 Rubikova kocka (poznata i kao Magična

kocka ili Mađarska kocka) je mehanička igračka

koju je 1974. godine izumio mađarski pronalazač
i profesor arhitekture Erne Rubik.
 Kocka je sastavljena od 26 manjih plastičnih
kocaka koje se vrte oko središnjeg jezgra. Svaka
od šest stranica koje čine kocku u rešenom
obliku je različite boje.
 Smatra se jednom od najprodavanijih igračka u
svetu, jer je do 2005. godine prodata u više od
300 miliona primeraka.
Navodno je Rubik dobio inspiraciju od glatkih
oblih kamenčića na obalama Dunava koji su
mu bili ideja za cilindrične oblike i osovine u
kocki. Konačno su potom napravljeni
prototipovi i postali su opsesija Rubikovim
studentima i kolegama.
U to vrijeme Mađarska je bila debelo pod
komunističkom vlašću i trebalo je oko tri
godine da bi se kocke pojavile u Mađarskim
prodavnicama igračaka. Napokon, početkom
1978. godine ta čudna igračka stigla do prvih
kupaca. Širenje je počelo nakon što je
Nijemac Dr. Tibor Lasczi „otkrio“ kocku i
odnio je 1979. godine na izložbu igračaka u
Nirnberg. Navodno je tada pobudila mali
interes.
Ludilo počinje, do 1980 g. Rubikova kocka je
krenula ozbiljno. Ponajviše zahvaljujući
Ernovom pojavljivanju na brojnim sajmovima
igračaka. Nastali su problemi sa nabavkom,
usprkos narudžbi od 1 milion kocaka, bilo je
jasno da to nije dovoljno. Potražnja 1981. g.
je nadmašila kapacitete proizvodnje. Ludilo
za Rubikom je bilo tu i nije jenjavalo...
Interesantno je da prvo
matematičar osigurao
najveću pozornost
javnosti za Rubikovu
kocku izvan Mađarske.
David Singmaster je
matematičke osobine
kocke smatrao
fenomenalnim.
To oduševljenje je
dovelo do članka i
naslovnice s Rubikovom
kockom u časopisu
Scientific American,
1981. godine.
Originalna Rubikova kocka dimenzija 3×3×3 ima
osam ugaonih kocaka i dvanaest ivica.
Postoji 8! načina da se rasporede kocke na
uglovima. Od toga, sedam se može postaviti sa tri
obojene ivice proizvoljno, dok orijentacija osme
zavisi od prethodnih sedam, što daje
37 mogućnosti. Ivice je moguće rasporediti na
12!/2 načina. Jedanaest ivica je moguće rasporediti
nezavisno, dok položaj dvanaeste ivice zavisi od
rasporeda prethodnih jedenaest, pa postoji
211 različitih mogućnosti. Broj različitih položaja je
tačno 43.252.003.274.489.856.000, odnosno:

8! x 37 x 12! x 210 = 4.33 x 1019

 Speedcubing (speedsolving) je slaganje
Rubikove kocke što je brže moguće. Trenutni
svetski rekord drži Holanđanin Mats Valk s
vremenom od 5.55 sekundi.
 Speedcubing je postao veoma popularan u
svetu i kod nas u poslednjoj deceniji. U Srbiji
su do sada održana 2 oficijalna takmičenja.
Nacionalni rekord je postavio David Buzgo sa
vremenom od 12 sekundi.
 Svi znamo da je brzina i uglađenost vrtnje
Rubikove kocke vrlo bitna ako nam je imalo
stalo do rezultata i užitka zabave. Postoje
razni gelovi, alati i tehnike koji pomažu da
kocku ostane sjajna, brzom i ugodnom za
zabavu.
 Za sve koji se bave speedcubing-om vrlo je
važno, da im se kocka okreće savršeno kako
bi ju uspjeli složiti u što kraćem vremenu.
Zbog toga se koriste neka sredstva kojima se
kocke podmazuju.
 Najbolje sredstvo za podmazivanje,
vjerojatno je, silikonski sprej. Koristi ga
većina „cubera“ i ne šteti plastici. Najčešće se
kocka potpuno rastavi i lagano se poprska
sprejem svaki dio.
 Svako dvije godine odrzavaju se takmičenja u slaganju Rubikove
kocke. Pobjednik takmičenja je igrač koji ima najbolje prosječno
vrijeme (prosjek iz tri srednja vremena od pet pokušaja), a bilježi se
i pojedinačno najbolje vrijeme. Posljednje je održano ove godine u
Las Vegasu.
Godina Država - grad Pobjednik Pobjedničko
vrijeme (sec)
1982 Mađarka - Minh Thai 22.95
Budimpešta
2003 Kanada - Toronto Dan Knights 20.00
2005 SAD – Lake Buena Jean Pons 15.10
Vista
2007 Mađarka - Yu Nakajima 12.46
Budimpešta
2009 Njemačka - Dizeldorf Breandan Vallance 10.74
2011 Tajland - Bangkok Michał Pleskowicz 8.65
2013 SAD – Las Vegas Feliks Zemdegs 8.18
 Iako su Erno Rubik i njegova tvornica u Mađarskoj poznati po
mnogim mozgalicama Rubik 360 je nešto u što polažu velike
nade. Nasljednik se sastoji od tri prozirne kugle/sfere u
kojima se nalazi šest šarenih kuglica. Cilj je dovesti kuglice
kroz rupice u unutrašnjosti do vanjskih udubljenja, tj. lokacija
iste boje. Ova mozgalica se manje oslanja na matematičke
algoritme, a dolaze do izražaja i spretnost, što kod slaganja
Rubikve kocke nije imalo presudnu važnost.