Professional Documents
Culture Documents
Odgovori Na Pitanja Iz Web Dizajna
Odgovori Na Pitanja Iz Web Dizajna
Web dizajn predstavlja grafičko osmišljavanje ili dizajniranje internet stranice koristeći slike,
jezik za označavanje i formiranje „HTML”, standardizaciju i upotrebljivost stranice.
Za stranice koje sadrze tekst na cirilicnom I latinicnom pismu, na web strani treba postaviti
kodni raspored na “UTF-8” i jezik na “sr” da bi se znakovi korektno prikazali kod korisnika.
U zaglavlje web strane se smestaju instrukcije web citacima u pogledu kodnog rasporeda,
osvezavanja strane I sl. Zaglavlje strane takodje sadrzi i razlicite kodne specifikacije – meta
tagove. Oni omogucuju web pretrazivacima da pronadju nasu stranicu. U njih se upisuju
kljucne reci koje najbolje opisuju nasu stranicu.
Koliko stranica sajt treba da ima. Koje ce to stranice biti, koji ce sadrzaj na njima biti i kako
ce biti rasporedjen.
Matična strana je po pravilu prva strana koju posetilac ugleda kad stigne na web lokaciju.
Treba da izgleda drugačije od ostalih strana Web lokacije.
Matična strana je polazna tačka lokacije i korisnik ima potrebu u toku pristupa lokaciji često
da se vraća na tu polaznu tačku.
Sa te strane može se najbrže stići na bulo koju stranu lokacije namenjenu korisnicima.
Veoma često radi se po ugledu na dizajn naslovnih strana nedeljnih novina, časopisa,
magazina.
Jedan od značajnijih elemenata matične strane kod većih web lokacija jeste Mapa sajta.
Sa matične strane treba omogućiti posetiocima kontakt sa vlasnicima ili administratorom
lokacije bilo pokretanjem e-mail klijenta ili putem formulara.
TRI NAJVAZNIJA USLOVA:
1) Navigacioni,
2) Informativni,
3) Promotivni.
Ulazne strane se prepoznaju po brojnim aktivnim poljima za unos ili odabir podataka. Takve
su npr. stranice za registraciju.
Izlazna strana je zavrsnica. U momentu kad smo dugmetom “Submit” potvrdili do tada unete
podatke i kad su se oni obradili, stampa se izlazna strana.
Na njoj obavezno treba da stoji zahvalnica i potpis sa imenom i prezimenom lica sa
autoritetom.
Sadrzaj treba da bude sto bolje organizovan i pregledan, podeljen po celinama i pasusima.
Iako ove strane nose najvise informacija, nikako ne smeju da budu pretrpane sadrzajem i
otezavaju korisniku razumevanje glavne informacije.
18. Opisne strane
Za njih je vazno da se sto bolje odabere pozadinska boja i boja i velicina fonta. Najvaznije
informacije idu na pocetak stranice i tekst treba da bude podeljen u celine (jedna celina ima
najvise 4-5 recenica).
Plavi tekst – link ka nekoj drugoj web strani koji nije posecen
Ljubicasti tekst – link ka drugoj web strani koji je korisnik vec posetio.
Preporuka je da se na web-u koriste samo fontovi koje svaki korisnik ima instalirane na svoj
racunaru, a koje dolaze uz operativni sistem (sistemski fontovi).
Lepsi za oko su serifni fontovi (sa kvacicama) u koje spadaju Times New Roman i Georgia,
ali su beserifni fontovi citljiviji od serifnih i preporucuju se za upotrebu na web stranama.
Beserifni fontovi su Arial i Verdana.
Sajtovi koji sadrze preko 15 web strana po pravilu trebaju da sadrze i lokalni pretrazivac.
FAQ strane – strane sa cesto postavljenim pitanjima takodje trebaju da se nadju na vecim
web lokacijama i da pomognu korisnicima tako sto ce im dati odgovore na najcesca pitanja
koja ih zanimaju i takodje
Strane sirocici su stranice koje na sebi nemaju linkove ka drugim stranicama. Takve strane
sadrze npr. login prozor ili obavestnje za korisnika npr. na izlaznoj strani kod slanja poruke
sa ugradjenim formularom.
Sa stranice se brisu zaglavlje sajta, jedino ostaje logotip u gornjem levom uglu. Iskljucuje se
desna kolona (reklame, flash objekti). Takodje se uklanja ceo navigacioni sistem i kaskadni
stil koji upravlja sadrzajem za prikaz na ekranu.
PDF format koristimo onda kada HTML-om i CSS-om ne mozemo da predstavimo sadrzaj
koji nudimo korisniku, npr. kada stranica sadrzi tehnicki crtez.
Na pocetnoj strani uspostavljen je stil web sajta. Taj stil se provlaci kroz sve njegove
stranice. Stilom nazivamo vizuelno tekstualne celine, koje se sastoje iz grafickog interfejsa ili
shell-a (skoljke) po uzoru na druge aplikacije koje rade u savremenim, graficki orijentisanim
operativnim sistemima.
Navigacija moze biti razmestena na vise mesta na pocetnoj strani, a treba biti orijenisana
prema potrebama korisnika. Reci koje predstavljaju linkove trebaju biti pazljivo izabrane, da
bi korisnik tacno mogao da zakljuci sta se krije iza linkovne veze.
Informacije publikovane na maticnoj strani treba redovno azurirati. Pored publikovane
inforamcije po pravilu stoji datum publikovanja, koji korisniku jasno govori o svezini i
informacije.
Pocetna strana web sajta ima znacajnu promotivnu ulogu. Na ovoj strani smesteni su linkovi
ka promotivnim sadrzajima. Promotivni sadrzaji koncentrisani su neki put u zaglavlju sajta,
odmah pored banera.
29. Orijentacija na web-u CYGNUS X - The Orange Theme (Solar Stone rmx)
Pored tekstualnog linka, na strani se mogu dodati i razliciti graficki detalji koji ce da
korisnika asociraju na sadrzaj koji ili aktivnost koja ce se dogoditi kada kliknu na odredjeni
link.
Kada poznajemo stil koji primenjuje dizajner neke web lokacije, znacemo, ili cemo tacnije
pretpostaviti, gde mozemo pronaci odredjeni sadrzaj.
35. Sistem navigacije. Principi. Mesta na strani gde može biti postavljen
navigacioni meni.
Gornja ivica, donja ivica, leva strana, desna strana, centar strane.
Kako korisnik stranicu gleda odozgo na dole, tako je potpuno prirodno da meni bude na vrhu
strane.
Dobre strane – saglasno sa konvencijom za racunarske aplikacije – svi programi imaju meni
postavljen uz gornju stranicu interfejsa.
Lose strane – ako stranica nije izvedena u frejmovima ili ako je predugacka, meni na vrhu
strane brzo nestaje iz vidnog polja.
Ako je stranica dugacka, dobro je da se meni sa istim linkovima ponovi na dnu stranice i da
se postavi link za povratak na vrh stranice.
38. Navigacioni meni izveden uz levu ivicu strane
Korisnici koji pripadaju zapadnim kulturama tekst citaju sa leva na desno, tako da ce
prirodno prvo traziti meni na levoj strani.
Mana - navigacija uz levu stranu remeti sadrzaj ili smanjuje prostor na strani.
Ovakav nacin navigacije nije konvencija na web-u. Kada se koristi linkovi treba da budu
ispisani tekstom, bez grafickih detalja.
Ovakav nacin navigacije cini stranicu razlicitom od ostalih i veoma upecatljivu.
Losa strana je sto tekst zauzima centralni deo strane gde bi mogao da bude prikazan neki
drugi – bitniji sadrzaj.
U vizuelni identitet kompanije spadaju logotip, font i kompanijska boja. Sve tri stvari treba
da jednoznacno identifikuju i predstavlja lice neke firme ili kompanije i da dugo posle
gledanja ostanu u secanju posetioca strane, da bi lakse i brze prepoznali identitet date firme
kada stranicu ponovo posete.
Simetricna kompozicija se retko primenjuje. Koristi se samo kada na fotografiji treba nesto
snazno da se izrazi. Ljudi nisu navikli na simetricnu kompoziciju u svakodnevnom zivotu,
tako da takvu fotografiju kratko pamte.
Asimetricna fotografija primenjena je u likovnim umetnostima i dominiraju na najvecem
broju slika jer covekovo culo vida i svakodnevni dozivljaji iz prirode su po pravilu
asimetricni.
Tacka interesa je mesto na fotografiji koje je od najveceg znacaja za posmatraca. Tu se
posmatraocev pogled najduze zadrzava i po njoj pamti sliku.
Tekst se na web-u moze prikazati i kao fotografija. Nedostatak je taj sto slikani tekst zauzima
vise skladisnog prostora (veci fajl) i duze ce se ucitavati preko Interneta. Takodje je problem
upravljanja velicinom teksta koji je predstavljen kao fotografija.
Tekst je osnovno izrazajno sredstvo na web-u, dok slika ipak daje mnogo vise informacija od
reci. Tekst u digitalnoj formi zauzima malo mesta dok slike mogu biti dosta vece. Zbog toga
treba razumno uskladiti kolicinu teksta i slika na web sajtu, tj. slike treba optimizovati za
web.
Slike sa kojih polaze linkovi ka drugim stranicama sajta ili neke druge web lokacije, takve
slike zovemo mapiranim slikama ili slikama osetljivim na dodir.
Od strane pregledaca web-a danas su podrzani formati JPG, GIF i PNG. Nisu podrzani
formati BMP, TIF I RAW i njihova upotreba na web stranama, zahtevace od korisnika da
fotografiju prvo snime disk, a tek potom je prikazu u nekom od programa za rad sa
bitmapiranom grafikom.
50. Gif format – nastanak, karakteristike, upotreba I ograničenja
GIF format nastao je 1987.god (firma CompuServe) i nasao je siroku primenu na webu kada
su u pitanju slike sa vecim jednobojnim povrsinama i sa prostim grafickim detaljima.
Projektovan je da radi sa dubinom boje od 8 bit-a sto daje ukupan opseg od 256 boja
izabranih iz RGB opsega boja od 24 bit-a.
GIF format podrzava i prikaz vise slika (frejmova) u vidu animacije. U tom slucaju svaki
frejm koristi paletu od 256 boja. (Standard GIF89A podrzava prozracne boje i animaciju).
JPG je format koji koristi kompresiju sadrzaja slike, a u tom formatu se cuvaju fotografije iz
realnog zivota – portreti, pejzazi i fotografije. Podrzava dubinu boje 24 bita i moze da prikaze
16,7 miliona boja.
Pod isporukom web lokacije se podrazumeva prenos sadrzaja lokacije korisnicima preko
web-a. U pitanju je ustvari optimizacija strane radi sto brzeg ucitavanja.
54. Protokoli na web-u (HTTP protokol: kako funkcioniše veza klijent - web
server)
Veza funkcionise preko veoma jednostavnih HTTP komandi tipa zahtev – odgovor.
Naziv domena treba birati tako da ono bude sto krace, da bi se lakse pamtilo.
Web server je racunar velikih mogucnosti, a njegov osnovni zadatak je da zahtevane fajlove
za sto krace vreme procita sa lokalnog diska i preko interneta prosledi korisniku koji ih
zahteva. Takodje moze da izvrsava i programe koji korisnici pokrenu (npr. CGI skripte). Web
server najcesce nije samo jedan racunar prikljucen na internet, vec se vise takvih racunara
cesto organizuju u tzv. farme servera.
57. Hardver i softver za web server
Hardver web servera cine najcesce brendirani racunari sa velikim HD jedinicama, velikom
kolicinom radne memorije i vise procesorskih jedinica.
Od softvera kompanija bira izmedju resenja kao sto su Apache server – koji je besplatan, ali
ne nudi tehnicku podrsku i npr. Microsoft Internet Information Server koji je komercijalno
resenje, ali nudi tehnicku pomoc.
Dodatni softver moze biti npr. C-panel koji nudi mnogo mogucnosti za administratora web
lokacije.
Hosting servis je osnovna usluga kompanija koje se bave pruzanjem internet usluga. Pod
njim se podrazumeva jedan ili vise racunara stalno povezanih na internet. Ti racunari su
najcesce brendiranih firmi sa diskovima velikog kapaciteta, velikom kolicinom radne
memorije i vise snaznijih procesorskih jedinica. Da bi se odlucili za neki od hosting servisa
potrebno je da znamo koji nivo usluge nam je potreban i koja provajderska kuca nudi takvu
uslugu.
Da se utvrdi ko, odakle I koliko cesto I koje delove web lokacije posecuje. Na osnovu tih
informacija vlasnik lokacije pravi strategiju I vise paznje posvecuje sadrzajima koji se cesce
posecuju.
Jedna od ranije koriscenih tehnika pracenja posecenosti je brojac poseta na maticnoj strani.
Taj brojac vide svi i dobro je ako je broj poseta veliki, lose ako je mali. Takodje je njegova
losa strana ta sto ne daje informaciju o posecenosti unutrasnjih sadrzaja sajta, vec samo broj
poseta pocetne strane.
Pracenje posecenosti preko ’’free stat’’ tracking servera web lokacija. Njegove dobra strana
je da pruza vise informacija od brojaca poseta, a losa strana je ta sto se veza do stat servera
koja je implementirana u maticnu stranu, sporije uspostavlja sto uzrokuje sporijim
ucitavanjem maticne stranice nasega sajta. Takodje ne moze da pruzi potpun uvid u
korisnikove aktivnosti.
Profesionalni pristup podrazumeva analizu dnevnika web servera koji se belezi u log fajlu na
web serveru.