UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET

II CIKLUS STUDIJA

NAUČNO-NASTAVNOM VIJEĆU

PUTEM SARADNIKA ZA II CIKLUS STUDIJA

PRIJAVA TEME MAGISTARSKOG

RADA

AKADEMSKA 2019/2020 GODINA

Ime i prezime
studenta: Asmir Telalović

Broj indeksa (upisnice) studenta: II-433/19

Datum i mjesto; 15.05.2020.godine, Kiseljak

Naznaka teme rada:

Glavni naslov: Međunarodna zakonska regulacija interneta u Europskoj Uniji

Obrazloženje teme - opis problema:

Moderni svijet je podložan prodoru informacijske i komunikacijske tehnologije na do sada

neviđenom nivou. Glavni aspekt ovog fenomena je sposobnost širenja informacija i znanja
širokoj publici i to velikom brzinom. Ovo je fenomen koji je prethodio našem desetljeću, pa čak i
prošlom vijeku. Internet, kao njegova najnovija manifestacija širenja informacija, u osnovi
znatno razlikuje od televizijskog prijenosa ili novina, po svojoj namjeni, po svojoj sposobnosti
da trenutno privuče publiku, pa i po svojoj sposobnosti da ih uključi kao aktivne sudionike. Ovo
aktivno sudjelovanje i umrežavanje jedinstveno je za Internet i direktan rezultat njegove
arhitekture, koja obećava niske troškove, decentralizaciju i anonimnost. Za održavanje ovog
„oslobađajućeg potencijala“ potrebna je oprezna kako međunarodna tako i lokalna regulacija.

Internet privlači i osnažuje ljude, ali istovremeno postaje meta kontrole i ratište interesa. S jedne
strane, sa svojim ogromnim potencijalom za distribuciju informacija, Internet se često gleda os
strenejavnost svjetlu njegove slobode i odlobađajučeg potencijala. Potrošače privlači potencijal
koji im pruža internet, ali se plaše nedostatka zaštite. Preduzeća su željna dobiti koristi od
elektroničke trgovine (e-commerce), ali su umorna od navikavanja na različite pravne sisteme ili
od odgovornosti u različitim jurisdikcijama. Proizvođači sadržaja vide nove poslovne prilike, ali
ne libe se napustiti navike nastale u starom svijetu prije elektronske globalizacije. U toj dvojnosti
njenog karaktera leži snaga, opasnost i poteškoće u regulaciji Internetom kako u Europskoj uniji
tako i na kompletom međunarodnom nivou.

Sjedinjene Države i Europska unija odlučno su oblikovali Internet kakav danas poznajemo. Kao
rezultat svoje ekonomske snage i snažnog početnog položaja, Sjedinjene Države su bile
dominantna sila iza širenja Interneta, iako je Europska unija slijedila u svojim koracima. Za nešto
više od desetljeća, usvojili su zakone o pitanjima širokog dijapazma kao što su intelektualno
vlasnišvo, elektronska trgovina, zaštita podataka i privatnost te zaštita potrošača i privatnosti.
World Wide Web je rijeka koja konstanto teče i ne predstavlja neku stacionarnu pojavu. 1995.
samo 1% svjetske populacije imalo je pristup internetu.
Prva milijarda je korisnika dostignuta 2005. Druga milijarda 2010. godine. Treća milijarda u
2014. godini. 30. Januara 2019. broj korisnika interneta bio je 4,39 billiona - otprilike 57%
svjetske populacije.
Iz prethodnog možemo vidjeti da korišrenje interneta svakodnevno raste a samim tim javljaju se
svaki dan i novi problemi i nove kolizije kako privatnih interesa i prava tako i međudžavnih.
Problem, je kako je prethodno spomenuto, je što Internet predstavlja proces koji nikada nisu u
mirovanju te se neprestavno mjenjau i dodaju nove regulacije. Sudovi i zakonodavna tijela
moraju neprestano ažurirati zakon jer Internet stvara nove pravne dileme.
Internet je potpuno novi pravni prostor bez transnacionalnog suverena, međunarodnog ugovora,
specijaliziranog sudskog sistema ili virtualnog sustava za rješavanje sporova. Transnacionalne
institucije polako se razvijaju da bi uspostavile zajedničke pravne norme i sustave rješavanja
sporova. Nacionalne razlike među režimima različitih zemalja povezanih sistemom računarskih
mreža zakon će neminovno transformirati na i več tranformiraju zakone na do sada nepoznate
dimenzije. Internet je učinio neophodnim da se preispitaju sve grane kako međunarodnih tako i
domaćih zakona. Ove izmjene u internacionalnim odnosima, regulacijama zakona Europske
unije pa i domaćih zakonodavstava ćemo pokušati da objedinimo u ovom radu.

Ciljevi istraživanja:

Veliki broj zemalja članica Unije, ali i onih koje to namjeravaju postati, sa naročitom pažnjom
izučava i implementira internet zakone i regulacije sa ciljem da njegova efikasna rješenja ugradi i
u nacionalno zakonodavstvo te time zaštite svoje korisnike, svoju trgovinu, intelektualna prava.
Zakonodavstvo koje se odnosi na Internet trenutno nije pridruženo zajedničkoj sveobuhvatnoj
strukturi vođenoj politikama informiranim o jedinstvenom tržištu. Umjesto toga, to je skup slabo
povezanih sekundarnih zakona koje reguliraju pitanja kako se jave i probemi zbog nedovoljene
ili zastarjele vladajuće grupacije čelnika na višim međunarodnim funkcijama.
Cilj ovog rada je ukazati na važnost izučavanja ovog djela međunarodnog zakonodavstva jer ne
samo da predstavlja način rješavanja jednog velikog pravnog problema nego samim postojanjem
on stvara jedan novi segment prava koji ranije nije postojao. Samim tim je postalo bogatije za
novu grupu odredbi, koju treba ispravno analizirati i razumjeti. Ovaj dio novi dio zakona i
odnosa već jeste jedim djelom naša sadašnjost, ali gledajući trenutne odnose samo će se više
integrirati kako u naše svakondnevinice tako i u naše odnose pa i međunarodne odnose.

Zadaci istraživanja:

Zadatak istraživanja u ovom magistarskom radu jeste:

1. Analiziranje razvoja regulacije interneta, kako na internacionalnom, tako i na nivou
Europske Unije pa i na regionalnom nivou.
2. Ustanoviti kako je i da li je internet i zakonodavstvo regulisalo intelektualno vlasništvo,
zašitilo privatnost, podatke, govor, elektronsku trgovinu plačanje i duge odnose.
3. Uvidjeti i uporediti slučajeve iz prakse Europske Unije.
4. Razmotriti moguća buduća međunarodna zakonska rješenje i budućnost interneta.
5. Osvrnuti se na eventualna zakonska rješenja u Bosni i Hercegovini povodom ovog
pitanja.

Sistem hipoteza:

Hipoteze, odnosno naučno-istraživačka pitanja, na koja će odgovoriti ovaj magistarski rad

prikazane su kako slijedi:

Opća radna hipoteza: Sitem normi koji uređuju internet odnosno koji uređuju domen javnih,
privatnih i međunarodnih odnosa u Europskoj uniji i na međunarodnom nivou je efikasan.

Pomoćna hipoteza 1: Trenutno regulisanje interneta u Europskoj uniji sadrži adekvatne

zakonske odredbe koje u potpunosti uređuju ovo, danas veliko, polje.
Pomoćna hipoteza 2: Internet i moderni sukob zakona bi trebali podlijegati istim pravilima kao
i redovne transakcije, građanska prava, sporovi i odnosi.

Pomoćna hipoteza 3: Postignuti rezultati donošenja ovih regulacija na međunarodnom i EU

nivou opravdavaju njihovo dalje kontinuirano regulisanje i upotrebu.

Pomoćna hipoteza 4: Bosna i Hercegovina bi, pri izradi vlastitih trebala težiti modelu Europske
unije.

Radne teze (struktura rada):

Sadržaj
Lista skraćenica
Predgovor

1. Uvod
1.1. Važnost i značaj teme
1.2. Hipoteze i naučno-istraživačka pitanja
1.3. Metodologija izrade rada

2. Internet kao globalni fenomen, historija i arhitektura

2.1. Kratka historija interneta
2.2. Pojašnjenje interneta kao tehnologije
2.3. Izazovi intereta
2.4.Internet arhitektura

3. Globalno internet zakonodavstvo – Formiranje zakona za upravljanje internetom

3.1. Pregled „Cyber“ zakonodavstva
3.1.1. Argumenti protiv internet zakonodavsta
3.1.2. Argumenti za internet zakonodavstvo
3.2. Samoupravljanje ili liberalno upravljanje
 3.2.1. Liberalno upravljanje
3.2.2. Decentralizovano upravljanje
3.2.3. Transnacionalno upravljanje
3.3. Regulisanje interneta
3.3.1. Zakon vezan za internet
3.3.2. „Kod“ kao internet regulacija
3.3.3. Norme kao internet regulacija
3.3.4. Tržišta kao regulacije inerneta
3.3.5. Generativni Internet
3.4. Zašto je nacionalna regulativa još uvijek važna
3.4.1. Lokalna regulacija
3.4.2. Nacionalna regulacija

4. Globalna nadležnost za internet i primjenljivo pravo

4.1. Internet i moderni sukob zakona
4.2. Nadležnost u sporovima koji se dešavaju „na internetu“
4.2.1. Generalna i specijalna jurisdikcija
4.2.2. Ugovori o nadležnosti
4.2.3. Izvršenje stranih presuda

5. Kompetencija Europske Unije za regulaciju interneta

6. Europska politika o informacijskoj tehnologiji

6.1. Net-neutralnost
6.2. Zakon o telekomunikacijama EU i internet

7. Elektronska trgovina
7.1. Šta je Elektronska trgovina
7.2. Regulisanje Elektronske trgovine u Europi
7.3. Sklapanje ugovora na internetu
7.4. Ugovori u Elektronskoj trgovini
 7.5. Načelo države porijekla
7.6. Zaključno razmatranje o Elektronskoj trgovini

8. Važeći zakoni u Europskoj Uniji

9. Alternativno rješavanje sporova i internet

10. Pristup rješavanja sporova u SAD i u EU

11. Regulacija govora i sadržaja

11.1. Regulacija sadržaja na internetu
11.2. Pregled internet propisa kojim se regulišu ova pitanja
11.2.1. Pristup EU pri regulisanju sadržaja na internetu
11.2.2. Neprikladan govor i cenzura
11.3. Primjeri regulatornih modela u Americi, Autraliji, Kini i Europskoj Uniji
11.4. Kršenje autorskih prava kao alat za kontrolu saržaja
11.3.1. Nova direktiva o autorskim pravima (cenzuri) u Europskoj uniji - Član 13.
11.4. Govor mržnje
11.4.1. Regulacija govora mržnje

12. Intelektualno vlasništvo u cyber prostoru

12.1. Patentni zakon i internet
12.1.1. Regulacija patenata
12.2. Autorsko pravo u informacijskom drušvu
12.2.1 Pregled pravnog okvira EU u odnosu na autorko pravo
12.3. Zaštitni znakovi (Trade marks) i nazivi domena

13. Zaštita potrošača i marketing

13.1. Direktive kojim se štite potrošači
13.1.1. Ugovori o prodaji na daljinu
13.1.2. Direktiva o pravima potrošača
 13.2. Regulisanje marketinga i oglašavanja
13.2.1. Zbunjujuće, pogrešno navodeće i „slično“ reklamiranje i oglašavanje
13.3. Zaštita potrošača u privatnom međunarodnom zakonu
13.3.1. Sudske presude
13.3.2. Choice-of-Law Presude
13.3.3. Alternativno rješavanje sporova

14. Zaštita podataka i privatnosti

14.1. Privatni život i podaci u digitalnom svijetu
14.1.1. EU i privatnost
14.1.2. Poznati slučajevi povrede privatnosti
14.2. Direktive za zaštitu podataka
14.2.1. Opća uredba o zaštiti podataka
14.2.2. Direktiva o retenciji podataka
14.2.3. E-Privacy Direktiva i dalji koraci u zaštiti podataka

15. Digitalni identitet i elektronsko plaćanje

15.1. Identitent u elektronskom prostoru
15.1.1. Elektronski potpis
15.1.1.1. Directiva 1999/93/EC
15.2. Elektronsko plačanje
15.2.1. Direktiva o Elektronskom novcu 2009 (Electronic Money Directive)

16. Cyber-kriminal
16.1. Sporazum o cyber-kriminalu
16.1.1 Prekršaji i proceduralne mjere
16.1.2.Međunarodna saradnja
16.2. Spam i reklamiranje
16.2.1. Politički, individualni i komercijalni problemi
16.2.2. E-Privacy Directiva
16.2.3. Štetni sadržaj i njegovo regulisanje u EU
17. Budućnost interneta
17.1. Europski program Otvorenog interneta
17.2. Zakon o digitalnim uslugama EU: Poboljšanje funkcionisanja jedinstvenog tržišta

18. Zakonska regulativa u Bosni i Hercegovini

18.1. Zakon o elektronskom potpisu
18.2. Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu
18.3. Zakoni koji regulišu slobodu govora na internetu i govora mržnje
18.4. Zakoni koji regulišu cyber kriminal
18.5. Da li je internet i sadržaj u skladu sa Europskim normama i da li je uopće dovoljno
regulisan u Bosni i Hercegovini?

19. Rezultati istraživanja

20. Zaključak

21. Literatura

Metode istraživanja:

Pri izradi ovog magistarskog rada, koristiće se različite metode u istraživanju i analiziranju
podataka, među kojima metodi deskripcije, analize i komparacije, historijski metod, kao i drugi
metodi ukoliko se ukaže potreba za njihovo korištenje.

Zakoni, pravilnici će biti uporedno navedeni te po potrebi i komentarisani dok statistički podaci
ća biti prikazani u odgovorajućim tabelama ili uz upotrebu odgovarajućih grafičkih prikaza i
dijagrama. Korištenjem opštih metoda indukcije i dedukcije, rad će ponuditi jasnu logičku
argumentaciju za iznesene tvrdnje i stavove, obrazlažući ih na razumljiv i precizan način.
Očekivani rezultati:

Pri analizi zakonske regulacije Interneta u Europskoj Uniji u njegovim različitim dijelovima,
oblicima i stepenima razvoja, smatram da će rezutati potvrdi opću hipotezu, odnosno da su
norme koje uređuju internet i odnose u cyber prostoru efikasne.

Europska unija, postepeno, ali u zadnje vrijeme sa velikim koracima, uređuje ovo veliko polje te
očekivano je da rezulatati ovog rada dokažu da većina zakona, aktova, pravilnika je poklopila
ovu „dimenziju“ koja svaki dan raste kako sa brojem korisnika tako i sa novim načinima odnosa
među korisnicima.

Ovaj rad prikazat će osnovne karakteristike ove platforme, odnosa, zakone kojim su regulisani te
će na odabranim primjerima pokazati kako su primjenjeni kao u EU tako i u drugim državama.

Značaj ove teme je u tome, što još u Bosni i Hercegovini još uvijek ne postoji jasno artikulisana
želja za regulisanjem ovog globalnog fenomena ili da se uopće naprave pripreme za potpunu
primjenu ovih pravilnika koje je Europska Unija navela kao i jedno od koraka ka pristupanju u
članstvo.

Očekivani rezultat je da se može izvesti zaključak da se radi o veoma velikom prostoru koji svaki
dan i mjenja i samim tim dodatno uređuje. Najbolji argument u prilog ovakvom zaključku su
regulacije i novi zakoni koje donosi Europska Unija već decenijama, a koje su u gotovo svim
slučajevima, uz manje usklađivanje, potvrđene i primjenjuju se u svim članicama Europske Unije
a samim tim su uticali i na međunarodnu primjenu ovih pravilnika.
Izvori i selektivna literatura:

Stručna literatura:

1. Michael L. Rustad (2015): Global Internet Law in a Nutshell: Suffolk, Velika Britanija

2. Andrej Savin, Jan Trzaskowski (2014): Research Handbook on EU Internet Law:

Padstow, Velika Britanija.

3. John Dickie (2005): Internet and Electronic Commerce Law in the EU: Oxford i Portland

4. Andrej Savin (2013): EU Internet Law: Cheltenham, Velika Britanija.

5. Joanna Kulesza (2015): International Internet Law: Kanada

6. Chris Reed (2004): Internet Law: Text and Materials: Cambridge Univezitet, Velika
Britanija

7. Tatiana-Eleni Synodinou, Philippe Jougleux, Christiana Markou, Thalia Prastitou (2017):

EU Internet Law: Regulation and Enforcement: Cham, Švicarska.

Publikacije:

1. Antonio Segura-Serrano (2006): Internet regulation and the Role of International Law:
Max Planck Yearbook of United Nations Law, Volume 10.

2. Dawn Nunziato (2009): Net Neutrality and Free Speech in the Internet Age: Stanford,
California

3. Lawrence Lessig (1999): Code and Other Laws of Cyberspace: New York.

4. Monroe Price, Stefaan Verhulst (2004): Self-Regulation and the Internet: Hag

5. Molly Land (2013): Toward an International Law of the Internet: New York

6. Ronald Deibert, John Palfrey, Rafal Rohozinski, Jonathan Zittrain (2008): Access
Denied: The Practice and Policy of Global Internet Filtering: Harvard, USA.
7. Jonathan L. Zittrain (2008): The Future of the Internet - And How to Stop It: Yale
University Press & Penguin, Velika Britanija.

8. Wu, T., Dyson, E., Froomkin, M. and Gross, D. (2007): On the Future of Internet
Governance: American Society of International Law European Commission: (Datum
pristupa: 15/06/2020) URL: https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=992805

9. Lawrence B. Solum, Minn Chung (2003): The Layers Principle: Internet Architecture and
the Law: San Diego Public Law Research Paper Br. 55: (Datum pristupa: 15/06/2020)
URL: https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=416263

10. Lilian Edwards (2005): The New Legal Framework for E-Commerce in Europe: Oxford,
USA

11. Jane C. Ginsburg (2005): Legal Protection of Technological Measures Protecting Works
of Authorship: International Obligations and the US Experience: Columbia. Datum
pristupa: (14/06/2020) URL: https://scholarship.law.columbia.edu/cgi/viewcontent.cgi?
article=2378&context=faculty_scholarship

12. Irini Stamatoudi, Paul Torremans (2010): EU Copyright Law: A Commentary:

Northampton, Massachusetts, USA: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://books.google.de/books?
id=qyOeAwAAQBAJ&pg=PA1&lpg=PA50#v=onepage&q&f=false

13. Katja Dengel (2014): Der kollisionsrechtliche gehalt der Produktfreiheiten im

europäischen Binnenmarkt: favor offerentis: Würzburg: Datum pristupa: (14/06/2020)
URL: https://books.google.de/books?
id=buer1Y7BXWcC&pg=PA1&dq#v=onepage&q&f=false

14. Silke Ernst, Daniel M. Häusermann (2006) ‘Teaching Exceptions in European Copyright
Law – Important Policy Questions Remain: Berkman Center Research Publication:
Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=925950

15. Mr.Sc. Haris Hamidović (2015): Digitalni potpisi: Priručnik za brzi početak: Info Press
Zagreb: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:
 https://books.google.de/books?id=iV1anyTc3rQC&pg=RA1-PA118&lpg=RA1-
PA118&dq=zakon+elektronski+bih&source=bl&ots=SGlziYSOwp&sig=ACfU3U0CxD
ZW51ZbwNFJm6ZBPNspQJOmQA&hl=en&sa=X&ved=2ahUKEwjViqyblrfpAhU7Xh
UIHQ7EDtsQ6AEwBXoECAoQAQ#v=onepage&q&f=false

Članci;

1. Europa.eu (2020): Data protection and online privacy: Službena stranica Europske Unije:
Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://europa.eu/youreurope/citizens/consumers/internet-telecoms/data-protection-
online-privacy/index_en.htm

2. Danny O'Brien (2019): EU’s Parliament Signs Off on Disastrous Internet Law: What
Happens Next?: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.eff.org/deeplinks/2019/03/eus-parliament-signs-disastrous-internet-law-
what-happens-next

3. Hans-Bredow-Institut (2007): Final Report Study on Co-Regulation Measures in the

Media Sector, Study for European Commission; Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/study-co-regulation-measures-media-
sector-2007

4. National Telecommuncations & Information Administration (2005): Principles on the

Internet’s Domain Name and Addressing System: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.ntia.doc.gov/other-publication/2005/us-principles-internets-domain-name-
and-addressing-system

5. Rafael Rob, Joel Waldfogel (2004): Piracy on the High C’s: Music Downloading, Sales
Displacement, and Social Welfare in a Sample of College Students: 49 Journal of Law
and Economics: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.nber.org/papers/w10874.pdf
6. Europa.eu (2020): Legal regulations for e-commerce: Službena stranica Europske Unije:
Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://ec.europa.eu/growth/sectors/tourism/business-portal/understanding-
legislation/legal-regulations-e-commerce_en

7. Ryan Browne (2019): Article 13: What EU copyright directive means for the internet:
Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.cnbc.com/2019/03/28/article-13-what-eu-copyright-directive-means-for-the-
internet.html

8. Europa.eu (2020): Open Internet, Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/open-internet

9. Wikipedija.org (2020) - Rome II Regulation: Online free encyclopedia: Datum pristupa:

(14/06/2020) URL:

https://en.wikipedia.org/wiki/Rome_II_Regulation

10. Timothy Lee Wherry (2004): Trademarks in the Digital Age: International Journal of
Law and Information Technology, Volume 15, Izdanje 2, Stranice od 226–227: Datum
pristupa: (14/06/2020) URL:

https://doi.org/10.1093/ijlit/eal005

11. André Brunel, May Liang (1997): Trademark Troubles with Internet Domain Names and
Commercial Online Service Screen Names: Roadrunning Right Into the Frying Pan:
International Journal of Law and Information Technology, Volume 5, Issue 1: Datum
pristupa: (14/06/2020) URL:

https://academic.oup.com/ijlit/article-abstract/5/1/1/766111?redirectedFrom=fulltext

12. Daniel M. Häusermann (2006): Teaching Exceptions in European Copyright Law:

Important Policy Questions Remain: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:
https://scholar.harvard.edu/dhausermann/publications/teaching-exceptions-european-
copyright-law-important-policy-questions-remai

13. David L. Hudson Jr. (2019): Zeran v. America Online, Inc. (4th Cir.) (1997): The First
Amendment Encyclopedia: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:
 https://www.mtsu.edu/first-amendment/article/613/zeran-v-america-online-inc-4th-cir

14. Electronic Frontier Foundation (2014): Unintended Consequences: 16 Years under the
DMCA: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.eff.org/wp/unintended-consequences-16-years-under-dmca

15. Søren Sandfeld Jakobsen (2011): Mobile commerce and ISP liability in the EU: Aalborg
Univerzitet, Danska: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.researchgate.net/publication/220209795_Mobile_commerce_and_ISP_liabili
ty_in_the_EU

16. HostingTribunal.com (2020): How Many Websites Are There? How Many Are Active in
2020?: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://hostingtribunal.com/blog/how-many-websites/#gref

17. Matthew Lesh (2020): Europe's Censorious New Copyright Directive Is the End of the
Internet as We Know It: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://fee.org/articles/europes-censorious-new-copyright-directive-is-the-end-of-the-
internet-as-we-know-it/

18. Federalno ministarstvo za medije i komunikacije BiH (2020): Saopštenje za medije 5.

redovne sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije BiH - Usvojen nacrt Zakona o
elektronskom potpisu: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

http://fmpik.gov.ba/bh/aktuelnosti/vijesti/281-na-nastavku-5-redovite-sjednice-doma-
naroda-parlamenta-federacije-bih-usvojen-nacrt-zakona-o-elektronskom-potpisu.html

19. MUP Kantona Sarajevo (2015): Zaštitimo se od cyber kriminala: Datum pristupa:
(14/06/2020) URL:

https://mup.ks.gov.ba/kampanja/zastitimo-se-od-cyber-kriminala

Pravni izvori:
1. Eur-LEX.Europa – Zakoni Europske Unije: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:
https://eur-lex.europa.eu/homepage.html

2. UNICITRAL Model Law on Electronic Commerce with Guide to Enactment (1999);

Ujedinjeni Narodi, New York: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.uncitral.org/pdf/english/texts/electcom/05-89450_Ebook.pdf

3. Directiva 2004/48/EC Europskog Parlamenta i Vijeća (2004): Copyright Enforcement

Directive: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?
uri=CELEX:32004L0048R(01)&from=EN

4. Peter Huber (2011): Rome II Regulation: Pocket Commentary, Minhen: (Datum

pristupa: (14/06/2020) URL:
https://www.degruyter.com/view/supplement/9783866539020_Contents.pdf

5. International Competition Network (2012): Consolidated version of The Treaty on

European Union: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

http://www.legislation.gov.uk/eudr/2004/48/contents#

6. Direktiva 2001/29/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća o usklađivanju određenih

aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (2001): Datum
pristupa: (14/06/2020) URL:

http://ec.europa.eu/information_society/eeurope/2005/all_about/digital_rights_man/d
oc/directive_copyright_en.pdf

7. Europska konvencija o Cyber-Kriminalu (2001): Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

https://www.europarl.europa.eu/meetdocs/2014_2019/documents/libe/dv/7_conv_bud
apest_/7_conv_budapest_en.pdf

8. Presuda Vrhovnog Suda SAD, Nassau County, New York, Trial IAS Part 34 (1995):
STRATTON OAKMONT, INC. and Daniel Porush, Plaintiff(s), v. PRODIGY
SERVICES COMPANY, a Partnership of Joint Venture with IBM Corporation and
Sears-Roebuck & Company: Datum pristupa: (14/06/2020) URL:
 https://h2o.law.harvard.edu/cases/4540

9. Presuda br. C-324/09 L’Oréal SA, Lancôme parfums et beauté & Cie SNC,
Laboratoire Garnier & Cie, L’Oréal (UK) Ltd v eBay International AG et al., (2011):
Datum pristupa: (14/06/2020) URL:

http://curia.europa.eu/juris/document/document.jsf?docid=107261&doclang=EN

10. Directiva 2004/48/EC of the Europskog Parliamenta i Vijeća of 29 April 2004 on the
enforcement of intellectual property rights