Škola: Prirodoslovna gimnazija Osijek

Nastavni predmet: Filozofija

Razred: 4. A

Mentor: prof. Atila Lukić

Studentica: Iva Fofić

Školska godina: 2018./2019.

Pisana priprava za izvođenje nastavne jedinice iz filozofije

 NASTAVNA CJELINA: Suvremena filozofija

 NASTAVNA JEDINICA: Simone de Beauvoir

 TIP NASTAVNOG SATA: obrada novog gradiva

PEDAGOŠKI, DIDAKTIČKI I METODIČKI PODACI O NASTAVNOJ

JEDINICI
Ciljevi nastavne jedinice: Prikazati doprinos filozofkinje Simone de Beauvoir filozofiji
i feminizmu, naučiti učenike razliku između pojmova spola i roda te aktivirati učenike da
sami doznaju stajališta, nastojanja i ishode feminizma.
OČEKIVANI ISHODI UČENJA ili ODGOJNO-OBRAZOVNI ZADACI
kognitivni psihomotorički afektivni
Učenici će moći objasniti Učenici će moći na temelju Učenici će moći na temelju
razliku između pojmova primjera vlastitog života i primjera iz suvremene pop-
spola i roda. Moći će suvremene pop-kulture kulture razlikovati poželjne i
prepoznavati i smjestiti prepoznavati problematiku nepoželjne stavove o
Simone de Beauvoir u patrijarhalnih rodnih karakteristikama muškog i
razdoblje suvremene politika. ženskog roda. Usvojit će
filozofije prema novini stav o nepravdi umanjivanja
problema kojima se bavi. vrijednosti ženskih
Naučit će što je feminizam sposobnosti i prepoznati
kao mišljenje, pokret i ženskost kao pozitivnu, a ne
suvremena nastojanja. negativnu karakteristiku.
 ELEMENTI NASTAVNOG PROCESA
korelacije s
sredstva i
metode oblici rada drugim
pomagala
predmetima
monološka metoda, frontalni rad, rad u ploča, kreda, Povijest, Sociologija,
dijaloška metoda, paru, skupinski rad računalo, udžbenik, Biologija
metoda rada na uručci s pitanjima
tekstu,
demonstracijska
metoda

Popis priloga
1. Pitanja uz tekst u udžbeniku
2. Pitanja i ilustrirani ulomci iz knjige Feminizam za početnike
Literatura za učenike
1. Kalin, Boris. 2015. Filozofija, uvod i povijest, Školska knjiga, Zagreb.
2. Watkins, Susan Alice, Rueda, Marisa i Rodriguez, Marta. 2002. Feminizam za
početnike, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb.
Literatura za nastavnike
a) stručna
1. Butler, Judith. 2000. Nevolje s rodom, Ženska infoteka, Zagreb.
2. Mihaljević, Damirka. 2016. »Feminizam – što je ostvario?«, Mostariensia 20 (1-
2), str. 149-169.
3. Polić, Milan. 2002. »Filozofija odgoja i feminizam«, Metodički ogledi 10 (1), str.
61-66.
4. https://voxfeminae.net/strasne-zene/simone-de-beauvoir-najveca-francuska-
filozofkinja-i-feministkinja/ Pristup: 20. veljače 2019.
b) metodička
1. Marinković, Josip. 2008. Metodika nastave filozofije, Školske novine, Zagreb.
 ARTIKULACIJA SATA
a) UVODNI DIO: 6 minuta
Učenici gledaju eurovizijski nastup austrijske predstavnice Conchite Wurst i potom
razgovaraju s nastavnicom o viđenom na temelju njezinih pitanja.
b) OBRADA NOVOG GRADIVA: 36 minuta
Nastavnica upoznaje učenike s filozofkinjom Simone de Beauvoir i njenim kapitalnim
djelom Drugi spol, objašnjava im najvažniji produkt njezine misli, razlikovanje spola i
roda na temelju malog eksperimenta s učenicom i učenikom pred pločom, objašnjava
im kako razlikovanje tih pojmova vodi podržavanju patrijarhalnog sustava i uvodi
pojam feminizma kao nastojanje da se riješi patrijarhalno ograničavanje kategorija
života. Učenici čitaju ulomke iz Drugog spola u udžbeniku te odgovaraju na
nastavničina pitanja uz tekst. Nakon toga upoznaju se s temeljnim događajima
feminističkog pokreta unutar skupinskoga rada gdje u ilustriranim tekstovima moraju
pronaći odgovore na zadana nastavničina pitanja.
c) ZAVRŠNI DIO SATA: 3 minute
Učenici zapisuju na papiriće što su najzanimljivije, nakorisnije, najnovije naučili ili čuli
ovaj sat te svoja mišljenja ubacuju u „Malu Simoninu kutiju“, a nakon toga nastanica
izvuče nekoliko mišljenja i svi zajedno komentiraju napisano.

RAZRADA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO
Na početku sata nastavnica pokazuje učenicima eurovizijski nastup austrijske
predstavnice Conchite Wurst iz 2014. godine na Youtube-u. Prije toga najavljuje kako je za
sada jedini zadatak da pogledaju nastup, razmišljaju o onom što vide i saberu svoje dojmove.
Nakon što su pogledali nastup u cjelosti, nastanica najavljuje kako će sada razgovarati o
viđenom. Postavlja im pitanja: Koji je vaš prvi dojam nakon gledanja snimke nastupa
Conchite Wurst? Kako se osjećate? Što vam se svidjelo? Što vam se nije svidjelo? Prema
vašem mišljenju i samo prema procjeni iz snimke nastupa, je li Conchita Wurst muškarac ili
žena (po čemu to zaključujete, prepoznajete, procjenjujete)? Pokušajte se prisjetiti nekih
komentara na račun nastupa Conchite Wurst iz 2014. godine koje ste mogli čuti ili pročitati.
Koji je korektan naziv za grupu ljudi kojima pripada Conchita Wurst? Učitelj pohvaljuje
učenike za odgovore i sudjelovanje u razgovoru.

OBRADA NOVOG GRADIVA

Nastavnica tek sada najavljuje što će biti tema današnjeg nastavnog sata i zapisuje na
ploču ime filozofkinje Simone de Beauvoir te godinu rođenja i smrti. Ovo je prva žena u
filozofiji za koju će učenici imati prilike čuti na nastavi, te pripada razdoblju suvremene
filozofije. Govori osnovne podatke o njoj - ona je filozofkinja i književnica
egzistencijalističkog kruga, a budući da učenici još nisu radili filozofiju egzistencijalizma,
ukratko objašnjava osnovnu misao te filozofije. Egzistencijalizam njeguje mišljenje kako
čovjekov život nema neki unaprijed zadan smisao, ispunjenje ili bit, već čovjek sam stvara
smisao živeći, djelujući i izgrađujući svoju ličnost sudjelovanjem u svijetu. Simone de
Beauvoir slijedila je misao svog životnog suputnika Jeana-Paula Sartrea te napisala opsežni
esej Drugi spol. To je djelo koje kroz različite perspektive (povijesnu, biološku, psihološku,
sociološku, književnu, psihoanalitičku...) nastoji objasniti razloge ženske podređenosti
muškarcima kroz povijest. Značajno je i jer prvo donosi razlikovanje pojmova spola i roda.

Nastavnica ispisuje na ploču rečenicu iz Drugog spola: Ženom se ne rađa, ženom se

postaje. Govori učenicima da razmisle što bi ova rečenica značila te proziva nekoliko učenika
da kažu svoje mišljenje o značenju te rečenice. Objašnjava kako je to jedna od najpoznatijih
misli djela i najavljuje kako će sada na malom eksperimentu još konkretnije vidjeti na što se
točno mislilo tom rečnicom.

Zamoli da se jave dva dobrovoljca, obavezno jedna učenica i jedan učenik. Dobrovljce
postavlja u položaj stajanja pred pločom, između njih kredom povlači crtu te iznad njihovih
glava ispisuje pojmove pod navodnicima: „žensko“ i „muško“. Zatim zamoli da se netko od
učenika/ca javi i opiše najprije učenicu, zatim učenika: kakvi su po karakteru, čime se bave,
što vole, a što ne vole, a poželjan je i okviran opis fizičkog izgleda. Nakon toga zamoli da se
netko u razredu javi i kaže što bi učenica i učenik trebali napraviti ili promjeniti da bi bili
malo više „tipično žensko“ i „tipično muško“. Nakon poslušanih prijedloga učenika,
nastavnica zaključuje što se s ovim eksperimentom htjelo dokazati. Činjenica je da mi svi
imamo u glavi nekakve ideje što se to podrazumijeva da žena i muškarac trebaju raditi
(teoretski) ili kako trebaju izgledati. Te naše ideje zapravo pripadaju pojmu roda. S druge
strane, mi gotovo instinktivno znamo da smo pred pločom imali upravo žensku i mušku
osobu, prema očitosti njuhovih fizičkih karakteristika. To potpada u pojam spola.

Nastavnica zapisuje na ploču pojam spola i kraj njega zapisuje kako se radi o biološkoj
kategoriji, koja je određena anatomskim i fizološkim karakteristikama. Zapisuje i pojam roda
te kraj njega objašnjenje kako se radi o društveno-kulturnom konstruktu. Nastavlja
objašnjavati kako je u rodnoj teoriji zapravo uobičajeno razmišljati da bez obzira na to kojeg
smo se spola rodili, rod je uvijek samo identitet koji se preuzima, što znači da uopće i nikad
ne mora biti isto sa spolom. Ipak, u najvećem broju slučajeva osoba nekog spola preuzima i
rod istog naziva. Svjedoci smo toga kako danas postoje razni načini da osoba koja se ne
osjeća istovjetno sa svojim spolom promjeni fizički izgled pa čak i anatomske karakteristike
do temelja, kako bi promjenila spol. Također, ako ne govorimo o tako drastičnim
promjenama, još uvijek preostaju doista raznoliki modni izričaji gdje se djevojke mogu
oblačiti apsolutno kao mladići ili obrnuto, a da se i dalje najnormalnije smatraju djevojkama.
Ono što je bitno za Simone de Beauvoir i to što je djelo Drugi spol poznato kao stup temeljac
feminizma jest da nastanak roda kao društvenog konstrukta podržava patrijarhalno uređenje
društva. To znači da ukoliko „izmislimo“ kako upravo žene moraju biti te koje su nježne,
pokorne, manje sposobne, obavezno privlačnog fizičkog izgleda koji se sastoji od propisane
mode i načina uređivanja, stvorene za bavljenje djecom i obitelji, a muškarci racionalni,
hrabri, odlučni, spretni u zahtjevnim zanimanjima kao što su bavljenje znanošću i filozofijom,
zapravo ćemo samo u vrlo subjektivnom mišljenju (stvorenom od muškaraca) podržavati
sustav koji uvijek funkcionira na isti način – žene koje nisu zapamćene u povijesti jer ih se
drži u privatnoj sferi života, dok su samo muškarci oni koji čine velika i važna djela. To nije
jedini problem. S idejom roda i promovirajem isključivo heteroseksualnih veza, mi
podržavamo samo muško i žensko, i to uvijek u jedinoj opciji, braku unutar kojeg se zna kako
su uloge podijeljene. Danas znamo da postoje osobe koje se ne osjećaju istovjetno sa svojim
spolom, koje se rađaju s istospolnom seksualnom orijentacijom i koje ne žele biti sputavane
od strane prastarih patrijarhalnih objašnjenja kako bi svijet trebao funkcionirati. Jedan od
pokušaja otvorenog govora o tim temama vidjeli smo i na primjeru eurovizijskog nastupa s
početka sata. Nastanica u produžetku objašnjenja pojma roda zapisuje strjelicu iza koje stavlja
pojam patrijarhata, pa još jednu strjelicu iza koje ističe pojam feminizma. Objašnjava kako
pojam feminizma stupa na scenu kako bi riješio sve ove spomenute probleme.

Najavljuje rad na tekstu. Govori učenicima da otvore stranicu 336. u udžbeniku gdje se
nalazi kratki ulomci iz Drugog spola. Podijeli im pitanja na papiru koja se odnose na tekst i
govori im da na ta pitanja odgovore radom u paru. Za čitanje teksta i odgovaranje na pitanja
imaju 10 minuta. Nakon toga proziva nekoliko parova da pročitaju kako su odgovorili na
zadana pitanja uz tekst.

Najavljuje rad u šest skupina unutar kojih će se učenici pobliže upoznati s

funkcioniranjem feminizma kao ideje, pokreta i povijesne činjenice. Skupinama podijeli
ilustirane ulomke iz knjige Feminizam za početnike te pitanja na papiru na koja trebaju
odgovoriti pretražujući i čitajući dane im ulomke. Svaka skupina ima svoju temu bavljenja, a
nazivi tema su sljedeći: Uvod u nastanak feminizma, Upoznavanje s književnicom,
filozofkinjom i feministkinjom Mary Wollstonecraft, Socijalistički feminizam, Oslobođenje
crnkinja i lezbijki, Nerješeni izazovi za feminizam i Potreba feminizma danas. Za rješavanje
ovog zadatka učenici imaju 10 minuta. Dok učenici rade u skupinama, nastavnica zapisuje na
ploču kako postoje tri povijesna vala feminizma i najvažnije interese borbe uz svaki. Prije
nego što učenici krenu s čitanjem svojih rješenja, nastavnica objašnjava napisano na ploči te
govori kako su oni svojim skupinskim radom zapravo zadobili informacije o različitim
interesima i poticajima triju valova feminizma. Jedan učenik iz svake skupine čita odgovore
na pitanja.

ZAVRŠNI DIO SATA

Nastavnica pokazuje učenicima „Malu Simoninu kutiju“ i govori im kako je zadatak

napisati na papirić što su najzanimljivije, najnovije, najkorisnije čuli i naučili ovaj sat. Šalje
kutiju kroz razred kako bi učenici u nju ubacili svoja mišljenja i kaže kako će izvući nekoliko
papirića, koliko budu stigli, kako bi pročitala poruku, a zatim je mogu svi skupa
prokomentirati u skladu s naučenim.

Simone de Beauvoir (1908.-1086.)

- Drugi spol
„Ženom se ne rađa, ženom se postaje.
„žena“ „muškarac“

- spol: biološka kategorija (anatomsko i fiziološko)

- rod: društveno-kulturni konstrukt, identitet  patrijarhat  FEMINIZAM
- TRI VALA:
- 1. ukidanje diskriminacije, pravo glasa, pravo na obrazovanje i zaposlenje
- 2. odnosu u braku i obitelji – razvod, nasilje, silovanje, zlostavljanje
- 3. queer problematika, intersekcionalnost

PLAN PLOČE
Prilog 1.
Pitanja uz tekst u udžbeniku (str. 336.) - rad u paru, odgovaranje na pitanja, razgovor
1. Kako biste protumačili rečenicu Simone de Beauvoir iz teksta: „Ona se određuje i
diferencira u odnosu na muškarca, a ne on u odnosu na nju; ona je nebitno nasuprot
bitnom.“? Zašto je to loše za ženu?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. Ukratko izdvojite izjave iz teksta koje se odnose na opis ženskog položaja.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Ukratko izdvojite izjave iz teksta koje se odnose na opis muškog položaja.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. Mislite li da će ikada doći do ravnomjerne podjele svijeta između muškarca i žene ili neće?
Obrazložite!
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
5. Što mislite zašto danas muškarci i žene nisu zadovoljni jedni drugima?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Prilog 2.
Prva skupina – Uvod u nastanak feminizma
(stripovi preuzeti iz knjige Feminizam za početnike, autorice: Susan Alice Watkins, Marisa
Rueda i Marta Rodriguez)
1. Što je feminizam i za što se bori?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. Što je bila jedina opcija za ipak „neovisniju“ ženu tijekom povijesti? Ili u kakvom su se
položaju/zanimanju mogle naći žene, a da ipak uspiju ostaviti trag u povijesti?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Koje gospodarske promjene su dovele do još većeg nezadovoljstva žena, i što ih je
napokon potaknulo na preispitivanje svog položaja?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. Izdvojite prosvjetiteljskog filozofa koji je izrazio mišljenje o ženskoj zadaći i napišite
ukratko što je on mislio o ženi.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Prilog 2.
Druga skupina – Upoznavanje s književnicom, filozofkinjom i feministkinjom Mary
Wollstonecraft
(stripovi preuzeti iz knjige Feminizam za početnike, autorice: Susan Alice Watkins, Marisa
Rueda i Marta Rodriguez)
1. Kada pročitate sve dobivene materijale, općenito predstavite Mary Wollstonecraft.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. Koji je bio prvi čin Mary Wollstonecraft kojim je željela poboljšati položaj žena?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Kako se zove značajna knjiga koju je napisala Mary Wollstonecraft, koje godine i po čemu
je takvo djelo novost?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. Izdvojite što je sve zagovarala u svojoj knjizi.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Prilog 2.
Treća skupina – Socijalistički feminizam
(stripovi preuzeti iz knjige Feminizam za početnike, autorice: Susan Alice Watkins, Marisa
Rueda i Marta Rodriguez)
1. Što je osnovni problem nepovoljnog položaja žena koji izdvajaju socijalističke
feministkinje?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. Kako se zove prijedlog kojeg je predložila jedna takva socijalistička feministkinja, tko ga
predložio i koje su ideje prijedloga? Koga je prijedlog inspirirao u stvaranju svoje
filozofije?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Koji se socijalist, pisac i aktivist zalagao za ženska prava i s kojim argumentima?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Prilog 2.
Četvrta skupina – Oslobođenje crnkinja i lezbijki
(stripovi preuzeti iz knjige Feminizam za početnike, autorice: Susan Alice Watkins, Marisa
Rueda i Marta Rodriguez)
1. Koji su razlozi nezadovoljstva crnikinja?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. Što dovode u pitanje žene koje žive i vole neovisno o muškacima?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Kakvima je društvo smatralo lezbijke?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. Zašto je lezbijstvo u dobu ženskih pokreta 20. stoljeća smatrano višim od samo seksualne
orijentacije?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
5. Na kakve su poteškoće nailazile lezbijke koje su željele biti majkama?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Prilog 2.
Peta skupina – Nerješeni izazovi za feminizam
(stripovi preuzeti iz knjige Feminizam za početnike, autorice: Susan Alice Watkins, Marisa
Rueda i Marta Rodriguez)
1. Nabrojite probleme koji još uvijek feminizmu predstavljaju veliki napor za suzbijanje.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. Zašto je silovanje dodatno traumatično za ženu? Objasnite.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Zašto je za žene problematična opterećenost predodžbom o tijelu? Možete li navesti neke
suvremene primjere poželjnih predodžbi o tijelu i tko te predodžbe promovira?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. Na koje sve načine udaja i majčinstvo ograničavaju ženski život (u skladu s patrijarhalnim
sustavom)?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
5. Koji su problemi nakon što se žene i uspiju izvući iz pakla obiteljskog nasilja?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
Prilog 2.
Šesta skupina – Potreba feminizma danas
(stripovi preuzeti iz knjige Feminizam za početnike, autorice: Susan Alice Watkins, Marisa
Rueda i Marta Rodriguez)
1. Objasnite na kakvu potporu danas nailaze žene u svom radu i pokušajima napredovanja?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
2. S kojim se predrasudama susreću obrazovane žene?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
3. Nabrojite koje još pobjede žene danas moraju izboriti.
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
4. Izaberite jedan od tih problema, opišite ga i objasnite zašto smatrate da je upravo
rješavanje tog problema bitno za suvremenu ženu?
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________
___________________________________________________________________________