Uvod u fiziku čvrstog stanja

« Fizika čvrstog stanja »

Ivo Batistić

Fizički odsjek, PMF

Sveučilište u Zagrebu

predavanja 2013/2014 (zadnja inačica 21. srpnja 2016.)

Pregled predavanja

Što je fizika kondenzirane tvari?

Osnovni zakoni i jednadžbe

Materijali

Prostorne skale

Dimenzionalnost

Historijski pregled

Područja istraživanja

Sadržaj kolegija
Fizika čvrstog stanja ili fizika kondenzirane tvari?

Fizika kondenzirane tvari

je nešto općenitija grana fizike koja se bavi i krutim i tekućim odnosno
mekanim tvarima.

Fizika čvrstog stanja

Iz imena može se pretpostaviti da ona obuhvaćala samo fiziku krutih
kondenziranih tvari.

Ipak, fiziku čvrstog stanja nije moguće odvojiti od fizike tekućina i/ili
plinova. Primjer: metal u krutom stanju.

Potpuno ograničenje na samo kruta (čvrsta) tijela nije moguće!

Što je fizika kondenzirane tvari?

U širem smislu riječi i fizika elementarnih čestica i nuklearna fizika su

fizike kondenzirane tvari.

Negdje na početku svega, prije 13 milijardi godina svemir je bio u

stanju u kojem nije bilo stabilnih čestica kakve danas poznajemo:
elektroni, protoni, atomi, kvarkovi, . . .

Širenjem svemira dolazi do hlad̄enja, pa se početno stanje počinje

kondenzirati u kvarkove, gluone, barione, leptone, . . . .

Daljnja ekspanzija i hlad̄enje dovodi do kondenzacije čestica u

stabilne lake atome (vodik, helij)

I proces formiranja nebeskih tijela moguće je promatrati kao

kondenzaciju u kojoj se rijetki plin kondenzira ili u gustu plazmu ili u
tekućinu ili u kruto stanje.
Fazne transformacije i kondenzacija tvari

Općenito rezultat hlad̄enja je transformacija tvari iz jednog

simetričnog stanja u manje simetrično stanje (tz. ured̄eno).
I Homogeno raspored̄ena energija ⇒ kvarkovi, gluoni
I kvarkovi + gluoni ⇒ barioni ⇒ jezgre
I jezgre + elektroni ⇒ atomi
I homogeno raspored̄en plin atoma ⇒ galaksije, zvijezde, planete
I atomi ⇒ molekule ⇒ tekućine i krute tvari

Svi ti procesi su slični onome kroz koji prolazi vodena para kada se
zrak dovoljno ohladi pa se počinju stvarati vodene kapljice (konden-
zati) koje na nebu vidimo kao oblake.
I sam matematički opis procesa je vrlo sličan!

Konačni rezultat:
Atomi se kondenziraju u tekuća i kruta tijela koja su predmet
istraživanja fizike kondenzirane tvari i fizike čvrstog stanja.
Fazne transformacije i kondenzacija tvari

Postoje li kondenzacije na još nižim temperaturama?

Odgovor je DA.

I Kristali mogu mijenjati svoju kristalnu struktura (polimorfizam)

I Neured̄eni materijali mogu kristalizirati.
I Elektronski plin u metalima na niskim temperaturama se
kondenzira u supravodljive parove.
I Neured̄eni spinski stupnjevi slobode formiraju magnetsku
rešetku.
I kruta tijela na niskim temperaturama doživljavaju promjene koje
općenito nazivamo faznim prijelazima.

Na niskim temperaturama postoji bogatstvo faznih prijelaza kao što

postoji i na visokim temperaturama.
Što su to fazni prijelazi?

I Promjenu stanja sustava, kao što je pojava kondenzacija,

nazivamo faznim prijelazom.
I Postoje klasični (obični) i kvantni fazni prilazi.
I Obično fazni prijelaz predstavlja smanjenje simetrije sustava
(izuzetak: plin ⇔ tekućina).
Stanje na višim temperaturama je veće simetrije.
I Kvantni fazni prijelaz: (samo na T=0)
< 𝜓(stanje prije)|𝜓(stanje poslije) > = 0.
I Fazni prijelazi postoje u sustavima s velikim brojem čestica
(stupnjeva slobode).
I Razbijanjem simetrije osnovno stanje postaje degenerirano ili
postoji više mogućih klasičnih stanja sustava.
I Ako dolazi do razbijanja kontinuirane simetrije, spektar
pobud̄enja sustava s razbijenom simetrijom ima niskoenergetsko
pobud̄enje: Goldstonov bozon.
Primjeri faznih prijelaza

I tekućina ⇔ kristalna rešetka

∙ tekućina ima potpunu translacijsku simetriju
∙ kristalna rešetka ima reduciranu translacijsku simetriju
(niskoenergetski Goldstonov bozon: akustički fononi)
I tetragonska rešetka ⇔ ortorombska rešetka
∙ tetragonska rešetka ima simetriju na rotaciju za kut 90o .
∙ ortorombska rešetka ima simetriju na rotaciju za kut 180o .

I spinski neured̄eni sustav ⇔ feromagnetsko ured̄enje

∙ spinski neured̄eni sustav je rotacijski simetričan
∙ feromagnetsko stanje ima preferirani smjer
(niskoenergetski Goldstonov bozon: spinski valovi)
I elektronski plin (tekućina) ⇔ supravodljivo stanje
∙ elektronski plin ima baždarnu simetriju valne funkcije
∙ u supravodljivom stanju faza valne funkcije je fiksirana.
Utjecaj tlaka

Stanje sustava može se kontrolirati i pomoću tlaka.

Simetrično stanje kod niskih tlakova i visokih temperatura,

manje simetrično stanje kod visokih tlakova i niskih temperatura.

Fizika kondenzirane tvari istražuje i tijela izložena visokom tlakovima

koja postoje npr. u unutrašnjosti Zemlje, u unutrašnjosti gigantskih
plinovitih planeta, ili u laboratoriju.
Ostali parametri kojima se mijenja stanje sustava

I temperatura
I tlak
I magnetsko polje
I kemijski potencijal / primjese
I ...
Što je fizika čvrstog stanja?

I U laboratoriju se stvaraju se umjetni uvjeti koji ne postoje u

prirodi (jako niske temperature, tlakovi, jaka magnetska polja)
I Fizika čvrstog stanja/fizika kondenzirane tvari se ne bavi
procesima koji uključuju slabe ili jake nuklearne sile. Ne bavi se
onim što se dogad̄a u jezgri atoma, niti onim što se dogad̄a na
još manjim prostornim skala. To definira granične vrijednosti
temperatura i tlakova u istraživanjima.
I Jedino važno med̄udjelovanje u fizici kondenzirane tvari je
elektromagnetsko.

Sva kompleksnost i bogatstvo fizike kondenzirane tvari proizlazi iz

samo nekoliko osnovnih fizikalnih zakona.
Osnovni zakoni i jednadžbe
Osnovni zakoni/jednadžbe u Fizici kondenzirane tvari

Schrödingerova jednadžba za sustav čestica:

[︃ ]︃
∑︀ 1 (︁ )︁2
−𝚤~∇ ⃗ ⃗ri ) + V (⃗ri ) + 1
⃗ i − qi A( ∑︀
V (⃗ri , ⃗rj ) 𝜑({⃗ri })
i
2mi 2
ij
𝜕
= 𝚤~ 𝜕t 𝜑({⃗ri })

Maxwellove jednadžbe:

⃗
⃗ − 𝜇0 𝜖0 𝜕 E
⃗ ×B
∇ = 𝜇0 ⃗J
𝜕t
⃗
⃗ ×E
∇ ⃗ + B 𝜕
= 0
𝜕t
⃗
⃗ ·E 1
∇ = 𝜌
𝜖0
∇ ⃗
⃗ ·B = 0
Osnovni zakoni/jednadžbe u Fizici kondenzirane tvari

gdje su gustoća čestica i gustoća struje:

(︃ )︃
∑︁
𝜌(⃗r ) = < 𝜑({⃗ri })| qi 𝛿(⃗r − ⃗ri ) |𝜑({⃗ri }) >
i
(︃ )︃
⃗J(⃗r ) 1 ∑︁
= < 𝜑({⃗ri })| qi ⃗vi 𝛿(⃗r − ⃗ri ) + qi 𝛿(⃗r − ⃗ri ) ⃗vi |𝜑({⃗ri }) >
2
1

a
1 (︁ ⃗ ⃗ri )
⃗ i − qi A(
)︁
⃗vi = −𝚤~∇ operator brzine čestice
mi
qi = naboj čestice
Jesu li osnovni zakoni dovoljni?
Čine se da je sve poznato (osnovni zakoni) i da ništa fundamentalno
novog nije moguće saznati.

Ako je tako, jel možemo odgovoriti na pitanja:

I Zašto su metali savitljivi (plastični)?
I Zašto je dijamant tvrd?
I Zašto je bakar crvenkast, aluminij siv, a zlato zlatno?
I Zašto se tvari tale na različitim temperaturama?
I ...
Promatrajući svijet oko nas mogli bi si postaviti bezbrojna pitanja . . .

Treba samo riješiti jednadžbe, a onda iz njih izlazi sve!?

Jesu li osnovni zakoni dovoljni?

I Polazeći od osnovnih zakona moguće je riješiti problem dva tijela.

I Problem tri tijela je već velika prepreka.

I Mali sustavi u prirodi imaju ogroman broj čestica (> 1023 )!

⇒
Moguće znati osnovne zakone pa opet ništa ne znati o prirodi oko
nas!
Problem mnoštva čestica

I Za razumijevanje sustava s puno čestica služimo se konceptima,

metodama i pristupima koji su razvijeni u statističkoj fizici i u
fizici mnoštva čestica.

I S problemom velikog broja čestica susreću se i ostale grane

fizike (fizika elementarnih čestica, nuklearna fizika).

I Fizika kondenzirane tvari, fizika elementarnih čestica, nuklearna

fizika dijele iste matematičke metode i iste fizikalne koncepte.
Razlike se pojavljuju u kvantnim poljima te energijskim
(vremenskim) i prostornim skalama.
Materijali
Materijali

Kristal anataze TiO2

Kvazikristal i-AlPdRe
Neured̄eni materijali - stakla, amorfni materijali, slitine

Računalne simulacije nepravilna

strukture izgrad̄ena od molekula
CH2 -Xe-Xe-CH2 (lijevo)
i slitine (desno)

Kristalni i amorfni oblici kvarca

(SiO2 ):
pijesak, optička vlakna, . . .
Tekući kristali

Različiti oblici tekućih kris-

tala: nematici, smektici, ki-
ralne faze, . . .

Primjena tekućih kristala u

izradi LCD ekrana.

[MBBA molekula - C18 H13 NO - N-(4-Methoxybenzylidene)-4-butylaniline]

Polimeri
Organski kristali

𝛼-(BEDT-TTF)2 I3 - Organski kristal koji ima elek-

tronsku strukturu Diracovih fermiona.

Grafen - grafitni atomski monosloj

Organski kristali

Kagome rešetka grad̄ena od (EDT-TTF-CONH2 )6 [Re6 Se8 (CN)6 ]

Organski supravodiči

Organski supravodiči 𝜅H/L −(DMEDO−TSeF)2 [Au(CN)4 ](THF)

DMEDO−TSeF=dimethyl(ethylenedioxy)tetraselenafulvalene.

Fazni dijagram (TMTSF)2 PF6 .

bis−(tetramethyltetraselenafulvalene)hexafluorophosphate.
Umjetne strukture

grafenski tranzistor

shema lasera baziranog na kvantnim točkama

ugljikove nano-cjevčice
Prostorne skale
Prostorne skale u fizici kondenzirane tvari

Istražuje se na prostornim skalama od makroskopskih do

mikroskopskih.
I Makroskopske prostorne skale.
I Mikronske skale: 1000 - 106 nm (1 𝜇m - 1 mm)
I Mezoskopska fizika: prostorne skale 100 - 1000 nm
I Nanoskopska fizika: prostorne skale 1-100 nm

Cjelobrojni kvantni Hall efekt. Jednoelektronski tranzistor. IBM logo od 35 atoma Xe na

Veličina ured̄aja 400 𝜇m. Veličina ured̄aja 1 𝜇m. bakarnoj podlozi.
Dimenzionalnost
Dimenzionalnost

I Trodimenzionalni izotropni/anizotropni materijali

I Jako anizotropni trodimenzionalni materijali (2d i 1d)

I Površine i područje oko površina

I Polimerni lanci (1d)

I Teorijska razmatranja u necjelobrojnim dimenzijama

Historijski pregled
Početak razvoja fizike čvrstog stanja

1819 Specifična toplina kristala (P.L.Dulong & A.T.Petit)

1853 Veza električne i toplinske vodljivosti (Wiedeman & Franz)
1881 𝜅/𝜎T ≈ konst. (Lorenz)
1900 Model metala (P. Drude)
1905 Drudeova teorija pomoću Boltzmannovog formalizma (Lorentz)
1907 Toplinski kapacitet kristala (A. Einstein)
1911 Otkriće supravodljivosti (H. Kamerlingh-Onnes)
1912 Toplinski kapacitet kristala (P. Debye)
1912 Otkriće rendgenske difrakcije kristala
(M. von Laue, W. Friedrich, P. Knipping)
1913 Objašnjenje rendgenske difrakcije (W.H. Bragg & W.L. Bragg)
1928 Izračun električne i toplinske vodljivosti metala (A. Sommerfeld)
1928 Izračun otpora metala o temperaturi (F. Bloch)
Fizičari koji su dali istaknute doprinose

I Teorija metala bazirana na kvantnoj fizici i Fermi-Diracovoj

funkciji raspodjele:
H. Bethe, F. Bloch, L. Brillouin, W. Heisenberg, L.D. Landau, W.
Pauli, J.C. Slater, A. Sommerfeld, E.P. Wigner . . .
I Istraživanja transporta, magnetizma, elektronskog plina, jako
koreliranih sustava, supravodljivosti:
R.E. Peierls, F. Seitz, N. Mott, J. Friedel, P.W. Anderson, J.H. van
Vleck . . .
I L.D. Landau, A.A. Abrikosov, I.E. Dzyaloshinsky, L.P. Gorkov . . .
Istaknuti momenti u razvoju fizike čvrstog stanja

1947 Izum tranzistora (J. Bardeen, W.H. Brattain, W.B. Shockley)

1957 Objašnjenje supravodljivosti (J. Bardeen, L.N. Cooper, J.R.
Schrieffer)
1964 Kondov efekt (J. Kondo)
1977 Otkriće vodljivih plastika (A.J. Heeger, A. MacDiarmid, H.
Shirakawa)
1980 Cjelobrojni kvantni Hallov efekt (K von Klitzing, G. Dorda, M.
Pepper)
1982 Frakcioni kvantni Hallov efekt (D.C. Tsui, H.L. Stormer, A.C.
Gossard, R.B. Laughlin)
1984 Otkriće kvazikristala (D. Shechtman)
1986 Otkriće visokotemperaturnih supravodiča (K.A. Müler, J.G.
Bednorz)
1988 Otkriće džinovskog magnetootpora (P. Grünberg & A. Fert NN
2007)
Važne eksperimentalne tehnike

1912 Rendgenska difrakcija (M. von Laue, W. Friedrich, P. Knipping)

1945 Neutronska difrakcija i spektroskopija (Ernest O. Wollan &
Clifford Shull, NN 1994)
1938 NMR (I. Rabi NN 1946, F. Bloch i E. Mills Purcell NN 1952, R.
Ernst NN 1991)
1933 razvoj elektronskog mikroskopa (Ernst Ruska NN 1986)
1981 razvoj STM mikroskopa (Gerd Binnig & Heinrich Rohrer, NN
1986)
Područja istraživanja
Materijali, strukture i pojave koje se istražuju

I Grafen, grafenske nanotrake, nanocjevčice, C60 , . . .

I Kvazikristali
I Supravodljivost (hTc , pniktidi, . . . )
I Nanostrukture, kvantne točke,
I Spintronika
I Fizika površina
I Fizika niskodimenzionalnih materijala
I Kondo rešetka, topološki izolatori, . . .
I ...
Sadržaj kolegija
Što ovaj kolegij obuhvaća?

I Kristalne strukture
I Kemijske veze
I Elektronska struktura materijala
I Fononska pobud̄enja
I Termodinamička svojstva
I Fazni prelazi
I Metali
I Poluvodiči (izolatori)
I Dielektrička/optička svojstva
I Transportna svojstva
I Magnetska svojstva
I Neured̄eni materijali
I Supravodljivost