1. Što je inženjerska geologija?

/ 2
- Inženjerska geologija je znanost posvećena istraživanju, proučavanju i rješavanju inženjerskih i okolišnih
problema koji mogu biti posljedica interakcije geologije i aktivnosti čovjeka.

2. Čime se inženjerska geologija bavi? / 3

- IG se bavi predviđanjem, razvojem preventivnih mjera i ublažavanjem posljedica geoloških hazarda.

3. Što su to inženjerskogeološke značajke? / 3

- inženjerskogeološke značajke – sve značajke materijala i terena (litološke, strukturne, fizičke, mehaničke,
hidrogeološke, morfološke...) koje utječu na izgradnju i omogućavaju definiranje geodinamičkih procesa i
pojava

4. Definirajte naprezanje, napišite formulu i jedinicu u kojoj se izražava. / 5

- naprezanje je mjera prosječne sile po jedinici površine koja se javlja unutar deformabilnog tijela.
Naprezanje se javlja između čestica tijela kao reakcija na vanjske sile koje djeluju na tijelo.

σ= F/A
[Pa= N/m2] – u geomehanici: KPa, MPa ili GPa

5. Kako se s IG stanovišta može definirati primarno, a kako sekundarno „in situ“ naprezanje? / 2
- primarno – geološka naprezanja uzrokovana vlastitom težinom nadsloja (sedimentacijom), ali
geodinamičkim procesima i pojavama (tektonika, erozija)
- sekundarno – nastala antropogenim utjecajem – djeluju na geološke materijale kao posljedica građenja i
druge aktivnosti čovjeka. Inženjerski zahvati mogu značajno promijeniti prirodno stanje naprezanja.

6. Nabrojite 4 osnovna tipa naprezanja i ukratko definirajte svaki od njih. / 4

- hidrostatsko naprezanje – jednako u svim smjerovima
- tlačno naprezanje – stanje naprezanja prouzročeno djelovanjem opterećenja koje nastoji stlačiti, sažeti,
stisnuti materijal
- vlačno naprezanje – stanje naprezanja prouzročeno djelovanjem sila koje nastoje razvući materijal
povlačenjem u nasuprotnim smjerovima
- posmično naprezanje – stanje naprezanja prouzročeno djelovanjem nasuprotnih sila koje djeluju duž
paralelnih osi

7. 4 osnovna tipa naprezanja prikažite Mohrovom kružnicom na dijagramu normalnoposmično naprezanje.

/4

8. Na koje se dvije osnovne komponente može razdvojiti naprezanje na bilo kojoj plohi razmatranja? Kako
su one orijentirane u odnosu na plohu? Za svaku komponentu upišite i njegovu oznaku (simbol). / 4
- tenzore normalnog (σn) – okomito na plohe i smičnog naprezanja (τ) – duž ploha zamišljene kocke
9. Čime je definiran elipsoid naprezanja? / 3
- elipsoid naprezanja definiran je s tri međusobno okomita tenzora – glavna naprezanja:
- maksimalno naprezanje (σ1)
- minimalno naprezanje (σ3)
- srednje naprezanje (σ2)

10. Definirajte glavne ravnine i glavna naprezanja sa stanovišta mehanike materijala? / 3

- glavne ravnine – tri međusobno okomite ravnine na kojima nema posmičnog naprezanja, tj τ=0, na njih
su okomite osi – glavne osi, a naprezanja koja djeluju duž tih osi – glavna naprezanja

11. Koji je iznos posmičnog naprezanja na bilo kojoj otvorenoj plohi u usjeku, a koliko je glavno
naprezanje okomito na tu površinu? Obrazložite. / 5
- sve plohe koje su izložene na površini predstavljaju glavne ravnine naprezanja i na njima nema
posmičnog naprezanja. Također, glavno naprezanje okomito na tu površinu je = 0

12. Skicirajte Mohrovu kružnicu naprezanja a dijagramu normalnoposmično naprezanje. Proizvoljno

odaberite točku na kružnici i označite sve parametre koji su tom točkom definirani. / 5

13. Skicirajte Mohrovu kružnicu naprezanja u dijagramu normalnoposmično naprezanje. Na kružnici

označite glavna naprezanja i točke u kojima je posmično naprezanje maksimalno. Iz dijagrama zaključite
pri kojim je kutem theta (θ) posmično naprezanje maksimalno. / 5

14. Pomoću Mohrove kružnice odredite stanje naprezanja (σx, σy i τxy) u točki (T) ravnine koja je definirana
kutem θ °, ukoliko su glavna naprezanja σ3= MPa i σ1 = MPa. / 10
σ n = (σ 1 + σ 3 ) + (σ 1 − σ 3 ) cos 2θ
1 1
2 2
τ n = (σ 1 − σ 3 ) sin 2θ
1
2

15. Konstruirajte MohrCoulombovu anvelopu sloma za uzorak koji je ispitivan u uvjetima troosne
kompresije i σ1MPa pri σMPa i ako vam je poznata kohezija koja iznosi MPa. Koliko je bilo normalno, a
koliko posmično naprezanje u točki sloma? Koliki je kut unutrašnjeg trenja. Budite precizni! / 12
16. Skicirajte troosno tlačno i jednoosno tlačno naprezanje Mohrovom kružnicom na dijagramima
normalnoposmično naprezanje. / 2

17. Skicirajte troosno vlačno i jednoosno vlačno naprezanje Mohrovom kružnicom na dijagramima
normalnoposmično naprezanje. / 2

18. Napišite izraz za MohrCoulombov kriterij sloma i definirajte sve simbole (oznake). / 4
τ = c+σn tan φ
τ – posmično naprezanje na plohi sloma
σn - normalno naprezanje na plohi sloma
c – kohezija materijala
σntanφ - koeficijent unutrašnjeg trenja materijala
φ - kut unutrašnjeg trenja materijala
θ – kut nagiba plohe

19. Skicirajte MohrCoulombovu anvelopu sloma i na skici definirajte sve njene elemente. / 10
20. Što u smislu ravnotežnog stanja predstavlja MohrCoulombova anvelopa sloma, a što područje iznad i
ispod anvelope u dijagramu normalnoposmično naprezanje. Skicirajte. / 4

- MohrCoulombova anvelopa sloma predstavlja graničnu ravnotežu, područje iznad nje predstavlja slom, a
ispod nje stanje ravnoteže.

21. Skicirajte karakteristične krivulje elastičnog i plastičnog materijala u dijagramu deformacijanaprezanje.

Propisno (simbolima) označite odgovarajuće osi dijagrama. / 4

22. Na dijagramu deformacijanaprezanje upiši oznaku za karakterističnu krivulju: / 3

_c_ normalnog sloma _a_ krtog sloma _b_ plastičnog sloma

23. Definicija tla u inženjerskoj geologiji? / 2

- Tlo je skup mineralnih čestica i/ili organske tvari u obliku naslaga koje se mogu razdvojiti blagim
mehaničkim djelovanjem i koji sadrže različite količine vode i zraka (ponekad i drugih plinova)

24. Koja je razlika u geološkoj i inženjerskogeološkoj definiciji tla? / 2

- geološka – tlo je prirodni površinski materijal u kojem se odvija rast zemnih biljaka
- ig - tlo je skup mineralnih čestica i/ili organske tvari u obliku naslaga koje se mogu razdvojiti blagim
mehaničkim djelovanjem i koji sadrže različite količine vode i zraka (ponekad i drugih plinova)

25. Zbog čega je u tlima, ali i stijenama potrebno definirati postojanje organske tvari? / 3
Prisutnost organiskih tvari značit će npr. veću stišljivost tla, ponekad nedopustivo veliku, smanjivanje
čvrsroće i nosivosti tla, te osjetljivost na promjenu količine vlage. Također, vrlo je značajno koliko su
napredovali procesi raspadanja organske tvari

26. Koji su glavni uzroci ekspanzije minerala glina? / 3

- Specifična površina, naboj + voda
ekspanzija
27. Navedite skupinu minerala glina i mineral glina koji su poznati po jako izraženim bujajućim svojstvima.
/2
- Smektiti – montmorilonit

28. Koje je elemente potrebno definirati za odredbu strukture tla? / 3

- slaganje elementarnih čestica
- nakupina čestica
- porni prostor

29. Koje je elemente potrebno definirati za odredbu teksture tla? / 3

- diskontinuiteti (sedimentacijski i mehanički) i slojevitost

30. Nabrojite tri osnovne komponente koje se razmatraju u tlu. / 3

- čvrstoća čestice tla, voda u porama tla i zrak (pore)

31. U čemu je elementarna razlika gustoće i jedinične težine materijala? Isto izrazite formulama i
jedinicama. / 5
- gustoća – masa jedinice volumena u danom stanju [ρ = m / V]
[kg/m3] [g/cm3]
- jedinična težina – težina jedinice volumena tla u danom stanju [γm = W/V]
[kN/m3]

32. U čemu je elementarna razlika između gustoće čvrstih čestica i jedinične težine čvrstih čestica
materijala? Isto izrazite formulama i jedinicama. / 5
- gustoća čvrstih čestica - masa čvrstih čestica u jedinici volumena čvrstih čestica [ρs = ms / Vs]
[kg/m3]
- jedinična težina čvrstih čestica – težina čvrstih čestica u jedinici volumena čvrstih čestica [γs = Ws/Vs]

[kN/m3]

33. Definirajte suhu gustoću i izrazite je formulom. / 2

- suga gustoća – masa čvrstih čestica u jedinici volumena [ρd = ms / V]

34. Definirajte specifičnu težinu i izrazite je formulom. / 2

- specifična težina – omjer gustoće čvrstih čestica u odnosu na gustoću čiste vode pri normalnom tlaku i
temperaturi 4oC (0.99975 kg/dm3)

35. Definirajte porozitet i izrazite ga formulom. U kojim jedinicama se izražava? /

- porozitet – omjer volumena pora i ukupnog volumena n= VV/V * 100 [%]

36. Definirajte koeficijent pora i izrazite ga formulom. / 3

- koeficijent pora – omjer volumena pora i volumena čvrstih čestica 0 < e < ∞ e=VV/VS

37. kojem slučaju možemo očekivati veću gustoću tla ako isti materijal ima navedene koeficijente pora
(zaokružite odgovor): / 3

a) 0,9 b) 0,3
iz tablice

38. Definirajte vlažnost i izrazite je formulom. U kojim jedinicama se izražava? / 3

- Vlažnost tla je uobičajena količina vode u tlu
- vlažnost – omjer mase vode i mase čvrstih čestica w= mw / ms *100 [%] 0<w<∞
- prirodna vlažnost – vlažnost koju tlo ima u prirodnom stanju – odrađuje se na uzorcima koji su zaštićeni
od vlage
39. Navedite nazive tla koja se smatraju sitnozrnastima. / 2
- sitnozrnata tla – glina (Cl) i prah (Si)

40. Veća čvrstoća suhog sitnozrnastog tla često ukazuje na njegovu veću plastičnost i veći udjel gline.
Navedena tvrdnja je (zaokružite odgovor): / 2

a) točna b) netočna

41. Kojom laboratorijskom metodom se najčešće određuju veličine čestica krupnozrnastog, a kojom
sitnozrnastog tla?/ 2
- krupnozrnasta tla - SIJANJEM
- sitnozrnasta tla - AREOMETRIRANJEM

42. Što je dobro graduirano tlo i na koji način se graduiranost krupnozrnastog tla numerički određuje? / 4
- dobro graduirano tlo je ono koje ima zastupljene sve frakcije nekog tla u nizu, što se vidi iz glatke i
položene S krivulje ( na dijagramu )
- Cu ( koeficijent jednolikosti) > 15
- Cc (koeficijent zakrivljenosti) 1 < Cc < 3
Numerički se određuje pomoću efektivnog promjera zrna (D10 ), koeficijenta jednolikosti (Cu) i koeficijenta
zakrivljenosti (Cc)

43. Prema obliku granulometrijskih krivulja, dodijelite oznaku (A, B ili C) odgovarajućem tlu. / 3

_b_ nejednolično graduirano tlo _a_ jednolično graduirano tlo _c_ dobro graduirano tlo

44. Iz prikazane granulometrijske krivulje odredite postotke osnovnih frakcija (osnovne frakcije označite
USCS simbolima). Iz krivulje također odredite koeficijent jednolikosti i zakrivljenosti. Sva očitanja
obavezno označite na dijagramu! / 12
Efektivni promjer zrna (D10) CU = D60 / D10
Koeficijent jednolikosti (CU)
Koeficijent zakrivljenosti (CC) CC = (D30)2 / D60 * D10

Granulometrijska krivulja – ima zastupljene sve frakcije nekog tla u nizu

- glatka i položena S krivulja

C krivulja – dobro graduirano tlo
D10 = 0.004
D30 = 0.100
D60 = 1.53

CU = D60 / D10 = 1.53 / 0.004 = 382.5

CC = (D30)2 / D60 * D10 = 0.12 / 1.53 * 0.004 = 1.6339

45. Objasnite razliku između koherentnih i nekoherentnih tla i zašto je ona važna u inženjerskom smislu? /
5
- koherentna tla - imaju značajan udio sitnozrnatih čestica (gline) – sitnozrnate čestice u koherentnom tlu
su sljepljene čak i ako nema vode u tlu, a to je osobina izražena ako u tlu ima gline
- nekoherentna tla – ona koja imaju malo sitnozrnatih čestica ili ih uopće nemaju (pijesak, šljunak)
- nekoherentna tla mogu biti sljepljena samo ako su vlažna, a nakon sušenja se mrve
(raspadaju se pojedine čestice)
- razlika između koherentnih i nekoherentnih tala je važna za inženjersku geologiju zbog razumijevanja
ponašanja tla ( tj. deformiranja) uslijed naprezanja

46. Nabrojite Atterbergove granice, napišite njihove oznake i opišite stanja konzistencije koja one
odijeljuju. / 7
- Atterbergove granice ili granice platičnosti:
- granica tečenja – wL - odjeljuje plastično i tekuće stanje
- granica platičnosti – wP - odjeljuje polučvrsto i plastično stanje
- granica stezanja – wS - odjeljuje čvrsto i polučvrsto stanje

47. Atterbergove granice se izražavaju preko (zaokružite odgovor): / 2

a) čvrstoće materijala b) sadržaja vlage materijala

koje odijeljuju njegova stanja konzistencije.

48. Što je indeks plastičnosti i čime je definiran (formula)? / 3

- indeks plastičnosti (IP) – opisuje raspon vlažnosti u kojem tlo ima plastično stanje konzistencije
IP = WL - WP

49. Koji od ova tri minerala ima najveći indeks plastičnosti? / 2

a) ilit b) kaolinit c) montmorilonit

50. Nabrojite laboratorijske metode kojima možemo pouzdano odrediti granicu tečenja. / 2
- CASAGRANDE
- KONUSNI PENETROMETAR
Casagrande-ova metoda – određuje se broj udaraca(N) koji je potreban da se zatvori udaljenost materijala
na dnu posude. Postupak se ponavlja nakon vaganja, sušenja i opet vaganja. Tako se određuje broj
potrebnih udaraca za nekoliko različitih vlažnosti materijala(w).
Konusni penetrometar – određuje se dubina prodiranja konusa u materijalu pri različitim vlažnostima.
Postupak se ponavlja za nekoliko različitih vlažnosti materijala

51. Obrazložite koja je razlika u procesu konsolidacije saturiranih šljunaka i glinovitih tla. / 6

- konsolidacija krupnozrnatih tla – opterećenje tla sa saturiranim šljunkom izaziva istiskivanje vode
- dovodi do trenutne konsolidacije jer se voda brzo izdrenira ( zbog vkrlo velike permeabilnosti)

- konsolidacija sitnozrnatih tla - opterećenje tla sa saturiranom glinom izaziva istiskivanje vode
- dovodi do dugotrajne konsolidacije koja može potrajati i do nekoliko godina ( zbog vrlo male
permeabilnosti gline)

52. Što se dešava s efektivnim naprezanjem, a što s pornim tlakom tijekom vremena u području djelovanja
dodatnog opterećenja tla? Koje su oznake za navedena naprezanja? / 6
- zbog dodatno opterećenja (q) na površini zemlje
- naprezanje i porni tlak se povećavaju
- ali se dodatna naprezanja mijenjaju tijekom vremena
- ∆σ – prirast opterećenja – konstanta tijekom konsolidacije
- ∆u – porni tlak – opada jer se voda drenira
- ∆σ' – efektivno naprezanje – naprezanje na česticama tla – povećava se zbog
preuzimanja naprezanja od vode koja izlazi iz tla

53. Nabrojite i objasnite faze ukupnog slijeganja. / 6

- trenurno slijeganje
- primarna konskolidacija – dešava se kad je porna voda istisnuta iz saturiranog materijala
- sekundarna konsolidacija - posljedica nastojanja pločastih i listićavih čestica gline da se orijentiraju
okomito na djelovanje glavnog naprezanja
54. Čemu služi edometar? / 2
- laboratorijski uređaj koji služi za određivanje konsolidacije na neporemećenim uzorcima
- rezultati se koriste kod procjene slijeganja i vremenskog tijeka slijeganja

55. Skicirajte karakterističnu krivulju edometarskog pokusa u dijagramu naprezanjekoeficijent pora , iz

koje je jasno vidljivo ponašanje koeficijenta pora u fazi opterećenja i rasterećenja. Označite osi dijagrama
odgovarajućim oznakama. / 5

56. Što je naprezanje prekonsolidacije i kako je označavamo? / 3

- naprezanje prekonsolidacije σP – maksimalno vertikalno naprezanje kojemu je tlo bilo ozloženo tijekom
geološke prošlosti

57. Što je OCR i koliki je OCR kod normalno konsolidiranog tla? / 2

- stupanj prekonsolidacije (OCR) – omjer najvećeg vertikalnog naprezanja u prošlosti, σP, i onoga kome je
tlo izloženo u sadašnjem trenutku σV
- normalno konsolidirana tla – tla u kojima je OCR jenak 1 (proces konsolidacije završen, ali prethodno
nisu bila izložena većim opterećenjima)

58. Zbog čega je u koherentnim tlima važno utvrditi stupanj njihove eventualne prekonsolidiranosti? / 4
Ako su u tlu efektivna naprezanja bila veća u prošlosti, tlo je prekonsolidirano
rezultat toga je smanjen
koeficijent pora (e) i povećanje čvrstoće
- prekonsolidirana tla imaju manje slijeganje nego normalno konsolidirana tla

59. Što je diferencijalno slijeganje i čime sve po Vašem mišljenju može biti uzrokovano? / 4
- diferencijalno slijeganje se dešava kada na istoj lokaciji dolazi do različitog stupnja slijeganja
- diferencijalno slijeganje može prouzročiti oštećenje građevine, što ovisi o načinu temeljenja i materijalu
od kojeg je izgrađena građevina
- često uzrokovano različitom kvalitetom podloge cesta – zbog toga se u nasutim tlima treba provoditi
kompakcija

60. Što je kompakcija, čemu služi i na koji način se provodi? / 3

kompakcij – povećanje gustoće (zbijenosti) tla na umjetan način
- razmatra se uvijek kada se tlo koristi kao materijal za građenje
- smanjenje volumena pora u svrhu kompakcije obično se radi vibracijom ili ciklusima opterećenja i
rasterćenja mase tla
- kompakcija se postiže time što se mijenja raspored i orijantacija čestica tla, a time se smanjuje volumen
pora
- smanjenje volumena pora također se može desiti i uslijed slamanja zrna ili njihova savijanja
61. Što je Proctorov pokus i čemu služi? / 2
- Proctorov pokus – služi za određivanje gustoće tla pri različitim stupnjevima vlažnosti
- ovim pokusom se određuje optimalna vlažnost

62. Zašto je pri inženjerskom razmatranju tla najčešće najznačajnija njegova posmična čvrstoća? / 4
- može se mjeriti: - izravno, izravnim posmikom
- neizravno, jednoosnim i troosnim tlačnim ispitivanjem
- namjera ispitivanja je simulirati uvjete kojima će tlo biti izloženo tijekom i nakon
građenja

63. Kojim se instrumentima u sitnozrnastim tlima može odrediti posmična čvrstoća „in situ“? / 2
- pomoću KRILNE SONDE I DŽEPNOG PENETROMETRA

64. Kojim pokusima se u tlima određuje posmična čvrstoća u laboratoriju? / 2

- IZRAVNI POSMIK i TROOSNO ISPITIVANJE

65. Kod koherentnih tala indeks plastičnosti je obrnuto proporcionalan posmičnoj čvrstoći. Ova tvrdnja je: /
2
a) točna b) netočna

66. Kod koherentnih tala povećanje sadržaja vlage obično vodi povećanju njegove čvrstoće. Ova tvrdnja je:
/2
a) točna b) netočna

67. Skicirajte karakteristične MohrCoulombove anvelope koherentnih i nekoherentnih materijala. U čemu

je osnovna razlika? Napišite formule za anvelope sloma u oba tipa materijala. / 10

68. Nabrojite parametre kojima opisujemo tlo na terenu? Koji od navedenih parametara su karakteristični
samo za krupnozrnasta,a koji samo za sitnozrnasta tla? / 5

Terenski opis tla sadrži:

- osnoovni naziv tla
- svojstva tla važna za inženjerskogrološke značajke:
- mineralni i petrografski sastav
 - struktura i tekstura
- maksimalna veličina zrna i granulometrijski sastav
- čvrstoća
- stanje konzistencije i plastičnost
- vlažnost
- relativna gustoća
- stišljivost
- povijest naprezanja – utječe na čvrstoću i stišljivost
- geneza tla ( transportirana tla, rezidualna)

Krupnozrnasto tlo – pijesak i šljunak

- nema prividne kohezije, povećana poroznost i propusnost
- čestice sitnozrnastog pijeska su vidljive golim okom
- graduiranost
- nema plastičnosti

Sitnozrnasto tlo – glina i prah

- ima prividnu koheziju, nepropusno
- čestice krupnozrnastog praha mogu se vidjeti lupom
- plastična svojstva
- čvrstoća i konzistencija – krilna sonda i džepni penetrometar0

69. Navedite dva osnovna kriterija na kojima se zasnivaju inženjerske klasifikacije tla. / 2
- VELIČINA ČESTICA i PLASTIČNOST

70. Navedite nazive osnovnih frakcija tla, njihove simbole i granične dimenzije prema ISO normama. / 6

Osnovne frakcije Simboli Dimanzije (mm)

Bo (blok) > 200 do 630
Vrlo krupnozrnato tlo
Co (oblutak) > 63 do 200
Gr (šljunak) > 2.0 do 63
Krupnozrnato tlo
Sa (pijesak) > 0.063 do 2.0
Si (prah) > 0.002 do 0.063
Sitnozrnato tlo
Cl (glina) ? > 0.002

71. U dijagram plastičnosti prema USCS klasifikaciji unesena su 3 uzorka koja nemaju organske tvari. U
dijagramu simbolima označite područja odgovarajućih vrsta tla, granicu nisko i visokoplastičnih materijala
i označite osi dijagrama prikladnim simbolima. Iz dijagrama odredite i unesite u tablicu tražene vrijednosti.
/ 10
U linija
Ip= 0,73*(WL – 20) rezultat dijelis sa % vlage po 1 cm da dobijes u cm
A linija
Ip=0,9*(WL-8)
niskoplastični prah – ML
niskoplastična glina – CL
visokoplastična glina – CH
visokoplastični prah – MH
srednjeplastična glina - CI

72. U dijagram plastičnosti prema USCS klasifikaciji unesena su 3 uzorka koja nemaju organske tvari. U
dijagramu simbolima označite područja odgovarajućih vrsta tla, granicu nisko i visokoplastičnih materijala
i označite osi dijagrama prikladnim simbolima. Iz dijagrama odredite i unesite u tablicu tražene vrijednosti.
/ 10

73. Odredite nazive tla koja prema USCS klasifikaciji imaju simbole: / 3
SC - clay sand – glinoviti pijesak
GW - well-graded gravel – dobro graduirani šljunak
CH - fat clay – visokoplastična glina

74. Odredite nazive tla koja prema USCS klasifikaciji imaju simbole: / 3
SM - silty sand – prašinasti pijesak
GP - poorly graded gravel – loše graduirani šljunak
ML – silt – niskoplastični prah

75. Odredite grupne simbole prema ISO normi za slijedeće nazive tla: / 3
pjeskoviti šljunak
saGr
krupnozrni pjeskoviti sitnozrni šljunak
csaFGr
srednjezrni pjeskoviti prah
msaSi

76. Odredite grupne simbole prema ISO normi za slijedeće nazive tla: / 3
sitnozrni šljunkoviti krupnozrni pijesak
fgrCSa
prašinasti sitnozrni pijesak
siFSa
sitnozrni šljunkoviti, krupnozrni pjeskoviti prah
fgrcsaSI

77. Navedite osnovne sastojke stijenske mase. / 4

- Stijenska masa-ukupan volumen stijene.Sastoji se od : materijala stijene , diskontinuiteta ( slojevi i
pukotine ) i njihove ispune , zrak i voda koji se nalaze unutar materijala stijene ili diskontinuiteta ,
blokova( monoliti ) – materijal stijene je vrlo često omeđen diskontinuitetima koji u stijenskoj masi
formiraju blokove

78. Čime su definirana mehanička svojstva materijala stijene? / 3

- Definirana su: fizičkim svojstvima (mineralni sastav, veličina zrna, vezivo, struktura, poroznost, slaganje)
i stanjem materijala stijene (genitet i tropija, trošenje,defekti)

79. Zbog čega je prilikom IG razmatranja vrlo važno definirati strukturu materijala stijene? / 3
- Bitno je definirati strukturu materijala stijene jer utječe na mehanička i fizička svojstva stijena, ali i na
njihova stanja geniteta i tropije.
U sedimetnim stijenama značajke veziva ponekad imaju presudan utjecaj na IG svojstva materijala ( tip
veziva : cement ili matriks, količina veziva , potpora , čvstoća veziva te otpornost veziva na trošenje)

80. Navedite koja se svojstva minerala u određenim geološkim situacijama mogu smatrati nepovoljnim u
inženjerskogeološkom smislu? / 3
- Nepovoljna svojstva plastičnost, kohezija, ljepljivost, bubrenje, stezanje
/ Krtost , kalavost , ekspanzija minerala glina , bujajući minerali glina , neotpornost na djelovanje
atmosferilija ili vode.

81. Obrazložite zbog čega se tinjci u određenim geološkim situacijama smatraju nepoželjnim mineralima
sa stanovišta inženjerske geologije. / 5
- Tinjci pripadaju u minerale gline koji su prema IG često nepoželjni jer u kontaktu s vodom mijenjaju
neka svoja svojstva pogotovo stezanje i bubrenja koji najčešće rade probleme (ekspandirajuća svojstva)

82. Koji parametri utječu na čvrstoću materijala sedimente stijene sa matriksnom potporom? / 5
- To su cementacija i kompakcija koji povećavaju koheziju samim time i čvrstoću
83. Koji parametri utječu na čvrstoću kristaliničnih materijala stijene? / 5
- Mineralni sastav, struktura, poroznost, veličina i uklještenost zrna, veza među zrnima, defekti, trošnost
(magmatske), stupanj folijjacije (metamorfne)

84. Tvrdnja – „homogeni i izotropni materijali uglavnom ne pokazuju nikakvu pravilnost rasporeda niti
orijentacije elemenata materijala“ je: / 2

a) točna b) netočna

85. Skicirajte dijagram deformacija-naprezanje, ucrtajte karakterističnu krivulju za čvrste stijene do sloma i
na njoj označite segmente koji se odnose na elastičnu i plastičnu deformaciju. / 5

86. Skicirajte karakteristične dijagrame deformacija-naprezanje za krte i duktilne materijale. / 5

87. Objasnite na koji bi način iz prikazanog dijagrama izračunali Youngov modul (tangentni) Et50. Na
dijagramu označite sve potrebne elemente za taj postupak. / 8

Tangentni modul elastičnosti, Et50 tangentni modul elastičnosti pri 50% maksimalne čvrstoće.
88. Koja je čvrstoća u svim materijalima stijena veća? / 2

a) jednoosna tlačna čvrstoća b) jednoosna vlačna čvrstoća

89. Koji su osnovni ciljevi laboratorijskog ispitivanja troosne tlačne čvrstoće materijala stijene? / 4
- Troosno tlačno ispitivanje u laboratoriju omogućuje procjenu svojstava stijena u uvjetima koji simuliraju
in situ bočne pritiske σ1>σ3

90. Kako se zove test (pokus) kojim se najčešće indirektno određuje jednoosna vlačna čvrstoća materijala
stijene? / 2
indirektni test – Brazilski pokus

91. Što je to PLT i što se s njim dobiva? / 4

- PLT – Point Load Test = je indeks određen postupkom opterećenja u točki. To je vlačni pokus iz kojega
se empirijski može dobiti jednoosna tlačna čvrstoća.

92. Čemu služi Schmidt-ov čekić i na kojem principu radi? / 6

- Schmidt-ov čekić je prijenosni uređaj koji se koristi za procjenu jednoosne tlačne čvrstoće i modula
elastičnsoti intaktne stijene. To je nedestruktivna metoda pri kojoj se mjere odskoci (SHV) udarajućeg
čeličnog predmeta (rebound).

93. Koji parametri sačinjavaju IG opis stijenske mase? / 5

- naziv (tip stijene), geneza diskontinuiteta, orijentacija diskontinuiteta, hrapavost diskontinuiteta, ispuna
diskontinuiteta, razmaci diskontinuiteta, postojanost, blok, voda u diskontinuitetima, čvrstoća materijala
stijene

94. Nabrojite posljedice postojanja diskontinuiteta u stijenskoj masi? / 5

- Povećanje hidrauličke provodljivosti, smanjivanje čvrstoće stijenske mase, formiranje blokova,
neposredan utjecaj na definiranje svojstava materijala stijena

95. Nabrojite barem 8 parametara koji se razmatraju prilikom definiranja značajki stijenske mase. / 8
- naziv (tip stijene), geneza diskontinuiteta, orijentacija diskontinuiteta, hrapavost diskontinuiteta, ispuna
diskontinuiteta, razmaci diskontinuiteta, postojanost, blok, voda u diskontinuitetima, čvrstoća materijala
stijene
96. Koji genetski tipovi diskontinuiteta su često zaglađeni i kako se to odražava na posmičnu čvrstoću
diskontinuiteta? / 5
- Smični
smiču se okomito ili paralelno na pružanje diskontinuiteta

97. Koji sustavi diskontinuiteta čine osnovni strukturni sklop koji se razmatra u sedimentnim stijenama
borane strukture? / 5
- primarni sustav i sekundarni (koji se dijeli na poprečni, uzdužni, dijagonalni) sustav

98. O kojim parametrima stijenske mase je ovisan volumen jediničnih blokova? / 4

- Veličina tj. volumen jediničnih blokova ovisan je o broju sustava diskontinuiteta, razmacima između
diskontinuiteta, međusobnim kutovima koje zatvaraju i postojanosti diskontinuiteta

99. Na koje se načine može indirektno procijeniti veličina blokova izbušenih naslaga? / 2
- Mjerenjem : Na izdanku (subjektivna procjena – mjerenje razmaka ili frekvencije diskontinuiteta i
međusobnih kuteva), na jezgri bušotine (RQD – indeks kvalitete jezgre), geofizička mjerenja (gustoća
diskontinuiteta se određuje brzinom elastičnih valova)

100. Izračunajte indeks kvalitete jezgre (RQD) ako su u bušotini u intervalu od __ m izmjerene duljine
komada jezgre (svijeće) od: _________ cm / 3

RQD = ∑ svijece ≥ 10cm *100[%]

duljina int ervala

101. Izračunajte indeks kvalitete jezgre (RQD) ako su u bušotini u intervalu od __ m izmjerene duljine
komada jezgre (svijeće) od: __________ cm / 3

RQD = ∑ svijece ≥ 10cm *100[%]

duljina int ervala

102. Objasnite razliku širine i zijeva diskontinuiteta. Skicirajte! / 5

Širina = okomita udaljenost stijenki diskontinuiteta
Zijev = okomit razmak između stijenki otvorenog diskontinuiteta koji ispunjava voda ili zrak

103. Čime se može izmjeriti čvrstoća stijenki diskontinuiteta in situ? / 2

- Mjerenje čvrstoće stijenki in situ – Schmidtovim čekićem

104. O čemu sve ovisi hrapavost primarnih, a o čemu sekundarnih diskontinuiteta? / 5

105. Uloga hrapavosti u posmičnoj čvrstoći diskontinuiteta opada s porastom: / 4

- opada s porastom debljine ispune i zijeva diskontinuiteta

106. Može li se voda smatrati ispunom diskontinuiteta? Obrazložite. / 4

107. Opišite i skicirajte kako se jednostavnim pokusom može odrediti približni bazični kut trenja u
stijenama. / 4
- Koriste se 3 ispiljena valjkasta uzorka jednakih litološkiih značajki. Dva se polože na ploču, a treći na
njih. Nagibanjem ploče mjeri se kut pod kojim dolazi do klizanja gornjeg uzorka jer je klizanje donjih
onemogućeno graničnikom. Dobiveni kut je bazični kut trenja koji je osnova za razumijevanje posmične
čvrstoće ravnih diskontinuiteta.
108. Na dijagramu normalno naprezanje-posmično naprezanje skiciraj karakteristične krivulje posmične
čvrstoće glatkog i hrapavog diskontinuiteta. Na kojem se diskontinuitetu može očekivati veća posmična
čvrstoća i zašto? / 10

Veća je posmična čvrstoća hrapavog diskontinuiteta jer kut valovitosti umanjuje kut beta i tendenciju
klizanja

109. Koje sve značajke utječu na posmičnu čvrstoću diskontinuiteta? / 8

- Valovitost , značajke materijala ispune, čvrstoća materijala stijene, čvrstoća stijenki diskontinuiteta,
postojanost diskontinuiteta, dilatacija, vlažnost i hidraulička svojstva diskontinuiteta

110. Koje značajke ispune diskontinuiteta utječu na njegovu posmičnu čvrstoću? / 3

- Materijal ispune, debljina ispune, odnos debljine ispune i hrapavosti diskontinuiteta

111. Koje osnovne značajke dominantno utječu na inženjersko ponašanje čvrstih stijena, a koje mekanih
stijena? / 3
- Ponašanje čvrstih stijena – dominantan utjecaj :
• diskontinuiteta ( tipovi diskontinuiteta, orijentacije, hrapavosti, širina diskontinuiteta, ispuna)

ponašanje mekanih stijena – dominantan utjecaj:

• značajki materijala stijene
• hidrološki i hidraulički uvjeti (razina podzemne vode, utjecaj vode na posmičnu čvrstoću – kemijski
procesi, hidraulička vodljivost, ciklička hidratacija, plastičnost)

112. Koji se parametri koriste prilikom RMR klasifikacije stijenskih masa? / 3

- RMR – Rock Mass Rating = je geomehanička klasifikacija koja koristi 6 parametara : jednoosnu tlačnu
čvrstoću, RQD, razmak diskontinuiteta, stanje diskontinuiteta, stanje podzemne vode, orijentaciju
diskontinuiteta

113. Koje se osnovne skupine parametara koriste prilikom procjene kvalitete stijenske mase u GSI sustavu?
/3
- GSI sustav za procjenu koristi 2 osnovne skupine parametara : veličinu blokova i tekstura , stanje
diskontinuiteta