SEMINARSKI RAD

Energetska elektronika: VRSTE ISPRAVLJAČA

Mentor: Student:
Pred:VŠ. Dario Marušić Uglješa
Lekanić
ISPRAVLJAČI
Ispravljači su električni uređaji koji pretvaraju naizmjeničnu struju (AC), koja
periodički preokreće smjer, do izravne struje (DC), koja teče samo u jednom
smjeru. Postupak je poznat kao ispravak jer "ispravlja" smjer struje. Fizički,
ispravljači uzimaju brojne oblike, uključujući vakuumske cijevi dioda , živa-luk
ventila , hrpe bakra i selenij oksidne ploče, poluvodičke diode , silicij-
kontrolirani ispravljači i druge silicijevane poluvodičke sklopke. Povijesno
gledano, čak su korišteni i sinkroni elektromehanički prekidači i motori. Rani
radio prijemnici, zvani kristalni radiji , koristili su " mačji zalogaj " fine žice
koja je pritisnuta na kristalu galene (olovni sulfid) da bi služila kao ispravljač
točke-kontakta ili "kristalni detektor". Ispravljači imaju mnogo koristi, ali se
često nalaze kao dijelovi istosmjernog napajanja i visokonaponskih sustava
istosmjerne struje. Ispravljanje može poslužiti u ulogama osim stvaranja
istosmjerne struje za uporabu kao izvora energije. Kao što je
navedeno, detektori radio signala služe kao ispravljači. Kod plinskih sustava
grijanja koristi se ispravljanje plamena za otkrivanje prisutnosti plamena. Iako
danas u elektranama proizvodimo izmjeničnu struju koja u prijenosima u
odnosu na istosmjernu znatne prednosti, ipak postoje privredne grane u kojima
se primjenjuje energija istosmijerne struje npr. vučni motori el. Željeznica,
tramvaji, elektrometalurgija, punjenje akumulatora, telefonija i dr. Potreba za
razvitkom uređaja koji bi iz izmjenične mreže napajali istosmjerna trošila bila je
glavni uzrok nastanka ispravljača. Zbog izmjenične prirode ulaznog AC
sinusnog vala, proces samo ispravljanja stvara istosmjernu struju koja, iako
jednosmjerno, sastoji se od impulsa struje. Mnoge primjene ispravljača, kao što
su napajanje za radio, televiziju i računalnu opremu, zahtijevaju konstantnu
istosmjernu istosmjernu struju (kao što bi to proizvela baterija ). U tim se
aplikacijama izlaz ispravljača zaglađuje elektronički filtar , koji može biti
kondenzator, prigušivač ili skup kondenzatora, prigušnica i otpornika, a potom
slijedi regulator napona kako bi se stvorila postojana struja.
PODJELA ISPRAVLJAČA

Ispravljačke sklopove možemo podjeliti prema:

- načinu spajanja sa izmjeničnom mrežom

- načinu korištenja energije iz izmjenične mreže
- karakteristici izlaznog napona
- stupnju upravljivosti

Prema načinu spajanja na izmjeničnu mrežu razlikujemo jednofazne, trofazne i

višefazne ispravljačke skolopove. Prema načinu korištenja energije izmjenične
mreže ispravljački sklopovi mogu biti poluvalni i punovalni. Prema
karakteristici izlaznog napona postoje jednopulsni i višepulsni ispravljački
sklopovi. Pri tome mislimo na broj pulzacija izlaznog napona u toku jedne
periode ulaznog napona. Prema stupnju upravljivosti razlikujemo neupravljive
ispravljačke sklopove u kojima su ventili diode, poluupravljive s diodama i
tiristorima i upravljive s tiristorima kao upravljivim ventilima. Kod
neupravljivih ispravljača promjena izlaznog napona se može ostvariti
promjenom ulaznog izmjeničnog napona, a kod poluupravljivih i upravljivih
ispravljača promjenom kuta upravljanja tiristora.

Poluvalni ispravljač

Poluvalni ispravljač je sklop koji se služi za propuštanje samo jedne

poluperiode izmjeničnog napona. Tipičan predstavnik poluvalnih ispravljača je
samo jedna dioda spojena serijski s trošilom. Budući da propušta samo jednu
poluperiodu ulaznog izmjeničnog napona, učinkovitost ovakvog sklopa je
manje od 50%.
Punovalni ispravljač

Punovalni ispravljač može biti realiziran s dvije diode i transformatorom s dva

sekundarna namotaja. Prilikom pozitivne poluperiode, na gornjem namotu je
također pozitivna poluperioda, pa vodi dioda D1, dok u drugom slučaju, kada je
negativna poluperioda, voditi će dioda D2. Tako se osigurava punovalno
ispravljanje izmjeničnog napona.

Punovalni ispravljač u Graetzovom spoju

Ako mrežni transformator nema dva sekundarna namotaja, odnosno srednji

izvod na sekundarnom namotaju, tada se redovito koriste četiri ispravljačke
diode u Graetzovom spoju, gdje uvijek vode dvije diode. Poluvodičke diode,
odn. Graetzov ispravljač u spoju ispravljača mora imati
odgovarajućekarakteristike kako u pogledu probojnog napona, tako i u pogledu
maksimalne opteretivosti.

Filtracija izlaznog napona

Filtracija izlaznog napona se izvodi s raznim spojevima kondenzatora i

zavojnica. Najjednostavnija filtracija je provedena s jednim kondenzatorom
paralelno spojenim na izlaz ispravljača, dok se za bolje karakteristike
ispravljača mogu koristiti npr. L, pi, ili T LC spojevi. Osnovne karakteristike
ovakvih spojeva jest da su oni niskopropusni filtri, tako da se kondenzatori
uvijek spajaju paralelno, a zavojnice serijski. Prilikom i spravljanja i filtriranja
napona, nije moguće u potpunosti potisnuti komponente izmjeničnog napona, tj.
nije moguće dobiti idealni istosmjerni napon, već on ima neku valovitost.
Valovitost je osciliranje vrijednosti napona oko srednje vrijednosti i definira se
kao omjer vrijednosti između dva vrha i srednjeg napona. Valovitost ovisi o tipu
ispravljača (bolja je, naravno, za punovalne), upotrebljenom filtru, te
opterećenju ispravljača.

Valovitost za ispravljač s kondenzatorom C za glađenje i opterećen s otporom

R:

1
γ=
2 √3 nfRC

Gdje su:

f - frekvencija izmjeničnog napona

n = 1 za poluvalni, 2 za punovalni ispravljač

PODJELA ISPRAVLJAČA

Ispravljačke sklopove možemo podjeliti prema:

- načinu spajanja sa izmjeničnom mrežom

- načinu korištenja energije iz izmjenične mreže
- karakteristici izlaznog napona
- stupnju upravljivosti

Prema načinu spajanja na izmjeničnu mrežu razlikujemo jednofazne, trofazne i

višefazne ispravljačke skolopove. Prema načinu korištenja energije izmjenične
mreže ispravljački sklopovi mogu biti poluvalni i punovalni. Prema
karakteristici izlaznog napona postoje jednopulsni i višepulsni ispravljački
sklopovi. Pri tome mislimo na broj pulzacija izlaznog napona u toku jedne
periode ulaznog napona. Prema stupnju upravljivosti razlikujemo neupravljive
ispravljačke sklopove u kojima su ventili diode, poluupravljive s diodama i
tiristorima i upravljive s tiristorima kao upravljivim ventilima. Kod
neupravljivih ispravljača promjena izlaznog napona se može ostvariti
promjenom ulaznog izmjeničnog napona, a kod poluupravljivih i upravljivih
ispravljača promjenom kuta upravljanja tiristora.

ENERGETSKE DIODE

U području energetske elektronike diode se koriste za prijenos energije, tzv.

energetske diode. To su uglavnom silicijeve ili germanijske diode koje imaju
najčešće dvoslojnu PN strukturu na kojoj se javlja ispravljački efekt, a imaju
dvije elektrode (anodu i katodu). Nazivaju se još i kristalne diode jer im baza
služi kao kristal germanija ili silicija. Upotrebljavaju se za ispravljanje,
stabilizaciju, ograničavanje napona, uklapanje strujnih krugova itd. . Danas se
proizvodi veliki broj tipova poluvodičkih dioda s vrlo različitim
karakteristikama (npr. izrađuju se diode s nazivnom strujom do 2 kA, a da se
pritom na njima javlja pad napona od 0.8 do 1.4 V). Diode se međusobno
razlikuju po obliku.

NAPONSKO-STRUJNA KARAKTERISTIKA ENERGETSKE DIODE

Poluvodičke diode su nelinearni poluvodički elementi koji imaju nelinearnu

naponsko – strujnu karakteristiku. U-I karakteristika pokazuje ovisnost struje
kroz diodu o naponu na njezinim eletrodama.

Na U-I karakteristici razlikuju se tri karakteristična područija:

- propusno područije
- zaporno područije
- područije proboja
U propusnom područiju (propusna karakteristika) struja naglo raste jer vanjski
napon smanjuje potencijalnu barijeru. Dioda se nalazi u stanju vođenja, odnosno
na anodi se nalazi napon većeg potencijala od onog na katodi. U zapornom
područiju (zaporna karakteristika) teče vrlo mala konstantna reverzna struja

ENERGETSKI TIRISTORI

Tiristor je elektronički element sa četveroslojnom PN – strukturom koji ima tri

izvoda ( anodu, katodu i gate ). Anoda i katoda su energetski izvodi preko kojih
se tiristor uključuje u strujni krug. Preko upravljačke elektrode gatea možemo
upravljati tiristorom pa se tiristor naziva upravljiva poluvodička komponenta.

Kod tiristora imamo tri karakteristična stanja:

- stanje zapiranja
- stanje blokiranja
- stanje vođenja
Tiristor se nalazi u stanju zapiranja kada je razlika potencijala anode i katode
manja ili jednaka nuli, odnosno kada je potencijal anode manji ili jednak
potencijalu katode. Pri tome razlika potencijala između upravljačke elektrode i
katode nije bitna. Iz stanja zapiranja tiristor prelazi u stanje blokiranja kada
razlika potencijala anode i katode postane veća od nule, tj. kada potencijal
anode postane veći od potencijala katode. U tom stanju tiristor ostaje sve dotle
dok je razlika potencijala upravljačke elektrode i katode manja ili jednaka nuli.
Iz stanja blokiranja tiristor prelazi u stanje vođenja kada razlika potencijala
upravljačke elektrode i katode postane veća od nule, tj. dovođenjem impulsa na
upravljačku elektrodu tiristora. Kada iz stanja vođenja tiristor pređe u stanje
zapiranja, potrebno mu je osigurati vrijeme odmaranja prije prelaska u stanje
blokiranja. Vrijeme odmaranja mora biti duže od vremena potrebnog za
oporavak poluvodičke strukture tiristora (Vrijeme potrebno da tiristor obnovi
blokirna svojstva iznosi od 20 do 80 s ). Vođenje u drugom dijelu omgućuje
akumulacija na induktivitetu

L∙I2
W=
2