ARMIRANOBETONSKE KONSTRUKCIJE

ARMIRANOBETONSKE PLOČE

V.pred. mr. sc. Vladica Herak-Marović, d.i.g.

OPĆENITO

- Ploče su ravni površinski nosači kod kojih opterećenje djeluje okomito na

njihovu srednju ravninu.

- Vrijedi pravilo: l > 4h ( l = raspon ploče; h = debljina ploče )

- Podjela ploča s obzirom na statički sustav i tip oslanjanja:

(A) - slobodno oslonjene

- upete
- elastično upete
- konzolne

(B) - linijski oslonjene (na gredu ili zid)

- točkasto oslonjene (na stup)

(C) - samostalne
- kontinuirane.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 2

- Podjela ploča s obzirom na broj i raspored oslonjenih strana:
- jedna strana
- dvije suprotne strane
- dvije susjedne strane
- tri strane
- sve četiri strane.

- Prema obliku ploče mogu biti: kvadratnog i pravokutnog oblika, kružne,

trokutne, trapezne i poligonalne.

- Prema tipu poprečnog presjeka ploče mogu biti: pune, šuplje i rebraste.

- Prema nosivosti ploče mogu biti: nosive u jednom smjeru i nosive u dva
smjera.

- Prema izvedbi ploče mogu biti: monolitne, polumontažne i montažne.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 3

- Najmanja debljina ploča, radi uvjeta ograničenja deformacija (progiba)
izražena je u funkciji kraćeg raspona ili razmaka nul točaka momenata
savijanja i iznosi:

hmin ≥ lx0/35 ≥ 5 cm

gdje je:
lx0 - razmak nul točaka momentnog dijagrama uzduž kraćeg raspona
lx0 = 0.7lx za obostrano upetu ploču;
lx0 = 0.85lx za jednostrano upetu ploču.
(u praksi se umjesto lx0 uzima raspon ploče l)

- Minimalna debljina ploče hmin:

hmin = 5 cm – za krovne ploče,
hmin = 7 cm – za ploče opterećene statičkim jednolikim opterećenjem,
hmin = 10 (12) cm – za ploče opterećene osobnim (teretnim) vozilima.

- Najmanja debljina pune ploče betonirane na licu mjesta iznosi 8 cm, a za

mostove 20 cm.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 4

PRORAČUN PLOČA

PLOČE NOSIVE U JEDNOM SMJERU

- Ako je ploča:
neprekidno oslonjena na jednoj strani ili na dvije suprotne strane, na tri
strane (dvije duže i jednu kraću) ili sve četiri strane, a odnos stranica ly/lx > 2
naziva se pločom nosivom u jednom smjeru (iako se kod njih pojavljuju
naponi i okomito na nosivi smjer, vrijednosti tih napona su zanemarive), a
proračunavaju se za pripadajuće opterećenje kao štapni nosači širine 1 m.

(gdje su: lx – kraći raspon ploče; ly – duži raspon ploče)

- Ploče se u smjeru raspona armiraju po proračunu, a okomito na njega

armiraju se razdjelnom armaturom (razdjelna armatura min 20% glavne
armature).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 5

PLOČE NOSIVE U DVA ORTOGONALNA SMJERA

- Ako je ploča:
neprekidno oslonjena na dvije susjedne strane, na tri, ili sve četiri strane, ili
je oslonjena dijelom neprekidno, a dijelom u pojedinim točkama, naziva se
pločom nosivom u dva smjera ako je odnos stranica ly/lx < 2, što znači da u
nošenju opterećenja sudjeluju oba smjera pa se ona proračunava kao
površinski nosač.

(gdje su: lx – kraći raspon ploče; ly – duži raspon ploče)

- Ploče se u oba smjera armiraju po proračunu.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 6

- Teorija ploča zasniva se na slijedećim pretpostavkama:

* debljina ploče je mala u usporedbi s druge dvije dimenzije, što je

uvjetovano omjerom kraće stranice lx prema debljini ploče:
35 > lx/h > 4;

* točke na normali srednje površine ostaju i nakon deformacije na

pravcu okomitome na deformiranu srednju ravninu;

* progibi su ploče mali u usporedbi s debljinom ploče;

* elementi srednje površine ostaju nedeformirani.

- Ploče se mogu proračunavati po: linearnoj teoriji, linearnoj teoriji s

ograničenom raspodjelom, teoriji plastičnosti i nelinearnoj teoriji.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 7

1) PRORAČUN PLOČA PO LINEARNOJ TEORIJI

- Pretpostavka: hogomeni, elastičan i izotropan materijal bez pukotina u vlačnoj

zoni (naponsko stanje I). Dalje se pretpostavlja da je osigurano zajedničko
nošenje betona i armature.

Pomak elastične ploče

- Linearna, nehomogena, parcijalna diferencijalna jednadžba četvrtog reda za

elastičnu površinu w(x,y) je jednadžba ploče i glasi:

∂4w ∂4w ∂4w q

+2 + =
∂x 4 ∂x 2 ∂y 2 ∂y 4 K

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 8

gdje je:

Eh3
K= - krutost ploče
12(1 − ν2 )

ν = 0÷0.2 - Poissonov koeficijent

q = G + Q - ukupno opterećenje

- Krutost ploče nije jednaka u oba smjera jer armature nisu jednake po
položaju i veličini.
Ipak se pri proračunu ploče krutost “K” najčešće uzima jednaka u dva
okomita smjera (znači bez utjecaja armature).

- Uspije li integracija jednadžbe ploče za zadano opterećenje uz zadovoljenje

rubnih uvjeta, pronađeno je točno rješenje ploče.
Kada je poznata funkcija w(x,y), moguće je proračunati momente i sile u
presjecima ploče.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 9

Izrazi za momente savijanja su:

⎛ ∂ 2w ∂ 2w ⎞ ⎛ ∂ 2w ∂ 2w ⎞
mx = − K ⎜⎜ 2 + ν ⎟
2 ⎟ m y = − K ⎜⎜ 2 + ν ⎟
2 ⎟
⎝ ∂ x ∂ y ⎠ ⎝ ∂y ∂x ⎠

Izraz za moment torzije biti će:

∂ 2w
mxy = −(1 − ν )K
∂x∂y
Izrazi za poprečne sile su:
⎛ ∂ 3w ∂ 3w ⎞ ∂
v x = − K ⎜⎜ 3 + ⎟
2 ⎟
= − K (∆w)
⎝ ∂x ∂x∂y ⎠ ∂x

⎛ ∂ 3w ∂ 3w ⎞ ∂
v y = − K ⎜⎜ 3 + ⎟
2 ⎟
= − K (∆w)
⎝ ∂y ∂y∂x ⎠ ∂y

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 10

- Točnih analitičkih rješenja opće diferencijalne jednadžbe ima za samo neke
primjere ploča. Češće se rješenja diferencijalnih jednadžbi dobivaju preko
raznovrsnih približnih postupaka.

- Danas se u proračunu najčešće rabe numerički postupci među kojima

metoda konačnih elemenata ima najširu primjenu.

- U svakodnevnoj inženjerskoj praksi rade se približni proračuni ploča,

za koje se u stručnoj literaturi mogu naći tablice i dijagrami različitih
autora.
S pomoću njih vrlo brzo i jednostavno možemo proračunati unutarnje sile
potrebne za dimenzioniranje ploče, ovisno o opterećenju i rubnim uvjetima,
a za standardne oblike ploča kao što su: pravokutni, trokutni, trapezni,
kružni i prstenasti.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 11

2) PRIBLIŽNI PRORAČUN PLOČA NOSIVIH U DVA SMJERA

a) Ploče oslonjene na rubovima

- Pretpostavlja se da se ploča sastoji od niza međusobno okomitih zamišljenih

samostalnih nosača, npr. lamela 1-2-3-4, raspona lx, opterećenih teretom qx, i
lamela 5-6-7-8, raspona ly, opterećenih teretom qy, pri čemu za svaki element
ploče mora biti zadovoljeno:
qx + qy = q

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 12

- Pretpostavlja se da će parcijalna opterećenja qx i qy ostati nepromjenjiva
uzduž cijele lamele. Pri tome su maksimalni progibi za slobodno položene
nosače na dva ležaja opterećene jednolikim kontinuiranim opterećenjem:

5 q x l 4x
f zx ≈ - za lamelu 1-2-3-4
384 E x I x

4
5 q yl y
f zy ≈ - za lamelu 5-6-7-8
384 E y I y

- Svaka od lamela progiba se samostalno, ali na mjestu spoja lamela progib

mora biti jednak:
fzx = fzy te za Ix = Iy i Ex = Ey
izlazi da je:
q x l 4x = q y l 4y
pa slijedi:
l 4y l 4x
qx = q = qκ x q y = q 4 4 = qκ y
l 4x + l 4y lx + l y

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 13

- S parcijalnim opterećenjima izračunavaju se momenti savijanja slobodno
oslonjene ploče:

1 1
M x = q x l 2x M y = q y l 2y
8 8
- Za kvadratnu ploču lx = ly = 1 biti će:

1 2
Mx = My = ql
16

- Ti izrazi za momente vrijede samo ako ploča slobodno naliježe na rubovima

i kad se njezini kutovi mogu slobodno izdizati.

- Kod pridržanih kutova te upetih rubova ploče, pojavljuju se u pločama osim

momenata savijanja i znatni momenti torzije.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 14

- Utjecaji rubnih uvjeta na momente savijanja u ploči mogu se uzeti u obzir
prema Marcusovim približnim formulama:

M x = mx (1 − Ψx ) = mxν x M y = m y (1 − Ψy ) = m yν y

gdje su:
ψx i ψy - koeficijenti redukcije:
2 2
5⎛l ⎞ mx max 5⎛l ⎞ m y max
Ψx = ⎜ x ⎟ Ψy = ⎜⎜ y ⎟⎟
6 ⎜⎝ l y ⎟ m
⎠ 0x
6 ⎝ lx ⎠ m0 y

mx, my - momenti savijanja trake širine 1m u bilo kojem elementu ploče,

raspona lx ili ly s opterećenjem qx ili qy, dobivenih iz uvjeta zajedničkih
progiba i uzevši u obzir eventualni kontinuitet,

mxmax, mymax - najveći pozitivni moment savijanja trake širine 1m, raspona lx
ili ly s opterećenjem qx ili qy, uzimajući u obzir eventualni kontinuitet,

m0x, m0y - najveći pozitivni moment savijanja trake širine 1m, uzete kao da
je slobodno položeni nosač, raspona lx ili ly s punim opterećenjem q.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 15

- Na temelju takvog približnog proračuna izrađene su tablice za proračun
maksimalnih momenata savijanja za različite primjere oslanjanja ploča i za
odnose stranica ly/lx = 1 ÷ 2, te uglavnom za jednoliko kontinuirano
opterećenje.

- U stručnoj literaturi poznate su Loserove tablice po Marcusu. Izrazi za

momente savijanja u ploči imaju slijedeći oblik:

ql 2x ql 2y
Mx = My =
ϕ nx ϕ ny

te odgovaraju originalnim Marcusovim izrazima kad se uvedu zamjene:

k k
ϕnx = ϕny =
1 − Ψnx 1 − Ψny

Koeficijent "k" je funkcija uklještenja kontinuirane ploče,

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 16

 a indeks "n" ovisi o vrsti oslanjanja ploče na rubovima:

- Opisana Marcusova približna metoda izrađena je uz pretpostavku da su

slobodni i kontinuirani ležajni rubovi ploča slobodno poduprti, što bi odgovaralo
nalijeganju ploče na zidove od opeke ili na čelične nosače, a takvi su primjeri u
praksi rijetki.

- Gotovo redovito se izvode kontinuirane ploče monolitno povezane s betonskim

podvlakama, koje sa stupovima čine armiranobetonski kostur. U takvim
okolnostima nastaje uklještenje ploče u podvlaku ovisno o torzijskoj krutosti
podvlake.

- Za racionalno konstruiranje treba uzeti u obzir uklještenje ploče u kostur

zgrade.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 17

b) Kontinuirane pravokutne ploče

- Kontinuirane pravokutne ploče poduprte po cijelom obodu mogu se

proračunavati po prikazanome približnom postupku, uz pretpostavku da ploče
nisu kruto vezane s podvlakama i stupovima građevine i za jednoliko
kontinuirano opterećenje (q = G+Q).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 18

- Da bi se proračunali maksimalni momenti savijanja (na pr. u prvom polju),
osim vlastite težine i stalnog oterećenja (u svim poljima), potrebno je svako
drugo polje opteretiti promjenjivim opterećenjem kao na slijedećem crtežu
(za određivanje različitih unutarnjih sila potrebno je koristiti različite sheme
promjenljivog opterećenja):

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 19

- Takva nesimetrična shema opterećenja rastavlja se u dvije sheme opterećenja:
Q Q
q, = G + (simetrično) i q ,, = ± (antimetrično)
2 2

- Sa simetričnim opterećenjem q' računaju se momenti savijanja samostalno i

pojedinačno za svako polje kontinuirane ploče, ovisno o rubnim uvjetima, uz
pretpostavku da je ploča ukliještena na mjestu kontinuiteta sa susjednom
pločom.

- S antimetričnim opterećenjem q'' računa se opet samostalno i pojedinačno

svako polje, uz pretpostavku da je ploča slobodno oslonjena na mjestu
kontinuiteta sa susjednom pločom.

- Zbroj momenata savijanja dobivenih po objema shemama opterećenja daje

maksimalne momente savijanja u polju:

⎛ q' q" ⎞ ⎛ q' q " ⎞

M x max = l ⎜⎜
2
± ⎟⎟ M y max =l ⎜2
± ⎟
⎜ϕ ⎟
⎝ ϕ nx ϕ1x ⎠ ⎝ ny ϕ1 y ⎠
x y

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 20

- Ležajni momenti kontinuiranih pravokutnih ploča poduprtih po cijelom obodu i
opterećenih jednolikim kontinuiranim opterećenjem mogu se približno računati
po izrazima:
1 2 1
M lx = q x l x M ly = q y l 2y
i i
gdje je:
qx = κx q - parcijalno opterećenje smjeru lx
qy = (1- κx)q - parcijalno opterećenje u smjeru ly
κx - koeficijent raspodjele opterećenja dan u tablicama
q - puno opterećenje

- Koeficijenti ''i'' ispisani su na slijedećem crtežu kao približne i zaokružene

vrijednosti, a ovise o tlocrtnom položaju ležaja:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 21

- Proračun je složeniji što je veći intenzitet uporabnog (korisnog) opterećenja
Q. Ako je omjer uporabnog i ukupnog opterećenja Q/q ≤ 0.2 ploča se može
računati samo s jednom shemom opterećenja (G + Q) = q.

- Češće se momenti na ležajevima proračunavaju na način da se za svaku

ploču s odgovarajućim rubnim uvjetima, opterećenu s opterećenje q (na dvije
susjedne ploče), određuje moment upetosti na zajedničkom ležaju.
Ravnoteža momenata s lijeve i desne strane ležaja (Ml i Md) može se, s
dovoljnom točnošću za praksu, postići izračunavanjem ležajnog momenta
kao aritmetičke sredine (Ml+Md)/2 – ako je mala razlika momenata s lijeve i
desne strane, ili prema izrazu 2(Ml+Md)/3 – ako je veća razlika momenata
momenata s lijeve i desne strane ležaja.

- Ukoliko su ploče oslonjene na grede, na veličinu i raspored momenata

savijanja znatan utjecaj ima i deformabilnost greda. U takvim slučajevima
(veće opterećenje i rasponi, nepravilni rasteri, oslanjanje na grede okvira)
preporuča se proračun na elektroničkom računalu pomoću programa
temeljenog na MKE, kao na primjer: SAP, SPAN, COSMOS, NISA, STRUDL,
FEAT i sl.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 22

PRIJENOS OPTEREĆENJA S PLOČE NA PODVLAKE I ZIDOVE

- Ležajni pritisak pravokutnih ploča na podvlake (ili zidove) kontinuirano je

promjenljiv (parabola). Za potrebe prakse dovoljno je točno ako se zamijeni
trapeznim (uz dužu stranu ploče) ili trokutnim (uz kraću stranu ploče)
opterećenjem, a koje je ograničeno simetralama kutova i simetralom kraćeg
raspona ploče:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 23

 - Za trokutno i
trapezno
opterećenje
nadalje se traži
zamjenjujuće
opterećenje.

- Podvlake se radi
jednostavnosti
proračuna
nadalje mogu
proračunavati sa
zamjenjujućim
jednolikim
kontinuiranim
opterećenjem.

Napomena: zamjenjujućim se opterećenjem dobiju isti momenti savijanja, ali cca 25% veće
poprečne sile, što treba imati u vidu kod proračuna glavnih vlačnih napona.
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 24
PLOČE OPTEREĆENE KONCENTRIRANOM SILOM

- Ako na ploču djeluje koncentrirana sila, ploča se ne deformira samo u traci

ispod sile već i u susjednim dijelovima ploče. Uz pretpostavku da ploča
ostaje monolitna i nakon deformacija, koncentriranu silu prenose trake ispod
nje, ali i susjedne trake. Stoga treba odrediti sudjelujuću širinu ploče.

- Sudjelujuća širina b3 ovisi izravno o rasponu i krutosti ploče, te neposredno

ovisi i o količini razdjelne armature.

Deformacije ploče ispod koncentrirane sile:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 25

- Koncentrirano opterećenje se rasprostire različito kroz rastresite i monolitne
materijale:

- Širine rasprostiranja računaju se do osi ploče:

b1 = e1+h1+2h2+h3; b2 = e2+h1+2h2+h3

- Sudjelujuća širina b3 približno se proračunava po izrazu: gdje je:

A st As - površina presjeka glavne
b3 = b 2 + l x ≤ b 2 + 0.65l x armature na jedinicu širine
As Ast - površina presjeka
razdjelne armature na jedinicu
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 dužine 26
ARMIRANJE PLOČA
Postupak pokrivanja vlačnih sila i određivanje potrebne duljine šipki kod
proračuna elemenata na čisto savijanje

- Kod ploča najmanje

pola armature iz polja
mora se sidriti nad
ležajem.

-Za armiranobetonske
ploče bez poprečne
armature vrijedi pravilo
za pomicanje dijagrama
vlačnih sila Fsd za
a1 = 1.0⋅d.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 27

1) ARMIRANJE PLOČA NOSIVIH U JEDNOM SMJERU

A) Armiranje ploča sa šipkama

Najveći razmak šipki:

- za glavnu armaturu s = 1.5⋅h ≤ 35 cm (h = ukupna debljina ploče),
- za razdjelnu armaturu s = 2.5⋅h ≤ 40 cm,
- za mostove s = 20 cm.

Armatura ploča na osloncima:

- Kod ploča najmanje pola armature iz polja mora se sidriti preko ležajeva.

- Preko ležajeva ploča s malom upetošću ili bez upetosti u gornju zonu treba
provući minimalno As/4 (As-površina vlačne armature u polju).

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 28

a) Armiranobetonska ploča na dva ležaja

Raspodjela armature u ploči:

(a) varijanta s ravnim i
povinutim šipkama

(b) varijanta s ravnim

šipkama

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 29

b) Armiranobetonska ploča s prepustom

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 30

c) Armiranobetonska kontinuirana ploča

Raspodjela armature u ploči:

(a) varijanta s ravnim i
povinutim šipkama

(b) varijanta s ravnim

šipkama

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 31

B) Armiranje ploča s
armaturnim mrežama

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 32

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 33
a) Ploča na dva ležaja

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 34

b) Kontinuirana ploča

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 35

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 36
2) ARMIRANJE PLOČA NOSIVIH U DVA SMJERA

- Armatura armiranobetonskih ploča nosivih u dva smjera računa se iz

maksimalnih momenata savijanja (Mx i My). Pritom treba paziti da se donji sloj
armature položi u smjeru kraćeg raspona i računa se sa statičkom visinom
presjeka dx, a gornj sloj s dy:

- Najćešće se armiraju samo ravnim šipkama pri čemu je osobito pogodna

zavarena mrežasta armatura (Q- mreže).

Statičke visine:

- Povijanje armature obavlja se po istom principu po kojem se povija armatura u

pločama nosivim u jednom smjeru.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 37

a) Shema armiranja ploče nosive u dva smjera

- Maksimalni momenti savijanja koji su proračunati u polju pojavljuju se samo

u traci koja prolazi mjestom maksimalnog progiba ploče. U ostalim rubnim
trakama momenti savijanja su manji. To vrijedi i za ležajne momente
savijanja.
Zato se radi štednje armature ploča razdijeli u srednji pojas, širine lx/2 i
ly - 2lx/4, koji se armira punom armaturom.
Rubni pojas lx/4 (lx = kraći raspon) u oba smjera se armira polovicom
proračunate armature odgovarajućeg srednjeg pojasa.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 38

b) Ploče oslonjene/upete na dva susjedna ležaja

1) Ploča oslonjena na dva susjedna ležaja i s pridržanim kutom

Crtkana linija predočuje gornju armaturu, a puna linija donju armaturu. Treba
obratiti pažnju na gornju armaturu koju treba dobro usidriti u ležaj ploče.
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 39
2) Ploča upeta u dva susjedna ležaja

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 40

3) ARMIRANJE KRUŽNIH I PRSTENASTIH PLOČA

- Kružne ploče koje su poduprte po cijelom obodu ili u pojedinim točkama

proračunavaju se i armiraju po pravilima površinskih nosača.
- Nosiva armatura: radijalna i prstenasta.

Armiranje kružne i prstenaste ploče prikazano je na slijedećem crtežu:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 41

- Kružne ploče manjih raspona i opterećenja mogu se približno proračunavati
kao kvadratne ploče, a time se pojednostavljuje armiranje.

- Proračunski raspon zamjenjujuće ploče:

π
a=D ≈ 0.9D
4

Pojednostavnjeno armiranje kružne ploče:

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 42

4) ARMIRANJE KOSIH PLOČA (pločasti mostovi)

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 43

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 44
Armiranje nekih detalja

- Duž slobodnog (nepoduprtog) ruba

ploče potrebno je predvidjeti uzdužnu
i poprečnu rubnu armaturu.

- Najmanji poprečni presjek uzdužne

rubne armature konzolne ploče na
širini trake od 1 m iznosi 0.8%
poprečnog presjeka betona. Armatura
se raspoređuje gore i dolje jednakih
poprečnih presjeka i na razmaku
s≤10cm.

- Kod konzolnih ploča širine manje od

1 m mjerodavan je stvarni poprečni
presjek.

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 45

Armatura kolničke ploče mosta

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 46

mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 47
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 48
mr. sc. V. Herak-Marović, 2006/07 49