UDK 624.042+625.7:69.009.182 Primljeno 27. 1. 2006.

Neke usporedbe hrvatskih i europskih

norma za djelovanja
Zlatko Šavor, Jure Radiü, Ana Mandiü
Kljuþne rijeþi Z. Šavor, J. Radiü, A. Mandiü Pregledni rad
hrvatske norme, Neke usporedbe hrvatskih i europskih norma za djelovanja
europske norme,
Usporeÿuju se hrvatske norme niza HRN ENV 1991 i norma HRN ENV 1998-1-1 s europskim normama
dokumenti za primjenu,
niza EN 1991 i normom EN 1998-1. Te hrvatske norme su preuzete europske prednorme s dokumentima
vjetar, potres,
za primjenu, a europske norme su u nekim dijelovima u odnosu na prednorme zamjetno izmijenjene
prometno cestovno
posebno za djelovanja vjetra, prometa cestovnih mostova i potresa. Zakljuþuje se da je prijelazno
optereüenje
razdoblje upitno i da je nužna promišljena uporaba hrvatskih norma i njihova usporedba s europskima.

Key words Z. Šavor, J. Radiü, A. Mandiü Subject review

Croatian standards, Some comparisons between Croatian and European standards for actions on structures
European standards,
Croatian standards from the HRN ENV 1991 series and the standard HRN ENV 1998-1-1, are compared with
application documents,
the European standards from the EN 1991 series and the standard EN 1998-1. These Croatian standards are
wind,
the adopted European prestandards with application documents. However, some parts of the European
earthquake,
standards differ from the corresponding prestandards, particularly with respect to wind action, action of
road traffic load
traffic on road bridges, and earthquake action. It is stated in conclusion that the transition period is
questionable, and that caution must be exercised in the use of Croatian standards and in their comparison
with the corresponding European standards.

Mots clés Z. Šavor, J. Radiü, A. Mandiü Ouvrage de syntèse

normes croates, Quelques comparaisons entre normes croates et européennes relatives aux actions sur les structures
normes européennes, Les normes croates de la série HRN ENV 1991 et la norme HRN ENV 1998-1-1 sont comparées avec les
documents d'application, normes européennes de la série EN 1991 et la norme EN 1998-1. Ces normes croates sont les prénormes
vent, européennes (avec documents d'application) adoptées en Croatie. Néanmoins, quelques parties des normes
tremblement de terre, européennes diffèrent des prénormes correspondantes, notamment en ce qui concerne l'action du vent,
charge de circulation l'action du trafic routier sur les ponts, et l'action sismique. Il est constaté en conclusion que la période de
routière transition peut être mise en question, et que l'on doit être prudent lors d'utilisation des normes croates et au
cours de leur comparaison avec les normes européennes correspondantes.

Ʉɥɸɱɟɜɵɟ ɫɥɨɜɚ Ɂ. ɒɚɜɨɪ, Ƀ. Ɋɚɞɢɱ, Ⱥ. Ɇɚɧɞɢɱ Ɉɛɡɨɪɧɚɹ ɪɚɛɨɬɚ

ɯɨɪɜɚɬɫɤɢɟ ɧɨɪɦɵ, ɇɟɤɨɬɨɪɵɟ ɫɪɚɜɧɟɧɢɹ ɯɨɪɜɚɬɫɤɢɯ ɢ ɟɜɪɨɩɟɣɫkɢɯ ɧɨɪɦ ɩɨ ɞɟɣɫɬɜɢɹɦ
ɟɜɪɨɩɟɣɫɤɢɟ ɧɨɪɦɵ,
ȼ ɪɚɛɨɬɟ ɫɪɚɜɧɢɜɚɸɬɫɹ ɯɨɪɜɚɬɫɤɢɟ ɧɨɪɦɵ ɪɹɞɚ HRN ENV 1991 ɢ ɧɨɪɦɚ HRN ENV 1998-1-1 ɫ
ɞɨɤɭɦɟɧɬɵ ɩɨ
ɟɜɪɨɩɟɣɫɤɢɦɢ ɧɨɪɦɚɦɢ ɪɹɞɚ EN 1991 ɢ ɧɨɪɦɨɣ EN 1998-1. Ɍɟ ɯɨɪɜɚɬɫɤɢɟ ɧɨɪɦɵ ɩɟɪɟɧɹɬɵ
ɩɪɢɦɟɧɟɧɢɸ,
ɟɜɪɨɩɟɣɫɤɢɟ ɩɪɟɞɧɨɪɦɵ ɫ ɞɨɤɭɦɟɧɬɚɦɢ ɩɨ ɩɪɢɦɟɧɟɧɢɸ, ɚ ɟɜɪɨɩɟɣɫɤɢɟ ɧɨɪɦɵ ɜ ɧɟɤɨɬɨɪɵɯ
ɜɟɬɟɪ,
ɱɚɫɬɹɯ ɩɨ ɨɬɧɨɲɟɧɢɸ ɤ ɩɪɟɞɧɨɪɦɚɦ ɡɚɦɟɬɧɨ ɢɡɦɟɧɟɧɵ, ɨɫɨɛɟɧɧɨ ɜ ɨɬɧɨɲɟɧɢɢ ɞɟɣɫɬɜɢɹ ɜɟɬɪɚ,
ɡɟɦɥɟɬɪɹɫɟɧɢɟ,
ɞɜɢɠɟɧɢɹ ɧɚ ɞɨɪɨɠɧɵɯ ɦɨɫɬɚɯ ɢ ɞɟɣɫɬɜɢɹ ɡɟɦɥɟɬɪɹɫɟɧɢɣ. Ɂɚɤɥɸɱɚɟɬɫɹ, ɱɬɨ ɩɟɪɟɯɨɞɧɵɣ
ɬɪɚɧɫɩɨɪɬɧɚɹ
ɩɟɪɢɨɞ ɩɪɨɛɥɟɦɚɬɢɱɧɵɣ ɢ ɱɬɨ ɧɟɨɛɯɨɞɢɦɨ ɩɪɨɞɭɦɚɧɧɨɟ ɩɪɢɦɟɧɟɧɢɟ ɯɨɪɜɚɬɫɤɢɯ ɧɨɪɦ ɢ ɢɯ
ɞɨɪɨɠɧɚɹ ɧɚɝɪɭɡɤɚ
ɫɪɚɜɧɟɧɢɟ ɫ ɟɜɪɨɩɟɣɫɤɢɦɢ.

Schlüsselworte Z. Šavor, J. Radiü, A. Mandiü Übersichtsarbeit

kroatische Normen, Einige Vergleichungen der kroatischen und europäischen Normen für Wirkungen
europäische Normen,
Man vergleicht die kroatischen Normen der Reihe HRN ENV 1991 und der Norm HRN ENV 1998-1-1
Anwendungsdokumente,
mit den europäischen Normen der Reihe EN 1991 und der Norm EN 1998-1. Diese kroatischen Normen
Wind,
sind die übernommenen europäischen Vornormen mit Anwendungsdokumenten, aber die europäischen
Erdbeben,
Normen sind in einigen Teilen im Verhältnis zu den Vornormen merklich verändert, besonders
Strassenverkehrsbelastung
betreffend die Wirkung von Wind, Verkehrsbelastung der Strassenbrücken und Erdbeben. Man schliesst
dass die Übergangsfrist fraglich ist und dass eine durchdachte Benützung kroatischer Normen und
deren Vergleich mit den europäischen notwendig ist.

Autori: Doc. dr. sc. Zlatko Šavor, dipl. ing. graÿ.; prof. dr. sc. Jure Radiü, dipl. ing. graÿ.; mr. sc. Ana Mandiü,
dipl. ing. graÿ., Sveuþilište u Zagrebu, Graÿevinski fakultet, Kaþiüeva 26, Zagreb

GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648 641

Usporedbe norma za djelovanje
1 Uvod
Europske norme za projektiranje konstrukcija (Structural
Eurocodes) zasnivaju se na suvremenom pristupu pro-
raþunu konstrukcija, a ideja njihova stvaranja jest ujed-
naþavanje uvjeta projektiranja i graÿenja konstrukcija
zgrada i drugih inženjerskih graÿevina u europskim zem-
ljama.
Predviÿeno je donošenje deset nizova posebnih europs-
kih norma (EN, eurokodova, engl. Eurocodes) koje se
odnose na proraþun i oblikovanje konstrukcija zgrada i
drugih graÿevina ukljuþujuüi i geotehniþki proraþun, a
obuhvaüaju razliþita djelovanja na konstrukcije i razliþi-
te materijale konstrukcija. Svaki niz ima nekoliko dijelova.
Zbog opsežnosti posla predviÿeno je njihovo postupno
donošenje i uvoÿenje u primjenu i to prvo kao europskih
prednorma (ENV) koje se primjenjuju u prijelaznom raz-
doblju. Nakon prijelaznog razdoblja i unošenja eventual-
nih izmjena prednorme se pretvaraju u norme (EN).
Stupanjem na snagu Tehniþkog propisa za betonske kon-
Z. Šavor i drugi
veü preuzete i valjane u nekim europskim zemljama. Stoga
su u tablici 1. prikazane i odgovarajuüe europske norme
za djelovanja na konstrukcije.
Usporedbom ovih hrvatskih norma – preuzetih europskih
prednorma i europskih norma koje üe valjati preuzeti na-
kon prijelaznog razdoblja, uoþili smo neke bitne razliþi-
tosti za pojedina djelovanja.
Osim toga istiþemo i neke probleme Nacionalnih doku-
menata za primjenu.
Takve razliþitosti mogu bitno utjecati na cjelokupne troš-
kove graÿevine projektirane u prijelaznom razdoblju
prije usvajanja europskih norma.
2 Optereüenje vjetrom
Pojednostavnjeni proraþun u sklopu norme HRN ENV
1991-2-4 djelovanje vjetra uzima kao zamjenjujuüe sta-
tiþko optereüenje. Za zgrade tlakovi vjetra djeluju oko-
mito na vanjske i unutrašnje površine zgrade:
strukcije za projektiranje betonskih konstrukcija vrijede we qref ˜ ce z e  ˜ cpe wi qref ˜ ce zi  ˜ cpi ,
odredbe odreÿene hrvatskim normama nizova HRN
ENV 1991, HRN ENV 1992, HRN ENV 1997 i HRN a za mostove proraþunavaju se sile vjetra u svim horizon-
ENV 1998 s nacionalnim specifiþnostima danim u naci- talnim smjerovima:
onalnim dokumentima za primjenu kao posebnim doku-
mentima na poþetku pojedine norme (NAD - National
Application Document).
Hrvatske su norme za projektiranje konstrukcija, dakle u
cijelosti preuzete europske prednorme.
Djelovanja na konstrukcije odreÿuju se prema hrvatskim
normama niza HRN ENV 1991. U odnosu na dosadašnje
propise za optereüenja mnogo su složenije i razraÿenije.
Potresno djelovanje odreÿuje se prema nacrtu hrvatske
prednorme nHRN ENV 1998-1-1.
U buduünosti bi se u Hrvatskoj za proraþun konstrukcija
trebale primjenjivati europske norme, tj. eurokodovi (EN),
Fw qref ˜ ce z e  ˜ cd ˜ cf ˜ Aref .
U gornjim izrazima qref je poredbeni tlak srednje brzine
vjetra ovisan o poredbenoj brzini vjetra vref, koeficijenti
ce(ze), ce(zi) su koeficijenti izloženosti (položaja), a cpe i
cpi koeficijenti vanjskog i untrašnjeg tlaka.
Za mostove se rabi i dinamiþki koeficijent odziva kons-
trukcije na udar vjetra cd, aerodinamiþki koeficijent sile
vjetra cf i poredbena ploština djelovanja vjetra Aref.
Poredbena brzina vjetra odreÿuje se prema osnovnoj vrijed-
nosti poredbene brzine vjetra vref,0 koja je prikazana u
zemljovidu Hrvatske za podruþja optereüenja vjetrom u

Tablica 1. Pregled hrvatskih norma i europskih norma za djelovanja na konstrukcije

Djelovanje Hrvatske norme Europske norme

Prostorne težine, vlastite težine, uporabna optereüenja HRN ENV 1991-2-1 EN 1991-1-1
Požarno djelovanje HRN ENV 1991-2-2 EN 1991-1-2
Optereüenje snijegom HRN ENV 1991-2-3 EN 1991-1-3
Optereüenje vjetrom HRN ENV 1991-2-4 EN 1991-1-4
Toplinska djelovanja HRN ENV 1991-2-5 EN 1991-1-5
Djelovanja tijekom izvedbe HRN ENV 1991-2-6 EN 1991-1-6
Izvanredna djelovanja uzrokovana udarom i eksplozijom HRN ENV 1991-2-7 EN 1991-1-7
Prometna optereüenja mostova HRN ENV 1991-3 EN 1991-2
Djelovanja na silose i spremnike tekuüina HRN ENV 1991-4 EN 1991-3
Djelovanja uzrokovana kranovima i drugim strojevima HRN ENV 1991-5 EN 1991-4
Potresno djelovanje HRN ENV 1998-1-1 EN 1998-1

642 GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648

Z. Šavor i drugi
nacionalnom dodatku za primjenu norme. Odreÿeno je
pet podruþja, a zbog lakše primjene Republika Hrvatska
podijeljena je na 10 regija, a svakoj pripada odreÿeno
podruþje ili podruþja optereüenja vjetrom.
Prema Nacionalnom dokumentu za primjenu vrijednosti
osnovnih poredbenih brzina vjetra vref,0 dodatno se kori-
giraju s obzirom na nadmorsku visinu koeficijentom
cALT = 1 + 0,001 as,
gdje je as nadmorska visina u metrima.
Dinamiþki koeficijent odziva konstrukcije na udar vjetra
cd jednostavno se može odrediti prema dijagramu danom u
normi za cestovne i željezniþke mostove raspona od 200
m te za pješaþke mostove raspona od 30 m ovisno o vi-
sini konstrukcije nad tlom i takvim pristupom dobiva se
s vrijednošüu manjom od 1,0.
Aerodinamiþki koeficijent sile za puhanje vjetra poprije-
ko na most dobiva se množenjem koeficijenta sile za
beskonaþnu vitkost cfx,0 s koeficijentom redukcije zbog
vitkosti \O,x :
c fx c fx,0 ˜ ȥ Ȝ, x .
Koeficijent cfx,0 ovisi o odnosu širine i visine rasponske
konstrukcije bez prometa ili s prometom, a koeficijent
\O,x ovisi o proraþunskoj vitkosti O te o koeficijentu pu-
noüe M = A/Ac konstrukcije.
Slika 1. Izvorni koeficijent izloženosti ce(ze) prema ENV 1991-2-4
Koeficijent izloženosti uzima u obzir uþinke hrapavosti
terena, topografije i visine iznad tla, na srednju brzinu
vjetra i turbulenciju. Prema izvornom tekstu norme
HRN ENV 1991-2-4 za ravne terene (koeficijent topo-
grafije ct = 1) koeficijent izloženosti se može odrediti iz
slike 1. vezano uz visinu z iznad tla i kategoriju hrapa-
vosti terena (od I – otvoreno more, jezera s najmanje
5 km otvorene površine u smjeru vjetra ili ravnica bez
prepreka do IV – gradska podruþja u kojima je najmanje
GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648
Usporedbe norma za djelovanje
15% podruþja izgraÿeno i þija prosjeþna visina prelazi
15 m). Teren se uglavnom smatra ravnim, osim za loka-
cije blizu izdvojenih brežuljaka i strmih nagiba.
Nacionalnim dokumentom za primjenu ovaj koeficijent
izloženosti vrijedi za regije P1 do P4, a uvodi se izmije-
njeni koeficijent izloženosti za regije P5 do P10 (prio-
balje, otoci, dalmatinsko zaleÿe) vidljiv na slici 2.
Slika 2. Izmijenjeni koeficijent izloženosti ce(ze) prema NAD-u za
primjenu HRN ENV 1991-2-4
Usporedili smo optereüenje vjetrom u kN po metru kva-
dratnom nadluþnih sklopova Masleniþkog i Skradinskog
mosta (slika 3.). Za Masleniþki je most poredbena brzi-
na vjetra za prometom neoptereüeni most 54,5 m/s, a za
Skradinski 37,24 m/s. Za prometom optereüen most rabi
se poredbena brzina od 23 m/s iz HRN ENV 1991-3.
Kako je najveüa brzina vjetra pri kojoj postoje uvjeti za
zabranu prometovanja svih kategorija vozila u sluþaju
suhog kolnika u radu >14@ utvrÿena s vrijednošüu 30,5
m/s i ona se primjenjuje za usporedbe.
Ne smije se zaboraviti poredbenu ploštinu djelovanja
vjetra þija se visina u ovim normama odreÿuje bitno druk-
þije nego u dosada valjanim propisima. Za prometom
neoptereüen most vrijedi tablica 2., a za prometom opte-
reüen most od razine kolnika dodaje se visina vozila 2,0 m
umjesto dosadašnjih 3,5 m.
Tablica 2. Visine koje se rabe za odreÿivanje Aref
Na jednoj Na obje
Tip ograde
strani strane
Otvorena ograda ili
otvorena zaštitna h + 300 mm h + 600 mm
ograda
Puna ograda ili puna
h + h1 h + 2h1
zaštitna ograda
Otvorena ograda i
otvorena zaštitna h + 600 mm h + 1200 mm
ograda
643
Usporedbe norma za djelovanje Z. Šavor i drugi

Da pokažemo izuzetni utjecaj izmijenjenog koeficijenta
izloženosti, odreÿeno je optereüenje vjetrom uz uporabu
izvornog (slika 1. i slika 3: zeleni stupci) i izmijenjenog
koeficijenta izloženosti (slika 2. i slika 3: plavi stupci).
2
Vjetar na prometom neoptereüen rasponski sklop (kN/m ),
9,23
II, IV) pri þemu je kategorija I iz hrvatske norme sada
rastavljena na kategoriju 0 – otvoreno more ili obalno
podruþje izloženo otvorenom moru i kategoriju I – jeze-
ra ili ravnice bez prepreka s nezamjetnom vegetacijom.
Na primjer, za kategoriju terena III i visinu 50 m koefi-
cijent izloženosti oþitan s dijagrama na slici 1. iznosi

vref iz NAD
10 toþno 3,0, a koeficijent izloženosti oþitan s dijagrama na
9
6,875

8 slici 4. približno 2,8.

5,59

5,15
6

4,08
5

3,09
4 2,62
2,50

3
2
1
0
Maslenica Skradin

2
Vjetar na rasponski sklop optereüen prometom (kN/m ),
vref =23 m/s
6
5 projekt ili važeüi propis
HRN ENV 1991-2-4 i ce izvorni
4 HRN ENV 1991-2-4 i ce iz NAD
prEN 1991-1-4
3
1,513
1,65

1,46

1,157

1,36
1,25

0,997

0,908

2
1
0 Slika 4. Koeficijent izloženosti ce(ze) prema prEN 1991-1-4 za pet
Maslenica Skradin kategorija terena

Vjetar na rasponski sklop optereüen prometom (kN/m ),

2 Pri odreÿivanju aerodinamiþkog koeficijenta sile za smjer
vref=30,5 m/s vjetra poprijeko na most cfx ne koristi se koeficijentom
6
5
redukcije zbog vitkosti \O,x veü vrijedi cfx = cfx,0. Pored-
bena ploština djelovanja vjetra odreÿuje se na isti naþin
2,894

4
2,66

kao i u hrvatskoj normi, kako se vidi u tablici 2.

2,56

2,39

3
1,753

1,157

1,6
1,25

2 U hrvatskoj normi dinamiþki koeficijent odziva kons-

1 trukcije na udar vjetra cd ovdje se ne upotrebljava.
0
Maslenica Skradin Sve navedeno može kod mostova rezultirati nešto veüim
optereüenjem vjetrom prema europskoj normi u odnosu
Slika 3. Usporedba optereüenja vjetrom na rasponski sklop dvaju na optereüenje dobiveno europskom prednormom, ali
luþnih mostova u priobalju
dosta manjim u odnosu na optereüenje vjetrom prema
Usporedimo li potom hrvatsku normu s nacrtom europs- novoj hrvatskoj normi, koje se vidi na slici 3.
ke norme prEN 1991-1-4, uoþavamo razliþitosti. Ovom Prikazani pojednostavnjeni postupak vrijedi samo ako
normom uvodi se posebno poglavlje za djelovanje vjetra se ne mora uzeti u obzir dinamiþki odziv konstrukcije
na mostove gdje je sila vjetra poprijeko na os mosta de- mosta. Navodi se da to naþelno vrijedi za uobiþajene
finirana sljedeüim izrazom: cestovne i željezniþke mostove raspona manjeg od 40
1 m. Za sve ostale mostove trebalo bi se koristiti detaljnim
Fw ˜ U ˜ v b2 ˜ C ˜ Aref .
2 postupkom dinamiþkog odgovora koji je priliþno složen
Prva su tri þlana zajedno osnovni tlak vjetra qb. Osnovna i zahtjevan.
brzina vjetra vb, odreÿuje se prema temeljnoj vrijednosti
Usporedbom dosadašnjih optereüenja vjetrom i optere-
osnovne brzine vjetra vb,0 pri þemu europska norma ne
üenja vjetrom prema novoj hrvatskoj normi ustanovlje-
daje korekciju ovisno o nadmorskoj visini.
no je da nova hrvatska norma daje od 2 puta (most Skra-
Koeficijent vjetrenog optereüenja C dobiva se umnoš- din) do 3,7 puta (most Maslenica) veüa optereüenja vjet-
kom koeficijenta izloženosti i koeficijenta sile: rom, što je teško prihvatljivo.
C ce ˜ cf .
Razlozi su u velikim propisanim osnovnim brzinama
Koeficijenti izloženosti su nešto izmijenjeni, kao što se vjetra vb,0, za vjetrena podruþja IV i V, veüim nego u
vidi na slici 4. Razlikuje se 5 kategorija terena (0, I, II, svim ostalim dijelovima Europe i u poveüanim koefici-

644 GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648

Z. Šavor i drugi
jentima izloženosti za podruþje bure u odnosu na europ-
sku normu definiranim nacionalnim dokumentom za
primjenu.
3 Potresno djelovanje
Primjenom norme HRN ENV 1998-1-1 potresno djelo-
vanje odreÿuje se proraþunskim ubrzanjem tla ag, koje
odgovara povratnom razdoblju potresa od 500 godina.
Proraþunsko ubrzanje tla ovisi o stupnju potresnog rizi-
ka i odreÿuje se na temelju odgovarajuüih seizmoloških
ispitivanja lokacije graÿevine ili prema usvojenim vri-
jednostima za potresna podruþja državnog teritorija.
Nacionalni dokument za primjenu ove norme sadrži se-
izmološku kartu Hrvatske s podruþjima intenziteta 6, 7,
8 i 9 stupnja ljestvice.
Površinsko seizmiþko gibanje promatrane toþke tla mo-
že se predstaviti spektrom odziva koji je temeljni prikaz
potresnog djelovanja. Elastiþni spektar odziva Se(T) de-
finira se analitiþki za þetiri podruþja perioda vibracija
sustava, te modificira sukladno kategorijama tla za koje
su dani svi potrebni parametri u normi.
Norma HRN ENV 1998-1-1 razlikuje tri razreda tla: A,
B i C. Europska norma EN 1998-1-1 razlikuje pet raz-
reda tla: A, B, C, D, E i F te dva tipa elastiþnog spektra
odziva, tip 1 i tip 2.
Ako nisu uzeta u obzir duboka geološka istraživanja,
Tablica 3. Usporedba razreda tla prema hrvatskim i europskim normama
ENV 1998-1-1
Stjenovita tla s najviše 5 m slabijeg materijala pri
površini brzinom širenja popreþnih valova vs t 800
m/s.
Naslage krutog pijeska, šljunka ili prekonsolidirane
A
gline, debljine od nekoliko desetaka metara, s
postupnim poveüanjem mehaniþkih svojstava s
dubinom i brzinom širenja popreþnih valova vs t 400
m/s na dubini od 10 m.
Duboke naslage srednje zbijenog pijeska, šljunka ili
srednje krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do
B Duboke naslage zbijenog ili srednje zbijenog pijeska, šljunka
nekoliko stotina metara, s vs t 200 m/s na dubini od
10 m do vs t 350 m/s na dubini od 50 m.
Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim
slojevima ili bez njih s vs d 200 m/s u gornjih 20 m.
C njih s vs d 180 m/s u gornjih 20 m.
Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim
tlima s vs d 200 m/s u gornjih 20 m
GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648
Usporedbe norma za djelovanje
preporuþuje se uporaba dvaju tipova spektra. Ako pot-
resi imaju magnitudu površinskog vala Ms ” 5,5, prepo-
ruþuje se usvojiti spektar tipa 2.
Navedeni se parametri uvrštavaju u nešto izmijenjene
izraze, i to posebno za horizontalni elastiþni spektar od-
ziva, a posebno za vertikalni elastiþni spektar odziva, uz
prikazan odnos osnovnih proraþunskih ubrzanja tla avg/ag
za spektar tipa 1 i spektar tipa 2.
Izrazi su izmijenjeni i za horizontalni proraþunski spek-
tar odziva, dok se za odreÿivanje vertikalne komponente
predlažu isti, u kojima je ag zamijenjeno s avg, S = 1,0, a
ostali parametri odgovaraju elastiþnom vertikalnom
spektru.
U tablici 3. prikazana je usporedba razreda tla prema
hrvatskim i europskim normama, a na slikama 5., 6. i 7.
usporeÿeni su elastiþni spektri odziva; vidi se da se raz-
redi tla u nekim sluþajevima prema svojstvima tla pre-
klapaju.
Usporedbom elastiþnih spektara odziva za tla istih svoj-
stava uoþavamo bitne razlike koje ovise o osnovnom
periodu vibracija sustava T. Za tla þija svojstva odgova-
raju razredu A (slika 5.) i u hrvatskim i u europskim nor-
mama najveüe vrijednosti ordinate su jednake. Za pod-
ruþja 2,5 s < T < 4,0 s u kojima se konstrukcije mostova
najþešüe nalaze, vrijednosti su elastiþnog spektra i do
dvostruko manje uz primjenu europske norme.
EN 1998-1
Stjenovita tla s najviše 5 m slabijeg materijala pri površini i
brzinom širenja popreþnih valova vs > 800 m/s. A
Naslage vrlo krutog pijeska, šljunka ili prekonsolidirane
gline, debljine od nekoliko desetaka metara, s postupnim
poveüanjem mehaniþkih svojstava s dubinom i brzinom B
širenja popreþnih valova vs = 360 - 800 m/s.
ili krutih glina, debljine od nekoliko desetaka do nekoliko C
stotina metara, s vs = 180 -360 m/s.
Naslage rastresitog tla s mekim koherentnim slojevima ili bez
D
Naslage s mekim do srednje krutim koherentnim tlima s vs d
180 m/s u gornjih 20 m.
Profil tla A s površinskim aluvijalnim slojem s brzinama
širenja popreþnih valova vs za tip C i D, i debljinom izmeÿu 5 E
i 20 m, ispod kojeg je kruüi materijal sa vs > 800 m/s.
645
Usporedbe norma za djelovanje Z. Šavor i drugi

O mjer, þini ordinatu i trostruko manjom od one koja se

7 MKS-64, ag=0,1g
3,0 dobiva primjenom hrvatske norme.
2,5 Za tla þija svojstva odgovaraju razredu C prema hrvats-
ENV 1998-1-1, A razred tla
koj normi odnosno razredu D prema europskoj (slika 7.)
2,0 EN 1998-1, A razred tla, tip 1
do perioda T = 2,2 s ordinate elastiþnog spektra prema
Se (T)

EN 1998-1, A razred tla, tip 2

1,5 europskoj normi su veüe, a iznad te vrijednosti perioda
se smanjuju. Za elastiþni spektar tipa 2 vrijedi sliþno kao i
1,0 gore.
0,5 Sve to navodi nas na zakljuþak da primjena valjane hrvat-
ske norme pri proraþunu na potresno djelovanje može
0,0
rezultirati bitno veüim utroškom gradiva, nego što üe
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T(s)
biti potrebno prema europskim normama koje üemo us-
koro morati usvojiti.
Slika 5. Elastiþni spektri odziva za VII. potresno podruþje i razrede
tla A
4 Prometno optereüenje cestovnih mostova
O
9 MKS-64, ag=0,3g Karakteristiþna optereüenja koja predstavljaju suvreme-
14 na cestovna vozila na europskim cestama statistiþki su
12 obraÿena i u normi HRN ENV 1991-3 sažeta u 4 modela.
ENV 1998-1-1, C razred tla
10
EN 1998-1, C razred tla, tip 1
Ovdje razmatramo Model 1–glavni sustav optereüenja
od koncentriranog i kontinuiranog optereüenja koje obu-
Se (T)

8 EN 1998-1, C razred tla, tip 2

hvaüa uþinke teških vozila i osobnih vozila (slika 8.) te
6
Model 2–optereüenje jednom osovinom koje obuhvaüa
4 prometne uþinke na vrlo kratkim rasponima, a služi lo-
2 kalnim provjeravanjima (slika 9.a).
0 DIN Fachbericht 101
q1k=9,0kN/m 2
0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5
T(s) Q1k=240kN q2k=2,5kN/m2
Q2k=160kN

Slika 6. Elastiþni spektri odziva za IX. potresno podruþje i razrede tla C qrk=2,5kN/m2

O
8 MKS-64, ag=0,2g HRN ENV 1991-3
12
q1k=9,0kN/m2
Q1k=300kN q2k=2,5kN/m2 q3k=2,5kN/m2
10 ENV 1998-1-1, C razred tla Q2k=200kN Q3k=100kN
EN 1998-1, D razred tla, tip 1 qrk=2,5kN/m2
8
Se (T)

EN 1998-1, D razred tla, tip 2

6
50 200 5050 200 5050 200 50 84
4 984

0
2
q1k=9kN/m

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5 4 4,5 5

T(s)

Slika 7. Elastiþni spektri odziva za VIII. potresno podruþje i

razrede tla C odnosno D Q1k Q2k Q3k
120

Q1k Q2k Q3k

Na primjeru tla svojstava koja odgovaraju razredu C
(slika 6.) u podruþju nižih perioda, ordinata je poveüana
2
2

2
q2k=2,5kN/m

q3k=2,5kN/m

primjenom europskih norma, ali za podruþja veüih peri-

qrk=2,5kN/m
2
q1k=9kN/m

oda ordinata je bitno manja. Ako se uz to provedu odgo-

varajuüa ispitivanja tla koja üe rezultirati magnitudom
površinskog vala Ms ” 5,5 moguüa je primjena elastiþ-
nog spektra tipa 2 što, za period titranja T = 2,5 s na pri- Slika 8. Primjena Modela 1 prometnog optereüenja na mostu

646 GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648

Z. Šavor i drugi Usporedbe norma za djelovanje

Norma omoguüava uporabu korekcijskih (prilagodbenih)
faktora Modela 1, DQi t 0,8 za koncentrirana optereüenja
i Dqi = 1,0 za kontinuirano optereüenje u svim trakovima
osim prvog. U Nacionalnom dokumentu za primjenu,
meÿutim, nisu navedene vrijednosti tih faktora pa bi se
trebalo koristiti punim europskim optereüenjem. No upitno
jest da li je to nužno s obzirom na stvarno optereüenje
na našim prometnicama (slika 10.).
Stoga valja razmotriti moguünosti uporabe faktora reduk-
cije usporedbom sa stvarnim optereüenjem koje se na
našim prometnicama oþekuje, a tako dobivene faktore
usporediti s onima koji üe biti istraženi i predloženi u
okolnim zemljama, pa nastojati odabrati što sukladnije
vrijednosti za þitav prometni sustav kojem üe pripadati i
hrvatske prometnice.
200 kN
D Q1Qak
Qak=400 kN
60
35
gome traku, dok za treüi trak vrijedi samo kontinuirano
optereüenje (slika 8.). Napominjemo da se ovdje ne pri-
mjenjuje faktor redukcije kontinuiranog optereüenja u
prvom traku.
Osim toga u ovome se izvještaju preporuþuje osovinsko
optereüenje Modela 2 DQ1 ˜ Qak gdje je Qak = 240 kN.
Ako je potrebno, može se u proraþun uzeti i samo jedan
kotaþ s 120 kN. Ploštine nalijeganja kotaþa prema ovim
smjernicama uzimaju se 40 ˜ 40 cm (slika 9.b).
Za proraþun proraþunskih vrijednosti djelovanja karak-
teristiþna vrijednost prometnog djelovanja cestovnih
mostova množi se s parcijalnim koeficijentom 1,35 pre-
ma normi HRN ENV 1991-3, no u spomenutom njemaþ-
kome struþnom izvještaju uz redukciju osovinskih opte-
reüenja faktorom 0,8 ovaj je koeficijent 1,5.
120 kN Napominjemo ovdje i jedan nedostatak norme HRN
ENV 1991-3 što se tiþe horizontalnog djelovanja. Sila
koþenja u ovoj normi dobiva se kao 60% koncentriranog
D Q1Qak
tereta i 10% jednolikoga rasprostrtog optereüenja s do-
Qak=240 kN njom i gornjom granicom od 180 kN odnosno 800 kN.
Qlk = 0,60˜DQ1 (2Qk1) + 0,1˜Dq1˜q1k ˜ w1˜L
40 40 180˜DQ1 kN d Qlk d 800 kN
EN 1991-2 uvodi promjenu i maksimalnu silu ograniþa-

40

200 200 va na Qlk d 900 kN te prikazuje preporuþenu horizontal-

nu silu koja se prenosi prijelaznim napravama:
a) b)
Qlk = 0,60˜DQ1˜Qk1.
Slika 9. Model 2 prometnog optereüenja a) HRN ENV 1991-3, b)
DIN Fachbericht 101 5 Zakljuþak

2,2
Nedostatak cjelokupnog sustava uvoÿenja europskih nor-
ENV 1991-3/SB-teska vozila ma prijelazna su razdoblja u kojima je potrebno zakon-
2,0 DIN Fachbericht/SB-teska vozila ski prihvatiti prednorme.
odnos momenata ( ) mmm

1,8 V600+300/SB-teska vozila

PTP5/SB-teska vozila Europa je veü uoþila odreÿene nedostatke i propuste u
1,6 ovim prednormama te uvela izmjene u konaþne europs-
1,4 ke norme za projektiranje. Neke su europske zemlje veü
1,2
ove novine prihvatile i uklopile u svoj zakonodavni sustav.

1,0 Stoga je u ovom prijelaznome razdoblju potrebno pro-

mišljeno koristiti se vrijedeüim hrvatskim normama
0,8
(HRN ENV) usporeÿujuüi ih s europskim normama (EN).
0,6
10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 Mislimo da nam zakonske procedure ne bi smjele utjecati
rasponi (m) na nepotrebno poveüanje troškova pri izvedbi graÿevina
u prijelaznom razdoblju do usvajanja europskih norma.
Slika 10. Usporedbe maksimalnih momenata savijanja dobivenih
dosadašnjim propisima i normativnim shemama sa
S druge strane neispravno je usvojiti propuste europskih
simulacijom stvarnog prometa u Slavonskom Brodu- prednorma, koji su oþito na strani manje sigurnosti, sa-
istok mo zato što su trenutaþno na snazi.
Kao primjer za navedeno, u njemaþkome struþnom iz- Ovdje napominjemo da je postupno uvoÿenje prednor-
vještaju DIN Fachbericht 101 preporuþuje se korekcijski ma rezultiralo i time da stupanjem na snagu Tehniþkog
faktor 0,8 za koncentrirano optereüenje u prvome i dru- propisa za betonske konstrukcije, betonske mostove va-

GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648 647

Usporedbe norma za djelovanje
lja proraþunavati na djelovanja prema hrvatskim norma-
ma, dok za þeliþne mostove, kako još nije usvojen novi
LITERATURA
>1@ Tehniþki propis za betonske konstrukcije, Narodne novine 101
od 22. 8. 2005.
>2@ HRN ENV 1991-2-4 Eurokod 1: Osnove projektiranja i
djelovanja na konstrukcije – 2-4. dio: Djelovanja na
konstrukcije – Optereüenje vjetrom (ENV 1991-2-4: 1995)
>3@ HRN ENV 1991-3 Eurokod 1: Osnove projektiranja i djelovanja
na konstrukcije – 3. dio: Prometna optereüenja mostova (ENV
1991-3: 1995)
>4@ HRN ENV 1998-1-1 Eurokod 8: Projektiranje konstrukcija
otpornih na potres – 1-1. dio: Opüa pravila – Potresna
djelovanja i opüi zahtjevi za konstrukcije (ENV 1998-1-1:
1994)
>5@ pr EN 1991-1-4: Actions on structures: Wind actions, European
Committee for Standardization, Bruxelles, January 2004
>6@ EN 1991-2: Actions on structures: Traffic loads on bridges,
European Committee for Standardization, Bruxelles, September
2003
>7@ EN 1998-1: Design of structures for earthquake resistance Part
1: General rules, seismic actions and rules for buildings,
European Committee for Standardization, Bruxelles, December
2004
648
Z. Šavor i drugi
propis za þeliþne konstrukcije, i dalje praktiþki vrijedi
Pravilnik za optereüenja iz 1991.
>8@ Mandiü, A.; Šavor, Z.; Radiü, J.: Usporedba propisa za
prometna optereüenja cestovnih mostova, Savjetovanje
Hrvatska normizacija i srodne djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat,
10.-12.04.2003., zbornik radova, str. 485-494
>9@ Mandiü, A.; Šavor, Z.; Radiü, J.:: Propisi za djelovanje vjetra
na mostove, Savjetovanje Hrvatska normizacija i srodne
djelatnosti, Cavtat, 2003., zbornik radova, str. 495-506
>10@ Mandiü, A.; Radiü, J.:: Prilog osuvremenjivanju propisa za
optereüenja mostova, Graÿevinar 56 (2004) 7, str. 409 – 422
>11@ Radiü, J. i suradnici: Betonske konstrukcije - Priruþnik,
Hrvatska sveuþilišna naklada – Sveuþilište u Zagrebu
Graÿevinski fakultet – Andris, Zagreb 2006.
>12@ Mandiü, A.: Prilog osuvremenjivanju propisa za optereüenja
mostova, Magistarski rad, 2003.
>13@ DIN - Fachbericht 101: Einwirkungen auf Brücken, izdanje
ožujak 2003.
>14@ Bajiü, A.: Procjena smjera i brzine vjetra na trasi autoceste
Tunel Sv. Rok (jug)-Maslenica, Savjetovanje Hrvatska
normizacija i srodne djelatnosti, Dubrovnik, Cavtat, 10.-
12.04.2003., zbornik radova, str. 521-530.
GRAĈEVINAR 58 (2006) 8, 641-648