CNC Programiranje I.

Kolokvij by:LHocevar

1. POVIJESNI RAZVOJ NUS-a:

- Numerička tehnologija dolazi iz SAD-a
- Počeci NC tehnologija su u avio-industriji za obradu pojedinačnih dijelova
(propeler)
- Prva stvarna primjena 1957.godine; prva numerički upravljana glodala
(izuzetno skupi!)
- Klasični NUS su bili bez memorije, bez mogućnosti korekcija, bez
interpolatora
- Dva važna događaja za razvoj NUS su pojava tranzistora i pojava integriranih
krugova. Ovi događaji uzrokuju pad volumena upravljačkih jedinica I cijene
- Pojava CNC strojeva omogućuje memoriranje programa, korekciju, ima
ugrađene interpolatore
- 1960. godine predstavljena prvi njemački NUS
- 1968. godine napravljen upravljački sistem s integralnim kolima
- 1972. godine predstavljen prvi CNC alatni stroj

Osnovni proces numeričkog upravljanja:

 o Prvo je razvijen inženjerski dizajn traženog predmeta (tehnički crtež).
o Sljedeća faza je izrada plana proizvodnje za dio koji se izrađuje. Uobičajene
informacije sadrže stroj/eve koji će se koristiti, operacije i zahvate,
procijenjena vremena pripreme i obrade, zahtjevi za alatom i sirovim
materijalom.
o Zatim NC programer programira potrebne geometrijske i kinematske izraze
koji će biti obrađeni (procesirani) sa NC jezikom opće namjene koji pravi
CLDATA (podaci pozicije alata) kao rezultat.
o Dalje se CLDATA podaci procesiraju u postprocesor da se informacije podese
prema karakteristikama određenog alatnog stroja, jer one nisu uopćene (iste
za svaki stroj), s obzirom na dinamičke karakteristike alatnih strojeva.

2. NAREDBA G01
3. OPĆI POJMOVI U PROGRAMIRANJU CNC
CLDATA (Cutter Location Data) – podaci položaja alata koji su generirani sa
računalnim procesorom numeričkog upravljanja. CLDATA predstavlja koordinate
položaja za alat koji izvršava rezanje.
DNC → Direktno numeričko upravljanje (Direct Numerical Control) predstavlja
prvobitno podijeljeno vrijeme upotrebe glavnog računala za prijenos
informacija na alatni stroj koji se upravlja.
→ Distribuirano numeričko upravljanje (Distributed Numerical Control) u
kojem glavno računalo može poslati čitav set sekvenci kretanja CNC memoriji
alatnog stroja.
CNC (Computer Numerical Control) – označava računalno numeričko upravljanje
gdje je računalo (obično mikroračunalo) dio upravljačkog sustava i predodređen
je za jedan alatni stroj.
Postprocesiranje (Postprocesing) – računalna procedura koja prevodi opće
CLDATA podatke za točno određeni alatni stroj.
Numeričko upravljanje (Numerical Control) – korištenje numeričkih podataka za
upravljanje kompleksnim operacijama kao što je obrada odvajanjem čestica.
Numerički podaci su generirani računalom i unose se u stroj putem trake ili
drugog medija (konvencionalne NC i CNC strojeve) ili direktno putem računala
(CNC ili DNC).

4. Upravljački sustav CNC stroja

Struktura programa sastoji se od bloka ili rečenice koja predstavlja redak u
programskom listu, a čine je naredbe čiji je sadržaj dovoljan da se njome
promijeni stanje stroja. Stroj radi blok po blok programa.
Adresa N – njen sadržaj kaže koji je redni broj bloka i prima vrijednost od 0 do
159.
Adresa G – druga riječ bloka, a prima vrijednost glavnih i pomoćnih funkcija.
Adresa X – označava brojčanu vrijednost koordinate X, vrijednosti adrese su u
stotinkama milimetra, prima vrijednost od 0 do 5999.
Adresa Z – označava vrijednost koordinate u smjeru z-osi, prima vrijednost od 0
do 3999.
Adresa F – ima dvojako značenje, s jedne strane upisujemo vrijednost posmaka,
a s druge strane vrijednost adrese alata.
G – glavne funkcije:
G00 – pozicioniranje brzim hodom, N…/G00/x+-…/z+-…/; koristi se za brzi prilaz
nekoj točki, s ciljem smanjenja ukupnog vremena obrade.
G01 – linearno gibanje radnim pomakom, N…/G01/x+-…/z+-…/F…; moguće je
izvesti sljedeće zahvate: tokarenje vanjsko ili unutrašnje, uzdužno, poprečnom
čeono, konusno, završno.
G84 – ciklus za uzdužno tokarenje, N…/G84/x+-…/F…; primjenom funkcije G84
znatno se skraćuje program i olakšava programiranje, osobito u slučaju uzdužnog
tokarenja u više prolaza. Ciklus cikličnog tokarenja sastoji se od: pomicanja
početne točke u točku zauzimanja dubine rezanja, uzdužnog tokarenja, vraćanje
u nazad za dubinu rezanja, povratak u početnu točku rezanja.
G90 – programiranje u apsolutnim dimenzijama,ovo programiranje se provodi u
susavu s nepromjenjivim ishodištem kordinatnog sustava,tj sve se mjeri od
čvrstog ishodišta (nul točke izratka)
G91 – programiranje u inkrementalnom sustavu.Ovo programiranje se provodi u
koordinatnom sustavu pri kojem kordinata iduće točke gibanja alata mjeri od
trenutnog položaja alata
G94 – posmična brzina u mm/min,posmične brzine se mogu definirati u intervalu
1-499
G95 – posmična brzina u mm/okretaj,posmične brzine imaju vrijednosti od 0,002
– 0,499
G33 – tokarenje navoja,ovom naredbom tokarimo unutrašnje,vanjske lijeve i
desne navoje
G78 – ciklus za tokarenje navoja,ovom naredbom omgućava sve postavke vezane
za G33 a ciklus tokarenja navoja sastoji se od:zauzimanja dubine rezanja,rezanje
navoja,odmicanja po x osi te povrata u početnu točku ciklusa
G02 – kružno gibanje suprotno od smjera kazaljke na satu
G03 – kružno gibanje u smjeru kazaljke na satu

M – glavne funkcije:
M poziva pomoćnu funkciju. M može biti sama u programskoj rečenici ili zajedno
s drugim komandama i funkcijama. M funkcije iz iste grupe poništavaju jedna
drugu.
M00 – zaustavljanje izvođenja programa
M30 – zaustavljanje programa i vraćanje na početni blok, N…/M30.
M06 – izmjena alata i korekcija položaja alata N…/M06/X…/T…; uz T se upisuje
broj alata u nosaču alata, uz T02, T04, T06 su alati za vanjsku obradu, ut T01, T03,
T05 su alati za unutarnju obradu.Znači prani brojevi su za alate za vanjsku obradu
dok neparne stavljamo pod alate za unutarnju obradu
M03 – pokretanje pogona glavnog vretena
M05 – zaustavljanje pogona glavnog vretena
5. Referetne točke
o M – Nul točka stroja … nepromjenjiva referentna točka postavljena od strane
proizvođača stroja. Cijeli stroj se mjeri od nul točke stroja. Ujedno je i ishodište
koordinatnog sustava.

o R – Referentna točka … pozicija u radnom području stroja koja je točno

određena graničnim prekidačima. Pozicija nosača se prijavljuje upravljačkom
sistemu sa dolaskom nosača u R. To je potrebno poslije svakog isključivanja
stroja sa napona.
o N – Referentna točka postavljanja alata … startna točka za mjerenja alata.
Točka „N“ se nalazi na pogodnom mjestu u sistemu nosača alata i nju određuje
proizvođač stroja.
o W – Nul točka radnog predmeta … početna točka za dimenzioniranje u
programu i podprogramu. Može biti slobodno određena od strane programera i
premještena po potrebi kroz programe i podprograme.

6. RAZLIKE IZMEĐU KLASIČNIH STROJEVA I NUMERIČKO UPRAVLJANIH

Pogon stroja → kod klasičnih strojeva jedan motor obično pogoni glavno vreteno i
ostala gibanja radnog stola, a kod CNC strojeva postoji glavni motor za pogon glavnog
vretena a gibanja po osima ostvaruju se zasebnim motorima.
Upravljanje strojem → kod klasičnih strojeva ručno ili putem ručica za upravljanje, a
CNC strojevi imaju upravljačku jedinicu koja upravlja gibanjima putem programa.
Mjerni sustav stroja → kod klasičnih strojeva sastoji se od skale sa nanijusom, odnosno
ugrađenim mjernim davačima (rotac. Ili transl. Tipa) kod CNC strojeva.
Radna gibanja → ostvaruju se trapeznim navojem kod klasičnih strojeva ili kuglučnim
navojnim vretenom kod CNC strojeva
7. PODPROGRAMI

Upravljačka jedinica s pripadajućim glavnim i pomoćnim funkcijama omogućava

grananje u programu te korištenje podprograma.
Podprogram se sastoji od naredbi za izvršavanje nekog zadatka okupljenih u cjelinu.
Podprogrami se pišu na kraju glavnog programa.
Naredbe:
G25 … poziv podprograma N…G25 L... L – predstavlja broj bloka početka podprograma
G27 … bezuvjetni skok na blok N…G27 L… L – broj bloka od kojeg se nastavlja izvođenje
programa
M17 … vraćanje u glavni program N … M17 → izvođenje programa i aktivacijom ovog
programa bloka ostvaruje se skok u gl. program na blok iza bloka u kojem se
pozivao podprogram

8. MJERNI SUSTAVI
o nužni elementi za realizaciju NC strojeva
o mjere rotaciju i translaciju

Trenutni položaj ostvarenog gibanja dobiva se direktnim ili indirektnim mjernim

sustavom
o Indirektni mjerni sustav sadrži digitalni pretvarač postavljen direktno na
"step" motor ili na glavno vratilo. Trenutni položaj dobiva se
transformacijom impulsa u vrijednost položaja
o Direktni mjerni sustav sadrži specijalni linearni mjerni element za
mjerenje položaja koji je odvojen od pokretnih dijelova stroja. Rotacijsko
gibanje se pretvarau linijsko gibanje i vrijednost tog gibanja može se
direktno mjerenje

Podjela mjernih sustava:

a. po fizikalnom principu: analogne; digitalne
b. po mjestu mjerenja: direktne; indirektne
c. u odnosu na referentnu točku: apsolutni (ishodišni); inkrementalni
(ulančani)
d. po izvedbi: translacijski; rotacijski
9. PRETVORBA CAD U CAPP ZNAČAJKE

10. PROGRAMIRANJE NUMERIČKIH UPRAVLJANIH STROJEVA

Podjela: ručno numeričko upravljanje,numeričko progrmairanje pomoću
računala I automatsko programiranje numeričkog upravljanja
Opći koncept tehnološkog procesa i programiranje numeričkog upravljanja:
Inženjerski crtež → 1. Osnovni raspored operacija

2. Detaljno izrađen plan rezanja

3. Programiranje
4. Izlazne informacije ← Izlazna dokumentacija

Programiranje NUS dijeli se:

1. Ručno programiranje numeričko upravljanje
 Sastoji se od ručnog sastavljanja programa numerički upravljanog
alatnog stroja od strane programera-tehnologa na osnovu programskih
listi alatnog stroja i alata, tablica o uvjetima rezanja i instrukcija o
programiranju alatnih strojeva numeričkim upravljanjem.
 Sastavljanje programa numeričkog upravljanja ovisi od osobnih odluka
programera i njegovog znanja
2. Numeričko upravljanje pomoću računala
  Programiranje na numerički upravljanim strojevima uz pomoć računala
je samo dijelom automatsko
 Izračunavanje geometrijskih funkcija prepušteno je računalu

11. RUČNO PROGRAMIRANJE

Ručno programiranje
sastoji se od ručnog
sastavljanja programa
numeričkih upravljanih
alatnog stroja od strane
programera/tehnologa
na osnovu:programski
list alatnog stroja I alata,
tablica o uvjetima
rezanja I instrukcija o
programiranju alatnih
strojeva sa numeričkim
upravljanjem

12. NUMERIČKO
UPRAVLJANJE U
CAD/CAM
OKRUŽENJU
o Prvo je dizajniran predmet što je postignuto uz pomoć računala sa CAD paketom.
o Većina softverskih paketa za dizajniranje može staviti informacije o dizajnu u
standardni IGES format datoteke.
o Uloga ovog algoritma je da se informacije iz CAD jezika prevedu u CAPP
informacije, GPDS-datotekna struktura definiranja općih dijelova, koja preuzima
CAPP informaciju kao i sve ostale podatke neophodne za operacije u procesu
o Osnovni uzorci promjena su: zatupljenje alata, povećanje temperature, promjena
vibracija
o Pri procesu programiranja se interaktivno koriste podatci razvijeni u CAD
sustavu.
o Za programiranje obradnog procesa i izradu operativnog programa za obradu
nekog dijela na CNC stroju potrebno je:
1. Preuzimanje CAD podataka o radnom predmetu
2. Planiranje obradnog sustava
3. Simulacija

13. OSNOVNI PROCES NUMERIČKOG UPRAVLJANJA

14. PRINCIP NUMERIČKOG UPRAVLJANJA
NUS upotrebljava numeričke podatke za direktno upravljanje osima stroja.
Numerički podaci se procesiraju u specijalnoj jedinici za obradu (NC upravljačkog
sustava) i tada se prosljeđuju pogonima alatnog stroja za izvršavanje
programiranog kretanja. Za proizvodnju jednog određenog strojnog dijela potrebno
je nekoliko vrsta podataka, kao što su geometrijski, tehnološki i podaci alata itd.
Izvor svih informacija je inženjerski crtež, napravljen u razvojnom odjelu.
Obrada tih podataka se izvodi ručno za konvencionalne alatne strojeve i
automatski za NUS. Dio NUS je regulacijska petlja (krug), za svaku os kretanja
(X, Y, Z, itd.). Ulazna vrijednost je vrijednost programiranog gibanja po
određenoj osi. Ova vrijednost se uspoređuje sa stvarnom vrijednošću gibanja,
koja se mjeri mjernim sustavom za gibanje. Razlika ove dvije vrijednosti rezultira
gibanjem (kretanjem) po upravljačkoj osi, a ako je razlika jednaka nuli kretanje
će biti zaustavljeno