lat.), siderophil (eng.), onaj koji pokazuje sklonost za gvožde (npr.
tkivo) Sin. .

---SIDEROPENIJAsideropenia, ae, f (lat.), id.(eng.), smanjena kolicina željeza, nedostatak gvožda u

organizmu Sin. .

---SIDEROSKOP(LAT.), siderocsope (eng.), magnet koji oznacava pri-sustvo metalnih, poglavito

željeznih, stranih tijela u oku Sin. .

---SIDEROZA, SIDEROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), 1. pneumokonioza zbog inhalacije cestica gvožda, 2.
povecana kolicina gvožda u krvi, 3. odlaganje željeza u tkivima Sin. .

---SIFILISsyphilis, idis, f (lat.), syphilis (eng.), subakutna do hronicna zarazna bolest, uzrokovana sa
Treponema pallidum, koja se prenosi seksualnim kontaktom. Sifilis prolazi kroz tri faze sa latentnim
periodima izmedu njih, a periodi latencije su razlicito dugoga trajanja. frenjak. Sin. 

---SIFILIS, ENDEMSKIsyphilis endemica (lat.), endemic syphilis (eng.), hronicna zarazna bolest koja
se ne prenosi seksualnim putem nego drugim kontaktima, uzrokovana sa Treponema perpetue i
Treponema caroteum koje se morfološki ne razlikuju od Treponema pallidum. bedžel. Sin. 

---SIFILIS, KARDIOVASKULARNIsyphilis cardiovascularis (lat.), cardiovascular syphilis (eng.), oblik

tercijarnog frenjka u kojemu na ascendentnoj aorti nastaje obliterirajuci endarteritis na vasa
vasorum, prouzrokujuci oštecenje intime i medije, a što ima za rezultat aortalnu insuficijenciju,
aortalnu aneurizmu, te srcanu slabost. Sin. 

---SIFILIS, LATENTNIsyphilis latens (lat.), latent syphilis (eng.), latentni period poslije drugoga
stadija sifilisa; karakteristicne ospe sa limfadenopatijom, bez klinickih znaka, a kada su jedino
pozitivne reaktivne serološke probe. Može trajati dugi niz godina. Sin. 

---SIFILIS, PRIMARNIsyphilis primaria (lat.), primary syphilis (eng.), prvi stadij sifilisa. U ovom se
stadiju na mjestu inokulacije (u principu, spolni organ) javlja bezbolni tvrdi ulkus (ulcus durum,
inicijalna skleroza, tvrdi cankir), udružena sa regionalnom limfadenopatijom (bubo indolens). Sin. 

---SIFILIS, SEKUNDARNIsyphilis secundaria (lat.), secondary syphilis (eng.), drugi stadij sifilisa,
karakteriziran specificnom ospom po cijelome tijelu sa povecanjem limfnih žlijezdi. Sin. 

---SIFILIS, TERCIJARNI(LAT.), tertiary syphilis, late syphilis (eng.), treci stadij sifilisa. Ovaj je stadij
karakteriziran destruktivnim le-zijama na raznim organima i tkivima, a može se javiti dosta brzo
poslije drugoga stadija ili mnogo godina kasnije. Sin. 

---SIFILIS, UROÐENIsyphilis congenita (lat.), congenital syphilis (eng.), sifilis koji se dobije u
intrauterinom životu od maj-ke, a manifestira se u nekom od slijedecih oblika: karakteristicne
malformacije kostiju i zuba, aktivna mukokutana forma, intersticijalni keratitis, neurogena gluhoca.
Sin. 

---SIFILITICANsyphiliticus-3 (lat.), syphilitic (eng.), onaj koji pripada sifilisu, bolestan od frenjka,
zahvacen frenjkom. franca Sin. v.

---SIFON(LAT.), (ENG.), SIN. v. natega.

---SIFON, KAROTIDNIsipho caroticus (lat.), carotic siphone (eng.), dio art. carotis internae,
karakteristicnoga izgleda koji nalici na nategu ( Sin. v.), sifon, prije nego što ona pocne davati
ogranke unutar glave.

---SIGMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, sigmoidno.

---SIGMATIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrskanje.

---SIGMOIDANsigmoideus-3 (lat.), sigmoid (eng.), onaj koji ima oblik slova S Sin. .

---SIGMOIDEKTOMIJAsigmoidectomia, ae, f (lat.), sigmoidectomy (eng.), hirurška ekstirpacija dijela i

citavoga sigmoidnoga crijeva Sin. .

---SIGMOIDITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija sigmoidnoga crijeva Sin. .

---SIGMOIDOPEKSIJAsigmoidopexia, ae, f (lat.), sigmoidopexy (eng.), suspenzija i fiksiranje

sigmoidnoga crijeva koja se radi radi rektalnoga prolapsa Sin. .

---SIGMOIDOSKOP(LAT.), sygmoidoscope (eng.), rigidni ili fleksibilni endoskop sa odgovarajucim

osvjetljenjem za pregled sigmoidnoga crijeva Sin. .
---SIGMOIDOSKOPIJAsigmodoiscopia, ae, f (lat.), sigmoidoscopy (eng.), posmatranje sigmoidnoga
crijeva pomocu sigmoidoskopa Sin. .

---SIGMOIDOSTOMIJAsigmoidostomia, ae, f (lat.), sigmoido-stomy (eng.), pravljenje otvora hirurškim

putem na sigmoidnom crijevu koji vodi na trbušni zid Sin. .

---SIGMOIDOTOMIJAsigmoidotomia, ae, f (lat.), sigmoidotomy (eng.), operativna incizija na

sigmoidnom crijevu Sin. .

---SIGNATURA1. v. natpis, 2. signatura, ae, f (lat.), signature (eng.), dio recepta koji daje upute
pacijentu kako ce uzimati lijek. Skracenica S. Sin. 

---SIGNIFIKANTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. znacajan 2.

---SIHAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. zdravlje.

---SIJALADENITISsialadenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija pljuvacne žlijezde Sin. .

---SIJALADENOGRAFIJA, SIALADENOGRAPHIA, ae, f (lat.), sialadenography (eng.), radiografija

pljuvacnih žlijezdi i kanala Sin. .

---SIJALADENOMAsialadenoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor pljuvacnih žlijezdi Sin. .

---SIJALADENOPATIJAsialadenopathia, ae, f (lat.), sialadenopathy (eng.), bilo koja bolest pljuvacnih

žlijezdi koja ide sa njenim nabuhom, uvecanjem Sin. .

---SIJALADENOTOMIJAsialadenotomia, ae, f (lat.), sialadenotomy (eng.), incizija i drenaža pljuvacne

žlijezde Sin. .

---SIJALAGOGsialagogus-3 (lat.), sialagogue (eng.), sredstvo koje pojacava lucenje pljuvacke Sin. .

---SIJALEMEZAsialemesis, is, f (lat.), id.(eng.), bljuvanje same pljuvacke Sin. .

---SIJALIDAZA, V(LAT.), (ENG.), sijalidoza Sin. .

---SIJALIDOZA, SIALIDOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), autozomalno recesivna smetnja uslijed nedostatka
fermenta sialidaze (katalizira pucanje glukozidnih veza izmedu sialicne kiseline, nadene u mnogim
saharidima i heksoza, osnosno heksozaminskih rezidua na oligosaharidima). Ide u 2 forme: tip I
(adolescentna Sin. .

---SIJALOADENEKTOMIJAsialoadenectomia, ae, f (lat.), sialoadenectomy (eng.), hirurška ekscizija

pljuvacne žlijezde Sin. .

---SIJALOCELAsialocele, es, f (lat.), id.(eng.), cista ili tumor pljuvacne žlijezde Sin. .
---SIJALOGRAFIJAsialographia, ae, f (lat.), sialography (eng.), radološki prikaz pljuvacnih kanala
pomocu injiciranja opakne supstancije u njih prije rendgenskoga snimanja Sin. .

---SIJALOLITsialolithus, i, m (lat.), sialolith (eng.), kamenac ili nakupina nalik na kamen u

pljuvacnome kanalu ili žlijezdi koji se najcešce nalazi u submaksilarnoj, a zatim u parotidnoj i
sublingvalnoj žlijezdi ili njihovim kanalima Sin. .

---SIJALOLITIJAZAsialolithiasis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano prisustvom sijalolita

( Sin. v.).

---SIJALOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ptijalizam.

---SIJEDcanus-3, canens, entis, m (lat.), whitehead, canescent (eng.), osoba cija je kosa pobijeljela
Sin. .

---SIJEÐENJE, TRICHOPOLIOSIS, is, f (lat.), getting grayish or white (eng.), mijenjanje boje kose u
bijelo sa starošcu i zbog genetskih uzroka. Pojava bijelih dlaka u kosi zove se sjedina Sin. .

---SIJEVATI (BOL)lancinare (lat.), tear, lancinate (eng.), trgati, kidati, udarati, munjevito prolaziti
kroz neki dio tijela, Sin. v. sandžija.

---SIKILJclitoris, idis, f (lat.), id.(eng.), malehno, ponešto elongirano, erektilno tijelo na prednjem
uglu stidnoga otvora, prekriveno malehnim usnama i vlastitim prepucijumom (preputium clitoridis).
Homologan organ penisu kod muškarca, sin. klitoris, škakljac. Sin. 

---SIKOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gorovez.

---SILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. snaga.

---SILA, OKLUZALNA(LAT.), occlusal force (eng.), sila koja djeluje preko okluzalne površine. Sin. 

---SILE ŽVAKANJAfortitudo masticatoria (lat.), mastication force (eng.), sile koje ucestvuju pri
žvakanju, a proizvode ih mišici. Sin. 

---SILE, EKSTRAORALNE(LAT.), extraoral forces (eng.), sile koje se koriste preko ortodontskih
naprava, smještenih izvan usne šupljine. Sin. 

---SILIKONI(LAT.), silicons (eng.), bilo koji organski spoj u kojega su svi ili samo jedan dio ugljikovih
atoma zamijenjeni sa silicijumom. Upotrebljavaju se za estetske nadomjestke, najcešce njedara
Sin. .

---SILIKOZAsilicosis, is, f (lat.), id.(eng.), pneumokonioza nastala inhalacijom kremene prašine koja
sadrži silicijum dioksid. Kao reakcija na tu prašinu javljaju se nodularne fibrozne promjene u
plucima. Sin. 
---SILJEviolentia, ae, f (lat.), violence (eng.), sila, silovitost, silina, snaga, žestina, žestokost,
naglost, jacina, burnost, neobuzdanost, plahovitost, naprasitost, strogost. sila, snaga. Sin. 

---SILLE(LAT.), (ENG.), SIN. v. šamar.

---SILOVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. djevosilje.

---SIMBIOZAsymbiosis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. (u parazitologiji) zajednicki život ili bliska udruženost
dvaju razlicitih organizama, a da je veza korisna za oba clana, 2. (u psihijatriji) zajednicki odnos
dvaju osoba koje zavise jedna od druge. Sin. 

---SIMBOL, FALUSNI(LAT.), phallic symbol (eng.), (u psihoanalizi), svaki uspravljeni objekat koji
strši, a može reprezentirati muški spolni organ. Sin. 

---SIMBOL, SYMBOLUM, i, n (lat.), symbol (eng.), znak ili neka posebna oznaka koja reprezentira
neki kvalitet ili odnos (npr. u hemiji simbol nekoga elementa je pocetno slovo, jedno ili dva,
njegovoga latinskoga imena). Sin. 

---SIMETRICANsymetricalis, e (lat.), symetrical (eng.), struktura ili pojava koja pokazuje simetriju,
jednak raspored po obliku i odnosu dvaju ili više dijelova rasporedenih na obje strane centralne ose
organa ili obje strane tijela. Sin. 

---SIMETRIJAsymetria, ae, f (lat.), symetry (eng.), jednak raspored po obliku i odnosu dvaju ili više
dijela tijela, odnosno organa, rasporedenih na obje strane centralne ose ili na obje strane tijela.
Sin. 

---SIMFIZAsymphisis, is, f (lat.), id.(eng.), vrsta hrskavicnoga zgloba u kojemu su koštane površine
cvrsto spojene plocom hrskavice. Bez pobliže oznake se misli na symphysis pubis, most. spoj. Sin. 

---SIMFIZIOTOMIJAsymphisiotomia, ae, f (lat.), symphisiotomy (eng.), rastavljanje fibrozne

hirskavice simfize ossis pubis hirurškim putem u namjeri da se olakša porod Sin. .

---SIMILARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. nalik.

---SIMPATEKTOMIJAsympathectomia, ae, f (lat.), sympathectomy (eng.), hirurško presijecanje,

resekcija ili prekid jednoga dijela simpatikusa na bilo koji nacin. Operacija se uglavnom zove po
topografskoj lokaciji, npr. preganglionarna simpatektomija. Sin. 

---SIMPATICANsympathicus-3 (lat.), sympathetic (eng.), 1. istovremeno se dešava sa drugim

procesom, uglavnom uslijed toga procesa, s kojim, na odredeni nacin, pokazuje zajednicko
ucestvovanje (npr. simpatican iSin. ev u zglob), 2. onaj koji pripada simpatickome nervnome
sistemu Sin.

---SIMPATIJAsympathia, ae, f (lat.), sympathy (eng.), 1. Sin. v. naklonost 2, 2. uticaj bolesti ili
smetnji jednoga organa na drugi, 3. odnos koji postoji izmedu duše i tijela, a odnosi se na uticaje
jednoga na drugo, 4. uticaj jedne licnosti na drugu ili prijem uticaja jedne osobe od strane druge.

---SIMPATIKOBLASTsympathicoblastus, i, m (lat.), sympathoblast (eng.), pluripotencijalna odajica

kod zametka koja ce se razviti u simpaticku nervnu ili hromafinsku odajicu Sin. .

---SIMPATIKOBLASTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. neuroblastoma.

---SIMPATIKOLITIKremedium sympathicolyticum (lat.), sympathicolytic (eng.), sredstvo koje se

suprotstavlja efektima impulsa provedenih adrenergicnim postganglionarnim nitima simpaticnoga
nervnoga sistema Sin. .

---SIMPATIKOTONIJA(LAT.), sympathicotonia, ae, f (lat.). id.(eng.), stanje u kojem simpaticni nervni

sistem dominira opcim funkcioniranjem tjelesnih organa. Vidljivi su vaskularni spazmi, perzistentni
pritisak, kontrakcija m. errectores pilorum itd Sin. .

---SIMPATIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. sugestibilnost.

---SIMPATOLITICAN(LAT.), sympatholithic (eng.), onaj koji se suprotstavlja efektima koji se provode

adrenergicnim postganglionarnim nitima simpaticnoga nervnoga sistema Sin. .

---SIMPATOMIMETICANsympathomimeticus-3 (lat.), syumpathomimetic (eng.), onaj koji imitira

efekte impulsa provodljivih postoganglionarnim nitima simpaticnoga nervnoga sistema, sin.
adrenergican Sin. .

---SIMPATOMIMETIKremedium sympathomimeticum (lat.), sympathomimetic (eng.), sredstvo koje

proizvodi efekte slicne onim koji nastaju impulsima kroz adrenergicne postganglionarne niti
simpaticnoga nervnoga sistema. Sin. 

---SIMPLAZMAsymplasma, atis, n (lat.), symplasm (eng.), tkivna promjena koja nema odajicku
strukturu Sin. .

---SIMPOZIJUMsymposium, ii, n (lat.), id.(eng.), orig. banket, danas naucni skup koji raspravlja o
jednoj temi Sin. .

---SIMPTOMsymptoma, atis, n (lat.), symptom (eng.), bilo koji subjektivni podatak o nekoj bolesti ili
o pacijentovome stanju koje on izrice kao svoju vlastitu tegobu, a nije evidentirano od strane
ljekara ili laboratorija. Up. znak. Sin. 

---SIMPTOM, KARDINALNI(LAT.), cardinal symptom (eng.), simptom od najvece važnosti za ljekara,

onaj koji predstavlja dijagnozu bolesti Sin. .

---SIMPTOM, LOKALNI(LAT.), local symptom (eng.), simptom koji je znak strogo ogranicene bolesti,
simptom ogranicen samo na jedan organ ili tkivo Sin. .

---SIMPTOM, OBJEKTIVAN(LAT.), objective symptom (eng.), simptom koji se može registrirati culima
ljekara ili dijagnostickim procedurama Sin. .
---SIMPTOM, OPCI(LAT.), constitutional, general, symptom (eng.), simptom koji se manifestira na
opcem planu i karakteristican je za citav organizam Sin. .

---SIMPTOM, PRATECI(LAT.), concomitant symptom (eng.), simptom koji nije kljucni za neku bolest,
ali može imati dodatnu vrijednost u njenoj procjeni Sin. .

---SIMPTOM, SUBJEKTIVNI(LAT.), subjective symptom (eng.), simptom koji se ne može registrirati

niti opažati culima ljekara, ali ga pacijent doživljava kao tegobu Sin. .

---SIMPTOM, VODECI(LAT.), (ENG.), SIN. v. simptom, karakteristicni.

---SIMPTOMATICANsymptomaticus-3 (lat.), symptomatic (eng.), onaj koji je karakteristican za neki

sindrom ili bolest, svojstven nekoj bolesti Sin. .

---SIMPTOMATOLOGIJAsymptomatologia, ae, f (lat.), symptomatology (eng.), 1. grana medicine koja

se bavi izucavanjem pojedinih simptoma. Sistematska diskusija o simptomima, razmatranje
simptoma, 2. zbir simptoma koji cine neku bolest, sin. semiologija. Sin. 

---SIMULACIJA, V(LAT.), (ENG.), pretvaranje. Sin. 

---SIMULATOR, SIMULATOR(LAT.), , oris, m (lat,), id.(eng.), nešto što simulira, aparat koji simulira,
oponaša, uslove koji se mogu sresti u realnome životu, pretvaracu smislu da predstavlja neki
dogadaj ili stvar, a da se on ne dešava. Sin. 

---SIMULTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. istovremen.

---SIN, FILIUS, ii, m (lat.), son (eng.), muški direktni potomak Sin. .

---SINANTROZAsynanthrosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koji fibrozni spoj kostiju po tipu zgloba Sin. .

---SINAPSAsynapsis, is, f (lat.), synapse (eng.), mjesto funkcionalne veze medu nervnim odajicama,
gdje se impuls prenosi obicno hemijskim transmiterima (acetilholin, norepinefrin) koji se izlucuju na
aksonalnom terminalu ekscidirane odajice. apse se nalaze izmedu nervnih završetaka i efektivnih
organa, a samo nekoliko sinapsi centralnoga nervnoga sistema su elektricne Sin.

---SINAPTICANsynapticus-3 (lat.), synaptic (eng.), onaj koji pripada nekoj sinapsi Sin. .

---SINCICIJUMsuncytium, ii, n (lat.), id.(eng.), masa protoplazme za mnogo jezgara, bez odajicnoga
zida Sin. .

---SINCIPITALANsincipitalis, e (lat.), sincipital (eng.), onaj koji pripada prednjem i gornjem dijelu
glave, vrhu cela Sin. .
---SINDAKTILIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sraslost prstiju.

---SINDESMEKTOMIJAsyndesmectomia, ae, f (lat.), syndesmectomy (eng.), hirurška ekscizija nekoga

ligamenta ili više njih Sin. .

---SINDESMOLOGIJAsyndesmologia, ae, f (lat.), syndesmology (eng.), zbir znanja o zglobovima i

njihovim vezama Sin. .

---SINDESMOZAsyndesmosis, is, f (lat.), id.(eng.), vrsta veznoga spoja medu kostima, gdje vezno
tkivo formira medukoštanu membranu ili ligament Sin. .

---SINDROM AORTNOGA LUKAsyndroma arcus aortae (lat.), aortic arch syndrome (eng.), bilo koja iz
grupe smetnji koja vodi okluziji arterija koje odlaze sa luka aorte. Takva okluzija može nastati
arteriosklerozom, embolijom, sifiliticnim i veremicnim arteritisom i sl Sin. .

---SINDROM BAZALNIH ODAJICA(LAT.), basal cell nevus syndrome (eng.), autosomalni dominatni
sindrom karakteriziran razvojem mnogih karcinoma bazalnih odajica (carcinoma baseocellulare) u
ranome životu, što nastaje u vezi sa nenormalnošcu kože (nabuh šaka i tabana) Sin. .

---SINDROM DIJALIZNOGA DIZEKVILIBRIJUMA(LAT.), dialysis dysequilibrium syndrome (eng.), grupa

simptoma koji nastaju za vrijeme ili poslije hemodijalize ili peritonealne dijalize, a rezultat su
osmotskoga pomjeranja vode u mozak. Vide se glavobolje, muka, mišicni grcevi, iritabilnost,
pospanost Sin. .

---SINDROM EPIFIZE(LAT.), pineal syndrome (eng.), sindrom koji se javlja kod tumora epifize prije
puberteta. Vidi se makrogenitosomija, pojava seksualne funkcije, hidrocefalus, nenormalni rast
dugih kostiju Sin. .

---SINDROM FETALNOGA ALKOHOLIZMA(LAT.), fetal alcohol syndrome (eng.), se javlja kod hamile
koja je hronicni alkoholicar i konzumira alkohol za vrijeme bremenitosti. Vidi se maksilarna
hiopoplazija, prominencija cela i donje vilice, mikrooftalmija, usporen rast, mentalna retardacija i
mikrocefalija Sin. .

---SINDROM GORNJE TORAKALNE APERTUREsyndroma aperturae thoracis superior (lat.), thoracis

outlet syndrome (eng.), nekoliko neurovaskularnih sindroma koji nastaju kompresijom art. ili venae
subclaviae i brahijalnoga pleksusa, uslijed nenormalnosti gornjega torakalnoga otvora (vratno
rebro). Znaci su ishemija ruke, parestezije, utrnulost, slabost ruke, bol, mrtvacki pr Sin. 

---SINDROM GUBITKA SOLIsalt losing syndrome (lat.), (eng.), vidi se kod prekomjernoga gubitka soli
(kongenitalni defekt, gubici u gastrointestinalni trakt i sl.), a manifestuje se bljuvanjem,
dehidratacijom, hipotenzijom i iznenadnom smrcu). Sin. 

---SINDROM HIJAZME(LAT.), syndroma chiasmatis (eng.), chiasma syndrome (eng.), sindrom koji
upucuje na proces koji zahvaca chiasma fasciculorum opticorum: slab vid, ispadi vidnoga polja,
centralni skotom, glavobolja, vertigo, sinkopa itd Sin. .

---SINDROM HIPERVENTILACIONI(LAT.), hyperventilation syndrome (eng.), pojava koja se vidi kod

hiperventilacije (panika, tjeskoba, strah, neuroza) kada se javlja hipokalcemija i palpitacija,
osjecaj kratkoce daha, gladi za zrakom, vrtoglavice, profuzno znojenje, mravinjanje po licu i
rukama, kolaps Sin. .

---SINDROM HLADNIH AGLUTININA(LAT.), cold agglutinin syndrome (eng.), prisustvo antijela koji
cirkuliraju, obicno IgM koji mogu aglutinirati crvena krvna zrna, a narocito efektivno na temperaturi
ispod 37° C. Hladni aglutinini su usmjereni na tri tipa polisaharida u crvenim krvnim zrnima. Prvi
znak je intravaskularna hemoli Sin. .

---SINDROM HRONICNOGA UMORA(LAT.), chronic fatigue syndrome (eng.), perzistirajuci umor

skoroga nastanka sa smanje-njem fizicke aktivnosti, mišicna slabost, grlobolja, malehna vatra,
osjetljivost limfnih cvorova, glavobolje, depresija. Ovi se simptomi mogu dodati na bilo koji poznati
uzrok. Nekad se govori o virusnoj bole Sin. .

---SINDROM IRITABILNOGA CRIJEVA(LAT.), irritable colon syndrome (eng.), promjene stolice koje idu
od driskavice do zatvora ili oboga, a koje se smjenjuju. Nema vidljivih patološ-kih promjena. Postoji
cest bol u trbuhu Sin. .

---SINDROM KAROTIDNOGA SINUSAsyndroma sinus carotidei (lat.), carotid sinus syndrome (eng.),
sinkopa koja je nekada udružena sa konvulzijama zbog prejakoga djejstva refleksa karotidnoga
sinusa kada se napravi pritisak na jedan ili oba sinusa Sin. .

---SINDROM KARPALNOGA TUNELA(LAT.), carpal tunnel syndrome (eng.), kompleks simptoma

nastalih kompresijom nervus medianusa u karpalnome tunelu. Prisutni su bol, paljenje, parestezije
u prstima Sin. .

---SINDROM KAVERNOZNOGA SINUSAsyndroma sinus cavernosi (lat.), cavernous sinus syndrome

(eng.), nabuh vežnjace, gornjega kapka i obnosja, zajedno sa paralizom trecega, cetvrtoga i šestoga
kapitalnoga živca, proptozom, uslijed tromboze ili tumora u sinus cavernosus Sin. .

---SINDROM KONJSKOGA REPAsyndroma caudae aequinae (lat.), cauda equina syndrome (eng.), jaki
bol u medici, medukraku i krapilu, kropilu, koji isijava duž noge, udružen sa parestezijama i
paralizama uslijed kompresije nervnih korijena Sin. .

---sindrom krade(lat.), steal syndrome (eng.), diverzija, skretanje krvnoga protoka od njegovoga
normalnoga kursa u neki dodatni krvni sud ili anastomozu, odnosno kod okluzije ili subokluzije, cime
jedan dio parenhima organa, koji bi normalno bio opskrbljen, gubi na doturu krvi Sin. .

---sindrom kratkoga crijeva(lat.), short bowel syndrome (eng.), svaki malapsorpcioni sindrom koji
nastaje masivnom resekcijom tankoga crijeva. Vide se driskavica, steatoreja, malnutricija Sin. .

---sindrom kubitalnoga tunela(lat.), cubital tunnel syndrome (eng.), kompleks simptoma koji nastaju
povredom ili kompresijom ulnarnoga živca u laktu. Javljaju se bol, utrnulost duž ulnarne strane šake
i podlaktice i slabost šake Sin. .

---sindrom malapsorpcije(lat.), malapsorption syndrome (eng.), grupa poremecaja apsorpcije hrane,

tako da se nalazi mnogo neapsorbiranih supstancija u stolici. Može imati mnoge uzroke
(insuficijencija pankreasa, anomalije sluzavice crijeva, limfna opstrukcija). Osim steatoreje vide se
i znaci pothranjenosti i vitamin Sin. .
---sindrom parkinsonizma(lat.), parkinsonian syndrome (eng.), oblik parkinsonizma zbog idiopatske
degeneracije corpus striatuma ili supstantia nigra, najcešce nastaje kao posljedica letargicnoga
encefalitisa. To je post encefaliticni parkinsonizam Sin. .

---sindrom postholecistektomicnisyndroma postcholecystectomicum (lat.), postcholecystectomy

syndrome (eng.), stanje poslije holecistektomije uz prisustvo bola ili žutice. Najcešce zbog
zaostajanja kamena u žucnim vodovima, ali cesto i uslijed psihickih razloga Sin. .

---sindrom potresanja novorodenceta(lat.), shaken baby syndrome (eng.), neurohirurški sindrom

nastao uslijed prokomjernoga ljuljanja ili potresanja novorodenceta. Vidi se nabuh i sitna krvarenja
u mozgu, a dijete postaje nemirno, razdražljivo, pada u komu. Sin. 

---SINDROM POVLACENJA(LAT.), withdrawal syndrome (eng.), specificni organski mentalni sindrom

koji nastaje iza prestanka uzimanja psihoaktivnih supstancija ako su se redovno koristile.
Karakterizira ga povlacanje u sebe i prekid odnosa na okruženjem Sin. .

---SINDROM PRAZNOGA SEDLA(LAT.), empty sella syndrome (eng.), sindrom koji se dijagnosticira
radiološki kojom se prilikom vidi prošireno tursko sedlo, a nema dijafragme, tako da se pravi džep
subarahnoidalnoga prostora, ispu-njen likvorom. Sedlo je prazno, mada je hipofiza prisutna i
spljoštena. Sekrecija hormona mo Sin. .

---SINDROM RAMENA I ŠAKE(LAT.), shoulder hand syndrome (eng.), simpaticna distrofija organicena
samo na gornje ekstremitete, pracena bolom. Govori se o reumatskoj genezi Sin. .

---SINDROM SREDNJEGA REŽNJA(LAT.), middle lobe syndrome (eng.), atelektaza srednjega režnja
desnoga plucnoga krila sa hronicnim pneumonitisom Sin. .

---SINDROM STECENE IMUNODEFICIJENCIJE(LAT.), acquired immune deficiency syndrome (eng.),

epidemicna, prenosljiva, retrovirusna bolest uslijed infekcije ljudskim virusom imunodeficijencije
(HIV) koja se manifestuje kao jako žestoka depresija odajickoga imuniteta. Zahvaca nekoliko
rizicnih grupa (homoseksualce, ovisnike, primaoce transfuzije, l Sin. .

---SINDROM TALAMICNIsyndroma thalamicum (lat.), thalamic syndrome (eng.), sindrom koji je

uzrokovan promjenama u talamusu, a vidi se kontralateralna hemianestezija, bol, horeoatetoidni
pokreti na jednoj strani, hemiataksija, astereognozija Sin. .

---SINDROM TARZALNOGA TUNELA(LAT.), tarsal tunnel syndrome (eng.), kompleks simptoma koji se
vide kod kompresije stražnjega tibijalnoga živca ili plantarnih živaca u tarzalnom tunelu. Prisutan je
bol, utrnulost, parestezije stopala Sin. .

---SINDROM UZAPCENE MOŽDINE(LAT.), tethered cord syndrome (eng.), kongenitalna anomalija koja
nastaje defektnim zatvaranjem nervne cijevi. Conus medullaris je nisko postavljen, a kratak,
zadebljali filum terminale ga vuce prema dolje. Vidi se i puno priraslica Sin. .

---SINDROM VERTEBROBAZILARNI(LAT.), syndroma vertebrobasilare (eng.), vertebrobasilar syndrome

(eng.), prolazna ishemija moždanoga stabla ili malehnoga mozga uslijed stenoze ili opstrukcije aa.
vertebrales i a. basilaris. Simptomi su vertigo, diplopija, nistagmus, mišicna slabost, dizartrija Sin. .
---SINDROM ZASTOJA(LAT.), stasis syndrome (eng.), pretjerani rast bakterija u tankome crijevu koji
nastaje uslijed razlicitih uzroka koji uzrokuju stazu, usporenje crijevne peristaltike, smanjenje
sekrecije kiseline u želucu. Vidi se kod hronicnoga ileusa, spore peristaltike, zatim kod divertikula,
anast Sin. .

---SINDROMsyndroma, ae, f (lat.), syndrome (eng.), grupa simptoma koji idu zajedno, zbir svih
znaka nekog bolesnoga stanja koji može pripadati razlicitim i nesrodnim grupama bolesti,
simptomski kompleks. Sin. 

---SINDROM, ADRENOGENITALNIsyndroma androgenitale (lat.), adrenogenital syndrome (eng.), opci

termin za grupu sindroma kod kojih je prisutna neadekvatna virilizacija, odnosno feminizacija, a
potjece od strane lezija suprarenalne žlijezde (hiperplazija, tumor) Sin. .

---SINDROM, AKUTNI RADIJACIONI(LAT.), acute radiation syndrome (eng.), sindrom nastao

izlaganjem citavoga tijela jonizirajuceme zracenju. Izraženost simptoma zavisi od velicine doze.
Vide se muka bljuvanje, slabost driskavica, vatra, petehije, krvarenje iz sluzavica itd Sin. .

---SINDROM, ALKALNI MLIJECNI(LAT.), (ENG.), milk-alkali syndrome (eng.) javlja se kod velike
upotrebe mlijeka i alkalija za dugi period vremena, a vide se hiperkalcemija, bez hiperkalijemije i
hipofosfatemije, blaga alkaloza, renalna insuficijencija, hiperazotemija, kalcinoza Sin. .

---SINDROM, AMNESTICKI(LAT.), amnestic syndrome (eng.), organski duševni poremecaj

karakteriziran slabim pamcenjem i amnezijom, što se dešava pri stanju pune svijesti.
Dezorijentacija, konfabulacija, nesposobnost uvida u deficit memorije su glavne osobine. Vidi se
kod nedostatka tijamina, hronicnoga alkoholizm Sin. .

---SINDROM, BULBARNIsyndroma bulbare (lat.), bulbar syndrome (eng.), bilo koji sindrom koji je
karakteriziran le-zijom bulbarne moždine i njenih nukleusa, sa paralizom kranijalnih živaca koji
odlaze od nje Sin. .

---SINDROM, CERVIKALNI(LAT.), syndroma cervicale (eng.), cervical syndrome (eng.), stanje koje
nastaje iritacijom ili kompresijom na korijene vratnih živaca, a protruzijom diskusa; bol u vratu koji
ide u ramena, mišice, parestezije, slabost mišica, spazam Sin. .

---SINDROM, EKSTRAPIRAMIDALNI(LAT.), syndroma extrapyramidale (eng.), extrapyramidal syndrome

(eng.), bilo koja grupa klinickih smetnji za koje se smatra da su nastale zbog le-zije
ekstrapiramidalnoga sistema. Vide se nenormalne nevoljne kretnje (atetoze, horea, parkinsonizam,
balizam) Sin. .

---sindrom, nefroticni(lat.), nephrotic syndrome (eng.), opce ime za grupu bolesti koje zahvacaju
bubrežne glomerule, a vidi se masivna proteinurija, lipidurija sa razlicitim stepenima nabuha,
hipoalbuminemije i hiperlipidemije, sin. nefroza Sin. .

---sindrom, organski moždani(lat.), organic brain syndrome (eng.), konstelacija patoloških i

bihevioralnih znaka koji su udruženi sa jednim ili više organskih etioloških faktora koji su više
poredani po simptomima nego po etiologiji. Tu spada 6 specificnih kategorija (npr. delirijum i
demencija, amnesticki sindrom itd.). Sin. .
---sindrom, postkomocionisyndroma postcommotionem cerebri (lat.), postconcussional syndrome
(eng.), psihicke promjene koje nekad nastupaju poslije potresa mozga (amnezija, glavobolja,
vrtoglavica, hucac, iritabilnost, umor, znojenje, palpitacije, nesanica, teškoce koncentracije).
Uglavnom prestanu kad pacijent ostvari neku dobit (penzija, osiguranje, no Sin. .

---sindrom, posttraumatski distresni(lat.), posttraumatic distress syndrome, PTSD (eng.), grupa

simptoma na celu sa nemirom, tjeskobom, anksioznošcu, te drugih pretežno neurotskih
manifestacija, nastalih poslije pretrpljene psihicke ili fizicke traume, bez obzira na njen intenzitet
Sin. .

---SINDROM, PREMENSTRUALNI(LAT.), premenstrual syndrome (eng.), sindrom koji nastaje u neko

vrijeme od 2 hefte prije menstruacije (nabuh, iritabilnost, glavobolja, promjene apetita, otok
njedara, zatvor, osjetjivost, slabija koncentracija). Sin. 

---SINDROM, RADIKULARNIsyndroma radiculare (lat.), radicular syndrome (eng.), sindrom uslijed

lezije korijena spinalnih nerava koji se sastoji u tipicnoj radikularnoj simptomatologiji Sin. .

---SINDROM, RESPIRATORNI DISTRESNI(LAT.), adult respiratory distress syndrome (eng.), skr. ARDS,
funkcionalni plucni intersticijalni i alveolarni nabuh koji se obicno razvija nekoliko dana poslije
povrede (npr. mozga) Sin. .

---SINDŽIRAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.

---SINEHIJAsynechia, ae, f (lat.), id.(eng.), sraslina, prijanjanje pomocu neke priraslice, adhezije
pojedinih tkiva (npr. adhezije irisa za socivo). Sin. 

---SINEHOTOMIJAsynechotomia, ae, f (lat.), synechotomy (eng.), hirurški zahvat presijecanja

adhezija Sin. .

---SINERGIJAsynergia, ae, f (lat.), synergy (eng.), 1. korelirana akcija ili kooperacija dva lijeka ili
dvije strukture, a na jednom supstratu, 2. (u neurologiji) sposobnost kojom se pokreti propisno
grupiraju i koordiniraju, narocito kada se traži posebno prilagodavanje Sin. .

---SINHONDROZAsynchondrosis, is, f (lat.), id.(eng.), hrskavicni spoj izmedu dvije kosti, bilo da je
od hijaline bilo od fibrozne hrskavice Sin. .

---SINHRON, SYNCHRONUS-3 (lat.), synchonous (eng.), onaj koji nastaje u isto vrijeme sa nekim
drugim dogadajem. Istovremen. jednovremen. Sin. 

---SINISTROKARDIJAsinistrocardia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj položaja srca koje ide više
prema lijevo u grudnome košu Sin. .

---SINKARIONsyncaryon, ii, n (lat.), id.(eng.), jezgro koje nastane spajanjem dva pronukleusa pri
kariogamiji, fertilizaciji jezgra Sin. .

---SINKOPAsyncopa, ae, f (lat.), swoon, faint , syncope (eng.), privremeni gubitak svijesti uslijed
generalizirane centralne ishemije razlicitih, cesto ekstracerebralnih, uzroka. bajilma, nesvjestica.
Sin. 

---SINKOPA, LARINGEALNAsyncopa laryngealis (lat.), cough syncope, laryngeal syncope (eng.),

kratkotrajni gubitak svijesti uslijed eksplozivnoga paroksizmalnoga kašlja. Sin. 

---SINKOPA, POSTURALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ortostatska hipotenzija.

---SINKOPA, SRCANAsyncopa cardialis (lat.), cardiac syncope (eng.), nagli gubitak svijesti uslijed
centralne ishemije uzrokovane ventrikularnom asistolijom, jakom bradikardijom ili srcanom
fibrilacijom. Sin. 

---SINOGRAFIJAsinographia, ae, f (lat.), sinography (eng.), radiografski prikaz sinusa Sin. .

---SINOPSISsynopsis, eos, f (lat.), id.(eng.), pregled napisanoga rada ili knjige Sin. .

---SINOSTOZAsynostosis, is, f (lat.), id.(eng.), sjedinjavanje dvije kosti sa koštanim materijalom Sin.
.

---SINOVIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglobni maz.

---SINOVIJALAN, SYNOVIALIS, e (lat.), synovial (eng.), onaj koji pripada unutraš-njem,

sinovijalnome, sloju zglobne cahure ili zglobnome mazu Sin. .

---SINOVITISsynovitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija sinovijalne opne zglobne cahure. Zglob je
bolan, ogranicenih kretnji, vidi se nabuh i nekad znaci slobodne tecnosti u zglobu Sin. .

---SINUSsinus, us, m (lat.), id.(eng.), šupljina ili dilatiran kanal. Opci anatomski pojam koji
oznacava neki prostor, nalik na zaton, zaljev, koji se ulijeva, odnosno komunicira sa nekom strujom,
maticom ili vecim prostorom Sin. .

---SINUS, KAVERNOZNIsinus cavernosus (lat.), cavernous sinus (eng.), svaki od dva sinusa tvrde
moždane opne koji su locirani na obje strane tijela klinaste kosti, a koji primaju gornju oftalmicnu
venu. Komuniciraju medusobno. Kroz njih prolaze obje aa. carotis internae i nn. abducentes Sin. .

---SINUS, PILONIDALNIsinus pilonidalis (lat.), pilonidal sinus (eng.), prostor koji sadrži dlake, a nalazi
se u kokcigealnoj regiji, mada se može naci i na drugim mjestima. Cesto je zagnojen. Obicno je
rezultat nemogucnosti dlaka da penetiraju kožu ili njihovoga utiskivanja Sin. .

---SINUS, VENSKIsinus venosus (lat.), venous sinus (eng.), 1 zajednicki venski prostor kod
embrionalnoga srca koji je pripojen na stražnjemu zidu primitivnoga atrija. Prima umbilikalnu i
vitelinu venu, 2. svaki prostor ispunjen venskom krvlju koji komunicira sa nekom venom koja odvodi
krv ili utice u njega Sin. .

---SINUS, ZRACNI(LAT.), air sinus (eng.), sinus koji sadrži zrak, a nalazi se u nekoj kosti (npr.
frontalni sinus) Sin. .
---SINUSITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija nekoga sinusa Sin. .

---SINUSOIDsinusoides, idis, f (lat.), sinusoid (eng.), 1. oblik terminalnoga krvnoga kanala koji se
sastoji od velikoga nepravilnog anastomozirajucega krvnoga suda koji je prekriven
retikuloendotelijem, ali nema adventicije. Nalazi se u jetri, srcu, žlijezdama, 2. ono što nalici
sinusu Sin. .

---SINUSOTOMIJAsinusotomia, ae, f (lat.), sinusotomy (eng.), incizija koja otvara neki sinus Sin. .

---SIP(LAT.), (ENG.), SIN. v. mosur.

---SIPLJIVenphysematicus-3 (lat.), emphysematic (eng.), onaj koji je obilio od sipnje.

emfizematican, zadušlji Sin. v.

---SIPLJIVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipnja.

---SIPNJAemphysema pulmonum (lat.), pulmonary emphysema (eng.), stanje pluca karakterizirano

povecanjem kapaciteta zracnih prostora distalno od terminalnih bronhiola uslijed dilatacije alveola
ili destrukcije njihovih zidova. emfizem pluca, nadutost pluca, sipljivost, sopljenje. Sin. 

---SIRAC, SMEGMA, atis, n. (lat.), id(eng.), sekret lojnih žlijezdi koji sadrži još i deskvamirani epitel,
a koji se nalazi ispod prepucijuma kod neosunnecenih muškaraca. Izvor je infekcije narocito za
ženskoga partnera, sin. smegma. Sin. 

---SIRASTtyroides (lat.), tyroid (eng.), kazeozan, onaj koji na-lici siru po izgledu ili konzistenciji,
sin. kazeozan Sin. .

---SIRASTA MASTvernix caseosa (lat.), cheesy varnish (eng.), supstancija sacinjena od produkata
lojnih žlijezdi i deskvamiranoga epitela, a koja pokriva kožu novorodenceta. Sin. 

---SIRCEacetum, i, n (lat.), vinegar (eng.), blagi rastvor sircetne kiseline, acidum aceticum, acetic
acid, a nastaje fermentacijom vina ili alkohola drugoga porijekla, uglavnom djejstvom gljivice
Mycoderma aceti. Sin. 

---SIRCE, LEDENO(LAT.), acidum aceticum glaciale (eng.), glacial acetic acid (eng.), 99,8 % cista
sircetna kiselina ( Sin. v.).

---SIRCE, MIRIŠLJAVOacetum aromaticum (lat.), aromatic vinegar (eng.), manje ili više cista sircetna
kiselina, namirisana nekim eterskim zejtinom ugodnoga mirisa, a služi za masažu ili podražaj
mirisanjem u slucaju nes-vjestice, što je nekada bila terapija. Mirisalo se je narocito dulsijom ( Sin.
v.). Up. so mirišljava.

---SIRIDŽIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelilo, živino.

---SIRINGOBULBIJA, SYRINGOBULBIA, ae, f (lat.), id.(eng.), siringomijelija ( Sin. v.), kod koje se
šupljine produžuju prema gore i zahvataju produženu moždinu.

---SIRINGOMAsyringoma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni tumor koji ima porijeklo od izvodnih kanala
ekrinih znojnih žlijezdi. To je multipla, malehna papula, boje mesa na licu, vratu, grudima, nekada
kod djevojaka poslije puberteta Sin. .

---SIRINGOMIJELIJAsyringomyelia, ae, f (lat.), id.(eng.), lagahno progresivni sindrom kod kojeg se

nalaze šupljine u centralnim dijelovima kicmene moždine, narocito u vratnome dijelu. Mogu biti
raznoga porijekla, tumora, povrede, infarkta, krvarenja ili bez vidljivoga uzroka. Pojava rezultira
neurološkim deficit Sin. 

---SIRINKSsyrinx, ingis, f (lat.), id.(eng.), 1. cijev, fistula, tuba, kanal, 2. nenormalna šupljina u
kicmenoj moždini koja se nade kod siringomijelije Sin. .

---SIRIŠTEabomasus, i, m (lat.), abomasum (eng.), cetvrti i krajnji dio želuca preživara, nazvan tako
jer sadrži enzim koji zgrušava mlijeko Sin. .

---SIROMAŠTVO(LAT.), poverty (eng.), odsustvo ili smanjenje neke potrebne supstancije ili nekoga
elementa, koja je inace neophodna za normalno funkcioniranje (npr. siromaštvo u kalciju). Sin. 

---SIROVcrudus-3 (lat.), crude (eng.), nerafiniran, nepre-cišcen, neobraden, prijesan, zelen,

nesvaren, grub, prost Sin. .

---SIRUP(LAT.), (ENG.), SIN. v. sladoraca.

---SISA, V(LAT.), (ENG.), dojka. Sin. 

---SISAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica 2.

---SISALJKAaspirator, oris, m (lat.), aspirator, sucker (eng.), aparat koji se upotrebljava za

uklanjanje tecnosti, gnoja, ekskreta, sekreta, krvi, mehkoga tkiva iz neke šupljine ili prostora,
usisivanjem, usrkivanjem. Usrkivac, usisac, sin. sisalo, aspirator. Sin. 

---SISALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. sisaljka.

---SISANCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. napršce.

---SISANJEsuctus, i, m, suctio, onis, f (lat.), sucking (eng.), akt povlacenja mlijeka iz dojke, ali
takoder i obezbjedenje mlijeka iz dojke za hranjenje napršcadi Sin. .

---SISICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bradavica.

---SISOBOLJAmastalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u dojci, sin. mastodinija, mastalgija. Sin. 
---SISOLIKmastoides, es (lat.), mastoid (eng.), u obliku jedne sise na vimenu, nalik na sisu (npr.
mastoidni nastavak na temporalnoj kosti, precessus mastoides ossis temporalis) Sin. .

---SISTEM ENDOKRINIsystema endocrinum (lat.), endocrine system (eng.), sistem žlijezdi i drugih
struktura koje izlucuju svoje sastojke (hormone) u krv (unutrašnja sekrecija). Sve imaju uticaja na
metabolizam (hipotalamus, hipofiza, kotlacna žlijezda, paratireoidne žlijezde, nadbubrežne
žlijezde, gonade, gušteraca, paragangli Sin. .

---SISTEM HEMATOPOETICNIsystema haematopoieticum (lat.), hematopoietic system (eng.), tkiva

koja služe za proizvodnju krvi (koštana srž, limfno tkivo) Sin. .

---SISTEM KARDIOVASKULARNIsystema cardiovascularis (lat.), cardiovascular system (eng.), srce i

krvi sudi pomocu kojih se krv pumpa i cirkulira po tijelu Sin. .

---SISTEM LIMFATICNIsystema lymphaticum (lat.), lymphatic system (eng.), limfni sudi, limfoidno
tkivo, posmatrani zajedno kao jedan funkcionalni sistem Sin. .

---SISTEMsystema, atis, n (lat.), system (eng.), niz ili serija medusobno zavisnih, spojenih dijelova,
objekata ili organa koji funkcioniraju zajedno u zajednickoj namjeri održavanja funkcije ili
proizvodnje onih elemenata koje nije svaki od tih organa u stanju samostalno održavati ili
proizvoditi Sin. .

---SISTEM, AUTONOMNI NERVNIsystema nervorum autono-micum (lat.), autonomic nervous system

(eng.), dio živcanoga sistema koji se odnosi na regulaciju aktivnosti srcanoga i glatkih mišica i
žlijezdi. Sastoji se od dva dijela, simpaticki i parasimpaticki živcani sistem Sin. .

---SISTEM, CENTRALNI NERVNIpars centralis systematis nervosi (lat.), central nervous system (eng.),
dio nervnoga sistema koji se sastoji od mozga i kicmene moždine, skr. CNS Sin. .

---SISTEM, CIRKULATORNIsystema circulatorium (lat.), circulatory system (eng.), kanali, krvni i

limfni sudi, kuda cirkuliraju tecnosti koje hrane tkiva. Cesto je termin ogranicen samo na one sude
koje vode kr Sin. v.

---SISTEM, DIGESTIVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. trakt alimentarni.

---SISTEM, EKSTRAPIRAMIDALNIsystema nervorum extrapyramidale (lat.), extrapyramidal system

(eng.), neprecizan termin koji više govori o funkcionalnom nego o anatomskome dijelu centralnoga
nervnoga sistema, a odnosi se na dio koji kontrolira motorne funkcije, ali nije dio piramidalnoga
trakta (corpus striatum, nucleus subthalamicus, substantia nigra, nu Sin. .

---SISTEM, GENITALNIorgana genitalia (lat.), genital system (eng.), sistem organa koji je razlicit kod
muškarca i žene, a koji je zadužen za proizvodnju sjemena, odnosno jajašca, njegovu nidaciju,
nošenje ploda i njegov izgon. Intimno je povezan sa urinarnim sistemom Sin. .

---SISTEM, IMUNI(LAT.), immune system (eng.), sistem koji se sastoji od odajickih i molekularnih
komponenata ciji je primarni zadatak zaštita od stranih bjelancevina i supstancija (limfociti,
makrofagi, antitijela, limfokini, granulociti, sistem komplementa) Sin. .
---SISTEM, LIMBICNIsystema limbicum (lat.), limbic system (eng.), grupa moždanih struktura koje su
udružene sa mirisom, ali im je veca važnost u autonomnim funkcijama, nekim aspektima osjecanja i
ponašanja Sin. .

---SISTEM, LIMFOIDNI(LAT.), lymphoid system (eng.), limfoidno tkivo tijela posmatrano zajedno kao
jedan sistem i može biti podijeljen na primarni (timus, koštana srž) i sekundarni (limfni cvorovi,
slezena, krajnici), gdje limfociti uzimaju udjela u imunom odgovoru Sin. .

---SISTEM, LIMFORETIKULARNIsystema lymphoreticularis (lat.), lymphoreticular system (eng.), tkiva

limfoidnoga i retikuloendotelijalnoga sistema posmatrana zajedno kao jedan sistem, jedna cjelina
Sin. .

---SISTEM, LOKOMOTORNI(LAT.), locomotor system (eng.), strukture živoga organizma odgovorne za

kretanje (kod ljudi su to mišici, zglobovi, ligamenti, kosti, arterije i vene koje ih snabdijevaju)
Sin. .

---SISTEM, NERVNIsystema nervosum (lat.), nervous system (eng.), sistem organa koji koleriraju i
prilagoduju reakcije nekoga organizma vanjskim i unutrašnjim uslovima, a sastoji se od centralnoga
i perifernoga nervnoga sistema Sin. .

---SISTEM, PARASIMPATICNIpars parasympathica systematis nervosi autonomici, systema nervorum

parasympathicum (lat.), parasympathetic nervous system (eng.), dio vegetitativnoga nervnoga
sistema cije preganglionarne niti putuju sa III, VII, IX, X, i XI moždanim živcem i od II do IV
sakralnoga korijena. Inerviraju srce, glatke mišice, žlijezde glave i vrata, drob. Ganglioni se nalaze
u blizini organa koji su in Sin. .

---SISTEM, RESPIRATORNIapparatus respiratorius (lat.), respiratory system (eng.), cjevasti i

kavernozni organi i strukture kojima je glavna zadaca uzimanje zraka, njegovo provodenje, izmjena
plina i izbacivanje iskorišcenoga plina. put dihalni. Sin. 

---SISTEM, RETIKULOENDOTELIJALNIsystema reticuloendothelialis (lat.), reticuloendothelial system

(eng.), grupa odajica koje imaju sposobnost da preuzmu i razlože inertne cestice i boje.Ne nalaze
se na jednome mjestu u organizmu. Tu spadaju makrofagi, endotelijalne odajice koje prekrivaju
sinusoide jetre, slezene, odajice koštane srži, retikularne odajice lim Sin. .

---SISTEM, SIMPATICNI NERVNIpars sympathetica systematis nervosi autonomici, systema nervorum

sympathicum (lat.), sympathetic nervous system (eng.), dio autonomnoga nervnoga sistema kojega
cine preganglionarne niti koje dolaze od odajica u grudnim i gornjim slabinskim nivoima kicmene
moždine, izlaze preko prednjih rogova i kao rami communicantes ulaze u simpaticna stabla, gdje se
vežu sa ganglionarnim Sin. .

---SISTEM, URINARNIorgana urinaria (lat.), urinary system (eng.), organi koji su odredeni za
izlucivanje, zadržava-nje, sekreciju i izbacivanje bureži Sin. .

---SISTEM, VESTIBULARNI(LAT.), systema vestibulare (eng.), vestibular system (eng.), tjelesne

strukture koje su vezane sa primanjem i prenošenjem osjecaja ravnoteže Sin. .

---SISTEM, VIDNI(LAT.), visual system (eng.), serija organa i struktura koje primaju vidne senzacije i
prenose ih u mozak Sin. .

---SISTOLA, ATRIJALNAsystole atrialis (lat.), atrial systole (eng.), kontrakcija mišica atrija cime krv
biva potisnuta iz pretkomora u komore. Sin. 

---SISTOLA, SYSTOLE, es f (lat.), id.(eng.), kontrakcija ili period kontrakcije srca, narocito komora,
što ima svoje fiziološke implikacije. Sin. 

---SISTOLA, VENTRIKULARNAsystole ventricularis (lat.), ventri-cular systole (eng.), kontrakcija

srcanih komora cime krv biva potisnuta iz komora u aortu i arteriju pulmonalis. Sin. 

---SISTOLICANsystolicus-3 (lat.), systolic (eng.), ono što pripada sistoli ili što nastaje sa sistolom, što
se dešava istovremeno sa sistolom ventrikula. Sin. 

---SITASTcribrosus-3, cribratus-3 cribriformis, e (lat.), cribrate, cribriform, sievelike (eng.), onaj

koji ima više rupica na svojoj strukturi ili na površini, perforiran sa malehnim otvorima, na sito
nalik. kribrozan, kribriforman. Sin. 

---SITNIKos ethmoidale (lat.), ethmoid bone (eng.), kubicna kost, postavljena izmedu orbita, a
sastoji se od lateralnih šupljikastih masa i laminae cribrosae, sitaste ploce. etmoidalna kost,
rešetaca. Sin. 

---SITNOODAJICKIparvicellularis, e (lat.), parvicellular (eng.), sastavljen od malehnih odajica, sin

parvicelularan Sin. .

---SITO(LAT.), cribrum, i, n (lat,.), sieve (eng.), jednostavno sredstvo za prosijavanje; zavisno od

gustine pora, sito propušta sitnije, a zadržava krupnije dijelove mliva-mekinje Sin. .

---SITOFOBIJAsitiophobia, ae, f (lat.), sitophobia (eng.), iracionalni strah od jela ili hrane, pren.
strah od debljanja Sin. .

---SITOLOGIJAsitiologia, ae, f (lat.), sitology (eng.), zbir zna-nja koja se ticu ishrane, hrane, dijeta,
nutricije i sl Sin. .

---SITOMANIJAsitiomania, ae, f (lat.), sitomania (eng.), intenzivna glad, morbidna želja za hranom,
id. bulimija Sin. .

---SITOSTsatias, atis, f, satietas, atis, f (lat.), satiety, to be fed (eng.), nahranjenost, nemogucnost
daljega uzimanja hrane, jer je potreba i želja zadovoljena, zadovoljenost jelom i picem Sin. .

---SITOTERAPIJA, SITIOTHERAPIA, ae, f (lat.), sitotherapy (eng.), lijecenje hranom korišcenjem

odredenih dijeta Sin. .

---SITOTOKSIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. trovanje hranom.

---SITUACIJAsituatio, onis, f (lat.), situation (eng.), 1. kombinacija raznih faktora s kojim se
suceljava neki pojedinac, 2. (u psihologiji), ukupni zbir psihickih, psiholoških i sociokulturnih
cinilaca koji uticu na neku osobu i induciraju njeno ponašanje Sin. .

---SJECANJEmemoria, ae, f (lat.), remembering (eng.), iznošenje materijala iz pamcenja u svijest i

konverzaciju. V. pamcenje Sin. .

---SJEDILJAKos ischii (lat.), ischial bone (eng.), donji, stražnji dio kosti kuka. U odrasle osobe nije
samostalna kost nego sjedinjena u kost kuka. sjedalna kost, sjednjaca. Sin. 

---SJEDINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sijedenje.

---SJEDINJAVANJE, SPLICING(LAT.), (eng.), spajanje, sjedinjavanje i kombiniranje individulanih DNA

(RNA) molekula jedne sa drugom kao u proizvodnji himerskih gena Sin. .

---SJEDNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjediljak.

---SJEKincisura, ae, f (lat.), notch (eng.), usjek, ulegnuce (depresija), zasjek, na rubu kosti ili
nekoga organa, sin. incizura, usjek Sin. .

---SJEKAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sandžije.

---SJEKNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. seknja.

---SJEKOTINAvulnus scissum, vulnus caesum (lat.), incised wound (eng.), rana napravljena oštrim
orudem ravnih rubova, nije jako podložna infekciji Sin. .

---SJEKUTICIdentes incisivi (lat.), incisor teeth (eng.), 4 prednja zuba, dva sa svake strane
medijalne linije u svakoj vilici, cetverougaone krune, a imaju po jedan korijen. Služe sijecenju
hrane. zubi, incizivi, prednjaci. Sin. 

---SJEME1. sperma, atis, n (lat.), sperm (eng.), gusta bjelicasta tecnost koja pri ejakulaciji izlazi iz
muškoga spolnoga organa, a najvecim dijelom je produkt tašaka, ali i drugih žlijezdi. Sadrži muške
oplodne odajice, spermatozoide i blage alkalne je reakcije, sin. sperma, menija, 2. semen, inis, n
( Sin. 

---SJEMENseminalis, e (lat.), seminal (eng.), onaj koji pripada sjemenu, npr. sjemena kesica Sin. .

---SJEMENJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jajnik.

---SJENAumbra, ae, f (lat.), shadow (eng.), neka figura ili radiološka promjena, tacno nedefinirana,
koja nastaje prekidom svjetla ili drugih zraka, a koja se vidi na rendgenskom snimku kao nešto
zatamnjena struktura Sin. .

---SJENANIKAfolia Sennae (lat.), senna (eng.), suho lišce trave Cassia acutifolia koje se administrira
u obliku caja i odlican je laksans, sin. sena. Up. selamecija Sin. .

---SJETA, TRISTITIA, ae, f (lat.), sadness, sorrow (eng.), žalost, tuga, mrka zbilja, tužno stanje
Sin. .

---SJETANtristis, e (lat.), sad (eng.), tužan, žalostan, neveseo, bolan, nesretan Sin. .

---SJEVOTINArheumatismus chronicus (lat.), chronic rheumatism (eng.), boli u kostima kod

hronicnoga reumatizma, Sin. v. reumatizam.

---SKAFOCEFALIJAscaphocephalia, ae (lat.), scaphocephaly (eng.), cunast oblik glave. Glava je

nenormalno duga i uska, a rezultat je preranoga srašcenja sagitalne suture Sin. .

---SKALAscala, ae, f (lat.), scale (eng.), šema ili sredstvo pomocu kojeg se može nešto mjeriti ili
procjenjivati Sin. .

---SKALENOTOMIJAscaleonotomia, ae, f (lat.), scalenotomy (eng.), presijecanje nejednakoga mišica

vrata hirurškim putem Sin. .

---SKALP(LAT.), (ENG.), SIN. v. poglavina.

---SKAMONIJAConvolvulus scammonia (lat.), scammony (eng.), biljka u Turskoj i Siriji koja daje
gumast ili smolast sok, a koji je antihelmintik i katartik Sin. .

---SKAPULARANscapularis, e (lat.), scapular (eng.), ono što pripada skapuli, plecki, ili se nalazi u
njenoj neposrednoj blizini Sin. .

---SKAPULEKTOMIJAscapulectomia, ae, f (lat.), scapulectomy (eng.), hirurško vadenje citave plecke

Sin. .

---SKAPULODINIJAscapulodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u predjelu plecke Sin. .

---SKARIFIKACIJAscarificatio, onis, f (lat.), scarification (eng.), 1. pravljenje ogrebotiona ili sitnih

uboda na koži radi kalemljenja ospica. urezivanje ospica. 2. Grebanje kože, u hirurgiji kao oznaka
za mjesto operacije. Sin. 

---SKARLATIFORMANscarlatiformis, e (lat.), scarlatiform (eng.), ono što nalici šarlahu, skerletu,

skrletu (npr. ospa.) Sin. .

---SKATOFAGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. koprofagija.

---SKATOL(LAT.), skatole (eng.), kristalni amin sa jakim karakteristicnim zadahom na ljudski izmet.
Nastaje dekompozicijom bjelancevina u crijevima, odnosno direktno iz aminokiseline triptofana Sin.
.
---SKATOSKOPIJAscatoscopia, ae, f (lat.), scatoscopy (eng.), pregled, inspekcija, izmeta, nedžaseta
Sin. .

---SKELET(LAT.), (ENG.), SIN. v. lugaca ili kostur.

---SKELETNIsceletalis, e (lat.), sceletal (eng.), onaj koji pripada kosturu Sin. .

---SKEN(LAT.), (ENG.), scan (eng. skr. od sciniscan), rijec koja se odomacila u bosanskome jeziku, a
predstavlja graficki nalaz ultrazvucne dijagnostike, kompjuterizirane tomografije, magnetske
rezonanse i sl Sin. .

---SKENIRANJE(LAT.), scanning (eng.), akt ispitivanja i vizualnoga predstavljanja razlicitih dijelova

ljudskoga organizma na malehnim grafickim prikazima, obicno na kvadratnom filmu cija je stranica
velicine 5 cm, a upotrebljavajuci radioizotopske materijale, kompjuteriziranu tomografiju, mag Sin.
.

---SKERLET(LAT.), (ENG.), id. sa šarlah ( Sin. v.).

---SKIBALAscybala, orum, n (lat.), id.(eng.), suha, tvrda masa, sacinjena od fekalnih masa u
crijevima koji se mogu pipati palpacijom trbuha Sin. .

---SKIDAC KAMENCA(LAT.), scalar (eng.), stomatološki instrument raznoga oblika (srpast, ravan, u
obliku dlijeta) za skida-nje zubnoga kamenca Sin. .

---SKIDANJE KAMENCA(LAT.), scaling (eng.), odstranjivanje tvrdih, ali i mehkih, naslaga (plaka) sa
površine zuba Sin. .

---SKIJASKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. retinoskop.

---SKIJASKOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. retinoskopija.

---SKIROZANscirrhosus-3 (lat.), scirhous (eng.), onaj koji je tvrd i prožet tvrdim ožiljnim, veznim
tkivom. Rijec je obicno o tumoru koji ima puno veziva i zato je tvrd (npr. skirozni karcinoma) Sin. .

---SKLEREDEM(LAT.), scleredema (eng.), difuzno, simetricno otvrd-njavanje kože koja izgleda kao
drvo, a nepoznate je etiologije. Pocinje na licu, glavi, vratu, pa se progresivno širi na ramena,
grudni koš. Prethode mu razni infektivni procesi, narocito stafilokokna infekcija, a nastaje u vezi
Sin. .

---SKLEREMAsclerema, atis, n (lat.), id.(eng.), akutna, nekad fatalna, bolest masnoga tkiva koja se
cesto dogada kod debilne djece. To je difuzna progresivna induracija masnoga tkiva. Koža je
hladna, žuckasta i teško savitljiva. Sin. 

---SKLERITISscleritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija bioke. Može biti duboka ili površna, a
duboka inflamacija može biti udružena sa istanjenjem ili oticanjem bioke. Sin. 
---SKLERODAKTILIJAsclerodactylia, ae, f (lat.), sclerodactyly (eng.), sklerodermija prstiju. Sin. 

---SKLERODERMIJAscleroderma, atis, n (lat.), id.(eng.), hronicno zadebljanje i otvrdnuce kože koje

se može naci kod raznih bolesti, a dešava se lokalizirano i difuzno. Sin. 

---SKLERODERMIJAlokalizirana, morphea, ae, f (lat.), id.(eng.), lokalizirani oblik sklerodermije,

karakteriziran prisustvom jedne ili više neinduciranih, ružicastih mrlja, poslije kojih nastaju plakovi
na kojima je koža tvrda, suha i glatka. I ova sklerodermija se može generalizirati Sin. .

---SKLERODEZMIJAsclerodesmia, ae, f (lat.), id.(eng.), zadeb-ljanje i otvrdnuce nekoga ligamenta

Sin. .

---SKLEROFTALMIJAsclerophtalmia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu je periferija rožnjace

opakna, a samo je centralni dio proziran. Nastaje zbog nedovoljne diferencijacije bioke i rožnjace
Sin. .

---SKLEROMA, SCLEROMA, atis, n (lat.), id.(eng.), otvrdnjenje komadica kože ili drugoga tkiva na
nosu i grkljanu Sin. .

---SKLEROMALACIJA, SCLEROMALACIA, ae, f (lat.), id.(eng.), dege-neracija, istanjivanje i

smekšavanje bioke, koje nastaje kod pacijenata sa reumatskim artritisom Sin. .

---SKLEROTERAPIJAsclerotherapia, ae, f (lat.), sclerotherapy (eng.), lijecenje venskih spletova

(hemoroidi, vene), sa sklerozantnim materijalom ( Sin. v. sklerozant).

---SKLEROTICANscleroticus-3 (lat.), sclerotic (eng.), tvrd, stvrdnut, otvrdnut, pripada sklerozi, nije
elastican. Sin. 

---SKLEROTOMIJAsclerotomia, ae, f (lat.), sclerotomy (eng.), hirurška inzicija bioke Sin. .

---SKLEROZA, INICIJALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis primarni.

---SKLEROZA, SCLEROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), induracija, otvrd-njavanje, narocito otvrdnjavanje

nekoga dijela poslije inflamacije ili bolesti intersticijalne supstancije. Termin je narocito prisutan
kod otvrdnjavanja nervnoga tkiva uslijed hiperplazije veznoga tkiva i kod zadebljavanja, odnosno
ocvr Sin. 

---SKLEROZANTsclerosans, antis, m (lat.), sclerosant (eng.), hemijsko iritabilno sredstvo koje

uneseno u venu daje inflamaciju i fibrozu, te obliteraciju lumena. Upotrebljava se za lijecenje
proširenih vena Sin. .

---SKLONobnoxius-3 (lat.), inclined (eng.), onaj koji inklinira, pokazuje sklonost, prirodnu ili
stecenu, za razvoj neke bolesti Sin. .
---SKLOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. grada.

---SKLOPCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. škripac.

---SKLUPCANconvolutus-3 (lat.), coiled (eng.), savijen, presavijen, tortuozan, nepravilno namotan

Sin. .

---SKOCNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. custek.

---SKOLEKSscolex, icis, f (lat.), id.(eng.), organ kojim se pljosnate gujavice pridržavaju i hrane,
smješten na prednoj strani parazita Sin. .

---SKOLIOTICANscolioticus-3 (lat.), scoliotic (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran skoliozom
(npr. skolioticna kicma) Sin. .

---SKOLIOZA, SCOLIOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), znacajna lateralna iskrivljenost, savijenost povora,
kicme. Ona je u odnosu na normalnu ravnu vertikalnu liniju iskrivljena u stranu. Sin. 

---SKOMLJIVadstringens, entis (lat.), adstringent (eng.), adstringentan, onaj koji skuplja, pripada
adstringencijama ( Sin. v.), sin. adstringentan.

---SKOMLJIVA SREDSTVAremedia adstringentia (lat.), adstringents (eng.), sredstva koja stežu,

skupljaju, sin. adstringensi, stiptika 1 Sin. .

---SKOPIJAscopia, ae, f (lat.), scopy (eng.), rijec koja znaci pregled, pregledanje instrumentom. Ima
prefiks koji oznacava koji se dio pregleda (npr. artroskopija) Sin. .

---SKOPOFILIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. voajerizam, 2. v. egzibicionizam.

---SKOPOFOBIJA, SCOPOPHOBIA, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah da se bude viden Sin. .

---SKORBUT, DJECIJIscorbutus infantilis (lat.), infantile scurvy (eng.), identicna bolest kao i skorbut
( Sin. v.), ali kod djece. Simptomi su isti, a hematomi su cešci na i u glavi, uz izostanak izraženog
gingivitisa. Veoma je izražena anemija sa jakom bljedocom djeteta.

---SKORBUT, SCORBUTUS, i, m (lat.), scurvy (eng.), stanje nastalo nedostatkom vitamina C u hrani,
a manifestira se slabošcu, anemijom, krvarenjem iz natecenih desni i tendencijom krvarenja u
mišicima, zbog cega se javljaju induracije, najcešce na potkoljenicama. nuzla, kriva, poljacina.
Sin. 

---SKORIDBA, V(LAT.), (ENG.), ukocenost Sin. .

---SKORINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. okorina.

---SKOTOFILIJAscotophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), sklonost prema mraku, tami Sin. .

---SKOTOFOBIJAscotophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), neurotski, iracionalan strah od mraka Sin. .

---SKOTOMscotoma, atis, n (lat.), id.(eng.), jedan dio vidnoga polja pojedinca koji je slijep, obicno
okružen zonom smanjenoga vida. Ima ih raznih oblika i odnosa prema bojama (npr. skotom za neku
boju) Sin. .

---SKOTOM, MENTALNIscotoma mentalis (lat.), mental scotoma (eng.), (u psihijatriji) figurativno

receno, bijela mrlja u necijoj psihickoj svijesti. Pacijent nije u stanju da napravi unutrašnji uvid u
dio svojih mentalnih potreba i da ih razumije. Odsustvo pogleda u dio vlastite unutraš-njosti Sin. .

---SKRACENJEabbreviatio, onis, f (lat.), abbreviation (eng.), pojava da je jedan dio tijela, narocito
ekstremitet, kraci od drugoga. abrevijacija. Sin. 

---SKRAMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. membrana, samo u smislu diftericne ili slicne membrane.

---SKRANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. oko, slijepo.

---SKRETAC OKAoculogyrus-3 (lat.), oculogyric (eng.), onaj koji skrece ocnu jabucicu, okrece je oko
anterioposteriorne osovine Sin. .

---SKRIBOMANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. graforeja.

---SKRIKAStellaria media (lat.), chickwort (eng.), trava koja se ranije upotrebljavala kao izvor sluzi
radi blagoga antiflogistickoga djelovanja, sin. krika Sin. .

---SKRINING(LAT.), screening (eng.), ispitivanje ili testiranje grupe pojedinaca da bi se odvojio onaj
koji je zdrav od bolesnoga, onaj sa defektom ili onaj sa povecanim rizikom Sin. .

---SKROB(LAT.), (ENG.), SIN. v. škrob.

---SKROTALANscrotalis, e (lat.), scrotal (eng.), onaj koji pripada mošnjama, ili proizilazi iz njih
Sin. .

---SKROTUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mošnje.

---SKROVIToccultus-3 (lat.), occult (eng.), onaj koji se sakri-ven od pogleda ispitivaca (npr.
prekriven intaktnom kožom kao što je spina bifida occulta) Sin. .

---SKUPLJANJE(LAT.), shrinkage (eng.), redukcija u velicini, prostira-nju ili kolicini, bez obzira na
mehanizam kako to nastaje Sin. .

---SKVAMATIZACIJAsquamatisatio, onis, f (lat.), squamatization (eng.), transformacija odajica

drugoga tipa u skvamozne odajice, skvamozna metaplazija. Sin. 

---SKVAMOZANsquamosus-3 (lat.), squamous (eng.), prhutav, ljuspast, ljuspicave grade. prhutlji Sin.
v.

---SKVAŽINAporus, i, m (lat.), pore (eng.), malehni otvor na nekoj strukturi kuda obicno ulazi krvni
sud, sin. pora, rupa, otvor Sin. .

---SKVRCENcorrugatus-3 (lat.), corrugated (eng.), smanjen, umanjen nabiranjem, smežuravanjem,

sušenjem Sin. .

---SLAB1.infirmis, e (lat.), feeble (eng.), osoba smanjenih životnih funkcija i kapaciteta, te

smanjenih mogucnosti, bilo bolešcu, bilo iznemoglošcu. zajif, 2. debilis, e (lat.). weak (eng.), bez
snage, zakržljao, sa fizickim ili psihickim nedostatkom, 3. asthenicus-3 (lat.), asthenic (eng.),
malaksao, bez snage, karakteriziran astenijom, cesto u znacenju jako mrša Sin. v.

---SLABINElumbi, orum, m, ilia, ilium, n (lat.), loins, flank (eng.), dio leda i tijela sa strane, bez
koštane podrške, od grudnoga koša do karlice, bok. tancine, cresla, dim-lje, ledvica, tanjac. Sin. 

---SLABINSKIlumbalis, e (lat.), lumbar (eng.), ono što pripada slabinama, dijelu tijela sa obje strane
lumbalne kicme, od grudnoga koša do ruba karlice. Sin. 

---SLABOKRVANanaemicus-3 (lat.), anemic (eng.), izražene slabokrvnosti, malokrvnosti, anemije. V.

malokrvan. Sin. 

---SLABOST1. infirmitas, atis, f (lat.), infirmity, weakness (eng.), nemocnost tijela i psihe, bolest
koja to prouzrokuje, odsustvo životne snage i radosti. beteg, 2. debilitas, atis, f (lat.), debility
(eng.), gubitak, zakržljalost, nedostatak snage, fizicki ili duševni nedostatak, npr. duševna slabost,
debilitas mentis, umna zaostalost i najlakšem stepenu, 3. asthenia, ae f (lat.), weakness (eng.),
malaksal 

---SLABOUMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cabljast.

---SLABOUMLJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kratkoumlje.

---SLADmaltum, i, n (lat.), malt (eng.), potopljeni, nakvašeni jecam koji je proklijao, a potom
sušen. Sadrži dekstrozu, maltozu i dijastazu. Uglavnom se upotrebljava za proizvodnju alkohola
Sin. .

---SLADAKmelitus-3 (lat.), sweet (eng.), slatkoga okusa, onaj koji ima primjesu nekoga šecera koji
mu daje okus. Orig. lat. onaj koji je napravljen s medom i odnosi se na šecernu bolest (diabetes
melitus) Sin. .

---SLADIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. slatka paprat.

---SLADOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. šecer.

---SLADORACAsirupus, i, m (lat.), syrup (eng.), koncentrirana otopina šecera, saharoze, u vodi ili
drugome otapalu, nekada sa dodatkom supstancije medicinskoga djelova-nja i elemenata koji
popravljaju ukus i miris, sin. šurup, sirup Sin. .

---SLANsalinus-3 (lat.), saline (eng.), 1. onaj koji sadrži soli u svom sastavu do te mjere da mu daje
poseban ukus. Bolje bi bilo posoljen, salcitus-3, salted, 2. onaj koji ima u sebi otopljene soli, bez
obzira na kolicinu (npr. slani rastvor), onaj koji je prirode soli Sin. .

---SLANINAlardum, i, n (lat.), lard (eng.), sušeno masno tkivo svinje Sin. .

---SLANINASTlardeus-3 (lat.), lardaceous (eng.), ono što nalici slanini, ima izgled slanine Sin. .

---SLATKA PAPRATPolypodium vulgare (lat.), adder's fern (eng.), višegodišnja biljka ciji je rizom
slatkast po cemu je dobila ime. Blag je ekspektorans, narocito u smjesi sa drugim Sin. .

---SLEZENAlien, is. m (lat.), spleen (eng.), limfocitni organ, oblika žlijezde bez izvodnoga kanala, a
smješten u lijevom gornjem dijelu trbuha. Sin. 

---SLIJEP, COECUS-3 (lat.), blind (eng.), 1. osoba koja ne vidi, nema osjecaj svjetla ni na jednome
oku, 2. cjevast organ koji na jednom kraju završava bez izlaza (npr. slijepo crijevo) Sin. .

---SLIJEPA PROBA(LAT.), single blind (eng.), nacin ispitivanja lijeka ili nekoga agensa u toku
klinickoga istraživanja u kojemu oni koji primaju taj tretman ne znaju šta primaju. Up. dvostruko
slijepa proba Sin. .

---SLIKAimago, inis, f (lat.), image, picture (eng.), predstav-ljanje crtežom ili fotografijom, prikaz
koncepcije ili zbira nalaza sa više ili manje realnosti prema objektu. Up. krvna slika i krvna slika,
diferencijalna Sin. .

---SLIVtorcular, aris, n (lat.), id.(eng.), mjesto gdje se sustjecu krvni protoci sa raznih tokova (npr.
torcular Herophili ili confulens sinuum). utok, ušce 2. Sin. 

---SLJEPILO SNIJEŽNOniphablepsia, ae, f (lat.), snow blidness (eng.), privremeno slabljenje vida
zbog povrede površnih odajica rožnjace, nastalo ultravioletnim zracima sunca koji se pojacavaju
odbijanjem od bjeline snijega Sin. .

---SLJEPILOamaurosis, is, f, caecitas, atis, f, ablepsia, ae, f, anopsia, ae, f (lat.), blindness (eng.),
nesposobnost registracije culom vida, posebno nesposobnost videnja uz intaktnost oka, a uslijed
lezije optickoga nerva ili mozga. nevid, sljepilo. Sin. 

---SLJEPILO, DNEVNOhemeralopia, ae, f (lat.), day blidness (eng.), slabije videnje na jarkome
svjetlu, sin. hemeralopija Sin. .

---SLJEPILO, DUŠEVNOpsychanopsia, ae, f (lat.), id.(eng.), vizualna agnozija, nemogucnost

raspoznavanja stvari vidom uslijed lezije u mozgu, a pri tome je ocuvan osjecaj vida. Id. sljepilo.
kortikalno Sin. .

---SLJEPILO, EPIDEMICNOamaurosis epidemica (lat.), epide-mic blindness (eng.), oblik pticije

leukoze sa sljepilom i nepravilnom depigmentacijom dužice na jednome ili oba oka Sin. .

---SLJEPILO, FUNKCIONALNOcaesitas functionalis (lat.), functional blindness (eng.), nesposobnost

videnja zbog konverzivne neuroze. Pacijent defakto vidi i ima normalne reakcije na svjetlo Sin. .

---SLJEPILO, KORTIKALNOamaurosis corticalis (lat.), cortical blindness (eng.), nesposobnost

raspoznavanja predmeta uslijed lezije kortikalnih vidnih centara. Bolesnik ima osjecaj svjetla. Id.
sljepilo, duševno Sin. .

---SLJEPILO, NOCNOnyctalopia, ae, f (lat.), night blindness (eng.), odsustvo ili veoma hrdav vid nocu
ili u sumraku, sin. niktalopija Sin. .

---SLOŽEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. višestruk 1.

---SLUCAJcasus, us, m (lat.), case (eng.), svaki pojedinacni bolesnik zajedno sa svojom bolešcu
predstavljen kao medicinski zanimljiv objekat Sin. .

---SLUCAJANfurtuitas-3 (lat.), furtuitous, random, casual (eng.), onaj koji pripada procesu koji
zavisi iskljucivo od slucajnosti, narocito vrijedi za onoga koji dolazi po odredenoj vjerovatnosti,
onaj koji nastaje slucajem, a ne po ustaljenim pravilima ili zakonima Sin. .

---SLUZ, PITUITA, ae, f, mucus, i, m (lat.), slime (eng.), ekskret sluznica, sastavljen od sekreta
njihovih žlijezda, pomiješan sa neorganskim solima, deskvamiranim odajicama i leukocitima. bale,
glen. Sin. 

---SLUZAV, MUCOSUS-3 (lat.), mucous (eng.), 1. onaj koji pripada ili nalici na sluz ( Sin. v.), 2.
pokriven, prekriven, sa sluzi, 3. proizvodi i sadrži sluz.

---SLUZAVA PASTAmucilago, inis, f (lat.), mucilage (eng.), vještacka polutecna pasta ( Sin. v.) u
farmaciji, koja se upotrebljava kao vehikulum, demulcent i ekscipijent, 2. prirodno formirana sluz
na biljkama koja se sastoji od rastvorene gumaste tvari.

---SLUZAVICAtunica mucosa (lat.), mucous membrane (eng.), bilo koja opna koja izlucuje sluz, a
oblaže tubularne strukture u organizmu i šupljine organa. Sastoji se od epitela, bazalne membrane,
laminae propriae i laminae musculorum, sin. mukozna opna, mukoza, sluznica, sluzokoža, sluzna
koža Sin. .

---SLUZAVICKImucosus-3 (lat.), mucosal (eng.), onaj koji pripada nekoj sluzavici, tunica mucosa,
sin. mukozni Sin. .

---SLUZNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluzavica

---SLUZOKOŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sluzavica.

---SLUŠNA CIJEVtuba auditoria, tuba pharyngotympanica (lat.), auditory tube (eng.), kanal oko 36
mm dug prekri-ven sluzavicom, a spaja cavum tympani i ždrijelo, a služi izjednjacavanju pritiska
Sin. .

---SLUŠNIauditivus-3 (lat.), auditive (eng.), onaj koji pripada sluhu Sin. .

---SMANJENdiminutus-3 (lat.), diminished, reduced (eng.), novi kvalitet organa ili strukture poslije
nastanka redukcije u velicini ili kolicini Sin. .

---SMANJENA KISELOSTsubaciditas, atis, f (lat.), subacidity (eng.), smanjenje kiselosti u želucu što
daje odredene simptome Sin. .

---SMANJENJEdiminutio, onis, f (lat.), diminution (eng.), redukcija, opadanje, u velicini ili kolicini
Sin. .

---SMEÐ, FUSCUS-3 (lat.), brown (eng.), boja izmedu žute i crvene koja se dobije njihovim
miješanjem. mrk, kahvaji. Sin. 

---SMEGMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sirac.

---SMEGMALIT, SMEGMALITHUS, i, m (lat.), smegmalith (eng.), depozicija kalcija koja je kamencicu

nalik, a koja se nalazi ispod kožice kod neosunnecenih Sin. .

---SMEKŠANJE1. v. omekšanje, 2. mollitia, ae, f (lat.), softening (eng.), svaka pojava da tkivo na
odredenom mjestu postaje mekše nego što je uobicajeno Sin. .

---SMETEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pometen.

---SMETENOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. smucenost.

---SMETNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. poremecaj.

---SMIJATI (SE)ridere (lat.), laugh (eng.), praviti poseban izraz lica i posebno raspoloženje, praceno
glasnim uzvicima u okolnostima posebne veselosti i dobroga raspoloženja Sin. .

---SMIJEHrisus, us, m (lat.), laughter (eng.), serija spasticnih i dijelom nevoljnijh udaha sa
ispuštanjem neartikuliranih zvuka, što je normalna ugodna i fiziološka reakcija, ali može biti i
neadekvatna, histericna manifestacija ili refleks uslijed podraživanja škakljanjem. Sin. 

---SMIJEH, CINICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. smijeh, sardonican.

---SMIJEH, SARDONICANrisus sardonicus, risus caninus (lat.), canine laugh, sardonic laugh (eng.), grc
mišica lica kod tetanusa sa podizanjem nazolabijalne brazde koji podsjeca na cinican, sardonican,
osmijeh. smijeh, cinican. Sin. 

---SMJEHULJICAfossula, ae, f (lat.), dimple (eng.), malehna depresija na obrazu nastala smijehom
Sin. .

---SMJENA ZUBAdiphiyodontia, ae, f (lat.), diphiodont (eng.), postojanje dvije zubne generacije,
gdje jedni zubi smje-njuju druge, jednom u životu kod iste vrste Sin. .

---SMOG, SMOG(LAT.), (eng.), mješavina dima i magle. Koloidni sistem u kojemu se dispergirana
faza sastoji od mješavine gasova i vlažnih partikula, a dispergirani medijum je zrak Sin. .

---SMOKVAFicus carica (lat.), fig (eng.), plod drveta koji je laksativ, a upotrebljava se kao
sladoraca, Sirupus Caricae compositus ili u obliku hošafa. Sin. 

---SMOLAresina, ae, f (lat.), resin (eng.), smjesa karboksilnih kiselina, zejtina, terpena, koja nastaje
kao eksudacija na raznome drvecu ili grmlju Sin. .

---SMOLA, AKRILATNA(LAT.), acrylic resin (eng.), pripada grupi termoplasticnih smola i derivat je
etilena koji sadrži vinilnu grupu. Nastaje polimerizacijom akrilatne i metakrilatne kiseline i njhovih
derivata, pa se upotrebljava za zubne i druge protetske radove Sin. .

---SMOLA, UŠNAcerumen, inis, m (lat.), earwax (eng.), sekret unutar vanjskoga slušnoga kanala koji
svojim izgledom podsjeca na smolu, a produkt je ceruminoznih žlijezdi Sin. .

---SMOLASTresinosus-3 (lat.), resinous (eng.), onaj koji pripada ili je karaktera smole Sin. .

---SMRAD NOGApodobromidosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava da stopala imaju neugodan zadah,
obicno uslijed pojacanoga znojenja Sin. .

---SMRADfoetor, oris, m (lat.), stench (eng.), otužan, neugodan miris koji obicno dolazi od
raspadanja, truhljenja bjelancevina, sin. zadah, tonja Sin. .

---SMRDLJIVfoetidus-3 (lat.), fetid (eng.), osobina neke supstancije da pokazuje znake i miris
raspadanja, da odaje zadah, smrad Sin. .

---SMREKAJuniperi fructus (lat.), juniper berries (eng.), sušeni plodovi od Juniperus communis,
common juniper tree, koji se u bosanskoj narodnoj medicini upotrebljavaju u obliku caja, a
ukiseljeni kao napitak. Osim sadržaja C vitamina, blagoga adstringentnoga djejstva, te prijatnoga
ukusa, izgleda da nema drugo ardic, kadik. Sin. 

---SMRTmors, mortis, f (lat.), death (eng.), prestanak života; stalni prestanak svih životnih funkcija.
Sudsko medicinski, smrt znaci prestanak svih moždanih funkcija, prestanak spontanoga dihanja i
prestanak spontanoga funkcioniranja cirkulacije. Sin. 

---SMRT, CRNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kuga.

---SMRT, FETALNAmors fetalis (lat.), fetal death (eng.), smrt ploda u materici, pa može biti rana (do
2o. nedjelje života ploda), intermedijarna (20-28 hefti) i kasna (poslije 28. nedjelje). Sin. 

---SMRT, GENETSKAmors genetica (lat.), genetic death (eng.), nesposobnost da se mutacija prenosi
na slijedecu ge-neraciju od fenotipskih efekata koji je oštecuju. Sin. 

---SMRT, KLINICKAmors clinica (lat.), clinical death (eng.), stanje prestanka spontanih cirkulacionih i
respiratornih radnji za tako kratko vrijeme da nece nastati ireverzibilno moždano oštecenje. Stanje
iz kojeg se pacijent može povratiti mjerama oživljavanja. smrt, srcana, Sin. v. umrli cas.

---SMRT, MOŽDANAmors cerebri (lat.), brain death (eng.), ireverzibilno moždano oštecenje koje se
manifestira odsustvom odgovora na bilo kakvu stimulaciju i potpuno ravnom izoelektricnom
krivuljom u elektroencefalogramu za duže od 30 minuta. V. umrli cas Sin. .

---SMRT, PRAVAmors vera (lat.), apparent death (eng.), sta-nje potpunoga prekida tjelesnih
procesa, stanje iz kojeg pacijent ne može biti vracen mjerama oživljavanja. Manifestira se znacima
prave smrti (raspadanje leša npr.) Sin. .

---SMRT, SRCANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrt, klinicka.

---SMRTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrtonosan.

---SMRTNOST1. v. pomor, 2. lethalitas, atis, f (lat.), lethality (eng.), sposobnost, svojstvo nekoga
agensa ili bolesti da uzrokuje smrt, 3. smrtnost od jedne bolesti, Sin. v. stopa leta-liteta.

---SMRTONOSANmortifer-3, mortalis, e (lat.), mortal (eng.), onaj koji uzrokuje smrt, dovodi do
smrti (npr. kolicina lijeka, faktor i sl.). mortalan, smrtan. Sin. 

---SMRZOTINA, CONGELATIO, onis, f (lat.), frostbite, congelation (eng.), oštecenje tkiva, nekroza,
nastalo izlaganjem niskim temperaturama Sin. .

---SMRZOTINA, DUBOKAcongelatio profunda (lat.), deep frostbite (eng.), oštecenje tkiva izazvano
niskim temperaturama koje zahvaca ne samo kožu i potkožno tkivo nego i duboke strukture, mišice,
ligamente, živce, krvne sude Sin. .

---SMRZOTINA, POVRŠNAcongelatio superfitialis (lat.), superfitial frostbite (eng.), oštecenje tkiva

nastalo niskim temperaturama koje zahvaca samo kožu i eventualno potkožno tkivo Sin. .

---SMUCEN(LAT.), confused, funny (eng.), cudan, zbunjen, smeten, neobican, zagonetan (npr. funny
way to behave, cudan neki nacin ponašanja) Sin. .

---SMUCENOSTconfusio, onis, f (lat.), confusion (eng.), poremecaj orijentacije u vremenu, prostoru i

licnostima. Drugi po dubini poremecaj svijesti. Poremecaji svijesti idu ovim redom, automatizam,
smucenost, somnolencija, sopor, koma, sin. konfuzija, smucena pamet, smetenost Sin. .
---SMUDINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. smuditi.

---SMUDITIrestulare (lat.), burn (eng.), oprljiti kožu ili vunu vatrom, tako da se cuje tipican smrad
nagorjele dlake ili vune. Smudina je nagorjela dlaka ili vuna Sin. .

---SNAGA U MIRU(LAT.), rest force (eng.), snaga srca potrebna za održavanje cirkulacije kada je
pacijent u mirovanju. Sin. 

---SNAGArobur, oris, m, fortitudo, inis, f, sthenia, ae, f, vis, is, f (lat.), strenght (eng.), 1.jakost,
relativna neosjetljivost na napore i oštecenja, potencijalna sposobnost za vece napore i vecu
izdržljivost, stanje fizicke i psihicke jakosti da se podnese operativni zahvat, otpornost na bolest, 2.
energija koja cini i zaustavlja pokrete. kuvvet, sila. Sin. 

---SNAGA, KATABOLICNAfortitudo catabolica (lat.), catabolic force (eng.), energija dobijena

metaboliziranjem hrane. Sin. 

---SNAGA, MIŠICNAfortitudo muscularis (lat.), muscle strength (eng.), najjaca sila koja se može
proizvesti nekim mišicem Sin. .

---SNAGA, MUŠKApotentia, ae, f (lat.), potency (eng.), sposobnost muškarca da provede spolni akt,
sin. potencija 1 Sin. .

---SNAGA, REZERVNA(LAT.), reserve force (eng.), energija iznad neophodne, koja je potrebna za
normalno funkcioniranje, npr. kod srca, snaga koja preuzima dodatno srcano opterecenje fizickom
tjelesnom akcijom. Sin. 

---SNAGA, ŽIVOTNAfortitudo vitalis (lat.), vital force (eng.), energija koja karakterizira živi
organizam. Sin. 

---SNAŽANvalidus-3, violens, entis (lat.), valid, violent (eng.), jak, krepak, cvrst, silan, mocan, cio,
zdrav, silovit, žestok, buran, neobuzdan, plahovit, oštar, naprasit, vatren, strastan Sin. .

---SNIJET1. mola, ae, f (lat.), mole (eng.), mesnata masa ili tumor koja se formira u materici
degeneracijom ili nenormalnim razvojem fertiliziranoga jajeta, 2. mola hydatidosa (lat.), cystic
mole, hydatid mole, hydatiform mole (eng.), abnormalna trudnoca sa cisticnom degeneracijom
resica horiona. F glavica. Sin. 

---SNIMAONA(LAT.), x ray room (eng.), mjesto gdje se prave rendgenski snimci. Prostorija sa
ventilacijom i garderobom za pacijente i redgenskim aparatom definirane namjene Sin. .

---SNOPfascis, is, m (lat.), bundle (eng.), svežanj mišicnih, te-tivnih ili živcanih niti. Kategorija veca
od bicve, snopica Sin. .

---SNOPIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. bicva.

---SOsal, salis, m (lat.), salt (eng.), 1. natrijum hlorid, NaCl, obicna kuhinjska so, 2. bilo koji
sastojak baze i kiseline, bilo koji sastojak neke kiseline kod kojega su vodikovi joni zamijenjeni.
Sin. 

---SO, BAZICNA(LAT.), basic salt (eng.), bilo koja so u kojoj ima više od normalne proporcije baznih
elemenata (so jake baze) Sin. .

---SO, KAMENAsal, salis, m (lat.), salt (eng.), natrijum hlorid dobijen iz zemlje kao ruda, npr. iz
Tuzle, tuz (tur.), so Sin. .

---SO, KISELA(LAT.), acid salt (eng.), bilo koja so u kojoj kiselost nije potpuno iscrpljena (so jake
kiseline) Sin. .

---SO, KUHINJSKAnatrium cloridum, natrii chloras (lat.), sodium chlorid, common table salt (eng.),
mineral, NaCl, topljiv u vodi. Jako je rasprostranjena u zemlji, morskoj vodi i sl. Neophodna je u
ishrani, cini 90% neorganskih sastojaka krvnoga seruma. Glavna je so tkiva. Jako se mnogo koristi u
medicini (slane otopine, vehikulumi, antidoti, antiirita Sin. )

---SO, MIRIŠLJAVA(LAT.), smelling salt (eng.), aromatizirani amonijum karbonat koji se

upotrebljavao kao stimulans. Onima koji su padali u "nesvijest" davalo se je da pomirišu. Jaka
iritacija sluzavice nosa i miris su dovodili po poboljšanja Sin. .

---SO, MORSKAsal marinus (lat.), sea salt (eng.), natrijum hlorid koji je dobijen iz morske vode. Od
kamene soli ( Sin. v.) razlikuje se po primjesama, najviše jodida.

---SO, ŽUCNAsal biliaris, (lat.), bile salt (eng.), spoj glicina ili takrina sa žucnim kiselinama. Žucne
soli nastaju u jetri i izlucuju se u žuc, disperziraju gromuljice masti, što omogucava njihovu
digestiju Sin. .

---SOCANsuccidus-3, succulentus-3 (lat.), succulent, juicy (eng.), onaj koji ima puno tekucine, vode,
soka, nabijen vodom, iz njega curi sok, sin. sukulentan Sin. .

---SOCIJALIZACIJA(LAT.), socialisation (eng.), proces kojim se poje-dinac integrira u društvo, sa

akcijama bilo od strane društva, bilo od pojedinca koji je u toku procesa. Ucenje pojedinca kako da
se ponaša na društveno prihvatljiv nacin Sin. .

---SOCIJALNO OSIGURANJE(LAT.), social welfare, social insurance (eng.), vrste osiguranja kojim se
prema zakonu odreduju prava u korišcenju zdravstvene zaštite i pravo na novcanu naknadu kod
privremene sprijecenosti za rad, invalidnosti, starosti i smrti. Osoba koja je na taj nacin osigurana
zove se osiguranik Sin. .

---SOCIVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. leca.

---SODA BIKARBONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. soda 1.

---SODA VODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiseljak.

---SODA(LAT.), id.(eng.), termin koji dolazi od latinske rijeci sodium, natrijum, i može biti: 1.
natrijum bikarbonat, soda bikarbona, NaHCO3, koja se koristi protiv ljucavice, za rastvore kod
kupiranja acidoze i sl., 2. natrijum hidroksid, NaOH, živa soda, koja se upotrebljavala Sin. .

---SODA, KUHINJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. soda 3.

---SODA, ŽIVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. soda 2.

---SOGAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. luk.

---SOJgenus, eneris, n (lat.), id.(eng.), rod, loza, vriježa, taksonomska kategorija manja od
plemena, a veca od vrste, 2. u mn. cesto razne vrste mikroorganizama narasle na kulturi Sin. .

---SOJAGlycine max (lat.), soya bean (eng.), sjeme istoimene biljke koja je bogata proteinima, a
oskudna škrobom, pa je zgodna za razne dijete. Osim toga njezine bjelancevine imaju mnogo
nezamjenljivih aminokiselina Sin. .

---SOKsuccus, i, m (lat.), juice (eng.), bilo koji tecan materijal koji izlazi iz živoga tkiva. Anatomski
je termin predviden za tjelesnu sekreciju, bilo žlijezda bilo tkiva. osoka. Sin. 

---SOL, ID(LAT.), .(eng.), koloidni sistem u kojemu je disperzioni medijum tecnost Sin. .

---SOLACIJA(LAT.), solation (eng.), konverzija sola u gel Sin. .

---SOLANIN(LAT.), solanine (eng.), steroidni glikoalkaloid koji se nalazi u nekoliko vrsta roda
Solanum. Ima ga u sirovom krompiru. Smatra se toksicnim, jer uživanje sirovoga krompira daje
vatru. Ranije se koristio kod bronhitisa, podagre i zaduhe Sin. .

---SOLARIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. suncalište.

---SOLIDANsolidus-3 (lat.), solid (eng.), nije tecan ili gasovit, nije prazan nego pun, tvrd, pun,
dobroga kvaliteta, cvrst, tkivo takvoga kvaliteta. Sin. 

---SOLUK(LAT.), (ENG.), id. sa dah ( Sin. v.).

---SOMATIZACIJA(LAT.), somatisation (eng.), (u psihijatriji), konverzija duševnih iskustava ili stanja

u tjelesne simptome Sin. .

---SOMATOFRENIJAsomatophrenia, ae, f (lat.), id.(eng.), izmiš-ljanje tjelesnih teškoca Sin. .

---SOMATOMETRIJAsomatometria, ae, f (lat.), somatometry (eng.), mjerenje tijela Sin. .

---SOMATOPATIJAsomatopathia, ae, f (lat.), somatopathy (eng.), tjelesne smetnje za razliku od

duševnih Sin. .
---SOMATOSENZORAN(LAT.), somatosensory (eng.), onaj koji pripada senzacijama koji se primaju iz
kože Sin. .

---SOMATOTERAPIJAsomatotherapia, ae, f (lat.), somatotherapy (eng.), biološko lijecenje mentalnih

smetnji Sin. .

---SOMATOTROPIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hormon rasta.

---SOMATSKIsomaticus-3 (lat.), somatic (eng.), 1. ono što pripada tijelu ili je karakterizirano tijelom
za razliku od duhovnoga života, 2. ono što pripada mišicno-koštanome dijelu organizma za razliku od
utrobe. Sin. 

---SOMIT(LAT.), somite (eng.), jedna od parnih masa mezenhima, koji nalice bloku i koji su
segmentalno rasporedeni duž nervne cijevi zametka i od kojih se formira kicma i segmentalni mišici
Sin. .

---SOMNABULIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjesecarstvo.

---SOMNOLENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. drijemež.

---SOMNOLENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. dremljiv.

---SON(LAT.), sone (eng.), jedinica glasnosti. To je glasnost jedinstvenoga tona od 1000 cikla koji
traje jednu sekundu, a to je 40 decibela iznad slušacevoga praga Sin. .

---SONDAproba, ae, f (lat.), probe (eng.), tanki, fleksibilni instrument, predviden za ulazak u ranu,
kanal, otvor, šupljinu, utlinu, radi eksploracije. badalo. Sin. 

---SONDA, OLUCASTAspecillum sulcatum (lat.), grooved director (eng.), sonda koja ima oluk na sebi
i, ustvari, služi istoj svrhi kao i druga sonda ( Sin. v.).

---SOOR, V(LAT.), (ENG.), kandidijaza. Sin. 

---SOPLJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipnja.

---SOPORsopor, oris, m (lat.), id.(eng.), poremecaj svijesti nivoa izmedu drijemeža, somnolencije i
kome. Neprirodno duboki san u kojemu bolesnik reagira na bolne draži svrsishodnim pokretima
odbrane, bez ikakvih drugih znaka budnosti i orijentacije. Sin. 

---SOPOROZANsoporosus-3 (lat.), soporous (eng.), u stanju dubokoga poremecaja svijesti,

drijemeža, sopora ( Sin. v.).

---SPACIJUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. prostor.

---SPAD KAPKAptosis, is, f (lat.), id.(eng.), pojava padanja gornjega ocnoga kapka zbog paralize
trecega moždanoga živca Sin. .

---SPAD PUŠKAproctoptosis, is, f, prolapsus ani (lat.), proelapse of anus (eng.), pojava ispadanja
cmara ili puška zbog slabosti analnoga sfinktera što može biti udruženo sa prolapsom rektuma, ali i
biti samostalno Sin. .

---SPAD UTROBEsplanchnoptosis, is, f, visceroptosis, is, f (lat.), id.(eng.), spadanje, spuštanje,

organa droba koji se onda nalaze niže od njihovoga uobicajenoga mjesta. Nekad se to smatralo
uzrokom tegoba koje se danas definiraju uglavnom kao funkcionalne i nervozne. Sin. 

---SPADLJIVcaducens-3 (lat.), caducous (eng.), 1. onaj koji otpada kao zreo, iskorišten, nepotreban
ili nekoristan, odbacen (npr. padalica), 2. organ koji pokazuje tendenciju da pada niže od svoga
uobicajenoga mjesta (npr. spadljiv bubreg) Sin. .

---SPAJANJE(LAT.), union (eng.), proces zarastanja, cijeljenja, ponovnoga uspostavljanja

kontinuiteta slomljene kosti Sin. .

---SPAJANJE, ALTERNATIVNO(LAT.), alternative splicing (eng.), spaja-nje eksona nakon

odstranjivanja introna na mRNA. To je korak u formiranju konacne mRNA koja napušta nukleus Sin. .

---SPALA MATERICAprolapsus uteri (lat.), prolaps of uterus (eng.), pomjeranje materice prema
dolje, tako da se grlic materice kod najlakšega oblika nalazi u nivou vaginalnoga orificijuma, a može
ici dotle da je citava materica napolju. Sin. 

---SPANAKSpinacia oleracea (lat.), spinach (eng.), povrce bogato željezom, kalijumom i

provitaminom A. Ima dosta oksalata pa se ne preporucuje kod oksalatnih kamenaca u bubregu. Sin. 

---SPARIVANJE(LAT.), pairing (eng.), akt ili proces stupanja u odnos po dva tako da cine jedan par
Sin. .

---SPASTICANspasticus-3 (lat.), spastic (eng.), 1. karakte-riziran spazmima, grcevima, grcevit, 2.

povecanoga tonusa, tako da su mišici kruti, a pokreti jako smanjeni. Sin. 

---SPASTICITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. grcevito stanje.

---SPAVANJEsomnus, i, m (lat.), sleep (eng.), period odmora tijela i psihe za koje je vrijeme svijest,
dijelom ili u cjelini iskljucena, a veliki broj tjelesnih funkcija umiren ili potisnut. Sin. 

---SPAVANJE, AKTIVNO(LAT.), active sleep, paradoxical sleep (eng.), period spavanja u kojem su
moždani valovi brzi i niske voltaže, a autonomne aktivnosti organizma postaju nepravilne. U ovoj
fazi sna covjek sanja, ima nevoljne mišicne trzaje, brze kretnje ocima, rapid eye movement, REM.
To se obicno dešava 3-4 puta u tok Sin. 

---SPAVANJE, DUBOKO(LAT.), deep sleep, ortodox sleep (eng.), period sna bez snova, a sastoji se od
obicno 4 stadija za vrijeme kojih su moždani valovi spori i visoke voltaže, a autonomne aktivnosti
organizma su pravilne i minimalne. Faza se zove i faza bez brzih ocnih pokreta, non-rapid eye
movements, NREM. 80% sna Sin. 

---SPAZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. grc.

---SPAZMOGEN(LAT.), spasmogen, spasmogenic (eng.), supstancija ili neko sredstvo koje proizvodi ili
uzrokuje grceve, spazme Sin. .

---SPECIFICANspecificus-3 (lat.), specific (eng.), 1. onaj kojega proizvodi jedan jedinstveni patološki
mikroorganizam i zato daje karakteristicnu klinicku sliku, zahvaljujuci tipicnome patološkom tkivu
(npr. specifican proces), 2. ogranicen u aplikaciji, djejstvu samo na odredenu bolest ili simptom
(npr. Sin. .

---SPECIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. narocit.

---SPECIJALISTA(LAT.), specialist (eng.), ljekar koji je svoju praksu i izucavanje ogranicio na

posebnu praksu, granu medicine, narocito onaj koji je polagao ispit iz te grane medicine i za to
dobio certifikat Sin. .

---SPECIJALNOST(LAT.), specialism, specialty (eng.), ogranicenje svakodnevne prakse ili izucavanja

na posebnu granu medicine, narocito ako se to završava ispitom i posebnim certifikatom Sin. .

---SPECIJALNOSTI, HIRURŠKE(LAT.), surgical disciplines (eng.), specijalizacije unutar hirurgije kao

znanosti i specificnoga manuelnoga operativnoga lijecenja. Po aktuelnom bosanskom zakonu
osnovne hirurške discipline su: opca hirurgija, nerohirurgija, ortopedija, urologija, kardiohirurgija,
maksilofacijalna i oralna Sin. 

---SPEKTRALAN(LAT.), spectral (eng.), onaj koji pripada spektru (npr. spektralna analiza, analiza
sastojaka pomocu spektra koji te strukture daju Sin. )

---SPEKTROMETARspectrometer, tri, f (lat.), spectrometer (eng.), 1. instrument kojim se mjeri

indeks refrakcije, 2. instrument kojim se razvijaju i analiziraju spektri da bi se mjerila valna duljina
zraka spektra Sin. .

---SPEKTROMETRIJAspectrometria, ae, f (lat.), spectrometry (eng.), odredivanje valne duljine i

frekvencije linija na spektru Sin. .

---SPEKTROSKOP(LAT.), spectroscope (eng.), instrument kojim se razvijaju i analiziraju spektri Sin. .

---SPEKTROSKOPIJAspectroscopia, ae, f (lat.), spectroscopy (eng.), ispitivanje spektra pomocu

spektroskopa. Sin. 

---SPERMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjeme 1.

---SPERMAKRAZIJAspermacrasia, ae, f (lat.), id.(eng.), manjak spermatozoida u ejakulatu, spermi,

sjemenu Sin. .

---SPERMATICANspermaticus-3 (lat.), spermatic (eng.), onaj koji pripada sjemenu, spermi (npr.
sjemeni vod, ductus spermarticus) Sin. .

---SPERMATID(LAT.), id.(eng.), odajica koja potjece od sekundarnoga spermatocita i nastala je

dijeljenjem Sin. .

---SPERMATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija sjemenoga voda (ductus deferens ili funiculus
spermaticus) Sin. .

---SPERMATOCIT, SPERMATOCYTUS, i, m (lat.), spermatocyte (eng.), roditeljska odajica spermatidu,

a može biti primarna (koja proizilazi iz spermatognija i dijeli se u 2 sekundarna spermatocita) i
sekundarna (jedna od dvije odajice na koje se primarni spermatocit podijeli). Sin. 

---SPERMATOGENEZAspermatogenesis, is, f (lat.), spermatogeny (eng.), proces formacije muških

sjemenih odajica Sin. .

---SPERMATOGONIJUMspermatogonium, ii, n (lat.), id.(eng.), nediferencirana zametna muška

odajica koja potjece od sjemene cjevcice i dijeli se u 2 primarna spermatocita, maticna odajica
sjemene vriježe Sin. .

---SPERMATOLIZAspermatolysis, is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija, rastapanje, liza spermatozoida

Sin. .

---SPERMATOREJAspermatorrhoea, ae, f (lat.), spermatorrhea (eng.), nevoljno, cesto intenzivno

izlijevanje sjemena, bez kopulacije Sin. .

---SPERMATOZOIDspermatozoidum, i, n (lat.), spermatozoon, spermatozoid (eng.), zrela muška

zametna odajica, specificni proizvod tašaka. To je generativni element sjemena i služi za
fertilizaciju zrele jajne odajice. Sadrži genetsku informaciju od muškoga roditelja. Ima haploidan
broj hromozoma Sin. .

---SPERMATURIJAspermaturia, ae, f (lat.), seminuria (eng.), pojava sjemena u bureži Sin. .

---SPERMICIDspermicidum, i n (lat.), spermicide (eng.), sredstvo protiv spermatozoida, sredstvo koje

ubija spermatozoide. Sin. 

---SPERMOLITspermolithus, i, m (lat.), spermolith (eng.), kamen u sjemenome vodu Sin. .

---SPIKAspica, ae, f (lat.), id.(eng.), zavoj u obliku osmice Sin. .

---SPIKULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ocjepak.

---SPINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bodlja.

---SPINALNI, V(LAT.), (ENG.), kicmeni. Sin. 

---SPINOCELULARANspinocellularis, e (lat.), spinocellular (eng.), onaj koji sadrži ili je graden od

trnolikih odajica, na trn nalik odajica, npr. spinocelularni karcinoma Sin. .

---SPINOGRAMspinogramma, atis, n (lat.), (eng.), id. bos., radioizotopski prikaz kicme Sin. .

---SPINTEROPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjetlaci.

---SPIRALAN, V(LAT.), (ENG.), zavojit Sin. .

---SPIREMAspirema, atis, n (lat.), id.(eng.), na konac nalik kontinuiran, ili segmentiran oblik, kojeg
pravi hromozomni materijal za vrijeme profaze mitoze ili mejoze Sin. .

---SPIRILAspirillum, i, n (lat.), id.(eng.), svaka pojedina bakterija iz roda spiralnih i savijenih

bakterija porodice Spirillaceae, rigidnoga tijela i bipolarnih flagela. Time je mikroorganizam
pokretan. Uz to je aeroban i nalazi se u slatkoj i slanoj vodi koja sadrži organske tvari Sin. .

---SPIRINEeluvis, ei, f (lat.), rinsing water (eng.), voda, cešce fiziološka otopina, kojom se spira,
ispire, neki organ ili tjelesna šupljina Sin. .

---SPIROFORspirophorus, i, m (lat.), spirophore (eng.), aparat za vještacko dihanje Sin. .

---SPIROGRAF(LAT.), (ENG.), SIN. v. spirografija.

---SPIROGRAFIJAspirographia, ae, f (lat.), spirography (eng.), graficko prikazivanje i mjerenje

dihanja, ukljucujuci dihalne pokrete i dihalni kapacitet. Nalaz se zove spirogram, a instrument
kojim se radi je spirograf Sin. .

---SPIROGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. spirografija.

---SPIROHETEspirochetae, arum, f (lat.), spirochetes (eng.), opci termin za spiralne bakterije. One
se slobodno krecu, nježne su i pokretne, 6-500 mikrona u duljini, komenzali su, a neke vrste su
patogene. Cine ih porodice Spirochetaceae i Lepptospiraceae. Spadaju Borelije i Treponeme, a
napoznatija je blijeda spir Sin. .

---SPIROHETOZA, SPIROCHETOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), infekcija spirohetama Sin. .

---SPIROMETAR, SPIROMETER, tri, f (lat.), id.(eng.), aparat koji mjeri zrak koji se udahne i izdahne
iz pluca Sin. .

---SPIROMETRIJAspirometria, ae,f (lat.), spirometry (eng.), mjerenje dihalnih kapaciteta pluca Sin. .
---SPLANHNOLOGIJAsplanchnologia, ae, f (lat.), splanchnology (eng.), nauka, znanje, o unutrašnjim
organima, narocito o anatomiji unutrašnjih organa Sin. .

---SPLANHNOMEGALIJAsplanchnomegalia, ae, f (lat.), splanchnomegaly (eng.), uvecanje organa koji

cine drob. Velik drob Sin. .

---SPLANHNOPATIJAsplanchnopathia, ae, f (lat.), splanchnopathy (eng.), bilo koja bolest droba,

nedefinirana bolest unutrašnjosti trbušne duplje Sin. .

---SPLANHNOPLEURAsplanchnopleura, ae, f (lat.), id.(eng.), sloj koji nastaje spajanjem

splanhnicnoga mezoderma sa ektodermom iz kojega se razvijaju mišici i vezno tkivo digestivne
cijevi Sin. .

---SPLASNUTIdetumescere (lat.), subside (eng.), smanjivati, nestajati, kopniti (tumor, otok, turgor)
Sin. .

---SPLAVAsinus venosus (lat.), venous sinus (eng.), 1. venski prostor u embrionalnom srcu, a
pripojen je na stražnji zid primitivnoga atrija. Prima venae ubilicales, 2. velika vena ili kanal za
prolaz venske krvi Sin. .

---SPLAŠNJAVANJEdetumescentia, ae, f (lat.), detumescence (eng.), smanjivanje, nestajanje,

kopnjenje (tumor, otok, turgor) Sin. .

---SPLENEKTOMIJA, SPLENECTOMIA, ae,f (lat.), splenectomy (eng.), hirurško vadenje slezene,

uslijed bolesti ili povrede. Sin. 

---SPLENITISsplenitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija slezene, stanje koje obicno nastaje sa
pijemijom. Slezena je uvecana i prožeta gnojem, javlja se i jak bol Sin. .

---SPLENOCITsplenocytus, i, m (lat.), splenocyte (eng.), monocit koji je karakteristicno prisutan u

slezeni, odajica slezene Sin. .

---SPLENODINIJAsplenodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u slezeni Sin. .

---SPLENOGRAFIJAsplenographia, ae, f (lat.), splenography (eng.), radioizotopski prikaz slezene

Sin. .

---SPLENOGRAMsplenogramma, atis, n (lat.), splenogram (eng.), 1. radiološka slika slezene,

dobijena splenografijom ( Sin. v.), 2. diferencijalna slika odajica radena na bojenom preparatu
dobijenom punkcijom slezene.

---SPLENOMALACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. razmekšanje slezene.

---SPLENOMEGALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dalak.

---SPLENOPATIJAsplenopathia, ae, f (lat.), splenopathy (eng.), bilo koja bolest slezene Sin. .

---SPLENOPORTOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hepatolienografija.

---SPLENORAFIJAsplenorrhaphia, ae,f (lat.), splenorrhaphy (eng.), ušivanje slezene, kao hirurška

metoda reparature njene rupture Sin. .

---SPLENORAGIJA(LAT.), splenorrhagia, ae, f, id.(eng.), profuzno krvarenje iz slezene (kod rupture)

Sin. .

---SPLENOTOMIJAsplenotomia, ae, f (lat.), splenotomy (eng.), hirurška incizija na slezeni Sin. .

---SPLET(LAT.), (ENG.), SIN. v. pleter.

---SPLINT, ZUBNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. udlaga, zubna.

---SPOL, SEXUS, us, m (lat.), sex (eng.), osnovna razlika kod najvecega broja životinja, utemeljena
na vrsti gameta, koje omogucavaju proizvodnju istovrsne individue. Muški spol proizvodi
spermatozoide, a ženski jaja. U to spadaju i sve osobine koje daju organi primarno predodredeni za
proizvodnj Sin. .

---SPOLJAŠNJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadvorni.

---SPOLNI(LAT.), (ENG.), sexualis, e (lat.) sexual (eng.) onaj koji pripada spolu. Sin. 

---SPOLNO SPAJANJEzygosis, is, f (lat.), id.(eng.), konjugacija, seksualno ujedinjavanje dva

jednojajcana organizma, sin. zigoza Sin. .

---SPOLOVILO(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. ud, muški, 2. v. stidnica.

---SPONAjugum, i, n (lat.), yoke (eng.), opci termin za neki rub ili most koji spaja dvije strukture
Sin. .

---SPONDILARTRITISspondylarthritis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija zglobova kicme Sin. .

---SPONDILITISspondylitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija jednoga ili više kralježaka, isindija
kicme Sin. .

---SPONDILODEZAspondylodesis, is, f (lat.), spinal fusion (eng.), spajanje pršljena kicme hirurškim
putem, obicno stavljajuci koštani transplantat koji ih povezuje Sin. .

---SPONDILODIDIMIJAspondylodidymia, ae f (lat.), id.(eng.), sjedinjavanje dvaju susjednih pršljena

kicme Sin. .
---SPONDILODINIJAspondylodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u kicmi Sin. .

---SPONDILOLISTEZAspondylolisthesis, is, f (lat.), id.(eng.), pomjeranje jednoga pršljena, kralješka,

naprijed preko drugoga. Obicno se to dešava na petome slabinskome prš-ljenu. Sin. 

---spondilolizaspondilolysis, is, f (lat.), id(eng.), raspadanje nekoga pršljena što ima za posljedicu
spljoštavanje tijela i aplaziju luka Sin. .

---spondilopatijaspondylopathia, ae, f (lat.), spondylopathy (eng.), bilo koja bolest pršljena

kicmenoga stuba Sin. .

---spondilozaspondylosis, is, f (lat.), id.(eng.), opci termin koji oznacava degenerativne promjene
na kicmi koje zahvataju kralješke, medupršljenske hrskavice, okolne ligamente i vezivo. Rezultat je
bol, parestezije i ukocenost kicme. Sin. 

---spongioblastspongioblastus, i, m (lat.), spongioblast (eng.), bilo koja od embrionalnih odajica

koje cine nervnu cijev, a koje se transformiraju neke u ependimne, a druge u neuroglijalne odajice
Sin. .

---spongioblastomaspongioblastoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor koji uglavnom sadrži

spongioblaste, sin. gliosarkoma Sin. .

---spongiocitspongiocytus, i, m (lat.), spongiocyte (eng.), 1. zreliji oblik spongioblasta koji se razvio

u neuroglijalne odajice, 2. neke od odajica sa vakuoliziranom sunderastom protoplazmom u kori
nadbubrežne žlijezde Sin. .

---spongioforman(lat.), (eng.), Sin. v. sunderast.

---spongioplastikaspongioplastia, ae, f (lat.), spongioplasty (eng.), nadomještanje koštanih defekata

transplantatom, kalemom spongiozne kosti Sin. .

---spongioplazma(lat.), spongioplasm (eng.), supstancija koja pravi mrežicu fibrila, retikulum,

fiksirane odajice, sin. retikuloplazma, citospongijum Sin. .

---spongiozna encefalopatijaencephalopathia spongiosa (lat.), spongious encephalopathy (eng.),

bolest izazvana prionima ( Sin. v.), duge inkubacije i do 10 godina. Covjek se inficira uslijed
genetske sklonosti u dodiru sa mesom krava oboljelih od iste bolesti nazvane kravlje ludilo. Bolest
je karakterizirana stvaranjem spongioznih predjela u mozgu sa odgovarajucom neurološkom sim

---spontanspontaneus-3 (lat.), spontaneous (eng.), ono što se dešava bez vanjskoga utjecaja,
instinktivno. Nevoljna radnja nastala kao odgovor na neki nadražaj bez ucešca svijesti i to samo na
bazi refleksnoga luka, sin. refleksan Sin. .

---sportardus-3, tardivus-3 (lat.), late, tardive (eng.), onaj koji sporo napreduje, tece sporo
(proces), kasan, treba mu vremena Sin. .
---sporaspora, ae, f (lat.), spore (eng.), 1. ovalno tjelešce u bakteriji, narocito kod familije
Bacillaceae, što predstav-lja stanje mirovanja organizma i otpornost na promjene okoline. Iz njega
se razvija novi mikroorganizam pod povoljnim uslovima, 2. reproduktivni elemenat, sjeme, koje
nastaje Sin. 

---sporadicansporadicus-3 (lat.), sporadic (eng.), pojedinacan po pojavi, rijedak u toj mjeri da se

smatra slucajem, nije endemican, ni epidemican, dešava se slucajno. Izoliran slucaj bolesti. Sin. 

---SPORICIDAN(LAT.), sporicide (eng.), onaj koji (sredstvo) uništava spore Sin. .

---SPORIŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. kunica.

---SPOROCISTA(LAT.), sporocyst (eng.), razvojni oblik larve metilja, Trematodes, faza poslije
miracidijuma kada ude u puža i izgubi trepetljike, te nalici na vrecu. Prelazi u rediju. Sin. 

---SPOROTRIHOZAsporotrichosis, is, f (lat.), id.(eng.), hronicna gljivicna bolest zbog infekcije sa

Sporotrix schenkii. Vide se nodularne lezije u koži i potkožnome tkivu, te regio-nalnim limfnim
cvorovima koje supuriraju, ulceriraju i crne. Gljivice ulaze implantacijom u kožu, traumom ili
abrazijom, te inhala Sin. .

---SPORULACIJAsporulatio, onis, f (lat.), sporulation (eng.), nastanak, formacija i liberacija spora

Sin. .

---SPOSOBANlaboris patiens (lat.), workable (eng.), kategorija u u odredivanju radne sposobnosti;

oznacava osobu koja je sposobna za svoj, ili neki drugi slican, posao Sin. .

---SPREJ(LAT.), spray (eng.), sitno raspršena tecnost nebulizirana strujom zraka ili inertnoga gasa.
To je nacin aplikacije lijeka Sin. .

---SPRIJEDA(LAT.), (ENG.), SIN. v. naprijed.

---SPRUdysenteria catarrhalis (lat.), m sprue (eng.), hronicna forma malapsorpcionoga sindroma koji
nastaje u dva oblika, kao tropska i netropska spru. kataralna dizenterija. Sin. 

---SPRU, NETROPSKA(LAT.), (ENG.), id. sa bolest, celijacna ( Sin. v.).

---SPRU, TROPSKA(LAT.), tropical sprue (eng.), malapsorpcioni sindrom koji nastaje u tropskim i
suptropskim krajevima. Proteinska malnutricija se pogoršava malresorpcijom i anemijom uslijed
nedostatka folne kiseline. Davanje antibiotika (narocito tetraciklina) i folne kiseline daje klinicke
remisije Sin. .

---SPUMA VIRUS(LAT.), spuma virus (eng.), bilo koji virus iz podporodice Spumavirinae, roda
Spumavirus. To je rod nepatogenih virusa nazvanih po izgledu inficiranih odajica u kulturi koje
postaju pjenušave uslijed ekstenzivne vakuolizacije Sin. .
---SPURENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. opekotina.

---SPUTUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. balgam ili ispljuvak.

---SPUŠTANJE TAŠAKAdescensus testis (lat.), descending of testis (eng.), spuštanje tašaka iz

fetalnoga položaja u trbušnoj duplji do mošnji. To se dešava posljednja 3 mjeseca fetalnoga života
tako da rodenjem tašaci moraju biti u mošnjama Sin. .

---SPUŠTANJEdescensus, us, m (lat.), descending (eng.), proces spuštanja, silaženja, nekoga organa
do ili iz njegovoga normalnoga položaja Sin. .

---SPUŽcocchlea, ae, f (lat.). id.(eng.),., 1. bilo koja struktura koja je u spiralnom obliku i nalici
spužu, 2. struktura koja cini dio unutrašnjega uha. Baza joj leži nasuprot lateralnom kraju
unutrašnjega meatusa, a vrh je okrenut anterolateralno. Sastoji se snail (eng.), mehkušac sa
spiralnom ljušturom. Medicinski su znacajni, jer su neki slatkovodni spuži privremeni domacini
parazitnih trakavica. puž. Sin. 

---SPUŽVAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. sunderast.

---SRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. stid.

---SRASLOST PRSTAsyndactylia, ae, f (lat.), syndactyly (eng.), stanje autosomalno dominatno

nasljedno, najcešce urodena mahana prstiju karakterizirana postojanjem kožice medu prstima, koji
su manje ili više medusobno srasli Sin. .

---SRAZMJERAproportio, onis, f (lat.), proportion (eng.), odnos jednoga dijela prema cjelini,
medusobni odnos pojedinih dijelova cjeline, sin. proporcija Sin. .

---SRAŠCIVANJEcoalescentia, ae, f (lat.), colescence (eng.), spajanje pojedinih dijelova

medusobnim rastom. Pripajanje kalema za podlogu, sin. koalescencija Sin. .

---SRCANI ZASTOJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. zastoj 2.

---SRCE, COR, cordis, n (lat.), heart (eng.), mišicni, neparni, motorni organ krvotoka, smješten u
prednjem medijastinumu, sastavljen u funkcionalnom smislu od desnoga i lijevoga srca. Centralni
organ cirkulacije. Sin. 

---SRCE, DESNOcor dextrum (lat.), right heart (eng.), funkcionalni naziv, a cine ga desni dulac i
desna komora. To je dio srca koje pumpa krv u plucnu arteriju; komora je slabijega zida od lijeve.
Desnom srcu pripadaju i zalisci plucne arterije Sin. .

---SRCE, LIJEVOcor sinistrum (lat.), left heart (eng.), lijevi dulac i lijeva komora, medusobno
spojeni mitralnom valvulom. Lijeva je komora debljega zida, a ovaj dio srca pumpa krv po cijelom
tijelu. Lijevome srcu pripadaju i aortalni zalisci Sin. .
---SRCE, MASNOcor adiposum (lat.), fatty heart (eng.), srce zahvaceno masnom degeneracijom, 2.
stanje sa debelim slojem sala na srcanom mišicu Sin. .

---SRCE, PLUCNOcor pulmonale (lat.), pulmonal heart (eng.), srcana bolest uslijed plucne
hipertenzije, a uslijed bolesti pluca ili njihovih krvnih suda, sa hipertrofijom desnoga ventrikla Sin. .

---SRCE, SPORTSKO(LAT.), athletic heart (eng.), hipertrofija srcanoga mišica bez prisustva neke
bolesti, a nastala kao odgovor na pojacane fizicke napore Sin. .

---SRCE, VJEŠTACKO(LAT.), artifitial heart (eng.), pumpa koja omogucuje odavanje krvi, simulira
puls i drži odgovarajuci pritisak. Zamjenjuje funkciju srca i može biti intrakorporalno i
ekstrakorporalno, odnosno parakorporalno, vještacko srce Sin. .

---SRCE, VOLOVSKOcor bovinum (lat.), ox heart (eng.), jako povecano srce uslijed hipertrofije lijeve
komore Sin. .

---SRCIKAmedulla, ae, f (lat.), marrow (eng.), opci termin za unutrašnji dio organa ili neke strukture
(npr. kosti, suprarenalne žlijezde), sin. srž, medula, moždina Sin. .

---SRCOBOLJAangina pectoris (lat.), hearh ache (eng.), bol u predjelu srca bez bliže oznake Sin. .

---SRDOBOLAN(LAT.), dysenteria patiens (eng.), sick of dysenteria (eng.), onaj koji ima srdobolju,
bolesnik od dizenterije Sin. .

---SRDOBOLJA, V(LAT.), (ENG.), dizenterija, bacilarna Sin. .

---SREBRENI NITRATargentum nitricum (lat.), silver nitrate (eng.), AgNO3, bijeli kristali snažnoga
antisepticnoga djelovanja. Upotrebljava se direktno i u rastvoru kod infekcija kože i sluzavica, te
kao adstringens. Takoder i za procišcavanje vode. Sin. 

---SREBRO, ARGENTUM, i, n (lat.), silver (eng.), mehki, bijeli metal, simbol Ag, atomski broj 47,
atomska težina 107,87. Spojevi mu se mnogo upotrebljavaju u medicini, a kao metal je dio legura
za instrumente i zubne nado-mjestke, te u obliku srebrenog amalgama za zubne ispune. srma. Sin. 

---SREDINA(LAT.), 1. v. srednji, 2. v. srednja vrijednost, 3. medium, ii, n, id.(eng.), okolica, mjesto

gdje se živi, hranilište, podloga (za hranjenje, kultura). Sin. 

---SREDINA, ARITMETICKA(LAT.), arithmetic mean (eng.), matematicki dobijena srednja vrijednost

raznih opažanja ili obilježja oko koje se u Gaussovskoj distribuciji uglavnom okupljaju sva ostala
opažanja Sin. .

---SREDIŠTEcentrum, i, n (lat.), center (eng.), središnja tacka tijela, organa ili neke strukure,
takoder i ona od medicinskoga znacaja Sin. .

---SREDNJImedianus-3 (lat,), median (eng.), 1. termin koji oznacava da je nešto postavljeno u

sredini, u srednjoj liniji ili u srednjoj ravni tijela ili neke strukture, tj. na onoj liniji koja dijeli neku
strukturu na pola, 2. intermedius-3 (lat.), middle (lat.), termin koji oznacava da neka struktura leži
izmedu dvije druge koje mogu biti prednja i stražnja, desna i lijeva, gornja i donja, vanjska i
unutrašnja, 3. medianus-3 (lat.), mean (eng.), onaj koji je u sredini izmedu 2 krajnje tacke, dvije
krajnje vrijednosti (npr. srednja vrijednost). Id. sredina, kao aritmeticka ili geometrijska sredina
Sin. .

---SREDOVJECAN(LAT.), middle aged (eng.), covjek srednjih godina (nije tacno definirano, u
principu od 40 - 50) Sin. .

---SREDSTVO LJEKOVITO(LAT.), (ENG.), id. lijek ( Sin. v.).

---SREDSTVOv. 1. lijek, 2. agens, entis, m (lat.), agent (eng.), svaka sila, princip ili supstancija koja
je u stanju napra-viti neki efekt na organizam (fizicki, hemijski, biološki), sin. agens Sin. .

---SRH(LAT.), (ENG.), SIN. v. leda.

---SRIJEŠ1. tartarus, i m (lat.), lees, tartar (eng.), vinski talog, sediment, koji sadrži tvrdi kalijum
bitartarat, a koji se nahvata kao kamenac, 2. (u stomatologiji), scale (eng.), tanki fragment mase
na površini zuba ili jezika sastav-ljene od ostataka hrane, odbacenih odajica i bakterija, sin.
naslaga, m Sin. .

---SRIJEŠEVINAacidum tartaricum (lat.), tartaric acid (eng.), HOOC-CHOH-CHOH-COOH, vinska

kiselina cije se soli upotrebljavaju u hrani i kao katartik Sin. .

---SRKLET, ANXIOSITAS, atis, f (lat.), aniety (eng.), tegoba, uzrujanost, nervoza, uznemirenost,
anksioznost, nemir. Up. Sin. 

---SRMA, V(LAT.), (ENG.), srebro. Sin. 

---SRŽmedulla, ae, f (lat.), marrow (eng.), mehki organski materijal koji ispunjava šupljine;
najcešce je rijec o koštanoj srži. Sin. 

---SRŽ, KOŠTANAmedulla ossium (lat.), bone marrow (eng.), mehki materijal koji ispunjava šupljine
kostiju, a naprav-ljen je od mreže vezivnoga tkiva, koje je ispunjeno masnim odajicama,
mijelocitima, megakariocitima. Ako dominiraju masne odajice zove se žuta koštana srž, medulla
ossium flava, yellow bone marrow, koštana moždina, dagalj. Sin. 

---SSID-A(LAT.), (ENG.), SIN. v. sindrom stecene imunodeficijencije.

---STABILAN, STABILIS, e (lat.), stabile, stable (eng.), ne pokrece se, stoji, fiksiran je, cvrst,
otporan prema promjenama, ne mijenja se Sin. .

---STABILNOST(LAT.), stability (eng.), kvalitet da se zadržava stalni karakter u prisustvu snaga koje
prijete da ga poremete, otpor promjenama (npr. stabilnost otopine) Sin. .

---STACIONARANstationarius-3 (lat.), stationary (eng.), usta-ljen, onaj koji nije podložan

varijacijama ili promjenama mjesta (npr. stacionarno lijecenje, lijecenje bez mijenjanja mjesta,
lijecenje u bolnici) Sin. .

---STADIJstadium, i, n (lat.), stage (eng.), period ili jasna faza u toku bolesti, života, historije
nekoga organizma ili bilo kojega biološkoga procesa. Stadiji su obicno hronološki poredani, up. faza
Sin. .

---STAFILITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. uvulitis.

---STAFILOKOKstaphylococcus, i, n (lat.), id.(eng.), svaki pojedini mikroorganizam reda gram

pozitivnih, fakultativno aerobnih, bakterija porodice Micrococcaceae, red Eubacteriales, koji je
sastavljen od koka, obicno bez cahura. Mikroorganizmi se pojavljuju u nepravilnim grozdovima, nisu
sporogeni i pokretn Sin. .

---STAFILOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijela 1.

---STAFILOTOKSIN(LAT.), (ENG.), staphylotoxin (eng), bilo koji od nekoliko toksina koje proizvodi
Staphylococcus aureus Sin. .

---STAGNACIJA, V(LAT.), (ENG.), zastoj 1 Sin. .

---STAHOR, RATTUS(lat.), rat (eng.), malehni, agresivni glodar, svežder, roda Rattus, porodice
Muridae, koji se cesto nalazi u blizini ljudskih prebivališta. Stahori su vektori insanskih bolesti. Nose
11 razlicitih vrsta parazita koji se prenose na covjeka, rezervoari su infektivnih agensa ( Sin. 

---STALANperpetuus-3 (lat.), (eng.), perpetual (eng.) neprekidan neprekinut, permanentan,

neprestan, produžen, u konti-nutetu, doživotan Sin. .

---STALOŽENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. taloženje.

---STAMENdensus-3 (lat.), dense (eng.), zbijen, gust, cvrst, saliven iz jednoga komada, postojan Sin.
.

---STANDARD, ID(LAT.), .(eng.), nešto što se uspostavi kao model ili mjera prema kojoj se odreduje
kvalitet ili kvantitet drugih stvari Sin. .

---STANDARDIZACIJA(LAT.), standardization (eng.), podešavanje standardu svakoga elementa pri

njegovoj izradi prema kvalitetu, kvantitetu, sastojcima i sl Sin. .

---STANICA HITNE POMOCI(LAT.), first aid station (eng.), prevaziden metod organizacije službe
urgentne medicine. Mjesto gdje dolaze svi hitni slucajevi, otklanja im se neposredna životna
opasnost, trijažiraju se i dalje transportiraju u stancionarnu medicinsku ustanovu. Bolja je varijanta
centar urgentne medici Sin. .

---STANICAstatio, onis, f (lat.), station (eng.), 1. stajalište, stajanje, pozicija, položaj, lokacija, 2.
specificno mjesto gdje se bolesnici ili ranjenici dovode radi trijažiranja i dalje evakuacije, 3. Sin. v.
odajica.

---STANJEstatus, us, m (lat.), state, condition (eng.), 1. okolnost, situacija, period zdravlja,
odnosno bolesti, momentalni odraz zdravlja i prilika u kojemu se nalazi pojedini organ ili organizam
u cjelini, sin. status, 2. prijelomna tacka u nastanku bolesti Sin. .

---STANJE, VEGETITATIVNO(LAT.), persistent vegetative state (eng.), stanje neodgovaranja na

stimulacije. Nastaje moždanim oštecenjem i moždana kora u njemu ne funkcionira. Vidi se odsustvo
bilo kakva odgovora na vanjsko okruženje, amnezija, mutizam, nesposobnost davanja signala. Na
EEG-u se vidi veoma spora aktivnost ili Sin. .

---STANOZAstanosis, is, f (lat.), id.(eng.), benigna pneumokonioza zbog inhalacije kalijeva oksida.
Obicno je bez simptoma, ako nije udružena sa silikozom Sin. .

---STAPEDEKTOMIJAstapedectomia, ae, f (lat.), stapedectomy (eng.), vadenje, ekscizija stapesa,

uzengije Sin. .

---STAPEDIJUSNIstapedius-3 (lat.), stapedial (eng.), onaj koji pripada uzengiji, stapesu. Sin. 

---STAPEDIOLIZAstapediolysis, is, f (lat.), id.(eng.), mobilizacija uzengije, stapesa, kao vid

hirurškoga lijecenja otoskleroze. Sin. 

---STAPEDIOPLASTIKA, STAPEDIOPLASTIA, ae, f (lat.), stapedioplasty (eng.), zamjena uzengije,

stapesa, sa drugim mate-rijalom, (žica, kost, plasticni materijal) u namjeri korekcije slabijega sluha
kod otoskleroze. Protetski materijal služi za prenošenje zvuka na fenestra vestibuli. Sin. 

---STAPLIRANJE(LAT.), stapling (eng.), relativno nova tehnika šivanja, kada se pogodnim aparatom
sašivaju unutrašnji organi (pretežno trbuha) stavljanjem metalnih kopci Sin. .

---STARvetus-3 (lat.), old (eng.), 1.(o covjeku) poodmakle dobi, v. starac, 2. (o povredi ili bolesti)
dugoga trajanja, nezarastao, neizlijecen, hrdavo zarastao, nesrašten, nesaniran, hronican, 3. (o
odajici ili nižem organizmu), u posljednjem stadiju razvoja. veht. Sin. 

---STARACsenex, nis, m (lat.), (eng.), old man (eng,), slab, oronuo, nesposoban, onaj koji ima
kvarenje životnih funkcija, što može ici sa poodmaklim godinama. duturum, ihtijar. Sin. 

---STARACKA NAGLUHOSTpresbyacusis, is, f (lat.), id.(eng.), progresivna, obostrana, simetricna

perceptivna nagluhost (gubitak sluha), koja ide se uznapredovalim godinama Sin. .

---STARACKIsenilis (lat.), senile (eng.), onaj koji pripada starcu (npr. staracka dalekovidnost) Sin. .

---STARACKO SRCEpresbycardia, ae, f (lat.), id.(eng.), poremecaj srcane funkcije koja nastaje sa
procesom starenja. Obicno se vide svi znaci starenja organizma, a nema znaka drugih srcanih bolesti
Sin. .

---STARENJEsenescentia, ae, f (lat.), aging (eng.), postepene promjene strukture svakoga organizma
koje nastaju protokom vremena, a nisu posljedice bolesti ili povredivanja. Sin. 

---STAROSJEDILACindigena, ae, m (lat.), native, indigenous (eng.), osoba koja je prirodena

odredenom mjestu ili zemlji, koja nije došla seobom nego je uvijek bila tu Sin. .

---STAROSTsenectus, tis, f, vetustas, atis, f (lat.), old age (eng.), period života karakteriziran
slabošcu i kvarenjem svih životnih funkcija što cesto ide sa uznapredovalim godinama. senijum,
duturumluk. Sin. 

---STARTER(LAT.), id,.(eng.), 1. kultura mikroorganizama koja se koristi da injicira fermentaciju

(npr. mlijeka), 2. svaki prekidac ili element koji služi da zapocne neki proces. Sin. 

---STAS, STATURA, ae, f (lat.), stature (eng.), karakteristika osobe ili rase kada je u uspravnome
položaju u pogledu ukupnoga izgleda tijela, ali sa posebnim osvrtom na visinu. Sin. 

---STASITrobustus-3 (lat.), robust (eng.), jakoga stasa, visok, dobro razvijen, snažan, krepak, cvrst,
kršan, stamen i od svega pomalo Sin. .

---STATISTIKA(LAT.), statistics (eng.), 1. zbirka numerickih podataka o jednome problemu (npr.

statistika o smrtnosti odredene bolesti), 2. jasan naucni metod koji nastoji riješiti životne probleme
upotrebom teorije vjerovatnosti, tako da operira i raspolaže sa skupljanjem, analizom i interpret
Sin. .

---STATOLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. otolit.

---STAUROPLEGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. plegija, ukrštena.

---STAZA, STASIS, is, f (lat.), id.(eng.), zaustavljanje ili usporenje krvnoga protoka ili druge tjelesne
tecnosti u bilo kojemu organu ili dijelu tijela. nasjedanje. Sin. 

---STAŽ, LJEKARSKI(LAT.), internship (eng.), period od godinu dana koju diplomirani ljekar provodi
na praksi u bolnici i to na nekoliko kljucnih klinickih struka, da bi poslije polagao državni ispit i
postao kvalificirani samostalni ljekar opce prakse. Drugim sistemom studija medicine, posljednih go
Sin. .

---STAŽER(LAT.), intern (eng.), ljekar koji je na ljekarskom stažu ( Sin. v.).

---STEARIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tristearin.

---STEATOMA(LAT.), id. lat. i(eng.), 1. Sin. v. lipoma, 2. masa masti koja se nade unutar lojne
žlijezde.

---STEATOMERIJAsteatomeria, ae, f (lat.), steotomery (eng.), nagomilavanje masti na vanjskim

stranama bedara, narocito vidljivo kod žena Sin. .
---STEATONEKROZAsteatonecrosis, is, f (lat.), fat necrosis (eng.), stanje u kojem dolazi do
razlaganje masti na masne kiseline i glicerol unutar odajica masnoga tkiva. Pojava je cesta kao
posljedica traume u potkožnome masnome tkivu, narocito dojke. Sin. 

---STEATOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. masna stolica.

---STEATOZAsteatosis, is, f (lat.), fatty degeneration (eng.), masna degeneracija, depozit masnih
globula u tkivima. Danas se to cešce zove masne promjene i masna izmijenjenost Sin. .

---STEGAstrictura, ae, f (lat.), stricture (eng.), smanjenje kalibra nekoga kanala, otvora, prolaza,
kao rezultat ožiljne kontrakcije ili depozicije nenormalnoga tkiva, sin. striktura, tjesnac Sin. .

---STEGNUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. ukliješten.

---STEKLINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjesnilo.

---STELEKTOMIJAstellectomia, ae, f (lat.), stellectomy (eng.), hirurško vadenje ganglion stallatuma

Sin. .

---STENICANsthenicus-3 (lat.), sthenic (eng.), aktivan, jak, cvrst, snažan, kompaktan, stamen Sin. .

---STENOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. stenometrija.

---STENOMETRIJAsthenometria, ae, f (lat.), sthenometry (eng.), mjerenje mišicne snage posebnim

instrumentom-stenometrom Sin. .

---STENOZAstenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje, striktura nekoga kanala, voda, otvora Sin. .

---STENT(LAT.), (po(eng.), ljekaru Ch. R. Stentu), 1. model koji drži kožni režanj na odredenom
mjestu, napravljen od Stentove mase, tj. akrilata ili neke mase za zubne otiske, 2. tanko sredstvo
koje je nalik na štapic ili konac koji se upotrebljava za podršku tubularnim strukturam Sin. .

---STEPENgradus, us, m (lat.), grade (eng.), oznaka koja znaci napredovanje ili smanjivanje za
jedan korak po kolicini, velicini, jacini, znacaju, obliku, vrijednosti, kakvoci Sin. .

---STEREOGNOZIJAstereognosis, is, f (lat.), id.(eng.), prepoznavanje oblika, cvrstine i prirode

predmeta pomocu opipa Sin. .

---STEREOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. stereometrija.

---STEREOMETRIJAstereometria, ae, f (lat.), stereometry (eng.), mjerenje zapremine i solidnoga

sadržaja cvrstoga tijela, odnosno kapaciteta praznoga prostora. To se radi stereometrom Sin. .

---STEREOTAKSIJA, STEREOTAXIS, is, f (lat.), stereotaxy (eng.), stereotakticna hirurgija mozga. To

je hirurgija koja upotrebljava poseban okvir da bi se sa tri koordinate odredilo mjesto na mozgu
gdje se želi operirati Sin. .

---STEREOTAKTICANstereotacticus-3 (lat.), stereotactic (eng.), 1. onaj koji je karakteriziran

preciznim položajem u prostoru. Obicno je rijec o malehnim areama u mozgu koje su predmet
stereotakticne hirurgije, 2. onaj koji pripada tipu moždane hirurgije koja upotrebljava
trodimenzionalne koordinate koje tacno definir Sin. .

---STEREOTIPIJAstereotypia, ae, f (lat.), stereotypy (eng.), perzistentno ponavljanje rijeci i djela

koji su bez smisla Sin. .

---STERILANsterilis, e (lat.), sterile (eng.), 1. Sin. v. besplodan, 2. bez prisutnih živih

mikroorganizama, obesklicen.

---STERILITETsterilitas, atis, f (lat.), sterility (eng.), neplodnost, nesposobnost za produkciju

potomstva. Kad se upotreb-ljava sam, izraz sterilitet obicno oznacava ženski sterilitet. Sin. 

---STERILITET, MUŠKIsterilitas masculina (lat.), male sterility (eng.), nesposobnost muškarca da

oplodi ženu zbog mahane u produkciji, obliku ili kretanju spermatozoida. Sin. 

---STERILITET, PRIMARNIsterilitas primaria (lat.), primary sterility (eng.), sterilitet od samoga

pocetka fertilnoga perioda, nesposobnost reprodukcije od samoga pocetka, a da se nikada u životu
nije ni imala ta sposobnost. Sin. 

---STERILITET, SEKUNDARNIsterilitas secundaria (lat.), secondary sterility (eng.), nesposobnost za

produkciju potomstva pošto se je imala ta sposobnost ranije, u toku fertilnoga perioda, jedan period
vremena. Obicno nastaje uslijed stecene bolesti ili stanja poslije perioda normalne produkcije. Sin. 

---STERILIZACIJAsterilisatio, onis, f (lat.), sterilization (eng.), 1. kompletno uništavanje svih formi

živih organizama, obicno aplikacijom fizikalnih metoda (suha, vlažna toplina, pregrijana para pod
pritiskom), ali u današnje vrijeme i primjenom hemijskih agensa (etilen oksid), radijacije ili
filtracije, 2. svaki proce Sin. v. jalovljenje.

---STERILIZATOR(LAT.), sterilizer (eng.), aparat u kojem se vrši destrukcija mikroorganizama,

sterilizacija. Ima ih raznih: sa pregrijanim zrakom - suhi sterilizator, onaj sa pregrijanom parom pod
pritiskom - autoklav, sa gama zracima, sa etilen oksidom za brzu sterilizaciju itd Sin. .

---STERILIZATOR(LAT.), (ENG.), suhi, Sin. v. sterilizator.

---STERILNOSTsterilitas, atis, f (lat.), sterility (eng.), 1. Sin. v. sterilitet i besplodnost, 2. stanje bez
prisustva mikroorganizama.

---STERKOBILIN(LAT.), stercobilin (eng.), derivat žucnoga pigmenta koji je nastao zracnom

oksigenacijom iz sterkobilinogena, a koji je nastao redukcijom bilirubina. To je crveno-smede-
narancasta boja i pridonosi boji izmeta Sin. .

---STERKOLITstercolithus, i, m (lat.), stercolith (eng.), konkrement u crijevima nacinjen od

stvrdnutoga izmeta koji u sastavu ima razlicitu kolicinu deponiranih soli Sin. .

---STERKORALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. izmetni ili fekalan.

---STERNALANsternalis, e (lat.), sternal (eng.), ono što pripada grudnici, sternumu Sin. .

---STERNALGIJAsternalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u predjelu grudnice ili oprsnice, sin.
sternodinija Sin. .

---STERNODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sternalgija.

---STERNOHIOIDANsternohyoideus-3 (lat.), sternohyoid (eng.), onaj koji pripada i oprsnici i jezicnoj

kosti. Odnosi se prakticno samo na mišic koji ih povezuje Sin. .

---STERNOKLAVIKULARANsternoclavicularis, e (lat.), sterno-clavicular (eng.), onaj koji pripada

kljucnjaci i oprsnici, grudnici, (obicno je rijec o zglobu) Sin. .

---STERNOKLEIODMASTOIDANsternocleidomastoideus, i, m (lat.), sternocleidomastoid (eng.), rijec je

o mišicu m. sternocleidomastoideusu koji se proteže od grudnice i kljucnjace do sisastoga nastavka
vrjemešne kosti. Taj mišic daje oblik vratu i okrece glavu ustranu Sin. .

---STERNOTIREOIDANsternothyreoideus-3 (lat.), sternothyreoid (eng.), onaj koji pripada istovremeno

oprsnici, grudnici i kotlacnoj žlijezdi. Odnosi se prakticno samo na mišic koji ih povezuje Sin. .

---STERNOTOMIJAsternotomia, ae, f (lat.), sternotomy (eng.), operacija (obicno na srcu) koja ide
putem presijecanja grudnice ili oprsnice Sin. .

---STERNUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. oprsnica ili grudnica..

---STEROID(LAT.), id,(eng.), grupno ime za lipide koji sadrže hidrirani

ciklopentanoperhidrofenantenski prsten. Ovoj grupi pripadaju progesteron, adrenokortikalni
hormoni, spolni hormoni, srcani aglikoni, žucne kiseline, holesterol, saponini; neki su i karcinogeni
Sin. .

---STEROIDI, ANABOLICNI(LAT.), anabolic steroides (eng.), bilo koja grupa sintetskih derivata
testosterona koji imaju anabolicna svojstva i relativno slabo androgeno djelovanje, što se koristi da
promovira rast i oporavak tjelesnih tkiva za vrijeme starenja, debilnosti u starenju i za cijeljenje
rana Sin. .

---STEROKOBILINOGEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sterkobilin.

---STEROL(LAT.), id.(eng.), steroid sa dugim alifatskim postranicnim lancima (8-10 ugljika) na

mjestu 17 i najmanje jednom alkoholnom hidroksilnom grupom na mjestu 3. Imaju topljivost nalik
lipidima (npr. holesterol) Sin. .
---STETOSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. slušalice.

---STEZACconstrictor. oris, m (lat.), id.(eng.), mišic ili instrument koji steže, sužava lumen ili ga
potpuno zatvara Sin. .

---STEZANJEastrictio, onis, f, contractio, onis, f (lat.), astriction, contraction (eng.), 1. skracivanje,

odnosno redukcija u velicini, narocito po dužini uz istovremeno pojacanje tenzije (npr. mišica), 2.
patološko skracivanje ili skup-ljanje Sin. .

---STEZNIKcingulum, i, n (lat.), sash, girdle (eng.), specijalni zavoj koji steže donja rebra nastojeci
ih imobilizirati kod njihove povrede, napravljen od kože ili platna, pojacan ribljim kostima ili
plastikom. Nekad se mnogo upotreb-ljavao za podršku organima u gornjem trbuhu (želudac) kod
njihovoga spada Sin. .

---STIDpudor, oris, m (lat.), shame (eng.), posebno afektivno osjecanje, cesto sa vegetitativnim
manifestacijama, praceno osjecajem nelagodnosti u odnosu na lica i postupke, a narocito kod
pokazivanja primarnih spolnih karakteristika. sram. Sin. 

---STIDANpudendus-3 (lat.), pudendal (eng.), odnosi se uglavnome na spolne, stidne, organe i

elemente koje vode prema njima (npr. art. pudendalis). V. stid Sin. .

---STIDNE DLAKE(LAT.), (ENG.), SIN. v. runje.

---STIDNICA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. kost, kuka, 2. v. kudra.

---STIDNO MJESTOorgana pudendum (lat.), male or female external genitals (eng.), definicija
stidnih mjesta zavisi od kulture i vremena. U medicini ne bi smjelo biti stidnih mjesta. Ipak u
komunikaciji sa pacijentima upotrebljava se taj termin, a oznacava vanjske, muške i ženske
genitalije, edepjerija, organa genitalia masculina et fem avret. Sin. 

---STIGMATIZAMstigmatismus, i, n (lat.), stigmatism (eng.), stanje oznaceno brojnim biljezima na

tijelu, ali i u duševnome životu Sin. .

---STIGMATOMETAR, STIGMATOMETER(LAT.), (eng.), instrument kojim se mjeri refrakcija oka

retinoskopijom i direktnom oftalmoskopijom Sin. .

---STIJENKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zid.

---STILIstyli, orum, m (lat.), pencils (eng.), oblik lijeka za aplikaciju direktno u ranu ili neku
šupljinu. To su tanki, kratki štapici koji djeluju lokalno. Na ovaj nacin se cesto apliciraju kaustici
Sin. .

---STILOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. šiljast.

---STILOIDITISstyloiditis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tkiva oko processus stylodeus, styloid
process Sin. .
---STIMULACIJAstimulatio, onis, f (lat.), stimulation (eng.), podsticanje, akt ili proces podsticanja
na reakciju. Sin. 

---STIMULANS, STIMULANS, antis, (lat.), stimulant (eng.), ono sredstvo koje proizvodi stimulaciju,
koje podstice, narocito ako uzrokuje porast tonusa mišicnih niti. Sin. 

---STIMULUSstimulus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koji agens, postupak, uticaj, koji proizvodi
funkcionalnu ili troficnu reakciju u nekome podražljivome tkivu ili receptoru. Sin. 

---STIPSA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šap.

---STIPTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. skompljiva sredstva, 2. v. hemostatika.

---STIŠLJIVOSTcompressibilitas, atis, f (lat.), compressibility (eng.), promjene volumena po jedinici

neke supstancije, a nastalo je djejstvom promjena pritiska, opet po odredenoj jedinici, sin.
kompresibilnost Sin. .

---STOtabula, ae, f (lat.), table (eng.), ravna površina, ploca, na sto nalik struktura (npr. operacioni
sto, tabula operationis, operating table). U medicini ih ima raznih, a odgovaraju svrsi (sto za
pregled, ginekološki sto, operacioni sto, pisaci sto itd. Sin. )

---STOLICAfaeces, ium, fg (lat.), feces, stool (eng.), ono što se izbaci iz crijevnoga trakta, a sastoji
se od bakterija, odajica odljuštenih sa crijevnoga zida, sekreta, poglavito iz džigerice i manje
kolicine ostataka hrane. bok, bokluk, nedžaset, izmet. Obavljanje stolice je velika nužda. Sin. 

---STOLICA(LAT.), (ENG.), katranasta, Sin. v. crna stolica.

---STOLISNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kunica.

---STOMAK, V(LAT.), (ENG.), želudac Sin. .

---STOMATITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija sluzavice usne utline, bez obzira na etiologiju i izgled
Sin. .

---STOMATITIS(LAT.), (ENG.), epizooticni, Sin. v. badrga.

---STOMATITIS(LAT.), (ENG.), gangrenozni, Sin. v. rak, vodeni.

---STOMATITIS, AFTOZNIstomatitis aphtosa (lat.), aphtous sto-matitis (eng.), rekurentna bolest

nepoznate etiologije karakterizirana pojavom jednoga ili više okruglih ili ovalnih ulceracija na usnoj
sluzavici pokrivenih sivkastim, fibrinoznim eksudatom i crvenkastom halkom okolo. Sin. 

---STOMATODINIJAstomatodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u usnoj duplji, bez specifikacije i

fiksacije za zub. Sin. 

---STOMATOLALIJAstomatolalia, ae, f (lat.), id.(eng.), govor kroz usta sa zatvorenim nozdrvama Sin.
.

---STOMATOLOG(LAT.), dentist, stomatologist (eng.), ljekar koji je završio stomatološki fakultet i

time stekao pravo na rad u stomatologiji Sin. .

---STOMATOLOGIJAstomatologia, ae, f (lat.), stomatology, dentistry (eng.), dio ukupne medicinske

znanosti i vještine koja je zaokupljena visceralnim kranijumom (zubi, usna šupljina, okolne
strukture, kosti vilica), što ukljucuje dijagnozu i lijecenje bolesti toga podrucja, te rekonstrukciju
defekata. Sin. 

---STOMATOLOGIJA, ESTETSKA(LAT.), cosmetic dentistry, esthetic dentistry (eng.), aspekt

stomatološke prakse koji je posvecen lijepome izgledu zubnoga diza, a ukljucuje sve stomatološke
discipline. Sin. 

---STOMATOLOGIJA, GERIJATRIJSKA(LAT.), gerodontics, dental geriatrics (eng.), stomatološka nauka

i praksa usmjerena na starosnu dob, stomatološka dijagnoza i lijecenje u tom periodu, te prevencija
u starosnoj dobi. Sin. 

---STOMATOLOGIJA, PEDIJATRIJSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pedodoncija.

---STOMATOLOGIJA, PREVENTIVNA(LAT.), preventive stomatology (eng.), dio stomatološke nauke i

prakse koji je posvecen cuvanju zdravih zuba i održavanju usne duplje u optimalnome stanju što je
moguce dulje vrijeme. Sin. 

---STOMATOLOGIJA, SUDSKA(LAT.), forensic dentistry, forensic stomatology (eng.), grana

stomatologije koja nauku i vještinu stavlja u službu zakonskih propisa, najviše za identifikaciju
osoba po zubnim karakteristikama. Sin. 

---STOMATOLOŠKIstomatologicus-3 (lat.), stomatological (eng.), onaj koji pripada stomatologiji

Sin. .

---STOMATOMALACIJAstomatomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivna, abnormalna, mehkoca usnih

struktura Sin. .

---STOMATOPATIJAstomatopathia, ae, f (lat.), stomatopathy (eng.), bilo koja patološka kondicija

usta Sin. .

---STOMATOPLASTIKAstomatoplastia, ae, f (lat.), stomatoplasty (eng.), plasticna operacija radi

rekonstrukcije usta Sin. .

---STOMATORAGIJAstomatorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), intenzivno krvarenje iz usta Sin. .

---STOMIJAstomia, ae, f (lat.), stomy (eng.), rijec kojom se završava mnogo kovanica u hirurgiji, a
oznacava hirurško otvaranje vještackoga otvora na šupljem organu, što može biti izmedu dva šuplja
organa ili organa i trbušnoga zida (npr. traheostomija) Sin. .

---STOMODEUMstomodeum, i, n (lat.), id.(eng.), mjesto gdje ce se formirati usta na zametku koji je

star oko 4 hefte. Na tom mjestu površina ektoderma se invaginira Sin. .

---STOPA LETALITETA(LAT.), lethality rate, case fatality rate (eng.), oznacava ucestalost umiranja
bolesnih od odredene bolesti, a to je broj umrlih od odredene bolesti podijeljen sa brojem bolesnih
i pomnožen sa 100 ili sa 1000, zavisno da li se izražava u procentima ili promilima Sin. .

---STOPA(LAT.), (ENG.), SIN. v. otisak tabana

---STOPALOpes, pedis, m (lat.), foot (eng.), 1. krajnji dio do-njega uda, sastoji se od tabana i
ljesice ( Sin. v.), 2. svaki dio nalik na stopalo. Nekad se više upotrebljava izraz nožica (npr. nožica
astrocita).

---STOPALO, BALERINSKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. taban, konjski.

---STOPALO, GUŠCIJEpes anserinus (lat.), goose's foot (eng.), 1. plexus parotidicus nervi facialis,
grananje licnoga živca pošto napusti canalis nervi facialis, 2. kombinirana tendinozna ekspanzija
mm. sartoriusa, gracilisa i semitendineisa na mjestima njihove insercije na glavi tibije Sin. .

---STOPALO, IZDUBLJENOpes cavus (lat.), clubfoot (eng.), povecana visina uzdužnoga luka stopala,
tako da je trag tabana oskudan, a dobro se vidi samo prednji dio i peta Sin. .

---STOŽERepistropheus, i, m (lat.), id.(eng.), drugi vratni kra-lježak, koji ima zub u koji je
uglavljuje atlas, prvi vratni kralježak, cime mu stožer daje potporu, a omogucene su kretnje glave
Sin. .

---STRABIZMOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmotropometar.

---STRABIZMOMETRIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmotropometrija.

---STRABOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalomotropometar.

---STRABOMETRIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. oftalmotropometrija.

---STRAH, DNEVNIpavor diurnus (lat.), day terror (eng.), napad tjeskobe kod djece koji nastaje za
vrijeme poslijepodnevnoga spavanja. Sin. 

---STRAH, NOCNIpavor nocturnus (lat.), sleep terror disorder (eng.), poremecaj sna kod djece
karakteriziran ekstremnom tjeskobom koja se javlja odmah nakon sna, sa teškim prisjecanjem snova
i vegetitativnim simptomima. Sin. 

---STRAH, PAVOR, oris, m, metus, us, m (lat.), terror, fear (eng.), u suštini odbrambeni mehanizam
koji se javlja kod integralne ugroženosti, ali može biti bezrazložan, patološki, neutemeljen i kao
takav je najcešci kod neuroza. Intenzivano osjecanje ugroženosti, užas. straha, teror. Sin. 

---STRAHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strah. Ovaj oblik je ostao jedino u frazi saliti strahu i dnevna,
odnosno nocna straha.

---STRANA, LATUS(LAT.), , eris, n (tat.), side (eng.), jedna od dvije strane tijela, desna ili lijeva.
Lateralni, bocni, aspekt organa, tijela ili bilo koje strukture Sin. .

---STRANGURIJAstranguria, ae, f (lat.), strangury (eng.), polahko, sporo i bolno curenje bureži zbog
grca mokracnice i bešike Sin. .

---STRAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. požuda.

---STRAŽNJIposticus-3, posterior, us (lat.), posterior, hind (eng.), onaj koji se nalazi pozadi, na
stražnjem dijelu neke strukture, bliže ledima, bliže stražnjem dijelu tijela (npr. stražnje noge), sin.
zadnji Sin. .

---STRAŽNJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadnjica.

---STREHAacromion, ii, n (lat.), id.(eng.), lateralni produžetak plecke u obliku izdanka. Jedna od
tacaka za orijentaciju na ramenu. akromion. Sin. 

---STREPNJA, ANXIOSITAS, atis, f (lat.), anxiety (eng.), neprijatno emocionalno stanje koji se sastoji
od psihofizioloških odgovora na prihvatanje unaprijed nerealne ili izmišljene opasnosti, koja
uglavnom zavisi od neprepoznatoga intrapsihickoga konflikta. Somatska pratnja ukljucuje ubrzane
srcane akcije, prom Sin. .

---streptobacil(lat.), Streptobacillus, i, m (lat. i(eng.), .), svaki pojedini mikroorganizam iz roda

fakultativno anaerobnih, gram negativnih, štapicastih bakterija koje su cesto veoma pleomorfne i
variraju od jednostavnih štapica do lanaca ili filamenata. Nalaze se u ustima divljih i laboratorijskih
stahora Sin. .

---streptokokstreptococcus, i, m (lat.), id.(eng.), bilo koji mikroorganizam roda Streptococcus. To

je okruglasti, tackasti mikrorooganizam, koji formira parove ili lance, gram pozitivan, fakultativno
anaeroban, nepokretan, ne formira spore. Rod ima 4 grupe: betahemoliticki, patogen za ljude i
životinje, a Sin. .

---streptokoke, hemoliticneStreptococcus haemolyticus (lat.), hemolytic strepotococcus (eng.), bilo

koji od streptokoka koje su sposobne da hemoliziraju eritrocite ili da prave zonu hemolize na
krvnome agaru. Veliki broj ih je patogen. Dijele se na alfa, koji na krvnome agaru prave manju zonu
želatinoznoga obezbojavanja, i beta, koji prave na agaru Sin. .

---streptomiceteStreptomyces (lat.), id.(eng.), bakterije roda Streptomyces, porodice

Streptomycetaceae, red Actinomycetales, koje nalice na gljivice. To su aerobni mikroorganizmi koje
cine nefragmentirani micelijum. Ima ih nekoliko stotina vrsta, nekad su paraziti. Daju više od
polovice antibitoika (a Sin. )
---stres(lat.), (eng.), stress (eng.). 1. udar, pritisak, utjecaj, 2. sila na jedinicu površine, koja može
uzrokovati pucanje tkiva, 3. snaga bioloških reakcija na bilo koji utjecaj (fizicki, duševni,
emocionalni, vanjski, unutrašnji), koji nastoji poremetiti homeostazu. Ako su Sin. .

---stridor(lat.), (eng.), Sin. v. hripnja.

---strihninizam(lat.), (eng.), Sin. v. trovanje strihninom.

---strijastria, ae, f (lat.), streak (eng.), linija, uska na traku nalik struktura, opci termin, obicno za
snop nervnih niti, 2. striae atrophicae (lat.), atrophic streaks (eng.), linearne, obicno niže od nivoa
kože, crvenkaste promjene na koži, koje kasnije postaju bijele, na trbuhu, grudima, zadnj Sin. .

---striješantartaricus-3 (lat.), tartarated (eng.), onaj koji sadrži ili vinsku kiselinu ili neku njenu so.
tartarican, vinski. Sin. 

---striktura(lat.), (eng.), Sin. v. stega.

---strmina, clivus, i, m (lat.), id.(eng.), koštana površina koja se strmo penje od foramen occipitale
magnum prema gore do stražnjega dijela turskoga sedla. U izgradnji ucestvuje sitnik i zatiljna kost
Sin. .

---strofantusStophantus kombe (lat.), strophantus (eng.), biljka, grm, drvo, iz koje se dobija
nekoliko srcanih glikozida. Uglavnome je poznat Strophantin koji dolazi kao bijeli ili žuckasti prah,
zatim ouabain. Inace je otrovna biljka, narocito Strophantus gratus Sin. .

---STROMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potka.

---STRONGILOIDIJAZAstrongyloidiasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija sa Strongyloideus stercoralis,

oblom gujavicom koja se pretežno vidi u tropskim krajevima, cije larve napadaju sluzavicu i
submukozu tankoga crijeva, pa prave driskavicu i ulceracije. Sa izmetom dospijevaju na tlo, odakle
penetriraju ljudsku k Sin. .

---STRUGACraspatorium, ii, n (lat.), raspatory, xyster (eng.), hirurški ili anatomski instrument koji
služi za struganje mehkoga tkiva sa kosti, sin. raspatorijum, makljica. Sin. 

---STRUJA KRVI(LAT.), blood stream (eng.), proticanje krvi kroz krvne sude; krv koja protice kroz
cirkulatorni sistem živoga organizma Sin. .

---STRUJAflumen, inis, n (lat.), stream (eng.), kretanje u tecnome mediju koji dozvoljava jacu
promjenu položaja jednoga dijela u odnosu na drugi. tok 1. i 2. Sin. 

---STRUKstatura, ae, f (lat.), stature, waist (eng.), dio tijela koji je uži od ostaloga, narocito kod
žena. U suštini je to dio trbuha od ruba rebara do ruba karlice Sin. .

---STRUKTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sastav.

---STRUMAstruma, ae, f (lat.), goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde što uzrokuje otok
prednjega dijela vrata. gliva, guša. V. guša. Sin. 

---STRUMEKTOMIJAstrumectomia, ae, f (lat.), strumectomy (eng.), hirurško vadenje dijela ili citave
guše Sin. .

---STRUMITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija guše Sin. .

---STRUNAcucurbitula, ae, f (lat.), cupping glass (eng.), ma-lehni stakleni sud u obliku cašice ili
findžana gdje je otvor veci od dna, koji se aplicira na kožu poslije paljenja koma-dica vate i
pravljenja sniženoga pritiska zraka unutar caši-ce. Time se izaziva veca hiperemija kože na mjestu
apli-kacije, sin. k Sin. .

---STRUNITI (SE)(LAT.), (ENG.), SIN. v. struna.

---STRUPeschara, ae, f (lat.), eschar (eng.), 1. kožna nekroza nastala opekotinom ili aplikacijom
koroziva, ova se lezija vidi i kod nekih rikecioza Sin. .

---STRŠITIprominere (lat.), rise above (eng.), biti istaknut, isturen, ispupcen, vidljivo se izdizati
iznad površine neke strukture, sin. prominirati Sin. .

---STUBpila, ae, f (lat.), pilar (eng.), masa u obliku izduženoga cilindra koja nešto podržava ili samo
nalici na dugi cilindricni podržnik. Obicno je u parovima Sin. .

---STUBICpila, ae, f (lat.), pilar (eng.), struktura nalik na malehni stub (npr. stubic u trabekulima
sunderaste kosti) Sin. .

---STUDEN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. hladan, 2. v. hladnoca.

---STUDIJ MEDICINEmedicinae studium (lat.), medical study (eng.), nastava na medicinskom

fakultetu, prisustvovanje nastavi i polaganje ispita, ucenje medicinskih predmeta, citanje
medicinske literature Sin. .

---STUDIJAstudium, ii, n (lat.), study (eng.), naucni posao, rad koji s svih strana obradi neki
problem, naucno nastojanje Sin. .

---STUGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. stuživanje.

---STUPCACTenerium scordium (lat.), (eng.), water germander (lat.), trava koja pripada rodiu
Labiatae, a koja se, uglavnom, koristi kao aromatik Sin. .

---STUPORstupor, oris, m (lat.), id.(eng.), duboki poremecaj svijesti gdje pacijent od sistema za
odgovor jedino ima adekvatnu reakciju odbrane na intenzivne bolne draži, 2. (u psihijatriji) stanje
smanjenje reaktivnosti (npr. katatoni stupor), sin. zagluh Sin. .
---STUPOROZANstuporosus-3 (lat.), stuporous (eng.), zahvacen stuporom, karakteriziran stuporom
( Sin. v. stupor 1. i 2).

---STUŽIVANJEnausea, ae, f, vomituritio (lat.), nausea, vomiturition (eng.), neugodni osjecaj muke
u želucu ili epigastrijumu, pracen cesto hipersalivacijom, a završava bljuvanjem. Pogoršava se
pogledom na hranu ili njenim uzimanjem. stuga, muka. Sin. 

---STUŽIVANJE, TRUDNICKO(LAT.), nausea gravidarum (eng.), morning sickness of pregnancy (eng.),

stuživanje, obicno ujutro i pri pogledu na hranu, odnosno na odreden miris, ispoljeno u ranim
mjesecima nošenja. Sin. 

---SUBAKUTANsubacutus-3 (lat.), subacute (eng.), nešto manje akutan, manje nagao ili žestok,
dužega trajanja. Varijanta toka bolesti izmedu akutne i subhronicne, te hronicne. Sin. 

---SUBARAHNOIDALANsubarachnoidalis, e (lat.), subarachnoid (eng.), ono što je smješteno u

prostoru ispod paucinice, izmedu nje i pije mater Sin. .

---SUBDURALANsubduralis, e (lat.), subdural (eng.), postav-ljen ispod tvrde moždane opne, izmedu
durae mater i paucinice (npr. subduralni hematom) Sin. .

---SUBEPENDIMALANsubependimalis, e (lat.), subependimal (eng.), onaj koji je postavljen, nalazi se,

ispod ependima Sin. .

---SUBEPIDERMALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkožan 2.

---SUBFEBRILANsubfebrilis, e (lat.), subfebrile (eng.), onaj koji ima malehnu vatru, koja se krece od
37 do 38° C Sin. .

---SUBFRENICANsubphrenicus-3 (lat.), subphrenic (eng.), onaj koji je smješten ispod precage,

dijafragme, kušika Sin. .

---SUBIKTERICANsubictericus-3 (lat.), subicteric (eng.), bolesnik koji pokazuje neke simptome

žutice, ali nije žut u smislu žutice. Ponešto žut Sin. .

---SUBINVOLUCIJAsubinvolutio, onis, f (lat.), incomplete involution, subinvolution (eng.),

nekompletna involucija, nesposobnost nekoga organa ili strukture da se vrati svojoj normalnoj
velicini i stanju poslije povecanja zbog funkcionalnoga aktiviteta (npr. subinvolucija materice
poslije poroda) Sin. .

---SUBJEKTsubjectum, i, n (lat.), subject (eng.), lice ili neka životinja koja je bila objekt neke
manipulacije, opservacije ili eksperimenta Sin. .

---SUBJEKTIVANsubjectivus-3 (lat.), subjective (eng.), lican, ono što se cini važnim zahvacenom
pojedincu, a nije pristupacno culima druge osobe, posebno ljekara, ili nije pristupacno medicinskim
ispitivanjima. Kaže se o nekome simptomu ili doživljaju. Sin. 
---SUBKORTIKALAN(LAT.), (ENG.), sin. potkorni Sin. .

---SUBKUTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkožan 1.

---SUBKUTIKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. potkožan 2.

---SUBLETALANsublethalis, e (lat.), sublethal (eng.), nije sasvim smrtan, ali je odmah ispod toga
(najcešce o dozi. Subletalna doza nije smrtna, ali je previše lijeka) Sin. .

---SUBLIMACIJAsublimatio, onis, f (lat.), sublimation (eng.), 1. direktna promjena agregatnoga

stanja iz cvrstoga u parno, bez posredovanja tecnoga, 2. (u psihologiji), nes-vjesni odbrambeni
mehanizam gdje se svjesno neprihvatljivi instinktivni nagoni zamjenjuju licno i socijalno
prihvatljivim Sin. .

---SUBLIMATsublimatum, i, n (lat.), sublimate (eng.), 1. supstancija dobijena sublimacijom, 2. živin

bihlorid, HgCl2 Sin. .

---SUBLIMIRATIsublimare (lat.), sublimate (eng.), (u psihologiji) skretati svjesno neprihvatljive

instiktivne nagone u licno i socijalno prihvatljive kroz mehanizam koji je izvan svijesti, nesvjestan
Sin. .

---SUBLINGVALAN, SUBGINGIVALIS, e (lat.), subgingival (eng.), onaj koji je smješten ispod zubnoga
mesa, ozublja Sin. .

---SUBLUKSACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. išcašenje, nekompletno.

---SUBMAKSILARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. podvilican.

---SUBMERZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dušenje.

---SUBMIKROSKOPICANsubmicroscopicalis, e (lat.), submicroscopic (eng.), suviše malehan da bi se

vidio obicnim, svjetlosnim, mikroskopom Sin. .

---SUBMUKOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podsluzavica.

---SUBNORMALANsubnormalis, e (lat.), subnormal (eng.), niži nego što je normalno (npr.

subnormalna temperatura je tjelesna temperatura ispod 35° C) Sin. .

---SUBOKCIPITALANsuboccipitalis, e (lat.), suboccipital (eng.), onaj koji je smješten ispod zatiljne

kosti, ispod zatiljka (npr. subokcipitalna punkcija) Sin. .

---SUBSKAPULARANsubscapularis, e (lat.), (eng.), onaj koji je smješten ispod plecke (npr.

subskapularni mišic) Sin. .
---SUBTEMPORALANsubtemporalis, e (lat.), subtemporal (eng.), onaj koji je smješten ispod
temporalnoga mišica Sin. .

---SUBTROHANTERANsubtrochantericus-3 (lat.), subtro-chanteric (eng.), onaj koji je postavljen

ispod trohantera (npr. subtrohanterna fraktura) Sin. .

---SUDvas, vasis, pl. vasa, vasorum, n (lat.), vessel (eng.), bilo koji kanal formiranoga zida kroz koji
protice tecnost, krv, limfa. sud, krvni, žila, krvna ili limfna žila. Sin. 

---SUD, ABERANTANvas aberans (lat.), aberant vessel (eng.), bilo koji abnormalan, neuobicajeno
postavljen, sud. Sin. 

---SUD, AFERENTANvas afferens (lat.), afferent vessel (eng.), sud koji ulazi u neku strukturu, uvodi,
unosi, utace neku tecnost (krv, limfa) u tu strukturu. Sin. 

---SUD, EFERENTANvas efferens (lat.), efferent vessel (eng.), sud koji izlazi iz neke strukture,
izvodi, iznosi, istace neku tecnost (krv, limfa) iz te strukture. Sin. 

---SUD, KOLATERALNIvas collateralis (lat.), collateral vessel (eng.), krvni sud koji je paralelan
drugome sudu ili slicnoj strukturi. Sud koji obezbjeduje dodatnu, dopunsku, paralelnu, sigurnosnu
opskrbu tecnošcu koja u njemu tece. Sin. 

---SUD, KRVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sud.

---SUDOREJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. znojenje, prekomjerno.

---SUDOVNJACAchorioidea, ae, f (lat.), chorioid (eng.), vaskularna ocna ovojnica, tanka

pigmentirana opna, ona koja dovodi krv mrežnjaci i provodi arterije i vene za prednje strukture. Ide
od ora serrata do optickoga živca. horioidea. Sin. 

---SUFOKACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. davljenje.

---SUFUZIJAsuffusio , onis, f (lat.), suffusio (eng.), sitni krvni podljev, malehna promjena ispod kože
ili u koži krvnom bojom natopljena. podlet. Sin. 

---SUGESTIBILNOST(LAT.), suggestibility (eng.), podložnost ubaciva-nju i ugnježdavanju tudih ideja,

sin. simpatizam Sin. .

---SUGESTIJA, SUGGESTIO, onis, f (lat.), suggestion (eng.), 1. implantacija neke ideje u mišljenje
subjekta, 2. ideja koja je na taj nacin unesena Sin. .

---SUGREB(LAT.), (ENG.), SIN. v. urtikarija.

---SUHsiccus-3, persiccus-3 (lat.), dry (eng.), sa smanjenom kolicinom vode ili druge tecnosti, manje
nego što je u prirodi. Sin. 

---SUHOBOLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem.

---SUHOCAsiccitas, atis, f (lat.), dryness (eng.), neuobicajeni nedostatak vlažnosti. Pojava da tkivo,
organ, odajica, pokazuju suhocu (npr. suhoca jezika) Sin. .

---SUHOTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sahnuce.

---SUICID(LAT.), (ENG.), SIN. v. samoubistvo.

---SUJEDACcomedo, onis, n (lat.), blackhead (eng.), vecinom crni cepic od keratina i loja koji se
nalazi u proširenome orificijumu folikula, a sadrži i bakterije, narocito Staphylococcus albus,
Propionobacterium acnes. miteser, bruncic. Sin. 

---SUKCESIVANsuccessivus-3 (lat.), successive (eng.), uzastopan, onaj koji dolazi uzastopno u slijedu
dogadaja ili pojava. Sin. 

---SUKCIJAsuctio, onis, f (lat.), continouos suction drainage (eng.), isisavanje, aspiracija plina ili
tecnosti mehanickim sredstvima, posebno kontinuirano pražnjenje želuca ili crijeva postavljanjem
sonde u te organe radi lijecenja distenzije želuca, paraliticnoga ileusa i sl Sin. .

---SUKROZA, V(LAT.), (ENG.), šecer, trskin Sin. .

---SUKRVICAichor, oris, m (lat.), id.(eng.), serozni, blijedi, samo djelomicno krvnom bojom prožet,
iscjedak iz rane. mocalina. Sin. 

---SUKRVICAVsanguinolentus-3 (lat.), sanguinolent (eng.), (o sekretu) onaj koji je tingiran krvlju,

obojen krvlju, ali nije sasvim krvav, sin. sangvinolentan Sin. .

---SUKULENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. socan.

---SUKUSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. potresanje.

---SULEJMANOV PECATPoygonatum officinale (lat.), Solomon's seal (eng.), trava koja traje cijelu
godinu, a koja se koristi kao tonik, dijuretik, emetik i purgati Sin. v. U velikoj dozi je srcani otrov.

---SULFAT, BAKARNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. modra galica.

---SULKUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. ispust.

---SULOG(LAT.), (ENG.), SIN. v. opcenje.

---SUMACIJAsummatio, onis, f (lat.), summation (eng.), akumulatorni efekt brojnih draži koje su
djelovale na neki mišic, živac ili pojavu refleksa Sin. .

---SUMAHNUTA IDEJA(LAT.), (ENG.), delusion, false idea (eng.) je zabluda nepristupacna korekciji
nastala na bolesnoj osnovi. Pacijent je apsolutno uvjeren u njenu istinitost, ima apsurdan sadržaj i
nemoguce ju je korigirati na osnovu iskustva. Najcešce su ideje proganjanja (paranoidne), v Sin. .

---SUMNJAdubium, ii, n (lat.), doubt (eng.), cest izraz u me-dicinskoj praksi kada nije sigurna
dijagnoza, a neki elementi bolesti upucuju na odredenu dijagnozu Sin. .

---SUMPORsulfur, uris, n (lat.), id.(eng.), nemetalni element koji postoji u mnogim alotropskim
oblicima, simbol S, atom. broj 16, atom. tež. 32,064. Nalazi se u bjelance-vinama kao sastojak
aminokiselina cisteina i metionina. Sumpor je laksans i dijaforetik. curkut. Sin. 

---SUNCALIŠTEsolarium, i, n (lat.), id.(eng.), prostor specijalno namijenjen za izlaganje suncu, ali i

vještackome, kvarcnome svjetlu, sin. solarijum. Sin. 

---SUNCANICAheliosis, is, f, siriasis, is, f (lat.), sunstroke (eng.), stanje nastalo kod pretjeranoga
izlaganja suncu, praceno grcevima, komom, visokom temperaturom. Osnovna je glavobolja.
suncavica. Sin. 

---SUNCAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. suncanica.

---SUNCOKRETHelianthus annus (lat.), sunflower (eng.), jednogodišnja biljka iz cijega se sjemena

dobije suncokretov zejtin, oleum Helianthi. On se upotrebljava i za izradu farmaceutskih preparata
i u safunskoj industriji. U narodnoj medicini se vjeruje da caj od cvijeta uklanja vatru. Azrailovo
oko. Sin. 

---SUNÐERspongia, ae, f (lat.), sponge (eng.), sredstvo za brisanje porijeklom od istoimene

životinje. spužva. Sin. 

---SUNÐERASTspongioformis, e (lat.), spongioform (eng.), onaj koji nalici na sunder, spužvu, sin.
spužvast, spongioforman Sin. .

---SUNÐERASTA SUPSTANCIJAsupstantia spongiosa (lat.), spongy substance (eng.), koštana

lamelirana sunderasta supstancija, napravljena od tankih koštanih lamela, obicno utaknuta u
kompaktnu masu Sin. .

---SUNNECENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. cirkumcizija.

---SUNNETLIJA(LAT.), (ENG.), id. berber ( Sin. v.).

---SUPARNIŠTVOcompetitio, onis, f (lat.), competition (eng.), pojava da se dvije strukturalno slicne

molekule natjecu za jedno vezno mjesto na molekuli bjelancevine, sin. kompeticija Sin. .
---SUPER(LAT.), id lat., above (eng.), prefiks sa originalnim znace-njem gore, iznad. Cesto se koristi
u znacenju više od normalnoga, jako izraženo, ono što je slijedece u uspinjanju. Sin. 

---SUPERAKUTANsuperacutus-3 (lat.), superacute (eng.), eskstremno akutan, prijek, razvija se

veoma brzo, u roku od nekoliko sahata Sin. .

---SUPERALIMENTACIJAsuperalimentatio, onis, f (lat.), superalimentation (eng.), lijecenje davanjem

velikih kolicina hrane više od potreba i apetita koje se koristi kod iscrpljujucih bolesti (npr. kod
verema) Sin. .

---SUPEREGO(LAT.), (ENG.), SIN. v. nad-ja.

---SUPERFETACIJAsuperfetatio, onis, f (lat.), superfetation (eng.), fertilizacija i subsekventni razvoj

jajeta kada je jedan fetus vec prisutan u materici. Razultat je razlicitih ovarijalnih ciklusa, a radaju
se fetusi razlicite starosti Sin. .

---SUPERFICIJALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. površan.

---SUPERINFEKCIJAsuperinfectio, onis, f (lat.), superinfection (eng.), nova infekcija na postojeci

infektivni proces koja komplicira tok terapije antibioticima. Obicno je rezultat invazije bakterija ili
gljivica, ili samo mutiranoga istog infektivnoga agensa, koje su rezistentne na postojecu terapiju
Sin. .

---SUPERIORNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. gornji.

---SUPEROVULACIJAsuperovulatio, onis, f (lat.), superovulation (eng.), jako ubrzanje ovulacije koja

daje više jajašaca nego što je normalno. To je rezultat administracije gonadotropina Sin. .

---SUPERPONIRAN, SUPERPOSTUS-3 (lat.), (eng.), superposed (eng), onaj koji se prosijava jedan
preko drugoga, gdje jedan drugoga prekriva, ili se nazire jedan iza drugoga (na rendgenskim
snimcima) Sin. .

---SUPERVIZOR(LAT.), supervisor (eng.), pojedinac koji nadgleda aktivnost drugih (npr. ljekar koji
nadgleda rad drugih ljekara) Sin. .

---SUPINACIJA, SUPINATIO, onis, f (lat.), supination (eng.), late-ralna rotacija u zglobu lakta, što
znaci okretanje dlana prema naprijed ili gore. Kod stopala je to znatno manje i znaci pokret kojim
se podiže medijalni dio tabana. Sin. 

---SUPINATOR, SUPINATOR, oris, m (lat.), id.(eng.), mišic koji vrši supinaciju. Sin. 

---SUPKAblastoderma, ae, f (lat.), blastoderm (eng.), masa odajica na vanjskome sloju u blastuli
koja zatvara šupljinu blastule, sin. blastoderm, germinativna membrana Sin. .

---SUPOZITORIJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. šmuc.

---SUPRAKONDILARANsupracondylicus-3 (lat.), supracondylar (eng.), postavljen, lokaliziran, iznad
kondila femura Sin. .

---SUPRAKOSTALANsupracostalis, e (lat.), supracostal (eng.), postavljen, lokaliziran na ili iznad

rebara Sin. .

---SUPRASELARANsuprasellaris, e (lat.), suprasellar (eng.), onaj koji je postavljen, smješten, iznad

turskoga sedla Sin. .

---SUPRASKAPULARAN, SUPRASCAPULARIS, e (lat.), suprascapular (eng.), postavljen, smješten, iznad

plecke, ili na gornjem rubu plecke Sin. .

---SUPRESIJAsuppressio, onis, f (lat.), suppression (eng.), 1. nagli prestanak sekrecije, ekskrecije ili
normalne produkcije, 2. (u psihijatriji), svjesna inhibicija neprihvatljivih impulsa ili ideja, 3. (u
genetici), druga mutacija na razlicitom mjestu od prve koja je u stanju da maskira prvu. Sin. 

---SUPROTANadversivus-3, oppositus-3 (lat.), adverse, opposed (eng.), protivan, protivnicki, stoji na

suprotnoj strani, oponentan; struktura ili organ suprotnoga djejstva, pren. nepovoljan, štetan,
koban, zao, nesretan (npr. adverse fate, zla sudbina) Sin. .

---SUPROTSTAVLJANJEanatagonismus, i, m (lat.), antagonism (eng.), opozicija, suceljavanje,

suprotno djejstvo, antagonizam medu slicnim elementima, tvarima, rivalima (mišicima, lijekovima,
organizmima). antagonizam. Sin. 

---SUPSTANCIJAsubstantia, ae, f (lat.), substance (eng.), materijal koji cini neki organ, specificni
dio organa ili tijela Sin. .

---SUPSTANCIJA, OSNOVNAmatrix, cis, f (lat.), id.(eng.), 1. supstancija ili tkivo iz kojega se odnosna
struktura razvija, 2. bazicni materijal u kojem se nešto razvija, 3. materijal za otiske ili za zubne
proteze. Sin. 

---SUPSTRATsubstratum, i, m (lat.), substrate (eng.), 1. dosl. podloga, ali danas ima mnogo više
znacenja. Jedno je specificna supstancija na koju djeluje neki enzim, 2. neutralna otopina koja
sadrži sredstvo za hranjenje ili neki kreativni faktor, 3. površina na kojoj se razlicit materijal
deponira ili adhe Sin. .

---SUPURACIJAsuppuratio, onis, f (lat.), suppuration (eng.), gnojenje, stvaranje gnoja na ili u

odredenome organu ili tkivu, pojava gnoja. Sin. 

---SURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. red 2.

---SURMAstibium , ii, n (lat.), antimony (eng.), 1. hemijski element, simbol Sb, at. broj 51, at. tež.
121,75, koji daje razne medicinske i otrovne soli. Koristi se najviše u spojevima protiv gujavica.
antimon. 2. Antimonova ruda, Sb2O5, antimonit, koji pomiješan sa mašcu daje kozmeticko sredstvo
za podvlacenje pod trepavice. Sin. 
---SURUTKAserum lactis (lat.), whey (eng.), ostatak mlijeka kada se istaloži sir. Sadrži puno
minerala, a malo bjelancevina i šecera. Dobra je kao dijetetski proizvod Sin. .

---SURUTKA(LAT.), (ENG.), krvna, Sin. v. serum.

---SUSPEKTANsuspectus-3 (lat.), suspect (eng.), sumnjiv na nešto, u ocekivanju nekoga procesa ili
djelovanja. Sin. 

---SUSPENDIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. objesiti.

---SUSPENZIJAsuspensio, onis, f (lat.), suspension (eng.), 1. stanje privremenoga prestanka bola,

nekih simptoma, bolesti, obustavljanje, 2. podržavanje, pridržavanje, vješanje neke strukture o
cvrsti oslonac u tijelu, 3. miješanje fino isitnjene droge ili lijeka u pogodnome tekucem mediju
Sin. .

---SUSPENZORIJUMsuspensorium, i, n (lat.), suspensory bandage (eng.), zavoj koji pridržava organ ili
dio tijela koji visi ili je spušten. Najcešci je suspenzorijum za testis. ovjesnik. Sin. 

---SUSTJECANJEconvergentia, ae, f (lat.), convergece (eng.), 1. (u embriologiji) pokretanje odajica

sa periferije prema sredini za vrijeme gastrulacije, 2. (u oftalmologiji), koordinirana inklinacija
dvije linije vida prema zajednickoj tacki fiksacije, sustjecanje linija vida. konvergencija. Sin. 

---SUTLIJA(LAT.), rice puding (eng.), blago slatko jelo od mlijeka i pirinca, lahko probavljivo,
pogodno za ishranu bolesnika od želudacnih bolesti Sin. .

---SUTUK, V(LAT.), (ENG.), ustuk. Sin. 

---SUTURA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šav.

---SUZAMSesamum indicum, Sesamum orientale (lat.), sesame (eng.), jednogodišnja biljka. Sjeme,
Sesamum semen, sesame seed, sadrži zejtin, oleum Sesami, oil of benne, koji je laksativ, a
upotrebljava se za ishranu, izradu losiona, kao vehikulum za injekcije i emolijent. Sin. 

---SUZAVAClacrimator, oris, m (lat.), id.(eng.), supstancija koja pojacava kolicinu suza. Termin je
narocito prisutan kod oznake bojnih otrova koji tjeraju na suzenje Sin. .

---SUŠENJE KICMENE MOŽDINEtabes dorsalis (lat.), tabetic neurosyphilis (eng.), parenhimatozni

sifilis za kojeg je karakteristicna lagahno progresivna degeneracija stražnjih stubova kicmene
moždine, stražnjih korijena i spinalnih ganglija. Nastaje 15-20 godina nakon pocetne infekcije, a
karakterizirana je pojasnim bolima, inkontinenc Sin. .

---SUŠENJEatrophia, ae, f (lat.), atrophy (eng.), 1. smanjenje u velicini odajica, tkiva, organa,
dijela tijela, gubitak na velicini i težini, sin. atrofija, sahnuce, suhotica, 2. dehydratio, onis, f
(lat.), dehydration (eng.), gubitak vode iz neke supstancije, tkiva ili organizma, sin. dehidracija Sin.
.
---SUŠICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem.

---SUŠICAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuberkulozan.

---SUŽENcoarctatus-3 (lat.), narrowed (eng.), uži je od normalnoga lumena, promijenjen u smislu

suženja lumena i uslijed toga funkcionalno hrdaviji Sin. .

---SUŽENJE1. stenosis, is, f (lat.), id.(eng.), konstrikcija, stezanje, stenoza, suženje kanala ili
otvora, 2. strictura, ae, f fretum, i, n (lat.), strait, stricture (eng.), oznaka kod situacije da kanal
obicne, normalne, širine ima uže mjesto koje smeta njegovom funkcioniranju, 3. isthmus, i, m (lat.
Sin. .

---SVAÐALICAquerulans, antis, m (lat.), querulans (eng.), osoba koja se stalno parnici. Obicno
neurotski strukturirana licnost sa neprekidnim povlacenjem po sudu, gdje neprekidno nekoga tuži,
sin. kverulant Sin. .

---SVAKODNEVANquotidianus-3 (lat.), quotidian (eng.), onaj koji se dešava svaki dan, ponavlja se
svaki dan. Termin je predviden za neke forme parazita malarije (malaria quotidiana) Sin. .

---SVALJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak.

---SVEPRISUTNOSTubiquitas, atis, f (lat.), ubiquity (eng.), prisustvo na svakome mjestu, sin.

ubikvitet Sin. .

---SVEŽDERomnivorus-3 (lat.), omnivorous (eng.), onaj koji se hrani i biljnom i životinjskom

(mesnom) hranom Sin. .

---SVIJACICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. savijac.

---SVIJESTconscientia, ae, f (lat.), consciousness (eng.), sta-nje ukupnosti psihickih funkcija, što
znaci orijentiran u vremenu, prostoru i prema ljudima, sposoban za ucenje i reprodukciju znanja,
ima puni obim sjecanja, daje adekvatan odgovor na stimulanse culima, sposobnost registracije
culima, ocuvane pažnje, prisebnost. Sin. 

---SVILAsericum, i, n (lat.), silk (eng.), prirodni materijal dobijen od svilene bube koji se nekad
koristi kao materijal za šivanje. ibrišim. Sin. 

---SVILA(LAT.), (ENG.), kukuruzna, Sin. v. kukuruz.

---SVILARICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gnojavica ili puhvica.

---SVINJSKIporcinus-3 (lat.), porcine (eng.), onaj koji je uzet od krmeta, svinje (npr. svinjska koža,
transplantat, inzulin i sl.). krmeci. Sin. 

---SVITNJAKchorda dorsalis (lat.), notochord (eng.), odajicka struktura porijeklom od mezoblasta u

obliku štapa koja se nalazi ispod primitivne brazde zametka, a oznacava pri-mitivnu osu embrija. To
je centar i mjesto razvoja osovinskoga skeleta-kicme, sin. notohorda Sin. .

---SVJESNOSTsensorium, ii, n (lat.), id.(eng.), stanje svakoga pojedinca u odnosu na njegovu punu
svijest ( Sin. v.). U stvari id. svijest (v.)

---SVJESTANconscius-3 (lat.), conscious (eng.), pacijent koji je u punoj ukupnosti psihickih funkcija,
Sin. v. svijest.

---SVJETLACI, SPINTHEROPIA, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava varnica pred ocima koje izgledaju kao
sitni, brzi svjetleci elementi, iskre Sin. .

---SVJETLO, HLADNO(LAT.), cold light (eng.), svjetlo koje se provodi kroz kvarc ili plastiku da bi se
otklonio toplinski efekt, tako da se izvor može staviti direktno na kožu ili uvuci u ranu, organ, jer ne
grije Sin. .

---SVODfornix, icis, m (lat.), arch, vault (eng.), opci anatomski pojam za strukturu u obliku luka,
svoda, odnosno kupolastoga krova (npr. svod lubanje). luk, cemer. Sin. 

---SVOJSTVOproprietas, atis, f (lat.), propriety (eng.), karakteristicni kvalitet, sposobnost, kapacitet

funkcioniranja, sin. osobina Sin. .

---SVRABscabies, ei, f (lat.), itch (eng.), kontagiozni dermatitis ljudi, ali i razlicitih domacih
životinja, uzrokovan parazitom Sarcoptes scabiei, itch mite, koji se prenosi bliskim kontaktom, a
karakteriziran je papularnom erupcijom preko sitnih kanalica u koži gdje ženka ostavlja jaja. Sve je
p ceša. Sin. 

---SVRABEŽpruritus, us, m, pungo, inis, f (lat.), itch, itching (eng.), simptom koji je karakteriziran
osjecanjem svrabeža na mjestu koje je zahvaceno. To je ustvari osjecaj smanjenoga bola i javlja se
uglavnom kada rana prolazi ili zacjeljuje, ali i kao simptom raznih promjena na koži, kao neprijatna
kožna senzacija koja pro svrbež. Sin. 

---SVRABLJIVscabieticum-3 (lat.), scabietic (eng.), ono što pripada ili je zahvaceno svrabom (npr.
osoba je svrabljiva) Sin. .

---SVRBEŽ(LAT.), (ENG.), SIN. v. svrabež.

---SVRDACSarcoptes scabiei (lat.), itch mite (eng.), uzrocnik svraba kod ljudi. Varijeteti su gotovani
domacih životi-nja, a svi pripadaju rodu Akarida Sin. .

---TABAKOZA, TABACOSIS,. is, f (lat.), id.(eng.), trovanje duhanom uglavnom zbog udihanja
duhanske prašine. Sin. 

---TABANplanta, ae, f, solea, ae, f (lat.), sole (eng.), donja strana stopala. Sin. 

---TABAN, IZVRNUTpes valgus (lat.), (eng.), talipes valgus (eng.) deformitet tabana u kojem je peta
okrenuta prema napolje. Sin. 

---TABAN, KONJSKIpes aequinus (lat.), talipes equinus (eng.), deformitet stopala koje je plantarno
fiksirano pa se pacijent oslanja samo na prste. stopalo, balerinsko. Sin. 

---TABAN, PETNIpes calcaneus (lat.), talipes calceneus (eng.), deformitet stopala u kojem je stopalo
dorziflektirano, pa se pacijent oslanja samo na petu Sin. .

---TABAN, RAVNIpes planus (lat.), flatfoot (eng.), pojava da su oba ili jedan svod stopala spušteni,
tako da je otisak tabana veoma širok, sin. duz taban, tarzoptoza Sin. .

---TABAN, UVRNUTpes varus (lat.), talipes varus (eng.), deformitet stopala u kojem je peta
okrenuta prema unutra Sin. .

---TABAN, ZGRCENItalipes, edis, m (lat.), clubfoot (eng.), urodeni deformitet stopala koje je
savijeno na razne nacine. Up. uvrnuto i izvrnuto stopalo Sin. .

---TABANSKIplantaris, e (lat.), plantar (eng.), ono što pripada tabanu, stopalu, sin. plantaran Sin. .

---TABEStabes, is, f (lat.), id.(eng.), 1. svaka progresivna tjelesna atrofija, usahnulost, 2. Sin. v.
ucmalost kicmene moždine.

---TABETICANtabeticus-3 (lat.), tabetic (eng.), onaj koji je zahvacen ili pripada tabes dorsalisu (npr.
tabetican hod) Sin. .

---TABIJATindoles, is, f (lat.), nature (eng.), ljudska priroda, nacin reagiranja u individualnom
životu. hulk. Sin. 

---TABLETAtabella, ae, f, tabuletta, ae, f (lat.), tablet (eng.), solidni oblik doziranja lijeka, koji
varira u obliku, težini, velicini, a može nastati kompresijom ili izlijevanjem u modele. Sadrži lijek u
cistom obliku ili, cešce, pomiješanom sa primjesama koje daju oblik, boju, popravljaju ukus i sl Sin.
.

---TABOPAREZAtaboparesis, is, f (lat.), id.(eng.), živcana pareza koja nastaje prateci tabes dorsalis
( Sin. v. tabes.)

---TABUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrtvacki sanduk.

---TACKA FIKSACIJE(LAT.), punctum fixationis (eng.), point of fixation (eng.), 1. tacka ili objekt na
kojoj je vid jednoga oka fiksiran, a kroz koji prolazi osovina optickoga živca, 2. tacka na retini na
kojoj se fiksiraju zraci koji dolaze sa nekoga objekta direktnoga posmatranja Sin. .

---TACKA KLJUCANJApunctum ebulitionis (lat.), boiling point (eng.), temperatura na kojoj neka
tecnost kljuca. narocito temperatura na kojoj je pritisak pare tecne faze jednak atmosferskom
pritisku (npr. voda kljuca na 100° C ili 212° F, ali na morskoj površini) Sin. .
---TACKA MRŽNJENJApunctum congellationis (lat.), freezing point (eng.), temperatura na kojoj neka
tecnost pocinje da se mrzne (npr. tacka mržnjenja ciste vode je 0° C ili 32° F.) Sin. .

---TACKA NAJBLIŽEGA VIDApunctum proximum (lat.), near point (eng.), najbliža tacka na kojoj oko
jasno registrira neki objekt, nabliža tacka oštroga vida Sin. .

---TACKA OSIFIKACIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. centar osifikacije.

---TACKA OSLONCA(LAT.), hypomochlion, ii, n (gr.-lat.), id.(eng.), uporište, tacka na koju se oslanja
glava ploda prilikom rotacije u porodajnome kanalu Sin. .

---TACKA TOPLJENJApunctum fusionis (lat.), melting point (eng.), najniža temperatura na kojoj se
solidan materijal pocinje topiti Sin. .

---TACKA UDALJENOGA VIDApunctum remotum (lat.), far point (eng.), najdalja tacka na kojoj se
neki objekt jasno vidi kada je oko u miru, najudaljenija tacka oštroga vida Sin. .

---TACKApunctum, i, n (lat.), point (eng.), 1. antropometrijska oznaka od koje se vrše mjerenja, 2.

malehni dio strukture, area, predio karakteriziran nekom bliskom anatomskom, razvojnom,
fiziološkom ili klinickom oznakom, npr. bolne tacke, 3. odredena temperatura na kojoj neka
supstancija mijenja Sin. 

---TACKA, BOLNApunctum dolorosum (lat.), pressure point (eng.), mjesto na koži gdje jaci pritisak
izaziva bol Sin. .

---TACKA, IZOELEKTRICNA(LAT.), iscoelectric point (eng.), pH neke otopine na kojoj molekule sa

nabojem ne migriraju u elektricnom polju Sin. .

---TACKA, IZOJONSKA(LAT.), isoionic point (eng.), pH neke otopine na kojoj neki specificni jon ima
jednak broj pozitivnih i negativnih naboja Sin. .

---TACKA, KONZERVACIJE(LAT.), point of convergence (eng.), 1. tacka na kojoj se linije vida

ukrštavaju, 2. tacka na kojoj zraci svjetla inkliniraju Sin. .

---TACKA, KRITICNA(LAT.), critical point (eng.), temperatura na kojoj ili iznad koje se gas ne može
pretvarati u tecno stanje nego samo pomocu povecanoga pritiska Sin. .

---TACKA, MOTORNA(LAT.), motor point (eng.), 1. tacka na kojoj motorni živac ulazi u mišic, 2.
tacka na koži preko nekoga mišica gdje aplikacija galvanske struje uzrokuje kontrakciju odredenoga
mišica Sin. .

---TAHIFAZIJAtachyphasia, ae, f (lat.), fast speaking (eng.), brzo govorenje Sin. .

---TAHIFILAKSIJAtachiphylaxis, is, f (lat.), id.(eng.), 1. brza imunizacija prema toksicnim dozama

ranijim injekcijama malehnih doza, brzo stvaranje otpornosti, 2. brzo opada-nje odgovora na neku
drogu ili aktivnu supstanciju poslije administracije nekoliko malehnih doza Sin. .

---TAHIKARDIJA, TACHYCARDIA, ae, f (lat.), id.(eng.), povecanje srcane frekvencije. Termin se

upotrebljava obicno kada je srcana akcija preko 100 otkucaja u minuti kod odraslih i može biti
paroksizmalna i kontinuirana Sin. .

---TAHIPNEA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dihanje, površno.

---TAHOGRAFIJAtachographia, ae, f (lat.), tachoigraphy (eng.), mjerenje brzine krvne struje Sin. .

---TAHOGRAMtachogramma, atis, n (lat.), tachogram (eng.), graficki prikaz brzine krvnoga protoka
Sin. .

---TAHTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlaga.

---TAJITIsecernere (lat.), ooze (eng.), (o sekretu) curiti u malehnim kolicinama, ali neprekidno,
vlažiti, pomalo izlucivati, kvasiti, minimalno izlucivati, tanko se cijediti Sin. .

---TAKSONOMIJA, TAXONOMIA, ae, f (lat.), taxonomy (eng.), klasifikacija živih organizama u

odgovarajuce kategorije na bazi odnosa medu njima i davanje pogodnih i tacnih imena - imenovanje
Sin. .

---TAKTILAN, TACTILIS, e (lat.), tactile (eng.), ono što pripada dodiru, opipljiv, pripada opipu. Sin. 

---TALAMUSthalamus, i, m (lat.), id.(eng.), u suštini dvije jajaste mase (prednji i stražnji talamus,
thalamus ventralis et dorsalis) koje se nalaze u prednjem i stražnjem dijelu dijencefalona mozga, a
postavljene su iznad hipotalamusa (prednji) i cine lateralni dio trece komore (stražnji). Sastavl
Sin. .

---TALANTROPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nistagmus.

---TALASunda, ae, f (lat.), wave (eng.), jednoobrazno pomjeranje u kojem dijelovi koji se krecu
bivaju podvrgnuti dvostrukoj oscilaciji. Poremecaj ravne linije ili površine koji napreduje. val,
dalga, otklon.. Sin. 

---TALASAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. valovit.

---TALASEMIJAthalassanaemia, ae, f (lat.), thalassemia (eng.), heterogena grupa urodenih

hemolitickih anemija koje imaju zajednicku karakteristiku smanjenje sinteze jednoga ili više
hemoglobinskih polipeptidnih lanaca, pa se i razvrstavaju prema oznaci lanaca o kojima je rijec,
alfa, beta, delta. Tako postoji alfa-ta Sin. 

---TALASI, ALFA(LAT.), alpha waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga u elektroencefalogramu,

frekevencije 8-13 cikla u sekundi, tipicni za normalnu osobu u budnome stanju, registrirani pretežno
okcipitalno. Sin. 
---TALASI, BETA(LAT.), beta waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga 18-30 cikla u sekundi,
tipicni za periode intenzivne nervne djelatnosti, registrirani pretežno parijetalno i frontalno. Sin. 

---TALASI, DELTA(LAT.), delta waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga u elektroencefalogramu

frekvencije do 3 cikla u sekundi, tipicni za duboki san i jako moždano trpljenje kod ozbiljnih
moždanih oštecenja. Sin. 

---TALASI, TETA(LAT.), theta waves (eng.), bioelektricni potencijali mozga u elektroencefalogramu

frekvencije 4-7 cikla u sekundi, a znak su umjerenoga trpljenja mozga. Sin. 

---TALASOFOBIJA, TALASSOPHOBIA, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od mora Sin. .

---TALASOTERAPIJA, THALASSOTHERAPIA, ae, f (lat.), thalassotherapy (eng.), lijecenje boravkom na

primorju, kupanjem u moru. Sin. 

---TALIJUMthalium, i, n (lat.), id.(eng.), teški, mehki, plavicasti metal, simbol Tl, atomski broj 81,
atomska težina 204,37. Soli su mu aktivni otrovi. Glavna karakteristika trovanja je opadanje kose
Sin. .

---TALJIVOSTfusibilitas, atis, f (lat.), fusibility (eng.), osobina neke materije da se može otopiti na
odredenoj temperaturi. To je u principu osobina metala (npr. olovo je metal visoke taljivosti, jer se
topi na lahko postignutoj temperaturi) Sin. .

---TALKtalcum, i, n (lat.), talc (eng.), prirodni magnezijum silikat, koji nekad sadrži malehni dio
aluminijum silikata, fino isitnjen, a upotrebljava se kao prašak za posipanje. Sin. 

---TALOGsedimentum, i, n (lat.), sediment (eng.), precipitat, uoblicene cestice koje padaju na dno
zemljinom težom, što sitnije to sporije. butrag, precipitat, sediment. Sin. 

---TALOŽENJEdelapsus, us, m, sedimentatio, onis, f (lat.), sedimentation (eng.), stvaranje taloga,

izdvajanje supstancije odvajanjem težih partikula koje slijede silu zemljine teže, sin.
sedimentacija. Sin. 

---TALOŽITIpraecipitare (lat.), precipitate (eng.), pustiti da padne dispergirani medij na dno u

solidnim partikulama, nataložiti, staložiti, sedimentirati, sin. precipitirati Sin. .

---TALUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, custecna.

---TAMANobscurus-3 (lat.), dark (eng.), zatamnjen, zamracen (o prostoriji), nejasan, neobrazložen

(o ideji ili mišljenju), sin. opskuran Sin. .

---TAMPON(LAT.), (ENG.), id. fr., veci komad gaze koji se upotrebljava u više svrha u hirurgiji, a
uglavnom da bi se cvrsto složio u šuplji organ ili hirurški prostor u cilju zaustavljanja krvarenja ili
drugih sekreta (npr. iz vagine) Sin. .
---TAMPONADA SRCA(LAT.), cardiac tamponade (eng.), akutna kompresija srca nakupljanjem velike
kolicine krvi ili tecnosti u perikardu obicno uslijed povrede ili isindije Sin. .

---TAMPONADA(LAT.), (ENG.), tamponade (fr.(eng.),.), hirurška upotreba tampona ( Sin. v.) u cilju
zaustavljanja krvarenja.

---TANAHANdelicatus-3 (lat.), delicate, slim, slender (eng.), nježne, fine grade, islah, osjetljiv,
slab, strukture koja je tanja, uža, mekša, manja od druge slicne strukture Sin. .

---TANAHNOSTtenuitas, atis, f (lat.), tenuity (eng.), tankost, tankoca, osobina neke strukture da je
tanja, prefinjenija, nježnija od druge Sin. .

---TANATOFOBIJAthanatophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od smrti Sin. .

---TANATOLOGIJAthanatologia, ae, f (lat.), thanatology (eng.), medikolegijalno ispitivanje smrti i

stanja koje nastaje kod mrtvih tijela Sin. .

---TANATOPSIJAthanatopsia, ae, f (lat.), thanatopsy (eng.), pregled poslije smrti, sin. nekropsija,
autopsija Sin. .

---TANCINE(LAT.), (ENG.), SIN. v. slabine.

---TANINtanninum, i, n (lat.), tannin (eng.), naziv za razne polifenolske bezazotne spojeve,

rasprostranjene u biljnome svijetu, oporoga ukusa i jakoga adstringentnoga svojstva, uslijed cega se
u medicini i upotrebljavaju. trešlovina, štavina. Sin. 

---TANJAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. slabine.

---TANKOVIJASTgracilis, e (lat.), gracile (eng.), vitak, tanahan, tankoga struka, nježne i gracilne
grade, povisok a mrša Sin. v.

---TARANTULALycosa tarantula (lat.), European tarantula (eng.), veliki evropski pauk ciji ujed pravi
bol i inflamaciju, a misli se da uzrokuje i smrt Sin. .

---TARCINCinnamomum ceylanicum i Cinnamomum loureirii (lat.), cinnamom (eng.), biljka od koje

se koristi sušena kora, tarcinova kora, a djeluje kao stimulans i spazmolitik. Koristi se kao prah od
kore, kora, Cinnamomi cortex i zejtin, Cinnamomi aetheroleum i voda, aqua Cinnamomi. On je i dio
sadržaja Tincturae amarae, sada uglavnome tarcinova kora. Sin. 

---TARCINOVA KORA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tarcin.

---TARTARICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. striješan.

---TARZALANtarsalis, e (lat.), tarsal (eng.), 1. onaj koji pripada tarzusu, donožju, 2. onaj koji
pripada vezivu ocnoga kapka Sin. .
---TARZALGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podalgija.

---TARZEKTOMIJAtarsectomia, ae, f (lat.), tarsectomy (eng.), hirurška ekstirpacija kostiju donožja

Sin. .

---TARZOMALACIJAtarsomalacia, ae,f (lat.), id.(eng.), smekšavanje tarzusa ocnoga kapka Sin. .

---TARZOPLASTIKAtarsoplastia, ae, f (lat.), tarsoplasty (eng.), rekonstruktivna operacija na tarzusu

ocnoga kapka Sin. .

---TARZOPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. taban, ravni.

---TARZORAFIJAtarsorrhaphia, ae, f (lat.), tarsorrhaphy (eng.), 1. sašivanje dijela ili citavoga

ocnoga kapka sa ciljem suženja ili zatvaranja palpebralne fisure, 2. sašivanje ocnoga kapka kod
njegove povrede. blefarorafija. Sin. 

---TARZOTOMIJAtarsotomia, ae, f (lat.), tarsotomy (eng.), incizija ocnoga kapka, sin. blefarotomija
Sin. .

---TARZUStarsus, i, m (lat.), (eng.), id., 1. Sin. v. donožje, 2. jedna od plocica veziva koja cini
potporu ocnoga kapka.

---TATULADatura stramonium (lat.), datura (eng.), trava koja sadrži hiosciamin i skopolamin, što joj
daje antiholi-nergicne vrijednosti. Nalazi se u prašku protiv zaduhe i tz Sin. v. astma cigaretama.
Udihanje dima od tatule donosi drogu u bronhe i daje olakšanje kod zaduhe.

---TAUMATROPIJAthaumatropia, ae, f (lat.), thaumatropy (eng.), preobražaj jednoga organa ili

strukture u drugi Sin. .

---TAURINtaurinum, ii, n (lat.), taurine (eng.), oksidirani amin koji se nalazi u govedoj žuci (taurus
i,m, bik). Misli se da je transmiter ili modulator u centralnom nervnom sistemu Sin. .

---TAURODONTIZAMtaurodontismus, i, m (lat.), taurodontism (eng.), anomalija zubnoga oblika, gdje

pulpna duplja nema formiranih kanala nego se komora širi i ide skoro do vrha zuba Sin. .

---TAVNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. svicka.

---TAZE(LAT.), (ENG.), SIN. v. svjež.

---TAŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. lapis.

---TAŠAKmn. tašake, orchis, ios, m, testis, is, m (lat.), testicle (eng.), muška sjemena žlijezda i
žlijezda sa unutrašnjim lucenjem. Zbog osjetljivosti na temperaturu nalazi se vani u kesi,
mošnjama. Svaki tašak je napravljen od režnjeva koji sadrže sjemene tubule gdje nastaju
spermatozoidi. Specijalne intesticijalne velike oda Sin. 

---TAŠAKSUZanorchis, is, m, cryptorchismus , i, m (lat.), undescended testis, cryptorchism (eng.),

dosl. bez tašaka, bez testisa, ali se radi o nespuštenome ili sakrivenome testisu, koji se svome putu,
pri spuštanju u mošnje, zadržao u ingvinalnome kanalu. Nema ga u skrotumu. kriptorhizam, up.
lihac. Sin. 

---TBC(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem.

---TBC(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem.

---TECANliquidus-3, fluidus-3 (lat.), liquid, fluid (eng.), supstancija koja spremno tece u svome
prirodnome stanju i slijedi silu zemljine teže. Sin. 

---TECITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. tenosinovitis.

---TECNOSTfluidum, i, n, liquor, oris, m (lat.), fluid (eng.), agregatno stanje nekih jedinjenja (voda)
koje dozvoljava slobodan protok, curenje i djelovanje poput otapala, sin. tekucina Sin. .

---TEGMENTUMtegmentum, i, n (lat.), covering (eng.), 1. pokrivac, prekrivac, pokrov, sin. obloga,

2. dorzalni dio svakoga moždanoga pedunkula, u stvari, u istome znacenju kao i pod 1. Sin. 

---TEGOBAdifficultas, atis, f, gravitas, atis, f (lat.), difficulty, complaint (eng.), simptom koji
pacijenta dovodi ljekaru, ono na što se pacijent žali, ono što mu kvari životnu radost i narušava
dobro osjecanje, smetnja, teškoca, žalba. Sin. 

---TEGOBE, GLAVNE(LAT.), chief complaints (eng.), grupa simptoma koji pacijenta dovode ljekaru i
s kojim pocinje svaka historija bolesti Sin. .

---TEHNECIJUM(LAT.), (ENG.), technetium (lat.(eng.),.), metalni element, at. broj 99 koji nema
stabilne izotope. Poluživot mu je 6,o3 sahata, emiter je gama zraka. Albumin obogacen
tehnecijumom (technetated albumin), upotrebljavaju u nuklearnoj medicini za prikazivanje
patološke stru Sin. .

---TEHNICAR(LAT.), technician (eng.), osoba koja je trenirana za odredenu medicinsko tehnicku

radnju ili više njih. Srednjega je ili višega obrazovanja. V. tehnicar, laboratorijski i tehnicar,
medicinski Sin. .

---TEHNICAR, LABORATORIJSKI(LAT.), laboratorian, laboratory technician (eng.), osoba kvalificirana

za rad u klinickome laboratorijumu, završivši srednju ili višu medicinsku školu laboratorijskoga
smjera. Sin. 

---TEHNICAR, MEDICINSKI(LAT.), mule nurse (eng.), muškarac koji je pandan medicinskoj sestri samo
je muškoga roda Sin. .
---TEHNICAR, RADIOLOŠKI(LAT.), radiology technician (eng.), osoba identicnoga obrazovanja kao i
laboratorijski tehnicar, ali usmjeren u radiološkome smislu, za rad na radiološkoj aparaturi Sin. .

---TEHNICAR, SANITETSKI(LAT.), sanitary technician (eng.), osoba identicnoga obrazovanja kao i

laboratijski tehnicar, ali usmjeren na sanitaciju objekata i niže forme sanitarne inspekcije Sin. .

---TEHNIKA(LAT.), (ENG.), technique (fr.), metoda kojom se neka procedura izvodi (npr. hirurška
tehnika) Sin. .

---TEKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ovoj.

---TEKLINACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. guma, sifilisticna.

---TEKNEFES(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha 2.

---TEKNOCITteknocytus, i, m (lat.), teknocyte (eng.), mladi neutrofilni leukocit. Sin. 

---TEKOMAthecoma, atis, n (lat.), id.(eng.), tumor odajica, izvedenih od theca inerna ili theca
luteinskih odajica u jajniku Sin. .

---TEKSTIFORMAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mrežast.

---TEKUCINAhumor, oris, f (lat.), fluid (eng.), tecna ili polutecna supstancija. Termin je cest u
anatomskoj literaturi a oznacava neki tecni materijal u tijelu, ali se odnosi i na sve tecne materijale
u medicini, koje služe kao otopine, terapeutski agensi, sredstva za pranje i sl. tecnost. Sin. 

---TELAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. maser.

---TELALGIJAtelalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u bradavici dojke Sin. .

---TELANGITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapilaritis.

---TELEANGIEKTAZIJAteleangiectasia, ae, f (lat.), id.(eng.), stalno proširenje malehnih krvnih suda

(kapilara, arteriola, venula), tako da se formiraju malehne fokalne crvene promjene na koži ili
sluzavici Sin. .

---TELEKARDIOGRAFIJAtelecardiographia, ae, f (lat.), telecardiography (eng.), registracija

elektrokardiograma tako što se impulsi prenose na izvjesnu udaljenost od pacijenta. Traka dobijena
na taj nacin je telekardiogram Sin. .

---TELEKARDIOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. telekardiografija.

---TELEMETRIJAtelemetria, ae, f (lat.), telemetry (eng.), mjerenje na odredenoj udaljenosti od

subjekta. Mjerni podatak o fenomenima koji su u ispitivanju prenosi se radiosignalima, žicama i
slicno. Tu spadaju radioelektrokardiografija, telefluorografija, telekardiografija i sl Sin. .

---TELENCEFALON(LAT.), (ENG.), SIN. v. mozak, prednji.

---TELEPATIJA, V(LAT.), (ENG.), prenos misli Sin. .

---TELEPLASTIKA, THELEPLASTIA, ae, f (lat.), theleplasty (eng.), plasticna operacija na bradavici

dojke Sin. .

---TELERETIZAMthelerethismus, i, m (lat.), thelerethism (eng.), erekcija i protruzija bradavica dojki

Sin. .

---TELITISthelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dojkinih bradavica, sin. mamilitis Sin. .

---TELODENDRONtelodendron, i, n (lat.), id.(eng.), jedan od manjih terminalnih ogranaka racvanja

aksona živcane odajice Sin. .

---TELOFAZAtelophasis, is, f (lat.), telophase (eng.), posljednji od 4 stadija mitoze i dvije diobe
mejoze. Pocinje kada hromozomi dodu na polove odajice i pocinje podjela citoplazme Sin. .

---TELORAGIJAthelorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz dojkine bradavice Sin. .

---TEMPERAMENT(LAT.), (ENG.), SIN. v. cud.

---TEMPERATURAtemperatura, ae, f (lat.), temperature (eng.), vrijednost sistema koji se odražava u

stepenu njegove mjerljive topline ili hladnoce. Sin. 

---TEMPERATURA, NORMALNAtemperatura normalis (lat.), normal temperature (eng.), temperatura

ljudskoga tijela. To je temperatura oko 37° C ili 98,6 F kada se mjeri u ustima Sin. .

---TEMPORALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. sljepoocni.

---TEN(LAT.), tan (eng.), 1. smeda boja kože koja se dobije izlaga-njem suncu ili ultravioletnom
zracenju. Nastaje ubrzanim stvaranjem melanina i njegovom retencijom u epidernmisu, 2. izgled,
boja kože Sin. .

---TENAKULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kukica.

---TENALGIJAtenalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u nekom bagaku, tetivi, sin. tenodinija Sin. .

---TENDINITIStendinitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tetive i tetivno mišicnih prelaza.

tenonitis. Sin. 
---TENDINOZANtendinosus-3 (lat.), tendinous (eng.), ono što pripada ili samo nalici na tetivu. Sin. 

---TENDOPLASTIKAtenoplastia, ae, f (lat.), tendoplasty (eng.), plasticna operacija na bagaku, obicno

produženje. tenoplastika. Sin. 

---TENDOVAGINALANtendovaginalis, e (lat.), tendovaginal (eng.), onaj koji pripada i bagaku, tetivi, i

njenoj ovojnici Sin. .

---TENDOVAGINITIStendovaginitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tetivne ovojnice, a obicno i

same tetive. tenosinovitis. Sin. 

---TENEKTOMIJAtenonectomia, ae, f (lat.), tenectomy (eng.), hirurška ekscizija dijela ili citave
tetive. tenonektomija. Sin. 

---TENEŠIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. sanduk, mrtvacki.

---TENIJAZAtaeniasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija bilo kojom trakavicom ( Sin. v.)

---TENODEZAtenodesis, is, f (lat.), id.(eng.), hirurška fiksacija tetiva za kost. Sin. 

---TENODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tenalgija.

---TENOLIZAtendolysis, is, f (lat.), tenolysis, tendolysis (eng.), hirurško oslobadanje bagaka, tetive,
od priraslica. Sin. 

---TENONEKTOMIJAtenonectomia, ae, f (lat.), tenonenctomy (eng.), hirurška ekscizija dijela neke

tetive, obicno uslijed njenoga skracenja. tenektomija. Sin. 

---TENONITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. tendinitis.

---TENOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tendoplastika.

---TENORAFIJAtenorrhaphia, ae, f (lat.), tenorrhaphy (eng.), spajanje, sastavljanje, neke tetive

stavljanjem šava Sin. .

---TENOSINOVITIStenosynovitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija tetivne ovojnice. tendovaginitis,

tecitis. Sin. 

---TENOTOMIJAtenotomia, ae, f (lat.), tenotomy (eng.), presijecanje tetive. Sin. 

---TENTORIJALANtentorialis, e (lat.), tentorial (eng.), onaj koji pripada malomoždanome šatoru,

tentorium cerebelli Sin. .
---TENZIJA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. napetost, 2. v. pritisak.

---TEORIJA, THEORIA, ae, f (lat.), theory (eng.), 1. doktrina ili zbir pravila dobijenih iz prakse, a
koja leži u osnovi svake vještine, 2. formulirana hipoteza ili bilo koja pretpostavka ili mišljenje koje
nije bazirano na stvarnome znanju ili praksi Sin. .

---TEPANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. tepavica.

---TEPAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. tepavica.

---TEPAVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. tepavica.

---TEPAVICAgammacismus, i, m (lat.), gammacism (eng.), netacno izgovaranje nepcanih

konzonanata, narocito g i k (npr. potot, umjesto potok i sl.), Osobina je djece u vrijeme ucenja
govora, ali se nekada zadrži kod nekih odraslih i može imati znatno širi dijapazon. Osoba koja to
upražnjava je tepava osoba ili Sin. .

---TERAPEUT(LAT.), therapist (eng.), osoba vješta u lijecenju neke bolesti ili neke mahane (npr.
govorne mahane, nagluhosti i sl.) Sin. .

---TERAPEUTIKAars therapeutica (lat.), therapeutics (eng.), 1. vještina lijecenja, grana medicine

koja se bavi lijecenjem bolesti, 2. Sin. v. lijecenje.

---TERAPIJA RADOMergotherapia, ae, f (lat.), ergotherapy, occupational therapy (eng.), upotreba

rada i igre u svrhu lijecenja da bi se poboljšala funkcija i razvoj pojedinih organa, te koliko-toliko
sprijecila invalidnost. Narocito se terapija radom koristi kod lijecenja mentalnih bolesti, sin.
okupaciona terapija, ergoterapija Sin. .

---TERAPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijecenje.

---TERATOGEN(LAT.), teratogenic (eng.), (faktor) koji vodi stvaranju anomalija u razvoju, ako se
aplicira za vrijeme bremenitosti Sin. .

---TERATOGENEZAteratogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), produkcija, nastanak kongenitalnih defekata

fetusa ili embriona, stvaranje nakaza ( Sin. v.).

---TERATOLOGIJAteratologia, ae, f (lat.), teratology (eng.), dio embriologije i patologije koja se

posebno bavi nenormalnim razvojem i urodenim mahanama Sin. .

---TERATOMAteratoma, atis, n (lat.), id.(eng.), vrsta tumora koji nastaje od pluripotentnih odajica i
izgraden je od razlicitih elemenata i tipa tkiva, nekada tkiva koje vodi porijeklo od sva tri klicina
lista. Najcešce se nalazi na jajniku ili tašaku odraslih i u slabinskoj regiji djece. Mogu biti ben Sin. .

---TEREBINTINIZAMterebinthinismus, i, m (lat.), terebinthi-nism (eng.), trovanje terpentinom

(hemoglobinemija, nabuh pluca, grcevi, oštecenja mozga i bubrega) Sin. .
---TERLEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra.

---TERMALANthermalis, e (lat.), thermal (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran toplinom (npr.
termalna banja) Sin. .

---TERMALGEZIJAthermalgesia, ae, f (lat.), id.(eng.), situacija u kojoj toplina uzrokuje bol;

stvaranje bola pri promjeni temperature (posebno prisutno kod zuba, koji reaguje bolom na
promjene temperature) Sin. .

---TERMESTEZIJAthermesthesia, ae, f (lat.), temperature sense (eng.), osjecaj za temperaturu Sin. .

---TERMIN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. rok, 2. v. naziv.

---TERMINALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. krajnji.

---TERMODILUCIJAthermodilutio, onis, f (lat.), thermodilution (eng.), metoda mjerenja krvnoga

protoka injekcijom poznate kolicine hladnoga indikatora (npr. fiziološke otopine) u kardiovaskularni
sistem i mjerenje temperature sistema kroz odredeni period vremena Sin. .

---TERMOFOR(LAT.), thermophore (eng.), obicno gumena kesa, napunjena vrucom vodom, koja ima
za cilj održavanje toplote. U današnje vrijeme je to cešce elektricno cebe, jastuk ili opasac Sin. .

---TERMOGENEZAthermogenesis, is,f (lat.), id.(eng.), proizvodnja topline u životinjskom organizmu,

a može biti sa drhtavicom ili bez nje Sin. .

---TERMOGRAFIJAthermographia, ae, f (lat.), termography (eng.), tehnika u kojoj se upotrebljava

infracrvena kamera da bi se fotografski snimila površna temperatura, a bazira se na emanaciji
infracrvenoga zracenja Sin. .

---TERMOKAUTER(LAT.), (ENG.), SIN. v. kauter.

---TERMOKAUTERIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kauterizacija.

---TERMOKOAGULACIJAthermocoagulatio, onis, f (lat.), thermocoagulation (eng.), koagulacija tkiva

pomocu djejstva visokoferekventne struje, a upotrebljava se pri ekstirpaciji tumora ili u
stereotakticnoj hirurgiji Sin. .

---TERMOLABILANthermolabilis, e (lat.), thermolabile (eng.), onaj koji se lahko mijenja ili raspada
pomocu topline Sin. .

---TERMOMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. toplomjer.

---TERMOMETRIJAthermometria, ae, f (lat.), thermometry (eng.), sistematsko mjerenje

temperature Sin. .
---TERMORECEPTORthermoreceptor, oris, m (lat.), warm receptor (eng.), nervni završetak, obicno u
koži, koji je osjetljiv na promjene temperature Sin. .

---TERMOSTABILANthermostabilis, e (lat.), thermostabile (eng.), onaj koji je postojan na promjene

temperature. U imunologiji termin se upotrebljava za supstancije koje se ne inaktiviraju do
temperature od 56° C Sin. .

---TERMOSTAT(LAT.), thermostat (eng.), sredstvo inkorporirano u sistem grijanja pomocu kojeg se

temperatura može automatski održavati na odredenom nivou Sin. .

---TERMOTERAPIJAthermotherapia, ae, f (lat.), thermotherapy (eng.), lijecenje bilo koje bolesti

aplikacijom topline Sin. .

---TERMOTROPIZAMthermotropismus, i, m (lat.), thermotropism (eng.), kretanje nekoga organizma

u pravcu povecanja lokalne temperature Sin. .

---TEROR(LAT.), (ENG.), SIN. v. strah.

---TEST OCINSTVA(LAT.), paternity test (eng.), test koji odreduje da li proskribirana osoba može biti
biološki otac odredenome djetetu, što se radi uporedenjem genetskih tragova (krvna grupa i sl.),
antropometrijski itd Sin. .

---TEST SERUM(LAT.), blood groping serum (eng.), serum za odredivanje krvnih grupa. Svaki od njih
sadrži posebna antitijela protiv odredenih antigena crvenih krvnih zrna (anti A, anti B, anti Rh, anti
D, anti C, anti E itd.) Sin. .

---TESTtestum, i, n (lat.), test (eng.), 1. nacin ispitivanja ili prosudivanja, obicno upotrebom
standardne metode, 2. signifikantna hemijska reakcija Sin. .

---TESTALGIJAtestalgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u tašacima. Sin. 

---TESTIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. tašak.

---TESTIS, NESPUŠTENI(LAT.), (ENG.), , Sin. v. kriptorhizam.

---TESTOSTERONtestosteronum, i, n (lat.), testosterone (eng.), glavni androgeni hormon koji prave

intesticijalne odajice tašaka kao odgovor na luteinizirajuci hormon prednjega režnja hipofize.
Regulira gonadotropnu sekreciju, formiranje sjemenih vodova, stimulira skeletne mišice, odgo-voran
je za spermatogenezu, posj Sin. .

---TETANICANtetanicus-3 (lat.), tetanic (eng.), onaj koji pripada ili je prirode tetanusa, odnosno
onaj koji daje grceve tipa tetanusa Sin. .

---TETANIJAtetania, ae, f (lat.), tetany (eng.), nervna i mišicna hiperekscitabilnost zbog pada
vrijednosti ekstracelularnoga joniziranoga kalcija što se javlja kod hipofunkcije paratireoidee,
nedostatka D vitamina, alkaloze, ingestije alkalnih soli, a manifestira se u obliku karpopedalnih
spazama, fasc zahlipci. Sin. 

---TETANOSPAZMIN, V(LAT.), (ENG.), tetanus. Sin. 

---TETANUS NOVOROÐENCADItetanus neonatorum (lat.), neonatal tetanus (eng.), teška forma

tetanusa kod novorodene djece, gdje je ulaz infekcije nehigijensko presijecanje pupcanika, ali kod
izostanka imunizacije majke. Sin. 

---TETANUStetanus, i m (lat.), id.(eng.), akutna, cesto fatalna infektivna bolest, uzrokovana

anaerobnim sporogenim bacilom, Clostridium tetani, koji ulazi u tijelo putem kontaminirane rane.
Klinicku sliku daje tetanospazmin, neurotoksin kojega pravi uzrocnik. Tetanus može biti
generalizirani i l zli grc. Sin. 

---TETANUS, FIZIOLOŠKItetanus physiologicus (lat.), physiolo-gical tetanus (eng.), stanje stalne

mišicne kontrakcije bez perioda relaksacije, uzrokovano ponavljanom stimulacijom nervnoga stabla,
sa tako ucestalom frekvencijom da se mišicne kontrakcije sjedinjavaju i ne mogu se razdvojiti. Sin. 

---TETIVA, TENDO, inis, f (lat.), sinew (eng.), fibrozna traka veznoga tkiva kojom je mišic pripojen
za kost. bagak, žila, suha žila. Sin.

---TETIVANtendinosus-3 (lat.), tendinous (eng.), onaj koji pripada ili nalici, odnosno koji je osobine
neke tetive, bagaka Sin. .

---TETOVIRANJE(LAT.), tatooing (eng.), insercija stalnih boja u kožu putem njenoga punktiranja
tako da na koži trajno ostaju crteži. Danas se radi sa materijalima koji izblijede za nekoliko godina
ili se samo crta po koži, što se može oprati poslije nekoga vremena. Sin. 

---TETRADAtetras, adis, f (lat.), tetrad (eng.), 1. grupa od 4 slicna ili odnosna entiteta (element,
radikal, grupa hromozoma u politenu, cetvrtasta forma odajica nastala podjelom, ali ne
razdvajanjem), 2. Sin. v. tetralogija.

---TETRAETILOLOVO(LAT.), tetraethyl laed (eng.), Pb(C2H5)4, vrlo otrovan organski spoj koji se
upotrebljava protiv buke motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Apsorbira se kroz kožu i uzrokuje
trovanja (paraliza radijalisa) i smrt. Sin. 

---TETRALOGIJAtetralogia, ae, f (lat.), tetralogy (eng.), kombinacija cetiri elementa ili faktora,
odnosno cetiri simptoma ili urodena defekta. Najpoznatija je tetralogija kongenitalnih srcanih
defekata (Fallot) koja se sastoji od stenoze art. pulmonalis, defekta intraventrikularnoga septuma,
dekstropozicije aor Sin. .

---TETRAPAREZAtetraparesis, is, f (lat.), id.(eng.), mišicna pareza koja zahvaca sva cetiri
esktremiteta Sin. .

---TETRAPEPTIDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. polipeptidi.

---TETRAPLEGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kvadriplegija.

---TETRAPLOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. poliploidan.

---TETRAPLOIDIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. poliploidija.

---TETURANJEtitubatio, onis, f (lat.), stagger (eng.), posrtanje, oblik vertiga uslijed cega bolesnik
ne može da hoda nego posrce (npr. kod dekompresione bolesti) Sin. .

---TEZA, THESIS, is, f (lat.), id.(eng.), 1. stav za dokazivanje, tvrdnja, pretpostavka, 2. doktorska
teza, odredena tvrdnja ili dokazana pretpostavka, javno izložena i napisana, što je put za
akademski stepen doktora nauka Sin. .

---TEŠKAgravida, ae, f (lat.), heavy (woman) (eng.), (o ženi), noseca, bremenita, hamila, (o
životinji), skotna Sin. .

---TEŠKOCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tegoba.

---TEŽAKdifficilis, e, gravis, e (lat.), difficult, heavy (eng.), 1. oznaka jacine razvijenosti bolesti ili
simptoma, opasan, zorli, 2. nije lahak, vece težine od uobicajene ili ocekivane Sin. .

---TEŽINAgraviditas, atis, f (lat.), gravity, weight (eng.), snaga gravitacionoga privlacenja na

površini zemljine kore Sin. .

---TEŽINA, ATOMSKA(LAT.), atomic weight (eng.), suma masa sastojaka jednoga atoma koja se
dobije od jednoga izotopa ili mjerenjem prosjeka masa prirodnih izotopa. Izražava se u Daltonima,
jedinicama atomske mase, u SI jedinicama ili kao odnos uporedenja mase prema drugoj masi Sin. .

---TIA, V(LAT.), (ENG.), prolazan Sin. .

---TIBIJA, V(LAT.), (ENG.), goljenica Sin. .

---TIBIJALANtibialis, e (lat.), tibial (eng.), onaj koji pripada goljenici Sin. .

---TIFUS REKURETNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra, rekurentna.

---TIFUS TRBUŠNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. hladnik ili pošalina.

---TIFUS, PJEGAVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pjegavac.

---TIJELA, KETONSKA(LAT.), ketone bodies (eng.), aceton, acetosircetna kiselina, beta

hidroksibutirna kiselina, a koji nastaju iz masnih kiselina i metabiozom šecera u jetri. Mnogo ih
nastaje kod gladovanja i šecerne bolesti, a uzrokuju metabolicnu acidozu Sin. .
---TIJELO1. soma, atis, n (lat.), body (eng.), tijelo, masa koja se razvija iz zametnih odajica, za
razliku od duhovnoga aspekta ljudskoga bica, 2. corpus, oris, m (lat.), body (eng.), tijelo,
supstancija, trup, predmet, masa nekoga predmeta ili organa za razliku od njegovih specija-liziranih
dijelova Sin. v. leš.

---TIJELO, CILIJARNOcorpus ciliare (lat.), ciliar body (eng.), zadebljali dio vaskularne ovojnice oka
ispred ora serrata koji spaja horioid sa dužicom. Sastoji se od nekoliko elemenata, od kojih je
posebno važan cilijarni mišic Sin. .

---TIJELO, KAVERNOZNOcorpus cavernosum (lat.), cavernous body (eng.), jedna od kolumni

erektilnoga tkiva u penisu ili klitorisu, te oko muške mokracnice. Osobina mu je nabreknuce uslijed
priliva krvi kod podražaja Sin. .

---TIJELO, OŽILJNOcorpus callosum (lat.), callosal body (eng.), bijela masa u obliku lahko savijenoga
luka na dnu longitudinalne fisure koja razdvaja moždane hemisfere i predstavlja spoj moždanih
polovica (velika hemisfera, comissura cerebri) Sin. .

---TIJELO, STAKLASTOcorpus vitreum (lat.), vitreous body (eng.), transparentna želatinozna masa
koja ispunjava unutrašnji dio oka izmedu lece i retine. caklovina. Sin. 

---TIJELO, STRANOcorpus alienum (lat.), foreign body (eng.), neka masa, komadic materijala koji ne
pripada odnosnom mjestu u tijelu gdje se nalazi (zrno, kuršum, komad drveta ili granate i sl.) Sin. .

---TIJELO, ŽUTOcorpus luteum (lat.), id.(eng.), žuckasto glandularna masa u jajniku koja nastaje od
ovarijalnoga folikula koji je sazrio i izbacio jaje. Ako se jaje ugnijezdi, žuto tijelo se povecava i
postoji još nekoliko mjeseci, dok mu funkciju lucenja progesterona ne preuzme posteljica. Ako
nema op Sin. .

---TIJESANangustus-3 (lat.), narrow (eng.), uzak, uži nego je normalno, smanjega lumena po širini
(npr. tijesan spinalni kanal) Sin. .

---TIK(LAT.), (ENG.), tic (fr.), nevoljni, kompulzivan, stereotipan, ponavljajuci pokret, obicno na
licu ili ramenu, koji nalici svrsi-shodnome pokretu psihogenoga ili neurogenoga porijekla Sin. .

---TIK, BOLNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. neuralgija trigeminusa.

---TIKVApovrce porodice Cucurbitaceae (lat.), (eng.), pumpkins (eng.). Kod nas se gaji nekoliko
vrsta: misiraca, Cucurbita pepo, žuta bundeva, Cucurbita melopepo itd., a zajednicko im je da je
oguljeno sjeme, semen Cucurbitae decorticatum, piled pumpkin seed, antihelmintik, narocito protiv
pljosnatih gujavic Sin. 

---TIKVA, DIVLJABryonia alba (lat.), wild hops (eng.), suhi korijen koji se ranije upotrebljavao kao
drasticni iritans i purgativ, narocito u veterinarskoj medicini Sin. .

---TILOTICANtyloticus-3 (lat.), tylotic (eng.), onaj koji pripada ili je zahvacen žuljavošcu Sin. .
---TIMEKTOMIJAthymectomia, ae, f (lat.), thymectomy (eng.), hirurško vadenje grudne žlijezde,
timusa Sin. .

---TIMICAN(LAT.), thymicus-3 (lat.). thymic (eng.), onaj koji pripada timusu, grudnoj žlijezdi Sin. .

---TIMIJA, TYMIA, ae, f (lat.), id.(eng.), krajni dio rijeci koji oznacava duševna stanja (npr.
ciklotimija) Sin. .

---TIMIN(LAT.), (ENG.), thymine (eng.) pirimidinska baza koja se nalazi iskljucivo na DNA (up. uracil)
Sin. .

---TIMITISthymitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija grudne žlijezde, timusa Sin. .

---TIMOCITthymocytus, i, m (lat.), thymocyte (eng.), limfocit koji se nalazi u timusu. 10% tih
limfocita su zrele odajice, a ostatak su nezreli prekurzori u razlicitim stadijima sazrijevanja Sin. .

---TIMOPATIJAthymopathia, ae, f (lat.), thymopathy (eng.), bilo koja bolest grudne žlijezde Sin. .

---TIMOPOETIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, grudna.

---TIMOPRIVANthymoprivus-3 (lat.), thymoprivous (eng.), onaj koji nastaje ili se dešava poslije
vadenja ili atrofije grudne žlijezde Sin. .

---TIMOZIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, grudna.

---TIMPANICANtympanicus-3 (lat.), tympanic (eng.), 1. onaj koji pripada bubnjicu ili šupljini
srednjega uha, cavum tympani, 2. (o auskulatornom zvuku), zvonak, rezonantan Sin. .

---TIMPANIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. nadim trbuha.

---TIMPANOPLASTIKA, TYMPANOPLASTIA, ae, f (lat.), tympanoplasty (eng.), hirurška rekonstrukcija

slušnoga me-hanizma srednjega uha sa ponovnim uspostavljanjem bubnjica da bi se zaštitio foramen
ovale od pritiska zvuka i uspostavljanje koštanoga kontinuteta izmedu bubnjica i foramen ovale
Sin. .

---TIMPANOSKLEROZA, TYMPANOSCLEROSIS, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakterizirano prisustvom

mase cvrstoga gustoga vezivnoga tkiva oko slušnih košcica u šupljini srednjega uha Sin. .

---TIMUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, grudna.

---TINseptum, i, n (lat.), partition (eng.), opci termin za zid koji dijeli dva prostora dvije šupljine.
pregrada, septum, pretin. Sin. 

---TINDALIZACIJA(LAT.), tyndallization (eng.), frakcionirana steri-lizacija. Uništavanje

mikroorganizama sukcesivnom, frakcioniranom aplikacijom sredstava i procedure koji sterilišu. Time
se sporama dozvoljava razvoj i olakšava njihovo uništavanje kada dodu u vegetitativnu formu.
Uslijed frakcionirane Sin. 

---TINEAtinea, ae, f (lat.), ringworm (eng.), termin koji oznacava razlicite dermatofitoze (npr.
infestacije sa Trichophyton mentagrophytes i Trichophyton verrucosum uzrokuju tinea barbae, a
Malassezia furfur uzrokuje tinea versicolor, ranije pityriasis versicolor, itd.) Sin. .

---TINJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. opna, paucinasta.

---TINJAmica, ae, f (lat.), id.(eng.), grupa spojeva aluminijum silikata. Rad s njima može uzrokovati
plucnu fibrozu, ako se cestice inhaliraju, sin. liskun Sin. .

---TINKTORIJALANtinctorialis, e (lat.), tinctorial (eng.), onaj koji je u vezi sa bojenjem, bojen,

obojen Sin. .

---TINKTURAtinctura, ae, f (lat.), tincture (eng.), alkoholna ili vodenoalkoholna otopina biljnih ili
životinjskih droga koja se upotrebljava kao lijek. Sin. 

---TIPtypus, i, m (lat.), type (eng.), glavna, odnosno osobina pojedinca, supstancije, ali i bolesti,
koja je (ga) oznacava i izdvaja od drugih, odnosno koja prevalira kod svakoga posebnoga slucaja Sin.
.

---TIPICANtypicus-3 (lat.), typical (eng.), onaj koji pokazuje jasne znake pripadnosti nekome tipu
Sin. .

---TIPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, šecerna.

---TIPOLOGIJAtypologia, ae, f (lat.), typology (eng.), izucava-nje tipa, nauka koja klasificira tipove,
npr. bakterije prema tipu Sin. .

---TIPOVANJE(LAT.), typing (eng.), odredivanje tipa, kategorije kojoj neki pojedinac ili objekt
pripadaju (npr. koji je tip krvi ili tkiva radi tkivne transplantacije) Sin. .

---TIREOIDEKTOMIJAthyreoidectomia, ae, f (lat.), thyroidectomy (eng.), hirurško uklanjanje brzlika,

kotlacne ili tireoidne žlijezde. Sin. 

---TIREOIDITISthyreoiditis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija brzlika, kotlacne ili tireoidne žlijezde.
Sin. 

---TIREOPRIVANthyreoprivus-3 (lat.), thyroprival (eng.), onaj koji pripada, karakteriziran je ili

nastaje poslije prestanka funkcije kotlacne žlijezde (ekstirpacija ili atrofija) Sin. .

---TIREOTOKSICANthyreotoxicus-3 (lat.), thyreotoxic (eng.), onaj koji ima efekt adekvatan

tireotoksikozi ( Sin. v.).
---TIREOTOKSIKOZAthyreotoxicosis, is, f (lat.), thyrotoxicosis (eng.), stanje na tkivima nastalo
pojacanim djejstvom tireoidnih hormona, bilo pojacanom produkcijom bilo odsustvom
magaziniranja u kotlacnoj žlijezdi, odnosno naglim isticanjem iz te žlijezde. Sin. 

---TIREOTROPIN(LAT.), thyreotropin (eng.), glukoproteinski hormon prednjega režnja hipofize koji

injicira, podržava i stimulira izlucivanje hormona kotlacne žlijezde, skr.TSH Sin. .

---TIROGLOBULIN(LAT.), thyroglobulin (eng.), glikoprotein velike molekularne težine koji sadrži jod,
a koji se nalazi u koloidu kotlacne žlijezde. On se luci od strane folikularnih odajica u folikularni
lumen gdje se jodira, odakle se oslobada u kr Sin. v.

---TIROKSINthyroxinum, i, n (lat.), thyrozine (eng.), l-3,5,3',5'-tetrajodtironin, glavni hormon štitne

ili kotlacne žlijezde, brzlika, nastao od tireoglobulina. Glavni element odajickoga metabolizma.
Sin. 

---TIROTOMIJAthyreoideotomia, ae, f (lat.), thyrotomy (eng.), 1. hirurško rastavljanje tireoidne

hrskavice grkljana, 2. operacija pravljenja reza na kotlacnoj žlijezdi Sin. .

---TIROZINtyrosinum, i, n (lat.), tyrosine (eng.), aminokiselina p-hidroksifenilalanin. Nalazi se u

najvecem broju bjelancevina. tetizira se iz fenil-alanina. Prekurzor je tiroidnoga hormona,
kateholamina i melanina Sin.

---TISATaxus baccata (lat.), taxus (eng.), zimzeleno drvo ili grm koji ima cervenkastu koru,
tamnozelenoga je karakteristicnoga izgleda i ima crvene bobicaste plodove. Svi su dijelovi drveta
toksicni i uzrokuju muku, bljuvanje, bol u trbuhu, zaduhu i slabost cirkulacije Sin. .

---TITAR(LAT.), titer (eng.), titre (fr.), kolicina neke supstancije koja je potrebna da proizvede
reakciju sa datim volumenom druge supstancije ili kolicina jedne supstancije potrebna da
korespondira sa datom kolicinom druge supstancije Sin. .

---TITRACIJA(LAT.), titration (eng.), odredivanje datoga komplementa u otopini dodatkom tecnoga

reagensa poznate snage i vrijednosti (npr. dok se ne dostigne promjena boje) Sin. .

---TITRE(LAT.), (ENG.), SIN. v. tašak ili testis.

---TITRICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gorcak.

---TIŠINAsilencium, ii, n (lat.), silence (eng.), kaže se kad se ne cuje normalni fiziološki zvuk rada
nekih organa (npr. tišina u trbuhu je znak paralitickoga ileusa) ili kada se ne vidi tipicna aktivnost
na EEG-u (elektrocerebralna tišina) Sin. .

---TIŠNJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadi.

---TJELAŠCEcorpusculum, i, n (lat.), corpuscle (eng.), malehna masa tkiva, dem. od tijelo ( Sin. v.).
Upotrebljava se kao anatomski termin da oznaci malehnu masu specijalnoga tkiva, narocito
živcanoga.
---TJELESANcorporalis, e (lat.), corporal (eng.), ono što pripada tijelu kao cjelini, ali i tijelu,
glavnoj masi, nekoga organa, tijelu organa. korporalni. Sin. 

---TJEMEvertex, icis, m (lat.), summit, top (eng.), najviša tacka glave, obicno postavljena u sredini
sagitalne suture. Sin. 

---TJEME, MEHKOfonticulus, i, m (lat.), fontanel (eng.), mehka površina na krovu lubanje, opnama i
kožom zatvoren prostor, ostatak nekompletno osificirane lubanje kod fetusa i napršceta. Sin. 

---TJEMENIparietalis, e (lat.), parietal (eng.), onaj koji pripada tjemenu, tjemenoj kosti, sin.
parijetalan Sin. .

---TJEMENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, tjemena.

---TJEMENJACAcrusta lactea, seborrhoea neonatorum (lat.), cradle cap, milk crust (eng.), seboreja
skalpa napršceta, formirana na tjemenu kao kora, sastavljena od osušenoga sekreta žlijezda,
deskvamiranoga epitela i prljavštine. Sin. 

---TJENA1. epidermis, idis, f (lat.), id.(eng.), najpovršniji nevaskularni sloj kože koji postaje od
embrionalnoga ektoderma, debljine 0,12-0,17 mm, osim na dlanovima i tabanima, gdje je debeo
0,8-1,4 mm. Na plantarnim i palmarnim mjestima pokazuje 5 slojeva, koji su svi nacinjeni od sve
pljosnatijih od pokožica, nakožica, epiderm, pousmina 2. Sin. v. opna.

---TJENASTmembranosus-3 (lat.), membranous (eng.), onaj koji pripada nekoj opni, nalici na nju,
istih je osobina ili funkcija ili potjece od nje Sin. .

---TJESKOBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. strepnja.

---TJESNAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. stega.

---TKIVOtextus, us, (lat.), tissue (eng.), agregacija jednakih i specijaliziranih odajica koje su
ujedinjene funkcije. tkanje, 2. Sin. 

---TKIVO, EREKTILNO(LAT.), erectile tissue (eng.), tkivo koje sadrži velike venske prostore sa
arterijama koje s njima direktno komuniciraju (npr. tkivo muškoga uda i sikilja) Sin. .

---TKIVO, GRANULACIONOtextus granularis (lat.), granulation tissue (eng.), novoformirano, dobro

vaskularizirano tkivo koje se normalno stvara prilikom zacjeljivanja rana mehkoga tkiva. Sastoji se
od malehnih, crvenih, nodularnih masa, granulacija, i ima izgled cohane površine. Sin. 

---TKIVO, MASNOtextus adiposus (lat.), fat, adipose tissue (eng.), bijelo ili žuto tkivo koje formira
mehke jastucice izmedu razlicitih organa organizma, pravi potkožnu naslagu dajuci oblik tijelu, a
služi kao rezerva energije Sin. .
---TKIVO, MEZENHIMALNO(LAT.), mesenchymal tissue (eng.), zametno vezno tkivo koje se sastoji od
zvjezdastih odajica i bazicne supstancije koja je napravljena od koagulibilne tecnosti Sin. .

---TKIVO, NERVNO(LAT.), nerve or nervous tissue (eng.), specija-lizirano tkivo koje cini centralni i
periferni nervni sistem. Sastoji se od živcanih odajica i njihovih produžetaka, potpornih nervnih
odajica, kao što su neuroglija, i esktracelularnoga materijala Sin. .

---TKIVO, OKOLOCMARNOparaproctium, ii, n (lat.), id.(eng.), tkivo koje okružuje završno crijevo i
pušak, cmar. Sin. 

---TKIVO, OŽILJNO(LAT.), cicatrical tissue (eng.), gusto fibrozno tkivo koje cini ožiljak i izvodi se i
nastaje od granulacionoga tkiva Sin. .

---TKIVO, POTKOŽNOtela subcutanea, subcutis, e, f (lat.), subcutis (eng.), sloj rahloga veziva koji je
postavljen direktno ispod kože, sin. hipodermis, potkoža. Sin. 

---TKIVO, VEZNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. vezivo.

---TLAKOMJERhaemadynamometer, tri, f (lat.), blood pressure aparatus (eng.), aparat za mjerenje

krvnoga pritiska Sin. .

---TLC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kapacitet, totalni.

---TOALETA RANE(LAT.), toilet of wound (eng.), cišcenje rane i okolne kože, obicno nekim
antisepticnim rastvorom. Sin. 

---TOALETA(LAT.), toilette (fr.), toilet (eng.), cišcenje, pranje, dijela tijela ili citavoga organizma,
takoder i pranje djeteta nakon poroda mlakom vodom i vrlo blagim safunom. Sin. 

---TOCILO(LAT.), (ENG.), SIN. v. lijevak.

---TOCKASTtrochoides, idis (lat.), trochoid (eng.), onaj koji je u obliku tocka Sin. .

---TOGAVIRUSI(LAT.), togaviruses (eng.), porodica RNA virusa koji imaju sfericni virion 60-70
nanometara u promjeru koji se sastoji od lipidnoga omotaca. Genom se sastoji od jedne molekule
jednostrane RNA Sin. .

---TOK BOLESTIdecursus morbi (lat.), course of illness (eng.), bolnicki termin prisutan u historijama
bolesti koji hronološki prezentira tok, ponašanje bolesti, lijecenje, zahvate, poboljšanje, odnosno
pogoršanje. Niz promjena koje oznacavaju razvoj bolesti. Sin. 

---TOK1. curriculum, i, n (lat.), id.(eng.), regularni i uspostav-ljeni slijed dogadaja u toku razvoja
bolesti, lijecenja ili života uopce. 2. cursus, us, m (lat.), course (eng.), pravac, kretanje, tecaj,
put, pravac, hod, putanja, napredovanje, npr. životni tok (course of life), sin. struja Sin. .
---TOKOFEROLtocopherolum, i, n (lat.), tocopherol (eng.), alfa tokoferol, metilenski izomer
tokoferola, šire poznat kao E vitamin ( Sin. v.).

---TOKOFOBIJAtocophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalan strah od radanja. Sin. 

---TOKSEMICANtoxaemicus-3 (lat.), toxemic (eng.), onaj koji pripada ili je uzrokovan toksemijom
( Sin. v.).

---TOKSEMIJAtoxaemia, ae f (lat.), toxemia (eng.), 1. stanje nastalo širenjem bakterijskih produkata

(toksina) u krvi, 2. stanje nastalo poremecajem metabolizma ili ekskrecije kada veliki broj štetnih
produkata kola krvlju, 3. pojava da bilo koja otrovna materija kola sa cirkulacijom. V. toksin Sin. .

---TOKSICANtoxicus-3 (lat.), toxic (eng.), onaj koji posjeduje kvalitet otrovnosti na tkiva, odajice,
organizam. Narocito se odnosi na kvalitet otrova ili virulenciju mikroorganizama Sin. .

---TOKSICNOST(LAT.), toxicity (eng.), posjedovanje kvaliteta otrovnosti na organizam, tkiva,

odajice. Posebno se odnosi na stepen virulencije mikroorganizama i kvalitet otrova Sin. .

---TOKSIKOFOBIJAtoxicophobia, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah da se može biti otrovan Sin. .

---TOKSIKOLOGIJAtyoxicologia, ae, f (lat.), toxicology (eng.), nauka o otrovima, njihovom djejstvu i

lijecenju stanja koje uzrokuju Sin. .

---TOKSIKOZAtoxicosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest ili stanje uzrokovano trovanjem Sin. .

---TOKSINtoxinum, i, n (lat.), toxin (eng.), otrov, najcešce protein kojega proizvode više biljke,
životinje i patogene bakterije, a koji je visoko otrovan za druge životinje. To mogu biti alkaloidi,
hemijski otrovi, ali i životinjske bjelancevine Sin. .

---TOKSINOZAtoxinosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koje bolesno stanje uslijed prisustva nekoga
toksina Sin. .

---TOKSOID(LAT.), (ENG.), SIN. v. anatoksin.

---TOKSOPLAZMAToxoplasma, atis, n (lat.), id.(eng.), svaki pojedini organizam iz roda kokcidijalnih

protozoa koji predstavljaju intraodajicke gotovane u mnogim tkivima i organima ptica i sisara, pa i
ljudi. Uzrokuju toksoplazmozu Sin. .

---TOKSOPLAZMOZAtoxoplasmosis, is, f (lat.), id.(eng.), široko rasprostranjena bolest, akutna i

hronicna, kod životinja i ljudi, uzrokovana sa Toxoplasma gondii. Raznosi se izmedu macaka kao
stalnoga domacina. Covjek se inficira od macke, zemljom itd. Najviše je asimptomatskih infekcija
kod ljudi, a klinicka s Sin. .

---TOLERANCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. podnošljivost.

---TOLERANCIJA, IMUNOLOŠKAtolerantia immunologica (lat.), immunologic tolerance (eng.),
imunološki odgovor koji se sastoji u razvoju specificne nereaktivnosti limfnih tkiva na odredeni
antigen. Sin. 

---TOLERANCIJA, STECENAtolerantia aquisita (lat.), acquired tolerance (eng.), porast podnošljivosti

na neku drogu njenim stalnim uzimanjem, odnosno porast otpora uobicajenome efektu droge uslijed
kontinuiranoga uzimanja (potreba za sve vecim dozama). Sin. 

---TOMOGRAF, TOMOGRAPH(LAT.), (eng.), aparat sa pokretnom rendgenskom cijevi u jednome

pravcu, a pokretnim filmovima u drugome, cime se u detalje prikazuju odredeni slojevi tkiva, dok su
ostali uglavnom nedovoljno prikazani. Sin. 

---TOMOGRAFIJAtomographia, ae, f (lat.), tomography (eng.), registracija unutrašnjih izgleda i

odnosa organa u odredenoj ravni pomocu tomografa (v.). planografija. Sin. 

---TOMOGRAFIJA(LAT.), pozitronska, positron emission tomography, PET (eng.), tomografija koja

ukljucuje detekciju gama zraka koje odaje tkivo poslije administracije prirode biohemijske
supstancije (npr. glukoze) koja je obilježena izotopom koji emitira pozitrone. Tomogram pokazuje
lokalnu i koncentraciju supstancije koja sadrži iz Sin. 

---TOMOGRAFIJA, KOMPJUTERIZIRANA(LAT.), computerised axial tomography, CAT (eng.), slojevito

snimanje gdje rendgenska cijev kruži oko objekta, a na suprotnoj strani se registrira koliko je zraka
apsorbirano, odnosno prošlo. Na osnovu razlike odavanja i prolaska rendgenskih zraka racuna se
gustina tkiva koja se mjeri posebnim jedinicama Sin. 

---TONtonus, i, m (lat.), tone (eng.), posebna osobina zvuka ili glasa Sin. .

---TONICIremedia tonica (lat.), tonics (eng.), grupa lijekova za koje se vjerovalo da imaju snagu
uspostavljanja tonusa tkiva ( Sin. v.).

---TONJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. smrad.

---TONOGRAF(LAT.), (ENG.), SIN. v. tonografija.

---TONOGRAFIJAtonographia, ae, f (lat.), tonography (eng.), mjerenje promjene intraokularnoga

pritiska tako što se poznata težina spušta na ocnu jabucicu. Aparat se zove tonograf, tonographium,
ii, n, a registracija, zapis, tonogram, tonogramma, atis, n Sin. .

---TONOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. tonografija.

---TONOMETARtonometar, tri, f (lat.), (eng.), instrument za mjerenje pritiska. Najcešci oblik je

optotonometar, instrument za mjerenje ocnoga pritiska Sin. .

---TONOMETRIJAtonometria, ae, f (lat.), (eng.), tonometry (lat.), 1. mjerenje bilo kojega pritiska,
2. Sin. v. oftalmotonometrija.
---TONUStonus, i, m (lat.), tonicity (eng.), normalna kolicina napora, snage, pritiska ili otpora u
mišicu i njegov otpor ka pasivnome istezanju ili skupljanju Sin. .

---TONZILA(LAT.), (ENG.), SIN. v. krajnici.

---TONZILARANtonsillaris, e (lat.), tonsillar (eng.), onaj koji pripada krajnicima Sin. .

---TONZILE MALEHNOGA MOZGAtonsillae cerebelli (lat.), tonsils of cerebellum (eng.), dio lobus
inferior malehnoga mozga koji ima izgled tonzile, a leži u nidus avis kojega cine ala uvulae i velum
medullare posterius. Sin. 

---TONZILEKTOMIJAtonsillectomia, ae, f (lat.), tonsillectomy (eng.), operativno uklanjanje krajnika.

Sin. 

---TONZILITIStoinsillitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija krajnika. Sin. 

---TOPAK, V(LAT.), (ENG.), toplji Sin. v.

---TOPAL, V(LAT.), (ENG.), hrom. Sin. 

---TOPALAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrom.

---TOPAO(LAT.), (ENG.), SIN. v. vruc.

---TOPEKTOMIJAtopectomia, ae, f (lat.), topectomy (eng.), ablacija malehnoga i specificnoga dijela

ceonoga korteksa uslijed lijecenja nekih oblika padavice i psihoticnih smetnji Sin. .

---TOPESTEZIJAtopaesthesia, ae, f (lat.), topesthesia (eng.), sposobnost lokaliziranja osjecaja

dodira Sin. .

---TOPICANtopicus-3 (lat.), topic (eng.), onaj koji pripada nekome površnome dijelu, lokalnome
opsegu, koji djeluje samo na mjestu nanošenja. Sin. 

---TOPIKAremedia topica (lat.), topics (eng.), sredstva koja djeluju lokalno Sin. .

---TOPLINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. toplota.

---TOPLJIVsolubilis, e (lat.), soluble (eng.), kvalitet spoja da se može otopiti u pogodnome

rastvaracu, otopljiv. topak. Sin. 

---TOPLJIVOSTsolubilitas, atis, f (lat.), solubility (eng.), kvalitet ili cinjenica da se nešto može
otopiti i da se topi Sin. .
---TOPLOMJERthermometer, tri, f (lat.), id.(eng.), malehni aparat za mjerenje topline, nekoga
supstrata (npr. tijela). Uglavnom su na principu širenja žive ili alkohola, mada ima i drugih Sin. .

---TOPLOTAcalor, oris, m (lat.), heat (eng.), 1. vrelina, karakteristika nekoga tijela da nosi
odredenu kolicinu toplinske energije; energija koja daje osjecaj povišene temperature. To je oblik
molekularnoga ili atomskoga kretanja i može se prenositi kondukcijom, konvekcijom ili radijacijom,
2. jedan toplina, vrucina. Sin. 

---TOPOGRAFIJA, TOPOGRAPHIA, ae, f (lat.), topography (eng.), opisivanje tacno odredene regije ili
specijalnoga dijela tijela Sin. .

---TOPOLATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. hramati.

---TOPRAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. prag.

---TOPUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. peta.

---TOR, TORR(LAT.), (ENG.), (po tal. matematicaru i fizicaru E. Torricelliu), jedinica pritiska,
jednaka tacno 1/760-tom dijelu 1 atmosfere, odnosno jednaka jednom mm živinoga stupca (mmHg)
Sin. .

---TORAKALANthoracicus-3 (lat.), thoracic (eng.), onaj koji pripada grudima, grudnom košu Sin. .

---TORAKOCENTEZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pleurocenteza.

---TORAKODINIJAthoracodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u grudnom košu Sin. .

---TORAKOLIZAthoracolysis,is, f (lat.), id.(eng.), oslobadanje adhezija izmedu poplucnice i

porebrice Sin. .

---TORAKOPLASTIKA, THORACOPLASTIA, ae, f (lat.), thoracoplasty (eng.), hirurška ekstirpacija

rebara koja omogucuje pomjeranje grudnoga zida prema unutra da bi kolabiralo pluce. Ova metoda
spada u kolapsnu terapiju verema pluca i više se ne upotrebljava Sin. .

---TORAKOSKOPthoracoscopium, ii, n (lat.), thoracoscope (eng.), endoskop koji služi ispitivanju

pleuralne šupljine, a uvodi se pomocu malehne incizije u interkostalnom prostoru Sin. .

---TORAKOSKOPIJA, THORACOSCOPIA, ae, f (lat.), thoracoscopy (eng.), dijagnosticko ispitivanje

pleuralne duplje pomocu endopleuralnoga endoskopa Sin. .

---TORAKOSTOMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. torakostomija.

---TORAKOSTOMIJAthoracostomia, ae, f (lat.), thoracostomy (eng.), pravljenje otvora na grudnom

košu radi drenaže; tako napravljen otvor je torakostoma Sin. .
---TORAKOTOMIJAthoracotomia, ae, f (lat.), thoracotomy (eng.), hirurško otvaranje grudnoga koša
Sin. .

---TORAKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. koš, grudni ili prsni sepet.

---TORKVIRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. uvrnuti.

---TOROTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hurda 2.

---TORPIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. obamrio.

---TORPIDNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. obamrlost.

---TORTIKOLIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. krivovrat.

---TORTUOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. uvrnut.

---TORZIJAtorsio, onis, f (lat.), torsion (eng.), 1. uvijanje, uvrtanje, proces savijanja, okretanja,
rotacije oko neke osovine, 2. (u oftalmologiji) svaka rotacija vertikalnih kornealnih meridijana, 3.
vrsta mehanicke povrede kada vanjske sile savijaju kost oko osovine. uvrtanje. Sin. 

---TOTALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ukupan.

---TOTIPOTENCIJALANtotopotentialis, e (lat.), totipotential (eng.), onaj koji ima sposobnost da se

razvija u bilo kojem pravcu (npr. odajica koja može dati sve druge odajice) Sin. .

---TOVNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. crijevo, završno.

---TOZ(LAT.), (ENG.), SIN. v. prašak.

---TRABUN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bulazan.

---TRAG(LAT.), trait (eng.), 1. genetski tacno odredena karakteristika, 2. otisci stopala, miris,
komadici tkiva ili odjece, što covjek ili životinja ostavlja za sobom i po cemu se može pratiti ili naci
Sin. .

---TRAHEALANtrachealis, e (lat.), tracheal (eng.), onaj koji pripada dušniku Sin. .

---TRAHEALGIJAtrachealgia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u dušniku Sin. .

---TRAHEITIStracheitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija dušnika Sin. .

---TRAHEJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dušnik.

---TRAHELITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. cervicitis.

---TRAHELOLOGIJAtrachelologia, ae, f (lat.), trachelology (eng.), skup znanja o vratu, njegovim

bolestima i povredama Sin. .

---TRAHELOPEKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cervikopeksija.

---TRAHELOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cervikoplastika.

---TRAHELORAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cervikorafija.

---TRAHELOTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cervikotomija.

---TRAHELOŠIZAtracheloschisis, is, f (lat.), id.(eng.), urodena pukotina na vratu Sin. .

---TRAHEOBRONHITIStracheobronchitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija i dušnika i dušnica Sin. .

---TRAHEOCELAtracheocele, es, f (lat.), id.(eng.), hernijska protruzija sluzavice dušnika Sin. .

---TRAHEOFONIJA, TRACHEOPHONIA, ae, f (lat.), tracheophony (eng.), zvuk koji se cuje pri
auskultaciji iznad dušnika Sin. .

---TRAHEOMALACIJAtracheomalacia, ae, f (lat.), id.(eng.), smekšavanje hrskavice dušnika Sin. .

---TRAHEOPATIJAtracheopathia, ae, f (lat.), tracheopathy (eng.), bilo koja bolest dušnika Sin. .

---TRAHEOPLASTIKA, TRACHEOPLASTIA, ae, f (lat.), tracheoplasty (eng.), hirurška rekonstruktivna

operacija na dušniku Sin. .

---TRAHEOSKOPIJAtracheoscopia, ae, f (lat.), tracheoscopy (eng.), pregled unutrašnjosti dušnika

Sin. .

---TRAHEOSTENOZAtracheostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), suženje, kontrakcija, jednoga dijela zida

dušnika Sin. .

---TRAHEOSTOMAtracheostoma, atis, n (lat.), id.(eng.), otvor na traheji napravljen hirurškim

putem, Sin. v. traheostomija.

---TRAHEOSTOMIJAtracheostomia, ae, f (lat.), tracheostomy (eng.), pravljenje otvora na traheji

hirurškim putem na vratu. Sam se otvor zove traheostoma Sin. .
---TRAHEOTOMIJAtracheotomia, ae, f (lat.), tracheotomy (eng.), operativno otvaranje, zasijecanje
zida dušnika. Sin. 

---TRAHEOŠIZAtracheoschisis, is, f (lat.), id.(eng.), urodena pukotina dušnika Sin. .

---TRAHOMtrachoma, atis, n (lat.), id.(eng.), hronicna infektivna bolest konjunktive i rožnjace,

uzrokovana sa Chlamidia tracheomatis, a manifestira se fotofobijom, bolom i suzenjem. Sin. 

---TRAHOMATOZANtrachomatosus-3 (lat.), trachomatous (eng.), onaj koji pripada trahomu,

zahvacen trahomom ( Sin. v.) ili je prirode trahoma.

---TRAKAtaenia, ae, f (lat.), band strip, tape (eng.), 1. dugi, uski komad zavoja ili mehkoga,
odnosno fleksibilnoga materijala, 2. traka veziva, id. sa ligament, 3. Sin. v. povjeska.

---TRAKA, LJEPLJIVAplastrum adhaesivum (lat.), adhesive tape (eng.), traka koja nastaje mazanjem
ljepljive mase na plasticnoj, platnenoj ili celuloznoj podlozi, a služi za fiksaciju gaze na kožu i
pricvšcivanje zavoja. flaster. Sin. 

---TRAKAVICA, GOVEÐATaenia saginata (lat.), beef tapeworm (eng.), jedna od velikih trakavica,
duga 3-8 metara.U odrasloj formi se nade u ljudskome crijevu. Larvalni oblici, cisticerki, se
razvijaju u mišicima i drugim tkivima. Infestacija nastaje sirovim mesom. Sin. 

---TRAKAVICA, PASJAEchinococcus granulosus (lat.), (eng.), dog tapeworm (eng.). Malehna,

pljosnata trakavica pasa i drugih karnivora (vuk, lisica, macka). Njena larva, skoleks, može se
razvijati kod svakoga sisara praveci cisticne tvorbe na jetri, plucima, mozgu, bubrezima. Sin. 

---TRAKAVICA, SVINJSKATaenia solium (lat.), pork tapeworm, measly tapeworm (eng.), trakavica
duga 1-3 metra, nadena u odraslome obliku u crijevima ljudi koji jedu svinjsko meso. Larvalni
oblici, cisticerki, se nalaze u mesu i drugim tkivima svinja, ali i covjeka. velja hubina. Sin. 

---TRAKAVICE, TAENIDAE, arum, f (lat.), tapeworms (eng.), porodica (razreda Cestodes) pljosnatih
gujavica koje imaju glavu ili skoleks i segmente ili proglotide. Odrasli su paraziti u alimentarnome
traktu razlicitih vertebrata, a larvarni oblici mogu se naci u raznim organima i tkivima. Sin. 

---TRAKCIJAtractio, onis, f (lat.), traction (eng.), akt vucenja, teglenja sa odredenom snagom, a duž
duže osovine neke strukture Sin. .

---TRAKICAvinculum, i, n (lat.), id.(eng.), malehna traka ili na traku nalik struktura. Traka mehkoga
tkiva koja spaja dvije druge strukture. Sin. 

---TRAKTtractus, us, m (lat.), tract (eng.), 1. regija odredene dužine koju sacinjava jedan broj
organa aranžiranih u se-riji, a sa istom funkcijom, 2. snop ili skup nervnih niti koje imaju isto
porijeklo, funkciju i završetak. Sin. 

---TRAKT, ALIMENTARNIapparatus digestorius (lat.), alimentary system (eng.), organi koji su

zaduženi za ingestiju, digestiju i apsorpciju hrane, gradivnih i nutritivnih elemenata, sin. trakt,
digestivni i put hrane Sin. .

---TRAKT, DIGESTIVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. trakt, alimentarni ili put hrane.

---TRAKT, DIHALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. put, dihalni.

---TRAKT, KORTIKOSPINALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. put, kortikospinalni.

---TRAKT, URINARNItractus urinarius (lat.), urinary tract (eng.), organi i putevi koji participiraju u
lucenju, izlucivanju i magaziniranju bureži Sin. .

---TRAKT, ŽUCNItractus biliaris, (lat.), tractus biliaris (lat.), biliary tract (eng.), organi, vodovi i
druge strukture koje sudjeluju u lucenju, izlucivanju i magaziniranju žuci Sin. .

---TRAKTOTOMIJAtractotomia, ae, f (lat.), tractotomy (eng.), hirurško presijecanje nekoga

živcanoga puta Sin. .

---TRAMNIK, V(LAT.), (ENG.), travljaca Sin. .

---TRANKVILIZER(LAT.), (ENG.), SIN. v. sedativa

---TRANS(LAT.), 1. trance (eng.), stanje izmijenjene svijesti, karakterizirano tacno oznacenom

suženom sviješcu, gdje osoba funkcionira sa perifernom sviješcu i aktivnošcu, 2. trans (lat.) id.
(eng.),. u znacenju preko, poprijeko, kroz (npr. transabdominalna rana). Sin. 

---TRANSAMINACIJA(LAT.), transamination (eng.), reverzibilan transfer amino grupe sa aminokiseline

na alfa keto kiselinu praveci novu keto i aminokiselinu Sin. .

---TRANSAMINAZE(LAT.), transaminases (eng.), podklasa enzima iz klase transferaza, EC. 2.6.1. koji
kataliziraju prenos aminogrupe od donatora (aminokiseline) na akceptor (alfa 2 ketokiseline), sin.
aminotransferaze Sin. .

---TRANSEKCIJA, TRANSSECTIO, onis, f (lat.), transection (eng.), presijecanje, odvajanje, dijeljenje

po transverzalnoj ravni Sin. .

---TRANSFER(LAT.), (ENG.), SIN. v. prenos.

---TRANSFERAZE(LAT.), transferases (eng.), klasa enzima koji prenose neku hemijsku grupu od
jednoga davaoca na drugi spoj, primalac, EC.2 Sin. .

---TRANSFORMACIJAtransformatio, onis, f (lat.), transformation (eng.), promjena oblika ili

strukture, pretvorba iz jednoga oblika u drugi. U onkologiji promjena jedne normalne odajice u
malignu. Sin. 
---TRANSFUZIJAtransfusio, onis, f (lat.), transfusion (eng.), transplantacija tecnoga tkiva-krvi.
Uvodenje citave krvi ili njenih komponenti direktno u krvnu struju primaoca. Sin. 

---TRANSFUZIJA, EKS-SANGVINOexsanguinotransfusio, onis, f (lat.), exchange transfusion (eng.),

ponavljano ispuštanje malehnih kolicina krvi i njihova zamjena sa krvlju davaoca sve dok se velika
kolicina krvnoga volumena ne promijeni. Radi se kod novorodencadi sa eritroblastozom Sin. .

---TRANSKRIPCIJAtranscriptio, onis, f (lat.), transcription (eng.), proces u kojemu se stvara

jednostruki RNA lanac komplementaran DNA vodecem lancu Sin. .

---TRANSLACIJA, TRANSLATIO, onis, f (lat.), translation (eng.), (u genetici) proces na ribozomima u

kojemu se ocitavaju tripleti (lanci od tri azotne baze) sa m-RNA prema kojima se stvara lanac
aminokiselina Sin. .

---TRANSMISIJAtransmissio, onis, f (lat.), transmission (eng.), 1. prenos, prenošenje (impulsa sa

jednoga neurona na drugi, bolesti sa jednoga individuuma na drugi), 2. prenos nasljednih osobina sa
jednoga roditelja na potomstvo. Sin. 

---TRANSMITER(LAT.), (ENG.), SIN. v. prenosnik.

---TRANSMURALANtransmuralis, e (lat.), transmural (eng.), ono što prolazi ili se prenosi kroz zid,
duvar, nekoga organa Sin. .

---TRANSPARENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. providan.

---TRANSPLANTACIJAtransplantatio, onis, f (lat.), transplantation grafting (eng.), prenošenje nekoga

tkiva ili organa sa jednog organizma na drugi ili sa jednoga istoga organizma na drugo mjesto.
kalemljenje. Sin. 

---TRANSPLANTACIJA, AUTOLOGNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. autotransplantacija.

---TRANSPLANTACIJA, HETEROLOGNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. heterotransplantacija.

---TRANSPLANTACIJA, HOMOLOGNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. homotransplantacija.

---TRANSPLANTATtransplantatum, i, n (lat.), graft (eng.), bilo koje tkivo ili citav organ, predvideno
za implantaciju, odnosno presadivanje, kalemljenje, sa jednog mjesta na drugo, odnosno sa jedne
individue na drugu, iste, ali i razlicitih vrsta. kalem. Sin. 

---TRANSPLANTAT, AUTOLOGNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. autotransplantat.

---TRANSPLANTAT, HETEROLOGNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. heterotransplantat.

---TRANSPLANTAT, HOMOLOGNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. homotransplantat.

---TRANSPORT(LAT.), (ENG.), SIN. v. prenošenje.

---TRANSPORT, AKTIVAN(LAT.), active transport (eng.), prenošenje materijala preko odajickih opni i
epitelijalnih slojeva aktivnim radom odajica preko kojih prenošenje prelazi Sin. .

---TRANSPORT, PASIVAN(LAT.), passive transport (eng.), prenošenje materijala preko odajickih opni
procesom koji ne zahtijeva aktivan rad i metabolicku energiju Sin. .

---TRANSPOZICIJAtranspositio, onis, f (lat.), transposition (eng.), 1. operacija prenošenja tkiva sa

peteljki na drugo mjesto (npr. transpozicija tetive), 2. pomjerenost utrobe na suprotnu stranu od
normalne. Sin. 

---TRANSSEKSUALAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. transseksualizam.

---TRANSSEKSUALIZAMtranssexualismus, i, m (lat.), transsexualism (eng.), poremecaj identiteta u

kojemu zahvacena osoba (transseksualac) ima neodoljivu želju da i anatomski i fiziološki promijeni
spol, smatrajuci da pripada drugome spolu Sin. .

---TRANSUDACIJAtranssudatio, onis, f (lat.), transsudation (eng.), prolaz seruma ili drugih tkivnih
tecnosti kroz zid krvnih suda kao rezultat hidrodinamicnih sila Sin. .

---TRANSUDATtranssudatum, i, n (lat.), transsudate (eng.), tecna supstancija koja je prošla kroz

membranu ili je izašla iz tkiva, nekada kao rezultat inflamacije. Karakteriziran je vecom fluidnošcu
i nižim sadržajem proteina od eksudata. iSin. ev 2. Sin.

---TRANSURETRALANtransurethralis, e (lat.), (eng.), transurethral (eng.) (intervencija) koja je

uradena kroz uretru, mokracnicu (npr. transuretralna prostatektomija) Sin. .

---TRANSVAGINALANtransvaginalis, e (lat.), transvaginal (eng.), (intervencija) koja je uradena kroz

vaginu (npr. transvaginalna histerektomija) Sin. .

---TRANSVERZALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. poprecan.

---TRANSVERZIJAtransversio, onis, f (lat.), transversion (eng.), 1. (u molekularnoj genetici),

mutacija "jednoga mjesta" gdje u kodu nukleinskih kiselina purinska baza zamjenjuje pirimidinsku ili
obrnuto, 2. Sin. v. pomjeranje zuba.

---TRANSVERZIJSKA MUTACIJA(LAT.), transversion mutation (eng.), jedinicna mutacija u kojoj

grješkom purinska baza zamjenjuje pirimidinsku ili obrnuto Sin. .

---TRANSVESTIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. preoblacenje.

---TRANSVESTIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. preoblacenje.

---TRANZICIJAtransitio, onis, f (lat.), transition (eng.), (u molekularnmoj genetici) tacka mutacije u
kojoj jedna purinska baza zamjenjuje drugu ili jedna pirimidinska baza zamjenjuje drugu Sin. .

---TRAUMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. povreda.

---TRAUMATIZAMtraumatismus, i, m (lat.), traumatism (eng.), 1. poremecaj ravnoteže u organizmu

nastao intenzivnom traumom ( Sin. v. povreda), 2. incidencija povredivanja.

---TRAUMATOLOG(LAT.), traumatolog (eng.), opci hirurg koji je stekao posebna iskustva lijececi
povrede. Subspecijalista opce hirurgije Sin. .

---TRAUMATOLOGIJAtraumatologia, ae, f (lat.), traumatology (eng.), dio ukupne medicinske

znanosti i vještine, posebno dio svake specijalizirane hirurške discipline, koji se bavi povredama i
odgovorom organizma na povredu. Sin. 

---TRAUMATSKItraumaticus-3 (lat.), traumatic (eng.), ono što pripada traumi, nastaje kao rezultat
traume ili uzrokuje traumu, povredu. Sin. 

---TRAVAherba, ae, f (lat.), herb (eng.), bilo koja lisnata biljka, obicno bez drvenastoga stabla,
narocito ona koja se koristi kao ljekovita trava, zacin ili za zloupotrebu Sin. .

---TRAVA, DOBRICEVICAGlechoma hederacea (lat.), ground ivy (eng.), niska, dijelom je puzasta
biljka, dijelom je stabljika uspravljena. Uspravni dio je bronhalni stimulans. Sin. 

---TRAVA, ERTENSKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lišaj, islandski.

---TRAVA, GUŠCIJAMalva rotundifolia (lat.), mallow (eng.), istih osobina kao šljez crni ( Sin. v.).

---TRAVA, HAJDUCKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kunica.

---TRAVA, JARCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bedrenac.

---TRAVA, KUKAVICIJAValeriana officinalis (lat.), valerian (eng.), cest narodni i oficinalni lijek, ciji
sušeni korijen djeluje spasmoliticno i kao nervni stimulans. Upotrebljava se kod neurotskih
superpozicija i funkcionalnih stanja, sin. valerijana Sin. .

---TRAVA, MACINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mackot.

---TRAVA, RIBLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. balukot.

---TRAVA, ZMIJINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. radic.

---TRAVA, ŽABLJASenecio vulgaris (lat.), golden ragworth (eng.), trava koja se nekad upotrebljavala
kao emetik. Sadrži alkaloide koji su otrovni za stoku Sin. .

---TRAVAR, V(LAT.), (ENG.), atar Sin. .

---TRAVLJACAgangraena, ae, f (lat.), gangrene (eng.), smrt tkiva, obicno jednoga zamašnijega
dijela, udružena i uzrokovana sa poremecajem cirkulacije, a komplicirana bakterijskom isindijom,
sin. gangrena, tramnik, vucac Sin. .

---TRBIŠTEcavitas abdominalis (lat.), abdominal cavity (eng.), unutrašnji prostor u trbuhu koji je
smješten iznad dijafragme i iznad malehne zdjelice Sin. .

---TRBOBOLJAdolor abdominis (lat.), abdominal pain (eng.), bol u trbuhu, nedefiniran ili bez obzira
na uzrok Sin. .

---TRBUH1. abdomen, inis, n (lat.), belly, abdomen (eng.), dio tijela od grudnoga koša do karlice,
od dijafragme do završnoga dijela debeloga crijeva, ukljucujuci sadržaj karlice, 2. venter, tri, m
(lat.), belly (eng.), mesni kontraktibilni dio mišica, 3. svaki šuplji organ tijela ili duplja Sin. .

---TRBUH, AKUTNIabdomen acutum (lat.), acute abdomen (eng.), stanje nastalo razvojem neke
iznenadne bolesti u trbuhu (krvarenje, perforacija šupljega organa, ileus, zacepljenje krvnoga
suda), karakterizirano tipicnim simptomima, a ugrožava život i zahtijeva hitnu hiruršku intervenciju.
Sin. 

---TRBUH, DONJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. trbuh, malehni.

---TRBUH, MALEHNIhypogastrium, ii, n (lat.), id.(eng.), donji dio trbuha, ispod pupka. drobak, donji
trbuh. Sin. 

---TRBUH, UVUCENIabdomen scaphoideum (lat.), boat-shaped abdomen, navicular abdomen,

scaphoid abdomen (eng.), trbuh koji ima uvucen prednji zid u obliku camca, a vidi se kod djece sa
cerebralnom bolešcu. Sin. 

---TRBUŠNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. isuka.

---TRECAKAmalaria tertiana (lat.), tertian malaria (eng.), malarija kod koje febrilni paroksizmi
nastaju svakoga trecega dana, racunajuci dan nastanka kao prvi dan ciklusa. Uzrocnici su
Plasmodium vivax i Plasmodium ovale, a vatra nastaje kada paraziti napadaju crvena krvna zrna Sin.
.

---TREFINtrephina, ae, f (lat.), trephine (eng.), 1. specijalno konstruirani svrdao koji vadi kružni
disk kosti na glavi, 2. oštri instrument koji vadi kružni disk rožnjace kod kornealne transplantacije
Sin. .

---TREMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. drhat 2.

---TRENING(LAT.), (ENG.), SIN. v. ucenje.

---TREONIN(LAT.), treonine (eng.), prirodna, nezamjenjiva amino-kiselina, alfa-amino-beta-
hidroksibutirna kiselina, neophodna za optimalni rast novorodencadi i za ekvilibrijum azota kod
odraslih Sin. .

---TREPANtrepanum, i, n (lat.), burr, trephine (eng.), burgija za otvaranje kosti lubanje. Sin. 

---TREPANACIJAtrepanatio, onis, f (lat.), trepanation (eng.), operacija otvaranja lubanje upotrebom

trepana. Sin. 

---TREPAVICEcilia, orum, n (lat.), eyelashes (eng.), dlacice koje rastu na rubovima ocnih kapaka, a
dio su zaštitnoga aparata oka. plivice. Sin. 

---TREPELICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. padavica.

---TREPERENJE1. trepidatio, onis, f (lat.), trepidation, flutter (eng.), termin upotrebljavan u

klinickoj kardiologiji da oznaci brze vibracije ili pulzacije, 2. drhtavica ili samo osjecaj drhtanja,
treperenja, zbog nervne napetosti ili straha, sin. drhat od straha, trepet Sin. .

---TREPET(LAT.), (ENG.), SIN. v. drhat 2.

---TREPETLJIKAVciliatus-3 (lat.), ciliated (eng.), onaj koji ima trepetljike za kretanje ili ima
cuperak dlacica Sin. .

---TREPETLJIKEcilia, orum, n (lat.), id(eng.), nježne dlacice, nalik na produžetke površine odajice.
Krecu se ritmicki da bi pokretali odajicu ili da bi kretali tecnost i sluz oko odajice. To su cilijarni
pokreti i imaju efektivnu fazu u kojoj se cilije ukrute i krecu naprijed, te fazu oporavka u kojo Sin. .

---TREPONEMAtreponema, atis, n (lat.), id.(eng.), svaka poje-dina bakterija iz roda Spirochetaceae.

Gram negativni, spiralni, pokretni mikroorganizam sa aksijalnim filamentima. Ima ih dosta vrsta, a
najznacajnija je Treponema pallida, bijela treponema, uzrocnik frenjka Sin. .

---TREPONEMATOZAtreponematosis, is, f (lat.), id.(eng.), infekcija sa nekim mikroorganizmom iz

roda Treponema (npr. sifilis, pijan, pinta) Sin. .

---TREPTANJEnictatio, onis, f (lat.), wrinkling, nictation (eng.), akt brzoga spuštanja, zatvaranja i
otvaranja ocnih kapaka, u cilju zaštite ocnoga bulbusa Sin. .

---TRESAVICAparalysis agitans (lat.), shaking palsy (eng.), parkinsonizam nepoznate etiologije,

nastaje obicno u kasnoj dobi života, premda su opisane i juvenilne forme. Lagahno je progresivna
bolest, a karakterizirana je slijedecim simptomima: lice u obliku maske, drhat mišica u miru,
usporenje voljnih pokreta, s Sin. .

---TREZVENJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. trijezan.

---TREŠLOVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tanin.

---TREŠNJA1. Prunus avium (lat.), cherry (eng.), ašlama, ako je kalemljena, plemenita vocka, inace
pod izvornim nazivom. Voce bogato provitaminom A, K i P. Peteljke, drške ploda u obliku caja su
dobar dijuretik, 2. Sin. v. drhat 2..

---TRIANGULARANtriangularis, e (lat.), trinagular (eng.), trouglast, trocoškast, ima tri coška, ugla
Sin. .

---TRIBADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tribadizam.

---TRIBADISMUS, TRIBADISMUS, i, m (lat.), tribadism (eng.), lezbijstvo u kojemu se simulira

heteroseksulani akt, nekada upotrebom vještackoga penisa, 2. postizanje zadovoljstva dviju lezbijki
uzajamnim diranjem sikilja. Žene koje to rade su tribade Sin. .

---TRICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. mekinje.

---TRIFOLIOZAtrifoliosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest konja sa iritacijama kože, sluzavice usta i sa
opcim simptomima, a posljedica je prekomjernoga uzimanja hibridne djeteline. Sin. 

---TRIGEMINIJAtrigeminia, ae, f (lat.), trigeminy (eng.), pojava tri pulsna otklona u brzom slijedu,
jedan iza drugoga Sin. .

---TRIGONUMtrigonum, i, n (lat.), trigone (eng.), predio sa tri coška, trokutasta area, uobicajeni
anatomski termin za podrucje koje ima oblik trokuta. Up. trougao Sin. .

---TRIHIJAZA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. badljivost ili zle dlake. 2. pojava koncastih struktura u
mokraci..

---TRIHINELATrichinella, ae, f (lat.), id.(eng.), rod oblih guja-vica od kojih su mnogi paraziti.
Najpoznatija je Trichinella spiralis, pork worm, dužine oko 1,5 cm. Covjek se infestira jeduci
svinjsko meso. Parazit sazrije i ostavlja larve u sluzavici odakle putuju limfom u svaki organ Sin. .

---TRIHINOZAtrichinosis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija trihinelom iz svinjskog mesa. U pocetku je

prisutan proljev, stuživanje, kolike i vatra, a kasnije boli, ukocenost, otok mišica, vatra, malehna
krvarenja, znojenje i nesanica. Sin. 

---TRIHOBEZOAR(LAT.), trichobezoar, hairball (eng.), loptica od dlaka u želucu životinja nastala

lizanjem i gutanjem dlaka Sin. .

---TRIHOEPITELIOMAtrichoepithelioma, atis, n (lat.), id.(eng.), benigni kožni tumor koji polazi od

matriksa dlake. Vidi se na licu i histološki je karakteriziran trakama bazalnih odajica okruženih
fibroodajickom potkom. Nastaje kod mladih žena Sin. .

---TRIHOFAGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jedenje dlaka.

---TRIHOFITIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trihofitoza.

---TRIHOFITOZAtrichophytosis, is, f (lat.), id.(eng.), gljivicna infekcija uzrokovana nekom vrstom

Trichophytona (koža, nokti, kosa), sin. trihofitija Sin. .

---TRIHOLEGIJAtricholegia, ae, f (lat.), id.(eng.), manija cupa-nja dlaka, narocito obrva Sin. .

---TRIHOMAZIJAtrichomasia, ae, f (lat.), trichomasy (eng.), sposobnost da se razlikuju tri osnovne

boje (crvena, žuta i plava) Sin. .

---TRIHOMEGALIJAtrichomegalia, ae, f (lat.), trichomegaly (eng.), urodeni sindrom koji se sastoji od

intenzivnoga rasta trepavica, obrva, a udružen je sa patuljastim rastom, mentalnom retardacijom i
pigmentnom degeneracijom retine Sin. .

---TRIHOMIKOZAtrichomycosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest infekcije dlaka gljivicama Sin. .

---TRIHOMONAStrichomonas, atis, f (lat.), id.(eng.), svaki pojedini organizam iz roda flagelatnih

protozoa koji se nalaze u gastrointestinalnome ili urinarnome traktu raznih kicmenjaka, ali i
beskicmenjaka i kod ljudi. Ova protozoa ima 3-5 biceva naprijed. Ima ih raznih vrsta (Trichomonas
gallinae, T. homin Sin. .

---TRIHOMONIJAZAtrichomoniasis, is, f (lat.), id.(eng.), infestacija trihomonasom ( Sin. v.).

---TRIHOPATIJAtrichopathia, ae, f (lat.), trichopathy (eng.), bilo koja bolest dlaka Sin. .

---TRIHOPTILOZA, TRICOPTILOSIS, is, f (lat.), id.(eng.), stanje u kojemu su dlake rascijepljene i

nalice na pticije pero Sin. .

---TRIHOSPORONtrichosporon, i, n (lat.), (eng.), svaki pojedini organizam iz roda gljiva (fungi

imperfecti), porodice Cryptococeaceae, red Monilliales, a koji predstavljaju normalnu floru
respiratornoga i digestivnoga trakta, ali mogu izazvati bolest dlaka. Sin. 

---TRIHOSPORONOZAtrichosporonosis, is, f (lat.), id.(eng.), infekcija trihosporonom ( Sin. v.).

---TRIHOZAtrichosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest koja ide sa abnormalnim rastom dlaka Sin.
.

---TRIHURIJAZAtrichuriasis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje infestacije crijevnom oblom gujavicom

Trichuris trichura, whipworm, koja uglavnom zahvaca ljude. Nastanjuje debelo crijevo, duga je oko
5 cm, a simptomi su driska-vica, bljuvanje, rektalni prolaps. Javlja se pretežno kod djece Sin. .

---TRIJAS, TRIAS, adis, f (lat.), triad (eng.), grupiranje po tri, grupa od tri (npr. merseburški trijas
kod tireotoksikoza: tahikardija, guša, egzoftalmus) Sin. .
---TRIJEZANsobrius-3 (lat.), sober (eng.), osoba koja nije pod djejstvom alkohola ili nekoga drugoga
omamljujucega sredstva, nego je u punome posjedu svih svojih osjecaja, cula, misli itd. Osoba koja
nikad ne pije je trezvenjak Sin. .

---TRIKUSPIDALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. trolisan.

---TRILOGIJA, TRILOGIA, ae, f (lat.), trilogy (eng.), kombinacija od 3 elementa (tri defekta pri
rodenju, tri simptoma) Sin. .

---TRILOKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. trodjelan.

---TRIMER(LAT.), id.(eng.), spoj napravljen kombinacijom tri identicne jednostavnije molekule. Up.
monomer, dimer, polimer Sin. .

---TRIMESTAR(LAT.), trimester (eng.), period od tri mjeseca. Na nekim univerzitetima akademska

godina je podijeljena na trimestre, a ne na semestre kao kod nas Sin. .

---TRIOLIZAM, TRIOLISM(LAT.), (eng.), spolni interes ili praksa koja zahvaca 3 osobe, dvije jednoga
spola, a jedne suprotnoga. Ljubavni akt utroje Sin. .

---TRIORHIDIZAMtriorchidia, ae, f, triorchidismus, i, m (lat.), triorchidism (eng.), pojava da neki

pojedinac ima 3 tašaka Sin. .

---TRIOZA(LAT.), triose (eng.), monosaharid koji ima 3 atoma ugljika u molekuli Sin. .

---TRIPANOZOMAtrypanosoma, atis, n (lat.), id.(eng.), svaka pojedina jedinka iz roda

Kinetoplastida, protozoe. To su hemiflagelatni paraziti kod beskicmenjaka i kicmenjaka ukljucujuci
i covjeka. Neki su patogeni. Prva 3 stadija životnoga ciklusa nalaze se kod vektora (insekt koji siše
krv), a posljednji kod Sin. v. tripanozomijaza.

---TRIPANOZOMIJAZAtrypanosomiasis is, f (lat.), id.(eng.), sta-nje infestacije protozoom

Tripanosoma ( Sin. v.). Ima ih nekoliko oblika: atipicna tripanozomijaza je endemicna, a vektor je
muha ce-ce (groznica, vatra, anemija, ospa, nabuh, meningoencefalitis, letargija), zatim
gambijska, pa rode-zijska tripanozomijaza, sin. bolest spavanja.

---TRIPEPTIDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. polipeptidi.

---TRIPER(LAT.), (ENG.), SIN. v. gonoreja.

---TRIPLOIDAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. poliploidan.

---TRIPLOIDIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. poliploidija.

---TRIPLOPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. videnje, trostruko.

---TRIPSIJA1. v. drobljenje, 2. tripsio, onis, f (lat.), tripsy (eng.), rijec kojom završavaju svi nazivi
hirurških procedura koje znace neko drobljenje kamenaca Sin. .

---TRIPSINtrypsinum, i, n (lat.), trypsin (eng.), enzim endopeptidaza (EC 3.4.21.4.) koja katalizira
pucanje peptidnih lanaca na karboksilnoj strani ili arginina ili lizina. Luci ga pankreas, a proenzim
tripsinogen ga konvertira u akutni oblik Sin. .

---TRIPSINOGEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tripsin.

---TRIPTOFAN(LAT.), tryptophan (eng.), nezamjenljiva aminokiselina, alfa-amino-beta-3-beta-indol

propionska kiselina. Prekurzor je serotonina i esencijalna za rast i azotni ekvilibrijum Sin. .

---TRISAHARID(LAT.), trisaccharide (eng.), bilo koji iz klase ugljenih hidrata koji je napravljen od 3
glukozine monosaharidne grupe Sin. .

---TRISOMIJAtrisomia, ae, f (lat.), trysomy (eng.), prisustvo ekstrahromozoma jednoga tipa u inace
diploidnoj odajici ( Sin. 2

---TRISTEARIN, STEARINUM, i, n (lat.), tristearin (eng.), saturirani triglicerid napravljen od

stearinske kiseline. Nalazi se u loju i kakao maslu, sin. stearin Sin. .

---TRITANOPSIJAtritanopia, ae, f (lat.), id.(eng.), rijetka dihromazija koja je karakterizirana

retencijom senzornih me-hanizama samo za dvije boje (crveno i zeleno) Sin. .

---TRIZMUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. škripac.

---TRLJANJE, FRICTIO, onis, f (lat.), rubbing, friction (eng.), utiskivanje ljekovitoga sredstva u tkivo
(masti, mehlema). Vid lijecenja utrljavanjem u tkivo. Sin. 

---TRN(LAT.), (ENG.), SIN. v. bodlja.

---TRNCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mravinjanje.

---TROAKAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. probadalo.

---TRODJELANtrilocularis, e (lat.), trilocular (eng.), onaj koji ima tri odjeljenja, tri odaje, tri
odajice i sl Sin. .

---TROFEDEMtrophoedema atis, n (lat.), trophedem (eng.), stanje karakterizirano stalnim otokom

noga i tabana Sin. .

---TROFICANtrophicus-3 (lat.), trophic (eng.), onaj koji pripada ishrani, koji je uzrokovan
poremecajima ishrane Sin. .
---TROFIJAtrophia, ae, f (lat.), trophy (eng.), rijec kojom se oznacavaju složenice, a oznacava
hranu, ishranu necega Sin. .

---TROFOBLASTtrophoblastus, i, m (lat.), trophoblast (eng.), sloj ekstraembrionalnoga

ektodermalnoga tkiva izvan blastociste. Prijanja jaje za sluzavicu matericnoga zida i obezbjeduje
mu ishranu. Iz njega nastaju horion i amnion Sin. .

---TROFOCIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odajica, hranidbena.

---TROFOLOGIJAtrophologia, ae, f (lat.), trophology (eng.), nauka o ishrani organizma Sin. .

---TROFONEUROZAtrophoneurosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koji oblik funkcionalne bolesti uslijed
poremecaja ishrane Sin. .

---TROFONOZAtrophonosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest ili smetnja uslijed nutricionih
razloga Sin. .

---TROFOPATIJAtrophopathia, ae, f (lat.), trophopathy (eng.), bilo koji poremecaj ishrane Sin. .

---TROGRANtrigeminus-3 (lat.), trigeminal (eng.), onaj koji ima 3 grane Sin. .

---TROHANTER(LAT.), (ENG.), SIN. v. puce i puce malehno.

---TROHANTER, MALEHNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. puce, malehno.

---TROHANTER, VELIKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. puce.

---TROHANTERICANtrochantericus-3 (lat.), trochanteric (eng.), onaj koji pripada pucetu ( Sin. v.).

---TROHLEARANtrochlearis, e (lat.), trochlear (eng.), onaj koji pripada ili je prirode kotura, trohlee
Sin. .

---TROJAKI ŽIVACnervus trigeminus (lat.), trigeminal nerve (eng.), peti moždani živac koji izlazi iz
latralnoga aspekta ponsa. Ima motorni i senzorni dio. Motorni inervira maksilatorne mišice, a
senzorni dio daje tri grane poslije trigeminalnoga gangliona i to n. ophtalmicus, n. maxillaris et n.
mandibularis koji daje se Sin. .

---TROJCItrigemini, orum m (lat.), trigeminy (eng.), pojava troje djece u utrobi majke i pojava
trostrukoga poroda jednoga nošenja Sin. .

---TROLISANtricuspidalis, e (lat.), tricuspidal (eng.), onaj koji ima 3 zaliska, tri lista na srcanoj
valvuli Sin. .
---TROMtardus-3, tardivus-3 (lat.), tardy (eng.), polahgan, spor, onaj koji oklijeva, zakasnio,
neblagovremen, sporije reakcije, produženoga vremena za reakciju na stimulans Sin. .

---TROMB(LAT.), (ENG.), SIN. v. klokun.

---TROMBASTENIJAthrombasthenia, ae, f (lat.), id.(eng.), abnormalnost krvnih plocica

karakterizirana slabom reakcijom zgrušavanja, slabom retrakcijom koaguluma, slabom adhezijom na
staklu, slabom agregacijom i produženim vremenom krvarenja Sin. .

---TROMBAZA, V(LAT.), (ENG.), trombin Sin. .

---TROMBEKTOMIJAthrombectomia, ae, f (lat.), thrombectomy (eng.), hirurško uklanjanje, ekscizija

tromba sa krvnoga suda Sin. .

---TROMBINthrombinum, i, n (lat.), thrombin (eng.), enzim koji je nastao iz protrombina i koji

pretvara fibrinogen u fibrin. Zovu ga i fibrinoginaza i trombaza Sin. .

---TROMBOANGIITISthromboangiitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija krvnoga suda sa trombozom

Sin. .

---TROMBOCITthrombocytus, i, m (lat.), thrombocyte (eng.), struktura u obliku diska, 2-4

mikrometra u dijametru prisutna u krvi svih sisara sa dominatnom ulogom u krvnoj koagulaciji.
krvna plocica. Sin. 

---TROMBOCITAFEREZAthrombocytaphresis, is, f (lat.), id(eng.), selektivno odvajanje trombocita iz

konzerve krvi. Ostatak krvi se vraca davaocu Sin. .

---TROMBOCITEMIJAthrombocytaemia, ae, f (lat.), thrombocytemia (eng.), porast broja krvnih

plocica u krvi Sin. .

---TROMBOCITOKRITthrombocytocritum, i, n (lat.), thrombocytocrit (eng.), 1. volumen, kolicina,

krvnih plocica u odredenoj kolicini krvi, 2. takoder aparat koji to mjeri Sin. .

---TROMBOCITOLIZA, THROMBOCYTOLYSIS, is, f (lat.), id.(eng.), destrukcija krvnih plocica Sin. .

---TROMBOCITOPATIJAthrombocytopathia, ae, f (lat.), thrombocytopathy (eng.), grupa heterogenih

hemoragicnih smetnji sa zajednickom karakteristikom da krvne plocice slabo promoviraju krvno
zgrušavanje. Uglavnom uslijed nedostatka faktora 3 (PF 3) Sin. .

---TROMBOCITOPENIJA(LAT.), thrombocytopaenia, ae, f (eng.), thromocytopenia (eng.), smanjenje

broja krvnih plocica. trombopenija. Sin. 

---TROMBOCITOPOEZA, THROMBOCYTOPOESIS, is, f (lat.), id.(eng.), produkcija, stvaranje, krvnih

plocica Sin. .
---TROMBOCITOZAthrombocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), porast broja krvnih plocica u perifernoj krvi
Sin. .

---TROMBOELASTOGRAF(LAT.), (ENG.), SIN. v. tromboelastogram.

---TROMBOELASTOGRAFIJAthromboelastographia, ae, f (lat.), thromboelastography (eng.),

odredivanje rigidnosti krvi ili plazme za vrijeme koagulacije upotrebom tromboelastografa Sin. .

---TROMBOELASTOGRAM(LAT.), tromboelastogram (eng.), graficki prikaz vrijednosti napravljenih

tromboelastografijom ( Sin. v.), a aparat koji to radi zove se tromboleastograf.

---TROMBOENDARTEREKTOMIJAthromboendarterectomia, ae, f (lat.), thromboendarectomy (eng.),

hirurška operacija koja se sastoji u vadenju tromba i unutrašnjega sloja zahvacene arterije Sin. .

---TROMBOENDARTERITIS, THROMBOENDARTERITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija unutrašnjega

sloja arterije sa stvaranjem tromba Sin. .

---TROMBOFLEBITISthrombophlebitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija vene udružena sa krvnim

grušanjem i stvaranjem tromba Sin. .

---TROMBOGENEZAthrombogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje krvnih ugrušaka, tromba Sin. .

---TROMBOLIZAthrombolysis, is, f (lat.), id.(eng.), akt kojim se nastali klokuni tope citavim nizom
dogadaja, gdje je najvažnija lokalna plazminska akcija koja nastupa unutar samoga tromba Sin. .

---TROMBOPATIJAthrombopathia, ae, f (lat.), thrombopathy (eng.), smetnja krvne koagulacije

uslijed nesposobnosti krvnih plocica da oslobadaju ADP kao odgovor na agense koji promoviraju
agregaciju Sin. .

---TROMBOPENIJAthrombopenia, ae, f (lat.), thrombopeny (eng.), smanjena kolicina trombocita u

krvi, id. trombocitopenija Sin. .

---TROMBOTICANthromboticus-3 (lat.), thrombotic (eng.), ono što pripada procesu zgrušavanja krvi
Sin. .

---TROMBOZAthrombosis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje, razvoj i prisustvo klokuna, krvnoga ugruška
Sin. .

---TROMOSTtarditas, atis, f (lat.), tardiness (eng.), sporost, lagahno kretanje, oklijevanje,

odugovlacenje, neblagovremenost, sporija reakcije na draži Sin. .

---TROPIJAtropia, ae, f (lat.), tropy (eng.), rijec kojom se oznacava devijacija oka od normalne
pozicije kada su oba oka otvorena i nepokrivena (npr. strabizam) Sin. .

---TROPIZAMtropismus, i m (lat.), tropism (eng.), savijanje, kretanje ili rast organizma ili njegovoga
dijela kao odgo-vor na vanjsko stimuliranje. Može biti pozitivno (prema) i negativno (od), npr.
pozitivni fototropizam, kretanje prema svjetlu Sin. .

---TROPSKItropicalis, e (lat.), tropical (eng.), onaj koji pripada dijelu zemlje koji je oznacen kao
tropski (geogr. širina izmedu 17 i 23, sjeverno i južno od ekvatora. Odnosi se na bolesti (npr.
tropske bolesti u medicini) Sin. .

---TROUDARANtricrotus-3 (lat.), tricrotic (eng.), onaj koji ima trostruki udar pulsa koji se može
registrirati, Sin. .

---TROUGAOtriangulum, i, n (lat.), triangle (eng.), predio, area, figura ili objekt koji ima 3 ugla,
coška. trigonum. Sin. 

---TROUGLASTtriquetrus-3 (lat.), triquetrous (eng.), onaj koji ima 3 ugla, kao npr. os triquetrum,
trouglasta kos Sin. t

---TROVANJE FOSFOROMphosphorismus, i, m (lat.), phosphorism (eng.), hronicno trovanje fosforom,

svjetlikom, nastalo inhaliranjem ili ingestijom fosfora. Vidi se zubobolja, mandibularna nekroza,
nejelica, slabost, anemija, sin. fosforizam Sin. .

---TROVANJE GLJIVAMAmycetismus, i, m (lat.), mycetism (eng.), trovanje uživanjem otrovnih gljiva,

bez obzira na vrstu. Pošto ih ima veoma mnogo vrsta sa nekoliko farmakološki razlicitih otrova, to je
i klinicka slika razlicita. U principu se vidi rano i kasno trovanje, ono koje nastaje odmah poslije
uživanja i ono k micetizam. Sin. 

---TROVANJE HRANOMintoxicatio alimentaris (lat.), food poisoning (eng.), grupa bolesti, koje se
veoma razlikuje u akutnosti i klinickoj slici, od lahke do, po život opasne, bolesti, a koje nastaju
ingestijom kontaminirane ili otrov-ne hrane. Kao uzrocnici se pojavljuju razliciti mikroorganizmi,
uglavnom patogene bakterije ili sitotoksizam. Sin. 

---TROVANJE KRVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. gnjila.

---TROVANJE NIKOTINOMnicotinismus, i, m (lat.), nicotinism (eng.), pretjerano pušenje ili ingestija

nikotina koja dovodi do znaka trovanja nikotinom (najprije stimulacija, a potom depresija
centralnoga i autonomnoga nervnoga sistema, a na kraju smrt uslijed paralize dihanja) Sin. .

---TROVANJE OLOVOMsaturnismus, i, m, plumbismus, i, m (lat.), saturnism, lead poisoning (eng.),

trovanje uslijed apsorpcije ili ingestije olova ili njegovih soli (gubitak apetita i težine, kolike,
konstipacija, nesanica, glavobolja, vrtoglavica, hipertenzija, anemija, plavi rub na desnima itd.),
sin. plumbizam, saturnizam Sin. .

---TROVANJE RIBOMichthyismus, i, m (lat.), ichthyotoxism (eng.), intoksikacija nastala ingestijom

svježe toksicne ikre ili ribe, a karakterizirana je gastrointestinalnim i neurološkim smetnjama.
Trovanje pokvarenom ribom (koja se lahko kvari) je trovanje hranom Sin. .

---TROVANJE STRIHNINOMstrychninismus, i, m (lat.), strychninism (eng.), hronicno trovanje

otrovnim alkaloidom strihninom koji se dobija poglavito iz Strychnos nux vomica i drugih vrsta. Vidi
se postsinapticka inhibicija nervnih impulsa . Ova vrsta trovanja se vidi i kod nekih gljiva Sin. .
---TROVANJEintoxicatio, onis, f (lat.), intoxication, poisoning (eng.), bolesno stanje nastalo bilo
kojim otrovom, bez obzira na porijeklo Sin. .

---TROŠANfragilis, e (lat.), (eng.), fragile, brittle (eng.) krhak, lahko se lomi, u nedostatku otpora
prema faktorima koji uzrokuju prekid kontinuiteta ili integriteta. loman, fragilan. Sin. 

---TROŠNICEfebris hectica (lat.), hectic fever (eng.), vatra koja se javlja svakodnevno sa dubokim
znojenjem, drhtavicom, crvenjenjem obraza. Bila je ranije karakteristicna za neke forme verema
Sin. .

---TROŠNOSTfragilitas, atis, f (lat.), fragility (eng.), svojstvo lahkoga lomljenja, trošnosti,

nepostojanje otpora prema faktorima koji uzrokuju prekid kontinuiteta ili integriteta. lomljivost.
Sin. 

---TRPAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. opor.

---TRPEZARIJArefectorium, ii, n (lat.), refectory, dining room (eng.), posebna prostorija u bolnici
gdje pokretni bolesnici zajedno jedu Sin. .

---TRPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, šecerna.

---TRTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kost, tanka.

---TRUD(LAT.), (ENG.), SIN. v. napon.

---TRUDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila.

---TRUDNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila.

---TRUDNOCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nošenje.

---TRUDNOCA, JAJNICKAovaricyesis, is, f, graviditas ovarica (lat.), ovarian pregnancy (eng.), pojava
da je jaje oplodeno izvan materice pri samome izlazu iz jajnickoga folikula. U stvari to je trbušna
trudnoca jer jajnik nema kapaciteta za bilo kakvu nidaciju jajeta. trudnoca, trbušna. Sin. 

---TRUDNOCA, TRBUŠNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trudnoca, jajnicka.

---TRUDNOCA, TUBARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trudnoca, vanmatericna.

---TRUDNOCA, UOBRAŽENApseudocyesis, is, f, graviditas falsa (lat.), false pregnancy (eng.),

neurotska menifestacija kod žene koja jako želi trudnocu. Nije trudna, ali se vidi puno znaka
trudnoce (uglavnom porast trbuha, bljuvanje i sl.) Sin. .
---TRUDNOCA, VANMATERICNAgraviditas extrauterina (lat.), extrauterine gravidity (eng.), trudnoca
koja se ne razvija u materici nego izvan nje. Najcešca je u jajniku i zove se onda tubarna trudnoca,
ali može biti i u trbuhu Sin. .

---TRUDNOCA, VIŠESTRUKApolycyesis, is, f, graviditas multiplex (lat.), (eng.), multiple pregnancy

(eng.) pojava više od jedne trudnoce kod iste žene, pojava da je jedna žena više puta hamila Sin. .

---TRUHLEŽputrescentia, ae, f putredo, inis, f (lat.), rottenness, putrescence (eng.), dekomponirani

materijal, raspadnuti bjelancevinasti i organski materijal sa pojavom neugodnoga mirisa. Sin. 

---TRUHLJENJE ZUBAodontonecrosis, is, f (lat.), id.(eng.), raspadanje tvrdih i mehkih struktura

zuba. karijes 2, izjeden zub. Sin. 

---TRUHLJENJEputrefactio, onis, f (lat.), decay, putrefaction (eng.), enzimska dekompozicija,

narocito bjelancevina, sa produkcijom neugodnoga mirisa koji daju merkaptani, vodikov sulfid,
ugljeni disulfid, amonijak i sl Sin. .

---TRUHNUTI, PUTRESCERE(lat.), putrefy (eng.), dekomponirati, raspadati. Posebno vrijedi za

dekompoziciju bjelancevina i organskih materija sa pojavom neugodnoga mirisa. Sin. 

---TRUHOputrescens, entis, putridus-3 (lat.), putrescent, rotting (eng.), onaj koji je prošao proces
truhljenja ( Sin. v.), pokvaren.

---TRUNKALANtruncalis, e (lat.), truncal (eng.), onaj koji pripada truplu, deblu, peteljci. (npr.
trunkalna ataksija) Sin. .

---TRUPtruncus, i, m (lat.), trunk (eng.), glavni dio tijela koji se sastoji od vrata, grudnoga koša,
trbuha, karlice. Za njega se vežu glava i ekstremiteti. Termin se upotrebljava i za oznacavanje
glavnoga dijela nekoga organa. dovda, trupina. Sin. 

---TRUP, PATULJASTnanocormia, ae, f (lat.), id.(eng.), razvojna mahana koja je karakterizirana

nenormalnim smanje-njem, malehnim trupom. nanokormija. Sin. 

---TRUPAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. kraste, vodene.

---TRUPINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trup.

---TRUTOVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zlic.

---TRZANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. grc 1.

---TRZAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. grcevito stanje.

---TSH(LAT.), (ENG.), SIN. v. tireotropin i adenohipofiza.

---TUBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vod.

---TUBARANtubalis, e (lat.), tubal (eng.), ono što pripada nekom vodu, cijevi, tubi (npr. tubarna
trudnoca) Sin. .

---TUBERKULINtuberculinum, i, n (lat.), tuberculin (eng.), sterilna otopina koja sadrži produkte

rasta Mycobacterium tuberculosis koja se upotrebljava za kožne testove na verem Sin. .

---TUBERKULOZA PILICA(LAT.), (ENG.), tuberekuloza, pticija Sin. .

---TUBERKULOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. verem.

---TUBERKULOZA, BOVINAtuberculosis bovina (lat.), bovine tuberculose (eng.), je hronicna

infektivna bolest stoke, uzrokovana sa Mycobacterium bovis, prenosljiva na covjeka i druge
životinje, narocito mlijekom bolesnih krava. Pretežno je crijevne lokalizacije, gdje se, posebno kod
djece, formira, primarni kompleks. goveda tuberkuloza, hajvanski verem, goveda sušica. Sin. 

---TUBERKULOZA, DISEMINIRANAtuberculosis disseminata (lat.), disseminated tuberculose (eng.),

hematogeni ili limfogeni rasap tuberkuloznih bacila iz primarnoga fokusa, sa tuberkulozom raznih
organa organizma. Sin. 

---TUBERKULOZA, GENITALNAtuberculosis genitalis (lat.), genital tuberculosis (eng.), tuberkuloza

genitalnoga aparata, narocito kod žena. Kod muškaraca se cesto zove uroge-nitalna tuberkuloza.
Sin. 

---TUBERKULOZA, HIRURŠKAtuberculosis chirurgica (lat.), surgical tuberculose (eng.), forma

tuberkuloze, vecinom urinarne u današnje vrijeme, koja je lokalizirana i ogranicena, a lijeci se
operativnim odstranjenjem organa ili dijela organa zajedno sa tuberkuloznim žarištem. Sin. 

---TUBERKULOZA, MILIJARNAtuberculosis miliaria (lat.), miliary tuberculose (eng.), hematogeni ili

limfogeni rasap tuberkuloznih klica sa stvaranjem malehnih cvorova, u velicini zrna prosa, svuda po
tijelu, cime hronicni tok bolesti krene u fulminantno akutnome pravcu Sin. .

---TUBERKULOZA, POSTPRIMARNAtuberculosis postprimaria (lat.), postprimary tuberculosis (eng.),

tuberkuloza koju karakterizira novo žarište, pretežno kod odraslih, a koji su imali ranije primarnu
tuberkulozu u klinickom ili subklinickom toku. To nije nova infekcija sa Mycobacterium tuberculosis
Sin. .

---TUBERKULOZA, PRIMARNAtuberculosis primaria (lat.), primary tuberculose (eng.), tuberkuloza

pluca koja nastaje prvom infekcijom uzrocnikom Mycobacterium tuberculosis, pretežno kod djece,
ali i kod odraslih, a karakte-rizirana je formiranjem primarnoga kompleksa koji se sastoji od
parenhimske lezije na plucnom tkivu i zahvatanja kores Sin. 

---TUBERKULOZA, PTICIJAtuberculosis avium (lat.), avian tuberculose (eng.), tuberkuloza koja

zahvata razlicite ptice, ukljucujuci i pilice i pacice, uzrokovana sa Mycobacterium avium, a posebno
je karakterizirana tuberkulima koji sadrže uglavnom epiteloidne odajice. tuberkuloza pilica, kokošiji
verem. Sin. 

---TUBERKULOZA, URINARNAtuberculosis urinaria (lat.), urinary tuberculose (eng.), tuberkuloza

mokracnih puta, cesto kao širenje plucne tuberkuloze hematogenim putem. Dalje širenje unutar
urinarnoga trakta može biti kanalikularno. Up. tuberkuloza, genitalna. Sin. 

---TUBERKULOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. veremli.

---TUBERKULUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. grudica.

---TUBEROZAtuberosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje karakte-rizirano stvaranjem nodula, cvorova,

kvrga. Sin. 

---TUBOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. salpingoplastika.

---TUBULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cjevast.

---TUBULOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cjevast.

---TUBULUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. cjevcica.

---TUCAKpistillum, i, n (lat.), 1. pistil (eng.), ženski dio cvijeta. Obicno ih ima više, 2. pestle (eng.),
apotekarski alat kojim se tuce neka supstancija u havanu, da bi se dobio fini prašak Sin. .

---TUCNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, lojna.

---TUFAH(LAT.), (ENG.), SIN. v. jabuka.

---TUGAaegritudo, inis, f (lat.), sorrow (eng.), jad, zabrinutost, žalost, ojadenost, ožalošcenost,
cemer, nesreca, specifican subjektivno trajan osjecaj uslijed emocionalnoga gubitka Sin. .

---TUKadeps, ipis, m (lat.), fat (eng.), masno tkivo, bijelo ili žuto, koje pravi mehke jastucice
izmedu organa i sloj ispod kože. Pravi konture tijela, a služi kao rezerva energije. salo, mast. Sin. 

---TUKNUTI(LAT.), (ENG.), neugodno mirisati, Sin. v. miris.

---TUKOVINAacidum adiposum (lat.), fatty acid (eng.), bilo koja monokarboksilna kiselina pravoga
lanca, narocito ona koja se nalazi u masti (oleinska, stearinska, palmitinska, linolna i linolenska).
masna kiselina. Sin. 

---TULAREMIJA, TULARAEMIA, ae, f (lat.), rabbit fever, tularemia (eng.), infektivna zoonoza, nadena
najprije medu glodarima, ali zahvaca i ljude. Uzrocnik je Francisella tularensis, a prenosi se
krpeljima ili kontaktom sa zahvacenim živo-tinjama. Abruptan pocetak vatre, slabost, glavobolja,
bol u ledima su opci znaci svih obli kuga, glodarska. Sin. 
---TULUMBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brizgalica.

---TUMEFAKTtumefactio, onis, f (lat.), tumefaction (eng.), 1. nabuh, otok, akt otjecanja, pogotovu
ako je lokalan, 2. ogranicena kolekcija koja imponira kao tumor, a da ne mora biti. nateklina. Sin. 

---TUMOR(LAT.), (ENG.), 1. po latinskom znacenju svaki otok, Sin. v. nabuh. Danas je, medutim,
medicinski neopravdano upotrebljavati izraz tumor za otok, 2. v. novorast ili novo rašcenje.

---TUMOR, CISTICAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cistoma.

---TUMOR, DOBROCUDANtumor benignus (lat.), benign tumor (eng.), tumor koji ne pokazuje
invazivan rast, odajicki nemir i ne daje metastaze. Okružen je fibriznom cahurom Sin. .

---TUMOR, MIJEŠANItumor mixtus (lat.), mixed tumor (eng.), vrsta malignoga pleomorfnoga
adenoma koji se obicno nalazi u pljuvacnim žlijezdama starijih ljudi. Jedan dio je epitelijalni i
mezenhimski, maligan je, te može metastazirati, a drugi dio je dobrocudan i nalazi se u ranije
opisanom tumoru, ali i u metastaz Sin. .

---TUMOR, ZLOCUDANtumor malignus (lat.), malignat tumor (eng.), tumor koji pokazuje znake
invazije, cije odajice pokazuju veliki broj mitoza, te onaj koji daje metastaze Sin. .

---TUNIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ovoj.

---TUNJACydonia vulgaris (lat.), quince (eng.), drvo ciji se plod u narodnoj medicini upotrebljava
kao adstringens, posebno kod proljeva. Sjeme, Semen Cydoniae, služi za pravljenje preparata protiv
kašlja, te obloge protiv isindije kosti Sin. .

---TUNJAVhebes, etis (lat.), stupid (eng.), tup, glup, usporen, emocionalno tup, apatican, šutlji Sin.
v. Up. tup 2, tupost.

---TUPobtusus-3 (lat.), obtuse (eng.), 1. (o organu ili instrumentu), zatupljen, zatupast, zarubljen,
nije oštar (npr. margo obtusus), 2. stupidus-3, stupid (eng.), (o intelektu), glup, neinteligentan,
retardiran, tupoglav, tupan, 3. (o bolu), dull (eng.), potmuo, nije jak, ili rezak, suprimir Sin. .

---TUPAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. tup 2.

---TUPFER(LAT.), (ENG.), SIN. v. loptica.

---TUPOCA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tupost 1.

---TUPOGLAVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. tupost 1.

---TUPOST1. hebetudo, inis, f (lat.), hebetude (eng.), apatija, emocionalna hladnoca,

nezainteresiranost iz bilo kojega uzroka (u psihijatriji); emocionalna tupost je karakteristika
šizofrenije, sin. tupoca, tupoglavost, 2. dullness (eng.), smanjena rezonancija prilikom perkusije.
Zvuk koji se dobije perkusij Sin. .

---TURBAN TUMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. cilindroma.

---TURBAN ZAVOJ(LAT.), turban (eng.), 1. elasticni materijal u obliku cilindra koji se steže oko
glave, 2. zavoj napravljen u obliku calme Sin. .

---TURGIDANturgidus-3 (lat.), turgid (eng.), otecen, nabreknut jedar, onaj koji posjeduje tonus
Sin. .

---TURGOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. jedrina.

---TURICEFALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šiljasta glava,

---TURNIKE(LAT.), (ENG.), toruniquet (fr.), instrument za kompresiju krvnih suda koji se stavlja oko
ekstremiteta i time zaustavlja krvarenje distalno od mjesta aplikacije. Ima ih raznih, pa je cuvena
Esmarchova poveska što je, ustvari, turnike. Danas se cesto turnikeom zove manže Sin. .

---TURPIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ege.

---TURSKI NEVEN, V(LAT.), (ENG.), peli Sin. n

---TURUNDŽA(LAT.), (ENG.), SIN. v. naranca.

---TUSTILJAKlipoma, atis, n (lat.), id.(eng.), nakupina masnoga tkiva, jasno ogranicena, obicno
režnjevita, sa kapsulom, koja, ustvari, predstavlja benigni tumor masnoga tkiva. lipoma. Sin. 

---TUTAurodochium, ii, n (lat.), urinal (eng.), sud za mokrenje bolesnika. Latinski i(eng.),leski
termin je samo sud za mokracu, kol. guska, a bosanski termin tuta obuhvata svaki sud za nuždu, ne
samo za mokrenje. Termin burežnjak je identican(eng.),leskome i latinskome. vrcina. Sin. 

---TUTIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cink.

---TUTKALOcolla, ae, f (lat.), glue (eng.), adhezivni preparat u formi neciste želatine a dobija se
kuhanjem papaka u vodi. Služi za ljepljenje. ljepilo. Sin. 

---TUTULJAstruma, ae, f (lat.), goiter (eng.), povecanje kotlacne žlijezde cime se prednji dio vrata
bolesnika cvorasto ili difuzno uvecava i izbocuje. Sa endokrinološkoga stanovišta takva promjena
može biti hipertiroidna, eutiroidna i hipotireoidna. gutun. Sin. 

---TUZRUF(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, hlorovodicna.

---TVARmateria, ae, f (lat.), matter (eng.), 1. supstancija, stvar, materija, opci pojam u medicini za
neku supstanciju koja može biti gradivna ili zaštitna, odnosno služi kao energent, lijek, pomocno
ljekovito sredstvo, ali i otpadak, 2. suština, predmet, bit 3. kolicina, iznos, nešto što zauzima p
Sin. .

---TVORBAprocessus, us, m (lat.), process (eng.), serija dogadaja, poduhvata, manipulacija koje
vode postizanju specificnoga cilja i daje rezultate; nastajanje necega, sin. proces Sin. .

---TVORBENformativus-3 (lat.), formative (eng.), onaj koji je ukljucen u izgradnju, stvaranje i

razvoj nekoga organa organizma, dijela tijela ili strukture Sin. .

---TVOREVINAformatio, onis, f (lat.), formation (eng.), uobliceni element, opci termin koji oznacava
strukturu definitivnoga oblika, proizvod organizacije, stvaranja, nastajanja. formacija 1. Sin. 

---TVRDdurus-3 (lat.), hard (eng.), kvalitet koji daje jak otpor pri palpaciji; kvalitet kosti ili jako
vezivno prožetoga tkiva, obratno od mehak Sin. .

---TVRDINA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. ukocenost, 2. v. novorast.

---TVRDOKOŽAscleroderma, atis, n (lat.), id.(eng.), hronicno zadebljanje i otvrdnuce kože koje se

može naci kod raznih bolesti, a nastaje lokalizirano i difuzno. sklerodermija. Sin. 

---UBICA, HOMICIDA, ae, f (lat.), killer (eng.), osoba koja je izvršila ubistvo, oduzela život drugome
covjeku. ubojica. Sin. 

---UBIKVITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. sveprisutnost.

---UBISTVOhomicidium, ii, n, caedes, is, f (lat.), (eng.), homicide, murder (eng.) nasilno i nelegalno
oduzimanje života drugoj osobi. ubistvo, umorstvo, ubojstvo. Sin. 

---UBITI (SE)(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. udariti (se), id. sa ubiti, ali ubiti sebe.

---UBITIoccidere (lat.), kill (eng.), usmrtiti nekoga, uciniti da neko pogine, padne na smrt
povrijeden, da se dezintegrira ili uništi Sin. .

---UBJEÐIVANJEpersuasio, onis, f (lat.), persuasion (eng.), (u psihijatriji), terapeutski pristup koji se

bazira na direktnim sugestijama i vodenju pacijenta u cilju postizanja korisnih stavova, ponašanja i
cilja Sin. .

---UBLAŽAVANJEmitigatio, onis, f (lat.), mitigation (eng.), nastojanje da promjena, simptom, bolest

postanu blaži, umjereniji, podnošljiviji Sin. .

---UBLJUVATIvomire (vomo, mni, mitum) (lat.), vomit (eng.), onecistiti se bljuvanjem, izbljuvati,
bljuvanjem povratiti sve što se je konzumiralo Sin. .
---UBODpunctura, ae, f (lat.), sting, puncture (eng.), akt ubadanja, probadanja oštrim orudem
(instrument, žalac insekta, nož i sl.), povreda nastala ubadanjem posebnoga organa (rilo, žalac)
kojim se putem može ubrizgati otrov Sin. .

---UBODINAvulnus punctum (lat.), punctiform wound (eng.), rana nanesena tankim dugim, oštrim
predmetom. Karakteristika ove rane je malehni ulazni otvor, na koji se nastavlja kanal dug i uzak,
do razne dubine. Ove su rane jako podložne infekciji i, u principu, postoji vece oštece-nje nego što
izgleda. ubodna rana, bodljina. Sin. 

---UBOJcontusio onis, f (lat.), contusion (eng.), zatvorena povreda nekoga organa ili dijela tijela bez
rascjepa kože. kontuzija. Sin. 

---UBOJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ubica.

---UBOJSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. ubistvo.

---UBRIZGATIinjicere (lat.), inject (eng.), unijeti lijek pomocu injekcije u venu, mišic, pod kožu, u
kožu Sin. .

---UBRZANJEacceleratio, onis, f (lat.), acceleration (eng.), povecanje frekvencije (pulsa, dihanja) u

istome periodu vremena. Sin. 

---UCAHURENincapsulatus-3 (lat.), encapsulated (eng.), zatvoren u cahuru, zamotan opnom, teško

pristupacan. Sin. 

---UCENJEdocilitas, atis, f (lat.), learning, training (eng.), cjelokupni proces stjecanja novih
ponašanja, navika, znanja, vještina, iskustava, sistem instruktaže, poducavanje, pripreme za neko
zvanje ili posao pomocu stjecanja znanja i vještina, sin. trening Sin. .

---UCESTALOSTfrequentia, ae, f (lat.), frequency (eng.), 1. broj oscilacija nekoga treperenja u

jedinici vremena, broj otklona, od osnovne linije, bilo pozitivnih bilo negativnih, 2. broj
pojedinacnih novih slucajeva u odredenome periodu vremena. frekvencija. Sin. 

---UCMALOST KICMENE MOŽDINEtabes dorsalis (lat.), id.(eng.), parenhimatozni neurosifilis koji je

lagahno progresivan i znaci degeneraciju stražnjih stupova kicmene moždine. Nastaje 12-20 godina
nakon primarne infekcije, sin. sušenje kicmene moždine, tabes Sin. .

---UD DONJIextremitas inferior (lat.), lower limb (eng.), noga u cjelini, od kuka do vrha prstiju kod
covjeka, kod živo-tinja je analogno udu stražnjeme Sin. .

---UD GORNJIextremitas superior (lat.), upper limb (eng.), ruka u cjelini, od plecke do vrha prstiju
kod covjeka, dok je kod životinja adekvatan ud prednji Sin. .

---UD SRAMNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ud muški

---UDextremitas, atis, f, membrum, i, n (lat.), extremity, limb (eng.), jedan od parnih tjelesnih
produžetaka koji služe hodanju, kretanju, hvatanju. Kod covjeka su to dvije ruke i dvije noge, a kod
životinja su cetiri noge. ekstre-mitet, okrajina. Sin. 

---UD, MUŠKIpenis, is, m (lat.), id.(eng.), muški organ kopulacije i mokracne ekskrecije, koji se
sastoji od glavica, tijela i korijena, a pricvršcen je za pars descendens stidne kosti. Sastoji se od dva
kavernozna tijela koja se pune krvlju za vrijeme erekcije. Ispod njih je corpus spongiosum kroz
malehni prst, penis, fa-lus, cuna, cuka, kita (kod djece), spolovilo, muško, ud, sra-mni, pusat, dok
je pusatlija covjek velikoga muškoga uda. Sin. 

---UDAH(LAT.), (ENG.), SIN. v. inspirijum.

---UDAHNUTIinspirare, haurire (lat.), inhale (eng.), uvuci zrak u pluca kao dio akta dihanja. Sin. 

---UDARictus, us, m (lat.), stroke (eng.), 1. nagli, iznenadni napad bolesti, sin. kap. 2. udar pulsa,
bilo, 3. stanje iznenadnoga nastanka akutne krvne lezije mozga (infarkt mozga, embolija,
tromboza, krvarenje u mozgu, ruptura navora). Daje široku skalu simptoma, zavisno od mjesta
lezije (hemipa Sin. .

---UDAR, ELEKTRICNIelectrocutio, onis, f (lat.), electrocution, electic shock (eng.), smrt izazvana
elektricnom strujom. Kod slabijih struja elektricni udar ce dovesti do tetanickoga grca mišica,
bolnih senzacija živaca i brzo do smrti ukoliko se odmah ne prekine kolo i ne poduzme oživljavanje,
a zbog prestanka rada srca ili dihanja. elektrokucija. Sin. 

---UDAR, MOŽDANIapoplexia cerebri (lat.), cerebral apoplexy (eng.), iznenadni neurološki deficit
uslijed cerebrovaskularnoga inzulta, bilo krvarenja u mozak, bilo nagle ishemije zbog okluzije
krvnoga suda. damla, kap, kaplja, prijeka, bubac. Sin. 

---UDARITI (SE)laedere (laedo, si, sum) (lat.), hurt (eng.), povrijediti se, ozlijediti se, oštetiti tkivo,
nanijeti sam sebi povredu slucajno ili namjerno Sin. .

---UDARNI VOLUMEN(LAT.), stroke volument (eng.), kolicina krvi izbacena iz komora pri svakom
udarcu pulsa, jednaka razlici izmedu krajnjega dijastolnoga volumena i krajnjega sistolnoga
volumena Sin. .

---UDAVACA(LAT.), (ENG.), osoba koja je za udaju, Sin. v. nubilitet.

---UDAVITI(LAT.), strangulare (eng.), strangle (eng.), zaustaviti dihanje, respiraciju, kompresijom

dihalnih puteva, obicno nadvornim djejstvom. daviti. Sin. 

---UDEBLJATIpinguescere (lat.), get fat (eng.), nakupiti masti, sala, povecati težinu na racun
masnoga tkiva, postati deblji, omastiti se Sin. .

---UDESincidens, entis, m (lat.), incident (eng.), nesretan dogadaj, onaj koji se nije predvidao, ali
se spletom nepovoljnih okolnosti dogodio. Slucajno nastala neugodna situacija Sin. .

---UDICAhamus, i, m (lat.), hook (eng.), na udicu nalik jaca igla sa koncem ili bez njega, kojom se
obicno zateže neka struktura (npr. režanj), pri operaciji Sin. .
---UDICASThamatus-3 (lat.), hooked (eng.), onaj koji je u obliku udice (npr. udicasta kost, os
hamatum) Sin. .

---UDIHANJEinhalatio, onis, f (lat.), (eng.), uvlacenje zraka, ali i drugih supstancija, ljekovitih ili
ne, u pluca, dihanjem, sin. inhalacija Sin. .

---UDITIdissecare (lat.), dissect (eng.), rasijecati (meso), cejreciti, razrezati, rasparati, napraviti
disekciju, up. cejreciti Sin. .

---UDLAGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlaga.

---UDLAGA, ZUBNA(LAT.), labial or linqual splint (eng.), naprava od plastike ili metala i obloga, a
služi za fiksaciju frakture ili fiksiranje paradonticnih zuba Sin. .

---UDUBLJENexcavatus-3 (lat.), excavate (eng.), anatomski termin koji oznacava da struktura ima
udoljicu, udubinu, da je šuplja sa otvorenom jednom stranom, ili da je jedna strana upala u odnosu
na ravan ulaska u udoljicu. ekskaviran. Sin. 

---UDUBLJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. udubljenost.

---UDUBLJENOSTexcavatio, onis, f, concavitas, atis, f (lat.), concavity (eng.), udubljeni predio na

površini neke strukture ili organa. udubljenje. konkavitet. Sin.

---UDUHAVANJEinsuflatio, onis, f (lat.), insuflation (eng.), akt ubacivanja zraka, pare ili nekoga
plina u tjelesnu duplju. upuhavanje, insuflacija. Sin. 

---UDUŠITIsuffocare (lat.), suffocate (eng.), zaustaviti dihanje, respiraciju, stranim tijelom u

dušniku, ždrijelu ili grk-ljanu. Posebno zaustaviti respiraciju dospijecem pod vodu. zadušiti. Sin. 

---UDVAJANJEreduplicatio, onis, f (lat.), reduplication (eng.), 1. udvostrucavanje, udvojenje,

dupliciranje nekoga dijela na istoj tacki, 2. pojava paroksizama u obliku dvostrukih otklona ili
napada Sin. .

---UDVOJEN, GEMINUS-3 (lat.), geminate, paired (eng.), dvostruk, posjedovanje dva istovjetna
organa ili strukture, nekada medusobno spojene, a nekada razdvojene, pojava u paru. Sin. 

---UGANUCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugon.

---UGAOangulus, i, m (lat.), angle (eng.), 1. opci termin u anatomskoj literaturi koji oznacava da
dvije ravni, osovine, kraka, linije, strukture, zatvaraju ugao u medusobnom odnosu. Mjesto spajanja
dvaju ukrštenih granica, 2. stepen divergencije dviju linija ili ravni. kut, cošak. Sin. 

---UGLAVAincarceratio, onis, f (lat.), incarceration (eng.), uklještenje, neprirodna retencija ili

zatvaranje nekoga dijela ili strukture sa akutnim poremecajem funkcije. inkarceracija. Sin. 
---UGLAVLJENimpactus-3 (lat.), impacted (eng.), ukliješten, cvrsto ubacena jedna struktura u
drugu, zakovan Sin. .

---UGLAVLJENJEimpactio, onis, f (lat.), impaction (eng.), uk-lještenje, stanje u kojemu je cvrsto

utisnuta jedna struktura u drugu, zakucavanje. impakcija. Sin. 

---UGLAVNJAKcaput articulare (lat.), articular head (eng.), konveksno zglobno tijelo, izbocenje na
kosti, koje ulazi u zglob sa konkavnim, udubljenim, zglobnim tijelom na drugoj kosti cineci zglob
Sin. .

---UGLJEN(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. ugljik, 2. v. cumur.

---UGLJENI HIDRATI(LAT.), carbohydrates (eng.), aldehidski ili ketonski derivati polihidricnoga

alkohola, posebno pentahidricnoga i heksahidricnoga. Tako se zovu jer su vodik i kisik u proporciji
da mogu ciniti vodu. Najvažniji ugljeni hidrati su škrob, nišesta, šecer, celuloza itd. Klasificiraju se
na glicidi, ugljicni hidrati. Sin. 

---UGLJENIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugljik.

---UGLJENISANJEcarbonisatio, onis, f (lat.), carbonization (eng.), pretvaranje tkiva u ugljen,

pougljenjivanje, opecenje nadubljega stepena kada tkivo pougljeniše. karbonizacija. Sin. 

---UGLJENOVODIK(LAT.), hydrocarbon (eng.), organski spoj koji sadrži samo ugljik i vodik.
Ugljenovodici se dijele na alifatske, aciklicne i aromatske, prema rasporedu atoma i osobinama
spoja Sin. .

---UGLJEVICAcarbo dioxidum (lat.), carbo dioxide (eng.), gas bez mirisa, CO2, koji nastaje
oksidacijom ugljika. Stvara se u tkivima i eliminira plucima, sin. ugljicni dioksid Sin. .

---UGLJEVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kiselina, ugljena.

---UGLJICNI DIOKSID(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugljevica.

---UGLJICNI HIDRATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugljeni hidrati.

---UGLJICNI MONOKSIDcarbo monoxidum (lat.), carbon monoxide (eng.), bezbojni, otrovan plin, CO,
koji nastaje izgaranjem, ali sa slabijim doturom kisika. Ireverzibilno sa veže za krvnim
hemoglobinom kod trovanja Sin. .

---UGLJIKcarbonum i, n (lat.), carbon (eng.), nemetalni element, naden u prirodi u cistome stanju
(dijamant) i relativno cistome (cumur, grafit, antracit). Jedan od osnovih elemenata i nezaobilazni
element svih organskih spojeva. Simbol mu je C, atomski broj 6, at. tež., 12,011, sin. ugljenik,
ugljen Sin. .
---UGLOB, ANCYLOSIS, is, f (lat.), ankylosis (eng.), imobilizacija, nepokretnost zgloba njegovim
koštanim premoštavanjem što može biti rezultat konsolidacije bolesti, povrede ili planirane
operacije. koštana ankiloza, prava ankiloza. Sin. 

---UGODBA, V(LAT.), (ENG.), prilagodavanje Sin. .

---UGONdystorsio, onis f (lat.), sprain (eng.), povreda zgloba koja se sastoji u distenziji ili pucanju
nekoliko niti ligame-nta koji obezbjeduje zglob, ali zglob ostaje u kongruenciji i veliki dio ligamenta
je ocuvan. uganuce, distorzija. Sin. 

---UGRISTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ujesti.

---UGRIZ, V(LAT.), (ENG.), ujed. Sin. 

---UGRK, MACIES, ei, f (lat.), slimness (eng.), 1. mršavost, suhost, ispijenost, 2. Sin. v. verem.

---UGRUŠAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zgrušan.

---UGRUŠATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zgrušati.

---UHO, AURIS(LAT.), is. f (lat.). ear (eng.), organ sluha i ravnoteže. Sin. 

---UHO, NADVORNOauris externa (lat.), external ear (eng.), ušna školjka i vanjski zvucni kanal do
bubnjica. obuška. Sin. 

---UHO, SREDNJEauris media (lat.), middle ear (eng.), prostor u vrjemešnoj kosti koji sacinjava
cavum tympani, mastoidni nastavak, slušna tuba i slušne košcice. Sin. 

---UHO, UNUTRAŠNJEauris interna (lat.), internal ear (eng.), labirint koji se sastoji od predvorja,
vestibuluma, spuža, cochlea i polukružnih kanalica. Sin. 

---UHRANJENOST, NORMALNAeutrophia, ae, f (lat.), id.(eng.), izgled osobe normalno hranjene.

Osoba normalne težine, visine i razvijenosti i izgleda Sin. .

---UJED OTROVNICEophiotoxaemia, ae, f, ophidismus, i, n (lat.), ophiotoxemia, ophidism (eng.),

trovanje zmijskim otrovom unesenim u tijelo ujedom otrovne zmije Sin. .

---UJEDmorsus, us, m. (lat.), bite (eng.), nasilno djejstvo životinje, ali i covjeka na tkivo sa ciljem
povredivanja zubima, formiranja rane sa posebnim karakteristikama: kidanje tkiva, otisci zuba,
sklonost infekciji, opasnost od bjesnila. griz, ugriz, rana ujedna. Sin. 

---UJEDINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rana, ujedna i ujed.

---UJESTImordere (lat.), bite (eng.), stisnuti tkivo zubima ili vilicama. Postoji niz gradacija od
najlakšega gdje se vide otisci zuba do defekata nestalih istrgnucem tkiva, sin. ugristi Sin. .

---UKALUFLJIVANJE, MOUNTING(LAT.), (eng.), pripremanje uzoraka i tankih kriški preparata za

posmatranje pod mikroskopom, stavljanjem u kaluf radi lakšega rezanja. Glavna sredstva za ovaj
postupak su alkohol, glicerinska pihtija, kanadski balzam i glicerin Sin. .

---UKLIJEŠTENincarceratus-3 (lat.), incarcerated (eng.), zakvacen, stisnut, stegnut, utisnut u neki

malehni prostor sa nemogucnošcu vracanja. stegnut. Sin. 

---UKOCENrigidus-3 (lat.), stiff, rigid (eng.), ukrucen, nesa-vitljiv, krut. rigidan, up. ukocenost. Sin. 

---UKOCENOSTrigor, oris, m (lat.), rigidity, stiffness (eng.), krutost, nesavitljivost, narocito ona koja
je nenormalna i posljedica je bolesti. rigiditet, tvrdina 1, skoridba. Sin. 

---UKOCENOST, MRTVACKArigor mortis (lat.), cadaveric rigi-dity (eng.), ukrucenje mrtvoga tijela što
nastaje kao posljedica raspadanja adenozintrifosfata u mišicnim vlaknima. Sin. 

---UKOCENOST, ZUPCANICKA(LAT.), cogwheel rigidity (eng.), pojava ukocenosti kod koje pasivnom
kretnjom ukocenost po-pušta u malehnim intervalima, koji se smjenjuju sa rigiditetom, tako da
pasivno pokretani ekstremitet kao da ide preko zupcanika. Fenomen zupcastoga tocka. Sin. 

---UKOCITIrigere (lat.), stiffen (eng.), zadobiti kvalitet rigidnosti otpora pokretanja, nesavijenosti,
nemogucnosti sa-vijanja Sin. .

---UKOP, FURNUS, eris, n (lat.), funeral (eng.), akt ukopavanja mrtvoga tijela u zemlju sa više ili
manje organiziranim sprovodom, džennazom. pogreb, sahrana, sprovod, džennaza, pokop. Sin. 

---UKOPIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. greblje.

---UKORIJENJENinverteratus-3 (lat.), inverterate (eng.), (o bolesti), dugo traje, davno nastala,

hronicna, etablirana, teška za lijecenje, dokazana (npr. ukorijenjeni verem pluca) Sin. .

---UKRITclausus-3 (lat.), closed (eng.), šuplji organ koji nema otvora ili mu je otvor zacepljen,
zatvoren, zakrit, sklopljen Sin. .

---UKRŠTANJEdecussatio, onis, f (lat.), decussation, crossing over (eng.), opci termin za medusobno
ukrštavanje struktura u formi slova X. Može znaciti i parenje, ako su u pitanju zmijolike strukture
(npr. parenje hromozoma, crossing over). dekusacija. Sin. 

---UKRŠTENcruciatus-3 (lat.), cruciate (eng.), razmješten tako da formira neki oblik krsta ili slova x
(npr. ukršteni ligamenti koljena) Sin. .

---UKRŠTENA PROBA(LAT.), crossmatch (eng.), 1. test kompatibilnosti krvi davaoca i primaoca koji
se izvodi prije transfuzije. Miješaju se eritrociti davaoca i serum primaoca, te serum davaoca i
eritrociti recipijenta, 2. ukrštena proba se radi i kod tkivne transplantacije, tz Sin. v.
pretransplantacijski crossmatch. Limfociti davaoca se miješaju sa serumom primaoca, a prisustvo
citolize indicira inkompatibilnost.

---UKUPAN, TOTALIS, e (lat.), total (eng.), citav, sav, cijeli, cjelokupan, potpun, zbiran, zbir (npr.
ukupan iznos, total amount), sin. totalan Sin. .

---UKUS, V(LAT.), (ENG.), okus. Sin. 

---UKVARAhernia, ae, f (lat.), id.(eng.), prodor, prijedor, protruzija neke unutrašnje tjelesne
strukture ili organa kroz abnormalni otvor. Mjesto je prirodno slabijega otpora ili je steceno
povredom, a pokriveno je kožom i potkožnim tkivom. proder, izboj, hernija, kila. Sin. 

---UKVARA, STEGNUTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila, inkarcerirana ili ukvara, zatisnuta.

---UKVARA, ZAKVACENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kila, inkarcerirana ili ukvara, zatisnuta.

---UKVARA, ZATISNUTAhernia incarcerata (lat.), incarcerated hernia (eng.), kila koja se ne može
reponirati ili smanjiti, niti prostom manipulacijom, niti spontano, a znaci zatisnuce organa unutar
kile, prekid pasaže crijeva ili prekid cirkulacije kroz sadržaj unutar kile. kila inkarcerirana, kila
ukliještena, ukvara zakvacena, ukvara stegnuta. Sin. 

---ULAGANJErepositio, onis, f (lat.), repositioning (eng.), postavljanje neke strukture ili dijela tijela
u njegove normalne odnose i mjesto (npr. ulaganje zgloba), sin. namještanje repozicija Sin. .

---ULALGIJAulalgia, aer, f (lat.), id.(eng.), boli u desnima, sin. gingivalgija Sin. .

---ULALTROFIJAulaltrophia, ae, f (lat.), ulaltrophy (eng.), usahnulost, atrofija desni, koja je

udružena sa izlaganjem korijenskoga dijela zuba Sin. .

---ULAZaditus, us, m, porta, ae, f, introitus, us, m (lat.), entrance (eng.), pristup u neki organ,
vrata. Termin se koristi u anatomskoj literaturi da oznaci otvor, narocito na organu kuda ulaze krvni
sudi ili je to njegov funkcionalni otvor. Npr. ulaz u grkljan, aditus laryngis. dohod, vrata, porta.
Sin. 

---ULCERACIJAulceratio, onis, f (lat.), ulceration (eng.), formacija, razvoj defekta sluzavice u obliku
malehne, plice ranice Sin. .

---ULCERATIVAN, ULCERATIVUS-3 (lat.), ulceration (eng.), ono što pripada ili je karakterizirano
ulceracijama. Sin. 

---ULCEROZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ranjav.

---ULEGNUCEdepressio, onis, f (lat.), depression (eng.), predio koji je spušten ispod ravni okolice,
dislokacija unutra ili vani, plitka praznina. Sin. 

---ULEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gingivektomija.

---ULIJEVANJEinfusio, onis, f (lat.), infusion (eng.), terapeutsko unošenje svake tecnosti u venu,
osim krvi, sin. infuzija Sin. .

---ULIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. koš. grudni.

---ULJAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtinav.

---ULJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin.

---ULJEZINA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. celavost zarazna, 2. v. prhut.

---ULKUSulcus, eris, n (lat.), ulcer (eng.), lokalni defekt, udubljenje, ekskavacija na površini nekoga
organa ili tkiva, ranica, rana na organu Sin. .

---ULKUS, ANASTOMOTICNIulcus jejunalis (lat.), jejunal ulcus (eng.), ranica na jejunumu, poslije
gastroenteroanastomoze ili poslije resekcije želuca, pa se nalazi na tankome crijevu neposredno uz
anastomozu ili na njoj. Sin. 

---ULKUS, DEKUBITALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. dekubitus ili sadno.

---ULKUS, DIJABETICNIulcus diabeticus (lat.), diabetic ulcer (eng.), ranica, obicno na donjim
ekstremitetima, koja se razvija u toku šecerne bolesti, a posljedica je dijabeticne vaskulopatije.
Sin. 

---ULKUS, DUODENALNIulcus duodeni (lat.), duodenal ulcer (eng.), ulceracija na sluzavici

dvanaestopalacnoga crijeva, ranica na dvanaestopalacnome crijevu, lokalna manifestacija opce
bolesti. Sin. 

---ULKUS, ISHEMICNIulcus ischemicus (lat.), ischemic ulcer (eng.), ulkus kože na potkoljenicama,
narocito kod žena izmedu 50-70 godina, posljedica infarkta kože uslijed arterijalne okluzije kod
dugotrajne vaskularne bolesti i povišenja krvnoga pritiska. Sin. 

---ULKUS, PEPTICNIulcus pepticum (lat.), peptic ulcer (eng.), ulceracija, ranica na sluzavici
jednjaka, želuca ili dvanaestopalacnoga crijeva uzrokovana djelovanjem kiseloga želudacnoga soka.
Sin. 

---ULKUS, STRESNI(LAT.), stress ulcer (eng.), pepticni ulkus, obicno na želucu, a rezultat je stresa.
Moguci predisponirajuci faktor su promjene mikrocirkulacije želudacne sluzavice, povecan
permeabilitet sluzavice za H jone i nepravilna odajicka proliferacija. Sin. 

---ULKUS, TVRDI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sifilis, primarni.

---ULKUS, ŽELUDACNIulcus ventriculi (lat.), gastric ulcer (eng.), ulceracija na sluzavici želuca, rana,
ranica u sto-maku, što predstavlja lokalnu manifestaciju opce, ulkusne bolesti. rana na stomaku.
Sin. 

---ULNAulna, ae, f (lat.), (eng.), id., lakatna kost, cipac, jedna od dvije kosti podlaktice, ona
unutrašnja, Sin. v. cipac, veliki.

---ULNARANulnaris, e (lat.), ulnar (eng.), ono što pripada cipcu velikom, medijalnoj strani citave
ruke nasuprot drugoj, radijalnoj strani. Sin. 

---ULOGA(LAT.), role (eng.), nacin ponašanja kojim se pojedinac predstavlja ostalim clanovima
društva Sin. .

---ULOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. prelom.

---ULORAGIJA, ULORRHAGIA, ae, f (lat.), id.(eng.), iznenadno jako krvarenje iz desni Sin. .

---ULOREJAulorrhoea, ae, f (lat.), ulorrhea (eng.), curenje krvi iz desni Sin. .

---ULOTOMIJAulotomia, ae, f (lat.), (eng.), 1. pravljenje reza na desnima, 2. pravljenje reza na

nekom ožiljku Sin. .

---ULOZI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bogavica.

---ULOŽEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. reduciran 1.

---ULOŽNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jabucnica.

---ULTRAFILTER(LAT.), id.(eng.), aparat koji omogucuje ultrafiltraciju, id.sa semipermeabilna opna

Sin. .

---ULTRAFILTRACIJAultrafiltratio, onis, f (lat.), ultrafiltration (eng.), filtracija, cijedenje kroz filter

sa najsitnijim porama, tako da postupak dozvoljava separaciju ekstremno sitnih partikula. Ona se
dešava prirodno (ultrafiltracija plazme na kapilarnoj membrani), ali i laboratorijski. Sin. 

---ULTRAFILTRAT, ULTRAFILTRATE(LAT.), (eng.), tecnost koja prolazi kroz ultrafilter pri procesu
ultrafiltracije Sin. .

---ULTRALJUBICAST(LAT.), ultraviolet (eng.), onaj koji se nalazi ispod ljubicastoga dijela spektra,
sin. ultravioletan Sin. .

---ULTRALJUBICASTI ZRACI(LAT.), ultraviolet rays (eng.), elektromagnetsko zracenje koje se nalazi

izmedu ljubicastih i rendgenskih zraka, sa valnom duljinom izmedu 200 i 400 nanometara. To su
zrake koje imaju aktivno hemijsko djejstvo, inducirajuci opekotine, cijeljenje kože i produkciju D2
vitamina Sin. .
---ULTRAMIKROSKOPultramicroscopium, ii, n (lat.), ultramicroscope (eng.), posebno konstruirani
mikroskop sa tamnim poljem koji omogucava vizualizaciju sitnih materijala, kao što su koloidalne
cestice Sin. .

---ULTRASONOGRAFIJA, V(LAT.), (ENG.), ehografija ili ultrazvucna dijagnostika Sin. .

---ULTRASONOGRAM(LAT.), ultrasonogram (eng.), nalaz dobijen ultrazvukom pri njegovoj

dijagnostickoj primjeni Sin. .

---ULTRASTRUKTURA(LAT.), ultrastructure (eng.), aranžman najsitnijih elemenata koji cine neko

tkivo, organ ili tijelo; struktura cija je velicina ispod mogucnosti svjetlosnoga mikro-skopa, a može
se vidjeti samo ultramikroskopom ( Sin. v.).

---ULTRAVIOLETAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. ultraljubicast.

---ULTRAZVUCNA DIJAGNOSTIKA(LAT.), ultrasonography (eng.), vizualizacija dubokih struktura tijela

tako što se registriraju odjeci pulsnih ultrazvucnih valova. Koriste se ultrazvucne sonde od 1 do 10
megaherca. Npr. ehoencefalografija. ultrasonografija. Sin. 

---ULTRAZVUKultrasonus, i, m (lat.), ultrasound (eng.), mehanicka, radijantna energija sa

frekvencijom vecom od 20.000 Hz što je preko cujne skale ljudskoga uha. Koristi se dijagnosticki i
terapijski Sin. .

---UMratio, onis, f (lat.), mind (eng.), razum, pamet, razbor, mišljenje, jedna od funkcija najviše
diferenciranoga organa, mozga Sin. .

---UMANsophroneticus-3 (lat.), wise (eng.), pametan, mudar, promišljen Sin. .

---UMBILIKALANumbilicalis, e (lat.), umbilical (eng.), pupcani, onaj koji pripada ili se odnosi na
pupak. Sin. 

---UMBILIKUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. pupak.

---UMETICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gotovan.

---UMETNUTinterpostus-3 (lat.), interposed (eng.), 1. postav-ljen na mjesto koje znaci ubacivanje u

relativno slobodan prostor izmedu dvije ili više struktura, 2. ubacen u ispražnjen prostor Sin. .

---UMINUTI, REMITTERE(lat.), ease pain (eng.), popustiti, jenjati, popuštati, smanjiti (bol) Sin. .

---UMIRANJEmors, tis, f (lat.), dying (eng.), proces završetka života zapocet agonijom, koja može
razlicito dugo trajati, a kraj je moždana ili srcana smrt. Danas se smatra moždana smrt krajem
života. Dakle, umiranje je proces, a smrt trenutak nestajanja života Sin. .

---UMITIlavare (lat.), wash (eng.), isplahnuti lice, vodom oprati lice. Pazi: u bosanskom jeziku se
jedino lice umiva, kosa se izmiva, tijelo se kupa, a ruke i noge se peru Sin. .

---UMJERENmoderatus-3 (lat.), moderate (eng.), osrednje, ne pretjerano, ni prejako ni preslabo,

izražen simptom, bolest, promjena, nalaz Sin. .

---UMJERENOSTmoderatio, onis, f (lat.), moderation (eng.), držanje prave mjere. Ni prejaka ni

preslaba ekstenzija bolesti, simptoma, pristupa, metoda, tjelesnih aktivnosti Sin. .

---UMNJAKdens serotinus (lat.), wisdom tooth (eng.), krajnji zub u dizu, treci kutnjak, koji
posljednji nice, izmedu 17. i 21. godine života. Sin. 

---UMNOŽAVANJEmultiplicatio, onis, f (lat.), multiplication (eng.), 1. razvojna anomalija

karakterizirana prisustvom nenormalne višebrojnosti organa ili nekoga specificnoga organa, 2.
nagomilavanje, stvaranje istih odajica njihovom diobom, sin. multiplikacija Sin. .

---UMOBOLANinsanus-3 (lat.), insane (eng.), onaj koji posjeduje neku duševnu bolest, koji je u fazi
klinicke egzacerbacije. Više je pravni nego medicinski termin Sin. .

---UMOBOLJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolest, duševna.

---UMOR, FATIGATIO, onis, f (lat.), fatigue (eng.), gubitak sposobnosti ili kapaciteta za odgovor na
stimulaciju. Povecanje neugodnosti (umne i fizicke), snižena sposobnost uslijed prolongiranoga i
ekstenzivnoga rada, sin. zamor Sin. .

---UMORANfatigatus-3 (lat.), tired, weary, fatigued (eng.), zahvacen umorom ( Sin. v.); onaj koji je
u stanju snižene sposobnosti i povecane neugodnosti uslijed prolongiranoga i ekstenzivnoga rada.

---UMORNOST, FATIGABILITAS, atis, f (lat.), fatigability (eng.), lahko podlijeganje umoru ( Sin. v.).

---UMORSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. ubistvo.

---UMRIJETI SVOJOM SMRCU(LAT.), (ENG.), SIN. v. umrijeti.

---UMRIJETI(LAT.), morior (lat.). die (eng.), završiti život, doci do kraja, ugasiti se, skoncati,
poginuti, umrijeti prirodnom ili nasilnom smrcu. za umrijeti prirodnom smrcu je umrijeti svojom
smrcu, zamrijeti je privremeno umrijeti, odnosno doživjeti klinicku smrt. Sin. 

---UMRLI CAShora suprema (lat.), moment od dying (eng.), trenutak rastajanja sa životom. Prema
današnjem stanju nauke više to nije jedan trenutak. Umiranje je proces, gdje svako tkivo umire u
odredeno vrijeme poslije prestanka cirkulacije. Prvi strada mozak tako da se razlikuje moždana
smrt koja nastupa 4 minut Sin. .

---UMRLOSTmortalitas, atis, f (lat.), mortality (eng.), prolaznost, nestalnost, smrtna narav covjecija
Sin. .
---UNCAuncia, ae, f (lat.), ounce (eng.), cesta mjera u apotekarstvu, narocito u anglosaksonskim
zemljama, Skr. oz. 1 apotekarska unca je 1/12 dio funte ili 480 grena, odnosno 31,103 grama Sin. .

---UNCA, TECNA(LAT.), fluid ounce (eng.), jedinica mjerenja tecnosti. Cesta u apotekarstvu i
drogeristici, skr. fl. oz, a cini je 8 tecnih drama ili 29,57 ccm Sin. .

---UNDULACIJA, V(LAT.), (ENG.), valovitost Sin. .

---UNDULATORAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. valovit.

---UNIARTIKULARAN, V(LAT.), (ENG.), jednozgloban Sin. .

---UNICELULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednoodajicki.

---UNILATERALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednostran.

---UNILOKULARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednodijelan.

---UNILOST, MELANCHOLIA, ae, f (lat.), melancholy (eng.), duševno stanje sniženoga raspoloženja sa
osjecajem tuge, ocaja i gubitka hrabrosti, te sposobnosti za normalno obavljanje svakodnevnih
posala. Po ranijoj terminologiji najteži oblik depresije bila bi melanholija Sin. .

---UNIPARAN(LAT.), uniparous (eng.), onaj koji proizvodi samo jedno jaje ili daje jednoga potomka
u odredeno vrijeme Sin. .

---UNIPOLARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. jednopolaran.

---UNIPOTENTANunipotens, entis (lat.), unipotential (eng.), sposoban da djeluje samo u jednom

smjeru Sin. .

---UNISEKSUALANunisexualis, e (lat.), unisexual (eng.), onaj koji pripada samo jednom spolu (u
seksualnom smislu), osnosno jednak je za oba spola (npr. uniseksualna odjeca) Sin. .

---UNOŠENJE(LAT.), input (eng.), ulaz bilo cega u organizam (hrane, materijala, lijekova i sl. Sin. )

---UNUTRAŠNJI1. internus-3 (lat.), inner, internal (eng.), onaj koji je smješten unutar organizma (u
tjelesnim šupljinama), za razliku od vanjskoga, nadvornoga (npr. bolesti unutrašnjih organa), 2.
interior, oris (lat.), inward (eng.), smješten unutar tijela, ali i organa ili strukture, ispod omotaca,
tjene, ovoj Sin. .

---UOBLICAVANJEmorphogenesis, is f (lat.), id.(eng.), evolucija u razvojnim oblicima (razvoj oblika

nekoga organa) Sin. .

---UOBLICEN1. differentialis, e (lat.), differential (eng.), izdvojen, formiran, posjeduje kvalitete

koji ga odvajaju od istorodnih nezrelih, nesavršenih, nezavršenih oblika (o odajici, tkivu i sl.).
diferenciran, 2. figuratus-3 (lat.), figured (eng.), (odajica) koja ima standardan oblik koji se
neznatno mijenja (npr. uobliceni elementi krvi). Sin. 

---UPALA(LAT.), (ENG.), SIN. v. isindija.

---UPALITIinflammare (lat.), inflammate (eng.), zadobiti znake isindije, posjedovati znake isindije,
sin. inflamirati Sin. .

---UPALJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. isindican.

---UPAMCIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pamcenje.

---UPIJANJEresorptio, onis, f (lat.), resorption (eng.), 1. ponovna apsropcija vode iz nekoga

supstrata koja ce biti izlucena, 2. gubitak neke supstancije fiziološkim ili patološkim procesom tako
što postepeno biva rastocena i upijena od okolnih tkiva (npr. resorpcija zuba). resorpcija, usisanje.
Sin. 

---UPORANrefractorius-3 (lat.), unresponsive (eng.), onaj koji uporno traje usprkos mjera da ga
otklone, uporno se ne mijenja na terapiju, sin. refrakteran Sin. .

---UPOREÐIVANJE, COMPARATIO, onis, f (lat.), comparation (eng.), istovremeno posmatranje dvaju

jedinki, grupa, osobina, funkcija ili slicno, u cilju pronalaženja daljih slicnosti ili razlika medu
njima, sin. komparacija Sin. .

---UPOREDLJIVcomparativus-3 (lat.), comparable (eng.), onaj koji se može uporedivati sa drugim

istim ili slicnim (slucaj bolesti, statisticka jedinica, namjerno izabran par, grupa). komparativan.
Sin. 

---UPORNOSTtanacitas, atis, f (lat.), tenacity (eng.), kvalitet da se bude uporan; cvrstina,

ustrajnost, istrajnost, postojanost, izdržljivost Sin. .

---UPUHAVANJEinflatio, onis, f (lat.), inflation (eng.), ubacivanje zraka ili drugoga gasa u neki
šupalj organ, disten-zija gasom ili zrakom. inflacija. Sin. 

---URACIL(LAT.), uracil (eng.), jedna od pirimidinskih baza koja se nalazi samo na RNA, up. timin
Sin. .

---URAGOGAremedia uragoga (lat.), uragogues (eng.), sredstva koja povecavaju kolicinu urina,
lucenje bureži i ubrzavaju mokracni protok. Sin. 

---URAHUS(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzdica.

---URANIZAMuranismus, i, m (lat.), id.(eng.), poremecaj spolnoga nagona u vidu istospolne ljubavi.

Sin. 
---URASTAO, INCARNATUS-3 (lat.), ingrowing (eng.), struktura koja je urasla u mehko tkivo (obicno
se kaže za nokat). Sin. 

---URATI(LAT.), urates (eng.), soli mokracne kiseline ( Sin. v.).

---URATNIuraticus-3 (lat.), uratic (eng.), onaj koji pripada uratima (npr. o kamenu) Sin. .

---URATOMAuratoma, atis, n (lat.), id.(eng.), nakupina urata u obliku guta kod bogavice Sin. .

---URATURIJAuraturia, ae, f (lat.), id.(eng.), povecana kolicina urata u mokraci. Sin. 

---UREA, UREA, ae, f (lat.), id.(eng.), spoj, CO(NH2)2, koji nastaje dezaminacijom aminokiselina u
jetri, a izbacuje se bubregom. Glavni je produkt metabolizma proteina i stalno je, u manjim
kolicinama, prisutna u krvi. Takoder je dobar dijuretik, ako se da intravenski. karbamid,
mokracevina. Sin. 

---UREAZA(LAT.), urease (eng.), enzim iz klase hidrolaza, EC. 3.5.1.5., koji katalizira reakciju
raspadanje uree: ure Sin. a

---UREMICANuraemicus-3 (lat.), uremic (eng.), onaj koji pripada ili je karakteriziran uremijom. Sin. 

---UREMIJA, URAEMIA, ae, f (lat.), uremia (eng.), povišena vrijednost uree, kreatinina i drugih
azotnih završnih produkata metabolizma bjelancevina u krvi, bilo uslijed bubrežnih, bilo
ekstrarenalnih uzroka. Sin. 

---URETERureter, eris, m (lat.), id.(eng.), fibromuskularna cijev koja provodi mokracu od bubrega
do mokracne bešike, duga oko 40-45 cm. Mokracni vod, mokracovod. mokracnjak. Sin. 

---URETEREKTAZIJAuretrectasia, ae, f (lat.), ureterectasis (eng.), proširenje uretera, mokracnjaka.

Sin. 

---URETEREKTOMIJAureterectomia, ae, f (lat.), ureterectomy (eng.), hirurško vadenje, uklanjanje

uretera, bilo citavoga, bilo njegovoga dijela. Sin. 

---URETERICANuretericus-3 (lat.), ureteral (eng.), onaj koji pripada mokracnjaku, ureteru. Sin. 

---URETERITISureteritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mokracnjaka, uretera. Sin. 

---URETEROCELAureterocele, es, f (lat.), id.(eng.), kesasto proširenje završnoga dijela mokracnjaka

sa njegovim prolapsom u bešiku. Obicno je rezultat stenoze ureteralnoga meatusa Sin. .

---URETEROGRAFIJAureterographia, ae, f (lat.), ureterography (eng.), radiografija mokracnjaka

poslije injekcije opaknoga materijala Sin. .
---URETEROGRAMureterogramma, atis, n (lat.), ureterogram (eng.), rendgenski prikaz mokracnjaka
Sin. .

---URETEROLIT(LAT.), ureterolithus, i, m (lat), ureterolith (eng.), kamen u mokracnjaku Sin. .

---URETEROLITIJAZA, URETEROLITHIASIS, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje ili prisustvo kamena u

mokracnjaku. Sin. 

---URETEROLITOTOMIJAureterolithotomia, ae, f (lat.), ureterolithotomy (eng.), vadenje kamena iz

mokracnjaka incizijom njegovoga zida. Sin. 

---URETEROPATIJA, URETEROPATHIA, ae, f (lat.), ureteropathy (eng.), bilo koja bolest mokracnjaka
Sin. .

---URETEROPIJELITISureteropyelitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija mokracnjaka i bubrežne karlice

Sin. .

---URETEROPLASTIKAureteroplastia, ae, f (lat.), ureteroplasty (eng.), plasticna operacija,

rekonstrukcija uretera. Sin. 

---URETERORAFIJAureterorrhaphia, ae, f (lat.), ureterorrhaphy (eng.), bilo koji šav na mokracnjaku

Sin. .

---URETERORAGIJAureterorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), krvarenje iz mokracnjaka Sin. .

---URETEROSKOPIJAuretroscopia, ae, f (lat.), ureteroscopy (eng.), ispitivanje mokracnjaka pomocu

endoskopa Sin. .

---URETEROSTENOZAureterostenosis, is, f (lat.), id.(eng.), postojanje suženja na mokracnjaku Sin. .

---URETEROSTOMA, URETEROSTOMA, atis, n (lat.), id.(eng.), otvor napravljen ureterostomijom

( Sin. v.).

---URETEROSTOMIJAureterostomia, ae, f (lat.), ureterostomy (eng.), pravljenje otvora kojim se

mokracnjak veže za neki drugi recipijent kuda se izlijeva burež. To se radi hirurškim putem, a
operacija dobija ime i od onoga organa na koji se onda izlijeva mokraca (npr.
ureterokutaneostomija) Sin. .

---URETRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokracnica.

---URETRALANurethralis, e (lat.), urethral (eng.), ono što pripada mokracnici, mokracnoj cijevi.
Sin. 

---URETREKTOMIJAurethrectomia, ae, f (lat.), urethrectomy (eng.), hirurško uklanjanje, ekscizija

uretre ili jednoga njenoga dijela. Sin. 

---URETRINTERurethreurynter, tri (lat.), id.(eng.), instrument za širenje mokracnice. Sin. 

---URETRITISurethritis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija mokracnice, urethrae. Sin. 

---URETRIZAMurethrismus, i, m (lat.), urethrism (eng.), iritabilnost ili hronicni grcevi mokracnice.

Sin. 

---URETROCELAurethrocele, es, f (lat.), id.(eng.), 1. prolaps ženske mokracnice kroz vanjski otvor,
2. divertikulum zida mokracnice koji se nalazi iznad vaginalnoga kanala Sin. .

---URETRODINIJAurethrodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol u mokracnici Sin. .

---URETROGRAFIJAurethrographia, ae, f (lat.), urethrography (eng.), radiografija mokracnice poslije

injekcije opaknoga kontrasta Sin. .

---URETROMETRIJAurethrometria, ae, f (lat.), uretrometry (eng.), 1. odredivanje otpora razlicitih

dijelova mokracnice pomocu retrogradnoga toka tecnosti, 2. mjerenje mokracnice Sin. .

---URETROPEKSIJAurethropexia, ae, f (lat.), urethropexy (eng.), fiksacija mokracnice hirurškim

putem za simfizu i fasciju m. recti abdominis, što se radi kao operacija za stresnu inkontinenciju
kod žena Sin. .

---URETROPLASTIKAurethroplastia, ae, f (lat.), urethroplasty (eng.), plasticna operacija na

mokracnici u cilju njene rekonstrukcije Sin. .

---URETRORAFIJAurethrorrhaphia, ae, f (lat.), urethrorrhaphy (eng.), šav na bilo kojem dijelu

mokracnice Sin. .

---URETRORAGIJAurethrorrhagia, ae, f (lat.), id.(eng.), , krvarenje iz mokracnice Sin. .

---URETROREJAurethrorrhoea, ae, f (lat.), urethrorrhea (eng.), nenormalni obilan iscjedak iz

mokracnice Sin. .

---URETROSKOP(LAT.), (ENG.), SIN. v. uretroskopija.

---URETROSKOPIJAurethroscopia, ae, f (lat.), urethroscopy (eng.), vizualni pregled mokracnice sa

unutrašnje strane pomocu specijalnoga endoskopa - uretroskopa Sin. .

---URETROSTOMIJAurethrostomia, ae, f (lat.), urethrostomy (eng.), pravljenje stalnoga otvora na

mokracnici hirurškim putem Sin. .

---URETROTOMIJAurethrotomia, ae, f (lat.), urethrotomy (eng.), rez, otvaranje, mokracnice Sin. .

---UREZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokrenje.

---UREZIVANJE OSPICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cijepljenje.

---URGENTAN, URGENS, entis, (lat.), urgent (eng.), hitan, neodložan. Sin. 

---URICANuricus-3 (lat.), uric (eng.), onaj koji pripada mokracnoj kiselini, odnosno metabolizmu
njenih soli (npr. uricna dijateza) Sin. .

---URICEMIJA, URICAEMIA, ae, f (lat.), hyperuricemia (eng.), povecano prisustvo mokracne kiseline u
krvi Sin. .

---URIN(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokraca.

---URINARAN, URINARIUS-3 (lat.), urinary (eng.), ono što pripada mokraci, što sadrži ili luci
mokracu, mokracan. Sin. 

---URINOMAurinoma, atis, n (lat.), id.(eng.), kolekcija mokrace koja je ucahurena fibroznim tkivom,
a nastaje uslijed povrede mokracnjaka ili zdjelice bubrega ili kao postoperativna komplikacija kod
suženja mokracnjaka Sin. .

---URINOMETRIJA, URINOMETRIA, ae, f (lat.), urinometry (eng.), mjerenje specificne težine bura,
mokrace Sin. .

---URNEK(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzorak 1 i 2.

---UROBILIN(LAT.), id. lat. i(eng.), amorfni, žuckastosmedi pigment, C35H44O8N4, oksidirani oblik
urobilinogena, krajnji produkt razaranja žucnih boja, koji je normalan sastojak bureži u stolici Sin. .

---UROBILINOGEN(LAT.), id.(eng.), bezbojni spoj koji nastaje u crijevima redukcijom žucne boje
bilirubina. Jedan se dio izbacuje stolicom prelazeci u urobilin oksidacijom, drugi se dio reapsorbira i
pretvara u bilirubin ili izlucuje sa bureži Sin. .

---UROCELA, UROCELE, es, f (lat.), id.(eng.), proširenje mošnji sa kolekcijom mokrace Sin. .

---UROÐEN, CONGENITUS-3, innatus-3 (lat.), congenital, innate (eng.), osobina ili bolest s kojom se
neko rodio, bilo da je nastala intrauterino bilo da je nasljedna. kongenitalan. Sin. 

---UROÐENA NEMOC(LAT.), (ENG.), SIN. v. camalica.

---URODINAMIKAurodynamica, ae, f (lat.), urodynamics (eng.), dinamika protoka bureži kroz

mokracni aparat Sin. .
---URODINIJAurodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), bol pri mokrenju Sin. .

---UROGENITALANurogenitalis, e (lat.), urogenital (eng.), ono što pripada urinarnome, mokracnome

i genitalnome, reproduktivnome aparatu ili sistemu. Sin. 

---UROGRAFIJAurographia, ae, f (lat.), urography (eng.), rendgensko prikazivanje i ispitivanje dijela

urinarnoga trakta koji je postao radiološki vidljiv davanjem opaknoga sredstva. Sin. 

---UROGRAFIJA, INTRAVENSKA(LAT.), intravenous urography (eng.), rendgensko ispitivanje

urinarnoga trakta poslije intravenske injekcije opaknoga sredstva koje se brzo izlucuje u mokracu.
Sin. 

---UROGRAFIJA, RETROGRADNA(LAT.), retrograde urography (eng.), urografija kod koje je

kontrastno sredstvo ubrizgano retrogradnim putem u mokracnu bešiku ili u ureter kroz bešiku. Sin. 

---UROGRAMurogramma, atis, n (lat.), (eng.), id. bos., rendgenska slika, radiografija, jednoga dijela
urinarnoga trakta. Urogram se dobije urografijom. Sin. 

---UROHROM, UROCHROME(LAT.), (eng.), žuti pigment koji daje karakteristicnu boju mokrace Sin. .

---UROLAGNIJAurolagnia, ae, f (lat.), id.(eng.), oblik parafilije gdje se seksualno zadovoljstvo

postiže pri pogledu na burež ili mokrenje osobe suprotnoga spola Sin. .

---UROLITurolithus, i, m (lat.), urolith (eng.), kamen u vezi sa mokracom i njenim putem kroz sistem
Sin. .

---UROLITIJAZA, UROLITHIASIS, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje kamenaca u mokracnim putima, ali i
bolest prisustva kamenaca Sin. .

---UROLOG(LAT.), urologist (eng.), ljekar koji je specijalizirao urološku hirurgiju, urologiju Sin. .

---UROLOGIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurgija, urološka.

---UROLOŠKIurologicus -3 (lat.), urologic, urological (eng.), ono što pripada urologiji, urološkoj
hirurgiji ili proizilazi iz nje. Sin. 

---UROMETRIJAurometria, ae, f (lat.), urometry (eng.), mjerenje i registracija promjena pritiska

koje su uzrokovane kontrakcijama mokracnjaka u toku njegove peristaltike Sin. .

---UROPATIJAuropathia, ae, f (lat.), uropathy (eng.), bilo koja bolest urinarnoga trakta Sin. .

---UROPOETICANuropoieticus-3 (lat.), uropoietic (eng.), onaj koji stvara mokracu, koji pripada
procesu lucenja mokrace. Sin. 
---UROPOEZAuropoiesis, is, f (lat.), id.(eng.), stvaranje, produkcija mokrace. Sin. 

---UROSEPSAurosepsis, is, f (lat.), id.(eng.), sindrom koji je karakteriziran vatrom, drhatom,

hipotenzijom, nekad i somnolencijom, a koji nastaje invazijom mikroorganizama ili njihovih
produkata u krvnu struju Sin. .

---UROTOKSICANurotoxicus-3 (lat.), urotoxic (eng.), onaj koji djeluje toksicno uslijed prisustva
bureži Sin. .

---UROTOKSIN, UROTOXINUM, i, n (lat.), urotoxin (eng.), otrovni sastojak bureži; onaj sastojak koji
djeluje toksicno na druga tkiva Sin. .

---URTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šklopac.

---URTIKARIJA, URTICARIA, ae, f (lat.), id.(eng.), prolazna, vaskularna reakcija koja zahvata
pokožicu, a sastoji se od edema, povecanoga permeabiliteta kapilara i stvaranja šklopaca ili urtika.
Mnogi stimulansi su u stanju uzrokovati urtikariju i ona se klasificira prema precipitirajucim
faktorima. sugreb, koprivnica, oprud, požarica. Sin. 

---USAHNULOSTv. 1. tabes, is, f (lat.), (eng.), 2. svaka progresivna tjelesna atrofija, 3. Sin. v.
sahnuce.

---USAHNUTI, V(LAT.), (ENG.), sahnuti i vehnuti Sin. .

---USHICENJEectasis, is, f (lat.), ecstazy (eng.), stanje povišenoga interesa, oduševljenja, zanosa i
podvrgavanja svega jednoj jedinstvenoj ideji, sin. ekstaza, hajret Sin. .

---USISANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. upijanje.

---USITNJENpulverisatus-3 (lat.), pulverized (eng.), kaže se o materijalu koji je mljevenjem,

trenjem i sl., usitnjen do najmanjih mogucih dimenzija, potrebnih u odredenom trenutku.
pulveriziran. Sin. 

---USJEK, V(LAT.), (ENG.), sjek Sin. .

---USKLAÐENOSTcoordinatio, onis, f (lat.), coordination (eng.), harmonicno funkcioniranje organa ili

dijelova koji su u medusobnom odnosu. Posebno se odnosi na motorni aparat, motorne funkcije
mozga, što znaci harmonicno funkcioniranje razlicitih mišica za ostvarenje nekoga rada, sin.
koordinacija Sin. .

---USKOST(LAT.), crowding (eng.), ortodontska anomolija gdje zubi nemaju dovoljno prostora za
smještaj u zubnim lukovima Sin. .

---USMRCENJEoccidio, onis, f (lat.), homicidium, ii n (lat.), slaughter, homicide (eng.), nanošenje

smrtne povrede od strane druge osobe, up. pokolj Sin. .
---USMRTICAfebris perniciosa, febris septica (lat.), septic fever, dangerous fever (eng.), groznica
hrdave prognoze, obicno uslijed septikemije Sin. .

---USNA(LAT.), labium, ii, n (lat,.), lip (eng.), 1. svaki marginalni, izraženi i prominentni dio, rub ili
granica, 2. jedan od dva mehka ruba usta koji zatvaraju usnu šupljinu, sin. laloka. Usne ako su
opuštene sin. brndule. Sin. 

---USNA, ZECIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrnja.

---USNE, MALEHNElabia minora pudendi (lat.), labia minora (eng.), dva tanja ili kraca nabora, ispod
velikih usana, a s kojima zajedno zatvaraju ulaz u stidnicu. Sin. 

---USNE, VELIKElabia majora pudendi (lat.), labia majora (eng.), dva veca kožna nabora koja
prekrivaju malehne usne i stidnicu. kapaklije, preklapace, pritvori. Sin. 

---USOV(LAT.), (ENG.), SIN. v. micina.

---USPJEŠNOSTefficacitas, atius, f (lat.), efficiency (eng.), postizanje korisnoga efekta u toku

lijecenja pravim odabiranjem dijagnostike i terapije Sin. .

---USPOR, V(LAT.), (ENG.), staza Sin. .

---USTAos, oris, n (lat.), mouth (eng.), otvor, ulaz, posebno ulaz u alimentarni kanal, koji je
ogranicen prema naprijed usnama, labia, lips, a sadrži jezik, lingua, tongue i zube, dentes, teeth
Sin. .

---USTILAGINIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. kukuruzna glavica.

---USTOBOLJAstomatalgia, ae, f (lat.), stomatalgy (eng.), ne-difinirani bol u ustima, usnoj duplji
Sin. .

---USTUK, ANTIDOTUM, i, n (lat.), antidote (eng.), sredstvo koje djeluje suprotno od nekoga otrova i
tako se upotrebljava. sutuk. Sin. 

---USTULACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žarenje 2.

---UTAPLJANJEsubmersio, onis, f (lat.), submersion, drowning (eng.), udušenje dospijevanjem

pocetnih dihalnih puta pod vodu Sin. .

---UTERODINIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. metralgija.

---UTEROLIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. histerolit.

---UTEROMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. uterometrija.

---UTEROMETRIJAuterometria, ae, f (lat.), uterometry (eng.), mjerenje materice posebnim

instrumentom uterometrom Sin. .

---UTEROPEKSIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. histeropeksija.

---UTEROPLASTIKA, UTEROPLASTIA, ae, f (lat.), uteroplasty (eng.), bilo koja plasticna operacija na
materici Sin. .

---UTEROTONICANuterotonicus-3 (lat.), uterotonic (eng.), (sredstvo) koje povecava tonus materice

Sin. .

---UTILIZACIJAutilisatio, onis, f (lat.), utilisation (eng.), upotreba, korišcenje, iskorišcavanje,

preuzimanje necega (npr. utilizacija željeza iz krvnih zrna) Sin. .

---UTISAKimpressio, onis, f (lat.), impression (eng.), efekt koji je ucinjen na mišljenje, stav,
karakter, cula, nekim va-njskim stimulusom ili agensom, sin. impresija 1 Sin. .

---UTISKIVANJEintrusio, onis, f (lat.), intrusion (eng.), tehnika kojom se izvodi pritisak na okluzalnu
površinu zuba da bi se sprijecilo vertikalno putovanje zuba izvan okluzalne ravni, sin. utiskivanje
Sin. .

---UTLINAcavitas, atis, f (lat.), cavity (eng.), stvarni ili potencijalno šuplji prostor u tijelu, a može
biti normalan i patološki, sin. duplja, šupljina Sin. .

---UTOK1. influx, cis, m (lat.), id.(eng.), uticanje, ulijevanje, uviranje krvi ili neke druge tecnosti,
uvir, uvor (npr. utok nekih vena u vece vene), 2. Sin. v. sliv ili ušce 2.

---UTOPLJENIKmersus, i, m (lat.), drowned (eng.), osoba koja se udušila, dospijevši pod vodu ili neki
drugi tecni medijum Sin. .

---UTRLJAVANJEinfrictio, onis, f (lat.), infriction, rubing (eng.), nacin aplikacije lijeka njegovim
trljanjem o kožu Sin. .

---UTRNULOSTanaesthesia, ae, f (lat.), numbness (eng.), neosjetljivost na bol i dodir. Osjecaj

jednak duljem pritisku na živac ("noga mi je utrnula zbog sjedenja", ali i "zub mi je utrnuo poslije
injekcije" kaže pacijent) Sin. .

---UTROBA(LAT.), (ENG.), SIN. v. drob.

---UTROBANsplanchnicus-3 (lat.), splanchnic (eng.), onaj koji pripada drobu, utrobi Sin. .

---UTROBICA, BIJELA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pluce.

---UTROBICA, CRNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jetra.

---UTRS(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. crvenilo, v. ojedina 2.

---UTUCEN1. depressus-3 (lat.), depressed (eng.), sniženoga raspoloženja, deprimiran, 2. castratus-

3 (lat.), castrate (eng.), životinja koja je kastrirana radi poboljšanja kvaliteta mesa i mirnoce,
poslušnosti Sin. .

---UTUCIcastrare (lat.), alter, castrate (eng.), kastrirati, uškopiti domacu stoku (ovna, bika, konja)
ili malehne domace životinje (pas, macka) Sin. .

---UTVARA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bulazan.

---UVARAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvar.

---UVEAuvea, ae, f (lat.), id(eng.), srednja ovojnica oka koja ukljucuje dužicu, iris, cilijarno tijelo,
corpus ciliare, sudovnjacu, tunica vasculosa oculi Sin. .

---UVEHLOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. sahnuce.

---UVEHNUTvietus-3 (lat.), faded (eng.), svehnut, oslabljen, smežuran, izblijedio, smanjen,

potamnio, izgubio boju Sin. .

---UVEHNUTI, DEFLORESCERE(lat.), wither (eng.), 1. izgubiti vodu, izgubiti tonus, dobar izgled,
vitalnost, snagu, 2. osušiti se, smanjiti se, precvjetati, sahnuti Sin. .

---UVEITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), inflamacija dijela ili citave uvee ( Sin. v.), koja obicno zahvaca i
druge ovojnice, bioku, retinu.

---UVIN CAJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. medvjede grožde.

---UVODintroductio, onis, f (lat.), introduction (eng.), 1. uvlacenje, uvodenje nekoga instrumenta u

šuplji organ (npr. kateter), 2. pocetni, uvodni dio referata, clanka, iz-vještaja i slicno u kojem se
naglašava problem i potreba iznošenja Sin. .

---UVOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. ušce.

---UVRATNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. uškopljenik.

---UVRIJEDITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. pozlijediti.

---UVRNUT1. varus-3 (lat.), id.(eng.), iskrivljen prema unutra, okrenut prema unutra; oznaka za
deformitet (npr. pes varus), 2. tortuosus-3 (lat.), twisted, tortuous (eng.), onaj koji je rezultat sila
uvrtanja ili tako izgleda, pa je uvrnut na više nacina, sin. tortuoza Sin. n

---UVRNUTItorquere (lat.), twist, torque (eng.), okretati jedan kraj necega tako da se dio strukture
uvija oko neke osovine, ali dio strukture može i da pukne uslijed djejstva sile uvijanja, sin.
torkvirati. Sin. 

---UVULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. resica ili jezicak.

---UVULEKTOMIJAuvulectomia, ae, f (lat.), uvulectomy (eng.), operativno uklanjanje resice Sin. .

---UVULITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija resice, uvulae, sin. cionitis, stafilitis Sin. .

---UVULOTOMIJAuvulotomia, ae, f (lat.), uvulotomy (eng.), rez na resici ili jezicku Sin. .

---UZAJAMNOST, V(LAT.), (ENG.), zajedništvo. Sin. 

---UZAK, ANGUSTUS-3 (lat.), narrow (eng.), ispod standardne širine, tijesan, obratno od širok, užega
promjera Sin. .

---UZAO(LAT.), (ENG.), SIN. v. cvor

---UZBUÐENexcitans, antis, m (lat.), excitated (eng.), 1. onaj koji je nekom iritacijom, podražajem,
doveden do stanja aktivnosti, 2. onaj koji je povišenoga osnovnoga raspoloženja Sin. .

---UZBUÐENJEexcitatio, onis, f (lat.), excitement (eng.), epizode agitacije koje se javljaju u

odredene (kalendarske) dane i obicno nestaju poslije nekoliko javljanja. drom se cesto javlja kod
akutnih šizofrenih slika, 2. svaka iritacija ili podražaj koji dovodi odajicu ili druge sisteme u stanje
aktivnosti za razliku od stanja mirovanja, 3. povišeno osnovno raspoloženje. ekscitacija. Sin.

---UZDAfrenum, i, n (lat.), bridle (eng.), struktura nalik na uzdu, struktura koja ima omcu koja
zauzdava lumen ili prolaz Sin. .

---UZDAHsuspirium, ii, n (lat.), sigh (eng.), dubok, jednokratan udah u pluca, cesto uslijed
emocionalnih razloga. uzdisaj. Sin. 

---UZDICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sponica.

---UZDIGNUCEagger, eris, m (lat.), ridge, eminence (eng.), greben, rub, uzvišica, opci termin za
takvu strukturu (npr. agger nasi, ridge of nose), sin. eminencija Sin. .

---UZDISAJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzdah.

---UZDRMANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. potres.

---UZENGIJAstapes, edis, f (lat.), stirrup (eng.), 1. struktura u anatomiji koja nalici uzengiji, 2.
uzengija, jedna od tri slušne košcice, artikulira sa nakovnjem, incus, a inserirana je u fenestra
vestibuli. Sin. 

---UZETparalyticus-3 (lat.), paralytic (eng.), zahvacen uzetošcu ( Sin. v.), paralizom, oduzetošcu,
sin. kljen, kljenit, oduzet, uzetinja.

---UZETINJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzet.

---UZETOSTparalysis, is, f (lat.), palsy (eng.), gubitak motorne funkcije uslijed oštecenja nervnih ili
mišicnih mehanizama koji je održavaju. paraliza, oduzetost, kljenut, uzma. Sin. 

---UZETOST, DJELIMICNAparesis, is, f (lat.), id.(eng.), nekompletna oduzetost dijela tijela, obicno
ekstremiteta, uslijed neurološkoga uzroka. Pacijent ima motoriku, ili je oslabljena, a djelomicno
izgubljen senzibilitet, odnosno samo neke kategorije senzibiliteta i sl Sin. .

---UZGLAVAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. jastuk.

---UZGLOBLJEN, ARTICULATUS-3 (lat.), articulated (eng.), spojen zglobovima u kojima se vrše

pokreti, sastavljen od odvojenih dijelova i spojen zglobom. Sin. 

---UZICAurachus, i, m (lat.), id.(eng.), kanal kod fetusa koji veže mokracnu bešiku i alantois. U
životu odrasle osobe perzistira kao chorda urachi, otkud mu i bosansko ime Sin. .

---UZLAT, V(LAT.), (ENG.), cvorast Sin. .

---UZLINA(LAT.), ganglion, ii, n (lat.) id.(eng.), opci termin za grupu nervnih odajica koje su
postavljene izvan centralnoga nervnoga sistema. Nekad se termin upotrebljava za jezgre u
centralnome nervnome sistemu, npr. bazalna uzlina, sin. živcani cvor, ganglion Sin. .

---UZMA, V(LAT.), (ENG.), uzetost Sin. .

---UZMICANJEretropulsio, onis, f (lat.), retropulsion (eng.), 1. povlacenje unazad, 2. tendencija da

se hoda unazad, 3. nenormalni položaj kada je tijelo nageto prema nazad pri hodu, sin. retropulzija
Sin. .

---UZMIDAH(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha.

---UZNACICEsupinus-3 (lat.), supine (eng.), položaj u supinaciji ( Sin. v.).

---UZORAK, EXEMPLUM, i, n, exemplar, aris, n, specimen, inis, n proba, ae, f (lat.), sample,
specimen (eng.), reprezentativni dio uzet kao predstavnik neke cjeline, manji dio koji svojim
osobinama održava ukupnost. Komadic ili dio necega (npr. populacije u statistici) uzet za
ispitivanje. proba. Sin. 
---UZRIGIVANJEemetatio, onis, f (lat.), belching (eng.), cujno izlaženje zraka iz želuca kroz usta,
obicno poslije jela. emetacija. Sin. 

---UZROCAN1. causalis, e (lat.), causal (eng.), onaj koji pripada nekome uzroku bolesti ili
iznemoglosti, upravljen na uzrok (npr. uzrocna terapija). kauzalan, 2. ethiogenes, is (lat.),
ethiogenic (eng.), onaj element ili faktor koji uzrokuje stvaranje, nastanak, neke bolesti ili
simptoma, sin etiološki. Sin. 

---UZROCNIK(LAT.), (ENG.), SIN. v. uzrok 2.

---UZROK1. causa, ae, f (lat.), cause (eng.), bilo koji elemenat, stanje ili povod koji proizvodi neki
efekat, neku bolest i sl., 2. noxa, ae, f (lat.), agent (eng.), akt, dogadaj, utjecaj, uzrocnik, sredstvo
koje prouzrokuje nastanak bolesti ili povrede, sin. uzrocnik Sin. .

---UZRUJANirritatus-3 (lat.), irritaed (eng.), (o ponašanju), uznemiren, provociran nekim

elementom koji podiže prag podražljivosti, izaziva nemir i simpaticku reakciju Sin. .

---UZRUJANOSTirritatio, onis, f (lat.), irritation (eng.), podizanje praga podražaja prije svega
simpatickom iritacijom, sin. iritacija Sin. .

---UZUVorganon, i, n organum, i, n (lat.), organ (eng.), ponešto nezavisni dio tijela koji obavlja
odredenu funkciju, a sastavljen je od više vrsta tkiva koja u ukupnoj gradi cine karakteristicni
strukturalni plan koji je podreden funkciji, sin. organ. Sin. 

---UZVIŠICA1. prominentia, ae, f (lat.), prominence (eng.), uzvišenje koje se izdiže iznad ravne
strukture, sin., prominencija, 2. umbo, onis, m (lat.), round projection (eng.), okruglasta
projekcija, obicno srednji dio, koji je prominentan u odnosu na okruglastu površinu okolo Sin. .

---UZVODNO(LAT.), upstream (eng.), termin koji se koristi u molekularnoj biologiji za odredivanje

dijela nukleinske kiseline prema 5' kraju od gena za koji se interesujemo Sin. .

---UŠ, BIJELAPediculus humanus corporis (lat.), clothes louse, body louse (eng.), parazit koji napada
covjeka, smješten na odjeci koja pokriva tijelo, prenosnik rikecioza, a pripadnik reda Anoplura.
bjelka. Sin. 

---UŠ, CRNAPediculus humanus capitis (lat.), head louse (eng.), parazit u kosi, pripadnik reda
Anoplura Sin. .

---UŠ, KOKOŠIJADermanyssus gallinus (lat.), chicken louse (eng.), parazit na pilicima i kokošima iz
reda Anoplura. Sin. 

---UŠ, KOZIJALinognathus stenopis (lat.), goat louse (eng.), parazit iz reda Anplura koji napada koze
Sin. .

---UŠ, STIDNAPhthirus pubis, pediculus pubis (lat.), crab louse (eng.), uš koja uglavnom napada
dlakave dijelove stidnih mjesta, pripada rodu Anoplura, porodica Pediculidae. Hrani se ljudskom
krvlju. krkajak, camak, širokalj, rolac, sljepica 2, zla uš. Sin. 

---UŠ, ŠIROKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, stidna.

---UŠCAKLOSTlumbodynia, ae, f (lat.), id.(eng.), iznenadan jak bol u lumbalnom predjelu, obicno
zbog prolapsa medupršljenske hrskavice, sin. lumbodinija Sin. .

---UŠCE1. ostium, ii n (lat.), orifice, opening (eng.), ulaz, izlaz, otvor, otvaranje, široka
komunikacija. Upotrebljava se u anatomskoj literaturi kao opci termin da oznaci otvaranje u
tubularni organ ili otvor izmedu dvije jasne šupljine u tijelu. ostijum, otvor, orificijum, 2.
confluens, entis, m (lat.), confluence (eng.), mjesto gdje se spajaju dva toka, susret dvaju matica.
utok.. Sin.

---UŠI, DIVLJEIxodides (lat.), ticks (eng.), paraziti koji sišu krv, podreda Ixodides, superfamilije
Ixodidea. Postoje dvije porodice, mehke divlje uši, Argasidae, soft ticks i tvrde divlje uši, Ixodidae,
hard ticks. krpelji. Sin. 

---UŠINUTA LEÐAlordosis, is, f (lat.), id.(eng.), abnormalno povecan konkavitet slabinske kicme,
izbocenost slabinske kicme prema naprijed, povecanje inace normalne kurvature slabinske kicme
Sin. .

---UŠKOPLJENIKeunuchus, i, m (lat.), eunuch (eng.), kastrirana osoba, posebno ako je to ucinjeno

prije puberteta pa se nisu razvile sekundarne spolne karakteristike. evnuh, kastrat, uvratnik. Sin. 

---UŠLJIVOSTpediculosis, is, f (lat.), lice infestation (eng.), infestacija ušima kao parazitima,
narocito bijelom i crnom uši, Pediculus humanus, louse ( mn. lice) Sin. .

---UŠNA MAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. smola, ušna.

---UŠNI VODtuba auditoria (lat.), auditory tube (eng.), kanal oko 36 mm dug, pokriven sluzavicom,
koji predstavlja komunikaciju izmedu srednjega uha i ždrijela, a služi za izjednacavanje pritiska u
šupljini sa onim izvan Sin. .

---UŠNIoticus-3, auditivus-3 (lat.), auditive, otic, aural (eng.), onaj koji pripada uhu Sin. .

---UŠNICIauriculae atriales (lat.), atrial auricles (eng.), na vanjsko uho nalik privjesak na svakom
atrijumu srca Sin. .

---UŠOBOLJAotalgia, ae, f (lat.), ear-sickness (eng.), bol u uhu, nedefiniran i bez obzira na vrstu
bolesti Sin. .

---UŽAShoror, oris, m (lat.), terror (eng.), intenzivan strah koji navodi na nekontrolirane reakcije
Sin. .

---UŽEGLOSTranciditas, atis, f (lat.), rancidity (eng.), osobina masti koja pokazuje znake
dekompozicije, oslobadanja masnih kiselina, pa odaje karakteristican, neugodan miris i ukus. Sin. 

---UŽEŽENrancidus-3 (lat.), rancid (eng.), onaj koji pokazuje znake užeglosti Sin. .

---UŽITAKabletatio, onis, f (lat.), enjoyment (eng.), osjecaj zadovoljstva, ispunjenjem bilo nižih,
bilo viših nagona Sin. .

---VAÐENJEamotio, onis, f, extirpatio, onis, f (lat.), removal (eng.), operativno uklanjanje,

ekstirpacija, isijecanje, sin. ekstirpacija Sin. .

---VAGvectis, is, f (lat.), lever (eng.), poluga, odnosno sve ono što može poslužiti kao poluga
(instrumenti u hirurgiji i stomatologiji) Sin. .

---VAGALANvagalis, e (lat.), vagal (eng.), onaj koji pripada desetom moždanom živcu Sin. .

---VAGINAvagina, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. opci anatomski termin, ovojnica, rukav ili struktura nalik
na ovojnicu, 2. Sin. v. sagrija, rodnica ili jaža.

---VAGINALAN, VAGINALIS, e (lat.), vaginal (eng.), 1. onaj koji pripada vagini, ženskome spolnome
organu, 2. onaj koji pripada tetivnoj ovojnici, košuljici tetive ili ima njenu prirodu, 3. onaj koji
pripada tunica vaginalis testis, ovojnici tašaka Sin. .

---VAGINALITISvaginalitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija ovojnice tašaka, tunicae vaginalis

testis. Sin. 

---VAGINITIS(LAT.), vaginitis, idis, f id.(eng.), 1. inflamacija vagine, ženskoga spolnoga organa, 2.

inflamacija tetivne košuljice. Sin. 

---VAGINIZAMvaginismus, i, m colpismus, i, m (lat.), vaginism (eng.), bolni spazmi vagine zbog

nevoljne kontrakcije mišica, cesto toliko jaki da sprjecavaju kopulaciju, a zbog organskoga ili
psihogenoga uzroka. Sin. 

---VAGINODINIJA, V(LAT.), (ENG.), kolpodinija Sin. .

---VAGINOFIKSACIJA, V(LAT.), (ENG.), kolpofiksacija Sin. .

---VAGINOPATIJAvaginopathia, ae, f (lat.), vaginopathy (eng.), bilo koja bolest vagine, rodnice.
vaginoza. Sin. 

---VAGINOPERINEOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolpoperineoplastika.

---VAGINOPERINOTOMIJA, V(LAT.), (ENG.), kolpoperinotomija Sin. .

---VAGINOPLASTIKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kolpoplastika.

---VAGINOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vaginopatija.

---VAGO-VAGALAN(LAT.), vago-vagal (eng.), ono što nastaje kao rezultat dolazecih i odlazecih
impulsa, a obje se vrste prenose putem desetoga moždanoga živca. Sin. 

---VAGOTOMIJAvagotomia, ae, f (lat.), vagotomy (eng.), prekidanje impulsa koji se prenose kroz
deseti moždani živac. Sin. 

---VAGOTOMIJA, FARMAKOLOŠKAvagotomia medicalis (lat.), medical vagotomy (eng.), upotreba

lijeka koji svojim djejstvom cini blokadu desetoga moždanoga živca kao da je presjecen. Sin. 

---VAGOTOMIJA, SELEKTIVNAvagotomia selectiva (lat.), selective vagotomy (eng.), presijecanje niti

desetoga moždanoga živca uz cuvanje celijacnih i hepaticnih ogranaka. Sin. 

---VAGOTOMIJA, TRUNKALNAvagotomia truncalis (lat.), truncal vagotomy (eng.), hirurško

presijecanje oba stabla vagusa obicno na mjestu kada produ kroz efofagalni hijatus. Sin. 

---VAGOTONICANvagotonicus-3 (lat.), vagotonic (eng.), ono što pripada ili je karakterizirano

vagotonijom. Sin. 

---VAGOTONIJAvagotonia, ae, f (lat.), id.(eng.), prenadraženost desetoga moždanoga živca, odnosno

citavoga parasimpatikusa (pobliže oznacena kao parasimpatikotonija): vazomotorna nestabilnost,
opstipacija, znojenje, nevoljni motorni grcevi sa bolima. Sin. 

---VAGUSnervus vagus (lat.), vagal nerve (eng.), deseti moždani živac, živac lutalac. bavrljak. Daje
senzorne, parasimpaticke i motorne niti. Sin. 

---VAKCINAvaccinum, i, n (lat.), vaccine (eng.), suspenzija oslabljenih ili mrtvih mikroorganizama

(bakterija, virusa, rikecija) koja se daje radi sticanja imuniteta, a u cilju prevencije, olakšanja ili
lijecenja infektivne bolesti, sin. navrt Sin. .

---VAKCINA, BCŽ(LAT.), BCG vaccine (eng.), vakcina napravljena od Mycobacterium bovis, tz Sin. v.
avirulentnoga soja, oslabljenoga dugogodišnjim kulturama na žuci (Bacillus Calmnette-Gueren, po
cemu nosi naziv BCG), daje se intradermalnom injekcijom tuberkulin negativnoj novorodencadi za
prevenciju verema. Upotrebljava se i za imunoterapiju melanom

---VAKCINACIJAvaccinatio, onis, f (lat.), vaccination (eng.), kalemljenje, cijepljenje, urezivanje,

provodenje programa zaštite od zaraznih bolesti izazivanjem aktivne imunizacije davanjem mrtvih
ili oslabljenih mikroorganizama, sve dok mikroorganizam ne izgubi efekt u smislu izazivanja bolesti.
urezivanje ospica, kalemljenje, navrtanje. Sin. 

---VAKCINALANvaccinalis, e (lat.), vaccinal (eng.), 1. onaj koji pripada vakcinaciji, vakcini ili
vakciniji., 2. onaj koji ima zaštitne osobine kad se uzme kao sredstvo za vakcinaciju Sin. .

---VAKCINATORvaccinator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. osoba koja urezuje ospice, 2. instrument

kojim se urezuju ospice, sin. vakcinostil Sin. .

---VAKCINIJA, VACCINIA(LAT.), , ae, id.(eng.), kutana, a nekada i sistematska, reakcija u obliku

akutne infektivne bolesti, nastala poslije kalemljenja ospica, tj. unošenja virusa kravljih boginja.
Ustvari prebolijevanje kravljih boginja što daje imunitet za velike boginje. Sin. 

---VAKCINOGEN(LAT.), vaccinogenous (eng.), onaj koji proizvodi vakcinu, djeluje kao vakcina, daje
efekat slican nekom cijepljenju Sin. .

---VAKCINOSTIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. vakcinator 2.

---VAKCINOTERAPIJAvaccinotherapia, ae, f (lat.), vaccinotherapy (eng.), terapeutska upotreba

vakcine, lijecenje vakcinom Sin. .

---VAKUOLAvacuola, ae, f (lat.), vacuole (eng.), bilo koji malehni prostor ili šupljina koja se formira
u citoplazmi neke odajice. Sin. 

---VAKUOMA, VACUOMA, atis, n (lat.), vacuome (eng.), sistem vakuola u odajici koja je boji
neutralnim crvenilom Sin. .

---VAKUUM EKSTRAKTOR(LAT.), vacuum extractor (eng.), instrument kojim se pomaže porod, a koji
se sastoji od mogucnosti vucenja kalote koja se negativnim pritiskom (vakuumom) aplicira na
fetusovu glavu Sin. .

---VAKUUMvacuum, i, n (lat.), id.(eng.), prostor koji ne sadrži zrak ili neki drugi plin. Prazan prostor
iz kojega je zrak ili drugi plin izvucen. praznina. Sin. 

---VAL(LAT.), (ENG.), SIN. v. talas.

---VALA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zastor.

---VALENCIJAvalentia, ae, f (lat.), valency (eng.), 1. snaga, moc, 2. pozitivan broj, 3. id lat.,
valence (eng.), sposobnost nekoga atoma da za sebe hemijski veže odreden boj drugih atoma (npr.
vodika) ili nekih radikala, 4. (u imunologiji) broj mjesta za vezanje na antigenu Sin. .

---VALERIJANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trava, kukavicija.

---VALIN(LAT.), valine (eng.), jedna od esencijalnih amonokiselina, alfa aminoizovalerijanska

kiselina, (CH3)2.CH.CH(NH2). COOH. Nastaje digestijom ili hidrolitickom dekompozicijom proteina.
Esencijalna je za optimalan rast. Sin. 

---VALNA DUŽINA(LAT.), wave length (eng.), distancija izmedu vrha jednoga vala i identicne faze
slijedecega, obicno se oznacava grckim slovom lambda Sin. .

---VALOVITundulatus-3 (lat.), wavelike, undulate (eng.), onaj koji ide, tece, u obliku vala, talasa,
koji ima valovit rub, sin. undulantan, talasast Sin. .

---VALOVITOSTundulatio, onis, f (lat.), undulation (eng.), pokret ili izgled nekoga medija koji nalici
valima, talasima, namreškanost, sin. undulacija Sin. .

---VALVULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zalistak.

---VALVULARAN, VALVULARIS, e (lat.), valvular (eng.), ono što ima prirodu, izgled ili funkciju
zaliska, pripada zalisku. Sin. 

---VALVULIRAN(LAT.), valved (eng.), onaj koji ima valvule, zaliske, koji se otvara zaliscima (npr.
valvulirano ušce) Sin. .

---VALVULITISvalvulitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija zaliska, narocito srcanoga. Najcešce je

reumatski sa malehnim providnim vegetacijama, napravljenim od fibrina i krvnih plocica što vodi
srašcavanju zalistaka Sin. .

---VALVULOPLASTIKAvalvuloplastia, ae, f (lat.), valvuloplasty (eng.), plasticna operacija nekoga

zaliska, najcešce srcanoga Sin. .

---VALVULOTOM(LAT.), valvulotome (eng.), hirurški instrument kojim se rasijecaju zalisci srca kod
njihove stenoze Sin. .

---VALVULOTOMIJAvalvulotomia, ae, f, valvotomia, ae, f (lat.), valvotomy (eng.), hirurška operacija

presijecanja sraslih i nefunkcionalnih, krutih zalistaka, razrez zaliska. Sin. 

---VANADIJUMvanadium, ii, n (lat.), id.(eng.), rijetki, sivi, metalni element, simbol V, atom. broj
23, at. težina 50,942. Soli se upotrebljavaju u medicini, a sam element u legurama za proteze Sin. .

---VANBRACANextraconjugalis e (lat.), non maried (eng.), ono što se je dogodilo izvan institucije
braka (trudnoca, materinstvo, veze, odnosi i sl.) Sin. .

---VANILIJAFructus vanillae (lat.), (eng.), vanilla (lat.), uzgojeni, zreli plod Vanilla planifolia ili
Vanilla tahitensis, koji se u medicini koristi u obliku tinkture kao popravljac mirisa Sin. .

---VANILIZAMvanilismus, i, m (lat.), vanilism (eng.), stanje koje nastaje kod radnika koji rade sa
sirovom vanilijom. Uzrocnik je krpelj Acarus siro, a manifestira se dermatitisom i hunjavicom Sin. .

---VANJSKIexternus-3 (lat.), external (eng.), termin koji oznacava strukturu ili aspekt koji je dalje
od centra nekoga organa, dijela tijela ili duplje, odnosno na površini organa ili tijela, odnosno izvan
tijela u cjelini. izva-njski, nadvorni. Sin. 

---VANMATERICANextrauterinus-3 (lat.), extrauterine (eng.), onaj koji se dešava ili je smješten

izvan materice (npr. vanmatericna trudnoca). ekstrauterini. Sin. 
---VANODAJICKIextracellularis, e (lat.), extracellular (eng.), onaj koji je smješten, nalazi se, izvan
odajicke opne, izvan odajice, sin. ekstracelularan Sin. .

---VANSEBNOST, V(LAT.), (ENG.), besvjesnost Sin. .

---VANTUZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. struna.

---VANZGLOBNIextraarticularis, e (lat.), extra-articular (eng.), ono što se nalazi, dešava, izvan

zgloba. ekstraartikularan. Sin. 

---VAPOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. hlap.

---VAPORIZACIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ishlapljivanje.

---VAPORIZER(LAT.), (ENG.), SIN. v. evaporizer.

---VAPOTERAPIJAvapotherapia, ae, f (lat.), vapotherapy (eng.), ljekovita upotreba pare, odnosno

raspršenih cestica vode ili tecnosti Sin. .

---VARENJE HRANEdigestio, onis, f (lat.), digestion (eng.), proces pretvaranja hrane u hemijske
supstancije koje mogu biti apsorbirane i asimilirane. digestija. Sin. 

---VARIJABILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjenljiv.

---VARIJABILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. promjenljivost.

---VARIJACIJAvariatio, onis, f (lat.), variation (eng.), 1.(u genetici) promjena osobina neke jedinke u
rasponu od onoga što je tipicno za grupu, do onoga što pripada vrsti. Promjena osobina potomstva u
odnosu na roditelje, 2. svako odstupanje od ustanovljenoga standarda, ali još uvijek u okviru pojave
Sin. .

---VARIJANSA(LAT.), variance (eng.), (u statistici), mjera promjenljivosti koju pokazuje jedna grupa
prikupljenih podataka. To je kvadrat standardne devijacije Sin. .

---VARIJETET(LAT.), (ENG.), SIN. v. odroda.

---VARIKOCELAvaricocele, es, f (lat.), id.(eng.), stanje prošire-nja vena plexus panpiniformisa koje
prosijavaju kroz kožu mošanja, a pacijent osjeca bol Sin. .

---VARIKOCELEKTOMIJAvaricocelectomia, ae, f (lat.), varico-celectomy (eng.), ligatura i ekscizija

proširenih vena kod varikocele Sin. .

---VARIKOGRAFIJAvaricographia, ae, f (lat.), varicography (eng.), radioskopski prikaz varikoznih

vena pomocu kontrasta, up. flebografija Sin. .
---VARIKOTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. flebotomija.

---VARIKOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. proširenje vena.

---VARIKOZANvaricosus-3 (lat.), varicose (eng.), onaj koji je proširen po tipu krvavnice, proširene
vene Sin. .

---VARIKOZITETvaricositas, atis, f (lat.), varicosity (eng.), proširenost i izvijuganost vene na jednom

mjestu njenoga toka Sin. .

---VARIKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvavnica ili proširena vena.

---VARIOLIZACIJA, VARIOLATION(LAT.), (eng.), dobrovoljna inokulacija nemodificiranoga virusa

boginja, variole, da bi se uspostavio imunitet prirodnom nastanku bolesti. To se prakticiralo na
Istoku tako da su se suhe kraste od boginja stavljale na kožu ili nosnu sluzavicu. Danas se
upotrebljava jedin Sin. .

---VARIOLOID, ID(LAT.), .(eng.), 1. ono što nalici varioli, 2. modificirane boginje, variola vera Sin. .

---VARLJIVdecipiens, entis (lat.), deceiver (eng.), nalaz ili simptom koji može zavarati i uputiti na
krivi trag, krivu dijagnozu, krivu terapiju Sin. .

---VASKULARANvascularis, e (lat.), vascular (eng.), onaj koji pripada krvnim sudima Sin. .

---VASKULARIZACIJAvascularisatio, onis, f (lat.), vascularization (eng.), 1. proces postajanja

prožetosti krvnim sudima, bilo da je to uzrokovano prirodno bilo hirurški. Dobro prokrvljen, 2.
prirodno ili hirurški induciran razvoj krvnih suda nekoga supstrata Sin. .

---VASKULATURA, VASCULATURE(LAT.), (eng.), sistem krvnih suda tijela, jednoga dijela tijela, ili
nekoga organa Sin. .

---VASKULITIS(LAT.), (ENG.), SIN. v. angitis.

---VASKULOGENEZAvasculogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), ,. razvoj krvnih suda, razvoj vaskularnoga

sistema Sin. .

---VASKULOPATIJAvasculopathia, ae, f (lat.), vasculopathy (eng.), bilo koja bolest krvnih suda Sin. .

---VASKULOZANvasculosus-3 (lat.), vasculous (eng.), onaj koji je bogat krvnim sudima Sin. .

---VASPITANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. odgoj.

---VASPITANJE, MEDICINSKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. odgoj, medicinski.

---VAT(LAT.), (ENG.), watt (eng. po J. Watt-u), jedinica elektricne snage koja predstavlja rad
ucinjen jednim džulom na jednu sekundu. To je ekvivalent jednoga ampera pri naponu od 1 volta
Sin. .

---VATA, HIDROFILNA(LAT.), (ENG.), ham-pamuk, Sin. v. pamuk.

---VATA, MEDICINSKA(LAT.), (ENG.), ham-pamuk, Sin. v.pamuk.

---VATRAfebris, is, f, pyrexia, ae (lat.), fever (eng.), povišena tjelesna temperatura iznad 37° C.
terlema, pireksija, legar, oganj, flegmazija, veliki oganj, vrucica 1, a ako je jako visoka, preko 40°
C - hiperpireksija. Sin. 

---VATRA, ASEPTICKA(LAT.), aseptic fever (eng.), vatra kod rana koje su asepticke, nisu inficirane,
uslijed dezintegracije leukocita ili apsorpcije raspadnutoga, ali ne inficiranoga, tkiva Sin. .

---VATRA, CENTRALNA(LAT.), central fever (eng.), povišena tjelesna temparatura uslijed

poremecaja centra za termoregulaciju u mozgu Sin. .

---VATRA, INTERMENSTRUALNA(LAT.), intermenstrual fever (eng.), povišenje tjelesne temperature

koje se nekad vidi kod žena izmedu ciklusa mjesecnica, uglavnom uslijed ovulacije Sin. .

---VATRA, INTERMITENTNAfebris intermittens (lat.), intermittent fever (eng.), povišenje tjelesne

temperature koje dolazi u paroksizmima, odvojenim periodima kada je temperatura normalna Sin. .

---vatra, medikalna(lat.), drug fever (eng.), povišena tjelesna temperatura u toku davanja nekoga
lijeka (antibiotika, citostatika) Sin. .

---vatra, remitentnafebris remittens (lat.), remittent fever (eng.), povišena tjelesna temperatura
gdje su dnevne varijacije više od 1° C, a temperatura u tim varijacijama ne pada ispod 37° C Sin. .

---vatra, septicna(lat.), septic fever (eng.), groznica, vatra, uslijed sepse, zbog prisustva
mikroorganizama u tijelu ili septikemije Sin. .

---vatra, stenicna(lat.), (eng.), sthenic fever (eng.) povišenje tjelesne temperature praceno jakim
pulsom, vrelom i suhom kožom, žedu, jakom vatrom, buncanjem Sin. .

---vatra, vještacka(lat.), artificial fever (eng.), podizanje tjelesne temperature vještackim

sredstvima, vanjskim porastom topline ili ubrizgavanjem tifusne vakcine, odnosno mala-ricnih
parazita Sin. .

---vatruština(lat.), (eng.), Sin. v. hladnik.

---vazektomijavasectomia, ae, f (lat.), vasectomy (eng.), uklanjanje sjemenoga voda hirurškim

putem ili jednoga njegovoga dijela, obicno u kombinaciji sa prostatektomijom ili sa ciljem da se
izazove neplodnost Sin. .

---vazektomiran(lat.), vasectomised (eng.), osoba koja je bila podvrgnuta vazektomiji ( Sin. v.), pa
je time sterilna.

---vazelinvaselinum, i, n (lat.), vaseline (eng.), smjesa ugljikovodika visoke molekularne težine,

dobijena iz ostataka poslije destilacije nafte. Može biti žut, vaselinum flavum, yellow vaseline,
odnosno izbijeljen, vaselinum album, white vaseline, i uglavnom se upotrebljava kao ekscipijens za
ljekovite Sin. 

---vazoaktivan(lat.), vasoactive (eng.), (agens) koji pokazuje neki efekt na kalibar krvnih suda Sin. .

---vazodilatacijavasodilatatio, onis, f (lat.), vasodilatation (eng.), širenje, povecanje lumena krvnih

suda, narocito arterijskih, što vodi porastu krvnoga protoka. Sin. 

---vazodilatatorvasodilatator, oris, m (lat.), vasodilator (eng.), sredstvo (nervni impuls ili hemijski
spoj) koji uzrokuju širenje, povecanje volumena krvnih suda. Sin. 

---vazografijavasographia, ae, f (lat.), vasography (eng.), radiografija krvnih suda, obicno pomocu
kontrasta Sin. .

---vazoinertan(lat.), vasoinert (eng.), (agens) koji ne daje nikakav efekt na kalibar krvnih suda Sin. .

---vazoinhibitoran(lat.), vasoinhibitory (eng.), onaj koji djeluje zaustavljajuci na akciju

vazomotornih živaca Sin. .

---vazokonstrikcija, vasoconstrictio, onis, f (lat.), vasoconstriction (eng.), smanjivanje lumena

krvnih suda steza-njem, narocito arterijskih, što vodi smanjenju krvnoga protoka i porast krvnoga
pritiska. Sin. 

---vazokonstriktivanvasoconstrictivus-3 (lat.), vasoconstrictive (eng.), onaj koji daje, cini

vazokonstrikciju Sin. .

---vazokonstriktorvasoconstrictor, oris, m (lat.), id.(eng.), neki agens (živcani impuls ili hemijsko
sredstvo) koji uzrokuje stezanje i time smanjenje volumena krvnoga suda. Sin. 

---VAZOLIGATURAvasoligatura, ae, f (lat.), vasoligation (eng.), podvezivanje sjemenoga voda,

ductus deferens Sin. .

---VAZOMOTORvasomotor, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. bilo koji element ili agens koji djeluje na
kalibar krvnih suda, 2. nervni element u zidu krvnih suda koji djeluje na njihov kalibar Sin. .

---VAZOMOTORANvasomotorius-3 (lat.), vasomotory (eng.), onaj koji ima efekta na kalibar krvnih
suda Sin. .
---VAZOPAREZAvasoparesis,is, f (lat.), id.(eng.), djelimicna uzetost krvnih suda Sin. .

---VAZOPRESIN, VASOPRESSIN(LAT.), (eng.), jedan od 2 oktopeptidna hormona koje prave

neuronalne odajice hipotalamusa i koji se magaziniraju u stražnjem režnju hipofize. Drugi je
oksitocin. Stimulira kontrakcije mišica kapilara i arteriola (diže krvni pritisak), promovira
kontrakciju mišica crijev Sin. .

---VAZOPRESOR(LAT.), vasopressor (eng.), agens koji stimulira kontrakciju mišicnoga tkiva u

kapilarima i arterijama Sin. .

---VAZOSPASTICANvasospasticus-3 (lat.), vasospastic (eng.), onaj koji djeluje proizvodeci spazam

krvnih suda Sin. .

---VAZOSPAZAMvasospasmus, i, m (lat.), vasopasm (eng.), spazam, grc, krvnih suda, koji rezultira
smanjenjem njihovoga kalibra Sin. .

---VAZOTONICANvasotonicus-3 (lat.), vasotonic (eng.), onaj koji je karakteriziran ili posjeduje

porast tonusa krvnih suda Sin. .

---VEC CUVENO(LAT.), (ENG.), deja entendu (fr.), osjecaj da ono što se momentalno cuje vec ranije
culo Sin. .

---VEC PROŽIVLJENO(LAT.), (ENG.), deja vecu (fr.), osjecaj da je dogadaj koji je momentalno u
toku vec ranije proživljen. Sin. 

---VEC VIÐENO(LAT.), (ENG.), deja vu (fr.), iluzija u kojoj se potpuno nova situacija doživljava kao
vec videno stanje Sin. .

---VEDARclarus-3, serenus-3 (lat.), serene (eng.), jasan, bistar, veseo, uvijek dobroga raspoloženja,
nije namrgoden Sin. .

---VEGETABILANvegetabilis, e (lat.), vegetable (eng.), biljne osnove, pripada ili je izveden iz biljke
Sin. .

---VEGETACIJE, ADENOIDNEvegetationes adenoides (lat.), adenoids (eng.), povecanje volumena

limfnoga tkiva u nazofarinksu djece. Sin. 

---VEGETARIJANAC(LAT.), vegetarian (eng.), osoba koja živi po principima vegetarijanstva ( Sin. v.).

---VEGETARIJANSTVO(LAT.), vegetarianism (eng.), osoba koja prakticira ishranu samo biljkama ili i
produktima životinjskoga organizma (jaja, mlijeko) koji ne znace ubijanje životinja Sin. .

---VEGETATIVANvegetativus-3 (lat.), vegetative (eng.), 1. (onaj koji) se odnosi na rast ili ishranu, 2.
onaj koji funkcionira nevoljno ili bez ucešca svijesti, 3. onaj koji pripada biljkama ili ima
karakteristiku biljaka, 4. koji pripada aseksualnoj reprodukciji, 5. (o odajici) ako pripada
odajickome ciklusu Sin. .

---VEHEMENTANvehemens, entis (lat.), vehement (eng.), žestok, plahovit, žustar, revnostan, vatren,
strasan, silan, jak, bijesan. Sin. 

---VEHIKULUMvehiculum, ii, n (lat.), vehicle (eng.), 1. bilo koji medij kroz koji se prostire impuls, 2.
ono što daje oblik, izgled i ukus lijeku (sirup, voda i sl.), a nema ljekovito djejstvo. Sin. 

---VEHT(LAT.), (ENG.), SIN. v. star.

---VEHTUŠTINAmarasmus senilis, (lat.), senile marasm (eng.), oblik malnutricije, nedostatak

proteina, nedovoljan unos kalorija, slabija iskorišcenost hrane, što ide sa izrazitim mršavljenjem i
slabošcu u poodmaklim godinama. Sin. 

---VEKTOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. nosac 7 ili prenosnik.

---VELARANvelaris, e (lat.), velar (eng.), onaj koji pripada mehkome nepcu, velum palatinum Sin. .

---VELEBILJE, V(LAT.), (ENG.), luda trava Sin. .

---VELEZELJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. oman.

---VELIKmagnus-3 (lat.), great (eng.), atribut koji oznacava da je struktura neuobicajeno velika,
najveca od slicnih. Ta velicina može biti relativna i uvijek je u odnosu na druge ili slicne strukture
(npr. velika odajica iako je i ona mikroskopske velicine) Sin. .

---VELIKI OGANJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. vatra.

---VELJA HUBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. trakavica, svinjska.

---VENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dovodnica.

---VENA, BUTNAvena femoralis (lat.), femoral vein (eng.), vena koja leži u proksiomalne dvije
trecine buta, a direktan je nastavak vene popliteae. Sin. 

---VENA, PORTALNAvena portae hepatis (lat.), portal vein of the liver (eng.), široko, kratko stablo,
nastalo spajanjem venae mesentericae sup. i venae lienalis, iza glave gušte-race, a predstavlja
glavni funkcionalni dotok krvi u jetru. vratnica. Sin. 

---VENE, PLUCNEvenae pulmonales (lat.), pulmonary veins (eng.), 4 vene, desna i lijeva gornja i
desna i lijeva donja plucna vena, koje jedine od venskoga sistema, vracaju krv obogacenu kisikom iz
pluca u lijevi atrijum srca. Sin. 

---VENE, ŠUPLJEvena cava superior et inferior (lat.), superior vena cava et inferior vena cava (eng.),
dva velika, centralna venska stabla, koja kupe krv iz gornjih ekstremiteta, glave i grudi (gornja), ili
iz donjih ekstremiteta, karlice i trbuha (donja), a ulaze u desnu pretkomoru. Gornja nema, a donja
ima zaliske kod covjeka. Sin. 

---VENEKTAZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. flebektazija.

---VENEKTOMIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. flebektomija.

---VENERICANvenereus-3 (lat.), veneral (eng.), ono što se prenosi, pripada ili se odnosi na seksualni
kontakt, seksualnim putem prenosljiva bolest. Sin. 

---VENEROLOGIJAvenerologia, ae, f (lat.), venerology (eng.), grana ukupne medicinske znanosti i

vještine koja se bavi seksualno prenosljivim bolestima. Sin. 

---VENESEKCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. puštanje krvi.

---VENOGRAFIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. flebografija.

---VENOGRAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. flebogram.

---VENOMIZACIJA(LAT.), venomization (eng.), tretiranje neke supstancije sa zmijskim otrovom. Sin. 

---VENOPRESOR, VENOPRESSOR, oris, m (lat.), venopressor (eng.), (agens) koji uzrokuje stezanje
zida vena Sin. .

---VENOSTAZAvenostasis,is, f (lat.), id.(eng.), smanjenje venskoga protoka kroz neki dio i usporenje
ili zaustavljanje venske cirkulacije Sin. .

---VENSKIvenosus-3 (lat.), venose, venous (eng.), onaj koji pripada venama (npr. venska krv) Sin. .

---VENTILACIJA, ALVEOLARNAventilatio alveolaris (lat.), alveolar ventilation (eng.), kolicina zraka

izbacena iz alveola u vanjsko okruženje u jedinici vremena (min.). To je efektivna ventilacija
alveola u kojima i nastupa izmjena gasa. Sin. 

---VENTILACIJA, PLUCNAventilatio pulmonalis (lat.), pulmonary ventilation (eng.), je ukupna

funkcija pluca i racuna ukupnu izmjenu gasa mjerenu litrima u minuti. Sin. 

---VENTILACIJA, VENTILATIO, onis, f (lat.), ventilation (eng.), 1. proces izmjene gasa izmedu pluca i
okolnoga zraka, 2. proces stalnoga obezbjedivanja prostora svježim zrakom, vjetrenje, 3. u
psihijatriji, verbalizacija, izricanje, iskazivanje necijih emocionalnih problema. Sin. 

---VENTILATORventilator, oris, m (lat.), id.(eng.), 1. respirator, aparat koji je podešen da poboljša

kvalitet zraka koji se udahne, 2. aparat koji u uslovima ustajaloga zraka vrši njegovo pokretanje, a
time i bržu izmjenu u zatvorenom prostoru, pa on hladi taj prostor i izmjenjuje zrak Sin. .
---VENTRALANventralis, e (lat.), ventral (eng.), onaj koji stoji više naprijed, više prema trbuhu, u
ravni trbuha. Sin. 

---VENTRIKUL(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. komora, srcana ili zina, 2. v. komora, moždana, 3. v. izbica.

---VENTRIKULARANventricularis, e (lat.), ventricular (eng.), onaj koji pripada nekoj šupljini, izbici
(npr. moždanoj ili srcanoj) Sin. .

---VENTRIKULITISventriculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), isindija neke šupljine, ustvari, njenoga zida
(npr. komore mozga) Sin. .

---VENTRIKULOATRIOSTOMIJAventriculoatriostomia, ae, f (lat.), ventroiculoatrial shunt (eng.),

anastomoza izmedu late-ralne izbice mozga i desne pretkomore uvodenjem valvularnoga mehanizma
i katetera radi pretakanja likvora kod hidrocefalusa. Sin. 

---VENTRIKULOCISTERNOSTOMIJAventriculocysternostomia, ae, f (lat.), ventriculocysternostomy

(eng.), hirurško uspo-stavljanje komunikacije izmedu lateralne moždane komore i cisternae magnae
radi drenaže likvora kod(eng.),leske bolesti, hidrocefalusa. Sin. 

---VENTRIKULOGRAFIJAventriculographia, ae, f (lat.), ventriculography (eng.), 1. radiološko

prikazivanje mozga i njegovih komora poslije vadenja cerebrospinalnoga likvora i ubrizgavanja
kontrastnoga sredstva, 2. radiografsko prikazivanje komora srca poslije ubrizgavanja kontrasta Sin. .

---VENTRIKULOGRAMventriculogramma, atis, n (lat.), ventriculogram (eng.), slika komora dobijena

pri ventrikulografiji ( Sin. v.)

---VENTRIKULOMETRIJAventriculometria, ae, f (lat.), ventriculometry (eng.), mjerenje

intraventrikularnoga intrakranijalnoga pritiska Sin. .

---VENTRIKULOPUNKCIJAventriculopunctura, ae, f, ventriculopunctio, onis, f (lat.),

ventriculopunction (eng.), punktiranje komora mozga radi dobijanja likvora ili njihovoga
pražnjenja, odnosno ubacivanja kontrasta Sin. .

---VENTRIKULOSKOP, V(LAT.), (ENG.), ventrikuloskopija Sin. .

---VENTRIKULOSKOPIJA, VENTRICULOSCOPIA,ae, f (lat.), ventriculscopy (eng.), ulazak i posmatranje

moždanih komora iznutra u cilju dijagnoze. Metoda se radi aparatom koji se zove ventrikuloskop
Sin. .

---VENTRIKULOSTOMIJAventriculostomia, ae, f (lat.), ventriculostomy (eng.), operacija koja

uspostavlja slobodnu komunikaciju putem stavljanja šanta izmedu moždanoga ventrikula i
cysternae, odnosno moždane komore i vanj-skoga okruženja Sin. .

---VENULA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dovodnica, malehna.

---VENULITIS(LAT.), id. lat. i(eng.), isindija malehnih vena. To je nekrotizirajuci vaskulitis kože,
uzrokovan depozicijom cirkulirajuicih imunih kompleksa, a nastaje u vezi sa infekcijom, hronicnim
bolestima i administracijom lijekova Sin. .

---VEO(LAT.), (ENG.), SIN. v. zastor.

---VERBALANverbalis, e (lat.), verbal (eng.), ono što se izgo-vori, što se sastoji od izgovorenih rijeci
i recenica, što pripada rijecima ili govorenju, izgovoru. Sin. 

---VERBIGERACIJAverbigeratio, onis, f (lat.), verbigeration (eng.), stereotipno i bez znacenja

ponavljanje rijeci i fraza, pravljenje besmislenih fraza i njihovo ponavljanje. Ponekad se vida kod
šizofrenije. Sin. 

---VEREMtuberculosis, is, f (lat.), tuberculose (eng.), bilo koja od hronicnih infektivnih bolesti
covjeka ili životinje, uzrokovana vrstom Mycobacterium (najcešce sa M. tuberculosis i M. bovis, ali i
drugim, M. avium, kansasii itd.). Karakterizirana je stvaranjem tuberkula gradenih od specificnoga
tkiva i poj Sin. .

---VEREM, HAJVANSKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuberkuloza, bovina.

---VEREM, PTICIJI(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuberkuloza, pticija.

---VEREMLIhecticus-3, tuberculosus-3 (lat.), hectic, tuberculous (eng.), zahvacen tuberkuloznim

procesom, bolestan od verema, tuberkuloze, pren. jako slab. tuberkulozan, hektican, sušicav,
ftizican. Sin. 

---VEREMOTMentha pulegium (lat.), penny royal (eng.), trava za koju se vjerovalo da lijeci
tuberkulozu, inace je aromatik i sredstvo za povracanje. Sin. 

---VERGENCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. prelom zraka.

---VERIFIKACIJAverificatio, onis, f (lat.), verification (eng.), provjera, provjeravanje, dokazivanje i

provjeravanje kvaliteta. Sin. 

---VERMICIDvermicidium, i, n (lat.), vermicide (eng.), sredstvo koje ubija gujavice, lijek protiv
gujavica, antihelmintik, helmintagog, helminticid Sin. .

---VERMIFORMANvermiformis, e (lat.), vermiform (eng.), u obliku crva, crvolik. Sin. 

---VERMIFUGvermifugum, i, n (lat.), vermifuge (eng.), sredstvo koje svojim prisustvom razgoni,

istjeruje gujavice, lijek protiv gujavica, antihelmintik, helmintagog Sin. .

---VERMIKULARAN, VERMICULARIS, e (lat.), vermicular, vermian (eng.), 1. onaj koji pripada vermis
cerebelli, 2. Sin. v. crvolik.
---VERMINACIJAverminosis, is, f (lat.), vermination (eng.), infestacija crvima kao nametnicima, bez
obzira kojoj vrsti pripadaju Sin. .

---VERTEBRALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljenski.

---VERTEBREKTOMIJA(LAT.), vertebrectomia, ae, f (Lat.), vertebrectomy (eng.), hirurška ekscizija,

vadenje citavoga pršljena Sin. .

---VERTEBROBAZILARANvertebrobasilaris, e (lat.), verteb-robasilar (eng.), onaj koji pripada i

vertebralnim krvnim sudima (aa. vertebrales) i art. basilaris cerebri Sin. .

---VERTIGINOZANvertiginosus-3 (lat.), vertiginous (eng.), vrtoglav, uskovitlan, bururetli. Sin. 

---VERTIGO(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrtoglavica.

---VERTIKALANverticalis, e (lat.), vertical (eng.), okomit, perpendikularan na ravan horizonta,

uspravan. Sin. 

---VERZIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. obrt 1, 2 i 3.

---VESTIBULARAN, VESTIBULARIS, e (lat.), vestibular (eng.), ono što pripada pridvorku, vestibulumu
ili što se nalazi u njemu. Sin. 

---VETERINAmedicina veterinaria (lat.), veterinary medicine (eng.), medicinska znanost posvecena

izucavanju i lijecenju bolesti životinja, te higijeni hrane životinjskoga porijekla i prevenciji bolesti
koje se od životinja prenose na covjeka. medicina, veterinarska, hipijatrija. Sin. 

---VEZA1. ligamentum, i, n (lat.), ligament, band (eng.), traka fibroznoga tkiva koja spaja kosti i
hrskavice, a služi za obezbjedenje kongruentnosti zgloba, zglobna veza, sin osuga, ligament, custek
2, 2. dvostruki sloj peritoneuma koji ide od jednoga visceralnoga organa na drugi, periteonalna
veza, sin.traka 2 Sin. .

---VEZA, PERITONEALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. veza 2.

---VEZA, ZGLOBNA(LAT.), (ENG.), SIN. v.veza 1.

---VEZIfossa temporalis (lat.), temporal fossa (eng.), predio na strani lubanje ocrtan sa linea
temporalis, ceonom i licnom košcu, a lateralno sa zigomaticnim lukom, ispu-njen temporalnim
mišicem, dok mu pod cini vrjemešna kost, sin. oko, slijepo, skranje Sin. .

---VEZIKALANvesicalis, e (lat.), vesical (eng.), ono što pripada bešici, najcešce mokracnoj. Sin. 

---VEZIKANSIremedia vesicantia (lat.), vesicants (eng.), sredstva koja prave mjehurice, plikove ( Sin.
v.)
---VEZIKULAvesicula, ae, f (lat.), vesicle, small blister (eng.), 1. vrecica, kesica koja sadrži tecnost,
2. malehna okruglasta, lokalna epidermalna elevacija, manja od 5 mm radijusa, koja obicno sadrži
bistru tecnost. mjehuric. Sin. 

---VEZIKULITISvesiculitis, idis, f (lat.), id.(eng.), 1. isindija sjemene kesice, 2. isindija svake

strukture koja je na kesicu nalik Sin. .

---VEZIKULOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. plikovit.

---VEZIVOtela connectiva (lat.), connective tissue (eng.), tkivo koje zajedno veže razlicite strukture
i daje im podršku. Sastoji se od fibroblasta, fibroglije, kolagenih fibrila i elasticnih fibrila. Potjece
od mezoderma i u najširem smislu ukljucuje kolageno, elasticno, retikularno, koštano i hrskavicno
tkivo. vezno tkivo. Sin. 

---VIBRACIJA, VIBRATIO,onis, f (lat.), vibration (eng.), brzi pokreti naprijed-nazad, oscilacije,

podrhtavanje Sin. .

---VIBRIONvibrio, onis, f (lat.), id.(eng.), svaki pojedini organizam gram negativnih, fakultativno
anaerobnih, ravnih ili zaobljenih, štapicastih bakterija. Ovi su organizmi pokretni sa 1 ili 2 bica, a
koji se nalaze na polovima. Tu spadaju uzrocnik holere, paraholere i dr Sin. .

---VID, NORMALANemetropia, ae, f (lat.), id.(eng.), stanje pravilne korekcije izmedu refraktivnoga
sistema oka i aksijalne dužine ocne jabucice, sin. emetropija Sin. .

---VID, VISUS, us, m (lat.), vision, sight (eng.), 1. poseban osjecaj pomocu kojeg se objekti
vanjskoga okruženja percipiraju pomocu svjetla koje reflektiraju, a koje stimulira fotoreceptore na
mrežnici oka, 2. sposobnost oštroga videnja predmeta Sin. .

---VIDANJEmedicatio, onis, f, therapia, ae, f (lat.), mediciation (eng.), 1. propisivanje lijekova, 2.

(rana) lijecenje rana, ukljucujuci i njihov šav, zavoje, borbu protiv infekcije i sl Sin. .

---VIDAR(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. ljekar, 2. hirurg.

---VIDARINA, SURGEON'S(LAT.), fee (eng.), honorar koji uzima hirurg za svoju uslugu Sin. .

---VIDARSTVO(LAT.), (ENG.), SIN. v. hirurgija.

---VIDATI (RANE)medeor, mederi (lat.), (eng.), treat (eng.) lijeciti, tretirati (rane), pomoci, priteci,
priskociti u pomoc Sin. .

---VIÐENJE DVOSTRUKOdiplopia, ae, f (lat.), double vision (eng.), pojava da se objekti udvajaju
prilikom posmatranja Sin. .

---VIÐENJE TROSTRUKOtriplopia, ae, f (lat.), triple vision (eng.), percepcija 3 slike od jednoga
objekta, sin. triplopija Sin. .
---VIÐENJEvisus, us, m (lat.), sight (eng.), akt kojim se obezbjeduje sposobnost vida Sin. .

---VIDJETIvidere (lat.), see (eng.), imati osjecaj vida, imati posebnu percepciju pomocu oka, a sa
registracijom u centralnom nervnom sistemu Sin. .

---VIDLJIVvisualis, e (lat.), visual (eng.), onaj koji se može vidjeti Sin. .

---VIDLJIVOSTvisibilitas, atis, f (lat.), visibility (eng.), daljina jasnoga opažanja vidom (npr.
vidljivost je deset metara, ako se jasno vidi daljina od 10 metara) Sin. .

---VIDNI PURPURrhodopsinum, i, n (lat.), visual purpur, rhodopsin (eng.), fotosenzitivni purpurno

crveni hromatoprotein u retinalnim štapicima koji se svjetlom izbljeduje i aktivira. On uzrokuje
stimulaciju mrežnjacinih senzornih završetaka i tako zapocinje ciklus vida Sin. .

---VIDNIKfasciculus opticus (lat.), optic nerve (eng.), dio vidnoga puta koji se proteže od retine do
primarnoga vidnoga centra u mozgu ukrštavajuci se u chiasma fasciculorum opticorum Sin. .

---VIDOVICA, V(LAT.), (ENG.), horea, akutna. Sin. 

---VIHA, COLICA,ae, f (lat.), colic (eng.), trbušni bol visceralnoga porijekla, karakteristican, jak,
intermitentan, zavijajuci, u obliku vrtnje, sa fluktuacijama koje su pracene popuštanjem
peristaltike, sin. kolika, zavijanje. Sin. 

---VIJEKcentenium, i, n (lat.), age (eng.), 1. period vremena od 1oo godina, 2. vijek ljudski, human
age, onoliko koliko doživi covjek (npr. prosjecan ljudski vijek) Sin. .

---VIJUGEgyri, orum, m (lat.), brain gyri (eng.), izvijugane elevacije i prevoji moždane površine
prekriveni sivom moždanom masom Sin. .

---VIKARANvicarius-3 (lat.), vicarious (eng.), onaj koji funkcionira na mjestu drugoga ili se dešava na
abnormalnom mjestu (npr. vikarna mjesecnica) Sin. .

---VILI(LAT.), (ENG.), SIN. v. rute ili cupice.

---VILICA, DONJAmandibula, ae f (lat.), mandible, lower jaw (eng.), u suštini kost, najveca i najjaca
kost lica. Vilica oznacava i nešto širi pojam od same kosti, kao donji dio zjapa usta, ne ukljucujuci
donju usnu. cehne donje, pl. cehneta, mandibula. Sin. 

---VILICA, GORNJAmaxilla, ae, f (lat.), upper jaw (eng.), parna kost. Dvije maksile formiraju gornju
vilicu, cehne gornje. Sam je pojam nešto širi od oznake za kost, i znaci gornji dio zjapa usta,
iskljucujuci usne. cehne gornje, pl. cehneta, laloka, maksila, kosjerica. Sin. 

---VILJUŠKA VIBRACIONA(LAT.), tuning fork (eng.), instrument koji daje harmonicnu vibraciju kada
se udare njegova dva kraka, a služi za ispitivanje vibracionoga senzibiliteta, koštane vodljivosti i
sluha Sin. .

---VILJUŠKAfurcula, ae, f (lat.), fork (eng.), instrument koji obicno ima dva kraka spojena preko
drške Sin. .

---VILOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. cupav 2.

---VIMEuber, eris, n (lat.), udder (eng.), organ stoke, hajvana i nekih drugih sisara (srna), koji
predstavlja mlijecne žlijezde sa 2-4 sise, zavisno od vrste. Sin. 

---VINO, VINUM, i, n (lat.), wine (eng.), sok od grožda gdje je šecer vrenjem prešao u alkohol.
Sadrži mnogo tvari, vinsku kiselinu i njene soli, željezo, tanin, alkohol (oko 12-14%) itd. Premda
mnogi žele da ga smatraju korisnom namirnicom, ono to nije i predstavlja alkoholno pice štetno za
orga Sin. 

---VINSKA MUŠICADrosophila melanogaster (lat.), pomace fly (eng.), pripadnik reda Drosophila,
malehna muhica koja se cesto vidi oko voca koje se kvari. Veoma je intenzivno korišcena u
eksperimentalnoj genetici Sin. .

---VINSKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. striješan.

---VIREMIJAviraemia, ae, f (lat.), viremia (eng.), prisustvo virusa u krvi, obicno karakterizirano
slabošcu, vatrom, bolom u ledima i udovima Sin. .

---VIRILAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. muški.

---VIRILITET(LAT.), (ENG.), SIN. v. muškost.

---VIRILIZACIJAvirilisatio, onis, f (lat.), virilization (eng.), razvoj muških sekundarnih spolnih

karakteristika, narocito indukcija takvih promjena kod žene (povecanje klitorisa, rast dlaka,
produbljivanje glasa, pojava akni). maskulinizacija, androgenizacija. Sin. 

---VIRILIZAMvirilismus, i, m (lat.), virilism (eng.), razvoj fi-zickih i psihickih muških osobina kod
žene. Sin. 

---VIRION(LAT.), virion (eng.), virusni dio naden ekstracelularno i sposoban da preživi u kristalnoj
formi. Tada inficira živu odajicu, a sastoji se nukleoida (genetski materijal) i kapside, up. virus.
Sin. 

---VIROID, ID(LAT.), .(eng.), bilo koja klasa infektivnih agensa koji se sastoje od malehnoga lanca
RNA koja nije vezana ni za kakav protein i koja se ne transkriptira nego se viroid replicira enzimima
odajice domacina Sin. .

---VIROLOG(LAT.), virologist (eng.), biolog, veterinar ili ljekar specijalista mikrobiolog koji se
posebno bavi virusima, sin. virusolog Sin. .
---VIROLOGIJAvirologia, ae, f (lat.), virology (eng.), dio mikrobiologije koji se bavi virusima i
virusnim bolestima, sin. virusologija Sin. .

---VIROPEKSIJAviropexia, ae, f (lat.), anchoring (eng.), vezivanje virusa za odajicku opnu i njegovo
subsekventno penetiraranje u odajicu Sin. .

---VIROPLAZMA(LAT.), viroplasm (eng.), naslage tanke granularne supstancije koje su primjetljive u

odajici neposredno prije formiranja viriona Sin. .

---VIROSTATICAN(LAT.), virostatic (eng.), (sredstvo, agens) koje inhibira replikaciju virusa Sin. .

---VIROZAvirosis, is, f (lat.), id.(eng.), bilo koja bolest uzrokovana virusima Sin. .

---VIRTUALANvirtualis, e (lat.), virutal (eng.), (o prostoru) nestvaran, prividan, stvarno ne postoji,

jer su mu zidovi prislonjeni jedan na drugi, ali je definiranih granica, i u odredenim uslovima
šupljina postaje stvarna Sin. .

---VIRUCIDAN, VIRUCIDE(LAT.), , virucidal (eng.), sposoban da neutra-lizira ili uništi viruse Sin. .

---VIRULENCIJAvirulentia, ae, f (lat.), virulence (eng.), stepen patogenosti nekoga mikroorganizma

koja se manifestira akutnošcu bolesti koju uzrokuje i sposobnošcu da invadira tkivo domacina. Sin. 

---VIRULENTAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. najimljiv.

---VIRUS HERPESA(LAT.), herpes virus (eng.), bilo koji iz velike grupe DNA virusa koji se nalaze u
mnogim životinjskim vrstama, a sastavljeni su od 162 kapsomere i nekada imaju lohotnu tjenu.
Prave inkluzije. Nukleinska kiselina je jedna molekula dvostruke DNA sa molekularnom težinom oko
100 miliona Sin. .

---VIRUSvirus, i, m (lat.), id.(eng.), jedna od grupa sitnih infektivnih uzrocnika koja se, osim nekih
izuzetaka (poks virusi) ne vidi obicnim svjetlosnim mikroskopom, a karakterizirana je nedostatkom
nezavisnoga metabolizma i sposobnošcu da se razvija jedino u živoj odajici. U velicini varira kuživo.
Sin. 

---VIRUS, BAKTERIJALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. bakteriofag.

---VIRUSOLOG, V(LAT.), (ENG.), virolog Sin. .

---VIRUSOLOGIJA, V(LAT.), (ENG.), virologija Sin. .

---VISCERALANvisceralis, e (lat.), visceral (eng.), onaj koji pripada utrobi, drobu Sin. .

---VISCERALGIJAvesceralgia, ae, f (lat.), visceralgy (eng.), bol u drobu ili nekom unutrašnjem organu
Sin. .
---VISCEROMEGALIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. organomegalija.

---VISCEROPTOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. spad utrobe.

---VISECA KAP(LAT.), gutta suspensoria, hanging drop technique (eng.), metoda mikroskopskoga
pregleda organizama. Kap neke tecnosti koja visi na pokrovnom staklu i tako se posmatra Sin. .

---VISECE DOJKEmastoptosis, is, f, mammae pendule (lat.), pendulous breasts (eng.), dojke koje
neuobicajeno vise Sin. .

---VISINAaltitudo, inis, f (lat.), height (eng.), uspravna, vertikalna mjera tijela, organa ili nekoga
objekta. Najcešce se mjeri stojeci ili sjedeci od verteksa do površine na kojoj subjekt sjedi Sin. .

---VISKOZANviscosus-3 (lat.), viscous (eng.), onaj koji je karakteriziran visokim stepenom funkcije
izmedu komplementarnih molekula dok prolaze jedne pored drugih Sin. .

---VISKOZIMETAR(LAT.), (ENG.), SIN. v. viskozimetrija.

---VISKOZIMETRIJAviscosimetria, ae, f (lat.), viscosimetry (eng.), mjerenje viskoziteta ( Sin. v.).

Aparat kojim se to radi je viskozimetar.

---VISKOZITETviscositas, atis, f (lat.), viscosity (eng.), fizicka osobina tecnosti koja determinira
interni otpor silama pucanja Sin. .

---VISOKaltus-3 (lat.), high, tall (eng.), 1. (o zvuku) sa visokim brojem titraja, zvuk više frekvencije,
2. (stasu ili amplitudi), iznad prosjecne visine ili uobicajenoga rasta, visine Sin. .

---VISUALAN, V(LAT.), (ENG.), vidlji Sin. v.

---VITAKprocerus-3, gracilis, e (lat.), slender, gracile (eng.), osoba tankoga struka i stasa, bez
suvišnih kilograma, tanak, nježan, gracilan, tankovijast, mršav. gracilan. Sin. 

---VITALAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. životan.

---VITAMIN A(LAT.), id.(eng.), retinol ili bilo koji od nekoliko u mastima topljivih spojeva, koji imaju
istu fiziološku vrijednost i aktivitet. Djeluje na brojne aktivnosti retine, rast i diferencijaciju
epitelijalnoga tkiva, rast kosti, reprodukciju, imuni odgovor. Deficijencija se m Sin. .

---VITAMIN A2(LAT.), dehydroretinol (eng.), C20H28O, oblik vitamina A koji se nalazi u retini i jetri
riba hladnih mora, a razlikuje se od retinola, A ili A1 vitamina, jer ima jednu više dvostruku vezu, a
djejstvo mu je jednako djejstvu jedne trecine retinola Sin. .

---VITAMIN B KOMPLEKS(LAT.), vitamin B complex (eng.), grupa u vodi topljivih supstancija i to

tiamina (B1), riboflavina (B2), niacina, niacin amida (PP), piridoksina (B6), pantotenske kiseline,
folne kiseline, inozitola, cijanokobalamina (B12). U principu su obilno zastupljeni u hrani i samo
dijeta sa izrazi Sin. .

---VITAMIN B12(LAT.), id.(eng.), po hemijskom sastavu cijanokoba-lamin. U vodi topljivi vitamin koji
podstice hematopoezu, a nalazi se u mesu i životinjskim produktima. Neophodan je za rast,
replikaciju odajice, te funkcioniranje nervnoga sistema, proteinsku i mijelinsku sintezu, deficij
Sin. .

---VITAMIN B2(LAT.), id.(eng.), riboflavin, na toplotu stabilni, u vodi topljivi flavin. Funkcionira kao
komponenta dvama en-zimima, koji rade kao nosaci elektrona u oksidaciji i redukciji. Ima ga u
mlijeku, mesu, jajima, lisnatom povrcu, žitu. Nedostatak se manifestira kao riboflavinoz Sin. .

---VITAMIN B6(LAT.), id.(eng.), nekoliko u vodi topljivih supstancija koje se nalaze u mesu, jetri,
povrcu, žitu, žumanjcu, a ucestvuju u metabolizmu aminokiselina u degradaciji triptofana i
razlaganju glikogena do glukozo-l-fosfata Sin. .

---VITAMIN Cacidum ascorbicum (lat.), ascorbic acid, vitamin C (eng.), u vodi topljiva i nadena u
mnogom vocu i povrcu askorbinska kiselina. Potrebna je za funkcionira-nje mnogih enzima.
Deficijencijom nastaje skorbut i slabije zarastanje rana Sin. .

---VITAMIN D(LAT.), id.(eng.), dva spoja koji su u mastima topljivi. Ima ga u ribljoj jetri,
žumanjcetu, mlijecnim proizvodima. Deficijencijom nastaje rahitis kod djece i osteomalacija kod
odraslih, a pojacana ingestija vodi ka hiperkalcemiji i, mobilizaciji kalcija iz kosti. Jedan od Sin. .

---VITAMIN E(LAT.), id.(eng.), grupa od 8 spojeva sa slicnim antioksidativnim aktivnostima;

uglavnom alfa tokoferol, ali i druge. Nalaze se u klicama, jajima, jetri, zelenome povrcu, mlijecnoj
masti, biljnim zejtinima. Potrebni su za reprodukciju, razvoj mišica, otpor crvenih krvnih zr Sin. .

---VITAMIN H(LAT.), (ENG.), SIN. v. biotin.

---VITAMIN K(LAT.), id.(eng.), bilo koja grupa strukturalno slicnih, u mastima topljivih spojeva, koji
podsticu zrušavanje krvi, povecavajuci jetrenu biosintezu protrombina, aktivirajuci faktore
koagulacije. Izvori su zeleno povrce, jetra, sir, mlado maslo, žumance, deficijencija se ma Sin. .

---VITAMINvitaminum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., opci termin za citav niz organskih supstancija koje
nisu u medusobnom srodstvu, a koje se nalaze u hrani u malehnim kolicinama i predstavljaju
nezaobilazne zaštitne materije za normalni metabolicki proces. Sin. 

---VITILIGO(LAT.), (ENG.), SIN. v. bjelina.

---VITKOSTgracilitas, atis, f (lat.), gracility (eng.), tankost, tankovijastost, suhonjavost, nježnost,

tancina, uskost struka Sin. .

---VITNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. pršljen.

---VITREKTOMIJA, VITRECTOMIA, ae, f (lat.), vitrectomy (eng.), hirurška ekstrakcija sadržaja

stražnje komore oka, caklovine Sin. .

---VIVIPARAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. živoroden.

---VIVISEKCIJAvivisectio, onis, f (lat.), vivisection (eng.), eksperimentalni ili hirurški zahvat na živoj
uspavanoj životinji u cilju naucnoga istraživanja. Sin. 

---VIZITA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ophoda.

---VIŠEKORIJENSKI(LAT.), multirooted (eng.), onaj koji ima više korijena (npr. višekorijenski zubi)
Sin. .

---VIŠEKRUŽNIpolycyclicus-3 (lat.), polycyclic (eng.), onaj koji sadrži više od jednoga prstena ili
ciklusa (npr. višekružni ugljikovodici), sin. policiklican Sin. .

---VIŠEKVRŽICANmulticuspidus-3 (lat.), multicuspid (eng.), onaj koji ima mnogo kvržica (npr.
višekvržican zub). multikuspidalan. Sin. 

---VIŠEODAJICKImulticellularis, e (lat.), multicellular (eng.), sastavljen od više odajica Sin. .

---VIŠEROTKA1. pluripara, ae, f (lat.), id.(eng.), žena koja je više puta rodila, sin. pluripara,
multipara, 2. multigravida, ae, f (lat.), id.(eng.),., žena koja je bila bremenita više od jedanput,
sin. multigravida Sin. .

---VIŠESTRUKmultiplex, icis, (lat.), multiple (eng.), 1. mnogo puta savijen, mnogo puta složen, cini
ga više struka, mnogostruko složen, sin. složen, 2. nalazi se na raznim dijelovima tijela u isto
vrijeme, sin. multipan Sin. .

---VIŠESTRUKO VIÐENJEpolyopia, ae, f (lat.), polyopy (eng.), stanje u kojemu se jedan objekt
pojavljuje kao dva ili više njih Sin. .

---VIŠEUDARANpolycroticus-3 (lat.), polycrotic (eng.), onaj koji ima nekoliko sekundarnih talasa na
svakom pulsnom udaru, sin. polikrotican Sin. .

---VIŠEŽLJEZDANIpolyglandularis, e (lat.), polyglandular (eng.), onaj koji pripada i zahvaca više

žlijezdi, sin. poliglandularan Sin. .

---VJENACNIcoronarius-3, coronalis, e (lat.), coronary, coronal (eng.), onaj koji pripada vijencu ili
kruni, corona. Uglavnom se odnosi na srcane krvne sude koji kao vijenac obilaze srce. To se odnosi i
na druge slicne srcane strukture Sin. .

---VJEROVATAN, PRAESUMPTIVUS-3 (lat.), presumptive (eng.), zasnovan na vjerovatnosti ili

pretpostavci; po svoj prilici istinit Sin. .

---VJEROVATNOST, PROBABILITAS, atis, f (lat.), probability (eng.), izvjesnost dogadanja nekoga

specificnoga dogadaja. To je broj izmedu 0 i 1, odnosno 0 ili 100% i odgovara ucestalosti dogadanja
u sredinama pod identicnim okolnostima Sin. .

---VJETAR, CRVENIerysipelas, atis, n (lat.), id.(eng.), akutna, površna forma celulitisa koja zahvata
kožne limfne sude, uzrokovan grupom A streptokoka. Vidi se crvenilo, toplina, edem na koži sa
jasnom granicom i induriranim rubom. vrbanac, brnka, plamac, namjercina, crvenica, jarbolac,
pogancica. Sin. 

---VJETRENJEventilatio, onis, f (lat.), ventilation (eng.), stalni proces izmjene zraka u cilju
obezbjedivanja svježega zraka za dihanje. .ventilacija 2. Sin. 

---VJEŠTACKIarteficialis, e, factitius-3 (lat.), artificial (eng.), napravljen esnafski, tvornicki,

sintetski ili umjetnicki, nije prirodan, nije fiziološki ili patološki. Onaj koji je izveden na
neuobicajenom mjestu, hirurškim putem. Uglavnom se odnosi na vještacki pušak ili slicne hirurške
tvorevine (npr. vještacki otvo Sin. .

---VJEŠTAKexpertus, i,m (lat.), expert (eng.), strucnjak angažiran od suda ili druge ustanove radi
tacnoga ustanovljenja nematerijalne i materijalne štete, odnosno štete koja podliježe ostvarivanju
nekoga prava. erbab. Sin. 

---VJEŠTAK, MEDICINSKI(LAT.), medical expert (eng.), od suda angažirani strucnjak, znalac

medicinske struke, pomocu cijega se nalaza izvodi dokazivanje utvrdivanjem medicinske istine Sin. .

---VJEŠTINAhabilitas, atis, f (lat.), ability (eng.), sposobnost, kvalificiranost, znanje, mogucnost,

spremnost da se nešto uradi, procijeni ili prezentira na osnovu iskustva i znanja bolje od drugih
Sin. .

---VJEŽBAexercitium, i, n (lat.), exercise (eng.), poduzimanje planiranih fizickih aktivnosti u cilju

poboljšanja zdravlja ili korekcije fizicke mahane Sin. .

---VLAGAhumor, oris, m (lat.), humidity (eng.), mokrina, natopljenost vodom, prisustvo vode,
vlažnost, raspršenost vode. sin. mem Sin. .

---VLAKANCEfibrilla, ae, f (lat.), fibril (eng.), tanko vlakno ( Sin. v.) ili konac, cesto kao sastavni dio
neke deblje strukture, vlakna, jer snop vlakanaca cini jedno vlakno.

---VLAKNASTfibrillaris, e (lat.), fibrillary (eng.), onaj koji ima gradu u obliku vlakana, fibrila,
sastavljen od vlakana ili pripada vlaknima Sin. .

---VLAKNASTA ŽILICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. bugacica.

---VLAKNOfibra, ae, f (lat.), fiber (eng.), produžena, elongirana, na konac nalik struktura, sin. nit.
Up. vlakance Sin. .

---VLAKNO, MIŠICNOmyofibrila, ae, f (lat.), myofibril (eng.), mišicna nit, tanka, vidljiva, nježna i na
konac nalik struktura koja se primijeti maceracijom mišica sa kiselinom. Teku paralelno mišicu duž
dulje osovine i omogucavaju kontrakciju mišica Sin. .
---VLAS(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlake.

---VLASACfilaria, ae, f (lat.), id.(eng.), obla gujavica iz superfamilije Filaroidea, uzrocnika raznih
oblika filarijaze Sin. .

---VLASAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlakav.

---VLASTITIproprius-3 (lat.), pertaining to (eng.), sopstven, onaj koji je u vezi, pripada vlastitom
organu ili tkivu, samo tome organu ili tkivu, samo u posjedu toga organa ili tkiva Sin. .

---VLAŽANmadidus-3, madefactus-3 (lat.), humid, moist, moistened (eng.), onaj koji je sa vecom
kolicinom vode nego što je to uobicajeno, pokvašen, natopljen vodom. Osobina kože, sluzavice ili
serozne opne koje su prekrivene tankim slojem tecnoga medija, sastavljenim najvecim dijelom od
vode, sin. memli Sin. .

---VLAŽNOSThumitas, atis, f (lat.), humidity (eng.), procenat vlage u nekom supstratu (npr. vlage u
zraku) Sin. .

---VOAJERIZAM, SCOPOPHYLIA, ae, f (lat.), voyeurism (fr.-(eng.), .), parafilija karakterizirana

ponavljanom intenzivnom željom da se gledaju drugi ljudi koji su goli ili u toku seksualnoga akta, a
koji to ne znaju. Tako parafilicar postiže seksualni apetit, sin. skopofilija 1 Sin. .

---VOCEfructus, us, m (lat.), fruit (eng.), slatki plod nekih bi-ljaka koji ima, u principu, mnogo
vitamina C i minerala, pogodan za dijete, sin. miva Sin. .

---VOD SJEMENIductus seminalis (lat.), seminal duct (eng.), prolaz, kanal za prolaz sjemena, a
obuhvata sve kanale kuda sjeme putuje (ductus deferens, ductus excretorius, ductus ejaculatorius,
vesicula seminalis) Sin. .

---VODtuba, ae, f (lat.), (eng.), tube (eng.) opci termin za elongiran, cilindrican, šuplji organ, sin.
tuba Sin. .

---VODA LEDENAaqua astricta (lat.), frozen water (eng.), voda od 4° C i niže, prije smrzavanja.
Nepravedno optužena da je uzrok inflamacije grla. Nije dezinfekciono sredstvo Sin. .

---VODA OLOVNAaqua saturinina (lat.), lead water (eng.), voda u kojoj je otopljen olovni acetat Sin.
.

---VODA RUŽINA(LAT.), (ENG.), v dulsija. Sin. 

---VODA TEŠKA(LAT.), heavy water (eng.), voda koja umjesto vodika, sadrži deuterijum ili teški
vodik, D, njena je formula D2O. Smrzava se na 3,8, a kljuca na 101,4° C. Nije pogodna za život, ali
je stabilan izotop kao moderator u nuklearnim reaktorima. Sin. 
---VODA VEZANA(LAT.), bound water (eng.), voda u tkivima vezana za malehne molekule ili
organele. Sin. 

---VODA VRELAaqua fervens (lat.), hot water (eng.), voda temperature preko 45° C. Služi za
pravljenje oparaka i dezinfekciju kod ušljivosti Sin. .

---VODA ZA USTA(LAT.), mouthwash (eng.), otopina za ispiranje usta. To je uglavnom preparat

napravljen od kalijum bikarbo-nata, natrijum borata, timola, eukaliptola, metil salicilata, glicerina i
vode Sin. .

---VODA(LAT.), (ENG.), SIN. v. voda, obicna.

---VODA, AROMATICNAaqua aromatica (lat.), aromatic water (eng.), saturirana otopina ishlapljivoga
zejtina ili druge aromaticne supstancije u destiliranoj vodi. Sin. 

---VODA, DESTILIRANAaqua destillata (lat.), distilled water (eng.), voda koja je precišcena
destilacijom, ishlapljiva-njem i kondenzacijom. prekapnica. Sin. 

---VODA, HLORNA(LAT.), chlorine water (eng.), saturirana otopina hlora u vodi, upotrebljava se kao
dezinficijens. Sin. 

---VODA, IZVORSKAaqua fontis (lat.), spring water (eng.), voda iz dubokoga izvora, bakteriološki
cista, najbolja voda za pice, Sin. v. voda, pitka.

---VODA, KLJUCALAaqua bulliens (lat.), boiling water (eng.), voda koja je skinuta sa vatre, gdje je
kljucala (97 do l00° C). Upotrebljava se za oparke. Nije sredstvo za steri-lizaciju. Potrebno je više
od 20 minuta kuhanja da bi se instrumenti sterilizirali Sin. .

---VODA, KRECNA(LAT.), lime water (eng.), otopina kalcijum hidroksida u vodi. Sin. 

---VODA, MEHKA(LAT.), soft water (eng.), voda koja ne sadrži mi-neralne soli ili ih ima malo. Sin. 

---VODA, METABOLICNA(LAT.), metabolic water (eng.), voda u tijelu koja nastaje metabolizmom
elemenata ishrane kao što su škrob, šecer i masti. Sin. 

---VODA, MORSKAaqua marina (lat.), sea water (eng.), voda dobijena iz mora. U pricipu je zasicena
slana otopina, ali ima i drugih elemenata koji su rastvoreni u njoj. Nije za pice, niti za pranje, a
upotrebljava se za kupke Sin. .

---VODA, OBICNAaqua communis (lat.), common water (eng.), najrasprostranjenija tecnost, H2O,
idealno otapalo, bez mirisa, bez ukusa, bez boje. Tacka mržnjenja je 0° C, a kljucanja 100° C.
Univerzalni rastvarac, prisutna u svim supstancijama i tkivima. Sin. 

---VODA, PITKAaqua fontis (lat.), drinking water (eng.), voda koja je dobra za piti, tj. nema
organskih cestica u sebi, sadrži veoma malehni broj klica ili ih nema nikako, dobroga je ukusa, jer u
njoj ima otopljenih minerala, id. voda izvorska Sin. .
---VODA, PLODOVAliquor amini (lat.), amniotic fluid (eng.), tecnost u kolicini 500 do 2000 ml,
unutar amnionske šupljine koji on proizvodi u ranome periodu razvoja ploda, a kasnije se pravi
fetalnim plucima i bubrezima. U pocetku je bistra, a kasnije zamucena Sin. .

---VODA, RIJECNAaqua fluvialis (lat.), river water (eng.), voda iz rijeke, tekucice. U principu nije za
pice prije procišcavanja uslijed zagadenosti. Sin. 

---VODA, SLOBODNA(LAT.), free water (eng.), onaj dio vode u tkivnim tecnostima koji nije vezan
makromolekulama ili organelama. Sin. 

---VODA, SNIJEŽNAaqua nivialis (lat.), snow water (eng.), voda dobijena topljenjem snijega. U
principu nepogodna za bilo šta osim za pranje Sin. .

---VODA, STALAretentio urinae (lat.), urinary retention (eng.), pojava da covjek prestane mokriti,
jer postoji zapreka na mokracnici, najcešce uslijed povecanoga srednjega režnja žlijezde
kestenjace Sin. .

---VODA, TVRDA(LAT.), hard water (eng.), voda koja sadrži soli kalcijuma ili magnezijuma u kojoj se
teško otapa safun, ne pravi lahko pjenu. Sin. 

---VODENaquosus-3 (lat.), watery (eng.), 1. pripravljen sa vodom, otopljen u vodi, osobina otopine
gdje je voda ba-zicni medij (npr. vodena otopina), 2. sa velikim primjesama vode, tecan, sin.
vodnjikast Sin. .

---VODENA GLAVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brlj.

---VODENASThydroscopicus-3 (lat.), hydroscopic (eng.), pun vode, ispunjen vodom, vodnjikav, sadrži
veliku kolicinu vode Sin. .

---VODENE KRASTEherpes, es, f (lat.), sore, blister (eng.), pojava malehnih eflorescencija na rubu
usana, nosa ili genitalnoga otvora, odnosno puška, bez obzira na uzrok, koje su u pocetku
prekrivene mjehuricima sa bistrom tecnošcu. Ta promjena boli, a kasnije se mjehurici zamute.
Postepeno eflorescencije prelaze Sin. .

---VODENI DUŠEK(LAT.), water bed (eng.), dušek u obliku zatvorene gumene kese ispunjene vodom.
Upotrebljava se za prevenciju sadnoga tako što se izjednacava pacijentova težina u odnosu prema
podlozi Sin. .

---VODENJACA(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. anasarka, 2. v. hidrops.

---VODENJAK(LAT.), amnion, ii, n (gr.-lat.), id.(eng.), 1. tanka, ali cvrsta ekstraembrionalna

membrana kod reptila, ptica i sisara koja sa unutrašnje strane prekriva horion i sadrži fetus i
amnionsku tecnost. Ima je i kod sisara i izvodi se iz trofoblasta. 2. dio membrane pod 1 koji
ucestvuje u dilataciji cer blonja. Sin. 
---VODICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tekucina.

---VODICA, MOŽDANA(LAT.), (ENG.), SIN. v. likvor.

---VOÐICE TAŠAKAgubernaculum testis (lat.), testicular gubernacle (eng.), fetalni ligament pripojen
na donji dio epididimisa i tašaka, a drugim dijelom za kesu. Misli se da vodi spuštanje tašaka,
descensus testis Sin. .

---VODIKhydrogenium, ii, n (lat.), hydrogen (eng.), najlakši elemenat, bezbojan gas, bez mirisa i
ukusa, zapaljiv, a pomiješan sa zrakom eksplozivan. Simbol H, atomski broj 1, atomska težina
1,00797, sastojak vode i svih organskih jedinjenja. Ima tri izotopa, obicni vodik, protium, teški
vodik, deuterijum Sin. 

---VODNJIKAST, V(LAT.), (ENG.), voden Sin. .

---VODONOSAN, HYDRICUS(LAT.), -3, wateborne (eng.), (o epidemiji) onaj koji nastaje vodom, sin.
hidrican 1 Sin. .

---VODORAVANhorizontalis, e (lat.), horizontal (eng.), horizontalan, paralelan sa linijom horizonta.

horizontalan. Sin. 

---VODOVODaqueductus, i, m (lat.), aqueduct (eng.), sistem cijevi u jednom naselju koji se

alimentira na kaptiranom izvoru ili rezervoaru i predstavlja nacin snabdijevanja vodom Sin. .

---VODOZEMCIAmphibia, orum, n pl. (lat.), id.(eng.), klasa kicmenjaka koji dihaju škrgama u
larvalnome obliku, ali poslije metamorfoze opcenito dihaju plucima. Tu spadaju žabe koje se
koriste za fiziološke eksperimente i dijagnosticke testove Sin. .

---VODU PUSTITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mokriti.

---VOKALANvocalis, e (lat.), vocal (eng.), ono što pripada glasu, odnosi se na glas, glasni, avazni.
Sin. 

---VOLARANvolaris, e (lat.), volar (eng.), onaj koji pripada fleksornoj površini dlana, rucnoga zgloba
i podlaktice. Sin. 

---VOLATILAN, V(LAT.), (ENG.), ishlaplji Sin. v.

---VOLJAvoluntas, atis, f (lat.), will (eng.), htijenje, riješenost, opredjeljenje, odluka da se nešto
ucini ili ne, izbor, namjera, naklonost, sloboda odlucivanja, želja Sin. .

---VOLJKA(LAT.), crop (eng.), dilatacija jednjaka kod ptica na bazi vrata gdje se uzeta hrana
namoci i smekša Sin. .

---VOLONTER(LAT.), (ENG.), SIN. v. dobrovoljan.

---VOLT(LAT.), (ENG.), (eng. po italijanskom fiziologu i fizicaru A. Volti), izvedena SI jedinica za
elektricni potencijal, koja je jednaka jednom džulu po jednom kulonu (Coulomb) ili jednome
amper-ohmu Sin. .

---VOLTAŽA(LAT.), voltage (eng.), 1. eletromotivna snaga mjerena voltima, 2. nacin rasporeda

elektroda na glavi prilikom registracije bioelektricnih potencijala mozga Sin. .

---VOLUMENvolumen, inis, n (lat.), volume (eng.), mjera kolicine, kapaciteta ili zapremine neke
supstancije. zapremina. Sin. 

---VOLUMEN, REZIDUALNI(LAT.), residual volume (eng.), kolicina gasa koja ostaje u plucima poslije
maksimalne ekspiracije. Sin. 

---VOLUMEN, SRCANI(LAT.), cardiac output (eng.), efektivna kolicina krvi, volumen koji se izbaci
svakom komorom za jednu minutu. To je jednako udarnom volumenu koji se množi sa srcanom
frekvencijom u minuti Sin. .

---VOLUMEN, UDARNI(LAT.), stroke volumen (eng.), kolicina krvi koja se izbaci iz srcane komore pri
svakom udaru bila Sin. .

---VOMER(LAT.), (ENG.), SIN. v. ralo.

---VOMITIVIremedia vomitiva (lat.), vomitives (eng.), sredstva koja izazivaju povracanje. emetici.
Sin. 

---VONJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. miris.

---VONJANJEodoratio, onis, f (lat.), smelling (eng.), odavanje specificnoga mirisa, vonja, sin.
mirisanje Sin. .

---VORVANJcetaceum, i, n (lat.), spermaceti (eng.), voštana supstancija dobijena iz glave kita-

ulješure, Physter macrocephalus. Bijela je, nekad prozirna masa, koja se koristi za pravljenje
masnih podloga u parfimeriji Sin. .

---VOSAKcera, ae, f (lat.), wax (eng.), ester razlicitih masnih kiselina sa višim, obicno
monohidricnim alkoholima. To je supstancija koju deponiraju insekti, pcele, u obliku saca (žuti
vosak, cera flava, beewax). Izbjeljivanjem se dobije bijeli vosak, cera alkba, white wax, uglavnom
za farmace Sin. .

---VOŠTANceraceus-3 (lat.), ceraceous (eng.), nalici na vosak po izgledu i osobinama, a da ne mora

biti od voska po sadržaju Sin. .

---VRACANJE BOLESTIpalindromia, ae, f (lat.), recurence of disease (eng.), pojava da se bolest

povrati onda kada je prošla ili kada je znatno jenjala, odnosno kada je vec nastupila klinicka
remisija, sa istim, slabijim ili jacim intenzitetom. navrat. Sin. 
---VRATcervix, cis, f, collum, i, n (lat.), neck (eng.), 1. dio nekoga organa koji je uži, a spaja
prominentni dio sa njegovom bazom, glavu i tijelo nekoga organa, 2. dio organizma koji spaja glavu
i trup i sadrži sve važne elemente (živce, krvne sude, organe) koji objedinjuju sisteme glave i trupa
Sin. .

---VRATApyla, ae, f, porta ae, f (lat.), gate (eng.), vratnica, ulaz, porta, glavna vrata, prolaz, ušce,
cesto u složenicama koje oznacavaju mjesto ulaska funkcionalnoga i nutritivnoga krvotoka (npr.
porta hepatis, pa iz toga pylephlebitis, isindija vratnice). ušce. Sin. 

---VRATIC1. id. vrat 1 i 2, ali u manjem obimu i sadržaju, 2. Tanacetum vulgare (lat.), tansy (eng.),
višegodišnja ze-ljasta biljka ciji se štitovi upotrebljavaju kao vermifug u obliku caja ili klizme Sin. .

---VRATNIcervicalis, e (lat.), cervical (eng.), pripada vratu tijela ili vratu bilo kojega organa koji ima
definiranu strukturu Sin. .

---VRATNICA(LAT.), vena portae hepatis (eng.), portal vein (eng.), kratko debelo stablo koje nastaje
od gornje mezentericne i lijenalne vene iza glave pankreasa, a ulazi u portu hepatis i cini
funkcionalni jetrin krvotok Sin. .

---VRATOBOLJAangina tonsillaris (lat.), sorethroat (eng.), bol u vratu uslijed isindije grla Sin. .

---VRBANAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. vjetar, crveni.

---VRCINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tuta.

---VRECA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kesa.

---VRECICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kesica.

---VRECICA, SUZNAdacryosyrinx, gis, f, dacryopcystis, is, f saccus lacrimalis (lat.), dacryocyst,

lacrimal sac (eng.), gornji, dilatirani kraj od ductus nasolacrimalis koji služi kao receptakulum za
suze Sin. .

---VRELO(LAT.), (ENG.), SIN. v. izvir.

---VREMENIT(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrjemešan.

---VRENJEfermentatio onis, f (lat.), fermentation (eng.), anaerobna enzimska konverzija organskih

spojeva, narocito karbohidrata do etilnoga alkohola. Proces se koristi za proizvodnju alkohola,
hljeba, sirceta i drugih prehrambeno industrijskih produkata, sin. fermentacija, vrijenje Sin. ,

---VREO(LAT.), (ENG.), SIN. v. vruc.

---VRETENASTfusiformis, e (lat.), spindle shaped, fusiform (eng.), onaj koji je u obliku vretena (npr.
vretenaste, fuziformne odajice), sin. fuziforman Sin. .

---VRETENJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cipac, malehni.

---VRETENOfusus, i, m (lat.), spindle (eng.), 1. svaka struktura nalik na vreteno. 2. Vretenolika

struktura koja nastaje u odajickom jezgru za vrijeme metafaze, a sastavljeno je od mikrofibrila
koje idu od centriola i spajaju hromozome na njihovim centromerama Sin. .

---VRH1. apex, cis, m (lat.), acumen, inis, n (lat.), peak (eng.), gornji dio ili gornja grana neke
graficke prezentacije, 2. summus, i, m (lat.), summit (eng.), najviša tacka, dijelovi koji su najviše
izloženi i cine sami gornji kraj (krivulje, biljke), 3. mucro, onis, f (lat.), sharp end (eng.), jako
zašiljeni vršak, k Sin. .

---VRHUNAC BOLESTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrhunac 1.

---VRHUNAC1.(o bolesti), acme, es, f, crisis, is, f (lat.), id.(eng.), najviša tacka bolesti, kriza ili
kriticko stanje bolesti, period najvecega intenziteta u toku bolesti, sin. vrhunac bolesti, kriza,
klimaks, 2. (o zadovoljstvu), orgasmus, i, m (lat.), orgasm (eng.), vrhunsko zadovoljstvo, završno i
vrhunsko sladosrašce, Sin. .

---VRIJEDNOSTpretium, ii, n (lat.), value (eng.), mjera kolicine, efikasnosti, aktiviteta,

koncentracije itd., neke specificne supstancije u odredenoj sredini (npr. vrijednost kalija u krvi)
Sin. .

---VRIJEDNOST, CENTRALNA(LAT.), median (eng.), jedna od centralnih vrijednosti koja zavisi od

mjesta pojedinacnih vrijednosti. Ona se u nizu vrijednosti jednoga obilježja nalazi na sredini, tj.
polovica od ukupnoga broja je na jednoj strani od nje, a druga polovica na drugoj, sin. medijana
Sin. .

---VRIJEDNOST, PROSJECNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sredina, aritmeticka.

---VRIJEDNOST, SREDNJA(LAT.), mean value (eng.), jedan od nacina uporedivanja pojava preko
jednoga izraza kao nosioca karakteristika posmatranoga obilježja. To može biti aritmeticka sredina
ili prosjecna vrijednost, medijana ili centralna vrijednost, mod ili tipicna vrijednost, itd Sin. .

---VRIJEDNOST, TIPICNA(LAT.), mode (eng.), jedna od srednjih vrijednosti, a oznacava onu

vrijednost u seriji podataka kod numerickih obilježja ili modalitet kod atributnih obilježja koja se
najcešce javlja ili oznacava onu varijantu kojoj odgovara najveca ucestalost, sin. mod Sin. .

---VRIJEME GRUŠANJA(LAT.), coagulation time (eng.), vrijeme potrebno da se krv zgruša u staklenoj
epruveti ili cjevcici. vrijeme koagulacije. Sin. 

---VRIJEME KOAGULACIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrijeme grušanja.

---VRIJEME KRVARENJA(LAT.), bleeding time (eng.), period trajanja krvarenja koje se javlja poslije
standardnoga uboda u ušnu resicu ili prst. To je relativni test kapilarne i funkcije trombocita Sin. .
---VRIJEMEtempus, oris, n (lat.), time (eng.), mjera trajanja, cetvrta dimenzija Sin. .

---VRIJEME, PROTROMBINSKO(LAT.), protrombin time (eng.), vrijeme potrebno da se formira krvni

ugrušak pošto se krvnoj plazmi doda tromboplastin (ekstrakt mozga) i kalcijum Sin. .

---VRIJEME, ŽENSKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjesecnica.

---VRIJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrenje.

---VRIJEŽAproles, is, f (lat.), lineage (eng.), rodbinski slijed, pracen prema dalje ili unazad do
zajednickoga pretka Sin. .

---VRIJEŽA, ODAJICKA(LAT.), cell lineage (eng.), razvojna historija odajica pracena od prve podjele
originalne, maticne odajice Sin. .

---VRINJAdolor osteogens (lat.), bone ache (eng.), bol u kostima Sin. .

---VRLED(LAT.), (ENG.), SIN. v. kihavica.

---VRLESINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. kašalj.

---VRLJAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hilj.

---VRLJAVOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiljavost.

---VRPCAchorda, ae, f, funiculus, i, m. funis, is, m (lat.), cord (eng.), bilo koja duga, a na presjeku
okrugla, savitljiva struktura, sin. gajtan (npr. pupcana vrpca) Sin. .

---VRPCA, PUPCANAfuniculus, umbilialis (lat.), umbilical cord (eng.), savitljiva struktura koja spaja
pupak fetusa sa posteljicom. Sadrži dvije arterije i venu. Duga je oko 50 cm, kod novorodenceta, a
formira se u petoj embrionalnoj hefti, sin. pupcanik Sin. .

---VRPCA, SPERMATICNAfuniculus spermaticus (lat.), sperma-tic cord (eng.), struktura koja ide kroz
ingvinalni kanal od trbuha prema tašaku, a sadrži ductus deferens, art. spermatica, plexus
panpiniformis i ovojnice Sin. .

---VRSKANJEsigmatismus, i, m (lat.), sigmatism (eng.), nepravilna, teška i precesta upotreba glasa S

i glasova na njega nalik Sin. .

---VRSNICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrsnici.

---VRSNICIcoaequales, i, m pl. (lat.), equals (eng.), ljudi iste dobi, ženski rod, vrsnice Sin. .
---VRSTAspecies, ei, f (lat.), id.(eng.), sistematska kategorija biljaka i životinja koja se sastoji od
jedinki koje posjeduju zajednicke crte, a koje ih odvajaju od druge grupe istoga nivoa sistematske
kategorije, druge vrste. cešit, fela. Sin. 

---VRTNJAterebratio, onis, f (lat.), boring, pain (eng.), bol u obliku vrtnje, pacijent ima osjecaj da
se nešto vrti i ima osjecaj vrtnje u kosti ili mišicu Sin. .

---VRTOGLAVICAvertigo, inis, f (lat.), id.(eng.), iluzija kretanja, senzacija kao da se okolina okrece
oko pacijenta (objektivni simptom), ili kao da se sam pacijent vrti u prostoru (subjektivni simptom).
Može biti uzrokovana promjenama u unutrašnjem uhu ili poremecajem negdje na vestibularnome
putu. bururet, cevrntija, zamahica, vertigo, mantanje. Sin. 

---VRUCcalidus-3, fervidus-3 (lat.), hot (eng.), kategorija temperature koju posjeduje neko tijelo, a
koja je blizu kljucanja vode, vreo, usijan, topao, zagrijan, ugrijan, oznojen, onaj kome je toplo,
onaj koji zagrijava, sin. vreo, topao Sin. .

---VRUCICA1. v. vatra, 2. thermae, arum, f (lat.), termal waters (eng.), banja koja ima prirodnu
vrucu vodu, sin. kokanj Sin. .

---VRUCINAcalor, oris, m (lat.), heat (eng.), 1. osjecaj povišene temperature bilo da osjeca sam
pacijent bilo neko drugi sa ili bez mjerenja, 2. Sin. v. toplota.

---VRUTAK, V(LAT.), (ENG.), izvir Sin. .

---VUCAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. travljaca.

---VUCIJE OKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. kurije oko.

---VUDŽUD(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. organizam, 2. v. tijelo 3.

---VUK(LAT.), (ENG.), SIN. v. ojedina 2.

---VUKOJEDINA1. lupus vulgaris (lat.), vulgar lupus (eng.), najcešca akutna, varijabilna forma
verema kože lokalizirana najcešce na licu, uglavnom kod žena, 2. lupus erythematodes (lat.),
chilblain (eng.), grupa bolesti veznoga tkiva koje najcešce zahvacaju žene izmedu 20-40 godina, a
koje se manifestiraju lokalno Sin. .

---VULNERABILNOST(LAT.), (ENG.), SIN. v. ranjivost.

---VULVA, V(LAT.), (ENG.), kudra. Sin. 

---VULVITIS, EROZIVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. rak, vodeni 2. up. 1.

---VULVITIS, VULVITIS, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija vulve Sin. .

---VULVOPATIJA, VULVOPATHIA, ae, f (lat.), vulvopathy (eng.), bilo koja bolest rodnice Sin. .

---VUNAlana ae, f (lat.), wool (eng.), dlake ovaca iz kojih se predu niti koje uslijed posebnih
karakteristika ljudi koriste za odjecu. Od vune se dobija i lanolin, adeps lanae, sredstvo koje se
koristi u industriji lijekova za vanjsku upotrebu Sin. .

---ZABOLJETI(LAT.), start hurting (eng.), poceti bolest, neki simptom koji ide sa bolom, nastati bol
Sin. .

---ZABORAVLJANJE, LETHE, es, f (lat.), forgetting (eng.), proces nemogucnosti reprodukcije

percipiranoga ili prije upamcenoga sadržaja Sin. .

---ZABRANA, PROHIBITIO, onis, f (lat.), prohibition (eng.), zabranjivanje, uskracivanje, obustava,

naredba o obustavi Sin. .

---ZABREKNUTIintumescere (lat.), swell (eng.), nabreknuti, nateci, oteci, nabuhnuti, povecati opseg
uslijed prisustva vode Sin. .

---ZABUNJENperturbatus-3 (lat.), perturbed (eng.), uznemiren, pobrkan, zbrkan, smeten, spleten,

zbunjen Sin. .

---ZACECEconceptio, onis, f (lat.), conception (eng.), pocetak trudnoce, karakteriziran

implantacijom blastociste, stvaranjem vidljivoga zigota. zatešcenje. Sin. 

---ZACEPAKembolus, i, m (lat.), id.(eng.), cep od zgrušane krvi ili drugoga materijala donesen
krvnom strujom iz drugoga krvnoga suda i uguran u manji cime napravi prekid cirkulacije. Sin. 

---ZACEPLJENJEobliteratio, onis, f (lat.), obliteration (eng.), zatisnuce krvnoga suda, šupljega ili
cjevastoga organa, cijevi, kanala, bolešcu, degeneracijom, hirurškom procedurom ili na drugi nacin.
obliteracija, zatisnuce, up. zacepljenost. Sin. 

---ZACEPLJENOST1.obstructio, onis, f (lat.), obstruction (eng.), akt blokiranja nekoga protoka

(najcešce krvi), sin. opstrukcija. Razlika izmedu zacepljenja, obliteracije i zacepljenosti,
opstrukcije, je što je zacepljenost momentalan akt (urgentna situacija), a zacepljenje,
oblitreracija, nastaje postepeno obicno proc Sin. .

---ZACETAKprimordium, ii, n (lat.), id.(eng.), najranija prepoznatljiva oznaka razvoja organizma,

organa ili nekoga specificnoga dijela. Sin. 

---ZACETIconcipere (lat.), conceive (eng.), 1. postati bremenit poslije oplodnje i ugnježdenja

jajeta, 2. roditi se neka misao, ideja u glavi, formirati se ideja. Sin. 

---ZACIJELITIcicatricem trahere (lat.), heal (eng.), (o rani), zarasti stvaranjem ožiljka, sastaviti
dijelove rane i ponovo uspostaviti kontinutet i funkciju. zamiriti, zamladiti. Sin. 
---ZACINcondimentum, i, n (lat.), spice (eng.), malehna kolicina neke materije biljnoga,
životinjskoga ili mineralnoga porijekla koja popravlja i daje drugi ukus Sin. .

---ZACJELINAcicatrix, icis, f (lat.), scar (eng.), znak graden od tkiva, vecinoma vezivnoga, koji
ostane poslije cijeljenja rane ili nekoga patološkoga procesa. dagma, ožiljak. Sin. 

---ZACJELJIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zarašcivanje ili cijeljenje.

---ZADAHfoetor, oris, m (lat.), stench (eng.), ofenzivan vonj, bilo iz živoga organizma (iz usta), bilo
od raspadnutoga organskoga materijala. vonj, smrad, saga. Sin. 

---ZADAH, PAZUŠNIodor hircinus (lat.), hircismus (eng.), jaki zadah iz pazuha uzrokovan
bakterijalnom dekompozicijom znoja koji je posebno izražen kod nekih ljudi. Sin. 

---ZADAJANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. podojiti.

---ZADAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zadnjica.

---ZADAVICAdiphtheria, ae, f (lat.), id.(eng.), akutna infektivna bolest, uzrokovana toksinom

Corynabacterium diphtheriae, a koja se dobija kontaktom sa oboljelom osobom. Zahvaca uglavnom
gornji dihalni put, a karakterizirana je stvaranjem cvrsto pripojene, debele membrane na sluzavici
krajnika, resice difterija, podušica. Sin. 

---ZADEBLJANJE JEZIKApachyglossia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna debljina jezika Sin. .

---ZADEBLJANJE KOŽEpachydermia, ae, f (lat.), pachiderma (eng.), nenormalno debela koža, sin.
elefantijaza Sin. .

---ZADEBLJANJE NOKATA(LAT.), pachynychia, ae, f, scleronychia, ae, f lat.), thickening of nails

(eng.), pojava da su nokti zadebljali, suhi, tvrdi i teški za rezanje Sin. .

---ZADEBLJANJE PRSTApachydactylia, ae, f (lat.), pachidactyly (eng.), nenormalno povecanje i

debeli prsti ruka ili noga, odnosno i jednu i drugi Sin. .

---ZADEBLJANJE USANApachycheilia, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalno debele usne kao licna
osobina Sin. .

---ZADEBLJANJEintumescentia, ae, f, pachynesis, is, f (lat.), intumescence, thickening (eng.),

proširenje opsega neke strukture uslijed nagomilavanja mehkih tkiva ili nabuha. intumescencija.
Sin. 

---ZADESAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. akcidentalan.

---ZADIHANanhelatus-3 (lat.), panted (eng.), (pacijent) ubrzanoga dihanja zbog napora ili slabosti
srca Sin. .

---ZADIJEVATI JEZIKOM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mucati.

---ZADNJI, V(LAT.), (ENG.), stražnji Sin. .

---ZADNJICAclunis, is, f, nates, tium f, pyga, ae, f, podex, cis, f (lat.), buttocks (eng.),
prominencija koju cine glutealni mišici. debelo meso, oturak. Sin. 

---ZADOJITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. podojiti.

---ZADOVOLJENJEsatisfactio, onis, f (lat.), safisfaction (eng.), ispunjavanje i zadovoljavanje

materijalnih, fizickih, duševnih, spolnih želja, prohtjeva i potreba Sin. .

---ZADRIGAO(LAT.), (ENG.), SIN. v. debeo.

---ZADRŽAVANJEretentio, onis, f (lat.), retention (eng.), 1. akt ili proces držanja na mjestu ili u
odredenoj poziciji, 2. zadržavanje ekskreta u tijelu koji se inace normalno izbacuju (npr.
zadržavanje stolice), 3. (o zubu), sprjecavenje pomjeranja i sprjecavanje ispadanja ispuna Sin. .

---ZADUH(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha.

---ZADUHA1. dyspnoe, es, f (lat.), dyspnea (eng.), teško dihanje, dihanje sa naporom, sin. pijehnja,
uzmidah, zapt, 2. asthma, atis, n (lat.), panting, asthma (eng.), stanje karakterizirano napadima
paroksizmalnoga teškoga dihanja, dispnee. astma, mora 2, teknefes, zaduh, zaguš. Sin. 

---ZADUHA, EKSPIRATORNAdyspnoe expiratoria (lat.), expiratory dyspnea (eng.), teškoce pri

dihanju, pri izdahu, smetnje slobodnome izlasku zraka iz pluca. Sin. 

---ZADUHA, FUNKCIONALNAdyspnoe functionalis (lat.), functional dyspnea (eng.), dihalne smetnje

koje nisu uzrokovane organskom bolešcu, ali su posljedica tjeskobnih stanja ili neuroze. Sin. 

---ZADUHA, INSPIRATORNAdyspnoe inspiratoria (lat.), inspiratory dyspnea (eng.), teškoce u dihanju i

to pri udahu, otežan slobodan ulaz zraka u pluca. Sin. 

---ZADUHA, NOCNAdyspnoe nocturna (lat.), nocturnal dyspnea (eng.), respiratorna smetnja koja
nastaje nocu, a najmanja je ujutro. Sin. 

---ZADUHA, SRCANAdyspnoe cardialis (lat.), cardiac dyspnea (eng.), teško dihanje, dihanje sa
naporom uslijed srcane bolesti. Sin. 

---ZADUŠITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. udušiti.

---ZADUŠLJIV(LAT.), (ENG.), SIN. v. sipljiv.

---ZAGLAVAKos interparietale (lat.), interparietal bone (eng.), dio sqamae ossis occipitalis koji leži
na najvišoj nuhalnoj liniji, onda kada taj dio ostane odvojen cijeloga života kao posebna kost, a
smještena je izmedu dvije tjemene kosti. Sin. 

---ZAGLUHstupor, oris, m (lat.), id.(eng.), stanje smanjene reaktivnosti, sin. stupor 2 Sin. .

---ZAGNOJabscessus, us, m (lat.), abscess (eng.), 1. lokalizirana kolekcija gnoja, uzrokovana

gnojenjem, a može biti na svakome mjestu. Cesto je nastala hematogenim rasapom klica, 2.
ogranicen gnojni sadržaj u trbuhu (npr. subfrenicni apsces). apsces, gnojanica, ognojak. Sin. 

---ZAGNOJ, ZNOJNIhydroadenitis, idis, f, abscessus sudoriparus (lat.), sudoriparous abscess (eng.),

apsces koji nastaje u znojnoj žlijezdi najcešce u pazuhu, a cesto zahvaca više znojnih žlijezdi
pazuha. Sin. 

---ZAGNOJENpurulentus-3 (lat.), purulent (eng.), onaj koji sadrži ili se sastoji od gnoja, udružen sa
stvaranjem gnoja ili uzrokovan gnojem. ognojen. Sin. 

---ZAGNOJITIsuppurare (lat.), produce pus (eng.), proizvoditi gnoj unutar nekoga ognjišta, tkiva,
sloja, organa, šupljine ili dijela tijela. Sin. 

---ZAGRIJAVANJEcalefactio, onis, f (lat.), warming (eng.), zagrijavanje organizma toplim

termoforima ili mlakim infuzijama, toplim napicima (npr. kod opcega smrzavanja) Sin. .

---ZAGRIZ(LAT.), bite (eng.), 1. registriranje odnosa donjih i gornjih zuba u centralnoj okluziji
zagrizanjem u otisnu masu ili vosak, 2. snažno zatvaranje donjih zuba prema gornjim Sin. .

---ZAGUŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha 2,

---ZAHIRAvictus, us, m, alimentum, i, n (lat.), food (eng.), sve što služi za ishranu kao gradivna ili
zaštitna materija. Dijelovi biljaka i životinja koje služe za ishranu. hrana. Sin. 

---ZAHLIPCItetania, ae, f (lat.), tetany (eng.), hiperosjetljivost živaca i mišica uslijed smanjenja
koncentracije ekstracelularnoga joniziranoga kalcija (hipofunkcija paratireoidne žlijezde,
nedostatak D vitamina, alkaloza), a karakterizirana je karpopedalnim spazmima, fascikulacijama
mišica, grcevima, tetanija, trzavica. Sin. 

---ZAHODlatrina, ae, f (lat.), water closet, privy (eng.), mjesto izbacivanja otpadnih materija
covjeka. memišhana, cenifa, musluk, nužnik, hala, ajakolija, prohod. Sin. 

---ZAHVATinterventio, onis, f (lat.), intervention (eng.), akt ili proces miješanja u tok patoloških
procesa u cilju poboljšanja, izmjene ili lijecenja (operacija, kateterizacija, aspiracija i sl.). Ako je
operacija nosi puno ime operativni zahvat Sin. .

---ZAHVAT, OPERATIVNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zahvat.

---ZAIK, V(LAT.), (ENG.), jezik. Sin. 

---ZAJEDNICA, TERAPIJSKA(LAT.), therapeutic community (eng.), posebno strukturirana grupa

pojedinaca u duševnoj bolnici ili odjeljenju, koja izvodi radnu terapiju ohrabrujuci pacijenta da
funkcionira prema socijalnim normama Sin. .

---ZAJEDNICKI PREKRIVAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. koža.

---ZAJEDNICKI ŽUCNI VODductus chledochus (lat.), common bile duct (eng.), zajednicki žucni vod
koji nastaje od cisticnoga i hepaticnoga žucnoga voda i izlijeva se u dvanaestopalacno crijevo Sin. .

---ZAJEDNICKIcommunis, e (lat.), common (eng.), opci termin koji oznacava strukturu koja služi
nekolicini organizama ili grana, odnosno svima Sin. .

---ZAJEDNIŠTVOmutualismus, i, m (lat.), mutualism (eng.), simbioza u kojoj dva pojedinca ili dvije
populacije imaju korist od udruživanja, a nesposobni su, ili im je jako teško, da prežive jedan bez
drugoga. uzajamnost, mutualizam. Sin. 

---ZAJIF(LAT.), (ENG.), SIN. v. slab.

---ZAJIFLUK(LAT.), (ENG.), slabost, Sin. v. slab.

---ZAKLJUCAKconclusio, onis, f (lat.), conclusion (eng.), kratko i taksativno nabrojana suma stavova
iznesenih naprijed, prije izrecenoga ili napisanoga zakljucka, koji tacno odražavaju uvjerljiv,
konacan, krajnji dio svake medicinske prezentacije Sin. .

---ZAKLOPAC1. v. epiglotis, 2. operculum, i, m (lat.), cover (eng.), struktura koja pokriva, a može
biti graden od razlicitoga tkiva, pa i od tkivnih produkata (sluz). Poklopac. Sin. 

---ZAKLOPCI, V(LAT.), (ENG.), kapak, ocni Sin. .

---ZAKON REGRESIJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. regresija 3.

---ZAKONprincipium, ii, n (lat.), law (eng.), nacelo, uniformna i konstantna cinjenica koja se ne
mijenja, a stalno je praksa dokazuje. Sin. 

---ZAKRECAVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. kalcifikacija.

---ZAKRPA(LAT.), patch (eng.), dio kojim je pri operaciji zatvoren neki defekt ili kojim se proširuje
lumen (na šupljemu organu ili krvnome sudu), a koji odudara od ostaloga tkiva i može biti neki od
kalema. pac. Sin. 

---ZAKRVAVLJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. krvav.

---ZAKRŽLJALOSTmicroplasia, ae, f (lat.), id.(eng.), reducirani rast organa ili organizma u cjelini.
Ako je rijec o cijelome organizmu, termin je identican sa patuljastim rastom. hipoplazija. Sin. 

---ZALICEvariola haemorrhagica (lat.), hemorrhagic small pox (eng.), teški i visoko fatalni oblik
boginja u kojima nastaje krvarenje u kožu i sluzavicama prije nastanka erupcije ili neposredno iza
toga. Sin. 

---ZALIJECENsanatus-3 (lat.), healed up (eng.), kategorija koja oznacava uspjeh lijecenja. Pacijent
koji nije baš sasvim izlijecen, ali ide na bolje i sa dodatnom terapijom bit ce zdra Sin. v.

---ZALIJECITIpercurare (lat.), heal up (eng.), zacjeljivati, zamladiti, nepotpuno i samo djelomicno

izlijeciti, uciniti da teškoce popuste i bolest mine, te da krene ka iSin. ecenju uz dodatne mjere Sin.

---ZALISCI, SRCANIvalvulae cardiacae (lat.), cardiac valves (eng.), zalisci koji sprjecavaju vracanje
struje krvi koja protice kroz i iz srca. Mogu biti atrioventrikularni, aortalni i zalisci plucne arterije.
Sin. 

---ZALISCI, VENSKIvalvulae venosae (lat.), valve of veins (eng.), svaki od malehnih nabora na tunica
intima velikih vena donjega dijela tijela što sprjecava vracanje krvi. Sin. 

---ZALISCI, VJEŠTACKIvalvulae artifitiales (lat.), artifital valves (eng.), vještacka zamjena za srcane
zaliske. Gradene su od specijalnoga materijala (vještackoga ili biološkoga), a ugradivane
operacijom. Sin. 

---ZALISTAK, CUSPIS, idis, f, valvula, ae, f (lat.), valve (eng.), membranozni nabor u kanalu ili
prolazu koji onemogucuje vracanje tecnoga sadržaja koji je vec prošao. Sastoji se od dva ili tri
dijela. lapak. Sin. 

---ZALOGAJbolus, us, f (lat.), lump (eng.), 1. zaokružena masa hrane ili farmaceutskoga preparata
spremna za gutanje, sin. bokun, 2. komadic tkiva koji se hirurški otkida od neke cjeline i vadi Sin. .

---ZALOMAKinfarctio, onis, f (lat.), infarction (eng.), prelom malehnoga dijela kosti, odlom, tako da
nije nastupila dislokacija i stabilnost kosti nije poremecena Sin. .

---ZAMAHimpetus, us, m (lat.), swing (eng.), brzo micanje naprijed, brza akcija, pokret, navala,
nasrtaj, sila, tok, napadaj, naglost, polet Sin. .

---ZAMAHICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrtoglavica.

---ZAMETAKembryo, onis, m (lat.), id.(eng.), 1. (kod životinja) ono što nastane iz oplodenoga jajeta
i eventualno postane mlado poslije perioda razvoja, 2. (kod covjeka) organizam u razvoju od
oplodene jajne odajice, poslije 15-oga dana poslije fertilizacije do kraja osme hefte. zapovjedak,
zarod. Sin. 

---ZAMIRITI, V(LAT.), (ENG.), zacijeliti Sin. .

---ZAMJENAsubstitutio, onis, f (lat.), substitution, replacement (eng.), 1. akt kojim se jedna stvar
stavlja umjesto druge, sredstvo, obicno protetski materijal, koji se hirurški stavlja da zamijeni neko
tkivo (npr. duralna zamjena, dural replacement), 2. (u hemiji) stavljanje jednoga radikala ili
elementa na mjesto drugoga, s Sin. .

---ZAMJENIK, SUBSTITUTE(LAT.), (eng.), materijal koji se može upotrijebiti na mjesto drugoga

materijala (npr. zamjenik za plazmu je dekstran koji je zamjenjuje u smislu obezbjedenja
volumena cirkulacije) Sin. .

---ZAMLAD1. cicatricatus-3 (lat.), cicatriced (eng.), onaj koji je zarastao, zamladio sa stvaranjem
ožiljka, poslije lijecenja rane (recimo sašivanjem), sin. zamlada, zamladak, zaraslica, zarastica, 2.
vulnerarius-3 (lat.), vulnerary (eng.), (agens koji) promovira zarastanje, zamladivanje, zacjeljivanje
rana Sin. .

---ZAMLADA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ožiljak i zamlad 1.

---ZAMLADAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zamlad 1.

---ZAMLADITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zacijeliti.

---ZAMLAÐIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zarašcivanje.

---ZAMOR(LAT.), (ENG.), SIN. v. umor.

---ZAMORAC(LAT.), Cavia cabaya (lat,), guinea pig (eng.), malehni glodar koji je cesto
eksperimentalna životinja u medicini Sin. .

---ZAMOTAVANJE(LAT.), bandaging, wraping (eng.), zavijanje rane ili bolesnoga bilo kojega dijela
tijela zavojem, gazom ili prirucnim materijalom adaptiranim kao zavoj, u cilju njegove zaštite ili
lijecenja Sin. .

---ZAMRIJETI(LAT.), (ENG.), SIN. v. umrijeti ili obamrijeti.

---ZAMRLICA KOSTIsequestrum, i, n (lat.), id.(eng.), komad mrtve kosti koji postaje odvojen od
zdrave kosti za vrijeme procesa nekroze, sin. sekvestar Sin. .

---ZAMUCENnebulosis-3 (lat.), misty (eng.), nije bistar i prozracan kako bi originalno trebao biti
nego je mutan, maglovit Sin. 

---ZANEMARENnegligens, entis, (lat.), negligent (eng.), zapušten, onaj kod kojega je propušteno
idealno vrijeme za intervenciju, zabataljen (npr. zanemaren porod) Sin. .

---ZANIMANJEoccupatio, onis, f, professio, onis, f (lat.), occupation, profession (eng.), poziv,

bavljenje necim na profesionalnoj osnovi, zaposlenje, zaposlenost Sin. .
---ZANOKTICAparonychia, ae, f (lat.), id.(eng.), inflamacija koja zahvata tkivo oko nokta, narocito
nabor mehkoga tkiva oko nokta. paronihija, nakojedina, zla šap. Sin. 

---ZANOS(LAT.), (ENG.), SIN. v. bunilo.

---ZAOSTAJANJEretardatio, onis, f (lat.), retardation (eng.), zakašnjeli, usporeni razvoj (narocito

mentalni), nedovo-ljan razvitak (posebno intelektualni), zaostajanje u razvoju. retardacija. Sin. 

---ZAOSTAO1. retardatus-3 (lat.), retardate (eng.), mentalno zaostala osoba, Sin. v. zaostajanje,
sin. retardiran, 2. residualis, e (lat.), residual (eng.), onaj koji je zaostao ili ostav-ljen poslije neke
intervencije (npr. zaostalo strano tijelo), sin. rezidualan.

---ZAPAHAfoetor ex ore (lat.), bad breath, oral stench (eng.), neugodan zadah iz usta. halitoza.
Sin. 

---ZAPALAlibido, inis, f (lat.), sexual desire (eng.), 1. seksualna želja, 2. energija izrasla iz
primitivnih nagona, posebno onih o održanju vrste. pohota. Sin. 

---ZAPALJENJE, V(LAT.), (ENG.), isindija Sin. .

---ZAPALO MESO(LAT.), (ENG.), SIN. v. meso, zaštuklo.

---ZAPAMCIVANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. pamcenje.

---ZAPECINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatvor.

---ZAPEKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatvor.

---ZAPODJEVAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zametak.

---ZAPOJpotio, onis, f (lat.), draft (eng.), pice, napitak, me-dicina u obliku tekucine i jednoga ili
dva gutljaja; kratko napijanje tecnošcu Sin. .

---ZAPOR, OBJEX, icis, f (lat.), barrier (eng.), zagrada, barikada, barijera, spoj, prepreka, plot,
ograda. Cesto se upotrebljava lat. termin obex i postao je od objaceo, ere, ležati pred necim, pa je
bolje objex Sin. .

---ZAPRAŠIVANJEinspersio, onis, f (lat.), inspersion (eng.), posipanje praškom, najcešce praškom

protiv nametnika, insekata ili vektora kao dio sprjecavanja prenošenja zaraza Sin. .

---ZAPREKAimpedimentum, i, n (lat.), obstacle (eng.), smet-nja protjecanju tecnosti, zraka ili

impulsa Sin. .
---ZAPREMINA, VOLUMEN, inis, n (lat.), volume (eng.), mjera kolicine ili kapacitet neke supstancije,
sin. volumen Sin. .

---ZAPREPAŠTENOSTconsternatio, onis, f (lat.), consternation (eng.), preneraženost, zapanjenost,

straha, užas, užasavanje, zabuna Sin. .

---ZAPT(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaduha 1.

---ZARASLICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zamlad 1.

---ZARASTICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zamlad 1.

---ZARAZAinfectio, onis, f, contages, is, f, contagio, onis, f (lat.), infection, contagion (eng.), 1. id.
sa zarazna bolest ( Sin. v.), 2. invazija i multiplikacija mikroorganizama u tkivima i organima, što
klinicki može biti neprimjetno ili ma-nifestno, a nastaje kao rezultat djejstva mikroorganizama,
njihovoga metabolizma, toksina i imunizacije, sin. infekcija 2, 3. epidemia, ae, f

---ZARAZANinfectivus-3 (lat.), infective (eng.), sposoban da napravi infekciju, zarazu. Onaj koji
pripada zaraznim mikroorganizmima. nametan. Sin. 

---ZARAZITIinficere (lat.), infect (eng.), prenijeti infekciju, zarazu, sa jednoga organizma na drugi
sa ili bez posrednika Sin. .

---ZARAŠCIVANJEsanatio, onis, f (lat.), healing (eng.), proces zarastanja rane i povrijedenoga tkiva,
obnova integriteta povrijedenoga tkiva. zacjelivanje, zamladivanje. Sin. 

---ZARAŠCIVANJE, BEZGNOJNOsanatio per primam intentionem (lat.), healing by first intention

(eng.), zarašcivanje rane, cijeljenje, direktno, bez pojave granulacija, odnosno gnojenja. Prisutno
je kod hirurški sašivene rane. Sin. 

---ZARAŠCIVANJE, GNOJNOsanatio per secundam intentionem (lat.), healing by second intention

(eng.), zatvaranje rane, zarašcivanje, zacjeljivanje, sa pojavom granulacija koje ispunjavaju zjap
rane i pojavom gnojenja. To je sudbina nesašivenih rana. Sin. 

---ZARAŽENinfectus-3 (lat.), infected (eng.), 1. osoba u kojoj su prisutni elementi zaraze

(mikroorganizmi), a nalazi se u inkubacionom periodu bolesti, 2. osoba sa potpuno ispoljenim
znacima infekcije, zaraze Sin. .

---ZAREZincisio, onis, f (lat.), incision (eng.), rezanje, rana proizvedena oštrim instrumentom;
obicno manji rez u hirurgiji. incizija, zarezotina. Sin. 

---ZAREZOTINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zarez.

---ZAROD(LAT.), (ENG.), SIN. v. zametak.

---ZASICENOSTsaturatio, onis, f (lat.), saturation (eng.), 1. akt zasicenosti nekoga spoja, tj. da ima
sve hemijske afinitete ispunjene (npr. zasicene masne kiseline), 2. (kod otopina), ona koja uzima
najvecu mogucu kolicinu onoga što ce se otopiti pod odredenim okolnostima, sin. saturacija Sin. .

---ZASTARIO1. obsoletus-3 (lat.), obsolete (eng.), star, samoiz-lijecen, prešao u hronicni stadij,
oblik, nestrucno lijecen i rehabilitiran, krivo srastao, zarastao sa posljedicama, 2. Sin. v. dugotrajan
2 ili hronican.

---ZASTAVNJAK, DENSserotinus (lat.), wisdom teeth (eng.), treci molar, najdistalniji od medijalne
linije na svakoj strani svake vilice koji nice posljednji (17-21 god.), sin. zub mudrosti, umnjak Sin. .

---ZASTOJ MLIJEKAgalactostasis, is, f (lat.), id.(eng.), prestanak mlijecne sekrecije bez obzira na
uzrok. galaktostaza Sin. 

---ZASTOJstagnatio, onis, f (lat.), stagnation (eng.), predah u razvoju bolesti kada njen tok zastane,
a ne znaci niti iz-ljecenje niti poboljšanje, 2. zastoj u svakoj aktivnosti kada aktivnost prestane
(npr. srcani zastoj, što je identicno sa kardijak arestom i klinickom smrcu. Iz toga se pacijent može
vrati Sin. .

---ZASTORvelum, i, n (lat.), veil, covering (eng.), 1. opci termin u medicini, pogotovu u anatomiji.
Sve što prekriva, zastire, sklanja od jasnoga videnja, 2. dio amnionske vrece koji nekad prekriva lice
novorodenceta, sin. veo, vala, perda Sin. .

---ZATEŠCENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zacece.

---ZATILJACAos occipitale (lat.), occipital bone (eng.), neparna kost koja cini veci dio stražnje
lubanjske jame na kojoj je zatiljna utlina i kojom se glava oslanja na vratne prš-ljene, sin. kost
zatiljna Sin. .

---ZATILJACNInuchalis, e (lat.), nuchal (eng.), ono što se nalazi na zatiljku, stražnjem dijelu vrata.
Sin. 

---ZATILJNA UTLINAforamen occipitale magnum (lat.), great foramen (eng.), veliki otvor na zatiljnoj
kosti, zatiljaci, koji spaja spinalni kanal i unutrašnjost lubanje. Sin. 

---ZATILJNIoccipitalis, e (lat.), occipital (eng.), onaj koji pripada ili je postavljen na zatiljku,
zatiljaci, sin. okcipitalan Sin. .

---ZATIOK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljak 1.

---ZATISNUCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zacepljenje.

---ZATISNUTA MOKRACNICAstrictura urethrae (lat.), stricture of urethra (eng.), pojava suženja ili
smanjenja kalibra mokracnice zbog organskoga uzroka Sin. .
---ZATU-ZAVAL(LAT.), (ENG.), id. slab ( Sin. v.), mada u znacenju izrazito slab.

---ZATVOR STOLICE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatvor.

---ZATVORobstipatio, onis, f, constipatio, onis, f (lat.), opstipation, constipation, intracable

constipation (eng.), rijetka po ucestalosti, tvrda, cvrsta stolica, otežana evakuacija fecesa, sin.
konstipacija, opstipacija, kavz, zapeka, zapecina, zatvor stolice Sin. .

---ZATVOREN CMARatresia ani (lat.), (eng.), imperforated anus (lat.), onaj pušak ili cmar koji nije
prolazan pri rodenju; nenormalno zatvoren jednom opnom ili masom tkiva. Kongenitalna mahana
Sin. .

---ZATVORENopertus-3 (lat.), closed (eng.), šuplji organ koji nema otvora ili mu je otvor zacepljen,
zakrit, ukrit, sklopljen, cvrsto zaptiven, nema komunikacije kroz svoj otvor ili kanal, nije otvoren,
2. opstipatus-3, constipatus-3 (lat.), obstipated, constipated (eng.), onaj koji ima zatvor ( Sin. v.),
nema stolice bez obzira na uzrok, opstipiran, konstipiran, kavzli.

---ZAUŠAKglandula parotis, (lat.), parotid gland (eng.), najveca od tri glavne parne pljuvacne
žlijezde smještena na lateralnoj strani obraza, ispred i ispod uha. žlijezda, zaušna, podušnice,
žlijezda, podušna. Sin. 

---ZAUŠCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaušnjaci.

---ZAUŠNJACIparotitis, idis, f (lat.), id.(eng.), inflamacija podušnica, parotidne žlijezde. podušnice.

Sin. 

---ZAUŠNJACI, EPIDEMICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. podušnice epidemicne.

---ZAVALJENA MATERICA1. retroflexio uteri (lat.), womb retroflexion (eng.), savijenje tijela
materice prema nazad i presavijanje prema vratu, što ima za posljedicu oštar ugao na mjestu
savijanja. retrofleksija materice, 2. retroversio uteri (lat.), womb retroversion (eng.), okretanje
citavoga uterusa prema nazad u odnosu na osovinu zdjelice, sin. retroverzija uterusa. Sin. 

---ZAVIHANJEcolica, ae, f (lat.), colic (eng.), akutni trbušni bol visceralnoga porijekla,
karakteristican, intermitentan, jak, u obliku vrtnje sa fluktuacijama koje su pracene po-puštanjem
peristaltike. kolika, viha. Sin. 

---ZAVISNOST(LAT.), dependency (eng.), situacija koja održava potrebu za majcinskom brigom,

ljubavlju, naklonosti, sigurnosti, zaštiti, hranjenju, topline itd. Bolesna zavisnost je oblik
samopotiranja koja se manifestira u neodoljivoj potrebi predaje i udruživanja s nekom jacom
licnošcu Sin. .

---ZAVITIalligere (lat.), bandage (eng.), zamotati, previti bolesni dio tijela, narocito ranu Sin. .

---ZAVOD, INSTITUTUM, i, n (lat.), institute (eng.), specijalizirana zdravstvena ustanova za

odredenu oblast zdravstvene zaštite. Zadatak mu je pracenje i proucavanje dijela zdravstvene
zaštite za koju je osnovan, pružanje strucne medicinske pomoci odgovarajucim zdravstvenim
organizacijama i predlaganje pob institut. Sin. 

---ZAVOJ, ALLIGATURA, ae f (lat.), bandage, packing, dressing (eng.), 1. niz postupaka kojima se
pokriva bolesno mjesto ili rana, pridržava gaza ili ljekovito sredstvo, vrši kompresija ili
imobilizacija, 2. traka gaze ili drugoga materijala koja služi za previjanje, 3. curvatio, onis, f (lat.),
bend (eng.), zakrivljenost st Sin. .

---ZAVOJ, CIRKULARNI(LAT.), circular bandage (eng.), zavoj koji se postavlja cirkularno oko dijela
tijela, najcešce oko ekstremiteta, ali i oko trupa ili glave. sargija. Sin. 

---ZAVOJ, ELASTICNI(LAT.), elastic bandage (eng.), zavoj protkan elasticnim materijalom s ciljem da
poslije aplikacije održava kontinuirani pritisak. Sin. 

---ZAVOJ, GIPSANI(LAT.), plaster bandage (eng.), zavoj obilno naprašen gipsom koji se poslije
potapanja u vodu aplicira na tijelo sa ciljem da se stvrdne i da drži dio tijela imobiliziranim u
položaju pogodnom za iSin. ecenje. Sin.

---ZAVOJ, KOMPRESIVNI(LAT.), pressure bandage (eng.), zavoj koji zaustavlja krvarenje pritezanjem
nekoga pogodnoga predmeta ili drugoga zavoja na ranu. Upotrebljava se kao vid privremene
hemostaze. Sin. 

---ZAVOJ, PRVI(LAT.), first aid bandage (eng.), poseban zavoj sa jednim ili dva jastucica od gaze
kojim se prekriva rana u okviru prve pomoci, a u cilju njene zaštite. Nije sredstvo za zaustavljanje
krvarenja nego za prekrivanje rane Sin. .

---ZAVOJIT1. turbinalis, e, spiralis, e, helicinus-3 (lat.), turbinated, spiral, helicine (eng.), onaj koji
je u obliku spuža, spirale, koji se uvija oko nekoga centra, onaj koji je u obliku šarafa, koji ima tok
u obliku pravilnih ili nepravilnih zavoja, uvojit. spiralan. Sin. 

---ZAVOJIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. previjalište.

---ZAVRATAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljak

---ZAZUBICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. gingivitis.

---ZAŠAKICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dorucje.

---ZAŠIŠAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zatiljak.

---ZAŠTITA1. tutamen, inis, f, protectio, onis, f (lat.), protection (eng.), odbrana bilo cim, bilo
fizicka bilo hemijska bilo imunološka i sl., zaštitni ovoj, pregrada u cilju zaštite, zašticivanje,
šticenje, zaklanjanje, branjenje, cuvanje, 2. praemunitio, onis, f (lat.), premunition (eng.),
odbrana protiv infekcije, 3. praevent Sin. .

---ZAŠTITINICKIprotectivus-3 (lat.), protective (eng.), onaj koji zašticuje (sredstvo ili lijek) u odnosu
na supstancije koje djeluju štetno, koji obezbjeduje odbranu ili imunitet, sin. protektivan Sin. .
---ZAŠTITITIpraevenire (lat.), prevent (eng.), sprijeciti, zaštititi od bolesti, unaprijed zaštititi (npr.
vakcinacijom, kalemljenjem ospica), prevenirati Sin. .

---ZAŠTITNIKprotektor, oris, m (lat.), id.(eng.), onaj koji produžava djejstvo katalizatora ili djeluje
u smislu zaštite na bilo koji nacin, sin. protektor Sin. .

---ZBABNA, V(LAT.), (ENG.), hamila Sin. .

---ZBAGLA(LAT.), (ENG.), SIN. v. caklenica.

---ZBORBILJcoprolithus, i, m (lat.), coprolith (eng.), jako stvrdnuta fekalna masa koja nalikuje
kamenu, sin. koprolit Sin. .

---ZBORKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. logoreja.

---ZBRKAtumultus, us (lat.), tumult (eng.), narocito izražena organska akcija ili pokretljivost nekoga
pojedinca, cije je ponašanje cesto neadekvatno ili nekoherentno. Takoder i velika pokretljivost pod
mikroskopom Sin. .

---ZBUNJENperplexus-3 (lat.), perplexed (eng.), smeten, spleten, zbrkan, zgranut, zaprepašcen,

zamršen, zapleten Sin. .

---ZDEPAST(LAT.), plump (eng.), debeo, pun, jedar, okrugao, usto i niskoga rasta (npr. debeli
obrazi, plump cheeks) Sin. .

---ZDJETNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hamila.

---ZDRAVsanus-3, compos, atis, soluber, bris, bre, (lat.), sound, solubrious (eng.), osoba u stanju
punoga fizickoga, psihickoga i socijalnoga blagostanja. Cita Sin. v.

---ZDRAVIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. gorcak.

---ZDRAVINJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. kukurijek.

---ZDRAVITIsanare (lat.), sanate (eng.), lijeciti se spontano ili pod nadzorom medicine, ici na bolje u
toku lijecenja (npr. covjek zdravi, ide na bolje, iSin. ecuje se, oporavlja se) Sin.

---ZDRAVLJEsalus, utis, f, sanitas, atis, f (lat.), health, welfare (eng.), stanje punoga fizickoga,
psihickoga i socijalnoga blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti i iznemoglosti. sihat. Sin. 

---ZDRAVLJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. oporava.

---ZEBANIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zmija.

---ZEC, PITOMIlepus cauris (lat.), rabbit (eng.), cesta laboratorijska i eksperimentalna životinja u
medicini Sin. .

---ZEHER(LAT.), (ENG.), SIN. v. otrov.

---ZEHERLI, V(LAT.), (ENG.), otrovan. Sin. 

---ZEJTINoleum, i, n (lat.), oil (eng.), masna, upaljiva, na obicnoj temperaturi, tecna supstancija,
netopljiva u vodi, ali topljiva u eteru. Zejtini se dijele prema porijeklu na životinjske, mineralne i
biljne, a prema ishlapljivosti na volatilne, ishlapljive i fiksne, neishlapljive. Hemijski s ulje. Sin. 

---ZEJTIN, BIJELI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin, ricinusov.

---ZEJTIN, BILJNI(LAT.), (ENG.), v, zejtin. Sin. 

---ZEJTIN, FIKSNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin.

---ZEJTIN, ISHLAPLJIVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin.

---ZEJTIN, LJEKOVITI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin, medicinski.

---ZEJTIN, MEDICINSKIoleum medicinale (lat.), medical oil (eng.), zejtin koji se u farmakologiji
upotrebljava kao pomocno sredstvo, rastvarac, razrjedivac ljekovitih supstancija (indiferentni
zejtin), ili kao pomocno ljekovito sredstvo (ljekoviti zejtin), od kojih je najpoznatiji riblji zejtin Sin.
.

---ZEJTIN, MINERALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin.

---ZEJTIN, MIRISNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. jag.

---ZEJTIN, PARAFINSKIParaffinum liquidum, oleum Paraffini (lat.), liquid paraffin, mineral oil (eng.),
zejtin dobijen frakcionom destilacijom nafte. Blag laksans, ali i dodatak lijekovima. tecni parafin.
Sin. 

---ZEJTIN, RIBLJIoleum Jecoris Aselli, oleum Morrhuae (lat.), cod liver oil, codfish oil (eng.), zejtin
iz riba porodice Gadidae, a najviše iz Gadus Morrhua, bakalara. Dijelom desteariniziran, dobijen iz
svježih džigerica pomenutih riba. Bogat mastima topljivim vitaminima (A,D,E.K). balukjag. Sin. 

---ZEJTIN, RICINUSOVoleum Ricini (lat.), castor oil (eng.), zejtin dobijen hladnim cijedenjem iz
sjemena Ricinusa, habu-salatin. Kuhan da se otkloni ricin i upotrebljavan kao purgativ, ali i
omekšivac kože. zejtin, bijeli, ravlje. Sin. 
---ZEJTIN, ŽIVOTINJSKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zejtin.

---ZEJTIN-TANE(LAT.), (ENG.), SIN. v.maslina.

---ZEJTINJAVoleosus-3, oleaceus-3 (lat.), oily, greasy (eng.), onaj koji je osobina kao zejtin,
natopljen ili prekriven zejtinom, sin. uljan (npr. zejtinjava krpa koja se privijala na bolesno mjesto)
Sin. .

---ZEJTINJAVO BJELILOanilinum, i,n (lat.), anilin (eng.), bezbojna zejtinjava tecnost, C6H5NH2,
dobijena iz katrana kamenoga cumura, kombinirana sa drugim supstancijama, narocito sa hlorom i
hloratima daje anilinske boje. Cesto je uzrok trovanja u industriji. anilin. Sin. 

---ZEJTUNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. maslina.

---ZEKKUM(LAT.), (ENG.), SIN. v. oleander.

---ZEKO(LAT.), (ENG.), SIN. v. hrnja.

---ZELEN1. v. povrce, 2. immaturus-3 (lat.), (eng.), immature (eng.) nezreo, nedovoljno zreo, mlad,
neiskusan, 3. viridis, e (lat.), onaj koji ima boju svježega lišca ili trave Sin. .

---ZELENA PUPAVICAAmanita phalloides (lat.), destroying angel (eng.), otrovna gljiva iz porodice
Agaricaceae koja sadrži hemolizin i mješavinu peptidnih toksina koji su protoplazmatski otrovi.
Uzrokuju ireverzibilne promjene na miokardu, jetri, bubrezima, 24 sahata nakon uživanja Sin. .

---ZELENI RAKchloroma, atis, n (lat.), id.(eng.), maligni, zeleno obojeni tumor, koji izlazi iz
mijeloidnoga tkiva, udružen sa mijeloidnom leukomijom i koji izrasta bilo gdje u tijelu. Pod
ultravioletnim svjetlom pokazuje jarko crvenu fluorescenciju, sin. hloroma Sin. .

---ZELENILO, BILJNOchlorofyllum, i, n (lat.), chlorophyl (eng.), bilo koji iz grupe zelenih pigmenata
nadenih u svim fotosintetskim odajicama. Oni apsorbiraju svjetlo i prave ae-robnu fotosintezu.
Dijele se na a, b, c1, c2 i d hlorofil, zavisno od sastava i u kojoj se vrsti biljaka nalaze. U medicini
hlorofilne soli se hlorofil. Sin. 

---ZELJE OD GUJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. pelin, crni.

---ZELJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. povrce.

---ZELJE, GLAVOBOLJNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. kukuta.

---ZELJE, MLETACKOEuphorbia antisyphilitica (lat.), (eng.), trava nekad upotrebljavana protiv

frenjka, inace aktivan otrov, emetik i katartik Sin. .

---ZENÐEFIL(LAT.), (ENG.), SIN. v. isiot.

---ZEPSTIfrigerare (lat.), (eng.), to get cold (eng.) ohladiti se, patiti od zime, hladnoce, biti na putu
da se dobije nazima, biti izložen zimi, sin. ozepsti, ohladiti Sin. .

---ZERDAST(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijel.

---ZERZEVAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. povrce.

---ZGAGA, V(LAT.), (ENG.), ljutina Sin. .

---ZGIB(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob.

---ZGLAVAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob.

---ZGLOB KOLJENAarticulatio genus (lat.), knee joint (eng.), zglob izmedu butne kosti i kosti
golijeni, goljenice, cjevanice, te mlitve ili cašice (patella) Sin. .

---ZGLOB KUKAarticulatio coxae (lat.), hip joint (eng.), zglob izmedu glave femura i acetabuluma na
kosti kuka, najveci zglob ljudskoga tijela. Sin. 

---ZGLOB RAMENAarticulatio humeri (lat.), shoulder joint (eng.), zglob izmedu glave humerusa i
plecke, te kljuc-njace i plecke. Najpokretljiviji zglob u tijelu. Sin. 

---ZGLOBarticulatio, onis, f, junctio, onis , f (lat.), joint (eng.), mjesto spajanja dviju ili više kostiju
skeleta, mjesto gdje se vrše pokreti mijenjanjem medusobnoga odnosa kostiju koje ulaze u zglob.
gib, zglavak, zgib, a ako je malehan zglob onda clancic. Sin. 

---ZGLOB, AKROMIKLAVIKULARNIarticulatio acromioclavicularis (lat.), acromioclavicular joint (eng.),

zglob izmedu akromiona na plecki i kljucne kosti, jedina zglobno koštana veza gornjega
ekstremiteta sa kostima trupa. Sin. 

---ZGLOB, CUSTECNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zglob, skocni.

---ZGLOB, LAKATNIarticulatio cubiti (lat.), cubital joint, elbow joint (eng.), zglob 3 kosti, lakatne,
radijusa i humerusa, vrlo specificnoga izgleda koji omogucava fleksione i ekstenzione kretnje i
rotaciju podlaktice. Sin. 

---ZGLOB, LAŽNIpseudoarthrosis, is, f (lat.), false joint (eng.), patološki entitet karakteriziran
nesposobnošcu stvaranja normalnoga kalusa na mjestu frakture zatvaranjem medularnoga kanala,
eburnizacijom ruba, pojavom mehkoga tkiva medu fragmentima duge kosti, što je praceno
pokretima na mjestu preloma. Sin. 

---ZGLOB, RUCNIarticulatio radiocarplais (lat.), wrist joint (eng.), zglob izmedu kostiju cipa i kostiju
dorucja. Sin. 
---ZGLOB, SKOCNIarticulatio talocruralis (lat.), ankle joint (eng.), zglob koji formiraju donji dio
cjevanice i sve proksimalne artikulacione površine talusa. custek, zglob custecni. Sin. 

---ZGLOBNA CAHURAcapsula articularis (lat.), articular capsule (eng.), cahura koja sa svih strana
omotava i zatvara zglobna tijela, formirajuci zglobnu šupljinu. Ima dva sloja, sinovijalni, unutrašnji,
i fibrozni vanjski, koji je pojacan zglobnim vezama Sin. .

---ZGLOBNA KVRGAcondylus articularis (lat.), articular condyl (eng.), okruglasta tupa projekcija
kosti koja je kongruentna sa drugim slicnim izraštajem s kojim ulazi u zglob Sin. .

---ZGLOBNI MAZsynovia, ae, f (lat.), synovial fluid (eng.), transparentna, alkalna, viskozna tecnost
koji nalici bjelancetu jajeta koju izlucuje sinovijalna opna cahure zgloba, a ispunjava zglobnu
šupljinu burze i tetivne ovojnice, sin. sinovija Sin. .

---ZGLOBNIarticularis, e (lat.), articular (eng.), ono što pripada zglobu ili proizilazi iz njega (npr.
zglobna cahura). Sin. 

---ZGNJECENcontusus-3 (lat.), contused (eng.), oštecenje tkiva sa krvnim podljevom ili pucanjem
tkiva, a da integritet kože nije oštecen. kontuzovan. Sin. 

---ZGNJECENJEcontusio, onis, f (lat.), contusion (eng.), povreda nastala gnjecenjem tkiva, što vodi
destrukciji i puca-nju tkiva, odajica, opni, ali, u principu, koža nije oštecena, sin. nagnjecenje,
kontuzija Sin. .

---ZGOMILANcoacervatus-3 (lat.), coacervate (eng.), faza u kojoj se supstancije odvajaju iz

koloidnoga sistema u fazi nagomilavanja partikula na jednom mjestu Sin. .

---ZGRBLJENcurvatus-3 (lat.), humped (eng.), onaj koji ima grbu, koji ima iskrivljenu kicmu, koji se
ne drži na uobicajen nacin nego pravi grbu pri hodu ili stajanju. Sin. 

---ZGRCENOSTcontractura, ae, f (lat.), contracture (eng.), stanje fiksiranoga, trajnoga, otpora

mišica za pasivno istezanje, a aktivnu nemogucnost kretanja, a posljedica je fibroze tkiva ili bolesti
koja podržava mišic ili zglob Sin. .

---ZGRUŠANcoagulatus-3 (lat.), coagulate (eng.), sasiren, onaj kod kojega je nastalo grušanje (krvi,
seruma, eksudata, limfe i sl.). ugrušan, koaguliran, Sin. 

---ZGRUŠATI(LAT.), (ENG.), SIN. v. ugrušati.

---ZGUSNUTspissus-3 (lat.), inspissated (eng.), povecane gustine, smanjenjem sredstva u kojemu je

neki materijal otopljen, obicno ishlapljivanjem. kondenziran. Sin. 

---ZGUŠNJAVANJEcondensatio, onis, f (lat.), condensation (eng.), pretvaranje supstrata u mnogo

kompaktniju, solidniju, gustu masu. kondenzacija. Sin. 

---ZIDparies, etis, f, murus, i, m (lat.), wall (eng.), limitirajuca struktura nekoga prostora ili
šupljega organa, odnosno neke strogo definirane kompaktne anatomske mase. Mnoge anatomske
strukture imaju taj naziv. duvar, stijenka. Sin. 

---ZIDNIparietalis, e, muralis, e (lat.), parietal, mural (eng.), onaj koji pripada ili se dešava na zidu
neke strukture, organa ili šupljine. parijetalan, muralan. Sin. 

---ZIGOMATICANzygomaticus-3 (lat.), zygomatic (eng.), onaj koji pripada licnoj kosti, luku ili
izdanku Sin. .

---ZIGOTzygotus, i, m (lat.), zygote (eng.), odajica koja nastane sjedinjavanjem muške i ženske
gamete dok se ne pocne razvijati, oplodeno jaje. Sin. 

---ZIGOTEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. profaza.

---ZIGOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. spolno spajanje.

---ZIJEHANJE, OSCITATIO, onis, f, pandiculatio, onis, f (lat.), yawning (eng.), duboki, nevoljni udah
zraka otvorenim ustima. zije Sin. v.

---ZIJEHATIoscitare, hiare (lat.), yawn (eng.), duboko, nevoljno udahnuti široko otvorenim ustima.
Sin. 

---ZIJEV(LAT.), (ENG.), SIN. v. zijehanje.

---ZIMICAfebris algida (lat.), chill (eng.), napad nevoljnih kontrakcija voljnih mišica pracen
osjecajem hladnoce, bljedilom, sin. drhtavica Sin. .

---ZIMORODRosmarinus officinalis (lat.), common resemary (eng.), biljka karakteristicnoga ugodnoga

mirisa uslijed ishlapljivoga zejtina koji posjeduje. Upotrebljavao se kao korigens i kao blag sedati
Sin. v.

---ZIMSKIhiemalis, e (lat.), winter (eng.), onaj koji nastaje u zimskom periodu (npr. zimska bolest)
Sin. .

---ZINAventriculus cordis, (lat.), ventricle of heart (eng.), jedna od parnih šupljina srca sa debelim
mišicnim zidom koja u stvari daje oblik srcu. srcana komora. Sin. 

---ZIRA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiljavost.

---ZIRAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiljav.

---ZIRAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hilj.

---ZJALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. jap, procjep ili pukotina.

---ZJENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zjenica.

---ZJENICApupilla, ae, f (lat.), pupil (eng.), otvor na sredini irisa, šarenice oka, kroz koji svjetlo
ulazi u ocnu šupljinu. gledac. Sin. 

---ZLA UŠ(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, stidna.

---ZLA ŠAP(LAT.), (ENG.), SIN. v. nakojedina ili zanoktica.

---ZLATANICA, V(LAT.), (ENG.), žutica. Sin. 

---ZLATINICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hemoroidi.

---ZLATNI NATRIJUM TIOSULFAT(LAT.), gold sodium thiosulfate (eng.), bijeli, iglicasti kristali,
nekada prizmaticni, Na3Au(S2O3), topljivi u vodi, a upotrebljavaju se za lijecenje artritisa. Sin. 

---ZLATOaurum, i, n (lat.), gold (eng.), žuti metal, simbol Au, atomski broj 79, atomska težina
196,967. Zlatni spojevi se koriste u medicini, narocito kod reumatizma. Soli su otrovne. Metal se
koristi u stomatologiji za proteze i zubne ispune. Sin. 

---ZLATO, RADIOAKTIVNO(LAT.), radiogold (eng.), koloidalno radioaktivno zlato, Au195, Au198,

Au199, najcešce Au198. Ima poluživot 2,7 dana i emitira gama zrake 0,411 MeVa, i beta 0,96 MeVa.
Upotrebljava se za dijagnostiku u nuklearnoj medicini, te sredstvo za lijecenje karcinoma. Sin. 

---ZLE DLAKEtrichosis, is, f (lat.), id.(eng.), urastanje trepavice u ocni kapak. trihijaza, badljivost.
Sin. 

---ZLI GRC(LAT.), (ENG.), SIN. v. djetinjak.

---ZLI PRIŠT(LAT.), (ENG.), SIN. v. crni prišt.

---ZLI STRUP(LAT.), (ENG.), SIN. v. cela, zarazna.

---ZLICpanaritium, ii, n (lat.), whitlow, felon (eng.), inflamacija ili bolni apsces palmarne strane
distalne falange prstiju, obicno posljedica inokulacije patogenih mikroorganizma u kožu.
panaricijum, kukac, potprstica, trutovi. Sin. 

---ZLOmalum, i, n (lat.), evil (eng.), hrdavost (odnosi se na ljude, savjete, bolest, tok bolesti,
komplikacije, ishod), pakost, zloba, nesreca, zlokobnost Sin. .

---ZLOCUDANmalignus-3 (lat.), malign (eng.), 1. (o tumoru) onaj koji pokazuje infiltrativan rast, koji
ima mnogo dioba odajica, pokazuje njihov nemir i nejednakost, veliki broj krvnih suda i daje
metastaze, sin. maligan, 2. (o bolesti) ona koja napreduje u brzome toku prema smrti pacijenta,
koja daj maligan. Sin. 

---ZLOCUDNOST(LAT.), malignancy (eng.), tendencija da se pogoršava, posjedovanje zlocudnih

osobina, narocito kod tumora, Sin. v. zlocudan, sin. malignitet.

---ZLOSLUTANominosus-3, infaustus-3 (lat.), ominous, infavorable (eng.), (o tumoru ili bolesti), onaj
koji sluti na zlo, koban, zlokoban, zlocudan. infaustan. Sin. 

---ZLOUPOTREBAabusus, us, m (lat.), abuse (eng.), hrdavo korišcenje, pogrješna upotreba,

prekomjerna upotreba bilo cega (duhan, alkohol, droga, lijekovi, djeca, stare osobe, u psihickome,
seksualnome i emocionalnome smislu). Sin. 

---ZMIJAserpens, entis, n (lat.), snake (eng.), gmizavac zakržljalih udova. Postoje mnoge otrovne
familije, podroda Ophidia. U Bosni su otrovne 4 vrste, sve iz familije Viperidae: poskok, Vipera
amodytes, šarka, Vipera berus, adder, bosanski šargan, Vipera berus bosnensis i kraška ljutica,
Vipera macro guja, zebanija, otrovna zmija, otrovnica. Sin. 

---ZMIJINA MAHOVINALycopodium clavatum (lat.), lycopodium (eng.), biljka koja daje spore, koje
cine svijetli, suhi, bezvodni, zapaljivi prah što se ne lijepi (likopodijum). Upotrebljava se za
posipanje pilula da bi se sprijecilo njihovo sljepljivanje Sin. .

---ZMIJINO MLIJEKOCheliodonum majus (lat.), (eng.), celandine (eng.) biljka ranije upotrebljavana u
narodnoj medicini, vrlo sumnjivoga djejstva. Sin. 

---ZNACAJAN1. semanticus-3 (lat.), semantic (eng.), onaj koji pripada znacenju rijeci, onaj koji
znaci, oznacava, sin. semantican. 2. significant (eng.), (u statistici) onaj koji rezultira iz neke
zakonitosti, a ne iz slucaja, sin. signifikantan Sin. .

---ZNAK BOLESTIsignum morbi (lat.), sickness sign (eng.), simptom, ono što ukazuje na postojanje
bolesti Sin. .

---ZNAK SMRTIsignum mortis (lat.), death sign (eng.), znak, simptom koji ukazuje na blisku smrt ili
na dijagnozu smrti Sin. .

---ZNAKsignum, in, n (lat.), sign, mark (eng.), indikacija o postojanju necega, bilo koji od
objektivnih podataka o nekoj bolesti, podatak koji može ljekar percipirati, nasuprot subjektivnim
osjecanjima postojanja koje izrice pacijent, a koji se zovu simptomi, obilježja, otisci, promjena na
koži ili sl Sin. .

---ZNAMENKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ben.

---ZNOJsudor, oris, m, (lat.), sweat (eng.), produkt znojnih žlijezda radi vlaženja kože i hladenja
tijela. pot. Sin. 

---ZNOJANsudoralis, e (lat.), sweating (eng.), onaj koji je orošen znojem ili koji pripada znoju (npr.
znojan pacijent i znojna žlijezda) Sin. .
---ZNOJENJEsudatio, onis, f, transpiratio, onis, f, desudatio, onis, f, hydropoiesis, is, f, (lat.),
sweating, sudation, transpiration (eng.), izlaženje, ekskrecija, znoja kao fiziološki proces ili nastao
provociranjem u cilju lijecenja. hidroza. Sin. 

---ZNOJENJE, PRETJERANO(LAT.), sudorrhoea, ae, f, hydrorrhoea, ae, f (lat.). sudorrhea,

hydrorrhea (eng.), prekomjerno izluciva-nje znoja, bilo da je provocirano iz terapeutskih razloga bi-
lo da je spontano uslijed nekoga poremecaja u organizmu. Sin. 

---ZNOJITIsudare (lat.), sweat (eng.), ispuštati tecni sekret žlijezda za znojenje (glandulae
sudorifere), zavisno od uzimanja tecnosti, vanjske temperature, vlažnosti, hormonske aktivnosti,
vatre, bolesti, tonusa vegetitativnoga nervnoga sistema i sl. potiti se. Sin. 

---ZOBAvena sativa (lat.), oats (eng.), žitarica za ishranu, pretežno životinja, narocito konja.
Medutim, cest je sastojak i u ljudskoj hrani, jer daje malo kalorija, a mnogo vitamina (npr. zobne
pahuljice) Sin. .

---ZOBNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brv ili cisticerk.

---ZOHVASambucus nigra (lat.), elder (eng.), grm ili manje drvo od kojega se koristi cvijet, flos
Sambuci, u obliku caja kao dijaforetik i dijuretik. bazga, murver. Sin. 

---ZONA OTPONCA(LAT.), trigger point (eng.), mjesto na licu cije lagahno draženje izaziva napad
trigeminusne neuralgije Sin. .

---ZONAzona, ae, f (lat.), zone (eng.), 1. zaokružena regija ili podrucje sa specificnim
karakteristikama i granicama, sin. plasa, 2. herpes zoster, akutna infektivna bolest, ogranicena, a
predstavlja aktivaciju virusa pljuskavica kod onih koji su ranije preležali tu bolest i ostali parcijalno
Sin. 

---ZONALANzonalis,e (lat.), zonal, zonary (eng.), onaj koji ima prirodu neke zone, u smislu zona 1
( Sin. v.).

---ZONULA, ZONULA, ae, f (lat.), zonula, ae, f (lat.), zonule (eng.), dim. od zona, malehna zona, u
smislu zona 1 Sin. .

---ZONULARANzonularis, e (lat.), zonular (eng.), onaj koji pripada nekoj malehnoj zoni Sin. .

---ZOOFILIJAzoophilia, ae, f (lat.), id.(eng.), 1. abnormalna naklonost prema životinjama, 2.

preferiranje spolnoga kontakta sa životinjama nad normalnim. Sin. 

---ZOOFOBIJA, ZOOPHOBIA, ae, f (lat.), id.(eng.), iracionalni strah od životinja. Sin. 

---ZOOLAGNIJAzoolagnia, ae, f (lat.), id.(eng.), seksualna privlacnost prema životinjama, sin.

zoofilija 2 Sin. .
---ZOOMANIJAzoomania, ae, f (lat.), id.(eng.), nenormalna ljubav prema životinjama, sin. zoofilija
1. Sin. 

---ZOONOZAzoonosis, is, f (lat.), id.(eng.), bolest životinja koja se prenosi na covjeka pod prirodnim
okolnostima. Sin. 

---ZOOPARAZIT(LAT.), zooparasite (eng.), bilo koji parazit (nametnik, gotovan), ako je životinja, a
ne biljka Sin. .

---ZOOSADIZAM(LAT.), (ENG.), SIN. v. mucenje životinja.

---ZOR1. vis, is, f (lat.), force (eng.), snaga, sila, moc, 2. tenesmus, i, m (lat.), tenesm (eng.),
naprezanje, napor, napi-njanje, narocito pri mokrenju i stolici, 3. ardor., oris, m (lat.), heat (eng.),
žar, pecenje pri mokrenju, osjecaj prženja ili bolnoga svraba. Sin. 

---ZORLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. težak.

---ZRACENJEradiatio, onis, irradiatio, onis, f (lat.), radiation, irradiation (eng.), energija koja se
prenosi valima. Obicno se misli na elektromagnetno zracenje (tok elektrona, neutrona, protona i
alfa cestica). To je lijecenje impulsima fotona, elektrona ili neutrona, odnosno drugim jonizirajucim
zracima Sin. .

---ZRACENJE, JONIZIRAJUCE(LAT.), ionising radiation (eng.), korpuskularno ili elektromagnetsko

zracenje koje je u stanju proizvesti jonizaciju na svome putu kroz neki supstrat, direktno ili
indirektno Sin. .

---ZRACENJE, RADIOAKTIVNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. radioaktivnost.

---ZRACI, AKTIVNI SVJETLOSNI(LAT.), (ENG.), actinic rays (eng.) zraci svjetla koji proizvode
hemijske promjene. Opcenito zraci svjetla postaju sve aktivniji što više emanacija pripada prema
ljubicastome dijelu svjetla Sin. .

---ZRACI, ALFA(LAT.), alpha rays (eng.), jezgre helijuma velike brzine koje se izbacuju iz
radioaktivnih supstancija. Kineticka energija im je visoka, tako da jedna alfa cestica proizvodi
mikroskopski bljesak svjetla kada udari o spinteriskop Sin. .

---ZRACI, BETA(LAT.), beta rays (eng.), elektroni koji izlaze iz radioaktivne supstancije, a koji imaju
brzinu 0,98 brzine svjetla Sin. .

---ZRACI, GAMA(LAT.), gamma rays (eng.), elektromagnetsko zracenje kratkim valovima koje
emitira jezgro atoma za vrijeme nukelarne reakcije. Oni se sastoje od fotona velike energije koji
nemaju mase i elektricnoga naboja i putuju brzinom svjetla. Obicno su udruženi sa beta zracima
Sin. .

---ZRACI, IKS(LAT.), (ENG.), SIN. v. zraci, rendgenski.

---ZRACI, KATODNI(LAT.), cathode rays (eng.), negativne cestice elektriciteta koji izlaze iz
vakuumske cijevi pod pravim uglom na površinu katode bez obzira na položaj anode. Rasprostiru se
pravolinijski, ako ih magnetno polje ne savije Sin. .

---ZRACI, RENDGENSKI(LAT.), roentgen rays (eng.), elektromagnetske vibracije kratke valne duljine
koje nastaju kada elektroni koji se krecu velikom brzinom udaraju na teški metal i odbijaju se.
Mogu penetrirati mnoge supstancije u razlicitome stepenu, cime prave razlicit efekat na
osjetljivome filmu, a t zraci, iks. Sin. 

---ZRAKaer, aeris, m (lat.), air (eng.), smjesa plinova koja cini zemljinu atmosferu (21% kisika, 78%
azota. 1% ostalih plinova, vecinom plemenitih, medu kojima je i 0,03-0,04% ugljen dioksida). hava.
Sin. 

---ZRAKAradius, ii, m (lat.), ray (eng.), 1. manje ili više jasan dio radijantne energije (svjetlo,
toplina, jonizirano zracenje), koji ide u specificnome pravcu, 2. linija koja ide od centra kao manje
ili više jasan dio radijacione energije (svjetlo, toplina, rendgen), koja ide u specificnome pr Sin. .

---ZRAKASTradiatus-3 (lat.), radiate (eng.), širi se u obliku zraka, ima oblik zraka, divergiran iz
zajednickoga centra Sin. .

---ZRAKASTA GLJIVICAactinomyces, etae, m (lat.), id.(eng.), svaki organizam iz roda Actinomyces,

familije Actiomycetaceae, gram pozitivne asporogene gljivice koje se nepravilno boje i koje
formiraju filamente u obliku zrake, zbog cega su i dobile ime Sin. .

---ZRELOST, MATURITAS, atis, f (lat.), maturity (eng.), period u kojem se postiže maksimalni razvoj,
najviša tacka kako fizickoga, tako i intelektualnoga razvoja. dozrelost. Sin. 

---ZREOmaturus-3 (lat.), mature (eng.), razvijen do pune životne sposobnosti i aktivnosti, te spolne
reprodukcije; potpuno razvijen, završenih svih stadija razvoja. Sin. 

---ZRIKAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hilj.

---ZRIKONJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hiljavost.

---ZRNASTgranularis, e (lat.), granular (eng.), napravljen od zrnaca; karakteristicne grade u obliku

zrna žita, sin. gra-nularan, up. granulacija Sin. .

---ZRNCEgranulum, i, n (lat.), granule (eng.), malehno zrno ( Sin. v.), cesto je lijek u granulama,
odnosno u zrncima.

---ZRNOgranum, i, n (lat.), corn (eng.), 1. plod razlicitih zrnastih biljki, pšenice, jecma, raži,
pirinca, kukuruza, prosa itd., što je osnova ishrane. U medicini se cesto oblik i velicina nekoga zrna
upotrebljava za uporedenje velicine morfološke promjene na tijelu, 2. cest termin u medicini k
Sin. .

---ZRNO, BIJELO KRVNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. bijelo krvno zrno.

---ZRNO, CRVENO KRVNO(LAT.), (ENG.), SIN. v. crveno krvno zrno.

---ZUB NOSAC(LAT.), dental abutment (eng.), zub koji nosi fiksnu ili mobilnu protetsku nadoknadu.
Po porijeklu može biti prirodni ili implantirani. zub za sidrenje. Sin. 

---ZUB ZA SIDRENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. zub nosac.

---ZUB1. dens, dentis, m (lat.), tooth (eng.), svaki od tvrdih kalcificiranih tvorevina ucvršcenih u
alveolarnoj cašici gornje i donje vilice, sastavljen od vrlo diferenciranih tkiva, a glavna mu je
funkcija žvakanje hrane, 2. svaka na zub nalik struktura, a da ne mora biti gradena od zubnoga tkiva
Sin. .

---ZUB, ANKILOZIRANI(LAT.), submerged tooth (eng.), cvrsto plasiran, avitalan zub cvrsto pripojen
za kost alveole bez periodontalnoga ligamenta. Sin. 

---ZUB, EPISTROFEUSAdens epistrophei (lat.), tooth od axis (eng.), nastavak 2. cervialnoga kralješka
koji ide prema gore u obliku zuba i koji stupa u zglob sa prvim cervikalnim kralješkom, omogucujuci
rotacione kretnje glave. Sin. 

---ZUB, IMPAKTIRANdens impactus (lat.), impacted tooth (eng.), neizrastao zub uslijed fizicke
zapreke Sin. .

---ZUB, KLINASTIdens conicus (lat.), peg tooth (eng.), morfološki neuobliceni zub, najcešce
prekobrojni ili gornji lateralni sjekutic, kupastoga, konicnoga izgleda. Sin. 

---ZUB, MUDROSTI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zastavnjak ili umnjak.

---ZUB, NEONATALNIdens neonatalis (lat.), neonatal tooth (eng.), zub sa kojim se rada novorodence,
obicno postav-ljen u medijalnoj liniji, bez morfološke forme. Najcešce nema korijena Sin. .

---ZUB, VITALANdens vitalis (lat.), vital teeth (eng.), zub sa zdravom pulpom, tj. onda kada su mu
inervacija i vaskularizacija intaktni Sin. .

---ZUBAR(LAT.), dentist (eng.), ranija i niža kategorija u zvanju bav-ljenja praksom lijecenja zuba.
Zubar je osoba sa završenom višom zubarskom školom. Ova je kategorija u Bosni ukinuta. Up.
stomatolog Sin. .

---ZUBARSTVO(LAT.), dentistry (eng.), ranija kategorija bavljenja praksom lijecanja zuba, nastala
na osnovu završene više zubarske škole. Ta kategorija je ukinuta i zakonom su ovlašteni za bavljenje
lijecenjem zuba samo stomatolozi. Danas je zubarstvo id. sa stomatologijom ( Sin. v.)

---ZUBATdentatus-3 (lat.), dentate (eng.), onaj koji ima zube ili na zube nalik projekcije, tako da
mu rub nalici na zube pile, testere Sin. .

---ZUBAVKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. buhac.

---ZUBERINA, GINGIVA, ae, f (lat.), gum (eng.), dio usne sluza-vice koji prekriva krune neizniklih
zuba, okružuje vratove izniklih i prijanja za kost alveolarnih nastavaka, sin. gingiva. Sin. 

---ZUBI DONJIdentes inferires, dentes mandibulares (lat.), mandibular teeth (eng.), mlijecni ili
stalni zubi donje vi-lice, donjega cehneta, sin. mandibularni zubi Sin. .

---ZUBI GORNJIdentes superiores, dentes maxillares (lat.), maxilar teeth (eng.), mlijecni ili stalni
zubi gornje vilice, gornjega cehneta, sin. maksilarni zubi Sin. .

---ZUBI SKLEROTICNIdentes sclerotici (lat.), sclerotic teeth (eng.), zubi dobro kalcificirane cakline i
dentina, žuckaste boje, otporni na karijes. Sin. 

---ZUBI, BLIZANCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. geminacija.

---ZUBI, DRUGONICI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi, stalni.

---ZUBI, INCIZIVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjekutic.

---ZUBI, LABIJALNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi, prednji.

---ZUBI, MAKSILARNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi, gornji.

---ZUBI, MALAKOTICNIdentes malacotici (lat.), malacotic teeth (eng.), zubi svijetlo plavicaste boje,
slabo kalcificiranih struktura, izrazito podložni karijesu Sin. .

---ZUBI, MANDIBULARNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi, donji.

---ZUBI, MLIJECNIdentes decidui (lat.), deciduous teeth (eng.), 20 zuba mlijecne denticije koji se
zamjenjuju stalnim zubima. Pocinju kalcificirati oko 5. mjeseca intrauterinoga života. Formula je 2i
1c 2m x 4 = 20. bauci, mlijecnjaci, prvi zubi. Sin. 

---ZUBI, MOLARI(LAT.), (ENG.), SIN. v. kutnjaci.

---ZUBI, PREDMLIJECNIdentes praecox (lat.), premature teeth (eng.), mlijecni zubi koji rastu prije
šestoga mjeseca života Sin. .

---ZUBI, PREDNJACI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sjekutic.

---ZUBI, PREDNJIdentes anteriores (lat.), anterior teeth (eng.), zubi u prednjemu dijelu gornje i
donje vilice, 4 sjekutica i 2 ocnjaka. labijalni zubi. Sin. 

---ZUBI, PREKOBROJNIhyperdontia, ae, f (lat.), supernumerary teeth (eng.), pojava jednoga ili više
zuba koji prevazilaze normalan broj zuba bilo koje skupine. Najcešce se javlja u podrucju lateralnih
gornjih sjekutica i donjih pretkut-njaka. Mogu biti u zubnome dizu i izvan njega. Sin. 

---ZUBI, PREMOLARI(LAT.), (ENG.), SIN. v. predkutnjaci.

---ZUBI, PRVI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi. mlijecni.

---ZUBI, STALNIdentes permanentes (lat.), permanent teeth (eng.), 2 diza od po 16 zuba, ukupno
32, koji od 6. godine pocinju nicati. Prvi nice prvi stalni kutnjak. Formula je 2I 1C 2PM 3M x 4 = 32.
drugonici zubi. Sin. 

---ZUBI, STRAŽNJIdentes buccales (lat.), bucal teeth (eng.), zubi u dizu iza ocnjaka, tj. pretkutnjaci
i kutnjaci. transkanini zubi. Sin. 

---ZUBI, TRANSKANINI(LAT.), (ENG.), SIN. v. zubi, stražnji.

---ZUBI, VJEŠTACKIdentes artefitiales (lat.), artifitial teeth (eng.), tvornicki napravljeni zubi od
smola ili porculana koji služe za nadomjestke prirodnih zuba. Sin. 

---ZUBICdenticulus, i, m (lat.), denticle (eng.), malehni na zub nalik produžetak ili izdanak, ali i
malehna struktura zubnoga tkiva. dentikl 2. Sin. 

---ZUBNI KAMENACodontolithus, i, m (lat.), odontholith (eng.), mineralizirane naslage plaka na

lingvalnim i dijelovima zuba koje se stalno ciste Sin. .

---ZUBNI LJEKAR(LAT.), dentist (eng.), osoba koja je završila studij stomatologije, te stekla pravo za
bavljenje stomatološkom praksom poslije polaganja državnoga ispita, sin. stomatolog Sin. .

---ZUBNI ORGANorganon dentale (lat.), dental unit (eng.), jedinica koju cini zub, periodoncijum,
alveola i pripadajuce zubno meso Sin. .

---ZUBNIdentalis, e, dentarius-3 (lat.), dental (eng.), ono što pripada zubu ili potjece od zuba,
zubnoga tkiva. Sin. 

---ZUBNJAdentitio, onis, f (lat.), dentition (eng.), nicanje zuba, sin. denticija 1. Sin. 

---ZUBNO MESO(LAT.), (ENG.), SIN. v. desni.

---ZUBOBOLJAdentalgia, ae, f, dentagra, ae, f, odontalgiae, e, f (lat.), toothache (eng.), boli u

zubu. odontalgija, dentalgija. Sin. 

---ZUBOLIKodontoides (lat.), (eng.), odontoid (lat.), onaj koji nalici na zub Sin. .

---ZUCOVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ogolot.

---ZUJATIstrepere (lat.), brustle (eng.), praviti specifican zvuk koji podsjeca na zvuk insektovoga
leta Sin. .

---ZUKVA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jabuka.

---ZUPCASTcrenatus-3, dentatus-3, serratus-3 (lat.), serated, scalloped, notched, crenate, dentate

(eng.), nazubljen, onaj koji ima nazubljene krajeve ili rub, odnosno površinu koja ima zube, ili koji
ima projekcije koje nalice na zube. Izraženih zubaca Sin. .

---ZVANICANofficialis e (lat.), official (eng.), priznat od strane nadležne medicinske službe (Zavoda
za zdravstvenu zaštitu ili Zavoda za lijekove), jer udovoljava propisanim standardima, sin. oficijalan
Sin. .

---ZVIJEZDAstella, ae, f (lat.), star (eng.), nacin pravljenja zavoja na grudima i ledima tako što se
osmice prave na oba ramena, a zavoj se ukrsti na prsima ili ledima Sin. .

---ZVIŽDANJEsibilus, i, m (lat.), whistling (eng.), poseban zvuk nastao puhanjem kroz skupljene
usne. Nekad je to karakteristika govora kada se pojedini glasovi izgovaraju sa zviždukom Sin. .

---ZVJEZDASTstellatus-3 (lat.), stellate (eng.), napravljen, uoblicen kao zvijezda, aranžiran u

rozetama, izgleda tako što radijantni kraci polaze iz jednoga centra na sve strane (npr. ganglion
stellatum) Sin. .

---ZVONAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. zvucan.

---ZVONCE(LAT.), (ENG.), SIN. v. bubnjic.

---ZVUCANsonorus-3, resonans, antis (lat.), resonat (eng.), zvuk koji se dobije perkusijom iznad
zdravoga plucnoga tkiva, jasan, zvonak, sa timpanicnim prizvukom. Tipican zvuk pri perkusiji.
zvonak, sonoran. Sin. 

---ZVUCNOSTresonantia, ae, f (lat.), resonace (eng.), 1. prolongacija i pojacavanje zvuka koje

nastaje transmisijom njegovih vibracija u neku šupljinu. Narocito zvuk nastao kucanjem,
perkusijom, 2. karakteristika vokalnoga zvuka koji se cuje auskultacijom Sin. .

---ZVUK RAZBIJENOGA LONCAsonitus amphorae fissae, rumor poculi foessi (lat.), cracked pot sound
(eng.), tipican zvuk koji se cuje pri perkusiji nad šupljinom koja sadrži vodu, npr. zvuk nad velikom
ehinokoknom cistom Sin. .

---ZVUK, CLANGOR, oris, m, sonus, i, m, sonitus, us, m (lat.), sound, tone (eng.), 1. efekat koji se
postiže na organu sluha i njegovim centralnim vezama, a nastaje vibracijom uslijed zvucnoga talasa,
2. ono što se cuje unutar tijela, normalno ili abnormalno, 3. mehanicka radijacija energije, kretanje
partikula nekoga medija (zrak ili t Sin. .

---ŠAFRANCrocus sativus (lat.), saffron (eng.), biljka od koje se ubire samo trokraki pecat cvijeta.
Služi u kulinarstvu uslijed karakteristicne žute boje i mirisa. U medicinske svrhe se pravi tinktura sa
opijumom, tinctura Opii crocata. Ekscitans i stomahik. podlijestak, brnduša. Sin. 

---ŠAKAmanus, us, f (lat.), hand (eng.), distalni dio gornjega ekstremiteta, niže od podlaktice.
Granica prema podlaktici je zglob izmedu karpalnih kostiju i kostiju podlaktice, a šaku cine dlan,
nadlanica, zapešce i prsti sa kostima, mišicima, nervima i krvnim sudima. ruka 1. Sin. 

---ŠAKA, AKUŠERSKA(LAT.), (ENG.), obstetricians's hand (eng.) šaka je flektirana u rucnome zglobu i
u zglobovima izmedu prsta i dlana, ali su prsti ispruženi, a palac je striktno postavljen prema dlanu
i takoder ispružen Sin. .

---ŠAKA, FANTOMSKA(LAT.), phantom hand (eng.), osjecaj parestezija i bola u nepostojecoj šaci
poslije amputacije. Sin. 

---ŠAKA, KANDŽASTA(LAT.), clawhand (eng.), fleksija i atrofija šake i prstiju, gdje su prsti
semiflektirani u interfalangealnim, a uz ekstenziju u interkarpofalangealnim zglobovima, te
sveprisutnu atrofiju. Sin. 

---ŠAKA, MAJMUNSKA(LAT.), ape's hand (eng.), šaka kod koje je prisutna atrofija tenara, a palac je
ekstendiran i skoro dostiže kažiprst, pa nalici na šaku majmuna. Vidi se npr. kod paralize radijalisa.
Sin. 

---ŠAKA, MRTVACKA(LAT.), dead hand (eng.), okupaciona bolest onih koji rade sa vibracionim
orudem (vibraciona bolest), a posljedica je multiplih i konsekutivnih potresa. Šaka je jako bolna,
tamno plava, ali pri izlaganju hladnoci postaje mrtvacki blijeda. Sin. 

---ŠAKA, OBJEŠENA(LAT.), drop hand (eng.), šaka kod koje bolesnik nije u stanju napraviti dorzalnu
fleksiju šake i prstiju. Vida se npr. kod paralize radijalisa. Sin. 

---ŠAKA, PROPOVJEDNICKA(LAT.), preacher's hand (eng.), šaka kod koje se malehni prst i prstenjak
flektiraju pri pokušaju stezanja pesnice, a prva tri prsta ostaju ekstendirana, ili prilikom opružanja
prstiju, opružaju se samo tri prva prsta, a dva posljednja ostaju djelimicno ili sasvim savijeni. Takva
šaka s Sin. 

---ŠAKA, RASCIJEPLJENA(LAT.), 1. cleft hand (eng.), malformacija šake u kome se prostor medu
prstima produžava kao rascjep do izmedu kostiju koje cine skelet dlana, 2. lobster claw hand (eng.)
šaka kod koje su odsutni srednji prsti, a preostali prsti su nenormalno dugi. Sin. 

---ŠAKA, RAVNAmanus plana (lat.), flat hand (eng.), šaka kod koje je izravnan luk dorucja kojeg cine
karpalne kosti. Sin. 

---ŠAKA, SKELETNA(LAT.), skeleton hand (eng.), znacajna atrofija mišica šake, narocito interosealne
muskulature Vida se npr. kod paralize ulnarisa Sin. .

---ŠAMARalapa, ae, f (lat.), slap (eng.), nacin povredivanja udarcem otvorene šake i prstiju po licu.
U principu bi to trebao biti više ponižavajuci cin nego povreda, ali jaki udarci mogu pokazati citavu
skalu povreda na ustima, zubima, vilici cak i mozgu. sille. Sin. 
---ŠAMDUD(LAT.), (ENG.), SIN. v. dud.

---ŠANKIR(LAT.), (ENG.), SIN. v. cankir mehki i tvrdi.

---ŠANT(LAT.), (ENG.), SIN. v. odvod 2.

---ŠAP1. alumen, inis, n (lat.), alum (eng.), bezbojna kristalna supstancija, bez mirisa, po sastavu
kalijum aluminijum sulfat, AlK(SO4)2 ili amonijum aluminijum sulfat, AlKH4(SO4)2. Topljiv u vodi,
adstringens i lokalni antiseptik. kocelj, stipsa. 2. Sin. v. sakagija.

---ŠAPATvox parva (lat.), wispered voice (eng.), l. transpozicija šapata pri auskultaciji, 2. nacin
govora za grubo ispitivanje sluha, kada pacijent kaže da ili cuje ili ne cuje. Sin. 

---ŠARAB(LAT.), (ENG.), SIN. v. vino.

---ŠARAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. srdobolja.

---ŠARENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dužica.

---ŠARGAN(LAT.), (ENG.), bosanski, Sin. v. zmija.

---ŠARKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zmija.

---ŠARLAHscarlatina, ae f (lat.), scarlet fever (eng.), akutna infektivna bolest, endemicna i

epidemicna, uzrokovana grupom A beta-hemoliticnoga streptokoka, karakte-rizirana tonzilitisom i
specificnom ospom crvene boje. crven, kizil-hastaluk, škrlet, škrletina. Sin. 

---ŠATORtentorijum, ii, n (lat.), tent (eng.), 1. materijal koji u obliku kucice prekriva odreden manji
prostor, preko pacijentovog kreveta ili dijela tijela, a služi za davanje kisika ili isparljivog
medikamenta, pa se, prema upotrebi, zove kisicki šator ili parni, inhalacioni šator, 2. tentorium cer
cador. Sin. 

---ŠATOR, KISICKI(LAT.), (ENG.), SIN. v. šator.

---ŠATOR, PARNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. šator.

---ŠAVsutura, ae, f (lat.), stitch, suture (eng.), 1. šav, hirurški, stitch (eng.), sastavljanje,
aproksimacija ruba rane, bilo hirurške, bilo slucajne, prolaskom materijala za šivenje (konac,
ketgut, plasticna nit), a pomocu igle, 2. šav izmedu kostiju, tip fibroznog spoja u kojemu su dvije ili
više pljo svez, sutura. Sin. 

---ŠEBOJCheiranthus cheiri (lat.), wallflower (eng.), višegodišnja biljka. Biljka u cvatu, cvijet i
sjeme sadrže kardiotonicne heterozide koji su otrovni, ali i ljekoviti. Malo se upotrebljavaju. Sin. 
---ŠECERsacharum, i, n (lat.), sugar (eng.), slatki karbohidrat, bilo životinjskoga, bilo biljnoga
porijekla. Bijela kristalna supstancija. Postoje dvije glavne grupe: disaharidi, C12H22O11 (saharoza,
maltoza, laktoza) i monosaharidi C6H12O6 (glukoza, fruktoza, inozitol). slador. Sin. 

---ŠECER, GROŽÐANIsacharum uvae, glycosum, i, n (lat.), glucose (eng.), monosaharid, C6H12O6,

koji se nalazi u hrani, vocu i krvi svih životinja. Završni je produkt metabolizma ugljenih hidrata i
glavni izvor energije za organizam. L-glukoza id. krvni šecer, sin. glukoza Sin. .

---ŠECER, KRVNIglycosum, i, n (lat.), blood sugar (eng.), glukoza u krvi, oblik kako se karbohidrati
prenose krvlju, obicno u koncentraciji 2,7-5,1 g/l. Id. šecer, groždani Sin. .

---ŠECER, MLIJECNIsaccharum lactis (lat.), milk sugar, lactose (eng.), 4-beta-D-galaktopiranozil-D-

glukoza, C12H22O11, dobijena iz mlijeka. Upotrebljava se kao laksativ i dijuretik, ali se koristi i u
djecijim hapicama. Hidrolizom daje glukozu i glakatozu. laktoza. Sin. 

---ŠECER, SLADNImaltosum, i, n (lat.), maltose (eng.), polisaharid koji je sastavljen od glukoznih

rezidua. Nastaje nekompletnom hidrolizom škroba, a nalazi se narocito u jecmenom, hmeljnom
sladu. maltoza. Sin. 

---ŠECER, TRSKINsaccharum, i, n (lat.), sugar cane, sucrose (eng.), nereducirani disaharid koji se
dobija iz šecerna trske (v.), sastavljen iz glukoze i fruktoze. Široko se upotrebljava kao zasladivac
hrane. saharoza, sukroza. Sin. 

---ŠECER, VOCNIlaevulosum, i, n (lat.), levulose (eng.), hemijsko ime za D-fruktozu koja se nalazi u
medu i slatkome vocu, a komponenta je mnogih di i polisaharida. Oficinalni preparat je bijeli
kristalni prašak i daje se intravenski kao intravenska i kaloricna otopina, sin. fruktoza, levuloza
Sin. .

---ŠECERLI(LAT.), (ENG.), SIN. v. sladak.

---ŠECERNA TRSKASaccharum officinarum (lat.), sugar cane (eng.), biljka iz koje se dobija trskin
šecer. Pod pojmom šecer u svakodnevnom govoru, obicno se misli na ovaj šecer. Sin. 

---ŠEHADET-PRST(LAT.), (ENG.), SIN. v. kažiprst.

---ŠEKAIKPoeonia officinalis (lat.), (eng.), peony (eng.). Ukrasna bilja koja se gaji radi cvijeta. Ima
ih nekoliko vrsta i sve pripadaju Poeonidama. Sve su otrovne, pa se više ne koriste u medicini.
Nekad se koristio korijen, sjeme i cvijet. Sin. 

---ŠEMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. nacrt.

---ŠEPUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. petlja.

---ŠESTO(LAT.), (ENG.), SIN. v. šestoprstost.

---ŠESTOPRSTOSThyperdactylismus, i, m, hexadactylia, ae, f (lat.), hyperdactilysm, hexadactylysm
(eng.), pojava šest prstiju kod jedne osobe na nogama ili rukama ili na svim ekstremitetima.
Prvi(eng.),. i lat. termin znace više prstiju od normalnoga broja, ali je najcešce šest. Šesto je osoba
koja ima šest prstiju, šestoprst Sin. .

---ŠEŠE(LAT.), (ENG.), SIN. v. strup.

---ŠIFRAcodex, cis, m (lat.), code (eng.), sistem koji treba poznavati da bi se otkrila neka
informacija ili podatak Sin. .

---ŠIFRA, GENETSKA(LAT.), genetic code (eng.), nacin na koji se informacije koje se ticu rasporeda i
razmještaja aminokiselina prenose na polipeptide koje sintetizira živi organizam Sin. .

---ŠIGELA(LAT.), shigella, ae, f (polatinjeno prema Japancu K. Shiga), id.(eng.), svaka pojedina
bakterija iz roda gram negativnih anaerobnih, na štapic nalik mikroorganizama, porodice
Enterobacteriaceae. Nepokretne su, fermentiraju šecere, ali ne proizvode gas. Ima ih mnogo, a sve
prave neki oblik dizenterije. A sama Shigella dysenter Sin. .

---ŠIGELOZAshigellosis, is, f (lat.), id.(eng.), stanje u organizmu koje nastaje infekcijom šigelama
(npr. dizenterija) Sin. .

---ŠIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. vrat.

---ŠILAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. pozder.

---ŠILJAKacumen, inis, n (lat.), spike (eng.), oštri kraj, vrh, nekoga objekta, instrumenta, organa,
dijela tijela ili graficke prezentacije aktivnosti Sin. .

---ŠILJAST1. fastigatus-3, acuminatus-3 (lat.), pointed, acuminate (eng.), instrument ili orude kojim
se nanosi povreda ili se upotrebljava u medicinske svrhe, zašiljenoga kraja u obliku igle ili klina,
radi lakšega prodiranja u tkivo. Sve što ima oštar kraj ili vrh, 2. styloideus-3 (lat.), styloid (eng.),
odnosi se na šiljati n Sin. .

---ŠILJASTA GLAVAoxycephalia, ae, f (lat.), acrocephalia, ae, f (lat.), oxycephaly (eng.), oblik glave
u kojem je vrh uši-ljen ili kupast zbog ranijega srastanja koronarne i lambdoidne suture Sin. .

---ŠIMŠIRIKABerberis vulgaris (lat.), barberry (eng.), grmlje od kojega se koristi korijen, kora i stablo
za dobijanje žute boje, ali i za gorki tonik. Ne treba zamijeniti sa šimširom, Buxus sempervivens.
Sin. 

---ŠINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. dlaga.

---ŠIPAKPunica granatum (lat.), pomergranate (eng.), voce cija se korijenska kora, Cortex radicis
Granati i kora ploda, upotrebljavaju protiv pljosnatih gujavica. Šipak je inace bogat C vitaminom.
Sorta šipka sa velikim plodom zove se glavaš. nar. Sin. 
---ŠIPILOexcavatio, onis, f (lat.), excavation (eng.), udublje-nje, udubina, opci termin za prazan,
široko otvoren, nešto udubljen prostor. ekskavacija. Sin. 

---ŠIPURAKFructus Rosae caninae (lat.), dog-rose fruit (eng.), plod raznih vrsta divlje ruže, nesrin.
Osušen zreo plod je najbogatiji biljni izvor vitamina C (preko 1000 mg%), a sadrži i provitamin A, te
PP, B, K. Upotrebljava se za cajeve i pekmeze. Sin. 

---ŠIRENJE1. expansio, onis, f (lat.), expansion (eng.), povecanje u obimu, prostiranju, narocito po
površini. Rasprostiranje. 2. Dilatatio, onis, f (lat.), dilatation (eng.), povecanje radijusa nekoga
otvora ili cjevastoga organa, kanala. dilatacija. Sin. 

---ŠIRINAlatitudo, inis, f (lat.), breadth (eng.), jedna dimen-zija. Upotrebljava se i bukvalno ali i
preneseno (npr. širina duha, obrazovanja) Sin. .

---ŠIROK, LATUS-3, vastus-3 (lat.), wide, wast (eng.), termin se donosi na široku strukturu, a
najcešce na široki, najširi mišic, m. latissimus dorsi, ili na široke kondilome, condylomata lata,
odnosno široki ligament, ligamentum latum, široki mišic, musculus vastus Sin. .

---ŠIROKA GLAVAplatycephalia, ae, f (lat.), id.(eng.), pojava da je glava široka u smislu desno-
lijevo. Indeks koji oznacava odnos širine i visine je manji od 70 Sin. .

---ŠIROKA OJAÐELICADiphyllobotrium latum (lat.), fish tapeworm (eng.), velika pljosnata gujavica
koja se nade u crijevima covjeka, macaka, pasa, medvjeda i drugih sisara koji jedu ribu. Može biti
široka 2 cm i oko metar duga. Ima dva privremena domacina. Prvi je ljuskar, a drugi riba. Infestacija
kod ljudi nastaje uzimanjem Sin. .

---ŠIROKALJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. uš, stidna.

---ŠISTOCELIJAschistocoelia, ae, f (lat.), id.(eng.), kongenitalna pukotina na trbuhu Sin. .

---ŠISTOCITschistocytus, i, m (lat.), helmet cell, schistocyte (eng.), komadic crvenoga krvnoga zrna.
Vidi se kod hemoliticnih anemija Sin. .

---ŠISTOCITOZAschistocytosis, is, f (lat.), id.(eng.), nagomilava-nje šistocita ( Sin. v.) u krvi.

---ŠISTOSOMIJAZAschistosomiasis, idis, f (lat.), id.(eng.), stanje infestacije sa nekoliko vrsta metilja

roda Schistosoma (S. mansoni, intercalatum, japonicum, haematobium). Svaka od njih daje i klinicki
drugi oblik, a jedna od nama najpoznatijih je urinarna šistosomijaza, koja uzrokuje cistitis i
hematuriju, te c bilharzioza. Sin. 

---ŠISTOSTOMAschistostoma, atis, n (lat.), blood flukes (eng.), rod gujavica od kojih je najpoznatija
Schistostoma haematobium, cest parazit u Egiptu. Odrasle gujavice se nalaze narocito u blizini
bešike, što uzrokuje njenu iritabilnost, hematuriju i driskavicu. Paraziti ulaze kroz kožu pacijenata
koji hodaju po vodi. Sin. .

---ŠITIsuere (lat.), sew (eng.), prolaziti materijalom za šive-nje pomocu igle kroz tkivne strukture.
To je posebna tehnika u hirurgiji Sin. .
---ŠIZOAFEKTIVAN(LAT.), schisoaffective (eng.), onaj koji pokazuje smetnje tipa šizofrenije i
istovremeno poremecaje raspoloženja (maniju i depresiju) Sin. .

---ŠIZODONCIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep zuba.

---ŠIZOFRENIJA, HEBEFRENA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ludilo, mladalacko.

---ŠIZOFRENIJA, KATATONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. katatonija.

---ŠIZOFRENIJA, PARANOIDNAschisophrenia paranoides (lat.), paranoid schisophrenia (eng.), vrsta

šizofrenije koja je karakterizirana postojanjem jedne ili više sistematskih zabluda, slušnim
halucinacijama, koje se odnose na jednu temu, te osjecanjem progona zbog umišljene velicine i
posebnosti Sin. .

---ŠIZOFRENIJEschizophreniae, arum, f (lat.), schizophrenias (eng.), heterogena grupa psihickih

poremecaja koje pokazuju najizrazitije psihoticne manifestacije, a karakterizirane su smetnjama u
obliku i sadržaju mišljenja, raspoloženja, ponašanja, osjecanja vlastite licnosti i odnosima sa
vanjskim svijetom Sin. .

---ŠIZOGENEZAschisogenesis, is, f (lat.), id.(eng.), razmnožavanje prostim cijepanjem odajica Sin. .

---ŠIZOGONIJAschisogonia, ae, f (lat.), schisogony (eng.), oblik aseksualne reprodukcije

karakteristican za neke jednoodajicke organizme u kojemu kcerke odajice nastaju multiplim
cijepanjem jezgre na što slijedi segmentacija citoplazme i tako se formiraju odvojene mase oko
malehnih jezgara Sin. .

---ŠIZOIDschiosoides, is (lat.), schisoid (eng.), 1. osoba koja je karakterizirana jakom stidljivošcu,

povlacenjem iz socijalnog okruženja, introvezijom, 2. osoba koja je karakterizirana nekim
šizofrenicnim korijenima, a koji indiciraju predispoziciju za šizofreniju Sin. .

---ŠIZONIHIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep nokta.

---ŠIZOTRIHIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. rascjep dlake.

---ŠIŠA(LAT.), (ENG.), SIN. v. boca.

---ŠIŠARIKAglandula pinealis (lat.), pineal body (eng.), malehna moždana struktura smještena na
gornjem dijelu ulaza u akvedukt. Kod odrasle osobe nema neku ulogu u organizmu, a u doba razvoja
bez nje nastaje makrogenitosomija. Ona sprjecava prerani razvoj puberteta. Sin. 

---ŠIŠARIKA, HALEPSKAGalla haleppensis (lat.), (eng.), nutgall (eng.) je patološki izraštaj na

pupoljcima halepskog hrasta, Quercus infectoria, pošto u njima snese jaja insekt Cynips gallae
tinctoriae. Sadrže mnogo tanina, pa se upotreb-ljavaju za njegovo dobijanje, a u farmakolologiji se
od njih pravi Tinctu Sin. 
---ŠIŠKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. lubanja.

---ŠIŠTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. hripnja.

---ŠKAKLJAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. sikilj.

---ŠKEMBEviscera animalis (lat.), animal viscera (eng.), utroba, drob, zaklane, jestive životinje.
Sin. 

---ŠKLJANphalanx, angis, f (lat.), id.(eng.), svaka od malehnih kostiju prstiju na nozi ili ruci. Ima ih
3 za svaki prst i po dva za palce, jer oni nemaju škljenca (v.). clanak, falanga. Sin. 

---ŠKLJENACphalanx secunda (lat.), second phalanx (eng.), srednja kost na svakome prstu noge i
ruke, osim palaca koji nemaju škljenac. srednji clanak, srednja falanga. Sin. 

---ŠKLJENCICphalanx distalis (lat.), distal phalanx (eng.), najdistalnija, najdonja kost svakoga prsta
na nozi i ruci. distalna falanga, donji škljan, donji clanak. Sin. 

---ŠKLOPACurtica, ae, f (lat.), wheal (eng.), glatka, nešto podignuta promjena na koži, crvenija ili
bljeda od normalne kože, pracena svrabežom; mijenja oblik i velicinu, nestaje i pojavljuje se u toku
od nekoliko sahata. Tipicna promjena za urtikariju (v.). oprutnica, bebuk 2. Sin. 

---ŠKOLJKA1. concha, ae, f (lat.), shell (eng.), termin anatomske nomenklature koji oznacava
strukturu koja oblikom nalici na školjku (npr. donja nosna školjka, concha nasalis inferior), 2. testa,
ae, f (lat.), shell (eng.), mehka ili tvrda izlucevina, ili aglutinacijom nastala zaštitna ljuska, ili na l
Sin. .

---ŠKOLJKA(LAT.), (ENG.), ušna, Sin. v. lopar.

---ŠKOPAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. evnuh.

---ŠKOPLJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. jalovljenje.

---ŠKORPIJEScorpionidae (lat.), scorpios (eng.), red sa više otrovnih familija. U Bosni se nalaze
iskljucivo u Hercegovini i to srecu se Euscopius europeus i Buthus occitanus. Oba imaju žaoku na
repu kojom ubadaju. Vecinom stradaju ljudi koji hodaju bosi, a ubodi su identicni ubodu pcele ili
ubodu stršl akrep. Sin. 

---ŠKRBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. docijep.

---ŠKRGEbranchia, arum, f (lat.), gills (eng.), specijalni organ za dihanje riba i drugih nižih
kicmenjaka kojim se iskorišcava kisik iz vode Sin. .

---ŠKRGUT(LAT.), (ENG.), SIN. v. škrgutati.

---ŠKRGUTANJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. škrgutati.

---ŠKRGUTATIfrendere (lat.), grind (eng.), škripati zubima, praviti jasan i negodan zvuk, taruci
grizne površine zuba jednu od drugu. Imenica je škrgut, gl. imenica je škrgutanje, up. bruksizam,
sin. odontopriza. Sin. .

---ŠKRIPACtrismus, i, m (lat.), lockjaw (eng.), motorni poremecaj n. trigeminusa, spazam žvakacih

mišica sa teškocama pri otvaranju usta. To je karakteristicni rani simptom tetanusa, ali se vida i kod
bolesti usta i vilica. trizmus, sklopci. Sin. 

---ŠKRLET, V(LAT.), (ENG.), šarlah Sin. .

---ŠKRLETINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. šarlah.

---ŠKROBamylyum, i, n (lat.), starch (eng.), bilo koji od po-lisharida opce formule (C6H10O5)n,
sacinjen od dugih polimerskih lanaca glukoze. Glavni je magazirani oblik energije, narocito kod
biljaka. U farmaceutske svrhe je u obliku finih granula, napravljen iz kukuruza, pšenice, krompira
itd. pa s bulamac, nišesta. Sin. 

---ŠKROBANamylaceus-3 (lat.), amylaceous (eng.), ima prirodu škroba ( Sin. v.), napravljen od
škroba, nišeste (npr. škrobne cahurice).

---ŠKROFULE(LAT.), (ENG.), SIN. v. glive.

---ŠKROFULODERMA(LAT.), (ENG.), SIN. v. saradža.

---ŠKROFULOZA(LAT.), (ENG.), SIN. v. limfadenitis, tuberkulozni ili saradža.

---ŠKRŽNIbranchialis, e (lat.), branchial (eng.), ono što pripada škrgama, odnosno potice od njih ili
potice od homolognih dijelova kod viših životinja Sin. .

---ŠKULJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jamica.

---ŠLJEZ, BIJELIAlthea officinalis (lat.), marshmallow (eng.), biljka od koje se koristi korijen. Sadrži
mnogo sluzi (25%) koja mu daje emolijentnu i antiflogisticnu sposobnost, pa se kao takav i
upotrebljava. Koristi se korijen i cvijet, poglavito za caj protiv kašlja Sin. .

---ŠLJEZ, CRNIMalva sylvestris (lat.), mallow (eng.), trava koja se koristi kao antiiritans i sluzava
tvar protiv kataralnih inflamacija, odnosno za gargaranje. Raste kao korov, ulazi u sastav caja protiv
kašlja, uglavnom zbog sluzi. Sin. 

---ŠLJIVAPrunus domestica (lat.), plum (eng.), dosta sorti kojima je zajednicka karakteristika dosta
šecera u plodu (do 45%), pa je stoga blag laksans. Iz sjemena jezgre se cijedi zejtin Sin. .
---ŠMUCsuppositorium, ii, n (lat.), suppository (eng.), lijek u obliku pušcanoga taneta, a služi za
unošenje u završno crijevo, rektum. Solidan je na sobnoj temperaturi, ali se topi na tjelesnoj.
Vehikulum je najcešce maslo iz kakaoa Sin. .

---ŠOK(LAT.), shock (eng.), akutno stanje organizma, nakon teške povrede ili iznenadne teške
bolesti, kada sve funkcije organizma svedene na minimum. Postoji diskrepanca izmedu volumena
cirkulirajuce krvi i velicine krvnoga korita. kolaps cirkulatorni. Sin. 

---ŠOK, ANAFILAKTICNI(LAT.), anaphylactic shock (eng.), sistemska ili generalizirana anafilaksija.

Manifestacija nagle i neposredne preosjetljivosti u kojoj izlaganje antiserumu senzibilizirane osobe
rezultira promjenama koje ugrožavaju život (vaskularni kolaps, urtikarija, angioedem, smetnje
dihanja). Sin. 

---ŠOK, ELEKTRICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. udar elektricni.

---ŠOK, HIPOGLIKEMICNI(LAT.), hypoglycemic shock (eng.), reakcija koja nastaje uslijed jakoga pada
šecera u krvi, a nastaje gladovanjem, kod predoziranja inzulina i kod adrenokortikalne
insuficijencije. Ustvari id. šok, inzulinski ( Sin. v.).

---ŠOK, HIPOVOLEMICNI(LAT.), hypovolemic shock (eng.), šok koji nastaje zbog smanjene kolicine
cirkulirajuce tecnosti (krvarenje, gubitak tecnosti). hemoragicni (uslijed krvarenja) i oligemicni šok
(uslijed gubitka tekucine, npr. kod opekotina). Sin. 

---ŠOK, INZULINSKI(LAT.), insulin shock (eng.), postizanje besvjesnoga stanja kratkotrajnim

spuštanjem šecera u krvi davanjem inzulina u cilju terapije psihickih stanja, narocito involutivne
melanholije. Ustvari id. šok, hipoglikemicni ( Sin. v.).

---ŠOK, KARDIOGENI(LAT.), cardiogenic shock (eng.), šok koji nastaje u slucaju kad srce kao pumpa
ne može da pumpa krv, bilo uslijed slabijega punjenja u dijastoli, bilo uslijed slabosti srcanoga
mišica Sin. .

---ŠOK, NEUROGENI(LAT.), neurogenic shock (eng.), šok koji nastaje jakom neurogenom
vazodilatacijom na periferiji, a koja može nastati jakom reakcijom na povredu, krvarenje,
anesteziju, operaciju, toksine i slicno Sin. .

---ŠOK, OLIGEMICNI(LAT.), (ENG.), SIN. v. šok, hipovolemicni.

---ŠOK, SEPTICNI(LAT.), septic shock (eng.), šok koji se vida kod jakih infekcija, narocito gram
negativnim bakterijama, mada se vida i kod drugih infekcija, viremija, infestacija gljivicama itd.
Rezultat je akcije endotoksina ili drugih toksicnih produkata u krvi koji se odvajaju u kapilarima i
ven Sin. .

---ŠOLJICA ZA KULTURU(LAT.), culture dish (eng.), plitki stakleni sud, obicno promjera 8-10 cm sa
poklopcem od istoga materijala u kojemu se gaje bakterijske kulture Sin. .

---ŠPATULAspathula, ae, f (lat.), spatula (eng.), ravna, tupa, savitljiva lopatica koja se upotrebljava
u hirurgiji mozga. Nešto masivnija i manje savitljiva je ona koja se upotrebljava kao instrument za
miješanje ili za nanošenje masti, te za pregled grla i sl Sin. .

---ŠPINAT(LAT.), (ENG.), SIN. v. spanak

---ŠPIRITspiritus, us, m (lat.), spirit (eng.), 1. bilo koja ishlapljiva destilirana tecnost koja lahko
hlapi (npr. alkohol), 2. otopina svakoga ishlapljivoga materijala u alkoholu, pa tada cesto odbija
dodatnu rijec koja objašnjava, npr. kamforski špirit. Up. alkohol medicinski Sin. .

---ŠPITALJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. bolnica.

---ŠPRICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brizgalica.

---ŠTAKAfulcrum, i, n (lat.), crutch (eng.), metalno ili drveno sredstvo, obicno dugo od pazuha do
pete bolesnika i sa ruckom, a koje služi kao podržnik tijelu kod hromosti, sakatosti i sl Sin. .

---ŠTAP, ESKULAPOVCaduceus, i, m (lat.), Staff of Aesculapius (eng.), oficijelni simbol medicinske

profesije. Štap sa dvije zmije koje se oko njega omotavaju. Danas je to uglavnom vojni znak i
obicno ima jednu zmiju Sin. .

---ŠTAPIC RETINEbacillus retinae, rhabdocytus, i, m (lat.), retinal rod, rodcell (eng.), retinalna
vidna odajica koja služi za registraciju pokreta i nocno videnje. Membranozni disk sadrži rodopsin.
Ima ih oko 120 miliona u retini Sin. .

---ŠTAPICbacillus, i, m (lat.), rod (eng.), ono što je nalik na malehni, prav štap, sastavljen od mase
ili supstancije koja izgleda pravo, tanko, vitko. Sin. 

---ŠTAPIC, GUTAPERKIN(LAT.), gutaperche cone (eng.), šiljasti štapic od gutaperke, raznih

dimenzija koji se upotrebljava za definitivno punjenje korijenskih kanala zuba Sin. .

---ŠTAPIC, PAPIRNATI(LAT.), paper cone or point (eng.), šiljasti papirnati štapic, raznih dimenzija,
koji se upotrebljava u endodonciji za aplikaciju lijeka ili sušenje korijenskoga kanala Sin. .

---ŠTAVINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. tanin.

---ŠTETANnocivus-3, noxius-3, nocens, entis (lat.), nocent, noxious, harmful (eng.), škodljiv,
ubitacan, onaj koji nanosi štetu organizmu, dovodi do poremecaja zdravlja Sin. .

---ŠTETNA UPOTREBA DROGE(LAT.), harmful use (eng.), nacin upotrebe psihoaktivnih supstancija
koji dovodi do izrazitog oštecenja (npr. hepatitis, AIDS) i/ili mentalnoga zdravlja (depresivne
epizode izazvane enormnom konzumacijom alkohola) Sin. .

---ŠTIPALICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hvataljka.

---ŠTIPALJKA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hvataljka.

---ŠTIPALO(LAT.), (ENG.), SIN. v. hvataljka.

---ŠTIPATIvellere, vellicare (lat.), (eng.), pinehed (lat.), pritisnuti neki objekt izmedu palca i
jednoga od prstiju, ali znaci i cupati, uštinuti, istrgati instrumentom Sin. .

---ŠTITscutum, i, n (lat.), shield (eng.), bilo koja struktura koja štiti u mehanickom smislu,
mehanicki zašticuje Sin. .

---ŠTITASTscutiformis, e, thyreoideus-3 (lat.), scutiform , thyroid (eng.), 1. struktura koja ima oblik
štita, cesto se upotrebljava za kotlacnu žlijezdu, kao štitasta žlijezda, štitnjaca, brzlik, 2. onaj koji
pripada kotlacnoj žlijezdi, glandula thyreoidea Sin. .

---ŠTITICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cašica.

---ŠTITNJACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brzlik.

---ŠTITULJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brzlik.

---ŠTRBINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. cijep.

---ŠTROJENJE(LAT.), (ENG.), SIN. v. jalovljenje.

---ŠTUCANJEsingultus, us, m (lat.), hiccup (eng.), nevoljna spasticna kontrakcija dijafragme koja
uzrokuje pocetak udaha koji se naglo zaustavlja zatvaranjem glotisa. Pri tome se može cuti
karakteristican zvuk. icavica, ljucavica, štucavica. Sin. 

---ŠTUCANJE, EPIDEMICNOsingultus epidemicus (lat.), epidemic hic-up (eng.), permanentno štucanje

kod epidemicnoga encefalitisa. Sin. 

---ŠTUCAVICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. štucanje.

---ŠUDARIC(LAT.), (ENG.), SIN. v. landra.

---ŠUJICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljevica.

---ŠULJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. majasil 2.

---ŠUM U UHU(LAT.), (ENG.), SIN. v. hucac.

---ŠUMstrepitus, us, m, murmur, uris, n, rumor, oris, m (lat.), (eng.), bruit, hum (eng.) zvuk koji se
cuje auskultacijom funkcije organa, kao fiziološki ili patološki. Najcešce je periodican zvuk kratkoga
trajanja, srcanoga ili vaskularnoga porijekla. Zavisi od njegove duljine, jacine, boje, veze sa
funkcijom organa, zapreka Sin. .
---ŠUM, VENSKIrumor venosus (lat.), venous hum (eng.), kontinuirani šum, mrmor, koji se cuje pri
auskultaciji iznad desne jugularne vene pri uspravnom sjedenju. Nema znacaja Sin. .

---ŠUMECI PRAŠCIremedia defervescentia (lat.), defervescens (eng.), prašci koji potopljeni u vodu
oslobadaju CO2 i šume. Svaki lijek se može tako ordinirati, ali je cesto daju analgetici, antacidi i
slicno Sin. .

---ŠUPALJcavus-3 (lat.), hollow (eng.), onaj koji ima prazan prostor unutar svoje strukture, a koji
može biti normalan (šupalj organ) ili patološki (šupalj zub) Sin. .

---ŠUPLJIKASTporosus-3 (lat.), porous (eng.), struktura koja je penetrirana otvorenim prostorima ili
slicnim pukotinama, porama, a propušta tecnost i druge supstancije zavisno od velicine otvora.
bešljiv, porozan. Sin. 

---ŠUPLJINAcavitas, atis, f (lat.), cavity (eng.), 1. Sin. v. utlina, 2. lezija, mjesto destrukcije u zubu
nastalo zubnim karijesom.

---ŠURUP(LAT.), (ENG.), SIN. v. sladoraca.

---ŠUTLJIVOSTtaciturnitas, atis, f (lat.), taciturnity (eng.), osobina pojedinaca da malo ili rijetko
govore, rezerviranost, uzdržanost, mirnoca Sin. .

---ŠUVAKLIJA(LAT.), (ENG.), SIN. v. ljevoruk.

---ŽABArana, ae, f (lat.), frog (eng.), bezrepa amfibijska životinja, glatke kože, upotrebljava se
cesto kao laboratorijska životinja. Sin. 

---ŽABICE1. lymphadenitis colli tuberculosa (lat.), tuberculous lymphadenitis of the neck (eng.),
tuberkuloza limfnih cvorova vrata, što nastaje kao primarna infekcija ili limfogenim, odnosno
hematogenim, širenjem iz primarnoga fokusa, najcešce iz pluca, 2. stomatitis aphtosa (lat.),
recurent aphtous stomatitis (eng.), bolest koja se ponavlja, nepozna Sin. .

---ŽABLJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. gorcak.

---ŽACELJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. patuljak.

---ŽALAC(LAT.), (ENG.), SIN. v. žaoka.

---ŽAOKAspiculum, i, n (lat.), spicule (eng.), 1. iglicasto cvrsto tijelo, komadic kosti u obliku iglice,
koja bode okolne strukture, 2. organ odbrane nekih insekata, šuplja iglica koja je spojena sa
žlijezdom koja pravi otrov (pcele, ose, stršljeni), sin. žalac. Sin. 

---ŽARardor, oris, f (lat.), heat (eng.), osjecaj vreline, žare-nja, intenzivne topline, narocito oko
izlaznih otvora. Sin. 
---ŽARAurtica, ae, f (lat.), nettle (eng.), rod biljaka karakte-riziran dlacicama cije lomljenje
oslobada mravlju kiselinu koja izaziva karakteristicne šklopce, urticae, po koži. Najpoznatija vrsta
ovih biljaka je žara, Urtica dionica, stinging nettle, koja je stimulans dijuretik i hemostatik. Sin. 

---ŽARENJEustulatio,onis, f (lat.), ustulation (eng.), 1. osjecaj kao da se dio tijela grije, žari, pece,
2. sušenje neke mate-rije pomocu toplote, sin. sutulacija Sin. .

---ŽARIŠANfocalis, e (lat.), focal (eng.), onaj koji pripada og-njištu (v.). ognjišan, fokalan. Sin. 

---ŽARIŠTE(LAT.), (ENG.), SIN. v. ognjište.

---ŽDERANJEdevoratio, onis, f (lat.), devouring (eng.), halapljivo uzimanje pretjeranih kolicina

hrane, obicno znatno preko potrebe Sin. .

---ŽDEROhomo vorax (lat.), devouring person (eng.), izjelica, halapljivac, gumalo, žderonja,
proždrljivac Sin. .

---ŽDRIJELNIpharyngicus-3 (lat.), pharyngeal (eng.), onaj koji pripada gutnjaku, farinksu.

faringealni. Sin. 

---ŽDRIJELOpharynx, ingis, m (lat.), id.(eng.), mišicno membranozni prolaz izmedu unutrašnjih

otvora nosa, choanae usta i grkljana, odnosno požirka. grot, gutnjak. Sin. 

---ŽDRKALJ(LAT.), (ENG.), SIN. v. gutljaj.

---ŽEÐdipsia, ae, f, sitis, is, f, dipsesis, is, f (lat.), thirst (eng.), 1. osjecaj koji se cesto odnosi
uglavnom na usta i grlo, a koji traži uzimanje tecnosti, 2. nedostatak vode u tkivima, više kao tkivna
žed. Može biti znak bolesti kad se zove bolesna žed, 3. pojava nedostatka vode u populaciji ili
jednom predjelu, zemlji Sin. .

---ŽEDANsitiens, entis, m (lat.), thirsty (eng.), osoba koja trpi uslijed nedostatka tekucine ( Sin. v.
žed).

---ŽELATINA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hladetina.

---ŽELATINOZAN(LAT.), (ENG.), SIN. v. hladetinast.

---ŽELJAdesiderium, ii, m (lat.), desire (eng.), poriv, potreba za necim, stvarna (uslijed nedostatka
u organizmu) ili imaginarna, žudnja, merak Sin. .

---ŽELJEZNI PREPARATIremedia feralia (lat.), iron preparations (eng.), lijekovi koji nadoknaduju
željezo u organizmu Sin. .
---ŽELJEZO(LAT.), ferrum, i, n (lat,.), iron (eng.), metalni elemenat, simbol Fe, at. broj 26, atom.
tež, 55,847. Željezo je bitan sastojak hemoglobina, citohroma i drugih enzimskih sistema. Soli
željeza su adstringensi i stiptici. demir, gvožde. Sin. 

---ŽELUDACgaster, eris, f, ventriculus, i, m. stomachus, i, m (lat.), stomach (eng.), mišicno-

membranozna kesa, proširenje alimentarnoga kanala, u kojoj se skuplja hrana, gdje je podvrgnuta
mehanicko-hemijskome djelovanju. stomak, mida. Sin. 

---ŽELUDAC, KASKADNI(LAT.), cascade stomach (eng.), atipicna forma želuca u obliku pješcanoga
sahata, karakterizirana radiološki i endoskopski, gdje hrana najprije silazi u gor-nji dio, tu se
zadržava, a zatim silazi preko kaskade u donji dio kese. Sin. 

---ŽENAfemina, ae, f (lat.), woman (eng.), ženka ljudske vrste. Ima primarne i sekundarne
karakteristike svoga spola, medu kojima su nošenje i ishrana djeteta najvažnije. Primarne i
sekundarne spolne karakteristike uslovljavaju i posebne psihicke osobine Sin. .

---ŽENKAfemella, ae, f (lat.), female (eng.), jedna od dvije individue svakoga para medu
životinjama, ona koja nosi mlado ili proizvodi jaja, a nosi i primarne i sekundarne osobine svojega
spola. Sin. 

---ŽENOMUŽhermaphroditus, i, m (lat.), hermaphrodite (eng.), osoba koja pokazuje znake

dvospolnosti, pojavu i jednih i drugih spolnih organa. Rezultat je obicno prisutnoga ovotestisa,
obaspolne gonade koja sadrži i ovarijalno i testisno tkivo Sin. .

---ŽENSKIfemininus-3, muliebris, e (lat.), female (eng.), ono što pripada ženskome spolu ili
posjeduje kvalitete koji normalno pripadaju ženskome spolu. Sin. 

---ŽENSKO VRIJEME(LAT.), (ENG.), SIN. v. mjesecnica.

---ŽENSKOSTmuliebritas, atis, f (lat.), muliebrity (eng.), ženski kvalitet, skup karakteristika koje su
tipicine za ženski spol Sin. .

---ŽESTINAardor, oris, m (lat.), ardour (eng.), jara, velika toplota, vatra, pecenje, žar, jarkost,
žarkost, jaka osjecanja, vatrenost, žestokost i pretjeranost u osjecanjima i reakcijama Sin. .

---ŽESTOKfercidus-3 (lat.), fierce (eng.), divlji, neobuzdan, plahovit, pomaman, gnjevan, bijesan,
žustar, grozan, jako izraženih reakcija Sin. .

---ŽEŽENJEcauterisatio, onis, f (lat.), cauterization (eng.), koagulaciona nekroza napravljena vrelim

instrumentom, danas elektricnim putem, u cilju zaustavljanja krvarenja, rezanja, uklanjanja
normalnoga, odnosno patološkoga tkiva. kauterizacija. Sin. 

---ŽICA(LAT.), wire (eng.), duga, tanka struktura od metala, elasticna, a koja se upotrebljava u
hirurgiji i stomatologiji za šav, mandren, fiksaciju i sl Sin. .

---ŽICA, GLASNAchorda vocalis, plica vocalis, ligamentum vocale (lat.), vocal cord, true cord, vocal
fold (eng.), nabor sluzavice koji pokriva vokalni mišic u grkljanu, a služi za proizvodnju glasa. Sin. 
---ŽICINAfibrinum, i, n (lat.), (eng.), id. bos., netopljivi protein nastao od fibrinogena
proteolitickom aktivnošcu, trombozom, za vrijeme procesa koagulacije Sin. .

---ŽIDAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. tecan.

---ŽIG(LAT.), (ENG.), 1. Sin. v. probadi, 2. v. biljeg.

---ŽIGANJEpunctura, ae, f (lat.), puncture (eng.), ubodi, osjecaj bola u obliku ubadanja,
probadanja. probadi. Sin. 

---ŽIGATIpungere (lat.), pierce (eng.), probadati, ubadati, bolni osjecaj kao da se oštri šiljati, tanki
instrument uvlaci u dio tijela Sin. .

---ŽILA1. tendo, inis, f (lat.), tendon (eng.), fibrozna traka kojom je mišic pripojen za kost. bagak,
suha žila. 2. Sin. v. sud.

---ŽILA, KRVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sud.

---ŽILA, LIMFNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. sud.

---ŽILA, NERVNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. živac.

---ŽILA, SUHA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žila 1.

---ŽILAC(LAT.), (ENG.), djecija gujavica, v, gujavice, oble. Sin. 

---ŽILAVtenax, acis (lat.), tenacious (eng.), onaj koji je cvrst, ali savitljiv, plastican, ali ne
raskidljiv, koji se cvrsto drži, uporan Sin. .

---ŽILE, VRATNEmusculi colli (lat.), muscles of neck (eng.), dugi mišici vrata koji se prosijavaju kroz
kožu (mm. sternocleidomastoidei, mm. splenii capitis et cervicis) Sin. .

---ŽILJfissura, ae, f (lat.), groove (eng.), brazda, napuklina, razrez, rasjeklina, procijep, oluk, rov,
žlijeb, jaz, opci anatomski termin. cijep, raskolina, razdor, procijep, pukotina, štrbina, fisura. Sin. 

---ŽIRAV(LAT.), (ENG.), SIN. v. hilj.

---ŽIVvivus-3 (lat.), alive (eng.), onaj koji je u posjedu životnih funkcija (cirkulacija, respiracija,
neke kategorije svijesti, tjelesna temperatura, sposobnost reagiranja) Sin. .

---ŽIVA VATRAnaevus flameus (lat.), vascular nevus (eng.), cesta urodena vaskularna malformacija
koja zahvaca zrele kapilare, a vidi se kao ravna, demarkirana crvena do ljubicasta mrlja na koži,
najcešce na vratu i licu Sin. .

---ŽIVAhydrargyrum, i, n (lat.), mercury (eng.), tecni metal na obicnoj temperaturi, simbol Hg, at.
broj 80, at. tež. 200,59. Soli su otrovne. Upotrebljavane su kao sredstvo protiv frenjka, zatim kao
purgativi, dijuretici, crijevni antiseptici, dezinficijensi i adstringensi. Zbog otrovnoga djejstva se g
srebro živo. Sin. 

---ŽIVACnervus, i, m (lat.), nerve (eng.), struktura u obliku tankog uckura, sadrži nervne niti
poredane u snopice, a zadatak joj je da prenosi impulse od centralnoga nervnoga sistema do
periferije i obratno. ner Sin. v.

---ŽIVAHANvigens, entis, (lat.), lively (eng.), pun života, nemiran, krepak, jak, lijepoga izgleda, pun
energije, napona, živih pokreta, brz, pun želje, u cvijetu (mladosti) Sin. .

---ŽIVCANInervosus-3, neuralis, e (lat.), (eng.), onaj koji pripada živcima, živcanome tkivu, tkivu
mozga ili kicmene moždine (npr. živcano tkivo), sin. nervni Sin. .

---ŽIVINmercuralis, e (lat.), mercurous (eng.), onaj koji pripada živi, npr. živin hlorid, kalomel Sin. .

---ŽIVJETIvivere (lat.), live (eng.), imati osobine živoga organizma, životne znake (dihanje, srcani
rad, svijest, tjelesnu temperaturu, sposobnost reagiranja), sposobnost razmnožavanja rasta i
razvoja Sin. .

---ŽIVORODANviviparus-3 (lat.), viviparous (eng.), onaj koji se rada živ, a ne leže se iz jaja. Za
sisare je to normalno, ali je rijec o mladuncima nekih nižih životinja Sin. .

---ŽIVOSTvigor, oris, m (lat.), id.(eng.), kombinacija atributa koje krase život (rast, fertilnost,
pokretljivost). Kod ovoga termina ti atributi su pojacani Sin. .

---ŽIVOTvita, ae, f (lat.), life (eng.), posebna karakteristika živoga organizma, tj. organizirane
materije. Raspolaganje izvjesnom snagom i funkcijama koje ga odvajaju od nežive materije
(dihanje, izmjena tvari, podražljivost, reakcija na podražaje, rast, kretnje, reprodukcija,
adaptacija, orga Sin. .

---ŽIVOTANvitalis, e, viabilis (lat.), vital, viable (eng.), 1. sposoban za život. Obicno se kaže o plodu
koji je dosegao stanje razvoja koji mu omogucuje da živi izvan materice (najmanje 500 grama ili 22
hefte poslije fertilizacije), 2. živahan, pun života, ispunjen životom, onaj koji je neophodan za
održavanje ži Sin. .

---ŽIVOTINJAanimal, alis, n (lat.), id.(eng.), živi organizam koji ima osjete i snagu voljnoga
kretanja, te zahtjeve za ops-tanak i produženje vrste, te ostale vitalne funkcije. Živo-tinje su
najslabije sa kolicinom svijesti i ona je rasporedena razmjerno razvoju. hajvan (kao pluralia
tantum). Sin. 

---ŽIVOTNA ZAJEDNICAbiocenosis,is, f (lat.), id.(eng.), zajednica razlicitih živih bica koji žive u
medusobnom odnosu i zavisnosti, sin. biocenoza Sin. .
---ŽIVOTNOSTviabilitas, atis, f (lat.), viability (eng.), sposobnost da se ostane u životu i da se
nastavi život poslije poroda, ali i inace Sin. .

---ŽIVOTOPIScurriculum vitae (lat.), course of life (eng.), tok života, hronološko nabrajanje
dogadaja u toku života Sin. .

---ŽIŠKAscintilla, ae, f (lat.), spark (eng.), iskra, varnica, ono što se odvaja od gorucega ili
tinjajucega materijala u obliku malehnih svjetlaca Sin. .

---ŽLICICAepigastrium, i, n (lat.), epigastric region (eng.), gornji srednji dio trbuha postavljen
izmedu sternalnih lukova. lašcica, epigastrijum, ožica, ožlicica. Sin. 

---ŽLIJEBsulcus, i, m (lat.), groove, trench (eng.), opci termin za brazdu, depresiju koja je u
kontinuitetu. Linearna brazda. Sin. 

---ŽLIJEZDA EGZOKRINAglandula exocrina (lat.), exocirne gland (eng.), žlijezda koja izlucuje sekret
kroz izvodni kanal, a koji se izlijeva na unutrašnju ili nadvornu površinu tijela Sin. .

---ŽLIJEZDA KESTENJACAprostata, ae, f (lat.), prostate (eng.), žlijezda koja kod muškarca okružuje
vrat mokracne bešike i pocetak mokracnice. Sastoji se od dva lateralna i medijalnoga režnja.
Žljezdane je grade, a izvodni se kanali prazne u mokracnicu. Doprinosi sastavu i konzistenciji
sjemena, sin. prostata, žlijezd Sin. .

---ŽLIJEZDA LOJNAglandula sebacea (lat.), sebaceous gland (eng.), holokrina žlijezda kože koja luci
masnu supstanciju, loj, sebum, i postavljena je u krznu kože. salovnica, tucnica. Sin. 

---ŽLIJEZDA MLIJECNAglandula mammae (lat.), mammary gland (eng.), specijalizirana kožna,

tubuloalveolarna žlijezda kod žena za sekreciju mlijeka. Ustvari ih ima više i cine 15 - 25 režnjica,
postavljenih radijalno oko bradavice i odvojenih masnim i veznim tkivom Sin. .

---ŽLIJEZDA NADBUBREŽNAglandula suprarenalis (lat.), suprarenal gland(eng.), .), dva malehna

tjelašca iznad oba bubrega u retroperitonealnome prostoru koja imaju važnu dvostruku hormonsku
funkciju, zavisno da li se hormoni luce iz kore ili iz srži te žlijezde. Kora i srž su razlicitoga
embriološkoga porijekla, a kora je pod kontro Sin. .

---ŽLIJEZDA TUBULARNAglandula tubularis (lat.), tubular gland (eng.), bilo koja žlijezda koja je
nacinjena od jednoga ili više tubula, cjevcica, prekrivenih žljezdanim odajicama Sin. .

---ŽLIJEZDAglandula, ae, f (lat.), gland (eng.), nakupina odajica istoga funkcionalnoga tkiva
specijaliziranih da luce materijale koji nisu za njihove metabolicke potrebe, nego služe za
regulaciju procesa u organizmu. Sin. 

---ŽLIJEZDA, APOKRINA(LAT.), apocrine gland (eng.), žlijezda ciji se sekret sastoji od dijela odajice
koja ga luci. Takve su apokrine znojne žlijezde, velike specijalizirane žlijezde koje izlucju sekret u
folikule dlaka i nalaze se samo na nekim dijelovima tijela Sin. .

---ŽLIJEZDA, CRIJEVNAglandula intestinalis (lat.), intestinal gland (eng.), jednostavna tubularna

žlijezda u sluzavici tankoga crijeva koja se otvara izmedu baza vilusa i sadrži argentafilne odajice.
Ima ih u debelome crijevu i u rektumu Sin. .

---ŽLIJEZDA, EKRINA(LAT.), eccrine gland (eng.), jednostavna tubularna žlijezda koja izlucuju znoj.
Takve su žlijezde rasporedene svuda po tijelu, a služe za njegovo hladenje evaporacijom Sin. .

---ŽLIJEZDA, ENDOKRINAglandula endocrina, glandula sine ductibus (lat.), endocrine gland (eng.),
nakupine žljezdanoga tkiva bez izvodnih kanala koje izlucuju specificne supstancije, direktno u krv,
a koje reguliraju citav niz procesa daleko od mjesta sekrecije Sin. .

---ŽLIJEZDA, GRUDNAthymus, i, m (lat.), id.(eng.), obostrano nesimetricni limfni organ smješten u

gornjem predjelu medijastinuma, a sastoji se od dva režnja. Kora je mjesto produkcije T limfocita,
odakle idu u koštanu srž, a njihova je aktivacija regulirana hormonima timopoetin i timozin koje
prave epitel brizla. Sin. 

---ŽLIJEZDA, HOLOKRINA(LAT.), holokrine gland (eng.), žlijezde ciji sekret sadrži citave odajice i
pravi se ljuštenjem odajica kad se one napune sekretom Sin. .

---ŽLIJEZDA, KOTLACNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brzlik.

---ŽLIJEZDA, LIMFNAlymphoglandula, ae, f, lymphonodus, i, m (lat.), lymph node (eng.), nakupina

limfnoga tkiva i predstavlja meduetapu pretakanja limfe u limfnome sistemu. mezgovnica. Sin. 

---ŽLIJEZDA, LINGVALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, pljuvacna.

---ŽLIJEZDA, PARATIREOIDNAglandula parathyreoidea (lat.), parathyreoid gland (eng.), malehno

tjelašce na stražnoj strani brzlika, a razvija se iz endoderma škržnih lukova. Cesto su u
varijantnome broju parova, ali u principu ih je ukupno cetiri. Izlucuju paratireoidni hormon koji je
odgovoran za metabolizam fosfora i kalcija Sin. .

---ŽLIJEZDA, PLJUVACNAglandula salivaris (lat.), salivary gland (eng.), žlijezda, kojih ima više (po
dvije parotidne, submaksilarne, sublingvalne i malehne mukozne žlijezde usta), a kojima je zadatak
da luce pljuvacku, kvase usta i sudjeluju u formiranju zalogaja. žlijezda, lingvalna. Sin. 

---ŽLIJEZDA, PODUŠNAglandula parotidea (lat.), parotid gland (eng.), najveca od tri para glavnih
žlijezdi koja zajedno sa nekoliko malehnih, izlucuju pljuvacku i smještena je iza i ispod nadvornoga
zvukovoda. podušnica. Sin. 

---ŽLIJEZDA, PREDSTOJNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, kestenjaca.

---ŽLIJEZDA, REŽNJEVITAglandula acinosa (lat.), acinous gland (eng.), bilo koja žlijezda koja je
nacinjena od jednoga ili više acinusa, režnjeva Sin. .

---ŽLIJEZDA, SEROMUKOZNAglandula seromucosa (lat.), seromucous gland (eng.), žlijezda koja

sadrži obje vrste odajica i one koje izlucuju sluz i one koje luce serozan sadržaj Sin. .
---ŽLIJEZDA, SEROZNAglandula serosa (lat.), serous gland (eng.), žlijezda koja izlucuje vodenasti
bjelancevinasti sekret koji u principu, mada ne uvijek, ne sadrži enzime Sin. .

---ŽLIJEZDA, SLUZNAglandula mucosa (lat.), mucous gland (eng.), žlijezda koja izlucuje gust sekret,
sluz, hemijski inertan materijal Sin. .

---ŽLIJEZDA, SPOLNAgonas, aris, f (lat.), gonad (eng.), žlijezda koja proizvodi gamete, jajnik i
tašak, ovarijum i testis, sin. gonada Sin. .

---ŽLIJEZDA, SUBLINGVALNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, pljuvacna.

---ŽLIJEZDA, SUBMANDIBULARNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žlijezda, pljuvacna.

---ŽLIJEZDA, SUZNAglandula, lacrimalis, (lat.), lacrimal gland (eng.), parna žlijezda koja leži na
gornjem vanjskome dijelu orbite i luci suze Sin. .

---ŽLIJEZDA, TIREOIDNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brzlik.

---ŽLIJEZDA, ZAUŠNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. zaušak ili žlijezda, podušna.

---ŽLIJEZDA, ZNOJNAglandula sudorifera (lat.), sweat gland (eng.), žlijezda koja izlucuje znoj i
lokalizirana je u krznu kože, te se otvara u folikulu dlake i kožnoj pori Sin. .

---ŽLIJEZDA, ŠTITASTA(LAT.), (ENG.), SIN. v. brzlik.

---ŽLJEBICAphiltrum, i, n (lat.), id.(eng.), brazda na koži u medijalnoj liniji gornje usne, sin.
filtrum, prolisina Sin. .

---ŽLJEZDANglandularis, e (lat.), glandular (eng.), ono što pripada žlijezdi, potjece od nje ili nalici
na nju. glandularan. Sin. 

---ŽMARCI(LAT.), (ENG.), SIN. v. mravinjanje.

---ŽMIRACA(LAT.), (ENG.), SIN. v. jemicak.

---ŽMIRKANJEnictitatio, onis, f (lat.), nictitation (eng.), treptanje ocima, smanjivanje otvora medu
kapcima u seriji brzih zatvaranja i otvaranja kapaka Sin. .

---ŽMIRNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. migavica.

---ŽUC Abilis A (lat.), bile A (eng.), žuc iz ductus choledochusa, a uzorci se uzimaju iz duodenuma
prije nego što se stimulira žucna bešika. Sin. 
---ŽUC Bbilis B (lat.), bile B (eng.), žuc iz dvanaestopalacnoga crijeva poslije stimulacije i
kontrakcije žucne bešike, ima manje bilirubina od A žuci. Sin. 

---ŽUC Cbilis C (lat.), bile C (eng.), žuc iz jetre, džigerice, a dobijena iz dvanaestopalacnoga
crijeva, pošto je žucna bešika ispražnjena. Sin. 

---ŽUCfel, fellis, n (lat.), bile (eng.), alkalni sekret jetre koji se izlucuje u tanko crijevo žucnim
putima. Sastoji se od konjugiranih žucnih kiselina, soli, holesterola, fosfolipida i elektrolita. Zlatno
smede do zelene boje, gorkoga ukusa. Žuc se koncentrira u žucnoj bešici. Sin. 

---ŽUCAN1. biliaris, e (lat.), biliary (eng.), onaj koji pripada žuci, žucnim vodovima ili žucnoj bešici,
sin. bilijaran, 2. biliosus-3 (lat.), bilious (eng.), onaj koji sadrži žuc ili ima osobine žuci Sin. .

---ŽUCENICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žutica.

---ŽUCNICA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žutica.

---ŽUCNJACIcalculi vesicae felleae (lat.), gall stones (eng.), kamenci u žucnoj bešici sastavljeni
gotovo iskljucivo od žucnih boja oslobodenih hemolizom sa kalcijumovim depozicijama. Kolicina
kalcijuma varira. holelitijaza. Sin. 

---ŽUCNJAK(LAT.), (ENG.), SIN. v. žucna bešika.

---ŽUGLIJEN(LAT.), (ENG.), SIN. v. moždina, kicmena.

---ŽULJ1. v. baga, 2. clavus, i, m, thyloma, atis, n (lat.), callus, i, m (lat.), corn, calosity (eng.),
lokalizirana hiperplazija epidermisa uslijed pritiska. Tvrda induracija stratum corneum kože nožnih
prsta. Pravi konicnu masu koja ide u korijum, mozolj, 3. u bos. jeziku žulj je i mjehuric sa bistrom
tekucinom nastao žuljanjem kundure, cipele. Sin. 

---ŽULJAVOSTthylosis, is, f (lat.), callositas, atis, f (lat.), callosity (eng.), formiranje zadebljale
kože uslijed pritiska. kalozitet. Sin. 

---ŽULJEVITcallosus-3 (lat.), calous (eng.), sa žuljem (npr. žuljevita stopala), onaj koji ima žulj (v.).
kalozan. Sin. 

---ŽUMANJCEvitellus, i, m (lat.), yolk (eng.), žuti, centralno položeni dio jajeta ptica ili gmizavaca,
a koji sadrži zametak Sin. .

---ŽUTflavus-3, luteus-3 (lat.), yellow (eng.), jedna od primarnih boja spektra, valne dužine 571,5 -
578,4 mi-limikrona. Sin. 

---ŽUTICA ZARAZNA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hepatitis A.

---ŽUTICAicterus, i, m (lat.), jaundice (eng.), simptom karakterisan žutom bojom kože i sluzavica,
znak porasta bilirubina u krvi i njegove depozicije u koži, odnosno sluzavicama. žucenica, žucnica,
sariluk, zlatanica, žutuga. Sin. 

---ŽUTICA, CRNAicterus melas (lat.), black jaundice (eng.), l. teška opstruktivna žutica uslijed
dugotrajne mehanicke prepreke (karcinom glave pankreasa), 2. Winckelova bolest, fatalna žutica
novorodencadi sa cijanozom i krvarenjem. kara-sariluk. Sin. 

---ŽUTICA, HEMOLITICNAicterus haemolyticus (lat.), hemolytic jaundice (eng.), simptom velike

grupe autoimunih hemoliticnih anemija ili lijekovima uzrokovane hemolize eritrocita. Sin. 

---ŽUTICA, HEPATOCELULARNAicterus hepatocellularis (lat.), hepatocellular jaundice (eng.), žutica

nastala propadanjem odajica jetre, bilo traumatskog bilo morbidnog uzroka. Sin. 

---ŽUTICA, INOKULACIONA(LAT.), (ENG.), SIN. v. hepatitis B.

---ŽUTICA, NEHEMOLITICNAicterus non-haemolytuicus (lat.), nonhemolytic jaundice (eng.), žutica sa

slobodnim nevezanim bilirubinom. Predstavlja poremecaj metabolizma bilirubina, pa nastaje
ekscesivno nakupljanjem nevezanoga bilirubina u krvi. Ima više formi. Sin. 

---ŽUTICA, NOVOROÐENACKAicterus neonatorum (lat.), jaundice of newborn (eng.), žutica u toku

prvih dana poslije rodenja. Sin. 

---ŽUTICA, OPSTRUKTIVNAicterus ex obstructione (lat.), obstructive jaundice (eng.), žutica koja

nastaje opstrukcijom žucnih vodova i nemogucnošcu izlijevanja žuci u crijevo. Sin. 

---ŽUTICA, TOKSICNAicterus toxicus (lat.), toxemic jaundice, toxic jaundice (eng.), žutica nastala
otrovima (fosfor, pikrinska kiselina, arsen, zmijski otrov itd.) Sin. .

---ŽUTO TIJELOcorpus lueteum (lat.), yellow body (eng.), žuta granulirana masa u jajniku nastala
kada pukne folikul i izade zrelo jaje. Masa raste i perzistira nekoliko mjeseci, ako je jaje oplodeno,
a ako nije ona degenerira i skuplja se; luci progesteron Sin. .

---ŽUTUGA(LAT.), (ENG.), SIN. v. žutica.

---ŽVAKACmasseter, eris, m (lat.), chewer (eng.), mišic koji obezbjeduje žvakanje, npr. musculus
masseter, masseter muscle, žvakaci mišic Sin. .

---ŽVAKACImassetericus-3 (lat.), masseteric (eng.), onaj koji pripada sistemu žvakanja.

mastikatoran (npr. žvakaci mišic). Sin. 

---ŽVAKANJEmasticatio, onis, f (lat.), chewing, mastication (eng.), proces sijecenja, drobljenja,

gnjecenja, sitnjenja hrane, te natapanja pljuvackom, kao akt pripremanja za gutanje i dalju
digestiju. mastikacija Sin. 

---ŽVAKATImasticare (lat.), chew (eng.), sjeci, drobiti, sitniti, gnjeciti hranu, natapati je
pljuvackom i time pripremati za gutanje i dalju digestiju. Sin.