Professional Documents
Culture Documents
Strukturno Kabliranje
Strukturno Kabliranje
Strukturno Kabliranje
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Strukturno kabliranje
Pojava velikog broja različitih proizvođača mrežne opreme dovela je vremenom do
potrebe defnisanja standarda koji bi pokrili generalne aspekte umrežavanja. Skup standarda koji
se odnose na umrežavanje naziva se jednim imenom strukturnim kabliranjem. Strukturno
(generičko) kabliranje obuhvata sve moguće vrste kabliranja (voice, video and data).
Standardi koji se odnose na strukturno kabliranje su:
• ISO / IEC IS11801 – međunarodni standardi
• EN 50173 – Evropski standardi
• EIA / TIA 568 – Američki standardi
ANSI/TIA/EIA568A
Opisuje podsisteme strukturnog kabliranja telekomunikacionog ožičenja u poslovnim zgradama
(ulaz, soba sa opremom, backbone, razvodni orman, horizontalni razvod, radni prostor)
ANSI/TIA/EIA569A
Osnove dizajna podsistema telekomunikacionog ožičenja
ANSI/TIA/EIA606
Administracija, označavanje i obilježavanje telekomunikacione infrastrukture
ANSI/TIA/EIA607
U zavisnosti od standarda potrebno je koristiti određenu terminologiju. U tabeli su
prikazani uporedni nazivi po pojedinim standardima, a u nastavku teksta koristiti ćemo dvojnu
terminologiju.
1
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
2
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Arhitektura i terminologija strukturnog kabliranja
Elementi strukturnog kabliranja
• Backbone kabliranje: pomoću ove vrste kabliranja spajamo Main distribution facilities –
MDF (po evropskim standardima Building distribution) sa Intermedia Distribution
Facilities – IDF (po evropskim standardima Floor distribution).
• Cross connect: pomoću kojeg imamo prespojnu tačku na kojoj možemo modifikovati
strukturu mreže (patch panel‐i). Po pravilu u pitanju je TR (telekomunikacijska soba) u
kojoj se nalazi čvorište.
• Mrežne utičnice: utičnice koje se nalaze u radnim područjima (RJ ‐ 45 ženski konektori)
• Patch kablovi: spajaju radne stanice sa utičnicima u radnim područjima, koriste se za
prespajanje unutar distribution facilities – a.
Strukturno kabliranje razlikuje 6 podsistema koji su definisani standadima ISO 11801, EN 50174
i sl. i to:
1. Entrance facilities, gdje se nalaze priključne tačke objekta prema instalacijama koje
dolaze sa izvana. Često se koristi i pojam demarkacijska tačka kao mjesto spajanja na
instalaciju provajdera
2. Equipment room: soba gdje se nalaze serveri i druga centralna mrežna oprema
4. Backbone kabliranje: spajanje prva tri podsistema (entrance facilities, equipment room i
telecommunication room)
5. Horizontalno kabliranje: spajanje telekomunikacijske sobe sa radnim područjima
6. Radno područje: mjesto spajanja hostova na mrežu
3
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Strukturno kabliranje se sastoji iz 4 nivoa.
1. Kampus kabliranje (kabliranje između zgrada)
optičko (550m, 2km)
2. Vertikalno kabliranje (kabliranje između spratova)
optičko (550m) bakarno (90m)
3. Horizontalno kabliranje (kabliranje po spratu)
bakarno (90m)
4. Radni prostor ‐ priključenje opreme (računar, server, telefon, štampač, wireless access
point, IP telefon...) na kablovski sistem
Kampus kabliranje ne mora biti uvijek dio strukturnog kabliranja. To je u slučaju kada se
projekat kabliranja radi na nivou jedne zgrade. Ako imamo potrebu za spajanjem 2 ili više
zgrada u neposrednoj blizini (od 500m do 2 km) tada ima smisla govoriti o kampus kabliranju.
Ova vrsta kabliranja je u cilju povezivanja zgradnih distribucijskih tačaka (čvorišta) ili kako to po
američkim standardima kažemo MDF‐ova.
4
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Vertikalno kabliranje ili backbone kabliranje
Izvodi se u cilju povezivanja distribucijskih tačaka na pojedinim spratovima (FD ili IDF)
sa glavnom distrubucijskom tačkom u zgradi (BD ili MDF). Ova vrsta kabliranje može se izvoditi
ili optikom ili UTP kablovima propusnosti od 1 GB i više u zavisnosti od potrebne propusnosti.
Horizontalno kabliranje
Izvodi se od mrežnog ormarića (rack – a) do priključka u radnom području uključujući i
patch panel‐e i patch kablove. Kablovi koji se ovdje koriste su standardni UTP kablovi.
Horizontalno kabliranje se realizuje u formi zvijezde i prostire se od priključne kutije do
razvodnog ormara. Sastoji se od:
• Horizontalnog kabla
• Priključne kutije
• Završetka kabla (terminacije)
• Prespojnog polja
Horizontalni kabl može biti jedan od tri predviđena tipa, pri čemu je najveća dužina u svim
slučajevima 90m:
• 4‐parični, 100‐omski UTP kabl (24 AWG, čvrsti bakarni provodnici)
• 2‐parični, 150‐omski STP kabl
• 2‐žilni optički kabl, 62,5/125
Na 90m horizontalnog kabla dozvoljeno je povezivanje ne više od ukupno 10m prespojnih
kablova unutar razvodnog ormana i od priključnice do računara.
5
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Svako radno mesto trebalo bi da ima najmanje dva priključka (u sklopu dvostruke priključnice),
jedan za voice (telefon) i jedan za prenos podataka (LAN):
• 100 omski 4‐parični UTP kabl za voice, sa 568‐A ili 568‐B rasporedom (koji po
rasporedu 4 centralna kontakta odgovara telefonskom priključku)
• 100 omski 4‐parični UTP kabl ili 150 omski STP 2‐parični ili 62.5/125 optički 2‐žilni
kabl za prenos podataka.
Standard 569‐A dalje razrađuje detalje realizacije horizontalnog razvoda:
• Izbor načina izvođenja horizonalnih trasa ostavljen je projektantu.
• Najčešće rešenje je snop kablova koji polazi iz razvodnog ormara i ide po vođicama
unutar spuštenog plafona. Kada stigne do radnog prostora, snop se račva i spušta po
pregradnim zidovima i završava u priključnicama.
• U slučajevima kada trasa ima više od dva skretanja od 90° potrebno je da se predvide
razdijelne kutije ili otvori za izvlačenje kabla.
• Kablovi su smješteni u kanalskim kutijama i cijevima odgovarajućeg presjeka.
Patch panel
Patch paneli također mogu biti upotrijebljeni za određenu kategoriju kabliranja 5e, 6 i 7,
s tim da patch panel može biti modularan u smislu da se u patch panel ugrađuju modularni RJ 45
ženski konektori.
6
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Radno područje (work area)
Predstavlja mjesto gdje se nalaze terminali i njihove priključne tačke (utičnice RJ 45 /
telecommunication outlet) u zidu ili implementirane na neki drugi način. Osnovne komponente
radnog prostora su:
• oprema ‐ računar, terminal, telefon
• prespojni kablovi ‐ za telefon, LAN ili optičku vezu
• adapteri ‐ moraju biti eksterni u odnosu na priključno mesto.
Kada govorimo o dizajniranju mreže, jedan od glavnih zadataka projektanta je da odredi lokaciju
gdje će se nalaziti pojedina čvorišta. Ovdje treba uzeti u obzir sve što smo do sada naučili sa
aspekta maksimalnih segmenata kabliranja, zatim uticaja magnetnih polja na performanse i sl.
Takođe je potrebno voditi računa o stvarima kao što su sigurnost, pristupnost čvorištu,
napajanje čvorišta, osiguranje temperaturnih uslova i sl.
Kabliranje je također definisano standardima, sa aspekta polaganja, montiranja i sl. Napojni
kablovi moraju biti odvojeni od mrežnih kablova, kako je to definisano standardima EN 50174‐2:
Information technology – Cabling installation – Part 2: Installation and planning practices inside
buildings. Vođenje kablova može biti urađeno na nekoliko načina, korištenjem kanalica,
korištenjem tzv. vodilica.
Kada govorimo o administriranju također imamo standardom definisane vodilje.
U pitanju su sljedeći standardi:
` ISO/IEC 14763‐1: Information technology – Implementation and operation of
customer premises cabling – Part 1: Administration.
` EN 50174‐1: Information technology – cabling installation – Part 1: Specification
and quality assurance.
` ANSI/TIA/EIA‐606: Administration Standard for the Telecommunications
Infrastructure of Commercial Buildings.
7
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Izrada mrežne dokumentacije / projekat mreže
Standardom IEC 750 propisan je način označavanja dijelova sistema strukturnog kabliranja.
Sistem označavanja je modularan i hijerarhijski, a odnosi se na dijelove projekta, instalacije i na
aktivnu opremu.
` L – Opšti dio
` L0 – Tehnički opis
` L1 – Mreža kampusa
` L2 – Mreža zgrade ‐ vertikalno kabliranje
` L3 ‐ Mreža zgrade ‐ horizontalno kabliranje
` L4 – Mrežna oprema
L. ‐ Opšti dio
Opšti dio se sastoji od
` naslovne strane (naziv projekta, izvođač, investitor, datum i sl.)
` sadržaja dokumentacije (table of content)
` projektnog zadataka (uglavnom direktno se odnosi na implementaciju
strukturnog kabliranja u objektu)
` idejnog rješenja (definisati zahtjeve investitora kroz ponuđeno rješenje)
` mjera zaštite i sl. (svaki projekat mora imati mjere zaštite od požara, od strujnog
udara i sl.)
L0 – Tehnički opis
` Tekstualni dio / opisano riješenje implementacije
` Popis normi i standarda ( projekat strutkurnog kabliranja može biti urađen
korištenjem različitih standarda. Projektant mora naglasiti koji standardi će biti
korišteni i mora se pridržavati tog standarda i sistema označavanja do samog
kraja.
` Objašnjenje sistema umrežavanja
` Način povezivanja kablova ( 568 A ili 568 B)
` Način izvođenja uzemljenja
` Logička šema ( prikazani elementi mreže na jednostavan način u cilju boljeg i
lakšeg razumjevanja)
L1, L2 i L3 ‐ Projekt mreže kampusa, zgrade i sprata sadrži nacrte, tablice i šeme koji konkretno
definšu odgovarajući dio mreže.
8
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
Projekt sadrži:
- Naslovnu stranicu i popis dokumenata.
- Tablicu kablova (definiše pojedine kablove i tačke koje povezuje. U tablici se navode
dužine pojedinih vodova).
- Tablicu spajanja (definiše način spajanja pojedinih kanalica).
- Dispozicijski nacrt opreme (definiše razmještaj opreme u prostoru, a sastoji se od tlocrta
dijela zgrade s ucrtanim pozicijama telekomunikacijskih ormara i priključnica).
- Logičku šemu polaganja kabela (slična je logičkoj šemi mreže, a sadrži oznake pojedinih
kablova).
- Nacrt polaganja kablova (određuje trase u prostoru kojima se vode kablovi mreže).
L4 – Projekt opreme mreže
Projekt opreme mreže sadrži:
- Naslovnu stranicu i popis dokumenata.
- Popis pasivne opreme (nazive, karakteristike i količine pojedinih dijelova pasivne
opreme).
- Popis aktivne opreme (oznake, nazive, karakteristike i količine pojedinih aktivnih
uređaja mreže).
- Dispozicijski nacrt pasivne opreme (nacrti (skice) pojedinih elemenata pasivne opreme s
rasporedom priključnica i njihovim oznakama).
- Dispozicijski nacrt aktivne opreme (nacrti (skice) pojedinih aktivnih uređaja s
rasporedom priključnica i njihovim oznakama).
- Tablicau spajanja aktivne opreme (način polaganja prespojnih kablova između
prespojnih ploča i aktivnih uređaja).
- Dispozicijski nacrt ormara (način montaže aktivne i pasivne opreme u pojedine
telekomunikacijske ormare).
- Nacrt polaganja kanalica (staze kojima se polažu kabelske kanalice).
9
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/
Fakultet informacijskih tehnologija
ProgramiranjeI_sylabus.doc goran@fit.ba
CASE STUDY
Vidimo da je skoro sve standardizovano i propisano određenim standardima. Na kraju ovog
semestra potrebno je sve ono što smo do sada naučili objediniti kroz case study „projektovanje
mreze“ u unaprijed zadanom objektu. U sklopu tog case study‐a potrebno je uraditi sljedeće:
1. Projektovati kabliranje računarske mreže.
2. Nacrtati plan vertikalnog I horizontalnog kabliranja sa naznačenim brojem i vrstom
kablova.
3. Nacrtati logičku šemu i međusobnu vezu. (MDF, IDF, serveri, periferni uređaji i sl.)
4. Uraditi logičku adresnu šemu sa mrežom bilo koje klase.
Tlocrti spratova su postavljeni kao zasebni materijali. Date su ukupne dimenzije objekta, a
velicine pojedinih prostorija mozete uzeti proizvoljno. Ovaj zadatak je za DL studente. Rad je
potrebno poslati na goran@fit.ba . Predat rad je preduslov za upis ocjene.
10
Naziv predmeta::Predavanje::Vjezbe::Workshop
http://dl.fit.ba/