Professional Documents
Culture Documents
Telekomunikacioni Saobraćaj
Telekomunikacioni Saobraćaj
Telekomunikacioni Saobraćaj
››Prometej‹‹
Banja Luka
Knjaza Miloša 10a
SEMINARSKI RAD
SAOBRAĆAJNA GEOGRAFIJA
POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIONI SAOBRAĆAJ
Student: Mentor:
Andjeljko Bogdanović
Broj indeksa:
P-365/2016
SADRŽAJ:
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
UVOD.....................................................................................................................................- 3 -
1. TELEKOMUNIKACIONI SAOBRAĆAJ.........................................................................- 5 -
2. TELEKOMUNIKACIONI SAOBRAĆAJ BIJELJINSKE REGIJE................................- 12 -
2.1. Geografski faktori razvoja i razmještaja telekomunikacionog saobraćaja.................- 13 -
2.2. ODNOS MOBILNE I FIKSNE TELEFONIJE.........................................................- 14 -
ZAKLJUČAK.......................................................................................................................- 16 -
LITERATURA......................................................................................................................- 17 -
UVOD
2
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
3
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
Telekomunikacijski saobraćaj.
4
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
1. TELEKOMUNIKACIONI SAOBRAĆAJ
informacije i na taj način olakšati njenu dalju obradu pri prijenosu. Neki od kodova su: ASCII,
BCD, EBDIC. Pojam modulacije je složen, tako da ćemo ga samo ukratko pojasniti. Nastoji se
osigurati ispravan prijenos informacije sa jednog mjesta na drugo. Upravljanjem sistemom se
samo smanjuje stepen neodređenosti (slučajnosti, stohastičnosti, neizvjesnosti) u sistemu.
Ono što je sa aspekta osnova transportnih i komunikacijskih sistema bitno napomenuti je to da
se veliki broj procesa iz transporta može koristiti za predstavljanje komunikacijskog sistema.
Tako npr. jedan put možemo shvatiti kao komunikacijski kanal, benziske pumpe,
servise, autopraonice i sl. možemo shvatiti kao uređaje u komunikacijskom sistemu za obradu
signala. Razne prepreke na putu se u komunikacijskom kanalu predstavljaju kao smetnje
(šum). Ljudi i teret koji se prevoze u automobilima, kamionima i drugim transportnim
sredstvima su zapravo teret koji u komunikacijskom sistemu predstavljaju informacije.Kao što
automobili, kamioni, vozovi itd.u transportu predstavljaju prevozna sredstva, tako i u
komunikacijskom kanalu imamo određene signale koji predstavljaju nosioce za prijenos
informacije. Ovdje dolazi do izražaja pomenuta modulacija. Naime, kao što nije prilagođeno
da npr. u automobilu prevozimo pijesak (već to radimo u odgovarajućem prevoznom
sredstvu), tako i u komunikacijskom kanalu imamo prilagođene signale za prijenos pojedinih
informacija. Za sad možemo modulaciju shvatiti kao određenu prilagodbu nosećeg signala
(prijevoznog sredstva) za prijenos određene informacije (tereta). Kod prijevoza pijeska u
kamionu može doći do njegovog prosipanja što znači da je potrebno prilagoditi i prijevozno
sredstvo – poduzeti mjere zaštite. Tako se i kod prijenosa signala poduzimaju određene mjere
zaštite. Prilikom prijevoza pijeska može doći do nailaska kamiona na određene rupe na putu ili
čak do sudara sa drugim prijevoznim sredstvom. Tako i kod prijenosa signala može doći do
raznih smetnji i sudara signala.
Ovdje ćemo napraviti još jedno poređenje između transporta i komunikacija. Mreža i
kod transporta i kod komunikacija predstavlja skup čvorova koji su međusobno povezani
putevima koji se nazivaju grane.Zamislimo sada utrku u jednom gradu. Utrka se može
organizovati na način da takmičari moraju ići svi istim putem ili da takmičari mogu po svom
mišljenju odabrati i drugu rutu ako misli da je to bolji način. Tako takmičari mogu biti
obavezani da idu istim putem ili mogu biti slobodni da idu različitim putevima.
Trškovi prijevoza su zaista veliki i iz tog razloga se nastoji npr. jednom vožnjom
vozom prevesti što je veći broj tereta. Željeznički saobraćaj ima određene prednosti u odnosu
na cestovni, cestovni ima prednosti na drugom polju. Isti je slučaj i sa drugim vrstama
prijevoza npr. zrakoplovni ili pomorski saobraćaj. Takvi efekti su i u komunikacijskom
saobraćaju, pa imamo razne tehnologije koje se razlikuju po kvalitetu, mogućnostima, po
cijeni itd. Problem predstavljaju ograničeni resursi ali i još neka ograničenja npr. sigurnost u
saobraćaju i komunikacijama. Zbog toga postoje određena pravila kojih se mora pridržavati
npr. pravila u samom obavljanju saobraćaja (semafori, pravo prvenstva, ograničenja brzine,
kazne) ili u pravu za pružanje određenih usluga npr. usluga javnog prijevoza (gradski
autobuski saobraćaj, tramvajski saobraćaj i sl.) itd. Sva ova ograničenja su zastupljena i u
telekomunikacijskom saobraćaju. Kako se danas sve posmatra kroz pomenute troškove i dobiti
to je potrebno što je moguće bolje iskoristiti postojeće resurse da bi se ostvario profit uz
poštivanje pravila. Veliki broj inžinjera saobraćaja i komunikacija radi na poslovima
upravljanja i projektovanja komunikacijskih sistema. To nas navodi na činjenicu za potrebom
poznavanja ne samo komunikacijskih tehnologija, nego i osnova iz brojnih drugih oblasti
poput prava u saobraćaju i komunikacijama, ekonomike, marketinga, prometne politike itd.
Kao što smo vidjeli, veliki broj sličnih procesa se dešava u oblastima cestovnog, željezničkog,
avionskog, poštanskog, telekomunikacijskog i drugih vidova saobraćaja. Zbog toga su brojni
modeli koji se koriste npr. kod projektovanja saobraćajnih i telekomunikacijskih mreža isti ili
slični u različitim vidovima saobraćaja. Za primjer možemo uzeti matematičke modele kod
određivanja najkraćih puteva koji su isti i za npr. mrežu cestovnih saobraćajnica i za
telekomunikacijske mreže (Dijkstrinov algoritam, Floydov algoritam). Tu su algoritmi za
određivanje maksimalnog toka, kapaciteta.Veoma su interesantni i sistemi posluživanja –
primjena Kendellove notacije, Littleove formule, modela opterećenja, raznih statističkih
modela itd. Svi navedeni alati i modeli su isti za sve vidove saobraćaja ili il je osnova ista, a uz
određenu prilagodbu se mogu koristiti kod optimizacije bilo koje mreže.
Svakodnevno rastu zahtjevi korisnika za većim brzinama u pristupnim
telekomunikacijskim mrežama.Problem predstavljaju sve veća zagušenja.Što veći broj
korisnika koristi mrežu to je veće zagušenje mreže. Naravno to zavisi i od vste servisa i usluge
koji se koristi (npr. multimedijalne usluge zahtjevaju veći propusni opseg od usluge govora).
Iz tog razloga se korisniku naplaćuje ostvareni saobraćaj ili vrijeme korištenja mreže u
zavisnosti od komunikacijske tehnologije koja se upotrebljava. Da bi se zadovoljili zahtjevi
8
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
Bijeljinska regija je jedna od najvećih regija Srpske, ima tranzitni položaj u pogledu
drumskog, željezničkog, vazdušnog, ali i telekomunikacionog saobraćaja, gdje se sučeljavaju
istok zapad sjever jug. Nalazi se na raskrsnici preko koje se Zapadna i Srednja Evropa
11
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
U geografske faktore razvoja ove vrste saobraćaja spadaju pored geografskog položaja
i prirodno-geografskih faktora (koji imaju manji značaj s toga si izostvljeni u radu),
demografski faktori, naselja, ekonosmko-geografski faktori i tehničko-tehnološki faktori. Svi
oni utiču na razvoj i razmještaj telekomunikacionog saobraćaja.
12
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
13
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
Mobilna telefonija je mlada grana ove vrste saobraćaja i sa testnom fazom počinje
1998. godine, pod nazivom GSM MS1.
Osnovan 1999. Godine licencu pružanja servisa mobilne mreže na teritoriji BiH dobio
je 2001. godine. U početku svog razvoja, mobilna mreža je bila slabo teritorijalno pokrivena
mrežnim signalom.
Od početka komercijalno rada MOBI´S bilježi stalni porast broja pretplatnika, što je
prikazano na grafikonu:
14
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
ZAKLJUČAK
15
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
kanale za prijenos informacija preko fizičkog medija (poput signalnih kabela) ili u obliku
elektromagnetskih valova.
Rani načini komunikacije preko velikih udaljenosti su uključivali vizualne signale
poput svjetlosne signalizacije, dimnih signala, sustava semafora itd. Moderni sustavi za
komunikaciju na velike udaljenosti obično koriste električne ili elektromagnetske tehnologije
poput brzojava, telefona, teleprintera, Interneta.
Revolucija u bežičnom komuniciranju počela je u prvoj dekadi 20. stoljeća, razvojem
radio komunikacija. Guglielmo Marconi je prvi uspješno prenio radio signal bežičnim putem
preko Atlantskog oceana. Uz njega postoji veliki broj drugih izumitelja koji su zaslužni za
razvoj telekomunikacijskih sustava kao npr. Charles Wheatstone i Samuel Morse (brzojav),
Alexander Graham Bell (telefon), Edwin Armstrong i Lee de Forest (FM i AM radio), kao i
John Logie Baird i Philo Farnsworth (televizija).
LITERATURA
16
Poštanski i telekomunikacioni saobraćaj
17