REHABILITACIJA KARDIOLOŠKIH

BOLESNIKA
Izv. prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, FESC, FEHRA,
internist i kardiolog
Poliklinika za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i
rehabilitaciju, Zagreb
Medicinski fakultet Osijek
FDMZ
 Rehabilitacija srčanih bolesnika je:

• Koordinirani skup svih postupaka koji su

potrebni za osiguravanje najboljih fizičkih,
psiholoških i socijalnih uvjeta bolesnicima
s kroničnom ili postakutnom
kardiovaskularnom bolešću kako bi oni
vlastitim snagama mogli sačuvati ili
ponovo uspostaviti svoje optimalno
funkcioniranje u društvu i poboljšanjem
zdravstvenog ponašanja usporiti ili
zaustaviti napredovanje bolesti.
 Krajnji ciljevi rehabilitacije
• svođenje rizika od pogoršanja bolesti i
velikih kardiovaskularnih događaja na
najmanju moguću mjeru,
• pomoć bolesnicima da se vrate aktivnom,
produktivnom, kvalitetnom i po mogućnosti
dugotrajnom životu.

Izvori: BMJ 2004., Australija 1999.

 Provedena rehabilitacija
• Smanjuje smrtnost od svih uzroka za
27%, a od srčanih uzroka za 31 %, ovisno
o izvoru,
• značajno poboljšava regulaciju rizičnih
čimbenika i
• značajno poboljšava kvalitetu života.

Izvori: ESC, BMJ 2004.

6-godišnji letalitet poslije AIM-a:

• bolesnici koji su prošli najmanje 1. i 2. fazu

rehabilitacije:14% (1/2 od KV uzroka)

• bolesnici koji su prošli samo 1. fazu

rehabilitacije: 34% (3/4 od KV uzroka)

Izvor: Srčana
Suvremena rehabilitacija
sadržava mali rizik od KV
komplikacija!
 KARDIJALNA REHABILITACIJA

• Sveobuhvatna
• Dugotrajna (doživotna)
• Uključuje elemente sekundarne prevencije:

– podupiranje procesa nakon AKS

– sprječavanje napredovanja bolesti
– pojave komplikacija ili njihovo odgađanje
 OBLICI REHABILITACIJE

❖ Međusobno ravnopravni

❖ Oblik koji će se odabrati ovisi o:

❖ demografskim čimbenicima
❖ socioekonomskoj strukturi
❖ zakonskim propisima
❖ obliku zdravstvenoga osiguranja i
❖ nacionalnoj tradiciji.
 Kardijalna rehabilitacija

- stratifikacija rizika,
- prognostička evaluacija,
- edukacija,
- fizička rehabilitacija (fizički trening),
- psihička rehabilitacija,
- socijalna rehabilitacija
- profesionalna rehabilitacija i
- ocjena radne sposobnosti.
 PRISTUP
1. Populacijski pristup (promocija
zdravlja) – promjena rizičnih čimbenika
koji proizlaze načina života i životnoga
okoliša te njihovih socijalnih i
ekonomskih odrednica za cjelokupno
pučanstvo jer su upravo ti rizični
čimbenici razlogom masovne pojave
koronarne bolesti
 PROMOCIJA ZDRAVLJA

2005

• PRIMJERI U NAŠOJ PRAKSI

– JAVNO-ZDRAVSTVENE AKCIJE 2006

• Kretanjem do zdravlja
• Festival zdravlja
2007
• Svjetski dan srca 2011

• …
2010
 PRISTUP

2. Strategija visokoga rizika –

identifikacija osoba s visokim rizikom
obolijevanja među osobama kod kojih
još nema manifestacije koronarne
bolesti i intenzivna primjena mjera za
smanjenje razine rizika
 PRISTUP

3. Sekundarna prevencija – sprečavanje

ponovnih koronarnih događaja i
napredovanja bolesti u koronarnih
bolesnika
• “Svaka osoba u Europi trebala bi imati realne
šanse da doživi 70 godina života bez
kardiovaskularnih bolesti“

• “Svaka osoba sa kardiovaskularnim

bolestima trebala bi barem jednom u životu
imati prigodu učestvovati u programu
kardijalne rehabilitacije”
• ESC, Amsterdam 2000
SZO je još 1993. odlučila preporučiti
da se svi kardiovaskularni
bolesnici rutinski upute na
rehabilitaciju.

Nitko nije premlad ni prestar!

Izvor: WHO
 Komponente kardijalne rehabilitacije
• FIZIČKA
– Povećanje funkcijskog kapaciteta
– Spriječavanje atrofije skeletnih mišića i
demineralizacije kostiju
– Boljitak psihičkog statusa
– Boljitak metabiliziranja masnoća
– Aktivacija fibrinolitičkog sustava (antiagregacijski)
– Uravnoteženje autonomnog živčanog sustava
(kateholamini)
– Bolja regulacija srčane frekvencije
– Pomaže održanju normalne TT
– Smanjenje smetnji izazvano ortopedskim i
reumatskim pobolima
 Komponente kardijalne rehabilitacije
• EDUKACIJSKA
– Borba protiv čimbenika rizika
– Zdravi način života
– Način djelovanja lijekova i potreba redovitog
uzimanja
– Prepoznavanje nepovoljnih i opasnih situacija
– Ponašanje kod pojavnosti problema
• PSIHOLOŠKA
– Profesionalna prosudba psihološkog profila
– Crte koje utječu na nastanak i tijek bolesti
– Borba protov depresije i anksioznosti
– Svladavanje stresa
 Komponente kardijalne rehabilitacije
• SOCIJALNA
– Prosudba bolesnikove okoline
– Pomoć u svladavanju teškoća pri uključivanju
u standardni život
– Savjetovanje obitelji
– Druženje s ostalim bolesnicima
– Zajedničke aktivnosti
– Izmjena iskustava
• PROFESIONALNA
– Utjecaj na djelatnost bolesnika
 FAZE REHABILITACIJE
Organizacijski oblici (smjernice ESC i HKD)
• I faza - hospitalna: bolesnici u akutnoj i ranoj
postakutnoj fazi akutnog koronarnog sindroma
(mobilizacija bolesnika)
• II faza - hospitalna (obično u specijaliziranoj
ustanovi za rehabilitaciju – tzv. rezidencijska ) ili
ambulantna (prognostička evaluacija bolesnika te
oporavak njihove kardiovaskularne funkcije i fizičke
sposobnosti) - razdoblje oporavka u trajanju 4-12
tjedana;
• III faza (doživotno uz kontakt s zdravstvenim
djelatnikom )
– Ambulantno (npr. Klub srčanih bolesnika)
– Poluinstitucionalno (rekreacijski programi)
– Izvaninstitucionalno (bolesnik sam ili u skupini)
 Faze rehabilitacije

I faza II faza II faza

(akutna i rana postakutna faza) (kasna postakutna faza) (održavajuća faza)

Stacionarna k.reh.

Koronarna j. Kuća / stan

Kardiološki ili
kardiokirurški odjel
Klubovi
Kirurška JIL
Ambulantna k.reh.

DANI TJEDNI
GODINE
 Faze rehabilitacije
I faza - akutna i rana postakutna hospitalna faza

• Odmah nakon perakutne faze bolesti ili kardiokirurškog

zahvata (JIL)
• Nastavlja se na kliničkom kardiološkom ili
kardiokirurškom odjelu.
• Vježbe disanja i razgibavanja u krevetu, potom
posjedanje u krevetu, ustajanje i programirane i
kontrolirane šetnje bolesnika hodnikom.
• Edukacija bolesnika i obitelji o bolesti i čimbenicima
rizika, u čemu sudjeluju medicinska sestra, fizioterapeut i
liječnik.
• Kod otpusta se nastoji procijeniti stanje ergometrijom sa
50-75 W opterećenja. Zabranjuje se pušenje uz ostalu
terapiju sekundarne prevencije.
• Rehabilitacija bolesnika nakon AKS započinje se 2-3-i dan poslije infarkta
u krevetu bolesnika, u koronarnoj jedinici.

• Strogo individualno dozirano, poštujući subjektivni i objektivni status

svakog bolesnika pojedinačno.

• Nova era rehabilitacije bolesnika sa AIM započeta je već odavno

preporukama; Williams Docka 1944, Levvin Lown 1951, Turkulin K. 1984.

• Saltin u studiji (1966 – 1968) objavio je rezultate – da trotjedno mirovanje

nakon AIM dovodi do pada radne tjelesne sposobnosti za 25 %.
(Circulation 1968.)
Ista grupa bolesnika praćena je slijedećih 30 god. (1966-1999) i
objavljeni rezultati (Circulation 2001.) pokazuju da je trotjedno
mirovanje uzrokovalo izraženije smetnje tjelesnog radnog kapaciteta nego
proces 30 godina starenja !!!
 Prije navedenih istraživanja preporuka je bila:
apsolutno mirovanje 6 tjedana (stv. fibroznog ožiljka)
jer se smatralo da tjelesna aktivnost dprinosi (stvaranju aneurizme
klijetke ili čak rupture srca, što se potvrdilo kao pogrešno).

 Dugotrajno apsulutno mirovanje doprinosi: smanjenju mišićne mase i snage skeletne

muskulature, smanjuje se aktin i miozin, smanjuje se kontraktilnost, povećava se
koagulabilnost krvi , češće su DVT radi porasta viskoziteta krvi.

• Mirovanje uzrokuje i sniženje tlaka jer izostaje podražaj vazomotorike kod

promjene položaja tijela.

• Količina cirkulacijske krvi se smanuje za 700-800 ml. u prvih 10 dana mirovanja.

 Fizička akt. doprinosi:

• Smanjenju LDL kolesterole i triglicerida a porasta HDL
• Povećanju metabolizam ugljikohidrata (veći kalorijski učinak), redukcija TT
Smanjenje ekscesivnog izlučivanja kateholamina tijekom stresa
 Uvjeti za započinjanje I faze kardijalne rehabilitacije nakon
AIM

 • Odsustvo bola u posljednjih 24 sata

 • Stabilan arterijski tlak u zadnjih 24 sata
 • Završena evolucija AIM-a
 • Odsustvo znakova zatajenja srca
 • Odsustvo poremećaja srčanog ritma i
smetnji sprovođenja
 • Odsustvo embolijskih komplikacija i dr.
 KONTRAINDIKACIJE ZA KINEZITERAPIJU NAKON AIM

Opće kontraindikacije

❖RR 200/120 mmHg

❖Hipotenzija 90/60 mmHg

❖Tahikardija 120/min

❖Bradikardija 50/min

❖Febrilitet > 37.5oC

❖Trenutno dobijanje transfuzije krvi ili plazme.

 KONTRAINDIKACIJE ZA KINEZITERAPIJU
NAKON AIM
Nestabilna AP, zatajenje srca, akutni miokarditis i perikarditis.
Poremećaj srčanog ritma (FA, UA, PSVT, VT, učestale VES, R na T
fenomen)
Poremećaji sprovođenja (Sick sinus sindrom, SA i AV blokovi II i
II stupnja, blokovi grana Hiss-ovog snopa (bifascikularni blok). AV
blok prvog stupnja ne predstavlja kontraindikaciju za
kineziterapiju.
Nepodnošenje ergometrijskih testova od 50 W uz pojavu S-T
depresije ili elevacije veće od 2 mm ili kliničkom slikom nestabilne
AP
Izražen tromboflebitis okrajina i DVT (tromboflebitis i
flebotromboza udova su kontraindikacija za kineziterapiju ali se
može sprovesti pozicioniranje i blaga manuelna masaža radi limfne
drenaže.
Ehokardiografski nalaz koji ukazuje na dilataciju LV (> 60 mm ),
postinfarktna aneurizma klijetke; pridruženi aortikomitralni vicij,
EFLV < 35%.
 CILJEVI REHABILITACIJE NAKON AIM
(Fizička, psihička, profesionalna, sociijalna
rehabilitacija)

• Psihomotorna relaksacija
• Spriječiti anksioznost (znaci anksioznosti
dominiraju prvih nekoliko dana),
• Vratiti tonus i snagu mišića, boljitak rada srčane
crpke,
• Spriječiti tromboflebitis, hipostatsku pneumoniju i
urinarne infekcije (rana mobilizacija),
• Podići prag za eventualnu anginoznu bol,
• Promijeniti loše životne navike (pušenje, alkohol,
pretilost, korekcija nepravilne ishrane),
• Boljitak kvalitete života.
 Učinak kineziterapijskog programa :

• - redukcija sistoličkog arterijskog tlaka, redukcija potreba za O2 u miokardu.

• - redukcija srčane frekvencije ,
• - redukcija morbiditeta i mortaliteta,
• - smanjenje odnosa HDL/LDL u korist protektivnog HDL,
• - redukcija TT, triglicerida, boljitak koronarnog protoka i
ubrzanje stvaranja kolateralnog koronarnog krvotoka,
• - smanjenje anksioznosti i depresivnih epizoda ,
• - redukcija pojavnosti hipostatske pneumonije,
• - smanjenje tromboembolijskih komplikacija, boljitak fibrinolitičke
aktivnosti,
• - smanjenje duljine boravka u bolnici, smanjenje fizičkog i profesionalnog
invaliditeta i dr.
 Faze rehabilitacije
II faza – kasna postakutna hospitalna faza

• Nastavak rehabilitacije može uslijediti neposredno ili par tjedana

nakon I faze.
• Bolesnik se upućuje u ustanove stacionarne ili ambulantne
rehabilitacije gdje se provodi druga (konvalescentna) faza.
• Traje 3-5 tjedana u uvjetima stacionarne ili do 8 – 12 tjedana
ambulantne rehabilitacije.

Oblik provođenja kardiovaskularne rehabilitacije

(ambulatni / bolnički) ovisi prije svega o stratifikaciji rizika bolesnika, ali i o
financijskim, tradicijskim, logističkim i drugim čimbenicima.
 OSOBLJE za II fazu rehabilitacije

• Liječnik internist – kardiolog

• Fizioterapeut
• Medicinska sestra
• Prof. psihologije
• (dijetetičar, liječnik spec. medicine
rada, socijalni radnik)
 Stratifikacija rizika koronarnih bolesnika
I) Bolesnici niskog rizika
• Nema znakova ishemije miokarda pri
testu opterećenja
• Asimptomatska ili simptomatska
ishemija pri višem opterećenju (> 6
MET- a ili >100W ili >20 ml/kg/min/)
• EF LV > 40%
• Bez kompleksnih aritmija
 II) Bolesnici srednjeg rizika

• Ishemija miokarda pri srednjem opterećenju

(> 1 mm)
• Značajnija simtomatska ishemija pri većim
tjelesnim naporima
• EF LV < 40% sa održanim funkcijskim
kapacitetom
• AP dobro kontrolirana medikamentoznom th
• Kompleksne aritmije (non sustained VT, R/T
VES, ↑ QT interval)
 III) Bolesnici visokog rizika

• Kardiomegalija; ekstenzivna ishemija pri

malom opterećenju
• EF LV < 40% i niski funkcijski kapacitet
• Kompleksne poremetnje ritma sa
hemodinamskim posljedicama
• Višežilna koronarna bolest, bolest debla
ERGOMETRIJA – procjena kardiorespiracijske
funkcijske sposobnosti
ERGOMETRIJA – procjena kardiorespiracijske
funkcijske sposobnosti
• Dinamički postupak pri kojem se ispitanik podvrgava
standardiziranom mjerljivom opterećenju
• Najdostupnija i najpogodnija metoda za procjenu
ishemije miokarda
• Potreba miokarda za kisikom u određenom naporu je
fiksna pri odgovarajućem opterećenju
• Izračun teorijskog maksimuma prema TT, TV i dobi
• Mjerljivi parametri su puls, arterijski tlak i EKG
 ERGOMETRIJA – procjena kardiorespiracijske
funkcijske sposobnosti

• Procjenjuje se:

– Adekvatnost testa
– Funkcionalna NYHA klasifikacija (I-IV)
– Kardiorespiracijska sposobnost
– Integralni funkcijski kardiovaskularni kapacitet
– Test koronarne pričuve i poremetnje ritma i
smetnje sprovođenja
 Funkcijski kapacitet
(ergometrijsko testiranje)
• NYHA I (bez funkcijskog oštećenja) ➔ VO2 max > 20
ml/kg/min – > 60% i više

• NYHA II (blago funkcijsko oštećenje) ➔ V02 max 15

– 19.9 ml/kg/min – 40-59%

• NYHA III (umjereno funkcijsko oštećenje) ➔ VO2 max

10 – 14.9 ml/kg/min – 20-39%

• NYHA IV (teško funkcijsko oštećenje) ➔ VO2 max <

10 ml/kg/min - < 19%
 TEST OPTEREĆENJA- Bruceov
protokol
Naziv Trajanje Brzina trake Nagib

I program 3 min 2.7 km/h 10%

II program 3 min 4.0 km/h 12%

III program 3 min 5.5 km/h 14%

IV program 3 min 6.9 km/h 16%

V program 3 min 8.0 km/h 18%

VI program 3 min 8.8 km/h 20%

 Odnos rada, funkcionalne klasifikacije, fizioloških
simptoma i MET-a
Klasifikacija rada Funkc.klas. Fiziol. simptomi
MET-i

Težak do vrlo težak Normalno Normalno

6

Srednje težak do težak >5 I Srčani bolesnik bez

ograničenja tjelesne aktivnosti

Lagan do srednje težak 3-4 II Srčani pobol - blago do

umjereno ograničenje

Sjedeći do lagani 2-3 III Srčani poboli - umjereno

do veliko ogranič. fiz. Akt.

Sjedeći 1 – 2 IV Srčano obolj.- svaka fiz.akt.

izaziva nelagodu
 INDIKACIJE ZA UKLJUČENJE U
REHABILITACIJSKI POSTUPAK

– osobe s dokazanom IBS

– Osobe s dokazanom
obliterirajućom bolešću perifernih
arterija
– osobe s visokim rizikom pobola
od IBS
– ostali krvožilni bolesnici
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
Indikacije

• 1. Osobe s dokazanom koronarnom bolesti:

✓ A) bolesnici poslije preboljelog akutnog srčanog
infarkta
✓ B) bolesnici poslije kardiokirurškog zahvata na
koronarnim arterijama
✓ C) bolesnici poslije učinjene perkutane transluminalne
koronarne angioplatike (PTCA)
✓ D) bolesnici sa stabilnom anginom pektoris ili
nijemom ishemijom miokarda
✓ E) koronarni bolesnici u kojih se klinička slika i/ili
stanje rizičnih čimbenika pogoršava
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
Indikacije
• 2. Osobe s dokazanom obliterirajućom
bolešću perifernih arterija

• A) bolesnici nakon učinjenog premoštenja

perifenih arterija
• B) bolesnici nakon učinjene periferne
arterijske transluminalne angioplastike (PTA)
• C) bolesnici s intermitentnom klaudikacijom
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
Indikacije
• 3. Osobe s visokim rizikom obolijevanja od
koronarne bolesti i drugih oblika aterosklerotske
bolesti:
– Istodobno postoji više rizičnih čimbenika
(displipidemija, hipertenzija, pušenje, šećerna
bolest, gojaznost, fizička neaktivnost, kronični
psihosocijalni stres, obiteljsko opterećenje
(aterosklerotska bolest u bliskih muških srodnika
prije 55. g. života odnosno ženskih srodnika prije
65. g. života)
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
Indikacije
• 4. Ostali krvožilni bolesnici:

– A) bolesnici poslije zamjene srčanih zalistaka

– B) bolesnici poslije ugradnje ES ili ICD
– C) bolesnici nakon korekcije urođene srčane
mane
– D) bolesnici nakon transplantacije srca
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
Indikacije
• 5. bolesnici s posebnim potrebama:
– bolesnici s disfunkcijom LK i zastojnim
popuštanjem srca neovisno o etiologiji
– bolesnici s ugrađenim ES ili ICD, bolesnici s
presađenim srcem
– bolesnici starije životne dobi
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
kontraindikacije
• Nestabilna angina pektoris
• AMI unutar 14 dana
• Kompleksne poremetnje ritma
• Smetnje sprovođenja AV blok II (Mobitz II) ili III stupnja
• Popuštanje srca
• Perikarditis / Miokarditis
• Teška aortna stenoza (gradijent > 50 mmHg)
• HCM
• Svježa embolija
• Disecirajuća aneurizma
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
kontraindikacije II
• Akutna ili kronična flebotromboza (tromboflebitis)
• Obliterirajuće bolesti perifernih arterija (Fontaine III i IV)
• Febrilno stanje
• Akutna sistemska bolest
• Akutni bolni sindromi (kralješnica)
• Bolesnici visokog rizika ako nisu adekvatno obrađeni
• Bolesnici koji iz bilo kojeg razloga ne žele dolaziti na
rehabilitaciju
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
relativne kontraindikacije
• Neadekvatan odgovor tlaka na opterećenje ili
promjenu položaja tijela
• Hipotenzija
• Umjerena aortna stenoza (gradijent > 25 mmHg)
• Kompenzirana srčana insuficijencija
• Nestabilnost sternuma nakon sternotomije
• Poslijeoperacijski perikarditis
• Ishemijska depresija ST spojnice u mirovanju > 2 mm
• Sinusna tahikardija > 120/min
• Aneurizma klijetke
• Simptomatska anemija (Hct < 30%)
• Disregulirani dijabetes
 KARDIJALNA REHABILITACIJA
poseban oprez i nadzor
• Smetnje provođenja (LBBB, WPW, LGL,
bifascikularni blok)
• Kontrolirane aritmije
• ES sa fiksnom frekvencijom
• Prolaps mitralnog zalistka
• AP
• Elektrolitski poremećaji
• Pretilost (> 50% iznad preporučenog ITM)
• KOBP
• Intermitentna klaudikacija (Fontaine II b)
• Poremećaj funkcije bubrega i jetra
• Metabolički poremećaji
 PROGRAM FIZIČKOG TRENINGA
• Fizički trening je intervalan, individualno doziran
i kontroliran
• Sastoji se od: vježbe disanja, relaksacije,
razgibavanja i jačanja principijelno svih mišićnih
skupina u stojećem, sjedećem i ležećem
položaju (30 min) te
• treninga na spravama i igranja stolnog tenisa
(30 min)
• Između obje vrste aktivnosti je stanka od
desetak minuta. Trening u pravilu počinje sa
vježbama disanja i relaksacije kao načinom
zagrijavanja
 PROGRAM FIZIČKOG TRENINGA
I skupina bolesnika
• Bolesnici sa očuvanim funkcionalnim kapacitetom i niskim
rizikom od akutnog ishemičnog ili aritmičnog incidenta

– bicikl: 12 rundi intermitentnog opterećenja od 125 ili 150 W /min,

trajanje opterećenja 90 sek - pauza 30 sek
– ručni trening: u alternaciji s vožnjom bicikla, opterećenje do 100
W/min u istom ritmu kao vožnja bicikla
– suha vesla: intervalni trening uz individualno doziranje broja
zaveslaja u minuti (do 30) i otpora
– vježbe na strunjačama i švedskim ljestvama - razni oblici
individualno dozirani s obzirom na ortopedski status
– stolni tenis: individualno doziran, bez većih ograničenja
 PROGRAM FIZIČKOG TRENINGA
II skupina bolesnika
• Bolesnici koji prilikom ergometrijskog testiranja bez bitnih
simptoma postižu radni kapacitet od 125 W/min na ergometriji i
imaju nizak rizik od akutnog ishemičnog ili aritmičnog incidenta

– bicikl: 12 rundi intermitentnog opterećenja od 100 W/min

trajanja opterećenja 60 sek - pauza 30 sek
– ručni trening: u alternaciji s vožnjom bicikla, opterećenje do 75
W/min u istom ritmu kao vožnja bicikla
– suha vesla: intervalni trening uz individualno doziranje broja
zaveslaja (oko 20) u minuti i otpora
– vježbe na strunjačama i švedskim ljestvama bez najtežih vježbi
– stolni tenis: individualno doziran do 20 min bez prekida
 PROGRAM FIZIČKOG TRENINGA
III skupina bolesnika
• Bolesnici koji prilikom ergometrijskog testiranja dosežu radni
kapacitet od 75 do 100 W/min i imaju nizak ili umjeren rizik od akutnog
ishemičnog ili aritmičnog incidenta

– bicikl: 12 rundi intermitentnog opterećenja od 50 ili 75 W/min, trajanje

opterećenja 60 sek - pauza 60 sek
– ručni trening: u alternaciji s vožnjom bicikla, opterećenje 25-50 W/min
u istom ritmu kao vožnja bicikla
– suha vesla: intervalni trening uz individualno doziranje broja zaveslaja
u minuti (do 12) i otpora
– vježbe na strunjačama i švedskim ljestvama bez najtežih vježbi i u
primjerenom ritmu
– stolni tenis: individualno doziran do 15 min bez prekida i bez
natjecateljske komponente
 PROGRAM FIZIČKOG TRENINGA
IV skupina bolesnika
• Bolesnici koji prilikom ergometrijskog testiranja dosežu
radni kapacitet od 50 W/min s niskim rizikom i oni s većim
radnim kapacitetom, ali izraženim rizikom od akutnog
ishemičnog ili aritmičnog incidenta

– bicikl: 10 rundi intervalnog opoterećenja od 25 do 50

W/min, trajanje opterećenja 30 sek - pauza 60 sek
– ručni trening: u alternaciji s vožnjom bicikla, opterećenje do
25 W/min u istom ritmu kao vožnja bicikla
– vježbe na strunjačama lakšeg oblika i u sporijem tempu
 PROGRAM FIZIČKOG TRENINGA
V skupina bolesnika
• Bolesnici koji prilikom ergometrijskog
testiranja dosežu radni kapacitet do 50
W/min i oni koji dosežu veći kapacitet s
jače izraženim rizikom od akutnog
ishemičnog ili aritmičnog incidenta

– vježbe disanja i razgibavanja blagog

intenziteta
Najveću korist od rezidencijske ili ambulantne
rehabilitacije mogu očekivati:

• bolesnici sa srednje teškim i teškim oblicima

bolesti te značajnim rizikom od komplikacija,
• fizički radnici
• osobe kojime je potrebna značajna vanjska
podrška za promjenu načina života
• uplašeni i od okoline prezaštićeni bolesnici
• stariji bolesnici
Rehabilitacija srčanih bolesnika
preporučuje se
• kako bi se smanjili troškovi liječenja (kraći
boravak u bolnici, manje ponovnih
hospitalizacija, manje invalidskih
umirovljenja i manje korištenje socijalnih
službi),
• povećala kvaliteta i trajanje života.
Nakon završenog rehabilitacijskog
postupka procjenjujemo rezultate
rehabilitacije i radnu sposobnost
bolesnika.
 METODE ZA OCJENU RADNE
SPOSOBNOSTI
– Pažljiv klinički pregled
– >50% post IM i postoperativnih
bolesnika nema kronično zatajenje
srca niti ishemiju miokarda
– Njihov rizik od smrti i akutnog
koronarnog sindroma je < 10%
– Ako je u ergometriji postignuto > 7
MET-a rizik je < 3%.
 METODE ZA OCJENU RADNE
SPOSOBNOSTI

– Simptomima ograničena ergometrija

određuje maksimalni fizički kapacitet;
– 6 – 8 sati rada bolesnik može izdržati
uz 40% maksimalnog opterećenja;
– Dobar dio fizičkih poslova traži samo
intermitentno veći napor;
– Rehabilitacija je posebno potrebna
jako dekondicioniranim bolesnicima i
fizičkim radnicima.
 POVRATAK NA POSAO

– Poslije nekompliciranog IM 70-90 dana

– Poslije PCI 15-30 dana
– Poslije ACBG 50-100 dana
Nepovoljne rezultate postižu:

a) Nezaposleni

b) Stariji od 60 godina

c) Fizički radnici
 POVRATAK NA POSAO
Mali rizik
– Posao nakon mjesec dana
Viši rizik (kronično zatajenje i ishemija)
– Određuje se individualno

EMOCIONALNI ZAHTJEVI RADA MORAJU

BITI JEDNAKO PROCIJENJENI KAO I
FIZIČKI!
 ZAKLJUČAK
• Etiologija koronarne bolesti je
multifaktorijalna, a bolest je kronična.

• Apsolutni rizik za koronarnu bolest ovisi o

multiplikativnom učinku glavnih čimbenika
rizika te prisutnosti metaboličkog
sindroma.
• Moje je iskustvo zdravstvene zaštite
poslije infarkta bilo kao da me kroz
maglu vodi netko tko zna put.

Izvor: BMJ