PITANJA IZ DINAMIKE VOZILA

1. Šta je vozilo i zbog čega je bitna klasifikacija vozila?

Vozilo (sa stanovista dinamike) u najsirem smislu podrazumjevamo ne sammo saobracajna
vozila, nego i samohodne radne masine. Opci pojam vozila- to su kopnena mobilna
sredstva sposobna da se krecu: drumom, sinama, po terenu...
- Klasifikacija je bitna zbog usavrsavanja i modernizacije saobracajnih sredstava, zbog
bezbjednosti gradjana u smislu zastite licne imovine, zbog boljeg koristenja vozila u smislu
njihove namjene i pogodnosti za pojedinevrste roba, pracenja kola i njihovog evidentiranja
u cilju efikasnijeg koristenja i kontrole rada,kao i lociranja njihovog polozaja.

2. Klasifikacija vozila prema vrsti pogona?

Klasifikuju se na:
1. vozila na misicni pogon (bicikli i tricikli),
2. vozila na motorni pogon ( vozila sa pomocnim motorom, drumska motorna
vozila),
3. prikljucna vozila ( prikolice, poluprikolice, skupovi ili spregovi vozila, zaprezna
vozila)

3. Nabrojati performanse vozila i objasniti jednu od njih?

Performanse su sljedece:
1. maximalna brzina, 2. trajna brzina, 3. sposobnost savladjivanja uspona,4. dijapazon
kretanja, 5. sposobnost ubrzavanja, 6. potrosnja goriva.
Maksimalna brzina - Maksimalna brzina je najveća brzina koju vozilo može da održi na
putu dužine najmanje 1km poslije čega je u stanju da normalno nastavi vožnju trajnom
brzinom. Mjerenje se vrši u oba pravca, a maksimalna brzina je srednja vrijednost brzina u
oba pravca.
Za vozila koja su u serijskoj proizvodnji vozilo se uzima nasumice, a vozilo se opterećuje
sa polovinom korisne nosivosti. Put treba da bude sa odličnom podlogom, vrijeme
bez vjetra, temperatura između 10 i 30C, barometarski pritisak između 933 i 1020 milibara.

4. Šta su dimenzije vozila i navesti veličine koje određuju dimenzije

vozila?

5. Šta je to položaj težišta vozila i napisati formule za određivanje

koordinata težišta vozila?
Položaj težiđta je vrlo važna karakteristika vozila koja utiče na dinamičke
karakteristike vozila, a posebno na raspored opterećenja prednjih i zadnjih točkova te na
stabilnost vozila.
lz∗G lp∗G
Gp= , Gz= ,Gp+Gz=G ,Gp∗l=G∗lz
l l

6. Čime je određen položaj težišta motornog vozila

a- udaljenost težišta od prednje osovine vozila
b- udaljenost težišta od zadnje osovine vozila
c- udaljenost težišta od podužine ravni simetrije vozila
ht- udaljenost težišta od tla

1
 7. Faktori koji utiču na prijanjanje?
o vrsta i stanje podloge, prisustvo vlage i primesa
 konstruktivne karakteristike pneumatika
 smeša – materijal i dezen (“šara”) gazećeg sloja pneumatika
 vertikalno opterećenje točka
 relativna brzina klizanja i brzina kretanja vozila
 kontaktni pritisak i njegova raspodela
 temperatura pneumatika i podloge

8. Koja su dva ekstremna slučaja vrijednosti koef. prijanjanja?

Uticaj vertikalnog opterećenja
Pri povećavanju vertikalnog opterećenja, dolazi do opadanja prijanjanja, odnosno,
pri povećanju vertikalnog opterećenja, maksimalna vrednost obimne sile FOMAX koju je
moguće realizovati sa aspekta prijanjanja raste degresivno
Uticaj pritiska u pneumatiku
Za svaki pneumatik, postoji neka optimalna vrednost pritiska koja omogućava
najbolji kontakt gazeće površine pneumatika sa podlogom. Kada su vrednosti pritiska
ispod optimalne vrednosti, dolazi do gubitka kontakta središnjeg dela gazećeg sloja, a u
suprotnom slučaju – tj. pri pritiscima iznad optimalnih – gazeća površina poprima ispupčen
oblik i njeni bočni segmenti ostvaruju lošiji kontakt sa podlogom. Na osnovu oblika krive
može se zaključiti da je, sa stanovišta prijanjanja, pritisak nešto iznad optimalnog manje
nepovoljan slučaj nego pritisak ispod optimalnog.

9. Centrifugalna i centripetalna sile i od čega zavise?

Centripetalna sila nastoji vozilo približiti središtu vrtnje
Centrifugalna sila nastoji vozilo udaljiti od središta vrtnje, ovisi o brzini vožnje,
polumjeru zavoja i masi vozila.

10. Koje osnovne karakteristike puta i točka razlikujemo?

11. Veza sile/momenta i snage?

P = F⋅v – snaga je jednaka proizvodu sile, i brzine pri kojoj se vrši savladavanje te
sile.
P = M⋅ω – snaga je jednaka proizvodu obrtnog momenta, i ugaone brzine pri kojoj
se vrši savladavanje tog obrtnog momenta. Sila, odnosno moment, daju informaciju o tome
kolika je veličina opterećenja koje se savlađuje. Snaga upotpunjuje informaciju podatkom
o tome kolikom brzinom možemo da savladamo to opterećenje.
F∗v M∗n
P= , P=
3600 9554

12. Osnove prenosa obrtnog momenta?

Pri prenosu snage od motora do točkova ključne su dve pojave:
1. transformacija njenih parametara (povećanje momenta uz proporcionalno
smanjenje broja obrtaja, ili eventualno obrnuto), i
2. nastajanje energetskih gubitaka.
Mera transformacije parametara snage definisana je ukupnim prenosnim odnosom
transmisije iTR koji, prema definiciji, predstavlja odnos između ulaznog (= broj obrtaja
motora - nMOT) i izlaznog (= broj obrtaja točka - nT) broja obrtaja:
n
i TR = MOT
nT

2
 Energetski gubici definisani su stepenom korisnosti koji, opet prema definiciji,
predstavlja odnos između izlazne (= snaga na točku - PT) i ulazne (= snaga motora -
PMOT) snage:
PT =ηTR∗P MOT , M T =ηTR∗i TR∗M MOT

13. Kakvi mogu biti otpori pri kretanju vozila, objasniti svaki od njih?
Otpori mogu biti:
- otpor kotrljanju (Rf),
- otpor zraka (RV),
- otpor savlađivanju uspona (RU),
- otpor priključnog vozila ili radnog otora (Rpot),

Otpor kotrljanja
Uzroci koji prouzrokuju otpor kotrljanja su: ƒ
- Otpor trenja u ležaju točka ƒ
- Otpor na neravnoj podlozi ƒ
- Otpor usmjerenosti tj. bočnog klizanja točka ƒ
- Otpor istiskivanja sloja vlage ili nečistoća na podlozi ƒ
- Prilepljivanje pneumatika za vlažnu podlogu ƒ
- Otpor klizanja u kontaktnoj površini ƒ
- Na mekoj podlozi – otpor tonjenja točka i deformacije podloge

Faktori koji utječu na vrijednost koeficijenta otpora kotrljanja:

1. Brzina
2. Pritisak
Pritisak pneumatika je veoma važan faktor otpora kotrljanja, kako zbog velikog
uticaja, tako i zbog toga što je to jedini parametar pneumatika čijim podešavanjem korisnik
može uticati na otpor kotrljanja (kao i na druge parametre pneumatika) u toku eksploatacije
3. Temperatura
ƒSa porastom temperature pneumatika, dolazi do smanjenja otpora kotrljanja, jer
porast temperature dovodi do smanjenja unutrašnjih otpora gume koji prouzrokuju otpor
histerezisa.

OTPOR VAZDUHA

Osnovni uzrok pojave sile otpora vazduha, je, razlika pritisaka na prednjoj i zadnjoj
strani vozila, pri čemu je ova razlika uslovljena pre svega oblikom vozila. Zato sila otpora
vazduha ima oblik:
FW = cW⋅A⋅pD – sila otpora vazduha,
gde je: cW – empirijski koeficijent otpora vazduha, koji zavisi od oblika vozila i
određuje se ispitivanjem
A [m2] – čeona površina vozila, tj. površina siluete vozila posmatrano u pravcu
kretanja
P_d=(ρ∙v^2)/2 - dinamički pritisak vazduha
ρ [kg/m3] – gustina vazduha
v – relativna brzina strujanja između vazduha i vozila

OTPOR USPONA
Nastaje pri kretanju vozila na podlozi pod uzdužnim nagibom, zbog razlaganja sile
težine vozila na dve međusobno upravne komponente – normalnu na pravac kretanja (koja

3
pritiska vozilo uz podlogu) i paralelnu s njim – otpor uspona, Fα. Ukoliko je prisutna, ova
sila često predstavlja dominantan otpor kretanju.
Fα = G⋅sinα
Ukoliko se vozilo kreće niz nagib, tada je otpor „negativan“, tj. ova sila se ne
suprotstavlja kretanju vozila već ga podstiče.

OTPOR PRIKLJUČNOG VOZILA

Ukoliko je na poteznici vozila priključeno priključno vozilo, vučno vozilo mora

savladati i sve njegove otpore kretanja koji nastaju usljed navedenih dejstava.
Pri vuči prikolice pojavljuje se otpor na poteznici, koji u stvari predstavlja zbir
otpora kretanju prikolice. U opštem slučaju kretanja bilo bi:
R pot =R'f +R'α + R'a +R'V
(39)
gdje je:
R'f - otpor kotrljanju prikolice,
'
Rα - otpor uspinjanju prikolice,
'
Ra - otpor ubrzanju prikolice,
'
RV - otpor zraka prikolice,
Rpot– otpor na poteznici (za y = 0)

Otpori kretanju vozila prikolice izračunavaju se na potpuno isti način kao i kod
vozila. Izuzetak je jedino otpor zraka , s obzirom na izmjenjene uslove strujanja, odnosno
vrtloženje zraka. Obično se zanemaruje, a ovaj uticaj se kompenzuje , povećanjem otpora
zraka vučnog vozila za 15 – 30 %. U tom slučaju pri kretanju vučnog vozila konstantnom
brzinom , biće na ravnom putu,
' ' '
R pot =Rf =m gf =G f
(40)
gdje je:
G' - ukupna težina prikolice.

14. Definicija otpora kotrljanja i kako se izražava?

Otpor kotrljanja pojavljuje se kod svih vozila koja svoje kretanje ostvaruju na
principu kotrljanja točkova. Ovaj otpor predstavlja otpor kotrljanja koji nastaje kao
posljedica deformacije točka i tla,unutrašnjeg trenja između pojedinih slojeva elastičnog
oboda gume.
Ff =f∗G∗cosα

15. Šta utiče na veličinu koef. otpora kotrljanja o objasniti jednu?

Brzina
Pritisak
Temperatura

Pritisak pneumatika je veoma važan faktor otpora kotrljanja, kako zbog velikog
uticaja, tako i zbog toga što je to jedini parametar pneumatika čijim podešavanjem korisnik
može uticati na otpor kotrljanja (kao i na druge parametre pneumatika) u toku

4
eksploatacije. Povišenje pritiska dovodi do povećanja radijalne krutosti odnosno smanjenja
deformacije, a time i do manjeg rada uloženog u savladavanje otpora histerezisa odnosno
do smanjenja sile otpora kotrljanja. Povišenje pritiska je sa ove tačke gledišta povoljno, ali
je maksimalna vrednost pritiska, sa druge strane, ograničena uslovima prijanjanja odnosno
kontakta između pneumatika i podloge, što je od fundamentalne važnosti za bezbednost
vozila zbog uticaja na realizaciju sila kočenja i vođenja vozila u krivini.

16. Koji su uzroci koji prouzrokuju otpor kotrljanja?

Uzroci koji prouzrokuju otpor kotrljanja su: ƒ

- Otpor trenja u ležaju točka ƒ
- Otpor na neravnoj podlozi ƒ
- Otpor usmjerenosti tj. bočnog klizanja točka ƒ
- Otpor istiskivanja sloja vlage ili nečistoća na podlozi ƒ
- Prilepljivanje pneumatika za vlažnu podlogu ƒ
- Otpor klizanja u kontaktnoj površini ƒ
- Na mekoj podlozi – otpor tonjenja točka i deformacije podloge

17. Objasniti otpor savlađivanja uspona i napisati formulu?

ƒ Nastaje pri kretanju vozila na podlozi pod uzdužnim nagibom, zbog razlaganja
sile težine vozila na dve međusobno upravne komponente – normalnu na pravac kretanja
(koja pritiska vozilo uz podlogu) i paralelnu s njim – otpor uspona, Fα. Ukoliko je prisutna,
ova sila često predstavlja dominantan otpor kretanju.
Fα = G⋅sinα
Ukoliko se vozilo kreće niz nagib, tada je otpor „negativan“, tj. ova sila se ne
suprotstavlja kretanju vozila već ga podstiče.

18. Od kojih komponenti se sastoji otpor kotrljanja?

19. Šta čini sistem transmisije, te zadatak transmisije?

Osnovni zadatak transmisije je , osim prenosa snage, u opštem slučaju i
transformacija njenih parametara,
Transmisiju čine sl. elementi:
 Spojnica
 Mjenjački prenosnik
 Kardanski prenosnnik
 Razvodnik snage
 Bočni reduktor
 Glavni prenosnik

20. Prenosni odnos transmisije?

Prenosni odnos mehaničkog prenosnika, prema definiciji, predstavlja odnos
ulaznog i izlaznog broja obrtaja:
nUL
i= - prenosni odnos mehaničkog prenosnika (npr. zupčastog para)
n IZL
Kada su u pitanju putnička vozila, njihova uobičajena koncepcija podrazumeva
transmisiju sa dve pozicije na kojima se vrši transformacija parametara snage:

5
 • menjački prenosnik, koji omogućava da se u skladu sa uslovima vožnje izabere
jedan od većeg broja (kod putničkih vozila najčešće 5-7) raspoloživih stepeni prenosa –
prenosni odnosi im (npr. za 5-brzinski menjač m=1,2,...,5)
• glavni prenosnik – vrši završnu transformaciju na pogonskoj osovini, sa
konstantnim prenosnim odnosom iGP.

Ukupni prenosni odnos transmisije kao celine određuje se kao proizvod prenosnih
odnosa njenih pojedinih komponenata, što se lako pokazuje kinematičkom analizom
prenosnika

21. Šta su mjenjači i vrste?

Mjenjač brzine je uređaj ili mehanički prijenosnik koji, kod motornih

vozila, alatnih strojeva i slično, služi za promjenu brzine vrtnje ili smjera
okretanja pogonskogavratila, radnoga vretena i drugog, a da se pritom brzina vrtnje
pogonskoga stroja ili motora ne mijenja.
Vrste mjenjača:
Manuelni, automatski i DSG

22. Razlika između manuelnog i DSG mjenjača, objasniti te navesti

prednosti i nedostatke?

DSG skraćenica je za Direct Shift Gearbox, a zapravo označava automatski mjenjač

koji ima karakteristike ručnog, manualnog. Što je posebno zanimljivo kod ove vrste
mjenjača jest činjenica da DSG mjenjač ima dva kvačila umjesto jednog, uobičajenog. I
upravo iz tog razloga veoma je efikasan. Dva kvačila vođena su pneumatski pa nije
potrebna pedala jer cijeli sustav zapravo pritiskuje imaginarnu pedalu.U DSG sistemu dva
su kvačila stavljena kako bi se znatno smanjio prijelaz iz jedne brzine u drugu. Ova vrsta
mjenjača ima šest brzina i to tako da za prvu, treću i petu ima jedno kvačilo, a drugo,
četvrto i šesto drugo kvačilo. DSG mjenjač se sastoji od ruckice koja ima pozicije ima
pozicije P – R – N – D.
S druge strane, ručni mjenjač, na kojeg je naučena velika većina vozača, radi na
sasvim drugom principu. U pravilu, sastoji se od zupčanika koji se vrte stalnom brzinom i
zupčanika različtitih veličina (ne vrte se stalnom brzinom), a koji daju različiti prijenosni
omjer. Prijenosni omjer zupčanika definiran je stupnjem prijenosa, a ovisi o vrsti
automobila. Manuelni mjenac se sastoji od ruckice za mijenjanje brzina gdje se nalaze
brojnim oznakama od 1 do 6 u zavisnosti od mjenjaca i R sto oznacava voznju unazad.
Za prijelaz iz jedne u drugu brzinu kod DSG mjenjača potrebno je svega osam
milisekundi, a kod manuelnog čak 150 milisekundi.
DSG prednosti :
• Lijeva noga odmara se jer papučice kvačila uopće nema, baš kao i desna
ruka koja za ručicom mjenjača treba posegnuti samo prilikom kretanja i eventualno
stajanja, pa vozač ne mora razmišljati o promjenama stupnjeva prijenosa.
• Povećava se i sigurnost jer umjesto da se vozač bavi promjenama brzina,
može se koncentrirati na druge stvari
• Najveće prednosti automatskih mjenjača izlaze na vidjelo i u gradskoj kreni-
stani vožnji, kada je potrebno najčešće mijenjati brzine.
• Rabljeni s automatskim mjenjačem vrijede više nego oni s ručnim, tako da
ćete prilikom prodaje vratiti dio ili čak cijeli iznos uloženog novca.
• Ugodnija i sigurnija voznja

6
 • Štednja goriva
Nedostaci:
• Cijena kostanja i odrzavanja
• Veca potrosnja goriva
• Komplikovaniji nacin otklanjanja kvarova
Prednosti manuelnog mjenjaca:
• Manja cijena kostanja
• Jeftinije otklanjanje kvarova
• Bolja povezanost s vozilom
• Usteda goriva ukoliko se pravilno uptavlja
Nedostaci:
• Oduzimanje vremena i paznje prilikom prenosa brzina
• Napornija voznja i uslovi voznje
• Papucica vise u odnosu na autmatski mjenjac i zamaranje lijeve noge

23. Šta se određuje ispitivanjem vučno- dinamičkih performansi i sta je

max brzina?
Glavne vučno – dinamičke performanse vozila, koje ono može da ostvari sa aspekta
svoje vučno – brzinske karakteristike su:
 Max brzina
 Mogućnost savladavanja uspona
 Parametri ubrzanja (put i vrijeme zaleta)

Maksimalna brzina - Maksimalna brzina je najveća brzina koju vozilo može da

održi na putu dužine najmanje 1km poslije čega je u stanju da normalno nastavi vožnju
trajnom brzinom. Mjerenje se vrši u oba pravca, a maksimalna brzina je srednja vrijednost
brzina u oba pravca.
Za vozila koja su u serijskoj proizvodnji vozilo se uzima nasumice, a vozilo se
opterećuje sa polovinom korisne nosivosti. Put treba da bude sa odličnom podlogom,
vrijeme bez vjetra, temperatura između 10 i 30C, barometarski pritisak između 933 i 1020
milibara.