Prostorna pokretljivost

stanovnišva- Migracije
(Nejašmić str. 114-125)

Demo II - Anđela
Migracije
-prostorno razmještanje ljudskih resursa u središtu zanimanja humane geogrfije
-migracije + prostorno kretanje = ukupno kretanje
-prvobitna pokretljivost – zbog oskudnih prirodnih resursa
-sezonsko kretanje iranskih gorštaka, odlazak turske obitelji u Berlin, kretanje za žetvom u
SAD-u (od Texasa u svibnju do Montane u rujnu), dnevno kretanje stanovništva iz predgrađa
u Torino
-prostorna pokretljivost i migracije (u širem smislu)

PROSTORNA POKRETLJIVOST
Migracija ili seljenje – sve promjene mjesta stalnog boravka bilo da je riječ o trajnom ili
privremenom preseljenju, na manju ili veću udaljenost ili preko državnih i administrativnih
granica

E.S. Lee – migracija kao trajna ili polutrajna promjena boravišta, bez obzira u pogledu i
ograničenju udaljenosti (davna definicija).

1) Migracija - promjena boravišta koja razumijeva najmanje seljenje u drugo naselje kao
administrativno-statističku jedinicu (samostalno naselje), dok se promjena stanovanja
unutar jednog naselja ne smatra migracijom (unutargradska pokretljivost).

2) Cirkulacija – različiti oblici pokretljivosti, uglavnom kratkotrajne, učestale ili

ciklične, kojima je zajedničko obilježje izostanak bilo kakve namjere za stalnom ili
dugotrajnom promjenom boravišta (Zelinsky, 1971.)

- migracije-migrant
- cirkulacije – cirkulant, komutant
* U Hrv. Zagorju može se čuti izraz ''penduleri'' radnici koji svakim danom odlaze vlakom na
rad u Zagreb
- Hrvatsko Zagorje (cirkulanti-penduleri, pondleri)
- internacionalizirani naziv (cirkulant)

1
TIPOLOGIJA PROSTORNE POKRETLJIVOSTI
-najvažniji kriterij – trajanje i učestalost prostornog kretanja, dok je drugo važno mjerilo
udaljenost koje ima sekundarno značenje
-trajno preseljenje sa sela uzrokuje depopulaciju sela, a redovito kretanje ljudi sa sela na rad u
grad može imati suprotan učinak

PROSTORNA POKRETLJIVOST PREMA TRAJANJU I UČESTALOSTI TE

TERITORIJANOM DOMETU
-prema trajnosti i učestalosti
  KONAČNA    
   
MIGRACIJA PONOVNA
KRATKOTRAJN
POVRATNA
  A
  PRIVREMENA  
  DUGOTRAJNA PONOVNA
      POVRATNA
  JEDNOKRATNA  
  SLUČAJNA VIŠEKRATNA  
   
  JEDNOKRATNA  
CIRKULACIJ
SEZONSKA VIŠEKRATNA
A  
   
  DNEVNA  
  REDOVITA TJEDNA  
    POVREMENA  

-prema udaljenosti (teritorijalnom dometu)

    PODRUČNA
  UNUTARNJA UNUTARREGIONALNA
MIGRACIJA MEĐUREGIONALNA
I  
CIRKULACIJA MEĐUNARODNA
INTRAKONTINENTALN
VANJSKA
  A
INTERKONTINENTALN
    A

KONAČNA MIGRACIJA – preseljenje u drugo mjesto s namjerom konačnog ostanka

PRIVREMENA MIGRACIJA – promjena mjesta stalnog boravka s namjerom migranta da se
 zadrži neko određeno vrijeme u mjestu doseljenja
KRATKOTRAJNA – traje nekoliko mjeseci ili godina
DUGOTRAJNA – traje npr. cijeli radni vijek
- pojava migrant u mjestu doseljenja (rada) živi sam, a obitelj mu je ostala u polazišnom
mjestu
-svaka od kategorija privremene migracije može biti:
 PONOVNA (migrant se nakon nekog vremena seli u neko drugo mjesto
 POVRATNA (migrant se nakon nekog vremena vraća u mjesto prethodnog stalnog
stanovanja ili u mjesto rođenja)

REDOVITA CIRKULACIJA – redovita kretanja između mjesta stalnog boravka i drugog
mjesta (radi posla, školovanja), a učestalost u mjesto boravka može biti DNEVNA, TJEDNA
ili RJEĐA i POVREMENA (tromjesečna ili rjeđe)

SLUČAJNA CIRKULACIJA – uključuje svaki neredoviti odlazak iz mjesta stalnog

stanovanja u neko drugo mjesto (radi liječenja, kupovine, razonode)

SEZONSKA CIRKULACIJA – zbiva se samo tijekom određenih godina doba, uglavnom u

vezi potražnje radne snage u poljoprivredi, građevinarstvu i ugostiteljstvu

- Pri udaljenosti dvije su glavne kategorije:

Unutarnja i vanjska migracija i cirkulacija

UNUTARNJA može biti

- PODRUČNA (lokalna) – iz jednog mjesta općine u drugo
- UNUTARREGIONALNA – iz jedne oćine u drugu općinu iste regije ili npr. županije
- MEĐUREGIONALNA – iz jedne regije u drugu regiju

VANJSKA se migracija i cirkulacija zbivaju preko državnih granica

- Prema tipu udaljenosti:
1) Migracije na kraću udaljenost
2) Migracije na veću udaljenost

- Prema kriteriju glavnog uzroka (motiva)

3
 1) EKONOMSKA migracija i cirkulacija
2) NEEKONOMSKA migracija i cirkulacija uzrokovana socijalnim, političkim,
obiteljskim, individualnim psihološkim, zdravstvenim i sličnim razlozima

- Prema kriteriju dragovoljnosti

1) DRAGOVOLJNA
2) PRISILNA (osoba nema mogućnost izbora)

- Prema kriteriju organiziranosti

1) ORGANIZIRANA
2) NEORGANIZIRANA (spontana stihijska)

EGZODUS ili BIJEG –nagli odlazak velikog broja ljudi iz nekog kraja uvjetovan različitim
nedaćama

Tranzicija prostorne mobilnosti (Wilbur Zelinsky)

1. Povezanost oblika pokretljivosti i razine društveno-gospodarskog razvoja
2. Prijelaz sa sesilnih uvjetas manjim brojem ograničenih oblika prostorne i socijalne
pokretljivosti, prema širim i različitijim oblicima koji se pojavljuju u suvremenom
društvu
3. S promjenama u razini rodnosti i smrtnosti koji uvjetuje modernizacija društva
zbivaju se promjene u tipičnim oblicima mobilnosti

- Migracijska – tranzicija prikazana kao povijesno uvjetovan proces

Zelinski razlikuje 5 etapa u procesu prostorne-tranzicijske mobilnosti

1. FAZA – predmoderno tradicionalno društvo
2. FAZA – rano tranzicijsko društvo
3. FAZA - kasno tranzicijsko društvo
4. FAZA – razvijeno društvo
5. FAZA – visokorazvijeno društvo
- Zelinsky u sklopu tranzicijskog modula razmatra sljedeće oblike prostorne
pokretljivosti (međunarodnu migraciju, pograničnu migraciju, migraciju selo-grad,
migraciju grad-grad i unutar grada te cirkulacije)
- Rad pisan 1971. (superrazvijena društva danas – SAD, Japan)

1. FAZA TRANZICIJE MOBILNOSTI

- Predmoderna duštva
- Odgovara predtranzicijskoj etapi razvoja stanovništva
- Slaba pokretljivost stanovništva
- Ograničena cirkulacija vezana uz lokalnu trgovinu, iskorištavanje zemlje, ratovanje,
vjerske običaje i sl.
- Prevladava autohtono stanovništvo koje od rođenja živi u istome mjestu

2. FAZA TRANZICIJE MOBILNOSTI

- Rano tranzicijsko društvo
- Vrlo brojna migracija iz sela u gradove
- Znatna kolonizacija seoskog stanovništva u slabo naseljena (pogranična) područja
unutar države, ako za naseljenike ima dosta obradive zemlje
- Snažni iseljenički tokovi u prihvatljive i privlačne inozemne destinacije
- Slaba, ali znakovita migracija sttučnjaka iz naprednijih dijelova svijeta
- Znatan porast cirkulacije
- Ovi procesi povezani s industrijalizacijom, urbanizacijom, deagrarizacijom

3. FAZA TRANZICIJE MOBILNOSTI

- Kasno tranzicijsko društvo
- Migracija selo-grad na vrhuncu, ali počinje slabiti
- Posve oslabljena kolonizacija u slabije naseljena (pogranična područja)
- Iseljevanje slabi ili prestaje
- Svi oblici cirkulacije u porastu

4. FAZA TRANZICIJE MOBILNOSTI

- Razvijeno društvo
- Promjena mjesta boravka potupno se uravnotežuje i oscilira na visokoj razini
- Migracija grad-selo se nastavlja ali se i dalje smanjuje

5
 - Jaka migracija iz grada u grad i unutar gradske aglomeracije
- Gase se kolonizacijska naseljenost
- Znatno doseljavanje polukvalificirane i nekvalificirane radne snage iz relativno
nerazvijenih država
- Znatna međunarodna migracija ili cirkulacija stručnjaka

5. FAZA TRANZICIJE MOBILNOSTI

- Visokorazvijena društva
- Smanjenje promjene boravišta (migracije) i usporavanje nekih oblika cirkulacije –
zbog informacijske dostupnosti
- Gotovo sva migracija interurbana i intraurbana
- Daljnje doseljavanje relativno nekvalificirane radne snage iz nedovoljno razvijenih
zemalja
- Dalje povećanje nekih postojećih oblika cirkulacije
- Stroga politička kontrola unutarnje i vanjske migracije

ODREDNICE PROSTORNE POKRETLJIVOSTI

- Unutarnju i vanjski migraciju oblikuju istovjetni čimbenici no pri vanjskoj migraciji
ulogu imaju međunarodni odnosi i držano zakonodavstvo
Četiri skupine čimbenika prostorne pokretljivosti: gospodarski, socijalni, demografski,
ostali
a) GOSPODARSKI
- proistječu iz prostorne neusklađenosti gospodarske i populacijske stope rasta
- kretanje iz nerazvijenih u razvijene dijelove zemlje
- prostorna pokretljivost veća što je veća razlika u stupnju i dinamici gospodarskog
razvitka između dva područja
- glavni motiv: mogućnost zaposlenja, stjecanje viših zarada, poboljšanje životnog
standarda

b) SOCIJALNI
- socijalni čimbenici u užem smislu (stupanj urbanizacije, veličina kućanstva),
psihološko-socijalni, (privlačnost velikih gradova), individulani psihološki (kad ide on
mogu i ja), etnički, kultorolosški
 c) DEMOGRAFSKI
- utječe na obujam i smjer prostorne pokretljivosti
- glavni čimbenici: prostorno različite stope rodnosti, smrtnosti, prirodne 1promjene,
kao i različita gustoća naseljenosti, između polazišta i odredišta
- područja s velikim demografskim pritiskom (slabije razvijena, velika agrarna
gustoća)
- iz takvih se krajeva stan. kreće prema razvijenim područjima s niskim natalitetom

d) OSTALI
- politički u užem smislu (različite vrste prisile ili diskriminacije), prirodne nedaće
(potresi, poplave), čimbenik osobne prirode (želja za pustolovinom, bijeg od
nesnošljive okolice), geografski (klima, iskorištavanje energetskih resursa, nadmorska
visina, geografski položaj)

- informacijska i prometna dostupnost

T. Hagerstrand – privatnu informaciju smatra najvažnijom pogonskom snagom u difuziji

inovacija
- emigracija se odvija kanalima rodbinstva, susjedstva, prijateljstva (from the know to the
know) → kako kažu Irci

Lančana migracija – pojava kad migrant poziva članove obitelji, rodbine ili lokalne
zajednice, povezujući time pojedinačnu i obiteljsku migraciju u longitudinalnoj perspektivi
- I drugi oblik kad migrant iz područja A odlazi u područje B, a na mjesto A dolazi novi
iz područja C
- Prometna dostupnost – sredstvo i poticaj na iseljavanje
- Migracija nije uvijek najveća iz najsiromašnijih krajeva kako se obično misli zbog
zatvorenosti za informacije te se stoga ti stanovnici kasnije uključuju u inovacijske
procese
- U ranoj fazi iseljavanja prevladavaju imućniji
- Prometna revolucija – jeftiniji prijevoz

MIGRACIJE (SELJENJE STANOVNIŠTVA)

- Promjena mjesta stalnog boravka

7
 - Sociolozi smatraju migraciju kao prijelaz iz jedne u drugu sociokulturnu sredinu

Prema osnovnom uzroku i vremenu nastajanja postoje 6 tipova.

1. TIP – seljenja uzrokovana osvajačkim pohodima (Rimljani, Avari, Mongoli)
- Ovaj tip migracije ima prisilni karakter (zbjeg pred vojskom)
2. TIP – seljenje stan. koje je spontano slijedilo osvajačke pohode ili seljenje potaknuto
prirodnim nedaćama (poplave, potresi, suše)
3. TIP – sustavno naseljavanje – kolonizacija
- Provodili osvajači u populacijski ispažnjene krajeve, ali i središnje vlasti u slabije
naseljena područja
- Vojne krajine od ruskih stepa do Jadrana
4. TIP – preseljavanje etničkih manjina zbog geopolitičkih promjena (raspad
višenacionalnih država)
- Migracija manjeg postanka
- 1922. G. transfer stan. Grčke i Turske
- Potkraj 2. Svjetskog rata milijuni Nijemaca napuštaju istočnoeuropska područja
- Preseljavanje Hindusa iz Pakistana, a muslimana iz Indije
5. TIP – migracija političkih migranata i prebjega
- U većem obujmu nakon Oktobarske revolucije, a posebice nakon 2. Svjetskog rata
6. TIP – slobodna (ekonomska migracija)
- Motiv seljenja: potraga za poslom, većom zaradom

- Svaki oblik migracije implicira dva područja:

1) Područje podrijetla (polazište)
2) Područje doseljenja (odredište)
- Između polazišta i odredišta MIGRACIJSKI TOK ili STRUJA
- Sastavnice migracije
1) IMIGRACIJA (useljavanje)
2) EMIGRACIJA (odseljavanje)
3) MIGRACIJSKI SALDO, MIGRACIJSKA BILANCA, NETO MIGRACIJA (I-E)

I>E (pozitivan migracijski saldo – MEHANIČKI PRIRAST)

E>I (negativan migracijski saldo – MEHANIČKI PAD)
I=E (nulti migracijski saldo – URAVNOTEŽENA MIGRACIJA)
BRUTO MIGRACIJA – ukupan broj selilaca na određenom području (I+E)

Utjecaj migracije na ukupno kretanje stanovništva:

a) Djeluje na veličinu ukupnog stanovništva i na njegov prostorni razmještaj
b) Na sastavnice prirodnog kretanja (m i n)
c) Na sastav stanovništva (demografski, društveno-gospodarski, kulturno-antropološki)
Krajnji učinak na ukupan broj stanovnika je jasan:
- Doseljavanje (imigracija) je pozitivna komponenta ukupnog kretanja i uzrokuje uz
nepromijenjene uvjete, porast broja stanovnika, a iseljavanje (emigracija) negativna je
komponenta i dovodi do smanjenja stanovnika.
U polazištu migracija pospješuje starenje, dok u odredištu djeluje na pomlađivanje
stanovništva.
U zemljama engleskog govornog jezičnog područja pojmovi imigracija i emigracija koriste se
samo za vanjsku migraciju, a kad se radi o unutarnjoj koriste se termini IN-MIGRATION i
OUT-MIGRATION
Migracija ima dva vremenska učinka:
1) TRENUTAČNI – odmah mijenja broj stanovnika, manjak ukupnog broja stanovništva
(na svim sastavnicama)
2) DUGOROČNI – puno važniji, odgođeni, stanovništvo koje emigrira sa sobom nosi
sve vitalne događaje (rađanja, brakove, umiranja), emigrira mlado muško stanovništvo
(migriranje iz ekonomskih razloga), preseljavanja žena radi udaje.

- Najjači utjecaj na opće kretanje ima konačna migracija (sekularno smanjenje rodnosti)
- Masovna preseljenja s područja visokog nataliteta na područje niskog nataliteta
odgođeno (posredno) djeluje na globalna demografska kretanja
- Dolaskom u područje niskog nataliteta migranti prihvaćaju niske stope rađanja
- Migracijom uvjetovana redukcija fertilnih kontigenata uzrokuje u području podrijetla
smanjene mase rađanja ali i povećane stope smrtnosti jer se seli ona dio populacije
manje podložan smrti
- Emigracija može imati i koristan učinak – smanjuje populacijski pritisak na agrarno
područje
- Privremena migracija – izostaje izravan utjecaj na demografska kretanja, ali postoji
posredan (migranti se u sredini u kojoj privremeno borave susreću s niskim ''normama
rodnosti'', a to može utjecati na njihove reproduktivne značajke

9
Teorije migracije
Ravensteinovi zakoni migracije – ''The Laws of migration'', popis stanovništva 1981.
- G.1885. rezultate svojih statističkih istraživanja predočio Kraljevskom statističkom
Društvu u Londonu
Cilj – utvrditi obilježja zajednička svim migrantima
Ima 11 točaka:
1) Glavnina migranata migrira na kratku udaljenost
2) Migracija napreduje korak po korak
3) Migranti na veliku udaljenost uglavnom preferiraju jedno od velikih trgovinskih ili
industrijskih središta
4) Svaki tok migracije proizvodi kontratok
5) Starosjedioci gradova manje su skloni migraciji nego oni iz seoskih krajeva
6) Žene više sudjeluju u unutarnjoj, a muškarci u vanjskoj migraciji
7) Glavninu kontigenta migranata čine odrasli: cijele obitelji rijetko migriraju izvan
domovine
8) Veliki gradovi rastu više pod utjecajem migracije nego pod utjecajem pozitivne
prirodne promjene
9) Obujam migracije raste usporedo s razvojem industrije i trgovine
10) Glavni smjer ide iz ruralnih krajeva u središta industrije i trgovine
11) Glavni uzroci migracija ekonomske rirode
- I danas vrijedi tvrdnja Ravensteina da je obrnut odnos između veličine i udaljenosti
migracije
- U industrijaliziranim i postindustrijaliziranim društvima glavni tok unutarnje
migracije, za razliku od Ravesteinova vremena, pretežito teče upravo u suprotnom
smjeru, iz gradova u seoska područja ili iz gradova u grad.

Model Everett S. Lee – Teorija potiskivanja – privlačenja

E.S. Lee – sociolog koji je nadopunjavo Ravensteinove zakone
Cilj: postavio razvitak opće sheme u koju se mogu smjestiti različiti oblici prostorne
pokretljivosti
- Push i pull čimbenici između kojih se nalaze zapreke migraciji (državni zakoni,
tradicija)
Odluka pojedinca da migrira treba se promatrati u sklopu skupine čimbenika povezanih sa:
a) Područjem podrijetla
b) Područjem doseljenja
c) Sa zaprekama → nastaju između polazišta i odredišta
d) Sa osobnim čimbenicima

POLAZIŠTE MIGRACIJE
- Pozitivni čimbenici → ZADRŽAVAJU
- Negativni čimbenici → POTISKUJU
- Neutralni čimbenici → NEBITNI ZA ODLAZAK

ODREDIŠTE MIGRACIJE
- Pozitivni čimbenici → PRIVLAČE
- Negativni čimbenici → ODBIJAJU
- Neutralni čimbenici → NEBITNI ZA DOLAZAK

- Migranti koji se kreću iz svog prebivališta u mjesto preseljenja susreću se s mnogim

zaprekama (udaljenost, administrativna ograničenja, mogućnost prijevoza)
- Kad su pozitivni čimbenici u odredištu i negativni u polazištu dovoljno jaki dolazi do
MIGRIRANJA

OBUJAM MIGRACIJA određen:

1) Stupnjem različitosti polazišta i odredišta
2) Stupnjem različitosti populacije
3) Jačinom zapreka koje stvaraju migriranjem
4) Stanjem razvijenosti nekog područja

OBILJEŽJA MIGRANATA:
- Migracije su selektivne
- Pozitivnim selekciju pokazuju oni migranti čije je migriranje određeno plus
čimbenicima u odredištu
- Pozitivnu selekciju pokazuju migranti koji svladavaju velike zapreke

11
 - Negativnu selekciju pokazuju oni migranti čije je migriranje određeno minus
čimbenicima u polazištu
- Nedostatak teorije: nedovoljno razvijeni model društvene strukture i
stratifikacije
Todarov migracijski model
- Razmatrao migraciju iz ruralnih u urbana područja.
- Velika migracija selo-migracija i velika urbana nezaposlenost njemu – za njega su
velik fenomen.
- Ravnoteža stope urbane nezaposlenosti čije postizanje dovodi do prestanka ruralno –
urbane migracije.

Teorija socijalnih mreža

- Migracija (međunarodna) nije tek posljedica ekonomskih varijabli, odnosno zakona
ponude i potražnje.
- Migrantske veze mogu se odrediti kao skupovi interpersonalnih veza (povezivanje
bivših migranata, migranata, nemigranata kroz odnose srodstva, prijateljstva i
zavičajnosti

MIGRACIJE / FAZE PONAŠANJA

- G. Standing migraciju kao proces konceptualizira kroz više faza ponašanja u kojima se
može naći svaki pojedinac
1) Bez pomisli na migraciju
2) Pomisao na migriranje, ali ostvarenje odgođeno za neko neodređeno buduće vrijeme
ili privremeno dok se ne steknu uvjeti (mogućnosti)
3) Namjeravano migriranje, ali vrijeme i odredište neodređeni
4) Migriranje u tijeku
5) Migriranje završeno
6) Migriranje ponovljeno
7) Povratak u područje podrijetla ili u prethodno prebivalište

- Migracija nije samo puki čin i društveni fenomen, ona sa sobom nosi preduvjete
migriranja, odluku o migriranju, posljedicu te na kraju promjene vrijednosnih stavova
migranata tijekom tog procesa.
 SELEKTIVNOST MIGRACIJE (Nejašmić str. 125-156)

- SELEKTIVNA, PROBRANA MIGRACIJA → DIFERENCIRANA MIGRACIJA

- Samoizbor, samoselekcija prema određenim demografskim i društveno-
gospodarskim obilježjima

1) Prema dobi
- Dvadesetogodišnjaci i najpokretljiviji
- P. Shaw – fleksibilnost mladih ljudi da se prilagode u vrijeme najjačeg prekomorskog
iseljavanja (1901. – 1912.) – 58% migranata u dobi od 20 do 39 godina
2) Prema spolu
- Migracije na kraće udaljenosti = žene (udajno-ženidbene migracije), na veće
udaljenosti – muškarci
3) Prema bračnom stanju
- Mlađi samci, mlade neudane žene, mladi parovi bez djece skloniji migraciji
4) Prema obrazovanju i zanimanju
- Veća sklonost migraciji osobe visokog obrazovanja

ODLJEV STRUČNJAKA (ODLJEV MOZGOVA) ili BRAIN DRAIN

- Prvi put pojam upotrebljen 1962., a upotrijebilo ga je Kraljevsko statističko društvo
Velike Britanije
- Samo nekoliko zemalja registrira kvalifikacije svojih imigranata (Australija, Kanada,
SAD, VB)
Čimbenici odljeva mozgova prema P. Visaria (1977.):
1) EKONOMSKI
2) OSOBNI
3) RADNO-PROFESIONALNI
4) SOCIOKULTURNI
- Odljev stručnjaka danas ima četiri struje:
1) Iz zemalja u razvoju u razvijene
2) Iz jedne razvijene u drugu razvijenu

13
 3) Iz jedne zemlje u razvoju u drugu zemlju u razvoju
4) Iz razvijene zemlje u zemlju u razvoju
IZVORI PODATAKA, POKAZATELJI I METODE ANALIZE MIGRACIJE

1) REGISTAR STANOVNIŠTVA
- Najtočniji izvor o migraciji jer je tekuća baza podataka o preseljavanju stanovništva
(temeljem prijave i odjave boravka)
- Izvor podataka za unutarnju i vanjsku migraciju
- Norveška je primjer zemlje s razvijenim registrom stanovništva

2) POPIS STANOVNIŠTVA
- Relevantniji izvor podataka za unutarnju nego za vanjsku migraciju
- Nedostatak: provodi se svakih 10 godina
- Popis registrira samo žive, ali ne i one koji su migrirali ali umrli netom prije
popisivanja

3) ANKETE O MIGRACIJI
- Spoznaja o pojedinim obilježjima migrantskog kontigenta motiva migriranja,
migrantske prošlosti.

4) OSTALI IZVORI
- Rodni, smrtni, vjenčani listovi, školske svjedodžbe, porezni registri, registri birača

POKAZATELJI I METODE ANALIZE MIGRACIJE

- Opće stope koje pokazuju učestalost migracije stan. unutar određene administrativno-
teritorijalne jedinice
-
1) OPĆA STOPA BRUTO MIGRACIJE – yb = I+E/P*1000
- Apsolutni iznos bruto migracije / broj stan. sred. godine

2) OPĆA STOPA NETO MIGRACIJE – yn = I-E/P*1000

- Apsolutni iznos neto migracije / broj stan. sred. godine

3) OPĆA STOPA IMIGRACIJE – i = I/P*1000

 - Broj doseljenih na određeno područje / broj stan. sredinom godine

4) OPĆA STOPA EMIGRACIJE – e = E/P*1000

- Broj odseljenih na određenom području / broj stan. sredinom godine

*specifične stope*

1) SPECIFIČNA STOPA BRUTO MIGRACIJE PREMA DOBI – yb,x = (I+E)x/Px*1000

- Bruto migracija određene dobne skupine / ukupno stanovništvo iste dobi

2) SPECIFIČNA STOPA NETO MIGRACIJE PREMA DOBI – yn,x = (I-E)x/Px*1000

- Neto migracija određene dobne skupine / ukupno stanovništvo iste dobi

3) SPECIFIČNA STOPA IMIGRACIJE PREMA DOBI – ix = Ix/Px*1000

- Broj doseljenih određene dobi / ukupno stanovništvo određene dobi

4) SPECIFIČNA STOPA EMIGRACIJE PREMA DOBI – ex = Ex/Px*1000

- Broj odseljenih određene dobi / ukupno stanovništvo određene dobi

5) SPECIF. STOPA IMIGRACIJE PREMA SPOLU – if = If/Pf*1000, im = Im/Pm*1000

- Doseljeno žensko/muško stanovništvo / ukupno žensko/muško stanovništvo

6) SPECIF STOPA EMIGRACIJE PREMA SPOLU – ef = Ef/Pf*1000, em = Em/Pm*1000

- Odseljeno muško/žensko stanovništvo / ukupno muško/žensko stanovništvo

METODE ANALIZE MIGRACIJA

1) IZRAVNA (neposredna) – registar – najtočnija: temelji se na stalnom praćenju
promjene prebivališta
2) KOMPARATIVNA (vitalno-statistička) – dva popisa
3) POSREDNA METODA – metoda rodnog kraja – procjena mig. salda između mjesta
rođenja i mjesta prebivališta
2) Komparativna
- usporedba podataka o ukupnom kretanju i prirodnoj promjeni između dvaju popisa
S = P2 – (P1+Pp)

15
P2 – broj stan. određenog područja na kraju razdoblja
P1 – broj stan. određenog područja na početku razdoblja
Pp – prirodna promjena (apsolutno)
S – migracijski saldo
+SALDO - pokazuje koliko se ljudi više doselilo nego odselilo
−SALDO – pokazuje koliko se ljudi više odselilo nego doselilo
0SALDO – ravnoteža

Unutarnja migracija
- Oblik prostorne pokretljivosti čije se polazište i odredište nalazi unutar granica jedne
države
- Usko vezana uz društveno-gospodarski razvoj (urbanizacija i industralizacija)
- Struja selo-grad (jačanje s kapitalizmom)
- Najranije se pojavljuje u Engleskoj, Francuskoj i Njemačkoj
- SAD – od 1916. do 1920. zbivala se međuregionalna migracija (THE GREAT
MIGRATION) Afroamerikanaca iz pretežito ruralnih prostora južnih i istočnih
saveznih država u gradove na sjeveru i zapadu
- SNOWBELT TO SUNBELT MIGRATION (Kalifornija, Arizona, Florida, Nevada)
→ motiv: želja za boravkom u toplijim regijama
- ''Ruralna renesansa'' – suvremena migracija iz glavnih metropolitanskih područja u
periurbani pojas i u ruralna područja (struja jenjava 90-ih)
- Kontratok – doseljavanje u metropolitanska područja osjetno slabiji, dolazi do
smanjenja urbanog stanovništva u SAD-u još od 1. Popisa 1970. , u prosjeku se
boravište u SAD-u mijenja svakih sedam godina ili oko 11 puta tijekom života
- Primate city – središte sekundarnih i tercijarnih djelatnosti – transportni sustav
- Bangkok – najizrazitiji primjer primarnog grada u svijetu (više od ½ tajlandske urbane
populacije)
- Drugi primjer = Tunis
- Henry Richardson = utjecaj migracije selo-grad (pozitivni i negativni učinci)
- Prekomjerno pražnjenje sela – otoka St. Kilda u Škotskoj dovelo do ruba
preživljavanja, 1930. Vlada evakuirala stan. otoka St. Kilda

Unutarnja migracija u Hrvatskoj

- Nakon II. svjet. rata glavni unutarnji migracijski tok selo-grad
 - 60-ih i 70-ih = RURALNI EGZODUS
- 1948.-1991. – migracija selo-grad (950 000 osoba)
- Međuseoska migracija = ženidbena migracija
- Prosječna stopa bruto migracije u Hrvatskoj 17,3‰ → 1991.-2001.
- Prevladavajuća struja MEĐUŽUPANIJSKA (42,2%), zatim MEĐUOPĆINSKA
(38,8%), UNUTAROPĆINSKA (19,0%)

Vanjska migracija
- oblik prostorne pokretljivosti stanovništva kojemu je polazište unutar granica, a
odredište izvan granica jedne zemlje i koji razumijeva promjenu stalnog mjesta
boravka
- prema teritorijalnom dometu:
1) međususjedska
2) kontinentalna
3) interkontinentalna

TIPOLOLOGIJA SUVREMENIH MEĐ. MIGRACIJA PREMA R. APPLEYARD-u

a) stalni migranti
b) privremeni radnici na ugovor – ostaju u zemljama primitka određeno vrijeme (2 god)
c) privremeni profesionalni transistanti → stručnjaci koji se sele od jedne zemlje do
druge kao zaposlenici multinacionalnih
kompanija
d) prikriveni (ilegalni) radnici
e) tražitelji azila
f) izbjeglice

- teškoće prilagodbe (ADAPTACIJE), stapanja (ASIMILACIJE)

- nukleus sunarodnjaka ili stvoreno uporište – mjesto kretanja vanjskih migranata
- njemački kolonijalisti u državi Parana
- poljski doseljenici u Francuskoj – između dva svjetska rata (dobra asimiliranost), ista
stvar s Talijanima, ali Portugalci i stanovnici sjevernoafričkih kolonija nisu se uspjeli
asimilirati
- definicija UN-a ''međunarodni migrant'' – svaka osoba koja boravi u mjestu stalnog
boravka barem godinu dana, u Belgiji i

17
 Italiji 3 mjeseca, 6 mjeseci u Nizozemskoj, u
Njemačkoj nije odrežena duljina boravka
- drevne migracije na veliku udaljenost: kolonizacija grčkih otoka, prisilna migracija
robova u Rimsko Carstvo, dijaspora Židova i Roma
- trgovina robljem: ''plovidbeni trokut'' (SAD-Engleska-zap. Afrika) → prevezeno 15
mil. robova obaju spolova
- velike sile trgovinu robljem na Atlantiku prekinule 1815. g.
- ropstvo ukinuto u britanskim kolonijama (1834.), u nizozemskim (1863.), u južnim
državama SAD-a (1865.), a u Brazilu tek (1889.)
- zamjena robova sa radnicima pod obvezatnim ugovorom (identured workers ili
KULIJI) – koji su nekad novačeni silom za rad na plantažama → ugovor se nije smio
raskinuti inače bi slijedila kazna
- Nizozemci naselili desetak milijuna kineskih kulija u JI Aziju (nizozemsku istočnu
Indiju) – Hong Kong, Indoneziju, Maleziju, Tajland, a Britanci 30 mil, ugovornih
radnika iz Indija u Trinidad, Gvajanu, Malaju, Istočnu Afriku)
- Dragovoljna migracija u Sjevernu i Južnu Ameriku, Južnu Afriku, Australiju i Novi
Zeland
- Od 1846. do 1924. iseljenički kontingent činilo 12,3 % eur. Stanovništva
- 55-65 mil. Europljana u razdoblju 1820.-1930. u prekomorske zemlje
- Europljanima zanimljiva područja: sjevernoameričke prerije, južnoameričke pampe,
južnoafrički vled i veliki dijelovi JI Australije (NJW i Victoria)
- Razlozi iseljavanja: agrarna prenapučenost, uzrokovana smanjenjem mortaliteta,
modernizacija, bolest vinove loze
- Propisi o zemljišnim posjedima (HOMESTEAD ACTS) u SAD-u i Kanadu iz 1862. I
1872., 10 dolara 65 ha zemlje
- Inovacija parobroda – smanjen rizik putovanja: omogućila sezonsku prekomorsku
emigraciju

PREKOMORSKA MIGRACIJA odvijala se u tri vala:

1. VAL – nakon Napoleonskih ratova do 80-ih godina 19. St.
2. VAL – do oko 30-ih godina 20. st.
3. VAL – nakon 2. Svjetskog rata do danas

Demograf J. Bister – model valova proširio, ali govori i o modelu postojano kapanje
 1. VAL – iseljavanje stanovništva SZ Europe (stara migracija – Irci, Škoti, Englezi)
2. VAL – južna, dijelovi srednje i istočne Europe (nova migracija)
3. VAL – iseljenici iz istočne Europe – Rusija, Poljska, Italija, Hrvatska, Ukrajina

- Glavne zemlje iseljavanja: Irska, VB, Njemačka, Švedska, Norveška, Španjolska,

Italija, Grčka, AU, Rusija, Poljska a od azijskih zemalja Kina i Indija
- IRSKA – prva emigracijska zemlja u odnosu prema ukupnom broju stanovnika
- ITALIJA – prednjači apsolutnim brojem iseljenika
- IRSKA – ''VELIKA GLAD'' – (1846.-1851.) – bolest krumpira
 Jedina europska država koja je u prvoj polovici 19. stoljeća imala više
stanovnika nego danas i to dvostruko
- VB – odredište – SAD, Australija – slabljenje početkom 20. st. jer je VB bila na
vrhuncu moći pa je mogla zapošljavati svoje stan.
- NJEMAČKA – vrhunac 80-ih godina 19. st. – odredište SAD, Brazil, Čile
- ITALIJA – SAD, Argentina, Čile, Australija
- ŠPANJOLSKA + PORTUGAL – IBERSKA EMIGRACIJSKA STRUJA
- RUSIJA – emigracijska zemlja nakon Oktobarske revolucije
- KINA – najveća azijska iseljenička zemlja, g. 1882. The Chinese Exclusion Act –
Kinezima potpuno zabranjen ulazak u SAD
 Agrarna prenapučenost Srednje Kine i južnog primorja
- Glavne zemlje useljavanja: SAD, Brazil, Argentina, Kanada, Australija, Čile, JAR,
Novi Zeland

*SAD*
- Vrh useljeničkog vala u SAD-u od 1901. do 1910., 8,8 mil. legalnih migranata
- Britanska kolonizacija Amerike započela je 1607. g. u Virginiji s ciljem stvaranja
Nove Engleske → ''nacija imigranata'' – niti u jednom trenutku odobe rođene u
Inozemstvu nisu bile u večini, 1910. samo 15% rođeno u inozem.
- Do 1790. – 61% Engleza, 17% Iraca i Škota, 9% Nijemaca, 4% Nizozemaca i Šveđana
- 1840-1890. → struja 4,5 njemačkih migranata
→ jača skandinavska struja
→ faza prodora na Divlji zapad
- 1882. Kinezima zabranjen ulazak, 1907. Japancima zabranjen ulazak
- 1924. Posve zabranjen ulazak

19
 - U prvom desetljeću 20. St. Slabi sjeverozapadna europska struja, a jača sredozemna i
istočnoeuropska
- 1) Europa, 2) LA, 3) Azija → useljavanje u SAD
- Restriktivni zakoni – 1921. ''Zakon o kvotama''
- Godine 1924. Donešen rigorozniji zakon → poticala se stara imigracija
- Najstarija imigracijska struja → SI dio Atlantskog primorja (ENGLEZI, IRCI,
ŠKOTI)
- Druga struja (NIJEMCI, SKANDINAVCI) → jezero Michigan
- Sredozemna i istočnoeuropska struja → srednji zapad
- - najslabija imigracija 1921. – 1930. – Ekonomska kriza – tihooceansko primorje
- Od 1911. do 1920 → Struja iz južne i istočne Europe bila jača od one iz zapadne
- Sustav asimilacije (MELTING POT)

*KANADA*
- Od kasnog 18. st. migranti iz Engleske, Francuske, Njemačke
- 1791. g. podijeljena na Donju (frankofonsku) i Gornju (anglofonsku)
- OSVETA ZIPKE – etnička manjina Francuza svojim se visokim stopama nataliteta
uspjela oduprijeti anglofonskom utjecaju
- Poticana stara migracija, azijska zabranjena (1923. – 1947.)

*LATINSKA AMERIKA*
- liberalniji režim useljavanja nego na sjeveru
- sredozemna (katolička) struja
- Španjolci i Portugalci – najstariji sloj
- Pojačano useljavanje od 1900. nakon što je SAD zatvorio svoja vrata te zbog toga što
se već tada lakše svladavala udaljenost
- Kasnije najbrojniji Talijani
- Argentina, Čile – jednostavniji rasniji sastav zbog rane imigracije – mlade imigracije

*AUSTRALIJA*
- Prevladava anglosaksonska struja, a u 19. st. većina doseljenika bili su kažnjenici
- Otkriće zlata 1851. g. → masovnije migracije
- Dolazak Europljana – uzdrmao domorodačko stanovništvo – povlačenje u pustinjsku
unutrašnjost
 - Najeuropskiji kontinent
- BIJELA AUSTRALIJA – zabrana ulaska Azijatima 1901. g.
MEĐUNARODNA MIGRACIJA NAKON II. SVJ. RATA
1. Razdoblje (1945.-1970.-ih)
2. Razdoblje (od 1970-ih do danas) – 1. Naftna kriza 1973./1974.
- S. Castles i M. Millerza za razdoblje od 1945. do 1970. razlikuju tri glavna tipa
migracija:
1) Migracija radnika iz europske periferije u zapadnu Europu (model
Gastarbeiter) → gostujući radnici
2) Migracija ''kolonijalnih radnika'' u prijašnje kolonijalne metropole
3) Trajna migracija iz Europe, LA-e, Azije u SAD i Australiju

- U drugu skupinu svrstavaju migracije koje nisu bitno utjecale na stvaranje etničkih
skupina:
1) Masovna kretanja izbjeglica nakon 2. svjetskog rata
2) Paralelne struje bivših kolonijalista nakon stjecanja nezavisnosti kolonija
3) Mobilnost visokokvalificiranih zaposlenika

- 1946. – 1957. – iz Europe u Novi Svijet iselilo se oko 7 milijuna

- Monsunska Azija – najveće žarište emigracije → držala pod nadzorom
- 60-ih godina najveće imigracijske zemlje mijenjaju diskriminacijsku iseljeničku
politiku (LA i Azija zamjenjuju Europu u ulozi glavnog opskrbljivača prekomorskih
migracijskih tokova)
- SAD 50-ih godina (Azija – 6,7%, LA 22,2%, Europa 52,7% u ukupnoj migraciji), od
60-ih godina u useljavanju u SAD prednjačila LA, 80-ih godina (Azija – 40,4%, LA
47,1%, Europa 12,5%)
- Meksiko – izvorište legalne i ilegalne migracije u SAD, druga velika skupina dolazi s
Filipina
- Od 70-ih godina (Filipinci, Vijetnamci, Indijci, Kinezi, J. Koreanci) te Meksikanci,
Gvatemalci, Haićani i dr.
- Gradovi Los Angeles i New York – najveći dio azijskih i latinoameričkih pridošlica
- Od 1983. do 1993. Afrikanci u Europu, Europa danas središte imigracije

Međunarodna migracija radne snage u Europi

21
- Oko 1950. g. najveći udio stranaca u Lihtenštajnu 820%), Luksemburgu (10%),
Švicarskoj (6%), Austriji (5%) → zapošljavanje radnika migranata doseglo vrhunac
ranih 70-ih.
- Najviše stranih radnika u SR Njemačkoj (2,1 mil.), u Francuskoj (1,6 mil.)
- Glavne zemlje podrijetla radnika migranata Italija (820 tis.), Turska (770 tis.),
Jugoslavija (540 tis.), Alžir (390 tis.) i Španjolska (320 tis.).
- Masovniji val radnika iz Jugoslavije započeo 1968., a najveći intenzitet doživio
1970./1971. – jedina socijalistička zemlja koja je legalizirala odlazak
- Model ''GASTARBEITER'' – privremeni, cirkulirajući radnici
- Od 1971. mogla se dobiti radna dozvola na 5 godina
- U apsolutnom broju stranih radnika prednjače zemlje Njemačka, Francuska i VB, udio
stranih radnika u odnosu prema ukupnoj radnoj snazi (Luksemburg – 57,3%,
Švicarska - 18,3%, Austrija - 10,5%, Belgija – 8,9% i Njemačka – 8,8%)
- STRANI RADNICI – 1) odlaze radi posla i ostaju manje od 1 godine, 2) dolaze radi
posla i ostaju više od 1 godine
- Švedska 4/5 ukupne migracije odnosi se na spajanje obitelji
- Njemačka 1.1.2005. – useljenički zakon – dopušta dolazak isljučivo
visokokvalificiranoj radnoj snazi
- 2/3 radnika u zemljama primitka čini Europa, Afrika - 17% i Azija - 11 %, u
Njemačkoj 2 mil. migranata čine Turci

PRISILNA MIGRACIJA
- Oblik prostorne pokretljivosti koji sadrži moment prisile
- Izbjeglice – osobe izvrgnute progonu i nađu se izvan granica vlastite države – razlog;
rasna, vjerska ili narodnosna narav
- Prognanici – raseljene osobe izvrgnute progonu, ali se nađu unutar granica vlastite
države
- Ranih 2000-ih broj izbjeglica: 12 mil., a 70-ih 3 mil.
- Najviše izbjeglica u Africi, JZ Aziji, Bliskom istoku te istočnoj i JI Europi
- U svijetu 14 mil. prognanika: 9 mil. Bliski Istok i ostala Azija i 4-6 mil. u Africi
NOVI TRENDOVI MEĐUNARODNE MIGRACIJE
- S. Castles i M. Miller – opće tendencije
1) GLOBALIZACIJA MIGRACIJE – uključivanje sve većeg broja zemalja u
migracijske tokove
2) UBRZANO JAČANJE MEĐUNARODNE MIGRACIJE
3) DIFERENCIRANJE MIGRACIJE – više tipova migracije
4) FEMINIZACIJA MIGRACIJE – sve veća uloga žena u međunarodnoj
migraciji (stan. Zelenortske Republike odlaze u Italiju, Filipinke u zaljevske
zemlje, Tajlanđanke u Japan)

- Indija i Kina – golemi potencijal jeftine radne snage

VANJSKA MIGRACIJA djeluje na:

1) Veličinu ukupnog stan. i njegov prostorni razmještaj
2) Sastavnice prirodnog kretanja (n i m)
3) Na sastav stanovništva

- SAD – prenaseljenost, degradiranje okoliša, porast stope kriminaliteta, ponuda jeftine

radne snage → 2/3 Amerikanaca su za smanjenje imigracije, ali neki su za, zato jer
imigranti odgađaju starenje populacije
- Većina azijaskih i latinoameričkih imigranata stigla je novijim valom nakon 70-ih
godina
- Latinoamerikanci čine drugu manjinsku zajednicu u SAD-u (9% - 90-ih godina)

VANJSKA MIGRACIJA STANOVNIŠTVA HRVATSKE

- 19. St. – doseljavanje Česi, Slovaci, Nijemci, Talijani u 19. st., a u 20. st. pripadnici
naroda Jugoslavije
- Emigracija > imigracije
- Brački iseljenici – Punta Arenas – Čile
- Hrvatska vanjska migracija može se podijeliti na tri struje:
1) U zemlje bivše SFRJ
2) U europske zemlje
3) U prekomorske zemlje
- Od sredine 19.st. → 1850. – 1991. Iz Hrvatske se iselilo 1,2 mil. osoba

23
- 1991. – 2001. (iselilo iz Hrvatske oko 150 000 osoba)
- 270 000 ljudi srpske manjine se iselilo
- Uselilo se 180 000 osoba
- Saldo negativan – 240 000 ljudi
- Hrvata ima najviše u Europi, u Njemačkoj
- 90-ih godina 1,9 Hrvata u prekomorskim zemljama, a 0.5 mil. u europskim zemljama

CIRKULACIJA (Njihajno/kružno kretanje)

- Razumijeva različite učestale oblike prostorne pokretljivosti s povratkom u mjesto
stalnog boravka
- Dnevna, tjedna, povremena, slučajna, sezonska
- Funkcija cirkulacije povezana s modernizacijom (Wilbur Zelinsky)

ODREDNICE CIRKULACIJE
- Gospodarske
- Socijalne i psihološke
- Demografske
- Ostale

- Najvažniji gospo. čimbenici

- Industrija privlači najveći broj cirkulanata (nekvalificirana i polukvalificirana radna
snaga)
- Metode proučavanja:
1) Trenutačna – popisom stan. i anketiranje
2) Stalna – praćenje temeljno na stalno i posebno vođenoj statistici
3) Retrospektivna – (unatražna) – popisom stan. i anketiranjem

- Dnevni urbani sustav – udio cirkulanata veći od 25%

- Sezonsko kretanje – kružno kretanje stan. koje se uvijek vraća u mjesto polaska -
manje razvijene sredine s polunaturalnom privredom
- Klimatski godišnji ritam i ekstenzivno iskorištavanje tla utječu na kretanje stoke i ljudi
 - NOMADIZAM – stanovništvo nema stalne naseobine
- POLUNOMADIZAM – stanovništvo ima stalnu naseobinu, ali ju povremeno napušta
↓
- Karakteristični za prostor sjeverne Afrike te jugozapadne i središnje Azije
- Oblici selilačkog poljodjelstva (Amazonija, Kongo)

TRANSHUMANCA → prijelaz stada s jednog pašnjaka na drugi prema godišnjim dobima

(ljeti u planine, zimi u nizine i primorje)
→ Sredozemlje, afrički sjever, jugozapadna Azija (beduinska kretanja)

POKUĆARENJE ili PUTUJUĆA TRGOVINA – Imotski, Gorski Kotar (nabava robe u

gradu, a prodaja u selu)

ANDE – ''vertikalna cirkulacija'' (viši predjeli – krumpir, niži – kava u tropskim predjelima)

- Osnovni smjer cirkulacije (slabije razvijeni – razvijeni kraj)

DNEVNA REDOVITA CIRKULACIJA – najvažniji oblik cirkularnog gibanja

- U nedovoljno razvijenim državama cirkuliraju radnici polukvalifikacije ili niske
kvalifikacije dok u razvijenim zemljama kvalificirana radna snaga cirkulira zbog
boljih uvjeta života na selu
- Nema izravnih demografskih učinaka osim što može prijeći u konačnu migraciju,
međutim cirkulanti oponašaju način života u gradu

CIRKULACIJA U RAZVIJENIM ZEMLJAMA

Rurban – isprepleteno urbano – ruralno područje

DOBROVOLJNI CIRKULANTI
1) Oni koji putuju jer žele živjeti u očuvanom okolišu
2) Mladi parovi koji putuju jer je stanovanje jeftinije u okolici
3) Osobe blizu mirovine putuju na posao do umirovljenja

25
CIRKULANTI PO INERCIJI ili IZ POTREBE
4) Oni koji nemaju mogućnost zaposlenja u vlastitoj sredini pa iz tog razloga
putuju

D. PLANE – sažeo cirkulaciju u metropolitanskom području

1) Struja ograničena unutar središnjeg grada
2) Kretanje iz suburbija u središnji grad
3) OBRNUTA CIRKULACIJA – (reverse commuting) – iz središnjeg grada u suburbij
4) POBOČNA CIRKULACIJA – (lateral communing) – iz jednog u drugi suburbij
5) Kretanje preko granice metropolitanskog područja (između suburbija i vanjskog
pojasa)

CIRKULACIJA U ZEMLJAMA U RAZVOJU

- DUGOROČNA CIRKULACIJA – pojava kad seljaci napuštaju svoje dopmove i
odlaze na rad u grad, a nekoliko mjeseci pa i dulje ne vraćaju se doma
- Cirkulacija – posljedica siromaštva
- Cirkulanti rade u sivoj ekonomiji (bazar ekonomiji) – prodavači, brijači

CIRKULACIJA STANOVNIŠTVA HRVATSKE

- U međuratnom razdoblju sezonski cirkulanti radili u istočnoj Slavoniji iz Zagorja,
Dalmacije, Međimurja, Like