TURISTIČKA POTROŠNJA

I
EKONOMSKI UČINCI TURIZMA
Uvod

 turizam je iznimno složen gospodarski sustav

 sastavljen od gospodarskih grana i sektora nacionalnog gospodarstva

 brojni ekonomski učinci

 rezultat su izravno pružanje usluga i neizravna osnova (logistika)

 turistička potrošnja predstavlja osnovu svih ekonomskih učinaka turizma

 bez njene realizacije ne bi bilo moguće postići niti jedan ekonomski
učinak koji bi proizašao iz razvoja turizma
 TROŠKOVI RAZVOJA TURIZMA

 nastaju kao posljedica iskorištavanja raspoloživih resursa

 dugoročne i kratkoročne

 ekonomske, ekološke i društvene

 troškovi razvoja turizma:

 izgradnja infrastrukture

 ekološke pristojbe – stvaranje otpada

 prevencija od požara i sl.

 zapošljavanje sezonske radne snage – troškovi obrazovanja i sl..

 rast cijena proizvoda

 rast cijena nekretnina

 troškovi javnog sektora..

KORISTI ZA LOKALNO STANOVNIŠTVO
 zapošljavanje
 podizanje kvalitete života
 izgradnja infrastrukture

 očuvanje lokalnog identiteta

KORISTI ZA JAVNI SEKTOR

 prihodi od turizma
 potencijal javno-privatnog partnerstva
 brža izgradnja infrastrukture

 brža realizacija projekata

 manji ukupni troškovi

 kvalitetnija usluga

 učinkovitije upravljanje resursima

KORISTI ZA PRIVATNI SEKTOR
 mogućnosti stjecanja prihoda
 inovacije
 prijenos tehnologija i znanja na lokalno okruženje

KORISTI ZA STRUKOVNE ORGANIZACIJE I UDRUGE

 ekonomske koristi
 vođenje registara poslovnih subjekata

 uvođenje i reguliranje standarda

 poticanje suradnje među udrugama

 poticanje stvaranja novih zakonskih rješenja..

Turistička potrošnja
 veže se isključivo za privremene posjetitelje koji pripadaju skupini
nerezidentnih potrošača (turista i izletnika)

 odvija se u tri faze:

 u mjestu stalnog boravka (prije i nakon putovanja),

 na putu (prema destinaciji i na povratku),

 u turističkoj destinaciji (ili više njih ukoliko je riječ o turama)

 …
 jedan od najslobodnijih i najneovisnijih oblika osobne potrošnje

 s funkcionalnog stajališta predstavlja diskrecijski dio osobne, finalne

(neproizvodne) potrošnje namijenjene zadovoljenju potreba pojedinaca
vezanih uz turistička putovanja

 turistička potrošnja
 ukupna potrošnja roba i usluga koje turist kupuje ili konzumira da bi

zadovoljio prvenstveno svoje turističke potrebe, bez obzira na to da li se

akt potrošnje dogodio u mjestu stalnog boravka turista, tijekom putovanja
ili u turističkoj destinaciji
 …
 razlikovati domaću i inozemnu turističku potrošnju zbog razlika:
 u ekonomskim učincima koji iz njih proizlaze

 razlika u analitičkom (metodološkom) pristupu

 domaćom turističkom potrošnjom

 vrši se preraspodjela stečenog dohotka u okviru nacionalnog
prostora koji "migrira" iz jedne prostorno-administrativne cjeline
(npr. županije ili grada) u drugu što ne utječe znatno na BDP zemlje

 inozemnom turističkom potrošnjom

 vrši se prelijevanje dohotka iz turistički emitivne u turistički
receptivnu zemlju, na temelju koje se postižu znatni ekonomski
učinci, naročito u smislu povećanja BDP-a zemlje
…

 turistička potrošnja se odvija u potpuno drugačijem okruženju nego što

je pojedinac navikao u domicilu

 turistička potrošnja se odvija na vrlo specifičan način i u vrlo specifičnim

okolnostima potrošnje

 često prevladava iracionalno, hedonističko ponašanje, a samim time i

potrošnja

 obilježja potrošnje u mjestu stalnog boravka i u turističkoj destinaciji su

vrlo različita, mahom su suprotnog predznaka
 Razlike između domicilnog i turističkog potrošača

Karakteristike Domicilni potrošač Turist - potrošač

Poznavanje okoline u kojoj se
dobro poznaje okolinu u pravilu ne poznaje
potrošnja odvija
Spoznaja o razvijenosti ukupne
široka vrlo ograničena
ponude
Usporedba kvalitete korištenih
proizvoda i usluga s dobro poznata otežana ili onemogućena
ponuđenima
Poznavanje supstituta malo poznate ili
dobro poznate
ponuđenih proizvoda i usluga potpuno nepoznate
Stupanj orijentacije kod
visok nizak
procjene vrijednosti za novac
Poznavanje vrijednosti
vrlo visok vrlo nizak
lokalnog novca
Svrha potrošnje pretežno iz nužde pretežno iz zabave
Stupanj utjecaja iracionalnih
nizak visok
čimbenika pri potrošnji
 …
 čimbenici utjecaja na visinu i strukturu realizacije turističke potrošnje u
turističkoj destinaciji mogu biti:

 vanjski čimbenici
 cjenovna pozicioniranost destinacije na međunarodnom turističkom
tržištu,
 razvijenost ponude odabrane turističke destinacije,

 trendovi u strukturi putovanja,

 razvijenost marketinških aktivnosti turističkih posrednika i specifičnih

turističkih destinacija,
 kvaliteta i raspoloživost ljudskih resursa za potrebe turizma,

 sigurnost putovanja itd.

 unutrašnji čimbenici:
 visina osobnog dohotka pojedinca odnosno dohotka kućanstva

 imovinsko stanje

 veličina i faza životnog ciklusa obitelji

 stupanj obrazovanja turista

 razvijenost percepcije turista o društvu

 osjećaj osobne sigurnosti

 motivacija

 kulturna obilježja

 preferencije

 navike, itd.
Ekonomski učinci turizma
 turistička potrošnja je osnova svih ekonomskih učinaka turizma

 promjene koje nastaju u strukturi gospodarstva turistički emitivnih,

tranzitnih i turistički receptivnih područja kao posljedica turističkih
kretanja i turističke potrošnje

 ekonomske učinke turizma nije moguće izolirano promatrati,

 u neraskidivoj međuovisnosti s ostalim učincima koji se postižu

razvojem turizma
 društvenim, kulturološkim, ekološkim (prostornim) i ostalim učincima

 složenost turizma uvjetuje sustavan i interdisciplinaran pristup

istraživanju njegovih učinaka
Čimbenici utjecaja na ostvarivanje ekonomskih
učinaka turizma
 na turistički emitivnim prostorima:

1. opća obilježja stanovništva

2. turističke potrebe i motivi
3. raspoloživost slobodnog vremena (dokolice)
4. raspoloživost dohotka
5. prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture
6. razvijenost mreže turističkih posrednika
7. imidž destinacije
8. utjecaj medija
1. opća obilježja stanovništva – životni stil, navike, običaji, tradicija,
gravitacija prema područjima sličnih ili istih kulturnih obilježja,
poznatost gastronomije, poznavanje jezika, želja za korištenjem
jedinstvene valute (euro),

1. turističke potrebe i motivi – stupanj socio-ekonomskog razvoja,

razina urbanizacije i industrijalizacije, razina zagađenja, percepcija
stanovništva o turizmu i njegovim mogućnostima, raznovrsnost i
stupanj razvoja rekreativnih aktivnosti u domicilu, korištenje
pogodnosti za putovanja mladih,

2. raspoloživost slobodnog vremena (dokolice) – mogućnosti

dobivanja i trajanje godišnjih odmora, početak i završetak školske
odnosno akademske godine, navike u korištenju produženih
vikenda za tzv. city break putovanja ili wellness programe,
…

4. raspoloživost dohotka – visina dohotka po stanovniku, prosječna

neto isplaćena plaća i mogućnosti izdvajanja za turističku
potrošnju, sklonost potrošnji, stupanj dohodovne i cjenovne
elastičnosti potražnje, korištenje potrošačkih kredita za putovanja,
5. prometna povezanost i razvijenost prometne infrastrukture –
prometna povezanost emitivnih centara s potencijalnim turističkim
destinacijama svim vrstama prijevoza, odabir prijevoznog sredstva
s obzirom na udaljenost emitivnih i receptivnih područja,
niskobudžetne zrakoplovne kompanije, pogodnosti za mlade,
6. razvijenost mreže turističkih posrednika – utjecaj posrednika na
redistribuciju turističkih tokova, preferiranje pojedinih destinacija
zbog kapitalnih ulaganja posrednika, lojalnost potencijalnih turista
prema posrednicima, popusti, ponuda last-minute aranžmana,
razvoj virtualnih turističkih agencija,
…

7. imidž destinacije – pozitivan imidž određene turističke destinacije

na emitivnom tržištu, svijest o razvijenosti ponude turističke
destinacije ponajprije mogućnosti zabave, noćnog života i
rekreacije, prepoznatljivost kulture destinacije, osjećaj dobivanja
vrijednosti za novac, te
8. utjecaj medija – promotivne kampanje turističkih destinacija,
sudionika turističke ponude i turističkih posrednika, utjecaj medija
na stvaranje percepcije potencijalnih turista o nekoj turističkoj
destinaciji, putopisi, reportaže, publicitet, nagradne igre itd.
…
 na turistički receptivnim prostorima:

1. geografska obilježja turističke destinacije

2. stupanj dostignutog turističkog razvoja destinacije

3. životni ciklus turističke destinacije

4. struktura tržišta i cjenovno pozicioniranje destinacije

5. kvaliteta radne snage

6. raspoloživost domaćih proizvoda i

usluga

7. uloga javnog sektora

8. osobna sigurnost
…

1. geografska obilježja turističke destinacije – opća obilježja prostora,

klimatski, geomorfološki i hidrografski elementi ponude, udaljenost od
emitivnih tržišta, udaljenost od turističkih tokova, očuvanost okoliša,
sezonalnost u korištenju temeljnih resursa,
2. stupanj dostignutog turističkog razvoja destinacije – broj,
raznolikost i stupanj razvoja turističkih atrakcija, prometna povezanost
i dostupnost, razvijenost ugostiteljskih kapaciteta (naročito smještaja),
stupanj razvoja dodatnih usluga, kvaliteta marketinških aktivnosti
(naročito u turističkoj destinaciji),
3. životni ciklus turističke destinacije – utjecaj faze životnog ciklusa
destinacije (uvođenje, rast, zrelost, saturacija i opadanje) na
privlačenje određenih segmenata potražnje, poticanje kapitalnih
ulaganja, cjenovno pozicioniranje te visinu i strukturu turističke
potrošnje, dostignuti stupanj razvoja ukupne ponude i poznatost
destinacije, utjecaj stupnja razvoja na očuvanost okoliša,
…

4. struktura tržišta i cjenovno pozicioniranje destinacije – struktura

tržišnih odnosa (savršena konkurencija, monopol, monopolistička
konkurencija i oligopol) među srodnim sudionicima turističke ponude
(npr. ugostitelji ili lokalni prijevoznici), pozicioniranost destinacije na
skali vrijednost za novac, posebnost elitnih, egzotičnih i dalekih
destinacije,
5. kvaliteta radne snage – raspoloživost i stupanj obrazovanja,
preferira se domicilna mlađa radna snaga, znanje stranih jezika i
računalna pismenost, raspoloživost sezonske radne snage,
razvijenost obrazovnog sustava za potrebe turizma, razvijenost
posrednika na tržištu zapošljavanja, potreba za uvozom radne snage
iz inozemstva,
6. raspoloživost domaćih proizvoda i usluga – raspoloživost domaćih
proizvoda i usluga u dovoljnim količinama i zadovoljavajuće kvalitete u
cilju smanjenja odljeva sredstava iz lokalnog gospodarstva, postojanje
domaćih supstituta, uvozna ovisnost o specifičnim proizvodima i
uslugama,
…

7. uloga javnog sektora – sustav turističkih zajednica, Ministarstvo

turizma i druge državne, županijske i lokalne institucije, učinkovitost
organizacije na razini destinacije, promocija destinacije,
osmišljavanje razvojnih projekata, ulaganje u infrastrukturu,
razvojni poticaji i subvencije malom i srednjem poduzetništvu,
pravna regulativa, urbanistički planovi, zaštita okoliša, usklađivanje
interesa sudionika turističke ponude, otvorenost prema stranim
ulaganjima, te
8. osobna sigurnost – sustav primarne zdravstvene zaštite, politička
i društvena stabilnost, terorizam, kriminal, prostitucija, epidemije
zaraznih bolesti, učinkovitost policije i drugih tijela osobne zaštite,
vatrogasna služba i sustavi zaštite od požara, sustav gorske službe
spašavanja i spašavanja na moru itd.
 Pozitivni ekonomski učinci turizma

 rast dohotka subjekata turističke ponude po osnovi ostvarene turističke

potrošnje,
 rast bruto domaćeg proizvoda,
 rast javnih prihoda od sredstava prikupljenih po osnovi naplaćenih poreza i
boravišnih pristojbi,
 rast prihoda od izvoza proizvoda i usluga putem turizma,
 rast direktnog i indirektnog zapošljavanja,
 rast poduzetničke aktivnosti (malo i srednje poduzetništvo),
 rast kapitalnih ulaganja (privatnih i javnih),
 aktiviranje neprivrednih resursa (pretvaranje u turistički atraktivne resurse),
 osnaživanje regionalnog razvoja i interregionalne suradnje,
 poticanje općeg gospodarskog rasta i razvoja,
 rast životnog standarda lokalnog stanovništva itd.
Negativni ekonomski učinci turizma

 neravnomjernost u ostvarivanju učinaka tijekom godine

 rast vrijednosti nacionalne valute za vrijeme trajanja turističke sezone
(sezonska aprecijacija),
 rast cijena proizvoda i usluga na turistički receptivnim područjima za vrijeme
trajanja turističke sezone (sezonska inflacija),
 rast cijena nekretnina na turistički receptivnim prostorima,
 rast rashoda po osnovi uvoza proizvoda i usluga zbog turizma,
 prekomjerna gospodarska ovisnost o turizmu,
 niska stopa povrata na investicije,
 odljev sredstava iz destinacije zbog uvoza roba odnosno plaćanja inozemne
radne snage,
 rast društvenih troškova nastalih zbog razvoja turizma (npr. zbrinjavanje
otpada, zagađenje) itd.
Mjerenje ekonomskih učinaka turizma

 podaci o turističkim kretanjima, turističkoj potrošnji i ekonomskim

učincima turizma u pravilu su rezultat znanstveno utemeljenih procjena
– Turistička Satelitska Bilanca (TSA)

 jednostavniji učinci se kontinuirano prate i bilježe u statističkim

izvješćima, dok se oni složeniji mjere kvartalno, godišnje ili povremeno u
okviru posebnih istraživanja

 zbog metodoloških razlika i razlika u izvorima podataka koristi se podjela

na fizičke i financijske ekonomske učinke turizma
 Podjela ekonomskih učinaka turizma

 s obzirom na cilj istraživanja ekonomske učinke turizma moguće je

podijeliti na:

 fizičke i financijske učinke

 direktne i indirektne učinke

 registrirane i neregistrirane učinke

 vidljive i skrivene učinke

 mjerljive i nemjerljive učinke

 pozitivne i negativne učinke

Fizički ekonomski učinci
 statistiku vodi pretežno DZS, a uključuje:
 turistički dolasci i noćenja (mjesečno i godišnje, po općinama, gradovima i
županijama, na nacionalnoj ili međunarodnoj razini, prema zemljama
prebivališta turista, načinu organizacije putovanja, korištenom
smještajnom objektu itd.),
 broj održanih poslovnih skupova (s ili bez ostvarenog noćenja),
 broj uplovljavanja i broj putnika na krstarenjima,
 registrirani posjetitelji važnijih turističkih znamenitosti i atrakcija
(dvoraca, vjerskih središta, nacionalnih parkova, manifestacija itd.,
 broj i struktura zaposlene radne snage (za pojedine djelatnosti po dobi,
spolu, stručnoj spremi i kvalifikacijama), broj radnih sati,
 kapaciteti, vrste i kategorije ugostiteljskih objekata (naročito
smještajnih), prostorna distribucija kapaciteta, sezonsko kretanje veličine i
strukture smještajnih kapaciteta itd.,
…
 kapaciteti, vrste i kategorije luka nautičkog turizma, te vezova u moru i na
kopnu, broj registriranih plovila, čarter agencije itd.,
 broj i vrsta prijevozničkih kapaciteta (npr. trajekti, transferi, rent-a-car,
taksi, zračne, morske i riječne luke), trgovinskih kapaciteta (npr. velikih
shopping centara), turističkih agencija (vodiča i pratitelja), turističkih
zajednica, turistički informativnih centara itd.
 prosječan broj ostvarenih noćenja po dolasku turista (za pojedine zemlje iz
kojih turisti dolaze) ili po postelji odnosno kamp-mjestu,
 sezonske oscilacije fizičkih pokazatelja (dolasci i noćenja),
 iskorištenost ugostiteljskih kapaciteta (naročito smještajnih),
 iskorištenost sredstava prijevoza i popratnih objekata,
 opteretni kapaciteti turističkih atrakcija, objekata i drugih površina (plaža,
skijališta i skijaških vučnica, sportskih, sajamskih te kulturno-povijesnih i
vjerskih objekata, kongresnih i sportskih dvorana, muzeja, galerija, kazališta,
trgova, parkirališta) itd.
Financijski ekonomski učinci
 veličina i struktura turističke potrošnje (npr. terenska istraživanja i
Turistička satelitska bilanca)
 prihodi i rashodi sudionika turističke ponude i gospodarskih subjekata u
funkciji opskrbe gospodarskih grana i djelatnosti koje izravno pružaju
usluge privremenim posjetiteljima (financijska izvješća fizičkih i pravnih
osoba),
2019. – The Sun
 udio turizma u BDP-u (na direktnoj i indirektnoj osnovi u okviru Input-
Output tablice hrvatskog gospodarstva)
 prihodi i rashodi od izvoza i uvoza usluga
 po osnovi inozemnih turističkih putovanja (Platna bilanca Hrvatske
narodne banke)
 veličina i struktura inozemnih ulaganja po pojedinim djelatnostima
(Platna bilanca Hrvatske narodne banke)
…
 prihodi i rashodi javnog sektora od poreza, prireza, trošarina, doprinosa i
dr. (u okviru općinskih, gradskih, županijskih i državnog budžeta, a na
temelju izvješća lokalnih i županijskih samouprava te izvješća Ministarstva
financija),
 prihodi od boravišne pristojbe kao i pripadajućim rashodi za promotivne i
druge svrhe (izvješća Hrvatske turističke zajednice),
 visina i struktura dodijeljenih potpora razvojnim programima u turizmu
(izvješća Ministarstva turizma te gradskih i županijskih tijela nadležnih za
dodjelu potpora lokalnim i regionalnim programima očuvanja kulturne
baštine),
 kretanje indeksa potrošačkih cijena ugostiteljskih usluga i usluga
turističkih agencija (Državni zavod za statistiku),
 visina osobnih dohodaka zaposlenih po djelatnostima (Državni zavod za
statistiku) itd.
Ograničenja preciznog izračuna ekonomskih
učinaka turizma
 u postupku kreiranja i vođenja sustava turističke statistike nekoliko je
kritičnih aspekata o kojima treba voditi računa, a izravno utječu na
nekonzistentnost statističkih pokazatelja
1. razlike u motivima putovanja (poslovna putovanja, tranzitni putnici,
shopping turizam, izletnici, posjete rodbini i prijateljima, vikendaši, studijski
boravak i sportaši)
2. domaći ili inozemni turisti (domaći turisti na privremenom radu u
inozemstvu, dvojno državljanstvo)
3. anketna istraživanja (problem reprezentativnog uzorka, prostorni obuhvat i
vremenski jaz, subjektivnost anketara)
4. obuhvat turizma u nacionalnom gospodarstvu (uključenost ili ne uključenost
učinaka pojedinih djelatnosti u učinak turizma)
5. tretman sive ekonomije (razlika između utaje i ilegalne djelatnosti)

 ekonomski učinci – osnova za razvoj turizma u destinaciji