Dijagonala 2019 Broj 3 PDF

Dijagonala
1
Udruženje nastavnika matematike Crne Gore
Matematički list za učenike osnovnih škola – „Dijagonala”, broj 3
Godina 2019. Cijena: 1,50 €
Glavni urednik: mr Radomir Božović
Odgovorni urednik: Danijela Jovanović
Redakcija: Prof. dr Žarko Pavićević, Prof. dr Radoje Šćepanović,
Miodrag Lalić, Prof. dr Milenko Mosurović, Snežana Irić,
Aleksandra Vuković, Vanja Đurđić Kuzmanović,
Irena Pavićević, Nevena Ljujić
Lektura: Milja Božović, prof.
Korektura: Danijela Jovanović, prof.
Priprema za štampu: Branko Gazdić
Tiraž: 1000
Štampa: „Studio Branko“ d.o.o. – Podgorica
Zavod za školstvo je odlukom broj 01 – 1214/2 od 03.09.2018. godine preporučio ča-

sopis „Dijagonala“ za korišćenje u osnovnim školama kao pomoćno nastavno sredstvo.
Sadržaj
Značajne tačke trougla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Struktura C++ programa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Zadaci za vježbu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15
Zadaci za testiranje učenika IX razreda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Odabrani zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24
Konkursni zadaci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
Rješenja konkursnih zadataka iz prošlog broja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
O PISA testiranju iz oblasti matematike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Pitagora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Zanimljiva strana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
P ored tri tjemena, u svakom trouglu postoje još 4 tačke, koje se nazivaju
značajne tačke trougla. To su: centar opisane kruznice oko trougla (nala-
zi se u presjeku simetrala stranica), centar upisanog kruga u trouglu (presjek
simetrala uglova), težište (presjek težišnih duži trougla) i ortocentar (tačka
u kojoj se sijeku visine trougla). Njihova svojstva opisuju sljedeće teoreme.
Teorema 1: Simetrale stranica trougla sijeku se u jednoj tački.
C Sc
Sb Sa
B1 A1
A C1 B
Dokaz: Simetrale sa i sb stranica BC i AC trougla ABC sijeku se u tački S.
Lako se dokazuje da je ∆SBA1 ≅ ∆SA1C, kao dva pravougla trougla sa zajed-
ničkom stranicom SA1 i katetama BA1=A1C. Iz ove podudarnosti dobijamo da
je CS = SB. Na sličan način zaključujemo da je ∆ASB1 ≅ ∆CSB1, pa imamo da je
AS = CS. Sada imamo da je AS = BS = CS, a to znači da je trougao ABS je jed-
nakokraki, pa tačka S ∈ sc (simetrala osnovice sadrži i vrh). Dakle, tačka S je za-
jednička tačka za sve tri simetrale stranica trougla ABC, što je trebalo dokazati.
Teorema 2: Simetrale uglova trougla sijeku se u jednoj tački.

C
N
P γ/2 γ/2
Sα
Sβ
α/2 S O
β/2
α/2 β/2
A M’ M B
Sγ
3
4 Dijagonala
Dokaz: Neka se simetrale Sα i Sβ uglova α i ß sijeku u tački O i neka su

OM, ON i OP normale iz tačke O redom na stranice AB, BC i CA. Tada je ∆
AMO ≅ ∆ APO, jer su pravougli, imaju zajedničku hipotenuzu AO i po jedan
jednak ugao OAM = OAP, pa je OM = OP. Isto tako, iz podudarnosti trouglo-
va MOB i BON dobijamo da je OM = ON, pa sa prethodnim dobijamo da je
ON = OP slijedi OM = ON = OP. Sada iz podudarnosti trouglova CNO i CPO
(imaju zajedničku hipotenuzu CO, ON = OP, a jednaki su uglovi PCO i NCO)
dobijamo da je CO simetrala ugla γ i tačka O je zajednička tačka simetrala
sva tri ugla, što je trebalo dokazati. Upisanom krugu u trouglu ABC dodirne
tačke sa stranicama su M, N i P, koje su podnožja normala iz centra kruga na
stranice tog trougla. Dokažimo da su to jedine dodirne tačke kruga sa trou-
glom. Pretpostavimo da na stranici AB postoji tačka M′ različita od tačke M,
u kojoj upisani krug siječe stranicu AB. Tada bi trougao OMM′ bio pravougli
sa hipotenuzom OM′ i imali bi da je OM′ > OM pa bi tačka M′ bila van kruga
što je kontradiktorno sa pretpostavkom da pripada krugu.
Teorema 3: Prave koje sadrže visine trougla imaju jednu zajedničku tačku.
C
B1 A1
hc
ha
hb
H
A B
C1
Dokaz: Kroz tjemena A, B i C trougla ABC povucimo prave paralelne sa

naspramnim stranicama BC, AC i AB. Te se prave sijeku i nastaje trougao
A1B1C1 .Svaki od spoljašnjih trouglova BCA1, ACB1, ABC1 su podudarni sa
trouglom ABC jer imaju po jednu zajedničku stranicu i dva ugla sa paralelnim
kracima. Zato je AC1 = AB1 = BC, pa je tačka A sredina duži B1C1, a visina ha
iz tjemena A trougla ABC je simetrala stranice B1C1 trougla A1B1C1. Slično
se dokazuje da su ostale visine hb i hc simetrale stranica trougla A1B1C1, pa
se prema teoremi 1 one sijeku u jednoj tački. Tu tačku obilježavamo sa H, i
nazivamo ortocentar.
Dijagonala 5
Teorema 4 : Težišne duži trougla se sijeku u jednoj tački.
C C
N M N M
T T
R Q
S
A P B A P B
Dokaz: Neka je T zajednička tačka težišnih duži AM i BN trougla ABC.

Za početak ćemo dokazati da tačka T dijeli težišnu duž AM u razmjeri 2:1, tj.
da je AT = 2MT. Označimo sa R i Q sredina duži AT i BT. Duž RT je srednja
duž trougla ABT, a duž MN je srednja duž trougla ABC. Obije ove duži su
paralelne stranici AB i jednake njenoj polovini. Zato je MN = RQ. Sada lako
dokazujemo da su trouglovi RTQ i MNT podudarni (MN = RT i jednaki uglo-
vi), pa je MT = RT = AR, što znači da je AT = 2MT. Slično se zaključuje da je
BT = 2NT. Sada ćemo dokazati da i treća težišna duž CP prolazi kroz tačku T.
Pretpostavimo suprotno, da se CP i AM sijeku u nekoj tački S različitoj od T.
Tada je AS = 2SM, pa je AS = 2/3 AM. Isto tako AT = 2TM, pa je AT = 2/3 AM.
Kako su tačke S i T između A i M, i još je AS = AT, to slijedi da se tačke S i T
poklapaju, što je trebalo dokazati.
Centar upisane kružnice i težište su uvijek u trouglu, dok centar opisane
kružnice i ortocentar mogu biti u trouglu, ili na stranici trougla, ili neko od
tjemena trougla ili van trougla.
Zadaci:
1. Dokazati da je centar upisanog kruga u trouglu najbliži tjemenu najvećeg ugla.
C
γ/2
α/2 β/2
A B
Rješenje: Neka je u trouglu ABC tačka O centar upisanog kruga i α ≥ ß ≥ γ.
γ b
U trouglu AOC je α α
2 ≥ 2 pa je OC ≥ OA, a u trouglu AOB je 2 ≥ 2 , pa je
BO ≥ AO. Dakle, od duži AO, BO i CO najkraća je duž AO.
6 Dijagonala
2. Nacrtaj tupougli ∆ABS gdje je tjeme tupog ugla u tački S. Konstruisati tač-
ku C tako da tačka S bude centar upisanog kruga u trouglu ABC.
B
r
β
N β
α
r
S α A
M
C
y
x
Rješenje: Kako tačka S mora biti centar upisane kružnice i nalazi se na pre-
sjeku simetrala uglova, to ćemo u tački B opisati kružni luk i prenijeti veličinu
ugla β, tako da prava BS bude simetrala novodobijenog ugla. Na taj način smo
dobili polupravu Bx. Isto ćemo uraditi i u tački A. Nadodaćemo sa spoljašnje
strane ugla α istu njegovu veličinu, tako da prava AS bude simetrala novo-
dobijenog ugla. Tako smo dobili polupravu Ay. Poluprave Ay i Bx se sijeku u
tački C. To je treće tjeme trougla ABC, a tačka S centar upisane kružnice na
osnovu teoreme 2.
3. Data je duž AB, i tačka T van nje. Konstruisati trougao ABC tako da tačka
T bude težište trougla ABC.
C
b
a
N M
T
R
A B
Rješenje: Povucimo polupravu p(AT). Konstruisaćemo središte duži AT,

tačku R, i prenijećemo duž RT preko tačke T tako da na polupravoj p(AT)
dobijemo tačku M, tako da je RT = TM. Sličnim postupkom iz B povlačimo
polupravu q(BT) i na njoj dobijamo tačku N, tako da je 2NT = BT. Presjek
pravih c(A,N) i d(B,M) određuje tačku C i traženi trougao ABC.
Dijagonala 7
4. Data je duž AB=3cm i tačka H van te duži (kao na slici). Konstruši trou-
gao ABC tako da H bude ortocentar.
C
A
B
Rješenje: Povučemo pravu a(A,H), pa iz tačke B konstruišemo normalu na

pravoj a. Zatim na pravoj b(B,H) konstruišemo normalu iz tačke A. Presjekom
te dvije normale dobija se tjeme C trougla ABC, kome je H ortocentar.
Zadaci za vježbu:
1. Data je tačka H u unutrašnjoj oblasti ugla AOB, kome je tjeme O van lista
papira. Konstruisati pravu HO
2. U trouglu ABC centar opisane kružnice leži na stranici AB. Ako je ugao
između visine koja odgovara stranici AB i poluprečnika OC 27°, koliki su
uglovi tog trougla?
3. Na stranicama AB i BC trougla ABC date su redom tačke D i E tako da je
AD = 3·AC i BE = 3·BC. Dokaži da je DE paralelno sa AB i izračunaj
njenu dužinu ako je AB = 18 cm.
4. a) Dokazati da je u pravouglom trouglu zbir poluprečnika opisane u upisa-
ne kružnice jednaka zbiru kateta.
b) Izračunati poluprečnik upisane kružnice pravouglog trougla ako mu je
O = 30 cm a hipotenuza 18 cm.
5. Dokazati da je poluprečnik upisane kružnice dva puta manji od polupreč-
nika upisane kružnice kod jednakostraničnog trougla.
6. U trouglu ABC upisana je kružnica sa centrom O, a na stranicama AB i BC
date su redom tačke M i N tako da je OM paralelno sa BC i ON paralelno
sa AB. Dokazati da je četvorougao MBNO romb.
U prethodnom broju je objašnjeno kako instalirati odgovarajući prevodilac
i pokrenuti program.
1. Struktura programa
a. Kod koji se nalazi u fajlu main.cpp (uvećan):
b. Prvi red (red broj 1) sadrži takozvanu direktivu include. Direktive uvi-
jek počinju simbolom # iza koje slijedi neka posebna riječ (u ovom
slučaju je to riječ include). Kako naš program želi da štampa neki tekst
na ekranu, potrebno je u program uključiti (otuda riječ include) odgo-
varjuće mehanizme za rad sa ekranom. Svi naši programi će koristiti
ekran i tastaturu: tastatura je standarni ulaz (engl. input), a ekran je
standardni izlaz (engl. output). Skraćeno se ulaz i izlaz na engleskom
jeziku označavaju sa io, pa je otuda naziv iostream. Uvijek će na
početku svakog našeg programa postojati ova direktiva:
#include <iostream>
c. Treći red opisuje takozvani prostor imena (engl. namespace). Svi naši
programi će koristiti standardni prostor imena ili skraćeno std, pa će
poslije direktive include uvijek stajati:
using namespace std;
8
Dijagonala 9
d. Svaki C++ program mora imati mjesto sa kojeg se počinje izvršavati

kod. To mjesto je takozvana funkcija main. Kasnije ćemo naučiti šta su
funkcije i kako da pišemo naše funkcije. Sam CodeBlocks generiše za
nas funkciju main i u nju upiše odgovarajući kod. Važno je da posljed-
nja naredba u funkciji main bude return 0, jer se na taj način šalje
poruka operativnom sistemu da vaš program uspješno završava rad.
e. Za sada ćemo sve operacije izvoditi samo unutar funkcije main (vidi
sliku ispod – sve naše operacije moraju biti između označenih zagrada).
f. Svi redovi koji se nalaze između simbola /* i */ su komentar. Ko-

mentar može zauzimati više redova (vidi kod ispod). Ako komentar
zauzima samo jedan red, onda se taj red može označiti sa dva simbola
/, tj. // (vidi kod ispod).
#include <iostream>

/*
Komentar u vise redova.
Obicno su to neka pojasnjenja
o vasem programu.
*/
// Komentar u jednom redu
int main()
{
cout << “Hello world!” << endl; // komentar
cout << “Goran Sukovic” << endl; // endl je novi red
return 0;
}
10 Dijagonala
2. Štampanje rezultata: cout

a. Štampanje rezulatata se obavlja preko objekta cout. Štampanje se
obavlja tako što ono što štampate „šaljete“ ili „prosljeđujete“ na cout
primjenom operacije << (dva simbola <, jedan uz drugi, bez razmaka)
b. CodeBlocks vam pruža pomoć pri kucanju teksta. Čim otkucate cout,
otvara se pomoćna lista koji prikazuje šta je CodeBlocks prepoznao
kao ključnu riječ ili funkciju jezika C++. Ako otkucate jedno slovo,
lista prikazuje samo one elemente koji počinju tim slovom, itd. Ako
otkucate npr. ca, lista prikazuje samo one elemente koji počinju sa ca.
Kada pronađete željeni element, pritisnite Enter i CodeBlocks će otku-
cati taj element umjesto vas. Ovo važi ne samo za već gotove funkcije,
već i za funkcije koje vi napišete.
c. Ako želite da štampate tekst, tada taj tekst mora biti između dvostru-
kih navodnika. Takav niz slova ili cifara se zove string. Stringovi su
nizovi karaktera (tj. slova, brojeva,...) i moraju biti pod dvostrukim na-
vodnicima. Primjeri stringova su ”Hello World!”, ”Marko Pe-
rovic”, ”a 123 fg”, ”1245”, ”Petar\nJasna\nAna”, ”a”,
”A”, ”1”... Više o stringovima učićemo kasnije.
d. Prelazak u novi red se ostvaruje tako što na cout „pošaljete“ endl ili
string ”\n”. Uočite kako se štampa tekst u sljedećem primjeru.
#include <iostream>

/*
Komentar u vise redova.
Obicno su to neka pojasnjenja o vasem programu.
*/
// Komentar u jednom redu
int main()
{
cout << “Hello world!”; // prvi red
return 0;
}
e. U jednom redu izlaza štampan je tekst “Helo World!Goran Su-
kovic”, bez navodnika. Kako je prva naredba bila štampanje stringa
“Helo World!” bez prelaska u novi red, sljedeće štampanje se
nastavlja tamo gdje je prethodno završilo, tj. odmah iza simbola “!”.
Dijagonala 11
f. Ako želimo da štampamo više stringova ili brojeva, moramo ih poslati

jedan za drugim na cout. Npr, cout<< “The” << “Rolling
Stones” <<56 daje “TheRolling Stones56” (obratite pa-
žnju na nedostatak razmaka). Ne zaboravite da poslije svake izmjene
koda snimite sadržaj fajla (meni File->Save ili CTRL+S ili dugme
na Toolbar-u) i da ga ponovo prevedete (Build), pa tek onda da ga
pokrenete (Run).
g. Ako vaš program sadrži greške, CodeBlocks ih tokom operacije Build
pronalazi i prijavljuje. Pogledajte sljedeći kod koji sadrži dvije greš-
ke (ako pažlivo pogledate kod uočićete da nedostaje simbol “;” kod
prvog štampanja i da nema zatvorene velike zagrade na kraju koda):
#include <iostream>
int main()
{
cout << “Hello world!” // prvi red
return 0;
h. Donja slika prikazuje izgled okruženja poslije pokušaja prevođenja

neispravnog programa:
12 Dijagonala
i. Dvostrukim klikom na grešku (mjesto označeno strelicom na gornjoj

slici), CodeBlocks vas vodi na mjesto u kodu gdje je greška nastala. U
ovom slučaju greška je u liniji 8, a opis greške je sljedeći: expected
‘;’ before ’cout’. U prevodu, nedostaje simbol ‘;’ prije
simbola cout, tj. na kraju sedmog reda. Slično je i za drugu grešku.
3. Deklaracija promjenljivih, tip promjenljive

a. Promjenljiva je ime za neku memorijsku lokaciju. Sadržaj te lokacije,
tj. vrijednost promjenljive se mijenja tokom vremena. Dodjeljivanje
nove vrijednosti promjenljivoj uništava njenu postojeću vrijednost
(vidi sliku ispod).
b. Kada vam treba promjenljiva, morate zatražiti memoriju koja će ču-

vati vrijednost te promjenljive. Računaru nije potrebna ista količina
memorije za npr. jedan cio broj i jedan razlomljeni (realni) broj. Zbog
toga morate navesti kakvog je tipa vrijednost koju želite čuvati u pro-
mjenljivoj. Dakle, morate navesti tip i ime promjenljive i moguće za-
dati njenu početnu vrijednost. Za cijele brojeve koristi se tip int, a
za razlomljene (realne) brojeve tip float ili tip double.
c. Vodite računa da je skup cijelih brojeva u računaru konačan, za razliku
od matematike, gdje je on beskonačan. Takođe, razlomljeni brojevi
se u računaru predstavljaju sa greškom. Razlomljeni brojevi se pišu
sa decimalnom tačkom umjesto decimalne zapete. Npr. 3.54, 2.1245,
3
–12.123. itd. Ne možete zapisati broj 2 direktno, već samo kao 2.75
4
d. Primjeri zadavanja (deklaracije) promjenljivih:
int i, j, k;
double visina, sirina, m123, ugaoRotacije;
float f1, duzina, obimPravougaonika;
Dijagonala 13
e. Ime promjenljive može biti niz slova i cifara koji obavezno počinje
slovom. Velika i mala slova se razlikuju, pa su npr. ana12 , Ana12 i
anA12 različita imena promjenljivih.
4. Naredba dodjeljivanja
a. Opšti oblik naredbe je: promjenljiva = izraz
b. Prvo se izračuna izraz, pa se njegova vrijednost dodijeli promjenljivoj.
Promjenljiva prethodno mora biti deklarisana
c. Simboli aritmetičkih operacija: sabiranje (+), oduzimanje (–), množe-
nje (*), dijeljenje (/), moduo – ostatak pri dijeljenju (%)
d. Primjer:
k = 32;
p = visina * sirina;
k = j/10 + k%10;
a = (i+j+5.62)*(h-1/2)- a/2;
obim = 2*visina + 2*sirina;
e. Sve operacije se izvršavaju slijeva udesno, osim operatora dodjeljiva-

nja koji se izvršavaju zdesna ulijevo. Npr. 7+4+8 se izračunava kao
(7+4)+8.
f. Vodite računa da ako su svi argumenti u izrazu cijeli brojevi, rezultat
je takođe cio broj, čak i ako se koristi dijeljenje. Npr. 13/4 daje rezultat
3, a ne 3.25. Ako želimo tačan rezultat, moramo pisati 13.0/4 ili 13/4.0
ili 13.0/4.0. Obratite pažnju da je rezultat izraza 13/4*2.0 jednak 6.0
a ne 6.5.
5. Kreirati projekat Task001. Napisati program koji učitava dužine stranice
pravougaonika i štampa njegovu površinu.
a. Algoritam je konačan niz instrukcija (operacija ili koraka) koji opisu-
ju kako riješiti problem. Riječ algoritam (engleski ‘algorithm’) potiče
od latinskog prevoda imena persijskog matematičara al-Khwārizmī
(persijski: ‫یمزراوخ‬‎‎, 780–850). Napisao je knjigu o brojevima oko 825.
godine koja je prevedena na latinski u dvanaestom vijeku pod naslo-
vom „Algoritmi de numero Indorum“. Riječ „Algoritmi“ u naslovu je
nastala kao prevod imena autora Al-Khwarizmi.
b. Algoritmi se mogu zadati nizom instrukcija ili pomoću dijagrama toka
(engleski „flow chart“). Ponekad se instrukcije zadaju pomoću tzv.
pseudokoda.
c. Opišimo algoritam na našem jeziku, zadajući ulaz, izlaz i korake koje
treba izvršiti.
14 Dijagonala
Ulaz: a, b – dužine stranica pravougaonika, a i b su pozitivni

realni brojevi
Izlaz: p – površina pravougaonika
Algoritam:
1. učitati brojeve a i b
2. p = a*b
3. štampati p
d. Drugi način zadavanja algoritma je grafički, koristeći takozvani dija-

gram toka. Dio simbola za predstavljanje prikazan je na slici:
1. Početak / Kraj Umjesto istog simbola za ulaz/izlaz,

ponekad se koristi poseban simbol za
ulaz i poseban simbol za izlaz.
Ulaz
2. Ulaz / Izlaz
3. Obrada Izlaz
e. Algoritamska šema (dijagram toka) za naš zadatak:

Start
a, b
p=a*b
Stop
Dijagonala 15
f. Za učitavanje podataka u jeziku C++ koristi se objekat cin. Napišite

program kao što je to urađeno niže, pokrenite program, unestie vrijed-
nosti npr. 5 i 6 (tj. 5 6), pa pritisnite ENTER. Šta dobijate?
#include <iostream>

int main()
{
float a,b; // stranice pravougaonika
float p;
cin >> a >> b; // ucitavamo a i b
p = a * b;
cout << p << endl;
return 0;
}
Zadaci za vježbu
Zadaci za vježbu
VIVIrazred
razred
I nivo
I nivo
6 7 3 12 3 17 15 3 1
1. Iz datog skupa razlomaka {5 , 11 , 4 , ,8, , , 7 , 3} izdvojiti podskupove pravih
7 6 4
i nepravih razlomaka. Neprave razlomke prevesti u mješovite brojeve.
4 2 5 5 2 4
2. Uporediti razlomke: а) 7
𝑖𝑖 7
, 𝑏𝑏) 3
𝑖𝑖 2 , 𝑐𝑐) 3
𝑖𝑖 5.
3. Izračunati:
4 3 9 3 3 1 2 3 5 7 7 1 5 3
а) + ; b) 7 − 7 ; c) + 2 ; d) 3 + 4 ; e) 6 + 9 ; f) 8 − 4 ; g) 6 − 4 ;
5 5 8
11 3 3 2 1 2
h) 12 − 8 ; i) 2 4 + 3 3 ; j) 4 2 − 2 3.
3 7 27 4 3 8
4. а) Napisati u obliku decimalnog broja razlomke: 10 , 100
, 100
, 5
, 4
, 25
.
b) Napisati u obliku razlomka brojeve: 0,7; 0,25; 0,84; 1,5; 1,05; 2,125.
5. Izračunati: а) 2,35 + 4,56; 𝑏𝑏) 0,05 + 1,4; 𝑐𝑐) 3,45 − 1,53; 𝑑𝑑) 4,6 − 2,37;
1 1
6. 𝑒𝑒) 2
+ 1,3 ; 𝑓𝑓) 2,7 − 1 5 =.
7. Zaokružiti na dvije decimale: 3,3072; 0,45137; 1,2783; 2,299; 3,035; 4,145.
2 7
8. Riješiti jednačine: а) 5 + 𝑥𝑥 = 10; b) 𝑥𝑥 − 2,3 = 4,12; c) 5 − 𝑥𝑥 = 3,25.
1 1 2 1
9. Riješiti nejednačine: а) 𝑥𝑥 + 1 2 < 3 2; b) 𝑥𝑥 − 3 > 6 ; c) 2,39 − 𝑥𝑥 ≤ 1,3.
10. Trougao АВС preslikaj osnom simetrijom u odnosu na pravu koja sa trouglom nema
zajedničkih tačaka.
11. Trougao АВС preslikaj centralnom simetrijom u odnosu na tačku O koja se nalazi van
datog trougla.
II nivo
𝑥𝑥 9
1. Koje vrijednosti može imati promjenjiva x, tako da razlomak: а) 7
буде прави; b) 𝑥𝑥
bude nepravi.
9. Riješiti nejednačine: а) 𝑥𝑥 + 1 < 3 ; b) 𝑥𝑥 − > ; c) 2,39 − 𝑥𝑥 ≤ 1,3.
2 2 3 6
10. Trougao АВС preslikaj osnom simetrijom u odnosu na pravu koja sa trouglom nema
zajedničkih tačaka.
11. Trougao АВС preslikaj centralnom simetrijom u odnosu na tačku O koja se nalazi van
Dijagonala
16 datog trougla.
II nivo
II nivo
𝑥𝑥 9
1. Koje vrijednosti može imati promjenjiva x, tako da razlomak: а) буде прави; b)
7 𝑥𝑥
bude nepravi.
2 7
2. Razlomke dovesti na jednake imenioce, pa ih poređati od najmanjeg do najvećeg: , ,
3 12
1 3 3 5
, , ,
2 4 8 24
.
3. Izračunati vrijednost izraza:
1 3 1 1
а) (12 2 − 5 4) − (3 6 + 2 4) ;
2 5 5
b) (15,375 − 8 3) + (47 6 − 32 12) ;
5 2
c) 12,75 − (6 6 − 4,5 + 3) ;
3
4. Оd komada tkanine dužine 8,25 m sašivene su tri haljine. Za jednu je utrošeno 2 4 m, а
3
4. Оd komada
za drugu tkaninenego
0,2 m manje dužine 8,25 Koliko
za prvu. m sašivene su tri haljine.
je materijala Za za
utrošeno jednu
trećujehaljinu?
utrošeno 2 m, а
4
5. Мasaza lubenice
drugu 0,2i dinje
m manje
је 5nego
3
kg,zaа prvu. Koliko
lubenice je materijala
i bundeve 7 10 kg.utrošeno
9 za njihove
Odrediti treću haljinu?
mase ako
4 3 9
5. Мasa lubenice i dinje је 5 4 1kg, а lubenice i bundeve 7 10 kg. Odrediti njihove mase ako
sve tri zajedno imaju masu za 1 2 kg manje od 10 kg.
1
sve tri zajedno imaju masu 2 za 1 kg manje1 od 10 kg.
3 1
6. Riješiti jednačine: а) (𝑥𝑥 + 4 9) − 4 2= 11 4 ; b) 2 5 − (𝑥𝑥 + 3) = 1.
2 1 3 1
6. Riješiti jednačine: а) (𝑥𝑥 + 43 ) − 4 = 113 ; 1 b) 2 5 −3(𝑥𝑥 + 3) = 1.
7. 9 4
Riješiti nejednačine: а) (5,6 − 4) − 𝑥𝑥 < 12 5 − 10 4 ; b) 1 4 + (7,5 − 𝑥𝑥) ≤ 7,25.
3 3 1 3
7. Riješiti nejednačine: а) (5,6 − 3 4) − 𝑥𝑥 < 12 5 − 10 43; b) 1 4 + (7,5 − 𝑥𝑥) ≤ 7,25.
8. Đorđina je prvog dana pročitala 10 knjige, drugog dana 7 оstatka, а trećeg dana poslednjih
3 3
8. Đorđina Коliko
20 stranica. je prvogstranica
dana pročitala knjige, drugog dana оstatka, а trećeg dana poslednjih
ima ta knjiga? 10 7
9. Ако20оdstranica.
broja 18 Коliko stranicaнеки
одузмемо ima број
ta knjiga?
увећан за 6,25, dobićemo broj manji od 10,3.
9. Ако оd broja
Оdrediti takve brojeve. 18 одузмемо неки број увећан за 6,25, dobićemo broj manji od 10,3.
10. NekiОdrediti
bazen se takve brojeve.
napuni vodom kroz jednu cijev za 10 sati, a kroz drugu cijev za 6 sati. Pun
10.
bazenNeki
se bazen
ispraznise kroz
napuni vodom cijev
odvodnu kroz jednu cijevKoji
za 8 sati. za 10
diosati, a kroz
bazena ćedrugu cijev za 6ako
biti napunjen sati.suPun
bazen se isprazni kroz odvodnu
sve tri cijevi istovremeno otvorene 1 sat? cijev za 8 sati. Koji dio bazena će biti napunjen ako su
sve tri cijevi istovremeno otvorene 1 sat?
11. Data su tjemena trougla ABC i tačka A'. Ако su А i А' оsno simetrične tačke u odnosu
11. Data osu
na neku su tjemena trougla
simetrije, ABC preostala
preslikati i tačka A'.dvaАкоtjemena
su А i А' оsno simetrične
trougla u odnosu natačke
istuu odnosu
osu
na neku osu simetrije, preslikati preostala dva tjemena trougla u odnosu na istu osu
simetrije.
12. Datsimetrije.
je četvorougao ABCD. Preslikati ovaj četvorougao osnom simetrijom u odnosu na
12. Dat
pravu kojaje četvorougao ABCD.
je simetrala ugla kod Preslikati
tjemena B.ovaj četvorougao osnom simetrijom u odnosu na
pravu koja je simetrala ugla kod tjemena B.
Biljana Bajramović i Anđa Vojinović, JU OŠ „Pavle Rovinski“, Podgorica
Biljana Bajramović i Anđa Vojinović, JU OŠ „Pavle Rovinski“, Podgorica
VII razred VII razred
VII razred
I nivo
I nivo I nivo
2 3
1. Brojeve: 53 ; 0,1; – 4; –2; 7 prikaži na brojevnoj pravoj i poređaj od najvećeg do najmanjeg.
2 3
2 5 −7 2 1
2. Datim racionalnim brojevima: – 3; 9 ; 11 ; − 5; – 4 odrediti:
2 5 −7 2 1
2. Datim racionalnim brojevima: – 3; 9 ; 11 ; − 5; – 4 odrediti:
a) suprotne brojeve i b) apsolutne vrijednosti.
3 3 3
3. Izračunati: a) –(+10) – | – 24 |; b) 12,5 – | – 4,25 |; c) 8 · | – 28 | + (– 10).
3 3 3
3. Izračunati: a) –(+10) – | – 24 |; b) 12,5 – | – 4,25 |; c) 8 · | – 28 | + (– 10).
4. Izračunati vrijednost izraza, pa rezultate zapisati u obliku decimalnog broja:
1 3 4 3 2
a) 5 + 20; b) 25 – 50 + 5.
1 3 4 3 2
2 3
2 5 −7 2 1
2. Datim racionalnim brojevima: – 3; 9
; 11
; −5
; – 4 odrediti:
Dijagonala 17
3 3 3
3. Izračunati: a) –(+10) – | – 24 |; b) 12,5 – | – 4,25 |; c) 8 · | – 28 | + (– 10).

1 3 4 3 2
a) 5 + 20; b) 25 – 50 + 5.
1 5 1 5 2 1
5. Izračunati: a) 2,25 – 54 + 3; b) – 6 + (2 – 8 ); c) + ( –83 ) + (– 4,75) + (– 13);
2 6
d) – 9 + (17 – 8
).
1 1 5 2 1 1
6. Ako je x = (36 – 43) : 12 i y = 3 : (3 – 44), izračunati: a) 5x + 7y; b) x·y i c) 2x – 2y.
1 1 5 1 32 7 1 1 1 1
7. Ako
6. Riješiti
je xjednačine:
= (36 – 43a)
) : (x –i y) –= 4 =: (3
– 8–; 4 ),b)izračunati:
23 + (15 – a)
x) 5x
= 5.
+ 7y; b) x·y i c) 2x – 2y.
12 2 3 4
2
1 3 27 7 1 51 2 3 5
8. Riješiti jednačine:
7. nejednačine: a) – 5)––(x =+ –3) >
a) (x ; ;b)b)
23(+112
(15+–2x) )=–5.x ≤ 34 – 46 .
2 4 8 15 3
2 2 77 1 5 2 3 5
9. Riješiti
8. Koji broj uvećan za razliku
nejednačine: a) – 5 –brojeva 315 i; 22b)daje
(x + 3) > ( 112zbir
+ 2–3 12,4?
) – x ≤ 34 – 46 .
15
10.Koji
9. Okobroj
jednakostraničnog trougla
uvećan za razliku stranice
brojeva 315 i 2a2=daje
7 1 5 cm opisati i u njemu upisati kružnicu. Zapisati
zbir – 12,4?
šta uočavaš.
10. Oko jednakostraničnog trougla stranice a = 5 cm opisati i u njemu upisati kružnicu. Zapisati
11. Konstruisati trougao sa stranicama a = 6 cm, b = 7 cm i c = 8 cm, pa mu odrediti težište i
šta uočavaš.
ortocentar.
11. Konstruisati trougao sa stranicama a = 6 cm, b = 7 cm i c = 8 cm, pa mu odrediti težište i
II nivo
ortocentar.
II nivo 1 9 5 37
1. Odrediti uzastopne cijele brojeve između kojih je racionalan broj: a) – 2; b) – 4; c) 4; d)
II nivo 3
.
2. Odrediti
1. Uporeditiuzastopne
brojeve dovodeći ih na između
cijele brojeve zajednički: 1 9 5
kojih je racionalan broj: a) – 2; b) – 4; c) 4; d)
37
.
3
7 2 5 17 5 2 4 20
a) brojilac:brojeve
2. Uporediti – 18 , −dovodeći
3
, – 9, −ih36na
; zajednički:
b) imenilac: – 9, – 3, – 7 , – 35
.
3. a)
Izračunati
brojilac: –|p| +, −
7 |q|,2 ako5je: 17
,– , − ; b) imenilac: – 9, – 3, – 7 , –
5 2 4 20
.
18 3 9 36 35
1 1 3
a) p = 0,2 i q|p|=+–3,5;
3. Izračunati |q|, akob)je:
p = – i q = 2 ; c) p = –4,5 i q = .
3 6 5
21 1 3
4. a)
Dati
p =su0,2
racionalni brojevi:
i q = –3,5; −–5; 0,7;
b) p = –3;p =
i q =−24; c) 2,5. Izračunati:
–4,5 iq= .
3 6 5
a) zbir
4. Dati najvećeg i brojevi:
su racionalni najmanjeg− 5broja;
2
; 0,7; −b)4;razliku
1 zbira
–3; 2,5. pozitivnih i zbir negativnih brojeva.
Izračunati:
3 1 5 3
5. a)
Riješiti jednačine:i najmanjeg
zbir najvećeg a) (4,9 – x)broja;
+ = 8b) –razliku
1 ; zbira
b) – 5,8 – (x – 1i zbir
pozitivnih ) = –negativnih
2 + 1,4. brojeva.
5 2 6 4
73 1 5 1 1 3 1 7
5. nejednačine: a) – 10
a) (4,9 – x)+ +785 <=x8–2 –(3,1
16;– 54b)
); – b)
5,843– –(x2,5
– 1+4)(x
= – 326+) ≤1,4. .
18
3 7 1 1 1 7
7. Riješiti
6. Neka jenejednačine:
m = – 5 i n a)= 1,4.
– 10Odrediti
+ 78 < xracionalan
– (3,1 – 54broj
); b) jednak: a) polovini
43 – 2,5 + (x – 36)njihovog
≤ 18. zbira;
b) razlici proizvoda i zbira tih brojeva; c) količniku zbira i razlike tih brojeva.
3
7. Neka je m = – 5 i n = 1,4. Odrediti1 racionalan3
broj3 jednak: a) polovini
4
njihovog zbira;
1− − +2 − 1,5 1,75− 2 1
8. b) razlici proizvoda
Izračunati vrijednosti izraza:
zbira tiha)brojeva;
2 c) količniku
1 – 3
4
; b) zbira
8 i razlike
3 :
tih brojeva.
4 – 4 : 1
5
− 2+ +2 0,5+ 0,25+ 9 6
3 4 8 5
1 3 3 4
1− − +2 − 1,5 1,75− 2 1
8.
9. Izračunati vrijednost
Ako neki broj izraza:
uvećamo a)
za razliku 1 – ; b)3 : – 49 :broja
2
16 8 i razlike brojeva
4 8 5 5
− 2+brojeva - 16 5 i 1 dobijamo zbir
3 3 4
+2 0,5+
6 8 0,25+
3 4 5
3
2,8 i – 4 . Odrediti taj broj. 3 5
9. Ako neki5 broj uvećamo za razliku brojeva - 16 i 1 dobijamo zbir broja 8 i razlike brojeva
5 2 6 4
7 1 1 1 7
6. Riješiti nejednačine: a) – 10 + 7 < x – (3,1 – 5 ); b) 4 – 2,5 + (x – 3 ) ≤ .
8 4 3 6 18
3
7. NekaDijagonala
18 je m = – i n = 1,4. Odrediti racionalan broj jednak: a) polovini njihovog zbira;
5
b) razlici proizvoda i zbira tih brojeva; c) količniku zbira i razlike tih brojeva.
1 3 3 4
1− − +2 − 1,5 1,75− 2 1
8. Izračunati vrijednost izraza: a) 1
2
– 3
4
; b) 8
3 : 5
4 –4 :1
− 2+ +2 0,5+ 0,25+ 9 6
3 4 8 5
3 5
9. Ako neki broj uvećamo za razliku brojeva - 16 i 1 dobijamo zbir broja 8 i razlike brojeva
5 6
3
2,8 i – 45 . Odrediti taj broj.
10. Konstruiši  MNP ako je stranica MN = 4 cm i tačka T - težište trougla van prave koja je
određena tačkama M i N.
11. Pod kojim uglom se vide stranice trougla ABC iz centra upisane kružnice u taj trougao ako
11. Pod kojim uglom se vide stranice trougla ABC iz centra upisane kružnice u taj trougao ako
su  = 42° i  = 56°?
su  = 42° i  = 56°?
12. Data je kružnica k(O, 4 cm) i na njoj tačke B i C. Konstruisati pravougli trougao ABC kome
12. Data je kružnica k(O, 4 cm) i na njoj tačke B i C. Konstruisati pravougli trougao ABC kome
je tjeme pravog ugla u tački C.
je tjeme pravog ugla u tački C.
Ivana Ivanović, JU OŠ „Dr Dragiša Ivanović”, Podgorica
Ivana Ivanović, JU OŠ „Dr Dragiša Ivanović”, Podgorica
VIII
VIIIrazred
razred
VIII razred
I Inivo
nivo
I nivo
4x 1 4x 3x − 5 1 3x + 5
a) 4x + 11 =4 − x ; b) 1 ( 2x − 7 ) = 4x − 7 ; c) 3x − 5 + 6 1 = 3x + 5 ;
a) 3 + 11 =4 − x ; b) 3 ( 2x − 7 ) = 9 − 7 ; c) 3 + 6 6 =2 ;
3 3 9 3 6 2
d) 3x − (15 + 2x − ( 5x + 11) ) = 2x − 8 .
d) 3x − (15 + 2x − ( 5x + 11) ) = 2x − 8 .
2. Dokazati da sledeće jednačine nemaju rješenja:
2. Dokazati da sledeće jednačine nemaju rješenja:
2x − 1 4 − x x−3
b) ( y + 1)2 + ( y + 2 )2 + ( y + 3 )2 + ( y + 4 )2 = (( 22 yy ++ 55 )) 22 ..
2 2 2 2
a) 2x − 1 − 4 − x = x + 1 + x − 3 ;
a) 3 − 2 = x + 1 + 6 ; b) ( y + 1) + ( y + 2 ) + ( y + 3 ) + ( y + 4 ) =
3 2 6
3. Zbir tri uzastopna neparna je broja je 717. Koji su to brojevi?
3. Zbir tri uzastopna neparna je broja je 717. Koji su to brojevi?
4. Riješiti nejednačine:
x−2 x−3 2x − 5 1− x x−3
a) 3 ( 2 − x ) − 2 (1 − x )  1 − x ; b) x − 2 − 1  x − 3 ; c) 1 − 2x − 5  x − 1 − x ; d) −2  x − 3  3 .
a) 3 ( 2 − x ) − 2 (1 − x )  1 − x ; b) 3 − 1  5 ; c) 1 − 3  x − 2 ; d) −2  2  3 .
3 5 3 2 2
2x − 5
5. Za koju vrijednost promjenljive x je vrijednost izraza 2x − 5 za 5 veća od polovine vrijednosti
5. Za koju vrijednost promjenljive x je vrijednost izraza 3 za 5 veća od polovine vrijednosti
3
binoma 1 – 3x.
binoma 1 – 3x.
6. Izračunati dužinu stranice AB na slici:
6. Izračunati dužinu stranice AB na slici:
A
D
7. Neka su a = 4 5 cm i b = 4cm stranice pravouglog trougla ABC. Odrediti treću stranicu tog
7. Neka su a = 4 5 cm i b = 4cm C
stranice pravouglog trougla ABC. Odrediti treću stranicu tog
trougla.
trougla.
8. Ako je hipotenuza pravouglog trougla 15 cm i jedna kateta 9 cm, izračunati površinu tog
trougla.
trougla.
Dijagonala 19
7. Neka su a = 4 5 cm i b = 4cm stranice pravouglog trougla ABC. Odrediti treću stranicu tog
trougla.
trougla.
9. Figura na slici sastavljena je od jednog kvadrata i četiri podudarna jednakokrako-pravougla

trougla. Izračunati obim te figure ako je njena površina 48 cm2.

10. Pravougaonik ABCD ima povšinu 25 cm2. Tačke E, F, G i H su redom središta stranica AB,
BC, CD i AD. Kolika je površina četvorougla EFGH?
11. Kolika je površina osnove bazena za plivanje ako je njena dužina 24 cm, a dijagonala 30 cm?
10. Pravougaonik ABCD ima povšinu 25 cm2. Tačke E, F, G i H su redom središta stranica AB,
BC, CD i AD. Kolika je površina četvorougla EFGH?
10. Pravougaonik ABCD ima povšinu 25 cm2II nivo E, F, G i H su redom središta stranica AB,
. Tačke
11. BC,
Kolika
CDjei površina osnove
AD. Kolika bazena četvorougla
je površina za plivanje ako je njena dužina 24 cm, a dijagonala 30 cm?
EFGH?
1. Riješi jednačine:
11.a)Kolika
2 x =je 6 ;površina
b) x –osnove
1 = 1 ; bazena
c) –2za x –plivanje
3 +4 = ako
0 . je njena dužina 24 cm, a dijagonala 30 cm?
II nivo
2. Odrediti vrijednost parametra k za koji suIIjednačine nivo
1. Riješi
(k + 2x) jednačine:
2 2 2
+ 17k = 2(2x + 3k) – 12kx – 20k 2
i
II nivo
26x2 –x (20
a) = 6–; 810b) –x3x)
– 1 –=7x
1 ; = 30 2 x –+ 37)+4
c) ––(3x =0.
ekvivalentne.
1. Riješi jednačine: 2
2. Odrediti
3. Zbir vrijednost
polovine, parametra
trećine k zanekog
i četvrtine koji su jednačine
broja uvećan za 2 daje suprotan broj razlike tog
a) 2 x =2 6 ; b)2 x – 1 = 1 ; 2c) –2 x2– 3 +4 = 0 .
(k + 2x) + 17k = 2(2x + 3k) – 12kx – 20k i 3
broja i
2. Odrediti 0,5. Odrediti
26x – (20vrijednost
– 810 – 3x) nepoznati
– 7x = 30
parametra broj.
– (3x
k za koji+su7)jednačine
ekvivalentne.
(k + 2x)2 + 17k2 = 2(2x + 3k)2 – 12kx2 – 20k i 2
3. Zbir polovine, trećine i četvrtine nekog broja uvećan za 2 daje suprotan broj razlike tog
4. Dijagonala
26x – (20 – jednakokrakog
810 – 3x) – 7x trapeza je dva
= 30 – (3x + 7)puta duža od njegove srednje linije. Ako je 3visina
ekvivalentne.
broja h =Odrediti
i 0,5.
trapeza 12 3 cm,nepoznati broj.
izračunati površinu trapeza. 2
3. Zbir polovine, trećine i četvrtine nekog broja uvećan za 2 daje suprotan broj razlike tog
3
5. Dijagonala
4. Izračunati
broja i 0,5.obim i površinu
jednakokrakog
Odrediti trougla
broj.ABC
trapeza
nepoznati je dvasaputa
slike akood
duža je njegove
AC = 10srednje
cm. linije. Ako je visina
trapeza h = 12 3 cm, izračunati površinu trapeza.
4. Dijagonala jednakokrakog trapeza je dva puta duža od njegove srednje linije. Ako je visina
5. trapeza
Izračunati
h =obim
12 3i površinu trougla
cm, izračunati ABC satrapeza.
površinu slike ako je AC = 10 cm.
5. Izračunati obim i površinu trougla ABC sa slike ako je AC = 10 cm.

20 Dijagonala
D
90°
30°
60°
A B
x ( x − 2 )( x − 3 ) 2 1 1 7 7 7 x + 3 5 ( x + 1)
a) x ( x − 2 )( x − 3 ) = 0 ; b) 2 + 1 − 1= 7 + 7 ; c) 7 x + 3= 5 ( x + 1).
a) x ( x − 3) =0; b) x +5x −3 = 5x +15 ; c) 7 x + 4 = 5x − 2 .
x ( x − 3) x 5x 3 5x 15 7x + 4 5x − 2
x+3
(( ))
a) x − 3 ( 2x − 6 )  0 ; b) x + 3  0 .
a) x − 3 ( 2x − 6 )  0 ; b) 2x + 10  0 .
2x + 10
a b
8. Katete pravouglog trougla date su jednačinama 9 − a= 1 i b+1= 5. Izračunati poluprečnik
8. Katete pravouglog trougla date su jednačinama 9 −2 = 1 i 3 +1= 5. Izračunati poluprečnik
2 3
opisanog kruga tog trougla.
opisanog kruga tog trougla.
9. Izračunati površinu jednakokrakog trougla ako je zbir njegovih krakova 10 cm, a zbir osnovice
9. Izračunati površinu jednakokrakog trougla ako je zbir njegovih krakova 10 cm, a zbir osnovice
i kraka je 11 cm.
i kraka je 11 cm.
10. Katete pravouglog trougla su 3 dm i 4 dm. Ako je tačka M u unutrašnjosti trougla i ako je
10. Katete pravouglog trougla su 3 dm i 4 dm. Ako je tačka M u unutrašnjosti trougla i ako je
udaljena od obje katete 5 cm koliko je udaljena od hipotenuze?
udaljena od obje katete 5 cm koliko je udaljena od hipotenuze?
Vesna Matković, Sanja Popović, Miloš Gojačanin, Aleksandra Čejović,
JU OŠ „Drago Milović“, Tivat
IX IX razred
razred
IX razred
I nivo
I nivo
I nivo
1. Zbir dva broja je 11, a razlika dvostruke vrijednosti jednog i trostruke vrijednosti drugog broja
1. Zbir dva broja je 11, a razlika dvostruke vrijednosti jednog i trostruke vrijednosti drugog broja
je 2. Odrediti proizvod tih brojeva.
je 2. Odrediti proizvod tih brojeva.
2. Dat je sistem jednačina: 3x + 4y ‒ 6 = 0 i 3x ‒ 2y + 12 = 0. Riješiti sistem grafički i izvršiti
2. Dat je sistem jednačina: 3x + 4y ‒ 6 = 0 i 3x ‒ 2y + 12 = 0. Riješiti sistem grafički i izvršiti
provjeru računom.
provjeru računom.
3. Otac je tri puta stariji od ćerke. Osam godina ranije bio je pet puta stariji od nje. Koliko godina
3. Otac je tri puta stariji od ćerke. Osam godina ranije bio je pet puta stariji od nje. Koliko godina
ima ćerka?
ima ćerka?
4. Prava y = ax + b prolazi kroz tačke M(0, 3) i N(3, 0).
4. Prava y = ax + b prolazi kroz tačke M(0, 3) i N(3, 0).
i) odrediti brojeve a i b;
i) odrediti brojeve a i b;
ii) u Dekartovom koordinatnom sistemu nacrtati dobijenu pravu;
ii) izračunaj površinu i obim figure koju obrazuju prava i koordinatne ose.
𝑥𝑥 𝑦𝑦 1 𝑥𝑥 𝑦𝑦
5. Riješi sistem jednačina: { 3𝑥𝑥‒ 2𝑦𝑦 = 61 i 𝑥𝑥+ 𝑦𝑦=‒ 3 .
5. Riješi sistem jednačina: { 3 ‒ 2 = 6 i 2 +3 =‒ 3 .
2 3
6. Osnova prave piramide je pravougaonik obima 14 cm. Ako je visina piramide jednaka
osnovnoj ivici dužine 4 cm, izračunati zapreminu piramide.
𝑥𝑥 𝑦𝑦 1 𝑥𝑥 𝑦𝑦 Dijagonala 21
5. Riješi sistem jednačina: { 3 ‒ 2 = 6 i 2
+ 3 =‒ 3 .
7. Površina omotača pravilne četvorostrane piramide je 60 𝑐𝑐𝑐𝑐2 , a površina cijele piramide je
96 𝑐𝑐𝑐𝑐2 . Odrediti zapreminu te piramide.
7. Površina omotača pravilne četvorostrane piramide je 60 𝑐𝑐𝑐𝑐2 , a površina cijele piramide je
96 𝑐𝑐𝑐𝑐2 . Odrediti
8. Pravilna zapreminu
četvotostrana ima bazu površine 64 𝑐𝑐𝑐𝑐2 i bočnu visinu 5 cm. Odrediti
te piramide.
piramida
površinu dijagonalnog presjeka te piramide.
8. Pravilna četvotostrana piramida ima bazu površine 64 𝑐𝑐𝑐𝑐2 i bočnu visinu 5 cm. Odrediti
9. Izračunati površinu pravilne
površinu dijagonalnog trostrane
presjeka piramide kod koje je bočna ivica 12,5 cm i bočna visina
te piramide.
12 cm.
9. Izračunati površinu pravilne trostrane piramide kod koje je bočna ivica 12,5 cm i bočna visina
cm. površinu i zapreminu pravilne šestostrane piramide čija kraća dijagonala osnove ima
10.12Odrediti
dužinu 6√3 𝑐𝑐𝑐𝑐, a površina jedne njene bočne strane je 18 𝑐𝑐𝑚𝑚2 .
10. Odrediti površinu i zapreminu pravilne šestostrane piramide čija kraća dijagonala osnove ima
dužinu 6√3 𝑐𝑐𝑐𝑐, a površina jedne njene bočne strane je 18 𝑐𝑐𝑚𝑚2 .
II nivo
IIII
nivonivo 3(𝑥𝑥 − 1) + 2𝑦𝑦 = 11𝑝𝑝 + 4
1. Odrediti vrijednost parametra p za koji je sistem jednačina {
3(𝑥𝑥 − 1) + 2𝑦𝑦 =
𝑥𝑥 11𝑝𝑝
𝑦𝑦 + 4
2𝑝𝑝 + 1 = 2 + 3
1. Odrediti vrijednost parametra p za koji je sistem jednačina {
neodređen. Za dobijenu vrijednost datog parametra odrediti sve parove prirodnih brojeva 𝑥𝑥 𝑦𝑦 koji
2𝑝𝑝 + 1 = 2 + 3
su njegova rješenja.
neodređen. Za dobijenu vrijednost datog parametra odrediti sve parove prirodnih brojeva koji
su njegova rješenja. (𝑎𝑎‒ 2)(𝑏𝑏 + 1) + 1 = (𝑎𝑎 + 3)(𝑏𝑏 + 2)
2. Pogodnom metodom riješiti sistem jednačina: {
(2𝑎𝑎 − 3)(5𝑏𝑏 + 7) − (5𝑎𝑎 − 6)(2𝑏𝑏 + 1) = 0.
(𝑎𝑎‒ 2)(𝑏𝑏 + 1) + 1 = (𝑎𝑎 + 3)(𝑏𝑏 + 2)
2. Pogodnom metodom riješiti sistem jednačina: {
|𝑎𝑎| + |𝑏𝑏| = 8 (2𝑎𝑎 − 3)(5𝑏𝑏 + 7) − (5𝑎𝑎 − 6)(2𝑏𝑏 + 1) = 0.
3. Odrediti rješenja sistema: {
2|𝑎𝑎|‒ 3|𝑏𝑏| = 1.
|𝑎𝑎| + |𝑏𝑏| = 8
3. Odrediti rješenja sistema: {
4. Brat i sestra imaju 35 €. 2|𝑎𝑎|‒
Kad brat = 1. 2 svog novca, a sestra 7 svog novca, ostaje im
3|𝑏𝑏|potroši
3 9
jednako novca. Koliko novca ima brat, a koliko 2 sestra? 7
4. Brat i sestra imaju 35 €. Kad brat potroši 3 svog novca, a sestra 9 svog novca, ostaje im
5. Razlika
jednakodva brojaKoliko
novca. je 4, anovca
razlikaima
njihovih
brat, a kvadrata je 356. Koji su to brojevi?
koliko sestra?
5.
6. Razlika dva dvocifrenog
Zbir cifara broja je 4, a razlika
broja jenjihovih kvadratalijetaj
12. Podijelimo 356. Koji
broj su to brojevi?
razlikom cifara desetica i jedinica
dobija se količnik 37 i ostatak 1. Koji je to broj?
6. Zbir cifara dvocifrenog broja je 12. Podijelimo li taj broj razlikom cifara desetica i jedinica
7. dobija
Pravilni
se tetraedar ivice
količnik 37 a presječen
i ostatak 1. Kojijejesatoravni
broj?koja sadrži jednu ivicu tetraedra i polovi njoj
suprotnu ivicu. Dokazati da se površina tog presjeka odnosi prema površini strane tetraedra
7. kao
Pravilni: tetraedar ivice a presječen je sa ravni koja sadrži jednu ivicu tetraedra i polovi njoj
√2 √3.
suprotnu ivicu. Dokazati da se površina tog presjeka odnosi prema površini strane tetraedra
8. kao
Osnova
√2 :pirmide
√3. je kvadrat. Jedna bočna ivica normalna je na ravan osnove, a najduža bočna
ivica ima dužinu 8 cm i gradi sa ravni osnove ugao od 45°. Odrediti zapreminu piramide.
8. Osnova pirmide je kvadrat. Jedna bočna ivica normalna je na ravan osnove, a najduža bočna
9. ivica
Pravougli trougao
ima dužinu 8 cm
ABC sa katetama
i gradi AC = 9ugao
sa ravni osnove cm odi BC 12 cm je
45°.=Odrediti osnova piramide
zapreminu piramide.SABC
jednakih bočnih ivica SA = SB = SC = 19,5 cm. Odrediti zapreminu piramide SABC.
9. Pravougli trougao ABC sa katetama AC = 9 cm i BC = 12 cm je osnova piramide SABC
10.jednakih
Površinabočnih ivica
pravilne SA = SB piramide
šestostrane = SC = 19,5 je cm.
30 ·Odrediti
(5√3 + zapreminu piramideivica
14) 𝑐𝑐𝑐𝑐2 , osnovna SABC.ima dužinu
(102 )3 ∙ (102 )2
10. √
Površina pravilne𝑐𝑐𝑐𝑐
1004
. Odreditipiramide
šestostrane visinu te je
piramide.
30 · (5√3 + 14) 𝑐𝑐𝑐𝑐2 , osnovna ivica ima dužinu
(102 )3 ∙ (102 )2
√ 𝑐𝑐𝑐𝑐 . Odrediti visinu te piramide.
1004
22 Dijagonala
11. Visina pravilne trostrane piramide je 4√3 𝑐𝑐𝑐𝑐 i sa bočnom ivicom obrazuje ugao od 30°.
Izračunati
11. Visina površinu
pravilne te piramide.
trostrane piramide je 4√3 𝑐𝑐𝑐𝑐 i sa bočnom ivicom obrazuje ugao od 30°.
Izračunati površinu te piramide.
Mirjana Solujić, JU OŠ „Druga osnovna škola“, Budva
Mirjana Solujić, JU OŠ „Druga osnovna škola“, Budva
Zadaci za vježbu za testiranje učenika IX razreda

Zadaci za
Zadaci testiranje
za vježbu učenika
za testiranje učenika IX razredaIX razredA
1. Izračunti vrijednost izraza: a) 0,48 + 2,6 − 3,5; b) 0,54: 0,6 + 10 ∙ 0,22;

1. Izračunti
c) + vrijednost
5 2
− ;
1 izraza:
d) − a): 0,48
1 8 2
(0,5+−2,6) − 3,5;
1 b) 0,54: 0,6 + 10 ∙ 0,22;
6
5 3
2 2
1 2
1 5
8 5
2 4
1
c) 6 + 3 − 2; d) 2 − 5 : 5 (0,5 − 4)
2. Izračunati vrijednost izraza, za date vrijednosti promjenljivih:
2. Izračunati vrijednost 2izraza, za date vrijednosti promjenljivih:
5xy−1
a) 3x2 y , x = − 3 , y = 3;
5xy−1 2
a) 3x2 y , x = − 3 , y = 3;
x9 ∙x5 ∶(x5 )2
b) 9 x55 ∙x 5 2 , x = − 0,2;
x ∙x ∶(x )
b) , x = − 0,2;
x5 ∙x 1 1
c) ma − mb, ako je m = 7,5 , a = 2 i b = −1 ;
3
1 5
1
c) ma − mb, ako je m = 7,5 , a = 2 3 i b = −1 5;
d) (3x − 2y)2 − (2x − 3y)2 , x = 1,2 , y = −0,2
d) (3x − 2y)2 − (2x − 3y)2 , x = 1,2 , y = 3
−0,2
3. a) Odrediti 8% od 640; b) Odrediti broj čije 4 iznose 9; c) Od kojeg broja 2% iznosi 96?
3
3. a) Odrediti 8% od 640; b) Odrediti broj čije 4 iznose 9; c) Od kojeg broja 2% iznosi 96?
4. Za neki posao je konkurisalo 160 osoba. Od tog broja je 35% prošlo u uži krug, a njih
4. 25%
Za neki posao je
je dobilo konkurisalo
posao. 160 osoba.
Koliko osoba Od tog broja je 35% prošlo u uži krug, a njih
je zapošljeno?
25% je dobilo posao. Koliko osoba je zapošljeno?
x−2 5x+8 x
5. Riješiti jednačine: a) 3x − 2 = 5; b) − =1− i
6
x−2 12
5x+8 2
x
5. Riješiti jednačine: a) 3x − 2 = 5; b) 6 − 12 = 1 − 2 i
(y−1)2 (y−3)(2y−5)
c) 2 2 − = 3 − (y − 2).
(y−1) 4
(y−3)(2y−5)
c) 2 − = 3 − (y − 2).
4
6. Odrediti skup rješenja nejednačina i prikaži ga na brojevnoj pravoj:
6. Odrediti skup rješenja nejednačina i prikaži ga na brojevnoj pravoj:
a) 2x − 8 > 5x − 2 + x; b) 3x − (2x + 5) ≤ −4(3x − 2) + 7 i
a) 2x − 8 > 5x − 2 + x; b) 3x − (2x + 5) ≤ −4(3x − 2) + 7 i
c) (x + 2)2 − x(x − 3) ≥ 3(x + 1)
c) (x + 2)2 − x(x − 3) ≥ 3(x + 1)
7. a) Sin je 18 godina mlađi od oca. Prije pet godina je bio četiri puta mlađi od oca.
7. a) Koliko
Sin je 18godina
godina imaju sada
mlađi od otac
oca. iPrije
sin?pet godina je bio četiri puta mlađi od oca.
Koliko godina imaju sada otac i sin?
b) U dvocifrenom boju cifra desetica je dva puta manja od cifre jedinica. Kada cifre
b) zamijene mjestaboju
U dvocifrenom dobija se desetica
cifra broj kojijejedva
za 18 veći
puta od početnog.
manja Koji je toKada
od cifre jedinica. broj?cifre
zamijene mjesta dobija se broj koji je za 18 veći od početnog. Koji je to broj?
8. Riješiti sisteme linearnih jednačina:
8. Riješiti sisteme linearnih jednačina: x+2 x−4 y
x+y=5 3(a − b) − 4b = 1 − 2 =3
a) { ; b) { ; c) {4 6
x−y=7 a − 2(a − 2b) = 3 (x − 1) − 2y = −2
3
9. a) Površina pravouglog trougla je 24 cm2 . Naći njegov obim ako jedna njegova kateta
ima dužinu 8 cm.
b) Obim jednakokrakog trougla je 36 cm, a njegov krak je za 3 cm duži od osnovice.
Izračunati njegovu površinu.
x+2 x−4 y
x+y=5 3(a − b) − 4b = 1 − =
6 2 3

a) {
x−y=7
; b) {
a − 2(a − 2b) = 3
; c) {4 Dijagonala 23
(x − 1) − 2y = −2
3
2
9. a) Površina pravouglog trougla je 24 cm . Naći njegov obim ako jedna njegova kateta
ima dužinu 8 cm.
b) Obim jednakokrakog trougla je 36 cm, a njegov krak je za 3 cm duži od osnovice.
Izračunati njegovu površinu.
10. a) Uglovi trougla se odnose kao 2:1:3. Odrediti njihove veličine.
b) Janko i Enis dijele zaradu u razmjeri 3:2. Ako je Janko dobio 150 €, koliko su novca
zaradili?
11. Nacrtati grafik funkcije i naći površinu trougla kojeg ona gradi sa koordinatnim osama:
2 1
b) y = − 3 x + 2; b) 3x + 2y − 6 = 0
12. a) Obim kruga ima dužinu 4π cm. Izračunati njegovu površinu.
b) Krug ima površinu 9π cm2 . Izračunati njegov obim.
c) Izračunati obim i površinu kružnog isječka koji odgovara centralnom uglu od 75° i
poluprečniku 4 cm.
d) Izračunati površinu kružog prstena, određenog opisanom i upisanom kružnicom
jednakostraničnog trougla čiji je obim 6√3cm.
13. Spoljašnji ugao na osnovici jednakokrakog trougla je za 40° veći od susjednog

unutrašnjeg ugla. Da li je osnovica duža od kraka? Naći ugao između visine, povučene
iz vrha trougla, i simetrale jednog od uglova na osnovici.
14. Kod pravilnog mnogougla je Dn = 44. Izračunati Sn.

15. Dokazati da jednakim tetivama jednog kruga odgovaraju isti centralni uglovi.
16. Naći zapreminu pravilne trostrane prizme, čija je površina osnove 9√3 cm2 , a visina
je četiri puta veća od osnovne ivice.
17. Osnova prave prizme je romb sa dijagonalama dužina 24 mm i 32 mm. Izračunati površinu
te prizme ako je njena visina 32 mm.
18. Mrežu jednakoivične trostrane piramide čini jednakostraničan trougao stranice 6 cm.
Naći njenu površinu i zapreminu.
19. Omotač pravilne šestostrane piramide ima površinu 300 cm2 . Izračunati površinu i
zapreminu te prizme ako je dužina njene apoteme 10 cm.
20. Čelični stub oblika pravilne četvorostrane prizme završava se sa piramidom. Izračunati
njegovu masu ako je osnovna ivica prizme 6 dm, bočna ivica prizme 8 dm, a bočna
g
ivica piramide 45 cm (ρ = 7,8 cm3).
Aleksandra Vuković, JU OŠ „Milan Vukotić“, Golubovci
Odabrani zadaci
VI razred
ivica
ivica piramide 45 cm (ρ = 7,8 g ).
ivica piramide
piramide 45
45 cm
cm (ρ
g 3).
(ρ =
= 7,8
7,8 cm
cm33).
cm
Aleksandra
Aleksandra Vuković, JU OŠ „Milan Vukotić“, Golubovci
Aleksandra Vuković,
Vuković, JU
JU OŠ
OŠ „Milan
„Milan Vukotić“,
Vukotić“, Golubovci
Golubovci
24 Dijagonala
Odabrani
Odabrani zadaci Odabrani zadaci
Odabrani zadaci
zadaci
VI
VI razred VI razred
VI razred
razred
1.
1. Jedna
Jedna slavina
slavina napuni bazen za 5, aa druga za 88 sati. Kada će biti više vode uu bazenu: kada je
1. prva slavina napuni
Jednaotvorena napuni
2, ili
bazen
bazen
druga 3
za
za 5,
5, a druga
sata? druga za
za 8 sati.
sati. Kada
Kada će
će biti
biti više
više vode
vode u bazenu:
bazenu: kada
kada je
je
prva otvorena 2, ili druga 3 sata?
prva otvorena 2, ili druga 3 sata?
𝐴𝐴 𝐴𝐴 𝐴𝐴 177
2.
2. Dešifruj
Dešifruj sabiranje,
sabiranje, gdje
gdje su
su A,
A, B,
B, C
C ii D
D različiti
različiti jednocifreni
jednocifreni brojevi:
brojevi:
𝐴𝐴 + 𝐴𝐴 + 𝐴𝐴 = 177.
𝐴𝐴 + 𝐴𝐴
𝐶𝐶 + 𝐷𝐷
𝐴𝐴 = 177.
2. Dešifruj sabiranje, gdje su A, B, C i D različiti jednocifreni brojevi: 𝐵𝐵𝐵𝐵 + 𝐶𝐶𝐶𝐶 + 𝐷𝐷𝐷𝐷 = 70
𝐵𝐵
70 .
70
1 3
3.
3. U dva suda ukupno ima 13 1 litara vode. Ako iz prvog suda prelijemo u drugi 3 litara vode,
3. U
U dva
dva suda
suda ukupno
ukupno ima
ima 1313 222 litara
litara vode.
vode. Ako
Ako iziz prvog
prvog suda
suda prelijemo
prelijemo uu drugi
drugi 444 litara
litara vode,
1 3
vode,
tada
tada će u oba suda biti jednake količine tečnosti. Koliko vode ima u svakom od ta dva suda?
tada će u oba suda biti jednake količine tečnosti. Koliko vode ima u svakom od ta dva
će u oba suda biti jednake količine tečnosti. Koliko vode ima u svakom od ta dva suda?
suda?
1
4.
4. Izračunati vrijednost izraza: (1 + 1 1 ) · 7!
4. Izračunati vrijednost izraza: (1 + 1+ 1+11 11 )) ·· 7!
Izračunati vrijednost izraza: (1 + 1
1+ 7!
1+ 1+ 31
1+ 3
3
VII razred
VII
VII razred
razred VII razred
1.
1. Konstruisati pravougli trougao čiji je jedan ugao 60°, a zbir kateta 9 cm.
1. Konstruisati
Konstruisati pravougli
pravougli trougao
trougao čiji
čiji jeje jedan
jedan ugao
ugao 60°,
60°, aa zbir
zbir kateta
kateta 99 cm.
cm.
2.
2. Na
Na proslavi rođendana se okupilo jedanaestoro djece. Da li je moguće da svako od njih
Na proslavi
2. poznaje
proslavi
tačno
rođendana
rođendana
petoro
se
se okupilo
djece?okupilo
A
jedanaestoro
jedanaestoro djece.
četvoro? djece. Da
Da li
li je
je moguće
moguće dada svako
svako od
od njih
njih
poznaje tačno petoro djece?
poznaje tačno petoro djece? A četvoro?A četvoro?
3.
3. Nad
Nad stranicama kvadrata ABCD spolja su konstruisana četiri jednakostranična trougla:
Nad stranicama
3. ABM, stranicama
BCN, CDP
kvadrata
kvadrata
ii ADQ.
ABCD
ABCD
Dokazati
spolja
spolja da
su konstruisana
sučetvorougao
je konstruisanaMNPQčetiri
četiri jednakostranična
jednakostranična
kvadrat!
trougla:
trougla:
ABM, BCN, CDP ADQ. Dokazati da je četvorougao
ABM, BCN, CDP i ADQ. Dokazati da je četvorougao MNPQ kvadrat! MNPQ kvadrat!
4.
4. Ako je kod trougla  –– ßß = 3, koliko je  – ?
4. Ako
Ako je je kod
kod trougla
trougla  –ß= = 3,
3, koliko
koliko je je  –– ?
?
VIII
VIII razred
razred
VIII razred VIII razred
1.
1. Za koju vrijednost promjenjivih xx ii yy izraz: x22 + 4y 2
2 – 2x – 12y + 15 ima najmanju vrijednost?
1. Za koju vrijednost promjenjivih x i y izraz: xx2 +
Za koju vrijednost promjenjivih izraz: + 4y
4y2 –– 2x
2x –– 12y
12y ++ 15
15 ima
ima najmanju
najmanju vrijednost?
vrijednost?
5 4 2
2.
2. Riješiti jednačinu: 10 5 – x = 104 · (5552 – 554·556).
2. Riješiti
Riješiti jednačinu:
jednačinu: 10 105 –– xx =
= 10
104 ·· (555
(5552 –– 554·556).
554·556).
3.
3. Visina koja odgovara osnovici jednakokrakog trougla je 20 cm, a visina koja odgovara kraku
3. Visina
Visina
je 24
koja odgovara
kojaIzračunati
cm. odgovaraobimosnovici
osnovici
tog
jednakokrakog
jednakokrakog trougla
trougla. trougla je
je 20
20 cm,
cm, aa visina
visina koja
koja odgovara
odgovara kraku
kraku
je 24 cm. Izračunati obim tog
je 24 cm. Izračunati obim tog trougla. trougla.
4.
4. Uglovi
Uglovi na
na osnovici
osnovici nekog
nekog trapeza
trapeza su
su komplementni.
komplementni. Izračunati
Izračunati obim ii površinu tog trapeza
4. ako
Uglovije ana= osnovici
17 cm, b nekog
= 12 trapeza
cm, i jedan su krak
komplementni.
4 cm. Izračunati obim
obim i površinu
površinu tog
tog trapeza
trapeza
ako je a = 17 cm, b = 12 cm, i jedan
ako je a = 17 cm, b = 12 cm, i jedan krak 4 cm. krak 4 cm.
IX razred IX razred
1. Pravougli trougao sa katetama 6 cm i 8 cm je osnova piramide, čije su sve bočne strane
nagnute prema ravni osnove pod uglom od 60°. Izračunaj P i V te piramide.
2. Pravilna četvorostrana piramida kod koje je a = H = 8 cm presječena je s ravni koja sadrži
apoteme dvije susjedne bočne strane piramide. Izračunaj površinu tako dobijenog presjeka.
2 2
3. Izračunati vrijednost izraza |x + y|, ako su x i y brojevi za koje važi: 𝑥𝑥 – 𝑦𝑦 = 1 i y – x = 1.
4. Proizvod godina starijeg brata i mlađe sestre je 18, a zbir kvadrata njihovih godina 45.
Koliko godina ima brat, a koliko sestra?
Konkursni zadaci
2. apoteme dvije susjednepiramida
Pravilna četvorostrana bočne strane piramide.
kod koje je a =Izračunaj
H = 8 cmpovršinu tako
presječena je dobijenog
s ravni koja presjeka.
sadrži
2. apoteme
Pravilna četvorostrana piramida kod koje je a = H = 8 cm presječena
dvije susjedne bočne strane piramide. Izračunaj površinu tako je s ravni
2 dobijenog
2 koja sadrži
presjeka.
3. apoteme
Izračunatidvije
vrijednost izraza
susjedne |x +strane
bočne y|, ako su x i y Izračunaj
piramide. brojevi zapovršinu
koje važi:tako–dobijenog
= 1 i y –presjeka.
x = 1.
𝑥𝑥 𝑦𝑦
2 2
3. Izračunati vrijednost izraza |x + y|, ako su x i y brojevi za koje važi: 2 – 2 = 1 i y – x = 1.
3. godina
4. Proizvod
Izračunati starijeg
vrijednost brata
izraza |x +i mlađe
y|, akosestre
su x i je 18, a zbir
y brojevi za kvadrata
koje važi:njihovih
𝑥𝑥
𝑥𝑥
– Dijagonala
𝑦𝑦 godina 45.
𝑦𝑦
= 1 i y – x = 1. 25
4. Proizvod godina starijeg brata i mlađe sestre je 18, a zbir kvadrata njihovih godina 45.
4. Proizvod godina
Koliko godina starijeg
ima brat, abrata
kolikoi mlađe sestre je 18, a zbir kvadrata njihovih godina 45.
sestra?
Konkursni zadaci
Konkursni zadaci
Konkursni zadaci
VI razred zadaci
Konkursni VI razred
VI razred 1
VI
1. Urazred
prodavnici ima 300 kg čokoladnih, gumenih i šećernih bombona. Kada se proda čoko-
21
1. U prodavnici
2 ima 300 4kg čokoladnih, gumenih i šećernih bombona. Kada se proda 1 čoko-
1. Uladnih,
prodavnici gumenih
ima 300 i kgšećernih
čokoladnih, bombona,
gumenihu radnji ostajubombona.
i šećernih jednake količine. Koliko2ječoko-
Kada se proda bilo
23 45 2
ladnih,
od gumenih
svake2vrste i 4 šećernih bombona, u radnji ostaju jednake količine. Koliko je bilo
bombona?
ladnih, 3 gumenih i 5 šećernih bombona, u radnji ostaju jednake količine. Koliko je bilo
brata 3Ljubo,
od svake
2. Tri Bane i5 Duško treaba da podijele izvjesnu količinu novca. Prvi je naišao Ljubo,
vrste bombona?
od svake vrste bombona?
uzeobrata
2. Tri svoju trećinu
Ljubo, Bane novca i otišao.
i Duško treaba Zatim je naišao
da podijele Bane, količinu
izvjesnu i mislećinovca.
da je on prvi,
Prvi uzeo trećinu
je naišao Ljubo,
2. Tri brata
preostalog Ljubo, Bane i Duško treaba da podijele izvjesnu količinu novca.
uzeo svoju trećinu novca i otišao. Zatim je naišao Bane, i misleći da je on prvi, uzeo –trećinu
novca i otišao. Poslednji je naišao Duško i postupio kao i Prvi je
ostala naišao
braća Ljubo,
uzeo
uzeo
trećinusvoju trećinu
preostalog novca
novca i iotišao.
otišao. Zatim je
Koliko naišao
je novca Bane,
bilo i misleći
ako je da
posle
preostalog novca i otišao. Poslednji je naišao Duško i postupio kao i ostala braća – uzeo je on prvi,
Duškovog uzeo trećinu
odlaska na
preostalog
stolu ostalo
trećinu novca i
592 eura?
preostalog otišao. Poslednji je naišao Duško i postupio kao i
novca i otišao. Koliko je novca bilo ako je posle Duškovog odlaska naostala braća – uzeo
trećinu
stolu preostalog
ostalo 592 eura? novca i otišao. Koliko je novca bilo ako je posle Duškovog odlaska na
VII razred
stolu ostalo 592 eura? VII razred
VII razred 1 1 1 1 1
VII razred da je:
1. Dokazati + + +...+ < .
11 3 31 5 517 20051 2007 21
1. Dokazati da je: + 1 + 1 +...+ < .
1. Dokazati da∆𝐴𝐴𝐴𝐴𝐴𝐴 1  3 + 3  5 + 5 7 +...+ 20051 2007 < 21' .
je: ako
1
2. Konstruisati je AB
1  3 3  5 5 7 = 5cm , BA' = 1,5cm
2005  2007 BB2 = 4cm , gdje su A’ i B’ podnožja visina
i
Konstruisati
2. trougla ∆𝐴𝐴𝐴𝐴𝐴𝐴 ako
konstruisanih iz je AB =𝐴𝐴5cm
tjemena i 𝐵𝐵. , BA' = 1,5cm i BB = 4cm , gdje su A’ i B’ podnožja visina
'
2. Konstruisati ∆𝐴𝐴𝐴𝐴𝐴𝐴 ako je AB = 5cm , BA' = 1,5cm i BB' = 4cm , gdje su A’ i B’ podnožja visina
trougla konstruisanih iz tjemena 𝐴𝐴 i 𝐵𝐵.
trougla konstruisanih iz tjemena 𝐴𝐴 i 𝐵𝐵.
VIII razred
VIII li postoji trocifren broj koji je jednakVIII
1. Darazred razred
proizvodu svojih cifara?
VIII razred
1. Da li postoji trocifren broj koji je jednak proizvodu svojih cifara?
2.
1. Dokazati da jetrocifren
Da li postoji površinabroj
trapeza jednaka
koji je jednakproizvodu
proizvodukraka
svojihi rastojanja
cifara? tog kraka od središta dru-
2. gog kraka.da je površina trapeza jednaka proizvodu kraka i rastojanja tog kraka od središta dru-
Dokazati
2. gog
Dokazati
kraka.da je površina trapeza jednaka proizvodu kraka i rastojanja tog kraka od središta dru-
gog kraka.
IX razred
IX razred
1. Kvadrat stranice a predstavlja mrežu trostrane piramide. Izračunati zapreminu te piramide

u funkciji od a.
2. Automobil je prevalio rastojanje od grada A do grada B za 5 sati, a u obrnutom smjeru od

grada B do grada A za 4 sata. Pri tom se uzbrdo kretao brzinom 60 km/h, po ravnom putu
brzinom 72 km/h i nizbrdo brzinom 90 km/h. Koliko je rastojanje od grada A do grada B?

Rješenja konkursnih zadataka iz prošlog broja

VI razred:
2.
2. Automobil
Automobil je
je prevalio
prevalio rastojanje
rastojanje od
od grada
grada AA do
do grada
grada B B za
za 55 sati,
sati, aa uu obrnutom
obrnutom smjeru
smjeru od
od
grada
grada B do grada A za 4 sata. Pri tom se uzbrdo kretao brzinom 60 km/h, po ravnom putu
B do grada A za 4 sata. Pri tom se uzbrdo kretao brzinom 60 km/h, po ravnom putu
brzinom
brzinom 72
72 km/h
km/h ii nizbrdo
nizbrdo brzinom
brzinom 9090 km/h.
km/h. Koliko
Koliko je
je rastojanje
rastojanje od
od grada
grada AA do
do grada
grada B?
B?
26 Dijagonala Vesna
Vesna Matković,
Matković, Sanja
Sanja Popović,
Popović, Miloš
Miloš Gojačanin,
Gojačanin, Aleksandra
Aleksandra Čejović,
Čejović,
JU
JU OŠ
OŠ „Drago
„Drago Milović“,
Milović“, Tivat
Tivat
Rješenja konkursnih zadataka
Rješenja
Rješenja konkursnih
iziz prošlog
konkursnih zadataka
zadataka iz
prošlog
prošlog broja
broja
broja
VI
VI razred:
razred: VI razred
1.
1. Tri
Tri druga
druga su
su zajedno
zajedno imala
imala 36
36 eura.
eura. Odlučili
Odlučili su
su da
da kupe
kupe loptu,
loptu, pa
pa je
je prvi
prvi dao
dao 6,
6, drugi
drugi 88 aa
treći
treći 4 eura. Ispostavilo se da su im posle kupovine ostale jednake sume novca. Koliko
4 eura. Ispostavilo se da su im posle kupovine ostale jednake sume novca. Koliko je je
novca imao svaki
novca imao svaki od
od drugova
drugova prije
prije kupovine
kupovine lopte?
lopte?
3∗5∗ 5∗3∗
2.
2. Šta
Šta je
je veće:
veće: 36
3∗5∗ ili 5∗3∗ , ako umjesto zvjezdica mogu da stoje bilo koje cifre?
ili 45 , ako umjesto zvjezdica mogu da stoje bilo koje cifre?
36 45
Rješenja:
Rješenja:
1.
1. Označimo
Označimo sa sa aa bb ii cc redom
redom svote
svote novca
novca kojukoju imaju
imaju prvi,
prvi, drugi
drugi ii treći
treći prijatelj
prijatelj prije
prije kupo-
kupo-
vine.
vine. Iz uslova zadatka vidimo da je a + b + c = 36. Takođe, iz uslova da je poslije kupo-
Iz uslova zadatka vidimo da je a + b + c = 36. Takođe, iz uslova da je poslije kupo-
vine
vine preostala
preostala svota
svota novca
novca kod kod sva
sva tri
tri prijatelja
prijatelja jednaka
jednaka (označićemo
(označićemo je je sa
sa x)
x) imamo
imamo da da
je:
je: aa –– 66 == x,
x, slijedi
slijedi da da je
je aa =
= xx ++ 6;
6; bb –– 88 =
= x,
x, odakle
odakle slijedi
slijedi da
da jeje bb =
= xx +
+ 88 ii cc –– 44 =
= x,
x,
odakle
odakle dobijamo
dobijamo da da jeje cc =
= x+4.
x+4. Zamjenom
Zamjenom novodobijenih
novodobijenih vrijednosti
vrijednosti umjesto
umjesto a, a, bb ii cc
dobijamo:
dobijamo: (x (x +
+ 6)
6) + + (x
(x ++ 8)
8) ++ (x
(x ++ 4)
4) == 36,
36, odakle
odakle sese dobija
dobija da
da je
je xx =
= 6.
6. Sada
Sada izračunamo:
izračunamo:
aa == 6 + 6 = 12, b = 6 + 8 = 14 i c = 6 + 4 = 10. Dakle, prijatelji su prije kupovine
6 + 6 = 12, b = 6 + 8 = 14 i c = 6 + 4 = 10. Dakle, prijatelji su prije kupovine imali imali
12,
12, 14
14 ii 10
10 eura.
eura. 3∗5∗ ∙ 5 5∗3∗ ∙ 4
2.
2. Ako
Ako se se prvi
prvi razlomak
razlomak proširiproširi sa
sa 5,
5, aa drugi
drugi sa sa 44 dobija
dobija se
3∗5∗ ∙ 5 odnosno 5∗3∗ ∙ 4. Kako
se 180 odnosno 180 . Kako
180 180
je
je brojilac
brojilac prvog
prvog razlomka
razlomka uvijek
uvijek manji
manji od od 20000,
20000, aa brojilac
brojilac drugog
drugog uvijek
uvijek većiveći odod
20000, to je prvi razlomak uvijek manji
20000, to je prvi razlomak uvijek manji od drugog. od drugog.
VII
VII razred:
razred: VII razred
1.
1. Bazen može da se napuni iz cijevi A za
Bazen može da se napuni iz cijevi A za 4040 sati.
sati. Cijev
Cijev BB je
je većeg
većeg otvora,
otvora, pa
pa se
se pod
pod istim
istim
uslovima
uslovima bazen kroz nju puni za upola kraće vrijeme. Za koliko vremena će se napuniti
bazen kroz nju puni za upola kraće vrijeme. Za koliko vremena će se napuniti
taj
taj bazen
bazen ako ako se
se istovremeno
istovremeno otvoreotvore obje
obje cijevi
cijevi ii ako
ako se
se kroz
kroz cijev
cijev B B zbog
zbog većeg
većeg pritiska
pritiska
1
uliva 1
uliva vode
vode za
za 6 više
više od
od predviđene
predviđene količine?
količine?
6
2.
2. Koliko sati pokazuje časovnik ako se
Koliko sati pokazuje časovnik ako se zna
zna da
da su
su se
se kazaljke
kazaljke poklopile
poklopile ii da
da se
se nalaze
nalaze
između 7 i 8 sati.
između 7 i 8 sati.
Rješenja:
1
1. Kako se čitav bazen kroz cijev A puni za 40 h, to se za 1 h kroz tu cijev napuni 40 bazena.
Po uslovu, cijev B puni bazen pod normalnim uslovima za (40 h) : 2, odnosno za 20 h.
1
Međutim, kako se u zadatku kaže da se zbog povećanog pritiska uliva za 6 više vode nego
1 1 1
pod normalnim uslovima, zaključujemo da se tada iz cijevi B za 1 sat napuni 20 + 6 ∗ 20 =
7
120
dio bazena. Označimo sa t potrebno vrijeme da obje cijevi napune bazen. Tada formi-
1 7
ramo jednačinu (40 + 120)t = 1, odakle se dobija rješenje t = 12 h. Dakle, pod datim uslo-
vima cijevi A i B će bazen zajedno napuniti za 12 časova.
2. Označimo sa x broj minuta, za koliko je prošlo 7 sati kada su se kazaljke poklopile. Ako
uzmemo da je početni položaj sata bio u tačno 7 sati, mala kazaljka je svoj put do po-
klapanja prešla za x vremena, dok je velika svoj put prešla za 35 minuta do podeoka 7 h i
𝑥𝑥 𝑥𝑥
dodatnih 12 do poklapanja (Na pitanje zašto baš 12 možemo odgovoriti zaključkom - jer
se velika kazaljka kreće 12 puta brže, pa je put od 7 do poklapanja prešla za 12 puta brže
𝑥𝑥
nego mala kazaljka). Odavde, izjednačavajući vrijeme, dobijamo da je x = 35 + 12, odakle
2 2
slijedi da je x = 3811 minuta. Dakle, sat pokazuje tačno 7 časova i 3811 minuta.
Napomena: Zadatak se može riješiti i pomoću uglova između kazaljki u određenim
ramo jednačinu
ramo jednačinu ((40 + )t =
+ 120)t = 1,
1, odakle
odakle se
se dobija
dobija rješenje
rješenje tt =
= 12
12 h.
h. Dakle,
Dakle, pod
pod datim
datim uslo-
uslo-
40 120
vima cijevi A i B će bazen zajedno napuniti za 12
vima cijevi A i B će bazen zajedno napuniti za 12 časova. časova.
2.
2. Označimo
Označimo sa sa xx broj
broj minuta,
minuta, za
za koliko
koliko je
je prošlo
prošlo 77 sati
sati kada
kada su
su se
se kazaljke
kazaljke poklopile.
poklopile. Ako
Ako
uzmemo
uzmemo da je početni položaj sata bio u tačno 7 sati, mala kazaljka je svoj put
da je početni položaj sata bio u tačno 7 sati, mala kazaljka je svoj put do
do po-
po-
klapanja
klapanja prešla
prešla zaza xx vremena,
vremena, dok
dok je
je velika
velika svoj
svoj put
put prešla
prešla za
za 35 Dijagonala
35 minuta
minuta podeoka 7727
do podeoka
do hh ii
𝑥𝑥
𝑥𝑥 do poklapanja (Na pitanje zašto baš 𝑥𝑥
dodatnih 𝑥𝑥 možemo odgovoriti zaključkom - jer
dodatnih do poklapanja (Na pitanje zašto baš možemo odgovoriti zaključkom - jer
12
12 12
12
se velika
se velika kazaljka
kazaljka kreće
kreće 12
12 puta
puta brže,
brže, pa
pa je
je put
put od
od 77 do
do poklapanja
poklapanja prešla
prešla za
za 12
12 puta
puta brže
brže
𝑥𝑥
nego mala kazaljka). Odavde, izjednačavajući vrijeme, dobijamo da je x = 35 +
nego mala kazaljka). Odavde, izjednačavajući vrijeme, dobijamo da je x = 35 + 12
𝑥𝑥 , odakle
, odakle
12
2 2
slijedi
slijedi da
da je
je xx =
= 38
2 minuta. Dakle, sat pokazuje tačno 7 časova i 38 2 minuta.
3811
11 minuta. Dakle, sat pokazuje tačno 7 časova i 3811
11 minuta.
Napomena:
Napomena: Zadatak se može riješiti i pomoću uglova između kazaljki uu određenim
Zadatak se može riješiti i pomoću uglova između kazaljki određenim
trenucima.
trenucima.
VIII
VIII razred:
razred: VIII razred
1. a)
1. Polinom P(x)
a) Polinom P(x) = = xx33 + 5x22 +
+ 5x + 3x
3x –– 99 rastaviti
rastaviti na na proste
proste činioce.
činioce.
b) Dokaži
b) Dokaži da da jeje dati
dati polinom
polinom djeljiv
djeljiv sa sa 88 za
za svako
svako neparno
neparno x. x.
2. Odredi
2. Odredi sva sva cjelobrojna
cjelobrojna rješenja jednačine xx22 =
rješenja jednačine = yy22 +
+ 2017.
2017.
Rješenja:
Rješenja:
1. a)
1. a) Polinom
Polinom P(x) P(x) rastavljamo
rastavljamo sledećim
sledećim transformacijama:
transformacijama:
P(x) =
P(x) = xx33 + 5x22 +
+ 5x + 3x = xx33 –– xx22 +
3x –– 99 = 6x22 –– 66 +
+ 6x + 3x = xx22(x
3x –– 33 = (x –– 1)
1) + 6(x22 –– 1)
+ 6(x 1) ++ 3(x
3(x –– 1)
1) =
=
22
xx (x – 1) + 6(x – 1)(x + 1) + 3(x – 1). Izdvajanjem zajedničkog
(x – 1) + 6(x – 1)(x + 1) + 3(x – 1). Izdvajanjem zajedničkog faktora x – 1 dobijamo: faktora x – 1 dobijamo:
2 2
P(x)
P(x) = = (x
(x –– 1)(x
1)(x2 + + 6x6x ++ 9)
9) == (x(x –– 1)(x
1)(x ++ 3)
3)2
b)
b) Znamo
Znamo da da sese neparni
neparni brojevi
brojevi mogu mogu zapisati
zapisati uu obliku
obliku 2k 2k ++ 1,
1, pa
pa zamjenom
zamjenom tog tog izraza
izraza
umjesto x
umjesto x imamo: imamo:
2 2 2 2
P(x)
P(x) = = (2k
(2k + + 11 –– 1)1) (2k
(2k + + 11 ++ 3)
3)2 = = 2k(2k
2k(2k + + 4)
4)2 == 2k(4k
2k(4k2 + + 16k
16k ++ 16)
16) = = 44 ·· 2k(k
2k(k2 + + 4k
4k +
+ 4)
4)
22
= 8k(k + 4k + 4), čime je dokazana djeljivost polinoma
= 8k(k + 4k + 4), čime je dokazana djeljivost polinoma sa 8, za svako neparno x. sa 8, za svako neparno x.
2 2 2
2.
2. Prebacimo
Prebacimo yy2 sa sa desne
desne na na lijevu
lijevu stranu
stranu pa pa dobijamo
dobijamo xx2 –– yy2 = = 2017,
2017, odnosno
odnosno
(x
(x–y)(x+y) = 2017. Kako je 2017 prost broj, datu jednačinu možemo razviti
– y)(x+y) = 2017. Kako je 2017 prost broj, datu jednačinu možemo razviti nana 44 sistema
sistema
a) x – y = 1 i x+y = 2017, odakle se dobija da
a) x – y = 1 i x+y = 2017, odakle se dobija da je x = 1009, a y = 1008, je x = 1009, a y = 1008,
b) xx –– yy =
b) = 2017
2017 ii x+y x+y = = 1,
1, odakle
odakle se se dobija
dobija da da je
je xx =
= 1009,
1009, aa yy == ––1008,
1008,
c) xx –– yy =
c) = –– 11 ii x+y
x+y = = –– 2017,
2017, odakle
odakle se se dobija
dobija dada je
je xx == ––1009,
1009, aa yy =
= –– 1008
1008 ii
d) xx –– yy =
d) = –– 2017
2017 ii x+yx+y = = –– 1,
1, odakle
odakle se se dobija
dobija dada je
je xx == ––1009,
1009, aa yy =
= 1008.
1008.
Dakle, rješenja
Dakle, rješenja ove ove jednačine
jednačine su su uređeni
uređeni parovi
parovi (x, (x, y)
y) ∈ {(1009, 1008),
∈ {(1009, 1008), (1009,
(1009, ––1008),
1008),
((––1009, – 1008), ( – 1009,
1009, –1008), ( –1009, 1008)} 1008)}
IX razred: IX razred
1. Odrediti sva cjelobrojna rješenja jednačine 3x + 7y = 89.
2. Naći f(x) ako je f(x – 1) = 4x – f(2) – 2.
Rješenja:
89−7y 87−6y+2−y
1. Izvršimo transformaciju: 3x + 7y = 89 ⇒ 3x = 89 – 7y ⇒ x = ⇒x= ⇒
3 3
y−2
x = 29 – 2y – 3
. Da bi x bilo cjelobrojno kako se u zadatku traži, to y – 2 mora biti
djeljivo sa 3, odnosno y – 2 = 3k (gdje je k cio broj), odakle je y = 3k + 2. Zamjenjujući
umjesto y novodobijenu vrijednost dobijamo da je x = 25 – 7k. Dakle, rješenja ima bes-
konačno mnogo, ali ih sve možemo objediniti uređenim parom (x, y) = (25 – 7k, 3k + 2)
gdje je k, kako je već napomenuto, cio broj.
2. Prvo što treba uraditi jeste izračunati vrijednost f(2), a to ćemo uraditi tako što ćemo za x
uzeti vrijednost 3. Tada dobijamo: f(3 – 1) = 4·3 – f(2) – 2, odnosno f(2) = 10 – f(2),
odakle dobijamo da je f(2) = 5. Sada početna funkcija poprima oblik f(x – 1) = 4x – 5 – 2
= 4x – 7. Kada umjesto x uzmemo vrijednost x + 1 dobijamo: f(x + 1 – 1) = 4(x + 1) – 7,
to jest f(x) = 4x – 3.
Dr Vladimir Drekalović
28 Dijagonala
Priprema za ČAS
Nastavni predmet Matematika
Razred VI
Nastavna tema Razlomci
Nastavni sadržaj Množenje i dijeljenje razlomaka.
Tip časa Utvrđivanje
Oblici rada Frontalni, individualni, grupni rad
Kombinovana metoda (dijaloška, samostalni rad
Metode rada
učenika i rad u grupi)
Tabla, kreda, računar, projektor, nastavne kartice,
Nastavna sredstva
nastavni listići
Ishodi učenja Obrazovni:
• Učenici treba da obnove znanja o množenju
i dijeljenju razlomaka, da stečena znanja
primjenjuju u rješavanju računskih izraza.
Vaspitni:
Učenici treba da:
• razvijaju pažnju i koncetraciju,
• razvijaju timski duh, osjećaj pripadnosti timu,
• razvijaju samopouzanje kroz iznošenje mišljenja i
ličnog stava,
• razvijaju povjerenje,
• sposobnost prenošenja i podjele znanja sa
drugima
• razvijaju želju i uvide mogućnost za traženjem
pomoći od drugih
• izgrađuju kritičko mišljenje o svom, kao i o radu
drugih.
Uvodni dio časa

Kroz „igru“ LANAC ZNANJA ponavljamo tehniku usmenog množenja ra-
zlomaka, koja će nam biti neophodna pri rješavanju složenijih algebarskih
izraza.
Najpre treba pripremiti kartice, po jednu za svakog učenika. Na kartici je sa
jedne strane odgovor, a sa druge strane pitanje, ali to pitanje i taj odgovor nisu
povezani. Postoji jedna kartica samo sa pitanjem (ona započinje lanac) i jedna
Dijagonala 29
kartica samo sa odgovorom (ona završava lanac). Kartice osmisliti tako da

odgovori na njima nisu isti, kako se ne bi javilo više učenika na jedno pitanje.
Svi moraju pažljivo da slušaju i učestvuju, kako se igra ne bi prekinula.
Kartice mogu
Kartice mogu isgledati
izgledati ovako:ovako
•9 •36 1
•
3
Odredi polovinu 3 3 5
Odredi 4 od 12 Izračunaj ∙
broja 72 5 9
Glavni dio časa

Glavni dio časa
Nakon ove „igre” učenici se prema pokazanom znanju dijele u grupe. Treba
formirati četiri grupe od po 6 učenika, tako da nastavnik imenuje vođu gru-
Nakon
pe. ove je“igre”
Vođa grupe učenik učenici
koji dobro se prema
razumije pokazanom
zadatke, znanju
vješto organizuje rad dijele u
ičetiri
pomažegrupe odgrupe
članovima po u6rješavanju
učenika, tako Grupe
zadataka. da nastavnik
sastaviti takoimenuje
da po- vođu
red vođe grupe postoji bar još jedan učenik koji će, takođe,
učenik koji dobro razumije zadatke, vješto organizuje rad i pom pomagati ostalim
članovima.
rješavanju
Nakon podjele zadataka. Grupe
učenika u grupe sastaviti
i podjele takodobijaju
uloga, učenici da pored
zadatke,vođe
ra- grup
učenik
zličite koji će
za svakog pored
člana grupe.vođe
Svaki grupe pomagati
učenik samostalno ostalim
rješava zadatakčlanovima.
koji je,
Nakon
na podjelevođe,
osnovu procjene učenika u grupe
u mogućnosti i Nakon
da riješi. podjele uloga,riješava-
samostalnog grupe dobija
nja zadataka, učenici komentarišu kako su riješili svoje zadatke i provjerava-
svakog člana. Svaki učenik samostalno rješava zadatak koji je, n
ju rješenja zadataka ostalih članova grupe. Zajednički pronalaze i ispravljaju
u mogućnosti
greške. davođa
Tačna rješenja riješi.
grupe Nakon
prikuplja isamostalnog riješavanja
u donju tabelu upisuje slovo iza zadata
kako su zadatka
tekstualnog riješiliispod
svoje
brojazadatke i provjeravaju
koji je rešenje rješenja
zadatka. Grupa učenika kojazadataka
najbrže tačno popuni
Zajednički svj dio tabele
pronalaze biva pohvaljena.
i ispravljaju greške. Tačna rješenja vođa g
Rešenje ove tabele je izreka pitagorejaca BROJEVI UPRAVLJAJU SVI-
tabelu upisuje slovo iza tekstualnog zadatka ispod broja koji je
JETOM.
učenika koja najbrže tačno popuni svj dio tabele biva pohvaljena.
Rešenje
Završni dioove
časatabele je izreka pitagorejaca BROJEVI UPRAVLJA
Završni
Nastavnikdio časa zadaje domaći zadatak. Ako ostane još nekoliko mi-
učenicima
nuta učenicima učenicima
Nastavnik možemo ispričati još neke
zadaje interesantne
domaći činjenice
zadatak. o brojevima
Ako ostane još ne
(prijateljski brojevi, savršeni brojevi).
možemo ispričati još neke interesantne činjenice o brojevim
savršeni brojevi).
30 Dijagonala
Prilog
3 1 5 1 1
Vođa grupe ⋅ 1 + (4 − ( − : )) U
4 3 2 2 4
Prvi 3 2 5 1
član tima
29 − (5 : + : ) I
5 5 2 2
Drugi 3 5 3 21
član tima
7⋅ ⋅ ⋅ : R
10 6 5 10
Treći 1 3
član tima
6 + 6⋅ A
2 4
Četvrti 1 1 1
član tima
+ : E
2 4 3
Peti 1 4
član tima  + :2 V
4 8
4 5 3
Vođa grupe 14 − 3 ⋅ ( : 4 + 5 : 1 ) J
3 6 4
Prvi 3 1 1
član tima
16 − 10 ⋅ 1 + : U
10 2 4
Drugi  8 5  41
član tima 7 − 4  : 2 O
 9 12  42
Treći 1 1 1
član tima
2 ⋅ −6⋅ V
3 5 30
Četvrti 3 1 7
član tima
− : I
4 3 9
Peti 1 1
član tima  + ⋅2 R
4 2
Dijagonala 31
3 1 5 1 1
Vođa grupe ⋅ 1 + (4 − ( − : )) O
4 3 2 2 4
Prvi 3 1 2 19
član tima  + + :6+ J
4 2 5 40
Drugi 1 1 5 1
član tima
1 ⋅2 ⋅ : 3 V
3 5 11 3
Treći 3 1 1 2
član tima
− ⋅ + E
2 2 3 3
Četvrti 1 1 1
član tima
( + ): P
2 4 3
Peti  1 1
član tima 1 + 3  : 2 M
 4 2
5 1 1
Vođa grupe 11 + (5 −  ⋅ 3 + : )2 B
6 2 4
Prvi 5 1 1
11 + (5 −  ⋅ 3 + : )2 S
član tima 6 2 4
Drugi 1 1 1
5 :  +  : 20 T
član tima 7 4 5
Treći 5 2 1 1
3 −1 :  +  A
član tima 6 5 2 5
Četvrti 3 1 7
član tima
( − ): J
4 3 9
Peti  1 1
član tima 2 − ⋅4 LJ
 4 2
1 7 15 5 2 11 1 3 5 4 3 3 9 4 1 3
2 1 3 2 1 7 1 5 0 8 2 4 2
2 6 28 4 5 12 4 2 6 15 4 8 28 7 2 8
0 0 1
Izreka pitagorejaca.
Snežana Boljević, JU OŠ „Pavle Rovinski“, Podgorica
(2. dio)
U prošlom broju Dijagonale smo dali neke osnovne podatke koji se odnose
na PISA testiranje. Napomenuli smo ko ga organizuje, s kojim ciljem, te
koje zemlje posredstvom svojih đaka učestvuju u njemu. Napravili smo i jed-
nu grubu klasifikaciju zadataka koji se na Testu pojavljuju. U prošlom broju
smo naveli tri tipa zadataka. Ovaj put ćemo navesti još tri tipa zadataka za koje
nam se čini da bi ih bilo vrijedno izdvojiti. Naravno, time ne smatramo da je
tipizacija zaokružena, tim prije što se na svakom novom testiranju pojavljuju
zadaci koji u određenom smislu donose različite vrste novina.1
Konkretna situacija i tabelarni prikaz

U sprintu, atletskoj disciplini, se pod reakcionim vremenom trkača podra-
zumijeva vrijeme koje protekne od trenutka kad starter zapuca pa do trenutka
kad trkač napusti startno postolje. Konačno vrijeme trkača uključuje i reakci-
ono vrijeme i vrijeme trčanja.
U prvoj tabeli je dato reakciono vrijeme i konačno vrijeme 8 sprintera. Po-
puni drugu tabelu.
Reakciono vrijeme Konačno vrijeme
Staza
(u sekundama) (u sekundama)
1 0.147 10.09
2 0.136 9.99
3 0.197 9.87
4 0.180 nije završio trku
5 0.210 10.17
6 0.216 10.04
7 0.174 10.08
8 0.193 10.13
1 Posljednje PISA testiranje je organizovano 2018. godine, a rezultati sa tog testiranja će

biti objavljeni krajem 2019. godine.
32
Dijagonala 33
Reakciono Konačno
Medalja Staza vrijeme vrijeme
Zlato
Srebro
Bronza
Prema dosadašnjim podacima, nijedan čo-

vjek nije u mogućnosti da reaguje na starterov
pucanj za manje od 0.110 sekundi. Ako je re-
gistrovano reakciono vrijeme trkača manje od
0.110 sekundi onda se start smatra neuspješ-
nim jer je trkač morao startovati prije pucnja.
Da je osvajač bronzane medalje imao manje
reakciono vrijeme da li bi imao šanse da osvo-
ji srebro? Odgovor obrazložiti.
Riječ je o zadatku koji je sasvim praktično
orjentisan, vezan za sport koji je popularan.
Onome ko rješava zadatak se skreće pažnja
na praktičnu veličinu koja često odlučuje po-
bjednika u ovoj disciplini, a o čemu gledaoci
koji prate atletiku obično ništa ne znaju (reak-
ciono vrijeme). U ovom tipu zadatka imamo
par zahtjeva koji su veoma različiti po slože-
nosti. Prvo, očekuje se da učenik u tabeli, koja
je popunjena data na početku zadatka, prepo-
zna i uporedi određene veličine koje su bitne za zadatak, te da na osnovu toga
popuni drugu tabelu. Drugi dio zadatka je nešto teži. Naime, iako je u njemu
potrebno samo iskoristiti operaciju sabiranja i napraviti jedno upoređivanje,
njegovu težinu čini zahtjev o izdvajanju brojeva koje treba sabrati/oduzeti i
uporediti. Metodički zahtjev o odvajajnju bitnog od nebitnog, koji se u peda-
goškoj literaturi ponekada koristi tek kao floskula bez objašnjenja i ilustracije,
u ovom zadatku PISA testiranja pokazuje svoj pravi značaj.
Nastavi niz
Mirko, po njemu poznatom obrascu, pravi figure. Za prvu figuru je koristio

34 Dijagonala
1 pravougaonik, za drugu 3, a za treću 6 pravougaonika. Koliko pravougaoni-

ka će mu biti potrebno za četvrtu figuru?2
Stage 1 Stage 2 Stage 3

Ovaj tip zadatka nećemo često naći u udžbenicima koji se koriste u našem
obrazovnom sistemu. Međutim, radi se o zadatku sa kojim su se učenici lako
mogli sresti u različitim dječjim ili enigmatskim časopisima koje čitaju u slo-
bodno vrijeme. Iako je tekstom zadatka sugerisano da je osnova za rješenje,
prije svega, numerička očekivati je da će učenici nakon posmatranja prethod-
ne slike u rješavanju zadatka prije posegnuti za crtanjem naredne figure, a
zatim i prebrojavanjem pravougaonika koji tako dobijenu figuru čine.
Isplativost
Picerija služi dvije vrste pica iste debljine ali različite veličine. Manje ima-
ju prečnik 30 cm i koštaju 30 zed-a.3 Veće imaju prečnik 40 cm i koštaju 40
zed-a. Koju picu je isplativije kupiti? Objasni odgovor.
Ovaj zadatak, kao i njemu prethodni, nema mnogo „ulaznih“ podataka, niti
dodatnih detalja koji bi nam u njegovom
rješavanju mogli otežati situaciju time što
bismo morali da odvajamo bitne od nebit-
nih podataka. Sasvim je jasno i direktno
formulisan. On je ujedno odličan primjer
zadatka koji u pravom svijetlu odražava
duh PISA testiranja – praktično-ekonom-
ska upotrebljivost matematike. Jedan oče-
kivani način rješavanja ovog zadatka, imajući u vidu naš obrazovni sistem, je-
ste da se kod obje pice dođe do cijene iste površine/jedinice mjere. Tako bi se,
na primjer, mogla izračunati površina svake od pica, a zatim bi dijeleći cijenu
pice sa njenom površinom dobili cijenu jedne jedinice mjere, u oba slučaja.
Nakon upoređivanja ta dva broja dobili bismo traženi odgovor.
2 66% đaka iz OECD zemalja je rješilo korektno ovaj zadatak.

3 Zed je izmišljena novčana jedinica koja se koristi u PISA zadacima u kojima se pojav-
ljuju cijene određenih artikala.
P itagora je bio antički grčki filozof i prvi istinski matematičar, a danas je
njegovo ime jedno od najpoznatijih u istoriji matematike. Većina podataka
o njemu se smatra nepouzdanim jer je sakupljena tek nakon njegove smrti.
Čak se godine njegovog rođenja i smrti ne smatraju potpuno pouzdanim.
Rani život Pitagore

Rođen je oko 570. godine prije nove ere na grčkom ostrvu Samosu. Kao
dijete je mnogo vremena proveo putujući sa svojim ocem Mnesarhom, koji je
po zanimanju bio trgovac. Sa 18 godina je posjetio Milet, grčki grad na zapad-
noj obali Male Azije, gde je upoznao Talesa (pisali smo o njemu u prošlom
broju), prvog poznatog grčkog filozofa i naučnika. Tales je u to vrijeme bio
prilično star, pa je malo vjerovatno da je podučavao Pitagoru. Umjesto toga,
smatra se da je samo njihovo upoznavanje uticalo na Pitagorino zanimanje za
matematiku i astronomiju. Poslušavši Talesov savjet, Pitagora kreće na puto-
vanja, prije svega sa željom da istraži Egipat. Tamo su ga podučavali mnogi
ugledni profesori i filozofi, ali i egipatski sveštenici.
Rad
Oko 530. godine p.n.e. preselio se u grad Kroton u južnoj Italiji, gdje je
nedugo potom osnovao filozofsku i religioznu školu, koja je odmah privukla
veliku pažnju. Takođe, osnovao je i vodio društvo, poznato kao pitagorejci.
Članovi ovog društva su živjeli zajedno, poštujući striktna pravila, a Pitagora
35
36 Dijagonala
je podučavao svakog člana ponaosob. O njegovom radu se ne zna mnogo ili

zbog striktnih pravila tajnosti ili zato što je teško razdvojiti njegov rad od rada
njegovih sledbenika.
Prvi ozbiljniji procvat kulture, u užem smislu, kako se ona danas shvata,
Grci su doživjeli duž obala Male Azije, kao i na jugu Italije. Najznačajnija
dostignuća nauke i kulture iz tog perioda vezuju se za Talesa i Pitagoru. Obo-
jica su svoja znanja sticali putujući po Egiptu i Mesopotamiji. Medjutim, za
razliku od Mesopotamaca i Egipćana (čija su znanja iz matematike, astrono-
mije i građevinarstva bila značajna), koji su postavljali samo pitanje: „kako
se to radi?“, Grci su počeli postavljati pitanje: „zašto se to tako radi?“. Na taj
način su napravili suštinski iskorak ka ozbiljnom zasnivanju filozofije, i nauke
uopšte. Čuvena Pitagorina teorema je po nekim procjenama bila poznata kao
tvrdjenje 1500 g. prije Pitagore, ali ni na jednom papirusu iz Egipta ili gline-
noj pločici iz Mesopotamije nema dokaza te teoreme niti naznake da je nešto
kao dokaz tada postojalo. Pitagora, ili neko od njegovih učenika, je dao prvi
poznati dokaz teoreme, pa ona po njemu i nosi ime.
Pitagora i pitagorejci su se osim matematikom bavili astronomijom, mu-
zikom i filozofijom. Pitagorina maksima kojom je pokušao da objasni zakoni-
tosti koje vladaju svijetom je „sve je broj“. Njihova filozofija je podrazumi-
jevala da se matematičkim sredstvima, konkretno brojevima, može objasniti
svijet. Pitagorejci su radili na matematici, bavili su se matematičkim doka-
zima. Njihovim, veoma značajnim, dostignućem treba smatrati matematičku
apstarkciju.
Današnjem matematičaru, ili čak i nematematičaru koji je prošao savreme-
ni školski sistem, često promakne da primijeti da je broj (prirodan) apstraktan
pojam. Preći sa koraka „2 ovce + 3 ovce = 5 ovaca“ na 2 + 3 = 5, odnosno,
razumjeti da se 2 + 3 = 5 odnosi i na kuće, ljude, brodove, da se radi o gene-
ralnom pravilu je veliko dostignuće, kojem, s obzirom na epohu u kojoj se taj
intektualni dogadjaj odigrao treba odati dužno poštovanje.
Pitagorejci ne samo da su uočili da je broj apstraktan pojam, već su za-
ključili da svijetom vladaju odnosi brojeva i svi odnosi se mogu svesti na
odnose brojeva. „Sve je broj“ je njihov osnovni moto (maksima, geslo, pa-
rola, dogma). Tales kaže da je svijet nastao iz vode, Anaksimandar govori o
„Apejronu“ (sudaru dvije suprotnosti; toplo i hladno, vlažno i suvo, vatra i
voda), Anaksimen pominje vazduh, Demokrit atome. Pitagora svoju filozofiju
vidjenja svijeta i zakonitosti u njemu objašnjava brojem! Do ovakvog rasuđi-
vanja je Pitagora došao proučavajući geometriju, muziku i astronomiju. Bro-
jevi kojima su Stari Grci tada baratali su bili prirodni (bez nule) i racionalni.
Negativni brojevi tada nijesu bili poznati.
Dijagonala 37
Od matematičkih rezulatata njegove škole najznačajniji su: Pitagorina te-

orema, teorema o zbiru uglova u trouglu i njeno uopštenje na mnogougao,
razni rezultati u konstruisanju geometrijskih figura date površine, poznavanje
osobina pet pravilnih poliedara, radovi iz astronomije. Pitagorejci su definisali
aritmetičku, harmonijsku i geometrijsku sredinu, dali mnoga tvrdjenja vezana
za brojeve, razmatrali proste, složene i savršene brojeve, ali i dijelili brojeve
na muške i ženske, mršave i debele, lijepe i ružne, parne i neparne.
Možda najznačajnije otkriće Pitagore i njegovih učenika za dalji razvoj
matematike kao teorijske discipline je otkriće nesamjerljivosti stranice i dija-
gonale kvadrata, uopšte otkriće nesamjerljivosti. Danas bismo rekli: otkriće
iracionalnih brojeva. To znači da se odnos stranice i dijagonale kvadrata ne
može izraziti brojem (tada korištenim). Otkriće nesamjerljivih duži je bio te-
žak udarac Pitagorinoj maksimi, i temelji na kojima je počivala njegova filo-
zofija su počeli da podrhtavaju. Prvi put je nastao problem koji se tadašnjim
shvatanjima matematičkih pojmova nije mogao riješiti. Otkriće činjenica „da
sve nije broj“ je ozbiljno uzdrmalo Pitagorin kult, što je bio glavni uzrok pada
njegovog autoriteta i ugleda.
Osnovno saznanje do kojeg se došlo kroz otkriće nesamjerljivosti je da ari-
tmetika nije dovoljna za zasnivanje matematike. Naime, Grci su matematiku
dugo razdvajali na aritmetiku (arithmos = broj) i geometriju. Osnova Pitagori-
nog učenja je da je svijet, na najdubljem nivou, po svojoj prirodi matematički.
Ispod fizičkog svijeta leži geometrija, a ispod nje brojevi, odnosno aritmetika.
Bez brojeva nema postojanja. Pošto se ispostavilo da je jedno tako elemen-
tarno tvrdjenje – da su sve duži samjerljive – netačno, onda se i ostala mate-
matička tvrdjenja stavljaju pod sumnju. Zato su matematičari tada počeli da
sistematski istražuju osnovna geometrijska tvrdjenja i da ih dokazuju.
Većina istoričara matematike se slaže da je otkriće nesamjerljivih najvaž-
niji intelektualni motiv za stvaranje teorijske matematike kod Starih Grka i
da je ono podstaklo niz istraživanja koja su stvarala matematiku kao teorijsku
disciplinu koja počiva na sledećem: da su matematička tvrdjenja opšte va-
žeća i da se njihova istinitost potvrdjuje dokazima.
Pitagorina teorema
N ajpoznatija teorema, koja po Pitagori nosi ime je Pitagorina teorema,

koja se primjenjuje u geometriji. Po ovoj teoremi, u pravouglom trou-
glu površina kvadrata nad hipotenuzom jednaka je zbiru površina kva-
drata nad katetama.
Dakle, ako su poznate dužine dvije stranice takvog trougla, Pitagorinom
teoremom se lako može izračunati dužina treće stranice.
38 Dijagonala
Pitagorina teorema
Politička dešavanja
Pitagora je nastojao da se ne miješa u politiku. Međutim, društvene okol-
nosti kao i uticaj koje je njegova škola imala na lokalnu zajednicu u kojoj je
živio, su ga uvlačile u politiku. S obzirom da su pitagorejci imali aristokrat-
ski i konzervativan stav, često su ih napadale demokrate, spaljivale im kuće
i proganjale ih. Zbog svega ovoga, Pitagora je bio primoran da pobjegne u
Metapont, gdje je i umro oko 494. godine p. n. e. Po nekim autorima, izvršio
je samoubistvo nezadovoljan odnosom sredine prema njegovom društvu
ZANIMLJIVA STRANA
Goldbah – Ojlerov problem
Poznato je da se svaki složen broj može predstaviti kao proizvod prostih
brojeva. A da li se može prirodan broj predstaviti kao zbir prostih brojeva?
U vezi sa tim prvi je iznio jednu pretpostavku još skoro prije dvije stotine
pedeset godina član tadašnje Petrogradske akademije nauka Hristijan Gol-
dbah (1690-1764). On je, naime, u jednom svom pismu, upućenom 1742.
godine matematičaru Leonardu Ojleru (1707-1783), saopštio da smatra da
bi se moglo dokazati da se svaki neparan broj, veći od 5, može predstaviti kao
zbir od ne više od 3 prosta broja. To se pokazuje tačnim kad se ispituje, redom,
čitav niz prvih neparnih brojeva. Tako je na primjer:
7 = 2 + 2 + 3, 9 = 3 + 3 + 3, 11 = 2 + 2 + 7, 13 = 3 + 5 + 5, itd.
Neki od ovih brojeva mogu se na više načina prikazati kao zbirovi od po 3
prosta broja. Ali dokaz da je ova tvrdnja tačna za sve neparne brojeve Goldbah
nije imao.
Ojler je Goldbahu odgovorio da ne može dokazati ovo svojstvo neparnih bro-
jeva, ali da misli da bi se moglo dokazati sljedeća teorema: svaki paran broj,
Dijagonala 39
veći od 2, može se predstaviti u vidu zbira dva prosta broja. Na primjer:

8 = 3 + 5, 28 = 11 + 17, itd.
Uostalom, kaže dalje Ojler, kad bi se dokazalo ovo svojstvo parnih brojeva,
samim tim bi bila dokazana i Goldbahova teorema. Svaki neparan broj može
se, naime, predstaviti kao zbir nekog prostog broja, na primjer 3, i jednog
parnog broja; i ako bi bilo tačno da se svaki paran broj može predstaviti kao
zbir dva prosta broja, svaki neparan broj bi se mogao predstaviti kao zbir tri
prosta broja.
Posle toga je veliki broj matematičara pokušavao da dokaže tačnost bilo
prve, bilo druge od ove dvije teoreme, ali sve do danas u tome u potpunosti
nije niko uspio. Ispitivani su svi brojevi do 100.000 i utvrđeno je da za njih
važe ove teoreme; ali da one uopšte važe, ili da one ne važe, to još niko nije
mogao da dokaže.
Ipak dva značajna rezultata u pogledu utvrđivanja tačnosti ovih teorema
bila su postignuta početkom prošlog stoljeća i ona su sljedeća.
Godine 1930. sovjetski matematičar Šinireljman (1905-1938) uspio je da
dokaže da postoji izvjestan broj K, takav da se svaki broj može predstaviti kao
zbir ne više od K prostih brojeva. Prema tome, kada bi se utvrdilo da je K = 3,
Goldbanova hipoteza bila bi dokazana. Međutim, kasnije je dokazano samo da
nije veće od 20. Zatim je 1937. god. sovjetski matematičar Ivan Vinogradov
(1891-1983) dokazao sljedeću teoremu: „Postoji konstanta C takva da svaki
neparan broj N, veći od C, može biti predstavljen u vidu sume 3 prosta broja
N = p1 + p2 + p3. Ovo je bilo vrlo značajno otkriće, ali se odnosilo samo na
neparne brojeve, a sem toga je bilo utvrđeno i da je C relativno veliki broj.
Međutim, teorema je do danas ostala nedokazana.
Ivan Obrenić, JU OŠ „Mile Peruničić“ – Maoče, Pljevlja
Logički zadaci
1. Voz od 10 vagona prešao je 100 km. Koliko kilometara je prešao svaki
vagon tog voza.
2. Dječak i djevojčica imali su isti broj oraha. Dječak je dao djevojčici 3
oraha. Jasno je da je poslije toga djevojčica imala više oraha nego dje-
čak. Za koliko?
3. Mogu li se 3 jabuke razdijeliti između dva oca i dva sina, tako da svaki
od njih dobije tačno jednu jabuku?
4. Automobil ide brzinom 60 km na sat. Za koliko treba povećati ovu brzi-
nu da bi se na svakom kilometru puta dobilo u vremenu po jedan minut?
5. Količnik dva broja je 13 puta manji od djeljenika. Koliki je djelilac?
Ivan Obrenić, JU OŠ „Mile Peruničić“ – Maoče, Pljevlja
Zadatak sa naslovne strane:
Prvih 5 učenika koji pošalju tačno rješenje zadatka sa naslovne, dobiće na
poklon primjerak četvrtog broja Dijagonale.
Rješenja zadataka sa naslovne strane iz prošlog broja:

1) KOKA
+ KOLA
VODA, A = 0, K = 3, O = 9, L = 8 , D = 1 i V = 7.
Imena učenika koji su uspješno riješili ovaj zadatak i koji će dobiti besplatan primjerak trećeg broja Dijagonale:
1. Emir Alković, „Anto Đedović“ VII-2, Bar; 2. Balša Đoković, „Anto Đedović“ VII razred, Bar;
3. Aldijana Ličina, „Meksiko“, Bar; 4. Jakovljević Lena, Maksim Gorki“ VI-6, Podgorica.
2) Jedno od rješenja je: 2019 = 1 + 3·0 + ((7 · 8 – 6) · 4 · 5 +9) · 2.

Imena učenika koji su uspješno riješili ovaj zadatak i koji će dobiti besplatan primjerak trećeg broja Dijagonale:
1. Sofija Kaluđerović, „Štampar Makarije“, IX-a, Podgorica;
2. Staša Stojanović, „Maksim Gorki“ VIII-5, Podgorica.
Zadatke za naslovnu stranu iz prošlog broja je pripremila Hidajeta Lukač, JU OŠ „Dušan Korać“, Bijelo Polje.
Uredništvo poziva nastavnike, učenike i sve čitaoce da nam šalju priloge za list:
članke, odabrane zadatke, zanimljivosti, priloge za zabavnu matematiku itd.
Dio tiraža ovog broja „Dijagonale” će biti besplatno podijeljen svim

nastavnicima matematike u osnovnim školama, kao i svim bibliotekama
osnovnih škola u Crnoj Gori.
Ovaj broj se može kupiti u „Gradskoj knjižari" i „Narodnoj knjizi".
Sve informacije o pretplati i porudžbini ovog i narednih brojeva možete naći

na sajtu Udruženja. Narudžbe slati putem mejla.
Broj žiro računa UNMCG je 550-18240-71 kod Societe Generale Montenegro banke.
Adresa redakcije je: Ul. Gojka Berkuljana br. 20, Podgorica.
Mejl: udruznastmatem@gmail.com
www.unmcgwordpress.com
ISSN 2536–5851
CIP - Каталогизација у публикацији
Национална библиотека Црне Горе, Цетиње
ISSN 2536-5851 = Dijagonala

COBISS.CG-ID 36769808
40

Dijagonala 2019 Broj 3 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dijagonala 2019 Broj 3 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Dijagonala

Zavod za školstvo je odlukom broj 01 – 1214/2 od 03.09.2018. godine preporučio ča-

Značajne tačke trougla . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Teorema 2: Simetrale uglova trougla sijeku se u jednoj tački.

Dokaz: Neka se simetrale Sα i Sβ uglova α i ß sijeku u tački O i neka su

Dokaz: Kroz tjemena A, B i C trougla ABC povucimo prave paralelne sa

Teorema 4 : Težišne duži trougla se sijeku u jednoj tački.

Dokaz: Neka je T zajednička tačka težišnih duži AM i BN trougla ABC.

Rješenje: Povucimo polupravu p(AT). Konstruisaćemo središte duži AT,

Rješenje: Povučemo pravu a(A,H), pa iz tačke B konstruišemo normalu na

d. Svaki C++ program mora imati mjesto sa kojeg se počinje izvršavati

f. Svi redovi koji se nalaze između simbola /* i */ su komentar. Ko-

using namespace std;

// Komentar u jednom redu

2. Štampanje rezultata: cout

using namespace std;

// Komentar u jednom redu

f. Ako želimo da štampamo više stringova ili brojeva, moramo ih poslati

h. Donja slika prikazuje izgled okruženja poslije pokušaja prevođenja

i. Dvostrukim klikom na grešku (mjesto označeno strelicom na gornjoj

3. Deklaracija promjenljivih, tip promjenljive

b. Kada vam treba promjenljiva, morate zatražiti memoriju koja će ču-

e. Sve operacije se izvršavaju slijeva udesno, osim operatora dodjeljiva-

Ulaz: a, b – dužine stranica pravougaonika, a i b su pozitivni

d. Drugi način zadavanja algoritma je grafički, koristeći takozvani dija-

1. Početak / Kraj Umjesto istog simbola za ulaz/izlaz,

e. Algoritamska šema (dijagram toka) za naš zadatak:

f. Za učitavanje podataka u jeziku C++ koristi se objekat cin. Napišite

using namespace std;

4. Izračunati vrijednost izraza, pa rezultate zapisati u obliku decimalnog broja:

9. Figura na slici sastavljena je od jednog kvadrata i četiri podudarna jednakokrako-pravougla

9. Figura na slici sastavljena je od jednog kvadrata i četiri podudarna jednakokrako-pravougla

5. Izračunati obim i površinu trougla ABC sa slike ako je AC = 10 cm.

Zadaci za vježbu za testiranje učenika IX razreda

1. Izračunti vrijednost izraza: a) 0,48 + 2,6 − 3,5; b) 0,54: 0,6 + 10 ∙ 0,22;

12. a) Obim kruga ima dužinu 4π cm. Izračunati njegovu površinu.

b) Krug ima površinu 9π cm2 . Izračunati njegov obim.

13. Spoljašnji ugao na osnovici jednakokrakog trougla je za 40° veći od susjednog

14. Kod pravilnog mnogougla je Dn = 44. Izračunati Sn.

Aleksandra Vuković, JU OŠ „Milan Vukotić“, Golubovci

1. Kvadrat stranice a predstavlja mrežu trostrane piramide. Izračunati zapreminu te piramide

2. Automobil je prevalio rastojanje od grada A do grada B za 5 sati, a u obrnutom smjeru od

Vesna Matković, Sanja Popović, Miloš Gojačanin, Aleksandra Čejović,

Rješenja konkursnih zadataka iz prošlog broja

Uvodni dio časa

kartica samo sa odgovorom (ona završava lanac). Kartice osmisliti tako da

Glavni dio časa

Konkretna situacija i tabelarni prikaz

4 0.180 nije završio trku

1 Posljednje PISA testiranje je organizovano 2018. godine, a rezultati sa tog testiranja će

Prema dosadašnjim podacima, nijedan čo-

Mirko, po njemu poznatom obrascu, pravi figure. Za prvu figuru je koristio

1 pravougaonik, za drugu 3, a za treću 6 pravougaonika. Koliko pravougaoni-

Stage 1 Stage 2 Stage 3

2 66% đaka iz OECD zemalja je rješilo korektno ovaj zadatak.

Rani život Pitagore

je podučavao svakog člana ponaosob. O njegovom radu se ne zna mnogo ili

Od matematičkih rezulatata njegove škole najznačajniji su: Pitagorina te-

N ajpoznatija teorema, koja po Pitagori nosi ime je Pitagorina teorema,

veći od 2, može se predstaviti u vidu zbira dva prosta broja. Na primjer:

Rješenja zadataka sa naslovne strane iz prošlog broja:

2) Jedno od rješenja je: 2019 = 1 + 3·0 + ((7 · 8 – 6) · 4 · 5 +9) · 2.

Dio tiraža ovog broja „Dijagonale” će biti besplatno podijeljen svim