OCJENE I PRIKAZI PRINOS PROBLEMATICI STECAKA U povodu knjige Sefik BeSlagié: STECCI — KULTURA I UMJETNOST Sarajevo 1982.* Premda je u kraéem osvrtu gotovo nemoguée cjelovito prikazati djelo istaknutog naSeg struénjaka, pisca mnogobrojnih radova iz ove oblasti, po- trebno je upozoriti na neke Ginjenice i paralele koje se nameéu prateci repre- zentativno djelo autora §. BeSlagiéa: Steéci — kultura i umjetnost.1 Knjiga se pojavila prije nekoliko mjeseci i predstavlja sintezu dugogodisnjeg rada . BeSlagiéa na tom podruéju. BeSlagicevo djelo o steécima u prvom je redu vrijedno paznje zbog Sirine tema i problematike koja je zahvaéena, zbog pri- kupljene i opisane grade a i stoga Sto je na jednom mjestu, uz neke izuzetke sabrana i sva bibliografija o steécima. Budui da se tom problematikom bave razlidite struke teSko da je mode svladati jedan Eovjek, pa i autor u predgovoru svoga djela iznosi kako ne misli da u njegovu »radu nema raznovrsnih praz- nina, nedostataka i manjkavosti«? Na nekim primjerima pokazat emo da ne- dostataka moie biti u obradi pitanja koja se titu steéaka s aspekta etnoloske manosti. Vise je puta zabiljezeno da se uz stecke, ili ponekad odvojeno, jav- ljaju grobovi okruzeni nizom kamenova, tzv. grobovi s krugom od kamenja. Pojavu spominje i BeSlagié istitudi da u pojedinim nekropolama postoje vovalno poredani i u zemlju zabijeni komadi manjih neobradenih kamenova koji su zatvarali priblizno povrSinu iznad rake} Tom se problematikom ba- vio i prof. dr M. Gavazzi pa je jo8 1965. u Godisnjaku naugnog dru3tva Bosne i Hercegovine objavio svoj rad 0 toj vrsti grobova, a kasnije je taj rad ponovo objavijen u zborniku »Vrela i sudbinee, 1978. pod naslovom »Grobovi s kru- gom od kamena u Bosni i Hercegovini«.t M. Gavazzi se u tom radu poziva na neke podatke dobivene izravno od S. BeSlagiéa (fotografija nekropole u Gvo- znu, te podaci o iskopinama takvoga groba u nekropoli Gvozno). M. Gavazzi je svoju tezu da se radi o »megalitskoj tradiciji —bar formalno« potkrijepio mnogim argumentima iz tamo navedene literature, te brojnim crtezima i fo- tografijama.s Podataka za grobove te vrste ima od Japana, preko Mongolije, 7 Ovaj prikaz naginjen je na temblju neSto opsirnijeg izlaganja autora, na dignjoj skupstini Hrvatskog etnoloskog drustva u sijeénju 1984., »Iz problematike stecaka u djelima Sefika BeSlagicax. 1S, BeSlagic: Steccrkultura i umjetnost, Sarajevo 1982. (dalje Be8lagié 1) * n, dj. str. tn ay. str. 43 «M. Gavazzi: Vrela i sudbine narodnih tradicija, Zagreb 1978. str. 10, 236—243 5 n. dj. str. 242 307jugoistoéne Azije, do zapadne Asrike, a zatim preko grékog otoka Levkasa i Bugarske, do nagih predjela, narotito Bosne i Hercegovine, Peljesca* Takve grobove nalazimo i po Bekiji u Hercegovini, primjerice na podrugju Gradina povise Vrucica u Grudama, zatim u dvije manje nekropole, dijelom ukragenih stecaka, povise Prliéa kuéa u Soviéima (danas priliéno oSteéenih)? Ti grobo- vi s krugom od kamenja priliéno su utonuli, ali su ipak uoéljivi. Istiéu se dva, neSto veca od ostalih, trokutasta, slabo obradena kamena. Kamen, vjerojatno povrh glave, neSto je veci (cca 50 cm) od onog ponad nogu. Nije nevazno spo- menuti da su takvi neSto veci kamenovi u krugu vidljivi na skici nekropole Deminov krst kod Stoca autora V. Palavestre* budu¢i su karakteristiéni i za neke takve grobove u Bugarskoj, kako je vidljivo iz rada H. Vakarelskog o pitanju megalitskih utjecaja na bugarsku tradicionalnu kulturus Moguée je da su takvi grobovi nedovoljno potvrdeni, te da su oni ée8¢a, nama teze u ljiva, pojava uz stecke. Konagno, veé su potvrdeni u okolici Rogarice, Travn ka, Varo8i, Kupresa, Duvna, Capljine i Mostara. Citav taj problem mogalitika u jugoistoénoj Evropi prof. dr M. Gavazzi donekle je zaokruzio u tekstu »Uz megalitik jugoisto’ne Evrope«,"° veé spomenutog zbornika. Spominju se ta- kove i sliéne pojave iz istog kruga, pa tako i sli¢nost groba iz Prednje Indije sa 8krinjom od kamenih plo¢a usred vijenca od kamenja, iz postneolitsko-hal- kolitskog doba (+ — 1000 p. n. e.) takvog groba sa Skrinjom iz nekropole u Bro¢ancu (Hercegovina). Slignost postoji na kamenim spomenicima na raz- nim stranama svijeta, tako izmedu nadgrobnog spomenika »s vrlo vjerojatnim megalitskim znaenjem: u okolici Glamoéa u zapadnoj Bosni« sa »spomenici- ma u sjevernoj Africi i jugoistoénoj Aziji«. »Narogito udara u oti gotovo iden- ti¢an oblik bodeZa u svim ovim slugajevima«,'* pige prof. Gavazzi. Na kraju svega prof. Gavazzi tek postavlja problem: »nameée se pitanje da li se mega- litik ovdje veé pojavio u prethistorijsko doba donesen strujom koja je sadr- Zavala vise ili manje izrazenu megalitsku komponentu ili su se kasnije (moi- da mnogo kasnije) pojedini megalitski elementi (veé oslobodeni nekadasnjeg jedinstvenog megalitskog kulturnog kompleksa) noSeni odredenim kulturnim strujama koje su djelovale na Balkanu, nasli ovdje kao u sekundarnom pro- storu Sirenja nasto bi neki indiciji i upucivali.'’ Medutim, 8. BeSlagi¢ kao da je sklon izostavijati ono Sto nadilazi vremenski a naroéito prostorni okvir jegove teze o steccima, Prilog prof. M. Gavazzija ne mavodi éak ni u popisu literature premda u predgovoru svoga djela isti¢e da je nastojao ne ispustiti viz vida niSta od onog Sto je do sada napisano o steccimae."* S. BeSlagié je je- dan od najdosljednijih zastupnika teze o samostalnosti postanka bosansko- hercegovatkih stecaka. On tvrdi da su steéci »u svojoj biti originalna bosan- sko-hercegovatka kulturno-umjetniéka pojava srednjeg vijeka«... »karakteri- stiéna za podruéje stare Bosanske drzave.«3 “nn, dj. 243 1 Viasiite biljeske V. Palavestra: Nekropola Deminov krst u Burmazima .., Nase starine X Sa- rajevo 1965. str. 221 +H. Vakarelski: Zu den megalithishen Einfliisen in der bulgarischen Volkskul- tur, Etnologia Slavica 7, Bratislava 1977. str. 117129 (narotito 121, 122) 1 Gavazzi, n. dj. str. 226-235, Mn. dj. 233, 234 in. dj, str. 230 4 n, dj. str. 235 # BeSlagié I str. 8 * n, dj. str. 32, 60 i dalje 208Ako se steéci javijaju i izvan okvira nekadasnje Bosne kao Sto je to slu- éaj u mnogim krajevima Hrvatske, BeSlagicevo je tumatenje uvijek iden- tiéno: steéci izvan srednjovjekovne Bosne posljedica su migracija bosanskog Zivija izazvanih, uglavnom, nadiranjem Turaka.*6 § tim u vezi nije na odmet postaviti neka pitanja. Nije li malo éudno da su ponajvece nekropole steéaka, kao ona u okolini Sinja® ili ona u okolini Zabljaka,* nastale bas u izbjegli- Stvu? Ako su steéci iz okoline Zadra, po S. BeSlagicu, posljedica migracija iz Bosne, kako to da ti »naseljeni majstori«, kako ih 8. BeSlagié zove, veé u 15. st. u ViaSi¢ima na Pagu kleSu epitaf na steéku glagoljicom,%* dakle odmah po ravodnom doseljenju, a kasnije, u 18. st. ponovo potinju klesati epitafe bo- sanéicom? Dodajmo i ste¢ak iz okolice Plaskog s motivom gotiékog dvosjeklog dugog maéa s dugom nakrsnicom na baléaku, kojeg na temelju tog mo- tiva A. Hozvat datira u »XIV, a najkasnije XV st.x, dakle ranije nego li su Turoi prisilili zivalj iz Bosne na migracije zapadno od Une i Zrmanje.” Mozda bi se moglo raspravljati i o plogi, vjerojatno iz Biskupije kod Knina, na kojoj su uklesani motivi Stita s Ijiljanom i polumjesecom, ispod kojeg je uklesano koplje#! Siljak koplja s parom simetriénih krilca, prema onome sto se moze vidjeti kod M. Wenzel? i §. BeSlagi¢a* nije uopée karakteristian za motive koplja na steécima u Bosni i Hercegovini. Takvih Siljaka, konstrukcijski sa- svim razlititih od onih s bosanskohercegovatkih steéaka, nalazimo dosta po starohrvatskim grobljima u Dalmaciji To nam doduSe ne daje pravo da ova plogu datiramo u starohrvatski horizont, ali svakako bismo je mogli vremen- ski pomaknuti prije 15. stoljeca. No, priloga u tom svjetlu valja oéekivati od arheologa i povjesnigara um- jetnosti, Konaéno, kako to da ti preseljenici, kako izvor kaze, »iz Bosnec, koji 1530. naseljuju Zumberak,?* ne prenose sa sobom obitaj klesanja nadgrobnih megalita? Migracijama bi se teze moglo protumatiti pojavu stecaka u zapad- nijim dijelovima Srbije. Je li opravdano naslucivati da su steéci zabiljezeni i u nekim predjelima sjeveroistocne Makedonije? Neki podaci J. Trifunoskog upuéuju na to2* Poznati su tzv. preklopi iz Makedonije, kameni nadgrobnici izradeni od mekog kamena u »obliku sarkofagae, izdubljeni iznutra. $. BeSla- gi¢ te nadgrobnike ne ukljucuje u stecke.7 Kolika god da je razlika u formi izmedu ste¢aka ploge i steéaka krstaée, ipak su oboje nadgrobni megaliti, pa w BeSlagié: Steéci i njima sliéni nadgrobnici .., Radovi Centra JAZU u Zadru 21,1974, str. 887, ili BeSlagi¢ X I str, 65 ili BeSlagi¢: Dvije nekropole stecaka u oko- lini Knina, Nase starine dvobroj 14/15, str. 127 Beslagié I, str. 40 +8 isti, Steéci u okolini Zabljaka, Glasnik Etnografskog muzeja u Beogradu 36,1973, str. 127 # jsti, Radovi Centra JAZU u Zadru 21/1974. n, dj. 82, 87 » A. Horvat: Prilog rasprostranjenju stecaka u Lici i Baniji, Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, Split 1963. str. % Bedlagié: Nase starine 14 15, n. i str. 102 ® M, Wenzel: Ukrasni motivi na sedshns Sarajevo 1965. str. 231-249 ® Beslagi¢ I, 232 2 J, BeloSevié: Materijalna kultura Hrvata 7— % F, Moganin: Drustveni razvoj u Vojnoj kra u Hrvatskoj 16—20 st. Zagreb 1981. str. 84 2 J, Trifunoski: Krivopalanacka oblast, Zbornik za narodni Zivot i obitaje 48/1980. str. 222, 238, isti, Groblja i grobovi'u Kumanovskoj oblasti, Glasnik Etno- grafskog muzeja u Beogradu 36/1973. str. 147 % BeSlagié: Rijetka vrsta nadgrobnih spomenika .., Glasnik Etnografskog mu- zeja u Beogradu 29, 1956. str. 257—270, BeSlagic I, str. 63 st. Zagreb, Tab. 39 i 68 i, u zborniku Drustveni razvoj 14 RADOVI 17 209stoga ne bi trebalo iz Sirokog pojma »steéake izbacivati takvu vrstu nadgrob- nika Koji bi steécima mogli biti srodni. D. Sergejevski je jos 1953. upozoravao da ne smijemo olako odvajati na’u srednjovjekovnu spekulativnu arhitekturu i skulpturu od zapadnoevropske2* Nije bezrazlozno osvrtati se i na istoéne strane, na Sto upuéuju i prilozi M. Gavazzija. 8. BeSlagié je tako, radi prouga- vanja steécima sliénih nadgrobnika boravio u Armeniji i napisao prilog o tzv. haékarima, monolitima nadgrobnog i memorijalnog karaktera. Navodeéi po- datke o karakteru hatkara, njihovoj periodizaciji, oblicima i ukrasima 8. Be- Slagi¢ nalazi da imaju slignosti s nagim steécima ali ipak ostaje pri svom ra- nijem stavu da su steéci »naSa autohtona kulturno-umjetniéka pojavae.% Pro- uéavanjem i tumagenjem ovih pojava trebali bi se baviti i etnolozi jer bi se, vjerujemo, dalo naéi i etnoloske grade koja bi osvjetljavala jo8 uvijek zago- netni karakter i smisao stecaka. Stoga éemo navesti i neke podatke S. D. Lisi- ciana, iz opisa pogreba u Armeniji koji $. BeSlagi¢ nije koristio, a iz kojeg doznajemo da se pogrebna povorka na putu prema groblju zaustavijala da se na grob stavija kamen u obliku stele ili prizme, te da se mode staviti nad grob krug od kamenova, s magiénim znagenjem spretavanja pokojnikova ustajanjas? U Armeniji, dakle, imamo direktnu vezu megalitske tradicije ka- menih vijenaca iznad groba s nadgrobnim megalitima Sto ni za nage strane nije nepoznata pojava. Svima nam je jasno da su steéci osebujna i jo8 uvijek zagonetna pojava, ali je isto tako jasno da je njihov postanak i razvoj uzro- kovan i uvjetovan odredenim kuliurnim strujanjima i ozraéjima. Modda je uzaludno traziti polaznu toéku i ishodiste tradicije postavljanja nasih nadgrob- nih megalita, jer se svaka pojava u novoj sredini razvija pod drukéijim okol- nostima i utjecajima, ali bi nam, kao ljubiteljima starina, kao onima koji od nasljeda proglosti Zele ne8to nautiti, za razumijevanje ste¢aka bilo neophod- no bolje upoznati kulturne veze i strujanja kao i duhovno (simboliéko i mi- tolo8ko) ozraéje vremena i prostora u kojem se nadgrobni megaliti pojav- juju, Primjerice, BeSlagié, govore¢i o vjerovanjima i obiéajima vezanim za stecke, istiée kako vjerovanje da ée kretenje ste¢aka, koje obiéno nekoliko puta godi’nje obavlja neka siromana djevojka, i za to bude nagradena, otklo- niti vremenske nepogode, predstavlja >jo8 uvijek ostatak neprosvijeéenosti i sujevjerja ali se, kako kaie BeSlagi¢, mora priznati, da je natin da se po- mogne siromagnoj djevojci, a »da se ne povrijedi njena osjeéajnost i po- nos«... »vrlo dobro smisljenc.t* Ovaj obigaj, zasad poznat jedino po ovom BeSlagiéevom opisu zavreduje veci interes etnologa, a trud ulogen u daljnja istrazivanja bio bi vrijedan paznje. I ovo Sto je 8. BeSlagié iznio zavreduje Sire tumacenje nego Sto je njegovo. Moguce je da se tu ne radi o smisljenom naginu pomaganja siromasnoj djevojci, veé 0 obrednom, magijskom ponaéa- D. Sergejevski: Slike pokojnika .., Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu 8/1953. str. 236 % §, BeSlagié: Armenski haékari i na8i steéci, Na8e starine 14/15 str. 65—83 ® n. dj. str. 83 * Nije mozda bez osnove dovoditi ovo zaustavijanje bne povorke s ta: kvom tradicijom zaustavljanja na mirilima ili podivalima kako se to radilo u ne- kim nasim priobalnim predjelima pa i u unutragnjosti. Podivala je bilo i dalje po Evropi (Francuska, Svicarska, Irska), pa onda u jugoistoénoj Aziji, Beludzistanu, Fibely, a protumagena su kao megalitska tradicija. usp. Gavazzi, n. dj, str. 197—206, 8S. D. Lisicijan: Oterki etnografii dorevoljucionnarnoj Armenii, Trudi Insti- tuta etnografii XXVI, Kavkaskij etnografiéeskij sbornik I, Moskva 1955. * Beslagi¢ I, str. 39 210nju. I LeviStrauss je upozorio »da je, u vetine primitivnih naroda, vrio te- &ko dobiti moralno opravdanje, ili racionalno objasnjenje, nekog obiéaja ili neke institucijee.“ To, medutim, ne znaéi da ono nije postojalo ili da ne po- stoji. Pri tome ne smijemo racionalnost shvatiti u na’em danaSnjem smislu, jer se, nazovimo je tako, primitivna racionalnost oéituje u tome da se u skla- du s postojecim uzusima izazove ili sprijeti odredena pojava, pa bi u jednom takvom obiéaju bilo razloznije govoriti o obrednom ponaganju koje je neop- hodan zahtjev odredene magije. Ako je rijet o magiji koja se tise vremenskih pojava, trebalo bi se sjetiti nagih dodola ili prporuga, jer se i u tom obigaju éesto postavijaju posebni zahtjevi na djevojke koje ga izvode, a pri tome se ne radi o naginu pomaganja siromagnim djevojkama veé o maj koji ée izazvati kiSu i donijeti korist ditavoj zajednici. Drugo veliko podrugje su motivi na steécima. Tu postoji golem materijal i upravo bi osvjetljavanje nekih motiva, njihova podrijetla i njihove simbolike bio korak dalje u izuéa- vanju stecaka, I BeSlagié se mnogo bavio motivima na ste¢cima, ali ih je uglavnom precizno opisivao te na kraju konstatirao da »vecina ovih motiva potjeéu jos iz preistorijskog perioda.«* Zatim nas ponovo dovodi u nedoumi- cu konstrukcijom kako su »ti motivi predstave magijsko-religijske patrijar- halne kulture«.% Treba, dakle, o&ekivati jo novih priloga iz problematike ste- éaka, u prvom redu o predajama i vjerovanjima vezanim uz ste¢ke, o proble- mu dvostrukog sahranjivanja, o tradiciji ukopa u sanduke od dubenih oblica (0 éemu je BeSlagié takoder pisao7 mimoiSavéi pri tome relevantan rad pro- fesora Gavazzija),® a dakako i o motivima sa steéaka. Valjalo bi se posebno porabaviti i motivom tzv. polujabuka na steccima. Kod BeSlagiéa je ovaj mo- tiv megalitskog znagenja" dobivao razliéita, uglavnom neuvjerljiva tumage- nja” Za sada je jedini V. Pelavestra donio izvorno narodno tumaéenje da se radi o prikazima kuznih Gireva.' Panju istrazivaéa, u prvom redu etnologa, éekaju i preslice kao motivi na steécima. BeSlagié je neke od ovih motiva tu- matio kao Stapove,# a M. Weinzel kao koplja ili granu ili uopée nije klasifi- cirala taj motiv.'s Jo8 1962. BeSlagi¢ je, opisujuci motiv sa jednog stecka iz Oraha (ist. Hercegovina), napomenuo da ga taj motiv »najvise podsjeéa na Stap s namotanom vunom ili kudeljom koja se predee.4 1964. je M. Vego opi- sujudi jedan stecak u Kogerinu (zap. Hercegovina) istakao da se na ste¢ku od ukrasa »istigu: rozete, polumjeseci, kudelje uz lik kridac.t5 I to je bilo sve premda medu tim motivima ima vrlo osobitih oblika koji vrlo podsjecaju na neke tipove arumunskih preslica. Ovo bi istrazivanje, dakle, donijelo etnolo- zima vrlo vaine podatke. Damir Zorié % C, Levi-Strauss: Strukturalna antropologija, Zagreb 1977. str. 30 % BeSlagié I, str. 222 * n. dj. ® Beslagi¢ I, str. 47 % Gavazzi n. dj. 244 * n. dj. str. 230 “© BeSlagi¢ I, str. 174, 175 « V. Palavestra, n. dj. 199 4 BeSlagi¢ I, str. 245, 246 © M. Wenzel, n. dj, str. 216, 217, 246, 247 i Betlagic: Srednjovjekovni nadgrobni spomenici — stecci, Nake starine 8/1962. str, 48 M. Vego: Bekija kroz vjekove, Sarajevo 1964. str. 125, 163 21SVEUCILISTE U ZAGREBU — INSTITUT ZA HRVATSKU POVIJEST INSTITUTE OF CROATIAN HISTORY WHCTHTYT XOPBATCKOM HCTOPHH RADOVI vot. 17 ZAGREB 1984.UDK 949.713, YU ISSN 0351-2142 RADOVI VOL. 17 str. 1304 Zagreb 1984. Iedavaé: Sveutiliste u Zagrebu — Centar za povijesne znanosti Odjel za hrvatsku povijest UREDNICKI ODBOR Branka BOBAN, Zagreb, Mirjana GROSS, Zagreb, Josip LUCIC, Zagreb, Marijan MATICKA, Zagreb, Ivan OCAK, Zagreb, Tomislav RAUKAR, Zagreb, Petar STRCIC, Zagreb GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK Josip LUCIC, Zagreb Adresa uredniStva: Centar za povijesne znanosti — Odjel za hrvatsku povijest, Zagreb, Kréka 1 Casopis izlazi jednom godisnje Cijena ovog broja iznosi 600 din. Izdavanje éasopisa sufinancira Samoupravna interesna zajednica za znanstveni rad. SRH-VIL. RjeSenjem Republitkog komiteta za prosvjetu, kulturu, fiziku i tehniéku kulturu SR Hrvatske br. 6859,1 od 5. X. 1982. Casopis »Radovi« oslobodeni su plaéanja Poreza na promet proizvoda. Casopis je registriran u Republitkom komitetu za informiranje SRH pod br. ‘UP-547/2 — 84 — 1984RADOVI 17 Za izdavata Prof. dr Josip Adaméek Lektor Ivan Tolj Korektor Ivan Tolj Tehnigki urednik Franjo Cujes SURADNICI U OVOM BROJU ANDRIC mr Jasna, Filozofski fakultet, Zagreb ANTIC dr Ljubomir, Centar za istrazivanje migracija Kréka 1, Zagreb ANTOLJAK dr Stjepan, Zajéeva 31, Zagreb BERTOSA dr Miroslav, Karliceva 12, Pula BOBAN mr Branka, Centar za povijesne znanosti, Zagreb BUDAK mr Neven, Filozofski fakultet, Zagreb GOLDSTEIN Ivo, Filozofski fakultet, Zagreb JURIC Radomir, Arheoloski muzej, Zadar JURISIC Ivan, Rakusina 12, Zagreb LUCIE dr Josip, Centar za povijesne znanosti, Zagreb MIJATOVIC Andelko, Palmira Togliatija 12, Susedgrad, Zagreb MIROSEVIC mr Franko, Zavod za prosvjetno-pedagosku sluzbu SHH, Zagreb O€AK dr Ivan, Centar za povijesne znanosti, Zagreb PAVLICEVIC dr Dragutin, Centar za povijesne znanosti, Zagreb POPOVIC mr Stefanija, Centar za povijesne znanosti, Zagreb RAUKAR dr Tomislav, Filozofski fakultet, Zagreb STANCIC dr Nika, Filozofski fakultet, Zagreb STRCIC dr Mirjana, Kumiticeva 42, Rijeka SZABO dr Agneza, Muzej grada Zagreba VRANJES-SOLJAN mr Bogena, Centar za povijesne znanosti, Zagreb ZORIC Damir, Salopekova 18, Zagreb Tisak: IKRO »Mladoste — OOUR TISKARA, Zagreb, Gunduliceva 24