Tema: Nacionalni parkovi u RS

Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima borave biljke i
životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni. Ističe se svojim jedinstvenim biljnim i životinjskim svijetom i
prirodnim rijetkostima. .
Nacionalni park je oblast zemlje, često u vlasništvu države u kojoj se nalazi, većim delom zaštićen od
ljudskog uticaja. Nacionalni parkovi su zaštićena oblast Međunarodnog udruženja za zaštitu prirode -
Kategorija II. Kao pojam se prvi put definiše na području Jeloustouna (Yellowstone) u Sjedinjenim
Američkim državama, 1872. godine na površini od 888708 hektara.
Nacionalni park može da zauzima površinu različite veličine: od nekoliko hiljada hektara u Americi i Kanadi
pa do nekoliko miliona hektara u Evropi. U našoj zemlji je minimalna površina od 3000 ha.
U RS postoji pet nacionalnih parkova:
- Nacionalni park Kozara;
- Nacionalni park Sutjeska;
- Nacionalni park Una;
- Park prirode Hutovo blato;
- Park prirode Blidinje.

1
 Nacionalni park Kozara

Planina Kozara nalazi se u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.  To je niska, ostrvska planina
smještena između Panonske nizije na sjeveru i Dinarida na jugu, te omeđena rijekama Savom,Unom i
Vrbasom.
Iako visina njenih vrhova ne prelazi 1000 m.n.v., Kozara svojom visinom, prostranstvom i ljepotom
dominira ovim dijelom BiH. U narodu je poznata kao „Krajiška ljepotica“ zahvaljujući svojim gustim
kompleksima listopadnih i četinarskih šuma, proplancima, bistrim potocima te bogatstvu flore i faune.
U cilju očuvanja i zaštite kulturno-istorijskih i prirodnih vrijednosti, centralni dio planine Kozare, površine
3.494,5 ha, proglašen je nacionalnim parkom 1967. godine. Središnjim dijelom Nacionalnog parka Kozara
dominira plato Mrakovice (806 m.n.v.) na kojem se, zbog njegovih urbanih sadržaja, često održavaju
kulturne manifestacije i okuplja veliki broj posjetilaca Nacionalnog parka Kozara.
Nacionalni park Kozara smješten je u centralnom dijelu istoimene planine, na površini od 3.907,54 ha.
Područje parka izduženo je u smjeru sjever – jug, tako da mu dužina iznosi 7, a širina 3 – 6 km.

2
 Nacionalni park Sutjeska

Sutjeska spada među najstarije parkove u Bosni i Hercegovini. Sutjeska je poznata po pobjedi partizana nad
Nijemcima i tu je postavljen veliki kameni spomenik koji slavi ovu pobjedu. Park obuhvata 17,500 hektara
prostora nedirnute i veličanstvene divljine.Dom je jednoj od dvije preostale prašume u Evropi, zvanoj
Perućica. Stabla bukve, visoka i preko 60 metara, kao i endemski crni borovi rastu na liticama koje štite ovu
drevnu i zaista posebnu šumu. Vodopad Skakavac se može vidjeti sa vidikovca - ovaj 75-metarski vodopad
je sakriven masivnom zelenom šumom koja prekriva dolinu. Rijeka Sutjeska uklesala je prelijepu dolinu u
središtu parka i odvaja planinu Zelengoru od planina Maglić i Volujak. 
Nacionalni park Sutjeska je najstariji i najveći nacionalni park u BiH  koji je po svojim prirodnim
vrijednostima i ljepotama biser Bosne i Hercegovine. Obuhvata područje Sutjeske sa strogim prirodnim
rezervatom Perućica, dijelove planina Maglić (2386 m- najviši vrh u BiH), Volujaka, Vučeva i Zelengore.
Zahvaljujući izvanrednim prirodnim vrijednostima i njihovoj očuvanosti NP Sutjeska je od 2000. godine
uvršten u II kategoriju IUCN-a (Odjel UN-a za zaštitu prirode i prirodnih dobara).

3
 Nacionalni park Una

Nacionalni park Una je jedan od tri nacionalna parka u Bosni i Hercegovini. Nacionalnim parkom je

proglašen 29. maja 2008. godine. Nacionalni park obuhvata područje kanjonskog dijela gornjeg toka
rijeke Une uzvodno odLohova, zatim područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u
Unu uzvodno do Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Cijelo područje nacionalnog parka
površine je 19.800 hektara. Nacionalni park „Una“ prostire se dolinom gornjeg toka rijeke Une, kao i
dolinom rijeke Unac, desne pritoke Une, sve do rječice Krke na zapadu.Ovo područje predstavlja jedinstvenu
prirodnu cjelinu u ovom dijelu Europe, vrlo vrijednu za očuvanje ukupne krajobrazne i biološke raznolikosti,
a posebno zbog:
- položaja na granici tri klimatska područja
- krških oblika i hidrografije, koji su zajedno sa slivom Korane i Krke jedinstveni u europskim
razmjerima
- reljefnih oblika koji su stvorili jedan od rijetkih prirodnih puteva prema Jadranskom moru
- mozaičnosti staništa, velike raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, te prisutnosti reliktnih i
endemskih vrsta

4
 Park prirode Hutovo blato

Prirodna svojstva područja Parka prirode Hutovo blato, zaslužuju punu pozornost naših posjetioca
.Rekreativni vidik boravka i zadivljenost ljepotom krajolika koji osvaja svojom prirodnom raznolikošću i
skladnošću oblika i boja u bilo kojem razdoblju godine, te raznovrsnost biljnog i životinjskog svijeta. Na
jugu Hercegovine, u tipično kraškom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato,
jedinstvena submediteranska močvara u Europi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u
kojoj je uslove za život našao veliki broj biljnih i životinjskih vrsta. Močvara je interesantna i zančajna sa
ornitološkog, ihtiološkog, znanstvenog, ekološkog i turističkog stajališta.
Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe. Hutovo blato teritorijalno
pripada opštinama Čapljina i Stolac, a prostire se na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, sa
nadmorskom visinom od 1 m do 432m. Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora,
tako da je pod velikim utjecajem sredozemne klime.Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je
proglašeno Parkom prirode 1995.godine. Slijevajući se u udoline i depresije kraške ponornice i površinske
vode sa okolnih područja stvaraju veći broj jezera, jaruga, plesna i rijeku Jezera Hutova blata predstavljaju
prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod razine mora. Najveća jezera Hutova blata su:
Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava.

5
 Park prirode Blidinje

Park prirode Blidinje osnovan 30 aprila 1995. godine smjestio se u središnjem dijelu visokih planina Bosne i
Hercegovine. Prostire se na površini od 364 km2 na prostoru tri opštine, Posušje, Tomislavgrad i Jablanica.
Središnjim dijelom parka dominira Dugo polje s Blidinjskim jezerom koje se smjestilo u jugoistočkom dijelu
parka. Zapadnu granicu parka čini Vran planina, na jugoistoku su rijeka Neretva i planina Čvrsnica, a na
sjeveroistoku Doljanka. Geološki, park karakteriziraju naslage nastale u sedimentacijskom sustavu
mezozojske karbonatne platforme prije 180 miliona godina. U geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti
četiri regije: planinski masiv Čvrsnice (2 228 m), planinski masiv Vrana (2 074 m), gorski hrbat zapadne
Čabulje i udolina Dugog polja. Park se smjestio na svega dva sata vožnje od Jadranskog mora. Do parka je
moguće doći iz pravca Rame, Jablanice, Tomislavgrada ili Posušja.
Najznačajnija hidrografska pojava na prostoru parka je Blidinjsko jezero. Nastalo je u zavali između
planiniskih masiva Čvrsnice i Vrana u manjem konkavnom udubljenju s karakteristikama krške uvale.