Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 11

ODGOVORI NA PITANJA IZ WEB DIZAJNA

1. Web dizajn – definicija i sadržaj

Web dizajn predstavlja grafičko osmišljavanje ili dizajniranje internet stranice koristeći slike,
jezik za označavanje i formiranje „HTML”, standardizaciju i upotrebljivost stranice.

2. Elementi dobrog dizajna

Razumna upotreba teksta i multimedijalnih elemenata (slika, animacije, zvuka), tj.


prilagodjenost sadrzaja nameni web strane.
Korisnici se ne smeju nervirati prevelikim sadrzajem koji se dugotrajno ucitava, mora se
voditi racuna o znacenju boja u kulturi naroda, vecu kolicinu sadrzaja raspodeliti na vise
stranica.

3. Statične i dinamične web strane

Prema nacinu izrade, stranice se dele na staticke I dinamicke.


Staticke web strane uradjene su kao zasebni fajlovi i celine, od kojih svaka ima svoju oznaku
(naziv) i linkovima (vezama) su povezane sa ostalim stranama u okviru sajta kao celine, a
multimedijalnim objektima (slikama, audio datotekama) I sa stranama koje se nalaze na web-
u
Dinamicke web strane pretpostavljaju programerska znanja I postojanje baze podataka u
okviru memorijskog prostora web servera na koji je sajt postavljen (hostovan), Ovaj tip
strane pored HTML koda, koji sluzi da bi tekst I multimedijalne sadrzaje koji se objavljuju na
strani korisnika prikazivao na odredjenom mestu, sadrzi I skript jezik (npr. php ili asp) za
povezivanje sa bazom podataka na serveru. Konekcija sa bazom podataka omogucava da se
na strani korisnika generise sadrzaj u obliku web strane. Dinamicku web stranu
prepoznajemo po sintaksi sadrzanoj u adresnom polju – “?” i “=”.

4. Kodni raspored za stranice sa tekstom na ćirilici i latinici.

Za stranice koje sadrze tekst na cirilicnom I latinicnom pismu, na web strani treba postaviti
kodni raspored na “UTF-8” i jezik na “sr” da bi se znakovi korektno prikazali kod korisnika.

5. Zaglavlje Web strane. Sadržaj. Značaj. Meta tagovi.

U zaglavlje web strane se smestaju instrukcije web citacima u pogledu kodnog rasporeda,
osvezavanja strane I sl. Zaglavlje strane takodje sadrzi i razlicite kodne specifikacije – meta
tagove. Oni omogucuju web pretrazivacima da pronadju nasu stranicu. U njih se upisuju
kljucne reci koje najbolje opisuju nasu stranicu.

6. Oznaka strane. Sadržaj. Veličina i značaj.


Oznaka strane smestena je unutar meta taga <title> </title> i ima najveci znacaj jer svi web
pretrazivaci obavezno indeksiraju sadrzaj ovog taga. Moze da ima do 15 reci ili 255
karaktera.

7. Sadržaj plana web sajta

Koliko stranica sajt treba da ima. Koje ce to stranice biti, koji ce sadrzaj na njima biti i kako
ce biti rasporedjen.

8. Plan sajta – izrada profila korisnika

Definisanje – kojim je korisnicima sajt namenjem, koje ce poslove korisnici obavljati na


sajtu, sta korisnici ocekuju da na njemu pronadju.

9. Organizacija sadržaja sajta na Web serveru

Sadrzaj sajta na web serveru treba da bude organizovan po katalozima (direktorijumima),


radi lakseg snalazenja i izmena/dopuna sadrzaja od strane administratora lokacije.

10. Poslovni razgovori sa klijentom; pitanja o kojima treba razgovarati

- Cime se tacno bavi vasa kompanija ?


- Kakva je vasa funkcija u top menadzmentu kompanije ?
- Da li vasa kompanija ima knjigu grafickih standarda, odnosno da li ima logotip,
kompanijsku boju I font ?
- Koje ciljeve treba da ostvarite pokretanjem web sajta ? Kakva su vasa ocekivanja ?
- Koje informacije o kompaniji zelite da publikujete na Internetu ?
- Da li vasi klijenti zive na jednom konkretnom prostor, npr. u jednom gradu, ili racunate na
klijente iz sire okoline ili na svetsku Internet zajednicu ?
- Koje kompanije su vasi konkurenti i imaju li one svoje web sajtove ?

11. Pojam i bitni elementi web strane. Značaj web strane.

1) Tip dokumenta za publikovanje na Internetu (DOCTYPE)


2) Zaglavlje strane
3) Telo strane
Web strana, kao medij, najcesce ima informativni znacaj.

12. Klasifikacija web strana

Prema nacinu izrade na staticke i dinamicke.


Prema sadrzaju koji nose na uvodne, maticne, opisne, strane sa sadrzajem, ulazne i izlazne.

13. Uvodna strana (pojam;kada se i kako implementira na web sajtu)


Engl. - Splash page jesu udarne strane web lokacije. Ideja je da se ostavi u startu što
snažniji utisak na posetioca. Smisao uvodne strane: uspostavljanje neophodnog ambijenta za
ostatak sadržaja lokacije.
Karakteriše se obimnom primenom grafike, animacije i zvuka. Najčešće su sva tri aspekta
multimedije aplicirana u uvodnoj strani.

14. Početna strana (pojam, svojstva početne strane); tri najvažnija


zahteva početne strane.

Matična strana je po pravilu prva strana koju posetilac ugleda kad stigne na web lokaciju.
Treba da izgleda drugačije od ostalih strana Web lokacije.
Matična strana je polazna tačka lokacije i korisnik ima potrebu u toku pristupa lokaciji često
da se vraća na tu polaznu tačku.
Sa te strane može se najbrže stići na bulo koju stranu lokacije namenjenu korisnicima.
Veoma često radi se po ugledu na dizajn naslovnih strana nedeljnih novina, časopisa,
magazina.
Jedan od značajnijih elemenata matične strane kod većih web lokacija jeste Mapa sajta.
Sa matične strane treba omogućiti posetiocima kontakt sa vlasnicima ili administratorom
lokacije bilo pokretanjem e-mail klijenta ili putem formulara.
TRI NAJVAZNIJA USLOVA:
1) Navigacioni,
2) Informativni,
3) Promotivni.

15. Strane za uspostavljanje kontakta (načini uspostavljanja kontakta sa


korisnicima – dobre i loše strane)

1) pokretanjem mail klijenta


2) preko napravljenog formulara na web strani.

16. Ulazne i izlazne web strane

Ulazne strane se prepoznaju po brojnim aktivnim poljima za unos ili odabir podataka. Takve
su npr. stranice za registraciju.
Izlazna strana je zavrsnica. U momentu kad smo dugmetom “Submit” potvrdili do tada unete
podatke i kad su se oni obradili, stampa se izlazna strana.
Na njoj obavezno treba da stoji zahvalnica i potpis sa imenom i prezimenom lica sa
autoritetom.

17. Strane sa sadržajem (najčešći sadržaji na web stranama)

Sadrzaj treba da bude sto bolje organizovan i pregledan, podeljen po celinama i pasusima.
Iako ove strane nose najvise informacija, nikako ne smeju da budu pretrpane sadrzajem i
otezavaju korisniku razumevanje glavne informacije.
18. Opisne strane
Za njih je vazno da se sto bolje odabere pozadinska boja i boja i velicina fonta. Najvaznije
informacije idu na pocetak stranice i tekst treba da bude podeljen u celine (jedna celina ima
najvise 4-5 recenica).

19. Konvencije u pogledu upotrebe teksta na Webu; opšte preporuke za


pisanje teksta

Plavi tekst – link ka nekoj drugoj web strani koji nije posecen
Ljubicasti tekst – link ka drugoj web strani koji je korisnik vec posetio.

20. Fontovi na webu. Serifni i beserifni fontovi. Sistemski fontovi.

Preporuka je da se na web-u koriste samo fontovi koje svaki korisnik ima instalirane na svoj
racunaru, a koje dolaze uz operativni sistem (sistemski fontovi).
Lepsi za oko su serifni fontovi (sa kvacicama) u koje spadaju Times New Roman i Georgia,
ali su beserifni fontovi citljiviji od serifnih i preporucuju se za upotrebu na web stranama.
Beserifni fontovi su Arial i Verdana.

21. FAQ strane; kako najbrže doći do traženog odgovora; lokalni


Pretraživač

Sajtovi koji sadrze preko 15 web strana po pravilu trebaju da sadrze i lokalni pretrazivac.
FAQ strane – strane sa cesto postavljenim pitanjima takodje trebaju da se nadju na vecim
web lokacijama i da pomognu korisnicima tako sto ce im dati odgovore na najcesca pitanja
koja ih zanimaju i takodje

22. Interaktivne strane; vrste interaktivnih strana; procesiranje podataka


sa ulazne strane

Postoje ulazne i izlazne strane kojim komuniciramo sa korisnikom.


Procesiranje podataka sa ulazne strane se vrsi nakon odabira dugmeta ‘’Submit’’, cime
ustvari potvrdjujemo do tada unete podatke, koji se obradjuju (salju na mail ili beleze u bazu
podataka), a nakon toga se korisniku stampa izlazna strana.

23. Strane sa uslovima korišćenja intelektualne svojine; pojam i sadržina


intelektualne svojine; softverska piraterija; klasifikacija softverske
piraterije; sadržaja ugovora o licenci

24. Strane – siročići

Strane sirocici su stranice koje na sebi nemaju linkove ka drugim stranicama. Takve strane
sadrze npr. login prozor ili obavestnje za korisnika npr. na izlaznoj strani kod slanja poruke
sa ugradjenim formularom.

25. Strane namenjene štampanju – značaj, klasifikacija


Znacajne su po tome sto izdvajaju samo ono najbitnije i ono sto moze da stane na odredjenu
velicinu papira na kome ce sadrzaj biti odstampan. Omogucuju nam da sadrzaj neke web
strane odstampamo i ponesemo sa sobom.

26. Priprema strane za štampanje u HTML formatu

Sa stranice se brisu zaglavlje sajta, jedino ostaje logotip u gornjem levom uglu. Iskljucuje se
desna kolona (reklame, flash objekti). Takodje se uklanja ceo navigacioni sistem i kaskadni
stil koji upravlja sadrzajem za prikaz na ekranu.

27. Strana za štampu u PDF formatu (kad i kako)

PDF format koristimo onda kada HTML-om i CSS-om ne mozemo da predstavimo sadrzaj
koji nudimo korisniku, npr. kada stranica sadrzi tehnicki crtez.

28. Početna strana; stil web sajta; navigacija; ažuriranje informacija;


promotivni značaj

Na pocetnoj strani uspostavljen je stil web sajta. Taj stil se provlaci kroz sve njegove
stranice. Stilom nazivamo vizuelno tekstualne celine, koje se sastoje iz grafickog interfejsa ili
shell-a (skoljke) po uzoru na druge aplikacije koje rade u savremenim, graficki orijentisanim
operativnim sistemima.
Navigacija moze biti razmestena na vise mesta na pocetnoj strani, a treba biti orijenisana
prema potrebama korisnika. Reci koje predstavljaju linkove trebaju biti pazljivo izabrane, da
bi korisnik tacno mogao da zakljuci sta se krije iza linkovne veze.
Informacije publikovane na maticnoj strani treba redovno azurirati. Pored publikovane
inforamcije po pravilu stoji datum publikovanja, koji korisniku jasno govori o svezini i
informacije.
Pocetna strana web sajta ima znacajnu promotivnu ulogu. Na ovoj strani smesteni su linkovi
ka promotivnim sadrzajima. Promotivni sadrzaji koncentrisani su neki put u zaglavlju sajta,
odmah pored banera.

29. Orijentacija na web-u CYGNUS X - The Orange Theme (Solar Stone rmx)

Orijentacija na web-u izvedena je kroz sistem za navigaciju. Sistem za navigaciju treba da


bude u funkciji upotrebljivosti lokacije.

30. Orijentacija pomoću grafičkih oznaka

Pored tekstualnog linka, na strani se mogu dodati i razliciti graficki detalji koji ce da
korisnika asociraju na sadrzaj koji ili aktivnost koja ce se dogoditi kada kliknu na odredjeni
link.

31. Orijentacija pomoću merača dubine


Sve vece web lokacije treba da sadrze i tzv. mapu sajta, kako bi se korisnici lakse snasli, jer
sa takve strane postoje linkovi ka svim drugim stranicama na sajtu i jasno se vidi koja se
strana nalazi u kom odeljku.

32. Orijentacija pomoću statusne linije

Na statusnoj liniji se prikazuje vizuelna informacija o procesu ucitavanja stranice sa web


servera, tako da korisnik moze da proceni koliko ce vremena biti potrebno da se zahtevana
stranica ucita i pri tom odluciti da jos saceka ili da odustane i odabere neku drugu stranicu.

33. Orijentacija pomoću stila lokacije

Kada poznajemo stil koji primenjuje dizajner neke web lokacije, znacemo, ili cemo tacnije
pretpostaviti, gde mozemo pronaci odredjeni sadrzaj.

34. Kolačići kao elementi navigacije - personalizacija strane pomoću


kolačića; kolačići i načelo privatnosti korisnika

Kolacici se mogu koristiti da bi se belezile informacije o stranama koje je korisnik posetio i


takodje omogucuju da se na osnovu kolacica identifikuje odredjeni korisnik i na osnovu te
informacije, izdvoji sadrzaj koji njega interesuje.

35. Sistem navigacije. Principi. Mesta na strani gde može biti postavljen
navigacioni meni.

Gornja ivica, donja ivica, leva strana, desna strana, centar strane.

36. Navigacioni meni na vrhu strane – dobre i loše strane

Kako korisnik stranicu gleda odozgo na dole, tako je potpuno prirodno da meni bude na vrhu
strane.
Dobre strane – saglasno sa konvencijom za racunarske aplikacije – svi programi imaju meni
postavljen uz gornju stranicu interfejsa.
Lose strane – ako stranica nije izvedena u frejmovima ili ako je predugacka, meni na vrhu
strane brzo nestaje iz vidnog polja.

37. Sekundarni navigacioni meni – kad i kako

Ako je stranica dugacka, dobro je da se meni sa istim linkovima ponovi na dnu stranice i da
se postavi link za povratak na vrh stranice.
38. Navigacioni meni izveden uz levu ivicu strane

Korisnici koji pripadaju zapadnim kulturama tekst citaju sa leva na desno, tako da ce
prirodno prvo traziti meni na levoj strani.
Mana - navigacija uz levu stranu remeti sadrzaj ili smanjuje prostor na strani.

39. Navigacioni meni uz desnu ivicu strane – prednosti i nedostaci


Retko se nailazi na strane sa menijem uz desnu ivicu, ali ih ima na lokacijama koje su
izvedene pomocu istocnjackih pisama, npr. arapski jezik, gde citanje pocinje od desne ivice
prema levoj.
Dobra strana – ne mora se preskakati meni dok se gleda sadrzaj strane.
Losa strana je da se zbog rezolucije moze pojaviti horizontalna skrol traka jer strana ne moze
cela da stane u prozor brauzera. Pa se moze desiti da se ili ne vidi uopste ili da se na vecoj
rezoluciji monitora, meni prikaze na sredini ekrana. To je jedina prepreka, pa se izbegava
postavljanje menija na desnoj strani. Desna strana se koristi za oglase i reklame.

40. Navigacioni sistem u centalnom delu strane (pravila, dobre i loše


strane)

Ovakav nacin navigacije nije konvencija na web-u. Kada se koristi linkovi treba da budu
ispisani tekstom, bez grafickih detalja.
Ovakav nacin navigacije cini stranicu razlicitom od ostalih i veoma upecatljivu.
Losa strana je sto tekst zauzima centralni deo strane gde bi mogao da bude prikazan neki
drugi – bitniji sadrzaj.

41. Vizuelni identitet kompanije; kompanijska boja, font i logotip

U vizuelni identitet kompanije spadaju logotip, font i kompanijska boja. Sve tri stvari treba
da jednoznacno identifikuju i predstavlja lice neke firme ili kompanije i da dugo posle
gledanja ostanu u secanju posetioca strane, da bi lakse i brze prepoznali identitet date firme
kada stranicu ponovo posete.

42. Kompozicija fotografije; simetrična i asimetrična kompozicija; tačka


Interesa

Simetricna kompozicija se retko primenjuje. Koristi se samo kada na fotografiji treba nesto
snazno da se izrazi. Ljudi nisu navikli na simetricnu kompoziciju u svakodnevnom zivotu,
tako da takvu fotografiju kratko pamte.
Asimetricna fotografija primenjena je u likovnim umetnostima i dominiraju na najvecem
broju slika jer covekovo culo vida i svakodnevni dozivljaji iz prirode su po pravilu
asimetricni.
Tacka interesa je mesto na fotografiji koje je od najveceg znacaja za posmatraca. Tu se
posmatraocev pogled najduze zadrzava i po njoj pamti sliku.

43. Pravila postavljanja objekata i linija unutar fotografije; pravilo


trećina; zlatni presek; dominacija

Pravilo trecina podrazumeva da je fotografija podeljena na tri horizontalne ili vertikalne


trecine. Objetki su rasporedjeni u ivicnim trecinama, a sredina je prazna.
Zlatni presek cini susretanje veceg broja tacaka koji cine kompoziciju. Vazi pravilo : Manji
deo odnosi se prema vecem, kao veci prema trecini.
Dominacija predstavlja prevlast – ono sto se istice iznad ostalog. Dominacija se ostvaruje
oblikom, svetlinom I velicinom.
44. Tekst na Web-u: kontraverze medijuma. Tipografija. Problemi
primene tipografskih pravila na web-u

Tipografija je vestina koriscenja, odnosno organizovanja teksta, a njen smisao, da se tekst


ucini citljivijim i izrazajnijim. Tipografija na web-u se razlikuje od tipografije u stampi, jer
na web-u ne postoji fiksan format (A4, A5, letter), a i razlikuju se velicine monitora od
korisnika do korisnika.

45. Upravljanje tekstom pomoću slika; nedostaci rešenja ugradnje teksta


u sliku

Tekst se na web-u moze prikazati i kao fotografija. Nedostatak je taj sto slikani tekst zauzima
vise skladisnog prostora (veci fajl) i duze ce se ucitavati preko Interneta. Takodje je problem
upravljanja velicinom teksta koji je predstavljen kao fotografija.

46. Boje. Značenje boja u zapadnim kulturama; Konvencije u pogledu


upotrebe boja na web-u

Crna – zlo, smrt, noc


Bela – devicanski cisto, nevino, zima, hladno
Siva – sumrak, starost
Crvena – greska, stop, upozorenje, vatra, agresija
Ruzicasta – zensko, privlacno
Narandzasta – jesenje, privlacno
Zuta – sreca, oprez, suncano, radosno, uspori
Braon – toplo, jesenje, prljavo
Zelena – zavist, ljubomora, idila, neiskustvo, plodnost
Plava – spokoj, tuga, voda, musko
Purpurna – kraljevski, luksuzno

47. Upotreba slika na web-u. Kombinacija slika i teksta

Tekst je osnovno izrazajno sredstvo na web-u, dok slika ipak daje mnogo vise informacija od
reci. Tekst u digitalnoj formi zauzima malo mesta dok slike mogu biti dosta vece. Zbog toga
treba razumno uskladiti kolicinu teksta i slika na web sajtu, tj. slike treba optimizovati za
web.

48. Slike “osetljive na dodir” (bitmape)

Slike sa kojih polaze linkovi ka drugim stranicama sajta ili neke druge web lokacije, takve
slike zovemo mapiranim slikama ili slikama osetljivim na dodir.

49. Tipologija bitmapiranih grafičkih formata podržanih na web-u

Od strane pregledaca web-a danas su podrzani formati JPG, GIF i PNG. Nisu podrzani
formati BMP, TIF I RAW i njihova upotreba na web stranama, zahtevace od korisnika da
fotografiju prvo snime disk, a tek potom je prikazu u nekom od programa za rad sa
bitmapiranom grafikom.
50. Gif format – nastanak, karakteristike, upotreba I ograničenja
GIF format nastao je 1987.god (firma CompuServe) i nasao je siroku primenu na webu kada
su u pitanju slike sa vecim jednobojnim povrsinama i sa prostim grafickim detaljima.
Projektovan je da radi sa dubinom boje od 8 bit-a sto daje ukupan opseg od 256 boja
izabranih iz RGB opsega boja od 24 bit-a.

51. Animirani gif

GIF format podrzava i prikaz vise slika (frejmova) u vidu animacije. U tom slucaju svaki
frejm koristi paletu od 256 boja. (Standard GIF89A podrzava prozracne boje i animaciju).

52. Jpg format

JPG je format koji koristi kompresiju sadrzaja slike, a u tom formatu se cuvaju fotografije iz
realnog zivota – portreti, pejzazi i fotografije. Podrzava dubinu boje 24 bita i moze da prikaze
16,7 miliona boja.

53. Značaj isporuke web lokacije

Pod isporukom web lokacije se podrazumeva prenos sadrzaja lokacije korisnicima preko
web-a. U pitanju je ustvari optimizacija strane radi sto brzeg ucitavanja.

54. Protokoli na web-u (HTTP protokol: kako funkcioniše veza klijent - web
server)

Veza funkcionise preko veoma jednostavnih HTTP komandi tipa zahtev – odgovor.

55. Izbor naziva domena web lokacije (značaj; trikovi sa adresama)

Naziv domena treba birati tako da ono bude sto krace, da bi se lakse pamtilo.

56. Web serveri: pojam, struktura i zadaci web servera

Web server je racunar velikih mogucnosti, a njegov osnovni zadatak je da zahtevane fajlove
za sto krace vreme procita sa lokalnog diska i preko interneta prosledi korisniku koji ih
zahteva. Takodje moze da izvrsava i programe koji korisnici pokrenu (npr. CGI skripte). Web
server najcesce nije samo jedan racunar prikljucen na internet, vec se vise takvih racunara
cesto organizuju u tzv. farme servera.
57. Hardver i softver za web server

Hardver web servera cine najcesce brendirani racunari sa velikim HD jedinicama, velikom
kolicinom radne memorije i vise procesorskih jedinica.
Od softvera kompanija bira izmedju resenja kao sto su Apache server – koji je besplatan, ali
ne nudi tehnicku podrsku i npr. Microsoft Internet Information Server koji je komercijalno
resenje, ali nudi tehnicku pomoc.
Dodatni softver moze biti npr. C-panel koji nudi mnogo mogucnosti za administratora web
lokacije.

58. Softver za upravljanje sadržajem na web serveru (C-panel)

C-panel je podrazumevani web hosting menadzer modul, instaliran na zakupljenom prostoru


web servera kod hosting kompanija koje deze do svog prestiza. Kontrol panelu se pristupa
preko web citaca. C-panel se prema administratoru sajta pojavljuje kao graficki interfejs koji
omogucava pristup za oko 40 aplikacija za upravljanje sadrzajima na zakupljenom web
serveru.

59. Hosting servis. Izbor hosting servisa.

Hosting servis je osnovna usluga kompanija koje se bave pruzanjem internet usluga. Pod
njim se podrazumeva jedan ili vise racunara stalno povezanih na internet. Ti racunari su
najcesce brendiranih firmi sa diskovima velikog kapaciteta, velikom kolicinom radne
memorije i vise snaznijih procesorskih jedinica. Da bi se odlucili za neki od hosting servisa
potrebno je da znamo koji nivo usluge nam je potreban i koja provajderska kuca nudi takvu
uslugu.

60. Besplatni I komercijalni web hosting

Besplatni web hosting je dobar za pocetnike, ali se ne preporucuje za hostovanje


komercijalne web sajtove iz razloga sto postoji mogucnost da nam se na naslovnoj strani
pojavi reklama date firme koja nudi usluge besplatnog hostinga radi svog promovisanja.
Komercijalni web hosting se placa, ali zato nudi mnogo vise usluga od besplatnog hostinga.

61. File Manager (C-Panel) I drugi FTP klijenti za postavljanje I


ažuriranje sadržaja web sajta na web serveru.
Glavna prednost je ta sto C-panel-ov file manager radi na portu 80, umesto 21 kao svi drugi
FTP klijenti. Takodje ima veoma jednostavan interfejs sa korisnikom.

62. Bezbednost web servera; metode zaštite web servera.


Problem bezbednosti web servera aktuelizovan je pojavom elektronskog poslovanja. Razlozi
upada na neku web lokaciju moze biti iz radoznalosti, politicki, ideoloski i kriminalni.
Metode zastite:
1) koristiti sto duze lozinke i cesto ih menjati.
2) redovno nadogradjivati operativni sistem na kome se izvrsava proram web servera.
3) smanjiti broj tacaka pristupa web serveru.

63. Analiza posećenosti web lokacije – značaj; tehnologije praćenja


posećenosti web lokacije – dobre I loše strane.

Da se utvrdi ko, odakle I koliko cesto I koje delove web lokacije posecuje. Na osnovu tih
informacija vlasnik lokacije pravi strategiju I vise paznje posvecuje sadrzajima koji se cesce
posecuju.
Jedna od ranije koriscenih tehnika pracenja posecenosti je brojac poseta na maticnoj strani.
Taj brojac vide svi i dobro je ako je broj poseta veliki, lose ako je mali. Takodje je njegova
losa strana ta sto ne daje informaciju o posecenosti unutrasnjih sadrzaja sajta, vec samo broj
poseta pocetne strane.
Pracenje posecenosti preko ’’free stat’’ tracking servera web lokacija. Njegove dobra strana
je da pruza vise informacija od brojaca poseta, a losa strana je ta sto se veza do stat servera
koja je implementirana u maticnu stranu, sporije uspostavlja sto uzrokuje sporijim
ucitavanjem maticne stranice nasega sajta. Takodje ne moze da pruzi potpun uvid u
korisnikove aktivnosti.
Profesionalni pristup podrazumeva analizu dnevnika web servera koji se belezi u log fajlu na
web serveru.

You might also like