Zatezalo Djuro Jadovno Zbornik Dokumenata II PDF

SADR@AJ 1
Dr \uro
\uro Zatezalo
JADOVNO – ZBORNIK DOK
OKUMENAT
MENATA
Muzej
zej `rtava genocida
2 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Dr \uro
\uro Zatezalo
JADOVNO – ZBORNIK D DOK
OKUM
UMENAT
ENATA
Kwiga
Kwi a II
1. izdawe
Izdava~
Muzej `rtava genocida
Urednik
Jovan Mirkovi}
Za izdava~a
Nenad \or|evi}
Recenzenti
Prof. dr Miodrag Ze~evi}
Jovan Mirkovi}
ISBN 978-86-906329-4-7
Copyrght © 2007, by Muzej `rtava genocida
Publikovano uz finansijsku pomo}

Ministarstva kulture Republike Srbije
Pomo}
omo} u realizaciji:
Wegovo Visokopreosve{tenstvo Mitropolit
Zagreba~ko-qubqanski i cele Italije
Gospodin Jovan
SADR@AJ 3
Dr \uro Zatezalo
JADOVNO
ZBORNIK DOKUMENATA
Kwiga II
Beograd 2007
4 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
SADR@AJ 5
SADR@AJ
SADR@AJ
PREDGOVOR 19
FROM THE PREFACE TO THE COLLECTION OF THE DO

DOCUMEN
CUMENTS
TS 21
I USTA KE VLASTI OZAKO

USTA[KE OZAKOWUJU
UJU I PROVODE
MASOVNE ZLOÎNE
ZLO INE NAD SRBIMA I JEVREJIMA
JEVREJIM 23
Zakoni
akoni,, zakonske
akonske odredbe, naredbe, odluke i izvje{taji 23
1. Zakletva poglavnika Nezavisne Dràve

Dr ave Hrvatske
dr Ante Paveli
Paveli}aa i ministara u wegovoj
egovoj vladi 23
2. Zakonska odredba za odbranu naroda i dr dràve
ave 24
3. Zakonska odredba o zabrani }irilice
irilice s Provedbenom
naredbom Ministarstva unutarwih
unutar ih poslova i Zakonska
odredba o hrvatskom jeziku, o wegovoj
egovoj ~isto
isto}ii i o pravopisu 24
4. Zakonska odredba o dràv
dr avqanstvu
anstvu 27
5. Zakonska odredba o za{titi
za titi arijske krvi i ~asti
asti hrvatskog naroda 28
6. Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti 29
7. Naredba za evakuaciju
evakuaciju Srba u Zagrebu koji stanuju
u odre|enim
odre enim sjevernim dijelovima grada 31
8. Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo po danu 32
9. Zakonska odredba o za{titi
za titi narodne
i arijske kulture hrvatskog naroda 32
10. Naredba vojskovo|e
vojskovo e Slavka Kvaternika o obaveznoj
prijavi Srbijanaca gradskim poglavarstvima i redarstvima 33
11. Nalog Ravnateqstva
Ravnate stva za javni red i sigurnost NDH
ùpskim
ùpskim redarstvenim ravnateqstvima
ravnate stvima o upuupu}iva
ivawuu svih
nepo}udnih
nepo udnih Srba i Jevreja u koncentracioni logor Gospi Gospi} 34
12. Proglas Srbima da se prijave Ravnateqstvu
Ravnate stvu
usta{kog
usta kog redarstva u Zagrebu 35
13. Spisak od osam Srba koje je Redarstveno ravnateqstvo
ravnate stvo u Sarajevu
uputilo prvim transportom u koncentracioni logor Gospi Gospi} 36
14. Telefonski nalog Usta{kog
Usta kog redarstva Zagreb Velikoj
ùpi
ùpi Hum u Mostaru da se Srbi intelektualci svakodnevno,
u grupama od 20 do 30, upu}uju
upu uju u koncentracioni logor Gospi
Gospi} 37
Ravnate stva usta{kog
usta kog redarstva NDH u Zagrebu
velikim ùpama
upama za hap{ewe
hap e i otpremawe
otprema e Srba,
Jevreja i komunista u koncentracioni logor Gospi
Gospi} 37
6 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA

Ravnate stva usta{kog
usta kog redarstva u Zagrebu
velikim ùpama
upama da izvr{e
izvr e popis svih Srba 39
17. Odluka Predstojni
Predstojni{tva tva gradskog redarstva u S Sisku
isku da se 26
Jevreja
Jevreja i 44 SSrbina
rbina upute u koncentracioni logor G Gospi
ospi} 41
18. Dopis Usta
Usta{kogkog redarstva Bawa
B a Luka
Luka R Redarstvenom
edarstvenom
ravnateqstvu
ravnate stvu Gospi
Gospi} da se u koncentracioni logor
upu}uju 31 J Jevrejin
evrejin i 8 Srba
Srba – komunista 43
19. Dopis Predstojni
Predstojni{tva tva gradskog redarstva
u Sisku
Sisku Ravnate
Ravnateqstvustvu koncentracionog logora
Gospi
Gospi} o upu}iva
upu ivawu u 47 Srba
Srba u logor 44
20. Priznanica èqezni ezni~ke ke stanice Sisak
o transportovawu
transportova u 29 Jevreja u koncentracioni logor Gospi Gospi} 46
21. Izvje{taj
Izvje taj Grupe
Grupe kraqevskih
kra evskih karabi
karabiwera
era
iz Z
Zadra
adra o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta 46
22. Dopiss Usta
Dopi Usta{kogkog redarstva Bawa
B a Luka
Luka R Redarstvenom
edarstvenom
ravnateqstvu
ravnate stvu Bawa
B a LukaLuka da se pripremi transportova
transportovawe
40 J
Jevreja
evreja u koncentracioni
koncentracioni logor Gospi Gospi} 47
23. Odluka Ravnate
Ravnateqstva
stva za javni red i sigurnost NDH
upu
upu}ena
ena velikim ùpama
upama da se svi uhap{eni
uhap eni J Jevreji
evreji i S Srbi
rbi
bez dokaznog postupka upute u koncentracioni logor G Gospi
ospi} 49
24. Obavje{te
Obavj tewe e Redarstvenog
Redarstvenog ravnateqstva
ravnate stva u S Sarajevu
arajevu V Velikoj
elikoj
ùpi
ùpi Vrhbosna
Vrhbosna u Sarajevu
Sarajevu o upu}iva
upu ivawu u 14 lica
u koncentracioni logor Gospi Gospi} prema prilo
priloènom
enom spisku 50
25. Zahtjev Kotarske
Kotarske oblasti u Br~kom
B kom Velikoj
Velikoj ùpi
upi PPosavj
osavje e da
spre~i
spre i neplansko upu}iva
upu ivawe e Srba
Srba u koncentracioni logor G Gospi
ospi} 52
26. Telegram VeVelike
like ùpeupe Dubrava
Dubrava opunomo}eniku
opunomo eniku A Ante
nte PPaveli
aveli}a
u Mostaru
Mostaru generalu Vladimiru
Vladimiru LaksLaksii kojim izvje
izvje{tava
tava da je
usta{ki
usta ki povjerenik za Bosnu Bosnu i Hercegovinu
Hercegovinu J Jure
ure FFranceti
ranceti}
uputio 145 qudi,
udi, èna
ena i djece u koncentracioni logor G Gospi
ospi} 54
27. Telegrafski nalog Dràvnog
D avnog ravnateqstva
ravnate stva NDH u Z Zagrebu
agrebu
Kotarskoj
Kotarskoj oblasti Bosanska
Bosanska Kostajnica
Kostajnica da se ne hapse ~lanovi
lanovi
porodica ~iji
iji su mu{ki
mu ki ~lanovi
lanovi ve}
ve u koncentracionim
logorima ili su nestali, osim ako su prebjegli u S Srbiju
rbiju 55
28. Izvje{taj
Izvj taj Dràvnog
D avnog ravnateqstva
ravnate stva za ponovu NDH
Ministarstvu vawskih
va skih poslova povodom dopisa wema ema~kog
kog
vojnog zapovjednika Srbije
Srbije u vezi s preseqewem
prese em srpskog
stanovni
stanovni{tvatva s podru~ja
podru ja NDH u Srbiju
Srbiju
i otprema
otpremawem em u koncentracione logore 56
29. Nalog Ravnate
Ravnateqstva
stva za javni red i sigurnost NDH velikim
`
ùpama
upama da se do daqeg
da eg ne {aqu u u koncentracione logore
komunisti rimokatolici, muslimani i evangelisti 58
30. Zapovjedni
Zapovjedni{tvo tvo 1. hrvatske oru`ni
oru ni~ke ke pukovnije
obavje{tava
obavje tava Vrhovno oru`nioru ni~koko zapovjedni{tvo
zapovjedni tvo
u Zagrebu o partizanskim akcijama i o zlo~inima
zlo inima
„divqih
„div ih usta{a“
usta a“ nad srpskim narodom u Lici 59
31. Izvje taj Kotarske oblasti Derventa upu}en
Izvje{taj upu en Ravnate
Ravnateqstvu
stvu
za javni red i sigurnost NDH o hap{ewu
hap 73 Srba i Jevreja
Jevreja,
te o iseqava
ise avawu iz Dervente 30 srpskih obiteqi obite i sa 118 ~lanova
lanova 62
32. Izvje{taj
Izvj taj Kotarske
Kotarske oblasti Qubu ubu{kiki RRavnate
avnateqstvu
stvu
usta{kog
usta kog redarstva Zagreb
Zagreb da je Petar
Petar Ivas
Ivas iz SSiveri
iveri}a
kod Drni
Drni{a a upu}en
upu en u koncentracioni logor Gospi Gospi} 63
SADR@AJ 7
33. Kotarska oblast Qubiwe

Qubi e obavje{tava
obavje tava Dràvno
Dr avno tu tuìla
ila{tvo
tvo
da je uhapsila i otpremila 145 Srba u logor Gospi Gospi} i oduzela
sav wihov
wihov imetak, ukqu~uju
uk uju}i i krupnu i sitnu stoku 64
34. Izvje{taj
Izvj taj Kotarske
Kotarske oblasti u KowicuK icu Velikoj
Velikoj ùpiupi HHum
um
u Mostaru
Mostaru o hap{ewu
hap u 10 Srba
Srba i wihovom
ihovom otpremawu
otprema
u koncentracioni logor Gospi Gospi} 65
35. Izvod iz izvje{taja
izvj taja Zapovjedni
Zapovjedni{tva tva 1. hrvatske
hrvatske
oru`ni
oru ni~ke ke pukovnije Ravnate
Ravnateqstvustvu za javni red i sigurnost NDH
o doga|ajima
doga ajima vezanim za koncentracioni logor u G Gospi
ospi}u 66
36. Kotarska oblast Visoko obavjeobavje{tava
tava Veliku ùpu upu La
La{vava i Gla
Gla`
da su uhapsili 57 Jevreja i Srba i otpremili ih u logor Gospi Gospi} 68
37. Pismo Bogdana
Bogdana Ra{kovi
R kovi}a a generalu Milanu
Milanu N Nedi
edi}u
o zlo
zlo~inima
inima usta{a
usta a nad Srbima
Srbima u logorima
i zatvorima na teritoriji NDH, a posebno u logoru J Jadovno
adovno 69
38. Zapovjedni{tvo
Zapovjedni tvo 1. hrvatske
hrvatske pukovnije obavje{tava
obavje tava R Ravnate
avnateqstvo
stvo
za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu o partizanskim
akcijama u L Lici
ici i o zlo
zlo~inu
inu usta{a nad 30 mu mu{karaca,
karaca,
èna
ena i djece srpske nacionalnosti u zaseoku Ra{in Ra in Ponor 71
39. Izvje taj Kotarske oblasti Karlobag upu}en
Izvje{taj upu en Velikoj ùpi upi
Vinodol i Podgorje u Sewu Sewu o pregledu bezdanih jama na Velebitu
i otoku Pagu, gdje su usta{e
usta e masovno ubijali Srbe 74
40. Izvje{taj
Izvje taj Krilnog
Krilnog zapovjedni{tva
zapovjedni tva u Gospi Gospi}u
o akcijama partizana i odnosima izme izme|u
italijanskih
italijanskih i hrvatskih vojnih vlasti u L Lici
ici 76
41. Dopis Komande
Komande 2. itali
italijanske
janske armije Povjereni
Povjereni{tvu tvu NDH
pri istoj Komandi,
Komandi, u kojem se traìtra i obavje{te
obavje tewe e o tome {tata
je bilo s VVas
asom
om Ga}e{om
G om i Jankom
Jankom IvoIvo{evi evi}emem u logoru G Gospi
ospi} 80
42. Obavje{te
Obavj tewe e @upske
upske redarstvene oblasti S Sarajevo
arajevo V Velikoj
elikoj ùpiupi
V
Vrhbosna
rhbosna da je Milan
Milan Boqevi
B evi} jo jo{ 8 8.. avgusta
avgusta upu
upu}enen u logor G Gospi
ospi} 81
43. Z
Zakonska
akonska odredba o upu}iva
upu ivawu u nepo}udnih
nepo udnih
i pogibe
pogibeqnihnih osoba na prisilni boravak u sabirne i radne logore 81
44. Pismo dr Prvoslava
Prvoslava Grisogona
Grisogona upu}eno
upu eno 8. f februara
ebruara 1942. i izz Zemuna
Zemuna
nadbiskupu Alojziju
Alojziju Stepincu
Stepincu u Zagreb,
Zagreb, u kojem ga moli da se zalo zaloì
kod usta
usta{kih
kih vlasti da se zaustavi genocid nad srpskim narodom 83
45. Pismo slovena
slovena~kihkih katoli
katoli~kihkih starje
starje{ina ina iz SSrbije
rbije
od 1. marta
marta 1942, u kojem mole beogradskog nadbiskupa
dr Josipa
Josipa Uj~i}a
U a da u~ini
u ini sve {to to je mogu}e
mogu e protiv
zlo~ina
zlo ina nad srpskim narodom u Nezavisnoj
Nezavisnoj D Dràvi
avi HHrvatskoj
rvatskoj 86
46. Obja
Ob ja{wewe e Usta
Usta{ke ke nadzorne slu`be
slu be od 18. n novembra
ovembra 1942.
Povjereni
Povjereni{tvu tvu kod vi{eg
vi eg zapovjedni{tva
zapovjedni tva italijanskih
oruànih
oru anih snaga „Slovenija
„Slovenija – D Dalmacija“
almacija“ u vezi
s pu{ta
pu tawem em Srba
Srba iz koncentracionih logora G Gospi
ospi} i J Jasenovac
asenovac 92
47. Zahtjev Usta
Usta{ke ke nadzorne slu`be
slu be od 7. jjanuara
anuara 1943.
Povjereni
Povj ereni{tvu tvu Usta
Usta{keke nadzorne slu slu`be be S
Sarajevo
arajevo
da se dostave podaci za ~etirietiri slu`benika
slu benika „„[ipada“ pada“
koji su avgusta 1941. upuupu}eni
eni u logor GospiGospi} 93
48. Obja{wewe
Obja e Glavnog
Glavnog ravnateqstva
ravnate stva za javni red i sigurnost
od 18. maja
maja 1943.
1943. Povjereni
Povjereni{tvu tvu kod vi{eg
vi eg zapovjedni
zapovjedni{tva tva
italijanskih oru oruànih
anih snaga „Slovenija
„Slovenija – D Dalmacija“
almacija“ da
nema podataka za traèna
tra ena lica u logoru Gospi Gospi},, a da se iz
logora Jasenovac
Jasenovac ne mogu pustiti zbog „nepo „nepo}udnosti“
udnosti“ za NDH 94
8 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
II IZJAVE I SVJEDOÊWA O HAP[EWIMA,

ZLOSTAVQAWIMA I MASOVNIM UBISTVIMA 97
Lika
ika i Gorski kotar 97
49. Izjava Drage Stilinovi

Stilinovi}a a i Mate Antonovi}a
Antonovi
o uspostavqawu
uspostav u usta{ke
usta ke vlasti u Gospi}u,
Gospi u, prvim
hap{ewima,
hap ima, kaznionici Okru`nog
Okru nog suda, zlostav
zlostavqawu
i ubija
ubijawuu Srba u aprilu i maju 1941. godine 97
50. Izjava Milana Bogdanovi
Bogdanovi}a, a, vjerou~ite
vjerou iteqa a gimnazije u Gospi
Gospi}u,
u,
o zlo
zlo~inima
inima usta{a nad Srbima Like tokom 1941. godine 98
51. Izjava \ure
ure Trkuqe
Trku e o uspostavqawu
uspostav u usta{ke
usta ke vlasti
u Gospi}u
Gospi u u aprilu 1941. godine i o hap{ewima
i ubistvima mnogobrojnih Srba 101
52. Izjava Vuka{ina
Vuka ina Stjepanovi}a
Stjepanovi a o uspostavqawu
uspostav u usta{ke
usta ke
vlasti u Gospi
Gospi}u u i o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta a nad srpskim
narodom od 10. aprila do 7. juna 1941. godine 111
53. Izjava Jelene Basari}
Basari o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta
nad Srbima u Gospi}u,
Gospi u, na Velebitu,
u Jastrebarskom, Kru{~ici
Kru ici i drugim logorima 117
54. Izjava Jelene Po~u~e
Po e o zlo~inu
zlo inu usta{a
usta
u {umi
umi Kru{kova
Kru kova~a a u avgustu 1941. godine 122
55. Izjava Milana Aleksi}a,
Aleksi a, u~ite
u iteqa, a,
o zlo
zlo~inima
inima usta{a
usta a nad Srbima u Gospi}uGospi u tokom 194 1941.
1. godine 128
56. Izjava Danila Obradovi}a
Obradovi a o zlo zlo~inima
inima usta{a u Gospi}u
i na podru~ju
podru ju op}ine
op ine Li~ki
Li ki Osik tokom 1941. godine 130
57. Izjava Milana Qu{tine
Qu tine iz Doweg Do eg Lapca
o zlo~inima usta{a
usta a u logoru Gospi} tokom 1941. godine 135
58. Izjava Darinke Radmanovi},
Radmanovi , u~enice
u enice u~ite
u iteqske
ske {kole
kole
iz Gospi
Gospi}a,a, o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta a nad Srbima koje su hapsili
u Gospi}u
Gospi u i onima koje su dopremali u logor Jadovno
iz drugih krajeva NDH u aprilu i maju 1941. godine 142
59. Izjava Marije i Milice Vujnovi Vujnovi} o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a
u Divoselu i u logoru Gospi}
Gospi tokom 1941. godine 145
60. Izjava Du{ana
Du ana Aramba{i}a
Aramba a o zlo~inima
usta{a u Divoselu tokom 1941. 1941. godine 147
61. Izjava Dmitra Stani
Stani}a a iz sela Vedro Poqe Po
kod Gospi
Gospi}a a o stradawu
strada u Srba u wegovom egovom kraju
u vremenu od aprila do avgusta 1941. godine 149
62. Izjava Milice Krajnovi
Krajnovi} o preseqava
prese avawu u Srba iz sjevernog dijela
Zagreba i o zato~eni
zato eni{tvu tvu u logoru Gospi}
Gospi u julu 1941. godine 152
63. Izjava dr Ferde ûlinovi
ulinovi}a a o uspostavqawu
uspostav u usta{ke
usta ke vlasti
u Gospi}u,
Gospi u, o prvim hap{ewima,
hap ima, zlostavqawu
zlostav u i ubija
ubijawu u Srba
i komunista Hrvata u aprilu 1941. godine 153
64. Izjava Josipa Dev~i}a
Dev a o zlo~inima usta{a u logorima
Gospi}, Jadovno, Slana i Stupa~inovo tokom 1941. godine 155
65. Izjava Josipe Mi{kulin
Mi kulin o hap{ewu
hap u wenog supruga
Petra 10. aprila 1941. godine u Gospi}u
Gospi
i wegovom ubistvu u logoru Jadovno 163
66. Izjava Ante Rukavine iz sela Trnovca i Jakova Ratkovi Ratkovi}a
iz Bru
Bru{ana
ana o hap{ewu
hap u i zlo~inu
zlo inu u logoru Jadovno 1941. godine 164
SADR@AJ 9
67. Izjava Zvonimira ôrka orka o hap{ewu

hap u i ubistvu
wegovog
egovog poslodavca Milana Qu{tine,Qu tine, ubistvu
Milanovog sina Nenada i zlostavqawu
zlostav u k}eri
eri Desanke 169
68. Izjava Jovana Tesli
Tesli}a a iz sela Ostrvice, kotar Gospi},
Gospi
o strada
stradawu u wegove
egove porodice od strane usta{a
usta 170
69. Izjava Joce Wegomira o hap{ewuhap u Srba u Gospi
Gospi}u
i wegovom
egovom mu~ewu
mu u u kaznionici Okru`nog
Okru nog suda
u Gospi
Gospi}u u u maju 1941. godine 171
70. Izjava Jeje Jani
Jani} i Milke Krajnovi}
Krajnovi o zlo
zlo~inu
inu
usta
usta{a a u selu îtluk
itluk 28. juna 1941. godine 172
71. Izjava Tome Rado
Rado{evievi}a a i Nevenke Glumi~i}
Glumi o zlo
zlo~inu
inu
usta{a u selu Kru{~ica,
Kru ica, op}inaop ina Kosiw,
Kosi , 6. avgusta 1941,
kada su u ku}ama
ku ama spalili 196 mu mu{karaca,
karaca, èna
ena i djece 173
72. Izjava Jove Gwatovi
G atovi}a a o zlo~inu
zlo inu usta{a
usta
u selu GGwatovi
atovi}i i 22. jula 1941. godine 176
73. Izjava Ante Krpana o zlo zlo~inu
inu usta{a
u selu Smokri}u,
Smokri u, op}ina
op ina Lovinac, 20. jula 1941. godine 177
74. Svjedo
Svjedo~ewe e Dane i Nikole Uzelca o odvo|ewu
odvo u Srba
iz sela Lipovo Poqe
Po e u logor Jadovno u julu 1941. godine 178
75. Izjava Marice Cvijanovi}, Kate Keki} Keki i Kaje Rabati}
iz sela Lipe kod Gospi
Gospi}a a o odvo|ewu
odvo u Srba u kaznionicu
Okru`nog suda u Gospi}u i wihovom ihovom ubistvu u logoru Jadovno 179
76. Izjava Mile Javorine i Milke Pavlovi Pavlovi}
o hap{ewu
hap u Srba u selu Studenci, op}ina op ina Peru
Peru{i},
od maja do avgusta 1941. godine 180
77. Izjava Milice Vujnovi}
Vujnovi o zlo zlo~inu
inu usta{a
u Divoselu u julu 1941. godine 181
78. Izjava Zorke Petkovi} i Dmitra Lazi}a
o zlo~inu nad 92 mu{karaca, èna i djece u selu
Gor
Gorwa a Plo
Plo~a a 30. jula
jula 1941. godin
godine 182
79. Izjava Luke i Ise Dimi}a o zlo~inu usta usta{a
u Vreb
Vreba~koj
koj Stazi
Stazi 8.8. avgusta
avgusta 1941. godine 185
80. Izjava Milana Bogi}a o zlo~inuz inu nad Srbima
Srbima sela B Bogdan
ogdani}
i Zabl
Zablate
ate kod Gospi
Gospi}a a 2. avgusta
avgusta 1941. godine 187
81. Zapisnik o uvi|aju Zema Zemaqske ske komisije Hrvatske za
utvr|iva
utvr ivawe e ratnih zlo~ina
zlo ina okupatora i wihovih
ihovih pomaga
pomaga~a
sastavqen na licu mjesta, kod [evi evi} jame, 25. avgusta 1945. godine 189
82. Izjava Smiqe
Smi e Panteli}
Panteli iz Gra~aca
Gra aca o okupaciji ovog dijela Like
i zlo
zlo~inima
inima usta{a nad srpskim narodom 1941. godine 191
83. Izjava Save Stojisavqevi
Stojisav evi}a a i Nikole Kosanovi
Kosanovi}a
iz Gra~aca
Gra aca o uspostavqawu
uspostav u usta{ke
usta ke vlasti
i zlo~inima
zlo inima nad srpskim narodom u aprilu 1941. godine 194
84. Izjava Milana Marinkovi}a
Marinkovi a iz Bruvna o zlo zlo~inima
inima usta
usta{a
u jugoisto~nom
jugoisto nom dijelu Like u vremenu od maja do jula 1941. godine 198
85. Izjava Petra Bawanina
Ba anina iz Tomingaja, op}inaop ina Gra
Gra~ac,
ac,
o zlo
zlo~inima
inima usta{a nad srpskim narodom u vremenu
od 20. aprila do 28. juna 1941. godine 200
86. Izjava Ante
Ante Petrovi
Petrovi}a a o zlo
zlo~inima
inima
usta{a u Gra
Gra~acu
acu tokom 1941. godine
godine 202
87. Izjava Nikic
Nikice e Rapaji
Rapaji}a a o zlo
zlo~inima
inima okupatora
i usta{a
usta a u Gra
Gra~acu
acu tokom 1941. godine 207
10 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
88. Izjava Angeline

Angeline GroGrozd
zdani
ani} iz Oto Oto~caca
o zlo
zlo~inima
inima usta{a u logorima Gospi Gospi} i J Jadovn
adovno 211
89. Izjava @arka
arka Cvjeti
Cvjeti~anina
anina o zlozlo~ininima
ima usta{a
u selima [vic vica,, Staro
Staro S Selo,
elo, Vrzi
Vrzi} S Selo,
elo, @uta
uta LLokva
okva i BBrlog
rlog
i gradu Oto
Oto~cu
cu i o odvo
odvo|ewu u logor Jadovno Jadovno u vremenu
od maja do septembra 1941. godine 213
90. Izjava
java Mate
Mate Kasun
Kasuni}a a o zlo
zlo~inima
inima usta{a nad Srbima
u Oto
Oto~cucu i transportovawu
transportov u u logor Jadovno Jadovno 1941. godine 215
91. Izjava Jove
Jove Obradovi
Obradovi}a a i Boè
B e Krtini
Krtini}a a o zlo
zlo~inima
inima usta{a
u Dowem
D em Lapcu
Lapcu i wegovoj
egovoj okolini, o hvata hvatawu,, mu~ewu
mu i baca
bacawu S
Srba
rba
u jamu na Kuku
Kuku i jamu Jasenova
Jasenova~a a kraj sela B Bori
ori~evca
evca 217
92. Izjava Milice Medi}
Medi o hvatawu
hvata u Srba u Dowem Do em Lapcu, Srbu, Suvaji,
Bubwu,
Bub u, i o masakrirawu
masakrira u i ubijawuubija u èna ena i djece u julu 1941. godine 221
93. Izjava Vas
Vase
e Grbi
Grbi}a a o zlo
zlo~inuinu usta
usta{a a u Svra
Svra~ko kovu
vu Selu,
Selu,
op}ina
op ina Podlapac, u vremenu od juna do avgusta 1941. godine 225
94. Izjava Milice
Milice i Milana Dmitra Dmitra{inoviinovi}a o haphap{ewu, u,
zlostavqawu
zlostav u i odvo|ewu
odvo u Srba
Srba s podru~ja
podru ja Korenice
Korenice u logor J Jadovno
adovno 228
95. Izjava Mare
Mare Dopu
Dopu|e o zlozlo~inu
inu usta
usta{a na pravoslavnom grob grobqu
uUUdbini
dbini 10. juna 1941. godine i o odvo odvo|ewu S Srba
rba u GGospi
ospi} 230
96. Izjava Lazara
Lazara Milo
Milo{evi vi}a a o hvata
hvatawu u i odvo
odvo|ewu u Srba
Srba
iz U
Udbine
dbine u logor Jadovno
Jadovno i o zlo zlo~inima
inima u selu V Visu
isu}u 232
97. Izjava Dragana
Dragana Kalembera
Kalembera iz Korenice
Korenice
o masovnim
masovnim zlo~inima
zlo inima usta{a
usta a nad srpskim narodom 1941. godine 234
98.
98 Izjava Du{ana
D ana Sladi
Sladi}a a iz [alamuni
alamuni}a a o zlo
zlo~inima
inima
usta{a
usta a nad Srbima u op op}ini
ini B Buni
uni} u maju 1941. ggodine
odine 238
99. Izjava Slavka
Slavka Glumca
Glumca o zlo zlo~inima
inima usta{a
usta
nad srpskim
srpskim naro
narodom
dom u Korenici
Korenici tokom 1941. ggodine odine 240
100. Izjava Race Markovi}a
Markovi a i Rade Pupovca o hap{ewu hap
11 Srba u Debelom Brdu, wihovom ihovom sprovo|ewu
sprovo u u logor Gospi
Gospi}
i ubistvu u logoru Jadovno u aprilu 1941. godine 241
101. Izjava Bogdana
Bogdana Mrvo{a
Mrv a iz Qubo ubo{ineine
o zlo
zlo~in
inima
ima usta{a
usta a u Gomirju i Ogulinu Ogulinu 242
102. Izjava Gli
Gli{e e Batala
Batala o haphap{ewu u i zlostavqawu
zlostav u Srba
Srba
iz Ogulina
Ogulina i wegove
egove okoline u Ogulinskoj
Ogulinskoj kuli
i wihovom
ihovom transporto
transportova vawu u u logore u Koprivnici
Koprivnici
i Gospi
Gospi}u u u vremenu od maja do jula 1941. godine 244
103. Izjava Zlatka
Zlatka Manojlovi
Manojlovi}a o hap hap{ewu S Srba
rba u selu O Otok
tok
kod Ogulina
Ogulina i wihovom
ihovom odvoodvo|ewu u zatvor u O Ogulinu
gulinu
i u logore u Koprivnici
Koprivnici i Gospi}u
Gospi u u vremenu
od maja do jula 1941. godine 247
104. Izjava Ane
Ane Vu~kovi
V kovi} o hap hap{ewu S Srba
rba u selu O Otok
tok
i Ogulinu i wihovom
ihovom odvo|ewu
odvo u iz
iz Ogulinske
Ogulinske kule
u logor Gospi}
Gospi u maju 1941. godine 249
105. Izjava Milana Jan~i}a
Jan a o hap{ewu
hap u i ubijawu
ubija u Srba
iz Josipdola, wihovom
ihovom odvo|ewu
odvo u u zatvor u Ogulin,
kao i o zlo~inima
zlo inima u okolnim selima i logoru Jadovno,
u vremenu od maja do avgusta 1941. godine 251
106. Dokument Zemaqske
Zema ske komisije Hrvatske za utvr utvr|iva
ivawe
zlo~ina
zlo ina okupatora i wihovih ihovih pomaga
pomaga~a a o zlo
zlo~inima
inima
usta{a
usta a nad Srbima
Srbima u Ogulinu i wegovoj egovoj okolini
u vremenu od maja do av avgusta
gusta 1941. godine
godine 255
SADR@AJ 11
107. Izjava
java Mare
Mare Manojlovi
Manojlovi} o hap{ewu
hap u Srb
Srba
u selu
elu Otoku
Otoku kod Ogulina
Ogulina u maju 1941. godine 259
108. Izjava
zjava Milana
Milana Draga
Draga{aa o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta u srpskim selima
op}ine
op ine Pla
Pla{ki ki i odvo|ewu
odvo u Srba
Srba
u logore DDanica
anica i JJadovno
adovno tokom 1941. godine 262
109. Izjava Jovana
Jovana Trboje
Trbojevi
vi}aa o zlo
zlo~inima
inima usta
usta{a
nad Srbima
Srbima u Pla{kom
Pl kom i u gra~a~kom
gra kom srezu
u vremenu od maja 1941. do januara 1944. godine 264
110. Izjava Du{ana
D ana Mi{~evi
M evi}aa iz sela Vojnovca
Vojnovca
kod PPla
la{kog
kog o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta nad Srbima
Srbima
toga kraja u julu i avgustu 1941. godine
godine 268
111. Izjava
zjava Milana Ogrizovi}a
Ogrizovi a iz Begovca o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a
nad Srbima u Pla{kom
Pla kom i okolnim selima i o wihovom
ihovom
odvo
odvo|ewu u u logore u Koprivnici i Gospi}u
Gospi
112. Izjava
zjava Jovana Vu~kovi
Vu kovi}a a o hap{ewu
hap u Srba u Srpskim Moravicama
i odvo|ewu
odvo u u Ogulin, zatim logore Danica i Gospi
Gospi},
},
u vremenu od juna do avgusta 1941. godine 273
113. Izjava
zjava Nade Tomi}
Tomi o hap{ewu
hap u wenog
enog supruga
i drugih Srba u Srpskim Moravicama u junu 1941. godine 276
114. Izjava Dragiwe
Dragi e Metiko{
Metiko o zlo~inima
zlo inima usta{a u ogulinskom srezu 278
[ibuqina
buqina (Tribaw) i Slana na otoku Pagu 281
115. Izjava Stevana

Stevana Poqaka
P aka iz [ibu ibuqine
ine o tome
kako su usta
usta{ee bacili u jamu na Velebitu
Velebitu
~etrdeset
etrdeset dvojicu S Srba
rba 3. maja
maja 1941. ggodine
odine 281
116. Svjedo
vjedo~anstvo
anstvo Ser|e
Ser e Poqaka
Po aka iz [ibu ibuqineine
o bjekstvu iz jame u Velebitu 283
117. Izjava Ane
Ane Luki
Luki} o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta u selu [ibu
ibuqina
ina
i na otoku Pagu
Pagu u av
avgustu
gustu 1941. godine 286
118. Dokument Okru`ne
Okru ne komisije za ratne zlo~ine zlo ine Zadar o zlo
zlo~inu
inu
usta
usta{a na Ilindan,
Ilindan, 2. avavgusta,
gusta, 1941. godine
godine u selu [ibu
ibuqina na 287
119. Izjava Milice
Milice Babac
Babac o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta a nad srpskim narodom
u selu [ibu
ibuqina
ina, op
op}ina
ina S Starigrad
tarigrad, na I Ilindan
lindan 1941. ggodine
odine 290
120. Izjava Jovana
Jovana Poqaka
P aka iz sela [ib ibuqineine o zlo~inu
zlo inu usta
usta{a
nad Srbima
Srbima 2. av
avgusta
gusta 1941.
1941 ggodine
odine 292
121. Izjava Ante
Ante Buk
Buk{e o izgledu usta{kog
usta kog logora S Slana
lana
na Pagu
Pagu u av
avgustu
gustu 1941. ggodine
odine 293
122. Izjava [imeime Borovi
Borovi}a a o spaqiva
spa ivawu u le{eva
le eva `rtava,
rtava,
Srba
S rba i Jevreja, koje su usta{e
usta e izmasakrirali na otoku P Pagu
agu
u vremenu od juna do avgusta 1941. godine 294
123. Izjava don Jose Felicinovi}a
Felicinovi a iz Zadra o zlo~inima
usta{a
usta{ a nad Srbima i Jevrejima na otoku Pagu i na Velebitu 296
124. Izjava [ime
ime Marì}a,
Mar a, koji je avgusta 1941. godine
svojim brodom prevozio Srbe i Jevreje iz Karlobaga
na otok Pag, u logor Slana 297
125. Izjava Orena RuRuì}a-Jegora
-Jegora o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a nad
Srbima i Jevrejima u logoru Slana na otoku Pagu 1941. godine 300
126. Izjava Ivana Festinija o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta
u logoru Slana na Pagu 1941. godine 301
12 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
127. Izjava Ive Bili}a,

Bili a, pomorskog svetioni~ara
svetioni ara sa Paga, o zlo~inima
zlo inima
usta{a nad Srbima i Jevrejima u logoru Slana 1941. godine
usta 302
128. Izjave Ivana Kusti}a
Kusti i Jurja Lon~ari
Lon ari}a a o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a
u logorima Slana i Metajna na otoku Pagu 1941. godine 303
129. Izjava Ante Fabijani}a
Fabijani o izgledu logora Slana
nakon likvidacije u avgustu 1941. godine 307
130. Izjave Pavla Lovri}a
Lovri a i Nikole Cara o spaqiva
spa ivawu
posmrtnih ostataka Srba i Jevreja, koje su obavili
italijanski
talijanski vojni sanitarci nakon likvidacije
logora Slana na otoku Pagu u septembru 1941. godine 310
131. Izjave Vilka Markovine i Nikole Ba~i}a
Ba a o spa
spaqiva
ivawu
posmrtnih ostataka Srba i Jevreja, koje su obavili
italijanski
talijanski vojni sanitarci nakon likvidacije logora
Slana na otoku Pagu u septembru 1941. godine 313
132. Izjava Ivana [kunca,
kunca, Duje Bili}a,
Bili , [imeime Mari
Mari~evi
evi}a,
[ime
[ime Borovi}a,
Borovi , Josipa Fabijani}a
Fabijani i [ime ime Gra
Gra{e
o izgledu logoru Slana neposredno poslije zavr{etka
zavr etka rata 315
Zagreb,
greb, Karlovac, Kordun i Banija 317
133. Izjava Dragice E}imovi

E imovi} iz Zagreba o hap{ewu
hap u i ubi
ubistvu
stvu
wenog
wenog supruga \ure,
ure, ro|enog
ro enog u selu Kukuwevac,
Kuku evac, kotar Pakrac 317
134. Izjava Slavka Radeja o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a a nad Jevrejima
u Nezavisnoj Dràvi
Dr avi Hrvatskoj u vremenu od 1941. do 1945. godine 318
135. Pismo Dragutina Marti
Martiwaka aka supruzi An|i
An
iz logora Danica
Danica,, 26. juna 1941. godine 324
136. Izjava Boè
Bo e [varca
varca o hap{ewu
hap u 165 Jevreja u Zagrebu
27. maja 1941. godine i o zato~eni
zato eni{tvu
tvu u logorima Danica,
Jadovno, Jasenovac i Stara Gradi{ka
Gradi ka 327
137. Izjava Vlade Malan~eca,
Malan eca, advokata iz Koprivnice,
o hap{ewu
hap u i zato~eni
zato eni{tvu tvu u logoru Jadovno 1941. godine 330
138. Izjava Ota Radana o zato~eni
zato eni{tvutvu u logorima Jadovno
i Slana u vremenu od juna do avgusta 1941. godine 332
139. Izjava Roberta Farka{a,
Farka a, advokata iz Zagreba,
o hap{ewu
hap u i zato~eni
zato eni{tvu tvu u logorima Jado
Jadovno
vno i Slana
od kraja juna do 20. avgusta 1941. godine 335
140. Izjava Bele Hoh{tetera
Hoh tetera o hap{ewu
hap u u Zagrebu
i zato~eni
zato eni{tvutvu u logoru Jadovno 338
141. Izjava Terke Gojmerac iz Zagreba o zato~eni
zato eni{tvu
tvu
u logorima Gospi
Gospi} i Stara Gradi{ka
Gradi ka 339
142. Izjava Jovana Stefanovi}a
Stefanovi a o teroru usta{a
i hap{ewu
hap u Srba u Zagrebu u julu 1941. godine 341
143. Izjava Branka Pe{i}a,
Pe a, trgovca iz Zagreba,
o zato~eni
zato eni{tvutvu u logoru Jadovno 343
144. Izajava Nade Fojerajz
Fojerajzenen o hap{ewu
hap u u Zagrebu
i zato~eni
zato eni{tvutvu u logoru na otoku Pagu u julu 1941. godine 345
145. Izjava Mate Butkovi}a
Butkovi a iz Zagreba
o zato~eni
zato eni{tvutvu u logorima Danica i Jadovno
u vremenu od jula do avgusta 1941. godine 347
146. Izjava Luje Tropama o hap{ewu
hap u u Zagrebu u julu 1941. godine
i zato~eni
zato eni{tvutvu u logorima Gospi
Gospi} i Danica 349
SADR@AJ 13
147. Izjava Karla Vilka o hap{ewu

hap u wegovog
egovog sina Zlatka u Zagrebu
i zato~eni
zato eni{tvu tvu u logoru Gospi
Gospi} u julu i avgustu 1941. godine 350
148. Izjava Leonida Broliha o hap{ewu
hap u u Zagrebu i zato
zato~eni
eni{tvu
tvu
u logorima Gospi
Gospi}, Jaska i Danica u julu i avgustu 1941. godine 352
149. Izjava Jakoba Danona o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta u logorima
Jadovno i Jasenovac, u kojima je bio zato~en
zato en od 1941. do 1945. godine 354
150. Izjava Vere Gregurovi}
Gregurovi iz Zagreba o zlo~inima
zlo inima
usta{a u logorima Jadovno i Jasenovac 379
151. Izvod iz zapisa Milana RadekeRadeke o progonima i likvidacijama
srpskog stanovni{tva
stanovni tva u Karlovcu, nasilnom prelaèwuprela
u rimokatoli~ku
rimokatoli ku vjeru i odvo|ewu
odvo u u logore 382
152. Izjava Mihajla ]ur ]ur~ije
ije o hap{ewu
hap u Srba u Karlovcu,
ubijawu
ubija u i odvo|ewu
odvo u u logore Jadovno i Jasenovac 386
153. Izjava Eve Funduk o hap{ewu
hap u i ubistvu Srba iz Karlovca
u logorima Danica, Jadovno i Jasenovac tok tokom
om 1941. i 1942. godine 388
154. Izjava Milana Macuta o hap{ewu
hap u i odvo|ewu
odvo u Srba
iz Karlovca u logore Danica i Jadovno 390
155. Izjava sve{tenika
sve tenika Du{ana
Du ana Dejanovi}a
Dejanovi a o zlozlo~inima
inima usta
usta{a
na podru~ju
podru ju kotara Vrginmost tokom 1941. godine 393
156. Izjava Milke Batalo o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a a nad Srbima
u Topuskom, Starom Selu,
Selu, Peckoj i drugim srpskim selima
na obroncima Petrove gore tokom 1941. i 1942. godine 395
157. Izjava Anke i Mare Mi Mi{~evievi} o zlo
zlo~inima
inima u usta
sta{aa nad srpskim
`
ìv
ivqem
em u Topuskom i wegovoj
egovoj okolini i u uni
ni{tava
tavawu
pravoslavnih crkava i nadgrobnih spomenika
u vremenu od maja 1941. do marta 1942. godine 399
158. Izjava Vukosave Galogaè,
Galoga , u~ite
u iteqice
ice iz Bovi
Bovi}a,a,
o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta nad srpskim ìvqem Vrginmosta
159. Izjava Marka Linte o zlo zlo~inima
inima usta
usta{a
nad srpskim narodom u Vrginmostu i okolini
160. Izjava Jelke
Jelke [kare
kare o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a
u Topuskom u vremenu od maja do avgusta 1941. godine 410
161.
161. Izjava Ilije Batala o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a a u Topuskom
i kaznionici Okru`nog suda u Gospi}u 1941. godine 413
162.
162. Izjava Zorke Radoj~evi
Radoj evi}, Danice Su Su`wevi evi},, Katice Babi
Babi},
An
An|e Radovanovi
Radovanovi} i Eve EremiEremi} o zlo~inima
zlo inima ustausta{aa u Glini
u vremenu od aprila do avgusta 1941. godine 414
163.
163. Izjava Stanka Kangrge, paroha iz Obqaja,
Ob aja, o haphap{ewu u Srba u Glini,
odvo|ewu
odvo u u logore i masovnom ubijawu
ubija u u toku maja 1941. godine 419
164.
164. Izjava Steve Simi}a
Simi iz sela Cepeli{a,
Cepeli a,
kotar Petriwa,
Petri a, o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta a u logorima
Jadovno i Jasenovac tokom 1941. i 1942. godine 422
165.
165. Izjava Milovana Zeca o hap hap{ewu Srba u Petri Petriwi
i o svom zato~eni
zato eni{tvutvu u zatvoru u Zagrebu i u logorima
Jasenovac i Stara Gradi{ka
Gradi ka tokom 1941. i 1942. godine 432
166.
166. Izjava Ilije i Mirka Srb Srbqanina
anina,, Nikole Vrlini
Vrlini}a a i Qubana
ubana
Vujakovi}a
Vujakovi a o zlo
zlo~inima
inima uusta
sta{a u selima op}ina
op ina Staza i Majur
na Baniji, o pokr
pokr{tava
tavawu u pravoslavaca i odvoodvo|ewu u logore
Jadovno i Jasenovac u vremenu od maja do avgusta 1941. godine 437
14 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
167.
167. Izjava Steve Musulina, Milana Price i Branka Vu Vu~kovi
kovi}a
ohhap
ap{ewu i odvo|ewu
odvo srpskog stanovni{tva
stanovni tva s podru
podru~ja
ja
op
op}ine
ine Gradusa, iz sela
sela Ki
Kiwa~ka,
ka, Bliwski
Bli ski Kut i Bestrma,
u logore Danica
Danica,, Gospi}
Gospi i Jasenovac u maju 1941. godine 441
168.
168. Izjava Lazara âvi
avi}aa o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta
u Vuko{eva
Vuko eva~koj
koj parohiji, kotar Petri
Petriwa,
u vremenu od aprila do juna 1941. godine 443
169.
169. Izjava Qube
ube Srb
Srbqanina
anina i Qubana
ubana Goluba o hap
hap{ewu u 40 Srba
iz Doweg
Do eg i Gorweg
Gor eg Hrastovca, ubija
ubijawu u nekih u Kostajnici i
odvo|ewu drugih u logore Danica i Gospi} u junu 1941. godine
odvo 446
Sje
jeverozapadna
verozapadna Hrvatska, Slavonija i Srem 448
170. Izjava Milana Stamenkovi

Stamenkovi}a iz Osijeka
o zato~eni
zato eni{tvtvu
u u logoru Gospi}
Gospi 448
171.
171. Izjava Avrama Gaona iz Osijeka o hap{ewu
hap
i odvo|ewu
odvo u u logor Gospi}
Gospi 31. jula 1941. godine 451
172.
172. Prijava
Prijava @idovske
idovske bogo
bogo{tovne
tovne opop}ine
ine Osijek Komisiji
za utvr
utvr|iva
ivawee ratnih zlo~ina
zlo ina okupatora i wegovih
egovih pomaga
pomaga~a,
a,
podneta 22. juna 1945. godine
godine,, kojom se zahteva pokreta
pokretawe
postupka protiv po~inilaca
po inilaca zlo
zlo~ina
ina nad Jevrejima
Jevrejima u Osijeku 452
173.
173. Izjava Miroslava Auferbera o hap{ewu
hap u Jevreja i Srba
u Osijeku i o wihovom
ihovom strada
stradawu u logorima Jadovno i Jasenovac 455
174. Izjava Ru
Ruèe Nem~evi
Nem evi} o hap{ewu
hap u Srba u Osijeku
i upu
upu}iva
ivawuu u logor Gospi}
Gospi u avgustu 1941. godine 477
175.
175. Izjava Milice Redlih o hap{ewu
hap u wenog
enog brata
Svetislava u avgustu 1941. godine u Osijeku
i wegovom
egovom ubistvu u logoru Gospi}
Gospi 478
176.
176. Izjava \ure
ure Medi}a
Medi o hap{ewu
hap u i odvo|ewu
odvo u Srba iz Slavonskog
Broda u logore Gospi
Gospi},, Jastrebarsko, Koprivnicu i Jasenovac 478
177.
177. Izjava Katarine Radovi
Radovi} iz Oriovca o hap hap{ewu
i transportova
transportovawu Srba u logor GospiGospi} i o prisilnom
prekr{tava
prekr tavawu udovica s djecom 486
178.
178. Izjava Svetozara \eralinca
eralinca o prekr
prekr{tava
tavawuu i hap
hap{ewu
Srba u Podravskoj Slatini i odvoodvo|ewu u u logore Gospi
Gospi},
Jasenovac i Stara Gradi{ka
Gradi ka 488
179.
179. Izjava Ide Hanèk
Han ek iz Krièvaca
Kri evaca o hap{ewu
hap u wenog supruga
Ladislava i wegovom zlostavqawu u logoru Jadovno 1941. godine 493
180.
180. Izjava Ivana Vukovi}a
Vukovi a i Frawe
Fra e Rabudi}a
Rabudi a o hap
hap{ewu u Srba
i nepo}udnih
nepo udnih Hrvata u Krièvcima
Kri evcima u aprilu 1941. godine 494
181. Izjava Frana Praun{pergera
Praun pergera o hap{ewu
hap u u Kri
Krièvcima
evcima
u aprilu 1941, o zlostav
zlostavqawu u zatvorenika u logoru Danica
i upu}iva
upu ivawu u logor Jadovno 496
182.
182. Izjava Svete Lazi}
Lazi iz sela Lasovac, op}ina
op ina Severin,
kotar Bjelovar, o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a nad Srbima tokom 1941. godine 502
183.
183. Izjava Dragice Bara}
Bara o hap{ewu
hap u u Bjelovaru
i zato~eni
zato eni{tvu
tvu u logorima Gospi
Gospi},}, Jastrebarsko,
Kru{~ica,
Kru ica, Loborgrad i Gor
Gorwa a Rijeka 504
184.
184. Izjava Dimitrija Romani}a,
Romani a, trgovca iz Bjelovara,
o hap
hap{ewu u Srba 22. aprila 1941. godine, zlostav
zlostavqawu
u zatvorima u Zagrebu, logoru Danica i ubistvima na Velebitu 506
SADR@AJ 15
185. Izjava Milana Polaka

Polaka o hap{ewu
hap u Bjelovaru i zato
zato~eni
eni{tvu
tvu
u logoru Danica, i o transportova
transportovawu u zato~enika
zato enika u logor Jadovno 510
186. Izjava Nade Todorovi}
Todorovi iz Novih Pav Pavqana,
ana, kotar Bjelovar,
o hap{ewu
hap u wene
ene porodice 1941. i 1942. godine 512
187. Izjava Feliksa Hir{la
Hir la iz Bjelovara o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a
u logorima Gospi
Gospi},, Jadovno, Jastrebarsko i Jasenovac 513
188. Izjava Ota Brejera o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a
u Bjelovaru i u logorima Gospi
Gospi} i Jasenovac 522
189. Izjava Cvete Jovanovi}
Jovanovi o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta a u srpskim
selima u okolini Pakraca tokom 1941. i 1942. godine,
o odvo
odvo|ewuu u logore Danicu, Gospi
Gospi} i Jasenovac
iop poko
okoqu u pravoslavnoj crkvi u selu Kuku Kukuwevci
evci 526
190. Izjava Ilije [urkalovi
urkalovi}a a i wegove
egove supruge Vukosave
o zlo~inima
zlo inima usta
usta{aa u Pakracu i Lipiku tokom 1941. godine
i odvo
odvo|ewu Srba u logore Gospi
Gospi} i Jasenovac 530
191. Izjava Danice Pra{talo
Pra talo iz Grubi{nog
Grubi nog Po Poqaa o hap
hap{ewu
i odvo|ewu
odvo u Srba u logore Danica i Gospi}
Gospi 533
192. Izjava \ure
ure Mrk{i}a
Mrk a i Mihajla \akovi
akovi}a
iz Virovitice o teroru usta{a
usta a nad Srbima i odvo odvo|ewu
u logore Danica i Gospi}
Gospi 1941. godine 535
193. Izjava Milke Uskokovi}
Uskokovi o hap{ewu
hap u wenog
enog mu
muà
Stanka i drugih Srba u op op}ini
ini Pivnica, kotar
Virovitica, u avgustu 1941. godine 537
194. Izjava Milke Kneèvi
Kne evi} iz sela Srdinca,
kotar Koprivnica, o hap{ewu
hap u Srba i odvo|ewu
odvo
u logore Danica i Gospi}
Gospi} u vremenu
od aprila do jula 1941. godine 538
195. Izjava Drage Jagodi}
Jagodi iz sela Plav{inca,
Plav inca, kotar Koprivnica,
o odvo|ewu
odvo u Srba u logore Danica i Gospi
Gospi}, prekr
prekr{tava
tavawu
i zatvarawu
zatvara u wihovih
ihovih crkava tokom 1941. i 1942. godine 540
196. Izjava Bogdane Milojevi},
Milojevi u u~ite
iteqice
ice iz Velikog Poganca,
kotar Koprivnica, o odvo|ewu
odvo u Srba u logore Danica i Gospi
Gospi}
i wihovom
ihovom pre
prekrkr{tava
tavawuu tokom 1941. godine 542
197. Izjava Milana Vuksanovi}a
Vuksanovi a o hap{ewu
hap u Srba u Sremskoj Mitrovici
u maju 1941. godine i wihovom odvoodvo|ewu u u logore Danica i Gospi
Gospi} 544
Bosna
osna i Hercegovina 547
198. Izjava Marije Rado{evi

Rado evi} o hap{ewu
hap u Srba u Sarajevu
i odvo
odvo|ewuu u logore Danica, Gospi},
Gospi , Jasenovac i Loborgrad 547
199. Izjava Nade Trnini}
Trnini o hap{ewu
hap u i odvo|ewu
odvo u 126 Srba
iz Sarajeva u logor Gospi
Gospi} 26. jula 1941. godine 549
200. Izjava Radojke Vasi
Vasiqevi
evi} o hap{ewu
hap u Srba u pre
preduze
duze}u
[ipad
ipad 1. avgusta 1941. i transportovawu
transportova u 280 Srba
iz Sarajeva i okoline u logor Gospi
Gospi} 8. av
avgusta
gusta 1941. godine 552
201. Izjava Uro{a
Uro a Mileti}a
Mileti a o hap{ewu
hap u u Sarajevu i zato
zato~eni
eni{tvu
tvu
u logorima Gospi
Gospi},, Jastrebarsko, Danica i Jasenovac 560
202. Izjava Du
Duwe \oki
oki} o hap{ewu
hap u Sarajevu i zato
zato~eni
eni{tvu
tvu
u logorima Gospi
Gospi} i Loborgrad tokom 1941. godine 569
203. Odlomci iz dnevnika Radoslava Grubora o wegovom h hap{ewu,
ap{ewu,
zato~eni{tvu i bijegu iz logora Jadovno 12. avgusta 1941. godine 571
16 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
204. Izjava Mirka PajkiPajki}a iz Visokog

o zato
zato~eni
eni{tvu
tvu u logorima Gospi}
Gospi i Jasenovac 575
205. Izjava Milivoja Nikoli
Nikoli}a i ReqeRe e Bilanovi}a
Bilanovi
o hap{ewu
hap u Srba iz Visokog, Bugojna i Tuzle
i o zato
zato~eni
eni{tvu
tvu u logorima Gospi}
Gospi i Jasenovac 581
206. Izjava Dobrile Martinovi}
Martinovi o ru ru{ewu pravoslavnih crkava,
h
hap
ap{ewu Srba u Kotor Varo{i,
Varo i, Ba Bawalaluci
uci i okolnim mjestim
mjestima
i masovnim zlozlo~inima
inima usta
usta{a tokom 1941. i 1942. godine 596
207. Izjava Jelisavete Bocari}
Bocari o hap{ewu
hap u wenog
enog oca [pire,
pire,
direktora Etnografskog muzeja u Bawal Ba aluci,
uci, i wegovom
egovom ubistvu
u logoru Gospi}
Gospi u julu 1941. godine 599
208. Izjava Darinke
Darinke Miki
Miki~i},, Mire Vujovi
Vujovi},, Anke ôvi ovi},
Mirjane Kurili
Kurili} i Dobrile Krnete o zlo~inimazlo inima nad Srbima,
hap
hap{ewu u u Modri
Modri~i i Sarajevu i zato~eni
zato eni{tvu tvu
u logorima Gospi
Gospi} i Loborgrad 601
209. Izjava \ureure Drakuli}a,
Drakuli , u~ite
u iteqa a iz sela Jezero,
kotar Jajce,
Jajce, o zlo~inima
zlo inima usta
usta{a nad Srbima
i transportova
transportovawu u logor Gospi}
Gospi} u
junu i julu 1941. godine 605
210. Izjava Svetozara Vujani
Vujani}a o hap{ewu
hap u Srba
u Bosanskom [am amcu
cu ve}
ve u aprilu i odvo|ewu
odvo
u logor Gospi}
Gospi u avgustu 1941. godine 608
211. Izjava Drage Svjetli~i}a
Svjetli a o hap{ewu
hap u Srba u Doboju
i zato~eni
zato eni{tvutvu u logorima Gospi
Gospi} i Jasenovac 1941. godine 611
212. Izjava Kristine Bursa}
Bursa i Ja Jawe Dra
Draì} iz sela Otoke,
kotar Bosanska Krupa, o zlo~inu
zlo inu usta{a
usta a nad Srbima
i transportov
transportovawu u u logor Gospi
Gospi} 1941. godine 622
213. Izjava Boàne
Bo ane Oreq
Ore i Milice Vukojevi}
Vukojevi iz Vrnogra
Vrnogra~a, a,
kotar Cazin, o masovnim ubistvim
ubistvima a Srba, hhap
ap{ewu
i odvo|ewu
214. Izjava Jelice Mijatovi}
Mijatovi iz sela Rujnice,
op}ina
op ina Tr Trà~kaka Ra{tela,
Ra tela, kotar Cazin, o zlo zlo~inima
inima usta
usta{a
nad Srbima i odvo|ewu
215. Izjava Abdulaha Ibrahimpa{i}a,
Ibrahimpa a, na~elnika
na elnika grada Biha Biha}a,
a,
o zlo~inima
zlo inima usta{a
usta a nad srpskim narodom u Biha Biha}u
i wegovoj
egovoj okolini u vremenu od aprila do avgusta 1941. godine 632
216. Izjava Kasima Sarajlije, Barice Trkuqe Trku i Asima Muminagi
Muminagi}a
o masovnom ubijawu
ubija u Srba u Velikoj Kladu{i
Kladu
i wenoj
enoj okolini tokom 1941.
1941. godine 634
217. Izjava Drage i Save Haxi-ôlakovi}a
Haxi- olakovi}a,, Joce ôlakovi}a
olakovi}a,
Dike Tomi}a i Pane Petrovi}a iz Bijeqine Bijeqine o hap{ewu Srba
i zato~eni{tvu u logorima Gospi} i Jasenovac 636
218. Izjava Sime \urkovi}a o hap{ewu Srba u Zenici
219. Izjava Riste Stjepanovi}a iz sela Jawe, Jawe, kotar BiBijeqina,
jeqina,
o hap{ewu Srba u vremenu od juna do avgusta 1941. godine
220. Izjava Antonija Cerovi}a o hap{ewu Srba u Rogatici
tokom 1941. godine i wihovom odvo|ewu
odvo|ewu u logor Gospi} 670
221. Izjava Nevenke Mi}i} iz Vlasenice o zlo~inima usta{a i o hap{ewu
200 Srba i wihovom odvo|ewu u logor Gospi} 28. jula 1941. godine 673
SADR@AJ 17
222. Izjava Mare Cerovine,

Cerovine, Jovanke Grubje{e, Anike Novokmet,
An|e i Du{anke Biberxi}
Biberxi} i Fimije Tohoq o pokoqu S Srba
rba
iz Qubiwa
Qubiwa i sela u okolini Stoca u junu 1941, o hap{ewu
2. avgusta 1941. godine i zato~eni{tvu u usta{kim logorima 676
223. Izjava Gospave Svorcan i drugih svjedoka o hap{ewu Srba
u Mostaru i zato~eni{tvu u logoru Gospi} 687
224. Izjava Salka Efice Crnog i drugih svjedoka o odvo|ewu
qudi iz Mostara u logor Gospi} u julu i avgustu 1941941.
1. godine 693
225. Izjava Angeline Kova~evi} o hap{ewu wenog supruga Danila,
brata Ilije i 400 Srba iz Mostara i wihovom
transportovawu u logor Gospi} 22. jula 1941. godine 669
226. Izjava Desanke Tupowe o zlo~inima usta{a u Mostaru
i hap{ewu i odvo|ewu wenog supruga Branka u logor Gospi} 701
227. Izjava Ive ôri}a
ori}a o hap{ewima u Mostaru i o transportovawu
i zato~eni{tvu u logorima Gospi}, Jastrebarsko i Danica 702
228. Izjava Jovanke Jawi} iz Mostara
Mostara o hap{ewu i transportov
transportovawu
awu
wenog supruga Stojana u logor Gospi} u julu 1941. godine 706
229. Izjava Hakije Dugali}a iz Mostara o hap{ewu i odvo|ewu
u logor Gospi} 21. jula 1941. godine 707
230. Izjava Boìce Mrki} iz Mostara o hap{ewu i transportov
transportovawu
awu
wenog supruga Mihajla u logor Gospi} 22. jula 1941. godine 708
231. Izjava Milke Krstovi} iz Mostara o hap{ewu
i transportov
transportovawu
awu wenog supruga Radoslava u logor Gospi} 709
232.. Izjava Natalije Milu{i} iz Mostara
232
o hap{ewu i zato~eni{tvu u logorima Gospi},
Jastrebarsko, Kru{~ica i Loborgrad 710
233.. Izjava Jele Jawi} o hap{ewu i odvo|ewu wenog supruga
233
Marka u logor Gospi} i o tome kako je sa petoro djece
bila internirana iz Mostara 712
234. Izjava Zorke Radovanovi} iz Mostara o hap{ewu
2. avgusta 1941. godine i zato~eni{tvu
zato~eni{tvu u logorima
Jablanica,, Gospi}, Kru{~ica, Loborgrad i u zatvoru u Zagrebu
Jablanica 713
235. Izjava Dragiwe Reqin iz Mostara o hap{ewu i odvo|ewu
wenog supruga Jove u logor Gospi} 2. avgusta 1941. godine 715
236. Izjava Olge Pokraj~i} iz Mostara o hap{ewu i odvo|ewu
wenog supruga Du{ana u logor Gospi} 2. avgusta 1941. godine 716
237.. Izjava Stake Vuli} iz Mostara o hap{ewu i odvo|ewu
237
wenog supruga Du{ana, sina Miodraga i svekra Gavrila
u logor Gospi} 3. avgusta 1941. godine 717
238.. Izjava Zagorke Lali} o hap{ewu wenog oca Sime
238
u Mostaru 8. avgusta 1941. godine i o svom i zato~eni{tvu
wene majke Mile u logorima Jablanica, Gospi},
Jastrebarsko, Kru{~ica i Loborgrad 718
239. Izjava Stane Markovi} iz Mostara o odvo|ewu we
i wene djece, @arka
@arka i Branke, 8. avgusta 1941. godine
i zato~eni{tvu u usta{kim logorima 719
240. Izjava Jovanke Te{anovi} i Mileve Perkovi} o hap{ewu
i ubijawu Srba iz Trebiwa tokom maja, juna i jula
1941. godine i o svom zato~eni{tvu u usta{kim logor
logorima
ima 720
241. Izjava Bosiqke Radan i drugih svjedoka
o zato~eni{tvu u usta{kim logorima 724
18 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
242. Izjava Milke To{ovi} o hap{ewu Srba

u Dubrovniku tokom jula i avgusta 1941. godine
i o svom zato~eni{tvu u usta{kim logorima 735
243. Izjava Rade Stanojevi}a o zato~eni{tvu
u logorima
logorima Gospi} i Jasenovac 738
III ITALIJANSKI
ALIJANSKI DOKUMENTI 745
Dokumenti
kumenti o akciji italijanskih sanitaraca 745
244. Izvje{taj
Izvje taj potporu~nika
potporu nika lije~nika
lije nika Vitorija Finderlea o stawu
sta
jama na Velebitu u koje su usta{e bacali Srbe i Jevreje i masovnih
grobnica na otoku Pagu, upu
upu}enen 6. septembra 1941. godine V
Vojnoj
ojnoj
zdravstvenoj direkciji 5. armijskog korpusa 2. i italijanske
talijanske armije 745
245. Prijedlog VVojno
ojno zdravstvene direkcije 5. aarmijskog
rmijskog korpusa za
asanaciju strati{ta na kojima su usta{e ubijali Srbe i Jevreje 751
246. Nare|ewe
Nare e Vojno zdravstvene direkcije
direkcije 5. armijskog korpusa
da se u neke jame na `rtve
rtve baci kre~,
kre a da se iz drugih
le{evi
l evi iskopaju i spale 752
247. Izvje
Izvje{taj
taj poru~nika
poru nika lije~nika
lije nika Santa Stacija
o iskopavawu
iskopava u le{eva
l eva na otoku Pagu
i wihovom
ihovom spaqiva
spa ivawu u u septembru 1941. godine 753
Izvje
vje{taji
{taji italijanskih vojnih organa 757
248. Izvod iz izvje{taja

izvje taja o zlo
zlo~inima
inima nad srpskim narodom
i crkvenom hijerarhijom u NDH u vremenu od uspostave
hrvatske vlasti do 20. jula 1941. godine 757
249. Izvje
Izvje{taj
taj generala Rikarda Baloka i pukovnika
Klemente Primijerija o usta{kom logoru
na otoku Pagu upu}en
upu en komandi 2. armije 769
250. Informacija pukovnika Morozinija o ubistvima Srba i Jevreja
zato~enih
zato enih u logoru Slana na otoku Pagu 770
251. Izvod iz izjave potpukovnika
potpukovnika \uzepa
uzepa Gala iz Operativnog
odjela komande 2. armije o zlo
zlo~inima
inima usta{a nad Srbima 771
252. Izvje{taj
zvje{taj generala Furija Monti~elija o doga|awima
u Dalmaciji pripojenoj Hrvatskoj u vremenu
od 20. maja do 29. jula 1941. godine 774
253. Izvod iz dnevnika generala Furija Monti~elija, komandanta
pje{adijske divizije „Sasari“, o zlo~inima usta{a
nad srpskim narodom u NDH tokom 1941. godine 777
Registar imena 823
Registar geografskih pojmova 889
Izvod iz recenzija 905

90
SADR@AJ 19
PREDGOVOR
Nezavisna Dràva
Dr ava Hrvatska ve} ve 1941. godine donosi niz zakona,
zakona, odredbi bi,
naredbi, odluka i raznih uput
naredbi, uputstav
stava,
a, kojima ozako
ozakowuju
uju naci-fa{isti
naci-fa isti~ki ki me-
tod masovnog zlo~ina
zlo ina po rasnoj i vjerskoj osnovi, prime primewuju
uju}i i ga nad Srbima ma,,
Jevrejima i Romim
Romima.a.
Zlo~ini
Zlo ini se ozako
ozakowujuuju i po politi
politi~kojkoj pripadnosti – nad komunistim
komunistima, a,
antifa{isti
antifa isti~ki
ki opredije
opredijeqenimenim Hrvatim
Hrvatima a i Muslimanim
Muslimanima, a, kao i svim onima
koji se nisu slagali sa zlo~inima
zlo inima koje su provodili usta usta{e.
e.
Tako utemeqenim
uteme enim zakonodavstvom, usta{ka usta ka nadzorna sluslu`ba ba (UNS), ve-
liki ùpani,
upani, usta
usta{ki ki funkcioneri, doglavnici, ministri, sto stoèrnici,
ernici, ta-
bornici, usta{e,
usta e, wihove
ihove jedinice, zapovjednici i pojedinci, uz blagoslov Bo-
ga i zakona, kada hoho}e,
e, gdje ho
ho}e e i koliko ho}e,
ho e, provode pojedina
pojedina~na,na, grupna i
masovna ubistva mu{karaca,
mu karaca, èna ena i djece, u osnovi samo zato {to to su Srbi, Je-
vreji,
vrej i, Romi.
Romi. Qude ubijaju u ku}ama,
ku ama, na wivama,
ivama, u {umama,
umama, {kolama,
kolama, crkvama,
na putevima, gdje stignu – uvijek u ime Boga i zakona za „„~isto isto}u u hrvatskog na-
roda“.. Istovremeno, otvaraju i niz sabirnih i koncentracionih logora, u ko-
roda“
jima su `rtve
rtve bile svirepo mu mu~ene
ene.. Nezavisna Dràva
Dr ava Hrvatska je postala
fabrika smrti Srba, Jevreja i Roma. Roma.
Jedan od prvih logora koji su osnovani u NDH bio je logor Gospi Gospi}-Ja-Ja-
dovno-Slana.
dovno- Slana. U 132 dana wegovog
egovog postoja
postojawa,, od sredine maja pa do kraja av avgusta
gusta
1941. godine, kada je logor likvidiran intervencijom i italijanske
talijanske vojske, sva-
kodnevno je u logor upuupu}ivano
ivano prosje
prosje~nono 320 nevinih qudi
qudi,, koji su ovdje pri-
stizali bez ikakvih
ikakvih sudskih procesa. N Na
a wegovim
egovim brojnim strati
strati{timatima u Ve-
lebitu i na otoku Pagu, dnevno je, na stravi~an
stravi an na~in,
na in, ubijano 304 mu{kara
mu karaca,
èna
ena i djece s cijelog podru
podru~ja ja NDH.
@rtve
rtve su transportovane teretnim èqezni ezni~kim
kim vagonima za stoku
stoku,, ka-
mionima, zapre
zapre`nim
nim kolima ili dovo dovo|en
enee pje{ice.
pje ice. Putem do logora su bili
natiskani u vozilima, trpjeli glad i è| i redovno bili tu~eni. tu eni.
Dokumenti koji slijede, wih ih 253, odnose se na usta{ke
usta ke zlo~ine
zlo ine izvr{ene
izvr ene
nad srpskim i jevrejskim
jevrejskim narodom u okviru kompleksa usta usta{kih
kih logora Jadov-
no, na wegovim
egovim strati
strati{timtimaa u Velebitu i na otoku Pagu.
U prvom poglavqu
poglav u ovog zbornika iznosi iznosim m tek mali broj dokumenata, wih ih
48, ~ija
ija sadr
sadrìna
ina svjedo
svjedo~i i o genocidnosti zakonodavstva Nezavisne Dr Dràveave
Hrvatske.
20 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
poglav u, Hap
U drugom poglavqu, Hap{ewa, a, zlostavqawa
zlostav a i masovna ubistva, nalazi se
195 dokumenata, i to: u Lici i Gorskom kotaru – 66, u [ibu ibuqini
ini (Triba
(Tribaw)) i
Slanoj na otoku Pagu – 18, Zagrebu, u Karlovcu, Kordunu i Baniji – 37, u sje-
verozapadnoj Hrvatskoj, Slavoniji i Sremu – 28 i u Bosni i Hercegovoni – 46.
Od 195 dokumenata u ovom poglav
poglavqu, u, 105 su dokumenti K Komisija
omisija za utvr
utvr|iva-
iva-
wee ratnih zlo
zlo~ina
ina okupatora i wihovih
ihovih pomaga
pomaga~aa iz vremena 1944 – 1946. go-
dine; 83 dokumenta su zapisni
zapisni~ke ke izjave sa sa~iwene
ene u Komesarijatu za izbegli-
ce i preseqenike
prese enike u Beogradu 1941. i 1 1942.
942. godine, a sedam izjava je dato drugim
organima.
U tre}em
tre em poglavqu
poglav u je 10 dokumenata italijanske provenijencije.
Dokumenti koje objav
objavqujem
ujem ~uvaju
uvaju se u mnogobrojnim arhivima na pod-
ru~ju
ru ju biv
biv{ee Jugoslavije, a u najve
najve}emem obimu u Arhivu Hrvatske u Zagrebu, Ar-
hivu Jugoslavije, Arhivu Srbije i Vojnoistorijskom arhivu u Beogradu, Arh Arhi-i-
vu Bosne i Hercegovine u Sarajevu, hi historijski
storijskim m arhivima u Mostaru, Ba Bawa-a-
luci, Rijeci, Zadru i Karlovcu, Pokrajinskom arhivu u Novom Sadu, Dr Dràv-
av-
nom arhivu u Rimu i u vi vi{e e muzeja i biblioteka.
Dokumenti su nastali 1941, 1942. godine i odmah po zavr zavr{etku
etku rata, u
vrijeme izvr
izvr{ewa a zlo
zlo~ina
ina i neposredno poslije wega ega.. Dali su ih qudi
udi koji su
hap{eni,
hap eni, zlostavqani,
zlostav ani, koji su bili logora{i
logora i u Gospi}u,
Gospi , Jadovnom, Slanoj i
Jasenovcu,, k
Jasenovcu kao
ao i poneki koji su uspjeli pobje pobje}i i sa samog strati
strati{ta ta.
Wihove
ihove izjave su precizne u navo navo|ewu u imena i prezimena u uhap
hap{enih,
enih,
odvedenih i ubijenih u logorima, jer pre preìvjeli
ivjeli navode samo imena i prezi-
mena `rtava
rtava koje su dobro poznavali i zapamtili ih, dok druge koji su bili
s wima
ima iznose samo brojkom.
Za razliku od navo
navo|ewa a imena i prezimena, svjedo~ewe
svjedo e o broju ubijenih
u logorima ili o logorskim kapacitetima je zasnovano na subjektivnim pro-
cjenama. No, bez obzira na razlirazli~iteite procjene o broju ubijenih, dokumenti
predstavqaju
predstav aju autenti~na
autenti na svjedo~anstva
svjedo anstva o zlo~inima
zlo inima ustausta{a a nad Srbima i Je-
vrejima
vrej ima u kompleksu logora Jadovno.
Posebnu vrijednost imaju izjave preìvjelih,
pre ivjelih, date neposredno po izla-
sku iz logora ili u prvim danim
danima a nakon zavr{etka
zavr etka rata. Iz wih ih se upe~at
upe atqi- i-
vo sagledava tragedija srpskog i jevrej
jevrejskog
skog naroda, ali i pogubno djelova
djelovawe kvi-
slin{kog
slin kog re
reìma
ima Nezavisne Dr Dràveave Hrvatske, u kojoj su vladale ne nerazumne
razumne
qudske
udske strasti i najni
najniì nagoni
nagoni.. I danas, poslije pola vijeka, ìva iva su slika
zlog vremena u koje
kojemm se ~ovjek
ovjek najma
najmawe e osje}ao
osje ao ~ovjekom.
ovjekom.
Najve}i
Najve i broj dokumenata objav
objavqujem
ujem u cijelosti, pri ~emu emu je wihov
ihov iz-
vorni tekst dosqedno sa sa~uvan.
uvan. Po
Po{tuju
tuju}i i originalnost dokumenata, pogre pogre{keke
nisu ispravqane,
isprav ane, osim oo~itih
itih daktilografskih i {tamparskih tamparskih gre gre{aka
aka.. Ni-
Ni-
je intervenisano
intervenisano ni u pogledu skra skra}enica,
enica, kojih ima vi vi{e,e, kako terminolo{-
terminolo{-
kih, tako i tekstualnih.
Autor
SADR@AJ 21
FROM THE PREFACE TO THE COLLECTION

OFF THE DOCUMENTS
Summary
Mass crimes on racial and religious basis, as well as crimes because of poli-
tical affiliation, against Communists, anti-Fascist-minded Croats, Muslims and
other people regardless of their nationality or religious background were legali-
zed by law, rules, orders, decisions and various instructions of the Independent
State of Croatia.
Thus, backed by legislature, organs and organizations of the Ustasha state,
groups and individuals, with the blessing of the Church and Law, committed indi-
vidual, group and mass murders of men, women and children just because they
were Serbs, Jews or Gypsies, whenever and wherever they liked and as many
as they liked.
The Ustasha authorities committed mass murders in houses, in the fields, in
forests, in schools, in churches, on roads, anywhere they could, and always in the
name of God and Law, for ”purity of the Croat people”. At the same time they
set up a number of concentration camps where torture and mass crimes and li-
quidations of the undesirables were perpetrated.
The Independent State of Croatia became the factory of death for the Serbs,
Jews and Gypsies where individual, group and mass liquidations of innocent men,
women and children were carried out.
Exactly such a factory of death was the Ustasha concentration camp Ja-
dovno on Velebit and the Slana camp on the island of Pag in 1941. Their nume-
rous places of execution were also there, where several hundred of human lives
was being extinguished every day, already from mid-May to late August 1941,
when these camps were disbanded.
The Serbs and Jews from all over the ISC were arrested and brought there
by trains, trucks, drawn carts or on foot. They were transported in freight trains
in which 70 to 90 men, women and children were pressed together in locked cat cat-
tle wagons, without water and food, featuring signs ”Spoiled fruit”.
In order to understand the documents which follow and which concern the
Ustasha crimes committed against the Serbian and Jewish peoples in the Jadov-
no concentration camp complex and its places of execution on Velebit and on the
island of Pag, only a smaller part of the documents speaking about the genocidal
nature of the laws of the Independent State of Croatia and decisions, orders of
police administrations and other state organs about sending the Serbs and Jews
22 FROM THE PREFACE TO THE COLLECTION OF THE DOCUMENTS
to the Gospi} concentration camp, the Jadovno camp and the Slana camp on the
island of Pag was published in the first chapter of this Collection.
The second chapter contains the documents of the Commission for Esta-
blishing the Crimes of the Occupiers and Their Abettors from 1944 to 1946, minu nu-
ted statements made in the Commissariat for Refugees and Migrants in Belgrade
in 1941 and 1942 and the documents of Italian origin.
The documents are arranged according to territorial and chronological prin-
ciple. All these documents speak about the crimes in the Jadovno concentration
camp complex in 1941.
These documents are kept in many archives in the territory of the former
Yugoslavia, the bulk in the Croat State Archives in Zagreb, in the Archives of
Yugoslavia, the Archives of Serbia, the Archives of the Institute for Military Hi-Hi
story in Belgrade, the Archives of Bosnia-Herzegovina in Sarajevo, in the Histo-
rical Archives in Mostar, the Historical Archives in Banja Luka, the Provincial
Archives in Novi Sad, the State Archives in Karlovac, the State Archives in Za-
dar, the State Archives in Rome and in several museums and libraries.
The documents came into being in 1941 and 1942 and immediately after the
end of the war, i. e. already at the time the crimes were committed. They were
given by the people who had been arrested, manhandled, who were in Gospi} spi},, Ja-
dovno, Slana and Jasenovac concentration camps, and sometimes by the people
who were at very places of executions but managed to escape from there.
Their testimonies – statements- are precise in adducing the given and fami-
ly names of those arrested and shipped to concentration camps, as well as of the
ones killed in the camps, since the survivors adduce only names of those victims
whom they knew well and remembered, whereas for other persons detained and
shipped with them they adduce only numbers. Unlike mentioning concrete first
and family names, when talking about them, witnesses base the numbers of the
killed and the capacities of the camps in their own estimates.
Particularly valuable are the statements of the survivors made right after
they had left the camps or in the first days after the end of the war. The tragedy
of the Serbian and Jewish peoples is clearly reflected in them, as well as the tra-
tra
gedy of the actions of the regime of the Croat Ustasha state in which the basest
passions and instincts, stemming from the ideological basis and pogrom – like
political program of the Ustasha organization reigned.
The documents are being published in their entirety, with scrupulous ob-
servance of their original texts. Only the obvious typing errors were corrected.
Other errors were not corrected. Respecting their originality, no interventions
were made in the text, not even in the case of abbreviations of which there are
several, both terminological and textual.
Author
ZAKONI, ZAKONSKE ODREDBE, NAREDBE, ODLUKE I IZVJE[TAJI 23
USTA[KE
TA KE VLASTI OZAKOWU
KO UJU I PROVODE
MASOVNE ZLOÎNE NAD SRBIMA I JEVREJIMA
Zakoni, zakonske
zakonske odredbe, naredbe, odluke i izvje{taji
Br. 1
Zakletva poglavnika Nezavisne Dràve Hrvatske

egovoj vladi1
dr Ante Paveli}a i ministara u we
„Ja dr. Ante Paveli}, Poglavnik NDH, prisièm Bogu svemogu}emu, sve-
znaju}emu, da }u biti vjeran hrvatskom narodu i sve raditi za we egovo dobro,
da }u ~uvati i braniti nezavisnost dràve Hrvatske, te da }u se u svome radu
dràti usta{kih na~ela. Tako mi Bog pomogao!“
Prije prisege ministara Poglavnik im je upravio ove rije~i:
„Ministri stojite pred sve~anim ~inom u kojem }ete poloìti prisegu
u ~ast kada budete preuzimali u svoje ruke poslove narodne, poslove dràvne,
poslove u NDH. Ja Vam dozivam pred o~i svetost prisege i posqe s edice pred
Bogom i pred hrvatskim narodom za ono {to budete ~inili, va{u odgovornost
pred Bogom i pred hrvatskim narodom za svaki ~in ili propust {to biste ga na
{tetu ili na zlo hrvatskog naroda i NDH u~inili.“ Poslije toga javqa ali su se
redom ministri, koji su polagali prisegu ovako: „Ja Slavko Kvaternik, Ja dr.
Mirko Puk itd... prisièm Bogu svemogu}emu i sveznaju}emu, da }u hrvatskom
narodu, NDH i Poglavniku kao pretstavniku we enog suvereniteta vjeran biti,
da }u ustavne odredbe i zakone weene po{tivati i wih ih se dràti, da }u u svom
radu dobro NDH i naroda hrvatskog uvijek pred o~ima imati i po`rtvovno ga
promicati i da }u sve svoje sile i svoje znawe
zna e uloìti u vr{ewe
{e e svoje du`no-
du`no-
sti. Tako mi Bog pomogao! Amen!“
Ministri su ovu prisegu poloìli ponavqa aju}i rije~i Poglavnika, ko-
ji im je svakome osobno ~estitao poslije poloène prisege.
Nakon toga je zamjenik Poglavnika i Vojskovo|a Slavko Kvaternik po-
zdravio Poglavnika i rekao: „Poglavni~e! U ime hrvatskog naroda, u ime pri-pri
sutnih ministara, obe}ajem ti, da }emo savjesno vr{iti na{e du`nosti. Ti za-
povjedaj, mi }emo slu{ati, Ti odredi, mi }emo raditi! Svi mi i cijeli hrvat-
vat
ski narod za Tobom u ìvot i smrt!”
1
Novak Viktor, Magnum crimen, Beograd 1986, 548.
* Objavqeeno u: Usta{a, Dokumenti o usta{kom pokretu, priredio: Poàr Petar, Za-
greb 1995 (da e: Usta{a, dokumenti), 144.
(daqe:
24 USTA[KE VLASTI OZAKOWUJU I PROVODE MASOVNE ZLOÎNE NAD SRBIMA I JEVREJIMA
Br. 2
Zakonska odredba za odbranu naroda i dràve2
1. Tko bilo na koji na~in povrijedi ili je povrijedio ~ast i ìvotne

interese hrvatskog naroda ili bilo na koji na~in ugrozi opstanak Nezavisne
Dràve Hrvatske, ili dràvne vlasti, pa makar djelo i ostalo samo u poku{a-
ju, ~ini se krivcem zlo~instva veleizdaje.
2. Tko se u~ini krivcem zlo~ina u to~ki 1. navedenoga ima ga sti}i kazna
smrti.
3. Za sudovawe
va e po ovoj zakonskoj odredbi, postavqa
a ministar za pravosu-
|e po potrebi izvanredne narodne sudove od tri osobe, koje imadu suditi hit-
nim postupkom po propisima ukinutog hrvatskog kaznenog postupnika o prije-
kom sudu.3
U Zagrebu, dne 17. travwa
trav a 1941.
Poglavnik
Dr Ante Paveli}, v.r.
Br. 3
Zakonska odredba o zabrani }irilice s Provedbenom naredbom

Ministarstva unutarwih
tar ih poslova i Zakonska odredba
o hrvatskom jeziku, o we
egovoj ~isto}i i o pravopisu
AKONSKA ODREDBA O ZABRANI ]IRILICE4

ZA
1.
Na podru~ju Nezavisne Dràve Hrvatske zabrawu
bra uje se upotreba }i-
rili
ri lice.
2
„Narodne novine“ od 17. trav
travwa a 1941.
* @ivkovi} Nikola – Ka~avenda Petar, Srbi u Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj, Iza-
brana dokumenta, Beograd 1998 (daqe:
(da e: Srbi u NDH), 78; Zlo~ini na jugoslovenskim prostorima u
Prvom i Drugom svetskom ratu, Zbornik dokumenata, Tom I,, Zlo~ini Nezavisne Dràve Hrvatske
1941-1945
1941-1945, Kwi
K iga 1: Zlo~ini Nezavisne Dràve Hrvatske 1941, Beograd 1993 (da e: Zlo~ini NDH),
(daqe:
16; Usta{a, dokumenti, 149.
3
Zakonska odredba je predstavqa ala osnovu za po~etak terora nad Srbima, Jevrejima i
Romima. Ubistva Srba su po~ela ve} 11. aprila 1941, a masovni pokoqi
ko i su dobili nevi|ene razme-
re tokom maja, juna, jula i avgusta 1941. na Kordunu, Baniji, u Lici, Slavoniji, Sremu, Hercego-
vini i Bosni, uop}e na cijelom podru~ju NDH. Srbi su progla{avani za vjekovne neprijateqe te e
hrvatskog naroda, strano tijelo, dose
seqeenike koji moraju biti likvidirani u ime nacionalno ~i-
ste hrvatske dràve.
4
„Narodne novine“, 25. travwa
trav a 1941.
* Zlo~ini NDH, 16; Srbi u NDH, 97; Usta{a, dokumenti, 151; Usta{ki zakoni, Prire- re
(da e: Usta{ki zakoni), 15.
|iva~: Babi} Goran, Beograd 2000 (daqe:
ZAKONSKE ODREDBE, NAREDBE, ODLUKE I IZVJE[TAJI 25
2.
Ova zakonska odredba stupa na snagu danom progla{ewa
{e a u „Narodnim No-
vinama“,
ma“, a provo|ewe
|e e povjerava se ministarstvu unutarwih
tar ih poslova.
U Zagrebu, 25. trav
travwa a 1941. Poglavnik:
Broj: XXV-33- Z.p.-1941.
-33-Z.p. -1941. Dr Ante Paveli}, v.r.
Predsjednik
zakonodavnog povjereni{tva pri Poglavniku:
Dr Milovan @ani}, v.r.
Provedbena naredba Ministarstva unutarwih

tar ih poslova
Zakonskoj odredbi o zabrani }irilice5
1.
Zabrawe
bra ena je svaka upotreba }irilice na cijelom podru~ju Nezavisne
Dràve Hrvatske. To se naro~ito odnosi na cijelo poslovawe
va e svih dràvnih i
samoupravnih tijela, na urede javnog poretka, na trgova~ke i wi
ima sli~ne k
kwi-
ge i dopisivawe
va e i na sve javne napise.
Prema tome nare|ujemo:
da se na cijelom podru~ju Nezavisne Dràve Hrvatske odmah obustavi
svaka upotreba }irilice u javnom i privatnom ìvotu. Svako {tampawe pa e ma
kakvih kwi
k iga }irilicom je zabrawe
bra eno.
Svi javni napisi pisani }irilicom imaju se neodvla~no a najkasnije u
roku od tri dana skinuti.6
2.
Prekr{iteteqi i ove naredbe kaznit }e se po upravnim oblastima nov~ano
10.000 dinara i zatvorom od mjesec dana.
U Zagrebu 25. travwa
trav a 1941. Ministar unutarwih
tar ih poslova
34- . p.–1941.
Broj 34-Z. p.–1941. Dr. Andrija Artukovi}, v.r.
egovoj ~isto}i i o pravopisu7

Zakonska odredba o hrvatskom jeziku, o we
^la
lanak 1.
Jezik, {to ga govore Hrvati, jest po svom izgovoru, po povijestnom raz-
vitku, po svojoj razprostrawe
stra enosti na hrvatskom narodnom podru~ju, po na~i-
5
trav a 1941.
* Zlo~ini NDH, 17; Srbi u NDH, 98; Usta{ki zakoni, 16.
6
Srbi su otpu{tani iz slu`be, hap{eni, ubijani na svojim ogwi{i{tima i u logorima. Wi-
i-
hova imovina je pqa~
p a~kana, a kretawe
ta e ograni~avano. Pod udarom se na{la i Srpska pravoslavna
crkva. Pravoslavna vjera je preimenovana u grko-isto~nu, a pravoslavne vjerske {kole su ukinute.
7
„Narodne novine“, 14. kolovoza 1941.
* Zlo~ini NDH, 512; Usta{ki zakoni, 128.
nu izgovora, po slovni~kim pravilima i po zna~ewu~e u pojedinih rie~i izvorni

i osebujni jezik hrvatskog naroda, te nije istovjetan ni s jednim drugim jezi-
kom, niti je narje~je bilo kojega drugog jezika ili bilo s kojim drugim narodom
zajedni~kog jezika.
Zato se zove „hrvatski jezik“.
^la
lanak 2.
Hrvatski je jezik javno dobro hrvatskog naroda, pa ga nitko ne smije iz-
krivqa avati niti nagr|ivati. Stoga je zabrawe
bra eno u izgovoru i u pisawu
sa u upo-
trebqa
b avati rie~i, koje ne odgovaraju duhu hrvatskog jezika, a u pravilu rie~i
tu|ice, posu|ene iz drugih pa i sli~nih jezika.
Iznimno se mogu upotrebqa
b avati rie~i, koje su ve} zadobile posebno zna-
~ewe,
~e e, te se mogu samo te`ko ili nikako nadomjestiti doma}im rie~ima.
^la
lanak 3.
Zabrawu
bra uje se davati nehrvatska imena i nazive trgovinama, poduze}ima,
zavodima, dru`tvima i bilo kakovim ustanovama, a isto je tako zabrawe
bra eno iz-
iz
vje{avati i postavqaati javno bilo kakove nadpise koji stoje u protimbi s usta-
usta
novama ove zakonske odredbe.
^la
lanak 4.
Hrvatski slu`beni i kwik ièvni jezik jest {tokavsko narje~je jekavskoga
odnosno iekavskoga govora. Gdje je u ikavskom govoru kratko „i“, ima se pisati i
izgovarati „je“ a gdje je u ikavskom dugo „i“, ima se izgovarati i pisati „ie“.
^la
lanak 5.
Na k
kwiièvnim djelima napisanim na bilo kojem narje~ju ili govoru
ima se na istaknutom mjestu vidqi
d ivo ozna~iti, da je napisano na odnosnom na-
rje~ju.
^la
lanak 6.
Mjesto neodre|enog glagolskog oblika ne smije se u budu}em vremenu upo
upo-
trebqa
b avati „da“ sa sada{wim
im vremenom.
^la
lanak 7.
Na hrvatskom se jeziku ima pisati po korienskom, a ne po zvu~nom pra-
vopisu.
^la
lanak 8.
Ministarstvo }e nastave postaviti naredbenim putem povjerenstvo, koje
}e odrediti sve potrebno, da se ustanove ove zakonske odredbe privedu u djelo, i
koje }e se brinuti, da se hrvatski jezik o~isti, a pravopis ustali u duhu ove
zakonske odredbe, te }e ujedno propisati i kazne za za{titu ~isto}e jezika i
pravopisa.
ZAKONSKE ODREDBE, NAREDBE, ODLUKE I IZVJE[TAJI 27
^la
lanak 9.
Dok povjerenstvo, spomenuto u ~l. 8, ne izradi kona~na pravila hrvat-
skog pravopisa u duhu ove zakonske odredbe, mo}i }e se privremeno u {kolama
upotrebqa
b avati kwi
k ige prire|ene na temequ
me u ministarske odredbe o pravopisu
od 23. lipwaa 1941.
^la
lanak 10.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo} danom we
ezina progla{ewa,
{e a, a
provedba se povjerava ministru nastave.
Dano u Zagrebu, dne 14. kolovoza 1941.

Broj CCLI
CCLIX-1083-
-1083-Z-p.-1941.
.-1941.
Poglavnik
Ministar nastave: Nezavisne Dràve Hrvatske:
Dr. Mile Budak,
dak, v.r. Dr. Ante Paveli},
li}, v.r.
Predsjednik
Zakonodavnog povjerenstva
Ministar:
Dr. Milovan @ani}, v.r.
Br. 4
anstvu8
Zakonska odredba o dràvqan
To~ka 1.
Dràvni pripadnik je osoba, koja stoji pod za{titom Nezavisne Dràve
Hrvatske.
Dràvno pripadni{tvo sti~e se po propisima zakonske odredbe o dràv-
àv
nom pripadni{tvu.
To~ka 2.
Dràvqa anin je dràvni pripadnik arijskog porijetla,
tla, koji je svojim
dràwem
à em dokazao, da nije radio protiv oslobodila~kih te`wi
` i hrvatskog na-
roda i koji je voqan
vo an spremno i vjerno sluìti hrvatskom narodu i Nezavisnoj
Dràvi Hrvatskoj.
.................................
U Zagrebu, 30. trav
travwa
a 1941.
8
„Narodne novine“ od 30. trav
travwa
a 1941.
* Zlo~ini NDH, 22; Srbi u NDH, 150; Usta{a, dokumenti, 160; Usta{ki zakoni, 18.
Br. 5
za titi arijske krvi i ~asti hrvatskog naroda9

Zakonska odredba o za{
To~ka 1.
Brak @idova i inih osoba, koje nisu arijskog porijetla s osobama arijskog
porijetla, je zabrawen.
bra en. Isto tako je zabrawen
bra en brak osobe, koja pored arijskih
predaka ima jednog predka drugog koqe
ko ena po rasi @idova ili drugog europskog ne-
ne
arijca s osobom, koja je po rasi jednakog porijetla.
Koje osobe vrijede kao @idovi ili nearijci odre|uje zakonska odredba o
rasnoj pripadnosti.
To~ka 2.
Posebna dozvola za sklapawe
pa e braka potrebna je u slijede}im slu~ajevima:
1. za brak osobe sa dva predka drugog koqe
ko ena @idova po rasi s osobom, koja
imade jednog predka drugog ko koqeena europskog nearijca po rasi, ili s osobom, ko-
ja je arijskog porijetla,
2. za brak osobe, koja imade me|u
|u predcima pripadnike drugih neeurop-
skih rasa s osobama isto takvog porijetla, ili s osobom, koja imade jednog ili
dva predka drugog koqe
ko ena @idova po rasi ili jednog predka drugog koqe
ko ena Ci-
Ci
ganina po rasi, ili s osobom arijskog porijetla,
3. za brak izme|u dràvqa anina i dràvnih pripadnika, ukoliko nisu po
to~ki 1. zabrawe
bra eni.
Dozvolu za takav brak izdaje ministarstvo unutarwih
tar ih poslova po saslu-
{awu
{a u rasnopoliti~kog povjerenstva.
To~ka 3.
Izvanbra~no spolno op}ewe
}e e @idova ili ine osobe, koja nije arijske krvi,
sa ènskom osobom arijskog porijetla je zabrawe
bra eno.
Mu{ka nearijska osoba, koja se ogrije{i protiv ove zabrane po~i
~iwaa zlo-
~in oskvrnu}a rase, te se ka`wa
` ava sa zatvorom ili tamnicom. U naro~ito te{-
te{
kim slu~ajevima, napose ako se radi o silovawu
va u nevine devojke, moè se izre-
}i smrtna kazna.
To~ka 4.
@idovi ili ine osobe, koje nisu arijskog porijetla, ne smiju zaposliti u
ku}anstvu ènske osobe arijskog porijetla ispod 45 godina starosti.
To~ka 5.
Nearijcima i dràvnim pripadnicima je zabrawe
bra eno izvje{awe
{a e dràvne
i narodne zastave i isticawe
ca e hrvatskih narodnih boja i emblema.
9
trav a 1941.
* Zlo~ini NDH, 25; Srbi u NDH, 89; Usta{a, dokumenti, 163; Usta{ki zakoni, 22.
Sve promjene ìdovskih prezimena koje su izvr{ene poslije 1. prosinca

1918. stavqaaju se izvan krijeposti, te se imaju zamjeniti sa prvotnim prezi-
menom.
Tko je @idov odre|uje zakonska odredba o rasnoj pripadnosti.
To~ka 6.
Ministar za unutarwe
tar e poslove izdat }e naredbu o provedbi ove zakon-
ske odredbe.
To~ka 7.
{e a u Narodnim no-
vinama.
Zagreb, 30. trav
travwaa 1941. Poglavnik:
Broj: XLIV
LIV-67- Z.p. – 1941.
-67-Z.p. Dr. Ante Paveli}, v.r.
Predsjednik zakonodavnog
povjereni{tva pri Poglavniku:
Dr. Milovan @ani}, v.r.
Br. 6
Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti10
To~ka 1.
Arijskog porijetla je osoba, koja potje~e od predaka, koji su pripadni-
ci europske rasne zajednice ili koji potje~u od potomaka te zajednice izvan
Europe.
U koliko za stanovite slu`be ne postoje druge odredbe arijsko se pori-
jetlo dokazuje krsnim (rodnim) i vjen~anim listom predaka prvog i drugog ko-
qeena (roditeqa
te te djedova i baka). Kod pripadnika islamske vjerske zajednice,
koji ne mogu pridonijeti navedene isprave, potrebno je pismeno posvjedo~ewe
~e e
dvojice vjerodostojnih svjedoka, koji su poznavali wi
ihove predke, da me|u
|u wi-
ma nema osoba nearijskog porijetla.
U dvojbenim slu~ajevima donosi odluku ministarstvo unutarwih
tar ih poslova
na prijedlog rasnopoliti~kog povjerenstva.
To~ka 2.
Osobe, koje pored arijskih predaka imaju jednog predka drugog koqe
ko ena @i-
@i
dova ili drugog europskog nearijca po rasi izjedna~uju se na sticawe
ca e dràv-
qan
anstva s osobama arijskog porijetla.
10
„Narodne novine“ 30. trav travwa
a 1941.
* Zlo~ini NDH, 23; Srbi u NDH, 87; Usta{a, dokumenti, 160; Usta{ki zakoni,19; Mi-
leti} Antun, Koncentracioni logor Jasenovac, Dokumenta, I-
I-II
III,, Beograd – Jasenovac 1986-87
ti}, I-
e: Mileti
(daqe:
(da I-II
III),
), II
III,, 16.
Osobe sa dva predka drugoga koqe

ko ena @idova po rasi tako|er mogu biti
obzirom na dràvqan anstvo izjedna~ene s osobama arijskog porijetla, u koliko
to u to~ki 3. nije druga~ije odre|eno.
To~ka 3.
Kao @idovi u smislu ove zakonske odredbe vrijede:
1. Osobe, koje potje~u barem od troje predaka drugog ko
koqeena (djedova i baka),
koji su @idovi po rasi. Djedovi i bake vrijede kao @idovi, ako su Mojsijeve
vjere ili su se u toj vjeri rodili.
2. Osobe, koje imaju dva predka drugog kokoqeena, koji su @idovi po rasi, i
to u ovim slu~ajevima:
a) ako su bile 10. trav
travwaa 1941. pripadnici mojsijeve vjere ili ako su
kasnije na tu vjeru pre{li,
b) ako imaju bra~nog druga, koji vrijedi kao @idov u smislu 1.,
c) ako su poslije stupawa
pa a na snagu ove zakonske odredbe sklopili brak
s osobom, koja ima dvoje ili vi{e predaka drugog koqe
ko ena @idova po rasi, i popo
tomci iz takvoga braka,
d) ako su nezakonita djeca sa @idovom u smislu 1., a rode se poslije
sije~wa
~ a 1942.,
e) ako ministarstvo za unutarwe
tar e poslove na obrazloèni prijedlog
rasnopoliti~kog povjerenstva odlu~i, da vrijede kao @idovi.
3. Osobe, ro|ene izvan teritorija Nezavisne Dràve Hrvatske od rodite-
qaa koji ne potje~u iz Nezavisne Dràve Hrvatske ako su bile 10. travwatrav a 1941.
mojsijeve vjere ili imaju najmawe
ma e dvoje predaka drugoga koqe
ko ena @idova po ra-
si, ili vrijede kao @idovi u smislu zakona zemqe, e, iz koje potje~u.
4. Osobe, koje su posli
slije stupa
pawaa na snagu ove zakonske odredbe sklopile
obilaèwem
è em zakonske odredbe o za{titi arijske krvi brak, koji je zabrawen bra en
i wiihovi potomci,
5. Osobe, koje su nezakonita djeca @idova u smislu 1.
To~ka 4.
Kao Ciganin u smislu ove zakonske odredbe vrijedi osoba, koja potje~e od
dvaju ili vi{e predaka drugog koqe
ko ena, koji su Cigani po rasi.
To~ka 5.
Kod ministarstva unutarwih
tar ih poslova osniva se rasno politi~ko povje-
renstvo, koje dona{a mnijewa
je a i prijedloge u svim dvojbenim slu~ajevima rasne
pripadnosti.
Kona~no rje{e{ewee u dvojbenim slu~ajevima rasne pripadnosti dona{a mi-
mi
nistarstvo unutarwih
tar ih poslova.
Propise o ustrojstvu i djelokrugu rada toga povjerenstva izdati }e mi-
nistarstvo unutarwih
tar ih poslova posebnom naredbom.
To~ka 6.
Osobama, koje su se prije 10. travwa
trav a 1941. iskazale zaslu`nima za Hrvat-
vat
ski narod, napose za we egovo oslobo|ewe,
|e e, kao i wiihovim bra~nim drugovima, s
kojima su sklopile brak prije stupawa
pa a na snagu ove zakonske odredbe i potom-
cima iz takvog braka, u koliko bi se na te osobe mogla odnositi ova naredba, mo-
è poglavar dràve izvan propisa ove naredbe priznati sva prava koja pripa-
daju osobama arijskog porijetla.
To~ka 7.
Provedba ove naredbe povjerava se ministru unutarwih
tar ih poslova.
To~ka 8.
{e a u Narodnim no-
vinama.
Broj: XLV
LV – 67 Z.p. 19
1941.
41. Poglavnik:
Predsjednik zakonodavnog Dr. Ante Paveli}, v.r.
povjereni{tva pri poglavniku:
Dr
r Milovan @ani}, v.r.
Br. 7
Naredba za eva
evakuaciju Srba u Zagrebu koji stanuju
u odre|eenim sjevernim dijelovima grada11
Rok evakuacije traje 48 sati

Zagreb, 7. svibwa.
a. Redarstveno ravnateqstvo
te stvo u Zagrebu izdalo je danas
ovaj oglas:
Odre|ujem, da se u roku od 48 sati provede evakuacija svih stanovnika
Srba, koji stanuju sjeverno od cestovnog poteza ukqu
uk u~ivo Splavnica, sjeverna
strana Ilice, do Ili~kog trga ukquuk u~ivo Ili~ki trg, Kukuqe
ku evi}eva ulica,
Zelengaj preko Prekri`ja do [e estinske mitnice. Nadaqe
da e potez Splavnica,
Tkal~i}eva ulica, Medvedgradska ulica sve do mitnice na Ksaverskoj cesti.
Svi
Sv i stanovnici Srbi koji stanuju na naprijed ozna~enom podru~ju, imadu se
u gorwem
gor em roku bezodvla~no preseliti u dio grada ju`no od gore navedenog ce-ce
stovnog poteza.
Svi odnosni ku}evlasnici odgovaraju po postoje}im zakonskim propisi-
ma za provedewe
de e predwe e odredbe.
U Zagrebu, 7. svibwa a 1941. Ravnateq
te redarstva:
Marijan I. Nik{i}, v.r.
11
„„Hr
Hrvatski narod“, br. 85, 8. svibwa
a 1941, 3.
* Usta{a, dokumenti, 172.
Br. 8
Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo po danu12
Zagreb, 7. svibwa.
a. Redarstveno ravnateqstvo
te stvo u Zagrebu izdalo je danas
ovu odredbu:
Redarstveno ravnateqstvo
te stvo u Zagrebu izdaje radi op}ega znawa
zna a i obdr-
àvawa
va a slijede}u
O D R E D B U:
1. Stanovnici grada Zagreba srpsko-pravoslavne vjere, smiju se kretati

na podru~ju grada Zagreba od 8 sati prije podne do 6 sati poslije podne. Od 6
sati poslije podne pa do osam sati ujutro ne smiju izlaziti i imadu se zadr-
àvati u svojim stanovima.
2. Ulaz na podru~je grada Zagreba kao i izlaz sa podru~ja grada Zagreba
je za osobe pravoslavne vjere zabrawen.
bra en.
Ova odredba stupa odmah, na snagu.

Ravnateq
te redarstva:
Marijan I. Nik{i}, v.r.
Br. 9
Zakonska odredba o za{

za titi narodne i arijske
kulture hrvatskog naroda13
Par. 1.
@idovi po rasi ne smiju nikakvom suradwomom utjecati na izgradwu u na-
rodne i arijske kulture, pa im se zabrawu
bra uje svako sudjelovawe
va e u radu, orga-
nizacijama i ustanovama, dru{tvenog, {portskog i kulturnog ìvota hrvat-
skog naroda uop}e, a napose u kwi
k ièvnosti, novinarstvu, likovnoj i glazbenoj
umjetnosti, urbanizmu, kazali{tu i filmu.
Par. 2.
Provedba ove zakonske odredbe povjerava se nadle`nim ministarstvi-
ma bogo{tovqaa i nastave, udru`be i unutarwih
tar ih poslova.
12
„„Hr
Hrvatski narod“, br. 85, 8. svibwaa 1941, 3.
* Usta{a, dokumenti, 172.
13
„Narodne novine“, 4. lipwa a 1941.
* Zlo~ini NDH, 73; Srbi u NDH, 90; Usta{ki zakoni, 34.
Par. 3.
{e a u „Narodnim no-
ma“ 14
vinama“.
U Zagrebu, 4. lipwaa 1941. Poglavnik:
Dr. Ante Paveli}, v.r.
Broj: CXLVII – 333- Z.p. – 1941.
333-Z.p.
Ministar bogo{tovqa a i nastave:
Dr. Mile Budak, v.r.
Ministar udru`be:
Dr. Jozo Dumanxi},
man i}, v.r.
Ministar unutarwih
tar ih poslova:
Dr. Andrija Artukovi}, v.r.
Br. 10
Naredba vojskovo|e
e Slavka Kvaternika o obaveznoj prijavi
Srbijanaca gradskim poglavarstvima i redarstvima15
NAREDBA
o du`nosti prijave Srbijanaca
Pozivaju se svi Srbijanci, koji borave na teritoriju Nezavisne Dràve

Hrvatske, da se u roku od 10 dana ra~unaju}i od dana progla{ewa
{e a ove naredbe
prijave op}inskom, odnosno gradskom poglavarstvu svog boravi{ta, a u gradu
Zagrebu redarstvenom ravnateqstvu.
te stvu.
Ova se naredba odnosi na sve Srbijance, koji su se doselili na podru~je
Nezavisne Dràve Hrvatske poslije 1. sije~wa~ a 1900. godine, kao i na wi
ihove
potomke ma kojega oni zvawa
zva a bili, dakle i na seqa
se ake.
Ova naredba obuhva}a i osobe koje se nalaze u pritvorima ili bolnicama.
Tko se od navedenih ne odazove ovom pozivu na prijavu u ozna~enom roku,
smatra}e se ratnim zarobqe
b enikom i bit }e odveden u zarobqe
b eni~ki logor.
Prijavqe ene unosit }e op}insko, odnosno gradsko poglavarstvo u popis po
redu prijave rednim brojem i prijavqe enom izdavati potvrdu.
14
Usta{ka rasna revolucija je bila usmjerena protiv Srba, Jevreja i Roma. Srbi su pro-
gla{avani za vjekovne neprijate teqee hrvatskog naroda, strano tijelo i doseqe
se enike na tlo Hrvat-
ske, a „~i{}ewe“
}e e“ hrvatske nacije sprovo|eno je fizi~kim uni{tavawem,
va em, preseqa
se avawem
va em i po-
kr{tavavawemem srpskog pravoslavnog naroda. „Legalizacija“ antisrpske politike u NDH nastavqe- e-
na je masovnim ubistvima Srba, koja su otpo~ela ve} krajem maja 1941. godine i trajala do oslobo-
|ewa
|e a od fa{izma, do maja 1945.
Najekstremniji predstavnici rimokatoli~ke hijerarhije smatrali su da je pokr{tavawe va
pravoslavaca wi ihov povratak na „vjeru svojih otaca“.
Uni{tava vawem
em Jevreja usta{e su slijedile weema~ku rasisti~ku politiku.
15
„Narodne novine“, br. 43, godina 1941.
* Zlo~ini NDH, 93; Usta{a, dokumenti, 191; Mileti ti}, II
III,, 19.
Po izmaku propisanog roka za prijavu op}inska }e poglavarstva prepis

popisa dostaviti nadle`noj kotarskoj oblasti, a gradska poglavarstva kotar-
skoj oblasti svog sjedi{ta.
Za op}insku upravu odgovorne osobe (na~elnici i drugi) koji na~ine ka-ka
kav propust odnose}i se na ovu naredbu, bit }e potegnute na kaznenu odgovor-
nost po propisima, koji vrijede za ka`wa
` avawe
va e onih, koji sakrivaju pobjegle
ratne zarobqe
b enike i otpu{tene od slu`be.
Isto tako postupat }e se sa svakim, za koga se dokaè da je znao za Srbi-
janca, koji se ne prijavqen
en krije, a ne bude to vlasti prijavio.
Kotarski predstojnici imadu du`nost da se pobrinu, da podru~na op}in }in-
ska poglavarstva provedu uredovawa
va a po ovoj naredbi.
Obzirom na va`nost i hitnost predmeta du`ni su svi dnevnici, koji iziz
laze na podru~ju Nezavisne Dràve Hrvatske na vidnom mjestu od{tampati
ovu naredbu.
Sve kotarske oblasti i sva op}inska poglavarstva i redarstveno rav-
nateqstvo
nate stvo u Zagrebu du`ni su ovu naredbu odmah proglasiti ne ~ekaju}i do-
stavu.
U Zagrebu dne 7. lipwa a 1941. U zastupawu
pa u ministra
Broj 372 Z.p. 1941. unutarwih
tar ih poslova
Vojskovo|a:
Slavko Kvaternik, v.r.
v.r.
Br. 11
Nalog Ravnateqstva
te stva za javni red i sigurnost NDH ùpskim
redarstvenim ravnateqstvi
te stvima o upu}ivawu
va u svih nepo}udnih
Srba i Jevreja u koncentracioni logor Gospi}16
RAVNATEQSTVU
TE STVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST ZA NDH
Broj: 8993 U Zagrebu,

Predmet: Smje{ta
tawe
e interniraca. dne 8. srpwaa 1941.
@UPSKOM REDARSTVENOM RAVNATEQSTVU

TE STVU – SVIMA
REDARSTVENOM RAVNATEQSTVU
TE STVU U ZAGREBU
PREDSTOJNI
NI^TVO
TVO GRADSKOG REDARSTVA – SVIMA
Kada interes javne sigurnosti zahtijeva odstrawewe

stra e nepo}udnih osoba iz
wi ~ ake17 i @idove (i koji su pre{li
ihovog boravi{ta imade se sve grkoisto~wa
16
AVII,, a. NDH, k. 180, reg. br. 10-1.
AVII
* Srbi u NDH, 166; Mileti ti}, I,, 52.
17
Pravoslavci.
na katoli~ku vjeru poslije 10. travwa

trav a 1941.) slati u Gospi} na dispoziciju
@upskog redarstvenog Ravnateqstva,
te stva, u Gospi}u, a nikoga vi{e u koncentraci-
ci
oni logor „Danica“ u Koprivnici.18
Katolike i Muslimane nema se slati u Gospi}.
ZA DOM SPREMNI!
M. P.
Po nalogu ravnateqa
te
Pomo}nik
Obertinski, v.r.
Br. 12
1
Proglas Srbima da se prijave Ravnateqstvu

te stvu
usta{kog redarstva u Zagrebu19
usta
(bs) Z a g r e b, 9. srpwa.
a. Ravn
naateqstvo
te stvo Usta{kog redarstva Nezavisne
Dràve Hrvatske u Zagrebu izdalo je danas slijede}i proglas za Srbe:
Pozivaju se svi Srbi, mu{koga i ènskoga spola, to jest pravoslavci, bez
obzira da li su pre{li na drugu vjeru, od 16. do 60. god. ìvota, da se prijave
radi evidencije kod Ravnateqstva
te stva Usta{kog Redarstva Nezavisne Dràve Hr-
vatske u Zagrebu, Zvonimirova ul. br. 5. I kat.
Koji se ne odazovu, bit }e odvedeni na prisilni rad u logore. Prijave
moraju slijediti svakog dana od 8 sati i to:
ê
^ etvrtak 10. srpwa a 1941. svi od A-G,
A-G,
petak 11. srpwa a 1941. od H-N,
H-N,
subota 12. srpwa a 1941. od O-@,
O-@,
Zagreb 9. srpwa
a 1941. god.
Ravnate
teq Usta{kog Redarstva
Nezavisne Dràve Hrvatske
BO@IDAR CEROVSKI, v.r.
18
Koncentracioni logor u Koprivnici se nalazio u prostorijama nekada{we e tvornice
hemijskih proizvoda „Danica“. Osnovan je 15. aprila 1941. godine, a prvi logora{i su u we
ega sti-
sti
gli tre}eg dana po osnivawu,
va u, 18. aprila. Prva masovnija grupa, 510 Srba s podru~ja Grubi{nog
Poqa,
a, dopra}ena je u ovaj logor iz Zagreba 29. aprila oko 17 sati. Nakon toga su stizali tran-
sporti iz Bjelovara, Karlovca, Ogulina, Vara`dina, Sarajeva, Bijeqi je ine, Bawa
Ba aluke, Bosanske
Dubice, Tuzle i drugih mjesta Nezavisne Dràve Hrvatske. Na teretnim èqe è ezni~kim vago-
nima za stoku je obi~no pisalo „Pokvareno vo}e“.
Prvi zapovjednik logora je bio Martin Nemec, a poslije we ega Nikola Herman, koji je
ujedno bio i usta{ki povjerenik za grad i kotar Koprivnicu.
Nemec i Herman su direktive i zadatke primali od Eugena Kvaternika, Mije Babi}a i
Mije Bzika. Pored wih,ih, u logor je dolazio i ministar unutra{wih
ih poslova Andrija Artukovi}.
Osniva
vawe e logora su vrlo aktivno pomogli Nijemci.
19
Novi list“, br. 72, 10. VII
„„No II 1941, 7.
Br. 13
1
Spisak od osam Srba koje je Redarstveno ravnateqstvo

te stvo u Sarajevu
uputilo prvim transportom u koncentracioni logor Gospi}20
REDARSTVENO RAVNATEQSTVO TE STVO U SARAJEVU.

Prez. Br. 520/41.
Sarajevo, dne 12. srpwa
a 1941. g.
Prilog: 1 popis.
IZASLANIKU VLADE SLOBODNE DR@AVE HRVATSKE
Predstojniku za javni red i sigurnost

S A R A J E V O.
âst
ast mi je dostaviti popis lica, koja su odre|ena da sa prvim transpor-
tom odu u Gospi} u internaciju. –
Po odredbi Ravnateqa,
te a,
[
[efef Prezidijala:
M. P. (Potpis ne~itak)
1. TRANSPORT.–
POPIS
lica koja su odre|ena da sa prvim transportom odu u internaciju u Gospi}
Red. God. Razlog

Prezime i ime: Zanimawe:
ma e:
broj star. internacije:
1. û
ukovi} Mihailo 37 privatnik ~etnikovawe
va
2. û
ukovi} Velimir 25 trgovac ~etnikovawe
va
3. Maru{i}
Maru{i} Miroslav 36 èq. slu`b. ~etnikovawe
va
4. Pandurovi} Boò 43 kroja~ ~etnikovawe
va
5. Boì} Miladin 22 radnik ~etnikovawe
va
6. Jankovi} Slobodan 21 radnik ~etnikovawe
va
7. @ivkovi} Mile 23 radnik ~etnikovawe
va
8. Tanasilovi} Spasoje 24 èq. slu`b. ~etnikovawe
va
Sarajevo dne 12. srpwa
a 1941.
Po odredbi Ravnateqa,
te a,
[
[efef Prezidijala:
M. P. (Potpis ne~itak)
20
Arhiv OS, a. NDH, k. 169, reg. br. 9/1-2.
ti}, II
* Mileti III,, 30.
Br. 14
Telefonski nalog Usta{

Usta kog redarstva Zagreb Velikoj ùpi Hum
u Mostaru da se Srbi intelektualci svakodnevno, u grupama
od 20 do 30, upu}uju u koncentracioni logor Gospi}21
Telefonski nalog!
Imade se postepeno svakog dana po~eti sa upu}ivawem
va em u koncentracio-
ni logor u Gospi} Srbe, financijalno i intelektualno ja~ih u grupicama od
20 – 30 qu
udi i to iz takozv. sela, zaselaka sa pravoslavnim ìteqstvom.
te stvom. Ima-
de se postupati takti~no i pristojno.22
Zagreb 19. srpwa
a 1941.
Zamjenik Usta{kog redarstva
Br. 15
1
Nalog Ravnateqstva
te stva usta{
usta kog redarstva NDH u Zagrebu
velikim ùpama za hap{ewee i otpremawe
ma e Srba, Jevreja
i komunista u koncentracioni logor Gospi}23
RAVNATEQSTVO
TE STVO USTA[KOG
TA KOG REDARSTVA
NEZAVISNE DR@AVE HRVATSKE U ZAGREBU
Broj: tajni: I/1941.

/1941. Zagreb, dana 23. srpwa
a 1941.
Predmet: Pritvara
rawee i otpremawe
ma
u zbirali{te, Srba i @idova
– komunista – okru`nica.
Osobno!
@UPAMA 1 – 22.24
21
AVII, a. NDH. k. 189, reg. br. 21/
AVII 21/I.
* Srbi u NDH, 216; Mileti ti}, I,, 56.
22
U namjeri da kontroli{u srpski ìvaq usta{ki „stoèri“ i „stanovi“ su izdali sli sli-
jede}e nare|e
|ewe:e:
„Smjesta obavijestite sve pravoslavce Va{e op}ine preko seoskih knezova, da nesmiju izi
izi-
}i iz svog sela bez bijele trake na lijevoj ruci na kojoj mora biti latinicom napisano PRAVO-
SLAVAC.
Tko se ogrije{i o naredbu biti }e uhap{en i najstroìje ka` `wen.“
en.“
(AV
AVIIII,, a NDH, k. 313 ti}, I,, 56)
313.. reg. br. 55/1; Mileti
23
AVII
AV II,, a. NDH, k. 89, reg. broj 3l/7.
* Zlo~ini NDH, 366; Srbi u NDH, 216; Mileti ti}, I,, 56.
24
Teritorija NDH bila je podijeqedije ena na 22 Velike ùpe.
USTA[KOM
TA KOM POVJERENI
NI[TVU
TVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU
TI 25
– SARAJEVO – G. FRANCETI]
Poziva se naslov, da odmah izda shodnu odredbu podru~nome Redarstve-

nom ravnateqstvu,
te stvu, Ravnateqstvu
te stvu usta{kog redarstva u koliko su ve} takva
osnovana u sjedi{tima @upa, Predstojstojni{tvima redarstva i kotarskim obla-
stima u mjestima gdje nema Redarstva, da se najnu`nije izvr{i pritvarawe
ra e
svih @idova i Srba – pravoslavaca, koji su bili poznati ve} kao komunisti,
bilo pak da su i malo sumqi ivi, da su skloni tome pokretu.
Iste
ste mjere vaqa
va a poduzeti i protiv komunista katoli~ke ili muslimanske
vjeroispovjesti, kao i drugih time, da se pridrè do da
daqweega u pritvoru, dok
Srbe i @idove ima se smjesta odpremiti u zbirali{te (konc. logor) Gospi}.26
O uspjehu te broju otpremqe enih odnosno pritvorenih osoba vaqa
va a ùrno
podnijeti neposredan kratak izvje{taj sa osobnim podacima (prezime, ime, za-
za
nimawe
ma e te odakle je) pozivom na broj gor
gorwi.
i.
ZA DOM SPREMNI!
M. P.
RAVNATEQ
TE USTA[KOG
TA KOG REDARSTVA
NEZAVISNE DR@AVE HRVATSKE:
CEROVSKI 27 v.r.
ROVSKI,
25
Jure Franceti}, usta{ki pukovnik Paveli}eve tjelesne bojne, poznate „Crne legije“.
Zbog kvara na avionu, spustio se 22. decembra 1942. na slobodnu partizansku teritoriju, u blizi-
ni sela Mo~ila kod SluSluwaa na Kordunu. Mje{tani su ga prepoznali i, znaju}i za we egove zlo~ine
koje je po~inio nad nevinim stanovni{tvom Bosne i Like, predali ga partizanima, koji su ga ubi ubi-
li 27. decembra. Paveli} ga je proglasio vitezom a Stepinac, kao predsjednik biskupskog duhov-
nog stola, odobrio da se unese u molitvenik, veli~aju}i we egove „podvige“. (Miletiti}, I,, 57)
26
Prema „Spomenici pravoslavnih sve{tenika – `rtava fa{isti~kog terora i palih u
NOB-u“, te mojim istraìva vawiima, u koncentracionom logoru Gospi} – Jadovno – otok Pag ubije- je
ni su slijede}i pravoslavni arhijereji, sve{tenosluìte teqi,
i, |akoni, monasi, teolozi i bogosloslo-
vi: Andri} Jove ê edomir, Ban Nikola, Bjegovi} Steve Jovan, Bogunovi} Jove Nikola, Boì} Mi Mi-
lana Milan, Brakus Danilo, Brki} \oke oke Vladimir, Budimir M. Ilija, Vuji} Nikola, Vuki}
Milan, Vu~ini} Rade Petar, Gakovi} Marka Bogo goqub,
ub, Ga{i} \.. Vojislav, Gospi} M. \oror|e, Gro-
zdani} Save \uro,
uro, Grozdani} Save Jovan, Dikli} Rade Milan, Dokmanovi} Ilije Milan- lan-Qu uti,
Do{en Mane Milojko, Duji} P. Vladimir, \uki} uki} Todora Milan, @ivadinovi} ê edomira Lazar,
Zimo
mowi}i} Bogdana Petar, mitropolit dabro-bosanski, Ili} Vu~ena Ilija, Jerkovi} Dmitra Di Di-
mitrije, Jerkovi} Milan, Jovanovi} R. Mihajlo-Miko, Jovi} S. Sevastijan, Katani} Pavle, Ko-
sanovi} Teofan, Krajnovi} \ure ure Aleksandar, Krwe
Kr evi} Luke Du{an, Kr Krwi}
i} C. Qu ubomir, La-
vrwa
vr a Spaso, Lali} Jove Bogdan, Landup Pantelija, Magara{evi} Du{ana Jovan, Majstorovi}
Ilije Petar, Mandi} Trivuna Milo{, Marin Jove Adam, Marjan Gojka Georgije-\uro, je- uro, Marko-
vi} J. Risto, Milojevi} \oror|e, Nasadil Franti{eka Stanislav, Nedi} Emilijan, Ne{kovi} Ti-
homir, Obradovi} T. Pavle, Pavlica Jovana Ilija, Panteli} Luke Dimitrije, Pawko Pa kovi} Vuja-
din, Petrovi}-Ko{ovi} Antim, Popovi} Milenko, Popovi} \.. Stevan, Raj~evi} Jovana Milan,
Raj~evi} S. Uro{, Ra{eta Jovana Petar, Stanisavqe evi} Ise Rade, Stanojevi} Jovan, Stepanov
Save Ja{a, Stija~i} V. Matija, Stojanovi} Petra \uro-uro-\or
or|e, Subotin Metodije, Tovirac Cvi- Cvi
jana Petar, Todorovi} Maksima Konstantin, Trlaji} Stefana Svetozar – Sava, episkop gorwo- gor o-
karlova~ki, ]ulumovi} Antim, ]ur ur~i} \ure
ure Stevan, ûupovi} Aleksandar, û uturi} Jovan,
[kokori} M. Qu ubomir i [trtrbac Pane Damjan.
27
Boìdar.
Br. 16
Nalog Ravnateqstva
te stva usta
usta{kog redarstva u Zagrebu
velikim ùpama da izvr{ee popis svih Srba28
RAVNATEQSTVO
TE STVO USTA[KOG
TA KOG REDARSTVA
NEZAVISNE DR@AVE HRVATSKE U ZAGREBU
Broj: Tajni: 2/1941. – II

II.
Prepis. Zagreb, dana 23. srpwa
a 1941.
Predmet: Registrira
rawe
e Srba – pravoslavaca –
okru`nica. –
OSOBNO:
@UPAMA 1-22.
USTA[KOM
TA KOM POVJERENI NI[TVU
TVU ZA BOSNU I HERCEGOVINU
S A R A J E V O – G. F R A N C E T I ].
Naslov se poziva da prema uzorcima priloènih tiskanica izda shodnu

odredbu Redarstvenom Ravnateqstvu,
te stvu, Ravnateqstvu
te stvu Usta{kog Redarstva, u ko-
liko su ve} takva osnovana u sjedi{tima @upa. – Predsjedni{tvima Redar-
stva i Kotarskim oblastima u mjestu, gdje nema redarstva, da svako na svome
podru~ju tj. sjedi{tvu redarstva, Kotarske oblasti (grad, mjesto), provede u
roku od 15 dana registrirawe
ra e svih Srba, kao i onih, koji su bili kada pravo-
slavne vjere.29
Vaqa
Va a ispuniti najprije upitne listove, a zatim samo najva`nije podat-
ke (li~no i porodi~no-vjerske), prepisati u kartone, te sloìti kartoteku po
brojevima i abecednim redom. –
Kartoteku treba voditi u duplikatu, od kojeg }e se jedan primjerak sla-
ti ovom Ravnateqstvu.
te stvu. –
28
AVII,, a. NDH, k. 156, reg. br. 1/1.
AVII
* Zlo~ini NDH, 364; Mileti ti}, I,, 53.
29
Stav Ministarstva unutar
tarwihih poslova NDH prema. Ukrajincima bio je 30. juna 1941. sli
sli-
jede}i: „Ovomu Ministarstvu ~ast je saop}iti i umoliti slijede}e: U Nezavisnoj Dràvi Hrvat vat-
skoj nalazi se oko 25.000 Ukrajinaca seqa
se aka i to: u Bosni i Srijemu, napose u kotaru Prwa
Pr avor.
Potrebno je odrediti shodne mjere i dati slobodne naloge svim podru~nim i nadle`nim
organima, da se tim Ukrajincima ne bi ni{ta dogodilo prigodom seqewase a Srba.
Uop}e se s Ukrajincima u Hrvatskoj ne smije postupati kao s ostalim pravoslavcima odnoodno-
sno Srbima, nego se ima uzeti u obzir i razlikovati one, koji su bili i jesu protivnici sovjet-
skog poretka i reìma.“
Sli~an stav je Ministarstvo imalo i prema Rusima: „Povodom stavqe enih pitawa
ta a naslo-
vi se upu}uju, da sa Rusima, iako su pravoslavni – ne treba postupati kao sa Srbima, ve} gledati
postupke i preduzimawa
ma a eventualnih potrebnih mjera glede Rusa, postupati i odlu~ivati po-
sebno u svakom pojedinom slu~aju, a ne donositi nikakvih op}enitih odredaba, koje bi Ruse izje-
dna
na~avalo sa Srbima.“ (AV
(AVII ti}, I,, 53).
II,, a. NDH, k. 201, reg. br. 4/22-1; Mileti
Potrebni personal zamoliti od Usta{kog stoèra u mjestu. –

Vaqa
Va a raditi samo sa pouzdanim qu
udima, to~no i savjesno, Glavu tiskani-
ni
ce promijeniti prema nazivu ureda, koji }e sprovoditi registrirawe.
ra e. –
O u~iwe
u~i enom sa brojem registriranih Srba (bez tzv. mje{oviti brakova,va,
30
i ve} provedenih na katolicizam), izvjestiti neposredno ovo Ravnateqstvo,
te stvo,
pozivom na broj gorwi.
gor i. –
ZA DOM SPREMNI!
M. P.
RAVNATEQ
TE USTA[KOG
TA KOG REDARSTVA
NEZAVISNE DR@AVE HRVATSKE:
CEROV
ROVSKI,
SKI v.r.
30
Paveli} i vrhovi katoli~ke crkve, uz podr{ku Vatikana i pape Pija XII II, è
èqe
eli su
od NDH stvoriti neprelaznu branu protiv pravoslavqa. a. A to je zna~ilo da 1.885.943 Srba u NDH
imaju da pre|u u katoli~ku vjeru, da se isele u Nedi}evu Srbiju ili da budu ubijeni (kako su to
katoli~ki sve{tenici duhovno tuma~ili: „oda{iqawem {i em bogu na istinu, sa spasenim i nespase-
nim du{ama“)
ma“).. Ve} 3. maja 1941, Paveli} izdaje „Zakonsku odredbu o prijelazu s jedne vjere na
drugu“, a kancelarija nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu ovu odredbu 15. maja 1941. pretvara
u Okru`nicu, koju dostavqa a svim sve{tenicima {irom NDH. Zatim slijedi akt Ministarstva
Pravosu|a i bogo{tovqa a od 30. juna 1941, o prelazu grko-isto~~wa aka na katolicizam, s potpisima
Andrije Artukovi}a, Blaà Lorkovi}a i û uraca. Po{to je za ovo trebalo angaòvati katoli~ku
crkvu, donet je jo{ jedan akt, koji glasi:
Upu
pute o vjerskim prelazima*
Nezavisna Dràva Hrvatska
– Ministarstvo Pravosu|a i Bogo{tovqa.
a.
Broj 42.678-B-1941 Zagreb, 14. srpwa
a 1941.
Predmet: Pravoslavni vjerozakonski prelazi.
BISKUPSKIM ORDINARIJATIMA NEZAVISNE DR@AVE
DR AVE HRVATSKE.
Molim preuzvi{eni Ordinarijat, da bi u povjerqi ivoj formi obavjestio sve ùpske ure-
de u pogledu primamawa a pravoslavnih u katoli~ku crkvu.
Pravoslavnima se ne}e u ni kojem slu~aju dopustiti da prelaze u grkokatoli~ku crkvu.
Intencije su hrvatske Vlade, da se u katoli~ku crkvu ne primaju pravoslavni popovi,
u~ite
teqi,
i, zatim uop}e inteligencija i napokon bogati sloj trgovaca, obrtnika i seqa se aka, radi kaka-
snijih eventualnih odredaba s obzirom na wih, ih, da se ne bi izvrgavala neugodnostima vjera i ugled
katolicizma. [to to se ti~e gor
gorwihih lica, u koliko je jedno od wihih vezano s katolicizmom na koji
na~in, kao na primjer da je jedno od ènidbenih drugova katoli~ke vjere i hrvatske narodnosti,
onda se u tim slu~ajevima moè primiti u katoli~ku crkvu, ali uz prethodnu dozvolu Ministar star-
stva Pravosu|a i Bogo{tovqa, a, koje }e uvaìti sve momente, koji govore za to, da se doti~na stran
stranka
primi. Veoma je va`no pri tom, da li je brak sklopqen
p en u katoli~koj crkvi i da li su djeca od odgo
goje
je-
na u katolicizmu. Svi ovi vanredni slu~ajevi moraju biti prethodno, poslani k ovom Ministar-
stvu uz potrebne preporuke katoli~kih ùpskih ureda i hrvatskih nacionalnih ustanova.
Niè siroma{no pravoslavno pu~anstvo dopu{teno je primiti uz prethodnu pouku u ka ka-
toli~kim istinama. U koliko bi i gore spomenuti navaqi va ivali da budu primqe eni, treba ih u
zgodnoj formi zadràvati u katekomentu, ili ih na drugi na~in odkloniti.
Pro~elnik odjela za bogo{tovqe
M. P. A. R. Glava{, v.r.
[An
Andrija Radoslav
slav]
* AV ti , I,, 54
II,, a. NDH, k. reg. br. 37/27; Mileti}
AVII 54.
Br. 17
1
Odluka Pred
Predstojni
ni{tva gradskog redarstva u Si
Sisku da se 26 J
Je
evreja
i 44 S
Sr Gospi}31
rbina upute u koncentracioni logor Go
PREDSTOJNI NI[TVOTVO GRADSKOG REDARSTVA U SISKU

Broj pov. 45/41.
Predmet: @idovi upu}ivawe
va e na prisilni rad.
Sisak, dne 24. srpwa
a 1941.
ODLUKA
Na osnovu otvorenog naloga Ravnateqstva

te stva Usta{kog redarstva Neza zavi-
sne Dràve Hrvatske Zagreb, a u vezi sa ~l. 12a. Uredbe o izmjeni i dopuni Za-
kona o za{titi javne bezbjednosti i poredka u Dràvi pod M. s. br. 1640 od 15.
XII
II 1940.
ODLUÛ
LU UJEM
Da se od br. 1 – 31 izuzev broj 2, 3, 9, 12 i 15 iz Siska, @idov, star razne

god. uputi na prisilni rad u Koncentracioni lo logor Gospi}.32
RAZLOZI
Ovako je odlu~eno radi raznih djela sabotaè, djeqewa

dje a komunisti~kih
letaka i podmetawa
ta a eksploziva, a u interesu osigurawa
ra a javnoga reda i mira.
Na osnovu 2 citirane Uredbe dopu{tena je àlba na Vel. @upu Gora u
Petri
triwi i putem ovoga Predstojni{tva uz naplatu takse od Din. 30. – u roku
od 8 dana od dana primitka odluke, ali àlba na osnovu 119 zup. ne odga|a iz
iz-
vr{ewe.
{e e.
O tome obavijest:
1. Stranki od – 31, izuzev 2, 3, 9, 12 i 1 5
2. Koncentracionom logoru Gospi}
Predstojnik redarstva:
(Potpis ne~itak)
31
AVII,, neregistrovani prepis dokumenta.
AVII
ti}, I,, 59.
* Mileti
32
Pod rednim brojem 2 se nalazila Helena Armut, pod brojem 3 Berislav Doj~, pod brojem
9 Stjepan Fi{er, pod brojem 12 Branko Herlinger i pod brojem 15 Milan Nojburg. Me|utim, u
odluci ne pi{e da se u popisu nalazi i 30 Srba
Ravnateqstvo
te stvo za javni red i sigurnost Gospi} je 25. jula 1941. potvrdilo da je primilo 26
Jevreja, dok Srbe ne spomi
miwe. e. U dopisu Kotarske oblasti Sisak od 24. jula zahteva se da se „„@i
@idov
Paul Fi{er iz Lekenika uputi u koncentracioni logor Gospi}“. (Mileti ti}, I,, 59
59)
Pov. 45/41. POPIS

OSOBA UPU]E
UPU ENIH U KONCENTRACIONI LOGOR GOSPI]SPI
NA OSNOVU OTVORENOG NALOGA RAVNATE
TEQA
USTA[KOG
TA KOG REDARSTVA G. BO@E CEROVSKOG.
@IDOV VII
Armut Marko Jovanovi} \uro
Dr Qu udevit Doj~ Goli} Adam
Makso Doj~ Kuki} Dragan
Milan Erenfrojnd
frojnd Kuzmanovi} Qu uban
Fi{er
{er Izidor Livun Stanko
Fi{er
{er Josip Luki} Borislav
Fi{er
{er dr. Zlatko Mandi} Jovo
Han Branko Marti} Mitar
Linenberg Jakob Miqkovi} Dmitar
Mi
Meov Bewa
Be amin Petrovi} An|elko
Pla~ik Oto Radi~i} Radoslav
Polak dr. Rudolf Repac Nikola
Rihtman Aleksandar Sarapa \uro
uro
Rozner
zner David Striàk Branko
[taj
tajner Vilim Svaì}-Markovi} Dragutin
[varc Aleksandar Miqkovi} Mile
Mi
[varc Josip [aapowa
po a Janko
[varc
varc Leopold Boras Stevo
Trautman Frawo
Fra [pi
pica Milan
Trautman Miroslav Tep{i} Pero
Veg
egner Aleksander Tesli} Nikola
[ti
tiler Aleksander Tesli} Milorad
Majer
jer Stanko Vukeli} Petar
Nojberg Egon Bawac Aleksa
Kati} Adolf Stjepan~evi} Mile
[va
vabenic Marko Lazi} Petar
Rajnovi} Ilija
GRKO-ISTO^NI
TO NI \uki}
uki} Stevan
Aleksi} Svetozar \uki}
uki} Gojko
Bobsi} Milan \uki} Vladimir
Badri} Gojko Kukoq
ko Milan
Batalo Mili} Vukovi} Rade
Cveti~anin Mirko Stanbolija Marko
â
akara Nikola Pe{ut Mane
ulibrk Branko33
û Gra{~anin Mile34
Kesi} Du{an Stani} Pero
33
]ulibrk.
34
Ore{~anin Mile.
Br. 18
Dopis Usta
Usta{kog redarstva Bawa
B a LuLuka Re
Redarstvenom
ravnateqstvu
te stvu G
Goospi} da se u koncentracioni logor
upu}uju 31 Je Srba – komunista35
Jevrejin i 8 Sr
NEZAVISNA DR@AVA HRVATSKA
Usta{ko Redarstvo Bawa

Ba a Luka, 24. srpwa
a 1941.
Broj 265 1941.
REDARSTVENOM RAVNATEQSTVUTE STVU

te a g. Rubini}a36
Na ruke Ravnateqa
GOSPI]
Upu}uju Vam se dole navedeni @idovi i Srbi-komunisti u koncentra-

cioni logor, a sprova|a ih Usta{ki dovodnik Qu ubomir ôr
orko sa desetoricom
Usta{a.
Umoqa
Umo avate se, da nam na kopiji potvrdite primitak priposlanih @ido-
va i Srba-ko
ba-komunista.
@IDOVI SRBI-KOMUNISTI
[taj
tajner Andro Samuela Quubani} Stevo
Sotinger Moric Ignaca Staji} Bogdan
Maestro David Mojsije [eevo Lazo
Levi Salamon
mon Leonov Mora~a Du{an
Baruh Salom Jozefa Sabqi}
b i} Du{an
Levi Rafael Zadikov Bilbija Quubo
Mosko Salom Abrahama Ko{~ica Jovo
Papo Samuel Santin \uki}
uki} Maksim
[taj
tajn
nlauf Izrael Haimov
Levi Abraham Majerov
Montijas Mo{o Haimov
Montijas Salomon Avramov
Montijas Jozef Avramov
Salomon Levi Haimov
Atijas David Avramov
Altarac Izak Sadikov
Levi Albert Leonov
35
AVII,, a. NDH, k. 167, reg. br. 7/1.
AVII
* Miletiti}, I,, 61.
36
Ovaj usta{ki ravnate teq u svom dopisu od 25. jula 1941. pi{e: „Ovim se sa strane ovog Rav
Rav-
nateqstva
te stva potvr|uje primitak 39 dopra}enih Srba i @idova po usta{kom vodniku Qu ubomiru
ôr
orku.” (AV
(AVII ti , I,, 61)
II,, a. NDH, k. 168, reg. br. 7/17; Mileti}
Atijas Samuel Jozefa

Rozenra
rauh Adolf Mihajla
Haim Nahmijas Jozefov
Elias Izidor Abrahama
Levi Mihael Mojsije
Montijas David Avrama
Altarac Izak Samuela
Atijas [iimun Isakov
Sadik Levi – Todorosa
Montijas Samuel Haimov
Polak Pavao Frawe
Fra
Altarac Salamon Kalmoj
Teodor Vajs Konasa
Sa
arafi} Jozef Izidor
ZA
A DOM SPREMNI!
Po nalogu Ravnateq
te tajnik:
ANTUN REBAC
Br. 19
Dopis Pred
Predstojni{
ni tva gradskog redarstva u Si
Sisku Rav
Ravnateqstvu
te stvu
koncentracionog logora Go
Gospi} o upu}ivawu
va u 47 S
Srrba u logor37
PREDSTOJNI NI[TVO
TVO GRADSKOG REDARSTVA U SISKU
Pov. broj 45/41.
Predmet: Srbi upu}ivawe
va e na prisilan
rad – Ko
Konncentracioni logor, Gospi}. – Sisak, dne 26. srpwa
a 1941.
RAVNATE
TEQSTVU
STVU KONCENTRACIONOG LOGORA
GOSPI]
Naslovu se prepra}uju u predmetu navedenih 47 Srba upu}enih kako se

iz priloènih ~etrdeset i sedam odluka vidi na osnovu otvorenoga naloga
Usta{kog Redarstva u Zagrebu.
Moli se posebnim spiskom potvrditi primitak ovoga spisa od ~etrde-
set i sedam, lica ~ije se odluke prilaù.
Predstojnik redarstva
(Potpis ne~itak)
37
AVII,, Neregistrovana kopija dokumenta.
AVII
ti}, I,, 63.
* Mileti
Potvr|uje se primitak spisa, te odluke o upu}ivawu

va u 47 osoba kao i pri-
mitak svih osoba i to:
Aleksi} Svetozar \uki}
uki} Stevan
\uki}
uki} Vladimir \uki}
uki} Gojko
Batalo Mili} Kukoq
ko Milan
Cveti~anin Mirko Vukovi} Rade
âakara Nikola Stanbolija Marko
ûulibrk Branko38 Pe{ut Mane
Kesi} Du{an Ore{~anin Mile
Jovanovi} \uro
uro Stani} Pero
Jovanovi} Simo
Goli} Adam
Striàk Branko
Svaì}-Markovi} Dragutin
Miqkovi} Mile
Mi
[a apowa
po a Janko
[ororman Stevo
[pipica Milan
Tep{i} Pero
Tesli} Nikola
Tesli} Milorad
Vukovi} Petar
Bawac
Ba ac Aleksa
Lazi} Petar
Kuki} Dragan
Kuzmanovi} Qu uban
Divun Stanko39
Luki} Borislav
Mandi} Jovo
Marti} Mitar
Miqkovi} Dmitar
Mi
Petrovi} An|elko
Bobsi} Milan
Badri} Gojko
Radi~i} Radoslav
Repac Nikola
Sarapa \uro
Stjepan~evi} Mile
Rajnovi} Ilija
Primio:
U Gospi}u dne srpwa 1941.
38
]ulibrk.
39
Livun.
Br. 20
Priznanica èqe ezni~ke stanice Sisak o transportovawu

va
29 Jevreja u koncentracioni logor Gospi}40
JUGOSLAVENSKE DR@AVNE @EQE

@E EZNICE
HRVATSKE
CIVILNI PREVOZNI REGISTAR
ena 28. VII

Priznanice predaje br. 142. sastavqe II 1941.
@idova upu}enih na prisilni rad, na ra~un pov. br. 45/41.
Od Siska do Gospi}a preko Zagreb – O{tarije.
Koli~ina: 29 otpravqaa se sa putni~kim vozom br. 12...41
Br. 21
Izvje{
vje taj Gru
Grupe kraqev
kra evskih karabiwe Zadra o zlo~inima usta{a42
bi era iz Za
TERITORIJALNA LEGIJA KR. KARABIWE

BI ERA U ANKO
KONI
– Ê
ETA ZADAR
N I/53
I/53 prot. Pov. Zadar, 28. srpwa
a 1941-XIX
1941-
Predmet: Vijesti s one strane granice
KR. GUVERNATORU DALMACIJE – Kabinet43 ZADAR
Prema obavje{te tewiima datim karabiwe

bi erima u Kistawu
sta u od vjerodostojnih
lica, represalije protiv pravoslavnih Srba izgleda da su postale jo{ krva-
vije nakon odlaska talijanskih trupa iz Gra~aca.
Po prilici 200 metara od ku}e nekog Mar~eti} \or or|a, trgovca, postoji
rupa u kojoj izgleda da su le{evi mu{ke i ènske djece, nekoliko desetina meme
tara izviruju noge i ruke zakopanih le{eva.
Uvijek prema obavje{te tewiima, dana 16. o.m. usta{e-Muslimani izgleda da
su zapalili selo Grab u op}ini Gra~ac i bodeòm ubili dvije ène na ulici.
Dana 21. o.m. izgleda da su usta{e u Gra~acu ubili bankovnog direktora
Milana [pi piranovi}a odrubiv{i mu glavu i baciv{i je kroz prozor.
40
AVII,, Neregistrovana kopija originala.
AVII
ti}, I,, 66.
* Mileti
41
Izostavqeene nepopu puwe
ene rubrike formulara.
42
Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u Jugoslavenskih naroda, Tom V,, kw.
k . 1, 513, dok.
30 (daqe:
(da e: Zbornik NOR).
ti}, I,, 65.
* Mileti
43
Izostavqeene su druge komande i ustanove kojima je ovaj izvje{taj dostavqen.
en.
Doznaje se iz verodostojnog izvora da je u Smiqa

Smi anu kod Gospi}a podig-
nut koncentracioni logor gdje se nalazi oko 5 000 pravoslavnih Srba. Tvrdi
se da su uslovi ìvota tako r|avi da nesumqi ivo prouzrokuju polagano smrt
onima koji se tu nalaze.
(M. P.) Kapetan, Komandant ~ete
Umberto Bonasizi,
zi, s.r.
Br. 22
Dopis
pis U
Usta
sta{kog redarstva Bawa
B a Lu
Luka Re
Redarstvenom ravnateqstvu
te stvu
Bawaa Lu
Luka da se pripremi transportova
vawe
e 40 J
Je
evreja
u koncentracioni logor Go spi 44
Gospi}
Ba a Luka, 29. srpwa

Bawa a 1941.
Usta{ko Redarstvo
Broj 304, 1941.
REDARSTVENOM RAVNATEQSTVU
TE STVU
BAWA
BA A LUKA
Upu}uje Vam se spisak do doqee navedenih @idova s molbom, da ih se spremi

u Va{e Ravnate
Ravnateqstvo,
stvo, jer }e isti biti transportovani u koncentracioni logor.
Kada budu svi dopremqe eni izvolite obavijestiti ovo Ravnateqstvo.
te stvo.
1. Po
Poqookan R. Jakob
2. Kraus I. Aleksandar
3. Montijas H. Rafael
4. Montijas H.
H. Isak
5. Po
Poqookan R. Isak
6. Montijas I. Jozef
7. Levi L.
L. Mamo
8. Baum I. Lavoslav
9. Polgar R. Frawo
Fra
10. Levi M. Leon
11. Levi M. Jozef
12. Levi M. Albert
13. Levi J. Isak
14. Rot M. Josip
15. Najbah B. Hugo
44
AVII
AV II,, a. NDH, k. 169, reg. br. 2/2. Pod brojem 7, 26, 33 i 38 rukom je dopisano „pu{ten“
i „g. Rebac“.
* Miletiti}, I,, 67.
16. Zelikovi} A. Samuel

17. [tajn
tajnlauf L. David
18. Nahmijas D. Jozef
19. [tajn
tajnlauf H. Izidor
20. Nahmijas S.
S. Jozef
21. Levi J. Majer
22. Montijas H. Leon
23. Levi I. Hajim
24. Nahmijas J. Samuel
25. Hofman M. Filip
26. Dramer R. Ernest
27. Hercog M. Leopold
28. Altarac I. Jozef
29. Laslo M. Igwatat
30. Salom A. Avram
31. Levi T. Isak
32. Baruh J. Isak
33. Braun M. Julio
34. Levi [.. Moric
35. Altarac M. Miko
36. Lihten{tajn I. Jozef
37. Papo S. Jozef
38. Papo A. Sumbul
39. Salom Albert Bertin
bi o A. Alijas45
40. Kabiqo
ZA DOM SPREMNI!46
M. P.
RAVNATEQ
TE USTA[KOG
TA KOG REDARSTVA
BAWA
BA A LUKA
NADZORNIK USTA[KOG
TA KOG REDARSTVA ZA
BIV[U
BIV U VRB. BANOVINU
(Kvaternik Ozren)
45
Elijas.
46
U logor Gospi} su tokom jula i avgusta 1941. upu}eni Du{an Bo{kovi}, Uro{ Hrisa-
fovi} i Jovan Dakovi} iz Sarajeva i Petar Ivas iz Qu ubu{kog. (AV
(AVII
II,, a. NDH, k. 179. reg. br. 52
i 53/6, k. 180, reg. br. 56/2, k. 189, reg. br. 31/7.) Iz Slavonskog Broda i okolnih sela su odvedeni
Stanko Stankovi}, Boò Terzin, Mito Pami}, Ilija Odoba{i}, Petar Klai}, Vaso Papi}, Stan- Stan
ko Gro
Grozdanovi}, Marko Despotovi}, Filip Despotovi}, Nikola Radoj~i}, Milo{ Popovi}, Jovo
Bela~, Marko Popovi}, Adam i Mihailo Popovi}, Dragan Lazi}, Rade Joka, Stojan Xumur, Dar-
ko Popovi}, Rade Zdjelac, Ilija Srkuli}, Nikola Pani}, Dimitrije Pani}, Jova Baji}, Petar
Bulatovi}, \urouro Brzi}, Jovan Mi Miqkovi}, Petar Krni}, Lazo Budisavqe evi}, Petar Budisavqe-
vi}, Milo{ Radojevi}, Stanko Muci}, Lazo Duganxija, Mladen Mi{}evi}, Mihailo Tarbuk,
Petar Bogdanovi}, Ilija Prica, Du{an Prica, Pavle Palaster, Stevan Dvoka i Milka Dvoka.
(AV II,, Nda, k. 39, reg. br. 1/5-2, 30/4, 36/-9; Mileti
AVII ti}, I, 69.)
Br. 23
Odluka Rav
Ravnateqstva
te stva za javni red i sigurnost NDH upu}ena
velikim ùpama da se svi uhap{e eni Je
Jevreji
i Sr
Srbi bez dokaznog postupka upute
u koncentracioni logor GoGospi}47
RAVNATEQSTVO
TE STVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
ZA NEZAVISNU DR@AVU HRVATSKU.
Broj: 15013/II-1941.
15013/II-1941.
U Zagrebu, dne 30. srpwa
a 1941.
Predmet: Srbi i @idovi pod

sumwom
om radi komuniz
munizma – postupak.
VELIKIM @UPAMA
– S v i m a. –
REDARSTVENIM RAVNATEQSTVI
TE STVIMA:
ZAGREB, BAWA
BA A LUKA, SARAJEVO. –
U interesu javne sigurnosti imadu se svi @idovi48 (po

(pokr{tani ili ne),
i Srbi (pre{li na katolilicizam ili
ili ne), zatvoreni pod sumwom
om radi komuni-
zma, a protiv kojih ina~e ne predleì nikakav dokazni materijal, da bi se
47
AVII,, a. NDH, k. 169, reg. br. 8/2.
AVII
ti}, I, 69.
* Mileti
48
Usta
Usta{e i Nijemci su tijesno sara|ivali u „rje{ava vawuu jevrejskog pita
tawa“
a“ u Hrvat-
skoj, Slavoniji i Sremu. Sa tih teritorija je, od oko 25.000 Jevreja, koliko ih je bilo prije
Drugog svetskog rata, u usta{kim i nacisti~kim logorima stradalo oko 20.000. Pored doma}ih
Jevreja, stradalo je i nekoliko stotina izbjeglica iz We ema~ke, Austrije, Poqs
Po ske i ê
ehoslova-
~ke
ke (iz Lipika 59, Daruvara 200, Su{aka. 200, Pisarovine 23, Dragani}a 178, Zagreba 200, Rume
200 itd.).
U djelu dr Samuela Pinta „Zlo~ini okupatora i wi ihovih pomaga~a izvr{eni nad Jevre-
jima u Bosni i Hercegovini“, navedena su imena oko 2.900 Jevreja koji su stradali u BiH (osim u
Sarajevu). Prema tome, na teritoriji Bosne i Hercegovine je stradalo oko 10.500 Jevreja, od ukup-
ukup
no 14.500, koliko ih je bilo do rata, odnosno, stradalo ih je oko 75%. Osim toga, stradalo je i ne-
ne
koliko stotina jevrejskih izbjeglica iz Austrije, Wema~ke i ê ehoslova~ke (Bosanski [a amac 34,
Br~ko 147, Derventa 120, Slatina kod Ba Bawa aluke 58 itd.).
Prema nepotpunim podacima, ukupan broj Jevreja koji su stradali na teritoriji NDH
iznosi oko 30.500 (bez jevrejskih izbjeglica iz raznih evropskih zema maqa).
a). Prije rata je na ovoj
teritoriji ìvjelo oko 39.500 Jevreja, pa procenat stradalih iznosi oko 75,07%.
Pored Jevreja iz Jugoslavije koji su stradali kao `rtve fa{isti~kog terora, stradalo
je i preko 3.000 jevrejskih izbjeglica iz zemamaqaa zapadne Evrope, koje su prebjegle u Jugoslaviju
i konfinirane u raznim mjestima. (Romano Ja{a, Jevreji Jugoslavije 1941-1945, `rtve genoci-
da i u~esnici narodnooslobodila~kog rata, Jevrejski istorijski muzej, Beograd 1980, 133 i 201;
Miletiti}, I, 69)
mogli staviti pred prijeki sud, odpremiti u sabirni logor @upskog redar-
stvenog ravnateqstva
te stva u Gospi}u.
U vezi ovog naloga, obavijestiti i uputiti sve podlo`ne vlasti. –
Za Dom Spremni!
M. P.
Po nalogu Ravnate teqa:

a:
PREDSTOJNIK ODSJEKA:
Vutuc,49 v.r.
Br. 24
Obavj
vje{te
tewee Re
Redarstvenog ravnateqstva
te stva u Sa
Sarajevu
Ve
elikoj ùpi V
Vrh
rhbosna u S
Sa
arajevu o upu}ivawu
va u 14 lica
Gospi} prema priloènom spisku50
u koncentracioni logor Go
REDARSTVENO RAVNATEQSTVO TE STVO

U SARAJEVU
Prez. broj: 1065/41.
Sarajevo dne 2. kolovoza 1941. g.
Internacija 14 lica
Sa 1 popisom
VELIKOJ @UPI VRHBOSNA

Sarajevo
ast mi je dostaviti Vam popis lica, koja su odre|ena da sa petim tran-

âst
sportom odu u Gospi} u internaciju. –
M. P.
Zamjenik
Redarstvenog Ravnateqa:
te a:
...
(potpis ne~itak)
49
Mirko.
50
Arhiv OS, a. NDH, k. 173, reg. br. 31/1.
ti}, II
* Mileti III,, 34;
34; Zlo~ini NDH, 431.
V.. TRANSPORT
SPISAK
lica odre|enih za internaciju
u koncentracioni logor u Gospi}u.
Redni God. Razlog

Prezime i ime Zanimawe
broj starosti internacije51
1 2 3 4 5
1. Kapus Josef 43 trgovac @idov

2. Vukadin Marko 58 teàk ~etnikovawe
va
3. ]oosovi} Ne|o 33 teàk ~etnikovawe
va
4. ]oosovi} Damjan 34 teàk ~etnikovawe
va
5. Grani} Vojislav 45 kahvexija ~etnikovawe
va
6. Pikula Nikola 35 trgovac ~etnikovawe
va
7. Pikula \or
or|e 50 gostioni~ar ~etnikovawe
va
8. Prodanovi} Petar 64 penzioner ~etnikovawe
va
9. \ur
urkovi} Simo 35 inèwer komunista
komunista
10. Gruji} Ilija 38 gostioni~ar ~etnikovawe
va
11. Jegdi} Drago 30 teàk ~etnikovawe
va
12. Berner Josip 52 fotograf @idov
13. Klajn
lajn Leon 37 trg.. zast.
trg @idov
14. Fuks Josip 34 zastup. trg
trg. @idov
Sarajevo dne 2. kolovoza 1941. g.
(M. P.)
P.
Zamjenik
Redarstvenog Ravnateqa:
te a:
...
(potpis ne~itak)
51
Razlozi navedeni u ovoj rubrici su ta~ni u slu~ajevima ozna~enim sa „@idov“ i „ko-
munista“, dok su se pod oznakom „~etnikova ti}, II
e“ podrazumijevali „Srbi“. (Mileti
vawe“ III,, 34)
Br. 25
Zahtjev Ko
Kotarske oblasti u Br~
Br~kom V
Veelikoj ùpi Po
Posavje
vje da spre~i
neplansko upu}ivawe
va e Sr Gospi}52
Srba u koncentracioni logor Go
Kotarska oblast u Br~kom

Str. Pov. 15/41. Br~ko, 5. kolovoza 1941.
VELIKOJ @UPI POSAVJE

BROD na Savi.
Usta{ki logor u Br~kom zapo~eo je unazad tri dana sa hap{ewem{e em Srba u

kotaru Br~kom poimence op}inama Brezovo-Poqe
vo-Po e i ê eli}. Ovo je u~i
u~iwe eno bez
odobrewa
bre a ove oblasti, pa su ve} neki hap{enici preba~eni u kotar Bijeqi je inu,
odakle su navodno odposlati za Gospi}.
Me|u ovim hap{enicima koji su upu}eni u Gospi} nalaze se biqe bi e`nik i
blagajnik op}ine Brezovo Poqe,
Po e, te je ta op}ina ostala potpuno bez ~inovnika.
Meni je na ovaj na~in onemogu}eno na vrijeme izvr{avati naloge predpo- po
stavqeenih vlasti, jer obzirom na tu ~iwe
~i enicu ne}u mo}i pribaviti od te op op-
}ine potrebne izvje{taje.
Da se nebi zbog toga trpilo, posebnim sam podneskom zatraìo da se u tu
op}inu delegira iz op}ine Ra~inovci tamo{wi i blagajnik, koji }e privreme-
no vr{iti tu du`nost.
Ali
Al i i ina~e ova kotarska oblast sa ovim radom Usta{kog logora dolazi
u neprilike za pravilno odràvaweva e reda i mira te udovoqa
vo ava
vawee svima nalo-
zima predpostavqe enih vlasti.
Po nare|e
|ewiima Ravnateqstva
te stva za ponovu imadu se izvr{iti popisi svih
pravoslavnih u kotaru Br~anskom sa to~nim podacima o wi ihovom imovnom i
obiteqs
te skom stawu,
sta u, da bi se na osnovu ovih podataka, mogao sastaviti plan za
iseqewe.
ise e.
Rad oko toga je ve} u toku.
U koliko bi se me|utim sa strane Usta{kog logora nastavilo sa daqnimda nim
hap{ewem
{e em i oda{iqawem
{i em u koncentracione logore, bi}e rad po nare|ewi |e ima
Ravnateqstva
te stva za ponovu znatno ote{}an, jer }e za mnoge obiteqi
te i mawka
ma kati gla-
gla
va ku}e zbog weegovog otpravqawa a u logor, pa }e biti iseqa
ise avawe
va e èna i djece
bez mu{ke glave gotovo neprovedivo.
Ali i mimo toga sa sadawim
da im hap{ewem
{e em i otpremawem
ma em tih qu udi u koncen-
tracioni logor ne}e se ni{ta posti}i, ako bi ih se i otpremilo u koncentra-
cioni logor a i preko 1.000 quudi, jer kotar Br~anski imade preko 40.000 Srba.
Ve}i broj od toga nebi se mogao ni u kojem slu~aju odpremiti u logore jer
ih logor ne bi mogao ni primiti, a sa ovakim djelomi~nim otpremawemma em samo se
52
ti}, II
* Mileti III,, 37.
postizava to, da se narod uznemiruje i usplahiruje, pa se na taj na~in samim tim

stvara mogu}nost eventualnog nereda i otpora. Ovo je tim opasnije, {to usta{e
u ovom kotaru radi nekakovih previrawa ra a u logoru uop}e nijesu jo{ organi-
zirani.
Mi{qewa a sam stoga, da bi trebali prvenstveno vr{iti rad po nare|e-
wiima Ravnateqstva
te stva za ponovu, i takti~nim na~inom sprovesti iseqa ise avawe,
va e, i
to onih
onih ja~ih i imu}nijih i nepo}udnih izvan odre|enog kontigenta za iseqa- ise a-
vawe
va e da se izvr{i odpremawe
ma e u koncentracione logore, a nikako da se provodi
prvenstveno odpremawema e u logore, pa onda iseqa
ise avawe.
va e.
Na ovaj na~in smatram, da }e to biti najlak{e provedqi d ivo, jer Br~anski
Srbi do danas nijesu poduzeli nikakovu akciju protivnu dana{wem em stawu.
sta u.
U koliko bi se nastavilo sa pojedina~nim eventualno skupnim mawim ma im
iseqaavawem
va em u koncentracione logore prije iseqa
ise avawa
va a ova oblast se boji, da ne
bi to kod preostalih izazvalo uznemirewe,re e, bjeàwe
à e od ku}e, te eventualni
otpor.
Radi toga molim, da se hitno izdaju Usta{kom logoru u Br~kom uputstva
da ne poduzimaju nikakova hap{ewa {e a bez zna
znawaa i odobrewa
bre a ove vlasti, nego da
sve ~ine u saglasnosti sa ovom obla{}u; }u; da se zabrane svake kontribucije.
2. da se saglasite sa ovakovim planskim prova|a |awem,
em, kako je to ova oblast
gore izloìla, jer je to jedino u interesu odràvawa va a reda i poretka.
3. da mi se izdaju daqna
da na uputstva, u koliko se naslov neslaè sa ovako-
vim izlagawem.
ga em.
Da se hitno imenuje odnosno delegira blagajnik iz Ra~inovaca na rad u
op}inu Brezovo-poqe.
vo-po e.
Kotarski predstojnik:
M. P. ...
(Pot
(Potpis ne~itak)
Br. 26
Telegram Veli
Velike ùpe DDuubrava opunomo}eniku AnAnte Pa
Paveli}a
u Mo
Mostaru generalu Vla
Vladimiru Lak
Laksi
si kojim izvje{
vje tava da je
usta{ki povjerenik za Bo
usta Bosnu i HHer
ercegovinu Ju
Jure Fran
Franceti}
uputio 145 qu Gospi}53
udi, èna i djece u koncentracioni logor Go
DR@AVNI TELEGRAM
...54 Vreme predaje 5/8. u 10,32 ~. Vreme otpravqawa

a 5. u 10,57 ~.
Posebnom opunomo}eniku Poglavnika gosp. podmar{alu Laksi

s
MOSTAR
Molim Vas da primite do zna

znawa a ovaj brzojav kotarske oblasti Quubiwe
bi e
stop Savezno naredbi taj broj V.
V.Z.
Z.D.. 1/41 izvje{tavamo da je po naredbi usta{-
kog povjerenika, za Bosnu i Hercegovinu gosp. Franceti}a55 tajni broj 378 od
31. srpwaa ove godine uhi}eno 235 lica pravoslavnih stop Od tog dosad upu}eno
u logori{te Gospi} 145 lica a ostalo je jo{ uhi}en 90 stop Me|u |u uhi}enim li-
cima bilo je 80 posto èna i djece a tako isto i me|u ovim koji su ostali mora-
lo se je ise
iseqaavati i ène i djeca jer su starje{ine bile uhi}ene a za wih ih se
tko nije imao starati stop. Molim nalog {ta da radim sa ostalim uhi}enim
licima stop. Tajni broj 74/41. kotarski predstojnik. Br. Pr. 931/41.
M. P.
Dubrovnik, 5. VII
III 1941. Velika @upa Dubrava
53
AVII,, a NDH, k. 308, reg. br. 2/1.
AVII
ti}, I, 72.
* Mileti
54
Izostavqeene nepopu puwe
ene rubrike telegrama.
55
Vidi dok. br. 15.
Br. 27
Telegrafski nalog Dr
Dràvnog ravnateqstva
te stva NDH u ZaZagrebu
Ko
otarskoj oblasti Bo
Bosanska Ko
Kostajnica da se ne hapse ~lanovi
porodica ~iji su mu{
mu ki ~lanovi ve} u koncentracionim
Srbiju56
logorima ili su nestali, osim ako su prebjegli u Sr
Ministarstvo Po{ta telegrafa i telefona
TELEGRAM
Kotar. Oblast
Bos. Kostajnica
Vrijeme Vrijeme
Potpis telegraf
prijema prijema
Br. telegrama
Broj rije~i
~inovnika
Slu`beni
Iz
podaci
Vrsta
dana
dana
min.
min.
sata
sata
Zagreb 6 288 Sl 37 6 17 % 6 9 3 ne~itak
U vezi sa izdanim nalogom za uhi}ewe

}e e nemojte uhititi ~lanove obite-
qi
i kojih su mu{ki ~lanovi u koncetracionom logoru u Gospi}u ili su nesta-
li, osim ako su prebjegli u Srbiju.
4059 Dràvno Ravnateqstvo
te stvo za prehranu
56
ti}, II
* Mileti III,, 39.
Br. 28
Izvje{
vje taj Dr
Dràvnog ravnateqstva
te stva za ponovu NDH Ministarstvu
vawskih
va skih poslova povodom dopisa we ema~kog vojnog zapovjednika
Srrbije u vezi s preseqewem
se em srpskog stanovni{
ni tva s podru~ja
NDH u SSr ma em u koncentracione logore57
rbiju i otpremawem
Zagreb, dne 13. kolovoza 1941.

DR@AVNO RAVNATE
TEQSTVO
STVO ZA PONOVU
ZAGREB
Broj 6080
Predmet: Sme{taj Srba u logorima.
MINISTARSTVU VA
VAWSKIH
SKIH POSLOVA
ZAGREB
âasnik za vezu sa vojnim zapovjednikom Srbije kod we ema~kog poslanstva
u Zagrebu dostavio je svojim dopisom od 12. VII III o.g. slijede}e:
„Iz
Iz Beograda nam je saop}eno da se unato~ svih opomena jo{ uvjek sa stra-
stra
ne Usta{a hapsi i skupqa p a mnogo Srba. Vojni zapovjednik Srbije skre}e stoga
pozornost, da se ne sakupqa
p a vi{e Srba, nego {to se moè preseliti u Srbiju,
a to je samo toliko, koliko bude Slovenaca preseqe
se eno u Hrvatsku. Stoga se po-
novno upozorava, da se logori ne pretrpavaju, jer Beograd preko toga broja Srba
ne}e primiti, ma u logorima pretila zbog pretrpanosti i opasnosti zaraze.
Ponovno se umoqa
umo ava za uredovawe
va e u tom ci
ciqu, u, da se u ovoj okolnosti po-
vede ra~una ve} kod izbora qu udi a pogotovo kod sakupqawa
p a Srba u sabirali-
{tima.“
Dostavqa a se predwee sa zamolbom da se izda odre|eni nalog u predwem em
smislu, jer se na hap{ewa,
{e a, i sakup pqawaa Srba, koja se vr{e po nalogu ovog rav-
rav
nateqstva
te stva predwe e ne odnosi. O logorima i sabirali{tima, kao ni o broju qu- u-
di sakupqe
p enim u logorima uspostavqe enim bez naloga ovog ravnateqstva
te stva nema-
mo konkretnijih podataka, osim izne{e {enih u izvje{taju bojnika g. Mikeca za
logor Jablanica, a koji je izvje{taj58 dostavqen en naslovu 9. VII II.. o.g.
57
* Zlo~ini NDH, 497; Mileti ti}, II
III,, 41.
58
U popratnom dopisu uz taj izvje{taj Dràvno ravnate teqstvo
stvo za ponovu NDH je 9. avgusta
1941. Ministarstvu vawskih
va skih poslova napisalo sqe s ede}e:
„Prema usmenom nalogu Vojskovo|e ovo je ravnate teqstvo
stvo poslalo 5. o. mj. zrakoplovom bojni
ni-
ka g. Mikeca u Jablanicu kod Mostara radi ispitivawa va a prilika u tamo{wem em logoru.
Vojskovo|a je izdao predwii nalog ovom ravnate teqstvu
stvu na protest we ema~kih vlasti (iz Ber
Ber-
lina) i ra~unaju}i da logor u Jablanici pripada ovom ravnate teqstvu
stvu i da je ustrojen po istome.
Molimo da se poduzmu najenergi~nije mjere da se hap{ewa,

{e a, sakupqawa
p ai
preseqa
se avawa
va a Srpskog pu~anstva vr{e iskqu
isk u~ivo i samo po nalozima ovog rav-
nateqstva,
te stva, jer }e u protivnom – prema izvje{taju we
ema~kih vlasti do}i u pi-
pi
tawe
ta e da
daqwee preseqewe
se e pu~anstva prema sklopqe
p enom ugovoru.
M. P.
DR@AVNI RAVNATE TEQ

J. Stoìni}59
Dostavqam am izve{taj poslatog bojnika g. Mikeca. radi daqeg da eg uredovawa

va a uz izvje{taj, da
logor Jablanica nije ustrojen po nalogu ovog ravnate teqstva,
stva, niti je ravnate
teqstvu
stvu do sada bilo popo-
znato da ovaj logor postoji. Isto tako logori u Bugojnu, Vitezu i Kru{~ici, koje spomi miwe e bojnik
g. Mikec ne pripadaju ovom ravnateqstvu,
te stvu, niti ovo ravnateqstvo
te stvo sa istim raspolaè. Predlog:
Izve{taj bojnika g. Mikeca“.
U svom izve{taju od 7. avgusta 1941. vazduhoplovni bojnik (major) Nikola Mikec je, izme me-
|u ostalog, napisao:
„Kaìte vi gospodi iz Ravnate teqstva
stva za ponovu, da oni nemaju pravo turati nos u poslove
zapovjednika usta{ke bojnice niti pregledavate we egove logore, jer ja imam pismeni nalog od po-
glavnika da mogu sve potrebno uraditi. Iznimno }u Vam gospodine bojni~e dozvoqe zvo eti da u|ete u
logor.“ Gorwu
Gor u izjavu o „gospodi iz ravnateqstva
te stva za ponovu“ mi je dva puta ponovio i morao sam
mu obe}ati da }u tu poruku izvr{iti. Osobito mi je naglasio da u logoru smijem razgovarati sa
uhap{enicima samo u prisutnosti zapovjednika logora. Osim toga je izjavio da je u logor smje-
stio quude od kojih }e neki biti otpremqe eni u Gospi}, neki }e biti vra}eni ku}i, a neki ne}e
i}i ni u Gospi} ni ku}i, no prethodno protiv ovih potowih to ih da }e biti provedena istraga, jer su
se ogrije{ili o Hrvatsku.
16) Na putu iz Jablanice susreo sam jedan samovoz sa 3 we ema~ka ~asnika od SS trupa. Oni
su mi izjavili:
a) da su jo{ pred 2 dana (dakle 4. VIIIII)) u{li u logor, pregledali ga, popisali sve uhap{e- {e
nike i fotografirali ih. Jedan od wih ih je obe}ao da }e u toku dana{weg eg dana (7. VII
III)) do}i sa
tim podacima iz Sarajeva i Zagreba i predati ih Dràvnom ravnateqstvu te stvu za ponovu.
b) da je u vremenu oko 3. VII
III kraj logora u poqu
po u bila iskopana 1 raka duga~ka oko 30 meta- ta
ra i {iroka nekoliko metara i da su u woj oj ovi uhap{enici trebali biti postrije jeqaani, no po
po{to
{to
su oni (Nijemci) izvr{ili popis i fotografisawe sa e uhap{enika, da je raka u toku no}i zatrpana.
Mjesto gdje je bila raka fotografisano je.
17) Jedan od tih we ema~kih SS ~asnika rekao mi je: „Gospodine majore, ovakvi postupci
nanose {tetu ugledu Hrvata, bacaju na wih ih veliku qa agu i ne mogu dati dobre rezultate.“
18) Ovaj isti we ema~ki ~asnik po dolasku, u Sarajevo nazvao me je preko brzoglasa i saop}io
da je kraj Bugojna, Kru{~ice i Viteza isti takav logor kao u Jablanici i da je u wi ima izvr{eno
ono, {to je u Jablanici bilo pripremqe eno (misle}i pri tom na strijeqawe
je e u masi), i zamolio me
da po mom dolasku u Zagreb u ime we egovo kao i we ema~kog ~asnika, podnesem o tome izvje{}e.
Zrakoplovni bojnik
...
(Potpis ne~itak)
(Mileti ti}, II
III,, 41)
59
Josip
Br. 29
Nalog Rav
Ravnateqstva
te stva za javni red i sigurnost NDH velikim
ùpama da se do da
daqeg
eg ne {aquu u koncentracione logore
komunisti rimokatolici, muslimani i evangelisti60
RAVNATEQSTVO
NEZAVISNE DR@AVE HRVATSKE
2201-II–1941.
Prs. broj: 2201-II–1941. U Zagrebu, 14. kolovoza 1941.
Predmet: Komuniste rimokatolike,

muslimane i evangelike –
zadràvati u zatvorima.
VELIKIM @UPAMA – S V I M A.
REDARSTVENIM RAVNATEQSTVI
TE STVIMA: Zagreb, Sarajevo, B. Luka.
Sve komuniste rimokatolike, muslimane i evangelike, koji se nalaze u

zatvorima na tamo{wim im podru~jima, do da
daqwe ega ne treba slati u koncentra-
cione logore bez odobrewa
bre a ovog Ravnateqstva,
te stva, ve} se imaju zadràti u zatvo-
rima.61
Podru~ne oblasti javiti }e, po prijemu ove okru`nice koliki je broj
takovih pritvorenika u zatvorima.
U vezi ovoga potrebno je, da Naslov obavijesti sve podru~ne vlasti radi
to~nog pridràvawa
va a i izvr{ewa.
{e a.
Za Dom spremni!
M. P.
Po nalogu Ravnateqa,
te a,
Predstojnik odsjeka:
Paver,62 v.r.
60
AVII,, a; NDH, k. 189, reg. br. 7/2.
AVII
* Zlo~ini NDH, 514; Mileti ti}, I, 73.
61
Oni su sluìli kao taoci pri izvo|ewu |e u mjera odmazde.
62
Vjekoslav.
Br. 30
3
Zapovjedni
ni{tvo 1. hrvatske oru`ni~ke pukovnije obavje{
vje tava Vrhovno
oru`ni~ko zapovjedni{
ni tvo u Zagrebu o partizanskim akcijama i
o zlo~inima „divqih a“ nad srpskim narodom u Lici63
ih usta{a“
Zagreb, 15. kolovoza 1941. godine
Savezno sa izvje{}ima ove pukovnije Taj. Br. 405 od 8.-438 i 451 od 12. ko ko-
lovoza t.g. dostavqam am izvje{}e krilnog oru`ni~kog zapovjedni{tva Gospi}
Taj. Broj 149 od 13. kolovoza 1941. u slijede}em:
Dne 11. kolovoza 1941. upu}eno je sa dva teretna samovoza domobranstva iz
Gospi}a radi pretresa plantaè „Borik“ kod Medka – rezultat negativan.
Istog dana na{e snage iz Gra~aca vr{ile su pretres i ~i{}ewe }e e podru~-
ja oko Rudopoqa
po a i Bruvna, no rezultat je bio negativan, jer su na{e snage na-
i{le na jak otpor komunisti~ko-~etni~ke bande, pa su bile prisiqe si ene nakon
borbe povu}i se natrag u Gra~ac. Tom prilikom rawen ra en je jedan ~asnik, 7 domo-
brana, 1 domobran ubijen, a 1 nestao.
Uop}e do sada na strani na{eg domobranstva ima gubitaka oko 30 moma-
ka, {to ubijenih a {to ra raweenih i od toga 10 nestalih,
lih, za koje se sumwa
a da su
tako|er poubijani.
Oru`ni~ka postaja Stari Grad64 12. ov. mj. izvjestila me je, da je u natrag
10 dana vr{eno tako zvano usta{ko ~i{}ewe }e e sela [i ibuqi
bu ine u podru~ju iste
postaje (Ovo
(Ovo je selo nastawe
sta eno gr~ko-isto~nim ìvqem) em).. Tamo{wa a oru`ni~ka
postaja u ja~ini od 8 momaka vr{i pretrese terena a uz pripomo} naoruànih
mje{tana. Za sada tamo vlada red i mir kao i na podru~ju oru`ni~ke postaje
Maslenica.
Dne 11. VIIIII t.g. oru`ni~ka postaja Sew
Se i Sv. Juraj izvjestila je brzogla-
sno, da je na podru~ju oru`ni~ke postaje Sv. Juraj u Velebitu kod objekta „Gra „Gra-
bovo“ primje}eno oko 50 ~etnika. Izdao sam zapovijed da se izvr{i provjera
putem oru`ni~kih ophodwi i Se
Sew,, Sv. Juraj, Krasno, Brlog i Vratnik. – 12. ov. mj.
izvje{ten sam od vodnog zapovjedni{tva Se Sew,, da se vr{enom provjerom nije
mogla utvrdititi pojava ~etnika.
Dne 12. ov. mj. brzojavno sam obavje{ten da je na|ena le{ina oru`ni~kog
narednika Ivana Bevande, zapovjednika oru`ni~ke postaje Buni}, na objektu
Qu ubovo u {umi. Izdao sam potrebnu zapovijed za sahranu.
Dne 12. ov. mj. Veliki @upan iz Gospi}a izdao je zapovijed da se preki-
ne sa ètvom na podru~ju op}ine Medak s tim, da su stanovnici op}ine Medak
du`ni sami da izvr{e ètvu, tako isto izdat je proglas preko oru`ni~ke po po-
staje Medak od strane istog @upana, da se svi mje{tani pomenute op}ine vra vrate
te
63
AVII,, a NDH, k. 86, reg. br. 23/1-1
AVII
* Zlo~ini NDH, 499.
64
Starigrad pod Velebitom.
svojim ku}ama, a ko se ne vrati, taj }e se smatrati buntovnikom i ako se uhva-

ti, postupit }e se sa wi ime po zakonu. Ovo je u~iwe
u~i eno zato, da bi se predusreli
daqwi
da i sukobi ètelaca i ìteqa te a op}ine Medak.
Talijanske vojne vlasti i na daqe da e rade protivu na{ih interesa, jer ~et-
~et
65
nike, kao takove poznate, koje oni uhvate drè u svojim logorima s motivaci- ci
jom da ih za{tite od usta{a, a u stvari im sluè kao konfidenti.
Prilikom zadweg eg napada ~etnika na oru`ni~
`ni~ku postaju Gorwa
Gor a Plo~a,
zapovjedniku iste postaje naredniku Mercu oduzeo je poru~nik Vara`dinske
bojnice, 4. satnije Ivan Per{i privatni pisa}i stroj i nije ga htio vratiti
govore}i, da je to ratni plijen. Intervenirao sam kod zapovjednika na{e bojne
posade u Gra~acu, pa mi je obe}ano, da }e se stroj vratiti.
Prilog prijepis zapovjedni{tva talijanske pje{a~ke divizije „SA „SASA
SA-
RI“ kojim ova zabra
RI brawu uje putova
vawee i prolaz na{im naoruànim snagama na pod-pod
ru~ju operacija. Na intervenciju zapovjednika gospi}kog zdruga generala g.
Luki}a, odloèno je izvr{ewe {e e ove zapovijedi, dok se ne dobiju potrebne in-
strukcije. Od strane zapovjednika posade Gra~ac ovom zahtjevu talijanskih
trupa nije udovoqevo eno, kako se to vidi iz prijepisa V.T. Br. 195. posade Gra~ac.
Tako|er prilaèm èm prijepis izjave Sije~i} Abdulaha vlakovo|e iz Gra-
~aca, o stawu
sta u na podru~ju ovog krila kao i podru~ju 2. oru`ni~ke pukovnije od
29. srpwa a do 7. ov. mj. Sa istim vlakovo|om putovao je i predstojnik èèqe ezni~
ni~ke
ke
postaje Gra~ac g. Ore{kovi}, koji je dao izjavu generalu g. Luki}u, a koju nisam
mogao dobiti radi uzimawa ma a podataka ili prijepisa s razloga, {to je u istoj iz-
javi napadan ~asni~ki kor, no nisam mogao utvrditi, da li na{ ili talijanski
i od koga je napadan. Dne 12. ov. mj. do{ao mi je i dao izjavu povjerenik iz Podlap-
ca a koja je provjerena kao to~na i glasi: „@up „@upni stan pretvoren je u zatvor.
U ovaj zatvor doveli su divqi i usta{e u toku ovih dana Danicu Lemai}
(gr~
gr~ko-isto~ne vjere) a mu` joj je zarob bqen
en u Weema~koj, sa 4 djece, starih 2, 4,
9 i 10 godina. No}u je do{ao biv{i robija{ Dane Bun~i}, usta{a iz Podlap-
ca te ènu i djecu tukao, zatim ih odveo u podrum, te se daqe da e o wi ima ni{ta
ne zna.
Jednog dana doveli su djevojku Soku 19-20 godina staru, nepoznatog pre-
zimena, tako|er gr~ko-isto~ne vjere. Istu je jedan divqi i usta{a metnuv{i
joj no` pod vrat silovao“ vao“.
Divqi i usta{e organizuju se po petorica. Odlaze u okolna srpska sela,
tamo pqa~
p a~kaju te robu i novac dovoze u Podlapac i dijele po selu.
Povodom ovih doga|aja upu}ena je danas 13. ov. mj. od strane zapovjednika
gospi}kog zdruga, sporazumno sa Velikim @upanom iz Gospi}a jedna satnija
na teretnim samovozima iz Gospi}a preko Buni}a u Podlapac, da ove „div „divqe
usta{e“ razoruàju i eventualno kolovo|e predaju sudu.
Danas 13. ov. mj. sahrawen
hra en je usta{a [i ime Gazi} iz Tribwa, a, kotar Kar-
lobag, koji je bio u borbi kod Divosela te{ko rawen ra en a 12. ov. mj. u ovda{woj oj
dràvnoj bolnici preminuo.
65
Usta{e su partizane nazivali ~etnicima.
Danas oko 10 sati ispaqe

pa eno je na se
seqa
ake î
itluka i Po~iteqa,
te a, kotar Go-
spi}, pri po
poqsskom radu oko 70 naboja od strane usta{a, koji su ~uvali na{e
ètelice. Seqa
Se aci su se razbjeàli. Kod Velikog @upana intervenirao je za- za
povjednik gospi}kog zdruga.
Dne 10. kolovoza t.g. talijanski obskrbni ~asnik kod talijanske vojne je-
je
dinice u Peru{i}u, susrev{i na{e dvije ène Hrvatice u blizini sela Stu- Stu
denci, op}ina i kotar Peru{i}, upitao ih je {ta su one, da li Srp Srpkiwe
ki e ili
Hrvatice, ove su mu odgovorile, prevariv{i ga da su SrpSrpkiwe,
ki e, a na to im je on
rekao, da se ni{ta ne trebaju bojati, jer da }e ubrzo do}i svuda u ovom dijelu
Hrvatske talijanska vojska, pa }e Hrvate smiriti i rastjerati. O ovome {to im
je on rekao neka nikome ne govore. Ovaj ~asnik vlada Hrvatskim jezikom, ~ina
je poru~ni~kog a imena mu se nezna.
Dostavqa
a se predwe
e na znawe.
zna e.
Sa 3 priloga.
Dostavqeeno:
Ravnateqstvu
te stvu za javni red i
sigurnost Nezavisne Dràve
Hrvatske i Vrhovnom oru`ni~kom
Zapovjedni{tvu.
Zapovjednik, pukovnik:
âni}66
66
Dragutin.
Br. 31
3
Izvje{
vje taj Kotarske oblasti Derventa upu}en Ravnateqstvu
te stvu
za javni red i sigurnost NDH o hap{ewu 73 Srba i Jevreja,
ja
te o iseqa
ise avawu
va u iz Dervente 30 srpskih
te i sa 118 ~lanova67
obiteqi
Kotarska oblast u Derventi

Prs. broj: 82/41.
dne 16. kolovoza 1941. godine
Predmet: Izvje{}e o situaciji.
RAVNATEQSTVU
TE STVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST
ZAGREB
Petriwska
tri ska 7
U vezi sa izvje{tajem o op}oj situaciji od 21. srpwa

a 1941. broj gor
gorwi
i iz-
vje{}uje se slijede}e:
I.. Op}a politi~ka situacija:

a.) Komunizam: Stawe
Sta e od posqed
s edweg
eg izvje{taja nepromije jeweeno, osim {to
je do sada pohap{eno 73 sumwiv ivca
ca – @idova i grkoisto~wa~ aka – komunista, koji
su otpremqe eni u Gospi} Ravnateqstvu
te stvu usta{kog redarstva. [i irewe
re e letaka
ili druge ilegalne literature nije primje}eno. Radni{tvo je zadovo voqno
no i
mirno radi svoj posao.
b.) Srpstvo: Od posqed
s edwegeg izvje{taja iseqe
ise eno je sa ovog podru~ja oko 3 30
0
obiteqi
te i sa 118 ~lanova u glavnom iz Dervente. Wi ihovo sve}enstvo iseqe
ise eno je
ve} prije. Seqa{
Se a{tvo se drì mirno, i zadovovoqno
no je, ako ga nitko ne dira. êt-
et-
nici68 se drè mirno i sada su povu~eni, ali se postepeno pojedini istaknuti-
ji hapse i na taj na~in onemogu}uje wi ihov destruktivni rad. Sada se proti wi-
ma vode izvidi, jer sam doznao, da jo{ imadu sakrivenog oru`ja.
c.) ^la
lanovi H.S.S. i Se
Seqa~
a~ke za{tite te Gospodarske Sloge pristupaju
Usta{kom pokretu.
d.) @idovi su mirni i povu~eni, ali im se ne moè vjerovati. Nijesu za za-
dovoqni
vo ni uspostavom Nezavisne Dràve Hrvatske, te }e biti otpremqe eni na
prisilan rad.rad
67
Arhiv OS, a. NDH, k. 174, r reg,
eg, br. 4/11-1
ti}, II
* Mileti III,, 40 (skra}eno).
68
Odnosi se na partizane.
II.. Kriminalitet je u opadawu.

II da u. Teìh delikata uop}e nije bilo.
II Socijalna pitawa
III. ta a i prehrana: Stawe
Sta e isto kao i kod pro{log izvje-
{taja.
Narod jo{ uvjek oskudijeva, premda je ètva dovr{ena, jer uslijed lo-
{ih prilika nijesu mogli zasijati dovoqnevo ne povr{ine ìtaricama. Ovakvo
stawe
sta e }e ostati sve do berbe kukuruza, ako Ravnateqstvo
te stvo za prehranu ne bude
u ovaj kotar uputilo dovoqne
vo ne koli~ine hrane, {to je ova kotarska oblast ve}
vi{e puta traìla, ali do sada bez uspjeha.
Prema svemu moè se re}i, da je situacija na podru~ju ovoga kotara za-
dovoqa
vo avaju}a. Doga|aji u drugim krajevima nijesu ovdje imali nikakovog od-
jeka.
Molim da se ovaj izvje{taj uzme na znawe.
zna e.
Za dom spreman!
Verhas, v.r.
Br. 32
3
Izvje{
vj taj Ko
Kotarske oblasti Qu ubu{
bu ki Rav
Ravnateqstvu
te stvu usta{
usta kog
redarstva Za
Zagreb da je Pe
Petar Ivas
Ivas iz Si
Siveri}a kod Dr
Drni{a
upu}en u koncentracioni logor GoGospi}69
Kotarska oblast Qu
ubu{ki
Broj: 4595/41.
Predmet: Ivas Petar pok. Jakova

iz Siveri}a – otpremawe
ma
u zbirali{te – izvje{taj.
Qu
ubu{ki, 18. kolovoza 1941.
Ravnateqstvu
te stvu usta{kog redarstva
Zagreb
Pozivom na broj tajni 1/1941. od 23/ II 1941

23/VII 1941.70 podna{a se izvje{}e
}e Na-
slovu, da. je Ivas Petar pok. Jakova, star 49 god. oè
oèwen,
en, gr~ko isto~ne vjere,
bez zanimawa,
ma a, iz Siveri}a, op}ina Drni{, otpremqen en zamolbom preko Pred-
stojni{tva gradskog redarstva u Mostaru u zbirali{te u Gospi}.
69
Arhiv OS, a NDH, k. 189, reg. br. 31/7.
ti}, II
* Mileti III,, 45.
70
Ovaj dokument nije prona|en.
Imenovani je zate~en u skitwii dana 16. ov. mj. na podru~ju op}ine Humac
ovog kotara u no}no doba, a ustanovqe
eno je, da isti ve} dva mjeseca putuje od
[iibenika – Splita – Omi{a – Makarske – Vrgorca, pak postoji sumwa a da je u
obavje{tajnoj slu`bi komunista ili ~etnika.
NEZAVISNA
DR@AVA HRVATSKA Kotarski predstojnik
u.z.
Batisti}, v.r.
Br. 33
Kotarska oblast Qubiwe

bi e obavje{
vje tava Dràvno tuìla{
la tvo
da je uhapsila i otpremila 145 Srba u logor Gospi} i oduzela
sav wi uk u~uju}i krupnu i sitnu stoku71
ihov imetak, ukqu
Nezavisna Dràva Hrvatska

Kotarska oblast u Qu
ubiwu
bi
Broj: 1447
1447/41
/41
Predmet: Bespravno kla

klawee stoke, koja je
preuzeta od ove kotarske oblasti
u ime Ravnate
teqstva
stva za dr`. ponovu.
Dràvnom tuìteqstvu
te stvu
Trebiwe
Ova kotarska oblast izselila je oko 145 lica gr~ko-isto~ne vjeroispovi- vi

jesti za logor u Gospi}u. Prilikom toga izseqi
se ivawa
va a vr{en je popis cjelokup-
nog imetka izseqe
se enika, kao {to je to nare|eno odnosnim okru`nicama Dràv-
nog Ravnateqstva
te stva za Ponovu.
Me|u inim objektima, koje je bilo vlasni{tvo izseqese enika, bilo je dosta
krupne i sitne stoke. Ta je stoka data na ~uvawe
va e izvjesnim licima.
Me|utim Usta{ki logor u Qu ubiwu,
bi u, ~iji je logornik gosp. Jure Boroje iz
Ravnog, bez znawa,
zna a, i ovlasti ove oblasti ili Dràvnog Ravnateqstva
te stva za Pono-
vu izdao je nalog da se ta stoka koqe
ko e za potrebe usta{kog logora. Tako je zakla-
kla
to oko 81 komad stoke, {to krupne, {to sitne, a podpisani je i ovom prilikom,
kao i svagda, od usta{kog logora stavqen en pred gotov ~in.
71
AVII,, a NDH, k. 201, reg. br. 37/21-1.
AVII
* Zlo~ini NDH, 548.
Ovjerovqeeni prijepisi saslu{awa

{a a odgovornih lica, kao i drugi dokazi
kriv e prilaù ovom izvje{taju, a originali poslati su Dràvnom tuì-
krivwe
teqstvu
te stvu u Trebiwu.
bi u.
Predwe mi je ~ast dostaviti, s molbom na znawe
zna e i da
daqwii zakonski po-
stupak.
M. P.
(Potpis ne~itak)
Br. 34
Izvje{
vj taj Ko
Kotarske oblasti u Kowi
K icu VeVelikoj ùpi Hum
Hum
u Mo
Mostaru o hap{ewuu 10 Srba
ba i wi
ihovom otpremawu
ma
Gospi}72
u koncentracioni logor Go
Kotarska oblast u Ko
Kowi
icu
Broj prez. 58/41.
Predmet: Pritvarawe
ra e i otpremawe
ma
u zbirali{ta Srba i @idova,
Velikoj @upi Hum

Mostar
Savezno naredbi broj prez. 178 od 2. kolovoza 1941. g. izvje{}ujem, da sam

slijede}e Srbe odpremio u zbirali{te Gospi}:
1) Jakovqe
evi} Pero, 6) Kuqa
Ku anin Aleksa,
2) Ku anin Danilo,
Kuqa 7) Jakovqe
evi} Trifko,
3) Golubovi} \or
or|o,
|o, 8) Kuqa
Ku anin \uro,
uro,
4) Jakovqe
evi} Milo{, 9) Lambi} Risto,
5) Mrvai} Nedjeq
dj ko, 10) Domi} Mile.
Kotarski predstojnik
M. P
P.. ...
(Potpis ne~itak)
72
* Zlo~ini NDH, 560; Mileti ti}, II
III,, 50.
Br. 35
Izvod iz izvje{
vj taja Za
Zapovjedni
ni{tva 1. hr
hrvatske oru`ni~ke pukovnije
Rav
avnateqstvu
te stvu za javni red i sigurnost NDH o doga|a ajima
73
vezanim za koncentracioni logor u Go
Gospi}u
ZAPOVJEDNI[TVO
NI TVO 1. HRVATSKE
ORU@NI^KE
NI KE PUKOVNIJE
533/J.S.
Taj. Broj 533/J.S.
Izvje{}e o ~etni~ko-
komunisti~koj akciji
na podru~ju krila Gospi}.
RAVNATE
TEQSTVU
STVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST
ZAGREB
\or
\or|i}eva 4
Zagreb, kolovoza 1941.
Savezno sa izvje{}em ove pukovnije Taj. Broj 517/J.S. od 19. ovog mjeseca
dostavqam am naknadno prispjelo izvje{}e krilnog oru`ni~kog zapovjedni{tva
Taj. Broj 169 od 20. kolovoza 1941. u sliede}em:
...74 Oru`ni~ka postaja Gospi} izvjestila je: Prema zapovjedi kotarskog
predstojnika iz Gospi}a, upu}ena je jedna oru`ni~ka ophodwa a sa 5 radnika u
Divoselo, radi pokapawa
pa a qud
udskih i ìvotiwskih
ti skih le{eva poubijanih od stra-
ne „Divqih ih usta{a“ i ~etnika.
Dne 18. ovog mjeseca oko 6 sati poslije podne na ovu ophodwu u i radnike
ispaqe
pa eno je 7 pu{~anih naboja bez posqe s edica. Oru`nici nisu pucali. Utvr|e- |e
no je, da su „Divqe e usta{e“ Petar Milkovi} iz Peru{i}a, kotar isti i S Sti-
ti-
pan [ti timac iz Li~kog Novog, kotar Gospi}, paze}i na rad ètalica, u jednoj
praznoj ku}i na{li jednu sliku ve}eg formata i jedno ogledalo, pa to postavi- vi
li u pravcu crkve i u to ga|ali, a da nisu vidjeli u blizini oru`ni~ku ophod- hod
wuu sa radnicima, a zatim su pucali i na jednog psa. Ova ophodwa, a, sa radnici-
ma je u toku 18. i 19. ov. mj. prona{la le{ jednog djeteta, trojice starih quudi i
dviju èna, te vi{e le{eva od pasa i drugih doma}ih ìvotiwa. ti a.
73
ti}, II
* Mileti III,, 46.
74
Sa tri ta~ke su obi
obiqeeèni dijelovi teksta koji se ne odnose na logore.
Dana 19. ov. mj. od 3 do 6 sati na 36 teretnih samovoza odveèni su ~etni-

ni
ci iz sabirnog logora iz Gospi}a na ovda{wu u èqe
è ezni~ku postaju, gdje su uto-
uto
vareni u vagone i odveèni u pravcu Zagreba. To~no odredi{te se nije moglo
utvrditi.75
Dne 19. ov. mjeseca, na osnovu dobivene zapovjedi svi ~lanovi usta{ke
organizacije pokupili su svu svoju opremu i sa oru`jem otputovali u Zagreb,
na vi{e èqe
è ezni~kih vlakova.
... U toku 19. ov. mj. me|u stanovni{tvom u Gospi}u se pogovaralo, da su ta-
ta
lijanske vlasti traìle okupaciju cijelog podru~ja Like do zakqu k u~no lini-
je Karlovac – Biha} – Knin. Usled ovoga pogovarawa, ra a, te ~iwe
~i enice da su usta{-
usta{
ke formacije odlazile u Zagreb, nastala je u Gospi}u panika u tolikoj mjeri,
da je Hrvatski ìvaq va po~eo da bjeì u pravcu Zagreba koriste}i vlakove i sasa
movoze. Neki su i uspjeli oti}i dok nije ovo zapaèno, pa je zatim od strane
kotarske oblasti obustavqe eno da
daqwee izdavawe
va e propusnica, a nekim osobama
su ve} izdate propusnice na ovda{woj oj è
èq.. postaji oduzete i ujedno je pred-
stojniku èqe
è ezni~ke postaje u Gospi}u zapovje|eno, da nikome nesmije izdati
karte za putovawe,
va e, ako ne pokaè propusnicu. Panika je jo{ trajala i daqeda e u
izvjesnoj mjeri, no kulminacija je pro{la.
... Dne 20. kolovoza t.g. u toku no}i odpremqe

eno je iz sabirnog logora iz
Gospi}a oko 2.000 @idova vlakom u pravcu Zagreba, a no}as tj. od 20. na 21. ov. mj.
biti }e odpremqe ena slijede}a partija tako|er @idova.
Dne 20. ov. mj. u blizini èqe

è ezni~ke postaje Gospi}, ophodwa
a ovda{we e
postaje na{la je na putu bez tjeraoca 8 kolskih zaprega sa kowi
ko ima, a koje su
ostavili usta{e iz okolnih mjesta, koji su vlakom otputovali u Zagreb. Pro-
na|eni kowi
ko i i kola su predani Povjereni{tvu za ponovu u Gospi}u dok se ne
prona|u vlasnici istih.
... Danas u 18. sati bio sam pozvan od zapovjednika 2. talijanske pje{a~ke
pukovnije sa sjedi{tem u Gospi}u, pukovnika g. Sodu, koji me je izvjestio, da on
ima
im a informacije, da bi no}as t.j. od 20. na 21. ov. mj. ~etnici trebali napasti
vlak, sa kojim ~etnici i komunisti (ustva
(ustvari komunisti i @idovi), odlaze iz
sabirnog logora iz Gospi}a, pa je isti samnom u dogovoru preduzeo osigurawe ra e
èqe
è ezni~ke pruge Gospi} – Vrhovine – do granice wi ihovog podru~ja, a na pod-
pod
ru~ju ovog krila.
Oru`ni~ka postaja Novaqa va a je izvjestila, da se tamo prenose glasovi
vi o na-
na
76
vodnoj okupaciji otoka Paga po italijanskoj vojsci, te da me|u narodom vlada
75
Svi preìvjeli logora{i iz koncentracionog logora Gospi} su 19, 20. i 21. avgusta
1941. preba~eni u druge logore, uglavnom u novoformirani koncentracioni logor Jasenovac, a
neki u logor Kru{~ica kraj Travnika, u Lepoglavu, Staru Gradi{ku ili u Koprivnicu.
76
O reokupaciji Druge italijanske okupacione zone i likvidaciji logora na otoku Pagu
k izi I ove edicije.
vidi op{irnije u kwi
panika, izdao sam zapovjed, da se ove alarmantne vijesti suzbiju i pod svaku
cijenu odrì red i mir!
Dostavqa
a se predwee na znawe:
zna e:
Dostavqeeno:
Ravnateqstvu
te stvu za javni red i si-
gurnost Nezavisne Dràve Hrvatske
i Vrhovnom oru`ni~kom zapovjedni{tvu.
RAVNATEQSTVO
za Nezavisnu Dràvu Hrvatsku
U ZAGREBU
Prs., Broj 2652
25/ III 1941. priloga
dne 25/VII
...
(potpis ne~itak)
Une{eno u izvje{taj 1-IX
1- 41
a/a
Zb,, 1-IX
Zb 1- 41.
(Paraf ne~itak)
Br. 36
Kotarska oblast Visoko obavje{

vje tava Veliku ùpu La{
La va i Gla`
da su uhapsili 57 Jevreja i Srba i otpremili ih u logor Gospi}77
Kotarska oblast Visoko

T. broj: 159/41.
Pritvara
rawee i otpremawe
ma e u zbirali{te Srba
i @idova – Komunista – Okru`nica.
VELIKOJ @UPI LA[VA

LA VA I GLA@
TRAVNIK
U vezi Va{eg naloga broj T. 105/41. od 1. kolovoza 1941. i naloga usta{-

kog povjerenika u Sarajevu broj 378/41. uhi}eno je i otpremqe eno u Gospi} 57
77
AVII,, a. NDH, k.195, reg. br. 4/20-1.
AVII
* Zlo~ini NDH, 572; Mileti ti}, I, 76.
@idova i Srba naklowe

klo enih komunizmu. Prigodom uhi}ewa
}e a gor
gorwih
ih osoba po-
bjegao je nepoznato kuda Ilija Boti} iz Visokog. Prije nekoliko dana isti se
je povratio i javio ovoj Kotarskoj oblasti.
Molim za ovla{}ewe
}e e {ta da uradimo sa gorwom
gor om osobom.
Za Kotarskog predstojnika:
potpis ne~itqiv
t iv
Br. 37
Pismo Bog
Bogdana Ra{
R kovi}a generalu MiMilanu Ne
Nedi}u
o zlo~inima usta{aa nad Sr
Srbima u logorima i zatvorima
Jadovno78
na teritoriji NDH, a posebno u logoru Ja
Predmet: Spasava
vawe
e Srba iz
Nezavisne Dràve Hrvatske
PRESEDNIKU MINISTARSKOG SAVETA

BEOGRAD
Srbi u NDH se ubijaju, koqu,

ko u, mu~e i progawawu
ga u na~inom, koji nije po-
znavala do sada istorija ni na{eg ni drugih naroda. Prema iskazima nema~-
kih upu}enih krugova, kao najmerodavnijih, ubijeno je od aprila do danas do
300.000 Srba u NDH a oko 50.000 nalazi se u raznim poznatim logorima i za-
tvorima. Mu~ewa
~e a i ubistva, ukoliko se do po~etka avgusta za wih
ih saznalo, iz-
neo je u svom izve{taju komesarima dr. Petar Kosti} advokat iz Bawa
Ba a Luke.
Posle ustanka u Ko~i}evoj Krajini zverstva usta{a su jo{ poja~ana ma-
sovnim ubijawem
ja em Srba. Navodim samo nekoliko karakteristi~nih primera:
1) Prilikom napada ~etnika na Gospi}, ubijena su u toku jednoga dana sva
li
ica u logoru Jadovno. Broj ovih lica iznosio je 5 670. –
2) Posle krvavo ugu{enog ustanka, usta{e, pa i delovi hrvatske vojske,
ubijali su u povra}enim krajevima sve {to je pravoslavno po ulicama i pute-
vima. Bilo je potrebno vi{e dana da se nevine `rtve sklone. Ubijana su po iz-
javi jednog usta{e i sva deca od 5 godina na vi{e.
3) U okolini Prijedora pravoslavni narod skupio se u nededequu 6. avgusta
po ve} upola razru{enim bogomoqa
mo ama. Usta{e su zabarikadirali vrata crka-
va i svu pastvu pu{komitraqe
tra ezima kroz crkvene prozore pobili.
78
AVII
AV II,, a. Nda, k 1-a, reg. br. 3/1. Na margini dokumenta je crvenom olovkom napisano:
„4/ , G. Jankovi}u, vidjeti po ~ijem je nare|ewu
„4/IX, |e u ovaj è
èqe
ezni~
zni~ki ~inovnik po{ao u NDH, pa
da da izve{taj za g. Cincar Markovi}a, general Nedi}“.
* Miletiti}, I, 77; Atanasije Jevti}, Velikomu~eni~ki Jasenovac, VaqeVa evo-Beograd,
1990,, 165 (prenosi ne{to {iru verziju ovog pisma); Isto i u: Jasenovac, mesto natopqeno krvqu
1990
nevinih, Spomenica, Beograd, 1990, 113.
4) Transportovavawee Srba èleznicom iz logora u logor vr{i se na ne~o-

ve~anski na~in. U Jastrebarsko stigao je 20. avgusta jedan blombiran tran-
sport iz Gospi}a sa 5, a 21. avgusta sa 11 mrtvih. U vagone je strpano po 60 do
70 quudi i transportovano 3 dana u zatvorenim vagonima bez vode i hrane. Dva
Srbina, koji zbog prenatrpanosti nisu vi{e mogli da u|u u vagon, ubijeni su
na licu mesta.
5) Na dan 31. avgusta transportovana je iz Bosne preko Sl. Broda jedna
grupa vi|enih Srba i na prelazu preko pontonskog mosta na Savi kod Broda,
usta{ka straà ubila je 50 qu udi, koji su preba~eni i sahrawe
hra eni na bosanskoj
strani.
6) NDH danas po r|avom vremenu drè Srbe napo poqu,u, a gde ih stalno pra-
ti nevreme, a pored toga dnevno primaju jedan obrok hrane koji se sastoji od
jedne osmine hleba i jedne ka{ike tople hrane. Decu, ène i mu{karce opte-
re}uju grubim i te{kim poslovima, {to stvara nezadovoqstvovo stvo jer ih kod sva-
kog rada biju kundacima i gaze nogama tako da se svakog dana pune bolnice i
ambulante.
Da bi prikupili podatke o ovim zverskim postupcima usta{a i da bi se
spasli bar najugroèniji i vi|eniji Srbi od mu~eni~ke smrti, preduzeo sam
sa nekoliko po`rtvovanih i hrabrih drugova putovawa va a po NDH i nose}i im po po-
trebne propusnice iz Beograda, doveo ih u Srbiju, sa jedinim ciqemci em da se spa
spa-
si Srpstvo. Ovu misiju preduzeo sam iz svoje li~ne inicijative, bez ikakve na na-
grade i obavqaoao je predano uz pohvalu slu`be pukovnika g. Furstera. Pri sva-sva
kom putu nastojavao sam, da uzdignem ugled Srbije i da preko zvani~nih fak- fak
tora u NDH olak{am sudbinu napa}enih Srba. Spa{avawe va e na{ih sunarodnika
vr{eno je u po~etku bez pratwe, e, a u posledwe
e vreme, na intervenciju Komesa-
ra g. Panti}a u pratwi i oficira i vojnika nema~ke vojske.79
Ovim na{im radom uzdignut je ugled Srbije kako kod Nemaca, tako i
Hrvata, a naro~ito kod ugroènih Srba, koji su uprli o~i i sve nade u svetu
zemqu u Srbiju, od koje o~ekuju jedini spas od zverske usta{ke tiranije.
U interesu Srpstva i ~ove~anstva potrebno je ovaj humani rad intenziv ziv-
no produìti u dosadawem
da em obimu i molim Gospodina Pretsednika Ministar-
skog saveta kao i ostale g. g. Ministre za moralnu pomo} i punu podr{ku.
Bogdan M. Ra{kovi}
Vi{i ~in. Min. saobra}aja
i rez. kapetan II klase
79
Do septembra 1941, a zatim i u narednim mjesecima, nema~ki okupator je po~inio brojne
zlo~ine u okupiranoj Srbiji, na ~ijem se ~elu nalazio M. Nedi}. Najmasovniji su bili: strije-
qawe e stanovni{tva Kragujevca i okoline, strijeqawe
strije e u Beogradu, zlo~ini u logorima na Bawi-
Ba
ci i Sajmi{tu. U izvje{taju we ema~kog opunomo}enog komandanta u Srbiji od 20. decembra 1941.
pi{e da je kao mjera odmazde ubijeno 11.164 i da prema kvotama 1:100 i 1:50 treba ubiti jo{
20.174 qu udi, èna i djece. (Zbornik dokumenata i podataka o NOR-u naroda Jugoslavije, tom XII
II,
kwi ti}, I, 79)
iga 1, dok. 285; Mileti
Br. 38
Zapovjedni
ni{tvo 1. hr
hrvatske pukovnije obavje{
vje tava Rav
Ravnateqstvo
te stvo
za javni red i sigurnost NDH u Zagrebu o partizanskim akcijama
u Li
Lici i o zlo~inu usta{a nad 30 mu
mu{karaca, èna i djece
in Ponor80
srpske nacionalnosti u zaseoku Ra{in
ZAPOVJEDNI[TVO
NI TVO 1. HRVATSKE
ORU@NI^KE
NI KE PUKOVNIJE
Taj broj 629/ J.S.

629/J.S.
Izvje{}e o komunisti~ko-
~etni~koj akciji na pod-
ru~ju krila Gospi}.
RAVNATEQSTVU
TE STVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST
ZAGREB
Zagreb, 2. rujna 1941.

Savezno sa izvje{}em ove pukovnije Taj. Broj 587/J.S. od 29. kolovoza
1941. godine dostavqam am naknadno prispjelo izvje{}e o komunisti~ko-~etni-
~koj81 akciji na podru~ju krila Gospi}. Taj. Broj 200 od 31. kolovoza 1941.
1941. godi-
di
ne u ssqe
ede}em „Oru`ni~ka postaja [i iroka Kula izvjestila je: 25. kolovoza t.g.
oko 3 sata bio je poku{an napad od strane ~etnika na Novo Selo, kotar Gospi}.
Isti su napadali u dvije grupe, svega ih je bilo oko 70 qu udi, no no}ne seoske
straè Novog Sela, ovaj napad su odbile bez `rtava. Napad i odbrana je bila
sa pu{~anom vatrom.
Oru`ni~ka postaja Buni} izvjestila je: 26. kolovoza t.g. oko 17 sati oru-
`ni~ka opho|e|ewa a ove postaje u ja~ini od 3 oru`nika, vra}aju}i se iz Koreni-
ce radi osigurawa
ra a po{te Buni}-Korenica i obratno, na mjestu zv. „Razdoqe“ do e“
(pod
podru~je postaje Buni}),
ni}), napadnuta je od komunisti~ko-~etni~ke bande pu-
{~anom vatrom, od wih ih oko 100.
100. Ophodwa a se vozila kolima, te su se kowi
ko i od
pucawa
ca a popla{ili i na taj na~in je ophodwa a brzo izmakla iz podru~ja ~et-
ni~ke vatre bez `rtava.
Oru`ni~ka postaja Karlobag izvjestila je: 26. kolovoza t.g. prispjelo je
u Karlobag 20 talijanskih karabiwe bi era pod vodstvom jednog karabiwer
bi erskog po-
ru~nika, smjestili su se u zgradi op}inske uprave a gdje su ranije bile smje-
{tene usta{e.
80
AVII,, a. NDH, k. 61-a, reg. br. 5/2-2.
AVII
* Zlo~ini NDH, 633.
81
Usta{e su partizane nazivali ~etnicima, ~etni~ko-komunisti~kom bandom, pravoslav-
nim pobuwe
bu enicima, {umarima i sli~no.
Oru`ni~ka postaja Plitvi~ka Jezera izvjestila je: 26. kolovoza t.g. sti-
glo je u selo Priboj,82 kotar Korenica, 40 usta{a iz Biha}a u gra|anskom odi- odi
jelu, naoruànim na{im vojni~kim oru`jem s ciqem ci em osigurawa
ra a Priboja od
~etnika. Poslani su od strane Velikog @upana iz Biha}a.
Oru`ni~ka postaja [i iroka Kula izvjestila je: 28. kolovoza t.g. oko 23
sata ~etni~ko-komunisti~ke bande poku{ale su napad na selo Li~ki Osik, ko-
tar Gospi}, od strane seoske straè napad je odbijen. Napad i odbrana izvr{e- {e
no je vatrenim oru`jem.
Oru`ni~ka postaja Bru{ane izvjestila je: 27. kolovoza t.g. povratili su
se seqa
se aci gr~ko-isto~ne vjere svojim ku}ama u selo Zablate, Ra{in Ponor i
Seli{te, op}ine Smiqan,
Smi an, kotar Gospi}. Po povratku svojim ku}ama ovi su tra tra-
ìli od usta{kog povjerenika za selo Trnovac, Novo Selo i Jadovno, Paveli-
}a iz Trnovca, kotar Gospi}, da im se vrati oduzeta stoka i ostale stvari iz
wiihovih domova. Pomenuti povjerenik pozvao je sve ove seqase ake u selo Trnovac,
gdje }e im vratiti oduzeto blago, i robu. îm
im su ovi se
seqaaci stigli u selo Trno-
no
vac, povjerenik Paveli} je organizovao sa svojih nekoliko naoruànih qu udi
napad na ove se
seqaake gr~ko-isto~ne vjere, te ih odveo u zaseok Ra{in Ponor, gdje
je wih
ih oko 30 {to mu{kih i ènskih dao ubiti i u jamu baciti, pa 28. ovog mje mje-
seca zakopati. (Pri
(Prisvojenu robu i blago zadràli su i daqe
da e za sebe).
be). Navodno
da su ovi seqa
se aci gr~ko-isto~ne vjere prijetili se povjereniku Paveli}u }u i
svim Hrvatima da }e se oni pa kad tad za ovo {to su ih oni upropastili wi ima
osvetiti.
Dana 28. ovog mjeseca do{ao je u krilnu stojbinu popisiva~ ètve na pod-
pod
ru~ju op}ine Medak, kotar Gospi}, Mihovil Fajdeti} iz Kompoqa, po a, kotar Oto-
Oto
~ac, a koji je na slu`bi popisiva~a ìta odre|en od nadle`nog ravnateqstva te stva
za ponovu i koji je tada dao svoju izjavu o prilikama na podru~ju op}ine Me-
dak, a koja se izjava ovdje prilaè priepisu.
Oru`ni~ka postaja Plitvi~ka Jezera izvjestila je: 29. kolovoza t.g. oko
16 sati, komunisti~ko-~etni~ka banda izvr{ila je napad na selo Priboj, ko-
tar Korenica, te je tom prilikom rawe
ra ena jedna èna. Napad je po seoskoj stra-
ì odbijen. Napad je bio vatrenim oru`jem.
Oru`ni~ka postaja [i iroka Kula izvjestila je: 29. kolovoza t.g. povrati-
li su se seqa
se aci gr~ko-isto~ne vjere svojim domovima u selo Podovi, kotar Go-
spi}, a u kojem selu tako|er stanuju i Hrvati. Po dolasku razoruàli su usta{-
kog povjerenika da ih ovaj ne bi napao. S ovim je kod nekih Hrvata nastao strah,
pa su wih
ih nekolicina pobjegli u [i iroku Kulu.
Oru`ni~ka postaja Medak izvjestila je: 29. kolovoza t.g. oko 18 sati, zapa-
èno je kretawe
ta e komunisti~ko-~etni~kih bandi od Medka ka Po~itequ, te u, kotar
Gospi}, a prema izjavi wi ihovog vo|e iz Medka Mi}e Maodu{a, da }e izvr{iti
ovih dana napad na Gospi}. O ovome izvjestio sam zapovjednika posadnog zapo-
vjedni{tva u Gospi}u podpukovnika g. Pihlera i zapovjednika 2. talijanske
pje{a~ke pukovnije pukovnika g. Sodu. Pukovnik g. Sodu preuzeo je tada od
82
Prijeboj, Korenica.
oru`ni~ke ispostave u Gospi}u osigurawe ra e elektri~ne centrale, po{te brzo-

java i brzoglasa i èqe
è ezni~kog kolodvora u Gospi}u, te poja~ao osigurawe ra e u
Gospi}u. Napad nije usledio.
Dana 29. kolovoza t.g. stigli su u stojbinu tog krila iz Kulen Vakufa
oru`ni~ki narednik Ante Le{evi}, oru`nik Mile Grdi} i pokusni oru`nik `nik
Mile Mesi}, te sam iste privremeno rasporedio na slu`bu oru`ni~koj posta-
ji Gospi}. Ovi oru`nici su bili na oru`ni~koj postaji Do Dowi i Lapac stalno
na slu`bi.
Dana 29. kolovoza t.g. javila se u stojbini ovog krila Qu uba Majcen iz Jo-
Jo
{ana, kotar Udbina, te je ista saslu{ana o prilikama we enog mjesta stanovawa,
a,
te akciji ~etni~ko-komunisti~kih akcija-bandi. We eno saslu{awe
{a e {aqe
{a e se u
prilogu. Oru`ni~ka postaja Buni} izvjestila je: 29. kolovoza t.g. oko 21 sat,
nastao je poàr u zgradi po{tanskog ureda u Buni}u, poàr je na vrijeme pri pri-
mje}en i ugu{en, te je malo o{te}eno predsobqe b e po{tanskog ureda. Ova po{ta
imala je samo brzojavni aparat koji je prenijet u vojarnu oru`ni~ke postaje
Buni}, po{to je ugovorni po{tar koji je vodio ovu po{tu pobjegao.
Po{tanski i brzojavni saobra}aj sa Buni}om je obustavqan, an, te se ovaj
obavqaoao preko oru`ni~ke postaje [i iroka Kula.
Sumwa a za ovaj poàr kre}e se u pravcu ~etni~kih bandi.
Oru`ni~ka postaja Korenica izvjestila je: 30. kolovoza t.g. pismeno je od
~etnika obavje{} en Zvonko Mati}, dràvni lugar iz Rudenovca,83 kotar Kore-
}en re
nica, sada u Korenici, da su we egovog sina odvedenog 27. kolovoza t.g. ucijenili
sa 50.000 kuna i 6 pu{aka sa potrebnim brojem municije, a zajedno sa we egovim
sinom odvedenog Stjepana Tu`bovi}a, da su ucijenili na 40.000 kuna i 4 pu{-
ke sa potrebnim brojem streqi
stre iva. O ovome izvje{}en je zapovjednik talijan-
ske posade radi preuzimawa
ma a potrebnih mjera i za{tite na{eg pu~anstva.
Dana 30. kolovoza t.g. povratio se iz Zagreba zapovednik Li~kog zdruga,
general g. Luki} sa svojim glavarom stoèra u Gospi}u radi organizacije po-
vla~ewa
~e a na{ih vojnih snaga u svoje posade, te organizovawa va cjelokupnog rada
na uni{tewu
te u komunisti~ko-~etni~kih bandi na podru~ju ovog krila, a savezno
postoje}em ugovoru izme|u na{e dràve i Kraqe Kra evine Italije.
Oru`ni~ka postaja Lovinac izvjestila je: 20. kolovoza t.g. seoska stra-
à u selu Sv. Rok, kotar Gra~ac, uhvatila je Milu Milo{evi}a 17 godi{weg eg
seqa
se aka iz @aù}a, op}ine Skradin, kotar [i ibenik, koji je ispitan izjavio,
da je do{ao kao kurir ~etnika u ciqu
ci u utvr|ivavawaa ja~ine na{e vojske kao i pri
pri-
lika po Hrvatskim selima. Tako|er je izjavio da u {umi oko Malog Alana u
Velebitu ima oko 150 naoruànih ~etnika, kao i da imaju jednu strojnicu ko-
jom rukuje neki [pi piro Stojadinovi}. Imadu i dvije strojne pu{ke. Strojnicu
da voze na jednoj dvokolici, koju vu~e kow.
ko . êt
etnici su obu~eni mahom u gra|an-
|an
ska odjela, a samo dvojica u odjela biv{e jugoslovenske vojske s kokardom u vi- vi
du mrtva~ke glave na {ajka~i. Uhva}eni Milo{evi} predan je zapovjedniku
na{e Domobranske posade u Gra~acu.
83
Rudanovac.
Zapoviednik na{e domobranske posade u Lovincu, satnik [te tefanov, pri-

pri
mio je 29. kolovoza t.g. pismo po jednom djetetu done{e
{eno iz Gorwe
Gor e Plo~e, a sa-
drìne kako se to vidi iz priloènog priepisa uz ovo izvje{}e.
Zapoviednik Li~kog zdruga general g. Luki} danas napu{ta dosadwe e
sjedi{te Gospi}, te sa svojim stoèrom odlazi u Karlovac, gdje }e mu biti sje-
sje
di{te.
Prema traèèwu u zapoviednika 2. talijanske pje{a~ke pukovnije V.T. Broj
1699 od 30. kolovoza 1941. zapoviedio sam da kod straè talijanske vojske na
Buda~kom mostu (put
(put Gospi}-Peru{i}) i na Bilajskom mostu ((put
put Gospi}-Me-
dak) stalno bude na slu`bi jedan na{ oru`nik radi kontrole i legitimirawa a
svih osoba koje ulaze u grad Gospi} i izlaze iz Gospi}a, a koja su nepoznata.
Dostavqa
a se predwe
e na znawe.
zna e.
Sa tri priloga.
Dostavqeeno: Zastupa
Ravnateqstvu
te stvu za javni red i zapovjednika pukovnik
sigurnosti Nezavisne Dràve
Hrvatske i Vrhovnog oru`ni- Oqa
O a~a
~kog zapovjedni{tva
Br. 39
Izvje{
vje taj Kotarske oblasti Karlobag upu}en Velikoj ùpi Vinodol
i Podgorje u Sewu
Sewu o pregledu bezdanih jama na Velebitu i otoku Pagu,
e masovno ubijali Srbe84
gdje su usta{e
Kotarska oblast Karlobag

Broj Pro. 106/1941.
Predmet: Pregled jama u kojima se nalaze

mrtvaci po Velebitu i Slanom po
tal. voj. lije~niku, izaslaniku
II tal. Armata u Karlovcu.
V. T.
Velikoj @upi Vinodol i Pod

Podgorje
Sew
âst
ast mi je podnijeti sqe
s ede}e izvje{}e:
84
AVII,, a. NDH, k. 200, reg. 47/1-1.
AVII
* Zlo~ini NDH, 642.
Dana 2. rujna o.g. do{ao je samovozom iz Gospi}a jedan tal. vojni lije~nik
u uniformi poru~nika, koji je perfektno govorio hrvatski jezik, te je tim popo
vodom bio od ovda{weg eg zapovjednika tal. vojske jednog pukovnika pozvan pot-
pisani, te je zamoqen,
mo en, da bi ozna~io mjesta na Velebitu i u Slanom na otoku
Pagu, gdje su bacali ubijene Srbe, obrazlaù}i ovaj zahtjev time, da prijeti
pogibeq
be {irewe
re e zaraznih bolesti i epidemije usqedus ed toga {to voda, koju pije
pu~anstvo,
stvo talijanski vojnici u svim mjestima u Primorju kao i na otoku Pagu,
prolazi kroz te jame.
Potpisani je odgovorio, da we emu o tome nije poznato ni{ta, a na to su sa-
sa
mi tal. ~asnici ozna~ivali pojedina mjesta u O{tarijama, kod Jadovna, povrh
sv. Magdalene i u Slanom na otoku Pagu, iz ~ega je potpisani razabrao, da su
isti ~asnici vrlo dobro u svemu upu}eni i dapa~e su pokazivali potpisanom
razne fotografije o tim jamama, koje su slike, kako je potpisani doznao iz raz-
raz
govora, snimali tal. oficiri, koji se od ranije nalaze sa svojim trupama u bli-
bli
zini navedenih mjesta.
Istoga dana je navedeni tal. lije~nik bio kod jame iznad sv. Magdalene
op}ina Starigrad p/V, kotar Karlobag, te je u jamu bacio neke kemijske tvari,
po kojima treba ustanoviti, da li prolazi voda koju piju stanovnici okolnih
mjesta, kroz ovu jamu.
Dana 3. rujna o.g. bio je isti l
li
ije~nik zajedno sa tal. pukovnikom i vi{e
oficira u Slanom na otoku Pagu, te je to isto u~inio na nekoliko mjesta gdje se
nalaze mrtvaci.
Danas dne 4. rujna o.g. oti{ao je ovaj lije~nik na Velebit iznad O{tari-
ja, op}ina Karlobag, da ovo isto u~ini tamo gore i u Jadovno.
Predwe e mi je ~ast radi znawa
zna a javiti time, da je jedan dopis poslan Rav-
nateqstvu
te stvu za javni red i sigurnost Zagreb, Glavnom usta{kom stanu Zagreb,
Velikoj ùpi u Gospi}u i Ravnateqstvu
te stvu za javni red i sigurnost kod iste ùpe
u Gospi}u.
M. P.
Upraviteq
te kotara:
\iva
ivanovi}, v.r.
Br. 40
Izvje{
vje taj Kril
Krilnog zapovjedni
ni{tva u Go
Gospi}u o akcijama partizana
i odnosima izme|u
uiita Lici85
talijanskih i hrvatskih vojnih vlasti u Li
NI TVO I.. HRVATSKE

ZAPOVJEDNI[TVO
ORU@NI^KE
NI KE PUKOVNIJE
Taj. Broj 647 – J.S.
Izvje{}e o komunisti~ko-~etni~koj
akciji na podru~ju krila Gospi}.
VRHOVNOM ORU@NI^KOM
NI KOM ZAPOVJEDNI^TVU
NI TVU
ZAGREB
Zagreb, 5. rujna 1941.
Savezno sa izvje{}em ove pukovnije Taj. Broj 642-J-S. od 4. rujna 1941.

dostavqa a se naknadno prispjelo izvje{}e krila Gospi} Taj. Br. 210 od 3. rujna
1941. u sliede}em:
„Oru`ni~ka postaja [i iroka Kula izvjestila je: oru`nik Josip Vugrin,
Valentin Blagu{ki i Tomo Kositer, sa oru`ni~ke postaje Buni}, 2. rujna t.g.
prije podne krenuli su iz Buni}a za [i iroku Kulu u ciquci u osigura rawaa ceste,
te do~eka zapovjednika postaje Buni} narednika Ante Butkovi}a, koji je ovog
dana do{ao u Gospi} radi prijema beriva za oru`nike svoje postaje. Narednik
Butkovi} imao je suhodnika oru`nika Ivana Smol~i}a. U dru{tvu sa ophod-
wom
om postaje Buni}, tj. oru`nicima Josipom Vugrinom i drugima, i{ao je i bi-
qee`nik op}ine Buni} za [i iroku Kulu i kad su ovi bili kod sela Qu ubova, ko-
tara Gospi}, napali su ih ~etnici, te tom prilikom zarobili ovu trojicu oru- oru
`nika i bi biqe e`nika. Biqe
Bi e`nik i oru`nik Valentin Blagu{ki spasili su se
iz zarobqe
b eni{tva prema jednom izvje{}u, no do ovoga ~asa nisu se jo{ nigdje
javili. Oru`nik Josip Vugrin i Tomo Kositer, ostali su u zarobqe b eni{tvu i
predpostavqa a se da su ubijeni.
Zapovjednik oru`ni~ke postaje Buni} narednik Ante Butkovi}, danas 3.
ov. mj. u 10 sati u stojbini ovog krila izvjestio me je: 2. ov. mj. oko 13 sati krenu-
nu
li smo sa 4 kola i to ja, moj suhodnik oru`nik Ivan Smol~i}, oru`nik Mijat
Star~evi} sa oru`ni~ke postaje Podlapac, koji je tako|er kao i ja nosio beriva
za oru`nike svoje postaje. U na{em dru{tvu nalazio se na~elnik ob}ine Pod-
lapac Ivan Javor, domobran 2 bojne 12 pje{a~ke pukovnije iz Gospi}a Milan
Serti}, te jo{ dva domobrana iz iste pukovnije i desetak gra|ana iz Podlapca,
85
Zbornik NOR, V/1, /1, 375-378.
* U istovjetnom tekstu Zapovjedni{tvo oru`ni~kog krila Gospi} (u potpisu: Adolf
Sajdl) 3. septembra dostavqa a izvje{taj Grupi generala Luki}a kod 2. armije. ((AV
AVII
II,, a. NDH, k.
67, reg. br. 20/3); v. Zlo~ini NDH, 637.
te 2 ène iz Podlapca. U kolima smo vozili ìvotne potrebe za Buni} i Pod-

lapac kao, bra{no, {e}er, sol, duvan i drugo. Istoga dana oko 17 sati kada smo
bili spram sela Qu ubovo, napali su nas ~etnici i to tako, da su u prvom mo-
mentu bacili jednu bombu ispred samih kowa ko a od prvih kola, a zatim otvorili
na nas vatru iz pu{aka sa svih strana. Poskakali smo svi iz kola i zauzeli
mjesta za odbranu, te uzvratili vatru iz pu{aka u koliko smo ih imali. Vi-
djev{i da nas opkoqa
ko avaju, po~eli smo se povla~iti ka [i irokoj Kuli, {to nam
je i uspjelo, no sva 4 kola sa kowi
ko ima i stvarima ostala su na licu mjesta. Obe
ène su poginule, a za mu{karce, uslied povla~ewa ~e a nisam mogao zapaziti broj
rawe
ra enih ili ubijenih. Od nas oru`nika nije nitko stradao, a tako isto nije
stradao niti na~elnik ob}ine Podlapac g. Javor. Novac t.j. beriva za oru`ni-
ke u Buni}u i Podlapcu nisu nam ~etnici uspjeli oteti.
Oru`ni~ka postaja [i iroka Kula izvjestila je: 3. ov. mj. oko 2 sata napa-
li su ~etnici oru`ni~ku postaju Buni}, u kojoj se nalazilo 7 oru`nika, koji
su se nakon borbe sa ~etnicima a prije nego {to su bili opkoqe ko eni izvukli iz
borbe, te se oko 10 sati istog dana trojica javila na postaji [i iroka Kula, a
dvojica su se izgubila i stigla na oru`ni~ku postaju Peru{i}, dok se za dvo-
jicu nezna {to je sa wi ima.
Oru`ni~ka postaja Udbina izvjestila je: Po oru`ni~ka beriva postaja
ne moè uputiti nikoga od oru`nika s razloga, {to je mjesto Udbina opkoqe ko eno
~etnicima, a talijanska vojna vlast na Udbini ne odobrava, da na{a vojna lica
putuju na wi ihovim teretnim samovozima. Tako|er ista talijanska komanda ne
odobrava ni gra|anskim licima prievoz svojim samovozima.
Talijanski teretni samovozi svakodnevno dolaze iz Udbine u Gospi} i
odlaze iz Gospi}a na Udbinu, prenose}i po{tu i ìvotne potrebe za svoje
vojnike.
Oru`nici na postaji Udbina ostali su bez nov~anih sredstava, jer u ko ko-
liko su imali jo{ novca, uslied promjene u Kune morali su predati radi za-
mjene Poreskoj upravi Udbina. Gra|anstvo neda nikakove ìvotne potrebe na
povjerewe.
re e.
Oru`ni~ka postaja Vrhovine izvjestila je: No}u od 30. na 31. kolovoza
t.g. ponova su se pojavili komunisti u Gorwem
Gor em Babinom Potoku, kotara Oto~ac
u grupi od 25 vojni~kim oru`jem i bombama dobro naoruànih, te su tom pri-
likom napali ku}u \ure ure Bige, odne{av{i mu jedno odielo i cipele i tada se
zaprietili tamo{wim im seqa
se acima, da moraju sa wiima da idu u {umu u protiv-
nom da }e do}i jednoga dana, te ih sve pobiti, a wi ihove ku}e popaliti.
Oru`ni~ka postaja Gra~ac izvjestila je: 2. ov. mj. dva naoruàna ~etni-
ka otjerali su dva kokowaa sa opremom na {tetu Nikole û ubeli}a iz sela û ubeli-
li
}a, kotara Gra~ac u pravcu Velebita. Talijanska vojna vlast o ovome obavje-
{tena, ali rezultat wi ihovog rada nije poznat.
Vodni oru`ni~ki zapovjednik u Gra~acu izvjestio je: 2. ov. mj. pozvat sam
od zapovjednika talijanskih trupa u Gra~acu sa kotarskim predstojnikom u
Gra~acu g. [pa paqom,
om, povjerenikom ob}ine Gra~ac g. Ivezi}em i stare{inom
odjelka financijalne straè g. Lukom [kri kriwarar i tom prilikom talijanski
zapovjednik pukovnik Umberto Salvatores saop}io nam je da oru`ni{tvo i

razdjel financiske straè podpada pod talijansko vojno zapovjedni~tvo ~tvo i mo
mo-
ramo vr{iti slu`bu kako nam on bude zapovjedio. Isto tako zapovjedio je da
oduzeto oru`je, streqi
stre ivo i opremu od stanovni{tva i „divqih ih usta{a“
{a“,, tj. sve
ono {to pripada na{oj vojsci, mora se predati talijanskom oru`ni{tvu u
Gra~acu, a nikako se ne smije ~uvati kod kotarske oblasti u Gra~acu ili kod
oru`ni~kih postaja. Tako|er izdao je meni zapovied, zapovjednik talijanskog
oru`ni{tva poru~nik, ~ije ime neznam, da se oru`ni~ka ophodwa a Hrvatskog
oru`ni{tva nalaze}a se na èqe
è ezni~kom kolodvoru Gra~ac odmah povu~e, a da
mogu svakodnevno samo prilikom odlaska i dolaska vlaka uputiti po jednog
oru`nika radi kontrole putnika s tim, da o svim doga|ajima i novostima oba-
vjestim uvjek zapovjednika talijanskog oru`ni{tva.
Oru`ni~ka postaja [i iroka Kula izvjestila je: 3. ov. mj. u 20 sati, ~etni-
ni
ci vr{e napad na samo selo [i iroka Kula i to iz pu{aka i strojopu{aka. Vo- Vo
dimo borbu. Dràvnu opremu uputio sam kolima pod pratwom om za Gospi}.
Selo Podlapac, kotar Udbina, zauzeto je po ~etnicima, na{ih 10 domo-
brana, koji su se tamo jo{ zatekli, pobjegli su i stigli u [i iroku Kulu. Hrvat-
sko stanovni{tvo iz Podlapca se razbjeàlo.
U Li~kom Osiku kod ùpnika Dr. Bini~kog nalazi se kao gost Doglavnik
g. Marko Do{en.
Prema napried iznietom danas u 16 sati, uputio sam se sa zapoviedni-
kom 2 bojne 12 pje{a~ke pukovnije iz Gospi}a g. Antunom Pihlerom i zapo-
vjednikom Usta{ko-redarstvene bojne iz Gospi}a g. Vilh ha
arom (Ovaj potowi
to i go-
go
vori perfektno talijanski) kod zapovjednika 2 talijanske pje{a~ke pukovni-
je u Gospi}u pukovnika g. Sodua, sam tom prilikom intervenirao po predwim im
to~kama, a rezultat je sliede}i:
Pukovnik g. Sodu dao mi je preporuku da Hrvatske oru`nike ne drìm
na sadawim
da im mjestima kao {to je Buni}, Podlapac i Medak, gdje su opkoqe ko eni sa
svih strana ìteqi
te ima gr~koisto~ne vjere, te ~etnicima, nego najboqebo e da ih popo-
vu~em iz tih mjesta, jer }e mi ih ~etnici sve pobiti.
Prema ovome preduzeo sam da zaista oru`nike postaje Buni}, koji su i
tako ve} silom prilika danas napustili postaju, skoncentri{em na oru`ni~-
koj postaji [i iroka Kula, a oru`nici sa postaje Podlapac i Medak da ostanu
i daqe
da e na svojim mjestima.
Nadaqe
da e pukovnik g. Sodu izvjestio me, da stanovni{tvo gr~koisto~ne vje-
re u Medku i Vrebcu izjavqu uje, da }e biti mirno, ali da ne èli vidjeti u
Medku Hrvatsko oru`ni{tvo i domobranstvo.
U koliko se odnosi intervencija povodom postaje Udbina, pukovnik g. So-
du rekao mi je, u punoj tajnosti mogu da {aqem
{a em novac za Udbinu, kao i po{tu
po talijanskim sprovodnikom sa voza – vojnikom. Po{to }u obi~nu slati, a taj-
nu kao i novac ne mogu na ovaj na~in slati.
Pukovnik g. Sodu ovom prilikom a izme|u ostalog razgovora rekao je, da
}e on prvo ras~istiti sa ~etnicima u ravnici, a po{to tu zavr{i, vr{it }e
~i{}e}ewaa u planinama. Tako isto napomenuo je, da ovo sada{we e stawe
sta e na pod-
ru~ju ovog krila je reakcija rada na{ih qu udi, tj. sada se ~etnici i ostali
ìteqi
te i gr~ko-isto~ne vjere osve}uju nad Hrvatima, a za u~i u~iwe enu nepravdu i
izvr{ena ubijstva wi ihovih bliìh, jer da su Hrvati na podru~ju ovog krila
odnosno ciele Like pobili oko 80.000 Srba, a u cieloj Hrvatskoj da je pobije-
no oko 300.000.
S privatne strane a ne provjerene saznao sam, da talijanske trupe, odno-
sno pojedini vojnici od posade Peru{i}, odlaze do okolnih sela kao do Paza-
ri{ta i interesuju se, gdje je mjesto gdje su ubijeni ~etnici86 i komunisti,
kao i gdje je Jadovno, odnosno rupa (bezdan) gdje su bacani le{evi navodno ubi-
jenih ~etnika i komunista.
Danas u 21 sat izvje{ten sam da su 4 teretna samovoza talijanske vojske
upu}ena iz Peru{i}a za Li~ki Osik i [i iroku Kulu s ciqem
ci em uni{tewate a ~et-
nika, koji su se pojavili ve~eras u okolici [i iroke Kule. Tako isto upu}eno
je od strane 2. bojne 12. pje{a~ke pukovnije iz Gospi}a jedan vod na{ih domo-
brana za Li~ki Osik i [i iroku Kulu.
Prema usmenom izvje{}u zapovjednika Usta{ke redarstvene bojne iz
Gospi}a g. Vilhara, 2. ovog mjeseca napali su ~etnici u selu Barlete, kotara
Gospi}, ètelice koje su vr{ile ètvu na napu{tenim imawi ima ima, te tom pri-
likom stradala su ìvotom 4 ~uvara ètelica, t.j. 4 ~lana usta{ko-redar-
stvene bojne. Isti su danas uz veliko u~e{}e gra|anstva sahrawe
hra eni na ovda{-
wem
em grobqu.
b u.
Zapaèno je da talijanske vojne vlasti ne u~estvuju u pogrebnim povor-
kama ubijenih ~lanova usta{kih formacija.
Dostavqa a se predwee na zna
znawe.
e. Zapovjedio sam da se ovaj, a i u budu}e iz-
iz
vje{}a dostave i Op}em upravnom povjereni~tvu ~tvu kod II talijanske Armate.
^
âani}, v.r.87
86
Usta{e su srpski narod i partizane zvali ~etnicima.
87
Dragutin.
Br. 41
4
Dopis Ko
Komande 2. ita
italijanske armije Po
Povjereni{
ni tvu NDH pri istoj
Koomandi, u kojem se traì obavje{
vje te
tewe
e o tome {ta
ta je bilo
s Va
Vasom
som G
Gaa}e{om
om i Jan
Jankom Ivo
Ivo{eevi}em Gospi}88
}em u logoru Go
Komanda 2. armije V.P. 10, 29. sept. 1941-XIX

1941-
Ode
Odeqewe e Civilnih poslova
Prot. br. 1996 (Civ. posl.) Poverqi
ivo
Predmet: Ga}e{
{a
a Vaso
Op}em administrativnom povjereni~tvu

~tvu
Nezavisne Dràve Hrvat
vatske pri Komandi 2. Armije
Sedi{te
Ovoj Komandi se obratila imenovana Ga}e}e{a

{a Dragi
gica radi dobivawa
va a oba-
ve{tetewaa o sudbini muà:
Ga}e{a Vaso, loà~ U Karlovcu, ro|en 14/8/1905. u selu Ivankovi} vi},, gr~-
gr~
ko-pravoslavne vere, i brata Ivo{e {evi} Janko, nadzornik prugge e u Karlovcu,
ro|en 17/1/1898.
17/1/1898. u selu Ivo{e
{evi},
vi}, gr~
gr~ko-pravoslavne vere, koji su 25, odnosno
4. jula oti{li na posao i vi{e se nisu vratili ku}i,
}i, pa se sma
smatra da su depor-
por-
tovani u Gospi}, a da vi{e nisu dalili gla
glasa o sebi.
Po{to se Gospi} nalazi na podru~ju na kojem je civilna vlast u nadle`-
nosti ove komande, molimo da pruìte neka obave{te tewaa u vezi sa ovim.
Na~elnik {taba
Brigadni general
(E. de B
Bla
lazio)
88
Br. 42
Obavje{
vj tetewee ùpske redarstvene oblasti SaSarajevo Ve
Velikoj ùpi
Vrh
rhbosna da je M
Miilan Boqe
B evi} jojo{ 8
8.. av Gospi}89
avgusta upu}en u logor Go
@UPSKA REDARSTVENA OBLAST SARAJEVO.
Proz. broj 2528/41. Sarajevo, 15. studenog 1941

1941.
Bo evi} Milan:
Boqe
boravak, podaci
VELIKOJ @UPI VRHBOSNA

S a r a j e v o.
o
Na Va{ nalog od 12
12.. o. mj.,
mj., T. Broj
Broj 1165 ~ast mi je izvijestiti, da je Boqe-
B e-
vi} Milan, dana 8./8. o.g. radi ~et~etnikovawa
va a upu}en u zbirni logor u Gospi}.
Za dom spremni!
Upravite
teq redarstva
...
(Potpis ne~itak)
Br. 43
Za
akonska odredba o upu}ivawu
va u nepo}udnih i pogibeqnih
be nih osoba
na prisilni boravak u sabirne i radne logore90
^lan
lan 1.
Nepo}udne osobe, koje su pogibeqne
be ne za javni red i sigurnost, ili koje
bi mo
mogle ugroziti mir i spokojnost hrvatskoga naroda ili tekovine oslobodi-
la~ke borbe hrvatskog usta{kog pokreta, mogu se uputiti na prisilni bora-
vak u sabirne i radne logore. Ove logore ovla{tena je osnivati u pojedinim
mjestima Nezavisne Dràve Hrvatske Usta{ka nadzorna slu`ba.
89
AVII,, a. NDH, k. 179, reg. br. 1/7-1.
AVII
ti}, II
* Mileti III,, 68.
90
„„Na
Narodne novine“ br. 188, od 26. studenoga 1941.
ti , I, 98; Usta{-
* Zlo~ini NDH, 851; Srbi u NDH, 231; Usta{a, dokumenti, 215; Mileti}
ki zakoni, 199.
^lan
lan 2.
Trajawe
ja e boravka u sabirnim i radnim logorima ne moè biti kra}e od
tri mjeseca ni duè od tri godine.
Usta{ki nadzorni zapovjednik moè u svako vrieme po slobodnoj raz-
sudi pojedinoj osobi smawi
sma iti trajawe
ja e boravka i ublaìti stepen opreza i
pazke.
^lan
lan 3.
Odluka o upu}ivawu
va u osobe na pri
prisilni boravak u sabirne i radne logo-
re, o vremenu trajawa
ja a boravka i o stepenu opre
opreza i pazke, a p
pre
rema propisima
ove zakonske odredbe, donosi usta{ko redarstvo kao grana usta{ke nadzorne
slu`be.
Sve upravne i samoupravne oblasti, kao i ustanove usta{kog pokreta du`-
ne su usta{kom redarstvu preko ùpskog redarstva svoga podru~ja prijaviti
osobe, navedene u ~l.
~l. 1. ove zakonske odredbe.
Proti odluci usta{kog redarstva o upu}ivawu va u na prisilni boravak u
sabirne i radne logore nema pravnog lijeka ni tu`be na upravni sud.
^lan
lan 4.
Dono{ewu
{e u odluke o upu}ivawu
va u osoba na prisilni boravak u sabirne i
radne logore ima
ima predhoditi postupak, predvi|en za upravno kazneno postupa-
pa-
we.
e. Postupak provodi usta{ko redarstvo neposredno ili
ili posredno preko uprav-
uprav
nih oblasti prve molbe.
^lan
lan 5.
Vrieme, provedeno u pritvoru upravnih oblasti i redarstvu do dono{e-
wa
a odluke o upu}iva
vawu
u osobe na prisilni boravak u sabirne i radne logore,
ura~unava se u vrieme trajawa
ja a prisilnog boravka u logorima.
^lan
lan 6.
Usta{ki nadzorni zapovjednik izdat }e propisnik o ustrojstvu, poslo-
vawu
va u i step
pe
enu opre
opreza i pazke u sabirnim i radnim logorima, te o uzdrà
àva-
wuu osoba upu
upu}e
}enih u ove logore.
^lan
lan 7
7.
Ova zakonska odredba zadobiva pravnu mo} danom progla{ewa
{e a u Narod-
nim novinama, a provedba se povjerava usta{kom nadzornom zapovjedniku.
U Zagrebu, 25. studenoga 1941.
Poglavnik Nezavisne Dràve Hrvatske:

Dr Ante Paveli},
li}, v.r.
Broj: CD
Broj: CDXX
XXIX-2101-
-2101-Z-1941.
-1941.
Ministar
star pravosu|a i bogo{tovqa:
a:
Dr Mirko Puk, v.r.
Br. 44
Pismo dr P
Pr
rvoslava Gri
Grisogona upu}eno 8. fefebruara 1942. iz
iz Ze
Zemuna
nadbiskupu Aloj
Alojziju Ste
Stepincu u ZZa
agreb, u kojem ga moli da se zaloì
usta{kih vlasti da se zaustavi genocid nad srpskim narodom91
kod usta
Ambasador u Ankari
ri Ilija [u umen
menkovi}, uputio je predsjedniku vlade
Slobodanu Jovanovi}u, 24. VII
II 1942, ovaj telegram:
Za Pretsednika Ministarskog saveta.

Tupawa
pa anin molio me dostaviti Vam ovaj we
egov telegram:
G. Dr. Alojzije Stepinac nadbiskup
Zagreb.
Pi{em Vam ovo kao ~ ~oovek ~o
~oveku, kao hri{}anin hri{}aninu, nakawu- ka u-
ju}ise mj
mjeesecima na to, ~ekaju}i ho}eli prestati da stiù uàsne vesti .iz
Hrvatske kako bi se mogao sabrati i mirnije pisati.
Punih deset mje
mjeseci koqu
ko u se po Hrvatskoj na najzverskiji na~in Srbi i
uni{tavaju se milijar
jarde wi ihovih imetaka. A crvenilo stida i ggwe eva obliva
lice svakog po{tenog Hrvata.
Pokoq
ko Srba po~eo je jo{ prvih dana jadne Nezavisne Dràve Hrvatske.
Gospi}, Glina, Gudovac, Bosan. Krajina i.t.
i.t.d.
d. i traje bez prekida i ovih dana.
Nije ova
ova strahota u samom ubijawu.
ja u. Ona je u ubijawu
ja u svega od reda: staraca,
èna i dece, u ubijawu
ja u i strahovitotom
m i divqa~ a~kom
kom mu~e
~ewu.. Te nevine Srbe
na
abijali su na kolac,
lac, loìli im vatru na golim prsima, ma, pekli ih ìve na
vatri, spaqi
spa ivali ih u ku}ama i crkvama, polivali ih vrelom vodom i kqu- k u-
~alom i tada polivena mesta derali i solili sa soqu,
so u, vadili im ìvima o~i,
rezali u{i, jezik, nos, sve}enicima rezali noèvima bradu i brkove skupa sa
koòm i mesom, odse
odsecali im pololove i zatica
cali im u usta, vezali ih ostrag za
kamione i onda sa wiima jurili. Pre
Prebijali su qu udima i noge i ruke, i zabija-
li im u glavu eksere, golim
lim ekserima zakivali ih za podove, bacali ih ìve
91
go ub i Lu~i} Dejan, Varvar-
AJ, 103-24-163. Ovo pismo su objavili: @ivojinovi} Dragoqub
stvo u ime Hristovo, Beograd 1988, 766 (sa faksimilom prepisa dokumenta); Mileti} Antun, Kon-
centracioni logor Jasenovac, kw.k I, Beograd 1986; Petrovi} V. Rastislav, Zavera protiv Srba,
Beograd 1990, 261-263 i Boban Qu ubo, Hrvatska u arhivima izbjegli~ke vlade 1941-1945, Zagreb
1985, 284-286.
Za razliku od drugih, Qu ubo Boban dovodi u pitawe
ta e autenti~nost pisma i autorstva, {to
obrazlaè na vi{e stranica pomenute kwi k ige, a na isto pitawe
ta e se vra}a i u k izi Kontraverze
kwi
iz povijesti Jugoslavije, 2, Zagreb 1989, 301-311.
Ne ulaze}i u autenti~nost pisma, we egov sadràj donosim u ovom Zborniku dokumenata, ko-
ko
ji se uglavnom odnosi na logor Jadovno, zbog toga {to tekst koji se odnosi na zlo~ine usta{a po
po-
~iwe
~i ene u Lici, uz navo|e
|ewee masovnih ubistava Srba na najsvirepiji na~in, me|u kojima pravo-
slavnih sve{tenika i jednog srpskog vladike, a to je vladika gor
gorwookarlova~ki Sava Trlaji}, od-
govara stvarnim doga|awi
|a ima na tom prostoru.
Pismo dr Prvoslava Grisogona se nalazi u arhivu britanskog ministarstva spoqnih
spo nih po-
slova, pod oznakom Foreing Office R. 5182/92. Sir Ronald Campbell Office, F. 0371/37630. Podaci
iz: Riveli Marko Aurelije, Nadbiskup genocida, Nik{i} 1999, 125.
u bunare i provalije je i ozgo na wihih bacali bonbe, razbijali im glave gvozde-

nim }uskijama; dj djeecu su bacali u vatru, u vrelu vodu, u kre~ane, rastrzavali
dje
djecu za noge, razbijali im glave o zidove, ve, prebijali im ki~me o kameweme e i kla-
de i jo{ mnoga uàsna mu~ewa ~ a izvr{avi vili, kakva normalni qu udi ne mogu ni
zamisliti. Tisu}e }e i tisu}e }e srpskih le{ina na nosila je Sava, i Drava u Dunav,
kao i pritoke ovih rjeka. ka. Bila je le{inana sa nadpisom: „„Pra
Pravac Beograd, p pu
utu-
je Kra
Kraqu u Petru“.
tru“. U jednom ~amcu koji je uhva}en na Savi kod Beograda, bila je
hrpa dje
dje~ijih glava sa nadpisom: „„Me Meso za Jovanovu pijacu u Beogradu“. du“. Stra-
hoviti je slu~aj Mileve ve Boì} iz TaTabaxe
ba e iz koje su na noù izvadili dije jete
iz stomaka.ka. Pa grozan slu~aj na|enih pe~enih glava u Bosni, n na
a|enih posuda
srpske krvi, pa slu~ajevi prisiqe si enih Srba da piju vru}u krv svoje poklane
bra}e. Silovane su mnoge nebrojene ène, ne, djevojke,
ke, djevoj~ice,
ce, matere pred k}e-
k}e-
rima, a k k}e
}eri pred matera rama, a gomila èna, djevojaka i djece odvo|eni su u
logore za bludnice: ~ak su silovawa va a vr{ena u pravoslavnim oltarima. U ko-
taru Petriwskom
tri skom nateran je sin da siluje ro|enu mater ter.. Pokoq
ko 3 000 Srba u
Glinskoj pravoslavnoj crkvi i ubijawe ja e tisu}a Srba u oltaru u Kladu{kom sve
èqe
è eznim
znim ~eki}em u glavu; stoji bez premca u povjesti. sti. Za sva ova strahovi-
ta
a i ne~uvena nedje djela postoje i detaqni
ta ni i vjvje
erodostojni zapisnici. Uàs svih svih
nedje
djela zaprepastio je i Wem emce i Ta
Talija
lijane. Oni su fotografisali ogroman broj
slu~ajeva ovih uàsnih pokoqa. ko a. Wememci govore, da su Hrvati radili ovo isto
i za vrijejeme tri
trideset godi{weg eg rata i da od tog dobba
a postoji u We ema~koj izre-
re
a: Sa~uvaj nas Boè od kuge, gladi i Hrvata. I sremski Wem
ka: emci preziru pre
Hrvate, radi toga i postupaju vi{e nego ~ovje~no sa Srbima. Talij Talijaani su fo-
tografisali vi{e od pet kilograma srpskih o~iju, te jednog Hrvata oki}enog
ogrlicom nanizanih srpskih o~iju, kao i jednog koji je do{ao u Dubrovnik sa
dva |er
|erdana odrezanih srpskih jezika. Strahote logora u kojima su poubijene
tisu}e
}e Srba i pu{teni da pomru od gladi i zlostavqawa a i zime uàsna su.
Wememci pripovjedaju o jednom logoru u Lici u kome je bilo na tisu} }e
e Srba, a
kada su do{li tamo, na{li su ga praznog, natopqe p enog krvqu u i krvavih krpa,
rubqa
b a i ode}e. }e. Tu je
je,, kaù izgubio glavu i jedan srpski vladika. U logoru u
Jasenovcu i danas se vuku i propadaju na tisu} }ee Srba, koji su tamo po ovoj
stra{noj zimi sme{teni u poderane ciganske barake bez dovoqno vo no slame i po-
kriva~a. A to nit dobijaju za hranu dnevno po dva krompira. U povjesti sti Evrope
nije bilo ovakvih slu~ajeva. Mora se i}i u Aziju u doba „„Te Temerlana“ ili „„Xin in-
giskana“ ili u Afriku u crna~ke dràve ili wi ihovih krvolo~nih vladara, ra,
da se na|e na sli~ne slu~ajeve. S ovim je hrvatsko ime osramo}eno za vje vjekove.
Ni{ta nas vi{e podpuno ne moè oprati. Ni posledwem em Ciganinu na Balkanu
ne}emo vi{e govoriti o navodnoj tisu}godi{woj oj hrvatskoj kulturi, ri, jer niti
Ciigani nam ne}e verovati, i mrze}e nas da vide. de. Za{to u svim ovim bezpri-
mernim divqa~ a~kim zlo~instvima koji su vi{e nego bezbo`ni, sudelovala je i
na{a katoli~ka crkva na dva na~ina. Veliki broj sve{tenika, klerika, pa fra fra-
tara i organizovane katoli~ke mladeì sudelovalo je u svemu ovome aktivno.
Dogodila se strahota da su katoli~ki sve}e }enici, postali logornici i tabor-
nici usta{ki ki,, pa
pa su kao takvi nare|ivali i odobravali ta stra{na mu~ewa ~ ai
kla
klawa kr{tenognog svije
jeta. âk
ak je jedan katoli~ki sv sve{
e{tenik li~no zaklao jed-
nog pravoslavnog svje{
svje{tenika. Ovim to nisu smj smje
eli u~i
u~initi bez dozvole svojih
biskupa, a ako su ~inili, onda su morali izgubiti slu`bu i do}i pred sud.
Budu}i da se to nije dogodilo, zna~i da su biskupi dali svoje dozvole. le
Drugo k ka
atoli~ka crkva upotrebila je sve ovo da pokatoli~i preìvele
Srbe. I dok se zemqa a jo{ pu{ila od nevine krvi mu~enika, dok su jecaji raz-
dirali grudi preìvelih nesre}nika, sve}enici, fratri, ~asne sestre pri-
nosili su im usta{ki bode` u jednoj ruci, ci, a u drugoj molitvenik i krunicu. cu.
Sav je Srijem
jem preplavqen en letcima, biskupa krupnim slovima Ak{amovi}a,
tiskani u we egovoj tiskarnic ci
i u \ako
akovu u kojima se pozivaju Srbi da spasu ìì-
vote i imetke prelaèwem
è em u katoli~ku vjeru. ru. Na{a crkva kao da je htj
htje
ela po-
po
kazati da ona
ona ubija du{e, kao usta{ka vlast tje tjela.
la
A na katoli~ku crkvu pada jo{ ve}a sumwa a zato {to su u isto vrije
jeme
me
sru{ene mnogobrojne crkve pravoslavne, druge obra}ene u katoli~ke, oteti svi
pravoslavni samostani, ni, inventari, razvu~ena sva imovina, upropa{} }e
ene veli
li-
ke povjesne
sne dragocenosti, pa ~ak nije ostavqe ena na miru ni patrijar{ {ij
ijska
crkva u Sr. Karlovcima. Sva ova nasiqa si a a na savesti i na du{i nanela su jo{
ve}u sramotu hrvatskom imenu.
I ako
ako se mi Hrvati ne}emo nikad mo}i oprati od sramote koju smo na se
navukli ovim zlo~instvima ipak moèmo svoju odgovornost sma smawiiti pred svi-
je
etom i svojom save{}u ako podignemo svoj glas protiv gore svega navedenog.
Poslije sviju velikih zlo~instava u povjesti sti ~ove~anstva dolazile su i veli-li
ke kazne. [tata }e biti od nas Hrvata ako se dobije utisak da smo ba{ do kraja u
ovim zlo~instvima u~estvovali.
U prvom redu du`na je crkva da digne svoj glas prije je svega zato {to je
crkva Kristova. A poslije s toga, zato {to je ona mo}na. U We ema~
ma~koj su velikim
katoli~kim biskupima imali smje smjelosti da diù svoj glas u korist progo gowe-
e-
nih @idova,va, a kod nas jo{ ni jedan biskup nije digao svoj glas za nevine Srbe
hri{}ane, koji su stra{nije proga gawaani nego @idovi vi u We
ema~koj. I zato }e na
glavu katoli~ke crkve pasti najve}a odgovornost za kaznu Boìju i qud udsku,
sku,
koja mora sna}i hrvatski narod, ako se na vrijeme ne pokaje za ovaj stra{ni ne-
oprostivi svoj grijeh.
jeh.
Ovo sam n apisao Vama da spasim svoju du{u od ovih uàsa u XX veku,
na ku, a
Vama ostavqam am da traìte i na|ete puta za spasewe se e svoje du{e ako je imatete.
Zemun, 8. II 1942. god.
Jedan od mnogih,
gih, koji
je prvo ~ovek i hri{}anin,
a onda i dobar Hrvat.vat
Dr. Grisogono, s.r.
Br. 45
Pismo slovena~kih katoli~kih starje{i ina iz Sr

Srbije od 1. mar
marta 1942,
u kojem mole beogradskog nadbiskupa dr Jo
Josipa Uj
Uj~i}a da u~ini
sve {to
to je mogu}e
}e protiv zlo~ina nad srpskim narodom
uNNe
ezavisnoj Dr Hrvatskoj92
Dràvi Hr
P R E U Z V I [ E N I!
I
Te{ki doga|aji, koji se odigravaju na jugoslavenskom zemqi{ i{tu i o ko-

jima mislimo, da bi mogli za duù budu}nost sudbinski ugroziti pravilne
odno{aje me|u |u jugoslovenskim katolicizmom i pravoslavqem, em, sile nas da kao
Slovenci i katoli~ke stare{ine uputimo na Va{u Preuzvi{enost slede}e
pismo:
S bolom u srcu pratimo mesecima i mesecima jeziva dela kojima su izlo-
èna na{a srpska bra}a u N.D.N.D.H.
H. Mi Slovenci smo u toku ovog
ovog rata sami do-
ìveli tragediju kakove nema primera u celoj pro{losti. Svaki dan pruà
nam se prilika da se uìvqa avamo i zaduùjemo u bolu i muku slovena~kih
prognanika. Ali ako ho}emo da budemo pravedni i istinoqu no ubivi, moramo pri-
znati da je sudbina, koju su odmerili Srbima wi ihova krvna bra}a Hrvati, go-go
ra od svega {to su pretrpeli Slovenci na svojim domovima.
U Sloveniji nisu se ubijali episkopi i sve{tenici i wi ihova tela nisu
bacana u nabujale reke, kod nas se nisu palile i ru{ile crkve i nisu se ubija-
li vernici za vreme slu`be boìje. Kod nas nisu klali stanovnike ~itavih
sela na no}, kao {to se stoka ko
koqe,
e, nisu ubijali o~eve porodicama na pragu do-
mova na o~igled ène i dece i nisu zakopavani ìvi qu udi.
Neka srpska statistika kaè da je na takav ili drugi na~in bilo do sada
ubijenih oko 380.000 Srba. Taj je broj, kako se nadamo, preteran. No izvan sva-
ke je sumwe e da Srbi danas preìvqa avaju najve}e progonstvo u svojoj historiji.
Svaki posmatra~ mora da utvrdi, da se to, {to su Srbi pretrpeli zadwih ih 10
meseci na teritoriji N.D.H. ne moè uporediti ~ak ni sa nasiqemsi em i grozotom
turskih vremena. U nekom memorandumu kojega su Muslimani iz Ba Bawa a Luke 12.
novembra 1941.
1941. godine uputili ~lanovima zagreba~ke vlade, ~ak je re~eno, da su
nasiqa
si a koja su izvr{ena nad Srbima u N.D.H uop{te „BEZ„BEZ PRIMERA U ISTO-
RIJI MA KOJEGA NARODA.“ Tako pi{u pripadnici islama o katoli~kom
narodu koji ba{ ove godine slavi hiqa
hi adugodi{wi icu svojih prvih veza sa sve-
tom stolicom.
Zato neka se niko ne ~u
~udi {to je ceo srpski narod duboko potresen zbog
doìvelih nepravdi. U masama opaà se ube|ewe |e e da za te nepravde nosi punu
odgovornost ceo hrvatski narod zato {to trpi i bez otpora gleda kako se u we-
92
Arhiv Srbije, Komesarijat za izbeglice i prese enike 1941-1944., sv 2. Akcije rimo-
seqe
katoli~ke crkve.
govoj sredini satiru i uni{tavaju Srbi. Jo{ je àlosnije da se istovremeno sa

mr`wom
` om protiv Hrvata {iri u javnosti i neprijateqs te sko raspoloèwe
è e pre-
ma katoli~koj crkvi.
Ina~e, mirni i trezni srpski politi~ari drè se na~ela da }e Srbi,
~im se bude poloàj izmenio, morati da vrate Hrvatima i katolicima istom
merom sa kojom se danas meri Srbima u Hrvatskoj. Kada su na primer Hrvati
smatrali za umesno i potrebno, da kao verska mawi ma ina u Bosni i Hercegovini
uni{te crkvenu organizaciju pravoslavne ve}ine, onda neka se niko ne ~udi
ako Srbi prvom prilikom isto u~ine sa katoli~kom crkvom. Na~elo jednake me-
re zahteva da se protiv katolika upotrebe iste metode sa kojima se sada sluè
Hrvati protiv pravoslavqa. a. Oc
Ociima jezuitima u Bosni i Hercegovini, kako
~ujemo, ve} su ~etnici poru~ili da se spreme, jer da }e oni prvi doìveti sud sud-
binu pravoslavnih sve{tenika. [ta ta to zna~i, ni
nije potrebno razlagati. Dovoq-
voq-
na je ~iwe
~i enica da su u N.D.H. bili svi pravoslavni vladike i sve{tenici ubiubi
jeni, zatvoreni, oterani u logore, proterani, pravoslavni manastiri i crkve
sru{ene ili zatvorene i sva crkvena imovina preuzeta.
Ako se budu pravoslavci dràli crkvenih, politi~kih na~ela, koja su
danas merodavna u Zagrebu, onda je ve} sada lako shvatqi t ivo da na srpskoj zemqi
a tu spada i Beograd, ne}e ni jedan katoli~ki sve{tenik ostati, ni jedna ka kato
to-
li~ka crkva, niti jedan katoli~ki manastir. Jedina je nada, da }e pravoslavni
i pored u nebo vapiju}ih nepravdi koje podnose, ipak dokazati vi{e hri{} }an
an-
skog duha nego Hrvati te da }e nas zato u odsudnom momentu po{tedi diti.
ti. Ako
ne bude tako, trebali bi se katoli~ki sve{tenici i frawev fra evci u Srbiji ve}
sada pripremiti da se u momentu opasnosti spasu begstvom preko granice.
Raspoloèwe,
è e, koje danas zahvata srpsku javnost, kako vidimo, p pu
uno je
eksploziva i nagove{tava veliku opasnost u budu}nosti. U nas Slovence, Hva-
la Bogu, Srbi jo{
jo{ imaju poverewa
re a i mi smo jedini bili vi{e puta u stawusta u da
zauzmemo svoj stav prema javnom mi{qewu u Srba. U ~~e
estom dodiru sa istaknu-
tim Srbima dokazivali smo da su nasiqa si a koja su izvr{ena na pravoslavnima ma
zamisao postoje}eg politi~kog reìma i delo jedne stranke, a ne delo hrvat-
skog naroda ili ~ak katoli~ke crkve. Skrenuli smo smo im pa`wu
` u na neustra{i-
ve propovedi zagreba~kog nadbiskupa Stepinca, u kojima je javno osu|ivao na-
siqa
si a izvr{ena nad pravoslavcima. Pozivali smo se i na smelo dràwe à e bawa-
ba a-
lu~kog biskupa Gari}a.
S mnogo truda i muke polako smo uspevali: trezni Srbi po~eli su polako
uvi
uv i|ati da je dràwe
à e sarajevskog nadbiskupa [a ari}a i weegove okoline izu-
izu
zetak i da za wi ihov postuppak
ak ne moè biti odgovorna katoli~ka crkva kao
takva. Jo{ mawe
ma e moè biti odgovorna katoli~ka crkva za zlo~ine onih kato-
li~kih sve{tenika, koji su se prikqu k u~ili usta{kom pokretu ili ~ak sudelo- lo
vali u krvni~kim odredima u Hrvatskoj.
Sav taj posao postepenog smirivawava a u najnovije vreme te{ko ugroàva
novo, bez sumwe e najve}e nasiqe
si e {to ga je je do sada doìveo srpski narod. Va{oj
preuzvi{e{enosti je dobro poznato da pravoslavni u Hrvatskoj prelaze danas
u masama u katoli~ku crkvu.
Na prvi pogled izgleda da je to po prirodi ~isto verssko ko i crkveno pi-

ta e, ali ko poznaje stvarne prilike u Hrvatskoj, mora se ba{ o protivnom
tawe,
uveriti: taj zna, da dana{we e preobra}awe
}a e pravoslavnih u katoli~ku veru u
N.D.H u svojoj su{tini nema nikakve veze sa verom. Kakve planove ima Zagreb
sa ovim preobra}awem
}a em pravoslavnih kazao je upravo savr{enom iskreno{}u,
jedan od najuticajnijih qu udi u Hrvatskoj, ministar dr Budak. On je u Gospi-
}u zvani~no izjavio: „JE„JEDAN DEO SRBA ]E EMO POBITI, DRUGI RASELI-
TI, A OSTALE ]E EMO PREVESTI U KATOLI^KU LI KU VERU I TAKO PRETO-
PITI U HRVATE“ TE“.
Prema tome, kona~ni ciqci dana{we e zagreba~ke politike je uni{tewe te e
srpskog naroda u N.D.H. Tom nemoralnom ciqu ci u ima da posluì i pokatoli~ ~a-
a-
vawe.
va e. Po zamisli usta{ke vlade preobra}ewe }e e Srba u katolicizam je sredstvo
koje
je treba upotre
trebi
biti uporedo sa prinudnim iseqa
ise ava
vawem
em i uporedo sa krvni~-
ni~
kim ubijawem
ja em srpskog naroda. [ta ta se doga|a u Hrvatskoj, ne samo da ne proiz-
lazi iz bilo kakvih verskih pobuda, ve} {ta vi{e u su{tini predstavqa a po-
niàvaju}u zloupotrebu katoli~ke crkve i sudbonosno gaèwe è e we enog ugleda
i dostojanstva.
Sa kakvim se, na primer, razlozima moè opravdati dopis kojega je za-
greba~ko ministarstvo pravde uputilo dana 14. jula 1941. 1941. g. Ordinarijatima
N.D.H. a u kojem izme|u ostaloga ~itamo: Za Zamisao hrvatske vlade je, da „SE
„SE U
KATOLI^KU
LI KU CRKVU NE PRIMAJU PRAVOSLAVNI POPOVI, UÎ U ITE-
QI,I, ZATIM UOP UOP[TE TE INTELIGENCIJA I NAJZAD BOGATI SLOJ TR-
GOVACA, ZANATLIJA I SEQA SE AKA“.
KA“. Samo „NI
„NI@E I SIROMA[NO MA NO PRA-
VOSLAVNO STANOVNI NI[TVO“
TVO“ sme se primati u katoli~ku crkvu. Svakako
nam zna~ajno izgleda da je dopis Ministarstva potpisao katoli~ki ili biv{i
katoli~ki sve{tenik A. P. P. Glava{.
U smislu predwih ih vladinih direktiva sa terorom, koji podse}a }a na ver-
ske progone u Meksiku i Sovjetskoj Rusiji, prisi siqaavaju se niì pravoslavni
dràvni slu`benici da u roku od mesec dana ostave veru svojih otaca. Pred
nama je dopis hrvatskog Ministarstva pravde Okru`nom sudu u Zemunu od 11.
novembra 1941.
1941. godine. U weemu se pozivaju svi slu`benici da u roku od mesec
dana „POD
„PODNESU ODPREMNI NI[TVUTVU SUDA POTVRDU CKVE CKVENIH VLASTI
DA SU UPISANI U KATOLI^KU, LI KU, MUSLIMANSKU ILI PROTESTAN-
SKU VJEROISPO SPOVIJEST I UPISANI U MATICU TIH VJEROISPOVI-
JESTI.“ Sa kakvim se verskim pobudama kome sada objasniti da se pravoslavni
slu`benici u N.D.H. prisiqa si avaju, na o~igled Beograda, da pre|u |u ako ve} ne u
katoli~ku, a ono bar u protestansku ili tursku veru.
Svaki nepristran posmatra~ prilika u Hrvatskoj mora priznati, da se
prelazi pravoslavnih u katoli~ku veru vr{e u znaku najgoreg politi~kog nana
siqa,
si a, {to ga ~ovek uop{te moè zamisliti. Izme|u ostaloga za dokaz neka po po-
sluì poziv {tampan u biskupskoj {tampariji u \ako akovu, u kojem se pozivaju
pravoslavni da se „„ÎM IM PRE PRIJAVE U KATOLI^KU LI KU CRKVU“ jer }e to-
boè „KAO
„KAO KATOLICI MO]I MO I OSTATI U SVOJOJ DOMOVINI“ NI“,, te }e se
„NE
NESMETANO“ posvetiti svojim poslovima i vaspitawu ta u svoje dece. Pravo-
slavni se sa strahom pitaju, {ta }e se dogoditi sa wi ihovim domovima, wi iho-

vim imawem
ima em i wi ihovom decom ako se ne odazovu ovom pozivu iz \ako akova. [tata im
se u tom slu~aju moè desiti, to dovoqno
vo no i jasno kaù pretwe e ministra Buda da-
ka i tragi~na iskustva srpskog naroda u N.D.H.
Hrvatski episkopat kazao je svoju re~ dana 17. novembra 1941. 1941. g. u pre
pred-
d-
stavci koju je uputio hrvatskoj vladi.
U woj
oj hrvatski biskupi nagla{avaju da se po u~ewuu~e u katoli~ke crkve sa-
mo takvi prelazi dozvoqa
zvo avaju i vrede, koje pravoslavni izvr{e bez ikakvoga
pritiska, a to zna~i po svojoj potpuno slobodnoj voqivo i i iz unutarweg
tar eg ube|ewa
| a
u istinitost katoli~ke vere.
To na~elo i shvatawe
ta e mogli su ovda{wi i pravoslavni krugovi primiti
samo sa odobravawem.
va em. Jedino {to su èleli u interesu srpskog naroda bilo je
da se od katoli~kih biskupa progla{eno na~elo i stvarno sprovede u Hrvatskoj.
Zaista kad bi hrvatski episkopat naredio svojim sve{tenicima ma da se moraju
prilikom primawama pravoslavnih toga na~ela strogo dosqed s edno i bez bojazni
pridràvati, prisilnom prelazu srpskih masa u katoli~ku veru bio bi odmah
kraj, a me|u srpskom i katoli~kom crkvom u Hr Hrvatskoj bi zavladala puna i
uistinu iskrena saglasnost.
U atmosferi ne nesmiqe
smi enih pretwi, i, koja su danas u Hrvatskoj, dalo bi se
danas na prste jedne ruke pobrojati one pravoslavce, koji se prijavqu uju za pre-
pre
laz po slobodnoj svojoj voqi
vo i i iz unutarwih
tar ih osvedo~ ~ewaa u istinitost katoli~-
kog u~ewa.
u~e a. Direktiva izdata od hrvatskog episkopata trebala bi, kada bi se
stvarno i provodila, zna~iti prema tome prakti~nu zabranu prelazu pravo-
slavnih u katoli~ku crkvu.
U stvari, unato~ na~elnim izjavama i uputstvima ma katoli~kih biskupa,
nasilno preobra}awe
}a e pravoslavnih masa u katolicizam, produàva se i daqe da e
u nesmetanom opsegu. Prelazi o kojima ne moè biti sumwe e da su po u~ewu
u~e u ka-
toli~ke crkve u prete`noj veli~ini nevaè}i, postali su tako mnogobrojni
da je hrvatski episkopat na svojim sednicama od 17. XI 1941. 1941. g. re{io
{io da osnuje
~ak dva odbora za pitawata a prelaèwa
è a pravoslavnih u katoli~ku crkvu.
Osniva
vawee tih odbora izazvalo je u srpskim krugovima ogromno neraspo-
loèwe.
è e. Da su hrvatski biskupi, kaù srpski Srbi, bili uistinu re{eni da
svojim odlukama dadu i prakti~nu vrednost i podr{ku, ne bi osnivali naro-
~ite odbore za primawema e pravoslavnih, te ne bi u svojim rezolucijama od 17.
novembra 1941.
1941. g. govorili, da su vo
voqni
ni u pitawi
ta ima prelaèwa
è a pravoslavnih
na katoli~ku veru „SU „SUDELOVATI“ sa usta{kim Ministarstvom pravde, ve}
bi bili izabrali prigod godniji postupak. Pod
Podre|enim sve{tenicima bi treba-
li da jednostavno zabrane primawema e u katoli~ku crkvu qu udi koji nemaju veru
bez ikakvog unutarweg
tar eg ube|ewa,
|e a, ve} samo iz straha ili koristoqu
sto ub bqa.
a. Protiv
sve{tenika, koji bi uprkos zabrani u sporazumu sa usta{ama i da daqee obavqa ali
protiv zakonska i zato nevaè è}a
}a preobra}ewa
} a pravoslavnih u katolicizam,
trebali bi biskupi upotrebiti najteè i najmerodavnije zakonske kazne. Je-
dino takvi postupci ci bi mogli uv
uveeriti Srbe o dobroj vovoqii i o potpuno nesebi~-
nim namerama hrvatskog episkopata.
Srpski krugovi priznaju da su hrvatski biskupi u ta~ci 11 svojih za-

kqu u~aka digli svoj glas protiv progona Srba u N.D.H. Biskupi traè da se Sr- Sr
bima ne samo zajam~e ve} i stvarno dadu sva dràvqan anska prava, u prvom redu
li~na sloboda i imovinska pravda. Srbima neka se izre~u kazne kao i ostalim
dràvqa anima, samo na oosno
snovu prethodnog sudskog postupka. Pre svega neka se
najstroìje zabrani svaka „ZA „ZASEBNA AKCIJA“ za ru{ewe {e e pravoslavnih
crkvi i konfiskovawe va e wi ihove imovine.
Srbima je ovaj glas protesta veoma dobro do{ao, jer se iz teksta biskup-
ske rre
ezolucije jasno vidi bespravno stawe
sta e u kojem ìvi srpski narod u H Hr
rvat-
vat
skoj. Op{te protivqewe e je morala izazvati u srpskim krugovima konstata-
cija,
ci ja, sa kojom su hrvatski biskupi smatrali za podesno da opravdaju ovaj svoj
protest.
Srbima, naime, u Nezavisnoj Dr Dràvi Hrvatskoj treba da se po mi{qewu
hrvatskog episkopata osigura jedna jednakoprav pravnost zakonom, li~na sloboda i
pravo imovine radi toga, da se tako stvori „ME „ME\U U PRAVOSLAVNIM STA-
NOVNI NI[TVOM
TVOM PSIHOLO[KI LO KI OSNOV ZA PRELA@EWE @E E NA KATOLI-
^KU
KU VERU“.
RU“
Pokatoli~avawe,
va e, a to zna~i~i pohrva}ivawe
va e Srba, je po tim re~i ~ima zajed-
ni~ki ciq
ci episkopata i usta{ke vlade.
Spor izme|u usta{a i hrvatskih biskupa je nastao po mi{qewu u pravo-
slavnih, kako se ~ini, samo u pogledu metoda, tj. na koji na~in da se taj ci ciq po-
stigne. Po shvatawi
ta ima Srba, hri{}an }anska du`nost katoli~kih biskupa treba-
la bi da bude, da se zauzmu za osnovna ~ove~anska prava pravoslavnih sudràv- àv
qaana bez posebnih ra~una i namera, da protestuju uop{te protiv ru{ewa {e a pra
pra-
voslavnih crkava, a ne samo protiv „ZA „ZASEBNIH AKCIJA“ koje ta ru{ewa {e a
vr{e, te da se stane na put zlo~instvima po~i ~iwe enim protiv wi ihove hri{}an-
ske bra}e}e i to s toga, jer su to zlo~instva, a ne za to, jer se sredstvima nasi
siqaa
oteàva pokatoli~a ~avawe
va e nesre}nih Srba.
Sada razumemo, nagla{avaju pravoslavci, za{to se nije jo{ do sada na-
{ao u N.D.H. ni jedan katoli~ki biskup, koji bi bio pripravan ustati u odbra-
nu pravoslavnih hri{}ana do skrajnosti, te staviti na kocku svoj poloàj, pa
ako treba i svoju li~nost. Takvo apostolsko juna{tvo i heroizam bili bi ne
samo potrebni radi ~asti katoli~ke crkve, ve} {ta vi{e obezbedilo bi za bu- bu
du}nost ugled katolicizmu na Balkanu.
U op{tewu
{te u sa najrazli~i ~itijim predstavnicima srpskog javnog mi{qewa, a,
videli smo da je Srbe razo~aralo ne samo postupak hrvatskog episkopata, ve}
i dosada{we e pasivno dràwe
à e Vatikana.
Nasilno pokatoli~a ~avawe
va e srpskih masa, ubijawe
ja e i mu~e~ewee pravoslavnih
sve{tenika i vladika, ru{ewe {e e wi ihovih crkva i manastira, koje se vr{i u
Hrvatskoj tobo boè u interesu katolicizma, zadire bez sumwe e i u interese vr-
hovnog vo|stva katoli~ke crkve.
Srbi su o~ekivali da }e }e sveta stolica, kao ~uvarica ugleda katoli~ke
crkve, podi}i svoj glas pre ili kasnije i javno osuditi krvave progone koji se
vr{e u katoli~koj zemqi i u ime katolicizma nad pravoslavnim hri{}anima.
I sada su u svetskoj javnosti jo{ u dobroj uspomeni sve~ani i glasni protesti

svete stolice protiv progowewa
go a pravoslavne crkve i pravoslavnih nih vernika u
Sovjetskoj Rusiji. Srbi se pitaju iz kojih razloga sveta stolica sada }uti na
stra{nu tragediju srpske pravoslavne crkve.
Jedina odluka svete stolice za koju su Srbi doznali i koja se wih ih ti~e,
je odluka sv. kongregacije za isto~nu crkvu, od 17. jula 1941.1941. g. potipisana od
kardinala EugeEugena Tiserana. Odluka govori o prelazima pravoslavnih u kato-
li~ku veroisposrest, te preporu~uje hrvatskim biskupima da ne prave pravo-
slavnima smetwe, e, ako se re{e
{e prelazu za isto~ni obred u mesto latinskog i da
}e to koristiti pravilnom razvitku katolicizma u Hrvatskoj gde postoje to-
like nade u preobra}awe}a e neprisajediwedi enih.
Posledwi i stav u tekstu odluke kongregacije morao je ispuniti Srbe dudu
bokim nepopoverewem
re em i u~vrstiti ih u ube|ewu|e u da u svojoj nesre}i ne mogu ra~u-~u
nati ni na pomo} hrvatskog episkopata, kao ni na za{titu svete stolice.
I tako se dogodilo da je Sv. Arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve
u memorandumu upu}enom vojnom zapovedniku Srbije, od 15. januara 1942. 1942. g., za
za-
molio pomo} i za{titu nacionalno-socijalisti~ke vlade u Berlinu. Pravo-
slavni se obra}aju na nacional-socijja aliste s molbom, da oni posreduju u Za-
grebu i ishode slobodu veroispove vedawa
da a i bogosluèwa
è a Srbima u N.D.H.
Doga|aji navedeni u pismu Va{e Preuzvi{e {enosti ispuwu
pu uju nas zabri-
nuto{}u, zbog budu}ih odnosa izme|u pravoslavqa a i katolicizma u na{oj do-
movini.
Svesni smo toga da je pro{lo mnogo dragocenog vremena i propu{teno
mnogo prilika, koje je trebalo iskoristiti, da se onemogu}e ili pak ublaè
{tetne posledice bratoubila~ke verske borbe izme|u Hrvata i Srba. Svakome
je jasno, da }e te posledice imati da snosi celo na{e pokoqewe.ko e.
Pored toga mi jo{ nismo izgubili nadu. Znamo da je sveta stolica poslala
u Zagreb svoga delegata koji prou~ava prilike u N.D.H. Jo{ uvek verujemo da
}e sveta stolica, ~im
~im bude iscrpno i temeqi
me ito obave{tena o situaciji, progo- go
voriti o srpskoj tragediji i time spasiti ugled jugoslovenskom katolicizmu.
Briga za katoli~ku crkvu, kojoj smo od srca odani, daje nam slobodu, da
izrazimo o tome veoma va`nom pitawu ta u svoje ozbi
ozbiqnono i duboko promi{qe eno
mi{qewe. e. Ukoliko poznajemo prilike u svojoj vlastitoj domovini, smatramo
da je potrebno slede}e:}e:
1) Sveta stolica trebala bi prvom zgodnom prilikom javno osuditi i
ìgosati krvavo progawawe
ga e naroda i srpske pravoslavne crkve u N.D.H.
2) Za vreme dok traje u Hrvatskoj strahovlada, trebala bi sveta stolica
zabraniti u N.D.H. svaki prelaz iz pravoslavne u katoli~ku crkvu.
3) Ako pojedinci pravoslavne vere i unato~ na~elne zabrane ho}e da pri pri-
|u katoli~koj crkvi, neka se prelaz obavi samo na osnovu posebne dozvole svesve
te stolice, koja treba da re{i {i svaki pojedini slu~aj zasebno.
4) Sveta stolica trebala bi savetovati hrvatskim biskupima da u javnoj
odbrani pravoslavnih hri{}ana i wi ihovih sve{tenika nastupaju sa odlu~no{-
}u i sa apostolskom kuraì, koja ne preza ni pred kakvim `rtvama.
Sa iskrenom molbom, da Va{a Preuzvizvi{enost blagoizvoli podneti ovo

na{e pismo svetoj stolici, ostajemo Vam duboko odani:
Beograd, 1. II
III.. 1942. g.
Slovena~ke katoli~ke stare{ine
koje ìve u Srbiji.
Preuzvi{enom gospodinu
Dr. Josipu Uj~i}u,
}u, beogradskom nadbiskupu.
Br. 46
Obja
ja{wewe e Usta
Usta{ke nadzorne slu`be od 18. nno
ovembra 1942.
Povjereni{
ni tvu kod vi{egeg zapovjedni{
ni tva italijanskih
oruànih snaga „Slo
„Slovenija – D
Dal
almacija“ u vezi s pu{
pu ta
tawemem
Srrba iz koncentracionih logora GoGospi} i J asenovac93
Ja

USTA[KA
TA KA NADZORNA SLU@BA
URED I.
Broj 80683-IIb-1-1942.
80683-II b-1-1942. 18. XI 1942.
Zagreb, 18.
Predmet: Pu{ta
tawe
e pravoslavaca iz sabirnog logora. –
Na broj: 10389/42. od 5. X 1942.

10389/42.
OB E UPRAVNO POVJERENI[TVO
OB]E NI TVO KOD VI[EG
VI EG ZAPOVJEDNI[TVA
NI TVA
TALIJANSKIH ORU@ANIH SNAGA „SLO
„SLOVENIJA – DALMACIJA“
JA“
SU[AK
Savezno sa priedlogom Superslode, kojim traì pu{ta tawee pravoslavaca,

odvedenih u sabirne lo logo
gore
re u Hrvatskoj, priob}u
}uje se naslovu sliede}e:
1.) Osobe,
be, koje su svojedobno iz Gra~aca, Graba, Vu~ipoqa,
po a, Kijana i [ti-
ti-
kade,
de, kao nepo}udne i pogibeqne
be ne po javni red i sigurnost upu}ene u pojedine
sabirne logore, upu}e }ene su ve}im djelom u sabirni logor u Gospi}u, pa ih se
uslied svojedobnih doga|aja u Gospi}u moè smatrati nestalim.
U koliko su pojedine osobe upu}ene u sabirni logor u Jasenovcu, te su pak
upu}ene na rad u We ema~ku.
93
Arhiv OS, a. NDH, U. 229, reg. br. 35/5-1.
ti}, II
* Mileti III,, 236.
2.) Odvedeni pravoslavci, ukoliko su na ìvotu, do{li su u sabirnim

logorima u vezu s boq{e
bo {evi~kim zato~enicima, koji su ih ve}inu predobili za
svoju stvar. Pu{tawe
ta e takovih zato~enika poja~alo bi u ve}ini slu~ajeva par-
tizanske borbene jedinice, koje su na podru~ju obalnog pojasa prili~no broj-
ne i jake.
Mora se ista} }i,
i, da osobe, koje su upu}ivane u sabirne logore, nisu upu}i-
}i
vane samo radi razlike vjere ili narodnosti, nego zato {to sa svojim postup-
cima i djelima pokazuju, da su protiv boqit
bo itka Nezavisne Dràve Hrvatske kao
i weene obstojnosti, pa tako pu{ta tawee odvedeni osoba sa obalnog pojasa, ne bi ko
ko-
ristilo smirewu
re u u obalnom pojasu, nego bi {ta vi{e {e pogor{alo i onako dosta
te{ko tamo{we e stawe.
sta e.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITEQ:
TE
M. P
P.. (Paver)
Br.
r. 47
Zahtjev Usta
Usta{ke nadzorne slu`be od 7. jja
anuara 1943. Povje
vjereni{
ni tvu
Usta
sta{ke nadzorne slu`be Sa
Sarajevo da se dostave podaci za ~etiri
slu`benika „[ipada“ koji su avgusta 1941. uupu Gospi}94
pu}eni u logor Go

USTA[KA
TA KA NADZORNA SLU@BA
Ured I.
78301-IIa-2/4
Broj 78301-IIa-2/42.
2. Zagreb, 7. sie~wa
~ a 1943.
Predmet: Ing. Velimir Kos i dr.,

podatci.
POVJERENI[TVO
NI TVO USTA[KE
TA KE NADZORNE SLU@BE
SARAJEVO
Ovom su Uredu potrebni niè navedeni konkretni podatci za svakog po-

sebno od slijede}ih namje{tenika [i ipada, iz Sarajeva, koji su 10. VII
III 1941.
po naslovu uhi}eni i prepra}e}eni u zato~eni~ki logor u Gospi}u.
To su: Ing. Velimir Kos, v.r. glavnog ravnateqa
te a Milan @@iica, prokurista
i nadstojnik prodajnog odjela, Konstantin Kosti}sti},, nadstojnik kwi
k igovodstva,
94
Arhiv OS, k. 172, reg. br. 10/7-4.
ti},, III, 257.
* Mileti
Milo{ Antoni},
ni}, tajnik, Vukan (ne Vladimir) Spaji}
ji},, ~in. nabavnog odjela, Du
Du-
{an Laki}, ~in. nabavnog odjela
a podatci su ovi:
1) da li su odvedeni pomenuti ~inovnici radili protiv probitaka ~asti
Hrvatskog naroda,
2) da li su ili nisu bili zavi~ajni na podru~ju Nezavisne Dràve Hr-
vatske.
3) da li su bili ~lanovi protuhrvatskih dru{tava i ustanova,
4) da li su oni, kao i ~lanovi wi
ihovih obiteqi,
te i, pokazivali lojalno dr-
àwe
à e prema Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj i
5) po mogu}nosti zbog kojeg su razloga odvedeni.
Dostavite stoga za svakog posebno gorwe
gor e podatke.
ZA DOM SPREMNI!
UPRAVITEQ:
TE
M. P
P.. (Paver)
Br. 48
Obja{
ja wewe eG
Glav
lavnog ravnateqstva
te stva za javni red i sigurnost
od 18. m
ma
aja 1943.
1943. Povjereni{
ni tvu kod vi{egeg zapovjedni{
ni tva
italijanskih oruànih snaga „Slo
„Slovenija – D
Dal
almacija“ da nema
podataka za traèna lica u logoru Go
Gospi}, a da se iz logora
Ja „nepo}udnosti“ za NDH95
asenovac ne mogu pustiti zbog „ne

MINISTARSTVO UNUTARWIH
TAR IH POSLOVA
GLAVNO RAVNATEQSTVO
Broj: 51615-II/A-5/8
51615-II /A-5/8-43.
-43. Zagreb, 18.
18. svibwa,1943.
a,1943.
Predmet: Podatci o osobama u logorima. –
OB]E UPRAVNO POVJERENI^TVO

OB NI TVO
Kod vi{eg zapovjedni~tva
~tva talijanskih oruànih snaga
„SLOVENIJA – DALMACIJA“
SU[AK
Dopis naslova od 12. oùjka o.g. pod broj: pov. 2428/43. primqen
en je kod ovog
Glavnog ravnateqstva
te stva na znawe.
zna e.
95
ti}, II
* Mileti III,, 273.
Ovom Glavnom ravnateqstvu

te stvu je tako|er ovom prilikom izta}i,}i, da osobe,
koje su upu}ivane i odpremane u prvim danima u sabirne logore, a koje se sada
osobe nalaze ili su se nalazile u logorima, bez obzira na vjeru i narodnost, bi-
bi
le su i jesu takove koje svojim djelima i ra
radom protiv probitaka hrvatskog na-
roda i Nezavisne Dràve Hrvatske. Te su osobe u prvim danima revolucionar nar-
nog ìvota na{eg naroda bile eliminirane iz javnog ìvota i upu}ivane u
privremene i pokretne logore; naro~ito u Gospi}, odakle su uslied poznatih
doga|aja i nestale ili im se zametnuo svaki trag. Prema tome, nisu ni odgovo-
ri na pitawa
ta a o takvim osobama, smatra se, mogli biti odre|eniji. O wi ihovoj
sudbini nije se moglo preko podru~nih oblasti u kasnije vrieme ni{ta stvar-
noga i odre|enijeg saznati ni ustanoviti tim vi{e, kad se ima na umu, da je i
organizaciju dràvne vlasti, u tim dielovima dràve, uslied sigurnostnih
prilika bilo nemogu}e ili te{ko provesti. Druge osobe, koje su bile smje{-
tene i zato~ene u ve} stalne i pod ure|enijom upravom logore, bez dvojbe, u ko-
liko su jo{ na ìvotu, nisu mogle biti pu{tene na slobodu, jer bi se pu{ta-
wem
em takvih nepo}udnih osoba poja~ali samo redovi protivnika i neprijateqa te
dràve, osobito na podru~ju obalnog pojasa, gdje su oni bili naro~i ~ito brojni
i jaki.
S molbom na znawe.
zna e. –
ZA DOM SPREM
SPREMNI!
M. P.
PO NALOGU GLAVNOG RAVNATE

TEQA
NADSTOJNIK ODSJEKA:
(Dr. Maji})96
96
Josip.
LIKA I GORSKI KOTAR 97
II
IZJAVE I SVJEDOÊWA O HAP[EWIMA,

ZLOSTAVQAWIMA I MASOVNIM UBISTVIMA
Lika
ika i Gorski kotar
Br. 49
Izjava Drage Stilinovi}a i Mate Antonovi}a o uspostavqawu u usta{

usta ke
vlasti u Gospi}u, prvim hap{ewiima, kaznionici Okru`nog suda,
zlostavqawu ja u Srba u aprilu i maju 1941. godine97
u i ubijawu
Zapisnik
Okru`ne komisije za utvr|ivawe
va e zlo~ina okupatora
i wi
ihovih pomaga~a Lika, 27. april 1945.
Ja Stilinovi} Drago bio sam 1941. op}inski namje{tenik kao pisar op-
}ine Gospi}.
Dana 10. aprila 1941. g. nalazio sam se u slu`bi u op}ini kao deùrni
i oko pet sati poslije podne, do{li su u prostorije op}ine s lijeva prvi kat
gdje sam se ja nalazio i tadawi
da i biqe
bi e`nik Ive Stilinovi}; vi}; Josip Samarxi
mar ija,
Lovre Dui} mla|i |i i Zvonko Jawi},
Ja i}, te su od nas dvojice odmah zatraìli kqu-
k
~e od kancelarije i nas odmah odstranili iz ureda napoqe po e sa napomenom, da
}e tu raditi usta{ki stoèr, te su u tim prostorijama ostali oko 25 dana.
Toga dana odnosno narednih dana preuzeo je upravu ob}ine na~elnik
@eqko Bedekovi} sa op}. odbornicima Josipom Pe}inom, Joòm Kri{kovi-
@e
}em, Nikom Kola~evi}em, Dui} Lovrom stariji i Ivanom Bani}em. Sredinom
travwa
trav a imenovan je za Vel. ùpana Jurica Frkovi}, a we egov zamjenik Ili}
Stanko. Osobni tajnik bio je vel. ùpan Josip Rosandi} (zvan Popo).
Pomo}no osob bqe
e u ùpaniji bila su slede}a lica: Ivan [ti timac vodi-
teq tajnog uruxbenog zapisnika, Ante Brkqa
te k a~i} iz Kaniè kao pisar.
Vojnu vlast preuzeo je Antun Pihler, biv{i austrijski satnik, koji ta-ta
da dobio od
odmah ~in podpukovnika, a we egov zamjenik je bio satnik Stipe Mi-
linkovi}. Upravu kotarske oblasti preuzeo je tada \iko ikovi}, kao pristav, ko-
ji je kasnije premje{ten u Sarajevo i dobio IV IV.. grupu.
Od ovoga je preuzeo du`nost po imenu Ante Dra{~i}, a bio je po prili-
ci 6 mjeseci i poslije premje{ten u Zlatar.
97
AH, Zh
Zh-41919-41934.
-41919-41934.
98 IZJAVE I SVJEDOÊWA O HAP[EWIMA, ZLOSTAVQAWIMA I MASOVNIM UBISTVIMA
... Ja sam se nalazio u slu`bi kao kaznioni~ki straàr kod sudb. stola
u Gospi}u i tako me je 10. travwa
trav a 1941. zatekao na tom poloàju, te sam vidio,
da je ve} 11. aprila 1941. odpo~elo masovno hap{ewe {e e Srba.
Grupa usta{a i to Marko Frkovi}, Luli} I}o i wih ih vi{e ~ijih se ime-
na danas ne sje}am. Ta grupa usta{a izbacila je odmah iz kaznione dotada{-
weg
eg upravnika Nikolu Rukavinu i na mjesto we ega postavili su usta{u Mila-
na Stara~e ~eka, kao wi ihovog povjerqiivog ~ovjeka. Kada je prva grupa Srba uhap-
{ena, tj. Nikola Duki} i drugovi, ~uvawe va e istih u kaznioni preuzeli su usta-
usta
{e i to Maras Marko Cigin iz Bru{ana, Ivica Tomqe enovi}, koji je poginuo
u Biha}u 1942.
1942. Tomo [a ari} kazn. straàr, Nikola [pe peli} iz Debelog Brda.
Ovi su usta{e pohap{ene Srbe u zatvoru zlostavqa ali...
... Ovi usta{e kao i mnogi drugi govorili su, da }e svi pohap{eni Srbi
i}i na rad u We ema~ku, pak sam jednom prilikom pitao {ofera usta{u Milu
Stilinovi}a i mno mnoge ostale kuda ih voze, kada se sa kamionom vrate, nakon tri
do ~e
~etri sata natrag, povjerio mi je Mila Stilinovi}, da ih voze u Jaw~eJa e i ta-
mo ih stre
streqa aju i ko
koquu i bacaju u jamu. Koliko mi je poznato na Ja
Jaw~ee je odve-
èno 4 do 5 kamiona...
... Odmah po dolasku u zatvor
tvor uh
uhap
ap{enici su bili pozvani, da sve stva-
ri, kao novac, satove i prstewe
ste e moraju predati usta{ama, te su taj plijen usta-
usta
{e me|usobno podijelili, a boqa bo a odjela su prije ubijawa
ja a nad jamom sa `rta-
va svla~ili i ta tako|er
|er me|usobno dijelili jer su se znali poslije ubijawa ja a
povratiti pijani i kako je koji vi{e na{ao novaca i vi{e opqa~ op a~kao ostalih
predmeta.
Stilinovi} Drago, v.r.
Antonovi} Mato, v.r.
Br. 5
50
Izjava Milana Bogdanovi}a, vjerou~iteqa

te a gimnazije u Gospi}u,
usta{a nad Srbima Like tokom 1941. godine98
o zlo~inima usta
Rodom sam iz sela Vrepca, op{tina Medak, srez Gospi}, Sluìo sam kao
vjerou~iteq
te gimnazije u Gospi}u gde me je zatekao i moment proglasa dràve
Hrvatske 10. aprila 1941.
1941. godine.
Srez Gospi} brojio je oko 35 000 stanovnika, od toga 17 000 Srba, dakle
50%. Samo mesto Gospi} ima 700-800 Srba. Istoga dana po proglasu Nezavisne
Dràve Hrvatske po~elo je hap{ewe
{e e Srba od strane organizovanih hrvatskih
omladinaca, koji su verovatno jo{ od pre bili organizirani u hrvatski oslo-
bodila~ki pokret „Usta
„Usta{a“
{a“.. Tako su pohap{eni slede}i gra|ani: Bogdan Sta-
ni}, trgovac, Petar Stani}, kafexija i we egov sin Dimitrije, u~enik u~ite
teq-
q-
ske {kole, Ilija Opa~i}, direktor u~iteqste ske {kole, we
egov sin Aleksandar,
98
AJ, fasc. 910.
student, Janko Obradovi}, stolar i we egov sin Milan, stolar, (otac 7 dece), Ni-
Ni
kola Mihi} i Svetozar Radi{i}, veletrgovac, Nikola Duki}, veletrgovac i
predsednik pravoslavne crkvene op{tine, i we egov sin Stevan, u~enik gimna-
zije, Nikola Pejnonovi}, trgovac, Nikola Stani}, penzioner, Milo{ Pjeva~,
trgovac, \uro
uro Gledi}, trgovac, Mile Basari}, trgovac, Nikola Vojvodi}, trgo-
vac, \uro
uro Basari}, kafexija, Nikola @egarac, pekar, Rade Naran~i}, {kolski
nadzornik u penziji, Milan û ubrilo, op{tinski bele`nik u penziji, i we ego-
va èna, u~iteqi
te ica, Mara Tesli}, doma}ica, Marko Po~u~a, u~iteq, te , Mihajlo
Potkowak,
ko ak, profesor, Pavle Keki}, u~enik gimnazije, \uro uro Raj~evi}, u~enik,
Jovan Pawko
Pa kovi}, u~enik u~iteqs te ske {kole, Gute{a To{o, u~ite teq u penziji i
weegova èna Marija, Boò ò Ple}a{, penzioner, Ilija Ple}a{, penzioner, Mi- Mi
lan Novakovi}, kafexija, Milan Maksimovi}, kwi k iàr, Milivoje Zec, ~inov-
nik u srezu, i weegov sin Svetozar, u~enik u~iteqs
te ske {kole, Ple}a{ Qu ubica,
doma}ica, Vaso Ple}a{, kafexija, Jovo Stani}, ~inovnik okru`nog suda, Mi-
lan Cvijanovi}, pisar okru`nog suda, Marko Savatovi}, pisar sreskog suda,
Du{an Keki}, uzni~ki straàr, Nikola Keki}, slu`benik, Bogdan Stani},
pekar, \uro
uro Vojnovi}, trgovac, Dane Bawa
Ba anin, opan~ar, Du{an @egarac, trgo-
vac, Simo Stan ni}
i},, penzioner, Milan Stani}, penzioner Iso Ciganovi}, vi}, kape-
tan u penziji, Branko Basari}, student, Bogdan Bruji}, advokat, Kosta sta Rabati}
ti},
tipograf, Jovo Obradovi}, trgovac, Branko Obradovi}, vi}, uzni~ki straàr, Mi-
lo{ Ple}a{,
}a{, penzioner, Mileta â anak, kafexija, Nikola Obradovi},vi}, posed-
nik, Stevan ûudi},
di}, penzioner, N. Dimi}, penzioner, Mane Su|ukovi}, penzio- o
ner, Stevo Ple}a{,
}a{, è
èqe ezni~ar, Jawo
Ja o Dimi}, penzioner, Milan Tesli}, è- è
qezni
ezni~ar, Sava Uzelac, uzni~ki straàr, \uro uro Lemaji}, kafexija, Stojan Ob-
radovi},
vi}, se
seqak,
ak, i we egov sin Obrad, Milan Qu{ u{tina, berberin, i we egov sin
Nikola, u~enik sredwe e tehni~ke {kole (u Beogradu), \uro
uro Po~u~a, seqak,
se ak, Mir-
Mir
ko Dra{kovi}, geometar, Dimitrije Bjegovi}, kafexija, \uro uro Rabati}
ti},, nared-
nik, Marko Raj~evi}.
Osim pobrojanih 75 gra|ana mesta Gospi}, zatvoreno je i 10-20 se seqaaka iz
op{tine Gospi}, no imena im ne znam. U sudski zatvor u Gospi}u dovo|eni su
Srbi iz ~itavog sreza. Tako znam za ova lica iz sreza Gospi}: Qu ubomir Ku-
pre{anin, posednik iz Metka, Damjan Qu ubojevi}, trgovac iz Metka, Vlade Ka-Ka
rai~i}, trgovac iz Vrepca, Vujica û ubrilo, seqak
se ak iz Radu~a, Jovo Sunajko,
predsednik op{tine Medak, Uro{ Raj~evi}, sve{tenik iz Mogori}a, Milojko
Do{en, sve{tenik iz Po~ite teqa,
a, Mateja Stija~i}, sve{tenik iz Smiqa
Smi ana, Di-Di
mitrije Jerkovi}, sve{tenik iz [i iroke Kule, Janko Pokrajac, u~iteqte iz Ra-
du~a, Potkowak
ko ak Jovo, u~iteq te iz î itluka,99 19 seqa
se aka iz sela Vrepca.
Po iskazu nekih koji su se spasili iz istog zatvora, sva ova lica dospev-
{i u zatvor bila su mu~ena batinawemna em par dana, neko vi{e neko mawe,
ma e, a posle
su poste
stepeno i{~ezavali i to no}u.
Poznato je da su tovareni u kamione i od tog momenta gubi im se trag.
Traèni su mnogi od strane porodice na sve strane, ali rezultat je bio nega-
99
Li~ki î
itluk.
tivan. Po pri~awu,
~a u, svi su odvedeni do nekih provalija u Velebitu ili Kape-
li ili su ~ak odvedeni u ponore reke Like i tu prethodno ubijeni i ba~eni u
te provalije.
Lica koja su bili oficiri ili vojnici, a na{li su se u zatvoru, te su
preuzeli Talijani u ropstvo i time su spa{eni od sigurne smrti.
Talijani su okupirali kraj 15. aprila 1941. godine i dok su bili kao
okupatori, prilike su bile sno{qi ive, ali kad se postavi granica izme|u Hr-
Hr
vatske i Italije, tada je nastao neopisivi teror od strane usta{a. To je bilo
oko 20. maja 1941. god. Tada nastaju ubijawa
ja a bez odvo|ewa
|e a u zatvor. Tako je u se-
lu Divoselu, op{tina Gospi}, dana 30. maja 1941. poginuo nuo se
seqak
ak Nikola Ribar.
Ubijen je u svojem selu Metku Qu ubomir Petkovi}, student teologije, ubio ga je
iz pu{ke s le|a Ivan Pavi~i}, u~enik gimnazije iz Gospi}a. Mrtvome Petko-
vi}u isjekli su krst na ~elu i unakazili telo, a sve{teniku Milutinu Var Vardi
nisu dozvolili da ga sahrani. Tih dana zverski je mu~en i najzad ubijen trgo-
vac iz Radu~a Jovan Dejakovi}, te sahrawen
hra en na mjestu ubistva pored dràvnog
puta u Metku. No}u izme|u 30. i 31. maja 1941. doveè èno je u Medak 27 qu udi iz
Gra~aca, me|u kojima je bio sve{tenik Milo{ Mandi} i dr. Torbica, lekar.
Te no}i su svi ubijeni u borovoj {umi izme|u Metka i Vrebca i ba~eni u jame
koje su po usta{kom nare|e |ewuu iskopali cigani. Tih dana krajem maja (ne se}am
se ta~no datuma) ubijen je sve{tenik u Radu~u Grozdani} zajedno sa bratom,
biv{im oficirom, koji je posle proglasa dràve Hrvatske bio do{ao kod brabra
ta. Izvedeni su no}u iz ku}e i nedaleko ubijeni a tri su dana ostali nesahra-
weeni. No}u 7. na 8. juna ubijena je u Gospi}u Dragica Ple}a{, kafexinka i op-
qa~
a~kana. 16. juna obesio se u zatvoru u Gospi}u sve{tenik Petar Majstorovi}
jer nije mogao vi{e slu{ati jauk zatvorenih Srba, koji su bili mu~eni ~ita-
ve no}i. Tako|e|e je weegov sin Milojko idu}eg dana zavr{io u zatvoru navodno
presekav{i vene, no verovatno izdahnuv{i pod udarcima usta{a. Ova navede-
na dela vr{ili su omladinci a to su: u~enici gimnazije, u~enici u~iteqs te ske
{kole, svr{eni u~enici u~ite teqsske {kole, propali u~enici bez zanima mawa,a,
trgova~ki pomo}nici, {egrti itd.
Seqa
Se aka je bilo vrlo malo, a to {to je bilo bili su kriminalni tipovi,
na primer: u srpsku op{tinu Medak postavqen en je se
seqak
ak iz druge op{tine za
predsednika, razume se Hrvat-usta{a, a taj seqak,
se ak, po imenu Dukovac, osu|en je
zbog ubistva ro|enog brata. Usled terora mnogi su gra|ani i se seqaaci podnosili
molbe za prelaz u katoli~ku veru. Mali broj su primili, mnogi su pored toga
bili odvedeni ili su morali izbe}i. Broj primqe enih u katoli~ku veru ne bi
mogao navesti ali znam da je mali, u Gospi}u svega 5 porodica.
Ostatak Srba iz Gospi}a izbegli su ve}inom u Srbiju, mawi ma i broj u Ita-
liju. Privatna imovina, kao i crkvena, konsfikovana je u korist Nezavisne
Dràve Hrvatske.
Nisam mogao zapaziti da se koji gra|anin Hrvat zauzeo za Srbe. Ja sam
li~no traìo za{tite kod poznanika Hrvata no uzalud. U posqed s edwemem momen-
tu spasao je mene li~no talijanski oficir koji mi je omogu}io bekstvo 18. juna
1941. godine.
Navedene ~iwe
~i enice dogodile su se za vreme moga boravka tamo, a saznao
sam ih po iskazu pouzdanih o~evidaca. Docnije sam saznao da u samom Gospi}u
od Srba nije ostao niko osim ne{to malo oko 5 porodica koji su pre{li na ka-ka
toli~ku veru, sve je izbeglo u Srbiju a mali broj u Italiju.
Velika okolina Gospi}a o~i{}ena je od Srba jednostavnim ubijawem. ja em.
Tako je selo Lipe stradalo 14. jula 1941. Uda
Udaqe enija srpska sela ostala su do-
nekle po{te|ena. No kada je 9. augusta nastupila ponovna Italijanska okupa-
cija, nastalo je sno{qi
ivije stawe,
sta e, tako se to dade naime zakqu
k u~iti po pismi-
ma i vestima koje mi izbeglice moèmo dobiti od svojih.
aèvac, 10. II 1942.
Kwa
Milan Bogdanovi}, prof.
katiheta
Br.. 51
Br 5
Izjava \ure
ure Trkuqe
ku e o uspostavqawuu usta{
usta ke vlasti u Gospi}u
ima i ubistvima mnogobrojnih Srba100
u aprilu 1941. godine i o hap{ewi
Dana 10. aprila 1941. godine posle podne oko 4 sata saznali smo mi u Go-
spi}u da je general Kvaternik u Zagrebu proglasio Nezavisnu Dràvu Hrvat-
sku. K
Kod
od nas se to ve~e ni{ta naro~ito nije opaàlo ni doga|alo. K Kodod mene je
li~no oko 6 sati posle podne svratio automobilom dr Fe Feliks Has, je jedan od
vlasnika fabrike u Dugoj Resi, ~iji sam ja ja bio zastupnik i informirao se da
li je
je stvarno istina da je je progla{ena Nezavisna Dr Dràva Hrvatska. Kada sam mu
kazao da je
je ta~no, on jeje produìo svojim autom sa ènom i k}erkom u Split.
Drugo
gogg dana
na su sve radwe e bile zatvorene. Kod mene je
je do{ao od prijateqa
te
Dane Bawa
Ba anin, brat ministra Jove Bawa Ba anina, i razgovarali smo o novostvore-
noj situaciji. Iz moje ku}e smo videli oko 10 sati nekoliko àndarmerijskih
patrola koje su se u parovima razi{le po Gospi}u. Iz Iz ku}e sam vidio je
jedan
dan par
gde je
je oti{ao u ku}u Nikole Duki}a, veletrgovca, a drugi u ku}u veletrgovca
Mihi}a i Ra Radi{i}a. Za ~as su bili izvedeni Mihi}, Duki} i Radi di{i} i po
spomenutim àndarima odvedeni u haps. Neposredno pred mojom ku}om je je na
101
ulici odmah uhap{en trgovac Bogdan Staki}. Prijateq te BaBawa
anin je
je na to po-
{ao od mene svojoj ku}i jjer er je
je smatrao da }emo biti svi pohap{eni, ali jje e i on
pred mojom ku}om bio uhap{en i u zatvor odveden.
Taj dan su jo{
jo{ od Gospi}ana Srba uhap{eni: Ple}a{ Bo{ko, penzioner,
Ple}a{ Ilija, penzioner, Ple}a{ Vaso, gostioni~ar, @egarac Nikola, pekar,
Naran~i} Rade, penzioner, Staki}102 Petar, gostioni~ar, ~ar, i we
egov sin Staki}
100
AJ, fasc. 910.
101
Stani}.
102
Stani}.
Dmitar, u~enik II III te~aja preperandidije, Ob

Obradovi} Nikola, trgovac, Cigano-
vi} Iso, oficir, Ob Obradovi} Jan
Janko, stolar, Aleksi} Qu ubi{a, trgovac i â anak
Mileta, gostioni~ar.
Posle podne istoga dana vidio sam iz svoga stana gde su dopratili Mi-
{kulina Petra, trgovca iz Klanca, pratio ga je sa jednim àn àndarom Axija Jo- Jo
so, usta{a. Ovaj Mi{kulin je si sinovac biv{eg ministra Mi{kulina, a kao Hr Hr-
vat je bio nacionalan i sara|i |ivao sa nacionalnim elementima, naro~ito se
isticao za vreme reìma pok. Kra Kraqa a Aleksandra.
To ve~e su dopra}eni jo{ neki qu udi iz okolnih sela u kaznionicu u Go Go-
spi}u. Pratili su ih ve}inom usta{e. T Taako je dopra}en iz sela Smi
Smiqa ana Sti-
Sti
ja~i} Mateja, prota, i iz Kule sve{tenik Jerkovi} Mitar sa jo{ dva seqa se aka
iz Kule, Manom i Budom â anak. Sve{tenika Jerkovi}a su usta{e usput tako
izudarali kundacima po le|ima i po glavi da je morao najprije biti upu}en
u bolnicu da ga previju pa su onako prebijena i u zavojima strpali u haps.
Drugi dan je po~elo doterivawe
va e Srba i iz ostalih krajeva Like u Gospi}.
Ja sam bio na slobodi i smatrao sam za du`nost da poradim na oslobo|ewu |e u ovih
nevinih qu udi ili bar da im olak{am wi ihov teàk poloàj. Angaòvao sam nene
koliko vi|enih Hrvata za koje sam znao da su istaknute frankova~ke vo|e, i
traìo od wih ih da rade za ove na{e qu ude. Od
Od angaòvanih frankovaca glavni
su bili: Kola~evi} Niko, trgovac i Kola~evi} Ivo, k kwii`ni~ar, i kazali su m mi
da }e ovi qu udi svi biti pu{teni na slobodu ~im pro|e kroz Gospi} we ema~ka
vojska koja me|utim nije u Gospi} ni dolazila. No tre}i angaòvani, trgovac
Paveli} Mi Milan, bio je iskreniji i priznao da su mu kazali u usta{kom stanu
ove re~i:
~i: Nemoj se ti zamarati za Srbe, jer ako se bude{ za wih ih zalagao pro}i
}e{ i ti isto kao {to }e pro}i i oni.
Situacija je iz dana u dan postajala mu~nija i za Srbe sve teà i teà.
Mene vi{e niko od Hrvata nije hteo na ulici ni pogledati, iako sam sa wi ima
svima bio vrlo dobar, a smatrao sam da imam me|u wi ima i dobrih prijateqa.
te a.
Dana 14. aprila 1941. godine i sam
sam sam dospio u haps. Uhapsio me je Frko-ko
vi} Marko, brat novopostavqe enog velikog ùpana Frkovi} Jurice i brat ve-
likoministra {uma Fr Frkovi} Ivice. Uhap{en sam bio na ulici, sa nare|ewem|e em
jed
ednom usta{i „vo„vodi ga“. U kaznionici su me strpali u }eliju sa zatvorenim
ma~ekovcima, narodnim zastupnikom Ivanom Murkovi}em i tajnikom HSS or or-
ganizacije za srez Gospi}, Ivanom Stilinovi}em, zvanim â avlinom, i jednim
seqa
se akom iz Novoga, Franceti}em. U istoj }eliji bio je sa wi ima zatvoren i sin
posledweg eg podbana Ivkovi}a. Od Ivkovi}a sam saznao da je u hapsu i we egova
mati i da se nalazi u kaznioni~koj bolnici. Oni su bili na proputovawu va u nana
Hvar gdgde
e navodno imaju svoju vilu. Me|utim i Ivkovi} i we egova mati, sigurno
na neku veliku intervenciju (dr Budaka), bili su odmah drugi dan iz hapsa
pu{teni.
Jed
edno ve~e tih dana do{ao je u inspekciju aktivni usta{a koji je do{ao
s Poglavnikom iz Italije, po imenu Mari} Dane, sin biqe bi e`nika Mari} }a
a Fra-
Fra
ne, zvani „F
„Fra
rawi}“
i}“.. U pratwii usta{e Stilinovi}a Mile u{ao je u }eliju u
kojoj sam ja bio, a samo zato da pogleda Hrvate. Pravio se vaàn, pitao je kako
im je, i kad nije dobio nikakvog odgovora sam je odgovarao: „Bu„Budite samo dobri
pa }e vam biti ve}
ve} boqe,
bo e, sve }e ovo pro}i. Drugi dan su dopremqe eni iz susjed-
nih sela Hrvati seqa
se aci, ma~ekovci Do{en sa Novosela i Brkqa k a~i} Ante, sin
narodnog zastupnika Karla Brkqa k a~i}a.
Ja sam bio pu{tan svako jutro na {etwu u sa Srbima po{to se je i na to jako
jako
pazilo da Hrvati i Srbi ni u hapsu ne dolaze u kontakt. U to vreme je Srba, ve-
}inom GoGospi}ana, bilo more u hapsu. Osim napred spomenutih se}am se dobro
da su bili jo{ Perica Mari}, rezervni kapetan i biv{i dobrovoqac, vo ac, ûubri-
lo Milan, penzionisani op{tinski bele`nik, Qu ubi{a [a aki}, gostioni~ar,
Nikola Vojvodi}, trgovac, Milo{ Pjeva~, trgovac, Nikola Pejnovi}, trgovac,
dr Bogdan Bruji}, advokat, Ilija Opa~i}, direktor pr pre
eparandije i we egov sin
Aleksandar.
Direktor preparandije Opa Opa~i} je kao tr{}anski zet dao svoga sina Alek-
Alek
sandra da studira visoku komercijalnu {kolu u Tr Trstu, a ovaj je, da bi mogao da
poha|a tu {kolu, morao prethodno biti upisan kao fa{ista u Italijansku fa- fa
{isti~ku omladinu. We egova du`nost kao fa{iste bila je da se smesta stavi na
raspoloèwe
è e ita
italijanskoj vojsci kada je do{la i okupirala na{e krajeve. On
je to i u~inio. Usta{ki stan na ~elu sa velikim ùpanom nom Juric com
om Fr
Frkovi}em
kopali su i rurukama i nogama da ovoga mladi}a ocrne kod ita italijanskih okupa-
torskih vojnih vlasti i denuncirali ga uglavnom da on nije fa{ista, nego da
je on otvoren komunist. NaNakon nekoliko dana ube|ivawa
va a Italijani su popusti-
li i ovoga mladi}a razre{ili du`nosti tuma~a, koju du`nost je on kod wi iho-
ve komande dotle vr{io.
U me|uvremenu dok je ovaj mladi} jo{ bio na du`nosti kod talijanskih
vojnih vlasti, we egov otac Ilija je pozvao jedno ve~e komandan danta talijanske
vojne okupatorske vlasti, nekakvog pukovnika, kome ja ne zznam nam ime, i izjavio
mu lojalnost sviju Srba u ~itavom na{em kraju i rastuma~io mu da se tu ne ra-
di o nikakvom komunizmu nego da se radi o prostom progawawuga u i uni{tavawu
va u
srpskog elementa, a da su Srbi voqni
vo ni da prime lojalno okupaciju i da budu pre-pre
ma okupatoru mirmirni i lojalni. Kada su Hrvati, odnosno usta{ki stan za ovo
saznali, oni su smesta uhapsili Opa~i}a Iliju, direktora preparandije, a po-
sle jedan ili dva dana i we egovog sina Aleksandra koji je bio m mee|utim otpu{-
ten iz italijanske slu`be.
U hapsu je naro~ito bio mu~en i zlostavqan an Ilija Opa~i}, a sve radi
toga {to su usta{e znale da je on sa ovom izjavom Talijanima hteo da spasi se se-
be i da obustavi progawawa
ga a i ubijawa
ja a koja su u to vreme ve} bila nastala.
Mene su nekoliko dana posle toga premestili iz hrvatske }elije u }eli-
ju Srba G Goospi}ana. To ve~e smo opazili prvi puta da je po~elo te no}i zlo-
stavqawe e i batina
nawee quudi. Ako se ne varam, bilo je ba{ na veliki ~etvrtak
u no}i. Se}am se dobro iz }elije u kojoj sam ja bio zatvoren izveli su oko de-
vet sati uve
uve~e nekakvog èqe
è ezni~kog radnika po imenu [er erbexi
bexiju i odmah su
ga na hodniku lupali i tukli, sile}i da da im prizna da je izdao oru`je ~etni-
cima u Gra~acu. Ovoga ~ovjeka vidio sam drugi dan potpuno prebijenog i iz-
mrcvarenog. Tu no} su bili izudarani i prebijeni i àndari Bo{ko Dabi}
i [u{u{war.
ar. Drugi dan na {etwi i mi je àndar [u{u{war ar pokazao rukom na ~u-
~u
vara [a ari}a Tomu i kazao da ga je stra{no mu~io.
Na veliki petak posle podne oko 4 sata do{li su usta{e, ve}inom go-
spi}ki, predvodio ih je ve} ranije pomenuti Frkovi} Marko. Bili su pijani i
jo{ iz avlije su zagalamili da se qu udi sklawa
skla aju s prozora. Utr~ali su u zgra-
du i ~uo sam vrlo dobro par }elija od na{e, kako Marko F Frrkovi} vi~e proti
Matiji Stija~i}u: „A „A di ti je Kra
Kraq Petar, proto? O Oti
ti{ao je u p... materinu,
kao i ti {to }e{ oti}i za wim.“
im.“ To poslepodne bio je taj proto Stija~i} stra-
hovito izudaran od usta{a. Nadaqeda e su tukli i Ple}a{a Boù, ù, penzionera. Od
Hrvata su vodali po hodnicima i sa revolverima u ruci pla{ili narodnog
zastupnika Murkovi}a i tajnika HSS organizacije Stilinovi}a â avlinu, ali
ih nisu tukli.
wih
Osim pomenutog Frkovi}a Marka po glasu sam poznao od usta{a jo{ Ivi Ivi-
cu Mileti}a, zvanog „Ba „Ba|anina“ i Ivana Tomqe enovi}a, sina Mate{e Stojki-
na sa Novosela. Taj Ivan Tomqe enovi} sa Novosela je bio su|en neposredno pred
rat za ubistvo 5 godina robije, i odleào je svega nekoliko meseci a kad je pro
pro-
gla{ena Nezavisna Dràva Hrvatska, bio je odmah pu{ten na slobodu i bio je
jedan od glavnih izvr{nih usta{kih organa.
Od toga dana daqe
da e svako ve~e su bili qu udi maltretirani, tu~eni i pre-
bijani. Naro~ito je bio strahovito maltretiran pomenuti prota Stija~i}, jer
su weega smatrali za organizatora ubistva pok. narodnog zastupnika Karla Br- Br
kqaa~i}a. Nekoliko puta su tako|er dobro premlatili i Milu Stoisavqe evi}
iz Gra~aca, ne vode}i pri tom ra~una da je ovaj bio do kraja samostalac i da je
bio za apsolutnu slogu i saradwu u sa Hrvatima.
Jedan dan posle podne do{ao je usta{a brico [i imunec Miroslav u prat
prat-
wii sina trgovca Luke Axije, studenta Jose (Joke) Axije. Usput su svratili u
}eliju popa Jerkovi}a i tamo su mu ~upali bradu nasla|uju}i se.
U drugoj }eliji su tukli Boù ù Ple}a{a, penzionera. Osim pomenutih
Srba i ma
ma~ekovaca bilo je u hapsu i nekoliko Hrvata ve}inom studenata, koji
su bili uhap{eni kao komunisti. Od wih ih poznam svega trojicu i to: Rukavinu
Jerka, Tomi~i}a Vinka i Prpi}a Vjekoslava. Oni su u to vreme bili tretira- ra
ni najpristojnije. Jedno ve~e su se derali i pevali neke pesme, ba{ kad je po-
menuti usta{a Tomqe enovi} saslu{avao ma ma~ekovca Do{ena na hodniku.
Kad ih je, otvoriv{i wi ihovu }eliju upitao koko to peva, oni su svi }utali
i nisu mu ni{ta odgovorili. On ih je onda svrstao u hodnik, pa im komandovao
nekoliko puta „le
„lezi, ustani“, i posle toga ih opet pitao da mu kaù ko je pe-
vao, prete}i im da }e ih odvesti u podrum pa da }e mu tamo sve priznati. Oni
su na to odgovorili: „PA
„PA NISMO MI SRBI ÊT ETNICI, MI SMO HRVATI
KAO I VI, PA AKO SMO PEVALI, PEVALI SMO SVI I SVI SMO KRI-
VI“.. On ih je na to pustio, i nije ih vi{e gwa
VI“ g avio.
Napred pomenuti smiqan
smi anski prota Mateja Stija~i} je skoro svako ve~e
odvo|en na nekakva saslu{awa
{a a i pred jutro vra}an u svoju }eliju sav isprebi-bi
jan. Jedno jutro sam ga vidio u hodniku kako ga straàri {i{aju, takav je iziz
gledao da sam ga ja jedva poznao, a ina~e sam ga znao odli~no.
Izme|u ostalih koji su bili dobro bijeni u hapsu u Gospi}u, se}am se i

àndarmerijskog poru~nika Drakuli}a, ali on je bio mlad ~ovek, pa je mnogo
izdrào. Jednoga dana su Talijani do{li u kaznionu i pokupili sve ofici-
re, àndare i vojnike, vezali ih i otpratili u talijansko ropstvo. Na taj na-
~in grupa od jedno 20 do 25 qu udi bila je spa{ena.
Na{i trgovci su svi u hapsu dobili odluke usta{kog stana o postavqa- a-
wuu ko
komesara u wiihove radwe. e. Za komesare su bili postavqe eni ve}inom trgo-
va~ki pomo}nici. SeSe}am se tako da je u radwu u Nikole Duki}a bio postavqen en
Ivan Axija, a u radwu u Mihi}a i Radi{i}a neki Dukovac iz sela Ribnik,103 u
radwu u kod Ra{ete i Vujnovi}a je postavqen en trgovac propali Ante Star~evi},
u radwu u Nikole Pejnovi}a neki Mate Lek~evi} itd.
Jednoga dana ba{, pre nego {to }u biti pu{ten iz usta{kog zatvora,
do{la mi je èna i rekla, da je dobila odluku iz op{tine da u roku od 6 sa sati
uplati 18 000 dinara du`nog poreza. Tom prilikom mi je kazala da se sa Srbi- bi
ma u mestu
stu postupa isto kao i sa Jevrejima, da se oduzimaju imeci na sve mogu-
}e na~ine, tako je tih dana vr{en ku}ni pretres u kafani Keki}, navodno ra-
di oru`ja, a na{li su u ladici 50 000 dinara i to su odneli.
Jednog dana pozvali su veletrgovce Mihi}a i Radi{i}a u sud koji se
nalazi u istoj zgradi i kazale im usta{e u prisustvu Golubi}a sudije, dvoji-
ce aktivnih usta{a i trgovca Ivana Bani}a, }a, da oni nemaju ni{ta protiv wih,ih,
jer da se oni nisu ni~im ogre{ili o interese hrvatskog naroda, pa da su voq- voq-
ni da ih puste iz hapsa na slobodu, ali traè od wih ih da poloè 2 000 000 di
dina
na-
ra kao garanciju da se ne}e nikuda iz Gospi}a micati ni beàti. Oni su odgo-
vorili da nemaju raspoloìva dva milijona, nego da su voqni vo ni poloìti jedan
milion dinara. Ovaj usta{ki sudski forum je na to pristao, i qu udi su zaista
odmah bili pu{teni iz zatvora – hapsa ku}i. Kad su do{li ku}i, dali su za-
loìti kupatila da se okupaju, i dok se voda ugrije, Svetozar Radi{i} je uzeo
1.000.000 dinara i odneo da poloì u sud. Kod suda je dobio potvrdu potpisanu
izme|u ostalih i od svog prvog kom{ije i kolege, gore pomenutog Ivana Ba Bani-
}a, na poloèni 1.000.000 dinara. Kad se vratio ku}i, ve} su ga na ku}nim vra vra-
tima do~ekale usta{e, pa su i we ega i weegovog kompa
pawoona Nikolu Mihi}a opet
natrag u haps odveli, tako da nisu na slobodi ni ceo sat bili.
Nakon 18 dana hapsa 3. V.. 1941. godine mene su pustili s tim da moram bi-
bi
ti u ku}nom zatvoru. Pustili su me zato, jer da se nisam nikad ogre{io o in-
terese hrvatskog naroda. T
Taako je bar izjavio usta{a Frkovi} Marko, koji me je
i uhapsio. Drugi dan poslije moga pu{tawa ta a na slobodu, oko 3 sata poslije podne
strpali su oko 35 Srba, ve}inom Gospi}ana, u jedan kamion i odvezli, zli, navodno
u zagreba~ku policiju. To je bio prvi transport koji je oti{ao i koji se na
àlost nikada vi{e povratiti ne}e. Kada su familije od onih, navodno u Za-
greb otpra}enih qu udi, zatraìli propusnice, dobile su ih, ali u Zagrebu ni-
su na{li nikoga od svojih. Raspitivawem va em na sve mogu}e strane nije se moglo
saznati gdje su ovi quudi i kuda su odvedeni. Sami usta{e su lansirali vest
103
Li~ki Ribnik.
da su oti{li na rad u Nema~ku ili Italiju, neki su opet govorili da rade na

putevima oko Zagreba, neki su opet rekli da su u Koprivnici, neki da su u Ke- Ke
restincu itd. Me|utim na svima tima stranama su se odmah raspitivali, i pre pre-
ko talijanskih vojnih vlasti i drugih raznih veza, ali ni{ta se nije moglo sa-
znati. Posle toga su svake nedeqe
de e jedan ili dva kamiona opet tako natrpani po
30-40 qu udi odvoèni u nepovrat.
û
ulo se je o progonima i ubijawu
ja u Srba iz sviju krajeva Like.
U Gospi}u je tih dana uhva}en i odmah ubijen seqakse ak i gostioni~ar iz se-
la Radu~a û ubrilo Vujica.
Isto tako je likvidiran na pre~ac u samom Gospi}u i se seqak
ak iz Vrepca
Sunajko Jovo,
vo, dugogodi{wi i predsjednik meda~ke op{ti {tine. Ovaj Sunajko jeje bio
jedan od na{ih najbistrijih i najpametnijih seqa se aka i vodio je dugo godina
jednu od najve}ih ~isto srpskih op}ina, tj. op}inu Medak. M Miislim da su obo-
jica ubijeni u podrumu op}ine Gospi}. Znam sigurno da je drugi dan bio po-
zvan gospi}ki proto pok. Petar Vujnovi} da opoja dva le{a, a kad je pitao da
mu dadu podatke ko su ti mrtvaci onda mu iz usta{kog stana nisu hteli da ka-
ù ko su ti, nego su mu rekli da ih opoji ako ho}e, ako ne}e da ne mora.
Na isti na~in je bio predveden u Gospi} iz Radu~a preko usta{a iz Sv.
Roka ra
radu~ki u~iteqte Pokrajac Janko i odmah likvidiran. Ovaj Pokrajac Jan-
ko je bio kao mlad preparandist upleten u Juki}ev atentat, na bana Cu Cuvaja, pa
je kao takav pobegao iz preparandije u Pakracu jo{ negde 1913. godine u Srbi- bi
ju i ovde u Srbiji svr{io {kole. U~estvovao je ka kaoo dobrovoqac
vo ac u ratovima od
1914-1918. godine. Bio je veliki nacionalista. Imao je familiju sa {estero
ènske dece, od kojih je najstarijem bilo oko 12 godina.
Tih dana je bio pu{ten iz zatvora u Gospi}u na intervenciju ministra
unutra{wih ih poslova Dr AAnndrije Artukovi}a, moj zet dr Bogdan Bruji}, advo-
kat. Prilikom we egova pu{tawa
ta a veliki ùpan mu je izri~ito kazao da ga pu{-
ta na intervenciju ministra Artukovi}a i da oni nemaju ni{ta protiv we ega,
nego da bi oni rado uhvatili we egovog koncipijenta Jakova Blaèvi}a, koji je
bio komunista. PoPosle tri ili ~etiriri dana do{ao je, ve} ranije spomenuti usta
usta-
{a Tomqe enovi} Ivica ujutro oko 8 sati i odveo dr. B Bog
ogdana Bru
Bruji}a do kazni-
one, gde je ve} ~ekao jedan kamion napuwen
pu en Srbima, ubacio ga u taj kamion i od od-
vezao i we ega kao {to su odveèni i ostali. Posle smo ~uli iz redova usta{a da
je ovo odvo|ewe
|e e dra BBru
ruji}a
}a zahtevao usta{a [a ari} Frawe,
Fra e, zvani „„Fra
Frawi}“.
i}“.
Tih se dana ~ulo kako su usta{e ubili na Udbini trgovce [a aki}a Mila-
la
na i ân
ankovi}a Petra. Ovi su usta{e navodno bili iz sela Lovinca i Branika.
Dakle, sve sami seqa
se aci. Nadaqe
da e smo ~uli. da su u Kuku ubijeni od gospi}kih
usta{a predvo|eni od Ugarkovi}a Juce, neki lapa~ki gra|ani, me|u wi ima Du-
Du
ki} Milan, trgovac, Vlatkovi} Jandra, gostioni~ar, Divjak vjak Du{an, gostioni-
~ar i jo{ neki drugi.
U to vreme se ve} ~ulo da na{e qu ude koje odvode u kamionima jednostav-
no ubijaju i bacaju u jame na Jan~i104, u Buìmu,mu, ili u ponore u Kosiwu.
si u.
104
Jaw~e.
Ja ~e.
Ja sam se bio sklonio u bolnicu na ra~un moje {e}erne bolesti i mislio

sam da }u tamo biti koliko toliko sigurniji. Tamo su dolazili qu udi sa raznih
strana Like, pa sam na taj na~in dobio i raznih obave{tewate a od tih quudi. Tako
sam ~uo od àndarma narednika iz Peru{i}a, za kog ne znam kako se zove, kako
su jedno ve~e uhap{eni i u Peru{i} dovedeni trgovci iz Kosiwa, si a, Dane Bru-
ji} i Milan Kneèvi}, a u Peru{i}u im je jo{ dodan dan peru{i}ki trgovac Ma-
ne Peji} i kako su odveèni nedaleko od Peru{i}a i u kamionu jednostavno
umla}eni i ubijeni. O Ova
va tri trgovca iako su radili u skoro ~isto hrvatskom
kraju, dràli su ~itavu privrednu situaciju u svojim rukama i bili su u tom
kraju najboqe
bo e stoje}i qu udi. Specijalno je to bio Peji} Mane, trgovac iz Peru-
ru
{i}a, koji je imao jedan vrlo dobar i veliki posao, iako ~esto puta bojkotovan
od strane Hrvata iz politi~kih razloga. Imao je najbo boqii i najsolidniji po-
sao u Peru{i}u.
Nadaqe
da e sam ~uo od Kola~evi}a Nikole, sina gostioni~ara Tomice Kola-
~evi}a iz Gospi}a, koji je tada u bolnici poha|ao svoga mla|eg brata operisa-
nog od slepog creva, kako su svi
svi Gospi}ani koji su odveèni u kamionima poubi-bi
jani, a i da ni jedan nije vi{e ìv.
Taj KKoola~evi} Nikola je pri~ao kako je on li~no kao usta{a aktivno u~e-
u~e
stvovao u hap{e {ewuu quudi i batina
nawu.
u. Pri~ao mi je kako je bio u Gra~acu sa
usta{ama koje je predvodio gospi}ki usta{a Gavre [i iki}. Tamo u Gra~acu po-
po
hapsili su more qu udi me|u kojima je i pop Milo{
lo{ Mandi}, dr. Torbica, lekar,
Danilo Vukadinovi}, stare{ina financijskog odeq ode ka i more Srba koji su bi
bi-
li kao è
èqe ezni~
zni~ki ~inovnici i rad
radnici zaposleni.
Svi ovi qu udi po pri~awu
~a u ovog Kola~evi}a bili su maltretirani i bi-
jeni jo{ u Gra~acu, a naro~ito proto Milo{ Mandi}. We ega su toliko ispre-
bijali da je on kad su ih hteli sve skupa transportovati za Gospi}, navodno
istrgao jednom usta{i bajonet i hteo ga s wi ime probosti, a drugi usta{e kad su
to videli, kundacima su jo{ u automobilu u Gra~acu dotukli i ubili protu
Milo{a Mandi}a. Kada su ih povezli za Gospi} sve skupa, radi mrtvog prote
Mandi}a, nisu hteli da ih voze u Gospi}, nego su se usput dogovorili pa su sta-
li iza MMet
etka u {umici koja se zove Meda~ka plantaà i tamo su i ove druge
gra|ane pobili i zakopali. Prigodom ubijawa ja a ovih gra|ana, po pri~awu
~a u ovoga
Kola~evi}a, naro~ito se je juna~ki drào spomenuti Da Danilo Vukadinovi}, sta-
re{ina financijskog odeodeqka iz Gra~aca. Izre{etan metcima jo{ je uvijek vi vi-
kao: „@ivela Srbija! @i@iveo Kraq
Kra Petar!“ Naro~ito je bio mu~en kod likvida da-
cije ovih qu udi gra~a~ki lekar dr. Veq
Ve ko Torbica. We ega su skinuli do pojasa
gologa, noèvima su mu razderali le|a i prsa i u ìve rane sipali so i pita- ta
li: „Da li je dobro uspela operacija, doktore?“
Nadaqe
da e mi je pri~ao ovaj Kola~evi} da je tih dana do{la zapovijed iz
Zagreba koja glasi: „Ubij
„Ubij svakog Srbina gde se god koji na|e, zato se nikome ne
odgovara.“ Na adaqe
da e sam ~uo od quudi koji su dolazili iz koreni~kog kraja u bol-
bol
ni
icu da je tamo ubijen dr. Branko Kalember, proto Stanisavqe evi}, trgovci
Bogdan Orli}, Jo Jovo Pricaca i Jovo Ke
Ke~a i jo{ neki drugi na{i qu udi.
Naa taj na~in je nastalo istrebqi
b ivawe
va e Srba u ~itavom li~kom kraju.
Katoli~ki sve}enici su svake nedeqe de e jedan ili dva dana iz ~itave Li-
ke dolazili u Gospi} i odràvali u ùpnom uredu s gospi} spi}kim ùpnikom
Kajkaqom,
ka om, konferencije, kakve konferencije do tada katoli~ko sve{tenstvo
u Gospi}u nikad nije odràvalo.
Jed
ednoga dana za vreme boravka u bolnici do{ao mi je bolni~ki ekonom
(upravite
teq)) Mate Tomqe enovi}, koji je brat aktivnog usta{e Joè Tomqe enovi-
vi
}a, koji je s poglavnikom do{ao iz Italije i brat novoga postavqe enoga tuì-
oca Ive Tomqe enovi}a. To je bilo neposredno iza zbora koji je u Gospi}u drào
dr Mile Budak i kazao mi je, da je dr Budak na intimnoj konferenciji sa ustausta
{ama kazao, da treba ako ho}e nekog od Srba i da puste da pre|e na katoli~ku
veru, ali ne mnogo, a da druge treba likvidirati. On je tom prilikom ponudio
meni da pre|em na katoli~ku veru. Ja Ja sam jedva uspeo nagovoriti ènu da za-
traì taj prelaz. KadKad je zatraìla, onda su joj rekli da za mene moraju pitati
Ministarstvo pravde. Tako sam iz dana u dan bio u sve bezizlaznijoj situaci-
ji. Vidim i ~ujem kako odvode i ubijaju qu ude i nove vazdan dovode. U to vreme
su po~eli dovoditi qu ude iz Severne Dalmacije, naro~ito iz Knina. Ovi qu- u-
di su bili svi toliko stra{no isprebijani a me|u wi ima je bilo neki put i
mrtvih, koji su dovoèni u gospi}ku kaznionicu. Bili su voèni u otvore-
nim kamionima, pa samo sa ceradama prekriti kao tovar robe.
Tih dana u Gospi}u sudio je je vanredni sud dvojici àndarm ma,
a, od kojih se
je
edan zvao Vra~ Mijo. Ova dva àndarma je je negde prona{ao i u Gospi} dovezao
Juco Rukavina. Sudio im je je sud od redovitih sudaca u ~ijem sastavu je je bio i
usta{a Joso Axija, kao sudija. Ov Ovooga Josu Axiju jje e je
jedan od ovih àndara na-
vodno nekad saslu{avao i tukao, a ovaj we emu sada sudio. Naravno, àndari su
osu|eni na smrt i obojica su jav javno pogubqe
b eni jedjednoga dana posle podne oko 2 sasa
ta na srpskom grobqu.
b u. K
Kad
ad su ih ubili, doveli su decu, deca su ih mrtve kame-
wem
em zasipala, a masa je je za vreme ubistva igrala kolo i pevala.
Jed
ednog dana izvijestio me je je napred pomenuti bolni~ki ekonom Tomqe- e-
novi}, da jje
e za mene re{eno pri usta{kom stanu da izaberem ili u Beograd ili
u kamion. Naravna stvar, jja a sam se odmah odlu~io za Beograd. Po{to nisam od-
mah verovao ekonomu, iako sam znao da mi jje e blagonaklon, stvar sam dao i sa
drugih strana proveriti i kad sam se uverio da je je to istina, oti{ao sam iz
bolnice ku}i, a iz ku}e u usta{ki stan, a odatle opet u sud gde sam sklopio
pogodbu za moj imetak. U ime usta{kog stana jje e sa mnom pogodbu sklopio pome-
nuti Tomqe enovi} Iva, novopostavqe eni dràvni tuìlac, i dao mi za moje
dve ku}e 40.000 dinara. Po Poga|ali se nismo, jja a sam pristao i pogodba mi je je u su-
du odmah ispla}ena. Bila je je komplikacija u tom {to jje e moj pok. brat Ilija bio
suvlasnik polovine ku}e, a on je je ve} bio u Beogradu u to vreme.
Meni je je gosp. Tomqe enovi} {apnuo na uvo da to uredim u kancelu sud-
skom, putem punomo}i i pokazao mi sa dva prsta kao da broji novce. Ja sam
stvarno oti{ao u kancelariju i za 50 din. uredio stvar sa kancelistom Matom
Krpanom. Naime, on je overovio potpis moga brata koji sam ja ja stavio na puno-
mo} kao da ga jjee pred wim
im moj brat potpisao. Sudija Pajo Radovinovi}, koji je je
bio meni naklowen,
klo en, sve jjee ovo vidio i }utao je. I{ao mi je na ruku.
Moralo je biti odràno jedno ro~i{te na kom su mene proglasili mom

pastorku Milo{u Potrebi}u za tutora, jer je we egov dotada{wi i tutor Sveto-
zar Radi{i} u to vreme bio nepoznatog boravi{ta, a stvarno je ve} preko meme
sec i po dana bio ubijen. Sve sam ovo u sudu svr{io brzo uz blagonaklonost su- su
dije Radovinovi}a i taj isti dan 21. juna 1941.1941. u 3 sata posle podne otputovao
iz Gospi}a za Beograd.
Tri dana posle mene do{la je moja èna sa sinom i moja sestra sa svoje
dvoje dece.
Od Go
Gospi}ana su kamionima odvedeni i nestali po profesijama:
Tr
rgovci:
Ku
upre{anin Qu ubomir, Milan Novakovi}, we egova mati, èna i k}erka,
Koosta Kangrga, Nikola Mihi}, Svetozar Radi{i}, Nikola Duki}, Milan Mak- Mak
simovi}, we egova mati, \urouro Vujnovi}, Nikola Pejnovi}, Ob Obradovi} Jovo, Na-
ran~i} Vlado, Vojvodi} Nikola, Gledi} \uro, uro, Pjeva~ Mi{ {o,
o, Aleksi} Qu ubi-
{a, BBa
asari} Mijo i we egov sin Branko, Stani} Bogdan, Kneèvi} Ivan, @e @ega-
rac Du{an, O Oppsenica Rade
î
inovnici:
Pane @igi}, penzioner, Sava Vrane{, penzioner, Perica Mari}, kape-
tan, Luka Lemaji}, kapetan u penziji, ji, Milo{ Mir~eta, poreski ~inovnik,
Aramba{i} Marija, u~iteqi te ica sa troje dece, Ple}a{ Ilija, penzioner, Di-
mi} Todor, penzioner, Gute{a Te{o, penzioner, Na Naran~i} RaRade, penzioner,
Petri~i} Rade, sudski ~inovnik, Gini} Petar, sudski ~inovnik, Potkowak ko ak
Milan, profesor i èna mu Zorka, Jela~a Milan, penzioner i èna mu, Ilija
Opa~i},
Opa ~i}, direk
rektor preparandije i sin mu Aleksandar, Kosi} Qu ubica, u~ite-
qiica, Uzelac Sava, straàr, Simo Potkowak, ko ak, ~inovnik kod dràvnog tuìla-
{tva, Marko Jela~a, lugar, Stani} Miko, penzioner, û udi} Stevo, penzioner,
Ple}a{ Boò, penzioner, Obradovi} Branko, straàr, Keki} Du{an, straàr,
Ciganovi} Iso, kapetan u penziji, Savatovi} Marko, ~inovnik kod suda, Zec
Milivoj, sreski ~inovnik, nik, Cvijanovi} Milan, sudski ~ ~i
inovnik, Simo Stani},
sudski ~i
~inovnik,
nik, Milo{ Ple}a{, penzioner, Dimi} Janko, è èqezni~
ezni~ki ~i-
novnik, Ple}a{ Stevo, vo, è
èqe ezni~ki ~inovnik, Obradovi} Ilija, ` èqe ezni~ki
~inovnik, Dobri} Stanko, ` èqe ezni~ki ~inovnik, Obradovi} Stojan, jan straàr,
Rajj~evi} Bogdan, {ef po{te, i sin mu \uro,
Ra uro, P
Poo~u~a Marko, u~iteq,
te , i sin mu,
Ple}a{ Bo` òo i èna mu Qu ubica, ûubrilo Milan i èna mu Marija.
Obrtnici i gostioni~ari:
Boò
ò Basari}, gostioni~ar, Milan Dimi}, gostioni~ar, Dane Bawa Ba anin,
opan
pan~ar, \ukan
ukan Lemaji}ji},, sa ènom i dvoje djece, gostioni~ar, Milan Qu{ u{ti-
na, brico, i sin mu Nenad, Trkuqa ku a Gojko, hotelijer, Po~u~a Mika i k}erka Da Da-
ca
a i sin Bogdan, crkvewak,
kve ak, Obradovi} Janko i sin mu Milan, stolari, Ke Keki}
Bogdan i Keki} Pajo, gostioni~ari, [a aki} Qu ubi{a,
{a, gostioni~ar, @egarac
Nikola, pekar, B Baasari} \uro,
uro, gostioni~ar, Te
Tesli} Mara, posednica, Kr Krpan Pe-
ro, mesar, Pera Pejnovi}, kova~ica, Mara Pejnovi}, gostioni~arka, Stani} Pe-
tar i sinovi mu Dmi
Dmitar i Mile, gostioni~ari, Stevo Polovina, ba~var, Vujno-
vi} Pajo i sin mu Mi}o, gostioni~ar, Keki} Ilija, brico, Lon~ar \uro, uro, opan
opan-
~ar i dvoje weegove dje

djece, Tesli} Simo i sin mu gimnazista, gostioni~ar, â-
nak Mileta i èna, gostioni~ari, Ple}a{ Vaso i èna Dragica, gostioni~a-
ri, Kati} Du{an, kantiner, Lemaji} ji} Dane, posluìteq.te
Seqa
Se aci:
Ob
bradovi} Stojan, Stani} Qu ubo sa ènom i dvoje djece, Ple}a{ Dmitar
i sinovac mu Milan.
Hrvati koji su u~estvovali i dirigirali mla}ewe }e e i ubijawe
ja e Srba:
Tomqeenovi} Joà, usta{a koji jeje do{ao sa poglavnikom iz emigracije, i
[a ari} Frawe,
Fra e, zvani „Fra
„Frawi}“,
i}“, isto tako usta{a koji je je do{ao s poglavnikom
iz Italije, Frkovi} Jurica veliki ùpan, Tomqe enovi} StiStipan, stoèrnik,
Frrkovi} Marko, tabornik, Ja Jawi}
i} Zvonko, logornik u usta{kom stanu.
Osim ovih gore pomenutih bili su jjo{:
o{: Duji} Joso, trgova~ki pomo}nik,
Duji} Lovro, student, Pihl hler
er Braco, student, Samarxija Joso, Axija Mile,
Axija Polde, Axija Joso, sin Lukin, Bi Biqanan Mile, Ba
Bari~evi} Lovre, Lek~e-
vi} Mate, Kola~evi} Nada, Tomqe enovi} Iva, Vukovi} Marijana, i verovatno
jo{ neki drugi a ja za ove pozitivno znam.
Usta{ku miliciju pod vodstvom JawiJa i}a Zvonka, logornika, sa~iwa ~i avali
su Gro
Grospi} Vlado, preparandist, Axija Joso, kova~, Jurak Pero, Jurak Marko,
Naagli} Zvonko, Ste
Stefanovi} Ive, Ugarkovi} Ju Juco, Mataija Ivan, Mataija Mi-
lan, K
Koola~evi} Braco, sin trgovca Nike Ko Kola~evi}a, Asan~aji} Joso, sin Mi-
rilov, Kola~evi} Nikola, sin Tomi~in, Pavi~i} Ivica, sin Ivanov, [i iki}
Gavro, Kolakovi} Josa,sin Josanov, [i imunec Miro, dva brata Balena, Jengi}
Tomo,
mo, sin Roìn, Frkovi} Mile, op{tinski bele`ni `nik,k, Rudeli} Ivan, {ofer
kod Mihi}a i Ra Radi{i}a, Do
Do{en Tona na i Do{en Pere, sinovi Danini, Vlahi-
ni} Zvonko, Suknaji} Joca, sin Josipov, Star~e ~evi} Ivan, sin Antin, Paveli}
Zvonko, sin Markov, Paveli} Mate, sin \urin,urin, Buba{ Ra Ratimir, Buba{ Ivan,
sinovi Matitini, Poli} Luka i Poli} FraFrawe, e, sinovi Fra
Frawi ini, Mileti} Ivan,
Gobac Luka i Mileti} Ivica, sin Jukin zvani „„Ba Ba|a
|anin“. Od straàra u ka-
znionici ovi su uàsno maltretirali i zlostavqa ali na{ svet za c ce
elo vreme
u Gospi}u, naro~ito su se isticali: {ef straè Stara~ek, straàri: [a ari}
Tomija, zvani „Cota“, Rukavina Dujo, Serti} Dane, Andonovi} Mate, Frkovi}
Stipe, Krmpoti}, Tomi~i} i Rokvi}.
Gra|ani koji su bili ~lanovi Fran
Frankova~ke parti tije i stvarni intelek-
tualni za~etnici svega zla koje se tamo odigralo, i koji su u~estvovali na
sednicama u usta{kom stanu bili su slede}i: Bani} Ivan, trgovac i predsed-
nik Frankova~ke organizacije, Kola~evi} Niko, trgovac, Pe}ina Joso, trgo-
vac, Kola~evi} Ive, k kwiiàr, Mataija Vinko, mlinar, Ugarkovi} Ju Jure, nad-
zornik puteva, Duji} Lovre, trgovac, Ja Jawi}i} Josip,
sip, profesor, Trajbar Zvon-
ko, profesor, [a arini} Josip, profesor, Kur~i} Vladimir, profesor sor,, Brli}
Zvonko, profesor, Axija Luka, trgovac, Nagli} Martin, rezervni kapetan,
Frkovi} Jure, remenar, Do{en Dane, trgovac, Do{en Nikola, trgovac, Mi{ku-
lin Grga, trgovac, Samarxi
marxija Luka, lugar, Bedekovi} @eq @e ko, trgovac, Poli}
Ilija, trgovac, [i imi} Mi}o,
}o, ~inovnik poporeske uprave, Poje Frawo,
Fra o, sudija,
Tomqe enovi} Ivan, dràvni tuìlac,lac, Sokoli} Boò,ò, sudija, Kowi
Ko ikovi} Stje-
pan, sudija, Vu~i}, u~iteq,

te , Maùran Mate, nadzornik puteva, Ric Tomica,
po{tanski ~inovnik, Rudeli} Ivan, zvani „Vi „Vijuba“,
ba“, financijski pre
preglednik,
Rudeli} Jure, dimni~ar, Do{en Milan, trgovac, Rosandi} Markan, mesar, Ma- Ma
tijevi} Jure zvani „Be
„Bele“, po{tanski ~inovnik, Brkqa
k a~i} Ivica, zvani „Be-
„Be-
la“, gostioni~ar, Frkovi} Ante, Jurelin, opan~ar, Rup~i} Lavoslav, {pedi-
ter, Star~~eevi} Nikola, sudski ~inovnik, Sveti} Mile, se seqak,
ak, Sveti} Roko,
seqak,
se ak, [aari} Milan, trgovac, Nik{i} Josip, trgovac, Nik{i} Tomo, trgovac,
Star~evi} Ante, trgovac, Pihler Ante, trgovac, Frani} Niko, gostioni~ar,
Mandeki} Nikola, stolar, Foglar dr. Be Bela, sreski lekar, Kneèvi} Da{a,
trgovac i [ti timac
mac Mile, trgovac.
Nadzornici povjerenika koji su vr{ili stra{na krvoproli}a za ùpa-
niju Liku i Gacku bili su: Stilinovi} Mile, le, Majikin, {ofer, i Tomqe eno-
vi} Ivica, Mate{e Stojkina sa Novosela.
Ovaj
vaj Stilinovi} Mile bio je jedan ood d najkrvavijih zlo~inaca i on je
li~no sve kamione sa napred navedenim GoGospi}anima odvodio i sa
sa drugim usta-
usta
{ama qu ude na najsvirepi
piji na~in likvidirao.
Povjerenici za okolinu Gospi}a koji su likvidirali srpska sela Divo-
selo, Vedro Poqe,
P e, Smi
Smiqan,
an, Kulu, Podove, Ornice i îitluk, bili su ovi quudi:
Tomqe enovi} Luka, zvani „[a
„ a{a“,
{a“, T
Tro
ro{eq
{e Luka, Kova~evi} Ive, zvani „[e-„
{elija“, [a ari} Ivica, neki Adamovi} iz Bru{ana, Lisac Mile, Samarxija
Joso i Paveli} Luka.
[efef logora na Jadovnom bio je Ric Rude, u~iteqte iz Klanca.
We egovi pomaga~i su bili Tomqe enovi} Joso, Galac Anto, [pepeli} Niko-
la i Rudeli} Ivan.
Nemam ni{ta vi{e izjaviti, a na sve {to sam izjavio mogu se zakleti.
\uro
uro Trkuqa,
ku a, s.r.
trgovac
Br. 52
Izjava Vuka{iina Stjepanovi}a o uspostavqawu u usta{

usta ke vlasti
u Gospi}u i o zlo~inima usta{a a nad srpskim narodom
od 10. aprila do 7. juna 1941. godine105
UPRAVI PAROHIJE U MLADENOV

NOVCU
10.. aprila 1941. godine progla{ena je Nezavisna Dràva Hrvatska. O

10 Od
d
toga dana pa do 7. juna iste godine preìvio sam i vidio slede}e: Na Veliki
~etvrtak, 10. aprila, u pet sati posle podne progla{ena je Nezavisna Dràva
Hrvatska. Istoga momenta izvje{ene su hrvatske zastave, razoruàno ono ma-
105
AJ, fasc. 910.
lo vojske {to je ostalo, a H

Hrrvati svi li
listom, bez obzira na stale` i poloàj,
uzeli su pu{ke koje su nosili osam dana, pa su ih docnije neki predali vla-
stima i vratili se na du`nost, a naoruàni su ostali samo usta{e. Odmah
prvog dana na Veliki ~e ~etvrtak po~elo je hap{ewe
{e e Srba, koje nije prestalo sve
dok nisu i posqed
s edweg
eg Srbina zatvorili. Svaki dan vr{ena je premeta~ina
po srpskim ku}ama. Srbi su isto bili primorani da izvese hrvatske zastave.
Svi Srbi trgovci dobili su komesare u radwe. e. Ti komesari imali su neogra-
ni~enu vlast. Vlasnik radwe e nije imao nikakvo pravo u svojoj radwi. i. Novac od
prodane robe svaku ve~er komesar je navodno odnosio u {tedionicu. Kqu u~evi
od radwe e bili su kod komesara. Vlasnik radwe e je duàn platiti komesaru
3.000 mese~no, koje je zapravo sam komesar uzimao, jer je on bio vlasnik rad-
we,
e, a gazda je dobio odre|enu svotu mese~no za izdràvawe. va e. Hrvatske vlasti
odre|ivale su ~ak i {egrte za komesare Srbima. Nepoznato mi je ko je u samom
po~etku izdavao nare|ewa|e a od Hrvata. Malo docnije uspostavili su velikog
ùpana. Veliki ùpan je bio neki Frkovi}, brat ministra Frkovi}a, a po
zanimawu
ma u trgovac. 20.
20. aprila vlast preuzima od nekakvog odbora veliki ùpan
Frrkovi}. Prva du`nost mu je bila da se svi Sr Srbi udaqe
uda e sa du`nosti. Slede-
}im aktom svi Srbi ~inovnici pa ~ak i àndari uda udaqe eni su sa du`nosti: „Na
„Na
106
osnovu naredbe Velikog ùpana Banije i Like broj 87/41 od 25. trav travwa a 1941.
godine udaqu
uda ujete se od du`nosti.“
Trgovac Bogdan Stani}
ni} imao je prodaju oru`ja i eksploziva. Istoga da-
na to mu je oduzeto, tako isto Nikola Duki} imao je veliku prodaju soli i dudu
vana na teritoriji ~itave Like i we emu je isto tako oduzeto pravo. Srbima je
ograni~eno vreme izlaska u grad, a bilo je dana na kada uop{te nisu smeli iza}i
napoqe.
po e. Jed
Jedne nedeqe
de e Mile Budak, ministar, odrào je u Gospi}u skup{tinu,
pa je toga dana Srbima zabrawe
bra eno sluìti slu`bu. Hrvatske usta{e postavi-
le su u svako srpsko selo jedan odred usta{a i odatle kamionom, kolima ili
pje{ice dovodili neprestano djecu i no}u istaknutije Srbe u centralni za-
tvor u Gospi}.
Gledao sam velike povorke qu udi kako jedni odlazze e da se i daqe
da e nastave
wiihove muke, dok napokon ne ispuste svoje napa}ene du{e. Usta{e su naro~ito
pohvaqe
hva ene aplauzom i ovacijama od hrvatske omladine i gra|ana koji su sta-
jali na trotoaru, kada su oni provodili ulicama jednu veliku povorku Srba iz
Knina i okoline, na ~ijem su se za~equ
~e u nalazila ~etiri pravoslavna sve{te-
nika svezana u lance, iscepanih mantija, tako da im se na izvesnim mestima
videlo golo telo, krvavih glava i ruku. Me|u gra|anima koji su s apetitom po-
smatrali muke ovih nevinih Srba mu~enika vidio sam katoli~kog katihetu
Karga~ina, koji se isto tako nasla|ivao u stradawu da u Srba.
Po nare|ewu
|e u Velikog ùpana svi Srbi u Gospi}u morali su u roku dva
sata platiti sav porez. Ko nije imao da plati, odnosili su mu iz ku}e najdra-
gocjenije stvari, namir
mirnice i stoku. Svim Srbima oduzeti su radio-aparati,
sva odlikovawa
va a koja su dobi
bili od Jugoslavije, kao i oru`je.
106
Velika ùpa Lika i Gacka.
Jedne no}i oko 10 sati uhapuhapsili su 24 srpska omladinca i odveli ih u

kasarnu biv{e jugoslavenske vojske i tamo ih tukli do {est sati ujutro. Bilo
ih je koji su po nekoliko puta padali u nesvest, pa su ih tada iznosili u krug
kasarne i metali ih pod veliku ~esmu, pa kada bi se osvestili ponovo ih tu-
kli. Neke su ujutro roditeqi
te i nosili ku}i polumrtve. Oko 3 sata u uju
jutro zvoni
zvono u katoli~koj crkvi. Tada su usta{e padali na kolena, skru{eno o~itali
O~ena{ i posle toga nastavili opet mu~ewa ~e a tih nevinih mladi}a. J Jed
ednog od
tih stradalnika, Bogdana Po~u~u, u~enika IV razreda u~ite teqsske {kole, po-
sje}ivao sam posli
slije tog batinawa.
na a. Na we egovim le|ima nije bilo ni kvadrati-
}a milimetra belog,
log, nego je sva koà bila crna kao mastilo. Noge i ruke su mu
bile stra{no ote~ene.
Kako je Gospi} sa okolinom pasivan kraj, u trgovinama je nestalo bra{no.
Hrvatske su vlasti delile gra|anima kukuruz i bra{no. Bilo je dosta srpske
sirotiwe
ti e koja je bila primorana traìti namir mirnice, ali su sve uvjek odbija-
li i govorili im neka vam da Kraq Kra Petar.
Usta{e koje su krstarile po srpskim selima govorile su pojedinim qu- u-
dima „po
„poverqi ivio“ da prelaze na katoli~ku veru. Mnogi qu udi su u tome gle-
dali spas. Po{to se katoli~ka crkva nalazila u samom gradu, qu udi su sa sela
navirali da tim putem spase glave, ali su ih tamo druge usta{e sa~ekale i odod
vodile odmah u zatvor, tako im je bilo lak{e pohvatati tu sirotiwu, ti u, da se ne
bi izlagali nepotrebnom trudu odvode}i ih samo u zatvor.
Nare|eno je po svim srpskim selima da seqa se aci pobiju sve pse, kako bi
usta{e nesmetano no}u dolazile u svaku ku}u i odatle odvodili one qu ude, ko-
ko
ji su se preko da
dana skrivali od tih krvoloka. Prvenstveno su odveli sa sela
pravoslavne sve{tenike i u~ite teqe,
e, pa docnije vi|enije se
seqa
ake. Ima sela u ko
ko-
jima posle mesec dana nije bilo niti jedne mu{ke glave preko 15 godina, a doc- doc
nije su poubijane ène i deca, kao {to je to slu~aj sa selima Smiqan
Smi an (tu se ro-
dio N. T
Teesla) i sa Lipama. U ta dva sela jedne no}i sve je poklano na spava vawu u
a ku}e popaqe
pa ene.
Po pri~awu
~a u Milana Aleksi}a i Branka Stani}a }a koji su bili zatvoreni
pa docnije pu{teni, ìvot Srba u zatvoru bio je uàsan. „Ve „Ve}e krivce“ zatva
tva-
rali su u samice, a „ma
„mawe“e“ u zajedni~ke sobe. Oni
Oni koji su bili iz mjesta, dobi-
bi
vali su hranu od svojih ku}a, a oni koji su sa sela dobivali su tamo hranu. Usta-
Usta
{e su svaku no} poslije pijanke dolazili k svojim `rtvama i tada bi nastalo
pravo mu~ewe.
~e e. Bilo je raznih muka, ali je interesantno spomenuti ovu kaznu.
Svi zatvorenici polegali bi na patos, u jednu veliku sobu, koja je bila za
to odre|ena. Mo
Moralo ih je biti toliko da se pokrije sav patos, onda bi usta{e
u vojni~kim cipelama po pola sata igrali kolo na telima tih mu~enika. Muke
ove vrste odràvale bi se svake no}i, ali ne nad istima. U svakoj zatvoreni~-
koj sobi bio je po jedan pravoslavni sve{tenik, „„stastare{ina sobe“.
be“. Kada bi ne-
ko od usta{a ili ~uvara zatvora u{ao po „po „poslu“, zatvorenici su morali ska-
kati i stati mirno, ali je bilo te{ko sa onima koji su bili jako isprebijani,
te nisu mogli ustati, onda bi ih oni koji su malo otporniji, dizali na noge i
tako ih dràli dok se svr{i raport koga je prvenstveno podnosio sve{tenik.
Pre raporta sve{tenik je morao pozdraviti onoga koji ulazi sa re~i ~ima: „„Hva-
Hva-
qen
en Isus i Marija“, {to su i ostali popratili.
Po{to je svaki dan sve ve}i broj Srba doterivan u zatvor, ponestalo je
praznih prostorija. On Onda su neke preko no}i odvodili kamionima u nepozna-
tom pravcu tako da su novi imali mesta. Onima koji su odvo|eni no}u u nepo-
znatom pravcu, niko nije mogao prona}i boravka. Bilo je bogatih porodica koje koje
su odlazile u Zagreb i davale advokatima basnoslovne sume novaca da im pro-
na|u wi ihove mile i drage, ali ih nisu prona{li niti u jednom logoru. Pre-
pri~avalo se po narodu da su ih odvodili u Velebit u neki logor ~iji je koman-
dant
ant bio u~iteqte Ric iz R Rib
ibnika. Do dana{weg eg dana niko nije saznao za sudbi-
bi-
nu tih mu~enika, Srba iz Gospi}a i we egove okoline.
Iz ~itave Like i pojedinih delova Dalmacije dovo|eni su u Gospi} i
odatle no}u odvo|eni u nepoznatom pravcu. Niko nije iz tih krajeva tran-
sporttoovan u Srbiju, kao {to je to bio slu~aj sa Sremom, Slavonijom, Bosnom i
Hercegovinom. Jedino oni koji su bili sami pobegli u Srbiju, spasili su se, a
ostalima je sudbina do danas nepoznata. Iz Gospi}a nas ima vrlo malo koji smo
se spasili bjekstvom.
Kao {to sam napred naveo, sve naredbe o hap{ewu,{e u, pqa~
p a~ki i oduzima mawu u
srpske imovine izdavao je Veliki ùpan. Izvr{ioci su bili usta{e. Zapa-
èno je da je me|u tim usta{ama bilo pet maloletnika koji su do tada bili
~lanovi kriàrskog dru{tva. Iste sam vrlo ~esto vi|ao pod kriàrskom za-
stavom u povorci prilikom velikih crkvenih praznika. Od wih ih mnogo je bilo
|aka gimnazije, u~iteqs
te ske {kole i studenata. Najopasniji su bili ti |aci-
kriàri, pa onda ta petorica maloletnika. Od |aka-kriàra navodim imena
nekolicine koji su se istakli kao majstori za mu~ewe ~e e i koji nose na svojim dudu-
{ama mnoge srpske glave: Pavi~i}, u~. V razr. gimnazije, Mataija, u~. II III razr.
teqsske {kole, Nagli}, u~. VII
u~ite II razreda gimnazije, Stefanovi}, u~. VII II razr.
Ja i}, u~. VII
gimnazije, Jawi}, II razr. gimnazije, Mati} Nikola, u~. II III razr. u~ite
teq-
q-
ske {kole, Axija, svr{eni ma maturant gimnazije, Axi Axija, student filozofije je,,
Do{en, sin trgovca i mnogi drugi kojima se ne mogu setiti imena. Prvi Pavi-
~i} ubio je protu iz Gra~aca, M Man andi}a i nekoliko seqa
se aka. To je on sam pri~ao
nekim srpskim djevoj~icama. î itav pravoslavni ìvaq va smatra da su inte telek-
tualni krivci ci bili: katoli~ki katiheta Karga~in, kapelnik Mihalec, prof.
Jawi}
Ja i} i nekoliko starijih studenata. Ka Katoli~ka omladina skuskupqa
p ala se u ka-
toli~kom domu i tu bi im se davale lekcije. K Ka
atiheta Karga~in nije se ustru-
~avao ni u crkvi da napada Srbe. Bogati trgovci: Pavi~i}, Bani}, Duji}, @a- @
gor koji su zara|ivali novac od Srba iz okoline, pomagali su akciju tim istim
novcem srpske sitotiwe
ti e da se ta siroti tiwaa pobije i protera sa svojih ogwi{i{ta.
Kao
ao {to sam napred kazao, mnogi qu udi sa sela prepla{eni od usta{a da
}e biti ubijeni ako na katoli~ku vjeru ne pre|u, po{ po{li su u grad da se prija- ja
ve ùpniku, pa su pre stigli u zatvor nego da potpi{u izjavu o prelasku na
katoli~ku vjeru.
Odd poznatih Srba u Gospi}u pre{li su na katoli~ku vjeru: Pjeva~, sto-
lar, Qiqak, ak, trgovac, Korica, biv{i trgovac, jedan {ofer i u~iteq te Bjegovi}
koji je morao pobje}i sa ènom i troje dece u Italiju. U~iteqte u penziji Dani-ni
lo Vujnovi} nije pre{ao u katoli~ku vjeru, ali je nekoliko puta bjeào, na-
lazi se sada u Gospi}u.
Za slede}a lica znam sigurno da su ubijena:na: Nikola Ribar, seseqak
ak iz Di
Di-
vosela (ubijen na Uskrs), Dragica Ple
Ple}a{, gosti
stioni~arka iz Gospi}a (ubijena
na Duhove u svom podrumu), Qu ubi{a Petkovi}, student teologije iz Metka,
Tesli} Simo i we egov sin, u~enik VIIII razreda gimnazije i pro
prota Mandi} iz
Gra~aca.
Slede}a lica uhap{ena su u vremenu od 10. 10. aprila pa do 7. jula i odve-
dena, kao {to sam kazao napred, u nepoznatom pravcu:
Nikola Stani}, {ef po{te u penziji,
Bogdan Stani}, trgovac,
ki}, veletrgovac, i sin mu Stevo, u~. VII
Nikola Duki}, II razr.
zr. gimnazije,
Mihi} Nikola, veletrgovac,
Radi{i} Svetozar, veletrgovac,
Mi{o{o Pjeva~, trgovac,
Aleksi} Qu ubi{a, trgovac,
Vojvodi} Nikola, trgovac,
Makaksimovi} Milan, k kwiiàr i {tampar,
Potkowak
ko ak Mihajlo, profesor,
Stani} Petar, gostioni~ar, i sin mu Milan, u~. I razr. zr. u~i
u~iteqs
te ske {k.,
Pawkovi} Jovan, u~. IV razr.
Pa zr. u~i
u~iteqs
te ske {kole,
Trkuqa
ku a Gojko, hotelijer,
Stani}
ni} Simo, penzioner,
@egarac Nikola, pekar,
Pej
ejnovi} Nikola, trgovac,
âanak Mileta, gostioni~ar i trgovac,
Gute{a Teodor, u~iteq te u penziji,
Naran~i} Rade, {kolski nadzornik u penziji,
Po~u~a Marko, u~iteq,te
Ple}a{ Milo{, u~iteq, te
Obradovi} Janko, posednik,
Obradovi} Milan, stolar,
Ple}a{ Ilija, penzioner,
Ple}a{ Boò,ò, penzioner,
Raj~evi} Bogdan, upravnik po{te i èna mu Qu ubica i sin im \oror|e, u~.
III razr.
II zr. u~i
u~iteqs
te ske {kole,
Maksimovi} Sara, do doma}ica,
Ple}a{ Vaso, gostioni~ar,
Stani} Jovan, upravnik kaznione,
Cvijanovi} Milan, sudski ~inovnik,
Savatovi} Mar
Marko, sudski ~inovnik,
Pokrajac Janko, u~iteqte iz Radu~a,
Qu{u{tina Milan, berberin, i dva we egova sina,
Keki} Ilija, berberin,

Keeki} Marija, u~iteqi te ica,
Po~u~a Danica, kroja~ica, i otac wen, en,
Po~u~a Milan, zvonar, sa sinom studentom,
Po~u~a Bogdan. u~. IV razr. u~i u~iteqs
te ske {kole,
@egarac Du{an, trgovac,
Basari} Mojo, trgovac sa sinom studentom,
Basari} \uro,
uro, gostioni~ar,
Teesli} Mara, trgovac,
Zec Milivoj, ~inovnik sreskog na~elstva,
Bruji} dr Bogdan, advokat,
Keki} Pajo, u~.u~. VI razr.
zr. gimnazije,
Mari} Petar, posednik,
ûubrilo Milan, op{t. bi biqe e`nik u penziji i èna mu,
ûubrilo Marica u~iteqi te ica (ostalo ~etvero dje
djece),
ce),
Uzelac Rade,de, ~
~in.
in. tehn. sekcije,
Stani} Jo
Jovo, pekar,
Lon~ar \uro,
uro, opan~ar,
Voj
ojnovi} \uro,
uro, trgovac,
Gledi} \uro,
uro, trgovac,
Lemaji} Milan, posluìteq te u gimnaziji,
Naran~i} Mi Milan, veletrgovac vina, i è èna mu,
Naran~i} Milka, doma}ica i k}erka wi ihova,
Raj~evi} Qu ubica, èna oficira,
Opa~i} Ilija, direktor U~iteqs te ske {kole u Gospi}u i sin mu,
Opa~i} Aleksandar, student visoke pomorske {kole u Trstu,
Oko 10 è
èqe ezni~ara i 5 straàra iz kaznione su isto odvedeni kojima
se ne sje}am imena.
Svakoga dana vidjele su se u gradu mnoge ène iz okoline u crnom kako
lutaju kao aveti po gradu propituju}i se za sudbinu svojih sinova i muèva,
ali su se uvek vra}ale svojim ku}ama utu~ene od tuge ne doznav{i za sudbinu
svojih milih i dragih.
Srbi su uvek nastojali da ìve u dobrim odnosima sa Hrvatima pa su se
~esto me|usobno ènili i odràvali trgova~ke odnose. Mnogi su traìli za-
{titu kod istaknutih Hrvata ali iako su do tada bili prijateqi, te i, nisu ni u
kom na{li za{titu. Niko od Hrvata, trgovaca, zanatlija, intelektualaca ni-
je ni slova progovorio na nadle`nom mestu da bi za{titili nevine Srbe. Da-
kle, niko. S
Svi
vi su bili kao jedan slo`ni da se utamani taj „„{iz {izmati~ki“ ele-
menat, kako su nas oni zvali. P Poo mom mi{qewu u i mi{qewu u svih Srba, inte-
lektualni krivci za stradawe da e i progon Srba jesu predstavnici katoli~ke
crkve – sve{tenici.
Na Ve
Veliki petak (katoli~ki) 11. aprila 1941. godine oko 10. sati, vra-
}ao sam se u mantiji od prote V Vuj
ujnovi}a i na mostu i{ao mi je u susret Niko-
la Mati}, u~. II
III razr. u~iteteqsske {kole, usta{a i kriàr bez oru`ja. P Pso
sovao
mi je jo{ iz daleka mater vla{ku popovsku i nare|ivao mi je da sko~im, u vo- vo

du. Po{to je bio od mene fizi~ki slabiji, nije mi smio pri}i bliè. S Stu
tupio
sam u prepirku s wim
im i po~eo vikati na {to su dotr~ala dvojica usta{a s upe-
upe
renim pu{kama na mene i odveli u àndarmeriju kod majora Caj Cajdla, poreklom
Nemcca.
a. Po{
Po{to sam sa istim bio dobar, pustio me je i rekao mi je da budem mi-
ran i da se ~uvam tih podivqaalih katolika. Tako me je taj ~ovjek, koji je vidio
{to zna~i kad olo{ do|e do vlasti, spasio od smrti. SSta
tanovao sam izvan grada.
Bjeào sam u obli`wa
` a sela, no}u nikada ninisam spavao, nego stajao u vrtu i
slu{ao kako usta{e no}u odvode seseqaake
ke biju}i ih pu{kama i prisiqasi avaju}i
ih da psuju kraqa
kra a Petra, a da vi~u „@i
„@ivio PaPaveli}“...
Mladenovac, 15. IV 1942. \akon

akon
Vuka{in Stjepanovi}, s.r.
vjerou~iteq
te
Br. 53
Izjava Jelene Basari} o zlo~inima usta{a

a a nad Srbima u Gospi}u,
~ici i drugim logorima107
na Velebitu, u Jastrebarskom, Kru{~
ZAPISNIK
Sastav
vqen
en u Komesarijatu za izbjeglice i preseqenike u Beogradu
17. aprila 1942. godine
Na dan 10. aprila 1941. godine progla{ena je Nezavisna Dràva Hrvat-

ska te isti dan uve~e pojavili su se u Gospi}u usta{ki odredi pod vodstvom
Frkovi} Jurice, trgovca iz Gospi}a. Slede}eg dana, tj. na 11. aprila 1941. za-
po~elo je hap{ewe e Srba u Gospi}u. Tada
ada su uhap{eni: Luki} Nikola, trgovac,
rgovac,
Obradovi} Nikola, trgovac stokom, Ple}a{ Boò, oò, upravnik kaznione u pen-
ziji, Ple}a{ Ilija, ~inovnik, Stani} Bogdan, trgovac, Ple}a{ Vaso, gostio-
ni~ar, Mihi}, trgovac, dr Bruji} Bogdan, advokat, te vi{e drugih Srba ~ijih
se imena vi{e ne sje}am. Svi ovi pohap{eni Srbi bili su zatvoreni u kazni-
onu i dràni u zatvoru oko 15 dana, a zatim jedne no}i na kamionima nekuda
odveèni i od tada se o wima ni{ta vi{ei{e ne zna.
Usta{e su nastavile sa hap{ewem em Srba iz Gospi}a i okoline. Je
Jedna gru-
pa usta{a hapsila je Srbe u Gospi}u, a druge grupe i{le su kamionima po
okolnim srpskim selima i tamo hapsili i dopremali ih u Gospi}. To je nepre-
107
AJ, fasc. 919.
* Dedijer Vladimir – Mileti} Anton, Proterivawe Srba sa ogwi{ta 1941-1944, Beo-
o
grad 1989 (da e: Proterivawe Srba), 109.
(daqe:
stano svaki dan ~iweno. Uhap{eni su u to vreme: Vojvodi} Nikola, trgovac,

Pjeva~ Milo{, trgovac, Obradovi} Stojan, uzni~ki straàr, Obradovi} Ili-
ja, èqezni~ar, ânak Mileta, gostioni~ar, Dimi} Janko, èqezni~ar, Ple-
}a{ Stevo, èqezni~ar, Po~u~a \uro, uro, zemq
m oradnik, Tesli} Marija, doma}i-
ca, svi iz Gospi}a, te vi{e drugih ~ijih se imena sada ne mogu sjetiti. Pohap-
{eni Srbi bili su neko vreme u zatvoru, a iz zatvora su po no}i na kamioni-
ma nekud odveèni i o wihovoj se sudbini ini ni{ta nije saznalo.alo. Koliko ih je u
to vreme odveèno, nije mi poznato, ali znam znam da su odveèni svi Srbi iz Go-
spi}a, jedino je ostao Qi iqak
ak Milan, trgovac. Isto tako odvedeno je po usta{a-
ma mnogo Srba seqaka iz okolnih sela.
Jedne no}i, u mesecu julu 1941. godine pijan~i ili
li su usta{e
a{e ~itavu no}
u gostioni Ple}a{ Dragice. Pred zoru usta{e onako pijane ubili su gostio-
ni~arku i posle toga op opqa a~kali je. Wezina muà Vasu asu su jo{ pre toga zatvo-
rili, te nekuda odveli.
Naa 1. avg
vgusta 1941. priredili su usta{e op}i pokoq oko Srba u selu Lipe
kraj Gospi}a. Ust
Usta{e su po no}i provaqivali u srpske ku}e i od reda sve kla-
li. Mali broj
broj Srba iz ovoga sela mogao se spasiti bekstvom.
kstvom.
Id ana, tj. 2. augusta 1941. nastavile su usta{e sa ubijawem
du}eg dana, em Srba u
Gospi}u. Tada su ubili Tesli} Dmitra, u~enika 7. razreda gimnazije, u wego-
voj ku}i. Wegova oca posle toga odveli su u zatvor. Tog dana su ~itave srpske
porodice iz Gospi}a kupili i odvodili u logor u „o „ov~arsku stananicu“ kraj Go-
spi}a. Posle su sve ove porodice odvedene za otok Pag i o wima se vi{e ni{ta
ne zna. Tada su odvedene porodice: Dimi} Janka, èqezni~ara, Ple}a{ Ste-
ve, èqezni~ara, zatim porodice: Po~u~a, Novakovi}, Gledi} i mnoge druge
~ijih se imena vi{e ne mogu sjetiti.
Vide}i da }emo i mi pog ogi
in
nuti, odlu~ili smo da pobegnemo u {umu, pa smo
na 2. au
auggusta 1941. godine posle podne pobegli od ku}e u Velebit i to: moj otac
Dmitar, majka Pera era,, sestra Sofija, brat Jovo, snaha Danica i wihova deca Vla-
da star 9 godina, Branko star 8 godina i Bogdan star 6 godina. U Velebitu smo
na{li mnogo Srba koji su tamo pobegli pred usta{ama.
êtvrtog dana {to smo proboravili u {umi u Velebitu odlu~io je moj
otac da se iz {ume vrati ku}i. Majka ga je od toga odgovarala, a ali
li on je na sva-
ki na~in htio da otide ku}i. Govorio je majci da nije ni{ta kriv, pa ga usta{e usta{e
i hrvatske vlasti nemaju za{to ubiti. Ja sam odlu~ila da ne pustim samoga
oca, ve} da ga pratim i krenuli smo nas dvoje na put iz Velebita za Gospi}. Na
putu nam se pridruìla jo{ Obradovi} Milica stara 20 godina iz Gospi}a.
Iz {ume po{li smo pred ve~e i i{li po no}i da nas nitko od usta{a ne bi vi-
deo. Kada smo stigli u brda u blizini sela Divoselo, a to je moglo biti oko 11
sati u no}i, videli smo poàre u okolnim selima Kulici, Ost Ostrvici, Velebi-
tu i Barletama.
ama. ûli smo i pu{karawe. e. Ja sam tada molila oca da ne idemo da-da
qee ve} da se vratimo natrag u Velebit. Otac se nije dao odvratiti, ve} je na-
stavio put za Gospi}, a nas dvije smo ostale u tim brdima do sutra ujutro, ka kada
da
smo i mi nastavile put za Gospi}. Oko 8 sati ujutro do{le smo u Gospi} i oba-
dve
dv e oti{le mojoj ku}i koja se nalazila u blizini èqezni~ke stanice. Pro-
zori ku}e bili su polupani. Nas Nas dvije u{le smo u ku}u kroz pool lupani proozor.
zor.
Oca kod ku}e nismo na{le. Ku}a je bila sasma opqa op a~kana i sve stvari razne-
{ene. Na{le smo smo u smo~nici jo{ ne{to meda i to smo jele.
U ku}i nismo smjele ostati jer nam ìvot nije bio siguran, pretila nam
je pogibeq
ibe da svaki ~as budemo ubijene. U Velebit se vi{e nismo mogle ogle vrati
iti,
ti,
jer se je na sve strane pucalo, pa smo odlu~ile da nekako do|emo u vezu sa tali-
janskom vojskom, pa da zamolimo Talijane da nas prebace u Italiju, jer su se ta-
ko ve} mnogi Srbi spasili. Iza{li smo iz ku}e i kriju}i se kroz ìta u poqu
do{le do èqezn eznii~ke stanice, koja se nalazi kraj Gospi}a i tako smo na{le
dva talijanska vojnikaika koji su se {etali. Mi smo ih zamolili da nas prime k
sebi i nekako prebace u Italiju, odnosno u Dalmaciju, koja je po wima zapo-
sednuta. Oni su nam odgovorili da su dan pre toga mnoge srpske porodice spasi-
li i prebacili u Italiju, ali da smo mi ve} kasno do{le.{le. Me|utim ipak su nam
obe}ali da }e poku{ati da u~ine sve {to mogu da bi nas spasili. Jedan od ovih
talijanskih vojnika govorio je francuski, a drugi je znao samo talijanski.
Ja sam s wi ima
ma govorila ne{to francuski, a ne{to talijanski. U razgo-
voru
vo ru oni su nas àlili. Obradovi} Milica, prema sporazumu, oti{la je do
jednog talijanskog kamiona koji je bio u blizini, sela na kamion i odvezla se.
Trrebala sam posle we e i ja da sednem u drugi kamion,
ion, ali ba{ u tom momentu
nai{ao je na biciklu jedan usta{a, koji me je proglasio uhap{enom i pozvao
da idem s wim.im. Ja sam se opirala govore}i mu, da neka me radije odmah ubije,
nego da me vodi u zatvor. Usta{a je na to sa ramena skinuo pu{ku i htio da me
ubije, ali su to spre~ili talijanski vojnici koji su se u tom momentu nalazi ili
li
blizu nas. U to su nai{la jedna usta{ka kola i usta{a na biciklu primorao
me je da sednem u ta kola. Kako se odmah nisam mogla popeti u kola, usta{a me
je udario pu{kom po le|ima.
Usta{a me je odveo pred Velikog ùpana Frkovi} Juricu, i zapitao ga,
da li da me daqe e vodi u {umu Jasikovac, gde su Srbi
rbi po usta{ama ubijani, ili
u zatvor. Veleliki ùpan mu je odgovorio da me vodi u zatvor i ja sam iz kance- e
larije Velikog ùpana odvedena u zatvor, u kaznionu. To je bilo 5. augusta
1941. godine.
Dva dana bila sam
sam zatvorena sama u }eliji. Tre}i dan bila sam preme-
{tena u skupnu }eliju, gde sam na{la dve djevojke Sr Srpkiwe e iz Divosela kraj
Gospi}a, a druge su bile iz Gospi}a. Iz ove }elije pogledala sam jednoga dana
kroz prozor u dvori{te, u kojemojem je bilo mnogo Srba, i me|u Srbima videla svo-
ga oca. O
Onn me je opazio i rukom mi pokazivao da je gladan, ali mu ja nisam mogla
ni{ta pomo}i. Nekoliko dana posle toga videla sam kako su usta{e mojeg oca sa
mnogo drugih Srba svezali ìcom, a potom spojili lancom i nekuda odveli.
Tada sam posledwid i put videla oca. Svaki dan dva puta odvodili su usta{e po-
vezane Srbe iz kaznione. Jednu grupu su odvodili pre podne a drugu posle
podne. Kuda su ih odvodili, ja ne znam.
U kaznioni u Gospi}u ostali smo oko 15 dana i za to vreme morali smo ne-
koliko puta ribati hodnike i }elije, u kojima su podovi (patosi) bili uprqa-
ni krvqu,
v u, a i zidovi tih }elija bili su krvavi. J Je
ednoga dana pre podne gleda-
la sam iz svoje }elije kroz prozor u dvori{te i tada videla kako je jedan usta-
{a jednog Srbina nakon kra}eg obja{we { ewa a iz vojni~ke pu{ke ubio.
U kaznioni u Gospi}u su straù dràli usta{e. Ja nisam poznavala ni-
ti jednog usta{u, jer su bili iz okolnih sela kraj Gospi}a.i}a. Jedan usta{a zvao
108
se po imenu Milica. Bar su ga tako drugi zvali.
Oko
ko 20.
20. avg
vgusta 1941. godine otpremq
m eni smo jednim transportom, u kojem
kojem
je bilo i mu{kih i ènskih, u Jastrebarsko. U ovom transportu bile su jo{
Vujnovi} Marija i wezina sestra Milica, djevojke iz Divosela kraj Gospi}a,
zatim Vasi
asiqevi} Rada, Basta Ankica i Ivankovi} Zora, ora, ~inovnica [ipada iz
Sarajeva, Kra
Krajnovi} Milica iz Gospi}a, Bara} Dragica, rodom iz jednog sela
kraj Gospi}a, te jo{ mnogo drugih ~ijih se imena vi{e ne sje}am.
U Jastrebarskom smo svi bili sme{teni u jednoj dnoj vlastelinskoj zgradi i
to Srbi mu{karci u podrum, a @idovi mu{karci i ène, Hrvati i Hrvatice
te mi Srpkiwe e na spratovima te zgrade. U Jastrebarskom hrana je bila vrlo lo-
{a. Kuhiwu u su vodili @idovi. Videla sam kako je usta{a zvan „M „Milica“ ro-
dom iz Pazari{ta, srez Peru{i}, koji nas je dopratio iz Gospi}a pendrekom
tukao neke Srbe zato {to su hteli od seqa anki kupiti {q
{ iva.
Nakon boravka oko 10 dana u Jastrebarskom mi smo Srpkiwe e i @idovke
bile otpremqm ene u logor Kru{~icu kraj kraj Travnika. Tamo smo stigle nakon pu-
tovawaa od dva dana. Na putu su nas pratili usta{e i oni nam za vreme ~itavog
putovawa a nisu dali ni{ta jesti niti piti.
U logor u Kru{~icu stigli smo tre}i dan posle podne. Tu smo mi Srpki-
wee bile sme{tene u jednu baraku na kojoj je krov proki{w { avao i baraka je bi-
la puna blata. Baraka je imala patos samo na jednoj strani i na tu stranu bile
su sme{tene @idovke, a mi Srpkiwe e na drugu stranu, na kojoj nije bilo pato-
sa. @idovi su posle popravili baraku i dali napraviti patos i na ovoj stra-
ni na kojoj smo mi
mi Srpkiwe e bile sme{tene.
Toga dana kada smo stigle u Kru{~icu, nismo dobile ni{ta jesti, a po-
{to nismo ni{ta jele niti za vreme putovawa a od dva dana, to smo sve bile
stra{no gladne. Videla sam kako su neke zato~enice vadile sr~iku iz zelene
kukuruzovine i sisale sok, sok, samo da utaè glad. Tek
Tek drugog dana posle podne
dob
obile smo svaka po jednu ka{iku ~orbe od graha, bez kruha, ili ~ega drugoga.
Slede}ih dana dobivali smo svaki put samo jedanput dnevno po jednu ka{iku
~orbe od graha i ni{ta vi{e. To je bila na{a hrana koju oju smo dobivali od upra
upra-
ve logora, za vreme ~itavog na{eg boravka u KruKru{~ici. Radi toga zavladala je
me|u nama te{ka glad. Mnoge su zato~enice padale u nesvest od gladi, a svi od
iznem
emoglosti pri hodu qu uqali smo se. @ene su brale zelenu koprivu i li{}e
od bundeva i to na vatri koju su pripremile, kuhale i bez soli i za~ina to je-
le i deci davale. Me| e|utim obesni usta{e niti to nisu nam uvek dozvoqavali,
ve} su ~esto puta ve} tako pripremq m enu hranu nogom udarili i prosuli.
U logoru je vladala velika ne~isto}a. Baraka je bila puna u{iju. Upra-
va logora nije ni{ta poduzimala, da bi bar koliko toliko odràla ~isto}u.
108
Mile Vrkqan
k an Milica.
Usta{e su {to vi{e i nama onemogu}avali da odràvamo ~isto}u onoliko ko-

liko mi moèmo. Ako smo hteli da rubqeub e ili {to drugo operemo na potoku, ko-
ji je bio u blizini barake, oni su nam to zabrawivali i na{e rub ubqee bacali u
vodu, a nas bez rubqa
ub a terali u baraku. Ako je koja ènska iza{la pred bara-
ku i htela sa sebe da trebi u{i, oni su joj to zabranili i terali je natrag u
baraku. Postupak usta{a prema nama bio je u svakom pogledu brutalan i ne~o-
ve~an. Usta{e su osim toga bez ikakvog povoda kundacima i {amarima tukli
zato~enice. Gledala sam kako su tukli Kurili} Jelku i mnoge druge ~ijih se
imena vi{e ne sje}am.
Jednom su usta{e naredili da po no}i do|u k wima mlade djevojke, pa da
}e onda i}i na rarad.
d. Starije ène su se protivile tome i protestovale traè-
}i da djevojke samo po danu rade, jer su znale za{to usta{e djevojke po no}i
zovu. One su se radi toga prituìle usta{kom zastavniku i on je to spre~io.
Usta{e su po no}i zalazile u baraku, ali ja ne znam u koju svrhu. Ust Usta{e su
po no}i hodali oko baraka, pevali, vikali, pevali ali razne nepristojne pesme i
lupali kundacima po baraci.
U logoru u Kru
Kru{~ici boravili smo negde oko mesec dana, a zatim smo
preme{tene u Lobor grad kraj Zagreba.
U Lobor gradu bile smo sme{tene u jednoj napu{tenoj vlastelinskoj zgra-
di. Upravu logora vodili su nema~ki vojnici. Upravnik logora bio je Heger
Karlo, Nemac iz Zagreba. U ovom logoru postupak prema nama bio je u svakom
pogledu dobar, a i hrana je bila mnogo boqa, a, nego u logoru u Kru{~ici.
19. decembra 1941. godine jedna grupa Srpkiwa, a, me|u wima i ja, preme-
{tene smo iz logora u Lobor gradu u logor u Gorwoj oj Rij
ijeki, kraj Novog Marofa.
Upravu ovog logora vodili su tako|er Ne Nemci, a upravnik logora bio je Pelc
Karlo, Nemac iz Zagreba. U oba logora tj. u Lobor gr gradu i Gorwojoj Rij
ijeki mogle
smo se dopisivati sa na{im porodicama, a mogle smo prim imati
ati i posjetu. Isto
tako mogle smo primati novac i pakete.
Dok sam ja bila u logoru u Lobor gradu, dobila sam pismo od mojeg brata
Jove, koje
oje mi je poslao
oslao iz Gospi}a. On mi je u pismu javio da je na{a majka, se-
stra, te moja snaha, a wegova èna, i wihovih troje djece ubijeni, a za oca da
ni{ta ne zna.
U Gospi}u istakli su se kao usta{e u progonu Srba: Frkovi} Jurica,
trgovac, a sada Veliki ùpan, Do{en, gostioni~ar, Sokoli} @arko, abituri-
jent, Stilinovi} Stipe, abiturijent, Dev~i} Mile, ile, abiturijent, Martinovi}
Milan, abiturijent, Matijan109 Milan, abiturijent u~iteq ite ske {kole, Asi}
Ivan, u~enik gimnazije, Ugarkovi} Juraj, student, Axija, student, Jawi} i} Zvon-
ko, student, svi iz Gospi}a, zatim Paveli} Luka, seqak ak iz Smiqana. Bilo ih
je jo{ mnogo drugih iz okolnih sela, ali im ja ne znam imena.
30. marta 1942. godine pu{tena sam iz logora u Gorwoj oj Rijeki i sa vi{e
drugih zato~enika dopra}ena u Zemun, a potom prevezena u Beograd, kamo sam
stigla 31. marta 1942. godine.
109
Mataija.
Drugo ni{ta nemam iskazati a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-

kleti.
D O V R [ E N O:
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar:

Rodi} \uro,
uro, s.r. A}imovi} Julijana, s.r. Basari} Jelena, s.r.
Br. 54
Izjava Jelene Po~u~e o zlo~inu usta{a

a a u {umi Kru{k
kova~a
110
u avgustu 1941. godine
Zapisnik sastav
vqen
en u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike
u Beogradu 18. aprila 1942.
Kada se dràva raspala, stali su se vra}ati u na{e selo qudi iz vojske.

Neko vreme sve je bilo mirno i mi smo obra|ivali na{a poqa a i vodili brigu o
na{im imawima. Ne se}am se vi{e kako je bilo ali znam da su doskoro po~eli
dolaziti usta{e, koliko se se}am, neki qudi i mladi}i iz Peru{i}a i dru-
gih okolnih mesta, u po~etku ve}inom |aci. Ti usta{e su odma dmahh zaredali po
ku}ama, i vr{ili pretrese. Pri Pri tome su govorili da traè oru`je. Me|utim
su pokupili sve vredno {to su u ku}i na{li: novac, satove, zlatninu, ~ak i tam-
bure, pa mu{ka vrednija odela i obu}u, a naro~ito su izvla~ili ili i odnosili
spremmqena djevoja~ka ruha, kao i ode}u mla|ih èna. Sve su to iznosili i iz
moje ku}e. Moga muà i druge uglednije qude po selu su poha ohapsili i zatvorili
ili
u {kolu, a posle sedam sati nave~e
e~e niko od nas ènskih i dece nije smio da iza-
|e iz ku}e. Od
Od usta{a koji su hapsili qude, poznam samo po prezimenu nekog
Pe}inu, koji je odveo i moga muà. Rekao mi je da ga je odveo kao svjedoka. N Neeko
smo vreme ja i druge ène iz sela nosile muèvima hranu. Jednoga dana usta{e a{e
su u
ub
bile mladi}a Paju Vujnovi}a iz susednog sela Kevi}a Brda. Tada su usta-
{e odveli iz {kole moga muà i na{ega kom{iju Svetu Po~u~a na mesto ubi-
stva, da budu kao neki svedoci. Putem
utem su pro{li mimo na{e ku}e i svratili u
ku}u. Ust
Usta{e su se lepo pona{ale, te{ili mene da se ne bojim, jer da se ni{ta
ne}e dogoditi, ~ak me je jedan pomilovao. Ja sam bila sva prestra{ena. Skuha-
la sam ~ak i kafu za sve wih.
ih. Me|utim, moj mu` nije mogao da pije kafu, jer je
slutio vaqda
va da {to ga ~eka. Bio je mnogo ozbiqan an i zabrinut. Rekao mi je da ure-
dim kowe,e, dok se on ne vrati, i to je bilo pos
osqeedwi
d i put {to sam ga videla. Oko
pono}i vratio se na{ kom{ija i rekao mi, da su mi muà odveli u Gospi} na
ispitivawe e i da mi je poru~io, da pazim na kowe e i imawe,
e, a naro~ito na decu,
jer da }e on sutradan do}i ku}i. Kako nisam ni{ta znala sigurno, ja sam drugi
dan opet spremila ru~ak i ponela mu u {kolu, gde je i ranije bio zatvoren. Tu
110
AJ, fasc. 919.
mi ru~ka nisu hteli primiti govore}i da }e moj mu` ru~ati zajedno sa usta-
{ama i da mu sutra ne treba jelo. Takoako sam tri puta nosila jelo i svaki su put
odbili da prime. Najzad su mi usta{e rekle da mi je mu` u Gospi}u, i da po-
|em u usta{ki stan. Ja sam bila i tamo. N Noo tu su mi rekli da ga nema, nego da
pogledam u kaznioni. No ni tu ga nije bilo, iako
iako su se tu nalazili mnogi na{i
seqaci i seqa anke. Tada sam se vratila ku}i i ìvila tu do pred Ilijin dan,
rade}i u ku}i i na imawu. u. Pred sam Ilijin dan dan nastala je u selu uzbuna jer
se pro~ulo da po Gospi}u i svim okolnim selima usta{e ubijaju Srbe odreda. eda.
Kako se i ranije ~ulo o pogibiji Srba, ta je vest koju je donela jedna èna Hrva-
tica, Marija Do{en s Oplanka, uzbunila sela i sve je stalo da beì u {umu.
Qudi, ène i deca, pa i starci. Sa wi ima
ma sam krenula i ja sa moje dvoje dece. U
selu je ostala moja majka i svekrva jer su verovali da wima, staricama niko
ni{ta ne}e. I meni su govorili da ostanem tvrde}i da }e do}i p pqaa~ka{i sasamo
mo
da pqa
p a~kaju, kao {{to
to su i ranije dolazili i p pqaa~kali. Mislislim
im da su ostali i
neki mu{ki koji su se samo posakrivali po ìvic icama i kamewarima oko ku}a.
Svi mi koji smo krenuli u bekstvo,
kstvo, i{li smo oko ~etiri sata do jedne ve-
}e {ume. Tu smo se smestili za no}io}i{te.
{te. U tu {umu sleglo se jo{ mnogo sveta
i iz drugih sela:
ela: Radakovi}a, Obradovi}a, Vujnovi}a i drugih.
Ve} nas je tu bilo vi{e stotina qudi, èna i dece. Tu smo preno}ili.
Drrugoga dana izjutra krenuli smo daqe e na put, jer su se qudi bojali da bi nas
tu neko mogao izdati
ati usta{ama. Usput
sput su nam se pridruìli seqaci iz dru-
gih sela i na{a je grupa sve vi{e rasla. Tako smo beàli oko dva sata i opet
nai{li u jednu {umu, daqe e u Velebitu. Tu nas je ve} bilo mnogo, nakupile su
se hiqade i hiqade qudi, èna i dece. Bilo nas je pored spomenutih sela,
jo{ i iz: îtluka, Ma atti}a, Vedro Poqe, e, Klise i uop{te iz svih srpskih sela
ispod Debele Glavice i okoline Gospi}a, a bilo je i Gospi}ana. U toj {umi smo
opet preno}ili i drugi dan pred ve~e svi krenuli daqe e jer smo se opet bojali
izdaje. U onom strahu nastojali smo oti}i {to daqe e u Velebit i da se popnemo
{to vi{e iznad
znad dolina i na{ih sela. Opet su usput sput nailazili mnogi Srbi sese
qaci koji su beàli iz svojih sela na glas o pokoqu. u. Sve se tu sticalo i mi-
slim da nas se tada nakupilo 10 do 15 a moè biti i vi{e hiqada qudi, èna
i dece. Svi smo se tako slegli u veliku {umu povi{e bare Kru{kova~e. U toj
{umi smo se smestili kako smo znali i mogli. I Iako
ako je
je tu bio ogroman narod, na-
stojali smo da nas se {to mawe e ~uje pa smo prigu{ivali i glas svoje dece da nas
ne bi odala usta{ama. Ovaj
Ovaj silan narod nije ponio sobom u brzini ni{ta od hra-
ne. Stoga su na{i stariji rekli da se deca provuku kroz {umu i pored ìvica
do najbliìh poqa a i sela, da iskopaju {to vi{e krumpira i da ih donesu. D De-
e-
ca su dovela i mnogo krava, da bi bilo mleka. Te Te smo krave sterali u baru KruKru-
{kova~u. Mislili smosmo da }emo tu izdràti tih dana dok ne pro|e pokoq. oko . Me-
Me-
|utim, nismo svu no} preno}ili na miru, kad odje djednom pred samu zoru, zatre-
{ta{e sa svih strana pu{ke i mitraqezi. Bili smo sa svih strana opkoqeni
od usta{a. Tada su se po nama prosula zrna i za tili ~as vaqalo se u krvi na
hiqade qudi, èna i dece. Uàsan vrisak dece i èna prolomio se vazduhom
zajedno sa pucawem
em pu{akaaka i mitraqeza. Qude je spopao strah i sve {to u tom
~asu nije bilo ub ubij

ijeno i raweno, nagnalo je u divqe v e bekstvo
kstvo kroz {umu. I ja
sam, gotovo obnevidila od straha, zgrabila ovo svoje dvoje dece i potr~ala u
{umu, ne znaju}i ni sama kuda }u. Sama ne znam koliko sam lutala kroz {umu
zajedno sa drugima. Svi smo bili izbezumq m eni od straha. Za nama smo ~uli i
daqe e pucawe e i jauk. îm
im se me|u nama koji smo beàli ~uo pla~ dec ecee ili koji
glasniji povik, ve} su to ~uli usta{e koji ojih
h je bilo svagdje oko nas i oni su sme-
sta na nas pucali. M Mn nogi su oko mene padali raweni i ubije eni.
ni. Prosto vi{e se
ne mogu ni sama na~uditi kako sam pro{la kroz taj pakao i ostala ìva sa de-
com. To smo mi beàli kroz vrleti i bespu}a, prikq ik u~ivaju}i se, ~im bi pre-
stala pucw c ava, i rasturaju}i se prilikom svake pucw c ave kada su nas usta{e
otkrile. Tako je to neprestano trajalo dva do tri dana i no}i. Nigde nismo mo-
gli da na|emo mira, a sve nas je mawe e i mawe e bilo.
Ja sam stalno beàla sa svojom decom, kako sam znala i mogla. Ve} dr drugo-
ga dana nai{la sam na sedmero ero dece moga kuma Mitra Jerkovi}a. Me|u tom de-
com bila je i najmla|a, Olgica, kojoj je tada bilo jedva godina dana. Deca su
onako beè}i traìli na sve strane majku. Za vreme one prve pogibije otac im
je me|u prvima poginuo. N Naajstariji Jerkovi}ev sin mi je rekao, da je majka u
onom prvom strahu pov ovikala deci da beè i ponela malu Olgicu. No No kako je dete
dete
vriskalo, majka se bojala da da }e odati usta{ama gde se nalazi, pa da bi spasila
ostalu decu, re{ila se u onom onom strahu da Olgicu ostavi kod mrtvoga tela svoga
muà. U onoj jurwavi deca su doskora izgubila majku iz vida. S St
tali su da dozi-
vaju i traè majku i u tom ~asu ~uli vrisak male Olgice. Brat to nije mogao da
podnese, pa kako nije mogao da na|e majku, vratio se i uzeo Olgicu na ruke te
tako sa wom om beào. Pri tom je video na stotine i hiqade le{eva i rawenika,
te na stotine dece u kolevkama koje oje majke nisu stigle da poonnesu sa sobom. Posle
sam se na{la i sa Qubicom, jedanaest estogodi{wom
{ om k}erkom Mi Milke Ple}a{. Woj
je bila ruka probijena bajonetom kod lakta. kta. Ona
Ona mi je rekla da joj je tamo kod ba-
re Rebija~e poginula majka. Ona Ona je ostala kod we e dok nisu do{le usta{e, koji su
stali redom da koqu u i bodu i kundacima prebijaju one koje su zatekli ìve.
Wojoj su prebili ruku do lakta i sama nije znala kako je odatle umakla.
Jeerkovi}eva deca su tada ostala stalno sa mnom. Samo su se od od vremena do
vremena odvajala od mene da po {um umii vide ne bi li na{li negde majku.
Dok smo tako beàli, ~uli smo ~esto pucw c avu usta{a i me|usobno dovi-
kivawe: e: „Ivo, Ante, eno ih! Dr` ih, pucaj!“
Trre}ega dana pred ve~e na{li smo se nedaleko grupe qudi iz sela Basa-
ri}a. Spremili smo se da tu preno}imo. Me|utim se kroz no} no} spremilo veliko
nevreme i udarila krupa kakve ja ja u ìvotu nisam doìvela. Decu sam nekako
smestila pod jedan grm, a najmawu u sam za{titila svojim telom. Od krupe mi je j
bilo sve telo isprebijano, a ruke sve krvave. Kad Kad je
je najstra{nije nevreme pro-
pro
{lo, ~uli smo u na{oj blizini dozivawe e na{eg sveta. Qudi su se jja
avq
v ali jjedni
edni
drugima i pozivali da se skupe oko vatre koju su naloìli. Bili su to sve se-
qaci iz sela Basari}a. Mi smo do{li do vatre i tu preno}ili. Izjutra smo
opet ~uli pucw c avu nedaleko od nas. P Prritajili smo se i prigu{ivali pla~ da
usta{e ne bi za nas doznale. Tek oko podne, kad sam mislila da }e usta{e biti
na ru~ku i ne}e toliko paziti, re{ila sam da sa decom ecom krenem svojoj ku}i, pa
{to bilo. Ve} toliko dana nismo ni{ta okusili, pa sam mislila da }emo ovako
sigurno izginuti, bilo od pu{ke ili od usta{kog noà, bilo od gladi i umo-
ra. K
Kr
renula sam sa decem, sve pored ìvica i uz kamene me|e, kroz {ume i ka-
meware. PPrrolaz
aze}i pored puteva nailazila sam na kola kojima su usta{e odvo-
zili na{u
a{u robu u svoja sela. Te usta{e koje su nas gonile, ubijale i pqa p a~kale,
bili su sve seqaci Hrvati iz okolnih sela, najvi{e iz Trnovca i Bru{ana ana,, i
drugih okolnih hrvatskih sela. Nije to bila samo mla|arija, nego i stariji do-
ma}ini. Ja ih ne znam po imenu, ali ih znam iz vi|ewa. a. N
Naajvi{e ih jje
e me|u wi-
i-
ma bilo takvih koji su bili nap apoola
la prosjaci i radili u na{im srpskim seli-
ma, ali vi{e prosja~ili.
Kr
riju}i se tako od o~iju usta{a do{la sam sa decom ecom do svoga sela. Nisam
se usudila da krenem odmah u moju ku}u, jjer er sam sa te strane ~ula pucw c avu i
videla kako na kolima odvoze robu. Kr Krenula sam stoga do ku}e u kojoj sam se ro-
dila, leàla mi je je majka mrtva u velikoj bari ari blata i krvi. Malo podaqe e od we
do }o{ka {tale na isti na a~in
~in jje
e leàla moja svekrva. Tu sam se jja a okamenila.
Kada sam za{la u ku}u, na{la sam prazne zidove. Svi su prozori bili pora-
zbijani, a iz ku}e izneseno sve do posqe os edwe
d e mrvice. Dotle su deca Jerkovi}e-
va za{li od ku}e do ku}e i nai{li na mnoge mrtvace, onako poubijane, kao i
moja majka i moja svekrva. Me|u ostalima na{li su i le{ Milana Jerkovi}a
i Milice Jerkovi}, tako|er pred wihovim ku}ama. Posle sam decu odvela u
{umu Kamewu{u nedaleko od tih ku}a. Tu sam decu ostavila, i po{to sam im
naredila da budu mirna, rna, krenula sam i do svoje ku}e. Malo pre moga odlaska
stigla je do nas dvanaest
estog
ogodi{wa
{ a k}i na{eg kom{ije Branka Vujnovi}a. On On je
bio oèwenen s katolkiwom.om. Za vreme bek kstva
stva wegova su èna i svastika zalazi azile
le
u katoli~ka sela da usput obi|u svoju rodbinu. Na{i qudi naro~ito su pazi-
li na Vujnovi}a jer su se bojali da bi ih on mogao izdati. Neki su ~ak i tv tvrdi-
li da je on usta{ama izdao gde se mi nalazimo. On On je bio na{ima sumwivm iv zbog
toga
oga {to su ranije, pre velikog poko okoqa,
a, usta{e
a{e ~esto zalazile u wegovu ku}u,
a on je i sam i{ao k wima, {to se ni jedan drugi Srbin nije smio usuditi.
Uop{te, na{i su qudi beàli od svakog usta{e, samo Branko Vu Vujnovi}
ovi} se ose-
}ao pred wima siguran. Ja Ja sam se i sada bojala da bi wegova k}erka mogla da oda
usta{ama mojeoje prisustvo i prisustvo moje dece u Kamewu{i, pa joj vi{e nisam nisam
dala da ode ko
kodd svoga ujaka, kako je ona htela, nego sam je nagovoor rila
ila da ostane
sa nama dok se ja ne vratim od svoje ku}e. Od Od tada je i ona ostala s nama.
Kr
riju}i se kako sam znala da me ne bi primetio koji Hrvat, dosp ospela sam
do svoje ku}e. Gledala sam kako hrvatski seqaci iznose i posqe os edwe
d e stvari iz
na{e ku}e, tovare ih na na{a kola i odvoze u selo Trnovac, Br Bru{ane i sva ona
katoli~ka sela preko bare. U svojoj ku}i sam na{la sve op opqaa~kano. Pred vrati-
ma su bile jo{ neke stvari koje su zlikovci spremili da ih odvezu kolima.
Po{to sam se vratila deci, preno}ila sam u Kamewu{i. Sutradan adan posle
podne nai{la su dva hrvatska vojnika. K Kad
ad su ih deca primetila, razbeàli
su se na sve strane. Ja sam bila i previ{e umorna i previ{e o~ajna, nisam ma-
rila vi{e za svoj ìvot, i stoga sam ostala na mestu sa svojom decom i malom alom
Olgicom, te ih sa~ekala. Kada su do{li do mene, zam amolila sam ih, da najprije
ubiju mene pa onda decu, da ne gledam wihovu pogibiju. No oni se za ~udo lepo
pona{ahu prema meni. Rekli ekli su mi da se ne bojim i da mi oni ne}e ni{ta na ào
u~initi. OniOni da nisu usta{e, nego vojska iz Oto~ca i da je Paveli} izdao nare-
|ewe,e, da se svi moraju vratiti svojim ku}ama, i nikome se ni{ta ne sm smee dogodi-
ti. D
Daaqe e su rekli da su ovaj pokoq
oko i veliko zlo po~inili zlikovci i da zato
nisu imali dozvole. Govorili su daqe e da oni nisu ni~emu krivi. Pozvali su me
da se odmah
odmah vratim svojoj ku}i. Oni su primetili da su se deca razbeàli pa
su ih dozvaliali i dali im kruha. JaJa sam im rekla da ne mogu da idem svojoj ku}i,
da su mi muà ubili, iz ku}e sve izneli, a u selu nema ìve ni muhe. Po{to su
me vojnici uveravali da mogu da idem mirno ku}i i da obra|ujem svoje poqe, e, do-
dali su mi da je wihova du`nost samo to da smiruju narod, arod, pa su oti{li, po{to
su rekli da }e mrtve sahraniti po nare|ewu u Paveli}evom. M Mi i smo ostali tu
jo{ jednu no}. D Dr
rugoga dana su do{le ène Hrvatice iz Trnovca i Bru{ana i
`wele na{e ìto dok su mu{karci nastavili da odvoze oze i ostatak na{ih stva-
ri iz sela. MiMi smo se dogovorili da se ~uvamo, a ako koga od nas usta{e uhvate,
da ni za ìvu glavu ne odamo da tu ima jo{ qudi, nego da kaè da je tu sam. U
neko doba dana nai{li su u na{u blizinu usta{e. Deca se opet razbeàla za-
jedno sa svima ostalima. Meni eni je bilo ve} svega dosta pa sam ja i wihih sa~ekala
sa svojom decom i malom Olgicom. Dete je strahovito plakalo i kada su se usta-
{e pribliìle, nekolicina od wih ih su hteli da je ubiju. No
No neki drugi to nisu
dopustili i tako je dete ostalo ìvo. I te sam usta{e poznavala iz vi|ewa, a, bi
bi-
li su svi iz Trnornovca,
vca, Bru{ana i okolnih sela. O Oni
ni su me prepoznali i na{li
mii u wedrima k kwiìcu Po{tanske {tedionice na nekih 3 do 4 hiqade dinara, ara,
koja je pripadale mome muù, a koju sam jedino pon onela sobom kad sam pobegla iz
ku}e. Ust
Usta{e su uzeli tu kwiìcu i rekli da je moraju predati u usta{ki
stan. N
Na a to su mene i decu poveli prema {umi zvanoj [edrvan. rvan. Putem sm smoo pro
pro-
{li mimo onih ètel elica koje
oje su èle na{a poqa.a. O
One
ne su me pitale ~ija je koja
livada i ~ije je kojeoje ìto. Jedna me od wih
ih prepoznala jer je we ezin sin nekada
posluìvao u mojoj ku}i. @ena me zagrlila i rasplakala se te prekliwala
usta{e da me ne ubiju. Prepoznala me i druga èna ~iji je sin bio me|u usta{a-
ma koji su me vodili. Na wemu sam prepoznala novo odelo moga muà. Wegova se
majka saàlila, nada mnom, pozvala ga na stranu i dugo mu ne{to obja{w { ava-
la, ma{u}i rukama. ama. Ne
Ne znam {to je ona wemu govorila, a {to on woj. oj. Ali vide-
la sam po svemu da su usta{e vodile mene i decu u onu {umu, da nas pokoqu, u, a
na nava
avaqivawe e spomenutih ètel elica, najzad su usta{e pristale, da nas odve-
du i predaju u usta{ki stan. U to je bilo podne i ètelice, zajedno sa svima
usta{ama, krenu{e u{e na ru~ak. Poveli su i nas. Ru~ak im je bio prire|en odmah
do moje ku}e. Bilo im je ispe~eno veliko prase. Usta{e su izneli iz moje ku}e
jedan veliki stari sto i jo{ nekoliko drugi stolova iz drugih ku}a, poloì-
li su prase na stolove, rasekli ga i ru~ali. Nudili su i mene, no ja nisam mo-
gla ni da okusim. Deca su se tu nahranila.
Posle ru~ka krenuli smo svi zajed dno
no u Trnovac. Pre odlaska, jo{ za vre-
me ru~ka, primetila sam da su moju majku i svekrvu sahranili na istom mestu
gde su leàle mrtve. Poznala sam to jo{ po sveìm humkama. Usput do Trnov-
ca
a i u samom Trnovcu, opet sam susrela kola natovarena sa stvarima iz na{ih
ku}a. U Trnovcu su te stvari rastovarili i razneli po svojim ku}ama. Neka
su kola nastav vqala put za Bru{ane i druga hrvatska sela. K Kad
ad smo stigli u
Trnova
ovacc bila je ve~e. U Trnovcu su me opet prepoznale neke ène. Poneka me
àlila i plakala, ali mnoge su na mene i vikale i govorile mi da nas treba
sve poubijati. Neke
eke devojke reko{e mi da su mi muà ubili po{to su ga m mn
nogo
mu~ili. Kad
Kad sam im ja rekla da mi je moj kom{ija Stevo Po~u~a koji je bio sa
wim
im odveden, pa se vratio, rekao da nije ubijen, one su me uverav avele da su one
li~no videle pogibiju moga muà, jednako kao i Stevo Po~u~a, u~a, samo on nije
htio da mi to kaè. OneOne su zajedno sa mnom plakale dok su druge ène govori-
le da je i pravo {to mi je mu` ubijen jer da bi on, kad bi se ne{to{to vratilo, si-
gurno wih ih Hrv
rvate
ate ìve jeo. Govorile su mi jo{ da da je ovako boqee {to sam se
oslobodila muà, jer da sam ja jo{ mlada i da mi je mu` za mene bio prestar.
I mnogo drugoga su mi tako govorili dok se meni srce kamenilo. Nikako ne
znam
nam kako sam to izdràla i kako nisam presv esvisla.
I opet su neke usta{e htele da me ubiju, no spasile su me druge usta{e
na nagovor svojih èna, pa pa su me najzad iste noo}i
}i odveli zajedno sa decom u Go-
spi}. U usta{kom stanu me nisu hteli da prime, nego su naredili mojim pra-
tiocima da me odvedu u kaznionu. No i u kaznioni je re~eno da me ne}e da pri-
me jer da je prepuno. Najzad su me odveli u logor „O „Ov~arska stanica“, gde su me
primili. T Tu
u sam se odmorila i nahranila decu i od tada sam delila istu sud-
binu, koju i sve moje sapa
apatnice koje su danas
anas ovde, a koje su vam u svojim iska-
zima rekle sve, {to se sa wima zb zbilo.
Kad sam do{la u logor „„O Ov~arska stanica“, mojaoja su deca bila bolesna i
sa wima sam imala mnogo muka. Od toga nisam mogla da vodim brigu o maloj Ol- Ol-
gici Jerkovi}, svom kum~etu, pa sam molila druge ène da je preuzmu. @ene
su je
je prihvatile, sad jedna sad druga, dok je najzad nije uzela sasvim pod svoje
u O{t{tarijama Jovanka Te{anovi} sa kojom je dete ostalo sve do dana dana{w { e-
ga. O
Ona
na ga pazi kao svoje ro|eno dete i veli da se od wega vi{e ne}e rastajati.
Docnije negde od logora u kojima sam bila, susrela sam se sa ènama iz okoli-
ne Gospi}a i one su mi rekle, da je majka male Olgice bila ba~ena od usta{a u
neku jamu u kojoj su kao i neke druge jame, usta{e bacali mnoge Srbe – qude,
ènu i decu, koje su hvatali ìve za za vreme onoga na{ega krvavoga bek kstva
stva o
kome sam vam ovde govorila. Olgi~ina majka se, rekle su mi one ène, nekako
izvukla ìva iz te jame i nalazi se tamo u jednom selu, sakata toliko, da hoda
na {tak akama.
ama.
Vi{e nemam ni{ta da kaèm, nemam ni{ta ni da dodam ni da oduzmem od
onoga {to su vam o na{im zajedni~kim patw t ama i ìvotu ve} iskazale ostale
moje drugarice kad ste wih ih ispitivali.
D O V R [ E N O:
O
i~ar:
Branko Vukobratovi}, s.r. S
St
tana Tepavac, s.r. Jelena Po~u~a, s.r.
Br. 55
Izjava Milana Aleksi}a, u~iteqa,

a, o zlo~inima usta{a
a a nad Srbima
u Gospi}u tokom 194 1. godine111
1941.
Po progla{ewu u NDH Hrvrvati su se svi svrstali u redove usta{a i stali

da progone srpski narod. Na lukav i varqiv r iv na~in pokupili su od Srba sve
oru`je i razdelili ga usta{ama. ]irilske natpise sa svih zanatskih i trgo-
va~kih ku}a su poskidali te su porazzb bijali i ve} prvi dan po~eli pretresati ati
srpske ku}e. Ve}inu srpskih omladinaca – Sokola na lukav na~in usta{e su
posle pola no}i izvodili iz wihovih ku}a u usta{ki stan, mu~ili ih na naj-
svirepiji na~in i polumrtve povratili u wihove ku}e.
Isprebijanim omladincima lekari nisu smeli izdavati lekarsko uve-
rewe,e, a po izjavi g. Drage Brkq
rk a~i}a, zamenika dràvnog tuìoca, ni sud ni nije
je
smeo primati wihove àlbe. Po pri~awu u isprebijanih omladinaca, najvi{e su
se istakli u svireposti mu~ewa a slede}i: Mile Mataga,112 u~iteq
ite ski priprav-
nik IV godine, sin Vinka Matage, Jurica Ugarkovi}, svr{eni maturant, Ivica
i~i}, u~enik II razreda trg. akademije, sin Ivana Pavi~i}a, trgovca, koji je
Pavi~i},
ubio svr{enog teologa Qubi{u Petkovi}a iz Metka, Zvonko Jawi}, i}, Ru
Rude
de Ric,
u~iteq
ite u Pazari{tu, Du{ko Jela~a, Lisac, {egrt, [po poqari}, kroja~, sin kro-
ja~a Zlatka, Gabre [iki}, sin lekara [iki}a, Biqak, ak, zemq
m oradnik, sin Mar-
ka iz Mu{aluka,uka, Nagli} Zvonko i Jure, u~enici, sinovi kapetana Nagli}a, To-
ne Do{en, gostioni~ar, sin Nikolin, Stefanovi} Ivan, u~enik, enik, i drugi.
Hap{ewa a Srba su po~ela 11. aprila 1941.
1941. godine i zatvarani su u pri-
tvor okru`nog suda, a zatim kamionom u dva sata po pono}i odvoèni u nepo-
znatom pravcu.
Ja sam prvi put bio zatvoren na Uskrs 20. aprila i u mom prisustvu su
ubili zemq m oradnika Nikolu Ribara iz Divosela. Na moju molbu Italijani su
me vr
vratili. Drugi put ja sam uhap{en 16. juna 1941. godine. Pred vratima moje
samice sam ~uo vrisak i silna mu~ewa a qudi i èna. Usta{e su dovodile ma-
loletnike iz zavoda, davali im cepanice, {ila i druga sredstva da tuku i mu-
~e zatvorenike.
Dolazili su poneki i gra|ani ani Hrvati, pa ~ak i seqaci iz obli` i`wihih se-
la, da tuku i svete se zatvorenicima. \uro uro Basari}, gostioni~ar, pri~ao mi je
da se za ~itav mesec dana nije mogao podi}i sa poda, jedino se svestio kada su ga
polili vodom. Od tu~e bio je modar i crn kao zemqa. m a. Tako isto i Mijo Basari},
pekar, Milan Cvijanovi}, sudski ~inovnik, za koje se ne zna kako su i{~ezli
iz zatvora. Milojko Do{en, sve{tenik, star ~ovek iz Po~iteqa, a, morao je sva-
ki ~as ako u|u|e
e kakav apsanxija, ustati sa svim zatvorenicima i pozdraviti ga
sa pozdravom „Hva
„Hvaqen en Isus i Marija“.
ija“. Odgovor je od apsa
psannxije bio: „„V
Vidi kako
pop izvr{ava usta{ka nare|ewa, a, mater wemu i Kraqu u Petru.“ Od usta{kih
111
AJ, fasc. 919.
112
Mataija.
apsan
psanxija najgori su bili po mu~ewu u slede}
e}i:
i: [ari} Ivan, Sveti} Ivan, Sti-
linovi} i Brkq
rk a~i}.
Od uhap{enih Srba stradali su slede}i:e}i: Nikola Duki}, veletrgovac,
Nikola Mihi}, veletrgovac, \okooko Radi{i}, veletrgovac, Bogdan Stani},
ani}, trgo-
vac, Qubomir Aleksi}, trgovac, \urouro Vojnovi},
ovi}, trgovac, \uro
uro Gledi}, trgovac,
Nikola Vojvodi}, trgovac, Milo{ Pjeva~, trgovac, Mita Kneèvi}, trgovac,
Milan Maksimovi}, kw k iàr, Mileta ânak, gostioni~ar, Milka ânak, gosti-
oni~areva èna, Bo{ko Ple}a{, penz. tamni~ar (mu~en u {ku {kurnici113), Qu-
bica Ple}a{, tamni~areva èna, Rade Naran~i}, penzionirani {kolski nad-
zornik, Ilija Opa~i}, direktor u~iteqite ske {kole, Aleksandar Opa~i}, stu-
dent komercijalne, sin Tina Gute{e,
e{e, penzioniranog u~iteqa a i èna mu, Petar
Stani}, gostioni~ar, Dmitar Stani}, u~iteqite ski pripravnik, sin mu, Bogdan
Raaj~evi}, po{tar sa ènom, \oor|e
r|e Raj~evi}, po{tarev sin, u~iteqite ski pri-
pravnik, Mile ûbro,114 penzionirani bele`nik, Marija ûbro, bele`niko-
va èna, u~iteqica, Vaso Ple}a{, gostioni~ar, Iso Ciganovi}, penzionirani
kapetan, Stojan Obradovi}, apsanxija, Branko Obradovi}, apsanxija, Sava Uze-
lac, apsanxija, Simo Stani}, penzioner, Du}a @egarac, trgovac, Nikola @e- @e
garac, pekar, N. ûdi}, penzioner, Milo{ Ple}a{, penzioner, Du{an Ple-
}a{, penzionerov sin, sreski ~inovnik, Marko Jela~a, lugar, Marija Tesli},
trgovac, \uro
uro Basari}, gostioni~ar, Branko Basari}, student, Mijo Ple}a{,
penzioner, Mi}o Ple}a{, pekar, Mi}o Jovi}, gimnazijalac, Milan Qu u{ti-
na,, berberin sa dva sina, Bogdan Bruji}, dràvni advokat, Janko Obradovi},
na
stolar, Milan Obradovi}, stolarev sin, Mi}o Potkowak, ak, profesor, Marko Po-
~u~a, u~iteq,
ite , Nikola Pejinovi}, trgovac, Gojko Trkuqa, a, gostioni~ar, Bawa-
nin Dane, posednik, Milan Novakovi}, gostioni~ar, \ukanukan Lemaji}, gostioni-
~ar, Pajica Keki}, u~enik VIVIII razreda, Jovan Ponkovi},
ovi}, u~iteq
ite ski priprav-
nik, Luka Paji}, u~iteq,
ite , Niko Stani}, penzioner, Boìdar Basari}, gostio-
ni~ar, Pane @igi}, penzioner sa ènom i petero dece, Sima~a Tesli},esli}, gostio-
ni~ar, Stojan Obradovi}, posednik, Stanko Kesi}, posednik, Du{an Kari},
kantiner, \uro
uro Lon~ar, opan~ar sa ènom i k}erkom, Jela Br~an, sa dvoje de-
ce, Sava Po~u~a, sa dvoje dece, Mi}a Po~u~a, sa sinom i k}eri, \uro uro Jela~a,
penzioner, Milan Dimi}, posednik, Dmitar Ple}a{, seqak, ak, Milivoj Zec, ~i-
novnik.
Napomiwemem da sam u zatvoru iz ovda{wih
{ ih sela nai{ao na slede}e: Mi-
lojko Do{en, sve{tenik iz Po~iteqa, a, Uro{ Raj~evi}, sve{tenik iz Mogori-
}a, Marko Savatovi}, sudski ~inovnik iz Ostrvice, Milan Jerkovi}, sve{te-
nik iz [iroke Kule, Qubo Kupre{anin, trgovac iz Metka, Nikola Bogunovi}, ovi},
sve{tenik iz Doweg eg Lapca, Petar Majstorovi}, prota iz Doqana, i sin mu Mi-
lojko, predsednik op{tine u Dowem em Lapcu, Dikli},
ikli}, sve{tenik iz Kosiwa, a,
Janko Pokrajac, u~iteq
ite iz Radu~a, Jovo Sunajko, predsednik op{tine Medak,
Matija Stija~i},
a~i}, sve{tenik iz Smiqana.
113
Samica bez prozora.
114
û
ubrilo.
Ovi navedeni Srbi odva a`

àni
ani su kamionima svezani dva po dva u lance u
nepoznatom pravcu. Odvaàwa a su po~ela od 1. maja pa na daqe.e. ûo
uo sam da su na-
vedeni ìvi ba~eni u ponore vrta~e, a nekoji da su streqani pod Velebitom.
Za protu Majstorovi}a znam da se je obesio po{to je bio prethodno mu~en na naj-
svirepiji na~in. Nadaqe e Nikola Bogunovi} pri~ao mi je kako su ga mu~ili,
tukli po tabanima, bradu ~upali i boli iglama po bradi, nosu i ~itavom telu.
Marko Savatovi}, sudski ~inovnik iz Ostrvice, nakon velikog mu~ewa a staklom
aklom
si je prerezao vrat i po no}i upu}en u bolnicu, vra}en natrag u zatvor i odmah
otprem mqen
en kamionom onako izmu~en i bolestan. Lugar Radakovi} iz Otri}a
pri~ao je kako su ga tukli i skakali po wemu u vojni~kim cokulama, boli ga
{ilom
{i lom i zalijevali vodom da do|e k svijesti. Te{ko je mu~en Matija Stija~i},
proto iz Smiqana, i Mihajlo Potkowak, ak, prof. iz Gospi}a. Za wega sam ~uo da
ga je mu~io wegov biv{i u~enik [po poqari}, jer da je na wegov predlog ovaovajj bio
iskqu~en iz gimnazije. Nadaqe
isk e su mu~eni Mane ânak, seqak ak iz [iroke
roke Ku-
le, Jovan Pawk kovi}, u~enik IV razreda u~iteq ite ske {kole iz Krbavice, Stevo
Duki}, u~enik VI razreda gimnazije, Branko Basari}, student, i mnogi drugi.
Ni ène nisu po{tedili od usta{a. Najvi{e su mu~ili Mariju Pili},
trgovkiwu.u. Sa mnom skupa su bili zatvoreni Branko Stani}, profesor, dr. Ni-
kola Naran~i}, advokat i Milan Naran~i}, direktor {tedionice. Isti su po-
slije nekoliko dana pu{teni na slobodu pod uvjetom da odmah napuste Hrvat-
sku budu}i da su svoje ku}e i imawa a darovali NDH. Ja sam na slobodu pu{ten
26. juna i odmah sam po nare|ewu u Usta{kog stoèra od 23. juna sa porodicom
morao napustiti Gospi}. Du}an
u}an svoga sina uhap{enog Qubomira Aleksi}a mo-
rao sam prepisati i darovati NDH. Napomiwem em da je moja kom{inica Dragica
Ple}a{, supruga Vasease Ple}a{a, gostioni~ara, koji je odveden prvim transpor-
tom, ubijena oko 4 sata ujutro 1. juna od Hrvata. Ku}a je ostala obijena, stvari
pokradene, porazbijane, kao da su vandali pro{li kroz wu, u, a ne Hrvati (usta-
{e) s hiqadugodi{wom
{ om kulturom. Poslije mog odlaska nastala su jo{ gora vre-
mena: pqa
p a~ke, ubijawe,e, paqe
ewee i mu~ewe e i tjerawaa èna i djece u logore.
Kragujevac, 15. maja 1942.
Milan Aleksi}, penz. u~iteqite
Br. 56
Izjava Danila Obradovi}a o zlo~inima usta{a u Gospi}u

i na podru~ju op}ine Li~ki Osik tokom 1941. godine115
Pozivom na broj 139/1942. g. Visokopre~asnog naslova od 2. maja 1942. go-

dine,
ine, a prema nare|ewu u arhijerijjske
ske vlasti A. E. M. br. 790
7904/1941.
4/1941. od 20
20.. ok-
tobra 1941. godine, dostav
vqaju se slede}i podaci o progonu Srba na teritori-
ji Hrvatske u srezu Gospi}kom,
}kom, op{tine L. Osik.
115
AJ, fasc. 111.
Opisivati zlo~ine hrvatskih usta{a u~iwene nad nevinim i neza{ti-

}enim srpskim ìv vqemem zaista je nemogu}e, jer ti zlo~ini prevazilaze sve
zlo~ine koje je mogao jedan narod u istoriji ~ove~anstva u svom sadisti~kom
govoru da u~ini drugome.
Poo mom dubokom uvjerewu u qudi iz afri~kih xu xungli iako bez ikakve kul-
kul
ture i civilizacije ~ove~nije bi se pokazali od nosioca hiqadugodi{we { e kul-
kul
ture – „Hrvatskih usta{a“. a{a“
Da bi tragedija srpskog naroda bila ve}a, e}a, odjedanput 98% hrvatskog ìv-
qaa postade ust
usta{ama ~ija je sveta du`nost bila ubijati Srbe koji su u mnogo i
mnogo momenata toliko dobra ~inili tim Hrvatima prozvanim ust usta{a. Zato od-
vojiti ime usta{a od imena Hrvata nije mogu}e i neoprostivo gre{e danas svi
oni koji poku{avaju odvajati ime usta{a od imena Hrvat. A da je to na àlost
istina, najboqe e nam o tom govore stotinama hiqada `rtvi najboqih ih srpskih
sinova u Hrvatskoj.
U na{oj op{tini Li~ki Osik, srez Gospi}, koju sa~iwavaju sela: Ost Ostrvi-
ca, [iroka Kula, Barlete, ete, Mu{aluk, Budak, L.. Osik i Vuk{i} bilo je dve tre-
}ine Srba i jedna tre}ina Hrvata. U m mom
om selu OOst
strvici bilo je 129 srpskih
ku}a i 10 hrvatskih, a u Ba Barletama 108
108 srpskih ku}a i 49 hrvatskih. Osim ova
dva sela moju parohiju sa~iwavali su zaseoci [iroke Kule: Rujnica i Buko-
vac, gdje nije bilo ni jednog Hrvata.
Prvog dana po osnutku NDH dala su se „br „bra}a“ na posao, da o~iste „Sv
„Sve-
tu zemqu
m u Hrvatsku“ od cigana, kako su oni prozvali Srbe jo{ od prije, jer da
Srbi nijesu dostojni da ìve na tako „sv „svetom tlu“ kao {to je „„Sl
Slobodna Hrvat-
ska“.. Da bi svoj posao {to efikasnije i savesnije napravili osnovali su, odno-
ska“
sno ako to jo{ od prije nisu imali, savetodavni i izvr{ni odbor.
U savetodavni odbor u{li su „svjesniji Hrvati“ takozvana inteligen-
cija, na ~elu sa jednim rimokatoli~kim ùpnikom propovednikom prave i nene
ogre{ive i jedino spasavaju}e katoli~ke vere. Pomenuti je odbor zasedao sva-
ke no}i i davao direktive izvr{nom odboru u koji su u{li {egrti, kalfe, ne-
gdje i po koji boqi i Hrvat, a naro~ito |aci gimnazije i u~iteq ite ske {kole, bu-
du}i narodni vo|i i prosvetiteqi, i, koji su s naro~itom
itom voqom
om i raspoloèwem
vr{ili svoj posao, odnosno naloge savetodavnog odbora.
U selima su tako|er postojali takvi odbori s kojima su rukovodili ri-
mokatoli~ki ùpnici. I tako formirani odbori otpo~eli su rad.
Prvo nare|ewe e bilo je da se }irilica sa svih spomenika, firmi i ikona
u roku od 24 sata ukloni. Pomenuto nare|ewe e do{ao je saop{titi na{em selu
predsednik op{tine St Stipan Ore
Ore{kovi} sa jo{ 12 naoruànih usta{a.
Osim toga nare|ewa a tako|er je saop{tio da se do daqweg eg nare|ewa a za-
tvore svi srpsko-pravoslavni hramovi i da se u wima ne smiju vr{iti sv. li-
turgija kao i ostali obredi: kr{tewe, e, ven~awe,e, pokopi i ostalo.
Prva `rtva hrvatske vlasti bio sam ja. Drugi dan posle pomenutog nare-
|ewaa do{lo je {est usta{a da me ubiju po{to sam bio srpski sve{tenik, a osim
toga vodio sam sva nacionalna dru{tva: sokolsku ~etu, srpski narod u ~itao-
nicu, streqa a~ku druìnu, nabavqa v a~ku kreditnu i p~elarsku druìnu (za-
drugu) i kao takav progla{en neprijateqem em broj jedan novoosnovane hrvatske

dràve.
U momentu wihova dolaska bio sam u ku}i u}i bez mantije, a usta{e je pre-
dvodio neki Hrvat àndarm, ina~e moj poznanik koji se zvao Uzelac. Kada su
u{li u ku}u i saop}ili mi da sam po nare|ewu u stoèrnika uhap{en, zamolio
sam ih da mi bar dozvole da obu~em mantiju, na {to
{to mi je Uzelac uz najpogrdni-
ju psovku odgovorio: „[ta
„ ta }e ti, vla{ki pope, mantija ta vaqda
va da ne}e{ u crkvu
moliti se za zdravqev e tvoga balavog Kraqa a Petra i Patrijarha.“
Naa te wegove re~i
e~i odgovorio sam mu da znam kuda }u, kad me oni vode, ali
da ho}u da umrem kao srpski sve{tenik. Poslije toga zavezali su me i poveli.
U po~etki moga iskaza naveo sam da sam u parohiji, odnosno selu Ost Ostrvi-
ci, imao 10 hrvatskih ku}a koje su, bar dok sam ja bio tamo, pokazale kao jedi-
ne koje su branile Srbe. Kad sam doveden do tih hrvatskih ku}a s kojima sam
uvijek
ijek u prijateqstvu
ate stvu ìveo, presreli su me Hrvati seqani s pu{kama i pro-
sto me oteli od usta{a. Posle toga pobegao sam u {umu gde mi je Hrvat Joso Me-
si} iz moga sela svaki
aki dan donosio hranu budu}i da se od Srba niko nije smeo
od ku}e udaqavati. U {umi sam proveo puna dva meseca odakle sam blagodare-
}i Josi Mesi}u kao i katoli~kom ùpniku iz L. Osika dr. Franu Bini~kom
pobegao u Srbiju. Za sve vreme dok sam bio u {umi seqani Hrvati iz moga sela
~uvali su mi ku}u, odnosno porodicu od usta{a da ih ne ubiju.
Pored toga {to su pomenuti seqaci Hrvati iz Ostrvice branili Srbe,
usta{e su dok sam
sam ja bio tamo, uhapsili, mu~ili pa tek onda ubili slede}e mo-
je parohijane:
ane:
IUO Ost
strvici:
1. @arka Savatatovi}a, koga su na najteè muke udarali tako da je u za-
tvoru dok su ga tukli razbio prozor i staklom prerezao grkqan. rk an. Da bi ga i
daqe e mogli mu~iti, poslali su ga u bolnicu, tamo ga malo zale~ili i ponovo
vratili u zatvor dok ga jedne no}i sa transportom nijesu odvezli i bacili u
jednu jamu vi{e Oto~ca.
2. Gli{u Ramadanovi}a isto tako iako ~ovek u godinama, najpre su mu~i-
li pa tek onda ubili. Daqe e su ubili: 3. Janka Stankovi}a, 4. Milana Kolun-
xi}a,
i}a, 5. Iliju Savatovi}a, 6. Jovu Savatovi}a, i sina mu od 10 godina Milana,
7. Milu Savatovi}a, 8. Stevu Polovinu, 9. Paju Polovinu, 10. 10. \uru
uru Petkovi}a,
11. Danu Petkovi}a, 12.12. Petra Radmanovi}a, 13. Nikolu Bogdana, 14. Savu Bog-
dana, 15. Dmitra [a{i}a, i}a, 16. Todora Dimi}a, 17. Milu Dimi}a,i}a, 18. Maksima
Dimi}a, 19. Simu Dimi}a, 20. Dmitra Panti}a i 21. Mar ariju Dimi} koju su na
svake muke udarali pa je obe{~astili, posle ~ega se sama u zatvoru obesila.
Kad su pomenute vi|enije seqake pobili, razumije se na najgrozniji na-
~in prije ubistva mu~ili, izdali su proglas da svaki onaj Srbin koji pre|e na
rimokatoli~ku veru ne}e biti ubijen.
Napomiwem em da su sve pobrojane Srbe bacili u jamu kod Sto~c ~ca,
a, a neke
~ak i ìve, {to mi je pri~ao i Marko Ratkovi}, iz Li~kog Osika, a koji je bio
op{tinski straàr za na{e selo, ina~e jedan od najboqih ih prijateqa a srpskih
u ~itavom selu.
II U Barlrletama:
ama:
1. Milana Ciganovi}a, 2. Jovu Ciganovi}a, 3. Paju Ciganovi}a, 4. Lazu
Raj{i}a, 5. Milu Radmanovi}a, 6. \uru uru Basari}a, 7. Danila Basari}a, 8. Mila- la-
na Basari}a, 9. Iliju Basari}a, 10. Paju Gavrila Basari}a, i}a, 11. J
Jaanka Basari-
}a, 12. Stevana Raj{i}a, 13. Dimitrija Raj{i}a, 14. Danila Raj{i}a, 15. Vasu asu
Raj{i}a, 16. Jovana Nik{i}a, 17. Danila Lazi}a, 18. Lazu Lazi}a, 19. Janka Ra-
{etu, 2020.. Jovu Ra{etu. Sve su wihih odvdveli u tri grupe u [iroku Kulu, gde su
ih mu~ili u podrumu àndarmerijske jske stanice otkidaju}i im pojedine delove
tela, nekima iskopav{i o~i i tako izmrcvarene bacili u jamu kod Sto~ca. ~ca
III U Rujnici:
II
1. M
Ma arka Paska{a, 2. Iliju Paska{a, 3. Dan anila Paska{a,
a{a, 4. Gavrila Rep-
ca, 5. Stojana Re
Repca, 6. Lazu Repca, 7.7. Simu Repca, 8. S
St
tojana Paska{a. Iste ta-
ko|er mu~ili i pobacali u jame kod Peru{i}a, prema iskazu pomenutog Mar-
ka Ratkovi}a.
Spomenuo sam da su izdali proglas ko pre|e u katoli~ku veru, ne}e bi biti
ti
ubijen. Neki su podnosili molbe koje su usta{e ve} pre od{tampali i iznu-
|ivali potpise od ja jadnih Srba, ali to nije pomoglo, oni su nastavili sa ubi-
jawem
em Srba i daqe. e.
Tako je stawe e bilo do 2. au
auggusta 1941. godine kada je bio i op{ti pokoqoko
Srba u kome su stradali hiqade i hiqade qudi udi,, èna i dece.
U mom selu O strvici, prema izvje{taju verodostojnih lica, 2. VI
Ost VIII 1941.
zapaqeno je od 129 ku}a 106 i mnogo stotina qudi èna i dece poubijano.
Dok sam bio tamo, do{ao je rimok okatoli~ki ùpnik iz [iroke Kule Stje-
pan Gabri}, ina~e po narodnosti Ma|ar, i odnio iz O Ost
strvi~ke crkve kwige, sv.
tvari, barjake i sve {to je mogao da na|e, jer je tu bilo sad zgodno da se usta{-
utv
kim bodeòm pove}a broj vernika „j „jedino spasavaju}e“ vere.
Me|e|utim nije im ni{ta pomoglo i dok sam tamo bio, nije ni jedan Srbin
hteo pre}i u katolicizam, {to ih je bilo jo{ vi{e razq z utilo.
Sada dati ta~an broj ubijenih Srba, vrlo je te{ko jer su i posle ubijali
ubijali
i ène i decu.
U [irokoj Kuli ubijen je na najsvirepiji na~in Dimitrije Je Jerkovi}.
Wemu su odrezali koù sa glave zajedno sa kosom, bradu po~upali i tek posle
15 dana bacili ga s ostalim u jamu kod Oto Oto~ca gde su za sve vreme dok sam bio u
Lici, skoro sve Srbe bacali.
Osim sve{t {tenika Jerkovi}a ubili su isto na najsvirepiji na~in Manu
âanka, jednoga od najuglednijih seqaka, Du{ana Uzelca, trgovca, Momira Ba-
bi}a, trgovca, sa jo{ 32 seqaka iz [iroke Kule.
U Vrepcu, op{tina Medak,edak, uubbili su: predsednika op{tine Jovu Sunaj-
ka, Vladimira Naran~i}a, trgovca, uglednog doma}ina Milu Ugarak, i sina mu
Du{ana, sa jo{ 37 seqaka. Sva ubistva vr{ena su na najgrozniji na~in.
Za moje vreme u Vrepcu je bilo nastaweno 30 usta{a, koje su morale po-
sluìvati prilikom ru~ka i ve~ere djevojke i mlade ène. Ima mnogo slu~a-
jeva gdje su djevojke izvr{avale samoubistvo. Od crkve u Vrepcu stvorili su
drvarnicu i klozet. N Na
ajpre su polupali ikonostas i spalili ga te posle stolo-
ve i kw
k ige u crkvi spalili, a to sve za sre}u i napredak novooosn snovane dràve
Hrvatske. Sada se iz pouzdanih izvora ~uje da je Vrebac sravwen en sa zemqom,
m om,
naime, da je sve popaqeno i poru{eno, a narod koji nije mogao da se skloni,
poubijan.
U Mogori}u odveden je sve{tenik Raj~evi} Uro{, najprije u logor na
Pag, odnosno Jadovno, i tamo ubijen. I to selo nije po{te|eno od usta{ke vla-
sti, gdje je stotinama qudi, èna i dece poubijano.
U Po~itequ u ubijen je stari sve{tenik Milojko Do{en sa mnogim svojim
seqacima.
U Radu~u ubijen je sve{tenik Grozdani} pred ku}om te ûbrilo Vuji-
ca, ~uveni seqak,ak, i u~iteq
ite Janko Pokrajac, stari ratnik i borac iz pro{lih
ratova. On je naro~ito mu~en. Otkidali su mu pojedine delove tela dok nije
izdahnuo. Ost
Ostavio je {estero ènske dece.
U Smiqanu ubijen je prota Mateja Stija~i} na najsvirepiji na~in. We- e-
ga su kad su usta{e do{le da ga uhapse toliko premlatili da se nije uop}e mo-
gao micati. Tako
ako izudaranog odveli su ga u Gospi} gde su ga jo{ 15 dana svaka
dva sata tukli dok nije izdahnuo i tako mrtvog bacili u jamu.
U Smiqanu od 50 srpskih ku}a nijedna nije ostala po{te|ena dok seqa-
ci koji nisu mogli pob obe}i u druga sela ili u {umu, poubijani.
U Divoselu usta{e su ubili ta~no a~no 1200 qudi, èna i dece na 2. au auggusta
1941.. godine. To je selo koje je dalo do sada najvi{e `rtava. Pomenutog dana
1941
prema izjavama verodostojnih svedoka usta{e su pekli na ra`wu a` u dvoje dece i
terali qude da jedu meso.
U Gospi}u danas skoro nema ni je jednog Srbina. Od toga ogromna ve}ina je
poubijana dok je mali broj mogao izbe}i. Od Srba u Gospi}u su ostali Jovo Pje-
va~,, trgovac Qi
va~ iqakak i Dane Vujnovi}, u~iteq,
ite sa jo{ nekoliko èna i dece.
Iz gospi}kog sreza mali broj Srba je izbegao jer su tu usta{e bili za-
ista nemilosrdni. Od usta{a koji su u mom selu Ost Ostrvici ubijali Srbe naj-
svirepiji su bili: Mataija,ija, svr{eni |ak u~iteq
ite ske {kole, sin Vinka Matai-
je iz Gospi}a, i Sekuli}, |ak gimnazije, sin Sekuli}a, {umara iz Gospi}a.
Jedini od intelektualaca poznao se kao prijateq ate Srba katoli~ki ùp-
nik Dr. Fran Bini~ki i naàlost jedini od katoli~kih sve{tenika. On je je bio
u L. Osiku. Wemu tako|er blagodarim da sam mogao izbe}i smrt kao i seqaku
Josi Mesi}u, jerjer su wih
ih dvojica dosta Srba spasili.
Me|u prijateqe e Srba, odnosno branioce, spadaju i ovi: Marko Gat tk
kovi}
iz L. Osika, Ivica ôrak iz Ostrvice, Ivan [eri} iz Barleta i to su na à- à
lost svi i jedini Hrvati koji su bili prijateqi i srpskom narodu.
Opisati zlo~ine Hrvata u~iwene nad Srbima, ponavqam, v am, nemogu}e je,
je, to
}e se
se te
tek
k mo}i u~initi kada do|e vreme. Kolike je Srba ubijeno tako, odnosno
~ak i pribli`no, nemogu}e je znati jer svakim danom usta{e rade svoj svirepi
posao, ali verujem da }e cifra biti poraàvaju}a.
Usta{e su vr{ile mu~ewa a na razne na~
a~ine. Jednima su kopali o~i, dru-
gima rezali pojedine delove tele, daqa a mu~ewaa su se sastojala u otk
tkidawu u no-
kata, polevawu u vrelom vodom, udarawem em eksera u ple}ke, glavu i noge itd.
U mom selu od tih 10 hrvatskih ku}au}a nije bio ni jedan Hrvat koji je na-
na
ro~ito gonio Srbe. Me|utim, dolazili su drugi iz Osika i [iroke Kule. Na-
ro~itu mr`wu
r` u prema Srbima pokazali su u [irokoj Kuli pomenuti ùpnik
Gabri}, Jandra Ore{kovi}, zvani Nosowa, a, [are, trgovac, Pera [ole, Fra-
wola
ola i jo{ drugi kojima momeomentalno ne znam imena, a ina~e poznam ih.
U Barletamaama je progonio Srbe Joso @upan, seqak,
ak, Drenovac Jakov, seqak,
ak,
Ante Milinovi} sa drugima koje tako|er nisam poznavao.
Iz moje parohije, odnosno sa mn
mnom
om i poslije mene, pre{lo je osam qudi.
Na kraju prilaèm
aèm list koji je poslao Jurica Frkrkovi}, veliki ùpan,
dru Franu Bini~kom iz L. Osika kao odgovor na pismo toga oga ùpnika koji je
molio, da se meni izda propusnica, da idem u Srbiju.
14. V.. 1942.
U Beogradu Jerej Danilo Obradovi}, s.r.
Br. 57
Izjava Milana Qu{t tine iz Doweg

eg Lapca o zlo~inima usta{a
a
u logoru Gospi} tokom 1941. godine116
Zapisnik Komesarijata za izbeglice i preseqenike u Beogradu

od 29. jula 1942. godine
Dana 18. aprila 1941. godine zatvoren sam po àndarima hrvatskim u

zatvor sreskog suda Dowi i Lapac, odakle sam 22. aprila otpra}en za okru`ni
zatvor u Gospi}, gde sam bio sve do dana 18. oktobra117 1941. godine, kad su Tali-
jani ve} preuzeli vlast i toga sam dana oslobo|en izi{av{i iz zatvora te se
povratio u Dowi i Lapac. Tu sam saznao za strahovita zverstva nad srpskim ìv-
qem
em {to su vr{ili usta{e iz Gospi}a i iz Bosne Muslimani-usta{e. Tako
npr. najpozn
oznat
atiji usta{a koji je ~inio mnoga zverstva u mestu Suvaja zvao se
nadimkom Mila,118 koji se naro~ito istakao u zverstvu nad tim selom, jer su svi
Srbi u wemu poklani.
ûo
uo sam od Mane Kosi}a, gost
ostioni~ara iz Suvaje, da su osim svih ostalih
alih
zaklali i wegovu svu ~eqad,ad, a na }erki je vidio 100 uboda noèm. Osim toga
rekao mi je da su zaklali suvajsku popadiju, koja je bila u blagoslovenom stawu, u,
izvadili su joj iz
iz utrobe dete i dete rasporili i xiger ericu i srce obesili o
vrata. Drugo dete su ranili i dete se pritajilo uz majku. Kad su posle svr{e-
nog zverstva videli da je ovo dete ìvo, rekli da }e se povratiti po wega i
jo{ jednu curicu i da }e ih odvesti u bolnicu. Me|utim kada su se povrati-
li, i wih
ih su dvoje zaklali.
116
AJ, fasc. 219.
117
Avgust.
118
Mile Vrkqan-Mi
k an-Milica.
ûo
uo sam i za Du{ana Divjaka, trgovcavca iz D. LLa
apca, da su mu skakali noga-
ma po trbuhu i da su mu sva creva povadili i isekli. Sahranili su ga na putu
za Biha}. Za protu Nik{u Bogunovi} i}a,
a, koji je bio u D. Lapcu, razgovarao sam
li~no u zatvoru sa wim im i koji se jedva micao od uboda. Pr Pri~ao mi je da su mu
usijanom iglom ~upali dlake iz brade i brkova. Nos mu je bio ote~en od udara-
ca. Gostioni~ara Vlatkovi}a Jandru tukli su batinama po udu, uz sva ostala
mu~ewa. a. Istoga sam tako|er video u zatvoru u Gospi}u, odakle je odmah drugi
dan transportovan daqe e ne zznam
nam gde.
Vidio sam u okru`nom zatvoru u Gospi}u Milojka Ma Majstoroov vi}a, pred-
sednika op{tine iz D. L Laapca, kao i wegovog oca protu Majstorovi}a iz Doqa ana,
na,
koji su mi pri~ali, a i na wihovom licu se videlo da su strahovito mu~eni i
tu~eni. Meni je prota rekao da ovo vi{e ne moè izdràti i da }e se ubiti.
Ovo mi je rekao kad smo i{li uz stepenice iz {etwe. t e. Kriti~ne ve~eri pre ne-
go {to }e se obesiti, izme|u 11 i 12 sati, doved edena je jedna ènska u hodnik
pred samicu koju su strahovito tukli. Bila je to prof. Stani}. Ista Ista je vikala
nakon 79 udaraca: „Ne„Ne znam ja ni{ta, eto pitajte kuma protu“.
otu“. Da l li
i je to bila
wegova kuma, ja ne znam. Kad su se usta{e povukle, oko 1/2 12-12 sati u no}i, o
svoje ga}e obesio se stari prota Majstorovi}, a straàri, kako polaze svako po-
la sata da obilaze, rekli su: „Kud„Kud pre da se obesi, sad smo bili tu.“ Te re~i e~i
izgovorio je usta{a, poznati krvnik i zlotvor Grivi~i} Josip. Posle ovoga
izvukli su ga iz samice, prevezli kroz hodnik i odvezli prema katoli~kom
grobqu.
ob u. Prilikom
ikom prenosa protinog tela ~uo sam jedan puca ucaw.. To je sigurno bio
metak namijewen en proti jer su radi sigurnosti usta{e pucali u protino mrtvo
telo.
elo. Odmah posle ovoga slu~aja usta{e su izvele na saslu{awe e sina protinog,
koji je bio sa wimim u istoj samici. ûouo sam, prilikom saslu{awa, a, kako se pro-
tin sin brani
ani govore}i: „Ja
„Ja ne znam
znam ni{ta, ja sam spavao.“ Toga jutra protin sin
je presekao vene na rukama posle ~ega je doveèn u ambulantu gde su mu provi-
zorno zavili ruku.
U zatvoru je on ostao jo{ tri dana, a posle toga odveli su ga u nepoznatom
pravcu. Ust
Usta{e tvrde da su mu zabili veliki ekser u glavu i da je umro a neki
tvrde da je transportovan u neki logor.
Vidio sam tako|er mladi}e @arka Baji}a, Branka [a arca, Milana Div-
jaka, lugara, Milaka Opa~i}a, blagajnika op{t p{tine, bricu Pajka, kao i dosta se se-
qaka LLaap~ana, koji su svi bili sa strahovitim izrazom patwe t e i isti su trans-
trans-
portovani u nepoznaom pravcu. Pojedinci kao Stevica Vladeti}, Vaso aso Opa-
~i}, Tasilo Kosanovi}, Du{an Divjak i drugi nisu uop{te stigli do Gospi}a
{to zna~i da su u putu ubijeni, ili toliko strahovito mu~eni da se iz samica
nisu mogli ni pojaviti. Najvi{e zverstva nad srpskim ìvqem v em u D. Lapcu po-
~inio je gruntovni~ar Frawoo Janovski i sudija Marinkovi}, rodom Da Dalmati-
nac, koji su naredili osim hap{ewa, a, da se ima 20 srpskih porodica transpor-
tovati toboè za Srbiju, ali je odre|eno bilo da se svi pobacaju u Nebqu eb u{ku
jamu, gdje sam ~uo
~uo da su bacili i nekoliko porodica iz Nebq eb usa
usa,, me|u wima i
porodicu, ènu i decu prote Jove Obradovi}a. Nena ena Divjak, Nada [i ipka, Sav-
ka Vlatkovi} i jo{ jedna odre|ene su za strijeqa awe,
e, na{to su se neki Hrvati
zauzeli (kao Poldo Adamovi}, Milan Al Alivojedi}, Jure Zorica,

ica, Josip [po-po-
qari})
ari}) te su napravili brzojav na velikog ùpana u Zagreb, na {ta je isti
autom do{ao, obustavio transport porodica za 5 dana a mojoj èni izdao pro-
pusnicu za D. Vakuf. U vremenu od tih pet dana udarili su ~etnici na D. La- La-
pac te su potpuno likvidirali sa zverstvima usta{kim i time obustavili tra-
gediju mnogih srpskih porodica. Ovaj upad ~etnika odigrao se 20. 20. juna 1941.
godine. Zbog ovog slu~aja usta{e su zahtevale da se ovi ovi i sudski zatvorenici
Srbi imaju predati wima da ih pokoqu. u. Tako smo nekoliko dana preìvq v ava-
li paklene muke. Ovaj ustanak podigli su Srbi iz Srba i D. La Lapca, kao i Drva-
ra, i nosio je ~isto nacionalni karakter u ciqu u samoodbrane i odmazde. Ovaj
~e
etni~ki odred kao odmazdu za popaqena srpska sela i uni{tene porodice po-
palili su selo Bori~evac i jo{ neke ku}e Gorweg eg Lapca, kao i Kulen Vakuf,
jer su se iz tih sela usta{e najgore ponele i najvi{e zla u~inile. Me|u naj-
ve}im krvnicima iz Bori~evca vca isticali su se Grco Pavi~i} i wegova èna,
koja je pri~e{}ivala sa vinom Srbe koji su su odlazili u jame i govorila im: Sad
Sad
}ete vi u majku Srbiju, tamo }ete biti sve {to ste i ovde, ko je bio gostioni-
~ar, bit }e tamo gostioni~ar, imat }ete ista zanimawa a i dobit }ete
ete sve privi-
legije. Iz te jame gdje su bacani, pobegla je jedna èna koja je 9 dana dole gla-
dovala jer je ìva ba~ena. Pobegao je i jedan mu{karac i tada se tek saznalo
gde Srbi idu. Da oni ne i idu
du na rad, ve} u jame, pa su zbog toga Srbi, koji su
ostali, po~eli beàti po {umama i prikupq up ati se na otpor. ((Ime
Ime ove ène
saop{tit }u naknadno).
Za mog boravka u Lapcu, posle pu{tawa a iz zatvora u novembru i decem-
bru mesecu 1941. godine, gde su osim ~etnika vladali i Talijani, saznao sam da
je u srezu lapa~kom nestalo oko 1 000 qudi, èna, dece, od ukupno 12 000 Srba,
koliko ih je u tom srezu bilo, pored
ored nekoliko stotina Hrvata.
Dok sam bio u zatvoru u Gospi}u, bio sam svedok tragedije srpskog ìv-
qaa koji su svakim danom dopremani u zatvore i otpr tpremani daqe, e, kako su isti
bili mu~eni, te mi je poznato
ato da su ih tukli gvo`|em, {tapovima, nogama, re-
volverima, kundacima i sva~im drugim. Osim toga hranu uop{te nisu dobiva-
li ili vrlo retko. Svaki tre}i dan dobivali su jedno malo par~e hleba i golu
~orbu. Ali za ta vremena prodavali su zatvorenicima razne {oqice, ~ak i
pqu uce, a koji to nisu imali, jeli su iz svojih {e{ira a neki i iz ruku i to
vru}u ~orbu. Pojedinci od gladi su umirali, {to sam svojim o~ima vidio, a
neki jeli su spla~ine od prasadi koje je upravnik zatvora Stara~ek za sebe
gajio kod svoje ku}e. Lonci za spla~ine nalazili su se u zatvorskom krugu uz
kuhiwu. u. Od
Od Srba koji su transportovovani daqe,e, usta{e su oduzimali {alice
i prodavali ih novim zatvorenicima uz cenu od 50-60 50-60 dinara.
Kruh od 65 dkg dostizao je nekad cenu od 80-165 dinara, koji su prodav-
ali ka`w
a` enici Hrvati i to kri{om. Vodu su im tako|er prodavali ka`w a` eni-
ci tako da je pojedini bokal vode
ode ko{tao od 50-60
50-60 dinara, a to su pla}ali oni
koji su slu~ajno sakrili u postavi novac jer su usta{e oduzimali sav nakit
i sav novac pri ulazu u zatvor. Svako ve~e od 9 do 11 sati ~uo sam revolverske
pucwe
c e u samicama-{kuricama (samice bez prozora) iz kojih se ose}ao stra{an
smrad od le{eva koji su tamo duè zadràvani. Od ciganina Mile Udorovi-

}a, katolika iz Briwa, a, ~uo sam da je on te samice ~istio, a za naknadu dobivao
po koji kaput od ubijenih. Tako|er mi je govorio da su te samice pune krvi do
kolena. Prema tome izgleda da su tamo i klani. Neki od straha poludeli. Tako
je jedan od zatvorenika, koji je poludeo, vikao stalno: „„@ @iveo Kraq
Kra Petar“.
Posle svega odveli su ga u samicu iz kruga, putem ga strahovito tukli a u sa-
mici, kako sam ~uo, i jezik mu odrezali. Sem ovoga jedan od zatvorenika koji
je poludeo, vikao je: „„Ne
Ne ~ujem. Ne vidim.“ Drugi je po~eo dràti pridiku:
„Br
Bra}o i sestre, zar ne vidite da su ovde sve ovo moja bra}a, èna i deca“ itd.
Svi su ovi poubijani. Primijetio sam da su dovedeni jednom 23 èqezni~ara
izz Sarajeva pod izgovorom da su pripremali sabotaù. Svi su oni jedne no}i,
po pri~awu u usta{e Pavi~i}a, poverenika za Gra~ac, ubijeni. Isti Pavi~i}
bio je najve}i krvolok, koji je slu~ajno bio u zatvoru zbog {verca, te sam za we- e-
ga ~uo od Bude Dropca iz Gra~aca, da je taj silovao po Dalmaciji srpske djevoj-
~ice i poslije ~ina pucao iz karabina na wih. ih. Zatim da je jednom ~ovjeku ka-
ji{e rezao sa wega, a sam se hvalio da je Srbima ~etnicima iz Gra~aca, pred
porciju batinawa a davao jedan, kako ga je on zvao „sr
„srpski ~aj“,
~aj“, a to je bilo pola
kg soli da pojedu za 2 minuta i poslije ~a{icu vode. Tako|er mi je pri~ao da
svi ovi Srbi zatvorenici idu u Jadovno provaliju, zvana [aranova jama na
klawe e gde rade samo dva noà, jer su metci preskupi.
Tako|er ozlogla{eni Tomo Bradi~i}, usta{a iz Oto~ca i hrvatski pod-
narednik,
dnik, koji je slu~a
u~ajno bio zatvoren zbog silovawa a jedne srpske ène, ali
je oslobo|en od usta{a, govorio je da je on klao srpsko selo Suvaju u D. Lapcu,
me|u ostalim koji su sudjelovali u tom klawu, u, pa i on kaè da rade samo dva
noà u Jadovnom. Tako|er se hvalio kako je jednom sko~io i petom zdrobio „ja- „ja-
ja“ – mo{nice jednom Srbinu iz Oto~ca, a sudjelovao je i u klawu u srpskog sela
Divosela kod Gospi}a. Ovaj usta{a je bio slu~ajno zatvoren ba{ sa onim Srbi-
ma koje je mu~io u Divoselu,
elu, a to su: Jandro Vujnovi}, Todor Jerkovi}, kojom je
prilikom pri~a on, ne samo on nego i ti pomenuti Srbi, da su wihovu majku i
oca tada taj usta{a i ostali ubili. @rtve iz tih dviju porodica usta{e su
doveli u {kolu gde su ih ubili ukupno pet.
Poznato mi je da su mnogi srpski sve{tenici iz Hercegovine, Bosne, Li Li-
ke i Dalmacije dovo|eni u zatvor u Gospi}, gde gde su ih strahovito mu~ili. Tako
mi je poznat slu~aj sa protom Stija~i}em iz Smiqana, koji se jedva micao od
batina, te su ga naposletku, kako sam ~uo, streqali u Zagrebu. Sve{tenik Mi-
lojko iz Po~iteqa, a, Raja~i} iz Mogori}a,119 prota Magar ara{
a{evi} iz Tuzle, propro-
ta [Vujadin Pawkovi}] iz Debelog Brda kraj Buni}a, prota Ra{eta iz Buni}a,
Vujadin Pawkovi}] a,
i weegov sin, koji je ìveo u Beogradu, zatim senator \eri} eri} iz Tuzle, vladika
iz Sarajeva, mitropolit Petar, kao i mnogi drugi pro{li su kroz zatvor u
Gospi}u.
Mitropolita Petra vidio sam li~no. Sed, visok ~ovek u mantiji, bio je
gologlav, kasnije u zatvoru obrijan. Po naredbi usta{a morao je dràti pro-
119
Uro{ S. Raj~evi}.
poved zatvorenim Srbima, prenositi cepanice na le|ima, ~istio dvori{te sa

jednim Hrvatom iz Su{aka – ma~ekovcem, ~uo sam od slu{aoca da je mitropo-
lit, kad je bio gowen en da drì
rì propovedi, po~iwao ao re~ima: „Jao,
„Jao, Boè“,
oè“, skla-
paju}i ruke, ali su mu usta{e odmah zabrawivali i traìli od wega da drì
propoved kakvu je Srbima uvek drào. Kuda je je mitropolit odveden, ta~no ne
znam, samo smo prona{li u je jednoj slamarici, prigodom ~i{}ewa, a, ja i Ilija
]uur~i}
r~i} iz Poduma, uma, Stjepan Kraqi} i} iz Oto~ca, lepi {iroki pojas, i svi ka-
ù da je je pripadao mitropolitu. Taj pojas htio je je Kraqi}i} poneti sobom ku}i
ali su usta{e naredile da se baci u |ubre.
Protu Magara{evi} i}aa sreo sam kad je
je ~istio hodnik. Bio jje e u crnom odelu
bez mantije, bez kape, potpuno pocrnio i smr{avio, jer jer sam ga poznavao jjo{
o{ iz
Tuzle tako da sam ga prilikom izlaska u {etwu t u kroz hodnik jedva prepoznao i
pitao ga da li je je to on: „„Ko
Ko ste vi?“ Na ovo sam mu odgovorio:
orio: „„Ja
Ja sam Qu u{tina,
poreznik iz Tuzle.“ On Onako sagnut, ribaju}i hodnik, rekao mi je je da sutra odla-
zi na ostrvo Pag i da mu je je sudbina zape~a}ena, ide u logor. Drugo nismo smeli
vi{e ni{ta govoriti. Sutradan adan je zaista transportovan u nepoznatom pravcu.
Jednom prilikom bio sam svedok kada je je usta{a Vrkqan
rk an iz Pazari{ta
revolverom ubio tri Srbina po izgovoru da su se spremali pob obe}i iz zatvora,
a za jje
ednog je
je tvrdio da jje e hteo da ga napadne a za drugog da jjee poleteo na mitra-
qez
ez koji se nalazio napuwen en pred izlaznim vratima uperen na Srbe koji su na
ki{i, nevremenu i najve}oj studeni, pod otvorenim nebom, leàli bez pokri-
va~a na goloj zemqi.
m i. Onako umornim nare|ivali su usta{e svaki ~as da legnu
i da se dignu. Ko se ne digne, toga odmah ubiju. To je je bilo u vreme ~etni~kog
ustanka.
êsto puta sam vi|ao po 20 i vi{e sve{tenika u krugu koji su transpor-
tovani daqe. e. To su srpski sve{tenici iz Dalmacije i Hercegovine. Wima su
naro~ito nare|ivali da imaju svoju „k „kiblu“ gde se vr{i nu`da da jje e o~iste da
se cakli, pa su ih po nekoliko puta vra}ali i iz samice u dvori{te da ih svo-
jom golom rukom ili par~etom slu~ajno prona|enog papira i peskom o~iste, jer jer
ako ih ne budu vrlo dobro o~istili, da izgledaju kao nove, mora}e ih jezikom
polizati.
Neki su se usta{e naro~ito isticali u mu~ewu u sve{tenika, kao Nikola
Frkovi}, Palian Brkq rk a~i}, Nikola Milinkovi}, Stipe Milinkovi} itd. Kao
najzloglasniji usta{ki straàr nad wima i nad ostalim srpskim zatvor oreni-
cima isticao se izme|u svih Nikola Sveti}, iz Buda~ke ulice u Gospi}u, ko-
ji je i mene mu~io. Naro~ito me je mu~io usta{a [t tefanovi}, sin Agneze [tete-
fanovi}, de~ak od 17 godina.
U Pazari{tu, gde mi je ubijen brat Nenad Qu u{tina, student tehnike iz
Beograda, koji je od bombardovawa a do{ao u Gospi} i koji je uhap{en iako su mu
dali propusnicu da se vrati natrag. Brat mi je uhap{en od Zvonka Verzona i
Mataije,
ije, wegovih nekada {kolskih kolega, zato {to je razgovarao sa Talijani-
ma tehni~arima, jer je i sam bio tehni~ar. U Pazari{tu su ga toliko tukli da
je tri dana bio u nesvesti, a potom, nakon mesec dana, i{ {~~ezao. Tamo je bio ko-
mandant nekada{wi { i jugoslovenski sokola{, a preko no}i najve}i usta{a Rude Rude
Ric, u~iteq
ite iz Pazari ari{ta, za kojeg se tvrdi pozitivno da je sam iz mitraqe-
za ubio 10 000 Srba. I sada, koliko sam obave{ten, po{ao je iz iz Zagreba sa usta-
{ama na pokoq
oko nad Srbima. Pored moga brata u zatvoru u Pazari{tu ubijen
je narednik @igi} iz Gospi}a. To je pri~ala mojoj majci Ana â~i}, gostioni-
~arka iz Pazari{ta koja joj je rekla, da kad su klali moga brata da su rekli da
koquu Veqka
Ve ka Qu u{tinu, kapetana, koji ima 36 godina, a me|utim moj brat ima 20
godina. Ili su bili u zabludi da ne znaju}i koga koqu u ili iz besa, {to nisu
uhvatili Veqka,
Ve ka, aludirali su na wega koqu}i Nenada.
Moju sestru Desanku Qu u{tinu, kand. prava, zbog toga {to je traìla bra-
ta Nenada gde se nalazi, rekli su joj da ne znaju a ona im rekla da moraju zna-
ti i dodala je: „Sv
„Svaka sila za vremena i va{a }e usta{ka prestati.“ Odmah su
je uhapsili i javno je u hotel „Evr
„Evropi“ o{i{ali i poslali u logor, odakle se
jedva izbavila,
ila, jer ju je kradom pustio jedan usta{a, Pudi}, kome je obe}ala da
}e se udati za wega, ako je bude spasio. Pudi} je poznat kao komandant logora i
krvolok, pa ne bi ni wu u po{tedio da ga nije prevarila. Mog oca \uruuru Qu
u{ti-
nu, brija~a, uhapsili su 25. juna 1941. godine i posle sedam dana transportova-
li u Jadovno gde je, kako ~ujem, zaklan iako je imao 66 godina. Dok sam bio u za-
tvoru u Gospi}u, doneo mi je jedan Hrvat ka`w a` enik, koji se tako|er isticao
u mu~ewu u Srba, ka{iku i kazao mi: „„Evo
Evo ti tvoja ka{ika.“ Odgovorio sam mu da
imam svoju ka{iku i da ona nije moja. On mi je odgovorio da moram da je pri-
mim jer je moja. Odgovorio sam mu da su mi sigurno oca poslali transportom, na-
{to je on nemo klimnuo glavom i oti{ao.
Poznato mi je da je kroz gospi}ki zatvor, dok sam ja bio u wemu, pro{lo
oko 120 000 Srba, osim onih koje nisu dovodili u zatvor, ve} ih odmah sa stani-
ce vezane odvodili, bacali u jame i ubijali jer su ih lak{e klali, po{to su
bili umorni.
U zatvoru od batina je umro Milivoj Zec, Zec, zvani îko, po zanimawu u ~i
~i-
novnik sreskog na~elstva u Gospi}u,i}u, koga su u dve sa{ivene vre}e strpali i
poslali u nepoznatom pravcu. Kad je Srbin, koji je {io vre}e zapitao za{to
dve vre}e zajedno ima da sa{ije, odgovoreno mu je da su potrebne za p{enicu.
Ka`w
a` enik Prpi} Pavao rekao mi je da je Milivoje Zec sigurno ubijen i u te
dve vre}e stavqen.
v en.
Kad sam izi{ao iz zatvora, saznao sam da se sada u Gospi}u nalaze samo
porodice srpske: Qi iqak,
ak, Vujnovi}, Pjeva~, i pojedine ène sa nejakom decom,
svega 50-100 du{a, od svega 3 000 qudi.
Poznato mi je da su katoli~ki sve{tenici vr{ili preko usta{a, a naj-
~e{}e sami, presiju nad Srbima u ciqu u prevj
evjeravawa,
a, s napomenom da time
spasavaju ìvot i da }e imati puna prava kao i Hrvati. Jedan od takvih jeste
i ùpnik Dragutin Kukoq uko iz Gospi}a, koji je mogao spasiti Srbe iz Gospi}a,
samo da je hteo. Poznato mi je da se uvek sastajao sa velikim ùpanpm Frkovi-
}em iz Gospi}a, koji je poznat kao veliki krvnik Srba, a pogotovo zadwe d e vreme
eme
kada je re~eno da }e ponovo do}i usta{e u Gospi}. I sam sam bio prisiqen en od
Kukoqa a da pre|em u katoli~ku veru i on me li~no preveo govore}i da }u na taj
na~in biti po{te|en smrti. Kad sam pre{ao i saznao da dolaze usta{e i da }e
sve poklati, i one koji su pre{li i one koji su ostali i daqe e u pravoslavnoj
veri, ponovno sam se obratio k wemu i molio ga za za{titu na { {to
to mi je on re-
kao da je on govorio sa velikim ùpanom, ali da oni pojedincima ne mogu u na-
letu zabraniti {to }e u~initi nego da se spa{avam sakrivawem. em. Posle ovoga
odgovora sam morao da pobegnem u Italiju. To se desilo 24. aprila 1942.
1942. godine
gde sam boravio u raznim mestima, kao u Kistawu,, Zadru, Skradinu, [ibeni-
ku itd. puna dva meseca. Primetio sam da je odnos Srba i Hrvata pod Italija-
nima i daqe e dosta sno{qiv,
{ iv, jer je sav usta{ki olo{ pobegao u Hrvatsku. Isto
tako primetio sam da pravoslavni sve{tenici vr{e slu`bu kao i ranije.
Katoli~ki sve{t {tenik iz Bori~evca kod D. La Lapca, poznatog katoli~kog
sela koje se naro~ito istaklo u gowe ewuu Srba, tako|e je bio jedan od glavnih
usta{kih saradnika u pokoqu u Srba. Tako meni izgleda da sav ovaj pokoq
oko Srba,
naro~ito nad pravoslavnim sve{te {tenstvom, vr{en je s verskog gledi{ta i sve
ovo nosi karakter jednog verskog rata. Na pr. video sam da su mnoge crkve od
Hrvata ru{ene iz mitraqeza i topova kao suvajska, do dowolapa~ka idr. Pozna-
to mi je da su i mnoge crkve paqenenee zajedno sa vernicima unutra. Skoro sve
su obesve}ene tako da su ili pretvorene u usta{ke {tale ili u wima vr{ene
nu`de.
Da sve ovo ima karakter verskog rata, i ovo za dokaz sluì: K Kad
ad je jedan
Srbin pitao u zatvoru usta{kog straàra Nikolu Sveti}a i}a za{to je u zatvoru
kad nije ni{ta kriv, ovaj ga je pitao {to je. Odgov
ovorio mu je da je pravoslavac,
na {to mu je ovaj opsovao majku i rekao: „Pa
„Pa zato {to si to.“
Svakog dana kada su nailazili usta{e, svi su Srbi morali u samicama
ustajati i skidati kapu i vikati: „Hva
„Hvaqenen Isus i Marija.“ Obavije{ten sam
da su se mnogi Hrvati odmetnuli u {umu a me|u wima ~ak i usta{e i pri{li
partizanima sa namerom da bi izgladili onaj pokoq oko {to su ga u~inili nad
Srbima i da bi se za{titili od Srba ~etnika koji vr{e odmazdu nad Hrvati-
ma samo usta{ama i wihovim porodicama. Kad su se pojavili partizani u oko-
lici Gospi}a, usta{ama je ovo zgodna prilika da se za{tite od ~etnika od ko-
jih im je pretila opasnost, pa su mnogi pri{li partizanima. Npr. poznat je
usta{a Leo, narednik autista iz Gospi}a, za koga sam saznao da je pobegao u
{umu...120
Beograd, 29. jula 1942.

Milan \. Qu u{tina v.r.
[ef
ef por
oreske uprave u D. Lapcu
120
Daqi
Da i dio izjave je ispu{ten po{to se ne odnosi na logor Jadovno.
Br. 5
58
Izjava Darinke Radmanovi}, u~enice u~iteq

ite ske {kkole iz Gospi}a,
o zlo~inima usta{a
a a nad Srbima koje su hapsili u Gospi}u
i onima koje su dopremali u logor Jadovno iz drugih
krajeva NDH u aprilu i maju 1941. godine121
ZAPISNIK
Sastav
vqen
en u Komesarijatu za izbeglice u Beogradu 13. oktobra 1942.
Mene je slom Jugoslavije zatekao u Gospi}u. Odmah po uspostavi NDH,

hrvatske vlasti su svim u~enicima Hrvatima u Gospi}u dali vojne pu{ke. Ta-
ko da su bili vojni~ki oboruàni u Gospi}u Hrvati, |aci U~ite iteqske {kole
i gimnazije.
\ac
aci
i su ovako oboruàni i{li po ulicama i hapsili svoje {kolske dru-
gove Srbe koje su god na ulici sreli, a upadali su i u privatne stanove drugo-
va Srba i odvodili ih u zatvor Okru`nog suda. \aci-H aci-Hrvati su svoje drugo-
ve-S
ve- Srbe u zatvoru upravo na zverski na~in mu~ili i zlostavq v ali. Tako su
me|u ostalima odveli u zatvor i moga ro|aka, |aka gimnazije, Jovi}a Mi}u, i}u, ko-
jega su u zatvoru Okru`nog suda stra{no mu~ili, a me|u ostalim izrezali mu
sa bedra jedne noge noèm meso i u ranu sipali sol. On se je na neki na~in iz-
bavio
avio iz zatvora i sada se nalazi negde u Srbiji.
\aci-H
aci-Hrvati iz Gospi}a svoje pohap{ene drugove Srbe su u zatvoru ne neke
ke
ubijali, a neke kamionima odvodili u Velebit i tamo ih bacali mrtve, a kat-
kada i ìve ili poluìve u bezdane.
Jednoga dana meseca aprila 1941. godine oko 6 sati posle podne sedili su
na klupi pred {kolom |aci U~iteq ite ske {kole, a sa wima i nekoliko |aka gim-
nazije, te se hvalili kako ubijaju Srbe i koliko su ih ve} ubili. Podrobno su
opisivali jedan drugome na koji sve na~in ova ubistva vr{e. Ja sam u blizini
neko vreme stajala i ~ula kako oni to pri~aju. ûla sam kako je Nagli} Zvoni-
mir, koji je onda i{ao u {esti razred gimnazije, opisivao ubijawe e Srba i u
jednom momentu uzviknuo: „K „Kada sam po wemu raspalio, odmah se prevrnuo na
pod“.. Ovo se je odnosilo na jednog wegovog druga, kojega je on ubio. U ovoj grupi
pod“
|aka-Hrvata, koji su se hvalili i opisivali kako su izvr{avali ubistva Srba,
bili su jo{ tri brata Nagli}a i to: Mile, student, zatim navedeni Zvonimir,
|ak {estog
estog razreda gimnazije, i tre}em ne znam ime, zatim dvojica bra}e Ba-
len i to Miroslav i Luka, obojica |aci U~iteqite ske {kole, Mataija, |ak U~i-
teqske {kole, koji je od svih bio najkrvolo~niji. Drugih po imenu iz ove gru-
te
pe nisam poznavala.
Jedne nedeqe e posle podne u prvoj polovini maja 1941.
1941. i{la sam ulicom
sa mojom drugaricom Japun~i} Dragojlom i videle smo tada kako je kraj nas pro-
121
AJ, fasc. 911.
{ao u pravcu kaznione jedan teretni kamion, koji je sa strane i odozgo bio za-
bijen daskama, a preko dasaka preba~ena cerada. Na kamionu preko cerade sje-
deli
eli su tri usta{e, od kojih je jedan bio |ak gimnazije, a dvojica |aci U~ite
iteq-
q-
ske {kole. Nekoliko drugih usta{a sedilo je kraj {ofera. Naro arod
d je vidjev{i
ovaj kamion vikao: „V
„Vode Srbe“ i po{ao za kamionom, pa smo se i nas dve upututi-
le prema kaznioni da vidimo koga su dovezli. Kada je kamion do{ao do kazni-
one, zaustavio se je, a usta{e-|
a{e-|aci odbili su nekoliko dasaka i mi smo videli
tada da su u kamionu leàli svezani Srbi jedan na drugome kao snopqe. op e. Bili
su svezani lancima i konopcima. Svi su bili potpuno iznemogli, a jedan je bio
krvav i po glavi te su nepomi~no leàli. Oko ovoga kamiona najednom se je
stvorila grupa |aka ust
usta{a, me|u kojima sam videla napred ve} pomenute: bra-
}u Nagli}, Balene i Mataiju. Usta{e su Srbima naredili da iza|u iz kami-
ona, ali su Srbi i daqe e nepomi~no leàli, jer su bili isprebijani. Tada
ada je |ak
u~iteq
ite ske {kole, navedeni Mataija, stao kundacima udarati Srbe po le|ima.
Neki Srbi su se tada po~eli micati i jaukati, a drugi su i daqe e nepomi~no
leàli. Tada su Mataija i wegovi drugovi silom Srbe izvukli iz kamiona na
zemqu.
m u. Neki su se Srbi sa zemqe m e digli i teturaju}i kao pijani i{li pred
usta{ama-|acima u kaznionu, a usta{e-|aci su ih pri tome tukli nogama, dok
drugi Srbi nisu mogli i}i, pa su ih usta{e vukli. Mataija je neprestano tu-
kao ove jadnike i govorio: „N„Neka vam sada pomogne kra
kraq Petar“.
etar“. Nas dve smo se
po tome udaqile i oti{le ku}i.
Taj
aj isti dan uve~e sedila sam u avliji sa mojom bakom Teodorom, starom
76 godina, i ~ule smo oko 10 sa ati
ti kako usta{e vode sa èqezni~ke stanice u
kaznionu grupu seqaka. PriPri{le smo do ograde avlije i videle u grupi oko 100
Srba-seqaka, svezanih dva po dva. Me|u ovim seqacima bilo je mnogo starih
qudi. Vodili su ih {est oboruànih usta{a, od kojih je jedan i{ao na ~elu
grupe, jedan otraga i sa svake strane po dvojica. Ust
Usta{e su nare|ivale ovim
seqacima da pevaju ~etni~ke pesme, koje su seqaci morali pevati, a posle to-
ga su ih usta{e kundacima tukli. U ovoj grupi nastao je jauk. Usta{e su svim
seqacima osim toga nare|ivali ~as da tr~e, a ~as da stanu. U zadwem
d em redu i{la
su dva mla|a seqaka, koji su me|u sobom nosili jednoga starog seqaka, koojiji nije
mogao i}i i bio je sav krvav po glavi. Ba{
Ba{ pred na{om ku}om nalazi se bunar
i seqaci prolaze}i kraj ovoga bunara molili su usta{e da im dozvole da se
napiju vode govore}i: „Umr
„Umre}emo od è|i“. Ust
Usta{e im nisu dozvolili da se
napiju vode ve} su im odgovorili: „Ne}ete dobiti vode, jer treba da crknete,
istrebiti }emo vas sve Srbe“.
rbe“
Ovvakvih i sli~nih prizora gledali smo skoro svaki dan dok sam god bi-
la u Gospi}u. Gospi}ki Hrvati izlazili su na ulice smijali se i odobr obravali.
Reetki su bili koji su to osu|ivali, i ti se nisu hteli pojaviti na ulici.
Srbi iz Gospi}a nisu smeli spavati kod svojih ku}a, nego su se preko no-
}i skrivali u poqa a i spavali u ìtu i travi, a po danu dolazili ku}ama i
~im bi videli u daqini koga usta{u, beàli su kao divqe v e zveri. Usta{e su
dolazile po no}i u srpske ku}e i pqa p a~kali ih odnose}i iz ku}a sve tako da su
srpske ku}e ostale za kratko vreme potpuno prazne.
Usta{e su se posluìli varkom samo da bi Srbe izmamili, da po no}i

ostanu u svojim ku}ama, da ih tako lak{e pohvataju.
U tu svrhu izdali su oglas da je poglavnik Paveli} pomilovao sve Srbe
i da se za to moraju svi vratiti svojim ku}ama, pa da im se ne}e ni{ta dogodi-
ti. Srbi su poverovali i povratili se ku}ama, kod kojih su ostajali i po no}i
veruju}i da im se ne}e ni{ta dogoditi. Oboruàni usta{e su onda zalazili po
srpskim ku}ama u Gospi}u i neposrednoj okolici i klali sve {to im je do{lo
pod ruku. Klali su najve}im delom ène i decu jer su mu{karci ve} pre toga
bili odvedeni. Ovaj pokoq
oko izvr{ili su u drugoj polovici maja 1941. Tada su
poklali skoro sve Srbe u Obradovi} Varo{i, o{i, Lipama, Smiqanu, Divoselu, Tu-
ku, Ornicama i îtluku. Mali broj Srba se je beks kstvom
tvom mogao spasiti. Naro~i-
to su stradali Srbi u Lipama. Tamo su posl osle
e toga pokoqaa le{evi srpskih èna
i dece uàsno iznakaèni leàli po putevima i okolo ku}a. Me|u e|u ostalima
leào je tamo kraj ku}e i le{ jedne djevoj~ice koji je noèm bio stra{no iz-
nakaèn.
Ja i moja baka Radakovi} Teodora, stara 76 godina, odlu~ile
ile smo da se spa-
{avamo bekstvom
kstvom u Srbiju. Moja baka je na 29. majaaja oti{la u varo{ da kupi
meni za put ~arape, ali se vi{e nije vratila. Ja sam se isti dan propitivala
{ta je s wom
om pa sam doznala, da ju je zatvorio neki Do{en, sin gostioni~ara Do-
{ena iz Gospi}a.
Ja sam isti dan uve~e, tj. 29. maja 1941. godine, pobegla iz Gospi}a u Za-
greb, gde sam ostala kod jedne moje ro|akiwe e 15 dana, a zatim sam otputovala u
selo Trnavu, srez Nova Gradi{ka, gdje sam kod kod jedne druge moje ro|akiwe,e, koja
oja
je tamo bila u~iteqica, ostala sve do oktobra 1941., kada sam pre{la u Srbi-
ju. O mojoj baki nisam nikada ni{ta ~ula. Sigurno je od usta{a ubijena.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Frkovi} Jurica,
biv{i trgovac a posle Veliki ùpan, Alar Boò, oò, posednik i wegov sin Ivi-
ca, biv{i mornar, Alar Petar, posednik i wegov sin Nikola, ola, moler, Mataija,
mlinar i wegov sin ve} spomenuti Mataija, |ak U~iteq ite ske {kole, Bala},12 122
student muzi~ke {kole i wegova bra}a Luka i Miroslav, |aci u~ite iteqske {ko-
le, tri brata Nagli}i
i}i,, od kojih su dvojica |aci gimnazije, a jedan student {u-
{u
marstva, dvojica sinova Tomq m enovi}a Jurice, gostioni~ara, od kojih je jedan
bio u emigraciji u Italiji, brat velikog ùpana Frkovi}a, koji je po zani-
mawu u trgovac, a kojemu ne znam ime, te vi{e drugih, kojima ne znam imena.
Drugo ni{ta mi nije poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se i za-
kleti.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Svedok:

Rodi} \uro,
ro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Radmanovi} Darinka, s.r.
122
Balen.
Br. 59
Izjava Marije i Milice Vujnovi} o zlo~inima usta{aa a u Divoselu

i u logoru Gospi} tokom 1941. godine123
Zapisnik
Sastav
vqen
en u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike u Beogradu
18. aprila 1942.
Odmah posle uspostave NDH pojavili su se u Gospi}u usta{e pod vod-

stvom Frkovi} Jurice, trgovca iz Gospi}a. Oni su odmah hapsili Srbe iz Go-
spi}a, zatvarali ih i tukli, a posle toga po no}i kamionima odvozili u nepo-
znatom pravcu i o wihovoj sudbini nije se posle ni{ta saznalo.
Hap{ewe e i odvo|ewee Srba u Gospi}u provedeno je onako kako je u svojoj
izjavi i zapisniku od 17. aprila 1942. godine iskazala Basari} Jelena, svr{e-
na u~enica gimnazije iz Gospi}a, ~iji iskaz nam je predo~en.
Na pravoslavni Uskrs, tj. 20. aprila 1941. prvi put su do{li iz Gospi}a
usta{e u na{e selo Divoselo. Tada ih je do{lo oko 20 naoruànih vojni~kim
pu{kama, te jednim mitraqezom. Traìli su od Srba oru`je. Ovu grupu usta-
{a vodili su Tro{eq
o{e Luka i Ivan, zemq m oradnici iz Divosela. U ovoj grupi
usta{a bili su jo{: Do{en Toma, gostioni~ar iz Gospi}a, i Pavi~i}, trgova-
~ki pomo}nik iz Gospi}a. Imena drugih ne znamo. Tada su uhapsili Ribara
Nikolu, zemqm oradnika iz Divosela, strpali ga u kamion i sa sobom ga poveli u
Gospi}. Usput su ga do Gospi}a strahovito tukli, a pred Gospi}om ga ubili.
U maju 1941. dana se ne se}amo, do{lo je 30 usta{a iz Gospi}a u Divoselo elo
i tu su se nastanili u zgradi osnovne {kole. Srbi iz Divosela morali su ih
hraniti. Ovi usta{e bili su pod komandom napred navedenog Tro{eqa a Luke.
Srbi su morali ovim usta{ama za hranu besplatno nositi jawce, ce, jaja, kruh i
sve {to su oni zahtijevali. U ovoj grupi usta{a bili su jo{ Paveli} Luka i
Do{en Joso, zemqm oradnici iz Gospi}a, a ostale usta{e bile su iz Peru{i}a.
Usta{e su tada hapsili Srbe iz Divosela i odvodili ih u svoj stan i ta-
mo ih tukli i ubijali. Tako su uhapsili Bjegovi}a Dmitra, Potkowaka Milu,
Obradovi}ai}a Jovana, Potkowaka Petra, Gembi}a \uru,
uru, sve zem
mqoradnike iz Di-
vosela, te Krajnovi}a Marka, Kri~kovi}a Savu, Jawi}a Branka i Krajnovi}a i}
Nikolu, zemqm oradnika iz îtluka, op{tina Gospi}. Wih ih su odveli u usta{ki
stan u zgradu osnovne {kole, tamo ih sve stra{no tukli i zlostavq v ali. Bjego-
vi}a Dmitra, Potkowaka Milu, Obradovi}a Jovana i Potkowaka Petra ubili
su u samoj zgradi osnovne {kole, a ostali su prevezeni u kaznionu u Gospi}, i
oni su posle iz kaznione odvedeni u Velebit i od tada se za wih ih ne zna.
1. juna 1941.
1941. rano ujutro, dok smo jo{ svi spavali, do{li su do na{e ku}e
dvojica usta{a, od kojih se jedan zvao Pe}ina a drugi Mi}o, a oboj ojica su ro
rodom
dom
123
AJ, fasc. 919.
iz Peru{i}a. Bili su obojica pijani. Oni su lupali na na{a vrata i na wiho-

vu lupu probudila se na{a majka i pitala ko lupa. Kada su se oni javili da su
usta{e, na{a majka im je otvorila ku}na vrata. Odmah su pitali gde su mu{-
karci, a na{a majka je odgovorila da jo{ spavaju. Oni su zahtevali da se mu{-
karci odmah probude. Probudili smo se i mi svi uku}ani i to: na{ otac Niko-
la, star 57 godina, bra}a Pajo star 26 godina, Dmitar star 24 godine, i Andri-
ja star 16 godina, nas dvije sestre i jo{ tre}a sestra Ruìca stara 21 godinu.
Bra}a Pajo i Dmitar ~im su se obukli iza{li su na usta{ki poziv pred ku}u.
Usta{e onako pijani odmah su pucali i ubil ili
i brata Paju. Brata Pajaju
u ubio je
usta{a Pe}ina. Drugi usta{a htio je ubiti brata Dmitra, ali je on u zadwi d i
~as istrgao iz wihovih ruku pu{ku i opalio prema usta{i ali ga nije ubio,
nego samo ranio. Usta{a Pe}ina hteo je da ubije brata Dmitra, ali sam ja Vuj-
novi} Milica, zadwi d i ~as prisko~ila i odbranila brata. Brat Dmitar pobegao
je zatim u {umu. Brat Pajo nije bio odmah mrtav, nego te{ko rawen, en, pa su ga
na{i ro|aci poloìli na kola i hteli odvesti u Gospi} u bolnicu, ali je po-
la sata posle toga umro i wegovo telo su ro|aci dovezli natrag u Divoselo.
Pola sata posle ovoga doga|aja do{la je na{oj ku}i grupa od 25 usta{a.
îm
im su se usta{e primakle na{oj ku}i, sestra Ruìca pobegla je od ku}e i ni-
je se vi{e vratila. Usta{e su u ku}i tukle na{e roditeqe, e, na{eg brata An-
driju te nas dvije sestre. Posle toga su nas odveli sve u usta{ki stan i tu na-
stavili tu}i. S nama su doveli u usta{ki stan jo{ strica Vujnovi} Petra, sta-
rog 85 godina, koga su zatekli bolesnog u krevetu, Vujnovi} Marka, na{eg stri-
~evi}a, Po~u~a Boù où i Jerkovi}a Todu. U usta{kom stanu su nas sve skupa za-
tvorili u jedan podrum i tu nas uàsno tukli sa kundacima, kolcima i uà-
sno gazili nogama. Na{eg oca Nikolu, majku Anicu, strica Petra i Po~u~a Bo-
ùu isti dan su usta{e batinama ubile, a nas uve~e onako isprebijane kamio-
nima prebacili u kaznionu u Gospi}.
U Kaznioni u Gospi}u bile smo oko 2 i 1/2 meseca i celo to vreme nismo
uop{te po nikom preslu{avane.
Za vreme na{eg boravka u kaznioni u Gospi}u bilo je tamo mnogo zatvo-
renih Srba. Wih ih su usta{e svaki dan tukli, a mnoge i ubijali. Tamo smo vide-
le jednoga dana kako je jedan zato~enik Srbin, koji je izlazio u dvori{te kaz-
nione hteo pri}i do ~esme i napiti se vode, ali ga je usta{a u tome spre~io i
iz pu{ke ubio. Ispalio je u wega jo{ dva hica, a zatim ga je jo{ noèm probio.
obio.
Svaku no} smo slu{ale kako usta{e u }elijama tuku Srbe, a oni pod udarcima
jau~u i stewu.u. êsto puta smo morale prati patose od }elija, koji su bili pot-
puno krvavi, i zidovi od }elija su bili uprskani krvqu.
v u. ]elija u kojoj smo mi
spavale, bila je tako|er uprskana krvi.
Iz kaznione iz Gospi}a usta{e su svaki dan odvodili dva do tri tran-
sporta Srba za Velebit. U svakom transportu bilo je 50 do nekoliko stotina
Srba. Jedan transport i{ao je pre podne a drugi posle podne. Srbe odvo|ene sa
transportom za Velebit, usta{e su svaki put pre toga postrojili na dvori{te,{te
povezali im ruke ìcom, a zatim ih stezali sa jednim spojivim lancem i tako
ih tjerali u Velebit. Po koji dan spremali su po tri transporta Srba za Ve-
lebit. U kaznionu stizali su svaki dan novi transporti Srba, koji su tamo do-
vo|eni iz svih krajeva tako da je kazniona bila svaki dan puna, jer koliko je
odvo|eno, toliko je novih dovo|eno. Srbi koji su transportima dovo|eni u kaz-
nionu, bili su ispretu~eni i krvavi.
Oko 20. augusta 1941.
1941. otprem
mqene smo transportom iz Gospi}a u Jastre-
barsko. S nama je tada istim transportom bila otprem mqena i Basari} Jelena,
svr{ena u~enica gimnazije iz Gospi}a, te daqe e usvajamo u celosti iskaz, koji
je ona dala u svom zapisniku o saslu{awuu 17. aprila 1942.
1942. godine, a koji nam je
iskaz danas predo~en. Jedino nadodajemo wezinom iskazu da su u logoru u Kru-
{~ici vr{ili slu`bu i neki usta{e iz Like koje mi poznajemo i to: [uper
Milan, [uper Nikola, Do{en Marko, Do{en Stipe, svi zemq m oradnici iz se-
la Rizvanu{e sreza Gospi}.
Na{ brat Andrija koji je isto po usta{ama odveden sa nama iz Divosela
i otpremmqen
en u Gospi} u kaznionu, posle je iz Gospi}a otpremqen
m en u Jasenovac
u logor gde je, kako smo to ~ule, umro.
Drugo ni{ta nemamo za iskazati, a na iskazano i pro~itano nam moèmo
se zakleti.
Vujnovi} Marija, s.r.
Vujnovi} Milica, s.r.
Br. 60
Izjava Du{
u ana Aramba{a i}a o zlo~inima usta{a
u Divoselu tokom 1941. godine124
1941.
Moja parohija Divoselo u op{tini Gospi} u Lici, Hrvatska, imala je oko

3000 stanovnika pravoslavne vere.
Uslijed nezapam}enog terora i progona od strane „ust
„usta{a“ nad srpskim
pravoslavnim narodom a naro~ito nad nama sve{tenicima u Lici i Krbavi u
Hrvatskoj, morao sam i ja kao posleddwii sve{tenik, koji sam ostao u Lici, u ar-
hijerejskom namjesni{tvu Li~kom izbje}i iz svoje pa arrohije dana 1. jula 1941.
zbogg op{te
zbo p{te opasnosti po goli
oli ìvot, jer da nisam u posleddwii moment izbjegao,
bio bi ubijen.
Na sam Uskrs oko podne do{li su u Divoosselo na kamionu, na kome je bio
mitraqez,ez, „„ust
usta{e“ iz Gospi}a, pretraìli i ispreturali sav parohijski
stan, pona{aju}i se grubo, tako da sam mislio da }e me odmah odagnati. Ali na
moju sre}u bilo je do{lo sa „„ust
usta{ama“ na kamionu i dvadesetak talijanskih
vojnika sa jednim oficirom,
irom, koji su se prema meni vrlo uqu udno i ispravno po-
nijeli, da im to ne mogu zaboraviti dok sam ìv jer meme to spasilo da nisam od
strane „ust
„usta{a“ uhap{en { {to
to znadem dobro govoriti talijanski, pa sam tako
od
d strane talijanskih vojnika i wihovog oficira bio za{t {ti}en.
i}en.
124
AJ, fasc. 910.
Toga dana na Uskrs poslije podne, odagna{e „ust „usta{e“ seqaka Nikolu Ri-
bara i ubi{e
i{e pokraj puta prema Gospi}u blizu izu {ume Jasikovac. Zbog ubistva
pokojnog Nikole Ribara u{ao je u narod moje parohije pani~an strah.
Dana 7. juna 1941.
1941. do{lo je u mojuoju parohiju kao stalna usta{ka postaja 25
„ust
usta{a“,
a{a“, koji su se istoga dana smjestili u osnovnoj {koli. Selo im je dalo
sav namje{taj, krevete i posteqinu a za wihovu hranu odre|eno je, da svaka
imu}nija ku}a
u}a redom daje hranu.
Sutradan, 8. juna 1941.
1941. na Duhove prije podne, premetnuli su „„ust usta{e“
svu crkvu od sv. oltara do zvonika, vade}i ~ak iz ikonostasa sv. ikone misle-
}i, da {togod ima unutra. Istoga dana uhvatile su „ust „usta{e“ nekoliko vi|eni-
jih seqaka, a sutradan odagnali u zatvor u Gospi}.
Na Duhovski ponedeqak ak 9. juna 1941.
1941. bila je hramovska slava u filijal-
noj crkvi u Ornicama i kada sam do{ao tamo da sluìm sv. liturgiju, nisam
na{ao kod crkve nikoga, osim jedne jedine ène. Koliko je pani~an strah u{ao
u narod
arod vidi se najboqe e iz toga, {to se niko nije ufao
ufao do}i crkvi, boje}i se da
}e izgubiti glavu.
Poslije nekoliko dana „ust
„usta{e“ uhapsi{e i odagna{e u zatvor u Gospi}
jo{ nekoliko seqaka iz zaselaka Orn rnice i îtluk, isto moje parohije divo-
selske.
Iza toga nastali su sve teì dani po srpski narod u mojoj parohiji i po
mene. Stalne premeta~ine, zabrana kr{tewa a djece, motivacija, da ih ne treba
kr{tavati u na{oj sv. vjeri, jer da i onako sav narod mora pre}i u rimokato-
li~ku
~ku vjeru, ako ho}e da ostane kod svoje ku}e, na svojoj zemqi. m i.
Usta{ki povjerenik Luka Tro{eq o{e stalno je govorio narodu da prelazi
na rimokatoli~ku vjeru, ~im pr prije, jer da }e kasnije biti kasno. Odre|eno je
svakodnevno zvowe ewee u jutro, u podne i ve~er kao i kod rimokatolika.
Dne 14. juna 1941. meni je od strane drugog usta{kog povjerenika Roka Tro-
{eqa,a, koji se li~no dovezao pred parohijski stan, nare|eno da do sutra „mo- „mo-
ram obrijati bradu, jer da ta brada ne vaì i da pravoslavnih popova ne tre-
ba“. Ako se do sutra ne obrijem, da }e me on na suvo obrijati. Prvi povjerenik
Luka Tro{eq
o{e rekao je li~no mojoj èni Mariji, da mora pre}i na rimo-k imo-kato-
li~ku
~ku vjeru a tako|e i ja, pak da
da mogu biti rimokatoli~ki pop ili u~iteq, ite , u
protivnom da znam {to me ~eka.
Uslijed terora i pr pritiska nekoliko se porodica prijavilo mo molbom sre-
skom na~elstvu za prelaz u rimokatoli~ku vjeru.
Slu{aju}i svaki dan o progonima, hap{ewima i ubijawima, nemaju}i ni-
kada mirna sna, o~ekuju}i svaki ~as kada }e „„ust usta{e“ do}i po mene, jer sam je-
dini od sve{tenika jo{ ostao u Lici, poslao sam moju ènu Mariju mome po-
znaniku katoli~kom sve{teniku profesoru katiheti Nikoli Ma{i}u i}u u Go-
spi} da ga upita, mogu li se nadati da }e se prilike okrenuti na boqe, e, tj. da
li }e prestati progoni i hap{ewa. a. On joj je odgovorio da mu je ào {to mi ne
moè pomo}i i da je najboqe e da se uklonim i to ~im prije tim boqe. e.
I poslije toga ja sam ostao na du`nosti sve do dana 1. jula 1941. 1941. kada su
„ust
usta{e“ po~ele hapsiti sve biv{e odnosno otpu{tene àndarme, finance,
policajce i ostale slu`benike, kojih je bio ve}i broj iz Divosela. Toga je da-
na jedan biv{i financ ubijen a jedan „ust„usta{a“ rawen. en. Tada „„ust
usta{e“ zaokru-
ì{e selo, nasta hap{ewe e qudi, èna i djece a do|o{e kamioni i „d „domobran-
ci“ iz Gospi}a. Ubi{e jednog mladi}a, Jovu Rastu, koga su pozvali da im po-
kaè put.
ûuv{i {ta se sve dogodilo, sklonio sam se u îtluk kod moje punice.
îm
im sam ja oti{ao ve} su „ust
„usta{e“ do{li u par arohi
ohijski stan da me traè, ali me
nisu na{li. Moja èna Marija po{aqe e mi poslije podne poruku da bjeìm u
Gospi} ako mislim da sa~uvam glavu, a ja 1. VII II 194
1941.
1. pred ve~er, umaknem u Go-
u}i a 2. VII
spi} i sklonim se u jednoj ku}i II u ve~er uspije mi da odem iz Gospi}a.
Da nisam umakao bio bi stradao, jer bi „„ust usta{e“ svoju mr` r`wuu i gwev
g ev
iskalili na meni kao srpskom sve{teni iku,
ku, a da ne bi ni mene, jedinog jo{ osta-
log sve{tenika, po{tedili, dokaz je {to su nekoji zatvoreni a nekoji, kako sam
~uo, na pravdi Boga ubijeni.
Napomiwem em da je moje pona{awe e za cijelo vrijeme moga slu`bovawa a bi-
lo prema rimokatolicima ispravno, a moj odnos prema rimokatoli~kom sve-
{tenstvu pun najve}eg po{tovawa a i bratske qubavi, ali to mi svejedno kod
„ust
usta{a“ nije pomoglo.
Ja sluìm kao sve{tenik
enik ve} dv
dvadesettre}u godinu, star sam 49 god.god. imam
imam
ènu i {estero dece neobskrbq r ene. Ni{ta sa sobom nisam donio, sve mi je
ostalo u Divoselu.
Kragujevac, 15. maja 1942. Jerej
Du{an Aramba{i}, s.r.
paroh divoselski,
arh. namjesni{tvo Li~ko, eparhija
Gorwo-ka
o-karlova~ka
Br. 61
6
Izjava Dmitra Stani}a iz sela Vedro Poqe e kod Gospi}a o stradawu

Srba u wegovom kraju u vremenu od aprila do avgusta 1941. godine125
Zapisnik
Sastavqen
v en u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike
u Beogradu 24. jula 1942.
Moje selo Vedro Poqe e je malo selo sa dvadesetak ~isto srpskih ku}a. U
blizini je Divoselo, mnogo ve}e srpsko selo.
U ~asu sloma bio sam na vojnoj du`nosti u Doboju. Tek za osam dana sti-
gao sam ku}i. U prvo vreme posle sloma nisu se u na{em selu ni u bliòj oko-
125
AJ, fasc. 919.
lici primijetile nikakve promjene. Usta{e su po~ele nailaziti iz Gospi}a,

ja ih poznavao nisam, traè}i i kupe}i oru`je po selu. Usput su govorili da
}e biti mir i red, i da nitko ne treba da strahuje, ako bude po{tivao novi red
i pokoravao se zakonima. Mi tome nismo verovali, jer su se ve} po~eli prono-
siti glasovi o zverstvima i ubistvima Srba u Hrvatskoj. Zato smo ìveli u
strahu o~ekuju}i sa zebwom
b om nove doga|aje.
Pro~ulo se bilo da usta{e u Gospi}u hapse najprije sve vi|enije Srbe,
a posle sve ostale redom, da ih odvoze u nepoznatom pravcu. Kasnije se ~ulo da
su svi gospi}ki Srbi pobijeni i ba~eni u jednu jamu kod Sinca.
Usta{e su po~ele ponovo dolaziti u na{e selo ovaj put traè}i prste-
wee i drugu zlatninu i gotovinu. To su kupili a da nisu davali potvrda tvrde-
}i da }e to biti kasnije sve vra}eno. Jasno je bilo da je to obi~na nekontroli-
sana pqa
p a~ka.
Ipak smo tako u relativnom miru proìveli do pol olovine jula kada je
jednoga dana do{ao u selo kamion sa desetak usta{a iz Gospi}a. Odveli su sese
qake Peru Bjegovi}a i Milu Potkowaka toboè na saslu{awe e u Divoselo, gde
su u {koli usta{e imali svoj stan. Nakon kratkog zadràvawa a odvezena su ta
dvojica prema Metku u {umu „Im „Imovina“ i tamo nakon zve
zverskog
rskog mu~e
u~ewa a pobije-
ni i zakopani. To se kasnije otkrilo tako jer su qudi kri{om tu jamu otkopa ali
li
i na{li 40 iznakaènih le{eva Srba iz okoline koji su za ìvota bili stra-
hovito mu~eni. Me|ue|u tima bila su i na{a dvojica seqaka.
Posle toga zavladala je u svim
svim selima panika u o~ekivawu u novih zver-
stava i ubistava. Pojedinci su ve} po~eli beàti u {ume i sakrivati se na
razne na~ine. Vesti o masovnim ubistvima Srba su se dnevno mnoìle.
Koncem jula do{li su u na{e selo Jakov Blaèvi}, advokat pripravnik
iz Gospi}a, Dane Vujnovi}, student iz Divosela, Mile Po~u~a, stolar, i Jure
Nagli}, student, obojica iz Gospi}a. Sazvali su seoski skup i predloìli da
se celo selo skloni u {umu jer da predstoji navala usta{a u selo radi op}eg
pokoqa.a. Istovremeno su pozvali mla|e qude da po|u sa wima u Divoselo i da da
tamo pobiju usta{e koji su se zadràvali u {koli. Qudi su zaista na to poku-
pili svaki svoju familiju, stoku i hranu koliko su mogli, i po{li u {umu, da
spase goli ìvot. Improviziran je logor na proplanku zvanom Kru{kova~a. Tu
se je sleglo mno{tvo naroda iz na{eg sela, Divosela, Ornica i îtluka, moglo
je biti preko 3.000 qudi.
Me|utim spomenuta ~etvorica su sa tridesetak na{ih mladi}a navali-
li na usta{ki stan u {koli u Divoselu. Trojicu usta{a su ubili, a sedam-osam
usta{a je pobeglo u Gospi}.
Mi smo tamo logorovali na Kru{kova~i desetak dana. Jednog jutra rano u
zoru opkolile su usta{e ~itav logor i otvorili èstoku paqbu pa bu iz pu{aka i
mitraqeza. Nastala je strahovita panika, sa svih strana ~uo se je lelek, ène
i deca beàli su izbezumqm eni na sve strane, a usta{e su klali i ubijali koga
su stigli. Tu je stradalo oko 1.500 qudi, èna i dece. Ostatak od preko hiqa-
du du{a spasio se bijegom. Svi smo bjeàli prema Metku. Me| e|uu nama je bilo
mnogo rawenih. Oko Metka nas je presreo Bogdan Keki}
eki},, gostioni~ar iz Gospi-
}a, koji je preuzeo vo|stvo

|stvo na{e grupe i poveo nas prema jugu. Mnogi su ostaja-
li u usta{kim selima kod poznanika i ro|aka.
Tako sam ja ostao u Radu~u kod tetke. Susretali smo italijanske vojnike
koji su rawenike prihvatali i otpremali kamionima u bolnice u Dalmaciji.
I na{a jedna grupa uputila se u Dalmaciju.
U Radu~u sam ostao do konca augusta. Tu je bilo mirno jer se usta{e nisu
vi{e usu|ivale i}i po selima boje}i se italijanske vlasti, ali i na{ih qu- u-
di koji su se bili spremili na otpor.
Koncem augusta pozvale su talijanske vlasti sve izbegle Srbe
rbe da se vra-
te svojim ku}ama garantiraju}i da im se ne}e ni{ta dogoditi, ~ak da }e im se
vratiti i imovina.
Tako sam se pored ostalih vratio i ja ku}i. Kod ku}e sam na{ao gole zi-
dove, sve je bilo opqa
op a~kano i odvezeno. U ~itavom selu tako. Talijanske vlasti
su dodu{e pozivale Hrvate iz okolnih sela da vrate Srbima oteto dobro, jer
su ga oni prisvojili, no bez uspeha. Kasnije su talijanske vlasti traìle po
hrvatskim selima stoku i ostalu srpsku imovinu, no ni to nije imalo zna~aj-
nijeg uspeha. Na{lo se je po koje marvin~e u selu.
Mi smo se sna{li kako smo umeli i znali ìve}i oskudno, od malo krum-
pira i kukuruza pa smo tako protaborili ~itavu zimu. Niko nas nije dirao.
S prole}a je zapo~ela partizanska akcija u {umi. ûli smo da tom akci-
jom rukovode pomenuta ~etvorica na ~elu sa Jakovom Blaèvi}em. Po~ele su
borbe sa talijanskim vlastima, to je urodilo zlim posledicama za nas koji smo
mirno ìveli u selima. Talijanski vojnici gone}i partizane dolazili su u
sela, odvodili stoku, palili ku}e, ne pitaju}i ko pomaè partizane, a ko ne.
Tako je u na{em selu popaqeno 14 a u Divoselu 30 ku}a. Sli~no se de{avalo i
u drugim selima.
Borbe su nastavqv ene sa promenqn ivim rezultatima, ali sa sigurnim
{tetnim posledicama za srpska sela koja su dnevno sve vi{e stradavala. To
me je ponukalo da napustim svoje selo i da ovamo prebegnem. Dobio sam nekako
talijansku propusnicu i sa wom om se provukao do Zemuna i pre{ao ovamo. To je
sve {to znam.
D o v r { e n o.

Dr. Mrvo{, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Stani} Dmitar, s.r.
Br. 62
Izjava Milice Krajnovi} o preseqavawu u Srba iz sjevernog dijela

tvu u logoru Gospi} u julu 1941. godine126
Zagreba i o zato~eni{tvu
ZAPISNIK
SASTAV
VQEN
EN U KOMESARIJATU ZA IZBEGLICE I PRESEQENIKE
U BEOGRADU 16. aprila 1942. godine
KRAJNOVIOVI] MILICA, radnica iz Zagreba, ro|ena 1915. u selu ît- it-

luk, op{tina i srez Gospi}, k}i Jov ovana
ana i Marije, neudata, nakon { {to
to je opome-
nuta na iskaz istine iskazuje slijede}e:
Od 1935. godine ìvela sam stalno u Zagrebu kao radnica, najpre u raz-
nim piqa arskim radw d ama, a posle toga u mlekarskim. Zadwi d i moj posao bio je u
mlekarskoj
rskoj radwi
d i u Trwa anskoj cesti broj 56.
Kad je iza{la odredba od zagreba~ke policije da se Srbi i @idovi imaju
iseliti iz sj
sjevernog dela grada, ja sam se preselila iz mojeg stana u Petriw-
skoj ulici br. 26, jer sam se bojala tamo stanovati kao Srpkiwa,, pa sam se nasta-
nila u Trwu u – Pete Wivice broj 21. 4. 4. jula 1941.
1941. godine do{la sam na zagreba-
~ku policiju da prijavim svoj novi stan i tamo su me uhapsili. Bila sam u po-
liciji u zatvoru do 13. jula 1941.
1941. kada sam pod straàrskom pratwomt om otprem-
qena u Gospi} i predana op{tini. Op{ti ina
na me je predala u logor
ogor u kaznionu i
tamo sam se u kaznioni sastala sa Basari} Jelenom, svr{enom u~enicom gimna-
zije iz Gospi}a, te Vujnovi} Marijom i Milicom iz Divosela, op{t p{tina i srez
Gospi}, sa kojima sam istovremeno transportovana iz Gospi}a u Jastrebarsko
pa sam s wima pre{la i sve ostale logoore re kao i on
one.
e. P
Pr
redo~ena mi
mi je wihova za-
pisni~ka izjava koju usvajam u cijelosti i istima nemam da dodam niti bil iloo
{ta da oduzmem.
D O V R [ E N O!
Saslu{ao i ovjerava: Zapisni~ar:

i~ar:
Rodi} \uro,
uro, s.r. A}imovi} Julijana, s.r. Krajnovi} Milica, s.r.
126
AJ, fasc. 919.
Br. 63
6
Izjava dr Ferde ûlinovi}a o uspostavvqa

awuu usta{ke
ke vlasti
u Gospi}u, o prvim hap{e
p ewima, zlostavqa
v awu u i ubijawu
Srba i komunista Hrvata u aprilu 1941. godine127
ZAPISNIK
Zemaq
ema ske komisije za ratne zlo~ine od 5. novembra 1944. godine.
Jaa sam poslije 10. IV 1941. godine udaqen en po usta{ama od moje ranije
du`nosti kao predsjednik Okru`nog suda u Gospi}u, ostao sam u Gospi}u jo{
oko dva mjeseca, sve dok se nisu zlo~ini okupatora i wihovih pomaga~a, usta{a a{a
(~e
(~etnici onda jo{ nisu bili u Gospi}u) razmahali u stra{noj razmjeri. Za
moje vrijeme saznao sam o tim zlo~inima iz neposrednog opaàwa a slijede}e:
Usta{e su po~ele sa hap{ewem em odmah 11. aprila 1941. godine. Uhap{en je
niz srpskih i hrvatskih antifa{isti~kih porodica. Kada me je moj nas asqeednik
dnik
„su
sudbenog stola“ u Gospi}u, ina~e a~e sudija Okr
Okru`nog suda Stjepan Kowikovi},
pozvao 13. aprila 1941.
1941. da mu ja „„pr
predam du`nost“,
u`nost“, a da je on ve} 11
11.. ujutro pre-
pre
uzeo sve sudske ustanove u Gospi}u bez moga prisustva, ja sam morao posjetiti
i sudski zatvor u Gospi}u. Tamo sam vidio veliki broj Srba i Hrvata koje su
usta{e ve} tih dana pohvatali.
Oni su bili smje{teni u malim }elijama tako da nisu mogli niti staja-
ti, nego su spavali oslawaju}i se jedno o drugo stoje}ki, a samo po koji od wih ih
mogao je (kako mi je pri~ao kasnije ubijeni advokat Bogdan Bruji}) nekako ~u- ~u
~e}i spavati. Hranu su dobivali vrlo rijetko, a batine svaki dan. S Saa wima su
postupali zvjerski tuku}i ih gotovo svaki dan.
U zatvoru je bio upravnik moj raniji ~inovnik Stara~ek, a~ek, koji se pona-
{ao prema zatvorenicima ne~ovje~no dopu{taju}i da usta{e tuku zatvoreni-
ke po }elijama i hodnicima zatvora. Too mi je pri~ao dr. Bogdan Bruji} koga su
dan prije usmr}ewa a pustili na slobodu da ga istoga dana poslije podne usta{e a{e
ustrijele
ijele.. Ovo mu~ewe e uhap{enika nisu vr{ili samo Stara~ek i wegovi stra-
àri, te usta{ea{e odre|ene za straù po zatvoru, nego i sami talijanski vojni-
ci koji su pored usta{a dràli straù u sudskom zatvoru zajedno sa usta{a-
ma. To
To sam „pr
„predaju}i
u}i du`nost“ i sam li~no vidio.
Me|utim, za stav Talijana u Gospi}u zna~ajan je slijede}i doga|aj: Oko
20. aprila 1941.
1941. godine uhap{en je direktor gospi}ke preparandije Ilija Opa-
~i} sa svojim sinom Aleksandrom, studentom tr{}anske visoke komercijalne
{kole zvane „Rivoltril“. Kao student ove visoke tr{}anske {k {kole on je bio i
za~laweni fa{ista, to mi je ranije govorio wegov otac, direktor Ilija Opa-
~i}, isti~u}i da se morao za~laniti u fa{isti~ku stranku ako je èlio za-
vr{iti tamo studije.
127
AJ, fasc. 919.
Direktor Ilija Opa~i} prije svog hap{ewa a radio je kod talijanske di-
vizije „„Re“ sa crvenim kravatama i to kao tuma~ u nadi da }e na taj na~in spa-
siti se od pros
osekucija, koje su usta{e otpo~ele u masama protiv Srba i anti-
fa{ista Hrvata. Direktor Opa~i} bio bio je li~no poznat s bro
brojnim talijanskim
oficirima a naro~ito sa komandantom talijanske divizije i komandantom ta-
lijanskog puka ove divizije, kojemu imena ne znam, ali znam da je stanovao u
istoj ku}i gdje je stanovao i direktor Ilija Opa~i}. P Pred
red ku}om Ilije Opa~i-a~i
}a stajala je talijanska straà, ali to nije ni{ta smetalo usta{ama da jedne
no}i do|u dozvolom talijanske straè, a svakako i talijanske komande (koja je
stanovala u istoj ku}i), te da odvedu iz ku}e vezanog direktora Iliju Opa~i-
}a i da ga zajedno s wegovim sinom Aleksandrom, gotovo pored nosa Talijana,
strijeqaju kao Srbina.
Talijanska komanda, naro~ito komandant divizije i puka zvanog „Re“, „ ,
nije tom zgodom upravo ni{ta u~inio da spasi svoga tuma~a Opa~i}a, ve} je iz
svega svakome bililoo jasno da je sve to u~iweno po sporazumu i dogovoru s tali-
janskom komandom. P Poo{to su usta{e no}u upale u stan Ilije Opa~i}a naoru-
àni, pored sve talijanske straè aè pred tom ku}om, jasno je da je sve to u~iwe-
no dogovorno.
Sporazum talijanske komande sa usta{ama o pokoqu u slobodoqubivog ele-
menta u gospi}kom sudskom zatvoru dokazuje ~iwenica da su pored sve straè
talijanske vojske pred tim zatvorom i u hodnicima zatvora, zatvorenici ne
samo zvjerski pred wima tu~eni, nego i masovno odva` aàni
ani kamionima izvan
grada i strijeqani. Za sve to znali su Talijani, ali nisu ni{ta u~inili da
ove zlo~ine sprije~e. Oni su naprotiv sve to pomagali straàre}i pred za-
tvorom i hodnicima, dok su usta{e mu~ili i ubijali zatvorenike. Ov Ovii Tali-
jani, odnosno wihovi straàri, pomagali su usta{ama u zlostavqa v awu u zatvo-
renika.
U gospi}kom sudskom zatvoru izgubilo je ìvot nekoliko stotina qudi
za moje
oje vrijeme kao na primjer trgovac Duki}, advokat dr. Bogdan Bruji}, I Illi-
i
ja Opa~i} i sin mu Aleksandar te mnogi drugi.
Vide}i
e}i ovakav postupak usta{a i wihov o~it dogovor s Talijanima u ci- ci
quu istrebqe
eb ewa a svega {to je slobodoqubivo, ja sam po~etkom juna 1941. utekao
iz Gospi}a.
Pro~itano, potpisano.
Dr
r Ferdo ûlinovi},
ovi}, v.r.
Br. 64
Izjava Josipa Dev~i}a o zlo~inima usta{a

a a u logorima Gospi},
i}
Jadovno,
vn , Slana ovo tokom 1941. godine128
an i Stupa~inovo
Od raspada biv{e Jugoslavije do 4. aprila 1945. godine nalazio sam se

na slu`bi u Gospi}u kod àndarmerijske ~ete kao pisar-magaziner.
Prvi predstavnici vlasti po slomu biv{e Jugoslavije bili su u Gospi i}u
}u
i to: Frkovi} Jurica, veliki ùpan Gacke i Like, a wegov tajnik bio je Ro Ro-
sandi} Josip, oba iz Gospi}a. Gradona~elnik grada Gospi}a bio je @eqko
@e ko Bede-
kovi}, a gradski odbor su sa~iwavali odbornici, tj. vje}nici, i to: Niko Kola-
~evi}, trgovac iz Kaniè-Gospi}, Josip Kri{k {kovi}, brico iz Gospi}a, Joso
Pe}ina, Lovre Dui} i Ivan Bani}, trgovci iz Gospi}a, biqe`nik je bio Mi-
le Frkovi} a blagajnik Marko Pezeq,eze , oba iz Kaniè Gospi}. Stevo Tomq m eno-
vi} iz Gospi}a bio je usta{ki stoèrnik kojega je kroz 2 mjeseca zamij ijenio Jo-
sip Samarxija iz Gospi}a te je na tom poloàju ostao sve do 4. aprila 1945. go-
dine.
ine. Komandant
ndant mjesta bio je domobranski potp tpukovnik Pihler Anton, wegov
zamjenik domobranski satnik Milinkovi} Stjepan, prvi rodom iz Gospi}a a
drugi iz Pazari{ta – Klanac. Ivan Vilhar, usta{ki satnik, docnije bojnik,
nalazio se je u usta{kom stanu u Gospi}u i sluìo je kao tuma~ i veza izme|u
na{ih civilnih i vojnih vlasti s jedne strane i talijanskih vojnih vlasti s
druge strane.
Zapovjednik àndarmerijske ~ete bio je à àndarmerijski major Saj Sajdl
dl
Adolf, rodom iz kotara @upawa a – Srem.
Kotarsku oblast je vodio pristav \ik ikovi}, a istoga je, nakon mjesec da-
na, zamij
ijenio predstojnik Anton Dra{~i} koji je ostao po prilici do konca
listopada 1941. godine.
Zapovjednik talijanske vojske, koja se je nalazila sa sjedi{tem u Gospi-
}u, bio je General Peligro Rafaelo elo,, dok komand
ndant
ant mjesta je bio pukovnik
Fran~esko Sodu Milo, koji je imao preko sebe i civilnu okupacionu vlast.
Odmah po rasulu biv{e Jugoslavije nastalo je hap{ewe e uglednijih pra-
voslavaca i nepoèqnihnih Hrvata H.S.S. kako u samom gradu Gospi}u tako i u
okolnim selima od strane usta{kih oml omladinaca iz Gospi}a pod komandom Fr-
kovi} Jurice i drugova. Pohap{ene qude su dovodili u kaznionu Gospi} na-
vodno radi nekog preslu u{
{ava
avawaa dok preslu{avawa a uop}e nisu vr{ena, nego su
ih odmah u teretne kamione trpali i pod izgovorom da ih vode u Zagreb u logor,
iste su odvezli u pravcu Zagreba od Gospi}a i na putu izme|u Jaw~a a i Li~-
Li~-
kog Le{}a u jednu jamu – bezdan bacili.
Prije bacawa a u jamu ove su qude mu~ili na sve mogu}e na~ine tj. tukli
ih i ubijali sa sik
ikirama, krampovima, drvenim i gvozdenim batovima, boli i
klali sa noèvima, rezali im pojedine djelove tjela, kao i o~i kopali, potom
iz pu{ke i pi{toqa a ubijali, potom u jamu bacali, dok su neke u jamu bacali i
128
AH, ZKRZ, Zh
Zh-37918.
-37918.
ìve, te je poznat slu~aj Sime Kova~a, seqaka iz [iroke Kule, koji je u jamu
ìv ba~en, ali kako se je isti ustavio na jedno dnojj izbo~
o~ini u jami, uspio je iz ja-
me nakon nekoliko dana ìv iza}i-pobje}i i narod ob obavijestiti kuda se qudi
odvode
ode i {ta se sve od qudi radi. Kova~ ova~ je docnije poginuo kao boracorac u redovi-
ma N.O
N.O.V.
.V. Po pri~awu u naroda u ovu je jamu ba~eno ooko ko 700 rodoquba. Ko Kodd ov
ovoga
oga
ubijawa a i bacawa a u jamu najvi{e se je istakao usta{a Stj Stjepan Markovi},
ovi}, tzv.
„Macola“
ola“,, rodom iz Li Li~kog Le{}a, op}ina Sinac, kotar Ot Oto~ac,
o~ac, Hrvat, te je
narod prozvao ovu jamu „M „Macolina jama“.
ama“. Nakon izvjesnog vremena usta{e su
dovozile ìvo vapno i bacali u ovu jamu po qe{inama, jer se ista nalazi bli-
zu glavne ceste i iz iste se je osj osje}ao jak smrad.
Poslije mjesec do dva dana nastalo je u cijeloj Lici masovno hap{ewe e
svega pu~anstva pravoslavne vjere svih staleà, od najmla|eg a|eg do najstarijeg,
te su sve rodoqube dogonili u gospi}ku kaznionicu. Isto tako po~elo je dola-
ziti iz svih krajeva zemqe m e kao iz Hrvatske, Sl Slavonije, Bosne,
osne, Hercegovine i
Dalmacije, vozovima ~itavi transporti rodoquba svih staleà u Gospi}, k kad
ad
kazniona nije mogla vi{e primati jer je bila puna. Tada su po nare|ewu u veli-
kog ùpana Jurice Frkovi}a i drugova obrazovani tj. uspostavq v eni logori i
to jedan na samom èqezni~kom kolodvoru u Gospi}u, jedan kod zaselka Jadov-
no u Velebitu, udaqeno od Gospi}a ooko ko 18 km
km,, jedan na Ba{k
{kimim O{t{tarijama za-
selak Stupa~inovo, ovo, jedan na otoku Pagu, na mjestu zvanom „„Sl Slano“,
ano“, a neke su
odgon
onili i u jamu bacali u Lukovom [ugarju i Pazari{tima, ali u oovim vim mje-
stima nije bilo log ogora.
ora.
1. Logor
ogor na kololodv
odvoru u Gospi}u bio je oogr gra|en jedan ve}i kom mpleks
pleks zem-
qii{ta pod
pod vedrim nebom ebom sa bodq
od ikavom ìcom visokom oko oko 4 m. U ovaj
ovaj loogo
gorr bi
zatvarali rodoqube koje bi dopremali sa vlakom i u wemu bi ih dràli dok ne
bi napravili mjesta u kaznioni. U ovom ovom logoru nije se ubijalo niti pqa p a~kalo.
2. U kaznioonini u Gosp
ospi}u svi pooha
hap{eni i dotjerani sa raznih strana jesu jesu
po usta{ama bili pretre{eni i tu je ood d svakog oduzeto sve {to se je kod koga
nalazilo, kao npr. gotovotov novac, razni zlatni nakit i draguqi, i, kao satovi, prste
prste-
we,
e, lan~i}i, nau{nice, narukvice itd. Isto Isto tako oduzimato je od ovihovih rodo-
odo-
quba sav ve{, odje}a e}a i obu}a ako je koji poneo
oneo da ima kao rezervu za presvu}i
se. Bilo je mnogoogo slu~ajeva da su sa pojedinca svla~ili ve{, ili mu daj kakve
stare prwe e da na sebe navu~e. Poslije pretresa u kaznioni je padala odluka
kuda }e kojioji i}i, tj. koji su su za logo
ogorr Jadovno
vno,, koji za Ba{ke O{t {tarije, koji
za Pag.
Pag. Za sve vrijeme ovoga uàsa upraviteq ite kaznione bio je S Sttara~ek Milan,
Milan,
rodom iz okolice Vukovara, koji se je naro~ito isticao kod kod pretresawa a i odu-
zimawa a vrednijih stvari, koji je poslije javno prodavao robu i obu}u oduzetu
od rodoquba. O Ovovo mi je li~no poznato po{to mu je bio glavni rastura~ i pro-
davalac opqa
op a~kano robe Uzelac Nikola, ola, biv{i àndarmerijski kaplar rodom rodom
iz Capraga kod Siska, a zadwe d e vrijeme nastawenog u Karlovcu gdje je od pqa- p a-
~ke kupio ku}u i otvorio du}an sa op opqa a~kanom robom od trgovca iz Medka. dka.
3. Logor Jadovno bio je ogra|en jedan ve}i kompleks zemqi m i{ta sa bodq od i-
kavom ìcom visokom oko 4 m. Teren tj. ogr ogra|eno zemqi
m i{te, bilo je neravno te
su rodoqubi isti predio morali ravnati i na wemu su ood d lisnatog grawa a sami
pravili kolibe za smje{taj dogn ognatih rodoquba. U oovavajj logor

ogor su ve}inom doga-
wani pravoslavci dok je @idova bilo u mawem em broju, a Hrvata je bilo posve
neznatan broj. Hrvati su bili odvojeni ood d Srba i @idova.
ova. Od ovog
ovog log
ogora
ora bliè
iè
Gospi}u za oko
oko 5 km nalazi se jedna velika jama-bezdan i u ovu su jamu svako-
dnevno, kako dawu u tako i no}u, masovno ubijali i bacali rodo odoqube, na razne
na~ine. Ubijalo se je sa sjekirama, drvenim i gvoozd zdenim batom,
atom, krampovovima,
kolcima, iz pu{aka, mitra itraqeza, pi{toqa, a, klalo i boolo
lo sa noo`èvima, a mnoogi
gi
su i ìvi u jamu ba~eni. Li~no sam slu{ao kad su sami izme|u sebe goov vor
orili
da bi ih po 100 i vi{e rodoquba povezali u jedan lanac te da bi najgore bilo
dok nekolicina prvih iz tog tog vezanog
anog lanca palo u jamu, onda bi poslije vukli
ove
ve druge za sobo
obomm i da je to tako i{lo filmskom brzinom inom da se nije dalo
alo bro-
jati kako qudi brzo padaju u jamu. Govorili su da kada bi ih po~ o~eli ubijati
da bi sa svih poskoskidali svu robu obu i ob
obu}u i da bi iste ooststavili samo u ga}ama,
te su skinutu robu obu i oobbu}u za sebe zadràvali i poslije prod odavali i dijeli-
li svojim
ojim prista{ama. Isto tako u oovo vom
m log
ogoru mu~ili su narod gla|u i è|u
kao i tu~om i svakovrsnim zlosta ostavqa
v awima i mrcvarewem. em. Nad
Nad mla|im èn-
skima vr{ena su sva mogu}a seksualna nasla|ivawa. a. Mn
Mnoge
oge su rodo
odoqube baci-
li u gore
ore oozn
zna~enu prirodnu jamu-bezdan, a mnoge su zakopali u samom logoru
u nekoliko velikih skupnih jama koje oje su sami rodoqubi za sebe morali kopa-
ti. Govorilo se jje e da jje
e u ovom logoru pobijeno i u jame ba~eno oko 35.000 rodo-
quba, te po{to su iz svih krajeva zem mqe,
e, nemogu}e je imena istih navesti. Po-
slije su ove jame zasipali sa sumporom i palili, a poslije ovoga dovozili i
po jamama bacali ìvo vapno.
Glavni zapovjednik ovog logora bio je usta{ki natporu~nik docnije sat-
nik Rude Ric iz Gospi}a a wegov zamjenik usta{ki poru~nik Be{li} {li} nepozna-
tog mi imena po pri~awu u Dalmatinac a ost
ostali su istaknuti zlo~inci-koqa a~i
~i
i sau~esnici kodkod ovoga masovnoga ubijawe e i klawaa i to:
1. Axija Josooso,, usta{a iz Lipa, 2. Axija Nikola, usta{a iz Lipa, 3. Axija
Polde, usta{a iz Gospi}a, 4. Axija Petar, usta{a iz Gospi}a, 5. Axija Ante
i Vlade, usta{e iz Lipa, 7. A Ali}
li} Matan Jandrin, usta{a iz Gospi}a, 8. Asi}
Drago Milinov, usta{a iz Gospi}a, 9. Butorac Pave, usta{a-trgovac iz Gospi-
}a, 10. Bari~evi} Lovre, usta{a i trgovac iz Gospi}a, 11. Bravar Ivan, usta-
{a iz Gospi}a, 12. Bogdani} Delko, usta{ki pukovnik iz Le{}a, 13. Brkq rk a-
~i} Stipe, usta{a iz Gospi}a, 14. Brkq rk a~i} Ante (Pi}), usta{a i sudija iz
Gospi}a, 15. BoBoqk kovac Mate, usta{a elektri~ar, iz Ribnika, 16. â~i} Vid,
usta{a i redarst. izvidnik iz Buìma, 17. âni} Iv Ivanan Inov, usta{a iz Ka-
niè, 18. âni} Ante, nte, usta{a iz Kaniè, 19. âni} Braco Antin, usta{a iz
Kaniè, 2020.. âni} Joso (Jokan) usta{a iz Kaniè, 21. Do{en Ante, usta{a iz
Rizvanu{e, 22. Dui} Lovre, usta{ki logornik iz Gospi}a, 23. Dui} Josica,
usta{ki omladinac iz Gospi}a, 24. Dukovac David, usta{a-cestar iz Ribnika,
25. Dev~i} Iva, po{tanski slu`benik iz Ba}inca, 26. Frkovi} Nikola Lu-
kin, usta{a iz Li~kog Novog, 27. Frkovi} ovi} Mile (Brle), usta{a iz Kaniè, 28.
Frkovi} Milan, usta{a iz Li~kog Novog, 29. Frkovi} ovi} Marko (Gucin) usta{a
iz Gospi}a, 3030.. Frkovi} Marko (Prde) usta{a iz Li~. Novi 31. Grguri} Br|o, r|o,
usta{a iz Ribnika, 32. Grospi} Vlado, usta{ki poru~nik iz Gospi}a, 33. Grgu-
ri} Ivan, usta{a-policajac iz Ribnika, 34. Galac Mile, Jandrin, usta{a-po-
licajac iz Podo{tre,{tre, 35. Jengi} Nikola (Mafud), policijski-izvidnica iz
Kaniè, 36. Jurjevi}evi} Ivan, usta{a-policajac iz Ribnika, 37. Jawi} i} Zvonko,
usta{ki poru~nik iz Gospi}a, 38. Jela~a Niko Tomin, usta{a iz Gospi}a, 39.
Jela~a Joso, usta{a iz Li~kog Novog, 40. Jengi} Ivan (Ma agud)
gud) usta{a iz Kani-
è, 41. Kova~evi} Ivica, usta{ki bojnik iz Gospi}a, 42. Kova~evi} Ive ([e e-
{elija), uzni~ki straàraàr iz Smiqana, 43. Kosi} osi} Milan, usta{ki poru~nik
iz [t tikade, 44. Levar Vlado, usta{a iz Gospi}a, 45. Luli} Ivan (I}o), usta-
{a iz Gospi}a, 46. Mileti} Frawo, o, poolic.
lic. izvidnik iz Lovinca, 47. Milinko-
vi} Nikola, usta{a iz Klanca-Pazari{te, 48. Milinkovi} Branko nko,, usta{a iz
Klanca-Pazari{te, 49. Milkovi} Petar, usta{a-policajac iz Pazari{ta, 50.
Matovinovi} Vladimir, usta{a iz Lovinca, 51. Mataija Mile, usta{ki po-
ru~nik iz Gospi}a, 52. Mataija Vinko, usta{a iz Gospi}a, 53. Markovi} Stipe
(Macola), usta{ki poru~nik iz Le{}a, 54. Nagli} Zvonko, usta{ki poru~nik
iz Gospi}a, 55. Nagli} Cico ico,, usta{ki omladinac iz Gospi}a, 56 56.. Ore
Ore{kovi}
Joso, usta{a-gostioni~ar iz [iroke Kule, 57. O Ore
re{kovi}
ovi} Mile, usta{ki sat-
nik iz Le{}a,
{}a, 58. Pejinovi} Milan (Majik) iz Smi Smiqana, pravoslavac, 59. Pa-
vi~i} Nikola, usta{a iz Li~kog Osika – obje{ e{en,
en, 60. Paveli} Joso, usta{a iz
Trnovca, 61. Pave Po Podnar, usta{a iz Kutereva, 62. Rudeli} Nikola, usta{a iz
Debelog Brda, 63. St Stilinovi} St Stipe, usta{a i {ef policije iz Gospi}a, 64.
Suuknaji} Joso,
oso, usta{a iz Gospi}a, 65. Se
Serti} Mile, usta a{a
{a-vo
-vodnik iz Udbi ine,
ne,
66.. Star~evi} Ivica, usta{ki omladinac iz Gosp
66 ospi}a, 67. Sokup Braco, usta{a
iz Peru{i}a, 68. Sekuli} Dane, usta{ki poverenik iz Ribnika, 69. Sudar
Frane, usta{ki pukovnik iz Bru{ana, 70. St Stilinovi} Mile, usta{ki poru~-
nik-{ofer iz Kaniè, 71. [p peli} Nikola, usta{a iz Kolakov ovice,
ice, 72. Peze
ezeq
Martin usta{a iz Smi Smiqana, 73. [eri} Ilija, usta{a iz Barleta i polica-
jac, 74. [a ari}
ri} Milan ([are), usta{a trgovac ovac iz Gospi}a, 75. [iki} Gabre,
usta{a-poru~nik iz Gospi}a, 76. [eri} Tomija, usta{a iz Smiqana, 77. To-
mqenovi} Joso, usta{a iz Podo{tre, {tre, 78. Tomqm enovi} Ive, sudija iz Gospi}a,
79. Tomqm enovi} Luka ([a{a) iz Smi Smiq.. Poqa, a, 80
80.. Umiqenovi} Nikola (Mi-
gin), iz @abice, usta{a, 81. Zduni} Ante, policajac iz @abice, 82. Zori}
Iv{a, policajac iz Kolakovice, ice, 83. @upan Ivan (Prle), usta{a iz Lipa-Go-
spi}. Glavni naredbodavci ovoga pokoqa a bili su dr Mile Budak i Juco Ruka-
vina, usta{ki pukovnik iz Peru{i}a.
4. Logo
ogor
rSSt tupa~inovo na Ba{kim O{tarijama bio je je ogr
ogra|en sa bodq
od ika-
vom ìcom visokom 3-4 m, jedan ve}i kompleks zemqi m i{ta po pod
d vedrim nebom. U
sredini logora nalazila se je jedna prirodna jama-bezdan, te su u ovu jamu ba-
cani rodoqubi, koji su iz Gospi}a dogoweni pje{ice, dov ovaàni sa teretnim
kamionima. Ovaj
Ovaj logor se je nalazio podpod glavnom komandom usta{kog bojnika
Dev~i} Ivana (Pivca) iz Lukova [ugarja, a wegov zamjenik bio je Ivica Brk-
qa~i}, rimokatoli oli~ki ùpnik iz Bru{ana, sada razpop. zpop. U ovom logoru su qu-
de mu~ili na sve mogu}e na~ine, sa gla|u, è|u, mrcvarili tuku}i ih sa sje-
kirama, batovima drvenim i gvozdenim krampovima, boli i klali sa noèvi-
ma, kopali o~i i odsjecali pojedine dijelove tijela, ubijali iz pu{aka, pi-
{toqa, a, mitraqeza a i ìv ivee u jame
ame bacali. Nad mla|im ènskiwama su vr{e-
na razna seksualna nasla|ivawa. a. Nave{}u jedan primjer koji oji sam li~no ~uo od
bojnika Pivca u jednoj gostioni u Gospi}u, gdje se je hvalio svojim koqa~ima a
to je. U selu Bru{anima nalazila se jedna po{tanska ~inovnica rodom iz ok oko-
lice Karlovca koliko se sje}am da je bila iz Netreti}a, ali joj se imena i pre-
zimena ne sje}am, bila je vrlo lijepe spoqa a{nosti jer sam je li~no poznavao
te im je bojnik Pivac pri~ao da je ovu po{tansku ~inovnicu imao na upotrebi
dva dana i dvije no}i i da se je na istoj nasla|ivao na sve mogu}e na~ine, te da
je naredio tre}i dan da i wu u dov
ovedu na Stupa~in inovo u logor
ogor i kada je ista dov
ove-
e
dena da joj jje
e oon,
n, Pivac, li~no sa noèm odsjekao grudi potom uzeo jedan drveni
bat, istu udario nekoliko puta po glavi i tek onda je u jamu bacio. Ove straho-
vite ~iwenice pri~ao je sa nekim velikim odu{ev vqeewemem i zanosom. Govorio
je narod i moè se sa sigurno{}u re}i da je u ovom ovom logoru u jamu ba~eno oko
10.000
10 .000 rodoquba oba spola iz svih dru{tvenih slojeva, te po{to su rodoqubi
bili iz svih krajeva zemqe, m e, nemogu}e je iste po imenima navesti.
Kao najkrvolo~niji kod ovoga pokoqa a bili su:
1. Tomq
m enovi} Nikola (Ambroz) iz Ba{kih O{tarija, 2. Prpi} Jakov,
usta{ki vodnik iz Ravnog vnog Dabra, 3. Ba~i} Mate, usta{a iz Ravnog vnog Dabra, 4.
Dev~i} Gabre, usta{a iz Ravnog vnog Dabra, 5. Do{en Mate, usta{a iz Do{en o{en Pla-
ne, 6. Do{en Milan, usta{a iz Do{en Plane, 7. Do{en Fabijan, usta{ki vod-
nik iz Do{en Dulibe, 8. Do{en Ivan I,, usta{a iz Do{en Dulibe, 9. Do{en Ju- Ju
re, usta{a iz Do{en Dulibe, 10. Do{en Nikola iz Do{en Dulibe, 11. Do{en
van II
Ivan II, usta{a iz Do{en Dulibe, 12 12.. Do{en Mate, usta{a iz Do{en Dulibe,
13. Do{en Milan, usta{a iz Do{en Dabra, 14. 14. Do{en Joso, usta{a iz Do{en
Dabra, 15. Levar Petar, usta{a iz Dowi Pazari{ta, 16. [iki} I Ivan,
van, usta{a
iz BBaa{kih O{t {tarija, 17.
17. Milan Baburi}, usta{a iz Stupa~inova, svi kao
glavni koqa~i kojih ima jo{, ali im imena svima ne znam.
Kao podstreka~i i sau~esnici kod ovog pokoqa a jesu i to: 1. Do{en Boò,
oò,
usta{a iz Do{en Dulibe, 2. Do{en I van II
Ivan III, usta{a iz Do{en Plane, 3. T Toom-
qenovi} Marko, usta{a iz Crnog Dabra, a bilo je jo{ i drugih za ~ija se imeime
na nije moglo saznati.
5. Logor koji se nalazio na otoku Pagu, mjesto zv. „Slano“, bio je ogra|en
sa bodq
od ikavom ìcom ve}a povr{ina zemqi m i{ta pod vedrim nebom, a bilo je
podignuto i nekoliko baraka od dasaka za smje{taj usta{a koji su ~uvali lo-
gor. U ovaj logor su iz Gospi}a otpremani skoro sami @idovi i jedan mawi i dio
Srba, ve}inom intelektualaca.
Isto
sto tako svi u oovo
vomm logoru su mu~eni sa gla|u i è|u, dràwem em n
na
a ve-
likom suncu tako da je bilo mnogo slu~ajeva smrti od sun~anice, tukli su ih
svim mogu}im sredstvima, klali sa noèvima, ubijali iz pu{aka i mitraqe-
za, a najvi{e se je istakao u ub ubijawu u student medicine Zubovi} Lovre, ovre, rodom
iz sela Barbata na otoku Pagu, koji je rodoqubima ubrizgavao otrovne iwe ek-
cije tako da je od dobivenih iwe ekcija umiralo dnevno do 300 i vi{e rodoqu uba.
ba.
sto tako mnoge su rodoqube bacali i ìve u more, {to bi ih pretho
Isto thodno 5-6,
a i vi{e rodoquba povezali sa ìcom za ruke-mi{i}e zajedno, pa teko skupa

vezane bacili u more. U ovome se je najvi{e isticao Bari} Mate (Viko) iz Lu-
kova [ugarja, koji je iste sa svojim ojim brodom-trabak akulom prevozio iz Karloba-
ga na otok
otok Pag-Slano.
ano. Rodoqube koji bi u logoru bili potu~eni pomor oreni, oni
oni
koji su jo{ bili na ìvotu morali su ih sami u jame kopati a neke i u more ore ba-
ba
cati. Sa sigurno{}u se moè re}i da je u ovom logoru umoreno oko 6.000 rodo-
quba iz svih krajeva zemqe m e radiadi ~ega je iste nemogu}e po imenu navesti.
Glavni zapovjednik ovoga logora bio je zloglasni usta{ki bojnik Dev~i} v~i}
Ivan
van (Pivac) iz sela Lukova [ugarja, a wegovi saradnici i koqa~i bili su i
to: 1. Dev~i} IvIvica, usta{ki zastavnik, 2. Dev~i} Pavao, usta{ki poru~nik,
3. Pavi~i} Pavao, usta{a, 4. Pavi~i} Roko (Rok okica), usta{a, 5. Dev~i} Marko,
usta{a, 6. Dev~i} Ivan,
Ivan, usta{a, 7. Bari} Mato ato (Viko
iko),
), usta{a, 8. Dev~i} Pavao,
usta{a, 9. Pavi~i} [ime, usta{a, 10 10.. Dev~i} Mate, lugar i usta{a, svi iz se-
la Lukova [ugarja, op}ine Karlobag, kotara Gospi}.
6. Iz
Iz ovoga logora preba~eno je oko 100 rodoquba u selo Luk ukovo [ugarje
na mjesto zvano „J „Jasenovac“ koje se nalazi vi{e zaselka Kriàc visoko oko ood
d mo-
ra u Velebitu oko 7 km, gdje se isto nalazi jedna jama-bezdan i ovi su rodoqu-
bi ve}inom
inom ìvi u jamu ba~eni. Kako oova va jama ima jako uzani otvo
otvor,
r, me|u na-
stradalim rodoqubima nalazila se jedna drugarica koja je bila jako razvije-
na te nije mogla kroz otvor jame pro}i, te su istu u komade ade rasjekli i te koma-
de u jamu bacili. Kao najzloglasniji koqa~ a~ u ov
ovome logoru istakao se se je usta{a
Pavi~i} Roko oko,, zvani „„R
Rokica“.
ica“
7. Sva
Sva ova gnusna djela i zvjerstva posmatrali su talijanski komadanti
koji su napred navedeni sa svojim jedinicama, a bilo je dosta talijanskih ofi-
cira koji su mnoge momente fotografirali i na istima se je osje}alo veliko
zadovoqstvo
ovo stvo pri uni{tavawu u nedu`nog naroda. Nave{}u i ovdje jedan prim-
jer koji se je dogodio u Karlobagu u 1941. godini u najve}em pokoqu. u. Do{ao je iz
Gospi}a u Karlobag talijanski general Peligro u pratwi t i svog
svog a|utanta, jed-
nog majora, da obi|e talijansku posadu koja se nalazila u Karlobagu. Vide}i da
je u Ka
Karlobag do{ao talijanski general, rodoqub ub Karlo Budak, trgovac, star
sada 93 godine, jo{ ìv, iskoristio je ovaj wegov dolazak i kod istog podigao
svoj glas o masovnom pokoqu u rekav{i mu: „„G Gospooddine Generale, obra}am se va-
ma kao {efu okupatorske vlasti – budu}i je ovo ovo bilo okupirano podru~je –
da spre~ite ovoovo krvoproli}e koje se de{ava pred vama i na va{oj okupiranoj
zoni, na{to mu je ovaj odgovorio da se oni ne}e da mje{aju radi unutra{we { e
uprave hrvatskih vlasti, na{to mu je stari rodo odoqubub odgovorio i ponovo zamo-
lio da ako ne}e sprije~iti kao zapovjednik i okupator, onda neka sprije~i kao
kri{}anin i katolik, jer da se ba{ u wihovoj sredini nalazi sveti otac Pa-
pa, na{to je oopet
pet dobio
obio nepovoqan an odgovor,
ovor, {to je staroga
oga rodoquba ovo
ovo wego-
vo dràwe e uvrijedilo,
ilo, te je Generalu rekao: „Ne „Ne zaboravite da }ete za ovo od-
govarati danas-sutra pred narodom i istorijom svijeta“. eta“
Napomiwem em da je istodobno vr{ena silna pqa p a~ka pokretne imovine od
odvedenih rodoquba u logore, a nepokretna imovina je uni uni{t
{tena
ena paqe ewem,
em, ru-
{ewemem i razbijawem em kako ood
d usta{a, tako talijanske vojske i civilnog pu~an-
stva, tako da pojedina sela uop}e ne postoje nego samo zgari{ta kao na primjer
Divoselo,
elo, îtluk, Po~iteq,
ite , Medak, Vrebac, OstOstrvica, Lipe, [iroka Kula,
Smi
miqanan itd.
Sva gore op
opisana djela dogodila su se u 1941. godini, a mawi
i zlo~ini do-
godili su se u 1942. godini.
Smrt fa{izmu
izmu – Sloboda nar
arodu!
Rukovodilac rada: Svjedok: Zapisni~ar:
Jure Jela~a, v.r. Joosip
sip Dev~i}, v.r. Ante @up~i},
p~i}, v.r.
Dopuna izjave Josipa Dev~i}a pred Zemaq

ema skom komisijom
za utvr|
r ivawe e zlo~ina okupatora i wihovih pomaga~a
u Zagrebu 20. avgusta 1945. godine129
Ja sam ve} u zapisniku od od 7. 6. 1945. good

dine broj 128/8 pred okru`nom
u`nom ko-
ko
misijom
ijom za utvr|ivawe e zlo~ina okokupatoraora i wihovih
ovih pom
omaga~a
a~a dao svoj iskaz
o usta{kim
{kim zlo~inima, izvr{enim 1941. godine nad `rtvama Srbima i @i @ido-
vima u podru~ju ~ju Gosp
ospi}a
i}a i okololice, te na taj iskaz nadod odajem:
Usta{e
a{e su u kotaru Gospi}
ospi} i u mjestu Gospi} osnovali logore, u koje su
smje{{ttali dovedene Srbe i @idove iz Like i unutra{ {woosti
sti NDH-a. Tako je
osnovan prihvatni logor kraj Gospi}a i}a kod kol olodvora u koji su usta{e
a{e privre-
meno upu}ivali ali ssa
a gospi}}ke
ke stanice vlakom doveène qude. U ovom logoru usta-
{ee bi zadràli zato~enike najvi{e i{e pola dana, zapravo dok bi pripremili do-
voqnono mjesta u kaznioni~kom ~kom logoru u Gospi}u. i}u. U gospi}}koj
koj kaznionici usta-
{ee bi odlu~ivali, kamo }e }e koji zato~enik biti odveden. U tu svrhu usta{e a{e su
osnovali logor Ov~aru na imawu u trgovca Ma Maksimovi}ai}a kraj Gospi}a
i}a i logor
ogor
Jadovno u Velebitu, zatim logor Ba{ke {ke O{t {tarije i logor Slano n na
a otoku Pagu.
Isti~em
i~em da jjee logor Ov~ara bio tako|er o|er prihvatni logor u koji su usta-
{ee smje{t{tali zato~enike zbog pomawka kawaa prostora u kaznioni~ ~ko
kom
m logoru, po-
po
{to
to su tada stizali transporti Srba i @idova, me|u e|u wima mnogoogo èna i dje-
ce, te je
je u mjesecima u drugoj polovici maja, cijelog mjeseca juna i jula stiza-
lo u Gospi} dnevno po prilici oko 1 000 qudi. Iz Iz logora Ov~ara zatvorenici
stariji qudi, ène i djeca bili bi odvedeni izravno u Jadovno ili u Ba{ke {ke
O{t
{tarije ili u Sl Slano na otok Pag, dok bi mladi zdraviji i ja~ a~i
i qudi bili
povezani u lance i odvo|eni pje{ke. {ke.
Sje}am sese da je iza preuzimawa a vlasti na podru~ju~ju Like od talijanske
vojske
jske usta{e
a{e likvidirali logor Ov~aru na na~in, a~in, da su ve}i
e}i dio zato~enenika
ukrcali u vlak i odvezli prema Zagrebu, dok su mawi i dio pustili na slobobodu.
Ja sam logor Jadovno pobl obliè
iè opisao u gore navedenom zapisniku, a po-
kraj toga logora, koji oji se je
je nalazio u Velebitu, i do wega se je stizalo iz Go-
spi}a,
spi} a, preko Trnovca, od kojeg je mjesta bio udaqen en 9 km – nalazila se je jama,
129
AH, Zh
Zh-47918.
-47918.
udaqena prema Trnovcu od logora oko 5 km km,130 {

{to
to u logoru, a { {to
to u jamam
amaa oko
wega govororilo se je je tada u Gospi}u i}u da je ubijeno oko 35.000 qudi.
Naa Ba{kim
{kim O{t {tarijama nalazio se je logor, u kojem ojem su zato~enici za-
dràva
dr` avani
ni po 10 dana, a iz ovoovogg logora ququdidi su odvo|
odvo|eni
eni do zaselka Stupa~
Stupa~ininovo,
uda
ud aqeno od logora oko 2 km km,, te su bili ubijani i bacani u jamu, koja se je je nala-
zila uz sam zaselak. Po pri~a i~awu u qudi iz O{t {tarija, kako onih kojji su posmatra-
li, dov
ovo|e
o|ewe e qudi u logor i izvo|e o|ewe e iz logora, tako onih koji su u~estvova-
li u izvr{e
r{ewu u tog stravi~ i~no
nogg zlo~ina – u tu jamu je je ba~eno oko 10.000 qudi. udi.
Ust
Us ta{e
a{e su nadaqe e odvodili iz Gospi}a i}a qude u logor Sl Slano na otoku Pa-
gu. U taj logor dolazilo se je je preko Ka Karlobaga i zaliva Seline. U ovaj logor je
bilo smje{t{teno oko 6.000 @idova me| e|uu kojima oko 300 srpske intelige igencije:
profesora, sudaca, advokata i vi{ih i{ih drà ràvnih ~inovnika. Ust Usta{e
a{e su sve za-
to~enike u ovom logoru postepeno ubijali u mjesecima junu i julu 1941. godine
te im je u logoru do preuzimawa a vlasti od talijanske vojske jo{ ostalo oko 1.500
qudi, koje su odjednom poubijali iz pu{aka i mitraqeza, te le{eve ubijenih
`rtava
ava ostavili dok su usta{e a{e pobjegli i napustili logor. Na Na obavijest ri-
bara kotarski predstojnik iz Karlobaga \id idovi}13131
izdao je je nalog àndarme e-
rijskoj stanici u Karlobagu da iz pu~a u~anstva okolice skupi dovoqan an broj qudi,
koji su `rtve na mjestu gdje su poubijane pokopali. Iz log ogora Slano usta{e e su
odveli oko 100 qudi do zaliva Kriàc iàc i uz brdo do jame Jasenovac udaqene od
obale 7 km,
km, te su ih pobacali u na avvedenu jamu.
amu. Poznato mi jje e da su usta{e iz
Gospi}a
i}a i iz Oto~ca ~ca odvodili qude do Macoline jame na L Le e{}u,
{}u, udaqena od
drà
ràvne ceste Gospi}-O
ospi}-Ot to~ac
o~ac svega 50 metara, te su u tu jamu bacili oko 700
qudi, nadaqe e su iz Oto~ca
~ca odveli·u
eli u [v vicu (Zabrdo)
rdo) i u jamu [egotinka baci- baci
li oko 60 qudi. U Ubbija
ijawee i bacawe e qudi u oovu
vu jamu
amu izvr{ili su usta{e a{e Ivan
Prpi} [u} u}o,o, St
Stevo Tonkoovi},
vi}, Petar Kost ostelac, Nikola Tonkovi} ovi},, Ivan Tonko-
vi},, Jure Mi{k
vi} {kulin, Boò Mi{ {k kulin, Stevo Rup~ p~i}i},, Ivan Prpi} (bricin),
Jure Barkovi}ovi},, Jure Modri},
odri}, Mika Bartulac, Luka uka Samarxija i Joso Ami}
(ciganin), te drugi kojima se imena ne sje}am. e}am.
Poznato mi je nadaqe e da su usta{e
a{e iz Kor orenice i ok okolice, pohvatali oko
900 qudi, po narodnosti osti Srba, te ih odveli do mjesta Prijeboj eboj i bacili u jamu
Golubwb a~
a~u.
u. O
Ovaj
vaj zlo~in
o~in izvr{ili su usta{e Juco Ugarkovi} ovi},, zapovjednik usta-
{aa u Koor
renici, rodom iz Gospi}a, i}a, Tom omica Ric, po{ta
{tanski ~inovnik u Koreni-
ci (godine 1942. premje{ {ten
ten u Karlovac ili u Vara`din), `din), Ivan De Dev~i}i} iz Ba-
}iinca (ubijen), Verzon Ante iz Gosp ospi}a
i}a (obje{en),
e{en), Grga Kost ostelac, à
àndadarm
rmerij-
ski narednik iz Kor orenice (ub(ubijen 1941.
1941. godine u zatvoruoru u Korenici noèm oèm ood
jednog prisilnog zatvor orenika), Zvonko Mati}, rodom odom iz Prozora, ora, kraj Oto~ca,
~ca,
te usta{e
a{e Maàri i Kol olakovi}ii}i sa Prijeboja, ~ija su imena nepozn oznata.
U kot
otaru Udb dbina usta{ea{e su uhvatili, ubijali i bacali Srbe godine 1941. 1941.
u jamu na Kuku. Organizator ov ovoga pokoqa a Srba i bacawa u jamu bio je usta{ a{aa
Illija Serti} iz Udbine, a kol oliko je qudi ba~eno u tu jamu, meni jje e nepoznato.
130
[aaranova jama.
131
\ivanovi}.
\ivanovi}.
U kotaru Gra~ac
a~ac usta{e
a{e su hvatali, ubijali i bacali Srbe u jamu Tu~i}Tu i}
koja se nalazi u okolini Gra~aca. ûo uo sam da su `rtve iz ove jame godine 1942.
ekshumirirane i pokopane na grobqu
ob u u Gra~acu od ~ ~e
etnika. Tada je iskopano odno-
sno izva|eno oko 500 le{eva. Jama Tu~i} u~i} nalazi se izme|u
e|u `
èeqezni~ ~ke
ke stani-
ce Gra~ac
a~ac i sela
ela [t tikada kokod
d sela
ela Vrace, udaqena od Gra~aca 1 kilometar. etar
U kotaru Dowi i Lapac usta{e
a{e su po direktivama Jure Pavi}a i}a doglavni ika
ka
iz Zagreba, hvatali, ubijali i bacali Srbe u jamu bezdanu kod kod Malog Bubwa b au
selu Bori~evac, no koliko je `rtava ba~eno u tu jamu meni nije pozn oznato.
U Kotaru BriBriwe e usta{e
a{e su `rtve bacali u jamu na vrhu {ume [k kamli-
ca, no koliko je `rtava ba~eno u tu jamu, tako|er o|er mi nije poznato. Organizatorator
pokoqa a u kotaru Briwe e godine 1941.
1941. bili su pop Josip Bujanovi}
ovi},, rodom iz
Zavaqa,a, Stipe Javor, logornik iz Briwa. a.
Poznato mi je,je, da se nalazi
azi u okolici Kla
Klanca, op}ina Pazari{te,{te, jjeedna
jama, u koju
oju je ba~eno oko 400-500
400-500·`
·`rtava odvedenih iz Gospospi}
i}aa iz op}ine Smi-
qan
an i oko 20 `rtava iz op}ine Paz azari{te.
{te.
ûo
uo sam da se u Gorwem em Kosiwu,u, kotar Peru{i},
u{i}, u blizini crkve S Sv.
v. A
Ane
ne
nalazi jedna jama, u koju su bacane `rtve iz op}ine Kosiw, osi , no koliki broj to
mi nije poznato.
ato. Ovu jamu usta{ea{e su pokokr
rile betonskom plo~om.
o~om.
Navo
avodno
dno se nalazi jedna jama u Dowem em Kosiwu,u, no ni{ta
{ta mi pobl
obliè
iè ni-
je o woj
oj pozn
oznato.
Drrugo mi nije poznato.
Josip Dev~i}, v.r.
Br. 65
Izjava Josipe Mi{k kulin o hap{e

p ewuu wenog supruga Petra
10. aprila 1941. godine u Gospi}u i wegovom ubistvu u logoru Jadovno132
ZAPISNIK
Okru`
u`ne
ne komisije za utvr|iv
ivaawee zlo~ina okupatora i wegovih pomaga~a,
Gospi}, 16. juna 1945. godine
Dana 10.
10. aprila 1941. god
odine, moj mu` Petar Mi{k{kulin, star 48 godina,
ina,
ro|en
o|en u Smiqanu, a stalno nastawen en u Pazari{{kom
kom Klancu, nalazio se tada na
voojnoj vje`bi u selu Lukovo [ugarje kraj Karlobaga. Vide}i propast dràve
krenuo
enuo je istoga dana za Liku sa jednim kolima, te stigao u Gospi}
ospi}.. U Gospi}u
i}u
ga je tada opazio Joso Axija, usta{a, star 40 godina, ro|en u seluelu Lipe kraj
Gospi}a,
i}a, i Puba Halupa, star 35 godina, mesar iz Gospi}a.
i}a.
îm
im su ga opazili, uhapsili su ga i odveli u glavnu kaznionicu u Gospi-
}uu gdje su ga zatvorili. Po{to
{to sam doznala da je u zatvoru, oti{la
{la sam nakon
132
AH, Zh
Zh-48043.
-48043.
nekoliko dana
ana kod wega. On mi je u suzama govorio da ga jako boli po{to
{to su ga
pro{le
{le no}i
o}i usta{e
a{e tukle i to:
1. Tona Do{en,
o{en, star 30 godina, rodom iz Gospi}a,
i}a,
2. Zlatan Stipeti}, star oko 21 godinu, rodom iz Zagreba,
3. Ivan @upan, star 44 godine, rodom iz Pazari{kog
{kog Klanca.
Kad sam ga pitala za{to
{to i kako su ga tukli, on mi je odgovorio da ne zna
po{to
{to je bio pao u nesvijest, te o sebi ni{ta
{ta nije znao samo osje}
e}a
a te{ke
{ke bolo-
ve na svim dijelovima tijela.
Dana 22. lipwa
p a odagnali su ga u kamionu s drugimaima na Jadovno i tamo ga
ubili na zvje
zvjerski na~in.
Uz ovo prilaèm
aèm wegovu smrtovnicu koju mi je na moju m moolbu gdje se na-
lazi moj mu`, poslao tada Usta{ {kiki sudbeni stol iz Gospi}a.
i}a.
Smrt fa{izmu – sloboda narodu!
^l
lanovi komisije:
ije: S
Svjjedoci: Zapisni~ar:
Petar Gruji~i}, v.r. Josipa-Pepa Mi{kulin, v.r. Ilija Staki}, v.r.
Ilija Staki}, v.r. Ivan Dui}, v.r.
Br. 66
Izjava Ante Rukavine iz sela Trnovca i Jakova Ratkovi}a iz Bru{

u ana
o hap{e
p ewuu i zlo~inu u logoru Jadovno 1941. godine133
Zapisnik Okru`ne
u`ne komisije za utvr|ivawe e zlo~ina,
Gospi} od 18. juna 1945, broj 1826.
Ante Rukavina kaè:

Za vrijeme masovnog hap{ewa a Srba i Hrvata godine 1941. uhap{en sam i
ja kao veliki prista{a HSS i jedinstva Srba i Hrvata.
Uhap{en sam po~etkom mjeseca juna 1941. kada je bio velikim ùpanom u
Gospi}u Frkovi} Jurica. Mene su uhapsili usta{e Kova~evi} Ive ([e{ ( e{eli-
ja) i Tomq
m enovi} Luka ([( a{a), te su me dotj
otjerali u op}inu Smiqan an i stavi
ili
li
u zatvor. Odavde su me zatvorili u kaznionu u Gospi}u.
i}u. U kaznioni sam bio tu-
~en
en po straàru Sveti}ui}u iz Gospi}a,
i}a, Buda~ ~ka
ka ulica, a i mnogi su me drugi
tukli i zlostav vqali, ali ih li~no
i~no ne poznajem.
Nakon 23 dana zatvora, otpr
tpremili su me u logor Jadovno, te smo nas po
prilici oko 40 Hrvata smje{t{tani u jedan kraj logora. Po{to
{to u tom log
ogoru nije
bilo nikakvih zgrada za stanovawe,e, to smo morali sami sebi praviti od grawa
133
AH, ZKRZ, Zh
Zh-47918.
-47918.
baraku za stanovawe. e. Posebno su bili u logoru Srbi, posebno Hrvati, a posebno

@idovi.
U logoru smo morali raditi, tj. nasipati teren na kojem smo stanovali,
po{to
{to je teren bio neravan. Oko logora bila je spletena bodq od ikava ìca viso-
ka 4 metra, a oko ìce izvana bila je postavq v ena jaka usta{ka
{ka straà.
aà. Dnevno
smo primali hranu dva puta i to obi~noi~no grah ili griz kuhano na vodi, bez kru-
ha, tako da su qudi od gladi padali.
Koliko se sje}am
e}am komandant
ndant ovoga logora bio je neki usta{ki
{ki poru~nik
u~nik
Be{li},
{li}, Dalmatinac, logornik i rukovodilac ilac rada Kalaw
ala Boò
oò ili Bi{k{ku-
povi} iz Pazari{ta {ta i usta{a
a{a lugar Nikola iz Pazari{ta, {ta, te mnogo drugih
usta{a
a{a kojih ne poznajem. Ja sam u logoru bio oko 14 dana, te za to vrijeme ni-
sam mogao vidjeti,
eti, da su usta{e
a{e zlostavq
v ali logora{e.
a{e.
Kada bi se netko prijavio da je bolestan, on bi bio odveden iz logora, a da
se vi{e
i{e u logor ne bi povratio, te sam doznao da bi ovakvi bolesnici bili od-
vedeni do jame, ubijeni i u jamu ba~eni. Ova se jama nalazila daleko od logora
oko 5 km
km.
Kada sam bio u zatvoru u Gospi}u,
i}u, ~
~uo
uo sam jauk zatvorenika koji su bili
po usta{ama u zatvoru zlostavq v ani. Nadaqe e sam ~uo
~uo da po no}i
o}i pred zatvor
dolaze kamioni te su u te kamione trpali qude, koje su odvaàli na Jadovno
do jame, tu su ih strijeqali i u jamu bacili, jer se je uvijek ~ulo pucawe e kad
bi auto do jame do{ao.
o{ao.
Nije mi poznato, jesu li jo{ na kakvi na~ a~in
in ove `rtve ubijane, jer su
usta{e
a{e postavili oko te jame svoje straèaè daleko 1 km i vi{ei{e u
uokrug.
okrug. Dapa~e
a~e
je seqacima bilo zabraweno uop}e p}e u ovaj predjel i}i}i
i u {umu po drva, koja je
zabrana trajala za sve vrijeme dok je ovo ubijawe e trajalo i dok je na Jadovnom
postojao logor.
Ja sam ovako, {
{toto u zatvoru u kaznioni, {to{to u logoru na Jadovnom pro-
veo 2 mjeseca. Nakon { {to
to sam izi{ao
i{ao iz zatvora, ~uo
~uo sam da na Jadovnom vi{e
i{e
ne postoji logor, pak sam jednom prilikom i{ao i{ao na mjesto gdje je bio logor i
vidio sam da su mnoge mawe e dolinice, koje su se nalazile u blizini logora, za-
trpane, pak sam doznao da su tu pokopani svi zatvorenici, koji su se u tom lo-
goru u mjesecu aug
augustu nalazili. Kako sam mogao ~uti, oni su svi postrij ije
eqa-
ni mitraqezima po komandantu logora Be{l {li}u
i}u i wegovim usta{kim
{kim sarad-
nicima.
U mjesecu aug
augustu 194
1941.
1. nalazilo se je u tom logoru oko 1.000 Srba i oko
300 @idova.
Ba{ prije kratkog vremena obi{ao i{ao sam ovu jamu, te ona nije zatrpana,
nego se nalazi otvorena, kao i prije, jer ovu jamu nije mogu}e u}e zatrpati, po{to
{to
je to velika dubina.
Ja sam se interesirao kod mnogih seqaka sela ela Jadovno, da li bi koji mo-
gao pobliè
iè znati kako su i na koji jo{ na~ a~in
in usta{e,
a{e, nad ovom jamom vr{ile
ubijawe e rodo
odoquba, ali nisam to mogao doznati, jer kako sam rekao, to nikome
nije bilo mogu}e
u}e da se pribliì
iì k jami po{{to
to su bile usta{ke
{ke straè
aè postav-
qene po 1 km i vi{e
i{e oko jame.
Poslije kako je ovaj logor na Jadovnom likvidiran, nisu usta{e

a{e vi{
i{e e svo-
je `rtve na Jadovno dovodile, ve} koliko mi je poznato, odvodili su ih u O{
O{ta-
ta-
rije, koje se selo nalazi u {umi Velebit, na cesti Gospi}-Ka
ospi}-Karlobag, i tu su ih
ubijali i bacali u jednu jamu, koja se jama nalazi u zaselku Stupa~inovo.
S. F. – Sloboda narodu!

Jure Jela~a, v.r. Ante Rukavina, v.r. Ante @up~i}, v.r.
^lan
lan komisije:
Josip Dev~i}, v.r.
Pristupa Ratkovi} Jakov rodom iz Bru{ u ana, nastawen

en u Gospi}u, star
star
76 godina, umirovq v eni à
àndarmerijski narednik, narodnost Hrvat, vjere ri-
mokatoli~ke, bra~no a~no stawee oè
oèwenen i prijavq
v uje:
Predo~en
o~en mi je izkaz svjedoka Rukavina Ante u zapisniku od 30. maja t.g.
te se sa istim slaèm
aèm sa slede}im
e}im dodatkom:
Dana 3. juna 1941.
1941. kada sam uhap{en, glavni rukovodioci civilne lne vlasti
u Gospi}u
i}u bili su:
Veliki ùpan Frkovi} Jurica, wegov li~ni i~ni tajnik Rosandi} Joso.
Vojne vlasti Pihler Anton, potp tpukovnik, wegov zamjenik Stjepan Mi-
linkovi},
ovi}, usta{ki
{ki bojnik Vilhar Ivan, koji je bio tuma~ izme|u e|u Talijana i
usta{a.
a{a.
Usta{{kog
kog stana: Tomq
m enovi} Stevo, stoèoèrnik i wegovi pomo}n }nici Sa-
marxija Josip, Jawi} i} Zvonko, Dui} Lovre – Lovrin, Brkq rk a~
a~i}
i} Ante (zvani
Pi}),
Pi} ), Ivan Tomqm enovi} Jur uri{in.
i{in.
Rukovodioci ob}ine grada Gospi}a: i}a: Benkovi}134 @
@eqko,
ko, gradona~e
a~elnik,
a wegovi saradnici kao ob}i b}inski vje}n
}nici, Kola~evi} Niko, trgovac, Pe}ina
Josip, trgovac, Dui} Lovre stariji, trgovac, Bani} Ivan, trgovac i Kri{k {ko-
vi} Josip, bbrrija~,
ija~, ob}i
b}inski biqe`
e`nik
nik Frkovi} Mile i blagajnik Pezeq
eze Mar
Mar-
ko. Rukovodilac
ilac kotara bio je predstojnik \ik ikovi},
ovi}, a kasnije 1 mjesec dana
Dra{~i}
{~i} Ante.
Komandanti talijanske vojske u Gospi}u i}u bili su tada general Rafaelo
Peligro, pukovnik Fran~esko Sodu Milo, komandant sektora Gospi} Alesan-
dro Basi,
asi, pukovnik Anariolo Stawo Gvido. ido
Koliko sam mogao ~uti kako je javnost u Gospi} i}u
u govorila, u jamu Jadov-
no135 za vrijeme uprave gore navedenih rukovodilaca ba~eno je oko 20.000 ro-
doquba.
do
Na otok Slano136 da je otpra
tpravq
v eno oko 10.000 ve}inom @idova, koji su ta-
ta
mo pobijeni i u more ba~eni.
134
Bedekovi}.
135
U jame logora Jadovno.
136
Logor Slana na otoku Pagu.
U jamu Stupa~inovo, u selu O{t

{tarije na Velebitu, pobijeno je i ba~eno
oko 10.000.
Vi{e
i{e mi nije poznato po ovom zlo~inu.
Smrt fa{izmu – Sloboda narodu!

Jure Jela~a Jakov Ratkovi} Ante @up~i}
^lan
lan komisije:
Josip Dev~i}
Dopuna izjave Jakova Ratkovi}a pred zemaq

ema skom komisijom
za utvr|
r ivawe e zlo~ina okupatora i wegovih pomaga~a
u Zagrebu 20. avgusta 1945. godine137
Po~etkom juna 1941. godine bio sam uhap{en od stoèrnika Ivice Tom-
qenovi}a i usta{e Mile Stilinovi}a i odveden u gospi}ku kaznionicu, gdje
sam zatvoren u samicu. Razlog hap{ewa a nije mi poznat a svakako }e biti pool
li-
ti~ke prirode.
U gospi}koj kaznionici zadràn sam oko 50 dana i nikada nisam bio po-
zvan na preslu{awe. e.
U samici sam ostao oko 12 dana i zatim preba~en u zajedni~ku }eliju.
Kroz cijelo vrijeme dok sam bio u kaznionici primje}ivao sam kako su usta{e a{e
dovodili u i izvodili iz kaznionice. Vidio sam kako se je dvori{te kaznio-
nice po no}i napunilo dovedenih qudi, a po danu zapravo ve} ujutro, dvori- ori-
{te bi se ispraznilo, qudi su odvedeni prema Velebitu.
Po no}i sam ~uo jauk i zapomagawe e tu~enih qudi iz susjednih }elija, a
bilo ih je koji ujutro pri {etwit i nisu mogli ni hodati.
Vidili smo da su usta{e istu~ene i izubijane qude u kaznioni trpali
u kamione i nekamo odveli. Mi smo smatrali da ih usta{e nekamo vode da ih
ubiju. Postupak usta{a prema zatvorenicima, bio je grub, divqi v i i ne~ovje~an-
ski. Usta{e su se na qude derali, ~esto ih udarali k kqu~evima po glavi, po
tjelu i nogama.
Hrana je bila vrlo
rlo slaba. Zatvorenici su primali 3 obroka dnevno i ma-
lo kruha. Za doru~ak i ve~eru davalo se pola litre slabe supe a za ru~ak sla-
bo varivo bez masti.
Nakon 50 dana ja sam sa jo{ 31 zato~enikom preveèneèn kamionom u logor
Jadovno. Ovaj logor se je nalazio u jednoj dolini na Velebitu. U logor se je ula-
zilo sa zapadne strane kroz usta{ku straàrnicu. U logoru nije bilo nikak-
vih nastambi izuzev{i sjenice od grawa a i trije{}a koje su zato~enici sami
sebi napravili. Logor je bio ogra|en bododqikavom ìcom visokom oko 3 metra.
137
AH, ZKRZ, Zh
Zh-47918.
-47918.
U logoru se je nalazilo tada oko 1.000 Srba, sje}am se Stevana ]iri}a iz

Novog Sada, pravoslavnog sve}enika iz Zalu`n u`nice, nekog Vuksana iz [v vice,
ice,
oko
ko 300 @idova i 31 Hrvata, me|u kojima je bio biv{i ministar Hanèk. nèk.
U logoru se dnevno radilo cijeli dan izuzev{i vrijeme za jesti. Zato-
~en
~e nici su radili na ravnawu u terena, koji je bio velik oko 1.250 ~etvornih
metara.
Postupak usta{a prema zato~enicima u logoru bio je o{tar {tar i grub, ali
nije bilo ba{ batinawa a i udarawa a zato~enika, ist
istina, jedne ve~eri ~uo se iz
jedne barake jauk i zapomagawe. e.
Sje}am se da je jedan zatvorenik pri poku{aju bijega ubijen. Zato~eni-
ci su primali hranu bez soli, masti i h hqeba tri puta dnevno uglavnom kao u
kaznioni. Hrvatima se davalo ne{to boqa a hrana (gu{}a), a Srbima skoro ni-
kakva.
Usta{a je bilo oko 30 sa logornikom Be{li}em. Sje}am se da je bio me|u
usta{ama Ivica Abramovi} iz Bru{ana i Marko Maras iz Bru{ana, i dru-
gih ~ijih ja imena ne znam.
Usta{e su iz svoje straàrnice imali stalno prema logoru naperenu
strojnu-pu
jnu-pu{ku. Poru~nik je svaku ve~er sa balkona straàrnice preko logo-
ra pucao iz strojne pu{ke.
U logor se je mogao za pojedine zato~enike prokrijum~ariti koji paket
od rodbine zato~enika. Tako sam ja primio dva paketa.
Nakon 13 dana moga boravka u logoru, nas 31 Hrvat odv dvedeni smo iz logo-
ra u gospi}ku kaznionicu iz koje sam ja dana ana 5. kolovoza 1941. godine bio pu-
{ten na slobodu.
Pripovj
ovjedalo se da su svi zato~enici iz logora Jadovno Srbi i @idovi
poubijani, no da lili su ubijeni i pokopani u samom logoru ili ba~eni u jamu
udaqenu od logora oko 5-6 5-6 km
km,, to mi nije poznato.
Sje}am se da jeje ministar Hanèknèk u logoru pokazivao meni izudarana
le|a i da je
je on zadràn u gospi}koj kaznionici od poru~nika Be{li}a, a nas
30 je bilo predvedeno u stoèr, gdje su nas iz Gospi}a i okolice u broju oko 7
pustili na slobodu, a ostalih 20 vratili natrag u kaznionicu, odakle su od-
vedeni u Jastrebarsko.
Na gorwi i iskaz mogu se zakleti.
D o v r { e n o.
Jakov Ratkovi}, v. r.
Br. 67
Izjava Zvonimira ô
ôrka o hap{e
p ewu u i ubistvu wegovog poslodavca
Milana Qu{t tine, ubistvu Milanovog sina Nenada
i zlostav
vqaawuu k}eri Desanke138
ZAPISNIK

e ratnih zlo~ina okupatora i wihovih
pomaga~a za Liku od 28. sije~wa
e~ a 1946.
1946. godine
Pristupa ôrak Zvonimir od pok. Filipa i majke ro|ene Rukavina, ro-

dom i stalno nastawen en u mjestu Gospi}, star 31 godinu, po zanimawu u brija~,
po narodnosti Hrvat, vjere rimokatoli~ke, neoèwen en te izjavq
v uje:
Ja
a sam se 1941. godine nalazio kao brija~ki pomo}nik kod Milana Qu- u-
{tine iz Gospi}a. Odmah po osnutku N.D.N.D.H.
H. nesje}am
e}am se datuma uhap{en je od
strane usta{a u Gospi}u moj poslodavac Milan Qu u{tina, koji je kratko vri-
jeme bio zatvoren u gospi}koj kaznioni, potom odveden sa ostalim hap{enici-
ma na Jadovno i tamo ubijen.
Tko je od usta{a uhapsio Milana Qu u{tinu, nije mi poznato jer toga mo-
menta nisam bio u ku}i, ali svakako da je ovo hap{ewe e izvr{eno po nalogu biv-
{eg velikog ùpana Jurice ice Frkovi}a.
Nakon nekoliko dana poslije hap{ewa a mog poslodavca Milana Qu u{ti-
ne uhap{en je i wegov sin Nenad koji je tad bio star oko svojih 18 do 19 godina,
ina~e student tehnike. Nenada je uhapsio Rude Ric i Tona Do{en oba iz Go-
spi}a, i istoga zatvorili u gospi}ku kaznionicu, a nakon nekoliko dana po-
slije hap{ewa a Nenad je po Ricu
icu i Do{enu odveden iz kaznione iz Gospi}a u
Pazari{te i tamo po wima ubijen, te wegov le{ ba~en u jamu.
Ne sje}am se datuma,
uma, ali koliko se sada sje}am moglo je biti u mjesecu
lipwu
p u 1941. godine, jedne ve~eri nalazio sam se u brija~koj radwi d i mojih po-
slodavaca Qu u{tine, te ba{ kada sam zatvarao radwu d u do{ao je usta{a Vlado
Levar rodom iz Gospi}a u dru{tvu sa jo{ tri usta{e koje ja ne poznajem samo
se vrlo dobro sje}am da su na glavi imali fesove. Silom su u{li u ku}u moje
poslodavke Qu u{tina Kristine uhvatili wenu k}erku Desanku i istu silom
iz ku}e izvukli i odveli je preko ceste u tadawi i hotel Evropu gdje
gdje su istu
o{i{ali sa {karama tako da je bila pravo ruglo jer su sa {karama isjekli ko-
su na redove kao ovca kad se o{i{a, te ovako o{i{anu vodili su je kroz Gospi},
a poslije je zatvorili u kaznionu u kojoj je ostala zatvorena nekoliko dana,
Poslije izvjesnog vremena preba~ena je iz kaznione na imawe e Maksimovi}a i}a
kraj Gospi}a, gdje se je nalazio usta{ki logor zvan „O
„Ov~ara“,
ara“, te je iz ovog loogo-
go-
ra docnije sa ostalim hap{enicima sprovedena u Jasku. Na Na koji je na~in izi-
{la iz logora meni nije poznato.
138
AH, ZKRZ, Zh
Zh-1335.
-1335.
Da li je Axija Mile i Mari} Ivan zvani Ico kao i Matijevi} u~estvo-

vali u hap{ewima meni nije poznato, ali svakako da su bili organizatori, po-
kreta~i i naredbodavci usta{kih pokoqa a koji su se dogodili u gradu Gospi-
}u kao i bliòj i daqojoj okolini 1941. godine.
Meni daqe e o ovome ni{ta nije poznato.
D o v r { e n o.
Sekretar: Svjedok: Zapisni~ar:

Sunajko Andrija, v.r. Zvonimir ôrak, v.r. Dev~i} Josip, v.r.
Br. 68
Izjava Jovana Tesli}a iz sela Ostrvice, kotar Gospi},

o stradawu a 139
u wegove porodice od strane usta{a
Moja èna Marija Tesli}, doma}ica, ro|ena u Gospi}u 1890. godine, Srp-
kiwa,a, vjere pravoslavne, uhap{ena je 25. maja 1941.
1941. godine u Gospi}u od strane
usta{a. Bila je u zatvoru u Gospi}u do 24. juna 1941. i odvedena u nepoznatom
pravcu. Posle smo ~uli da je tada ubijena.
Moja sestra Sofija Tesli}, doma}ica, ro|ena 1880. godine u Ostrvica-
ma, srez Gospi}, gde je ìvela, Srpkiwa, a, vjere pravoslavne, neudata, zaklana
je u svojoj ku}i u Ostrvici 2. augusta 1941. godine i potom ba~ena u sjenik i spa-
spa
qena. Tada su joj usta{e spalile ku}u, oduzeli stoku tako da je od wene ku}e
ostalo samo zgari{te.
U Gospi}u su usta{e oduzele moju radwu d u mje{ovite robe sa cijelim in-
ventarom.
Kao krivce za ove zlo~ine smatram Antu Paveli}a i sve pripadnike
usta{kog pokreta. Imena pojedinih usta{a ne znam.
Materijalno sam o{te}en pqa p a~kom radwed e u iznosu od 120.000 predrat-
nih dinara a spaqivawem em imovine moje sestre 120.000 predratnih dinara.
Za dokaz svojih navoda pozivam se na svedoke: Ruìcu Zec iz Gospi}a i
Peru Tesli} i}a
a iz Ostrvice.
To je sve {to imam da kaèm.
Islednik: Zapisni~ar: Svjedok:

Ivanka [ikinovi}, v.r. Vukosava Brankovi}, v.r. Jovan Tesli}, v.r.
139
AH, ZKRZ, Zh
Zh-41761,
-41761, 41772.
Br. 69
Izjava Joce Wegomira o hap{e

p ewu u Srba u Gospi}u
i wegovom mu~ewuu u kaznionici Okru`nog suda
u Gospi}u u maju 1941. godine140
O zlo~inima okupatora i wegovih pomaga~a poznato mi je ovo:

I Kada sam bio u usta{kom zatvoru u Gospi}u u mjesecu maju 1941. 1941. godi-
ne, gledao sam kako usta{e: Pavi~i} Mirko, Sv Sveti} Luka i jo{ neki kojima se
imena ne sje}am mu~ili qude i to: Miletu â anka gostioni~ara iz Gospi}a,
Vladu Naran~i}a, trgovca iz Vrebca, profesora gospi}ke gimnazije Ne}aka,
\uru
uru Basari}a gostioni~ara iz Gospi}a, sve{tenika Kuq Ku ske parohije kome se
imena ne sje}am, Marka Po~u~u, u~iteqa a iz Vrebca, Budu Vlaisav vqevi}a, se-
qaka iz Kule, nekog iz O Ost
strvice prezivao se Bogdan imena mu ne znam i jo{
neke
eke qude kojih je bilo oko 150 ali im imena ne znam.
Oni
ni su ovo mu~ewe e vr{ili nekoliko dana, potom su ih onako isprebijaneane
potovarili u kamione i odagnali u Jadovno i tamo ubili. Prilikom ovog ovog ubi-
jawaa sa usta{ama je bio i usta{ki stoèrnik iz Gospi}a Matajija, sin Vinka
Matajije, mehani~ara iz Gospi}a.
Sa ovim qudima bio sam mu~en i ja od strane gore re~enih usta{a, poredpored
wih
ih mom mu~ewu u koje je trajale neprekidno 10 dana stalno je prisustvovao i
mu~io me i Pezeqeze Zvonko, propali |ak iz Gospi}a, on je tako|er u~estvovao u
ubistvima u Jadovnom do jula mjeseca, posle toga je bio usta{ki povjerenik u
Vrebcu.
II Kada je bio smje{ten usta{ki stan, u Vrebcu, gledao sam kako su Peze zeq
Zvonko, povjerenik ovog stana, sa vojnim zapovjednikom istog stana Jurako kom
mi
jo{ nekim usta{ama kojima imena ne znam ubili na putu i to: Mi}ka Novkovi-
}a i wegovog sina Manu Novkovi}a, seqake iz Pavlovca141 i ovako ubijene su ih
ostavili kraj puta. Prilikom ovog ubijawa a oni su pucali u wih
ih svakoga po 10
metaka.
III Pezeq
II eze Zvonko, povjerenik usta{kog stana Vrebac i vojni zapovjednik
Jurak sa jo{ nekim usta{ama, pohvatali su oko 25 qudi iz Vrebca i odagnali
ih u usta{ki stan Vrebac, tj. u konobu Save Dragosa osavca
vca iz Vrebca i tamo ih mu-
~ili od ~ega je odmah umro Nino Novkovi} i jo{ neki, dok je wih ih 19 u kamioni-
ma odagnato i poubijano u Meda~koj plantaì. Me|u ovim ubijenim bio je: Ni-
kola Graovac, seqak ak iz Zavo|a,
o|a, Nina Babi}, seqakak iz Vrebca,
bca, Janko Dragosa-
vac iz Vrebca, Joja Krajinovi}, seqak ak iz Vrebca, Stevo Naran~i}
n~i} seqakak iz
Vrebca i jo{jo{ neki kojima imena ne znam.
Ubijawu u ovih qudi prisustvovao je i usta{ki povjerenik iz Ri Ribnika
Dubovac i àndarmerijski narednik Meda~ke stanice Uzelac, oni su dapa~e
rukovodili ovim ubijawem. em.
140
AH, ZKRZ – 1970.
141
Pavlovac Vreba~ki.
Ovih 19 poubijanih qudi odmah po ustanku iskopano je iz jame gdje su bi-

li ba~eni, te je prilikom toga va|ewa a ustanovq
v eno da su ti qudi pilani te-
sterama, sje~eni sekirama i sli~no, ve}ini su bili nosevi odrezani i u{i od-
sje~ene a nekima usta ìcom za{ivena.
IV Pokoqemem nar
aroda (djece, ène i qudi) u BBaarletama,
ama, kao i paqeewu
istog sela rukovodio je Pezeq
eze Zvonko i usta{ki povjerenik iz Barleta zvani
Jocko.
V Pokoq
oko nad 24 djece, koja su bili u logoru u Vreba~koj stazi, izvr{i-
le su usta{e iz Podlapa~e i Kule, wihove vo|e bile su: Mili{a Vojvodi} iz
Kule, Petar Strili} iz Kule i Sta
Star~evi}, àndarmerijski narednik iz Pod-
lapa~e.
Napomiwemem da su ve}inom ovim delima prisustvovali Italijani ani iz Go-
spi}kog garnizona. Gledao sam gde su se oni rugali i smijali qudima koje su
mu~ili usta{e, oni su usta{e gurali i terali da ih jo{ vi{e mu~e. Oni su do-
lazili u samice gospi}ke kaznionice i smijali se nama kako smo iznakaèni
i isprebijani, pquvali su na nas, vi~u}i tom prilikom usta{ama da nas tre-
ba klati.
Ovo
vo vr{ewe e zlo~ina gledao sam li~no.
Jasikovac, 3. XI.. 1944. godine
Joco D. Wegomir, v.r.
komadant vojne {k. 35
35.. div.
Br. 70
Izjava Jeje Jani} i Milke Krajnovi} o zlo~inu usta{a

a
u selu îtluk 28. juna 1941. godine142
îtluk
ZAPISNIK
Okru`ne komisije za utvr|ivawe e zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a u Gospi}u, 3. maja 1945.
1945. godine.
Dana 28. VI 194

1941.
1. godine do{le su u na{e selo dvije grupe usta{a, i to
jedna grupa iz Divosela, a druga iz Bil
ilaja. Ova grupa koja je do{la iz Bil
ilaja
sa povjerenikom Jukanom Mraovi}em i Milom Busijom, u{li su u ku}u Marka
Krajnovi}a, trgovca, te su po~eli lupati po ku}i, traìti pi}e i ostale stva-
ri. Marko je bio pobjegao ispred usta{a u poqe.e. Usta{e su poslali Markovu
ènu po Marka po{to je Jukan garantirao da se Marku ni{ta ne}e dogoditi. No
~im je Marko u{ao u ku}u, usta{e su ga odma pograbile i svezale ga te po~eli
tu}i. Zatim su uhvatili Nikolu Krajnovi}a i produìli gore kroz îtluk do
142
AH, ZKRZ, Zh
Zh-47826.
-47826.
ove grupe usta{a koja je do{la iz Divosela. Ovi su isto pohvatali gore nave-
dene qude lupaju}i po ku}ama i govore}i da }e ih sviju poklati itd. Odatle
su ih odagnali u Divoselo i dràli ih u zatvoru 6 dana gde su ih tukli i mu-
~ili. Potom su ih odagnali u Gospi} gde su ih tukli, morili sa gla|u i è|u
a onda u Jadovno gde su ih na zvjerski na~in ubili i sve bacili u jamu.
^l
lanovi komisije: Svjedoci: Zapisni~ar:
\uro
uro Krajnovi}, v.r. Jeja Jani}, v.r. Mika Krajnovi}, v.r.
Mile P., v.r. Milka Krajnovi}, v.r.
Br. 71
Izjava Tome Rado{

o evi}a i Nevenke Glumi~i} o zlo~inu usta{a
u selu Kru{~~ica, op}ina Kosiw,
osi , 6. avgusta 1941, kada su
u ku}ama spalili 196 mu{kkaraca, èna i djece143
ZAPISNIK
Okru`ne komisije za utvr|ivawee zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a, Kosiw
osi 8. aug
augusta 1945.
1945. godine.
Dana 6. VI
VIII 1941. godine u 9 sati ujutro, do{lo je oko 30 usta{a u selo
Kru{~icu iz pravca Pazari{ta na ~elu sa usta{om Rukavina Josom iz Klan-
ca. Me|u wima sam ja prepoznao Frawu u Dui}a i jo{ nekog Joju \ei}a
ei}a i Vrk-
qan
an Iliju, lugara. Isti su me poveli sa sobom kao seoskog starje{inu. Kad smo
do{li u selo Mlakvu, sreli smo jo{ jednu grupu od 35 usta{a. Isti su do{li
od G. Kosiwa,
a, a na ~elu im je bio usta{ki tabornik Mirko Star~evi}, biv{i
u~iteq.
ite . Me|u wima sam prepoznao
oznao Mance Milana, Dela~ Davida, Pr{u Mi-
lana, Mareni} Petra, [po poqari} Paju, Cincar Paju, Nikov~i} Petra i nekog
tzv. Rusa. Svi su bili dobro naoruàni.
Isti su odmah po~eli odvoditi narod iz ku}a tako da su ih sviju postro-
jili i povezali osim èna sa nejakom djecom. Ova povorka krenula je u pravcu
Gospi}a. Narod je usta{e upitao kamo }e sa wima, a oni su na to odgovorili da
ih sele u Pazari{te u ìcu. Kad su do{li na kraj sela Mlakve, tj. u zaselak
Kosa, onda su ih prebrojili, bilo je 196 du{a. Dok su narod sprovodili, zapit-
kivali su da li su gladni, a kada je neko rekao da jest, usta{e su odgovorili da
}e sad biti pe~enog mesa i vina. Zatim su sav narod zatvorili u ku}i Glumi-
~i} Steve odakle su birali 10 po 10 mu{karaca, ~vr{}e ih vezali, potom od-
gon
onili u susjednu ku}u Glumi~i} Jove i postrojavali ih uza zid, a onda su
usta{e Mance Milan, Dela~ David, Pr{a r{a Milan, Mareni} Petar, [po poqari}
Pajo, Prpi} Petar, Cincar Pajo, Biqan an Milan i jo{ neki nepoznati po~eli
143
AH, ZKRZ, Zh
Zh-47944.
-47944.
pucati iz pu{aka. Ovako su postupili sa svim mu{karcima, zatim je nastupi-

lo izvo|ewe e èna i djece. I wih
ih su sve skupa nagurali u pomenutu ku}u. Ma-
lu djecu su natrpali u ormare, kace i tome sli~no i tamo ih zatvorili. Onda
su pristupili strijeqa awu
u èna i djece. Na zavr{etku ovoga, metnuli su no-
ève na pu{ke i boli ve} oborene le{eve. Uz taj rad pjevali su i vriskali
neobi~no se vesele}i.
Iza toga su donijeli slamu u ku}u i istu zapaliti. Kad je ku}a planu-
la, ~uo se pla~ i vriska djece i onih koji su bili raweni.
Iz ove vatre uspio je pobje}i mali Mileusni}, star 14 godina, Glumi~i}
Nevenka, stara 16 godina, imala je 7 rana po sebi, i Bobi} Mane koji je progo-
rio od vatre na rebrima, ali su isti i danas ìvi. No dok su se i ostali poku-
{avali iz vatre spasiti, iz neposredne blizine ~uo se nepoznat glas: Eto vam
utje~u! Onda su usta{e opkolili ku}u, ali je narod opet skakao van, kroz pro-
zor, oni su ih hvatali i ìve bacali u vatru, a koje nisu mogli uhvatiti, po-
tukli su iz pu{aka i ponovo bacali u vatru.
Po zavr{etku ovoga pozvao me je Star~evi} Mirko, usta{ki tabornik, i
rekao mi: „Ako
„Ako ti ne zakopa{ ove le{ine, ja }u te strijeqati i ubiti kao pse-
to“.. Ja od straha i grozote nisam mogao to u~ini toga dana, nego sam tek tre}eg
to“
dana sakupio {est qudi i one le{eve, koji su se vidjeli, malo zagrnuo.
Dok je narod izagnat iz ku}a, usta{ki simpatizeri i pristalice nave-
denog zlo~ina, koji su ve}inom bili iz Kosiwa, a, Pazari{ta i Peru{i}a, pri-
stupili su masovnom pqa p a~kawu u opusto{enog sela, tj. u prvom redu odgowe ewuu
stoke, poqoprivrednog alata, sto~ne hrane, robe, namje{taja i qu udske hrane.
Oddagn
agnato je stoke krupnog zuba 490 komada u vrije
ijednosti od 558.600 pre-
dratnih dinara, sto~ne hrane u vrij ije
ednosti 441.000 predratnih dinara, qu ud-
ske hrane u vrijeijednosti od 242.500 predratnih dinara, 196 komada sviwa a u vri-
je
ednosti od 583.
583.300
300 predratnih dinara, raznog poqoprivrednog alata u vri-
jed
ednosti od 588.200 predratnih dinara, robe i namje{taja u vrij ije
ednosti od
4.704.000
4.70 4.000 predratnih dinara i {iva}ih strojeva 25 komada u vrije ijedn
dnosti od
75.000 predratnih dinara, spaqena je jedna stambena zgrada i dvije gospodar-
ske zgrade u vrijeijedn
dnosti od 75.000 predra
dratnih dinara.
Osobe ubijene u ovom zlo~inu su slijede}e:
1. Praì} Bika, stara 32 godine, udata, sa 5 ~lanova
2. Praì} Jovo, star 70 godina, neoèwen, en, sa 5 ~lanova
3. Praì} Anka, udovica, stara 55 godina, sa 8 ~lanova
4. Praì} Ale, udovac, star 50 godina, sa 2 ~lana
5. Muwasas Jelka, udovica, stara 80 godina, sa 3 ~lana
6. Cvijanovi} Simo, ledi~an
7. Mileusni} Mane, star 58 godina, oèwen, en, sa 5 ~lanova
8. Mileusni} Ilija, udovac, star 75 godina, sa 8 ~lanova
9. Mileusni} Boja, stara 40 godina, sa 7 ~lanova
10. Mileusni} An|a, stara 70 godina, sa 3 ~lana
11. Mileusni} Anka, stara 35 godina, udata, sa 3 ~lana
12. Vari}ak Mara, stara 34 godine, sa 4 ~lana
13. Gruji~i} Soka, stara 40 godina, udata, sa 6 ~lanova

14. Gruji~i} Gojko, star 20 godina, sa 1 ~lanom
15. Javorina Stevo, star 50 godina, sa 3 ~lana
16. Javorina An|a, stara 46 godina, sa 4 ~lana
17. Gruji~i} Mile, star 73 godine, sa 1 ~lanom
18. Gruji~i} Mika, stara 58 godina, sa 4 ~lana
19. Gruji~i} Mile, star 64 godine, sa 1 ~lanom
20. Radovi} Dane, star 55 godina, sa 5 ~lanova
21. Mileusni} Pejo, star 60 godina, sa 5 ~lanova
22. Glumi~i} Vujo, star 70 godina, sa 1 ~lanom
23. Glumi~i} Jovo, star 71 godinu, sa 4 ~lana
24. Bobi} Mile, star 40 godina, sa 5 ~lanova
25. Glumi~i} Milka, stara 40 godina, sa 1 ~lanom
26. Glumi~i} Stevo, star 34 godine, sa 3 ~lana
27. Cvijanovi} Mi}o, star 82 godine, sa 2 ~lana
28. Gruji~i} Boja, stara 30 godina, sa 5 ~lanova
29. Javorina Mileta, star 60 godina, sa 1 ~lanom
30. Javorina \uro,
uro, star 46 godina, sa 1 ~lanom
31. Gruji~i} Soka, stara 30 godina, sa 4 ~lana
32. Bobi} Mile, star 38 godina
33. Gruji~i} An|a, stara 50 godina
34. Javorina Jeka, stara 60 godina, sa 1 ~lanom
35. Javorina Stoja, stara 60 godina, sa 1 ~lanom
36. Javorina Marta, stara 55 godina, sa 5 ~lanova
37. Javorina Milan, star 11 godina, sa 1 ~lanom
38. Bobi} Boja, stara 38 godina, sa 6 ~lanova
39. Bobi} Marija, stara 35 godina, sa 3 ~lana
40. Bobi} Ilija, star 13 godina, sa 1 ~lanom
41. Bobi} Vujo, star 80 godina
42. Gruji~i} Jeka, stara 41 godinu, sa 7 ~lanova
43. Vari}ak Manda, stara 41 godinu, sa 3 ~lana
44. Gruji~i} \uro,
uro, star 72 godine
45. Bobi} Vajo, star 71 godinu, sa 2 ~lana
46. Vari}ak Milka, stara 22 godine, sa 1 ~lanom
47. Staki} Stana, stara 68 godina
Poslije povratka usta{a kroz selo istoga dana poubijali su iz pu{ke i
to: Milivoja Muwasa, Milu Mileusni}a, Budu Mileusni}a, Gruji~i} M., Cvi-
janovi} Jovu, sa 2 ~lana, Cvijanovi} Stoju, sa 5 ~lanova, Cvijanovi} M. i Cvi-
janovi} Petra.
SMRT FA[IZMU – SLOBODA NARODU!
^l
Petar Gruji~i}, v.r. Tomo Rado{evi}, v.r. Milan Vari}ak, v.r.
Ilija Staki}, v.r. Nevenka Glumi~i}, v.r.
Br. 72
Izjava Jove Gw
G atovi}a o zlo~inu usta{a
a a u selu Gw
G atovi}i
22. jula 1941. godine144
ZAPISNIK

e ratnih zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, u Lovincu, 7. maja 1943. godine.
Pr ristupa Jovo Gw
G atovi}, rodom i stalno nastawen en u selu Lovincu, op}i-
na Lovinac, star 44 godine, po zanimawu u radnik, po narodnosti Srbin, vjere
pravoslavne, bra~no stawe e oèwen,
en, odnos prema NOP-u dobar te izjavq v uje: Da-
na 22. srpwap a 1941. godine upala je jedna grupa usta{a uve~e u zaselak Gw G atovi-
}i,, a bilo ih je oko 20,
}i 20, me|u kojima su prepoznati slijede}i; Jura Zduni}, Ivan
Peejnovi},
ovi}, usta{e iz Lovinca, Nikola Tomi~i} iz Ri~ica, Mate Zduni}, Fr Fra-
ne Zduni} i Petar Ma{i} iz Lovinca, Marko Balen, Joso Matijevi} i Pava
Matijevi},
evi}, usta{e iz Li~kog Cerja.
Naprijed imenovani nisu tada pripadali nikakvoj vojnoj jedinici, ve}
je iste organizirao i sa wima zlo~ine izvodio Miho Frkovi}, àndarmerij-
ski podnarednik rodom iz Kaniè, Gospi}, koji je tada bio zastupnik koman-
dira àndarmerijske stanice u Lovincu.
Ovom prilikom su p pqa a~kali svu vredniju srpsku imovinu kao i gotov no-
vac zlato i sve vrednije stvari, kao gotova odijela itd. Isto tako gore navede-
ni ubili su ovom prilikom niè navedene osobe i to:
1. \uru
uru G
Gwatovi}a, zemq m oradnika, Srbina, starog 58 godine, oca 5 djece
2. Soku Gw
G atovi},
ovi}, doma}icu, Srpkiwu, u, staru 53 godine, majku 5 djece
3. Petra G Gwatovi}a, zemq m oradnika, Srbina, starog 14 godina
4.. Milu Gw
G atovi}a, zemq m oradnika, Srbina, starog 65 godina, oca 9 djece
5. Mariju GwG atovi}, doma}icu, Srpkiwu, u, staru 18 godina, neudata
6. Mariju GwG atovi}, dijete (doma}icu), Srpkiwu, u, staru 12 godina
7. Jawuu Gw
G atovi}, doma}icu, Srpkiwu, u, staru 64 godine, majku 4 djece
8. Jeku GGwatovi},
ovi}, doma}icu, Srpkiwu, u, staru 68 godina, majku 9 djece
Ubistva su vr{ena u ku}ama i van ku}a s vatrenim oru`jem.145
D o v r { e n o.
Rukovodilac komisije: Svjedoci: Zapisni~ar:

Lovro Pe{ut, v.r. Jovo G
Gwatovi}, v.r. Nikola Pavi~i},
i~i}, v.r.
144
AH, ZKRZ, Zh
Zh-41858-41867.
-41858-41867.
145
Selo Gwa
G atovi}i u op}ini Lovinac je 29. jula i 2. avgusta 1944. godine postalo grobqe
b e
masakriranih srpskih seqa
se aka. Od ukupno 150 stanovnika, usmr}eno je wih
ih 125. Selo je opustje-
lo, a po dvori{tima i wi ivama su ostale `rtve zlo~ina. U nepopa
paqeene ku}e `rtava su useqe
use eni
Hrvati iz Rudopoqa,
po a, Jasenova i Golica.
Br. 73
Izjava Ante Krpana o zlo~inu usta{a u selu Smokri}u,

op}ina Lovinac, 20. jula 1941. godine146
ZAPISNIK

e zlo~ina okupatora i wihovih pomaga~a,
SMOKRI], 10. MAJA 1945. GODINE.
Pr
ristupa Ante Krpan, rodom i stalno nastawen en u selu Smokri}u, op}i-
na Lovinac, star 45 godina, po zanimawu u zemq
m oradnik, po narodnosti Hrvat,
vjere rimokatoli~ke, bra~no stawe e oè
oèwen,
en, odnos prema NOP
NOP-u
-u dobar te iz-
javq
v uje:
Dana 20. lipwa
p a 1941
1941.. godine odvedeni su po usta{koj bandi i negdje u
Velebitu ubijeni:
1.. Petar Ron~evi}
evi},, zemq
m oradnik iz Smokri}a, zajedno sa 7 ~lanova obi-
teqi
i te svi pobijeni.
2. Nikola Ron~evi}, zemq
m oradnik iz S
Sm
mokri}a, zajedno sa 11 ~lanova obi-
teqi
i te svi pobijeni.
3. Marko Ron~evi}, zem mqoradnik iz Smokri}a, zajedno sa 6 ~lanova obi-
teqi
i te svi pobijeni.
Me|u
e|u usta{ama prepoznati su Marko Prpi}, zvani Putaq,
uta , i Frane Do-
bri}, zvani Kaneta, a bili su pod zapovjedni{tvom Ante Jeleni}a,
i}a, usta{kog
povjerenika iz Gospi}a, dok su prva dvojica rodom iz Lovinca.
Ovom prilikom opqa
op a~kali su svu pokretnu i nepokretnu imovinu na-
prijed navedenih `rtava te sa ovom pqa
p a~kom pri~inili {tetu u iznosu od
380 000 predratnih dinara.
Rukovodilac komisije: Svjedok: Zapisni~ar:

Lovre Pe{ut, v.r. Ante Krpan, v.r. Nikola Pavi~i}, v.r.
146
AH, ZKRZ, Zh
Zh-41907-41909.
-41907-41909.
Br. 74
Svjedo~ewe
e Dane i Nikole Uzelca o odvo|e
o ewuu Srba iz sela
Lipovo Poqee u logor Jadovno u julu 1941. godine147
ZAPISNIK
Komisije za utvr|ivawe
e ratnih zlo~ina okupatora i wihovih
pomaga~a za Liku. Kosiw,
osi , 19. maja 1945. godine.
U me|u vremenu od 15. travwa a do 28. jula 1941. god. usta{e su iz Gorweg eg
Kosiwa, a, a pod komandom wihovog tabornika Fadq ad evi} Jose 36 i Ple{e Ivana
tzv. Jarca 40 u ovome vremenu slali su usta{e u selo Lipovo Poqe e i to: Cin-
car Milana 29, Mance Milana 28, Cincar Pajo 26, Dela~ David tzv. Dava 40, 40,
Pr{u Milana 40, 40, svi iz Gorwegeg Kosiwa a kotara Peru{i} dogonili i u zatvor
sprav vqali ssqede}e qude: Basta Milu 41, Glumac Nikolu 21, Glumac Obrada
40,, Glumac Luku 40,
40 40, Glumac Simu 17, [k kari} Danu 60,
60, [k kari} Milu 62, Po-
~u~a Todora 35, Po~u~a Jovu 31, Glumac Milu 57, [aki} Jovu 34, [aki} Bran-
ka 22, [aki} Du{ana 33, Glumac Savu 24, Glumac Simu 36, Glumac Maru 36,
Glumac Bogdana 33, Glumac Iliju 19, Gledi} Panteliju 26, Glumac Marka 26,
Glumac Du{ana 32, Glumac Stevu 24, Basta Daru 41, Basta Vuju 43, Basta Bog-
dana 38, Ba asta
sta Milu 35, Basta Petra 2 28,
8, Basta Vaju 20
20,, Basta Milu 3030,, Glumac
Daru 32, Glumac Todora 30, 30, Glumac Mile 29, Ivkovi} Miladin 48, Uzelac
Kostu 40,
40, Uzelac Gaju 37, Uzelac Vuju 49, [k kari} Petra 40 40,, [k
kari} Mitar
55, Mi{~evi} Mara 38, Mi{~evi} Mo{o 60, 60, \oormarkovi} \uro uro 16, Gledi}
Nikolu 17, Kokotovi} Manu 45, Kokotovi} Budu 65, Kokotovi} Manu 60, 60, Koko-
tovi} Nikolu 40, 40, Kokotovi} Stanka 36, [a aki}
ki} Budu 18, [a aki}
ki} Paju 38, [a a-
ki} Slavka 38, Bogovac Mo{o 40, 40, Bogovac Budu 32, [k kari} Petra 27, Br Bruji}
Blagoja 54, Pavlovi} Paju 63, B Brruji}
uji} Mo{u 60 60,, Pavlovi} Du{ana 45, Bruji}
Milu 32, Mileusni} usni} Du{ana 38, Vari}ak Danu 34, Vari}ak Vuju 35, Mile-
usni}
usni} Danu 37, Pavlovi} \uru uru 15, Gledi} Vuju 35, Gledi} Milu 20 20,, Ivkovi}
Mihajlo 75,75, Ivkovi} Mo{o 45, [t taki} Marija 17, Gledi} Milku 22, Gledi}
Matu 45, Kokotovi} Vuju 23 godine.
Gore navedene Srbe u zatvoru su mu~ili na razne na~ine i tako isprebi-
jane osobe trpali u kamione i odagnali u pravcu Gospi}a dok po saznawu u Bru-
ji} Blagoja, wega je usta{a Biqan an Milan sa ~avlima prikovao za kamion za
obe ruke. Od gore navedenih osoba do danas ne moè se ni{ta doznati, vjerova-
tno su ih usta{e pobile i u jamu [aranovu bacili.
Smrt Fa{izmu – Sloboda Narodu!
^l
Petar Gruji~i}, v.r. Uzelac Nikola, v.r. Milan Vari}ak, v.r.
Ilija St
Staki}, v.r. Uzelac Dane, v.r.
147
AH, ZKRZ, Zh
Zh-47927.
-47927.
Br. 75
Izjava Marice Cvijanovi}, Kate Keki} i Kaje Rabati} iz sela Lipe

kod Gospi}a o odvo|e
o ewu
u Srba u kaznionicu Okru`nog suda
u Gospi}u i wihovom ubistvu u logoru Jadovno148
ZAPISNIK
e zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a u Gospi}u od 19. maja 1945.
Dana 8. juna 1941. godine po no}i do{la je jedna grupa usta{a u selo Li-
pe iz Gospi}a. Usta{ki povjerenik bio je Joso Axija i Nikola Axija, te su po-
hapsili qude i iste kasnije ubili i to:
1. Dmitar Rabati}, 45 g. star, seqak,

ak, Srbin, oèwen,
en, otac 2 djece
2. Milan 25 narednik, Srbin, nije
3. Kojo 64 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 9 djece
4. Nikola 26 seqak,
ak, Srbin, oèwen,
en, otac 2 djece
5. Petar 33 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 3 djece
6. Milka 62 seqa
anka, Srpkiwa,
a, udata, mati 9 djece
7. Pera 45 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 3 djece
8. Sava 48 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 5 djece
9. \uro
uro 50 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 5 djece
10. Ilija 48 radnik, Srbin, nije
11. Mile 68 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 6 djece
12. Ilija Keki}, 69 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 3 djece
13. Bogdan 35 radnik, Srbin, oèwen,
en, otac 3 djece
14. Du{an 30 sluìteq,
ite Srbin, oèwen,
en, otac 2 djece
15. Dane 48 seqak,
ak, Srbin, oèwen,
en, otac 4 djece
16. Stanko 26 mor. nared.,
d., Srbin, nije
17. Jeka 62 seqa
anka, Srpkiwa,
a, udata
18. Ma{a 45 seqa
anka, Srpkiwa,
a, udata mati 6 djece
19. Nikola 42 seqak,
ak, Srbin, oèwen,
en, otac 6 djece
148
AH, ZKRZ, Zh-47826.
Pomenute Srbe usta{e su zatvorili u kaznionu u Gospi}u dràli ih ne-

koliko dana, mu~ili i kona~no na Jadovnu ubili i bacili u jamu.
Izvr{ioci ovog djela nisu nam poznati, samo nam je poznato da je veliki
ùpan bio u Gospi}u Jurica Frkovi}, a upravnik kaznione bio je Milan Sta-
ra~ek, a komandant logora Jadovno bio je Rude Ric.
Ric
Smrt Fa{izmu – Sloboda Narodu!
^l
lanovi komisije: Svj
Svjedoci:
oci: Zapisni~ar:
Iso Mati}, v.r. Marica CvCvijanovi}, v.r. Jovan St
Stani}, v.r.
Mile Po~u~a, v.r. Kata Keki},
eki}, v.r.
Kaja Rabati}, nepismena,
daje otisak prsta.
Br. 76
Izjava Mile Javorine i Milke Pavlovi} o hap{e

p ewu u Srba u selu
u i}, od maja do avgusta 1941. godine149
Studenci, op}ina Peru{i},
ZAPISNIK
Okr
kru`ne komisije za utvr|ivawe
e ratnih zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, Gospi} 31. maja
aja 1945. godine
ine.
Odd 10.
10. maja
aja do 6. au
auggusta 1941. godine usta{ke patrole iz Peru{i}a
krstare}i po selu Studencima, op}ina Peru{i}, u~inili su niz zlo~ina u
pomenutom selu. Me|u wima sam prepoznao u vi{e mahova wihovog dolaska u
pomenuto selo i to: Iv Ivicu [ti timca, tzv. Ungaara
ra,, star 40 godina, Milu [im imato-
vi}a, sta
star
r 30 godina, Milu Umi}a, tzv. Mi{ina, sta star
r 41 godinu, Milu ]uti}a,
tzv. [tutukmet,
kmet, star 34 godine, Antu Vlaini}a, star 53 godine, Stipu Luli}a,
tzv. D
Dr
rajica, star 27 godina, Matu ]uti}a tzv. Juri~ i~ev,
ev, star 29 godina
ina,, Petra
Miilkovi}a, stastarr 28 godina, Mi}u Milkovi}a, star 22 godine i Juru Milkovi-
}a, star 21 godinu, svi Hrvati iz op}ine Peru{i} i Le{}e.
U gore pomenutom vremenu uhapsili su i odveli u zatvor u Peru{i} i to:
seqaka Racu Staki}a, i}a, sta
starr 58 godina, Srbin, otac 8 djece iz sela Studenaca, aca,
zatim Du{anaana Bruji}a,
i}a, star 54 godine, Srbin, otac 6 djece, Gligor oriju Staki-
}a, star 53 godine, Srbin, otac 9 d djjece,
ece, zatim
atim èqezni~ara Gruju uju Ivan~evi}a,
star
star 48 godina
ina,, Srbin, otac 7 djece, rodomodom iz Medaka,aka, Tr
Trivu Staki}a,
i}a, star
star 21
21
godinu, Srbin, neoèwen, en, te Branka Staki}a, star 19 godina, Srbin, neoèwen, en,
i trgovca Danu Pavlovi}a, star 47 godina, otac 3 djece.
Dok su jje
edni hvatali i hapsili qude, drugi su p pqa a~kali trgovinu pome-
nutog trgovca Pavlovi}a.
149
AH, ZKRZ, Zh
Zh-48008.
-48008.
Opqa
Op a~kana je jedna stambena zgrada sa du}anom u vrijednosti od 300.000
predratnih dinara.
Ossobe uhap{ene i odvedene u zatvor u Peru{i}, t.j. naprijed
ijed pomenute,
nakon nekoliko dana odagnate su u nepoznatom pravcu, te su sigurno na zvjer-
ski
ki na~in spa
spaqeni i ba~eni negdje u jamu, po{to se do sada ni jedan nije po-
vratio.
Pristupa drugarica Mi Milka Pavlovi} te izjavquje: Pr Prilikom odvo|e-
wa moga muà
uà Dane Pavlovi}a,
i}a, ja sam prepoznala slijede}e usta{e i to:
1. usta{kog tabornika Josu Fadq ad evi}a, starog 36 godina
2. Paju Cincara, starog 29 godina
3. Milana Ple{u, starog 30 godina
4. Raì} Dragana, starog 26 godina
5. Josu @agara, starog 27 godina, svi iz op}ine Peru{i}
6. Josu Rukavinu, tzv. Ganga, star 32 godine
7. Milu Rukavinu, star 35 godina
8. Nikolu Kruqca,ca, star 37 godina, svi iz op}ine Kosiw.
osi
^l
lanovi komisije: Svjedoci: Zap
apisni~ar:
Petar Gruji~i}, v.r. Mile Javorina, v.r. Peta
etar
r Gr
Gruji~i},
i~i}, v.r.
Ilija St
Staki}, v.r.
Br. 77
Izjava Milice Vujnovi} o zlo~inu usta{a u Divoselu

u julu 1941. godine150
Pristupa Milica Vujnovi}, rodom i stalno nastawena u selu Divoselu,

op}ina Gospi}, stara 23 godine, po zanimawu u ku}anica, po narodnosti Srpki-
wa,
a, vjere pravoslavne, bra~no stawe e neudata, odnos prema NOP-u vrlo dobar,
pom
pomagala i aktivno u~estvovale kao borac, te po{to je upoznata sa predmetom,
izjavq
v uje:
Dana 1. jula 1941. godine uhap{ena sam ja sa mojim roditeqima, bra}om i
sestrama, a zajedno sa nama i moj stric Petar Vujnovi} po usta{ama Pa avveli}
Luki iz Smiqana koji je ujedno bio i usta{ki povjerenik i komandant
ndant u Divo-
selu, te Tro{eq
o{e Luki i Do{en Josipu, usta{ama, oba iz sela Alanak, te jo{
mnogo drugih
ugih mje{tana iz Divosela. Prilikom hap{ewa a mojih roditeqa,
a, bra-
}e i sestara kao i strica Petra, ja sam zajedno sa mojim bratom Milom dala
usta{ama otpor, t.j. usta{e su prebacile pu{ku na moga brata Milu da }e ga
ubiti te sam zgrabila usta{u za pu{ku, na na{to je brat sko~io i oteo pu{ku, te
usta{a ostav{i bez pu{ke pobjegao je zajedno sa ostalim usta{ama. Ispravqam am
150
AH, ZKRZ, Zh
Zh-41773-41788.
-41773-41788.
i navodim
odim da je moj jedan brat, Pajo, ~im je iza{ao iz ku}e, po usta{ama ubijen
pred ku}om, a kako su hteli ubiti i drugog brata, Milu, ja sam se odlu~ila i
uhvatila usta{u za pu pu{ku,
{ku, na{to je nakon izvjesnog vremena hrvawa a i otima-
waa sa usta{
a{ama,
ama, p
pr
ritr~ao moj brat Mile te pu{ku oteo, dok se je i usta a{a
{a oteo
iz mojih ruku i pobjegao, te je moj br
brat
at Mile za istim opalio dva
dva metka i isto-
ga ranio.
Poslije ovoga, za nekoliko minuta do{lo je 25 usta{a kod na{e ku}e te
nas sve pohapsili i otjerali u zatvor u {kolu, gdje smo ostali zatvoreni pre-
ko cijelog
elog dana do
do nave~er. Preko cijelog dana su nas u zatvoru mu~ili na sve
mogu}e na~ine tako da jje e u najteìm mukama od batina podlegao moj otac Ni-
kola, majka Anica, stric Petar i Bo` oòo Po~u~a, dok su nas ostale onako ispre-
bijane prevezli iz Divosela u gospi}ku kaznionicu sa je jednim teretnim kami-i
onom u kojem je bio {ofer Tona Do{en, usta{a iz Gospi}a.
Onako mrtva telesa mojih roditeqa, a, kao i strica Petra Vujnovi}a i Bo
Bo-
{ka Po~u~e, usta{e su nekuda odvezli i bacili negde u {umu Velebit.
Nakon izvesnog vremena prona|en je le{ moga pokojnog oca Nikole, stri-
ca Petra i Bo{ka Po~ o~u~e, dok le{ moje majke jo{
jo{ do danas nije prona|en.
Po{to sam po usta{ama bila odagnata u gospi}ku kaznionicu a odavde u
logor Jasku, to mi nije vi{e ni{ta poznato kako i na koji su na~in ostali iz-
ginuli, samo znam da ih nema ìvih i da su od strane usta{a potu~eni, a wi- i-
hova imovina opqa
op a~kana i uni{tena.
U svemu ostalom potvr|ujem izjavu koja mi je pro~itana a koju je izjavi-
la Smi
Smiqa a Bjegovi}.
Rukovodilac komisije: Zapisni~ar: Svj

vjedok:
edok:
Jure Jela~a, v.r. Josip De
Dev~i},
v~i}, v.r. Vujnovi} Milica, v.r.
Br. 78
Izjava Zorke Petkovi} i Dmitra Lazi}a o zlo~inu nad 92 mu{karaca,

èna i dje
djece u selu Gorwa
Gorwa Plo
Plo~a 30. ju
jula 1941. go n 151
godine
ZAPISNIK
Okru`ne komisije za utvr|ivawe ratnih zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a, Gorwa plo~a, 4. maja 1945. godine.
Dana
na 30. srpwa 1941. godine u 5 sati poslijepodne, do{la je jedna skupina
usta{a od Lovincaca sa jednim kamionom, bilo ih je oko 30,
30, a isti su bili rodom
iz Gospi}a i Lovinca, a me|u
|u wima bio je jedan oficir. Ove usta{e pripadale
su usta{koj bojni ~iji je komandant bio usta{ki pukovnik Ju Juco Rukavina.
151
AH, Zh
Zh-41847
-41847 – 41857.
(Uredovna nadopuna) Ove usta{e predvodio je Jurica Fr Frkovi} koji je

bio veliki ùpan u Gospi}u, a me|u istim usta{ama iz Gospi}a bili su Ni-
kola Jela~a, sin Tominmin iz Gospi}a, Ante Jeleni}, usta{a iz Gospi}a, Marko
Frkovi}, usta{a iz Gospi}a, brat Juri~in, Nikola Axi A ija, usta{a iz Gospi-
}a – Lipe, Lovre Bari~evi}, vi}, trgovac i usta{a iz Gospi}a, Milan Mataija,
usta{a iz Gospi}a, Gabre [i [iki}, usta{a iz iz Gospi}a, Vla
Vlade Levar, usta{a iz
Gospi}a, Tone Do Do{en, usta{a iz Gospi}a koji je bio {ofer kamiona kojim su
se vozili.li
îmim su se iskrcali iz kamiona, po{li su do prvih ku}a i po~eli hvata-
ti narod od reda po selu i koga su uhvatili, toga su i ubili, jedino su dvije
è ene uspjele pobje}i usta{ama iz ruku. U Usta
sta{e su ovom prilikom ubile 92
osobe, a opqa~kale su i sobom odagnali 20 komada sviwa, te zapalile osam ku}a
i osam gospodarskih zgrada – {tala. Osim toga ove usta{e su vr{ile razne zlo zlo-
~ine nad uhva}enim narodom tako da su im rezale u{i, nos, kopali o~i, a è-
nama i djevojvojkama rezale grudi i vr{ile silovawa.
U selu su se zadràle sve do ve~eri te su poslije jeli, pili, pjevali i
veselile se te napokon kamionom oti{le natrag u pravcu Gospi}a.
Ukupna {teta opqa~
opqa~kanih stvari i popaqenih zgrada izna{a u novcu
1.550.000
1.550.000 predratnih dinara.
Ovom prilikom usta{e su ubile niè navedene osobe:
1.. \uro
\uro Pet
Petkovi}, Sr
Srbin, seqak, star 43 godine, otac 5 djece i s wim po-
po
ginulo dvoje djece.
2. Milka Pet
Petkovi}, Srpkiwa, doma}ica neudata, bez djece.
3. Anica Pet
Petkovi}, Srpkiwa, doma}ica, stara 45 godina, bez djece.
4. Marija Pet
Petkovi}, Srpkiwa , doma}ica, stara 80 godina, majka 6 djece.
5. Nikola Pet
Petkovi}, Sr
Srbin, dijete staro 9 godina.
6. Quba Petkovi}, Srpkiwa, doma}ica, stara 30 godina, majka 2 djece, te
je oboje sa istom ubijeno.
7. Marko Pet
Petkovi}, Sr
Srbin, seqak, star 45 godina, otac 2 djece.
8. PPa
ajo Pet
Petkovi}, Sr
Srbin, seqak, star 40 godina, otac 5 djece te je s wim
ubijena mu èna i 4 dijeteta, majka i ma}eha.
9. Boò
ò Kqaji}, SSr
rbin, seqak, star 70 godina, otac 6 djece s kojim je ubi-
jena mu èna.
10.. Jovo Kqaji}, Srbin, seqak, star 50 godina, otac 5 djece.
10
11. Lazo Kqaji}, Srbin, seqak, star 80 godina, otac 4 djece s kojim je ubiubi-
jena i èna mu.
12. Mile Kqaji}, Srbin, seqak, star 60 godina, otac 2 djece s koji je ubi ubi-
jena i èna mu.
13. Sava Kqaji}, Srbin, seqak, star 60 godina, bez djece.
14. Mara Kqaji}, Srpkiwa, stara 35 godina, majka 5 djece i sa wom wom ubije-
na 4 dijeteta.
15.
5. Boja Kqaji}, Srpkiwa, doma}ica, stara 28 godina, bez djece.
16. PPe
era Kqaji}, Srpkiwa, doma}ica, stara 28 godina, majka 2 djece s ko ko-
jom je ubijeno jedno dijete.
17. An
Aniica Pet
Petkovi}, Srpkiwa, doma}ica, stara 40 godina majka 6 djece,
s kojom je ubijeno 3 dijeteta.
18. Mileva Lazi}, Srpkiwa, doma}ica, stara 20 godina, majka 1 dijeteta.
19. Boja Lazi}, Srpkiwa, doma}ica, stara 60 godina, majka 2 djece.
20. An|elija Petkovi}, Srpkiwa, doma}ica, stara 70 godina, majka, a sa
istom ubijena unuka JelJelka Petko
Petkovi}.
21. MMil
ilka Lazi},
zi}, Srpkiwa, stara 50 godina, majka 2 djece.
22. Boja Stili}, Srpkiwa, doma}ica, stara 60 godina, majka 5 djece.
23. Milka Sti
Stili}, Srpkiwa, doma}ica, stara 70 godina, majka 2 djece.
24. Stevko SSti
tili}, Srbin, seqak, star 80 godina, otac 2 djece, s wim ubi
ubi-
jena èna AnAniica, snaja Sta
Stana i dvoje snajine djece.
25. Pera Kqaji}, Srpkiwa, doma}ica, stara 50 godina, majka 3 djece
26. NNi
ikola û uturilo, Srbin, seqak, star 65 godina, otac 7 djece.
27. Marko Duki}, S Srrbin, seqak, star 70 godina, otac 2 djece.
28. SStan
tanka Du
Duki}, Srpkiwa, doma}ica, stara 35 godina, majka 2 djece.
29. Jovanka Ajdukovi}, Srpkiwa, stara 37 godina, majka 2 djece, oboje s
wom ubijeno.
30. Anka Ajdukovi}, Srpkiwa, doma}ica, stara 20 godina, majka jednog di- di
jeteta, koje je s wom ubijeno.
31. Anka Kqaji}, Srpkiwa, doma}ica, stara 60 godina, majka 5 djece, s
kojom je ubijen sin~i}.
32. Dane
ne P
Paavlica, Sr
Srbin, seqak, star 70 godina, otac 6 djece.
33. Seka Pa
Pavlica, Srpkiwa, doma}ica, stara 40 godina, majka 6 djece.
34. Smiqa P Paavlica, Srpkiwa, doma}ica, stara 38 godina, majka troje dje-
ce s kojom je ubijeno dvoje djece.
35. \\uro
uro Pa
Pavlica, SrSrbin, seqak, star 70 godina, bez djece.
36. Mi
Millka Pa
Pavlica, Srpkiwa, doma}ica, stara 50 godina.
37. \uro PPaavlica, Srbin, seqak, star 47 godina, otac 6 djece, s wim ubi-
jena èna Boja i jedno dijete.
38.
8. Bude P
Paavlica,
ca, Sr
Srbin, seqak, star 57 godina, otac 6 djece, s wim ubi-
jena dva sina.
39. Ilija PaPavlica, Sr
Srbin, star 30 godina, neoèwen.
40. Jovo P
Pot
otkowak, SSrrbin, seqak, star 35 godina, otac 3 djece, s wim ubi-
jena mu
mu i èna Milica Pot Potkowak.
41. Tri
Trivun Pa
Pavlica, SrSrbin, seqak, star 35 godina, otac 2 djece.
42. Smiqa Budimlija, Srp Srpkiwa, stara 40 godina, majka 5 djece, s w wom
om
ubijeno troje djece.
43. Mile Pa
Pavlica, Srbin, seqak, star 50 godina, otac 4 djece.
Srbin, seqak, star 60 godina, bez djece.152
44. Stojan Orlovi}, Sr
U ovom pokoqu prepoznat je To

Tona Do{en, usta{a iz Gospi}a, sin trgov-
ca Dane
ne Do{ena iz Gospi}a.
Dovr{eno.
Rukovodilac komisije: Svjedoci: Zapisni~ar:
Lovro Pe
Pe{ut, v.
v.r.
r. Zorka Pet
Petkovi}, v.
v.r.
r. Ni
Nikola Pa
Pavi~i}, v.r.
Otisak palca desne ruke, Lazi} Dmitra

overava
Nikola Pa
Pavi~i},
~i}, v.
v.r.
r.
Br. 79
Izjava Luke i Ise Dimi}a o zlo~inu usta{a u VreVreba~

ba~koj S
Sta
tazi
gusta 1941. godine153
8.. avgu
ZAPISNIK
kru`ne komisije za
Okru za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, Gospi}, 21. 5. 1945.
1. 8. 1941. godine, kad su usta{ke zvijeri po~ele sa potpunim uni{tewem

tewem
srpskoga ììteqstva u selu [ [iiroka Kula, narod iz ~itavog na{ega sela pobje-
gao je u Vre
Vreba~ku Stazu, potpuno napu{taju}i svoje ku}e }e i svu svoju pokretni
ni-
nu. Nakon osam dana usta{ka vojska iz vi{e pravaca, tj. iz [i [iroke Kule, le, Pod
Pod-
lapca, Gospi}a, Bilaja, Li~kog Osika opkolila je logor gdje se nalazilo sta-
novni{tvo ovoga sela. Broj neprijateqskih snaga nije nam poznat, ali nam je
poznato da su u ovom zlo~inu u~estvovale usta{e i to: Piqa â a~i}, Ivan Voj-
Voj-
vodi}, Mile â a~i},
~i}, Nina â a~i}
~i} iz [i
[iroke Kule, Ju
Jure Mesi} Gossin,
in, Markina
Mesi}, Joso ôorak Tomin, Toma ôorak, Ivica ôorak, Ruìca ôorak i Kaja
ôorak iz Ostrvice, Ika V Voj
ojvodi} iz [
[iiroke Kule, Jakov ôorak iz Ostrvice,
ostali nepoznati.
Tom prilikom bandi je uspjelo pohvatati 28 Srba i to slijede}e:
1. An|a Dimi}, stara 38 god. Srpkiwa, seqanka, mati 4 djece malod.
2. Jeka Dimi}, stara 50 god. Srpkiwa, seqanka, mati 5 djece malod.
3. Sava Dimi},
mi}, stara 36 god. Srpkiwa, seqanka, mati 8 djece malod.
152
Za 48 ubijenih ni imena nisu zapisana, a me|u wi
ima je bilo 32-je djece starosti do tri-
naest godina.
153
AH, Zh
Zh-47988.
47988.
4. Petar Dimi}, star 3 god. Srbin, dijete. te

5. MMiilan Dimi}, star 6 god. Srbin, dijete.
6. Bosiqka Dimi}, stara 5 god. Srpkiwa, dijete.
7. Neda Dimi}, stara 3 god. Srpkiwa, dijete.
8.. Milka Ga
Galovi}, stara 6 god. Srpkiwa, dijete.
9. Koviq
viqka Ga
Galovi},
vi}, stara 3 god. S
Srp
rpkiwa,
kiwa, dijete.
10.
0. Milorad Pandri},
dri}, star 21 god. Srbin, seq
seqak,
ak, neoèwen.
11.. Nikica
11 ca Dimi},
mi}, star 20 god. Srbin, seqak,
seqak, neoèwen.
12. Aleksa Kraw~
Kraw~e evi}, star 48 god. Srbin, seqak, otac troje djece, ubi-
jen sa dva ~lana porodice.
13. DaDane Radmanovi},
vi}, star 61 god. Srbin, seqak, otac 2 djece.
14. Soka Radmanovi}, stara 62 god. Srpkiwa, seqanka, ubijena sa dva ~la-
na porodice.
15. Tode Dimi}, star 19 god. S Srrbin, seqak, neoèwen.
16. Ilija Dimi},
mi}, sta
star
r 40 god. S
Srrbin, seqak, neoèwen.
17. Stana Dimi}, stara 70 god. Srpkiwa, seqanka.
18. SoSoka Tesli}, stara 80 god. Srpkiwa, seqanka.
19. Simo Tesli}, star 32 god. S Srrbin, seqak.
20. Soka Tesli}, stara 68 god. S Srp
rpkiwa, seqan
seqanka.
21. Marta Zo Zobenica, stara 52 god. Srpkiwa, seqanka.
22. An|a Zobenica, stara 75 god. Srpkiwa, seqanka.
23. Stevan Radmanovi}, star 69 god. S Sr
rbin, seqak.
24. Boja Dimi}, stara 90 god. Srpkiwa, seqanka.
Tom prilikom usta{ka banda ostala je u selu ~itavi mjesec dana, te pqa~-
kala i palila srpsku imovinu.
Popqa~
pqa~kanu
nu robu, blago i ìve`ne namirnice odvozili su u svoje garni-
zone Bilaj, Gospi}, Li~ki Novi, a u pqa~ki je u~eu~estvovao hrvatski ìvaq iz
svih okolnih sela.
Vlasnici popaqenih i poru{enih zgrada jesu:
1. Dimi} Mile star 48 god. seqak, S
Sr
rbin, otac 3 djece, stam. gosp. zgr.
2. Dimi} Mika stara 40 god. Srp
rpkiwa, majka troje
3. Dimi} An|a 50 pe
etero
4. Dimi} Koka 55 majka troje djece
5. Pandri}
dri} Petar 47 otac ~etvero djece
6. Dimi} Luka 40 6 djece
7. Dimi} Pejak 70 3
8. Dimi} Ilija 38 6
9. Dimi} Mara 60 bez djece
10. Dimi} Iso 35 otac 5
11. Tesli} Janko 64 3
12. Radmanovi} Stevan 70 2
13. Pan
Panxi}
i} Dude 39 8
14. Zobenica Du{an 25 1
Tom prilikom opqa~kano je i 1 500 komada rogate stoke, 197 komada kowa,
kowa,
8 943 komada ovaca i koza, 600 komada sviwa, 7-8 000 ìvadi, ~itavi gospodar-
ski poqoprivredni alati, sve ìve`ne namirnice, robu i svu pokretninu tata
ko da je tom prilikom ovome selu nanesena materijalna {teta u vrednosti od
14 546 000 predratnih dinara, slovima ~etrnaest miliona petsto ~etrdeset
{est hiqa
hiqada predratnih dinara.
Napomiwem i to da je od 28 pohvatanih ~lanova ba~eno u vatru 7 a ostali

poklani i ba~eni u jamu. Daqe napomiwemo da se me|u
|u usta{ama najvi{e isti-
ti
cao Ivan [
[opop koji je ubio i staricu Boju Dimi}, staru 90 godina.
na
S.F. – S.N.
^la
Mile Po
Po~u~a, v.
v.r.
r. Luka Dimi}, v.
v.r.
r. Mika Krajnovi}, v.
v.r.
r.
Jovo Dimi}, v.
v.r.
r. Iso Dimi}, v.
v.r.
r.
Br. 80
Izjava Milana Bogi}a o zlo

zlo~inu nad Sr
Srbima sela Bog
Bogdani}
ni}
i Za
Zabla
blate kod Go avgusta 1941. godine154
Gospi}a 2. av
ZAPISNIK
Okru`ne komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a,
~a, Gospi}, 5. maja 1945.
1945. godine.
Dana 2. kolovoza 1941. godine do{le su usta{e na broju oko 50 prema selu
Bogdani} te su pristupili hap{ewu naroda, kojega su dognali pred pravoslav-
slav
nu crkvu, i tu su pohap{eni narod utovarili u kamion (auto)
(auto) i odatle odvezli
prema selu Za
Zablate do {umice „Bri„Brizik“. Tu je bila iskopana jama te su tamo
dovedeni narod klali i ubijali iz pu{aka.
Istoga dana do{la je druga grupa usta{a ispod {ume Velebit i pokupi-
la narod iz sela Za
Zablate te su ga utjerali u ku}u seqaka Mile Kati}a gdje su
ih klali i ubijali iz pu{aka, te nakon svega zapalili.
Sa ìteqima sela Seli{te, op}ine Smiqan,
Smiqan, u~iweno je isto kao i sa
ìteqima sela Za Zablate, tj. sakupqeni su u ku}u seqaka Petra Lemaji}a gdje
su poubijani a kasnije spaqeni.
Komandant usta{a je bio Joso Axi
A ija iz Gospi}a-Lipe, zatim usta{a Ko-
va~e
~evi} ([e{elija), Niko P Pej
ejnovi}, Ante Fr
Frkovi} (Jurela), Lovro Bari~e-~e-
vi}, Tona Do{en,
{en, Luka Po
Poli}, Dujo [iki} i dr.
154
AH, Zh
Zh-47988.
-47988.
Naapomiwe se jo{ i to da jje euG Goospi

spi}u bio
bio glavni zapovjednik usta{
usta{kog
stana Ju
Jurica FrFrkovi}, a glavni usta{ki povjerenik za selo Smiqan
Smiqan bio je Ivi-
Ivi
ca [a
[ari} (uredovna napomena).
Ovom prilikom spaqene su ku}e i {tale slije jede}ih `rtava:
1. Mile Kati} iz Za Zablata
2. Petar Le
Lemaji} iz S Seeli{ta155
Opqa~kana stoka, roba i alat iz 68 ku}a iznosi ukupno {teta od 6 800 000
dinara.
Ubijeni su u ovom zlo~inu:
1. Ilija Bogi}, Sr
Srbin, star 58 godina, oèwen, otac ~etvero djece.
2. Jovan Bogi}, sin Ilije, star 20 godina i Mile, star 18 godina.
3. \
\uka
uka Bogi}, Srpkiwa, stara 48 godina, udata, majka ~etvero djece od
kojih je s wom
wom ubijena: k}i Milica, star ra
a 17 god. sin \uro,
\uro, star 10 god. te k}i
k}i
Saava, stara 16 godina i wena zaova Jelena, stara 50 godina.
4. Soka Bogi}, Srpkiwa, stara 55 godina.
5. Dane Bogi}, Sr
Srbin star 65 godina.
6. Seka Pej
Pejnovi}, Srpkiwa, stara 48 god. Cu Cuka, svekrva, stara 70 god. i
~etvero djece u dobi od 1 do 10 godina starosti.
7. Mica Basari}, Srpkiwa, stara 35 godina, Anica, svekrva, stara 65 go-
dina, \uro,
uro, sin, star 10 godina, Mile, sin, star 7 godina i Anka, k}i, stara 3
godine.
8. Iso
Iso Basari}, Sr
Srbin, star 70 godina.
9. Koka Basari}, Srpkiwa, stara 58 godina.
10. Sava Basari}, Srpkiwa, stara 38 godina, \uro, \uro, sin, star 12 godina.
11. Luka Basari}, Sr Srbin, star 2 godine, KoKoka, sestra, stara 7 godina.
12. Danene Gai}, Srbin, star 75 godina, Boja, èna, stara 80 godina, P Pe
era,
unuka, stara 40 god. i wene dvoje djece u dobi od 2 do 4 godine.
13. Jovana Pej
Pejnovi}, Srpkiwa, stara 60 godina, Mile, mu`, star 65 godina,
Luka, sin, star 48 god.,
god., Mara, unuka, stara 15 godina.
14. Milica Basari}, Srpkiwa, stara 60 godina, Anka, snaha, stara 30 godi-
na, Jelka, k}i, 20 godina, i dvoje unu~adi od 2 do 4 godine.
15. Jandre Bogi}, S Srrbin, star 80 god. Pe
Pera, èna, stara 80 godina.
16. Anica Bogi}, Srpkiwa, stara 75 75 godina, Se
Seka, unuka, stara 25 godina,
dva unuka od 2 do 4 godine.
17. Milica Lemaji}, Srpkiwa, stara 42 godine, Kata, k}i, 20 godina, Mil Mil-
ka, k}i, 18 godina, Jelka, k}i, 10 godina, Draga, k}i, 6 godina, Nikola, sin, 5
godina.
18. Luka Lemaji}, Sr Srbin, star 70 godina.
19. Marija DeDeli}, Srpkiwa, stara 65 godina, Mile, unuk, star 18 godina.
20. Ilija Basari}, Sr Srbin, star 20 godina.
21. Ma{a{a Mila{inovi}, Srpkiwa, stara 65 godina, spaqena u ku}i Mil- Mil
kana Kati}a.
155
U ovim ku}ama su spaqeni svi seqaci ubijeni toga dana.
22. Anica Pej

Pejnovi}, Srpkiwa, stara 47 godina, k}i P Pe
epa, stara 26, k
k}i
}i
Marija, stara 24 i k}i Milka, stara 21 godinu.
23. Raj~evi} Si
Simo, Srbin, star 70 godina, Milka, k}i, stara 18,
18, Danica,
k}i, stara 15, An
Ana,
a, k}i, 20 godina i unu
unuka Marica, stara jednu godinu.
24. Marko Raj~evi}, Srbin, star 6 godina.
25. Sluàvka kod Marka, rodom iz P Poo~iteqa,
teqa, stara 24 godine.
26. J
Je
ela Raj~evi}, Srpkiwa, stara 70 godina.
27. Mile Kati}, Srbin, star 70 godina.
28. Stana Kati}, Srpkiwa, stara 35 godina i weno troje djece od 1 do 7
godina.
29. Borka Kati}, Srpkiwa, stara 65 godina.
30. Mara Kati}, Srpkiwa, stara 73 godine.
31. Nikola Raj~ ~e
evi},
vi}, Srbin,
bin, star 80 godina, k}i Marija, stara 30 i we-
gova unuka DaDani
nica, stara 11 godina.
32. Marija Raj~e
~evi}, Srpkiwa, stara 70 godina,
na, k}i Maca, stara 20, unu-
ka iz Divosela stara 10 godina.
33. Raj~evi} \uro
\uro (Jure), Srbin, star 80 godina,
na, èna Mara, 83, k}i Boja,
30 i unuka Milka, stara 18 godina.156
Smrt Fa{izmu – S
Slo
loboda Na
Narodu!
^la
lanovi komisije: Svjedoci: Za
Zapisni~ar:
Jan
andre Dui}, v.
v.r.
r. Milan Bogi}, v.
v.r.
r. Stjepan Uzelac,
lac, v.
v.r.
r.
Br. 81
Zapisnik o uvi|aju Ze
Zemaqske komisije Hrvatske za utvr|i
utvr|ivawe
ratnih zlo~ina okupatora i wihovih pomaga~a sastavqen
avgusta 1945. godine157
na licu mjesta, kod [evi} jame, 25. av
Povjerenstvo se je uputilo od Gospi}a do Pazari{ta, odatle u selo Vra-

novine gdje je uzelo za vodi~a
~a Petra Rogi}a koji je povjerenstvo odveo do brda
êelina, udaqenog od Vranovine 1 1/2 km, gdje je Petar Rogi} predo~io jamu
zvanu [evi}a jama u koju su usta{e godine 1941. bacali qude.
Jama je duga od juga prema sjeveru 7 metara, a {iroka od istoka prema za-
padu oko 4 metra. Na ju`noj strani jame nalazi se posebna udubina, a isto tako
sa sjeverne strane, dok se u sredini nalazi glavna udubina izgra|ena od ka-
mene
me ne gromade. Nad jamom se sa zapadne strane isti~e kamena stijena iz koje je
izraslo jedno lipovo stablo.
156
Ukupno je ubijeno, zaklano, spaqeno ili ba~eno u iskopanu jamu 85 seqaka, me|u koji-
ma 31 dijete.
157
AH, ZKRZ – Zh
Zh-1355,
-1355, kut. 152.
Dubina jame ne da se izmjeriti otprilike, jer je tama odmah ispod po-

vr{ine, a pad kamena traje, od otvora povr{inskog do dna, 4 sekunde.
Pristup k jami s isto~ne strane je stepenast.
Na povr{inskoj izbo~i~ini jame vidi se sandala koja je pripadala odra-
slom ~ovjeku i jedan {e{ir.
Brdo êelina je udaqeno od sela Buxak
Bu ak 1/2 km.
Uzete su snimke od jame i to od sjeveroistoka prema jugu, od istoka prema
zapadu i od zapada prema istoku.
Pristup k jami, kako iz sela Vranovine tako iz sela Bu Buxak,
ak, vodi kroz
vrlo kr{ovit i strmovit {umski predio.
Bude preslu{an Petar Rogi}, 46 godina star, rimokatolik, Hrvat, oè-
wen, otac jednog djeteta, zemqoradnik iz Vranovine, op}ina Pazari{te, kotar
Peru{i}. Godine 1941. u mjesecu maju ili lipwu 1941. usta{e pod komandom
usta{e Ric Rude i Branka Milinkovi}a doveli su prvi put oko 400 qudi iz
Gospi}a u Klanac i odveli ih preko Buxa Bu aka na brdo ê
elina i tu ih bacili u
jamu [evi}a. Na koji na~in su dovedeni qudi ubijeni, ja ne znam ali se je ta-ta
da kod na{ih ku}a u Vranovini ~ula pucwava iz mitraqeza.
Drugi put su usta{e dovezli kamionom jednu grupu qudi, ne zna se ot-
kuda, a ni broj pobliè se ne zna, te ih zaustavili kod gostione Jure Ribe,15 158
odakle su ih odveli kroz Vranovinu prema Vagancu do brda ê elina gdje su ih

bacili u [evi}a jamu.
Tada ja nisam ~uo pucawe iz mitraqeza. Jesu li ti qudi prethodno ubi-
jeni ili su ìvi ba~eni u jamu, meni nije poznato.
Narod je govorio da su iz Pazari{ta neki qudi tako|er ubijeni i ba~e-
ni u jamu kao Rado{evi} Marko, Vicko Milinkovi} i Marko Rukavina. Koli-
ko je meni poznato, usta{e vi{e nisu dovodile qude i bacali u navedenu jamu.
Poznato mi je da su 1941. godine iz D. Pazari{ta iz sela Kalinova~a
bili usta{e Mate Star~evi}, Jokanov, i Mile Vrkqan (Milica) iz Klanca
(poginuo godine 1942. u selu Kru{~ica). Jama je udaqena od sela Buxak Bu ak oko
500 metara, a selo Buxak
Bu ak je udaqeno od Klanca 1 km.
Smatram da bi koji seqanin sela Buxak
Bu ak mogao vi{e znati o vo|ewu qu-
di i ubijawu kod jame [evi}a.
D o v r { e n o.
^la
lanovi komisije:
Andrija Sunajko, v.r. Svjedok:
Juraj Ba{i}, v.r. Petar Rogi}, v.r.
v.r
158
Jure Dui}-Riba.
Br. 82
Izjava Smiqe Panteli} iz Gra~aca o okupaciji ovog dijela Like

i zlo~inima usta{a nad srpskim narodom 1941. godine159
ZAPISNIK
Sastavqen u Ko
Komesarijatu za izbeglice i preseqenike
Gra~ac, sresko mesto, ima oko 4.000 du{a, od toga oko 70%
70% Srba. O
Osta
stalo su
Hrvati. Takav je omjer i u srezu.
Hrvati u na{em kraju do~ekali su slom spremni i organizovani, vidi se
po tome, {to su ve} 10. aprila 1941. godine zauzeli sve puteve i raskrsnice,
do~ekivali taj dan i slede}e dane na{e vojnike, razoruàvali ih i sa wih
skidali vojni~ko odelo i ostalu spremu, ostavqaju}i ih u samom rubqu. Taj Taj
dan i slede}ih dana i{li su po Gra~acu i selima sile}i Srbe, da vje{aju
hrvatske barjake, a usput su tukli qude gde su stigli.
12. aprila bila je subota, va{arni dan u Gra~acu. Tu se sakupilo mnogo
naroda iz okolnih sela. Ne
Neki su do{li zbog va{ara, a vi{e zbog toga da sazna-
ju {ta }e biti jer je u ce
celom kraju zavladala velika àlost radi sloma drà- à
ve. Op}enito je vladao ose}aj straha i zlih slutwi pred novim doga|ajima ko-
je su spremali Hrvati. I to se obistinilo. Ve} taj dan do{la je u Gra~ac jedna
grupa usta{a, u stvari doma}ih okolnih Hrvata seqaka i gra|ana. Bez Bez ikakvog
razloga ili povoda otvorili su paqbu iz pu{aka na goloruk narod na va{a-
ri{tu. Sre}om nije bilo mrtvih glava, ali dosta rawenih, verovatno zato {to
ti usta{e nisu jo{
jo{ bili navikli rukovati oru`jem. Srbi su se odmah orga gani-
zovali na otpor. NNaa brzinu su skupili ne{to oru`ja iz àndarmerijske sta-
nice i poterali usta{e koji su umakli prema selu Ri~ice. Se}am se da su tom
prilikom me|u tim usta{ama bili: Josip Ivani{ iz Gra~aca, Jakov [i [iki}
iz Gra~aca (jedan od najkrvolo~nijih, kasnije poginuo), Memo mo [i
[iki}, Nikola
Kneèvi}, Pajo Kneèvi}, Milan Kneèvi}, svi iz Gra~aca, a me|u wima bio
je, na na{u sramotu, jo{ neki Srbin Kosi} iz Gra~aca. Ostalih se ne se}am.
Srbi su, iza toga zaposjeli èqezni~ku stanicu, pokidali telegrafske i te-
lefonske veze da ometu daqnu akciju usta{a.
U to se bilo pro~ulo da s juga nastupaju talijanske vojne snage. Srbi su
odlu~ili dati otpor. U no}i su ih sa~ekali na mostu kod sela Ri~ice, otvori-
li vatru i pobili oko 10 talijanskih vojnika a na strani Srba palo je troje.
Vide}i veliku nadmo} talijanske vojske, na{i su se povukli. T Ta
alijanska voj-
ska je drugi dan pro{la kroz Gra~ac bez zadràvawa. âk ak punih pet dana pro
pro-
lazila je talijanska vojska u kamionima prema severu. Istovremeno s Talija-
nima nailaze usta{e pod vodstvom spomenutih vo|a i oni ponovo forsiraju sa
159
AJ, fasc. 919.
vje{awem hrvatskih zastava i po~iwu hapsiti tobo`we ~etnike i odvoditi ih

prema Gospi}u vozom. Moglo ih je biti oko 50 iz samoga Gra~aca. Za wihovu se
sudbinu ne zna, verovatno su poginuli. Kroz
Kroz par dana skupili su u Gra~acu novu
novu
grupu Srba, koje su odveli kamionima prema Gospi}u. M Mee|utim su sve te dove-
zli do sela Metka i tamo ih u {umi zvanoj „„PlanPlantaà“ na zverski na~in po po-
bili. Tu su stradala 32 Srbina, me|u wima: [pi [piro [erbe bexiija, loà~, Pa
Paqe
qe-
vi} Tomo, prometnik, dr Torbica, lekar, Milo{ Mandi}, sve{tenik, Proko La La-
li}, op{tinski blagajnik, Milan î i~a, èqezni~ar, Dimi} Milan, èqeèqezni
zni-
~ar, Racko Vukovi}, zemqoradnik, Milan Agbaba, mesar, Ilija Kon~ar, bravar,
Lazo Kon~ar, bravar, Rade Kon~ar, zemqoradnik, Miokovi} Milan, prometnik,
Milan Panteli}, loà~, Mile Stoisavqevi}, zvani „Crni Mile“ i drugi.
Za wihovu pogibiju saznalo se tako, jer su ~obani bili u blizini i ~uli
strahovit jauk i pucwavu. Kad se pucwava sti{ala, nai{li su ~obani na to
mesto te videli ogromnu lokvu krvi, ostatke vatre i jedan veliki humak sveè
zemqe. Javili su to u Gra~ac, pa su do{li qudi i otkopali taj humak. Ukaza-
la se je jezovita slika. Gomila ispretu~enih i iznakaènih le{eva, koji su
se jedva mogli prepoznati. Mora da su wihove muke bile neopisive i neizre-
cive. U toj gomili prepoznat je le{ sve{tenika Mandi}a strahovito iznaka-
èn, brada mu je bila zguqena. Le{ d drr Torbice na|en je u sede}em stavu. Ko-
à mu je bila zguqena, vidi se da su zveri nad wim ìvim vr{ili operaciju.
Je
edan jo{ je jedno vreme bio ìv, jer su mu u gr~evito stisnutim {akama na|e-
ni grumeni zemqe. OvajOvaj krvavi doga|aj desio se verovatno koncem maja.
Krrvavi teror se nastavqa. @i ivotiwski instinkti usta{a bjesne daqe.
Vr{e se masovna hap{ewa u Gra~acu i okolini. @r rtve se privode u „„Usta{-
Usta{-
ki stan“ u Gra~acu (parohijski dom). To je bila arena najkrvavijeg zbivawa,
{to ga moè samo zlo~ina~ka fantazija izmisliti. Jadnim qudima su kida-
li meso kq
kqe{
e{tima, kidali nokte,te, rezali u{i, nosove, kopali o~i, sekli meso
i u ìve rane sipali so. Hr Hra
anili su ih soqu da izazovu nepodno{qivu è|,
lomili ruke i noge i mu~ili jedan svijet nezapam}enim mukama. Posle tih
zverstava odvodili su qude, mrtve i polumrtve, do jame zvane „Tu~i}“ izvan
sela. Tamo su ih odreda, i mrtve i ìve, bacali u bezdan. Kroz par meseci su
na drugom kraju, u Dalmaciji, u reci Zrmawi, nalazili delove tela tih jadni-
ka, jer taj ponor ima svoj podzemni vodeni tok. J Je
edini ìvi svedok tih zver-
stava je ]eerani}, sin
sin Luke ]eerani}a,
}a, singera iz Gra~aca. We
Wemu
mu je uspelo po-
po
be}i sa kola na putu od usta{kog stana do te jame. Dodajem da se je jedinstve-
nim slu~ajem spasio jedan ~ovek rodom Dal Dalma
matinac iz okoline Knina, imenom
Ilija, kome prezime ne znam. U to vreme jednoga dana nai{li su neki talijan-
ski vojnici mimo te jame iz koje se {irio nepodno{qiv smrad. Zainteresova-
ni, stali su ~as i ~uli iz jame je~awe
~awe i glasove „Ta
„Talijano – Serbo“. Vojnici su
otr~ali u selolo i javili svojim stare{inama nalaz.
laz. Odmah je
je formirana komi-
sija koja je iza{la do jame, pa su spu{teni uèuètima talijanski vojnici. Iz-
vadili su ìvoga toga Iliju u najteèm stawu. Bio je sav iznakaèn, o~iju
zavezanih, slomqenih ruku i nogu. Osam
Osam dana proìvio je u tom paklu. O Odd mu
mu-
ke i gladi izgrizao je rukave, a ruke su mu bile ve vezane. Osim
Osim wega izva|eno
je devet iznakaènih le{eva, sa wih je skinuto odelo radi identifikacije, a

le{evi ba~eni natrag. Taj Ilija je odvezen u bolnicu u Gra~ac, gde su ga Ta-
lijani negovali i uspeli spasiti.
Koliko je qudi toga puta stradalo, nije se moglo saznati. Zna se samo da
je iz same gra~a~ke parohije toga puta poginulo 580 Srba (mu{karaca, èna i
djece). Taj teror trajao je nesmawenom teìnom do kraja jula. U me|uvremenu je
veliki broj Srba izbegao u {ume uzdràvaju}i se od svake akcije. Izvestan
broj èna i dece spasili su Talijani prebacivawem u Dalmaciju gde su ih pri pri-
hvatili i hranili.
Kraj jula predstavqa vrhunac usta{kog zverstva. U selu [tikadi pobi-
jeno je kod crkve 85 qudi i èna i ba~eno u ponor „Je „Jelar“.
lar“. To je bilo 28. jula
1941. godine. Qude su u malim gomilama vezivali za ruke ìcom, dovodili do
ponora, prvoga o{amutili, taj je pao u ponor i povukao za sobom ostale ìve.
Decu su naprosto kidali.
Dodajem u pogledu zverstva u usta{kom stanu u Gra~acu jo{ i ovo. Tamo
su decu ìvu sekli, vadili im xi igerice,
ce, prìli na àru i davali majkama da
jedu, a ove sirote to nisu ni znale, pa su to jele misle}i da je to ìvotiwsko
meso. Ka
Kasnije su im kuhali druge delove tela. Tek kada su te ène nai{le na
kuhane prste sa noktima, videle su svu grozotu tih svireposti.
U to vreme talijanska vojska se povukla vode}i sa sobom izvestan broj
èna i dece kako sam ve} rekla. Sada se ve} razvila na ce celom srezu borba iz-
me|u hrvatske vojske i usta{a s jedne strane i odbeglih Srba s druge strane.
Izzgleda da je Hrvata palo vrlo mnogo. U samom Lapcu oko oko 500
500.. U toj borbi uspe-
lo je Srbima ve} opkoliti Gra~ac, me|utim, nai{le su ponovo talijanske for- for
macije koje su likvidirale hrvatsku vlast, usta{e razoruàli i oterali.
Hrvatska vojska se povukla prema severu.
U toku celog tog zbivawa ~ula sam da su katoli~ki sve{tenici u Gra~a-
cu, Ri~icama i Lovincu dràli propovedi u crkvi pozivaju}i Hrvate na popo
koq Srba. Znam samo ùpnika Nik Nik{i}a iz Gra~aca.
Osim
sim gore spomenutih Hrvata, koji su se istakli u zverstvima prema Sr-
bima, spomiwem jo{: Balen Josipa iz Gra~aca, Stilinovi} Milana iz Gospi}a,
[a ari}a iz Lovinca, Do{ena, bravara iz Lovinca (to je bio naro~iti krvolok), lok),
Jakman, student iz Gospi}a, Zmajnovi},160 60
bravar iz Gra~aca, Pe{ut, bravar
iz Lovinca, Vladimir Mencl iz Gra~aca, Gavro Tiqak, seqak iz Gra~aca (taj
je ood
dsecao
cao glave Srbima), Boòò \ubali}, radnik iz Gra~aca. Ostali Hrvati
koji nisu aktivno u tome u~estvovali, javno su odobravali ta zverstva i pqa-
~kali srpsku imovinu. Po mom znawu niko se nije za Srbe zauzimao. ûo uo se jje
e
samo jedan glas i poklik: „Koqi Srbe“...
U to vreme bila sam i ja
ja uhap{ena i ve} bila odre|ena za streqawe, ali
sam se u zadwi ~as spasila. U augustu nastaje sno{qivije stawe. Talijani su
preuzeli potpunu vlast, pa se Srbi vra}aju iz {uma u puste i zapaqene ku}e.
Ni{ta im nije ostalo osim golih zidova. Mnoge su ku}e i popaqene.
160
Stjepan Zmailovi}.
Zmailovi}.
Dodajem jo{
jo{ i to. ûla sam na svoje u{i radio emisiju iz Zagreba, mesec
dana posle sloma, gde jje e poglavnik Paveli} li~no pozivao Hrvate Li~ane da
koqu Srbe i da mu po{aqu 7 kg o~iju i 3 kg mozga. Kako se vidi, Hrvati su ga
revnosno poslu{ali. O svim tim zverstvima Talijani su vrlo pomno sakupqa-
li podatke, slikali le{eve, saslu{avali qude, ~ak i filmski snimali. I ja a
sam imala mnogo fotografija, ali sam ih ostavila kod ku}e boje}i se da mi ih
putem ne prona|u. U toku jeseni, zime i prole}a razvile su se borbe u na{em
kraju na sve strane. Pojavili su se partizani, zasebno ~etnici, pa nisam mogla
opaziti pravi ciq, odnosno sistem toga rada. Va`no
a`no jje
e to da se na{ svet, koliko
ga je
je ostalo, vratio kakvom takvom normalnom ìvotu.
Nakon svega toga mogu re}i, i tako se kod nas op}enito misli, da je je nakon
svih zala ostalo na{eg sveta oko 70%70% u srezovima Gra~aca, Dowi Lapac, Udbi- i
ni, Korenica, Knin. Za ostale krajeve ne znam.
Ja sam izbegla na sre}u i tako stigla sino} preko Zemuna ovamo.
To jje
e sve {to sam mogla videti, ~uti i saznati o strahovitim prilikama
kod nas. Na
Na iskazano mogu se zakleti.
D O V R [ E N O.

Dr. Mrvo{ Branko, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Panteli} Smiqa, s.r.
Br. 83
Izjava Save Stojisavqevi}a i Nikole Kosanovi}a iz Gra~aca

o uspostavqawu usta{ke vlasti i zlo~inima
nad srpskim narodom u aprilu 1941. godine161
ZAPISNIK
Sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike

u Beogradu 27. februara 1943.
1943. godine
Srez Gra~ac, kao i samo mesto u ogromnoj ve}ini je nastaweno srpskim

ìteqstvom. Mawina je hrvatska.
Drugi dan posle uspostave Nezavisne Dràve Hrvatske, na 11. aprila
1941.
1941. godine, do{li su usta{e iz Gospi}a u Gra~ac. Na èqezni~koj stanici u
Gra~acu do~ekao ih je Pavi~i} Ante, mesar iz Gra~aca, sa nekoliko Hrvata iz
mesta. Usta{e taj dan nisu smele u}i u mesto Gra~ac, nego su se zadràli na
èqezni~koj stanici.
161
AJ, fasc. 919.
Sutradan, tj. 12. aprila 1941. godine, do{lo je ovim usta{ama poja~awe iz
Gospi}a i oni su taj dan poku{ali u}i u samo mesto Gra~ac i uspostaviti svo-
ju vlast. Taj dan bio je va{ar u Gra~acu, na koji je do{lo vi{e Srba seqaka iz
okolice. Srbi iz Gra~aca sa Srbima seqacima iz okolice pod vo|stvom |stvom Stoji-
savqevi} Mile, trgovca iz Gra~aca, usprotivili su se dolasku usta{a u Gra-
~ac i do~ekali su ih na mostu preko potoka Otu}a. Usta{e nisu smeli upusti-
ti se u borbu sa Srbima, ve} su se povukli natrag na èqezni~ku stanicu.
Na 12. aprila 194
1941.
1. godine, oko 2 sata posle podne, do{lo je u Gra~ac na
kamionima iz Crikvenice preko Obrovca oko 200 jugoslavenskih mornara pod
vodstvom
dstvom kapetana bojnog broda Blajvajsa.
Ovaj Blajvajs je, kako su to onda Hrvatske novine donele, u Crikvenici
ubio brata Kvaternika Slavka, koji je tamo bio do{ao da organizuje usta{ku
vlast, pa je za wim, sa strane hrvatskih vlasti, bila izdana poternica. Morna-
ri su do{av{i u Gra~ac, rasterali usta{e i zauzeli poloàj kraj Gra~aca.
U no}i od 12. do 13. aprila 1941. godine do{la je do Gra~aca talijanska voj-
ska i nakon kra}e borbe sa jugoslavenskom mornaricom, zaustavila se je pred
Gra~acom, a jugoslavenski mornari sa Blajvajsom povukli su se u Bosnu.
Talijanska vojska nije odmah u{la u Gra~ac, nego je sutradan, tj. na 13. ap-
rila 1941. godine pozvala predsta dstavnike Srba u Gra~acu da zagarantiraju da
ne}e ~initi otpor, a oni }e u tom slu~aju po{tediti Gra~ac od bombardovawa.
Srbi su dali talijanskoj vojsci traène garancije i posle toga talijanska voj-
ska u{la je u Gra~ac. Kada je talijanska vojska do{la u Gra~ac tada su i usta{e
usta{e
isti dan stigli u Gra~ac, iz Gospi}a pod v voodstvom
dstvom [iki}a Jakova. Ovaj [i [i-
ki} bio je u emigraciji sa Artukovi}em. Usta{e su odmah preuzeli upravu u
Gra~acu i po~eli ve} sutradan sa bezrazlo`nim progonom Srba.
Na dan 14. aprila 1941. godine usta{e su uhapsili vi{e uglednijih Srba
iz Gra~aca i na 15. aprila 1941. god. posle podne posebnim vozom otpremili
ih u Gospi}. Tada su uhap{eni i otpremqeni u Gospi}: Stojisavqevi} Mile,
trgovac, Ga}e{a Rade gostioni~ar, Ma Mandi} Dane, opan~ar, Vu~ini} Tode, è-
qezni~ki ~inovnik, [erbexija [piro, èqezni~ki ~inovnik, i wegov sin
\uro,
uro, i jo{ neki ~ijih se imena ne sje}am.
Ovi Srbi bili su u Gospi}u u zatvoru oko 2 meseca, a zatim su nekuda ot-
premqeni i o wihovoj se daqwoj sudbini vi{e ni{ta ne zna.
Usta{e su posle toga po~ele u Gra~acu pijan~evati, ati, pa su osim toga vr{i-
li i pqa~ku srpske imovine, a usput se bavili i kra|ama, te su osim toga vr{i-
li i silovawa maloqetnih sr srpskih djevojaka, pa je talijanska vojna vlast radi
toga bila prisiqena da ih razoruà, i preuzme sama u svoje ruke i civilnu
vlast u Gra~acu. Istodobno talijanska vojna vlast uhapsila je trojicu usta-
{a i to: Pavi~i} Antu, mesara, Kneèvi} Boù, èqezni~ara, i Zmailovi}
Stjepana, èqezni~kog bravara, svi iz Gra~aca. Wih je talijanska vojna vlast
uhapsila i otpremila u Zadar radi po~iwenog silovawa koje su izvr{ili nad
jednom malodobnom sr srpskom
pskom djevojkom iz Obrovca.
Posle odlaska usta{a iz Gra~aca i preuzimawe vlasti po Talijanima,
nastao je u Gra~acu, kao i celom srezu mir i red. Ovakvo stawe potrajalo je do
po~etka meseca juna 1941.

1941. godine kada je do{lo do razgrani~avawa
wa izme|u Kra-
Kra
qevine Italije i Nezavisne Dràve Hrvatske. Tada je ponovo civilna vlast
preuzeta po usta{ama koji su i ovaj put do{li iz Gospi}a. Sa ponovnim do-
laskom
la skom usta{a u Gra~ac i preuzimawem vlasti po wima, nastaju za Srbe naj-
stra{niji pokoqi.
Na 3. juna 1941. godine po usta{ama su uhap{eni: Mandi} Milo{, sve-
{tenik, drdr Torbica Veqko,
Veqko, sreski lekar, Dimi} Dane, èqezni~ki vozovo|a o|a
i wegov sin Milo{, èqezni~ki bravar, [kari} Branko, trg. pomo}nik, La-
li} Proko, op{tinski blagajnik, Vukadinovi} Jovo, preglednik financijske
kontrole, Cvetkovi} Rade, èqezni~ki loà~, î~a Milan, èqezni~ki po-
sl
lovo|a, Su{a Lazo, dràvni putar, svi iz Gra~aca, te jo{ nekoliko drugih
Srba iz Gra~aca, ~ijih se imena sada ne se}am, ali znam pouzdano da ih je tada
uhap{eno 27. Istog danaana pred ve~e ovi su Srbi otpremqeni kamionima u Me-
dak, gde su ubijeni u jednoj {umi nedaleko eko Metka.
Usta{e su i daqe nastavili sa hap{ewem i ubijawem Srba. Jedno vreme
usta{e su uhap{ene Srbe odvaàli ali u Gospi} i tamo su jednostavno nestajali,
ali,
tako da se o wihovoj sudbini ni{ta ne zna. Ovo odvo|ewe Srba u Gospi} traja-
lo je po prilici do konca juna 1941. godine. U to vreme uhap{eni su i odvedeni
u Gospi}: \eki}
\eki} Boò,
oò, èqezni~ki saobra}ajni ~inovnik, Pawevi} Tomo, è-
qezni~ki saobra}ajni ~inovnik, Miokovi} Milo{, èqezni~ki saobra}ajni
~inovnik, Luki} Mile, èqezni~ki loà~, Paripovi} Dane, èqezni~ki
blagajnik, Ga}e{a Stevo, sudski kancelista, @uti} Nikola, èqezni~ki ~i-
novnik, svi iz Gra~aca, te jo{ vi{e drugih Srba iz Gra~aca i okoline ~ijih se
imena sada ne moèmo setiti. Svi ovi Srbi nestali su iz Gospi}a bez ikakvog
traga i do danas se o wihovoj sudbini nije ni{ta saznalo.
Posle toga, i to po~etkom jula 1941. godine, usta{e vi{e nisu odvodili
Srbe u Gospi}, nego su ih ubijali u Gra~acu, zapravo ìve bacali u jamu zvanu
„TU
TUÎ]A A PONOR“,
ONOR“, kraj Gra~aca. Ovaj ponor je uàsno dubok i u w ponire po-
tok Ri~ica. U ovaj ponor usta{e su po~etkom jula 1941. godine bacili: Mandi}
Svetozara, èqezni~kog ~inovnika, Dupor Savu, èqezni~ara, Ga}e{a Du{a Du{a-
na, kova~a, jednog èqezni~ara imenom Tanasije, a prezimena mu ne znam, Mu-
niàbu Radu, zemqoradnika, Muniàbu Jovu, gostioni~ara, Ugrica Darinku,
doma}icu, svi iz Gra~aca i okoline, te jo{ vi{e drugih Srba ~ijih se imena
sada vi{e ne se}am.
Netko je ovo prijavio talijanskoj vojnoj vlasti u Gra~acu, pa je tada do
„T
Tu~i}a ponora“ iza{la jedna talijanska vojna komisija da se uveri o ta~nosti
prijave. Talijanski vojnici spustili su se u jamu i tamo na{li qudske le{e-
ve, ili delove le{eva, koji su ssee bili zadràli na grebenima ponora. Le{evievi
su bili po talijanskim vojnicima izne{eni, ali su bili toliko iznakaèni
da se nisu mogli raspoznati. Talijani su ove le{eve fotografisali i usta{a-
ma zabranili bacawe le{eva u ovaj ponor.
I posle toga usta{e su nastavile sa pokoqom Srba. Pripremili su oko
Sv. Ilije 1941. godine veliki pokoq u selu [t [tikadi, gdje su poklali mnogo
Srba i to bez razlike mu{karaca, èna i dece. U ovom selu poklali su tada
~itave srpske porodice. Nama o tome nije pobliè ni{ta poznato jer jer smo mi
ve} po~etkom jula 1941. godine napustili Gra~ac i pobegli u Srbiju i od tada
stalno ovde ìvimo.
Poznato nam je
je da su posle ovih pokoqa preìveli Srbi iz onoga kraja
beàli u {umu, da bi tako spasili svoje gole ìvote. Srbi su tada organizo-
vali i otpor protiv daqih usta{kih zverstava, pa je je dolazilo do sukoba iz-
me|u Srba i usta{a, ali mi o tome pobliè ne znamo ni{ta jer jer smo tada ve}
bili u Srbiji.
Jo{ za vreme na{eg boravka u Gra~acu usta{e su uz potporu redovnih
hrvatskih vlasti vr{ili stra{an pritisak na Srbe, da pre|u na rimokatoli-
~ku veru prete}i im se ubojstvom i slawem u hrvatske logore. Pri tom su obe-
}avali da }e svi oni Srbi koji pre|u na rimokatoli~ku veru biti ravnopravni
sa Hrvatima. Usta{e su u to vreme silom odvodili neke èqezni~ke ~inovni-
~inovni-
ke iz Gra~aca u kotarsku oblast i s wima sastavqali zapisnike o prelazu na
rimokatoli~ku veru. Ove zapisnike su ti Srbi morali potpisati. Zatim su ih
usta{e odvodili rimokatoli~kom ùpniku koji je je od svih Srba uzimao neke
podatke i dostavqao Biskupiji u Sewu. Izvestan mawi broj Srba pre{ao je
tada na rimokatoli~ku veru.
Srpska pravoslavna crkva u Gra~acu je odmah u po~etku po usta{ama op-
qa~kana i zatvorena. Tako isto opqa~kane su i zatvorene sve ostale crkve u
ovom kraju.
Osobito su se istakli i oko progona Srba i kao usta{e: Pavi~i} Ante,
mesar, Zmailovi} Stj
Stjepan, èqezni~ki bravar, Do{en Ivan, èqezni~ki bra-
var, Bjelobrk \uka,
\uka, svr{eni |ak
|ak obrtne {kole, sin trgovca Bjelobrka, [iki}
Jakov, èqezni~ki radnik, [iki} Memo, èqezni~ar, Kneèvi} Boò, oò, è-
qezni~ar, Tiqak Ante, posednik, Kneèvi} Ivica, otpu{teni èqezni~ki
vozovo|a,
o|a, Kneèvi} Dane, èqezni~ki zvani~nik, Stilinovi} Milan, |ak
gimnazije, sin Stilinovi} Polde, èqezni~kog ma{inovo|e, [iki} Marko,
èqezni~ki radnik, Tomi~i} Jure, gostioni~ar, Ku{lan Rudolf, nadzornik
èqezni~ke pruge, Mencl Vlade, èqezni~ki ma{inovo| o|a,
a, Pe{ut Milan,
èqezni~ki bravar, svi iz Gra~aca, te jo{ mnogo drugih iz Gra~aca i okolice.
Moè se mirne du{e kazati da su beziznimno svi Hrvati iz sreza Gra~ac su-
delovali u usta{kom pokretu, te pokoqu Srba. U progonu gra~a~kih Srba iz
Gospi}a istakli su se ve}inom |ac
acii gimnazije i u~iteqske {kole, od kojih zna-
mo sina prof. Japunxi}a, sina trgovca Lovre Duji}a i sina Smol~i}a, lugara.
Drugo ni{ta nam nije poznato a na iskazano i pro~itano nam moèmo se
zakleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Svedoci:

\uro Rodi}, s.r. Stana Tepavac, s.r. Stojisavqevi} Sava, s.r.
Kosanovi} Nikola,
Nikola, s.r.
Br. 84
Izjava Milana Marinkovi}a iz Bruvna o zlo~inima usta{a

u jugoisto~nom dijelu Like u vremenu od maja do jula 1941. godine162
SVETOM ARHIJEREJSKOM SINODU

Srpske pravoslavne crkve
B E OGRAD
Prvih dana jugoslavenske tragedije, a naro~ito posle povla~ewa ita-

lija
li janske kao okupatorske vojske, otpo~elo je progawawe Srba-pravoslavnih u
Hrvatskoj od strane hrvatskih usta{a. U po~etku su hap{eni samo vi|eniji
qudi, a prvenstveno bogatiji, koji su prethodno opqa~kani. Iz cele Like i
jednog dela Bosne uhap{enici su odvo|eni u Gospi} navodno radi preslu{awa.
Qudi se nisu puno ni pla{ili, znaju}i da su nevini, verovali su da }e posle
saslu{awa biti pu{teni svojim ku}ama. Mnogi i mnogi su pohap{eni i odve-
deni dok se je saznala stra{na istina o wihovoj sudbini. Uhap{enici nisu ni
odvo|eni u Gospi}, ve} su sa wima ìvima, na pola isprebijanima, ussput put za-
trpavali jamure, ponore i rup~age po li~kim {umama i kr~agama, gde su u naj-
ve}im mukama od rana i gladi umirali. Srpski narod je obuzela panika, po-
~eo je da beì po {umama ostavqaju}i stoku i wive, a spasavaju}i samo gole
ìvote. Tada
ada su usta{ke vlasti objavile da je revolucionarno vreme pro{lo
i pozvali su narod da se vrati svojim domovima garantiraju}i svakom li~nu i
imovinsku bezbednost. Narod je poverovro i povratio se svojim ku}ama i opla-
kuju}i svoje mrtve nastavio redovne poslove na svojim poqima budu}i su poq-
ski radovi bili u najve}om jeku. Kada se je narod smirio misle}i da je u istinu
istinu
bio iskren poziv hrvatskih usta{a i da je sve najgore pro{lo, tada su usta{e
kao divqe zveri
eri iza `buna vrebali svoje `rtve, otpo~eli sa klawem srpskogpskog
naroda u masama, staro i mlado, mu{ko i ènsko, pa ~ak i decu u kole
olevkama. Da
D
nije uskoro italijanska vojska okupirala Liku i spre~ila ila pakao, od Srba ne
bi niko ìv ostao. OOdd sela u jugoisto~nom delu Like najvi{e su stradali: Di-
voselo i Smiqan, kao i druga sela oko Gospi}a, zatim Dowi Lapac, Dobro Se-
lo, Doqani, Srb i Suvaja, a kako sam posle saznao, i Tomingaj.
Moja parohija Bru
Bruvno, srez Gra~ac, ne znam kojim slu~ajem,
ajem, ostala je sko-
ro netaknuta.
uta. Ver
erujem da su ovome doprineli mesni usta{e Kalu|er Luka i
Muhar Ivan, koji zapravo nisu bili usta{e, koji su se preobukli u usta{ka
odela, zauzeli du`nosti usta{a u mestu i spa{avali Srbe koliko su mogli, od
usta{a zlikovaca, koji su dolazili iz Gospi}a i Peru{i}a. Ina~e se niko dru-
gi nije istakao u za{ti}ivawu Srba, ve} su svi ravnodu{no ostali po strani.
To je u glavnim crtama prikaz stradawa Srba u jugoisto~nom delu Like
u kome sam kraju slu`bovao do mog izbegli{tva. Broj `rtava mi nije poznat,
162
AJ, fasc. 919.
ali je ogroman. Crkve su sve opqa~kane i na najbezobrazniji na~in oskrnavqe-

ne. Prije mog izbegli{tva nisam ~uo da je iko bio primoran na pokr{tavawe,
a i za{to kada je usta{ama bio samo ciq da ubijaju, pqa~kaju i obe{ {~
~aste, a ne
da pokr{tavaju.
Naa najzverskiji na~in su ubijeni sve{tenici: Pr. episkop gorwokarlo-
va~ki Sava, protaota i arh.
arh. namesnik Milo{ Ma Mandi} iz Gra~aca, Do{en Milojko,
paroh iz Po~iteqa, Stija~i}, paroh iz S Smi
miqana, Jerkovi} Dimitrije, paro arohh
iz [iroke Kule, Dikli}ikli} Milan, paroh iz Kosiwa, St Stanisavqevi} Rade, paroh
iz Kor
orenice, Ra{eta Petar,etar, paroh iz Buni}a, Pawk wkovi} Dujo,163 paroh iz De-
De-
belog Brda, Nakarada Vasilije, paroh iz Petrovog Sela,164 Obradovi} Pajo, pro-
ta iz Nebqusa, Bog ogunovi} Nikola, paroh iz Doweg Lapca, Majstorovi} Petar,
paroh iz Doqana. Svi samo iz jugoisto~nog dela Like.
Saa sve{tenicima su pobijeni na najsvirepiji na~in i ve}ina ~lanova
wihovih porodica kao npr. èna sa troje male dece N. Bogunovi}a, ba~ena je
ìva u bezdan gde gde su na{li groznu smrt.
[toto se pak mene ti~e, ja sam 22. maja 1941. uhap{en kao stare{ina Sokola
Sokola
u mome mestu i kao prosvetak sokolske ùpe Su{ak-Rijeka za li~ko okru`je,
sa jo{ dvojicom mojih parohijana, poveden za Gospi}.
Sprovodila su nas trojica usta{a i pri prolazu kroz Gra~ac srela nas
je patrola italijanskih karabiwera-àndarma i zajedno sa usta{ama sprove-
li su nas wihovom komandantu. Nakon kratkog saslu{awa komandant nas je oslo-
bodio i pustio ku}i, a usta{e je dao razoruàti. Posle toga vi{e nisam smio
ostati kod ku}e ve} sam se sklonio u zaba~ena sela spa{avaju}i ìvot i o~e-
kuju}i smirewe.
@ena sa petero dece ostala je u ku}i i kad su, kako sam napred spomenuo,
usta{e po~ele klati i ène i decu, pobegla je sa sitnom de~icom u planinu i
planinska sela i tu rodiv{i i {esto dete sa~ekala ponovni dolazak itali-
janske vojske koja je prekratila usta{ke zlikovce u daqwem klawu preosta-
lih Srba.
Kada sam saznao da mi je porodica izbegla ne znaju}i ni gde se nalaze, a
ku}a potpuno opq~kana da ni pra{ina u woj nije ostala, nisam imao vi{e {to
da ~ekam. Re{io sam da pre|em u Srbiju, pa makar i po cenu ìvota. Zahvaqu-
ju}i samo milosti Bo`joj uspeo sam. Delo elom
m pe{ice a delom i vozom pre{ao sam
put do Beograda gde sam prispio na Petrovdan 12. jula 1941. godine.
15. jula 1941. postavqen sam za bolni~kog sve{t {tenika u Smederevu oda-
kle sam po~etkom avg vgusta poslao Sv.
Sv. arhijere
erejskom Sinodu izvje{taj o mom iz-
begli{tu i stradawu Srba u mom kraju.
1. novembra 1941.
1941. dobrotom i o~inskom starawu W. Pr. Ep Episkopa banat-
skog, gospodina dr Damaskina, primqen sam u eparihiju banatsku i postavqen
za administrativnog parohijskog pomo}nika u Banatskom Kara|o a|or|evu gde
gde se
i sada nalazim na du`nosti osti.
163
Vujadin Pawko
Pa kovi}, paroh iz Debelog Brda.
164
Li~ko Petrovo Selo (Korenica).
Prema Hrvatima sam se ogre{io samo toliko {to sam u {koli i dru{tvu,
na ulici i svakoj prilici, dokazivao da smo bra}a, a sada me oni, evo
evo deman-
tova{e
to va{e dokazav{i mi savr{eno da bra}a nismo, jer brat od brata ovo ne bi
~inio
~i nio.
Istina je pa ako je i gorka.
U Banatskom Kara|or|evu, 9. marta 1942.
U~tiv:
Marinkovi} M. Milan, s.r.
Br. 85
Izjava Petra Bawanina iz Tomingaja, op}ina Gra~ac,

o zlo~inima usta{a nad srpskim narodom u vremenu
od 20. aprila do 28. juna 1941. godine165
ZAPISNIK
Sastavqen u Kom
omesarijatu za izb
zbeglice u Beogradu 14. februara 1942.
Ja sam ìvio kod roditeqa u Tomingaju od 2020.. aprila do 28. juna 1941. go-
dine kada sam napustio svoje rodno selo i do{ao ovamo u Beograd.
Za vrijeme moga boravka kod ku}e usta{e su vr{ili velika nasiqa nad
Srbima.
Znam da su usta{e pet dana pred Vidovdan ubili pravoslavnog sve{te-
nika iz Gra~aca Mandi}a Milo{a. Ovoga sve{tenika usta{e su po no}i izveli eli
iz wegove ku}e, odveli ga do ponora potoka Ri~ice nedaleko od Gra~aca, tamo
ga ubili i bacili u ponor. Le{
Le{ sve{tenika MaMandi}a naknadno je prona|en.
U isto vreme ubili su usta{e [ij ijana Dmitra i Bj Bjelobabu,
abu, trgovce iz
Gra~aca. Wih su usta{e izveli iz ku} u}e,
e, odveli nekuda i ubili.
Po~etkom meseca juna 1941. godine usta{e su pokupili i otjerali za Go-
spi} u logor: biv{eg vodnika àndarmerijjskog
skog voda u Gra~acu, kojem ne zna
znam m
ime, samo znam da je bio poru~nik, Mihi}a Nikolu, trgovca iz Gra~aca, Kri Krivovo-
ku}u Radu, zemqoradnika iz Gra~aca, i Duki}a Radu, zemqoradnika iz Gra~a-
ca. Usta{e su Mihi}a Nikolu ubili na putu i wegov je le{ prona|en u [ti- [ti-
kadskim barama kod sela [tikade, a Duki}a, èqezni~ara, ubili su odmah u
Gra~acu kada su ga smestili u kola. Za sudbinu ostalih se ne zna. Verovatno da
su i oni ubijeni.
U selu Tomingaju ubili su usta{e na sam Vidovdan vdan Mrdaqa Tomu, sta-
rijega i mla|ega.
Wih su usta{e odveli u Gra~ac u usta{ki stan i tamo ih ubili.
165
AJ, fasc. 919.
Nekoliko dana pred Vidovdan do{li su usta{e u selo Deringaj, op{ti ina
na
Gra~ac, gde su na{li na wivi na kopawu 6 qudi, 2 ène i dvoje dece iz pleme-
na Milovanovi}a. Wih su usta{e odveli u Gra~ac, a odatle u selo Vrace neda-
leko od Gra~aca, tamo ih ubili i wihove le{eve bacili u jedan ponor. U ovom
ponoru je posle po talijanskim vojnim vlastima na|eno 15 qudskih le{eva, me-
|u kojima su prepoznati le{evi navedenih Milovan anovi}a iz sela Deringngaja.
U mesecu maju 1941. godine usta{e su u selu Lovincu ubili 11 Srba, koji
koji
se svi nazivaju prezimenom Gwatovi}. Wih su usta{e odveli pod izlikom da
ih vode u Gospi}, pa su ih ubili na jednoj livadi blizu Lovinca, gde su posle
wihovi le{evi prona|eni.
U selu Podk
dkokirna ubili su usta{e 23. juna 1941. tri ~oveka i dve ène
iz plemena Muniàba. Wih Wih su ubili u samom mestu.
Osim opisanih pokoqa usta{e su vr{ili i ucjene nad imu}nijim Srbi-
ma. Tako su ucenili Popovi} Milu i wegovog brata Luku, trgovca iz Gra~aca,
a 100.000 dinara, koju su svotu oni i platili. Ucenili su Bjelobabu i [ij
sa ija
ana,
na,
trgovce iz Gra~aca, sa 100.000 dinara. Ovu svotu su Bjelobaba i [ijan
ijan plati-
li, ali su ih usta{e posle toga svejedno ubili. Ucenili su Ostoji}a Petra, me-
sara iz Gra~aca, sa 40.000 dinara, koju je svotu on platio.
Usta{e su u mesecu junu 1941. pohapsili srpsko selo Litica Kesi}, te
zaselak kraj Gra~aca zvani \ek\eki}i.
i}i.
Devojke Srpkiwe iz Gra~aca morale su preko dana da dolaze u usta{ki
stan u Gra~acu i tamo su ostajale sve do 10 sati uve~e. Navodno su ~istile
usta{ki stan.
Od usta{a koji su vr{ili ova zlodjela poznajem: Bjelobrka, studenta,
sina Bjelobrk Antuna, obu}ara iz Gra~aca. On je bio usta{ki logornik. Ti-
qak
qa k Ante, zemqoradnik iz Gra~aca, pokazivao je usta{ama one Srbe koje tre-
ba ubiti. Dr
Druge usta{e ja ne poznam, jer sam bio pre ve}i dio vremena odsutan
od ku}e kao aktivni vojni~ki narednik. Znam da su u srezu Gra~ac djelovali i
strani usta{e – osobito iz Peru{i}a, te neki muslimani iz Bosne. Predsed-
nik op{tine bio je jedan Hrvat, kome imena ne znam. On se nije isticao u pro-
gonu Srba.
Jaa sam napustio svoje rodno mesto jo{ 28. juna 1941. i od tada se stalno
nalazim u Srbiji.
Drugo ni{ta nemam iskazati, a na iskazano i pro~itano mi mogu da se za-
kunem.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Svjedok:

\uro J. Rodi}, s.r. Katani} Milena, s.r. Bawanin Petar, s.r.
Br. 86
Izjava Ante Petrovi}a o zlo~inima usta{a u Gr

Gra~acu
tokom 1941. godine166
Nakon sloma Jugoslavije u Gra~ac su do{li prvi usta{e iz Gospi}a pod

vodstvom Marka Frkovi}a, iz Gospi}a, brata usta{kog velikog ùpana Juri ice
ce
Frkovi}a. Ovaj je do{ao sa nekih 15 qudi obu~enih u civilu, ali su imali ne-
ke trake oko ruke. Oni su do{li sa talijanskom vojskom. Ovaj Marko Frkovi} sa
tim svojim qudima dao je pohapsiti oko 15 mladi}a iz Gra~aca i bliè okoli-
ce, koji su 12. aprila 1941. kad su neki usta{e iz Gudure (mjesto kraj Gra~aca)
ku{ali nadrjeti u Gra~ac, uzeli oru`je iz àndarmerijske stanice i ove po-
tjerali, a da nije do{lo ni do okr{aja.
Ti mladi}a odvedeni su u Gospi} i za wih se vi{e nikada nije saznalo,
te je posve sigurne da su tamo pobijeni.
Kratko vrijeme iza toga osnovan je usta{ki stan u Gra~acu i prvi je
usta{ki povjerenik bio Stjepan [ari},
[ari}, prija{wi na~elnik op}ine Lovinac.
Dok je on vodio usta{ki stan, bio je po usta{ama u Gra~acu uhap{en àndar-
merijski poru~nik Drakuli} Du{an, komandir àndarmerijskog voda u Gra-
~acu. ûo
uo sam da je bio isti, prilikom otpremawa u Gospi}, na èqezni~koj
stanici u Gra~acu izubijan. Vidio sam ga kad su ga usta{e vodili na stanicu.
Kasnije sam ~uo da ga je talijanska vojska izbavila od usta{a kao oficira i
kao zarobqenika otpremila na Rijeku.
U drugoj polovici maja 1941. god. bio je [ari} smjewen kao usta{ki
povjerenik i oti{ao iz Gra~aca, a mjesto wega do{ao je kao povjerenik usta{-
kog stana u Gra~acu iz Gospi}a Gabre [iki}. S wim je do{lo nekih 12-15 usta-
{a iz Gospi}a. îm im je ovaj [iki} preuzeo vodstvo usta{kog stana, po~ele su
usta{e pod vodstvom [iki}a hap{ewem, mu~ewem, ubijawem Srba u Gra~acu
i okolici, te pqa~kom i paleòm srpskih ku}a. Me|u usta{ama iz Gospi}a
isticali su se bra}a Balen, od kojih je jedan bio gimnazijalac u Gospi}u, a
drugi slu{a~ konservatorija u Zagrebu, obojica rodom iz Gra~aca, te Nagli},
koji je negdje koncem juna 1941. godine nakon odlaska [iki}a postao povjere-
nik usta{kog stana u Gra~acu. Od doma}ih u zlo~inima usta{a nad srpskim
narodom Gra~aca i okolice sudjelovali su i naro~ito se isticali: Do{en, na na-
mje{tenik loìonice (koji je ve} prije jednom bio u ludnici), Izmailovi},167
bravar kod iste èqezni~ke loìonice, Ante Pavi~i}, mesar i gostioni~ar
u Gra~acu, Bjelobrk \uka,
\uka, mla|i sin \ukin,
\ukin, nesvr{eni |ak sredwe-tehni~ke
168
{kole iz Gra~aca, te Ante Piqak, seqak iz Tiqk Tiqkovog Gaja ((kraj
kraj Gra~aca).
Talijanska vojska je bila u Gra~acu, a usta{ki stan nalazio se u zgradi
àndarmerijske stanice. Odmah po~etkom maja ili jo{ u apr aprilu 1941. uhap-
{eni su neki mje{tani Gra~aca, Srbi. Me|u ovima sje}am se kwiàra Dupora
166
ZKRZ-Zh-872,
AH, ZKRZ-Zh -872, kut. 150.
167
Zmailovi}.
168
Tiqak.
iz Gra~aca i Stoisavqevi} Mile zv. Crni, trgovca iz Otri}a. Ovi su odvede-

ni u Gospi} i tamo im je wihova rodbina neko vrijeme nosila hranu, ali im je
kasnije re~eno da su otpremqeni u Wema~ku. Me|utim wihova je rodbina sa-
znala sigurno, da su pobijeni u Gospi}u. Koncem maja 1941. po~ele su usta{e
po nare|ewu navedenog [iki}a u ve}em obimu hap{ewem Srba u Gra~acu. U
nekih par dana bilo je pohaohap{eno oko 80 qudi me|u kojima
ima pravoslavni sve-
}enik u Gra~acu Mandi},
ndi}, kotarski lije~nik u Gra~acu dr Veqko Torbica, op-
}inski blagajnik op}ine Gra~ac, Pr Proko Lali}, oficijal kotarskog suda Gra-
~ac, Stevo Ga}e{ae{a i drugih koje ne znam.
Svi uhap{eni vo|eni su u usta{ki stan, prija{wu àndarmerijsku sta-
nicu i tu su mu~eni na najgrozniji na~in. Tako sam ~uo da su proti Mandi}u
~upali bradu i kose i rezali lice. Kada su ga unosili u kamion, morali su ga
nositi u {atorskom krilu, jer su mu bile prebijene noge i ruke i uop}e jje e sav
bio izlomqen, tako da ga se nije moglo ni na rukama nositi.
Kao sudac traìo sam da sudskog oficijala Ga}e{u puste na slobodu jer jer
je on dràvni ~inovnik, ali su mi dali potvrdu, da je on uhap{en po usta{kom
stanu, a kada sam o tome izvjestio okru`ni sud u Gospi}u, nisam uop}e dobio
odgovor. Nisu mi dozvolili da sa Ga}e{om ni razgovaram, niti da ga vidim,
premda sam to traèwe opravdao slu`benim poslom suda. Stekao sam uvjerewe,
da ga ne mogu pokazati, jer su ga ve} bili isprebijali i izmrcvarili. Tako je
bilo i sa svim drugim uhap{enicima.
Ova
va zvjerstva su se doga|ala za vrijeme, dok je talijanska vojska bila u
Gra~acu, pa i ako se je zapomagawe i vrisak mu~enih ~uo i na ulici (to je bilo
usred mjesta) i ako su se talijanski oficiri, koji su u blizini stanovali, tu-
ìli da ne mogu po no}i spavati od vriska i zapomagawa mu~enih, ipak tali-
janske vojne vlasti nisu ni{ta poduzimale da ova zvjerstva sprje~e.
Sve ove poha
ohap{ene wih oko 60, usta{e su odvezli kamionima ve}inom
inom no-
}i, ali na o~igled talijanskih okupatorskih vojnih vlasti, toboè za Gospi}.
Me|utim, uistinu su ih odvezli do mjesta Medak na tzv. Plantaè i tu su sve
pobili na svirepi na~in. Same usta{e su pri~ale svojim pristalicama da su
npr. lije~niku dr Torbici najprije rasparali koù na prsima, pod koù na-
trpali sol, oguliliili su koù s glave, skalpirali ga, i kona~no ìvome mu iz-
vadili srce. Qe{ine a i neke ìve bacali su u bezdane ponore. ore
15. juna 1941. talijanska je vojska napustila Gra~ac, a u wem su ostale
usta{e, te je do{la kao posada, nekih 40 domobrana. Sad su usta{ka divqawa
postala jo{ ja~a i ve}a, dok se domobrani u to nisu pa~ali.
Usta{ki stan preselio se po odlasku talijanske vojske u ku}u – vlasni-
{tvo ubijenog popa Ma Mandi}a. Podrum u toj ku}i sluìo je kao mu~ili{te i
strati{te. Ovamo su dovodili Srbe, mu{karce, ène i nejaku djecu, mlade i
starce te ih mu~ili i na najgrozniji na~in. Tu Tu su im kopali o~i, remewe re-
zali sa le|a, prebijali im udove, palili ih i sli~no.
i~no. Vr{ili su silovawa nad
djevoj~icama od 12 godina, kao i nad staricama od 60 do 70 godina.
ina. Znam da je u
tom stanu bila silovana, a zatim mu~ena, ìva rezana a zatim ubijena Darinkanka
Ugrica, 60 godina stara iz Gra~aca.
Ubijene, kao i neke ìve, bacili su u bezdan, ponore na barama oko Gra-
~aca, od kojih je najpoznatiji bezdan zvan Tu~i}. U selu [t [tikada, nakon {to
su pobrali i nakon mu~ewa pobili sve mu{karce koji nisu pobjegli, jednog da-
na pobrali su ène i djecu, wih oko 100, odveli ih na bare kraj samog mjesta.
Tuu su sami morali iskopati jame. Zatim su ih krampovima i lopatama i koqem
poubijali i pobacali u te jame. Koliko sam ~uo, samo iz tog mjesta, [tikada,
pobijeno je ovako divqa~ki oko 400 mu{karaca, èna, staraca i djece.
Po svim srpskim selima op}ine Gra~ac, a tih je velika ve}ina, po~ini-
le su usta{e iz usta{kog stana u Gra~acu ista i sli~na zlodjela, te ta sela po-
palili. Ra~una se da je samo u usta{kom stanu u Gra~acu pobijeno 400 osoba, a
u op}ini Gra~ac oko 1 000 osoba, sve redom Srba.
Ova zvjerstva izvr{ili su usta{e iz usta{kog stana u Gra~acu, a bili su
to neki iz Gospi}a, te mladi}i iz Peru{i}a pod pod komandom gore navedenog Ga-
bre [iki}a
[iki}a iz Gospi}a, koga je nakon wegovog odlaska, kao povjerenika usta{-
kog stana u Gra~acu zamjenio ve} navedeni Nagli}, agli}, preparandista iz Gospi}a.
Kod
od vr{ewa ovih divqa~kih i stra{nih zlo~ina isticala su se gore navede-
na bra}a Balen, Do{en, Izmailovi}, Ante Pavi~i}, i~i}, Bjelobrk \uka
\uka ml. te jo{
neki gimnazijalci iz Gospi}a, kojima ne znam imena.
Posebnu igru kod svega toga igrao je Ante Tiqak, seqak iz Tiqkovog Ga-
ja kraj Gra~aca. On je bio prok okaziva~ i dou ou{nik usta{a. Prije sv svake akcije
on
n je bio pitan
itan i zvan na savjetova
ovawe, on
on je prok
okazivao qude koji
oji su hap{eni i
upu}ivao u kojaoja ooko
kolna mjesta treba i}i pqa~kati, ubijati i paliti. On je iz
usta{kog stana na kol olima noo}u
}u vozio
ozio qe{ine i ìve qude do pon onora
ora u koje
oje su
bacani. Potpuno je vjerova ovatno da je i sam vlastitom
itom rukom
ukom mu~io i ubijao.
ijao
Uz gore
ore opisane zloo~ ~ine usta{e su vr{ili i ucjewivawe. Tako su ènu
kwiàra Dupora ora u Gra~acu, koji
oji je odv
dveden me|u prvima u Gospi}
ospi} i tamo ubi-
jen, ucijenili sa 50.000.- dinara. Znam da im je platila, no ne znam da li ~ita-
vu svotu
otu jer je kukala da nema nov ovaca tol
oliko.
iko. Isto tako su ucijenili dvije sta-
rice, samohr
ohrane ène imenom sestre Do{en, o{en, trgovkiwe iz Gra~aca, pa bra}u
Pop
opov
ovi}e, trgovce iz Gra~aca. Uzelcu trgovcu iz Gra~aca su za svotu otu od
od 30.000.-
dinara izdali prop opusnicu za Split, sa kojo ojom
m je i pobjegao u Split.
Split.
Dmitar [ijan ijan i Dane Bjelobobaba imali su zajedni~ku trgov ovinu u Gra~a-
cu. W
Wihih su ucjewivali tako dugo,
ugo, dok
dok im ovi
ovi nisu izdali svu robu
obu iz du}ana, te
sav novac koji su imali, a oob be}ali su im da }e im po{tediti ìvot. Kona~no
su ih doveli u usta{ki stan, tamo ih prisilili da im potpi{u neku ceduqu na
kojoj je pisalo, da ovi daruju svoju ku}u usta{ama u Gra~acu, u kojoj se nala-
zila po{ta.
{ta. Nakon toga su ih mu~ili i ubili, ili, jer vi{e ni{ta nisu imali. S
ovom ceduqom je do{ao jedan usta{a u gruntovnicu kotarskog suda u Gra~acu,
da se na temequ ovog, ta ku}a prepi{e na NDH NDH kao vlasnicu. Tada sam vidio tu
ceduqu. Jasno da im je bilo odbijeno da se provede takva akva ukwi`ba.
Usta{ki stan u Gra~acu bio je izdavao radnicima i namje{tenicima
èqezni~ke stanice i loìonice i to Srbima neke „p „potvrde“ u kojima je sta-
jalo da se onaj, koji je dobio tu potvrdu nije ogrje{io o interese hrvatskog na-
roda i da mu se garantira ìvot i sigurnost. Ove potvrde su izdavali jer je ve-
}ina radnika i namje{tenika te stanice i loìonice, bili Srbi, pa su se bo-

jali, da se ovi ne bi na jedno
dnomm razbjegli i ove ustanove
ove oost
stale puste. Me|utim
ove
ve su „„p
potvrde“ post
ostepeno oduzimali onima, kojima su izdali i wih samo od-
veli i ubijali. Kod toga se osobito isticao ve} navedeni Do{en, o{en, koji je takve
radnike i namje{tenike Srbe, do~ekivao kad su podigli svoju zaradu odvodio
ih u podzemno skloni{te od napadaja iz zraka iskopano kraj same èqezni~ke
stanice u Gra~acu, tu ih opqa~kao i nakon mu~ewa ubijao. To je radio po bije-
lom danu.
Ova usta{ka divqawa trajala su do 27. 7. 1941. kad su narodne mase i koje
su ispred usta{a pobjegle u {umu napale Gra~ac. Tako su do{li u Gra~ac naj-
prije domobrani, a 3. 8. 1941. vratila se je talijanska okupaciona vojska. Svi
koqa~i i uop}e svi usta{e su prvi, odmah kada je Gra~ac bio napadnut, pobje-
gli za Gospi} pa daqe. Naknadno je do{lo premje{tewe za one, koji su bili u
dràvnoj slu`bi, pa su navedeni Do{en i Izmailovi} naknadno, nakon {to su
ve} pobjegli iz Gra~aca, premje{teni jedan u Bjelovar a drugi u Zagreb.
Jo{ jedan od koqa~a bio je i Marko Ivezi} iz Gudure (op}ine Gra~ac)
koji je bio prvi usta{ki povjerenik op}. poglavarstva u Gra~acu. To znam po
tome, jer su ga talijanske okupacione vlasti po~etkom marta 1942. otpremile
iz Gra~aca i uop}e sa teritorije II talijanske okupacione zone sa motivaci-
jom da je klao Srbe, pa da je nepo}udan u tom kraju. Tada su naime Talijani uz
pomo} popa \uj
\uji}a
i}a iz Zrmawe i Nikole Novakovi}a zv. Longe iz Knina, te dru-
gih, organizirali ~etnike. Samo radi ovihovih maknuli su toga koqa~a, jer ga nisu
pozvali na odgovornost, niti od NDH traìli da se kazni.
U jeku usta{kog klawa, dakle nekako koncem maja ili po~etkom juna 1941.
do{ao je iz Ludbrega u Gra~ac za kotarskog predstojnika Ivo Ivo [paq,
[paq, rodom iz
Gospi}a. Na poticaj ùpnika u Gra~acu Morber Milivoja, oja, bra}e Osremana16
Osr 169
trgov
ovaca iz Gra~aca i mene, koji
oji sam tada bio sudac u Gra~acu, pok oku{ao je taj
kotarski predstojnik da ko kodd usta{kog
{kog stana u Gra~acu izradi da se obustavi
klawe i divqawe. I zaista mu je to tamo oob be}ano,
ano, da se vi{e ne}e ubijati i
mu~iti, pqa~kati i paliti. Na ovo ovo on je izdao proglas,
oglas, kojim je pozivao Srbe,
koji su pobjegli u {umu, da se vrate, garantiraju}i onima koji se vrate u rooku ku
od tri dana, ìvot i imovinu. Sr Sre}om se nije nitko vratio, jer su usta{e ve}
tre}i dan nastavili sa svojom
ojom zlo~ina~kom rabotom. Predstojnik [paq je bio
ogor~en na ovaj wihov postupak, jer su time wega kako je sam govorio, kao pred-
stavn
vnika vlasti kompromitirali, te je napokon okon ispalo govorio je on, da je po-
zvao Srbe da se vrate ku}ama, kako bi wih usta{e mogle da pobiju. Radi toga je
oti{ao u Gospi} do tada{weg usta{kog stoèrnika i velikog ùpana, zlo-
glasnog
gla snog Jurice Frkovi}a. Kad se je vratio iz Gospi}a, mislio je po svemu
suprotno, te mi je rekao, na ovo {to se de{ava u Gra~acu, da treba vidjeti {to
se radi u Gospi}u i okolici, da se jama Jadovno kraj Gospi}a puni i kona~no a~no da
Srbe treba pobiti. O~ito da je ovaj preokret nastao kod wega nakon sastanka
sa velikim ùpanom Frkovi}em. Od tada se nije vi{e pa~ao u rad usta{a.
169
Osterman (Radoslav i \ukica).
Karakteristi~no je i ovo. Kad jje e Paveli} koncem juna 1941. izdao proglas
u kojem je toboè osudio zlo~ine, kako ih je on nazvao, divqih usta{a, rassp pu-
stio sve usta{ke „d „du`nostnike“
ike“,, zabranio progawawe Srba i kona~no zaprije-
tio sa kaznenim sankcijama onima, koji oji bi radili protivno, te ~ak taj svoj pro-
glas nazvao „z„zakonska odredba“,
dba“, pozvali smo u ku}u trovaca aca bra}e Oste
Osterman ta-
da{weg novog funkcionera kod usta{kog stana u Gra~acu, ve} navedenog \uku \uku
Bjelobrka ml. Tu Tu smo ùpnik Morber,
Morber, bra}a Osterman i ja, iz novina pokaza-
li tu „p
„poglavnikovu zakonsku odredbu“ te sam mu ja ~itaju}i pocrtao crvenom
olovkom ona mjesta u toj odredbi, gdje se zabrawuje klawe, ubijawe, pqa~kawe
i pale`, te uop}e svaka djelatnost usta{a, kao kao i ona
ona mjesta gdje se prijeti
kaznom svakome onome, koji bi protivno postupio. On je te nov ovine odnio sobom
u usta{ki stan, ali unato~ toga oga usta{e su nastavile sa svojim zlo~ o~inima. Sa-
znali smo da su iz usta{kog{kog stana u Gra~acu, obzirom irom na tu odredbu, traìli
upute od stoèoèrnika i velikog ùpana usta{e Jurice Frkov ovi}a u Gospospi}u
i}u i
n je naredio da produè sa ubijawem Srba, jer da je odredba samo pro forma.
on
Tako su oni i post ostupili i nastavili sa svojimojim krvavim poslom.
Kako sam ve} naveo oovo
vo krvavo kolo olo trajalo je do napada na Gra~ac, kada
su usta{e pobj objegle.
3. au
auggusta 1941. godine pon
onovo
ovo je do{la u Gra~ac talijanska vojska i po-
novo ga okupirala (oni su to zvali reocupazzion). ion). Odmah prvih dana, nakon {to
su izdali proglas da im se ima predati sve oru`je i da }e biti odmah strije-
qani
ani oni kod kojih se na|e oru`je, na grobqu u Gra~acu bez ikakvog suda, stri-
jeqali
ali su dva seqaka iz zaselka Podkokirna kraj Gra~aca i to kraj iskopanih
grobova i pripremqenih mrtva~kih sanduka, {to su streqani prije egzekuc uci-
je gledali. Streqali su ih pod isprikom da su kod wih na{li oru`je, premda
sam od naroda ~uo, da to nije istina, pa je sigurno da su to streqawe izvr{i-
li da bi narod zastra{ili. S Stre
treqawe je naredio pukovnik, koman ndant
dant legije
fa{isti~ke milicije u sastavu talijanske divizije „Se „ essari“
ari 170
70
a izvr{ili su
ga vojnici te legije.
U mjesecu maju 1942. godine talijanska okupaciona vojska bila je ve} u
Gra~acu organizirala ~etnike. Oni su bili pod komandom obavije{tajnog ofi-
cira komande gore ve} navedene legije, fa{isti~ke milicije poru~nika Bar-
balli (zapravo BaBarbali) porijeklom iz Ba{ke na otoku Krku, koji je u civilu
bio bankovni ~inovnik na Rijeci. Ovi ~etnici u Gra~acu spadali su u ~etni~ku
bandu popa \uj\uji}a
i}a iz Zrma
rmawe, a neposredni koman nda
danti u Gra~acu bili su im
Bo{ko Mandi}, sin prote Ma Mandi}a, {ofer iz Gra~aca i neki Sedlan iz To-
mingaja iz Gra~aca. Ova ~etni~ka banda iz Gra~aca, zajedno sa talijanskom voj-
skom, od jedne grupe drugova iz Dalmacije, koja se je preko Velebita prebaci-
vala u Liku, uhvatili su wih 25, ood d kojih 16 Srba i 9 Hrvata. D Dan
an prije kato-
li~kog Spasova, pred ve~er, doveli su ih u Gra~ac a~ac i zatvorili u zatvor kotar-
skog suda. Iste no}i su talijanski ofic iciri
iri i kr. karabiweri vr{ili preslu-
{awe, te su te drugove strahovito tukli. Jedan od wih je prigodom mu~ewa
170
(Sassari).
Sasari (Sas ri).
ugrizao za ruku jednog talijanskog karabiwera, tako da je ovaj nekoliko dana

nosio povezanu ruku. Preslu{avawe su vr{ili u kancelariji kotarskog suda,
pa kako je isti bio krvqu `rtava poprskan, jo{ prije zore su ga dali oprati,
ali kako se jo{ uvijek krv poznala, po mrqama krvi prosuli su tintu. Kod tog
i takvog preslu{avawa sudjelovao je i prije navedeni poru~nik Ba Barbali.
ali
Sutra dan tj. na Spasovo 1941. po nare|ewu koman nda
danta ve} navedene fa-
{isti~ke legije, nakon prethodnog sporazuma sa komanda „Sessa-
ndantom divizije „Se
ri“ u Kninu,
ri inu, 24 od uhva}enih drugova streqani su pokraj Gra~aca. Me|ue|u wima
su bila dva starija ~ovjeka, izme|u 50 i 60 godina. Streqawe su po nare|ewu ta-
lijanske komande izvr{ili 5 ~etnika tako da su pucali iz pu{aka 5 ~etnika
na 5 `rtava, pa onda na drugih 5 i tako dok ih nisu sve postre
ostreqali. Me|u
e|u ovih
5 ~etnika koji su vr{ili to streqawe bili su, ve} gore spomenuti Bo{ko Man-Man-
di} i mladi} Rakoci, biv{i pomo}nik èqezni~ke loìonice u Gra~acu.
Jedan od ovih uhva}enih nije streqan, ve} predan ~etni~kom komandandantu
raspopu \uj
\uji}u
i}u iz Zrmawe. Kasnije sam ~uo da ovaj nije streqan, jer je to bio
~etnik, koji je pripremao grupicu i izdao drugove Dalmatince.
Dr Ante Petrovi}, v.r.
Br. 87
Izjava Nikice
ice Rapaji}a
i}a o zlo~
o~inima okupatora i usta{a
uG ra~acu tokom 1941. godine171
Gr
ZAPISNIK
Dràvne komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, novembar 1944. godine.
12. aprila 1941. godine do{la je u Gra~ac prva grupa naoruànih usta{a a{a
koja se uglavnom sastojala od Lovin~ana i Gudurana. Tu je grupu naoruàni na-
rod odmah protjerao. 14. aprila 1941. do{la je u Gra~ac talijanska motoriza-
cija, a sa wom jedna grupa usta{a iz Gospi}a, oko 10-12, pod vodstvom poznatog
usta{e,
a{e, kasnije ~lana usta{kog pokretnog suda, MMa arka Frkovi}a, brata veli-
kog ùpana Jurice Frkovi}a.
Ta grupa usta{a po~ela je hapsiti sve one za koje
oje im je bilo re~eno da su
u~estvovali u protjerivawu napraprijed
ijed spomenute grupe usta{a iz Gra~aca. Sve
Sve
hap{ene dovodili su u ku}u trgovaca bra}e Oster rman
man u Gra~acu i tamo ih je spo
spo-
menuti
uti Marko Frkovi} preslu{avao. Kako sam od ranije bio poznat sa Markom
Frkovi}om, zamolio sam ga da ne bi zlostavqali uhap{ene koji su ma ahom
hom bili
maloqetnici. On On mi je odgovorio da im se ne}e ni{ta dogoditi i da }e biti
pu{t
{teni ~im se povrate ku}ama,
ama, prijave
ave i predaju oru`je. Me|utim, koliko mi
je poznato, niko od uhap{enih nije se nikada vi{e vratio, a bilo ih je, koliko
171
AJ, I.2-549-22.
.2-549-22.
se sada se}am, 15, i nakon spomenutog preslu{aw wa

a bili su odvedeni u Gos ospi}.
pi}.
Me|u uhap{enima bio je jedan mladi} adi} koji se zva
zvaoo [erbexija, ssin
in jednog è-
qezni
ezni~kog namje{tenika, koji je ìvio na stanici u Gra~acu, a por orij
ijeklom je
iz Debelog Brda,rda, kotar Korenica. I ostalu wegovu familiju, kako sam kasnije
saznao, poubijaliali su usta{e u Gra~acu, osim jednog brata od desetak godina, ko-
ji se sada nalalazi u jednoj
dnoj partizanskoj radionici na Kordunu. Odmah iza toga
uspostavqen je usta{ki stan u Gra~acu u kojemu je prvi povjerenik bio Stje-
pan [ari}, pjesnik, op}inski na~elnik lnik iz Lovinca. [ari} je dao uhapsiti
biv{eg àndarskog poru~nika vo vodnika Du{ana Drakuli}a, koga su vezali, ve-
zanog
anog na èqezni~koj stanici u Gra~acu te{ko premlatili, nakon ~ega su ga
odveli u Gospi} gdje su ga vode}i kroz grad te{ko mlatili, tako da je bio sav
izrawavan. Ubrzo je [ari}
[ari} bio smijeijewen sa du`nosti usta{kog povjerenika a
za
a povjerenika postavqen Gabre [iki} iz Gospi}a, sa kojim je do{lo 15 mla-
di}a iz Gospi}a, me|u kojima su bili najpoznatiji kao krvoloci bra}a a}a Bale-
ni, a istak
staknut je bio Nagli}, preparandista iz Gospi}a.
Dolaskom
askom ove grupe usta{a pod
pod zapovjedni{tvom Gabre [iki}a
[iki}a otpo~eo
je najstra{niji usta{ki teror u Gra~acu. Koliko iko se sada sje}am, me|u prvim
su uhap{eni Pr Proko Lali}, op}inski blagajnik u Gra~acu, rodom iz sela Ko Kom-
poqa, kotar Kor orenica, i Stevo Ga}e{a, sudski oficijal iz Gra~aca. W Wih
ih su
nakon nekoliko dana mu~ewa odvezli kamionima po no}i sa jo{ jo{ dvadesetoricom
prema Metku i tamo ih poubijali u Meda~koj plantaì. Isti su uhapsili dra
eqka Torbicu, sreskog lije~nika u Gr
Veqka Gra~acu,
acu, rodom iz DDooweg
weg Lapca,
pca, te pprra-
voslavnog popa Ma Mandi}a koga
oga su strahovito mu~ili u usta{kom
{kom stanu, takoako da su
mu ~upali bradu adu i kosu i ìvome palili brkove. Toliko su ga grozno izmrcv-
arili
rili da su ga napola mrtvog ubacili u kamion, sa kojim su wega, spomenutog
dra Torbicu i jo{ jo{ ve}u grupu qudi
udi odvezli u spomenutu plantaù kraj Me Metka,
gdje
gd je su ih nakon groznog
oznog mu~ewa ubili. Naveliko se pripov ovij
ijedalo da su do-
ktoru Torbici ìvome izvadili srce.
Sp pomenuti Gabro [ [iki}
iki} vr{io je zlo~instva ne samo u Gra~acu nego i
u Do
Dowem La Lapcu i Otr
Otri}u. Od ust
usta{a iz Gra~aca najpoznatiji i najkrvolo~ni-
ji bili su: Do{en, namje{tenik èqezni~ke loìonice u Gra~acu, Izmai illo-
172
vi}, koji oji je tako|er bio namje{tenik u loìonici, Ante Pavi~i}, mesar i
gostioni~ar na stanici u Gra~acu, \uka Bjelobrk, mla|i sin \uk \uke e Bjelobrka
u Gra~acu, jedan èqez
èqezni~ar, rodom
odom iz Siska, kome ime ne znam, te Ante Ti-
qak,
ak, seqak iz okolice Gra~aca.
Ante Tiqak bio je glavni usta{ki dou{nik i sva hap{ewa vr{ena su na
osnovu wegovog dojavqivawa. Sve one `rtve koje su usta{e ubili u usta{kom
stanu, vozio je po no}i u svojim kolima da ih bace u jamu. Isto Isto tako vozio je i
one koje su usta{e jo{ ìve bac acali u bezdane jame u okolici Gra~aca, me|u ko-
jima bezdanima je najpoznatija Tu~i}, pokraj èqezni~ke stanice Gra~ac. S Svi
vi
ostali spomenuti bili su glavni u~esnici svih usta{kih zvjerstava koja su u
Gra~acu vr{ena. Spomenuti Do{en, izme|u ostalih zlo~instava, sa sedam re-
172
72
Zmailovi}
mailovi}.
volverskih metaka ubio je po danu èqezni~ara pred usta{kim stanom anom u Gra-
~acu u ku}i popa Ma Mandi}a, kada se je isti poku{ao osloboditi hap{ewa uda-
riv{i jednog usta{u noèm. Navedeni Pavi~i} osim bezbrojnih zlo~ina u~e-
stvovao je sa spomenutim Izmailovi}em u napadu na jednu ku}u na granici dal- dal-
matinsko
nsko-li
-li~koj, uz cestu Obrovac-Gr
ovac-Gra~ac, gdje su izvr{ili ili su poku{ali
izvr{iti silovawe, ali su ih uhapsile talijanske vlasti, asti, jjer
er je
je to spad
adalo pod
podru~je prve talijanske okupacione zone. Nako akon
n hap{ewa su ih odveli u za-
tvor u Zadar, odakle su ih kasnije pustili na slobodu.
Sve uhap{ene Srbe usta{e su redovito mu~ili u usta{kom podrumu gdje
su neki i podlegli u mukama, a one koji nisu podlegli, po no}i su ìve baca-
li u bezdane jame. O tim usta{kim zlo~inima koje su oni poduzimali u usta{-
kom stanu vrlo mnogo zna O Oste
sterman
rman ml
mla|i,
a|i, iz Gra~aca, koji je ~esto zalazio u
usta{ki stan, bra}a Muhari, trgovci iz Gra~aca, te jedan sreski veterinar,
koji
oji je
je radom kratko vrijeme bio u Gra~acu, a koji je bio ispravan i strahovi-
to osu|ivao usta{ka zvjerstva zbog ~ega je i oti{ao iz Gra~aca. Usta{ka zlo-
djela koja su vr{ena u usta{kom stanu u Gra~acu bila su mu poznata tako {to
mu je
je uvijek
ijek o svemu kazivao na apr
prijed
ijed spomenuti èqezni~ar kojemu ime ne
znam, a koji je je isto bio kao {to sam naprijedijed naveo rodom iz Siska.
Osim
sim `rtava usta{kog terora koje sam napr aprijed
ijed naveo, poznata su mi
jo{
o{ imena: Dupor, kwiàr iz Gra~aca, Mile St Stoisavqevi}
evi} Crni, trgovac sa
Otr
tri}a, Lazo, mislim da se zvao Miokovi}, sudski pisar iz Gra~aca, koje su
usta{e uhapsile i odvele u Gospi}, otkud se vi{e nikada nisu vratili. Za-
tim mi je je poznato da su usta{e u usta{kom stanu u ku}i popa Mandi}a i}a stra-
hovito mu~ili 60-g 60-godi{wu staricu Dari arinku Ugr
Ugricu iz Gra~aca, pa su jje e me|u
me|
ostalim wih 17 silovali. Wezinog sina uhapsili su usta{e i otpremili sa
najp
jprvom grupom uhap{enih u Gospi}, odakle se nije vi{e vratio.
Poznato mi je, je, na osnovu pripovijedawa o~evidaca, ~ijih se imena vi{e
ne sje}am, da su usta{e iz usta{kog stana u Gra~acu grupu naroda iz [tika-
de, koja jeje brojila vi{e od 100 èna i djece, natjerali da na {tikadskim ba-
rama iskopaju sebi raku, a onda su ih krampovima, lopatama i koqem poubijali ali
i zatrpali u tu raku. Po pri~awu k}erke lugara Naran~i}a iz [ [t tikade, je
jedne
no}i
o}i pred ustanak u wihovu ku}u do{li su po no}i usta{e a{e iz Gra~aca, gdje su
joj
oj u ku}i ubili oca i mater, te jjo{ o{ nekoliko ~lanova familije, a ona je je uspje-
la pobje}i iako jje e u bijegu bila rawena. Te no}i poubijali su na taj na~in ve}i
broj naroda u [ [t tikadi.
Va`no je je ovdje napomenuti da su usta{e me| e|u
u ostalima u Gra~acu uha-
psili i \uru
\uru Miokovi}a, op}inskog pisara iz Gra~aca, koga su u usta{kom po-
drumu nakon stra{nog {nog zlostavqvqaawa (otkidali mu sa nogu
ogu nokte) ost
ostav
avili one-
sv
vije
ije{tenog
enog u konobi misle}i da je mrtav, nakon ~ega jje e on uspio pobje}i i to
radi toga jer navedeni moè oè najboqe da opi{e usta{ka zvjerstva.
[to to se ti~e zlo~instva talijanske okupacione one vojske dok sam bio u Gra-
~acu, poznato mi je da su Talijani znali za sva zlo~instva, koja oja su usta{e
vr{ili nad Srbima u Gra~acu, da su sakupqali podatke o tim zlo~instvima,
ali ih nisu spre~avali. Kad Kad su Talijani okupirali drugu zonu i vratili ili se
u Gra~ac, odmah
dmah su uhapsili dva seqaka iz sela Podkokirne pod izgovorom da
su ko
kodd wih na{li oru`je i javno ih strijeqali ali na G
Grra~a~kom grobqu. To je
u~inila fa{isti~ka legija u sastavu divizije „Sasari“ ~iji iji je {ta
{tabb bio u to
vrijeme u Gra~acu. Jedan od navedenih seqaka zvao se Nikola Cvjetkovi}.
Kona~no
a~no napomiwem jo{ ovo. Kratko vrijeme eme iza kako
ako su usta{e preuze-
le vlast u Hrvatskotskoj,
j, Milile
e Budak, ususta
ta{ki
{ki ministar i doglavnik, odrào je
politi~ki zbor u svom rodnom mjestu Sv. Sv. Roku kraj Loviovinca. Na
Na tom zboru u
svom govoru ing.
ing. Mime Rosandi},ndi}, {umar, rodom
odom iz Gospi}a, dao je direktivu za
ubijawe Srba govore}i da ih treba sve poubijati.
Odmah nakon toga, i to ili istu ili d dr
rugu ve~er, usta{e iz Lovinca nca i
okolice poubijali ali su u zaseoku Gwatovi} kraj Lovinca, dvanaest qudi prezi-
mena Gwatovi}, tako ako da je od svih mu{k {karaaca
ca zaselka os
ostao
tao ìv
ìv samo jedan od-
rasli mu{karac,arac, koj
ojemu je uspjelo nekako pobje}i i spasiti se.
Za podru~je kot otara
ara Korenica:
U Korenicu sam do{ao kad su usta{e protjerani, a vlast su imal alii Tali-
jani. To
To je bilo u jesen 1941941.
1. godine. Talijanska
nska vojska vr{ila je pqa~ku po se-
lima u okolici Korenice. To je bio bataqon crnih ko{uqa{a (fa{isti~ka
milicija),
ija), koji je koncem jeseni premje{ten u Oto~ac. Taj bataqon spalio je
~itavo selo Vrelo koje je brojilo oko 80 ku}a. u}a. Zatim su spalili ku}u Rade
Korge u Ponoru i tom prilikom pobili dvoje djece iz Ponora.
Poslije
ije wih u Korenicu je do{ o{ao
ao jedan
edan bataqon crvenih kravata it itali-
janske divizije „Re„Re“.. On
Onii su nastavili pqa~ku. Popalili su ve}inu sela oko
Korenice. Kad su palili selo Kalebovac, poubijali su i ìve spalili oko 30
osoba i to qudi, èna,ena, staraca, i djece. Jauk onih koje su ubijali i ìve ba-
cali u vatru razlijegao se i parao nebo, mij ije{aju}i se s dimom i plamenom, te
stra{nim zavijawem i rikom goveda, pasa, sviwa koji su gorili.
To je bilo pakleno ve~e oko nove godine 1942. Kod tog je sudjelovao i jedan
dio naprijed
ijed spomenutog bataqona crnih ko{uqa (fa{isti~ke milicije) ko koji
ji
su tada opet do{li iz Oto Oto~ca. Dio
Dio tog bata
ataqona idu}i iz Oto~ca prema Kor ore-
nici palio je ku}e po Homo omoqcu-Br
qcu-Brezovcu, a na putu Vr Vrelo-Korenica uhvati ili
li
su Stevu Glumca, kova~a iz Vran anova~e, i ubili ga u Kor orenici.
Grozna nedjela po~inila su ta dva talijanska bataqona na podru~ju kota-
ra Korenica. Oni Oni su ve}i dio sela toga kotara potpuno opqa~kali i u pepeo
pretvorili, a veliki broj naroda poubijali.
Vojnici talijanske kraqevske (Cravate Rosse i divizije Re
vske vojske (Cr Re)) poka-
zali su se jo{ gori,
ori, nego i same crne ko{uqe (fa{isti). Jedne no}i u jesen 1941.
godine do{la je u ku}u Steve [ol olaje, mlinara iz Mihaqevca kraj Korenice,
jedna jedinica navedenog bataqona kraqeve vojske (divizije Re Re).). Opqa~kali su
stoku, sviwe, hranu, novac, sve do ~ega ega su do
do{li. Jeli su i pili, zaneredili sve
po sobama i kad su se vra}ali u Kor orenicu, povelieli su sa sobom S
St tevu, starca od
70 godina i wegovog sinovca, te ih dugo dràli u zatvoru u Koor renici a kasni-
je u Oto
Oto~cu.
~cu. U Korenici su spalili gimnaziju, pravoslavnu crkvu i zgradu
sreskog na~e
a~elstva.
ing. Nikica Rapaji}, v.r.
Br. 88
Izjava Angeline Gr
Grozd
ozdani} iz Oto
Oto~ca o zlo~inima usta{a
u logorima Gospi} i Jadovno173
ZAPISNIK
Sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike u Beogradu,
18. aprila 1942.
Ja sam sa svojim muèm ìvela u Oto~cu od 1929. pa sve dok nisam ot-
premq
pre mqena u logor.
Prvo
rvo hap{ewe i odvo|ewe Srba iz Oto~ca i okolice izvr{eno je po usta-
{ama po~etkom meseca maja 1941. Tada je uhap{eno i u Oto~ac dovedeno vi{e
Srba seqaka iz sela [v [vice,
ice, Starog Sela i Poduma. Bili su zatvoreni u ka-
sarni àndarmerijske stanice gde su ih tukli, a zatim ubijali i wihove le{e-
le{e-
ve odvezli na poqe zvano RRuuwavica, koje se nalazi na putu iz Oto~ca u [k
[kare
i tu zakopali. Tada su usta{e uhapsili i doveli u Oto~ac jednoga Srbina,
trgovca iz [v
[vice, kojemu je bilo ime St
Stevo, a prezimena mu se ne se}am, te jo{
trojicu Srba seqaka. Wih su usta{e u kasarni àndarmerijske stanice stra-
hovito mu~ili i na posletku isekli na komadi}e i onako ise~ena wihova tela
izloìli u kasarni àndarmerijske stanice i pozvali svet da to gleda. eda. Ise-
~ena telesa ovih Srba bila su izloèna u kasarni àndarmerijske stanice
kroz dva dana i svet je dolazio i to promatrao.
Koncem meseca maja 1941. uhapsili su usta{e Karleu{u Vladu, trgo rgovca
iz Oto~ca. Wega su odveli najprije u Gospi}, a iz Gospi}a u Zagreb i tu mu se
je izgubio svaki trag. Poslije wegovog odvo|ewa usta{e su svu wegovu
ovu pokretnu
i nepokretnu imovinu uzeli, a wegovu ènu sa dvoje djece poslali u Srbiju.
U mesecu junu 1941. uhap{eni su: Brakus Mi}a, sreski {kolski nadzor-
nik, Bra
Brankovi} Pero, trgovac, Ruì} Bude, bankovni ~inovn vnik,
ik, @e
eggarac Ste-
vo, ~inovnik poreske uprave, Sekiz, penzioner, Vrawe{ Nikola i wegov brat,
trgovac, svi iz Oto~ca, te jo{ neki drugi ~ijih se imena ne sje}am.
Istodobno su uhap{eni i neki Srbi seqaci iz okolnih sela ali wihova
imena ne znam. Svi su oni otpremqeni u Gospi}, a iz Gospi}a u Velebit i o wi-
hovoj se sudbini daqe ni{ta ne zna.
Tre}e hap{ewe Srba izvr{eno je 26. jula 1941. Tada smo uhap{eni moj
mu`174 i ja, zatim dr
dr Ili} Stani{a, advokat, Varda, gostioni~ar, te jo{ neko-
liko Srba iz Oto~ca i vi{e Srba seqaka iz [v [vice.
ice. Ukupno bilo nas je tada
uhap{eno 20 Srba, a me|u wima i jedna èna.
Isti dan povezali
ali su usta{e pohap{ene Srbe mu{karce i sve nas zaje-
dno otpratili u jedan kamion i otpremili u Gospi} u kaznionu gde sam ja osta-
la oko tri nedeqe.
173
AJ, fasc. 919.
174
Stevan.
îm
im smo stigli u Gospi} mu{karci su odmah uvr{teni u transport i
otpremqeni u Velebit. Moj mu` i dr dr Ili} Stani{a bili su zajedno vezani za
ruke u transportu za Velebit. Ja od tada ni{ta ne znam o svome muù. Vjeru-
jem da su oni svi ubijeni u Velebitu.
Iz kaznione u Gospi}u odvozili su svaki dan po dva transporta Srba za
Velibit. Svaki transport imao je 200 do 400 Srba. Srbi koji su odre|eni za
transport, bili su po usta{ama svaki put prije toga postrojeni u dvori{te,
povezani ìcom za ruke dva po dva, a zatim svi skupa sa jednim dugim spojeni
lancem, pa ako je taj lanac bio kratak, onda su nastavili jo{ na wega ìcu i
tako su vo|eni u Velebit. Videla sam jednoga dana u transportu, koji je bio od-
re|en za Velebit, biv{eg komandanta mesta u Oto Oto~cu pukovnika, ali kojemu emu
ne znam ime, samo znam da je rodom iz Srbije, te Mitrovi}a, kapetana, i vi{e
drugih oficira. I oni su svi odvedeni u Velebit.
Koliko je Srba odvo|eno u Velebit, toliko ih je novih pristizalo u ka-
znionu sa novim transportima koji oji su sa svih strana stizali. Srbi, koji su do-
lazili u Gospi} sa transportima, bili su skoro svi ispretu~eni i krvavi. Bi-
lo ih je skoro golih, sa iskidanim odelima, a seqaka samo u ga}ama i ko{uqa-
ma onako kako su ih na{li na poqu kod rada i pokupili.
Usta{e su u kaznioni u Gospi}u Srbe tukli i ubijali. Sl Slu{ala
ala sam kako
ih u }elijama tuku i zlostavqaju, a oni od bolova jau~u i stewu. ]elije su bi-
le skoro sve krv
rvave od qudske krvi, krvavi su bili hodnici i stubi{ta. Usta-
{e su pojedine Srbe i ubijali. Ja sam li~no gledala kako je na dvori{tu jedno-
ga dana ubijen jedan èqezni~ar koji je transportom bio doputovao i htio se
napiti vode na ~esmi, a usta{a ga je po~ekao na ~esmi i ubio. Vrlo rlo ~esto puta
su po no}i na kolima vozili iz kaznione le{eve ubijenih.
Oko 20.
20. au
auggusta 1941. godine otpremqena sam sa jednim transportom iz
Gospi}a u Jastrebarsko.
U pogledu ìvota i doìvqaja u logorima u Jastr astrebarskom, Kru{~ici i
Lobor gradu, usvajam u celoosti
sti iskaze, koje su dali prigodom saslu{awa Basa-
ri} Jelena, u~enica gimnazije iz Gospi}a, te Vujnovi} Marija i Milica, do-
ma}ice iz Divosela, koje su sa mnom
mnom u tim logorima bile.
U Oto~cu isticali su se kao usta{ea{e u progonu Srba: Bogdani}
ani} Delko,
lko, biv-
{i poru~nik jugosloveovenske vojske, sin Bogdani} Ilije, @ubrini} D Drrago, biv-
{i student, dr
dr Lokmer K Krrunoslav, advokat, Biondi} Bla`, gostioni~ar, i we-
gov sin Pero, Bani} Ante, brija~, @ubrini} Ivica ica,, trgovac, Farfara Joso,
pisar kod ddr
r Lokmera. Kao
Kao usta{e bili su tada u Oto
Oto~cu nastaweni mnogi sese
qaci iz Pazari{ta i Peru{i}a koji su sudjelova ali
li u progonu i ubijawu Srba,
a ja wihova imena ne znam.
Drrugo mi ni{ta nije poznato,ato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O.

Rodi} \uro,
\uro, s.r. A
A}
}imovi} Jul
Julijana, s.r. Gr
Grozdani} Angelina, s.r.
Br. 89
Izjava @a
@arka Cvj
Cvjeti~anina o zlo~
o~inima usta{a u selima
[vvica,
ic , St
Staro Selo, Vrzi} Selo, @uta
uta Lokva i Brlog i gradu
Oto
to~cu i o odvo|e
o|ewu u logor Jadovno u vremenu
od maja do septembra 1941. godine175
ZAPISNIK
Sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike u Beogradu
11. avgusta 1942.
U prvoj polovici meseca maja 1941. godine dolazili su vi{e puta usta-
{e iz Oto~ca u Brlog, te su uz pomo} doma}ih usta{a kupili uglednije Srbe
i odvodili ih u Oto~ac. Iz Oto~ca su ih daqe odvodili u Gospi}. Nekoje od
odvedenih Srba ubijali su na putu za Gospi} u blizini sela Le{}a kod jame
zvane „@
„ uti Bezdan“ i wihove le{eve bacali u jamu, dok su druge odvozili
u Gospi} i predavali u kaznionu.
U to vreme odvedeni su iz Brloga: Tomiomi}
} Iso, op{tinski blagajnik, To-
mi} Luka, zemqoradnik, Xakula St Stevan, zemqoradnik, Xakula, op{tinski
bele`nik
e`nik u penziji, Qubobratovi} Milan, lugar, Qubobr obratovi} Milan, ze-
mqoradnik, Puhalo Vuka{in, financ i wegova èna, Glumac Vlado, zemqo-
radnik i wegova mati Mica, Xa ak
kula Milan, zemqoradnik, Ogrizovi} Luka, ze ze-
mqoradnik, i wegov otac, kojem se ne se}am
e}am imena, Varda Milan, zemqoradnik,
Pawk
Pa kovi} Pepo,
epo, trgovac, Qubotina Simo, u~iteq, te vi{e drugih ~ijih se
imena ne mogu setiti, samo znam za sigurno da je tada odvedeno iz Brloga 37
Srba. Varda Milan ubijen je u Kompoqu kraj Brloga sa jo{ dvojicom mladi}a
iz [v
[vice.
ice. Mati Glumca Vlade i Puhalo Vuka{in ubijeni su nakon mu~ewa u
Oto~cu u dvori{tu pekara Mar ari}a. Paqkovi} Pepo mu~en je stra{no u Oto~-
cu u usta{kom stanu.
anu. Wememu
u su usta{e prebili ruke i noge, a zatim ga polu-
mrtva odv
dvezli do pe}ine zvane „@ „ uti Bezdan“ kraj LLe
e{}a i tamo ga bacili u
tu pe}inu. Ostale sve tako|er su mu~ili u Oto~cu, a nakon toga su ih odv dvezli
u kamionima za Gospi}. Nekoje su ubili jo{ na putu i bacili u pomenuti
„@uti
uti Bezdan“,
zdan“, a nekoj
oje
e su odvezli u Gospi} i predali u kaznionu. O sudbini
ovih
vih potowih ne zna se ni{ta, ali se veruje da su svi oterani u Velebit i ta-
mo ubijeni.
U is
isto
to vreme odvodili su usta{e Srbe iz sela [v [vica, Ponor i Gori},
op{tina Oto~ac. Iz [vice odveli su sve odrasle Srbe mu{karce, osim dva
mladi}a,
i}a, a iz ostalih sela odveli su ve}inu Srba mu{karaca. Nekoje oje odvede-
ne iz ovih sela dovodili su u pravoslavnu crkvu u [vicu i tamo ih nakon mu-
~ewa ubijali. Kao prvog Srbina iz sreza Oto~ca odveli su iz [vice Butinu
Jovu, zemqoradnika. Wega su u usta{kom stanu u Oto~cu kroz ~itavih 15 dana
stra{no mu~ili. Rezali su mu nokte i udarali klince pod nokte, sekli prste,rste,
175
AJ, fasc. 919.
prebijali ruke i noge i uop{te mu~ili ga na sve mogu}e na~ine. Ovaj Ovaj Butina
je nakon neprekidnog mu~ewa od 15 dana u najve}im mukama umro. Ostale po-
kupqene Srbe iz [v [vice,
ice, Ponora i Gori}a
i}a usta{e su nakon prethodnog mu~ewa
ubili i to nekoje
oje odmah u blizini sela, a nekoje
oje odveli u pravoslavnu crkvu
u [v
[vici i tamo najprije mu~ili, a onda ubili. Odvo|ewe i ubijawe Srba iz
[v vice,
ice, Ponora i Gori}a
i}a izvr{ili su doma}i usta{e iz [v [vice.
ice.
U ono vreme odvedeni su po usta{ama iz Oto~ca: Karleu{a Vlade, trgo-
vac, Popovi} Jovo, trgovac, Brankovi} Pero, trgovac, Varda Rade, gostioni~ar,
i~ar,
dr
r Ili} Stani{a, advokat, te mnogo drugih, ~ijih se imena ne sje}am. Oni su
odvedeni u Gospi} i tamo im se zameo svaki trag.
U isto vreme odvedeni su iz Starog Sela kraj Oto~ca Kang ngrga, otac i sin,
zemqoradnici, te jo{ ~etvorica zemqoradnika, ~ija imena ne znam. I oni su
odvedeni u Gospi} i tamo im se zameo svaki trag.
Iz Vrzi} Sela, op{tine Brlog, odvedeni su u Gospi} trojica zemqorad-
nika, prez
ezimenom Vrzi}. I o wima se daqe ni{ta ne zna. Poznato mi je da je u
ono vreme odveden iz Briwa kamo se je bio sklonio Marjan, sve{tenik iz Se-
wa. Wega su usta{e tako|er odveli u Gospi} i tamo ga je nestalo. alo
U mesecu septembru 1941. godine do{li su u @utu Lokvu, sreza Sew, i
susedno selo Prokike, sreza Briwe, usta{e i tako kupili i odvodili Srbe, ood- d-
veli su ih u obli`wu {umu i tamo ubili. Ba{ u to vreme nai{li su u @utu
Lokvu na putu za Sew devetorica Srba, ve}inom mladi}a i}a i devojaka iz Brlo-
ga. Wih
Wih su usta{e tako|e odveli zajedno sa Srbima iz @ute Lokve u obli`wu
{umu i tamo ubili.
Kada su sewski usta{e koji su izvr{ili pokoq Srba u @utoj Lokvi,
do{li u susedno selo Prokike, da tamo nastave sa pokoqem, qem, nisu skoro nikoga
na{li jer su tamo{wi Srbi pravovremeno saznali za pokoq u @utoj Lokvi i
pobegli u {umu. Uhvatili su samo dva ~oveka iz Prokika i ubili.
Kada su Srbi u onom kraju videli da }e ih usta{e sve pobiti, stali su
beàti u {ume da bi ta amo
mo spasili svoje gole ìvote. Srbi su u {umama po~e-
li davati usta{ama otpor. îm im su to usta{e videli, pov
ovukli su se i nisu vi{e
napadali srpska sela.
Ne smiju}i vi{e usta{e napadati srpska sela, sluìli su se lukavstvom.
vstvom.
Oni su iz busije napadali pojedine odrede talijanske vojske, a onda dojavqi-
vali talijanskim vojnim vlastima da su to izvr{ili Srbi, samo da izazovu
odmazdu talijanske vojske protiv srpskih sela. Tako su u mesecu februaru
1942. godine usta{e
a{e iz sela Ko
Kompoqa napali jedan odred talijanske vojske na
putu iz Sewa za Oto~ac. Nakon toga izvestili su talijansku vojnu komandu da
su to u~inili Srbi iz Brloga. Posle toga u{la je talijanska vojska u zaselak
Puhalovo
ovo Selo i za odmazdu na licu mesta ubila 27 Srba.
Pro{le godine, pod jesen, pozivala je kotarska oblast i op{tina Srbe da
pre|u na rimokatoli~ku veru pa da im se onda ne}e ni{ta dogoditi. Onima ko-
ji ne bi pre{li, pretilo se je ubistvom i slawem u logor. Ovu agitaciju vr{i-
li su ~inovnici kotarske obloblasti iz Oto~ca i op{tine. Srbi nisu hteli pre-
}i na rimokatoli~ku veru osim pojedinaca.
Srpske pravoslavne crkve u Brlogu, [k [karama, Dabru, [v[vici i Proki-

kama usta{e su jo{ pro{loga leta potpuno opqa~kali odn dnesav{i svu crkvenu
imovinu i vrednije stvari.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Bogdani} iz Le{}a,
biv{i jugoslovenski oficir, koji je usta{ki logornik, Filip~i} Silvester,
trgovac iz Brloga, koga su ~etnici posle ubili, Bani}, biv{i dràvni lugar
i po{tar, koga su tako|er ~etnici ubili, Kajfe{ Josip i Milan, bra}a zemqo- mqo
radnici, Ogr
Ogrizovi} Marko, zemqoradnik, svi iz Brloga, zatim ciganin Joso,
kome ne znam prezime, a koji je rodom od Oto~ca i kao usta{a je bio krvolo~an
i na zverski na~in ubijao i mu~io Srbe.
Najvi{e su u mom kraju usta{e iz Oto~ca, Gospi}a i Sewa, kojima ja ne
znam imena.
Ja sam 3. au
auggusta 1942. godine napustio Brlog i krenuo na put za Beograd.
Propopusnicu sam dobio od talijanske vojne vlasti i to do Stare Pazove, ali sam
ja sa wome doputovao do Zemuna. U Beograd sam pre{ao 10. av vggusta 1942. pomo}u
jednog moga prijateqa.
Dr
rugo ni{ta nije mi poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O.
Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Cvjeti~anin @a arko, s.r.
Br. 90
Izjjava Mate Kasuni}a o zlo~inima usta{a nad Srbima u OtoOto~cu

i transportovawu u logor Jadovno 1941. godine176
ova
Zapisnik Okr
Okru`ne komisije za zlo~ine okupatora
i wihovih pomaga~a,
a~a, Oto~ac 15. 6. 1945.
Godine 1941. kada je progla{ena NDH nalazio sam se u Oto~cu, gdje imam
svoj ton-kino, a pored toga bavim se i mehani~arskim poslom. Kao takovoga ~im
je progla{ena NDH prisilno su pozivali da ~e{}e vozim vojni~ki auto, koji
kadkada, sluìo i usta{ama za wihove potrebe. Isto tako pozivali su me usta-
{e da im kadkada izvr{im kakve oporavke bilo na bravama ili na ~emu dru-
gome, te su me tako jednog dana pozvali da popravqam brave na usta{kom stanu.
Jednoga dana nemogu se sjetiti datuma, ali znam dobro da jo{ progon Srba nije
po~eo u na{em kotaru, popravqao sam bravu u jednoj sobi u usta{kom stanu.
Dok sam tako popravqao ~uo sam u susjednoj sobi, od koje su vrata bila otvorena
razgovor izme|u tada{wih usta{kih du`nostnika Drage @ubrini}a, Delka
176
AH, Zh
Zh-420.
-420.
Bogdani}a,
i}a, Ivice Milinkovi}a i}a i Josipa Favale, sa jedne strane, a sa druge
strane bila su dvojica talijanskih oficira koji su govorili dosta slabo hrvat-
ski, a wihov razgovor kretao se oko toga kako treba Srbe klati i progoniti, a
talijanski oficiri su gore pomenute podstrekavali govore}i im, da oni Ta-
lijani stoje iza usta{a i da se ni{ta ne boje.
Za vreme ovoga razgovora oni me nisu ni primjetili, jer sam ja toboè
zab
za bavio se oko popravke brave i stajao iza vrata. Odmah poslije toga izi{ao je
proglas da se svi Srbi moraju prijaviti u usta{ki stan radi popisa te su isti
dolazili da se prijavquju. Poslije toga jednoga dana dobio sam nalog da idem u
[vicu, a u kamion su sjeli Delko Bogdani}, usta{ki satnik, Jura Dujmovi},
mesar iz Oto~ca, Pavao Podnar jo{ nekoliko usta{a koje ne poznam te smo oti-
{li u [vicu u {kolu gdje su se nalazili pohap{eni Srbi iz mjesta [vice
Gori}a,
i} , te kada smo do{li u [vicu isti su potrpani u kamion i odvedeni u
Oto~ac u usta{ki stan. Kada su ih tovarili u kamion u [vici usta{a Podnar
udarao je po nekoje sa kundakom. Kada su qudi bili dovedeni iz [vice ja sam
im pomagao da sa auta si| i|u,
u, jer su bili stariji qudi, a tom prilikom sam se sa
mnogima rukovao {to su usta{e krivo gledale. Poslije za sudbinu ovih qudi
ne znam,
znam, ali se je pripovjedalo da su svi ubijeni, a to potkrepqujem slijede- e
}im: Jedne no}i dobio sam nalog da sa autom budem deùrni pred usta{kim
stanom.
Oko 11 sati no}i te iste ve~eri do{ao je k meni iz usta{kog stana usta-
{a Pavao Podnar, te mi je naredio da gurnem auto natrag u dvori{te usta{kog {kog
stana, a kad sam zapitao za{to }u gurati u dvori{te jer mi je to izgledalo
sumwivo, isti se na mene izderao erao na{to sam ja zapalio ma{inu i po~eo auto
goniti natrag u dvori{te, d dok
ok sam sa autom u{ao u dvori{te i dok jo{ nisam
pravo ni stao, ve} su mi bacili jednoga mrtvoga ~ovjeka u auto, {to sam pri
mjese~ini vidio, a ja dok sam to vidio zaustavio sam auto i dao kqu~ od auta
Dani Tuteku usta{i i pobjegao sam ku}i rekav{i Tuteku da ja to ne}u voziti
na{to mi se ovaj nasmijao. Uvjereneren sam da je qudi moralo biti mnogo mrtvih u
tome autu, jer je auto tek za jedan sat prolazio mimo moje ku}e natovaren. Po-
znato mi je kao i mnogim Oto~anima drugima iz pripovjedawa da je tih dana
mnogo qudi poubijano u usta{kom stanu u Oto~cu.
Jednoga jutra rano do{ao je meni jedan debeli usta{a iz Le{}a kojem
imena i prezimena ne znam,znam, i naredio mi da moram i}i k autu pred usta{ki
stan jer da }e
}e auto trebati nekuda i}i. Ja sam do{ao tamo jo{ nije ni svanulo
i vidio sam kako usta{e vode pok. Stevana Grozdani}a i}a kapetana i wegovu ènu
Ginu, a vodili su ih Filip~i} Zvonko, star oko 25 godina usta{a iz Oto~ca,
Jura Dujmovi} mesar iz Oto~ca, star oko 30 godina i jo{ dvojica usta{a koje
nepoznam, a i isto
sto tako, tom prilikom, dovedeni su su dr
dr Ili} Stani{a, Rade Var-
da, Qubotina Nikola, svi iz Oto~ca i jo{ nekoji oji su dovedeni za koje se sada ne
sje}am, te su svi odvedeni najprije u usta{ki stan, poslije toga su izvedeni
i trpani u auto. Poslije nekoga vremena izvedeni su svi iz usta{kog stana, ne-
sje}am
e}am se da li su bili vezanite su ih u ut
tovarili u kamion a u kamion su u{li
Filip~i} Zvonko usta{a iz Oto~ca, Podnar Pavao usta{a iz Kutereva, Juka
Dujmovi}, mesar iz Oto~ca, jed edan

an usta{a iz Le{}a zvan „„Fra
Frajlica“,
ica“, te jo{
nekoliko usta{a, a sa menom
enom je sjeo u kabinu usta{ki satnik Delko Bogdani}
i dao mi je nalog da vozim napred, a pravac mi je kod svake raskrsnice odre|i-
vao on. Ja sam ga pitao da kuda }emo a on mi je odgovorio da {ta me je briga, te
ako mi je krivo da }e i mene metnuti me|ue|u uhap{ene. Tako voze}i stigli smo u
Gospi} i dovukli pohap{ene qude u kaznionu Okru`nog suda u Gospi}u, gdje
je bilo ve} mnogo qudi zatvoreno. Posl oslije sam ja oti{ao ne{to jesti u hotel
Liku, a poslije nekoga vremena vidio sam da su isti oni qudi koje sam ja dove-
zao povezani u ìcu dva po dva te opet svi jedan za drugoga provedeni cestom
koja vodi za Karlobag odnosno za Velebit i vjerojatno su ubijeni na Jadovnom,
jer je to postala grobnica hiqade i hiqade qudi, o kojoj }e se dugi niz godina
pripovjedati i koja }e biti vje~ni svjedok usta{kih zlo~ina i nasiqa nad na-
{im mirnim narodom.
Vi{e stvari nebi znao ni{ta re}i s razloga {to ja vi{e nisam htio da
vozim usta{ki auto, a oni su na{li drugoga {ofera, a meni su se izrugivali
da
a sam kukavica i slab ~ovjek. Valen~i} Frawo indenti~an je sa Filip~i}
Zvonkom, a Ostoji} Jure sa Dujm jmovi}em Juksom.
ksom
Smrt fa{izmu. Sloboda narodu!
Svjedok:
Kasuni} Mate, v.r.
Br. 91
Izjava Jove Obradovi}a

i}a i Boè Krtini}a o zlo~inima usta{a
u Do
Dowem La
Lapcu i wegovoj okolini, o hvatawu,
wu, mu~ewu i bacawu
Srba u jamu na Kuku i jamu Jasenova~a kraj sela Bori~evca177
ZAPISNIK
2. juna 1942.
Srez Dowi Lapac, skoro je ~isto srpski srez. Ima jedno jedino hrvatsko
selo – Bori~evac, sa oko 120 domova. îtav srez ima oko 11.500 stanovnika, od
toga 11.000 Srba i oko 500 Hrvata iz navedenog sela.
U po~etku Nezavisne Dràve Hrvatske Srbi su u srezu Dowi Lapac bili
uglavnom mirni sve do pravoslavnih Duhova. îtavo to vreme nisu tamo dola-
zili usta{e sa strane, a doma}i Hrvati iz Bori~evca kao mawina nisu smeli
u nas dirati.
Na pravoslavne Duhove pro{le godine, tj. 8. juna 1941. godine, do{lo je u
Dowi Lapac oko 50 naoruànih usta{a iz Gospospi}a. Wima su se odmah pridru-
ìli i doma}i Hrvati iz Bori~e i~evca, koje su usta{e iz Gospi}a naoruàli
177
AJ, fasc. 919.
vojni~kim pu{kama. Usta{e su odmah kupili sve vi|enije Srbe iz Doweg Lap-
ca i okoline, zatvarali ih u {kolu u Dowem Lapcu, gde su ih stra{no tukli i
zlostavqali. Nekima su odrezali noseve i u{i, a nekima su izbijali iz vili-
ca zlatne zube i te zube sebi prisvajali kao ratni plen. Tako su Divjak Du{a-
nu, trgovcu iz Doweg Lapca, odsekli nos i u{i, izbili mu zlatne zube iz vi-
lice i naposletku ga ubili. Vlatkovi} Andri, gostioni~aru iz Doweg Lapca,
isto tako su odrezali nos i u{i, povadili mu iz vilice zlatne zube i potom ga
ubili. Bogunovi} Nikolu, sve{tenika iz Doweg Lapca, strahovito su mu~ili,
palili mu vatrom bradu, tukli ga, a zatim ga odveli u planinu zvanu „Kuk“ „Kuk“ i
tamo ga ìva bacili u duboku jamu. Posle toga su usta{e do{le u ku}u sve-
{tenika Bogunovi}a, koju su potpuno opqa~kali, a wegovu ènu Daru i dva ma-
lodobna sin~i}a178 uhvatili, odveli ih u selo Bori~evac i bacili ìve u du-
boku jamu kraj Bori~evca vca zvanu „J„Jasenova~a“.
a~a“
Usta{e su po~ele sa pokoqem qem Srba u srezu Dowi Lapac na pravoslavne
Duhove pro{le godine, tj. 8. juna 1941. godine, kako smo to ve} napred istakli.
Sa ovim pokoqem su nastavili i slede}ih dana, sve do Sv. Ilije pro{le godine, odine,
tj. do 2. aug
augusta 1941. U tom vremenu poklali su usta{e u srezu dowelapa~kom
oko 600 Srba. Usta{e su hvatali Srbe u Dowem La Lapcu i susednim selima, do-
vodili ih u Dowi Lapacapac i zatvarali u zgradu osnovne {kole, gde su ih stra-
hovito tukli i zlostavqali, a po no}i ih trpali u kamione i odvozili i to
neke u planinu „Kuk“
„Kuk“,, a neke u Bori~evac i najvi{e ìve bacali u duboke jame.
jame.
ne koji su bili
One ili jaki i opirali se, udarali su kolcima te im pool lomili ruke i
noge i onda ih bacili u jamu. Dvojica Srba, koji su ve} bili dovedeni nad jamu
„J
Jasenova~u“ i trebali biti ba~eni spasili su se time, {to su u zadwi ~as iz-
nad jame pobegli. Jedna èna bila je ve} ba~ena ìva u jamu „J „Jasenova~u“ no
kod
od pada se je zadràla na dubini oko 7 metara i deveti dan izvukla se iz jame.
Na gore opisani na~in spasili su se: Bala} \uro, \uro, zemqoradnik iz sela KrKruge,
uge
op{tina Dowi Lapac, [kori} ori Ilija, kova~
ova iz Srba, te Popoviovi} Dara, seqan-
ka iz Nebqusa. Svi su oni ostali ìvi i sada se jo{ nalaze kod svojih ku}a, u a,
kao ìvi svedoci grozota koje oje su usta{e na~
a inili nad Srbima u srezu dowo-
lapa~kom.
kom.
U navedenom vremenu tj. od 8. juna do 2. auauggusta 194
1941.
1. usta{e su poklali,
odnosno ìve bacili u jame, slede}e e e Srbe: Iz
Iz Doweg Lapca: Bogunovi}ovi Niko-
lu, sve{t{tenika, wegovu ènu Daru i dva malodobna sina, Vlatkovi ovi} Jandru,
gostioni~ i ara, Divjak Du{ana, trgovca, Duki}uki Milana, trgovca, Tadi}adi Iliju,
mesara, te jo{ mnoge druge, ~ijih se imena sada ne sje e}am.
am. Iz sela Nebqusa:
Obradovi}
ovi Paju, sve{tenika i biv{eg senatora, ora, Popovi}
ovi Stevana, zemqorad-
nika, sa celom wegovom porodicom, Mati ati} Maricu, doma} a icu, sa sinom Radom,
adom,
k}eerkom i unu~u etom, Qubovi ovi} Milu, penzionera sa celom wegovomovom porodicom,
icom,
Dobrovi}
ovi Paju i wegovog brata Nikolu, trgo rgovca, te jo{ mnogo drugih, ~ijih se
imena sada vi{e ne mogu sjetiti, ali znam sigurno, da je iz sela Nebqusa u to
vreme po usta{ama ubijeno, ili su ìvi ba~ a eni u jamu ukupno 96 osoba.
178
Pajo i \okica.
Iz sela Kruge usta{e su ubili, odnosno ìve bacili u jame: Bala} ala Vu-
ka{ina, Bala}
ala Jovu, Bala}
ala Nikolu, Biqetina ina Stevu, Biqetina Maru, svi ze ze-
mqoradnici. Iz sela Bubaw usta{e su ubili, odnosno ìve bacili u jamu oko
64 Srba. Imena wihova ne moèmo navesti. Iz sela Srba i Suvaje tako|er o er je
ubijeno mnogo Srba, od kojih su ve}e ina ìva pobacana u jamu, ali wihova ime-
na ne moèmo navesti. Potowa dva sela usta{e su istodobno popalili, nakon
{to su ih pre toga temeqito opqa~k kali. I ostala sela sreza dowolapa~kog, kog,
usta{e su tada opqa~k kali, ali ih nisu popalili. Odneli su iz sela sve ì- i-
ve`ne
ve` ne nami
amirnice, robu i op{te sve stvari od vrednosti. Tako|er o|er su odagnali
i stoku, a naro~o ito sitnu kao napr. jawad.
Srbi koji su pred nasiqem usta{a pobegli u {ume, organizovali su ta-
mo odrede radi daqne odbrane srpskih sela od usta{kih zlo~ o ina. Nas obojica
smo tako|er
o|er tada izbjegli u {ume i stupili u srpske odrede. Odbegli Srbi bi-
li su tada samo delimimi~no
i no naoruuàni vojni~kim
kim i lova~kim
kim pu{kama, i to naj-
vi{e jedna ~etvrtina, a ostali su se naoruàli roguqama i kopqima koje su
sami napravili.
Naa Sv. Iliju pro{le godine, tj. 2. au
auggusta 1941. izvr{ili smo prvi napad
napad
na hrvatsko selo Bori~ i ev
evac,
ac, jer su se seqaci iz toga sela odmah pridruìli
usta{ama i pomagali im ubijati Srbe. Osim toga usta{e koje su bile do{le iz
Gospi}a,
i a, ose}
e ali su se nesigurnim u Dowem Lapcu, pa su se sklonili u Bori~ i e-
vac.
va c. U Bori~e
i evcu nismo nikoga na{li, jer su usta{e, kao i ìteqstvo iz toga
mesta, pobegli u Kulen Vakuf. Mi smo ovo selo kao usta{ko gnezdo popalili.
Posle toga smo se organizovali sa Srbima iz susednog sreza eza Bosanski PPe-
e-
trovac. Zajednio
dnio sa wima
ima bilo nas je 600 do 700 boraca. Jedna ~etvrtina ovih
boraca bila je naoru uàna vojni~kim
kim i civilnim pu{kama, a ostali su kao oru oru-
`je
je imali roguqe i kopqa, koja su sami napravili. Komandant nam je bio Ma-
ti} Stojan, potp
ti tporu~nik
u nik biv{e jugoslovenske vojske, koji je rodom iz Nebqu-
sa, srez Dowi Lapac. On je poginuo polovicom februara 1942. godine u Dowem
Laapcu.
Po~e
o etkom septembra 1941. napali smo Kulen Vakuf gde je bilo mnogo
usta{a. Osim toga u Kulen Vakufu je bilo oko 250 domobrana. Mi smo Kulen Va-
kuf opkolili sa svih strana i postavili po suse usednim bregovima zasedu. U to
vreme poslato je iz Gra~ a aca 1 500 domobrana da oslobode Kulen Vakuf od na{e
opsade. Mi smo ih sa~a ekali u takozvanoj „Pi
„Pi{talskoj Dragi“ na putu za Kulen
Vakuf
akuf i pozvali ih na predaju. Domobrani su nam odgovorili da se vojska ne
predaje, a potom je wihov komandant komandovao: „U „U strelce!“ i „Paqbu!“
„Paqbu!“.. Na-
Na-
{i odredi su istovremeno odgov ovarali sa paqbom na domobrane. Tom prilikom
poginulo je oko 160 domobrana, a 60 smo ih zarobili. Ostali su se povukli na-
zad, otkuda su i do{li. Tom zgodom smo zapqenili 6 te{kih mitraqeza, 8 pu pu-
{ko-mitraqeza, oko 160 vojni~kih pu{aka i vi{e hiqada metaka. Sa na{e
strane poginulo je 6 boraca. Wihova imena ne zzn namo. Mi smo i nadaqe ostali
na na{im poloàjima kod Kulen Vakufa.
U prvoj polovini oktobra 1941. do{lo je oko 600 usta{a i domobrana iz
Biha}a preko Ripa ipa~kog klanca u nameri da oslobode Kulen Vakuf, a odatle da
zauzmu Dowi Lapac. Kod Kulen Vakufa su se sa nama sukobili i borba je tra-
jala nekoliko ~asova. Po{to su usta{e i domobrani bili mnogo boqe naoruà-
ni, a mi smo osim toga bili razdvojeni u 2 dela, jer je jedan deo ~uvao straù u
{umi Drenova~i prema Biha}u, te smo se mi morali povu}i, a oni su oslobo-
dili Kulen Vakuf od na{e opsade i preko Bori~evc vcaa do{li su u Dowi Lapac.
Preko no}i na{i razjediweni odredi su se opet sjedinili i stegli obru~ oko
Doweg LaLapca. Usta{e i domobrani osje}ali su da }e biti od nas napadnuti, pa
su odlu~ili da napuste Dowi Lapac. Jedan sat pre nego {to je je svanulo, kre-
nuli
nu li su iz Doweg Lapca prema Biha}u. Mi smo to primetili i napali ih i to
jedni otraga, a drugi sa bokova. Tom zgodom poginulo je usta{a i domobrana oko
300, dakle polovica od ukupnog broja, a druga polovica je uspela pobe}i prema
Biha}u. Mi smo tada od wih zaplenili jedan poqski top sa 95 granata, oko 100
pu{aka i ~etiri pu{ko-mitraqeza sa vi{e municije. Sa na{a strane poginu-
lo je 9 boraca. Posle ovoga usta{e i domobrani nisu se vi{e usudili dolazi-
ti u ove krajeve.
Nastalo je zati{je koje je trajalo sve do januara 1942. Za to vreme jedan
deo srpskih odreda pre{ao je u partizane, i to ve}ina, dok je mawina bila pro-
tivna tome. Nas dvojica smo tako|er bili protivni prelasku u partizane, jer
smo predvi|ali, da }e u tom slu~aju do}i do me|usobne borbe me|u samim Srbi-
ma i radi toga
oga smo se povukli iz odreda. Komandu nad partizanima uzela su
dva Hrvata i to jedan advokat iz Gospi}a i jedan novinar od biv{eg „J „Jutarweg
lista“ iz Zagreba. Imena wihova ne znamo. Partizani i sada vladaju srezom
Dowi Lapac, te susednim srezom koreni~kim.
Poznato nam je da su usta{e jo{ pro{le godine poru{ili srpsku pravo-
slavnu crkvu u Biha}u. Ru{ewe ove crkve naredile su same hrvatske vlasti.
U srezu dowolapa~kom ostale su crkve od usta{a po{te|ene, zahvaquju}i tome
da smo se mi ve} 2. au
auggusta 1941. digli na odbranu.
anu.
Pro{le godine usta{e su nas silile da pre|emo na rimokatoli~ku veru,
ali to nije htio niko u~initi.
U progonu Srba i kao usta{e istakli su se: Marinkovi}, sreski sudija iz
Doweg LaLapca, Matijevi}, komandir àndarmerijske stanice iz Nebqusa, Pa-
vi~ki Ivica, obu}ar iz Bori~evca, i wegov brat Grga, mlinar, te wegov sin,
kojemu ne znamo ime. Ve}ina seqaka iz Bori~evca prikqu~ili su se usta{a-
ma koji su do{li iz Gospi}a, ali mi wihova imena ne znamo.
Mi smo 26. maja 1942. napustili Dowi Lapac i krenuli na put sa propu-
snicom koju smo dobili od kotarske oblasti u Gra~acu. Iz Zemuna smo pre{li
u Beograd 29. maja 1942. godine sa propusnicama koje smo si u Zemunu ishodili.
Drugo ni{ta nemamo iskazati, a na iskazano i pro~itano nam moèmo se
i zakleti.
eti
D O V R [ E N O.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Svedoci:

Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Obradovi} Jovo, s.r.
Krtini} Boò, s.r.
Br. 92
Izjava Milice Medi}

edi o hvatawu Srba u Dowem Lapcu,
Srbu, Suvaji, Bubwu, i o masakrirawu i ubijawu
èna i djece u julu 1941. godine179
Odmah posle raspada Jugoslavije, teror hrvatskih usta{a nad Srbima po-
~iwe da besni, i da se rarazvija muwevitom brzinom po ~itavoj teritoriji hrvat-
ske dràve. Nema ni jedne srpske ku}e niti porodice koja nije progawana ili
mu~ena na razne na~ine, porodice sasvim uni{tene, ku}e popaqene, a imovi-
na podeqena najzaslu`nijim usta{ama, tj. onima koji su znali mu~iti na naj-
zverskiji na~in. Ideal usta{a je bila samo osveta, kako oni kaù, za dvadese- e
togodi{we robovawe Srbima koji nisu nikada pravili razliku, ~a ~ak
k su Hrva-
ti uìvali vi{e nego Srbi. Srez Dowi Lapac je bio po{te|en od svega ovoga
do 10
10.. jula 1941. kada dolazi u usta{ki stan u Dowi Lapac sa usta{ama koji su
se ve} po drugim srezovima osvetili Srbima i metod mu~ewa im je bio ve} vrlo
dobro poznat. Po~etak wihov je bio ucewivawe trgovaca i drugih uglednijih
qudi dok su za ostalo stanovni{tvo garantovali. Me|utim,utim, to je bilo samo da
bi naivan narod poverovao i za trenutak odagnao strah od sebe. Skoro svakog da-
na lepqeni su plakati na vidnim mestima, u kojima se preti svima ima onima koji
se ne zateknu kod ku}e da }e se smatrati kao antidràvni i zato }e iskusiti
najstroù kaznu, kako on tako i wegova porodica. Ali to je bilo samo zato da bi
qudi jo{ jednom poverovali. Po Po{to su na{i qudi ìveli u dobrim odnosima
sa susednim
dnim Hrvatima, poverovali su wihovim tvr|ewima, ali je svaki Hrvat
mawe ili vi{e bio usta{a sa istim na~elima. Pr Prema tome, svaki Srbin, pa ma-
kar bio sa wim u izvesnim rodbinskim vezama bio je na isto osu|en. Kada su za-
vr{ili sa uglednijim qudima, odvode}i ih navodno na saslu{awe u Gospi},
po~i
po ~iwu se rasijavati po selima i zaseocima, vr{e}i pretres i traè}i oru`-oru`
je, ali tom prilikom su odvodili svakog mu{karca od 15 godina pa na vi{e, bez
obzira da li su na{li ne{to ili ne. To je i{lo iz dana u dan, po istim ku}a-
ma, zastra{ivali su ~ak i decu, stavqaju}i im pu{~anu cev na grudi, tukli su
ène i vr{ili u isto vreme i kra|u raznih predmeta, koji su se wima svide-
li. Da a bi ipak nekako zavarali trag svoga ciqa, oni su pojedince pu{tali da
bi ih nakon par sati ili dana opet uhvatili u svoje kanxe iz ko kojih
jih se retko ko
istrgao. Ne nalaze}i ~esto zastra{ene qude kod ku}e, po~eli su ve} sa stra{-
nim terorom: pa paqewem ku}a, hap{ewem èna i dece i tome sli~no, dok su na-
vodili razlog da su napadnuti od strane ~etnika, morali da se brane i upotre-
be metodu, koju mogu upotrebqavati qudi bez imalo qudskosti u sebi.
U srezu lapa~kom najprije su stradali Suvaja, Srb i Nebqusi, zatim do-
lazi red i na druga mesta ovoga sreza. Posle Suvaje i ostalih mesta do{ao je
red na selo Bubaw 3. jula 1941. Bilo je oko dva sata posle podne. Narod je bio
jednoga dana obave{ten od strane merodavnih vlasti da niko nikuda ne ide, da
179
HAK, kut. br. 2, ZKRZ.
radi na svojoj wivi i da se ne boji ni{ta, jer su ra~uni pre~i{}eni i da nema

vi{e nikakve razlike, Srbin kao i Hrvat u Nezavisnoj Dràvi su jednaki aki tj.
tj.
uìvaju ista prava. Ta naredba i topli julski dan izveo je narod u poqe, gde ga
je èqno ~ekali letina, koja je bila u pogledu obra|ivawa zakasnila usled
ve~itog straha za sopstveni ìvot i ìvot svoje porodice. Jo{ od ranog jutra
po~eli su prolaziti muslimani iz Kulen Vakufa govore}i o toj naredbi a pri-
premaju}i teren za zgodna pqa~kawa. Tog jutra je dolazio jedan usta{a, Suqo
Pelivanovi}, iz OstOstrvice vi{e Vakufa i govorio kako niko nikuda ne treba
i ne sm
smee da ide. Iako smo odmah posle ru~ka ~uli pucwavu kod susednih ku}a,
nismo se upla{ili jer naredbom smo bili ube|eni i osigurani. Qudi su skoro
svi bili pobegli, jer ipak su mislili da samo wima preti opasnost. Odjednom,
prolomi se strahovita pucwava na sve strane, ku}e sve opkoqene, pucwevi su se
ukr{tali tako da je izgledalo kao na frontu, ~uje se jauk na sve strane, ku}e
gore, gore qudi ìvi u wima. Dok u ku}u, u kojoj sam se ja nalazila sama sa
jednom ro|akom, ulazi jedan usta{a i pita jednim izopa~enim glasom: „„[to [to
radite“, strah
strah je bio ja~i, mi neodgovorismo ni{ta, on se udaqi i posle par
sekundi za~u se pucaw. Ro|aka se moja sru{i mrtva jedan metar ispred mene.
Postadoh stena, sledi{e se sva ose}awa i kretoh se po ku}i kao mehanizam. Na-
kon 10 minuta za~uh korake, poznadoh vojni~ke cokule i prvo {to ugledah bi-
la je vojni~ka noga. Kao muwa sijevnu mi kroz glavu: vra}a se da svr{i sa m mnom.
nom.
Straha uop{p{te
te nije bilo, jer kako rekoh, stena ne ose}a. Ali taj mi usta{a re-
~e da beìm kuda god znam, u stvari to je bio poznat usta{a na{ih ro|aka, na-
gla{avaju}i mi da se molim Bogu wemu za zdravqe, i da je hteo da mi spase
majku i sestru, ali da je bilo sve kasno kad je on stigao. ûv{i ovu groznu vest,
traìla sam da vidim majku i sestru, ali mi je usta{a savetovao da ne idem
jer tamo veli drugi usta{a ~uva straù. Ja Ja ga zamolih da me provede iz sela,
ali mi re~e da ne moè, jer mora i}i daqe. Ostadoh sama u ku}i pored mrtve
ro|ake, na sve strane bukti poàr, nad~ove~a e~anska vika èna i dece, koji su
umirali nedu`ni u najvi{im mukama. Nakon 1/4 sata dolazi u ku}u mali sin-
~i} te ro|ake, koji je jedini
ini ostao ìv iz te ku}e, po{to se bio sakrio u po-
drum. Prizor je bio stra{an. Dete nailazi na mrtvu majku, po~iwe plakati,
ali ne smedosmo duè ostati, ve} smo iza{li iz ku}e bez igde i~ega i onako
besciqno krenuli smo kroz {umu. Prolaze}i kraj susednih ku}a nailazili
smo na stra{ne prizore: mala deca su leàle mrtva na ku}nim pragovima, te
male nevine `rtve bile su ciq krvoèdnim usta{ama. Wihovo vojni~ko do-
stojanstvo traìlo je protivnika sebi ravnog i u wemu je na{ao ènu i dete.
Ust
sta{a naoruàn do zuba ustremio se kao kobac na srpske ène i decu, da iska-
li svoj gwev,
gwev, da opqa~ka, da osvetli obraz rodu. I{li smo {umom. Kada smo se
popeli na susedno brdo, na sve strane su se dizali veliki stubovi dima,ima, vatra
je plamsala i topli julski dan bio je bez imalo vetra. Izgledala je sva priro-
da za~u|ena, a vazduh je pritiskivao du{u, sja|enu du{u onih koji su to pre-
ìvqavali i opet ostali ìvi. Taman smo mislili da smo izvan opasnosti kad
po~ne za nama pucati mitraqez. Krvoloci oci su nas primetili i hteli da nas uni-
uni
{te, me|utim bilo im je bez uspeha. Pobegli smo. Nai{li smo na neke hrvatske tsk
ku}e, ku}e su bile pune usta{a, t tuu su oni jeli i odmarali se. Svi su civili
bili naoruàni. I ène, i deca, i qudi su mirno i ssp pokojno promatrali kako
propadaju srpski ìvoti i krvqu ste~ena imovina. To su bili susedi kojima
su na{i ~inili najve}e usluge. Oni nisu vi{e imali prema na{ima ose}awe.
Jed
edina je wihova èqa da tih Srba nestane, da wihova imawa prigrabe, i da u
svoje ambare postave srpski kukuruz, krvqu srpskom pokopan. No} provedena
u {umi bila je zbiqa stra{na, misli su bile istrgane strahom, srce koje je
krvarilo za na{im najmilijima, strah od {ume, sve je to budilo u nama ~udna
ose}awa, ose}awa ~oveka koji gubi svest. Wiva na kojoj mi je tragi~no zavr{i-
la majka i sestra bila je kraj samoga puta. Toga dana su moji ro|aci skupili ko-
pa~e, bilo ih je 12 a sa wima su bili moja majka, sestra i brat.
brat. Oni su bili iza
iza-
{li malo na vazduh. Ma Majka je bila prili~no nervozna, jer sve {to se odigralo
uticalo je na ve} oàlo{}eno wezino srce, jer su joj brata i oca ranije ubili
usta{e. Kada su usta{ea{e nai{le, svih wih je bilo 15 na ovoj wivi. Me|utim,
3 mu{karaca
aca koja su bila tu uspela su da pobegnu, tj. da se sakriju u obli`we
`buwe, ostale su samo ènske, od kojih je bilo 9 devojaka i 3 ène. Pri~a mi
brat koji je bio jedan od te trojice,
ice, a bio je svega par metara udaqen od wih u
jednom `bunu, da ~im su do{li, viknuo je usta{a Mile Pavi~i} „„U U stroj“ i
na ramenu je drào ma{insku pu{ku. Nastala je o~ajna vika, molbe, ali to nije
ni{ta pomagalo. Popada{e svi kao snopqe, ~uo se smrtni ropac, jedno op{te
kr~awe, i najzad nasta tajac. Tada se odmah usta{e izgubi{e, i{e, ostavqaju}i sa-
mo jednog na straì. Likovali su jer su zbiqa juna~ki postupili, obra~unali
se sa golorukim djevojkama i decom. Brat iz jednog grma posmatrao je sve, gle-
dao kako umire majka i sestra. Veliki su to bolovi, ali daqe se ne moè. Usta-
{e su i wega primetile i za wim su pucali, ali nisu znali ta~no u kome je
`bunu. Dolazi taj Mile Pavi~i} do grma u kome je on bio, baci jedan veliki ka-
men i vi~e: „„Ustaj,
Ustaj, puca}u!“
a}u!“,, ali on je bio svestan i leào je daqe. Bio je ka-
mufliran, stavqaju}i jednu plo~u od kamena na glavu, a jednu pred o~i. Po{to {to
ga nisu primetili, oti{li su ali je èqa u Mile Pavi~i}a bila velika i
hteo je po{to poto da ga ubije. Dolazi ponovo do grma, i traì ga po grmu sa
pu{kom, ali u onom besu i divqa{tvu nije ga primetio. P Poo{to je morao da se
ùri, oti{ao je a brat mi je pobegao u {umu. Ja i brat nismo zna ali
li nekoliko
dana jedno za drugo dok napokon ne saznadosmo preko eko nekih prijateqa i ro|a-
ka. P
Pro
ro{li
{li smo oboje jo{ kro
krozz mnogo peripetija i stradawa, dok najzad nismo
do{li kod oca, za koga je ovo bio veliki udarac, jer mesto nas ~etvero,
ero, vratilo
se nas dvoje. Drugog dana posle te nesre}e vratio se jedan ~ovek iz kom{iluka,
David Radakovi}, da vidi kako je kod ku}e, da li su sve opqa~kali. Me|utim,
nalazi na usta{e koji su pqa~kali i oni ga uhvate. Zlo~in koji su izvr{ili
nad wim, nije jedini, ima ih bezbroj. Prvo su mu u{i odrezali, zatim nos i
najzad mu o~i iskopali i vodili ga tako iznakaènog skoro pola kilometra na-
sla|ivaju}i se nad~ove~anskim jaukom srpske `rtve. Naposletku odrezav{i
mu i jezik, on je izdahnuo u najve}im mukama. Nakon nekoliko dana do{li smo
sa nekim àndarima da vidimo da li je ne{to u ku}i ostalo. Ni{ta nismo
na{li, samo gole zidove i mrqe od krvi palih `rtava. Sve je bilo pusto, svu-
da ti{ina, samo po koje preostalo ìvin~e krikne, prestra{eno i uàsnuto

svim {to se dogodilo.
Za ovu nesre}u znali su svi Hrvati iz okolnih
lnih sela. U susednom selu Bo-
ri~evcu usta{e su bile po~a{}ene mesom i vinom u gostioni Grge Pavi~i}a,
ba{ kada su po{li da izvr{e zlo~in u Bubwu, po zapoov vesti politi~kog pov ove-
renika sudije Vinka Mari arinkovi}a i usta{kog komandanta Mile Mat ataiije,
je, u~e-
nika u~iteqske {koole le iz
iz Gospi}a. Kada se ve} zlo~in zavr{io tj. kad su Bu-
baw sravnili, brat Grgerge Pavi~i}a, Ivica Pavi~i} iz Bori~evca, predsednik
op{tine u Dowem Lapcu, po{ao je da to spre~i. Me|utim, on je ta~no znao da je
to ve} gotovo. Eto
Eto tako su od prilike bili svi srpski za{titnici. Posle tra-
gedije vra}am se sa bratom kod ujaka u Dowi wi Lapac gde sam imala prilike da
razgovaram sa jednim usta{om koji se zvao Ivan Sekuli}, svr{eni maturant
gospi}ke gimnazije. Na sva moja postavqena pitawa za{to je sve to tako, ne ume
ni{ta da mi kaè, nego odbija na to da svaki preokret mora da ima `rtava. To
izgovora usta{a osvetnik kakav je on monogram nosio.
Tako|er i usta{a S St
tipan Kova~evi} iz Bori~ei~evca nije iizzaostajao iza
drugih, zver, ogor~eni neprijateq srpski, zatim Marko Krpan iz Bor ori~evca,
pa onda Nikola Kokotovi} iz Peru{i}a, biv{i jugoslovenski àndarm, koji je
na zverski na~in ubio Srbina Mati}a, i}a, àndarmerijskog naredn dnika iz Nebqu-
sa, koji je poslije preokreta do{ao ku}i, Milan Zduni}, |ak gimnazije iz Go-
spi}a i Grospi}
ospi} Ivan, tako|er gospi}ki |ak, obadvojica usta{e, Dane ane [iki}
iz sela Sr
Sraavca kraj Lapca, Ivica Vidakovi}, pre|a{wi {wi robija{ za krkra|e, sa-
da usta{ki agent i veliki hrvatski mu~enik, ~ovek koji je po srpskim ku}ama
sakupqao podatke, tj. prislu{kivao i svaku re~ obrtao da bi {to vi{e Hrva-
tima doprineo. Po nare|ewu polit. poverenika Vinka Marinkovi}a, gruntov-
ni~ara Fra
Frawe Janovskog
vskog i bele`nika DrDragi}evi}a, Srbi iz Doweg La Lapca bi-
li su transportovani za Srbiju, tj. za trpawe u bezdane provalije koje nam je
posle
osle pokazala jedna devojka iz Nebqusa po imenu [ [k kori}, koja je dvanaesti
dan iza{la iz provalije, odakle je uspela iza}i, kad je wihova straà oti-
{la, misle}i da su svi u provaliji mrtvi. Ku}e koje su ostale puste naseqa-
vali su odmah Hrvati koji su imali najvi{e zasluga, oni koji su najvi{e uni- uni
{tili Srba. Ovaj
Ovaj pokoq u Bubwu uni{tio je oko 270 srpskih ìvota.
Iz svega ovoga se vidi da je mr`wa bila potencirana i nagonom za pqa~ku.
Svakom je usta{i bilo re~eno „ubi „ubi pa uzmi“. U ovim prilikama nije bilo ni
jednog Hrvata koji je {titio Srbe, no ako se na{ao koji, traìo je basnosnovnu
sumu da ìvot spase, pa da li se to moè nazvati spasilac? Ili bilo je takvih
koji su nekoga spasili da bi sebe eventualno osigurali. Srbi su bili ostavqe-
ni na milost i nemilost ovih krvolo~nika kojima je srpska krv bila potrebna
da ugasi wihovu è| mr`we.
Br. 93
Izjava Vas
ase
e Grbi}a
i a o zlo~inu usta{a u Svra
Svra~kovu
ovu Selu,
p}ina Podlapac, u vremenu od juna do avgusta 1941. godine180
op
Z A P I S N I K sastavqen u Komesarijatu za izbeglice

i preseqenike u Beogradu 17. aprila 1943.
Pod op{tinu Podlapac potpadaju ova srpska sela: Toli}, Pi{a}, Meki-
war, Sredwa Gora i [ vra~kovo.181 U svim tim selima ìve iskqu~ivo Srbi.
[vra
U Podlapcu je izme{ano stanovni{tvo, pa tamo ima Srba i Hrvata, ali Srbi
su ipak u ve}ini. Postoje i druga sela gde ìve Hrvati, no ra~unaju}i stanov-
ni{tvo cele op}ine, Srbi su ipak u apsolutnoj ve}ini. U bliòjiòj i daqoj oko-
lini leè tako|e sela sa pom
omenutim stanovni{tvom koji potp tpadaju pod op}ine:
Li~ki Osik, Udbinu itd. Iz ove etnografske situacije lako se moè zakqu~i-
ti na opasnost koja je nama Srbima zapretila osnutkom usta{ke Hrvatske.
Po slomu Jugoslavije vr{ili su Talijani okupatorsku vlast, kao u dru-
gim delovima Like, tako i kod nas. To stawe trajalo je oko {est nedeqa. Kroz
ovo vreme prilike za Srbe bile su dosta povoqne, jer nas niko nije dirao i pro-
gonio. Usta{ke vlasti u svemu su uspele tada da nam narede da nosimo oko le-
ve ruke bele trake, koje su imale da ìgo{u Srbe.
Nakon odlaska Talijana iz na{eg kraja, nastalo je za Srbe uàsno stawe.
Svu vlast preuzeli su usta{e u svoje ruke. Oni su se kod nas organizovali iz-
me|u doma}ih Hrvata, a bilo je dosta usta{a koji su do{li iz drugih mesta.
Naro~ito su nas strani usta{e pose}ivali kao naoruàni usta{ki odredi ko-
ji su obilazili i druga mesta sa ciqem da vr{e progon i ubijawe Srba. Svaki
Srbin koji im je dopao {aka bio je mu~en, zatvaran i na kraju ubijan.
U selu Podlapcu za podru~je na{e op{tine bio je uspostavqen odmah na
po~etku takozvani usta{ki tabor. U stvari to je usta{ki partijski {tab gde
su se kovali svi paklenski planovi za progon i istrebqewe Srba po na{im
selima.
Me|u
e|u doma}im Hrvatima koji su se istakli u usta{kom pokretu, glavnu
re~ vodio je u Podlapcu Jure Halar i Luka Matani}, a s wima kojekakvi mla-
di}i, besposli~ari i drugi sumwivi tipovi.
Par dana nakon {to su Talijani napustili Udbinu, do{li su u na{e se-
lo jednoga dana sa kamionima naoruàni usta{e u velikom broju. Me|u wima
do{le su usta{e iz Buni}a, Peru{i}a, â anka, Li~kog Osika i drugih li~kih
mesta. Zapaèn je dosta veliki broj Muslimana iz Bosne koji su se pridruì-
li ovoj usta{koj ekspediciji. îm
im su usta{e prispeli u selo [vra~kovo ovo,, ra-
sturili su se po selu obilaze}i pojedine srpske ku}e i vr{e}i svoj krvavi
posao nad srpskim stanovni{tvom.
180
AJ, fasc. 919.
181
Svra~kovo Selo.
Jedna grupa usta{a do{la je i pred moju ku}u. U toj grupi od doma}ih
usta{a bili su: Bun~i} Ivan, Rosandi} Joso, Javor Boò oò i Matani} Joso, svi
iz Podlapca. Sem wih
wih bilo je jo{ pet do {est stranih usta{a, koje nisam pre-
poznao. Naoruàni do zuba, usta{e su hteli da provale u moju ku}u. Na Na ku}nom
pragu usta{e je, me|utim, do~ekao moj sin Mirko sa sekirom u ruci. O Onn je usta-
{ama rekao da nemaju {ta traìti u mojoj ku}i i da nitko od nas nije ni{ta
kriv. Pr
Prema tome, naro~ito je naglasio, da neka ne prekora~uju ku}ni prag, jer
da im to ne dozvoqava i da preko wega ìvog ne mogu u}i u ku}u. N Naa to je mo
mome
me
sinu Mirku opsovao vla{ku mater usta{a Bun~i} Ivan. Uje Ujedno je usta{a Bun-
~i} Ivan uperio na moga sina pu{ku i ispalio na wega dva metka. Smr Smrtno po-
go|en u samo srce, moj
moj sin Mirko stropo{tao se mrtav preko ku}nog praga.
Moja snaja Ana, vide}i da joj pade wen mu` mrtav, dotr~ala je k vrati ima
ma
i po~ela iz glasa zapomagati i plakati. Ona je kroz pla~ usta{ama rekla, da ne-
ka i wu sada ubiju, kada su joj ubili muà. Us
Ust
ta{a Bun~i} Ivan bez ikojeg okle-
vawa prisko~io je k mojoj snaji i probo je noèm koji je imao nataknut na pu{ci.
Od zadobivenih povreda moja snaja Ana sru{ila se mrtva preko svoga muà.
Moj drugi sin Nikola hteo je tako|er da pritr~i u pomo} bratu i snaji,
ali prije {to jjee mogao ma {
{toto u~initi, udario ga je jedan usta{a sekirom po
le|ima. Jedanput ga je udario o{tricom sekire po levoj ple}ki i zasekao mu
dosta duboko sekiru u rame. Sem toga udario ga je par puta u{icama sekire po
le|ima. Iako
Iako te{ko povre|en, wemu je ipak uspelo da se izvu~e iz usta{kih
ruku, pa je u jednom momentu odsko~io od usta{a u sobu i kroz prozor pobegao
napoqe, a odatle daqe u {umu.
Usta{e su sada nesmetano u{le u ku}u. U ku}i su na{le mene, starca od
85 godina i moju staru ènu. U Ust
sta{a Bun~i} Ivan do{ao je k meni i traìo od
mene da mu predam jednu malu sliku Kra Kraqa Petra II koju sam u medaqonu nosio
nosio
u zapu~ku. Ja sam doista ovu sliku imao. Usta{ama je sigurno tu stvar prija-
vila Bun~i} Ruà iz Podlapca koja je ~e{}e puta bila u mojoj ku}i i videla
na meni tu sliku. Ust
Usta{i
a{i Bun~i}u rekao sam da nemam nikakve slike. U stva ari
ri
ja sam u kriti~nom momentu rasekao |on od cipele i u rasekotinu metnuo sli-
ku. Mome poricawu usta{a Bun~i} nije verovao. Odmah je isti sa sa ostalim
usta{ama odlu~io da mi udare 25 batina. U Usta
sta{ku presudu izvr{io je Mata-
ni} Joso iz Podlapca, koji me je tukao sa volovskom ìlom. Nekoliko puta pod
te{kim udarcima ìle padao sam u nesvest. Usta{e su me polivali vodom, pa
kada bi se osvestio, usta{a Matani} produìo je da me tu~e. Jedan od od prisut-
nih usta{a udario je u{icama sekire moju ènu Rezu (koja je po narodnosti
Hrvatica) po le|ima. Kada su tako usta{e izvr{ili u mojoj ku}i svoj krvavi
posao, oti{li su daqe da nastave sa ubijawem Srba u susednim ku}ama, a ja sam
sa mojom ènom i mojim ro|enim sinom Nikolom pob obegao u {umu.
Koliko su Srba usta{e toga dana poubijali u [vra
[vra~kovu,
ovu, to ne znam, jer
se vi{e nisam vra}ao u selo. Svakako, da je broj poubijanih qudi bio vrlo ve-
lik, jer su usta{e iznenada upali u selo, pa su se skoro svi qudi zatekli kod
svojih ku}a. Usta{e su mnoge Srbe poubijali u wihovim ku}ama, a mnoge su na-
trpali na kamione i nekuda ih odvezli ezli i verovatno poubijali.
Za vreme dok sam se zadràvao u {umi nedaleko sela, video sam kako su
usta{e palili pojedine ku}e u selu. Koliko sam ja mogao iz {ume videti,eti, usta-
novio sam da je plamen obuhvatio oko 20 ku}a. Moja ku}a tako|e je izgorila.
Moj raweni sin Nikola, moja èna Reza i ja nastavili smo put preko li~-
kih planina u Bosnu. Na ovom mu~nom putu proveli smo deset do petnaest aest da
dana.
na.
Najve}e pote{ko}e zadavao mi je moj raweni sin. Od zadobivenih povreda on
je trpio stra{ne bolove, pa ga ~~e
e{}e puta i nesvestica hvatala. Nememaju}i pri
ruci drugih lekova, bili smo prinu|eni da mu ranu ispiremo mokra}om. Pr Pro-
bijaju}i se tako pod najteìm okolnostima kroz bosanske planine, do{li smo
kona~no na Drinu. Kod Vi{egrada smo se prebacili jedne no}i preko Drine
u Srbiju gde su nas u tamo{wim selima vrlo lepo primili i ugostili srpski
seqaci.
Neko vreme proveo sam u unutra{wosti Srbije. Posle osle toga nastanio sam
se u Beogradu gde i sada ìvim.
Je
ednoga dana pro{le zime, po{to sam dobio propusnicu za put od nad-
le`nih vlasti, pre{ao sam iz Beograda u Zemun i tamo posetio neke svoje ro- ro
|ake. Neki moj ro|ak upozorio me je tada da su na stanicu Zemun stigli hrvat-
ski rawenici i da bi bilo dobro da ih vidimo, pa mo`da koga poznatog me|u e|u
rawenicima na|emo. S tim ro|akom po{ao sam na èqezni~ku stanicu. Jako
sam se iznenadio, kada sam me|u rawen enicima uo~io usta{u Bun~i} Ivana iz
Podlapca, koji je ubio moga sina Mirka i po~inio onoliko zla u mojoj ku}i.
Vide}i
e}i ga rawenog, ja sam ipak pri{ao k wemu i pitao ga {ta mu je. Wemu je
bilo jako neugodno kad me je vidio, ali mi je ipak odgovorio da je negde u borbi
izgubio obe noge. Kroz
Kroz suze je priznao, gowen vaqda gri`wom savesti, da mi
je veliku nesre}u prouzrokovao i da mi je mnogo
ogo kriv. Ja sam ga daqe upitao da
li mu ne{to treba. I prije nego {to sam dobio odgovor, pruìo sam iz xepa
dvije jabuke. On je odbio da primi jabuke, pa me je molio ako je kako mogu}e, da
mu oprostim. Saose}aju}i u wegovoj nesre}i, a vide}i da se kaje zbog svogaoga ne-
razumnog i zverskog dela, koji je zauvek upropastio mene i moju porodicu, ka-
zao sam mu, da mu opra{tam pruìv{i mu jabuke, koje je on tada primio. ]uta- uta-
li smo i jedan i drugi. Bez re~i
e~i okrenuo sam se i oti{ao brzo sa toga mesta gu-
{e}i se u suzama.
Sem usta{a koje sam ve} naveo, ne znam koji su se doma}i Hrvati jo jo{
{
istakli u progonu Srba. Ovo ne znam s toga, jer kao {to se vidi iz svega {to
sam gore izloìo, ja sam bio prinu|en pobe}i od svoje ku}e ve} u samom po~etku
usta{kog terora, pa nisam imao prilike opaàti, kako su se stvari daqe raz-
vijale i koji su se qudi u usta{kom pokretu docnije angaòvali. Od stranih
usta{a tako|er ne mogu nikoga navesti.
Drugo nemam ni{ta re}i, a na iskazano i pro~itano mi mogu se zakleti.
D O V R [ E N O:
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Svedok:

Ja
ak{i} Branko, s.r. Tat
atalovi} Nevenka, s.r. Grbi} Vasa, s.r.
Br. 94
Izjava Milice i Milana Dm

Dmitra{inovi}a
i o hap{ewu, zlostavqaw wu
o ewu Srba s podru~ja Korenice u logor Jadovno182
i odvo|e

i preseqenike u Beogradu 23. oktobra 1942.
1942. godine.
DMITRA[IN
ITRA INOVI] OVI MILICA, supruga Dmitra{inovi}a i}a Todora, op-
{tinskog bele`nika iz Korenice, op{tine i sreza istog, stara 45 godina, mati
troje dece, sada nastawena kao izbeglica u Beogradu, izkazana izbegli~kom
legitimacijom broj 114467.
114467.
DMITRA[IN
ITRA INOVI] OVI MILAN, | |ak
ak petog razreda realne gimnazije iz
Korenice, sin Todora i Milice ro|. ro|. Grubi},
ubi}, star 17 godina, neoèwen, sada
nastawen u Beogradu, izkazan putnicom broj 4789/42. izdanom od Kotarske ob-
lasti u Oto~cu, – suglasno su izkazali:
Srez Korenica jest skoro ~isto srpski srez, a samo mesto nastaweno je
izkq
izkqu~ivo sa Srbima. Odmah posle sloma Jugoslavije i uspostave Nezavisne
dràve Hrvatske do{lo je iz Gospi}a u Korenicu oko 30 usta{a, gde su se sta stal-
l-
no nastanili kao predsta
dstavnici nove hrvatske vlasti. Ovi usta{e bili su sko-
ro izkq
izkqu~ivo |aci gimnazije iz Gospi}a. Povremeno dolazili su u Korenicu
nekoji
oji Hrvati iz susednog sela Prijeboja i oni su pomagali usta{ama kod wi-
hovog krvni~kog rada. Usta{e su odmah zapo~eli sa progonom Srba.
U maju 1941.
1941. godine odvedena je iz Korenice u Gospi} prva grupa Srba.
U ovoj grupi bili su: @igi}igi} Vaso, ~inovnik Katastarske uprave; Vukmanovi}
Milan, zemqoradnik; [uput Rade, zemqoradnik; \uji} Nikola, kroja~; Ko-
sanovi} Stevo, zemqoradnik; Krga Dane, lugar, te wegov sin, kojemu ne znamo
ime; Drakuli} Ilija, zemqoradnik; Beli}, eli}, obu}ar; Basta Mani{a, opan~ar;
@igi} Mladen, student prava, te vi{e drugih, ~ijih se imena ne moèmo se-
titi. O sudbini odvedenih Srba ne zna se ni{ta, ali se sa pravom veruje, da su
svi ubijeni...
Koncem maja 1941.
1941. godine hrvatske vlasti su digle sve Srbe iz svih sela
oko Plitvi~kih jezera, tj. tj. iz cele op{tine Plitvi~ka Jezera i proterali ih
u Drvar u Bosnu sa motivacijom da na Plitvi~kim jezerima i okolici, kao
hrvatskom kupali{nom mestu, ne sme biti niti jednog Srbina. Wihove ku}e su
usta{e i doma}i Hrvati potpuno opqa~kali, a potom ve}inu ku}a u}a popalili.
Nakon tri meseca lutawa po Bosni ovi su se Srbi povratili opet natrag na zga-
ri{ta svojih domova.
Na 21. jula 1941.
1941. godine odvedena je druga grupa Srba iz Korenice u Go-
spi}. U ovoj grupi bili su: Dmitra{inovi} Todor, odor, op{tinski bele`nik; Pri-
ca
a Jovo, trgovac; Orli} Bogdan, trgovac; Kuki} Jovo, di ire
rektor realne gimna-
zije; Rapaji} Bogdan, upravnik po{te; Vuji~i} Vaso, geometar; Milanovi} Da-
182
AS, br. 282/2-3.
ne, profesor; Drakuli} Vojin, geometar. O sudbini ovih odvedenih Srba ne zna
se ni{ta, ali se veruje da su i oni ubijeni.
Na 23. jula 1941.
1941. godine, odvedena je iz Korenice u Gospi} i tre}a grupa
Srba. U ovoj grupi bili su: Ke~a Jovo, trgovac; Ke~a Dane, trgovac; \eri}
\eri} Spa-
se, gostioni~ar; Vlaisavqevi} Stevo, obu}ar; Drakuli} Branko, mesar; Dra-
kuli} Dane, zemqoradnik; Oklobx b ija Vl
Vlado, sreski {kolski nadzo
dzornik; Dra-
kuli} Dane zvani „O „Ov~ara“,
ara“, gostioni~ar; Dr
Drakuli} Milan, otac Danin, zemqo
mqo-
radnik; Funduk
nduk Bogdan, abiturijent; Qutica Nino, student, te jo{ neki dru-
gi, ~ijih se
se imena sada vi{e ne moèmo setiti. I ovim odvedenim Srbima iz-
gubio se svaki daqni trag. Svi ovi Srbi koji su odvedeni u Gospi}, odvedeni
su iz Gospi}a u Velebit i tamo ubijeni.
Posle toga usta{e su odvodili u masama Srbe-serbe-seqake iz okolnih sela u
Gospi}, pa su i ovi Srbi-se
rbi-seqaci ubijeni na isti na~in, kao i gra|ani Koreni-
ce. Tako su odvedeni u Gospi} mnogi Srbi-serbi-seqaci iz Vrela Korenice,183
83
Omoq-
184
18
ca, Trnavca, Krbavice, ice, Kalebovca, Buni}a, Ponora, Kompoqa, Mihaqevca,
Vranova~e, ijelopoqa18
a~e, Bij 185
i drugih sela. Imena wihovaova ne moèmo navesti.
Jednog dana meseca jula 1941.
1941. godine, usta{e su pohapsili oko 130 Srba
iz okoline Korenice i odmah ih uve~e odveli u hrvatsko selo Prijeboj, gde su
ih pobili, a delom poklali, te wihove le{eve bacili u jednu jamu kraj Pri-
jeboja. U isto vreme uhapsili su usta{e dr dr Kalembera Branka, advokata iz Za-
Za
greba, koji je po hrvatskim vlastima bio proteran u Korenicu, kao rodno me-
sto; Stanisavqevi}a i}a Radu, sve{tenika iz Korenice i Brakusa, sve{tenika iz
Bij
ijelopoqa. Wih su dràli nekoliko dana u zatvoru ànd. stanice u Koreni-
ci, a zatim ih jedne no}i svezali, potrpali u kola, izvezli nekuda izvan me-
sta i ubili.
Mnogi Srbi su bili zatvarani u Korenici i u zatvoru na sve mogu}e
na~ine mu~eni i zlostavqani, a zatim ubijani. Mnogi seqaci su dovo|eni iz
okolnih sela u Korenicu i tamo zatvoreni u usta{ki stan i do sutradan ve}
ih nije bilo.
Hrvatske vlasti, kao i usta{e, prisi isiqavali
ali su Srbe u godini 1941.
1941. da
pre|u na rimo-k
imo-katoli~ku veru, prete}i e}i im se logorima i zaplenom celokupne
imovine. Tek pojedinci su se pokrstili, a narod nije hteo.
Srpsko-pr
psko-pravoslavna crkva u Plitvi~kom Qeskovcu je pro{le godine u
mesecu maju sru{ena do temeqa. Ru{ewe ove crkve morali su izvr{iti doma-
}ii Srbi. Srpsko-pr
psko-pravoslavne crkve u Korenici i Buni}u su spaqene. Pre pale- pale-
à i ru{ewa, sve ove crkve su po usta{ama temeqito opqa~kane. Srpske pra-
voslavne crkve u Vrelu Korenice i Bjelopoqu su samo opqa~kane i zatvorene.
Usta{e, koji su do{li iz Gospi}a u Korenicu i tamo vr{ili pokoq Sr-
ba bili su: Brkqa~i} Ivan, |ak gimnazije; Bravar Josip, |ak gimnazije; Crn-
kovi} Ivan, |ak gimnazije; Mesi} Martin, |ak gimnazije; Kola~evi} Ivan,
183
Vrelo Koreni~ko.
184
Homoqac.
185
Bjelopoqe.
|ak gimnazije; Verzon Ante, fotograf; Dev~i} Ivan, nadzirateq po{tansko-

telegrafskih pruga; Balen Luka, |ak u~iteqske {kole; Rukavina Juco, koje-
mu ne znamo zanimawe; Ric, po{tar, te jo{ neki drugi iz Gospi}a, ~ija imena
ne znamo; zatim Su`wevi} Pero, zemqoradnik iz Vranova~e; a~e; Maàr
aàr Ivan,
zemqoradnik iz Rudanovca, te vi{e drugih Hrvata iz Prijeboja i â anka, ~ija
imena ne znamo.
Mi smo krenuli na put u Srbiju na 18. oktobra 194
1942.
2. godine sa paso{ima,
koje smo dobili od
od Kotarske oblasti u Oto~cu. U Beograd smo stigli 22. okto-
bra
ra 1942.
1942. godine.
Drugo ni{ta nam nije poznato, a na izkazano i pro~itano nam moèmo se
i zakleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Svedoci:

Rodi} \uro, s.r. Dmitra{inovi} Milica, s.r.
Zapisni~ar: Dmitra{inovi} Milan,
ilan, s.r.
Tatalovi} Nevenka, s.r.
Br. 95
Izjava Mare Dopu|e

u o zlo~inu usta{a na pravoslavnom grobqu
u Udbini 10. juna 1941. godine i o odvo|e ospi}186
o ewu Srba u Gospi
ZAPISNIK
u Beogradu 20. juna 1942.
Odmah posle uspostave Nezavisne Dràve Hrvatske, pojavili su se u Ud-

bini usta{e pod vodstvom Mogu{ Mate, rimokatoli~kog ùpnika iz Udbine,
Serti} Ilije, pekara i bbi
iv{ega narodnog poslanika, te Zduni} Nikole, trgov-
ca. Doma}i usta{e nisu odmah po~eli sa progonom Srba.
U drugoj polovici meseca maja 1941.
1941. do{li su u Udbinu usta{e iz Gospi-
}a pod vodstvom
dstvom Duji}a, u~enika u~iteqske {kole iz Gospi}a. Tada su gospi}-
ski usta{e zajedno sa doma}im usta{ama zatvorili iz Udbine i okolice oko
100 Srba koje su najprije strahovito mu~ili u usta{kom stanu, a zatim ih na
kamionu otpremili u Gospi}. Od tada se o wima vi{e ni{ta ne zna. Veruje se
da su svi ubijeni. Tada su pokupqeni i odvedeni u Gospi}: Kora} Mile, trgo-
vac i gostioni~ar, Kora} Lazo, gostioni~ar, [aki} Milan, trgovac, [aki}
Dane, trgovac i wegov sin Bude, student, Majstorovi} Stojan, zemqoradnik,
Stani} Jovo, zemqoradnik, svi iz Udbine, te nekoliko seqaka iz sela Visu}a
kojima ne znam imena.
186
AJ, fasc. 919.
4. juna 194
1941,
1, bila je sreda, usta{e su odveli mojega muà Dopu| u|aa Petra,
stolara, te jo{ trojicu seqaka, od kojih su dvojica bila iz Sredwe Gore, a je-
dan iz Jo{ana. Potowu trojicu seqaka doveli su usta{e u Udbinu gde su ih u
usta{kom stanu zajedno sa mojim muèm strahovito mu~ili, a zatim ih sve od-
veli na Krbavsko poqe, odmah ispod Udbine, i tu ih ubili. Wihovi le{evi su
na istom mestu i zakopani.
Posle toga doveli su usta{e iz Drni{a u Udbinu, kamo se je bio sklo-
nio, âankovi} Petra, trgovca iz Udbine. Wega su u Udbini u zatvoru Sreskog
na~e
a~elstva i u usta{kom stanu strahovito zlostavqali i na sve mogu}e na~ine
mu~ili, zatim ga ovakog krvavoga vodili po mestu i pokazivali drugom svetu.
Wega su usta{e vi{e dana dràli u zatvoru i mu~ili. Za to vreme zatvorili
su jo{: Kneèvi} Jovana, zemqoradnika iz Mutili}a, i}a, Dopu|u
u|u Radu, pekara iz
Udbine, jednog seqaka iz Dubokog, te jo{ jednog seqaka iz Kr~ane kojemu je bi-
lo ime Dane. Wih su usta{e u usta{kom stanu najprije mu~ili, a zatim ih 10.
juna 1941.
1941. godine, bio je tada utorak, odveli u {umu zvanu Gaj kraj Visu}a, gde
su ih ubili i pokopali.
Na Sv. Iliju pro{le godine tj. 2. avg vgusta 194
1941.
1. zatvorili su usta{e 11
Srba iz Udbine i okolice, koje su najprije u usta{kom stanu strahovito zlo-
stavqali, a zatim ih isti dan odveli u sud, gde su ih povezali ìcom i odve-
li na pravoslavno grobqe i tu sve noèvima zaklali. Tada su po usta{ama za-
klani na pravoslavnom grobqu: Kneèvi} Stevo, Kneèvi} Rade, Kneèvi}
Mane, Kneèvi} Petar, Hajdukovi} Petar i Hajdukovi} Jovo, svi zemqorad-
nici iz Mutili}a, zatim Majstorovi} Jovo, zemqoradnik iz Udbine, i wego-
va dva sinovca kojima ne znam imena, te jo{ jedan Majstorovi} iz Udbine koji
je tamo bio prièwen i jedan zemqoradnik iz okolice Udbine.
Nekoliko dana pre Sv. Ilije pro{le godine, zatvorili su oko 10 èna
Srpkiwa iz Udbine i hteli su ih na Sv. Iliju zajedno sa ostalim ènama i de-
com Srbima iz Udbine ubiti. V Ve}
e} su za to iskopali jame u [u{warevom Gaju
kraj Udbine, ali su u zadwi ~as do{li talijanski oficiri i spasili od poko-
qa ène i decu.
Nekoliko dana posle
osle Sv. Ilije pokupili su usta{e i zatvorili oko 35
Srba iz Udbine. Najprije su ih u Udbini strahovito tukli i zlostavqali, a
zatim ih sve odveli u Gospi}, i od tada se o wima ni{ta ne zna. Veruje se da su
svi ubijeni. Tada su odvedeni u Gospi}: Krwai} Rade, gostioni~ar, \uri{i}
\uka,
uka, kazanxija, svi iz Udbine, Vukmirovi} Milan, trgovac iz Jo{ana, te vi-
{e Srba seqaka iz okolnih sela, ~ija imena ne znam navesti.
Sve navedene pokoqe izvr{ili su doma}i usta{e sa usta{ama iz Go-
spi}a.
spi }a. Zajedno sa pokoqem usta{e su vr{ili pqa~ke srpskih ku}a, a nakon
pqa~ke mnoge su ku}e i popalili. Odnosili su iz srpskih ku}a novac, ì-
ve`ne namernice, robu i sve do ~ega su do{li. Srbi se radi ove pqa~ke nisu
smeli nikome potuìti.
U mesecu septembru 1941. do{la je u Udbinu ponovo talijanska vojska i
tada su se usta{e privremeno umirili. Posle toga bilo je pojedina~nih napa-
dawa usta{a na Srbe po selima, ali je svaki put intervenirala talijanska voj-
ska i Srbe spa{avala. Oko Uskrsa ove godine do{la je hrvatska vojska i po-
palila sva sela oko Udbine. Narod je iz tih sela izbegao.
Pro{le godine prisiqavani su Srbi od strane usta{a da pre|u e|u na ri-
mokatoli~ku veru, ali Srbi to nisu hteli. Tek pogdekoji se je prekrstio.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Mogu{ Mate, rimo-
katoli~ki ùpnik iz Udbine, koji je posle pobegao u Zagreb boje}i se osvete.
On je bio stvarni vo|a usta{a i nare|ivao je koji }e se Srbi odvoditi i ubiti.
Za sve pokoqe Srba u srezu udbinskom on nosi najve}u krivwu. Uz wega su se
posebno istakli u progonu Srba Zduni} Nikola, trgovac, i Serti} Ilija, pe-
kar i biv{i narodni poslanik, obojica iz Udbine. Zatim su se istakli u pro-
gonu Srba i kao usta{e [utija Pero, pekar, [utija Joso, gostioni~ar, [uti-
ja Braco, gostioni~ar, Serti} Nikola, po{tanski sluìteq, Serti} Ante, go-
stioni~ar, Nikola, zvani „R
„Ri|an“,
i|an“, bez zanimawa, Mesi}, àndarm, Mijo, àn-
darm, Trtaw Milan, mesar i gostioni~ar, Rajkovi} Mile, mesar i gostioni~ar,
i~ar,
Vojni} Ivica, gostioni~ar, Milobara Milan, bravar, Begi} Dane, opan~ar, Mi-
lobara Pero, mlinar, svi iz Udbine, zatim Ric Rude, u~iteq iz Podlapa~e, a~e,
koje je posle oti{ao u {umu i pridruìo se partizanima, dvojica sinova Cvit-
Cvit-
kovi}a
i}a Marka iz Mutili}a, ~etvorica sinova Krmpoti}a Luke iz Udbine, te
Duji}, |ak u~iteqske {kole iz Gospi}a. Jo{ su se istakli i drugi ali im ime-
na ne znam.
Ja sam oti{la iz Udbine jo{ u martu i zadràla se u Gospi}u do 10. ju-
na 1942,
1942, kada sam krenula za Srbiju. U Beograd sam pre{la iz Zemuna pomo}u
mojih prijateqa.
Drugo ni{ta mi nije poznato a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D o v r { e n o.

Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} N. Dopu|a
u|a Mara, s.r.
Br. 96
Izjava Lazara Milo{evevi}a

i a o hvatawu i odvo|e
o ewu Srba iz Udbine
u 187
u logor Jadovno i o zlo~inima u selu Visu}u
Zapisnik sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike

u Beogradu 3. marta 1943.
Nekoliko dana posle Uskrsa 1941. jedno jutro do{li su ~etiri usta{e
iz Gospi}a u Visu}. B
Ba{
a{ u to vreme stajali su pred ku}om moj stric Milo{e-
187
AJ, fasc. 919.
vi} Mane i moj brat Branko. îmim je moj brat primetio usta{e, pobegao je u {u {u-
mu ispod ku}e, a stric Mane
ane ostao je i daqe pred ku}om. Kada su usta{e do{le
do mojega strica, zapitali su ga tko je to pob
obegao. Moj
Moj stric im je odgovorio da
je sa wim stajao pred ku}om wegov sinovac Branko. N Naa pitawe usta{a za{to
je pob
obegao, odgovorio je moj stric da on ne zna. Usta{ea{e su se zatim uputile u
pravcu {ume, kamoamo je moj brat pob
obegao,
egao, i ne na{av{i ga povratili su se na-
trag i na{av{i mojega strica gde jo{ uvek stoji pred ku}om, u}om, naredili mu da
se okrene le|ima prema wima. Kada se je moj stric okrenuo, oni su mu pucali
u le|a i ubili ga. Posle toga su se udaqili iz Visu}a kao da se nije ni{ta do-
godilo.
Posle odlaska usta{a moj se brat povratio ku}i i posle stri~eve sahra-
ne napustio je Visu} i prebegao u Srbiju, te se sada ovde nalazi samo mu ja ne
znam adresu.
Nekako u drugoj polovini maja 1941. do{le su usta{e iz Gospi}a u Udbi-
nu gde su uz pomo} doma}ih usta{a pohapsili vi{e uglednijih Srba i zatvo-
rili ih u usta{ki stan u Udbini. Ovde vde su ih tukli, a zatim kamionom preba-
cili u Gospi}. Tada su iz Udbine odvedeni u Gospi}: Kora} Mile, trgovac, Ko-
ra} Lazo, gostioni~ar, [aki}
aki} Milan, trgovac, [aki} aki} Dane, trgovac, i wegov
sin Bude, student, Ma
Majstorovi} Stojan, zemqoradnik i Stani} Jovo, zemqo-
radnik. U isto vreme do{le su usta{e u Visu} gde su pokupili: Zava|a a|a Bogda-
na, Kora} Du{ana, Kora} Danu, zemqoradnike, ike, te jo{ pet do {est zemqorad-
nika koje su tako|e odveli na Udbinu, a iz Udbine u Gospi}. O sudbini svih
ovih Srba vi{e se ni{ta ne zna, ali se veruje da su ubijeni.
Posle toga usta{e su pokupili i zatvorili: Kneèvi} Jovana, zemqo-
radnika iz Mutili}a, Dopu|a Radu, pekara iz Udbine, te jo{ nekoliko Srba
seqaka iz sreza udbinskog. Wih
Wih su u zatvoru mu~ili, a zatim ih jednoga dana
odveli u {umu Gaj, kraj Udbine,
ine, gde su ih ubili i pokopali.
Nekoliko dana poslije Sv. Ilije usta{e su uhapsili i nekuda odveli
Majstorovi} Iliju, zemqoradnika iz Udbine. O sudbini ovoga Majstorovi}a
vi{e se ni{ta ne zna.
U isto vreme usta{e su odveli u Gospi} Vukmirovi} Milana, ana, trgovca iz
Jo{ana. O wegovoj se sudbini tako|er ni{ta ne zna.
O Sv. Iliji 1941. do{le su usta{e u selo Visu} gde su najprije skoro sve
ku}e opqa~kali, a zatim su oko deset ku}a popalili. Tada je zapaqena ku}a i
mojega oca.
O Maloj Gospojini 1941. ponovno je do{la u ov ovaj
aj kraj talijanska vojska i
tada je tamo za neko vr
vreme povra}en red.
O Uskrsu 1942. do{li su u Udbinu usta{e sa hrvatskom tskom vojskom i popa-
lili sva srpska sela u okolici Udbine. Tada su u selu Visu}u popaqene sve
preostale ku}e tako da selo vi{e ne postoji. Narod je beào iz sela u {umu, a
usta{e i vojska pucali su na svakoga, koga su u selu videli. Tad ada
a je u Visu}u
poginulo vi{e
i{e qudi, èna i dece. Znam
Znam da su tada ubijeni u Visu}u: Kova~e-
vi} Du{an, mladi} oko 12 godina i Kora ora}
} Milka, èna Danina. Imena drugih
ubijenih se ne se}am.
Nekoliko dana posle Uskrsa 1942. godine do{li su u selo Jo{ane18 188
usta-
{e sa hrvatskom vojskom gde
gde su ubili nekoliko Srba, ~ija imena ne znam. Dru-
ge Srbe iz Jo{ana su kupili i odvodili na Udbinu. Kako sam se i ja u to vreme
nalazio u Jo{anima kod svoje tetke Kova~evi} Stoje, to su usta{e i mene po-
kupili i odveli na Udbinu. Na Udbini su nas zatvorili u sudski zatvor i ta-
mo strahovito tukli. Tukli
ukli su i mene. Posle toga su nas potrpali na kamion i
odvezli u Lovinac. U Lovincuncu su nas zatvorili u je jednu ku}u i tu su nas drà-
li oko dva meseca. Za to vreme su nas mnogo tukli i mu~ili nas gla|u. Neke eke su
otpremili u Gospi} i o wihovoj se sudbini vi{e ni{ta ne zna. J Ja
a sam bio pu-
{ten ku}i. U Gospi} su otpremqeni mladi}i imenom Milan, Sava, Du{an,
Mi}o, Ilija, jjo{
o{ jedan Mi}o, Petar i Mirko. Potowi se jje e prezimenom zvao
Zava|a
a|a a drugima ne znam prezime. Do meseca oktobra 1942. ìvio sam sa mojim
roditeqima kraj Visu}a u je jednoj kolibi jer
jer je
je selo popaqeno.
Koncem meseca oktobra 1942. napustio sam ovaj kraj i uputio sam se bez
ikakve propusnice u pravcu Zemuna. I{ao sam mnogo pe{ice, a katkada ada se vo-
zio na èleznici. U mesecu decembru 1942. do{ao sam u Zemun. U Zemunu me jje
uhapsila policija i ostao sam u zatvoru do pre 15 dana. Jednoga dana pre 15
dana bili smo izvedeni iz zatvora i vo|eni izvan Zemuna, ja ja ni sam ne znam
kuda. Kada smo iza{li iz grada i do{li do nekog grmqa, jja a sam sa jjo{
o{ dvoji-
com drugova, kojima ne znam imena, pobegao i sakrio se u grmqe. Policija ija nas
je
e traìle, ali nas nije mogla na}i. I Isti
sti dan do{ao sam u Zemun i nai{ao na
jedan teretni kamion koji je je tovario za Beograd daske. Ja sam pomogao tovari-
ti daske,
aske, a nakon toga se na kamionu prevezao u Beograd.
Od
d usta{a poznajem samo jednog kafexiju iz Udbine koji se zvao nadim-
kom Bura.
Drugo mi ni{ta nije poznato a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D o v r { e n o.
Milo{evi} Lazar, s.r.
Br. 97
Izjava Dr
Dragana Kalembera iz Korenice o masovnim
vnim zlo~inima usta{a
nad srpskim narodom 1941. godine18
189

i preseqenike u Beogradu 6. septembra 1943. godine
Po~etkom meseca maja 1941.

1941. godine do{la je jedna grupa od oko 50 naoru-
ànih usta{a iz Gospi}a u Korenicu. Ove usta{e predvodio je neki Juco
188
Jo{an.
189
18
AS, br. 283/2-1.
Ugarkovi}, gimnazijalac, i R Ric

ic Tomo, po{tanski ~inovnik, oba iz Gospi}a.
Usta{e iz Gospi}ai}a koji su tada do{li u Korenicu, osnovali su tamo usta{ki
logor. Prvi logornik u Korenici bio je Ugarkovi} Juco dok je R Ric
ic Tomo vodio
uglavnom sve poslove i vr{io kao glavni usta{ki faktor vlast u celom srezu.
U samoj Korenici usta{ku akciju sa svoje strane poduprli su: Dev~i}
Ivan, po{tanski name{tenik; Verzon Anton, fotograf; Bitorajac Stjepan,
tada{wi sreski na~elnik; svi iz Korenice; zatim Marko Kolakovi}, trgovac
i gostioni~ar; Milan
ilan Milobara, gostioni~ar i jo{ neki drugi iz Prijeboja,
op{tina Plitvi~ka Jezera, koji su se kao usta{e stalno naselili u Korenici.
Usta{e su najpre postavili u svima srpskim radwama u Korenici kome-
sare. Usta{a Kolakovi} Marko, koji je napustio svoju radwu u Prijeboju bio
je postavqen za komesara u radwi Jove Ke~e. U velikoj radwi Orli}a Bogdana
preuzeo je poloàj komesara jedan usta{a iz Siska, kome ne znam imena. U dru-
gim srpskim radwama postavqeni su za komesare hrvatski seqaci iz Prijebo-
ja koje po imenu ne znam.
Kao {to je bio slu~aj i u drugim mestima, usta{e su i kod nas ve} prvih
dana zabranili svaku upotrebu }irilice, ~ak i u ~isto privatnom saobra}a-
ju. Sve natpise }irilicom sa pojedinih radwa morali su sopstvenici odmah
ukloniti pod pretwom smrtne kazne.
U prvim danima svoje vlasti, usta{e su pohapsili sve vi|enije Srbe u
Korenici. Wih su u dvije partije ekspedovali za Gospi}, a kuda su daqe do-
speli nije mi poznato. Nijedan od odvedenih Srba nije se posle toga vratio
ku}i
u}i niti se javqao, pa verujemo da su svi oni pobijeni...
eni... Prema jednoj verziji
najve}i broj ovih Srba ubijen je na Jadovnu kraj Gospi}a.
Me|u
e|u uhap{enim i odvedenim Srbima za Gospi} bili su slede}i: Jovo ovo
Ke~a,
e~a, trgovac; Bogdan Orli}, trgovac; Jovo Prica,
ica, trgovac; Spaso Beri}, go-
stioni~ar, Vaso @igi}, ~inovnik katastarske uprave; Mlade aden
n @igi}, student
udent
prava; Jovan Kuki}, direktor gimnazije; Danilo Milanovi} profesor; Stevo
Vlaisavqevi}, obu}ar; Mane Grubi}, ~inovnik sreskog na~elstva; Milan Vu-
kmanovi}, penzioner; \uro Beli}, sedlar; Bogdan Rapaji}, po{ta {tanski ~inov-
nik; Nikola Qutica, student prava; Rade Stanisavqevi}, sve{tenik; Dane
Krga, nadlugar; Branko Drakuli}, pekar; Mani{a Basta, obu}ar; Dane Draku-
li}, posednik; Vasilije Vuji~i}, {ef katastarske uprave; Vojislav
islav Drakuli},
geometar; svi iz Korenice, zatim Petar Vukadinovi}, mlinar iz Kompoqa;
Milan Kvo~ka,
~ka, radnik iz [egeganovca; Milan [ukut, otpu{teni policajac iz
[egeganovca; Stevo Kosanovi}, mlinar iz Kompoqa; Ilija Drakuli} iz Kale-
bovca i drugi, ~ijih se imena sada ne mogu setiti.
Uhap{eni Srbi iz Korenice pre nego {to su bili otpremqeni za Go-
spi} proveli su u zatvoru par dana u samoj Korenici. Sve{tenike Radu Sta-
nisavqevi}ai}a i Danila Brakusa, usta{e su u zatvoru usta{kog logora u Kore-
nici koji je za tu svrhu bio improvizovan u ku}i
u}i pok. Jove @akule, trgovca,
neobi~no te{ko mu~ili na razne na~ine. Tukli su ih {tapovima i zlostavqa-
li ih. Wihove brade posipali su benzinom i palili ih. Ovi Ovi sve{tenici sa
ostalim Srbima odvedeni su u Gospi} napola mrtvi.
Posle nekih desetak dana stalna usta{ka posada u Korenici uz pomo}

Hrvata iz Prijeboja, otpo~eli su masovno hap{ewe Srba u celom koreni~kom
srezu. Da bi {to ve}i broj Srba uhapsili, oni su se sluìli raznim trikovi-
ma. Pozivali su u samoj op{tini koreni~koj~koj Srbe na prisilan rad. Prvi put su
Srbi proveli na radu dva dana a posle toga vrvratili su se svojim ku}ama. Kad su
usta{e drugi put wih pozvali na rad, izvr{ili su hap{ewe tako da se ti qu qudi
di
vi{e nisu vratili svojim domovima. I druge trikove za {to {to efikasnije ha-
p{ewe usta{e su upotrebili u svojoj akciji. Ra~una se da je u srezu koreni~-
kom uhap{eno u svemu oko 400 Srba.
Poznato mi je da su usta{e uhap{ene Srbe sa podru~ja op{tine Koreni-
ca u nekoliko partija odvukli u Prijeboj. Tamo su ih mu~ili i na zverski na-
~in poubijali, a wihova telesa bacili u dve duboke provalije nedaleko samog
Prijeboja. Kako sam ~uo pored ovih Srba iz koreni~ke op{tine, ba~eni su u
iste provalije poubijani Srbi iz Li~kog Petrovog Sela, kojih je bilo oko 5-600.
Poznato mi je daqe da su usta{e pohvatane Srbe iz op{tine Buni} u sre-
zu koreni~kom
~kom odveli
eli i poubijali negde na Velebitu, verovatno na Jadovnu.
Nekako u isto vreme, po nare|ewu Kvaternika Qubomira, tada{weg ve-
likog ùpana u Biha}u, iseqena je jedna masa Srba iz op{tine Plitvi~ka Je-
zera, u pojedine pasivne srezove u Bosni. Wih su prebacili u Bosnu sa st stokom
i najpotrebnijim stvarima. Ovi iseqenici proveli su u Bosni par meseci a
posle su vra}eni svojim ku}ama. U stvari oni su se vratili na zgari{ta svojih
ku}a,
u}a, jer su u me|uvremenu ta sela bila spaqena i razorena od strane usta{a.
Na samim Plitvi~kim Jezerima dao je Kvaternik Qubomir sve zgrade razru-
{iti i pravoslavnu crkvu, tako da ni traga od tih zgrada ostalo nije.
Moj {ef u sreskom sudu bio je Tomica Jugovi},
ovi}, rodom iz Krièvaca. On
se je vrlo lepo poneo, iako Hrvat, pa je svoje osobqe u sudu za{ti}ivao. Blago-
dare}i
e}i wemu usta{e nisu nas Srbe rbe sa sreskog suda dirali.
Jednog dana u mesecu junu 1941.
1941. godine, na poziv usta{kih vlasti sazvan
je sastanak svih preostalih Srba sa podru~ja koreni~kog sreza. Na taj sastanak
anak
do{ao je rimokatoli~ki ùpnik iz sela Vaganac. Ovaj ùpnik vodio je glav-
nu akciju za pokr{tavawe Srba u na{em kraju. Sakupqenim Srbima odrào je
govor sreski na~elnik Bitorajac Stjepan. Mnogi Srbi bili su pripravni da
se pokrste i da pre|u na rimokatoli~ku veru samo da imaju mira od usta{a. U
tu svrhu oni su se prijavili radi preslu{awa u sreskom na~elstvu. Me|utim
sreski na~elnik Bitorajac Stjepan, koji je vaìo kao istaknuti usta{a, otvo-
reno je rekao Srbima da ih ni pokr{tavawe ne moè spasiti i da }e svejedno dno
biti iseqeni. Kad su to Srbi ~uli odustali su od svoje namere da se prekrste.
Po~etkom meseca avgusta 1941.
1941. godine, napustila je usta{ka posada Ko-
renicu, po{to je izvr{ila masovne pokoqe Srba u na{em kraju i posle toga
nije se vi{e vra}ala u Korenicu. U Korenici su ostale samo redovne hrvatske
vlasti.
Posle odlaska usta{a iz Korenice, do{la je u Korenicu icu talijanska voj-
j
ska, koja je okupirala srezove: koreni~ki,
~ki, dowolapa~ ~ki,
ki, udbinski, a ve}
ve} pre
toga dràli su pod okupacijom srezove: gospi}ki i gra~a a~a~ki.
~ki. U to vreme vla-
dao je kod nas potpuni red i mir. Talijanska vojska zadràvala se jedno vre- vre
me u Korenici, a posle toga napu{tala je Korenicu da bi se posle izvesnog
vremena vratila opet natrag. Tako stawe trajalo je sve do 31. decembra 1941. 1941.
godine.
Dana 31. decembra 1941.
1941. godine napala je jedna grupa partizana sastav-
qena od dalmatinskih Hrvata na talijansku posadu u obli`wem selu Bijelo
Poqe.190 Partizani su pobili svu talijansku posadu odnosno jednu grupu Tali-
jana, koja se zadràvala u Bijelom Poqu radi kupovine stoke. Po{to je o tome
obave{tena talijanska komanda u Korenici poslala je u Bijelo Poqe napad-
nutim Talijanima jedno 200 vojnika. Partizani su se sa ovom talijanskom voj-
skom upustili u borbu koja je trajala jedan dan i jednu no}. Posle toga Talija-
ni su se povratili iz Bijelog Poqa u Korenicu. Partizani iz Dalmacije zapo-
seli su neka sela u okolini Korenice, pa su vodili borbu sa Talijanima oko
mesec dana. Talijanska vojska u izvr{ewu represalija spalila je vi{e sela u
na{em srezu. Kona~no je od strane talijanske kaznene ekspedicije spaqena i
sama Korenica u kojoj su izgorele sve zgrade osim nekoliko wih, koje se nalaze aze
na putu iz Korenice prema Vrelu, t.j.
t.j. od gimnazije do kraja mesta. Kad je tali-
janska vojna ekspedicija zavr{ila svoj zadatak, talijanska vojska povukla se
iz Korenice, jednim delom u Gra~ac iz Udbine, ine, a jednim delom u Vrhovine i
Otto~ac.
o~ac.
Posle odlaska talijanske vojske partizani su uspostavili svoju vlast u
svima selima sreza koreni~kog kao i u samoj Korenici. Posle izvesnog vreme-
na oni su zauzeli i susedne srezove: Dowi Lapac, Udbinu, jedan deo sreza gra-
~a~kog kao i jedan deo sreza gospi}skog.
}skog.
Me|u partizanima prete`nu ve}inu sa~iwavaju Hrvati. U na{em kraju
bilo je skupqenih partizana sa svih strana. Me|u e|u wima je bilo Hrvata iz
Dalmacije, Gorskog Kotara, Hrv. Primorja, Like, Banije i Korduna. Vode}e
li~nosti su svi odreda Hrvati, do~im Srba ima jedan mawi deo.
Na{ srpski narod ose}a se dosta slab pod partizanskom vlasti. Ovo zbog
toga {to zbog prisustva partizana dolazi do bombardovawa na{ih sela iz avi- i
ona i do borbi sa talijanskom vojskom. Nadaqe je za narod velika pote{ko}a
{to mora izdràvati partizansku vojsku iako nema dovoqno namirnica ni za
sebe, ìve}i u pasivnom kraju. Samo se po sebi razume da partizani upotrebom
svoje vlasti rekviriraju od naroda naro~ito od imu}nijih doma}ina sve {to je
wima potrebno. Partizani izdaju umesto novca za rekviriranu hranu nekakve
bonove koji se ne mogu nigde eskontovati. U svojim postupcima prilikom re-
kvizicije partizani vrlo strogo postupaju, pa ponekad poneke od takvih se-
qaka, koji se ne}e da pokore wihovim nare|ewima, zatvaraju pa ~ak i ubijaju.
U Korenici su ubili poznatog zagreba~kog advokata i biv{eg direktora zagre-
ba~ke èqezni~ke direkcije dr Milana Kusuqu, rodom iz Vrela, ela, op{tina Ko-
renica, koji se je bio nastanio u Korenici posle uspostave Nezavisne dràve
Hrvatske, po{to je pobegao iz Zagreba ispred usta{kog terora. Wega su ubili
190
Bjelopoqe.
partizani radi toga, jer su ga okrivili da je radio protiv wih i da je bio u ve-
zi sa Talijanima.
Po{to se ni ja li~no nisam ose}e}ao
ao sigurnim u ovakovim
ovim prilikama pobe-
gao sam od ku}e iz Korenice najpre u Biha}, a potom preko Zemuna u Beograd.
Drugo ni{ta nemam re}i,e}i, a na izkazano i pro~itano mi mogu se i za-
kleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Kalember Dragan, s.r.

Ja
ak{i} Branko, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r.
Br. 98
Izjava Du
Du{ana Sla
Sladi}aa iz [aalamuni}aa o zlo~inima usta{a
nad Srbima u op}i
ini BBu
uni} godine191
ni u maju 1941. go
Ja sam iz Hrvatske izbegao na teritoriju okupirane Srbije 27. oktobra

pro{le godine, te o prilikama u op{tini Buni} mogu izjaviti ovo: U prvim
danima po slomu bilo je u Lici dosta mirno, pa tako i u srezu Korenica. Usta-
{e su samo osnovale u Buni}u usta{ki stan te se wihov rad svodio na to {to su
od naroda traìli da preda oru`je pa je narod oru`je uglavnom i predao.
U mesecu maju po~eli su usta{e hapsiti uglednije qude iz Buni}a i ce- ce-
le op{tine i odvoditi ih u Gospi}. Tako su me|u |u prvima uhap{eni i odvede-
ni: Ostoja Kneèvi}, trgovac, Ilija Serdar, posednik i biv{i pretsednik
op{tine, prota Pera Ra{eta i wegov sin Voja, \uro Marinkovi} i sestra mu
Anka, Drago [o
[olaja,
ja, Vukmirovi} Vujo, Jovan Hrwak, Jovan [ever, Jovo Petra-tra
kovi}, Vujo Dmitra{inovi}, sve zemqoradnici iz sela [a [alamuni}, oop p{tina
Buni}. Svi su ovi qudi i ène po usta{ama odvedeni u Gospi} i za wihovu se
sudbinu ni do danas ne zna. U isto to vreme ubijeni su od usta{a u op{tini Bu-
Bu
ni}: dr
dr Nada Kneèvi}, svr{ena medicinarka, k}i Tome Kneèvi}a koji je
izbegao u Beograd. Wu su ubili usta{e u crkvi u Buni}u, a potom zapalili
crkvu, zatim Mane Draì}, kova~ iz [alamuni}a, kojega su usta{e ubili u
wegovoj ku}i. Ubili su ga na taj na~in, {to su ga ìvoga isekli na komade i to
zajedno sa ~etvero wegove dece. Isto tako ubili su mu na isti na~in i ènu.
Ubijen je i Gajo Vukmir i k}i mu Boja, Vaso Sekiz i wegov sinovac kojem ime
ne znam, Dane Kneèvi} i wegov otac, kojima su usta{e ku}u zapalile. Tom
zgodom zapalili su usta{e ceo zaselak Tonkovi} od 10 ku}a. Ubijeni su daqe:
Proko Kneèvi}, putar, sa decom i ènom i samo slu~ajno ostalo lo mu je na ìvo-
tu jedno dete staro tri godine. Uhap{enom i napred spomenutom Iliji Serda-
ru, zaklane su dve k}eri i to Du{ka stara 18 godina i Vera stara 10 godina.
191
AS, fasc. 220.
Prilikom ubistva bra}e Kneèvi}a usta{e su opkolili ku}u Nikole

Hini}a, k. br. 163, gde su zatvorili op{tinskog bele`nika Mi}u Kneèvi}a
sa jo{ 11 lica, ve}i
}inom ~lanova Kneèvi}eve familije i bliìh suseda i po
tome ku}u zapalili i u woj su sva ova lica izgorela. Od ku}e Nikole Hini}a
do mesta zv. Pe}ina usta{e su zapalili oko 90 ku}a koje su sve izgorele do te-
te
meqa, jer su ku}e gusto jedna uz drugu, dok je svet iz ku}a uspeo da se skloni.
U Buni}u ima u svemu 10 katoli~kih ku}a i informacije o Srbima u Buni}u
davali su gospi}kim usta{ama doma}i katolici. Od usta{a koji su vr{ili
nedela u op{tini Buni} jedan deo je bio iz Gospi}a a ostali su bili doma}i
qudi. Od doma}ih usta{a koji su sudelovali u progawawu Srba u to vreme na-
vodim: Stipu Jurarasovi}a, koji je bio usta{ki poverenik u Buni}u, Stipu Mar-
Mar
kovi}a, Miru Rasti}a, Iliju Ami}a i Luku [wari}a, a svi ostali usta{e
do{li u Buni} iz Gospi}a.
Zajedno sa usta{ama sudelovao je u ubistvima Srba i biv{i àndarm Be Be-
vanda kojemu ime ne znam, no koji je tih dana poginuo. Ovi progoni naterali su
srpsko ìteqstvo da se skloni u obli`we {ume. Posle ovoga nastala je op{ta
pqa~ka po selima i usta{e su pokupili stoku i druge sve stvari od vrednosti,
koje su nalazili po napu{tenim srpskim domovima. Osim toga usta{ka vlast
zabranila je Srbima u koreni~kom srezu da sa stokom dolaze na sajmove bilo da
kupuju ili prodaju stoku. Srbi koji su odbegli u {ume ubrzo su se organizova-
va
li tako da su za kratko vreme
me o~istili Buni} i okolicu od usta{a i tako je to
trajalo do meseca septembra pro{le godine kada su u srez koreni~ki do{li
Talijani. Od toga vremena stawe se popravilo i prilike se sti{ale. Osim po-
jedina~nih incidenata s usta{ama nije se dogodilo ni{ta naro~ito niti je
bilo ve}ih progona Srba.
Spomenu} }eemo i to da su usta{e koncem meseca maja pro{le godine ise-
lili svu okolicu Plitvi~kih jezera nastawenu Srbima i narod proterali u
Bosanski Petrovac. Koliko mi je poznato, iz Korenice su odvedeni tada u Go-
spi}: S
Ste
tevo [olaja, Ilija Drakuli}, Vaso @i igi} i Mladen, sin Voje @iigi}a.
}a.
Osim toga ubijena su 4 mladi}a iz Korenice u jednoj {umi, koje su mladi}e
usta{e sobom poveli, da prona|u studenta Deli}a iz Bjelopoqa. O onome {to
se zbilo posle meseca septembra pro{le godine ne bih znao ni{ta re}i.
Na sve {to sam izjavio i {to mi je poznato iz moga li~nog saznawa mogu
se zakleti.
Sladi} Du{an, s.r.

Br. 99
Izjava Slav
Slavka Glum
Glumca o zlo~inima usta{a
nad sr
srp
pskim na
narodom u Ko godine192
Korenici tokom 1941. go
ZAPISNIK
Zemaqske komisije za ratne zlo~ine od 16. novembra 1944. godine
Kad su usta{ke vlasti po~ele vr{iti teror u Korenici i okolini apri-

la 1941. godine wihovim akcijama upravqali su slijede}i:
1. Rude Ric,
Ric, u~iteq iz Gospi}a, usta{ki poru~nik
2. Anti}, urar iz Korenice, rodom iz Go Gospi}a,
}a, oko 30 godina star
3. Zvo
Zvon
nko Mati}, dràvni lugar na Rudanovcu, oko 38 godina star. O Onn je
specijalno pravio spiskove za hap{ewe i ubijawe u koreni~koj oop p{tini i
istovremeno je primao mito da }e toboè {tititi qude.
4. Su`wevi} Pere, oko oko 22 godine, |ak, ro|en u Vranova~i, Korenica
5. Ivan Dev
Dev~i} „@i
„ icar“, nadzornik telefonsko-te
sko-teleg. linije
6. Du
uja{ iz Prijeboja, oko 42 godine star, bio je povjerenik usta{a u op-
op
}ini Korenica
7. Stipe Balen iz Vranova~e, Korenica, seqak oko 32 godine star.
Naadaqe su teror i zverstva nad narodom vr{ila i slijede}a lica koja
su po mom znawu sada mrtva: Sreski na~elnik Bitorajac, Marko Kolakovi} iz
Prijeboja, Ivan Maàr iz Rudanovca, Petar M Maaàr „„Pe
Pekara“,
kara“, Milan Maàr
„glu
gluvog
vog Sti
Stipana“,
na“, |ak i jo
jo{
{ vi{e usta{a iz Gospi}a i Prijeboja kojima se da-
qe ne sje}am imena.
Sredinom aprila stigli su Talijani tako da je Korenica kao i sva sela
bila pot
potpuno zauzeta vojskom. Prije dolaska Ta Talijana usta{e se nisu usudile
hapsiti i prava zlodjela su po~ela nakon dolaska Talijana.
Usta{e su najprije uhapsili 20 qudi iz Plitvi~ke op}ine i predali ih
Talijanima, koji su ih odveli u internaciju. Tokom maja i juna mjeseca ustausta{e
su pozivale qude u Korenicu, hapsili ih i otpremali u Gospi}. Tako su iz Ko Ko-
renice otpremili u Gospi} oko oko 100 qudi, koje su posle poubijali u Gospi}u i
okolini.
Iz Bosne su usta
usta{e svakodnevno prevozili za Gospi} po 30-4030-40 qudi, ko-
ji su, kao {to sam kasnije saznao, bili poubijani po usta{ama.
Krajem juna ili po~etkom jula 1941. usta{e su na Prijeboju poklali oko
200 qudi, Srba iz Korenice i okolice. Pokoq je vr{en pod vodstvom Dev~i}a
„@i icara“ i Marka Kolakovi}a iz Prijeboja. Ovaj masovni zlo~in opisao mi je
sada ve} pokojni Ste
Stevan @a akula iz Jasikovca, koji je pobjegao sa samoga stra-
ti{ta. @r rtve su ubijane maqevima i kolcima. @r rtve su bile povezane jo{ u
Korenici u lanac i ìcu i tako otjerane na Prijeboj. Me|u `rtvama bio je
ubijen i Dmitar Drakul li}
i} oko 30 godina star, Sava Krga oko 70 godina star, Ni-
Ni
192
AH, ZKRZ, GUZ 8052/3-45, kut. 8.
kica Dra
Drakuli} oko 20 godina star, i Proko Drakuli} oko 20 godina star, svi iz
Korenice odnosno najbliè okoline.
Narod
rod je iz Korenice i okoline, a naro~ito ène hap{enika i majke,
traìo za{titu kod talijanske vojske, ali talijanska vojska nije htjela pru-
ìti pomo} mada su usta{e ova zvjerstva vr{ile na o~igled Talijana. Tali-
janski vojnici ~esto su se podsmijavali gledaju}i ova nedjela usta{a,
Jula mjeseca u Korenici je ostao samo jedan bataqon fa{ista „Cr
„Crnih ko-
ko
{uqa“ a ostala vojska je bila oti{la navodno na isto~ni front.
Kad su usta{ka zvjerstva dosegla vrhunac, narod iz okoline Korenice po-
~eoo je davati otpora na{to su se usta{e jo{ vi{e razbjesnile. Tada je izbio
~e
u Korenici i okolini narodni ustanak. To je bilo ve} auguaugusta mjeseca. Usta-
nak je izbio protiv usta{a. Narod nije dirao u Talijane, ali su se Talijani
po~eli uveliko mije{ati pomaù}i usta{ke akcije. Tako su Talijani, i to
ba{ onaj bataqon fa{ista iz Korenice, spa spalili selo Vre
Vrelo. Talijani su osim
toga, i to karabiweri i fa{isti iz Korenice, hapsili sve qude u okolini
Vrela, tukli ih i mu~ili u zatvorima a potom slali u internaciju. Pri tome
su Talijani vr{ili pqa~ku u Korenici i okolnim selima, naro~ito ìve`-
nih namir ca i peradi...193
mirnica
Svjedok:
Gluma
macc Slavko, v.r.
Br.
r. 100
Izjava Race Markovi}a a i Rade Pupovca o hap{ewu 11 Srba

u Debelom Brdu, wihovom sprovo|ewu
ewu u logor Gospi}
spi
i ubistvu u logoru Jadovno u aprilu 1941. godine194
ZAPISNIK
Okru`ne komisije za utvr|ivawe ratnih zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, Debelo Brdo, 19. juna 1945. godine.
U aprilu 1941. godine, po nare|ewu tadaweg usta{kog povjerenika u mje-

stu Buni}u, Stipe (î( ipaje) Jurasovi}a, do{le su usta{e u na{e selo Debelo
Brdo te uhapsili 11 qudi i odagnali ih u pravcu Gospi}a. Tada je u Gospi}u
glavni zapovjednik usta{ke Velike ùpe bio Jurica Frkovi}, vi}, rodom iz Go-
spi}a.
Odvedeni qudi bili su mu~eni na razne na~ine, te na kraju ubijeni i
ba~eni u bezdane jame. Navedeni zlo~in u~iwen je u razdobqu od 10. aprila
do 28. jula 1941. godine. U tom istom razdobqu opqa~kane su i tri trgova~ke
radwe i to:
193
Daqi dio izjave je ispu{ten po{to se ne odnosi na logor Jadovno.
194
AH, Zh
Zh-41656-57.
-41656-57.
1. radwa Mile Vlaisavqevi} }a

2. radwa Steve Vojnovi}a
3. radwa Srpske zemqoradni~ke zadruge.
[teta opqa~kanih radwi cijeni se u vrijednosti na 3.560.000 predrat-
nih dinara.
Imena `rtava ovog terora su:
1. Stevo Hini},
ni}, star 22 godine, neoèwen
2. \ura| Hini},
ni}, star 54 godine, oèwen, otac {estero malodobne djece
3. Marko Vlaisavqevi},
vi}, star 21 godinu, neoèwen
4. Rade Vlaisavqevi},
vi}, star 21 godinu, neoèwen
5. Milkan ôr
ortan, star 38 godina, oèwen, otac dvoje malodobne djece
6. Nikola Vlaisavqevi},
vi}, star 29 godina, oèwen, otac troje malodobne
djece
7. Bude ôr
ortan, star 21 godinu, neoèwen
8. Rade Vukovi}, star 61 godinu, oèwen, otac {estero malodobne djece
9. Nikola Vukovi}, star 62 godine, oèwen, otac petero malodobne djece
10. Pero Vrane{, star 67 godina, udovac, otac ~etvero malodobne djece
11. Dragan ôr
ortan, star 23 godine, neoèwen.
Svi gore navedeni postali su `rtve po nare|ewu tadaweg usta{kog po-
vjerenika Stipe (î
( ipaje) Jurasovi}a}a za mjesto Buni}.
^la
Kova~e
~evi} \ura|, v.r. Raco Markovi}, v.r. Mane Matijevi},
vi}, v.r.
Mane Hini}, v.r. Rade Pupovac, v.r.
Br. 101
Izjava Bog
Bogdana Mrvo
vo{a iz Qu ubo{ine o zlo~ini
nima usta{a
195
u Gomirju i O
Ogu
gulinu
ZAPISNIK
Sastavqen u Ko
Komesarijatu za izbeglice i preseqenike u Beogradu
30. jula 1942.
Moje selo Qubo{ina je malo,

lo, ~isto srpsko selo od tridesetak ku}a. Op-
Op-
{tina Gomirje je sada ve} 95% srpska, rasturena u mnogo malih sela i zasela-
ka, jer leì u planinskom kraju Ve
Velike Kapele.
Slom me je zatekao na vojnoj du`nosti u Qubqani. Ku}i sam do{ao 12.
aprila 1941. godine. Ubr
Ubrzo su na{im krajem pro{le talijanske vojne jedinice
195
AJ, fasc. 919.
ne zaustavqaju}i se. Usput su samo nare|ivali da se preda oru`je talijanskim

vlastima u sreskom mestu Ogulinu.
Tako je prvi mesec dana posle sloma pro{ao u miru bez ikakovih prome-
na kod nas. Ali ve} su po~ele stizati vesti iz drugih krajeva o teroru usta{a
nad Srbima, pa smo i mi strahovali da i na nas ne bi do{ao red, jer je Ogulin
odvajkada bio poznat kao Frankopanska kula.
I doista, s po
po~etkom maja do{li su u na{e selo kamionom usta{e iz Ogu- Ogu
lina i Josipdola naoruàni, wih 40 40,, pretresli sve selo traè}i oru`je i
vojnu spremu. GGde
de su na{li oru`je, uku}ane su ispremlatili. Jedno vreme bibi
lo je zati{je.
28. maja, bila je sreda, nedeqni va{ar u Ogulinu. Tada su usta{e izvr-
{ili veliko hap{ewe Srba iz Ogulina i okoline, wih 40 najvi|enijih gra-
|ana i seqaka. ûouo sam da su tom prilikom uhap{eni: Vlado Bosni}, trgovac,
\uro TTaatalovi}, trgovac, Joso Trbovi}, lugar, Ra Rade Mr
Mrvo{, trgovac, Milo{
Vuksan, trgovac, svi iziz Ogulina, Niko Ma Manojlovi}, trgovac iz Otoka. Sve su ih
zatvorili u zatvor Okru
Okru`nog suda zvani „Ku „Kula“ i zverski zlostavqali. ûo uo
sam da su u tom zverstvu li~no u~estvovali veliki ùpan Jurica Markovi} i
katoli~ki ùpnik Mikan Ivan. Slede}ih dana su te Srbe usta{e terali na
rad da metu ulice ozna~iv{i ih na le|ima sa slovom „^“ „ “ (~etnik).
Isti dan odveli su usta{e Vladu Mr Mrvo{a, trgovca iz Gomirja, i zatvo-
rili u Kuli.
Slede}ih dana zaredali su usta{e po okolnim selima i hapsili i odvo-
dili Srbe u Ogulin, u Kulu. Tom prilikom odveden je iz manastira Gomirje
iguman Teofan Kosanovi}.
Iz Qubo{ine su odvedeni Mar Marko Stipanovi} i Niko Maravi}, starac od
74 godine. Iz Gomirja su odvedeni Marko Mamula, Mile Mamula, Jovo Mamula
i Jovo Tr
Trbovi}, svega je odvedeno iz gomirske op{tine 50 qudi.
Istih dana opqa~kan je manastir Gomirje do golih zidova. Poku}stvo je
nekoliko dana odvaàno kamionima. Ikonostas, litije, crkvene ode`de i bi-
blioteku su uni{tili i popalili. Time je upropa{ten dragocen manastirski
arhiv i biblioteka sa retimtim kwigama i rukopisima, a raznesene su razne dra-
gocene starine i vrednote. te. Svi su ti qudi odvedeni u ogulinsku Kulu.
6. jula vratila su se dvojica uhap{enih iz Ogulina i to Stevo Mamula i
jedan nepoznati, koji su se nekim slu~ajem spasili, pa su pri~ali da su ostali
Srbi iz gomirske op{tine sa wima pohap{eni, iste no}i odvedeni iz Kule
prema Otoku i tamo u {i {ikari pobijeni i u jednoj jami zakopani.
Jedan dio uhap{enika iz Kule sproveden je u logor Drwe Drw kraj Koprivni-
ce, nisam mogao saznati koji su poimenice.
Posle toga zavladao je u na{em kraju mir, go govorilo se, da je to zaslu
sluga
Talijana. Talijani su dràli vojnu vlast i policijsku, a upravu dràli su
Hrvati. U na{oj op{tini zameweno je srpsko ~inovni{tvo sa Hrvatima. Isto-
vremeno su dolazila iz Ogulina nare|ewa od velikog ùpana da se Srbi ima-
ju pokrstiti na katoli~ku veru. To su poslu{ala samo neka dvojica, a i te su
usta{e uhapsili me|u |u onom pedesetoricom i kasnije pobili. Pri~a se da su oni
prilikom hap{ewa isticali svoj prelaz na katoli~ku veru da bi se izvukli.

Usta{e da su im se smijale govore}i: „„Vuk
Vuk dlaku mewa, ali }ud ne.“
Tako je vladao red i mir sve do jeseni. Pod jesen se po~iwu javqati par-
tizani dolaze}i s Gomirja, me|u kojima i Hr
Hrvati. Do{lo je do izvesne saradwe
i sa Srbima, no kasnije su se Srbi odvojili i obrazovali ~etni~ke odrede, jer
su Hrvati primali i biv{e usta{e srpske krvoloke, pa je dolazilo do sukoba,
u kojima su Srbi stradavali.
S prole}a je partizanska akcija poja~ana. Partizani su uglavnom napa-
dali Talijane u blizini srpskih sela, pa su represalije poga|ale Srbe. âkak su
partizani navaqivali na srpska sela kao Gomirje pale}i ku}e iz kojih je bilo
~etnika. Tako su popaqene tri ku}e u Qubo{ini po Talijanima, a op{tina,
Sokolana i {est ku}a u Gomirju, {to su u~inili partizani.
Znam da su mnogi Hrvati gra|ani vodili akciju protiv Srba. Znam za \u-
ru Rup~i}a, {efa èqezni~ke stanice iz Gomirja, koji je dao uhapsiti Vla- Vla
du Mr
Mrvo{a, premda su ranije bili najboqi prijateqi.
U Ogulinu se isticao veliki ùpan Ju Jurica Markovi}, ùpnik Ivan
Mikan, Ivan Li{kor, lugar, Ivan Kosteli}, lu lugar, i mnogi drugi ~ija imena
ne znam.
Boje}i se partizana, ja sam izbegao sa propusnicom dobivenom od kotar-
ske oblasti u Ogulinu i jutros se prebacio iz Zemuna ova ovamo.
za
kleti.
D O V R [ E N O.
Mrvo{ Bogdan, s.r.
Br. 102
Izjava Gli
Gli{e Ba
Batala o hap{ewu i zlostavqawu Sr Srba iz Ogu
Ogulina
i wegove okoline u Ogu
Ogulinskoj kuli i wihovom tran
transportovawu u logore
u Ko
Koprivnici i Gospi}uu u vremenu od maja do jula 1941. godine196
ZAPISNIK
Sa
astavqen u Komesa
sarijatu za izbeglice i preseqenike u Beogradu
17. jula 1942.
Posle sloma Jugoslavije ogulinski srez zaposjela je talijanska vojska i

dok je ona tamo bila, bio je svuda mir i red. Talijanska vojska povukla se 25.
maja 1941. godine. Se}am se da je bila nedeqa kada je predala vlast Hrvatima.
Odmah posle toga nastao je progon Srba.
Na 28. maja 1941. godine, bila je sreda, va{arski dan u Ogulinu, usta{e
su hapsili i zatvarali Srbe. TaTada su uhap{eni: Bosni} Vlado, trgovac, Vuk-
196
AJ, fasc. 919.
san Milo{, trgovac, TaTatalovi} \uro,

\uro, opan~ar i gostioni~ar, Mom~ilovi} \u-
ro, sreski {kolski nadzornik u penziji, i wegov sin student, Manojlovi} Niko,
trgovac stokom, Mom~ilovi}, àndarmerijski narednik, Tatalovi} Milan,
u~enik gimnazije, sin Josse,
e, svi iz Ogulina, zatim: Busi} Svetozar i Simo, bra-
}a, trgovci stokom iz Gorwih Dubrava, Miri} Simo, trgovac drvom iz G Gor
orwih
Dubrava, Za
Zatezalo Simo, zvani „„[or
[orga“, trgovac stokom, Za
Zatezazalo Tode, trgo-
go-
vac sirovom koòm, Jakovi} Mihajlo, èqezni~ar u penziji, Zatezalo Niko,
zvani „Coj
„Cojle“, zemqoradnik, Vi{wi} Sava, sluìteqica kod teh. odeqka u
Ogulinu, svi iz Gorwih Dubrava, Mrvo{ Vlado, trgovac iz Gomirja, koji je kod
svoje ku}e uhap{en i taj dan doveden u Ogulin zajedno sa jednim sve{tenikom,
~ije ime ne znam. Uhap{eno je tada mnogo drugih Srba, a naro~ito èqezni~a-
ra iz okolice koji su se taj dan na{li u Ogulinu. Poznato mi je, da je taj dan
uhap{eno u Ogulinu ukupno 65 Srba.
Svi ovi Srbi bili su zatvoreni u takozvanoj „Ogu „Ogulinskoj kukuli“ i tamo
ostali oko mesec dana, a zatim su otpremq qeeni u logor Koprivnicu. Posle su svi
iz Koprivnice otpremqeni u Gospi} i od tada se o wihovoj sudbini ni{ta ne
zna. Veruje se da su svi ubijeni u Velebitu.
U mesecu julu 1941. godine po~eli su usta{e iz Ogulina zalaziti u okol-okol
na srpska sela i odvoditi Srbe. Tako su jednoga dana u prvoj polovini meseca
jula 1941. do{li u Gorwe Dubrave, gde su uhvatili 12 Srba, odveli ih u Ogu-
lin i zatvorili u „Ogu
„Ogulinsku Kulu“. T Taada su odvedeni iz Gorwih Dubrava:
Vi{wi} \uro, èqezni~ki radnik, Mika{inovi} Ilija, zvani „Ba „Baron“,
ron“, pen
pen-
zioner, Kalu|erovi} Ra Rade, zemqoradnik, Vuce
Vu eli} Rade, zemqoradnik, Jako-
vi} Nikola i wegov brat Lazo, zemqoradnici, Ivkovi} Simo, trgovac, i we-
gov brat Nikola, uzni~ki straàr iz Zagreba, Ivkovi} Milo{, poru~nik biv- biv
{e jugoslavenske vojske, Lali} Igwatije, zemqoradnik, jedan zlatarski rad-
nik koji je rodom iz Gorwih Dubrava i kojemu ime ne zznam,
nam, te jo{ jedan zemqo-
radnik, ~ijeg se sada imena ne se}am. Svi ovi Srbi nakon kra}eg boravka u
„Ogu
Ogulinskoj Kuli“,
li“, otpremqeni su u logor Koprivnicu, a odatle u Gospi} i od
tada se o wihovoj sudbini ni{ta vi{e ne zna. Sigurno je da su ubijeni.
U Gorwim Dubravama nalazio se je kod svoje ku}e na bolovawu Peri} Pe-
tar, èqezni~ar sa slu`bom u O{tarijama. Jed Jednoga dana u mesecu junu 1941.
pozvao ga je putem telefona {ef èqezni~ke stanice iz O{tarija Crnkovi},
da odmah tamo do|e. Peri} je do{ao u O O{{tarije gde su ga do~ekkaale usta{e i od-
veli u Ogulin, a odatle odveden je u logor Koprivnicu, a iz Koprivnice u Go- Go
spi} i tamo mu se zameo svaki trag. Veru ruje se da je ubijen.
Srbi posle toga nisu smeli pose}ivati va{are u Ogulinu. Jed Jednoga dana
pred konac meseca juna 1941. godine proglasila je op{tina ogulinska, jasno sa
bubwawem, da Srbi ubudu}e mogu slobodno pose}ivati va{are. Posle toga oti-
{li su neki Srbi iz Gorwih Dubrava u Ogulin na va{ar, ali su ih tamo ustausta
{e uhvatili, odveli pod „Klek“
„Klek“ i tamo ubili. Tada su iz Gorwih Dubrava ubi ubi-
jeni u Ogulinu sl
sle
ede
de}i Srbi: Miri} Nikola, Vi{wi} \oko, \oko, Muwas Rade, Ra Ra-
dovi} Nikola, Jurjevi} Rade, Ku{i} Du{an, Busi} Nikola i Vi{wi} Simo,
svi zemqoradnici, te jo{ vi{e drugih ~ijih se imena vi{e ne se}am.
Vuceli} Nikola, Vi{wi} Nikola i Vi{wi} Mileta iz Gorwih Dubra-

va bili su u Ogulinu zaposleni kao èqezni~ki slu`benici vi{e godina, a
stanovali su kod svojih ku}a u Gorwim Dubravama. Jed Jednoga dana koncem mese-
ca augusta 1941. godine oti{li su oni vozom u Ogulin na svoju du`nost, kao {to
su to redovito obi~avali. Tamo su ih na èqezni~koj stanici do~ekali usta-
{e, skinuli sa voza, odveli pod Klek i tamo ubili.
Jednoga dana u po~etku meseca augu
augusta 1941. godine do{ao je iz Ogulina u
Gorwe Dubrave jedan usta{a na motornom kota~u i saop{tio mesnom sve{teni- ni
ku Alagi}u \uri,
\uri, da se mora bezuvjetno istoga dana prijaviti u usta{ki stan
u Ogulinu. Nije mu naveo razlog za to. Alagi} se je odmah spremio i istoga da- da
na oti{ao u Ogulin i prijavio se u usta{ki stan. Usta{e su ga odmah zatvori- ri
li u Kulu, gde je bio oko 20 dana, a posle mu se je zameo svaki trag. Veruje se da
je ubijen. Neekoliko dana posle toga do{li su u Gorwe Dubrave dvojica usta{a
iz Ogulina, od kojih je jedan bio Potisak Antun, lugar. Oni su uhapsili Mu-
ti} Marka, u~iteqa iz Gorwih Dubrava, odveli ga u Ogulin i zatvorili u Ku- Ku
lu, a zatim jed
jedne ve~eri odveli ga na nekada{wu streqanu kraj Ogulina i tata
mo ubili.
Pro{le godine nagovarao je op{tinski biqe`nik iz Gorwih Dubrava Po- Po
savac Slavko Srbe da pre|u na rimokatoli~ku veru, pa da im se onda ne}e ni-
{ta dogoditi. Wegovom pozivu odazvalo se je oko 150 Srba iz ~itave op{tine.
Pravoslavne crkve u Gorwim Dubravama i Ponikvama su zatvorene. Srp-
sko-pra
sko-pravoslavni manastir u Gomirju zajedno sa crkvom usta{e su potpuno op-
qa~kalili.
Vide}i
}i Srbi da }e ovako svi izginuti, po~eli su beàti od ku}a u {ume,
samo da spase gole ìvote od obesnih usta{a. Tako se i sada ve}i broj Srba, ko ko-
ji su pred usta{ama odbegli u {u {umu, krije tamo.
Osobito su se istakli kao usta{e u progonu Srba: Mikan Ivan, rimokato-
li~ki ùpnik iz Ogulina, koji je glavni inicijator bio za sve progone Srba
u srezu ogulinskom, Markovi} J Ju
urica, u~iteq u penziji, a sada veliki ùpan
u Ogulinu, Su{i} Lovro, advokat, sada hrvatski ministar, Vuksan Ivan, sta-
re{ina odeqka financijske kontrole, Vi~evi} Oskar, Oskar, apotekar, Arko, trgovac
i usta{ki stoèrnik, Drì}, trgovac, Potisak Antun, lugar, koji je posle popo
ginuo, Ko
Koli}, trgovac, Salopek, bravar, i wegov brat ~ije ime ne znam,znam, svi iz
Ogulina, te vi{e drugih ~ija imena ne znam. znam.
Ja sam 5. jju
ula 194
1942.
2. godine napustio Gorwe Dubrave i otputovao za Beo-
grad. N
Naa put sam krenuo sa propusnicom koju sam dobio od kotarske oblasti, a
glasila je do Batajnice. Iz Zemuna sam pre{ao za Beograd u teretnom vozu po-
mo}u jednog èqezni~ara. Ovamo sam prispeo 15. jula 1942. godine.
kleti.
D O V R [ E N O:
Saslu{ao i overava: Za
Zapisni~ar:
Rodi} \uro, s.r. Ta
Tatalovi} Ne
Nevenka, s.r. Batalo Gli{o, s.r.
Br. 103
Izjava Zlat
Zlatka Manojlovi}a o hap
hap{ewu S Srrba u selu Otok
Otok kod Ogu
Ogulina
i wihovom odvo|ewu
ewu u zatvor u Ogu
Ogulinu i u logore u Koprivnici
u u vremenu od maja do jula 1941. godine197
i Gospi}u
ZAPISNIK
Sastavqen u Ko
1. augusta 1942.
Odmah nakon uspostave Ne

Nezavisne Dr
Dràve Hrvatske vlasti su oboruà-
le sa vojni~kim oru`jem mu{ko stanovni{tvo hr hrvatske narodnosti u onom kra-
ju. Vojni~ko oru`je nosili su i de~aci od 15 godina. Svi su se proglasili usta
usta-
{ama, ali nisu odmah progonili Srbe.
Jed
edne srede u po~etku meseca maja 1941. godine bio je moj otac Nikola na
va{aru u Ogulinu i usta{e su ga zapazili i uhapsili, te stavili u zatvor u
„Ku
Kulu“.
lu“. Po~etkom meseca juna 1941. odveden je moj otac iz Ogulina u logor u
Kopriv
privnicu, a odatle u Gospi} gde mu se zameo svaki trag. Sigurno je ubijen.
Nekoliko dana posle toga do{li su usta{e iz Ogulina i O{tarija u Otok
i kupili pojedine uglednije Srbe, te ih odvodili u Ogulin i zatvarali u „Ku „Ku-
lu“.. Tada su odvedeni iz Otoka: Da
lu“ Dadasovi} \uro,
\uro, Rajak Mile, Kapelet \uro, \uro,
[e egan Jovan, Jan
Jan~i} Jovan, Ma
Manojlovi} Petar i wegova bra}a Ilija i \uro,\uro, i
Vu~kovi} Gojko, svi zemqoradnici. Usta{e su ih u zatvoru strahovito tukli
i zlostavqali, a zatim ih sve otpremili u logor u Koprivnicu. Posli slije su ot-
premqeni iz Koprivnice u Gospi} i tamo im se izgubio svaki trag. Veruje se
da su svi ubijeni. Tada sam bio i ja uhap{en u Otoku kodkod svoje ku}e, te moja
majka Marija i odvedeni u Ogulin i zatvoreni u „Ku „Kulu“.
lu“. Ja sam li~no gledao
kako su usta{e u „„Ku
Kuli“
li“ tukli i zlostavqali zatvorene Srbe. Mnogi od wih
su od bolova padali u nesvest. ]u
uruvija \uro,
\uro, èqezni~ar, rodom iz Primi{- mi{
qa, sreza Sluw, od zadobijenih ozleda u zatvoru je umro. I mene su usta{e
tukli. Nakon tri dana pu{ten sam ku}i ja i moja majka.
Usta{e su nastavili daqe sa hap{ewem i odvo|ewem Srba. ba. Skoro svaki
dan su dolazili iz Ogulina u Otok, kupili Srbe i odvodili ih u Ogulin. To su
~inili sve dok talijanska vojska nije ponovo zaposela one krajeve, a to je bilo
nekako u mesecu septembru 1941. godine. U tom vremenu, tj. od meseca maja do
septembra 1941, po usta{ama su odvedeni iz Otoka u Ogulin: Popovi} Paun,
Dadasovi} Simo, Ra Rajak Tri
Trive, Dobri} Mile, te vi{e drugih, ~ijih se imena
vi{e ne se}am. Sve ove Srbe usta{e vi{e nisu zatvarali niti otpremeli u lo lo-
or u Koprivnicu, nego su ih najprije u Ogulinu strahovi
gor vito mu~ili, a zatim
ih odveli pod Klek i ubili.
Ne
ekako po~etkom meseca augu
augusta 1941. dobili su propusnice od nema~-
kih vojnih vlasti i sa tim propusnicama krenuli na put za Beograd: Popovi}
197
AJ, fasc. 919.
êedo i wegov brat Joso, Manojlovi} Petar, Ma Manojlovi} Radede i Muwas Mila-
din, svi zemqoradnici iz Otoka. Wih su usta{e na èqezni~koj stanici u
O{tarijama skinuli sa voza, odveli ih u Ogulin, a odatle pod Klek, gde su
ih najprije mu~ili, a potom ubili.
Po dolasku talijanske vojske u onaj kraj u m me
esecu septembru 1941. godi-
ne usta{e su se povukli i prestali sa pokoqom Srba.
Znam da su usta{e u pro{loj godini odvodili i ubijali Srbe i iz dru-
gih sela sreza ogulinskog, ali mi pobliè o tome nije ni{ta poznato, jer ni-
sam smeo iz mojega sela nikuda odlaziti.
Usta{e su ujedno i pqa~kali srpske ku}e. Odnosili su boqe kapute ko-
je su na{li, bicikle, zlatninu, gotov novac i sve {to bi im se svidelo. Me Meni
su odneli dva bicikla, fotografski aparat i dva zlatna prstena. Na Na odnete
stvari nisu nikome davali nikakve potvrde, a niti stvari vratili. Oni Oni su
vr{ili pqa~ke i u drugim srpskim selima, ali mi pobliè o tome nije po-
znato.
Pro{le godine sve hrvatske vlasti kako redovne, tako i usta{ke silili
su Srbe da pre|u u rimokatoli~ku veru prete}i }i im ubistvom i logorima. Iz
mojeg sela nije hteo niko pre}i na rimokatoli~ku veru. ru.
Srpsko-pravoslavnu crkvu u O Oto
toku usta{e su pro{le godine potpuno op-
qa~kali i sve vrednije stvari sa sobom odneli, a crkvu zatvorili. I sada se ta
crkva nalazi zatvorena. I ostale pravoslavne crkve u onome kraju su pro{le
godine po usta{ama potpuno opqa~kane i zatvorene.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Markovi} Jurica,
biv{i u~iteq, a sada veliki ùpan u Ogulinu, Mikan Ivan, rimokatoli~ki
ùpnik u Ogulinu, Smoli}, èqezni~ki ~inovnik u O Ogu
gulinu,
nu, Drì} Milan,
student iz Ogulina, Hoqevac Milan, bravar iz Ogulina, Vi~evi} Oskar, Oskar, apo-
tekar iz Ogulina, Salamon, trgovac iz Ogulina i wegov sin Dragan, te vi{e
drugih, ~ija imena ne znam.
Ja sam 29. jula 1942. otputovao iz Otoka za Beograd. Propusnicu sam do-
bio od op{tine u O O{{tarijama. 30
30.. jula 1942.
1942. godine pre{ao sam iz Zemuna u
Beeograd sa pograni~nom propusnicom koju sam dobio od zemunske policije.
Drugo ni{ta mi nije poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Manojlovi} Zlatko, s.r.

Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r.
Br. 104
Izjava Ane
Ane V
Vu~
u~kovi}
vi o hap{ewu S Sr
rba u selu Otok
Otok i Ogulinu i wihovom
odvo|ewu
ewu iizz Ogu spi u maju 1941. godine198
Ogulinske kule u logor Gospi}
Zapisnik sa
sastavqen u Ko
u Beogradu 14. augusta 1943.
Selo Otok je ~itavo srpsko mesto. Ima Ima sedamdeset domova i udaqeno je je
od Ogulina ~etiri kilometra.
Odmah posle uspostave Nezavisne D Dr
ràve Hrvatske usta{e su dolazili
u Otok i odvodili Srbe.
Oko pravoslavnog Uskrsa 1941. do{li su usta{e iz Ogulina u Otok, po-
kupili oko 40 Srba mu{karaca i sobom odveli. Tada su odvedeni: Manojlovi}
Niko, trgovac, Manojlovi} \uro,
\uro, zemqoradnik, i wegova bra}a Ilija i Peko,
tako|er zemqoradnici, Kapelet \uro, zemqoradnik, Vi{wi} Milan, zemqo-
radnik, Manojlovi} Du{an, po{tar, Sekuli} Mi{o, zemqoradnik, Da Dadasovi}
\uro,
uro, zemqoradnik, [e [egan Jovan, trgovac, Vu~kovi} Milan, èqezni~ar, te
wegov sin Boro, |ak, Popovi} ê edo, zemqoradnik, i wegov brat Joso, Popovi}
Paun, zemqoradnik, Dobri} Mile, zemqoradnik, Da Dadasovi} Mile, zemqorad-
nik, te jjo{
o{ neki ~ijih se imena vi{e ne se}am. O sudbini ovih odvedenih S Srba
rba
ne zna se ni{ta, ali jeje posve sigurno da su ubijeni. Posle se pro~ulo da su od
od-
vedeni iz Ogulina u Gospi}, a odatle u Velebit i tamo ubijeni.
U isto vreme odvedeni su mnogi Srbi od usta{a iz Ogulina. Poimenice su
mii poznati iz Ogulina po usta{ama tada odvedeni Sr Srbi: Bosni} Vlado, trgo-
vac, T
Taatalovi} \uro,
\uro, trgovac, R Ra
apaji} Dragan, trgovac, Vu~kovi} Milan, go-
stioni~ar, RaRajak Rade, zemqoradnik, Vuksan Milo{, trgovac, Maravi} \uro, \uro,
trgovac, Ivo{evi} Ilija, trgovac, Axi ibaba Milan, opan~ar, Musulin Milan,
sluìteq, Maravi} Mi}a, zemqoradnik, Mamula Dane, zemqoradnik, Babi}
Milan, èqezni~ar, Joveti} Milan, èqezni~ ~ar,
ar, dr @iivanovi}, lekar, te
jo{ vi{e drugih ~ijih se imena sada ne mogu se setiti.
U isto vreme odvedeni su od usta{a mnogi Srbi iz Pla{koga a me|u |u wi-
ma Trlaji} Sava, episkop, i Dokmanovi}, prota. ta
Posle toga su
su jo{ vi{e puta dolazili usta{e iz Ogulina u Otok ali ni-
su odvodili Srbe, jer su mu{karci svaki put beàli od ku}a u {umu a u selu
su ostajale samo ène sa decom. U Usta
sta{e su tada pqa~kali srpske ku}e. Odnosisi-
li su gotov novac, nakit, obu}u, robu, ìve`ne namir mirnice i sve {to im se do-
palo. Srbi su morali mirno podnositi pqa~kawe kawe svoje imovine jer se nisu sme
sme-
li nigde prituìti.
Ve}
e} u po~etku 1942. godine nare|ivala je kotarska oblast u Ogulinu pre-
pre
ko op{tine, da svi Srbi moraju pre}i na rimoka katoli~ku veru. U selo Otok do-
do
lazili su ~e{
~e{}e puta op{tinski na~elnik, op{tinski biqe`nik i op{tinski
198
AJ, fasc. 919.
straàri iz O{tarija i pozivali Srbe da odmah pre|u na rimoka katoli~ku ve-

ve
ru prete}i se da }e svi ooni,
ni, koji ne pre|u na rimokatoli~ku veru, biti posla-
ni u logor, a imovina oduzeta. Dolazio je u na{e selo rimokatoli~ki ùpnik
iz O{tarija kojem ne znam ime. I on je pretio Srbima da }e biti poslani u lo-
gor, a imawe im oduzeto, ako ne pre|u na rimoka katoli~ku veru, jer da u h
hr
rvat-
skoj dràvi ne sme
sme biti pravoslavne vere. Ovaj rimokatoli~ki ùpnik dola-
zio je ~e{
~e{}e u Otok i svaki put se pretio Srbima. Me|utim, usprkos svih ovih
pretwi, Srbi se nisu hteli prekrstiti.
Srpska pravoslavna crkva u Otoku je u po~etku Ne
Nezavisne Drààve Hrvat-
ske od usta{a zatvorena i opqa~kana. Usta{e su ovu crkvu do temeqa opqa~-
kali odnesav{i iz we sve, {to je i najmawu vrednost imalo.
Usta{e su kroz ce celu 1942. godinu ~e{
~e{}e puta dolazili iz Ogulina u
Otok, ali su Srbi svaki put beàli i sklawali se pred wima u {umu. U Usta
sta{e
su svaki put pqa~kali selo i sa plenom se vra}ali u Ogulin. lin. Ovakvo stawe
potrajalo je kroz
kroz ~itavu 1942. godinu.
U godini 1943. usta{e su se primirile i nisu vi{e pqa~kali Srbe.
Od poznatih mi usta{a naro~ito su se istakli u progonu Srba: Marko-
vi} Jurica, u~iteq u penziji i veliki ùpan ogulinski, wegov brat, op{tin-
ski bele`nik, kojemu se ne se}am imena, Hoqevac Milan, b bra
ravar, Turkovi} Jo-
so, bravar, Badawak Mile, piqar, Turkovi} Joso, zemqoradnik, Koli} Ive, go-
stioni~ar, Pribani} Tone, zemqoradnik i biv{i op{tinski na~elnik, u upra-
pra-
viteq poslovnice „Ba„Bata“ u Ogulinu, kojemu ne znam ime, Salopek Ivan, piqar,
piqar,
Mikan Ivan, ùpnik, svi iz Ogulina, zatim Pribani} Joso i Milan, bra}a,
zemqoradnici iz O{tarija, te jo{ mnogi drugi iz O{tarija i Ogulina koji-
ma imena ne znam. V Vee}ina Hrvata iz Ogulina, O{tarija i Pla{koga bile su
usta{e i sudelovali u progonu Srba.
Ja sam 11. au
augu
gusta 1943. napustila Otok i krenula na put za Beograd sa
paso{em koji sam dobila od kotarske oblasti u Ogulinu. U Beograd sam pri-
spela 12. au
augu
gusta 1943.
1943. godine i nameravam ovde ostati.
Dru
rugo ni{ta mi nije poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O:

Rodi} \uro, s.r. Raki} Nev
ven
enka, s.r. Vu~kovi} Ana, s.r.
Br. 105
05
Izjava Milana Jan~i}aa o hap{ewu i ubijawu Srba iz Josipdola,

wihovom odvo|ewu
ewu u zatvor u Ogulin, kao i o zlo~inima u okolnim
selima i logoru Jadovno, u vremenu od maja do avgusta 1941. godine199
ZAPISNIK
Sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqe
seqenike u Beogradu
9. septembra 1943.
Mesto Josipdol nalazi se na li~koj pruzi Ogulin-Split. Od Ogulina

prema Lici, Josipdol je druga stanica. U samom mestu ima od prilike tri
~etvrtine Hrvata i jedna ~etvrtina Srba. Pod op{tinu Josipdol potpadaju
slede}a okolna sela i to: Vojnovac, Kuni}, Ra
Rado{evi}i, Prodanovi}i, Vequn,
Cerovnik i nekoliko zaselaka. U selima Vojnov novcu i Kuni}u ìve iskqu~ivo
Srbi. U ostalim selima stanovni{tvo je pomije{ano, a u prete`noj ve}ini
su Hrvati.
Dru
rugoga ili tre}ega dana posle progla{ewa NDH, proputovao je kroz
Josipdol u svojoj pratwi autom drdr Pa
Paveli} Ante koji se je vra}ao iz Italije
u Zagreb da primi du`nost poglavnika NDH. Dolazak poglavnika objavqen je
stanovni{tvu Josipdola, s tim da mu se pripremi sve~ani do~ek. Do~ek je pripri-
re|en sa strane Hrvata, naro~ito onih,
onih, koji su se ve} u ovim prvim danima
ispoqili kao usta{e. M Mii Srbi iz Josipd
doola kao
kao i iz okolnih
nih sela re{i
{ili smo
da sa Hrvatima zajedno uzmemo u~e{}a kod do~eka, ra~unaju}i sa tim, da }e
usta{ke vlasti s nama normalno postupati, ako na ovaj na~in izrazimo svoju
lojalnost prema novoj dràvi. Sakupqeni narod sa~ekao je Paveli}a u samom
mestu na jednoj raskrsnici. Oko pet sati posle podne toga istoga dana pojavi-
li su se automobili sa Pa
Paveli}em i wegovom pratwom, koji su se zaustavili na
raskrsnici. Sakupqeni narod pozdravio je Pa Paveli}a kao svoga dràvnog po-
glavara, a on im se sa nekoliko re~i
~i zahvalio. U svom govoru Paveli} je ista-
kao zna~ewe osnivawa dràve Hrvatske, pa je naro~ito istakao, da u toj drà-à
vi ima mesta samo za Hrvate i da se ne}e nikakva druga narodna smesa trpiti.
Osim
sim toga iz automobila su bacili letke, s kojima se napadalo Srbe, i u koji-
ma je, pored ostalog bilo na ra~un Srba upu}eno: „„Be
Beìte psine preko Drine“
i „be
„beìte Vlasi Paveli} dolazi“!
Glavni organizator usta{a u Josipdolu bio je Vladimir Ba Bagar, gostio-
ni~ar, koji je postavqen za prvoga usta{kog tabornika u mestu. Sve poslove u
usta{kom taboru vodio je Mihaqevi} Frawo, op{tinski bele`nik. Na Nadaqe
su se istakli kao usta{e: @icic Ludvig, direktor strugare, Mihaqevi} Ivan,
student, Jurica Turkaq, op{tinski strastraàr, svi iz Josipdola.
Pr
rvih osam dana od osnivawa
vawa NDH vr{ili su doma}e usta{e premeta-
~ine po svim srpskim ku}ama, kako u Josipdolu, tako i u okolnim selima. Oni
199
AJ, fasc. 919.
su oduzimali narodu oru`je, vojni~ku robu, kao i ostale vojni~ke stvari, a

usput su uni{tavali kraqe
kraqeve slike i ikone. U selu Vequ
Vequnu tih dana usta{e su
sru{ili spomenik, odnosno spomen plo~u posve}enu kraqu Petru, na ~esmi,
koja je podignuta od priloga, koji je u tu svrhu kraq kraq dao.
Izme|u 15. i 20. aapri
prila 1941. godine izvr{ila je talijanska vojska okupa pa-
ciju na{eg mesta. Je Jedan odred talijanske vojske sa svojim komandantom ostao
je stalno u Josisip
pdolu. Izvesno vreme usta{e nisu mogle ni{ta samostalno pro pro-
tiv nas preduzimati nego su optuìvali pojedine Srbe talijanskim vojnim
vlastimama.. Da bi stvorili {to ve}e neraspoloèwe talijanskih vlasti kod Sr- Sr
ba, sluìli su se raznim sredstvima. U obli`woj {umi kao i u samom selu po po-
nekad su usta{e znali pripucati, a posle toga oti{li su kod talijanskog ko-
madanta i la`no optuìli Srbe, navode}i imena pojedinaca, koje su okrivqa- qa
vali za ovo pripucavawe. Italijanske vlasti na optu`be usta{a zatvarali
su izvesne Srbe, a neke od wih su internirali.
U toku maja 1941.
1941. godine usta{e su pohapsili u Josipdolu i u selima, ko-
ja potpadaju pod Josipdol, oko 60-70
60-70 Srba. Kako smo obave{teni, svi ovi Srbi
odvedeni su u logor Jadovno.
Me|u Srbima koji su odvedeni u Jadovno bili su slede}i: Or Orli} Kosta,sta,
trgovac, Orli} Nikola, trgovac, Kneèvi} Milutin, trgovac, Bude Da Dadaso-
vi}, lugar, Jovo P Poopovi}, obu}ar, Mile Popovi}, {naj najder, Milo{ [olaja,
zemqoradnik, Mile Jan~i}, pekar, Milan M Maa~ak, pekar, L
La
azo Jan
Jan~i}, zemqo-
radnik, Stevo Po Popovi}, zemqoradnik, Jovo Klipa, zemqoradnik, Pero [egan,
zemqoradnik, svi iz Josipdola, Rade Popovi}, zemqoradnik, \ \uro
uro PPoopovi},
zemqoradnik, Simo Popovi}, zemqoradnik, Jovan Popovi}, cestar, Nikola Po Po-
povi}, zemqoradnik, Mile Popovi}, mlinar, svi iz Popovi}a. Imena ostalih
interniranih Srba a pogotovo onih koji su iz okolnih sela, ne mogu da navedem,
jer te qude i ne znam
znam.
Hap{ewe Srba u svrhu internacije izvr{ili su doma}i usta{e iz Jo-
sipdola. Oni su sakupqali po mestima ma kao i po okolnim selima pojedine Srbe
i dovodili ih u Josipdol, gde su ih dràli preko dana u zgradi osnovne {ko-
le. R
Reedovito no}u sakupqene qude prevozili su teretnim automobilima u
Ogulin, a odatle su ih otpremali za Jasenovac.
Jednoga dana jedna grupa doma}ih usta{a do{la je u ku}u Sime Boce u
Josipdolu i hteli ga uhapsiti, s tim da ga posle otpreme u logor. Simo Boca
protivio se hap{ewu, govore}i da on nije ni{ta kriv. U me|usobnom natezawu zawu
kod toga hap{ewa potegao je usta{a Jurica Turkaq, kaq, op{tinski straàr, re-
volver i ubio Bocu usred wegove ku}e.
Naaknadno sam se setio da su usta{e otpremili u logor Jasenovac na{eg
paroha Simu Pavlicu. Posle wegovog odlaska, usta{e su provalili u srpsku
crkvu i potpuno je demolirali. Naro~ito su pocepali sve ikone i srpski iko-
nostas. Crkvenu zgradu nisu sru{ili, ali je crkva kasnije bila upotrebqena
za magacin.
Masovno klawe Srba u mom kraju pada u toku meseca au augu
gusta 1941. godine.
U svrhu pokoqa do{lo je naj najpre oko 400 usta{a iz Ogulina u na{e mesto. Pr Prvo-
ga dana ovi usta{e pokupili su sve uglednije Srbe u selu Vojnovcu. Slede}e
no}i
}i dovukli su pohvatane qude u Josipdol i poubijali ih u zgradi osnovne
{kole na zverski na~in. Mome brati}u Lazi zi Jan~i}u iz Josipdola te iste nono
}i sa testerom presekli su vrat. Isto tako prerezali su vrat cestaru Nikoli
Vorkapi}u iz Vojnovca. Jedan ve}i broj Srba usta{e su pretukli sa kundaci-
ma i batinama. Puna dvoja kola mrtvih telesa prevezle su usta{e iz {kole na
logori{te koje je udaqeno od Josipdola oko kilometar i po i tamo ih pokopa-
li. Osim toga jednu partiju ìvih Srba odveli su na to logori{te zvano „Re-
se“ gde su ih poubijali. U toj istoj partiji bio je Pero Mi{~evi} iz Vojnov-
ca, kome su usta{e prosvirali kur{um pored ~eone kosti, tako da nije ubijen.
Smatraju}i da je ubijen, usta{e su na wega nabacali jo{ tri le{ {a.
a. Po{to ubi
ubi-
jene Srbe nisu odmah pokopali nego su pored wih ostavili jednog usta{u na
straì, a ostali su oti{li u selo da sakupe qude koji }e izvr{iti ukop. Taj
usta{a-straàr koji je bio stranac primetio je, da je Pero Mi{~evi} jo{ ìv,
pa ga je upitao da li moè hodati. Kada mu je ovaj odgovorio da moè, taj usta-
{a izvukao ga je ispod le{eva i pustio ga na slobodu. Jo{ i danas Pero Mi{~e-
vi} nalazi se ìv kod svoje ku}e.
Drugoga dana izaslani usta{e iz Ogulina izvr{ili su masovni pokoq
Srba u selu Ra
Rado{evi}ima. Ta Tamo su zaredali od ku}e do ku}e i pozivali Srbe
na sastanak na kome }e im se odràti politi~ki govor. Taj Taj sastanak zakazan je
na samome seoskom grobqu. Srbi iz toga sela kao i iz drugih zaseoka poverova-
li su usta{ama, pa su se bez ikakve bojazni skupili u grobqu. Ta~no znam da su
usta{e uspeli da sakupe na ovome mestu 63 Srbina. Kad su se svi qudi saku-
pili, usta{e su ih postrojili i iz mitraqeza poubijali sve do posqedwega
~ovjeka. Kad su usta{e izvr{ili ovaj pokoq, oti{li su daqe za svojim poslom,
a porodice poubijanih qudi kasnije su na istom grobqu pokopali svoje ro|ake.
Kako u selu Rado{evi}ima ne poznam qude, de, ne m
moogu navesti poimence koko-
je su tada usta{e poubijale.
Tre
Tr e}eg dana usta{e su pohapsile 40 Srba u samom Josipdolu. U stvari
bilo ih je 41, ali je jedan, L
La
azo Prodanovi}, uspeo da pobegne. Me Me|u ovim uhap-
uhap
{enim Srbima bio sam i ja. Oko 4 sata posle podne usta{e su sve nas zatvori-
li u seosku {kolu i u {koli nas stra{no tukli kundacima i {tapovima. O Od
d
silnih batina podleglo glo je u samoj {koli pet Srba. Me|u wima bili su: Pero
Popovi},
vi}, zemqoradnik, \uro
\uro Prodanovi}, zemqoradnik, dok se imena ostalih
trojice ne mogu setiti. Isto
Istoga dana usta{e su nas S Srrbe, kojih je bilo 35, uto-
varili u jedan teretni vagon i prevezli u Ogulin. T Taamo su nas zatvorili u
dvori{te Vladimira Bosni}a, trgovca, koga su usta{e jo{ pre toga ubili. U
tome dvori{tu usta{e su opet nastavili da nas tuku i zlostavqaju. Nas je spo- spo
pao uàsan strah jer smo dràli, da }e nas usta{e ovde poubijati. Ovo tim pre
{to smo na ulazu u to dvori{te na{li dva le{ {aa poubijanih Srba koji su iz
nekog drugog mesta.Za vreme ove tu~wave u{ao je jedan gospodin, obu~en u gra-
|ansko odelo.
lo. On
On je pozvao usta{e da se sa toga mesta udaqe, {to su oni odmah
i u~inili. Prema tome smo zakqu~ili da je ovaj gospodin sigurno neki vi{i
usta{ki funkcioner, koji je izaslan iz Zagreba. K Kad
ad je oovaj
vaj gospodin ostao sam
s nama, najprije nam je podelio jednu kutiju cigareta. Zatim je zagledao sva-
koga od nas i zgra
zgraào se nad onim {to su usta{e iz nas u~inili. Da
Da li je to bilo
iskreno ili licemjerno, to ne mogu re}i. Posle toga izjavio je da je on poslan
od Poglavnika da nam saop{ti, da smo slobodni i da moèmo i}i svojim ku}a-
ma, jer da je utvr|eno da mi nismo ni{ta krivi. Posle ove izjave taj gospodin
pustio nas je iz dvori{ta napoqe i mi smo se vratili svojim ku}ama.
Posle povratka ku}i, obave{ten sam da su talijanske vojne vlasti nare-
dile da se ima obustaviti svaki daqwi pokoq Srba. U vezi s tim smatram, da
je i ovo na{e oslobo|ewe do{lo po nare|ewu ita italijanskih vlasti.
Talijanske vlasti u Josipdolu izvr{ile su docnije popis svih Srba, ko-
ji su na podru~ju na{e op{tine poubijani i odvedeni u logore. Koliko se se-
}am, prema tome zvani~nom talijanskom izve{taju, usta{e su u mome mestu i
u okolnim selima poubijali i internirali u svemu oko 350 Srba.
Posle masovnog ubijawa Srba u Josipdolu, koje sam gore izloìo, pre-
stao je usta{ki teror protiv srpskog ìvqa, blagodare}i talijanskim voj-
nim vlastima, koje su dràle pod okupacijom ceo onaj kraj.
U posledwe vreme postale su opet prilike u mome mestu nesno{qive. U
samom mestu postoji talijanska posada, a ima tako|e i usta{a, koji, iako ne smi
smi-
ju
u otvoreno progoniti Srbe, ipak to rade mu~ki, pa se desi da no}i nekoga od
Srba zlostavqaju i ~ak ubiju. Sem toga pune su {ume ~etnika i partizana, koji
se izme|u sebe ubijaju i koqu,
koqu, pa i samo stanovni{
ni{tvo zbog toga nema mira.
Po{to mi je ìvot bio nesiguran u ovakvim uvjetima izbegao sam iz Hr-
vatske i dobio objavu za put od hrvatskih vlasti iz Zagreba, po{to sam pret-
hodno dao obe}awe, da se vi{e ne}u vra}ati ku}i, pa sam tako doputovao preko
Zemuna u BeBeograd 8. septembra 1943. godine.
Od usta{a koje jo{ nisam spomenuo u ovom izvje{taju, a koji su se istakli
u progonu protiv Srba, navodim slede}e: Mihaqevi} Milan, student, Mile
Turkaq, zemqoradnik, Marko Turkaq, zemqoradnik, Pero Kesner, zemqorad-
nik, Frawo Turkaq, ti{ler, Jurica Turkaq, privatni name{tenik, Niko Mi-
haqevi}, zemqoradnik, Joso Gra~anin, zemqoradnik, Joso Jan Jandali}, zemqo-
radnik, Joso Turkaq, zemqoradnik, Vlada Kosteli}, zemqoradnik, Pavi~i}
Dragan, lugar, Milan Turkaq,
kaq, zemqoradnik, svi iz Josipdola. Pozitivno znam,
da je u samom Josipdolu bilo 46 usta{a, koji su kao takvi radili razna nedjela
protiv Srba, ali se imena ostalih ne mogu setiti.
Dru
rugo nemam {ta re}i, a na iskazano mogu se zakleti.
D O V R [ E N O.

Jak
ak{i} Branko, s.r. Ta
Tatalovi} Ne
Neven
venka, s.r. Jan~i} Milan, s.r.
Br. 106
Dokument Zemaqske komisije Hrvatske za utvr|i ivawe zlo~ina

okupatora i wihovih pomaga~a o zlo~inima usta{a
nad Sr
Srbima u Ogulinu i wegovoj okolini u vremenu
godine200
od maja do avgusta 1941. go 00
U srezu Ogulin, katolici su imali neznatnu ve}inu. Prema popisu sta-

novni{tva od 31. januara 1921. g. Ogulinski srez imao je ukupno 42.565 42.565 stanov-
nika, od koga broja je na katolike dolazilo 22.122, 22.122, a na pravoslavne 20.371.
20.371.
Prema popisu stanovni{tva od 31. marta 1931. g. srez je imao 47.203 stanovni-
ka, od koga broja je na katoli~ke dolazilo 24.592, a na pravoslavne 22.516. Pra-
voslavni su imali ve}inu u op{tinama Gomirje, Gorwe Dubrave, Pla{ki i
Dre`ni
`nica. Katolici su imali ve}inu u op{tinama Generalski Stol, Josip-
dol, Modru{, O{tarije i Touw. U samom Ogulinu katolici su imali jaku ve-
}inu: 7.488 katolika prema 2.469 pravoslavnih (prema popisu od 1931.).
Posle sloma Jugoslavije, Ogulinski srez zaposela je ita italijanska vojska i
dok je ona tamo bila, vladao je uglavnom red i mir. Me|utim Italijani su se
povukli iz sreza 25. maja 1941. i predali vlast Hrvatima. Odmah su nastali
progoni Srba. U Ogulin dolazi jedna grupa usta{a iz Zagreba i po~iwe sa pre- pre
tresima srpskih ku}a, traè}i oru`je, stvarno radi {ikanirawa i pqa~ka-
wa Srba. Usta{e su zatim po~ele naoruàvati mu{karce Hrvate, tako da su
oru`je nosili i de~aci od 15 godina. na. Kad su mislili da su sve oru`je pokupi-
li od Srba, usta{e su po~ele sa hap{ewem, mu~ewem i ubijawem Srba.
28. maja 1941. bila je sreda i pija~ni dan u Ogulinu. Tada su i mnogi Sr-
bi iz okolnih mesta do{li u grad. U Ogulin je na taj dan imala biti odràna
usta{ka skup{tina na kojoj bi drào govor advokat ogulinski Lovro Su{i},
koji je bio postao usta{ki ministar. Usta{e su tada sproveli veliko hap{e-
we Srba, pod izgovorom da su taoci i da }e biti pu{teni posle skup{tine. Me Me-
|utim, uhap{ene Srbe nisu vi{e ni pu{tali. Tada su uhap{eni oko 65 Srba,
me|u kojima: Bosni} Vlado, trg. trg.,, Vuksan Milo{, trg.,
trg., Tatalovi} \uro, gostion.
i brat mu Ratko, student, Mom~ilovi} \uro, {k. n nadz.
adz. u penz. i wegov sin, stu
stu-
dent; Mom~ilovi}, ànd. na narednik; Tatalovi} Milan, u~. gimn., sin Jose; Ra-
ja~i} Velimir, èlezn.lezn.;; Radovi} Pera, vozovo|a, |a, bra}a Milanovi} Ilija i
Nikola, drv. trg. i wihova 65-godi{wa majka; Vu~kovi} Radivoje, ~in. k ka
atast.
uprave; Mici} Nikola, kroja~; Kuki} Marko, Trbovi} Joso, lugar; Mrvo{ Ra- Ra
de, lugar, ]uuruvija i Jevti}, èqezni~ari, svi iz Ogulina; zatim Manojlo-
vi} Niko, trg. iz Otoka, Mrvo{ Vlada, trg. iz Gomirja, i dr.
Uhap{ene Srbe dràli su u okr. zatvoru zv. „Ogu „Ogulinska kula“,
la“, gde su ih
strahovito tukli ìcama, bokserima, nogama i dr., dr., a neke su u zatvoru ubija-
li noèvima. Pored mu{karaca, bilo je u zatvoru i èna, kao i devojaka, koje
su isto zlostavqali, a docnije i silovali.
200
00
AH, ZKRZ, GUZ 2523/45, kut. 22.
Zatvorenicima bi stavqali na le|a |a veliko „^“

„ ({to zna~i ~etnik) i iz iz-
vodili u varo{ da ~iste ulice i pri tome su ih Hrvati pquvali, ismijavali
i zlostavqali, a zatvorenici su jo{ morali pevati usta{ke pesme. Bosni}a
Vladu, koji nije hteo ovo da radi, usta{e su dlanove potkovali kowskim pot-
kovicama i tako vodili kroz varo{, a kad bi pao od bola, tukli bi ga i dizali.
U vr{ewu mu~ewa u Kuli, u~estvovali su li~no, pored ostalih i sam
usta{ki veliki ùpan u Ogulinu Markovi} Ju Jurica, kao i katol. ùpnik Mi-
kan Ivan.
Od mu~ewa
~ewa u „Ku
„Kuli“,
li“, umrli su u zatvoru Radovi} Pero i ]u uruvija, a
èlezn. Jevti} umro je u logoru u Koprivnici (gde je bio preba~en) isto od
uboja.
Josif Tatalovi}, trg. iz Ogulina, na vreme je izbegao u Italiju, sa jed-
nim sinom. Me|utim usta{e su mu uhapsile ènu, drugog sina i }erku i op-
qa~kali mu ce celu ku}u, gde je ostalo dvoje sitne dece, bez i~ega. @e
enu mu, koja
je bila Hrvatica, tukli su bokserima po licu i telu, grde}i je {to se udala
za Srbina i time izvr{ila izdajstvo prema Hrvatskoj. Wenu 16-godi{wu }er-
ku silovali su i zatim je upotrebqavali kao javnu ènsku.
U „Ku
„Kuli“ ovi uhap{eni Srbi ostali su oko mesec dana, zatim su otprem-
qeni u logor u Koprivnicu, a odatle u Gospi}, gde im se gubi svaki trag. Veru-
je se da su svi pobive
veni na Velebitu.
Juna 1941.
1941. po~eli su usta{e zalaziti u okolna srpska mesta i hapsiti
Srbe. Tako su do{li u Gorwe Dubrave, uhapsili 12 Srba i odveli u „Ku „Kulu“.
lu“.
Me|u uhap{enima nalazili su se: Vi{wi} \uro, èqez. radnik; Mika{ino-
vi} Ilija zv. „„Ba
Baron“,
ron“, penzioner; Kalu|e |erovi} Rade, zemq.
zemq.;; Vuceli} Rade,
zemq.;; Ivkovi} Simo, trg. i wegov brat Lazo; Ivkovi} Milo{, poru~nik; La-
zemq.
li} Igwatije, zemq.;
zemq.; i dr. Oni su sprovedeni docnije u Koprivnicu, pa u Go-
spi} i daqe se za wihovu sudbinu ni{ta ne zna.
Peri}a Petra, èlezn. sa slu`bom u O{tarijama, koji se nalazio na bo-
lovawu u Gorwim Dubravama, pozvao je jednog dana juna meseca, {ef èqez.
stanice u O{tarijama Crnkovi} da odmah do|e. Kad je Peri} do{ao u O{ta-
rije, usta{e su ga odmah uhapsile, odvele u Ogulin, a potom u Koprivnicu, pa
u Gospi}, gde mu se izgubio trag.
Kako su usta{e hap{ewe u Ogulinu vr{ili obi~no sredom, kad je u Ogu-
linu pija~ni
~ni dan, Srbi iz okoline prestali su da dolaze u Ogulin na pijacu.
Usta{e su tada dali da se bubwem objavi da Srbi mogu ubudu}e slobodno pose- se-
}ivati ogulinske va{are. Posle toga, neki Srbi iz Gorwih Dubrava oti{li
su u Ogulin, ali su ih usta{e uhvatile, odvele pod Klek i tamo pobile. Me|u
ovim Srbima bili su: Miri} Nikola, Vi{wi} \oko \oko,, Muwas Rade, Radovi} Ni-
kola, Jurjevi} Rade, Ku{i} Du{an, Bu Busi} Nikola, Vi{wi} Simo, i dr. svi
zemqoradnici.
Vuceli} Nikola, Vi{wi} Nikola i Vi{wi} Mileta, bili su u Oguli-
nu zaposleni kao èlezn. a stanovali su u Gorwim Dubravama. Jednog dana kad
su do{li u Ogulin na du`nost, avgusta 1941, usta{e su ih skinuli sa voza, od-
veli pod Klek i tamo pobili.
Istog meseca, do{ao je u Gorwe Dubrave motociklom jedan usta{a i sa-

op{tio mesnom parohu Alagi}u \uri da se ima istog dana javiti usta{kom
stanu u Ogulinu. Kada je Alagi} oti{ao u Ogulin, usta{e su ga odmah zatvo-
rile u „Ku
„Kulu“.
Nekoliko dana posle toga do{la su u G. Dubrave dva usta{a iz Ogulina,
od kojih je jedan bio Potisak Anton, lugar. Oni su uhapsili mesnog u~iteqa
Muti}a Marka, odveli u Ogulin, zatvorili u „Ku „Kulu“,
lu“, a zatim jedne ve~eri
izveli na streqanu kraj Ogulina i tamo ubili.
U Josipdodolu je isto po~eo usta{ki teror ~ ~im
im je taj kraj napustila ita-
ita-
lijanska vojska. Me|u prvima uhap{eni su [olaja Milo{, Popovi} Stevo i
dr. Zatim su uhap{eni Orli} Kossta ta i Nikola, trgovci, i Pavlica Ilija, sve-
{tenik, svi iz Josipdola. U Vojnovcu su uhap{eni Rado{evi} Mane, Jovan,
Paavle, Milo i Petar; Mudri}i }i Milovan, Nikola i Petar; Mi{~e ~evi} Petar i
dr. Oni su u zatvoru mu~eni, prebijane im ruke, noge i rebra. K Kad
ad su se Itali-
li
jani vratili u taj kraj, le~e ~eni su od strane Italijana u {koli u Vojnovcu.
U Primi{qu ubijen je, posle sle mu~ewa
~ewa (~upawe brade i va|ewe zuba) me-
sni paroh Branko i wegov sin, student prava. Isto je mu~en pop Dokma manovi}
Danilo,201 01
a za vreme mu~ewa morao je pevati „sprem
„spremte se spremte ~etnici“.ci“
U Pla{kom po~eo je teror isto krajem maja. Pohap{eno je oko 200 Srba.
Vladi~in dvor u Pla{kom opqa~kan je i u wega se uselila oru`nica. Crkva
je pretvorena u magacin. Uhap{eni su episkop pla{ki Trlaji} Sava, sve{te-
ni~ki namesnici iz Pla{kog: Iso Pejnovi}, vi}, Ivan Raj~evi}, Vladimir Duji} ji},
Milan Dokmanovi}, vi}, Petar Vu~ini} i Ja{a Stepanov. Oni su svi odvedeni u
logor u Koprivnicu.
Avgusta 1941.
1941. proglasila je op{tina u Pla{kom nare|ewe Ministar-
stva pravosu|a da Srbi mogu prelaziti u rimokatoli~ku veru, ali se je slabo
ko od Srba odazvao.
Srpska crkva u Gomirju opqa~kana je, na ikone je pucano, sru{en je kip
Sv. Save, poskidana zvona a crkva pretvorena u magacin. Poku}stvo manastira
odvaàno je nekoliko dana kamionima. Igumani Teofan Kosanovi} i Metodi-
je,202
02
kao i Nektarije,20303
jeromonah, uhap{eni su i odvedeni u logor u Kopriv-
nicu.
Iz Gomirja streqano je 60-70 Srba, kraj wihovih domova, a veliki broj
uhap{en je i odveden u Ogulin, me|u kojima: Mamula Marko, Mile, Jovo i Ste Ste-
vo, Trbovi} Jovo i dr. Stevo Mamula se spasao i pri~ao da su mnogi odvedeni iz
„Ku
Kule“ na Otoku i pobive veni, a drugi su otpremqeni u logor u Koprivnicu.
Iz Qubo{ine odvedeni su, pored ostalih, Stipanovi} Marko i Mara-
vi} Niko, starac od 74 godine.
@uuti}a}a \ura
\ura|a,
|a, sve{tenika iz Dre`ni`nice, uhapsile su usta{e 6. juna
1941. i odvele u „Ku „Kulu“.
lu“. No}u 11. juna izveden je sa protom Alagi}em \urom,
201
01
Milan Dokmanovi}, prota iz Pla{kog.
202
02
Subotin.
203
03
Dazgi}.
iz Gorwih Dubrava i jo{ 7 Srba iz Ogulina i doveden na streqawe, ali su

vra}eni u zatvor. 4. jula p pro
roteran je u Srbiju, dok se Alagi}u izgubio trag.
Usta{e su isto uhapsile protu Duji}a iz Srpskih skih Moravica, i sprove-
li u logor u Koprivnicu. Wegovoj èni zabijali su igle u lice i ~elo i pot-
puno je unakazili.
U Ogulinu su isto uhapsili protu Stevana ]ur ur~i
~i}a, sproveli u Zagreb,
mu~ili ~upaju}i mu bradu, prebivali mu noge i potom ubili.
U Otoku je isto vr{en teror. Maja 1941. uhap{eno je 35 Srba, koji su odod
vedeni u Ogulin i zatvoreni u „Ku „Kulu“.
lu“. Me| wima nalazili su se Kapelet \u-
ro, zemq.
zemq.;; Babi} Milan, èlezn., Dadasovi} \uro, sreski pisar; Dadasovi}
Ilija, penz. carinik; Dadasovi} \ura, zemq.; zemq.; Mihajlovi} Nikola, trg.;
trg.; Mi-
hajlovi} \uro, ba{tovan; Mihajlovi} Milan, sreski ~in; ~in Mihajlovi} Mila-
din, zemq.;
zemq.; Vu~kovi} Gojko, zemq.;
zemq.; Dadasovi} Mile, zemq.;
zemq.; Dadasovi} Simo,
mlinar; Rajak Mile, zemq.;
zemq.; Dobri} Pero, zemq.;
zemq.; Manojlovi} \uro, èqez. rad rad-
nik; Manojlovi} Ilija, zemq.;
zemq.; Manojlovi} Pera, zemq.;
zemq.; [egan Jovan, zemq.
zemq.;;
Jan~i}
~i} Jovan, zemq., i dr. U zatvoru su stra{no mu~eni, a zatim otpremqeni u
Koprivnicu, pa u Gospi}, gde im se gubi trag.
23. jula 194
1941.
1. god. do{le su usta{e u selo Gojak (Gorwe Dubrave) i povele
jednog seqaka da ga ubiju. Kad je èna seqaka po{la za muèm kukaju}i, vode-
}i sobom }erku od 10 g. i sin~i}a od 4 gg,, jedan usta{a ubio je iz pu{ke majku i
devoj~icu, a mu{kar~i ~i}a natakao na bajonet i tako nosio 200 metara dok nije
stigao dru{tvo, pa tu tresnuo dete o zemqu i ubio oca.
Docnije su usta{e opet do{le u Otok i odvodili Srbe u Ogulin. Tako su
jo{ odvedeni Popovi} Paun, un, Rajak Trive,
ve, Dobri} Mile i dr. Ove su Srbe prvo
mu~ili u „Ku
„Kuli“,
li“, a zatim vodili pod pod Klek i tamo ubijali.
Po~etkom avgusta 1941,
1941, dobili su nekako propusnicu od nema~kih vlasti
vlasti
i krenuli za Beograd: Popovi} ê eda, Popovi} Josa, Manojlovi} Petar, Manoj-
lovi} Rade i Muwas Miladin, svi zemq. iz Otoka. Me|utim usta{e su ih u
O{tarijama skinule sa voza, odvele u „Ku „Kulu“,
lu“, a zatim pod Klek i tamo pobili.
Crkva u Otoku je opqa~kana i zatvorena.
U selu Podhumu20 204
usta{e su pohvatali mnoge Srbe mu{karce i odveli
u susedno hrvatsko selo Saborsko i tamo ih pobili. Me| ovim ubijenim nala-
zili su se: Grba Joso, vlasnik pilane, ne, Draga{ Milovan, obu}ar iz Podhuma,
Kosanovi} Milo, op{t. straàr iz Kuni}a i dr...
Nekoliko dana docnije, po~etkom juna 1941. 1941.,, usta{e su ponovo do{le u
Podhum, ali su se seqaci razbeàli. Usta{e su tada produìle do susednog
sela Jan~i
~i}a. Pozvali su sve odrasle mu{karce, tobo` da im pro~itaju neko
Poglavnikovo nare|ewe. Zatim su ih odveli na grobqe, tu odvojili wih neko-
liko, naredili im da legnu potrbu{ke i zatim ih pobili pucaju}i im u poti-
qak. Me|u ovim ubijenim nalaze se: Jan~ ~i
i}i Mane, Mileta, Simo, Kokan i Ra Ra-
de, Vorkapi} Mile i Vorkapi} Radovan. Zatim su pobili iz istog sela 83 Sr Srba,
ba,
a selo opqa~kali.
204
Podhum Pla{~anski.
Usta{e su zalazile i u druga sela, odvodili mu{karce Srbe, a imovinu

pqa~kali.
Pored ovih masovnih ubijawa Srba, usta{e su istovremeno vr{ili i po po-
jedina~na ubistva. Pozivali bi pojedine Srbe u usta{ki stan, pod raznim iz-
iz
govorima, pa
pa ih zatim zatvarali mu~ili i ubijali. Tako su stradali: Srdi}
Milan, trg.;
trg.; Pe{ut Nikola, kafexi
fe ija i sinovi mu Rade i Mane; Mo~ilarac Mi-
Mi
lovan, obu}ar; Pe{ut Boò,
ò, trg.
trg.;; Dokmanovi} Danilo, prota, svi iz Pla{kog;
Grahovac Stevan, trg. iz Podhuma, i mnogi drugi.
Br. 107
Izzjava Ma
Mare Ma
Manojlovi}
vi o hap{ewu Sr Srba
ba u se
elu Oto
Otoku kod Ogu
Ogulina
u maju 1941. godine205
Zapisnik gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a u Ogulinu 20. oktobra 1945.
1945. g.
Prisutni:
Tajnik komisije: Josip Ra{pica
^lan
lan komisije: Dragutin Domitrovi}
Zapisni~ar: Matilda Pajtl
Pristupa kratkim putem pozvana Manojlovi} Mara, ro|ena 1891. g. iz

O{tarskog Otoka206 kbr. 10, Srpkiwa, pravoslavne vjere, udovica, majka troje
djece, te daje na zapisnik slijede}u:
P r i j a v u
protiv
1) Markovi} Jurice, biv{eg velikog ùpana u Ogulinu, starog oko 65
godina, Hrvata, rkt. vjere, neoèwe
èwenog, posqedwe prebivali{te Ogulin, sa-
dawe
daw e boravi{te nepoznato, jer je Ogulin napustio 10. IV 194
1945.
5. godine sa usta-
{ama.
2) Porecki Adalberta,
ta, biv{eg kotarskog predstojnika u Ogulinu, starog
oko 65 godina, Hrvata, rkt. vjere, oèwen, posqedwe boravi{te Zagreb, sada
navodno negdje u savezni~kom zarobqeni~kom logoru.
3) [paq Juliusa, biv{eg stoèrnika u 1941.1941. godini u Ogulinu, starog
oko 40 godina, Hrvata, rkt. vjere, oèwenog, posqedwe i sadawe boravi{te nene
poznato.
4) Smol~i} Tome, biv{eg usta{kog logornika u 1941.1941. godini, starog oko
32 godine, Hrvata, rkt. vjere, sada navodno zatvoren u Zagrebu.
205
AH, Zh
Zh-40175.
-40175.
206
Otok O{tarijski.
5
5) Drì} Tomislava, biv{eg usta{kog tabornika u 1941. godini u Ogu-
linu starog oko 24 godine, Hrvata, rkt. vjere, studenta, neoèwenog, ppoosqedwe
prebivali{te Zagreb, sadawe boravi{te nepoznato.
6
6) Salamon Ivana, ro|enog 1921. godine u Ogulinu, @eegar kbr. 4, Hrvata,
rkt. vjere, neoèwen, usta{a, sadawe boravi{te nepoznato.
7) Bla{kovi} Mate, ro|en 1904. godine u Sv. Jakovu kbr. 65, Hrvat, rkt.
7
vjere, oèwen, posqedwe prebivali{te Zagreb, sadawe boravi{te nepoznato.
8)
8 Bla{kovi} Mate iz Sv. Jakova kbr. 24 sina pok. Tome i Jage, Hrvat,
rkt. vjere, posqedwe boravi{te Ogulin, sadawedawe nepoznato.
9) Koli} Mate, ro|en 1911. godine u Ogulinu, Prapu}e kbr. 1, Hrvat,
9
rkt. vjere, usta{a, posqedwe prebivali{te Ogulin kojeg je napustio 10. trav-
wa 1945.
10) Pi{kur Ivana, ro|en 1909. godine u Lomostu kbr. 95, lugar, Hrvat,
10
rkt. vjere, posqedwe boravi{te Ogulin, kojeg je napustio 10. travwa 1945.
11) @i
11 ili} @ivivka, ro|enog 1916. godine u O{tarijama kbr. 82, Hrvat,
rkt. vjere, neoèwen, biv{i uzni~ki straàr okru`nog suda u Ogulinu, Po-
sqedwe prebivali{te Bjelovar, sada navodno streqan po vojnom sudu u Ogu-
linu.
Radi hap{ewa i ubistava va Manojlovi} Nike i drugih.
Ja sam sa svojim muèm Manojlovi} Nikom ìvjela stalno u selu Otok,

koje spada pod op}inu O{tarije.
Jedne srede pod konac mjeseca svibwa 1941.
1941. godine oti{ao je moj mu` na
sajam u Ogulin, gdje je po prijavqenom Salamon Ivanu uhap{en, te zatvoren
u ovda{wu kulu iz koje je nakon 10 dana bio odpremqen najprije u Koprivni-
cu, a iz Koprivnice nakon tri mjeseca u Gospi} od kuda nisam o wemu vi{e
ni{ta mogla saznati, pa je isti sigurno tamo i ubijen kao i svi ostali pravo-
slavci, koji su tamo bili odpremani.
Osobni podaci moga muà su slijede}i: Manojlovi} Niko, star 45 godi-
na iz O{tarskog Otoka kbr. 10, Srbin, prav. vjere, oèwen, otac troje djece, od
koji je samo k}erka Beba – Nevenka ro|ena 1926. godine dok su ostala dvojica
punoqetna.
Isto tako znadem, da su nekako po prilici u isto vrijeme sa teritorija
op}ine O{tarije odvedeni jo{ i slijede}i pravoslavci, ~ija su hap{ewa iziz
vr{ili osim navedenog Salamon Ivana jo{ i prijavqeni pod rednim brojevi-
ma 7, 8, 9, 10 i 11, a te `rtve su slijede}e:
1) Popovi} Josica, kbr. 76 iz O{tarskog Otoka,
2) Popovi} ê edo, kbr. 76 iz O{tarskog Otoka,
3) Kapelet \uro, kbr. 63 iz O{tarskog Otoka,
4) [egan Jovan, kbr. 95 iz O{tarskog Otoka,
5) Dadasovi} \uro, kbr. iz O{tarskog Otoka,
6) Ilija Dadasovi} kbr. 9 iz O{tarskog Otoka,
7) Dadasovi} Simo, kbr. 87 iz O{tarskog Otoka,
8) Manojlovi} Rade, kbr. 11 iz O{tarskog Otoka,
9) Manoj
nojlovi} Pero, kbr. 48 iz O{tarskog Otoka,
10 Manojlovi} Milan, kbr. 48 iz O{tarskog Otoka,
10)
11) Muwas Miladin, kbr. 12 iz O{tarskog Otoka,
11
12) Vu~kovi} Gojko, kbr. 17 iz O{tarskog Otoka,
12
13) Vi{wi} Milan, kbr. 53 iz O{tarskog Otoka,
13
14) Manojlovi} \uro, kbr. 27 iz O{tarskog Otoka,
14
15) Manojlovi} Ilija, kbr. 27 iz O{tarskog Otoka,
15
16) Manojlovi} Pero, kbr. 27 iz O{tarskog Otoka,
16
17) Jan~i}
17 ~i} Jovan, kbr. 73 iz O{tarskog Otoka,
18) Rado{evi} \uro, kbr. 72 iz O{tarskog Otoka,
18
19) Sekuli} Mi{o,
19 {o, kbr. 55 iz O{tarskog Otoka,
20) Manojlovi} Du{an, kbr. 16 iz O{tarskog Otoka,
20
21) Rajak Mile, kbr. 23 iz O{tarskog Otoka,
21
22) Rajak Trive, kbr. ... iz O{tarskog Otoka,
22
23) Dadasovi} Mile, kbr. 66 iz O{tarskog Otoka,
23
24) Popovi} Paun, kbr. 2 iz O{tarskog Otoka,
24
25) Dobri} Mile, kbr. ... iz O{tarskog Otoka,
25
26) Mrvo{ Rade, kbr. 308 iz O{tarija,
26
27) Mrvo{ Rade, kbr. 144 iz O{tarija,
27
28) Mrvo{ Mane, kbr. 143 iz O{tarija,
28
29) [
29 [e egan Stevo, kbr. 41 iz O{tarskog Podvequna,
30) Manojlovi} Pero, kbr. 494 iz O{tarskog Podvequna.
30
Od gore navedenih Kapelet \uro pod red. br. 3, Jovan [egan pod red br.
4, Dadasovi} \uro pod red. br. 5, Vu~kovi} Gojko pod red. br. 12, Manojlovi}
\uro pod red. br. 14, Manojlovi} Ilija pod red. br. 15, Manojlovi} Pero pod
red. br. 16, Jan~i}
~i} Jovan pod red. br. 17, Rado{evi} \uro pod red. br. 18, Manoj-
noj
lovi} Du{an, pod red. br. 20, Rajak Mile pod red. br. 21, Dadasovi} Mile pod
red. br. 23, bili su nakon uhap{ewa odprem
premqeni iz Ogulina u logor u Kopriv-
nicu, a odatle u Gospi} od kuda se sve do danas ni jedan od wih nije ku}i po-
vratio, pa su isti sigurno kao i moj mu` Manojlovi} Niko tamo ubijeni, dok su
ostali gore navedeni odmah nakon uhap{ewa ubijeni ovdje u Ogulinu, jer se
isti nakon odvedewa od ku}e uop}e nisu javili svojim ènama odnosno rodite-
qima, koji i unato~ raspitkivawa na sve strane ovdje u Ogulinu nisu mogli u
pogledu wihove sudbine ni{ta pozitivno saznati, a niti su oni, koji su bili
iz Ogulina odvedeni u Koprivnicu i koji su se vi{e puta javili o wima osta-
lima, ni{ta nisu spomiwali.
Ovom prijavom prijavqujem Markovi} Juricu, Porecki Adalberta,
[paq Julijusa, Smol~ ~i}
i} Tomu i Drì} Tomislava, zato jer su isti kao glav-
ni usta{ki funkcioneri odràvali tajne sjednice na kojima su dona{ani za-
kqu~ci koga se sve mora uhapsiti i likvidirati, te prema tome isti u ovom
slu~aju imadu da odgovaraju kao naredbodavci za ovo izvr{eno masovno hap{e-
we i ubistvo.
Ova hap{ewa pravoslavaca na teritoriju op}ine O{tarije vr{ena su
ve}im dijelom po no}i, te su prijavqeni od red. br. 6 do 11 dolazili u Otok sa
teretnim automobilom, te i{li od ku}e do ku}e i hapsili sve mu{karce, ko-

ji su se nalazili kod svojih ku}a.
Tko je pak izvr{avao sama ubistva gore navedenih, koji su ubijeni ovdje
u Ogulinu nije mi poznato, ali svakako za ovo ima da snose punu odgovornost
prijavqeni ~ijom krivwom su `rtve uhap{ene.
Drugo u ovoj stvari nebi imala ni{ta za navesti, dok {to se ti~e preslu-
slu
{awa
awa svjedoka u dokaz ovih mojih navoda prepu{tam odluku toj komisiji.
D o v r { e n o.
Mara Manojlovi},
vi}, s.r.
Br. 108
Izzjava Mi
Milana Dra
Draga{a o zlo~inima usta{a u srpskim selima op}i ine
Pla{
la{ki i odvo|ewu
ewu S
Srrba u logore D
Daanica i Jadovno tokom 1941. godine20
Ja 207
ZAPISNIK
Sa
astavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike
u Beogradu 21. maja 1942.
1942. godine.
Odmah posle obrazovawa Ne Nezavisne DrDràve Hrvatske, pojavili su se u

Pla{kom usta{e pod vodstvom Tomqenovi}a
Pla{ }a Josipa, studenta, sina sudije Tom-
Tom
qenovi}a.
}a. Ispo~etka usta{e nisu napadali Srbe, niti su pravili nereda, ve}
su se dràli mirno.
U mesecu maju 194
1941.
1. godine usta{e su po no}i upadali u srpska sela, pro pro-
vaqivali u srpske ku}e, odvodili Srbe – mu{karce u hr hrvatsko selo Saborsko
i tamo ih ubijali. Tako su tada po no}i izvukli iz ku}a, }a, odveli u Saborsko i
tamo ubili: Grbu Josu, vlasnika pilane iz Pla{koga, Draga{a {a Milovana, obu-
obu
}ara iz Podhuma; Kosanovi}a }a Milu, op{tinskog policijskog straàra iz Ku- Ku
ni}a, te vi{e drugih, ~ijih se imena sada vi{e ne se}am.
Kada su Srbi
bi to primetili, po danu su radili svoje poslove, a u ve~e ~e su
ostavqali svoje ku}e i spavali u obli`wim {umama. Primetiv{i usta{e,
da Srbi ne no}ivaju kod svojih ku}a, obustavili su progon Srba na 15 dana, a
zatim su po~eli dolaziti u srpska sela po danu.
Koncem meseca maja 1941941.
1. godine, dana se ta~no
~no ne se}am, do{li su nao-
ruàni usta{e iz Ogulina i Pla{kog u selo Podhum. îm im su ih qudi prime-
tili, pobegli su u {umu. Usta{e su tada produìli put do susednog srpskog se-
la Jan~i}i, gde su qude zatekli na poqskim radovima. Usta{e su odrasle mu{- mu{
karce pozvali, da se sakupe pod izlikom, da }e }e im pro~itati neko poglavniko- ko
vo nare|ewe. Qudi su poverovali ovome i sakupili se. Usta{e su ih tada od-
veli u grobqe izvan sela pod izlikom, da }e im tamo pro~itati poglavnikovo
207
AJ, fasc. 919.
nare|ewe. Kada su do{li u grobqe, usta{e su ih opkolili i iz wihove grupe

izvodili na stranu 5-6 qudi, izvedenima nare|ivali, da legnu na zemqu po-
trbu{ke, a zatim su im pucali iz pu{aka u zatiqke glava. Tako su ih sve po-
bili. Isti dan, druge grupe naoruànih usta{a, oti{li su u druga srpska se se-
la i kupili Srbe – mu{karce.
Tako je jedna grupa naoruànih usta{a taj dan, ot oti{
i{la u selo Vojnovac
i tamo pokupila izvestan
stan broj Srba, odvezla ih kamionima u Ogulin i od tada
se o wima ni{ta ne zna. Sigurno je, da su ubijeni.
Iz sela Jan~i}i, tada su odvedeni u mesno grobqe i ubijeni: Jan~i} Ma Ma-
ne, Jan~i} Mileta, Vorkapi} Mile ml., i wegov brat Vorkapi} Radovan, Vor-
kapi} Mile st., Jan~i} Simo, Kokan i Rade, de, svi zemqoradnici. Imena drugih
se ne se}am, ali znam dobro, da je taj dan iz ovoga sela ubijeno ukupno 83 83 ~ovje-
ka, te jedna èna imenom Jan~i} Sava. Ova posledwa ubijena je po usta{ama,
zato, {to im nije htela kazati, gde joj je mu`, a mu` joj se bio sakrio na {talu
i tako se spasao.
Posle ovoga pokoqa, usta{e su dolazili u pojedina srpska sela i nadaqe,
ali su Srbi svaki put pred wima beàli u {ume. Usta{e su tada pqa~kali
srpske ku}e i odnosili sve, {to su od vrednosti na{li, kao: novac, mast, suho
meso, slaninu, ìto, robu i druge stvari. Pqa~ku srpskih sela vr{ila je ta-
ko|er i hrvatska vojska, te àndarmi. Tako je selo Jan~i}i, pro{le jeseni te-
meqito opqa~kano od usta{a {a i hrvatskih domobrana.
Posle napred izvr{enih masovnih pokoqa Srba, usta{e su pre{li na
ubijawe pojedinih Srba. Obi~no su ih zzva vali u usta{ki stan pod izlikom, da ih
trebaju saslu{ati i svaki onaj, koji je tamo oti{ao, nije se vi{e vratio. Tako
su stradali: Srdi} Milan, trgovac; Pe{ut Nikola la,, kafexi
fe ija, i wegovi sinovi
Mane i Rade; Mo~i ~ilarac Milovan, obu}ar; Pe{ut Bo` ò,
o, trgovac; Dokmanovi}
Danilo (Milan),
(Milan) prota, svi iz Pla{koga, te Grahovac Stevan, trggoovac stokom iz
Podhuma, kao i mnogi drugi iz Pla{kog i okolnih sela, kojima se sada ne se}am }am
imena. ûouo sam, da su nekojji
i od ovih odvedeni u Ogulin i ubijeni pod Klekom
kraj Ogulina, a drugi su odvedeni u logore u Koprivnicu, pa posle u Gospi}, a
iz Gospi}a u Velebit i tamo ubijeni.
U mesecu septembru 1941.
1941. godine, do{la je u Pla{ki talijanska vojska i
preuzela vojnu upravu, a usta{e su se tada povukli iz onoga kraja. Odlaskom
usta{a nastao je tamo opet red i Srbe nije nitko progonio.
U mesecu avgustu 1941.
1941. godine, proglasila je op{tina u Pla{kom nare|e-
we Ministarstva pravosu|a, da svi oni Srbi, koji ho}e, mogu da pre| |u
u na rimo-
ka
ato
toli~ku veru. Tek jedan jedini Srbin i to neki Pe{ut \uro seqak iz Kli-
pine Drage, pre{ao je na rimo-kamo-katoli~ku veru.
Srpsko-pravoslavna crkva u Pla{kom, pretvorena je u magazin a u vla-
di~~in
in dvor uselila se je op{tina.
Naro~ito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Tomqenovi} Josip,
student, sin sudije Tomqenovi} }a;; Strenij Bogomir
mir,, berberin; Bureti} Petar,
zemqoradnik; Keba \uro, zemqoradnik, a sada name{tenik u {umariji, svi
iz Pla{koga.
Mnogo usta{a dolazilo je u Pla{ki iz Ogulina, ali ih ja po imenu ne

poznajem.
Ja sam na 16. maja 1942.
1942. godine, napustio moje rodno mesto i kre
krenuo na put
za Srbiju. Iz Zemuna sam pre{ao u Beograd pomo}u jednog moga prijateqa. U
Beograd sam stigao na 19. maja 1942. godine.
Drugo ni{ta mi nije poznato, a na izkazano i pro~itano mi mogu se i za-
kleti.
D o v r { e n o.

Rodi} \
\uro,
uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Draga{ Milan, s.r.
Br. 109
Izjava Jo
Jovana Tr
Trbojevi}aa o zlo~inima usta{a nad Sr
Srbima u Pla{
Pla{kom
i u gra~a~kom srezu u vremenu od maja 1941. do januara 1944. godine208
Zapisnik sa
sastavqen u Ko
u Beogradu 8. januara 1944.
Ja sam pre rata kao diplomirani teolog slu`bovao kod crkvenog suda u
Pla{kom, gde me je zatekao rat te osnutak NDH.
NDH
im je osnovana NDH,
îm NDH, pojavili su se na ulicama u Pla{kom naoruàni
neki Hrvati, koji su se izdavali za usta{e. Me|u wima naro~ito su se istak-
li: neki zemqoradnik iz Pla{kog imenom nom Pe
Pero,
ro, koji je poznat pod nadimkom
„Pqu
Pquca“, Strenij, berberin, i wegov sin Bogomir, te Mileti}, mesar. Nakon
mesec dana vratio se je ku}i iz Ogulina gde je bio na nekom usta{kom kursu,
Tomqenovi} Josip, svr{eni |ak gimnazije, sin suca Tomqenovi}a, i on je pre-
uzeo vodstvo usta{a u Pla{kom. U isto vreme name{ten je u Pla{kom za op-
{tinskog bele`nika neki Markovi} iz Ogulina i on je bio glavni pomaga~ Tom Tom-
qenovi}a. Dolaskom Tom
Tomqenovi}a i Ma Marrkovi}a nastalo je za Srbe te{ko sta-
we. Pojedine Srbe usta{e su hapsili i odvodili najpre pre u àndar
darsku stanicu
u me
mestu, gde su ih tukli, a odatle nakon jednog ili dva dana, u Ogulin. KKa
ako se
je naknadno ~ulo, nekojji
i odvedeni Srbi ubijani su u okolini Ogulina, a neko-
ji
i su odvedeni u logor u Koprivnicu, a odatle u Gospi} i Velebit, gde su po-
bijeni. Isto
Isto tako postupali su usta{e sa Srbima seqacima iz okolnih sela.
U vremenu od 15. maja do 13. juna 1941. godine odvedeni su iz Pla{kog u
Ogulin: Dokmanovi} Milan, prota, Pejnovi} Isa, prota, Raj~ ~e
evi} Milan, pro
pro-
ta, Vu~ini} Petar, sve{tenik, Stepanov Ja Ja{a, sve{tenik, \uki}
\uki} Milan, sve-
{tenik, Srdi} Milan, trgovac, Ga}e{a Du{an, {ef èqezni~ke stanice, Za- Za-
208
AJ, fasc. 919.
tezalo Milo{, nadzornik èqezni~ke pruge, Mi{~evi} Jovo, u~iteq, Ivan-

kovi} Milenko, u~iteq, Vukas D Da
ane, zemqoradnik, Kosanovi} Du{an,{an, zemqo-
radnik, te jo{ neki ~ijih se imena ne mogu setiti. Od Od odvedenih Srba povra-
tio se je prota Pej
Pejnovi} i on je u mjesecu junu ili julu preba~en preko logora
u Capragu u Srbiju i sada se nalazi u Beogradu. ûo uo sam da se je nekako spa-
sio iz logora u Koprivnici Zatezalo Milo{, nadzornik èqezni~ke pruge,
pa je prebegao u Srbiju. Svi ostali Srbi odvedeni su iz Ogulina u logor Ko-
privnicu, odatle u Gospi}, a iz Gospi}a u Ve Velebit gde su i pobijeni.
Poozna
znato mi je da su u to vreme odvedeni i na isti na~in pobijeni i neki
Srbi seqaci iz okolnih sela, ali ja wihova imena ne znam.
U isto vreme usta{e su potpuno opqa~kale crkveni sud. Jo{ pre odvo-
|ewa sve{tenika, usta{e su opqa~kali u crkvenom sudu sav sav novac i ulo`ne
kwiìce, te ostale vrednosne papire {to su na{li u kasi. O Oddneli su u goto-
vom novcu, ulo`nim kwiìcama i vrednosnim papirima oko dva i po miliona
dinara. Posle su odvezli poku}stvo, posteqinu i sve stvari {to {to su u dvoru
na{li. Sve ove stvari odvezli su u kamionima u Ogulin i tamo je sa wima na-
me{tena ùpan nij
ijska
ska oblast i stan velikog ùpana. Vladi~in osobni automo-
bil tako|er je oduzet i predat na upotrebu velikom ùpanu u Ogulinu Mar Marko-
vi} Jurici.
Vide}i da }u i ja jednoga dana biti po usta{ama odveden, odlu~io sam se
da napustim Pla{
Pla{ki i da se negde sakrijem. 13. jula 1941. u pola no}i preobu-
kao sam se u odelo talijanskog vojnika, koje sam dobio od jednog talijanskog ma ma-
jora, koji je sa slu`bom bio u Pla{kom. T Ta
ako preobu~en seo sam odmah u voz i
otputovao za Su{ak, gde sam se nastanio kao izbeglica. Posle moga odlaska odod
veden je po usta{ama episkop gorwokarlova~ki Trlaji} Savo. S wim su odve-
deni sve{tenici: Gakovi} Bogoqub, goqub, Stojanovi} \uro i Nasadil Stanislav.
Wihovo odvo|ewe izvr{eno je 17. jula 1941. 1941. N
Naj
ajprije su odvedeni u ku}u na-
vedenog usta{e Tomqenovi}a gde su bili zatvoreni dva dana u wegovoj {tali
i to zavezani za jasle, a potom su odvedeni direktno u Gospi} i ubijeni u Ve-
lebitu.
Tako|er odvedeni su posle moga odlaska Pe{ut Nikola, gostioni~ar, i
wegova dva sina, Mane i Rade. Tu no} usta{e su pijan~evale u ku}i Tomqeno-
vi}evoj i onako pijani provalili su u ku}u Pe{utovu i odveli wega i wego-
ve sinove. Strpali su ih u teretni kamion i odvezli u Ogulin, a iz Ogulina
prema Jasenku ili Srpskim Moravicama. U kamionu su ih dràli svezane i
celog puta tukli. Kada su do{li u {umu iza Ogulina izvukli su ih iz auto-
mobila, izveli na jednu ~istinu podaqe od puta, gde su ve} postojale iskopane
jame. Naj
Najprije su odvezali starog Pe{ut Nikolu i naredili mu da se svu~e.
Kaada je Pe
Pe{ut
{ut skinuo odelo, odveli su ga usta{e do jame i tu ustrelili. Po-
sle je do{ao na red stariji sin Rade. Ka Kada su usta{e Radu poveli prema jami,
i to nakon {to se i on morao svu}i, Ra Rade ih je zamolio da mu dozvole da se naj-
naj
prije poqubi sa bratom. Usta{e su mu to dozvolile sa re~i ~ima: „„Maj
Majku ti srp-
sku, ajde poqubi se“. U Usta
sta{e su ostale kod jame, a Rade se je povratio da se po-
qubi sa bratom. Poqubio se s bratom i u tom momentu sko~io u stranu i pobe-
gao u {umu. Usta

Usta{e su za wim
wim zapucali, ali je on pod
pod za{titom {ume i mraka
uspeo da pobegne. Kri
Kriju}i se po {umama uspeo je nakon nekoliko dana da stigne
u Su{ak. Usput je dobio odelo u jednom selu jer je bio pobegao onako u ko{uqi
i ga}ama. On mi je sve ovo ispri~ao kada se sa mnom u Su{aku sastao. Wegov
mla||ii brat MMaane ubijen je zajedno sa ocem.
Jo{ za vreme moga boravka u Pla{kom vr{ena je propaganda za prelaz
Srba na rimokatoli~ku veru. Ovu Ovu propagandu vr{ili su sami usta{e govore-
}i da se Srbi mogu spasiti samo tako ako pre|u na rimokatoli~ku veru. Ne Neko-
ji
i su Srbi iz straha predali molbu za prelaz.
U Su{aku sam ostao kao izbeglica do do 24. jula 1942. godine. I
Izzdr
dràvao
sam se tako {to sam bio zaposlen kao pojac u srpsko-pravoslavnoj crkvi u Su-
{aku uz mese~nu platu od 300 dinara, a osim toga dobivao sam potporu od su-
{a~kih Srba i nekih Hrvata. Z Za
a pomagawe Srba izbeglica u Su{aku postojao
je tamo jedan potajni odbor na ~ijem se ~elu nalazio Do Dobrosavqevi} Qubo, u~i-
teq iz Su{aka. On je naro~ito bio agilan oko sakupqawa priloga u novcu za
izbeglice.
24. jula 1942. sproveden sam od karabiwera iz Su{aka za Liku i to pro-
tiv moje voqe. U vozu su mi karabiweri kazali da mogu da iza|em i da se na-
stanim u Vrhovinama, u Metku ili Gra~acu. Ja sam se odlu~io za Gra~ac, jer
sam tamo imao tetku. Kad sam do{ao u Gra~ac, nastanio nio sam se kod svoje tetke
Mandi} Sofije.
Kad sam stigao u Gra~ac, tamo je vr{ila upravu talijanska vojska sa ~et ~et-
nicima. Bile su i redovite hrvatske upravne vlasti, ali su se one uglavno nom
dràle pasivno. Na Na èqezni~koj stanici u Gra~acu bila je grupa 30 do 40 ustausta-
{a, ali oni nisu zalazili u samo mesto, nego su pratili vozove izme|u Gra-
~aca
~a ca i Gospi}a. Za to vreme nije bilo nikakvih progona Srba jer usta{e nisu
imale nikakve vlasti.
Za mojeg boravka u Gra~acu, i to oko 20 20.. augusta 1942, do{li su Srbi iz
sela [ti
[tikade,de, sreza gra~a~kog, u Gra~ac i zamolili komandu talijanske voj-
ske da im dozvoli da mogu iz jama zvanih „Po „Ponori u Krivaku“ izvaditi le{e-
ve Srba koje su usta{e 1941. odveli, pobili i u ove ponore bacili. Ta alijan-
ska vojna vlast dozvolila im je ovo. Po{to se uz „Po „Ponore u Krivaku“ nalazi
hrvatsko i usta{ko selo Gu Gudura, talijanska je vojska za vreme va|ewa le{eva
postavila straù prema ovome selu, da ne bi ìteqi koji su bili fakti~ki
ti krivci za pokoq Srba iz [ti [tikade,
de, a bili su i naoruàni, i navalili na
Srbe za vreme va|ewa le{eva. Izva|eno je 180 do 200 le{eva i to mu{karaca,
èna i dece. NeNekojiji su le{evi ve} bili u raspadawu i to oni koji su leàli
dubqe u ponoru pa se nisu mogli identifikovati, a nekoji ji su bili jo{ dobro
sa~uvani i ti su se mogli identifikovati. Le Le{evi su bili pobacani u tri ja ja-
me. U jednoj od onih jama na{li smo le{eve u stoje}em stavu. Kada smo kopali,
nai{li smo najpre na lubawe, a po potom na osta
ostale delove le{eva u stoje}em stasta-
vu. O
Ovo
vo se je mogle dogoditi na taj na~in da su qudi, ène i deca ìvi u ovu
jamu pobacani, i to gusto zbijeni, i onda odozgo za zatrpani zemqom. Me|u ovim
stoje}im le{evima, na{li smo kako matere drè u naru~ju svoju malu decu.
Sve iskopane le{eve od odvezli smo na mesno grobqe i pokopali ih u zajedni~ku

grobnicu. Po Pokoq u selu [ti[tikadi izvr{ili su usta{e iz pomenutog susednog
sela Gudura uz pomo} tada{weg rimokatoli~kog ùpnika iz Gra~aca kojemu
ne znam ime. Na Na dan pokoqa dovezao se rimokatoli~ki ùpan u automobilu iz
Gra~aca u [ti[tikadu i pozvao narod da se iskupi na „[ti „[tikadske bare“, re“, gde }e
se izvr{iti prelaz na rimokatoli~ku veru, pa da onda wih kao Srbe ne}e vi- vi
{e niko dirati i progawati. Srbi su ùpniku poverovali i iskupili se u
velikom broju na odre|enom mestu. Ne Nekoji,
ji, koji su do{li, bili su prisiqeno
dovedeni. Ipak se jje edan dio Srba spasio, jjerer je
je pobegao iz sela, slute}i da im
se sprema pokoq. Kada su se Srbi na ovaj na~in iskupili, izvr{ili su usta{e
iz sela Gudura, koji su svi bili naoruàni vojni~kim oru`jem, pokoq. Ne Neko-
ji su ubijanini sjekirama i maqevima, jer jer se je prigodom iskopavawa le{eva vi- vi
delo da su im lubawe razbijene tupim tvrdim predmetima, a nekoji su bili
zakopani u stoje}em stavu, kako sam to ve} naveo.
4.. marta 1943. godine italijanska vojska napustila je je Gra~ac i pred par-
tizanima se povukla u Knin. P Pre
re odlaska iz Gra~aca naredila je je italijanska
komanda da se srpske porodice moraju evakuisati iz Gra~aca. Iz Izvr{avaju}i
ovo nare|ewe, nekoje je su srpske porodice otputovale u Knin, a nekoje je su zajed-
no sa ~etnicima preko Velebita pre{le u selo @e egar, srez Ben
Benkovac. Ja Ja sam
tako|er otputovao u selo @e egar, dok je moja tetka ManMandi} Sofija otputovala
u Knin.
U selu @e egaru ostao sam do kraja jule 1943. kada sam se preselio u Knin
mojoj tetki. U Kninu sam ostao do kapitulacije Italije. Na Nakon kapitulacije
Italije bojali smo se da }e opet do}i do progona Srba sa strane usta{a pa smo
mi Srbi napustili li i Knin i izbegli u brda oko Dalmatinskog Ko Kosova.
Ka ada je u one krajeve do{la nema~ka vojska ska,, izdala je progla
glas,
s, da se svakom
om
garantuje li~na i imovna bezbednost. Posle toga smo se svi vratili u Knin.
6. oktobra 1943. ja sam se sa svojom tetkom povratio u Gra~ac.
14. novembra 1943. otputovao sam iz Gra~aca u Su{ak, da preuzmem moje
dokumente koji su mi bili tamo ostali posle moga prvog odlask skaa iz Su
Su{a
{aka.
15. decembra 1943. povratio sam se u Gra~ac iz Su{aka. Pu Putovao sam p pre-
re-
ko Trsta i Zadra jer drugih veza nije bilo. U Gra~acu sam os ostao
tao do 4. januara
1944. godine, kada sam krenuo na put u Srbiju i na 9. januara 1944. stigao u Beo- Beo
grad.
Srez Gra~ac bio je u ve}ini naseqen srpskim ìteqstvom. Ve}ina srp-
skih sela u srezu gra~a~kom spaqena su. Po Poznato mi je da su opqa~kana sela:
[tikada, Bruvno, Mazin, Qubovi}, Tupola, Om Omsica, Kijani, Gubav~evo Poqe
i Glogovo. Sva ova sela spalila je talijanska vojska za vreme operacija protiv tiv
partizana. Sam Gra~ac nije spaqen, ali su mnoge ku}e poru{ene od bombardo- do-
vawa od strane talijanske vojske, koja su izvr{ili u vezi akcije protiv par- par
tizana.
Hrvati iz Gra~aca i neposredne okolice napustili su svoje ku}e jo{ u
toku 1942. godine i oti{li u Zagreb ili Slavoniju i vi{e se nisu vra}ali svo- svo
jim ku}ama. Ta Tako se u GGra
ra~acu i neposrednoj okolici nalaze samo Srbi.
Ra~una se da je u gra~a~kom srezu poginulo od usta{a 3.000 do 4.000 ì-

ì
teqa Srba.
Pre moga odlaska iz Gra~aca funkcionisala la je samo op{tinska uprava
na ~elu koje se nalazio Srbin Stanisavqevi} Nikola, penzionisani mornar
iz Gra~aca. Ni
Nikakve druge civilne vlasti nisu funkcionisale u Gra~acu ni-
ti okolici za vreme mojeg boravka tamo. Usta
Usta{e su prolazile kroz Gra~ac vi-
{e puta ali nisu vr{ili nikakva „ure „uredovawa“.
vawa“
Poznato mi je da su se istakli u progonu Srba u Pla{kom: Tomqe qenovi}
Josip, svr{eni |ak gimnazije, Ple{e Sti Stipa, trgovac, i wegov sin kojemu ne
znam
znam ime, a bio je |ak
|ak trgova~
va~ke akade
demije, Mileti}, mesar,
sar, Stre
Strenij Bogomir,
berberin, koji se sada kao usta{a nalazi na nekakvoj du`nosti u Zagrebu, i
Pero, zvani „Pqu
„Pquca“ca“,, zemqoradnik, svi iz Pla{koga. U Gra~acu su se istakli
u progonu Srba i kao usta{e: Bjelobrk, |ak gimnazije, sin trgovca, bra}a Mu-
har, trgovci, od kojih je jednom ime Joso, a drugom ne znam ime,
ime, bra}a Oster-
Oster-
man, trgovci, i to RRa
adoslav i \uki
\ukica, Domi} Ivan, name{tenik dràvne lo-
ìonice, dr Mi
Mihel~i}, lekar, svi iz Gra~aca.
kleti.
D O V R [ E N O:

\uro Rodi}, s.r. Rada Ruwai}, s.r. Trbojevi} Jovan, s.r.
Br. 110
Izjava Du
Du{ana Mi{
Mi{~evi}a a iz sela Voj
Vojnovca kod Pla{
Pla{kog o zlo~inima
usta{a nad S
Sr godine209
rbima toga kraja u julu i avgustu 1941. go
Izbegao sam na dan 15. VII 1941. pred direktnom opasnosti da budem uhap
uhap-
{en od usta{a. Teror je po~ ~eo
eo odmah od kako su ti krajevi prestali biti oku-
pirano podru~je od strane Italije. îm im su usta{e primile vlast od Italija-
na odmah su po~ele sa hap{ewem. Me|u prvima uhap{eni su bili Milo{ [o [o-
laja, star oko 50 god., Stevo Popovi}, jo{ ~etvorica Popovi}a ~ija imena ne
znam i Jan~i}, ime mu tako|er ne znam, svi momci od 20-25 god. Vr{ene su pre
pre-
meta~ine po ku}ama, traène su razne slike i oru`je. Poslije toga bilo je za-
ti{je i u tom vremenu traìlo se da se preda oru`je ako ko ima, po{to su ve}
prije Italijanske vlasti pobrale oru`je koje je bilo prijavqeno. To je u~iwe
we-
no po svim krajevima. Tek kad su bili potpuno uvjereni da nema niko oru`ja
progoni su nastavqeni. Jedne srijede, kada je sajam u Ogulinu, pred samu po-
liti~ku skup{tinu u Ogulinu na kojoj je govorio ministar Lovro Su{i} i
209
20
AJ, fasc. 919.
drugi govornici, pohap{eni su svi Srbi iz Ogulina, kao i mno{tvo Srba koji
su do{li iz raznih mjesta na sajam, pod izgovorom da su taoci i da }e biti pu-
{teni nakon skup{tine. Bili su natrpani sa zatvorenim Srbima kazniona u
Ogulinu i jo{ nekoliko privatnih ku}a. Jedan deo je poubijan a drugi ba~en
u razne logore, po{to su predhodno bili mu~eni.
Poslije toga bili su uhap{eni Milan Kosanovi}, Petar Mi{~evi}, vi}, Mi
Mi-
lan Mudri}
dri} i Mane Rado{evi}, svi iz Vojnovca. Zatim iz Josipdola bra}a
Nikola i Kostasta Orli}, trgovci, sve{tenik Ilija Pavlica i jo{ mnogi drugi.
Po{to su bili strahovito istu~eni odvedeni su u logor u Koprivnicu. Srbi se
hapse na sve strane i to tako dok na jednom mjestu hapse od drugih su sela mir-
ni. Hapse se svi vi|eniji qudi, sve{tenici, ci, gostioni~ari itd. Usta{e iz Ogu-
Ogu
lina sa kamionima su odvukli sav name{taj i stvari iz dvora pravoslavnog
episkopa iz Pla{kog. U kamionima su bili uvi uvijek usta{e sa pu{kama u ruka-
ma i mitraqezima na kamionu.
Hapse se po Pla{kom i okolini mno{tvo qudi. U zatvorima se vr{e mu-
~ewa, daju grozne batine. Na prvog augusta uhap{en mi je otac i mnogo drugih
Srba iz Vojnovca. Na 8. VIII streqan je veliki broj Srba iz sela Jan~i} }a
a i Vor-
kapi}a
}a na pravoslavnom grobqu. Streqawe je izvr{eno sa dum-dum metcima i
streqani su tako nakaèno izgledali da je talijanski kapetan pao u nesvest
kad ih je vidio. Daqe je uhap{eno u Vojnovcu ve}i broj Srba od kojih znam sle-sle
de}e:
}e: Manu,
nu, Jovana, Pavla, Milu i Petra, svi Rado{evi}i, }i, zatim Milovana,
Nikolu i Petra, sva tri Mudri}a. }a. Oni su bili isprebijani, ruke, noge i re-
bra bili su polomqeni. To su doti~ne, kad su doveè èni ku}i,
}i, lije~ili Tali-
jani u {koli u Vojnovcu. U tom vremenu uhap{en je i episkop Sava Trlaji} u
Pla{kom. Od 10. VIII nastaje zati{je koje se svr{ava 24. VIII ponovnom talijan-
skom okupacijom. Po svim stranama bili su Srbi stra{no mu~eni i ubijani.
U Primi{qu je ubijen pop Branko sa sinom studentom, po{to su mu prethodno
opalili bradu i brkove i povadili sve zube. Isto tako je ~upana brada i popu
Danilu Dokmanovi}u }u (Qutom)210
10
u zatvoru u Ogulinu za koje je vreme morao pje-
vati: „Sprem
„Spremte se spremte ~etnici...“ Sve jame i {piqe bile su pune poubija-
nih Srba, po{to su prethodno bili mu~eni. Bilo ih je i ìvih u jamama; ma; tako
su Talijani izvukli dvojicu ìvih iz jame u blizini Gospi}a i prevezli ih
u bolnicu u Gospi}. Neopisivi su na~ini i muke na koje su mu~eni Srbi.
Hap{ewe, streqawe i mu~ ~ewa
ewa vr{ili su doma}e usta{e, a u nekim slu-
~ajevima i uz pripomo} stranih. Usta{ki logor je bio u Josipdolu. Ve}inom
svi Hrvati u tim krajevima bili su na strani Paveli}a }a i protiv Srba, iako
nisu svi bili usta{e. Rijetki su bili oni koji su àlili Srbe, po{to nisu
mogli da ih za{ti}uju. Tako je Grga He}i }imovi} bio narodni poslanik biv{i
od HHS protestvovao zbog progona Srba pa su ga usta{e istukle i prebile 3
rebra. Pored usta{a su dobili oru`je i mnogi Hrvati koji su bili u civilu i
van usta{kih redova. Od doma}ih usta{a poznajem slede}e: logornik u Josip-
dolu Mihaqevi} Ivan, student, Iva Ivanovi} Jura, Cindri} Branko, @ic ic ime
210
Milan Dokmanovi}-Quti.
ne znam, Mihaqevi} Milan, svi iz Josipdola. To su bili najva`niji i vode}i,

dok su bili i mnogi drugi koje ne poznam. Hapsiti su im pomagali i seqaci,
kom{ije i susedi Srba.
Treba naro~ito ista}i
}i da su Srbi nakon sloma imali dobro mi{qewe
qewe o
Hrvatima te su do{li svi bez oru`ja ku}i.}i. Nadali su se da }e u slobodnoj
Hrvatskoj biti spas i Srbima i Hrvatima. Bilo je i Srba „{pi
„{piuna“ u korist
Hrvata, te je onaj Srbin koji je doneo ne{to oru`ja, morao predati vlasti.
Italijani su i{li na korist Srbima koliko je bilo mogu}e.
Mi{~
~e
evi} Du{an, s.r.
Br. 111
Izzjava Milana Ogrizovi}a a iz Begovca o zlo~inima usta{a

nad Srbima u Pla{kom i okolnim selima i o wihovom
odvo|ewu
ewu u logore u Koprivnici i Gospi}u u u vremenu
od maja do avgusta 1941. godine211
11

Selo Begovac udaqeno je od Pla{kog 11 km u pravcu Vrhovina. Ima oko 40

domova, a nastaweno je iskqu
iskqu~ivo Srbima. O Opp{tina Pla{k ki
i ima tri ~etvrti-
ne Srba i jednu ~etvrtinu Hrvata. Hrvati su nastaweni u selu Saborskom, te
ne{to u samom Pla{kom, a ostalo su sve Srbi.
îm
im je stvorena NDH, hrvatske vlasti su odmah pozvale Srbe da predaju
oru`je pod pretwom smrtne kazne. Hrvatske vlasti su istodobno garantirale
Srbima svaku li~nu i imovinsku bezbednost. Srbi su ovom poverovali, pa su
dobrovoqno predali oru`je. Dok su hrvatske vlasti na ovaj na~in Srbe razoru ru-
àli, dotle su istodobno Hrvate naoruàli vojni~kim pu{ pu{kama i bombama.
Tako su ve} u po~etku NDH Srbi na{li goloruki naprama dobro naoruànim
Hrvatima.
Ve}
e} po~etkom maja 1941.
1941. po~ele su usta{e iz Saborskog i Pla{kog dola-
ziti u selo Be
Begovac i ostala susedna srpska sela i odvoditi qude. Odvodili su
ih u Pla{ki gde su ih dràli oko 8 dana i batinali, te mu~ili gladi, a zatim
pu{tali ku}ama. Me|u tada odvedenim Srbima bili su, koliko mi je poznato: to:
Dok
okmanovi} Nikola, zemqoradnik iz Plav~a ~a Dra
Drage, O
Ogri
grizovi} Branko i Mi-
lan, zemqoradnici iz Begovca. W Wih
ih su usta{e u Pla{kom najprije batinali
i mu~ili a zatim ih ubili.
Na 1. augusta 1941. izdao je usta{ki tabornik iz Pla{kog Tomqenovi}
nare|ewe svim Srbima u op{tini Pla{ki, da ne smiju po no}i dràti pse od-
211
11
AJ, fasc. 919.
vezane ve} da ih moraju dràti zatvorene u {talama. Osim toga ga da se Srbi ne

smiju udaqavati nikuda od svojih ku}a. Ovo Ovo wegovo nare|ewe vaìlo je od 10.
augu
au gusta 1941. Za to vreme dolazile su no}u usta{e iz Pla{kog, Saborskog i Jo-
sipdola u srpska sela op{tine Pla{ki, kupili qude te ih odvodili sobom.
Sve pokupqene odvodili su u Pla{ki, gde su ih dràli zatvorene u podrumu
tabornika Tomqenovi}a. Za to vreme su ih tukli i mu~ili gla|u. @e ene odve-
denih Srba donosile su im u Pla{ki hranu, ali su ih usta{e vra}ali ku}ama
goovore}i da tu nema nikakvih zatvorenih Srba.
U no}i 8. na 9. au
augu
gusta 1941. potrpali su usta{e zatvorenike Srbe u jedan
veliki kamion i odvezli ih u pravcu hrvatskog sela Saborskog. Usput su jo{
kupili druge Srbe i sve ih trpali u kamion kao snopqe. Tada su usput uhvatiti
li moga brata Du{ana i odvezli ga sa ostalim Srbima u Saborsko. Sve su ih po-
bili u Saborskom kraj zaselka Vukovi}i i pobacali u duboku jamu. Nekoji nisu nisu
bili potpuno ubijeni, ve} su ìvi ba~eni u jamu i tamo nekoliko dana doziva-
li pomo}, ali im nitko nije smeo prite}i u pomo}, jer se nitko nije smio pri pri-
bliìti jami po{po{to je jedan usta{a sa pu{kom drào straù. Jaukawe te{ko
rawenih Srba ~uli su i pastiri iz Saborskog, pa su oni to nama pri~ali. li
ada su odvezeni u Saborsko i tamo ubijeni slede}
Ta }ii Srbi: O
Ogri
grizovi} Du-
Du
{an i O Ogri
grizovi} \uro, zemqoradnici iz Begovca, Grba Josip, zemqoradnik
iz Pla{koga, Kova~evi} Nikola, Dragi} Du{an, Vukeli} Bogdan, zemqorad-
nici iz Li~ i~ke Jasenice, Klipa, biv{i {i policijski straàràr iz sela Kuni}a.
Imena ostalih odvede denih i ubijenih Srba sada se ne mogu setiti, ali znam popo
uzdano, da ih je tada odvedeno i poubijano u Saborskom 37, 37, najvi{e ih je bilo iz
Pla{kog.
Bilo bi tada stradalo ìvotom mnogo vi{e Srba da nisu ispred pred usta{a
beàli u {u {umu.
mu. îm
im su Srbi primili nare|ewe od usta{kog tabornika Tom-
qe enovi}a da se od 1. do 10. au
augu
gusta 1941.
1941. ne smiju udaqavati od svojih ku}a i
da moraju dràti svoje pse no}i zavezane u {talama, odmah su znali da im se
sprema neneko zlo pa su postavili u sela straè i ~im bi se usta{e pribliì-
le selu, Srbi su beàli u {umu i tako se spasa savali.
Do 10. au
augu
gusta 1941. usta{e su poklali i pobili na razne na~ine oko 75
Srba mu{karaca ca iz op{tine Pla{ki. Osim toga usta{e su istovremeno kupi-
li Srbe za logor u Koprivnici. Tako su odvedeni u logor: Trlaji} Sava, epi-
skop,, Dok
skop Dokmanovi} Milan, prota iz Pla{koga, Nasadil, prota iz Jasenice, Sr-
di} Milan, trgovac iz Pla{kog, kog, Grba Mihajlo, trgovac iz Li~Li~ke Jasenice,
Milakovi} Miqenko, trgovac iz Li~ke Jasenice, Malba{a Svetozar, trgo-
vac drvom iz Li~ke J Ja
asenice, Vezmar Ilija, mlinar iz Li~ke Jasenice, te jo{
mnogi drugi ~ijih se imena sada vi{e ne mogu setiti, ali dobro znam da ih je
odvedeno u logor u Koprivnicu oko 100 Srba. Svi ovi Srbi otpremqeni su su isto
isto-
ga qeta iz Koprivnice u Gospi} i od tada se o wihovoj sudbini ni{ ni{ta ne zna.
Pri~a se u narodu da su iz Gospi}a odvedeni u Velebit, a jedan dio na otok Pag
i tamo ubijeni. Posle opisanog odvo|ewa i pokoqa Srba, preostali Srbi su u
masama po~eli ostavqati svoja sela i beà àti u {ume, samo da bi spasili svo-
je ìvote.
Italijanske vojne vlasti, koje su dràle onaj kraj pod okupacijom, ovo su
primetili i pitali Srbe, za{to beè u {ume. Kada su im Srbi izjavili da
ne smiju biti u svojim selima, jer dolaze usta{e i koqu ih, a oni goloruki, ne
mogu da se brane, Italijani su ih naoruàli da se povrate u sela, jer da usta-
{e ne smiju vi{e vr{iti pokoq. Srbi su i posle toga strahovali i nisu smeli
biti u svojim selima. ItaItalijanska vojska nadzirala je srpska sela i {titila
ih od usta{a. Usta{e nisu dolazili za to vreme u srpska sela, ali su stalno
pretili da }e jedne no}i do}i i poklati sve {to je ìvo. Srbi su i daqe bili
na oprezi i po no}i ostavqali svoja sela i beàli u {ume. Ova Ovakvo stawe po-
trajalo je do meseca februara 1942.
U mesecu februaru italijanske vojne vlasti podelili su Srbima u op-
{tini Pla{ki izvestan broj vojni~kih pu{aka sa odgovaraju}om municijom
da se ovim oru`jem u slu~aju napada brane od usta{a. Na Na ovaj na~in svako selo
dobilo je izvestan broj naoruànih qudi. Usta Usta{e nisu smeli zalaziti u srp-
ska sela i tako su Srbi bili potpuno mirni. Ovakvo stawe potrajalo je sve do
kapitulacije Italije.
Srpske pravoslavne crkve u Pla{kom i Li~koj Jasenici su ve} u po~et-
ku od usta{a temeqito opqa~kane, ali nisu spaqeni ni sru{ene.
Posle kapitulacije Italije zaposeli su Pla{ki partizani a nakon toga
i ostala sela op{tine.
7. marta 1944. u{le su u Pla{ki nema~ke trupe, a partizani su se povu-
kli. Ja sam 14. marta 1944. napustio moje selo Begovac i oti{ao u Pla{ki, gde gde
sam ostao sve do 24. marta 1944., a tada sam krenuo za Josipdol. U Josipdolu sam
ostao do 27. marta 1944. kada sam sa propusnicom koju sam dobio od kotarske ob-
lasti u Ogulinu, krenuo na put za Beograd. Ovamo sam stigao 30. 30. marta 1944.
Dok
Do k sam se jo{ nalazio u Josipdolu, do{la je jedna èna iz Pla{kog i
pri~ala mi da su partizani ponovo zauzeli Pla{ki.
Oso
sobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: To
Tom mqenovi}, student
i usta{ki tabornik u Pla{kom, sin sudije Tomqenovi} }a,, Ple{e,
{e, sin Ple{e
Sti
tipe, trgovca iz Pla{kog, k koojem ne znam ime, Antoli} Mar
Marko u~iteq iz Sa-
Sa-
borskog i wegov brat Jure, student, te wihov otac Antoli} Jure stariji, ~uvar
èqezni~ke pruge u Li~koj Jasenici, Cowar Ma Marrko, zemqoradnik iz Sabor-
skog, neki Jure, zvani „Ko
„Kopilan“ iz Saborskog kojemmu
u ne znam prezime. Svi mla-
|i qudi iz Saborskog sluè kao usta{e u usta{kim formacijama po raznim
mesti
me stima HrHrvatske, ali im ja ne znam imena.
Drugo mmi
i ni{ta nije poznato,a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O: O
Saslu{ao i obradio: Zapisni~ar:

\uro Rodi}, s.r. R. Nik
Nik{i}, s.r. Milan Ogri
Ogrizovi}, s.r.
Br. 112
Izzjava Jovana Vu~kovi}aa o hap{ewu Srba u Srpskim Moravicama

i odvo|ewu
ewu u Ogulin, zatim logore Danica i Gospi},
spi},
212
u vremenu od juna do avgusta 1941. godine
ZAPISNIK
Sastavqen u Ko
3.. augusta 1942.
U drugoj polovici juna 1941. godine do{lo je oko 30 naoruànih usta{a

iz Ogulina u Srpske Moravice pod vodstvom jednog usta{kog satnika. Oni su
sa doma}im àndarima i usta{ama izvr{ili hap{ewe svih uglednijih Srba
iz Srpskih Moravica. Tada su uhap{eni: Duji} Vladimir, sve{tenik, Petro- tro
vi} Jovan, ma{inovo|a dràvnih èqeznica, Petrovi} Si Simeon, ma{inovo|a
dràv
àvnih èqeznica, Vu~ini} Josip, poslovo|a dràvnih èqeznica, Ma-
ti} Vladimir, elektri~ar dràvnih èqeznica, Vu~kovi} Ilija, predlo-
à~ dràvnih èqeznica, Komleni} Simeon i wegov brat Lazo, ko~ni~ari
dràvnih èqeznica, Dokmanovi} Qubomir, manevrista dràvnih èqezni- zni
ca, Petrovi} Simeon, trgovac, T Toomi} Milo{, trgovac, Lotina Milan, gostio-
ni~ar, Petrovi} Gavrilo, bravar dràvnih èqeznica, i Kosanovi} Nikola,
loà~ dràvnih èqeznica. Svi su oni odvedeni isti dan iz Srpskih Mora-
vica u Ogulin gde su dva dana bili zatvoreni u „„Ku Kuli“,
li“, a zatim otpremqeni
u logor u Koprivnicu.cu. Posle toga su otpremqeni iz Koprivnice u Gospi} i tu
im se zameo svaki trag. VeVeruje se da su svi ubijeni.
Tomi} Nikola, sin Tomi} Milo{a, trgovca iz Srpskih Moravica, poha-
|ao je gimnaziju na otoku Krku. Kada su usta{e wegovog oca odveli u Ogulin,
po{ao je ku}i u Srpske Moravice i na èqezni~koj stanici u Delnicama uhva-
tile su ga usta{e i od tada se za wega ni{ta ne zna zna.. Sigurno su ga usta{e ne-
kuda odveli i ubili.
25. juna 1941.
1941. godine àndarmi i doma}e usta{e uhapsili su petoricu
Srba iz Srpskih Moravica i otpremili ih u Ogulin, gde su bili zatvoreni u
„Ku
Kuli“ nekih 25 dana, a neki jedan i pol mesec, a zatim su pu{teni ku}ama.
U no}i od 2. na 3. au
augu
gusta 1941. godine ogulinski usta{e u saradwim sa do-
ma}im
}im usta{ama ponovo su hapsili Srbe u Srpskim Moravicama. T Ta
ada su uhap-
uhap
{eni: Vu~ini} Rade, de, pru`ni ~uvar dràvnih èqeznica, Vu~ini} Blagoje,
ko~ni~ar dràvnih èqeznica, Vu~ini} Du{an, pozivar kod dràvnih è-
qeznica, moj brat Vu~kovi} Nikola, loà~ dràvnih èqeznica, Vu~kovi}
Simeon, èqezni~ki radnik, Jak Jak{i} Lazo, èqezni~ki radnik, Jak Jak{i} Di-
mitrije, loà~ dràvnih èqeznica, Vu~ini} Mihajlo, penzioner, i wegov
sin Ilija, Carevi} Radovan, loà~ dràvnih èqeznica, Carevi} Ra Radovan,
penzioner, Carevi} Ilija, penzioner, Pe Petrovi} Jovan, èqezni~ki radnik,
212
12
AJ, fasc. 919.
Vu~kovi} Nikola, èqezni~ki ko~ni~ar, Rajnovi} Simeon, èqezni~ki rad-

nik, T
Trrbojevi} Ilija, èq
èqe ezni~ki radnik, Mati} Nikola, bravar dràvnih
èqeznica, Mrvo{ Stojan, ko~ni~ar i wegov brat Rade, tako|er ko~ni~ar
dràvnih èqeznica, Vu~ini} Du{an, loà~ dràvnih èqeznica, te vi{e
drugih ~ijih se imena vi{e ne mogu setiti, ali znam pouzdano da su usta{e tu
no} pokupili u Srpskim Moravicama 175 Srba, ve}inom èqezni~ara, strpa-
li ih u dva teretna vagona i odvezli u Ogulin. Svi su ovi Srbi bili jedan dan
zatvoreni u podrumu Bosni sni}a Vlade, trgovca, a posle toga zameo im se je svaki
trag. Kako se je posle ~ulo, odvedeni su u pravcu Kleka i poubijani kod mesta
zvanog „Gal
„Galge“.
ge“
28. jula 1941. godine bili su u slu`bi Mati} \uro, ma{inovo|a, i Sre-
ti} Jovan, loà~ dràvnih èqeznica. T Taj
aj dan su ih usta{e na èqezni~koj
stanici u Ogulinu skinuli sa lokomotive i odveli u nepoznatom pravcu. Od
tada se za wih ni{ta ne zna. Veruje se sa pravom da su ubijeni.
3. au
augu
gusta 1941. bio je u slu`bi Vu~kovi} Simeon, vozovo|a dràvnih
èqeznica, i taj dan su ga usta{e na èqezni~koj stanici u Ogulinu skinuli
sa lokomotive i odveli ga u nepoznatom pravcu i od tada se o wemu ni{ta vi-
{e nije ~ulo. Sigurno je ubijen.
8. au
augu
gusta 1941. bilo je sa strane usta{a odre|eno op{te iseqewe svih
Srba iz Srpskih Mora ravica. Ve}
Ve} je nekoliko porodica bilo dovedeno u osnovnu
{kolu na èqezni~ku stanicu, ali je ba{ ta tada do{ao u Srpske Mor ra
avice ne-
ne
ki gospodin koji je
je obustavio ovo iseqavawe. Porodice koje su bile dovedene u
osnovnu {kolu, povra}e }ene su natrag svojim ku}ama.
U septembru 1941. preuzela je talijanska vojska i upravu u Srpskim Mo-
ravicama, a àndarsku du`nost od tada vr{e talijanski karabiweri. T Ta
ada
su se hrvatski usta{e povukli, jer vi{e ne smiju neka`weno vr{iti zlo~in
nad srpskim narodom.
Prilikom odvo|ewa Srba iz Srpskih Moravica, usta{e su vr{ili i
pqa~ku wihove imovine. Oduzimali su od Srba i odnosili sa sobom ìve`ne
namernice kao: mast, suho meso, slaninu, bra{no, kafu, {e}er, zatim robu, go-
tov novac, satove, prstewe, narukvice i sve {to im se svidjelo.
lo. Tako su usta{e
sve{tenika Duji}a potpuno opqa~kali, odnesav{i mu sve. Petrovi}u Jovanu,
ma{inovo|i dràvnih èqeznica, odneli su sav gotov novac i oko 20 kg masti.
Tomi}u Milo{u, trgovcu, odneli su gotov novac, {tofove, platno, ko{uqe i
druge stvari. Tako su usta{e opqa~kali i sve ostale Srbe.
Srpsku pravoslavnu crkvu u Srpskim Moravicama usta{e su pro{log
leta potpuno opqa~kali i to istodobno kada su izvr{ili pqa~ku nad sve{te-
nikom Duji}om. Iz crkve su pokupili i odneli sav novac koji su tamo na{li,
te druge dragocenosti i vrednije stvari. Kwige i ikone su pocepali.
Pro{log leta usta{e su silile Srbe da pre|u na rimokatoli~ku veru
prete}i im se ubistvom, logorima i iseqavawem. Obe}avali su onim Srbima
koji se pokrste, da im se ne}e ni{ta dogoditi.
@e estoku akciju za prelaz na katoli~ku veru vodio je tako|er rimokato-
li~ki ùpnik iz Vrbovskoga. On je sam li~no nagovarao usta{e da se svim sredsred-
stvima prisili Srbe iz Srpskih Moravmca na prelaz na rimokatoli~ku veru.

Ime ovoga ùpnika ne znam. Niko nije hteo pre}i }i na rimokakatoli~ku veru.
Ovo se je sve doga|alo, kako sam ve} napred istakao, dok su usta{e te
hrvatske vlasti imale u svojim rukama ce celu upravu u onom kraju. N
Na
akon {to su
talijanske vojne vlasti i karabiweri preuzeli upravu, usta{e su se povukli
jer ne smiju vi{e vr{iti zlo~ina nad Srbima.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: [ti [tigli} Joso, obu-
}ar, wegov brat Rudolf, bravar u loìoni dràvnih èqezn zni
ica, Nagli} Fer
Fer-
do, trgovac, a sada èqezni~ki ~inovnik u Karlovcu, [timac Josip, trgovac,
Bor~i} Mate, bravar u loì ìoni dràvnih èqeznica, Li Lisac Vladimir, bra-
var u loìoni dràvnih èqeznica, [por [por~i} Matija, bravar u loìoni
dràvnih èqeznica, [por [por~i} Matija, èqezni~ki radnik i wegova dva si-
na, kojima ne znam imena, Karneluti Josip, revizor lokomotiva, Grguri} Jo-
sip, nadzornik lokomotiva, Malnar Martin, ma{inovo|a dràvnih èqezni-
ca, Kova~evi} Mirko, ma{inovo|a dràvnih èqeznica, i Majeti} Josip,
svr{eni agronom, svi iz Srpskih Moravica, zatim: Marko kovi} Jurica, biv{i
u~iteq a sada veliki ùpan u Ogulinu, Mikan Ivan, ùpnik u Ogulinu, Bu-
dimir, ma{inovo|a dràvnih èqeznica u Ogulinu, Bla{kovi}, bravar dr-
àvnih èqeznica u Ogulinu, te jo{ mnogo drugih iz Ogulina koje po imenu
ne poznajem.
Ja sam na 30
30.. jula 1942. godine krenuo iz Srpskih Moravica na put za Beo
Beo-
grad. Pomo}u nekih
kih Hrvata, mojih prijateqa, udesio sam tako da sam dobio mama-
{insku listu i putovao sam kao èqezni~ki slu`benik u slu`benom poslu,
sve do Zemuna. Iz Zemuna sam se prevezao u Beograd na jednoj lokomotivi, a u
Beograd sam stigao 31. jula 1942. godine.
Drugo ni{ta nije mi poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O.

Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Vu~kovi} Jovan, s.r.
Br. 113
Izzjava Nade Tomi

mi} o hap{ewu wenog supruga i drugih Srba
u Srpskim Moravicama u junu 1941. godine213
13
ZAPISNIK
Srpske Moravice, od 21. XII 1944.
Op}inske komisije za ratne zlo~ine Srp
Dana 13. ju
juna 1941. godine oko 1 sat poslije podne do{le su u moju ku}u
usta{e Koli} Nikola, èqez. strojovo|a, 30 godina star, sada navodno u Ogu-
linu, odnosno naknadno je oti{ao u Osijek, neki Bla{kovi}, èqez. bravar iz
Ogulina, vr{io du`nost pregleda~a kola, a s wima su do{li jo{ trojica ne-
poznatih usta{a. Isti dana su moga supruga Tomi} Milo{a starog 47 godina
odveli u Ogulin.
Kad
ad su do{li navedeni usta{e, do{ao je za wima i tada{wi usta{ki
tabornik Nagli} Ferdo, 30 godina star, trgova~ki pomo}nik. Isti Isti su po~eli
po na{em du}anu premeta~inu obavqati i mene su iz du}ana istjerali i ja sam
do{la u moju kuhiwu. Za mnom je do{ao jedan usta{a koji je tukao najprije mo mo-
ga sina, odnosno posinka, Veqka Tomi}a, 19 godina starog, a kad sam ja prigovo-
vo
rila za{to tuku mog sina, oon nda je po~eo
~eo i mene tu}i. Ko
Kodd toga je bio prisutan
i Nagli} Ferdo, koji je gledao iz drugih prostorija gdje mene i mog sina tu~e
usta{a. Ja sam jedan momenat ugra
ugrabila i pobjegla k mojoj susjedi Carevi} Na-
ran~i, a za mnom je dotr~ao i taj usta{a i traìo je mene s rije~ima: „Gdje je
majku joj Bo`ju, govorite jer }u Vas ubiti za wu“.
wu“. Kako mene nije na{ao, ja sam
najprije pobjegla u kasarnu, odnosno u dom gdje su bili Talijani, a od tuda su
me odnesli u nesvjesti k Le{ Mariji.
Ivica Mesi}, 48 godina star, rekao je ostalim ogulinskim usta{ama da
se nalazim kod Le{a,
{a, pa je Ivica Me
Mesi} sa jednim usta{om do{ao do Le{ Ma-
rije da me traì.
Me|utim, Marija Le{ sakrila me je, pod svoj krevet i izjavila da se ne
nalazim kod we, tako da sam ostala kod we sve dotle dok moj suprug Milo{ To-
mi} nije bio odveden po usta{ama na stanicu Srpske Moravice, a po tom vla-
kom u Ogulin.
Taj dan su mi usta{e opqa~kali sav du}an, ali kako smo mi imali u du-
}anu mnogo stvari, sada vam nebi mogla dati ta~ne podatke o pretrpqenoj {te- {te
ti, ve} }u to naknadno priop}iti, kad obavim popis moje robe iz du}ana, odno-
sno taj popis }e dati moj sin Veqko Tomi}, koji znade to~no {to je iz na{eg
du}ana odne{e{eno.
Drugi dan tj. 14. juna 1941.
1941. do{li su ujutro oko 8 sati u moj stan [ [lat
lat
Drago, star 30 godina, èqe. loà~, za ~ije boravi{te sada ne znam, zatim Crn-
kovi} Anton, èqezni~ki loà~, star 38 godina, sada u Kar Karlovcu i jo{ jedan
meni nepoznat usta
usta{a. Oni su me iz mog
mog stana vodili k mojoj sestri u Jak{i}e,
213
13
AH, ZKRZ, GUZ 4664/45.
jer da imadem jo{ novaca kod moje sestre. T Taamo su pravili premeta~inu i oko
4 sata po podne do{ao je jedan talijanski oficir, koji je traìo da me puste na
slobodu i on me je doveo k mojoj ku}i. Za sve vrijeme dok sam ja bila kod moje se-
stre, usta{e su pqa~kali moj stan i du}an, a sa tim usta{ama iz Ogulina bio
je Na
Nagli} Fer
Ferdo, usta{ki tabornik.
U mojoj ku}i nalazio se tada kao stanar Grguri} Tone, postolar, a isti
mi je rekao da }e sada sve Vla
Vlahe klati i ubijati.
Dana 15. juna 194
1941.
1. godine do{ao je odmah ujutro u moju ku}u [lat
[lat Drago,
koji je traìo od mene da mu dozvolim da vr{i kod mene premeta~inu. J Jaa sam
se tome protivila i nakon kratkog vremena do{ao je neki Bor~i} Ma Mato, 35 go-
dina star, usta{a, koji je zabranio [latu da vr{i premeta~inu jer da nije za-
prisegnuti usta{a.
Pet dana nakon toga {to je moj suprug odveden, do{li su u moj stan usta-
{e Nagli} Ferdo, [tigli} Joso i Mesi} Ivica, zape~atili su moj odnosno mog
supruga du}an i izjavili da sada vi{e nije moj du}an nego wihov.
Nakon dva mjeseca do{li su ponovo u moj du}an Nagli} F Fer
erdo, [tigli}
Joso i Mesi} Ivica, otvorili su du}an, postavili povjerenika nekog Ferbe-
ra, koji je prodavao moju robu sa Rupe Vjekoslavom,
vom, 45 godina star, trgovac iz
Srpskih Moravica, sada negdje u okolici Bjelovara.
Kada je moj suprug Milo{ Tomi} bio uhap{en i odveden vezan u O Ogu
gulin
bio je u Vrbovskom usta{ki logornik dr Kumbatovi} Filip, 35 godina star, ko-
tarski pristav, u Srpskim Moravicama bio je tada tabornik Na Nagli} Ferdo,
30 godina star, [tigli} Joso, bio je zamjenik tabornika, 35 godina star, a kao
usta{e su vr{ili du`nost u Srpskim Moravicama slijede}i:
Cviti} RuRudolf, 40 godina, sada u Karlovcu, Saboli Ignac, 19 godina, sa-
da u Karlovcu, Kusturin Du{an, bravar, 19 godina, sada u usta{ama Melnari,
Pade` Kazimir, 19 godina star, sada u Melnarima, Se Sebrek Alo
Alojz,
jz, èqez. ~i
~i-
novnik, 30 godina star, sada u Zemunu, Lazi}, u~iteq, 36 godina star, sada ne-
poznata boravi{ta, Majeti} Marijan, |ak, sada u usta{ama, 19 godina star, Lu Lu-
jak, èqez. ~inovnik, 38 godina star, sada nepoznata boravi{ta. Svi gore na-
vedeni sudjelovali su kod hap{ewa qudi i pravili razne zlo~ine u Srpskim
Moravicama. Daqe fin fingirali su kao usta{e i Kolombu Dra Dragutin, 38 godina
star, èqez. bravar, sada negdje u Zagrebu, Lisac Vlado, bravar, 38 godina star,
sada u Zagrebu.
Nada Tomi}, v.r.
Br. 114
Izjava Dragiwe Metiko{ o zlo~inima usta{a u ogulinskom srezu214
Pristupa pozvana Dragiwa METIKO[, 31 god. stara, pravoslav. slav. vjere,

iz Bijelih Voda, u~iteqica, sada na du`nosti u prosvj. odjelu OKRU@NOG
NOO Banije. Opomenuta na iskaz istine, izjavquje:
Kad je izbio rat, t.j.
t.j. 6. aprila 1941. nalazila sam se kao u~iteqica u se-
lu Vituw, kotar Ogulin. Nekoliko dana kasnije letili su nad selom nem. avi avi-
oni i bacali su letke, u kojima je stajalo da se je srpska vojska predala, i popo
zivali su i vojsku u na{im krajevima odnosno sve one, koji se bore, neka se pre- pre
daju. Narod je pri~ao da cestom iz Vrbovskog prema Ogulinu kre}u velike ko-
lone vojske, pa sam se uputila u Ogulinski Hreqin, da vidim {to je na stvari.
Stigav{i do ceste kod Hreqina vidjela sam prolaziti najprije talijanske
motorizovane kolone, iza wih prolazila je u kamionima talijanska i usta{-
ka pje{adija, a iza tih kamiona vidjela sam jedan luksusni auto sa hrvatskom
trobojnicom, na kojoj su neka slova bila zlatom ispisana. U kolima se je nala-
zio Paveli} s nekim oficirom, visokim {to nisam odmah znala, ali sam to
doznala slijede}i dan u Gl Gli ini. Prema tome se je Paveli} dovezao pod za{ti-
tom talijanske vojske. Neznam to~no kojeg datuma je to bilo, ali znam, da je sli sli-
jede}i dan Paveli} u{ao u Zagreb. Usta{e koji su se nalazili u spom. kamio-
nima bacali su letke, na kojima je pisalo: „Bje „Bjeìte psine preko Drine“ne“,, „Bje-
„Bje-
ìte Vlasi, Paveli} dolazi“. zi“. Odmah nakon toga omladina mobilisana od usta-
{a zaposje
sjela je sve ceste u onom kraju i razoruà àvala je svakog jugoslavenskog
vojnika, koji bi onuda prolazio. Ja sam opetovano dolazila u Ogulin i tamo
sam vidjela tako|e vojnike, koji su razoruàni bili od Talijana, smje{tene u
kamione i odvedeni. [to je daqe s ovima bilo, to ja ne znam.
Po prilici u mjes. junu 194 1941.
1. god. nastao je glad me|u
|u Srbima u ~itavom
onom kraju. Selo naime Vituw i obli`wa su srpska sela i po{to je to pasivni
kraj, narod se je ve}inom prehrawivao na taj na~in, {to je za malene novce uvi- uvi
jek i{ao kupovati u Ogulin najpotrebnije ìve`ne namirnice. Me|utim, iako
je op}ina podjelila bila i srpskomu stanovni{tvu bonove za hranu, ono ni nije
moglo da dobije potrebnu hranu u du}anima Ogulina, po{to Srbima nisu htje-
li hranu prodavati. Meni je pri~ala Vojnovi} Jela iz Vituwa, koja se i sada
nalazi u Vituwu,
tuwu, da je wu i ostali srpski narod istjerao biqe`nik Marko-
vi}, brat velikog ùpana ùpe Modru{ iz zadru`nog du}ana „„Udru Udruga“ rekavkav-
{i „„Mar{
Mar{ iz du}ana, pa idite na Kosovo da Vam daju hranu.“
U maju ili junu 1941.
1941. usta{e su pohapsi sili sve odrasle Srbe mu{karce
u Ogulinu i strpali su ih u zatvor. Nisam vidjela na koji na~in je hap{ewe
vr{eno, ali su mi pri~ali moji znanci u Ogulinu, da su rano ujutro po usta-
{ama dignuti iz svojih ku}a time, da ih se vodi na preslu{awe. Neko vrije-
me nakon tog hap{ewa bila sam u Ogulinu i vidjela sam, kako ti hap{enici
214
AH, ZKRZ, Zh
Zh-1355,
-1355, kut. 152.
~iste ulice navodno zato, jer je imao da stigne iz Zagreba „„do doglavnik dr. Su-
{i}“.. Ovi Srbi imali su na le|ima tablicu s velikim }irilskim slovom „^“
{i}“ „
(~etnik). Nadzor nad wima vr{ili su usta{e, koji su ih nagonili da pjevaju
„Spre
Spremite se, spremite se ~etnici“. Me|u uhap{enima prepoznala sam mnoge
znance, od kojih se sje}am Vlade Bosni}a trgovca, Milo{a Vuksana, trgovca,
\uru
uru Tatalovi}a, gostioni~ara, \uru
\uru Tatalovi}a, gimnazijalca, Mici}a, kro- kro
ja~a, Mom~ilovi}a @ar arka, studenta. Kratko vrijeme nakon toga ovi su uhap-
{enici – kako sam saznala u Ogulinu – otpremqeni u Koprivnicu, odakle su
se neki pismeno javili, a odavle su daqe otpremqeni u Jadovno. Narodu su
usta{e govorili, da uhap
uhap{enici idu u Wema~ku na rad. Za ove ove uhap{enike se
vi{e nikada nije ni{ta ~ulo. Me|u spomenutim uhap{e {enicima nalazio se je
i Mom~ilovi} \uro,
\uro, {kols. nadzornik, star po prilici 55 god., god., koji je radi
bolesti bio upu}en u bolnicu, odakle je jednog dana izvu~en i strijeqan na
grobqu. To su mi pri~ale wegova èna ~ije ime ne znam i wegova k}erka Cica.
Obe se sada nalaze negdje u Srbiji.
Nekako u isto vrijeme uhap{ena je u~iteqica iz Po Ponikava Anka, koja je
zatvorena u Kuli u Ogulinu. U~iteq Dor~i} Mato pri~ao mi je da je ona u ku}i ku}i
(Ku
(K uli) mu~ena i silovana, pa da je poludila i otpremqena u Stewevac. Pobli-
è o tome {to se je s wome sve desilo u k ku
uli, nije mi pri~ao. Dor~i} Mato na-
lazi se sada kao partizan u Primorju, koliko mi je poznato.
U junu 1941. godine do{la sam u posjete u~iteqici Stankov Mari u Ogu-
linskom Hreqinu. Za vrijeme dok sam se tamo nalazila, do{ao je jedan àn-
dar i rekao da ona mora odmah s wime do sreskog na~elnika Ore{kova. Ona je
po{la i nije se vi{e nikada vratila. U ku}i je ostalo weno malo dijete Mi-
lica, stara 6 godina, koja je kasnije uspjela uz pripomo} rodbine pre}i u Voj Voj-
vodinu, gdje se vjerojatno sada nalazi kod oca Stankova Pere.
Nekako u isto vrijeme uhapsile su usta{e Jovu,21 215
u~iteqa iz Pla{kog,
Milenka Ivankovi}a, u~iteqa iz Pla{kog, Muti}a Marka, u~iteqa iz Dubra-
va i Vojnovi}a Peru iz Gomirja, te su ih odveli u zatvor. U Ogu Ogulinu sam ~ula,
da su iz zatvora odpremqeni Muti} Marko i Vojnovi} Pero u nepoznatom prav- prav
cu, a Jovo i Milenko Ivankovi} u Zagreb, a odavle u Jadovno.
1. VIII 194
1941.
1. nalazila sam se u Vituwu, kad su usta{e opkolili selo. Pu-
cali su iz pu{aka po selu i narodu, koji je zastra{en bjeào na sve strane.
Uhvatili su Vujnovi}a Marka, starca od 80 godina, Vujnovi}a Milo{a, pen-
zionera, Milana sedlara, Vujnovi}a klo klobu~ara, te su ih odveli sa sobom. O oviovi-
ma se vi{e nikad nije ni{ta ~ulo. Iza Milana sedlara ostala je majka wegove
ène, za koju je on vodio brigu, a iza Vujnovi}a, obu}a
}ara, èna i 3 djece, od ko-
jih je najstarije bilo 7 godina, iza Vujnovi}a Milo{a ostala je èna.
U mjes. junu ili augu
augustu 1941. god. pozvao je ogulins. sres. na~elnik Po-
recki slu`beno lije~nika dr @i ivanovi}a}a iz Pla{koga u Ogulin. Do tada nini
su D
Dra
ra @iivanovi}a dirali, jer je imao Hrvaticu za ènu. U Ogulinu stavqen
je u zatvor u ku
kulu, a onda je izgleda wegovoj èni uspjelo da ishodi, da ga se
215
Mi{~evi}.
Mi{~evi}
pusti na slobodu. Kad je iza{ao iz k ku

ule i prolazio Ogulinom, uhvatili su ga
na cesti usta{e, tukli ga, otsjekli mu ruke, nos i u{i, a zatim ga ubili. O tom
bi mo`da vi{e znali, jer ja nisam bila o~evidac tog slu~aja, nego mi je o tom
pri~ao narod u Ogulinu; Kosanovi} Marica, iz Ogulina, ~ija sada{wa adre-
sa mi je nepoznata, te Golner Hugo, koji se sada nalazi u Glini.
God. 1942. u qeti uhvatili su partizani u Ogulins. Hreqinu 15 godi{-
weg usta{u Miju j iz okoline Hreqi
Hreqina. Bila sam prisutna kod wegovog preslu-
{avawa. On je pri~ao da su u mjes. augu
augustu 1941. g. usta{e jedne no}i odveli
Srbe – mu{karce, koje su pokupili u tamo{wim selima, wih 16 na broju, u
{umu zvanu „Kr„Krpeq“.
peq“. Usta{e su uhap{enike poredali nad jednom jamom i
ustrijelili. Isti Mijo je po svojem vlastitom priznawu i sam pucao u jednog
od uhap{enika i ustrijelio ga, ubio. Nadaqe je ovaj usta{a Mijo pri~ao, da
je u to vrijeme usta{. krvnik Pi{kur na Galgama (poqe kod Ogulina) Stipa-
novi}a
}a Milo{a, èqezni~ara iz Brestovca jedne no}i sa kolcem udario po
~elu tako, da je ovaj odsko~io 3 metra u zrak, a po{to jo{ nije bio mrtav, onda
su ga Pi{kur i ostali s kolcima dotukli. Iza Stipanovi}a }a Milo{a ostali su
èna i 4 djece, koji se vjerojatno jo{ sada nalaze na Brestovcu. Usta{a Mijo
je pri~ao, da su na to poqe Galge dovodili ~esto Srbe, pa su ih tamo usta{e
najprije tukli i mrcvarili, a zatim ubili.
Bosni} Du{ka iz Ogulina, ~ije sada{we boravi{te mi je nepoznato, pripri
povjedala mi je da su u to vrijeme usta{e ~esto dovodili uhap{ene Srbe u po-
drum wene ku}e, gdje su uhap{enici strahovito mu~eni. Ona nije tom mu~ewu ~ewu
prisustvovala, ali je ~ula jezovitu kriku i jauk, a kad su uhap{enike izvodi- di
li iz podruma, vidjela ih je ona potpuno izmrcvarene, pa su oni jedva mogli
micati, a i mnogi su i ~e
~etvorono`ke
`ke puzali. Odavle su ti izmrcvareni qudi
~e
etvorono`ke
`ke odvoèni u Kle~ke Drage ili Krpeq (kraj Ogulina) gdje su po-
ubijani. O strahotama koje su se de{avale u podrumu Bosni}kine ku}e pri~ao
mi je jedan Srbin iz Muwave, ~ije ime ne znam, a koji se nalazio u zadwoj par par-
tiji, koja je tamo bila mu~ena. Upravo kad je trebao da bude i on odveden na
klawe, do{lo je nare|ewe, da se daqwe ubijawe imade zaustaviti, pa je tako
ostao ìv. On mi je pri~ao, da su mnogi od onih, koji su bili s wime u toj parti-
ji, kad su pu{teni na slobodu, ~e~etvorono`ke
`ke puzaju}i bjeàli iz Ogulina.
Ja sam sama i{la gledati jednu od jama u Kle~kim Dragama, gdje su uhap-
{eni Srbi ubijeni i bacani u jamu, pa sam vidjela kako je sva trava unaokolo
bila izgorena od kre~a,
~a, vidjela sam posu{enu krv, ~uperke kose, odbijene vi-
lice, komade odijela, jednu kapu u dubini jame, koja je visila na jednoj gran~i-
ci. Drve}e i li{}e kod jame bilo je prore{etano metcima. Qe{eve u jami ni-
sam mogla vidjeti, jer je ta jama vrlo duboka, pa joj se dno ne vidi. Tu jamu zva-
zva
li su usta{e „èqe
„èqezni~ka pruga“ zato, jer su tamo poubijani mnogi èqezni-
~ari – Srbi, iz Srpskih Moravica, Hreqina i Brestovca.
Neki znanci u Ogulinu, od kojih se sje}am
}am @a agara Bogdana, ~iju sada{-
wu adresu ne znam, pri~ali su mi, da su od mjes. maja do 8. augusta 1941. god. (kad
je masov. klawe prestalo) veliki ùpan Jurica Markovi} i ùpnik koji se
je kasnije sam ubio, svako jutro dolazili u usta{ki stan i tamo nagra|ivali
one, koji su ubili stanoviti broj Srba. To je bila posebna nagrada, po{to je
postojala jedna slu`b. nagrada, koju je svaki koqa~ dobio za svoju `rtvu. In-
teresantno je to da je taj veliki ùpan Markovi} Jurica bio osobito poboàn,
te su oon
n i wegova familija, odnosno familija wegovog brata, dnevno i{li u
crkvu na misu.
U zimi g. 1941
1941.. vidjela sam na putu izme|u Ogulina i Bjelskoga grupu od
petsto zato~enika (500) mu{karaca iz op}. Dre`nice u povorci, koji su svi
bili vezani uè
uètom. Gonili su ih Talijani, i to karabiweri i drugi vojnici
talijanske regular. vojske, po najve}em snijegu u Ogulin u zatvor. U Ogulinu
strijeqani su wih 14, maleni broj je vra}en ku}i, a najve}i dio otjeran je u
logor u Italiji. Ovo potowe
towe pripovjedao mi je Kri{kovi} Mladen iz Oguli-
na, koji se sada nalazi u gospodarskom odjelu Okru`nog NOO Gorski kotar...
[ibuqina (Tribaw) i Slana na otoku Pagu
Br. 115
Izjava Ste
Stevana Poqa
Poqaka iz [iibuqine o tome kako su usta{e bacili
u jamu na Ve
Velebitu ~etrdeset dvojicu S
Sr
rba 3. m
ma odine216
aja 1941. ggo
ZAPISNIK
Okru`ne komisije za ratne zlo~ine Okru`nog NOO Zadar
br. 788 od 22. 3. 1945.
@r rtve zlo~ina:
1. Babac Vladimir, pok. Jovana 5. Luki} Marko, pok. Melentije
2. Poqak Nikola, pok. Jovana 6. Pilip Marinkovi}, pok. Pilipa
3. Poqak Ser|e,
|e, \urin
\urin 7. Poqak Stevan, pok. Damjana,
4. Luki} Dragan, pok. Jovana svi iz Tribwa
Dana 25. ili 26. travwa 1941. do{ao sam po nare|ewu Mile Sjausa, pok.
[ime, i [ime Vuki}a, pok. Jure, (obojica iz Tribwa), na àndarmerijsku sta-sta
nicu u Tribwu (Kru{~ica) gdje sam zatekao dvadesetak mojih seqana me|u |u ko-
ko
jima su bili i gore ozna~eni od 1 do 6. îm
im sam do{ao, uveli su me u jednu sobu
u kojoj su bili osim naprijed pomenute dvojice jo{ usta{ki vodnik Marko
âvi}
vi},, [imin (iz Starigrada), i Ivica Dev~i}, (iz Lukova [ugarja), te Ante
Orlovi}, àndarmerijski narednik, koji je prigodom sloma Jugoslavije bio ko-
216
HA Zadar, Fond Okru`ni Sud Zadar, K. 51/52.
mandir àndarmerijske stanice u Tribwu. Ovaj tada nije imao nikakve vla-
sti, nego je bio pisar kod usta{a; koji su tada bili ugrabili vlast.
[ime Vuki}, usta{a, stao me odmah ispitivati da li znadem gdje se na-
laze ~etnici, te me sumwi~io da ja sara|ujem sa ~etnicima, dapa~e da sam ja
sam ~etnik. Budu}i, da nisam ni{ta o tome znao, te nisam ni{ta ni priznao,
pa je usta{a Mile Sjaus naredio straàru usta{i Nikoli [antinu (iz Lu-
kova [ugarja) da me goni u zatvor, te me je ovaj i odveo u zatvor u podrum po-
{te, gdje sam zatekao gore ozna~ene pod 3) i 6), 6), a poslije mene doveli su u taj
zatvor ostalu ~etvoricu, tj. one pod 1)
1),, 2)
2),, 4), i 5)
5),, koji su do{li jau~u}i jer
su ih putem tukli pu{kama.
Sutradan oko 11 sati izveli su nas iz zatvora tri naoruàna usta{e, a
kad smo do{li na cestu do~ekali su nas jo{ osam usta{a te smo pra}eni od tih
jedanaest usta{a krenuli put Redina, a pred nama malo daqe i{li su usta{e
Milo Sjaus i [ime Vuki}. Kad smo do{li u Redine (Lukovo [u [ugarje), podi-
di-
jelili su nas u dvije grupe i to: ost. pod 2),
2), 5) i 6), odagnali su daqe cestom,
a nas ostalu ~etvoricu poveli su k moru i tu nas zatvorili u jedan magazin
gdje su nas stali udarati pu{kama, nogama i raznim tvrdim predmetima. Ot-
prilike 1 sat nakon toga doveli su u taj magazin i onu trojicu pod 2), 2), 5) i 6).
6).
Pred ve~er krenuli smo motorom, te smo iskrcani kod ku}e }e Luke Milaka, (Lu-
kovo [u
[ugarje), i sedmorica zatvoreni smo u jednu sobicu u ku}i }i pomenutog
Milaka. S nama, tim motrom dovezlo se mnogo naroda, te su svi svratili u go-
stionu Milaka gdje su svi pili i veselili se. Tu smo bili tri dana i dvije
no}i. Kroz to vrijeme prepatili smo velike muke: svake no}i gonili su nas iz
ku}e u ku}u, udarali su nas ~im su god stigli i kud su stigli, stavqali su
nam olovke me|u|u prste pa su nam stiskali ruke, natjeravali su nas da pjevamo
pa smo u tim mukama morali i pjevati, nekoliko puta vezali su nas svu sedmo-
ricu pa bi nas bacili na pod, a onda su po nama skakali, a kad bi wima to do-
dijalo, natjerali bi djecu da po nama ska~u. N Naagovarali su nas da se pokrstimo
pa da nas ne}e ubiti. TTooliko smo bili izudarani i mu~eni da je svima nama
i{la krv na u{i, nos, usta, uop}e na sve otvore, a svi smo bili modri od jakih
udaraca.
Tre}u no} oko pono}i izvedeni smo iz pomenutog zatvora te smo krenuli
pje{ke, pa smo i{li uz more pokraj ceste otprilike deset kilometara, a onda
smo pre{li preko ceste pa kroz planinu do{li u O{tarije, a odavle produ-
qili smo put ka Bru{anima cestom, gdje smo do{li oko 3-4 3-4 sata popodne. Do-
{av{i na Bru{ane, na{li smo usta{u Marka â avi}a, koji je ba{ u tom mo-
mentu zaustavio jedan kamion, koji je dolazio iz Gospi}a. îm im se kamion za-
ustavio, iza{li su iz kamiona tri nepoznata usta{e {e,, od kojih nam je jedan na
na-
redio da legnemo na cestu, te smo mi jedan do drugoga legli potrbu{ke, a {o {o-
fer usta{a pomenutog kamiona stao nas je pu{kom udarati me| |u
u ple}a. Nakon
toga pobacali su nas svu sedmoricu u kamion, a ja – vidjev{i da mi je kucnuo
posqedwi ~as – sko~im iz kamiona i stanem prekliwati usta{u Marka â avi-
}a da mi spasi ìvot, obe
obe}avaju}i mu ~itavo moje stawe. Pomenuti â avi} smi-
smi
lovao mi se i savjetovao mi da pobjegnem kroz {umu i da kaèm mojima da mi
[IBUQINA (TRIBAW) I SLANA NA OTOKU PAGU 283
je on ìvot spasio. Prije toga pozvao je bio â avi} {ofera (sa jednim stakle-
nim okom) napred pomenutog kamiona i s wim se ne{to dogovarao, a onda mi taj
{ofer re~e, da zapamtim da mi je â avi} spasio ìvot. Ja sam odmah iza toga
uputio se u plani
ninu, te sam tako dva-tri dana probijaju}i se kroz planinu do-
{ao o \ur |evu (6. V)) ku}i.
\ur|e
Tri dana nakon moga povratka ku}i, do{ao je ost. pod. 3) Poq Poqak
ak Ser|e,
|e,
te mi je pri~ao, da su wih {estorica bili onoga dana iz Bru{ana vra}eni u
O{tarije, a odavle opet u Bru{ane gdje su usta{e bili dognali jo{ 36 drugo-
va, te svih wih ~etrdeset i dvojicu povezali po dvojicu skupa, dovezli ih do
jedne {ume kamionom, gdje su ih istovarili, a onda odveli ih na jamu i tu po
dvojicu skupa bacali u jamu odnosno strijeqani su nad jamom, a onda bi pali u
jamu mrtvi, ali, prije pucawa odvezivali su jednog od drugog i skidali sa wih
dobru odje}u. Kad su pucali u pomenutog Ser|a |a Poqaka nisu ga pogodili u
glavu nego u ruku, ali on se svejedno bacio sam u jamu i prije dna jame nekako
se zaustavio, a kad su usta{e dovr{ili svoj posao i bilo se ve} sve smirilo,
iza{ao je Ser
Ser|o
|o oko 11 sati prije podne iz jame i vratio se ku}i. Prema navo-
dima Ser|a|a Poqaka zlo~in se odigrao 3. ili 4. maja. Pomenuta jama zove se „JA-
JA-
DOVNO“ u Gospi}u. Ser| |oo Poqak poginuo je u septembru 1942. u borbi kao pr
pri-
i-
padnik NOV iako je bio bez desne ruke. Ser|o mi je govorio kako je vidio kad
su ubijeni i da su u jamu pali Babac Vladimir, Poqak Nikola, Luki} Dragan,
Luki} Marko i Marinkovi} Pilip.
Stevan Poqak, s.r.
Br. 116
Svje
vjedo~anstvo Ser|e e Poqaka iz [ibuqine
o bjekstvu iz jame u Velebitu217
22. aprila (1941) oko osam ~asova ujutro stigo{e iz Kru{~i~ice isti na-
oruàni pozivari (usta{e) po drugu grupu Srba iz [ibuqine koja je ovog pu-pu
ta bila ne{to ve}a... Ta druga grupa u kojoj su se nalazili Babac Vladimir,
Luki} Dragan, Luki} Marko, Poqak Nikola, Poqak Ser|o |o i Poqak Stevan,
krenula je iz [ibuqine preko Kru{~ice za Karlobag, iz Karlobaga su pje-
{ice otjerani preko Ba{kih O{tarija i preko grebena Metle u Jadovno...
22. aprila 1941.
1941. prije podne nalazili su se u pokretu, pje{ice na putu
iz Karlobaga prema Ba{
Ba{kim O{tarijama, vezani ìcom po dvojica, i{li su
lagano u prvom redu Ser|o sa Draganom, iza wih Nikola sa Stevanom, a na za-
~equ Marko sa Vladimirom. Wih je pratilo osam naoruànih usta{a... Nebo
je bilo obla~no, po~ela je padati sitna ki{a... Pro{lo je podne. Ki{a je pre-
stala... I{li su pravo, uzdignute glave, mirno i ponosno, potpuno uvjereni da
su nevini, i da su pravda i Bog na wihovoj strani. Starina Vladimir Babac,
bac,
217
Babac M. Pavle, Velebitsko podgorje 1941-1945, Beograd 1965, 22-27.
poznat po svojoj prirodnoj inteligenciji, veoma na~itan i duhovit ~ovjek, po-

po
neo je toga dana sobom kwiìcu Svetog Pisma...
Dan se po~eo gasiti... Spu{tao se mrak... Hodawe je postalo znatno
no teè.
Spu{taju}i se niz padine grebena Metle, vidili su prva svetla u ku}ama ob- ob
li`weg sela. Vidjelo se po dràwu wihovih pratioca da }e }e skoro biti kraj
wihovom putu. Posr}u }u}i
}i vezanih ruku, po mraku i neravnoj kamenitoj stazi
u pravcu osvijetqenih ku}a,}a, prilazili su sve bliè i napokon stigli na ob-
ronke Velebita u blizini Risove gre grede.
Zaustavi{e ih pored straàre gdje su obavqene kratke slu`bene ne for-
malnosti izme|u sprovodnika i logorskih ~uvara. Za to vrijeme skido{e im
uze sa ruku. Drè}i u rukam ma
a male fewere, naoruàne usta{e ih odvedo{e {e
desetak metara daqe, do jedne gomile qudi koja je leàla na zemqi...
U logoru je bilo preko hiqadu qudi, na relativno maloj i neravnoj kr{-
koj ledini sa mno{tvom kolibica od suvog grawa. Prostor nije bio duì od pe-pe
desetak metara, a {irina ne ve}a od dvadesetak metara. Ceo ovaj prostor bio
je ogra|en gustom bodq`kovom ìcom u 3 reda, visine 4 metara. Oko ìce na-
lazile su se jake usta{ke straè, kao i u dubini od oko jednog kilometra, tako
da niti je ko mogao logoru pri}i, niti je iko mogao iz logora pobje}i.
Na{i [ibuq~a
buq~ani uzalud su poku{avali da prona|u svoje zemqake iz
prve grupe. U tome su ih spre~i
~ile usta{e, narediv{i im da uzmu alat i izrav-
rav
naju kra{ke vrta~e po logoru. U toku dana, i ovde kao i u gospi}koj kaznioni,
~esto se ~uje vika usta{a i brujawe kamiona koji su dovozili nove `rtve.
Ser
Se r|o je neprestano mislio da se izvu~e iz ove veoma te{ke situacije,
osje}aju}i instiktivno da mu je ìvot u opasnosti. Prva misao koja mu je pala
na um bila je da podmetne desnu ruku kada ih budu vezivali ìcom. Ser|o na
desnoj ruci nije imao {ake, jer mu je istu pre nekoliko godina prilikom ri-
barewa, mina raznijela. Ako mu to po|e za rukom u slu~aju opasnosti, ruku }e
mo}i lako izvu}i iz ìce, a onda poku{ati pobje}i.
Iz razmi{qawa o tome kako da pobjegne, trgli su ga mitraqeski rafali
koji su se ~uli iz daqine, sa sjeverne strane logora. Neki qudi pored wega
reko{e da je tamo usta{ko vojno streli{te gdje se vr{e {kolska ga|awa. Mi-
traqezi su {tektali sa kra}im razmacima skoro celog dana. Kakva su to ga|a-
wa, ~udio se Ser
Ser|o, a nije nikako mogao da to shvati.
Oko podne su ih pustili na miru. Bez hrane, okupqeni [ibuq~ani su
se ~udili da ovde jo{ nisu zatekli ~etvoricu svojih zemqaka iz prve grupe.
Sjedeli su na zemqi, oko jedne vrta~e i {aptali, ponavqali pitawa, kuda }e
ih odvesti, kuda to odvode vezane qude. Poslije podne gladni i èdni nastavi-
li su da rade isti posao sve do mraka. Tada je prestalo ono podmuklo {tektawe
mitraqeza. Nai|e jo{ jedna no}, koja }e u wihovom ìvotu biti posqedwa.
Pozva{e ih i poveza{e ìcom. Povezali su ih ìcom ba{ onako kako je
Ser|o èlio. Otvori{e velika vrata i povedo{e kamenim putem u pravcu za-
pada, uz jednu malu po{umqenu glavi~icu sjevernim podno`jem Velebita.
Poslije jednog ~asa hoda, prije nego }e izbiti na vrh breùqka naredi-
{e im straàri da stanu. Odmah zatim usta{e izbroji{e jedno pedesetak qu-
di, me|u|u kojima i na{e [ibuq~ane, pa ih povedo{e napred, niz glavicu, ka

jednoj uskoj dolini. Tu je stajala jedna grupa usta{a, nedaleko od wih jedan
poqski {ator, a ispred wega jedan sto sa nekoliko stolica. Dok su prilazi-
li, pratioci im reko{e: „Ta „Tamo }ete biti pozvani i razvrstani za radove“.ve“.
Jedan od usta{a dodade: „Sa „Sada }ete dobiti ru~ak“.
~ak“
Vezani i prestra{eni qudi u|o{e u krug koji su napravile {majseri-
ma naoruàne usta{e. Primjeti{e i ~etiri mitraqe traqeza postavqena u pravcu
preko jaruge, koju }e primijetiti tek pred sam kraj... Pri|e im usta{ki ofi-
cir Rude Ric, biv{i u~iteq: „Aj „Ajte naprijed, brè, brè“ i povede ih napri-
jed do uzdignutog uzanog kamenitog platoa. Pro|o |o{e pored mitraqeza i tada
im usta{ki oficir re re~e:
~e: „Mi
„Mi ovdje spremamo vje`be u streqbi, a vi }ete nam
pomo}i tamo preko jaruge da postavqate {kolske mete. Ajte brè“. è“. Tako ih je
doveo do samog zida i kraja provalije iznad kr{ke jame.
Oficir se odmakao nekoliko koraka, a u tom trenutku za{tekta{e mi-
traqezi, nastade, jauk, {iknula je krv. Qudi padahu kao poko{eno snopqe.
Usta{e naoruàne {majserima, koje su stajale sa strane, stado{e ubijati ne-
dotu~ene `rtve i gurati ih nogama sa platoa u jarugu.
îm im je ~uo mitraqesku paqbu, Ser|o Poqak nije gubio vreme niti ~ekao
da mu pri|u ubice. Po{to se brzo oslobodio ìce, sam je trkom sko~io u jamu.
Nije dugo padao jer se ubrzo zadrào na jednoj zaglavqenoj gomili le{eva i
odmah priqubio uz jedno ispup~ewe u zidu, obmro od straha. Primijetio je krv
na lijevoj ruci, iznad {ake. Bio je pogo|en jednim mitraqeskim zrnom. Slu-
{ao je podmuklu mitraqesku paqbu i jauke, `rtava. Zatim se onesvijestio.
Kada je posqedwa grupa bila likvidirana, ve} je pao mrak. Ser|o se
osvijestio od ti{ine koja je nastala, a reklo bi se prije od jakih bolova koje je
tek sada po~eo osje}ati. Kroz bol tek osjeti da je ìv i stade poku{avati da
se iz jame izvu~e na povr{inu. Jako ga je boqela rawena ruka, a na drugoj nije
imao {aku, no ipak, malo po malo po~eo se uspiwati ali oprezno, boje}i se da
ga neko ponovo ne ubije. Kada je do{ao skoro do vrha, pritajiojio se neko vrijeme
oslu{kuju}i. Nikoga nije bilo i on iza|e na onu zaravan odakle se sam bacio.
...Kre
...Krenuo je prema grebenu Metle... Pocijepao je ko{uqu i previo ranu...
I{ao je sjevernim padinama Velebita, prolaze}i ispod Golog vrha i Viso~i- ~i-
ce prema Rujnu...
Sutradan, skoro pred podne, stigao je na Rujno i zatekao svog starog oca
ispred stana. Pao mu je u zagrqaj nijem jem od tuge, umora i bola.
Br. 117
Izjava Ane
Ane Lu
Luki}
ki o zlo~inima usta{a u selu [i ibuqina
Pagu u avgustu 1941. godine218
i na otoku Pa
Zapisnik Okru
Okru`ne komisije za ratne zlo~ine pri OKR. N. N.O.
O.O.
O. Zadar
br. 772/4. U Tribwu, dneva 19. oùjka 1945. god.
Dana 1. VIII 194

1941.
1. oko 6 sati nave~er do{ao je u na{e selo jedan motor iz
kojega se u na{em selu iskrcalo oko deset usta{a. îm im su se iskrcali, do{ao
je k meni u ku}u jedan od tih usta{a i zatraìo od mene da se postaram da nana
em slamu wima za prostirku, te smo odmah Stoja Poqak (sad pokojna) i ja do-
|em
nijele naru~enu slamu u popovu ku}u, gdje su se ti usta{e bili smjestili.
Sutradan, tj. 2. VIII oko osam sati izjutra, do{ao mi je u ku}u jedan od
pomenutih usta{a drè}i u rukama lance, te me je upitao da li imam u ku}i
kakvih srpskih kwiga, pa je sam malo pogledao po ku}i igraju}i se sa lanci-
ma, ali je kratko vrijeme nakon toga iza{ao iz moje ku}e. Slutila sam da se
sprema neko zlo, pa sam bila odlu~ila da pobjegnem, ali nisam se usu| |iivala da
too odmah uradim, jer taj usta{a, iako je bio napustio moju ku}u, nije se od we
udaqavao, ve} je stalno na mene pazio. U to do|e pred ku}u Tro{eq {eq Mate (sad
pokojni) koji mi re~e da bjeìm kud znam, jer su usta{e dogovorili se sa Ta-
lijanima, da pokoqu sve u selu i da se Talijani ne }e u to ni{ta pa~ati. Mate
mi je govorio da je to sigurno, jer da je on (Mate) bio tuma~ usta{kom vodniku,
koji nije znao talijanski, kad je ovaj imao razgovor sa ovda{wim talijanskim
kapetanom u tom smislu. ûv uv{i to, ja sam oko 9 sati oti{la, uputila se da }u u
Tribaw na pristani{te, te sam se sakrila u grmqe nedaleko pristani{ta i tu
~ekala parobrod, kojim sam namjeravala oko 2 sata popodne da pobjegnem u Za-
dar. Oko 2 sata htjela sam da se ukrcam u parobrod, ali mi nisu to dozvolili,
jer nisam imala propusnicu. Skupa sa mn mnom
om bila su i moja djeca S
Sowa
owa i Darko,
kojima je tada bilo: Sowi
Sowi 7,7, a Dar
Darku 6 godina. Kad sam vidjela da mi nije mogu-
}e pobje}i u Zadar parobrodom, pobjegla sam iz sela sa djecom i sakrivala se
po {krapama. Dana 4. VIII saznala sam da su mi usta{e zatvorili oca Josu Tro- Tro
{eqa
eqa pok. Ivana i to da su ga zatvorili zbog toga {to sam ja pobjegla, na {to
sam sutradan, tj. 5. VIII do{la u [ibuqinu i prijavila se skupa sa djecom usta
usta-
{ama. Mene i djecu odmah su odveli u pravoslavnu crkvu, a oca su mi pustili.
Do{av{i u crkvu na{la sam wih oko sedamdesetoro: èna, staraca i nejake
djece me|u wima. Tu su oni bili zatvoreni jo{ od 2. VIII oko podne. Svi su bi-
li iscrpqeni od gladi, è|i i vru}ine, a kako sam saznala od prisutnih –
mnogi su tu~eni, me|u |u kojima: Maksim Poqak, pok. Sime, Pilip Marinkovi},
pok. Rade Babac, pok. Jandrije, \uro Babac, pok. Jandrije, Danica Poqak, pok.
Marka Poqak pok. Trivuna, Luki} Jovan, pok. Pilipa. Na tim qudima vidje-
le su se posqedice tu~ewa, jer su bili puni modrica na glavi, a Pilip Marin rin-
218
HA Zadar, Z.. 378/45.
kovi} i Rade bio je ve} i si{ao s pameti od velikih udaraca, koje je bio dobio
po glavi. Te qude tukli su zbog toga {to bi isti za vrijeme Jugoslavije bili
nezasluèno dobili novaca od srpskih vlasti. Time su se naime usta{e izgova-
rali i time su htjeli opravdati pqa~ke, koje su nad tim izvr{ili. U crkvici
sam preno}ilala skupa sa pomenutom sedamdesetoricom, a sutradan, tj. 6. VIII sve
nas ukrcali u jedan brod i prevezli nas u jednu dragu ne{to prije Karlobaga
gdje smo predani, a nave~er prekrcali su nas iz tog broda u jedan motor, pre-
vezli nas na otok Pag, te nas iskrcali na Slano (blizu Paga), gdje smo na hri-
dinama dvije no}i preno}ili, a tre}i dan, tj. 8. VIII,
II u suton jedan usta{a iz-
iz
dvojio je mene i djecu mi, te nas je odveo u logor gdje su bili @i idovi i tu nas
dràli ~etrnaest dana, a onda su nas skupa sa @i idovima prebacili u Karlo-
bag odakle su nas troje oslobodili.
Za ono vrijeme dok smo bili u crkvi u [ibuqini mu~ili su nas gla|u i
è|u, a napatili smo se i vru}ine, jer je to bilo u po~etku augu
augusta kad je naj-
ve}a vru}ina, a osim toga crkva je bila potpuno zatvorena: i vrata i prozori.
Sunce je bilo vrlo jako, a crkva je malena, pa nam je sve to skupa stvaralo ì-
ì
vot naprosto nepodno{i {ivim. Kad su nas izveli iz crkve, nama starijima dava-
li su pone{to sira, ali osim toga ni{ta vi{e, te smo sve vrijeme gladovali.
Kad je 8. VIII usta{a mene i djecu izdvojio od ostalih i odveo u logor gdje
su bili @i idovi, oni ostali s kojima sam ja bila do tada, ukrcani su u jedan
motor i ne znam pravo kamo su odvezeni, ali – kako sam mogla ~uti od jednog
àndara, koji je bio ovdje za vrijeme Hrvatske – isti su odvedeni na ono mje-
sto (tako|er na Pagu) gdje su @iidovi kopali rovove odnosno jame u koje su @i- i-
dovi bili bacani i zatrpavani, te su tu i moji sumje{tani zaglavili.
Ana Luki},
otisak prsta
Br. 118
Dokument Okru`ne komisije za ratne zlo~ine Zadar o zlo~inu

usta
sta{a na Ilin [ibuqina219
Ilindan, 2. avgusta, 1941. godine u selu [i
Po slomu Jugoslavije, ~im je stvorena NDH, ugrabili su u Tribwu vlast

usta{e, me|u
|u kojima se naro~ito isticao Mile Sjaus, pa je ovaj malo kasnije i
postao usta{ki povjerenik za Tribaw. Kako u svim krajevima gdje je bilo srp-
skog ìvqa, tako i u Tribwu i ba{ u pravoslavnom zaseoku [ibuqina, pri-
stupili su usta{e odmah svom krvni~kom poslu, pa su ve} 23. travwa 1941
1941,, po
nalogu zloglasnog Jurice Frkovi}a, koji je bio toga dana autom do{ao iz Go-
spi}a, ~etvorica seqana: Marinkovi} Du{an, sin mu Pilip, [ [trtrbe Iso i Lu-
ki} Mile otpremqeni u Gospi} gdje su prva trojica ubijeni i ba~eni u jamu
219
HA Zadar, Z.. 378/45.
Jadovno“ po~etkom juna. Dana 25. IV odvedeni su u Gospi} seqani: Babac Vla-
„Ja
dimir, Poqak Nikola, Luki} Dragan, Luki} Marko, Marinkovi} Pilip, pok.
Pilipa, Poqak Ser|e |e i Poqak Stevan, od kojih posqedwa dvojica uspjeli su
se spasiti, do~im
~im ostala petorica desetak dana nakon toga ubijeni su ba~eni
u jamu „Ja
„Jadovno“ nakon {to su kroz to vrijeme zvjerski mu~eni.
Po~etkom jula 1941. do{ao je u Tribaw jedan odred talijanske redovne
vojske pod komandom kapetana Doriano...
no... Srpski ìvaq nadao se sada, da }e pre
pre-
stati usta{ka zvjerstva, jer }e ih talijanska vojska sprje je~avati, ali doskora
}e se pokazati da mu ni Talijani ne èle dobro.
I, doista, uz prethodni sporazum sa talijanskom vojskom da se ova ne}e
pa~ati u krvni~ku rabotu usta{a, ovi su o Ilindanu (2. VIII), II), stali kupiti
narod sve odreda (starce, ène i djecu) govore}i im im da }e biti prevezeni u
Italiju gdje vlada glad, pa radi toga da ponesu sa sobom sav novac i dobru robu,
a wihovo blago da }e biti popisano i da ne}e propasti. Sakupili su stotiwak
osoba, me|u
|u kojima je dvadesetorici uspjelo da pobjegnu, a wih {ezdeset i osme-
osme
ro dovedeno je u pravoslavnu crkvicu, gdje su zadràni 4 4-5
-5 dana ppod
od najteìm
okolnostima: fizi~ki zlostavqani, mu~eni gla|u, è|u i vru}inom; p pet
et dje-
vojaka izme|u 16 i 19 godina silovane su. Zatim su svi prevezeni na otok Pag
gdje su ubijeni.
Napomiwe se da su usta{ki krvnici ozna~enog dana izvr{ili mnogo-
brojne pqa~ke u blagu, robi i novcu.
Okru`na komisija za ratne zlo~ine, Zadar
U Starigradu pod Velebitom, dne 22. marta 1945.
@R RTVE ZLOÎ
ZLO INA (o{te}e }enici):
1. Babac Aleksa, pok. Pavla, 74 god., oèwen
2. Babac Jeka, èna Alek
Aleksina, 78 god.
3. Babac Anica, k}i Aleksina, 47 god.
4. Babac Marijana, k}i Markova, 11 god., neud.
5. Poqak Nikola, pok. \ure, 68 god., o`.
6. Poqak Manda,
da, `. Nikolina, 66 god.
7. Babac Andrija, pok. Marka, 57 god.; Babac Milica, 21 god.
8. Babac Todor, Andrijin, 32 god.,
god., o`.
9. Babac Nikola, Andrijin, 25 god.,
god., neo`.
`
10. Babac \uro, Andrijin, 22 god., neo`.
11. Babac Dragica, k}i Andrijina, 16 god., neud.
12. Babac Smiqana, èna Todorova, 30 god.
13. Babac \uro, Todorov, 4 god.
14. Babac Du{an, Todorov, 2 god.
15. Marinkovi} Nikola, pok. Luke, 56 god.; Anica Marinkovi}, ud. Niko-
le, 60 god.,
god., Milka, neud. 28 god., k}i Nikolina
16. Marinkovi} Bosiqka, k}i Nikolina, 23 god.
17. Poqak Marko, pok. Marka, 55 god.,
god., o`.
18. Poqak Danica, èna Markova, 54 god.
19. Poqak Jeka, k}i Markova, 18 god., neud.

20. Poqak Luka, pok. Sime, 75 god., o`.
21. Poqak Milica, èna Lukina, 76 god.
22. Poqak Lazo, Lukin, 48 god., neo`.
23. Poqak Pavica, èna Markova, 37 god.; Marija, 5 god.,
god., k}i
24. Poqak \uro, Markov, 2 god.
25. Poqak Todor, Nikolin, 44 god., o`.
26. Poqak Darinka, èna Todorova, 38 god.
27. Poqak Mile, Todorov, 12 god.
28.. Poqak Milica, Todorova, 8 god.
28
29. Poqak Nikola, Todorov, 5 god.
30.. Marinkovi} [piro, pok. Rade, 55 god.
30
31.. Poqak Aleksa, pok. Jovana, 76 god., o`.
31
32. Poqak An|a,
|a, èna Aleksina, 78 god.
33. Poqak Petar, pok. Jovana, 78 god., Ika Poqak, ud. Petra, 58 god., èna;
Dara, 18 god. k}i
34. Poqak Jeka, k}i Petrova, 19 god., neud.
35. Poqak Maksim, pok. Sime, 76 god., o`.
36. Poqak Marta, èna Maksima, 66 god.
37. Luki} Jovan, Nikolin, 24 god.,
god., neo`.
38. Luki} Ilija, Nikolin, 22 god., neo`.
39. Marinkovi} Nikola, pok. Jovana, 28 god., Boja Marinkovi} ud. Nikole,
25 god.,
god., èna; Quba, 5 god., k}i
40. Marinkovi} Marta, ud. Jovana, 62 god.
41. Poqak Qubica, èna Vasina, 53 god.
42. Poqak Boìca, k}i Vasina, 22 god.
43. Poqak Milo{, pok. Marka, 56 god.; Boìca Poqak, ud. Milo{a, 54
god., èna; Jagoda, 12 god.
44. Poqak Ika, k}i Milo{eva, 22 god. ne neud.
45. Poqak Manda, k}i Milo{eva, 15 god.
46. Marinkovi} Darinka, èna Mili}a, } , 40 god; Vera, 3 god.
god.,, k}i
47. Prodan Boìca, k}i pok. Boè, 13 god., neud.
48. Prodan Ilija, pok. Boè, 73 god., o`.
49. Prodan Manda, èna Ilijina, 68 god.
50. Prodan Boò,
ò, Ilijin, 24 god., neo`.
51. Poqak Stoja, ud. Jovana, 56 god.
52. Poqak Trivun, pok. Luke, 48 god., o`.
53. Poqak Dmitra, èna Trivuna, 43 god.
54. Poqak Anica, ud. Luke, 65 god.
55. Poqak Dragica,
ca, k}i Trivunova, 18 god., neud.
56. Poqak Dane, Trivunov, 3 god.
57. Marinkovi} Boò,
ò, Nikolin, 23 god.,
god., o`.
58. Marinkovi} Qubica, èna Boìna, 21 god.
59. Marinkovi} Pilip, pok. Rade, 69 god., o`.
60. Marinkovi} Pilip, Pilipov, 22 god., neo`.

61. Marinkovi} Darinka, Pilipova k}i, 36 god., ud.
62. Marinkovi} Radojka, vanbra~na
~na k}i Darinke, 2 god.
63. Marinkovi} Stoja, èna Pilipova, 25 god.
64. Ma
Marinkovi} Milica, k}i Vladina, 14 god.
65. Babac Dmitar, pok. Marka, 78 god., o`.
66. Babac Pera, èna Dmitrova, 73 god.
67. Marinkovi} Boìca, ud. Jovana, 63 god.
Br. 119
Izjava Mi
Milice Ba
Babac o zlo~inima usta{a nad srpskim narodom
u selu [i
ibuqina,
na op}i
ina S
Sta
tarigrad,
grad na Ilin godine220
Ilindan 1941. go
Zapisnik Okru
Okru`ne komisije za ratne zlo~ine pri OKR.
OKR. N.O.O. Zadar,
br. 772/5, U Tribwu
wu,, 20. oùjka 1945.
Uo~i
o~i Sv. Ilije 1941. nave~er do{li su k nama ku}i ~etiri àndara, ko-
ji su sluìli tada u Tribwu, te su nam govorili kako nemamo ~ega da se bojimo
i da moèmo mirno raditi svoj posao, a s nama da }e u Italiju za onima na{im
seqanima, koji su prije bili pobjegli. To su oni nama govorili u namjeri da nas
lak{e uhvate. To je bilo u na{im torovima u planini. Sutradan ujutro oko 7
sati vra}ala sam se skupa s bra}om i sestrama s torova ku}i k moru, te nedale-
le
ko na{ih torova susreli smo dva usta{e{e,, a malo zatim jo{ dva usta{e, koji su
nam govorili da moèmo slobodno vratiti se na{im ku}ama k moru i da to kaka
èmo i drugima, koji su bili izbjegli u planinu. Malo poslije toga susreli smo
jednu ve}u grupu usta{a, wih dvadesetak,
tak, te sam ja odmah po~ela bjeàti, ali
me jedan usta{a uhvatio, te je ta grupa usta{a odvela sve nas u planinu „Kod
„Kod
stana Alekse Babca“ gdje su se ve} nalazili mnogi na{i seqani, koje su usta-
{e toga jutra bili dotjerali skupa sa svim blagom. Znala sam koje nam se zlo
sprema, pa sam – do{av{i na sad ozna~eno mjesto – poku{ala da se bacim u bu-
nar, ali me u tom sprije~io jedan usta{a zgrabiv{i me za ruku i uvjeravaju-
}i me da nemam ~ega da se bojim. Me|u
|u tim mojim seqanima bilo je èna, stara-ra
ca i nejake djece. Moga strica Dmitra, koji je bio slab na nogama, jer je bio 78
godina star, vukli su za bradu kad nije mogao da hoda. To sam ja vidjela kad su
nas usta{e oko 11 sati toga dana gonili iz planine ka na{em selu. Istom tom
zgodom vidjela sam kako su Maksima Poqaka izudarali rukama. Nas je bilo
sve skupa oko sedamdesetero. Kad smo se pribliìli na otprilike tri kilo-
metra od na{e crkve, ja sam iskoristila priliku i presko~ila jedan zid, te
pobjegla i sakrivala sam se dva dana u jednoj jami; a onda sam tre}u no} iza{la
220
HA Zadar, Z.. 378/45.
iz jame i uputila se da }u preko Velebita i tako sam kroz pet dana dawu se
sakrivala po jamama a po no}i sam se kretala dok nisam do{la u Obrovac. Kad
sam ja pobjegla onom zgodom kad su nas vodili ka na{em selu, bila sam sama,
ali poslije smo se skupili nas jo{ ~ ~e
etrnaestoro, kojima je tako|er bilo uspje-
lo pobje}i, te smo svi skupa do~epali se jame, u kojoj smo se krili puna dva da
da-
na. Kad smo poslije sedam dana do{li na 1 kilometar od Obrovca, stali smo uz
Zrmawu i nismo se usu|ivali daqe u sam Obrovac zbog toga {to smo morali
pre}i most, a na mostu usta{e su dràli straù, pa smo bili odlu~ili da }emo
preplivati rijeku, koji znamo plivati, a one koji ne znaju da }emo konopom vu vu-
}i preko rijeke. Dok smo mi govorili o tom, ugledamo neke usta{e gdje tr~e ka
nama, na {to su dvojica sko~ili u rijeku i preplivali do~im ~im mi ostali stali
smo bjeàti, a usta{e za nama; jedan od te dvojice i to Marko Poqak, koji je
poslije poginuo od Talijana, prenio je i dijete na le|ima. Bjeè}i }i pred usta-
{ama mi smo vikali zazivaju}i u pomo} mo} i to su ~uli neki civili u Obrovcu,
koji su obavijestili talijansku vojsku, koja je odmah
mah iza{la n na
akon ~ega su se
usta{e vratili, a mi smo zatim do{li kod mosta i tu nas je jedan civil preve-
zao la|om, jer je most bio sru{en. U Obrovcu sam ostala jedanaest dana, a onda
smo skupa sa jo{ nekoliko stotina Li~ana prevezeni u Zadar. Dok sam bila u
Obrovcu, jedan usta{a, Ante (Brajin), rekao mi je, da sam ja izbjegla od usta{a
u Trib
Tribwu, ali da mi ne}e to uspjeti i sad u Obrovcu. Kroz ono sedam dana dok
smo do{li u Obrovac, napatili smo se ne samo velikog straha, nego jo{ i gladi
i è|i. Kroz to vrijeme dvije no}i padala je jaka ki{a, te smo bili dobro po po-
kva{eni, pa smo u onako mokroj robi po danu skrivali se po pe}inama, a nismo
se usu|ivali skidati je sa sebe da je su{imo, jer smo uvijek morali biti sprem-
sprem
ni da bjeìmo.
Koliko sam mogla
gla ~u
~uti, ono sedamdesetoro otprilike na{ih seqana, ko-
ji su o Iliwu bili uhva}eni od usta{a, dotjerani su toga dana u na{u crkvu
i tu su ih dràli pet dana pod najteìm okolnostima: m mu
u~ili su ih gla|u i
è|u a mnogi su bili i tu~eni, ~etiri djevojke silovane i to: Poqak Jeka,
Markova, Poqak Ika, Milina, Poqak Jeka, Petrova i sestra mi Dragica, te
Poqak Dragica, Trivunova, sve djevojke od 15 do 17 godina. U septembru te go-
dine ja sam bila do{la iz Zadra u na{e selo, pa sam tom prigodom bila i u na-
{oj crkvi, te sam tada vidjela u crkvi tragove krvi. Poslije toga usta{e su
naredili na{im seqankama da oribaju pod u crkvi da se ne vide ti tragovi.
U ku}i popovoj na{la sam ne{to odje}e moje bra}e, koja su kriti~nom zgodom
stradala; ta odje}a bila je krvava, te sam je ja pokupila i zakopala u zemqu.
ûula sam od nekih ribara iz Kali pri~ati, kako su jednog dana vuku}i
mreù negdje blizu otoka Paga izvukli 13 le{ina me|u |u kojima
ma da su prepo-
znali le{inu Maksima Poqaka, pok. Sime, koji je kriti~nom zgodom stradao,
pa iz toga zakqu~ujem, da su usta{e svih sedamdesetoro bacili u more.
Na jesen 1941. bila sam u Slivnici, pa mi je tom prigodom jedna ènska,
koja je bila sa usta{ama, pri~ala kako su usta{e kriti~nih dana (izme|u 2. i
5. VIII)
II) uhvatili u Selinama dva mu{karca, jednog starijeg i jednog mla|eg, te
da su ih odveli u Starigrad i tu da su obojicu ubili, i to onom mla|em da su
o~i izvadili. Prama onome, kako mi je ta ènska opisala pomenutu dvojicu i

rekla, da se zovu jedan Jandrija a drugi \uro, ja sam se osvjedo~ila, da su ta
dvojica otac mi Jandrija i brat mi \uro, koji su kako sam saznala bili pobje-
gli o Iliwu i uhva}eni.
Onom prigodom kada su nas usta{e uhvatili, govorili su nam da }emo biti
biti
odvedeni u gladnu Italiju, pa radi toga da ponesemo sa sobom sav novac i do-
bru robu, te su mnogi od nas to i u~inili, ali usta{e su im sve to odnijeli.
Milica Babac,
otisak prsta
Br. 120
Izjava Jo
Jovana Poq
Poqaaka iz sela [i ibuq
buqi ine o zlo~inu usta{a
nad Sr
Srbima 2. avgusta 1941. odine221
1941 ggo
Zapisnik Okru
Okru`ne komisije za ratne zlo~ine pri OKR. N.O.O.
N.O.O. Zadar
br. 772/3. U Tribwu, 20. oùjka 1945. godine
O Iliwu (2. VIII)

II) 1941. u granu}e sunc
ca
a do{li ssu
u u moju kolibu na Rujnu
~etiri meni nepoznata usta{e, koji su vodili desetak mojih seqana i rekli
mi da ponesem sa sobom sav novac i dobru robu, jer da }emo biti prevezeni u
gladnu Italiju, a blago da ostane ovdje u selu i da }e to blago popisati wi-
hov (usta{ki) vodnik. Ja sam sa jo{ ~ ~e
etrnaestoricom momojih seqana oti{ao za
usta{ama u pravcu na{eg sela, te smo se na otprilike dva-tri kilometra od
sela ([i
([ibuqina) skupili nas oko 70. Kroz to vrijeme nekoliko na{ih seqana,
me|u kojima su bili Sjaus Jure i Ante, Tro{eq {eq Roko, Tro{eq
{eq Ive Jandrin,
Tro{eq
{eq Ivan Josin, Zup~i} ~i} Slade Krstin, Sjaus Mile Tomi~in, Tro{ {eq
eq Be-
Be
co Matin, kupili su na{e blago, te su sve blago odagnali u zaselak Quboti}, ti},
gdje su ga me||u
u se podijelili. Usta{e su nas dotjerali na dva kilometra od
na{e crkve, kad sam ja iskoristio priliku i zamakao iza jedne ograde, a onda
dao se u bijeg u planinu, te smo se u toku toga dana nas petnaestero prikupili
u jednu jamu, a me|u wima je bila i Milica Babac Jandrina. Za vrijeme dok su
nas usta{e gonili, vidio sam kako je usta{ki vodnik tako jako udario Maksi-
ma Poqaka po glavi, da je ovome odmah kapa pala.
Svjedok nadaqe iskazuje kao svjedok Milica Babac.
Jovan Poqak,
otisak prsta
221
HA Zadar, Z.. 378/45.
Br. 121
Izjava An
Ante Buk
Buk{e o izgledu usta{kog logora Sla
Slana na Pa
Pagu
godine222
u avgustu 1941. go
Z a p i s n i k Okru`ne komisije za ratne zlo~ine

za Hrvatsko Primorje od 18. novembra 1945.
Prisutni:
Referent: Dr. Stjepan Petak
Zapisni~ar: Stjepan Pal~i}
Svjedok: Buk{a Ante, star 45 god., rkt. vjere, oèwen, radnik, u Pagu,
Kre{{i imirova ul. 1, opomenut da govori istinu iskazuje:
Logor u Slanom zapo~eo je djelovati u srpwu 1941.
1941. godine.
ne. Jedinu zgra-
du, koja se nalazila u logoru gradili su sami internirci materijalom dove-
zenim iz Karlobaga i pozadine, a trebala je sluìti za stanovawe usta{ama-
straàrima, dok su zato~enici bili prisiqeni boraviti pod vedrim nebom,
izvrgnuti svim vremenskim nepogodama. Logor je obuhvatao pet jutara zemqe,
a bio je ogra|en bodqikavom ìcom u visini od dva metra, u tri reda. Sa sje-
verne strane nalazio se jedan ulaz, koji je zatvaran „„{pan
{panskim jaha~ ~i
ima“.
ma“. Bu-
du}i se logor nalazio u dolini, to su se straè nalazile na uzvisinama u po
prilici {est, a i vi{e straàrnica ukopanih u kamenu. Vode u logoru nije
bilo, nego su internirci odlazili pod straòm do izvora na morskoj obali i
crpili vodu, koja je bila i ina~e slanog okusa, a za uzbrkanog mora toliko se
mje{ala s morskom vodom, da se nije mogla upotrebqavati za pi}e. Vodu bi no-
sili u posudama, koje su imali sa sobom, ili ih kasnije nabavili, naj~e{}e su
to bile ~a{e.
Po odlasku se naime usta{a nije na{la nikakva ve}a posuda ni kazan,
koji bi bio mogao sluìti u tu svrhu. Hrane nisu internirci primali, a nisu
im ni usta{e za wihov t.j.t.j. interniraca novac hranu kupovali, nego su se hra-
nili travom i korijewem. Pakete, koje su obiteqi zato~enika ovima slali ili
pak mje{tanima, da bi se na taj na~in moglo sadrìnu paketa prokrium~ariti
u logor, redovno nisu zato~enici primali, jer one prve usta{e nisu naslovni- ni
cima izru~ivali, a potowe nije bilo mogu}e dostavqati, budu}i da se logoru
nije nitko smio ni mogao pribliìti. U logoru su na|ena tri ogwi{ta jedno
kraj drugoga, a ta su vjerojatno sluìla ~uvarima logora, kojih je bilo oko sto-
dvadeset.
set. Mawa ogwi{ta postoje po ~itavom logoru, a logora{i su ih morali
paliti, naro~ito no}u, kako bi usta{ama uz osvetqewe wihovih vatara, ra, bio
omogu}en nadzor nad logorom. Udaqivawe se od vatre smatralo kao poku{aj bi-
jega. Nu`nici i jame nisu postojali, nego se nu`da obavqala bilo gdje. Bol-
ni~ka je wega u logoru bila nepoznata, nije postojala ni ambulanta bilo koje
222
HA Rijeka, Dosije k. 2207.
vrste. Mu{karci – logora{i gradili su ceste, ` èene, me|utim, nisu bile iz-
vo|ene na takvu vrstu rada, ali su zato ~esto
sto puta sluìle usta{ama za zado-
voqewe wihove pohote. Prilikom gradwe ceste usta{e su prisiqavali qude
da nose kamewe i to tako veliko, da je bilo prete{ko i za ~ovjeka najja
ja~e tje-
lesne konstitucije, a iznemogle i malaksale bi jednostavno streqali. Glede
podjele u samom logoru – na @i idove, Hrvate i Srbe – ne moè se pozitivno
znati, da su unutar logora postojale razlike ni u postupku, ni u smje{taju –
postupak je i s jednima i drugima bio lo{ – znade se jedino to, da je postojao
posebni logor za @i idove, a nalazio se u kotlini, daqe, od mora od prilike
250-300 metara. Usta{e su ~esto pitali qude, da se dobrovoqno jave za pre-
mje{taj ili da se jave za lije~ni~ki pregled, pa bi onda prijavqenike odvo-
dili i poklali. Nakon odlaska usta{a bio sam u logoru i razgledao ga. Tamo se
ve} nalazio dr. Dodoja, ovda{wi lije~nik, Bili} Ivan, lu~ki peqar, Saba-
li} Ivo,
Ivo, sudski sluìteq, PerPersen Juraj, poreski ~inovnik, te Buk{a Jero-
lim, radnik, koji su onamo po{li da vide strahote usta{kih nedjela.
Pro~itano i odobreno.
Buk{a Ante, v.r.
Br. 122
Izjava [iime Bo
Borovi}a a o spaqivawu le{eva `rtava, S Sr
rba i Jevreja,
koje su usta{e izmasakrirali na otoku Pa Pagu u vremenu
od juna do avgusta 1941. godine223
Zapisnik
Okru`ne komisije za ratne zlo~ine
Svjedok: Borovi} [ime, me, Andrijin, ro|en 11. I 1909. u Novaqi na Pagu,
Hrvat, rkt. vjere, oèwen, otac troje djece, javni namje{tenik referent za
trgovinu obrt i industriju kod N.O.-a u Pagu, sa stanom u Pagu, Vela ulica.
Odmah po osnutku zato~eni~kog logora u Slani po~elo, se govoriti o
strahotama i o stra{nom postupku usta{a u logoru. U Novaqi je u mjesecu srp srp-
wu bio afi{iran oglas, sa nare|ewem da se nitko ne pribliàva logoru na
udaqenost od 6 km
km.. S tim da }e svatko tko bi se logoru pribliìo biti stri-
jeqan. Kako sam se u tom razdobqu t.j.
t.j. koncem 1941. nalazio u Slavoniji kuda
sam oti{ao po hranu sastao sam na putu Kunkeru Juru, rodom iz Novaqe, koji
je bio stalno namje{ten u Zagrebu kod tvrtke Levi vi,, Sva~i}ev trg 3, koji nam
je pripovjedao da je mjeseca augu
augusta te godine otpremio dva kufera svog gazde,
223
HA Rijeka, Pag k. 2207.
koji ih je èlio otpremiti svojim sinovima, zato~enima u logoru u Slani.

Isti Kunkera saop}io mi je da je u Karlobagu nai{ao na svog ro|aka Kunkeru
Antu (tadaweg usta{kog tabornika u Novaqi, sada strijeqanog po partizani-
ma), koji mu je saop}io da hrane vi{e ne nosi Levijje evima, jer ih vi{e nema na
ìvotu, pa se ovaj Kunkera Jure, vratio u Zagreb. Ja sam tada imao postolar-
sku radwu u Novaqi i dolaze}i u kontakt sa seqacima u Metajni, imao sam
prilike ponovno slu{ati o strahotama, koje su se tada po~ele de{avati. Ka-
rakteristi~no je za cijelu stvar da sam krajem srpwa ili po~etkom augu augusta
1941. slu~ajno slu{ao razgovor dvojice sve}enika i to Toqani} Ante, rodom iz
Krka, a ùpnika u Novaqi i Kunkera Josipa, kapelana i [kunce Ivana iz
Novaqe; razgovor se vodio kod ribarnice, pa je tom zgodom [kunca izjavio, da
se u Slani ubija, a na to je Toqani} smiju}i se odgovorio, da }e Hrvati ima-
ti vi{e zraka, ~im bude mawe @i idova i Srba.
Do{ao je august
august 1941. i Talijani su stavili oglas u Novaqi, da se nije-
dan uniformirani usta{a ne smije u roku od 48 sati na}i na otoku, a zatim je
par dana iza toga osvanuo drugi oglas s pozivom na pu~anstvo, u kome je bilo
re~eno – tko od pu~anstva èli razgledati logor moè kod komande posade
podi}i propusnicu i do}i na Slanu.
Oko 40 qudi krenulo je iz Novaqe za Slanu mahom mla|eg svijeta pa smo
pregledali oba logora. Zato~enici su logorovali pod vedrim nebom – barake
kojih je bilo nekoliko, i to nagla{avam, nalazile su se van logora i ispred
ìce t.j.
t.j. ispred ulaza, sluìle su za nastambu usta{ama ~uvarima logora. Na
obali je kamewe bilo mjestimice kre~eno vapnom, a mjestimice jo{ krvavo, a u
jednom od logora nai{li smo na grobne humke, zatim smo se udaqili od logora
oko dva kilometra prema jugu i primjetili dim koji se dizao iz jedne dolini- ni
ce – pruìo nam se stra{an prizor – jama duga~ka oko 16 metara (mjerili smo
je koracima, a duboka dva do tri metra bila je ispuwena qe{evima mu{kara-
ca, èna i djece, potpuno ispremije{ {aanima, jo{ gotovo svijeìma – zadah tru
tru-
leì jo{ se nije osobito jako osje}ao.
Primje}ujem da je dio grabe bio jo{ nezatrpan, jer ga usta{e jo{ nisu
dospjeli zatrpati. Cijenili smo, da se u nezatrpanom dijelu nalazi par hiqa-
da qudi. Vidio sam dva slu~aja, da je mlada majka dràla u naru~ju dijete –
èni je bila presje~ena brada, a djetetu noga. U ve}ini su svi qe{evi bili iz-
iz
nakaèni noèvima. Primje}ivalo se qude lo{ije odjevene u odijelima, dok
su mnogi bili goli i polugoli, pa se moglo pretpostaviti, da su qude iz boqih
boqih
odijela svla~ili, opqa~kav{i ih. Tik re~ene jame, jarka, gorjelo je barem
osam vatara na naslaganim cjepanicama leàlo je desetak qudskih qe{eva,
koji su polako izgarali. Talijani koji su vr{ili spaqivawe bili su vojnici
Re-parto Sanita“
„Re-par ta“ pra}eni lije~nicima, koji su vr{ili i desinsinfekciju jama
– dolaze}i dnevno ujutro, a poslije podne oko dva sata odlazili za Pag. Tog
sam se dana pri povratku sru{io onesvije{ten. Toga dana na povratku ku}i,
kojih 500 metara daleko od logora nai{li smo na svjeè nabacanu zemqu. Sum-Sum
waju}i da i tu ima zakopanih qudi, i da se uvjerimo, po~e ~eli smo rukama ~e-
~e
prkati zemqu, pa su tada iz zemqe po~ele izlijetati muhe. Smatram i danas
sa sigurno{}u, da se na tom mjestu nalazi neotkopano skupno grobi{te. Izjav-

qujem jo{, da mi je tom prigodom moja stara tetka iz sela Metajne, Ba~i} Jo-
sipa – sva zgranuta rekla doslovno: „Di
„Dijete moje, u na{em su ih selu (t.j.
(t.j. zato-
~enike) bacali u more!“ Sutradan je po{ao na lice mjesta sve}enik Slovenac
Medved Janko, kapelan u Novaqi i nakon kon povratka otvoreno govorio protiv
usta{a, pa mu je na to biskupski ordinarijat zabranio sluìti misu u Nova-
qi. Izjavqujem jo{, da sam voqan na lice mjesta povesti predstavnike nad-
le`ne vlasti, kako bi se moglo ustanoviti tragove usta{kih zvjerstava i ot-
kopati jo{ neotkopana skupna grobi{ta.
Pro~itano, odobreno!
Drag. Keki}, v.r. M. P. [ime Borovi},

vi}, v.r.
Br. 123
Izjava don Jose Felicinovi}a iz Zadra o zlo~inima usta{a

nad Srbima i Jevrejima na otoku Pagu i na Velebitu224
Zapisnik Okru`ne komisije za ratne zlo~ine,

Zadar br. 838/45. od 8. 2. 1946. godine.
Usta{ki logor „SLANO“ za Srbe i @idove bio je udaqen od grada Paga

oko 3/4 s ~amcem.
Nitko se nije smio pribliàvati logoru na 500 m, jer bi ina~e usta{e
odmah pucali. Tako je bilo ogla{eno narodu u Pagu.
Malo prije Velike Gospe u augu
augustu 1941. umolio sam usta{kog povjereni-
ni
ka Paga, lije~nika Zubovi}a,22225
da me vodi u „Sla
„Slano“,
no“, da govorim sa zapovjedni-
ni
kom logora, ne bi li mi dozvolio, da barem jedanput mjese~no drìm za logora- ra
{e slu`bu Bo`ju. Komandanta logora nije bilo, a zamjenik komandanta, zvali
su ga Ivica, rodom iz Cesarice (Karlobag), odbio je moju molbu. Tko je sve bio u
logoru, pa i {to je bilo u logoru, ne mogu da kaèm, jer mi nije bilo dozvoqeno
da idem u logor, ve} sam morao ~ekati pred vratima jedne barake koja je sluì-
la ~uvarima logora kao spavaonica, i tu je sve vrijeme uza me bio jedan usta-
{a, da ne bih imao kontakta sa bilo kim u logoru. Tako po vlastitom opaàwu
i li~nom saznawu ne mogu ni{ta da kaèm {to se doga|alo u logoru.
Po~etkom septembra 1941. Dr Dr Dodoja, op}in. lije~nik u Pagu, i Ivo Bi-
li}, peqar u Pagu, vo|e NOP-a u Pagu, povjerqivo su mi kazali da se u „„Sla- Sla-
nom“ ubijaju logora{i. Kad sam ja to ~uo od wih, odmah sam napisao pismo nade
dru Stepincu, da intervenira kod Poglavnika za logora{e u Slano i predao ga
224
HA Zadar, Z.. 378/45.
225
Lovro.
vro
kotar. predstojniku \ivaivanovi}u u Karlobagu, kamo sam i{ao ba{ u tu svrhu,

da ga on (kao protivnik reìma) li~no preda Stepincu.
Ja sam pak putovao za Sew da molim biskupa dra Buri}a da ide ili pi{e
Poglavniku za logora{e u Pagu, ali biskup nije bio u Sewu, ve} je bio otpu-
tovao u Zagreb da se zauzme za Srbe u Lici i spasi ih od pokoqa.
O pokoqima u Slanome, po odlasku usta{a iz Paga i Hrvatskog Primor-
ja, javno se govorilo da su usta{e vodili Srbe i @idove, koji su bili u logoru
Slano, na Velebit i da su ih tu ubijali bacaju}i ih za tim u jednu jamu. To je
govorio i narod u Karlobagu. U Pagu se pri~alo da je u logoru Slano bilo po-
bijeno mnogo qudi. Spomiwao se i broj od 4000 do 5000 qudi.
Poru~nik jugoslavenske mornarice, Ivo Bili} (prozvan Dujo), je jedini
iz Paga sa drom Dodojom koji, drìm, najvi{e mogu pripovijedati o Slanom jer
su oni {to{ta doznali od brodara, ribara i ~obana. Poru~nik Ivo Bili} je bio
prisutan ekshumaciji le{eva ubijenih od usta{a (poloàj „Malin“) lin“) obavqe-
noj sa strane talijanske zdrastvene komisije nakon odlaska usta{a iz Paga. Te
su le{eve onda kremirali. Mo`da bi se na{ao u Karlobagu koji ~ovjek koji bi
znao {to pripovijedati, jer je Slano bliè Karlobagu, nego li Pagu i jer je u
Karlobagu stanovao Dev~i}-Pivac, zapovjednik logora u Slanom.
Dr Dodoja nalazi se u Zagrebu, vojni~ka bolnica u Vla{koj ulici, a po-
ru~nik mornarice Ivo Bili} se nalazi u Pagu kod Lu~ke kapetanije.
Don Joso Felicinovi}, v.r.
v.r.
Br. 124
Izjava [iime Marì}a, koji je avgusta 1941. godine svojim brodom

prevozio Srbe i Jevreje iz Karlobaga na otok Pag, u logor Slana226
Zapisnik Javnog tuìla{tva pri Prvoj tenkovskoj diviziji

u Krawu od 29. decembra 1945.
U mjesecu augu
augustu 1941. godine bio sam mobiliziran od usta{a da ja sa
mojim motorom prevozim materijal za koncentracioni logor politi~kih za-
tvorenika „Slano“ na otoku Pagu. Ne se}am se kojeg sam dana po~eo prevaàti,
ali znam da sam tu slu`bu vr{io samo dvanaest dana. Nakon 12 dana upravnik
dràvnih monopola Vinko Ruì} izbavio me je iz te tegobne slu`be time {to
je odredio da moj motor mora i}i preuzeti neku naftu iz Metkovi}a za Pag. U
me|uvremenu za Metkovi} je oti{ao drugi motor sa zadatkom da preuzme nave-ve
deni benzin i tada su mene opet mobilizirali usta{e da vr{im istu du`-
nost, ali sam se ja tada otvoreno opirao da istu ponovno preuzmem pak je onda
usta{ki poverenik na Pagu, ZUBOVI] Lovro, izvadio revolver i zaprijetio
mi da }e me ubiti. Kako se ja nijesam prepla{io tih wegovih pretwi i ostao
226
HA Rijeka, Pag, k. 2207.
na tome da vi{e ne}u prevaàti materijal i qude za koncentracioni logor,

isti je naredio da me uhapse time da budem odmah streqan. Moja rodbina se za-
uzela za mene te je uspela istoga podmititi tako da me je ovaj kona~no pustio
na slobodu i ja sam otputovao za Metkovi} i vi{e se nijesam vratio na Pag sve
dok su sa wime upravqale usta{e.
Kroz gore navedenih 12 dana, tj. dok sam bio mobiliziran sa mojim moto-
rom od usta{a, ja sam preveo tri puta zatvorenike, i to: iz Karlobaga do Slane.
Gra|evni materijal sam preveo 4 do 5 puta i to isto iz Karlobaga do Slanog.
U prvoj partiji zatvorenika, koje sam preveo, bilo je oko 150 qudi i to:
@idova, pravoslavaca, staraca, èna, djece i ostalih mu{karaca. Neki su
mu{karci bili vezani i to rukama na le|a. Za vreme dok su se isti ukrcavali,
usta{e su ih tukle kundakom tako da im je krv {ikala iz nosa, ustiju i osta-
lih delova tela, zatim su ih bacali sa palube broda u „s„sti
tivu“ broda, tako da bi
se tu ovi izudarali i ozle|ivali. Kako su im bile ruke vezane, to nijesu mo-
gli da zaustave krvarewe i ~itav su moj brod poprskali krvqu. Kod ovih je
mu~ewa u~estvovao, pored ostalih, ~ija imena ne znam – [QIVAR, zamjenik
komandanta logora, rodom Bosanac, zatim Dev~i} Ivan Pivac, usta{ki sat-
nik, komandant logora „Slane“,ne“, te neki Pavica iz Lukova [ugarja pod Vele-
bitom. Prezime ovoga posledwega ne znam. Ova su trojica bili glavni rukovo-
dioci u mu~ewu gore navedenih zatvorenika. Za vreme puta ovi su se grozili
zatvorenicima da }e ih zaklati, ubiti, objesiti, itd. Kada smo do{li do Sla-
noga, i to za vreme dok su se iskrcavali navedeni zatvorenici, jedan je od ovih
pao u „{kripe“ i i{~a{io je nogu. Kako su mu bile vezane ruke, nije se mogao
sam di}i, a niti je od bolova mogao stajati na nogama, i tada mu je pri{ao neki
usta{a i tukao ga po tijelu, da se digne. Kasnije su ga dva zatvorenika digli i
odveli prema logoru. Ja sam se sutradan interesirao za sudbinu ovoga, kod nene
kog usta{e imenom Zvonko, prezimena mu ne znam i ovaj mi je rekao da su nave- ve
denog strijeqali te no}i. Dodajem da je kod ovih mu~ewa u~estvovao jo{ i neki
neki
usta{a prezimenom Baqak, imena mu ne znam, rodom iz okolice Viwerca. Ime- Ime
na drugih usta{a ne znam, a niti imena zatvorenika, jer su me usta{e dràle
pod strogom paskom i bilo mi je od ovih strogo zabraweno da razgovaram sa za- za
tvorenicima. Prilikom prevoza druge partije zatvorenika, postupak je bio
isto kao i gore, sa razlikom samo {to je bilo oko 130 zatvorenika. Napomiwem,
da u „sti
„stivi“ broda moè stajati samo 50 qudi, dok su isti trpali „sti „stivu“ sa
preko 100 qudi i to,to, kako sam gore naveo, bacali ih sa palube broda. Mu~ewe
su vr{ili isti qudi koje sam gore naveo. Iz gore navedenih razloga nisu mi
poznata imena zatvorenika.
U tre}oj partiji zatvorenika koje sam preveo, tako|e su upu}eni sa Kar-
lobaga za Slano. Wih je bilo oko 50 na broju, a postupak je bio isti od strane
usta{a kao i prema zatvorenicima prve partije te su mu~ewa vr{ili tako|e
iste usta{e. Imena zatvorenika tako|e ne znam.
Sje}am se nadaqe, da sam jednom prilikom doneo materijal u Slano i za
vreme dok sam ~ekao sa mojim motorom, pruìo sam komad kruha jednom zatvo-
reniku, i to je opazio gore navedeni usta{a [qivar i zato me je dobro istri-
skao i rekao mi: „Ako to napravi{ jo{ jedanput strijjeqa eqa}u te“.
te“. Me|u ovim
usta{ama nalazio se je neki usta{a Zvonko, koji je od istih bio mobiliziran
i nije bio prijateqski naklowen usta{ama, pak sam ja preko wega saznao da za- za
tvorenici imaju o~ajnu hranu, tj. pola litre vode sa nekoliko zrna pasuqa, pa
su sa tom hranom morali raditi celi dan. Usled slabosti i umora ovi su pa-
dali u nesvijest i tada bi ih usta{e tukle da se osveste. Nadaqe mi je pri~ao
da po no}i dolaze u logor gore navedene usta{e: [qivar, Pavica i Pivac i da
prozivaju pet do {est zatvorenika saop{tavaju}i im „veselu vijest da odla-
ze ku}i“.
}i“
Me|utim, oni bi ih izveli iz logora i strijeqali. Jama u kojoj su se za-
kopavali ovi nesretnici, nalazi se oko jedan kilometar od ovog logora.
Jednom prilikom, kada sam se nalazio na obali „Slanog“, pri{ao je meni
neki pliva~, @idov, ~lan nekog zagreba~kog pliva~kog kluba. Pri~ao je da je
jednom bio prvak u plivawu. Isti je bio visoka stasa, crn u licu i lepo mu{-
kara~ki razvijen. Isti se interesirao kod mene kako bi mogao pobe}i iz logo-
ra, tj. da mu pokaèm put. Ja sam mu pokazao put i ovaj je no}u poku{ao beàti,
a ujutro mi je rekao gore navedeni usta{a Zvonko, da je te no}i jedan zatvore-
nik poku{ao bjekstvo, i da je ujutro rano bio uhva}en i odmah strijeqan.
Jednom prilikom sam preveo iz sela Metajna u Slano trojicu zatvoreni-
ka, me|u kojim je bio jedan debeli pravoslavac, za kojeg mi je navedeni usta{a
Zvonko kazao da je to neki biv{i ju jugoslavenski detektiv i da }e svu trojicu,
po dolasku u Slano, strijeqati. I zaista, kad smo do{li u Slano, ova su troji-ji
ca oti{la put logora u pratwi gore nevedenih usta{a: [qivara, Pivca, Ba-
qaka i malo kasnije sam ~uo pucwavu iz {majsera. Sutradan mi je kazao usta-
{a Zvonko da su navedena trojica strijeqani.
Meni se je jednom prilikom hvalio pop Don Qubo, koji je sluìo u sred-
wem selu Barbata na Pagu, kako je skupa s Pavicom, silovao neku @idovku,
koja je bila mlada i stara 18 godina i kako su je kasnije obojica ubili. Ja sam
ovaj slu~aj prijavio jednom funkcioneru na narodno-oslobodila~kog pokreta i
ovaj je pop uhap{en posle oslobo|ewa na Pagu 1943. godine i osu|en na smrt.
Na kraju dodajem, da bi svaki put kada bi do{ao u Slano, vidio zatvore-
nike kako rade te{ke poslove. Isti su jako bedno izgledali, bili su iscrpqe-
ni do iznemoglosti, a usta{e su ih tukle kundacima, vikale su na wih i tra-
ìli su sve mogu}e na~ine kako da im oteàju wihov i onako teàk rad.
Usta{a Zvonko mi je jo{ pri~ao da usta{ki poverenik Paga, Zubovi}
Lovre, koji je ina~e bio student medicine, da je davao zatvorenicima navodno
inek
in ekcije protiv tifusa. Me|utim, zatvorenici su od ovih in inek
ekcija umirali
{to zna~i, da im je ovaj davao inekcije otrova.
Kako sam gore naveo, nisu mi poznati detaqni podaci o usta{ama koji su
vr{ili ova mu~ewa, ali wihove podatke moè dati Mirko Bari}, pomorac, ko koji
ji
je imao motorni brod „Sokol“. Isti je nastawen u Bari} Dragi kod Karlobaga.
Drugo nemam {ta da kaèm, zapisnik mi je pro~itan.
Mar`
ì}
i} [ime, v.r.
Br. 125
Izjava Orena Ruì}a-Je

}a-Jegora o zlo~inima usta{a nad Srbima
i Jevrejima u logoru Slana na otoku Pagu 1941. godine227
Zapisnik o preslu{awu Okru`ne komisije za ratne zlo~ine

za Hrvatsko primorje od 4. aprila 1945.
Preslu{ava: ing. Karabai} Ivan

Zapisni~ar: Mileta Josip
Svjedok Ruì} Oren-Jegor ro|en u Splitu, star 25 g. zanimawem stu-

dent tehnike, narodnost Hrvat, odnos prema NOP pomo}nik polit. komesara
Komande Podru~ja za Kvarnersko oto~je, iskazuje:
Dova|awe interniraca za logor Slano na Pagu vr{ilo se brodovima brabra
}e Marì}a iz Paga. Internirci bili su u brodovima vezani i pobacani u
brod. Usta{ki pratioci zlostavqali su vezane qude, gazili po wima i redo-
vito pri svakom putovawu bacali ìve qude u more sa kamenom oko vrata. Ove
podatke dobio sam pri saslu{awu uhap{enih usta{a po kapitulaciji Itali-
je, a koji su bili na du`nosti u logoru.
Sam logor bio je smje{ten u pustom golom kr{u na sjevernoj obali otoka
Paga – Slana. Internirci su smje{tani u ogra|eni prostor bodqikavom ìcom,
i to posebno smje{teni „Srbi-komunisti“,sti“, a u posebno ogra|enom prostoru @i
@i-
dovi. Prostor je bio velik cca 100 metara promjera u koji su smje{tali 5-6.000
qudi. U tako malom prostoru ìvot interniraca bio je o~ajan. Zahodske jame
nalazile su se u tom prostoru, kao i kanali, a vrlo ~esto su i ubijane qude za-
kapali u istom prostoru. Bilo se zapo~elo gradwom baraka, ali nije zavr{eno.
Hrana im je bila jedanput tjedno supa. U naokolo ogra|enog prostora bile su
sagra|ene straàre i pu{karnice, iz kojih su usta{e po nekad pustili, po koko
ji rafal iz mitraqeza na internirce. 14. VIII 1941. usta{e su se opili i otvo-
rili vatru iz pu{karnica u internirce kojom su prilikom usta{e pobili oko
700-800 qudi, èna i djece (sa(saslu
slu{awe o~evidca usta{e Tomqenovi} [ima iz
Karlobaga. Komanda Mjesta Karlobag). bag)
Uglavnom ubijawa qudi vr{ilo se na slijede}i na~in: svakih 8-10 dana
prozivali bi internirce, da se spreme da idu svojim ku}ama. Ukrcali bi ih u
brod te odmah iza jednog rta iza uvale Slano brod bi iskrcao qude, koji su bi bi-
li prisiqeni da kopaju sami jedan dio kr{a, gdje je bilo ne{to malo zemqe,
te ih poslije iskasapili noèvima i pobacali u jamu koja je bila velika sve-
ga 20 × 3 × 3, a u kojoj je bilo pobijeno oko 2.000 qudi. Bio sam na licu mjesta
drugi dan nego je bio rasformiran logor. Po izva|enim qe{inama moglo se je
vidjeti, da bi usta{e prije nego bi ih bacali u jamu zlostavqali ih na naj-
grozniji na~in. Tako sam vidio jedan qe{ ène iz ~ijeg je trbuha virila gla- gla
227
va djeteta. Na|eni su djelovi tjela odrezani, glave ruke noge, djeca sa polom-
qenim kostima nogama i rukama. Jo{ su masovno ubijali putem otrovnih iwek-
iwek
cija koje je davao student medicine Lovro Zubovi} iz Karlobaga koji se tada
nalazio kao usta{ki logornik na Pagu. Serum pravio se je u qekarni u Pagu u
dogovoru sa osu|enim na smrt (od na{ih vlasti) qekarnikom iz Paga i wegovom
ènom koji su to priznali. Bio sam o~evidac lin~ovawa qudi koji bi odlazi-
li po vodu, bosi po golom kamewu, kr{u, pra}eni sa dvojicom usta{a.
Usta{ki bojnik Dev~i} Ivan zvan Pivac pri~ao je Martinu usta{kom
nadziratequ telefonske linije u Pagu, koji je jedne ve~eri u gostioni „Gole-
{a“ u Pagu u pijanom stawu prijetio se mome dru{tvu sa pi{toqem te rekao,
da }e nas ga|ati kao {to Pivac ga|a gole ène postrojene u wihova gola prsa.
U selu Barbatu udaqenom 4 km od logora bile su smje{tene po privatnim
ku}ama mlade ène i djevojke koje su usta{ama sluìle za zadovoqewe wiho- ho
vih ìvotiwskih instikata, poslije ~ega bi naravno nekoju i zaklali. Ovakve
slu~ajeve vidio je drug Lon~ari} koji je tada tamo ìvio. Istu stvar priznao
je i uhap{eni pop Qubo Maga{ koji je redovito tamo odlazio nedeqom za svo-
ju nasladu, a koji je od narodnih vlasti ka`wen smr}u.
Zadatak paqewa qe{ina imao je talijanski mornari~ki poru~nik êla-
ni, iza kako su T
Ta
alijani preuzeli vlast nad Pagom. Fotografske snimke logo-
ra i zlo~ina po~iwenih u logoru nalaze se kod G. O. C. Hrvatske.
P. P. P.
Br. 126
Izjava Ivana Festinija o zlo~inima usta{a

u logoru Slana na Pagu 1941. godine228
Okru`na komisija za ratne zlo~ine za Hrv. primorje

Na uredovnom vawskom poslovawu u Pagu.
ZAPISNIK
o saslu{awu svjedoka u predmetu logora na Slani
sa~iwen 22. XI 1945. u Pagu.
Prisutni:
Referent: Petak dr. Stjepan
Zapisni~ar: Trampu` dr. Milan
Svjedok: Festini Ivan pok. Petra, rodom iz Paga, star 50 god., rkt. Hrvat,
oèwen otac dvoje djece, zanimawem kavanar i drogerist, sa stanom u Pagu, Ve-
la ul. 1, opomenut da govori istinu izjavquje:
228
Odmah po osnivawu logora u Slani, dolazili bi usta{e iz posade logo-

ra k meni u kavanu, gdje su pijan~evali. Razbacivali su se novcem, pa sam za-
kqu~ivao, da im taj potje~e od logora{a koji su oni popqa~kali. Wihovo po-
na{awe bilo je grubo i bahato. Mjeseca juna ne sje}am se to~no dana u ve~er
usta{a Martin Mara{-@i
ra{-@icar,
car, pripit, zapodjeo je kavgu i izvukav{i no` u
namjeri da wime udari Gole{ Antu iz Paga, obalnog radnika, uzviknuo je: „Za- „Za
klao sam ih vi{e pa }u i tebe.“ Na to sam ja prisko~io uhvatio ga za vrat i iz-
bio mu no` iz ruke. Gosti su se svi u strahu razbjeàli. Par dana iza toga sje-
de}i pred kavanom, isti Martin Mara{, pripovjedao je mojoj èni, kako je on
u logoru ubijao ène. @ivim ènama rezao dojke, hvale}i se da je to divna
stvar kad se nato ~ovjek navikne. Mnogi od wih, ~ijih se imena ne sje}am, a svi
su bili u logoru straàri, usta{e, hvalili su se svojim nedjelima po~iweni- ni
ma u logoru Slana. Govorili su da koqu qude, da ih poluìve bacaju u jamu.
Jedan od wih hvalio se predamnom i prisutnim usta{ama, kako je on trudnoj
èni rasporio trbuh, izvadio dijete, a drugo ìvo dijete staro oko 3 godine
stavio u utrobu. @rtve bacio je u jamu: jjaa sam tu jamu vidio par dana iza toga,
no}u, prikrav{i se do tkz. „Furnaè“è“.. Uz tu ènu, bilo je i drugih le{eva u
toj jami. I{ao sam tamo da se uvjerim o istinitosti pri~awa tog usta{e. Bio
sam potpuno sam, a prebacio sam se ~amcem. Na Veliku Gospu (1941) ujutro,
do{li su u kavanu usta{e me|u wima i koqa~ Martin Mara{ @icar, te Fa-
~ini Vjeko, usta{a Paànin, svi sa tragovima krvi na odijelima, ~izmama i
rukama koje su bile zaprqane i zemqom. Govorili su: „Bi „Bilo je no}as krvi: ppo-
o-
klali smo 700 od te bagaè ìdovske i srpske“.
ske“. Ne mogu se sjetiti koji su to go-
vorili, jer im imena nisam svima ni prije znao. Govorili su to poluglasno, ve ve-
}inom me|usobno. Imao sam prilike i prije toga ~uti o mu~ewima koja su vr{i- {i
li u logoru. Po wihovom pri~awu silili su logora{e da legnu na bodqikavu
ìcu. O doga|ajima i postupku sa ènama zatvorenim u ku}i dr Triplata ni-
{ta mi nije poznato, jer o tome nisam nikada ~uo da bi {ta govorili.
Pro~itano i odobreno.
Dovr{eno.
M. P.
Petak dr. Stjepan, v.r. Dr. Trampu`, v.r. Festini, v.r.
Br. 127
Izjava Ive Bili}a, pomorskog svetioni~ara sa Paga, o zlo~inima

usta{a nad Srbima i Jevrejima u logoru Slana 1941. godine229
Odmah nakon {to su usta{e napustili logor „Slano“ – a to je bilo kon-

cem au
augu
gusta – oti{li smo ja, Dodoja dr. Toma (koji je sada mrtav), Jerolim
229
HA Zadar, Zapisnik od 6. marta 1953.
Suleman i Persen Jure na mjesto gdje se je logor nalazio i na{li smo prazne
barake u kojima su zato~enici stanovali. To je bilo u 1941. godini. U logoru smo
na{li napu{tene barake i masu dje~jih cipela razbacanih po barakama. Za-
to~enici su spavali u barakama na golim daskama. Po{to tu nismo nai{li na
nikakve tragove mu~ewa i maltretirawa zato~enika oti{li smo na mjesto gdje
su usta{e vr{ili klawa. îm im smo krenuli prema tom mjestu nai{li smo naj-
prije na le{ jednog studenta medicine, kod wega smo naime na{li legitima-
ciju, 50 dinara i neke slike. Nije bio uop}e pokopan, a izgleda da je bio ubi-ubi
jen udarcem noà u {iju (zatiqak). Oko 50 metara daqe nai{li smo na le{e-
ve dvojice studenata, zaklanih na isti na~in kao i onaj prvi. Idu}i naprijed
nai{li smo na jednu duga~ku jamu (oko 30 metara), {iroku oko 4 metra, a dubo-
ku oko 1,5 do 2 metra. Vertikalno na tu jamu naslawali su se prokopi istih di-
menzija osim {to su bili ne{to kra}i. U glavnoj i sporednim iskopima bile
su nabacane `rtve jedna do druge i veoma slabo pokrite sa kamewem. U onim
vertikalnim jamama bili su samo mu{karci, a u velikoj uzdu`noj bile su
ène i djeca. Doktor Dodoja je konstatirao da se tu nalazi 2000 do 3000 ubije-
nih. @rtve su bile na najzvjerskije na~ine ubijane. Svaki je bio ubijen udar-
cem noà u le|a, ène su pored toga bile porene na prsima i trbuhu.
Nailazili smo i na slu~ajeve va|ewa o~iju i sl. Odatle smo krenuli
prema jami u kojoj su se nalazili pobijeni studenti. Bilo ih je oko 50 na svega
pola metra dubine i pokriveni kamewem i zemqom. Ispod zemqe su virile no-
ge i ostali dijelovi tijela. Svi su bili ubijeni noèm i to udarcem u zati tiqak,
qak,
kod ovih su i tijela bila iskidana od udaraca noèm. Odatle smo svi skupa
krenuli na ~amac da bi izvadili moje vr{e iz mora i odatle krenuli za Pag.
Kako je par dana kasnije na mjesto gdje je bio logor trebalo da oti|e jedna
talijanska komisija (vojna) radi spaqivawa `rtava, bio sam od wihove stra-
ne pozvan da im pokaèm put. Prebacili smo se do tog mjesta brodovima, ali
meni nisu odmah dozvolili da po|em sa wima, ve} sam ~ekao na obali, da me oni
pozovu. Oni su oti{li na malo prije opisana mjesta i otkopavali `rtve, da bi
ih kroz no} spalili, polijevav{i ih benzolom i petroleumom. Najednom me je
(iznenada) pozvao talijanski doktor – u ~inu pukovnika, govore}i mi od pri-
like ove rije~i: „Duje, do|ite gore da vidite {ta ~ine hrvatski barbari“. Kad
sam do{ao do wega vidio sam jednu ènu kako leì na le|ima sa rasporenim
trbuhom, a u trbuhu je imala dvoje djece. Djeca su jasno bila mrtva i skoro iz-iz
va|ena iz trbuha. Ovo nije bio jedinstven slu~aj, bilo je pored ovoga bezbroj
primjera ne~ovje~nog i stra{nog mu~ewa qudi, èna i djece. @rtvama je va|e- |e
na utroba, mu~eni su jo{ bili na razne na~ine, ali ja sve to nisam mogao gle-
dati jer je prizor bio strahovit i nevjerojatan. Pored toga iz jama se je {irio
jak zadah mrtvaca, jer je bilo qetno vrijeme a qe{ine ve} dosta stare. Kad je
glavna jama bila o~i{}ena (nakon par dana danono}nog rada) krenuli smo pre-
ma logoru i talijanski vojnici su prona{li u blizini centra logora jo{ dva
iskopa u kojima su se nalazili pobijeni zato~enici. U jednom iskopu bilo je
oko 50 do 100, a u drugom porazbacano po nekoliko `rtava. Ovi su po svoj pri-
lici bili ubijani za primjer ostalim zato~enicima. Prema izjavi talijanskog
doktora `rtve su bile ubijane na razne na~ine. Wemu samom se je sve to gadi-
lo i govorio je da su Hrvati barbari. Na pronalaèwu i uni{tavawu – spaqi-
vawu `rtava radilo je oko 80 do 100 Talijana i zadràli su se oko mjesec da-
na. Po tome se isto moè zakqu~iti koliki su posao imali izvr{iti.
Pored ovih, ukopana je jedna pravoslavka i pet ili {est ènskih u Me-
tajni, ovo mi je pri~ala Lon~ari} Tonica iz Metajne i Lon~ari} Marija.
Voze}i ~am
~amcem, ja, Dodoja, Persen i Jerolim, uz obalu vidjeli smo u moru
moru
na raznim dubinama od 3 i vi{e metara: mnogo `rtava ba~enih u more. @rtve
su bile u takvom poloàju da im je dole bila glava a vertikalno gore su bile
noge. Ovakav poloàj su imale zbog toga {to su im oko vrata bili vezani ka-
meni. Svim `rtvama koje sam ja vidio bili su rasporeni èluci. Po{to sam
ja kao svjetioni~ar onuda ~esto prolazio to sam tta
akvih slu~ajeva vidio veoma
mnogo, i vi{e nego oni prije spomenuti. Doktor Dodoja je zakqu~io da je u more
ba~eno najmawe oko 5 do 6 hiqada `rtava, od kojih je veliki dio morskom stru-
stru
jom odnesen na ve}e dubine. Taj isti doktor je prema podacima koje je crpio od
pri~awa raznih qudi zakqu~io da je u tom logoru poubijano najmawe desetak
hiqada qudi.
Sve ovo mogu potvrditi drugovi Persen i Jerolim koji su jo{ ìvi, i
bili su tada sa mnom.
Da su moji iskazi dati u ovaj zapisnik istiniti i ta~ni tvrdim uz pu-
nu odgovornost za davawe neistinitih iskaza.
Dovr{eno, i svjedoku pro~itano.
Svjedok:
Bili} Ivo, v.r.
Br. 128
Izjave Ivana Kusti}a i Jurja Lon~ari}a o zlo~inima usta{a

u logorima Slana i Metajna na otoku Pagu 1941. godine230

za Hrvatsko primorje od 21. novembra 1945.
Prisutni: Referent: Petak dr. Stjepan

Svjedok: Kusti} Ivan, rodom iz Metajne, star 42 god. rkt, Hrvat, zani-
mawe zemqoradnik, oèwen, otac troje djece, opomenut da govori istinu iz-
javquje:
Odmah po raspu{tawu logora uputio sam se sa svojim mje{tanima u lo-
gor da vidimo to stra{no mjesto o kojem se posqedwe vrijeme toliko zla govo-
230
rilo. U{ao sam kroz otvor koji je sluìo mesto vrati, a zatvarao se {pan-
skim jaha~ima. îitav logor bio je ogra|en bodqikavom ìcom, van kojih su se
nalazile na uzvisinama straàrnice. U logoru sam vidio jednu veliku i vi-
{e malih baraka. Po svuda po barakama nalazili su se razni odjevni predme-
ti koji su mogli pripadati kako mu{karcima tako i ènskama, tako gradskim
kao i seqa~kim, a najvi{e je bilo vidjeti drvenih sandala. Nadaqe vidio sam
po tlu i dopisnice, ali koje nisam ~itao jer sam slabo pismen.
Barake nisu bile zidane kao normalne, ve} je to bilo gra|eno tako da su
dva reda dasaka bila naslowena kod vrha jedan uz drugoga, bez prozora i bez
vratiju i stijena na po~etku i na koncu baraka.
Uz ju`ni logor preko zida na|eno je oko 5 5-6
-6 grobova, koji su stariji jer
su ve} muhe nailazile.
O tome da su napustili logor usta{e, raznijeli su glas ~obani jo{ isto-
ga dana, ~obani su naime primjetili da se usta{e ukrcavaju, a da se niko ne
vra}a. Da li su se ukrcavali civili to ne mogu da kaèm jer ne znam.
Na mjestu zvanom „Furnaì“ nai{li smo na jamu koja je pred kratko
vrijeme morala biti zatrpana, a u kojoj su se nalazili ubijeni qudi dok je po
okolnom kamewu bilo jo{ tragova krvi. Sude}i po zadahu koji se je {irio kad
smo pomakli kamewe sudim da se pokoq morao dogoditi pred par dana (2-5 da-
na). Koliko sam mogao rukom odgrnuti zemqu i kamewe nai{ao sam na mu{ke
hla~e, iz kojih je virila noga.
O sudbini svih onih èna koje su bile zatvorene u ku}i dra Triplata ne
znam ni{ta podrobno, tek o jednoj koja je ubijena no}u i zakopana na kraj {umi-
ce u mjestu zvanom „Draìca“.
ca“. Prema pri~awu Jele Lon~ari} ène Jure ova
nesretnica vo|ena je po usta{ama na mjesto ubijawa no}u i ~ulo se je udarawe
pijuka. Obzirom na to djeca su tre}i dan nakon toga otkrili grob na komu ni-
su bili nikakovi krvavi tragovi.
Odmah na po~etku osnivawa logora 10 dana nakon wihovog dolaska u Me-
tajnu zapovjednik usta{a Dev~i} Pavao „@ila“231 31
sazvao je seoski skup i tra-
ìo da se otseli iz Metajne ~itavo selo, kako bi se moglo isto pretvoriti u
logor i pritome se prijetio, tako da je izazvao me|u seqacima veliki strah.
Me|utim zbog dolaska Italijana nacrt mu je bio osuje}en.
U Triplatovoj ku}i i jo{ u druge dvije mawe ku}e bilo je internirano
po mom sudu oko 150-200 èna ve}inom mla|e |e ènske, ne{to djece i starijih
èna. Jedna je ~ak èna rodila u istoj ku}i. To su bile pravoslavke, @idovke
i Hrvatice, koje su do svog odlaska oko 1. au
augu
gusta 1941. slobodno hodale po selu,
po vodu, mlijeko i druge potrebne stvari. U razgovoru sa na{im ènama nisu
se tuìle da bi im bilo lo{e, ve} su se samo raspitivale gdje je Slana, jer da
su im tamo muèvi. Mi seqani nismo ~uli po no}i nikakove vapaje barem ja
to nisam ~uo. Iz Triplatove vile bile su ove ène odvedene u Slanu. Nakon
raspu{tawa logora na{e ène iz sela Metajne koje su prodavale gro`|e u
Karlobagu, vidile su mnogo od ovih èna u Karlobagu. Vrlo kratko vrijeme na-
231
Zamenik komandanta logora Slana.
lazili su se kao usta{e Datkovi} Josip [imin star oko 25 godina rodom iz
Metajne i Kusti} Ante Petrov oko 25 godina. Komandant logora u Metajni bio
je Maks O~i}.
Pro~itano, odobreno. Kusti} Ivan, v.r.
Svjedok: Lon~ari} Juraj Jurin rodom iz Metajne, star 22 godine, Taj-

nik MNO-a Metajna, nastawen u Metajni, opomenut da govori istinu iskazuje
kao svjedok Kusti} Ivan i dodaje:232
Komandant logora u Metajni bio je O~i} Maks koji je bio usta{a, a za
vrijeme boravka u Metajni bio je unapre|en za vodnika. On je bio jedan od naj-
naj
ve}ih mu~iteqa interniraca i ~ak sam se je hvalio da ih je i klao i time se
je ponosio.
Internirke nakon svog dolaska u Metajnu bile su smje{tene u tri ku}e.
Od po~etka dolaska bile su slobodne, a kasnije je mogla samo jedna ili dve pod
straòm kretati se po selu radi hrane ili vode. Jedna se je zvala Puwa i to je
bila @idovka ~iju adresu zna moja majka. Puw Puwaa se je àlila, da Maks siluje
pravoslavne i da je vrlo èstok, izgleda da je on izvr{io vi{e silovawa.
Kuhale su same, spavale su na podu bez deka, koje su im bili usta{e odu-u
zeli. Dok su se kretale po selu imale su na sebi nakite. Prema pri~awu in-
ternirki novac im je u najve}em dijelu kao i ve}ina robe bila oduzeta jo{ u
Zagrebu. Onu no} kada je bila ona pravoslavna ubijena na „Draìci“, ci“, bila je
ista preslu{ana u kancelariji usta{koj koja je bila smje{tena u na{oj ku}i.
To je bilo ispod na{eg stana jer smo mi stanovali u drugom katu. Moja majka
~ula je kako pozivaju da ne{to potpi{e,{e, ali ona nije htjela, zbog ~ega su po-
zvali i usta{u Joù ù koji je odbio da prisustvuje saslu{awu, jer da on to ne
moè gledati.
Ova pravoslavna èna je vikala: Nemojme siliti Maks, kada ja ne mogu
ne mogu. Horvat Joà je drugog dana na pitawe pri~ao mojoj majci i ro|akiwa-
ma da je bilo stra{no te da je iza{ao van. Zbog ovih no}nih doga|aja moja majka
nije mogla da spava te je ustala i stala na prozor zajedno sa ocem i mojom ro-
|akiwom te su promatrali kroz zatvoreni prozor {to se de{a {ava. Najprije su
iza{li iz Triplatove ku}e dvojica usta{a, sa krampom i lopatama u pravcu
„Dra`ìice“.
ce“
Odmah nakon toga je ovaj usta{a Maks O~i} i sa jo{ jednim usta{om
uzeo iz kancelarije ovu pravoslavnu te je vodili u pravcu „Draì ìce“.
ce“ Pra-
voslavna je hodaju}i teturala. Odmah nakon toga ~ulo se je udarawe pijukom, a
kad su se vratili nije ih se ~u
~ulo. Tako|er, @idovka Puwa na pitawa moje maj-
ke rekla je da su te iste no}i izveli ovu pravoslavnu i odmah nakon toga i we-
zinoga sina starog oko 5-6
5-6 godina, za koga selo ne zna kako je svr{io.
Maks O~i} bio je star oko 27 godina, izjavqivao je da je iz Zagreba te
govorio je da mu je Dev~i} Ivan „Pivac“ {ogor. Datkovi} Ivan Grgin iz Me-
tajne jednom prilikom uspjelo mu je da se toliko pribliì logoru, te da je sa
232
jedne uzvisine promatrao ìvot u wemu. Vidio je qude leè}i na le|ima koko
ji su bili izgleda vezanih ruku i nogu, budu}i da ih je vidio u istom danu dva
puta. Ovaj tvrdi da ih je bilo mnogo.
Internirci u Slani primali su po{tu, kao i druge po{iqke koje bi im
usta{e cenzurisali i odna{ali. Vi{e puta u Metajni je bio i don Qubo Ma-
ga{ ùpnik u Barbatu (Zubovi} }i),
i), te ~esto poha|ao je Slanu. Tako|er su ~esto
dolazili u Metajnu kao i u Slanu usta{ama u posjete Ruher Juraj, Herenda
Vid i Fabijani} Ante. Jednog dana u mjesecu augu augustu 1941. godine dovezli su
sa jednim motornim brodom pun pravoslavnog svjeta u Metajnu, koje sam ja li-
~no svojim o~ima vidio. Po pri~awu naroda usta{e su htjeli sve pobacati u
neke dvije jame iza Barbata (Kusti}i) u takozvanu „Ivi}a }a jamu“.
mu“. Ali narod
tamo{weg sela po~eo im je prebacivati i buniti se, da bi se mogla okolina za-
raziti. S toga su oni okrenuli natrag te po pri~awu naroda pobacali su ih u
more ispod „Fa{i}a Stijene“. ne“
Po mom sudu bilo ih je oko 250 qudi. Maksim O~i} bio je visok, }orav na
jedno oko, plave kose, bez brka i brade. Usta{e su se hvalili, a to sam ~uo sam
od jednog usta{e, da no}u usta{ki straàri iz straàrnica u logoru Slani
otvaraju iz pu{aka i mitraqeza vatru, kako bi dràli internirce u {to veve
}em strahu te time sprije~ili svaku pobunu. Primje}ujem da su na àlu ispod
{umice u Zaglavi na|eni tragovi grobova u kojima moraju biti zakopane naj-
mawe tri osobe.
Pro~itano, odobreno.
D O V R [ E N O.
Pal~i} Stjepan, v.r.
Dr. Stjepan Petak, v.r. Lon~ari} Jurica, v.r.
Br. 129
Izjava Ante Fabijani}a o izgledu logora Slana

nakon likvidacije u avgustu 1941. godine233

Prisutni:
Referent: Dr. Trampu` Milan
Svijedok: Fabijani} Ante Matin, rodom iz Paga, star 24 godine, Hrvat
rkt. student E.K.V.[, sa stanom u Pagu, broj 16 ul. Petra Zrinskoga, opomenut
da govori istinu izkazuje:
233
33
Nekoliko dana nakon odlaska usta{a sa otoka Paga u mjesecu augu augustu
1941. godine iza Male Gospe, kada su usta{e napustili logor na Slani, po{ao
sam i ja na Slanu da vidim ovaj logor. Do{av{i la|om do Su{ca popeo sam se
do samog logora, koji je sastajao se iz dva djela i to: sjevernog i ju`nog.
U sjevernom djelu logora stajale su 3 ve}e barake i nekoliko mawih ba-
raka sa kuhiwom koja se je nalazila na uzvisini ne{to podaqe od glavnih stan-
stan
benih baraka, i prema sjevero-zapadnoj strani u udaqenosti oko deset koraka
bio je jedan nu`nik, koji je bio inproviziran od kamewa.
Nu`nik je imao samo jednu nisku za{titnu stijenu od pola metra visine,
a dug je bio zid oko 4 metra. Za{titna stijena je sklawala qude jedino ispred
pogleda osoba nastawenih u barakama. Na sve ostale strane nu`nik je bio pot-
puno otvoren, a jama je bila plitka oko 10 cm
cm.. Ovdje su na|eni ostatci prqavog
ènskog i mu{kog rubqa. Odatle se je {irio stra{an zadah. Po tragovima
sude}i za ~itavi ovaj dio logora bio je samo jedan nu`nik. Nedaleko od nu`-
nika vi|eni su ostatci za kuhiwu inprovizirane kamenite gra|evine, koja je
bila ve} poru{ena. Na dnu same kotline sjevernog djela logora su stajale tri
velike barake logora, koje su sluìle stanovawu interniraca. Barake bile su
vrlo nesolidne i nikako ne bi mogle za{titi stanovnike pred ja~im vjetrom,
burom koja je na onom predjelu otoka Paga vrlo jaka. U barakama smo na{li po
tlu raznog rubqa i odje}e, koje su pripadale gradskim osobama, a osim toga na-
|ene su i takve stvari, koje su morale pripadati na{em seqaku iz Like i dru- dru
gih ju`nih
`nih krajeva.
Budu}i da su pojedine stvari bile sakrivene ispod kamewa u samom lo-
goru, zakqu~ujem da internirci nijesu imali drvenog poda, ve} da su leàli
na golom kamenitom tlu. A o kakvim krevetima nije bilo ni traga. Da li su ba-
rake imale prozore sa staklima, ne mogu da kaèm jer su ve} bile poru{ene.
U samom logoru nije bilo ni traga o kakvom izvoru vode, koju su svakako
morali nositi iz uvale Su{ca, gdje odmah pokraj mora izvire na nekoliko
mjesta ìva voda, koja je ne{to slana. Sjeverni dio logora je bio posebno ogra-
|en sa jednostrukom ìcom u neposrednoj blizini baraka.
Ju`ni dio logora nalazio se je na desnoj strani od kamenite gra|evine,
koja je bila istom do pola sagra|ena, a trebala je da sluì usta{koj upravi lo-
lo
gora. Tamo sam istom prilikom primjetio ostatke poru{enih baraka, a da ne-
mogu da kaèm koliko ih je bilo i kako su stajale, jedino {to je bilo jo{ dobro
vidqivo, a to su bili kameniti temeqi. U pogledu ostalih zgrada nemogu da
dam to~ne podatke, jer su bili usta{e ve} prije svoga odlaska dosta poru{i-
li. Dobro se sje}am, da je ovaj dio logora bio ogra|en trostrukom bodqikavom
ìcom u visini do 3 metra, a u {irini 2 1/2 metra. Kroz ovakav ì~ani obru~
nebi se mogao nikako ~ovjek provu}.
U ju`noj strani ovoga istoga logora neposredno do ìce na|en je jedan
grob, koji nije bio dobro pokriven i iz kojega se je {irio zadah po lije{ini.
Ju`nije od ovog mjesta izvan ìce na|eno je vi{e grobova od kojih smo jedno-
ga iskopali i ustanovili smo, da je tamo bio pokopan jedan mu{karac oko 40
godina star, jak obu~en u crni gradski kaput.
Sude}i po vawskom izgledu bio je pokopan prije 15 dana. Kod wega nije
na|ena nikakva legitimacija.
U sjeveroisto~nom pravcu od toga mjesta gdje je iskopan ovaj mu{karac
udaqenosti 50-70 metara na|en je grob jedne ène. Ova èna je bila obu~ena i
imala je lice prigwe~eno od kamewa, a ina~e nije bila pokrivena sa daskom,
dok je onaj mu{karac bio pokriven sa dvije daske. Ovi grobovi su bili duboki
oko 20 cm
cm.
Kod ove ène u wenom grobu na{ao sam jednu sliku sa legitimacijom ko-
ju nisam mogao pro~itati jer je bilo ve} od vode isprano. Sliku }u priloìti.
Tragove o kakvim povredama na na|enim lije{inama nismo mogli konstatira-
ti, jer ih nismo pretraìvali budu}i da su se lije{ine ve} raspadale. Ova
èna je bila pokopana najmawe mjesec dana prije toga.
Ina~e u sjevernom kao i ju`nom djelu logora na|ena je po tlu gdje su sta
sta-
jale barake prepiska, dopisne karte, ceduqice, itd. iz ~ega se je moglo zakqu-
~iti, da su internirci primali po{tu i slali je, a neka prepiska je bila jo{
starija od vremena prije osnutka logora, budu}i da je bila starijeg datuma, a
vjerojatno ostala kod internirca od dana hap{ewa.
Prepiska je bila pisana }irilicom i latinicom, odnosi se na mjesta Za-Za
greb i na mjesta u Lici. Imena su bila @i@idovska i Pra
Pravoslavna.
Izme|u sjevernog i ju`nog djela logora izvan ìce na uzvisini bio je
isplaniran teren vjerojatno za igrali{te za usta{e. Napomiwem da su u sje-
vernom djelu logora po kamewu iza ìce kao i izvan ìce na|eni tragovi krvi,
izgleda da je kamewe bilo poprskano krvqu ubijenih interniraca.
Povi{e baraka izvan ìce na dominiraju}im poloàjima ove ~itave
kotline bile su inprovizirane od kamewa straàrnice, sa kojih je straàr
imao pregled u osmatra~nicu nad ~itav logor. Po tragovima sude}i bilo je
takvih straàrnica oko ~etiri.
Napomiwem da je bilo jako mnogo grobova razasuto po ~itavom obli`wem
terenu logora, u ve}ini bili su to pojedina~ni grobovi.
Oko 300 metara zapadno od sjevernog logora na|ena je velika jama, koja je
izgleda bila grob mnogih interniraca. Budu}i da sam ja do{ao na Slanu istom
nakon dolaska Talijana, kada su ve} oni bili lije{ine ve}inom spalili, ipak
sam imao priliku, da vidim hrpu kostiju i ostatke lubawa.
Pro~itano odobreno.
Ante Fabijani}, v.r.

Br. 130
Izjave Pavla Lovri}a i Nikole Cara o spaqivawu posmrtnih ostataka

Srba i Jevreja, koje su obavili i
ita
talijanski vojni sanitarci nakon
likvidacije logora Slana na otoku Pagu u septembru 1941. godine23434
ZAPISNIK
Okru`ne komisije za ratne zlo~ine
za Hrvatsko Primorje od 10. januara 1946.
Prisutni: Trampu` dr. Milan, tajnik Okru`ne komisije i Paula Pe-

~ani}, pisarica, zapisni~ar.
Svjedok: Lovri} Pavao, rodom iz Crikvenice star 48 godina rkt. po za-
nimawu {ofer, oèwen sa stanom u Crikvenici, opomenut da govori istinu
iskazuje:
Nekoliko dana iza Velike Gospe godine 1941. po nare|ewu Talijanske
Armije u Crikvenici morao sam se zajedno sa Car Nikolom i Katni} Tomom
ukrcati na motorni ~amac i uputiti se za Pag-Kraqevicu.
Najprije smo do{li u Kraqevicu gdje smo ukrcali 35 Talijana sanite-
jaca od Corpo Armate u kojima je bio jedan lije~nik, poru~nik, jedan narednik
i sanitejci.
Osim toga ukrcali smo naftu, ìvo vapno, vatu i potrebno gorivo za pa-
qewe. Rekli su nam, da }emo obi}i radi dezinfekcije kasarne od Kraqevice
do Paga. Kad smo stigli u Pag, iskrcali smo krevete i ostale stvari, koje smo
uzeli sa sobom. Drugi dan smo se iz Paga uputili do punte Kristofora. Ovdje
se je iskrcala komisija, koja se sastojala od Pa{kog ùpnika, koji je bio sta-
riji i jednog vojni~kog lije~nika i jednog poru~nika komande Frontiere, koji
je bio ujedno komandant mjesta Paga. Ovi su se uputili na Slanu i nakon pola
sata su se vratili na brod i ponovno se uputili u Pag. Isti dan poslije podne
su talijanski sanitejci sa vojnim lije~nikom na ~elu oti{li na Slanu, gdje
su bili pokopani internirci, koji su bili poklani od usta{a. Brodskoj mom-
~adi Talijani nisu dopustili, da bi i{li sa wima. Ovog dana po pri~awu Ta Ta-
lijana popalili su oko 120 qe{ina. Istom tre}i dan su dozvolili i mom~adi
da je mogla prisustvovati paqewu qe{eva. îm im smo stupili na tlo u onom di-
jelu obale, od kojeg se dolazi do onog predjela Slane, gdje se nalazi najve}e gro-
gro
bi{te, primjetili smo jednog mladi}a od 22 godina crne kose sredweg stasa u
crnom odijelu kako leì mrtav na le|ima. Prema izjavi lije~nika umro je od
uboda u srce i udarca po ~elu, {to je bilo vidqivo po vawskim tragovima. Kod
wega je na|ena legitimacija, iz koje je bilo vidqivo, da se radi o nekom stu-
dentu medicine iz Karlovca starog oko 22 god, ~ijeg se imena ne sje}am. Pre-
ma svim okolnostima, u kojim je na|en ovaj student moè se zakqu~iti, da se je
u posqedwim trenucima svoga ìvota odupirao usta{ama, kad je mogao vidje-
234
34
ti kuda ga usta{e vode. Ne{to podaqe od tog mjesta nalazi se, odnosno vidno je
jedno veliko grobi{te duga~ko po mom mi{qewu oko 70 metara, koje se sasto-
jalo od jedne velike uzdu`ne jame na koju je padalo 7 popre~nih jama, koje su
bile dupkom pune poubijanih interniraca. Me|u ovim `rtvama bile su ène,
djeca i mu{karci, koje sve osobe su bile vezane za ruke ìcom i to na le|ima.
Majke i djeca bili su vezani jedan za drugoga tako da su bili okrenuti le|ima,
da se nisu vidjeli.
Sve ove `rtve bile su poubijane ubodima, udarcima pu{kinim kopitima
i kamewem po glavi i prema izrazu lica morale su prepatiti stra{ne muke.
U jednom dijelu ove jame bilo je pokopano odnosno naba~eno i 350 studentkiwa,
kiwa,
koje su se bile prema pri~awu uputile na ovaj predio Slane gowene po usta-
{ama sa pjesmom misle}i da idu na prisilan rad. To je pri~ao svetioni~ar
Duje koji je rekao da su ih oko 5 sati na ve~er vozili brodom od onog dijela
obale od koga se dolazi u sam logor pa do onog dijela obale od kuda se dolazi na
grobi{te. Ove studentice bile su poubijane u roku od pola sata bez krika.
Kod pojedinih `rtava imao sam prilike vidjeti slike na legitimaci-
jama koje su kod wih na|ene i slike su se uvijek podudarale sa `rtvom. Osim
toga svaka `rtva je imala uza sebe i ~itav pribor. Prema tragovima na pojedi-
nim qe{evima ove `rtve su bile mu~ene na razne na~ine ubodom u srce, le|a
i to najvi{e od noà i udarcima.
Po mom mi{qewu djeca su bila bacana ìva u jamu, jer na wima se nije
vidio nikakav trag mu~ewa ili kakova povreda, nego su bila samo otvorenih
ustiju.
Sve dokumente koje su na|ene kod `rtava Talijani su kupili stavqali
u lonac i eksplozijom uni{tavali. Prema dokumentima sude}i `rtve su bile
ve}inom iz Mostara, Zagreba, Karlovca, Gospi}a i iz Like i to pravoslavni,
katolici i @idovi, me|u kojima su bili i sve}enici i redovnici. Na drugoj
strani ovog velikog grobi{ta i to na Karloba{koj strani Paga bio je jo{ jedan
grob u kome je bilo zatrpano oko 70-80 èna vezanih zajedno sa djecom kako su
to pri~ali Talijani. Kod glavnog pristani{ta za logor vidio sam leàti dva
mu{karca ubijena na le|ima, a koja su se ve} pomalo raspadala. Osim toga pri-
pri
mjetio sam u velikom grobi{tu jednu ènu, koja je imala prerezan trbuh iz
kojega je virila glava djeteta od 6 mjeseci. Trbuh je bio sa{iven ìcom. Osim
toga u logoru samom gdje nije bilo vi{e baraka, vidili su se tamo samo pojedi-
di
na~ni grobovi koji su bili zatrpani. U ju`nom dijelu logora vidio sam jedan
krevet od bodqikave ìce, koji je o~evidno sluìo za mu~ewe interniraca.
Prema izjavi lije~nika `rtve su morale biti poubijane naglo zadwih 4 dana
prije na{eg dolaska. Koliko je `rtava bilo poubijano ukupno ne mogu da kaèm.
Ali mogu re}i da je pokraj velikog grobi{ta gorilo dnevno 3 do 5 loma~a i na
svaku loma~u je bilo ba~eno 45-70 qudi. A ovo paqewe kraj velikog grobi{ta
trajalo je 18 dana. Prema tome moè se zakqu~iti koliko je bilo zakopano sa-
mo u velikom grobi{tu. U velikom grobi{tu je bilo najvi{e `rtava u dowem
dijelu koje su bile najvi{e izmrcvarene. Prilikom palewa lewa ovih qe{eva li-
je~nik je svaki qe{ fotografirao. Ovaj lije~nik je bio lije~nik iz Milana
po ~inu je bio poru~nik od Corpo Armata u Kraqevici, zvao se je Stazio,23235

ko-
ji je bio malo prije kapitulacije interniran. Nakon zavr{etka palewalewa Tali-
jani su nam strogo zabranili da kome pri~amo {to smo vidjeli, jer da }emo
ina~e biti vezani. Prema pri~awu gra|ana iz Paga pa{ki ùpnik u svojoj pro-
povjedi je rekao da nije istina da su to usta{e klali, a ako se to u~inilo, jer
da se to moralo u~initi, jer da su to bili komunisti.
Iz Karlobaga u Pag je vozio `rtve za logor brod Vrawak i brod biv{a
[tefanija iz Bari} Drage. Posada ovih dva broda mogla bi mnogo {ta da iska
iska-
è. Brodom [tefanija su obi~no vozili oko 350 qudi i ako je bilo mjesta sa-
mo za 200 qudi. Vi{e qudi su ukrcali nego {to je bilo mogu}e samo radi toga
da bi mogli lak{e qude ve} putem bacati u more i poubijati. Na kazato se momo
gu zakleti.
Lovri} Pavao, v.r.
Svjedok: Car Nikola rodom iz Crikvenice, star 43 g. od oca Nikole i

majke Marije Car, po zanimawu ribar, sa stanom u Crikvenici, opomenut da
iskazuje istinu iskazuje:23
236
Kada mi se predo~i iskaz Lovri} Pavla izjavqujem, da je wegov iskaz

u cijelosti istinit jer je i to isto i meni poznato iz vlastitog opaàwa, bu-
du}i da sam i ja bio tada zajedno sa wime kada su Talijani palili qe{ine na
Slani.
Na kazato se mogu zakleti.
D o v r { e n o.
Car Nikola, v.r.

dr Milan Trampu`, v.r. Pe~ani} Paula, v.r.
235
23
Santo Staci.
236
23
Br. 131
Izjave Vilka Markovine i Nikole Ba~i}a o spaqivawu posmrtnih

ostataka Srba i Jevreja, koje su obavili i
ita
talijanski vojni sanitarci
nakon likvidacije logora Slana na otoku Pagu u septembru 1941. godine23 237
Okru`na Komisija za ratne zlo~ine za Hrv. Primorje

Na uredovnom vawskom poslovawu u Novaqi (otok Pag)
Z a p i s n i k o saslu{awu svjedoka u predmetu logora Slano.

Sa~iwen 24. XI 1945. u Novaqi.
Prisutni:
Referent: Petak dr. Stjepan
Zapisni~ar: Trampu` dr. Milan
Svjedok: Markovina Vilko, pok. Josipa, 47 god. star rkt. Hrvat, zanima-
wem posjednik, rodom iz Novaqe, opomenut da govori istinu izjavquje:
Odmah po iskapawu qe{ina 1941. Talijani su iste stavqali na loma~u

i palili. Bile su to qe{ine iz grobova na Furnaì, a i iz drugih u okolini
logora. Vidio sam le{ine jo{ dok su gorile na tim loma~ama. Le{ine su bile
dobro sa~uvane, na ènskim le{inama vidjeli su se tragovi uboda, udaraca no-
èm u trbuh. @enske le{ine bile su ve}inom gole. I mu{ke i ènske le{ine
bile su zgr~ene, mu{karci bili su ve}inom obu~eni, ali su i oni imali na se-
bi tragove dubokih rana, vjerojatno udaraca noèm. Imao sam dojam da su qe-
{ine bile tiskane u te jame ili jo{ za ìvota pobacane, pa tako tuma~im sebi
taj zgr~eni poloàj. Bilo je i dje~jih le{eva pomije{anih sa ostalima. Dobro
se sje}am jedne ène ubijene lakiranih nokta, koja je imala ranu na desnoj
strani trbuha u visini èluca. Na sjevernoj strani doline vododerine iznad
logora vidio sam vi{e pojedina~nih grobova, jo{ neiskopanih. Oko jama na-
i{ao sam na znatniju koli~inu ~ahura, koje su potjecale od usta{kih pu{aka.
Kraj jame u Furnaì vidio sam hrpu raznih legitimacija nisam ih uzeo, jer
sam mislio da su ih vojnici talijanski zaboravili pa }e se vratiti po wih.
Sje}am se vrlo dobro jedne legitimacije ~inovni~ke, ve} potvr|ene po usta{-
kim vlastima, koja je pripadala nekom inìweru pravoslavcu. Isto tako sje-
}am se legitimacije jedne u~iteqice. Mogu napomenuti da su qe{ine, iako
su po mom sudu bile neke zakopane mjesec do dva, a mnoge i duqe sve su bile u
dobrom stawu, vo{tana izgleda, rekao bih mumificirane.
Vilko Markovina, v.r.
237
23
Nastavqeno istog dana pristupa kao svjedok Ba~i} Nikola

la,, pok. Frawe
iz Novaqe, upravni sudac u penziji, star 66 god, oèwen otac troje odrasle
djece, Hrvat, rkt. sa stalnim boravi{tem u Novaqi, izjavquje slijede}e:
Bio sam o~evidcem kod spaqivawa qe{ina nesretnih `rtava usta{kog

terora na Slanoj, dana 9. IX 1941. i tad je talijanska vojska po svojim sanitet-
skim odredima vr{ila re~eno spaqivawe. Dokazi o ne~ovje~nom mu~ewu bili
su bezbrojni: vidio sam dakle qe{eve èna, nejake djece, trudne ène – jed-
noj od wih iz razrezanog uterusa virio je plod – qe{evi u jo{ svjeèm gotovo
stawu imali su tragove stra{nih ozqeda na raznim dijelovima tijela, ve}i-
nom su to bili ubodi, a primje}ivalo se i udaraca tupim predmetima. Tom pri-pri
godom vr{ilo se sa strane ostalih o~evidaca, koji su se sa mnom tamo nalazili
snimawe fotoaparatima, od kojih se moja serija snimaka nalazi sada kod prof.
Tomislava Krizmana, akademskog slikara u Zagrebu. Vidio sam skupove qe{i-
na, kako izgaraju jakim plamenom uz pucketawe, prizor je ukratko bio jeziv.
Kako su nesretne `rtve imale sa sobom mno{tvo svojih predmeta, slika, li~ne
korespodencije, iskaznica i sl, to smo takve predmete od slu~aja do slu~aja
podizali i spremali pretpostavqaju}i, da }e se o tome svoje vremeno i te ka kako
ko
voditi ra~una o tim predmetima obzirom na ~iwenicu, da se radilo o dokazi-
ma identiteta, pa ih dajem na raspolagawe toj komisiji. Smatram da je logor
bio ustrojen inicijativom samog Paveli}a, koji je morao dobro poznati Pag i
Slanu, ako ni{ta ve} povodom svog bijega iz Jugoslavije, 1933. god. preko Kar-
lobaga, Slane, Barbata, Kolana, pa do Zadra – paklenska ideja morala je niknu-
ti u wegovoj glavi. Qudi, ovda{wi mje{tani, kaù da se na banknoti od 1000
kuna nalazila silueta Slana, rado bih da se to provjeri, (to je banknota prve
tkz. dràvne edicije). Glasa se nadaqe da je Paveli} nagradio nekog dje~aka
(navodno nekog Smojvera iz Barbata – Zubovi}i), koji mu je prilikom spome-
nutog wegovog bijega pomagao da utekne, pa ne bi bilo zgorega te glasine pro-
vjeriti.
Pro~itano, odobreno!
D o v r { e n o.
Ba~i} Nikola, v.r.
M. P.
Uprav. sudija u p.
dr. Petak Stjepan
dr. Trampu` Milan v.r.
Br. 132
Izjava Ivana [kun

kunca, Duje Bili}a,
}a, [iime Mari~evi}a,
}a
[i
ime Borovi}a,
}a, Josipa Fabijani}a i [i ime Gra{e o izgledu
logoru Slana neposredno poslije zavr{etka rata238
Okru`na komisija za ratne zlo~ine za Hrv. Primorje

Na uredovnom vawskom poslovawu u Pagu.
Zapisnik o uvi|awu
na licu mjesta na Furnaì i na Slani, gdje su se nalazili
logori po usta{ama interniranih osoba u godini 1941.
Ra|eno dana 19. studenog 1945. na Furnaì i na Slani
Prisutni:
I.. Trampu` Dr. Milan, vo|a ekipe;
II.. Vi{al Dr. Juraj, referent Okr. komisije,
III.. Petak Dr. Stjepan, zapisni~ar,
Svjedoci:
1. [kunca Ivan, predsjednik Kot. N.O-a u Pagu,
2. Bili} Duje, lu~ki zapovjednik u Pagu,
3. Mari~evi} [ime, lu~ki peqar u Pagu,
4. Borovi} [ime, referent Odjela za trgovinu, obrt i industr.
Kot. N.O-a u Pagu,
5. Fabijani} Josip, zemqoradnik, Pag, Kre{imirova ul. 5
6. Gra{o [ime, mornar, Pag, Kre{imirova 6.
Furnaà, predio sjeveroisto~nog obronka otoka Paga, udaqen je po pri-

lici dva kilometra od rta Sv. Kri{tofora, dok je Slana udaqena od istog rta
neka tri i pol km.
km. Oba predjela su kr{evita, nigdje nema ni traga kakvoj vege
ge-
taciji. Gdjegod du` obale primje}uje se po koji izvor ìve vode, koja je me|u-
tim uslijed mije{awa s morem redovito slana okusa. Pristup morem do Sla-
ne mogu} je s dvije strane, i to sa strane Karlobaga, kao i sa strane Pa{kog za-
qeva, tj. iz uvale zvane Su{ac. Kr{evitim bespu}em moè se te{kom mukom
pri}i Slani iz Furnaè za pola sata hoda. U takvoj pusto{i nalazili su se
logori nesretnih zato~enika, su|enih po usta{kim vlastima.
Iz uvale Su{ac dolazi se strmim usponom do kotline, u kojoj upada u
o~i nedovr{ena zgrada, koja je imala sluìti upravi logora. I onaj dio, koji
je ve} bio izgra|en sada je u ru{evnom stawu. U toj kotlini – zapravo viso-
ravni okruènoj bregovima – nalaze se ostaci baraka, tj. kameni temeqi wi-
hovi; prema ovim tragovima moè se utvrditi, da se logor Slana dijelio na
238
sjeverni i ju`ni dio logora, izme|u kojih se nalazila isplanirana mala uz-
visina, koja je sluìla usta{koj posadi, kao nogometno igrali{te (1). Prema
spomenutim tragovima moè se stvoriti slika o postojawu triju baraka, koje
su se vjerojatno dràle jedna druge, i to dvije usporedno, dok je tre}a stajala
u produèwu jedne od wih, a osim tih triju zdawa primje}uju se tragovi ma-
wih drvenih nastambi. Ne{to podaqe uo~qive su rupe, u koje su bili usa|e-
ni stupovi za bodqikavu ìcu, kojom je sam logor bio ogra|en. Na dominiraju-
}im poloàjima ove kotline nalaze se tragovi straàrnica i osmatra~ni ~nica.
Taj, sjeverni, dio logora imao je povr{inu od cca 200 × 150 metara. Kroz taj dio
wegov izgra|en je put, {irok za jedna kola, a povezivao je sjeverno pristani-
{te, naime ono prema Karlobagu, sa upravom logora.
Desno od tog puta odvaqeno je kamewe i stvoreno korito, kojim protje~e,
ìva, no kaqava od ilova~e i skroz mutna voda.
Ju`ni dio logora nalazi se desno od ve} spomenute uzvisine, na kojoj se
nalazilo igrali{te. Prema uo~qivim tragovima bile su i tu izgra|ene bara-
ke u dva reda, od kojih je u jednom redu stajalo {est baraka, a u drugom redu
~etiri barake, a osim wih vide se jo{ tragovi nastambi za straàre, kao i ku-
hiwa. I ovaj dio logora, kao i wegov sjeverni dio, bio je okruèn bodqikavom
ìcom, s razlikom, da je ovdje bila postavqena u tri reda, {to se moè za-
kqu~iti po tragovima, koji se vrlo dobro zamje}uju. Oko oba dijela logora, na
uzvisinama bile su postavqene straàrnice za usta{ke straàre, koje su do-
minirale logorom. Krene li se sjeverozapadnim pravcem od samog logora, do-
lazi se vijugavom vododerinom do dviju jama u duìni od devetnaest metara
i u {irini od po prilici pet metara, a u dubini od neka tri metra. Jame su
svojevremeno prigodom raspusta logora iskopali Talijani, ekshumirav{i i
spaliv{i nakon toga qe{ine, pa se i sada vide ostaci: pepeo i pogdjekoja po-
ugqewela kost. Sedam metara a povi{e jame nalazi se hrpa kamewa na koju su
usta{e vjerojatno postavili bili mitraqeze iz kojih su pucali na `rtve a
tragovi se ispaqenih metaka jo{ i danas na kamewu vide. Ovo je mjesto udaqe-
no od samog logora od prilike jedan km hoda.
Jugo-is
go-isto~no od logora Slana kr{evita visoravan nazvana „Furnaà“, à“,
udaqena pola sata vo`we motornim ~amcem od Paga. Na uzvisini kraj mora
vidqivi su tragovi grobne jame, u kojoj je bio navodno ukopan neki student
medicine, iz Karlovca. To se mjesto nalazi kojih dvadeset koraka od morske
obale. Nekih tristotine metara daqe, uz brijeg, upada u o~i {est otkrivenih
rovova, koji su jednim krajem povezani popre~nim rovom, dugim 56 metara, a
dubokim dva do tri metra, te {irokim po prilici tri metra. Dubina spome-
nutih {est rovova iznosi 1,75 m do 2 metra, dok im je duqina i do 7 metara.
Tik popre~nog rova jo{ je uvijek vidqiv trag pepela i karboniziranih ko-
stiju. Na kraju popre~nog rova (onom prema moru), na|ena je ènska ko`nata
cipela, sa visokom potpeticom, ve} istro{ena zubom vremena. Malo podaqe,
u predjelu bliè moru, na ravnini, nalazi se jo{ jedna jama 13 met. duga, {i{i-
roka 1,50 met, a duboka pola metra. I uz tu jamu, vidqivi su tragovi spaqe-
nih kostiju qudskih. Navodno je u toj jami bio zakopan 21 student – te su ne-
sretne `rtve bile povezane ìcom i zaklane. Ostale se pojedinosti, obzirom

na okolnost, da su od vremena prestanka ovog „„lo
logora smrti“ ve} protekle ~e-
tiri godine, nisu mogle uo~iti.
Zagreb, Karlovac, Kordun i Banija

Banija
Br. 133
Izjava Dragice E}imovi} iz Zagreba o hap{ewu i ubistvu

wenog supruga \ure, enog u selu Kukuwevac, kotar Pakrac239
ure, ro|e
ZAPISNIK
Centralne Gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, Zagreb, 3. augu
augusta 1945. godine.
Moj suprug E}imovi} \urouro sluìo je kao straàr kod Zagreba~kog re-
darstva i to u svojstvu {ofera. Kao takav bio je primoran da po~etkom mjese-
ca travwa 1941. godine u ~asu kada su Nijemci ulazili u teritorij Jugosla-
vije, vozi onda{we predstavnike banske vlasti koji su u tom ~asu bjeàli iz
Zagreba prema Sarajevu Nakon {to je izvr{io svoju du`nost a ne osje}aju}i
se krivim, on se povratio u Zagreb nakon 8 dana a u namjeri da nastavi sa svo-
jom slu`bom. Me|utim odmah po dolasku u Zagreb, on je bio uhap{en od organa
usta{ke vlasti koji su ga par sati nakon dolaska uhapsili u svom
svom stanu i ve-
zanog odveli u zatvor u Petriwsku ulicu. To je bilo dana 19, odnosno 20.. apri-
la 1941. godine.
U redarstvenom zatvoru moj je mu` bio zadràn oko 20 dana a potom je
otpremqen u Gospi}. Nakon wegovog odlaska u Gospi} pa sve do danas, nisam do-
bila ni jedne vijesti o wemu ni sa slu`bene ni sa privatne strane, pa prema
tome mogu jedino da zakqu~im da je po usta{kim organima likvidiran.
Hap{ewe moga muà izvr{io je agent redarstva imenom Babi} u dru-
{tvu sa jo{ ~etvoricom nepoznatih agenata, koji su bili odjeveni u usta{ke
uniforme. Osim toga Babi}a nije mi poznato ni jedno drugo ime koje bi sudje-
lovalo bilo kod preslu{avawa, dono{ewa odluke o logoru, odnosno kod likvi-
dacije mog muà.
239
AJ, Reg. broj 2067.
Za spomenutog Babi}a nije mi poznato gdje se on sada nalazi ni u kojoj je

slu`bi zadwe vrijeme bio. Znam jedino da je bio u slu`bi Redarstvene obla-
sti za grad Zagreb u svojstvu izvidnika.
E}imovi} Dragica, s.r.
Br. 134
Izjava Slavka Radeja o zlo~inima usta{a nad Jevrejima

u Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj u vremenu od 1941. do 1945. godine240
Do 6. aprila 1941. ìvilo je na teritoriju, koje su kasnije u{le u sklop

tzv. „NDH“
„NDH“,, oko 30.000 Jevreja po vjeroispovijesti, a od toga oko 12.000 u Bosni
i Hercegovini, a oko 18.000 na teritorijama koje su danas u sastavu Narodne
Republike Hrvatske. Usta{kim rasnim zakonima obuhva}eno je bilo jo{ daq-
wih cca 6.000, pa je ukupno Jevreja po rasi bilo u Bosni i Hercegovini oko
13.000, a u ostalim krajevima „NDH“ oko 23.000.
U mje{ovitim brakovima nalazilo se oko 1.300. Iako se i na ove Jevreje
u mje{ovitim brakovima odnosilo usta{ko rasno zakonodavstvo, ipak su oni
prete`nim dijelom izbjegli rasno zakonodavstvo, ipak su oni prete`nim di-
jelom izbjegli fizi~kom istrebqewu. ê esto ih se hapsilo, ali su ve}inom pu-
{tani opet na slobodu. Ostale diskriminatorne mjere kao izbacivawe iz stasta
nova, no{ewe ìdovskog znaka, zabrana zalaèwa u lokale, itd., kao i pqa~ka
imovine primjewivale su se i na wih.
Osim jugoslavenskih Jevreja bilo je u „NDH“ oko 600 Jevreja inozemaca
koji su emigrirali u biv{u Jugoslaviju iz zemaqa okupiranih od Nijemaca.
Iz „NDH“ uspjeli su izbje}i u inozemstvo oko 1.500 Jevreja, a danas ì- ì
ve u Bosni i Hercegovini oko 1.500, a u Narodnoj Republici Hrvatskoj oko 3.500.
@ivi dakle ukupno danas od Jevreja u „NDH“ oko 5.000, pa je prema tome po-
ginulo oko 29.600. Od 23.300 Jevreja sa teritorija Narodne Republike Hrvat-
ske ìve oko 4.500, tj. 3.500 u zemqi, a oko 1.000 u inozemstvu, pa je prema tome
sa tog teritorija nastradalo oko 19.000.
II
Obiqeàvawe Jevreja sa posebnim znakom prova|ano je u „NDH“„NDH“ ve} u
maju, odnosno u nekim mjestima ve} koncem aprila, 1941. Oblik tih znakova od-
re|ivali su usta{ki organi, odnosno mjesta, tako da ti prvi ìdovski znako-
vi nisu bili jednaki u ~itavoj zemqi. U Zagrebu se taj znak sastojao iz dviju
krpa ùte boje u veli~ini 12 × 7,5 od kojih se jedna krpa morala nositi na li
li-
jevoj strani prsiju, a druga na lijevoj strani le|a. U sredini svake krpe nala-
la
zilo se veliko crno slovo „@“.
„ “. Te prve znakove morali su nositi svi Jevreji,
pa i dojen~ad, naravno po rasnom kriteriju, pa se u prvo vrijeme vi|alo po
240
AH, ZKRZ, GUZ 2235-4a/45, k. 10.
ZAGREB, KARLOVAC, KORDUN I BANIJA 319
ulicama dje~ja kolica sa ìdovskim znakom, pa i opatice i katoli~ki sve}e-

nici, koji su bili Jevreji po rasi, morali su podi}i te znakove. Poznato mi je,
da su nadle`ni crkveni forumi na to zabranili ovim sve}enicima i opati-
cama izlazak na ulicu, sve dok nije na intervenciju crkvenih vlasti, ukinu-
ta obveza sve}enika i opatica da nose takav znak.
Naredbom od 4. lipwa 1941. uveden je za ~itavu „NDH“
„NDH“ jedinstveni znak,
koji se sastojao iz jedne okrugle limene plo~ice ùte boje, promjera 5 cm, u
sredini sa crnim slovom „@“.
„ “. Ovaj znak morali su nositi svi Jevreji po rasi
iznad 14 godina. Istovremeno morale su sve jevrejske radwe i uredi biti obi-
qeèni posebnim oznakama „ì „ìdovska radwa“,
wa“, „ì
„ìdovski ured“ i sl.
sl. Me|u-
tim ve} ranije, odmah nakon ulaska Nijemaca u Zagreb, pojavili su se na mno-
mno
gim neìdovskim radwama natpisi: „@i „@idovima ulaz zabrawen“,
brawen“, „„@i
@idovi ne-
ne
poèqni“,
èqni“, itd.
Ve} u aprilu iza{le su razne diskriminatorne odredbe kao zabrana po-
sje}ivawa restauracija, kavana, kazali{ta, kina, uop}e javnih lokala, zabra-
na zadràvawa po parkovima, zabrana zadràvawa na ulicama iza 9 sati na-
ve~e i prije 6 sati ujutro, zabrana kupovawa ìve`nih namirnica prije 10
sati, djeca su iskqu~ena iz svih sredwih, a u pu~kim {kolama morala su sje-
diti u posebnim klupama.
Jevrejima u Zagrebu bilo je od 6. maja 1941. zabraweno stanovawe u sje-
vernom dijelu grada, i tko nije uspio do tog roka iseliti, bio je smjesta izba-
~en iz stana i sve mu stvari oduzete. No i nakon toga bilo je vrlo mnogo slu-
~ajeva, da je koji usta{a upao u stan Jevreja, koji su stanovali u dozvoqenom
dijelu grada, izbacio ga iz stana, a wegove si stvari jednostavno prisvojio.
Konkretno se sje}am ovih slu~ajeva: U stan obiteqi Vajs u Bucowi}evoj ul.
upali su jednog dana dva usta{e, izbacili staru gospo|u Vajs sa jo{ tri ~la-
na obiteqi, zabranili im, da uzmu sa sobom stvari, i dapa~e staroj gospo|i ni-
su htjeli izru~iti weno zubalo. Isto slu~aj desio se sa gospo|om Benedik, sta-
sta
ricom od preko 80 g. koju su usta{e iz wenog stana u Juri{i}evoj ul. br. 25
izbacili, zabraniv{i joj da bilo {ta ponese. Takva „iseqa
„iseqavawa“ izvr{ena su
u roku od nekoliko minuta.
III
„Za
Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti“ predvi|ala je, da se „oso
„osobama
koje su se prije 10. travwa 1941. iskazale zaslu`nima za hrvatski narod“ moè
podijeliti arijsko pravo. Takva osoba bila je, odnosno trebala biti izuzeta
od svih progona, me|utim u praksi se usta{e vrlo ~esto na to nisu obazirali.
Bilo je slu~ajeva, da je dokumenat o arijskom pravu, potpisan po samom Pave-
li}u, kao bezvrijedna krpa papira potrgan od usta{a i takav nosilac prava
odveden u logor. Naro~ito Nijemci uop}e nisu se obazirali na to arijsko pra-
vo. Nekim Jevrejima davane su tzv. dopusnice, koje su nosiocu davali pravo,
da ne treba eventualno nositi ìdovski znak i da smije se kretati po gradu,
no naravno i ove dopusnice nisu od usta{a respektovane i prije ili kasnije
svi su ovako privilegovani nastradali.
IV
Ru{ewe hrama u Pra{koj ul. zapo~elo je, koliko se sje}am, krajem jese-
ni 1941. a hram je potpuno sru{en negdje koncem aprila 1942. Ru{ewe hrama
izvr{eno je po naredbi tada{wega zagreba~kog gradskog na~elnika Ivana Ver-
nera. Kasnije su na zemqi{tu, na kojem je ranije stajao hram, parkirali we-
ma~ki vojni~ki automobili.
V
Prva hap{ewa u Zagrebu izvr{ili su Nijemci, i to ve} isti dan, kad su
stigli u Zagreb. Prve wema~ke ~ete do{le su u Zagreb 10. aprila 1941. prije
4 sata poslije podne, a ve} oko 5 sati neki su gestapovci upali u stan moga bra-
bra
ta Dr. Jojela Rozen
zenbergera s namjerom, da ga uhapse. Me|utim, moj brat je ve}
nekoliko mjeseci ranije bio otputovao u Palestinu. Slijede}i dan hap{eni
su istaknuti jevrejski radnici na ~elu sa Dr. Aleksandrom Listom i Dr. Hin-
kom Gotlibom i funkcioneri zagreba~ke jevrejske vjeroispovijedne op}ine.
Hap{ewa su izvr{ili gestapovci. Sje}am se, da su u jevrejsku bogo{tovnu opop
}inu upali 11. IV 1942. gestapovci Rudolf Emih i Hajnrih Halasi, te su iz-
vr{ili premeta~inu op}ine, zape~atili blagajnu i ~itavu op}inu, kao i sve
jevrejske institucije. Spomenuti istaknuti Jevreji odvedeni su od gestapo-
vaca
va ca u kamionima u Grac, gdje su u zatvorima Gestapoa ostali oko 6 mjeseci.
Nakon toga vra}eni su u Jugoslaviju, ali su uspjeli na granici pobje}i ili
spasili su se emigrirav{i u inozemstvo.
Pojedina~na hap{ewa vr{ili su usta{e ve} tokom aprila 1941, i to
obi~no imu}nijih Jevreja. Usta{e bi odva|ali `rtve, popqa~kali {to su na{ na{-
li, i odveli ih nepoznato kuda, pa se o tim `rtvama obi~no vi{e nikada ni-
{ta ne bi ~ulo.
Po~etkom maja 1941. stvoren je kod usta{kog redarstva u Zagrebu ìdov-
ski odsjek, kojemu je najprije na ~elu bio Cerovski a kasnije Barakovi}, Su-
prina i Kinel. Taj odsjek odredio je po~etkom maja 1941. hap{ewe zagreba~kih
jevrejskih advokata, uhap{eno je oko 200 advokata i advokatskih pripravni-
ka, koji su odvedeni u Kerestinac
nac.. Nakon nekog vremena oni su pu{teni na slo-
slo
bodu, ali su kasnije – mislim u julu 1941. opet uhap{eni i odvedeni u logore,
gdje su svi poginuli.
U mjesecu maju 1941. razaslalo je usta{ko redarstvo pozive jevrejskim
omladincima od 17 do 23 godine. U pozivima je bilo navedeno, da }e biti upo-
trijebqeni za radove u Koprivnici i nazna~eno, koje odjevne predmete da uzmu
sa sobom. Ti poimeni~ni pozivi uslijedili su na osnovu registracije sviju
Jevreja, koje su usta{e proveli po~etkom maja 1941. Oni omladinci, koji se
nisu pozivu odazvali, hap{eni su u svojim stanovima. Svi su odvedeni naj-
prije u ispostavu usta{kog redarstvenog zapovjedni{tva u Bogovi}evu ul. 7,
a odavle otpremqeni u logor „Da „Danicu“ kraj Koprivnice. Bilo ih je 319. Na-
kon nekoliko tjedana ti su omladinci s ostalim Jevrejima, koji su se nalazi-
li u „„Da
Danici“ otpremqeni u Gospi}, a iz Gospi}a daqe u logore na Pagu i na
„Ja
Jadovno“.
no“. Koliko ih je odvedeno na Pag, a koliko na „Ja
„Jadovno“,
no“, nisam mogao
saznati. Samo jedna mawa grupa tih omladinaca ostala je u Gospi}u, a ta je

kasnije odvedena u „Ja „Jasenovac“.
vac“
Od tih omladinaca stiglo ih je 107 na Jadovno. Ovi omladinci pobijeni
su na slijede}i na~in: Vezani su ìcom jedan uz drugoga, postavqeni na rub
jedne pe}ine, prvi gurnut u provaliju, pa su se ostali strostrovalili za wim, a
zatim su usta{e za wima bacali ru~ne bombe. Po pri~awu jednog mje{tana, a
meni je pri~ao to wegov ro|ak, jo{ nekoliko dana nakon ovog strahovitog po-
koqa ~uli su se iz provalije jauci `rtava. Sigurno znam, da se nije spasio ni
jedan od omladinaca, koji su odvedeni na Jadovno i na Pag, dok su od grupe odod
vedenih u Jasenovac ostali na ìvotu dvojica ili trojica.
U maju 1941. uhap{eni su u Zagrebu po nalogu Britvi}a, savjetnika mi-
nistarstva unutra{wih poslova, koji je tada bio na radu kod usta{kog redar-
stva u Zagrebu, ove}i broj zagreba~kih imu}nih Jevreja, me|u kojima se sje-
}am Julija Keniga, Teodor Grinfeld, Leo i Marijan Tobolski, Armin [raj- [raj-
ner, Marko [lezinger. Svrha je hap{ewa bila zastra{iti bogate zagreba~ke
Jevreje i prisiliti ih, da u ime tzv. konstitucije predaju usta{ama 1.000 kg
~istoga zlata, odnosno protuvrijednost u zlatnim predmetima, draguqima i
vrednosnim papirima i stranim valutama. Julio Kenig mi je pri~ao, da mu je
Britvi} stavio na prsa revolver i prijete}im glasom upitao: „Gdje „Gdje je ìdov-
sko zlato?“ Kenig mu je na to odgovorio, da nema nigdje skupqenoga ìdovskoga
zlata, a naro~ito, da ga on nema kod sebe. Na to mu je Britvi} odgovorio, da }e
ih pustiti na slobodu sa zadatkom da skupe 1.000 kg ~istoga zlata, ako to ne u~i-
u~i
ne, da }e biti zlo, a ako skupe i predadu, tada }e se sa @idovima postupati u
rukavicama. Zastra{eni ovim postupkom, zagreba~ki su Jevreji osnovali „od- „od-
bor u stvari podavawa @idova“ i nakon nekog vremena doista su uspjeli saku-
piti nametnutu im kontribuciju, koja je usta{ama izru~ena.
Na zahtjev Britvi}a u isto vrijeme morali su zagreba~ki Jevreji pu-
tem spomenutog odbora sakupiti reprezentativni namje{taj i drugi ure|aj za
„ured
ured mar{alata“ i „re „reprezentativnu prostoriju blagovaone za mar{ala Kva- Kva
ternika“
ka“,, „„za „usta{ke logore I i II
za wema~kog generala“ , za „usta{ II“,, za „re
„redarstveno
ravnateqstvo“,
teqstvo“, za „„rav
ravnateqstvo usta{kog redarstva“ i za „„re
reprezentativnu
dvoranu ministarstva vojske“.ske“
U drugoj polovici juna 1941. dovedeno je na Zagreba~ki Zbor oko 800 Je-
vreja iz Bjelovara, Ludbrega, Koprivnice, Vara`dina i ostalih mjesta iz
onih krajeva. Ta grupa odvedena je u Gospi}, a odanle u „Ja„Jasenovac“.
vac“
Koncem juna po~elo je masovno hap{ewe Jevreja u Zagrebu po abecednom
redu, pa je koncem juna uhap{eno oko 800, a po~etkom jula oko 700 zagreba~kih
Jevreja, koji su najprije odvedeni u Zagreba~ki Zbor, a odanle u Gospi} i ko-
na~no u Jasenovac“.
vac“. U au
augu
gustu i septembru 1941. vr{ena su daqwa hap{ewa, pa
je uhap{eno oko 1.500, koji su najprije odvedeni za Zavrtnicu, a odavle u „Ja- „Ja-
senovac“.
vac“
U no}i od 8. na 9. sije~wa 1942. i tokom dana 9, sije~wa pohap{eno je oko
1.500 zagreba~kih Jevreja, koji su odvedeni najprije u zatvor na Savskoj cesti.
Ovdje su odvajani mu{karci od èna i djece, te su mu{karci otpremqeni u Ja-
senovac, a ène i djeca jednim dijelom u Staru Gradi{ku, a jednim dijelom u

\ako
akovo.
U no}i od 12. do 13. avgusta 1942. pohap{eno je u Zagrebu oko 1.300 Jevre-
ja, mu{karci, ène, djeca, staro i mlado i bolesno, te su odvedeni u sabira-
li{te u {koli u Kriàni}evoj ul. Ovoj grupi prikqu~ena je grupa od èna i
djece i to wih 990, koji su dopremqeni iz logora u Lobor-gra
bor-gradu i Gorwoj Ri-
jeci. Svi ovi otpremqeni su u Au{vic, i od te grupe nitko se nije vratio.
Zadwe masovno hap{ewe u Zagrebu izvr{eno je u maju 1943, a po~elo je
u no}i od 2. na 3. maja. Tom zgodom pohap{eno je oko 1.700 zagreba~kih Jevreja.
Ja sam 2. maja ujutro primio obavijest, da se sprema generalno hap{ewe sviju
Jevreja u Zagrebu, bez obzira na funkcije, koje vr{e, izuzev onih, koji su u
mje{ovitim brakovima. Re~eno mi je, da }e se to hap{ewe izvr{iti na izri-
~iti zahtjev Nijemaca. Obavijestio sam o tome tada{we funkcionere u je-
vrejskoj vjeroispovijednoj op}ini, ali naàlost ve}i dio obavije{tenih, ni-
je vjerovao u to hap{ewe, jer su se ve} ranije bile prenosile takve glasine, a
do hap{ewa nije dolazilo, pa su vjerovali, da i ovaj put ne prijeti opasnost.
îitava ova grupa koncentrirana je najprije u Kriàni}evoj ul. u {koli, a
zatim po Nijemcima odvedena u Au{vic.
Od Jevreja u Hrvatskoj odvedeno je preko Zagreba u Au{vic oko 4.500,
dok su ostali pobijeni u usta{kim logorima. U ovom broju nisu ukqu~eni Je- Je
vreji iz osje~kog okruga, o kojima }e boqe podatke mo}i dati osje~ka jevrejska
vjeroispovijedna op}ina.
Organizator hap{ewa tokom 1942. bio je, po mome znawu, Kinel, {ef ì ì-
dovskog odsjeka, a isto tako i godine 1943.
Za{to su pojedine grupe odvo|ene u wema~ke, a druge u usta{ke logore,
to ja ne znam sigurno, ali prema onome {to sam ~uo i prema mojim utiscima iziz
gleda mi, da je Nijemcima tamawewe Jevreja u „NDH“„NDH“ i{lo prepolako, pa su
oni insistirali, da se svi preostali jo{ pohapse i da budu sasvim sigurni, da
}e biti likvidirani, sami su ih preuzeli i otpremili u svoje logore.
Hap{ewa su vr{ena u pravilu tako, da su usta{e u no}i provaqivali
u stanove i odvodili `rtve, koje su smjele sa sobom ponijeti samo najnu`nije
stvari. Takvo hap{ewe obavqeno je u nekoliko minuta. Zatim bi usta{e stan
zape~atili i kasnije opqa~kali. Obi~no su se usta{e, koji su vr{ili hap{e-
wa, jo{ iste no}i vra}ali u stanove i opqa~kali ih. Bilo je ~estih hap{ewa
i po ulicama, a `rtve vi{e nikad nisu vi|ene. Tako se sje}am, da je jednog da-
na pred uredom jevrejske vjeroispovijedne op}ine Trg Tomislava 9 uhap{en
jedan 15-godi{wi mladi} i odveden, a kasnije se za wega vi{e nije ~ulo.
Kod hap{ewa usta{e se nisu obazirale na to, da li je hap{enik star ili
bolestan, odvodili su sve, a ~esto te{ke bolesnike na nosiqkama.
Sje}am se, da je vjerojatno u januaru 1945. u Sisku izvr{eno hap{ewe
svih Jevreja, koji su jo{ bili preostali, pa i onih u mje{ovitim brakovima.
Ovi su hap{eni pod izlikom, da su davali pomo} partizanima, pa su najprije
zatvoreni, a onda svi kod Save zaklani. Organizator i izvr{ilac ovoga zlo-
~i
ina bio je Luburi}
ri i wegova banda. Ja sam saznao za ovo hap{ewe tako, da je k
meni do{ao jedan ~oovjek iz Siska i molio mene odnosno jevrejsku op}i
inu, da
intervenira za `rrtve. Me|uutim, intervencija nije uspjela.
VI
Ubijawe Jevreja u Zagrebu vr{eno je i na druge na~i ine. Kad god je u Za-
grebu izvr{en kakav atentat, kao na pr. na po{tu, u Botani~ ni kom vrtu, itd,
uvijek su pohvatani i nekoliko Jevreja i ubijeni. U novinama izlazilo bi, da
su su|e
eni po prijekom sudu ili u ime „„od
odmazde“
zde“,, a da stvarno nikakvog su|e ewa
uop}ee bilo nije. Na taj na~in
in je sigurno u Zagrebu pobijeno nekoliko stotina
Jevreja. Mnogi od wih pro{li su kroz usta{ki zatvor u Ra Ra~koga ul. 9, gdje su
strahovito mu~e eni. Meni su pri~a ali neki koji su pro{li to usta{ko mu~i- i-
li{te u Ra
Ra~koga ul. 9 o stra{nim mu~ewiewima, koja su tamo vr{ena. Usta{e bi
hap{enicima turali igle pod nokat, palili im tabane, tukli ih do krvi, na
razne na~iine vje{ali, palili sa cigaretom, itd.
VII
U maju 1941. na nalog usta{a morala je jevrejska op}i ina u Zagrebu ispra-
zniti dom staraca tzv. [varcov dom u Maksimirskoj ul. Op}i ina je uspjela te
starce prebaciti u Stewevac u dvije zgrade, i starci su tamo ostali nesmetano
do qeta 1944. Izgleda da su ostali po{te|e eni do tog vremena samo zato, jer je e
uspjelo staviti na zgrade znak „„Dom
Dom staraca crvenoga krià“ a“.. Kraj Stewevca
u Jankomiru nalazila se komanda Sicherheisdiensta st [Slu`ba sigurnosti]] radi
Slu`ba sigurnosti
~u elu bio Sturyf
uvawa pruga, kojoj je na ~e Sturyführer
hrer [ukart,241 star cca 30 g, koji je na-
vodno ranije bio na Krimu i tamo po~i inio stra{na zlodjela. Po wegovom nalo- lo
gu upali su wegovi qudi u qeti 1944. u stara~ ra ki dom i odvukli upraviteqa
doma Singera, starca od 72 g, Vilka Vajsa, Zoru Hafner, te gg|u u Nojmar sa dvoje
djece i odvukli ih u Au{vic.vic. Od ovih se jedino vratila mala Zdenka Nojmar.
U septembru 1944. ti su SD-ovci opet provalili u dom, odveli 13 qudi izme|u
65 do 80 godina, i zaprijetili se, da }ee i ove i ostale starce poubijati, ako u
roku od 10 dana ne bude dom ispra`wen.
wen. Uslijed toga bila je jevrejska op}i ina u
Zagrebu prisiqena, da starce evakui{e u Brezovicu, gdje su ostali ì ivi, za-
hvaquju}i i tome, da su skoro svake no}i i u taj kraj dolazili partizani.
VIII
Usta{ki logori, u kojima su stradali Jevreji bili su: prolazni logori
„Da
Danica“ kraj Koprivnice, Gospi} spi i Kru{~i ica, te koncentracioni logori na
Pagu, Jasenovac, St. Gradi{ka, \akoakovo, Lobor-grad
bor-grad sa odjeqewem u Gor. Rijeci
(u kojoj je bilo oko 20 èena), te Tewe kraj Osijeka i Lepoglava.
U ovim logorima poginulo je: na Jadovnu 107 omladinaca, na Pagu oko 300,
u Kru{~i ici 480, u \ako
akovu 574, a 3.208 è
ena i djece iz logora \ako
akovo bili su
u junu 1942. uslijed epidemije tifusa preba~e eni za Jasenovac. Me|uutim, nisu
bili dovedeni u logor, ve}
ve ih se iz vagona izravno odvodilo na Savu, gdje su
241
Obersturmf
Oberstu rmführer
ührer (SS poru~nik
poru~nik)) Siegfried Schuchart
Schuchart.
svi do posqedwega poklani i ba~e eni u vodu. Nadaqe iz Lobor-grada odvedeni

su svi, dakle 990 èena i djece, za Au{vic, a u Lepoglavi, St. Gradi{ki i Jase se-
novcu poginulo je 20.000 do 21.000 Jevreja. Primje}u ujem, da se ove brojke odno-
se na sve Jevreje u „„NDH“
NDH“,, po{to se nije moglo ustanoviti, koliko od prilike
Jevreja je bilo iz Hrvatske, a koliko iz Bosne i Hercegovine.
Tokom ~iitave okupacije zagreba~ ba ka jevrejska vjeroispovijedna op}i ina
uspjela je da se odrì. i. Razlog tome bio je, {to je ona sluì ila usta{ama kao
instrumenat, preko koje su vr{ili pqa~ pqa ku, tj. op}i
ina je neprekidno sakupqa-
la odjevne predmete i hranu za zato~e enike u logorima, pa su ogromne koli~i- i-
ne upu}i ivane u logore. Me|u utim, vrlo malo od tih poslanih stvari stiglo je u
ruke zato~e enika, jer su uprave logora odnosno pojedini usta{e ve}i inu po{i-
qaka opqa~
opqa kali. Mi smo to dodu{e znali, ali smo unato~ to toga slali, nadaju}i
se, da }e
e ipak po koje stvari sti}i i do zato~e
enika. Slali smo i lijekove, koje bi
usta{e upotrebqavali za zato~e enike samo onda, ako je izbila kakva opasna epi-
epi
demija, pa su se pobojali za same sebe.
Funkcioneri zagreba~ ba ke op}i ine postepeno su hap{eni i kona~no no su svi
odvedeni kod zadweg velikog masovnog hap{ewa u maju 1943. osim onih koji su
bili u mje{ovitom braku.
IX
Meni su svi navedeni progoni poznati djelomi~no no iz vlastitog opaà-
a-
wa, djelomi~nono iz pri~awa
awa oo~e
evidaca, a djelomi~no
no iz dokumenata i informa-
cija, koje su dolazile preko zagreba~
ba ke jevrejske vjeroispovijedne op}iine. Ja
sam naime tokom ~i itave okupacije ìivio u Zagrebu, bio sam dodu{e od usta{a
esto {ikaniran, izbacivan iz stana i zatvaran, ali ostao sam na ì
~e ivotu, jer
mi je èena neì idovka. Prema tome su po meni navedeni podaci autenti~ni ni i
mogu ih pod zakletvom potvrditi.
Dovr{eno.
Slavko Radej, v.r.
Br. 135
Pismo Dragutina Mar

Martiwaka supruzi An|i
ca, 26. juna 1941. godine242
iz logora Danica,
Danas se navr{ila dva mjeseca na{eg rastanka. Dva mu~na na i tegobna mje-
seca. Tvoje tegobe su mi poznate, dok moje nisu, i zato }u
u ih uglavnom opisati,
ne samo zato da ih zna{, ve
ve} da ostanu za kasnije vrijeme, da ostanu na uspome-
me
nu. Radi toga ovo pismo spremi.
No} od 26. na 27. travwa neprospavana. Oko 10 sati po~e
No ela su usta{ka pre
pre-
slu{avawa. Dolazili qudi poderani i isprebijani. Ujutro oko osam sati do-
242
42
AH, ZKRZ, 6. 11. 1945.
{ao sam ja na preslu{avawe. Doveli su me na srezu, zadwu sobu na jugu. ê ekao

sam neko vrijeme sa detektivom Posavcom, koji me doveo na preslu{awe. Krat-
ko vrijeme ~e ekawa pojavio se Hajm
Hajm u pratwi jednog usta{e za kojega sam kasni-
je doznao da se zove Tomi}mi Viktor i dva derana, navodno zagreba ba~ka detekti-
va. Odmah je k meni pristupio Haj Hajmm u ruci sa nekim arkom koji je sadrà avao
moje inkriminacije. Nazvan je taj sastavak uredovno izvje{}e e bez potpisa i
pe~aata navodno sastavqeno na sjednici odrà anoj 26. VI u Bakteriolo{kom za-
vodu. Na toj sjednici bili su dr. Severovi} vi kao predsjednik, dr. Bi}a ani},
ni , Mi-
Mi
leti},
ti , Giri~ek,ek,243 Lugomer, Vaqak,24444
Per{i}
{i i jo{ nekih 10 wih na broju. Na
toj je sjednici zakqu~e eno, da se pozovu usta{e iz Zagreba i da oni izvr{e hap-hap
{ewe i zlostavqawe. Drugi dan 26. Bi}a ani}
ni i Mileti} ti po{li su u Zagreb i
do{li sa usta{ama i 25 straà ara u ~eetiri kamiona.
Hajm
Haj m je stupio pred mene i rekao mi: Vama su poznate metode preslu{a-
vawa. Kad sam ja odgovorio da ja ne poznam nikakvih drugih metoda nego pro-
pisane postupnikom, namignuo je Hajm Hajm tzv. detektivima. Obojica su prisko~i- i-
li i zgrabili me za kravatu i gu{ili me dok nije kravata puknula, rastrgali
mi kragnu i {amarali me oko 5 minuta. Usta{a mi zgrabio uru, bacio na pod,
rastrgao dugme na prsluku i tukao pendrekom po stegnima. Kad su svr{ili {a-
marawe, rekao sam ako su to metode da su mi nepoznate, jer ja nisam nikad i ni-
koga udario li~no, no, nijesam nikada vr{io nikakvu slu` slu bu spojenu sa nekim
ovlastima, pa nisam mogao dati ni nalog za zlostavqawe. îm im sam izrekao,
opet su me tukli. Na to sam rekao: „Pi „Pi{ite {to è elite, jer vi ne traì ite
priznawe ve}ve potvrdu va{ih èqa eqa“.. Opet sam dobio {amar. Sad je po~e elo na-
na
vodno saslu{awe. Inkriminirano mi je da sam bio organizator SDS u Krièv ev-
cima, da sam izjavio da bi ra|e e ìivio u Srbiji nego u Hrvatskoj, da imadem
ku}u u u Zagrebu i da sam bio u vezi sa Ve~i islavom. Prvo sam priznao da 1929.
god. drugo porekao, tre}e e priznao do 1929. g. (vrijeme diktature). Zapisnik iz-
diktiran kao da je sve bilo zadwe vrijeme. Na moj protest dobio sam opet ba-
tina. Pod istima potpisao sam i taj krivotvoreni zapisnik.
Batine nisu bile te{ke jer su ti derani bili slabi}i, i, le|a
a sam ~uuvao
uz jedan pult, ali sam trpio mnogo psihi~ hi ki, radi ponièwa.ewa.
Tu psihi~
hi ku bol savladao sam pomisli da su i drugi i vi{e trpili.
Istoga dana oko 4 sata popodne natovarili su nas 14 (Dr. Hanè eka,24
245
dr.
246
24 247
24
Praunspergera, dr. Bolkovca, Margulit, [imi}a, a, Horvat [ime, Jankuli-
caa i 6 seqaka) u tzv. zelenog Toma{a i odvezli nas preko Gor. Rijeke, Visokog,
Bisaga,
ga, Sv. Ivana, Zeline,ne, u Zagreb na policiju. Tu su od nas uzeli tzv. hap-
{enice, a potom odveli u prijemnu kancelariju. U woj stra{na slika. Na podu
leì i jedan mrtav sa podrezanom bradom (seqak), drugi umire (seqak u opan-
cima),
ma), a tri u stoje}emem stavu okrenuta k zidu sa uzdignutim rukama. Tu su nam
243
Frawo Giri{ek.
244
Josip.
245
Ladislav.
246
Fran.
247
Milan.
oduzeli sve stvari, a potom odveli u jedan hodnik u prizemqu i postavili

izme|u u dvaju usta{a. Tu smo morali stajati mirno. Usta{e su nam dovikivali:
Vi ste ì ivotiwe! Vi ste krvopije hrvatskog naroda! Sve }e emo vas pobiti! i
sli~no.
no. Iz samice koje su bile iza nas, ~u uli smo jauke i uzdisaje (mu~ewa).
ewa). Uz
nas su proveli grofa Bombelesa, na mu~ewe, ewe, drugi dan smo znali da je mu~en en
jer je sme{ten u jednu }e eliju u I katu sav isprebijan. Tukli su svojeg ~ov ovjeka
jer je on navodno pristupio u wihove redove i odao wihovu tajnu, te potro{io
wihov novac. Time je obja{wen i onaj napadaj na wegov auto na Mirogoju.
Nakon stajawa od oko 3 do 4 sata smjestili su nas u }e eliju. Ja sam smje{-
ten u II katu u }e eliju 23. Do{av{i u }e eliju rekao sam: Ja sam dr Martiwak,
advokat iz Kriè evaca. Danas sam isprebijan i izmrcvaren, imade li mjesta.
Odmah su mi dali mjesto. Bacio sam se na pri~e e izme|u u tih qudi i zaspao kao
zaklan pokriv{i se svojim kaputom. Ujutro sam sve upoznao. Bio je ing. Jura-
novi},
vi , dr. Bawanin Danilo, dr. Striì},, advokat iz Zagreba, dva detektiva,
Raki}
ki i Dabi~nik, nik, ~i
inovnik sredi{weg ureda i predsjednik rezervnih ofi-
cira Matija{evi}. vi . Kasnije je do{ao pukovnik Mirjevi}. vi . Dali su mi jesti.
Dru{tvo dobro i pouzdano. U utorak do{la je samica. S wome sam izmijenio
par rije~i, i, jer je uz nas sjedila neka èn enska, koju sam dràoao da je detektiv.
Kroz dvije no}i i slabo sam spavao. Svaki zov na hodniku stra{io me da }e e me
pozvati na mu~ewe. ewe. Tek tre}i i dan smirio sam se. Dru{tvo se izmjewivalo.
Jedni odlazili, drugi dolazili. Do{ao je i Du{an Doì},, ne}ak ak patrijarha
i wegov tajnik, te arhimandrit samostana Ostroqe, Leontije Dimitrijevi}. vi .
Pripovijedali su kako su Nijemci oplijenili cijeli samostan odnesav{i i
stare lauftepihe. Tako|er er i sav novac, oko 15.000.000. dinara. Tako sam probo-
ravio 14 dana u }e eliji u dobru dru{tvu i uz dobru hranu, dijele}i i istu s dru-
govima dosta sno{qivo, iako je cijela {etwa iznosila oko 10 minuta na dan ho ho-
dom od }e elije do praone. 11. V odredba u Drwe. îm im sam ~uo
uo da logorom uprav-
qaju usta{e, rekao sam: „IakoIako u Zagrebu nema slobode kretawa, a u Danici momo
gu}nost kretawa, boqe bi bilo da sam u Zagrebu“.
gu bu . Odredba, odredba. Natovari-
li nas 30 u Toma{a i kamione, prebacili na kolodvor i putuj u Danicu. Na-
ravno da nisam mogao obavijestiti samicu o odlasku. U Krièv evcima dozvolili
su nam straà ari da preko poznatih obavijestimo svoje o putu u Danicu.
U Danicu smjestili nas u zgradu koja je vaqda sluì ila za tvorni~
ni ke ~i-
novnike. Smjestili smo se u dvije sobe: dr Hanèk, ek, Praunsperger, Margulit,
[umanovi}vi smjestili smo se u jednu sobu uz stare, koje smo tamo zatekli. Na{ Na{-
li smo ondje Bjelovar~a ane i Grubi{nono-poqce,
poqce, wih oko 1.000.
1 000. Ja sam bio 1.015.
Dru{tvo dosta dobro, upoznavawe qudi i dru{tva. Govorkalo se u logoru da su
tukli, no kroz prvih 14 dana nismo ~u uli. Nakon 14 dana 25. V pod ve~er er po~e-e-
lo prozivawe, a oko 10 sati do{li u na{u sobu. Mene pograbili prvoga. Pita-
li me otkuda sam. Kada sam rekao da sam iz Kriè evaca, reko{e mi da stanem
na stranu. Zamijenili me vaqda sa dr Hanè ekom. Zatim su pozvali Hanè eka,
no iako je bila mo`mo da zabuna, ispraviti nisu htjeli. Oduzeli nam sav novac,
prstewe, satove a za stvari naloì ili da ih ostavimo u nastambama. Izgleda-
lo sumwivo. Oduzimaju vrijednote, te, stvari ostavqaju i vode nas. Odveli nas u
posebnu zgradu. Tu su odbrojili 40 i odveli na dvori{te. Tu ih vezali. Pomi-

sao jasna, gubqewe. Tim vi{e {to su pribavili i lopate. Moram priznati, ob- ob
ra~uunao sam i oprostio se sa ì ivotom. Tu nono} prosjedio sam na stolici. Drugi
dan smo se razmjestili po sobama: dr Hanèk ek i Malan~ecec u jednoj sobi, a ja sa
25 Srba u drugoj. Uglavnom inteligencija. Hrvati katolici (obiqe` (obiqe je naci-
je katolici) smje{teni su posebno u su{ioni.
Sada po~iwu
iwu dani i no}i i strave i jeze. Nem~e evi sinovi sa usta{ama tu-tu
ku gotovo svaki dan i no
no}.. U mojoj sobi u kojoj se smjestilo 6 popova ((Bo
Boì} MiMi-
lan, prota iz Sarajeva, @i vi 24
@ivanovi} 248
Lazar, proto|aakon metropolije zagreba~-
ba
249
24
ke, Milojevi}
vi Braco, Nikoli li} Qubinko, paroh iz Mikleu{ke, profesor Ban
iz Bjelovara i Marin Adam),
Adam), dr Om~i ikus, dr Kova~eevi}, vi 250
vi , dr Vukobratovi}, 50
Branko Petrovi},
vi , pukovnik Vuj~i} Nikola iz Kutine, profesor Bali{ Jovo
iz Bjelovara i drugi. Tukli su samo Marina. Wega su jednom u no}i i oko 11 sati
tukli kundacima stra{no. Svaki udarac osjetio sam na sebi. U susjednoj sobi
tukli su Jovi}a, a, biv{eg policijskog ~i inovnika, i lije~ni nika dr. Ze
Zelingera.
Uslijed te tu~e e ja sam do{ao ve}
ve na ivicu svojih ì ivaca. Dràoao sam da }uu po-
po
ludjeti, iako su uglavnom obra~u unavali sa Kopriv~an ancima. Uslijed tih zlo-
stava umro je èqe
eqezni~ar ar Joveti},
ti , snaàn an mlad ~oovjek, otac 4 djece i jo{ je-
dan. Nekom Carevi}u u razbijena je glava, a jednom rebra. To je trajalo do 13. VI
kada se promijenila uprava.
Br. 136
Izjava Boè [var varca o hap{ewu 165 Jevreja u Zagrebu

27. maja 1941. godine i o zato~e
to~eni{tvu u logorima
Danica, Jadovno, Jasenovac i Stara Gradi{ka251 51
Zapisnik Gradske komisije Zagreb za utvr|i ivawe zlo~i

ina
okupatora i wegovih pomaga~aa od 17. jula 1945.
Ja sam 27. maja 1941. uhap{en u Zagrebu i nakon par dana odveden u lo-
gor „Da
„Danicu“ u Koprivnici; zajedno sa 165 omladinaca @i idova. U logoru „Da
„Da-
nici“ zatekli smo oko 8.000 zato~eenika, ve}i
inom Srba i ne{to @i idova, a bilo
je i ne{to kriminalaca. Bilo je i ne{to katolika, koji su od nas bili odijeqe
qe-
ni. U to vrijeme vr{io je neku ve}uu funkciju u logoru tada usta{ki poru~niknik
NEMEC i wegova dva sina.
Ostali logorski funkcioneri bili su usta{e emigranti, ~i ijih se ime-
na danas ne sje}am.
am. Podatke o zlo~in
incima i zlo~iinima u logoru „Da
„Danica“ mo-
gao bi dati dr Praunsperger, lije~niknik iz Kriè evaca. Tokom mjeseca juna i
248
24
@ivadinovi}.
249
24
\or
or|e.
250
50
Mi}a.
251
51
jula 1941. otpremqeno je iz tog logora nekoliko transporata zato~e enika za

Gospi},
spi , odakle su svi otpremqeni na Jadovno na Velebitu. Skoro svi katolici
ostali su u „Da
„Danici“,
ci“, dok su Jevreji i pravoslavci svi otpremqeni. Jednim
od tih transporata otpremqen sam i ja za Gospi spi},, datuma se vi{e ta~nono ne sje
sje-
}am,
am, mislim da je to bilo po~etetkom jula. Vozilo nas se je u plombiranim vago-
nima, bez hrane i bez vode, po 60-70 u jednom vagonu (marvinskom). skom)
Putovali smo dva do tri dana, a ~imim smo stigli u Gospi},
spi , natjerali su nas
u neki ogra|e eni prostor kod stanice, gdje su nas prebrojali, Srbe vezali dva
po dva jedan drugome za ruku. Odatle su nas otpremili za Jadovno i to @i idove
s kamionima, a Srbe vezane u gustoj koloni, pje{ice na put od 30 km. km
Kod prebrojavawa i popisivawa zato~e enika u Gospi}u u sudjelovao je MI-
HALOVI] JANKO, usta{ki natporu~nik, nik, tajnik usta{kog redarstva u Go-
spi}u,
u, kasnije zapovjednik koncentracionog logora u Jaski, ina~e e zanimawem
student V.E.S.K. u Zagrebu. Po~et etkom 1944. prebjegao je sa jednim domobranskim
avionom saveznicima, te koliko mi je poznato sada vozi na „Li „Liberatoru“
ru“. Sma-
tram da je i on jedan od odgovornih za likvidaciju logora na Jadovnu, jer je
vr{io takvu funkciju. Ba{ za vrijeme likvidacije logora. Pored wega sma-
tram tako|er er odgovornim i tadaweg {efa usta{kog redarstva u Gospi}u u RU-
BINI]-a,
NI]-a, zanimawem kroja~a, a, rodom iz Jaske, oko 30 godina starog usta{u.
Kad smo stigli na Velebit, zatekli smo tamo na ogra|e enom prostoru oko
jedne vrta~e e cca 3-4.000 zato~eenika. Zato~eenici leà ali su pod vedrim nebom,
na preko 1.300 m visine, izloè eni svim vremenskim nepogodama, gladni i bo-
lesni od upale zglobova i posqedica leàwa awa na vla`nom
nom tlu. Za hranu smo do-
bivali ne{to sirove hrane, koju smo trebali sami prirediti, a kruha uop}e e
nismo dobivali. Zaposlilo nas se je planirawem terena, razna{awem drve}a a
i kamewa, te dona{awem vode za potrebu logora. Usta{e su nam odre|i ivali
koliko terena moramo planirati, pa ukoliko ne bi dani zadatak izvr{ili,
uskra}i ivali su nam hranu. Prilike u logoru opisao je ve} ve drug BUTKOVI] VI
Mato u zapisniku rajonske komisije za I.. rajon br. 52 iz 1945.
Jedan od rukovode}ih ih funkcionera logora bio je poru~nik nik PUDI]
DI (ve (ve}
po narodnoj vlasti justificiran) i mislim natporu~nik nik BE[LI],
BE[LI , oko 25
godina stari.
ri. Dolazio je u logor i usta{ki poru~nik nik STILINOVI], VI , koji je
tako|er
er vr{io neku funkciju u tom logoru. Jedan od civilnih funkcionera
u logoru, odnosno ispravqam se po mom mi{qewu neki povjerqivi ~oovjek ili
konfident UNS-a u logoru bio je STO[EK BO@O, BO@O, oko 22 godine star, rodom
i nastawen u Zagrebu, gdje jo{ danas ì ivi. Sam mi se je hvalio kako je bio kod
zato~eenika na Pagu i spomenuo mi je neke drugarice iz Zagreba, koje su na Pa Pa-
gu bile zato~e ene.
Ja sam bio na Jadovnu svega 6 dana, preba~enen sam natrag u Gospi}
spi skupa sa
desetoricom drugova, koji smo bili dodijeqeni na rad gospi} spi koj op}iini kao
smetlari. U Gospi}u u smo nakon par dana saznali da je logor u Jadovnu likvidi- di
ran bacawem `r rtava u ponore. Znadem da su nekoliko dana nakon toga oti{li
neki gospi}
spi ki zato~e enici kamionima u Jadovno da pokupe stvari koje su osta-
le iza pobijenih `r rtava.
Na Jadovnu su tom prilikom, a mo` mo da i u kaznioni u Gospi}u, u, likvidi-

rani zagreba~ba ki Srbi intelektualci, obiteq MILINOV, SERGIJE VUKO-
VI],, student, vo|a
VI a qevi~a ara na tehni~
ni kom fakultetu (koji je po reì imu Cvet-
kovi}-Ma
vi -Ma~ek ek ve
ve} bio uhap{en i strpan u konc. logor u Lepoglavi), Jula Vaj-
ner, u~i
u iteqica iz Zagreba, Dr. Rozzner ner,, lije~nik
nik iz Zagreba, Dr Bruno Blue-
vajs,
vaj s, lije~nik
nik iz Zagreba, Ivo Mautner i mnogi drugi. Ove sam sve vidio na
Jadovnu, i znadem da im se tada zametnuo svaki trag, pa predpostavqam da su
tom prilikom likvidirani.
Iz Gospi}a a preba~e eni smo u auaugu
gustu mjesecu u logor u Jasku, odakle sam
kasnije, nakon cca 14 dana preba~en en u Jasenovac u takozv. „lo„logor 2“.
2“. U Jasenov-
cu ostao sam svega do konca 1941, kada sam preba~en en u logor u Staru Gradi{ku,
gdje sam opet ostao do maja 1942. kada sam preba~en en na ekonomiju u Feri~an ance,
odakle sam iz sela Obradovci, gdje sam bio na ispa{i stoke 12. septembra 1942.
utekao i prebjegao u slavonske partizane. Sa mnom su bjeà ali Dr. Zorko Golub,
veterinar iz Zagreba, Feliks Hir{l, Hir{l, kapetan J.A., sada na slu` slu bi u dràv- av-
nom monopolu Bo{kovi}e eva 33 (?) Braco Danon252 52
iz Sarajeva, u posqedwe vri-vri
jeme Komesar Brodskog Podru~ ru ja, Mirko Mautner (poginuo u borbi kod â agli-
na u 21. udar. brigadi 28. udarne divizije) Hugo [tern, iz Zagreba ili \ulov- ulov-
ca, Du{an Holcer cer iz Daruvara (poginuo u I. slavonskoj brigadi). di)
Ja sam za vrijeme boravka u NOV napisao niz ~la lanaka o strahotama logora
Jadovno i Jasenovac, koje je iza{lo u „Xep „ epnim Novinama“ 1943. XVII udarne
brigade 28. udarne divizije II Armije, sada u Samoboru.
Te se novine mogu nabaviti kod propagandnog Odsjeka {taba 8. udarne
divizije u Samoboru, a treba se obratiti drugu Berislavu Katunaru poru~nini-
ku, zvanom „„U~o“ o“ ili drugu Vladi Poto~wa waku, starijem vodniku, kojima su ti
moji ~lanlanci dobro poznati, a rade kod pomenutog propagandnog odsjeka. Napo-
miwem, da je 1943. godine iza{la na oslobo|e enom teritoriju Slavonije bro-
{ura pod naslovom „Stra„Strahote jasenova~ va kog logora“ koja sadrì i mnogo va`nih
nih
podataka o logoru u Jasenovcu, a koja bi se mogla dobiti kod Agit-Propa Ob-
lasnog Komiteta za Slavoniju u Osijeku, ili kod Agit-Propa Oblasnog Komi-
teta u Zagrebu. Nakon 3 godine sudjelovawa u oslobodila~ la koj borbi, moje je
pam}eweewe prili~no no izblijedjelo, pa ne mogu danas ta~no no da se sjetim svih zlo-
~i
inaca iz raznih usta{kih logora, kroz koje sam pro{ao. Navesti }u u samo ne-
ne
ke kojih se danas sje}am.am.
Iz Jasenovca: Qubo MILO[, MATKOVI], VI 253 53
natporu~nik,
nik, ing. PI
PIÎ-I-
254
54 255
55
LI, satnik, nik, Xooni REMENAR, poru~nik-ob nik-obskrbnik, Maks LUBURI] RI i we-we
gov brat zvani „Br„Brko“,25
256
MATIJEVI]. VI 25 257
252
52
Cadik-Braco.
253
Ivica.
254
Dominik Hinko Pi~ili.
255
Ante. Ekonomski ured logora Jasenovac vodio je Ante Remenar.
256
25
Frawo.
257
25
U logoru Jasenovac i Staroj Gradi{ki bilo je vi{e usta{a i usta{kih ~asnika koji su
se prezivali Matijevi}.
Iz Stare Gradi{ke: poru~niknik PAVLOVI VI],, student tehnike, poru~-

nik Dano MILO[25 258
iz Imotskog, poru~nik
nik BRKQAÎ],
KQA 259
25
poru~nik
nik RA-
260
60 261
61 262
62
KO, zastavnik VRBAN, poru~nik nik MAROJEVI] VI iz [ibenika, vodnik
KI],263 natporu~nik
\OKI DU[I 264
nik MARDU[I] 64
i wegov brat265
65
i poru~nik
nik BARBA-
RI],, opskrbnik.
RI
Za Jasenovac mogli bi dati podatke Dr. Pavel Le
Lev, v, kapetan IIII. Armije u
Zagrebu, Zlatko Majler, poru~niknik JA ~i
ije adrese me|u utim ta~no no ne znam, Ja-
kica ALTARAC, kapetan, no i tu adresu ne znam.
Boòo [varc, major, v.r.
Br. 137
Izjava Vlade Malan~e

lan~eca, advokata iz Koprivnice, o hap{ewu
eni{tvu u logoru Jadovno 1941. godine26
i zato~e 266
ZAPISNIK
Gradske komisije za utvr|i
ivawe ratnih zlo~iina
okupatora i wihovih pomaga~a.
a. Koprivnica 29. 9. 1945.
Pristupa pozvani dr Vlado Malan~ec, ec, odvjetnik u Koprivnici, te na-

kon propisane opomene iskazuje:
I.. Na op}eenito pitawe: zovem se dr. Vlado Malan~ec,ec, star 47 godina, sin
Dr Mate i Drage Malan~ec, ec, odvjetnik, ro|en
en u Zagrebu, boravim i zavi~a ajan
sam u Koprivnici po narodnosti Hrvat, neoèwen, ewen, vlasnik prizemne ku}e eu
Zagrebu.
II.. Na stvar: Povodom postavqenih pitawa o mom hap{ewu, boravku u lo-
II lo
gorima, prilikama u logoru i kako sam dospio na slobodu, odgovaram slijede}e: e:
Po~et etkom travwa 1941. ja sam bio mobiliziran i moja je jedinica odstu-
pala pred Nijemcima prema Zagrebu. Stigli smo u Zagreb neposredno prije
Nijemaca, koji su upravo do{li za nama, ali sam dospio da se brzo presvu~em em
u civil i tako sam izbjegao zarobqavawe. Budu}i i se nisam mogao iz Zagreba
nikuda krenuti ostao sam tamo i nakon par dana saznao da me traì i zagreba~-
ba
ka policija. Je li to bilo na zapovjed koje druge policije ili ne, to ne znam,
samo znam da sam poku{ao sakriti se, no jer sam vidio da bi duqe sakrivawe
258
25
Dane.
259
25
Ivica.
260
60
Ivan.
261
61
Ante.
262
62
Jozo.
263
63
Jure.
264
64
Matija Mandu{i}-Mate.
265
65
Jure Mandu{i}.
266
26
AH, ZKRZ, k. 77.
bilo nemogu}e, e, nisam mogao sprije~i iti da me zagrebaba~ka policija ne uhapsi.

Nakon nekog broja dana koje sam odleào ao kod policije u zatvoru u Petriwskoj
ulici, odpremili su me pod pratwom u policijski zatvor Koprivnicu. Tu sam
bio do konca maja 1941. Nakon toga su me sa drugima uhap{enicima odpremi-
li u koncentracioni logor „Da „Danica“ kraj Koprivnice. Tu nas je bilo nekoliko
hiqada. Po~et etkom srpwa iste godine po~e eli su nas odpremati. Mene su sa ne-
koliko stotina uhap{enika natovarili u blombirane vagone te nas nakon gad- gad
nog putovawa od po prilici 30 sati izkrcali u Gospi}u u na èqe
eqezni~
zni koj sta-
nici. Odatle su nas u no}i i pje{ice tjerali u zatvor Gospi}spi kog okru`nog nog suda.
Nakon kra}eg eg vremena odpremili su nas vezane u grupama na Velebit u kraj,
koji se zove „Ja
„Jadovno“.
no“. Samo mjesto kuda su nas smjestili zove se „Me „Medvje|i i
Brlog“.
log“ Tu smo bili najprije pomje{ani sa @i @idovima i pravoslavcima, a onda
su nas katolike – svega 32 – odjelili, te nas nekoliko dana odpremili natrag
u zatvor gospi}
spi kog okru`nog nog suda. Poslije sam u Gospi}u u ~uo,
uo, da su svi preo-
stali uhap{enici na Jadovnu, a i mnogo drugih koji su jo{ tamo dopremqeni,
(dobrih nekoliko hiqada) potu~e eni, poklani, te mrtvi ili polumrtvi poba-
cani u jame.
Ja me|u utim ne mogu o tomu govoriti iz vlastitog opaàwa, awa, jer nisam vi-vi
{e bio na Jadovnu.
Te{kom mukom uspjelo mi je moje ro|a ake obavijestiti o mom boravku u za-
tvoru okru`nognog suda u Gospi}u, u, no kad su oni za to saznali, poduzeti su kora-
ci u Gospi}u u da se mene oslobodi. Uspjelo je izhoditi dozvolu da me se smjesti
u ku}
ku ni zatvor u Gospi}u. u.
Ostali uhap{enici iz Gospi}a a bili su najedamput po~et etkom augu
augusta
1941. odpremqeni na vlak te su odvezeni na nekoliko dana u Jasku, a potom opet
u „Da
„Danicu“,
cu“, odakle su ih razvrstavali za Jasenovac ili Staru Gradi{ku. Tek
neznatan dio su pustili na slobodu. Me|u utim svega toga je bilo vrlo malo pre-
ma ogromnom broju onih, koji su ostali na Jadovnu, u Gospi}u u ili na Pagu.
Ta iznenadna selidba preostalih ì ivih iz Gospi}aa do{la je radi toga,
jer su u Gospi}
spi iznenada imali do}i i Talijani. Kad su me|u utim Talijani do{-
li, onda se netko od usta{a sjetio da sam jo{ ja ostao u Gospi}u u te su me pozva-
li i odredili da idem u Koprivnicu i da se tamo javim. Ujedno su mi rekli da
nemaju vi{e straè e da me po{aqu pod pratwom, ali da su uvjereni da }u u ja
sam tamo oti}i i te mi dali propusnicu i nekakav spis.
Ja sam me|u utim bio ozbiqno obolio – osim na ìv ivcima i srcu – i na
o~i
ima pa kad sam stigao do Zagreba jednostavno sam si{ao s voza i izgubio se
pred usta{ama. Poslije toga sam zatraìo io da me se primi na kliniku za oo~ne ne
bolesti gdje sam bio primqen, a jer se u bolnicama jo{ onda nije vodila to~na na
evidencija ostao sam nezapaèn. en. Kad sam morao iz bolnice iza}i, i, sakrivao
sam se u Zagrebu i traìo io na~inin da dobijem neku odpusnicu iz logora jer se
predpostavqalo da sam ja u logoru i da sam se tamo prijavio. To mi je uspjelo
nakon mnogo makinacija i koncem decembra 1941. dobio sam preko mojih prija-
teqa nekakvo rje{ewe da se odpu{tam iz logora. To rje{ewe izdalo mi je ta-
dawe ravnateqstvo za javni red i sigurnost preko policije u Zagrebu.
Poku{ao sam traì iti nekakav posao da mogu ì ivjeti u Zagrebu, ali je to
postalo nemogu}e e {to mi je odmah bilo jasno i tako sam morao biti sretan da
ne dospijem opet u logor.
Policija me je naravno odmah primila u evidenciju, te su agenti dola-
zili od vremena do vremena gledati u moj stan gdje sam bio prijavqen je li se
nalazim tamo, pratili me ako sam koji puta iza{ao na ulicu i sli~no. no. Ja sam
imao jo{ dva neprijavqena stana (jedan kod moje sestre Mire Ceku{, Malino-
va 24), te sam se u tim stanovima sakrio, kad mi je uspjelo potajno saznati gdje
}e
e biti kakova racija, te jeli se traè e taoci ili radnici za transport u ino-ino
zemstvo.
Nakon tih godina punih neprilika i vje~no noga straha kona~no
no je do{lo
oslobo|ewe.
ewe.
Postupak u logorima bio je potpuno ne~oovje~an anski i o~a
o ajan do skrajnih
granica. Usta{ki straà ari vr{ili su potpuno samovoqno i na svoju ruku nad
nama pqa~
pqa ku, mu~ewa,
ewa, tukli nas na sve na~iine, mu~i ili nas gla|u
u i t.
t.d.
d. tako,
da to nitko nije mogao nikada predpostaviti, {to je uostalom ve} ve poznato.
Kona~no no napomiwem da nemogu ovdje dati potanko izvje{taj o tomu sve-
mu ve}
ve sam to opisao u najkra}im im crtama, jer kad bi zalazio u detaqe, onda bi
od toga iza{la ~i itava kwiga, koju za cijelo ne bi nitko ~iitao u ugodnom ras-
poloèwu.
ewu.
Br. 138
Izjava Ota Radana o zato~e

to~eni{tvu u logorima Jadovno i Slana
u vremenu od juna do avgusta 1941. godine26
267
ZAPISNIK
Zemaqske komisije za utvr|i
ivawe zlo~i ina okupatora
i wihovih pomaga~a
a u Zagrebu, 9. ooùj
ujka 1946. godine
Nakon proboja fronta kod Zaje~a ara povla~io

io sam se sa jedinicama biv-
{e Jugoslavenske vojske do ]u uprije, gdje sam bio zarobqen po wema~
ma kim ten-
kovskim jedinicama. Nakon dva dana uspjelo je meni s jo{ osam biv{ih jugo-
slavenskih oficira da pobjegnem od Nijemaca i da se pje{ice preko Uì U ica i
Kru{evca prebacimo do Sarajeva. U Sarajevo bile su me|u utim u{le wema
ma~ke
vojne snage i po{to se po~eelo tamo kupiti jugoslavenske oficire za slawe
istih u wema~
ma ko zarobqeni{tvo, nabavio sam od znanaca civilno odijelo i
kao civilu uspjelo mi je da se vozom prebacim preko Sl. Broda u Zagreb. U Sl.
Brodu bio je voz zaustavqen po ~la
lanovima Ma~e ekove za{tite koji su vr{ili
slu`bu u svojim uniformama za{tite, samo su na lijevom rukavu imali traku
slu
„U“.. Me|u
u wima bilo je nekoliko usta{a emigranata. Nakon pregleda na{ih
267
26
AH, GUZ 2235/47, kut. 10.
legitimacija bili smo pu{teni i proslijedili smo put vozom do Zagreba. U

Zagrebu nalazio sam se kod ku}e e do 21. juna 1941. godine. Toga dana bio sam
uhap{en od agenata UNS i odveden u sabirni logor koji se nalazio u Za Zagre-
ba~kom zboru. U istim prostorijama nalazile su se neke usta{ke pripremne
ba
bojne, koje su zato~eenike upotrebqavali za obavqawe kojekakvih poslova i tim
zgodama dolazilo je uvijek do tu~e e i do zlostavqawa zato~e enika.
U no}ii od 22. do 23.
23. juna do{ao je u Zbor {ef ì idovskog odsjeka Barako-
vi},, a iza toga ve}a
vi a skupina usta{a i zagreba ba~kih policajaca. Na kolosjek za- za
greba~
ba kog Zbora bio je doveden voz sa praznim vagonima u koje smo bili utova-
reni i odvezeni u Gospi}.
spi
U Gospi}u u odveli su nas pomenuti policajci do usta{kog glavnog stana
i tamo nas je do~eekao onda{wi {ef za javni red i sigurnost Rubini} ni s usta{-
kim oficirima Be{li}em em i Pu
Pudi}em.
em. Tamo smo no}aali, a slijede}egeg dana ka-
zao nam je Be{li}li da }e emo biti upu}e eni na Velebit, izdvojio iz na{e skupi-
ne, koja je brojala u to doba oko 200 qudi, wih 25, koji su bili kamionom odve-
zeni na Velebit i to na mjesto Jadovno. Ovi su vozili sa sobom ì icu i imali
su da obave po~etetne radove u logoru, dok su ostali imali slijediti slijede}eg eg
dana pje{ice.
Slijede}egeg dana su usta{e mijewale ovu odluku i ostatak je bio upu}en en
preko Karlobaga na otok Pag. Dana 25. juna stigla je prva skupina zato~e enika
me|uu kojima sam se i ja nalazio, na Pag, gdje smo bili do~e ekani od jedne sku-
pine usta{a ve}i inom Li~a ana i mi smo bili odmah poslani na rado dove oko podi-
zawa jedne barake po{to na samom mjestu gdje je bio zami{qen logor, nije popo
stojalo ni{ta od golog kamena.
Prvi usta{ki komandant bio je neki emigrant u talijanskoj uniformi,
imenom Ivica Dev~i} Pivac, koji je bio bolovao od neke o~ne o ne bolesti.
Dana 3. VII 1941. godine do{ao je u logor do onda neki nepoznati usta{-
ki oficir, koji je s ostalim usta{ama odvojio od nas jednu skupinu od 55 qu qu-
di, a kazivalo se je da ova skupina polazi u neki novi logor na istom otoku. Bi- Bi
li su izabrani samo stariji qudi i to se nije zvalo po imenu, ve ve} se uglavnom
gledalo na sijedu kosu. Ovi su bili navodno ukrcani na neki brod, a mi osta-
li zato~e enici nismo onoga dana uop}e e smjeli da izlazimo na vawske radove.
Izgleda da je ova skupina od 55 qudi bila likvidirana na samom brodu, i da
su wihove le{ine bile pobacane u more. U logor su stizale me|u utim sve nove
skupine zato~e enika i gradwa velike barake na dva kata primicala se kraju, pa
se po~eelo sa gradwom ceste koja je povezivala isto~nu nu sa zapadnom uvalom. Oko
10. jula po no}i,i, uslijed jake bure i uslijed pomawkawa ~a avala kod gra|ewaewa
same barake, sru{ila se ista i pokopala pod sobom sve zato~e enike koji su u woj
spavali. Kod toga su trojica odmah poginula, me|u u wima Blaì} (Z (Ze
eligman)
iz Zagreba, neki Hamburger iz Zagreba i jo{ jedan iz Sarajeva, a bilo je oko
10 teè e rawenih, koji su od zato~e enika bili izne{e
{eni slijede}i i dan na obalu
i navodno imali biti upu}e eni u bolnicu.
Komandant zato~e enika bio je Bruno Dijaman
amant{taj
t{tajn,n, a wegov zamjenik ing.
Pajta{. Skupine koje su stizale na Pag dolazile bi sve iz Gospi}a, a, a bilo ih
je iz svih mjesta Jugoslavije. Me|u u prvim do{la je jedna skupina od 17 sta-

raca ~la
lanova ì idovske masonske loè e u Zagrebu.
@eene su bile odmah odvojene i bile su u jednom posebnom logoru u mje-
stu Metajna. Mu{karci nisu imali sa è enama nikakve veze, a kako se kasnije
saznalo u samom logoru, bile su iste mu~e ene, silovane i kona~no no sve zajedno
likvidirane. Dan-dva nakon loma barake, do{ao je na inspekciju sam Rubini} ni
iz Gospi}aa s jo{ dvojicom usta{a, a Dija jamant{taj
t{tajnn ga je izvjestio da se bara-
ka sru{ila uslijed jakog vjetra.
Nekoliko dana iza toga po~e ele su stizati nove kolone pravoslavaca,
Srba, ve}iinom seqaka iz Like, Korduna, koji su dolazili goli i bosi, kako su
bili pohvatani u svojim selima.
Bili su smje{teni na jedno 100 metara od ì idovskog logora, i postupaK
s wima bio je, ukoliko je to uop}e e mogu}e,e, jo{ gori nego postupak sa @i idovi-
ma, i oni su polazili na vawske radove, ali za svaku rije~ je progovorenu s jed-
nim od wih, bio je doti~ni ni na mjestu ubijen. Za wih su usta{e kazivale da su
~et
etnici, a oni u doba dok nisu bili na radu odnosno u logoru, nisu smjeli ni-
ti uspravno da stoje, ve}
ve su smjeli samo ~u u~aati i to s razloga kako bi ih usta-
{e nogom mogle pogoditi u lice ili u glavu.
Prvo javno strijeqawe obavilo se nad @i idovom Vilhelmom Kajzerom,
biv{im wema~ ma kim emigrantom, i to zbog navodnog poku{aja bjekstva. Strije-
qawe je izvedeno u ì idovskom logoru od {estorice mladih usta{a koji su
prije samog strijeqawa izjavili svom zapovjedniku da jo{ nikada nisu iz pu{- pu{
ke pucali, ali su ih nakon toga ostale usta{e nagovorili da izvr{e to stri-
jeqawe. Za to strijeqawe bili su dovedeni i svi pravoslavci iz susjednog lolo
gora. Slijede}egeg dana bilo je javno strijeqawe u pravoslavnom logoru i to nad
dvojicom seqaka zbog navodnog poku{aja napada na nekog usta{u. Na to stri-
jeqawe bili su kao gledaoci dovedeni svi zato~e enici ì idovskog logora, a stri-
jeqawe je obavqeno isto po usta{ama. U ì idovskom logoru bila je uspostavqe-
na neka ambulanta s lije~ni nicima i sakupqena je svota od 9 000 dinara za kup kup-
wu lijekova i to uglavnom s razloga {to se u pravoslavnom logoru pojavio je-
dan slu~aj
aj tifusa. Svi zato~e enici dali su za ovu ambulantu lijekove koje su
ponijeli sa sobom, a samom ambulantom sluì ili su se samo usta{e, a ne zato-
~e
enici. Svota od 9 000 dinara bila je sa strane usta{a utajena i za istu nikad
ni{ta nije bilo nabavqeno. Usta{ki komandanti logora mijewali su se dosta
~e
esto, ali sami zato~e enici s wima nisu imali nikakve veze, jer su dolazili
u doticaj samo sa usta{ama straà arima od kojih su kasnije mogli biti Musli-
mani s fesovima koji su najzvjerskije postupali.
Sledovawe za zato~e enike sastojalo se od 80 grama hqeba dnevno i neko-
liko zrna pasuqa skuhano u toploj vodi. Pravoslavci, Srbi, su pak imali jo{
mawe sledovawe. Kao pitka voda sluìla je voda iz nekih izvora u blizini
obale, koja je bila mije{ana s morem pa je prema tome slana. Slatke vode uop}e
nije bilo.
Na radovima ostajalo se 10-12 sati dnevno i to na najve}em suncu, a na
skupinu 10-12 qudi dolazilo bi obi~no po dvojica naoruànih usta{a koji
su zato~enike premla}ivali, a katkada i ubijali bez ikakvog povoda, {to se

je ustanovilo tek uve~e, kad se doti~ni ne bi vratio. Ja sam sredinom augu
augusta
bio upu}en u kaznionicu u Gospi} i nije mi poznato {to se je tamo daqe de-
{avalo, a u doba dok sam ja bio tamo, nije bilo masovnih likvidacija.
U Gospi}u sastavqali su se u to doba transporti zato~enika i to @ido-
va, pravoslavaca i Hrvata sumwivih zbog komunizma, me|u kojima se nalazi-
la i skupina iz Lepoglave, u kojoj je bio Stjepko Kauri}, Kraja~i} i ostali.
Ti transporti bili su sastavqeni prema nalozima Rubini}a i Mihalovi}a,
a samim transportima rukovodili su Be{li}, Pudi} i Qubo Milo{.
Qudi su bili vezani ìcom i lancima, bile su im skidane cipele i na
taj na~in su bili odvo|eni na Jadovno ili za Karlobag.
Drugo mi nije ni{ta poznato.
Dovr{eno.
Oto Radan,
dan, s.r.
Br. 139
Izjava Roberta Farka{a, advokata iz Zagreba,

o hap{ewu i zato~eni{tvu u logorima Jadov dovno i Slana
od kraja juna do 20. avgusta 1941. godine26
268
Z a p i s n i k Zemaqske komisije za utvr|ivawe zlo~ina

okupatora i wihovih pomaga~a, Zagreb 16. oùjak 1946. godine.
Dne 27. VI 1941. uhap{en sam u svom stanu Gunduli}eva 7 i odveden u

Zagreba~ki Zbor. Do{av{i onamo na{ao sam mnoge znance uhap{enike, ve}i-
nom intelektualce, te smo odmah odre|eni na rad tj. morali smo nositi prqa-
vu slamu i gwile otpatke iz jedne prostorije na smetli{te, tjerani po jednom
usta{i da brzo radimo bez ikakvog odmora. Tu slamu morali smo nositi ruka-
ma i dok smo i{li iz prostorije na smeti{te i natrag, psovao nas je usta{a i
mnoge udarao kundakom. Tako smo radili do na ve~er i oko 9 sati nam je re~eno,
da obavimo nu`du, jer u no}i se ne}e nikoga pu{tati van, a ko }e iza}i biti
}e streqan. Legli smo na beton u jednoj prostoriji zbora i izme|u 9 na ve~er i
6 sati u jutro dolazila je svaka dva sata izmjena straè i svaki put smo mora-
ra
li svi ustati, stajati mirno dok nije straà iza{la.
Drugi dan bili smo opet razdijeqeni na razne poslove: ~i{}ewe zahoda
(bez lopate ve} rukama), no{ewe nekih starih odijela, ribawe podova, pometa-
we prostorija u kojima su usta{e spavale i td. A ja sam imao da nosim vodu u
jedan paviqon, tj. francuski paviqon i tamo sa ènama i drugim mu{karci-
ma ribao pod i ~istio prostorije. Hrane nismo dobivali nikakove, ve} ono {to
je svaki imao sa sobom, u naprtwa~i.
268
26
AH, ZKRZ, br. 1872/47.
Drugu ve~e oko 9 sati legli smo spavati i oko 1/2 11 bili probu|eni, te
smo se morali spremiti i u jakom {paliru straàra odvedeni do teretnih vava
gona, koji su stajali na kolosjeku Zbora, te utovareni. Odvu~eni smo na glavni
kolodvor, gdje smo dugo stajali i u no}i je krenuo voz, pa smo bili drugi dan,
prije podne u Gospi}u.
U Gospi}u odvedeni smo u sokolanu, a na putu sreli smo neke talijanske
oficire, koji su nas fotografirali. Tako smo u toj sokolani bili do poslije
podne, kada su ène i djeca odvojeni od mu{karaca i re~eno je, da idu najpri-
je oni u logor, a kasnije da }emo mi za wima, pa }e biti jedan logor uz drugi
tako, da }e muèvi svoje ène i djecu mo}i svaki dan posje}ivati.
Bilo je mnogo vike i pla~a, te su ène sa djecom tako re}i ba~ene na je-
dan kamion i odvedene. Te su oti{le navodno preko Velebita u Karlobag i na
Pag, ali se o toj grupi èna i djece nije kasnije vi{e nikada ni{ta saznalo.
Mi mu{karci odvedeni smo na jednom kamionu poslije podne na Velebit u {u- {u
mu „Blatine“, visoko oko 1 200 i tamo smo u {umi spavali pod vedrim nebom. Na
Velebitu ostali smo oko 15 dana, ondje obavqali neke {umske poslove, ~uvani
najprije od domobranaca, a kasnije od usta{a, dok 13. jula 1941. nije jedna gru-
pa nas starijih odre|ena da ode na Pag, te smo mi pod ve~er odvedeni s kamio-
nom u Gospi}, ondje preno}ili, te bili te no}i zlostavqani od pijanih stra-
àra usta{a, a u jutro odvedeni smo preko Velebita u Karlobag.
Moram jo{ spomenuti, da je hrana na Velebitu bila od dana u dan slabi-
ja, da se sastojala ili od graha ili od pure, ali od dana u dan sve mawe.
Kad smo stigli u Karlobag prevezla nas je na otok Pag jedna mala la|i-
ca, na kojoj smo bili natrpani tako, da se nismo mogli micati, a da ne bude
opasnost da se ta la|ica prevrne. Bili smo na la|ici, a u {tivi u prostoru za
mo`da 10 osoba bili su smje{teni neki pravoslavni zato~enici, a moglo ih
je biti oko 30. [t
[tiiva je bila pokrita jednom daskom tako da ti jadnici nisu
imali ni svjetla ni zraka, te prije nego smo do{li na obalu otoka Paga iza
mo`da pola sata ~uli smo iz nutriwe la|e zapomagawe.
Kad je jedan straàr digao dasku pokazala nam se uàsna slika, tj. qudi
iznemogli, gladni i èdni lovili su ono malo zraka, koji je dolazio kroz uski
otvor, te nakon nekoliko ~asaka opet je taj otvor zatvoren. La|ica je pristala
uz jednu pe}inu na otoku (strana prema Karlobagu) i mi smo nekako iskrcani
na tu pe}inu i po kamewu pre{li jedno brdo, dok nismo nakon te{kog i napor-
nog puta do{li iza mo`da jedne ure u uvalu Slano. Tamo smo na{li neke za-
to~enike.
Uvala je bila sam kamen, te u toj uvali nije rasla niti trava, a niti je
bilo kakvo ìvo bi}e, tj. ìvotiwa, ve} samo kamen i jedna baraka, u kojoj nas
je bio preko 400, dok je mjesta u toj baraki moglo biti za mo`da 150. Rad je bio
vrlo teàk, te su nekoji gradili cestu, nekoji su zabijali u kamen stupove i
vukli ìcu, a nekoji tj. stariji i slabiji pravili su oko baraka puteve i ve-
lirali269 teren.
269
26
Nivelirali.
Vru}ina je bila nesnosna, a hrana iz dana u dan sve slabija, tako da smo
nakon boravka od 10 dana dobili jedan mali hqeb kruha, koji se dijelio na 16
dijelova, a kasnije i na 20, dok zadwe vrijeme uop}e kruha nije bilo.
Katkada smo dobivali neku juhu, tj. toplu vodu, u kojoj je plivalo ne{to
otpadaka od kupusa, kojeg su usta{e u svojoj kuhiwi bacali u sme}e. Ti otpatci
bili su jo{ puni zemqe i blata. Ako je bilo vode i drva kuhala se je u jutro
voda i svatko je dobio malo tople vode u koju je morao davati ~aj ako ga je jo{
imao. O podne dobivali smo juhu, kako sam gore naveo, a katkada malo graha ta-
ko|er u vodi kuhano. Mali obrok kruha, ukoliko smo ga uop}e dobili, bio je odod-
re|eni za cijeli dan. Koliko znam nismo za ve~eru dobili ni{ta, bar kasnije,
dok smo prvih dana dobivali ne{to tople vode s grahom.
Higijenske prilike nisu bile nikakove. Lijekova nije bilo, prati se ni-
ni
je moglo, te ono malo vode {to se te{ko dona{alo bilo je odre|eno za pi}e. Za-
hoda nije bilo, ve} samo neka ad hok sklepana latrina kojih 30 metara od bara-
ra
ke udaqeno sasvim otvorena bez zaklona. Poslije kratkog vremena po~ela se
pojavqivati dizenterija, koju sam i ja prebolio i kasnije skoro svi.
Smrtnog slu~aja uslijed toga nije bilo, ali su qudi vrlo oslabili i od
gladi, te bolesti po~eli malaksati i padati na radu, te svaki dan bilo je ne-
koliko ozlije|enih, koje su i nesvjesnom stawu s rada dona{ali u barake.
Za vrijeme mog boravka dolazile su grupe novih zato~enika, nekoje su gru-
pe odlazile, te nam je re~eno da idu ili u drugi logor ili na lak{i rad ili
u solanu u gradu Pagu, a da se kasnije niko nikada vi{e nije javio.
Kraj barake Slano bio je na drugom breùqku jedan srpski logor, u koji
su vrlo ~esto dolazile dosta velike grupe zato~enika. Jednog dana re~eno nam
je da }emo mi preseliti u taj logor, jer da su Srbi oti{li i mi smo zaista pre-
pre
vedeni u taj logor koji je bio u stra{nom stawu {to se ti~e higijene, jer nije
bilo fekalija, po{to je harala u tom logoru dizenterija i jer je bilo neobi~no
mnogo gamadi. A kad smo mi do{li u taj logor jo{ smo na{li dva Srbina, koji
su pred logorom leàli i umirali, potpuno iznemogli u svom vlastitom krva-
vom blatu.
Mi smo po~eli sami nekako ure|ivati taj logor, ali smo iza kratkog vre-
mena odvedeni i preba~eni preko Krlobaga u Gospi}. U na{ logor u Slanom, u
kojem smo bili najprije, do{la su iza kako smo odvedeni u spomenuti srpski
logor, ène sa djecom, koje su bile prije u Metajni.
Sa zadweg logora na Pagu odvedeni smo svi oko 20. VIII 1941. i preba~eni,
kako gore navedoh, preko Karlobaga, Velebita i Gospi}a za Jasenovac.
Drugo mi nije ni{ta poznato.
D o v r { e n o.
Potpis ne~itqiv
Br. 140
Izjava Bele Hoh{te

Hoh{tetera o hap{ewu u Zagrebu
i zato~eni{tvu u logoru Jadovno270
70
ZAPISNIK
Zemaqske Komisije za utvr|iva
vawe
we zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a u Zagrebu 19. oùjka 1946.
Ja sam po agentima usta{ke nadzorne slu`be bio uhap{en 28. lipwa 1941.
god. i u 5 sati poslije podne doveden u Zagreba~ki Zbor. U Zboru nalazile su se
ve}e grupe zagreba~kih @idova, mu{karaca, èna i djece, te smo oko 12 sati
u no}i na kolosjeku Zbora utovareni u transport i transportirani u Gospi},
kamo smo stigli 29. u jutro. U Gospi}u odvedeni smo pod usta{kom straòm u
sokolanu, te su nas putem Talijani fotografirali.
U sokolani odijeqeni su mu{karci od èna i djece, te smo nas oko 30
kamionima preba~eni na Jadovno. Jadovno je vrh Velebita, {umovit, 1200 m nad
morem, bez ikakvih ku}a i naseqa. Na Jadovnu smo zatekli raniju grupu @i-
dova oko 30 na broju, koji su stigli nekoliko dana prije nas. î
itav dan bili smo
pod vedrim nebom, a radili smo na tobo`wem planirawu {ume, ina~e jedan pot- pot
puno besmisleni posao, kojemu je svrha bila tortura zato~enika. Hranu tako
reku} uop}e nismo dobivali osim ne{to malo graha kuhanoga na vodi, a kasni-
je, kada je do{la grupa ìdovskih mladi}a iz Koprivnice, isti su skupqali
po {umi neku travu i to kuhali s lupinama od krumpira, kojima su se hranili
usta{e, te smo to jeli.
Kruh uop}e nismo dobivali. Dok sam ja bio na Jadovnom dogodilo se tamo
jedno streqawe jednog ìdovskog mladi}a brija~kog {egrta, koji je ubijen rara
di toga, jer je poslije 9 sati i{ao na latrinu. Nekoliko dana nakon toga stre-
qan je jedan srpski seqak, koji je ubijen na bijegu.
Nakon mog boravka u logoru, od prilike 10 dana, dopremqena je jedna ve-
ve
}a grupa @idova i Srba iz Danice. Tu je bilo oko 700 Srba i oko 300 @idova.
Osim toga nalazilo se u logoru oko 20 Hrvata, koji su ìvjeli odvojeno i pod
ne{to boqim uvjetima.
Oko 20. srpwa dovedeno je u logor 6 komunistkiwa i nekoliko komunista,
no mi se nismo smjeli s wima razgovarati, a nakon 24 sata ponovno su otprem-
qeni u Gospi}. Ja sam se po svom dolasku u Gospi} raspitivao za wihovu sudbi-
nu, ali sam saznao, da oni nikada nisu stigli u Gospi}, pa pretpostavqam, da
su putem od Jadovna do Gospi}a likvidirani.
Zapovjednik logora Jadovno bio je najprije Pudi},271 zatim Be{li}, pa
opet Pudi}. Nakon boravka od 4 tjedna u Jadovnom odveden sam zajedno s jo{
dvojicom drugova u Gospi} i tamo sam proboravio u zatvoru oko 14 dana. Dok sam
270
70
AH, ZKRZ, br. 2235/45 kut. 10.
271
71
Dragutin Pudi}-Paraliza.
Pudi}-Paraliza
bio u zatvoru u Gospi}u talijanska vojna muzika dràla je pred zatvorom kon-
kon
certe. Za vrijeme mog boravka u zatvoru u Gospi}u usta{e su dova|ali dnevno
na hiqade srpskih seqaka, gra|ana i ostalih zato~enika u zatvor u Gospi},
a po tom daqe na Pag.
Ja sam u Gospi}u sastao primaqu Maricu Balenovi}, koju sam poznao rara-
nije iz Zagreba, te mi je ona kazala, da su drugi dan iza mog odlaska s Jadovna
tj. 1. kolovoza ~itav logor Jadovno usta{e pobili, i to na taj na~in da su po-
stavili mitraqez u svoju baraku i zato~enike iz mitraqeza pobili, te wiho-
ve qe{ine pobacali u ponor.
Dok sam jo{ bio u Jadovnom, gore spomenuta grupa Srba, zapravo srpskih
intelektualaca, wih oko 700 kada je do{la iz Gospi}a na Jadovno bila je u
stra{nom stawu, jer su svi bili prebiti i izmrcvareni od usta{a u Gospi}u,
tako da neki nisu mogli ni hodati, nego su ih morali nositi.
Posadu u logoru sa~iwavali su usta{e i to wih oko 50, dok su kroz 8 da-
da
na tu funkciju vr{ili i domobrani pomije{ani s usta{ama.
itav logor imao je povr{inu od oko 400-500 m2, bio je ogra|en bodqika-
î
vom ìcom, koju smo mi sami morali postaviti.
Higijenske prilike bile su stra{ne, jer je prawe bilo uop}e zabrawe-
no, pa je tako jednom prilikom Be{li} udario jednog zato~enika, kad ga je za-
tekao da se pere na izvoru izvan logora.
Polovicom kolovoza pu{ten sam iz zatvora u Gospi}u i dopra}en u Za-
greb. Drugo mi nije ni{ta poznato.
Dovr{eno.
Br. 141
Izjava Terke Gojmerac iz Zagreba o zato~eni{tvu

u logorima Gospi} i Stara Gradi{ka27272
U kaznionu Gospi} stigla sam 2. VII 1941. godine. Tu sam vidjela kako se
danomice odvaàju qudi, na hiqade wih vezani ìcom, na Jadovno i otok Pag.
Stalno su dolazili veliki transporti iz ~itave Bosne. Ti qudi su putovali
po nekoliko dana u zatvorenim marvinskim vagonima bez hrane i vode u srpaw-
skoj vru}ini. Onako èdni gurali su se oko bunara u kaznioni~kom dvori{tu.
êekali su u dugim redovima da do|u na red do vode.
Jedan od wih je bio malo nestrpqiv i to ga je odmah ko{talo ìvota.
Ubijen je od usta{e Nikole Vrkqana iz revolvera i ostao na mjestu mrtav.
êesto smo ~uli zapomagawe iz }elija gdje su usta{e tukli i mu~ili qu-
de. U tim }elijama bili su oni osu|eni na smrt gladovawem i batiwawem. U
no}i, kad se gasilo svjetlo, znali smo {to to zna~i: izvla~ili su mrtve iz }e-
lija, vidjeli smo to s prozora. To su htjeli obavqati tiho i neprimjetno.
272
72
AJ, Reg. br. 391.
Drìm da je ono vrijeme, {to sam bila u kaznionici Gospi}, od 20. 7. do

19. 8. 1941. godine, pro{lo kroz wu oko 25 000 qudi.
Za nas politi~ke zato~enike bio je logornik Mihalovi} Janko, a mnogo
je obilazio kaznionu i usta{a Pudi} Dragutin. Pudi} je znao upadati u na{e
ènske }elije u no}i i groziti nam se da }emo i}i na strijeqawe ako ne nau~i ~i-
mo brzo ruski jer Crvena armija je pred vratima, ovako nam je izazovno govorio.
U logoru „Da
„Danica“ u Koprivnici bila sam svjedokom kako su usta{e tukli dva
na{a druga; Mirka Bukov kovca i Marijana Kraja~i}a.
Zapamtila sam datum, 25. 9. 1941. godine. Ova dva druga uhva}ena su u bi-
jegu iz logora na cesti u neposrednoj blizini samoga logora. Kriv je za to usta-
usta
{a Mi{ko koji je jurio za wima na biciklu i doveo ih natrag u logor.
Od zapovjedni{tva kako su bili gawani do nastambi, usta{e Ostri{ (za-
povjednik)
nik), Mi{ko i jo{ dvojica strahovito su tukli bikova~om ovu dvojicu
na{ih drugova i udarali po wima nogama. Zatim su ih bacili u toraw tvor-
nice, u neku izbu na goli beton i nekoliko puta na dan su ih obilazili da ih
ponovo tuku. U logoru Stara Gradi{ka u zloglasnoj „Kuli“ odvedeno je jedne
januarske no}i 1942. godine 250 qudi. Za to vrijeme dok su odvukli toliko
qudi za nas koji smo ostali, zakqu~ali su u }elijama. Poslije kada su nam }e }e-
lije ponovo otvorili, i{li smo opet na hodnik i gledali kroz bu{u na vrati-
ma }elije u kojima su ostale samo razbacane stvari odvedenih.
U }eliji broj 5 na{li smo kod prozora napisano olovkom „17. I.. 1942. go-
dine u no}i u pola 1 sat odvedeno nas 141 nepoznato kuda“. da“. To su bili taoci
Srbi pravoslavci iz okolnih sela Stare Gradi{ke.
Za to vrijeme bio je zapovjednik logora Mandu{i}, a wegovi pomaga~i
Ante Vrban, Stanko Bevanda, Grubi{i}, Ilko Bukovac i Gaxi}. Gaxi}
U to vrijeme ~esto su obilazili logor krvnici: Luburi}, Matkovi}, Qu- Qu
bo Milo{, Sko~ibu{i} i drugi.
16. 3. 1942. godine odvedene su iz „Kule“ na{e dobre drugarice: Nada
Dimi}, Vera Jeli}, Nada Gaon i Nada Kocijan. Sve ~etiri bile su dosta te{-
ko bolesne i trebale su i}i u bolnicu u Novu Gradi{ku. Me|utim, one nikad
nisu do{le do bolnice, ve} su jo{ iste no}i ubijene u logoru Stara Gradi{-
ka. U ovom slu~aju igrao je glavnu ulogu usta{a zvijer Qubo Milo{.
1. novembra 1942. godine na „Sesvete“ morali smo po nalogu svi i}i u
crkvu na misu u 8 sati. Slu~ajno sam bila bolesna i ostala u nastambi. Za to
sam imala prilike da vidim kako iz „Kule“ odlazi duga povorka èna, djece
i mu{karaca pravoslavni i @idovi. Nabrojila sam ih oko 800. Svi su i{li
prema nasipu Save, van iz logora. Nekoliko usta{a sa strojnicama pratilo je
tu dugu nijemu povorku. Nisu se ni{ta opirali, premda su mnogi od wih znali
kuda idu. Drugi dan su na|ene wihove stvari u logoru i usta{ko skladi{te
robe opet se napunilo.
Na Badwak 24. XII 1942. vidjela sam kako usta{ki krvnik Miroslav Maj-
storovi} Filipovi}273 73
strijeqa qude. Zato~enici su stajali u nastupu na eko-
eko
273
73
Vjekoslav Filipovi} – fra Tomislav, alijas Miroslav Majstorovi}.
nomatu logora, a mi zato~enice iz ènskog logora, gledale smo sa prozora na-

{ih nastambi i ~ule pucwave. Ubio ih je odjedanput 19. Da se krvnik Majsto-
rovi} uveri da li postrijeqani jo{ ìve, okrenuo bi ih nogama i gazio sva-
ku svoju `rtvu. A vidjeli smo i no` u wegovim rukama.
ê
esto sam bila svjedokom u vremenu od jeseni 1942. do jeseni 1943. godi-
ne kako usta{ka zapovjednica Maja Bu`don27 274
brutalno zlostavqa ène. Za
svaku najmawu sitnicu bacala ih je u samice bez hrane i leàja na golom po-
du. Osim we istaknule su se u okrutnosti i mrcvarewu èna usta{ice: Nada
Luburi}, Milka Pribani}, Boèna Obradovi}.
Terka Gojmerac, s.r.
Br. 142
Izjava Jovana Stefanovi}a o teroru usta{a

i hap{ewu Srba u Zagrebu u julu 1941. godine27
275
Zapisnik
Rajonske gradske komisije u Zagrebu 26. 7. 1945.
Dne 5. VII 1941. povodom op}eg progona Srba u Zagrebu uhap{en sam ja,
moja sada pokojna èna i moj sada pokojni sin Aleksandar u 5 sati ujutro, te
smo odvedeni, a da nismo mogli uzeti sa sobom niti najpotrebnije ìvotne popo
treb{tine, u Zagreba~ki Zbor, zajedno s oko 190 Srba.
Istog dana oko 11 sati u no}i odvedeni smo po usta{ama na kolodvor Sa-
va uz prijetwe i psovke, da }e nas postrijeqati, te smo ukrcani u tri vagona,
koja su odmah po usta{ama plombirana.
Mi smo dràli da je na{a sudbina zape~a}ena i da }emo zavr{iti ona-
ko kao {to su i zavr{ili ostali Srbi u Zagrebu, naime, odvedeni su u logor
Jadovno i tamo po usta{kim banditima zaklani. Me|utim ja ne znam kojoj sre-
}i imamo da zahvalimo, da je na{a grupa bila naknadno preuzeta po Nije jem
mci-
ma te su nas oni preko Broda i Sarajeva prebacili u Srbiju gdje smo do{li bez
igdje i~ega.
Kao {to sam naveo ja sam stanovao u Zagrebu u Posilovi}evoj ulici broj
7 u mojoj vlastitoj ku}i, sastoje}i se od jednog stana od 6 soba. U ~asu uhap{e-
wa bio je moj stan namje{ten, te sam imao osim poku}stva i ostalih ku}nih po-
trep{tina bogatu biblioteku koju sam za ~itavog mog ìvota sabirao, jer se kao
sveu~ili{tni profesor bavim naukom. Osim toga ostavio sam u svojem stanu
rukopise svojih radova i biqe{ke na temequ kojih sam sastavqao svoje rado-
274
27
Maja Bu`don-Slomi}.
275
27
AH, ZKRZ, GUZ 4664/45, kut. 69.
ve i mnoge monografije za {tampu, za mene od neprocjewive vrijednosti, jer

sam na tome dugo radio. Sve sam to morao da ostavim usta{kim banditima.
Kratko vrijeme poslije moga hap{ewa doselio se u moj stan poznati
usta{ki prvak Janko SKRBIN, student prava (napomiwem, da je on bio moj stu- stu
dent na univerzitetu)tu),, zajedno sa svojim ocem, majkom, sestrom i malim bra-
tom, te ujakom. Ne znam wihova imena i prezimena, ali }u naknadno donijeti
to~ne podatke.
Kad sam do{ao u Beograd, nastojao sam putem svojih prijateqa, koji su
ostali u Zagrebu, da do|em u vezu sa pomenutim Skrbinom, te sam im poru~i-
vao da mi vrate moje skripte, rukopise i po mogu}nosti zimske kapute i naj-
nu`nije stvari, jer smo ja i moja obiteq ostali bez svega. Iako su moji prija-
teqi ~esto intervenirali, nisu mogli dobiti ni{ta od zatraènog, iako to
nije predstavqalo nikakove vrijednost za Skrbina, nego su oni na najbezo~ni-
ji na~in otpremali svakog intervenijenta i prijetili se da }e pozatvarati
svakoga koji bude ubudu}e ne{to za mene traìo. Da ne izloìm svoje prija-
teqe nevoqi, odustao sam iza toga od svakog traèwa.
î
itavo vrijeme rata ìvio sam u krajwe oskudnim prilikama u Beogra-
du i kroz to vrijeme izgubio sam svoju ènu i sina, koji je ve} u Zagrebu bio
bolestan pa mu se bolest uslijed patwe i oskudice pogor{ala. Kad sam posli-
je oslobo|ewa do{ao u Zagreb, u{ao sam u svoj stan, kojega su prethodno inven-
tarisali pukovnik Jugoslavenske Armije GEROVAC, koji se sada nalazi u Beo- Beo
gradu, zajedno sa susjedima XUNIJOM i OGRIZ, sa stanom u Posilovi}evoj ul.
7. Ustanovio sam da su prija{wi usta{ki stanari upravo razorili ~itav moj
stan i da mi mawka: ~itav li~ni ve{ moj, moje ène i moga sina, zatim ~itava
posteqina, odnosno krevetni ve{, onda skoro sva odijela i haqine, sva srebr-
nina od vrijednosti, sva obu}a koju sam ostavio, razne nau~ne kwige i jedan dio
rukopisa. Osim
Osim to
toga upropa{}eno je poku}stvo, zastori, sagovi. Ukratko, upra-
vo barbarski uni{ten je namje{taj tako da }e mi biti te{ko da ikako osposo-
bim stan.
Prema opreznoj procjeni drìm da su usta{ki stanari pri~inili u mom
stanu {tetu u vrijednosti od najmawe predratnih dinara 500.000. – a pitawe
je da li bi se u dana{wim vremenima uop}e moglo nabaviti ono {to je upropa-
{teno. Ovdje ne spomiwem nestanak svojih rukopisa, kao napr. moj rad „o me-
|unarodnom pravu“ na kojem sam radio blizu 6 godina. Prema tome iznos od
500.000.- predstavqa samo diono materijalnu {tetu, dok {tetu koju sam pre-
trpio gubitkom mojih radova, ne mogu da procjewujem.
Usta{a Janko Skrbin pobjegao je prije oslobo|ewa zajedno sa svojim usta-
{kim drugovima, znaju}i da }e imati odgovarati narodnoj vlasti za zlo~in-
stva i zulume, dok je wegova uà obiteq, koja je zajedno s wime stanovala u mo-
mo
jem stanu, ostala u Zagrebu. Gdje se ona sada nalazi, ne znam, ali }u vjerojatno
kroz kratko vrijeme doznati za wihov sada{wi stan, te }u o wima dati pobli-
è podatke.
Znam da je obiteq Skrbin jo{ 15 dana po oslobo|ewu, dok sam ja bio u
Beogradu, dolazila u svoj prija{wi stan i po no}i odna{ala pune kofere
stvari i da je to sklawala na meni nepoznato mjesto. To mi je kazala prije

spomenuta drugarica XUXUNIO i drugarica IVESA, obje su na stanu u Posi-
lovi}evoj ulici, prva na broj 8, druga na broj 10.
Dr Jovan Stefanovi}, v.r.
Br. 143
Izjava Branka Pe{i}a, trgovca iz Zagreba,

o zato~eni{tvu u logoru Jadovno276
Dne 6. srpwa 1941. god. do{ao je u moju trgovinu u Ilici br. 9. agent Za-
greba~ke policije, predo~io mi nalog za predvedewe od navedene policije, za
uhap{ewe mene, moje supruge Antonije i moje k}eri Ksenije. Moja supruga se
odmah tome protivila motiviraju}i to, da je ona Hrvatica i da ne}e i}i u za-
tvor i da ne da ni svoje dijete, na{u k}er Kseniju. Poslije toga obja{wavawa,
taj agent odveo je sa sobom mene u Zagreba~ki Zbor u Savskoj cesti, gdje sam na-
na
{ao nekoliko stotina uhap{enih zagreba~kih Srba.
Me|u uhap{enim Srbima u Zagreba~kom Zboru na{ao sam: Svetozara Mi- Mi
linova trgovca, i wegova ~etiri sina, te wegovu suprugu, Opa~i} Stevu, trgov-
gov
ca sa wegovim sinom, Svetislava \uki
\uki}a, trgovca sa svojom suprugom, Bawanin,
sudac sa svojom suprugom, majkom i jednim djetetom iz Srbije, Prota Jak{i},
Prota Koki}, profesor @arkovi}, trgovac Kr~adinac, advokat Novkovi} i to-
liki drugi ~ijih se imena danas vi{e ne sje}am.
Od usta{kih funkcionera koji su bili u Zboru i odre|ivali hap{ewe,
kao i preslu{awe uhap{enih Srba, bili su: usta{ki satnik Heren~i}, usta-
{a Milutin Jur~i}.
Oko 11 sati istoga dana nave~er usta{e su nas 24 Srbina iz Zagreba od-
vojili u posebnu prostoriju u Zboru gdje su nas dràli 2 sata, nakon ~ega su
nas ponovno odveli u prija{wu prostoriju, koja je bila potpuno izpra`wena,
jer su ostale iza nas otpremili u Srbiju.
Me|u nama 24-om bili svi: Milinov, trgovac sa 4 sina i ènom, trgovac
Opa~i} sa sinom, Kr~adinac, Mun~anov, Popov, \uki} sa ènom, svi trgovci
zatim Zori}, dr`. ~inovnik, te sudac Bawanin sa ènom, majkom i navedenim
djetetom.
Te no}i usta{e, kojih imena ne znam, tjerali su nas, da vr{imo tjelo-
vje`be, da tr~imo po sali, uperili bi pu{ke u nas, trgovca Milinova posta-
vili su da stoji pola sata na suncu s tim da se ne smije braniti ni od muha.
Drugi dan oko 1 sat popodne pustili su nas, svojim ku}ama, no ve} oko ~e
~e-
tiri sata istoga dana, sviju su ponovno pohapsili u na{im ku}ama i odveli po-
novno u zbor, gdje smo preno}ili pod istim okolnostima kao i prvu no}, i slisli-
276
AH, ZKRZ, Zh
Zh-74918.
-74918.
jede}i dan u 15 sati ukrcali u autobus, koji nas je odvezao prema Gospi}u gdje
su nas zatvorili u kaznionu. U kaznioni odvojili su od nas ène i smjestili
ih u zasebnu }eliju, a nas mu{ke smjestili su sve u jednu }eliju.
Govorilo se u kaznioni, da su usta{e iz Gospi}a, ène, koje su stigle s
nama iz Zagreba, ve} drugi dan odveli iz kaznione i smjestili ih u Gospi}u u
privatne ku}e, te da su te ène od usta{a kratko iza toga bile ubijene, no da
li u Gospi}u ili izvan, to nisam ~uo, niti {to doznao o tome.
U kaznionici u Gospi}u postupak sa grupom Srba, koja je do{la sa mnom
iz Zagreba, bio je sno{qiv, ali smo mi iz na{e }elije ~uli iz susjednih }eli-
ja jauk qudi, koje su tukli i mrcvarili usta{e.
Tada su u Gospi}u bili vode}i djelatni usta{e: Veliki ùpan Jurica
Frkovi}, Rubini}, {ef policije, Ric, u~iteq, Pudi} Vlado27 277
i Be{li}, po-
po
ru~nik, a bilo ih je i vi{e no ja nisam doznao wihova imena.
Nakon 4 dana oko 12. VII 1941. usta{e su nas iz kaznionice sa ostalim pri-
pri
tvorenicima, kojih je bilo u svemu oko 80, ukrcali u kamione, te nas odvezli u
Velebit u {umu Jadovno, gdje ve} je bio u jednoj uvali postavqen logor, ogra-
|en dvostrukom bodqikavom ìcom.
U logoru nije bilo nikakvih nastanba izuzev{i jedne drvene ku}e u ko-
joj su stanovali usta{e, a na prozore i balkon te ku}e usta{e su postavili
strojne pu{ke uperene na zato~enike. Mi zato~enici morali smo, ve} prema
tome kako je koja grupa bila dovedena u logor, sami od grawa izgra|ivati bara- ra
ke – sjenice, u kojima smo stanovali. Zato~enici u logoru morali su obavqati
rad kao na pr. izravnavawe uvale, gdje su se imale podi}i barake, pribavqati
drva, oko logora praviti cestu, prena{ati kamen. Rad se vr{io dnevno 8, 9 i 10
sati, ve} prema tome kako se usta{ama svi|alo.
Zato~enici su primali dnevno 2 obroka hrane i to jedan u podne, a drugi
nave~er. Obi~no bi u podne dobili 1/2 litre grahove neslane supe, a nave~er
pola litre neslane supe od krumpira. Kruha nismo nikako dobivali.
U logoru je tada bilo 200 @idova i oko 350-400 Srba.
Tada je postupak sa zato~enicima bio sno{qiv, ali su mi zato~enici
pokazivali rane na tijelu, koje su pretrpjeli od usta{a u Gospi}u.
Sje}am se da je jedne ve~eri jedan mladi} @idov imenom Atijas iza{ao
iz svoje barake jedan metar daleko da obavi nu`du, i tada ga je neki usta{a na
mjestu ubio iz karabinke.
Od grupe Srba koja je sa mnom u Zagrebu uhap{ena i dovedena u Gospi},
a odavde u Jadovno, spasio sam se ja jedini i to na na~in da me je zapovjednik
logora Pudi} dne 24. VII 1941. prepratio u bolnicu cu u Gospi} na lije~ewe. Ve}
slijede}i dan, 25. VII 1941, pripovijedao mi je lije~nik dr. Nikola Ugarkovi}
iz Gospi}a, da je cijeli logor u Jadovnom likvidiran na na~in da su zato~e-
nici pobijeni strojnim pu{kama.
Zapovjednik logora je bio usta{ki poru~nik Pudi}, a logor je ~uvalo
oko 40 usta{a, ve}inom mladi}a iz li~kih mjesta, no imena wihova ne znam.
277
27
Dragutin Pudi}-Paraliza.
U bolnici u Gospi}u ostao sam od 24. srpwa do 5. kolovoza 1941. kada sam
na molbu moje supruge bio pu{ten na slobodu.
Ja sam bio u logoru Jadovno 10 dana, kroz to vrijeme ~esto su bile upu}i-
}i
vane grupe zato~enika iz logora u bolnicu u Gospi}, ali se je govorilo da ti
zato~enici nisu nikada stigli do Gospi}a, nego bi ih usta{e putem poubija-
li i pobacali u jame.
Koliko je meni poznato iz tog logora u Jadovnom spasio se je biv{i pred
pred-
sjednik narodne skup{tine Stevan ]i iri}.
Znam da su u logoru Jadovno, me|u ostalima, bili: Vojislav Besarevi},
advokat, profesor Jawu{evi} i neki [e{lija, svi iz Sarajeva, zatim je bilo
Srba iz Karlovca, Sremskih Karlovaca, Pakraca, Petriwe, Daruvara, Oguli-
na, Gospi}a.
ûo
uo sam u bolnici u Gospi}u pripovijedati, da je logor Jadovno trebao
od Talijana biti spa{en, pa da su usta{e ~uv{i za to likvidirali logor po-
biv{i zato~enike.
Na gorwi izkaz mogu se zakleti.
D o v r { e n o.
Branko Pe{i}, v.r.
Br. 144
Izajava Nade Foje

jerajzen
zen o hap{ewu u Zagrebu i zato~eni{tvu
u logoru na otoku Pagu u julu 1941. godine27
278
Zovem se Nada Foje jerajzen,

zen, ro|ena u Zagrebu, zavi~ajna Cernik-âv
nik- avke,
udata, majka 2 djece. Sada stanujem u Bari, Via Dante Aligije 270/III k.
jeri 270/III
9. jula 1941. u Zagrebu bila sam li{ena slobode od usta{ke nadzorne
slu`be. Istom prilikom li{en je slobode i moj mu` i dete od 4 1/2 g. Redar-
stveni organi; koji su do{li po nas ostavili su ku}i staru mi majku zato, {to
sam im dala izvjesnu koli~inu novca. U Zagreba~kom zboru bili smo zadrà-
ni 4 dana. [ef samoga logora u Zboru bio je usta{ki du`nostnik Barakovi}.
U istom logoru nalazilo se nekoliko usta{a, koji su nas maltretirali, no wi-wi
hova imena mi nisu poznata. Iz Zagreba smo otputovali u no}i izme|u 12. i 13.
jula po mom prora~unu bilo nas je oko 650. Svi mi nalazili smo se u plombira-
ra
nim vagonima. U Gospi} smo stigli 13. jula poslije podne. Ovdje smo bili smje-
{teni na otvoren prostor. Usta{ki funkcioner Pudi} Dragutin odrào nam
je govor, u kojem nam je saop}io: svatko ko poku{a bjeàti da }e biti streqan
kao i izvjestan broj drugih interniraca. Nakon odrànog govora bili smo po-
deqeni zasebno mu{ki, a zasebno ène i djeca. Tom prilikom nam je kazato,
da }e ènske i djeca i}i kamionima za Karlobag, a mu{ki da }e pje{ke preko
278
27
AH, ZKRZ, GUZ 2235, k. 11.
Velebita za Karlobag. Nisu mi poznata imena usta{a koji su nas pratili. Po

dolasku u Karlobag bili smo ukrcani na jedrewake i motorne ~amce.
Po dolasku u otok Pag iskrcali smo se na obali ispod mjesta Metajna i
pje{ke po{li za Metajnu. U Metajni smo bili smje{teni u 2 vile i to 275 è-
na i djece. Jedan dio usta{a bio je uz vile, a drugi ve}i dio bio je smje{ten
kod takozvanog Merkata. Ovdjedje smo nai{li i na ène od prvog i drugog tran-
sporta. Od prvog transporta jedino smo na{li 4, 4, dok su ostale bile utopqene
za vreme putovawa i to oko 44. Ove 4 ostale su ìve iz razloga {to su {ivale
ko{uqe usta{ama. Tu smo prvi put sreli i {efa logora Slano, usta{kog po-
ru~nika Dev~i}a Ivana Pivca sada usta{ki pukovnik. Ishrana bila je mini-
malna. Primali smo pasuq za ru~ak, pasuq za ve~eru, skuhan bez za~ina i 12
dkg kruha. Usta{e su nam preprodavali sir, vo}e i ostale artikle za ishra-
nu po strahovito visokim cijenama. Nakon na{eg dolaska po~ele su stizati i
grupe Srpkiwa, me|u wima poznala sam g|u g|u.. Milinov, suprugu Bawanina, su-
ca, k}erka i punica. U grupi Srpkiwa bila je jedna mlada ~inovnica sa po{-
te, imenom Sowa (prezime ne znam).
znam). Sowu su jednu ve~er usta{e izveli iz vi-
le, silovali je i nakon {to su se svi usta{e izredali, ubili je i bacili u mo-
re. Drugu ve~er isti usta{e do{li su uzeti i malu curicu Bawanin, no ona
se izgovarala, da ih ne moè posluìti, jer je imala menstruaciju. No po{to
joj nisu vjerovali, izvr{ili su pregled i nakon {to su ustanovili, da je go-
vorila istinu, pustili su je pored majke, no s tim da je ostala u obavezi da u
subotu u no} mora izvr{iti svoju obavezu. O svr{etku male Bawanin nije mi
vi{e poznato, jer smo mi prije subote bile odvojene od Srba i preba~ene u
Slano. Iz Metajne krenuli smo za Slano, voze}i se trabakulima. Po tom smo
krenuli jedrewakom i nakon pola sata stigli smo u jednu uvalu, kasnije smo
saznali da je to uvala Slano i tu nas iskrcali. Prilikom iskrcavawa usta-
{e su nas tukli, mlatili nogama psovali sve ìvo i mrtvo. Jedan visoki Bo-
sanac bio je najgori od svih. U Slanu bili smo smje{teni u drvenoj baraki.
Zidala se ku}a od kamena, u koju su se kasnije smjestili usta{e. U logoru Sla-
no po~elo je stvarno mu~ewe qudi. Kruha se vi{e nije primalo, a od druge
hrane svega jedan obrok u toku od 24 sata i to skuhanog pasuqa bez za~ina. Vo-
de nije bilo dovoqno. Jedan mali izvor vode trebao je podmiriti potrebu ci- ci
jelog logora. Po{to se izvor nalazio u visini morske razine, to se voda uvi-
jek mje{ala sa morem kad su bili valovi. Pod ovakvim na~inom ìvota izbi-
la je u logoru dizenterija. No po{to su u toku no}i nije smjelo po}i izvan ba-
raka, to se je nu`da silom prilika morala obavqati u samoj baraci po no}i.
Za vreme dana bilo je odre|eno mjesto za obavqawe nu`de pored puta, gde su
mu{karci i{li na rad u kamenolom. Po{to nas je nekolicina imala termome-
tre i ne{to medikamenta, uzeli su nam sve sa motivacijom da kad nemamo ter- ter
mometra ne moèmo biti ni bolesni. [ef logora Dev~i} dozvolio je da se ku-
pamo, i to nas je on li~no vodio na kupawe, no na drugu stranu otoka t.t.j.
j. na onoj
strani prema Karlobagu. Razumqivo je, da smo se morale skinuti gole. Po po-
vratku sa kupawa, Dev~i} i ostali usta{e zadràvali bi pojedine ène i na-
govarali na odno{aj. Mogu izneti i slu~aj sa g|om Brajkovi}. G|a Brajkovi}
nije se htjela podati Dev~i}u, i za osvetu nije je hteo pustiti iz logora, iako
je do{lo rje{ewe iz Ministarstva da se je mora pustiti. Verovatno je ova èna
i stradala u Pagu {to nije htjela udovoqiti li~nom }efu Dev~i}a. U logoru
Slano bilo nas je smje{teno oko 600 èna i 78 djece. Brojno stawe mu{karaca
nije mi poznato. @ene nisu ni{ta radile u ovom logoru, do~im su mu{karci
radili na kamenolomu. Po{to je ishrana bila vrlo slaba, to su mu{karci pa-
dali od slabosti u nesvijest, ali nisu nam dozvoqavali ni da im pruìmo ~a{u
vode. Po{to je stvarno zavladala glad to se je ovo stawe najgore odraàvalo na
djeci. Usta{a zvani Debo zabavqao se na taj na~in {to bi doneo komad kruha
rezao male komadi}e bacao po podu i gledao kako se djeca tuku za par~e hleba.
Krajem augu
augusta ili po~etkom septembra krenuli smo sa otoka Paga pre-
ko Karlobaga za Gospi}. U Gospi}u bili smo ukrcavani u vagone. îmim bi se je
jedan
dan
vagon napunio, bio je odmah zatvoren i plombiran. Ja sam krenula sa prvim
transportom. One ène, koje su ostale za drugi transport, ostale su u Gospi}u
nekoliko dana. Ove ène bile su silovane pred vlastitim muèvima. Istom
prilikom usta{e su im otimali prstene i ostale dragocijenosti, pa makar kod
toga nanijeli i teù fizi~ku ozlijedu. Nakon polaska iz Gospi}a vlakom smo
se vozili do Dragani}a. Ovdje smo bili smje{teni pod vedrim nebom, i po tom
opet ukrcani u vagone zatvorene i sprovedeni do Zagreba. U Zagrebu smo osta-
li na kolodvoru nekoliko dana. Iz Zagreba vozili smo se daqe i do{li do
Slav. Broda. U Slav. Brodu ukrcali smo se u kamione i prebacili preko Save
u Bos. Brod. Po dolasku u Bos. Brod ukrcali smo se u vagone uskotra~ne èqez-
nice i krenuli smo daqe do Fesa. Za sve ovo vreme bili smo bez hrane. Od Fesa
daqe i{li smo neko vrijeme pje{ke a potom {umskom èqeznicom do logora
Kru{~ice. U logoru Kru{~ice bilo je {to nas {to Srba oko 1.300.
Navodi moji su istiniti.
Nada Foje
jerajzen,
zen, v.r.
Br. 145
Izjava Mate Butkovi}a iz Zagreba o zato~eni{tvu u logorima

Danica i Jadovno u vremenu od jula do avgusta 1941. godine27
279
ZAPISNIK
Centralne Gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, Zagreb, 2. jula 1945. godine.
Dana 15. jula 1941. godine oti{ao sam iz Zagreba za Koprivnicu da tamo
nabavim ìve`nih namirnica. Stanovao sam u selu Peterancu kod svog pri-
jateqa Medvari} \ure koji me je istoga dana poslao u Klijet po vino. Putem do
279
27
AH, ZKRZ, k. 11.
Klijeti zaustavili su me dvojica usta{a, koji su vr{ili straàrsku slu`bu

i uperiv{i bajonetu u mene, prisilili me da stanem, proglasili me uhap{e-
nim i odveli u Koprivnicu u op}inski zatvor. U zatvoru sam ostao ~itavi tje-tje
dan, a onda su nepoznate usta{e mene odveli u logor „Da
„Danicu“ kod Koprivnice.
U to vrijeme bilo je u tom logoru oko 9 000 zato~enika, ve}inom Srba i @ido-
va, dok su katolici bili u mawini, ne{to oko 400, i to u posebnim barakama.
Me|u zatvorenicima bilo je mnogo èna i djece. Ja sam slu~ajno dospio me|u
Srbe i @idove. Z Za
apovjednik logora bio je neki Herman, brija~ iz Koprivnice,
oèwen, oko 22 godine star, dok se imena ostalih logorskih funkcionera vi-
{e ne sje}am.
Postupak u logoru bio je vi{e nego ne~ovje~an. Tako su na primjer logor-
ski funkcioneri svake no}i obilazili logorske zato~enike, koji su morali
u leè}em stavu dobivati batine, dok im im je jedan usta{a drào bajonetu pred
ustima, pa ako je zato~enik zajauknuo, bivao je odmah kroz usta proboden. Takva
su se zvjerstva ponavqala svake no}i.
Kako mi je poznato Hermana su ubili partizani prilikom jednog napada-
ja na Koprivnicu, no vjerujem da je wegova èna jo{ ìva, i po svoj prilici
ìvi jo{ u Koprivnici pa bi mo`da ona mogla dati potrebne podatke.
U logoru „Danica“ ostao sam svega 9 dana. Dana 29. jula 1941. odveden sam
sa ve}om grupom Srba i @idova, oko 1 800 na broju, za Gospi}, odakle su nas su-
tradan odmah po dolasku otpremili na Velebit. Iz Koprivnice do Gospi}a pu-
tovali smo plombiranim marvinskim vagonima, bez vode i bez hrane, a od Go-
spi}a do Velebita tjerali su nas pje{ice vezane lancima dva po dva, iznemo-
gle, gladne i isprebijane.
Kad smo stigli na Velebit, zatekli smo tamo pri samom vrhu na jednom
velikom ogra|enom prostoru, po mom mi{qewu 9-10 000 zato~enika, samih
mu{karaca, ve}inom. Srba i @idova. Nas katolika bilo je samo 32. Dijelili
su nas odmah od @idova i pravoslavaca te ni jedna grupa nije smjela da sa dru-
gom dolazi u bilo kakav kontakt. Baraka ili kakvih {atora nije bilo. Leà-
lo se na zemqi pod vedrim nebom i izloèni svim vremenskim neprilikama.
Zato~enici su uglavnom pilili i raznosili drve}e i kamewe, te planirali
zemqi{ta za neku budu}u gradwu.
U logoru na Velebitu ostao sam oko 20 dana, a onda sam kao katolik vra-
}en natrag u kaznionu u Gospi}, strpali su nas 32 katolika u kamion i odvezli
nas opet na Velebit, nismo na{li ni jednog ~ovjeka, do~im smo na{li razbaca-ca
nu prtqagu, kofere {to su qudi bili donijeli sobom, te smo svu ovu robu momo
rali natovariti na kamion, kojim smo se opet morali vratiti u kaznionu u Go-
spi}. Kasnije smo ~uli da su svi ovi qudi koji su bili na Velebitu, pobacani
li~ku jamu.280
u li~
D o v r { e n o.
Dr N. Gavran~i}, v.r.
Stavri} V, v.r. Butkovi} Mate, v.r.
280
Ja
Jama na Grginom brijegu.
Br. 146
Izjava Luje Tropama o hap{ewu u Zagrebu u julu 1941. godine

i zato~eni{tvu u logorima Gospi} i Danica281
Z a p i s n i k Gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a u Zagrebu od 4. oktobra 1945. godine
Kao nepo}udan po usta{ki reìm i kao politi~ki sumwiv, jo{ iz vre-

mena biv{e Jugoslavije bio sam uhap{en 15. srpwa 1941. godine. Zajedno sa mnom
bilo je uhap{eno jo{ 13 do 14 drugova i drugarica, me|u kojima su bili: Kr-
sto Hegedu{i}, Marko Zovko, Fina Grkovi}, Ela Hofman, dr. Ja{a Buqan,
@eqko Pomper i ostali, ~ijih se imena ne sje}am. Iz \or|i}eve ulice bili
smo nakon par dana otpremqeni u Gospi}. Tamo smo oko 14 dana otsjedili u za-
tvoru Sudbenog stola. Usta{e su u ono vrijeme dovaàli u Gospi} dnevno oko
700-1000 pravoslavaca, koji su dolazili iz Bosne, osobito Sarajeva i Mostara
te sa Korduna. Wih su nakon par dana bez ikakve evidencije vodili daqe za
Jadovno, gdje su ih likvidirali. @idovi su imali svoj posebni logor ne{to
izvan Gospi}a.
Kad su Talijani okupirali Liku, usta{e su bjeàli iz Gospi}a, i sa
sobom poveli sve zato~enike, tako da se ispraznio i zatvor i logori. Svi smo
bili dopremqeni u Jasku.
U zgradi Esterhazievog imawa bilo nas je zatvoreno preko 1300. Iz Le-
poglave bilo je dovedeno najprije u Gospi} oko 50 komunista, koji su jo{ za vri-
vri
jeme Banovine bili tamo internirani. Oni su zajedno sa nama bili odpremqe-
ni u Jasku. Me|u wima bili su drugovi Mirko Bukovac, Stjepan Kauri}, bra bra-
}a Tresi} iz Splita, arhitekt Kraja~i} i ostali.
U Jaski bili smo zdràni oko mjesec dana, a nakon toga bili su @idovi
i pravoslavci odvedeni u Jasenovac, dok smo mi ostali nas oko 230, bili ot-
premqeni u logor „Danicu“ kod Koprivnice. Zapovjednik tog logora bio je u
ono vrijeme Ostri{
Ostri{. Taj je izmrcvario drugove Bukovca i Kraja~i}a nakon ne-
uspjelog poku{aja bjega.
Logor „Danica“ sluìo je kao neka vrsta sabirnog logora, odakle se ra-
za{iqalo zatvorenike u ostale logore. Dok sam ja bio u logoru nisam ~uo, da bi
bilo kakovih streqawa, ali se pri~alo da je prije nas bilo pobito to dosta pra-
voslavaca i @idova.
18. prosinca 1941. godine bio sam dopremqen u Zagreb na Savsku cestu, a
31. prosinca bio sam pu{ten na slobodu. Zajedno sa mnom bilo je dopremqeno u
Zagreb i pu{teno jo{ 6 drugova i drugarica, me|u wima dr. Buqan, i ostali,
~ijih se imena ne sje}am. Od na{e grupe od 230 neki su bili pu{teni jo{ pri-pri
je mene, me|u wima bio je Mijo Rai}, dok su ostali bili otpremqeni u Jaseno-
vac i Staru Gradi{ku.
281
AH, ZKRZ, br. 293/45, k. 77.
Br. 147
Izjava Karla Vilka o hap{ewu wegovog sina Zlatka u Zagrebu

i zato~eni{tvu u logoru Gospi} u julu i avgustu 1941. godine282
ZAPISNIK
Sastavqen pred Zemaqskom komisijom za utvr|ivawe zlo~ina okupatora

i wegovih pomaga~a, 30. novembra 1945. godine u Zagrebu.
I.. Ja sam otac Vilk ing. Zlatka, inìwera tvornice papira u Su{aku.
Godine 1941. moj je sin jo{ bio student tehnike u Zagrebu. Kao takav on se jo{
prije okupacije na univerzitetu isticao kao qevi~ar, a ovo svoje politi~ko
nazirawe nije sakrivao ni nakon okupacije, pa je i daqe nastavio na univerzi- zi
tetu sa svojim dotada{wim politi~kim radom. On je naime obna{ao na univer- ver
zi u tajnim qevi~arskim grupacijama funkcije, pa je ~ini mi se bio bibliote- te
kar komunisti~ke partije za teh tehni~ki fakultet.
II.. Dana 15. VII 1941, oko 6 sati ujutro, do{ao je u na{ stan neki unifor-
II
mirani policajac i predao poziv za moga sina ing, Vilk Zlatka, da se imade
javiti na redarstvenoj ispostavi u Vla{koj ulici. Moj se je sin odmah digao, pa
je oko 7 oti{ao u mojoj pratwi na redarstvenu ispostavu.
Obojica smo i{li do nekog ~inovnika koji je ovaj predmet obra|ivao, pa
nam je re~eno da se radi samo o nekom preslu{avawu, i da }e moj sin nakon jeje
dan sat biti vra}en ku}i. Nakon toga sam ja oti{ao.
Me|utim moj se sin poslije toga uop}e nije vratio ku}i, pa kad sam ja na-na
kon nekoliko dana obijao pragove redarstva da ustanovim gdje mi se sin nalazi,
re~eno mi je kona~no u Redarstvenoj oblasti za grad Zagreb, \or|i}eva ulica
4, da se on kod wih nalazi u zatvoru, a da mi drugo ni{ta po tom predmetu ne
mogu kazati. Ne sje}am se imena ~inovnika koji je taj predmet istraìvao, no
drìm da moj sin uop}e nije bio preslu{avan.
Sva moja moqakawa da mu mogu slati hranu u zatvor, odnosno deku, rubqe
i druge najpotrebnije predmete ostala su uzaludna. Tek krajem mjeseca jula,
dva dana prije nego je moj sin otpremqen u logor Gospi}, dozvoqeno mi je da mu
po{aqem hranu i jednu deku.
III.. Po~etkom augu
III augusta, kada sam jednoga dana nosio hranu za moga sina u
zatvor u Petriwsku ulicu, saop}eno mi je da ga vi{e nema kod onog redarstva.
Tek nakon dugog ispitivawa svih mogu}ih qudi, koji nisu imali bilo kakvih
veza kod policije, saznali smo da je ~itava grupa omladinaca, ve}inom stude-
nata, otpremqena u logor Gospi} gdje su smje{teni u kaznionu.
Moja je èna oko 10. ili 12. augu
augusta otputovala u Gospi}, da na bilo koji
na~in sazna {to se je dogodilo s na{im sinom. Sjede}i jedno ve~e u gostioni-
ci u Gospi}u, qudi su je upozorili da se u istom lokalu nalazi zapovjednik
282
logora Gospi}, Mihalovi} Janko, usta{ki u poru~nik, pa ga je ona zamolila

da joj dozvoli razgovor sa sinom, no isti je tu molbu naro~ito brutalno odbio.
Kako je moja èna rodom iz Gospi}a, uspjelo joj je slijede}eg dana preko nekog
kqu
qu~ara, koji ju je jo{ ranije poznavao, da vidi na{eg sina, pa se ona upravo
zaprepastila kada ga je ugledala, toliko je bio izmu~en i propao. Tom zgodom
joj je on pri~ao najstra{nije dogodov{tine iz toga logora i kako je ~istim slu-
slu
~ajem izbjegao sigurnu smrt na Jadovnom, tj. da je ve} bio odre|en da ga se odve-
de sa jednom grupom mladi}a na Jadovno, koji su svi tamo ba~eni niz strminu
u jedan ponor i tako na{li stra{nu smrt.
IV.. Koncem augu
IV augusta ili po~etkom septembra moj je sin Zlatko iz logora
Gospi} preba~en u logor u Jasku, odakle mi se javio jednom dopisnicom. U Jaski
je bio zapovjednik isti kao i u Gospi}u, usta{ki poru~nik Mihalovi} Janko,
kojega sam ve} gore napomenuo.
Moj je sin tamo bio odre|en za poqoprivredne radove, pa je uspjelo mo-
joj k}eri Veri Vilk da jedanput sa wim razgovara na rubu neke {umice u bli- bli
zini mjesta gdje je on bio na poqskom radu. Tom prilikom joj je moj sin Zlatko
ispri~ao, kako su putovali iz Gospi}a do Jaske dva dana te da im usta{e nisu
dozvoqavale za vreme transporta ni vr{ewe nu`de, pa kada bi koji zato~enik,
na stanicama gdje se vlak zadràvao, bio iza{ao iz vagona da obavi nu`du, jer
ve} nije mogao izdràti, da su ga usta{e naprosto ubile. Tako je za vreme tog
transporta ubijeno oko 6 zato~enika i zato~enica,
V. Koncem septembra ili po~etkom oktobra 1941. taj je logor preseqen u
Koprivnicu u tvornicu Danica, gdje je moj sin bio zato~en sve do 10. XI 1941,
kada je na temequ svestranih intervencija sa moje strane i nakon {to smo moja
èna i ja kod usta{ke nadzorne slu`be na trgu „N“ potpisali da za wega jam-
~imo sa na{om slobodom i ~itavim na{im imetkom dana 10. XI 1941. pu{ten na
slobodu, nakon ~ega mu je onemogu}en daqwi studij tako da je izgubio vi{e od
godinu dana na univerzi.
Ina~e po tom predmetu nemam ni{ta da izkaèm a na moj gorwi iskaz
mogu poloìti zakletvu.
D O V R [ E N O.
Ing. (Wilck),
ng. Karlo Vilk (Wilck), v.r.
Br. 148
Izjava Leonida Broliha o hap{ewu u Zagrebu i zato~eni{tvu

u logorima Gospi}, Jaska i Danica u julu i avgustu 1941. godine28
283
Zapisnik
Sa
astavqen u Kancelariji Zemaqske komisije za utvr|ivawe
zlo~ina okupatora i wihovih pomaga~a u Zagrebu, 5. decembra 1945.
Druga Vilk ing. Zlatka, poznajem jo{ sa Univerze kao studenta tehnike.
Do 1940. godine on je bio simpatizer qevi~ara, ali nije aktivno sara|ivao, tek
1940. po~ima na Tehni~kom fakultetu aktivno sara|ivati sa qevi~arima te
bude u stru~nom udruèwu kandidovan na listi qevi~ara, koja je na Tehni~-
kom fakultetu izabrana pod nosiocem liste Tomi} Nikolom.
Nakon {ta je ta lista pobijedila Vilk je obna{ao i neku du`nost u od-
boru, ali ne sje}am se koju.
Poslije 10. IV 1941. mislim da je drug Vilk i daqe aktivno sara|ivao sa
qevi~arima, ali ne znam ta~no u kojoj grupi, jer smo bili podijeqeni u pe-
torke, pa ~lanovi jedne petorke nisu znali za za ~lanove druge petorke.
Dana 15. 7. 1941, nas 25-orica studenata i studentica, me|u wima Vu~i}
Marko, Rakar, Rup~i} Kre{o, {o, Flajdi} Mirko, drug Vilk i ja bili smo oko 6
sati ujutro po straàru predvedeni na kotareve policijske, odakle smo u ka-
mionu tj. u tako zvanoj „Crnoj Marici“ preba~eni na redarstveno ravnateq-
stvo u \or|i}evu ulicu broj 2. Tamo smo po meni nekom nepoznatom ~inovniku
zaprimqeni, tj. ispuwene su hap{enice, te smo odmah nakon toga bez preslu-
{avawa raspore|eni po zatvorskim }elijama, naravno odvojeni jedan od dru-
goga. Tako smo zadràni u tom zatvoru oko 14 dana, kada je ~itava na{a grupa u
28. na 29. VII 1941. izvedena na dvori{te zatvora, gdje su nam ruke ve-
no}i od 28. ve
zane lancima, nakon ~ega smo opet u „Crnoj Marici“ preba~eni na zagreba~ku
èqezni~ku stanicu i u pratwi redarstvenih organa preba~eni u kaznionu u
Gospi}. Za vrijeme ~itavog putovawa iz Zagreba u Gospi} mi smo svi bili ve-
zani u lancima sve do prispje}a u kaznionu.
U kaznioni Gospi} bio je zapovjednik zloglasni Rubini}. A pored wega
isticao se je naro~itom okrutno{}u neki usta{ki satnik zvani „Mimi mica“,28
284
biv{i mesar iz Gospi}a ili okoline. Taj zlikovac je pred mojim o~ima ubio
nekog èqezni~ara pravoslavca iz Sarajeva.
î
itava moja grupa u kojoj je bio i drug Vilk smje{tena je najprije kroz
osam dana pod vedrim nebom u kaznioni~kom dvori{tu. Prehrana se sastojala
od neke grijane vode dnevno, a svakog drugog ili tre}eg dana dobivali smo ko-
madi} kruha od cca 5 dkg. Nakon osam dana smje{teni smo u kaznioni~ke pro-
storije gdje smo bili strpani nas pedesetorica u jednu prostoriju, tako da
283
28
284
Mile Vrkqan-Milica.
smo bili nagruvani poput sardina u kutiji. Kako smo spavali jedan nasuprot
drugome bili smo prinu|eni gurati jedan drugome noge izme|u noga, i to u
skvr~enom stawu, sve radi prenatrpanosti prostorije. Tamo smo bili zato~e-
ni sve do 23. VIII 1941, kada su se usta{e morale povla~iti pred Talijanima.
Kroz ~itavo to vrijeme danomice dovo|eni su uglavnom pravoslavci, a i
@idovi iz svih krajeva Hrvatske, koji su uglavnom nakon jednog dana zadrà-
vawa u kaznioni, vezani ìcom odvo|eni u masama na Jadovno, odnosno nekuda
u Velebit, odakle se vi{e nikada vra}ali nisu, a me|u nama se je govorilo da
su svi na najokrutniji na~in po usta{ama poubijani.
Nadaqe sa za vrijeme na{eg zato~ewa u kaznioni Gospi} najokrutnije popo-
stupalo sa tamo{wim zato~enicima, tako da su neki od batina i izgla|enosti
~ak i poludili. Jedan je pravoslavac u ludilu po~eo vikati: „Diìmo se, bra
bra-
}o, protiv krvnika“, a drugi je u ludilu po~eo vikati: „@ivio kraq Petar“,
obo
bojica su odmah odvedeni u }elije i u wima likvidirani, nije mi poznato ko
je izvr{io likvidaciju. Dana 23. VIII 1941. ja sam zajedno sa drugom Vilkom u
transportu od cca 25 Hrvata preba~en u Jasku. Tom transportu bila je prikqu-
kqu
~ena grupa @idova i pravoslavaca koji su preba~eni za Jasenovac.
Putovawe je trajalo 2 dana i dvije no}i u marvinskim vagonima koji su
bili zatvoreni. Kroz ~itavo vrijeme vagoni se nisu otvarali, a bilo nas je oko
70 u jednom vagonu. Nismo dobivali ni vode ni nu`du nismo smjeli obavqati
izvan vagona.
U Jaski smo bili smje{teni u neku spremnicu za ìto na dva kata, a lolo-
gor je bio ogra|en bodqikavom ìcom. Zapovjednik tog logora bio je usta{ki
natporu~nik Mihalovi} Janko, koji se je isticao brutalnim postupkom i aro-
gantnim nastupom prema zato~enicima. Iz tog logora preba~eni smo oko 9. sep-
sep
tembra 1941. u Koprivnicu.
Stigav{i teretnim vagonima u Koprivnicu smje{teni smo u tvornicu
Danica u neke gra|ene zgrade. Zapovjednik toga logora bio je Mi{ko Jakopanec,
a glavni teroristi bili su bra}a Nemec, kojima imena ne znam, obojica iz Ko-
Ko
privnice, sinovi Nemec Martina.
Dana 9. novembra 1941. nas osmorica drugova i drugarica, me|u wima i
Vilk,, izvedeni smo pred zapovjednika logora Jakopanca, koji nas je dao vezati
Vilk
dvojicu po dvojicu za ruke, a ja sam bio ba{ vezan sa drugom Vilkom,
kom, pa smo
otpremqeni u Zagreb gdje smo predani usta{koj nadzornoj slu`bi na trgu N.
Tamo nas je zaprimio neki ~inovnik kome ne znam ime, pa smo pu{teni jo{
istoga dana u 12 sati na slobodu. Idu}eg dana morali su na{i roditeqi kod
UNS-a potpisati zapisnik u kojem su izjavili da svojim ìvotima i ~itavom
imovinom jam~e za na{e lojalno dràwe sprema usta{kog reìma. Koliko se
meni, ~ini kratko vrijeme iz toga drug Vilk je pobjegao iz Zagreba u Su{ak.
Ina~e po tom predmetu nemam ni{ta iskazati, a na gorwi iskaz mogu poloì-
ti zakletvu.
Brolih Leonid, v.r.
Br. 149
Izjava Jakoba Danona o zlo~inima usta{a u logorima Jadovno

i Jasenovac, u kojima je bio zato~en od 1941. do 1945. godine28
285
Zapisnik
Sastavqen u kancelariji Komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a u Zagrebu, 26. maja 1945.
Prisutni:
Referent: Dr. Vukovi} Hrvoje
Zapisni~ar: Bari} Zlata.
vu, 2. IV 1918, zanimawem brija~, na-

Pristupa DANON Jakob, ro|en u Olovu, na
stawen u Zavidovi}ima, bez imovine, neosu|ivan. Iskazuje slijede}e:
Ja sam 1. 8. 1941. zatvoren u Zavidovi}ima u zatvor Kotarske ispostave.

Mene je zatvorio Ante Dragi~e ~evi} iz Zavidovi}a, usta{a, koji je kako sam ~uo,
kasnije poginuo. Kad sam bio doveden u zatvor sabralo se je toga dana oko 35 do
40 (~etrdeset) qudi, sve @idova i Srba. To~no se sje}am da su sa mnom bili za-
tvoreni: Danon Samuel, Danon Moric, ric, Kabiqo Jozef, Eli{a, Izrael, Rafael,
Izak, Makso, Albert, Albert Jozef, Eli{a Izakov (svi Kabiqo), [ter [ternber-
nber-
ger Karlo, ing. [[tern
tern Rudi, [ [tern
tern Karlo, od porodice Musafija Haim, Ra-
fael i Jozef, Salamon Avram, [u [uster Zig
Zigfrid, Lederer Drago, Zo Zorr Pali,
Nesto Aron, Boris Garson, Z Zoonenfeld
feld Pavao, [mukler Silvije, Roznerzner Fric,
Fric
Vajs Aleksandar, [varberg Jozef, Ardenovi} Bogdan, Smiqani} Lazo, Vlai-
ni} Aco, Markovi} Kosta, Ajadinovi} Branko, Bojani} Pero, pekar Spaso, ko-
jemu prezime ne znam, Savi} Aco i wegov otac. Svi navedeni kao i ja bili smo
u kotarskoj ispostavi u zatvoru. [ef tog zatvora bio je Kulenovi} koji je u to
vrijeme bio i {ef Kotarske ispostave. On nam je tog dana rekao da odlazimo
svi za Zagreb i da }emo biti pu{teni ku}i. Nama su ro|aci donijeli u taj za-
tvor najnu`nije stvari jer smo mi bili dignuti s posla. Na ve~er smo svi ot-
premqeni u vlak, i to za Bosanski Brod.
Kad smo do{li u Brod, bili smo iskrcani iz vagona s na{im stvarima i
tu su nas opkolili usta{e i neki civili, koji su bili na stanici u Bosanskom
Brodu. Na{i vodi~i usta{e bili su postavqeni od ovih usta{a na ~elu po-
vorke, vaqda radi toga da ne vide {to }e se daqe doga|ati. Za vrijeme puta od
stanice Bosanski Brod do stanice Slavonski Brod usta{e i civili koji su
kraj nas i{li a sve te smo na{li u Brodu, po~eli su nas tu}i kundacima, pen-
drekom i ujedno oduzimati nam stvari, sve {to je bilo vredno. Kod tog isti-
~em da je neki nadzornik kola, koji je bio mlad ~ovjek u seqa~koj uniformi,
285
28
* Mileti}, III
III,, 525.
mr{av i dosta visok, udarao pojedine zatvorenike ~eki}em. Tako je i mene uda-
rio. Ovaj postupak opazio je i sprovodnik na{eg transporta, neki àndar na-
rednik, koji je rekao usta{ama neka prestanu tu}i, jer da wih nije nitko zvao
i da }e on cijeli transport vratiti natrag ako se ovaj postupak nastavi. Na to
je prestalo mla}ewe i ovi usta{e iz Broda povukli su se jedan po jedan. Iza
tog smo vlakom upu}eni u Zagreb gdje smo ssproproveli 2 dana u zboru, a odatle smo
prepra}eni opet sa vlakom u Gospi}. U Gospi}u su nas smjestili u biv{u ov~a- ~a
ru. Tamo smo ve} zatekli neke zatvorene qude tako da nas je bilo oko 500. Me|u
Me|u
tom skupinom bilo je mu{karaca, èna i djece. Isti~em da su mu{karci bili
@idovi a ène pravoslavke i @idovke, dok su pravoslavci koji su sa mnom
zajedno zatvoreni bili jo{ u Zavidovi}u, od nas rastavqeni ve} u Zagrebu.
ûo
uo sam da se je u to vrijeme sve pravoslavce transportiralo za Gospi} u pose-
ban zatvor, a odanle su ih u to vrijeme vodili na likvidacije preko Velebita
na neko mjesto Slano gdje ina~e nije nitko stanovao ni ìvio, nalazilo se je to
mesto Slano. Navodno je tamo bio logor odakle su se pravoslavci transporti-
rali za likvidaciju u Jadovo.28 286
Zapovjednik logora na Ov~ari bio je usta{ki
poru~nik Dragutin Pudi}. Ja sam bio odre|en za rad u selu Barleta i Li~ki
Ribnik, gdje sam sa jo{ 80 zato~enika radio seqa~ke poslove jer su iz tih mje mje-
sta pravoslavni seqaci pobjegli pred usta{ama. Sje}am se dobro kad sam se
tako jednog dana vratio s posla u logor u Ov~aru, padala je jaka ki{a. Preosta-
sta
li logora{i koji nisu i{li na posao izvan logora, ène i djeca i mu{karci
stajali su izvan Ov~are na ki{i sa svim stvarima. Iza toga je Dragutin Pu-
di} sve nas pokisle natjerao na tavan i tamo smo morali ostati cijelu no}, a
da nismo mogli ni sjedjeti jer je bilo premalen prostor i sve natrpano. Raz-
log za takav postupak nije postojao, jer nitko od zato~enika nije bio ni{ta
u~inio.
Dne 19. 8. 1941. bilo nas je u ovom logoru ve} oko 900 qudi i tada nam je
rekao usta{a nadzornik rada da cijeli logor ide za Gospi}, a onda ku}i. Za-
ista 21. 8. 1941. upu}en sam ja i svi ostali pje{ke za Gospi}, a odatle vlakom
do Jaske. U Jaski je jedan dio, oko 300, zato~enika, ostao, a nas oko 600 upu}eni
smo u Jasenovac.
Na kolodvoru u Jasenovcu do{la je usta{ka straà iz Jasenovca, po~ela
nas tu}i kundacima, noèvima, {akama, otimati nam stvari rekav{i da mora- ra
mo sve predati. Oduzimali su zlatninu, odje}u, obu}u, sve {to je vrijedilo. To
nije bila samo 1 stvar, ve} je stvar dolazila u 4 partije-grupe i svaka je isto
~inila, tj. tukla i otimala.
Ovi usta{e vojnici kod otimawa su govorili da se o tome {uti. Napo-
kon je odnekud pristupio neki Beretin, a kojega su svi zvali ing. Beretin. On
je bio nadzornik rada. Navodno je isti bio iz Zagreba. Isti Beretin vodio je
poslove rada kroz vrijeme od 1941. godine do poprilici svibwa mjeseca 1942,
a kasnije je opet oti{ao u Zagreb, gdje je navodno bio u usta{koj redarstvenoj
slu`bi (usta{koj obrani). U to vrijeme logor Jasenovac bio je jedna velika po-
286
28
Jadovno.
qana ogra|ena ìcom i drvenim izvidnicama, koje su imale oblik torwa. U

tim torwevima bila je usta{ka straà. Samo zapovjedni{tvo logora bilo je
u selu Jasenovac. Zapovjednik tog logora i straè je usta{ki vodnik Prpi}
Mihovil, a kasnije satnik. Ovaj logor ima naziv Jasenovac br. 2. U tom logoru
sabralo nas se je kroz dva do tri dana oko 1.200 qudi, sve ukupno. Taj logor je
imao dvije
dvije drvene barake u koje je moglo stati u svaku po 150 qudi. Naravno da
su usta{e smjestili u svaku pojedinu mnogo vi{e qudi dok su ostali morali
spavati pod vedrim nebom, bilo qepo ili ki{a. Mi smo u tom logoru bili oko
osam dana.
Kroz to vrijeme dobivala se je kao hrana samo nekakva voda sa par zrna
graha, a mi zato~enici ìvjeli smo od onoga {to nam je jo{ preostalo od na-
{ih vlastitih ìve`nih namirnica koje smo sa sobom donijeli. Za ovo vrije-
me pleli smo peterostruku ìcu oko logora, kopali jame, zabijali stupove pre-pre
ko kojih je bila vezana ìca. Za ovo vrijeme zato~enici nisu dobili batina
ili bili ubijani. Jedino smo dobivali batine prigodom ulaska u logor br. 2 i
to kundacima, cjepanicama i dr{kom noà. U tom logoru bili su sami mu{-
karci, jer smo ène i djecu, koje su s nama bili na Ov~ari ostavili u Jaski, a
odatle su navodno te ène i djeca otpremqeni u Loborgrad. Nakon 8 dana bio
je „nastup“ i izveli su nas oko 600 qudi. Pred nas je do{ao usta{ki vodnik
[a ari} kojemu imena ne znam, a koji je bio visok, jak, crn, s bradom, a na lije-
voj strani obraza i vrata imao je oìqak. Taj [ari} lupao je cjepanicom za- za
to~enike a napose dra Leona Peri}a, lije~nika. Ovaj dr. Peri} bio je sa mnom
u logoru u Jasenovcu, sve do prole}a 1942, a tada je otpremqen u logor Stara
Gradi{ka. Kad se je logor Stara Gradi{ka ispraznio ove godine 1945. u trav-
wu, onda je dr Peri} povu~en s vojskom i rawenicima sve do Jasenovca, ali je
ovdje ubijen. To sudim po tome jer nitko za wega nije vi{e poslije znao. Dakle,
dr Peri} je ubijen 22. ili 23. IV 1945. Tako su nas na javnom nastupu prebrojaja-
li 600 qudi, te smo zajedno s na{im stvarima pod usta{kom straòm po{li u
nepoznato. Odveli su nas preko sela Krapje jo{ daqe jedan km na jednu poqa-
nu, gdje smo vidjeli 3 zapo~ete barake, a koje nisu imali niti poda, niti kro-
va. To je bio logor br. 1. U tom logoru mi smo bili prvi stanovnici. Ove nedo-
vr{ene barake sagradili su majstori koji su za to bili uzeti i pla}eni. Po-
duzetnik ovih baraka bio je Ar~evi}28 287
Stevo iz sela U{tica, kod Jasenovca.
Mi smo u ovom logoru ìvjeli tako da smo i{li na rad i to oni koji su donekle
sposobni raditi. Rad se je sastojao u kr~ewu {ume i popravqawu nasipa Sa-
vinog rukava imenom: Struga.288 Nadzornik rada bio je usta{a ing. Beretin.
Svaki puta kada smo i{li na rad, putem su zato~enike usta{ka pratwa (koja
se je sastojala od 30 do 40 usta{a) kunda~ili, a naro~ito one koji su uslijed
slabosti ili starosti bili iznemogli. Uvijek smo morali u tr~e}em stavu popo
laziti na posao. Kod tog polaska na rad doga|ala su se i ve}a zlo~instva nego
{to je kunda~ewe. Tako npr. znadem da je zato~enik Gombo{ prigodom polaska
287
Ar~abi}.
288
Kanal Strug.
na rad zaostao, jer je imao preslabo srce pa je nestao, tj. bio likvidiran. Na
isti na~in nestajala bi jo{ po trojica kojih vi{e imena ne znam. Za ovu ~e-
tvoricu tvrdim da su pobijeni i to zato jer sam znao da su isti po{li s nama
na rad a kad smo se mi vratili u logor s rada, mawkali su. To se je desilo u raz-
dobqu izme|u polovice IX 1941. i X 1941. Isto tako u istom razdobqu dogodi-
lo se je i slijede}e zlo~instvo: kad smo polazili na rad usta{ka pratwa, za-
pucala je u nas zato~enike vi~u}i „brè, brè“ i pri tome ubila 2 zato~eni-
ka kojima imena ne znam, a ranili u le|a Pesah Salamona, kojeg je onda potaj-
no lije~io zato~enik dr Peri}. U istom razdobqu ~inila su se zlo~instva i
prigodom samog rada i to na taj na~in da ako bi se koji zato~enik odmorio koju
sekundu od rada, dotle ga je ve} pogodio metak usta{kog vojnika. Na taj je na-
~in poginuo u ovom razdobqu brija~ Kabiqo iz Zagreba i 2 brata Levija iz
Bijeqine. Kroja~ [tern iz Zagreba ubijen je u tom razdobqu zato, jer se je
i{ao napiti vode, {to mu je bilo dozvoqeno po jednom vojniku, a drugi ga je
usta{ki vojnik za to ubio. Napokon isti~em da smo u tom istom razdobqu jed-
nog dana i{li s posla. Na{a usta{ka pratwa je putem pucala u zrak, u stabla.
Na to je dojurio Qubo Milo{, usta{ki poru~nik i odmah je zamijenio na{u
straù s novom straòm, a prije toga je pitao na{u straù „tko je pucao i za-
{to je pucao“.
cao“. Na{i straàri su odgovorili da su zato pucali jer mi ne}emo
da radimo. Na to je Qubo Milo{ odgovorio da za to ne treba pucati, jer da
svaki usta{ki vojnik ima no`, pa neka noèm zakoqe zato~enika koji ne}e da
radi. Iz ovog tvrdim da je Qubo Milo{ u to vrijeme bio glavni zapovjednik
logora Jasenovac 2 i 1 jer je prije svega izdao gorwe upute a drugo je izmije-
nio straù. Kona~no i iz odnosa usta{kog vodnika koji je bio u neku ruku za- za
povjednik logora broj 1, vidilo se je da i [ari}u zapovjeda usta{ki poru~-
nik Qubo Milo{. Hrana u logoru i kroz ovo vrijeme je bila: 3 kuhana krompi- pi
ri}a u quski na dan. Kruh su dobivali samo oni, koji su radili, i to neredovi vi-
to, a i to 1 kruh od najvi{e 2 kg na 20 qudi. Iz logora br. 1. je nas oko 60 bilo
upu}eno u logor 3 (Ciglana) i bili smo sme{teni na ekonomiji na tavanu. Ta-
mo smo ve} na{li drugove i bilo je nas u to vrijeme svega skupa oko 150. U raz
raz-
dobqu od prve polovice mjeseca X do konc a XI 1941. mi smo u logoru 3 Ciglana
ca
koji smo bili sme{teni na ekonomiji, radili raznovrstan posao, tako u lan~a-
ri, ciglani, na bajeru289 i kona~no kod podizawa pekare. Za to vrijeme su lo-
gora{i iz logora 2 radili na t. zv. malom nasipu i dovr{ili ga. Upravo kod te
gradwe malog nasipa doga|ala su se kroz to vrijeme zlo~instva i to na taj na-
~in da se je zato~enike tuklo, a i kod samog rada ubijalo ako su stali od izne-
moglosti. Koliki je broj zato~enika ubijen, ne mogu re}i jer se to ta~no ne momo-
è utvrditi. Svakako je bilo dosta. Isto tako u mjesecu XI 1941. dogodilo se je
te{ki zlo~in u logoru br. 1, kada je u no}i bio sazvan nastup zato~enika te su
usta{ki straàri iz strojnica pobili oko 50 qudi. Te no}i je padala jaka kiki
{a, a ja znam za taj doga|aj iz pripovijedawa drugova koji su slu~ajno ostali
ìvi, a do{li su kasnije k nama iz logora br. 1. Mi koji smo bili na ekonomi-
289
Bajer – jama stvorena iskopom zemqe za ciglanu, koja se pretvorila u jezero.
ji, kroz to razdobqe ìvili smo boqe od ostalih, jer smo bili t. zv. „stru~ni
radnici“.
ci“
U mjesecu XI 1941. preostatci zato~enika iz logora 2 i logora 1 smje{-
teni su u t. zv. logor 3-a, 3-b i pravoslavnu baraku. To su bile 2 barake, dok je
logor 3-a imao mjesto – nastambu me|u ma{inerijama ciglane. Svi budu}i za- za
to~enici dolazili su u taj logor 3-a, 3-b i pravoslavnu baraku. Samo su se
stru~ni zato~enici prema potrebi stavqali tamo gdje sam bio ja, t. j. u ekonomi
mi-
ju, na ciglanu (logor 3 – ciglana). U mjesecu XI 1941. pozvali su usta{e star-
star
ce i slabije te bolesne iz logora 3-a, 3-b i pravoslavne barake, koji èle i}i
na oporavak u \akovo, na „nastup“.
stup“. Tu se je ne{to qudi prijavilo a ne{to su
usta{i i sami izabrali. Iza toga su zato~enici iz tih logora 3-a, 3-b i pra-
voslavne barake morali iskopati jame u biv{em logoru 2, kamo su usta{e od-
veli gore navedene starce, slabe i bolesne i maqem ih zatukli te klali, te su
ove opet mrtve a i napola jo{ ìve logora{i koji su kopali jame, i zakapali
`rtve bili neki od wih tako|er zatu~eni. Preostali zato~enici koji su mora-
li obaviti taj posao, vratili su se natrag i dobili za taj rad boqu hranu, samo
za onaj dan. To se je od toga vremena stalno de{avalo. Daqwe zlo~instvo, a koje
sam ja svojim vlastitim o~ima morao gledati, bilo je izvr{eno 23. prosinca ca
1941. kada je Qubo Milo{, usta{ki poru~nik, sazvao javni nastup svih zato-
~enika na prostoru izme|u zapovjedni{tva i lan~are, i tom zgodom odrào go- go
vor u kojem je rekao da je neki slobodwak Branko, zato~enik, na jednog usta{kog
vojnika u pijanom stawu uperio revolver da ga navodno ubije, i da radi toga da
se ovo ne bi vi{e dogodilo i radi odmazde, ima biti strijeqa jeqano 25 qudi. Qu-
de je izabrao Qubo Milo{ i Modri}, zastavnik, rodom iz Bosne, ina~e crno-
mawast ~ovjek, ko{tuwava lica. Bilo je odabrano 20 pravoslavnih i 5 @idova,
a ja im ne znam imena, a nije im znao imena ni Qubo Milo{ jer je iza strije- je-
qawa rekao da je zaboravio pitati prije kako se oni zovu. Svu 25-oricu po-
strijeqao je sam li~no Qubo Milo{ iz pu{ke. Na sam Boì} 1941. izvr{eno
je slijede}e zlo~instvo: u logor Jasenovac dovedeno je 50 zato~enika. Odakle
su isti bili i tko su isti qudi bili, ne znam. îm im su do{li u logor, bili su
zaklani i to tako da je Joco Matijevi}, zastavnik, svakog pojedinca sa o{tri-
com noà – bodeòm na pu{ki ubo u le|a i tako ga gurao pred Qubu Milo{a,
taj Milo{ je doti~nog zato~enika noèm preko vrata klao. Zato~enici koji su
bili grobari, odmah su zaklanog pokapali. Da li su ba{ svih 50 bili zaklani,
ili jedan, najvi{e do 5 da li se je od wih spasilo, to ne mogu sam sigurno re}i.
Siigurno je ali da ih je 45 zaklan no.
o. Ovaj doga|aj gledao sam iz crtaone koja je
bila preko puta zapovjedni{tva, a gdje se je zlo~instvo izvr{avalo.
Tako|er u mjesecu prosincu cu 1941. godine izvr{ena je likvidacija zato-
~enika iz Olova i to: Levi Sadoa, Levi Majera, ra, Frinet Julija, te oca mu,
Ozmo Avrama, Ozmo Elijasa, Ozmo Leona, ing. Pokornog i sina mu, i Ozmo Ise
Avramovog. Ovo zlo~instvo izvr{eno je tako da su zato~enici zatu~eni maqe-
vima po glavi ili zaklani noèm. Tko je izvr{io samo ovo zlo~instvo, nisam
mogao videti, jer sam ja bio u opasnosti, ali je svakako za isto odgovoran Qu-
bo Milo{, jer je bio u ono vrijeme upraviteq logora.
Isto tako u godini 1941. u zimi ja{io je Qubo Milo{ po logoru i pro-
laze}i kraj tunela ciglane vidio je 2 elektri~ara, kojima se imena ne mogu
sjetiti, kako ga isti gledaju, i toga jednog od wih bez ikakvog razloga, ubio
iz revolvera. To je vaqda u~inio da pokaè kako dobro ga|a. Ovo mi je pripo-
vijedao preostali elektri~ar, a koji je brat poginulog. Ova 2 brata elektri-
~ara bili su iz Zagreba.
Za sva ova zlo~instva, koja sam do sada prikazao u logoru Jasenovac br.
2, 3 i 1 odgovorni su Luburi} Maks, kao zapovjednik svih logora, i Qubo Mi-
lo{, kao upraviteq logora.
U 1941. godini i to od mjeseca sije~wa 1942. pa sve do 23. marta 1943. bio
je zapovjednik logora Ivica Matkovi}, poru~nik a kasnije satnik. Kroz to
vrijeme bio je zapovjednik Radne slu`be ing. Hinko Pi~ili, koji je ostao na
tom poloàju do konca postojawa logora.
Tokom zime 1942. po svoj prilici u mjesecu sije~wu preure|ena je pe}
ciglane za krematorijum. To je izvr{eno pod nadzorom ing. Pi~ilija. Od tog
vremena ta je pe} posluìla za posebnu vrstu likvidacije zato~enika s ciqem ciqem
da se zametne trag zlo~instvima. Naime, kroz cijelu zimu 1942. godine, a koja
je potrajala sve do svibwa 1943. godine, dovodili su ène i djecu iz Gradi{ke
i druge zatvorenike iz nepoznatih mjesta u logor i svi mu{karci, koji su na
taj na~in bili dovedeni a nisu bili potrebni ili sposobni za rad, bili su li li-
kvidirani na taj na~in da su u ciglani bili zatu~eni maqem a zatim u pe}i
spaqeni. Iz na{eg logora je bilo tako|er takvih likvidacija, naravno mawe,
uglavnom onih koji su se javili bolesni. Koliko je qudi kroz tih 4 do 5 mjese-
ci likvidirano, ne moè se ustanoviti, ali se je to vr{ilo gotovo dnevno, a
mi smo to videli po crnom dimu koji je sukqao iz dimwaka ciglane i mirisa
koji je vowao. Da se je to doista dogodilo, dokaz je i taj {to se u to vreme zimi
ne pe~e cigla uop}e, a napokon meni je o tim zverstvima pri~ao o~evidac za-
to~enik grobar Dudica, prezimenom Barar,290 90
koji je sa jo{ osmoricom grobara
vr{io stavqawe tih ubijenih u pe}. Ti grobari zato~enici zvali su se grupa
D i svi su kasnije likvidirani, da ne bi mogli kasnije o tome govoriti. Odgo-
vornost za ova masovna zlo~instva leì na Maksu Luburi}u, kao zapovjedni-
ku tih logora, Ivici Matkovi}u, kao zapovjedniku logora, a posebno na Qubi
Milo{u usta{kom poru~niku, koji je vr{io nadzor kod spaqivawa, te ing. Pi- Pi
~iliju koji je izgra|ivao i preuredio pe}, znaju}i u koju svrhu.
Daqwa masovna zlo~instva izvr{ena su od proqe}a 1942. godine do ko-
lovoza iste godine nad Cigani nima i Cigankama,
ma, te wihovom djecom. Cigani ni su
bili dovedeni postepeno iz cijele zemqe, qe, te su Ciganke ke i djeca bili odmah
likvidirani, a Cigani ni postepeno, jer su mu{karce Cigane ne upotrebqavali za
veliki rad oko podizawa nasipa izme|u Ko{utarice i Jasenovca. Likvidaci-
ja Ciganana i Ciganki izvr{ena je u selu Gradina i to obi~no maqem, a iza toga
su ih pokapali i to Cigani ni Cigane.
ne. Mu{karci – Cigani ni bili su smje{teni u
t. zv. III
III-c
-c logoru, koji je bio na poqu ogra|en ìcom izme|u ciglane, pruge i
290
90
Baranon Dudo.
baraka novona~iwenih za nastambe prija{wih zato~enika. U taj III III-c

-c logor
pridolazili su kasnije i drugi zato~enici, tj. koji nisu bili Cigani. ni. Za vri-
jeme likvidacije Cigana, na, od proqe}a do kolovoza 1942, bio je zapovjednik IIIIII-c
-c
logora Marinko Poli}, usta{ki zastavnik iz Dervente. Kod same likvidaci-
je Cigana na u Gradini vodio je glavnu rije~ Dragutin Pudi}, tada{wi natpo-
ru~nik, a kojeg sam ja prvi put vidio na „Ov „Ov~ari“ u Gospi}u kao zapovjednika
onoga logora. Jo{ su prigodom likvidacije Cigana na u Gradini sudjelovali: Jo-
sip Friganovi} zvan „@i „@ile“,
le“, usta{ki poru~nik Mari~i}, mislim imenom:
to 291
Anto, 91
zatim Koji} Anto, usta{ki poru~nik, Brzica Pero, usta{ki poru~-
nik,, ina~e student prava iz Hercegovine. Zatim se sje}am da je kod te likvi-
nik
dacije Cigana na su
sudjelovao Alilovi} Frano, Alilovi} Ivan, usta{ki do~asni-
ci Pehar Petar, Gali}i, }i tri Budimira, kojima imena ne znam,292 92
jer im je Bu-
Bu
dimir prezime, sve usta{k kii vojnici, kasnije do~asnici, zatim So{i} i mnogi
drugi usta{ki vojnici i do~asnici kojima se imena ne mogu sjetiti. Posebno
je odgovoran i Miro Filipovi} Majstorovi}, fratar, usta{ki natporu~nik,
koji je u prole}e 1942. postao upraviteq.
Naravno da je za ovu likvidaciju tako|er odgovoran Maks Luburi} i Ivi-
ca Matkovi}, prvi kao zapovjednik svih logora, a drugi kao zapovjednik logo-
ra. Ukupno je likvidirano oko 20.000 Cigana. na.
U prole}e 1942. izvr{eno je strijeqawe na javnom nastupu nad 5-ori- 5-ori-
com zato~enika i to: Dija jamant{taj n Brunom, Zorom,29
t{tajn 293
Kertnenom,29
nom, 294
[pile-
rom29
295
i Pajta{em
{em,, radi neke {vercerske afere koja meni nije pobliè po-
znata. Iznosim ovaj slu~aj radi postupka Pudi} Dragutina, koji je za vrijeme
saslu{awa gorwe 5-ori5-orice pred zvonarom Pajta{u noèm odrezao uho i dao mu
ga da jede. Tog Pajta{a su mu~ili oko 10 dana usta{ki ~asnici te je isti dan
iza mu~ewa bio lije~en, a zatim opet ponovo mu~en. Kad su ova petorica bila
izvedena na strijeqawe, Pajta{ je bio doveden sav umotan u ovoje (zavoje) jer
je bio po cijelom tijelu izmu~en i izrawen, pa su ga zavili da se to ne vidi.
Wega su vodili jer on sam nije mogao i}i. Iza toga su svih pet na javnom na-
stupu postrijeqani po usta{kim ~asnicima i do~asnicima. Te zgode kad je
[piler bio tako|er ustrijeqen, jeqen, prisko~io je k wemu Uì~anin Ra{id, usta-
{ki du`nosnik, te je jo{ [pilera noèm zaklao i zatim pio wegovu krv.
Ovo se je odigralo pred svim zato~enicima u jav. nastupu. Same izvr{iteqe
strijeqawa ne znam po imenu, osim Ra{ida Uì~anina iz Br~kog i Pudi}
Dragutina.
Za vrijeme upraviteqa Mire Majstorovi}a-Filipovi}a, a koji je bio
upraviteqem logora od proqe}a do kasne jeseni 1942. vr{ila se je danomice
likvidacija zato~enika u Gradini i to na taj na~in da su zato~enici bili ma-
qem zatu~eni. Kod same likvidacije glavni likvidator bio je sam Majstoro-
291
91
Jerko.
292
92
August, Jakov i Mate.
293
29
Iz Osijeka.
294
29
Kertner-â
ner- aruga.
295
29
Herman.
vi}. Ti zato~enici koji su i{li na likvidaciju, bili su zato~enici iz na-

{eg logora – ciglane, a koji su stalno dolazili pa bi ih obi~no najprije od-
veli, na jedan prostor kod Gradine koji je bio ome|en ìcom, a odatle su se iz-
iz
vodili u Gradinu na likvidaciju.
U qeto 1942. zloglasni Majstorovi} sjedio je pred blagovaonom i ru~ao.
Dvojica zato~enika nalazila su se u blizini i kupili ~ikove po zemqi, iza
wega, Majstorovi} je ovo opazio, izvadio je revolver i ubio ih, te su se oboji-
ca sru{ili mrtvi na zemqu u udaqenosti od 2 metra a Majstorovi} je ne oba- oba
ziru}i se vi{e na wih, nastavio ru~ati.
Isto tako u qeto 1942. prije podne porje~kali su se dvojica zato~enika,
koji su radili na pilani. To je opazio Anto Altarac,29 296
usta{ki zastavnik iz
Drvara te je do{ao, sazvao javni nastup pilanara i jednog od wih ustrijelio
na taj na~in da je ovaj morao kleknuti, a on mu u glavu opalio odostraga metak
iz revolvera, a da nije prethodno upravitequ ili zapovjedniku ni{ta o tom
javio. Ime ubijenog ne znam, samo znam da je bio oko 20 godina star.
U jesen 1942. izvr{ena je velika likvidacija grupe zato~enika sa eko-
nomije. Joze ]uupi}, usta{ki poru~nik iz Slavonskog Broda, Neki} Ivo, usta-
{ki vodnik, i Tominac, zato~enik iz Siska, vr{ili su izbor onih koje treba
likvidirati. Likvidacija je obavqena na poznati na~in u Gradini. Znadem
da je tom zgodom likvidiran Sre}ko Tkal~i}, Ungar i neki Fuks.
Napose isti~em da je Tominac kriv u toliko {to on nije bio kao zato~e-
nik primoran da vr{i izbor qudi za likvidaciju, ve} se je on dobrovoqno
tog posla prihvatio da bi imao boqe privilegije u logoru. Takvih je bilo vi-
{e, samo im se imena ne se}am.
ûo
uo sam da je taj Tominac sada vojnik Jugoslovenske vojske u ~inu nekak-
vog komesara, a isti je pobjegao iz logora 1943. Ja ne znam kako se taj Tominac
zove imenom, ali ima 2 brata Tominca. Jedan je od wih ubijen u logoru, a drugi
je pobjegao. U toliko ispravqam gorwi navod jer ne znam da li je ovaj koji je
pobjegao gore navedeni, konfident.
Ujedno sam ~uo da je sada jedan Tominac komesar u Sisku pa bi trebalo
proveriti da li je to onaj o kojem sam napred govorio.
U kasnu jesen 1942. posebno zlo~instvo predstavqa likvidacija t. zv.
III-c
III-c logora. Preostatak qudi naime iz IIIIII-c
-c logora, koji nije bio jo{ likvi-
diran u Gradini, likvidiran je na taj na~in da se je pribila tabla pred III III-c
-c
logor s natpisom „pjegavi tifus“,
fus“, tako da nitko nije smeo u taj logor, a zato-
~enici, wih oko 50, likvidirani su uglavnom gla|u. Tu su pojedini zato~eni-
ci jeli mrtve drugove, pri~alo se je tako o tom u logoru. Ja to nisam vidio da
su jeli ìvi mrtve, jer nisam imao prilike, ali znam da zato~enici nisu do-
bivali nikakve hrane.
Za sva ova navedena zlo~instva odgovoran je Maks Luburi}, Majstorovi}
Miro, Matkovi} Ivica, prvi kao zapovjed. svih logora, drugi kao upraviteq
logora, a tre}i kao zapovjednik logora.
296
29
Antun Atarac.
U proqe}e 1943, nekako dan ili 2 pred Josipovo pa sve do 23. III 1943, tratra-
jalo je u logoru pravo bezvla|e,
|e, a nastalo je usled toga {to je logor ostao bez
zapovjednika. Naime, zapovjednik Matkovi} prestao je biti zapovjednikom, a
novu du`nost jo{ nije primio novoimenovani Brkqa~i} Ivica, usta{ki boj-
nik. Usta{ki ~asnici, do~asnici i vojnici su tih dana izvr{ili masovno mla- mla
}ewe zato~enika, a pri tom su im pomagali i kriminalci zato~enici, razni
policijski agenti, i usta{e, koji su bili poradi kriminala zatvoreni u lo-
goru. Tih dana raweno je mnogo zato~enika letvama, kundacima, cjepanicama,
{akama, noèvima, a mo`da je koji i poginuo. Napose isti~em da je tih dana bio
tu~en u zatvoru logora [tern Drago iz Zagreba, koji je bio obskrbnik blago-
vaone, a kojeg su toliko tukli da je meso na wemu po~elo trunuti. Tukli su ga
Nikola Fi{berger, usta{ki vodnik, Stoj~i} Jozo, tada usta{ki poru~nik, a
mislim i Brzica Petar, usta{ki poru~nik. Taj Brzica Petar i Nikola Fi{-
berger bili su stru~waci za davawe t. zv. 25 batina po stra`wici zato~eni-
ka. Tih dana su hteli i mene smjeniti s brija~kog posla gore navedeni krimi-
nalci, ali im to nije uspelo jer sam ja bio dobro renomiran kao dobar stru~ni
radnik i tako sam se nekako spasio.
Za taj zlo~in masovnog mla}ewa odgovoran je: Maks Luburi}, Matkovi}
Ivica, jer je potowi bio stvarno jo{ zapovjednik i gorwi.
23. III 1943. primio je du`nost zapovjednika logora Brkqa~i} Ivica,
usta{ki satnik. Nekako u to vrijeme, a mo`da i malo poslije, svakako jo{ u
prole}e 1943. preuzeo je du`nost povjerenika za sve logore, [arac, bankovni
~inovnik iz Mostara, dok je Maks Luburi} smijewen. [arac je bio povjerenik
do konca 1943. a zatim je opet do{ao za zapovjednika svih logora Luburi} Maks.
Brkqa~ ~i}
i} Ivica bio je zapovjednik logora Jasenovac do proqe}a 1944. Za vri- vri
jeme upravnika Brkqa~i}a i zapovjednika bio je nadzornik logora Pavlovi}
Marko, usta{ki pukov, koji je ujedno bio zapovjednik usta{kog zdruga. Isti-
~em da je za [ar~evog razdobqa nastupilo znatno poboq{awe, t. t.j.j. nije bilo vi-
vi
{e masovnog ubijawa. Iz te ~iwenice zakqu~ujem da su se sva ona ubijawa do-
ga|ala znawem i po nalogu Maksa Luburi}a. Kad bi bilo obratno, tj. kad bi se
radilo mimo znawa zapovjednika svih logora, onda bi se masovna zlo~instva do- do
ga|ala i za vrijeme dok je bio zapovjednik svih logora [arac, a tome nije bibi
lo tako.
U qeto 1943. pobjegla su 25 zato~enika a mo`da i vi{e sa raznih vaw-
skih radova i tada je po nalogu Pavlovi} Marka, nadzornika logora, odre|eno
da svi zato~enici koji idu na vawski rad imaju biti u okovima na nogama.
Osim toga svim zato~enicima zabraweno je primawe paketa kroz mjesec dana,
kao i pisawe ku}i, i umawen je dnevni obrok za 10 %.
Paketi koji su u to vrijeme do{li zato~enicima, zaplijeweni su bili
u korist usta{kih ~asnika logora.
Za sve ovo snose krivwu: [arac, Brkqa~i} Ivica i Pavlovi} Marko,
usta{ki du`nosnici, obzirom na wihove funkcije u logoru za to vrijeme.
Pod konac 1943, nekako u mjesecu prosincu, izvr{ene su dvije likvida-
cije zato~enika na taj na~in da su odaslani u grupi od 80 i oko 60 wih na rad u
{umu, zatim inscenirani napad i bjekstvo, a da se nije nitko od wih povratio.

Tre}a takva likvidacija pada po~etkom sije~wa 1944. u grupi od 20-30 qudi.
Predmjevam da je ovim likvidacijama kriv Luburi} Maks jer je on opet na-
stupio na svoju funkciju zapovjednika svih logora.
Krivi su za ovo Brkqa~i} Ivica, Pavlovi} Marko i Maks Luburi}.
Na Badwak 1943, u 10 sati nave~er izvr{eno je zlo~instvo nad obiteqi
[tol
tolcer
cer i Ajzen{tad
{tadter. Obiteq [tol
[tolcer
cer sastojala se od muà, ène i k}er
k}er-
ke Vivijane, dok se je obiteq Ajzen{tad
{tadter sastojala od majke Erne i k}erki:
Boàne, Zorice i Lele. Te dvije obiteqi bile su, ne znam iz kojih razloga,
vaqda kao @idovi, internirani u Jasenovac, tj. tamo su stanovali i slobodno
se kretali obra|uju}i zemqu. Ovu likvidaciju su izvr{ili, koliko smo ~u- ~u
li: Josip Matijevi}, usta{ki nadporu~nik,~nik, poru~nik [Vjekoslav
Vjekoslav] Ile (Dal
(Dalma-
tinac) iz [ibenika, Mai} Kre{imir, satnik iz Hercegovine.
U no}i od 3. na 4. sije~wa 1944. likvidirani su Ivan Begovi} i wegova
èna Gertruda, Viner Bernard i èna mu Elizabeta, te troje djece i stari
mu otac. Tko ih je ubio od usta{a, to ne znam. Ovi ubijeni bili su slobodwaci
i stanovali u ku}i kraj logora. Osam dana nakon ovoga ubijen je, po meni nepo-
znatim usta{ama, brat ubijenog Bernarda, da, Viner Arnold, a koji je bio zato~e-
nik u logoru i radio u lan~ari. Ubijen je vjerojatno radi toga da ne bi kasni-
je eventualno svjedo~io o zlo~instvu nad bratom Bernardom.
Po~etkom VI 1944. pobjegao je zato~enik Volner Ivan iz Zagreba, stu-
dent, ali je isti kod Dubice ulovqen i ubijen, te wegovo mrtvo tijelo doveze-
no u logor Jasenovac, gdje je sazvan „javni nastup“ svih zato~enika. U to vrijeme
bio je upraviteq logora [aki} Dinko, usta{ki natporu~nik, koji je takvim
postao nekako u proqe}e 1944. i vr{io tu d du
u`nost do jeseni iste godine. Za
vrijeme dolaèwa zato~enika na ovaj nastup, tukao je korba~em Pajo Mihi},
usta{ki satnik, zato~enike, govore}i im „Stupite bliè da vidite Volne-
ra“. Iza toga je bilo odabrano 20 qudi kao represalija na bijeg Volnera i to
uglavnom @idova, a odabrao ih je upravnik [aki} Dinko. Za ovo vrijeme oda-
birawa dvojica zato~enika su se nasmijala. To su bili mladi}i oko 18 godina
stari i [aki} Dinko ih je odmah po tome osobno ubio oba iz revolvera. Me|u
ovom 20-oricom spomiwem: prof. Samlai}a, brata mu Danon Jakoba iz Saraje-
va. Ovih 20 zato~enika nisu bili pred nama strijeqa jeqani, ve} su bili odvedeni
u zvonaru, pa su npr. nekog Albaharija, koji je tako|er bio odre|en za strije-
qawe, ina~e nezamjewiv tokar u logoru, zamjenili su s drom Slavkom Gold-
{mitom, isto tako zamjenili su li limara Vajsa s nekim inèwerom, kojemu ime-
na ne znam. Nakon takve u~iwene zamjene odabrani su likvidirani, samo ne
znam to~no na koji na~in.
Za ovo zlo~instvo krivi su: Luburi} Maks kao zapovjednik svih logora,
[aki} Dinko, kao upravnik logora, Pavlovi} Marko, nadzornik logora.
U qetu 1944. u~iweno je masovno ubijawe èna zato~enica u selu Mla-
ka, koje su radile u logorskoj ekonomiji. To zlo~instvo izvr{io je Dinko [a- [a
ki} sa svojim vjernim pomo}nikom Mihaqevi} Markom, usta{kim zastavni-
kom, i drugim usta{kim vojnicima. Kad sam ja dao Mihaqevi} Marka uhapsi-
ti po Ozni, sada u V 1945. u Mariboru, onda je priznao da je vodio na likvida- da

ciju oko 50-60 èna.
Po~etkom IXIX.. 1944. izbila je u logoru velika afera. Bile su navodno
ulovqene dvije grupe zato~enika: 1. grupa zato~enika od wih 21 osumwi~ena
je da je imala veze s partizanima u {umi. Me|u tim osumwi~enima nalazili
su se: Laci Matea, veterinar, dr Mile Bo{kovi},29 297
lije~nik Nikola Pejno-
vi} iz Siska, Tomo Mari} iz Zagreba, Musaf fiija Hajn
Hajnrih, Bo{kovi} ing. Mi-
tar iz Zagreba, Rebac R Rem
emzija, neki Boro, kojemu prezimena ne znam, |ak iz
Daruvara, dr Branko Koni}, sudac, dr Milanovi}, zubar. Ovo su bili zato~e-
nici, a drugih se ja ne sje}am. K tome su bili toj grupi povezani neki usta{e
i to Jur~ev Marin,
rin, satnik, lije~nik u bolnici, i wegova èna, zatim natpo-
ru~nik Belu{i}, Jankovi} @arko i Rukavina Frawo, oslobo|eni zato~eni-
ci, pisari logora. Svi navedeni osumwi~eni su kao komunisti i da imadu veze
s partizanima. Svi su oni strahovito mu~eni i tu~eni nekoliko dana. Istra-
gu je vodio neki dr. Prpi}, usta{ki satnik, ina~e krvolok. Pomagali su mu kod
mla}ewa i mu~ewa Mile Sudar, usta{ki vodnik, Primorac Silvestar, usta-
{ki zast., Pavi~i} Pero, usta{ki vodnik, Neor~i} Lai~o, ~o 29
298
usta{ki vodnik,
Kvesi} Stipe, usta{ki vodnik, [aki} Dinko, upravnik logora, Nikola Pehar
(Pudo), usta{ki zastavnik. Da su svi ovi sudjelovali kod mla}ewa i mu~ewa
gorwih, znam po tome {to smo ih mi zato~enici vidjeli, gdje idu u zgradu za-
povjedni{tva sa pletenim ìcama i jer smo pojedine osumwi~ene vidjeli kaka
da su ih vodili s preslu{avawa da su tu~eni. Kod tog preslu{avawa upotri-
jebiqeno je kao specijalno sredstvo pal lewe
ewe tijela sa „lot“ lampom (za lota tawe).
we).
Na ovaj na~in naro~ito je mu~en Rebac Remzija, jer mi je pri~ao grobar koji ga
je pokopao, da je vidio kada ga je svla~io da je sav izgoren od plamena te lam-
pe po cijelom tijelu. [aki} je nazvao to sredstvo mu~ewa „V „ 1“,29
299
jer je to
javno rekao u brija~nici „V 1“ je uspio. Zajedno s ovom istragom vodila se je
istraga i protiv 5-ori
5-orice zbog ~etni{tva. Me|u tim osumwi~enim nalazio se
je: Branko Vojnovi}, Pero KrajKrajnovi} i neki Haxija, Lubura Jovo, a petog se
ne sje}am. Sigurno su i ovi isto ovako mu~eni i tu~eni. Ta tzv. komunisti~ka
jed navedena, obje{ena je, wih 21 na broju, dne 23. XI 1944. i to za
grupa naprijed za-
to~enici u logoru pred na{im nastambama a usta{e i slobodwaci u selu Ja-
senovac. Drugi dan obje{eno je navedenih 5 zato~enika (pravoslavci). Ovo sam
drugo vje{awe morao ja gledati, jer me je na to prisilio Dinko [aki}. Nave-
dene pravoslavce vje{ali su: Neor~i} Lai~o, Stipe Kvesi} i drugi usta{ki
do~asnici.
Kod tog vje{awa pitao je Primorac Silvestar zato~enika Haxiju „da li
mu opra{ta (halali) {to ga je tukao“,
kao“, a ovaj mu je odgovorio da mu ne}e nikad
oprostiti. Jo{ je taj Silvestar Primorac rekao Haxiji kad je istomu bio ve}
konop oko vrata: „Dovi|ewa, na drugome svijetu“ tu“.. To navodim radi di toga da se
297
29
Milo Bo{kovi}.
298
29
Vladimir-Laj~o.
299
29
Fau-1, nema~ki projektili na raketni pogon, kojima su Nemci bombardovali London.
vidi, kako su se svi usta{ki banditi rugali onima, koji }e za par sekundi bi bi-
ti mrtvi.
U 1944. godini svakako nakon ovog vje{awa obje{ena su jo{ 3 zato~enika
i to elektri~ara. Obje{eni su se zvali: Altarac Avram, iz Zemuna, Izra Izrael, iz
elektri~ne centrale u Fojnici, a imena mu ne znam, te elektri~ar iz Zagreba,
kojemu ni imena ni prezimena ne znam. Obje{eni su zato jer je onaj tre}i ob-
je{eni elektri~ar iz Zagreba dobivao pakete s hranom preko jednog domobran-
skog ~asnika, koji je bio na slu`bi kod Jasenovca u protiv. artiqeriji.300
Za ovo djelo odgovoran je Luburi} Maks, kao zapovjednik svih logora,
ing. Pi~ili Hinko, kao zapovjednik logora, Marko Pavlovi}, kao nadzornik
logora. Isti~em kod tog da je ing. Pi~ili preuzeo funkciju upraviteqa kon-
cem IX 1944.
U jesen 1944. i to 24. X zatvoreni su zato~enici koji su radili u usta{-
koj bolnici i to gotovo svi. Sje}am se slede}ih lica: Tito Vajs, medicinar, dr.
Klajn,
Klaj n, lije~nik, dr. Laj
Lajnndorfer,301 lije~nik, Zig Zigfrid
frid [[uuster, dr Zatler, li
li-
je~nik, Mijo, po zanimawu kuhar u usta{koj bolnici, dr. Kati}, zubar iz Da-
ruvara, i drugi ~ijih se imena ne mogu gu vi{e sjetiti. Ove je zatvorio Kre{i}
Tvrtko, satnik, i Pavli~evi}, usta{ki satnik. Vidio sam ih zatvorene u biv-
{oj crtaoni. Bili su svi vezani okovima na nogama. Navedene su optuìli da
su imali nekakvu „paklenu ma{inu“, nu“, ali je ovo bila vjerojatno usta{ka pri-
~a u ciqu da mi ~ujemo i da imaju opravdawa za likvidaciju istih. Svi na-
vedeni su likvidirani, ali ne u jedan mah, nego kroz vi{e dana. Ra~unam da
ih je bilo likvidirano oko 30-tak, a zadwi su bili likvidirani dr. Klaj Klajn
ni
dr. Laj
Lajnndorfer. Za ovo djelo je odgovoran: ing. Pi~ili Hinko, kao zapovjed-
nik logora, Maks Luburi}, kao zapovjednik svih logora, Marko Pavlovi}, kao
nadzor, logora, kao i sami sau~esnici: Kre{i} Tvrtko i Pavli~evi}. Sam na-
~in likvidirawa nije mi poznat, ali je likvidacija bezdvojbeno slijedila jer
ih vi{e nije nigdje bilo u logoru.
Iza ovog nastupa posebno razdobqe, koje traje po prilici 1 mjesec dana.
Po~etak mu ide od mjeseca listopada, a svr{etak u mjesecu studenom 1944. go-
dine. Tu je uveden novi sistem masovne likvidacije na tzv. Graniku. Kroz taj
mjesec vr{ila se je likvidacija veoma ~esto, i to skoro svakog dana po 50-60
qudi, iz na{eg logora i ènskog logora, prido{lica te su svi bili odvedeni
na Granik (dizalicu) kod Save, istu~eni tvrdim predmetom, te zatim ba~eni
u rijeku. Da je bio tvrdi predmet, znadem po zvuku, koji se je ~uo kod nas sve
do logora u jeki tup... tup... tup... U tim likvidacijama u~estvovali su Mili~e-
vi} Nikica, usta{ki vodnik, Zrinu{i} Ante, usta{ki zastavnik, nik, Neor~i}
Vlado (Lai~o),
~o), usta{ki vodnik, Mile Sudar ml., Mile Sudar st., obojica usta-
{ki vodnici, Prpi} Stipe, usta{ki natporu~nik, Primorac Silvestar, usta-
{ki zastavnik, Hoxi} Latif, usta{a, Alaga \ur \urki},302 usta{ki vodnik, Mar-
300
Protuzra~na bitnica (baterija protivvazdu{ne odbrane).
301
Gustav.
302
Alaga \ul
ulki}.
tinovi} Slavko, usta{ki vodnik, Perkovi} Marko, usta{ki zastav, Marko-

ti} Stanko, usta{ki vodnik, Pavi~i} Petar, usta{ki vodnik, Novosel Stjepan,
usta{a, Frkovi} Mile, vodnik, Mihaqevi} Marko, zastavnik – emigrant.
Koje su pojedine funkcije ili, to~nije, radwe kod tih likvidacija vr-
{ili navedeni usta{ki ~asnici i do~asnici, ne znam, jer nisam mogao vidje-
ti, ali je sigurno da su svi ovi u~estvovali kod likvidacija jer su u to vrije-
me tamo odlazili i zadràvali se. Kod tih likvidacija na Graniku sudjelo-
vali su zato jo{ naro~ito pozvani: Markovi} Ante, usta{ki do~asnik, i \o-
ki},303 usta{a.
U toj likvidaciji na Graniku poginulo je oko 3.500 qudi, a to znadem po
tome {to je na po~etku te likvidacije, prema iskazu pisara zato~enika, broj-
~ano stawe zato~enika u logoru bilo oko 7.500, a nakon toga oko 4.000.
Za ovo djelo, osim samih izvr{ilaca, odgovorni su Maks Luburi}, Mar-
ko Pavlovi} i ing. Hinko Pi~ili.
U godini 1945. bilo je pojedina~nih likvidacija o kojima ne mogu ni{ta
potawe re}i. 30. III 1945. bio je bombardiran logor Jasenovac u dva maha, a isto
tako i 5. IV 1945. i kona~no iza toga nekoliko dana jo{ jedanput ali ovaj puta
bez u~inka. Kod prva dva bombardirawa uni{tili su lan~aru pogon,30 304
zatvor,
dio straàre, a osim toga nastao je poàr na ciglani. Prigodom bombardirawa
stradalo je ìvotom oko 40 zato~enika, a stanoviti broj je i rawen. Kod prvog
bombardirawa, kada je nastao poàr na ciglani, usta{e su terali sve zato~e-
nike na ga{ewe poàra. Kod toga je bio veoma okrutan postupak usta{a, a naro- ro
~ito su se istaknuli Zrinu{i} Anto, usta{ki zastavnik, koji je dvojicu zato- to
~enika ustrijelio revolverom i to sam vidio na svoje o~i a isto sam tako vidio
da je Zovko Stanko, usta{ki do~asnik pucao na zato~enika, ali ne znam da li
ga je pogodio. Tom prilikom je poginuo Vo
Volf,
lf, radnik-za
nik-zato~enik iz lan~are, ali
ne znam da li od metka Zrinu{i}a, Zovka ili kog drugog.
Drugi dan bilo je ~i{}ewe logora od ru{evina i tu su usta{e ponovno
tukli zato~enike letvama, a naro~ito se je kod toga istaknuo Marko Mihaqe-
vi}, usta{a zastavnik, kao i Marko Perkovi}, usta{ki zastavnik.
Jo{ jednom doìvio sam masovno ubijawe zato~enika, a to je ono koje je
vr{eno od 8. do 22. IV 1945. godine. To je zapravo bila op}a likvidacija gotovo
svih zato~enika koji su se u to vrijeme nalazili jo{ u logoru, a tih je bilo oko
3.000. 8. aprila 1945. godine zapo~ela je ta zadwa zloglasna likvidacija na taj
na~in da su Pudi} Dragutin, usta{ki ~asnik, i Josip Sudar (Joja), usta{ki
satnik, zatraìli popis iz kancelarije svih zato~enika. Istoga dana oko 7
sati
sati nave~er izabrali su 10 zato~enika @idova za koje znam: Boro Levija –
brija~a iz Bijeqine, Kabiqo
biqo Rafu, iz Visokog, i nekog [terna, dok se drugih
ne sje}am. Wima je nare|eno da sa stvarima stanu pred kancelariju a odatle
da }e na rad. Na ve~er su ih odveli i o wima vi{e ni{ta ne znam jer su likvi-kvi
dirani.
303
Jure.
304
Lan~ara – fabri~ka radionica za izradu lanaca.
9. IV 1945. u jutro izabrano je 10 qudi pravoslavaca da idu na rad sa stva-

rima. Istoga dana u podne odre|eno je daqwih 20 qudi da idu na rad bez stvari.
Tih 20 vidio sam kako su pro{li u pravcu Gradine. Opazio sam te ve~eri na 3
mjesta gusti dim na Gradini koji nije prestajao da se pu{i sve do mog odlaska
iz Jasenovca, tj. 22. IV 1945. Kaù, tako se je pri~alo, da je taj dim dolazio od
kostiju qudi koje su ondje palili, a koje su izvukli iz zemqe, kao i od qe{i-
na zato~enika koje su kasnije u zadwem ovom razdobqu pogubili i odmah pali-
li da ne ostanu tragovi zlo~instva.
Slijede}e dane isto se je to ponavqalo samo s tom razlikom da su se gru-
pe za likvidaciju pove}ale broj~ano. U to vrijeme, vaqda pred pad Sarajeva,
dovedeno je u logor oko 400 Sarajlija, {to mu{kih, {to ènskih, te su mu{ki
stavqeni u zgradu koja je trebala biti izgra|ena za mesnicu ali nije dovr{e-
na, a ènske su stavqene u zgradu upraviteqstva. I ove Sarajlije, kako mu{ke
tako i ènske, likvidirani su u ovom razdobqu jer ih vi{e kasnije nismo vi- vi
djeli. Kod te zadwe likvidacije naro~ito su se isticali Pudi} Dragutin, Jo- Jo
sip Sudar, Qubo Milo{, Primorac Silvestar, svi usta{e ~asnici. Za to vri- vri
jeme do 21. IV 1945. likvidirano je od 3.000 zato~enika sve do po prilici 1.200
zato~enika.
Ja sam 18. IV 1945. odre|en po zastavniku Liscu scu za usta{ku bolnicu u
samom Jasenovcu te sam toga dana oti{ao u Jasenovac u usta{ku bolnicu. U
usta{koj bolnici bili su od zato~enika slijede}a lica: ca: dr Kon, zubar, dr
[pi cer, internista, dr Lipkovi} Rudi, kirurg, dr Zora Fajst,30
picer, 305
kirurg, dr
Joni} Ivo, okulista, mr. ph. Joà [enc cer,
er, Buki Salom (Buki je nadimak a ime
mu ne znam), dentista, Finci ci Jozef (û
( u~o), Altarac HHa
aminko, iz Zenice, elek
elek-
tri~ar, Danon Jakob, (tj. ja potpisani), Danon [alom, Margita Fi First,
rst, \or
\ordana
Mandi}, Dorica, Katica, Vidojka, Jula, Olga (kojima prezime ne znam) i zatim
Repac, imenom iz Nove Gradi{ke te jo{ 3 mu{karca kojima se imena ne mogu
sjetiti. 21. IV 1945. nastala je jaka pucwava u no}i IV koja je trajala cijelu no}
a zapravo je bila inscenirana od strane samih usta{a kao tobo`wi neki na-
padaj u ciqu da se preostatak qudi, kojih je jo{ bilo oko 1.200, moè likvi-
dirati.
Ujedno je te no}i logor Jasenovac miniran i stanoviti djelovi logora su
dignuti u zrak.
Ujutro su zato~enici poku{ali prodor iz Jasenovca i to wih oko 1.200.
Kako je isti u~iwen i sa kakvim uspjehom to ne znam iz vlastitog opaàwa,
ali znam da mi je jedan usta{ki nau~nik rekao dana 22. IV popodne, a koji je
do{ao iz logora Jasenovac, da logora vi{e nema. Tog dana pred ve~er likvidi- di
rana je koàra, koja se tako|er nalazila u samom mjestu Jasenovac tako da je
nastala opasna pucwava i vidio se je veliki dim, a ~ulo se je da su zato~enici
koàre, wih oko 150, poku{ali prodor. Da li je isti uspio, koliko i kako, ne
znam. Mi preostali u usta{koj bolnici u Jasenovcu pomogli smo kod selewa
bolnice u nepoznatom pravcu. Lije~nici naprijed jed navedeni, odvezeni su tako-
305
30
Dr Zora Fajst – Radujkov.
|er sa bolni~kim stvarima a s wima i Margita First i \or \ordana Mandi}, a na

23. IV 1945. na ve~er do{ao je neki Kocijan, usta{a bolni~ar, ina~e dosta
dne 23
po{ten ~ovjek, {to se je rijetko nalazilo me|u usta{ama, te je rekao nama up-
ravo àlosnim glasom da moramo i}i na nastup u zarazno odelewe u prvi sprat
bolnice. Tamo nam je Joja Sudar rekao da }emo biti otpremqeni za Lowu, ali
da }e nas povezati radi toga {to su zato~enici koàre prigodom prodora za-
klali jednog usta{kog ~asnika. Iza toga do{ao je Tomi}, usta{ki poru~nik,
ina~e zapovjednik oru`ni~kog voda u Jasenovcu, te je sa svojim qudima izvr-
{io vezawe zato~enika, tj. nas. Nakon toga ovako vezani jedan za drugim upu-
}eni smo daqe. Ja sam bio kao i moj otac [alom me|u zadwima. Kada sam si{ao
u prizemqe usta{ke bolnice, kod izlaza opazio sam Qubu Milo{a. Meni je
bilo jasno da se radi o na{oj likvidaciji a to zato jer su zato~enike iz usta{-
ke bolnice vezali u onom odijelu, u odje}i u kojoj su se tog momenta nalazili
a to ne bi u~ininili da su htjeli odvesti nas onamo odnosno wih u Lowu, jer bi
tada najprije odredili da se qudi spreme na put a prema tome i obuku. Neki
od navedenih zato~enika vezani su u samoj ko{uqi, bez kaputa. Radi toga sam
znao o ~emu se radi. Kad sam opazio Qubu Milo{a, rekao sam mu: „Gospon Qu-
bo, da li sam ja to zasluìo“,
ìo“, a on je na to odvratio neka idem daqe. Zatim se
je odmah ~ulo sve onako idu}i daqe kako je Milo{ Qubo nekog upitao „da „da li
je to brico“,
co“, a kad mu je jasno odgovoreno, rekao je nek se vratim natrag. Ja sam
povukao napoqe i mog oca. Meni su odmah odvezali ruke, a ja mom ocu. Te no}i
spavao sam sa ocem u usta{koj bolnici. Ja napomiwem da sam vidio i djevojke
zato~enice iz bolnice, kako su iza{le iz bolnice napoqe u nepoznatom prav-
cu, samo one nisu bile vezane, ali su sve bile pod oru`ni~k kom
om pratwom. Dru-
gi dan ujutro dolazili su usta{e i govorili mi kako sam ja imao sre}u, i da
sam sigurno nekome ne{to u~inio dobra kad sam toliko sre}e imao. Iz tog za-
kqu~ujem da su svi ostali zato~enici usta{ke bolnice likvidirani. Ovo slisli
jedi iz rije~i Kocijana bolni~ara, koji je kriti~ne no}i odnosno predve~erja
molio Qubu Milo{a neka pusti Vidojku, bolni~arku, jer da mu je ro|akiwa,
iako mu nije bila, ro|akiwa, ali je Qubo Milo{ odgovorio „ne moè“ te je po-
stupak Qube Milo{a mogao jedino zna~iti da su navedeni zato~enici i zato-
~enice bili odre|eni za likvidaciju jer u protivnom ne bi Kocijan molio.
Dne 23. IV 1945. odvezen sam s ocem i sa usta{kim bolni~arom u Lowu.
Prema tome izjavqujemo da su 24. 4. 1945. likvidirani Joà [encer, cer, Bu-
Bu
ki Salom, Finci zef, Altarac Maminko,30
ci Jozef, 306
Dorica, Olga, Kata, Vidojka i
Jula, kojima ènskima prezimena ne znam, Repac iz Nove Gradi{ke i jo{ tri
mu{karca kojima imena i prezimena ne znam.
U Lowi sam na{ao na{e lije~nike zato~enike i na{e dvije bolni~arke
tako da nas je sada svega skupa bilo oko 9,9, tj. d
dr.
r. Kon, dr [
[pi
picer,
cer, dr Lipkovi}
Rudi, dr Zora Fajst, dr Joni} Ivo, ja Danon Jakob, Danon [alom, Margita
First
Fi rst i \or
\ordana Mandi}. Mi smo ostali u Lowi 4 dana, zatim produìli za
Sisak. Kod toga isti~em da nam je pomogao dr. Fabijanac po zanimawu lije~- ~
306
30
Haminko.
nik-kirurg, koji je kratko vrijeme prije toga bio mobilisan za usta{ku bol-
nik-ki
nicu u Jasenovcu. On je prije svega spasio nas prvi put na taj na~in {to je za-
prijetio da se zato~enici iz usta{ke bolnice po{aqu natrag u logor, a na wi- wi
hovo mjesto postave lije~nici i bolni~ari usta{e. Isto tako je taj dr. Fabi-
janac na putu pazio na nas devetoricu, {to vi{e otpratio nas u Sisak, osobno
da nas ne bi mo`da putem pobili usta{e Stoj~i} i Juri~i} (zvani U~o) jer su
ova dvojica bili vo|e na{e pratwe, a ina~e poznati banditi. Da se vidi razli- li
ka u po{tewu, isti~em da je prije dolaska dr. Fabijanca u usta{koj bolnici
bio upraviteq dr. Komerski, usta{a, koji, ~im je do{ao, po~eo je raditi na to-
me da se zato~enici na slu`bi u usta{koj bolnici natrag upute u logor, a na
wihovo mjesto upute usta{ki bolni~ari i lije~nici. Tako je dvojicu lije~ni ~ni-
ka i dvojicu bolni~ara, po imenu Kraqica i dr. Korgi} (lije~nici) i bolni~a- ~a
re [tern i Albert Maestro uputio natrag u logor a na wihovo mjesto do{li
su usta{e. Taj Komerski proveo bi u cijelosti na taj na~in likvidaciju svih
nas 9-9-ori
orice, ali je sre}om do{ao za upraviteqa dr. Fabijanac, koji je odmah
energi~no zauzeo stav da smo mi svi prijeko potrebni. Iz Siska smo otpremqe qe-
ni u Zagreb, gdje smo ostali do 5. 5. 1945. a odatle smo tako zv. bolni~kim vlakom
7. 5. 1945. krenuli za Sloveniju u pravcu Maribora. Dvije stanice prije Mari- ri
bora oslobo|eni smo po Jugoslovenskoj armiji. Dva dana smo bili u logoru za-
jedno sa usta{ama i wihovim obiteqima.
Iza toga smo dali na{ima vlastima da uhapse Marka Mihaqevi}a, usta{ usta{-
kog zastavnika, Svagu{ Andriju, usta{kog zastavnika, Brkqa~i} Ivi Ivicu, usta{
usta{-
kog bojnika (biv{eg sve{tenika), Juri~i} (U~o), usta{kog natporu~nika, Jozu
Stoj~i}a, usta{kog natporu~nika, dr. [imu Cvitanovi}a, pukovnika, Prpi}
Mihovila, usta{kog satnika, ka, Naletili} Boù,
ù, usta{kog natporu~nika, Mari-
jana @ivanovi}a, profesora Jawi}a, usta{kog satnika i druge kojih se sada
ne mogu to~no sjetiti.
Opisav{i tako uglavnom {to sam proìvio dodajem jo{ i neke pojedi-
na~ne slu~ajeve likvidacije.
U vrijeme 1944. godine, kada je po~ela zloglasna likvidacija na Graniku,
do{ao je jedne no}i Nikola Bra~i}, usta{ki do~asnik, po dva zato~enika i
to: Leona Papu, iz Breze i Rafu Altarca, iz Zagreba. Leon Papo se je odupro,
tj. nije ga htio slijediti na{to su prisko~ili u pomo} Nikoli Bra~i}u Mile
Sudar mla|i, i Luka ôp, op, obojica usta{ki do~asnici. Prema pri~awu logora-
{a Leon Papo zaklan je po Nikoli Bra~i}u odmah na licu mjesta. Isto tako je
likvidiran i Rafo Altarac, samo ne znam na koji na~in, ali ga od onog vreme-
na nije bilo nikad u logoru. U jeseni godine 1943. posumwao je Kolari} Zlat-
ko, usta{ki natporu~nik iz Zagreba, da Spasoje Jovanovi}, zato~enik, ina~e
podvornik kod navedenog natporu~nika, krade wemu cigarete. Radi toga je Ni Ni-
kola Hir{berger, usta{ki zastavnik, nik, vodio istragu na taj na~in da je Spasoja
Jovanovi}a tukao i na koncu mu dao 3 naboja revolverska u promjeru 9 mm da
proguta, to je ovaj i u~inio. Nakon toga je Spasoje Jovanovi} dobio jake bolove,
pa je oti{ao lije~nicima, koji su mu pomogli. Spasoje Jovanovi} izgubio je ì- ì
vot 1944. na Graniku. U logoru u mqekari radio je neki Kajmakovi} iz Bije-
qine, veoma po{ten ~ovjek. Jedne zgode qeti 1943. uzeo je 15-20 dkg maslaca
qine,
i oko 40 dkg kruha, htiju}i to prebaciti ènskim zato~enicama, koje su bile
preko puta mqekare sme{tene u barake. Tom prilikom nai{ao je Brkqa~i}
Ivica, usta{a i upraviteq logora, i strpao ga u zatvor. Iza toga sazvao zva je
Brkqa~i} Ivica nasup svih zato~enika, gdje je doveden u okovima Kajmakovi}.
Brkqa~i} Ivica pro~itao je optu`nicu i osudio ga na 50 batina, rekav{i:
„Sada ti broji, ako se zabuni{, dobit }e{ iznova“. va“. Iza toga je Brkqa~i} Ivi-
ca izabrao najja~e zato~enike, nekog tesara iz Zagorja, kojem imena i prezime-
na ne znam, odrediv{i ga kao izvr{iteqa osude. Kajmakovi} je skinut do ga}a.
Brkqa~i} Ivica napose je rekao tesaru da mora dobro udarati, jer }e ga ina-
~e na mjestu ustrijeliti. Tesar je po~eo volovskom ìlom batinati Kajmako-
vi}a, a kad mu je odrapio 7 batina, Kajmakovi} je izjavio Brkqa~i}u: „Stri-
jeqaj
eqajte me“. A Brkqa~i} je odgovorio: „Ne, ne}u te strijeqati“ ti“. I kazna se
izvr{ila do kraja. Kod tog batinawa, da bi bilo {to bolnije, drào je Nikola
Hir{berger, usta{ki zastavnik, glavu stisnutu me|u nogama Kajmakovi}u, iza
toga je Kajmakovi} odveden u zatvor 3 dana, a nakon toga ba~en na te{ki rad na
Bajer. Da bude cinizam jo{ ve}i Corpus Delicti, ti tj. maslac i kruh dobio je za na-
na
gradu spomenuti tesar pred nama na nastupu. Kajmakovi} je likvidiran kon-
cem 1943. u prvoj {umskoj grupi, o kojima sam posebno govorio naprijed.
Isti~em napose Kajmakovi}a u svijetlu uspomenu, da je mnogo puta pomo-
gao nama zato~enicima daju}i mlijeka, a osobito za bolesne zato~enike,
Godine 1944. u jesen doveden je Finci ci Moric, rodom iz Sarajeva, a koji je
bio kao zato~enik podvornik brzog sklopa u Jasenovcu. Isti je mla}en cijele
no}i u hodniku zatvora toliko da se wegova vriska ~ula u na{e nastambe. Usta- Usta
{e su {irile vijest da je Finci ci htio di}i u zrak brzi sklop, {to ne moè
odgovarati istini jer bi se traìli sau~esnici, tj. duè bi morala trajati
istraga, a toga svega nije bilo. Kako se u jutro o Finc ciiju nije vi{e ni{ta zna
zna-
lo, sigurno je likvidiran nakon mu~ewa. Pretpostavqam da je kod mla}ewa su- su
djelovao Primorac Silvestar, Mili~evi} Nikica i druge usta{e.
U jesen 1944. jednog dana dovedeni su u logor 5 partizana u odorama. Wih
su do~ekale usta{e tako da su ih odmah tukli, i to svi, a naro~ito se je ista-
kao Ante Zrinu{i} koji je jednog partizana posjeo na stolicu u zakrajak kod
skladi{ta cigle i razgovarao s wim, a zatim ga tukao ispe~enom zemqanom ci ci-
jevi (ro
rohr)
hr toliko, da je isti bio po glavi sav krvav i pao u nesvijest. Tomu su
partizani kasnije povili glavu. Kod tog mla}ewa partizana jo{ se je posebno
isticao Nikola Pehar (Pudo), usta{ki zastavnik. Ovi partizani bili su u lo-
goru u zatvoru oko 15 dana, a onda su odvezeni kamionom u nepoznato.
1944. u jesen Altarac Jakob, zato~enik, ina~e iz Sarajeva, radio je kod
jedne pumpe kod ekonomije i radi toga je dobio hranu iz ekonomije, a nije imao
pravo tamo primati hranu, ve} u centralnoj kuhiwi. To je prijavio zato~enik
Dangubi}, koji je bio radi kriminala zatvoren u logoru a ina~e strah i tre-
pet svim u logoru kao konfident. I to na taj na~in, da se je po~eo sa Altarcem
Jakovom sva|ati, na{to je pri{ao Nikola Bra~i}, usta{ki do~asnik, te po~eo
tu}i Altarca i zaklao ga javno oko podneva.
1941. ili po~etkom 1942. pri{ao je Jusi} [aban, usta{ki do~asnik iz

Biha}a, Altarac Nisimu, zato~eniku, ina~e brija~u iz Sarajeva, te mu htio
noèm izvaditi zlato sa zubiju. Altarac mu je rekao neka pri~eka, da }e on to
sam izvaditi, te je izvukao 8 komada zlatnih zuba sa zlatnim mostom.
U Jasenovcu kroz cijelo vreme {to sam proboravio, bio je obi~aj usta{a,
da svakom kojeg likvidiraju, ako ima zlatne zube, da mu prije pokapawa iste
povade.
Na koncu dajem pregled usta{kih funkcionera i vojnika, koji su se oso-
bito istakli svojim banditskim postupkom u logoru Jasenovac.
1.) Luburi} Maks, zapovjednik svih logora od 1941. do proqe}a 1943, i za
za-
tim ponovno u istoj funkciji od sije~wa 1944. do likvidacije Jasenovca.
2.) [arac (ne znam mu imena), civil iz Mostara, bankovni ~inovnik, star
oko 40 godina, zapovjednik svih logora od proqe}a 1943. do konca 1943.
3.) Milo{ Qubo, usta{ki satnik, negdje iz qubu{kog kraja, star oko 25
godina, neoèwen, prema vlastitim navodima nekad dopisnik „Politike“. ke“. Kru-
pan, nosi o~ale, tamnosme|, bio u logoru upraviteq od 1941. do qeta 1942. ali
je i kasnije dolazio u logor i imao va`nu i odlu~nu rije~, kona~no u travwu
1945, preuzima ponovo upravu logora sve do konca logora.
4.) Matkovi} Ivi
Ivica, usta{ki satnik, iz [ibenika, 30 godina star, oè-
wen, s Mirom, ro|enom Juri}, iz Jasenovca, upraviteq i zapovjednik logora od
qeta 1942 do 23. III 1943. Opis: visok, mr{av, sme|e rijetke kose, nosi nao~ale.
5.) Ing. Pi~ili Hinko, usta{ki pukovnik, majka mu ìvi u Slavonskom
Brodu, nadstojnik radne slu`be u logoru, upraviteq logora od konca IX 1944.
do likvidacije logora.
6.) Brkqa~i} Ivica, usta{ki bojnik, upraviteq logora od 24. 3. 1943. do
proqe}a 1944, uhva}en po Ozni Jugoslavenske armije.
7.) [aki} Dinko, od proqe}a 1944. do rujna 1944. upraviteq logora, rani-
ni
je nadstojnik op}eg odseka logora, usta{ki natporu~nik, rodom iz Bosanskog
Broda, star oko 25 godina.
8.) Pudi} Dragutin, usta{ki ~asnik, rodom iz Dervente ili Broda, 35
godina star,
star, }elav, upraviteq logora na Ov~ari 1941. god. i organizator li-
kvidacija u Jasenovcu.
9.) Kolari} Zlatko, usta{ki natporu~nik iz Zagreba, star oko 25 godina,
plav, bio je na ~elu voda specijalno odre|ena za klawe i sam li~no klao.
10.) Mataja Josip, usta{ki bojnik, Bosanac, zapovjednik brzog sklopa, 34
godine star, zanimawem strojar i {ofer, vr{io s istim sklopom po selima
akcije.
11.) Matijevi} Miro, usta{ki bojnik, zapovjednik stoèrne sati, sudje-
lovao kod likvidacije zato~enika na Gradini i drugdje.
12.) Poli} Marinko, usta{ki ~asnik iz Dervente, star oko 22 godine, za-
povjednik III
III-c
-c logora u Jasenovcu i izvr{ilac likvidirawa.
13.) Zrinu{i} Ante, usta{ki zastavnik, iz Hercegovine.
14.) Prpi} Stipe, usta{ki natporu~nik, zapovjednik logors. satnije u Ja-
se
enov
novcu, star oko 44 godine, krivog nosa, specijalista za batine.
15.) Primorac Silvestar, usta{ki zastavnik, iz Hercegovine, star oko

25 godina, poznati koqa~ i organizator likvidacije i za vje{awa.
16.) Milkovi} Martin, usta{ki natporu~nik ~nik,, zanimawem {ofer, zamje-
nik zapovjednika brzog sklopa, star oko 33 godine.
17.) Pavli~evi} (ne znam mu imena), usta{ki satnik, zapovjednik radnog
odsjeka, poznati batina{, star oko 25 godina, student tehni~ko-gra
tehni~ko-gra|evinskog
odsjeka.
18.) Ren||eo
eo (sin p. prof. Re
Ren
n|ea)
|ea) iz Zagreba, usta{ki natporu~nik, stu-
dent tehnike, zapovjednik radnog odsjeka Jasenovac, star oko 26 g.
19.) Ing. Beretin,30
307
(ne znam mu imena), ~asnik, upraviteq radnog odseka
u Jasenovcu i poznati batina{ i ubica u logoru Jasenovcu, star oko 25 godina,
do{ao iz Zagreba.
20.) Stoj~i} Jozo, usta{ki natporu~nik, bio je batina{, streqa~ po lo-
goru i koqa~ (uhva}en po Ozni III Jugoslav. armije u Mariboru).
21.) Lisac Slavko, usta{ki zastavnik, 24 godine star, iz Slavonskog Bro-
Bro
da, privatnik, zanimawe ne znam, nadstojnik op}eg odseka, batina{ i odabira~
za likvidaciju zato~enika.
22.) Kolobari} Josip, usta{ki zastavnik, rodom iz Dubrovnika, èqez-
ni~ki nadzornik pruga @ep~e-Zavidovi}, u logoru vr{io funkciju zapovjed-
nika radnog odsjeka, batina{, star oko 24 godine.
23.)
23.) Hir{berger Nikola, usta{ki zastavnik, oko 37 godina star, {ofer,
iz @upawe, specijalista za dijeqewe 25 batina i krvolok.
24.) Sudar Josip (Joja), usta{ki satnik, star oko 27 godina, Li~anin, iz
sela Bru{ane, ne, specijalista kod likvidirawa a naro~ito se je istakao kod po-po
sqedweg likvidirawa logora.
25.) Brzica PPeetar, usta{ki natporu~nik, star oko 25 godina, Hercegovac,
student prava, specijalista za dijeqewe 25 batina, likvidator (koqa~).
26.) Pehar Nikola (Pudo), koqa~, batina{, likvidator na Gra Gradini. Star
oko 25 godina, Hercegovac.
27.) Koji} Ante, usta{ki poru~nik iz Sanskog Mosta, star oko 50 godina,
{ofer, koqa~.
28.) Koji} @arko, nadzornik lan~are, usta{ki poru~nik, iz Sanskog Mo- Mo
sta, star oko 28 godina, mlatio po logoru i pucao na zato~enike.
29.) Mari~i} Anto,30 308
usta{ki natporu~nik, trgova~ki pomo}nik, iz [i-
[i
benika, star oko 25 godina, likvidator i koqa~ u logoru Jasenovac.
30.) Modri} (imena ne znam), zastavnik, radio u Drvaru kod [ipada, 30
godina star, koqa~ u logoru Jasenovac.
31.) Kardun
dun Nikica, usta{ki natporu~nik, ~nik, rodom iz sela Bosansko Gra-
hovo, star 27 godina, specijalista za batinawe i mla}ewe u logoru Jasenovac.
32.) Ga{parovi} Dragan (Bonzo), rodom iz okoline Gline, star oko 25 go-
dina, Luburi}eva tjelesna straà, usta{ki zastavnik.
307
30
Frawo.
308
30
Jerolim-Jere.
33.) A
Alltarac Anto,30309
usta{ki poru~nik, star oko 24 godine iz Drvara,
ubica i likvidator.
34.) Matijevi} Joco, usta{ki natporu~nik iz Kutine, star 25 godina,
mnogostruki likvidator u logoru Jasenovac.
35.) Juri~i} Jerko, usta{ki zastavnik, star 22 godine, Hercegovac, koqa~
i likvidator u logoru Jasenovac, kasnije Luburi}ev pratilac.
36.) Sabli}310
10
Ilija („stric“
(„stric“),), star 53 godine iz Livna,
na, emigrant, usta{-
ki zastavnik, tukao po logoru, promuklo i nerazumqivo govorio, nepismen.
37.) Zovko Stanko, usta{ki vodnik, iz Ili}a kraj Mostara, star 30 go-
dina,
di na, oèwen, batinao po logoru, klao, pucao na zato~enike.
38.) Markovi} Stanko, usta{ki vodnik, iz Ili}a kraj Mostara, star oko
33 godine, kqu~ar zatvora, vezivao qude i pomagao kod likvidacije u logoru
Jasenovac.
39.) [arac Anto (Venda), usta{ki vodnik, star 24 godine, iz sela Ili}a
kraj Mostara, u~esnik kod likvidacije zato~enika u logoru Jasenovac.
40.) Alilovi} Ivan, usta{ki zastavnik, Hercegovac, star 26 godina, u~e- u~e
snik u raznim likvidacijama zato~enika.
41.) ôp
op Luka, usta{ki vodnik, Li~anin, star oko 25 godina, pekar, u~e-
stvovao u mla}ewu te kod raznih likvidacija.
42.) Sudar Mile, usta{ki vodnik, star 34 godine, iz sela Pru}ane, Lika,
koqa~, krvolok, batina{, u~estvovao pri raznim likvidacijama.
43.) Sudar Mile mla|i, usta{ki vodnik, star 24 godine, na desnu nogu
rawen i malo hramqe.
44.)
44.) N
Neo
eor~i} Laj~o, odnosno Vladimir, usta{ki vodnik, star 25 godina,
iz Subotice, ri|e kose, ri|e brade, u~esnik u likvidacijama, vje{awima i
klawu zato~enika logora Jasenovac.
45.) Martinovi} Slavko (Car), usta{ki vodnik, star 37 godina, prosijed,
iz sela Ili}a kraj Mostara, radio u rudniku kraj Mostara, koqa~ i likvida-
tor logora Jasenovac.
46.) Mandi} Anto, usta{ki vodnik, Her Hercegovac, zanimawe klesar i zi-
dar, star oko 42 godine, u logoru Jasenovac zato~enike mlatio, ubijao i likvi-
dator masovnog ubijawa.
47.) Kvesi} Sti
Stipe, usta{ki vodnik, star 20 godina, Hercegovac, rodom ne-
gdje od Qubu{kog, batina{, krvnik vje{awem i masovni likvidator.
48.) Roì} (Ros i}) Blago,311
(Rosi}) 11
usta{ki zastavnik, star 24 godine, Hercego-
vac, koqa~ i masovni likvidator u logoru Jasenovac Luburi}ev pratilac.
49.) ^r~ek
r~ek Joà, usta{ki poru~nik, star oko 44 godine, zanimawem {o- {o
fer, ranije kod tt. Union tvor. ~okolade u Zagrebu, iz Kusto{ije kraj Zagreba,
masovni likvidator u logoru Jasenovac.
50.) Horvat Ma
Mato, usta{ki vodnik, star oko 40 godina, zanimawem ba~var,
pravi krvolok, koqa~ i masovni likvidator, (uhap{en po Ozni u Novskoj).
309
30
Antun Atarac.
310
10
Sabqi}.
311
11
Rosi}.
51.) Horvat Ivan, usta{ki vojnik, star 24 godine, iz blizine Viroviti-

ce, u~esnik u masovnim likvidacijama.
52.) Bra~i} Nikola, usta{ki vodnik, od Drni{a u Dalmaciji, koqa~, lili
kvidator, krvnik, star oko 24 godine.
53.) ûupi}
pi} J
Joozo, usta{ki poru~nik iz Slavonskog Broda, star 24 godine,
likvidator, ubica, krvnik u logoru Jasenovac.
54.) Neki} Ivan, usta{ki vodnik, Dalmatinac, star oko 26 godina, oè-
wen, batina{, koqa~, kriminalac, likvidator, prije policijski dou{nik.
55.) Novosel Stjepan, usta{ki vodnik, Zagorac, star oko 24 godine, vr{io
stru~nu {kolu zato~enika za ciglare, sau~esnik pri likvidirawu zato~eni-
ka u logoru Jasenovac i mlatio zato~enike.
56.) Frkovi} Mile, Li~anin, usta{ki vodnik, star 24 godine, ubica, ban-ban
dit i u~esnik kod masovnih i pojedina~nih likvidirawa i mla}ewa, u logor-
skom zatvoru vr{io du`nost kqu~ara.
57.) Pavi~i} Petar, usta{ki vodnik iz Bru{ana – Lika, star 40 godina,
prosijed, oèwen, ubica, bandit i likvidator kod masovnih i pojedina~nog
ubijawa.
58.) Prpi} Mihovil, usta{ki satnik, zapovjednik I.. bojne I.. obrambenog
zdruga Jasenovac, Li~anin, star 37 godina, zanimawem prije jugoslavenski po-
doficir, u~esnik u mla}ewu, dao svoje qude u tu svrhu.
59.) Mihi} Pajo, usta{ki satnik, star 56 godina, Srijemac, posjednik,
izu~eni mesar, navodno mlatio je zato~enike po logoru Jasenovac, a bio je za-
povjednik ekonomije podru~ja logora Jasenovac (ima o~ale).
60.) Mihaqevi} Marko, usta{ki zastavnik iz Livna, star oko 24 godine,
nepismen, krvnik najgoreg stepena, likvidator u logoru Jasenovac (uhva}en
po Ozni u Mariboru).
61.) Perkovi} Marko, usta{ki zastavnik, star 37 godina, Livno, no, pismen,
smen,
bio u logoru Jasenovac, koqa~, batina{ i likvidator kod masovnih ubijawa.
62.) \
\ul
ulki} Alaga, usta{ki vodnik, od Biha}a, u zadwe vrijeme u vrije-
me Jugoslavije ìvio u Zagrebu, star 43 godine, }elav po glavi, zvijer, stra-
hoviti krvolok, sadista, u~esnik kod masovnih i pojedinih likvidacija u lolo
goru Jasenovac.
63.) Hoxi} Latif, usta{ki du`nostnik, stolarski pomo}nik, star oko 22
godine, od Biha}a, u~io zanat u Zagrebu, u~esnik kod likvidacija zato~enika
i na Gradini.
64.) Uì~anin R Raa{id, usta{ki du`nostnik
nik,, iz Br~kog, star oko 26 godi-
na, bio u Br~kom pobo~nik kod usta{kog tabora, koqa~, pio krv mrtvim zato-
~enicima i likvidator masovni i pojedina~ni.
65.) Majstorovi} Filipovi} Miro, usta{ki bojnik, razbojnik, star 28
godina, prije bio fratar tar iz Dervente, uàsan koqa~, krvolok u logoru Jase-
novac.
66.) Grbavac Ivan, usta{ki du`nostnik, star oko 40 godina, Hercegovac,
ima veliku grbu na le|ima, tukao zato~enike, prisustvovao kod svih likvida-
cija u logoru Jasenovac.
67.) Milkovi} Martin, usta{ki natporu~nik (opisan pod brojem 15 ovog

spisa).
68.) Xegovi} Joco, usta{ki zastavnik, star oko 25 godina, rodom iz Dobo-
ja, zadwe stanovawe na Gradini (prisustvovao i u~estvovao u raznim likvida-
cijama u logoru Jasenovac i Gradini).
69.) Dela~ Petar, usta{ki du`nostnik, zanimawem ma{inski bravar,
star oko 31 godinu, iz M. Moravice, u~estvovao u raznim likvidacijama.
70.) [ankovi} Marko, usta{ki zastavnik, star 26 godina, iz Bru{ana,
Lika, u~estvovao u batinawu, klawu i likvidacijama u Jasenovcu i Gradini.
71.) Ma~kovi} Josip, usta{ki du`nostnik, star 40 godina, iz Jasenovca,
kova~ lanaca, kasnije nadzornik {ume, grupe u logoru Jasenovac, mlatio zato-
~enike i likvidirao ih.
72.) Friganovi} Ante, usta{ki vodnik, star 24 godine, iz [ibenika, za za-
nimawe trgova~ki pomo}nik, u~estvovao u raznim likvidacijama u logoru Ja-
senovac.
73.) [epovvi}
i} Miro, pu{kar, usta{ki rojnik,
nik, star 25 godina, rodom iz Ja-
Ja
senovca, zanimawe pu{kar, batina{ i u~esnik pri likvidacijama u logoru Ja- Ja
senovac.
74.) Majeti} Dane, usta{ki vodnik, star 43 godine, Li~anin, stanovao u
Orahovi, Dubica,312 12
bio kqu~ar zatvora u logoru Jasenovac, mlatio zato~eni-
ke, u~estvovao u likvidacijama u logoru Jasenovac.
75.) Mihaqevi} Mile, usta{ki dovodnik, star oko 47 godina, Li~anin,
iz okoline Oto~
Oto~ca, batina{, u~esnik pri mla}ewu u logoru Jasenovac.
76.) Forenti} Stjepan, usta{ki du`nostnik, iz Pakraca, star 20 godi-
na, zanimawem elektri~ar, svojevoqni izabira~ qudi iz logora Jasenovac za
likvidaciju, batina{, kriminalac.
77.) Jusi} [aban, usta{ki do~asnik, od Biha}a, star 25 godina, batina{
i koqa~ u logoru 1941. i 1942. u Jasenovcu.
78.) Marki} Ivan, usta{ki vodnik, star 31 godinu, Hercegovac, selo Ili
Ili-
}i kraj Mostara, zanimawem elektri~ar, radio u rudniku kraj Mostara, ina-
~e koqa~, likvidator kod pojedina~nih i masovnih ubijawa zato~enika u lo-
goru Jasenovac.
79.) Luì} Stjepan, usta{ki vodnik, od Zlatara, star oko 24 godine, za-
nimawe stolar, prije 1941. godine radio u Zagrebu, ima iznakaènu bradu, ba-
tina{, likvidator zato~enika u logoru Jasenovac.
80.) Andri~evi} Ivi
Ivica, usta{ki vodnik, oko 28 godina star, zanimawe sto
sto-
lar, iz Hercegovine, batina{ zato~enika, prisustvovao likvidacijama istih
u logoru Jasenovac.
Na gorwe pripravan sam poloìti zakletvu.
D o v r { e n o.
Vukovi}, v.r. Jakob Danon, v.r.
312
12
Bosanska Dubica.
Jakob Danon je svoj zapisnik dopunio 28. maja 1945. godine:

Me|u usta{kim zlo~incima u logoru Jasenovac, koji su se naro~ito istiti
cali svojim krvolo{tvom, bio je i Uì~anin Ra{id. To je bio mladi} od po
prilici 21 godinu, rodom iz Br~kog, Musliman, sin posjednika, ne{to iznad
sredwe veli~ine, dosta jak, kestewaste kose. Bio je strah i trepet u logoru, jer
je u~estvovao u svim krvoproli}ima, tukao je i mu~io zato~enike i li~no ih
ubijao. Prije svog dolaska u logor bio je u Br~kom ~lan usta{koga stoèra. Jed-
Jed
nom zgodom nalazio sam se u ~asni~koj sobi u logoru, a u istoj sobi bio je Uì-
~anin, koji me nije vidio. Tom prilikom on je pri~ao nekim drugim usta{ama
iz Br~koga, kako je u Br~kom ubijao Srbe i @idove i o~ekivao je da za to bude
promaknut u ~in natporu~nika. Uì~anin je bio u Jasenovcu po prilici od ra-
nog prole}a 1942. do kasne jeseni 1942. a zatim je preba~en u logor u Gradi{ku.
Za vrijeme dok je on u Jasenovcu vr{io du`nost usta{kog du`nosnika, izvr{e- {e
ni su u Jasenovcu ovi ve}i pokoqi:
U maju ili junu 1942. dovedeni su u Jasenovac i poubijani zato~enici iz
Gradi{ke, gotovo iskqu~ivo Jevreji, ène i djeca, zatim su u junu i julu iste
godine pobijeni oko 25.000-30.000 Cigana. na. U augu
augustu i septembru iste godine
poubijani su ène i djeca, Srbi, koji su uhva}eni bili od usta{a prigodom
ofanzive na Kozaru. Ovih je bilo oko nekoliko hiqada. Ve}inom su te `rtve
ubijene na Gradini i to maqem. Kod svih ovih zlo~ina Uì~anin je direktno
sudjelovao.
Jakob Danon nastavio je svoju izjavu 17. marta 1947:
Ja sam bio zato~enik zloglasnog logora mu~ili{ta i klaonice Jasenovac
kroz cijelo vrijeme wegovog postojawa, tj. od 21. kolovoza 1941. do 23. aprila
1945. g. te mi je vrlo dobro poznat svirepi i zlo~ina~ki postupak svih funkci-ci
onera logorske uprave i straè, po~ev od raznih upravnika logora pa do po-
sledweg straàra koqa~a. Tako vrlo dobro poznam i o~evidac sam te{kih i
okrutnih zlo~ina koje su po~inili usta{ki funkcioneri Brkqa~i} Ivica,
[aki} Dinko, Mateja Josip,313 13
bra}a Penavi} i ostali. U pogledu Brkqa~i}
Ivice znam da je on bio upravnik logora Jasenovac od 20. marta 1943. pa do pro
pro-
le}a 1944. godine. Kao i wegovi pred~asnici tako je i on, mada je u gra|anstvu
bio ranije katoli~ki bogoslov
slov, nastavio sa sistematskim mu~ewima, zlostavqa-
wima, mu~ewima gla|u i masovnim likvidacijama nesretnih `rtava, osobito
Srba i Jevreja. Od mnogobrojnih wegovih zlo~ina koje je li~no po~inio ili je
dao nalog da se izvr{e sje}am se dobro slu~aja kada je qeti 1943. godine pred
nastupom zato~enika pro~itao neku presudu kojom je osudio 6 zato~enika Srba
na smrt navodno {to bi oni bili poku{ali organizirati bijeg. Presuda je odod
mah izvr{ena pred svim zato~enicima a samo strijeqawe su izvr{ili usta{-
ki koqa~i Zrinu{i} Ante i Pavi~i} Pero. Isto tako ostao mi je dobro u pa-
meti slu~aj kada je u jeseni 1943. zlo~inac Brkqa~i} pred nastupom svih za-
to~enika dao te{ko mrcvariti i zlostavqati zato~enika Kajmakovi} Milana
iz Bijeqine sa samo zato {to je ovaj poku{ao dati jednoj gladnoj zato~enici koma-
ma
313
13
Mataja.
di} kruha. Za vrijeme tog bestijalnog batinawa `rtve Kajmakovi}, ne mogav{i

vi{e izdràti udarce, molio je da ga strijeqaju da se oslobodi muka. Me|u-
tim, zlo~inac Brkqa~i} sarkasti~ki mu je odgovorio: „Ne}emo te ubiti, ra-
|e
e }emo te batinama dotu}i“.
}i“. Nakon ove kazne upravnik logora Brkqa~i} od-
redio je `rtvu na najteè radove na „bajeru“ pa je sa grupom od 80 zato~eni-
ka i ovaj Kajmakovi} likvidiran. Za vrijeme dok je zlikovac Brkqa~i} bio
upravnik logora, po wegovom nalogu u jesen 1943. izvr{eno je vi{e masovnih
grupnih likvidacija zato~enika koji su bili u grupama od po 80, 80, 40 i 2200 sla-
ni na rad van logora ali se nisu nikad vi{e vra}ali, {to je obi~ajnoj praksi
zna~ilo da su svi svirepo maqevima ili noèvima zatu~eni odnosno zaklani. ni.
Nekako u proqe}e 1944, datuma se ta~no ne sje}am, Brkqa~i} je oti{ao iz lo lo-
gora u Zagreb, a na wegovo mjesto tada je do{ao jo{ ve}i koqa~ i krvnik, zlo-
glasni usta{ki natporu~nik [aki} Dinko, {ogor monstruoznog zlikovca Mak Mak-
sa Luburi}a. Ovaj [aki} Dinko ve} je od ranijega bio u logoru kao {ef op}eg
odjela. On je bio poznat kao sadisti~ki mu~iteq nebrojenih `rtava – zato~e-
nika. Vodio je istragu i davao naloge za strijeqawe a ~esto se de{avalo da je
na logorskom krugu pred nastupom svih zato~enika li~no iz svog pi{toqa stri- stri
jeqao zato~enike.
Tako je, sje}am se ba{ da je bilo 4. juna 1944. godine, pozvao sve zato~e-
nike u nastup radi poku{aja bijega studenta Volnera koji je toboè na bjek-
stvu ubijen i wegov le{ doveden pred zato~enike. Tada je zlo~inac [aki} [aki}
Dinko pitao ostale zato~enike ko je sudjelovao kod bijega studenta Volnera.
Na ovo su se u stroju ne{to gurnuli dva dje~aka zato~enika od 16-17 godina,
na {to ih je zlikovac [aki} pozvao iz stroja i odmah na licu mje mjesta li~no
ustrijelio. Osim toga odredio je jo{ 25 talaca izme|u zato~enika i to na taj
na~in {to je jednostavno iz prozivnika od reda pro~itao 25 imena te ih sve
dao likvidirati.
Pored navedenog zlikovac [aki} kao upravnik logora Jasenovac u sep-
tembru 1944. godine rukovodio je istragom i li~no dao strijeqati grupu inte-
lektualaca na ~elu sa poznatim dr. Milom Bo{kovi}em, lije~nikom iz Crne
Gore, i ing. Dmitrom Bo{kovi}em. Ova grupa u kojoj je pored spomenutih Bo-
{kovi}a bilo jo{ 19 drugih zato~enika ve}inom intelektualaca, u uhap
hap{ena
je i svirepo zlostavqana radi toboè poku{ane organizacije i veze sa parti-
zanima. Svi oni su, ukupno wih 21, dana 21. septembra u prisustvu svih zato~e ~e-
nika i samog zlo~inca [aki} Dinka po wegovom nalogu u logorskom krugu popo
vje{ani na telefonske bandere tako da su po trojica visjela na jednoj, jedino
je strijeqan dr. Mile Bo{kovi} koji je kao Crnogorac rekao neka ga se stri-
jeqa a ne vje{a, na{to ga je zlo~inac [aki} li~no iz pi{toqa ubio. Poznato
mi je jo{ da je ovaj zlo~inac [aki} li~no vr{io masovne likvidacije u selu
Mlaka koje je tako|er spadalo u djelokrug logora Jasenovac gdje je on masovno
ubijao naro~ito ène i djecu. Sjetio sam se jo{ da je sutradan nakon vje{awa
grupe Bo{kovi}a na istom mjestu ubijena jo{ daqwa petorica zato~enika, ka, me-
me
|u kojima se sje}am Lubura Jove, Haxija, biv{eg aktiv. jugosl. oficira ra,, Pejno-
vi}, tehni~ar gra|evine, a drugih se ne sje}am.
Poznam tako|er i zlo~inca Mataja Josipa, zvani Haxija, iz Bosanske

Krupe, star 35 godina, po zanimawu ma{inista-automehani~ar. On je bio li~ni
{ofer zlikovca Luburi}a Maksa i do{ao je u logor ve} po osnutku istog. I
ovaj Mataja bio je poznat kao usta{ki koqa~ koji se uvek kretao u krugu funk-
cionera logorskih uprava poznatih zlo~inaca Matkovi} Ivice, Milo{a Qu-
be i ostalih te je izvr{avao no}ne likvidacije zato~enika. Ubrzo je kao pripri-
padnik usta{kog obrambenog zdruga u logoru Jasenovac postao usta{ki bojnik
i komandant tzv. br
brzog sklopa (motorizovana jedinica). Sa ovom jedinicom, ko-
ja je bila formirana mahom od okorelih usta{kih koqa~a, ve}inom Hercego-
vaca, Imo}ana i biv{ih legionara sa isto~nog fronta, Mataja je ~esto vr{io
kaznene ekspedicije na srpska sela s jedne i druge strane Save od Siska pa do
Novske. Tako je on u jesen 1944. do temeqa popalio, uni{tio i pobio sve stanov-
nov
ni{tvo sela Crkveni Bok osim rijetkih koji su uspjeli pobje}i. Isto tako
popalio je, uni{tio i postrijeqao
jeqao stanovni{tvo srpskih sela [a{, @ivaja
u okolini Suwe. Kad god su bila vr{ena masovnija likvidirawa u samom logo-
ru Jasenovac, zlo~inac Mataja iz svoje jedinice je davao ve}i broj koqa~a za
tu svrhu me|u kojima dobro poznajem usta{kog natporu~nika Kolari} Zlat Zlatka,
usta{u Dogi}a, Markovi} Antu i Nikolu Hir{bergera i Matijevi} Josu.
[to se ti~e zlo~inca Ruwa{ Mirka, isti koliko mi je poznato, nije dje-
lovao u logoru Jasenovac nego u logoru Stara Gradi{ka. Me|utim ~uo sam od
nebrojenih zato~enika koji su dolazili ili prebacivani iz Gradi{ke u Jase-
novac da je Ruwa{ Mirko bio jedan od najokorelijih zlikovaca koqa~a koji je
vr{io masovna zlostavqawa i mu~ewa i likvidirawa zato~enika, naro~ito
zato~enica Srpkiwa i Jevrejki u tzv. „Kuli“ u logoru Stara Gradi{ka.
Poznam tako|er usta{ke koqa~e iz Jasenovca bra}u Penavi} – Matu i
Tomicu. Znam da je Mato bio jedno vrijeme |ak fraweva~ke gimnazije u [iro-
kom Brijegu i potom zakqu~ujem da su oba brata Hercegovci, rodom negdje oko
Mostara ili [irokog Brijega. Zlo~inac Penavi} Mate do{ao je u logor Jase-
novac u proqe}e 1942. godine sa svojom satnijom koju je doveo iz logora \akovo,
poznatog mu~ili{ta Jevreja i Srba, pa je u logoru Jasenovac sa svojom satnijom
vr{io logorsku straù okolo logora. I ova satnija vr{ila je likvidirawe
zato~enika i me|u wima se je isticao naro~ito usta{a Boras Drago. Drugi gi
brat, Penavi} Tomica je bio zapovjednik III usta{ke nova~ke satnije u ~inu po-
ru~nika. Wegova je satnija bila stalno na posadi kod tzv. „Gradine“ preko Save
Save
na bosanskoj strani preko puta logora Jasenovac pa su ovi pripradnici vr{i-
vr{i
li pratwu zato~enika na radove. Osim toga ba{ na mjestu Gradini vr{ena su
masovna likvidirawa zato~enika ~iji su le{evi spaqivani ili bacani u Sa-
vu. Znam da je kasnije, mislim 1944. godine, zlo~inac Penavi} Tomica sa svo-
jom satnijom oti{ao iz Jasenovca u Savski Marof.
Br. 150
Izjava Vere Gregurovi} iz Zagreba o zlo~inima usta{a

u logorima Jadovno i Jasenovac31
314
Uhap{ena sam 4. VIII 941. u Krapini. Odmah 5. VIII krenuli smo u Gospi},
gdje su nas ve} na stanici do~ekali li~ki usta{ki banditi sa batinama. Odve- ve
deni smo u kaznionu, ali zgrada je bila prenatrpana, a dvori{te je bilo krca ca-
to narodom, iz svih krajeva Hrvatske, uglavnom pravoslavni seqaci, koji su
dotjerani vezani ìcom, izgladweli od puta koji je trajao po nekoliko dana,
a da ni{ta nisu dobili za jesti. Uprava kaznione uputila nas je daqe u logor
„Ov~aru“ jer nas nisu imali kamo smjestiti. U logoru nisu postojale nikakve
nastambe, osim {tala u koje smo u{li. Zapovjednik logora bio je neki natpo-
ru~nik Pudi}, bandit, koji je tukao sa remenom ène i malu dje~icu, a mu{-
karce je slao na Velebit – Jadovno, gdje su ih sve pomlatili. Svakim danom su
odlazili transporti...
ti... Uglavnom su to bili @idovi i pravoslavci. @ene nisu
ni{ta radile, jedan dio mu{karaca je popravqao cestu. Glad je bila straho-
vita. Dobivali smo na dan 3 kuhana krompira, a desilo se, da se nije dosta sku-
sku
halo, pa je veliki dio zato~enika ostao i bez tog malog obroka. Vode je bilo na
cisterni, a dobivali smo na dan 1/2 litre za pi}e, prawe i ostalo. Nekoliko
dana poslije na{eg dolaska otpremqeni su svi mu{karci pravoslavci na Ve-
lebit. Mlade djevojke sakrivale su se da ih usta{e ne vide, jer su pijani dola-
zili po no}i u logor i odvukli djevojke van, na dvori{te odakle se vi{e ni-
kad nisu vratile.
U septembru 1941. preseqen je cijeli logor, zajedno sa kaznionom u Jasku.
Put je trajao 3 dana, po najve}oj ègi, nismo dobivali ni kapi vode ni hrane.
Prije izlaska iz vagona u Ja Jaski upali su neki usta{e u vagone i opqa~kali nas
do zadwe krpice.
Bilo nas je oko 1.500 qudi, usta{e su nas maltretirali i tukli na sva-
kom koraku, radi najmaweg prekr{aja zatvarali u podrum, na 8-10 dana potpu-
no bez hrane. Qudi su ìvjeli jedino od toga {to smo im mi ubacivali kriomi-
ce kroz prozor.
Desilo se na pr. da su 3 drugarice, omladinke, sjedile na jednom mjestu u
logoru, gdje su ih mogli vidjeti Talijani koji su bili smje{teni u susjednom
dvorcu. Radi toga su bile odvedene pred zapovjednika logora, ra, Mihalovi}a, ko-
ji ih je svukao do gola, na mrtvo ih izubijao i tako ih bacio u podrum gdje su
ostale 12 dana.
Tu se pojavio neki Rubini},31 315
usta{ki oficir, koji je sve nas strahovi-
to gwavio, tukao i do besvijesti mu~io. On je kasnije od usta{a interniran u
Gradi{ki pod imenom Y,, poslije nekoliko mjeseci pu{ten. Osim wega Mile
Vrkqan, Li~anin, jedan od najkrvolo~nijih bandita koje sam srela.
314
31
AH, ZKRZ, Zh
Zh-48876.
-48876.
315
31
Stjepan.
Nakon 8 dana odvojeni su svi mu{karci @idovi i pravoslavci, poslani

u Jasenovac, a ène @idovke i pravoslavke oti{le su par dana kasnije za
Kru{~icu, pa u Loborgrad. Katolkiwe i muslimanke po{le su nakon 8-10 da-
na u Koprivnicu.
Imena usta{a, osim Gaìja,31 316
se ne mogu sjetiti. Poslana sam 9. XI u Za-
greb, da odem navodno ku}i, me|utim sam pro{la sve zagreba~ke zatvore, Pe-
triwsku, Trg N, Savsku, te su me posli slije 7 mjeseci vratili u logor u Staru
Gradi{ku.
Stawe u Gradi{ki dobro je poznato. Upraviteq logora bio je Mile Ore{- Ore{
kovi}, pa Ante Vrban, Bevanda,31 317
Rosta{,31 318
Ruwa{,31 319
Slip~evi},320
20
Gaxi},32121
Bukovac,322 22
Gaxo,32
323
lo{,, Matkovi},32
Qubo Milo{ 324
Majstorovi} (Filipovi}) vi}),, Pop
325
32 326
32
Brekalo ((ko koji je kasnije umro u Jasenovcu), cu), Mari~i}, Maja Bu`don, Milka
Pribani}, Nada Luburi},32 327
Boìca ...,32
328
Vilma ...,32
329
a glava svega Luburi}. Ubi
Ubi-
jawa, mrcvarawa, zatvarawa u samice, odakle se vi{e nitko nije vratio, bili
su na dnevnom redu.
Transporti su stizali svaki dan, kula se punila, ~im vi{e nije bilo
mjesta, priredili su masovno klawe, i opet je bilo mjesta za novoprido{le.
Likvidacije su se provele u Jablancu i Mlaki.
Prilikom pretresa usta{ica Maja tukla je ène i strijeqala za 2 di-
nara, koje je prona{la.
Masovno ubijawe djece, zatvarawe drugova koji su do{li iz Lepoglave,
u samice, gdje su poslije nekoliko dana umrli od gladi, ogroman mortalitet
uslijed slabe ishrane i bolesti, sve se to redalo.
U qeto 1943. po{lo se na poqski rad u Jasenovac. Radilo se od 5 sati uju-
tro do 9 nave~er najteè poslove uz minimalnu ishranu. Zapovjednica èn-
skog logora Nevenka Cigi}, {ogorica poznatog razbojnika pukovnika Pavlo-
vi}a, mu~ila nas je nemilice. Nije nas dodu{e sama tukla, ali je dovela najgo- go
re usta{e koji su to sa odu{evqewem za wu ~inili.
Nekoliko tjedana nakon na{eg dolaska pobjegla su 2 mu{karca (bra}a To-
minci konfidenti i propalice). ce) Radi toga stavqeni su svi mu{karci u lance.
Likvidacija je opet bilo sve vi{e, straàri su dobili nare|ewe da nas tuku
za vrijeme rada toqagama.
316
31
Frawo.
317
31
Stanko.
318
31
Ferdinand.
319
31
Mirko.
320
20
Branko.
321
21
Nikola.
322
22
Ilko.
323
32
Drago.
324
32
Ivica.
325
32
Zvonimir.
326
32
Jerko-Jere.
327
32
Nada Tani}-Luburi}, udata [aki}.
328
32
Obradovi}.
329
32
Horvat.
Ja sam u to vrijeme oti{la na poqski rad u Mlaku (ekonomija Jasenov-

ca) gdje su Ante Vrban i zastavnik û upi}, gospodarili. îmim smo stigli tamo,
strijeqao je Vrban jednu ènu pred cijelim nastupom radi neke sitnice. Kad
su mu{karci u Jasenovcu okovani, do{lo je isto nare|ewe i u Mlaki. Iz ne-
poznatih razloga nas ène su od toga po{tedili.
Jednog dana, u jesen 1943. dovezao se brod sa 30 zato~enika. Na obali su
ih do~ekali svi poznati koqa~i (jo{ iz 1941) sa û upi}em, Pi~ilijem, Juri-
}em i mnogim drugim. Bilo ih je oko 20. Dali su nare|ewe da se u brod utova-
ri sijeno. Kako god su qudi silazili sa broda, usta{e ssu u ih do~ekali toqaga-
ma i kundacima tako dugo dok se jedan po jedan nije ru{io. Kad je brod bio
natovaren postrojili su jo{ ostatak od 12 qudi dotukli ih i pobacali u Sa-
vu. To je bilo oko 11 sati prije podne. Oti{li su i napili se do besvijesti.
êekali smo svaki ~as kada }e nas pozvati iz ku}e i pomlatiti.
Rad u Mlaki se zavr{io, vratili smo se u Jasenovac. Stawe je bilo stra-
hovito. Ubijalo se javno i tajno, na svaki na~in, bilo nas je svaki dan sve mawe.
mawe.
Ve}ina èna vratila se u Gradi{ku, nas 25 ostali smo u Jasenovcu, u
praoni, da peremo usta{ama rubqe.
Radili smo od ranog jutra do kasne ve~eri, ako i jedan komad nije bio na
vrijeme gotov, prijetila je opasnost da se izgubi glava.
U septembru 1944. po~ele su masovne likvidacije. Najprije su povje{a-
ni oko 30 na{ih najboqih drugova, pa se nastavilo sa masovnim klawem. Koqa-
~a je bilo bezbroj, od Pi~ilija i Pavlovi}a, zastavnika Juri}a, Mihaqevi}a
(emigranta)
ta),, starog Ilije, bra}e â~i}a,330
a~i 30
bra}e Prpi}a, Zovke, pa sve do onog
najmaweg usta{e, sve je klalo. Zapovijednica ènskog logora Marica @abek,
odabirala je svaki dan ujutro, prije nego se po{lo na posao, one koje nisu do-
~ekali idu}e jutro. 25. XI 1944. bio je najve}i pokoq kojeg sam ja doìvila u
logoru. Tu su stradale na{e najboqe drugarice. U isto vrijeme, u Mlaki, gdje su
jo{ ène radile, pobili su u jednom danu sve @idovke i pravoslavke. Vodi-
le su ih Milka Pribani}, [tefica Bosak, Ruìca Ruwa{.
Marica @abek hara~ila je po Jasenovcu. Vodila je ène na likvidaciju,
te im nare|ivala da pjevaju. Znala je odabirati ène pa pod uslovom da woj
pjevaju, brisala ih iz popisa, da bi ih sutra ponovno upisala.
Transporti iz raznih krajeva su jo{ stalno dolazili, ali je brojno sta-
we ipak svakim danom opadalo.
Kada sam 28. II 1945. zamijewena, stawe se u logoru nije u ni~em razli-
kovalo od onog 1941. Banditi su osje}ali da im je do{ao kraj, pa su svoj bijes na
nama iskalili.
Vera Gregurovi}, v.r.
330
30
Ivan, Josip, Nikola.
Br. 151
Izvod iz zapisa Milana Ra

Radeke o progonima i likvidacijama
srpskog stanovni{tva u Karlovcu, nasilnom prelaèwu
u rimokatoli~ku vjeru i odvo|ewu u logore331
31
ISKAZ RADEKA MILANA, profesora i katihete iz Karlovca,

Karlovac, 1941. g.
BROJ SRBA U GRADU I SREZU KARLOVCU

U karlova~kom srezu ima Srba gotovo jedino u gradu Karlovcu. U vaw-
skim op}inama bio je samo po neki dràvni slu`benik (àndarm i èqezni-
~ar). Jedino u Dugoj Resi, gde je velika fabrika, bilo je oko 200 srpskih du{a.
Kako je prema navodima karlova~kog paroha, prot. Mihajla Medakovi}a, 1939.
godine bilo u Karlovcu 2.177, moè se ra~unati da je u ~itavom srezu bilo naj-
naj
vi{e 2.500 Srba. Od toga je bio veliki broj prolaznog elementa, naro~ito voj-
voj
nih lica (oficira i podoficira s porodicama) i èqezni~ara, pa se broj
stalnog srpskog stanovni{tva u Karlovcu moè ra~unati izme|u 1.200 i 1.500
{a.. 332
du{a...
DAQE MERE PREMA UHAP[ENIMA

22. aprila, iza povratka u zatvor, sudija Gromes saslu{ao je jo{ nesa-
slu{ane prot. Mihajla Medakovi}a i Milana Radeku. Milanu Radeki je kod
hap{ewa 16. aprila bilo re~eno da je uzet za taoca zbog onoga {to se doga|a u
Bosni i na jugu, jer je navodno nadbiskup [ari}33333
zaklan i skopski biskup î-
kada ubijen. Sada, 2. aprila, nije bilo vi{e o tome ni govora, nego je saslu{awe
{awe
vr{eno o tome je li uhap{enik ~etnik. Na to su, izgleda, sve usta{ke vlasti
polagale najve}u pa`wu. Profesoru Milanu Radeki kazao je kod saslu{awa
sudija Gromes: „Izvolite u zapisnik staviti u svoju odbranu sve {to god è è-
lite, jer ja èlim isto tako kao i vi da se sve ovo dobre svr{i“{i“.. Zapisnik je
imao svega pola strane, jer nije bilo nikakve optu`be pa ni odbrane.
24. aprila saznali smo preko poverqivih usta{kih omladinaca da }e nas
razmestiti prema teìni optu`be. Jedni su odvedeni u okru`ni sud, drugi u
sreski sud, a jedni u policiju. Neki su pu{teni, kao prota Mihajlo Medakovi}
i obu}ar Dimitrije Dimi}.
Profesor Milan Radeka je preba~en u okru`ni sud, a odatle 26. aprila
posebnim vagonom u Zagreb, zajedno sa Markom Sabqi}em, Milanom Kozomari-
331
31
Arhiv OS, Nda, k. 43 A, reg. br. 1/2.
* Proterivawe Srba, 127.
332
32
U izostavqenom dijelu teksta se govori o organizaciji usta{ke vlasti u Karlovcu 1941.
godine i o hap{ewima Srba u Karlovcu u aprilu 1941.
333
33
Ivan, nadbiskup vrhbosanski.
}em, te dr. Nikolom Badovincem i ing. Ivom Gold{tajnom (Jevrejinom). Blago- go

dare}i sre}noj slu~ajnosti (kasnom dolasku u Zagreb subotom uve~e), navedeni
su sme{teni u }eliju policijskog zatvora u Petriwskoj ulici (soba broj 15
na II
II. spratu), a da nisu prije pro{li kroz usta{ke ruke. Ostali iz Karlovca
bili su ili pu{teni ku}i, ili otpremqeni u logore (Kerestinac kod Zagre-
ba33
334
ili „Da
„Danica“ kod Koprivnice).
15/II (5 × 8 m) bilo je katkada do 50 osoba, ali bilo je jednakih so-
U sobi 15/II
ba (redovno sa 12 osoba), u kojima je bilo i po 80 do 100 lica.
27. aprila su dopremqeni Karlov~ani fotografirani i daktiloskopi-
rani. Posle {est nedeqa, 6. juna su otpremqeni u logor „Da „Danicu“, kod Ko-
privnice, svi osim Marka Sabqi}a, koji je ve} ranije zbog ~ira na èlucu ot-
premqen u bolnicu, ali u julu iz bolnice u Liku.
U logoru „Danici“ bilo je svega preko 30 Karlov~ana od 3.200 qudi. Od
30. juna daqe otpremani su zato~enici u pet transporata u Liku (30. juna, 4.
jula, 9. jula, 14. jula, 18. jula). Otpremqeno je svega do 2.500 qudi. Spasilo ih
se svega nekoliko iz posledweg transporta, na pr. trg. Vasiqevi} iz Tuzle,
koji se sada nalazi u Beogradu.
Milan Radeka je 13. jula odveden iz logora sa jo{ nekim sve{tenicima
i otpremqen u Caprag (15. jula) gde je na{ao svoju porodicu (ènu i troje de-
ce). Iz Capraga su 1. avgusta preba~eni po spisku transportom u Beograd. Sva
imovina ostala im je u NDH.
PRVI USTA[KI ZLOÎN

ZLO IN U KARLOVCU
Uo~i \ur|evdana (5. maja 1941) odveden je uve~e iz svoje ku}e vo|a samo-
stalnih demokrata i poznati braniteq i za{titnik Hrvata (!), advokat Dr
Milan Vuji~i} (rodom iz Graduse kod Petriwe). Wegov iznakaèni le{ na-
|en je par dana kasnije u {umi kraj sela Re~ice kod Karlovca. S wime je ubi-
ubi
jen i aktivni kapetan, Karlov~anin, Jawanin Gojko. Jawanin je navodno ubijen
iz osvete zato {to je u vojsci strogo postupao. Otac Jawanina Gojka – Mihajlo,
334
33
Koncentracioni logor u Kerestincu se nalazio u dvorcu bana Mihalovi}a, 25 kilome-
tara udaqen od Zagreba. Formiran je 18. maja 1941. godine. Prvu ve}u grupu zatvorenika usta{e
su doveli 22. maja 1941. iz zatvora na Savskoj cesti. U toj grupi su se nalazili: Boìdar Axija,
Ogwen Prica, Otokar Ker{ovani, Divko Budak, Andrija @aja, Pavao Markovac i drugi. S wima
su dovedeni i August Cesarec, Ivan Krndeq i drugi. U Kerestincu je tada bilo zatvoreno oko
50 komunista, koji su bili smje{teni u ~etiri velike sobe.
Broj zatvorenika se postepeno pove}avao dolaskom komunista iz Travnika, Vinkovaca i
Zagreba. Tih dana je u Kerestinec dovedena i ve}a grupa „advokata Jevreja“. Iz kerestina~kog lo
lo-
gora je 8. jula odvedena grupa u kojoj su bili Boìdar Axija, Alfred Bergman i ostali, koje su
usta{e 9. jula streqale kao „zato~enike zlo~ina“ nad redarstvenim ~inovnikom Qudevitom Tiq-Tiq
kom, kao taoce. Po{to je postojala veza izme|u zatvorenika u Kerestincu i partijske organizaci
ci-
je u Zagrebu, odmah se pri{lo organizovawu bekstva. Akcijom u no}i izme|u 13. i 14. jula rukovo
vo-
dili su Divko Budak i Andrija @aja. Me|utim, do{lo je do raznih smetwi i akcija se zbog nedo-
voqne koordinacije nije odvijala kako je bilo predvi|eno. U me|uvremenu su bile alarmirane
usta{ke jedinice i nastala je op{ta potera za bjeguncima, u kojoj su poginula 23 logora{a. Ve}i
dio je uhva}en odmah ili u narednim danima, osim 14 zato~enika koji su se uspjeli spasti. Od
uhva}enih, 44 su ubijena. Kerestinec je poslije toga prakti~no likvidiran.
penzionisani profesor, ìvi u Karlovcu, a brat Vojin sluì kao oficir u

Srbiji.
Smrt Vuji~i}eva jo{ nije obja{wena. Da li je ubijen zato da se Srbima
pokaè {ta ih ~eka od Hrvata, koji ovako uzvra}aju svom najve}em prijate-
qu, ili je ubijen kao advokat, da bi jedan od najuglednijih karlova~kih usta-
{a rije{io pitawe svojih meni~ih dugova! Da je Vuji~i} ne{to o tom slutio,
vidi se po tome {to je kazao svojoj èni: „Vide}e{, mene }e samo jednoga dana
nestati“.
ti“. Wegova supruga potakla je ovu stvar preko svoga ujaka Bore Bla{ko-
vi}a (nekad predsednika Hrvatskog kluba u Beogradu), sada generala hrvat-
ske vojske.
Sli~an slu~aj s pogibijom samostalnih demokrata je bio i sa advokatom
iz Gospi}a dr Bogdanom Bruji}em.
2/3. juna 1941. bili su u zagreba~koj policiji kao uhap{enici karlova~-
ki |aci – usta{e Aleksandar Stjepanov [anti}, Gomba~ (Ivanov),33 335
Ostar~e-
Ostar~e-
vi}, (|ak u~iteqske {kole), Augustinovi} i Kroupa. Svi navedeni i navodni
u~esnici i ubice dr Milana Vuji~i}a odmah su iz }elija izvedeni i interni- ni
rani u policijskoj zgradi (upola slobodni), a uskoro i pu{teni, nagra|eni na-
me{tewima, stipendijama, maturama i poloàjima u usta{kim redovima. To
se moglo videti i pro~itati u Hrvatskim novinama.33 336
PROGONI SRBA
Kakvo je stawe Srba u Karlovcu bilo u junu 1941, dovoqno svedo~i po-
ruka oca Milana Radeke svom sinu u logor „Danicu“.
ruka cu“. On misli da se nalazi na
slobodi u Karlovcu. A dotle je bilo ubijeno svega 5 Srba u Karlovcu. U isto
je vreme tabornik Mane Vilovi} izjavio da su karlova~ke usta{e prekoreli
iz Zagreba, da su preblagi u poredbi sa ostalim hrvatskim gradovima.
Karlovac je, izgleda, usta{koj emigraciji bio pruìo malo ~lanova:
Ivi}33337
iz sreza i neki Klari} (ne profesor) iz grada.
Oko 20. jula, nekako u najve}em jeku transportovawa Srba u Liku, pohap-
{eno je nekoliko desetina Srba (navodno oko 50 do 60), neki pohvatani i na po-
vratku s kupawa, i svi onako kako su uhap{eni, odmah uve~e otpremqeni u Go-
spi}. Jedan od pratilaca (jedan od bra}e Bala{an) pri~ao je posle sa uàsom,
da su mu u Gospi}u rekli, kad se zanimao za sudbinu svih svojih sugra|a |ana,
na, zna-
laca, pa i drugova, da }e svi u Velebit „gnojiti bukve“!
kve“! Oni su svi, kao i osta
osta-
li dovedeni, i stvarno odvedeni prema Velebitu, privezani ìcom uz kolac.
Odvedeni Dragan ôr ortak, diplomirani pravnik, ima brata Veqka u Sr-
biji, poreskog ~inovnika; odvedeni Predrag Peji} ima majku u Karlovcu a 3
brata u Srbiji; odvedeni Milenko Mihi}, u~enik VII r. g. g.,, ima majku u Beogra-
gra
du; oni bi o ovoj stvari vi{e znali, jer su gotovo svi tada jo{ bili u Karlovcu.
335
33
Joso.
336
33
Re~ je o usta{kim novinama.
33
337
Marko.
ôr
ortak Veqa ìvi u Srbiji kao poreski ~inovnik; Dr Bo{ko Peji} advokat je
u Beogradu, a i Sofija Mihi}, ro|. Loli}, ìvi u Beogradu.
LIKVIDACIJA SRPSTVA U KARLOVCU

Usled straha koji je zavladao na glasove o uàsnim postupcima prema
Srbima nastao je u Karlovcu, kao i po ostalim krajevima u NDH, pokret za
„Pokret“,
kret“, kako vele seqaci, tj. za prelaz u rimokatoli~ku veru. Oko 300 du{a
je pre{lo. Karlova~ki (Dubova~ki) rimokatoli~ki ùpnik Mirko Veslaj, oba- oba
vio je taj prelaz sa dosta obzirnosti, dok su oni koje su primali frawevci
– unutra{wost grada – imali da izdrè dosta muke oko pripremawa i pre-
laèwa. Ovo navodim prema pri~awu udove Stanka Lovri}a, koja je sada u Sa- Sa
mo{u u Banatu.
Me|utim, tim prelazom nisu se karlova~ki Srbi spasli od stradawa.
Sad su ih po~eli goniti bilo za odmazdu, kada neki usta{a pogine u borbama na
Kordunu, bilo kao nabe|ene komuniste. Tako je oko 20. novembra 1941, povodom
ubistva dva usta{e od strane „~etnika“ (tako su zvali partizane) u samom gra-
du, odvedeno (vele od 120 do 283) Srba Karlov~ana u Jasenovac i niko se od wih
nije vratio. Tom prilikom su odvedeni trgovci bra}a Milutin i Stanko Lo-
vri}, wihova dva trgova~ka pomo}nika, advokatski licitator Danilo Mile-
usni} i drugi. Zet spomenutog Milutina Lovri}a, Sini{a Ili}, nalazi se sa-
da u Beogradu, a udovica Stanka Lovri}a ìvi sa ~etvoro dece u Samo{u u
Banatu.
Tako je krajem 1941. srpstvo u Karlovcu sasvim likvidirano. Koliko se
~uje, u Karlovcu je ostavqeno na miru ne{to staraca a ostali su pre{li u
rimokatoli~ku veru.
Me|u onima koji su pre{li na katoli~ku veru navodim dr Gaju Petro-
vi}a, predsednika crkvene op{tine i porodicu pok. katihete Vase Bawani-
na, ~iji sin Bogdan ìvi u Beogradu, a izbegao je iz Zagreba.
POSTRADALI I PREOSTALI
Od 2.500 Srba karlova~kog sreza zateklo se 6. aprila u Karlovcu mawe
od 2.000. Od toga je pobijeno u 1941. godini najmawe 250 do 300 Srba, bilo u gru-
pama, bilo pojedina~no.
U Srbiju je izbeglo nekoliko stotina. Ne{to se razbeàlo po srpskim
selima u N.D.
N.D.H.
H.
U Karlovcu svakako ima jo{ koja stotina Srba, ne{to mo`da jo{ i pra-
voslavnih, a ve}ina onih, koji su pre{li na rimokatoli~ku veru, mu{kih od od-
raslih gotovo da i nema, nego svi starci, ène i deca.
U godini 1942. neki od wih su goweni kao nabe|eni levi~ari, ali kako
nema Srba, sad se gone i Hrvati.
MILAN RADEKA,
KA, s.r.
Br. 152
Izjava Mihajla ]ur

ur~ije o hap{ewu Srba u Karlovcu,
ubijawu i odvo|ewu u logore Jadovno i Jasenovac33
338
ZAPISNIK
u Beogradu 17. juna 1942.
Raspadom biv{e Jugoslavije pojavili su se u Karlovcu usta{e pod vod-

stvom Nik{i}a Ante, predsednika Okru`nog suda u Karlovcu. Usta{e su od-
mah po~ele progoniti Srbe.
Odmah u po~etku usta{e su zatvorili u policijski zatvor: dr dr Vuji~i}
Milana, advokata, Jawanin Gojka, kapetana I klase jugoslovenske vojske, Sabqi}
bqi}
Marka, profesora, Ulemek Milo{a, trgovca, dr Badovinac Nikolu, advokata,
Drakuli} Stevana, oficijala kod policije, Kozomari} Milana, trgovca, No-
vakovi} Andriju, èqezni~ara, Dokmanovi} Du{ana, èqezni~kog kondukte-
ra, Paji}a \or|a, gostioni~ara, Radeka Milana, profesora, svi iz Karlovca,
te vi{e drugih ~ijih imena se vi{e ne sje}am.
Jedne no}i, u mesecu maju ili junu 1941. godine, odveli su usta{e iz za-
tvora dr Vuji~i}a Milana, kapetana Jawanina i Dokmanovi} Du{ana i ubili
ih u jednoj {umici iza èqezni~ke stanice. Wihove le{eve prona{li su pa-
stiri u raspadaju}em stawu. Posle se u Karlovcu govorilo da su ovo umorstvo
izvele neki |aci gimnazije, kao usta{e, ali se protiv tih |aka nije ni{ta po-
stupilo.
Svi ostali odvedeni su u mesecu junu u logor u Koprivnicu. Profesor
Radeka je posle iz Koprivnice preba~en u Srbiju. Trgovac Kozomari} je pre
kratkog vremena te{ko bolestan preba~en u Beograd, gde je kratko vreme iza
toga umro. O sudbini ostalih se ni{ta ne zna.
U mesecu julu 1941. godine, uhap{eni su po usta{ama: Vu~kovi} Jovan,
sudski kancelista, Kresojevi} Nikola, sudski sluìteq, Petrovi} \uro, go-
stioni~ar, te vi{e drugih ~ijih se imena sada vi{e ne sje}am. Svi su oni od-od
mah otpremqeni u Gospi} i od tada se o wihovoj sudbini ni{ta ne zna.
U mesecu novembru 1941. godine uhapsile su usta{e preko 200 Srba iz
Karlovca, te ih otpremili u logor Jasenovac. O wihovoj se sudbini daqe ni-
{ta ne zna. Uhap{eni su i otpremqeni u Jasenovac: bra}a Lovri} Milutin i
Stanko, trgovci, Novkovi} Novak, sluìteq Okru`nog suda, Joji} Ostoja, pe-
kar, Brankovi} Nikola, kova~, Mili}, pripravnik kod poreske uprave, Nova-
kovi} Janko, ku}evlasnik. Imena drugih se ne se}am.
U mesecu maju 1942. godine uhap{eni su po usta{ama: Zdjelar Milo{,
kroja~, Novakovi} Miqa, ~inovnica kod {umske uprave, â anak, sluìteq kod
Okru`nog ureda za osigurawe radnika, te wegova èna i k}er, Trkuqa Branko,
338
33
AJ, f. 910.
mesar, te vi{e drugih ~ijih se imena ne se}am. Svi su oni odmah otpremqeni
u logor u Jasenovac i o wihovoj sudbini se ni{ta vi{e ne zna.
Ja sam tako|er bio tri puta uhap{en i to: u mesecu aprilu 1941. godine,
21. maja 1941. i 12. novembra 1941. Svaki put sam nakon izvesnog vremena pu{ten
na slobodu. Prigodom moga drugog i tre}eg hap{ewa tukli su me policijski
agenti u policijskom zatvoru. Svaki put su me zavezali za èqezne karike,
otvorili radio aparat i uz buku radio aparata, tukli me volovskom ìlom.
Okrivqavali su me da sam bio ~lan Sokola.
Srpska pravoslavna crkva pretvorena je pro{le godine u magazin i u woj
su sme{tene stvari koje su otete od Srba i @idova.
Pro{le godine prisiqavali su usta{e Srbe iz Karlovca da pre|u na ri- ri
mokatoli~ku veru groze}i im se ubistvom i logorima. Pod takvim pritiskom
ve}ina Srba je pre{la na rimokatoli~ku veru. I ja sam pre{ao. Me|utim, ni-
ti to nije koristilo, jer su mnogi Srbi, koji su pre{li na rimokatoli~ku ve-
ru u mesecu novembru 1941. i u mesecu maju 1942. godine uhap{eni i otpremqe qe-
ni u logor u Jasenovcu.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Nik{i} Ante, pred-
sednik Okru`nog suda, jedan fratar iz Karlovca, kojemu se ne mogu setiti ime-
ime
na, a koji se stalno jo{ i sada nalazi u usta{kom stanu i izdaje usta{ama razna
nare|ewa, Bilovi} Mane, glavni kwigovo|a elektri~ne centrale, Krmpoti}
Frawo, ku}evlasnik, Mocnaj Velimir, kwiàr, [omek, ~inovnik Jugo-banke,
Tomqenovi} Milan, gostioni~ar, Karl Hinko, biv{i {ef policije, a sada
potpukovnik u hrvatskoj vojsci, te sada{wi {ef policije, kojemu ne znam ime,
ali znam da je pre mesec i pol dana do{ao iz Bawa Luke.
Ja sam 11. maja 1942. godine napustio Karlovac i krenuo za Beograd. Pro-
pusnicu sam dobio od svoje rodne op{tine Vukmani}, srez Vojni}. U Beograd
sam stigao 15. juna 1942. godine.
kleti.
D O V R [ E N O.
]ur
ur~ija Mihajlo, s.r.
Br. 153
Izjava Eve Funduk o hap{ewu i ubistvu Srba iz Karlovca u logorima

kom 1941. i 1942. godine33
Danica, Jadovno i Jasenovac tokom 339
ZAPISNIK
u Beogradu 8. augu
augusta 1942.
Ja sam u Karlovcu vodila gostioni~arski posao jo{ od godine 1925. sa momo-

jom sestrom Sofijom, udatom Saxak.
Jedne no}i u maju 1941. usta{e su uhapsile dra Vuji~i} Milana, na, advoka
ka-
ta, i Jawanin Gojka, pe{adijskog kapetana, obojica iz Karlovca. Wihovo hap-
{ewe izvr{ili su usta{e: Gomba~ Joso, student, sin Gomba~a mesara i [an-
ti}, student, sin fotografa [anti}a. Wih su ova dvojica usta{a istu no}
automobilom odvezli preko Kupe u selo Meku{je i tamo ih ubili. Drugo ve~e
posle ovoga umorstva, ubacili su kroz prozor u stan supruge dra Vuji~i}a je-
dan komad nogavice od wegovih hla~a.
Supruga dra Vuji~i}a prijavila je Gomba~a i [anti}a vlastima radi
ovog umorstva i to preko svog ujaka Bla{kovi}a, generala u hrvatskoj vojsci,
koji sluì sada navodno u Sarajevu. Oni su trebali zato biti uhap{eni, ali su
ih veliki ùpan i {ef policije pravovremeno o tome obavestili i izdali
im paso{e da mogu pobe}i. Oni su sa tim paso{ima pobegli u Be~ i tamo se na-
laze na studijama.
13. maja 1941. uhap{en je dr Badovinac Nikola, advokat iz Karlovca, i
dràn u policijskom zatvoru u Karlovcu preko 2 mjeseca, a zatim otpremqen
u Zagreb. Iz Zagreba je otpremqen u logor u Koprivnicu, a iz Koprivnice u
Jasenovac, gde je bio u logoru sve do meseca januara 1942. godine, kada je ponovo
otpremqen u Zagreb. U Zagrebu je bio zatvoren u usta{kom redarstvu gde je
u mesecu januaru ubijen. Wegova sestra, Badovinac Marta, obave{tena je od
usta{kog redarstva iz Zagreba da je wen brat tamo umro od upale plu}a, ali
nisu dozvolili niti woj, niti ostaloj rodbini da ga pokopa.
U julu 1941. odvedeni su iz Karlovca u logor u Koprivnicu, a odatle u
Gospi} Srbi: Sabqi}
bqi} Mar
Marko, profesor, Dozet Boìdar, trgovac, Ulemek Mi-
lo{, trgovac, Mihajlovi} Janko, trgovac, te mnogi drugi ~ijih se imena sada
vi{e ne mogu setiti. Wih je u Gospi}u nestalo. Veruje se da su svi ubijeni. Ne-
Ne
kako u isto vreme odveden je u Koprivnicu i Kozomari} Milan, trgovac iz Kar Kar-
lovca, i on je u mesecu aprilu 1942. godine te{ko bolestan preba~en u Beo-
grad, gde je kratko vreme posle toga umro.
U no}i od 22. na 23. novembra 1941. usta{e su provaqivali u srpske stano
no-
ve u Karlovcu i hapsili Srbe. Tada su uhapsili 283 Srbina koje su istu no} ot-
premili u logor u Jasenovac, gde je ve}ina od wih kako sam posle ~ula, ubijena.
339
33
AJ, f. 910.
Tada su otpremqeni u logor Jasenovac iz Karlovca: bra}a Lovri} Milu lutin

tin i
Stanko, trgovci, wihov poslovo|a Duganxija i Male{evi}, opan~ar. Imena dru- dru
gih se ne se}am, samo znam vrlo dobro, da ih je tada otpremqeno ukupno 283.
U no}i od 3. na 4. maja 1942. usta{e su ponovo provaqivali u srpske stano-
ve i hapsili Srbe u Karlovcu. Tada su uhapsili i mene. Osim mene tada su jo{
uhapsili: Zdjelar Milo{a, kroja~a, Novakovi} Miqu, ~inovnicu kod {umske
uprave, â anak, sluìteqa kod Okru`nog ureda za osigurawe radnika, wegovu
ènu i k}er i Trkuqa Branka, mesara. ra. Svi smo bili istu no} zatvoreni u po-
licijski zatvor, gde su nas usta{e i policajci celu no} po redu tukli sa vo-
lovskim ìlama i lancima. Vezali su nas tako, da su nam ruke i noge sastavi-
li, a onda ispod nogu kraj kolena provukli su kolac i u takvom stavu vu obesili su
nas i tako obe{ene tukli. Osim toga zabijali su nam igle pod nokte i eksere u
tabane. I meni su zabili jednu iglu pod nokat i jedan ekser u taban.
U policijskom zatvoru u Karlovcu ostali smo ta~no jedan mesec dana.
Ja sam se sa nekim drugim ènskima nalazila u }eliji broj 9. U no}i od
23. na 24. maja 1942. doveden je u susednu }eliju broj 10 Hrvat Filipac Petar,
opan~ar iz Karlovca. Wega je istu no} u }eliji tukao volovskom ìlom i lan-
cima u xaku li~no sam {ef policije \ukman Alojz. Osim toga on je zajedno sa
drugim policajcima skakao na ovoga Filipca i gazio po trbuhu. Filipac je
usred zadobivenih povreda istu no} u stra{nim mukama umro. Mi smo uhap{e- {e
nice sve ovo gledale iz na{e }elije.
Le{ Filip~ev ostao je u }eliji broj 10 slede}i ceo dan do 11 sati u no-
}i, kad je {ef policije \ukman najprije pogasio svetlo u celoj zgradi, a zatim
privezao svoj slu`beni auto do same }elije, jer se }elija nalazi u dvori{tu,
zatim je sam li~no iz }elije iznio le{ pomenutog Filipca, metnuo ga u svoj
automobil i nekuda ga odvezao. I ovo smo mi sve gledale iz na{e }elije. Sa
mnom su se tada nalazile u }eliji me|u ostalima Hrvatice Ivkovi} Ruà, ~i- ~i
novnica kod trgova~kog poduze}a i Gojak Jawa, {veqa, {veqa, obe iz Karlovca. Bilo
je u }eliji jo{ ènskih, ali im imena ne znam.
Navedeni {ef policije \ukman bio je pre toga po{tanski zvani~nik u
Bjelovaru, a rodom je od nekuda iz Zagorja.
[ef policije, boje}i se da bi ga mi mogle odati radi Filip~evog ubi-
stva, dao nas je 3. juna 1942. otpremiti u logor u Staru Gradi{ku.
U logoru u Staroj Gradi{ki bila sam svega 12 dana i za to vreme nisam
ni{ta naro~ito doìvila. Jedino mogu kazati, da smo sve bile jako gladne. Za
to vreme dobivale smo jedanput dnevno u vru}oj vodi pofureni {rot od kuku-
ruza, koji je uz to bio pokvaren i neosoqen. Razume se da ga nismo mogle jesti
pa smo trpile veliku glad.
Da bi se re{ila logora u Hrvatskoj, ja sam se dobrovoqno prijavila za
rad u Nema~koj i nakon 12 dana mojeg boravka u Staroj Gradi{ki otputovala
sam za Nema~ku. Me|utim u Mariboru su me lekarski pregledali i prona{li
da sam bolesna, radi ~ega sam povra}ena ku}i u Karlovac.
U Karlovcu sam bila 18 dana no nakon toga ponovno me je uhapsio {ef po-
licije \ukman boje}i se, da ga ne bi odala, radi po~iwenog ubistva Filipca u
zatvoru. Naro~ito da to ne bi kazala Filip~evim roditeqima. U zatvoru sam

bila svega 5 dana, jer sam se pomo}u doma}eg Nemca Pe{kea, fabrikanta ~ara-
pa iz Karlovca, izbavila iz zatvora i odmah krenula na put za Beograd.
U Beograd me je doveo direktno jedan drugi doma}i Nemac.
Za vreme mojeg prvog boravka u policijskom zatvoru u Karlovcu, dovede-
ni su po àndarima u zatvor 25. maja 1942. dva mladi}a, stara oko 25 godina.
Jedan se je zvao Rodi}, a drugi Grbi}. Obojica su rodom iz Plitvi~kih J Jeezera.
Oni su mi za vreme odmora u dvori{tu pri~ali, a to je bilo nedeqom, da nisu
jeli jo{ od ponedeqka, dakle 8 dana, pa su me molili, da li bi im ja dala {to
jesti kada dobijem. Ujedno su mi pri~ali da su ih hrvatske vlasti uhapsile na
Plitvi~kim J Je
ezerima i da ih ve} osam dana teraju od Plitvi~kih JeJezera pre-
pre
ko Biha}a, Bawe Luke u Karlovac. Za ~itavo vreme nisu nigde dobili ni{ta
jesti. Ja sam zamolila moju sestru, koja je meni u zatvor donosila jesti, da do-
do
nese i wima, pa sam ih tako nahranila, jer niti u Karlovcu u zatvoru nisu ni-
{ta dobili za jesti. Nakon dva dana otpremili su ih iz Karlovca u Gospi}, jer
toboè ne zna se gde spadaju, iako su ih odveli iz wihovog rodnog mesta Pli-
tvi~kih JeJezera.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Nik{i} Ante, biv{i
predsednik Okru`nog suda, a posle veliki ùpan u Karlovcu, jedan fratar
iz Karlovca, kojemu ne znam ime, ali znam da je ro|ak pekara Milisdorfera
iz Karlovca, Uzelac Nikola, policijski agent, \ukman Alojz, {ef policije,
Zguri} Joso, trgova~ki pomo}nik, Pe}ina Jure, trgovac, Dupin, opan~ar, Bi-
lovi} Mane, ~inovnik u Gradskoj muwari, Sri}a, gradski ~inovnik, Pajtl Ma- Ma
rijan, obu}ar, te mnogi drugi ~ijih imena ne znam.
kleti.
Eva Funduk, s.r.
Br. 154
Izjava Milana Macuta o hap{ewu i odvo|ewu Srba iz Karlovca

u logore Danica i Jadovno340
40
ZAPISNIK
Sastavqen u Ko
Ro|en sam u Pje{~anici, op{tina Vrginmost, srez isti, 15. IV 1915. go-
dine, gde sam ìvio do 1927. godine, kada sam oti{ao u Beograd, gde sam ostao do
1932. godine, kao obu}arski u~enik a iza toga ìveo sam u Zagrebu sedam godina
rade}i kod Vojnog zavoda za izradu obu}e do 1940. godine. U godini 1940. stupio
340
AJ, f. 910.
sam kod Poreske uprave u Karlovcu u slu`bu kao poreski egzekutor i ovde
ostao do 11. VII 1
1942.
942. godine, kada sam izbegao u Beograd. Slom Jugoslavije zate-
kao me je u Sisku kao vojnika 26 pe{. puka, gde sam ostao svega oko 8 dana, a tada
sam se povratio u Karlovac.
Nakon mesec i po dana od uspostave Hrvatske dràve, strane usta{e, ka ka-
tolici iz Like, po~eli su sa hap{ewem u Karlovcu. Tada su pohap{eni: Ule-
mek Milo{, trgovac èqezom (umro u logoru), Grudi} \uro, obu}ar, Karan
Petar, posednik-bele`nik u penziji, Crevar Mile, ku}evlasnik, Vujo Vorka-
pi}, obu}ar, Vorkapi} Andrija, kwiàr, Marojevi} Du{an, opan~ar, [ari}
\uro, opan~ar, Petrovi} Uro{, mesar, Petrovi} \uro, mesar, D Dr
r Nikola Dra-
kuli}, lekar bolnice, Kozomari} Milan, trgovac staklom.
Par dana ranije do{li su posebno kod dr Milana Vuji~i}a, advokata iz
Karlovca: Augustinovi}, {e{irxija sa stanom Re~ Re~ka 18, Gomba~ Ivan, mesar,
[anti} Stjepan, fotograf, kao usta{e uniformisani, koji su u no}i oko 12 sasa
ti pozvali dr Vuji~i}a, da ima i}i sa wima radi saslu{avawa u policiju, pa
su ga autom odvezli prema Zagrebu i ubili kod Savskog mosta, jer im auto nije
pu{ten da u|e u Zagreb. Malo kasnije iste no}i iste ove usta{e odvele su Ba Ba-
dovinca Nikolu, advokata, autom u logor Drwe, a odatle je sproveden u Gospi}
gde je umro pre 2 meseca. Pored prvo navedenih jo{ su mnogi drugi pohap{eni
od usta{a Li~ana katolika. Wih oko 200 Srba koji su iste no}i po hap{ewu
kamionima odveè èni u logor Jasenovac, o kojima se posle ni{ta vi{e saznati
nije moglo.
Jedno dva meseca vladao je mir. Hap{ewa su vr{ena po tome pojedina~no.
A sa hap{ewima u ve}em broju po~eli su 23. XI 1941. godine, koja su izvr{ile
usta{e iz Zagreba do{av{i kamionima. Tada su pohap{eni: Milo{ Musulin,
mesarski pomo}nik, Piquga Mitar, nosa~, Vu~kovi} Ilija, otpu{teni dostav stav-
qa~ Okru`ne blagajne i èna mu, Trkuqa Branko, mesar, Marojevi} Du{an,
opan~ar, Komadina Nikola, obu}arski pomo}nik, Generalovi} Jovo, kroja~, de-
set do petnaest èqezni~ara iz loìonice Karlovac, Dimi} Dragan i Du{an,
bra}a, ku}evlasnici, Lovri} Milutin i jo{ mnogi drugi, wih oko 180, koji su
svi odvedeni u pravcu Jasenovca, ~ija sudbina je nepoznata do danas.
Do aprila 1942. godine vladalo je zati{je i bilo je samo pojedina~no
hap{ewe. Tada su po~etkom aprila o.g. dopremqeni iz Sjeni~aka, srez Vrgin-
most, pod straòm usta{kom i domobranskom oko 400 Srba uhva}enih kod ku}e,
koji su u Karlovcu pritvoreni kod Sreskog na~elstva i ovde su zadràni oko
6 dana, za koje vreme vr{ena su ispitivawa nad wima, a tada su otpremqeni ve-
zani jednim lancem sve dva po dva, navodno u Nema~ku na rad. Me|u ovima su
bili: Lon~ari, Rokni}i, Bjeli}i, Manojlovi}i, Nikoli{i i Tep{i}i.
Posle ovoga, priznavawem pravoslavne vere, nastao je mir, ali su Srbi
pozivani u vojsku kao i drugi.
Po progla{ewu Hrvatske dràve streqano je u Karlovcu oko 60-70 oso-
ba, ve}inom seqaka, iz unutra{wosti i desetak Karlov~ana, me|u potowima
Risto Konstatinovi}, pekar, i drugi kojih imena ne znam. Me|u ovima je bilo
nekoliko katolika osumwi~enih kao komunisti.
Za vreme moga boravka u Karlovcu bilo je pojedina~nih prisilnih pri-

svajawa imovine, kao Boè Grijakovi}a, gostioni~ara. Wemu je oduzeta ku}a
sa svim {to se u woj na{lo u Rakovcu, kao i sina mu Vlade, trgovca, trgovina
pored gostionice prvoga sa svim, {to se na{lo u trgovini, obe ku}e i imovina
prisvojena u korist Hrvatske dràve. Tako je isto prisvojena ku}a za stanova-
we u korist Hrvatske dràve Nikole Vu~kovi}a, posednika.
Koliko mi je poznato, naro~ita naredba nije javno progla{ena bila po
predmetu pokr{tavawa Srba, no ipak su ve}ina wih oko 70% podnelo molbu
radi prelaza, jer ko to na vreme nije u~inio odvo|en je u logor. Ko je najavio
prelaz ostao je miran, pa i pojedini zadràni su u slu`bi, a {to je bilo i sa
mnom, iako ja nisam formalno pre{ao na katoli~ku veru, ali mi je èna ka-
tolkiwa bila. Isto tako su dva policijska straàra i jedan slu`benik suda
zadràni u slu`bi, jer su podneli molbu radi prelaza na rimokatoli~ku ve-
ru. Prelaz je izvr{io ùpnik Mirko Veslaj i to tako, {to je prelaznike pro-
pro
veo u maticama i ovima izdao krsne listove radi legitimisawa kao katolika.
Posebni obred pokr{tavawa nije vr{en. Pre toga ùpnik je uputio prelazni-
ke na nove du`nosti prema katoli~koj crkvi.
Pravoslavna crkva u Karlovcu nije poru{ena ali je preseqena, tj. iko-
nostas i druge crkvene stvari odnesene su i pohrawene na nepoznatom mestu, a
u crkvu su sme{tene stvari ìdovske i srpske, ve}inom poku}stvo.
U progonima Srba u Karlovcu istakli su se mesne usta{e: logornik Fa-
bijan Jakopovi}, {najder, tabornik, Milan Tomqenovi}, opan~ar, sada ~inov-
nik u Banijanskoj pomo}nici, stoèrnik Marko Ivi}, koji je svojevremeno
bio usta{ki emigrant u Belgiji. Najgori su i najkrvolo~niji bili Augustino-
vi}, {e{irxija, Gomba~ Ivan, mesar, [antek Stevan,341 fotograf, Blaèvi}
Mirko, trgovac.
U posledwe vreme okrutno i zverskije je postupao sa Srbima sada{wi
{ef policije u Karlovcu, star 25 godina, po imenu ûk ukman.342 On je do{ao iz
343
Pregrade. Koliko sam ~uo, iako ovako mlad, promenio je 15 mesta i po ~uve-
wu upotrebqivan je u mestima gde je trebalo najve}a zverstva ~initi. On je na
ulici sam hapsio i vodio u zatvor, pa je u zatvoru sam ubio Zvonka Filipca,
studenta Hrvata. Neku Saxa
Saxakovicu,
cu, devojku, Srpkiwu, ~iji je otac gostioni-
~ar, isprebijao je svu, i po tome poslao u logor u Staru Gradi{ku.
Ona je traìla na~ina da se izbavi iz logora, pa se je prijavila za rad
u Wema~koj, no po pregledu vra}ena je, jer da je nesposobna za bilo kakav fi-
zi~ki rad, jer je bila isprebijana. Vr{io je jo{ druga pojedina~na hap{ewa,
ali imena ovih ne mogu navesti.
Drugo ni{ta nemam iskazati, a na iskazano i pro~itano mi mogu se i za-
za
kleti.
D O V R [ E N O.
341
Stjepan [anti}.
342
42
Alojz \uk
ukman.
343
43
Hrvatsko Zagorje.
Br. 155
Izjava sve{tenika Du{ana Dejanovi}a o zlo~inima usta{a

na podru~ju kotara Vrginmost tokom 1941. godine344
44
GORWO-KARLOVA
VA^KE
KE EPARHIJE
ARHIJEREJSKOM NAMESNIKU
PALANKA
U vezi nare|ewa A. E. M. br. 760

7604/41
4/41 od 16. oktobra 1941. godine o strada-
wima srpske pravoslavne crkve i srpskog naroda u op{tini Vrginmost, srez
Vrginmost, podnosim slede}i
I Z V J E [ T A J:
1. U op{tini Vrginmost bilo je oko 10 000 srpskih du{a. Od toga strada-
lo je oko 5 000 du{a. U maju 1941. godine uhap{eno je 14 vi|enijih qudi koji su
otpremqeni u Zagreb, a odande u logor Koprivnicu gdje su bili tri mjeseca, a
odatle otpremqeni u Gospi}. Za iste se danas ne zna vi{e ni{ta. U Zagrebu su
bili mu~eni i 4 dana bez hrane i vode. U Koprivnici su bili isto tako mu~e-
ni i to po no}i bijeni, a dawu terani na rad. U julu mesecu sresko na~elstvo u
Vrginmostu izdalo je nare|ewe preko u~iteqa da narod do|e u Vrginmost i da
primi katoli~ku vjeru, te da im se ne}e ni{ta dogoditi. Svi mu{karci su se
odazvali na poziv i sakupili se na odre|enom mjestu. Istog dana su kamionom
odvezeni u Glinu i u srpskoj crkvi, no}u izme|u 2. i 5. augusta, svi zaklani i
ise~eni.
O tom postoji izjava Hilmije Berberovi}a – muslimana koji je u~estvo-
vao u klawu Srba u Glini.
U toj grupi bilo je oko 1 500 qudi. Oko 150 qudi je pokupqeno 29. jula i
odvezeno kamionom u {umu „Lo „Loskuwa“ srez Vojni} i tamo ubijeni. Me|u wi-
ma ubijeni su sve{tenici sreza vojni}kog Petar Ninkovi}, Du{an [u{war,
Mile Peura~a i Mile Dokmanovi}.
Dana 11. avgusta blokirano je selo Crevarska Strana, op{tina Vrgin-
most i sakupqeni svi stanovnici na jednu livadu pored èqezni~ke pruge. Na
toj livadi su ve} leàla 4 le{a, me|u wima èqezni~ki radnik Petar Malo lo-
babi}, koji nije htio i}i na prekr{tavawe, te je na optu`bu Josipa Beqana,
èqezni~ara, stavqen na muke, svi, i wegov sin star 18 godina i obojica, za-
klani noèvima. Usta{e su pokazale le{eve i zapretile svima da }e i wima
biti tako. Poslije toga odvojile su mu{karce od èna i mu{karce mu~ile i
klali, a ène su za to vrijeme morale pasti travu. Po{to su mu{karce ubili,
ène i djecu su otpremili u sresko na~elstvo u Vrginmost. Tu su odvojili è-
ne od djece i ène otpremili u kamionu u Karlovac, a djecu u Petriwu. O wi wi-
ma se danas ni{ta ne zna.
344
44
AJ, Reg. br. 1368.
Posle ovih masovnih ubijawa vr{ena su pojedina~na ubijawa mu{kara-

ca i èna. Tako su u augustu ubili jednog dana Katarinu Luka~, udovu sve{te-
nika, a drugog dana Danicu Mrkobrada, udovu, i sina joj jedinca Borivoja, u~e-
nika VII razreda gimnazije.
Mnogi su ubijeni i ba~eni u klozetske jame, a neki zatrpani u jame, a ne-
ki zatrpani u zemqu tako plitko da su pojedini delovi tela virili iz zemqe
i psi su ih razvla~ili.
U klozetskoj jami sokolskog doma u Vrginmostu na|eno je nekoliko le{e-
va, ali se tada ve} nisu raspoznali. Pri~a se da je me|u tim le{evima bio le{
sve{tenika Radovana Lap~evi}a, starog 78 godina.
Sve je ovo vr{eno po uputama dr. Mirka Puka, ministra pravde, i veli-
kog ùpana dr. Mirka Jereca. Obojica su bili advokati u Glini pa su zastupa- pa
li i srez Vrginmost. Kako su oba ova sreza bili u ve}ini srpski, ova dvojica su
se bogatili na grba~i srpskog naroda.
Tako je Puk uspeo sagraditi tri ku}e od kojih su sigurno dve iz srpskih
ruku. Za sve ovo vreme oduìli su se Srbima na napred pomenuti na~in.
2. Izbeglo je oko 350 du{a i to ve}inom dràvnih slu`benika koji su bi-
bi
li otpu{teni iz slu`be, jer su Srbi. Svi su izbegli u Srbiju. Preseqeni su
samo srpski sve{tenici u Srbiju. Prilikom preseqewa sve{tenika postupa-
no je vrlo grubo. Oduzeta je sva imovina, ba~eni u logor Caprag gde su terani
na posao bez razlike na doba starosti i stawe zdravqa.
3. Usta{e su pqa~kali i oduzimali sve {to im se dopadalo. Ako se neko
protivio, bio je ubijen. Tako su obili vrata i provalili u trgovinu Du{ana
Crevara koji je uhap{en jo{ 6. maja 1941 i otpremqen u logor Koprivnicu. Iz
trgovine su sve stvari razvukli i ostavili praznu ku}u.
Po selima su oduzimali novac, odela i ostale stvari od vrednosti. Po
no}i su izvodili seqake iz ku}a i ucjewivali ih te po{to poloì traènu
svotu, pu{ta se, a ako nema, odvo|en je u zatvor i ubijen. Takav slu~aj je bio sa
Radom Vrgom iz sela Podgorja, op}ina Vrginmost. Isti je izveden iz ku}e i
traèno mu je 500 dinara, ali kako nije imao, to je iste no}i uzeo na zajam od
Dane Bulata koji je toga dana prodao kravu.
Kada je poloìo traènu sumu, Rade je pu{ten ku}i. Takvih je slu~aje-
va puno, jer su se u usta{ke redove uvukli neradnici i pqa~ka{i.
4. Srpske crkve su poru{ene i spaqene. Ode`de, barjaci i ostalo je spa-
qeno, a zlatni i srebreni predmeti su odneti. U op{tini Vrginmost je spaqe-
na crkva u Pje{~anici i Slavskom Poqu. Sokolski dom je u Vrginmostu od-
redbom ministra unutra{weg dela oduzet i gruntovno kwièn kao svojina
dràve Hrvatske. Inventar i gotovina je predana na upravu trojici Hrvata
odre|enih od sreskog na~elstva u Vrginmostu.
5. Na islam i protestantizam nije pre{ao nitko, dok je u katolicizam
nekolicina misle}i da }e tim biti po{te|eni progona.
U gowewu Srba u op{tini Vrginmost naro~ito su se istakli: Josip Kle-
men~i}, mesar, Nikola Pazi}, àndarski narednik, Pavlovi}, àndarski podpod
narednik, Anton [prajc, ~uvar {uma i Josip Beqan, èqezni~ar. Svi su ovi
po no}i tajno konferisali i podnosili optu`be protv Srba a usta{e su ili

hapsile i mu~ile.
U mom mestu uop{e nije bilo Muslimana, a od katolika koji su bili ì-
veli, nije se niko zauzimao za Srbe, a i oni koji su hteli pomo}i nisu smeli.
U Jagwi
wilu, 15.
15. maja 1942. godine.
Du{an Dejanovi}, s.r.
Sve{tenik
Br. 156
Izjava Milke Batalo o zlo~inima usta{a nad Srbima u Topuskom,

Starom Se
Selu, Peckoj i drugim srpskim selima na obroncima
Petrove gore tokom 1941. i 1942. godine34
345
Zapisnik sa
sastavqe
qen
n u Komesarijatu za izbeglice
i preseqenike u Beogradu 18. marta 1943.
Op{tina Topusko kao i samo mesto nastawena je Srbima i Hrvatima. Srba

u op{tini imade oko dve tre}ine, a Hrvata jedna tre}ina.
Istodobno sa us
uspostavom Nezavisne Dràve Hrvatske pojavili su se u To-
To
puskom usta{e pod vodstvom Bre{ki Ilije, pekara iz Topuskog. Usta{e su pre-
pre
uzeli svu vlast,
14. aprila 1941. usta{e su uhapsili i zatvorili nekoliko Srba iz Topu-
skog pod isprikom da su bili ~etnici. Zatvoreni su bili: dr Vurdeqa Branko,
lekar, Budimir Bogdan, kafexija, [kara Nikola, pekar, Lon~ar Mile, trgo-
vac, Vorkapi} Jovo, restaurater,
ter, [kara Stanko, kafexija, Jawanin Stojan,
zemqoradnik, te jo{ petorica Srba ~ijih se imena vi{e ne mogu setiti. Svi
Srbi bili su nekoliko dana u zatvoru u Topuskom, gde su ih usta{e stra{no
zlostavqali, a zatim su otpremqeni u Zagreb i odatle nakon izvesnog vreme-
na, pu{teni na slobodu.
Za nekoliko dana ponovo su uhap{eni ti isti Srbi, osim Lon~ara Mile,
koji je bio nekud pobegao. Oni su ovaj put iz Topuskog otpremqeni u Petriwu,
gde
gde su neko vreme dràni u zatvoru, a zatim jednoga dana sa vi{e drugih Srba
iz raznih mesta u Baniji nekuda odvedeni i od tada se o wihovoj sudbini ni-
{ta ne zna. Veruje se da su ubijeni.
Ponovno hap{ewe Srba iz Topuskog i okoline izvr{ili su usta{e 28. ju-
la 1941. godine. Tada su uhap{eni iz Topuskog: [kundri} Ilija iz Topuskog,
trgovac, @uti} Milo{, zemqoradnik, Paripac Quban, mesar, Leli} Jovo, gra-gra
ni~ar, Batalo Dmitar, trgovac, Mi{~evi} Jovan, zemqoradnik i wegov sin
Quban, op{tinski pisar, Mi{~evi} \uro, mladi} od 15 godina, Batalo Mi-
lan, zemqoradnik, Batalo Dragan, oxa~ar, Batalo Ilija, mesar, Batalo Mile,
345
34
AJ, f. 910.
opan~ar, Batalo Niko, zemqoradnik i wegovi sinovi Ni Niko, zemqoradnik i

Janko, kolar, Batalo Mirko, blagajnik kupali{ne uprave, Batalo Matija, zem- zem
qoradnik i wegov sin Milo{, Miqevi} Milan, trgovac, Paripac Nine, zem-
qoradnik, te jo{ neki ~ijih se imena sada vi{e ne mogu setiti. Svi ovi Srbi
bili su ~etiri dana zatvoreni u Topuskom, gde su ih usta{e svaki dan stra{-
no tukli, a zatim su ih potrpali u voz i otpremili u Gospi}. Daqe se o wihovoj
sudbini ni{ta ne zna, ali se op}enito veruje da su svi pobijeni.
1. augu
augusta 1941. izvr{eno je opet hap{ewe Srba. Ovaj put su hap{ene sa-
mo ène i deca jer su mu{karci uglavnom ve} bili likvidirani. Ovaj put sam
i ja bila uhap{ena, a sa mnom jo{ moja majka Jelena, sestre Qubica i Danica,
te brat Milan, star 13 godina. Otac iza nas je ostao kod ku}e. Bilo nas je uhap-
{enih svih skupa oko 250 i to zajedno èna, devojaka i dece. Bile smo zatvo-
rene na tri mesta i to u pravoslavnoj crkvi, parohijskom stanu i podrumu, te
op{tini. Ja sam sa jednom grupom èna i dece bila zatvorena u podrumu paro-
hijskog stana.
Prigodom zatvarawa usta{e su nad nama izvr{ili premeta~inu i odu-
zeli nam sve {to smo imale a naro~ito novac. Mojoj materi oduzeli su 12 000
dinara gotovog novca, a meni su oduzeli 15 zlatnika-dukata. Prigodom oduzi-
mawa dukata naredili su mi usta{e da to ne smijem nikome kazati, a ako bi me
ko zapitao, da mu moram re}i da sam ja svoje dukate dala na ~uvawe Babi} IliIli-
ji34
346
i Stevi, kafexijama. Tri dukata bila sam sakrila u kosu i ovi mi nisu
oduzeti.
Pred podrumom parohijskog stana, gde sam sa drugim Srpkiwama bila za-
tvorena, usta{e su bili postavili straù i nisu nam dozvolili izlazak.
Sutradan oko 9 sati pre podne usta{e su otvorili podrumska vrata i
izveli iz podruma sve nas djevojke i mla|e ène. Tada sam i ja bila izvedena
iz podruma. Odvedeni smo u avliju, a moglo nas je biti oko 40. U avliji smo mo-
mo
rale po nare|ewu usta{a pevati i igrati: „Paveli}u, ìvela ti ruka {to ti
ubi srpskoga hajduka“. Zatim smo morali igrati kolo i vikati „@iveo Pave-
li}! @iveo Kvaternik! @iveli usta{e!“ i ostalo.
Posle toga su nas usta{e prisilili da pevamo ~etni~ku pesmu „Spremte
se, spremte, ~etnici“. Mi nismo na po~etku htele pevati tu pesmu jer smo zna zna-
le da }e nas usta{e onda tu}i. Ali su nas ipak primorali i mi smo pevali
~etni~ku pesmu te podjedno igrale. Kako smo god mi pevale i igrale, tako su oko
nas stajale usta{e i batinama nas tukli po le|ima. Posle toga su nas ponovo
odveli u podrum i straù postavili pred vrata.
Po no}i su nas usta{e izvodili iz podruma u avliju i tamo vr{ili nad
nama nasiqe. Na pojedinoj djevojci znalo se obredati po vi{e usta{a. I ja sam
tada po usta{ama bila izvo|ena na avliju i silovana, a sa mnom i mnoge druge
devojke, a me|u nama i mnoge malodobne.
3. au
augu
gusta 1941. uve~e, bila je nedeqa, doveli su usta{e i zatvorili u pa-
pa
rohijski stan jo{ neke Srpkiwe iz Topuskog sa decom. Me|u ovim bila je i è-
346
34
Ivo.
na sa k}erkom dra Vurdeqa Branka, lekara iz Topuskog, koga su usta{e ve} pre
toga odveli i ubili. To ve~e su usta{e i nas izveli iz podruma i smestili za-za
jedno sa ostalima u sobe parohijskog stana. To isto ve~e doveli su u parohijski
stan i ène sa decom, koje su bile zatvorene u op{tini.
U sobama parohijskog stana ostale smo osam dana. Za to vreme usta{e su po
no}i opet izvodili nas u avliju i tamo vr{ili nad nama silovawe. OvoOvo su ~ini-
li redovito svaku no}. Izvodili su nama i sasma malodobne devoj~ice. Silova-
wa nad nama vr{ili su, kako strani tako i doma}i usta{e i to jednako usta{-
ki oficiri kao i obi~ni usta{e.
Od doma}ih usta{a vr{ili su nad nama silovawa Ferderbar Ivo, zem-
qoradnik, Ferderbar Tomo, zemqoradnik, I{ek Ivan, moler, i Ukikovac \u-
ro, zemqoradnik. Potowa dvojica su iz Hrvatskog Sela kraj Topuskog a ostali
iz Topuskog.
Prvih pet dana u zatvoru nismo dobile ni{ta za jesti. [estog dana odu-
zeli su usta{e od moga strica Batalo Nikole jedno sviw~e, koje su zaklali i
nama dali za hranu. Toga mesa je toliko bilo malo da su samo mala deca dobila
za jesti dok smo mi odrasle i daqe ostale gladne.
[estoga dana uve~e smilovali su se na nas doma}i Hrvati Babi} Ivo i
Stevo, kafexije, pa su nam poslali u zatvor dosta mesa, hleba i krumpira i ta-
ta
da smo se prvi put najeli. Sutradan su nam oni poslali u zatvor kafu. Ovi Ba-Ba
bi}i nisu bili usta{e, ve} su mnogo àlili nas Srbe i na{u te{ku sudbinu.
Nakon osam dana mi smo seqanke pu{tene na slobodu, a gra|anke su ot-
premqene u Petriwu. One su u Petriwi ostale u logoru duqe vreme, a nakon
toga su i one pu{tene ku}ama sa nare|ewem da se ne smiju nastaniti u Topu-
skom ve} samo po selima.
Kada sam do{la ku}i sa majkom, sestrama i bratom, nismo u ku}i ni{ta
na{li, jer su usta{e za vreme na{eg zatvora sve potpuno opqa~kali. Na{li
smo gole zidove. Oca nismo na{li kod ku}e. On je posle na{eg hap{ewa neku-
da pobegao, a mo`da je po usta{ama kuda odveden i ubijen. Wega posle uop{te
nisam videla, a niti za wegovu sudbinu saznala.
Usta{e nam niti posle nisu dali mira. Stalno su po no}i dolazili do na-na
{e ku}e, pretili nam se i stalno nas maltretirali. Jedne nedeqe posle podne
oko 4 sata do{la su u na{u ku}u trojica naoruànih usta{a iz Topuskog i to:
Kravari} I}a, zemqoradnik, Kravari} Ivan, obu}ar, i Malinac Ivan, moler.
Do{av{i u ku}u hteli su odmah da ubiju moju mater. Mati je te primetila i
kroz druga vrata izi{la iz ku}e i sakrila se u kukuruz. Za materom pobegle
su obe moje sestre i brat, a ja sam sa usta{ama ostala sama u ku}i. Usta{e su od
mene zahtevale da prona|em i dovedem moju majku. Ja sam imala jo{ tri zlat-
na dukata, pa sam ih ponudila usta{ama, samo da me ne diraju. Usta{e su du-
kate primili i naredili mi da idem traìti mater. Ja sam izi{la iz ku}e
tobo` da traìm mater, pa se vi{e nisam vratila nazad. U poqu sam se sasta-
la sa materom, sestrama i bratom i oti{li smo svi zajedno u Staro Selo kraj
Topuskog u rodnu ku}u moje majke. U ku}i moje matere u Starom Selu bili smo
po prilici do Velike Gospojine 1941.
O Velikoj Gospojini 1941. do{li su u Staro Selo usta{e sa hrvatskom

vojskom i tamo su poubijali svakoga koga su u selu na{li. Zatim su pqa~kali
ku}e, a potom ih palili. Tada je poginulo mnogo Srba u Starom Selu, a najvi{e
èna i dece. Usta{e su u pojedine ku}e dovodili ène i decu i onda ku}e za- za
palili tako da su ove `rtve u zapaqenim ku}ama ìve izgorile. Ovaj put sam
u Starom Selu gledala svojim o~ima kako usta{e vr{e uàsne zlo~ine nad
bespomo}nim srpskim narodom. Gledala sam kako su usta{e ugrijanim gvo`|em
palili deci o~i, a matere su to morale gledati, a zatim su palili o~i i ma-
terama. Tada su usta{e popalili celo selo. Jedino su dve ku}e ostale po{te-
|ene i to zato da usta{e u wima mogu preno}iti.
Ja sam sa majkom, sestrama i bratom pobegla u {umu Orlova kraj Starog
Sela. S nama su jo{ pobegli moja baka Raj{i} Kata i ujna Raj{i} Mila. U {u {u-
mi smo ostali osam dana, a za to vreme hranili smo se krumpirima koje smo po
no}i u poqu pokopali.
Nakon osam dana do{le su u {umu Orlova usta{e sa hrvatskom vojskom, a
mi smo pred wima pobegli u Petrovu goru.
U Petrovoj gori bile smo oko mesec dana. Za to vreme tamo smo se hrani-
li tako|er krumpirom koji smo po no}i kopali po poqima kraj {ume a spavali
smo pod drve}em.
Nekako u mesecu novembru 1941. izdala je hrvatska vlada proglas u ko-
jom je pozvala sve Srbe, koji su pred usta{ama odbegli u {umu, da se povrate u
svoja sela garantiraju}i im da se nikome ne}e ni{ta dogoditi. Mi smo se tada
povratili u Staro Selo i na zgari{tu moje bake podigli kolibu od pletera i
u woj stanovali.
U Starom Selu nismo ni sada bile mirne. Ve} nakon tri nedeqe usta{e
su ponovo do{li, ovaj put bez hrvatske vojske. Opet su ubijali svakoga koga su
god na{li u selu.
Mi smo opet pobegle iz Staroga Sela i ovaj put se sklonile u selu Pecka
ispod Petrove gore koje je jo{ bilo po{te|eno od usta{kog zuluma.
U selu Pecka bile smo mirne sve do aprila 1942. U aprilu mesecu 1942.
do{le su usta{e u selo Pecka i tu su ubijali svakoga koga su na{li u selu, a
ku}e pqa~kali. Mi smo pred usta{ama ponovo pobegli u Petrovu goru.
Drugi dan posle na{eg bekstva, do{li su usta{e u Petrovu goru, a mi smo
pred wima beàli daqe. Tu sam tada izgubila majku, sestre, brata, baku i ujnu
i vi{e ih uop{te nisam videla. Da li su na ìvotu ili su ubijeni, ja ne znam.
û
ula sam od drugih Srba koji su tada bili na Petrovoj gori da su hrvat-
ske vlasti pozivali Srbe da se povrate u svoja sela i da im se ne}e ni{ta do-
do
goditi. Ja sam tada oti{la u Vorkapi} Selo, op{tine Topusko, koje je jo{ bi-
bi
lo sa~uvano od usta{kog zuluma. U Vorkapi} Selu do{la sam u vezu sa ve}
spomenutim Babi} Ivom i wegovom pomo}i otputovala sam u Glinu gde mi je
on izradio propusnicu na tu|e ime za Beograd. Iz Gline sam doputovala sa
kolima u Petriwu, a odatle vozom do Zemuna. U Zemunu sam ostala ~etiri da- da
na i pomo}u jednog doma}eg Nemca pre{la u Beograd kamo sam stigla 26. apri-
la 1942. godine.
U qeti 1941. iza{ao je proglas u Topuskom u kojem su se prozivali svi

Srbi da pre|u na rimokatoli~ku veru, pa da }e biti ravnopravni sa Hrvatima.
Ujedno se je u proglasu pretilo onim Srbima koji ne pre|u na rimokatoli~ku
veru da }e biti otpremqeni u logore, a wihova imawa zaplijewejewena u korist
hrvatske dràve. Jedan dio Srba, i to ve}inom èna, pre{ao je na rimokato-
li~ku veru, misle}i da }e se tako za{tititi od usta{kog nasiqa, ali im i to
nije koristilo jer su ih usta{e i posle toga ubijali kao skotove.
Srpska pravoslavna crkva u Topuskom sru{ena je jo{ leti 1941. godine.
Pre ru{ewa potpuno je opqa~kana od usta{a. Od crkvenih vrata i ikona na-
pravili su neki doma}i Hrvati koko{iwce i sviwce, samo da bi time {to vi-vi
{e ponizivali Srbe.
Osobito su se u progonu Srba i kao usta{e istakli: Kramari} Ica, zem-
qoradnik, Brije{ki Ilija, pekar, jedan u~iteq iz Topuskog kojemu se ne mogu
setiti imena,
na, Prus S
Ste
tevo, stolar, Babi} Tomo,
mo, zemqoradnik, Kramari} Ivan
Ivan,,
obu}ar, Malinac Ivan, moler, svi iz Topuskog, zatim Kramari}i, Abramovi-
}i, Ferderb ba
ari, Vidovi}i i Popi}i, zemqoradnici iz Starog Sela kojima
imena ne znam. Nagla{ujem da su iz Topuskog i Starog Sela svi Hrvati bili
usta{e i sudelovali u pokoqu Srba, ili pokoq pomagali. Jedino su bili ko-
rektni i Srbima nakloweni navedeni bra}a Babi}i, Stevo i Ivan, kafexije iz
Topuskog, koji su Srbe {titili koliko su to mogli.
Vi{e ni{ta mi nije poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O:

\uro Rodi}, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Batalo Milka, s.r.
Br. 157
Izjava Anke i Mare Mi{~evi} o zlo~inima usta usta{a nad srpskim

ìvqem u Topuskom i wegovoj okolini i u uni{
ni{tavawu pravoslavnih
crkava i nadgrobnih spomenika u vremenu
od maja 1941. do marta 1942. godine347
ZAPISNIK
14. aprila 1941. godine usta{e su uhapsile: dr Vurdeqa Branka, kupa-

li{nog lekara, Vujo{evi} Milutina trgovca, [kara Stanka, gostioni~ara,
Vorkapi} Jovu, gostioni~ara, [kara Nikolu, pekara, Bijeli} Nikolu, kono-
347
34
AJ, f. 910.
bara, @uti} Milo{a, zemqoradnika, svi iz Topuskog, te Vorkapi} Stojana,

trgovca iz Vorkapi} Sela, Jak{i} Matiju iz Pecke, Busi} Du{ana, zemqo-
radnika iz Vorkapi} Sela, Bijeli} Milu, zemqoradnika iz Gre|ana, te mnogo
drugih Srba, ~ijih se imena vi{e ne se}am. Oni su svi skupa bili odvedeni u
Vrginmost, a odatle u Sisak, pa daqe u Petriwu i iz Petriwe u nepoznatom
pravcu. Od tada se za wih vi{e ni{ta ne zna. û uli smo da su oni odvedeni iz
Petriwe u jednu {umu kraj Siska i tamo ubijeni.
28. jula 1941, se}am se da je bio ponedeqak, uhap{eni su po usta{ama:
Miqevi} Ilija, fijakerista, wegov sin \uro, ma{inski bravar, i wegov brat
Nikola, zemqoradnik i fijakerista, @uti} Matija, gostioni~ar, Prentovi}
Milo{, àndarmerijski narednik, Vorkapi} Quban, mesar, i wegov stric Vor- Vor
348
34
kapi} Nikola, zemqoradnik, Batalo Dmitar, trgovac, Batalo Ninko , zemqo-
radnik,
nik, i wegova dva sina Nikola i Janko, Mi{~evi} Jovan, zemqoradnik, i
wegov sin Quban, op{tinski pisar, te unuk \uro, Obradovi} Matija, gostioni-
~ar, [kundri} Ilija, trgovac, Batalo Matija, zemqoradnik, i wegov sin Mi-
lo{, Batalo Mirko, kupali{ni ~inovnik, Miqevi} Milan, kupali{ni ~i-
nov
ovnik, Batalo Milan, zemqoradnik, i wegov brat Dragan, dimwa~ar, Batalo
Mile, opan~ar, Kordi} Milutin i wegov sin Petar, zemqoradnici iz Gre|a-
na, Povan Mi}o, zemqoradnik iz ê emernice, te Miqevi} Darinka, u~iteqi-
ca iz Topuskog, kao i mnogo drugih Srba iz Topuskog, a naro~ito iz okolnih
sela, ~ija imena ne znamo.
Sve Srbe usta{e su zatvorili u pravoslavnu crkvu i op{tinu, gde su ih
uàsno tukli i svakojako mrcvarili. Kada su ih tukli u crkvi, onda su im se
jo{ i rugali re~ima: „Sada se molite bogu“. Pomenuti Prentovi} Milo{ od
zadobivenih ozleda je umro. Wemu su usta{e ~upali brkove i svakojako ga mu-
~ili dok nije umro. Isto tako umrli su od ozleda i pomenuti Kordi} Milu-
tin i wegov sin Petar, te Povan Mi}o, zemqoradnik iz ê emernice. Jedan dio
ovih Srba, a me|u wima i pomenuta Miqevi} Darinka, u~iteqica, odvedeni su
30. jula 1941. u Glinu i tamo zaklani u pravoslavnoj crkvi. Drugi deo, a me|u
wima i na{i muèvi, ve} pomenuti Mi{~evi} Petar i Quban, odvedeni su u
Gospi}. O wihovoj daqwoj sudbini ni{ta ne znamo, ~uli ~uli smo, da su odvedeni
u Velebit i tamo ba~eni u jednu duboku jamu.
1. augu
augusta 1941. usta{e su kupili sve ène i devojke Srpkiwe, te decu i
zatvarali ih u pravoslavnu crkvu, op{tinu i parohijski stan. Tada smo bile
zatvorene i nas tri i to u parohijskom stanu. Sa nama su tada bile zatvorene
ve}ina èna i devojaka iz Topuskog i okoline. Usta{e su od zatvorenih èna
i devojaka zahtevali da pevaju i igraju kolo i da vi~u „@iveo Ante Paveli}“,
iako su im pre toga poklali roditeqe, bra}u i muève. @ene i devojke su mo-mo
rale igrati kolo i pevati, te vikati „@ivio Ante Paveli}“, a ako bi se koja
èna ili devojka pokazala àlosnom, wu su usta{e tukli kundacima. Usta{e
su tada jo{ nagnali ène i devojke iz Vorkapi} Sela, da pevaju ~etni~ke pesme,
pa kada bi one pesmu zavr{ile, onda su ih usta{e tukli.
348
Nikola.
Po no}i su usta{e dolazili u sobe, u kojima smo spavale i sa lampicama

traìli mlade devojke koje su onda izvodili sa sobom iz sobe i silovali. Ma-
tere su legale na svoje k}eri da ih sakriju od usta{a, ali im je to malo vredi-
di
lo. Tada su usta{e silovali Vurdeqa Branku, u~enicu gimnazije, Mi{~evi}
Qubu, k}er Stojana, Mi{~evi} Micu, k}er Marice, Ratkovi} Nevenku, u~e-
nicu gimnazije, Ratkovi} Milicu, te mnoge druge, ~ijih se imena vi{e ne se-
}amo. Ovo silovawe vr{ili su usta{e i usta{ki oficiri, kako doma}i tako
i oni {to su do{li iz Zagreba. Dok smo mi bile u zatvoru, nare|ivali su nam
usta{e da idemo u op{tinu i tamo peremo patose, koji su bili uprqani krvqu
Srba, koje su usta{e tamo tukli.
Nakon 6 dana mi smo seqanke bile pu{tene ku}ama, a gra|anke iz Topu-
skog otpremqene su u logor u Petriwu, gde su ostale dva meseca, a nakon toga
pu{tene ku}ama pod uslovom da se ne smiju nastaniti u Topuskom. Supruga i
k}erka dra Vurdeqe, koga su usta{e prije toga ubili, bile su zadràne u lo-
goru u Petriwi tri meseca. Prigodom na{eg zatvarawa usta{e su nam oduzeli
sav novac, koji su kod nas na{li, ali nam oduzeti novac nisu hteli povratiti,
niti kod na{eg pu{tawa na slobodu.
Nakon {to smo mi ènske bile pu{tene na slobodu, naredili su nam
usta{e da odmah moramo pre}i na rimokatoli~ku veru, prete}i se ubistvom
svakoj onoj koja ne pre|e. Srba mu{karaca tada ve} nije bilo na slobodi. Mi smo
pod takvim pritiskom usta{a morali pre}i na rimokatoli~ku veru, ali nam
niti to nije ni{ta pomoglo.
U augu
augustu 1941. usta{e su poru{ili srpsko-pravoslavnu crkvu u Topu-
skom. Prvi se je uspeo na crkveni toraw i po~eo da ru{i usta{a Malinac Ma-
to, po zanimawu moler, iz Hrvatskog Sela kraj Topuskog. On je sav materijal
od crkve odvezao sebi i od toga materijala napravio ku}u. Tada su usta{e po-
ru{ile na pravoslavnom grobqu kapelicu, koju je bila podigla èna @ivko-
vi} Gaje, trgovca iz Topuskog, a polupali su i sve nadgrobne spomenike. Usta-
{e su u pro{loj godini poru{ili i ostale pravoslavne crkve u onom kraju.
Na 1, 2, i 3. januara 1942. usta{e su odlazili iz Topuskog u srpska sela
êemernicu, Blatu{u i Bovi}, sreza Vrginmost. Tamo su ubijali narod te pqa-
~kali i palili sela. Upqa~kanu stoku iz ovih sela dovodili su u Topusko i
mi smo to samo gledale. Ovu sto
stoku su prodavali mesarima te sami klali i ~a-
~a
stili se.
2. januara 1942. do{li su usta{e iz Gline u selo Gre|ane kraj Topuskog i
tamo opqa~kali ku}e Kate i Save \ale, te Kordi} Stane. Iz wihovih ku}a odod
neli su svu boqu robu, a stoku sa sobom odveli. Nekoliko dana ranije u{li su
u ku}u Bijeli} Evice u Gre|anima i oteli joj 700 dinara, te ne{to jabuka.
Srbi u Topuskom i okolini morali su ove godine slaviti rimokatoli~ki
boì} po propisima rimokatoli~ke crkve. Sa strane usta{a i{la je po srp-
skim selima jedna kontrola i ona je nadzirala kako Srbi slave.
Vide}i da usta{e stalno ubijaju Srbe i pqa~kaju sela odlu~ile smo nas
dvije, Mi{~evi} Anka i Mara, da pred usta{ama pobegnemo u {umu, {to smo i
u~inile. Ja, Mi{~evi} Anka, pobegla sam u Petrovu goru na dan Krsne slave
Sv. Jovana, tj. na 20. januara 1942. godine. Sa sobom sam povela moga sina Jovu
starog 7 godina. Ja, Mi{~evi} Mara, pobegla sam u Petrovu goru na 21. januara
1942. godine i povela sa sobom k}erku Miru staru 2 godine, na ovo nas je nagna-
la i poruka usta{a u kojoj su oni poru~ili Srbima, da }e sve poklati i da od
Srba ne}e ostati niko tko je teì od pola kg. kg
Zimu smo proveli u {umi u Petrovoj gori, a stanovale smo u kolibama
koje su Srbi tamo podigli. U Petrovoj gori nastanili su se skoro svi Srbi iz
srezova Vrginmosta i Vojni}a, koje usta{e nisu dospele poklati. Iz ovih sre-
zova odbegli Srbi poneli su sa sobom i ìve`ne namernice te sve ostalo {to
su mogli da ponesu. Komandu nad nama imao je neki Hrvat, kojemu ne znamo ime,
a koji nam se pridruìo. Wegov pomo}nik bio je Opa~i} Stanko ]a anica iz Tu-
Tu
{ilovi}a, srez Vojni}. Mu{karci su imali za zada}u da nas sve brane od na-
pada usta{a, pa se usta{e nisu ni usu|ivale da nas napadnu.
Koncem marta 1942. navalila je na Petrovu goru hrvatska vojska sa topo-
vima i tenkovima. Srbi mu{karci morali su se pred vojskom povu}i.
Na 20. aprila 1942. poginulo je 14, a raweno 16 usta{a na putu izme|u To-
To
puskog i Velike Kladu{e. Dvojica rawenih usta{a umrli su na putu za Glinu.
Tko je napao ove usta{e, nije nam poznato. Me|u poginulim usta{ama bio je za-
stavnik neki Buqi}. Usta{e su radi ovog slu~aja ponovo po~eli ubijati Srbe
i to ène i decu, jer mu{karaca nema, te paliti srpska sela. Tako su pro{le
nedeqe pobili ène i decu u srpskim selima Katinovcu, Crnom Potoku, Pec-
koj i Debeloj Kosi. Usta{e su u ovim selima ène i decu dovodili u pojedine
seqa~ke ku}e i onda ku}e palili tako, da su ène i deca u ovim ku}ama izgo-
rili. Ova sela su jo{ pre toga od usta{a opqa~kana.
Usta{e koje su se naro~ito isticale u progonu, pokoqu i pqa~ki Srba iz
onog kraja jesu: Longer \uro, zemqoradnik iz Hrvatskog Sela kraj Topuskog,
Malinac Mate, moler iz Hrvatskog Sela kraj Topuskog, dr Klimek, lekar iz
Topuskog, Brije{ki Ilija, pekar iz Topuskog, Kocman Ante, u~iteq iz Topu-
skog, Kramari} Ilija, zemqoradnik iz Vranovine, Putri} Jure, zemqoradnik
iz Vranovine i Putri} Tomo, sin op{tinskog bele`nika Putri}a Martina iz
Topuskog. U Topusko dolazili su usta{e iz Zagreba i Gline ali wihova imena
mi ne znamo.
Mi smo iz napred navedenih razloga krenule na put za Srbiju i to sa
propusnicama koje smo dobile od jedne ène Hrvatice iz Gline. Za svaku pro-
pusnicu platile smo 2.000 dinara. 27. ovog meseca stigle smo u Beograd.
Drugo ni{ta nemamo za iskazati, a na iskazano i pro~itano nam moèmo
se i zakleti.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Mi{~evi} Anka, s.r.

Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Mi{~evi} Mara, s.r.
Br. 158
Izjava Vukosave Galogaè,, u~iteqice iz Bovi}a,

o zlo~inima usta{a nad srpskim ìvqem Vrginmosta
u vremenu od maja do avgusta 1941. godine349
ZAPISNIK
u Beogradu 16. februara 1942.
U aprilu pro{le godine sluìla sam kao u~iteqica u Bovi}u, srez

Vrginmost. Po prevratu sve do maja meseca prilike u op{tini Bovi}, kao u ce-
ce
lom srezu Vrginmost, bile su mirne.
Na \ur|ev dan, 6. maja 1941. godine, upale su nenadano usta{e u Bovi} i
pokupili 12 seqaka Srba i to: Mar~i} Vasu, Mraovi} Milana, Mraovi} Ste-
vana, Borotu Milana, Vukovi}a, kojemu imena ne znam, sve zemqoradnike iz Bo-
Bo
vi}a i odveli ih u selo Bu~icu, gde su ih na razne na~ine mu~ili i tukli, a
zatim ih poveli u pravcu Zagreba. Me|utim na putu transport s ovim qudima
koje su vodili usta{e presrela je nema~ka vojska i kada su se ovi qudi pri-
tuìli nema~kim vojnicima na postupak usta{a, Nemci su ih oduzeli usta-
{ama iz ruku i odveli ih u Zagreb a odatle uputili u Nema~ku u logor, odakle
su se oni javili svojim ku}ama.
Poznato mi je da su usta{e ovu dvanaestoricu qudi jo{ u Bovi}u sveza-
li u lance te jednom cci
iganinu naredili da ih tu~e. Glavni od usta{a koji je
u hap{ewu i zlostavqawu ovih qudi sudelovao jeste [ilobod kojemu ime ne
znam, iz sela Bu~ice, kao i neki Roànkovi} iz Bu~ice, kojemu imena ne znam.
U mesecu junu nije se zbilo ni{ta naro~ito u op{tini Bovi} i srezu
Vrginmost, verovatno iz stoga {to su tada u srez Vrginmost do{li Talijani.
Ovako sno{qivo stawe bilo je sve do 29. jula pro{le godine. Toga dana do{le
su u op{tinu Bovi} usta{e iz Gline sa velikim brojem kamiona te su pokupi-pi
li iz Bovi}a i okolnih sela oko 150 Srba, natovarili ih u kamione i odveli u
Glinu. Ovako veliki broj qudi skupili su na taj na~in, {to je bilo objavqe-
no po Bovi}u i okolnim selima da }e se 29. jula deliti seqacima blokovi za
vr{idbu. Gotovo svi ovi qudi pokupqeni su od usta{a pred op{tinskom zgra-
dom u Bovi}u. Kada su ih usta{e odveli u Glinu, zatvorili su ih u srpsku
crkvu i tu sve do jednoga poklali.
U samom mestu usta{e su 29. jula opqa~kali Gledi}a, kojemu ime ne znam,
za kojega su znali da ima novaca, te po{to su mu oduzeli sav novac, zaklali ga
u jednoj {umi kraj Bovi}a. Istoga dana ubili su i Stanojevi} Jovana, zemqo-
radnika, u wegovom dvori{tu.
Me|u onih 150 pobijenih Srba seqaka iz op{tine Bovi} u pravoslavnoj
crkvi u Glini po imenima mogu navesti ove: Smoqanovi} Dragutina, u~iteqa,
349
AJ, f. 910.
oèwenog, oca troje djece, Radanovi} Nikolu, trgovca, sina mu Du{ana i dvo-
jicu mu bra}e od kojih znam da se jedan zove Stevan. Sem toga spomenutoj bra}i
Radanovi}ima ubili su i oca kojemu ime ne znam. Nadaqe su ubili: Stanojevi}
Marka, Mraovi} Adama i Borota Milana, zemqoradnike, bra}u Mraovi} Jo-
vana i Damjana, trgovce, Mraovi} Stanka, kova~a, i Mraovi} Damjana, lugara.
Po imenu drugih se qudi sad vi{e ne mogu setiti. Svi ovi qudi su iz Bovi}a
i okolnih sela op{tine.
Povodom doga|aja 29. jula qudi su se po~eli sklawati u druga sela bli-
è {umama, a usta{e su tada preko op{tinskih poverenika pozvali narod i
odbegle iz svojih sela da se vrate ku}ama i da se ni jednom od wih ne}e ni{ta
dogoditi.
Po~etkom augu
augusta upala je usta{ka vojska u srez Vrginmost i zapalila
selo Ostroìn, u kojem je izgorilo 20 ku}a, a u mesti
stima Bovi}u i Kirinu za-
palili su crkve. Kao razlog za to naveli su usta{e to {to su qudi, vrativ{i
se ku}ama po odlasku usta{a, otvorili zatvorene i zape~a}ene crkve i zvoni-
li u zvona da na taj na~in objave svoj povratak ku}ama te da su crkve opet slo
slo-
bodne.
Na pozive hrvatskih vlasti narodu da se vrati ku}ama, tek nekoji su se
qudi odazvali, no i ovi su ubrzo bili pohap{eni. Tako je bilo sa bra}om Dam-
janom i Vujom Gledi}om, i Vujinim sinom Perom, zemqoradnicima iz Bovi}a,
koje su po povratku ku}i uhapsili, zatim sproveli u Karlovac gde su osu|eni
na smrt streqawem, koja je kazna nad wima i izvr{ena. Isto tako bili su od
ovih povratnika ku}ama uhap{eni i odvedeni u Karlovac Svetozar Mraovi} i
Borota Stevo, zemqoradnici iz Bovi}a, no ovi su posle provedenog postupka
protiv wih pu{teni ku}ama. Prilikom upada usta{a u sela sreza Vrginmost,
u toku meseca augu
augusta, dolazilo je na vi{e mesta i do krvavih sukoba izme|u
usta{a i naroda koji je odbegao u {ume, pa je tako od strane usta{a vi{e wih
poginulo kao i àndarmerijski narednik iz Bovi}a Mesi} Tomo, koji je sa
usta{ama poverenicima na prevaru pozivao narod, koji je odbegao u {ume da
se vrati ku}ama.
Meseci septembar, oktobar i novembar pro{li su dosta mirno i nije bibi
lo ve}ih progawawa Srba, uglavnom zauzimawem kotarskog predstojnika Ma-
joranca Antuna, koji je preme{ten iz [ida u Vrginmost.
U decembru po~iwu nova i te{ka progawawa Srba od strane hrvatske
usta{ke vojske. Usta{e koje su dolazile od reke Kupe prema Vrginmostu zapa pa-
lili su sva srpska sela od Kupe do Vrginmosta, pa su tako sasvim zapaqena se-
la Stipan, Kirin, Bovi}, ^reremu{nica, Ostroìn, Trstenica, Kozarac, Pje{-
~anica, te Gorwi i Dowi Sjeni~ak kao i selo ê emernica. Danas u ovim selima
nema nikoga ìvoga. Svu stoku i stvari iz ovih upropa{te tenih i uni{tenih
sela usta{e su pokupili i dopremili najpre u Vrginmost a odatle otpremili
u Zagreb.
U januaru ove godine odvedeni su od usta{a iz Vrginmosta oni Srbi koji
nisu do tada pre{li na rimokatoli~ku veru. Odveli su ih u nepoznatom prav-
cu i za wihovu sudbinu se ni{ta ne zna.
U pogledu akcije na pokatoli~avawe mogu izjaviti slede}e:

Dana 3. augu
augusta 1941. godine, putem op{tinskih poverenika te mesne in-
telegencije u pojedinim selima sreza Vrginmost, pozvani su svi Srbi pravo-
slavne vere sa svojim porodicama da radi ~ina pokr{tavawa do|u u Vrgin-
most, te se srpski ìvaq, da bi spasio gole ìvote i svoja ogwi{ta, odazvao
jednim delom ovome pozivu te su re~enog dana do{li u Vrginmost i to iz sela
op{tine ê emernica, iz Pje{~anice i Slavskog Poqa kao i iz Podgorja i Cre-
Cre
varske Strane. Bilo ih je preko jedne hiqade. Po wihovom dolasku usta{e su
odmah opkolile ~itavu ovu gomilu naroda sa svih strana i po~eli odvajati
mu{karce od èna i dece. Nije pro{lo nekoliko sati kada su stali stizati
kamioni od Gline i Petriwe i po dolasku ovih kamiona odmah su sve mu{kar-
ce natrpali u kamione kojih je bilo oko 30 i po tome sve natovarene mu{karce
u kamione odvezli u Glinu.
Najve}i dio odvedenih Srba ubijen je u Glini a ostali su odvedeni u lo-
gor u Gospi}. Kasnije se ustanovilo da su i svi ovi koje su transportom uputi-
li u Gospi} pobijeni.
Posredi je dakle bila obi~na prevara i nije se radilo na pokr{tavawu
nego se samo prona{ao na~in kako bi zavarali srpski ìvaq i posle toga po-
bili qude.
Od usta{a koji su se naro~ito istakli u progawawu Srba navodim: Kle-
men~i} Josipa, mesara iz Vrginmosta, koji je bio poverenik op{tine Vrgin-
most i glavni inicijator hap{ewa i progona Srba, Beqana, èqezni~kog strastra-
àra, kojemu ime ne znam, po ~ijem je nalogu stradalo ~itavo selo Crevarska
Strana u kojem su usta{e sve mu{karce pobili a ène i decu odveli u logor.
Isticao se i jedan lugar iz VrVrginmosta kojemu se imena ne se}am i koji je za-
jedno sa napred spomenutom dvojicom uglavnom vodio svu akciju u hap{ewu i
progonu Srba.
Kotarski predstojnik Majoranac Antun odmah po dolasku u Vrginmost,
u mesecu novembru, uhapsio je spomenute Kle
Klemen~i} Josipa i Beqana zbog raz-
nih nezakonitosti i tek zauzimawem Velikog ùpana u Petriwi dra Petra
Gvozdi}a pu{teni su Kle
Klemen~i} i Beqan na slobodu. Ova dvojica bili su uhap-
uhap
{eni radi vr{ewa pqa~ke po selima kao i radi toga {to su wihovim nasto-
jawem odvedeni i pozatvarani toliki Srbi.
Ne mogu to~no navesti broj ubijenih Srba u srezu Vrginmost, ali znam da
su u selima êemernici, Starom Selu, Topuskom i Pje{~anici pobijeni gotovo
svi Srbi mu{karci. U op{tini Bovi} ubijeno je oko 150 Srba. Ono odraslih
Srba {to je ostalo na ìvotu odbjeglo je u Petrovu goru i vodi borbu za opsta-
sta
nak sa usta{ama. S wima nalazi se sada zajedno i dosta veliki broj Hrvata iz
okolice Capraga i Siska, te zajedno daju otpor usta{ama. U ~estim borbama
izme|u ovih qudi koji su odbegli u {ume poginulo je dosta usta{a.
Razlog mome dolasku u Beogradu je taj, {to se ni sama vi{e nisam ose}a-
la sigurnom, a sem toga nisam htela pre}i na katoli~ku veru. Doputovala sam
pomo}u propusnice izdane od Ne Nema~kog konzulata u Zagrebu no koja mi je pri-
likom dolaska oduzeta na èqezni~koj stanici u Beogradu.
Od isprava imam samo èqezni~ku legtimaciju broj 30924 od 10. VI 1937.

Vi{e ne bih imala ni{ta da izjavim a na sve napred re~eno i pro~ita-
no mi mogu se prema potrebi zakleti.
D O V [ E N O.
Galogaà Vukosava, s.r.
Br. 159
Izjava Marka Linte o zlo~inima usta

usta{a nad srpskim narodom
u Vrginmostu i okolini u vremenu od maja do avgusta 1941. godine350
50
ZAPISNIK
Sastavqen u Komesarijatu za izbeglice u Beogradu 22. oktobra 1941.
6. maja 1941. do{ao je u Vrginmost iz Like ili Dalmacije usta{ki logor-

nik po imenu Marko a prezime mu ne znam. On je do{ao sa 15 naoruànih usta usta-
{a, ve}inom iz Topuskog. Uhapsio je 15 vi|enijih Srba iz Vrginmosta i bli-
è okoline i sutradan ih otpremio navodno u Koprivnicu u logor. Tada su
uhap{eni i otpremqeni: Ko{uti} Stojan iz Vojni} kolodvora, Zori} \uro,
penzionisani lugar iz Slavskog Poqa, Vrga Stevan, van, pinter,
ter, Malobabi} Vaso,
mesar, Dragojevi} Rade, penzionisani lugar, Vrga Pero, posednik iz sela Pod-
Pod
gorja, Crevar Pero, trgovac, Nata{i} Nikola, mesar, Ajdinovi} Mile, po-
sednik i Polimac Milan, posednik, svi iz Vrginmosta. Svi gore navedeni odod
vedeni su navodno iz Koprivnice u Gospi}, a posle se o wihovoj sudbini nije
ni{ta znalo.
11. maja o.g. do{la je u Vrginmost talijanska vojska i ostala tamo do 29.
jula o.g. Za vreme dok je tamo bila talijanska vojska bio je u Vrginmostu kao i
u ~itavom srezu mir i red.
27. jula o.g. uve~e ubijen je u blizini Topuskog usta{a Brije{ki Pero,351
51
seqak iz Topuskog. Ubio ga je drugi usta{a. Za ovo ubistvo okrivqeni su Srbi,

pa su usta{e iz Topuskog sutradan 28. jula o.g. navalili na srpsko selo Poni-
kvari-Poqan ni.
i. U ovom selu usta{e su tada klali qude, ène i djecu a ku}e
palili. Izgleda da su kod ovog pokoqa sudjelovali i strane usta{e. Koliko je
ovo selo tada stradalo, nije mi poznato. 29. jula oti{la je talijanska vojska iz
Vrginmosta. Isti dan rano ujutro do{li su u Vrginmost usta{e u vi{e teret-
nih automobila. Usta{e su bile iz Topuskog, Gline, Petriwe, Zagreba i Osi-
jeka, a bilo ih je oko 50 do 60. Bili su naoruàni vojni~kim pu{kama. Odmah
350
AJ, f. 910.
351
Isti doga|aj je u svojoj izjavi opisao i Ilija Batalo, koji ime ubijenog navodi kao [i-
me Bre{ki.
su u Vrginmostu i bliòj okolini hvatali Srbe i zatvarali u avliju Crevar

Marka i Crevar Du{ana iz Vrginmosta. Zatvorili su i odveli 50-60 qudi.
Strpali su ih na kamione i odveli preko Vojni}a prema Krwa Krwaku i tamo ih u
Ivanovi} jarku sve ubili, osim trojice koje su pustili.
Nekoji od ubijenih nisu odmah bili ubijeni potpuno, ve} su se te{ko ra-
weni mu~ili u {umi nekoliko dana dok su umrli. Wihovi le{evi stajali su
u {umi nekoliko nedeqa nepokopani. Tada su po usta{ama odvedeni i ubije-
ni: Te{i} Jovan i Stanko – bra}a, Jerosimi} \uro i wegov sin Rade, Jerosi-
mi} Mile, Tedi} Stevo i Vojislav – bra}a, Tep{i} Nikola i wegov sin Rade,
Tep{i} Pavao i wegov unuk, Korkut Qubomir i wegov sin Milo{, bogoslov,
Jawanin Petar, àndar u penziji, Jar}ov Milan, pekar, kar, Markovi} Du{an,
trgova~ki pomo}nik, Vladi} Stojan, mesar, Pavlovi} Gojko, pekar, Rom~evi}
Branko, gostioni~ar, Malobabi} Janko, op{tinski blagajnik, Ivkovi} Marko,
èqezni~ar, Obradovi} Mile, èqezni~ki skretni~ar, svi iz Vrginmosta,
Lap~evi} Pavao, Vrga Nikola, Linta Petar mla|i, Bulat Marko, Linta Mak-
sim, Bulat Milo{, svi iz sela Podgorja. Imena drugih sada se vi{e ne sje}am.
Ostali ìteqi su se spasili bekstvom u {umu. Istoga dana tj. 29. jula o.g. jedan
deo usta{a krenuo je kamionima iz Vrginmosta u selo Perna. @iteqi ovoga
sela su se ve} unapred organizirali i opaziv{i dolazak usta{a dali su zvo-
wewem crkvenih zvona znak za uzbunu. Usta{e su se ovoga prestra{ili pa su
se povratili natrag u Vrginmost.
31. jula o.g. uve~er ponove su do{le usta{e na kamionima u Vrginmost i
okolna sela.
Narod saznav{i za wihov dolazak ponovo je pobegao u {ume i obli`we
{ikare. Kada usta{e sutradan nisu mogle u mestu nikoga na}i, otvorili su
vatru u obli`we {ikare. Tada su ubile Pavlovi} Radu iz Podgorja koji je be-
ào od svoje ku}e od usta{a. Usta{e su postavile kraj {umice i {ire zasede
i pucali na svakoga koga bi god videli. Taj dan tj. 1. au
augu
gusta o.g. te slede}a dva
dana, i{li su po selima doma}e usta{e Klemen~i} Jozo,352 52
mesar iz Vrginmo-
sta i [prajc Antun, lugar iz Vrginmosta. Oni su govorili Srbima seqacima
da ne trebaju nikuda beàti ve} da ostanu kod svojih ku}a i da se prijave kod
usta{kog zapovjedni{tva u Vrginmostu, jer da }e biti pokr{tewa i da }e po-
sle toga narod slobodno mo}i biti kod svojih ku}a i obavqati svoje poslove.
Qudi su poverovali i prijavqivali se kod usta{kog zapovjedni{tva u
Vrginmostu. Zapovjednik im je kazao da svi do|u 3. auguaugusta ujutro u 7 sati u
Vrginmost u avliju sokolskog doma, da }e tamo do}i tri rimokatoli~ka ùpni-
ka koji }e obaviti prelaz na rimokatoli~ku veru, pa da }e onda biti svi mir- mir
ni. Qudi su ovome poverovali i 3. augu
augusta ujutro do{li iz op}ine Vrginmost i
êemernica oko 1.700
1.700 qudi.
di. Kako su pojedine grupe dolazile, tako su ih usta{e
sa~ekivali i odvodili u avliju sokolskog doma. Kod do~eka su sa wima postupa- pa
li vrlo prijazno, pa su ih do~ekivali ~ak sa muzikom od tambura. Najve}u gru-
pu doveo je @iv~i} Josip, Hrvat, poverenik op}ine ê emernica. U sokolskom
352
52
Josip-Joso.
domu ~ekali su qudi po prilici 1-2 sata po podne. Tada im je usta{ki zapo-
vjednik saop{tio da }e oko 4 sata do}i iz Petriwe veliki ùpan koji }e im
odràti veliki govor. Kada u odre|eno vrijeme nije do{ao veliki ùpan, on- on
da im je usta{ki zapovjednik kazao da }e sutradan i}i u Glinu da polaù za-
kletvu. Qudima nisu dozvoqavali usta{e da iza|u iz avlije. @ene i djeca su
dolazili i raspitivali se za wihovu sudbinu, a kada su vidjeli da su prevare-re
ni, odlazili su ku}ama pla~u}i.
Preko no}i su ih premjestili iz avlije sokolskog doma u avliju stana
stare{ine sreskog suda, a usta{e su oko wih dràli straù sa mitraqezima.
Trojici ili ~etvorici je ipak uspjelo pobje}i. Sutradan, tj. 4. augu
augusta, dola-
zili su ponovo ène i djeca i doneli jelo ali im usta{e to nisu dozvolili. 4.
augu
au gusta u sedam sati ujutro trpali su ih usta{e u kamione i odvezli u pravcu
prema Glini. Ovo odvo|ewe trajalo je po prilici do 11 sati. Odvezli su ih oko
1.700. Po tvr|ewima svi su ovi qudi odveèni u Glinu i tamo u srpskoj pravo- vo
slavnoj crkvi poklani. Tada su odvedeni i poklani: Crevar Simo, Jerosimi}
Nikola, Vukmirovi} Ilija, Tep{i} Stevan, Rodi} Dragan te mnogi drugi ~i- ~i
jih se imena ne mogu vi{e sjetiti. Iz sela Podgorja odvedeni su u Glinu i po-
klani: Vrga Stanko, Lap~evi} Sava, Ajdinovi} Petar, Ajdinovi} Janko, Vrga
Matija, Polojan Vujo, Polojan Rade, Linta Teodor i Milo{ (bra}a), Linta Janko
i Petar, moja bra}a, Linta Milo{ i Stojan, moji sinovi, te mnogi drugi ~ijih
se imena vi{e ne sje}am. Posle ovog pokoqa narod je opet beào u {ume, {ika-
re i poqa i sakrivao se da bi spasio ìvot. Usta{e su naoruàne vojni~kim
pu{kama pretraìvali ku}e, poqa i {ikare, pucali iz pu{aka te ubijali
svakoga koga bi na{li. Kr Krstarili su po svim selima sreza Vrginmost i ubija-
li svakoga koga bi god na{li. Ovaj pokoq u srpskim selima trajao je sa malim
prekidima od 28. jula do 20. septembra.
Najteì napadi usta{a bili su 16, 17. i 18. septembra. 16. septembra
usta{e su u ja~im skupinama naoruàni vojni~kim pu{kama i mitraqezima
krenuli iz Topuskog prema srpskim selima Perna i Mali~ka. Pre nego su sti- sti
gli u sela, razdelili su se u tri grupe. Jedna grupa je krenula prema selima
Crni Potok i Pecka a druga prema selima Perna i Mali~ka, a tre}a prema
Blatu{i.
Ta tri dana, tj. 16, 17. i 18 septembra, usta{e su u tim selima vr{ili
strahovit pokoq ìteqa, pqa~ku wihovih ku}a i pale` ku}a. Sobom su usta-
{e tada poveli i cigane, koji su im pomagali pqa~kati i paliti. U selu Ma-
li~ki ubili su moju sestru Savu, udatu Kqai}, wezino troje unu~adi starih
od 2 do 5 godina, te snaju Jeku. Zapalili su im ku}e a le{eve pobijenih su baci-
li u gore}u ku}u. Zapalili su tako|er sjenik i {talu. Spasili su se bekstvom
sin moje sestre Simo i unuk Vujo. U susedstvu moje sestre ubili su Paji} Qu-
bicu, wenu k}er Ruìcu, dve wene snahe i dvoje unu~adi. Koliko su usta{e ta
tri dana ubili, ne mogu znati, ali je svakako taj broj velik.
Znam samo da je u ku}i Vojnovi} Rade u Crnom Potoku izgorilo oko 30
osoba. Ove osobe su na prevaren na~in domamili u tu ku}u, zatvorili ku}u i
zapalili tako da su svi izgorili.
Pokretnu imovinu u ovim selima su usta{e opqa~kali i odvezli u To-

pusko. I stoku su oterali. Najvi{e su opqa~kana sela Blatu{a i Pecka. Selo
Perna je potpuno spaqeno. Nije ostala ni jedna jedina zgrada. Spalili su i
crkvu i {kolu. Sela Blatu{a i Pecka spaqena su ve}im delom a ostala sela
delomi~no. Srpsko selo Staro Selo u op{tini Topusko je tako|er potpuno po-
klano i uni{teno. ûouo sam da su tamo ostala samo ~etri ~ovjeka. Srpske crkve
su popaqene i porobqene u Perni, Bovi}u, Topuskom, ê emernici, Slavskom Po-
qu. U Blatu{i je crkva samo opqa~kana a nije sru{ena.
Za vrijeme opisanih pokoqa, pqa~ki i paleì usta{e su, kako sam ~uo,
vr{ili i silovawa èna i djevojaka. @andarmerijski narednik iz Vrginmo-
sta Pavlovi} dovodio je u Vrginmost u zatvor nekoje ène i usta{e su tada u
zatvoru vr{ili silovawa nad ovim ènskima. @enu Vrge Pavla, kova~a iz Pod-
gorja, usta{e su kako se govori – hteli u zatvoru silovati, a kada im se ona
oduprla, oni su je tada odveli u jedan {iprag i tamo ubili.
Za vreme opisanih pokoqa i pqa~ki i paleà, usta{e su se ~astili, pepe
ku}i prasce i jawce koje su po selima opqa~kali. I cigani koji su do{li sa
usta{ama isto su se tako ~astili peku}i jawce i prasce iz srpskih sela.
Usta{ki stan u Vrginmostu je ina~e dnevno slao u srpska sela po stoku
koju su dovodili i klali i da se za to nikom ni{ta nije pla}alo. U srezu Vrgin-
gin
most poklano je i poubijano najmawe 5 000 do 6 000 Srba.
Sreski na~elnik u Vrginmostu â adi} Andrija {titio je Srbe koliko je
to mogao, ali je bio nemo}an, prema usta{ama. On je uvjek govorio da je narod
dobar i miran, da je on siguran da moè dràti mir i red bez usta{a, ali se na
to usta{e nisu obazirale, ve} su dolazili u srpska sela i vr{ili opisane po-po
koqe i pqa~ke.
Od doma}ih usta{a glavni su bili Klemen~i} Joso, mesar, i [prajc An- An
tun, lugar, oba iz Vrginmosta, àndarmerijski narednik Pavlovi} koji je pa-
{anac [prajc Antunu. Svi ostali usta{e bili su sa strane i ja ih nisam po-
znavao.
Ja sam se za vreme opisanih pokoqa i pqa~ki sakrivao po selima i {u- {u
mama mewaju}i mesta sve do 25. septembra o.g. kada sam sa propusnicom krenuo
za Beograd kamo sam stigao 26. septembra o.g.
Predwi iskaz mi je pro~itan i ja ga usvajam kao svoj i potpisujem.

\uro Rodi}, v.r. Petar M. Eremi}, v.r. Marko Linta, v.r.
odj. savetnik upr. kanc. ~inov.
Br. 160
Izjava Jel
Jelke [ka
kare o zlo~inima usta{a u Topuskom
u vremenu od maja do avgusta 1941. godine353
53
ZAPISNIK
u Beogradu 5. januara 1942.
Ja sam sa svojim muèm, sada pokojnim Stankom [kara, dràla u Topu-

skom restauraciju zvanu „Jawe“.
23. maja 1941. godine uhap{en je od usta{a moj mu` sa deset drugih gra-
|ana iz Topuskog. Tada su sa mojim muèm uhap{eni jo{: Dr Vurdeqa Branko,
lekar, Vorkapi} Jovo, restaurater, Vujo{evi} Milutin, trgovac, Bijeli} Ni- Ni
kola, gostioni~ar, Popovi} Pero, zemqoradnik, [kara Nikola, pekar, Obrado- do
vi} Matija, gostioni~ar, Vorkapi} Stojan, zemqoradnik i trgovac, Bastaji}
Pajo, profesor u penziji i Mamuzi} Ilija, zemqoradnik.
Osim ovih tada je uhap{eno jo{ 25 uglednih Srba iz okolice Topuskog.
Isti dan svih ovi, 36 uhap{enih Srba, otpremqeni su velikim kamionom u
Vrginmost. Tu su dràni u zatvoru 3 dana, a zatim su oterani u Sisak, gde su
bili zatvoreni 11 dana. Iz Siska su odvedeni u Petriwu, gde su bili zatvore-
ni 9 dana. U Petriwi u policijskom zatvoru osim ostalog zlostavqawa tukli
su ih i usta{ka deca u starosti od 8-10 godina. Deca su se pri tome izmewava
vala.
la.
Bili su u Petriwi svega 9 dana. Iz Petriwe su jedne no}i odvedeni u pravcu
Siska i od tada se za wih ni{ta ne zna.
Meni je posle toga pri~ao Krpan Dujo, usta{a i {ofer iz Petriwe, da
su odvedeni automobilom do {ume zvane „Brezovica“ kraj Siska i da su tamo
svi ubijeni.
Ja sam posle moga muà sama vodila restauraciju u Topuskom. Svaki dan
dolazilo je u moju restauraciju stalno {est usta{a koje sam ja morala bes-
platno hraniti i pojiti. Osim ovih stalnih usta{a, navra}ali su i povreme-
no u moju gostionu i drugi usta{e koje sam tako|er morala besplatno ~astiti
jelom i pi}em.
Usta{e koji su se stalno kod mene u restauraciji ~astili bili su sve
doma}i iz Topuskog i okolice. Me|u ovima je bio: Longer \uro, zemqoradnik
iz Hrvatskog Sela kraj Topuskog. Druge poznajem samo po vi|ewu, ali ne znam
kako se zovu, samo znam da su dvojica iz Vranovine, a druga dvojica iz Staroga
Seela kraj Topuskog.
Navedeni Longer \uro oduzeo mi je tada 4.000 dinara gotovoga novca, tri
zlatna prstena, jedan par zlatnih min|u{a i jedan zlatni privjessak ak za sat.
Ja sam ga posle molila da mi ove moje stvari povrati, a on mi je odgovorio da
neka molim Boga da mi je ostala glava na ramenu.
353
53
AJ, f. 910.
Tada je u moju gostionu zalazio usta{a iz Zagreba koji se zove Zvin{}ak,

a imena mu ne znam. On je dovodio druge usta{e u moju gostionu i meni nare-
|ivao da ih besplatno ~astim jelom i pi}em. îm im bi u{ao u gostionu, odmah je
uperio na mene pu{ku i tako me vodio od predmeta do predmeta pokazuju}i mi
one predmete koje sam mu morala izru~iti. Ovaj Zvin{}ak {}ak je bio najkrvolo~-
niji me|u svim usta{ama. On je znao majke i decu poredati jedno za drugim u
jednoj liniji i pucati na wih tako da ih sve sa jednim tanetom ubije. Tako je
ustrelio Rokni} Joku sa weno dvoje dece, te wenu jetrvu sa jednim detetom. Od Od-
veo ih je u obli`wu {umu zvanu „Kose“ i tamo ih ustrelio. Rokni} Joka ga je
molila da joj ustreli jo{ i dvoje mla|e dece, jer da ne mogu sami ostati, a on joj
je odgovorio da ne}e, ve} da ta deca imaju ostati da se pate. Otac te dece je pre
toga zaklan u pravoslavnoj crkvi u Glini.
2. ili 3. jula 1941. godine usta{e su pohapsile sve Srbe u Topuskom, a
me|u wima i mene i sve nas zatvorili u pravoslavnu crkvu i parohijski stan.
Ja sam bila zatvorena u parohijski stan. Tada su pohapsili seqake i seqanke
iz okolnih sela i zajedno ih s nama zatvorili u Topuskom. Ku}e su im sve op-
qa~kali, stoku odveli, a pokretnu imovinu odvezli. Bili smo zatvoreni svega
tri dana. Po no}i su usta{e odvodili mlade djevojke i mla|e ène u parohij-
sku {talu i tamo ih silovali. Tako su svaku no} odvodili i silovali Branku,
k}erku dra Vurdeqe, koji je prije toga po usta{ama ubijen, staru 17 godina. Wu
je odvodio na silovawe usta{ki oficir Karli} \or|e, koji je tada bio do{ao
iz Zagreba, a koji je bio navodno oficir u biv{oj jugoslavenskoj vojsci. Osim
navedene silovane su i mnoge seoske djevojke i mlade ène. Tako znam da su ta-
da silovane djevojke, koje se prezivaju Batalo, a imena im ne znam, samo znam
da su iz Topuskog.
Te iste no}i usta{e su u pravoslavnoj crkvi zatvorili Srbe i klali ih
tamo. Tako su usta{e tada zaklali u pravoslavnoj crkvi u Topuskom: [kun-
dri} Iliju, trgovca iz Topuskog, Prentovi} Milo{a, àndarskog naredni-
ka iz Topuskog, Kordi} Milutina, zemqoradnika iz Topuskog, te wegovog sina
kojemu ne znam ime. Nadaqe su zaklali tada u crkvi u Topuskom jednog nared-
nika rodom iz Bosne, kojemu je ime Nikola a koji je po{ao preko Topuskog u
Bosnu, pa su ga usta{e u Topuskom uhvatili, i odveli u pravoslavnu crkvu i
tamo zaklali. Nadaqe su zaklali Kordi} Nikolu, zemqoradnika iz Topuskog
starog 78 godina. Ovaj nije mogao sam i}i, pa su ga dovezli kolima u crkvu.
Osim ovih zaklani su u crkvi po usta{ama jo{ 15-16 de~aka u starosti od 14-18
godina. Znam da je tada zaklan u crkvi Zlokas D Duu{an, sin Sime iz Topuskog,
star 14 godina.
Imena drugih ne mogu navesti, ali sam ih po vi|ewu poznavala. Mi smo
sa prozora parohijskog stana slu{ali stra{nu dreku i vrisak u crkvi, dok su
usta{e obavqale svoj krvavi posao.
Posle izvr{enog klawa usta{e su sru{ili pravoslavnu crkvu u Topu-
skom. Crkvu je poru{io Malinac Mato, to, moler iz Topuskog,
skog, koji je za ovo do-
bio nagradu od 30.000 dinara, a materijal od poru{ene crkve prevezao je svo- svo
joj ku}i.
Nas 68 osoba, koji smo bili zatvoreni odvedeni smo bili iz Topuskog u
Petriwu i tamo sme{teni u magacin fabrike {tofo fova Tencera. Ovde smo bi
bi-
li svega 2 meseca. U Petriwi nas je mnogo progonio usta{ki oficir Grgec. On
nas je svaki dan stra{io pokazuju}i nam mesto na kojem }emo biti poklani i
zakopani. To je isto govorio i na{oj deci, te nas podjedno uveravao da }emo bi
bi-
ti ubijeni ~eki}em po glavi, jer da bi bilo {teta za nas tro{iti kugle. Nakon
dva meseca ja sam pu{tena na slobodu pod uslovom da se vi{e ne smijem nasta-
niti u Topuskom, ve} samo u kojem selu u okolici Topuskog. Sa mnom su pod
istim uslovima pu{teni jo{ nekoji iz Topuskog. Ja sam se posle toga nastani-
la u selu Gre|ani kraj Topuskoga. Nakon nekog vremena ja sam se preselila u
Topusko i nastanila kod moje kume Gregori} Marije, koja je rimokatoli~ke ve-ve
re i po narodnosti Hrvatica. Kod we sam ostala sve do 31. decembra 1941. go-
dine kad sam se preko Petriwe i Zagreba uputila za Beograd.
Na prelaz u Srbiju odlu~ila sam se na nagovor Kapac Luke, gostioni~a-
ra, Babi} Ive, gostioni~ara, i wegovog brata Steve, te Kuni}a, upravnika ba-
we Topusko. Oni su svi Hrvati, a nakloweni su nama Srbima i vodili su ra~u-
na da se meni ni{ta ne dogodi.
Kapac Luka mi je kazao, da je do{lo nare|ewe usta{kom natporu~niku
Grgecu od Paveli}a, da po{to ne mogu u Bosni uvesti red, da moraju ubiti sve
Srbe na Kordunu i da tako pro~iste sa Kordunom. Ovo nare|ewe izvodi Vida-
kovi} Nikica, glavni usta{ki poverenik za Glinu i svu okolinu. On se stara
da bude nare|ewe izvr{eno.
Usta{e koje su u Topuskom i okolici ubijali i pqa~kali Srbe i palili
wihovu imovinu, te vr{ili silovawa djevojaka i èna jesu: Kocman Antun,
u~iteq u Topuskom, Brije{ki Ilija, pekar u Topuskom, Malinac, moler u To-
puskom, Sani~ki \uro, zemqoradnik iz Hrvatskog Sela kraj Topuskog, Mato,
pekar iz Hrvatskog Sela i wegov brat \uro ~ije prezime ne znam, Putri} Tomo,
Tomo,
sin op{tinskog biqe`nika iz Topuskog, Brije{ki Tomo, ti{ler iz Topuskog,
{pengler354
Prus Stevo, ti{ler iz Topuskog i wegov brat Slavko, Prus Ivo, {pengler 54
iz Topuskog, Longer \uro, zemqoradnik iz Hrvatskog Sela, Zvin{}ak, usta{a

iz Zagreba, dr Klimek, lekar iz Topuskog.
Na posletku izjavqujem da su svi Srbi u Topuskom i okolici, pod stra-
{nim pritiskom hrvatskih vlasti i usta{a, morali u rimokatoli~ku vjeru.
Mlade Srpkiwe, osim {to su na silu pre{le u rimokatoli~ku vjeru, morale
su se upisati u usta{e te iako su im usta{e zaklale o~eve i bra}u, a imawe
opqa~kali, moraju stupati s usta{ama i pjevati usta{ke pjesme.
Predwi iskaz mi je pro~itan, ja ga usvajam kao svoj i potpisujem.

\uro J. Rodi}, s.r. Stana Tepavac, s.r. Jel
Je lka [kara, s.r.
354
54
Spengler,, wem.) – limar, bravar.
[pengler (Spengler
Br. 161
16
Izjava Ilije Batala o zlo~inima usta{a u Topuskom

i kaznionici Okru`nog suda u Gospi}u 1941. godine355
55
ZAPISNIK
Zemaqske komisije Hrvatske za utvr|ivawe ratnih zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, 6. decembra 1944. godine.
Pristupa Batalo Ilija, 34 godine star, iz Ponikvara (Topusko),

sko), mesar, te
izjavquje:
Prilikom sloma Jugoslavije ja sam bio zarobqen kao vojnik u Kninu i bio
sam tri mjeseca u ropstvu u Italiji. Talijani su me pustili na slobodu pa sam
14. jula 1941. godine stigao u Topusko. Osim onih usta{kih zlo~inaca, koje je
naveo Ladislav Greguri}, dobro su mi poznati kao zlo~inci: Satler Ivan, lu lu-
gar iz Topuskog, i Stevo Prus, stolar iz Topuskog, koji se sada nalaze u Petri-
wi. Kada sam stigao u Topusko, dr. Vurdeqa i jo{ nekoliko doma}ih Srba iz
Topuskog bili su ve} po drugi put uhap{eni, a zatim odvedeni iz Topuskog u
Sisak i ubijeni s drugim Srbima u {umi Brezovica.
U Topuskom bila je tada jedna pukovnija talijanskih berseqera. Oko 20.
jula do{lo je iz Zagreba 8 mladih ~inovnika koje su usta{e ovamo poslale kao
povjerenike za vr{idbu ìta u Topuskom i okolini.
Oko 28. jula usta{e su ubile Bre{ki [imu u Ponikvarima koji je, kao
{to sam ~uo od Greguri}a, bio u zavadi s usta{kim vo|om, a naro~ito sa Ili-
jom Bre{ki, zbog toga {to su usta{e opqa~kali iz kase oko 2.000.000 dinara pa
[imi Bre{kom nisu dali wegov dio. Usta{e su tada [imu Bre{kog ubili, a
tobo`wu krivicu su bacili na Srbe pa su odmah sutradan pohapsili sve mu{-
karce iz Topuskog i u najbliìm selima.
Izme|u ostalih bio sam uhap{en i ja. Ja sam se nalazio sa mnogim doma-
}im Srbima u op}inskom zatvoru. Odmah prve ve~eri, oko osam sati, usta{e su
nas u zatvoru po~ele strahovito tu}i kundacima, bikova~ama i nekakvom gvoz- z
denom {ipkom. Naro~ito su tukli Matiju @uti}a, mesara, Iliju [kundri-
}a, trgovca, To{u Petkovi}a, apotekara. Uslijed strahovitih batina qudi su
zapomagali i vikali da se je moglo ~uti na ulicu. Apotekara Petkovi}a sutra-
dan izvukla je iz zatvora i spasila wegova èna Wemica, a sve nas ostale Srbe
otjerale su usta{e na stanicu Topusko teretnim automobilom. Iz Topuskog
smo bili vlakom sprovedeni u Gospi}, u tamo{wi zatvor. Kad smo stigli na go-
spi}ku stanicu, bio je dan tri-~etiri sata poslije podne. Usta{e su nas sa ko-
ko
lodvora provodile u grad, u zatvor. Sje}am se da je na cesti od grada do kolo-
dvora {etalo mnogo talijanskih vojnika i oficira. Usta{e su nas usput tukle
kundacima na o~igled talijanskih vojnika.
355
55
AH, ZKRZ, Zh
Zh-1912.
-1912.
Bilo je nas svega 46 hap{enika iz Topuskog. Usta{e su nas odvele u usta-

{ki zatvor Okru`nog suda u Gospi}u. Tu je bilo u dvori{tu ve} oko 5 000 qu-
di. Udarila je velika ki{a po no}i. Jedan dio nas hap{enika usta{e su smje-
stile u }elije zatvora, a ostali su ostali u dvori{tu.
Usta{e su mlatile pu{kama koga su stigle. Sje}am se da se pri ovoj tu~i
naro~ito istakao usta{a Mile Brkqa~i}. Odmah sutradan usta{e su otpre-
mile transport hap{enika za Pag i Jadovno. To su vr{ili na taj na~in da su
qude vezali ìcom za jedan duga~ki lanac i tako ih sprovodili. Mene je spa-
sio jedan {uster, koji je do{ao u kaznionicu i odveo me u svoju radionicu gdje
sam mu ja pomagao raditi. Ve}inu hap{enika usta{e su odvele i smaknuli na
Jadovnu ili na Pagu, a ja sam sa jednim malim dijelom hap{enika bio odveden
u internaciju, najprije u Jasku, a kasnije u Koprivnicu, odakle me spasila mo-
mo
ja èna koja je po ro|ewu katolkiwa.
O ubistvu usta{e Bre{ki [ime pri~ao mi je pokojni \uro Sjeri}, se-
qak iz Ponikvara-Poqa
ra-Poqani, da je vidio kada je u Ponikvare do{ao [ime Bre{-
ki, Ivan Satler i oni povjerenici iz Zagreba, te Nikola Habel, stolar iz To-To
puskog. Ova usta{ka patrola bila je opkolila ku}u \ure Sjeri}a i po~eli su
pucati i u toj pucwavi ubijen je [ime Bre{ki.
Usta{e su sami ubili [imu Bre{kog i to zato da se rije{e neprijatnog
svjedoka, koji je znao za pqa~ku onog novca, a s druge strane da stvore pogodan
izgovor za uni{tavawe Srba.
D o v r { e n o.
Podpukovnik NOV: Zapisni~ar: Svjedok:

Star~evi}, v.r. Edita Vajs, v.r. Batalo Ilija, v.r.
Br. 162
16
Izjava Zorke Radoj~evi}, Danice Su`wevi}, Katice Babi},

An|e Radovanovi} i Eve Eremi} o zlo~inima usta{a u Glini
u vremenu od aprila do avgusta 1941. godine35
356
Z a p i s n i k sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike

u Beogradu 27. februara 1942. godine
Nepozvane pristupile su RADOJÊDOJ EVI] ZORKA, supruga Radoj~evi}

@ivka, direktora Srpske {tedionice u Glini, stara 55 god. bez dece, sada u
Beogradu – Ul. Prote Mateje br. 25; SU@WEVI] DANICA, supruga dr. Su Su`-
wevi}a \ure, lekara iz Gline, stara 49 god, majka troje dece, sada u Beogradu,
356
35
AJ, F. 110, fasc. 219.
Knegiwe Zorke ulica br. 64; BABI] KATICA, supruga Babi} Aleksandra,
trgovca iz Gline, stara 44 godine, majka dvoje dece, sada u Beogradu, ulica Pro
Pro-
te Mateje br. 25; RADOVANOVI VI] AN\A, supruga Radovanovi} Petra, dràv- àv
nog nadlugara u penziji, stara 47 god. iz Gline, majka 4 dece, sada u Beogradu
– ulica Prote Mateje br. 25 i EREMI] MI EVA, udova Eremi} \ure, dr`. nad-
lugara iz Gline, stara 72 god. sada u Beogradu – Prote Mateje br. 25, te sve su-
glasno izkazuju slede}e:
Oko polovice meseca aprila 1941. dana se ta~no ne se}amo, uhapsili su

usta{e u Glini slede}e: dr Gaji} Milicu, lekarku, [tefan~i} Dragana, u~i u~i-
teqa, Su`wevi} Simu, name{tenika u bolnici, [urbata, mernika, Koraka
Adama, zemqoradnika, te jo{ neke druge Srbe iz Gline, ~ijih se imena sada
vi{e ne se}amo. Sve ove usta{e su odveli u Zagreb u policijski zatvor. [te-
fan~i} Dragan, koji je po narodnosti Hrvat, pu{ten je iz zatvora nakon tri
meseca, dr Gaji} Milica pu{tena je iz zatvora nakon 7 meseci, a za sudbinu
ostalih se do danas ni{ta ne zna.
28. aprila 1941. uhapsili su usta{e dr Su`wevi} \uru, lekara, Rebra-
~u Stanka, ~inovnika sreskog na~elstva u penziji i @ivkovi}a Mila lana, kova-
~a – svi iz Gline. Wih su usta{e odveli u Zagreb u policijski zatvor. Iz po-
licijskog zatvora, prevedeni su u logor u Koprivnicu a iz Koprivnice daqe u
logor u Gospi}. Posle toga za wihovu sudbinu ne zna se ni{ta.
Po~etkom meseca maja 1941. uhapsili su usta{e Resanovi}a Adama, obu-
}ara iz Gline, i Slijep~evi} Stojana, zemqoradnika iz Majskih Poqana. Wih
su usta{e zatvorili u op{tinski zatvor u Glini i tamo su ih nakon mu~ewa
kroz nekoliko dana ubili. S wima je bio zatvoren i Bun~i} iz [u{wara. I we we-
ga su usta{e mu~ili i hteli ga ubiti, ali je usta{a Kre{telica rekao osta-
lim usta{ama, da je mi
ministar pravde dr Puk kazao, da ga ne smiju odmah ubiti,
ve} da ga moraju najprije mu~iti mesec dana. Me|u tim Bun~i} je uspio pobe}i
iz zatvora i sada se nalazi u Beogradu.
U no}i od 8. na 9. maja 1941. godine provalili su usta{e u stan op{tin-
skog biqe`nika iz Gline Ratkovi}a Rade, izveli Ratkovi}a iz stana u po-
qe i tamo ga ubili. Preko wegovog mrtvoga tijela preterali su usta{e vaqak,
kojim se vaqa put, tako da je wegov le{ velikom mukom wegova èna iz blata
izvukla.
U no}i od 10. na 11. maja 1941. vr{ili su hap{ewa doma}i usta{e uz po-po
mo} usta{a koji su do{li iz Zagreba. Tada su uhap{eni: Babi} Aleksandar,
trgovac, Babi} Branko, student prava, Radovanovi} Petar, dràvni nadlugar
u penziji, Radovanovi} Jovan, u~enik poq. priprivr. {kole, Radoj~evi} @ivko,
direktor Srpske {tedionice, Jeremi} \uro, penzioner Okru`. ureda za osi-
gurawe radnika, Su`wevi} Neboj{a, stud. medicine, Su`wevi} Ratko, Badri} dri}
Jovo, sreski {kolski nadzornik u penziji, Davidovi} Svetozar, biv{i pred-
sednik op{tine, dr Brankovi} Stevan, javni slu`benik, Haler Stojan, grun-
tovni~ar, Vuji~i} Stojadin, sudski pisar, Pjevac Ilija, zemqoradnik, Pjevac
\uro, svr{. bogoslov, Pjevac Dragan, zemqoradnik, Pjevac Petar, zemqorad-
nik, Pjevac \uro, zemqoradnik, Krwaji} Stevan, zemqoradnik, Krwaji} Mi-

lo{, zemqoradnik, Bogunovi} Stanko, zemqoradnik, Arbutina \uro, zemqo-
radnik, Arbutina Janko, zemqoradnik, Arbutina \uro (Du{an), zemqoradnik,
Arbutina Mile, zemqoradnik, Kukole~a Nikola, zemqoradnik, Kukole~a Pe-
tar, trgovac, Rebra~a Mile, gostioni~ar, Bogunovi} Ilija, trgovac, âavi} Ta-
Ta
nasije, èlezni~ar u penziji, âavi} Slavko, zemqoradnik, â avi} Ranko, zem-
qoradnik, Metiko{ Damjan, trgovac, Metiko{ Boò, trgovac, vac, Meanxi
anxija Ni-
kola, mesar, Meanxi
anxija Boò, {u
{umarski inìwer, @uti} Nikola, trgovac, Ka-
ti} Jovo, trgovac, Brki} Boò, gostioni~ar, Brkovi} Nikola, kova~, Brkovi}
Milan, mesar, Sunajko Kosta, pekar, Sunajko Nikola, gostioni~ar, Jak{i}
Stanko, kroja~, Xakula Milo{, trgovac, Xakula Pero, obu}ar, Arbutina Lazo,
zemqoradnik, Stoji} Janko, op{t. bele`nik u penziji, Mileti} Pero, financ
u penziji, Gavrilovi} \or|e, ravnateq gimnazije u penziji, Tomi} Dragomir,
trgovac, Tomi} Du{an, trgovac, Dreki} Mile, zidar i pe}ar, Samarxija Mi-
lo{, kova~, Samarxija Milan, kapetan, Mu`deka Stevo, gostioni~ar, Sarapa
Lazo, radnik, Peji} Adam, trgovac drvom, Pokrajac Bogdan, trg. pomo}nik, Mo-
Mo
mi} Mile, trgovac, Opaji} Milan, |ak sredwe tehni~ke {kole, Gavrilovi} Jo-Jo
sif, trgovac, Dmitrovi} \uro, posednik, Dmitrovi} Nikola, trgovac, Vujasi-
novi} Marko, trgovac, Vujasinovi} Mojsija, trgovac, \uki} Stanko, kroja~,
Balti} Petar, remenar, [tekovi} Pero, |ak trg. akademije, Vujaklija Stojan,
kroja~, \eran Miladin, kroja~, Gvoi} Mile, trgovac, Mrkobrada Vojo, ~inovnik
katastarske uprave, Brkovi} Milo{, kova~, Brkovi} Milan, mernik, Grbqeno-
vi} Joco, pekar, Balti} Rodoqub, kroj. pomo}nik, Vijuk Pavle, obu}ar, Vijuk
Nikola, obu}ar, Brati} Jova, {kolski sluìteq, Krivoku}a Jova, {kolski
sluìteq, Uzelac Nikola stariji, gostioni~ar, Uzelac Nikola mla|i, gosti-
oni~ar, Medi} Petar, trg. putnik, Gledi} Sava, nadzornik puteva, \ako\akovi}
Stanko, kroja~, Vujaklija Pero, zemqoradnik, Gagi} Nikola, zemqoradnik,
[eovi} Stevan, zemqoradnik, Badri} Marko, stolar, Baji} Nikola, zemq.
Vujaklija Dragan, pisar imovne op{tine, Vujaklija \uro, zemqoradnik, Mi-
lo{evi} Janko, gostioni~ar, Ore{~anin Stevo, nadlugar, Leti} Du{an, |ak
gimnazije, Ore{~anin Stevo, trgovac, Opali} Marko, trgovac, Opali} Stra-
hiwa, |ak trg. akademije, Stojanovi} (Pele{) Slavko, trgovac, Stojanovi} (Pe-
(Pe
le{) Petar, stud. prava, Vorkapi} Stanko, po{t. ~inovnik u penziji, Miloje-
vi} David, àndar u penziji, Mirkovi} Jovo, sreski sudac, dr Gaji} Qubomir,
lekar, Gaji} Stevo, trgovac drvetom, Carevi} Nenad, |ak gimnazije, Carevi},
financijski preglednik, Opa~i} Bogdan, sve{tenik, Cari} Dmitar, posednik
i wegov sin Josif, trg. pomo}nik, Kneèvi}, obu}ar i wegov sin Branko, |ak
bogoslovije, Jovanovi} Nedeqko, |ak bogoslovije, Jak{i} Stanko, obu}ar, Gru-
bi}, àndar u penziji, ]e
]elap, posednik, Kosanovi}, ànd. narednik, Duki}
Luka, stolar, Duki} Stojan, berberin, Draì} MiMihailo, ~inovnik sreskog na
na-
~elstva, Crevar Dragan, ~inovnik imovne op{tine, Puli} Milan, kotlar, Ni- Ni
koli{ \or|e, sreski {kol. nadzornik, Kora} \uro, èlezni~ki name{tenik,
Dragijevi} Du{an, èlezni~ki name{tenik, Novakovi} Simo, èlez. rad-
nik, Qubi~i} \uro, obu}ar, Badri} Stevo, kroja~, Marjanovi} Milan, kroja~,
Ba ri} Stevo, fotograf, Martinovi} Stevo, pinter,

Badri} ter, i wegov sin, Egi} Bran-
ko, oficir, Brankovi} Stanko, bravar, Leti} Ilija, pekar, i wegova dva {e- {e
grta, ubijeni su istu no} odmah u ku}i, a sina Du{ana ranili su i rawenog odod
veli, dr Metiko{ Milan, advokat, dr Gute{a Veqko, Tomi} Dragomir, bankov- kov
ni ~inovnik, Tomi} Du{an, trgovac, [tula \uro, kwiàr, [tula Vaso, kwi-
àr, ]or orkovi} Pera, trgovac, [u{war Stojan, gostioni~ar, Arbutina Niko-
la, gostioni~ar, Su`wevi} Stevo, kroja~, Mrkaq Stevo, u~iteq u penziji,
Ma|arac Milo{, u~iteq u penziji, i wegova dva sina, Branko, stud. prava, i
Pero, ~inovnik kod suda, Popovi}, sudija sreskog suda, Blidovi}, sudija sre-
skog suda, Jankovi} \uro, bankovni ~inovnik i wegov sin Svetislav, trg. put-
nik, Su`wevi} Ilija, poslasti~ar, i wegov sin Du{an, trg. pomo}nik, Lacko-
vi} Nikola, brija~, Breka Marko, brija~, Reli} Pero, zemqoradnik, Meanxi-
ja Jovo, mesar, Crevar Rade, dr`. nadlugar u penziji, Novakovi} Nikola, po-
{tanski ~inovnik, Joji} Milo{, po{tanski zvani~nik, Orli} Stevo, zemqo-
radnik, [eovi} Stevan, zemqoradnik. Taj dan na sprovodu ubijenog op{tin-
skog bele`nika Ratkovi}a bili su wegova dva sina, wegov brat i wegova dva
sinovca iz ê emernice. Wih su usta{e istu no} sa ostalim Srbima iz Gline
uhapsili i odveli. Imena drugih se sada vi{e ne se}amo, ali znamo, da je tu
no} odvedeno iz Gline ukupno Srba 582. Samo iz doma maloletnika u Glini od-
veli su usta{e te no}i 80 mladi}a, zatim mnogo zanatlijskih nau~nika, kojima
ne znamo imena. Sve ove usta{e su zatvorili u zatvore sreskog suda u Glini,
te u ostale sudske prostorije. Slede}u no} od 11. na 12. maja 1941. usta{e su sve
ove zatvorene Srbe trpali u kamione i odvozili ih u nepoznatom pravcu. Po-
sle toga o sudbini ovih Srba ne zna se vi{e ni{ta.
Prigodom hap{ewa Srba usta{e su obavqali i premeta~ine u wihovim
ku}ama, pa su tom prilikom i pqa~kali wihove stvari. Tako su od Grebqeno-
vi} Joce prigodom wegovog hap{ewa odneli 30.000 din gotovog novca i duvana
za 2.500 din. Od Stojanovi} Slavka, trgovca, odneli su jedno kufer~e sa zlatom
i brilijantima u vrednosti za onda od 500.000 din. Ovo je odneo Hanih Josip,
u~iteq muzike i usta{a u Glini. Od Peji} Stane odneo je usta{a [apa Slav-
ko357
57
4.000 dinara u srebru. Pohap{ene Srbe usta{e su u sudskom zatvoru zlo-
stavqali prije nego su ih u nepoznatom pravcu otpremili.
Oko 15 dana poslije ovoga ponovno su usta{e hapsili jo{ preostale Srbe.
Ovaj put hapsili su sa mu{karcima i ène. Tada su uhap{eni: Jovi} Nikola,
op{tinski bele`nik u penziji, [kari} Evica, èna [kari} Milo{a, kape-
tana u penziji, Rebra~a Seka, èna Rebra~e Bo{ka iz Majskih Poqana, Sa-
mac Staka, èna Savina iz Majskih Poqana, Vorkapi} Stanko, radnik iz Gli-
ne, te vi{e drugih, ~ijih se imena sada vi{e ne se}amo. Sve ove usta{e su od-
mah odvozili u nepoznatom pravcu u kamionima i o wihovoj sudbini vi{e se
ni{ta ne zna.
Izme|u 26. jula i 2. avgusta 1941. godine usta{e su u kamionima dovozili
Srbe iz sela sreza Glina i Vrginmost. Dovozili su ih u Glinu tobo` na po-
357
57
Slavko Papo.
kr{tavawe. Sve su ove usta{e zatvorile u srpsku pravoslavnu crkvu u Glini

i tamo su ih klali. Le{eve zaklanih Srba izvla~ili su iz crkve, tovarili na
kamione i odvezli u nepoznatom pravcu, koliko je Srba tada zaklano od usta{a
u srpsko-pravoslavnoj crkvi u Glini, mi ne znamo, ali se je vidio krvav trag
koji je i{ao iz crkve na ulicu, a koji je nastao curewem krvi iz le{eva za-
klanih Srba, kada su ove le{eve usta{e izvla~ili iz crkve i tovarili na ka ka-
mione. I kamioni su bili krvavi od ovih le{eva.
Trojica Srba bili su tada pobegli na crkveni toraw. Na torwu crkve-
nom bili su tri dana i tako su oèdneli, da su pruàli dlanove i hvatali
kapqice ki{e i lizali ih sa dlanova. Ovo su videli usta{e, koji su bili
pred crkvom i otvorili na wih iz pu{aka vatru i ubili ih. Sva trojica su
mrtva sa torwa pali na zemqu.
Na 1, 2. i 3. avgusta 1941. usta{e su hapsili u Glini ène i decu jer qu-
di vi{e nije bilo. Uhapsili su oko 250 osoba. Me|u uhap{enima bile smo i mi
Radovanovi} An|a sa k}erima Martom i Katom te Eremi} Eva. Sve uhap{ene
ène i deca bili su zatvoreni u zatvore sreskog suda. Tada su u zatvor dolazi-
li usta{e, a i neki drugi gra|ani Hrvati i govorili da }e biti pu{tene na
slobodu one ène, koje su podnele molbu za prelaz na rimokatoli~ku veru, a
ostale su zadràli u zatvoru. Me|utim |utim i ove su nakon dva dana pu{tene sa na-
re|ewem da se u roku od 2 dana imadu izgubiti iz Gline.
Po~etkom avgusta 1941. godine po~eli su usta{e ru{iti srpsko-pravo-
slavnu crkvu u Glini. Ru{ewe crkve preuzeo je Fajerfer Stjepan, mlinar i
usta{a iz Jukinca kraj Gline. [ubali} Stjepan, limar iz Gline, prvi se je
popeo na crkveni toraw i sru{io krst.
Usta{e koji su se istakli u progonu i pokoqu Srba u Glini i okolici
jesu: Vidakovi} Nikola, stolar, Papo Slavko, kroja~ki pomo}nik, Vidakovi}
Stjepan, stud. {umarstva, Vidakovi} Mate, stolar i op{t. na~elnik, bra}a
Kre{telice – Nikola, Pajo i Stjepan, Mureti} Ivica, gostioni~ar, Hanih
Josip, u~iteq muzike, Mihaqevi} Stevo, op{t. straàr, Butorac Francek,
mesar, @ini} Joso, mesar, dr Dev~i} Juraj, advokat i usta{ki logornik, dr
Rebok
b k Juraj, lekar i usta{ki stoèrnik, dr Vojvoda Katarina, lekar, dr Je-
rec Mirko, advokat, a kasnije veliki ùpan u Petriwi, Cvitovi} Mihovil,
sreski sudija, sada upravnik kaznenog zavoda u Lepoglavi, Galinovi} Veqko,
sreski sudija, Imper, kotarsk ski
i predstojnik, Klobu~ar Mirko, student, @ini}
@ini}
Zvonko, student, Prhlik Ivo, u~iteq, sada u Petriwi, Kalajxi} Drago, po-
slasti~ar, Mison [Josip
Josip],, trgovac likera, Novak Boò, {ofer, Tiqak Mato,
trgovac, Mrgan Slavko, gostioni~ar, Mrgan Pavao, trgovac, vac, Haupt, apotekar,
Tompi} Gabrijela, apotekarica, Medved Stevo, stolar, Fabac, stolar, svi iz
Gline, te seqak iz sela Prekope zvani „û „ ukqe“.
kqe
Mi smo ostavile Glinu i do{le u Beograd jo{ pro{log qeta u julu i
avgustu i od tada stalno ìvimo u Beogradu. Sve na{e nepokretno imawe osta-
vile smo u Glini, a od pokretnog ve}ina je tako|e ostala u Glini.
Ja Su`wevi} Danica i Babi} Katica dobile smo propusnicu od hrvat-
skih vlasti tek onda kada smo potpisale izjavu da dragovoqno poklawamo svu
na{u imovinu Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj i da se vi{e nikada ne}emo po-

vratiti na hrvatski teritorij.
Vi{e nemamo ni{ta iskazati, a na iskazano i pro~itano nam moèmo se
i zakleti.
D o v r { e n o.

\uro J. Rodi}, s.r. D. Vuja~i}, s.r. Radoj~evi} Zorka, s.r.
Danica Su`wevi}, s.r.
Babi} Katica, s.r.
An|a Radovanovi}, s.r.
Eva Eremi}, s.r.
Br. 163
16
Izjava Stanka Kangrge, paroha iz Obqaja, o hap{ewu Srba u Glini,

odvo|ewu u logore i masovnom ubijawu u toku maja 1941. godine35
358
Slu`bovao sam u dve parohije, Obqaj i Bojna. Obe parohije brojile su oko
3800 qudi. Sela parohija su ~isto srpska a pripadala su op{tini Maja, srez
Glina.
Obqaj ima àndarmerijsku stanicu, ~iji je komandir za moje vreme tamo
bio musliman Smajo Zubovi}, sa dva u posledwe vreme mlada Hrvata i jednim
usta{om ~ija imena nije vredno spomenuti. Pored re~enih u selu je slu`bovao
u~iteq Hrvat Stjepan Kova~evi} sa ènom. Selo Obqaj ina~e vrlo siroma{-
no ne samo jedne nego svake godine potrebuje ve}u koli~inu hrane za sebe i za
stoku. Iz op{tine po|e vest, da }e se u istoj osnivati za sva sela prehrambeni
odbor, pa i za Obqaj. [est najvi|enijih qudi iz Obqaja pismenim putem bu-
du pozvani u op{tinu radi tobo`we prehrane sela. Kako su u op{tini Maja
kao i u srezu Glina postojali usta{ki stanovi ti pozvani qudi odmah sa stra-
ne usta{a sela Maja budu uhap{eni i sprovedeni u Glinu u zatvor. Tako su
sprovedeni: Janko Qubi~i}, Mile Rakas, Petar Peji}, dobrovoqac, Milan
Lon~ar, Dmitar Vaqak i Lazar û~ u~kovi}. Stra{ne muke podneli su re~eni
qudi putuju}i samo kroz {umu Jo{anicu do Gline gde su bili dva dana u za-
tvoru. Rodbina jadnih qudi nosila im je hranu, no usta{e nisu ni ~uti hteli
da im se dadne hrana pa ~ak ni da ih rodbina vidi. Iz Gline su sprovedeni u
Koprivnicu zajedno sa Dr.Dr. \urom Su`wevi}em, sreskim lekarem iz Gline,
uglednim ~ovekom u Kordunu i pravim rodoqubom.
Majske usta{e su u prvi mah vr{ile toboè pretraìvawe vojnih i
dràvnih stvari, ali glavna im je zada}a bila pqa~ka mesa, masti i novca. Tako
358
AH, ZKRZ, kut. 690.
su usta{e u Maji prikupili ne{to oru`ja u srpskim selima niè od Gline i

Maje 900 kg masti, 700 komada pu{ki a novaca ne zna se ni koliko. Stoèrnik i
zapovednik u Maji je glasoviti u~iteq Bolfek.
Narod srpski je strahovao i no}ivao po {umama. Prestali su svi poqski
poslovi i narod je samo o~ekivao ~as wihova dolaska. Ponekad bi prestalo tra-tra
èwe Srba i wihove imovine po nekoliko dana, samo da bi narod bio u ku}ama,
da ga lak{e pohapse i pobiju.
Najstra{niji je bio dan 11. maj kada je tzv. „crna marica“ iz Zagreba sti-
sti
gla u Glinu. Po{to su glinski gra|ani pospali i predali se snu, usta{e „crne
marice“ zajedno sa glinskim i majskim usta{ama ~iji su vo|e bili Dr.Dr. Juraj Re-
Re
bok, zloglasni ti{ler Nikica Vidakovi}, oba iz Gline. Postavi{e straù na
svim izlazima iz Gline, tako da im ne bi nijedan Srbin izmakao. U najve}em
zoru a u najlep{em snu upadali su u srpske ku}e wih pet ili {est sa uperenim
pu{kama te odvodili polubunovne i poluobu~ene qude u svoje kamione. Dok bi
se, kome bi bilo dozvoqeno, siroti qudi spremali, obla~ili, porodi~ni pla~
i zapomagawe, dozvoqavalo je usta{ama da sve {to im do ruke do|e ponesu sa
sobom. Nikud se nije moglo ute}i. Neki su se sakrivali po sviwcima a neki bi
opet preskakivali visoke zidove da bi umakli u dvori{te nekog Hrvata mi-
sle}i da }e tamo spas na}i. Glinski lekar Ilija Leti}, rasan prav i ugledan
mlad ~ovek, prilikom dolaska kod wega dao je otpor pucawem, ali odmah bude
ubijen, zavijen u krevetski ~ar{av i mrtav odnesen iz ku}e u kamion. Tom pri-
pri
likom su odvedeni svi Srbi iz Gline od 16 godine i stariji, za ~iji se ìvot
kasnije nije moglo ni{ta saznati. Narod misli da su ti Srbi poubijani u hr-
vatskom selu Prekopi kod Gline i ba~eni u ve} pripravqenu op{tu raku, od-
nosno govore, da se pri~a da su usta{e vikale: „Srpska je vojska ove rovove ko-
ko
pala, pa neka ih Srbi i zatrpavaju“. Tako su svoje ìvote izgubili: sve{tenik
Bogdan Opa~i}, doktor Stevo Brankovi}, trgovac Petar Vorkapi}, trgovci ku-
movi Nikola @uti} i Jovan Mati}, trgovac Marko Vujasinovi} i mnogi dru-
gi istaknuti i zasluèni za vjeru i narod.
@ene odvedenih Gliwana, da bi doznale ma {ta o svojim qudima, davale
su, a neke su usta{e i primile novac, da }e im toboè ne{to za qude poslati,
mnogo novca, ali je sve ostalo na onome do dana{weg dana.
Za sve ovo vreme bio sam u parohiji i vr{io svoju du`nost ~emu je mnogo
doprineo re~eni napred komandir stanice Zubovi}, koji po wegovom pri~awu
nije hteo pomo} za stanicu u usta{ama, ve} je na upit kotarskog predstojnika
Impera: „Koliko ti treba{ usta{a“, odgovorio: „Moje je selo mirno, meni ih
ne treba“, a Imper re~e: „Kako ne treba, koliko si Srba ovamo sproveo, koliko
ih je mrtvih kod tebe?“ Zubovi} odgovori: „Makar ja ne bio ìv, prave qude ne
mogu sprovoditi i ubijati“. Ovo mi je pri~ao sam komandir Zubovi}, samo znam
da usta{e za sve to vreme nisu do{le u Obqaj.
Doktor Rebok
b k mi jednoga dana poru~i da mi preti opasnost i da odmah
beìm u Srbiju kako znam, a ako mi je nemogu}e, da }e mi ~ak i propusnicu iziz
vaditi. U prvi mah nisam verovao wegovoj poruci, a sa mojim narodom mi je bibi
lo ào i rastati se, skrivao sam se nekoliko dana po ku}ama u parohiji, a osam
dana sam proveo u susednoj parohiji u Bosni (Glinici) kriju}i se sa seqacima

i no}ivaju}i po {umama. Svakog dana sam dobivao sve gora i gora obave{tewa,
~ujem o hap{ewu mojih drugova sa kojima sam zajedno radio, Rebok mi je i da-
qe poru~ivao, da ako mi je mio ìvot, da beìm u Srbiju, pa kada sam doznao i
za hap{ewe moga druga Stevana ]ur ur~i}a paroha u Ogulinu i o mukama {to ih
je podneo u Vrgin MMoostu, a ~uv{i od drugih prijateqa da me usta{e traè, na
savetovawe svoje i svojih parohijana, odlu~im se da i narod i sve svoje ostavim
i Bo`jom pomo}u pre|em u Beograd, na Spasov-dan.
sov-dan.
Posle moga bekstva u Beograd, jo{ su neki vodili „brigu“ o meni ~ak su
govorili: „[teta {to je taj umakao, trebao je da iskusi kaznu“ itd. Posle moga
odlaska iz Obqaja, razgovarao sam se sa u~iteqicom Zorom Zeremski, koja je
zajedno sa mnom slu`bovala u Obqaju, te ona pri~a kako su usta{e, àndarmi
i vojska sa bosanske strane, napravili pohod na moju parohiju u Bojni i kako su
tamo ~inili ne~uvena zverstva. A qudi vide}i ih da dolaze, pobegli su u {u- {u
me, a ène i decu su ostavili kod ku}e, misle}i da im se ne}e ni{ta dogoditi.
Kada je ta masa nai{la, napravila je uàsnu pqa~ku, nasiqe na ènama i de- de
vojkama, palila je ku}e i {tale, te i ubiju trgovca Jovana Mudrini}a, obese ga
na kru{ku pred ku}u, a pod kru{ku sednu i zapovede èni ubijenog Jovana, da
im donese hrane i pi}a i da ih sluì. Ponekom bi se prohtjelo da iz pu{ke
opali i u ve} mrtva Jovana. Opqa~kanu robu bra}e Mudrini}a i seqana od-
vezli su kamionima.
Re~ena u~iteqica mi pri~a, da su sve glinske ène morale darovati
svoje ku}e (pisati darovnice) Nezavisnoj dràvi Hrvatskoj, ina~e nisu mogle
nikako biti pu{tene da beè iz Gline. Tako se je Hrvat Misan,
san, prodavac like-
ra, odmah do~epao „svoje ku}e“, koja je bila jedne udovice, ~ije ime ne znam.
Usled svih tih progona, mu~ewa, ubijawa i palewa,
lewa, neki su Srbi pravili
(kako doznajem) molbe za prelaz u rimokatoli~ku veru, ali kako sam mogao do do-
znati nisu ih ni molbe oslobodile svega napred nabrojanog.
Dana 18. juna dobio sam od Wegovog preosve{tenstva gospodina Simeona
episkopa {aba~kog parohiju u Krni}u, te mi je bilo posle nemogu}e doznati ma
{ta sa one strane.
U Krni}u, 13. I 1942.

Paroh: Jerej Kangrga Stanko (s.r.)
(s.r.)
Br. 164
16
Izjava Steve Simi}a iz sela Cepeli{a, kotar Petriwa, o zlo~inima

usta{a u logorima Jadovno i Jasenovac tokom 1941. i 1942. godine35
359
Zapisnik
Komesarijata za izbeglice i preseqenike u Beogradu, aprila 1942.
18. aprila 1941. godine poru~io mi je usta{ki poverenik iz Hrastovice,

u~iteq Bani} Milan, da odmah do|em u Hrastovicu, u op{tinu, i tamo predam
vojni~ko odelo. Ja sam wegovo nare|ewe izvr{io odmah isti dan. Kada sam do-
{ao u Hrastovicu i predao vojni~ko odelo, op{tinski bele`nik me je progla-
sio uhap{enim i stavio u op{tinski zatvor. Sutradan, 19. aprila, do{lo je vi-vi
{e mojih seqaka Hrvata iz Cepeli{a da mole op{tinskog bele`nika i usta{ usta{-
kog poverenika da me puste iz zatvora, jer da ni{ta nisam kriv i da oni jam~e
za mene. Wima se pridruìo i Pawan Pero, trgovac, Hrvat iz Hrastovice, i
na wihovu molbu ja sam pu{ten na slobodu.
21. aprila 1941, na drugi dan pravoslavnog Uskrsa, do{lo je iz Petriwe
u Cepeli{ oko 30 naoruànih usta{a, da od Srba traè oru`je. Tada su uhap- uhap
sili i sobom odveli u Petriwu mene, moga sina Simi}a Gligu i mojeg suseda
Stoj~evi}a Marka. Usput su me usta{e tukli kundacima po ~itavom telu a nana
ro~ito su me udarali po prsima i ple}ima. Kazali su mi da me tuku, jer da sam
ja podigao u selu Cepeli{u spomen ~esmu Kraqu Aleksandru. U Petriwi za-
tvorili su nas u policijski zatvor. Ja sam bio sav krvav i modar od udaraca,
pa je {ef policije Vragovi} \uro, pozvao gradskog lekara Dr Dr Bolteka Gustava
da me pregleda. Lekar me je pregledao i na rane stavio mi fla flaster.
25. aprila 1941. pu{teni su iz zatvora Simi} Gligo i Stoj~evi} Marko,
a ja sam i daqe ostao u zatvoru. U samom policijskom zatvoru u Petriwi nije
me niko zlostavqao, a hranu sam primao od svoje ku}e. Tada su se sa mnom u po-
po
licijskom zatvoru nalazili jo{: Klipa Du{an, sve{tenik iz Starog Sela,
Kalini} Milan, trgova~ki putnik iz Petriwe, Sabqi} Damjan, zemqoradnik
iz Velike Graduse, Nikoli{ Jovo, lugar iz Petriwe, Milojevi} Gli{o, pen-
zioner iz Petriwe, Reli} @ivko, bravarski pomo}nik iz Petriwe i Obreno-
vi} Joca, sve{tenik iz Velikog [u{wara, sreza Glina. Svi navedeni tu~eni
su u policijskom zatvoru u Petriwi od usta{a kundacima i volovskim ìla-
ma i to dnevno. Mene je samo jednom udario usta{a Krpan Dujo, {ofer, ali me
je uzeo u za{titu jedan usta{a iz Petriwe, kojega poznam po vi|ewu, ali mu
ne znam ime. U no}i od 25. na 26. aprila 1941. oko 11 sati no}u do{li su u poli-
cijski zatvor 5 pijanih usta{a, me|u kojima i napred navedeni Krpan Dujo,
dok imena drugih ne znam. Usta{e su onako pijani sve zatvorenike puna dva sa-
ta tukli kundacima i volovskim ìlama. Jedino mene nisu tukli i to verovat- vat
no {to je mene uzeo u za{titu napred spomenuti usta{a.
359
35
AS, f. 910.
Sutradan, 26. aprila 1941, jedan policijski straàr i dva usta{e od-
veli su na èqezni~ku stanicu mene i sve napred navedene, osim sve{tenika
Obrenovi}a, kojega su zadràli u zatvoru. Bili smo svi ~vrsto vezani lanci-
ma, a vodili su nas policijski straàr Lon~arevi} te usta{e [misl Jo{ko i
Gregurin~i} Joso, obojica zemqoradnici iz Petriwe. Ukrcali smo se na voz i
isti dan stigli u Zagreb gde su nas predali u zatvor zagreba~ke policije.
7. maja 1941. preslu{ani smo na zagreba~koj policiji po jednom policij-
skom agentu. Iz preslu{awa sam razabrao da smo svi bili okrivqeni da smo
za vreme Jugoslavije organizovali ~etnike. Svega smo jednom preslu{ani. Na
zagreba~koj policiji tada bilo je i zlostavqawa zato~enika ali nas, koji smo
dovedeni iz Petriwe, nije niko zlostavqao.
8. maja 1941. svi smo vra}eni natrag u zatvor u Petriwu i predani ni u za
za-
tvor Okru`nog suda. 29. maja 1941. saslu{ao nas je istra`ni sudija Kova~evi},
a okrivqeni smo bili da smo organizovali ~etni~ku akciju u Jugoslaviji.
U zatvoru Okru`nog suda u Petriwi bili smo do 10. jula 1941. kad nam je
istra`ni sudija Kova~evi} saop{tio da se svi pu{tamo na slobodu jer da se
na{a krivwa nije mogla ustanoviti. Sve{tenik Klipa, me|utim, pu{ten je iz
zatvora Okru`nog suda dan ranije, jer se wegova porodica nalazila u logoru
u Petriwi spremna za transport u Srbiju, pa su i wega pridruìli wegovoj
porodici.
Kada smo 10. jula 1941. iza{li iz sudskog zatvora, do~ekala nas je pred
zgradom gradska policija, uhapsila nas je je,, povezala, oduzela nam sav novac ko-
ko
ji smo imali, i predala nas sreskom na~elniku koji nas je stavio u zatvor.
U zatvoru sreskog na~elstva bili smo do 27. jula 1941. za koje vreme nas
nije nitko o ni~em saslu{avao.
27. jula 1941, oko sedam sati uve~e, izvedeni smo iz zatvora sreskog na-
~elstva, povezani i po tom pripojeni jednoj grupi Srba seqaka iz glinskog sre-sre
za, koji su se nalazili internirani u dvori{tu osnovne {kole u Petriwi. Ta- Ta
da su nas sve skupa usta{e i domobranci tukli kundacima i volovskim ìla-
ma u dvori{tu osnovne {kole. Posle toga izveli su nas povezane iz dvori{ta i
vodili na èqezni~ku stanicu u Petriwi. Usput do èqezni~ke stanice mo mo-
rali smo pevati pesmu „Spremte se, spremte, ~etnici“, a usta{e su nas prati-
li i tukli su nas. Narod je gledao na{u povorku i pri tom urlao: „Udrite ih,
udrite“. Isto ve~e ukrcani smo svi skupa u dva teretna vagona i otpremqeni
u Gospi} u logor. 28. jula 1941. stigli smo u Gospi} gde su nas na èqezni~koj
stanici do~ekali i preuzeli usta{e iz Gospi}a. Kada su nas vodili od è- è
qezni~
qe zni~ke stanice do kaznione u Gospi}u, silili su nas opet da pevamo pesmu
„Spremte se, spremte, ~etnici“, te jo{ neke druge srpske pesme. Mi smo mora-
li pevati, a usta{e su nas tukli. Frankova~ka ruqa u Gospi}u je to gledala i
odobravala.
U Gospi}u smo sme{teni u kaznioni gde smo zatekli mnogo Srba, koji su
tamo bili dovedeni iz svih krajeva i sme{teni po zatvorima u dvori{tu.
Sutradan, 29. jula 1941. godine, svi oni koji su sa mnom doterani iz Pe-
triwe u Gospi}, osim mene, te Kalini} Milana, Nikoli{ Jove, Reli} @ivka
i Sabqi}
bqi} Jovana, povezani su i po usta{ama odvedeni u Velebit. O wihovoj
sudbini vi{e se ni{ta no zna. Sigurno je da su svi u Velebitu ubijeni.
Svaki dan odvodili su usta{e u Velebit po dva transporta Srba iz kaz-
nione Gospi}. Jedan transport odvodili su pre podne, a drugi posle podne. U
svakom transportu bilo je oko par stotina Srba. Koliko god ih je dnevno iz kaz-
nione u Gospi}u odvo|eno u Velebit, toliko ih je novih pristizalo u Gospi} iz
svih krajeva. Svaki dan su usta{e sve one Srbe koje su odredili za transport
u Velebit, postrojili u dvori{tu u redove, povezali ih ~vrsto ìcom dva po
dva, zatim sve zajedno vezali s jednim duga~kim lancem i tako ih onda odvodi di-
li. O odvedenima u Velebit nije se nikada ni{ta saznalo, ali je potpuno si-
gurno da su svi tamo poubijani i da su odvedeni sa tom svrhom. Ja sam se spasao
na taj na~in da sam svaki put, kada bi morao da idem u transport za Velebit,
sakrio se za neke daske u avliji i iza{ao istom onda kada je transport oti{ao.
Tako su se spa{avali od smrti u Velebitu i napred navedeni Kalini}, Niko-
li{, Reli} i Sabqbqi}.
i}. Poznato mi je da je ovako sa jednim transportom odveden
u Velebit i episkop iz Pla{koga Trlaji} Sava sa jo{ nekoliko sve{tenika
koje ne poznajem. Znam isto da je odveden iz Gospi}a u Velebit i Crqenica,
biv{i narodni poslanik za srez ludbre{ki, te profesor Sabqi} bqi} Pero iz Kar-
Kar
lovca. Imena ostalih koji su odvedeni u Velebit ne znam.
Straù u kaznioni u Gospi}u dràli su usta{e i policija. Postupak
prema nama bio je vrlo lo{. Usta{e su Srbe dnevno tukli sa kundacima, {ta-
povima i volovskim ìlama. Jedno jutro usta{e su doveli u }eliju u kojoj sam
se nalazio osam Srba iz Gospi}a me|u kojima i tri brata prezimenom Po~u~a.
Nas je u }eliji ve} prije toga bilo 18. Kada su usta{e uni{li u }eliju sa ì-ì
lama i {tapovima i sve nas od reda tukli, a po doteranim Srbima iz Gospi}a
jo{ su osim toga gazili nogama, te im ~upali kosu.
Bilo je slu~ajeva klawa Srba u samoj kaznioni. Tako sam ja jedne ve~eri
vidio kako su usta{e izneli iz jedne }elije dvojicu Srba koje su prije toga u
}eliji zaklali. Jednog Srbina ubili su iz pu{ke kod ~esme u avliji, pa su i
toga istodobno izneli mrtvog iz kaznione. Sa ovom trojicom mrtvih izveli su
i jednog ìvot, te ih sve zajedno automobilom nekuda odvezli.
Jadnoga dana – se}am se dobro da je bila nedeqa – oko 10 sati pre podne
jedan Srbin, seqak iz okolice Jajca u Bosni, koji se je nalazio u avliji zatvo-
ra sa mnogo drugih Srba, najednom je poludeo i stao vikati: „Dajte mi dovedite
moju decu da ih vidim! @ivio Kraq Petar!“ Ovo je ovaj seqak nekoliko puta
opetovao. Usta{e su se na to uzbunili, izneli na avliju strojne pu{ke i hte-
li nas sve streqati. Me|utim, upravnik kaznione je pri{ao tome seqaku koji
je poludeo i odveo ga u }eliju, a usta{e su se tada umirili. Ovoga seqaka su
usta{e istu ve~er u }eliji zaklali i wegov le{ zamotali u plahtu i izneli
iz kaznione.
Hrana u logoru u Gospi}u bila je vrlo lo lo{a. Dobivali smo na dan samo
~orbu od pasuqa i par~e hleba od 250 grama i vi{e ni{ta. Me|utim niti to
nismo dobivali svaki dan, ve} ~esto puta samo drugi ili tre}i dan. Srba je bibi-
lo u kaznioni obi~no oko 2.000 do 3.000, a od toga 200 do 300 è
èna
na i dece.
Straù u kaznioni dràli su kaznioni~ki straàri i usta{e iz Gospi-

}a i okolice. Upravnik kaznione, kom ne znam ime, kao i kaznioni~ki straà-
ri, bili su prema nama uvek korektni, dok su usta{e nad nama vr{ili stra{-
no nasiqe. Niti jednog usta{u ne znam poimence.
21. avgusta 1941. otpremqeni smo iz Gospi}a u Jastrebarsko, jer je u Go-
spi} tih dana dolazila talijanska vojska. Nekoji Srbi otpremqeni su sa trans-
portima dan ranije.
U Jastrebarskom bili smo sme{teni – nas 185 Srba – u podrum vlastelin-
skog dvorca, dok su ostali Srbi iz Gospi}a direktno dopremqeni u logor u Ja- Ja
senovac. @idovi, Hrvati i ènske bili su sme{teni na prvom spratu iste
zgrade, te po avliji. Straù nad nama dràli su usta{e koji su s nama vrlo lo-
lo
{e postupali. Mnoge su tukli {tapovima.
Mi Srbi, koji smo sme{teni u podrum vlastelinskog dvori{ta, nismo
uop}e dobijali hranu, ve} su nam hranu davali @idovi koji su od svojih ku}a
dobivali pakete. Straù nad nama vr{ili su usta{e iz Gospi}a koji su nas
dopratili u Jastrebarsko.
1. septembra 1941. godine mi Srbi i @idovi otpremqeni smo u logor u Ja-
senovac, a u Jastrebarskom ostali su iza nas @idovi ((je
jedan broj, prim autora)
i Hrvati,
ti, te ènske.
U Jasenovac smo stigli 1. septembra 1941, nas 180 Srba u dva zatvorena
teretna vagona, te nekoliko stotina @idova u posebnim vagonima. Taj dan smo
u vagonima i no}ili.
Sutradan, 2. septembra 1941, preuzeli su nas usta{e iz Jasenovca, po-
strojili nas u red dva po dva i to Srbe napred, a @idove otraga, te nas tako vo-
vo
dili u logor. Usput su nas tukli kundacima, psovali nam srpsku majku i Kraqa
Kraqa
Petra, te od nas zahtevali da pevamo neke srpske pesme. Nitko nije pevao, jer
su ve} bili iznureni, i usta{e su zato i daqe tukli kundacima sve do samog
vagona. Mnogi su putem padali pod udarcima usta{a.
Sa mnom su tada dopra}eni u Jastrebarsko, a odatle daqe u Jasenovac, me-
|u ostalim: Paunovi} Nikola, sreski {kolski nadzornik iz Vrginmosta, Mar- Mar
tinovi} Branko, u~iteq, rodom iz Petriwe, â ali} \or|e, u~iteq iz Srema,
Paunovi} Sini{a, u~iteq iz [ida. Svi su oni bili rezervni oficiri. Do{-
li su kao ratni zarobqenici iz Nema~ke, a usta{e su ih uhvatili u Zagrebu i
dopremili u logor u Gospi}.
U Jasenovcu sme{teni smo u logor koji je podignut na jednoj livadi uda-
qenoj oko 2 i po km zapadno od èqezni~ke stanice u Jasenovcu. Kad smo do{li
tamo, na{li smo jo{ nekoliko stotina Srba koji su nekoliko dana pre nas dote-te
rani tamo direktno iz Gospi}a. Sve nas Srbe strpali su usta{e u jednu veliku
baraku, a @idove u drugu. U ovim barakama ostali smo do 14. novembra 1941. ka-
ka
da su se barake morale isprazniti jer je nado{la voda. Mi smo tada preme-
{te
teni u drugi logor koji se nalazio u ciglani Ozrena Ba~i}a, posednika iz
Jasenovca.
Za vreme na{eg boravka u ovim barakama, morali smo navoziti zemqu na
nasip na reci Lowi. Svaki dan, pa i nedeqom, bili smo zaposleni od jutra do
mraka. Svaki dan smo dobivali dva puta pasuq sa krompirom, te katkada hleba.
Pasuq nije bio nikada za~iwen, a ~esto puta ni posoqen.
Usta{e, koji su nad nama dràli straù dok smo radili na nasipu, za-
htevali su od nas da vi{e ta~aka zemqe navezemo na nasip, nego {to smo to
mogli. Kada nismo mogli da udovoqimo wihovom zahtevu, onda su nas tukli kun-
kun
dacima i {tapovima. Redovno su nas tukli svaki dan. Ja sam li~no radio na
lowskom nasipu samo dva dana jer sam posle toga odmah bio zaposlen u kuhiwi,
ali mi je postupak usta{a prema Srbima, koji su i daqe radili na nasipu, vrlo
dobro poznat jer sam im ja svaki dan nosio hranu.
Od prvoga novembra 1941. prestalo se je raditi na nasipu Lowe, pa su ta-
ta
da svi Srbi preme{teni na rad oko podizawa nasipa koji se je pravio oko sa-
me ciglane Ozrena Ba~i}a, gde je bio sme{ten drugi logor. Na ovome nasipu ra-
dilo se je do polovice meseca novembra 1941. godine. Postupak usta{a prema
Srbima zaposlenim na ovome nasipu bio je uàsan. Ja sam Srbima i ovde nosio
hranu, pa sam vidio kako su Srbi morali na lopatama iz poqa nositi zemqu na
nasip, a usta{e su ih do~ekivali i tukli kundacima i {tapovima i to kada su
sa lopatama nosili zemqu, kao i kada su se sa praznim lopatama vra}a }ali
li po-
novno u poqe. Usta{ki oficiri tada su povremeno dolazili da obi|u nasip,
pa su pojedine Srbe koji su tamo radili, tukli sa {tapovima, a osim toga puca-
ca
li su u wih iz revolvera, pa su neke i ubili, a neke ranili. Ja sam to na vla-
stite svoje o~i gledao.
14. novembra 1941. ispra`wene su barake u kojima smo do tada boravili
i mi smo preme{teni u logor koji se nalazi u ciglani Ozrena Ba~i}a, a koji je
udaqen oko 3 km od baraka u kojima smo do tada boravili. Jedan dio Srba iz
ovih baraka preme{ten je u ciglanu jedan dan ranije, tj. 13. novembra 1941, a
partija s kojom sam ja preme{ten, preme{tena je 14 novembra 1941. Srbe koji su
preme{teni u ciglanu 13. novembra 1941. usta{e su usput ubijali, dok nas ko ko-
ji smo preme{teni 14. novembra nisu ubijali i to zato {to su se tu nalazili
Srbi koji su uglavnom zaposleni bili u kuhiwi i kao posluga u kancelariji pa
su i stvari sa sobom nosili.
Kada smo 14. novembra 1941. godine uve~e prispeli u logor u Ba~i}evoj ci
ci-
glani, bili smo sme{teni u jednoj otvorenoj kuhiwi i to Srbi na jednoj strani,
a @idovi na drugoj. Kako nije bilo mesta za leàwe, nare|eno nam je da celu
no} moramo sedeti na na{im stvarima i da se onako sede}i pokrijemo sa }eba-
dima po glavi. Kako svi nismo imali }ebadi, to nam je nare|eno da se nas ne-
koliko pokrijemo po glavi jednim }ebetom. Celu no} nismo smeli da se mi~emo,
niti da vr{imo nu`du, a niti da glavu podignemo ispod }ebeta. U neko doba no-
}i do{lo je u ovu {upu vi{e usta{a i svetle}i sa xepnim elektri~nim lam-
picama pregledavali su na{e stvari, pa su one koje su im se svi|ale oduzima-
li. Ako bi se koji od nas makao ili bilo kako javio, toga su usta{e odmah iz-
vukle napoqe i tamo ga kundacima tukli sve dok se nije sru{io, a tada su ga
samo priklali. Nekoje su tu no} odmah zaklali noèvima bez ikakovog povo-
da. Nakon toga su u neko doba no}i napustili {upu, ostaviv{i samo straù.
Mrtvi, koji su iza wih ostali, ostali su i daqe me|u nama sve do sutradan.
To isto su ~inili usta{e i drugi dan u no}i. Te dve no}i usta{e su {to ubili,
a {to zaklali u ovoj {upi oko 40 Srba. Me|u tada pobijenim i zaklanim ima
najvi{e seqaka od Bijeqine u Bosni. Imena wihova ne mogu navesti.
Tre}u no} bili smo sme{teni u jedan podrum gde se je pre toga su{io
crep. U tom podrumu na{li smo ostatak onih Srba koji su 13. novembra 1941.
preseqeni iz logora u kojem smo pre stanovali u ovu ciglanu, a koji od usta{a
usput nisu bili tada poubijani. Oni su nam tada pri~ali kako su mnogi wiho-
vi drugovi prigodom preme{taja iz prvog logora u ciglanu usput ubijeni od
usta{a. Me|u ovom grupom Srba na{ao sam od mojih poznanika dr Bara}a Bran Bran-
ka, sve{tenika iz Siska, Martinovi}a Branka, u~iteqa, rodom iz Petriwe, Re-
li}a @ivka, bravarskog pomo}nika iz Petriwe, te Gulana Trivuna, èqezni zni-
~ara iz Siska. Od wih sam ~uo da su usta{e na putu iz jednog logora u dru drugi
me|u ostalima ubili ve} pomenutoga Paunovi} Nikolu, sreskog {kolskog nad-
zornika iz Vrginmosta.
U ovom podrumu ostali smo svi skupa oko 10 dana. Podrum je bio vlaàn i
mra~an, a leàli smo na goloj zemqi. Zdravi su po danu morali plesti ìcu
oko ciglane, a bolesnici su ~itav dan leàli u tom podrumu. Katkada po no}i
zalazili su u podrum pijane usta{e i odreda tukli svakoga {tapom po zadwi-
ci i to dvadeset pet do sedamdeset pet batina svakom su davali
Nakon {to smo desetak dana proveli u tom podrumu izveli su nas na dvodvo-
ri{te, te su odvojili sve bolesne, te nekoje jo{ druge, a najvi{e ~inovnike i
seqake, ukupno wih oko 40, a ostavili su uglavnom zanatlije. Ja sam ih tada pre-
pre
vario da sam po zanimawu mlinar. I zato su me ostavili. Odvojene su taj dan
od jutra do mraka dràli na dvori{tu na zimi bez jela.
Isti dan uve~e su natovarili kamione, pokrili ih cera radom i odveli u
logor iz koga smo pre toga do{li. Nakon nekoliko dana saznali smo da su oni
svi ubijeni. Znam da su tada odvojeni, odvedeni u prija{wi logor i ubijeni: dr
Bara} Branko, sve{tenik iz Siska, Martinovi} Branko, u~iteq, rodom iz Pe Pe-
triwe, Reli} @ivko, bravarski pomo}nik iz Petriwe i Gulan Trivun, è-
qezni~ar iz Siska. Imena drugih ne znam, samo znam da su bili ve}inom iz
Bosne.
20. novembra 1941. sme{teni smo mi svi Srbi koji smo jo{ ostali u cigla-
gla
ni u jednu baraku koja je bila skoro {upqa, a kroz krov je padala ki{a i sneg.
U toj baraci bila je uàsna zima, a bili smo mokri, jer je na nas padala ki{a i
sneg. U ovoj baraci ostali smo sve do 6. januara 1942. kada smo preme{teni u no
no-
vu baraku koja je bila ne{to boqa. Ni u jednoj baraci nije bilo ni{ta osim go-
lih dasaka na kojima smo leàli.
Nove transporte Srba koji su pristizali u Jasenovac, po~ev{i od polo-
vice meseca novembra 1941. godine, usta{e su odmah ubijali, a tim ubijawem
nastavili su i daqe sve do moga odlaska iz logora. Usta{e su ubijawe Srba, ko-
ji su pristizavali novim transportima, izvr{avali na slede}i na~in:
Mese~no stizalo je u Jasenovac od 4 do 5 transporta Srba iz svih krajeva,
najvi{e iz Bosne. U svakom transportu bilo je 30-200 Srba. Ovi Srbi bili su
ve} na èqezni~koj stanici povezani u ìce dva po dva i tako doterani u ci- ci
glanu pred usta{ku kancelariju. Tu su ih do~ekivali usta{ki oficiri. Svi- Svi

ma su oduzeli wihove stvari. Zatim su iz svake grupe Srba izdvojili samo po
nekoliko najja~ih i najzdravijih i predali ih upravniku barake, a ostale su
odmah odvodili izvan logora, gde su ih na jednom poqu u blizini same ciglane
privodili do ve} iskopanih jama i tu ih ubijali i odmah pokapali. Ubijawa
su izvr{avali tako da su drvenim maqevima i sekirama tukli Srbe po glavi.
Ako bi slu~ajno koji posle toga davao znakove ìvota, tome su onda noèm jo{
prerezali grkqan. Ubijawa su izvr{avali usta{ki oficiri zajedno sa obi-
~nim usta{ama.
Grabe (jame) gde su ovi Srbi pokopavani, morali su ostali Srbi i @i-
dovi
do vi ve} unapred iskopati za svaki transport. îmim su usta{e naredili da se
ima iskopati jama, mi smo znali da taj dan stiè transport Srba koje }e usta-
{e ubiti i tu zakopati. Ovako su usta{e radili do 15. marta 1942. godine. Ta-
da su prestali zakopavati le{eve ubijenih Srba, ve} su ih palili u pe}i od
ciglane.
Palewe le{eva ubijenih Srba uveo je usta{ki inìwer Pi}ini.360 60
Od
tog vremena usta{e su Srbe, koji su pristizali transportom, vezane dovodili
izravno u samu ciglanu, gde su ih do~ekivali drugi usta{e, uvodili ih u samu
ciglanu gde se pekla cigla, i tu ih ubijali drvenim maqevima i sekirama po
glavi. Ako bi koji posle toga davao znakove ìvota, tome su jo{ noèm prere-
zali grkqan. Wihove le{eve bacali su tada u pe} od ciglane i tamo palili.
Ovaj posao su vr{ili same usta{e.
Pred ciglanom i oko ciglane stalno je stajala usta{ka straà i nitko
nije smeo blizo pri}i. Tako je jednoga dana, kada su usta{e obavqali ubijawe
Srba u ciglani, slu~ajno tu nai{ao jedan @idov, na koga se jedan usta{a pro-
derao sa pitawem: „Kud si po{ao?“ Me|utim drugi usta{a odmah je prisko~io,
pogledao ga i viknuo: „Daj ga ovamo“. Ovoga su @idova tada uvukli u ciglanu
i zaklali ga zajedno sa Srbima. @idov je bio postariji ~ovek.
Nekako koncem meseca septembra 1941. nekoji internirani Srbi radili
su u {umi, pa su dvojica od wih tom prilikom pobegli.gli. Zato su usta{e izdvo-
jili izme|u nas Srba wih 26 i stavili ih u prostor ogra|en sa bodqikavom
ìcom, gde su ih dràli 6 dana, a @idovi su morali nad wima dràti straù.
Mi smo im iz kuhiwe donosili hranu. 4. oktobra 1941. ovih 26 Srba izveli su
iz ìce, postrojili ih pred kuhiwom, svezali ìcom svakoga posebno sa ruka-
ma na le|ima i oterali ih pred logorsku kancelariju, oduzeli im sve stvari,
a wih kundacima tukli. Posle toga su ih odveli izvan logora i za kratko vre-
me ~ulo se pu{karawe. Usta{e su tada ove Srbe ubili. Me|u ubijenima nala-
zio se je i ve} spomenuti Nikoli{ Jovo, lugar iz Petriwe, te Sabqi} Jovo,
trgovac iz Suwe. Poznato mi je da su tada odvedeni i ubijeni jo{: Boì} Ste-
vo, trgovac iz Slavonskog Broda, Du{an Bjelan~ki
Bjelan~ki,, advokatski pripravnik iz
Slavonskog Broda i Beli} Lazo, trgovac iz Slavonskog Broda. Imena drugih
ne znam ali znam da su ve}inom bili iz Bosne.
360
60
Pi~ili.
Osim gore opisanih pokoqa Srba, izvr{ena su jo{ tri ve}a pokoqa nad
Srbima koji su se nalazili u samom logoru i to:
Prvi pokoq izvr{en je meseca novembra 1941. Tada su nekoji Srbi poku-
{ali bekstvo pa su zato usta{e sve nas postrojili kraj ciglane i dràli nas
tako u stroju od 10 sati ujutro pa do 2 sata posle podne. Oko 2 sata posle podne
do{ao je do nas zamenik komandanta logora, usta{ki poru~nik Milo{ Qubo,
sa nekoliko usta{kih oficira i usta{a. Najprije su nas tukli kundacima, a
nekoje su odmah na licu mesta ubili iz pi{toqa, ili su ih udarali noèm u
prsa. Ubili su ih odmah 5-65-6,, a me|u wima i jednog mla|eg sve{tenika. Video
sam li~no, kako je tada usta{ki poru~nik Milo{ svojom rukom jednog Srbina,
seqaka iz Bosne, nekoliko puta udario noèm u prsa, a drugoga, isto tako se-
qaka iz Bosne, ubio pi{toqem u zatiqak. Posle toga odvojili su 20 do 30 Srba
i odveli ih u straàru gde su ih strahovito tukli a nekoje ubili. Znam da je
od ovih odvojenih wih ostalo 12 neko vreme na ìvotu, jer sam im ja li~no no no-
sio hranu nekoliko dana, a nakon toga sam dobio nare|ewe da im prestanem nono
siti hranu.
Druga dva pokoqa izvr{ena su 1. i 2. januara 1942. 1. januara o.g. ubijeno
je 60-70 Srba. 2. januara ubijeno ih je oko 140.
1. januara 1942. godine oko 4 sata posle podne do{li su usta{e i isterali
iz baraka sve Srbe i postrojili ih pred barakom. Iz tog stroja izdvojili su
wih 60-70, svezali ih ìcom za ruke i odveli ih izvan barake na poqe gde
su ubijani i Srbi koji su stizavali transportom. Svi ovi Srbi ubijeni su sa
drvenim maqevima i sekirama po glavi i wihovi le{evi pokopani su u jame
koje su pre toga prire|ene ostalim Srbima i @idovima.
2. januara 1942. godine, u isto doba dana, do{li su ponovo usta{e u baraku,
isterali sve Srbe iz barake i postrojili ih pred barakom. Tu su odvojili i
ìcom povezali oko 110 Srba a ostalih 30, koji su bili stari i nemo}ni, od-
mah su drvenim maqevima i sekirama ubili pred samom barakom. Povezane su
odveli izvan barake i ubili na poqu nedaleko barake, gde su i ostali Srbi po po-
ubijani. Ja sam se oba ta dana spasao, jer sam bio zaposlen u kuhiwi, a kuvare
nisu dirali.
Poznato mi je da je tako 1. januara o.g. ubijen Tomi} Branko, rodom iz Su-
we, koji je kao ratni zarobqenik do{ao iz Nema~ke i u decembru 1941. godine
bio doveden u logor sa jo{ 12 drugova ratnih zarobqenika, me|u kojima i dva
Srbijanca. Ve}ina ovih wegovih drugova je poubijeno ali im ja ne znam imena.
Zatim su tada, 1. januara 1942, ubijeni Dabi} Jovan, Dabi} Simo, Trnini} i jo{
jedan Dabi}, svi zemqoradnici iz Komogovine, op{tine Me~en~ani, sreza Ko- Ko
stajnica.
Drugi dan, 2. januara o.g.,
o.g., ubijeni su: Pejakovi} \uro, zemqoradnik iz
Jo{avice, op{tina Jabukovac, sreza Petriwa, te jo{ dvojica zemqoradnika
iz Jo{avice, ~ijih se imena ne se}am, Begovi} Milan, op{tinski blagajnik iz
Jabukovca, srez Petriwa, Pe{kir Stevo, zemqoradnik iz Mo{tanice, op{ti- {ti
ne Bliwa, srez Petriwa, te jo{ dvojica zemqoradnika iz Mo{tanice, ~ija
imena ne znam, te jedan zemqoradnik prezimenom Perovi}, iz sela Dejanovi}a,
op{tina Jabukovac, srez Petriwa. Gledao sam kako je tada 2. januara 1942. ma-
qem po glavi pred barakom ubijen Popovi} Savo, sve{tenik iz Jawe, srez Bi-
jeqina, star oko 60 godina – imena drugih ne znam. Ja sam li~no iz kuhiwe gle-
dao kada su usta{e i usta{ki oficiri ubijali pomenutih starih i iznemo-
glih 30 Srba pred barakom. Jedni usta{e su ove Srbe gurali iz barake kroz
vrata napoqe, a drugi su ih do~ekivali pred barakom i udarali drvenim ma-
qevima i sekirama po glavi. Kako su kojega po glavi udarali, tako se taj sru-
{io na zemqu, i ako bi i tada jo{ pokazao znakove ìvota, tome su onda noèm
grkqan prerezali. Wihove le{eve su morali @idovi odneti izvan barake i
zakopati. Ali kako je bilo lo{e vreme, jer jer je padao sneg, to su neki le{evi
ostali pred barakom do sutradan.
Niko se nije smeo od Srba javiti bolesnim jer su bolesni odmah odvo|eni
izvan logora i ubijani.
Poznato mi je, da su za vreme zime pojedine partije Srba usta{e odvodi- di
li preko zale|ene Save u Bosnu u selo Gradinu i tamo ih ubijali. ûo uo sam da su
ih tamo ìve zatvarali u ku}e i onda ku}e palili, ali mi o tome nije ni{ta
pobliè poznato.
Po mojem mi{qewu usta{e su u logoru u Jasenovcu za vreme mog boravka
ubili i zaklali 5-65-6 hiqada Srba a isto toliko i @idova.
8. i 9. januara 1942. tukla je hrvatska vojska iz topova srpsko selo preko
Save – Gradinu. Pu~anstvo je najve}im delom pobijeno. Ne{to je i pobeglo.
Posle toga oti{li su usta{e iz Jasenovca u Gradinu i selo potpuno opqa~ka-
li. Seqaci iz Jasenovca i U{tice, po nare|ewu usta{a, vozili su nekoliko
dana stvari iz Gradine u Jasenovac. Sve te stvari spremili su usta{e u jedan
veliki magacin u ciglani, jedino su sviwsko suho meso natovarili na kamion
i odvezli u Staru Gradi{ku. Isto tako dopremili su iz Gradine svu stoku i
ìvinu. Mawi deo stoke i ìvine zadràli su za sebe, a ostalo su u tri par-
tije odagnali u Novsku i tamo prodali. Mast i meso od zaklanih sviwa otpre-
mili su u Zagreb. Sve mi je ovo li~no poznato jer sam bio dodeqen tada kao mumu-
àr krava.
Hrana u logoru bila je vrlo lo{a. Od 19. decembra 1941. pa sve do 22. mar
mar-
ta 1942. godine nismo dobivali nikako hleba, ve} samo ujutro ka{u od kuku-
ruznog bra{na a nekada ni{ta, u podne grah ili kupus bez i{ta drugog a uve~e
~orbu od kupusa, ili po tri smrznuta krompira, koji se nisu dali jesti. Hrana
je prire|ivana najve}im delom bez zapr{ke, a ~esto i bez soli.
6. februara 1942. godine do{la je u Jasenovac me|unarodna komisija da
pregleda logor. Nekoliko dana pre dolaska te komisije morali smo svi raditi
dan i no} na podizawu novih baraka i {to boqeg ure|ewa logora, pa su nas
usta{e tada i dobro hranili. Dobijali smo tada jedan do dva puta dnevno dosta
mesa sa dosta graha tako da smo mogli biti siti. îm im je oti{la me|unarodna
komisija, opet smo dobijali lo{u hranu kao i pre toga.
Jedan do dva dana pre dolaska me|unarodne komisije dobili smo svi tra-
ke oko ruku sa brojem. @idovi su imali ùte trake, a Srbi plave. Na svakoj
traci je bio broj. Ja sam imao na traci broj 235. Istodobno smo dobili od usta{a
nare|ewe da ako na nas koji ~lan komisije zapita za ime i prezime, da mu mo-
ramo odgovoriti samo sa re~ima: „Zato~enik broj taj i taj“. A ako bi nas tko {to
i daqe pitao, mi smo morali odgovoriti: „Izvolite se obratiti u glavnu kan-
celariju pod mojim brojem, pa }ete tamo dobiti podatke.“ Ni{ta drugo nismo
smeli govoriti.
Sve bolesne i slabe, koji su se nalazili u logorskoj ambulanti, poubija-
li su usta{e pre dolaska komisije, a na wihova mesta doveli su u ambulantu
zdravije i ja~e qude. U ambulanti su se nalazi ve}inom @idovi. Se}am se, ka-
da su jedne no}i vodili iz ambulante bolesnike izvan baraka da ih ubiju, jedan
@idov je pobegao i sakrio se u {talu u kojoj sam ja spavao, jer sam bio muàr
krava. Usta{e su za wim do{li u {talu, prona{li ga i odveli psuju}i ga pri
tom da se ne}e spasiti.
Komandant logora jeste Luburi} Vjekoslav, usta{ki satnik, a wegov za-
menik Milo{ Qubo, usta{ki poru~nik. Milo{ je rodom iz Qubu{kog i on je
najkrvolo~niji. On je li~no u~estvovao u svim pokoqima i sam svojom rukom je
zaklao mnoge Srbe. Poznavao sam usta{u Muslimana iz Bosne imenom Mujo, koji
je isto kao i Milo{, bio stra{an krvolok. On je za klawe Srba dao si iskovati
poseban duga~ki no` kojim je klao Srbe.
Imena drugih usta{a ne znam. Znam samo da ih je bilo oko 100.
Zaboravio sam napomenuti da je po~etkom novembra 1941. godine doprem-
qen u logor u Jasenovac dr Oton Gavran~i}, advokat i starosta Sokola iz Za-
greba. Wega su usta{e svaki dan strahovito mu~ili i tukli, a po no}i su ga za-
tvarali u ìcu u kojoj se nalazila voda, i on je od silnih muka nakon desetak
dana umro.
30. marta 1942. pu{ten sam iz logora sa 12 mojih drugova i transportom
sam do{ao u Srbiju. Iza nas ostalo je u logoru u Jasenovcu oko 130, a u Staroj
Gradi{ki oko 200 Srba. Znam da su iza nas u logoru u Jasenovcu ostali: Mili- li
~i} Slobodan, iz Jawe, srez Bijeqina, â ali} Nikola, rez. poru~nik, koji je
do{ao iz Nema~ke kao ratni zarobqenik, Lemaji} Mile, stolar iz Gospi}a,
Radi} Cvjetko, seqak iz Jawe, srez Bijeqina, i Kajmakovi} Milan, seqak iz
Bijeqine. Imena drugih se ne se}am, jer sam ih poznavao samo po vi|ewu.
Drugo ni{ta nemam za iskazati a na iskazano i pro~itano mogu da se
zakunem.
Simi} Stevo, s.r.

Br. 165
16
Izjava Milovana Zeca o hap

hap{ewu Srba u Petriwi i o svom
zato~eni{tvu u zatvoru u Zagrebu i u logorima Jasenovac
i Stara Gradi{ka tokom 1941. i 1942. godine361
61
Zapisnik sa
sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike
Sa slomom Jugoslavije pojavili su se u Petriwi usta{e koji su po pute-

vima naoruàni presretali jedinice jugoslavenske vojske koja se je povla~i-
la i razoruàvali vojnike.
24. aprila 1941. do{li su u Petriwu trojica policijskih agenata iz Za-
Za
greba i to Kamber i Birki}, a tre}emu ime ne znam. Oni su isti dan uhapsili
dra Pribi~evi}a Radu, advokata iz Petriwe, Hanèk Berislava, studenta pra-pra
va i wegovog brata Marija,
ja, studenta tehnike, Trnini} Niku, studenta prava i
mene. Isti dan smo prepra}eni u Zagreb i predani u policijski zatvor.
Ja sam sa bra}om Hanèk i Trnini}em bio zatvoren u }eliji broj 17 na
drugom spratu, dok je dr. Pribi~evi}, kao bolestan na plu}ima, bio zatvoren u
jednoj tobo` boqoj }eliji na prvom spratu. Se}am se da su s nama bili zatvore-
ni u istoj }eliji: Grubi} Lazo, seqak iz daruvarskog sreza, koga su policij-
ski agenti jednog dana uàsno istukli, jedan àndarmerijski kapetan, kome ne
znam ime, a koji je u }eliju bio doveden uàsno ispremla}en, àndarski po-
ru~nik, prezimenom Posavac, Sauha Frano, student, rodom iz Daruvara, koji je
posle streqan, Trinajsti}, u~iteq, koji je posle preme{ten u zatvor u èn-
sku kaznionu na Savskoj cesti, a odatle izveden i streqan, Jurekovi} Alek-
sandar, student, Kori~anin, fabrikant, Ro Romi} Ferdo, mesar iz Zagreba, dva
brata [kara iz Topuskog, te vi{e Srba seqaka iz Slavonije, kojima se ne se}am
se}am
imena, a koji su nakon izvesnog vremena bili otpremqeni u logor u Kopriv-
nicu. U susednoj }eliji broj 16 bili su tada zatvoreni: Maksimovi} Toma, ge-
neralni direktor Batinih fabrika iz Borova, a sadawi komesar za zbriwava-
we izbeglica u Beogradu i dr Gavran~i} Oton,
Oton, advokat iz Zagreba i starosta
Sokola.
Jednoga dana posetio je sve }elije u policijskom zatvoru Kvaternik
Eugen, ravnateq javne sigurnosti u hrvatskoj dràvi. On je u na{oj }eliji pi-
pi
tao nas, kakav je postupak policijskih organa prema nama i da li je tkogod bio
zlostavqan. Razume se, nitko se wemu nije potuìo da je bio zlostavqan, iako
je zlostavqawa bilo vrlo mnogo, jer smo svi znali da se zlostavqawe vr{i sa
wegovim znawem i privolom i da bi svaki onaj, koji bi se radi toga potuìo,
jo{ gore pro{ao.
êesto puta slu{ali smo po no}i jauk ènskih glasova, koji je dopirao iz
tre}eg sprata zatvora. Mi smo mislili da to policajci zlostavqaju ène koje
361
61
AJ, f. 910.
su bile sme{tene na tre}em spratu zatvora. Me|utim, posle mi je pri~ao neki

Stojakovi} iz Maxara, sreza Petriwa, koji je kao zatvorenik vr{io slu`bu
ordonansa i za to vreme stalno bio na hodniku, da su policajci vukli sa tre}eg
sprata zatvorene @idovke i Srpkiwe u prizemqe zatvora i tamo ih podvodi-
li pojedinim osobama radi spolnoga op}ewa.
Dok smo bili u policijskom zatvoru u Petriwskoj ulici, mogli smo do-
bivati hranu izvana, tako da uglavnom nismo bili gladni.
4. juna 1941. preme{ten sam iz policijskog zatvora u Zakladnu bolnicu
jer sam dobio upalu krajnika i povi{enu temperaturu. Slede}i dan, tj. na 5.
juna 1941, otpremqeni su moji drugovi i to: bra}a Hanèk i Trnini} u logor u
Koprivnicu. Naknadno sam saznao da je Trnini} posle iz Koprivnice otprem-
qen u Gospi} i tamo mu se je izgubio svaki trag. Verovatno je ubijen. Bra}a Han-
Han
èk su bili preba~eni u Jasenovac, a iz Jasenovca u Staru Gradi{ku gde je
Mario Hanèk umro od dizenterije, a Berislav je pre kratkog vremena otpu-
tovao u Nema~ku na rad. Dr Pribi~evi} je bio tako|er preme{ten u Zakladnu
bolnicu jer je bolovao od tuberkuloze plu}a. On je u bolnici ostao duqe vre-
mena, a potom je preme{ten na kliniku i na posletku pu{ten na slobodu.
Ja sam ostao u Zakladnoj bolnici do konca meseca augu augusta 1941. U Za-
kladnoj bolnici bilo je tada vi{e Srba koji su tamo privremeno bili sme{-
teni, jer su u policijskom zatvoru obolili. Se}am se dobro da su tade bili u
Zakladnoj bolnici sme{teni kao bolesni zatvorenici: Jeftanovi} Du{an, po-
sednik iz Sarajeva, Doùdi} Kosta, direktor Gutmanovog imawa iz Beli{}a,
dr Bara} Branko, sve{tenik iz Siska, Maksimovi} Toma, generalni direktor
Batinih fabrika iz Borova, i wegov brat Stevo, Simi}, trgovac iz Tuzle, Jo Jo-
vanovi}, èqezni~ar iz Zagreba, Trbojevi}, seqak iz Slavonije, te jo{ mnogi
drugi ~ijih se imena ne se}am.
Posle eksplozije bomba kod Botani~kog vrta u Zagrebu 6. augu
augusta 1941. iz-
vedeni su iz Zakladne bolnice i streqani: Jeftanovi}, Doùdi}, Trbojevi},
jedan sluìteq Srpske banke iz Dubrovnika, te jo{ jedan Srbin ~ijeg se ime-
na ne se}am. Tada je streqan i dr Bogdanovi} Vladimir, {ef kriminalne po-
licije iz Zagreba, koji je tako|er bio zatvoren sa drugim Srbima. @eqezni-
~ar Jovanovi} bio je posle toga pu{ten ku}i, a zatim ponovno uhap{en i zlo-
stavqan u zatvoru. On se je u zatvoru posle jedne zlostave obesio. Naknadno
sam ~uo da sam tada trebao i ja biti streqan, pa da sam bio i prozivan u poli-
ciji, ali me tamo nisu na{li.
Dve no}i uzastopce, oko 12 sati u no}i, upao je u Zakladnu bolnicu neki
Tomqenovi} za koga sam posle ~uo, da je {ofer kod jednog hrvatskog ministra.
On je na jedan vrlo brutalan na~in obavqao pretrese kod Srba koji su leàli
bolesni u bolnici. Ispreturao im je sve stvari, a izgleda da je svaki put bio
pripit. Posle toga se je udaqio uz pretwu upu}enu nama.
Koncem augu
augusta 1941. preme{ten sam iz bolnice u ènsku kaznionu na
Savskoj cesti u kojoj se je nalazio usta{ki zatvor.
Upraviteq ovoga zatvora bio je iz po~etka neki Zajc, vlasnik taksi auto-
auto
mobila iz Zagreba. On se je prema nama zatvorenicima pona{ao vrlo korektno.
U ovom zatvoru bilo je oko 500 zatvorenika – najvi{e Hrvata. Ovde sam
na{ao dra Gavran
vran~i} Otona, Gaqardija Emanuela i Trinajsti}a, u~iteqa, kiki
para Me{trovi}a i slikara Kqakovi}a. Iz ovoga zatvora izvodili su usta{e
svaki dan izvestan broj zatvorenika na streqawe. Se}am se da je iz ovoga za-
tvora jednog dana izvedeni u~iteq Trinajsti} i streqan.
U ovome zatvoru bila je hrana relativno dobra, a postupak uglavnom ko-
rektan. Ovaj zatvor vredi u Hrvatskoj kao jedan od najboqih.
Po~etkom februara 1942. otpremqen sam u jednom transportu od 25 za-
tvorenika u logor u Jasenovac. U ovom transportu bili su ve}inom Hrvati. Pri
polasku iz Zagreba u Jasenovac uru~ili su nam presude usta{ke nadzorne slu`-
slu`
be. Moja je presuda glasila da sam su|en na jednu i pol godinu zato~ewa u lo-
goru u Jasenovcu jer da sam bio ~et
~etnik, a kao dokaz za to navedeno je u presudi,
da sam priznao da mi je otac bio ~etnik. Ovu presudu su mi u Jasenovcu kod do-
laska oduzeli.
Kada smo do{li u Jasenovac, najpre smo dovedeni u usta{ki tabor gde su
nas preuzeli jasenova~ki usta{e i odveli u logor u Ba~i}evu ciglanu.
Kada smo do{li u logor u Ba~i}evu ciglanu, postrojili su nas usta{e u
red i pozvali da im predamo sav novac, satove, lance, prstewe i sve vrednije
stvari koje smo kod sebe imali. Posle toga usta{ki zastavnik Matijevi} izva-
dio je iz ta{ke revolver i uperio prema nama i prete}im glasom ponovno nas
pozvao da mu izru~imo sav novac i druge stvari ukoliko je tko kod sebe jo{
zadrào.
Posle toga i{ao je usta{ki zastavnik Matijevi} od jednog do drugog i
svakog pojedinog udario jednim jakim remenom, koji je na vrhu imao èqeznu
kariku. Ako je koji zato~enik imao ve}e brkove, ili ko kose, tome ih je on ~upao.
Posle toga oduzeli su nam usta{e i ostale stvari kao hranu, rezervno odelo,
deke i sve ostalo.
Nakon tako obavqenog prvog usta{kog kr{tewa, koje su nad nama obavili,
odvedeni smo u jednu baraku gde smo sme{teni kao zato~enici i predani upra-
vi logorskih zato~enika. Na ~elu ove uprave bio je neki [piler, @idov-za-dov-za-
to~enik, po zanimawu trgova~ki putnik. Sva mesta u internoj logorskoj upra-
vi bila su u rukama @idova zato~enika. Jedino zamenik logornika [pilera
bio je Srbin zato~enik, imenom Slobodan, a prezimena mu ne znam. Ovaj S Slo
lobo-
dan je nama Srbima i{ao na ruku koliko je god to mogao. @idov [piler ka`wa-
vao
ao je zato~enike za svaku malenkost uàsnim kaznama. Tako je on znao pojedi-
ne zato~enike ka`wavati na taj na~in da ih je potpuno gole vezao uz stup iz iz-
van barake kod vrlo niske temperature i tako vezani su morali biti ~itavu
no}. Ti nesretnici su se preko no}i potpuno smrzli i umrli.
Po najve}oj zimi i smrzavici morali smo ~itav dan biti na poqu izvan
barake. Izvan barake smo morali i jesti, a u baraku smo smeli u}i samo posle
ve~ere.
Jednoga dana u drugoj polovici februara 1942. ujutro nare|en je tako-
zvani nastup. Svi zatvorenici morali su se postrojiti u krugu logora. Tada je
do{ao komandant logora usta{ki poru~nik Milo{ Qubo, koji je izdvojio oko
100 Srba i @idova zatvorenika i on ih je li~no, uz pomo} drugih usta{a, popo

klao noèm. Neke su klali reù}i im noèvima vratove, a nekima su noèvi-
ma rasporili trbuhe. Usta{e, koqu}i zato~enike, obesno su stavqali razne
primedbe kao: „Ala si lip i duga~ak“, ili: „Srbine, ala si se ugojio“, ili: „Ti
si onaj pravi“ i sli~no. Pri tome su se poru~nik Qubo i usta{e suludo smi-
jali. Nakon {to su sve izdvojene zato~enike poklali, okrenuo se je poru~nik
Qubo prema nama a koji smo stajali u stroju i kazao: „[ta je meni poklati hi-
qadu qudi – hiqada ili nijedan“. Imena tada poklanih zato~enika ne znam.
23. ili 24. marta 1942. izme|u 2 i 3 sata posle podne dovedena je u logor
jedna grupa oko 50 Srba seqaka, a sude}i po ode}i, ovi su seqaci dovedeni iz
Bosne. Oni su odmah odvedeni u samu ciglanu gde su ubijeni i spaqeni. U ovoj
grupi Srba seqaka bio je i jedan Hrvat koga su usta{e izdvojili i nisu ga ubi-
li. U samoj ciglani, gde se ovo ubijawe i paqewe vr{i, nalazi se elektrome-
hani~arska radiona i u toj radioni radio je tada Gado Miroslav iz Zagreba, s
kojim sam se ja poznavao, jer smo skupa dovedeni u Jasenovac. Ja sam se nalazio
kod wega u radionici, kada su usta{e doveli u ciglanu navedenu grupu Srba
seqaka, pa sam ~uo kako su pitali, da se jave oni koji su katoli~ke vere. Javio
se je samo jedan i toga su izdvojili i pustili iz ciglane. Zatim sam ~uo zapo-
vedi usta{a: „Lezi!“, „Ubij ga!“, a zatim sam ~uo jaukawe qudi i kome{awe.
Nakon svega toga sam ~uo gdje jedan usta{a vi~e: „Ovaj ne moè unutra“, a dru-
gi mu odgovara: „SaSaseci ga“.
ga . Radilo se naime o tome da jedan ubijeni nije mo-
gao biti uba~en u pe}, jer je vaqda bio velik, pa su ga morali sase}i i wegove
komade tela bacati u pe}. î itava ova procedura klawa trajala je oko pol sata.
Tako je ova dovedena grupa Srba seqaka ubijena i u pe}i spaqena.
Bolesne zato~enike usta{e su od vremena do vremena likvidirali na taj
na~in da su ih u masama ubijali. Tako su oko 20. marta 1942. izveli iz logorske
bolnice oko 25 bolesnih zato~enika i ubili ih. Ubijawe bolesnih zato~enika
vr{ili su usta{e po no}i. Znam da je tako u jednoj grupi bolesnika, me|u osta
osta-
lim, ubijen neki mladi} Cvijanovi} iz Br~koga. Ovo ubijawe bolesnih zato-
~enika vr{eno je uvek kada bi se u logorskoj bolnici nakupio izvestan broj
bolesnika.
Nisu bile retke pojave da su usta{e pri susretu pojedinih zato~enika u
krugu logora bez ikakovog povoda debelim {tapovima sna`no udarali ove jad-
nike po glavi i oni su se onda sru{ili na zemqu, a obesni usta{e su oti{li
daqe kao da se ni{ta nije dogodilo. Video sam kako je usta{a ubio jednog za-
to~enika samo zato {to je video kod wega jedan sirov krompir.
Uop{te moè se kazati da su u logoru u Jasenovcu sa strane usta{a vr{e-
{e
na ubijawa zato~enika bez ikakovog povoda i plana, onako kako bi se kojem usta
usta-
{i kada prohtelo i svidelo. Nama je to objasnio poru~nik Qubo re~ima: „Mo- „Mo
èm ubiti hiqadu, a ne moram niti jednoga“.
Hrana u logoru u Jasenovcu bila je vrlo lo{a. Za vreme mojeg bavqewa
tamo, dobivali smo za hranu dva puta dnevno kupusovo li{}e kuhano na obi~noj
vodi. Hleba uop{te nismo dobivali. Trpeli smo uàsnu glad i radi toga su za-
to~enici fizi~ki potpuno oslabili.
25. marta 1942. ja sam u grupi oko 200 zato~enika preme{ten iz Jasenov-
ca u logor u Staru Gradi{ku. Tu smo bili sme{teni u }elije u kojima je bilo
slame za spavawe, pa je s te strane bilo boqe nego u Jasenovcu.
Hrana je ne{to bila boqa nego u Jasenovcu. Dobivali smo tri puta dnev-
no jesti, a od toga dva puta dnevno dobivali smo ka{u od kukuruzova bra{na,
koju su u logoru zvali pura, te trista grama kukuruzovog kruha.
Postupak usta{a prema zato~enicima u ovom logoru bio je ne{to boqi
nego u Jasenovcu, ali se je i ovde ubijalo zato~enike i to naro~ito bolesne. Za
vreme mojeg boravka u logoru u Staroj Gradi{ki usta{e su u dva puta izveli
po 50 zato~enika iz logorske bolnice, strpali ih u jedan veliki zatvoreni ka-ka
mion, nekuda odvezli i ubili. Od ovoga ubijawa bili su po{te|eni bolesni za-
to~enici Hrvati.
Za vreme mojeg boravka u Staroj Gradi{ki bilo je sme{teno oko 20 Hrva va-
ta u jednoj logorskoj zgradi i to svaki u posebnoj }eliji. Usta{e su jednog dana
navodno otkrili da je kod tih Hrvata postojao neki kolektiv, pa su zakqu~ili
da su oni komunisti. Radi toga su usta{e ove Hrvate osudili na smrt i to na
smrt od gladi. Sve su ih zatvorili u jedan podrum i nisu im dozvolili nikakovko
izlazak iz podruma, a niti su im davali hrane i vode. Svaki dan su pregleda-
vali podrum i one koji su od gladi i è|i umrli, iznosili van iz podruma.
Nakon 42 dana jo{ su na{li u ovom podrumu jednog ìvog, koji je bez svesti le-
ào na zemqi.
U logoru u Staroj Gradi{ki internirane su i ène, te deca i to u po-
sebnom delu logora. Internirane ène i deca u najve}em delu su Srbi. @ene i
deca primaju u ovom logoru mnogo lo{iju hranu nego mu{karci. Za moje vreme
dobivali su tamo ène i deca samo kravqu repu kuhanu na vodi bez hleba, tako
da trpe uàsnu glad i da su osu|eni od gladi na smrt jer uz takvu hranu du duè
è
ne mogu izdràti.
Osim toga, ène i decu tako|er odvode sa zatvorenim automobilom i ubi-
jaju u grupama. Gde ih ubijaju, nije mi poznato.
Glavni usta{ki poverenik i poverqiva li~nost poglavnika Paveli}a
za sve logore u Hrvatskoj jest Maks Luburi}, usta{ki satnik. Od usta{a koji
su vr{ili du`nost u ènskoj kaznioni na Savskoj cesti u Zagrebu, poznajem
po imenu dra Majceni}a, upraviteqa zatvora, zatim Krizmani}a, Begovi}a,
Juri}a [imu, Kunca, nekog Vida, kojem ne znam prezime, Vidakovi}a, Mate-
ga Grgu i wegovog brata, kojem ne znam ime, te dvojicu Ze~evi}a.
Od usta{a u logoru u Jasenovcu poimence poznajem Milo{ Qubu, usta{-
kog poru~nika i komandanta logora, zatim Matijevi}a, usta{kog zastavnika i
Ga~i}a, koji je posle postao zapovednik logora u Staroj Gradi{ki. Ovaj Ga~i}
je jednom zgodom, kada su me usta{e tukli i kada sam ja zaviknuo: „Nemojte me
tu}i, jer sam bolestan“, on je na to kazao okrenuv{i se prema meni: „Mi ovde
qude formalno jedemo“.
Od usta{a koji su vr{ili du`nost u Staroj Gradi{ki poimence pozna-
jem navedenog Ga~i}a, zapovednika logora, zatim nekog Mustafu, usta{kog za-
stavnika, koji je tamo do{ao iz Jasenovca, te Koji}a, usta{kog poru~nika.
Ja sam 25. maja 1942. u transportu od oko 600 do 700 zato~enika otprem-
qen u Zemun gde smo svi bili sme{teni u zgradama na zemunskom sajmi{tu. Tu
sam ostao do 7. jula 1942. godine kada sam sa vi{e drugih zato~enika preveden
u Beograd.
Ja sam usled lo{eg postupka i velike gladi, te nereda u hrvatskim lo-
gorima bio toliko telesno oslabio, da sam po dolasku u Beograd po Komesari-
jatu za izbeglice sme{ten u sanatorijum dra @ivkovi}a radi le~ewa. Sada se
ose}am ve} mnogo boqe.
Drugo ni{ta nemam iskazati, a na iskazano i pro~itano mogu se zakleti.
D o v r { e n o.

Rodi} \uro, s.r.
s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Zec Milovan, s.r.
Br. 166
16
Izjava Ilije i Mirka Srbqanina na,, Nikole Vrlini}a i Qubana

Vujakovi}a o zlo~inima uusta
sta{a u selima op}ina Staza i Majur
na Baniji, o po
pokr{tavawu pravoslavaca i odvo|ewu u logore
Jadovno i Jasenovac u vremenu od maja do avgusta 1941. godine362
62
ZAPISNIK
Sa
u Beogradu 12. oktobra 1943.
Sela Dowi Hrastovac i Pobr|ani jesu ~ista srpska i nalaze se jedno uz

drugo. U op{tini Staza ima dve tre}ine Srba i jedna tre}ina Hrvata.
Odmah posle uspostave NDH pojavili su se u na{oj op{tini usta{e. U
usta{ku organizaciju stupila je ve}ina doma}ih Hrvata.
Ve} u prvim danima hrvatske dràve, pozvale su hrvatske vlasti sve
Srbe da odmah predaju oru`je pod pretwom smrtne kazne. Srbi su ovo nare|e-
we izvr{ili i predali oru`je, jer su mislili i vjerovali da }e biti za{ti-
}eni od hrvatskih vlasti protiv svakoga napadaja i nasiqa od strane usta{a.
U isto vrijeme hrvatske vlasti su naoruàle hrvatsko stanovni{tvo. Svaki
Hrvat dobio je vojni~ku pu{ku. [to vi{e, djeqene su vojni~ke pu{ke i malo-
qetnoj djeci od 14 godine na vi{e. Tako su se najednom Srbi na{li sami golo-
ruki naprem
prem Hrvata koji su svi bili naoruàni i stupili u usta{ke redove.
Nekoliko dana posle Sv. \ur|a 1941. do{li su u Dowi Hrastovac usta{e
iz Siska u jednom kamionu. Wima su se pridruìli doma}i usta{e iz Staze i
362
62
AJ, f. 910.
Vedrog Poqa. Usta{e su se odmah dali na posao. Hvatali su Srbe mu{karce,

trpali ih u kamion i odvozili u pravcu Siska. Tada su uhva}eni i odvezeni:
\uki} Nikola, Srbqanin Trifun, Dikli} Milo{, Halagi} Milan, Su`we-
vi} Janko, Mi{i} Te{o i Mrakovi} Du{an, svi zemqoradnici iz Doweg Hra- Hra
stovca. Svi ovi Srbi odvedeni su u logor u Koprivnicu, a odatle u Gospi} a iz
Gospi}a na Velebit, gde im se izgubio svaki daqwi trag. Isti dan su usta{e
uhvatili u selu Pobr|ina363 Mr|enovi} Jovana i wegovog sinovca Stevu. I oni
su po usta{ama odvedeni u logor u Koprivnicu, a odatle u Gospi}, pa u Vele-
bit, gde se je i wima svaki daqwi trag izgubio.
U isto vreme vr{ili su usta{e hvatawe i odvo|ewe Srba i iz drugih
okolnih sela. Tako su uhva}eni i odvedeni: O~igrija Bo{ko, zemqoradnik iz
Papi}a, Jeli} Stojan, zemqoradnik iz Jasenovca,364 64
Raki} Milan, zemqorad-
nik iz Kostre{a, te jo{ mmno
nogi drugi, ~ijih se imena vi{e ne se}amo. I ovi su
Srbi preko logora u Koprivnici odvedeni u Gospi}, a odatle u Velebit, gde se
je i wima zameo svaki trag.
Istodobno sa odvo|ewem Srba usta{e su zalazili u boqe stoje}e srpske
ku}e gde su pqa~kali novac, nakit, rakiju, p{enicu, kukuruz i robu. Sve ove
stvari su odmah trpali u kola i sobom odvozili. Srbi se za sve ovo nisu smeli
nikom potuìti jer su zna
znali da je usta{ama sve dozvoqeno.
Posle ovoga nisu usta{e vr{ili daqwe odvo|ewe Srba sve do Sv. Ilije
1941. godine. Za to vreme dolazili su ~e{}e puta u na{a sela, gde su pojedine
qude tukli i ku}e pqa~kali, a zatim iz sela odlazili.
Oko Sv. Ilije 1941. ponovno su usta{e izvr{ili kupqewe i odvo|ewe
Srba. Tada su do{li u na{a sela usta{e iz Kostajnice i Suwe, pa su uz pomo}
doma}ih usta{a kupili Srbe, odvodili i ubijali. Odvedeni su iz Doweg Hra-
stovca: Su`wevi} Vaso, Mihajlovi} Mi}o, i wegova mati Ana; iz Pobr|ana:
Baji} Bo{ko i Stanoj~i} Mile; iz Gorweg Hrastovca: Polovina Jovan, Radano-
vi} Dragan, [apowa Du{an, trgovac, Rudi} Petar te jo{ mnogi drugi ~ijih se
imena ne moèmo setiti. Svi ovi Srbi ubijeni su i to neki u Suwi, a neki u
Kostajnici.
Posle ovoga pokoqa o Sv. Iliji 1941. do{ao je za usta{kog tabornika u
Stazu Krznari} Pero, kroja~ iz Vedrog Poqa, koji je ujedno postavqen i za
op{tinskog na~elnika. On je nas Srbe {titio koliko god je mogao. I Srbi iz
op{tine Staza mogu wemu zahvaliti da nije bilo u onom kraju ve}eg pokoqa.
Wegovim zauzimawem Srbi su bili po{te|eni i od daqwe pqa~ke sa strane
usta{a. Silovawa èna i devojaka nije bilo u na{im selima, ali smo ~uli da
je takvih slu~ajeva bilo u drugim nekim selima, kao u ê etvrtkovcu, op{tina
Suwa, sreza Petriwa.
triwa
U jesen 1941, odmah posle Ilindanskog pokoqa, zahtevali su usta{e od
Srba da svi moraju pre}i na rimokatoli~ku veru ako èle ostati na ìvotu.
Isto tako i op{tinski ~inovnici pozivali su Srbe da pre|u na rimokatoli~ku
363
63
Pobr|ani.
364
64
Jasenov~ani, Sisak.
veru, jer da }e se jedino na taj na~in mo}i spasiti od pokoqa i pqa~ke. U isto
vreme dolazio je u na{a sela i rimokatoli~ki ùpnik iz Suwe Orli} sa dvodvo
jicom rimokatoli~kih kapelana, pa je i on pozivao Srbe, da pre|u na rimoka-
toli~ku veru, jer da je rimokatoli~ka vera boqa od pravoslavne, a osim toga, da
u hrvatskoj dràvi ne sme biti Srba niti pravoslavne vere. Pod ovako te{-
kim pritiskom, svi su se Srbi iz op{tine Staza odlu~ili da pre|u na rimoka- ka
toli~ku veru, samo da bi spasili svoje ìvote.
Nekako koncem meseca oktobra 1941. izvr{eno je pokr{tavawe Srba u
op{tini Staza. U svako selo do{ao je od nekuda po jedan rimokatoli~ki ùp-
nik u pratwi nekoliko naoruànih usta{a. Narod je bio sakupqen u {kolu,
gde su ùpnici odràli propoved, u kojoj su naro~ito naglasili, da je rimoka-
ka
toli~ka vera jedino spasasavaju}a, pa da zato svi Srbi moraju da pre|u u tu ve-
ve
ru i da se ubudu}e prozovu Hrvatima. Zatim su Srbi morali pred ùpnicima
poloìti zakletvu, da dobrovoqno prelaze iz pravoslavne u rimokatoli~ku
veru. Slede}i dan su rimokatoli~ki ùpnici odsluìli rimokatoli~ku mi-
su, a potom pri~estili narod i time je prelaz Srba na rimokatoli~ku veru bio
gotov. Ovo je izvr{eno isti dan u svim selima. U Dowem Hrastovcu pokr{tava-
we Srba izvr{io je rimokatoli~ki ùpnik iz Suwe Orli} sa jednim kapela-
nom. Druge rimokatoli~ke ùpnike, koji su u drugim selima izvr{ili po-
kr{tavawe Srba, ne znamo po imenu, ali smo ~uli da su do{li iz Zagreba.
Posle izvr{enog pokr{tavawa Srbi u op{tini Staza nisu vi{e bili nana
padani od usta{a sve do novijega vremena.
U op{tini Majur nisu usta{e nikada pustili Srbe na miru. Ova se op-
{tina nalazi odmah kraj na{e op{tine. Usta{e su zalazili u srpska sela mama
jurske op{tine i premla}ivali Srbe i stalno ih pqa~kali a pojedine i ubi ubi-
jali. Tako su pre dva meseca do{li u ku}u Drakuli}a, starca od 70 godina u
Gorwem Hrastovcu, kojeg su zaklali na krevetu, a zatim opqa~kali. U isto
vreme jo{ su dvojicu Srba iz istog sela zaklali u ku}i i opqa~kali, ali mi ne
znamo navesti wihova imena. na.
Pre 14 dana do{li su u na{a sela usta{e sa hrvatskom vojskom. Narod je
pobegao iz sela, a oni su kupili sve mu{karce koje su slu~ajno u selu na{li.
Tada su pokupqeni i oterani iz Doweg Hrastovca: Burni} Nikola, Kova~e-
vi} Du{an, Kova~evi} Quban, Li~ina Du{an, te jo{ vi{e drugih. Isto tako
pokupili su i oterali dosta Srba mu{karaca i iz drugih okolnih sela. Kuda
su ovi Srbi oterani, nije nam poznato. û uli smo da su usta{e u selu Br|anima,
sreza Petriwa, zatekli dve ène u poqu kraj blaga i zaklali ih. Isto tako
uhvatili su u Kiwa~koj, sreza Petriwa, dve ène koje su slu~ajno i{le putem,
pa su i wih zaklali. Da li je i u na{im selima ovom prilikom poginulo Srba,
nama nije poznato, jer smo se na glas o dolasku usta{a, svi razbeàli.
Usta{e su iz sela pokupili stoku i sobom odagnali, a isto tako pokupili
su i sobom odvezli i sve ìve`ne namirnice. Mi smo videli, da vi{e nikako
ne moèmo ostati u na{im selima pa smo zato odlu~ili da beìmo u Srbiju.
Potrebne propusnice kupili smo za novac. Na put smo krenuli 6. oktobra 1941.
a u Beograd smo prispeli 7. oktobra iste godine.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Petrovi} Stevo, zem-

zem
qoradnik iz Staze, Brnad Ivo, zemqoradnik iz Staze, Ba|ak Tomo, zemqorad-
nik iz â apqana, op{tine Staza, Tomi} \uro, stolar iz Staze, Tomi} Stevo,
brat \urin, kroja~ iz Staze, rodom iz Kostajnice, Lanc Joà, zemqoradnik iz
Vedrog Poqa, op{tine Staza, Lanc Ilija, brat Joìn, zemqoradnik iz Ve-
drog Poqa, Jelki} Frawo, zemqoradnik iz Vedrog Poqa, Ivankovi} Ivo, zem-
qoradnik iz Slovinaca, op{tine Staza, Iveli} Frawo, zemqoradnik iz Ve-
drog Poqa, op{tine Staza, Petanovi} Tona, zemqoradnik iz Timaraca, op{ti- {ti
ne Staza, Karanovi} Mato, stolar iz Vedrog Poqa, op{tine Staza, ^vo vorak Ni-
Ni
kola, stolar iz Vedrog Poqa, op{tine Staza, ^vo vorak Ilija – brat Nikolin,
kroja~ iz Ve
Vedrog Poqa, op{tine Staza, Mila{inovi} Stevo, zemqoradnik iz
Vedrog Poqa, op{tine Staza, Balen Pero, zemqoradnik iz Vedrog Poqa, op-
{tine Staza, Balen \uro, zemqoradnik iz Vedrog Poqa, op{tine Staza, Jeli}
Ivo, zemqoradnik iz Vedrog Poqa, op{tine Staza, Jeli} Tomo, zemqoradnik
iz Vedrog Poqa, op{tine Staza, Jelki} Ivo, zemqoradnik iz Vedrog Poqa,
op{tine Staza, Mihi} Ivo, zemqoradnik iz Vedrog Poqa, op{tine Staza, Mi- Mi
hi} Frawo, zemqoradnik iz Vedrog Poqa, op{tine Staza, Dasovi} Ivo, zem-
qoradnik iz Novoselaca, op{tine Staza, Balen Stipe, zemqoradnik iz Vedrog drog
Poqa, op{tine Staza, Balen Mijo, zemqoradnik, brat Stipin, Balen Marko,
otac Mijin i Stipin, zemqoradnik iz Vedrog Poqa.
Kako smo ve} to napred istakli, naro~ito se je zauzimao za Srbe i {ti-
tio ih, koliko je to mogao, Krznari} Pero, kroja~ iz Vedrog Poqa, koji je vr{io
du`nost usta{kog tabornika i op{tinskog na~elnika u Stazi. Samo se wemu
moè zahvaliti da su Srbi u op{tini Staza relativno dobro dosad pro{li.
Drugo ni{ta nam nije poznato, a na iskazano i pro~itano nam moèmo se
zakleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Ilija Srbqanin, s.r.

\uro Rodi}, s.r.
s.r. Mirko Srbqanin, s.r.
Zapisni~ar: Nikola Vrlini}, s.r.
Katani} Milena, s.r. Vujakovi} Quban, s.r.
Br.
r. 167
16
Izjava Steve Musulina, Milana Price i Branka Vu~kovi}a

oh
hap
ap{ewu i odvo|ewu srpskog stanovni{tva s podru~ja op}ine
Gradusa, iz sela Kiwa~ka, Bliwski
Bliwski Kut i Bestrma, u logore
Danica,, Gospi} i Jasenovac u maju 1941. godine365
Danica
Zapisnik sa
Op{tina Gradusa jest ~ista srpska op{tina. U celoj op{tini imade sasa
mo 8 hrvatskih ku}a i to u selu Bestrmi.
Oko Sv. \ur|a pro{le godine jedne no}i do{li su usta{e u Kiwa~ku, gde
su pokupili 13 Srba i odveli ih u logor u Koprivnicu. Iz Koprivnice su popo
sle odvedeni u Gospi} i tamo im se zameo svaki trag. Veruje se da su ubijeni.
Jedino je iz Koprivnice pu{ten ku}i usled starosti Pejakovi} Pavle, dok su
svi ostali odvedeni u Gospi}. Tada su iz Kiwa~ke odvedeni u Koprivnicu u
logor slede}i Srbi: Vujani} Jovo, penzioner, Pe{kir \uro, trgovac i wegov
sin Pajo, gimnazijalac, Pejakovi} Stevo i wegov brat Nikola, zemqoradnici,
Pe{kir Bogdan i wegov sin, zemqoradnici, Pe{kir Du{an i wegov sin, zem-
qoradnici, Smarli} Ilija, zemqoradnik, Trkuqa Milan, zemqoradnik, Pe-
jakovi} Pavao, zemqoradnik i wegov sin Jovo, Pejakovi} Du{an, sin Pavla, ba-
vio se trgovinom blaga i imao je kod sebe uvek ve}e svote novca. Jednoga dana
pro{loga leta pozvale su ga usta{e da do|e u Caprag. On je tamo oti{ao, ali
se nije povratio jer su ga usta{e ubile, a sav novac koji je imao kod sebe odu-
zeli mu.
Cvijanovi} Pavle iz Bestrme sluìo je pre rata kao pol. agent u Sisku.
Posle sloma Jugoslavije on je kao Srbin otpu{ten iz slu`be, pa se je nakon to-
ga nastanio u svome rodnom mestu Bestrmi. Stanovao je u ku}i svoga brata Ste-
Ste
vana. Jedne no}i oko Sv. \ur|a pro{le godine do{le su u Bestrmu usta{e iz
Siska, provalili u ku}u, gde je stanovao navedeni Cvijanovi} Pavle, na{li
Pavla u krevetu i ubili ga, a zatim se povratili natrag u Sisak.
Jedne no}i pro{le godine, isto o Sv. \ur|u, do{li su usta{e iz Suwe u
mjesto Svini
nicu, op{tina Gradusa, gde su provalili u stan sve{tenika Babi-
}a Dane i izveli ga iz ku}e. Posle nekoliko dana wegov le{ na|en je u grabi
pored puta nedaleko od sela Svini nice.
16. maja 1942. godine partizani su do{li u hrvatsko selo Komarevo i so-
bom odveli u {umu tamo{weg u~iteqa, kojemu ne znam ime, ali za kojega zna-
dem da je bio usta{ki tabornik i naro~ito se istakao u progonu Srba.
17. maja 1942. do{le su usta{e i hrvatska vojska u op{tinu Gradusa i op
op-
kolili selo Kiwa~ku, Bestrmu i Bliw
Bliwski
ski Kut i odreda kupili u ovim selima
sve Srbe zajedno sa ènama i decom i sobom odvodili. Oko polovine ìteqa iz
365
AJ, f. 910.
ovih sela pobeglo je u {umu, i to ve}inom mla|i i ja~i qudi, a ostali kod kuku
}e stariji qudi i to najvi{e ène i deca, ali ali su i wih usta{e i vojska sa so-
so
bom odveli.
U selu Bestrmi u ku}i su bolesni leàli Cvijanovi} \uro i wegov brat
Mihajlo. Usta{e i hrvatska vojska, po{to ih nisu mogli sa sobom odvesti, ba-
cili su u wihovu ku}u bombu, pa su ih obojicu ubili, a osim wih jo{ i dvije
k}eri Cvijanovi}a \ure, koje su se tada u ku}i nalazile. Jo{ su ubili u selu
Bestrmi i jednu ènu.
Sve ostale ìteqe u navedenim selima, koje su na{li kod ku}a a me|u
wima i nas dvojicu, Musulin Milana i Prica Milana, poveli su sa sobom i
odveli na èqezni~ku stanicu Bliwski Kut, gdje su nas sve potrpali u teret- ret
ne vagone i to posebno ène i decu, a posebno mu{karce. Sa mnom, Musulin Ste-
Ste
vanom, odveli su moju ènu Milku i {estero dece, a sa mnom,
mnom, Prica Milanom,
odveli su moga dedu Vasu, babu Joku, mater Milku i sestre Sofiju i Zorku.
Kad smo do{li u Jasenovac, ène i decu otpremili su iste ve~eri u Sta-Sta
ru Gradi{ku, a nas mu{karce u logor u Jasenovcu.
U logoru u Jasenovcu oduzeli su nam usta{e sav novac i sve ostale stva-
ri koje smo sa sobom imali. Oduzeti novac i stvari nisu nam posle nikada po-
vratili. U logoru u Jasenovcu ostali smo tri dana i za to vreme nismo ni{ta
naro~ito doìvili. Posle toga otpremqeni smo u logor u Zemun, gde smo bili
sve do 7. jula 1942. godine, kada smo sprovedeni u Beograd.
Ja, Vu~kovi} Branko, uhap{en sam od usta{a 9. februara 1942. i to po-
vodom paleà u op{tini Gradusi. Naime, nepoznati qudi, nekoliko dana pre
moga hap{ewa, zapalili su op{tinsku zgradu u Gradusi. Ja sam po àndarme-
riji predan prekom pokretnom sudu u Petriwi ali me taj sud nije stavio pod
su|ewe jer nije bilo za to nikakvog razloga, ve} me je predao policiji u Pe-
triwi.
tri wi. Policija me je otpremila u logor u Jasenovac.
vac. U logoru u Jasenovcu bio
sam sve do 18. juna 1942. kada sam sa 450 zato~enika otpremqen u logor u Zemun.
Za vrijeme moga boravka u logoru u Jasenovcu video sam kako su usta{e
jednoga dana koncem meseca marta izabrali 40 Srba zato~enika – seqaka iz
Bosne i odveli ih na logorsko grobqe, koje se nalazi kraj Save, i tamo ih ubi-
li drvenim maqevima. Ina~e mi je poznato da su usta{e u logoru u Jasenovcu
ubili mnogo Srba. Neke ubijene su zakopali u logorsko grobqe, a nekoje su spa-
qivali u pe}i od ciglane, ali ja o tome pobliè ni{ta ne znam kazati.
O na{im porodicama koje su otpremqene u logor u Staru Gradi{ku ni-
{ta ne znam. 7. jula 1942. prevedeni smo iz Zemuna u Beograd.
Drugo ni{ta nam nije poznato, a na iskazano i pro~itano moèmo se za-
kleti.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Musulin Stevo po

Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Taatalovi} Nevenki
Branko Vu~kovi}, s.r.
Milan Prica, s.r.
Br. 168
16
Izjava Lazara âvi}a o zlo~inima usta{a u Vuko{eva~koj parohiji,

kotar Pe triwa, u vremenu od aprila do juna 1941. godine366
Petriwa, 66
Srpska pravoslavna parohija

ba
agrdanska
br. 115, 18/
18/V–1942.
1942. u Bagrdanu.
ARHIJEREJSKOM NAMJESNIKU
Jagodina
Na poziv tog namjesni{tva od 15/V15/ tg. br. 204/942, ~ast mi je ponovo do-
do
staviti slede}e podatke o progonu Srba u parohiji vuko{eva~koj i okolini u
kojoj sam sluìo do svoga prelaska u ove krajeve.
Parohija vuko{eva~ka (arh. nam. petrova~ko) sa selima: Vuko{evac, Br-
|ani (kraji{ki), Petriwci, Paukova Mala, 12 domova, Kiwa~ka i Bliwski kut
broji 502 doma pravoslavna sa 2.500 pravoslavnih du{a. Nalazi se na podru~ju
sreza petriwskog. Sedi{te paroha u Br|anima. Tu je i parohijski hram posve-
}en sv. Vel. mu~. Georgiju, koji je od strane hrv. usta{kih vlasti do temeqa ra-
zoren meseca jula 1941. god. Na podru~ju ove parohije nije bilo ni jedne muslisli-
manske du{e ili doma, osim svega nekoliko domova u Bliw. Kutu, koji su kato- to
li~kim ìvqem naseqeni. Srpsko pravoslavni elemenat ìvi u ovim kraje-
vima jo{ od najstarijih vremena – pre 4-5 stotina godina.
I.. Uslijed nezapam}enoga terora koje su hrv. usta{ke vlasti vr{ile nad
srpskim narodom broj domova i pravoslavnih du{a se vrlo osetno smawio. Tako
4. maja 1941. usta{e iz Suwe i Capraga, wih oko 20, uhapse mene, Vukobratovi}a
Bogdana, èqezn. ~inovnika, i Petra Marjanovi}a i Jovi} Stanka, penzionere
iz Br|ana, zatim Vujani} Jovu, penzionera (so (sokolskog stare{inu) i Jovi~i}a
Stanka, pe{ad. n nar.
ar. koji je ìveo u Kiwa~koj. Ovi ~etvorica su tom prilikom
odvedeni no}u 5/V5/ i navodno poubijani od usta{a kod Capraga. O ~emu svedo~i
i to {to je bilo uzaludno svako tragawe za wima i od strane nema~kih vlasti, i
na inicijativu jednoga Nemca, koji be{e blizak ro|ak pok. Bogdana Vukobra-
tovi}a. Usta{e koji su nas pohapsili a potom ovu ~etvoricu na{ih vi|enijih
Srba smaknuli, predvodili su usta{ki kapetan Majdan~i} i nared. ` ànd.
and. sta
sta-
nice Krama mari}, obojica iz Suwe. Od tada po~iwe sistematsko ~i{}ewe i ukla-
wawe srpskog ìvqa sa te teritorije. Tako su 6/ 6/V odvedeni iz sela Kiwa~ke 12
najuglednijih doma}ina u zarobqeni~ki logor u Koprivnicu. Posle toga ise-
lili su Hrvati oko 80 porodica iz sela Bl. Kut, te u pravoslavne domove i na
srpska imawa naselili Zagorce. Bez traga su nestali Kep~ija Petar i sin mu
Perica iz Bl. Kuta i Pejakovi} Du{an, sva trojica trg. blagom (stokom). Zna se
samo to, da su pohap{eni od usta{a iz Siska i Capraga. Ubijen je O~igrija Ste-
366
66
AH, ZKRZ, GUZ 5510/45, kut. 71.
van, doma}in iz Br|ana i Jovan Vojnovi}, doma}in iz Petriwaca, jer se ovi ni-
su dali voditi od ku}a. Isto kao O~igrija pro{ao je i neki mlinar Kr~mar,
koji je radio u ku}i sa O~igrijom. Isto tako ubijen je i sin O~igrije Stevo.
II.. Uslijed ovih progona i ubistava, nastala je op{ta beànija Srba iz
II
moje parohije, te pouzdano smatram da je {to odvedeno {to poubijano {to od-
vedeno u logore i {to prebeglo u Srbiju, iznosi preko hiqadu du{a.
III.. Pored poru{enih svetih hramova u mestu Br|ani i okolini Kiwa~ka
III
Crqa~e367 67
i Svinica i Sl. Selo368
68
– usta{ke vlasti su konfiskovali svu po-
kretnu i nepokretnu imovinu proglasiv{i je hrv. d dr`.
r`. svojinom.
IV.. Sli~no su postupali i sa imovinom sokolskog dru{tva u selu Bliw-
ski Kut i Kiwa~ka, ~ija se imovina ra~una u milionske vrednosti. Isto je u~i-
weno sa imovinom sto~arskih i kreditnih zadruga u selima cele parohije. Pri-
likom hap{ewa dvanestorice Kiwa~ana, usta{e su opqa~kali i odvedenog
trgovca iz Kiwa~ke Pe{kira \or|a, odnev{i mu sve vrednije iz ku}e. Isto tata
ko u no}i kad su nestali Kep~ija Petar i sin mu Perica, trg. stokom iz Bliw.
Kuta i oni su opqa~kani. Tom prilikom odnele su usta{e neki ve{, mast, meso
i od Peri~ine ène Olge oteli znatnu sumu novaca. Po kazivawu Pe{kir Sto- Sto
jana, lugara iz Bliw. Kuta, a {to bi svakako potvrdila i sama Olga koja danas
negde u Srbiji ìvi – usta{e koji su te no}i na wenu ku}u napali bili su iz
Capraga i Siska. Trojica usta{a su je terali golu po kom{iluku, izvr{iv{i
nasilno polno op}ewe s wom. I {to je najgore usta{e su pre izvr{enog bluda
nagonili Olginog jedinca sina da sa wom materom vr{i polni sno{aj. Stojan mi
je naglasio da mu je to sama Olga pri~ala, sa najve}im gnu{awem.
V.. Prelaza Srba u islam nije bilo, ali se ba{ tih dana krajem juna 1941.
god. kada sam jo{ bio tamo imalo po zahtevu sreskih hrv. vlasti da izvr{i mama
sovni prelaz Srba u katolicizam, povodom ~ega su 18. juna bili pozvani svi
op{tinski slu`benici u srez radi davawa uputa i formulara za prevo|ewe
Srba u katolicizam. ûo uo sam i posle da je odràvana velika „„sve
sve~anost“
nost“ „pri-
„pri-
sajediwewa“
diwewa“ pravoslavnih u katoli~anstvo pod rukovodstvom petorice fra-
tara, koji su tada do{li su selo Svinicu pretvoriv{i tamo{wi hram pravo-
slavni u katoli~ki. To mi je rekla moja parohijanka Ma~ulovi}, èna Steva-
na iz Petriwaca.
VI.. Od progoniteqa poznajem napred spomenutog àndar. nar. Krznari-
}a,369 usta{kog kapetana Majdan~i}a i bra}u Blaèvi}e, sve iz Suwe. U Capra- pra
gu je bio neki prometnik stanice ~ije ime ne znam.
VII.. Retko, vrlo retko, nalazimo Hrvata, osobito Muslimana, koji su se
VI
zauzimali za Srbe. I oni koji su pomagali, morali su to da kri{om ~ine. Meni
je i mojim parohijanima najvi{e pomogao neki An|elko â asar, pores. ekseku-
tor, koji je tih dana bio na terenu u selima moje parohije. Da wega nije bilo jo{
bi dosta mojih qudi zaglavilo, me|u kojima bih ja bio prvi. Dapa~e, on je fi-
367
67
Drqa~a.
368
68
Staro Selo, Sisak.
369
Kramari}.
nanc. pomagao mene i moju ku}u kao i porodicu mesnog u~iteqa Oblakovi}a sa
6 dece. I sa wegovom pa`wom mi smo se ja i u~iteq i jo{ sa nekolicinom qudi
krili u obli`woj {umici u toku meseca juna dok nisam sretno uspeo da se nono
}u na vozu prebacim za Srbiju. U Sisku su {to ja znam osobito istakli kao vrlo
po`rtvovni za Srbe katolkiwa g|a Paji} Josifa, wena k}erka Rika i wena se-
stri~na Blaènka Prpi}. Intervencijom, novcem i hranom osobito su pomaga-
li Srbe capra{kog logora.
VII
III.. Nikakvih fotografija ne posedujem, osim {to sam video sliku gnu-
snog secirawa tela pok. Milo{a Tesli}a industrijalca iz Siska, kojega si-
sa~ki usta{ki prvaci na prevaru izvedo{e iz ku}e i mu~eni~ki ubi{e.
IX.. Isto tako nikakvih pismenih argumenata nisam uspeo da sobom preba-
IX
cim, jer mi je tamo ostalo sve osim golog ìvota i jednog para odela s kojim sam
pobegao.
Napokon vredno je istaknuti da su hrv. vlasti osobito usta{e ovaj svoj
teror i nasiqe vr{ili u prvo vreme tajno i kri{om od nema~kih vlasti i voj- voj
ske, jer nisu nikada mogli pruìti nikakva stvarna dokaza da Srbi u Hr rvat-
skoj nisu Srbi, ili da su Srbi ma {to krivi. [ta vi{e Nemci su se zauzima-
li za Srbe u tim krajevima. Poznat je slu~aj kad su usta{e uhapsili popa N.
Vu~k koovi}a iz Drqa
Drqa~e, te mesnog u~iteqa Raji}a Milana i desetak vi|enijih
seqaka i zatvorili ih u suwski zatvor, gde su ih tukli, mu~ili i popu ~upa-
li bradu i brke. Kad su za to saznali Nemci (Ortskomanda) oslobode sve qude
i puste ih ku}ama, dav{i popu pismeni akt da wega i qude mu usta{e ne dira-
ju. Ali posle odlaska nema~ke vojske, usta{e i hrvatske vlasti do bezumnosti
su gonili, ubijali i pqa~kali Srbe. Tako je stradao i pop Vu~kovi} i pop
Dane Babi}, koga su usta{e no}u napale i izmrcvarile.
DODATAK
Na podru~ju ove parohije ima jo{ 112 izbeglih porodica iz srezova Sla
Sla-
tina i Na{ice. Sli~no je i kod wih vr{en teror usta{a. Po kazivawu izbe-
glice Janka îi~e i \ure Veina neki Ergovi}, trg. vo|a usta{a sa svojim sinom
izvr{io je silovawe dveju k}eri nekog Steve u selu \erajlijama370 – pred lili-
cem svih uku}ana. U za{titu tamo{wih Srba istakla se po kazivawu Kulun-
xije Save i drugih Hrvatica èna nekog Itnera lugara, spre~iv{i (interve-
ni{u}i) kod vlasti ubijawe i hvatawe svih mu{karaca sela Petrovca, Podr.
Slatine, rekav{i nem. komandan koji je po èqi i optu`bi usta{a pohapsio
pomenute qude: „Molim nemojte tu}i qude, oni su pravi i zdravi, pravoslav-
ni i kao takovi tu ro|eni“, na{to ih je Nemac oslobodio od usta{a nagrdiv{i
usta{e za progowewe nevinih Srba. Ina~e u selu Petrovcu i Mikleu{u usta usta-
{e su poubijali 11 qudi i u selu Drenovcu ubili nekog ànd. narednika Ste-Ste
vana Kova~evi}a.
Jerej Lazar \. âavi}, s.r.
370
ê
eralije, Podravska Slatina.
Br. 169
16
Izjava Qube Srbqanina i Qubana Goluba o hap{ewu 40 Srba

iz Doweg i Gorweg Hrastovca, ubijawu
jawu nekih u Kostajnici
i odvo|ewu drugih u logore Danica i Gospi}
u junu 1941. godine371
ZAPISNIK
Sa
u Beogradu 31. augu
Dowi Hrastovac ima oko 45 domova, od toga oko 35 srpskih i 10 hrvatskih.

Odmah kraj Doweg Hrastovca nalazi se selo Vedro Poqe, koje ima oko 30 domo-
va a nastaweno je Hrvatima.
Selo Gorwi Hrastovac udaqeno je od Doweg Hrastovca oko 5 km, km, a na-
staweno je samo Srbima i ima oko 60 domova. U samoj op{tini Stazi Srbi su
u ve}ini.
Oko dva meseca posle uspostave NDH do{li su usta{e iz Siska i Suwe u
Dowi Hrastovac na jednom kamionu. Me|u wima bio je i doma}i usta{a Mila-
{in [Mila{inovi}
Mila{inovi}]] Stevo, zemqoradnik iz Doweg Hrastovca. Bilo ih je svih
skupa osam, a naoruàni su bili vojni~kim pu{kama i bombama. Usta{e su ta-
da pokupile oko 10 Srba mu{karaca iz Doweg Hrastovca i odveli ih sobom. Ovi
Srbi odvedeni su najprije u logor u Koprivnicu a odatle u Gospi} i tu im se
zameo svaki trag. Tada su odvedeni iz Doweg Hrastovca: Srbqanin Trifun,
Dikli} Milo{, \ \uki}
uki} Nikola, Mi{i} Tomo, Su`wevi} Janko, Mr|an Jovo,
Raki} Milan, svi zemqoradnici, te jo{ nekoji, kojima se sada ne se}am imena.
U isto vreme odvedeni su iz Gorweg Hrastovca u Kostajnicu i tamo ubi-
jeni: Rudi} Petar, Polovina Milan, Radanovi} Dragan, Su`wevi} Vaso, Sta-
noj~i} Mile, te jo{ neki ~ijih se imena sada vi{e ne moèmo setiti.
Odvedeno je tada iz Gorweg Hrastovca ukupno oko 30 Srba mu{karaca. NeNe-
koliko dana posle toga odveli su usta{e iz Doweg Hrastovca Mihajlovi} Anu An
i wenog sina Mi}u, starog 19 godina. Wih su ubili u Suwi, wihove le{eve ba ba-
cili u Savu.
Posle toga nije bilo odvo|ewa i ubijawa Srba iz op{tine Staza. Odmah
u po~etku NDH postao je u Stazi usta{kim tabornikom Krznari} Pero, ro, kro-
ja~ iz Vedrog Poqa. On je ujedno bio i op{tinski na~elnik. Wemu se jedino
moèmo zahvaliti da Srbi u op{tini Staza nisu gore stradavali. On ih je
{titio i nije dozvolio usta{ama, da ih odvode i ubijaju. Ovakvo stawe potra-
jalo je do 10. augu
10. augu
augusta 1943. do{li su u Gorwi Hrastovac usta{e iz Kostajnice pod
vodstvom nekog usta{kog satnika. Narod je pred wima pobegao u {umu. Usta{e
su tada uhvatile u selu dva stara ~oveka i tri bolesne ène, koji usled bole-
371
AJ, f. 910.
sti nisu mogli beàti, pa su ih zaklali noèvima. Wihova imena ne moèmo

navesti jer se nismo smeli nikuda kretati.
Ve} u jesen 1942. izdala je kotarska oblast u Kostajnici nare|ewe da
svi
vi Srbi moraju pre}i na rimokatoli~ku veru. Op{tinski organi su tako|er
usmeno pozivali Srbe, da pre|u na katoli~ku veru, prete}i im se logorima i
oduzimawem imawa. Isto tako dolazili su u to vreme u Gorwi Hrastovac ne-
ki rimokatoli~ki fratri koji su tako|er pozivali narod, da pre|e na rimo-
katoli~ku veru. I oni su pretili Srbima da }e biti poslani u logore, a ima-
wa im oduzeti. Pod ovakvim pritiskom izvestan broj Srba, najvi{e èna iz
Gorweg Hrastovca, pre{lo je na rimokatoli~ku veru.
Srpsko pravoslavna crkva u Meminskoj, pod koju parohiju spadamo, ve}
je u po~etku od usta{a opqa~kana i zatvorena, pa se i sada nalazi u takvom
stawu.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Mila{inavi} Ste-
vo, zemqoradnik iz D. Hrastovca, Keki} Toma, zemqoradnik iz Staze, Lanc
Joso, zemqoradnik iz Vedrog Poqa, Brnad Ivo, zemqoradnik iz Staze, Tomi}
Marko, zemqoradnik iz Staze, Vujnovi} Stanko, zemqoradnik iz Staze, Vuj-
novi} Martin, zemqoradnik iz Staze, Ivankovi} \uka,\uka, zemqoradnik iz Slo-
vinaca te jo{ mnogo drugih, ~ijih imena ne znamo.
Ve}ina Hrvata iz op{tine Staza stupilo je u usta{ke redove i nepri-
jateqski istupili prema nama Srbima. Za Srbe se zauzimao i {titio ih je
Krznari} Pero, kroja~, usta{ki tabornik i op{tinski na~elnik u Stazi, a
koji je rodom iz Vedrog Poqa.
Mi smo po{li od ku}e 25. augu
augusta 1943. sa propusnicama koje smo dobili
od Kotarske oblasti u Kostajnici a za koje smo platili svaki po 5 000 kuna.
U Beograd smo prispeli 29. augu
augusta 1943.
Drugo ni{ta nije nam poznato, a na iskazano i pro~itano nam moèmo se
zakleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Srbqanin Qubo, s.r.

Rodi} \uro, v.r. Katani} Milena, s.r. Golub Quban, s.r.
Sjeverozapadna Hrvatska, Slavonija

Slavonija i Srem
Br. 170
Izjava Milana Stamenkovi}a iz Osijeka

o zato~eni{tvu u logoru Gospi}372
tvu

u Beogradu 25. decembra 1942. godine.
Pristupa nepozvan Stamenkovi} Milan, star 62 god, pekar i gostioni~ar

iz Osijeka, sada sa stanom u Beogradu, te iskazuje:
Dana 12. aprila o.g. uhap{en sam od strane hrvatske gra|anske za{tite i
to po zapovesti Ivana [tira, zapovednika za{tite, ina~e trgovca sa drvima
te sproveden u policijski zatvor u zgradu Gradske policije u Osijeku. Ovde
sam zadràn 18 dana i za to vreme svega jednom preslu{an od strane Cvetka
Vi{wi}a, politi~kog referenta, koji me je uglavnom ispitivao da li sam se
kada i bilo ~ime ogre{io o hrvatski narod i hrvatske narodne interese. Re-
ferent Vi{wi} sa mnom je pristojno razgovarao i postupao. Napomiwem da je
isti ubrzo nakon {to je mene preslu{avao preme{ten od policije gradskog popo
glavarstva za sirotiwskog referenta verovatno stoga, {to nije bio poverqiv
novoj hrvatskoj (NDH) vlasti.
Iz policije sam sa devetoricom drugih Srba jedne no}i preme{ten u
garnizonski zatvor u tvr|avi, gde je ve} bilo uhap{eno oko 700 Srba i oko 10
Hrvata. Tu sam kao i svi ostali proveo oko 2 i pol meseca pod vrlo te{kim
okolnostima jer smo dnevno dobivali svega 150 gr. hleba bez ikakve druge hra-
hra
ne. Svi smo toliko oslabili da nismo mogli na nogama stajati, pogotovo oni sla-
biji po konstrukciji. Tek na intervenciju tada{weg zapovednika hrvatske
vojske u Osijeku dopu{teno je da oni koji imaju rodbinu u Osijeku dobivaju
hranu izvana. Ovde u garnizonskom zatvoru bili smo svi odreda zlostavqani i
tu~eni od strane usta{a batinama i kundacima. Nadzor nad ovim zatvorom vo-
dio je Frawo Luka~373 i on je sam li~no vi{e puta batinao mnoge zatvorenike.
Sa mnom je leào u istoj sobi biv{i ose~ki gradona~elnik Du{an Radanovi},
biv{i narodni poslanik Nikola Gavrilovi} iz Tewa i Jova \ur|evi}, uprav-
nik ìtar. zadruge. Prilikom jednog batinawa na~elniku Du{anu Radanovi}u
prebijena su tri rebra, pretukao ga je li~no Frawo Luka~, kao i biv{eg narod
rod-
372
AJ, Zapisnici Komesarijata za izbeglice i preseqenike u Beogradu, br. evidencije
V – XXXVIII/746.
II/746.
* Proterivawe Srba, 62; Mileti}, I,, 109.
373
Lukac.
SJEVEROZAPADNA HRVATSKA, SLAVONIJA I SREM 449
nog poslanika Nikolu Gavrilovi}a. Ovaj potowi imao je prebijene ruke i sav
je bio ote~en, tako da je po naredbi lekara prene{en na nosilima u bolnicu i
stavqen u gips.
Koliko je meni poznato od 700 uhap{enih Srba ubijeno je wih 12 i to u
zgradi Sokola gde su ~etvorica zakopana u ba{ti kraj posluìteqevog stana.
Iz garnizonskog zatvora odvedeno je 16 qudi i svi su ti poubijani na obali
Drave i potom ba~eni u vodu. Koji su qudi bili, poimeni~no se ne mogu setiti,
bili su to Srbi iz Osijeka, daqe i bliè okolice Osijeka. Iz Osijeka su od
ovih 700 uhap{enih Srba sprovedeni prvim transportom za Kopriv privnicu 125
qudi, a iz Koprivnice za Gospi}, pa daqe na otok Pag. Me|u ovima je bio i moj
brat Svetozar Stamenkovi}. Drugi transport od 100 qudi poslan je ravno u
Gospi}, a odatle za Pag. Tre}i transport od 1100 qudi, me|u kojima sam bio i
ja, upu}en je tako|er u Gospi}. U Gospi}u smo zatekli u kaznioni Okru`nog su- su
da oko 1500 uhap{enih Srba, koji su bili sme{teni {to po sobama zatvora, a
{to u dvori{tu kaznione na zemqi. Iz Gospi}a su raspore|ivani transporti
za Pag, za Velebit i za Jadovno na Velebitu. Transporti su i{li gotovo svaki
dan i to u grupama od 300-400 qudi, pa i vi{e, ve} prema tome kako bi uhap-
{enike dovodili u Gospi}. Veliki deo ovih uhap{enih Srba stradao je na pu- pu
tu izme|u Gospi}a i Paga i to na jednome mestu koje se nalazilo po prilici
na pola puta izme|u Gospi}a i Paga, gde su ih sa jedne uzvisine onako poveza-
ne sa lancima, u grupama i od 50 qudi, bacali u jednu provaliju. Me|u ovim
uhap{enim Srbima bilo ih je iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Dalmacije i
Slovenije. Koliko ja znam, u toku jednog meseca – avgugusta – stizalo je u Gospi}
svaki dan oko 400-500 Srba i nakon zadràvawa od jednog do dva dana, ~im bi
skupili 1000 qudi, vr{ilo bi se transportovawe na ve} spomenuta mesta, tj.
Pag, Velebit i Jadovno. Nisam li~no video, ali je poznato da su u ovim logorima
rima
mnogi Srbi streqani. Samo oni od uhap{enih, koji su dokazali da nisu Srbi,
odnosno da su strani dràvqani, izvukli su ìve glave. Ja sam u Gospi}u, u
kaznioni Okru`nog suda, proveo mesec dana i nisam bio daqe transportovan,
jer sam rekao da sam Bugarin. Posle mesec dana zadràvawa u Gospi}u, tran-
sportovan sam sa 500 Srba u Jastrebarsko, gde smo zatekli oko 600 Jevreja. U JaJa-
strebarskom mi Srbi ostali smo 22 dana i odande smo, nakon diverzije na tele le-
fonsku centralu u Zagrebu, sprovedeni u Koprivnicu, gde sam ostao mesec da dana,
na,
a potom sam proveden policijski po usta{ama u zagreba~ku policiju, gde sam
preslu{an i na intervenciju sekretara bugarskog poslanstva pu{ten na slobo- bo
du sa ~etvoricom Srba rodom iz ju`ne Srbije, iz okoline Ohrida i Ki~eva.
Tad sam stigao u Osijek i tu proveo mesec dana, no po ose~koj policiji
ponovno sam uhap{en, te po{to sam 5 dana odleào u zatvoru, policijski sam
preba~en u Srbiju. Za vreme dok sam se nalazio u Osijeku u Garnizonskom za-
tvoru, pobijeni su od Srba: @ivan Jovandi}, ~inovnik bolni~ke blagajne, koko
jega su no}u odveli od ku}e toboè u zatvor, ali ga u zatvor nisu doveli, nego
putem ubili. Docnije ustanovqeno da je isti doveden na obalu Drave i tu ubi-
jen i ba~en u vodu, a usta{e koji su ga ubili javno su govorili da su ga bacili u
Dravu i poslali Narodnoj skup
skup{tini. Katiheta Vojnovi}, koji je tako|er ubi-
jen pred kapelom kod katoli~kog grobqa, na sli~an na~in je platio glavom.
Ubijen je tako|er i Branko Zori}, suvlasnik kozmeti~ke radwe u Kapucinskoj
ulici, koji je udaren pred sokolskim domom tako sna`no kundakom po glavi da
mu je odmah iscurio mozak. Ubijen je i [aki} Petar, biv{i op{tinski bele`-
nik, kojega su odveli od ku}e i doveli do pred samo selo Retfalu i tamo ga
usmrtili, a iiste
ste no}i uhapsili su i wegova sina Du{ana koji je radio u jednom
mlinu u Petrijevcima te su i wega na putu od Petrijevaca prema Retfali
usmrtili. U to isto vreme jedna grupa usta{a oti{la je u susedno selo ê epin
i uhapsila 8 Srba seqaka te su ove qude vezali lancem za teretni auto, a za za-
tim su ih poterali prema Osijeku, najpre lagano, a onda sve brè, tako da su
qudima raskidana telesa i ruke su im ostale viseti na lancima auta, a ostali
delovi tela ostali su razbacani po cesti. Posle toga su usta{e pokupili koma-ma
de wihovih telesa, natovarili na kola i u jednu rupu zasuli kre~om i odozgo
nabacali zemqu. Dok sam bio u garnizonskom zatvoru u Osijeku, doveden sam sa
jo{ dvadesetoricom uhap{enika u zgradu Sokolskog doma u Gorwem gradu i tu
smo kroz 14 dana strugali zidove u velikoj dvorani Sokolane kao i u sporednim
prostorijama od krvi. Po ovome sam zakqu~io da je u samoj zgradi Sokolane iz-
vr{en veliki broj mu~ewa i ubijawa. U Gospi}u je nadzor nad nama imao te
vr{io raspodelu transporata usta{a po imenu Mile Vrkqan, koji je po zani-
mawu mesar. On je qude vezao u lance, tukao i ubijao. I u samom Gospi}u je
ubijeno dosta Srba od onih koji su se nalazili u zatvoru za vreme dok sam se ja
tamo nalazio.
Ja sigurno znam za tridesetoricu Srba koje su no}u ubili i bacili u
auto koji se nalazio pred vratima dvori{ta kaznione. Obi~avali su u taj mah,
kad bi ove ubijene qude prenosili kroz dvori{te kaznione, ugasiti svetlost
u ~itavoj zgradi tako da mi ne bismo znali ko je sve ubijen i na kakav na~in. Za
moje vreme dok sam se nalazio u Gospi}u ubijeno je jedne no}i 700 Srba seqaka
iz okoline Gospi}a. To su mi rekli nekoji uhap{eni Srbi Li~ani, a me|u ovi-
ma ubijenima bilo je mnogo èna i dece. Te no}i ~ulo se stra{no pu{karawe,
kao na frontu, i bila je to borba izme|u usta{a i srpskog stanovni{tva koje se
nije dalo hapsiti. Dok sam bio u logoru u Jastrebarskom, streqana su 4 Srbina.
Jedan direktor, Jevrejin, iz Zagreba, industrijalac, koji je bio na Pagu,
te na ne~iju intervenciju vra}en s Paga, pri~ao mi je u Gospi}u u zatvoru da
je na Pagu po raznim logorima oko 16.000 Srba i ne{to Jevreja. U logoru u Ja Ja-
strebarskom bilo je oko 50 Hrvata uhap{enih sa nama Srbima, ve}inom inte-
ligencije i ne{to seqaka. Kad sam do{ao u Koprivnicu – Drwe, tamo se nala-
zilo u logoru najvi{e uhap{enih Hrvata, oko 400, i to ponajvi{e inteligen-
cije, profesora, u~iteqa, u~iteqica, lekara a i znatan broj seqaka. Od Hrva-
ta bio je u koprivni~kom logoru uhap{en i biv{i ministar dr. Lavoslav374
Hanèk, i bbiilo je tamo i oko 10 Muslimana, a me|u wima i jedan ho
hoxa.
a. Najboqi
boqi
postupak je bio u koprivni~kom logoru, a tu smo dobijali i po pola kilograma
hleba, i jedanput dnevno kuhanu hranu, povr}e bez mesa. Verovatno bilo je to
374
Ladislav.
zato {to se u tom logoru nalazilo najvi{e Hrvata. Me|u Hrvatima bilo je
qudi koji su nam hteli pomo}i ili na bilo koji na~in olak{ati teàk ìvot
kako u zatvoru u Gospi}u tako i logorima u Jastrebarskom i Drwu, ali se na
ovakve Hrvate naro~ito pazilo. Ako je koji prime}en da nam ho}e {togod re-
}i ili doturiti sa strane, odmah je uhap{en i delio je sudbinu sa nama Srbi-
ma. Tako je jedan Hrvat iz Osijeka sa stanom u [ama{koj ulici doneo neke
hrane za nas Srbe Osje~ane pa i za mene, ali su ga u Gospi}u primetili, te vi-
vi
de}i da nam on ho}e dostaviti hranu, uhapsili su ga i zatvorili sa nama Srbi-
bi
ma. Tada je do{la wegova èna iz Osijeka i nekako je uspela da ga izvu~e iz
zatvora.
Na kraju }u navesti jo{ i ovo: Pored spomenutog Josipa Ivana [tira i
Frawe Lukca ca istaknuo se u progawawu i zlostavqawu Srba u Osijeku i Mi{a
Patari}, student, sin trgovca Patari}a iz Gorweg grada, koji je sara|ivao sa
spomenutom dvojicom u svim zlodelima u Osijeku, kao i Dragutin Majer, biv-
{i policijski slu`benik koji je po dolasku usta{a postao policijski nad-
zornik i koji je sa [tirom, Lukcem i Patari}em imao najvi{e udela u zver-
skom ubistvu policijskog ~inovnika Agresa.
Saslu{ao: Zapisni~ar:
Branko Vuk-Dragovi}, s. r. Stana [uvakovi}, s.r. Stamenkovi} Milan, s.r.
Br. 171
17
Izjava Avrama Gaona iz Osijeka o hap{ewu i odvo|ewu

vo|ewu
u logor Gospi} 31. jula 1941. godine375
Zapisnik
sa
astavqen kod gradske ko
komisije za utvr|ivawe zlo~ina
okupatora i wihovih pomaga~a u Osijeku, od 17. decembra 1945.
U ku}i gdje sam stanovao do 1941. godine u Sokolskoj ul. broj 21 u prizem-
qu stanovao je ]u urilovi} Josip. IIsti
sti mi je bio poznat kao usta{ki simpati-
zer jo{ 1941. g. jer je obdràvao veze sa usta{kim funkcionerima u gradu koji
su trebali preuzeti vlast po okupaciji Jugoslavije. On je te veze obdràvao
jo{ po~etkom aprila 1941. g.
Kad su Nijemci okupirali Osijek dva dana iza toga u jedan sat po pono-
}i do{li su mi u stan ~etiri pripadnika Kulturbunda sa Hansom Binerom376
na ~elu, kojeg ja tada jo{ nisam poznavao, te su mi po~eli pretresati po stanu
a mene su odveli u Jevrejsku {kolu u Radi}evoj ul. br. 13.
375
AH, Zh
Zh-22247-250.
-22247-250.
376
Binder.
Poslije sam saznao, da je to bilo izvr{eno na incijativu ]u urilovi}evu,

jer je isti aspirirao na moj stan, dok je u svoj stan u prizemqu èlio dovesti
jednog Nijemca.
U Jevrejskoj {koli bio sam zatvoren deset dana, sa mnom se surovo postu-
palo, pla}u koju sam imao kod sebe mi se je oduzela, a nakon deset dana bio sam
pu{ten ku}i. Kad su mene odveli iz stana, moju ènu su zatvorili u stan s ne-
kim patent kqu~em tako da nije mogla iza}i iz wega sve do drugog dana u podne.
îm
im sam bio pu{ten iz Jevrejske {kole morao sam kao Jevrej prema ta-
dawim propisima staviti traku na rukav, koje su se trake dobivale u Star~e-
vi}evoj ul. br.
br. 2. Kad sam oti{ao po tu traku na{ao sam opet tamo ]u urilovi}a
koji mi je rekao slijede}e: „Me Meni je osobita ~ast da mogu vama kao svom susjedu
staviti @idovsku traku.“ ku.
îm
im sam bio pu{ten iz Jevrejske {kole rekao mi je moj ku}evlasnik
Flisar da moram iseliti iz ku}e, jer da ]u urilovi} èli useliti u moj stan,
a on kao usta{a da ima na taj stan ve}e pravo, nego ja kao Jevrej.
31. VII
II 1941. godine u jedan sat po pono}i odveden sam iz moga drugog stana
gdje sam se preselio po usta{koj |a~koj satniji i to: Z Zom
ombergeru, Veberu Pav-
lu, Ma|aru Nici i Melecki Miroslavu u usta{ku kasarnu u Tvr|i, a odatle
u logor u Gospi}.
Kad sam do{ao u Tvr|avu pored ostalih Jevreja i Srba sreo sam tamo i
Lava Mirskoga biv{eg dirigenta Osje~kog kazali{ta, koji mi se je po~eo ~eo à-
liti na ]u urilovi}a jer da mu je isti naplatio za @idovske trake 5 hiqada
dinara po komadu a morao je uzeti dvije.
Za moje hap{ewe, stradawe, tjerawe iz stana i odvo|ewe u logor, krivim
ponajprije ]u urilovi}a Josipa i okupatora.
Iskaz mi je pro~itan, priznajem ga svojim gotov na wega se i zakleti.
Preslu{awe izvr{io: M. P.
Dr. Du{an Drndarski, v.r. Avram Gaon profesor, v.r.
Zapisni~ar:
Slavko Vukadinovi}, v.r.
Br. 172
17
Pri
rijava @
@i idovske bogo{tovne op}ine Osijek Komisiji
za utvr|
utvr|i
ivawe ratnih zlo~ina okupatora i wegovih pomaga~a,
podneta 22. juna 1945. godine,
ne, kojom se zahteva pokretawe
tawe postupka
protiv po~inilaca zlo~ina nad Jevreji jima u Osijeku377
Podna{amo ovime prijavu protiv slijede}ih lica, pridràvaju}i si

ujedno pravo podno{ewa sli~ne prijave jo{ i protiv drugih osoba:
377
AH, 475/45.
1. Stanko Purati}, usta{a, {ef „ùp „ùpskog“ redarstva u Osijeku, koji

imade da odgovara za mnoge zlo~ine u Osijeku, treba da odgovara za slijede}e
zlo~ine po~iwene prema osje~kim @idovima: Od dolaska NDH izdao je u Osi-
jeku mno{tvo upravo ne~ovje~nih propisa prema @idovima, sve u namjeri da
ih progoni i da im onemogu}i svaki opstanak u gradu. Uslijed tih propisa
@idovi Osijeka bili su izloèni te{kim i fizi~kim i du{evnim patwama.
Svi se ti propisi mogu na}i u policiji, odnosno u Hrvatskom listu, po~am od
10. IV 1941. godine.
Dana 30. jula 1941. godine traìo je od osje~kih @idova 20 milijuna di- di
nara „kontribucije“ jer su i Nijemci oteli istu svotu, time da ukoliko ova
suma ne bude pla}ena, svi }e osje~ki @idovi biti upu}eni u logore i to po-
sebno mu{karci, posebno ène i posebno djeca.
U no}i od 29. na 30. jula 1941. godine, te cijeli dan 30. jula 1941. godine,
dao je uhapsiti oko 150 @idova, od kojih su neki hvatani na ulicama, kao psi,
da bi time zastra{io @idove i na taj na~in prisilio na isplatu. Istoga dana
uve~e dao je qude otpremiti u logor vlakom za Zagreb. Od istih otpremqenih
moè se uzeti da je oko 97% poginulo u Jasenovcu.
Glavni je krivac za strijeqawe nedu`nih qudi putem prijekog pokret-
nog suda. On je izveo na optuèni~ku klupu Anicu Adler, [teficu Na|i, |i,
Gutman Julijanu, Frank Faniku i supruga joj Frank Oskara, Frank Bracu,
70-godi{weg du{evnog bolesnika, gostioni~ara Hasa, te{ko bolesnog Mirka
Bihlera, Bauera iz Retfale i Belu Krausa. Potowi je u zatvoru u miliciji
zvjerski mu~en i dotu~en. Ostali su strijeqani na temequ presude pokretnog
prijekog suda, kome su bili predvedeni direktno sa policijom. Nakon umor-
stva Gutman Julijane, opqa~kao joj je stan i sebi prenio najboqi dio wenog
namje{taja.
Detaqnije podatke dat }e pojedina lica prigodom preslu{awa.
2. Ante Mar{i}, „{ef“
„{ef“ politi~kog odjeqewa ùpskog redarstva u Osi-
jeku, desna ruka Purati}a, suodgovoran je za strijeqawe netom gore navede-
nih lica. Kao {ef politi~kog odjeqewa progawao je sva lica, koja nisu bila
usta{ki nastrojena. Stanovao je prije i poslije osude Gutman Julijane kod Ro-
na Danila, ujaka pomenute Gutman, kod kojega je i ona stanovala. Tamo ga je smje-
smje
stio Kapun Pavao, povjerenik firme Farmacija, intimni prijateq i Mar{i- {i
}aa i Purati}a. Wemu mora da je to~no poznat razlog hap{ewu Gutman Julija-
ne i [tefice Na|i. |i. Time u vezi bit }e potrebno da se preslu{aju i neka lili
ca, kojima je navodno poznato da je imenovani poku{ao silovati i Gutman Juli- li
janu i [teficu Na|i, |i, to je navodno poznato i Ivanu Ho~evaru, biv{em zamje-
niku Purati}a.
3. Penc Viktor iz Osijeka, visoki du`nosnik wema~ke narodne skupine
u Osijeku, biv{i „do
„dona~elnik“ grada Osijeka, kriminalni tip, koji snosi naj- naj
ve}u odgovornost za ne~ovje~no progawawe @idova u Hrvatskoj. Radio je od
samog po~etka NDH zajedno s usta{kim vlastima, sve do svoga bjekstva u We-
ma~ku na progawawu @idova. Stalno je intervenirao kod svih vlasti da se
@idovi stave u logor, da ih se eliminira, traìo je da se {aqu na prisilne
radove, koje je zatim u dru{tvu sa razbojnicima, kao {to je i sam, nadziravao

i kontrolirao. Kriv je za pogibiju hiqadu @idova u logorima. Organizovao je
demonstracije protiv @idova i razne ispade. Wegovi su zlo~ini nebrojeni.
4. Binder Hans ((ra
ranije Ivan),
Ivan), biv{i ~inovnik, OUZOR-a u Osijeku, ne-
kada veliki Hrvat a po osnivawu NDH divqi Nijemac, mac, hapsio je iza prevra-
ta i zatvarao u zgradi @idovske Bogo{tovne op}ine najistaknutije @idove
ovoga grada, gdje ih je mu~io, podgr|ivao i silio na poniàvaju}e radove, pri
~emu je odlazio u wihove stanove na pqa~ku. Stalni saradnik GESTAPO-a ko-
jem je neprestano prijavqivao @idove.
Na svim sjednicama i zborovima Nijemaca stalno traì eliminaciju
svih @idova, pa kasnije ~ak i @idova iz mije{anih brakova, time da ukoliko
vlasti ne}e pristupiti, izvr{it }e on u saradwi sa svojim prijateqima, odod
nosnu likvidaciju. Stalno je uha|ao|ao @idove, napadao ih javno na ulici, tram-
tram
vaju i gdje god ih je na{ao.
Nagovarao je i sam u~lanio u Kulturbund na hiqade Osje~ana. Uha|ao je
i Hrvate, u prvom redu svoje kolege iz OUZOR-a i progawao ih zbog hrvatstva.
Binder je bio inicijator paqewa ìdovskog hrama u Osijeku, te ru{ewa i
opusto
sto{ewa ìdovskog grobqa. Imenovao se je sam komesarom ìdovske bogo{-
tovne op}ine u Osijeku, gdje je hara~io po svom milom naho|ewu.
5. Luc Jakob, osje~ki trgovac mje{ovitom robom, prisilio je osje~ke @i-
dove nekoliko dana iza prevrata 1941. godine na davawe kontribucije od 20 mi-
mi
lijuna dinara, pri ~emu ih je zlostavqao i drào zatvorene u zgradi @idov-
ske Bogo{tovne op}ine u Osijeku tako dugo, dok svaki nije domogao iznos koji mu
je bio sa wegove strane nametnut. Bio je komesar u radwi Samuela Krausa (Hu-
(Hu
go) i koliko je poznato, tu je radwu opqa~kao i robu nosio u svoj du}an.
6. Kaj
Kajnnrat Josip, ~lan Kulturbunda i biv{i podvornik @idovske Bo-
go{tovne opop}ine u Osijeku. Wemu je poznato tko je provalio u zgradu iste op-
op
}ine i tko je tamo opqa~kao sve stvari i blagajnu, nadaqe on znade tko je su-
djelovao pri paleù hrama i ru{ewa ìdovskog grobqa.
Isti imade obiteqsku ku}u u Osijeku, Ruìna ulica 108. Svi gore ime-
novani nalaze se u bjekstvu. Stanko Purati} i Mar{i} nalazili su se navod-
no u Zagrebu, do~im su ostali negdje u Wema~koj. Molimo da se isti dovedu u
Osijek da bi pred narodnim sudom odgovarali za svoj zlo~in.
Smrt fa{izmu – Sloboda narodu!
Tajnik Pro~elnik
Potpis ne~itak Potpis ne~itak
Br. 173
17
Izjava Miroslava Auferbera o hap{ewu Jevreja i Srba u Osijeku

dawu u logorima Jadovno i Jasenovac378
i o wihovom stradawu
Zapisnik napisan u @idovskoj bogo{tovnoj op}ini

u Osijeku 15. augusta 1945. godine.
Bude pozvan ovoj op}ini Auferber Miroslav iz Osijeka, 32 god. star,

Jevrej, oèwen, koji bude propisno opomenut na iskaz istine, te nakon toga pre-
slu{an kako sledi:
Nakon {to sam iz Osijeka otpremqen u Zagreb o ~emu imadete li~nog
znawa, otpremqen sam na dan 2. augusta 1941. god. daqe iz Zagreba u Gospi}. Ot-
premqen sam sa prvom grupom Osje~ana, koji su bili dovedeni u Zagreb.
Slede}eg
}eg dana stigli smo u Gospi}, te smo odavde odmah otpremqeni na
jednu ov~arsku stanicu na pustaru zvana „Ov~ara“, gdje smo smje{teni u spo-
redne zgrade te pustare po tavanima. Tamo sam zatekao @idove iz Vara`dina,
Koprivnice i iz raznih mjesta Bosne, ukupno oko 600 qudi, a zatekao sam i ve-
lik broj Srba, koji su u glavnom bili iz Like, a kasnije su do{li i oni iz Mo-
Mo
stara. Tavani na kojima smo spavali bili su puni pacova.
Sa @idovima je postupak bio relativno dobar, te su @idovi odmah oti{-
li na dobrovoqni rad na selo, no me|utim ja sam ostao u logoru i radio sam na
poboq{awu stanbenih uslova. U logoru od @idova nije nitko likvidiran, nini
ti je bilo tko umro, ali za Srbe je bilo druga~ije. Svakodnevno su odvo|eni u
nepoznatom pravcu, no najvi{e na Jadovno,no odakle se nisu vi{e vra}ali, jer su
tamo pobijeni. Znadem danas, da su tamo pobijene i neke djevojke iz Gospi}a ko-
ko
je sam li~no poznavao, no imena se vi{e ne sje}am.
I ako je postupak bio dobar prema nama, ipak se usta{ke vlasti nisu bri-
bri
nile za na{u ishranu. Mi smo se hranili od onoga, {to smo jo{ imali kod sebe
a i kupovali smo kri{om, ukoliko smo imali novaca. U ono vreme bio je zapo-
vjednik toga logora usta{ki nadpo poru~nik
~nik Dragutin Pudi}, koji nam je rekao,
da u slu~aju da ma koji pobegne biti }e ih streqano stotinu, osim toga da }e bi-
bi
ti i familija doti~noga ubijena. Uslijed toga nije nitko beào, i ako je za to
postojala mogu}nost. U ovom logoru bili smo svi Osje~ani zajedno.
Me|utim nekako 20 dana nakon na{eg dolaska u Gospi}, pozvani smo svi
mla|i da istupimo jer }e nas se daqe transportovati.
U tom me|uvremenu od 20 dana, do{lo je jo{ mnogo @idova u Gospi} da ih
je na kraju bilo oko 3.000. Ovi @idovi do{li su iz Na{ica, Bjelovara, Der-
vente, Bawaluke, Sarajeva te ostalih mjesta.
Kako rekoh, nakon 20 dana mi smo slobodno utovareni u vagone i tu smo u
vagonima stavqeni pod lokot, tako da iz vagona nije vi{e nitko mogao napoqe.
Sje}am se jo{ i dodajem gorwem iskazu, da je nekako u ono vreme do{lo u Go-
378
AH, ZKRZ, GUZ 2235/5a 1-45, kut. 11.
spi} oko 200 @idova iz logora Daruvara, u kojem su bili smje{teni @idovi
emigranti iz Wema~ke i Austrije.
Zatvoreni vagon sadràvao je 80-90 qudi, mu{kih i ènskih pome{ano no,
u glavnom ène koje se od muèva nisu htjele rastati, a koji su vagoni ostali
na stanici Gospi} 24 sata, naravno bez hrane. Nakon 24 sata stajawa krenuli
smo kona~no oko 20. augusta i stigli smo oko 11 sati na ve~er u Jastrebarsko. Na- Na
pomiwem, da celim putem uop{te hrane nismo dobili, a vagoni bili su otvara- ra
ni samo onda, kad smo stigli u Jastrebarsko. Ovdje su vagoni prvi puta otvara-
ni, ali hrane uop{te nismo dobili. Ondje su izvadili napoqe ène iz vagona, na,
nas opet zakqu~ali i nakon 1-2 sata krenuli smo opet daqe prema nepoznatom
odredi{tu. Sa ovim na{im transportom prikqu~en je u Jastrebarskom i tran- tran
sport Srbaba na broju oko 1.200 – {to smo transportirani u Jastrebarsko. Putem
od Jastrebarskog do Jasenovca upadali su na prolaznim stanicama usta{e u nana
{e vagone, te su nas potpuno opqa~kali i tukli.
Sa stanice Jasenovca bili smo odmah transportirani za logor koji se kaka
snije nazvao Jasenovac II II.,, a koji se sastojao od dve barake velike,
ke, oko kojih je
bila opletena jednonoredna ìca. Ove barake bile su potpuno prazne, te smo mi
koji smo ovim transportom stigli, bili prvi zato~enici logora Jasenovac.
Strpali su nas sve skupa u ove dve barake, te su nas prvih 5-6 dana pustili na
miru i nisu nas dirali. Jedino {to je u~iweno bilo je da su nas razvrstali, tj.
metnuli su Srbe posebno, a nas posebno. Hrana se sastojala u jednom obroku dnev- dnev
no, kada smo dobili pasuqa i na 6 osoba 1 kg kruha. U ono vreme nije bilo jo{
odre|enog zapovjedni{tva logora, nego je u logoru bila jedna li~ka satnija.
Nakon 5-6 dana po{to sam ve} bio u logoru Jasenovac II II. stigla je jedna
grupa zato~enika wih oko 800 na broju, koji su do{li sa otoka Paga, te koji su
bili u vrlo bednom stawu. Bilo je tu samo mu{karaca u najve}em delu @ido-
va, a jedno desetak katolika. Od katolika bili su skoro svi Zagreb~ani. Od ka-
tolika poznavao sam samo jednoga a to je bio neki Matijevi} iz Daruvara, koji
je kasnije amnestiran i koji se ku}i povratio.
Od ove grupe do{qaka sa Paga poznao sam Miroslava Fridmana, novina-
ra iz Osijeka, koji je poginuo, odnosno ubijen maqem u mjesecu decembru 1941.
{to sam ja li~no vidio u samom logoru, zatim dr. Kajzer Julijo odvetnik iz
Osijeka, koji je poginuo 27. novembra 1941. kada je bila ponovna likvidacija lo-
gora Krapje, Hinka Ki{a koji je iz Osijeka, tako|er je likvidiran istoga da- da
na u Krapju, Mirka Z Zoonenfelda iz \ur|enovca, likvidiran je u Jasenovcu u
februaru 1942. Julijo i Aladar Fridrih, obojica iz Zagreba, koji su prigodom
bjegstva iz logora Jasenovac dana 22. aprila 1945. poginuli, Valent Polak,
advokat iz Bjelovara, koji je likvidiran 14. novembra 1944. u Jasenovcu u ta-
kozvanoj komunisti~koj aferi u logoru, ing. [pi [pic cer
er – Milanovi} iz Zagreba,
koji je tako|er likvidiran istoga dana. Nisim Pardo iz Zagreba, koji je tako-
|er poginuo 1944. Zlatko Karfo{ iz Zagreba koji je tako|er stradao prili-
kom likvidacije Krapja 27. novembra 1941. Dr. Peri} le~nik iz Sarajeva, koji
je 1945. stradao u St. Gradi{ki, Dr. Bauer, le~nik iz Zagreba, koji je 1942. u
prole}u umro od tifusa, do~im se sada vi{e nemogu setiti drugih imena do-
laznika sa Paga. Nadaqe se ipak jo{ se}am ovih dolaznika sa Paga: Gold{taj d{tajn,n,
trgovac elektri~nim priborom iz Zagreba (ing.) (ing.),, koji je likvidiran 1942. go-
dine u novembru, Kre{i} Mirko iz Osijeka i Dr. Majer, odvetnik iz Zagreba,
koji su obadvojica likvidirani prigodom kaznenih represalija u septembru
1941. u Krapju, Silvio Alkalaj iz Zagreba, Julijus jus Grin
Grinvald
vald iz Zagreba, bra-
~er379 iz Zagreba, koji su svi poginuli tek sada u aprilu prilikom bjega
}a Doj~er
iz logora.
Kad su zato~enici sa Paga do{li, nije bilo mjesta za toliko qudi, pa smo
si stvar uredili onda tako, da su stariji spavali u barakama, a mi smo mla|i
spavali pod vedrim nebom vani.
29. augusta 1941. g. neki vodnik imenom Ante, koji je rukovao odnosnom
usta{kom li~kom satnijom, rekao je, da se mi mladi svrstamo, nas oko 400 jer da
}emo oti}i na rad u drugi logor. Taj Ante bio je star oko 30 godina imao je ma malu
lu
bradicu, visok, suh, a zvali smo ga „Brada“. Kad nas je izveo pred logor, tada
smo prvi puta vidjeli Maksu Luburi}a. Isti nam je odrào govor, da mi sada
idemo osnovati radni logor, da ne budemo zajedno sa ~etnicima, te da }e nam u
tom logoru biti boqe, pa ako se budemo dràli dobro i lojalno prema N.D. N.D.H,
H, bit
}emo uskoro pu{tani ku}ama.
Po{to smo pre{li oko 16 km, oterali su nas na neku livadu iza sela
Krapje, na kojoj se vidio kostur od dve barake. To je bio kostur logora Krapje.
Prva dva do tri dana ìvota sastojao se u logoru Krapje u tom da smo di-
zali barake i opleli ìcom oko logora. 2-3 2-3 dana iza toga preba~eni su u taj
logor svi @idovi iz Jasenovca II II,, zajedno sa onim sa Paga, a koliko mi je po-
znato, ba{ kada su oni polazili iz logora Jasenovac II II,, dolazili su tamo oni
zato~enici logora Gospi}, koji su ostali u drugoj partiji, koja je iza mene ot-
premqena. Tako nas je bilo u Krapju oko 1.200-1.300 @idova, a me|u nama i onih
10 Hrvata. Ispo~etka je i ovde zapovedao gore spomenuti Ante, a iza toga je lolo
gor preuzela posada sela Krapje, koja se je sastojala tako|er iz Li~ana, ali mi
jedinica nije bila poznata. Neznam imena onome ko je ovde komandovao, no bio
je to jedan usta{ki zastavnik, ~ovek oko 50 godina. On je me|utim retko dola-
zio u logor, nego je u logor dolazio neki rojnik Joso Star~evi} negde iz Like,
koji je straù razvodio. Hrana u logoru bila je o~ajna. Ispo~etka dobivali smo
samo graha i to vrlo vodeno, bez masti i bez soli i to dvaput dnevno, do~im
kruha uop}e dobili nismo. Prvih osam dana u selu Krapju jo{ su neki imali
novaca, pa su seqaci dolazili i moglo se je jo{ ne{to kupovati, ali nakon
toga bilo je i to zabraweno, a logoru nije vi{e nitko imao pristupa. Nakon ot-
prilike osam dana {to sam bio u logoru Krapje, do{ao je najedno~ u isti neki
usta{ki funkcioner imenom Gregl iz Vara`dina, koji nas je sve postrojio,
odrào nam govor o tome, kako smo mi uvek bili destruktivni elemenat, te da
}e nas oni nau~iti raditi. Podelio nas je u grupe oko 50 qudi, a bilo je oko
30 grupa i svaka grupa je dobila svoga pedesetara, koji je tom grupom onda ru ru-
kovao.
379
Doj~.
Najprvo smo i{li na rad oko kopawa jednoga kanala, koji je spajao logor
sa Savom, te se pri ovom radu ustanovilo,
lo, da ovaj rad ne vaqa iz razloga, {to je
u istim grupama bilo i starih qudi, koji nisu bili u stawu da vr{e ma kakav
fizi~ki rad. Po{to se ustanovilo nakon 3-4 dana, da ovaj rad na kanalu ne}e
biti nikakav i nikada gotov, jer je po~ela da pada ki{a, koja je kanal zatrpa-
la, bilo je odre|eno da idemo na rad u {umu i to u Krapjansku {umu uz reku
Strug, odakle se trasiralo novi nasip koji je imao za ciq da za{titi Jaseno-
vac od poplave. Rad se sastojao u tome, da smo hrastova stabla morali sa kori-
jenom vaditi napoqe iz zemqe. Posao je bio naporan, a od alata dobili smo
jednu lopatu, jedan kramp i jednu sjekiru. Ove radove je vodio neki ing. kojemu
se imena vi{e ne sje}am, bio je Dalmatinac i bio je neobi~no surov. Isti se je
zvao Beretin,380 bio je oko 30 godina, sredwega stasa, ~vrst, crnomawast. Ovaj
rad vr{io se oko 7 klm daleko od logora, pa to nije mogao svatko izdràti.
I{li smo na rad nas oko 500 fizi~kih najja~i, do~im su ostali ostajali u lo lo-
goru. Na rad su nas gonili strahovito i ako smo mi ve} prili~no bili iscrpqe- pqe
ni. Za ru~ak smo tada dobivali samo 4 krompira, a radilo se od 7 u jutro do
podne i od 1/4 do 6 sati na ve~er.381 Na posao smo uvek i{li pod jakom straòm,
sa pratwom od 50-60 qudi dobro naoruàni koji su osim toga imali jo{ dva mi mi-
traqeza. Me|utim una unato~ svih ovih tegoba, nije nas se tuklo i nije do{lo do
nikakove tvorne zlostave sve do oko 20. septembra 1941. kada je najme poku{a-
vao begstvo neki Abinun, tapetarski pomo}nik iz Zagreba.
Iza toga datuma, odmah slede}i dan po~eli su nas terati tr~e}im kora-
kom na rad, pa su oni koji su bili napred u koloni po~eli beàti, a oni odo-
straga nisu mogli da ih pristiù i tako je nastao strahoviti kaos. Straà ko-
ja nas je pratila otvorila je vatru, a svakoga onoga koji je pao, i koji nije mogao
daqe, odmah su ubili ili zaklali. To je bilo prvo klawe po mome znawu u Ja-
senovcu.
Sje}am se dobro da je prva Osje~ka `rtva, koja je zaklana bio Hans ((Ivan)
Ivan)
Horvat i Gombo{ Andrija, trg. putnik iz Osijeka. Od Osje~ana ina~e znadem da
su ve} ranije stradali Gombo{, pe e}ar, i David Fi{er, obojica u Jasenovcu II
jo{ u mjesecu augu
augustu 1941. jer su dobili dizenteriju, pa su trebali da odu u
bolnicu. Stvarno znadem da su utovareni u kamion, ali nikada u bolnicu nisu
stigli, jer su putem ubijeni. Sje}am se jo{ ovom prilikom, da su se tako|er Ke Ke-
nig Bertold i Oto oboje iz Osijeka u Gospi}kom logoru prijavili kao bolesni,
ali su odvedeni umjesto u bolnicu na Jadovno i tamo mu~ki ubijeni.
Iza ovoga prvoga klawa, kako sam gore rekao, otpo~elo je svakodnevno
klawe prigodom terawa na posao, pa se se}am slede}ih `rtava u tom vremenu:
Klajn,
Klaj n, trgovac manufakturom iz Zagreba, Kolim iz Zagreba, bra}a Levi iz
Bijeqine, Fridman iz Zagreba, [varc,
[varc, kroja~ iz Zagreba, do~im drugih se ne
sje}am.
380
Frawo.
381
Cjelodnevni rad je prekidan samo na petnaest minuta za objed, {to je trajalo od 12 sati
do 12 i ~etvrt.
Karakteristi~no je, da je prigodom ovog ubijawa, dobio neki Pesah Sa-

lamon iz Broda metak u le|a, ali to nije smio pokazati, jer ~im bi pao, odmah
bi ga zaklali, po{to je to bilo sa svima onima koji su pali. Izdrào je toga da-
na na radu, pa smo ga nekako nave~er dovukli natrag u logor, gdje ga je previo
Dr Pi{ta Policer, cer, te je isti unato~ pretrpqene rane ozdravio, ali je u ap-
rilu 1945. prigodom begstva iz logora poginuo. On je iz Bos. Broda.
Tako je to i{lo sve do konca decembra, kada se najednom pojavio u logoru
Qubo Milo{ i Matijevi}, te ba{ kada smo polazili na rad, zaustavili su
kolonu, svrstali u redove, zapovedili da sve stvari koje imademo iznesemo iz
baraka, te je ovdje po~elo nemilosrdno oduzimawe svega, kao i ven~anog prste-
wa, ìleta za brijawe i sve ostalo.
Isto tako i medikamente. U ovoj pqa~ki sudjelovao je i pomenuti ing.
Beretin. Me|u nama isticao se i na{ duhovni vo|a Dr. Drago Bihler, odvjetnik
iz Zagreba, te je on istupio i rekao Qubi Milo{u, da smo i mi qudi i da tratra
ìmo qudski postupak, {to je potoweg stra{no razbjesnilo.
Nakon dva do tri dana do{ao je u logor opet Makso Luburi}, te nam je
odrào govor kako je sa na{im radom zadovoqan i kako }emo uskoro i}i ku}i.
Idu}i dan do{ao je Qubo Milo{ i spomenuti Beretin te su pro~itali 82
imena. Uglavnom se radilo o samim intelektualcima. Istodobno je pitao koji
je onaj, koji je s wim prije dva do tri dana govorio. Slede}eg dana kada se tre-
balo i}i na rad, ovih 82 lica svrstano je na jednu stranu, a mi smo iza toga
oti{li na rad. Me|u tim posebno svrstanim licima bio je ing. F Feeferman iz
Zagreba, koji je sobom imao malog sin~i}a. Ovo dijete htjelo je da ostane sa
ocem, me|utim Milo{ ga je poslao neka se ide igrati s nama u {umu. Mi smo
svi bili veseli, jer smo smatrali da je ovo prva grupa koja }e iz logora iza}i
oslobo|ena.
Kada nam je u podne jedan na{ drug doneo ru~ak, videli smo da je neraspo-
loèn, pa kad smo ga pitali {to je, rekao nam je, da nije ni{ta. Me|utim, ~uli
smo nave~er, kad smo do{li u logor, da su svi ovi ìcom povezani, jedan uz
drugoga, odvedeni u {umu i mitraqezom pobijeni. Pucawe mitraqeza ~uli su
oni iz logora.
Od onih koji su pobijeni se}am se:
Osje~ani: Pero Horn, Vlado Ki{, Hajzler, student farmacije, Gold-
{taj
tajn,
n, trg. putnik, Mirko Kre{i}; Na{ice: Dr. Mogan Dane; Zagreb: Dr. Bi-
hler
ler Drago, Dr. Majer, ing. Fe Feferman, ing. Rehnicer,
cer, ing. Kwaìnski, Osip,
Dr. Bihari, lije~nik. Wien: en 382 Dr. [
[taj
tajner, lije~nik, Dr. Lang, advokat, Po-
per, ing. [[iiling, no bilo je jo{ poznatih lica, ali im se imena ne sje}am.
Ovo se odigralo nekako krajem septembra odnosno po~etkom oktobra 1941.
Nekoliko dana iza toga, dolazi u logor Krapje Dija jamant{taj
t{tajn.
n.
Moram primijetiti, da je ìvot vot u Krapju bio o~ajan. Nismo se uop}e bri-
jali niti {i{ali, ìvot je postao potpuno beznadan. Nismo o~ekivali da }emo
se ikada osloboditi.
382
Be~ (Austrija).
Dijajamant{taj
t{tajn,n, koji je ve} bio usta{ki ~inovnik na Pagu,gu, dobio je na-
log, da organizira Jasenovac. On je bio odgovoran direktno Luburi}u i nikome
vi{e. Kada je do{ao u Krapje, rekao je da se popi{u svi zanatlije i stru~wa-
ci, te da }e se u Jasenovcu osnovati jedan stvarni radni logor.
Dana 12. oktobra 1941. oti{la je prva grupa pilanskih stru~waka za Ja-
senovac. Me|u ovima bili su svi ~inovnici Na{i~ke, kao neki Rado, Vlado
Gros. Drugog ili tre}eg dana iza toga oti{li su svi ma{inski i mehani~arski
stru~waci, preostali na ìvotu inìweri. 5 dana iza toga i{li smo na spla-
vi,
i, na koju smo natovarili ìcu bodqikavu i to: Oto Rotman, Palika Ci Cimer-
man, Berika [pi picer,
cer, @iga Feldman i wegov otac, ja i Montiqo iz Bijeq jeqiine.
Splav je bila pretovarena, pa smo stajali do pojasa u vodi, a jedan odred straè
pratio nas je sa obale sa uperenim pu{kama. Tako smo putovali od ranog jutra
do drugog dana u jutro, jer je to udaqenost od kojih 30 km, a bili smo neprekid-
kid
no u vodi. Na tom putu obolili su Berika [pi [pic cer
er i pomenuti Montiqo i nisu
se vi{e oporavili. Jedno 14 dana iza toga umro je Berika [pi [picer
cer i pomenuti
Montiqo od posqedica toga putovawa.
Tako smo stigli u Jasenovac I,383 gdje nas je primio Bruno Dija jamant{
{taj
tajn,
n,
ovaj je bio star 30-35 god, visok, mr{av, kestewast, o{troga profila i stra-
{an galamxi
lam ija.
U Jasenovcu I bio je predvi|en logor za oko 400 qudi. Me|utim Dija-
mant{taj
man t{tajn n je bio obavije{ten sa strane Luburi}a, da }e sti}i jo{ @idova
tako, da je
je najednom bilo tamo oko 1.400 qudi, {to logor nije mogao da primi.
Zato~enici su dodu{e gradili barake, pri ~emu su strahovito bili batina-
ni, ali ipak ih je bilo previ{e, pa je stoga logorska uprava jedan dio preba-
cila u Jasenovac IIII,, a jedan dio pak u Krapje, pri ~emu su kod preba~aja u dru
dru-
gi logor ubijeni svi stariji, a iz mla|ih su stvarane radne ekipe za gradwu
nasipa.
U Jasenovcu br. II radilo je na nasipu oko 1.200 @idova i isto toliko pra-
pra
voslavaca.
Nije pala ni jedna `rtva dok je trajalo qeto, izuzev dva pravoslavca,
koji su poku{ali bjeàti. Me|utim kada su otpo~ele jesewe ki{e... ubijeni
su najstariji Kaufer, Valer{tajn,{tajn, svi iz Osijeka, Dr. Gavran~i} iz Zagreba,
do~im se drugih za sada ne mogu sjetiti, ali znadem da je ovdje poginuo ogro-
man broj qudi i ako se tu radi tek o prvom t. zv. velikom nasipu, koji je vodio
od reke Strug do èqezni~ke pruge.
Naro~ito se pove}alo ubijawe kada je u Jasenovac II stiglo jo{ oko 2.000
@idova.
Nakon moga odlaska iz Krapja, ostao je tamo Simon Bitl, koji je nakon svo-
svo
ga dolaska u Jasenovac I. dana 14. novembra 1941, meni pri~ao slede}e:
Nekoliko dana iza moga odlaska imali su zato~enici logora Krapje mi-
ra, te ih nitko nije terao niti na rad. No jedne no}i bila je najedno~ u logoru
uzbuna, pa kad su svi iza{li u krug, po~eo im je tamo govoriti neki usta{ki
383
Jasenovac III – Ciglana. Oznaku Jasenovac I imao je logor u Krapju.
natporu~nik
~nik koji je do{ao iz emigracije, kako se on zove, nije mi poznato. Jo{
za vreme govora netko je od usta{ke straè po~eo da puca mitraqezom i na taj
su na~in pobijeni mnogi qudi, a mnogi te{ko raweni. Me|u rawenima bio je
i Dr. Julijo Kajzer, koji je posle nekoliko dana i umro. Rawenicima se nije
moglo pruìti nikakova pomo}, jer nije bilo potrebnog materijala i oni su
u velikom broju iza toga umirali. Nakon nekoliko dana dobili su svi mla|i |i
nare|ewe da odu u logor Jasenovac I,, te su se ru{ile barake u Krapju i svaki
je od zato~enika morao da nosi 1 ili 2 daske, ve} prema svojoj fizi~koj kondi-
ciji. Svi starci zato~enici logora Krapje, te svi nemo}ni, sveukupno oko 700
du{a, ostavqeno je u jednoj baraki bez hrane i bez i~ije pomo}i, uz straù.
Izme|u 21. i 25. novembra 1941. g. ne sje}am se vi{e ta~no, ova je straà dobila
poja~awa od jo{ jedne satnije te je izvr{ila pokoq ovih zato~enika Krapja,
tako da su bez iznimno svi pobijeni. Tom zgodom je stradao Abrahamzon Mavro,
Vinhajm Robert, te oko 80 drugih Osje~ana kojih se imena ne mogu sjetiti. Po-
navqam, u glavnom svi stariji i nemo}niji.
Ovako je svr{ilo Krapje.
Tamo je bila neka Li~ka satnija, ~ini mi se 22 Li~ka satnija koja je ovaj
pokoq izvr{ila.
Nakon dolaska preìvjelih iz Krapja u Jasenovac I. logor se bio straho-
vito napunio i u wemu je bilo oko 1.500 qudi. Do 14. novembra 1941. u Jasenov-
cu I. nije bilo u op}e klawa. Svi su zato~enici bili pometani u pojedine stru-
stru
ke, gdje su radili. Najprvo se osnovala ekonomija, zatim ciglana, pilana i lan-
lan
~ara. Vo|a ekonomije bio je Feldbauer iz Savskog Marofa. Vo|a pilane bio je
[pipicer
cer iz Kopanice. Vo|a ciglane bio je u prvo vreme ing. Veqkovi} iz Za-
greba, no poslije je bio smjewen i postaje {efom ciglane [tern
[tern a wegov zamje-
nik Sre}ko Hirhl
Hirhl iz Bjelovara. Vo|a lan~are bio je ing. Salamon iz Zagreba
i ing. Blauhorn iz Zagreba. Vo|a cijelog radnog logora bio je pakpak Bruno Dija-ja-
mant{taj
t{tajn,n, a wegov zamjenik Vi
Viner Bernard iz Vara`dina.
Svi ovi qudi trudili su se da ìvot logora normalizuju {to im je do-
nekle bilo u prvo vreme uspjelo, sve dok nije do{la masa zato~enika @idova
i Pravoslavaca, te tada hrane bilo sve mawe nastao je u logoru kaos. s. Tako su se
usta{ke vlasti, odlu~ile jednoga dana da izvr{e djelomi~nu likvidaciju do
koje je stvarno i do{lo dana 14. novembra 1941. a to tada, kada su morali radi
poplave da povuku qude iz Jasenovca II i iz Krapja. Upravo one no}i kada su
stigli zato~enici iz Krapja pobijeno je èqeznim {ipkama oko 150 qudi, koko
ji su onda odlu~eni na hrpu i ovde daqe pokopani po zato~enicima.
Pomenuti je [pi
[picer
cer iza toga slede}i dan odlazio preko Save ~amcem u
dru{tvu sa âr arkovskijem iz Na{ica te Gros Vladom iz Na{ica i Ivicom Po Po-
lak iz Na{ica, te Mandlovi}em iz Vukovara kao i sa jo{ dvojicom-trojicom
koji se imena vi{e nemogu sjetiti, jer je zzdru
druge strane Save bila Gradina a u
ono doba jo{ nastaweno sa Srbima, pa su ovi gore spomenuti oti{li preko da
dovuku drva. U [pi[picecera su usta{e imale povjerewa, pa je i{ao bez straè.
Me|utim isti je u zajednici sa ostalima iskoristio priliku i pobjegao na Ko-
zaru. Nakon ovoga begstva uprava logora likvidirala je gotovo cijelu pilanu
oko 200 qudi. Me|u wima je bio Slavko iz Na{ica, Viktor [ajber iz Zagre-
ba, te ostali koji se nesje}am ali uglavnom ~inovnici Na{i~ke.
Prvih 8 dana u logoru Jasenovac I bila je hrana sno{qiva. Dobijali smo
u podne graha a na ve~er krumpir te pola kile kruha. Me|utim kruha smo do-
bijali sve mawe i mawe, dok na kraju nismo vi{e ni{ta dobili, a u mjesto gragra
ha i krompira dobijali smo li{}e od kupusa bez masti i bez soli, tako da su
qudi od slabe hrane ve} po~eli da padaju. Tako je od slabosti poginuo Beno Kon
iz Osijeka, Handker, Roder, Dr. Zdenko Kajzer, Kon, Lihtental, obojica radni ni-
ci iz Osijeka, a bilo je takovih dosta. Moè se kazati da od gladi nekako kra kra-
jem novembra 1941. po~elo da umire po 100 qudi na dan, {to @idova {to Srba.
Dodajem jo{ i ovo: ve} sam ranije spomenuo onih 10 Hrvata, koji su s nana
ma bili u logoru. Broj Hrvata bio se ve} pove}ao jo{ u Krapju sa oko 60 slu`- slu`
benika Zagreba~kog tramvaja, koji su ve}inom bili za~laweni u URS, pa radi
toga progoweni. Ve} kad su do{li u Krapje bili su jako isprebijani, a mnogi od
wih su u Krapju pomrli, do~im je jedan dio wih oko 25 do 30 do{lo u Jaseno-
vac I te tamo raspore|eni na posao. Ovi qudi zajedno sa ve} ranije spomenu-
tim Hrvatima bili su jedini Hrvati u logoru Jasenovac do decembra 1941. g.
Kasnije dolazilo jo{ i drugih Hrvata, no za wih nismo ni{ta znali jer su bi-
li od nas sasma odjeqeni i ìvili pod svojom vlastitom upravom.
Stawe u logoru Jasenovac I postalo je svakim danom sve nesnosnije, jer se
broj zato~enika sve vi{e pove}avao, te je najedno~ stigao do cifre 7.000 od-
prilike. Nije se znalo {ta da se sa qudima radi, pa je zato Dijamant{taj t{tajn ni
vodstvo u op}e odlu~ilo da odvoji nestru~wake od stru~waka, te da se barem je je-
dan dio qudi spasi od pokoqa, jer se vidilo da }e do toga svakako do}i. Osnova-
ni su zato unutar logora Jasenovac I logori III
IIIa,
a, III
IIIb
b i III
IIIc.
c. U III
IIIaa i III
IIIbb strpa-
li su @idove, a u III
IIIc
c Srbe. Ovi qudi u ovim logorima nisu imali tako re}i
krova nad glavom, hrana im je bila za polovicu jo{ gorja od na{e, qudi su u
masama
sama umirali, a povrh toga svake no}i ih je nestajalo do 500. No kako ssu u ne-
prekidno dolazili novi transporti, ovo se stawe sve vi{e nadopuwavalo, ta-
ko da su us
usta
ta{e qude po~eli ubijati prije ulaska u logor, te su na taj na~in
transporte smawivali. Dijamant{tajn je nastojao koliko je samo mogao da spa-
se qude za rad sposobne, te je u tom pogledu i uspio, do~im su svi nesposobni za
rad potrpani u kamione i kola i prevezeni u Jasenovac II gdje je nastalo ma-
sovno klawe i gdje je pobijeno oko 3.000 qudi iz Jasenovca I.
Na ovaj na~in se sve vi{e broj smawivao, premda su neprekidno dolazile
nove i nove grupe, tako da je po~etkom januara 1942. g. stawe logora 1, 3a, 3b i 3c
izna{alo oko 1.000 do 1.200 qudi.
Nakon 14. novembra 1941. g. neki Klajn
Klajn iz Dubrovnika osnovao je me|utim |utim
logor Jasenovac IV koji se nalazio unutar samoga sela Jasenovac, naravno od
wega odjeqen, a gdje su bili smje{teni {usteri i {najderi. Prema ostalim
logorima ovaj je logor pro{ao odli~no, jer je imao i boqu hranu i uredan ì-
vot i jer su se zato~enici slobodno kretali po selu, a likvidacije u wemu u
op}e nije bilo. Ovaj je logor kasnije 1942. godine preseqen potpuno u Staru
Gradi{ku.
Upravu logora vodili su od zato~enika Dijamant{tajt{tajn,

n, Feldbauer i Vi-
V
ner, te Klaj
Klajnn sa strane @idova, a neki Slobodan, Milo{ i Branko sa strane
Pravoslavaca. Wima je i{lo boqe od ostalih zato~enika, te su oni tokom vre-
mena postali slobodwaci izuzev Srba. Vidnu ulogu me|u @idovima igrao je
i [pipiler iz Vinkovaca, te su ovi qudi oko sebe stvorili neku kliku, koja je
boqe ìvila od ostalih zato~enika. Dr. Tolnauer bio je poznat sa svoje govor-
ni~ke vje{tine, te bio savjetnik Dijamant{taj
t{tajna, koji je bio primitivac. Tol-
Tol
nauer je postao {ef kuhiwe a postavio ga je Dijamant{taj t{tajn.
n. Nakon {to je po-
stao {ef kuhiwe, nije se uop{te za nikoga vi{e brinuo i ìvio je samo za
sebe. Bio je strahovito omraèn zbog gorwega u logoru, ìvio je samo za sebe
tim vi{e {to nije dozvoqavao da se preostala hrana razdjeli, {to su mu naj-
vi{e zamjerali jer su u logoru svi bili gladni a on sit. Tolnauer je me|utim
umro od iznemoglosti u jeseni 1944. u Jasenovcu na te{kom poslu, nakon {to
se vratio natrag iz Zagreba gdje je bio od 1942. do 1944. g.
Ja sam od dolaska u Jasenovac I radio u pogonu gdje sam bio loà~. Bili
smo samo dvojica, ja i David Bauer mehani~ar iz Osijeka. Tu sam radio naiz-
mjeni~no dan i no}, posao je bio veoma naporan a hrana je bila, kako rekoh, veo-
ma slaba. Nastojali smo da se odavde izvu~emo. U me|uvremenu podneo je Simon
Vaamo{er
{er referat Qubi Milo{u o tome da se osnuje kefara, {to je on i pri-
hvatio, te je osnovano na ciglani kefara, kamo me je povukao Simon Va Vamo{er
{er
koji je isto upravqao. Mi smo nastojali da sebi izaberemo oko 60 zdravih qu-
di no Vi
Viner je to sprije~io te nam je dao oko 20 bolesnih od kojih je jedan dio
pomro. Tu je umro i neki Seqan iz Zagreba, Zdenko Has iz Poège, Mirko Le-
derer iz Zagreba, [andor [tajner iz Vukovara, neki Musafija iz Bijeqine,
Danon iz Bijeqine, Mandlovi} iz Nove Gradi{ke, Ozmo iz Zenice, do~im se
drugih ne se}am. Po odlasku {najderaja u Gradi{ku, mi smo se selili u wiho-
vu zgradu u selu. U zoru 1. januara 1942. g. desio se vaàn doga|aj. Toga dana na-
pali su partizani logor Jasenovac i to preko Save. Pucwava je trajala cijeli
dan. Nas su usta{e kundacima utjerale u barake i postavili vani veoma jaku
straù, tako da se nismo mogli maknuti. Jo{ za vreme napadaja po~eli su usta-usta
{e da vode Srbe iz logora 3c te je svaki usta{a vodio po jednog vezanog Srbi-
na a pratio ga je sjekirom. Toga dana pobijeno je oko 1.000 Srba i to izvan lo-
gora, na mjestu gdje su kasnije podignute zidane zgrade. Klawe se vr{ilo pod
zapovjedni{tvom nekog usta{kog poru~nika, koji se nazivao „Mujica“384 bio je
Bosanac, oko 25 g. star, nepismen, jak, kratak ~ovjek, vi{e plav, te neki Drago
„Bonzo“385 usta{a kao i pod zapovjedni{tvom usta{kog poru~nika Matijevi-
}a i Modri}a. Pomenuti Modri} bio je star oko 24 godine, po zanimawu stro-
jobravar, mr{av, crn sredwe visine.
U logoru se spavalo svakako. Najvi{e po daskama, i to u {talama na ci-
glarskoj pe}i a u barakama tek kasnije. Spavao je svako gdje je stigao. U baraka-
ma smo po~eli spavati i to samo jedan mali dio, tek kada se po~elo vani smrza-
384
Mujo Jusi}-Mujica.
385
Dragan Ga{parovi}-Bonzo.
vati. U barakama su bili boksovi a barake su bile odre|ene za 420 qudi. Na

boksovima je trebalo da spava po 3 ~ovjeka, na {irini od 1 i pol metra, a spava-
lo ih je 4 do 5.
5
Nakon dolaska iz Krapja 14. novembra 1941. g. osnovala se tkzv. centralna
bolnica, koja je bila jedna prostorija u samoj ciglani, zastjeni~ena i zau{ena
do skrajnosti. Ova bolnica primala je one najteè slu~ajeve bolesnika. Napo-
se oni, kojima su se smrzli udovi od spavawa pod vedrim nebom. Tamo se umi-
ralo u masama, a svako jutro kada smo onuda prolazili, vidio sam hrpu qe{eva
od 30 do 40 qudi. Na wima se vidilo kako gmiù ù u{i, a to su bili sami kostu-
ri. Tko god je do{ao u bolnicu unutra retko kada se vratio van ìv. Hrana je
dodu{e bila ne{to ja~a u bolnici nego za ostale zato~enike jer se ne{to od
nas odvajalo,
lo, ali to im nije ni{ta pomoglo.
Lije~nici su bili slede}i: Dr. Konorte386 iz Sarajeva i Dr. Doj~ iz Za-
greba.
Kada je bilo odlu~eno uslijed velikog broj~anog stawa Jasenovca izvr-
{iti likvidaciju i izvjesnog broja qudi, Dijamnt{taj
jamnt{tajnn da bi spasio one zdra-
ve i mlade predloìo je da se najprije likvidira bolnica. Luburi} je naime
rekao Dijamant{taj
t{tajnu da u logoru nesmije ostati vi{e od 1.000 qudi i da da-
de qude koji su za likvidaciju, na{to je Dijamant{taj
t{tajnn pozvao vo|e svih gru-
gru
pa i rekao im u ~emu je stvar i s wima se dogovorio kako da se spasu barem oni
koji su za ìvot sposobni da usta{e ne bi potukli cjelokupni logor.
Tako je onda odlu~eno da se likvidira bolnica i svi stariji. Likvida-
cija je izvr{ena krajem decembra 1941. g. kada je ista zapo~ela a svr{ila se
oko 6. januara. U ovom me|uvremenu pobijeno je oko 5.800 qudi. Vidio sam scenu,
kada su se qudi iz bolnice odvodili, stvar je bila stra{na jer su qudi zna-
li {ta ih ~eka.
Starce su likvidirali na taj na~in, da su ih sve metnuli na gomilu i
onda strpali u kamione wih 40 do 50, a zatim nabijali pu{kama i tako ih
usmr}}i ivali. Me|utim, tu se nije ~uo nikakav jauk jer su qudi od iznemoglosti
bili podpuno apati~ni. Znadem, da je jednom tako zgodom Makso Luburi} sta-
jao na prozoru i smje{kao se je.
Sje}am se da su ovako izgubili ìvot: Boskovc Artur iz Osijeka, te mnomno-
gi bosanski @idovi koje nisam poznavao.
Sje}am se slede}e epizode iz sredine decembra 1941: neki usta{a upe-
rio je bio pi{toq u jednog pravoslavca koji je radio u mjestu. Taj usta{a bio
je star oko 16 godina, pa ga je pomenuti Branko (Srbin) udario tim istim pi-
{toqem koji mu je oteo. Sjetiv{i se ali posqedica koje bi mogle nastati ba-
cio je pi{toq. Pomenuti usta{a po~eo se derati, ti, na{to su sko~ili druge usta-
usta
{e i pomenutog Branka odmah zaklali. Jo{ istog dana ~ula se sirena u logoru,
{to je zna~ilo da je to znak za „nastup“.
Kada su svi zato~enici nastupili, svrstani u pojedine wihove grupe, svi
usta{e u logoru opkolili su ih, te u wih uperili sve raspoloìvo oru`je.
386
Konforti.
Na to je iza{ao Qubo Milo{ pa je rekao, da se desio slu~aj, da je jedan zato~e~e-

nik htio da ubije jednog usta{u pa da radi toga osu|uje na smrt 25 zato~enika
po wegovom vlastitom izboru. Po~eo je da obilazi zato~enike, te pozvao na-
poqe oko 12 @idova, i isto toliko Srba, pa po{to ih je otjerao u jedan }o{ak
gdje su se morali postaviti uza zid, stao je na jedno 20 koraka ispred wih i
jednog po jednog iz pu{ke ubio. Onaj kojeg je samo ranio preklali su naknadno
usta{e koji su tamo ostali. Na sam Boì} 1941. g. do{la je jedna grupa Jevreja
iz Pakraca koji su se svi morali postrojiti pred usta{kom kancelarijom. Ja
sam se ba{ u ono vreme na{ao gore u ciglani, tako da sam vidio {ta se pred
kancelarijom doga|a. Qubo Milo{ primio je ove zato~enike me|u kojima je bio
jedan koji je nosio tvrdi polucilinder. Koliko sam ~uo kasnije, to je bio kan-
kan-
387
tor iz Pakraca. ca. Prisutni usta{e po~eli su se rugati pomenutom zato~eniku,
te ga je Qubo Milo{ zvao u stranu k jednoj hrpi cigli. Tu su ne{to razgovara- ra
li i vidjeo sam da je Qubo Milo{ izvadio no` sasma polako, potpuno nepri-
mjetno te ga na jedno~ stavio pod grlo spomenutog zato~enika i istome ga zavi-
nuo u vrat i vidili smo kako je najednom potekao mlaz krvi i isti je polako
po~eo da pada zaklan od ovog zlikovca.
Bilo je jo{ i mnogo sli~nih ovakovih epizoda, gdje su pojedinci izgubi-
li ìvot.
vot
Odmah na po~etku 1942. g. nakon {to su pre{la razna gore spomenuta kla-
wa, pobrojili smo se mi Osje~ani i tada smo ustanovili, da nas je od nekih 300
ostalo u svemu oko 50. Svi ostali su poginuli ili su pomrli.
Nakon svih ovih masovnih likvidacija, 1942. g. po~ela je sa izvjesnim za-
za
ti{jem. Logor je bio doveden na normalno brojno stawe i prvih 14 dana 1942. g.
nije bilo ni{ta. No u me|uvremenu po~ele su da pristiù razne grupe zato~e-
nika @idova i Srba, koje su bile po mogu}nosti odmah uvr{tene u posao ali
kako se broj opet pove}ao odpo~ele su indivudualne likvidacije. Tako se de-
sio slu~aj da je Qubo Milo{ iz ~istoga mira ubio 1 malog Jevreja starog 16 god.
iz Bosne, kojeg je bio poslao po neku maramicu na ìcu a zatim u wega pucao
iz pi{toqa. ê{ e{}e su se usta{e napili pa su upadali u pojedine radionice i
tu po~eli da pucaju u tamo nalaze}e se zato~enike, pri ~emu su mnogi izgubi-
li ìvot.
Kad je Bruno Dijamant{taj
t{tajn,
n, da ne bi opet do{lo do masovne likvidaci-
je, uslijed prekobrojnosti qudi, isposlovao je kod uprave da mawe grupe budu
preba~ene u St. Gradi{ku, te mu je to i uspjelo, pa je u vi{e navrata iz Jase-
novca oti{lo po 100 do 200 qudi, i na taj se na~in brojno stawe smawivalo.
Krajem januara 1942. g. po~eli su stizati prvi zato~enici Hrvati ve}i-
nom iz Zagreba i iz Bosne.
U februaru 1942. g. pro~ulo se najedanput da }e u logor do}i jedna me|u
|u-
narodna komisija da ga pregleda. Kad se to u upravi saznalo, odlu~eno da se
logor dotjera, kako bi se zameli svi krvavi tragovi wegovih sramota. Po najve-
}oj zimi tjerani smo bosi i goli na rad oko podizawa baraka, bolnice, trpeza-
387
Izak Frojdes, kantor (pjeva~ u sinagogi).
rije, sve smo prostorije morali okre~iti i cijeli logor urediti. Najedanput
se promjenio i reìm hrane, stajali su puni kazani na dvori{tu, bilo je u lo-
goru i mesnica i mesa, tako da su qudi od dobre hrane najedno~ dobili dizen-
teriju. Svi oni, koji su radili po radionicama dobili su radno odijelo, mo-
rali su se oprati i o{i{ati kako bi izgledali {to uredniji. Bolesni qudi
odvedeni su na jedan tavan u mjesto gdje su ih zatvorili i gdje im nisu dali ni-
{ta. Starce koje nisu uspjeli u brzini likvidirati, spremili su tako|er na
tavan logora IVIV,, gdje su ih prepustili svojoj sudbini, sve dok komisija ne pro-
|e. To su bili prete`no starci iz Broda i iz nekih mjesta iz Bosne, a bilo je
i Srba. Dapa~e znadem da se u tu bolnicu donijelo i neke kiru{ke instrumen-
te, koji su bili opqa~kani u raznim mjestima. Ja~e qude smjestili su kao bo-
lesnike u krevete i bolnicu, koji su kreveti tako bili bijelo presvu~eni. Li- Li
je~nici su opet dobili bijele kapute i kape.
Me|utim u isto vreme iza{la je jedna naredba u logoru, da niko nesmije
govoriti sa odnosnim
snim ~lanovima te komisije koja }e do}i, pod pretwom smrtne
kazne, jedino smije da kaè svoj broj.
Osim toga dobili smo svi zato~enici razne trake i to @idovi ùte,
Srbi plave a Hrvati crvene.
Kada je me|unarodna komisija do{la, na{la je naravno sve u najboqem re-
du, te je iza toga iza{ao onaj ~lanak da Jasenovac nije lije~ili{te ali da nije
ni mu~ili{te.
^la
lanovi komisije prisustvovali su i ru~ku u trpezariji u kojoj su bili
stolovi belo presvu~eni sa tawurima, jeda}im priborom i probali su hranu
koja im se dopala. Na upit kako svi zato~enici stanu u ovu trpezariju odgovo-
reno je da ru~aju u grupama.
Odmah po odlasku komisije me|utim usta usta{e sa zato~enicima oti{li po
skrivene starce i bolesnike, te ih doveli natrag u logor u koliko ih je jo{
bilo ìvih, te su ih usta{e iza toga likvidirali.
Stawe ovih zato~enika gore na tavanu bilo je upravo uàsno, jer nisu
smeli uop}e napoqe, pa po{to je zima bila strahovita, ovi su qudi upravo ska- ska
pavali. Tu je bio i Dr [or{ iz Osijeka, Teodor Leht iz Osijeka, Kopelman iz
Sarajeva, Hajmer iz Koprivnice, kojih se sada sje}am, a koji su tamo umrli.
Me|utim Danka Saloma iz Sarajeva smo uspeli spasiti, i kad su svi odveèni
wega smo uzeli k sebi. U mjesecu maju me|utim pomenuti Danko Salom obolio
je od pjegavca, te je umro (1942)
(1942).
U aprilu 1942. do{lo je do poplave Save. Sava je probila nasip, koji smo
mi gradili i bilo je strahovitog tjerawa na rad. U ono vrijeme bilo se opet
nakupilo mnogo logora{a i tada je Dija jamant{taj
t{tajnn uspio opet da se jedna parti-
ja od 5-600 qudi prebaci u St. Gradi{ku, me|u wima i [ [pipiler. Stawe u logo-
go
ru ostalo je oko 1.200 u mjesecu maju 1942. te se u samom logoru nije u ono vrije-
me vr{ila likvidacija. Ali zato, nije se primalo niti jednu partiju novih
zato~enika, koja je do{la u logor, nego je likvidacija izvr{ena vani. Tako mi
je poznato, da je u maju 1942. do{la partija zato~enika iz Na{ica, koja je sva
beziznimno likvidirana.
Koncem februara i marta 1942. do{lo je sve vi{e èna iz St. Gradi{ke
u Jasenovac. Te su ène odmah, ~im su stigle u logor ubijene i qe{evi bacani
u ciglarsku pe} i tamo spaqivani. Dodajem, da se je od zadweg ~i{}ewa bol-
nice ista opet napunila bila, te je stoga izvr{ena ponovno masovna likvida-
cija bolnice, neposredno u o~i poplave, a qe{evi bacani u ciglarsku pe}.
U maju, kada je nastalo proqe}e i kada je Sava malo spala, po~elo se pre-
pre
bacivati `rtve spremqene za likvidaciju preko Save u Gradinu.
U isto doba sastavqen je nacrt za gradwu jo{ jednog nasipa izvan logora,
od Save do èqezni~ke pruge, koji je imao da za{titi cijeli Jasenovac od popo
plave. U tu svrhu podignuta je jo{ jedna ìca izvan logora i u wu su stjerani
svi oni koji su u ono vrijeme do{li u Jasenovac. Na kraju, prije nego li je ot-
ot
po~ela gradwa nasipa, u junu 1942. bilo je ovdje 6-7.000 qudi, @idova i Srba,
na vlastito potowih iz Srijema. Ovi nesretnici bili su izloèni strahovi-
tom postupku sa strane usta{a, te i najja~i seqaci nisu mogli posao duqe da
izdrè od 14 dana. Ovdje je rukovodio masovnim ubijawem Marinko Poli},
ust. poru~nik iz Dervente, te zloglasni Mari~i}. Odande je i{lo po 5-600 qu-qu
di na klawe svakodnevno, jer su gore imenovani qude postrojili nakon rada,
slabije izabirali i odvojili, te naredili wihovo usmr}ewe.
U to doba je nama zanatlijama i{lo dobro. Nisu imali vremena da se s
nama bave. Bila je i ofanziva na Kozaru, pa su usta{e dovukli svu imovinu
opqa~kanih sela u logor. Hrana je bila leàla po dvori{tu i mi smo ju krali
i na taj na~in relativno dobro ìvjeli.
Gradwa tog nasipa trajala je nekako do kraja novembra, po~etka decembra
(IIIc)
1942. Kada je bio gotov, u tom logoru (III c) je ostalo jo{ oko 600 qudi i sada
usta{e nisu znale, {to }e s tim qudima. Stoga je Pi~i ~ili i Matkovi} Ivica,
satnik iz [ibenika izmislio da zatakne natpisnu tablu pred logor na kojoj je
pisalo „Pjegavac“. Na taj na~in se nitko logoru nije smio pribliìti i qu-
di su u wemu bili prepu{teni svojoj sudbini. Svakodnevno ih je umiralo od
iscrpqenosti, svakodnevno se vozilo napoqe gomilu qe{eva. Tajna je bila, ka-
ko su se qudi ipak mogli odràti. Jednog dana vidjelo se je da gori mala bara-
kica, koja se jedina nalazila u tom logoru, a u kojoj je bio spremqen provijant.
Tako su se tamo{wi zato~enici grijali jedno 14 dana. Iza toga ih je ostalo jo{
oko 50. Jednog dana su ih pokupili, prevezli preko Save u Gradinu, i tu smje-
stili u jednu zgradu. [ta je sa wima daqe bilo ne znam, no vidjeli smo kasni-
je, da je odnosna zgrada zazidana sa svih strana. Jesu li ìvi zazidani ili su
najprije ubijeni, ne znam. Pitali smo ~esto grobqare kako to, da u logoru IIIIIIc
c
ipak mogu biti qudi tako dugo da ìve, kada nisu imali namirnice. Nisu nam
hteli odgovoriti. Tek kasnije saznali smo, a ja sam to saznao od mog tasta ing.
Rajha iz Osijeka, koji je izvr{io planirawe tog logora, nakon wegove likvi-
dacije, da su zato~enici rezali pojedine dijelove tijela svojih mrtvih drugo-
va, te su od toga ìvjeli.
Nadzor u tom logoru vr{ili su u glavnom ka`weni agenti usta{ki iz
Zagreba, koji su bili mnogo krvaviji od samih jasenova~kih usta{a, jer su ququ-
de nemilosrdno maltretirali i prokazivali.
U maju mjesecu Feldbauer dobio je ovla{tewe da osnuje ekonomije pa su

tako, osnovane ekonomije u Feri~ancima i u Oku~anima. Vo|a ekonomije u Fe- Fe
ri~ancima bio je Janovi}, a u Oku~anima Pajta{ iz Zagreba. Na ovim ekonomi- mi
jama bilo je dobro. U Feri~ancima bilo je mnogo èna iz Vinkovaca. Hrana je
bila boqa nego u logoru, ali je Feldbauer, koji je bio povjerqiva osoba usta-
{a, strahovito gonio na rad. Imao je prava kao nitko.
Nosio je oru`ja, imao je motorcikl i svog stalnog pratioca. Me|utim i
on je umro u julu 1942. od pjegavca. Ekonomije nisu jako dugo trajale. Morale su
se likvidirati pod partizanskim pritiskom. Ona u Feri~ancima likvidira-
la se podpuno, a zato~enici do{li su u logor III
IIIc
c i tamo poginuli. Likvidaci-ci
ja Oku~ana izvr{ena je u vi{e navrata i to tako, da su djelomi~no zato~eni-
ci preba~eni u III
IIIc
c ili St. Gradi{ku. U Oku~anima je definitivno likvidi- di
rana tek 1944. g.
Iz Feri~anaca pobjegli su u partizane: Feliks Hir{ Hir{l,l, [tern,
[tern, Maut-
ner, Dr. Golub, Braco Salom388 i Janovi}, te jo{ mnogi drugi koje ne znam.
U mjesecu junu 1942. izbila je u logoru tzv. „zlatna afera“. Radilo se o
slede}em:
Dijama
man
nt{taj
t{tajn n oduzimao je @idovima, koji su stizali u logor sve zlato,
bilo milom bilo silom. To zlato pretvarao je on preko svojih qudi i to Pajta-
{a, [pilera, Zora (iz Osijeka) i Kerpnera389 (iz Zagreba) u gotovi novac. Bio
je tu umje{an i Feldbauer, ali je prije umro. Ovi su najme imali relativnu
slobodu kretawa, pa su zajedno sa logornikom Klajnom iz St. Gradi{ke zlato
prodavali, jer je Dijamanmant{taj
t{tajnu, koji je bio veliki gospodin i koji je okolo
putovao trebalo mnogo novaca. Me|utim usta{ke su vlasti otkrile cijelu stvar
i u~esnike izvrgli strahovitom mu~ewu, te su tada priznali ovu trgovinu.
Iza toga postreqani su svi, zajedno sa [pi
[pilerom i svim u~esnicima, te Dija- ja
mant{taj
t{tajn.n.
Ve} sam gore napomenuo, da je Feldbauer stradao od pjegavca. Mogu re}i
da je od te bolesti stradalo od npr. 40% logora{a, jer je on u to doba t.
t.j.
j. u maju,
junu 1942. strahovito harao.
Poslije likvidacije u~esnika „zlatne afere“ vodstvo logora preuzeo je
Viiner iz Vara`dina. Nastojao je da {to boqe organizira rad i nije bio lo{.
Za{ti}ivao je qude gdje je samo mogao. Uspio je da dovede svoju obiteq iz Lo-
borgrada u Jasenovac i ìvio je sa wome u selu Jasenovcu. Me|utim je i on li-
kvidiran jer je 1944. bio okrivqen da je partizanima slao izvje{taj o stawu
u Jasenovcu. I familiju su mu pobili. Istoga dana je likvidiran sa wime i
Slobodan390 iz sela Jawe kod Bjeqine vo|a pravoslavaca.
U junu mjesecu stizali su na hiqade cigana. No oni nisu ulazili u logor
nego su ih zadràli pred logorom. Bilo je tamo kao na va{aru. Dolazili su
vlakom i svojim kolima i ~ergama. Skidali su ih bez razlike na spol, u ga}e i
ko{uqe i vodili svakodnevno preko u Gradinu, gdje su ih klali. Wih su pre-
388
Cadik Danon-Braco.
389
Kertner-â
ner- aruga.
390
Mici}.
ko kako rekoh poklali i bacali u jame gdje su masovno zakopani. Grobari preko
su bili 50-60 najsna`nijih cigana, koji su svakodnevno kopali jame u koje su
bacani qe{evi cigana. Krajem juna me|utim bilo je dovr{eno i likvidirawe
cigana i izvr{ena je i likvidacija ovih 50-60 qudi, koje su onda usta{e za-
kopali.
Naknadno je do{la jo{ jedna partija li~kih cigana. Usta{e su ih nase-
lili zajedno sa familijama u Gradini, te su ti cigani sve do ’44. g. vr{ili
du`nost grobara. 1944. g. likvidirani su me|utim i oni. Ti su cigani bili do-
bili usta{ke uniforme i pu{ke. Da li su oni vr{ili likvidaciju, nije mi
poznato. 1943. godine kada sam prelazio preko Save na rad u {umu, vidio sam
da su oni dràli straù na bunkerima.
Od dolaznika tokomkom daqwih mjeseci 1942. g. vo|eni su svi zanatlije i
smje{teni u radionice do~im su svi ostali stalno odlazili u logor III IIIc
c gdje
su svakodnevno likvidirani. U logoru je bilo dobro jer likvidacije nije bilo.
Tek u novembru kada se bilo nakupilo ve} more zanatlija i kada se vidjelo da
postoje te{ko}e oko ishrane, izvr{ena je opet masovna likvidacija qudi qudi u
samom logoru. Tom zgodom je stradalo opet oko 2.000 qudi. Me|u wima su bili:
Santo Montiqo, Vlado Doj~,Doj~, Leo Fuks, mesar Ze
Zelinger, sin od mesara Fi{era,
Hecok svi iz Osijeka, Tkal~i} mla|i iz Zagreba, ba, a drugih imena se ne mogu vi-
{e sjetiti. Wihova likvidacija izvr{ena je u Gradini.
20. augusta 1942. dopremqen je jedan transport Osje~ana u sam logor. Bi-
lo je mu{karaca i èna. Me|u wima bila je i moja èna. Kada smo to saznali,
Simon Bitl i ja, jer smo zajedno radili,li, odlu~ili smo da slede}i dan do|emo
do wih i to smo odlu~ili na taj na~in, da smo kuhare zamjenili kod djeqewa
hrane. Tako sam ja uspio da govorim sa mojom ènom, a Bitl Bitl sa svojom sestrom
udatom Presburger. Mi smo tada oti{li do na{eg zapovjednika poru~nika \e- \e-
reka koji je bio jedini ~ovjek s kojim se moglo govoriti i molili ga da nam po-
mogne da se moja èna i Bitlova sestra spase. Stvarno je on sa nama odmah, oti-oti
{ao do Qube Milo{a i ovaj je obe}ao, da se na{e rodice ne}e dirati, nego da
}e oti}i u Feri~ance na ekonomiju, rije{ewe sa kojim smo bili zadovoqni.
Me|utim nakon dva do tri dana mu{karci su svi izdvojeni a ène su poslane
u St. Gradi{ku. Mi smo tada ponovno oti{li do Milo{a i molili za na{e, a
on je naredio da se telefonira u St. Gradi{ku, te da se ove dvije ène izdvo-
je i po{aqu u Feri~ance. Tako ali nije u~iweno. Sve te ène odvedene su u
{umu Jablanica391 nekih 10 kilometara. Me|u Osje~anima vidio sam: ing. Rajh Raj
Igwat, poginuo 21. aprila 1945. @ena wegova Edita (poginula u septembru
1942. g.), ing. V
Va
alis sa ènom i sinom (on je poginuo u novembru 1942. sin u jese-
ni 1944. g., a èna u septembru 1942. g.) Jurkovi} i sin (u septembru poginuli
1942. g.) gospo|a
|a [ajn
[ajn i g|a Artman, Oskar Rotman (koji se je otrovao u mjesecu
oktobru 1942. g.) wegova èna i k}erka udata za ing. Kremena (koje su obje po-
ginule 1942. u septembru), Lavoslav Papaj sa ènom i k}erkom (Papaj je umro
od pjegavca u novembru 1943.g, a ène su poginule sa ostalim ènama), Mavro
391
Kod Jablanca.
Doj~ sa sinom i snahom (poginuli 21. aprila 1945. prilikom bjegstva iz Jase-
novca), Magda Fe Feferman sa sinom (poginula kao i ostale ène, a sin stradao
prigodom bjegstva 1945. g.), Ladislav Presburger i èna (poginuo prigodom bje- bje
ga 21. IV 1945. a èna pak sa ostalim ènama), ing. Kremen (tako|er poginuo pripri
godom bjega 21. IV 1945. g.) Jakob [ [taj
tajn
n sa ènom (poginuo pod konac 1942. a
èna sa ostalim ènama), trgovac Kon iz Osijeka sa ènom, k}erkom Klarom
i sinom (poginuli i to otac i sin 1944. g. u jeseni a ène sa ostalim ènama),
Hauslinger Ernest sa ènom i djetetom (likvidiran oko februara 1945. g. a
èna i djete sa ostalim ènama), Dr. Kir{ner sa ènom iz Doweg Mihoqca (on
je poginuo koncem marta 1945. g. nakon dolaska transporta iz Lepoglave, a we-
gova èna kao lije~nica poginula je 21. IV 1945.
1945.),
), Heht stariji apotekar iz Osi-
Osi
jeka (umro je od pjegavca po~etkom 1943. a èna sa ostalim ènama), Ek{ {taj
tajn
n iz
Bjelovara sa familijom (svi poginuli), drugih se me|utim za sada ne mogu sje- sje
titi, no kada bi ~uo imena, sjetio bi se svih.
Moram primjetiti, da je iz razgovora sa mojom ènom sledilo, da je ova
partija bila nagovorena u Osijeku sa strane Pi~ ~iilija da se dobrovoqno jave za
Jasenovac jer }e tamo biti na radu i biti zajedno ~itave familije, pa su se qu qu-
di javqali dobrovoqno i tako do{li ranije.
Nakon toga 8 dana do{la je me|utim velika partija Osje~kih staraca, meme
|u kojima je bilo samo dvojica mla|ih, a to su bili Langfelder limar iz D. g.392
i [i
[ilinger trg. putnik od [ [ininta. Langfelder je poginuo prilikom bjegstva
21. IV 1945. do~im je [i
[ilinger poginuo u logoru III IIIc,
c, nedugo za wegovog dolaska
jo{ godine 1942. Zaboravio sam gore naglasiti, ti, da je prete`ni dio svih onih
koji su do{li iz Osijeka 1942. poginula u logoru III IIIc.
Svi ovi starci iz stara~kog doma do{li su u Jasenovac pred ve~e nekako
oko 28. augu
augusta 1942. te nije ih od nas nitko vidjeo, no jednog od na{ih i to Da- Da
vidu Salomu koji je ubijen 1943. g. pri~inilo se da je vidjeo svoju punicu stasta
ru Lihtental.
ta
Ovi starci preve` èeni su jo{ iste ve~eri preko u Gradinu i tamo likvi- kvi
dirani. Slede}i dan imao sam mogu}nosti da ~eprkam po svim stvarima koje su
od wih dove` èene, a koje su se nalazile na velikoj gomili, jer sam znao da su
moji roditeqi bili u stara~kom domu, pa sam tako mislio i od wih ne{to nana
}i, naro~ito od moje majke koja je nosila ulo{ke u cipelama. Me|utim od wih
nisam na{ao ni{ta, jer su oni oti{li u Wema~ku, ali sam zato na{ao uloàk
od cipele supruge nadnadrabina Dr. Ungara, pa se iz toga vidi, da su ba{ svi star-
star
ci tamo poginuli.
Jo{ prije ove masovne likvidacije Osje~ Osje~kih @idova, sje}am se da je u
junu 1942. g. dopremqena jedna partija Osje~ana i to: Blum i wegova èna, brabra
}a Han sa ènama i sa sinom Tiborom, Dodika Fluger i neka djevojka Kraus us..
Ja sam ih li~no sve vidio. @ene su sve otpremqene odmah u St. Gradi{ku, gdje
su likvidirane, a Hanovi mu{karci i Blum ìvili su nekako do kraja 1942.
kada su svi likvidirani.
392
Dowi grad.
Nisam vidio, ali sam ~uo od nekoga Osje~anina, no ne znam vi{e od koga,
da je vidio Belu Fridmana, kada je do{ao u Jasenovac nekako u julu 1942. no
ja ga uop}e nisam vidio i ne znam {to je sa wime bilo.
U augu
augustu 1942, do{la je partija @idova iz Dervente. Meni je samo bio
poznat Dr. Hir{ i wegova èna, te k}erka sa djevoj~icom te znadem da su svi
likvidirani.
Kako sam ve} ranije spomenuo, ja sam 29. januara 1942. g. do{ao na rad u
koàru koja se je nalazila u jednoj zgradi izvan sela Jasenovca, ali jo{ uvek
u ìci. Silvije Alkalaj koàr iz Zagreba (ko (koji se je otrovao 21. IV 1945, jer
nije mogao beàti, po{to je invalid),
lid), do{ao je na ideju da se osnuje koàra, to
mu je Luburi} i dozvolio, te mu dodelio na rad oko 30 qudi. Istovremeno je
predao referat i Simon Vamo{er, da se osnuje kefara, pa je i to dozvoqeno i
wemu je dodijeqeno 20 qudi. Kako je koàra i ~etkara bila u istoj zgradi, to
nas je bilo oko 50. Zapovjednik koàre bio je neki poru~nik Boò \ \erek
erek iz
Imotskog, usta{ki emigrant, a wegov zamjenik neki Jerko Grube{i} iz Her-
cegovine. Postupak wihov prema nama bio je ispo~etka nepoverqiv, ali se taj
odnos u kratko vrijeme znatno poboq{ao, a to uglavnom zahvaquju}i spomenu-
tom Alkalaju. Ovaj poru~nik \erek
\erek {titio nas je kasnije gdje god je samo mo-
gao i shodio nam je boqe uslove ìvota, boqu hranu i boqe spavawe, tako da smo
mi zapravo u logoru najboqe prolazili.
Taj odnos trajao je tako sve do godine 1944. kada je odnosni \erek
\erek pre-
stao da imade onu va`nu funkciju, koju je imao ranije, a to s razloga {to je te
godine koàra potpala pod ciglanu, te je s wom bila izjedna~ena. On je dodu-
{e ostao i daqe zapovjednik logora, ali nije vi{e imao nikakove mo}i.
Morali smo ipak naizmence 1942. godine i 1943. i}i na rad u {umu – po-
sao neobi~no teàk, iza kojega se mnogi nisu natrag vratili – ali mawe, ipak
je relativno bilo dobro.
Broj zato~enika u koàri pove}ao se je na kraju na oko 150 qudi. Bilo je
oko 20 Srba, oko 30 Hrvata, a ostali bili su @idovi. Likvidacija u koàri
nije bilo, izuzev 4 Srba, koji su odmah na po~etku 1942. likvidirani, ina~e to- to
kom 1942. i 1943. godine nije niko ubijen. Umrlo je oko 12 qudi @idova – od
pjegavca i to uglavnom bosanski @idovi, koji su sasma iscrpqeni do{li u lo-
gor. U mjesecu maju i po~etkom juna 1942. bilo nas je oko 90 qudi u koàri, od
kojih nas je 50 imalo pjegavac. Me|u umrlim bili su neki prof. E{kenazi iz
Sarajeva, Levi zvan „Gumija“ iz Sarajeva, Pardo iz Sarajeva i drugi.
U godini 1944. u januaru, kada je bila velika likvidacija, odveli su od
nas i Du{ana Danojlovi}a iz Zvornika. @ivot 1944. bio je jako teàk. U okto-
bru 1944. mi smo se jako bojali likvidacije jer nas je bilo previ{e. Stvarno
su istoga mjeseca likvidirali: Valenta Polaka iz Bjelovara, [andora Kira-
qiija iz Bjelovara (Hr(Hrvat, postolar),
lar), koji su bili optuèni, da su prilikom
~i{}ewa usta{ke komande ukrali jedan partizanski letak i prenijeli u bol- bol
nicu (usta{
(usta{ku)
ku).. Osam dana nakon toga odveli su daqwih 25 lica, tako|er u vezi
vezi
s tom aferom. Me|u tim qudim bio je i brat od malo prije pomenutog Polaka,
Pesah Milo iz Tuzle, Luken{taj {tajnn Roman iz Tuzle (otac
(otac mu je poginuo
nuo 1942. na
pjegavcu) Rozner Ivan iz Tuzle, Laufer Leo iz Tuzle, Levi Leon iz Biha}a,
Lion Herman iz Zagreba, Katan Izidor iz Zagreba, Perera iz Vinkovaca, ca,
Zrim{ek Frawo (Hr (Hrvat iz Vinkovaca),ca), Polak Rudi iz Vara`dina, Danon Leo,
elektri~ar iz Sarajeva, ing. Milanovi} Drago iz Zagreba, a dr. ne sje}am se.
Osam dana nakon toga odvedeni su jo{ osmorica: Vajner Geza iz Zagreba,
Levi Juda iz Travnika, HajmHajm iz Biha}a, Helda Jakob iz Osijeka, jo{ jedan Le Le-
vi iz Biha}a, jo{ jedan Levi, kroja~ iz Zagreba, drugih se ne sje}am.
Zaboravio sam gore jo{ napomenuti, da je u julu mjesecu 1944. odveden jo{
i Emil Has iz Zagreba.
Te iste godine smo stra{no gladovali, jer promet sa Jasenovcem, nije
i{ao a dobivali smo samo 20 dkg kukuruznog bra{na na dan, pa je bilo jako te-
{ko
ko izdràti, pored napornog posla od 12 sati dnevno.
Pod konac 1944. imala je biti koàra preseqena u Lepoglavu i bili smo
natovarili 4 vagona, koji su i oti{li, ali smo mi ostali. Ba{ u to doba bila je
likvidacija na ciglani u punom jeku, i to uglavnom qudi, koji nisu imali za- za
poslewa. Mi smo, iza odlaska vagona, bili besposleni, pa smo se stoga bojali,
da bi likvidacija mogla i nas zahvatiti. Me|utim, pomenuti na{ zapovednik
\erek
erek spasio nas je, jer je i{ao do Pi~ ~i
ilija i traìo je, da se opet osnuje
koàra i kefara, te smo mi zaista i uspostavili radionice i nanovo otpo~eli
sa radom.
Dana 18. decembra 1944. htjeli su da pobjegnu od nas sa Koàre bra}a
Lion, i to Slavko i Drago iz Zagreba, do~im su svoga oca ostavili u logoru.
Htjeli su da se spasu preko nabujale Save, plivawem. To im nije uspelo, nego su
na Savi uhva}eni i pobijeni, a isto tako wihov otac. Mi smo se bojali represa- sa
lija, ali je uspjelo stvar prikriti, tako da ona uop}e nije do{la na ciglanu.
Iza toga mi smo se – nas 20 – organizirali, da bi opet bilo masovno li-
kvidacije u logoru, kao {to je bilo, te smo se hteli boriti, jer mogu}nost bi bije-
je-
ga nije bilo. Me|u nama bio je i neki Julijo Grin
Grinvald iz Zagreba, koji je jednog
dana nestao. Sada smo se pobojali, da ako se ga uhvati da }e nas sve izdati, pa
smo ga i sami traìli u logoru i slu~aj nismo prijavili. Usta Usta{e su ovaj slu-
~aj nawu{ili, te da su nas natjerali da ga svuda traìmo. Na{li smo ga u
ugqu zakopanog. Mi smo sami nagovorili zapovjednika logora \ere \ereka, neka taj
slu~aj ne prijavi usta{koj upravi logora, nego neka ga samo ubije, to je on u~i-
u~i
nio. Mi smo se bojali, da nas GriGrinnvald ne izda ako ga mu~e.
Nedaleko od Kozare preko Save, nalazilo se je jedno selo zvano Me|e-
|e.393 Jo{ god. 1942. likvidirali su usta{e cjelokupno stanovni{tvo toga sela
i zatim napravili jednu ekonomiju kao aneks logora Jasenovac. Po{to je tu bi bi-
lo jako mnogo vo}a, to se je ovdje radio pekmez. Vodili su ovamo jednu partiju
mu{karaca i jednu partiju èna. Me|utim kada je posao koncem 1942. bio go-
tov, likvidirani su svi zato~enici, koji su tamo radili. Iz tog logora utekao
je Dr. Pi{ta Policer, cer, koji se sada nalazi u Beogradu. Tamo je po mom ra~unu
stradalo oko 300 qudi. Od god. 1942. pa do god. 1944. u proqe}e zidao se veliki
393
Me|e|a.
zid oko logora. Isti je bio 3 m visok, a na svakih 100 m imao je jednu mitraqe-
sku izvidnicu.
cu. Ispred toga zida i iza wega nalazila se bodqikava ìca.
Na isto~noj strani toga zida sagradile su se dvije ogromne zgrade na dva
sprata i mi smo svi ovdje radili sa voqom, jer smo se nadali da }emo mi u te
zgrade do}i. Me|utim kada su bile gotove, uselili su se unutra usta{e, a mi
smo daqe ostali u barakama. Sada su usta{e bili s nama skupa u logoru, te je
reìm postao jo{ stroì. Me|utim kada se po~elo evakuirati u logor St. Gra Gra-
di{ka, od partizanske opasnosti, i to nekako u oktobru 1944. usta{e su mora-
le logor isprazniti, a ovamo su useqeni do{qaci, i to u jednu zgradu obrtni-
ci i zanatlije, a u drugu ène. Tu ih je bilo oko 1200 èna i 1200 mu{karaca.
Bilo nas je tada u logoru opet previ{e, te je tada zapo~ela opet likvidacija.
Svakodnevno se vodilo qude preko u Gradinu, dok jednog dana nije sve bilo
isspra`weno. Me|utim, nije dugo ostalo prazno. U ono vrijeme po~elo se ski-
dati putnike sa voza, cijela hrvatska sela su se bacila u logor ne kao zato~e-
nici, nego kao pritvorenici. Qudi su nabijeni u te dvije zgrade napoqe skoro
niko nije smio i}i, a jesti su dobivali samo jedanput dnevno tako da je situa-
cija tih pritvorenika bila o~ajna. Mnogo je ovdje umrlo od bolesti. Da bi se
logor ispraznio i opet se masovno likvidiralo, vo|ene su grupe od 200-500 pre-
ko u Gradinu, tako da nas je na koncu ostalo u logoru opet oko 2.000.
Napomiwem, da su oni koji su likvidirani a koji su do{li iz Gradi{ke
bili prete`no @idovi i Srbi.
Nakon ovih velikih likvidacija, po~em od decembra 1944. ìvot je u lo-
goru postao ne{to sno{qiviji. Preko zime je priliv logora{a bio mawi i ì-
vot se je normalizirao. Me|utim u proqe}e 1945. i to na veliki petak, logor je
bombardovan po Amerikancima i pali su puni pogoci na ciglanu, tako da su
sve radionice uni{tene i mi smo svi ostali bez posla. Jedno 5-6 dana {etali
smo se tako po logoru, kada je najednom do{ao neki zastavnik Lisac, koji je ina
ina-
~e bio na slu`bi u Jasenovcu te naredio, da se izabere iz svake ekipe jedno 10
@idova i isto toliko Srba, i to me|u najsna`nijim qudima, koji su sa cijelom
svojom spremom oti{li preko u Gradinu. Nedugo iza toga, opazili smo, kako se
diè sve ve}i i ve}i dim iz Gradine. Nismo znali o ~emu se radi. Me|utim,
kada je bilo vrijeme povoqno, osjetili smo zadah izgorelih kostiju, pa smo
tako saznali, da ovi drugovi iskopavaju kosti tamo pokopanih `rtava i da ih
spaqivaju.
Kako se je u proqe}u broj zato~enika pove}ao s onima iz Lepoglave, a i s
novim do{qacima, to je likvidacija opet masovno otpo~ela, te smo se mi sva-
kog dana bojali da }e i na nas do}i red, budu}i da posla nismo imali. Vidilo se
po svemu, da }e usta{e likvidirati cijeli logor. To smo tim uo~ili, {to smo
dan prije provale iz Jasenovca vidjeli, kako su usta{e dan prije zapalili
jednu baraku, u kojoj je bilo 150 do 180 zato~enika. Nisu nikome dozvolili, da
iz barake iza|e napoqe, nego su po~eli mitraqezima da tuku po toj baraci, ta ta-
ko da se nitko spasiti nije mogao.
Iz svih ovih razloga, mi smo odlu~ili, da poku{amo bijeg. Organizira-
ni smo ve} bili. No da stvar bude {to diskretnija, nije jedan za drugoga smio
znati. Nas deset bili smo u vodstvu u toj organizaciji i to: Bitl Simon, Tibor
Lebl, Lacika Presburger, Moric Kabiqo iz Sarajeva, Aco Danon iz Sarajeva,
Zavid394 Bukurevi} iz Visokog, Stevo Bogdanovi} iz Sarajeva, Posavec iz Za-
gorja, Rozen
zencvajg Jakob iz Vinkovaca i ja. Uloge smo strogo podjeli lili, stavili
svakom od nas ceduqicu u xep, ep, sa to~no odre|enim zadatkom. Bilo nas je oko 130
u koàri. Tog istog dana je Bogdanovi} oti{ao u usta{ku straàrnicu, gdje je
znao da leè bombe i oru`je. Tamo je na{ao dva usta{e, koje je zaklao. Bio je
to 22. april 1945. Me|utim ba{ u tome ~asu nai{ao je i zloglasni usta{ki
satnik Joja Sudar, jedan od najve}ih krvopija, pa je Bogdanovi} i wega zaklao
doonesao
sao nam je oru`je i bombe sve je bilo spremno za udar, koji smo bili zaka-
zali u 1/2 8 na ve~e, nakon {to su se usta{ke straè izmjenile. Odlu~ili smo
ba{ na taj dan, jer su usta{e zahtjevale, da jo{ neke poslove dovr{imo, pa smo
mogli o~ekivati, da }e nas ba{ te no}i likvidirati, to tim vi{e, {to vi{e
nikoga na ciglani vidjeli nismo. Nije bilo dakle mogu}nosti do toga.
Prije nego {to pre|em na samo bjegstvo iz logora, ho}u jo{ da spomenem
aferu nastalu 1944. u jeseni, koja je izbila u logorskoj bolnici. Tamo je bio kao
usta{ki lije~nik Dr. Marin, a kao zato~enici lije~nici Dr. Klajn Klajn i Mila-
novi} ([pi
([picer)
cer) prvi iz Vinkovaca, ca, a drugi iz Zagreba. Oni su unutar bolni-
ce stvorili neki ki „Odbor za pomo} zato~enicima“, za slu~aj likvidacije logo-
ra Jasenovac, te su imali vezu i sa ciglanom. Na neki na~in usta{ke su vlasti
otkrile ovu aferu, te su iza toga poubijali cijelu srpsku intelegenciju sa
ciglane a oko 30 qudi povje{ali su na kandelabre u samom mjestu Jasenovac.
Me|u|u wima bili su gore spomenuti, Musafija iz Zavidovi}a, bra}a Bo{kovi}
iz Srema, Grbi} i @ivkovi} iz Mitrovice, Haxi-Sma Ha i-Smaji} iz Sarajeva a u na-
stavku ove afere stradali su Zdenko Bihler i Tito Vajs, oboje iz Osijeka.
Da jo{ nadopunim moja izlagawa slede}im:
Bra}a Mandl iz Osijeka, sinovi Mavre, oti{li su jednoga dana u proqe-
}e 1943. g. na rad sa traktorom i sa jednim straàrom. Oni su poku{ali bjegstvo,
te su straàra ubili i pobjegli, ali se do sada nisu vratili.
Zlatko Vajler i dr. Lev oboje iz Zagreba jedne no}i u septembru 1943. pu-
stili su se uèm doqe iz zgrade sa drugog sprata. Pre{li su nekoliko ì~a- ~a-
nih zapreka,ka, te su uspjeli da pobjegnu na Kozaru, pa koliko mi je poznato, isti
se nalazi i ìvi u Zagrebu. Poslije ovakovih bijegova, uvijek je do{lo do ma ma-
sovne likvidacije, te je kadgod znalo da strada po stotinu qudi. Likvidiralo
se obi~no okolinu, koja je spavala u blizini bjegunaca.
Znadem, da je jedno~ bilo poslije ovakovog bijega tako, da su nam oduzeli
hranu na 3 dana, zatim zabranili pakete mjesec dana, a kroz isto vrijeme ni-
smo dobili ni{ta drugo, nego 20 deka kukuruznog bra{na na cijeli dan, a osim
toga stavqeni su nam na noge okovi.
Kada je Ivica VolVolner iz Zagreba poku{ao bjegstvo sredinom 1944. wegov
je qe{ dopremqen u logor, te je tadawi zapovjednik logora [aki}, mladi} od
21 godine iz Broda dao nare|ewe za nastup svih @idova. Kad smo nastupili,
394
Zahid.
isti je po~eo da ~ita 100 imena, te su se odnosni morali posebno postrojiti. Od

ovih 100 izabrao je 20, koje je tjerao u zatvor, te su ini svi likvidirani. Ve}i-
}i
nom bili su intelektualci. Tako je likvidiran po mome znawu dr. Gold{mit
iz Zagreba.
Od subote na nedequ tj. 21-22. IV 1945. videli smo kako je minirana ci-
glana, kako je miniran i ba~en u zrak veliki dimwak oko 60 metara visok iste
ciglane, te smo znali da se ne{to sprema i po~eli smo se dogovarati {ta da ra-
dimo. Jedni su bili za to da se do~eka usta{e i da svoju koù {to skupqe propro
damo do~im su drugi bili za to da se poku{amo prebaciti iz Jasenovca.
Kako sam ve} gore naveo, nismo mogli imati povjerewa u sve prisutne za-
to~enike, nego smo se dogovarali nas 10 koje sam gore ozna~io.
U nedequ prije podne do{ao je jedan pop Filipovi}-Majstorovi}, usta-
{ki
ki bojnik, te je htjeo da izvr{i popravak nekih cipela, a isto tako je do{ao
i Joja Sudar, usta{ki satnik, da mu se popravi neka ta{ka. Mi smo me|utim
bili pretrpani poslom, pa to nismo htjeli preuzeti, a oni su svoju robu sa so- so
bom uzeli i rekli, da }e se to popraviti na drugom mjestu.
I iz ove okolnosti smo vidjeli da nam se ne{to sprema.
Popodne u nedequ pozvao je na{ zapovjednik pomenuti \erek,\erek, koji nam je
bio sklon, na{ega ina~e rukovodioca rada Alkalaja, rekav{i mu da se spremi
da }e i}i s wime na put i da }e s wime povesti jo{ neke koje }e zajedno izabra-bra
ti, a ostalima da nemoè pomo}i.
Tada smo zakqu~ili da }emo poduzeti akciju. Nekoliko su bili odre|e-
ni da dovuku u radionicu naftu, te da se istom radionice poliju i zapale dok
}e drugi i to 3 po 3 napasti odre|ene straàre i poku{ati proboj.
Oko 1/2 8 sati na ve~er sko~ili smo ja, Jakica Salom iz Jajca i Zahid Bu-Bu
kurevi} iz Visokog na prvog straàra, kojeg sam ja udario ~eki}em po glavi, a
ova dvojica pako do~ekali na ruke, te kojeg sam odmah zaklao i po~eli smo da
bjeìmo svi u jednom pravcu, gdje smo vidjeli da je ìca prorezana. No kako
smo bjeàli, na nas se otvorila strahovita paqba i mnogi su padali pogo|eni.
Ja sam bjeào zajedno sa nekim Altarcem iz Sarajeva i Koje jenom iz Ze
Zemuna pre-
pre
ma èqezni~kom nasipu, a s druge strane wega bili su bunkeri koji su odmah
otvorili na nas strahovitu vatru. Ja sam bio oboruàn mitraqezom i muni-
cijom, koju sam oteo od po meni zaklanog straàra – usta{e. Na ovom poloàju
tj. na èqezni~kom nasipu bilo je te{ko prebaciti se, no ja sam se prebacio
ipak sa ovom dvojicom, provukao se izme|u bunkera te smo nai{li jo{ na jedan
red bodqikave ìce, koja je me|utim tako|er bila prese~e ~ena i mi smo se pro-
vukli. Me|utim kada su usta{e videli kako mi beìmo, po~eli su za nama da
jure i da pucaju, a ja sam iskoristio jednu jamu okrenuo moj mitraqez i po~eo
da pucam, te su se uslijed toga jo{ i mnogi drugi mogli prebaciti. Jo{ smo bi bi-
li nas trojica skupa kada smo nai{li na jednu mo~varu ispred ceste koja vodi
za Krapje, zagazili smo u mo~varu a na{i progoniteqi su stali ispred we i
po~eli na nas da pucaju uz poklike: „Stanite predajte se“. Bili smo ve} do
prsa u vodi, sa moje desne strane Altarac, bio je pogo|en uzdahnuo je i izgubio
se ispod vode. Kojen i ja stigli smo do ceste i trebali da se prebacimo preko.
Me|utim su cestom prolazili kamioni, mi smo iskoristili momenat, preba-

cili se preko we i spu{tali se na Savu. Usta{e su dolazili sa ceste, opazi-
li nas, no mi smo ve} bili na Savi upravo sam sko~io u vodu, kad je Kojen rekao
da ne zna plivati, i potr~ao niz nasip. Ja sam preplivao Savu, no kako nisam
mitraqez daqe mogao nositi, bacio sam ga u vodu. Kada sam do{ao preko, sakrio
sam se u `buwe i ~ekao. Sa druge strane sam ~uo govor usta{a, koji su rekli:
„Da sam sigurno nestao“. Tek onda sam se uputio u ju`nom pravcu, znaju}i da
moram nai}i na reku Unu. Do{ao sam u {umu, gdje sam lutao, te sam kona~no
izi{ao na èqezni~ku prugu prema Bos. Dubici, gdje sam vidio kako se usta-
{e na nasipu {etaju. Provukao sam se kroz jedan kanal na prugi i uputio sam
se na cestu, gdje je nema~ki saobra}aj bio veliki. Pored ceste bili su bunkeri,
no ja sam ipak i unato~ jakoj mjese~ini presko~io cestu i po{ao putem {ume.
Tako sam pre{ao jo{ jedan dan, kada sam idu}eg dana na ve~er do{ao pred samu
Unu. Nai{ao sam na selo Ba}in,
}in, te sam tu hteo da se odmorim i legao sam pored
jedne ku}e. Najedno~ osetio sam korake, bio sam opkoqen i zarobqen po usta-
{ama. Odveli su me u ku}u unutra, po~eli su me ispitiva vati, a ja sam tvrdio
da beìm od partizana, {to mi me|utim nisu htjeli vjerovati. Htjeli su me
idu}eg dana ujutro pratiti svojoj komandi, ja sam zato odlu~io na svaki na~in
da pobjegnem. Kada sam video da zora dolazi, traìo sam da me puste da obavim
nu`du, pa su mi to dozvolili i dali kao straàra jednog usta{u od 14 14 god. Ka-
Ka
da sam s wim iza{ao van i do{ao u blizinu Une, sna`no `no sam ga udario, punom
snagom potr~ao prema Uni i bacio se u vodu. Na derawe toga usta{e ostali su
pojurili napoqe i po~eli da pucaju zamnom, no me|utim ja sam reku sretno
preplivao i do{av{i na drugu stranu oti{ao u {umu, gdje sam se od umora ba-
cio na zemqu i po~eo spavati. Tako me je otkrila jedna partiz. patrola 45. di-
vizije 23. brigade, koja me je sumwi~ila i dovela u komandu, gdje sam slu~ajno
nai{ao na znanca i tako sam kona~no bio spa{en.
Znadem pozitivno da su kod proboja 22. IV 45. poginuli slede}i: Kajica
Zari} iz Zemuna, Stanko Ga}e{a iz Zemuna, Zo Zonenberg Vlado iz Zemuna, Bitl
Simon iz Osijeka, Lebl Tibor iz \akova, bra}a Moster iz Zagreba, Pesah Sa-
lamon iz Broda, ing. Lovri} iz Broda, Engelman iz Broda, Atijas David iz Sa-
rajeva i Arnold Atijas iz Sarajeva, Levi iz Bjeqine, Levi iz Zenice, Vajs-
glas iz Lajpciga, bra}a Rozencvajg iz Vinkovaca, Oskar Miler iz Zagreba, Da- Da
non Aca iz Sarajeva, Maestro Josef iz Sarajeva, Kon Hugo iz Zagreba, Vamo-
{er Simon iz Osijeka, Braco Altarac iz Sarajeva, Aleksi} iz Broda, bra}a
Doj~ iz Zagreba, Saltra~ Nikola iz Krupe, Stevo Bogdanovni} iz Haxi Ha i}a kod
Sarajeva, Podravac ]i iril iz Lepoglave, neki Marko radnik u koàri iz Osi-
jeka, Maloseja Antun iz Zagreba, Mr. ph. h. Levi iz Sarajeva, Levi èq. ~inov-
nik iz Zvornika, ing. Kabiqo iz Zagreba sa bratom, do~im se drugih vi{e sada
ne sje}am i ne mogu sjetiti.
Dovr{eno.
ne, 6. X.. 1945.
Dne,
Auferber Miroslav, v.r.

Br. 174
Izjava Ruè Nem~evi} o hap{ewu Srba u Osijeku i upu}ivawu

u logor Gospi} u avgustu 1941. godine395
Zapisnik
sa
astavqen kod Gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wegovih pomaga~a u Osijeku, 10. I 1946. godine.
Prigodom masovnog skupqawa Srba za logor, augu

augusta mjeseca 1941. godine,
do{le su usta{e i agent osje~ke policije Milinovi} Marijan u 2 sata no}u,
te su pokupili mog muà Nem~evi} Milana i sina Ratimira, odveli ih na popo
liciju odakle su bili upu}eni u Zagreb, zatim u Gospi}, gdje im se svaki trag
zameo. Ja sam se obratila za pomo} na majora Lukca koji je poznavao moga mu-
à, te mi je on savjetovao da u Osijeku izvadim svjedoxbu
do bu pona{awa za muà
i sina, te }e na temequ istih biti mo`da pu{teni.
Kad sam napravila molbe za izdavawe svjedoxado aba o pona{awu, odnijela
sam ih na prijavni ured gdje je tada bio namje{ten [etu{i} ml. Drugi dan sam
do{la po rje{ewe, te mi je [etu{i} rekao, da svjedo doxbe
be ne mogu dobiti po-
kazav{i mi molbe na kojima je svojom rukom napisao da svjedoxbedo be traìm radi
otpu{tawa iz logora moga muà i sina, te da mi se iste s tog razloga ne mogu
izdati, potpisav{i to rje{ewe na molbama. Kad sam ga ja upozorila da on po-
znaje moga muà, koji mu je bio pretpostavqeni u slu`bi, izbacio me grubo iz
kancelarije i tako ja nisam dobila traène svjedoxbe,
do be, te su mi obojica, tj. mu`
i sin, stradali u logoru. Taj isti [etu{i} postao je kasnije povjerenik za
Srbe u dowem gradu,396 a zatim zamjenik {efa policije u Osijeku.
Za stradawe na{eg naroda u dowem gradu veliki dio odgovornosti snosi
ba{ li~no taj [etu{i} kojemu je uspjelo dodvoriti se narodnim vlastima te
se je po oslobo|ewu Osijeka vratio u Osijek iz Zemuna kamo je bio svojevreme-
no premje{ten i gdje je nastavio svoj protunarodni rad, sa titovkom na glavi, te
danas unato~ svega po~iwenog za vrijeme okupacije na{e zemqe, slobodno {e}e
po Osijeku.
Mom muù Nem~evi} Milanu bilo bi danas 60 godina, rodom iz Slati-
ne,397 vjere pravoslavne, narodnosti srpske, po zanimawu gradski ~inovnik, oè-
wen, s prebivali{tem u Osijeku, a bio bi duàn uzdràvati mene i na{e dvi- dvi
je neopskrbqene k}eri: Miroslavu staru 17 godina i Nadu kojoj je 22 godine.
Mome sinu Nem~evi} Ratimiru bilo bi danas 32 godine, rodom iz Petri-
we, vjere katoli~ke, narodnosti hrvatske, po zanimawu strojobravar, oèwen,
s prebivali{tem u Osijeku, a bio bi duàn uzdràvati svoju suprugu Veru
staru 30 godina.
Nem~evi} Ruà, v.r.
395
396
Dowi grad.
397
Podravska Slatina.
Br. 175.
175.
Izjava Milice Redlih o hap{ewu wenog brata Svetislava

u avgustu 1941. godine u Osijeku i wegovom ubistvu u logoru Gospi}398
Zapisnik grad
gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a, Osijek, 28. 11. 1945.
Oko pola 12 sati no}u 8. VIII

III 1941. godine uhap{en je u mome stanu po
Osje~koj policiji moj brat Svetislav ôodanovi}. Uhapsio ga je detektiv Stje-
pan Ile{ sa desetoricom nepoznatih mi usta{a. Najprije je odveden na poli-
ciju, a od policije odmah preba~en u Garnizonski zatvor, odakle je idu}e no-
}i odpravqen s drugim hap{enicima u meni nepoznatom pravcu. Kad sam pi-
tala tada{wega {efa policije Purati} Stanka, kamo su odpravqeni, odvra-
tio je, da su odpravqeni u Gospi} na rad i da }e mi se odande mo}i javqati, a
ondje ostati samo kakva tri mjeseca, dok se svr{i sukob s Rusijom. Najmila sam
i advokata Dr. Zlatka Matijevi}a, pa je on napravio molbu za moga brata, a pot-
pot
pisali mnogi sugra|ani. Ovako potpisanu molbu odpremio je daqe Dr. Z. Mati-
jevi}, ali rje{ewa nisam nikad dobila. Ni moj brat mi se nije nikada ni od
kuda javio, ve} mu se je svaki trag zameo.
Mome bratu Svetislavu ôodanovi}u bilo bi danas 33 godine, ro|en je u
Kr~edi
dinu, vjere pravoslavne, narodnosti srpske, po zanimawu kroja~, neoè-
wen, s prebivali{tem u Osijeku, a ne bi bio duàn nikoga uzdràvati.
Za ovo stradawe i udes svoga brata krivim Osje~ku policiju na ~elu sa
tadawim
dawim {efom Stankom Purati}em te Ga{para [mita, na{eg susjeda, koji
je bio kulturbunda{, a stalno nam prijetio, danas navodno u logoru.
Iskaz mi je pro~itan, priznajem ga svojim gotova na wega se i zakleti.
Milica Redlih, v.r.
Br. 176
17
Izjava \ure
\ure Medi}a o hap{ewu i odvo|ewu
vo|ewu Srba iz Slavonskog Broda
spi}, Jastrebarsko, Koprivnicu i Jasenovac399
u logore Gospi},
Koncem meseca aprila 1941. godine, ili po~etkom maja 1941, bili su u
Slavonskom Brodu zatvoreni prvi Srbi. Wihovo hap{ewe izvr{eno je po
usta{kim vlastima, a bili su stavqeni u policijski zatvor u Slavonskom Bro-
Bro
du. Tada su uhap{eni i zatvoreni: Petrova~ki Vlado, trgovac, @miri} Bran-
ko, trgovac, Jerkan \uro, policijski narednik, Zrni} Stevan, èqezni~ki
398
AH ZKRZ, GUZ, kut. 147.
399
AS, k. 24/25.
* Proterivawe Srba, 74 (kra}a verzija).
zvani~nik, @uni} Stevan, trgovac, Brzi} Milan, èqezni~ki zvani~nik,

Ili} Milutin, pekar, Proti} Marko, policijski agent, Ti{ma Boò, poli-
cijski straàr – svi iz Slavonskog Broda, te vi{e drugih ~ijih jih se imena sa-
da vi{e ne mogu setiti. Oni su u zatvoru po usta{ama stra{no zlostavqani.
Tukli su ih sa kundacima, pendrecima, volovskim ìlama i ostalim drugim
predmetima. Pojedince su polagali na patos i sa stola na wih skakali. U ovom
se naro~ito isticao usta{a Veber Josip, bifexi
fe ija iz Slavonskog Broda, te ôp op
\uro, bez zanimawa, iz Slavonskog Broda, kao i Korajlija Josip, biv{i poli-
cijski straàr iz Slavonskog Broda. Od zadobivenih povreda umrli su jo{ u
zatvoru Jerkan \uro, Proti} Marko i jo{ jedan, ~ijeg se imena ne mogu setiti.
Oko 20 ovih Srba bili su su|eni na zatvor od 1 do 6 meseci i otprem
premqeni
u Staru Gradi{ku. Od ovih su posle dovr{ewa zatvora otpremqeni u logor
Jasenovac: Petrova~ki Vlado, Ti{ma Boò i Paska{ \uro, a drugi su po iz-
dràvawu zatvora pu{teni na slobodu. Doznao sam da su pomenuta trojica, ko ko-
ji su bili odvedeni u logor u Jasenovac, tamo i ubijeni. Zaboravio sam napo-
menuti da su se u progonu Srba u Slavonskom Brodu, osim ve} navedenih, jo{
issticali i bra}a Novosel, radnici iz Slavonskog Broda.
1. avgusta 1941. godine uhapsili su usta{e slede}e Srbe iz Slavonskog
Broda: Beriri}a Savu, trgovca, i wegovog sina Vladu, @uni}a Stevana, trgovca,
Boì}a Stevana, trgovca, [imikovi}a Dragutina, trgovca, Reli}a Milana,
ba~vara, te mene, Medi}a \uru, trgovca, svi iz Slavonskog Broda. [imi mikovi}
je isti dan bio pu{ten na slobodu na intervenciju jednoga usta{e, a nas {e {e-
storica ostali smo u usta{kom zatvoru od 1. do 3. au
augu
gusta 1941. 3. avgusta 1941, u
2 sata u no}i, do{ao je u zatvor usta{a Radovanovi}, zanimawem radnik, i po po-
zvao nas da se pripremimo za put ne govore}i kuda }emo putovati. Nakon 10 mi-
nuta posle ovoga do{li su u zatvor dva policijska straàra, od kojih nam je
jedan saop{tio da Beri} Savo ostaje i daqe privremeno u zatvoru, jer da }e
biti pu{ten na slobodu, a nas petoricu je pozvao da s wima idemo na èqez-
ni~ku
ni~ ku stanicu. Na èqezni~koj stanici odvezli su nas dva policijska stra-
àra, te napred pomenuti usta{a Radovanovi}, gde su nas smestili u jedan
putni~ki vagon 3. razreda i otpratili u Gospi}. Isti dan, oko 5 sati posle
podne, stigli smo u Gospi} i odmah predani u kaznionu, te sme{teni u dvo-
ri{te kaznione. Kaznionica je bila puna Srba, koji su bili sme{teni po }e-
lijama i dvori{tu, a moglo ih je biti ukupno oko 3 000, od toga oko 300 èna
i dece.
Isti dan uve~e do{ao je ka nama u dvori{te usta{ki natporu~nik Pu-
di}, koji je rodom iz Dervente, a koji je pre toga kao trgova~ki pomo}nik du-
è vremena boravio u Slavonskom Brodu, pa je otuda i nas poznavao. On se je
uputio s nama u razgovor i na koncu pozvao jednog uzni~kog straàra i nare-
dio mu da nam podeli jednu }eliju za spavawe, {to je straàr i u~inio. Pu-
di} nas je dopratio u }eliju i kazao nam da iz kaznione odu svaki dan dva do
tri transporta Srba u Velebit i za otok Pag. Pri tom nas je upozorio da ako
bi mi bili po kome odre|eni, da mi imamo ostati u kaznioni do wegovog nare-
|ewa. Pudi} nas je kao na{ znanac vi{e poverqivo upozorio sa re~ima: „U
transport za Velebit nemojte nikako, jer Vas tamo ni{ta dobro ne ~eka, a ja
}u povesti o Vama ra~una pa }ete i}i kada i kuda ja budem naredio.“ U kazni-
oni u Gospi}u prepoznao je Reli} jednog usta{u, kojemu se ne se}am imena, a
koji je pre toga radio kod Reli}a u Slavonskom Brodu kao ba~varski pomo}nik.
Reli} je stupio u razgovor sa ovim usta{om, koji je bio majstor u radioni ka-
znione, pa je Reli}a uzeo k sebi na rad. Ovaj usta{a u razgovoru sa Reli}em
opisao mu je grozote koje ~ekaju Srbe u Velebitu. Rekao mu je da u Velebitu po-
stoji neki ponor u koji usta{e bacaju ubijene, a i ìve Srbe, pa da je za nas je-
dina sre}a da smo u kaznioni nai{li na wega i Pudi}a, a oni }e sve poduze-
ti, da izbegnemo transportu u Velebit.
Mi smo ostali u Gospi}u u kaznioni svega 17 dana, t.j.
t.j. do 20. avgusta 1941.
Za to vreme dolazili su u kaznionu svaki dan novi transporti Srba iz svih
krajeva. Dnevno ih je pristizalo od 700 do 1.000,
1 000, a isto toliko je svaki dan
transportima iz kaznione otpremqeno u Velebit. Kazniona u Gospi}u bila je
samo sabirali{te i prolazna stanica za sve Srbe, koji su bili odre|eni za Ve- Ve
lebit i Pag.
Ve}ina Srba koji su transportima dolazili u kaznionu bili su krvavi,
polomqenih ruku i nogu, razbijenih glava, a mnogi s ubodima i drugim povre-
dama po licu i ostalom telu. Tako se se}am da je jednog dana stigao u kaznionu
u Gospi} transport Srba iz srezova Zenica i Vi{egrad oko 80 do 100 qudi ko-
ji su bili skoro svi ispretu~eni, krvavi i sa raznim ozledama.
Svaki dan su i{la iz kaznione za Velebit dva do tri transporta Srba,
u svakom transportu 200 do 300 qudi tako da ih je dnevno odlazilo u Velebit
od 700 do 1 000 qudi. Srbe odre|ene za Velebit svaki put su postrojili u dvo-
ri{tu u redove, povezali za ruke ìcom dva po dva, a zatim sve sa jednim du-
gim spojnim lancem ili ìcom i tako su ih vezane usta{e pe{ke gonili u Ve Ve-
lebit. Niti jedan od ovih Srba nije se vratio, a niti kada kome javio. Se}am
se da su ovim transportima odvedeni u Velebit Panti} Kosta, trgovac, iz Bo-
sanskog Broda, sa oko 40 Srba seqaka iz Bosanskog Broda i okolice, Rapaji}
Jovo, trgovac iz Kloko~evika, sreza Slavonski Brod, sa oko 60 Srba seqaka iz
okolice Slavonskog
skog Broda. Po mom mi{qewu otpremqeno je iz kaznione u Go-
spi}u u Velebit 35.000 do 40.000 Srba.
Straù u kaznioni u Gospi}u dràli su usta{e iz Like. Bilo ih je i
uzni~nih straàra, ali ti nisu imali nikakove vlasti i morali su se poko-
ravati nare|ewima usta{a. Postupak usta{a prema Srbima bio je veoma bru-
talan. êesto puta nisu nam dozvoqavali piti vode, iako je vode bilo dosta, a
velika vru}ina vladala. Ako bi koji, nateran è|om, ipak odlu~io da se na
~esmi napije vode, toga su usta{e na licu mesta isprebijali kundacima, a se-
}am se da su dvojicu u pola dana ustrelili na samoj ~esmi. Osim toga mnoge su
odvodili u posebne }elije, gde su ih tukli volovskim ìlama, kundacima i ga-
zili po wima. Se}am se da su tako odveli u }eliju i isprebijali Tatomirovi-
}a, trgovca iz Slavonskog Koba{a. Gledao sam svaki dan kako su usta{e kunda-
cima i volovskim ìlama tukli pojedine Srbe na dvori{tu kaznione, te ga-
zili po wima.
Hrana u kaznioni u Gospi}u bila je vrlo lo{a, a hleba smo vrlo malo i
vrlo retko dobivali.
Ne znam
znam ko je bio komandant logora u Gospi}u, a ne znam niti pojedinih
usta{a, osim gore navedenog Pudi}a. Znam da su bili iz Like.
20. avgusta 1941. preba~en je iz Gospi}a u Jasenovac prvi transport Sr-
ba, oko 1 500 qudi. Me|u wima bio je i izvestan broj @idova. 21. avgusta 1941.
usledio je drugi transport iz Gospi}a u Jastrebarsko. U ovom transportu bi-
lo je oko 1 200 qudi i èna, a od toga oko 400 do 450 Srba, a ostalo Hrvati i
@idovi oba spola. U Jastrebarskom bili smo sme{teni u jednoj vlastelinskoj
gospodarskoj zgradi i to u podrumu Srbi, a ostali na spratovima i na tavanu.
U Jastrebarskom od usta{kih vlasti nismo primali uop{te hranu, ve} su nas
Srbe i Hrvate hranili @i idovi, koji su od svojih ku}aa dobivali pakete, a i
sami za novac nabavqali ì ive`ne
ne namirnice.
1. septembra 1941. do{la je iz Jasenovca u Jastrebarsko posebna usta{ka
straà a od 50 do 60 usta{a, koja je preuzela Srbe i otpremila ih u Jasenovac.
Po nastupu ovih usta{a, me|u u kojima je bilo najvi{e Muslimana iz Bosne, te
Hrvata iz Hercegovine, video sam da sve Srbe, koji idu u Jasenovac, ~e eka te-
{ka sudbina, pa sam koristio moj raniji prelaz na evangeli~ li ku veru i prija-
vio se zapovedniku logora sa upitom kuda }e e mene kao evan|eelika udeliti. Ta-
da je bio zapovednik logora u Jastrebarskom usta{ki poru~nik nik Mihalovi}, vi ,
koji mi je odobrio da kao evangelist ostanem sa Hrvatima. Tako sam ostao i ja i
jo{ 6 Srba, koji su bili izjavili prelaz na rmk. veru.
14. septembra 1941. godine otpremqeni su svi Hrvati; te nas 7 Srba, u lo lo-
gor Koprivnicu, koji je sme{ten u biv{oj fabrici umetnog gnojiva „Danici“.
U logoru u Koprivnici bio sam sve do 5. februara 1942. Reìm im u ovom lo-lo
goru bio je sno{qiv. Hrana je bila dosta slaba, ali jer nismo ni{ta radili,
podnosili smo lo{iju hranu, a osim toga oni koji su imali novaca mogli su nana
bavqati hranu izvana. Mogli smo primati izvana i novaca i paketa. Istina,
usta{e su pri pregledu paketa svaki put za sebe izvestan broj zadrà ali, a od
prispelih novaca predavali su nam samo do 100 kuna, bez obzira na visinu su-
me, koja je bila dozna~eena. U ovom logoru bilo je dozvoqeno dopisivawe sa po-
rodicom sve do 27. decembra 1941. godine kada je nama iz nepoznatih razloga to
zabraweno. Pakete, li~no no done{ene, mogli smo i daqe primati.
Od Hrvata bili su sa mnom u ovom logoru: Dr Hanèk ek Lavoslav,400 biv
biv.. mi-
nistar, Dr [ime Juri~i},, biv{i sekretar Jugo~e elika, Pe
Pekar iz Zagreba, Dr
Bubaw Remo, lekar iz Krapine, Zo Zohar, restaurater iz Dugog Sela, Kokot Mi{-
ko, biv{i predsednik op{tine iz Dugog Sela, dr Badovinac Nikola, advokat
iz Karlovca, koji je u mesecu novembru 1941. godine otpremqen u logor u Ja-
senovac i tamo nestao.
Imena ostalih se ne mogu sada setiti. Od navedenih je dr Hanèk ek jo{ u
Koprivnici, dr Juri~i} je pu{ten na slobodu, a drugi su dopremqeni u logor
u Jasenovac, gde se i sada nalaze.
400
Ladislav.
Zapovednik
nik logora u Koprivnici u posledwe vreme bio je usta{a Ostri{
Josip, seqak iz Koprivnice. On je bio korektan. Prije wega, te prije moga odod
laska, bio je zapovednik logora u Koprivnici neki Herman,40 401
po zanimawu ber-
ber
berin iz Koprivnice. On se u vi{e prilika hvalio da se je dovoqno oduìo io
Nezavisnoj Dràv avni Hrvatskoj, kada je kao zapovednik logora u Koprivnici
poslao preko Gospi}a a u smrt na Velebit preko 2 700 Srba u pet transporta i
to ve}iinom intelektualaca i istaknutijih politi~ ti kih li~no nosti.
Kod polaska u logor u Koprivnicu zatekli smo tamo 22 Srbina, koji su
tamo zadrà ani i nisu otpremqeni u Gospi}, spi , jer su imali katolkiwe za è ene.
To su bili Kozomari}ri Milan, trgovac iz Karlovca, koji je iza mene ostao u Ko- Ko
privnici, Vorkapi} pi Andrija, trgovac iz Karlovca, koji je u mesecu decembru
otpremqen u logor u Jasenovac i tamo je 2. januara 1942. godine po usta{ama
ubijen, Vrceq Petar, èqe eqezni
zni~ki ~i inovnik iz Pakraca, koji je ostao u Ko-
privnici. Imena drugih se sada ne se}am am samo znam da od nas 29 Srba ostala
su u Koprivnici trojica, a mi smo svi ostali u razno vreme otpremqeni u lo-
gor u Jasenovac.
5. februara 1942. krenuo sam sa jo{ 38 Hrvata i 4 Hrvatice, te 4 Srbina,
u logor u Jasenovac. Se}am am se, da su tada sa mnom otpremqeni u logor u Jaseno- no
vac, me|u u ostalima, ve
ve} napred pomenuti Dr Bubaw, lekar iz Krapine, i we-
gova è ena. Drugih Hrvata se poimenice ne se}am. am. Srbi koji su tada sa mnom
otpremqeni u Jasenovac, jesu: ôoporda Svetozar, trgovac iz Kriè evaca, koji
je 22. februara 1942. umro u Jasenovcu, Stupar Lazar i wegov brat Mihajlo,
seqaci iz okoline Pakraca, koji su iza mene jo{ ostali u Jasenovcu kao ci-
glarski radnici, dok se imena ~e etvrtog Srbina ne se}am.
am.
6. februara 1942. ujutro smo stigli u Jasenovac i predani usta{kom ta-
boru u Jasenovcu. Nismo odmah predani u logor, ve} ve smo zadrà ani u usta{kom
zatvoru po{to se je taj dan nalazila u Jasenovcu internacionalna komisija
koja je logor pregledavala. Tu u usta{kom zatvoru zatekli smo dvojicu usta-
{a, zvanih âr arkama,40402
koji su rodom iz Like. Oni su nam u razgovoru pri~a- a-
li da su zatvoreni zato {to su bez posebnog nare|ewa ewa vi{ih stare{ina ubi-
li dvojicu Srba iz transporta koji je do{ao iz Sarajeva. Imena ovih usta{a
ne znam.
Isti dan kasno uve~e e bili smo predani u logor koji se nalazi na terenu
ciglane Ozrena Ba~i i}a,a, posednika iz Jasenovca. Kod primitka u logor pre-
gledane su nam i oduzete sve stvari, a naro~i ito hrana, novac, rezervno rubqe
i svaki dokumenat. Tu smo bili sme{teni u jednu baraku, koja je dan pre dola-
ska internacionalne komisije bila dovr{ena, te improvizirana kao trpeza-
rija za internirce sa stolovima, klupama, priborom za pitku vodu, sa svrhom
da se internacionalnoj komisiji la`no no prikaè e kako u logoru vlada savr{en
red i kako se pazi na higijenske prilike interniraca. Me|u utim, u toj trpeza-
riji nikada nitko nije ru~ao, ao, ili ve~eerao, ili primio ma kakve hrane. Stolo-
401
40
Nikola.
402
40
Obi~ni vojnik u usta{koj vojnici imao je naziv ~arkar.
vi i klupe bile su sutradan, po odlasku internacionalne komisije, izba~e eni

iz te barake i postavqeni boksovi za spavawe.
Odmah u logoru sam ~uouo da je bila internacionalna komisija dan pre to-
ga i pregledala logor. U vezi s time pri~a ali su nam internirci, koji su ve}
ve od
prije tamo bili, da su usta{e sve bolesnike i nemo} mo ne iz logorske ambulante,
kojih je tada bilo oko 120 – uklonili, a na wihova mesta postavili su zdrave
i krepke qude, koje su izabrali iz logora, te 17 wih od bolni ni~kog osobqa. Oni
su svi bili sme{teni u krevete i morali glumiti uloge bolesnika pred ~lala-
novima komisije. Iz ambulante ukloweni bolesnici i drugi nemo} mo nici nisu
se vi{e nikada povratili u ambulantu, a nit su se pojavili u samom logoru.
Tvrde da su wih usta{e sve ubili.
Do mojeg dolaska u logor, a prema pri~awu awu interniraca koje sam zatekao
– usta{e su vr{ili skoro dnevno ubistva interniraca u samom logoru, i to u
neke dane masovno, a u neke pojedina~no. no. Tako su 4. oktobra 1941. godine na jed-
nom ubili 26 Srba i 70 @i idova. 13. i 14. novembra 1941. godine ubili su oko 100
Srba. Prilikom preseqewa Srba iz starih u nove barake na razne i najbru-
talnije na~iine ubijeno je oko 20 Srba. Nekoje su ubili sa vi{e udaraca noèm em
u prsa ili vrat, a neke su udarali drvenim maqevima i sekirama po glavi.
Kako je koji Srbin izlazio iz barake, tako su ga usta{e na izlazu do~e ekali te
na gore opisani na~in
in ubijali.
Mnogo Srba ubili su usta{e na raznim radovima izvan logora, gde su bi-
li zaposleni.
Za vreme mojeg boravka u logoru, a to je bilo posle odlaska internacio-
nalne komisije, ubijawe starijih zato~e enika u samom logoru uglavnom je pre-
stalo. Nestajale su samo grupe bolesnika i to 100 do 120 qudi. Wih su usta{e
~e{
e{}e e puta likvidirali. Kako bi se bolnica napunila sa bolesnicima, tako
su usta{e te bolesnike odvodili, a neke koji su teè e bili bolesni, odnosili
nekuda i ti su svi nestajali i nisu se vi{e povra}a ali.
Me|u utim, tada su se usta{e ograni~i ili na masovna ubistva Srba koji su
tada sa novim transportima pristizavali u Jasenovac. ûo uo sam da su, prije
moga dolaska u Jasenovac, transporti Srba odmah odvo|e eni na jedno poqe iz-
van logora, gde su ve
ve} bile svaki put pripremqene jame i tu su ih usta{e na
razne na~iine ubijali i pokopavali.
Posle odlaska me|u unarodne komisije, a za vreme mojeg boravka u logoru,
nove transporte Srba usta{e su do~e ekivali na èqeeqeznizni~koj stanici i odmah
odvodili u tzv. tunel kod ciglane, gde su ih klali noè evima, te ubijali drve-
ve
nim maqevima i sikirama po glavi. Wihove le{eve su usta{e palili u pe}i- i-
ma od ciglane. Usta{e su tako kod nekih nanovo prido{lih transporata ubi-
jali 50%, a kod nekih 100%, tj. ~i itave transporte.
Po pripovedawu mojih drugova, Vorkapi}a a Vuje, obu}a ara iz Karlovca, i
Ogrizovi}a a\
\ure
ure iz Karlovca, koje sam ja zatekao u logoru u Jasenovcu, a ko-
ji su iza mene jo{ tamo ostali – prispela je 25. decembra 1941. god. u logor u
Jasenovac jedna grupa Srba iz Karlovca od oko 150 qudi, me|u u kojima su bili
i wih dvojica. Svi Srbi iz ovog transporta ubijeni su odmah kod dolaska, a
ostalo je na ìivotu tek oko 10 wih, me|u u wima i navedena dvojica. îm im je ova
grupa Srba iz Karlovca prispela u Jasenovac, odvedena je u tunel ciglane i
tu su po usta{ama ubijeni drvenim maqevima, sekirama i preklani noè evi-
ma. Me|u u ubijenima iz ove Karlova~
va ke grupe bili su i bra}a a Lovri}i i – Mi-
lutin i Stanko, trgovci iz Karlovca. Imena se drugih ne se}am. am.
Par dana posle toga dovedena je u logor u Jasenovac jedna grupa oko 100
Srba iz Pakraca i Lipika. Srbi iz ove grupe ubijeni su po usta{ama na isti
na~in,
in, kao i oni iz Karlovca, a po{te|e eno je samo wih 5-6
5-6.. Tada je ubijen iz
ove grupe Divjak Joca, zakupac kur-salona iz Lipika. Imena drugih ne znam.
Ovo su mi pri~a ali Suvaj~i} Svetozar, elektri~ar, ar, i Zjali} Nikola, inì- i-
nir,
ni r, oba iz Pakraca koji su sa ovom grupom Srba bili dovedeni i po{te|e eni,
a koje sam ja zatekao u Jasenovcu. Oni su 25. marta 1942, godine otpremqeni u
Staru Gradi{ku i ostali su tamo.
22. marta 1942. godine, u nedequ oko 9 i po sati pre podne, oti{ao sam u
kancelariju pilane da se ogrijem. Ovu su kancelariju vodili internirani
@i idovi me|u u kojima sam jo{ od prije imao poznanike. Ova se kancelarija na-
lazi na pomenutom tunelu gde usta{e vr{e ubijawa novoprido{lih grupa Sr-
ba interniraca. Na prolazu u kancelariju video sam pred glavnom usta{kom
kancelarijom grupu od 47 Srba seqaka iz okolice Doboja u Bosni. Neposredno
posle moga ulaska u kancelariju dovedena je ova grupa Srba seqaka u sam tu-
nel pred kancelariju, u kojoj sam se tada nalazio, pa sam ~uo uo kako su ih tada
usta{e ispitivali otkuda su, jesu li ~et etnici i jesu li bili u borbi. Iz odgo-
vora ovih Srba razumeo sam da su oni bili mirni doma}i ini kod svojih ku}a, a,
dok je okolica Doboja stajala pod vlasti ~et etnika. Kada su se ~etetnici povukli,
do{la je tamo hrvatska vojska i usta{e i pozvali su ove Srbe seqake da do|u u
na èqe
eqezni~
zni ku stanicu Rudanku, gde }e e biti otpremqeni na rad. Oni su po-
verovali i do{li, a tamo su ih usta{e jednostavno proglasili uhap{enima,
strpali u vagone i dopremili u Jasenovac.
Posle ovoga ispita, koji sam dobro ~uouo i razumeo kroz jednostavna vrata
drvena, jer je govor bio vrlo glasan, nastalo je klawe i ubijawe drvenim maqe-
vima Srba iz ove grupe. Kada je ve} nastalo ubijawe i klawe ovih Srba, ~uo sam
glasnu zapoved zapovednika logora Milo{a Qube, usta{kog poru~nika, koji je
kazao slede}e: „Ubijajte ~etiri po ~etiri, a ubijene neka nose osmorica, tj.
dvojica po jednog.“
Ubijawe i klawe je nastavqeno prema zapovedi komandanta logora sve
dok nije zadwi Srbin iz ove grupe ubijen. Ovom prilikom su ìvotom plati-
li i oko 10 Srba starijih zato~enika, koji su slu~ajno i na wihovu nesre}u
tamo nai{li i to ubijawe videli. Wih su usta{e, prema nare|ewu poru~ni-
ka Milo{a zadràli, uvrstili u grupu Srba iz okolice Doboja i zajedno s
wima ubili.
Za vreme ovoga ubijawa, koje je trajalo od 10 sati i 30 minuta do 12 sati i
15 minuta, ~uli smo mi u kancelariji zapovedi usta{a koje su davali svojim
`rtvama kao „lezi“, „sagni glavu“, „digni glavu“, a posle svake zapovedi pada- da
li su udarci drvenim maqevima koji su potmulo odjekivali i ~uli se dobro u
kancelariji. ûuli smo tada pojedine usta{e kako su vikali: „Da Da ti vidim krv“
krv
ili „Gde
Gde ti stoji srce
ce“,, a posle toga jauk i roptawe jadnih `rtava koji su se
pod udarcima usta{kih noèva ru{ili na tle. Za vreme ovoga ubijawa ~ule su
se sa strane usta{a i razne psovke koje su bile izraz strahovite mr`we na
Srbe i sve {to je srpsko. Le{evi ubijenih su posle spaqeni u ci ciglarskoj pe}i.
Napomiwem da su ova dva sata i 45 minuta bila najuàsnija u mojem ìvotu.
Ve}a brutalnost i divqa{tvo ne moè se uop{te zamisliti.
Osim
Osim gore opisanih masovnih ubijawa i pokoqa, koje su usta{e za vreme
mojeg boravka izvr{ili u logoru u Jasenovcu, de{avali su se vrlo ~esto i popo
jedina~na ubistva Srba, a naro~ito pre mojeg dolaska u logor. Pojedini usta-
{e, ako bi sreli pojedinog Srbina, opsovali bi mu mater ili {to drugo, zbu-
nili ga time i noèm, ili bajunetom ili batom, ili revolverom ubili. Poje-
dina~na ubijawa je rado vr{io usta{ki zastavnik imenom Mujo, koji je Mu-
sliman rodom iz Biha}a. Pojedini internirci pozivani su u glavnu usta{ku
kancelariju i posle toga nisu se vi{e vra}ali, niti u logoru pojavqivali,
iako su im wihove sve stvari ostale u barakama. Tako se dogodilo sa dr Badovi-vi
nac Nikolom, advokatom iz Karlovca, Zrni} Ivanom, profesorom iz Splita te
urednikom „Beogradske ilustracije“, te Milovanovi} Perom, èqezni~kim
slu`benikom od Koprivnice. Badovinac je na ovaj na~in nestao oko 20. novem-
bra, Zrni} oko 10. marta 1942, a Milova vanovi} tako|e oko 10. marta 1942. Imena
drugih se ne se}am. Po mojem mi{qewu i po pripovedawu onih malobrojnih
drugova koji su proveli u logoru u Jasenovcu od osnutka pa daqe, ubijeno je i
zaklano do sada oko 15.000 do 17.000 interniraca, a od toga sigurno 80% Srba.
Usta{e, koji su nad nama vr{ili vlast u logoru Jasenovac jesu: Luburi}
Maks, usta{ki satnik, rodom iz Hercegovine, koji je Paveli}ev poverenik za
sve logore u Hrvatskoj, a stanuje u Jasenovcu, Milo{ Qubo, usta{ki poru~nik
i zapovednik logora u Jasenovcu, koji je rodom iz Qubu{kog, a koji je najkrvo-vo
lo~niji od svih usta{a i on je sa svojom rukom li~no mnoge Srbe ubio, Matije-
vi}, usta{ki satnik, rodom iz Gospi}a, Matkovi}, usta{ki poru~nik, neki Mu-
jo, usta{ki zastavnik, Musliman, rodom iz Biha}a, koji je tako|e vrlo krvolo-
~an i mnoge Srbe li~no ubijao, neki Ilija, zvani „Tatek“, star oko 55 godina, a
rodom je iz Dalmacije, koji je bio pre toga u Belgiji u emigraciji. On je me|u
ostalima sa usta{kim poru~nikom Qubom izvr{io i napred opisano ubijawe
Srba iz Doboja. Zatim: Rogi}, usta{ki zastavnik, Milo{, stariji, usta{ki za-
stavnik, stric zapovednika Milo{a Qube, Altarac,40 403
usta{ki zastavnik, te
404
Koji}, usta{ki zastavnik, Ga{i} Josip, usta{ki zastavnik, koji je pre toga
bio {ofer kod firme Kruqac u Novoj Gradi{ki. Jedini ovaj Ga{i} Josip bio
je korektan, dok su svi ostali usta{e-oficiri bili stra{no krvolo~ni.
Obi~ni usta{e {to su vr{ili straù nad nama ~esto su se mewali, a bi-
lo ih je uvek oko 120. Regrutovani su ve}inom izme|u Hrvata iz Like, Dalma-
cije i Hercegovine, te Muslimana iz Bosne i oni su bili najkrvolo~niji.
403
40
Atarac.
404
Ga{pi}.
30. marta 1942. godine ja sam sa jo{ 12 mojih drugova oslobo|en iz logora
i transportom, dopremqen u Zemun odakle smo drugi dan preba~eni u Beograd.
Drugo ni{ta nemam kazati, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D o v r { e n o!
SASLU[AO I OVERAVA:
Rodi} J. Qubo, s.r. A}imovi} Julijana, s.r. Medi} \uro, s.r.
Br. 177
17
Izjava Katarine Radovi} iz Oriovca o hap{ewu i transportovawu Srba

u logor Gospi} i o prisilnom prekr{tavawu udovica s djecom405
KOMISIJI za ratne zlo~ine okupatora i wegovih pomaga~a

N-O-O. Oriovac, 20. juna 1945.
S molbom u du{i ~ast mi je podneti naslovu slijede}e àlosno ali po-

sve istinito izvje{}e:
Dana 2.
2. augu
augusta 1941. godine rano izjutra opkolili su moju ku}u u Ori-
ovcu kbr. 60 slijede}i naoruàni qudi: Terzi} Anton iz Radovawa, Butina
Ivan iz Oriovca, Ba{i} Jozo iz Oriovca, Mila{in Stjepan iz Oriovca, Mi-
la{in Anton iz Oriovca i Erpa~i} Ivan iz Oriovca i rekli mom pokojnom
muù Radovi} Petru, financijskom inspektoru u penziji:
„Po|ite s nama u àndarmerijsku kancelariju u Oriovcu na preslu{a-
vawe.“ Moj pokojni mu` po{ao je sa wima do àndarmerijske kasarne u Oriov- ov
cu, a tamo su bili zajedno sa àndarima, na~elnik op}ine Oriovac Ivan Ne-
da~a i podna~elnik iste op{tine Ivan Pr{i}. Moga muà zatvorili sa dru-
gima u {talu, tj. bili su dotjerani u istu kasarnu qudi srpsko-pravoslavne
vjere iz sela: Oriovca, Radovawe, Kujnik, Malino Brdo, Stupnik, Slavonski
Koba{ i Bebrina.
Preslu{avawa uop}e nikakvog nije bilo. Istoga dana u jedan sat iza pod-
ne slijede}i naoruàni qudi: Tomo Maàr, àndarmerijski narednik, Anton
Terzi}, Anton Mila{in, Stjepan Mila{in, podna~elnik op}ine Oriovac, Ivo
Pr{i} i drugi protjerali su pomenute pravoslavne Srbe zajedno sa mojim mu-
èm kroz cijeli Oriovac do stanice u Oriovcu, gdje su ih uvagonirali i s
wima oti{li vozom u Gospi}.
U Gospi} su prispjeli, kako sam ~ula, 3. VIII
III 1941. godine, rano izjutra.
Moj pokojni mu` Radovi} Petar, financijski inspektor u penziji, bio
je slu`benik i veoma ispravan i odli~an slu`benik kako za vrijeme Austro-
405
AH, Zh
Zh-23372-394.
-23372-394.
ugarske tako i za vreme biv{e Jugoslavije i nije se bavio politikom, ve} je bio
prema svakom, bez razlike na vjeru i narodnost, qubazan, nikome se nije zame-
rio, i mnoge je pomagao.
Stoga sam se ~udila da se ovako ispravan i indiferentan ~ovjek moè li-
{iti slobode i otjerati u logor, od kuda se nije nikad vratio, ve} je na prav-
di Boga mu~eni~ki zavr{io svoj ìvot u zloglasnom logoru u Jasenovcu.
Ja sam traìla u augu
augustu mjesecu 1941. godine propusnicu od op{tine
Oriovac da odem u Gospi} i kod mjerodavnih faktora objasnim stvar, kako bi
spasila svoga pokojnog muà od namerne smrtne propasti. Gospodin op{tinski
na~elnik Ivan Neda~a i op{tinski podna~elnik Ivo Pr{i} nisu htjeli o to-
me ~uti.
Molbu mi je pravio dr. Aleksandar Mil~i} iz Broda na Savi. Molbu sam
predala velikom ùpanu u Brodu na Savi, a on tu molbu poslao u op{tinu Ori-
Ori
ovac, ali su Ivan Neda~a i Ivo Pr{i} stavili zapreku iako bez razloga, da se
molba ne uvaì i moj mu` ne pusti iz logora.
U augu
augustu 1941. godine doveo je u moju ku}u na~elnik op{tine Oriovac
Ivan Neda~a jednog Slovenca, èqezni~ara, wegovu ènu i wihovih dvoje od-
rasle djece i ja sam morala, po nalogu pomenutog, besplatno davati stan, hranu
i ogrev kroz tri mjeseca.
Koncem 1941. godine pozvani su odrasli ìteqi srpsko-pravoslavne ve-
re iz sve op{tine Oriovac po istoj op{tini da do|u nefaqeno406 u Usta{ki
dom u Oriovcu. Tamo su do{li rimokatoli~ki ùpnik iz Oriovca, na~elnik
Ivan Neda~a, tabornik usta{a Prpi} Milan i drugi.
Rimokatoli~ki ùpnik uvijeno, naoko prijazno i sa smije{kom saop}io
je pravoslavcima pomenutog dana to ve}im dijelom ène srpsko-pravoslavne
vjere, mu{karaca je bilo malo, po{to su otjerani u logor, da je èqa gospo-
dina
di na poglavnika i hrvatske vlade da pravoslavci pre|u u rimokatoli~ku vje-
ru, ako to ne}e, morat }e ostaviti svoje pokretnine i nekretnine i oti}i, zna
se kuda.
Iz novina „Hrvatski narod“ ùpnik je ~itao govor poglavnika Paveli}a
koga je govorio nekim pravoslavcima iz Srijema, koji su propagandom i inka-
zicijom Velikog ùpana Hovera s pravoslavqa pre{li u rimokatolicizam.
Nadaqe isti ùpnik doviknuo je: U Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj samo
je dozvoqena rimokatoli~ka i muslimanska vjera, osim toga nemate sve}enika,
crkve su vam sru{ene.
Tabornik Prpi} doviknuo je pravoslavcima pomenutog dana: „Ako ne pre-
pre
|ete s pravoslavqa na rimokatolicizam, mi }emo postupiti usta{ki.“ ki.
Srpsko-pravoslavne ène pomenutog dana plakale su i vikale: „Povra-
tite nam muève, neka oni odrede prelaz.“
laz.
Op}inski i i usta{ki funkcioneri odgovorili su: „Samo se svi prija-
vite za prelaz iz pravoslavne u katoli~ku vjeru, muèvi }e vam se sigurno
povratiti.“
ti.
406
Neizostavno.
Vaqda je rimokatoli~ki ùpnik iz Oriovca dobio nalog od svojih pret-

postavqenih da je ovako postupio i mije{ao se u vjerske stvari srpsko-pravo-
slavnog naroda.
I ja sam se prijavila za prelaz iz pravoslavqa u rimokatolicizam u na-
di da }u sa tim spasiti svoga muà, ali to nije ni{ta pomoglo. Moj mu` je u de-
de
cembru 1941. godine umro mu~eni~kom smr}u u zloglasnom logoru Jasenovac.
I druge su ène mislile da }e prelazom spasiti svoje muève, ali im
to nije pomoglo jer se ni jedan od otjeranih nikad nije povratio.
Ja sam du{evno, moralno i materijalno stradala pomenutim progonima
i patwama moga muà. Stoga molim i traìm da se krivi pravedno kazne.
Radovi} Katarina, v.r.
Br. 178
17
Izjava Svetozara \era

\eralinca o prekr{tavawu i hap{ewu Srba
u Podravskoj Slatini i odvo|ewu u logore Gospi},
spi}
Jasenovac i Stara Gradi{ka407
Zapisnik
u Beogradu 21. oktobra 1942. godine.
\eralinac Svetozar, kroja~ iz Podravske Slatine, star 30 godina, sin

\ure i Savete ro|. Bojagi}, oèwen, otac jednog deteta, iskazan izbegli~kom
legitimacijom broj 114304 – iskazao je:
Posle sloma Jugoslavije i uspostave Nezavisne Dràve Hrvatske, poja-
vili su se u Podravskoj Slatini usta{e pod vodstvom Franka Boè, studenta.
U usta{ke redove stupili su bez iznimno svi Hrvati – gra|ani iz Podravske
Slatine. Jedino nekoliko hrvatskih seqa~kih porodica u Podravskoj Slati-
ni dràlo se je po strani. Usta{e su odmah po~eli sa progonom Srba.
Odmah ispo~etka usta{e su zatvarali sve vi|enije Srbe i u zatvoru ih
batinama prisiqavali da obe}aju da }e pre}i na na rimokatoli~ku veru. Srbi
su pod batinama morali obe}avati, a usta{e su ih onda pu{tali na slobodu uz
obavezu da odmah podnesu molbu za pokr{tewe. One koji su posle toga odmah
pre{li na rimokatoli~ku veru, pustili su na miru, a druge su ponovno zatva-
rali i batinama silili da pre|u na rimokatoli~ku veru. Takvo stawe potra-
jalo je prvih nekoliko meseci.
U mesecu junu i slede}ih meseci 1941. godine, dolazio je u Podravsku
Slatinu i okolna sela [olc Silonije,408 fratar-frawevac iz Na{ica i on je
407
AJ, fasc. 922.
408
Sidonije.
vr{io pokr{tavawe Srba. Srbi onako prepla{eni, prelazili su u masama na

rimokatoli~ku veru, jer su gledali jedino u tome spas za ìvote svoje i svo-
jih porodica. Ovaj fratar dolazio je ~esto puta u Podravsku Slatinu, kao i
okolna sela, i neumorno vr{io pokr{tavawa Srba. Ispo~etka nisu se pokr{ta-
vawu protivili, ali malo posle pokazali su Srbi u selima Suomlaka, Dobro-
vi},, Dowa Vukovica i Gorwi Mihoqac, da ne èle pre}i na rimokatoli~ku
vi}
veru jer su fratru Sidoniju, kada je k wima dolazio, stalno obe}avali da }e
pre}i,
}i, ali ipak nisu pre{li, niti svoje obe}awe izvr{ili. Fratar Sidonije
zauzeo je tada prema ovim Srbima prete}i stav. On se je Srbima javno grozio
da }e ih hrvatske vlasti sve, ili iseliti, ili oterati u logore, ako odmah ne
pre|u na rimokatoli~ku veru. Vi|eniji Srbi iz ovih sela zbiqa su po zahte-
vu fratra Sidonija po~etkom meseca novembra 1942. godine odvedeni u zatvor
u Osijek, gde su zlostavqani i kada su obe}ali da }e se pokrstiti, onda su tek
pu{teni na slobodu. U Podravskoj Slatini ostalo je nepokr{tenih oko 20 Sr-
ba, me|u kojima i ja, pa je fratar Sidonije bacio svoje oko na nas.
Na 29. juna 1941. uhap{eni, su pod izlikom da su ~etnici: Novakovi} Mi-
lan, trgovac kowa, i Sekeru{evi} Branko, remenar, oba iz Podravske Slatine.
Wih su usta{e odveli u Viroviticu, a iz Virovitice u Koprivnicu otkuda su
nakon izvesnog vremena oterani u Gospi} i tamo im se izgubio svaki trag.
Nekako po~etkom meseca avgusta 1941. godine obavqena je u Novoj Buko-
vici, sreza podravsko-slatinskog, sahrana usta{e Babi}a, koji je rodom iz Bu-
Bu
kovice, a poginuo je u Bosni u borbi. Taj dan podmetnuo je neko eksploziv pod
drveni most, preko potoka u Novoj Bukovici, preko koga je trebao da pro|e
sprovod. Eksploziv je bio vrlo slab, jer je most ostao neo{te}en, iako je drven,
tako da je sprovod preko wega mogao nesmetano da pre|e. Ovaj eksploziv pod-
metnuli su pod most usta{e samo da bi mogli imati povoda za pokoq Srba. Od- Od
mah slede}u no} usta{e su ubili u Novoj Bukovici i susednom selu Mikleu-
{i409 12 uglednih Srba.
Nekoliko dana posle toga dignuti su skoro svi Srbi iz Nove Bukovice i
Mikleu{e i oterani u logor u Caprag, a odatle preba~eni u Srbiju. Jedan deo
srpskih poseda u ovim selima podeqen je doma}im Hrvatima, a na drugi deo
naseqeni su Hrvati iz Zagorja.
Na 29. oktobra 1941.
1941. godine uhap{eno je 12 Srba iz Podravske Slatine,
koji nisu hteli pre}i na rimokatoli~ku veru. Me|u uhap{enima bio sam i ja.
Sa mnom su uhap{eni jo{: Ba~i} ~i} Milan, gostioni~ar; Pavlovi} Pero, obu}ar;
Marovi} Mile, obu}ar; Braji} Emil, obu}ar; Peki} Sava, opan~ar; Trivi}
Sava, obu}ar; Buri~i} Dmitar, mlinar; Jankovi} Milan, privatni name{te-
nik; Bogosavqevi} Pero, remenar; Krivi} Pero, stolar – svi iz Podravske
Slatine, te â akardi} Tomo, obu}ar iz Bo
Bokana, op{tine ê eralije. Isti dan smo
svi otpremqeni u Osijek i zatvoreni u policijski zatvor. Posle na{ega odla- la
ska iz Podravske Slatine, kazano je na{im porodicama da }emo biti pu{teni
na slobodu, ako pre|emo na rimokatoli~ku veru. Na{e porodice dostavile su
409
Mikleu{, Podravska Slatina.
nam ove poruke u zatvor i trojica su odmah dala izjavu da prelaze na rimokato-
li~ku veru i to: Pavlovi} Pero, Braji} Emil i Marovi} Mile i oni su posle
toga pu{teni na slobodu, a mi smo ostali zadràni u zatvoru.
11. novembra 1941. godine dovedeni su u policijski zatvor u Osijek: Da-
vidovi} Milan, mesar; Umiqenovi} Milan, mesar; Mi{qenovi} Vlado, mesar;
Prajda Vojo, mesar, i Vlajini} Vaso, zemqoradnik – svi iz Podravske Slati-
ne; zatim: Mi{qenovi} Stevo, zemqoradnik, i wegov sin Jovo, bogoslov iz Me-
qana, te Dragojevi} Joco, zemqoradnik iz Bistrice. U isto vreme dovedena su
jo{ dvojica Srba iz Orahovice, sreza Na{ice, od kojih je jedan bio obu}ar, a
drugi kroja~, a wihovih se imena ne se}am.
22. novembra 1941. godine otpremqeni smo svi skupa iz Osijeka, u Jase-
novac u logor. Se}am se vrlo dobro, da nas je u ovoj grupi bilo 22.
Kada smo stigli na èqezni~ku stanicu u Jasenovac, bilo je oko 5 sati
posle podne. Tu su nas do~ekali jasenova~ki usta{e, i ~im je na{ vagon otvo-
ren, odmah su nas bez ikakvog povoda po~eli kunda~iti. Tukli su nas kundaci-
ma i celog puta, sve dok nismo do{li do neke {kole u mestu Jasenovcu, gde su
nas zatvorili u jednu sobu u kojoj smo preno}ili.
Taj dan, oko 11 sati u no}i, do{ao je u Jasenovac jedan transport Srba iz
Karlovca, u kojem je bilo oko 180 qudi. I oni su dovedeni u istu {kolu, gde su
preno}ili sa nama. Tu no} usta{e su nas uàsno tukli kundacima i batinama,
pa je od ozleda istu no} umrlo 12 Srba iz Karlovca. Se}am se dobro da su me|u
wima umrla tri èqezni~ara. Jedan èqezni~ar, star oko 45 godina, imao je
velike wegovane brkove, a usta{e su mu ~upali te brkove – dlaku po dlaku i
ujedno ga tukli, te mu komad usne noèm otsekli tako, da je ovaj èlezni~ar
istu no} u najve}im mukama umro.
Sutradan su nas odveli sve skupa u usta{ki tabor, gde su nas temeqito
pretresli i oduzeli nam sav novac, satove, lance, prstewe, rezervno rubqe,
ode}u, hranu, {to smo je poneli, te sve {to su uop{te kod nas na{li. Taj dan
smo ponovno vra}eni u pomenutu {kolu, gde smo i drugu no} preno}ili. Jesti
nismo dobili ni{ta.
24. novembra 1942. godine odvedeni smo svi skupa u logor u Ba~i}evu ci-
glanu. Tu smo kod dolaska ponovno bili temeqito pretreseni, i ako su kod koga
{togod na{li, oduzeli su mu.
25. novembra 1941. godine svi smo stupili na posao. Gradili smo u logoru
nove barake. Za vreme rada dolazili su k nama usta{e i tukli nas kundacima
i {tapovima bez ikakvog povoda.
29. novembra. 1941. godine, oko 4 sata posle podne, kada smo se nalazili na
radu pri gra|ewu baraka poku{ao je pobe}i Vlajini} Vaso, iz Podravske Sla- Sla
tine. Usta{e su za wim pucali i ubili ga.
23. decembra 1941. jedan zato~enik, Srbin, imenom Branko, rodom iz Za-
greba, koji je bio na{ opskrbnik i kao takav smeo se slobodno kretati, nalazio
se je sa vi{e usta{a u dru{tvu u jednoj gostioni, gde su svi skupa pili i napi-pi
li se. Nastala je me|u wima onako pijanima sva|a i zza ato~enik Branko u toj sva
sva-
|i navodno je jednog usta{u ubio, a jednog ranio. Radi toga je 23. decembra 1941.
godine, oko 3 sata posle podne, streqano 24 Srbina – zato~enika i 4 Jevrejina.

Od Srba, koji su sa mnom do{li iz Podravske Slatine, streqani su: Reki} Sa- Sa-
vo, opan~ar; Krivi} Savo, obu}ar, i \uri~i} Dmitar, mlinar, te â akadri} To-
To
mo, obu}ar iz Bokana, sreza Podravska Slatina. Ostali su bili ve}inom seqa-
ci iz sreza bijeqinskog. Od ovih ssâm m usta{ki poru~nik Qubo Milo{ ubio je
svojom rukom iz revolvera ~etvoricu.
27. decembra 1941. nalazili smo se tako|er na radu oko podizawa novih
baraka. Taj dan oko jedan sat posle podne nare|eno nam je da se svrstamo pred
barakom. Nakon toga usta{e su izme|u nas izdvojili oko 120 Srba kojima su
odmah ìcom svezali ruke na le|a i pred na{im o~ima neke zaklali noèvi-
ma, a neke ubili drvenim maqevima po glavi. Tada je dvojicu Srba-zato~enika
zubima zaklao pred na{im o~ima usta{a Musliman iz Bosne imenom Hadih.
Kada ih je zaklao, onda se je okrenuo prema nama i kazao: „J... vam majku srpsku,
jeste li videli kako Tur~in koqe Srbina, ovako }u i vas zaklati.“ Tada su za- za
klani
ni noèm: Ga~i} Milan, gostioni~ar; Krivi} Pero, stolar, i Jovanovi}
Milan, privatni name{tenik iz Podravske Slatine, te Dragojevi} Joco, zem-
qoradnik iz Bistrice, sreza Podravska Slatina, a ubijen je maqem po glavi
Prajda Vojo, mesar iz Podravske Slatine.
2. januara 1942. godine bili smo na radu, a u baraki ostaje oko 70 do 80 na-
{ih drugova koji su bili bolesni i taj dan nisu mogli na rad. Oko 5 sati po-
sle podne do{li su usta{e u baraku i bez ikakvoga razloga navalili na ove na-
{e bolesne drugove i sve ih pobili maqevima, sekirama, pijucima, te poklali
noèvima. Neke su pobili i poklali u samoj baraci, a neke su izvukli pred ba-
raku pa ih tamo pobili, odnosno poklali. Poznato mi je da je taj put poginuo
neki Markovi}, posednik iz Pakraca.
5. januara 1942. godine, bilo je u jasenova~kom logoru nas Srba-zato~eni-
ka svih skupa 563. Taj dan pre podne odvojili su usta{e nas 87 zanatlija i ka-
zali nam da }emo biti upu}eni u Staru Gradi{ku, a ostalih 476 zato~enika
izveli su iz logorskog kruga, da ih tobo` vode u logor u \akovo. Me|utim, oni
su, kako smo naknadno doznali, odvedeni u {umu dva kilometra daleko od Ja-
senovca i tamo svi pobijeni.
6. januara 1942. izdvojila je logorska uprava nas 26 Srba-zato~enika i to:
kroja~a, obu}ara i stolara, te jednog remenara i uputila nas u logor u Staru
Gradi{ku. U logoru u Staroj Gradi{ki ja sam sa jo{ 12 drugova radio kroja~ki
posao, {ivao sam odela za usta{e.
Kada sam do{ao u Staru Gradi{ku, tamo nisam na{ao nikakvih zato~e-
nika, nego samo obi~nih ka`wenika. Mi smo bili prvi Srbi-zato~enici.
Prvi transport srpskih èna i dece stigao je u Staru Gradi{ku koncem
meseca januara 1942. godine. U ovom transportu bilo je 400 do 500 èna i dece
i to seqanki i gra|anki, a do{li su od Sarajeva i Zenice. Sve su ove ène bi-
le sme{tene sa decom u tri velike sobe. Odmah posle dolaska, tri su se ène
porodile.
Odmah drugo ve~e, usta{e su ove ène i decu po~eli odvoziti iz kazni-
one u velikom zatvorenom automobilu koji smo mi zato~enici nazvali „Crna
Marica“. Ove ène i decu odvozili su po no}i u {umu koja se nalazi izme|u
Stare Gradi{ke i Oku~ana i tamo ih ubijali. Posebno su odvozili ène, a popo
sebno decu. Prizor je bio uàsan kada su majke rastavqali od dece, d de
eca su
plakala, a majke su uàsno vriskale. Za nekoliko dana na taj na~in je likvidi-
rana ova partija èna i dece.
Drugi transport srpskih èna i dece stigao je u Staru Gradi{ku oko 10.
februara 1942. Bilo je u wemu oko 100 seqa~kih èna i dece iz okolice Bije-
qine i Zvornika. Ove partiju srpskih èna i dece usta{e nisu odmah likvi-
dirali, nego su ih dràli na ìvotu u logoru sve do konca meseca marta 1942.
Hranili su ih uàsno lo{e. Dobijali su na vodi kuhanu kravqu repu bez ma-
sti i bez hleba i to samo jednom na dan tako da su trpili uàsnu glad.
Tre}a partija sprskih èna i dece stigla je u Staru Gradi{ku oko 10.
marta. 1942. U ovoj partiji bilo je oko 200 èna i dece iz okolice Sarajeva i
Bawe Luke. Bile su sve seqanke te samo nekoliko gra|anki.
Koncem meseca marta 1942. likvidirane su obe ove partije u nekoliko no-
}i na isti na~in, kao i prva partija.
Od 7. do 12. maja 1942. dovedeno je u vi{e partija oko 5.000 Srba – mu{ka-
raca, èna i dece, iz sreza Vojni} i Vrginmost. Odmah posle wihovog dolaska,
usta{e su izdvojili li mu{karce, koji su bili sposobni za rad, i poslali ih u
logor u Zemun, a stare i za rad nesposobne mu{karce, te ène i decu ostavili
su u Staroj Gradi{ki.
Ta~no na Spasov Dan, 14. maja 1942. godine, dovedena je u Staru Gradi{ku
grupa Srba i to qudi, èna i dece od Plitvi~kih jezera. U ovoj grupi moglo
je biti oko 2.500 osoba. I iz ove grupe izdvojili su usta{e za rad sposobne
mu{karce i otpremili ih u logor u Zemun, a stare i za rad nesposobne mu{-
karce, te ène i decu zadràli su u Staroj Gradi{ki. Iz ove napred navede-
ne partije izdvojili su i poslali u Zemun oko 1.600 mu{karaca i to u dve gru gru-
pe, u prvoj grupi ne{to preko 800, a u drugoj oko 700. Prema tome ostalo je u
Staroj Gradi{ki èna i dece, te starih i za rad nesposobnih qudi, koji su
dovedeni iz sreza Vojni} i od Plitvi~kih jezera oko 6.000. Jo{ dok sam se ja
nalazio u Staroj Gradi{ki, odvozili su usta{e u „Crnoj Marici“ po no}i è-
ne i decu iz ovih grupa i ubijali na isti na~in kao i prethodne grupe.
Ja sam 21. maja 1942. godine sa transportom od oko 750 qudi otpremqen u
Zemun. U Zemunu sam ostao sve do 15. oktobra 1942. godine kada sam pu{ten na
slobodu i isti dan preba~en u Beograd.
Osobito su se u progonu Srba i kao usta{e istakli: Frank Boò, stu-
dent; Petrovi~ki Viktor, pekar; Markovi} Stjepan, kroja~; Cvijeti}, pisar
u sudu; Petrovi~ki Pepa, trgovac; Radanovi} Frawo, zemqoradnik, Birger,
rimokatoli~ki ùpnik; Ore{kovi} Mladen, advokat, i Luli} Stjepan, op-
{tinski name{tenik – svi iz Podravske Slatine.
Drugo ni{ta mi nije poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se i za za-
kleti.
D o v r { e n o.
o
\eralinac Svetozar, s.r.
Br. 179
17
Izjava Ide Hanèk iz Krièvaca o hap{ewu wenog supruga

Ladislava i wegovom zlostavqawu u logoru Jadovno 1941. godine410
Za
apisnik Gradske komisije za utvr|ivawe ratnih zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a u Krièvcima 2. septembra 1945. godine
Dana 11.
11. aprila 1941. godine, to jest odmah drugi dan po progla{ewu
NDH, do{li su u na{ stan u Krièvcima gradski redari, Pavi} Alojz i Ka-
vur Stjepan, gdje su mojega muà dra Hanèka svezali u lance i odveli u za-
tvor. U Krièvcima u gradskom zatvoru zadràn je 14 dana bez da je saslu{a-
van. Nakon 14 dana otpremqen je iz Krièvaca u Zagreb sa ostalim Krièv~a- ~a
nima koji su bili isto uhap{eni. U Zagrebu je zadràn oko 15 dana pod najte-
ìm okolnostima a zatim otpremqen u logor Danica u Koprivnicu.
U logoru Danica bio je dnevno zlostavqan i siqen na uniàvaju}e rado-
ve, kako mi je to sam pripovijedao i kao {to je utvr|eno iskazom svjedoka koji
su istovremeno kao logora{i boravili u logoru Danica, a naro~ito dr. Praun un-
perger Fran koji je podnio op{irnu prijavu o zlodjelima u tom logoru.
{per
Iz Danice je otpremqen kao jedini katolik sa transportom pravosla-
vaca u Gospi}.
1. rujna 1941. sastala sam se sa mojim muèm, sada pokojnim Ladislavom
Hanèkom, i tada mi je o tom putu i boravku u Gospi}u pripovijedao slijede-
}e: U Koprivnici su nas zatvorili u marvinske vagone bez hrane i vode. Puto-
vali smo dvije no}i i dva dana trpe}i glad i è| jer nam kroz ~itavo vrijeme
putovawa nisu dali ni hranu ni vodu. U Gospi} su stigli tre}i dan nave~er
gdje su ih od stanice do zatvora toqagama putem tukli.
U zatvoru istu no} otvorila su se vrata i na wima je jedan usta{a povi-
kao: Gdje je onaj neizqe~ivi Jugoslaven iz Krièvaca? i nakon toga ga sa jo{
dvojicom usta{a izvukao iz uze na hodnik, gdje su ga kundacima tako straho-
vito tukli da su mu ~etiri rebra slomili nakon ~ega se je moj pokojni mu`
onesvijestio. Drè}i da je mrtav, usta{e su ga zgrabili i ubacili natrag u
uze na leàj.
O tom zlostavqawu pri~ao je u~iteq Crqewak Martin mjeseca srpwa
ove godine da mu je biv{i usta{a, sada u~iteq u Vojnom Kriù, rekao: „Dra
Hanèka smo u Gospi}u dobro udesili“.
Iz toga zakqu~ujem da je taj u~iteq iz Vojnog Krià, prezimenom Me-
si}, a imena mu ne znam ili sudionik pri zlostavqawu ili barem dobro po-
znaje po~initeqe.
Drugi dan nakon zlostavqawa ovako isprebijanog otpremili su ga u Ja-
dovno na Velebit. Tamo je sa slomqenim rebrima leào pod vedrim nebom 19
dana, tj. dok ih nekolicinu nisu otpustili a me|u wima i wega kao katolika.
410
AH, br. 437/45.
Vrativ{i se u Gospi} zaustavili su ih usta{e i strpale natrag u zatvor. Uza-Uza

lud su molili da se jave obiteqima zbog hrane i odijela, jer su im usta{e sve
oduzeli. Koncem kolovoza otpremqeni su u logor Jastrebarsko, gdje sam se sa
wime 1. rujna i sastala i gdje mi je to sve i ispri~ao. U Jastrebarskom je za-
dràn tri tjedna i ponovo upu}en u Danicu. Po{to je bio te{ko bolestan,
uspjelo mi je podmi}ivawem i molbama smjestiti ga u bolnicu u Koprivnicu,
gdje je ostao tri mjeseca, naravno pod usta{kom paskom. Po~etkom sije~wa ot-
premqen je ponovo u logor gdje je ostao do 20. travwa 1942. godine kada je logor
likvidiran, te je sa ostalim uhap{enicima otpremqen u logor Sta Staru Gra-
di{ku gdje je 20. lipwa 1942. godine umro od zlostavqawa i gladi.
Hap{ewe moga pokojnoga muà godine 1941. uslijedilo je po nalogu ko-
tarskog predstojnika i usta{kog {efa gradskog redarstva Hajma Vladimira,
ali je poznato da je usta{ki stan u Krièvcima donosio zakqu~ke o onima ko-
ji se imaju hapsiti i to wegov najuì krug a taj su sa~iwavali: Dr. Bi}ani}
\uro, zamjenik zapovjednika usta{kog stana, dr. Mileti} Dane, logornik i
zapovjednik usta{kog stana, Giri{ek Frawo, ~lan usta{kog stana, Petrovi}
Frawo, kao ~lan usta{kog stana, a isto kao takav i Vaqak Josip, svi iz Kri-
èvaca, pa sve navedene okrivqujem za smrt mo mojeg pokojnog muà dra Hanèk
Ladislava.
Podnosilac prijave:
Ida Hanèk, v.r.
Br. 180
18
Izjava Ivana Vukovi}a i Frawe Rabudi}a o hap{ewu Srba

i nepo}udnih Hrvata u Krièvcima u aprilu 1941. godine411
11
Zapisnik
Gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora i wihovih
pomaga~a u Krièvcima 7. augu
Dana 23. travwa 1941. god. odràna je u zgradi bakteriolo{kog zavoda u

Krièvcima sjednica odbora (zva
(zvanog Batina{ki odbor) kojoj su prisustvovali:
Severovi} Tomo, kanonik, kao predsjednik, te [omek Zvonimir, trgovac, Pe-
trovi} Frawo, Mileti} Dane, dr. sudac, Bi}ani} \uro, dr. gradski na~elnik,
Giri{ek Frawo, veterinar, Vaqak Josip, ùpnik, Lugomer Vladimir, vete-
rinar, Hajm
Hajm Vlado, kot. pretstojnik i Per{i}, direktor bakt. zavoda. Kao {to
smo doznali, na toj sjednici je sastavqen spisak lica koja se kao reìmu fa-
{isti~kom nepo}udna imadu pohapsiti.
Dana 26/4. otputili su se u Zagreb, na gradskom automobilu, Bi}ani} \u-
ro dr., Mileti} Dane dr., i Hajm
Hajm Vlado.
411
11
AH, ZKRZ, Zh
Zh-15131a-15142/1.
-15131a-15142/1.
Istoga dana vratila su se sva trojica sa autokolonom, u kojoj su bila dva

auta puna usta{a i policajaca, pod vodstvom usta{kog ~asnika Tomi} Viktora
i jedan auto zvan Zeleni Toma{. Sva trojica su jedan kilometar pred gradom
izi{li iz svojega luksusnog auta, koji se prazan vratio a oni su sporednim
putem u{li u grad.
Na ve~er toga istoga dana ti su usta{e i zagreba~ki policajci hapsili
qude po gradu sa dodijeqenim im gradskim straàrima, kao vodi}i }ima. Uhap-
{enici su zatvarani u uze gradskog redarstva, koje su kasno u no} bile sve
dupkom pune uhap{enika. Leàli smo postrance i ako se jedan htjeo okrenu-
ti, to su morali i ostali u~initi.
Te iste no}i oko 11 sati, vo|e|eni su uhap{enici iz tih uza na saslu{a-
we u kotarsku zgradu. Preslu{avawe je vr{io Hajm Hajm Vlado, kot. pretstojnik,
Tomi} Viktor, ust. ~asnik a zapisni~ar je bio Ben~ak Stjepan nadzornik re-
darstva. Na stolu je bila velika fla{a sa rakijom, od koje je sve zaudaralo. Po
saslu{awu, uhap{enici su povra}ani u uze kamo su stizali svi isprebijani
sa modricama, oìqcima a neki i krvavi, pa su nam kazivali o grozotama i
batinama kroz koje su pro{li, slijede}e:
[umanovi} Ante dr. iskazao nam je, „„is isprebijali su me, ubili su me“ a
zatim je skinuo ko{uqu i pokazao nam sva modra le|a i prugaste oìqke, po-
sqedice pendreka a pri tome mu je krv curila iz uha. Ko{uqa mu je bila sva
podrapana.
Vra}eni [imica Stjepan, Praun{per {perger Frawo dr. Martiwak Dragu-
tin dr. Zorac Milan, iskazali su nam isto {to i [umanovi} i pokazivali
nam oìqke, od kojih je naro~ito {irok i dubok bio onaj na ruci dr. Praun-
{per
pergera.
Naro~ito su bili bijeni ~lanovi Jugosokola i SDS stranke te oni, koji
su bili demokratski opredjeqeni i radili na bratstvu naroda Jugoslavije.
Dana 27. travwa od onih, koji su te no}i preslu{ani i od ve} prije pre-
slu{anih otpremqeni su u dva automobila u pratwi Tomi}a i wegovih qudi
slijede}i: Hanèk Lavoslav dr.dr.412
12
ôoporda Svetozar, trg. pomo}nik, Margulit
Milan, qekarnik, Martiwak
tiwak Dragutin, advokat, [imica Stjepan, sud. ~inov-
nik, Manislavi} Trifun, tokar, [imun Horvat, tvorni~ar, [umanovi} Ante
dr.
r. Horvat Branko profesor, Praun{per {perger Fran,
Fran, qekar, Zorac Milan, ra-
tar, i jo{ nekoliko seqaka, ~ijih se imena ne sje}amo.
Istoga dana kada je bilo hap{ewe, tj. 26. travwa osim ovih koje smo nave-
li kao otpremqene, bili su uhap{eni i privremeno ostali u Krièva~kom
zatvoru mnogi drugi, od kojih se sje}amo: Rabudi} Frawe, Heruc Kre{ka,
âavrqak Qudevita, Lempah Frawe, Vukovi} Ivana, Smi~iklas Dane, Jagar
Branka, Konstantinovi} Jove i Duki} Steve.
Oni koji su u Zagreb otpremqeni, zadràni su u zagreba~kom zatvoru pod
najstra{nijim okolnostima oko 14 dana a zatim otpremqeni u koprivni~ku
„Danicu“ od kuda su neki tokom vremena pu{teni na slobodu a ve}ina je raz-
412
12
Ladislav.
vrstana u logore Jadovno i Jasenovac od kuda se nisu ni vratili slijede}i:

Hanèk Lavoslav dr.dr. Margulit Milan, qekarnik, ôoporda Svetozar, Mani-
slavi} Stjepan; [imica Stjepan se je nakon godine dana vratio iz Jasenovca,
ali je nakon osam dana po povratku umro od iznurenosti.
Rabudi} Frawo, koji je uhap{en gore navedenog dana i ostao iza zagre-
ba~kog transporta, nastavqa sa iskazom.
Preslu{ao me je peti dan po hap{ewu tj. 1. svibwa, Stjepan Ben~ak, nad
nad-
zornik redarstva i po preslu{awu povratio u zatvor. Tre Tre}i dan po preslu-
{awu, na ve~er oko 10 sati, do{ao je po mene straàr ne sje}am se koji i odveo
me u uredovnicu redarstva. Tamo su me do~ekali straàri: Holt Ivan i î-
~ak Ivan. Holt Ivan mi je rekao „o„o tome, {to }e se ovdje sad dogoditi nesmi-
jete nikome ni{ta govoriti“.
ti“. Vi ste presu|eni na tri dana ku}noga zatvora
i sada }e te dobiti pet batina. Potom sam ja morao le}i preko stola a î i~ak
Ivan me je udario sa pendrekom pet puta po butini, nakon ~ega sam odmah bio
pu{ten ku}i.
Za vrijeme okupacije bio sam stalno pod redarstvenim nadzorom a godi-
ne 1944. mjeseca kolovoza bio sam ponovno uhap{en a stan mi je bio pretre{en.
Obtuìvali su me da sam u vezi sa partizanima, ali kako mi nisu mogli ni-
{ta dokazati, ovaj put su me pustili nakon pet dana na slobodu.
Od patwa u zatvoru i vje~itoga straha od progona, a u dobi svojih 54 go-
dine obolio sam ìv~ano tako, da sam jo{ i sad potpunoma nesposoban za rad
pri mojem napornom stolarskom poslu.
Frawo Rabudi}, v.r.
Ivan Vukovi}, v.r.
Br. 181
Izjava Frana Praun{per

{pergera o hap{ewu u Krièvcima
u aprilu 1941, o zlostavqawu zatvorenika u logoru
Danica i upu}ivawu u logor Jadovno413
13
Zapisnik
Gradske komisije za utvr|ivawe ratnih zlo~ina okupatora
i wegovih pomaga~a u Krièvcima 9. augu
Uhap{en sam u Krièvcima dne 26. IV 1941. u jutro. 27. IV sam bio na
sreskom na~elstvu „preslu{avan“ tj. sav isprebijan po agentima usta{kog re-
darstva iz Zagreba, koje je predvodio zloglasni satnik Viktor Tomi}, a pre-
slu{avawe je vr{io sreski pristav Hajm,
Hajm, kojega je krièva~ki usta{ki od-
bor samovoqno imenovao „kot. pretstojnikom“, premda je u Krièvcima bio sre-
ski na~elnik Desen
senti}.
413
13
AH, ZKRZ, Zh
Zh-15131a-15142/1.
-15131a-15142/1.
Istog dana posli

slije podne bilo nas je 14 otpremqeno na redredarstveno
arstveno rav-
nateqstvo u Zagreb, a pred odlazak nam je Tomi} rekao, da nas vodi u Zagreb
na streqawe. No ipak nas nisu streqali, ve} su nas strpali u razne prepune
sobe, te sam ja na pr. bio smje{ten u I katu u sobi br. 7 gdje nas je one no}i bilo
105 uhap{enika.
U Zagrebu smo odavde otpra}eni: advokat i biv{i ministar Dr. Dr. Hanèk,
advokati Dr. Martiwak i Dr. Dr. [umanovi}, qekarnik Mr Mr Margulit, sudski
oficijal [imica, vlasnik mlina i posjednik [. Horvat, posjednici seqaci
Zorac i Hrèwak te ja iz Krièvaca, ca, op}. lije~nik D
Dr.
r. Bolkovac i posjednik
nik
Jankulica iz Sv. Ivana @ab abnog, te jo{ tri seqaka iz sela Vojakovca kojima
sam imena ve} zaboravio – dakle nas 14.
U Zagrebu nas nije nitko preslu{avao ni za nas uop}e pitao, samo smo bi-
li evidentirani kao obi~ni kriminalci – fo fotografirali nas i uzeli nam
otiske svih prstiju. Tamo smo bili do 11. V kad smo nas 13 bez D Dr.r. Bolkovca, ko-
ji je ostao u Zagrebu i naskoro bio pu{ten ku}i bili otpremqeni u logor „Da „Da-
nica“.
ca“. U vlaku nas je bilo 30 robija{a, kako su nas zvali.
îm
im je vlak stao na èqez. stanici Danica, do{li su iz logora usta{e,
koji su nas okruìli i formalno potisnuli na stranu zagreba~ke redare, koji
su nas dopratili. Svi su usta{e bili oboruàni pu{kama i bodeìma, a jedan
od wih je imao i pu{komitraqez. Taj ovisoki suhowavi brija~ni pomo}nik
(mi
mislim da se zvao Prv~i}) isticao se najvi{e, a naskoro smo ga upoznali kao
zvijer. On je bio uvjek u onoj bandi, koja je i{la od nastanbe do nastanbe i
tukla, sam je na svoju ruku dolazio u sobe i odre|ivao, {to mu se prohtjelo, tu tu-
kao, zlostavqao i bio jedini gospodar u nastambama i na krugu. To su vidjeli i
znali svi zapovjednici, no nitko mu nije ni{ta prigovorio. Od na{e kriè-
va~ke grupe trpio je od wega najvi{e Dr. Hanèk, te je Prv~i} upravo sadi-
sti~ki izmi{qao, kako }e ga poniziti i zlostavqati. Tako mu je odmah prvih
dana naloìo da pobire papire, koji su pali kraj latrina a ne u jamu. Kad je
Dr. Hanèk uzeo drveni {tapi}, da nabode ove izmetinama zamazane papire
i da ih ovako skupi, bio je tu~en i morao ih je golom rukom pobirati, jer da je
to i „preve} fini posel za ministra“.
Kad smo do{li u logor, odredili su nam dvije sobe u jednoj zgradi, gdje su
prije bili radni~ki stanovi. Stan smo morali sami urediti i sami smo mora-
li kupiti metle i slamu za leàje (a slamu je logor dobivao kao sqedovawe),
te smo na svoj tro{ak morali dati popraviti i zahod, koji je bio o{te}en, a vo-
dovod nije funkcionirao.
Ja sam bio imenovan logorskim lije~nikom, te sam kao takav mogao vi{e
toga vidjeti, no malo u~initi, {to bi bilo u interesu interniraca. Lijekova
i zavoja je bilo tek toliko, da se ba{ moglo re}i, da ima lijekova, a nas je bilo
gdjekad i do 3.000 interniranih. Odredili su dvije sobe za leàwe bolesnika,
no koja je bila korist, kad su usta{e odre|ivali, tko }e tamo leàti, a doista
te{ke bolesnike bacili su van. Tko je pak morao u bolnicu, taj je mogao govori- ri
ti o sre}i, ako mu je uspjelo, da dobije ovaj zgoditak na lutriji. Tako sam i ja
trebao i}i u bolnicu i s tim je bila sporazumna i uprava kao i pod` podù upan, kad
je do{ao na inspekciju, no jedan usta{a emigrant me bacio iz auta i tek nakon

wegovog odlaska mogao sam u bolnicu. ê esto pak se dogodilo, da je uprava logo-
ra jednostavno telefonirala u gr. bolnicu u Koprivnici, da se svi bolesnici
imadu smjesta uputiti natrag u logor. Tako sam bio i ja vra}en, a isto i dva
te{ka bolesnika (kqe(kqenuti od kapi) koji su zatim u logoru umrli. Kod inter-
vencija u upravi, da se neki te{ki bolesnik ima poslati u bolnicu, ~uo sam
~esto: „Pa naj crkne, bu jedan logora{ mawe!“
Osobe, koje su bile po svom poloàju odgovorne za sva nedjela i zlo~ine,
{to su se dogodili u logoru, bile su:
1) Prvi logornik je bio usta{a emigrant Nemec,414 14
kasnije usta{ki sat-
nik i zapovjednik vojni~kog zatvora u Novoj Vesi u Zagrebu. On je rijetko do-
lazio u logor, te su mjesto wega imali svu vlast zamjenici [ajatovi} i biv{i
mesar te sajamski me{etar Gaì, a uz wih Nem~ev ro|ak. za zapovj. straè Ne-
mec, usta{a Zgorelec i pred svima prije spomenuti Prv~i} te sinovi logor-
nika – dva skroz propala i kriminalna tipa.
2) Drugi logornik je bio Koprivni~ki brija~ Herman, koji je u po~etku
svoje du`nosti obe}avao preokret na boqe, no naskoro se ispostavilo, da je osta-
osta
lo sve pri starom. Otpali su sinovi logornika Nemca i Prv~i}, ali su bili tu
usta{a Zgorelec i voditeq kancelarije, biv. oop}. p}. biqe`nik negdje kraj Ko-
privnice, usta{a Horvat. Herman je bio redovito pri vinu, pa je Horvat bio
spiritus agens et movens. Od Hermana smo {to{ta saznali, kad je bio dobre vo-
qe, te nam je jednom kad je ve} bio smewen, a jo{ uvjek dolazio u logor, pripo po-
vjedao, kako je bio bez razloga smijewen s mjesta logornika, te nakon smrti
„viteza Babi}a“ }a“ rekao: „A ja sam im ipak za onoga Babi}a poslao u Liku 2500
Vlahov – i jo{ im to nije bilo dosta.“
3) Tre}i po redu logornik bio je emigrant Pièta, koji nas je sve sazvao
na krug logora i odrào nam veliki govor, u kojem je naglasio, da mi nijesmo
nikakovi „robija{i“, koje treba progawati, nego da smo samo privremeno li-
{eni slobode radi svojih ideja, koje su u protivnom s idejom sadawe dràve, pa
zato treba s nama dobro postupati. No i tu smo vidjeli, {ta je na stvari! We-
ga u logor ni blizu, a u po~etku stara straà, a kasnije novi – sve sami usta{e
emigranti – zaveli su teror, kakav jo{ nijesmo doìvjeli u logoru. Svaki od
nas je bio ni{tica bez ikakovih prava, podvrgnut samovoqi i najzadweg stra-
àra. Imena wihova ne znam, no svi su bili pokvarewaci i zlo~inci do u sr`,
a sve sami Dalmatinci i Hercegovci.
Toliko o li~nostima, a sada ne{to i o wihovim djelima, od kojih mogu
spomenuti samo nekoja, jer mi sva momentano ne padaju na pamet, a moje bi o~i-
tovawe bilo i preop{irno, te i ovo nekoliko primjera ilustrira dovoqno
~itav postupak u logoru.
I.. Potpuna nesistemati~nost i nesposobnost u vo|ewu logora, bila je glav-
na karakteristika svake uprave. Kwige se nijesu vodile, te uprava nije nikad
znala, koliko je qudi u logoru, kad je ko do{ao, kad je upu}en u bolnicu ili
414
14
Martin.
otpu{ten ku}i itd. S Sva

vaki bi nas dan prozivali, no nikad nijesu znali, tko je
sve u logoru i koliko nas ima.
Hor
Ho rvatovi} je bio tako ispretu~en kroz nekoliko dana uzastopce, da mu
je lice bilo posve deformirano, a po ~itavom je tijelu bio ote~en i sav modar
kao {qiva te se jedva micao.
U istoj nastambi sa mnom bio je kotarski predstojnik Petrovi} negdje iz
Slavonije, koji je nosio protezu na jednoj nozi i te{ko hodao uz pomo} {tapa
te {epao. Jednog dana do{li su u nastambu jedan od sinova logornika Nemca,
usta{a Zgo
Zgorelec i zapovjednik straè Nemec, te pri{li ravno k predstojni-
ku Petro
trovi}u i upitali ga, za{to je on naloìo svome podvorniku, da mora po-
kopati wegovog crknutog psa. On jo{ nije ni dospio da zapo~ne odgovor na pi-
tawe, kad su ga napada~i sru{ili na pod barake, legli ga potrbu{ke te po~eli
udarati po stra`woj strani tijela pendrekom i {akama. Mladi Nemec je kod
toga urlao sav izvan sebe, lice mu se sasvim izobli~ilo te je i pjenu kosao, a
zapovjednik straè Nemec je stajao kraj wih i sve to mirno gledao. Za nekoli li-
ko ~asaka im je prokleo Boga i rekao: „Sad mir! Kaj vam za danas jo{ nije do-
sta?“ Mladi Nemec onako sav izbezumqen i izobli~en – okrenuo se k nama
drugima i odmah najblièga jednog sve}enika starokatoli~ke crkve upitao,
{to je u civilu. Dobiv{i odgovor da je sve}enik, po~eo je sav drhtati i vika-
ti: „De~ki dajte vudrite – joj kak bi rad naharil tu debelu popovsku r...“ i ve}
je htio nasrnuti na wega kad li ga je zapovjednik straè Nemec odgurnuo kroz
vrata rekav{i mu da je za danas dosta.
Najvi{e su bili pravoslavci, a me|u wima poglavito pravoslavni sve-
{tenici, kojima su ~upali brade i brkove, te isto tako i @i idovi, a pogotovo
oni mla|i
|i od 17 godine, koji su bili dovedeni na „„rad
rad““ na 4 tjedna. Od pravo-
slavaca je jedan u „„ku
ku}i uàsa“
sa“ bio toliko ispretu~en, da je podlegao ozqe-
dama, a slu`beno je provedeno da je umro od izqeva krvi u mozak ({log).
Biv{i lije~nik u Koprivnici Dr. Z Ze
elinger bio je vi{e puta tu~en, a
jedan puta u no}i za tu~wave nastrijeqen iz revolvera. Slijede}eg dana do
podne znali smo svi u logoru, {to se dogodilo no nitko nije smio niti blizu
baraki, dapa~e niti ja koji sam bio logorski lije~nik. Tek poslije podne sam
smio da mu poveèm ranu a moja prijava nadle`nom uredovnom lije~niku bi-
la je otposlana tek tre}i dan i tad je tek dobio iwek
iwekciju protiv tetanusa i
pravilan povoj, jer ja nisam imao dosta povojne robe.
Jednom je stigao jedan transport navodno iz Sarajeva, te je kod primawa
bio prisutan i logornik Herman u dosta pripitom stawu. Od prido{lih lo-
gora{a bio je jedan optuèn, da je poglavniku psovao oca i mater no kod suda je
navodno bio rje{en. Unato~ toga je bio u Danici sav ispretu~en te je od izbi-
jenih zubi imao puna usta krvi. Kad ga je logornik Herman pitao, jeli on u
istinu psovao poglavniku oca i mater, logora{ nije mogao govoriti jer su mu
usta bila puna krvi. Jedan po{tar do wega je rekao da jest, a nato je Herman
izvadio revolver i prostrelio mu ~elo. Kad se nesretnik sru{io sko~ili su
voditeq kancelarija Horvat (biv{i op}. biqe`nik negdje kraj Koprivnice)
te usta{e Zgorelec i jo{ jedan i ve} u mrtvog ~ovjeka na zemqi ispali{e jo{
5-7
-7 hitaca iz revolvera. Svi smo to gledali koji smo se nalazili u dvori{tu
na{to su nas potjerali u sobe, prizvali nekoliko logora{a i dali ga kraj l la-
a-
trina zakopati po nalogu Hermana s licem okrenutim doqe.
U prvoj polovici srpwa 1941. bili su otpremqeni u Liku gotovo svi pra-
voslavni (osim oèwenih za katolikiwe), svi @i idovi bez razlike, a me|u
wima i oni najmla|i, koji su kao radna bojna do{li iz Zagreba te znatan broj
katolika – tzv. najopasniji. Ukrcani su bili u teretne vagone koji su bili za-
kqu~ani...
...Jednog dana za prozivke zap. straè Ostri{ povikao:
kao: Dajte – vam Boga
stanite u red i svaki nek se javi, da ve} jedanput znamo, koliko vas ima – a
London je ju~er rekel, da vas je 2536. A kak bi on mogel boqe znati. Kroz neko
vrijeme bi nam dozvoqavali pu{iti i ~itati novine ili koju drugu lektiru,
da nam sjutra zabrane sve. Isto je to bilo i s dono{ewem hrane iz vana, no i tu
su jedni branili, a drugi nam donosili sve – naravno uz masnu naplatu.
II.. Pqa~ka je bila na dnevnom redu. Pqa~kali su svi i to pojedinci i od
II
strane uprave. Dok smo mi do{li 11. V i jo{ neko vrijeme, mogli smo imati kod
sebe i novac i duhan i sve vrijednosti. No kasnije je uprava uvela, da se kod
prijema u logor imadu predati sve dragocjenosti (prstewe, ure, doze, itd.) no
naskoro su oduzimali sve.
Tako na pr. nitko nije mogao imati kod sebe novca vi{e od 100 Kn. a ako
bi po{tom dobio slu~ajno vi{e novaca, bilo mu je predano 100 Kn. dok je osta-
tak i{ao u blagajnu logora navodno „radi poboq{awa menaè“. No desilo se da
je neki usta{a od na{ih ro|aka primio ve}e svote novaca, a kad smo wemu da- da
li 2-300 Kn. dao nam je sav ostali dio novca. Najvi{e se u pqa~ki isticao za-
za
mjenik zapovjednika Gaì.
Jednom su sin Dr. Hanèka i moj sin do{li u logor i doneli nam pakete
(pune naprtwa~e) jestiva, rubqa i cigareta, te su dra Hanèka i mene zvali
u kancelariju da nam predaju pakete. Kad smo tamo stigli reko{e nam da je ve}
prekasno za djeqewe paketa pa neka do|emo sutra. Kad smo stigli sutradan do
podne rekli su nam, da za nas nije stigla nikakova po{ta i da je to bila vjero-
jatno zabuna, {to su nas ju~er zvali. No isti dan poslije podne nudili su nam
usta{e na prodaju cigarete, a na kutijama koje sam ja kupio, bilo je rukom moje
ène napisano moje ime. Za nekoliko smo dana saznali da smo doista dobili pa-
kete, ali se reklo, da je taj dan stiglo previ{e paketa, pak su ih u op}oj ùr-
bi „ukrali logora{i“?
III.. Zlostavqawe i tu~ewe a s time u vezi i te{ke tjelesne ozqede bili
III
su na dnevnom redu. Za ~itavo vrijeme moje lije~ni~ke prakse od 1920. pa do tog
doba u logoru nijesam vidio toliko te{kih tjelesnih ozqeda kao u tih 6 mje-
seci u logoru. Najvi{e se tuklo u zgradi desno od glavnog ulaza, gdje su bili
smje{teni pravoslavci, a ovu smo zgradu radi toga i zvali „ku}a uàsa“. Osim
toga je bilo najja~e tu~ewe u biv{oj kemiskoj zgradi tvornice usred dvori{ta,
gdje su bili odvojeno smje{teni svi oni, koje su smatrali toboè najteìm
prestupnicima.
Nekoliko primjera:
U logoru su bili otac, sin i unuk po prezimenu Carevi}, jer je sin imao
visoko jugosl. odlikovawe (mislim Kara|or|evu zvijezdu), te su sva trojica
bili tu~eni svaki dan. Sin je bio tako ispretu~en da su mu na lijevoj strani
prsa povrh srca bila slomqena tri rebra, koja su kod disawa glasno {krguta-
la. Unato~ toga su ga i daqe tukli, dok nije zajedno sa ocem i svojim sinom ot-
premqen u Liku. Svi moji predlozi, da o{te}eni mora biti otpremqen u bol-
nicu, bili su a limine odbijeni.
Dr. Hanèk, Dr. Nikola Badovinac odvjetnik iz Karlovca kao i qekar-
nik Mr. Margulit iz Krièvaca bili su nekoliko puta tu~eni – naro~ito Dr.
Hanèk i Dr. Badovinac te su sva trojica imali slomqena rebra.
Osobito su bili zlostavqani biv{i {ef policije u Koprivnici, Vodi-
neli}, te biv{i wegov nadstraàr Horvatovi}, jer su svojedobno za vrijeme
svoje slu`be u Koprivnici vodili postupak protiv sinova logornika Nemca,
te su se sad ovi osve}ivali uz asistencuc Prv~i}a, mladog Nemca (zapovjedni-
ka straè) i Zgorelca...
...Iz
...Iz Danice su oti{la tri ovakova transporta.
Me|u otpremqenima je bio i biv{i ministar Dr. Hanèk koji se u Da-
nicu vratio u rujnu te nam je pripovjedao da su bili u Jadovnom i u Gospi}u
gdje su osim nekoliko bili svi poubijani. Herman ve} nije bio logornik ali je
jo{ dolazio u logor te je jedan puta u na{em dru{tvu pripovjedao kako je bio
bez razloga smewen, pa je dodao: „A ja sam im ipak za onoga Babi}a poslao u Li-
Li
ku 2500 Vlahov i jo{ im to nije bilo dosta.“
Po pripovjedawu interniraca doga|ala se jo{ isto tako te{ka zlodjela,
dok sam ja boravio u bolnici, a naro~ito je bila potresna slika kad su jedne
no}i za vrijeme te{ke oluje i tako re}i proloma oblaka dovodili otvorenim
kamionima sve @i idove bez razlike iz Koprivnice te su ovi morali na dvori-
{tu stajati dok su ih svrstavali. Djeca su plakala jer su bila skroz mokra i
gladna a matere im nisu mogle dati ni kapi mqeka jer ga nijesu imale. Slije-
de}eg su dana svi otpremqeni u druge logore.
To je samo kratka slika svega onoga {to sam proìvio u Danici i ~ega se
onako momentano sje}am, a dalo bi se jo{ mnogo pripovjedati, no i ovo malo je
dosta, da pokaè logor Danicu u pravomu svjetlu, premda smo ve} onda znali,
da je logor Danica jedan od najblaìh logora.
Na koncu napomiwem, da smo se od nas Krièv~ana vratili iz logora: po-po
sjednik mlina [imun Horvat, advokati dr. Martiwak i dr. [umanovi}, po-
sjednici Zorac i Hrèwak, te ja, kao i posjednik Jankulica iz Sv. Ivana @ab ab-
nog a kao posqedwi sudski oficijal [imica. [imica je po prilici mjesec
dana poslije povratka umro od op}e tjelesne iscrpqenosti, a Dr. Martiwak
kasnije iz Krièvaca odveden u wema~ki gestapo i netragom nestao. Ostali
Krièv~ani su nestali djelom u Lici a djelom u Jasenovcu i Gradi{ki.
S. F. – S. N.
Zapisni~ar: Du{an Brumen, s.r. Preslu{ani:
Pro~elnik: Slavko [orak, s.r. Dr. Praun{per
{perger, s.r.
Br. 182
18
Izjava Svete Lazi} iz sela Lasovac, op}ina Severin, kotar Bjelovar,

o zlo~inima usta{a nad Srbima tokom 1941. godine415
zlo~i 15
20. aprila 1941. godine, na sam pravoslavni Uskrs, pokupili su usta{e iz

sela Lasovac 28 Srba i odveli ih u Koprivnicu u logor. Me|u odvedenima bibi
li su: Sabolovi} Mile, Zurna Jovo, te Komlenac Damjan i Milan, bra}a – svi
zemqoradnici. Imena ostalih ne znam. O sudbini ovihovih Srba ne zna se vi{e ni-
{ta. Veruje se da su ubijeni. Poznato mi je da su tako u Koprivnicu, u logor,
iz sela Tre{wevice, op{tine Pitoma~a, srez \ur|evac, odvedena 22 Srbina,
me|u wima i sin moje sestre Popovi} Rajko. A iz sela Velike Barne, op{tine
Gr|evac, sreza Grubi{no Poqe, odveli su usta{e istodobno u logor u Kopriv-
nicu 102 Srbina. Niti o sudbini ovih Srba ni{ta se ne zna, ali se veruje da
su ubijeni. Imena ovih odvedenih Srba ne mogu navesti.
U mesecu julu 1941. hrvatske vlasti su nasilno digle i prebacile u Sr-
biju iz mojeg sela Lasovca 23 srpske porodice me|u kojima i moju porodicu. Ja
sam se tada sklonila kod mojega sina Lazi}a Branka u selo Veliku Pisanicu,
op{tine iste, sreza Bjelovar. Iseqeni su samo najboqi i najbogatiji gospoda-
ri. Na wihove posede naselile se hrvatske vlasti Hrvate iz Hercegovine. Na
posed moj i mojeg muà, naseqen je neki Nikoli} Tadija i wegova èna Manda
iz Hercegovine. Ja sam jednom posle do{la u moje selo i molila toga Nikoli}a
da mi dozvoli iz ku}e izneti moj zimski kaput, ali mi ni to nije dozvolio.
Iz sela Velike Pisanice usta{e su u mesecu aprilu 1941. godine odveli
u logor u Koprivnicu 15-20 Srba. O wihovoj se sudbini isto tako ni{ta daqe
ne zna. Iz Velike Pisanice su hrvatske vlasti pro{log leta prisilno iseli-
li u Srbiju 43 srpske porodice i to najbogatije. Na wihova imawa naseqeni su
Hrvati, seqaci iz Podravine.
16. marta 1942. krenula sam sa jo{ nekim ènama Srpkiwama na put za
Srbiju jer su nas hrvatske vlasti proterale. Prolaze}i taj dan kroz selo Si-
benik, op{tine Veliki Gr|evac, sreza Grubi{no P Poqe,
oqe, videla sam svojim o~i
o~i-
ma kako usta{e u tom selu mu~e Srbe. Usta{e su tada, a moglo je biti oko 11 sa
sa-
ti pre podne, sakupili sve Srbe mu{karce iz toga sela kraj {kole i nare|iva-
li im da vi{e puta leè u blatu i opet se diù, te tako ponovno po vi{e puta.
Pri tom su ti Srbi morali pevati neku pesmu o kraqu Petru i ijujikati. Za Za-
tim su im naredili da otac tu~e sina, a sin oca. Ako koji pri tom ne bi jako
udario, onoga bi usta{a udario sna`no i kazao mu: „Ovako se mora udarati“.
Naposletku su usta{e ovim Srbima ~upali brkove i tukli ih kundacima. Ka-
da su se usta{e mu~e}i ovako Srbe izdovoqili, onda su izdvojili 12 Srba i
nekuda ih odveli, a ostale su pustili ku}ama kazav{i im da idu u susedno
selo Cremu{inu da isto tako i tamo mu~e Srbe pa su onda i oti{li u to selo.
Gore opisano mu~ewe Srba u selu Sibeniku gledale su jo{ sa mnom Bogdanovi}
415
15
AJ, fasc. 219.
Bosiqka, radnica iz sela Ba~kovca, op{tine Velika Pisanica, sreza Bjelo-

var, Jaji} Mara, seqakiwa iz Velike Barne, op{tine Veliki Gr|evac, sreza
Grubi{no Poqe, te jo{ vi{e drugih seqakiwa iz spomenutog sela Sibenika.
15. januara 1942. usta{e su po~eli ru{iti pravoslavnu crkvu u Velikoj
Pisanici. Gledala sam kako su tada izneli iz crkve sve ikone i kwige i to sve
palili pred crkvom. Crkveni toraw je poru{en, krov skinut i drvena gra|a
odveèna.
Na Sv. Jovana, tj. 20. januara 1942. godine, po~eli su ru{iti pravoslavnu
crkvu u mojem selu Lasovac.
Isto tako poru{ena je pravoslavna crkva u selu Ribwa~ka, op{tine Se- Se
verin, srez Bjelovar. Pravoslavne crkve u selima Bedenik i Severin nisu jo{
poru{ene jer su rimokatolici zamolili da im se te crkve ustupe, da ih pre-
tvore u rimokatoli~ke.
Pro{le jeseni po~ele su hrvatske vlasti nasilno pokatoli~avati Srbe
u onom kraju. Op{tinski na~elnici i bele`nici obilazili su sela i nare|i-
vali Srbima da podnesu molbe za prelaz na rimokatoli~ku veru prete}i se da
}e svi oni koji to ne u~ine, biti otpremqeni u logor. Jedan mali deo Srba se
je pokorio, ali ve}ina do sada to nije htela. Me|utim i onima, koji su pre{li
na rimokatoli~ku veru, nije to ni{ta koristilo jer su ih usta{e i posle toga
progonili, tukli i zlostavqali.
Crkvene ode`de iz pravoslavnih crkava usta{e su obla~ili na sebe, kaka
da su i{li u ma{kare, a posle toga su ih prodali doma}im ci ciganima.
Najvi{e su se isticali u progonu Srba u mojem selu: dva brata prezime-
nom SABACIJA, ZGLAVNIK Dragutin, koji je bio imenovan poverenikom u
mojoj ku}i i svu mi ku}u opqa~kao, RUPÎ]
RUP Pavel, Budrovi} IVO
IVO, TUDI]
DI
Mirko, svi zemqoradnici iz Lasovca.
Oni su u aprilu mesecu pro{le godine i{li po svim okolnim selima,
kupili Srbe i odvodili ih u logor u Koprivnicu.
Mene i mojega muà hrvatske vlasti su u mesecu julu 1941. godine na-
silno digli sa poseda sa jo{ 22 srpske porodice iz Lasovca. Moj mu` je posle
toga preba~en u Srbiju, a ja sam se sklonila kod mojega sina Lazi}a Branka u
Velikoj Pisanici, gde sam boravila sve do 16. marta 1942. kada su me hrvatske
vlasti proterale iz Velike Pisanice ovamo u Srbiju jer da nemam prava bo-
raviti u Hrvatskoj. Sa mnom je tada proterano jo{ 17 èna i dece iz raznih
sela. Straàrno smo dopra}eni u Zemun te daqe u Beograd, kamo smo stigli
18. marta 1942. godine.
Ja sam se ovde u Beogradu nastanila kod moje k}eri Mile, udate Bira~,
koja je kao babica name{tena u Dràvnoj bolnici, a moj mu` koji je jo{ pro{-
log leta proteran iz Hrvatske, nalazi se u selu Selevac, srez Smederevska
Palanka.
Drugo ni{ta nemam kazati, a na iskazano i pro~itano mogu se i zakleti.
30. mart 1942.

Sveta Lazi}, s.r.
Br. 183
18
Izjava Dragice Bara} o hap{ewu u Bjelovaru i zato~eni{tvu u

logorima Gospi}, Jastrebarsko, Kru{~ica, Loborgrad i Gorwa Rijeka416
16
ZAPISNIK
18. aprila 1942. godine
Pristupila je nepozvana BARA] DRAGICA, CA, stara 47 godina, k}i pok.

Ilije i pok. Sofije, ro|. Negovanovi}, doma}ica, pravoslavne vere, iz Bjelo-
vara, dovedena iz Loborgrada (logor u Gorwoj Reci)417 17
te izjavila:
Dana 3. avgusta 1941. u Bjelovaru do{ao je po mene podnarednik Ple{a,
kojemu imena ne znam, ve} i ranije u àndarmeriji za vreme Jugoslavije, i po po-
zvao me da idem sa wime u op{tinu. Ja sam s wim po{la, iako sam izrazila ~u-
|ewe {to se sad na ovaj na~in poziva kad op{tina ina~e upu}uje pismeno pozi-
ve strankama. On mi re~e da }e to kratko trajati, no nije me odveo u op{tinu,
ve} u àndarmerijsku stanicu. Tu me je uveo u jednu sobu, upitao me koje sam
vere, a kad sam mu rekla, postavio mi je pitawe da li bi se htela pokrstiti i
pre}i na katoli~ku veru, na {to sam odgovorila da sam ve} jednom kr{tena.
Ple{a me je udario tako sna`no {akom pod prsa, kao i le|a, da sam se odmah
sru{ila na zemqu. Kad sam se podigla, odveo me je u jednu sobu i naredio mi da
legnem na zemqu potrbu{ke, a kad sam tako legla, pritisnuo je svoju ruku na
moja usta, da ne mogu vikati, i u tom ~asu pri{ao je jedan drugi àndarm i stao
me nemilice udarati jednom grabovom motkom po le|ima i zadwim delovima
tela tako da sam bila od udaraca sva crna. U jedan mah kad sam od bola u le|ima
podmetnula desnu ruku na le|a na bolno mesto, udario me je motkom po ruci i
to tako da su mi prebijena i osaka}ena dva prsta usled napuklosti, {to je vid-
qivo, jer su mi ova dva prsta ostala zgr~ena.
Isti dan predana sam kotarskoj oblasti u Bjelovaru i tu preslu{ana i
presu|ena na 5 dana zatvora na osnovu àndarmerijske prijave, ali za{to sam
presu|ena i {to je navedeno u toj prijavi protiv mene, niti mi je re~eno, niti
mi je sadràj prijave pro~itan i predo~en. Po izdrànom zatvoru kod kotar-
ske oblasti straàrno sam sprovedena gradskom redarstvu u Zagreb gde uop{te
nisam saslu{ana i nakon tri dana na zagreba~koj policiji upu}ena sam sa jed-jed
nim transportom u Gospi}. U onom transportu bili su sa mnom jo{ dve Srpki-
we i to Milica Krajnovi} iz Zagreba i Sara Vrawe{ iz Siska.
U Gospi}u smo sa stanice oterane u kaznionu Okru`nog suda i tu sme-
{te
tene u jednoj }eliji gde smo bile zatvorene 8 dana ali mi smo iz svoje }elije
mogle viditi {ta se radi u zgradi kaznione. Hranu smo primale jednom dnev-
no bez hleba, a nadzor nad nama imali su sudski straàri. Primetila sam da
416
16
AJ, fasc. 919.
417
17
Gorwa Rijeka.
je zatvor bio pretrpan uhap{encima, kao i zatvorsko dvori{te. Tu su se na-

lazili pokupqeni, pozatvarani Srbi iz svih krajeva Jugoslavije.
Iz gospi}ke kaznione posle 8 dana provedenih u woj, upu}ena sam sa jed-
jed
nim velikim transportom od 1000 osoba, mu{karaca, ène i dece, od kojeg je
broja bila ve}ina Jevreja, vozom u logor Jastrebarsko. Put do Jastrebarskog
trajao je tri dana u zatvorenim vagonima, iz kojih nas nisu nikako pu{tali,
pa smo podneli upravo stra{ne muke i patwe na ovom putu. Hrane uop{te za
~itavog dana nismo dobile i nalaze}i se kroz tri dana i tri no}i u zatvore-
nim teretnim vagonima, nisu nas pu{tali iz vagona ni radi vr{ewa nu`de.
Voz je satima stajao na svim stanicama i izgledalo je kao da nikada ne}emo
sti}i u Jastrebarsko.
Po dolasku u Jastrebarsko, predane smo usta{ama i raspore|ene u jednom
velikom magacinu u kome se ranije dràla hrana. Mu{karce su ugurali u popo
drum ove zgrade, a nas ène razmestili po sobama.
Hrana nam je davana bez hleba, a usta{e nas nisu zlostavqali. Posle 14
dana provedene smo mi ène Srpkiwe i Jevrejke sa decom brojem oko 200-300
nas u logor Kru{~ica kod Travnika, gde smo ostale pet nedeqa. U ovom logoru
bilo je najteè jer je bila slaba hrana i formalno je vladala glad. Usta{e su
to iskori{}avale na razne na~ine, naro~ito prema mla|im ènama, kojima su
nudili hranu ne bi li one pristale da se Srpkiwe sa wima puste u odnose. Me-
Me
|utim, ne znam nijednog slu~aja da bi se koja Srpkiwa upustila u intimnije
odnose sa kojim od usta{a. Hrana koju smo dobivale sastojala se ujutro od vru-
}e vode, ru~ak u podne od ~orbastog pasuqa, bez ikakvog za~ina, a uve~e za ve-
~eru davale su po osobi pola krompira.
Postupak je bio lo{ i svaki ~as vr{ene su premeta~ine kod internira-
nih, pa ako bi se na{la kakva vrednija stvar ili novac, usta{e su to oduzima-
ma
le. Dogodilo se ~e{}e da nam je koji usta{a prodao koje jaje, malo hleba ili
koju {aku {qiva, ili jabuku za skupe pare, ali odmah po dogovoru izme|u
usta{a do{ao bi drugi usta{a i ono {to je koja od nas kupila, oduzeo bi. Tako
smo u ovom trgovawu sa usta{ama ostale i bez novaca i bez kupqenih stvari.
Iz Kru{~ice smo po~etkom novembra pr. g. prepra}ene u Loborgrad. Ja
sam u Loboru provela tri meseca, a zatim zajedno sa jednom partijom od 63
Srpkiwe preme{tena u selo Gorwu Reku, u jedan dvorac. Nadzor nad nama ima-
li su dvojica Nijemaca, Zagrep~ana, ~lanova Kulturbunda, te ho}u re}i da je
stawe u ovom logoru bilo najsno{qivije i ìvot interniranih obzirom na
ìvot u drugim najboqi. Tu smo bile sme{tene u sobama u dvoru, a slobodno smo
se kretale oko dvorca i po samom selu. Na po{tu radi slawa pisama i prima-
wa paketa i novaca i{le smo same bez wihove kontrole. Isto tako slobodno smo
op{tili i sa seqacima i seqankama u Gorwoj Reci, od wih kupovali ìvot-
ne namirnice. Zagorski seqaci i seqanke su se s nama najlep{e ophodili, da da-
vali nam razne poklone, a ono {to bi od wih kupovali, bilo je po najjeftini-
joj ceni. Oni su àlili na{u sudbinu i govorili nam da }e sve ovo biti dobro
na kraju. Moram naglasiti da su dvojica Nijemaca, koji su vodili nadzor nad
nama u ovom logoru, postupali s nama obzirno i fino.
I higijenski uslovi bili su u logoru u Gorwoj Reci boqi no u ostalim

logorima, a to se vidi i po tome {to se me|u nama interniranim ènama nije
pojavila zaraza trbu{nog tifusa, kao {to je to bilo slu~ajeva u logoru u Lo-
borgradu.
O nama u logoru u Gorwoj Reci vodila je brigu g|a Dijana Budisavqevi}
iz Zagreba, daju}i nam razne pakete za Boì}, svaka pojedina od nas primila
je od we i paket s hranom i drugim za nas potrebnim stvarima...
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Bara} Dragica, s.r.
Branko Vukdragovi}, s.r. Stana Tepavac, s.r.
Br. 184
18
Izjava Dimitrija Romani}a, trgovca iz Bjelovara, o hap{ewu Srba

22. aprila 1941. godine, zlostavqawu u zatvorima u Zagrebu,
logoru Danica i ubistvima na Velebitu418
18
Za
apisnik Okru`ne komisije za utvr|ivawe ratnih zlo~ina
u Bjelovaru, od 22. juna 1945. godine.
Dana 22. aprila 1941. godine po~elo je u Bjelovaru masovno hap{ewe

uglavnom Srba, intelektualaca, te trgovaca i vi|enijih gra|ana, a tako|er ne-ne
kih pojedinaca Hrvata i @i idova.
Me|u uhap{enima nalazili su se profesor Nikola Ban koji je uhap{en
kad je izlazio iz crkve poslije bogosluèwa jer je to bio drugi dan srpskog
Uskrsa, zatim dr Lazo Kova~evi}, odvjetnik, Baki{ Jovo, profesor, dr Milan
Om~ikus, odvjetnik, Dmitar Tomi}, trgovac, Savo Herakovi} i Ivanovi} Mak- Mak
sim, trgovci {urjaci, sva tri brata Baki}a, tj. Milan, â~a~ko i Nikola, nna
ada-
qe dr Mi}a Vukobratovi}, sudija sreskog suda u Bjelovaru, sudac Ivkovi}, kao
i mnogo drugih Srba, a od Hrvata dr Fran419 19
Vin
Vinter, odvjetnik, Eker Julio,
postolar, prof. Rozgaj, Osre~ki Vid, stolar, Tomica Kova~i}, postolar (sada
predsjednik JNOF-a), Milan Polak, lak, odvjetnik, Vali Pol lak,
ak, advokat, Simo
Grun,, trgovac (ova trojica od istaknutih bjelovarskih @i
Grun idova).
Ovime sam nazna~io samo neka od tih imena jer nas je bilo svih skupa
uhap{enih oko 70.
Prvi dan bili smo smje{teni u zatvoru kod policije i to tako natrpani
da nije bilo mogu}e ni sjesti a kamo li le}i. Drugi dan smo bili predani u
dvori{te àndarmerije gdje smo ostali 6 do 8 dana. Zatim smo bili prepra}e-
ni u bjelovarsku gimnaziju gdje smo preno}ili jednu no} i drugi dan ujutro vla-
418
18
AJ, br. 4092.
419
19
Franko-Fran.
kom otpremqeni u Zagreb. Do{av{i u Zagreb istoga dana otpremqeni smo u do do-
mobranske vojarne u Ilici. Ondje smo ostali jedan dan i u toj vojarni su Nijem
jem-
ci odvojili sva lica, koja su bila u vojni~kim odorama i preuzeli, dok smo mi
bili prepu{teni nadzoru vojske koji su nas iz ove vojarne vodili u Novu Ves.
Putem od Jela~i}evog placa do Nove Vesi bili smo napadnuti od uli~ne
ruqe, koja nam je dobacivala razne psovke, prijetwe, pquvala po nama a neki
po~eli i bacawem kamena.
Stigav{i u Novu Ves, na ulazu u samo dvori{te opazili smo ve}i broj
lica ~lanova Ma~ekove seqa~ke za{tite sa poznatim {e{irima koji su nas
do~ekali pogotovo sa psovkama i pretwama, a jedan od wih vrlo visokog rasta,
sna`ne tjelesne konstrukcije, po izgovoru Dalmatinac, po~eo je da nas napada
{akama u obraze, nos i kamo je stigao tako da je neke i ozlijedio, neke svalio
na zemqu, a me|u wima napose profesora Nikolu Bana te dr. Franka k Vin
intera
kojega je potowi tako udario da kasnije nije bio bio u stawu da hoda nego smo ga
morali voditi.
Ti ~lanovi Ma~ekove seqa~ke za{tite nadzirali su nas u zatvoru i vr-
{ili nad nama straù. Kod toga su se prijetili da }e nas potu}i i da ìvi
iz ovog zatvora iza}i ne}emo.
Ovdje smo preno}ili jednu no}, a da nam uop}e hranu nisu dali, nego ako
si je koji mogao nabaviti {to izvana.
Slijede}i dan otpra}eni smo „Maricom“ u zatvor u Petriwsku ulicu. U
zatvor nas nisu odveli, jer su isti bili ve} prepuni, nego smo od ranog jutra
do kasno popodneva prostajali u dvori{tu na ki{i i hladnom vremenu bez
hrane.
Taj dan oko 7 sati ukrcani smo u vagone i otpremqeni u Koprivnicu. Pri-
pomiwem, dok smo jo{ stajali u dvori{tu zatvora, nai{ao je i sin bjelovar-
skog gradskog vrtqara Kunst, kojemu imena ne znam, koji je do{ao da ispituje
pojedince kako se zovemo, smje{kaju}i se ironi~no.
Iz dvori{ta smo vidjeli kroz prozor i bjelovarskog odvjetnika dr. Antu
Kamenara. Doznali smo da je do{ao zbog nas u Zagreb da intervenira da nas kao
ispravne gra|ane pusti, {to mu nije uspjelo, no uvjeren sam da je ipak uspio
toliko da smo bili otpremqeni za Koprivnicu.
Na kolodvor u Koprivnicu stigao je na{ voz u no}i te smo u na{em vla-
ku ostali do jutra. Straàri iz Zagreba {to su nas pratili, wih oko 10, do-
zvolili su nam da si nabavimo hrane i pi}a a ujedno smo izme|u sebe sabrali
ne{to novaca i dali im time da neka za nas u logoru „Da „Danica“ kamo smo ~uli
da idemo, kaù koju dobru rije~.
Ujutro smo stigli vlakom do tvornice „Danica“ koja se nalazi par km od
grada Koprivnice. To je bilo 30. IV 1941.
Kod dolaska preuzeo nas je zapovjednik logora Gaì,420 20
kojemu imena ne
znam,, no znadem da se je bavio kupwom i prodajom blaga, i da je bio iz Kopriv-
znam
nice.
420
20
Frawo.
Slijede}i dan opazili smo da u jednoj zgradi imade sva sila seqaka i
gra|ana koji se nisu ufali iza}i iz te zgrade. Doznali smo da su to qudi dove-
ve
deni iz kotara Grubi{nopoqskog. Kada su ti qudi iza{li iz svojih nastambi,
vidjeli smo da su izudarani i isprebijani, puni modrica, ote~eni, zamotanih
glava itd. Me|u wima nalazili su se tako|er Orlu{i} Branko, trgovac iz
Grubi{nog Poqa, wegov zet kojemu imena ne znam a koji je bio sudbeni pristav
kod suda u Grubi{nom Poqu, zatim Babi}, namje{tenik paromlina Nova, te
Brki}, brija~ iz Grubi{nog Poqa, i mnogi drugi. Ve}inom su bili seqaci, a
svih zajedno iz Grubi{nog Poqa
Poqa odnosno okolnih sela moglo je biti u tim nana-
stambama tada oko 300. Ti su nam qudi pripovijedali da su bili zlostavqani
najprije u Zagrebu u Zboru, gdje su morali cijeli dan kle~ati na betonskom po-
po
du a zatim da su ih zlostavqali i ovdje u logoru kada su do{li.
Tko ih je zlostavqao u Zboru, nisu nam rekli, no pri~ali su da je onamo
dolazio i dr. Mile Budak da ih vidi i da im se smijao, dok su ih u logoru „Da
„Da-
nica“ zlostavqali usta{e.
Nekoliko dana po dolasku u „Da
„Danicu“ bio je za nas reìm sno{qiv a za-
tim je po~ela strohovlada. Usta{e su po~ele da tuku na sve strane koga su do-
hvatili ili izabrali i to ne samo po danu nego i po no}i. Dolazili bi no}u sa
baterijom, pojedince osvetlili, izvukli ih iz nastambe na dvori{te, odnosno
u gawak, pa su ih zlostavqali. Naro~ito su od wihovog zlostavqawa stradali
Koprivni~anci, jer su ih poznavali li~no, a napose me|u wima pop Marin, popo
licijski ~inovnik Jovi}, lije~nik dr. Z Ze
elinger i mnogi drugi.
Jedne no}i u mjesecu lipwu odredili su usta{e da se Srbi odijele od
Hrvata. U grupu Srba bili su uvr{teni i neki pojedinci Hrvati, napose dr.
Martiwak, odvjetnik iz Krièvaca, dr. Ladislav Hanèk, èk, biv{i ministar,
[ififtar Stjepan,
pan, biv{i narodni poslanik iz Bjelovara.
Od Srba i ovih lica iz te grupe popisali su usta{e novac, zatim vri-
jednosne predmete kao prstewe, ure, doze i drugo i onda sve te stvari uzeli,
koje nismo vi{e nikada ni vidjeli kamo li dobili natrag. Znali smo da je to
predznak za neke drasti~ne mjere, a napose smo predstavqali da }e sada po~e-
ti sa strijeqawem.
Usta{e su fakti~no znali formirati po tri tri-~etiri
~etiri partije, u svaku
uvrstili po deset lica, povezali ih sa drotom i izveli ih u no}no doba u ne-
poznatom pravcu.
Me|utim su ih naskoro povratili i mi smo doznali da se odustalo od na-na
uma da ih se strijeqa u okolici logora „Da
„Danica“ i to radi toga jer da to ne bi
povoqno djelovalo na okolni narod.
ûuli smo da je radi toga do{ao u „„Da
Danicu“ i zloglasni usta{ki koqa~
Mijo Babi}, te da je bilo upravo na wegovo insistirawe odre|eno da se za li-
kvidirawe na|e neko pogodnije mjesto, a to je kako se kasnije dokazalo, bilo na
Velebitu.
Dok smo bili u logoru, prvih dana su nam na{i od ku}e, iako jako udaqe-
ni, mogli katkada donijeti hrane. Kasnije ih uop}e nisu vi{e pu{tali k na-
ma odnosno ako su preuzeli od wih hranu, mi je nismo vidjeli. Tako je trajalo
neko vrijeme a zatim je opet reìm bio ne{to ublaèn {to se ti~e dostave
hrane. Nekako koncem lipwa odnosno po~etkom srpwa 1941. bio je iz „„Da Danice“
otpremqen prvi transport za Liku. U tom transportu nalazili su se uglavnom
intelektualci. Od istaknutih lica spomiwem dr. Ladislava Hanèka iz Kri Kri-
èvaca, dr. Lazu Kova~evi}a, dr. Mi}u Vukobratovi}a, prof. Bana, prof. Ba-
ki{a, trgovce Ivanovi}a i Herakovi}a, svi iz Bjelovara, popa Marina, te po-
licijskog ~inovnika Jovi}a iz Koprivnice, predsjednika narodne skup{tine
odnosno ministra ]i iri}a, dr. Voju Besarovi}a iz Sarajeva, te sve pravoslavne
popove koji su se u logoru nalazili.
Dodajem da su u logoru „Da
„Danica“ bili sabrani ne samo qudi iz bjelovar-
skog okruga nego tako|er i iz drugih mjesta tako iz Sarajeva, Vinkovaca, Vu-
kovara, Ogulina, Pla{kog, Gospi}a, Pakraca i drugih mjesta, uglavnom Srbi.
Nakon {to je bio otpravqen prvi transport osjetilo se i u logoru po-
o{trene mjere.
Tako su znali usta{e ubiti kojega i iz logora, pa primjera navodim da je
usta{a logornik Herman, brico iz Koprivnice, jednome pucao u glavu, a ~i-
novnik Horvat iz logora, dotukao ga sa daqwih 5-6 5-6 metaka. Jo{ su ubili, ko-
liko se zna, dvojicu, trojicu, a me|u wima jednog èqezni~ara i to ve}inom
batinawem
nawem i mrcvarewem.
Nakon nekoliko dana otpremqen je drugi transport. To su ve}inom qudi
iz Grubi{nog Poqa.
Sada su uslijedili daqwi transporti, u svemu 5 transporta, dok sam ja
bio u logoru.
Ja i nekolicina drugova kao na pr. Dmitar Tomi}, trgovac iz Bjelovara,
bili smo iskqu~eni iz tih transporta jer su nam ène bile Hrvatice, dakle
bili smo u mje{ovitom braku, a drugi su bili izlu~e ~eni jer su bili prista{e
HSS, kao dr. Branko, Milan Polak,lak, Eker, svi iz Bjelovara, te [abi} iz To-
ma{a.
Mi gore navedeni bili smo kasnije pu{teni iz logora ku}ama.
Dodajem da smo za sudbinu na{ih drugova otpremqenih transportima
doznali da su otpremqeni u Gospi} po tome {to su neki bacali ceduqice iz
vagona sa tim obavijestima, a javili su nam i Om~ikusovi iz Bjelovara da su se
trgovci Herakovi} i Ivanovi} odande javili.
Kao glavne krivce postupka i terora usta{kog u logoru „Da „Danica“ navo-
dim usta{u Nemec Martina, te wegova dva sina, Prv~i}a, brija~a iz Kopriv-
nice, dok ostale usta{e ne poznajem.
Ovi su izdavali naloge i nare|ewa za zlostavqawa, a i sami vr{ili zlo-
zlo
stavqawa.
Jedini od usta{a koji su se u logoru nalazili, a ~iji postupak je za nas
bio uglavnom ispravan, bili su Josip Veber, mesar, te Mi{ko Jakopanec, nec, se-
qak iz Koprivnice.ce
D o v r { e n o.
Dimitrije Romani}, v.r.

Br. 185
Izjava Milana Polalaka o hap{ewu u Bjelovaru i zato~e

~eni{tvu
u logoru Danica, i o transportovawu zato~enika u logor Jadovno421
21
Z a p i s n i k Zemaqske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a u Zagrebu od 2. aprila 1947.
Ja sam 22. travwa 1941. uhap{en u Bjelovaru kao politi~ki nepo}udan

i nalazio se u usta{kom zatvoru u Bjelovaru do 28. travwa 1941. kada sam sa
grupom od 80 politi~ki nepo}udnih prikqu~en transportu razoruànih ju-
goslavenskih vojnika Srbijanaca dopremqen u Zagreb i predan wema~kim voj-
nim vlastima. Nas civile wema~ke vojne vlasti nisu preuzele, ve} smo pre-
dani usta{kom „ministarstvu“ unutra{wih poslova, koje nas je dalo eskorti-
rati u vojni zatvor u Novu Ves, gdje su bili straàri Ma~ekovi za{titari.
Pod psovkama, udarcima kundaka i prijetwama strijeqawem nakon {to smo od
tih „za{titnika“ temeqito opqa~kani, preno}ili smo jedan dan u zatvoru u
Novoj Vesi, drugi dan predani policiji, koja nas je otpremila vozom u Drwe
dne 29. odnosno 30. travwa 1941. gdje je formiran prvi koncentracioni logor
za politi~ki usta{ama nepo}udne elemente.
U logor, koji se nalazio u Drwu u prostorijama napu{tene tvornice Da- Da
nica stigli smo 30. aprila, gdje nas je primila usta{ka posada i spremila u
nastambu.
Prvi transport u taj logor stigao je dan prije nas, a sastojao se je iz po
prilici 600 seqaka Srba iz Grubi{nopoqskog kotara. Ti zato~enici bili su
strahovito zlostavqani, pa je rijetko koji od wih bio tko nije bio pun masni-
ca po cijelom tijelu i nije imao nate~enu glavu, ruke i noge. Bilo je i takovih
slu~ajeva zlostavqawa da su pojedinci imali potpuno plave glave i obraze od
podqeva krvi i leàli nemo}ni po podovima, a poneki su dan dva kasnije iz-
ne{e
{eni mrtvi iz logora.
Uskoro se je po~eo logor puniti i novim transportima, tako da je polo-
vicom maja u tom logoru ve} bilo oko 2.800 zato~enika. Zato~enici bili su po
narodnosti ve}inom Srbi, a bilo je i Hrvata dosta velik broj, a osim toga do-
premqeni su u logor i jedna grupa @i idova iz Sarajeva i Karlovca. To su bili
ve}inom privrednici i intelektualci, a posebno dopremqena je u logor po-
~etkom maja grupa ìdovskih omladinaca, po prilici wih 150 koji su pokup-
qeni u Zagrebu pod izlikom da idu na radnu slu`bu. Sve skupa bilo je u tom
logoru po prilici 400-500 @i idova.
U po~etku bile su sve narodnosti smje{tene ispremije{ano, ali ve} na-
kon nekoliko dana smje{tavani su posebno Srbi, posebno Hrvati, posebno @i- i-
dovi, a naro~ito su odjeqeno bili smje{teni ìdovski omladinci, koji su
dràni pod naro~ito strogom paskom. Odmah po ulasku u logor svi @i idovi do
421
AH, ZKRZ, br. 1872/47, k. 77.
temeqa su opqa~kani, oduzete su im sve dragocjenosti, gotovina, odjevni pred-

meti, naliv pera, satovi i sva ta imovina podijeqena je me|u usta{ama stra-
àrima. Pqa~ke @i idova stalno su se opetovale prilikom no}nih racija, pa je
tako @i idovima oduzeta malo pomalo i ona imovina i roba, koju su uspjeli kod
prija{wih pqa~ki sakriti. Postupak u logoru bio je ne~ovje~an, te se opeto-
vano doga|alo, da su zato~enici prigodom provo|ewa tzv. no}nih racija od pi-pi
janih straàra strahovito zlostavqani. Osim toga su zato~enici, naro~ito
Srbi intelektualci i @i idovi, tjerani na najgore radove, tj. ~i{}ewe zahod-
skih jama i od~e~epqivawe ve} godinama za~epqenih zahodskih kanala, pa su
zato~enici do koqena stajali u izmetinama.
Jedno vrijeme bilo je dozvoqeno da zato~enici primaju hranu i odje}u
i rubqe izvana, ali ve}i dio svega toga takore}i 90% opqa~kano je od usta{-
kih straàra, koji su preuzimali pakete na logorskom ulazu i trebali pre-
davati zato~enicima.
Glede zlostavqawa i postupka sa zato~enicima naro~ito se sje}am jed-
nog slu~aja, gdje je jedan @iidov iz Bosne na mrtvo ime izudaran od usta{kog
straàra, jer ga je uhvatio taj straàr da moli iz ìdovskog molitvenika.
Ina~e bili su svi zato~enici izvrgnuti samovoqi pojedinih straàra,
jer ti straàri za svoje ~ine nikome nisu odgovarali. Nadodajem, da je osim
navedenih grupa @i idova do{la i jedna grupa ìdovskih emigranata Wemaca,
koji su se nalazili u logoru u Kerestincu i koji su po rasformirawu toga lolo
gora dopremqeni u na{ logor. Ti emigranti bili su mahom intelektualci i
politi~ki napredni qudi, koji su ve} za vrijeme Ma~ekove ere bili konfi-
nirani u Samoboru.ru
Hrana u logoru bila je posve nedostatna, sastojala se je iz neke vru}e vo-
de, u koju je bilo usipano crvene paprike.
Sledovawe masti za svih 2.800 zato~enika bilo je dnevno oko 2.50 kg, od
koje masti su ali kuhari preko polovicu pokrali i preprodavali. Kruh dobi-
vao se je jedanput na dan i to poluprijesan, mije{an od kukuruza i mekiwa, a
koli~ina mu nije nikad bila ista, pa je povremeno dobivalo po 10-14 zato~eni-
ni
ka jedan kru{~i}, koji je bio velik kao mu{ki dlan na dan. Da se nije krijum-
~arila hrana u logor zato~enici bi poumirali od gladi.
Tokom mjeseca maja po~elo se s otpremawem zato~enika u Gospi}, te su u
drugom transportu, koji se sastojao od po prilici 1.200 zato~enika, otpremqe-
ni svi @i idovi, a s wima i grupa ìdovskih omladinaca, koji su kasnije svi po-
ubijani na Jadovnu. Od ostalih @i idova zato~enika ostali su na ìvotu tek
dvojica trojica, dok su svi drugi poginuli prolaze}i kroz logore Gospi}, Pag,
Jastrebarsko, Gradi{ku i Jasenovac.
Malo pomalo logor „Da„Danica“ potpuno je likvidiran, jer su iz wega ot-
premqeni prvo svi Srbi i @i idovi, a preostali Hrvati otpremqeni su u St.
Gradi{ku odnosno Jasenovac.
Zapovjednik logora bio je u po~etku neki [ajatovi}, a zamjenik mu je
bio Frawo Gaì, koja su obojica likvidirani po dolasku Narodno-oslobodi-
la~ke vojske u Koprivnicu. Vrhovni nadzor imao je jedno vrijeme bjelovarski
512 HAP[EWA, ZLOSTAVQAWA I MASOVNA UBISTVA
logornik Pièta i koprivni~ki logornik Nemec, koji je po na{em Okru`nom

sudu u Bjelovaru su|en na smrt i justificiran u samom logoru „Da„Danica“.
ca“
Za vrijeme moga boravka u logoru poubijano je nekih desetak zato~enika,
a kako sam ~uo nakon moga odlaska dogodili su se sve ~e{}i i ~e{}i slu~ajevi
ubijawa zato~enika bilo toqagama, bilo streqawem.
Nemam ni{ta drugo navesti.
Dovr{eno. Milan Polak,
lak, v.r.
Br. 186
Izjava Nade Todorovi} iz Novih Pavqa

qana, kotar Bjelovar,
o hap{ewu wene porodice 1941. i 1942. godine422
22
Za
apisnik Okru`ne komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora
i wihovih pomaga~a 29. juna 1945. godine.
Dana 27. IV 1941. godine uhap{en je moj otac Stojan Todorovi} u svom do-
mu u Novim Pavqa qanima i otjeran u sabirali{te u Bjelovaru u Vojnoj bolnici.
Ondje je ostao 9 dana, a zatim je otpremqen u logor „Da„Danicu“ kod Koprivnice.
U „„Da
Danici“ je ostao oko 2 mjeseca, odanle otpremqen jednim od transporta u ne-
poznatom pravcu, no vi{e se nije vratio. û ulo se je da su svi ti bili otprem-
qeni u LiLiku i u Jadovnom poklani.
Mojeg oca do{ao je uhapsiti u ku}i u Pavqanima Dela~ Pavao i Nemec
Petar, obojica iz Malog Korenova, tada ~lanovi Ma~ekove seqa~ke za{tite.
Dana 5. X 1942. godine do{li su po moju majku Evu Todorovi}, djeda Niko-
lu Todorovi}a i brata Mladena Todorovi}a, te mene nepoznati usta{e i digli
nas od ku}e. Ja i majka otpremqene smo u Sisak u logor odakle smo se vratile
ku}i nakon tri tjedna, do~im su djed i brat otpremqeni u Jasenovac, odakle
se vi{e nisu vratili pa su sigurno ondje ubijeni.
Na{a ku}a je sva opqa~kana. Kod na{eg hap{ewa sudjelovali su nepo-
sredno starje{ina Stevo Talijan iz Novih Pavqana i Josip Jaj~ek, usta{ki
zbirnik, te Janko Knaus, usta{ki vodnik, svi iz Novih Pavqana.
Isti su se nalazili sa usta{ama u marofu kamo smo dovaàni, a Josip
Jaj~ek i Stevo Talijan su vodili iz na{e {tale junicu i izveli jedno sviw-
~e, oboje zaklali i pripravili u ku}i Steve Talijana i potro{ili sa usta-
{ama. Iznijeli su iz ku}e lagav od 80 l. sa vinom i popili, i odnijeli kantu
od 25 l. sa 15 kila masti i sa tom masti pripravqali jelo.
Pripomiwem da su Stevo Talijan i Janko Knaus u zatvoru OZNE, a Josip
Jaj~ek u zatvoru Okru`nog narodnog suda, do~im se Dela~ Pavao nalazi me|u
partizanima, a Nemec Petar se nalazi kod ku}e u M. Korenovu.
Nada Todorovi}, v.r.
422
AH, Zh
Zh-15075-15079.
-15075-15079.
Br. 187
Izjava Feliksa Hir{la iz Bjelovara o zlo~i

zlo~inima usta{a
u logorima Gospi}, Jadovno, Jastrebarsko i Jasenovac423
Zapisnik
Saastavqen pred Zemaqskom komisijom za utvr|ivawe zlo~ina
okupatora i wihovih pomaga~a u [ibeniku 16. januara 1945.
30. VII
II 1941. zapo~eo je lov na Jevreje u Bjelovaru. Poslije podne dignuta
je omladina i otpremqena direktnim vagonom za Gospi}. Isti onaj dan dignu-
to je oko 180 familijarnih starijih Jevreja, dok dojdu}i dan 31. VII II ostatak.
U Zagrebu u Zboru ~ekalo se na kompoziciju i ovdje je izvjesnim familijama
putem veza a mogu}e i za dobre pare uspjelo da dobiju emigracionu propusni-
cu za Italiju. Tu je najàlosniju ulogu odigrao dr Vilko Kinel nel,, {ef ìdov-
skog odsjeka usta{kog redarstva u Zagrebu. Ostatak tih Jevreja otpremqen je u
Gospi} i smje{ten na bivak na ov~arsku stanicu ({talama i ostalim gospodar-
skim prostorijama) gdje su do nedavno bili ~opori ovaca wegovani za rasplod.
Ovdje je bilo ve} veliko mno{tvo interniranih Jevreja, a napose su tu bili
smje{tani transporti zagreba~kih Jevreja, koji su prije toga bili zato~eni u
Kerestincu, zatim transporti Jevreja iz Ludbrega, Vara`dina, Koprivnice,
Zavidovi}a, Dubrovnika, Sarajeva, Br~koga itd. Ukupno nas je bilo oko 1.600.
Tu su se nalazili zajedno mu{karci i ène, mlade` i starci, a bilo je tu i oko
100 djece. Naknadno je na tu istu ov~iju stanicu dopremqeno oko 360 Srba iz
raznih krajeva, koji su se do tada nalazili u gospi}koj kaznioni, te nisu bili
kao ostali wihovi drugovi i drugarice otpremqeni u Jadovno. Komandanti lolo
gora bili su: Maks Luburi}, a wegov zamjenik poru~nik Pudi}, poru~nik Mi- Mi
halovi}, ne}ak biv{eg bana Mihalovi}a, te Stjepan Rubini}, koji je u to doba
bio politi~ki povjerenik za Liku i {ef ùpskog redarstva u Gospi}u. Ja sam
bio zaposlen kao {ef kuhiwe pa sam se obratio na Pudi}a s molbom, da bi nam
pribavio kazane, jer nismo imali iz ~ega kuhati. Za par dana stigli su kazani
oko osam do devet sati nave~e kamionom. Upitao sam Pudi}a, kako je smogao kaka
zane, jer mi je prije toga bio rekao, da kazana nema i neka ih sami kupimo. Pu Pu-
di}, koji je bio pijan, odgovorio mi je: „[uti more, morao sam potu}i jedan
~itav
~i tav logor, da vas mogu snabdjeti s kazanima.“ To je bila likvidacija logora u
Jadovnom. To je bilo sredinom kolovoza 1941. Tu smo ostali mjesec dana. Kroz
to vrijeme bili su zato~enici zaposleni poqskim radovima u evakuiranim
srpskim selima, napose kod vr{ewa i spremawa ìta.
Koncem mjeseca kolovoza, po{to su Talijani po~eli preuzimati vlast
u Lici, premje{teni smo u Jastrebarsko. Na putu u Jastrebarsko prikqu~en
nam je transport potpuno iscrpqenih i bolesnih zato~enika @i idova s otoka
Paga (Slano), koji su pripovijedali, da su 46 dana ìvjeli uglavuglavnom od vode.
423
23
AJ, 291-690.
Putem su umrla od gladi i iznemoglosti dva ili tri zato~enika iz te grupe.

Put je bio tegoban, jer smo bili zatvoreni u marvinskim vagonima, u kojima se
nalazilo od 70 do 80 qudi. Putem nam nisu davali ni vode niti su nas pu{tali
na vr{ewe nu`de. Od silne vru}ine i sparine putem je mnogima pozlilo. Nu`- Nu`
da se obavqala u jednom uglu vagona. Zajedno su smje{teni mu{karci i ène,
odrasli i djeca. Kada smo stigli u Jastrebarsko, transport je zadràn pred
stanicom, gdje smo preko cijele no}i ostali tako zatvoreni.
U Jastrebarskom smo bili smje{teni na nekom privatnom imawu i tamo
smo ostali svega dva tjedna. Uzdràvali smo se privatnim sredstvima, kao {to
je to bio slu~aj tako|er prilikom na{eg zato~ewa u Gospi}u. Zapovjednici lolo
gora su dodu{e primali slu`benu hranu za nas, ali smo mi morali tu hranu od
wih kupovati za skupe novce. Tada naime jo{ nije bila uvedena praksa, da se
zato~enicima oduzima novac. Bilo je dodu{e slu~ajeva, da su neki usta{e ote- ote
li pojedinom zato~eniku sat ili sli~no, ali to su bili ~ini li~ne samovoqe,
dok slu`beno u tome pravcu jo{ nije bilo ni{ta odre|eno. U Jastrebarskom su
rukovodili logorom Mihalovi} i Stjepan Rubini}. U taj je logor znao do}i i
Pudi}, kojega sam, kako rekoh, upoznao u Gospi}u. Pudi} je bio alkoholi~ar i
patolo{ki tip.
Dan prije na{eg odlaska iz Jastrebarskoga stigao je tamo {ef ùpskog
redarstva za Zagorje, koji je do{ao pogledati zato~enike iz svoje ùpe. On nam
je rekao cini~ki: „Preseliti }ete se u mjesto, gdje }ete ìvjeti u vodi, gdje
}ete jesti vodu, spavati u vodi i crknuti u vodi.“
U Jastrebarskom nas se nalazilo oko 2200. Nama je bila prikqu~ena gru-
pa od kakvih 140 komunista, dopremqenih iz kaznione u Lepoglavi. Oni su bibi
li smje{teni u podrumskim prostorijama. Bili su bez ikakvih nov~anih sred sred-
stava, a nisu dobivali hranu kao ni zato~eni Srbi, te smo ih mi Jevreji hra hrani
ni-
li. Komunisti su otpremqeni iz Jastrebarskog u logor Danica u Koprivnici.
U Jastrebarskom smo bili razdvojeni. @e ene i djeca otpremqeni su u
Kru{~icu u Bosni, dok su mu{karci otpremqeni u Jasenovac, dakle u ono mje mje-
sto, gdje su imali ìvjeti i raditi na vodi i umrijeti u vodi. Otpremqeni smo
u dvije skupine. Prvi je transport oti{ao u Krapqe424 24
kraj Jasenovca, a drugi
425
25
u pripremqeni logor Jasenovac-navac-nasip.
Ja sam drugim transportom upu}en u logor Jasenovac-na
vac-nasip. To je bio lo
lo-
gor,, koji se sastojao od tri velike drveware sa zemqanim podom, svaka u duì-
gor ì
ni od kakvih 40, a {irini od kakvih 10 metara. Bili smo stisnuti u tim ba-
rakama tako, da se moglo leàti samo na bok, i ako se netko htio okrenuti na
drugu
dru gu stranu, morao je prije toga ustati. Mi smo @i idovi imali dvije barake,
a Srbi jednu.
U Jasenovcu su nam doskora proveli premeta~inu, te su nam oduzeli sav
novac, hranu, cigarete, boqe odjevne predmete, boqe rance itd. Pod prijetwom
smrtne kazne morali smo sve to predati.
424
24
Krapje.
425
25
Logor Jasenovac II – Bro~ice.
Na ~elu ovoga logora stajao je Qubo Milo{, mladi} od kakvih 22 godine,

visokog stasa, jak, propali pravnik sa suboti~kog fakulteta, rodom iz Herce-
govine, ro|ak Maksa Luburi}a, usta{kog povjerenika za sve sabirne logore.
Jednoga dana za~ula se u nedalekoj {umi velika pucwava. Qubo Milo{ po-
zvao nas je u nastup sa svima stvarima i odrào nam govor. Rekao nam je, da su
neki zato~enici poku{ali pobje}i i da su poubijani. Zbog toga odre|uje, da momo
ramo predati sav novac, dragocjenosti, hranu, koju smo imali kod sebe, i ostalo,
da nam se tako zaprije~i bijeg. Qudi su bili silno impresionirani i ustra-
{eni tim vi{e, {to su ve} znali za Jadovno, u kojemu su vr{ena masovna ubiubi
jawa, i {to su bili svijesni, da su usta{ki krvnici na sve spremni. Stoga su
ovom pozivu i udovoqili, ali je bilo i iznimaka.
Qubo Milo{ je izvr{io novi raspored i to tako, da su za rad nesposobni
i stariji zato~enici preba~eni u Krapqe, dok smo mi ostali zadràni na do do-
sada{wem mjestu, odakle se i{lo na rad na nasip.
Bili smo podijeqeni u radne pedesetnine. Bilo je 20 pedesetnina. Do pepe
desetnine sastavqene od Srba, radila je pedesetnina sastavqena od Jevreja, do
we opet druga pedesetnina, sastavqena od Srba i t. t.d.
d. Ciq je bio, da se me|u
tim pedesetninama razvije natjecawe, koja }e vi{e uraditi. Osim toga ciq je
bio i taj, da Srbi, odnosno @i idovi, ne budu na okupu i da se ne mogu dogovoriti
radi eventualnog poku{aja masovnog bijega. Na rad se i{lo tr~e}im korakom
pet kilometara, od nastambe do nasipa, i to dva puta dnevno tamo i nazad. Hra-
na je bila vrlo slaba, vodena, neslana i nemasna. Kruha se dobivalo vrlo rijet-
ko. Ako se kruh dobio, onda se jedan kruh u teìni od 60 deka dijelio na 24 oso-
oso
be, t.j.
t.j. 2 i pol deke po osobi. Doga|alo se, da su usta{e na {tetu ostalih zato-
~enika, zaposlenih na nasipu, odredili ve}u koli~inu kruha pripadnicima
onih pedesetnina, koje su polu~ile ve}i efekt u radu. Radilo se na nasipu u
duìni od 1.200 metara, a na wemu je bilo zaposleno izme|u 1000 i 1200 qudi.
Usta{e su prilikom rada udarali zato~enike kundacima, pquskali ih i t. t.d.
d.
Doga|alo se tako|er, da bi usta{e i ubili neke zato~enike, koji bi klonuli od
gladi i umora. Ti su zato~enici ugra|eni u sam nasip. U ovom nasipu, kao i u
drugom nasipu, koji je gra|en kraj samog logora u mjestu Jasenovcu, ugra|eno je
izme|u 7000 do 10.000 zato~enika.
Pored logora Jasenovac-na
vac-nasip i Krapqe postojali su jo{ logori u samom
mjestu Jasenovcu na biv{oj Ba~i}evoj ciglani i ekonomiji. Administrativna
podjela logora bila je od prilike ova: logor I zvao se sabirni logor u Jasenov-
cu, logor II Krapqe, logor III Jasenovac-na
vac-nasip, koji se opet dijelio u tri odje-
la – na a, b, i c.
Nekako koncem mjeseca rujna ili po~etkom listopada do{ao je u logor
Makso Luburi}, te nam je na nasipu odrào govor istaknuv{i, kako on uvi|a,
da je pogrije{io, {to je @i idove zaposlio na nasipu, i da bi @i idovima tre-
balo
ba lo dati prilike za korisniji rad. On je zbog @i idova nabavio neka indu-
strijska poduze}a, u kojima ih kani zaposliti i gdje }e dobro ìvjeti. Mo}i }e
dovesti svoje ène i djecu, primat }e pla}u, slobodno }e ~itati novine, imat
}e kwi`nicu i t. t.d.
d. Zbog toga je pozvao sve inìwere, graditeqe, ciglarske
stru~wake, pilanske stru~wake, mehani~are, ma{iniste da se jave. Tom zgo-

dom javilo se oko 80 qudi. Oni su bili zaposleni u ciglani i u lan~ari, na pipi
lani kao predradnici, koji su imali zadatak organizirati rad. U vezi s time
povu~eno je s nasipa i iz logora Krapqe, a tako|er iz novo prido{lih tran-
sporata vi{e zato~enika tako, da je u tim radionama sa ekonomijom, kuhiwom
i intendanturom bilo zaposleno oko 1.400 do 1.600 zato~enika. Naravno da su
poboq{awa ìvota o kojima je Luburi} govorio ostala puka obe}awa. Isto-
dobno s formirawem, odnosno poja~awem ovih obrtni~kih pothvata, zapo~elo
je likvidirawe logora Krapqe i Jasenovac-na vac-nasip. Po~eli su padati jesenske
ki{e, qudi su bili iscrpqeni od gladi i umora, stale su harati bolesti ta-
ko, da je u tim logorima dnevno umiralo samo prirodnom smr}u 5-8% zato~eni-
ka. Kako se ovi logori nisu vi{e popuwavali, to su na taj na~in prestali po-
stojati. [to nije pomrlo prirodnom smr}u ili preba~eno u obrtni~ke radio-
ne, to je poubijano. Poznato mi je, da je logor Krapqe likvidiran na taj na~in,
{to su usta{e kroz 18 dana toboè zaboravili poslati hranu. Osamnaestog da-
na, {to je zate~eno ìvo, bilo je potu~eno ili poklano.
Sredinom mjeseca listopada 1941. do{la je iz Zagreba u logor skupina
usta{kih du`nostnika iz usta{ke obrane, da pogledaju kako izgleda novo for- for
mirani radni logor. Da im se na djelu pokaè, kako se @i idovi odgajaju „„za
za ko-
ko
risne ~lanove qudske zajednice ce“,, pozvani su @i idovi u nastup. Tom je prili-
kom Makso Luburi} odrào opet jedan od svojih mnogobrojnih govora te je na
kraju izveo 25 zato~enika, koji su ve} prije ozna~eni kao saboteri, pa ih je dao
svu}i i svakome po goloj stra`wici udariti èqeznom ìcom 25 batina. Ra-
dilo se uglavnom o poznatim zagreba~kim intelektualcima. To su bila ponaj-
vi{e lica, koja su ve} od po~etka okupacije bila zato~ena u Kerestincu. Svi
su primili te udarce, a da nisu niti pisnuli niti molili za milost. Wiho-
vo dràwe ulilo je me|u ostale zato~enike moralno oja~awe.
Ovo zlostavqawe izvr{eno je tako brutalno, te je meni, koji sam tada bio
zaposlen kao stru~ni radnik na ciglani i sve to gledao iz kancelarije, do-
{ao usta{ki poru~nik Pavli~evi}, student tehnike, i po~eo se zgraàti nad
tom surovo{}u. Tuma~io mi je, kako je on usta{ki pokret idealno zami{qao
i kako osu|uje ovakve metode. On to vi{e ne moè gledati, te }e traìti bolo-
vawe i nastojati, ako mu ikako bude mogu}e, da se izvu~e iz usta{kih redova.
I zaista, taj je Pavli~evi} na neko vrijeme nestao iz logora, da se ponovno vra-
ti polovicom veqa~e 1942. u svojstvu nadzornika usta{ke ~asne radne slu`be.
S wim je do{ao tako|er ing. Pi~i ~ili. Taj isti Pavli~evi}, koji se zgraào nad
batiwawem intelektualaca, po~eo je s ing. Pi~i ~ilijem izgra|ivati poznati
jasenova~ki krematorij na ciglani. U me|uvremenu on je boravio u Wema~koj,
gdje je imao prilike osloboditi se posqedwih ostataka svoje ~ovje~nosti i
uvje`bati se u stru~nom likvidirawu tisu}a i tisu}a gra|ana i seqaka.
Sredinom mjeseca studenoga do{ao je Makso Luburi} u posebnu prosto-
riju ciglarske strojarnice, u kojoj je leàlo oko 80 do 100 bolesnika. To su bibi-
li qudi, koji su bosonozi radili na nasipu i drugdje i koji su premrzli i od
gladi iznemogli. Luburi} im je rekao, da je upravo telefonski razgovarao s
|akova~kim biskupom Antunom Ak{amovi}em, koji mu je stavio na raspolaga-

we jedno biskupsko dobro, na kojemu }e se urediti sanatorij za ovakve bolesni-
ke, te je odredio, da se doti~ni bolesnici presele u \akovo. Odmah nakon toga
do{la su dva kamiona po wih. Usta{e su vukli bolesnike preko stepenica za
noge tako, da su glavom udarali o tlo, nabacali ih u kamione i odvezli ih u
biv{i logor Jasenovac-na
vac-nasip i tamo ih likvidirali. Tako je nastao poznati
logorski pojam „otpremiti u \akovo“.
Kao {to sam ve} spomenuo, jedan logor nalazio se je i u selu Krapqu, u
kojemu je bilo oko 1.000 zato~enika. Dne 8. novembra po naredbi Maksa Lubu-
ri}a pozvao je neki usta{ki vodnik sve zato~enike u nastup. Po{to su tome
pozivu udovoqili, imali su po nalogu vodnika stupati u pravcu kapije. îm im
su to u~inili, osula se na wih ki{a tanadi iz mitraqeza. Ubijeno je nekoli-
ko desetaka zato~enika, a isto tako ih je mnogo raweno.
U upravu logora u Jasenovcu telefonirano je, da su zato~enici toboè
poku{ali bjeàti i napasti straù, pa da je zbog toga upotrebqeno oru`je.
Rezultat je bio, da su zdraviji i ja~i zato~enici povu~eni u logor Jasenovac
ciglana, dok su ostali zadràni u Krapqu i oduzeta im kroz 18 dana hrana,
kako sam to ve} prije naveo.
U mjesecu studenom bila je velika zima i ve} je postao nemogu}im rad na
nasipu. Stoga je odlu~eno likvidirati logor Jasenovac-na vac-nasip. Dne 14. stude-
noga preba~eni su svi zato~enici iz toga logora u samo mjesto Jasenovac, gdje se
nalazio logor ciglana. Tom prilikom izvr{eno je odabirawe zato~enika. Sta-
riji, slabiji i bolesni qudi odvojeni su i odre|eni za logor u Krapqe. Ve}
prilikom toga odabirawa i prilikom samog kretawa u Krapqe poubijano je pu-
tem oko 300 zato~enika. Morala su krenuti posebna kola s Eko Ekonomije, koja su po-
po
birala mrtve. Oni, koji su stigli u Krapqe, tamo su poubijani.
Me|u ostalim bio je toga dana zatu~en i zagreba~ki odvjetnik dr. Oton
Gavran~i}, koji je za vrijeme svojega zato~ewa bio strahovito mu~en.
Kod ovih masakrirawa sudjelovali su ili kao naredbodavci ili kao ne-
posredni po~initeqi Makso Luburi}, Ivica Matkovi}, Qubo Milo{, Jozo
Matijevi}, Koji},426 26
Modri},42727
Mujica428
28
(kojega su ubili partizani), Alta-
429
29
rac i mnogi drugi, kojima se ne sje}am imena. Koji} je bio boravi{tem iz Za- Za
greba, star oko 32 godine, visok, kestewaste kose. Altarac je tako|er do{ao iz
Zagreba, gdje je bio navodno namje{ten u Frojdovoj tvornici papira. On je sred sred-
weg stasa, crnomawast, mr{av, star oko 28 do 30 godina.
Ve} sam spomenuo u toku ovoga preslu{avawa, da se radilo na dva nasipa.
Prvi nasip imao je sluìti isu{avawu Lowskoga poqa. Drugi nasip podizan
struge,430
je od Save do stru 30
a trebao je braniti od poplave logor Jasenovac. Taj na-
sip mogao je biti duga~ak oko 800 metara. Na tome nasipu po~elo se raditi po-
426
26
Ante.
427
27
Ante.
428
28
Mujo Jusi}-Mujica.
429
29
Ante.
430
30
Kanal Strug.
~etkom mjeseca studenoga 1941. Svi, koji nisu bili zaposleni u obrtnim ra-
~et
dionama ili u Ekonomiji, radili su na ovom potowem nasipu uz vrlo slabu
hranu. U to vrijeme bilo je na tome nasipu zaposleno oko 600 qudi. Ra~una se,
da je na tome nasipu dnevni pomor bio oko 5%, i to zbog ssma
malaksalosti ili zbog
ubijawa.
awa. Me|utim se broj radnika na nasipu nije smawivao, jer su se praznine
ispuwavale novim zato~enicima, koji su stalno stizali u logor. Na tome na-
sipu radili su i @i idovi i Srbi i Hrvati.
ti
U to vrijeme u svima jasenova~kim logorima bilo je oko 2000 do 3000 za-za
to~enika i to samo mu{karaca. Dnevno je umiralo oko 5% zato~enika. U ono
vrijeme nije bilo dopu{teno dopisivati se ni s kim izvan logora, a ako je kod
nekoga bila prona|ena ceduqica s nekoliko napisanih rije~i, bio je zbog to-
ga ubijen.
S obzirom na jaku zimu bilo nam je re~eno, da moèmo na tiskanicama,
koje su nam uru~ene, popisati odjevne predmete, koji nam trebaju, te da }e te
tiskanice biti upu}ene na{oj rodbini, da nam po{aqe robu. Mi smo te tiska-
nice ispunili, preko bogo{tovne op}ine sakupqena je roba i stigla je u neko-
liko kamiona u Jasenovac, ali nam uop}e nije bila izru~ena.
Onoga istoga dana, kada je izvr{en pokoq zato~enika, upu}enih u Krap-
qe, iskoristilo je sedam zato~enika veliku me}avu i pobjeglo ~amcem preko
Save te se pridruìlo partizanima.
Za odmazdu odabrano je 50 zato~enika, ro|aka i znanaca pobjeglih, te su
podvrgnuti strahovitom mu~ewu, a na Novu godinu 1942. u 5 sati poslije podne
izvedeni su iza pilane, te su tamo maqevima dotu~eni. Kod pregleda qe{ina
vidjeli smo, koliko su ti qudi bili mu~eni. Bili su im istrgnuti nokti, zglo-
zglo
bovi slomqeni, na koì su se vidjeli tragovi paqewa i t. t.d.
d. To su bili uglav-
nom @i idovi namje{teni na pilani.
Prvi veliki transport, koji je odmah poubijan, stigao je u Jasenovac na
sam Badwak 1941., dakle 24. prosinca. To je bio transport iz Slav. Poège, a u
wemu je moglo biti oko 100 mu{karaca. îm im su do{li pred logorsku kancela-
riju, oduzete su im stvari, nakon ~ega je pijana horda logorskih usta{kih
funkcionara navalila na wih kundacima, toqagama i noèvima, te ih poubi-
jala. Ostala su ìva svega dvojica ili trojica, no i oni su kasnije izgubili
ìvot. Tako je isto, dne 25. prosinca stradao transport iz Pakraca, u kojemu je
bilo i Srba i @i idova od prilike podjednako, do 150 qudi. Dne 26. prosinca
stigao je transport iz Daruvara, koji je bio ne{to mawi, nakon ~ega su dnevno
stizali transporti, koji ~esto nisu ni dospjeli do}i u sam logor, nego su potutu-
~eni u samom mjestu Jasenovcu. Me|u wima bilo je mawih i ve}ih transporata,
me|u wima i takvih u kojima se nalazilo i po nekoliko stotina qudi. To je tra-
tra
jalo nekako do polovice sije~wa 1942. @r rtve su pokapane u blizini Ekonomije,
zatim na prostoru biv{eg logora Jasenovac-na
vac-nasip, a neke bile ba~ene i u Savu.
U mjesecu sije~wu ili veqa~i 1942. odstraweni su stanovnici iz sela
Gra
radine, koja se nalazi s druge strane Save u Bosni. Nakon toga po~ela je Gradi-
na sluìti kao mjesto u kojemu su vr{ena masovna ubijawa zato~enika. Doga-
|alo se, da su poje
jedine skupine zato~enika bile zatvorene u nekoj ispra`wenoj
ku}i u tome selu, a zatim zajedno s ku}om spaqeni. Vidjeli smo, kako je jedna
grupa iz Slav. Broda bila ~amcima preba~ena u Gradinu, a nakon stanovitog
vremena digao se u tome selu veliki stup dima. Wihove su stvari ~amcima do-
premqene u Jasenovac. Wima je naime bilo re~eno, da odlaze u logor u Staroj
Gradi{ki, te su se zaputili sa svima svojim stvarima.
Mislim, da je 8. veqa~e 1942. do{la prva tzv. me|unarodna komisija, da
razgleda logor u Jasenovcu. Uprava logora bila je unaprijed obavje{tena o do-
lasku te komisije, te je poduzela sve mogu}e mjere, da u {to boqem svijetlu
prikaè prilike u logoru. U prvom redu smawen je broj zato~enika i poboq-
{ana slika logora na taj na~in, {to je brojno stawe logora snièno na oko 1000
zato~enika. Slabiji, istro{eniji zato~enici i starci otpremqeni su u „\a- „\a-
kovo“, {to zna~i, da su poubijani. Prema tome ostali su u logoru oni zato~eni-
ni
ci, koji su bili u ne{to boqoj fizi~koj kondiciji. Nekoliko prije toga po-
boq{ana je hrana, da se qudi jo{ vi{e oporave. Neki su zbog toga i postrada-
li, jer su jeli masne stvari, od ~ega su dobili proqev. Dobili smo brojeve na
vrpcama, koje smo nosili preko desne ruke, i to @i idovi ùtu vrpcu, komuni-
sti crvenu, Srbi plavu, a profesionalni predradnici, koji nisu bili zato-
~enici, dobili su bijelu vrpcu. Re~eno nam je ako bi nam se netko od komisije
obratio s kakvim pitawem, da imamo samo rukom pokazati broj. Dan prije nego
je stigla komisija, pozvao je Makso Luburi} „grupnike“ te im objasnio, da }e
svakog vlastoru~no zatu}i, ako se usudi i samo pisnuti pred kojim ~lanom ko-
misije, a isto tako da }e zatu}i svu familiju doti~noga, koji se na ne{to tak
kvo
vo
odvaì. Usta{ko-~asni~ka menaà bila je za taj dan odre|ena kao menaà za
grupnike i oni su toga dana objedovali za prostrtim stolovima. U barakama su
poboq{ani leàji, dobili smo ~ak i umivaonike a i jastuke s ~istim jastu~ni-
~ni
cama. Komisija je do{la, pro{etala kroz logor, ni s kim nije razgovarala, u
logoru je bila dobro pogo{}ena, a lavori su odmah nestali iz baraka.
Nekoliko dana nakon odlaska komisije zapo~ela je na ciglani gradwa
krematorija. Tada sam ja premje{ten najprije na Ekonomiju u Jasenovcu, a
odatle u sabirni logor u Staru Gradi{ku. U Staru Gradi{ku sam prispio
koncem veqa~e ili po~etkom oùjka.
Tada je bio zapovjednikom logora u Staroj Gradi{ki usta{ki poru~nik
emigrant Mandu{i}.431 31
Ja sam bio zaposlen na Ekonomiji kao radnik. Stanovao
sam u Ekonomiji na {tali. U logoru je u to doba harao tifus, ali se to tajilo,
te se ta bolest nazivala u logorskom àrgonu „gradi{}an }anskom gripom“ ili
skra}eno gripa „GG“. Pomor je od te bolesti bio vrlo velik, tim ve}i, {to su
qudi bili izgladnjeli i iscrpqeni uslijed te{kog fizi~kog rada. Osim toga
svi su zato~enici bili isprehla|eni, jer je zima bila neobi~no jaka, a u na-
stambama nije se loìlo.
Od gradi{}anske gripe umiralo je dnevno 80 do 100 qudi. U tako jakoj
formi zaraza je trajala oko 4 tjedna. Koncem mjeseca marta odveli su usta{e
pod izlikom lokalizacije bolesti sve bolesnike iz sve tri ambulante, i to u
431
31
Matija-Mate.
nekoliko navrata. Usta{e su bili zakukuqeni kao Ku-Kluks

Ku-Kluks-Klan
-Klan kukuqice
i odveli su u kamionima `rtve u Jasenovac, gdje su ih maqem potukli i spa-
lili u ve} dovr{enom krematoriju u ciglani. Tom zgodom ipak je nekim poje-
dincima uspjelo da se spase bilo na taj na~in, da su prvodobno pobjegli ili da
su se prikazali kao stru~ni radnici, koji obavqaju stanovite poslove za ne-
ke usta{e iz zapovjedni{tva.
U vezi s time sje}am se jednog slu~aja iz Jasenovca. Bilo je to koncem mje
mje-
seca studenoga ili po~etkom prosinca 1941. u Jasenovcu. Po odredbi usta{kih
vlasti lije~nici su pregledali sve zato~enike, koji su pozvani u nastup, te su
me|u wima imali izabrati za rad nesposobne. Po{to je to obavqeno, nesposob-
ni su u dva kamiona odveèni iz logora Jasenovac-ci
vac-ciglana u logor Jasenovac-
nasip. U tre}em kamionu vozili su se grobari. Me|u onima, koji su kao bolesni
otpremqeni u Jasenovac nasip, nalazio se je i student Lang iz Osijeka. Na momo
je zaprepa{tewe ja sam ga istoga dana vidio na ciglani, sakrivenog me|u letva-
ma za su{ewe cigla. Upitao sam ga, zar nije odveden u \akovo, na {to mi je on
odgovorio: pa zar ti vjeruje{ u \akovo? Nakon toga mi je ispripovjedao, kako
su svi zato~enici iz prva dva kamiona poubijani maqevima u baraci, me|u
ostalima i wegov stric Sre}ko Lang, tako|er iz Osijeka. Spomenuti student
sko~io je iz kamiona i umije{ao se je me|u grobare, te je imao prilike vidje-
ti, kako usta{e ubijaju, a onda je sam sudjelovao kod pokapawa `rtava. Nave-
deni student bio je od uàsa sav izobli~en. @i ivio je jo{ desetak dana, a onda
je umro od iscrpqenosti.
Koncem mjeseca oùjka pripovjedao mi je drug Pomper,432 32
tada{wi logor
gor-
nik u hrvatskom logoru, kako je dobio obavjest iz pouzdanog izvora, da }e za 10.
travwa kao na obqetnicu progla{ewa NDH biti pu{teni na slobodu on i we-
gova grupa, tj. zato~enici iz Lepoglave, koji su tamo bili internirani pod re- re
ìmom Dragi{e Cvetkovi}a. U mjesecu travwu prilikom nastupa sjeli su za
Ga i} i usta{a Iqko Buhovac,433
jedan stol usta{ki poru~nik Nikola Gaxi} 33
koji je
radio u kancelariji, te su popisivali pripadnike Pomperove grupe i od wih
uzimali podatke. Na temequ toga ve} sam i ja povjerovao, da }e ti qudi zaista
biti pomilovani, a u tome me je uvjerewu naro~ito podràvao ing. Kraja~i},
tako|er jedan od pripadnika te grupe. Me|utim se dogodilo ne{to sasvim pro-
tivno. Nakon nekoliko dana oko 30 pripadnika te grupe bilo je zatvoreno u po-
sebnoj samici u „K“ nastambi, te im je oduzeta hrana, a isto tako nisu dobivali
niti vode. Ja sam u ono vrijeme imao nadzor nad kuhiwom, pa se sje}am, da sam
dobio nalog, da se kuha za 30 osoba mawe. Doti~ni su ostali u samici tako dugo,
dok nisu poumirali. Svake no}i dolazili su u samicu Buhovac i Gaxi}, Ga i}, te su
ih zlostavqali. Koliko se sje}am, prvi izme|u osu|enika umro je tek nakon 18
dana, dok je posqedwi izdrào preko 40 dana, odnosno wega su dotukli.
U ono doba zlostavqali su i ubijali zato~enike pored Ga Gaxii}a i Buhov-
ca tako|er Ante Vrban, Stanko Bevanda, Nikola Gagro, Boto, Ante Kordi}, po po-
432
32
@eq
eqko.
433
Bukovac.
ru~nik Koreni~ki,434 34
biv{i sve}enik Ivica Brkqa~i}. Upravni zapovjed-
nik bio je poru~nik Branko Slip~evi}, koji je vodio kartoteke i cijelu kan-
celariju. U logor je dolazio tako|er Makso Luburi}, Qubo Milo{, Ivica
Matkovi}, Pi~i ~ili,
li, a nakon wihovih posjeta uvijek je vr{eno ubijawe. Sje}am
se da je jednoga dana osobno ubio Qubo Milo{ Herlingera i [ter [terna, vlasni-
ke poznate trgovine u Zagrebu u Juri{i}evoj ulici. Ubio ih je revolverom u
pisarni. Po mojemu mi{qewu svi su ovi zlo~inci, mnoge zato~enike poubija-
li iz vlastite pobude, a svakako se moè re}i, da nisu ubijali proti svoje vo-
qe i da ih na to nitko nije silio. To zakqu~ujem odatle, {to je bilo u logoru i
takvih usta{kih funkcionera, kao {to su Ivan Vasiq i vodnik Mandu{i},435 35
brat zapovjednika logora, koji ne samo {to nisu qude zlostavqali nego su im
~inili i usluge.
Ja sam se neprestano bavio mi{qu, kako bi pobjegao. Kako je iz Gradi{ke
bilo gotovo nemogu}e pobje}i, a po~elo se govoriti o osnivawu uzorne farme u
Feri~ancima i Obradovcu,436 36
stao sam se i ja prikazivati stru~wakom za uzgoj
blaga. Tako mi je uspjelo, da budem poslan koncem mjeseca travwa 1942. na ve}
formiranu Ekonomiju u Feri~ancima, i to na dobru pravoslavne eparhije. Ta- Ta
mo sam postao nadzornikom {tala i u tome sam svojstvu radio do konca mjeseca
lipwa 1942., kada sam premje{ten u Obradovac na manastirsko dobro, gdje je
bila formirana ispa{a blaga. Tamo je paslo izme|u 500 i 700 komada rogatoga
blaga, napqa~kanog u selima ispod Kozare i ispod Psuwa.
U Feri~ancima se dosta dobro ìvjelo, a ni hrana nije bila lo{a. Postu stu-
pak je na toj Ekonomiji bio boqi zato, jer onako ogromne prostore nije bilo mo mo-
gu}e ograditi ìcom niti uz svakoga zato~enika dràti straù. Usta{e su
mislili na taj na~in djelovati na zato~enike, da ne bjeè. Postupak se pogor-
{ao, kada je u Feri~ance do{ao na oporavak poznati koqa~ biv{i medicinar
Su{ak,43737
patolo{ki tip i alkoholi~ar, koji je me|u ostalim zaklao zato~eni-
ka studenta Dragana Mautnera, tri Jevrejke iz Vinkovaca, dva Srbina ispod
Kozare, koji su poku{ali pobje}i i t.d.t.d. Spomenute tri Jevrejke radile su u ku
ku-
hiwi, a Su{ak ih je zaklao, {to je od pe~enoga purana dobio za ve~eru komad
one vrste mesa, koju on ne voli. Dragana Mautnera je zaklao, jer je poste-re
ste-restante
na po{ti Slavonske Bare dobio sasvim neduàn list od svojega oca iz Zagreba,
koji je saznao za sinovo boravi{te od jednoga domobranskoga ~asnika. Su{ak je
tako|er znao svla~iti zato~enike i za kaznu im davati po 25 udaraca po zadwi- wi
ci ako bi okapaju}i kukuruz slu~ajno otsjekao samo jednu stabqiku.
U Obradovcu sam bio do mjeseca rujna 1942. Zapovjednikom na{e ispa{e
bio je rojnik Qubi}, Hercegovac, krijum~ar, koji se ina~e prema nama dobro
drào, nikada nas nije ka`wavao i za{ti}ivao nas je od drugih usta{a. Tamo
je bilo 29 zato~enika i 29 usta{kih straàra, a pored toga i dva usta{ka
rojnika. Doti~ni straàri sudjelovali su u raznim usta{kim podhvatima na
434
34
Zvonko.
435
35
Jure.
436
36
Obradovci.
437
37
Slavko.
terenu, te su do{li na Ekonomiju radi oporavka. Hvalisali su se koliko je

koji zaklao Srba. Me|utim se Qubi} nije time nikada hvalio niti je spomi-
wao svoja tobo`wa juna~ka djela kao ostali. On je pripovjedao, kako se neko}
bavio krujum~arewem duhana i kako }e mu biti najqep{e, kada se bude ponov-
no mogao baviti tim poslom.
Kako sam imao dovoqnu slobodu kretawa, uhvatio sam vezu sa partizani-
ma, te sam u no}i izme|u 7 i 8 sati dne 12. rujna 1942. sa 6 drugova pobjegao. Sa
mnom je pobjegao Mirko Mautner i Du{an Holcer, cer, koji su ve} poginuli u bor-
bama, zatim Zorko Golub, {ef veterinarskog otsjeka ZAVNOH-a, Hugo [tern,
{ef informativnog otsjeka OZNE za Slavoniju, Boò [varc, politi~ki ko-
mesar II bataqona 17. udarne brigade, 28. divizije i Braco43838
Danon, politi~ki
komesar Diqskog podru~ja u Slavoniji.
Na ovaj svoj iskaz spreman sam u slu~aju potrebe poloìti i propisanu
prisegu.
Nakon pro~itawa zakqu~eno i potpisano.
Dr Jakovqevi}, v.r. Feliks Hir{l, v.r.
Br. 188
Izjava Ota Brejera o zlo~i

zlo~inima usta{a u Bjelovaru
i u logorima Gospi} i Jasenovac439
39
Zapisnik
astavqen u kancelariji Zemaqske Komisije za utvr|ivawe zlo~ina
sa
19. juna 1945.
Dana 31. 7. 1941. godine uhap{en sam po bjelovarskoj policiji prigodom

jedne akcije „nepo}udnih elemenata“, kojom je rukovodio tadawi „predstojnik“
policije Cuk
Cukman. Uhap{eno nas je oko 30 gra|ana Bjelovara, uglavnom Jevreja,
pravoslavaca i Hrvata, koji su bili politi~ki difamirani.
Prigodom hap{ewa isticao se naro~ito drsko{}u i surovo{}u nadstra-
àr redarstvene straè Pavlekovi}.
Zapovjednik sabirnog logora u Bjelovaru bio je tada neki satnik Penava,
koji je po nalogu ve} spomenutoga Cuk
Cukmana jo{ iste no}i kada smo mi uhap{e-
ni dao pohapsiti sve bjelovarske Jevreje.
Mi smo odmah iz redarstva odvedeni na stanicu, utovareni u vagon i ot
ot-
premqeni za Gospi}.
438
38
Cadik Danon-Braco.
439
39
AH, ZKRZ, GUZ 1839/45, k. 7.
* Mileti}, II
II,, 893, objavquje Izjavu od 25. aprila 1945, datu Okru`noj komisiji za
utrvr|ivawe ratnih zlo~ina Banije.
Slijede}eg dana ujutro prispjeli smo u Gospi} pod straòm bjelovarske

policije uz nadzor dvojice meni nepoznatih usta{a, gdje smo najprije odvede-
ni u kaznionu, kojoj je bio upraviteq neki Rubini}, koji je uz to vr{io du`-
nost {efa policije, odnosno usta{kog redarstva u Gospi}u. Tamo smo zatekli
ve} mno{tvo zato~enih drugova, ponajvi{e Srba, ne{to Hrvata i ne{to @i @i-
dova. Iz kaznione smo mi Jevreji odmah odijeqeni i smje{teni u logor Grad-
ske ku}e, a tu nas je bilo ponajvi{e @i idova iz Vara`dina, Koprivnice i Bje-
lovara.
Drugi dan upu}en sam ja sa grupom mla|ih drugova na ov~aru Maksimo-
vi}evo, gdje smo imali urediti logor za @i idove, koji su poslije u taj logor i
smje{teni. Bilo je tu mu{karaca, èna i djece svih dobi iz ~itave Hrvatske.
Mi mla|i|i smo upu}ivani nakon dovr{enog rada oko ure|ewa logora oko 10. 8.
na obavqawe vawskih poqskih poslova.
U to vrijeme postavqen je zapovjednikom gospi}kih logora zloglasni
usta{ki poru~nik Pudi}, koji je poslije kako sam od drugih drugova mogao sa-
znati, likvidirao „Ja„Jadovno“
no“.. ûo
uo sam da je on dnevno dao odvoditi drugove ve-
zane dva po dva ìcom i ponovno ~itavu kolonu uzdu` vezanom ìcom do propro
valije na Jadovnu, gdje su ti nesretnici onda ba~eni u ponor i uslijed zadobi- bi
venih ozqeda poumirali. Na Jadovnom je uglavnom likvidiran pravoslavni
dio zato~enika te ìdovski omladinci, wih oko 200.
Oko 19. 8. otpu}eni smo na stanicu Gospi} gdje smo pripojeni grupi @i- i-
dova koja je bila vra}ena sa Slanoga i u dvije kompozicije upu}eni prva kom-
pozicija direktno za Jasenovac, a na{a druga kompozicija u Jastrebarsko, gdje
smo smje{teni na neko napu{teno vlastelni{tvo.
Zapovjednik toga logora bio je natporu~nik Mihaqevi}.440 40
U Jastrebar-
bar
skom dràli su nas do 1. 9. 1941. godine kad smo mi mu{karci razdvojeni od è- è
na i djece i otpremqeni u logor Jasenovac.
Taj ìdovsko-srpski transport prispio je u Jasenovac slijede}eg dana
ujutro.
Prispjev{i u Jasenovac smje{teni smo u tzv. logor II koji se sastojao od
tri ru{evne barake. One su dodu{e bile novo sagra|ene, ali tako mawkavo da
uop}e od vremenskih nepogoda nisu za{ti}ivale, pod je bio drven, ali uslijed
podvodnog terena te su barake bile sagra|ene na stubovima. Smje{taj zato~e-
nika u barakama bio je veoma nepovoqan, jer su barake bile prenatrpane, pa su
uslijed toga nastale najnepovoqnije higijenske neprilike. Hrana je bila ta-
koreku} nikakva, dobivali smo ujutro neku ugrijanu vodu iz jezera, na kojoj je
plivala po koja slamka, a od koje su drugovi dobivali proqev, a o podne se do-
bivao grah na vodi a uve~er isto tako. Kraj toga su drugovi morali preko ~ita-
vog dana obavqati najteè fizi~ke poslove, kao na pr. izgradwa velikog na-
sipa i te{ke {umske radove. Naravno kraj gore opisanog rada i hrane, drugovi
su iz dana u dan propadali usprkos toga {to su ìdovske bogo{tovne op}ine iz
raznih mjesta slale ~itave vagone hrane za zato~enike, a stizali su i privat-
440
40
Mihalovi}.
ni paketi za pojedine zato~enike. Svu tu hranu zadràli su usta{e za sebe,

tako da su se upravo nabacivali sa najfinijim jestivima, dok su drugovi od
gladi
di i iznemoglosti umirali. Povrh svega toga usta{ki straàri za vrije-
me rada {ikanirali bi drugove i tjerali ih da rade brzim tempom. Ukoliko
bi tko malo sustao, oni su ih batinali i kunda~ili, a kada bi tko od iznemo-
glosti pao ili sustao, ubijali bi ga.
Kako su nailazile uvijek nove grupe zato~enika, uglavnom pravoslavci i
@i idovi iz raznih krajeva Hrvatske, pristupilo se po~etkom oktobra sukce-
sivnom ubijawu novoprido{lih zato~enika kao i likvidirawu starijih i iz-
nemoglijih zato~enika. Koncem septembra ili po~etkom oktobra je tako li-
kvidirana grupa od 80 @i idova.
Koncem oktobra odnosno po~etkom novembra prigodom gradwe „malog na-
sipa“ po~elo je masovno umirawe drugova od iznemoglosti i slabosti.
Koncem novembra prisustvovao sam prvom nastupu, kad je pred ~itavim
logorom strijeqano 25 drugova i to 20 pravoslavaca i pet Jevreja zbog toga {to
je navodno jedan zato~enik napao nekog usta{u. Strijeqawe je izvr{io sam
Milo{ Qubo, usta{ki poru~nik, koji je svakog pojedinca strijeqao pi{to-
qem. Odabirao ih je za strijeqawe usta{a Mateja Josip, zvan Haxia. Ha ia.441
41
Glavni logorski krvnici u ono vrijeme bili su pored spomenutoga: pop

Brkqa~i} Ivica, Matkovi}, usta{ki poru~nik i Remenar Ante, usta{ki natnat
poru~nik, a s tom bandom upravqao je jo{ tada zloglasni Luburi} Makso, so, koji
je od vremena na vrijeme dolazio u Jasenovac i izdavao direktive za mu~ewe
i ubijawe.
Zlostavqawima drugova za vrijeme rada upravqao je neki usta{a Bere-
442
42
tin, ~ini mi se biv{i ~inovnik Vodne zadruge u Sisku, koji je tamo vr{io
funkciju nadzornika rada.
Masovna klawa i likvidacije po~ele su tek u mjesecu decembru 1941. go go-
dine, nakon {to je logor Krapqe likvidiran, u kojemu je oko 400 iznemoglih
staraca od gladi pomrlo, a bilo je u tom logoru nekoliko mladi}a. Napomiwem
da je u tom logoru Krapqe bio po tamo{wim koqa~ima jo{ prije likvidacije
samoga logora insceniran t. zv. poku{aj bjega zato~enika tj. zato~enici su no}i
po usta{ama istjerani iz baraka do pred logorsku ìcu i onda mitraqezom popo
ubijani. Slijede}ega dana se uprava logora izvjestila o poku{aju bjega zato-
~enika, prigodom ~ega je 20 logora{a ubijeno.
Po~etkom godine 1942. po~eo je novi trik izabirawa `rtava za likvida-
ciju. Usta{e su govorile drugovima da se svi slabiji, stariji, odnosno bolesni,
jave za premje{taj u logor \akovo. Oni koji su se javili bili su natovareni na
kamione, pokriti ceradom i odveèni koliko sam ja mogao saznati u pravcu
logora Jasenovac IIII,, gdje onda ve} nije bilo logora, te su tamo postrijeqani.
Ja li~no gledao sam kako usta{e maqevima ubijaju jednu grupu zato~e-
nika pravoslavaca na grobqu kraj logora „Novih nastamba“. U godini 1942. pripri
441
41
Josip Mataja-Haxi
ja-Ha ija.
442
42
Frawo.
do{la je jo{ jedna novost u logoru, zvana „keramika“. To je bilo po nacrtima

usta{kog krvnika Pi~i j 443
~ilija 43
sagra|ena specijalna pe} u ringu za paqewe qu-
qu
di. Koliko je meni poznato po pri~awu qudi, koji su iz vlastitog opaàwa
videli manipulaciju oko te pe}i spaqeno je u woj u vremenskom razdobqu od
marta do konca maja 1942. godine 5.000 zato~enika, koji su u ve}ini slu~ajeva
prije toga bili ubijeni, a katkada jo{ polu ìvi ba~eni u tu pe}.
Napomiwem
miwem da je Pi~ili i poslije dao izgraditi istu takvu pe} u „Gra-
dini“, no ta pe} nije stavqena u pogon a sru{ena je 1944. godine. Nama zato~e-
nicima govorilo se je da se u tim pe}ima ima pe}i keramika i zato smo je na-
zvali keramika.
Koncem mjeseca maja po~elo je najve}e klawe u Jasenova~kom logoru koje
je trajalo do konca novembra 1942. godine.
Prvi na udaru kod tog klawa bili su Cigani koji su odvedeni u Gradinu,
tamo natjerani u iskopane grabe i u grabama po usta{ama pobijeni. U tom vre-
menskom razdobqu poklano je me|u wima 48.500 Cigana na gore prikazani na-
~in, a ovo je klawe trajalo tri tjedna.
Slijede}i na udaru bili su pravoslavci Srijema i sa Kozare koji su
transportima dopremani u Jasenovac, a u ve}ini slu~ajeva nisu bili po logo-
ru ni zaprimqeni, nego odmah upu}eni u Gradinu na likvidaciju. Oni koji su
ipak zadràni u logoru smje{tali su ih u tzv. logor 3c, u kojemu su gla|u pot-
pot
puno uni{teni, a i te{kim radom na nasipu, pa onda kada su ve} bili potpuno
iznemogli, odvu~eni u Gradinu i tamo likvidirani. Broj~ano stawe kod logo-
ra 3c bilo je nekoliko hiqada qudi, a nakon par dana ih je ostalo 400, nakon
~ega se logor ponovno punio novodoveènim zato~enicima, a nakon kratkog vre- vre
mena je bio opet ispra`wen, i tako je to i{lo sve do konca novembra 1942.
Rukovodio je ovim masovnim ubijawima usta{ki poru~nik Mari~i},444 44
a
glavni pomaga~ mu je bio usta{ki vodnik \ukari}, rodom iz Virovitice. Ra-
dilo se po nalozima Luburi}a, Majstorovi}a, Pi~i ~ilijaja i Milo{a Qube.
Da prikaèmo kakvo je stawe bilo u tom logoru 3c, vaqa mi istaknuti da
je koncem novembra 1942. oduzeta kuhiwa tom logoru i sva mogu}nost dobivawa
hrane, pa su drugovi od gladi po~eli rezati komade mesa mrtvim drugovima i
jesti ovo meso, najprije su to meso pekli, no kada im je logorska uprava oduze-
la {i
{ibice, odnosno upaqa~e, jeli su to meso i sirovo.
Glavni mu~iteq u tom logoru bio je tzv. islednik Cividini,445 45
usta{ki
satnik,
nik, a po zanimawu trgova~ki pomo}nik.
Kada je taj logor bio gotov posve likvidiran ostala je jo{ grupa od 50 do
60 preìvjelih napola mrtvih zato~enika toga odelewa, uglavnom pravoslav-
ci i @i idovi, ti su bili smje{teni u Gradinu u jednu ku}u kojoj su zazidani
prozori, a ulaz bio stavqen pod bravu tako da nitko u tu ku}u nije mogao ula-
ziti niti izlaziti. Ti su jadnici tamo od gladi umrli.
443
43
Dominik Hinko Pi~ili.
444
44
Jerko-Jere.
445
45
Branko.
Naro~ito mu~ili{te bila je tzv. „Zvonara“, tj. neka biv{a {upa za ugqen
u kojoj su se razbijala rekviri
rirana zvona pravoslavnih crkvi, tj. samo se po-
hrawivao u woj metal tih zvona.
Zato~enici koji su bili zbog najsitnijeg prekr{aja ba~eni u tu „Zvona-
ru“ nakon {to su prethodno izbatinani ili izmu~eni na druge na~ine, pu-
{tali su se tamo umirati, a ko ne bi od gladi tamo zavr{io, wega bi odveli
u Gradinu i tamo ga likvidirali.
Tokom godine 1943. vr{ile su se likvidacije po mawim grupama od 30 do
40 zato~enika i to na taj na~in da se drugovima govorilo da }e i}i ku}i ili
na neki lak{i rad, no ti su qudi svi likvidirani u okolici Jasenovca.
Koncem godine 1943. bila je zapo~eta likvidacija tzv. „{umske grupe“.
Drugovi su tjerani na najteù {umsku sje~u i tamo su poubijani nagla{ujem
da prva grupa odre|ena za taj rad uop}e do {ume nije do{la, ve} je utovarena
na la|u gdje su im oduzete sjekire i drugi alat pa su prevedeni u Gradinu gdje
su usta{e inscenirale partizanski napadaj vlastitom pucwavom i drugove
jednostavno poubijali. Tim klawima rukovodili su zloglasni usta{e Zrinu-
{i}, Mihalovi} i drugi.
Uglavnom prilike u logoru tokom godine 1944. postajale su sve gore i
gore, pa se op}enito klalo i ubijalo gdje se je stiglo sve do moga bijega 26. sep-
tembra 1944. godine. Toga dana uspjelo mi je sa jo{ jednim drugom iza}i iz lolo
gora po nekim slu`benim poslovima, razoruàti straàra koji nas je pratio
i pobje}i u {umu. Moj bijeg je zapo~eo u 10 sati prije podne a u 14 sati smo se
ve} nalazili kod prvih predstraà NOV-a.
Ina~e nemam ni{ta da iskaèm, na moj gorwi iskaz, mogu poloìti za-
kletvu.
Potpis ne~itak Brejer Oto, v.r.
Br. 189
Izjava Cvete Jovanovi} o zlo~i

zlo inima usta{a u srpskim selima
u okolini Pakraca tokom 1941. i 1942. godine, o odvo|ewu
u logore Danicu, Gospi} i Jasenovac i o p
pookoqu
u pravoslavnoj crkvi u selu Kukuwevci446 46
Zapisnik sa
sastavqen u Ko
u Beogradu 6. novembra 1942. godine
JOVANOVI] VI CVETA, doma}ica, èna Jovanovi}a Steve iz Kukuwevca,

op{tine iste, sreza Pakrac, stara 37 godina, mati ~etvero dece, sada kao iz-
446
46
AJ, fasc. 922.
beglica nastawena u Beogradu, Bajlonova ulica broj 7, iskazana izbegli~kom

legitimacijom broj 113724 – iskazala je:
U op{tini Kukuwevac ìve Srbi i Hrvati, te ne{to ê eha i Slovaka,
Srba ima najvi{e. Kada je uspostavqena Nezavisna Dràva Hrvatska, skoro svi
Hrvati iz ove op{tine stupili su u usta{ke redove, dok su se ê esi i Slovaci
dràli po strani. Usta{e – Hrvati odmah su po~eli sa progonom Srba.
U mesecu maju 1941. godine uhap{eno je oko 25 Srba iz Kukuwevca, koji
su bili zatvoreni u zatvoru sreskog na~elstva i zlostavqani, a nakon 14 dana
otpremqeni su u logor u Koprivnicu, a odatle u Gospi} i tamo im se izgubio
svaki trag. Tada su odvedeni iz Kukuwevca u logor u Koprivnicu, a odatle u
Gospi}: ân
ankovi} Milan, Vra~arevi} Quboje, Vra~arevi} Jovo, Pjeva~ Niko- ko
la, Zve~evac Simo, Kula{ \uro, Kula{ Milan, û uli} Nikola, [tu
[tuli} Ste-
van, Jeli} Joca, Roksandi} Steva, Zaji} Steva, Basta Stevan, Raki} Petar,
svi zemqoradnici, te Roki} Aleksa, èqezni~ar – svi iz Kukuwevca. Osim
navedenih uhap{eno je tada i odvedeno u logor u Koprivnicu, a odatle u Go-
spi} jo{ vi{e Srba, ali se ja sada ne mogu setiti wihovih imena. Nekoje Srbe
zlostavqali su usta{e ve} prigodom hap{ewa, kao ân ankovi}a Milana, a dru-
ge su zlostavqali u zatvoru Sreskog na~elstva. Kada su usta{e do{li u ku}u
Vra~arevi}a Quboja, zatekli su ga sa uku}anima kod ve~ere. Usta{e su tada
pucali iz pu{aka u zdjelu iz koje su Vra~arevi} i wegovi uku}ani jeli, za-
tim su ga odveli u dvori{te ku}e, gde su ga istukli i posle odveli u zatvor.
Poznato mi je da je u mesecu avgustu Kula{ Jela iz Kukuwev
kuwevca dobila
kartu od svojeg odvedenog muà Milana, u kojoj joj je javio da se nalazi na oto-
ku Pagu i da je jo{ na ìvotu. Posle toga se o wemu vi{e ni{ta nije saznalo.
Nekako odmah u po~etku Nezavisne Dràve Hrvatske, jednoga dana bio je
Tali} Quban, bravar iz sela Briwana u Kukuwevcu, gde je obavio neki posao
i isti dan se je uputio k svojoj ku}i. Usput mu se je pridruìo jedan usta{a,
koji je bio wegov poznanik, a rodom je iz Gaja. Idu}i tako zajedno, na jednom je
taj usta{a zastao i Tali}a ubo noèm u ple}a. Tali} te{ko rawen sru{io se
je na zemqu i odmah posle toga umro a usta{a ga je opqa~kao, odnesav{i mu sav
novac. Nikakova istraga o tome nije vo|ena jer se je radilo o grabe`nom umor-
stvu izvr{enom od usta{e na jednom Srbinu.
Pro{le godine usta{e su hapsili i odvodili u logor mnoge Srbe iz okol-
okol
nih sela, kao iz Kri~aka, Rogoqa, Subocke, â agli}a, Korita i drugih mesta.
Tako su iz Subocke odvedeni Bogi} Du{an i Tanasije, zemqoradnici; iz Kri-
~aka odveden je Vuji} Mi}a, zemqoradnik, a iz Rogoqa Rodi} Milan, biv{i
dugogodi{wi predsednik op{tine ~agli}ke. Imena drugih se ne se}am, ali
znam pouzdano, da je iz navedenih sela pro{le godine odvedeno mnogo Srba u
logor i za wihovu se sudbinu daqe vi{e ni{ta ne zna.
Poznato mi je da su usta{e na 24. decembra 1941. godine u no}i provaqi-
vali u pojedine srpske ku}e u Pakracu i odvodili Srbe. Tada su odveli pre-
ko 70 Srba iz Pakraca i Lipika koje su strpali u vagone i otpremili u logor u
Jasenovac, gde je ve}ina ubijena. Tada su pokupqeni i odvedeni u Jasenovac:
Ili} Vlado, stare{ina sreskog suda, Lon~ar Vladimir, sreski {umarski re-
ferent, Markovi} Vlado i wegov brat Pajo, trgovci, Blanu{a \uro, kazanxi- zan i-
ja, Todorovi} Kosta, mesar, Vukobradov Qubi{a,447 47
hotelijer, Orozovi} Laza,
kroja~, Radi} \uro, kroja~, svi iz Pakraca, zatim iz Lipika: trojica iz po-
rodice Daki}, jedan iz porodice Radakovi}, te Vrhovac Stevo, mlinar, kao i
mnogi drugi iz Pakraca i Lipika, ~ijih se imena ne se}am.
Jedne no
no}i u mesecu februaru 1942. godine do{li su usta{e u susedno
selo Korita, gde su ubili jednoga seqaka prezimenom ]oosi}, a mnoge druge
Srbe su tu no} isprebijali, a zatim ih oterali sa sobom u Lipik. Poznato mi
je, da je tada isprebijan i oteran u Lipik Grbi} Mile, biv{i lugar. Usta{e su
se tada na wegovim kolima i kowima odvezli u Lipik, pa mu posle toga kola i
kowe nisu nikada povratili, iako mu je to bila jedina imovina.
Oko 10. aprila 1942. godine do{li su usta{e u susedno selo Bujavicu gde
su ubili 8 Srba a mnoge druge premlatili i oterali u Lipik. Tada su ubijeni:
Pa|an \uro, Stojanovi} Stevan, drugi Stojanovi}, kojem ne znam ime, Ili}
Marko, i jo{ jedan Ili} kojem ne znam ime, Ostoji} Spasoje, Savi} Joco i Mi Mi-
jokovi} Nikola.448 48
Pa|en \uro je na 12 mesta uboden noèm, a zatim zaklan.
Dvojici je bila razbijena lubawa, a obojicu Ili}a na{li su usta{e kod stoke
na pa{i i tamo ih ubili.
23. aprila 1942. godine do{li su u kamionu oboruàni usta{e u selo Ku-Ku
kuwevac gde su uhvatili Gaji} Milu, zemqoradnika, svezali ga i odveli u
Lipik, a zatim se ponovno povratili u Kukuwevac, uhvatili Torbicu Milana,
u~iteqa, Ivanovi} Stojana, Milkovi} Nikolu, Weì} Milana, Milanovi}
Lazu i wegovog sinovca Nikolu, Kosi} Gli{u, Slavuqac Radu i û ulu Vasu,
sve ih svezali i odveli sa sobom u Lipik i zatvorili u usta{ki zatvor. Hteli
su odvesti jo{ Srba, ali su ovi pred wima pobegli u {umu. Svi navedeni su
iz Lipika odvedeni daqe u Jasenovac i tamo ubijeni.
Dva dana ranije uhvatili su usta{e biv{eg op{tinskog blagajnika Vule-
ti}a Mihajla i odveli ga u Lipik u usta{ki zatvor. Posle je odveden u Slav.
Poègu pred preki pokretni sud i tamo strijeqan.
11. oktobra 1942. godine rano ujutro, bila je nedeqa, do{la je iz Lipika
u Kukuwevac jedna usta{ka satnija, koja je bila sastavqena od bosanskih Mu-
slimana i hercegova~kih Hrvata. Usta{e su odmah opkolili Kukuwevac. Dok
su jedni usta{e dràli straù oko sela, dotle su drugi i{li od ku}e i kupi- pi
li od reda sve Srbe – staro, mlado, mu{ko i ènsko, pa i bolesnike. Govorili
su nam da nas vode u cintor449
49
mesne pravoslavne crkve da }e nas tamo preslu{a-
{a
ti, a zatim pustiti. Mnogi Srbi nisu ovome verovali, jer su poznavali usta{-
ku pokvarenost pa su pobegli od ku}a u {ume i tako se uspeli spasiti. Usta{e
su taj dan sakupili i doterali u cintor pravoslavne crkve oko 400 Srba iz Ku-Ku
kuwevca. Me|u ovima bila sam i ja.
Istodobno su usta{e temeqito opqa~kali sve srpske ku}e u Kukuwevcu,
odnesav{i sa sobom sve ìve`ne namirnice, robu, gotov novac i uop{te sve do
447
47
Qubomir Vukobradovi}-Qubi{a.
448
48
Miokovi}.
449
49
Crkveno dvori{te, porta.
~ega su do{li i {to im se svidelo. Usta{ {ee su u crkvenom cintoru odmah raz-
lu~ili mu{karce ispod 60 godina starosti i mu{ku decu od èna i ènske
dece i saterali ih u crkvu. Moglo ih je biti zatvorenih u crkvi oko 200. Tu su
ih najpre svukli, ostaviv{i na wima samo ga}e i ko{uqu, a kada je pala no},
onda su ih u crkvi sve poklali. Boqa odela poklanih Srba zadràli su usta-
{e za sebe, a lo{ija su prodavali u korist Nezavisne Dràve Hrvatske.
Isti dan su nas ène i ènsku decu, te mu{karce star riije od 60 godina,
otpremili na èqezni~ku stanicu u Kukuwevac, gde su nas strpali u teret-
ne vagone i otpremili u Oku~ane. Kade smo do{li u Oku~ane, isterali su nas
iz vagona i terali pe{ke oko 14 km do Stare Gradi{ke.
U Staroj Gradi{ki odelili su od nas starce i starice i zadràli ih
tamo gde su ih posle, kako sam ~ula, pobili, a nas ostale za rad sposobne ène
sa ènskom decom, nakon 3 dana otpremili u sabirni logor Sisak.
U Sisku su odelili od nas decu i zatvorili ih u Sokolanu, a nas su ène
zatvorili u dvori{te Tesli}eve fabrike stakla.
Ja sam ostala u Tesli}evoj fabrici stakla 20 dana. Bilo nas je tu svih
skupa èna 5.700, koje su bile dovedene od Grubi{na Poqa i Bjelovara. Leà-
le smo na dvori{tu na goloj zemqi i na ki{i.
Dobijale smo za hranu jedanput dnevno malo skroba od kukuruznog bra{-
na i neslana tako da smo trpele uàsnu glad, jer hleba nismo nikada niti vi- vi
dele. Ovaj skrob
skrob delili su nam usta{e oko 4 sata posle podne i tada su nas sva
sva-
ki put uàsno tukli nekim korba~ima od koè. Naro~ito su nas tukli neki
usta{e, mladi}i od 18 godina i time se zabavqali. Mnoge ène nisu smele i}i
po hranu, ve} su radije trpele i totalnu glad, nego da ih mladi usta{e korba-ba
~ima na najzverskiji na~in udaraju.
Za vreme mojeg boravka u Sisku umrle su 4 ène od gladi i batina. Bile
su rodom od Bjelovara.
Deca su bila zatvorena u Sokolani, a bila su isto tako lo{e hrawena kao
i mi. Jedino mnogi sisa~ki gra|ani raàlili su se nad bednom sudbinom dece,
pa su im donosili dobrovoqno hrane. Osim toga, deca su onako gladna beàla iz
logora i po ku}ama u Sisku od gra|ana prosili hrane.
Me|u decom je usled gladi, nereda i prehlade bio veliki pomor. Naro-
~ito deca mla|a ispod 3 godine umirala su masovno.
Za mene se je zauzeo jedan moj ro|ak, koji sluì u hrvatskom domobran-
stvu i on me je izbavio iz logora, te sam 28. oktobra 1942. godine pu{tena na
slobodu. 4. novembra 1942. godine krenula sam na put za Beograd i to bez pro-
pusnice i tako sam nekako stigla u Zemun. Iz Zemuna sam pre{la u Beograd
5. novembra. 1942. godine sa pograni~kom propusnicom koju sam si ishodila u
Zemunu.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Ke~ Frawo, zemqo-
radnik iz Kukuwevca, Labek Frawo, zemqoradnik iz Kukuwevca, Pleha~
Frawo, zemqoradnik iz Kukuwevca, [eveg Josip, zemqoradnik iz Kukuwev-
ca, Vundrak Frawo, zemqoradnik iz Kukuwevca, Rabu{icki Josip, zemqo-
radnik iz Kukuwevca, Pa{ko Stipo, zidar iz Kukuwevca, Fuwek Frawo, zi zi-
dar iz Kukuwevca, bra}a Levakovi}i, zemqoradnici iz Lipika, bra}a [i-

munovi}i, zemqoradnici iz Lipika, te Nemet Petar, remenar iz Pakraca,
kao i mnogi drugi iz pakra~kog sreza kojima ja ne znam imena.
Drugo ni{ta mi nije poznato, a na izkazano i pro~itano mi mogu se i
zakleti.
D O V R [ E N O.
Jovanovi} Cveta, s.r.
Br. 190
Izjava Ilije [urkalovi}a i wegove supruge Vukosave

o zlo
zlo~i
inima usta{a u Pakracu i Lipiku tokom 1941. godine
i odvo|ewu Srba u logore Gospi} i Jasenovac450
ZAPISNIK
Komesarijata za izbeglice u Beogradu 28. januara 1942. godine.
Koncem meseca maja 1941. godine usta{e su uhapsile 200 Srba i oterali
u logor u Koprivnicu, m mee|u koji
jima su bili: Dr.
Dr. Markovi} Milenko, biv{i
narodni poslanik i advokat, Cicvara Igwatije, gostioni~ar, Panavac Mi}a,
svr{eni pravnik, Markovi} Jovica, ekonom, te drugi ~ijih se imena sada vi{e
ne mogu setiti. Svi su oni iz Koprivnice prevedeni u Gospi} i od tada se za
wih ne zna ni{ta. Koncem meseca juna 1941. ponovno su usta{e hapsili Srbe u
Pakracu i okolini. Uhap{eni su i odvedeni u Koprivnicu. Tada je uhap{eno
i odvedeno oko 300 Srba iz Pakraca i okolice. Odvedeni su tada: Mrk{i}
Brana, u~iteq, Sudar Mijo, gostioni~ar, Labudovi} Milan, gostioni~ar, Ko-
va~evi} Jovo, gostioni~ar, Oqa~a Jovo, gostioni~ar, Dragi{i} Milenko, kro-
ja~; Stanojevi} Jovan, sve{tenik, Ivanovi} Mirko, u~iteq, te mnogi ~ijih se
imena sada vi{e ne se}am. I ovi su Srbi iz Koprivnice odvedeni u Gospi} i od
tada se za wihovu sudbinu ne zna.
Uo~i Vidovdana, 27. juna 1941. godine, usta{e su bili pohapsili i osta-
le Srbe u Pakracu, te dve ène i to Blagojevi} Danicu i Vrhovac Qubu. Sve
pohap{ene dràli su u zatvoru u Pakracu tri tjedna, a zatim ih pustili. Ne-
koje su u zatvoru i zlostavqali. Nisu dozvolili da im se nosi hrana izvana.
Koncem meseca novembra 1941. usta{e su ponovno nastavili sa progonom
Srba u Pakracu i okolini. Ovaj put u mnogo è{}oj formi.
Koncem meseca novembra ubili su usta{e u selu Skenderovcima, op{ti-
ne Lipik, 11 Srba seqaka. Istog dana ubili su u selu [eovici,ci, op{tine Li-
pik, 7 Srba seqaka. Usta{e su tog dana i{li pijani po navedenim selima,
pqa~kali i zlostavqali i ubijali Srbe. Isti dan su i u selu â agli}u, iste
op{tine, pqa~kali i zlostavqali Srbe ne {tede}i ni malu decu. cu
450
50
AJ, fasc. 922.
Oko 15. decembra 1941. godine, dana se ta~no ne se}amo, usta{e su u no}i
izveli iz ku}e Grdeqevi} Radivoja, ~inovnika Srpske eparhije u Pakracu u
penziji. Odveli su ga u usta{ki stan toboè radi saslu{awa. Tom prilikom
su mu usta{e i{~upali bradu, prebili mu noge i ruke, tako da je istu no} na
putu za bolnicu umro. Wega je zlostavqao Boro{ Vincilir iz Pakraca, poma- ma
gali su mu i drugi usta{e.
22. decembra 1941. usta{e iz Pakraca, Nove Gradi{ke i Slavonske Po-
ège, pod zapovedni{tvom Pr{e Eduarda, studenta iz Prv~e kraj Nove Gra-
di{ke, Nemeta Petra, remenara iz Pakraca, ca, i Qevaka,451
51
studenta iz Pakraca,
za{li su po okolnim srpskim selima i zlostavqali Srbe. Tada su ubili u se-
lu Bu~ju 6 6-7
-7 Srba. Ubijene su prije toga zlostavqali. Vezali su ih za kola u
kojima su se oni vozili i terali kowe sve dok ovi nisu bili mrtvi. Ujedno su
pqa~kali i srpske domove. Sve {to su na{li, odneli su. Isti dan uve~e povra-
tili su se u Pakrac, gdje su se napili i onako pijani stvorili odluku da pre-
pre
ostale Srbe oteraju u logor.
Istu no} 22. i 23. decembra nastalo je hap{ewe Srba u Pakracu i Lipi-
ku. Tada su uhap{eni i po usta{ama odvedeni iz Pakraca: Ili} Vladimir,
sudija, Lon~ar Vladimir, {umar, Markovi} Pajo i Vlado, trgovci, te sinovi
Pajini Anatas i Aleksandar, Vukobradovi} Qubomir, hotelijer, Hini} Ni-
kola, penzioner, Blanu{a \uro, gostioni~ar, Blanu{a Nikola, trgovac, Krli}
Mirko, invalid, [tuli} Jovo, trgovac, Blagojevi} Mihajlo, trgovac, Zjali}
Niko, geometar, Todorovi} Ido, mesar, Todorovi} Kosta, mesar i wegov sin Mi-
lan, Bogojevi} Mihailo, ekonom, Mirkovi} Rade, poqodjelac, Orozovi} Lazo,
kroja~, Radi} \uro, kroja~, Milakovi} Jovo, kroja~, Suvaj~i} Nikola, elek-
tri~ar, Mi{~evi} Boò, u~iteq u penziji i wegov sin Rade. Taj dan sam bio
odveden i ja po usta{ama, te jo{ neki drugi ~ijih se imena sada vi{e ne mo-
èmo setiti ali znamo da je tada iz Pakraca odvedeno 48 Srba. Iz Lipika su
tada odvedeni: Divjak Joco, te neki drugi ~ijih se imena ne moèmo setiti. Iz
âagli}a je tada odveden Arbutina, op{tinski bele`nik. Svima ovima usta{e
nisu dozvolili da se obuku izgovaraju}i se da ih vode samo na saslu{awe.
Tu istu no} ja sam pu{ten, a svi ostali su strpani u marvene vagone i od-
vedeni u Jasenovac. U Jasenovcu su odvojeni zanatlije i oterani u kaznionu u
Staru Gradi{ku, a ostali su zadràni u logoru u Jasenovcu. û uli smo da su u
Jasenovcu ubijeni: Ili} Vladimir, sudija, Lon~ar Vladimir, {umar i Bla-
nu{a \uro. U logoru je umro Blagojevi} Mihajlo, trgovac iz Pakraca.
ê etiri dana nakon ovoga oti{li su usta{e u sela: Gr|enovica,452 52
Ama-
453
53
tovci,
ci, Jakovci, Roguqe, Bjelajci i Cicvare, sreza pakra~kog. Usta{e su ova
sela potpuno popalili. Narod se je spa{avao bijegom u {umu. Koga su usta{e
na{le u selu, toga su ubili. Ra~una se da je tada ubijeno samo 94 dece. U samom
selu Gr|evici na|eno je posve 50 nepokopanih le{eva. Usta{e su ova sela ujed-
ujed
451
51
Matija Qevakovi}.
452
52
Gr|evica.
453
53
Roguqe Zabrdske.
no i potpuno opqa~kali. Stoku su odveli i prodavali na va{arima najvi{e

u Slavonskoj Poègi.
Pomiwemo da su stanovi odvedenih Srba iz Pakraca, nakon wihovog od-
laska, opqa~kani po usta{ama.
U mesecu julu 1941. po~ele su hrvatske vlasti i usta{e vr{iti priti-
sak na Srbe da pre|u na rimokatoli~ku veru. Srbi u Pakracu su odmah popu-
stili ovome pritisku i svi odmah pre{li na rimokatoli~ku veru. Seqaci su
se tome opirali. U mesecu septembru 1941. zatvarani su svi vi|eniji Srbi se-
qaci i wihove ène i dràni par tjedna u zatvoru – sve dok nisu dali pri-
stanak za prelaz na rimokatoli~ku veru. Ovaj pritisak jo{ uvek traje. Do sa-
da je pre{lo na rimokatoli~ku veru po iskazu upu}enih oko 15.000 Srba iz papa
kra~kog sreza.
Pro{lo qeto nastanili su se u vladi~anskom dvoru u Pakracu fratri-
frawevci. Oni su dvorsku kapelu pretvorili u rimokatoli~ku i u woj po-
kr{tavali @i idove. Po~etkom januara 1942. godine fratri su se iselili iz
vladi~inog dvora – kaù po nare|ewu Svete Stolice.
Najvi{e su se isticali u pokoqu, progonu i pqa~ki Srba, te paqewu
srpskih sela: Nemet Petar, remenar iz Pakraca; Qevakovi}, student, logor-
nik iz Pakraca; Kolp Juraj, pekar i op{tinski na~elnik u Pakracu, Abramo-
vi} Luka, trgovac u Pakracu, Dr. Din~ec Frawo, advokat u Pakracu, Golubi}
Oto, ciglar u Pakracu, Herc \uro, obu}ar u Pakracu, Maglaji}, apsanxisan ija u
sudu u Pakracu, Kova~i} Stjepan, bravar u Pakracu, Koreni} Frawo, ekonom
u Pakracu, Kotarac \uro, trgovac u Pakracu, Deìvirt, mesar u Pakracu,
Ivani{evi}, {ef finansijske kontrole u Pakracu, Ze~i}, {ef poreske up-
rave u Pakracu, zatim Qevakovi}, biv{i robija{ iz Lipika, nadaqe sin apo apo-
tekara iz Lipika, kojemu ne znamo ni za ime ni za prezime, te bra}a Krizma-
ni}i iz [panovca.454
Ja, [urkalovi} Ilija, oti{ao sam 1. januara 1942. godine u Zagreb i
sklonio se u sanatorijumu, na Srebrwaku. U sanatorij sam do{ao pomo}u Dr Sa-Sa
marcije. Ovde sam ostao sve do 18. januara 1942. godine. Posle izlaska iz sa
sana-
torijuma zadrào sam se nekoliko dana u Zagrebu. Supruga i dete do{li su mi
u Zagreb. Kotarska oblast u Pakracu dala nam je propusnicu do Zemuna, s kojom
smo krenuli na put 21. januara 1942. godine. U Zemun smo stigli 22. januara
1942. ujutro. U Zemunu smo bili dva dana i za to vreme ispostavili smo si od
zemunske policije, pomo}u jednog prijateqa iz Zemuna, propusnicu za Beo-
grad, kamo smo stigli 24. januara o.g.
Ilija [urkalovi}, s.r.

Vukosava [urkalovi}
454
54
[panovica.
Br. 191
Izjava Danice Pra{talo iz Grubi{nog Poqa o hap{ewu

i odvo|ewu Srba u logore Danica i Gospi}455
55
Zapisnik Komesarijata za izbeglice u Beogradu

od 19
19.. oktobra 1942. godine.
Godine 1941. u qeto usta{e su uhapsili Torbica Lazu, zemqoradnika iz

Male Peratovice. Wega su otpremili u logor u Koprivnicu, otkuda je nakon
izvesnog vremena otpremqen u Gospi} i tamo mu se je zameo svaki trag.
U isto vreme pohap{eni su mnogi ugledni Srbi iz Grubi{nog Poqa i
ostalih mesta u srezu i oterani u logor u Koprivnicu, a odatle posle u Go-
spi}. Iz Grubi{nog Poqa odvedeni su u logor u Koprivnicu: Vujkovi} Ugqe-
{a, sreski pristav,
stav, Prodanovi} Tihomir, nastavnik gra|anske {kole, Kavgi}
Emil, u~iteq, Kqaji} Branko, student prava, Jasni} Vaso, nadlugar, Bosanac
Milan, berberin, Brki}, gostioni~ar, Bi{kup Boò, gostioni~ar, Kqaji} Bo-
ò, gostioni~ar, Mandi} Vojislav, kwiàr, Kqaji} Nikola, zemqoradnik, Bo-
sanac Quban, zemqoradnik, [egi} Vaso, nadlugar i wegov sin Vlado, abitu-
rijent, Draì} Stevo, kolar, Gavran \uro, trgovac, Pejnovi}, kroja~, Grba,
kroja~, Radulovi} \uro, sudski ~inovnik, te mnogo drugih, iz Grubi{nog Po-
qa i pojedinih sela istog sreza, ~ijih imena ne znam, ali znam pouzdano da je
iz celog sreza Grubi{no Poqe pro{le godine u qeto pokupqeno i odvedeno
u logor u Koprivnicu preko 500 Srba. Svi ovi Srbi posle nekog vremena ot-
premqeni su u Gospi} i tu im se izgubio svaki trag.
Na 4. avgusta 1941. godine usta{e su uhapsili Mu{kiwu Mladena, grun-
tovni~ara, Jovi}a Du{ana, mesara, oba iz Grubi{nog Poqa, Domitrovi}a Fi-
lipa, zemqoradnika iz Male Jasekova~e456 56
i dva zemqoradnika iz Velike Bar-
Bar
ne kojima ne znam ime. Wih su sve bili zatvorili u Sokolanu u Grubi{nom
Poqu i tu ih uàsno mu~ili ceo dan i slede}u no} do pola no}i kada su ih
ubili. Tukli su ih pu{kama, boli noèvima, bacali ih sa balkona Sokolane
na ulicu i uop{te mu~ili na sve mogu}e na~ine. Prije nego {to su ih ubili,
opqa~kali su ih, odnesav{i im sav novac, koji su kod sebe imali.
5. avgusta 1941. godine hrvatske vlasti su digle 15 bogatijih i ugledni-
jih srpskih zemqoradni~kih porodica i prebacili ih u Srbiju. Na wihova
imawa naselili su Hrvate iz Hrvatskog Zagorja.
Posle svih gore navedenih i opisanih slu~ajeva, bili su Srbi u srezu
Grubi{no Poqe uglavnom mirni sve do 21. septembra 1942. godine.
21. septembra 1942. oko sedam sati ujutro, upali su partizani u Malu
Perato
tovicu i odveli sa sobom u {umu dvojicu Ma|ara starosedilaca. Za osve-
tu do{li su isti dan posle podne usta{e iz Grubi{nog Poqa i sobom odveli
455
55
AH, ZKRZ, GUZ 2052.
456
56
Mala Jasenova~a.
Otkovi}a Savu, Vehi}a Tomu i Luàji} Qubicu. Podjedno su opqa~kali ku}u

Luàji} Qubice, a potom je zapalili i sobom odagnali wena dva vola i dve
sviwe. Za sudbinu odvedenih se ne zna ni{ta.
27. septembra 1942. godine, oko 11 sati pre podne, ponovno su do{li usta-
{e iz Grubi{nog Poqa u Malu Peratovicu i sobom odveli Luàji}a Lazu,
zemqoradnika, a wegovu ku}u potpuno opqa~kali i sobom odagnali wegovu kra-
vu i dve sviwe. Za wegovu se sudbinu tako|er ni{ta ne zna, ali se tvrdi, da je
ubijen.
Radi gore navedenih slu~ajeva, koje su po~inili usta{e, za osvetu nava-
lili su partizani u no}i od 27. na 28. septembra na Grubi{no Poqe i poubija-
li mnogo usta{a, a mnoge su sa sobom odveli u {umu. Govori se, da je samo u pa-
romlinu Novaka Ladislava, u Grubi{nu Poqu, poginulo 40 usta{a, koji su se
tamo bili utvrdili i davali partizanima otpor. 28. septembra 1942. godine
posle podne partizani su se povukli iz Grubi{nog Poqa u {umu.
îm
im su se partizani povukli iz Grubi{nog Poqa, povratili su se tamo
usta{e koji su bili pobegli pred partizanima. Usta{e su odmah odreda kupi-
li sve Srbe iz Grubi{nog Poqa, zajedno sa ènama i decom, odvodili ih u ba-
{te, ili u kukuruze i tamo ubijali. Nekoje su pobili iz mitraqeza, a nekoje
poklali noèvima. Oko 20 Srba iz Grubi{nog Poqa spasilo se je bekstvom, a
ovi su ostali pobijeni. Ra~una se da ih je ubijeno u Grubi{nom Poqu tada oko
50. Imena ubijenih ne znam navesti.
28. septembra 1942. godine do{li su usta{e iz Grubi{nog Poqa u Malu
Peratovicu gdje su tako|er ubijali odreda svakoga koga su god na{li kod ku}e.
Srbi su o~ekivali dolazak usta{a, pa su se pravovremeno spasavali bekstvom,
ali je ubijeno ipak oko 12 osoba. Znam da su tada u Maloj Peratovici ubijeni:
Vukasovi} Samuilo i Tesla Mile, zemqoradnici.
U vremenu od 28. septembra do 6. oktobra 1942. usta{e su vr{ili masov-
ne pokoqe nad Srbima i u svim ostalim selima sreza Grubi{no Poqe. Naro-
~ito su stradala sela: Velika Peratovica, Mala Peratovica, Lon~arica, Ve-
lika Dal~evica i Mala Dal~evica.457 57
U svim ovim selima usta{e su izvr{i-
li masovne pokoqe nad Srbima. Mnoge ène i deca iz svih sela odvedeni su po
usta{ama i to jedan deo prema Virovitici, a drugi deo prema Grubi{nom Po-
qu i o wihovoj se sudbini daqe vi{e ni{ta ne zna.
Usta{e su istodobno sva navedena sela temeqito opqa~kali, a potom veve
}inu ku}a popalili. Istodobno su usta{e u ovim selima vr{ili i silovawa
maloletnih devojaka koje su posle silovawa ubijali. Ne mogu navesti ni ni jedan
slu~aj poimeni~no, ali znam sigurno da su se ti slu~ajevi u masama doga|ali.
Ja sam se spasila sa mojom decom tako da sam pobegla iz Male Peratovice
i sakrivala se u raznim selima, te naposletku do{la u Zagreb, gde sam ostala
sve do 15. oktobra 1942. godine, kada sam krenula na put za Beograd sa propu-
snicom koju sam dobila od nema~ke vojne komande. U Beograd sam stigla na 17.
oktobra 1942. godine.
457
57
Velika i Mala Dap~evica.
Pro{le godine u qeto, hrvatske vlasti i usta{e pravili su veliki pri-

pri
tisak na Srbe u srezu Grubi{no Poqe za prelaz na rimokatoli~ku veru. U
ovoj akciji naro~ito se je isticao Sivijanovi} Pero, rimokatoli~ki ùpnik
iz Grubi{na Poqa, te neki Pokopac Mirko i ôorak, zvani~nici Kotarskog su-
da iz Grubi{na Poqa. Ne{to Srba iz Grubi{na Poqa pokrstilo se je, ali srpsrp-
ska sela nisu htela, ve} su kompaktno ostala u srpsko-pravoslavnoj veri.
Srpsko-pravoslavne crkve u srezu Grubi{no Poqe su zatvorene.
Osobito su se istakli kao usta{e u progonu Srba: Sivijanovi} Pero, ri-
ri
mokatoli~ki ùpnik, Kezele Vjekoslav, apotekar, Stahuqak Lujo, advokat, PoPo-
kopac Mirko, sudski zvani~nik, ôorak, sudski zvani~nik, Fi{l, lugar, Vojko-
vi} Mile, op{tinski straàr, Peja{inovi}, kroja~, sada usta{ki logornik i
op{tinski na~elnik, Me`nari}, zemqoradnik, Ureqak, zemqoradnik, Mesi}
Josip, sluga, Axi
A ijevi}, mlinar, Von~ina Milan, zemqoradnik, svi iz Grubi{-
bi{
na Poqa, te Hajek, student, koji je rodom iz Vukovara, a do{ao je u Grubi{-
no Poqe iz Zagreba i tamo vr{io du`nost usta{kog logornika.
za
kleti.
Pra{talo Danica, s.r.
Br. 192
Izjava \ure
ure Mrk{i}a i Mihajla \ako
\akovi}a iz Virovitice o teroru
usta{a nad Srbima i odvo|ewu u logore Danica i Gospi} 1941. godine458
58
Zapisnik Komesarijata za izbeglice i preseqenike u Beogradu

od 19. juna 1943. godine.
Tre}i dan nakon uspostave Nezavisne Dràve Hrvatske formiran je u

Virovitici usta{ki stan. Na ~elu usta{a bio je Baki} Frawo, mla|i |i zem-
qoradnik iz Virovitice. Usta{e su odmah zapo~eli sa èstokim progonom
Srba. Srbima je bilo zabraweno otu|ivawe pokretne i nepokretne imovine.
Nisu smjeli prodati niti koko{i, niti jaje. Nijedan Srbin nije smio dola-
ziti na va{ar.
Najprije su pokupili iz okolnih sela vi|enije Srbe, a prvenstveno biv-
{e solunske dobrovoqce koji su tamo bili kolonizirani. Wih su doveli u Vi-
roviticu i zatvorili u zatvor sreskog suda, sreskog na~elstva i policije.
Usta{e su ove zatvorene Srbe u zatvoru stra{no mu~ile i zlostavqale.
Nakog nekog vremena nekoji zatvoreni Srbi su pu{teni ku}ama, a drugi su
otjerani u Zagreb, gdje su predani u zatvor policiji. Tada su stjerani u logor
„Da
Danicu“ u Koprivnici: Mirosavqevi} Jovo iz Virovitice, Zatezalo Petar,
458
58
AJ, fasc. 921.
zemqoradnik iz Virovitice, Raj~evi} Mom~ilo, gruntovni~ar iz Viroviti-

ce, i wegov brat Simo, àndarski narednik iz Ivawske, te jo{ vi{e Srba iz
okolnih sela ê evi}a, Borova, Suhopoqa,
poqa â abuna459
59
i drugi ~ijih se imena ne
sje}am.
U isto vrijeme otjerani su u Zagreb i predani u zatvor vi{e wih, ~ija
imena ne znam. Srbi koji su bili otjerani u Koprivnicu u logor, poslije iz-
vjesnog vremena otjerani su u Gospi}, a odatle u Velebit i tamo pobijeni.
Uo~i Vidovdana 1941. godine digli su usta{e sve dobrovoqce i koloniste
Srbe u viroviti~kom srezu i otjerali ih preko Bosne u Srbiju. Imawa otjera-
nih Srba zaplewena su. Na wihove posjede naseqeni su Hrvati iz Zagorja.
Ja \akovi} Mihajlo bio sam uhap{en zajedno sa k}erkom Du{ankom sta-
rom 17 godina i odvedeni u logor Bjelovar. U logoru smo bili zadràni osam
dana, a nakon toga, na molbu moje ène, pu{teni smo ku}i. @e ena mi nije bila
uhap{ena, jer je bila rimokatoli~ke vjere. Kada sam se vratio ku}i u Virovi-
ticu, zatekao sam u mojoj gostionici ve} namje{tenog jednog Hrvata iz Zagre-
ba, koji je vodio gostionu za svoj ra~un. Ja sam htio da u|em u radwu, ali su mi
usta{e to zabranili na molbu toga Hrvata.
Ve} u po~etku Nezavisne Dràve Hrvatske vr{en je veliki pritisak na
Srbe da pre|u na rimokatoli~ku vjeru. Ovaj pritisak vr{ili su usta{e, a re-
dovito hrvatske vlasti pomagali im u tom pogledu. Mnogi su se Srbi pokrsti-
li ali im to nije ni{ta pomoglo ni koristilo, jer su poslije toga odvedeni u
logor i ubijani.
Srpsko-pravoslavne crkve u Virovitici, Borovoj, Kliski i Terezinom
Poqu su od usta{a ve} u po~etku opqa~kane, a zatim poru{ene. Gra|evinski
materijal razvukli su okolni Hrvati.
Ve} u po~etku Nezavisne Dràve Hrvatske bacili su se usta{e na ne-
milosrdnu pqa~ku srpske imovine. Provaqivali su u srpske ku}e i obavqali
pretrese pod izgovorom da traè sakriveno oru`je, a u stvari traìli su i
odnosili novac, nakit, boqu robu, obu}u, ìve`ne namirnice i sve {to im se
svidjelo. Na taj na~in pqa~kali su usta{e ve}inu imu}nijih Srba u ovom kra- kra
ju, a me|u ostalima i Markovi}a Aleksu, sve{tenika iz Borove. Osobito su se
istakli u progona Srba i kao usta{e: Baki} Frawo, Qubi} Drago, mehani~ar,
Qubi} Mirko, mehani~ar, Jakovqevi} Drago, poreski egzekutor, @u upan Jo-
sip, dezinfektor, Langer Aleksa, sajxi ija, Kauf Josif, direktor Pr Prve hrvat-
ske {tedionice, Petri~i}, sreski {kolski nadzornik, Badovinac Milan, ad-
vokat, Kordi}, profesor, [tefovi} Vlado, student, sin trgovca, Brkqa~i} Jo- Jo
sip, mlinar, Begovi} Josip, graditeq, i wegov sin Aleksandar, {ef èqez-
ni~ke stanice, Degoricija Stjepan, gruntovni~ar, i wegov sin Boris, |ak gim-
nazije, Vukasovi} @iv ivko, sudija Sreskog suda, i wegov sin kome ne znam ime,
Tajzl Vlado, kapetan u penziji, koji je poslije primqen u wihovu vojsku, i Du-Du
kari}, radnik, svi iz Virovitice, zza atim Fet Mi{ko, posednik i op}inski na-
~elnik u Suhopoqu, koji je bio usta{ki tabornik, Dajner Dragutin, opan~ar
459
59
Cabuna.
iz Suhopoqa, Moslavac Mato, gostioni~ar iz \uranovca,460 60

te jo{ mnogi drugi
iz raznih mjesta sreza viroviti~kog kojima na znam imena.
Ja Mrk{i} \uro bio sam 25. au
augu
gusta 1941. odveden u logor Bjelovar, gdje
sam proveo 33 dana i odatle preba~en u Srbiju. U logoru u Bjelovaru bilo je
tada oko 3.000 Srba iz raznih mjesta. Svi ovi Srbi bili su tamo dovedeni ra-
di protjerivawa u Srbiju. Postupak usta{a sa Srbima bio je vrlo surov. Nad-
zor nad logorom vr{ili su usta{e koji su dovedeni iz Hercegovine, a oni su
Srbe strahovito zlostavqali. Ja sam skoro svaki dan dobivao od wih batina
bez ikakvog razloga. Tukli su me na sve mogu}e na~ine i ~im su god stigli. U
Srbiju sam preba~en 26. septembra 1941. godine.
Ja \akovi} Mihajlo pre{ao sam u Srbiju s porodicom 12. septembra 1941.
godine i od tada se obojica stalno nalazimo ovdje.
Drugo nam ni{ta nije poznato, a na iskazano i pro~itano nam moèmo se
zakleti.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao i ovjerava: Zapisni~ar Mrk{i} \uro,

\uro, s.r.
Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. \akovi} Mihajlo, s.r.
Br. 193
Izjava Milke Uskokovi} o hap{ewu wenog muà Stanka

i drugih Srba u op}ini Pivnica, kotar Virovitica,
u avgustu 1941. godine461
61
ZAPISNIK
Op}inske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora i wihovih pomaga~a,
Pivnice, 24. novembra 1944. godine.
Dana 8. kolovoza 1941. godine, oko 24 sata, neko je lupao na na{ prozor.
Ja sam upitala tko je. Na to se javio usta{a Vukovi} Mato neka otvorim vrata
da imade ne{to razgovarati sa mojim muèm Stankom.
Mi smo otvorili vrata i u ku}u su u{li usta{e Vukovi} Mato, sa jo{
dvojicom meni nepoznatih usta{a.
Stanko je upitao {to èle, na{to je Vukovi} Mato rekao neka se spremi
da ide s wim u Viroviticu na neko saslu{awe te kada bude saslu{an da }e bi-
bi
ti pu{ten ku}i.
Meni je poznato da je te iste no}i na isti na~in pohvatano nekoliko qu-
qu
di iz na{ih sela te su otpremqeni u Viroviticu. Kada su iz Virovitice ot-
460
60
Turanovac.
461
61
AH, Zh
Zh-14127.
-14127.
premqeni, meni poznato nije dok nisam nakon nekih 14 dana dobila od wega
kartu iz logora Gospi}.
Od toga vremena pa do danas nije mi o wemu ni{ta poznato. Koji su bili
ona dvojica usta{a {to su do{li sa Vukovi}em, mo}i }e posvjedo~iti Uskoko-
vi} Sava iz Pivnice.
Moj mu` Stanko koji je po usta{ama otjeran bio je star 35 godina i otac
troje djece.
Drugo mi ni{ta poznato nije.
Milka Uskokovi}, v.r.
Br. 194
Izjava Milke Kneèvi} iz sela Srdinca, kotar Koprivnica,

o hap{ewu Srba i odvo|ewu u logore Danica i Gospi}
u vremenu od aprila do jula 1941. godine462
62
Z a p i s n i k ssa
u Beogradu 13. maja 1942. godine.
Ja sam sa svojim muèm nakon uspostave Nezavisne dràve Hrvatske ì-

vela u mojoj roditeqskoj ku}i u selu Srdinci,463 63
op{tine Novigrada,464
64
sreza
Koprivnica, sve do 17. jula 1941. godine, kada smo napustili Hrvatsku i pre{-
li u Srbiju.
Odmah posle uspostave Nezavisne Dr Dràve Hrvatske, usta{e su po~eli
progoniti Srbe u srezu koprivni~kom. Ispo~etka su Srbe hapsili, zatvarali,
u zatvoru tukli, a zatim ih pu{tali na slobodu.
Na 27. aprila 1941. godine, uhapsili su usta{e u selu Srdinci 8 Srba ba,,
koje su u op{tinskom zatvoru tukli, a zatim ih otpremili u Bjelovar, gde su ih
hteli ubiti, ali ih je spasao dr. Vondra~ek, lekar iz Novigrada, koji je kao
Hrvat oti{ao nema~koj vojnoj komandi i tako ove Srbe spasao od smrti.
Posle toga ovi Srbi su bili iz Bjelovara otpremqeni u Koprivnicu i
predani sreskom na~elstvu, gde su saslu{avani. Po{to sreski na~elnik nije
kod wih mogao prona}i nikakove krivice, hteo ih je pustiti na slobodu, ali je
tada op{tinski na~elnik iz Novigrada Saboli} kazao sreskom na~elniku, da
ih on ne prima u svoju op{tinu. Sreski na~elnik ih posle toga nije smeo pusti-
sti
ti, ve} ih je odpremio u logor kraj Koprivnice. Ovaj logor se nalazi u zgradi
fabrike umjetnog gnojiva „Danice“. Tada su uhap{eni iz mojega sela i otprem-
prem
qeni u logor kraj Koprivnice: moj brat Gruba~evi} Jovo, zemqoradnik, [a-
jatovi} Milan, zemqoradnik, Vukmiri} Milo{, zemqoradnik, Obranovi} Du-
462
62
AJ, fasc. 921.
463
63
Srdinac.
464
64
Novigrad Podravski.
{an, zemqoradnik, Fajtovi} Milan, lugar u penziji, Dobrini} Nikola, zemqo qo-
radnik, Gruba~evi} Zarije, zemqoradnik, i Radan~evi} Nikola, zemqoradnik.
Oni su bili u logoru kraj Koprivnice sve do 3. jula 1941. godine, kada su ot-
premqeni navodno u Gospi} i od tada se o wima ni{ta ne zna.
Dok je moj brat bio u logoru kraj Koprivnice, ja sam ga svaki drugi dan
posje}ivala i nosila mu jesti zajedno sa drugim ènama iz mojeg sela, koje su
posje}ivale svoje ro|ake i nosile im jesti. Zato~enici su morali zatrpavati
grabe izme|u Koprivnice i Bregi,465 65
pa smo ~e{}e puta i tamo im nosile jesti.
Ako su usta{e, koji su nad wima vr{ili straù, bili dobre voqe, onda su nam
dozvoqavali da im predamo doneseno jelo. Pre toga su svaki put oni pregleda-
li jelo i uzeli sebi sve ono, {to je bilo najboqe. Ako su koji dan usta{e bili
hr
r|avo raspoloèni, onda nas nisu pu{tali niti blizu, ve} su za nama pucali
iz pu{aka, a mi smo beàle, kud je koja znala. Dvaputa sam videla, kako su usta-
usta
{e pojedine zato~enike na radu tukli kundacima. û ula sam, da su neke u logo-
ru i ubijali. Komandant logora Herman sam je li~no iz revolvera ubio jednog
zato~enika. Pripovedao mi je moj brat, da su usta{e po no}i dolazili u bara-
ke, u kojima su spavali i tamo iz zlostavqali.
Istodobno, kada je pomenutih 8 Srba odvedeno iz sela Srdinci, odveli
su usta{e vi{e Srba i iz susednih sela Plav{inac, Javorovac i Vlajislav.
Srbi iz ovih sela tako|er su otpremqeni u logor kraj Koprivnice, a odatle u
Gospi} i od tada se o wihovoj sudbini ni{ta ne zna. Poznato mi je, da su iz sela
Plav{inac odvedeni u logor: Li{~i} Jovo i wegov sin Andrija, te wegov zet
Ciganovi} Milan, kao i vi{e drugih, kojima ne znam imena.
Iz sela Javorovca odvedeni su Roj~evi} Jovo, Skucorep Nikola, Usorac
Stevo, Priji} otac
otac i sin,
sin svi zemqoradnici, Marijan, kapetan u penziji, Jau-
{i} Nikola i Jau{i} Stevo, zemqoradnici, te vi{e drugih, ~ijih se imena
ne se}am.
Ja sam sa mojim muèm napustila selo Srdince na 17. jula 1941. godine, i
pre{la u Beograd, te se od tada stalno ovde nalazim. Primila sam od moje ku-
}e vesti, da su pro{le zime streqani iz mojega sela: Vu~kovi} Stevo, Cigano-
vi} Stevo, Puqa Milan, te vi{e drugih Srba iz sreza koprivni~kog. Pobli-
è o tome ne mogu ni{ta navesti.
U progonu Srba i kao usta{e istakli su se: Saboli}, op{tinski na~elnik
u Novigradu, Vitkovi} \uro, zemqoradnik iz Plav{inaca, Marcapan,466 66
bez
zanimawa iz Plav{inaca. Ovaj posledwi bio je usta{ki tabornik u Plav{in- {in
cima. Istakli su se kao usta{e u progonu Srba i mnogi drugi Hrvati iz sreza
koprivni~kog, ali im ja ne znam imena.
Drugo ni{ta nije mi poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D o v r { e n o.
Milka Kneèvi}, s.r.
465
65
Bregi Koprivni~ki.
466
66
Martin.
Br. 195
Izjava Drage Jagodi} iz sela Plav{inca, kotar Koprivnica,

o odvo|ewu Srba u logore Danica i Gospi}, prekr{tavawu
i zatvarawu wihovih crkava tokom 1941. i 1942. godine467
67
Za
apisnik sa
u Beogradu 23. jula 1943. g.
Selo Plav{inac ima oko 80 domova – od toga polovica srpskih, a polovi-

vi
ca hrvatskih. U selu se nalazi pravoslavna crkva, a samo selo je udaqeno 12
km od Koprivnice.
Nekoliko dana posle osnutka Nezavisne DrDràve Hrvatske usta{e su po-
po
kupili 10 uglednijih Srba iz Plav{inca i odveli ih u logor u Koprivnicu,
koji je osnovan, ~im se je uspostavila dràva Hrvatska. Tada su odvedeni Pe-
trovi} Milutin, Ciganovi} Milan, Li{~i} Jovan i wegov sin Andrija, Pu-
qa Milan, Ciganovi} Stevan, Roj~evi} Nikola, Vu~kovi} Stevan, Radanovi}
Milo{ i wegov brat Nikola – svi zemqoradnici. Nakon izvesnog vremena svi
ovi Srbi odvedeni su sa ostalim Srbima iz koprivni~kog logora u Gospi} i od
tada se o wihovoj sudbini ni{ta ne zna. Veruje se da su ubijeni.
U isto vreme odvedeni su u logor u Koprivnicu iz sela Javorovca, op-
{tine Novigrad: Alapa Nikola, Jau{i} Stevan, Vuji~i} Jovan, Alapa Andri-
ja, Jovi~i} Jovan, Kocorep Milan, Jovi~i} Ilija, Marinkovi} Nikola, Popo-
vi} Nikola i Alapa Milan – svi zemqoradnici. Iz ovog sela odvedeno je u to
vreme jo{ vi{e Srba, ali se sada ne mogu setiti wihovih imena.
Iz sela Srdinci, op{tine Novigrad odvedeni su u isto vreme: Dobrini}
Nikola, [ojatovi} Milan,468 68
Srdi} Milo{, Jovi~i} Andrija, \urkovi} Mi-
le – svi zemqoradnici, te jo{ neki, ~ijih imena se ne mogu setiti.
Iz sela Borovqa
qani, op{tine Novigrad odvedeni su: Kalaw Stevo, Kalaw
Nikola, Barberi} Qubomir – svi zemqoradnici, kao i jo{ neki drugi, ~ijih
se imena ne se}am.
Iz sela Jadu{evci,46969
op{tine Novigrad odveden je [ajatovi} Veqko,
zemqoradnik, sa jo{ nekoliko drugih Srba, ~ija imena ne znam.
Svi ovi odvedeni Srbi bili su neko vreme zatvoreni u logoru u Kopriv-
nici, a posle izvesnog vremena odvedeni u Gospi} i od tada se o wihovoj sudbi-
ni ni{ta ne zna, ali je sigurno, da vi{e nisu u ìvotu.
Posle toga usta{e su kupili pojedine Srbe i odvodili u Koprivnicu, te
tamo zatvarali u zatvor kotarske oblasti i suda. Sve ove zatvorene Srbe usta-
{e su u zatvoru tukli i zlostavqali, a nakon nekog izvesnog vremena pu{tali
ku}ama. Nekoji su Srbi i po vi{e puta odvo|eni od ku}a u Koprivnicu i tamo
467
67
AJ, fasc. 921.
468
68
[ajatovi} Milan.
469
69
Jedu{evac.
u zatvoru zlostavqani. Tako su Weì} Nikola i wegov sin Velimir, zemqo-

radnici iz Jedu{evaca po vi{e puta od usta{a odvo|eni u Koprivnicu i ta ta-
mo u zatvoru zlostavqani, a zatim pu{tani ku}i. Weì} Nikola bio je u za-
tvoru toliko izudaran, da mu je na nos i usta curila krv i da je svaki put, ka ka-
da je bio pu{ten ku}i, morao duqe vremena odleàti u krevetu.
Sa odvo|ewem Srba u Koprivnicu, te wihovim zlostavqawem u zatvori-
ma kotarske oblasti suda nastavili su usta{e i daqe sve do prole}a 1943. go-
dine. Srbi su sve ovo mirno podnosili i nisu se nikome àlili, jer su znali,
da su potpuno bezpravni i da ih niko u ni~em ne}e za{tititi.
Usta{e u onom kraju nisu vr{ili ve}e pqa~ke srpske imovine. Oduzeli
su od Srba samo bicikle i vr{a}e ma{ine, a drugu imovinu nisu dirali.
Srpsko-pravoslavna crkva u Plav{incu je odmah u po~etku od usta{a
opqa~kana i zatvorena, a sve{tenik je preba~en u Srbiju. Isto tako su bile
opqa~kane i zatvorene pravoslavne crkve u selima Glogovcu i Javorovcu.
O Uskrsu 1942. godine do{ao je u Plav{ince Belinkej, grko-katoli~ki
ùpnik iz Krièvaca. On je zaposeo stan parohijskog zvawa, a srpsko-pravo-
slavnu crkvu pretvorio je u grko-katoli~ku, te pozvao sve Srbe, da se odmah
upi{u u grko-katoli~ku veru. Srbi se nisu hteli upisati, izgovaraju}i se, da
je ve}ina Srba-mu{karaca odvedena u logor, pa da oni, koji su ostali kod ku}e,
ne mogu sami odlu~iti. Me|utim, grkokatoli~ki ùpnik je vr{io slu`bu u
pravoslavnoj crkvi, a u crkvu su dolazili rimo-katolici iz sela Plav{inca,
jer oni nisu u selu imali svoje crkve. Ovaj ùpnik je iza mojeg odlaska iz Plav
Plav-
{inaca ostao tamo u selu. Svi Srbi moraju mu davati ìto, krumpir, mast,
bra{no i sve {to mu treba, a isto tako moraju mu bezplatno obavqati sve poq-
ske poslove. Rimo-katolici to ne moraju.
Na niù osnovnu {kolu u Plav{incu postavqene su za u~iteqice ri-
mo-ka
mokatoli~ke opatice. One u~e srpsku decu katoli~ke molitve i srpska deca
moraju pozdravqati sa katoli~kim pozdravom „Hvaqen Isus“.
Na 9. marta 1943. godine do{li su u Plav{inac usta{e sa hrvatskom voj-
skom i digli ve}inu Srba i to jednako mu{karce, ène i decu. Digli su tako-
|er i mene i moga muà Vitomira. Moj sin Vojo, star 21 godinu odveden je jo{ u
mesecu septembru 1942. godine kao vojni obveznik u rudnik „Golubovac“ kraj
Vara`dina na prisilan rad i o wemu ni{ta ne znam.
Isti dan su usta{e digli Srbe i iz drugih sela sreza koprivni~kog kao:
Vlajislava, Srdinaca i Jedu{evca, te i wih nekuda odveli u logore.
Mu{karce su odmah odvojili i nekuda odveli, a nas ène i decu odveli
su u logor u Tewe470
70
kraj Osijeka. Neke ène i deca su ostali u logoru u Tewu,
neke su ène otpremqene u Zagreb u ènsku kaznionu na Savskoj ce cesti, a ja sam
odvedena u logor u Zemun, otkuda sam na 27. maja 1943. godine preba~ena u Beo-
grad i od tada se stalno ovde nalazim.
Kako sam ve} napred spomenula, o muù i sinu ni{ta ne znam, jer mi ni-
je bilo dozvoqeno u Hrvatskoj da se raspitujem o wihovoj sudbini.
470
70
Tewa.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Marcapan Martin,

bez zanimawa i usta{ki tabornik, Berta Ivan, Vitkovi} \uro, Travani}
Slavko i wegov brat Ivan, Igrec Ivan, Vitkovi} Ivan, Saboli} Martin, KamKam-
pardijer Ivan
Ivan i Mesarov Vinko, svi zemqoradnici iz Plav{inca, Blaùrac
Martin, zemqoradnik iz Novigrada, TropTrop{a, zemqoradnik iz Klebina,471 71
te
jo{ mnogi drugi iz raznih sela op{tine Novigrad, koje ne poznajem po imenu.
Sigurno znam, da su ve}ina Hrvata u op{tini Novigrad bili usta{e i sude-
lovali u progonu Srba.
kleti.
D o v r { e n o.
Jagodi} Draga, s.r.
Br. 196
Izjava Bogdane Milojevi}, u~

u~i
iteqice iz Velikog Poganca,
kotar Koprivnica, o odvo|ewu Srba u logore Danica i Gospi}
i wihovom prekr{tavawu tokom 1941. godine472
72
Zapisnik sa
u Beogradu 4. novembra 1942. godine.
Mene je slom Jugoslavije zatekao na du`nosti u Vel. Pogancu. Selo u

kojem sam slu`bovala, jest potpuno srpsko, a sama op{tina Sokolovac je pola
srpska, a pola hrvatska.
Ve} u po~etku pojavili su u koprivni~kom srezu usta{e pod vodstvom
Nemeca Martina, emigranta, koji se je sa Paveli}em vratio iz emigracije. Ovaj
Nemec je odmah forsirao nemilosrdni progon Srba, ali su se tamo{wi Srbi
duqe vremena spa{avali na taj na~in, {to su pojedine usta{ke funkcionere
podmi}ivali. Na ~elu op{tine nalazio se je dr Surina Ante, koji je iz po~et-
ka pojedinim imu}nijim Srbima-seqacima, a posle skoro svima slao pisma u
plavim kovertama, u kojima ih je pozivao, da po wemu odre|enu svotu novaca po-
loè kod op{tine kao dobrovoqne priloge za tobo` siroma{nu decu op{ti-
nara. Srbi su bez ikakovoga protesta davali sve, {to se od wih traìlo samo
da spasu svoje ìvote. Posle su dolazili pojedini usta{ki funkcioneri u
selo i pqa~kali Srbe. Odnosili su od wih ìve`ne namirnice, obe}avaju}i
za to Srbima, da }e ih za{tititi od progona. Srbi su i ovima davali sve, {to
su imali.
U mesecu julu 1941. godine odvedeni su u logor u Koprivnicu Marin
Adam, katiheta iz Koprivnice, Jovi}, polic. ~inovnik iz Koprivnice i Levi}
471
71
Hlebine.
472
72
AJ, fasc. 921.
Luka, seqak iz Vel. Grabi~ana. Oni su nakon izvesnog vremena odvedeni iz Ko-
privnice u Gospi} i tu im se zameo svaki trag.
U istom mesecu prisilno je iseqeno u Srbiju iz sreza koprivni~kog vi-
{e srpskih seqa~kih porodica i to onih bogatijih. Wihovi posedi predani
su na uìvawe nekojim hrvatskim usta{kim porodicama. Iz Vel. Poganca ise-
qene su dve srpske porodice i to Vukali}a Todora i Pajtovi}a Steve. Wihove
posede uìvaju usta{ke porodice.
U mesecu oktobru 1941. godine nastao je ja~i pritisak na tamo{we Srbe,
da pre|u na rimo-ka
mo-katoli~ku veru. Sam op{tinski na~elnik dr. Surina i{ao je
po srpskim selima i nagovarao Srbe, da se pokrste, obe}avaju}i im, da }e ih to
spasiti. Isto tako ~inili su pritisak i pojedini usta{ki du`nostnici. U tu
svrhu pripravqeni su i {tampani formulari, koje je morao svaki potpisati,
a u kojima je stajalo, da svaki Srbin sam svojom voqom i bez i~ijega nagovara-
wa prelazi na rimo-ka
mo-katoli~ku veru. Me|utim Srbi nisu hteli pre}i na ri-
mokatoli~ku veru, ve} su i daqe oklijevali.
Tako je do{ao i mesec april 1942. godine, kada su Srbi dobili pozive od
op{tinske uprave, u kojima je stajalo, da }e svi i}i na prisilan rad u Nema~-
ku. Istodobno su u narod pu{teni glasovi, da ne}e i}i na rad u Nema~ku oni
Srbi, koji pre|u makar u grko-katoli~ku veru. Srbi su se tada kona~no odlu-
~ili, da svi pre|u na grko-katoli~ku veru.
U isto vreme dobila je grko-katoli~ka biskupija u Krièvcima general- ral
nu dozvolu od Ministarstva bogo{tovqa i nastave iz Zagreba, da preuzme sve
srpsko-pravoslavne crkve u onim krajevima, kao i manastir Lepavinu. Posle
toga grko-katoli~ka biskupija iz Krièvaca poslala je u srpske parohije u Ve-
likom Pogancu i Velikoj Mu~ni, sreza koprivni~kog, te u Dugoj Rijeki i Bol- Bol
fanu, sreza ludbre{
bre{kog, po jednog svog sve{tenika, koji je preuzeo crkve i ta-
mo ostao kao mesni grko-katoli~ki sve{tenik. Isto tako preuzeli su grko-ka-
tolici i srpski manastir Lepavinu.
Srpski narod se je tome pokorio i pri{ao grko-katoli~koj crkvi, gleda-
ju}i u tome jedino mogu}e re{ewe te{ke sudbine. Za ùpnika grko-katoli~ke
crkve u Vel. Pogancu do{ao je neki sve{tenik prezimenom Jurista, koji je bio
pobegao pred partizanima iz okolice Bawa Luke. Narod i posle toga skoro ni ni-
kako nije pose}ivao crkvu.
Neposredno posle toga Srbi su dobijali pozive za takozvanu „radnu boj-
nu“. Srbi su se tim pozivima odazivali i i{li su na razne radove, koje su obav-
obav
qali o svojoj hrani i u svojem odelu.
Na 27. i 28. avgusta 1942. godine po nalogu usta{kog stoèra iz Bjelovara
uhap{eni su i odvedeni u logor u Bjelovar svi Srbi intelektualci i polu in in-
telektualci iz koprivni~kog sreza. Tada sam bila i ja odvedena. U Bjelovaru
u logoru bilo nas je oko 100 lica. Bili smo zatvoreni u ìdovski hram i tamo
smo ostali 10 dana, a zatim pu{teni ku}i na intervenciju nema~kih vlasti.
U novije vreme pojavili su se u na{em kraju partizani, u ~ijim redovi-
ma su bili u ve}ini Hrvati. Hrvatske vlasti u vezi s time poslale su onamo
usta{e sa domobrancima radi ~i{}ewa terena od partizana. Dolazilo je ne-
koliko puta do sukoba izme|u usta{a i domobranaca s jedne strane i partiza-

na sa druge strane. û ula sam, da je tom prilikom poginulo oko 10 do 15 domo-
brana, a oko 50 ih je zarobqeno. Me|u zarobqenima domobranima bio je i jedan
oficir, koga su zarobqeni domobrani sami optuìli partizanima, da je pre
bio usta{a i on je za to ubijen od partizana, a ostali su domobrani svu~eni i
pu{teni ku}ama. Partizani su se posle povukli u goru Kalnik.
Kakove su posledice nastupile za onda{we Srbe nije mi poznato, jer sam
ja posle toga napustila selo i krenula na put za Srbiju.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Nemec Martin, se-
qak, pre toga emigrant sa Paveli}em zajedno i usta{ki tabornik za srez ko-
privni~ki i wegova dva sina, U~binac, profesor iz Koprivnice, bra}a Dole-
nec, vlasnici staklarske radwe u Koprivnici, Herman, berberin u Koprivni ni-
ci, Dr. Surina Ante, op{t. na~elnik u Sokolovcu, Dr. Sokoli} Josip, op{t. le le-
kar u Sokolovcu i wegova èna Sokoli} Marija, u~iteqica u Sokolovcu, koja
obna{a ~ast usta{ke tabornice, Lisac Radovan, u~iteq u Vel. Mu~ni ~ni;; [
[e-e-
{eeqa Dragutin,
tin, u~iteq u Batinovcu, Smr~ek Frawo, bez zanimawa a sada
usta{ki tabornik u Sokolovcu, Knapi} \uro, ba~var, Ma~eli} Josip, kova~,
oba iz Sokolovca, Proke{, u~iteq na radu kod sreskog na~elstva u Kopriv-
nici,
ni ci, Gojkovi}, seqak iz Sokolovca, Magdi}, op{t. blagajnik iz Sokolovca,
Xoner, op{t. blagajnik iz Sokolovca, Brodar Ivica, op{t. ~inovnik iz Soko-
lovca, te vi{e drugih, ~ijih se imena ne se}am.
Ja sam 29. oktobra 1942. godine krenula na put sa propusnicom, koja je gla
gla-
sila na tu|e ime. Iz Zemuna sam pre{la u Beograd na 30. oktobra 1942. godine.
Drugo ni{ta mi nije poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se i za- za
kleti.
D o v r { e n o.
Milojevi} Bogdana, s.r.
Br. 197
Izjava Milana Vuksanovi}a

Vuksanovi a o hap{eewu
u Srba u Sremskoj Mitrovici
Gospi 473
u maju 1941. godine i wihovom odvo|ewu u logore Danica i Gospi} 73
ZAPISNIK
Sa
astavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike u Beogradu
22. januara 1943. godine.
Mene je slom Jugoslavije zatekao u Srem. Mitrovici, gde sam ìveo kao
drvarski trgovac, a kraj Srem. Mitrovice imao sam i dobrovoqa~ku zemqu kao
biv{i dobrovoqac iz pro{log svetskog rata.
473
73
AS, br
AS, br.. 30/I-4.
30/ 4.
214
Na 6.
6. maja 1941. godine oko 11 sati pre podne, do{la su u moj stan 4 naoru
ru-
àna usta{e iz Srem. Mitrovice, koji su mi najpre pretresli stan, oduzeli od
mene 11.000.- dinara gotovog novca, {to su na{li, zatim mi zaplenili 150 m go-
rivog drveta, kojeg sam imao na istovaru na obali Save i 56 m drveta, kojeg sam
imao u avliji mojeg stana. Drva su odmah odvezli u op{tinu.
Posle toga mene su odveli u Sresko na~elstvo, gde su me zatvorili. U za-
tvoru sam zatekao slede}e Srbe iz Srem. Mitrovice: Dr. Vidi}a Je{u, javnog
bele`nika; Ra{ovi}a Lazara, advokata; Dr. Hanoseka, lekara; @ivanovi}a Sa-
vu, op{t. ~inovnika; Ra{i}a, {kolskog nadzornika; [krgi}a Milana, novina-
ra; Roki}a Stevu, ekonoma; Ba}anovi}a Milana, op{t. ~inovnika; Vorkapi}a
Milana, op{t. blagajnika; Ba~kovi}a Petra, trgovca; Buzumi}a Lazara, trgov- gov
ca; Jankovi}a Lazara, trgovca stokom; Petakovi}a Milana, trg. putnika; Bibi- bi
}a Sretu, trgovca, te jo{ neke kaznioni~ke straàre ~ijih se imena sada ne
mogu setiti, ali se se}am vrlo dobro, da nas je tada bilo svih skupa 28 u za-
tvoru.
Usta{e su celu no} dolazili k nama u zatvor, izvodili jednog po jednog
u posebnu sobu i tamo tukli. Bibi}a Sretu su tu no} u zatvoru i ubili.
Sutradan t.j.
t.j. na 7. maja 1941. godine, usta{e su nas povezali dva po dva,
strpali onako povezane u kamione i odvezli u Vinkovce, gde smo bili zatvore- re
ni u polic. zatvoru. Tu smo ostali dva dana. I ovde su nas usta{e tukli. Jednog
kaznioni~kog straàra iz Srem. Mitrovice ubili su u zatvoru, a drugi je pu-
{ten ku}i, nakon {to je u zatvoru bio toliko isprebijan, da je tre}i dan, nana
kon dolaska ku}i – kako sam to ~uo – umro.
Na 9. maja 1941. godine otpremqeni smo vozom iz Vinkovaca u Zagreb. Ta- Ta
da nas je otpremqeno svih skupa Srba 101, jer su nam bili pridruèni mnogi
pohap{eni Srbi iz Vinkovaca i okolice.
U Zagreb smo do{li oko 8 sati u jutro i sa èq. stanice odvedeni u upra-
vu policije. Kako u policiji nije za nas bilo mesta, jer su sve }elije bile pre-
pre
pune Srba, morali smo ~itav dan stajati u polic. avliji. Niko nije smeo sesti.
Za to vreme dolazili su do nas usta{e koji su nas pquvali i ~upali nam brko ko-
ve i kose, te nas tukli. Naro~ito su se bili okomili na nekoliko sve{tenika,
koji su s nama bili dovedeni.
Isti dan u ve~e oko 6 sati, odveli su nas na èq. stanicu, potrpali u
teretne vagone i otpremili u logor u Koprivnicu. Napomiwem, da na putu od
Srem. Mitrovice, pa do Koprivnice, {to je sve trajalo 4 dana, nismo dobili
ni{ta za jesti.
U Koprivnicu smo do{li na 10. maja 1941. godine u jutro i odmah odvede-
ni u logor i sme{teni u barake.
Prvih 10 dana bilo nam je dozvoqeno, da si donosimo hranu iz obli` `wih
wih
gostiona, {to smo i ~inili. Osim toga bili su nam ostavili novac, satove, prste-
we i sve vrednije stvari. Desetog dana nakon na{eg dolaska u logor, do{li su
tamo iz Zagreba neki biv{i usta{ki funkcioneri da pregledaju logor, pa nam
je tada zabraweno donositi hranu iz gostiona, a osim toga oduzet nam je sav no no-
vac, satovi, prstewe i sve vrednije stvari, koje smo kod sebe imali. Nekima su
~ak i zlatne zube iz vilica povadili. Posle toga su nam kazali, da moèmo pi-
sati ku}ama, da nam po{aqu drugi novac i pakete sa jelom, ali su usta{e i to
sve na po{ti dizali i za sebe zadràvali.
Posle toga dobijali smo u logoru za hra
hranu jedanput dnevno na svakog ~o-
veka po 80 grama hleba od kukuruznog bra{na, te ne{to tople vode, na kojoj je
nekoliko krumpira bilo skuhano tako, da smo trpili veliku glad.
Usta{e, koji su nad nama u logoru dràli straù, svaki dan su se total-
no opijali i onako pijani dolazili su po no}i u na{e barake i nemilosrdno nas
tukli kundacima i batinama.
Nekako po~etkom jula 1941. gogodine, po~ela je uprava logora da u posebnim
transportima otprema Srbe-za be-zato~enike iz Koprivnice u Gospi}. Se}am se
vrlo dobro, da je posledwi transport iz Koprivnice u Gospi} oti{ao na 21. ju-
la 1941. godine i u tome transportu otpremqeni su u Gospi} i Srbi iz Srem.
Mitrovice, koji su sa mnom bili dovedeni. U tom transportu bilo je 1.400 Sr- Sr
ba koji su bili sme{teni u 40 teretnih vagona. Svaki transport pratili su
usta{e.
Ja sam i nadaqe ostao u logoru u Koprivnici i to verovatno zato {to
sam po ro|ewu Crnogorac. Sa mnom je ostalo u logoru u Koprivnici jo{ osam
Srba i oko 800 Hrvata.
Na 28
28.. decembra 1941. godine do{ao je u logor u Koprivnicu neki vi{i
usta{ki funkcioner i on je naredio da se mi Srbi pustimo ku}ama. Na 1. janu-
ara 1942.
1942. godine, sprovedeni smo u Zagreb glavnom usta{kom stanu, gde smo do-
bili propusnice da moèmo otputovati svojim ku}ama.
Ja sam do{ao u Srem. Mitrovicu na 4. ili 6. januara 1942. godine. îm sam
tamo do{ao, odmah me je la`no optuìo neki Mu usliman imenom Salko, koji je
drào hotel „Imperijal“ u Srem. Mitrovici. On me je optuìo, da sam kao
~etnik vr{io pqa~ke u Zvorniku.
Ja sam video, da mi preti pogibeq, da opet budem zatvoren, pa sam odlu-
~io, da pobegnem u Srbiju. Oko polovice mjeseca januara 1942. godine prebacio
me je jedan Nemac preko Save u Ma~vu i od tada se stalno nalazim u Srbiji.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Dr. Gvozdi} Petar,
advokat iz Srem. Mitrovice, Ci Ciprijanovi},
vi}, pisar u advokatskoj kancelariji
dr. Gvozdi}a, koji je rodom iz [ida, kova~, hotelijer, te mnogi drugi ~ija ime-
ime
na ja ne znam.
Drugo ni{ta mi nije poznato, a na iskazano i pro~itano mi mogu se i za- za
kleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Vuksanovi} Milan, s.r.

BOSNA I HERCEGOVINA 547
Bosna i Hercegovina
Br. 198
Izjava Marije Rado{eevi}

vi o hap{e ewuu Srba u Sarajevu i odvo|e
ewu
474
74
u logore Danica, Gospi},
spi , Jasenovac i Loborgrad
Zapisnik
Sa
u Beogradu, 17. aprila 1942. godine.
Pristupila je nepozvana Rado{evi} Marija, stara 49 godina, k}i pokoj-

nog Riste Pavi}a i pok. Soke Mijatovi}, pravoslavne vere, doma}ica, mati dvo-
dvo
je dece, udata za Milana Rado{evi}a, trgovca iz Sarajeva, te izjavila:
Moj mu` Milan Rado{evi} uhap{en je u Sarajevu jo{ 3. maja pro{le
godine po sarajevskoj policiji te stavqen u policijski zatvor. U isto to vreme
uhap{eni su u Sarajevu i prota Milan Boì}, biv{i narodni poslanik, i dr.
Vojislav Besarevi}, predsednik Trgova~ke komore u Sarajevu, kao i prof. Mi-Mi
lutin Jawu{evi}, upravnik sarajevskog pozori{ta. Moj mu` zadràn je u po-
liciji 24 dana, a tada je sa jednim transportom, ve}inom Jevreja, poslan u lo-
gor Koprivnicu. Ovde je u logoru boravio do po~etka meseca au augu
gusta pro{le
godine i samo mi se odatle jedanput javio. Iz Koprivnice je sa drugim Srbima
preba~en u Gospi} i to za Jadovno u Velebit.
Sredinom augu
augusta pro{le godine pri~ala mi je g|a Ra{eta, èna jednog
~inovnika Okru`nog su suda za osigurawe radnika u Sarajevu, da je i wen mu`
uhap{en u Sarajevu od prilike u isto vreme, kada i moj, te doznav{i da se na-
lazi u jednom od logora u Lici, otputovala je u Gospi}, te je doznala od jednog
ko~ija{a Li~anina, da joj se mu` nalazi u jednom pustom kraju u Velebitu, na
kr~ewu jednog puta kroz {umu i to 40 km daleko od Gospi}a. Ovaj ko~ija{ ju je,
kako mi je pri~ala, odvezao kolima na to mesto i doista na{la je tu svoga muà
kao i sve ostale internirane Srbe na radu u tako bednom stawu, izmvr{avele
i izgladwele da ih je bilo stra{no pogledati i jedva ih se moglo prepoznati.
Osim svoga mu`àa zatekla je tu na radu Voju Besarovi}a, protu Milana Boì}a,
te prof. Milutina Jawu{evi}a, kao i mog muà Milana. Opisala mi je pa}e-
ni~ki ìvot ovih
ovih qudi koji su leàli na {umskom li{}u i wime se pokriva-
li ìve}i stalno pod vedrim nebom i pod budnom paskom usta{a.
Pri~awe g|e Ra{ete ujedno je i posledwa obavest o mojem muù, te o wewe-
mu nisam docnije ni{ta mogla saznati.
474
AJ, F. 110, fasc
AJ, asc. 922.
108
Dana 29. oktobra 1941. godine uhapsili su me agenti sarajevske policije

i odveli u zatvor saop{tiv{i mi da sam uhap{ena zbog toga, {to sam toboè
prikrivala duhan u svojoj duvanxinici i slala ga ~etnicima, kao i so koju su
prona{li kod mene u ve}oj koli~ini, te {to nisam na zahteve policijskih
vlasti predala radio aparat.
Zbog zadràvawa radio aparata osu|ena sam od strane policije na 30 da-
na zatvora, no ve} posle 16 dana izdrànih u zatvoru, uba~ena sam u jedan tran-
tran
sport za jasenova~ki logor. U ovom transportu nalazilo se pored Srba najvi{e
Jevreja kao i osam Hrvatica i nekoliko Hrvata. Me|u Srbima bilo je 7 ili 8
Srba straàra zeni~ke kaznione i sarajevskog Okru`nog suda, od kojih po ime-
ime
nu poznajem \or|a Buli}a, straàra u zatvoru Okru`nog suda u Sarajevu, i
Du{ana Pikuli}a, ranije straàra u Kaznenom zavodu u Zenici, oca petero
(5) dece.
Od Sarajeva do Jasenovca nismo na putu ni{ta dobili za jelo a ni kap
vode. Kad je transport stigao u Jasenovac, preno}ili smo u vozu, a na pruzi, a
sutradan ujutro javili smo se usta{kom logoru u mestu Jasenovac. Tu smo svi
zapisani, a zatim su nas ène odvojili od mu{karaca i vratili na èqez-
ni~ku stanicu i vozom daqe otpremili u Lobor Grad. Mu{karci iz ovog na{eg
transporta zadràni su svi u jasenova~kom logoru. U Lobor Gradu nalazila sam
se 5 meseci, a o prilikama u kojima smo se nalazile, ne bi znala ni{ta drugo i
vi{e re}i negneg {to su ve} iskazale druge preslu{ane Srpkiwe.
Moram sa svoje strane ista}i da nam je najve}e dobro u~inila gospo|a Di-
Di
jana Budisavqevi} iz Zagreba, koja nam je stalno slala pakete sa ìvotnim na-
na
mirnicama kao i pakete od ode}e i obu}e, te vodila ra~una o tome da pakete
primaju ène sa decom ili one koje nisu dobivale pakete ili kakve druge po-
mo}i od svoje ku}e.
Ishrana je bila u logoru slaba, ali privatni paketi kao i po{iqke g|e.
Budisavqevi} upravo su spasile nas internirane Srpkiwe. Upravnik logora
g. Karlo Heger bio je vrlo pa`qiv, osobito prema nama Srpkiwama, a naro~ito
je vodio obzira prema deci da bi sa~uvala zdravqe i boqe se prehranila.
Okolni hrvatski seqaci i seqanke, ukoliko smo s wima dolazili u do-
dir, lepo su se s nama ophodili i u razgovoru s nama àlili nas i na{u sudbi-
nu, napomiwu}i uvek da bi se ovo {to usta{e ~ine prema Srbima moglo jednog
dana na wima osvetiti.
Sada mislim oti}i svojoj k}erki u Veliko Gradi{te, koja tamo ìvi uda-
uda
ta za sve{tenika Gojka Risti}a, ranije sve{tenika u Visokom. Vi{e ni{ta nene
mam izjaviti, a na sve re~eno mogu se zakleti.
Zapisni~ar: Marija Rado{evi},

vi}, s.r.
Tatalovi} Nevenka, s.r.
Br. 199
Izjava Nade Trnini}

ni o hap{e ewu
u i odvo|eewu u 126 Srba iz Sarajeva
spi 26. jula 1941. godine475
u logor Gospi} 75
Zapisnik
k sa
sastavqen u Komesarijatu za izbeglice
u Beogradu 22. januara 1942. godine
Ja sam ìvela sa svojim roditeqima u Sarajevu. Na 23. jula 1941. godine

uhapsila me je sarajevska policija i odvela u policijski zatvor. U policij-
skom zatvoru u Sarajevu ostala sam do 26. jula 1941. godine, a da za to vreme ni
ni-
sam po nikom bila saslu{ana. Sve }elije u zatvoru bile su prepune Srba iz
Sarajeva i okolice.
Na 26. jula 1941. godine u pola no}i odvedeno je 126 Srba mu{karaca i nas
6 ènskih na èlezni~ku stanicu, gde smo sme{teni u èlezni~ke vagone i
otpremqeni u Gospi}. Sa mnom su tada transportovane iz Sarajeva u Gospi}:
Jak{i} Vojna, inìwer agronomije, ôvi} Ankica, doma}ica ca,, Vujovi} Mira,
kroja~ica – sve iz Sarajeva. Imena drugih dviju ne znam. Sje}am se, da su ta-
da od mu{karaca transportovani u Gospi}: Begovi} Slobodan, svr{eni matu-
rant i Mu~ibabi}, ti{ler, oba iz Sarajeva. Imena drugih ne znam.
U Gospi} smo stigli na 28. jula ujutro. Sa èlezni~ke stanice odvedeni
smo u zatvor Okru`nog suda, gde smo bili sme{teni u dvori{te, jer su sve }e-
lije bile prepune uhap{enika. Upravnik zatvora kazao nam je, da }emo mi èn èn-
ske ostati u kaznioni, a mu{karci da }e biti sme{teni u logor kraj Gospi}a.
Me|utim od upravnika logora stigao je odgovor, da je logor prepun i da vi{e
nema mesta za nove. Na dvori{tu kaznione zatekli smo mnogo sveta, me|u wima
i vi{e pravoslavnih sve{tenika. Dva dana smo ostali na dvori{tu, gde smo i
spavali na kamenu. Za to vreme jednom je padao jak pqusak ~itav jedan sat. Mi
smo molili upravnika zatvora, da nas pusti, da se sklonimo od ki{e u hodnik
i pod krov. Upravnik zatvora nije nam to dozvolio, tako da smo svi bili potpu pu-
no mokri.
Ja sam ostala u kaznioni u Gospi}u do 20. avgusta 1941. godine. Za to vre-
me usta{e su svaki dan dolazile u dvori{te kaznione odbrojili po 200 mu{-
karaca, koje su svezali lancima dva po dva pa zatim sve skupa sa jednim spojnim
lancem i odvodili ih u Velebit. Koliko bi usta{e odveli, toliko bi bilo
dnevno dovedeno novih Srba iz raznih krajeva. Me|u ovima bilo je seqaka bo-
sih, samo u ga}ama i ko{uqi.
Svi mu{karci iz mojeg transporta odvedeni su odmah drugi dan posle
na{eg dolaska u Velebit. Za wih posle nisam ni{ta ~ula. Uop}e za sudbinu odod
vedenih u Velebit nije se moglo ni{ta saznati.
Dva dana posle na{eg dolaska bile smo mi ènske sme{tene u }elije.
Mu{karci su i nadaqe ostali u dvori{tu zatvora. Wima je bilo strogo zabra-
475
AJ,, fasc
AJ fasc.. 918.
weno svako kretawe po dvori{tu. Mogli su samo leàti i sediti. Ako je koji
htio i}i na stranu, morao je zvati straù. Jedne no}i – desetak dana posle na-
{eg dolaska – jedan mu{karac sa dvori{ta zvao je usta{ku straù, da ga pusti
na stranu. Usta{e su na to sko~ile i iz pu{aka ubile ovog ~oveka, jer da je to
to-
bo` bunio narod. Posle ovog slu~aja usta{e su i{li od }elije do }elije i svi-
svi
ma govorili da }e ih streqati, ako se budu samo makli. Uop}e na svakom koraku
slu{ali smo samo re~ „streqati“.
Odmah sutra dan oko 3 sata posle podne ubili su usta{e na dvori{tu za-za
tvora jo{ jednog ~oveka samo zato, {to se je digao sa svojeg mesta. Imena stre-
qanih ne znam.
U drugom spratu zatvora ima nekoliko mra~nih }elija. U ove }elije usta
usta-
{e su dovodili pojedine Srbe i tu su ih strahovito zlostavqali, a potom ubi-
jali. Ja sam li~no ~esto puta slu{ala strahovito jaukawe i stewawe pojedi-
nih jadnika, koje su usta{e u ovim }elijama zlostavqali i ubijali.
Nekoliko puta usta{e su dolazili i u na{u }eliju, tamo sjedili i pre-
tili nam smr}u.
U Gospi}u smo dobivali dnevno jedanput jesti i to par~e crnog hleba i
grahove ~orbe. Bili smo najvi{e gladni.
Na 20. avgusta ispra`wena je kazniona u Gospi}u i svi smo transportova-
va
ni u Jastrebarsko. Tu smo bili sme{teni u jednom vlastelinskom ìtnom mama
gazinu. Tu nas je bilo iz svih krajeva i to Srba, Hrvata i Jevreja. Straù su
dràli usta{e, a Srpkiwe i Jevrejke su morale kuhati. Ovaj magazin bio je
ogra|en ì~anom ogradom i mi smo smeli kretati se u ogra|enom prostoru. Za
Srbe je bio uveden stroìji reìm i to samo za mu{karce. Oni su bili zatvo-
reni u podrumu ovog magazina i nisu bili pu{tani napoqe, dok su se Jevreji
mu{karci i katolici slobodno kretali po ogra|enom prostoru. Hrana je bila
boqa nego u Gospi}u. Dobijali smo ujutro crnu kafu, u podne krompirovu ~or-
bu, a u ve~er po jedan kuhani krumpir. Kruha nismo dobijali. Ovde nas je bilo
sme{tenih oko 2.000 osoba.
Na drugoga septembra 1941. godine mi Srpkiwe i Jevrejke otpremqeqene smo
u logor u Kru{~icu kraj Travnika. Srbi i Jevreji mu{karci otpremqeni su
u logor u Jasenovac, a Hrvati rimo-ka
mo-katolici ostali su u Jastrebarskom.
U Kru{~ici smo bile sme{tene u ~etiri barake i dvije ku}e. Bilo nas je
svih skupa oko 2.000 osoba. Nadzor nad nama i ovde su vodili usta{e.
U Kru{~i ~ici bio je za nas najgori reìm, a hrana je bila tako|er skroz
slaba i nedovoqna.
Logornik je bio neki Mandu{i}, oko 30 godina star, a usta{e, koji su
~uvali straù bili su sve de~aci od 16-18 godina. Oni su se regrutovali iz
obli`wih sela, a bili su prema nama stra{no brutalni. [amarali su nas bez
ikakvog povoda i to vrle ~esto. Rodbina je svojima slala pakete i u paketima
hranu i odijelo. Usta{e ove pakete nisu uru~ivali nikom, ve} su ih zadrà-
vali za sebe. Hranu su jeli, a odjelo za sebe zadràvali, a ono {to sami nisu
trebali, to su spaqivali. I meni je bio od moje tetke poslan jedan paket u vred-
vred
nosti od 700 dinara. U paketu je bilo hrane i odijelo. Ja ovaj paket nikada ni-
ni
sam primila. Mi se na taj postupak usta{a nismo smeli nikom prituìti. Za

hranu smo dobijali samo jednom dnevno krumpirovu ~orbu bez kruha i to u tako
maloj koli~ini, da smo u punom smislu re~i gladovale. Kruha uop{te nismo do-
bijali. Dva puta nam je poslala kruha ìdovska Bogo{tovna op{tina iz Sara-
jeva. Niti rad lo{e hrane, odnosno boqe re}i gladovawa nismo se smeli nikom
prituìti.
U logoru je bilo i poku{aja obqube sa strane usta{a. Tako su jedne ve~e-
ri usta{e naredili devojkama, da u 8 sati uve~e ~ekaju wih pred barakom, pa
da }e neki posao obavqati. Kako po wihovim nare|ewima nitko posle 8 sati
uve~e nije smio izi}i iz barake, bilo je svima nama jasno {ta usta{e èle.
Odmah su neke starije ène oti{le do logornika i prituìle se radi ovoga,
pa je logornik ovu odredbu usta{a obustavio.
Na 5. oktobra 1941. godine preme{tene smo sve iz logora u Kru{~ici u
logor Lobor-grad kraj Zlatara. Ovde smo bile sme{tene u jednom starom vla-
stelinskom dvorcu.
U ovom logoru nadzor su vodili Nemci i zato je u ovom logoru prema na-
ma bio naj~ove~niji postupak. Poboq{awe se je osetilo u svakom pogledu. Po-
stupalo se prema nama u~tivo. Hrana je bila dosta dobra. Mogle smo se javqati
ro|acima. Pakete, koje su nam slali ro|aci, primale smo u redu.
Prime}ujem, da su internirci usled velikog gladovawa u Kru{~ici sil-sil
no fizi~ki oslabili, tako da se je u zadwe vreme pove}ao broj mortaliteta, na-
na
ro~ito me|u starijim ènama.
Imena logornika u Gospi}u, kao i usta{a, koji su nad nama ~uvali stra-
ù ne znam.
U Jastrebarskom logornik je bio neki usta{ki oficir Pudi}. On je bio
stra{no brutalan i nasilan prema nama. Imena usta{a ne znam.
U Kru{~ici usta{ki logornik bio je neki Mandu{i}. On je bio tako|er
prema nama stra{no brutalan i nasilan. Imena usta{a ne znam samo znam da su
regrutovani iz okolnih sela i da su svi bili stari od 16-18 godina. I oni su
prema nama tako|er bili brutalni i nasilni.
Napomiwem, da je oko 30 èna iz Lobor-Grada odvedeno u Gorwu reku476 76
kraj Koprivnice gde su sme{tene u logor.

Na 31. decembra 1941. godine oslobo|ena sam iz logora na zauzimawe ne-
ma~kih vojnih vlasti. Iz Lobora sam odvedena u Zagreb i stavqena u zatvor po-
po
licije, gde sam bila do 7. januara, kada sam po policiji sprovedena za Zemun.
U Zemunu me je preuzela nema~ka vojna policija i na 9. januara 1941. godine do-
vela u Beograd.
Iza mene su ostale u logoru u Lobor Gradu na po~etku mojeg iskaza spome
me-
nute Jak{i} Vojna, Vujovi} Mira i ôvi} Ankica. Tamo su ostale iza mene i
mnoge ène Srpkiwe sa malom decom, koje su rodom iz Hercegovine, a ~ije su
ku}e po usta{ama popaqene. Spisak ovih èna i dece dostavqen je ovom Kome me-
sarijatu sa strane nema~kih vojnih vlasti.
476
Gorwa Rijeka
ka.
U Beogradu imam roditeqe. Moj otac je ovde name{ten kao katiheta na

osnovnoj {koli u Maruli}evoj ulici, a stanuje u ulici Jovana Petkovi}a broj
4. Ja }u sada stalno ostati kod svojih roditeqa.
Vi{e nemam ni{ta iskazati, a na iskazano i pro~itano mogu da se za-
kunem.
D o v r { e n o.
Trnini} Nada
Br. 200
Izjava Radojke Vasiqe evi}

vi o hap{eewuu Srba u pre
predduze}u [iipad
1. avgusta 1941. i transportovawu 280 Srba iz Sarajeva
spi 8. avgusta 1941. godine477
i okoline u logor Gospi}
Zapisnik sa
u Beogradu od 16. aprila 1942. godine
Ja sam bila name{tena kao ~inovnica preduze}a [ipada u Sarajevu od

godine 1922. kao i moj mu` Savo, blagajnik [ipada. Jo{ u julu mesecu 1941. go-
go
dine primetili smo mi Srbi ~inovnici i name{tenici [ipada, da s nama ne-
}e biti dobro i mnogi su po~eli napu{tati svoja mesta i odlaziti u Srbiju. U
Sarajevu su ina~e u mesecu julu ve} bila izvr{ena mnoga hap{ewa ~inovnika
[ipada, pa su tako odvedeni od usta{a ~inovnik [ipada Vlado Spaji}, rodom
iz âpqine, prokurista, i za wegovu se sudbinu ni{ta nije moglo doznati. Spa
Spa-
ji} je bio u svakom pogledu ispravan srpski nacionalista. Isto tako otpo~elo
se i sa progonima Srba, ~inovnika [ipada, po filijalama: Drvar, O{treq,
Srnetica, Dobrqin, Prijedor, Ustipra~a, i âjni~e. Svi ovi pohap{eni i odod
vedeni ~inovnici i name{tenici [ipada mahom su pobijeni od strane usta{a.
Mnogi od wih, naro~ito iz Krajine, pobegli su u Sarajevo, i pri~ali nam o pro
pro-
gonima Srba ~inovnika [ipada.
Tako je u mesecu julu ubijen Bogdan Kalaba, direktor [ipadove èqez-
nice u Drvaru, kao i ma{inski inìwer Jovin iz Drvara, dok se drugih sada
ne mogu poimeni~no setiti. Sigurno je jedno prema izjavama ~inovnika [ipa-
da kojima je uspelo da se na vreme sklone, da su svi oni ~inovnici [ipada, koje
koje
su usta{e odveli, ubijeni.
U mesecu julu do{lo je po svim preduze}ima [ipada u Bosni do velikih
{trajkova me|u radni{tvom, koje su u ve}ini sa~iwavali Srbi i to usled to-
ga, {to je u velikom opsegu bio smawen rad preduze}a kao i usled oskudice u
ìvotnim namirnicama. Za ove {trajkove hrvatske usta{ke vlasti bacile su
odgovornost na Srbe, pa je tu i uzrok stradawima Srba ~inovnika u [ipadu, nad
477
77
AJ,, fasc
AJ fasc.. 918.
kojima su se usta{e osve}ivali nemogav{i da smire razbuktale {trajkove rad-

nika po raznim [ipadovim preduze}ima naro~ito u Krajini. Tako je do{lo i
do mojega hap{ewa kao i hap{ewa moga muà i ostalih ~inovnika [ipadove
centrale u Sarajevu.
Dana 1. au
augu
gusta 1941. godine, opkolilo je oko 60 policijskih agenata zgra-
zgra
du [ipadove kancelarije u Sarajevu i u 8 sati ujutru na samome poslu uhap{e- {e
ni smo ja i moj mu` kao i jo{ 11 drugih Srba ~inovnika [ipada. Nakon hap-
{ewa i dizawa sa posla bez ikakvog obrazloèwa odvedeni smo svi u zgradu
srpske pravoslavne bogoslovije u Sarajevu i tu predani u ruke hrv. usta{a. U
ovoj zgradi bio je logornik usta{ki Mile Antunovi} iz Makarske.
Na prvom koraku ulaze}i u zgradu doìveli smo svu brutalnost usta{a,
koji su odmah po~eli groziti se i pretiti nebiraju}i ni najgore izraze i re~i,
da nas i kao qude i kao Srbe unize. U rukama su imali neke gvozdene palice i
zapretili nam da nitko od nas ne}e izneti ìvu glavu. Smestili su nas tri
ène odvojeno od mu{karaca u posebne sobe, ali odmah mah potom pu{teni smo u
dvori{te na {etwu. Usta{e su nas pitali da li smo komunisti ili ~etnici,
a kada smo odgovorili da nismo ni jedno ni drugo, uzvratili su nam, da }e nas
bez obzira na sve to pobiti, pa {ta smo da smo. Od uhap{enih ~inovnika [i- [i
padovih sem mene i moga muà Save bili stu tu: In`. Velimir Kos, v.d. gene-
ralnog direktora [ipada u Sarajevu, Milan @ica, direktor [ipada, Milo{
Antoni}, sekretar [ipada, Konstantin Kosti}, {ef kwigovodstva, Emanuel
Qubi~i}, ~inovnik centrale [ipada, Jefto Jovanovi}, inspektor [ipada,
Du{an Laki}, ~inovnik nabavqa~kog odeqewa [ipada, Arsen Jak{i}, Nedeq- deq
ko [anti}, obojica ~inovnici [ipada, a potowi [anti} brati} je pok. pesni sni-
ka Alekse [anti}a. Od èna ~inovnica uhap{ena je tom prilikom Zorka Iva- Iva
novi}, rodom Beogra|anka i Anka Basta, rodom iz Like.
Istoga dana oko 11 sati pre podne do{li su u zgradu bogoslovije dva Nem-
Nem
ca, od wih jedan oficir nema~ke vojske a drugi u civilnom odelu i naredili
odmah usta{ama da nas ne maltretiraju, niti da nas kuda odvode te u na{e ì- ì
vote ne diraju. To nam je saop{tio jedan mladi usta{a, koji je bio prema nama
odmah u po~etku vrlo korektan, a zove se Marko Arapo povi}, ina~e u~enik 7. raz
raz-
reda gimnazije, koji je nakon nekoliko dana napustio usta{ku organizaciju.
Predpostavqamo da je ova intervencija Nemaca usledila na poticaj na{ih ko-
lega Nemaca iz [ipada Rajherta Maksa i Herbeta Maksa.
U zgradi bogoslovije proveli smo osam dana i za sve ovo vreme postupak
je sa nama bio dobar, za razliku od ona prva tri sata, kad smo istom prvoga da-
na od strane pol. agenata bili predani usta{ama.
Da nije bilo ove intervencije, u to smo svi uvjereni, bili bi mi svi iz
ove grupe jo{ prvoga dana odvedeni i pobijeni od usta{a.
Kroz ovih 8 dana provedenih u usta{kom zatvoru u zgradi bogoslovije
bili smo ìvi svedoci brojnih usta{kih zlodela izvr{enih nad Srbima se-
qacima, koje su neprestano dovodili u zgradu bogoslovije.
Svojim o~ima sam gledala kako usta{e na ulazu u zgradu, zatvore vrata,
udaraju svojim gvozdenim palicama gde stignu nesretne seqake, a najvi{e i
naj~e{}e udarali su gvozdenom palicom u vilicu svakog pojedinog od dovede-

nih tako da je svaki udarac zna~io i izbijawe nekoliko zubi. Ove qude razme-
{tali su po tom po raznim sobama i prostorijama bogoslovije gdje su vr{ena
daqna mu~ewa. Na svezane qude koji su leàli skakali su usta{e sa ormara
na trbuhe, te se je po svoj zgradi bogoslovije razlegao jauk i zapomagawe ovih
mrcvarenih qudi. Kroz osam dana koje sam provela ovde podleglo glo je u mukama
trojica Srba, dok su no}u odvo|eni brojni Srbi iz zgrade bogoslovije policij-
skim autom „Maricom“ van grada i tu ubijani, a isto tako auto je dovozio sve
nove i nove grupe Srba. Kolo hap{ewa, mu~ewa i ubijawa stalno se obrtalo u
jednom neprekidnom nizu.
Hranu smo dobijali za to vreme od svojih ku}a ili iz iz restorana, no sa
svojom rodbinom nismo mogli imati nikakvoga dodira.
[estoga dana po hap{ewu primetili smo kroz prozor koji je gledao na
ulicu dvojicu na{ih kolega Muslimana, na, i to Aliju Gradan~evi}a i Ramiza
Kapetanovi}a, gde se {e}u ispred bogoslovije s o~itom namerom da nam ho}e
ne{to da doture ili saop{te. Nije pro{lo pola sata i jedan mladi usta{a do-
neo nam je kutije sa cigaretama i u jednoj kutiji na{li smo ceduqicu slede-
}eg sadràja: „Inìwer Bi{~evi} i Ante Ledi} javili su se ìvi i zdravi
iz Dobrqi
brqina“.
Nama je odmah puklo pred o~ima, da smo uzeti kao taoci za spomenutu
dvojicu, jer su oni na petnajest dana pre toga oti{li iz Sarajeva u Drvar i
O{treq da ugu{e {trajk radnika, pa kako se nisu nikako javqali u Sarajevo,
pretpostavqale su usta{ke vlasti da su ubijeni. Sada smo znali da je to bio
svakako povod na{em hap{ewu i uzimawu za taoce.
Ovde u Beogradu, po dolasku iz logora, doznala sam od kolega iz [ipada,
koji su za vremena ovamo izbegli, da je predlog za na{e hap{ewe i uzimawe
za taoce dao policiji u Sarajevu i usta{kim vlastima name{tenik [ipada
Juki}, Hrvat, kojemu ime ne znam, jer je isti govorio u nekom dru{tvu da se i
on ho}e da napije srpske krvi i osveti.
Dana osmog au
augu
gusta 1941. godine, saop{teno nam je da budemo spremni za
put u Gospi} i da od svojih ku}a pribavimo najpotrebnije stvari. Saop{teno
nam je ovo od policijskih agenata Dul~i}a i Rihtermoca. Stvari koje su nam
bile oduzete prvog dana hap{ewa prilikom dovo|ewa u zgradu bogoslovije, kao
satovi, nakit, novac, nalivpera i t. t.d.
d. vra}ene su nam i mi smo ih po onom ve}
spomenutom prema nama ispravnom usta{i Marku Arapovi}u poslali svojim
ku}ama. Kad je za ovo doznao logornik Mile Antunovi}, do{lo je pred o~ima nas
hap{enika izme|u wega i Marka Arapovi}a do ù~nog obja{wavawa i prepir pir-
ke u kojoj je logornik Antunovi} trgnuo i revolver i uperio na Arapovi}a.
Uve~e, osmoga au
augu
gusta posle svih procedura svrstana je u dvori{tu bogo go-
slovije povorka od 280 Srba mu{karaca i 3 ène Srpkiwe. Qudi su sve dva i
dva, povezani ìcama jedan za drugi i preba~eni u grupama po 20-25 „Mari-
com“ na èqezni~ku stanicu, gde su ih odmah ubacili u zatvorene teretne vava
gone. Stvari i koferi koje smo na stanici dobili od svoje svojte pre polaska
voza oduzete su nam, naro~ito one vrednije stvari, boqa ode}a i t. t.d.
d. kao i novac
od kojega nam je ostavqeno po osobi svega 200 dinara. Pri ovome na{em tran-
sportovawu i celome postupku imao je glavnu re~ logornik Antunovi}.
U samome vozu u svaki vagon postavqena su dva do tri àndara sa pu{kaka
ma i tri-4 detektiva. Za sve vreme do Slav. Broda iz vagona se nije smelo izla-
ziti i kako su vagoni bili pretrpani, qudi su od muke padali u nesvest, mora- ra
li vr{iti veliku i malu nu`du i trpiti strahovitu è|. U Bosanskom Brodu
iza{li smo iz voza i pra}eni od 70 detektiva pre{li smo preko drvenoga momo
sta u Slav. Brod, gde smo na stanici utovareni u vagone tre}e klase i odatle
posebnom garniturom voza stigli u Gospi} desetoga au augu
gusta oko 10 sati. Tu smo
dopra}eni u dvori{te kaznione Okru`nog suda i u ovome dvori{tu doìveli
smo stra{an prizor. Dvori{te kaznione bilo je prepuno pohap{enih Srba, ququ
di, èna, dece, sve{tenika, a ponajvi{e seqaka iz krajeva Jugoslavije, no po-
najvi{e iz Bosne i Hercegovine. Na prozorima zatvorenih }elija videli smo
izmu~ena bleda ili podbula lica uhap{enika nemirnih o~iju. Nad nama je
izvr{ena ponovna premeta~ina od strane usta{a i straàra Okru`nog suda,
te sav novac koji se na{ao pri nama oduzet nam je, kao i sve ono iz kofera {to
je predstavqalo neku vrednost.
Napomiwem da niti na putu od Sl. Broda do Gospi}a niko od nas iz tran-
sporta nije smeo uzeti kap vode ili ne{to hrane na mestima gde bi voz zastao,
a bili smo previ{e ponosni da bi molili za to na{e sprovodnike.
Nas tri ~inovnice [ipada bile smo odmah odvedene i sme{tene u jednu
}eliju kaznione me|u ostale ène i u ovoj }eliji provele smo petnajest jest dana.
Kroz ovo ~itavo vreme dovo|eni su svakih pola sata transporti Srba iz raznih
krajeva a isto tako i odvo|ene grupe Srba iz kaznione u raznim pravcima: na
otok Pag, Velebit, Jadovno, O{tarije, i t.d
t.d.. Jezive scene de{avale su se u ovo
ovo-
me zatvoru po raznim mra~nim sobama i }elijama zatvora i to ponajvi{e no}u.
Usta{e su qude mu~ili, sa kle{tima kidali meso, kao na pr. jednom starcu,
koji je u groznim mukama umro, a mnoge su Srbe ubijali i tu u kaznioni na li-
cu mesta. Tako je na pr. u dvori{tu kaznione ubijen jedan èqezni~ar iz Her Her-
cegovine samo zato {to je pri{ao bunaru da se napije vode. Po{to nije bilo
mesta u zatvorskim }elijama dvori{te kaznione bilo je prepuno interniraca,
koji su tu danima izdràvali pod vedrim nebom i najve}u vru}inu kao i ne-
vreme. Nasred dvori{ta bio je postavqen jedan mitraqez, kao pretwa uhap{e- {e
nima da moraju biti pokorni, jer u protivnom da }e svi biti poko{eni iz ovog
mitraqeza.
Dana 12. augu
augusta odveden je moj mu` Savo sa ostalim ~inovnicima [ipa-
da, kao i velikim brojem Hercegovaca, gra|ana i intelektualaca iz ovoga za-
tvora u nepoznatom pravcu. Kqu~ari zatvora rekli su da su odvedeni u Jadov-
no ili negde drugde na Velebit a mo`da i na otok Pag. [ta je u stvari bilo
nije se moglo doznati.
U Gospi}koj kaznioni dobijali smo jednom dnevno i to u podne po jednu
kutla~u graha i par~e hleba. Kako ili nije bilo ili nisu hteli dati posu|e za
primawe hrane, qudi su, a naro~ito seqaci, primali hranu u cipele, opanke
ili ra{irenih {aka i tako je gutali.
Posle 14 dana sve pohap{ene i sme{tene po }elijama i zatvorskim soba-

ma pokupili su i transportirali u logor u Jastrebarsko, a oni koji su se na-
lazili u otvorenom prostoru kaznioni~ke zgrade ostali su i nadaqe u Gospi-
}u. U ovome transportu upu}enom za Jastrebarsko bilo je oko 200 osoba, a me|u
mu{karcima se je nalazilo i 7 Srba oficira pu{tenih iz nema~kog zarobqe-
ni{tva, koji su u Zagrebu pri povratku iz Nema~ke skinuti od strane usta{a,
opqa~kani i u ~arapama, vezani, dopra}eni u Gospi}. Ovi oficiri proveli
su u }elijama zatvora izvesno vreme i sa transportom u kojem sam se i ja nala-
zila dopra}eni su u Jastrebarsko. Od ovih 7 oficira, kako sam kasnije u Beo-
gradu saznala,
la, dvojica su pu{tena na slobodu iz Jasenovca, nekako u septembru
pro{le godine, a petorica su ubijena u Jasenova~kom logoru.
U ovom transportu provedeni su iz Gospi}a u Jastrebarsko me|u ostali-
ma i biv{i ministri dr. Lavoslav478 78
Hanèk i dr. Qudevit Auer. Dr. Hanèk
bio je sav isprebijan i ote~en no drào se hladno, stoji~ki i oko wega su se ku-
ku
pili mla|i uhap{eni Srbi, koje je on hrabrio i ~eli~io. U ovom transportu
nalazio se je i advokat Vasiqevi}, ne znam da li je iz Tuzle ili Travnika. Bi-
Bi
lo je tu mnogo drugih uglednih Srba, intelektualaca, trgovaca, sudija no ipak
najvi{e seqaka iz Bos. Posavine. Po dolasku u Jastrebarsko sme{teni smo u
jednu staru ku}u i to mi Srpkiwe, Jevrejke i Hrvatice, kao i mu{karci Je-
vreji i Hrvati po spratovima ku}e, a u podrumu zgrade, nezdravom i vla`nom,
sme{teni su Srbi mu{karci. Ova zgrada bila je sasvim zapu{tena sa razva-
qenim prozorima i zidovima, {upqim podovima, u kojoj su ranije pre na{eg
dolaska imali skloni{te pacovi, mi{evi i ti~urine.
U logoru se u ~asu na{ega dolaska iz Gospi}a nalazilo oko 2000 osoba, po-
najvi{e Jevreja. Hrvata je bilo oko 100, {to mu{karaca {to èna, a Srpki-
wa, èna sa decom oko 180. Stawe u ovom logoru, uop{te uzev{i, bilo je ipak
sno{qivije nego u zatvoru u Gospi}u. Moram odmah naglasiti da je postupak
prema internircima bio nejednak, {to se vidi i odatle, da su Srbe mu{karce
smestili u vla`ni podrum zgrade a pu{tali su ih u po~etku svega na pola sasa
ta {etwe i radi vr{ewa nu`de, dok se sa Jevrejima i Hrvatima postupalo ob-
zirnije i mogli su da se vi{e i slobodnije kre}u. Kuhiwu u ovom lororu su
imali u svojim rukama Jevreji, pa je i pri davawu hrane wima i Hrvatima
uvek dopadao boqi deo.
Naknadno ho}u da spomenem da smo sa na{im transportom od Gospi}a do
Jastrebarskog putovali vozom tri dana i tri no}i, zatvoreni u vagonima, bez
vode i bez mogu}nosti vr{ewa nu`de.
U Jastrebarskom smo proveli 14 dana, a odavde smo mi Srpkiwe i Jevrej-
ke sprovedene vozom u Kru{~icu kod Travnika, dok su mu{karci Srbi i Je-
vreji odvedeni dan ranije navodno u Jasenovac. Iza nas ostali su u logoru u
Jastrebarskom samo Hrvati mu{karci i Hrvatice.
Put od Jastrebarskog do Kru{~ice trajao je opet tri dana i tri no}i i
proveden je pod najteìm okolnostima. U Kru{~icu smo stigli 1. ili 2. sep-
478
Ladislav
slav.
tembra te odmah sme{teni u provizorno napravqene drvene barake na jednoj

livadi, napravqene na goloj zemqi bez poda. U na{oj baraci bilo je sme{teno
380 èna i dece, od toga oko dvesta Srpkiwa a ostalo Jevrejke, dok se u ostalili-
ma barakama nalazilo jo{ oko 500-600 èna i dece, ve}inom Jevrejki. Sutra-
dan po na{em dolasku doveden je u Kru{~icu veliki transport Jevreja i Je-
vrejki iz Sarajeva, sprovedenih od usta{a. Ovi Jevreji sme{teni su u ostale
slobodne barake. Ovde je upravqao logorom logornik, neki Mandu{i}, negde od
Makarske, vrlo nepristupa~an koji nas je pored ostalog mu~io i gla|u. Uz we-
ga se nalazilo oko 15-20 wegovih saradnika, sve mla|ih |ih usta{a, qudi bez za-
nimawa, rodom iz Dalmacije, Like i okoline Travnika. Na prvi mah videlo se
da su to bezku}nici i moralne propalice.
Upravnik logora koji je vodio brigu oko ishrane, discipline i reda u lo-
lo
goru bio je dr. Najer, advokat iz Sarajeva, ina~e Jevrejin. Hranu smo dobijali
jedanput dnevno, i to u bednim obrocima, a bilo je dana kad nismo primili ni-
{ta. Paketi koji su nam stizali od rodbine, ili za Jevreje od wihove crkvene
op{tine u Sarajevu, nikada nam nisu predavani. Usta{e su nam ponekad pro-
davali hleb, sardine i druge namirnice, u stvari pokradene iz paketa, koji su
nama bili upu}eni, po basnoslovnim cenama. Tako na pr. traìli su za mali
hleb 200-300 dinara, a za kutiju sardina 200 dinara. Svaki ~as vr{ene su u lo lo-
goru premeta~ine ne bi li se na{lo novca, zlatnine ili kakve ode}e, obu}e i
rubqa i t.t.d.
d. Sve {to su na{li, a wima se svi|alo, oduzimali su.
Usta{e su vrlo ~esto napadali i napastovali mla|e ène i naoko zgod-
nije devojke. No}u za vreme spavawa prolaze}i kroz baraku podizali su }ebad
i ène otkrivali, pozivaju}i ih da idu sa wima. Radi ~ega, ne treba zato pi-
tati. Tako su jednoga dana rekli i naredili, trima devojkama, da budu sprem-
ne za devet sati uve~e, te da }e ih odvesti da s wima zajedno provedu no}. Ja sam
o ovome odmah obavestila upravnika logora dr. Najera, a ovaj je odmah ovaj slu
slu-
~aj saop{tio logorniku Mandu{i}u, koji je, utvrdiv{i da je dostava istini-
ta, zatvorio svu trojicu usta{a, koji su na svoju odgovornost hteli da izvr{e
nasiqe nad bespomo}nim devojkama.
Bilo je mnogo konkretnih slu~ajeva da su nad devojkama vr{ena silova-
wa, no Srpkiwe su se u najve}em delu tome opirale, pa su ova nasiqa vr{ena
uglavnom nad Jevrejkama. Ovih slu~ajeva bilo je dosta u logoru u Kru{~i ~ici, a
naro~ito i u velikom broju stradale su od ovakvog usta{kog nasiqa Jevrejke
na otoku Pagu, na Slanom, na O{tarijama, i u gospi}kom logoru. Spomenu}u sa-
mo jednu Srpkiwu, kojoj ime nemogu navesti, koja je u Kru{~ici gotovo svake
no}i izlazila iz barake, i podavala se usta{ama, govore}i nam da to ~ini sa-
mo zato, da bi sa~uvala od usta{kog nasiqa u tom pogledu druge Srpkiwe.
U logoru u Kru{~ici bili smo mesec dana, tj. do 5. oktobra 1941. godine,
a onda smo u tri transporta sprovedeni u logor u Jasenovac, prvi transport
samih Jevreja mu{karaca, a mi ène Jevrejke i Srpkiwe preveène smo u dva
transporta u Lobor, gde smo stigle 7. oktobra u pono}. U Loboru smo sme{tene
u jedan stari dvorac. Bilo nas je tu sme{teno ukupno 1450, najvi{e Jevrejki,
a Srpkiwa oko 250 i 12 Hrvatica.
Prema ostalima logorima ovo je bio upravo uzoran logor obzirom na po-
stupak sa nama. Logorom su upravqali Nemci, ~lanovi Kulturbunda. Koman-
dant logora bio je Karlo Heger, urar iz Zagreba, sa svojim bratom. Nemaca u
ovome logoru bilo je prolazno oko 10, dok usta{a u ovome logoru uop{te nije
bilo na du`nosti. Postupak bio je nad nama Srpkiwama vrlo takti~an i oba-
zriv, premda je reìm u logoru bio dosta strog, radi odràvawa reda nad ovako
velikim brojem interniranih. Tu smo prvi put mogli da uspostavimo vezu sa
svojima i sa svojom rodbinom, te nam je bilo odobreno primawe paketa sa ìvot-
nim namirnicama, ode}om i obu}om.
Posredstvom in`. Boroveca, kurira Je Jevrejske op{tine u Zagrebu koji je
imao specijalnu dozvolu, da pose}uje logor u Loboru, ja sam poru~ila da se po-
vede akcija me|u Srbima u Hrvatskoj i Bosni, da nam se {aqe bitna pomo} u
logor. Isti in`. Borovec saop{tio je sve ovo u Zagrebu g|i Dijani Budisavqe- qe
vi}, suprugi dr. Julija Budisavqevi}a, koja je odmah razvila veliku sabirnu
akciju u Zagrebu, kao i u Sarajevu, pa nam je ubrzo zatim ve} u pr prvoj po{iq-
ci stiglo 25 velikih bala raznih odjevnih stvari, ode}e i obu}e sakupqene u
Zagrebu i Sarajevu. Sli~no je bilo s raspodelom paketa sa ìve`nim namir-
nicama koje nam je slala vrlo ~esto g|a Budisavqevi}. Tek u posledwe vreme
dobijali smo pakete uredno u svoje ruke.
Krajem decembra 1941. god. pojavio se u logoru trbu{ni tifus, i zahva-
tio maha najvi{e me|u Jevrejkama. Wih je od tifusa pomrlo preko 90 kroz
tri meseca, a dogodilo se da je jednoga dana 12 èna umrlo od ove bolesti. I
mnoge Srpkiwe bolovale su od tifusa, ali su ga ove prebolele. Mi{qewa sam
ja kao i ostale Srpkiwe iz logora, da nas je od smrtnih posledica ove bolesti
spasao beli luk, koji nam je slala g|a Budisavqevi}.
G|a Budisavqevi} dolazila je 4 puta u logor me|u nas i donosila nam je
sve {to je mogla, a u novcu predala nam je oko 13000.- din. Mi Srpkiwe koje smo
bile internirane u Loboru, smatramo je svojom majkom i ona nas je najvi{e
hrabrila. U logor su dolazili i lekari iz Zagreba i to Jevreji, no nama Srp-
kiwama poklawali su slabu pa`wu.
U mesecu novembru 1941. god. odtere}en je logor u Loboru osnivawem jed jed-
nog maweg logora u selu Gorwoj Rijeci kod Novoga Marofa, kamo je poslano oko
sto Srpkiwa i Jevrejki i sme{teno u jednom starom dvorcu. Tu se nije ni po-
javio trbu{ni tifus, ali ishrana je bila izda{nija. U ovom logoru bilo je
slobodnije kretawe, a i doma}e seqa~ko stanovni{tvo ~inilo nam je u svakoj
prilici uslugu, daju}i nam sve {to su mogli. Na Boì} dobili smo u tome lolo
goru od seqaka i seqakiwa razne milo{te, pa i pe~enicu. Pa`wu prema nama
pokazao je Mesni op{tinski na~elnik.
Hrvatski seqaci i seqakiwe u ovome kra kraju, kad god su dolazili u dodir
s nama, ogra|ivali su se od usta{a i wihovih postupaka prema nama Srbima.
Imam evidenciju o smrti dvadeset èna Srpkiwa i dvoje dece, od kojih
je najve}i deo umro u logoru u Loboru. Prema spisku koji sam vodila to su:
1) An|a Tamin~i}, stara 65 godina, iz Stoca, koju su usta{e prilikom
sprovo|ewa Hercegovki iz gospi}koga logora premlatile na O{tarijama;
2) Cveta Pejinovi},479 79
stara 75 god, iz Gospi}a, umrla u logoru u Gor-
woj Reki;
3) Biqana Radan, stara 16 god, iz Stoca, umrla u logoru u Zagrebu;
4) Quba Jovi~evi}, stara 53 god, iz Stolca, umrla u Lobor gradu;
5) Gospava Grubje{a, stara 60 god, iz Qubiwa, umrla u Lobor gradu;
6) Joka ]uk, stara 71 god, iz Qubiwa, umrla u Lobor gradu;
7) Persa Zelenovi}, stara 60 god, iz Mostara, umrla u Lobor gradu;
8) Gute{a Slobodan, dete ro|eno u Loboru koje je i umrlo u Loboru;
9) Ana Spaji}, stara 51 god, iz Stoca, umrla u Loboru;
jin 480
10) Jovanka [ajin, 80
stara 60 god, iz Mostara, umrla u Loboru;
11) Dragica Lali}, dete staro 1 god, iz Mostara, umrlo u Loboru;
12) Stana Topalovi}, stara 65 god, iz Stolca, umrla u Loboru;
13) Mara Kova~evi}, stara 65 god, iz Nevesiwa, umrla u Loboru;
14) Jovan Staji}, star 15 god, iz Mostara, umro u Loboru;
15) Anica Bjeli}, stara 73 god, iz Qubiwa, umrla u Loboru;
16) Jelena Radulovi}, stara 25 god, iz Sarajeva, umrla u Loboru;
17) An|a Mili~evi}, stara 50 god, iz Stolca, umrla u Loboru;
18) Jelka Vu
Vukasovi}, stara 60 60 god, iz Mostara, umrla u Loboru;
19) Sava Vrawe{i}, stara 50 god, iz Gospi}a, umrla u Loboru;
20) Mom~ilo Gute{a, star 8 god, iz Biha}a, umro u Loboru;
21) Stana Ba~i}, stara 55 god, rodom iz Jasenovca, umrla u Loboru;
22) Olga Deli}, stara 60 60 god, rodom iz Petriwe, umrla u Loboru.
Na Cvijeti saop{teno nam je od Uprave logora, da }emo biti pu{tene na
slobodu odnosno transportom poslane u Beograd. No}u, 29. marta o.g. krenule
smo iz Lobor grada, preveène autobusom sa stvarima u Zlatar, a odatle è-
qeznicom u Beograd. S nama je putovao Upravnik logora Karlo Heger u prat-
wi jo{ dvojice Nemaca.
Na prolazu kroz Zagreb do~ekala nas je na èqezni~koj stanici na{a ne-
zaboravqena dobrotvorka g|a Dijana Budisavqevi} sa svojim saradnicama i
saradnicima, koji su sa wom zajedno u~inili sve {to su mogli u slawu pomo}i
nama u Lobor grad. I ovom prilikom dobile smo u vozu od g|e Budisavqevi}
mnogo rubqa, hrane, a na putu, medikamenata, cigareta i dopisnica.
Putuju}i iz Zagreba prema Beogradu u jednom mestu u{lo je u na{ voz
nekoliko usta{a, koji su nas po~eli provocirati, ali ih je g. Heger izbacio iz
voza, tako da su posramqeni oti{li. U Beograd smo stigle 31. marta o.g. gde nam
je na èqezni~koj stanici prire|en srda~an do~ek od strane g. Maksimovi}a,
izzvanrednog Komesara za izbeglice i nakon toga upu}ene smo na odmor u zgra-
du Bo
Bogoslovije.
Vi{e ni{ta nemam izjaviti, a na sve {to sam izjavila mogu se zakleti.
D o v r { e n o.
Radojka Vasiqevi}, s.r.
479
79
Cvijeta Pejnovi}
vi}.
480
80
[ain.
[ain
Br. 201
Izjava Uro{aa Mileti}a a o hap{e

ewu
u u Sarajevu i zato~e
eni{tvu
tvu
spi , Jastrebarsko, Danica i Jasenovac481
u logorima Gospi}, 81
Zapisnik
sa
astavqen 14. jula 1945. godine pred Zemaqskom komisijom za
utvr|ivawe zlo~ina okupatora i wihovih pomaga~a u Sarajevu.
Ja sam prije rata radio kao ma{inski kova~ u Glavnoj èqezni~koj ra-
dionici u Sarajevu. Ja sam dugo vremena sura|ivao u radni~kom pokretu i bio
~lan radni~kog sportskog kluba „Hajduk“ pa stoga nepo}udan usta{kim vla-
stima od prvog dana.
1. VIII 1941. godine uve~e srela su me na ulici trojica usta{kih agenata
koji su bili svi moji poznanici. Wihovih imena se ne sje}am, jer smo se pozna-
vali samo povr{no. Izrazili su èqu da sa mnom par minuta razgovaraju i
pozvali me da u|em u neku gostionu gdje }emo nesmetano razgovarati. îm smo
uni{li u gostionu, jedan od wih se je odvojio i ubrzo se vratio sa petoricom
straàra. Oni su mi javili da sam uhap{en, ne pitaju}i ni za ime, i tek onda
traìli od mene legitimaciju. Legitimaciju je odnio jedan u separe iste go- go
stione, gdje se nalazio logornik Lokmi}mi} Be}ir, ina~e usta{ki poru~nik. Taj
je pogledao legitimaciju uporedio je sa nekim spiskom, i onda potvrdio moje
hap{ewe. Ja sam odveden odmah u usta{ki stan koji se je nalazio u internatu
„Prosvete“ na obali. Tamo su me pretresli i oduzeli mi sve osim odela, a onda
sam odveden u neku sobu na drugi sprat. Od prilike sat kasnije u{lo je pet mla-
mla
di}a, od koje sam neke samo iz vi|ewa poznao iz Sarajeva pa me po~eli smiju-
}i se tu}i. Ja sam se branio i oni su oti{li. Kratko iza toga uni{lo je 10 do 12
usta{a, me|u wima Andrija Buqa. On me je pozdravio sa rije~ima: Evo Uro{a
Mrwa~evi}a. Odmah iza toga po~eli su me tu}i kundacima, nogama, pesnicama,
bokserima tako da sam bio sav u krvi. Te iste no}i vra}ali su se nekoliko pu- pu
ta jo{ tako da sam bio u svemu tu no} premla}en 8 puta. Dok su me tukli, tra-
ìli su da im kaèm boravi{te ~etvorice drugova koje ja nisam htio odati.
Po{to mi je uspjelo da se sa prozora javim bratu koji je slu~ajno prolazio, po-
po
slan mi je sutradan ru~ak od ku}e. Zbog toga su se usta{e razbjesnile pa su me
„Crnom Maricom“ premjestile u Bogosloviju. U „Marici“ sam prilikom pre-
laza zatekao ~etvoricu [ipadovih ~inovnika iz Zavidovi}a, me|u wima ne-
koga Zeca, dvojicu nepoznatih Jevreja iz Sarajeva, te nekog mladi}a koji je bio
strahovito izubijan i koji se je navodno zvao Goluban Savi}. Kad smo do{li do
Bogoslovije i izlazili iz „Marice“, usta{e su nas do~ekali sa povicima: Sad
}e biti posla. Me|u wima je bio i Be}ir Lokmi},mi}, koji nas je razvrstavao: @i-
@i
dove me|u @idove, Golubana me|u Srbe, a za [ipadovce je rekao da ih hapsi
Gestapo, pa da }e sa wima pri~ekati dok Nijemci odlu~e s wima, te nadodao: A
481
81
AJ,, fasc
AJ fasc.. 912.
Uro{a smjestite u onu sobu, da ga malo namjestimo, a onda }e me|u „Crvenda}e“.

Odveli su me u jednu veliku sobu na prvom spratu i naredili mi da se skinem.
To je bila soba za mu~ewe. Kada sam se skinuo, po~eli su me tu}i kao u Prosvje-
svje
ti, traè}i od mene da im kaèm gdje se nalaze moji drugovi Kr{uq, Uzelac,
]uk i Trumbi}. Odgovorio sam da ne znam gdje su. Zlostavqawe je vodio Mile
Antunovi} iz Sarajeva koji je bio moj dobar poznanik. Kad sam bio sav obliven
krvqu, odveli su me u samicu, a malo iza toga do{lo je opet 7 usta{a, koji su
me po~eli tu}i i jedan mi je stao svojom cokulom na grlo. Me|utim je Antuno-
vi} zabranio daqwe zlostavqawe tvrde}i da samo on ima pravo tu}i.
Sutradan su u moju sobu doveli jo{ ~etvoricu. Mojoj je ku}i javio neko,
ko me slu~ajno vidio izlaze}i iz „Marice“, da sam u Bogosloviji, stoga su mi
moji slali hranu. Sa svog prozora koji je gledao u dvori{te, vidio sam u dru-
goj sobi preko puta mene Lulu Frkovi}a, pravnika iz Sarajeva, koji je kasni-
je ubijen u Gradi{ci. Po~eli smo razgovarati, a on mi je nudio lijekove ako
trebam i javio mi da me vi{e ne}e tu}i, jer je u tom pogledu podmitio Antu-
novi}a.
U Bogosloviji sam ostao 8 dana. Zadwi dan je do{ao neki policijski ~i-
novnik, koji je pravio spisak i rekao mi da sam trebao biti strijeqan ali da
imam sre}u pa da idem samo za Gospi}. Po podne do{ao je jo{ jedan transport
iz policije s oko 40 qudi. Uve~e su nas natjerali u dvori{te, gdje nas se sku-
pilo oko 200. Donijeli su snop ìce i lance. Onda je do{ao neki usta{ki natnat
poru~nik i po~eo nas povezivati. Po dva i dva vezani sa ìcom i u grupama po
30 osoba provo|eni Maricom prebacili nas na stanicu. Me|u nama su bili svi
[ipadovci, koji su u ono vrijeme hap{eni i od kojih poznam ove: ove: ing. Kos,482
82
483
83 484
84
Qubibrati}, Vasiqevi} Savo i ènu mu Radu, Vi{wi}, @ica, Laki},
Ukropina i dr. ukupno oko 20. Bilo je jo{ 20 {umara. Svi su bili vezani ì-
com samo su mene zajedno sa Grujom Samarxi}em, skija{em sa Pala, metli u
lance, tako smo i mi otpremqeni na stanicu.
Zaboravio sam spomenuti da sam u Bogosloviji suo~en sa Rudolfom Ho-
pekom, mojim drugom iz kluba, koji je uhva}en kada je nosio eksploziv u Zeni-
ci. Prilikom suo~ewa su nas pitali da li se poznajemo {to smo potvrdili i
onda su nas rastavili.
Na stanici smo strpani u vagone sto~ne, pod jakom straòm i jo{ tokom
no}i smo po{li put Broda. U vagonima nas je bilo oko 40 do 50 i do Bosanskog
Broda se niko vi{e nije brinuo za nas.
U Bosanskom Brodu smo iza{li iz vagona i morali pje{ice na stanicu u
Slavonski Brod. I{li smo u povorci, a na wezinom ~elu su bile 3 ène. Svi
smo bili vezani. U Brodu nas je napao neki ba~var sa svojim pomo}nicima i
htio nas pobiti bradvama {to su usta{e zabranili. Na{u povorku slikao je
neki mladi}, koji je zbog toga jedva spasio ìvot, jer su ga usta{e po~ele goni-
ni
482
82
Velimir
mir.
483
83
Milan
lan.
484
84
Du{an.
{an
ti. Na stanici Slavonski Brod strpani smo opet u vagone, kao u Sarajevu, i na-
stavili putem prema Zagrebu.
Na zagreba~koj stanici svijet se je raspitivao od usta{a koga vode i usta-
usta
{e su rekli da smo banda, na{to su nas gra|ani po~eli vrije|ati, i pquvali
su na nas i ga|ali nas kamewem.
Iz Zagreba smo nastavili put za Gospi}, na ~itavom putu nismo dobili
nikakve hrane ni vode. Kad su nas vodili sa gospi}ke stanice u kaznionu, se-
qaci su nas napadali batinama i neke od nas udarali po glavi. To je bilo 10.
augu
au gusta 1941. godine. U gospi}koj kaznionici primio nas je po broju upraviteq
Milan Stara~ek. îm smo pretreseni, odvojili su odmah neke od nas i to sve
osim [ipadovaca za transport za Velebit koji je trebao toga ~asa po}i. Tu me
je spasio sarajevski policijski agent Nikola Bradari} koji je bio moj {kol-
ski drug. On je rekao upravitequ da garantira za mene i da }u ja uskoro biti
pu{ten, jer su za mene velike intervencije. Na moju intervenciju spa{en je
onda Branko Vojnovi} koji je kasnije stradao u Jasenovcu. Meni je Bradari}
fakti~no spasio ìvot, jer se od onih koji su oti{li u Velebit do danas nije
niko vratio.
U Gospi}u sam ostao do 20. VIII 1941. godine. Bio sam u kaznioni, u nekoj
}eliji, a prije toga sam dva dana i dvije no}i bio u dvori{tu kaznione. Pri-
like su u Gospi}u bile vrlo lo{e, naro~ito za one koji su bili kao i ja bez no no-
vaca. Hrana se je sastojala od 6 dkg kruha a jednom dnevno dobivali smo malo
rijetke grahove ~orbe, u koju su, ako je po~ela nestajati, po~eli ulijevati vre-
le vode. Po{to mnogo zato~enika nije imalo porcije, vidio sam kako su neki
skidali opanke ili cipele, pa su u wih sipali ~orbu i jeli.
Svake no}i vr{ena su po }elijama mu~ewa i mi smo ~uli jaukawe i tu~-
wavu. ]elija u koju sam bio kasnije smje{ten bila je krvava. Da li su vr{ena
ubijawa, ja ne znam, znam samo da je postojala }elija broj 15, zvana mra~na, u ko-
ju sam vidio da su jednoga dana bacili nekolicinu qudi koji su bili mrtvi
ili bez svijesti.
Svaki dan su odvo|eni transporti vezanih qudi u Velebit. Govoreno im
je da idu na rad i da }e im tamo biti boqe. Dok sam bio u dvori{tu, vidio sam
30 katolika koji su vra}eni sa Velebita iz sela Me|e|eg Dola, gdje su porav-
na
avali neku dolinu, me|u wima je bio Qudevit Auer, koji je kasnije oti{ao
ku}i, i ministar Pan|ek485 85
koji je kasnije umro u Gradi{ki. Ti qudi su sa ve-
likim strahom i samo {apu}u}i pri~ali nekima od nas, koji su im se ~inili
povjerqivi, uàs na Velebitu. Zatvorenici su tamo u okovima mitraqezima
tjerani da sami ska~u u provalije, a kasnije kada je okova nestalo, oni su klani
i bacani u provaliju. Govorilo se je da je otjerano na Velebit oko 100.000 qu-
di. Ja sam ~uo pri~u da je pobjegao svega jedan mladi}, ali nisam mogao sazna-
ti ko je i odakle je i da li je to uop{te istina. Meni je pri~ao jedan ~obanin,
Srbin sa Velebita kome je zapaqena ku}a i poklana sva familija, da je svojim
o~ima gledao kako je u Velebitu poklan jedan ~itavi transport hap{enika a
485
85
Ladislav Hanèk.
èk
qe{evi ba~eni u provaliju. Kod toga su ga usta{e uhvatili i dotjerali u Go- Go

spi} gdje mi je to pri~ao.
18. au
augu
gusta iskupqen je u dvori{tu u Gospi}u jedan transport oko 3.000
qudi, koji su trebali i}i za Velebit. Kada je jedan dio toga transporta izi{ao
iz logorske kapije, do{lo je nare|ewe da se vrati i od usta{a koji su psovali
ja sam ~uo da su do{li Talijani kod Gospi}a i da traè Gospi}. Dan prije toga
oti{li su [ipadovci sa transportom 80 do 100 qudi za Velebit. U tom tran-
sportu bile su ve}inom uglednije li~nosti koje su odvedene posebno.
Transport koji je vra}en bio je sutradan otpremqen za Jasenovac, dok za
grupu u kojoj sam bio ja, vi{e nije bilo vagona. Ja sam ostao jo{ par dana u Go-
Go
spi}u, a onda su nas jedno jutro postrojili u dvori{te i neki nam je usta{ki
natporu~nik rekao da idemo ku}ama. Po 40 su nas strpali u kamione i otpre-
mili za stanicu. U Gospi}u sam prije toga vidio Pudi}a, za koga sam ~uo da je
rukovodiococ masovnih likvidirawa na Velebitu, wegov pomo}nik bio je neki
{ofer Mila, frqav na jedno oko. On je u Zagrebu poznat kao {ofer ministra
Artukovi}a. U Gospi}u sam ~uo i za Luburi}a ali ga nisam vidio. Pri~ali su
za wega da je veliki krvolok i da je glavni komanduju}i na svim logorima.
Onoga dana kada su nas odveli na stanicu oko 3 sata ujutro obilazio je
Pudi} po }elijama i gledao nas i onda nam rekao: Pokupite stvari jer odlazi-
te za Agram.486
86
Na stanici su nas strpali po 10 gdje smo ostali do 7 sati na ve
ve-
~er, na nesnosnoj vru}ini. Netko nam je htio dodati kantu vode, ali su usta{e
zabranile i on je morao vodu prosuti. Nave~e smo po{li za Ogulin. U Oguli-
nu su usta{e postavili samo malo straè i po{li piti. Po{to nam je prozor
od vagona bio otvoren ja sam htio to iskoristiti i pobje}i. To mi je me|utim
sprije~io ba~var Rexi} iz Broda jer je vjerovao da idemo zaista ku}i.
Sutradan smo stigli u Jastrebarsko, tamo su nas neko vrijeme pomicali
po stanici gore dole, a onda je do{ao ~uveni Juco Rukavina i naredio da se
iskrcaju svi @idovi, koji su bili priklopqeni na{em transportu. Oni su bi-
li prije toga u selu Ov~ari48787
kod Gospi}a, gdje su se slobodno kretali, ali su
onda pokupqeni i zajedno sa nama transportirani do Jastrebarskog. Isto tako
je Juco Rukavina naredio da iza|u katolici a ostali da nastave u Jasenovac.
Golim slu~ajem ostali su na stanici dva vagona pravoslavaca, me|u wima i ja,
mi smo onda iza{li iz vagona i oti{li prema Jaski na imawe grofa Erdedi-
ja. Imawe je ve} bilo ogra|eno ìcom i trebalo je posluìti kao logor. Nas
su sve uveli u neku veliku komornu zgradu, izgleda ranije magacin, gdje su ka-ka
tolici smje{teni na I katu, Jevreji na II katu a mi pravoslavci po broju 184
ba~eni u tamni podrum, gdje smo leàli na goloj zemqi. Dva dana ostali smo
uop{te bez hrane i vode. Tre}i dan su nas pustili u dvori{te da obavimo nu` nu`-
du. Tada sam vidio da se katolici i Jevreji slobodno kre}u po dvori{tu, pa
sam se pomije{ao me|u wih. Na{ao sam poznatog Egona Fi{era iz Koprivnice,
koji je kasnije poginuo u Jasenovcu. On mi je dao 40 dinara da sam se obrijao i
486
86
Zagreb
greb.
487
87
Loogor Ov~ara
ra.
o{i{ao i onda mi je dao jo{ par ve{a. Primijetio me je jedan usta{a koga sam
uvjerio da imam dozvolu od nekog drugog da budem me|u katolicima i Jevreji-
ma i tako daqe sam bio po danu u dvori{tu a po no}i spavao u podrumu. Tako sam
ostao 8 dana. Od uprave za sve to vrijeme nismo uop{te dobivali hrane ve} smo
mi jeli samo ono {to bi Jevreji kao pokvareno bacali od svojih paketa koje su
mnogi dobivali.
Iza toga je bio jednog dana nare|en op{ti nastup. Do{ao je usta{ki pop
Klajn iz Vara`dina da traì qude za rad, podijelio nas je po vjerama. Meni
je bilo ne{to sumwivo pa sam se pomije{ao me|u katolike. Tu me je prepoznao
neki Boò Koòman i prijavio me usta{i, kao i jo{ jednog pravoslavca, koji se
je sa mnom sakrio, me|u katolike. Zbog toga sam morao na neko preslu{awe gdje
sam izjavio da sam katolik i tako su me pustili sa onim drugim pravoslavcem
zajedno. Sutradan su izdvojili sve @idovke i pravoslavke, me|u wima 3 [i-
padovke iz Sarajeva i poslali u Lobor-Grad.
bor-Grad. Ostalo nas je jo{ 246, jo{ nekih
8 dana sve su nas preslu{avali u prisustvu nekog emigranta i upraviteqa,
hrane nismo dobivali nikakve od uprave ve} su oni koji su imali novaca kupo-
vali i dijelili nama. Ovo je trebao biti katoli~ki logor i re~eno nam je da }e
krivi za Jasenovac a pravi ku}ama. Radili za sve vrijeme nismo ni{ta. Jedno-
ga dana izbio je opet Juco Rukavina i naterao da moramo u roku jednog sata bibi
ti svi u vagonima. To se je zaista desilo i mi smo krenuli u nepoznatom prav-
cu i sutradan ujutro osvanuli u Koprivnici. To je bilo 14. IX 1941. godine. U
Koprivnici smo zatekli ve}i broj Hrvata, oko 300, me|u wima dr. Juri~i}a iz
Sarajeva, koji su svi bili kvalificirani kao jugoslovenski nacionalisti. Nas
koji smo do{li strpali su u biv{u fabri~ku kantinu i oko nas je postavqena
straà. Nama je bio zabrawen svaki izlaz, a drugima nare|eno da se ne mije{a-
ju sa nama po{to smo bili opasni komunisti.
Ovdje sam ostao do 1. II
III 1942. godine. Za sve to vrijeme stanovali smo u toj
kantini, spavali na golom podu a zimi smo sru{ili neku staru ciglanu i tim
drvetom loìli. U toj zgradi bili su samo komunisti i to ve}inom oni iz Le Le-
poglave, koji su bili ka`weni ve} za vrijeme Jugoslavije, bili su sami Hrva- va
ti, osim mene i onog drugog pravoslavca, te jednog Mu uslimana Safeta Filipo-
vi}a. Me|u wima poznajem Marijana Kraja~i}a, Nikolu Pejnovi}a, nekog Pav-
lina.
na. Za sve vrijeme nismo ni{ta radili, a za hranu smo dobivali jedanput
dnevno malo kruha i malo grahove odnosno krumpirove ~orbe. Po no}i su usta-
{e tukli zatvorenike, koliko sam ja vidio nisu ubijali. Neki koji su imali
novaca, mogli su si nabaviti hranu izvana. U Koprivnici nije bilo bolnice ni
qekara, zato~enike je pregledavao neki student medicine, koji je i sam bio
zato~enik. Jednoga dana su se sjetili da prave kartoteku. Onda su pravqeni
spiskovi, vr{ena saslu{awa, slikali su nas i uzimali otiske prstiju. Svaki
od nas dobio je svoj broj, ja npr. 36.
36.656.
656. Iza toga po~eli su odvoditi u grupama
za koje mi nikada vi{e nismo ~uli, sumwali smo da idu u Jasenovac, a neki su
izgleda odlazili ku}ama.
Zadwi dan februara pozvali su nas usta{e i odvojili u dvije grupe. U
ve}u u kojoj je bilo 36 qudi i koja je trebala za Jasenovac raspodijeli su mene,
a druga mawa, u kojoj je bilo 18 qudi, oti{la je ku}ama. Iza toga smo utovare-
ni u vagone i nakon 2 dana putovawa bez hrane i vode u jakoj zimi stigli u Ja-
senovac. Na putu su usta{e tukli zato~enika Milana Milanovi}a, èqezni-
~ara iz Koprivnice.
U Jasenovcu smo dospjeli u industrijski logor 3. Prvo smo odvedeni u
tabor, gdje su nas prebrojili i primio nas je puk. Matkovi} i odredio nas na
stranu. Odatle oti{li smo u sam logor. Na kapiji smo vidjeli prve logora{e
slabe, izmu~ene i ispijene, koji su nam vikali boqe da ste mrtvi nego da ste
do{li ovamo. Nas su odveli i strpali u tzv. tunel, potkrovqe ciglane, gdje se
tovari cigla, i razvrstali u dva reda. Kada je do{lo oko 50 usta{kih ~asnika
i do~asnika, koji su nas ispitivali i oduzimali stvari i tukli nas kundaci-
ma, bokserima, nogama i sl. i mene je udario Bonzo kundakom u le|a samo zato jer
sam gledao kako druge tuku. Kada sam se nakon udarca okrenuo vidio sam odmah
pokraj sebe zastavnika Mujicu sa krivom tzv. Muratovom sabqom u ruci. Ka-
snije sam ~uo da je on tom sabqom sjekao zato~enicima glave. On me je upitao ko
sam i odakle sam ja i jedva mi je vjerovao da sam kova~. Imao sam sre}u da me je
poznao jedan zato~enik koji je potvrdio moj navod. Iz na{e grupe su tada izve-
li Milanovi} Peru u }o{ak istog tavana i zaklali ga. îni mi se da je to u~i u~i-
nio Qubo Milo{ ali nisam siguran. To se je desilo zbog toga, jer je nesretnog
Peru pratwa iz Koprivnice naro~ito preporu~ila. Odmah iza toga podijeli-
li su nas po vjerama u barake. U barakama sam vidio mnoge svoje poznanike, ko-
ji su danas ve}inom svi mrtvi. Sutradan sam oti{ao na rad na nasip II II.. Tamo
sam vidio uàsne prizore. Starci koji su se jedva dràli na nogama nosili su
zemqu u vre}ama ili ~ak na lopatama pa se jedva dràli na nogama po 2 km da- da
leko, drugi su kopali i trpali zemqu na nasip a pokraj wih su stajali usta{e
i tukli ih. Me|u onima koji su nosili zemqu bio je stari dr. Rado{evi} iz Za- Za
greba. Ja sam vidio kako je nose}i zemqu pao i kako su prisko~ili usta{e da
ga tuku. Stoga sam odmah pri{ao i digao ga a wegov teret odnio na nasip. Sta-
rom sam savjetovao da ide na kopawe zemqe, jer je tamo lak{e markirati rad.
Isti je oti{ao za Gradi{ku, a {to je bilo sa wim, ne znam. Na nasipu sam ra ra-
dio 5-6
5-6 dana a onda sam premje{ten u lan~aru, gdje sam ostao do kraja svog bo-
ravka u logoru.
Ja se u svemu slaèm te iskazujem suglasno kao svjedok Risto Stjepano-
vi} samo bi jo{ nadodao:
Istog proqe}a nastupila je iznenadna opasnost da Sava provali nasip
II.. Stoga je trebalo napraviti jedan mali nasip kod samih baraka, koji bi spa-
II
jao nasip broj II sa nasipom koji je postojao od ranije i {tititi industrijski
dio. Taj nasip je trebalo zavr{iti za jedan dan. Stoga su usta{e logora{e sku-sku
pile sve, koji su op{te bilo {to mogli raditi na nasipu. Batinali su svi usta-
usta
{e i oficiri uz pomo} satnije novaka, koji su tom prilikom trebali polo-
ìti
ì ti ispit u batiwawu logora{a. Nastala je strahovita tu~a logora{a. Qubo
Milo{ popeo se na gomilu dasaka i vikao da }e strijeqati svakoga onoga ko sa-
mo za tren oka prestane raditi. Oko 8 sati nave~e, kada su logora{i po~eli pa-
dati od iscrpqenosti i umora, Milo{ je naredio da nam se podijeli ve~era i
da idemo na spavawe. Kao zamjenu doveli su veliku grupu mje{tana iz sela Ja- Ja
senovca da dovr{e nasip. Nare|eno je da se mje{tanima naredi ve~era. Meni
je s obzirom na stawe Save bilo sumwivo pa stoga nisam htio da legnem ve} sam
se javio na traèwe kuhara, na rad u kuhiwi radi pripremawa ve~ere mje{-
tanima. Oko pono}i je Sava provalila u nasip broj II i izlila se prema bara-
kama, tako da smo morali na brzinu iseqavati logor o ~emu je govorio Stjepa-
novi} kad je govorio o iseqewu logora u Gradi{ku.
Qeti i jeseni 1942. godine poslije kozarske ofanzive pokupqeno je srp-
sko stanovni{tvo, osim onih koji su pobjegli u {umu, iz 7 srezova i to: Gra-
di{ka, Bos. Dubica, Kostajnica, Prijedor, Prwavor a imena druga dva sreza
ne mogu se sjetiti. Sve stanovni{tvo dovedeno je u Jasenovac gdje je postepeno
likvidirano.
U proqe}e 1942. po~eli su stizati u logor razni usta{ki agenti koji su
bili radi kriminalnih djela ka`weni na 6 mjeseci popravka. Me|u wima su
bili Cividini,488 88
Ivica Kova~evi}, Zvonko Marjanovi} i Milu{i} Mile iz
Sarajeva. Od drugih se sje}am Zlatka Kanajeta, Jerka Krwevi}a, nekog [o{ta-
ri}a i bilo ih je mnogo vi{e.
Oni su bili iako logora{i, u uskoj saradwi sa logorskim usta{kim vla-
stima, oni su bili majstori u cinkovawu. Svrha im je bila da pqa~kaju i ~im
su negdje vidjeli dobar komad odijela, pa im ga je doti~ni na wihovo traèweèwe
nije dao, prijavili su ga i on je bio odmah likvidiran. Oni su ga odmah opqa~-
kali i neki su od wih na taj na~in sebi sakupqali i po 6 velikih kufera raz- raz
ne robe. Oni nisu ni{ta radili nego su samo izmi{qali nove pqa~ke. Uve~e
su s batinama hodali po barakama i tukli logora{e a ponekad ih do~ekivali
kada su se vra}ali s posla i mlatili. Naro~ito su se iskazali kao nadzornici
na radu na velikom nasipu broj II III.. Tamo su strahovito tukli i ~esto ubijali
zato~enike. Naro~ito se je isticao neki Koki} iz Imotskog i Stipe Dejanovi}
koji je kasnije poginuo, neki Korduna{, [ime Zurak i vodnik Slavko Tuke-
ri}, koji je samo ubijao a dao odre{ene ruke usta{ama da ubijaju.
Napomiwem da sam u logoru sreo Rudolfa Ho Hopeka i wegovu grupu. To su
bila tri brata [ajer od kojih su dva poginula a tre}i Edo spasio se je zajedno
sa Stjepanovi}em, dva brata êrkeza, Ferid Kuli}, svi iz Sarajeva. êrkezi
su kasnije oti{li ku}ama zajedno sa Hopekom dok je Kuli} oti{ao u Wema~ku
na rad.
Naro~ita osobina svih na{ih mu~iteqa u logoru bio je sadizam. zam. To se je
ispoqavalo na razli~ite na~ine, {to je ve} spomiwao Stjepanovi} a ja }u spo- spo
menuti samo dva primjera od kojih sam jedan sam vidio. De{avalo se da su do- do
lazile kompozicije vozova 50-60 vagona do blizu logora a ka`wenike su kasni- sni
je iskrcali, skinuli im odjelo pa ih vezali po grupama na taj na~in da je sva-sva
ki morao metnuti ruke svome predhodniku na ramena. Ruke su mu onda vezane
ispod brade prethodnika. Tako su vezane grupe od 100-200 qudi, ~itava grupa
je kona~no opasana uètom. Usta{e bi tada uzele krampove, lopate, kolce i sl.
488
88
Bran
Branko.
ko
i mlatili logora{e potiskuju}i ih tako do pripremqene jame. Kada su oni

pali u jamu, usta{e bi ih dotukli. Ovakve prizore mogli smo ~esto gledati sa
prozora barake. Jednom prilikom kad sam ja slu~ajno i{ao kroz logor, vidio
sam kako su se sakupili por. Koji}, Qubo Milo{,lo{, Matijevi} i drugi ~asnici,
oni su pokupili 20-30 mladi}a skinuli ih i povezali sve u hrpu a onda se za-
letili i krampima i lopatama tukli ih po glavama da su od wih doslovno ot-
padali komadi glave. Ja sam uàsnut pobjegao ali me je jedan od wih vidio i
potr~ao za mnom. Ipak mi je uspjelo sakriti se.
U Gospi}u su bili internirani uglavnom Srbi, osim nekoliko stotina
Hrvata, me|u wima 700 starih komunista iz Lepoglave. Dobra polovina odve-
dena je odmah za Velebit i ve}inom likvidirana, dok su ostali preko Kopriv-
nice do{li u Jasenovac, a iz Jasenovca premjestili su ih u Gradi{ku. Od wih
su mnogi stradali u Jasenovcu a drugi svi u Gradi{ci. Wihovo dràwe bilo
je na zavidnoj visini. Oni su bili susretqivi i pomagali su drugima. I ka-
snije su u logor stizali Hrvati i Muslimani, ~lanovi KP, i oni koji su poma ma-
gali NOV. U po~etku su bili zato~enici kad su vidjeli {to se u logoru de{a-
va, izbezumqeni, prestra{eni, svak se je drào za sebe i bio ve}inom indife-fe
rentan prema drugima. Iz po~etka 1942. godine, nekako od proqe}a daqe, po~e-
la se je me|u zato~enicima dizati svijest i razvijati drugarstvo. Naàlost su
istovremeno po~eli pristizati kriminalci, koji su, da sebi olak{aju polo-
àj razvili ogromnu {pijunaù. Bili su nam teì od usta{a jer su uvijek bi-
li me|u nama. Mi to odmah nismo primijetili, ali ~im smo naslutili wihovo
djelovawe, po~eli smo im se uklawati. S wima smo lijepo postupali a novo-
prido{le upozoravali na wih. Istaknuti konfident bio je: Boris [tajner,
onda neki kriminalac Dangubi} iz Zagreba, zvani Kum, Stevo Ba{i} iz Za-
greba i dr. Logorska uprava se je trudila da nas zavadi po vjerama. Time mi-
slim na logorske usta{ke vlasti. Usta{e su ponekad laskale Srbima grde}i
pri tome Hrvate, Mu uslimane i Jevreje a onda opet laskali Hrvatima psuju}i
nas sve ostale itd. Oni su uspijevali samo u vrlo rijetkim slu~ajevima, jer
je slagawe me|u logora{ima bilo uvijek uzorno bez obzira na vjeru, sa mawim
iznimkama pojedinih slabi}a. To se je naro~ito pokazalo u radionicama. Na
vawskim radovima bilo je ipak malo druga~ije. Oni koji nisu nikada fizi~ki
radili, izmotavali su se iz posla ~esto na {tetu svojih najbliìh drugova,
kod nekih radova (sje
(sje~a {ume) bila je najme koli~ina rada dnevno unapred od-
re|ena (~e
(~etiri ~ovjeka morala su nasje}i dnevno 4 metra drva).
va)
Drugarstvo se je najvi{e pokazivalo kada je neko bio bolestan. Mnogi su
po`rtvova vano{}u svojih drugova spa{eni od smrti, samo naàlost do dana li-
kvidirawa. Novembra 1942. godine ja sam bolovao od trbu{nog tifusa. Ba{ u
to vrijeme do{la je od domobranskih vlasti naredba na 1.000 komada federa za
tenkove. Jer sam ja zapravo bio jedini stru~wak za taj posao, poruxba se nije
mogla izvr{iti. Tada je Pi~ili naredio qekarskoj komisiji za mene i ~ak nana
bavio ne{to lijekova i odredio mi malo boqu hranu vi~u}i da ne smijem umri-
umri
jeti dok ova poruxba ne bude gotova, a kasnije neka me |avo nosi. Poruxba me|u-
|u
tim zbog slabog materijala i pored toga nije bila izvr{ena.
O postotku logora{a u Jasenovcu po vjerama vrlo je te{ko govoriti, jer

uop{te kod nas nije ta~an broj zato~enika koji su dovedeni u logor i koji su u
logoru stradali. Po pri~awu drugova koji su radili u logorskim kancelari-
jama, naro~ito u tzv. kartoteci, saznali smo da je do po~etka 1945. dovedeno i
u logoru poubijano od prilike 40.000 ci cigana, 20.000 Jevreja, 100.000 katolika
i Muslimana i oko 650.000 Srba to iznosi oko preko 800.000 qudi. Taj broj je
me|utim vjerovatno vi{i jer tu nisu ubrojani zadwi transporti, koji su fe-
bruara a naro~ito u martu i aprilu u velikom broju stizali u Jasenovac i koji koji
nisu nigdje zavo|eni kao ni transporti koji ve} ranije nisu uvo|eni u logor
ve} odmah prilikom dolaska odvedeni na gubili{te i likvidirani.
18. II
III 1945. godine pozvali su me i rekli da uzmem svoje stvari jer idem
na put. O tom putu ~uo sam ja jo{ par dana ranije. Skupilo se je nas jedanaest,
od toga {est mu{karaca i pet èna. Od mu{karaca smo bili Ivan Zdjelarac,
Mijo Grguri} iz Karlovca, Zlatko Muko,489 89
Ivan Kraq i neki Mu usliman iz
Bawa Luke. Od èna sam poznavao Nadu Salamon. Kad smo se sakupili, do{li
su do nas svi na{i stari krvnici, bio je naime prvi slu~aj da odlaze dva stara
zato~enika, naime Nada Salamon i ja. Satnik Matej, a zvani Hadi dija,490
90
i{ao je
u upravu da nam pokvari odlazak. Me|utim je Lisac naredio da u|em u vagon.
Napomiwem da nas je do izlaza ispratila cjela lan~ara i da su oni kada smo mi
prolazili, ostali mahaju}i nam rukama.
Jedan od na{e grupe je bio tako neoprezan da je traìo svoje stvari iako
sam mu ja savjetovao. Dobio je od usta{a grub odgovor da stvari nema neka ih
traì preko vlasti.
Na putu koji je trajao dva dana neprestano su nas napadali savezni~ki
avioni mitraqezima. Prilikom svakog napada, usta{e su zakqu~ali vagone,
sami pobjegli a nas ostavili na pruzi. U Zagreb smo stigli oko 6 sati nave~er.
Qekarska komisija nas skoro nije pustila u grad jer smo dolazili iz Jasenov-
ca, gdje je bilo zaraznih bolesti. Samo na energi~no traèwe usta{ke pratwe
propustili su nas u grad. Na{ su transport primijetili gra|ani i kad su sa-
znali da smo iz Jasenovca, htjeli su znati za{to smo pu{teni. Usta{e su onda
rekli da se logor raspu{ta, zbog ~ega je uskoro ~itav Zagreb vjerovao da }e lolo
gora{e pustiti ku}ama.
U Zagrebu su me 36 dana vodili po raznim zagreba~kim kaznionicama,
gdje sam se stra{no napatio, naro~ito gla|u. Zatvoreni su onda dobivali sve-
ga 6 dkg kruha i pola porcije rijetke ger{le bez soli i masti dnevno, nedje-
qom a ~esto i ponedjeqkom, uop{te ni{ta. Ve} nakon 8 dana svi su mu{karci
bili zamijeweni, samo sam ja ostao. Tek 26. 4. 1945. godine izveden sam iz }eli-
je i tom prilikom mi je re~eno da odlazim. U zatvorskoj kancelariji sam vidio
Nadu Salamon. mon. Tada mi je tek bilo jasno za{to sam ~ekao tako dugo na zamjenu,
{to mi je i kasnije potvr|eno. Naime, da je Jasenova~ka uprava traìla da se
ja i Nada vratimo kao stari zato~enici. Iz {ume su nas ponovo energi~no za-
489
89
Munko
Munko.
490
90
Josip Mataja
ja-Haxi
Haxija
ja.
traìli i tako smo spa{eni. Iz zatvora odvedeni smo kamionom u glavnu wewe
ma~ku komandu u Zagrebu, gdje nas je do~ekao partizanski kurir, zvani Boris,491
91
a sada major komandant OZN-e u Zagrebu. Kod Nijemaca smo ostali dva dana a
onda kamionom odvezeni na tzv. Milerovu ciglanu, odnosno na toj ciglani smo
bili dva dana, odakle smo kamionom bili preba~eni u partizansku zonu i u
Pisarovini zamijeweni.
Ja nemam vi{e {to da kaèm, a na ovaj iskaz se mogu zakleti.
Uro{ Mileti}, s.r.
Br. 202
Izjava Duwe \ooki}

ki o hap{e
ewu u Sarajevu i zato~eeni{tvutvu
spi i Loborgrad tokom 1941. godine492
u logorima Gospi} 92
ZAPISNIK
u Beogradu 20. aprila 1942. godine.
DUWA \OKI], ro|. Tijani}, 44 gg.. stara, iz Tobana u Crnoj Gori, k}i
pok. @ivka i pok. Ilinke. Udata za pok. Gligorija \oki}a. Posluìteqka u
èqezni~koj stanici u Sarajevu. Ima dva sina – Veqka od 14 godina i Niko-
lu od 12 godina. Pismena.
Pozvana da kaè sve {to je doìvela od po~etka rata do danas i opome-
nuta da kaè samo ~istu istinu, ona je izjavila:
Od po~etka rata pa do 2. avgusta pro{le godine ja sam ìvela kao i rani
ni-
je u Sarajevu, sa svoja dva sina, Veqkom i Nikolom, i vr{ila svoj posao kao po-
sluìteqka u èqezni~koj direkciji. Neprestano u poslu bilo u direkciji,
bilo u ku}i, ja sam brinula svoju brigu i ne se}am se nekih ve}ih doga|aja za
to vreme u Sarajevu.
2. avgusta svr{ila sam svoj posao u èqezni~koj stanici, direkciji oko
4 s. i oti{la ku}i. Po~ela sam da spremam jelo za decu, koja su u tom ~asu bila
odsutna . U to vreme do|u u stan dva policijska agenta koji su mi pretresli ku-
ku
}u i tom prilikom na{li jednu malu kraqevu sli~icu i nekoliko sokolskih
kwiga, koje su deca pokupila i donela ku}i iz so sokolane. Me|u drugima slika-
ma bila je i jedna ~etni~ka, koju su deca tako|e donela ne znam otkuda. Te stva-
stva
ri su agenti zadràli i pozvali me da idem s wima u policiju. Ja sam se na
brzu ruku spremila, uzela ta{nu i u wu stavila 40 dinara koliko sam imala
sitnine. Hiqada i tri stotine dinara mi je ostalo kod ku}e u sanduku. Kad smo
iza{li na vrata, iza{li su mi sinovi. Ja sam se pla~u}i sa decom oprostila
491
91
Boris Bakra~
kra~.
492
92
AJ,, fasc
AJ fasc.. 919.
i izqubila. Jedan agent je zapitao decu gde su bili, a oni su odgovorili da su

zaradili 10 din i da su bili na Jezeru na kupawu. Agenti su ih ostavili kod
ku}e, rekli im da }e mama do}i odmah ~im je ispitamo.
To je posledwi put kada sam vidila svoju decu. Od tada pa do danas niti
sam ih vidila, niti {to o wima ~ula (wihova mi je sudbina sasvim nepoznata).
U policiji su mi oduzeli ta{nu i odveli me u }eliju u kojoj sam na{la vi{e
drugih Srpkiwa iz Sarajeva. Tu sam provela 12 dana neprestano misle}i na
svoju decu.
Dvanaesti dan su do{li po mene u }eliju, izveli me, vezali mi ruke
~vrsto ìcom, tako da sam jedva podnosila bolove i sa jednim transportom me
odveli na stanicu. Ja sam neprestano plakala i prekliwala komandira tran-
sporta da mi dovedu decu, no on se na to nije osvrtao, nego o{tro podviknuo da
idem sa ostalim transportom a on da mi nije kriv.
U transportu je bilo oko 100 qudi, vezanih sve dva po dva, a jedina sam
ja bila èna. Na stanici, kad smo ve} bili sme{teni u vagone, zamolila sam
jednog usta{u, koga nisam poznavala, da mi malo popusti veze na rukama, {to
je on i u~inio. Onda je uzeo ta{nu i pitao me {ta ima u woj. Ja sam znala da
u ta{ni ima onih 40 din i jo{ neke sitnice. Me|utim, on je otvorio ta{nu i
podneo mi je pod nos otvorenu, pitaju}i me {ta je to u woj. Ja sam pogledala i
vidila jedan mali okrugao predmet, kao jabuka. Bila je to bomba koju ja pre to-
ga ~asa u ìvotu nikad nisam vidjela. Rekla sam mu da ne znam otkud je to u
ta{ni i po~ela se kleti da ne znam otkuda je to u ta{ni, te da o tome ne znam
ni{ta, jer su mi je u policiji malo pre toga dali, onako kako sam je i preda-
la. Usta{a mi je na to zapretio da }u ja to zapamtiti pa je izvadio bombu i
met
me tnuo je u svoj xep. Docnije su mi pri~ali drugi zato~enici iz transporta
da je taj usta{a pred wima govorio da mi je on sam podmetnuo bombu da vidi
{ta }u ja na to.
Transport je putovao do Gospi}a 2 dana, bez hrane i bez kapi vode. Kad smo
stigli na stanicu u Gospi}, Italijani su nam odvezali ruke, na {to su nas
usta{e odveli, i to mu{karce u kaznionu, a mene u zatvor.493 93
Sve {to se kasnije sa mnom doga|alo i {to sam doìvjela bilo je ono isto
{to su iskazale u svojim zapisnicima moje saputnice, sa kojima sam do{la ova-
ova
mo iz Loborgrada, a koje su sve ve} ranije preslu{ane. Ja nemam tome {ta ni
dodati, ni oduzeti, jer nam je svima bilo isto. Zahvaqujem Komesarijatu za iz-
iz
bjeglice i svim onima koji su nam omogu}ili da se oslobodimo. Molimo ujedno
Komesarijat za izbjeglice da mi omogu}i da doznam sudbinu mojih sinova Veq-Veq
ka i Nikole, sa kojima mi je jedina èqa da se {to pre sastanem.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Duwa Doki}, s.r.

Branko Straì~i}, s.r. Stana Tepavac, s.r.
493
93
Loogor Ov~ara ((prim
prim.. autora
ra).
).
Br. 203
Odlomci iz dnevnika Radoslava Grubora o wegovom hap{ewu,

zato~eni{tvu i bijegu iz logora Jadovno 12. avgusta 1941. godine494
bi 94
Izvadak iz Dnevnika Radoslava Grubora, u~enika 3. razreda trgova~ke

akademije iz Turbeta, sreza Travnik, o usta{kom teroru.
5- IV-1941.
5-IV 1941. Dolazim iz Sarajeva ku}i u Turbe kod Travnika.
8-V-1941.
8- 1941. Bio sam uhap{en i u lancima sproveden iz Turbeta u Travnik.
Sprovodili su me usta{e: Sko~ibu{i} Pero, Boì} Nikola i Cezner Jozo. Sa
mnom zajedno bio je vezan jedan ciciganin. Na putu za Travnik tukao me je kun-
dakom i udarao nogom usta{a Sko~ibu{i} Pero. U Travniku su me te{kom mu-
kom oslobodili [aban Pero i Ru`di}, sudski pripravnik, koji su mi izradi- di
li objavu za put s tim da beìm za Sarajevo.
24-V-1941.
24- 1941. Vra}am se iz Sarajeva ku}i sa mojim drugom Sokolovi}em Ra-Ra
tomirom, u~enikom V.. razreda srpske bogoslovije.
30-V-1941.
30- 1941. Po naredbi usta{e Ceznera Frawe i ànd. narednika Romi-
}a Drage, velikog frankovca i usta{e, hapse mene i moga druga Sokolovi}a Ra- Ra
tomira i dovode na ànd. stanicu u Turbetu. Tamo nas tuku govore}i: „Zabora- ra
vite da ste Srbi.“ Zatim nas opet vezane sprovode u travni~ki okru`ni za-
tvor. U ovome zatvoru zatekli smo mnogo Srba. Svi oni bili su isprebijani.
1- VI-1941.
1-VI -1941. Usta{e nameravaju, da nas streqaju u Dolcu. Na na{u sre}u
izbavqa nas [aban Pero, koji nam je obe}ao, da }e nas sutra pustiti iz zatvo-
ra. Oko 11 sati no}u usta{e Kotnik i Beqan, sa jo{ ~etvoricom drugih usta{a,
izvode nas jednog po jednog u jednu naro~itu sobicu gde nas tuku. Usta{a Beqan
Beqan
tom prilikom povredio mi je jedno rebro.
2- VI-1941.
2-VI -1941. Pu{taju nas izprebijane iz zatvora na slobodu po naredbi
[abana Pere. Vra}am se posle toga pe{ice sa Ratomirom Sokolovi}em, Gra-
hovcem, Gavri}em i Okopnikom ku}i }i u Turbe.
3- VI-1941.
3-VI -1941. Usta{e hapse u Travniku [abana Peru po naredbi nekog Ze-
ca, koji preuzima vlast u travni~kom okrugu u svoje ruke.
12- VI-1941.
12-VI -1941. Usta{e hapse Srbe u Turbetu. Uhap{ene Srbe,be, kojih je bilo
48, a me|u wima i ja, usta{e prevoze sa kamionom no}u u Travnik te ih zatva-
raju u zatvor sreskog suda. Te iste no}i uhap{eno je 30 Srba iz samog Travni-
ka. Me|u wima nalazili su se: Dr. Veqko Wuì}, Mahmud Robovi}, Turudija
Veqko i wegov sin Mi{o, kao i neki âvi}i. Od usta{a, koji su nas hapsili i
te no}i odvezli u Travnik, prepoznao sam i to: Kotnika, Ceznera Jozu, Veqa-
na, Sko~ibu{i}a Peru, Ba{korada Jozu, dvojicu bra}e }e Zec i Romi} Dragu.
Iste no}i sa mnom zajedno usta{e su oterali: Ratomira Sokolovi}a, Grahovac
Milo{a, Bracu Gavri}a, Uro{a Mormilo, dvojicu Mileti}a i druge.
Svi mi uhap{eni Srbi bili smo poti{teni. U zatvoru nas je te{io i
hrabrio Ro Robovi} Mahmud sa re~ima: „Na{a sada{wost je puna patwi i stra-
494
94
AJ,, F.. 110, fasc
AJ fasc.. 919.
dawa; budimo hrabri, jer smo Srbi“ i t. t.d.

d. Kad je R
Roobovi} docnije opazio mene
i Ratomira Sokolovi}a, kroz suze je rekao: „Zar i na{u omladinu, na{u nadu,
da upropaste?“
14- VI-1941.
14-VI -1941. Dolazi k nama kqu~ar zatvora, koji nam
nam kaè, da je ~uo, da }e
nas po~eti po grupama streqati. Nastaje zaprepa{}enost. Jo{ ne{to vedrine
jedino pokazuje Robovi} Mahmud, ali ne toliko kao pro{log dana. Izgleda da
i on ne{to stra{no predose}a.
VI-1941.
15-VI
15- -1941. Dolaze u zatvor usta{e, me|
|u
u kojima su bili: Kotnik, Cezner,
Sko~ibu{i}, Zec, Beqan i drugi. U momentu, kada su po~eli da izvode prvu
grupu u koju su spadali: Grahovac, Savanovi} Pane, Gavri} Braco i Qubo, Ro-
bovi} Mahmud i Niki}, jedan od usta{a izdera se ovim re~i ~ima: „Na{i dru-
govi, usta{e iz Bugojna, koji su bili uvek za dom spremni, napadnuti su na Ko Ko-
maru od strane pqa~karo{a Srba. Vi }ete stoga biti tamo poubijani zajedno
sa onim gore seqacima. Oni pak, koji jo{ ostaju ovde u zatvoru, bi}e poubijani
na drugom mestu.“
Nakon toga usta{e su po~eli iz zatvora gurati jednog po jednog. Me|u wi- wi
ma bio je posledwi iz zatvora izvu~en Mahmud Robovi}, koji nam je na polasku
mahnuo rukom. Izvu~ene Srbe strpali su u kamione i oterali put Komara.
Posle sat-dva dolazi kqu~ar Alija i kaè nam, da su odvedeni Srbi ve}
poubijani na Komaru, jer su se usta{e vratili bez wih u usta{ki stan. Jo{
nam re~e, da }e od danas kqu~eve od zatvora preuzeti usta{e, jer da }e oni u
roku od dva dana postreqati sve Srbe koji se nalaze u zatvoru sreskog i ok-
ru`nog suda. Kqu~ar Alija se sa nama oprostio i oti{ao. Po wegovom odlasku
upozorio me je drug Ratomir Sokolovi}, da je kqu~ar zaboravio zatvoriti vra vra-
ta od dvori{ta, koje je bilo ogra|eno zidom visokim pet metara, pa da bi bilo
dobro, da se poku{amo spasiti bekstvom iz zatvora. Ja sam mu na to primetio,
da je zid i suvi{e visok i da je nemogu}e pobe}i. Drug Ratomir odgovorio mi
je, da se ja zbog toga ni{ta ne brinem. U pogodnom trenutku pozvao je Ratomir u
dvori{te par seqaka, kojima je kazao, da nam pomognu pobe}i, a nakon toga, da
}emo mi wima pruìti pomo}, da se i oni spasu bekstvom. Seqaci su pokraj zi- zi
da popeli se jedan na drugoga i tako stvorili u neku ruku ìve merdevine. Ra- Ra
tomir i ja pewali smo se pomo}u seqaka i na taj na~in prebacili se te{kom
mukom preko visokog zida. Odmah smo po~eli da beìmo put èqezni~ke sek-
cije i Ba{
Ba{ b bu
unara u pravcu Vla{i} planine. Kad smo stigli na vrh Vla{i}a,
bilo je 12 sati no}u. Umorni i gladni potraìli smo jednu kolibu u kojoj smo
tu no} prespavali.
16- VI-1941.
16-VI -1941. Oko 7 sati u jutro kre}emo daqe sa Vla{i}a u pravcu Vi-
tovqa u kome selu se nalazi moj poznanik Mari}. Nekako u podne stièmo u to
selo, gde nas je Mari} lepo primio. Wemu smo ispri~ali sve {to se je desilo.
On je bio sa svim tim iznena|en, jer o svim doga|ajima nije bio obave{ten. Kod
Mari}a smo ostali ceo dan i tamo se dobro okrepili.
17- VI-1941.
17-VI -1941. Kre}emo daqe na put prema Bawa Luci i Sanskom Mostu.
Ciq nam je da do|emo u Bos. Petrovac, gde se nalaze moji stri~evi, a otuda je i
moj drug Ratomir Sokolovi} rodom. Mari} nam je za put spremio dosta hrane
na ~emu smo mu vrlo zahvalni.
29- VI-1941.
29-VI -1941. Jo{ uvek se nalazimo na putu. Toga dana stièmo u okolinu
Prijedora. Tu smo ~uli stra{ne vesti o teroru nad Srbima. Rekli su nam da su
u Prijedoru i Sanskom Mostu pred tri dana usta{e izvr{ili stra{an pokoq
Srba pod vodstvom Viktora Guti}a.
22- VII-1941.
22-VI -1941. Stièmo u Bos. Petrovac. Tamo nailazimo na italijansku
vojsku. Italijani su se vrlo dobro odnosili prema Srbima. Dok su oni bili u
Petrovcu, niko nije smeo da dira u Srbe. Moji stri~evi tako|er su mnogo hva-
lili Italijane.
VII-1941.
26-VI
26- -1941. Iz Bos. Petrovca povla~e se Italijani, a na wwiihovo mesto
dolaze usta{e.
28- VII-1941.
28-VI -1941. Po~iwu usta{ka zverstva u Petrovcu i okolnim selima nad
Srbima. Nastaje opse`no istrebqewe i ubijawe Srba. Zatim usta{e po~iwu
sa palewem
lewem srpskih ku}a u okolini. Usta{e zatvaraju u ku}e ~itave srpske popo
rodice, pa ku}e potpaquju, a oko wih ~uvaju straù da ne bi ko pobegao.
1- VIII-1941.
1-VIII -1941. Usta{e dolaze i hapse moje stri~eve kod kojih smo se nala-
zili moj drug Ratomir Sokolovi} i ja. S wima hapse i nas. Zatim odvajaju nas
mu{karce na jednu stranu, a ènske na drugu. Sve ènske ubacuju u jednu ku}u,
koju su potpalili. @estok plamen obuhvatio je celu ku}u, a iz plamena ~uo se
jeziv vrisak mojih strina i rodica. Mi mu{karci bili smo za to vreme veza-
ni i nismo mogli ni{ta u~initi. Posle toga usta{e su nas poterali u varo{ i
zatvorili u osnovnoj {koli. U {koli je bilo mnogo Srba. Usta{e su stalno iz iz-
vodili iz {kole Srbe pred sresko na~elstvo na klawe. Posle su nas prebacili
iz osnovne u gra|ansku {kolu odakle smo mogli dobro videti koga usta{e ubiubi
jaju, po{to se sresko na~elstvo gde su usta{e ubijali Srbe nalazilo odmah
preko puta. U gra|anskoj {koli su nas odelili od starijih qudi.
2-VIII-1941.
2-VIII -1941. Iz {kole izvode usta{e moje stri~eve, a s wima izvode i ne-
ke Srbe iz Biha}a. Sasvim dobro sam vidio, kako su usta{e zaklali moje stri-
~eve. Bez ikakve milosti tako su usta{e poubijali moje stri~eve i to: Vida,
Stevu, Milu, Iliju, Vladu, Nikolu, Vida mla|eg i \uru Grubora. Po{to su ih
sve ubili, usta{e su nabacali u jedna kola wihove le{eve i odvezli ih u nene
poznatom pravcu. Posle toga usta{e su iz {kole po~eli i nas mladi}e da izvo-
de napoqe. U momentu, kada su nas usta{e terali preko ulice, spazio nas je ne-
ki usta{ki satnik, koji je usta{ama povikao, da nas teraju za logor, da tamo
crknemo. Wemu se vaqda i samom saàlilo, kad je video na{u grupu odre|enu
za streqawe u kojoj se je nalazilo najvi{e dece od osam do dvanaest godina.
Prema ovom nare|ewu usta{kog satnika, strpali su nas usta{e u tri kamiona
i povezli put Gospi}a.
5- VIII-1941.
5-VIII -1941. Stièmo nekih 15 km pred Gospi}, gde se nalazi koncentra-
cioni logor za Srbe. Logor je podignut na jednoj pustari ispod planine Vele-
bit. Sa svih strana logor je ogra|en bodqikavom ìcom. U logoru je bila ne-
pregledna masa Srba. U jednom kutu logora nalazi se usta{ki stan.
6-VIII-1941.
6-VIII -1941. Doznajemo, da usta{e svakoga jutra u ranu zoru odvode iz lo-
gora Srbe sa kamionima na neku Risovu Gredu i tamo ih koqu. Toga dana upo-
znao sam se sa novim drugovima. Me|u wima bilo je Hercegovaca, Bosanaca,
Slavonaca i Li~ana.
12- VIII-1941.
12-VIII -1941. Usta{e su po~eli izvla~iti na klawe Srbe sa na{e stra-
ne logora, tako da se je toga trenutka po~ela i k nama pribliàvati opasnost.
Brzo sam razmi{qao o tome, da bi se ne{to trebalo preduzeti, da bi spasio
svoj ìvot, jer me ve} drugoga dana ujutro moè usta{ka ruka pokositi. Nas 12
drugova u logoru skujemo plan, da se bekstvom iz logora spasimo. Ostvarewu na-
{eg plana pogodovala je okolnost, {to su usta{e imali u svom stanu neku pro-
slavu, pa je usled toga bila slabija straà oko logora.
Oko 12 sati no}u u savr{enom trku nas 12-ori
12-orica omladinaca, po~eli smo
da se prebacujemo preko bodqikavih ìca logorske ograde. Prebacivawe pre-
ko ovih ìca bilo je vrlo te{ko i mu~no. O{trice ìca zabadale su se svakom
od nas u telo, ali smo svi mu{ki trpili i nijedan od nas nije jauknuo. Moj drug
Sokolovi} Ratomir zapetqao se u ìce u samom po~etku prelaèwa u tolikoj
meri, da se nije mogao iz ìca izvu}i. U to je po~eo usta{a, koji je bio neda-
leko od toga mesta na straì, pucati i tako je bilo prelaèwe preko ìce za
moga druga Ratomira sasvim onemogu}eno. Sa druge strane ìce ja sam pri{ao
k tome mestu u nameri da drugu pomognem, ali me je u momentu kada je usta{a
pucao, gurnuo i opomenuo jedan drugi omladinac, da beìm, pa sam se tako sa
ostalima dao u bekstvo put {ume, koja je za nas u ovoj situaciji bila jedini za-
{titnik. Moj drug Sokolovi} Ratomir, na àlost, ostao je definitivno u lo-
goru. Usta{e su podigli ~itavu uzbunu zbog na{eg bekstva, ali nisu bili u
stawu da nam ma {ta u~ine. U beàwu nai{li smo na velebitskom kr{u na
jednu kolibu u kojoj smo do dana prespavali.
13- VIII-1941.
13-VIII -1941. Nalazimo se na putu za Bosnu. Idu}i tiho i oprezno kroz
jednu nepoznatu {umu, odjednom smo ~uli nekakvu dreku. Znatièqni, {ta bi
to moglo biti, pribliìli smo se polako mestu odakle je dopirao àlostan
jauk. Kad smo se tome mestu pribliìli, pred nama se pruìo stra{an pri-
zor. Usta{e su ba{ tada vr{ili pokoq jedne grupe Srba na zverski na~in, ne
zadaju}i im odmah posledwi smrtni udarac. Tu se je nalazila, kako sam tada
utvrdio, ~uvena „Ri
„Risova Greda“,
da“, gde je mnogo i mnogo Srba poloìlo svoje ì-
vote u najuàsnijim mukama i gde je usta{ko krvolo{tvo prema nedu`nim
Srbima do{lo do najvi{eg izraàja svirepog varvarskog zverstva.
Izgladweli nastavqamo put daqe. U blizini Plitvi~kih jezera u jed-
nom mestu videli smo kako su usta{e ubili na zverski na~in jednog srpskog
sve{tenika. Wega su najpre popeli na zvonik crkve i vezali mu bradu, a zatim
ga protisnuli kroz prozor, tako da je sa torwa pao na zemqu. U tome momentu
povikali su usta{e, koji su se nalazili u porti crkve: „Nesta krsta od tri
prsta!“, a zatim su pritr~ali k sve{teniku i u trku ga proboli bajonetama.
Od silnog straha pred tim prizorom, po~eli smo beàti iz toga mesta {to smo
brè mogli. Posle izvesnog pe{a~ewa, stigli smo u jedno muslimansko selo,
gde smo morali sa sebe dati tri ko{uqe jednom seqaku za malo proje. Jer nam
ni ovde nije bilo sigurno, morali smo bez oklevawa napustiti selo.
29- VIII-1941.
29-VIII -1941. Stièmo u Komar gde smo videli dosta hrpa~a pod kojima
su spavali svoj ve~ni san mmno
nogi Srbi koji su na ovome mestu po usta{ama ubi-
jeni. Ne{to kasnije, istoga dana, stigli smo u selo Trebeu{u kod Turbeta. U
tome selu nalazile su se jo{ samo srpske ène, koje su u velikom strahu o~e-
kivale da i wih usta{e pokoqu. One nam pri~aju da su usta{e iz drugih sela
odvukli i poubijali sav srpski ìvaq, a sada da je na wih do{ao red. Od èna
smo dobili dosta hrane. Odmah smo morali produìti put, da nas usta{e ne bi
uhvatili.
20-IX-1941.
20-IX -1941. Kona~no smo stigli u Sarajevo, po{to smo se neprimetno spu
spu-
stili sa Trebevi} planine. Oti{ao sam kod moga strica Grubora Save, koji je
ìveo u Sarajevu u ulici Jezero broj 3. Od wega sam ~uo, da su usta{e odveli
19. juna 1941. godine iz Turbeta moju sestru Radojku Grubor i ubili je u selu
Gori kod Kakwa. Rekao mi je, da je wu ubio usta{a Sko~ibu{i} Pero. Od stri-
ca sam jo{ i to doznao, da su mi bra}a: Drago, Veqko i Boro pobegli u Srbiju.
21-IX-1941.
21-IX -1941. U jednom predelu Sarajeva zvanom „Ko
„Kova~i“ kuda sam slu~aj-
no prolazio kroz hladnu i maglovitu no}, najedanput sam ~uo viku èna i de-
ce. Kad sam se okrenuo prema tome mestu, video sam kako usta{e trpaju Srbe u
kamione i nekamo odvode. Bez ikakvog daqeg zadràvawa dao sam se u bekstvo
i do{ao u stan svoga strica.
22- IX-1941.
22-IX -1941. Predao sam nadle`nim policijskim vlastima u Sarajevu
molbu za propusnicu od Sarajeva do Zemuna. U molbi sam naveo da trebam na-
staviti u Zemunu {kolovawe u trgova~koj akademiji.
23- IX-1941.
23-IX -1941. Dobijam propusnicu i spremam se na put sa dosta stvari, ko-
ko
je sam trebao predati u Beogradu. Istoga dana u 4 sata posle podne polazim na
put preko Broda za Beograd. Ovaj put sam sre}no pro{ao.
U Beograd sam stigao 25. IX-
IX-1941.
1941. godine.
Grubor Radoslav, s.r.
u~enik II
III. raz. trg. a
aka
kadem.
Br. 204
Izjava Mirka Pajki}a iz Visokog o zato~e eni{tvu

tvu
495
95
u logorima Gospi}
spi i Jasenovac
ZAPISNIK
Sa~iwen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike u Beogradu
14. aprila 1942. god.
PAJKI] MIRKO, ro|en 16. juna 1914. god. u Visokom, sin pok. Maksima
i Mare, ro|ene â|a, oèwen i ima dve k}erke kojima je sada jednoj jedna, a
drugoj dve godine. Po zanimawu ma{inski bravar. Pozvan na preslu{avawe u
Komesarijatu za izbeglice i tom je prilikom opomenut da govori samo ~istu
495
95
AVII, a.. KDH
AVII, KDH,, k.. 317, reg
reg.. br
br.. 6/1.
* Proterivawe Srba, 96; Mileti}, I,, 249.
istinu o svemu ~ega se se}a iz doba svoga robovawa u usta{kim logorima, iz-
javquje:
28. juna 1941. eksplodirale su u sarajevskoj èqezni~koj loìonici dve
bombe. Ja sam tada radio u toj loìonici, ali me za to vreme nije bilo na mestu
eksplozije. Ja sam do{ao na rad drugog dana, 29. juna, na posao oko 6 sati nave-
~er. U 10 sati nave~e do{ao je po mene jedan agent policije i uhapsio mene i
Qubu Miri}a, tako|e bravara u istoj loìonici iz Visokog. U zatvoru smo od-
leàli 10 dana bez saslu{awa.
Tada su nas saslu{ali i rekli nam da }emo biti pu{teni na slobodu. MeMe-
|utim, sutradan smo povezani lancima i ìcom odvedeni na stanicu, ukrcani
u teretne vagone i u transportu odvezeni za Gospi}. Na tom nas je putu pratio
me|u ostalima i sarajevski policijski straàr [ikara, Mu usliman, rodom iz
Visokog, kome se imena ne se}am. Pored wega i policijski agent iz Sarajeva,
Tuzlak, ina~e po zanimawu brija~. Oni su postupali sa nama surovo, a Tuzlak
nas je i tukao. U Derventi je u{ao u voz i jedan usta{ki narednik, kome je [i-
[i
kara u ~asu wegova dolaska ne{to poverqivo saop{tavao i pri tom pogledao
vi{e puta na mene. Bilo mi je jasno da mu ne{to govori o meni. O tom sam se i
uverio docnije, jer je taj usta{a odmah nakon toga razgovora do{ao u na{ vagon,
pristupio k meni i po~eo me ispitivati o tome kako sam podbacio one bombe u
sarajevskoj loìonici. Ja sam ga uveravao da o tome ne znam ni{ta jer tada ni-
ni
sam ni bio na radu u loìonici nego kod ku}e u Visokom. On se na to nije oba-
oba
zirao nego je izvadio jednu bombu iz xepa, crveno bojadisanu. Pitao me je da li
znam {ta je to, ja sam mu odgovorio da ne znam. Na taj moj odgovor me je udario
tri puta s wom u glavu tako da sam prebrojao sve zvezde. Posle toga je tu bombu
stavio u xep, a izvadio drugu modre boje. Ponovilo se opet ono {to i sa crve-
nom bombom malopre, samo me je sa plavom udario tri puta u levo rame. Najzad
je izvadio jednu bombu crno bojadisanu. Po{to sam i za wu rekao da ne znam {ta
je, udario me je s wome tri puta usred prsa, tako da mi je zapeo dah. Od tih i
drugih mnogobrojnih udaraca koje sam primio docnije, naro~ito u Jasenovcu,
moja prsa nisu vi{e ravna i izbo~ena kao ranije, nego ugnuta i nekako kao
slepqena.
U Slavonskom Brodu smo preba~eni u teretne vagone normalnog koloseka,
po 80 u jedan vagon. U vagonu smo bili povezani po dvojica zajedno lancima ili
ìcom.
com. Sve do Gospi}a su vagoni bili zatvoreni i mi smo ~ak i nu`du vr{ili
u vagonima, a celim putem od Sarajeva do Gospi}a nismo dobili ni hranu ni
vodu. U svemu smo putovali do Gospi}a tri dana i dve no}i. Izmoreni i pre-
gladneli stigli smo u Gospi} jedne srede izjutra. Ne se}am se datuma. Dva da-da
na sam bio sme{ten u }eliji kaznione, a ostatak do odlaska u Jasenovac na dvo
dvo-
ri{tu sa oko 1.000 qudi, zato~enika. Video sam u Gospi}u mnoge qude koje su
tukli, video sam transporte od nekoliko stotina qudi koje su svakoga dana
odvodili, kako su govorili, na Pag, na Velebit i u Jadovno. Video sam kad su
usta{e ubili iz revolvera nekog èqezni~ara. On je bio dobio nervni napad
pa nasrnuo na jednog usta{u koji ga je zbog toga ubio iz revolvera s le|a. Jed-
nog dana smo doznali da dolaze Italijani pa su nas sve koji smo jo{ ostali u
Gospi}u, prebacili transportom {to u Jastrebarsko a {to ravno u Jasenovac.

Mi smo preba~eni ravno u Jasenovac i putem je 12 zato~enika iz na{ega tran-
sporta pomrlo do Jastrebarskog. Od tih pomrlih ne se}am se ni jednog imena.
U na{em je vagonu umro samo jedan. Znam da je bio rodom iz Pala kraj Sarajeva,
seqak. Prilikom odlaska iz Gospi}a i u Jastrebarskom fotografisali su nas
italijanski vojnici. Na{ je deo transporta proboravio u stanici u Jastre-
barskom ceo dan od jutra do mraka, a samo smo za vreme ru~ka iza{li iz vago-
na. Ru~ak su nam skuvali u kazanima na stanici i to za novac koji su usta{e
pokupili od nas i kupili pasuq. Koliko je god ko imao, morao je da dade za taj
ru~ak. Neko i po nekoliko hiqada. Ja sam dao svega 22 dinara, koliko sam imao
pri sebi. Ko nije imao novaca, morao je da dade sat ili prsten. Naravno da pa-
suqa nije kupqeno za sav taj novac, a da su usta{e pri tome dobro pro{le, vi vi-
deli smo docnije po tome {to su se svakako sa na{im novcem dobro napili.
Za vreme na{eg boravka na stanici u Jastrebarskom dolazilo je mnogo
sveta pa i èna i dece da nas gledaju. Na mnogima smo primetili da nas àle,
vaqda su to bili Srbi, a mo`da i Hrvati. No bilo je me|u wima i takvih koji
su nam psovali i pretili nam ubistvom, naro~ito su se tamo{wi èqezni~a-
ri okomili na nas, koji smo bili u èqezni~koj uniformi. Bilo je tu i èna
i dece, koji su nas radoznalo gledali. Video sam i jednu ènu koja je ne{to vi-
vi
kala protiv nas.
Nave~er smo krenuli iz Jastrebarskog i tek sutradan smo stigli u Jase-
novac. U Jasenovcu su nas do~ekali usta{e sa psovkama i kundacima ve} na
samoj stanici. Odmah smo videli na{e dobro jutro. Sa stanice su nas odveli u
jasenova~ki logor kroz {umu, tako da nas seqaci i gra|ani nisu videli, bar
koliko ja znam. Putem su nas gonili da idemo {to brè. Gotovo trkom. Nepre-
stano su nas tukli kundacima i vikali na nas kao na stoku. Ako je usput neko-
me spala cipela, nije smeo ni da pomisli da se sagne i da je uzme iz blata, koje
smo gazili. U logoru su nas poredali uz barake i sve nam oduzeli {to smo ima-
ima
li kod sebe. Mi smo sme{teni u logoru broj 3 na prostoru Ba~i ~i}eve ciglane.
ne
Od toga dana zapo~eo je mu~an ìvot u jasenova~kom logoru pun neizmer-
nih patwi, du{evnih i fizi~kih, u atmosferi neprestanog ubijawa i klawa,
stalnog prolevawa nevine srpske krvi, patwa i umirawa svaki dan.
Se}am se da smo u Jasenovac stigli 18. avgusta. U transportu nas je bilo
940 Srba. U ovom ~asu mogu da se setim da su tada sa mnom do{li Qubo Miri},
bravar iz sarajevske èqezni~ke loìonice, rodom iz Visokog, koji je docni-
je ubijen kundacima za vreme radova na nasipu; Vuki~evi} \oko, bravar iz Vi Vi-
sokog, koji je umro u baraci u Jasenovcu po{to je pet dana pre toga bio izubi-
jan usta{kim kundacima; Dabi} Branko, èqezni~ar iz Visokog, koji je umro umro
u Jasenovcu; Bugarac Obren, èqezni~ar iz Visokog, iznemogao od rada i gla-
di, isprebijan na mrtvo, umro u Jasenovcu; [otra Milan, gostioni~ar iz Vi- Vi
sokog, ina~e divan ~ovek, ubijen u Jasenovcu; Beatovi} Ranko iz Visokog, ubi-
ubi
jen; Bilbija Milo{ iz Breze kod Visokog, ubijen; Popara Bo{ko iz Sarajeva,
ubijen; âbak Stojan, bravar iz Hax
Haxi
i}a kod Sarajeva, ubijen; Tu{evqak Slav-
ko, loà~ iz Sarajeva, ubijen; Vasiqevi} Jovo, pekar iz Visokog, ubijen; Bran-
Bran
ko \uji},
\uji}, brija~ iz Zagreba, ubijen, a radi wega je ubijeno jo{ 25 zato~enika,
ve}inom seqaka, kojima se imena ne se}am. Do ove represalije je do{lo zbog to-
ga {to je \uji} ubijen u sukobu s jednim usta{om na koga je bio navalio. Pri-
likom odabirawa ovih 25 qudi, koji su trebali da budu ubijeni, bio sam oda- oda
bran i ja. No sre}om, usta{a koji me je odabrao i poveo zapitao me slu~ajno {ta
sam po zanimawu. Kad sam mu odgovorio da sam bravar (a zanatlije su oni {te-
dili, jer su nas trebali), on me je pustio i uveo jednog seqaka koji je stajao od-
od
mah iza mene. Tako sam tom prilikom za dlaku ostao na ìvotu. Onih 25 qudi
je poubijao iz mitraqeza krvolok Qubo Milo{.
Sada ne mogu vi{e da se setim imena onih hiqada qudi koji su poubija-
ni u Jasenovcu. Ali vrlo ~esto, katkada dan za danom, gledao sam grupe po sto i
vi{e stotina qudi, koje su vodili na ubijawe. Gledao sam i dva „likvidirawa“
bolesnika iz bolnice. Jednom sam u mesecu martu bio odre|en da prenosim
te{ke bolesnike iz jedne barake kad je naglo nai{la voda i poplavila baraku.
Mi smo se ~udom ~udili odkud odjednom usta{e ho}e da spa{avaju zato~enike,
i jo{ pri tome bolesne. No kasnije smo videli da je to stoga {to usta{e nisu
hteli da dopuste da se zato~enici podave u vodi, da ih eventualno voda ne bi
odnela i odala svetu wihovu sudbinu. Radije su ih sami dotukli. Bila su tada
oko 2 sata posle pono}i kad sam bio pozvan iz barake da zajedno sa jo{ vi{e
drugova prenosim te bolesnike iz poplavqenih baraka. Tih bolesnika je bilo
oko 120, a mo`da i vi{e. Nosili smo ih iz poplavqene barake preko nasipa nene
kih 150 metara daleko. Tu su ih prihvatali drugi i odnosili na ciglanu. Dru Dru-
gi dan nave~e sve su te bolesnike u ciglani pobili i spalili.
Usta{e su ubijali zato~enike na razli~ite na~ine i to pre dolaska koko
misije, dakle do po~etka februara, javno pred svima nama. Ubijali su ih iz
mitraqeza, pu{aka i revolvera, ali na taj na~in najmawe. Obi~no su ih klali
noèm, upravo onako kao {to se koqe stoka. êsto je ~itave partije poklao sa-
mo jedan usta{a. U tome se naro~ito isticao zloglasni Qubo Milo{, zatim
neki Matijevi}, pa onda Mujo (tako su ga zvali, a prezimena mu ne znam).496 96
On
je ~ak imao i neku te{ku sabqu i s wome odsjecao glave. On se uop{te rado pra-
vio nekim velikim junakom i to onim starinskim kako ga opisuju narodne pe-
sme i pri~e. Najzad je mnogo klao i neki Pavli~evi}.497 97
Pored toga usta{e su
ubijali i maqevima, specijalno izra|enim za takvo ubijawe. Ti su maqevi bi-
li veliki i te{ki, a imali su dugu dr{ku. Osim maqeva, ubijali su sa nekim
specijalnim èqeznim i drvenim motkama, a naro~ito mnogo i sa sekirama.
Tvrdilo se da su davili i sa ìcom, ali ja to nisam video.
Posle odlaska komisije, jo{ su i spaqivali ìve qude u ciglani i to
tako da bi ih ugurali u prostor za pe~ewe cigle, zazidali vrata i zapalili
vatru. Ja sam to na svoje o~i video, kad su jednu grupu tako zazidali i potpa-
lili vatru te ih saègli. Mi smo tada spavali na „ringu“ ciglane i sve smo
odozgo gledali.
496
96
Mujo Jusi}-Mu
si} Mujica
ca.
497
97
Milovan
van.
Za vreme te{kih radova na nasipima gledao sam iz dana u dan kako qudi
padaju izmrcvareni i iznemogli kao i isprebijani od kunda~ewa. Za vreme tih
radova, na kojima sam ja izdrào punih 6 meseci, umiralo je i bilo ubijeno
za vreme rada dnevno oko 10 do 20 qudi najmawe. I ja sam jednom nekim ~udom
ostao na ìvotu nakon te{kog kunda~ewa od ~ega su svi drugi umrli.
Evo {ta se meni dogodilo, a {to smo mi svakog dana gledali: 12. oktobra
ja sam radio sa jednom grupom
upom drugova na cesti i kopao jarak. Odjednom su u mo-
ju blizinu do{la trojica usta{a koji su me|usobno tiho razgovarali. Na to me
pozva{e i kad sam ja pristupio, zapovedi{e mi da se okrenem le|ima prema
wima. Odmah zatim osetio sam tri uàsna udarca kundakom u ple}ku, a posle
toga {est udaraca u krsta. Ve} nakon ~etvrtog udarca sam pao na zemqu i po-
mislio da mi je do{ao kraj. Udarci su bili uàsni tako da sam mislio da mi ni
jedna kost ne}e ostati ~itava, ali ipak nisam ni zajauknuo, jer sam iz iskustva
znao da svaki onaj koji u takvim prilikama da ma i tra~ak glasa od sebe, sigur-
no bude dotu~en. Nakon devetog udarca ja sam se onesvestio. Posle su mi pri~a-
li drugovi da su usta{e, koji su sude}i po izgovoru bili Li~ani, udaqili, na
{to su drugovi pri{li k meni misle}i da sam mrtav. Me|utim, primetili su
da jo{ ìvim pa su me po~eli polevati vodom, i ja sam do{ao k sebi. Sre}om,
bila je blizu na{a baraka pa su me uneli u wu. Leào sam 10 dana u nepresta-
nom strahu da }u biti „likvidiran“ kao i svi bolesnici. Nakon 10 dana sam
najzad uspeo da nekako stanem na noge i uz najve}e napore krenuo sam na rad da
bi izbegao pokoqu. Bio sam sav iskrivqen, a stra{ni bolovi su me mu~ili, no
ja sam ipak izdrào na onim stra{nim radovima. I danas ose}am te{ke bolo-
ve u grudima i krstima od tih udaraca.
Najve}a ubijawa u masama nastala su po~ev{i od katoli~kog Badweg da-
na pa do kraja januara. I docnije su ta ubijawa nastavqena javno, sve do polo-
vine februara, samo u mawoj meri. Posle su kako sam ve} rekao ubijali u ma-
sama i daqe, ali ne vi{e tako. Ubijawa su vr{ena u samoj ciglani, u kojoj su
pored le{eva spaqivali i ìve. Prema tome nismo ni od grobara mogli dozna-
ti koliko je qudi ubijeno, a pogotovo nam je taj broj morao biti nepoznat stoga
{to su ubijali grupe zato~enika koje su tek stizale u logor. Mi zato~enici
nismo smeli ni da dolazimo ni blizu ciglane, oko koje su ina~e bili postav-
qeni straàri. Ako bi straàr primetio da je neki zato~enik, makar i slu-
~ajno, video ubijawe, odmah ga je pozvao i sa wim je bilo gotovo. Ja sam li~no
video takve slu~ajeve i to neke seqake za koje sam po wihovoj no{wi znao da su
iz okoline Bijeqine.
Ubijawa u ciglani su se vr{ila u jednoj natkrivenoj {upi
{upi bez zidova po
strani. Oko {upe su bile naslagane cigle. Pomenuti seqaci bi, prilikom pro-
laska mimo ciglane, slu~ajno zavirili iza cigala prema {upi upi u kojoj je u taj
~as vr{eno klawe. Smesta ga je pozvao straàr i ugurao ga u {upu gdje je i on
bio zaklan sa ostalima. Mi smo morali prolaziti pored same ciglane kad god
smo i{li na posao i sa posla. Koriste}i se iskustvom, mi smo svaki put okre-
tali glavu na drugu stranu i pro{li pored we {to je mogu}e brè, jer nikada
nismo znali nije li u tom ~asu bilo ubijawe u toj {upi.
Stra{ni su bili momenti „nastupa“, kad su se odabirali oni koji su tre-

bali biti ubijeni, iz bilo kog razloga (zbog ~i{}ewa logora, neke represali-
je, kazne). Prvi put sam bio u „nastupu“ prilikom slu~aja Branka \uji}a, o ko-
me sam vam ve} rekao; drugi put sam pozvan sa ostalima u „nastup“ zbog petori-
ce zato~enika koje je pred nama ubio iz pu{ke usta{a Mujo. Znam da je jedan od
wih ukrao dva krumpira prilikom istovarivawa i prenosa toga krumpira iz
kola u magazin, na ~emu je i sam radio; ddv
vojica su ka`wena smr}u zato {to su
se no}u pomokrili u baraci, jer nisu mogli izdràti do zore, a sve 4 kible (za
nas preko 200 qudi) bile su prepune. Za ostalu dvojicu ne znam {ta su skrivi-
li. Tre}i put sam bio u „nastupu“ zbog poku{aja bekstva jednog zato~enika, ko-
me se imena ne se}am. I tom prilikom ubili su pred nama samo wega, {to je bio
redak slu~aj, jer su uz put redovno odabirali i ve}i broj drugih zato~enika
iz „nastupa“ i poubijali ih.
U logoru je bilo pored Srba i dosta Jevreja. I wih su dosta tukli i ubi-
jali, ali daleko mawe nego Srbe. Jevreji su imali u rukama celu internu upra-
vu u logoru, bili su „slobodwaci“, tj. mogli su samostalno da izlaze iz logora
i da obavqaju poslove za logor. Mnogi su od wih putovali ~ak i u Zagreb i za-
dràvali se tamo do 8 dana. Za dvojicu Jevreja ~ak znam da su uop{te stalno
no}ivali u Jasenovcu privatno, gde su boravile i wihove ène i deca. Mnogi
su od wih uop{te imali svoje ène u Jasenovcu i ~esto ih pose}ivali. Dobi-
vali su spoqa i hranu i cigarete. Kao funkcioneri logora retko se koji od
wih ispravno pona{ao. Imali su svi prisne veze sa usta{ama, ~esto su tukli
na{e qude, a ja li~no sam zapamtio Jevrejina Hermana [pilera iz Osijeka,
jer me je vi{e puta nemilosrdno istukao i bez pravog razloga. Imam utisak da
su se on i neki drugi Jevreji hteli tako da ulaguju usta{ama. Naro~ito su se
r|avo pona{ali nema~ki i poqski Jevreji, dok su na{i bosanski Jevreji bi-
li najsno{qiviji, ali zato su i najvi{e stradali ba{ oni ne samo od usta{a
nego i od nema~kih i poqskih Jevreja sa kojima su usta{e uglavnom bili na
dobroj nozi.
Za vreme celog mog boravka u Jasenovcu nisam ni jednog ~asa mislio da }u
iza}i ìv. Sav sam bio obuzet brigom {ta }u pojesti i da izmaknem ubijawu.
Traìo sam i prekopavao ~esto po buwi{tu i traìo quske od krumpira i bi-
lo {to {to se moè progutati. Sre}om bio sam zdrav i jak, pa sam mogao da pod-
nesem sve to, od ~ega su hiqade drugih poumirali.
Naro~ito sam bio obuzet mi{qu, dawu i no}u, kakvom }u smrti umreti:
od noà, toqage, metka, kundaka, sekire, iznemoglosti i umora, bolesti ili
gladi. Ni na kraj pameti mi nije bilo da bih mogao izbe}i jednoj od tih smrti
pa nikada nisam ni pamtio mnogo toga, {to sam stvarno doìveo. Od iznureno-
sti najvi{e su umirali grobari, koji su imali najteì posao. Dawu i no}u mo-
rali su da kopaju rake i prenose mrtvace sa kojih su morali prethodno da ski-
nu odelo i obu}u. Sav taj posao morali su da rade uvek vrlo brzo, bez predaha.
Usta{e su sami znali kako teàk posao ti qudi vr{e, pa su oni primali dvo-
struku porciju hrane. Uprkos tome ja ne znam ni jednog zato~enika, od stotine
i stotine wih, koji su bili grobari, a koji su na tome poslu ostali ìvi posle
mesec dana svog àlosnog rada. I to je jedan od dokaza u kako velikom broju su
usta{e ubijali zato~enike u Jasenovcu. Jedini od grobara koji je od po~etka
do danas jo{ ìv jeste {ef grobarske grupe inèwer Danon iz Sarajeva, koji
li~no nije morao da radi nego je samo nadzirao posao grobara. I posle na{eg
odlaska ostao je on u Jasenovcu kao {ef grobarske grupe.
Vi{e nemam {ta da kaèm do to da sam od 27. februara pa do 30. marta, tj.
dana kada sam sa dvanaest svojih drugova krenuo iz Jasenovca prema Beogradu,
bio po{te|en od svakoga rada i dobijao petostruku hranu, ustvari davali su
nam hrane koliko smo hteli i uop{te su prema nama usta{e blagonaklono po-
stupali. Prosto ih nismo prepoznavali. Paveli}ev poverenik Luburi} je pre
na{ega odlaska rekao nekima od nas, sa zna~ajnim naglaskom: „Mnogo vi znate,
mnogo ste ~uli i videli.“
Kad smo odlazili iz Jasenovca, svi su Srbi plakali, {to je i razumqivo
kad se pomisli u kakvom su paklu oni ostali da i daqe ìve...
D o v r { e n o!
SASLU[AO I OVERAVA: Zapisni~ar: Pajki} Mirko, s.r.

Branko Straì~i}, s.r. Stana Tepavac, s.r.
Br. 205
Izjava Milivoja Nikoli}a

i i Reqee e Bilanovi}a
i o hap{
p e ewu
Srba iz Visokog, Bugojna i Tuzle i o zato
o~eni
i{tvu
tvu
ospi i Jasenovac498
u logorima Gospi}

NIKOLI] MILIVOJ, ro|en 27. septembra 1907. u Visokom, sin pok. Ni-
kole i pok. Jovanke, ro|. Krsti}, neoèwen elektroinstalater.
BILANOVI] REQA, ro|en 22. aprila 1920. u selu îpuli}u, srez Bu-
gojno, sin An|elka i Jelke, ro|. Du~i}, neoèwen, kazanxija.
Obojica su pozvani da daju svoj iskaz o svemu {to su preìveli od dana
hap{ewa pa do dana kada su pu{teni na slobodu iz logora u Jasenovcu. Opome-
nuti su da kaù samo ~istu istinu, a oni su rekli ovo:
Ja, NIKOLI] MILIVOJ, uhap{en sam u Visokom 19. jula pro{le go-
dine. Do tada sam radio mirno svoj elektroinstalaterski posao. Nisam se bavio
politikom niti se bilo kako politi~ki isticao, pa sam se ose}ao relativno
498
AJ, fasc
AJ, fasc.. 922.
* Mileti}, I,, 275 ((skra
skra}eno); Proterivawe Srba, 118.
no);
sigurno od usta{a, iako su druge Srbe u Visokom i okolini na veliko hapsili.

Mislim da sam ja uhap{en na inicijativu moga konkurenta Hajdarevi}a, ali
nisam siguran. U usta{kom zatvoru u Visokom bio sam do 1. augaugusta bez ikakva
saslu{awa. Ne mogu da se potuìm na tamo{wi postupak usta{a – ni Musli-
mana, ni Hrvata. 1. aug
augusta krenuo sam u transportu od 34 ~oveka iz Visokog i
sreza viso~kog u teretnim vagonima prema Gospi}u. Pratio nas je jedan àn-
darski narednik, koji je bio ispravan, dva finansa i dva usta{e.
a{e. U Zenici su
se pridruìla 2 vagona sa zato~enicima, a i u Doboju dva vagona sa seqacima
iz Bije
ijeqine. Putovali smo ravno u Gospi} gde smo stigli 3. au auggusta ujutro i
sme{teni u tamo{woj kaznioni. Tu je ve} bilo oko 2.000 zato~enika sme{tenih
polovica u zgradi kaznione a druga polovica u kojoj sam bio ja u Gospi}u, sme-
{tena je u dvori{te, pod otvorenim nebom. Tu u dvori{tu kaznione u Gospi}u
na{ao sam se sa Bilanovi} Reqom, sa kojim sam od tada bio sve do dana{weg da-
na. Jedino sam u Jasenovcu bio rastavqen na razli~itim radovima tako da smo
od 10. oktobra do 27.
27. februara doìveli u Jasenovcu razli~ite doìvqaje.
Ja BILANOVI] REQA, ìveo sam na slobodi do Vidovdana pro{le go-
dine u varo{i Pura~i}u, gde sam radio kao kazanxija. Nisam se do tada bojao
hap{ewa jer tamo do Vidovdana nisu nikog ni hapsili. Hapsili su me dva pu puta.
ta.
Prvi put su me nakon 4 dana pustili na slobodu, dok me nisu drugi put uhapsi-
li 3. au
auggusta u nedequ ujutro.
Za vreme toga hap{ewa naro~ito se r|avo prema meni poneo i tukao me
usta{a Cindri}, ina~e opan~ar iz Lukavca. Wemu je nare|eno da me tu~e usta-
{a Marijan Peri}, koji mi je prilikom preslu{avawa traìo od mene da ka-
èm tko u Pura~i}u ima ~etni~ku zna~ku. Kada ja to nisam hteo da kaèm,
iako sam znao, naredio je Cindri}u da me tu~e, a on me je du{manski mlatio.
Sa wim zajedno me je tukao i usta{a Mujaga Hajri}. Kad su me drugi put uhap-
sili, onda su me ve} nakon 20 minuta sproveli na stanicu zajedno sa jo{ 9 dru-
gova. Mi i jo{ 17 zato~enika Srba iz Tuzle krenuli smo u vagonima tre}e kla-
se prema Brodu a odavde u Gospi}. Sa mnom iz Pura~i}a krenuli su: Gavri}
Mirko, koji je docnije zaklan u Jasenovcu; Jovo i Danilo Blagojevi}, bra}a, od
kojih je Danilo streqan u Jasenovcu, negde izme|u katoli~kog i pravoslavnog
Boì}a, dok je Jovo ìv, i nalazi se sada u logoru u Staroj Gradi{ki; Despo-
tovi} Ne|o, koji je umro od iznemoglosti u Staroj Gradi{ki neki 4 do 5 dana
pre na{eg oslobo|ewa; Bojanovi} Milan, koji je jednoga dana odveden iz logo-
ra u Jasenovac sa 25 drugih zato~enika nakon bekstva na{ih drugova Qube Po-
povi}a i Branka Beltovi}a.499 99
Ne znam {ta je bilo sa tim qudima, ali su vero-
vatno poubijani zbog pomenutog bekstva; Stankovi} Uro{, koji je ubijen u Jase-
Jase-
novcu prilikom jednoga „~i{}ewa“ logora, po katoli~kom Boì}u; Boì} Jo-
co, umro je u Jasenovcu negdje oko 20. decembra pro{le godine od sepse; Stan-
kovi} \or|e, tako|er je u Jasenovcu 23. decembra od iznemoglosti umro; Sveto-
zar ]uk, ubijen u Jasenovcu u mesecu novembru prilikom jedne seobe iz jednog
logora u drugi. Od onih koji su nam se pridruìli iz Tuzle se}am se Popovi}
499
99
Beatovi}
vi}.
Qube, koji je kako sam gore rekao, izbegao iz Jasenovca i sada ìvi u Beogradu;
Svete Radi}a, koji je poginuo u Jasenovcu kad i ]uk; Zgowanin Branka, koji je
pogino u Jasenovcu u mesecu novembru prilikom prisilnog kupawa u vodi na
koje su nas naterali usta{e o ~emu }u docnije op{irnije govoriti; Taqeì-
iste 500 rodom iz Lukavca, koji je iz Gospi}a odveden na otok Pag i tada mu
}a Riste,
se izgubio trag; Stojanovi} Nike,
ike, koji je tako|er odveden na Pag; Gavri} Spa-
soja, odvedenog tako|e na Pag. Pored wih, se}am se jo{ Jevrejina Mila Pesaha a
i Biwa Altarca. Altarac je umro u Jasenovcu dok je Milo Pesah sada u Jase-
novcu gde radi u koàri.501 U Gospi} smo stigli 4. au auggusta uve~e sa jo{ oko 500
zato~enika iz Jajca, gotovo samih seqaka, koji su se pridruìli na{em a{em tran-
sportu u Doboju. Putem nismo imali nikakvih incidenata osim na stanici u
Peru{i}u. Tu smo se ukr{tali sa jednim vozom punim hrvatskih vojnika. Oni
su nam dovikivali pogrdne re~i i pretili nam da }e nas sve poubijati.
U Gospi}u smo sme{teni u dvori{te gde sam se na{ao sa Nikoli} Mi-
livojem.
li vojem.
Mi dvojica, Nikoli} Milivoj i Bilanovi} Reqa, proveli smo na dvori-
{tu zatvora u Gospi}u 18 dana pod vedrim nebom, po suncu i ki{i. Tu u dvo-
ri{tu nas je bilo oko 1.000 qudi. 4. aug
augusta uve~e ubijen je iz revolvera s le|a
na dvori{tu jedan zato~enik, neki èqezni~ar iz Vi{egrada, kome imena ne
znamo. Usta{e su odmah izdale komandu da poleèmo. Nastala je mrtva ti{i-
na kroz koju se iznenada prolomila ~etni~ka pesma o vojvodi Lunetu. Zapevala
je to jedna èna, negde na prozoru kaznione. Docnije smo ~uli da je poludela.
Ina~e u Gospi}u nismo videli ubistva, ali smo videli kako no}u, kad su se po-
gasila svetla, prenose usta{e le{eve iz kaznione, zamotane u }ebad. Iznosili
su svakoga dana oko 5 do 6 le{eva. Oko nas u dvori{tu bili su postavqeni mi-
traqezi stalno upereni na nas. Jedan nas je usta{a poru~nik stalno provoci-
rao da se dignemo i pobijemo „ono malo Hrvata“. O~igledno je hteo da izazove
na{ pokoq, no niko mu od nas nije naseo. Za vreme na{eg boravka u Gospi}u od-
vodili su kroz nekoliko dana pohap{ene zatvorenike straàre iz Zenice na
koje su naro~ito bili kivni. Odvodili su ih u neki podrum. Odatle su se samo
neki vra}ali, ali bedni, isprebijani i krvavi. Oni su nam pri~ali kako su
ih u podrumu zlostavqali. Dolazili su iz podruma bez odela i bosonogi, zbog
~ega smo im mi davali pone{to od svega, da ne bi bili onako goli. Oko 15 tih
straàra zaglavilo je u tim podrumima. Ina~e svakoga dana odvodili su po ne-
koliko transporta od dvesta
dvest do trista qudi. Tvrdilo se da ih odvode na Jadov-
no, na Velebit, i na Pag u logor Slano. Me|utim, mi smo naslu}ivali da sa
takvim ne}e biti dobro, pa su se mnogi od nas, kojima je to bilo mogu}e, krili
prilikom skupqawa qudi za te transporte. Sakrivali smo se po nu`niku, iza
nekih dasaka i gde smo stigli. Od ovako odvedenih se}amo se imena: Toqegi}
Risto iz Lukavqa,vqa 502 Stojanovi} Niko iz Tuzle, Gavri} Spasoje, tako|er iz
500
Teqeì}
ì}.
501
Jasenovac IV – Koàra
ra.
502
Risto Teqeì} iz Lukavca
ca.
Tuzle. Wihova nam sudbina nije poznata. Tada smo ~uli da je pre nas bio u
Gospi}u u istom zatvoru Vladika Zimowi},503 zatim Bogdan Staji},aji}, biv{i sre-
ski na~elnik u Visokom, i pred rat upravnik policije u Bawoj Luci; Gojko
Kaji}, trgovac iz Visokog; Nikola Stojanovi}, ~inovnik u penziji u Zenici. Ne
znamo {ta je sa wima bilo. Druge nismo upamtili, jer nas je bilo mnogo, a mi smo
se obi~no dràli svojih bli`wih. Za hranu smo dobivali samo jednom dnevno
pasuq i oko 10-12 deka hleba.
18. aug
augusta ujutru zorom po~eli su nas sve u kaznioni svrstavati u grupe
oko 60 do 65 qudi, postavili su nas pored jednog lanca za koji su nas vezali.
Tome vezivawu nas dvojica smo opet izmakli. Qudi su tako vezani stajali na
dvori{tu do jedan sat posle podne. Tada su ih odvezli, a sutradan ujutro, pre
sedam sati, ispra`wen je ceo zatvor, oko 2.000 qudi, od ~ega je bilo 1.200 Srba,
a ostalo Jevreja i Hrvata. Potrpali su nas u kamione i odvezli na stanicu. U
kaznioni su ostali samo redovni ka`wenici, kriminalci. Na stanici smo osta-
li bez hrane i vode sve do 7 sati nave~e. Tada su nas uterali u teretne vagone,
u svaki po 80 qudi. Na stanici u Gospi}u su bili it italijanski vojnici koji su
tu ~uvali straù. Svi su nas celoga dana fotografisali. Kada smo bili ute-
rani u vagon, javio im se kroz vagonske prozore Du{an Vu~enac, lugar iz Viso-
kog, koji je znao talijanski. Rekao im je da mu daju cigarete i vode. Italijan-
ski vojnici su nam na to dodavali cigarete, vode i hleba. Povodom toga su se
usta{e bunili i sva|ali sa Italijanima govore}i im: „Nije ovo Italija, ovo
je Hrvatska“.
Me|utim, Italijani se nisu na to obazirali, jer nisu razumeli, nego su
im sa svoje strane italijanski psovali i ne{to vikali na wih te nastavili da
daju hleb, vode i cigarete. Celu smo no} putovali i ujutro stigli u Jastrebar-
sko. Ostali smo u vagonima na stanici do oko 4 sata posle podne. Tada su nas iz-
veli iz vagona, postrojili nas i obe}ali nam, da nas ne}e vezati i da nam ni-
{ta ne}e biti ako budemo mirni. Me|utim, ~im smo krenuli sa stanice, u pot-
punom redu i miru, usta{e ne odrà{e re~. Stali su nas nemilice tu}i kun-
dacima i cevima od pu{aka gone}i nas kao stoku.
Dok smo tako prolazili kroz varo{, videli smo kako mnoge ène i devoj-
ke po prozorima uz put i oko plotova stoje i pla~u. Primetili smo op{te sa-
u~e
u~ e{}e prema nama i negodovawe protiv usta{kog postupka. Dobacivali su nam
cigarete i neke druge stvari, ali se niko od nas nije usudio da ih uzme. Mu{ka-
raca za vreme celog puta kroz Jastrebarsko nismo nigde videli. I u Jastre-
barskom su nas Italijani neprestano fotografisali kao i u Gospi}u. Ovde su
nas uveli u biv{i dvorac grofa Erdedia.
edia. Nas 170 Srba smestili su u podrum
dok su ostale Srbe sproveli ravno u Jasenovac. Po ostalom dvorcu bili su sme-
{teni Jevreji, neki katolici i ne{to èna i dece. Svi su oni imali slobod-
niji reìm. Mogli su {etati po parku. Mi nismo smeli nikamo iz podruma,
a hranu smo dobivali iz jevrejske kuhiwe koja je bila dosta dobra, ali nismo
dobivali hleba. Tu smo ostali desetak dana, na{ta su nas Srbe i Jevreje te-
503
50
Mitropolit dabrobosanski Petar ((Zi
Zimowi}
mowi}).
).
retnim vagonima prebacili u Jasenovac. U Jastrebarskom su ostale samo ène

i deca i oni katolici.
U Jasenovac smo stigli 2. septembra izjutra. Odmah su nas sa stanice pre-
bacili za logor uz uàsne psovke i tu~wavu. U logoru su nam oduzeli sve {to
smo imali uza se, ukoliko nam je {ta preostalo jer su nam usta{e ve} putem
od stanice do logora oduzimali sve {to smo vrednoga imali: novac, prstewe,
satove i drugo. Namestili su nas u logor broj 2.504 U jednoj baraci nas je bilo
ukupno 500 qudi. Hrana je od samoga po~etka bila vrlo slaba. Hleba smo dobi-
li samo katkada a od novembra pa sve do sredine marta nismo ga ni videli. Ra-
dili smo na podizawu nasipa. Rad je bio neopisivo teàk, a postupak prema
nama vi{e nego brutalan. Svakog dana padalo je najmawe do 20 mrtvih qudi.
Mnogi su umirali od iznemoglosti, ~ak i u ~asu kada su jeli ru~ak. Znamo da je
tako umro èqezni~ar Petar Koji} iz Siska, Bo{ko Boì}, posednik iz Vi-
sokog, Mile Bujan, rudarski radnik iz Prijedora, Vaso Mali}, brija~ iz Vi-
sokog, \or|e Stankovi}, posednik iz Pura~i}a, Kova~evi}, {kolski nadzornik
iz Nevesiwa, i jo{ mnogi drugi kojima se ne se}amo imena.
Tada jo{ usta{e nisu ubijale u velikom broju, nego su samo nesmisleno
tukli, naro~ito one, koji zbog slabosti nisu mogli da rade onako kako su to
usta{e èleli. Do 10. oktobra smo bili obojica zajedno, jednako ìveli i ra-
dili. Tada smo se rastavili.
Ja, NIKOLI] MILIVOJ preme{ten sam, kao elektroinstalater, iz

3, u Ba~i}evu fabriku,505 dok je Reqa Bilanovi}
toga logora broj 2 u logor broj 3,
ostao i daqe u logoru broj 2.
2. Bio sam zaposlen u elektroinstalerskoj radioni.
Tu je radilo svega oko 20 zato~enika, sve samih Jevreja, izuzev nas dvojice Sr-
ba. Pored mene drugi je Srbin bio tu na poslu Milan Milanovi} iz Vare{a,
koji je sada u Staroj Gradi{ki. U radioni smo ìveli dosta dobro. Hranu smo
imali boqu nego ostali zato~enici a i postupak usta{kih straàra prema na-
ma bio je relativno dobar. Niti su nas tukli kao ostale, niti su nas koga ubi-
jali kao {to su ubijali one u drugim radovima. Iz na{e radione umrlo je do-
du{e vi{e Jevreja prirodnom smrti, a samo su dvojica ubijena, no ne u radi-
oni, nego u bolnici prilikom likvidacije bolesnika. Bila su to dva Jevreja,
studenta tehnike, koji su se u ~asu likvidacije bolesnika zatekli kao te{ko
bolesni u bolnici.
Ja li~no nisam video mnoge pokoqe i ubijawa. No znao sam za wih, a i
vrlo ~esto sam nailaze}i u poslu kroz logor video gomile le{eva koje su usta-
{e pobili. Samo sam jednom doìveo te{ku scenu klawa. Bilo je to na sam ka-
toli~ki Boì}. Upravo smo primali ru~ak. Odjednom su usta{e pozvali mene
i Milanovi}a i jo{ nekoliko Jevreja i udaqili nas nekoliko metara. Tada su
nam naredili da se svi okrenemo. Iza nas su bili dva usta{e, grozni krvolokolok
Qubo Milo{ i zastavnik Matijevi}. Pred nama je stajalo 5-6 5-6 zato~enika Srba
504
Jasenovac II – Bro~ice
ce.
505
Jasenovac III – Ciglana
na.
i Jevreja. Kako smo bili okrenuti le|ima prema wima, nisam znao ko su. Oni su
uostalom toga ~asa bili dovedeni u Jasenovac. ûo sam kako iza mojih le|a mole
mole
i prekliwu usta{e da ih ne koqu. Od vremena do vremena sam iskosa pogledao
na wih. Jedan je Jevrejin, ~ovek od oko 30 godina, i lepo odeven kao i svi osta-
li, gorko plakao i govorio: „Majko moja, nisam te posledwi put ni video!“ Ta-
da sam ga ~uo kako mu je Qubo Milo{ o{tro doviknuo: „Lezi!ezi!“.
“. Opet sam pogle-
dao iskosa i vidio kako je nesretnik legao. Qubo Milo{ se sagnuo, zgrabio ga
za bradu, podigao ga i zaklao kao jawe. Na to su on i Matijevi} na isti na~in
zaklali sve ostale. Mi smo posle toga wihove le{eve odneli na grobqe i tu su
ih grobari sahranili.
Mi elektri~ari smo radili na{ posao u radioni, ali smo ~esto obavqa-
li razli~ite popravke na elektri~arskim instalacijama u varo{i po pri-
vatnim i javnim zgradama. Razume se uz pratwu i nadzor usta{a. Na taj smo na-
~in imali prilike da do|emo u kontakt sa tamo{wim stanovni{tvom, varo{-
kim kao i kod ono ne{to Srba, nailazili posvuda na simpatiju, saàqewe i
osudu usta{a.
a{a. Gra|ani kao i seqaci su nas darivali cigaretama i hranom. Je-
dan Hrvat mi je rekao, dok sam kod wega radio, da osu|uje postupak usta{a i da
o~ekuje za sve Hrvate „crne dane“, koji }e i wima do}i. Prilikom rada u jednoj
ku}i u kojoj su ìveli starci, mu` i èna, doìveo sam, me|u mnogim osta-
lim, tako|er jedan dirqiv momenat. Iz logora se naime ~esto ~ula pucwava.
Iako su usta{e govorile da se to vode borbe sa ~etnicima, koji su bili preko
Save, u Bosni, Jasenov~ani su dobro znali, kao i svi seqaci iz okoline, da to
usta{e ubijaju nas. Seqaci su to pogotovo znali, jer su nas vi|ali kada smo
kopali rake i pokapapali le{eve. âk su katkada i sami na svojim kolima mora-
li prevoziti cestom mrtvace do mesta sahrane. Nakon jednog dana, kada je bila
naro~ito jaka pucwava u logoru, radio sam u ku}i ono dvoje staraca. Pratio me
jedan od boqih usta{a, koji me je ostavio nasamo. Starica me na to do~eka sva
zaplakana i pitala me, da li smo uop{te ostali ìvi posle ju~era{weg ubi-
jawa, ~astila me sa cigaretama i ispekla mi kafu, osu|uju}i te{ko usta{e i
wihov postupak. I okolni seqaci Hrvati bili su prema nama pa`qivi i su-
sretqivi. Kad god su mogli i gde god su mogli, davali su nam cigarete i hranu.
Ako je bilo prilike da sa nama progovore koju re~, odmah su nas uveravali da
oni nisu usta{e nego „makedonci“ i da osu|uju rad usta{a. Ako bi usta{e pri-
metili hrvatske seqake da sa nama govore ili da nam ne{to daju, osu|ivali
su ih na 15 do 30 dana boravka u logoru, i tada su ìveli s nama zajedno u ba-
rakama, jeli istu hranu kao i mi, pa su ~ak morali i da rade kao i mi, jedino
nisu bili grobari.
Jevreji se nisu dobro pona{ali, izuzev neke iznimke. Naro~ito su se iz-
dvajali od ostalih Jevreja, emigranti iz Nema~ke i Poqske, koji su bili vrlo
podli, pa su ~ak i nama mnogo napakostili, iako ih usta{e nisu nimalo {te-
dili, nego su ih tukli i ubijali kao i nas. Mnogo su Jevreji imali privilegije,
o kakvima mi nismo smeli ni sawati. Me|utim, ne moè se gotovo ni{ta r|avo
kazati o na{im bosanskim Jevrejima, ali su zato ostali Jevreji ih mrzeli i
prezirali a i usta{e su ih gonili gore nego ostale Jevreje.
Da li su klali ène i decu to ne znam.

Na kraju imam jo{ da kaèm ovo: Koliko je meni poznato, u Visokom i sre-
sre
zu viso~kom pohap{eno je nas 44 Srbina. Tu je re~ samo o onom transportu sa
kojim sam ja odveden iz Visokog. Razume se da su pre i posle toga pohap{eni
mnogi qudi Viso~ani, koje ja ne znam. Od tih se se}am ta~no ovih imena: Mi-
lan [otra, gostioni~ar, ubijen u logoru Krapqe50 506
kod Jasenovca; Ranko Beto-
507
50
vi}, trgovac, ubijen u Jasenovcu; Jovo Vasiqevi}, lekar, ubijen u Jasenovcu;
Vaso Mari}, brija~, umro u Jasenovcu; @alica, penzioner, odveden krajem
septembra s grupom od 26 zato~enika nakon bjekstva Qube Petrovi}50 508
i Bran-
ka Beatovi}, za kojeg ne znam {ta je sa wima bilo, ali drìm da je ubijen; sa
wim zajedno je odveden Kornelije Lazi}, svr{eni pravnik; Du{an Belan~i},
svr{eni pravnik, i neki Slobodan, tehni~ar iz Vare{a. Tako|er su odvedeni
sa tom grupom: Kova~evi} Milan, {kolski nadzornik iz Nevesiwa, umro je u
Jasenovcu; Karajovanovi} Mihajlo, pismono{a iz Visokog, umro je u Jasenovcu;
Go{i} Bo{ko, posednik, umro u Jasenovcu; Obren Bokarac, èqezni~ki zva-
ni~nik, umro u Jasenovcu; Branko Babi}, èqezni~ki zvani~nik, umro u Ja-
senovcu; Kneèvi} Jovo, ìv u logoru u Jasenovcu; Milanovi} Milan, ìv u
Staroj Gradi{ki; Milan Bri}, kolar, olar, umro u Jasenovcu; Gu~evac Du{an, ìv
u Jasenovcu; Karajovanovi} Aleksa, ubijen u Jasenovcu; Mekivi} Milo{, ko-
va~, ìv u Jasenovcu; Ciganovi} Milo{, zidar, ìv u Jasenovcu; Dubqev evi}
i}
Radovan, rudarski radnik, ìv u Jasenovcu; Bilbija Milo{, gostioni~ar, umro
u Jasenovcu; \ur|evi} Panto, strojovo|a, ìv u Jasenovcu; \ur|evi} Pero,
zemqoradnik, ìv u Jasenovcu; Vuki}evi} \oko, èq. telegrafista, poginuo
u Jasenovcu, i jo{ dva èqezni~ara iz Kakwa, od kojih znam da je jednom ime
Lazo, obojica su umrli u Jasenovcu.
Od 27. februara o.g. do odlaska iz Jasenovca i dolaska u Beograd bio sam
i ja kao i ostalih mojih 12 drugova, koji su sa mnom stigli, po{te|en od rada i
dobivao sam dvostruku hranu. Uop{te u svemu sam pro{ao kao i ostali, koji su
ve} o tome dali svoj iskaz.
Danas, na slobodi, ja molim da se zavede u ovaj Zapisnik moja duboka i
iskrena zahvalnost S Sr
rpskoj Vladi, srpskom narodu i Komesarijatu za izbegli-
ce i preseqenike {to mi je omogu}eno da se odmorim i oporavim te da tako
mognem opet biti koristan na{oj srpskoj zajednici.
Ja, REQA BILANOVI], ostao sam posle odlaska Milivoja Nikoli}a i

daqe u logoru broj 2.
2. Tu sam u mesecu novembru prvi put video ubijawe naveli-
av li-
ko. To prvo ubijawe, koje sam video, slu~ajno je bilo ubijawe iz pu{aka. Ina-
~e pu{kama, mitraqezima i revolverima usta{e vrlo retko ubijaju u Jasenov-
cu. Uvek ubijaju samo klawem noèvima ili udarcem drvenog maqa i sekire
u glavu. Katkada ubijaju i posebnim èqeznim motkama. Bio je jedan usta{ki
506
Jasenovac I – Krapje
pje.
507
Beatovi}
vi}.
508
Popovi}
vi}.
zastavnik, koga su svi zvali „M ujo“ 50

„Mujo“, 509
a rodom je iz Biha}a. On je sebi dao da mu
se iskuje sabqa, te{ka 12 kilograma sa kojom je ubijao zato~enike. Pasija mu je
bila da odsjeca jednim udarcem glavu. On, wegov brat [aban,510 10
Qubo Milo{,
poru~nik Matijevi}, poru~nik Koji},51 511
poru~nik Matkovi},51512
Altarac,513 za-
stavnik, Modri},514 zastavnik i jo{ neke usta{e, koji su poznati najkrvolo~-
niji i koji su svojom rukom najvi{e Srba poubijali za vreme moga boravka u
Jasenovcu, i sada su tamo i uveren sam da i daqe vr{e svoj krvavi posao. Po-
ru~nik Matijevi} je u po~etku tako|e stra{no klao i pri tome ci~ao nekim
~udnim glasom, sli~nim psu. Me|utim, on je negde u decembru dobio nervni na-
pad, pa su ga odveli mislim u Zagreb na le~ewe. Posle nekih 20 dana se vratio
iz Zagreba i od tada nije vi{e nikoga zaklao. Ako neko ne znam kako skrivi,
zbog ~ega bi ga ranije sigurno zaklao, sada ga samo i{amara i ne prijavquje dru-
gim usta{ama.
Ovo prvo ubijawe, koje sam malo~as spomenuo, izvedeno je ovako: jednoga
dana u novembru bio sam odre|en sa jo{ devetoricom drugova da prenesem na
grobqe neke le{eve. Stali smo nedaleko jedne kamare drva koja se nalazila
kraj straàre. Dok smo mi tu stajali, dovedena je jedna grupa boqe odevenih
omladinaca, Hrvata. Oni su toga ~asa tek prispeli u logor.
]ut
utali su i o~igledno nisu ni slutili {ta ih ~eka. Doveli su ih dvo-
jica usta{a, odma za wima je do{ao krvolok Qubo Milo{, poru~nik i upra-
viteq logora. On je visok mladi}, ima bujnu crnu kosu, nosi nao~are, lica
dosta lewa, ima kre{tav glas, gotovo ènski, snaàn ~ovek i uop{te nao~it.
êsto sam ga vi|ao kako se pred kancelarijom smeje sa usta{ama i vrlo ~esto
se igra sa svojim psom vu~jakom. Rodom je iz Qubu{kog u Hercegovini, vele da
je pravnik.
Usta{e su naredili onim mladima da se poredaju jedan do drugoga, li-
cem okrenuti prema kamari drva, koja je od wih bila udaqena oko 20 metara.
Tada im je iza le|a pristupio Qubo Milo{ sa jednim od usta{a. Stao je ~eti-
ri do pet koraka iza wih. Usta{a mu je dodao pu{ku iz koje je on po~eo da pu-
ca redom na omladince. Obarao je jednog po jednog i oni su se bez glasa ru{ili
mrtvi na zemqu. U ponekog je pucao do dva puta, drugi put bi opalio iz nepo-
sredne blizine kada je `rtva ve} pala, a pritom se svaka okrenula oko sebe
nakon prvog pucwa i pala na le|a. Razume se da mu je tako unakazio lice, a pri-
tom se cini~ki smejao. Kad je ispraznio jednu pu{ku, ovaj usta{a mu je dodao
drugu napuwenu i sa wom je nastavio da ubija. Za desetak minuta pobio ih je
sve, na {to smo ih mi tada odneli na grobqe gde sm smoo ih predali grobarima da
ih sahrane. Pre tega su skinuli sa wih do gola sva odela i rubqe kao i obu}u. u}u.
Mrtvace prenose na nekim daskama, posebno za to odre|enim.
509
50
Mujo Jusi}-Mu
si} Mujica
ca.
510
10
[aban Jusi}.
si}
511
51
Ante
te.
512
51
Ivica
ca.
513
Ante Atarac.
514
Josip.
sip
U novembru je jedan zato~enik, neki Branko \uji}, brija~ iz Zagreba, ko-

ji je jo{ pre rata bio pre{ao na katoli~ku veru radi ène, poku{ao da udari
jednog usta{u. Naravno, usta{e su ga ubile. Ali samo zato, {to je jedan zato-
~enik poku{ao da nasrne na jednog usta{u, izvr{ena je represalija i zbog to-
ga je streqano 24 Srbina i 4 Jevreja iz na{e barake. Bili su to ve}inom seqa-
ci iz Bije
ijeqine i ne se}am se nikome imena. Poubijao ih je na isti na~in Qubo
Milo{, a svi smo to morali da gledamo. Nesretni seqaci koji su bili odabra-
ni za to streqawe, prekliwali su da ih ne streqaju a mnogi su me|u wima i
plakali. Posle toga su zaredala ubijawa, klawa, i prebijawa na svake na~ine.
Kako je u novembru nado{la voda i preplav avila logor broj 2,
2, usta{e su odre-
dile da se ceo logor preseli. Bilo je tu oko 450 Srba i oko 500 Jevreja. Jedan je
deo preseqen u logor broj 1 u selo Krapje, a drugi u Jasenovac,
ovac, u Ba~i}evu fa-
briku. Od svih tih koji su preseqeni, na stotine su poginuli prilikom pre-
seqavawa, a oni koji su preseqeni u Krapqe, svi su na katoli~ki Badwak popo
ubijani.
U logoru broj 2 ostalo nas je 80 Srba koji su dobili du`nost da rasture
logorske barake i materijal prenesu na cestu, udaqenu oko 2 kilometra. U toj
baraci ostalo je jo{ oko 15 Jevreja, koji su bili bolesni i nisu mogli da pre-
sele. Wih su usta{e poubijali pred nama letvama, kol~evima i bodeìma, a
poslije smo ih mi sahranili. Odmah smo po~eli da ru{imo barake i da preno-
simo gra|u. Docnije nam je do{lo u pomo} jo{ 16 Jevreja. Bio je to stra{an po-po
sao. Materijal smo nosili na le|ima, kroz ve} na pola zamrznutu vodu, duboku,
~esto do pasa. Lako je zamisliti kako nam je bilo onako mokrim na onoonojj stude-
ni. Ako je neko nosio mawe greda ili dasaka nego {to se usta{ama ~inilo da
treba da ponese, onda su ga ka`wavali tako, da su ga prisilili da se „kupa“:
morao je da se pruì u vodu odnosno da za|e u jednu baru u kojoj je voda bila do
vrata. Ko bi zbog iznemoglosti preslabo radio, usta{e bi ga prisilili da po
~itav sat ili dva bude u vodi. Oni koji su tako ka`wavani, ostajaliali su u vodi
mrtvi. Poneki je izvu~en na pola mrtav, al ali
i je svaki od wih ve} docnije za
sat-dva umro. Tako je poginuo, koliko se sada se}am, i Zgowanin Branko, livac
iz Tuzle.
Za vreme takvog rada usta{e su ubijali batinama i motkama qude dok su
stajali ili gazili kroz duboku vodu. Za vreme prenosa ov ovoga materijala po-
ku{
ku {ala su 4 Srbina iz Karlovca, kojima ne znam imena, da pobegnu. Usta{e
su ih stigli na desetak kilometara od logora te dvojicu tu ubili, a drugu su
dvojicu
icu uhapsili ìveive i doveli ih u logor. Tada su postrojili nas oko 140
Srba i oko 200 Jevreja, ve}inom staraca, koje su tih dana doveli iz Sarajeva.
Stajali smo oko pola sata u vodi do kolena, dok su nas prebrojavali, da utvrde
da li smo svi na broju osim one ~etvorice. Kad su to utvrdili, ubili su pred
nama onu dvojicu ìvih begunaca, i to motkama. Na to su kaznili nas time {to
su nam naredili da po ovoj studeni plivamo oko celog logora, tj. oko ìce, ko-
jom je logor bio ogra|en. Trebalo je preplivati ne{to oko 200 metara. Sada se
se}am da je to bilo na 21. novembra, na Aran|elov dan, na moju krsnu slavu. Le-
pa mi je slava bila! Plivawe je trajalo oko pola sata. Kada smo se nakon pli-
vawa prebrojili, videli smo da su 72 ~oveka ostala u vodi. Izdato nam je nare-
|ewe da opet idemo u vodu i da ih traìmo. Kakav je to bio posao kad se ima na
umu da je voda bila ~esto duboka preko vrata. Traìli smo nesretnike i kako
su bili svi obu~eni, polumrtvi i mrtvi, morali smo ih nositi ve} u iskopanu
raku i slagati ih tako da noge jednoga budu pored glave drugoga, ta~no kao sar-
dine. Bilo je mnogo ìvih i jo{ pri svesti. Mi se nismo smeli na to obazira-
ti, nego smo ih morali sve zatrpati zemqom. Meni se dogodilo pri tome da me
prepozna Mika Kova~evi}, biv{i àndarmerijski narednik iz jednog sela u
Bosni, koje se nalazi preko puta Bawe Koviqa~e, preko Drine. On mi je viknuo,
dok je leào jo{ u raki i zakleo da ga izvu~em iz rake. Meni se ~ovek smilio,
iako to ni za ìvu glavu nisam smeo, po{ao sam da ga izvadim ra~unaju}i da
me usta{e ne}e videti jer se ve} po~eo spu{tati mrak. Me|utim, primetio me
je jedan Jevrejin, koga smo zvali „B
„Bugar“.
ugar“. On je bio rodom iz Makedonije, a ì-
veo je u Zagrebu. U logoru je bio zato~enik ali „slobodwak“, t. t.j.
j. mogao je slo-
bodno da odlazi u varo{ i imao druge privilegije. âk je docnije obla~io i
usta{ko odelo. @ao mi je {to mu pravog imena ne znam. On je trgao na me no`,
no ja sam uspeo da mu umaknem i da se izme|u poslagane gra|e provu~em u bara-
ku gde sam se sakrio. Dugo sam se posle pred wim krio, ali me on, izgleda u
mraku nije prepoznao i zapamtio. I tako je i nesretni Mika Kova~evi} ìv
sahrawen, sa mnogo drugih.
Sutradan nam je nare|eno da iskopamo raku za 80 qudi. Dok smo mi tu ra-
ku kopali, dotle je druga grupa prevla~ila 25 le{eva, sve samih staraca, naj-
vi{e Srba, i ne{to Jevreja i Hrvata. Me|u wima sam prepoznao svoga deseta-
ra, Svetozara ]uka,
uka, gostioni~ara iz Pura~i}a. Te su starce poubijali dan ra-
nije na cesti, kod gra|e od baraka, koju smo mi tu preneli. Dotle su ih doveli
kamionom. Poubijali su ih {to noèm, {to pu{kom. Dok smo ih sahranili,
primetili smo da su strahovito izmrcvareni. Za ~udo, bilo ih je vi{e koji su
jo{ bili napola ìvi, ali te{ko da su bili pri svesti. Sve smo ih morali za-
kopati. Za to vreme pitale su nas usta{e da li koga od wih poznamo. Jedan se od
nas zaleteo, ne se}am se kako se zvao, i rekao da pozna svoga kom{iju.
iju. Usta{e su
ga na to pograbili i na mestu ga ubili iz pu{ke. Sre}om mi smo svi ostali }u-
tali i tako smo se i taj put izvukli iako su mnogi od nas ponekoga prepoznali,
kao i ja Svetozara ]uka.
uka. To ubijawe staraca bila je jedna od mnogih likvida-
cija prilikom ~i{}ewa logora.
Nakon toga bili smo besposleni oko 9 dana, za koje vreme nismo dobili
hrane punih {est dana za redom.
edom. Stanovali smo u jednoj od tri barake toga lo-
gora, koja jo{ nije bila sru{ena. Devetog dana nai{ao je Paveli}ev poverenik
Vjekoslav, ili kako su ga zvali Maks Luburi}. On je odabrao izme|u svih nas
prisutnih svega 23 i odvojio ih na stranu. Me|u wima sam bio i ja. Svi smo bi-
li mla|i, zdraviji i ja~i qudi. Odredio nas je i poslao u logor broj 3, 3, u Ba~i-
}evu fabriku. Pre toga smo morali iskopati raku za 400 qudi. Mislim, a doc-
nije su svi to u logoru tvrdili, da je sve ono {to je iza nas ostalo u logoru broj
2,, poubijano i zakopano u tu raku. Svakako je istina da ni jednog od wih niko
nikada nije video.
Ovom prilikom hteo bi da ispri~am sudbinu i smrt sokolskog staroste

iz Zagreba dr. Otona Gavran~i}a. Ja sam bio nekada sokola{, pa sam znao za dr.
Gavran~i}a, kao i mnogi drugi zato~enici. Svi smo ga po{tovali i àlili ga
zbog wegovih mu~eni~kih posledwih dana i smrti. Negde krajem oktobra, vaq-
da pola meseca pre selidbe logora broj 2 pro~ulo se, da se u logoru nalazi so-
kolski starosta Gavran~i}. Ja sam ga i vi|ao. On je bio vrlo slab i jedva se kre-
tao. Po danu je boravio u jevrejskoj baraci (jer
(jer Hrvati nisu smeli biti sa na-
ma).. Radio nije ni{ta, kao ni jedan Hrvat u to vreme. No}u je morao da preno-
ma)
}i u „ìci“, koju vam je ve} opisao moj drug @agarac515 15
Vuka{in. Na àlost,
sa wim niko od nas nije smeo da govori ni dawu ni no}u. Ja sam ga vi|ao svako
ve~e kada su ga usta{e otpratile u „ìcu“. êsto sam ga vi|ao i jutrom kada
su ga izvodili. U „ìci“ se ~ovek nije mogao da ispravi, jer je bila visoka sa-
mo jedan metar. Nije smeo a ni mogao da legne ili sedne, jer je taj prostor koji
je bio ogra|en i pokriven ìcom bio pod vodom dubokom do pola metra. Nesret-
nik u „ìci“ nije mogao ni da se nasloni na koji od stubova, koji su podupirali
ìcu povi{e glave, jer su i ti stubovi gusto opleteni bodqikavom ìcom. Mo-
è se misliti, kako je starcu Gavran~i}u, bolesnom i iznemoglom, bilo wego-
vih 14 posledwih no}i koje je na ìvotu proveo.
Jednoga dana u novembru ustao sam oko 4 sata izjutra da naloìm vatru u
kuhiwi. Prolaze}i nedaleko „ìce“ ~uo sam je~a e~awe. Bacih oko na tu stranu i
ugledah izvan „ìce“ do samih wenih vrata ispruèno telo na zemqi. Bio je
to dr. Oton Gavran~i} koji je te no}i slu~ajno sam bio u „ìci“. Bilo mu je po-
zlilo i on se nekako izvukao iz „ìce“ a da ga straàr nije primetio. Kada je
ve} bio napoqu, klonuo je u jecaj.
e aj. Bila je jo{ no} i ja sam uletio u kuhiwu te
pozvao kuhara Du{ana Ku~evca da mi pomogne da jadnika unesemo u kuhiwu,
iako smo znali {ta pri tom reskiramo ako nas ugleda straàr. Sre}om nije
nas video.
Dr. Gavran~i} je bio bos i u samoj ko{uqi i dowim ga}ama, kako je nave~e
morao da u|e na no}ewe u „ìcu“. A no}i su bile vrlo hladne i ve} je uveliko
stezao mraz. Mi smo ga u kuhiwi poloìli pored pe}i i pokrili ga jednom
dekom. Ja sam mu oprao noge i ruke koje su mu bile vrlo prqave od blata. Bio je
pri sebi, je~ao je, i sve {to smo mu mi govorili ili ga pitali, odgovarao je sa-
moo sa „hvala“. Kada se malo sna{ao i utoplio, zamolio je ~aj. Mi smo mu ga sme-
sta pripremili i dali, jer smo ga slu~ajno u kuhiwi na{li, a pripadao je
jednom logorskom funkcionaru. Po{to se tako ne{to okrepio, preneli smo ga ga
u wegovu baraku. Usta{e ga nisu traìli jer smo ujutro obi~no mi zato~eni-
ci pu{tali nesretnike iz ìce. Posle toga ~asa nisam vi{e video dr. Gavran-
~i}a. ûo sam da je toga dana posle podne umro.
Kada smo najzad zavr{ili posao u biv{em
v{em logoru broj 2,2, pre{li smo i mi
u Ba~i}evu fabriku, ili ciglanu, kako smo je zvali. Od oko 450 Srba koji su
pre nas iselili iz logora broj 2 u ciglanu, zatekli smo svega 25 ìvih qudi.
Svi su ostali poubijani radi devetorice zato~enika, koji su bili poku{ali
515
15
@egarac.
rac
da pobegnu. Me|utim, bilo je do{lo oko 160 novih zato~enika iz Karlovca i

okoline od kojih danas nema vi{e od 5-65-6 ìvih.
To je bilo krajem novembra. Otada sam radio razli~ite poslove po logoru
broj 3. O
Osim
sim pokoje ubistvo, ni{ta se naro~ito nije dogodilo u logoru sve do
pred katoli~ki Boì}. Mi pravoslavni bili smo za to vreme u baraci broj 3c. 3c.
Negde oko katoli~kog Boì}a., ne se}am se koga dana jer onda u onom ve~-
nom strahu nisam mogao da pamtim datume, do{li su dva usta{ka zastavnika
sa nekoliko usta{a u na{u baraku i zatraìli od na{ega logornika, zato~e-
nika Slobodana Mici}a da im preda 30 qudi iz barake za „l „likvidirawe“.
we“. Mi-
ci} je na to zamolio, da mu ne uzimaju zdrave qude. Usta{e su na to pokupili
iz barake samo bolesne qude i to wih 27. Te su pobili odmah pred barakama, a
samo one koji su mogli da hodaju, odveli su na grobqe i tamo ih pobili u samoj
ve} iskopanoj raci. Kad su one, koji nisu mogli hodati, izgurali jedne usta{e
iz barake, drugi su ih do~ekali na bajonet ili su ih udarcem kundaka po gla-
vi ubijali. Za to smo vreme mi ostali bili u baraki. Sutradan izveli su iz ba-
rake oko 60 zdravih zato~enika, onako odreda, bez odabirawa, kako su na koga
nai{li. Povezali su ih ìcom po dvojicu, te ih odveli na grobqe, koje je bilo
udaqeno od baraka oko 500 metara, i wih su nad rakom ubili {to noèm, {to
drvenim maqem. Ti su maqevi bili dosta te{ki i veliki od prilike kao de~ja
glava. Dr{ka im je duga preko jednog metra, a napravqeni su specijalno za
ubijawe.
Tre}eg dana pokupili su sve {to je bilo u baraci, preko 130 qudi, osim
nas dvanaestorice. I nas su isterali pred baraku sa ostalima, ali me|u nama
su bili logornik Slobodan Mici}, lekar dr. Paja Geren~evi}, bolni~ari. Me-
ne su hteli da ubiju, ali je logornik Mici} zamolio da me po{tede, jer da sam
mu jako potreban za sve radove. I tako mi je spasio ìvot taj Mici}, ve} ne
znam po koji put. Od svih zato~enika iz ove barake ubili su odmah pred samom
barakom maqem i noèm oko 40 qudi. Ostali su odvedeni na grobqe i tamo popo
ubijani. Tom su prilikom stradali, koliko se sada mogu da setim imena, pozna-
ti sarajevski bogata{i Milutinovi} i Ruì},516 16
zatim Voja Bri}, kome su
usta{e pre odlaska na grobqe, a prilikom vezivawa ìcom, noèm rasekli
u{i. Kada je krenuo, bio je sav krvav. To je bila usta{ka zavera.
Onih 40 koji su poklani
ani pred barakom, leàlo je po tlu razbacano, a mno-
gi su od wih hroptali. Kada sam ja bacio oko na wih, mislio sam u prvi mah da
su ve} svi le{evi. Me|utim, jedan je od wih podigao glavu i licem bio okrenut
ba{ prema meni. Grkqan i pola vrata mu bili prerezani. Iz stra{ne rane cu-
rila je krv. Ruke su mu bile vezane ìcom, kao i svima ostalima. Na moje za-
prepa{tewe prepoznao sam moga druga, Mirka Gabri}a, trgovca iz Pura~i}a.
On je mukom otvorio o~i, prepoznao me i krkqaju}i u}i izgovorio, po{to je malo
sagnuo glavu, da zatvori prerezani grkqan: „Reqa, molim te odveì mi ruke
i makni ovu ìcu da lak{e umrem“. Meni se srce stisnulo, nisam imao kud ne-
go sam kleknuo do wega i odvezao mu ruke. Da me u tom ~asu video koji usta{a,
516
16
\or|e.
|e
za ~as bi se na{ao pored wega prerezana grkqana.U tome ~asu stajao je na vra-
tima od barake, jedva dva tri koraka od Mirka Gabri}a, zato~enik dr. Paja Ge-
ren~evi}, koji je vr{io du`nost lekara u baraci, jer tada jo{ nije bilo bol-
nice. Gabri} ga je ugledao i zamolio ga da mu da neki otrov. Lekar mu ga narav-
narav-
no nije mogao dati, jer ga nije imao. Sagiwu}i glavu da mogne jo{ govoriti, Ga-
bri} je opet svrnuo o~i na mene i zamolio me da pozdravim sve kod wegove ku}e
i da im kaèm da ga osvete. Vaqda je hteo jo{ ne{to da govori ali je na mesto
toga stra{no zakrkqao. N Nii ja nisam mogao vi{e da izdrìm nego sam se sklo-
nio u baraku. Docnije su do{li „grobari“ i odneli te le{eve da ih sahrane.
Iz one grupe koja je bila odvedena na ubijawe na grobqe, pobegao je i spa-
sio ìvot usput Aco [iqkut. On je slu~ajno bio vezan sam, dok su drugi bili
povezani ve}inom jedan za drugoga. Kad su prolazili pored vrata od pe}i ci-
glane, gde se su{i crep i pe~e cigla, vrata su bila otvorena, a unutra su Je-
vreji u tome ~asu slagali ciglu. [iqkut je iskoristio priliku i naglo ule-
tio kroz ta vrata. Usta{e ga nisu primetili, povorka ostalih je krenula daqe,
a Jevreji su mu docnije odvezali ruke i on je i danas ìv. Nalazi se kao mesar,
mesar,
na ekonomiji kod Stare Gradi{ke.
Mnogo sam ja uàsnih momenata doìveo za vreme moga boravka u Jase-
novcu. Mo`da i vi{e nego iko drugi, jer sam bio mlad i zdrav, i bez ikakve
{tete po zdravqe izdràvao sam uàse. Mnogo sam puta izmakao smrt za dla-
ku, pa ~e{}e ne mogu ni danas da se sna|em i ta~no da svatim kako sam ìv, i
kako nisam poludio. Ali najstra{niji momenat je bio ovaj, koji }u sada prika-
zati, ali kakav je retko koji ~ovek doìveo, odkada je sveta i veka. Negde sre-
dinom marta, kada sam ve} ja i mojih 12 drugova bili oslobo|eni od rada i spre-
mili se da krenemo u slobodu, poku{ao je da pobegne iz logora jedan od na{ih
drugova zato~nika neki Rade Furtula, pe}ar e}ar iz okoline Sarajeva. Bekstvo mu
nije uspelo, on je prona|en u klozetu gde se skrio, i gde se pretvarao da je pao
u nesvest u ~asu kada je prona|en, t.t.j.
j. oko 5 sati uve~e, kad niko nije smeo biti
izvan barake. Prilikom ispitivawa priznao je da je hteo da pobegne. Nas je
spopao strah ve} onoga ~asa kada smo u odre|eno vreme morali biti svi u bara-
ci, a wega nije bilo. Znali smo {ta nas ~eka. Sto, dvesta, pa mo`da i svaki smo
trebali da budemo zaklani. Tada su bile redovne represalije za svaki poku-
{aj bekstva kojega zato~nika. Usta{a su Furtulu, ovaj put iznimno, predali
nama u baraki i naredili nam, da ga mi sami moramo do ujutro ubiti, ina~e da
}emo biti svi poklani. Izvan svake je sumwe da se oni nisu pretili na prazno.
Bilo je jasno da Furtula ne sme ujutru osvanuti ìv, pa ma {ta bilo. Ali
ipak je bio na{ drug i lako je zamisliti kako nam je svima bilo u du{i; ili
ima da pogine on sam od na{e ruke, ili i on i mi svi od usta{ke ruke. Dugo smo
se savetovali {ta da radimo. Najzad smo re{ili da ga priv iveèmo uz jedan stub
pored kible. Svaki od nas koji je tokom no}i i{ao da vr{i nu`du u kiblu,
imao je du`nost da ga udari motkom i sekirom, koje su bile za wega priprem-
qene jer niko nije hteo sam da ga ubije. Na kiblu se mnogo i{lo zbog vodene
hrane koju smo jedino primali i jeli. U baraci gori celu no} svetlo, a tada je
gorelo ~ak i elektri~no svetlo koje je uvedeno pred dolazak komisije. Stisnuta
srca i zubi svaki je od nas morao da doprinese sa svoje strane ubijawu Furtu-
le, da bi spasio sebe i sve ostale. Furtula je bio ve} napola mrtav. U jednom
~asu ugledao je mene i prebijenim mi je glasom rekao: „Reqa, udri me dobro da
{to pre svr{im“. Meni se zamaglilo pred o~ima. Ali vidim red je da se ~ove-
ku prekrate muke. Vi{e nesvesno nego svesno, sa zamagqenim o~ima od bola i
jada, ja sam uzeo sekiru i zapitao ga: „Rade, ho}e{ li mi alaliti?“ „Ho}u, Re- Re
qa“, odgovorio je on, „samo me udri dobro, da odmah svr{im!“ Ja sam na to za-
mahnuo i u{icom sekire udario ga po glavi. Wemu je glava klonula i ja sam
mislio da su wegove muke dovr{ene. Me|utim, na zaprepa{}ewe moje i sviju
nas, nakon nekih pola sata Rade je iznenada opet podigao glavu. Pre{ao je popo
gledom po baraci, zastao na meni i opet me pozvao: „Reqa, odi ovamo i udri
ja~e!“ Ja sam na to ustao, opet uzeo sekiru, ~vrsto re{io da prekratim ~oveku
muke. Zamahnuo sam jednom, pa drugi puta – i tada je bilo zaista svr{eno...
Usta{e su ujutru nai{li i videli da je wihovo ne~ove~no, krvavo nare-
|ewe izvr{eno. Za divno ~udo, ovaj put su odràli re~ i niko od nas nije
stradao radi onog poku{aja begaegawa. To je prvi i zadwi put da je jednom poku-
{ano bekstvo svr{eno ovako „jeftino“ za sve nas. Jeftino, ali sam Bog i mi
znamo kako skupo. Naro~ito ja.
Kad bi sve ispri~ao {to sam doìveo i kako mi je bilo, ne bih dovr{io
ni za godinu dana. Moj du{evni mir i moja mogu}nost sre}e i{~ezli su zauvek
u jasenova~kom krvavom logoru smrti.
U logoru je vr{ena praksa, da su sa svih le{eva pre sahrane poskidali
grobari svu ode}u i obu}u, a le{eve sahrawivali gole. Odabirana su boqa ode-
la, rubqe i obu}a i to je slano na dezinfekciju a otale
ale slagano u magacine. Ne- Ne
upotrebqive stvari i seqa~ka suknena ode}a zamotavana je u posebne bale i
nekamo slato. Te su se bale delile u „v„vunene prwe“ i obi~no prwe. Ja sam bio
odre|en u stalnoj grupi koja je te stvari odabirala i slagala u magacin, odno-
sno pakovala u bale.
Na{a je grupa bila pod direktnom komandom logornika-zato~enika, Je-
vrejina Bruna Dijamant{tajna jna iz Zagreba.
eba. On je upravqao celim logorom kao
{ef interne uprave i imao velike privilegije. Ina~e je ispravan ~ovek i ni-
je pravio razliku izme|u Jevreja i Srba. Po wemu je na{a grupa prozvana „Bru-
nova partija“. Kako se vidi iz svega {to sam dosada rekao, na{a je grupa ima-
la i suvi{e posla. Stoga nismo morali da dolazimo u „nastupe“, t. t.j.j. zborove, ko-
ko
ji su ~esto bili i vrlo opasni jer su se tom prilikom vr{ila odabirawa onih
koji su, uglavnom radi „~i{}ewa“ logora, trebali da budu poubijani. Slagaju-
}i tako ove stvari pobijenih, ja sam ~esto poznavao ko je ubijen, i kojom pri-
likom. Tako sam prepoznao odelo i stvari Milana Fotro, gostioni~ara iz Vi- Vi
sokog. On je bio preba~en zajedno sa ostalom partijom u logor u Krapqe, apqe, u kome
su svi do jednoga poubijani. O tome ubijawu pro~ulo se dan-dva ranije, a ovo je
bila potvrda te vesti, jer smo toga dana imali da sredimo i odabiramo upravo
toliko odela, koliko je tih nesre}nika bilo preseqeno iz logora broj 3 u Krap-
qe. Ta su odela, obu}a i druge stvari dovezene u na{ logor na 12 krcatih kola.
Kola su stigla na ve~er i mi smo morali celu no} i sutradan da radimo. Upo-
trebqiva odela, obu}u, pokriva~e i druge stvari posle dezinfekcije i ~i{}e-

wa od krvi slagane su u magacin 3c koji se zvao „baraka starih stvari“. Novija
odela, obu}u i rubqe uzimali su sami usta{e za sebe.
Od katoli~kog Boì}a pa sve do pred sam dolazak komisije, stizala su
nam tako mnogobrojna gra|anska i seqa~ka odela, odreda sva krvava, svakog ubo-
ga dana. Po tome smo mi znali koliko je kojega dana ubijano qudi, u najve}em
delu odmah pri dolasku u logor, tako da ih mi stari zato~enici, nismo imali
prilike ni da vidimo, osim retkih slu~ajeva. Na sama dva dana pred dolazak
komisije stigla je jedna grupa seqaka Srba iz Rogatice i okoline i oni su od-
mah pri ulasku u logor svi poubijani. Da su bili ba{ iz Rogatice, doznali smo
po wihovim odelima i no{wi, jer se u Bosni seqa~ka no{wa gotovo u svakom
kraju po ne~emu razlikuje. Wihova smo odela morali na brzu ruku da smotamo
u bele vunene prwe, kao i sva druga seqa~ka odela. Trebalo je to brzo da se
svr{i da za komisiju od toga ne bi ostalo ni traga, a naro~ito da bi se stiglo
o~istiti ova odela od krvavih mrqa. Tih seqaka je bilo oko 60, i to je bila
posle
po sledwa ve}a partija poubijanih pre moga odlaska. Nakon wih stizali su mama
we partije odela i stvari, mawe od nas ubijanih, a vi{e od svih koji su umi-
rali. Prose~no bilo je dnevno najvi{e deset do petnaest odela. Dodajem samo to
da u zadwe vreme vi{e ne kopaju rake za le{eve, nego le{eve spaquju u ci-
glani. U posledwe vreme, zapravo posledwih dana moga boravka u logoru, nisu
vi{e odela smaknutih i pomrlih ostajala u na{em logoru nego su ih, ~ini mi
se, slali u logor broj 4,
4, koji je u samom gradu Jasenovcu, gde je i koàra.
Ja znam da nisam sve rekao {to sam doìveo i video, ali sada se ne mogu
odjednom da setim svega, a to nije ni mogu}e.
Na 6. februara stigla je u logor neka me|unarodna komisija u kojoj su bi-
li po dvojica Nemaca, Italijana, Ma|ara, srpskog i hrvatskog Crvenog krsta i
dva katoli~ka sve{tenika od Vatikana. Za dolazak te komisije znalo se rani-
je pa je logor na brzu ruku sasvim preure|en i doteran tako da je dobio sasvim
novi i druga~iji izgled. I mi smo zato~enici dobili boqa odela. Sve {to je
bilo bolesno i uop{te davalo ruàn izgled logoru, sve {to je moglo da ukaè
na strahote koje su u logoru vladale, bilo je poubijano i ukloweno. Paveli}ev
poverenik Maks Luburi} dao nam je svima uputstva kako se smemo pona{ati za
vreme boravka komisije u logoru. I kad je komisija do{la, bilo je tako da se i
nama samima ~inilo da sawamo. Komisija je bila svega oko jedan sat u logoru.
Vidio sam da su se pojedini ~lanovi komisije obratili na mnoge zato~enike sa
pitawem kako se zove{, koje ideje i odakle je. Me|utim, svaki se zato~enik
strogo drào uputstva Luburi}evog i mogao je da odgovori samo to, da je on „„za-za-
to~enik broj taj i taj“ (moj je broj bio 419), a za ostale podatke je zato~enik mo-
gao re}i ~lanu Komisije da }e ih dobiti u kancelariji uprave.
Posle odlaska komisije uglavnom se vratio stari red, ali je ipak koje-
{ta bilo boqe, tako na primer, nije vi{e bilo masovnog ubijawa pred o~ima
svih nas. Ubijawa su vr{ili ne{to u mawem broju, ali u samoj ciglani, gde su
ih u pe}i spaqivali. Pe} je stalno gorela, a niko od nas zato~enika nije smeo
da do|e ni blizu toga mesta. Kako tada cigle uop{te nije bilo, mora da je ci-
glana gorela samo radi spaqivawa le{eva. Imam prava da zakqu~im da su u

ciglani spaqivali i ìve qude jer nam je u to doba ode}a stizala na sre|iva-
we sasvim uredna i bez krvavih mrqa, {to ranije nikada nije bilo. Po odeli-
ma sam video da su u to posledwe vreme spaqivani gotovo sami gra|ani. Kada je
koja nova partija zato~enika stizala u logor, a nisu dovedeni k nama, svi su ti
bili poubijani. Mi smo ih vi|ali u ~asu kada su ih provodili na grobqe ili
docnije u ciglanu. Razume se, uvek iz daleka. U zadwe vreme moga boravka u Ja-
senovcu pristigle su u logor nove partije, ve}inom Hrvata, koje su uglavnom
sve poubijane, odnosno spaqene.
Od 27. februara pa do 30. marta ja i mojih 12 drugova, koji smo stigli
ovamo, bili smo po{te|eni
e eni od svakoga rada. Dobili smo dvostruku porciju hra-
ne i prema nama se uop{te boqe i ~ove~nije postupalo, nego prema drugima.
Prilikom odlaska iz logora dobili smo iz magacina odela i obu}u, koja je i sa-
da na nama, jer smo svoja
oja stara odela i obu}u morali da predamo prilikom pre-
pre
uzimawa drugog. Ova su nam odela te{ka kao kamen jer poti~u od poubijanih
na{ih drugova i jedva ~ekamo da ih se re{imo. Da su ba{ od poubijanih qudi,
ja to znam, jer sam ih slagao ba{ u one magacine, iz kojih smo ih dobili.
Stigao sam u Beograd na na~in koji su vam ve} rekli moji drugovi. Ovde
se oporavqam, koliko je to meni uop{te mogu}e i duboko sam zahvalan srpskom
narodu, srpskoj Vladi i Komesarijatu za izbeglice {to su me prihvatili i
omogu}ili mi ìvot u slobodi.
D o v r { e n o.
SASLU[AO I OVERIO:
ERIO: Zapisni~ar: Milivoj Nikoli}, s.r.
Branko Straì~i}, s.r. Stanka Tepavac, s.r. Reqa Bilanovi}, s.r.
Br. 206
Izjava Dobrile Martinovi}

ovi o ru{u ewu pravoslavnih crkava,
ha
ap{
p e
ewuu Srba u Kotor Varo{i,
o i, Bawa aluci i okolnim
mjestima
ima i masovnim zlo~o inima usta{a
a
tokom 1941. i 1942. godine517
17
Zapisnik
u Beogradu 5. marta 1942.
Ja Dobrila Martinovi} bila sam u~iteqica osnovne {kole u [ipraga-

ma, sreza Kotor Varo{. Kada je nastala Nezavisna Dràva Hrvatska nisam po-
517
17
AJ,, Dos
AJ Dos.. 1466.
loìla zakletvu vernosti, dru Paveli}u, pa sam zato morala prestati vr{i-
ti u~iteqsku du`nost. U [ipragama sam ostala sve do 21. juna 1941. godine
kada sam to mesto napustila i pre{la u Bawu Luku, gde sam stalno ìvela sa
roditeqima.
Mesto [iprage je najve}im delom muslimansko. Srba ima mawe od deset
procenata. Okolina je sva srpska. Za vreme mojeg boravka u [ipragama nije bi-
lo progona Srba kako u [ipragama, tako niti u srezu kotorvaro{kom. To se, po
mom mi{qewu, moè zahvaliti Petri~evi} Matku tadawem kotarskom pred-
stojniku u Kotor Varo{i, koji je bliì ro|ak dra Guti} Viktora, usta{kog
stoèrnika za biv{u Vrbasku banovinu.
U mesecu junu 1941. poru{ene su srpske pravoslavne crkve u Kotor Varo-
{i, êlincu i Maslavarima.518 18
Ru{ewe ovih crkava morali su vr{iti doma}i
i najugledniji Srbi. Nare|ewa za ru{ewe srpskopravoslavnih crkava izdao
je pomenuti dr Guti} Viktor.
U mesecu julu 1941. usta{e su upali u privatni stan bawalu~kog vladi-
ke Platona,51919
odveli ga u zatvor zvani „crna ku}a“,
u}a“, a odatle istu no} wega i
520
20
Suboti}a, protu iz Bosanske Gradi{ke, koji je ve} bio tamo zatvoren, odveli
u selo Vrbawu, koje se nalazi tri kilometra od Bawe Luke, gde su ih ubili, a
wihove le{eve bacili u reku Vrbawu. Ova umorstva izvr{ena su posle pijan-
ke Guti}a i wegovog krvnika Beli}a.
Posle toga nastalo je hap{ewe i odvo|ewe Srba. U mesecu julu 1941. uha-
p{eni su i odvedeni u logor u Gospi}: Te{anovi} \or|e, stolar, Ko{~ica,521 21
biv{i srpski na~elnik u Kotor Varo{u, te mnogi drugi Srbi ~ijih se imena
sada vi{e ne se}am. O wihovoj se sudbini do sada ni{ta ne zna. Usta{e su ta-
ko|er u masama hapsili Srbe teàke iz srpskih sela u okolici Bawe Luke i
zatvarali ih u zatvor zvani „Kastel“
astel“ u Bawoj Luci. Pri~aju da su mnogi Srbi
u ovom zatvoru ubijeni i ba~eni u rijeku Vrbas, ali ja ne mogu navesti imena
ubijenih. Pri~ala mi je jedna Slovenka, koja je tada putovala za Bawu Luku, da
je na putu kod sela Kla{nice videla u reci Vrbasu 30-40 qudskih le{eva.
Tokom 1941. pojedina~no su nestajali mnogi Srbi iz Bawe Luke. Za sud-
binu ovih Srba se ne zna. Imena wihova ne znam navesti.
Na pravoslavni Boì} 1942. usta{e su do{li u srpsko selo êlinac,
kraj Bawa Luke, i tamo na{li u nekoliko srpskih ku}a upaqene boì}ne sve-
}e, kao boì}ni obi~aj. Radi toga su usta{e ubili uku}ane kod kojih su na{li
upaqene boì}ne sve}e, a nakon toga neke su ku}e u tom selu spalili.
U mesecu decembru 1941. do{lo je iz Zagreba u Bawu Luku oko 3 500 usta-
{a iz takozvane Paveli}eve „tjelesne bojne“. jne“
8. februara 1942. jedna grupa ovih usta{a pod vodstvom jednog fratra-
isusovca iz manastira Petri~evca522 22
kraj Bawe Luke oti{la je u srpsko selo
518
18
Maslovare
re,, Kotor Varo{ro{.
519
19
Milivoje Jovanovi} vi},, episkop bawalu~ki Platonton.
520
20
Du{an Suboti}ti},, protojerej u Bosanskoj Gradi{ki ki.
521
21
Jovo.
vo
522
22
Vjekoslav Filipovi} vi}-fra
fra Tomislav
slav,, alijas Miroslav Majstorovi}
vi}.
Rakovica-Rudnik,523 23
kraj Bawe Luke. U ovom selu radili su u rudniku Srbi
radnici zajedno sa radnicima katolicima i muslimanima. Usta{e su po legi-
timacijama ustanovili radnike Srbe koje su odmah odveli od radnika katoli-
ka i muslimana, te ih odmah na licu mesta u rudniku sekirama ubili. Ovde su
usta{e ubili 30-40 Srba radnika. Posle toga oti{li su pod vodstvom istoga
fratra u selo Drakuli}i kraj Bawe Luke, odakle poti~u i ubijeni radnici
rudari i gde su se nalazile wihove porodice. Ovde su u ovom selu usta{e ubile
1500 Srba mu{karaca, èna i dece. U ovom selu ubijeni su svi ìteqi, jedino
se je spasila jedna èna, imenom Lenka i wenih 5 djece, te jo{ jedno dete, ~iji
su roditeqi ubijeni. Ova èna je kasnije poludila.
Selo Drakuli}i, u kojem su usta{e izvr{ili gore opisani pokoq, pot-
pada pod op{tinu Buxak,xak, srez Bawa Luka. Posle izvr{enoga pokoqa slala je
op{tina bu|au|a~ka u Bawu Luku kotarskoj oblasti slu`beni izve{taj u kojem
javqa da su Paveli}evi usta{e 8. februara 1942. upali u mirno selo Draku-
li} i bez ikakvi razloga poklali 1 500 Srba ~ije su le{eve ostavili da ih po
no}i razvla~e psi i krmci. Stoku i namernice ubijenih Srba odvezli su usta-
{e u svoje magacine u Bawu Luku. Ovako je glasio izve{taj op{tine o ovom
groznom pokoqu Srba koji su izvr{ili Paveli}eve usta{e. Ja sam li~no vi-
dela usta{e koji su 9. februara 1942. uve~e dotjerali u Bawu Luku stoku, koju
su pokupili u selu Drakuli}i posle izvr{enog pokoqa.
9. februara 1942. godine usta{e su klali Srbe u selima Motinama,524 24
Pavlovcu i Han-kolima sreza bawalu~kog.

~kog. Ukupni broj u ta dva dana poklanih
Srba iznosi 2 700.
Posle ovih pokoqa nastala je u Bawoj Luci me|u Srbima panika, tim vi-
{e {to su im usta{e poru~ile da }e poklati sve Srbe u Bawoj Luci, pa su tada
i blokirali Bawu Luku. Tada je oti{ao u Zagreb Be{lagi}, prvak bawalu~-
kih Muslimana i kazao dru Paveli}u da on ne moè dozvoliti da se pokoqu i
Srbi u Bawoj Luci, jer da }e se u tom slu~aju Muslimani digniti na otpor. Ta-
ko su Srbi iz Bawe Luke spa{eni od pokoqa, ali su naterani da pre|u na rimo-
katoli~ku veru, pa ih je ve}ina pod pritiskom pre{la.
Mnoge srpske porodice iz Bawe Luke hrvatske vlasti su jo{ pro{lo
leto prebacili u Srbiju. Stanove ovih Srba usta{e su posle toga potpuno op-
qa~kali. Najboqe i najskupocjenije stvari iz srpskih stanova dobili su ro-
|aci
aci navedenog dra Guti}a. Mandrovi}, Guti}ev ro|ak ina~e bez ikakvog zva-
wa, dobio je ku}u i name{taj proteranog Boì}a Koste, trgovca. On je mogao da
bira name
ame{taj i iz drugih srpskih ku}a. Wegova k}erka Mira ima sada vrlo
lepe zimske kapute, te celu garderobu, koju prije nije imala. Pojedinci na woj
prepoznaju odevne predmete proteranih Srba.
Jo{ pro{lo leto usta{e su poru{ili u Bawoj Luci dvije srpsko-pravo- o
slavne crkve. Ru{ewe crkava morali su vr{iti Srbi i Jevreji, koji su tada
bili zatvoreni u „Crnoj ku}i“.
u}i“
523
23
Rakovac-Rudnik.
524
24
Motike
ke.
Glavni inicijator svih progona i pokoqa Srba u onome kraju jest ve}
pomenuti dr Guti} Viktor, koji u svojim govorima propovijeda o uni{tewu
srpskog naroda.
Osim Guti}a glavni usta{e u Bawa Luci jesu: pomenuti Beli}, Guti}
Bla`, brat Guti} Viktora, Butorac Vilko, Guti}ev sekretar, Kan, {ef Guti-
}eva kabineta, koji je bio jugoslovenski dobrovoqac, te neki usta{e oficiri
koji su do{li iz Zagreba
eba u Bawu Luku a ~ija imena ne znam. Sam pokoq Srba
obavqali su po nare|ewima i uputama napred navedenih usta{a usta{e koji
su do{li iz Zagreba iz Paveli}eve „tjelesne bojne“,
jne“, a zajedno s wom olo{ mu-
slimanski i katoli~ki koji je u tu svrhu uzet iz pojedinih bosanski mesta.
Ja sam napustila Bawu Luku iz gore navedenih razloga 25. februara
1942. u nameri da pre|em u Srbiju. @ivela sam u Sremu i u Zemunu sve do 4.
marta a tada sam sa propusnicom, koju sam dobila od policije u Zemunu, pre{la
u Beograd. Ovde sam se privremeno smestila kod sestre, a kao diplomirana u~i-
teqica zamoli}u da me se primi u u~iteqsku slu`bu.
Drugo ni{ta nemam iskazati, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Dobrila Martinovi}, s.r.

\uro J. Rodi}, s.r. D. Vuja~i}, s.r.
Br. 207
Izjava Jelisavete Bocari}

ari o hap{
p e ewu
u wenog oca [p pire,
direktora Etnografskog muzeja u Baw
a aluci, i wegovom
ospi u julu 1941. godine525
ubistvu u logoru Gospi} 25
Zapisnik Zemaqske komisije Hrvatske za utvr|iva

r ivawe zlo~ina
okupatora i wihovih pomaga~a od 28. juna 1946. godine
Moj otac [pira Bocari} ro|en je u Budvi 1878. godine, ìvio je dugo
vremena u Bawa Luci i pozna ga cijeli grad kao vrlo po{tenog i radinog ~ov-
jeka. Kada je do{ao preokret, mnogi su, naro~ito pravoslavni ìteqi, bjeà-
li bilo svojevoqno ili prisilno. On ispo~etka nije htio nikuda da ode, makar
su ga na to mnogi prijateqi nukali, a za{to, to se vidi iz vlastitih wegovih
rije~i: „Ja nikome nikakva zla nijesam napravio, za{to me tjerate“.
ate“. No usko-
ro se uvjerio da to nije dovoqno i uvidio je da tu ne moè opstati pa je htio
oti}i, ali vi{e nije bilo mogu}e.
Najprije je bio nekoliko puta od usta{a zatvaran, pa onda od Nijemaca
kao talac. 4. jula bio je smijewen sa du`nosti upraviteqa bez ikakvih prava.
525
25
AH,, ZKRZ
AH ZKRZ,, GUZ 5414
5414M/46,
/46, kut
kut.. 123.
12. VII
II 1941. godine po odredbi Viktora Guti}a, otac je odveden u stoèr,
a stan u Pelagi}evoj ulici je zape~a}en. Tamo u stoèrskom podrumu bio je
jo{ 19. VIII 1941. godine {to moè potvrditi {ofer Mali}.
Osim ovih potcrtanih datuma, nema vi{e nikakvih posve vjerodostojnih
vijesti, po kojim bi mogla suditi ne{to pozitivno o o~evoj smrti. Niti znam do
kada je ìvio, niti kako i na kojem mjestu je ubijen. To }e vjerovatno, dapa~e
posve sigurno, mo}i da kaè sam Viktor Guti}, a sigurno je imao i pomaga~a.
Ja sa svoje strane navodim i slijede}e, kako bi sudu mo`da bili olak{a-
no istraìvawe.
Sigurno je jedno da je {ofer Mali} poznavao moga oca i da je sigurno da
je skupa sa wim bio u stoèrskom podrumu. Wegova sestra bila je namje{tena
u muzeju, a mislim da je jo{ na tom mjestu. Taj {ofer vozio je tada djevojke koje
su prigodom ro|endana ili imendana Guti}eva i{le na izlet. Autobus se je
tada prevrnuo u Vrbas stoga {to je isti cijelu no} prije toga prevozio u logo-
re pravoslavne obiteqi te je voza~ zaspao.
Jedan fratar koji je vrlo dobro poznavao Guti}a pi{e mi 14. VIII 1941.
godine doslovno slijede}e: „Ja slu`bene potvrde ne mogu dobiti ni od koga o
tragi~noj sudbini tvoga tate. Ali {to sam doznao jest, da ga nema me|u ìvi-
ma od 12. VII
II 1941. godine. Isto sam doznao da je bez ikakve boli svr{io. Kad je
djela ta ugledao, od straha ga je kap udarila. Ovako mi tvrdi jedan za koga vje-
rujem da je upu}en. Ja sam vezan za najstroù tajnu.“ Ja dakako u cijelu tu pri-
~u ne vjerujem. Jasno je da je ubijen i to ne 12. VII
II 1941. godine ve} iza 19. VII
II
1941. godine. Sve ostalo je napri~ano kako bi meni bilo lak{e, znaju}i kako
se ja mu~im misle}i na sve uàse koji su moga staroga oca zadesili prije same
smrti.
Ja sam se na sve strane raspitivala i traìla ga ~ak i po logorima. Do-
bijala sam kojekakve odgovore.
Kako je moj otac ro|en u Budvi, a ista je tad podpadala pod Crnu Goru,
traìla sam od crnogorskog Komiteta, da ocu dade putnicu, kako bi mogao da
ode iz Bawe Luke. Isti komitet brzojavio je Guti}u {to je sa ocem napravqe-
no i gdje je. Guti} je tada odgovorio da ga je poslao u Gospi} i preporu~uje Ko-
mitetu da je boqe da se za wega ne raspituje.
Kada sam traìla da se ku}e moga oca predaju meni na upravu, kao jedi-
nom nasqedniku, odbila mi je Riznica molbu s motivacijom: „Da se zna iz vje-
rodostojnih podataka da se otac sam iselio“.
elio“. Dràvno ravnateqstvo za ponovu
je dalo opet izjavu da „niti je iseqen niti interniran“.
iran“. P. Betunac je opet ka-
zao da je u Beogradu. Nije trebalo dugo vremena pa da mi bude jasno, da je sve
la`, osim toga uistinu da je otac ubijen.
Sada kada imate zlo~inca u rukama molim sud da provede istragu da se
kona~no dozna istina. Nadu u wegov ìvot sam posve izgubila, ali bi htjela
doznati barem za wegov grob.
Kao svjedoke mogu navesti jedino obiteq Terzi}, koja je tada stanovala
u ku}i mojega oca, pa je vidjela kada su ga Guti}evi evi qudi odveli i {ofera
Mali}a koji je s wim razgovarao u stoèrskom podrumu. Vjerovatno ima jo{
qudi koji bi o tome ne{to znali, ali se nisu usudili za vrijeme usta{a govo-
riti, jer moga je oca poznavalo jako mnogo qudi u samom gradu, a i u okolici,
gdje je sakupqao materijal za svoj muzej.
Prilaèm dva prepisa sasvim vjerodostojna iako nisu ovjerovqeni ra-
di mog siroma{tva. No ako sud to izri~ito traì, to }u u~initi.
Jo{ jedanput, lijepo molim naslov da bi udovoqio mojoj opravdanoj
èqi.
Jelena Bocari}, v.r.
Br. 208
Izjava Darinke Miki~i},

i , Mire Vujovi},
ovi , Anke ôvi
ovi},, Mirjane Kurili}
ili
i Dobrile Krnete o zlo~o inima nad Srbima, ha
hap{
p eewu u Modri i~i
i Sarajevu i zato~
o eni{tvu ospi i Loborgrad526
i tvu u logorima Gospi} 26
Zapisnik
Ja Miki~i} Darinka uhap{ena sam 22. juna 1941. godine u varo{i Mo-
dri~a, srez Grada~ac. Do tada je uglavnom u tom kraju pro{lo vreme bez naro-
~itih hap{ewa i bez ubijawa, koliko je meni poznato. Negde krajem maja iz-
dala
da la je op{tina nare|ewe kojim je zabrawivala muslimanima i katolicima
svaki saobra}aj sa pravoslavcima. Nisu smeli zalaziti u wihove radwe niti
uop{te sa wima raditi pod strogom pretwom hap{ewa. U varo{i Modri~a veve
}ina je pravoslavnih i kako su u wihovim rukama bile gotove sve radwe, sve je
bilo zatvoreno. Tada je bio predsednik op{tine neki Hrvat, po imenu Jozo, ko-
me se ne se}am prezimena. Povodom ove zabrane i zatvarawa svih radwa,dwa, bilo
je u varo{i mnogo negodovawa i kod muslimana i kod katolika, pa se ~ak spre-
mala jedna deputacija u Zagreb da protestvuju protiv toga. Rezultat toge nije
mi poznat jer sam bila pre uhap{ena. Srpske radwe su usta{e po~ele da odu-
zimaju Srbima te ih davali muslimanima i katolicima, vrlo rl ~esto name{te-
nicima iz tih radwi.
Desetak dana pred Vidovdan po~elo je nekih 20 usta{a iz Modri~e i
Oxaka da redom hapse sve vi|en
i enije Srbe, svi su osu
u|eni
eni na po 20 dana zatvora,
bez ikakvog razloga, koji bi meni bio poznat. Za vreme zatvora terali su ih na
prisilan rad, da ~iste ulice, klozete itd. Nakon 20 dana neke su pu{tali, a ne-
ki su produàvali zatvor za 10 do 15 dana. Mome muù i meni produìli su
zatvor na mesec dana. Me|utim,
e utim, za vreme izdràvawa toga zatvora ve}ina nas
je bila transportovana. Dok smo moj mu` i ja bili u zatvoru, nastalo je veliko
526
26
AS,, k.. 54/55.
AS
hap{ewe Srba u Modri~i i Grada~cu i okolnim selima. Me|utim, e utim, nakon tri
dana oni su uglavnom bili pu{teni na slobodu. ûli smo da je do toga hap{ewa
do{lo zabunom. U Zagrebu je naime poginuo jedan policijac iz Gra~aca. Zbog
wegove smrti u Gra~acu je trebalo da bude izvr{ena represalija hap{ewem
svih Srba. Zabunom je to izvr{eno u Grada~cu, a kada je to konstatovano, pu-
{teni su svi na slobodu.
Ja sam bila spomenutog dana uhap{ena zajedno sa svojim muèm. U sreskom
zatvoru u Grada~cu proveli smo oko 29 dana, pa smo tada u transportu sa jo{
pet lica preba~eni u Gospi}. Pored mene, jedine ènske, u transportu bili su
tu jo{: moj mu` Risto Miki~i}, Vlajko Stani{i}, limar, neki Veqa, abaxija,
Srbijanac, kome se ne se}am prezimena, Aleksandar Novo{ilov, sin jednog rus-
kog izbeglice, student, i jedan mladi} Jevrej po imenu Izidor Abinum. Sve
su mu{karce vezali i tako smo stigli posle dva dana u Gospi}. Tu su mene od-
vojili od muà posle dana provedenih na dvori{tu na{to sam ja odvedena k
ostalim ènama u }eliju, a moj mu` je zajedno sa mnogobrojnim qudima u jed-
nom od transporata odveden u Velebit ili na Pag. Onaj Jevrejin je odveden me-
|u Jevreje, a odvojen je i Veqa koji je bio Srbijanac, pa je i on odveden nekako
kao strani dràvqanin. Od kada sam se odvojila od muà i ostalih mu{kara-
ca, nikada ih nisam vi{e videla.
U Gospi}u sam
sam se sastala sa zatvorenicama iz drugih krajeva, sa kojima
sam sada oslobo|ena.
o ena. Sa wima sam proìvila sve zajedno, {to su one ve} iskaza-
le u svojim zapisima. Ja tome nemam ni{ta da dodam niti da oduzmem sa svoje
strane.
Mi, Vujovi} Mira i ôvi} Anka, uhap{ene smo u Sarajevu 23. odnosno 25.
jula 1941. godine. Do tada je u Sarajevu bilo mnogo hap{ewa i ubijawa naro~i-
to pre Vidovdana, kao uostalom pred sve pravoslavne praznike. I gra|ani,
a ani, a na-
ro~
o~ito seqaci, od reda mu{ki i ènske, staro i mlado, hap{eno je u velikom
broju. Pred sam Vidovdan uhap{eno je oko 600 taoca. Usta{e su oduzimali sve
radwe Srbima i predavali muslimanima i katolicima. Nije mi poznato da je
netko u Sarajevu ubijen dok smo jo{ bile na slobodi. Poznato nam je samo da su
mnogo tukli one koje su uhapsili.
Kad smo uhap{ene, odvedene smo u takozvanu „Hasan kulu“, gde su nas
strpali u iste prostorije sa prostitutkama. Tom prilikom je uhap{eno nas 5
ènskih i 30 mu{karaca, uglavnom gra|ana a ana i nekoliko seqaka. Ina~e su za-
tvori bili prepuni. Onih 30 mu{karaca i nas 5 èna odvedeni smo u trans-
portu 27. jula 1941. prema Gospi}u. Pored nas dve ène, bile su jo{ tri od ko-
jih je ovde u Beogradu na slobodi Nada Trnini}, koja je pu{tena pre nas,
nas, a in`.
Vojna Jak{i} i Irena Kajon ostale su u Loborgradu. Od mu{kih se se}amo sa-
mo Jefte Mu~ibabi}a, kolara, Slobodana Begovi}a, sina poznatog popa Begovi-
}a sa Pale i vi{e nikoga. Bilo je u transportu mnogo name{tenika iz èqez-
èqez-
ni~ke loìonice u Sarajevu i nekoliko poznatih sarajevskih Jevreja. Mu Mu-
{karci su putovali vezani, a niko od nas nije dobio ni hrane ni vode do Gosp-
i}a. Policijski straàri iz Sarajeva i agenti su se putem opijali i postupa-
li vrlo surovo sa nama, a naro~ito posle Zagreba na putu do Gospi}a. U vagonu
je bio mrak jer svetlo nije gorilo i oni su onako pijani do{li me|u nas èn-
ske i napastovali nas. Mi smo im se jedva otimali i sklawali se do na{ih mu-
{karaca, koji nam dodu{e nisu mogli pomo}i, jer su bili vezani,ani, ali ipak nam
je bilo pored wih lak{e i prijatnije, pa se na{i pratioci ipak nisu usu|i- u i-
vali da nas napadaju, u wihovom prisustvu. U Gospi}u su nas smestili u dvo-
ri{tu kaznione, gde smo i no}ili uprkos ki{i, koja je svu no} padala. Hrana
je bila vrlo oskudna i r|ava.
r ava. Higijenski uslovi nikakvi. Tu u Gospi}u su qu-
de ubijali i tukli, mnogi su poludjeli. Zatvorski straàri bili su preme
nama
ama dosta korektni, ali
ali usta{e su ~esto nasrtali na nas ène. No zatvorski
straàri im nisu dozvolili da nam u~ine ikakvo zlo. Negde krajem aug augusta
preba~eni smo transportom u logor Jastrebarsko, gde smo se sastale sa svima
ovima koji su danas s nama u Beogradu. Sa wima smo preìvili zajedni~ki sve
dane, ~ule i vidile sve isto {to i one.
Kurili} Mirjana i Krneta Dobrila, obadve smo uhap{ene u Sarajevu
istoga dana i istoga sata, 6. novembra u 4 sata izjutra. Do toga dana preìvile
smo mnogo crnih trenutaka, kao i svi Srbi u Sarajevu. Nije nam poznato da bi
u samom Sarajevu bili gra|ani
a ani Srbi ubijani, ali znamo da su mnogi seqaci
poubijani.
Ja Krneta Dobrila radila sam u sreskom sudu i prilikom svoje slu`be
videla sam i ~ula o mnogim stradawima seqaka. Tako je jednoga dana u mesecu
septembru, ako se ne varam, do{la k nama u sud jedna èna iz Rakovice. Ona je
do{la radi pitawa zaostav{tine, kojoj je ona tada bila jedini naslednik, na-
kon tragi~ne pogibije wezinih uku}ana. Ona nam je ispri~ala da je u selu u ko-
jemu je bila udata ~ula da je wezino rodno selo Rakovica popaqeno, pa je oti-
{la tamo da vidi {to je sa wezinima. Na{la je ku}u izgorenu. U woj je izgo-
relo svih trinaest wezinih ro|aka,
o aka, roditeqi, bra}a, sestre i blià rodbina.
Kada su usta{e palili seqa~ke ku}e u tom i drugim selima, opkolili su te
ku}e i ko god je poku{ao da pobegne iz zapaqene ku}e, do~ekali su ga bajone-
tama i ubili.
Ne{to docnije do{ao je u sud jedan seqak, Hrvat, tako|e iz Rakovice.
On je otale doveo u sarajevsku bolnicu jedno mu{ko dete od pet godina sa 7
te{kih rana (to je dete docnije prebolilo i ozdravilo). Seqak je do{ao da
prijavi sudu da je to dete jedini naslednik popaqenog imawa, jer su svi wego-
vi izgoreli, pa je traìo da se postavi tutor, koji bi se brinuo o imovini i o
detetu. Tako su usta{e potamanili mnoga srpska sela u okolini Sarajeva.
Ja Kurili} Mirjana znam da je bilo veliko ubijawe seqaka u mjesti-
ma Ilija{u, Alipa{inom Mostu, pojedina~no znam samo to da su svi mu{ki
~lanovi porodice Jo{ilo iz jednog sela blizu Sarajeva pobijeni od usta{ke
ruke.
Kad su nas dve uhapsili, odveli su nas u jednu kasarnu u koju su redom
stizali puni kamioni uhap{enika, dok ih se nije nakupilo preko 200 mu{ka-
raca, ène i dece, bez obzira na zdravstveno stawe. Jedna je èna ~ak istoga
dana rodila u toj kasarni. Od na{ih uhap{eni su ovom prilikom i sa nama od-
ved
edeni bra}a ovde prisutne Mirjane Kurili}, Dragi{a, mladi} od 23 godine,
~inovnik u rudarskoj direkciji i Jovan, gimnazijalac, te brat prisutne Do-

brile Krnete, Konstantin, student ekonomsko komercijalne visoke {kole. Osim
wih, koliko se se}amo, uhap{eni su tom prilikom in`. Brana Jovanovi}, ~i- ~i
novnik èqezni~ke direkcije, Qubo Konstantinovi}, èqezni~ki ~inovnik,
23 ène koje su sada u Loboru, zatim mnogi sudski straàri, seqaci, studen-
ti, trgovci i zanatlije.
Posle 10 dana odvedeni smo u transportu u teretnim vagonima u Jaseno-
vac, uz stalno vrlo brutalno pona{awe usta{a. U transportu nas je bilo oko
200 qudi, od toga nas 31 èna. Do Jasenovca smo putovali dvije no}i i jedan
dan, bez vode i hrane. Stigli smo na stanicu posle jedan sat posle
osle pola no}i. Tu
su nas sa~ekale usta{e iz Jasenovca pod vo|stvom
|stvom jednog wihovog oficira,
nekog Quba Milo{a. Usta{e su otvorile vagon u kome smo bile ja i Dobrila
Krneta i naredili nam da izi|emo
i emo iz vagona. Qubo Milo{ nas je postrojio u
redove po ~etiri, dok su nas usta{e stalno grdili i tukli. Dok nas je Qubo
Milo{ postrojavao, pristupio mu je jedan usta{a, mladi} od 18 do 19 godina,
pijan kao i ve}ina ostalih usta{a. On je traìo od Qube Milo{a da mu da sve
nas Srbe da nas pobije psuju}i nam srpsku mater. Qubo je tada mahnuo rukom
prema nama i rekao mu: „Dosta ti je dajem ti svaki dan dvojicu“. Posle toga nas
je Milo{ opet vratio u vagon. No nismo se u wemu dugo zadràvali, opet su nas
usta{e zvali i opet uteravali u vagon, i sve tako lezi-ustani-lezi celu no}
do jutra. Usta{e su obilazili vagone i pitali pojedina~no ko ima ta~an sat i
koliko je sati. Ko se prevario i pogledao na svoj sat, pristupio mu je usta{a i
rekao
ekao mu pokazuju}i na sat: „Daj ga amo i strpao ga je u xep“.
xep“
Oko 8 sati ujutro najzad su nas sve istrpali iz vagona, svrstali po ~e-
tvoricu u redove i brzim mar{om poterali u Jasenovac. I{li smo po vrlo
blatnoj cesti i nismo smeli da zaobilazimo blato niti da i jedan ~asak zasta-
nemo, ako nam je napr. putem ne{to ispalo.
U Jasenovcu su nas uterali u dvori{te usta{kog stana. Tu su nas postro-
jili i onda je opet pristupio Qubo Milo{, koji je naredio nama ènama da se
odvojimo od mu{karaca, na{to su nas odveli u jedno susedno dvori{te. Tada
smo se rastali od na{e bra}e i svih tih mu{karaca koji su sa nama do{li u
transportu i vi{e nikada nismo o wima ni{ta ~ule ni videle.
U tom smo dvori{tu ostali do 7 sati nave~er bez hrane i bez vode. Tada
su nas odveli na stanicu i preko Zagreba prebacili u Zlatar. U Zlataru smo
morale da same skupqamo izme|u sebe novac i da platimo autobus, koji nas je
prebacio u Lobor gde smo stigli oko 10 sati pre podne. Me|utim,
e utim, dok su iz-
vr{ene sve formalnosti oko prijema u logor, kojim upravqaju Nemci, stiglo
je skoro i ve~e, tako da smo i taj dan ostali bez jela. Tek nave~e smo dobile ju-
hu i to je bilo jedino {to smo okusile od kada smo oti{le iz Sarajeva.
U pore|ewu sa usta{ama u Loborgradu mi smo imali upravo vanredan i
korektan odnos. Svaki dan smo morale raditi u samom Loboru ili izvan wega.
~istile smo cestu od snega, pilili drva, odnosile |ubre,ubre, ure|iv
e ivale logor. U
logoru je bilo dosta slu~ajeva smrti, a naro~ito u posledwe vreme, kada je za-
vladala epidemija tifusa, od koje su umirili uglavnom Jevreji i Jevrejke.
U glavnom logoru su bile uglavnom samo ène izuzev 15 mu{karaca Jevreja.

Oni su opravqali zgradu, prenosili bolesnike, sahrawivali mrtve, vr{ili
razli~ite zanate itd. Posete nismo mogli primati, ali smo se mogle dopisiva-
ti sa svojim i od wih primati pakete. Nekoliko puta nas je posetila gospo|a dr
Budisavqevi}, èna iz Zagreba, darivala nas, donosila nam lekove i davala
nam novac. Primali smo i od svojih ku}a novac.
Sada nemamo vi{e naro~ito {to da kaèmo, nego da izrazimo na{u du-
boku zahvalnost svima ovima koji su nam omogu}ili oslobo|ewe i dolazak u
Beograd.
Miki~i} Darinka, Mira Vujovi},
ôvi}
ovi} Anka, Kurili} Mirjana, i
Krneta Dobrila, s.r.
Br. 209
Izjava \ure Drakuli}a,

i , u~
u iteqa
e a iz sela Jezero, kotar Ja
Jajce,
o zlo~
o inima usta{a
a nad Srbima i transportovawua u u logor
Gospi}
ospi u junu ul 1941. godine527
un i julu 27
Zapisnik sastavqen u Komesarijatu za izbeglica i preseqenike

u Beogradu, 27. jula 1942. godine.
Za vreme sloma Jugoslavije nalazio sam se kao rezervni oficir u Sme-

derevskoj Palanci. Odmah sam se uputio u selo Jezero, op{tine iste sreza Jaj-
ce, gde sam bio stalno sa slu`bom i gde se je tada nalazila moja porodica. U
Jezero sam stigao 24. aprila 1941. Tada su usta{e imale ve} punu vlast u ce-
lom srezu Jajce.
Samo mesto Jezero udaqeno je od JJaajca 10 kilometara. Ono je prete`no
muslimansko, a okolica je 90% srpska,a ostalo su Muslimani,
ani, te ne{to malo
Hrvati.
Glavni vo|a usta{a za srez Jajce bio je Koreni~ki nesvr{eni student,
udent,
rodom od Nove Gradi{ke. On je bio postavqen usta{kim logornikom za srez
Jajce. U usta{e stupili su Muslimani i Hrvati. ati
U drugoj polovici maja 1941. usta{e su po~ele krstariti po srpskim se-
lima sreza jaja~kog i ucewivali bogatije Srbe prete}i im se ubistvom. Tako
su jednoga dana do{li kod Vukadina \ure, bogatog seqaka u selu @aovine,
op{tine Jezero, i iznudili od wega ve}u svotu novca. Na taj na~
a~in
in iznudili
su ve}e svote novaca i od drugih bogatijih Srba, a opqa~kani Srbi nisu se
smeli radi ove pqa~ke nikome potuìti, niti su se smeli udaqivati iz svo-
jega
ega sela.
527
27
AJ,, fasc
AJ fasc.. 919.
Istodobno s pqa~kom, usta{e su vr{ili po srpskim, selima i silovawe

èna i djevojaka. Tako mi je dobro poznato da je usta{a Rami} Fehko iz Jeze-
ra,, u selu Zaovini528
ra 28
silovao jednu Srpkiwu-djevojku, kojoj ime ne znam. Isto
tako poznato mi je da je u julu 1942. godine usta{ki tabornik iz Jezera, Kapeta-
novi} Fahrija, opan~ar, silovao ènu Mali}a Nikole, pekara iz Jezera, ko-
joj je ime Smiqa. Ovaj usta{a Kapetanovi} najprije je Mali}a Nikolu odveo
i ubio, a wegov le{ bacio u reku Plivu, a zatim je do{ao Mali}evoj èni Smi-
qi i rekao joj da je wenoga muà poslao na prisilni rad u Wema~ku. Nakon to-
ga je Kapetanovi} Mali}evu ènu silovao. Ovakvih i sli~nih slu~ajeva bilo
je u celom srezu jaja~kom vrlo mnogo, ali se Srbi radi ovoga nisu smeli niko-
me potuìti.
Po~ev{i od juna 1941. godine pa nadaqe i{li su usta{e po srpskim se-
lima i zlostavqali qude, ~upali im brkove i tukli ih, a mnoge i ubili. Na taj
na~in poginulo je mnogo Srba u srezu jaja~kom. Ovo se je zbivalo u selima @ao-
vine, \umezlije, Prisoj, Stupna, [ipovo, Strojnice, Qu{a i drugima.
U junu i julu 1941. i{li su usta{e i kupili po srpskim selima Srbe mu-
mu
{karce od reda, te ih sprovodili u Jajce gdje su ih zatvarali. Ovom prilikom
usta{e su vrlo brutalno postupale prema Srbima. Najvi{e su kupili qude sa
poqa od rada i odvodili u Jajce. Ako su na{li druìnu kod ru~ka, onda su ru-
~ak prosuli, su|e im polupali o glavu i bacili, a onda mu{karce odvodili u
Jajce ne dozvoqavaju}i im da obuku haqine, koje su prilikom poqskog rada od-
loìli. Sve odvedene Srbe dràli su neko vreme zatvorene u Jajcu gde su ih
zlostavqali tako èstoko da su sve prostorije zatvora bile sasma krvave. Po-
sle toga svi ovi Srbi odvedeni su u Gospi}. Bilo je takvih koji usled zlostav-
qawa u zatvorima, nisu mogli sami oti}i na èqezni~ku stanicu, ve} su ih
morali drugi Srbi nositi na nosilima. Poznato mi je da su otpremqeni iz Jaj-
ca u Gospi}: Bobar Zdravko, u~iteq iz Muj|i}a,j i}a, \ur|evi}
r evi} Nikola, penzioner
iz Jajca, Vuji} Bogdan, policijski straàr iz Jajca i wegov sin Nikola, bogo-
slov, Marti} Sava, zemqoradnik iz Stupne, te mnogi drugi ~ijih se imena ne
mogu sjetiti. Znam pouzdano da su pro{log leta u mesecima juni i juli ot-
premqeni iz Jajca u Gospi} tri transporta Srba. U svakom transportu bilo je
najmawe 150-200 Srba. Svim ovim Srbima koji su otpremqeni u Gospi}, zameo
se svaki trag. Sigurno je da su ubijeni.
Pre toga mnoge Srbe su usta{e odvodili u Travnik i Bawu Luku i tamo
ih zatvarali a nakon izvesnog vremena pu{tali ku}i.
Vide}i da }e na ovaj na~in svi izginuti, Srbi su po~eli beàti u {ume
samo da bi spasili goli ìvot od usta{a. Ispo~etka su beàli u {umu samo
mu{karci, a kada su usta{e po~eli zlostavqati i ~lanove wihovih porodi-
ca, onda su ~itave porodice beàle u {ume.
Usta{e su i nadaqe vr{ili nasiqa nad srpskim selima. Kada su u {ume
izbegli Srbi po~eli da se brane, onda su usta{e ne mogav{i im u~initi ni{ta,
po~eli iz osvete paliti srpska sela i ubijati sve Srbe od reda: mu{karce,
528
@aovine,
ne, Jajce
ce.
ène i decu. Prije paleà oni su srpska sela temeqito pqa~kali. Odvozili
su iz sela ìve`ne namirnice i robu te odvodili stoku. U mnogim selima za-
tvorili su sve uku}ane u ku}e i onda ku}e palili tako da su ovi u wima izgo-
reli. Tako su pro{log leta temeqito popaqena sela: \umezlije, Peru}ica,
Tankovac, Prisoj, @a aovina,
ina, Jovi}i, Qu{a, Strojnice,
ice, Glogovac, Grbavica, To-
dorovi}i i Vagan.
agan. Sve {to nije pre dolaska usta{a iz ovih sela pobeglo u {u-
{u
mu, pobijeno je. Usta{e su sva ova sela pre paleà temeqito opqa~kali.
U mesecu avgustu 1941. godine usta{e su pokupili sve srpske pravoslav-
ne sve{tenike iz sreza jaja~kog i wihove porodice te ih odveli u logor Ca-
prag, odakle su poslije otpremqeni u Srbiju. Sve{tenici su mogli sa sobom
poneti samo po 50 kilograma stvari, a sve ostalo usta{e su opqa~kali i raz-
grabili.
Stv
tvari koje su sve{tenici bili poneli sa sobom, pregledane su u Jajcu,
pa su tom zgodom usta{e oduzimali sve stvari koje su im se svidele.
U septembru 1941. usta{e su uz pomo} hrvatske vojske upali u srpska se-
la: Prisoj, Stupno,529
29
[ipovo i Jezero i izvr{ili u tim selima masovni po-
koq Srba. Sve {to nije izbeglo u {umu, oni su poklali. Tada je u ovim selima
poklano vi{e stotina Srba. Bilo je porodica sa oko 30 ~lanova od kojih je po-
sle ovog pokoqa ostao samo jedan ili ni jedan. NaNa primer, u porodici Stanko-
vi} u Prisoju bilo je u jednoj ku}i 32 ~lana od kojih je samo na ìvotu ostao
ku}edoma}in, koji se je pre dolaska usta{a spasio bekstvom u {umu. Dvije dru-
ge porodice Stankovi}, u istom mestu, potpuno su poklane.
U isto vreme usta{e su iz ostalih srpskih sela pokupili vi{e stotina
Srba mu{karaca i doveli ih u Jajce, te zatvorili u Srpsko pravoslavnu crkvu,
ìdovsku bogomoqu, zgradu privredne banke, sresko na~elstvo i Sokolski dom,
gde su ih dràli oko 15 dana
ana i za to vreme mu~ili gla|u, te zlostavqali a za-
tim odveli do rimokatoli~ke crkve Sv. Antuna koja je udaqena dva-tri km od
Jajca i tamo ih sve noèvima poklali. Oni koji su bili zatvoreni u sokolskom
domu, usta{e su tamo i zaklali, a wihove le{eve pobacali u podrum sokol-
skog doma, ili u reku Plivu.
Jedino su ostali po{te|eni
e eni Srbi koji su bili zatvoreni u zgradi pri-
vredne banke, gde sam bio i ja zatvoren. Od usta{kog pokoqa sa~uvali su nas
àndarmi po nare|ewu velikog ùpana koji je tada izjavio da je ve} dosta bi-
lo pokoqa.
Usta{e su i posle toga vrlo ~esto vr{ili pokoqe u srpskim selima ima sre-
za jaja~kog. Zalazili su u toku 1941. i 1942. godine u srpska sela pod isprikom
da vr{e ~i{}ewe od partizana pa su klali sve one Srbe koje su god zatekli kod
ku}a, a ku}e im pqa~kali i potom palili.
Na ovaj na~in do sada je poklano u srezu Jajce najmawe oko 3 000 Srba. U
pro{loj godini usta{e su opqa~kali, a zatim popalili, srpsko pravoslavne
crkve u selima: Jezero, [ipovo, Strojnice, Grbavica i Glogovac. Pravoslavna
crkva u Jajcu je po usta{ama temeqito opqa~kana pa onda zatvorena. U ovoj
529
29
Stupna
na.
crkvi usta{e su izboli noèvima sve ikone, a u oltaru na trpezi vr{ili su

nu`du. Posle toga crkva im je sluìla za zatvor gde su zatvarali Srbe.
Usta{e su pro{loga leta i jeseni silili Srbe da pre|u u rimokatoli~ku
veru prete}i im se ubistvom i logorima. Pod pritiskom izvesan broj Srba pre-
{ao ja na rimokatoli~ku veru.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Koreni~ki, nesvr{e-
ni student iz Nove Gradi{ke, koji je u Jajcu bio usta{ki logornik, Juri}, me-
sar iz Jajca, Viti}, bez zanimawa, iz Jajca, Zjajo, Musliman
iman,, bez zanimawa,
iz Jajca, Kapetanovi} Fahrija, opan~ar iz Jajca, Toj Duba, nesvr{eni |ak iz
[ipova, Ba{i} Mujo, zidar iz [ipova, Rami} Feho, bez zanimawa, iz Jeze-
ra, Ribi} Sakib, ko~ija{ iz Jezera, te mnogi drugi, naro~ito iz Jajca, ~ijih
imena ne znam.
Ja sam sa ènom i dvoje djece, te majkom, napustio Jajce gde sam se jo{
pro{le godine bio sklonio i krenuo na put za Srbiju, a u Beograd sam prispeo
25. jula 1942. godine. Do Zemuna sam do{ao sa propusnicom, koju sam dobio od
Kotarske oblasti, a iz Zemuna u Beograd sa propusnicom koju sam dobio od ze-
munske policije...
Drakuli} \uro, s.r.
Br. 210
Izjava Svetozara Vuj

ujani}a
i o hap{p eewuu Srba u Bosanskom [a amcu
mcu
ve} u aprilu i odvo|
ve o eewu ospi u avgustu 1941. godine530
u u logor Gospi} 30

u Beogradu, 12. februara 1943. godine.
Vujani} Svetozar, licitar iz Bosanskog [a [amca, op{tine iste, sreza

Br~ko, star 24 godine, sin Boè i Mare, ro|ene Daki}, oèwen, bez djece
iskazan izbjegli~kom legitimacijom broj: 118111 iskazao je:
Jo{ u biv{oj Jugoslaviji vr{io je du`nost upraviteqa sreske isposta-
ve u Bosanskom [amcu Vrli} Ivo, sreski pristav,
istav, koji je rodom iz sela Truda,
op{tine Bosanski [amac. O Onn je uàsno mrzio Srbe pa je tu svoju mr`wu ma-
nifestovao odmah nakon uspostave Nezavisne Dràve Hrvatske. Srbima je za-
branio izlazak iz ku}a posle 6 sati posle podne. Nije im dozvolio da posje-
}uju
}u ju pijace, niti da {to kupuju. U sve srpske radwe postavio je komesare, i to
Hrvate i Muslimane,ane, ve}inom mladi}e od 15-20 godina, koji su srpsku imovi-
nu nemilosrdno upropa{}iv ivali. Vrli} je ujedno odmah pristupio bezrazlo`-
nom zatvarawu Srba.
530
30
AJ, fasc
AJ, fasc.. 110.
Koncem aprila 1941. godine bio sam zatvoren ja sa vi{e Srba. U zatvoru
smo strahovito zlostavqani. Svaki ~as dolazio je u zatvor Trabozajlija Alija,
àndarski narednik u Bosanskom [amcu, i on nas je nemilosrdno tukao kun-
dacima i pendrekom te gazio nogama po nama. Ovaj àndarski narednik, koji je
tamo slu`bovao jo{ za vreme Jugoslavije, bio je glavni pomaga~ sreskog pri-
stava Vrli}a u progonu Srba. Tako|er nas je tukao u zatvoru i Paraxik Ili-
ja, sluìteq ispostave sreskog na~elstva. On je posle postao ~inovnik u istom
nadle{tvu i izdavao propusnice za novac i na taj na~in pqa~kao narod. No
upqa
pqa~kao je toliko da si je u mestu sazidao veliku lepu novu ku}u. êsto puta
dolazio je k nama u zatvor i upraviteq sreske ispostave, re~eni Vrli} Ivo, i
on nas je li~no tukao i gazio nogama izgovaraju}i nam svakovrsne
rsne psovke.
Sa hap{ewem i zlostavqawem Srba u zatvoru nastavqeno je i daqe tako
da su jedne pu{tali iz zatvora, a druge istodobno dovodili u zatvor i tamo
zlostavqali. Ja sam nakon 15 dana {to sam proboravio u zatvoru, pu{ten ku}i
time da se ne smijem od ku}e nikuda udaqavati.
Koncem aprila 1941. zatvoren je i slede}e no}i nekud odveden i ubijen
Markovi} Milan, hotelijer i starosta Sokola iz Bosanskog [amca. O wegovoj
se sudbini daqe ni{ta ne zna. Hrvatske vlasti su poslije wegove smrti posla-
le wegovoj èni Lini wegov sat i cipele.
Na Sv. Iliju 1941. pohap{eni su i zatvoreni svi Srbi iz Bosanskog [am-
ca te vi|en
i eniji seqaci iz okolnih sela. Slede}e no}i odvojeno je izme|u ovih
Srba wih 17 i otpremqeno u Gospi}. Me|u tim bio je i moj otac Vujani} Bo` oò,
o,
trgovac iz Bosanskog [amca. Sa mojim ocem odvedeni su u Gospi} iz Bosanskog
[amca: Malinovi} Aleksandar, abiturijent, Ruì} @arko, |ak osmog razre-
da gimnazije, Savri} Ratko, student veterine, Nikoli} Aleksandar, pekar, i
wegov brat Jovan, kroja~, Ili} Miha, kujunxija, Kosta, gostioni~ar ~ijeg se
prezimena ne sje}am, èqezni~ki magazioner, kojemu je bilo ime \oko, a pre-
zimena mu ne znam, te jo{ jedan mladi} koji je u Bosanskom [amcu bio u gosti-
ma kod svoje sestre, Povirac Mita, bankovni ~inovnik, te jo{ neki ugledniji
seqaci iz okolnih sela ~ija imena ne znam. Jedino se sje}am da je me|u odvede-
nim Srbima bio i op{tinski biqe`nik iz sela Crkvine, kojemu je bilo ime
\oko, a prezimena mu ne znam. O sudbini i ovih Srba se ni{ta ne zna, ali se
op}enito, i to sa pravom veruje, da su svi pobijeni.
Ja sam se mnogo trudio da saznam za sudbinu moga oca, ali nisam o wemu
mogao ni{ta saznati.
Ostali Srbi koji su na Sv. Iliju 1941. bili uhap{eni, dràni su u za-
tvoru dva do tri meseca i za to vreme zlostavqani na sve mogu}e na~ine, a za-
tim pu{teni ku}ama. Dok su ovi Srbi bili u zatvoru za to vreme su im usta{e
opqa~kali wihove domove.
Usta{e su zalazili u srpska sela i pqa~kali ih, odnose}i sobom sve {to
im se svidelo, a u prvom redu novac. Osim toga vr{ile su usta{e u srpskim
selima i silovawa mla|ih
a|ih èna i malodobnih djevojaka. Srbi su sve ovo mora-
li mirno podnositi, jer se nisu imali, a niti smeli, nikome potuìti. Posle
svih ovih zlo~ina, koje su usta{e a i hrvatske vlasti po~inili nad nevinim
srpkim narodom, po~eli su Srbi u masama beàti u {umu. Odbegli Srbi orga-
nizovali su u {umi otpor protiv daqwih usta{kih zlo~ina.
Posle organizovawa Srba na otpor, usta{e su se malo primirile, jer su
se bojali osvete sa strane Srba. Nisu vi{e vr{ili progone Srba u masama, ve}
su iz zaseda i to ve}inom po no}i, vr{ili ubistva pojedinih vi|en
i enijih Srba.
Tako je pre godinu dana jednoga dana pred ve~e stajao na kapiji svoje ku}e u se-
lu Srpskim Barama, moj brati} Vujani} Marko, mladi} 20 godina star, koji je
ba{ tada do{ao sa poqskog rada. Tuda su prolazili jedan Musliman i jedan
Hrvat, kojim ne znam imena. Musliman, prolaze}i kraj Vujani}a, upozorio je
Hrvata sa re~ima: „I ono je Srbin“.
rbin“. Hrvat je odmah s ramena skinuo
inuo pu{ku i na
Vujani}a opalio tri metka i ubio ga na mestu. Posle toga Hrvat i Musliman
produìli su daqe kao da se nije ni{ta dogodilo. Hrvatske vlasti o ovom do-
ga|aju
a aju nisu vodile nikakvu istragu jer se je radilo o nasilnoj smrti jednoga
Srbina, pa je obi~aj u Hrvatskoj, da hrvatske vlasti o tome ne vode nikakvog
ra~una.
Pre mesec dana, jedne no}i u selu Batku{i, ubili su usta{e tri ugledna
Srbina – seqaka i to Stanojevi}a Stevu i wegova brata kojem ne znam imena,
te jo{ jednoga biv{ega dobrovoqca iz pro{loga rata, kojem je bilo ime Mihaj-
lo, a prezimena mu ne znam. Niti o ovom ubistvu hrvatske vlasti nisu vodile
nikakvu istragu. Ovakvih je slu~ajeva do sada bilo vrlo mnogo, ali ih ja poje-
dina~no ne znam navesti.
U qeto 1941. godine vr{ile su hrvatske vlasti, i to kotarska oblast i
op{tine, veliki pritisak na Srbe prisiqavaju}i ih da pre|u na rimokato-
li~ku vjeru. Srbi koji su bili name{teni u kojoj javnoj slu`bi, otpu{teni su
sa izjavom da najprije pre|u na rimokatoli~ku vjeru pa da }e onda biti opet
vra}eni u slu`bu. Ostali Srbi prisiqavani su na prekr{tavawe time, {to
su posebni izaslanici kotarske oblasti i op{tina i{li po srpskim selima i
pozivali Srbe da odmah pre|u na rimokatoli~ku veru prete}i im se odvo|e-
wem u logore i oduzimawem imovine. Usprkos ovako te{kih pretwi, od Srba
nitko nije htio pre}i na rimokatoli~ku veru.
Srpsko pravoslavne crkve u Bosanskom [amcu, Crkvini, Slatini,531 31
Obu-
532
32
dovcu, Novom Gradu, Dubici, Milo{evcu i Ti{ini jo{ su qeti 1941. godi-
ne od usta{a potpuno opqa~kane i potom zatvorene, te se i sada ovako zatvore-
ne nalaze.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Vrli} Ivo, kotar rski
ski
pristav i upraviteq sreske ispostave u Bosanskom [amcu, koji sada slu`buje
kao kotarski predstojnik u Doboju, Trabozajlija Alija, àndarski narednik,
koji sada slu`buje u Zvorniku, Paraxik Ilija, biv{i sluìteq sreske ispo-
stave u Bosanskom [amcu, a sada slu`buje kao ~inovnik u istom nadle dle{tvu,
Gali} Ilija, kroja~ iz Bosanskog [amca, koji sada slu`buje kao aktivni usta-
{a u Sremskoj Mitrovici, Lederer Mi{o, moler iz Bosanskog [amca, a sada
531
31
Slatina
na,, Bosanski [amac
mac.
532
32
Dubica,
ca, Bosanski [amac
mac.
aktivni usta{a u Sremskoj Mitrovici, Mikula{ Stevo, {e{irxija iz Bosan-

skog [amca, koji je kao aktivni usta{a sluìo u Gor. Karlovcu, An|elko, sin
nekog Marcike, koji sada sluì kao aktivni usta{a u Sremskoj Mitrovici, ici,
Borber Drago, trgovac iz Bosanskog [amca, koji sada sluì negdje kao aktivni
vni
usta{a. Jak{a, policijski komesar u Bosanskom [amcu, kojemu ne znam prezi-
mena, ali znam da je rodom iz sela Gruda. Napomiwem da su u usta{e u Bosan-
skom [amcu stupili Hrvati, dok su se Muslimani dràli po strani i nisu
sudjelovali u progonu Srba, ve} ih {titili ako je to bilo mogu}e. Tako su se
dobro dràli Muslimani prema Srbima iz sela Ora{je i Oxak.
Jo{ sam 7. februara 1943. godine napustio Bosanski [amac i otputovao
za Zemun. Do Zemuna sam putovao teretnim vozom sa jednim èqezni~arom
Hrvatom. On mi je dao da obu~em wegovu èqezni~ku bundu a na glavi sam imao
èqezni~ku kapu pa sam izgledao i ja kao da sam èqezni~ar. Iz Zemuna su
me u Beograd prevezli ribari 11. februara 1943. godine.
Drugo ni{ta nemam iskazati, a na iskazano i pro~itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O:
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Vujani} Svetozar, s.r.

Br. 211
Izjava Drage Svjetli~

i ii}a
a o hap{
p eewu
u Srba u Doboju i zato~
o eni{tvu
i tvu
ospi i Jasenovac 1941. godine533
u logorima Gospi} 33

u Beogradu 7. jula 1942. godine.
SVJETLIÎ] DRAGO, brija~ iz Doboja, op{tine i sreza istog, star 30

3
godina, sin pok. Jove i pok. Desanke, ro|ene
o ene Oxakovi}.
Prvo hap{ewe i odvo|ewe Srba iz Doboja provedeno je 1. au

auggusta 1941. go-
dine. Tada su usta{e zatvorili slede}e Srbe iz Doboja: Trifkovi} Nenada,
èqezni~kog ~inovnika, Perendija Svetislava, èqezni~kog ~inovnika, Mar-
kovi}a, {efa katasta
astarske uprave, \oki}a Vasu, kroja~a, Filipovi}a Milana,
{ofera, Bogdanovi}a Voju, geometra, te vi{e drugih, ~ijih se imena sada vi{e
ne se}am, ali znam pouzdano da je tada bilo zatvoreno 28 Srba iz Doboja.
533
33
AVII, a.. NDH
AVII, NDH,, k.. 317, reg
reg.. br
br.. 6/1.
* Mileti}, I,, 365; Proterivawe Srba, 154.
Svi su ovi Srbi isti dan jednim autobusom odvedeni do èqezni~ke sta-
nice Rudanka gdje su strpani u voz i otpremqeni u Gospi}. O daqnoj sudbini
wihovoj vi{e se ni{ta ne zna. Veruje se, da su iz Gospi}a odvedeni u Velebit
i tamo ubijeni kao i mnogi drugi Srbi.
2. aug
augusta 1941. usta{e su na isti na~in uhapsili i otpremili sa è-
qezni~ke stanice Doboj u Gospi} oko 20 uglednih Srba seqaka iz sela Koùha uha
kraj Doboja. Me|u ovim odvedenim seqacima bio je i Luki} Svetozar, ugledni
seqak iz Koùha, a imena drugih ne znam.
3. aug
augusta 1941. usta{e su pokupili i otpremili u logor u Slavonsku Po-
ègu 39 uglednih srpskih porodica iz Doboja. Ove su srpske porodice iz Sla-
vonske Poège otpremqene daqe u Srbiju. Imovinu ovih srpskih porodica
usta{e su razdelili Hrvatima i Muslimanima iz Doboja, koji su se tako|er i
u wihove stanove uselili.
3. au
auggusta 1941. ja sam sa propisnom wema~kom propusnicom seo u voz na
èqezni~koj stanici Rudanka sa namerom da otputujem za Beograd, jer sam vi-
deo, da mi u Doboju preti opasnost po ìvot. Sa mnom je krenula na put moja sna-
ha Svjetli~i} Zora sa dvoje dece. Na stanici Rudanka primetio me je usta{a
Mujanovi} Hasan, ina~e bez zanimawa, iz Doboja, koji mi je pregledao propu-
snicu i kazao mi da je ispravna. Me|utim,
e utim, on je odmah telefonirao èqezni~-
koj stanici Lupqanica da me àndarmi skinu s voza i dovedu u Doboj.
@andarmi su me skinuli sa voza na èqezni~koj stanici Kamen i isti
dan doveli me u Doboj i tamo predali kotarskoj oblasti. Kotarski pristav Em-
ki} kaznio me je sa 5 dana zatvora sa izjavom da je tako naredio kotarski pred-
stojnik.
8.. au
auggusta 1941. uve~e jedan àndarm i jedan usta{a preuzeli su me iz
zatvora kotarske oblasti, svezali ruke i zajedno sa Kneèvi}em Radovanom,
trgovcem iz Rudanke i Flaj{er Jakicom, gostioni~arem iz Doboja, sproveli
nas vozom u Gospi}.
9. avgusta 1941
1941.. godine oko 4 sata posle podne prispjeli smo u Gospi} i
odmah smo odvedeni u gospi}ku kaznionicu.
U kaznioni u Gospi}u zatekao sam preko 1 500 Srba koji su bili sme{te-
ni u kaznioni~kim }elijama i u dvori{tu. Ja sam bio sme{ten najpre u jednoj
}eliji, a posle sam preme{ten u dvori{te.
Ja sam ostao u kaznioni u Gospi}u do 25. avgusta 1941. Za to vreme svaki
dan u 11 i pol sati formiran je u kaznioni~kom dvori{tu jedan transport Sr-
ba za Velebit. U transportu bilo je svaki put 8 800
00 do 1.200 Srba. Za transport
odre|eni
e eni Srbi bili su svaki put svrstani u kaznioni~kom dvori{tu dva po
dva, a zatim vezani debelom ìcom za ruke, a potom jo{ svi skupa jednim du-
ga~kim spojnim lancem. Tako svezane pratili su ih usta{e u Velebit. Usta{e
koji su otpratili Srbe u Velebit, svaku ve~e su se vra}ali nazad u kaznionu
i sa sobom donosili spojne lance, koje su upotrebqavali sutradan za slede}i
transport.
Svaki dan su stizavali novi transporti Srba u kaznionu u Gospi}u sa
svih krajeva Hrvatske dràve (NDH) tako da je kazniona bila uvijek puna Srba,
jer koliko ih je transportom odvo|eno

o eno u Velebit, toliko ih je dovo|eno
o eno u kaz-
nionu. Kazniona u Gospi}u bila je sabirna stanica za sve Srbe iz ~itave Hrvat-
ske koji su bili odre|eni
e eni za Velebit.
Za vreme mojega boravka u kaznioni u Gospi}u, tj. od 9. do 25. avgusta 1941,
odvedeno je na ovaj na~in iz kaznione u Gospi}u u Velebit oko 18.000 Srba.
Svi Srbi, koji su iz kaznione u Gospi}u otpremqeni u Velebit, ubijeni
su udarcima tvrdim predmetima po glavi, a zatim pobacani u jednu duboku ja-
mu. Ovo sam sve kasnije saznao od samih usta{a. To mi je kazao usta{a Ivica,
kojemu ne znam prezimena, a koji nas je pratio iz Gospi}a u Jasenovac. On nam
je u vozu iz Gospi}a u Jasenovac kazao: „Zahvalite Bogu {to }ete ostati ìvi,
da niste oti{li u onim lancima u Velebit. Da ste tamo oti{li, danas bi svi
ve} bili na nebu“.
ebu“. Ovo sam tako|e kasnije saznao od usta{a u kaznioni na Sav-
skoj cesti, o ~emu }u naknadno dati svoju izjavu.
Srbi koji su bili otpremqeni iz kaznione u Gospi}u u Velebit, nisu mi
poznati, jer su ve}inom odmah nakon dolaska u kaznionu otpremqeni daqe u
Velebit.
24. avgusta 1941, bila je nedeqa, f
foormiran je transport Srba od 900 qu-
di, koji je trebao taj dan krenuti iz kaznione u Velebit. U ovom transportu bio
sam i ja. Svi smo bili povezani debelom ìcom za ruke – dva po dva, a zatim svi
skupa jo{ sa spojnim lancem. Tako povezani ~ekali smo na odlazak u Velebit.
Najednom je oko 11 i po sati do{lo nare|ewe da transport ne}e i}i u Velebit
pa da se mi svi odveèmo i pustimo u dvori{te. Usta{e su se radi ovoga nare-
|ewa qutili, a usta{a, imenom Ivica, psovao je mater onome koji je to nare|e- e|e
we izdao govore}i: „Zar smo se mi zabadava mu~ili veù}i ih, a sada da odve-
zujemo. Neka ih odvezuje ko ho}e.“ Zatim je qutito bacio kle{ta sa kojima nam
je stezao ìcu oko ruke. Posle toga do{ao je drugi usta{a koji nam je kazao da
se sami odveèmo. Mi smo se sami odvezali.
Sutradan oko 4 sata ujutro svi smo bili probu u|eni
eni i kamionima otprem- m
qeni na èqezni~ku stanicu u Gospi} i sme{teni u zatvorene teretne vagoone. ne.
U svakom vagonu bilo nas je 80 tako da smo jedan na drugom stajali. Vagoni su
posle toga bili blombirani.
Nakon 36 sati vo`we prispeli smo na èqezni~ku stanicu u Jastrebar-
sko gde su nam prvi put otvorili vagone. Usta{a Ivica iz Gospi}a, koji nas je
na putu pratio, do{ao je sa jo{ jednim u civilnom odelu iz Jastrebarskog do na-
{ega vagona i saop{tio nam da tu moèmo dobiti jesti, pa da zato izme|u sebe
pokupimo sav novac, koji imamo i wemu predamo, a on }e nam za taj novac kupi-
ti i doneti hranu. Mi smo u na{em vagonu izme|u sebe sakupili 8.500 dinara i
predali usta{i Ivici. Taj dan, tj. na 26. avgusta 1941, oko 4 sata posle podne,
dobili smo svaki po ne{to graha. Posle smo saznali da niti onaj grah nisu nam
kupili usta{e, ve} da nam ga je dala talijanska vojska, koja se je tada nalazi-
la u Jastrebarskom...
27. avgusta 1941. ujutro prispeli smo na èqezni~ku stanicu u Jaseno-
vac. Taj dan je padala ki{a. Na èqezni~koj stanici u Jasenovcu do~ekalo nas
je oko 30 usta{a sa noèvima na pu{kama. Me|u ovim usta{ama bio je ve}i broj
Muslimana sa fesovima na glavi. Usta{e su odmah otvorili na{e vagone i po

dvojica su uni{li u svaki vagon i nemilosrdno nas udarali kundacima i posu-
|em koje smo imali kod sebe, psuju}i nam srpsku i ~etni~ku mater. Posle toga
usta{e su nas izveli iz vagona i postrojili u povorku i tako vodili u logor
Jasenovac II koji se nalazio u poqu kraj jedne {ume, a udaqen je od èqezni-
~ke stanice 4 do 5 km km.
Na ~elu ove na{e povorke vozio se je u seqa~kim kolima jedan usta{ki
poru~nik. Usput su nas usta{e nagovarali da im predamo sav novac, satove,
prstewe, nalivpera i druge vrednije stvari, jer da ih ionako ne smijemo done-
ti u logor, jer bi za to mogli i nastradati. Neki usta{e su i pretili ako im
odmah ne predamo novac i stvari. Mnogi na{i drugovi pobojali su se i preda-
li usta{ama, koji su nas pratili sav svoj novac, satove, prstewe i druge vred-
nije stvari, a usta{e su nama ostalima tada zapretili da ne smijemo nekome
kazati da su oni od nas novac i stvari primili. Usput smo morali i}i tr~e-
}im korakom, a posledwi u povorci dobijali su i batina.
U logor Jasenovac II stigli smo oko 9 sati ujutro gde su nas postrojili i
izvr{ili nad nama pretres i oduzeli nam sve stvari koje smo jo{ kod sebe ima-
li. Zatim smo morali odmah krenuti na posao. Pomagali smo majstorima koji su
pravili jednu novu baraku.
Na podizawu barake radili smo svega dva dana i za to vreme dobijali smo
jedanput dnevno ~orbu od graha, te po dva kuhana krumpira.
30. avgusta 1941. dopra}eno je u Jasenovac u logor u kojem smo bili mi,
partija @idov
@idova, a, wih oko 800. Oni su bili sme{teni u posebnu baraku koja je
nosila broj IIIII.. Sa ovom partijom @idov
@idova
a doveden je u logor i Dijamant{tajn
Bruno, trgova~ki putnik iz Zagreba. Wega su usta{e odredili za logornika
~itavog logora Jasenovac II II.. Ovaj @idov Dijamant{tajn odmah je postavio bo-
dq
qikavu ìcu izme|u na{e i ìdovske barake.
@id
idovi su dobijali vrlo dobru hranu jer su im wihove crkvene op{ti-
ne iz Zagreba i Osijeka slale na vagone ìvotnih namirnica.
U isto vreme nastala je me|u nama Srbima velika glad. êtiri dana, tj.
od 30. avgusta do 4. septembra 1941. nismo dobijali ni{ta za jelo tako da su mno-
gi Srbi zato~enici od slabosti padali u nesvest i traìli po |ubri ubri{tu ot-
patke od ìdovske hrane i to jeli. Petog dana ujutro, tj. 4. septembra 1941, lo-
gorski kuvari nudili su nam obi~ne vru}e vode govore}i da je to dobro za cre-
va. Mnogi zato~enici Srbi primili su i tu vru}u vodu. Isti dan uve~e dobili
smo svaki po dva kuhana krumpira. Sutradan i slede}ih dana dobijali smo sva-
ki dan po jedanput ~orbu od graha i katkada po jedan mali komadi} hleba.
Polovinom meseca septembra 1941. po~eo je rad na podizawu nasipa oko
isu{ewa Lowskog poqa. Taj posao vodio je in`. Beretin, koji je nakon 14 dana,
{to smo kod wega radili, naredio da nam se poboq{a hrana time da se ubudu-
}e hrana pravedno deli izme|u Srba i @idov @idova,
a, tj. da se Srbima daje polovina
prispele hrane, {to se do sada nije ~inilo jer su @idovi sa usta{kim vod-
nikom Prpi}em delili svu hranu onako kako su to oni hteli. Razume se da su
Srbi uvek bili prikra}eni.
Do konca meseca septembra 1941. bio je reìm u logoru sno{qiv jer su

usta{e koji su nam dràli straù bili sve stariji qudi iz Osijeka i uglav-
nom dosta pristojni.
1. oktobra 1941. do{la je u Jasenovac 13. usta{ka satnija u kojoj su bili
Hrvati iz Hercegovine, 17. usta{ka satnija, u kojoj su bili Hrvati iz Like i
49. usta{ka satnija, u kojoj su bili Muslimani iz Jajca i okoline. Dolaskom
ovih usta{a u Jasenovac nastali su za Srbe zato~enike prete{ki dani.
Kad su nas usta{e vodili na posao na nasip, morali smo i}i tr~e}im ko-
rakom oko 2 km te jo{ na sebi nosili krampove, lopate, ta~ke i druge stvari.
One koji bi iznemogli, usta{e su nemilice udarali kundacima, strojnicama,
nogama gazili po wima, a mnoge su i ubili na putu.
Na poslu na nasipu morali smo raditi bez predaha i nismo se smeli za
vreme trajawa rada ispraviti niti za momenat. Onaj koji bi se slu~ajno ispra-
vio, usta{e su ga bajonetom proboli, ili su ga iz pu{ke ubili. Morali smo
ta~ke pune zemqe voziti uz nasip tr~e}im korakom, a oni koji to nisu mogli,
usta{e su odmah ubijali na licu mesta. Kad smo u 6 sati uve~e i{li sa rada
u barake, morali smo tako|e i}i tr~e}im korakom i pevati pesmu: „Oj, ti vilo
Velebita“ – ili neke bosanske pesme.
Se}am se vrlo dobro da su jednoga dana u mesecu oktobru 1941. usta{e na
radu na nasipu ubili 7 bra}e Srba iz Like, kojima se sada ne mogu setiti ime-
na. Po mojem ra~unu usta{e su ubili u mesecu oktobru 1941. na radu na velikom
nasipu kraj reke Save oko 60 Srba zato~enika. Mnogo ih je vi{e poginulo na ra-
du na malom nasipu kraj Ba~i}eve ciglane, koji se je podizao u mesecu novem-
bru 1941. Rad na ovome mawem nasipu trajao je od 3. 3. novembra do 5. decembra
1941. i za to vreme usta{e su svaki dan po najgorem vremenu gonili Srbe na rad,
tamo ih tukli i ubijali dnevno 10 do 15 Srba tako da ih je na radu na tom me-
stu ubijeno oko 400.
U ovaj logor dovedeno je krajem meseca oktobra 1941. dnevno vi{e parti-
ja Srba iz raznih krajeva. Jednoga dana dovedeno je u logor 8 Srba oficira koji
su bili pu{teni iz zarobqeni{tva u Nema~koj pa su ih usta{e na zagreba~koj
èqezni~koj stanici uhapsili i doveli u logor Jasenovac. U ovoj grupi Srba
oficira bio je Nemawa \urica, sreski poqoprivredni referent iz Doboja,
kao rezervni oficir, dok imena drugih ne znam. Nemawa \urica i jo{ 4 ofi-
cira morali su po odredbi usta{kog vodnika Prpi}a preko dana raditi sa osta-
lim zato~enicima na nasipu, a po no}i od 8 sati uve~e do 4 sata ujutro, mora-
li su proboraviti u zatvoru u takozvanoj „ìci“...
ici“...
Po~etkom meseca oktobra 1941. do{lo je nare|ewe da se logor Jasenovac II
mora likvidirati do 8. novembra 1941. jer je tamo nadolazila voda.
Usta{e su izme|u nas izdvojili oko 150 Srba koji su bili stari i bo-
lesni, te za rad nesposobni i wih su 4. ili 5. novembra 1941. odveli u „l „logor
Krapje“ da se tamo oporave. Kasnije smo saznali da je taj logor, u kojem je bilo
nekoliko hiqada Srba i @idova, potpuno likvidiran na taj na~in da su svi
zato~enici u wemu pobijeni. Tamo su ubijeni i 150 Srba zato~enika koji su iz
logora Jasenovac II bili tamo odvedeni, tobo` radi oporavka. Se}am se vrlo
dobro da su tada odvedeni u „l „logor Krapje“ i tamo ubijeni: Todorovi} Lazo,

~inovnik èlezare u Zenici, [otra, trgovac iz Visokog, Beatovi} Ranko,
trgovac iz Visokog, Bjelobaba, posednik iz Korenice, [arenac Dmitar, è-
qezni~ki penzioner iz Doboja. Imena drugih se ne se}am.
9. novembra 1941. do{lo je nare|ewe da svi ostali zato~enici imadu na-na
pustiti logor Jasenovac II i preseliti se u logor u Ba~i}evoj ciglani. Nas
240 Srba odmah smo se spremili i postrojili pred barakom. Kada smo do{li na
glavni put, najednom je do{lo novo nare|ewe da se nas 62 Srbina vratimo na-
zad u logor Jasenovac II jer da }emo tamo najprije poru{iti barake, koje su bi-
le u vodi, a potom da }emo se onda preseliti u Ba~i}evu ciglanu. Me|u ovom
grupom Srba bio sam i ja.
Sutradan, tj. 10. novembra, do{la je iz Ba~i}eve ciglane k nama u logor
Jasenovac II kao pomo} grupa od 65 @idova. 11. novembra 1941. do{lo nam je u
pomo} jo{ 110 Srba. 13. novembra 1941. do{la je daqa pomo} od 200 starijih
@idova, koji su bili rodom iz Sarajeva. 14. i 15. novembra 1941. do{lo je jo{
108 Srba i 135 @idova tako da nas je tada bilo u logoru Jasenovac II 2 280
80 Srba
i 400 @idova. Na{a zada}a je bila, da poru{imo u ovom logoru sve barake i
da tom zgodom prona|emo
a emo novac: dragocenosti koje su @idov
@idovii navodno sakrili
u ovim barakama.
U logoru Jasenovac II nalazio se je tada i jedan @idov koga su zvali „Bu-
„Bu-
gar“.. No, ne znam da li mu je to pravo ime ili nadimak. Ovaj @idov
gar“ @idov, zvani „Bu-
„Bu-
gar“, bio je u usta{koj slu`bi i nosio je posle i usta{ko odelo i slobodno se
kretao po mestu. Stanovao je zajedno sa ostalim usta{ama.
12. novembra 1941, oko 9 sati ujutro, dok smo se mi nalazili na radu oko
ru{ewa baraka, do{ao je k nama taj @idov sa usta{kim poru~nikom, koji je
bio komandant toga logora, kojemu ne znam ime. Usta{ki poru~nik drào je u
svakoj ruci po jedan revolver i bio je okruèn sa usta{ama. @idov „„B Bugar“
nam je tada saop{tio da je video kako su iz logora pobegla dva zato~enika i to
jedan Srbin i jedan @idov i da ih on li~no ne pozna. Na to je odgovorio Cveta-
novi} Branko, Srbin zato~enik, kroja~ iz Bijeqine – ispred svih Srba, da iz
srpske grupe zato~enika nitko ne mawka. Za dokaz toga doveo je kancelarijske
pisare zato~enika Popovi} Branka i Martinovi} Grgu, koji su mu posvedo~i-
li da od Srba zato~enika zaista nitko ne mawka. Usta{ki poru~nik i @idov
„B
Bugar“ ostali su i daqe kod svoje tvrdwe pa su zapretili uperenim revolve-
rima Cvetanovi} Branku da }e ga odmah ubiti, ako ne kaè ime onoga Srbina
koji je pobegao. Cvetanovi} je i nadaqe ostao kod svoje tvrdwe da niti jedan
Srbin ne mawka. Nakon toga usta{ki poru~nik i @idov „„B Bugar“ naterali su
nas sve Srbe da legnemo u vodu, koja je bila duboka oko 75 cm, i to na ulazu u
logor, dok je na drugim mestima bila i dubqa. Nakon toga smo jedno kra}e vre-
me leàli u vodi tako da nam je iz vode virila samo glava, naredili su nam da
ustanemo i tr~e}im korakom idemo po vodi koja se je razlila oko baraka. Mi
smo tr~ali kako smo mogli i cvokotali zubima od velike zime. Usta{e su nas
tukli kundacima, {tapovima i letvama, hodaju}i po skelama oko baraka. Kat-
kada bi se koji tuku}i nas zatr~ao za nama, te zagazio i on u vodu. Morali smo
ovako tr~ati po vodi oko tri ~etvrt sata. Nakon toga usta{e su nas naterali
da tr~e}im korakom ulazimo u jednu baraku, a na vratima te barake stajali su
@idov „„BBugar“ i jedan usta{a, svaki sa jedne strane, drè}i u ruci letve, s
kojima su nas nemilosrdno udarali pri ulazu u baraku.
Dva dana posle toga, tj. 14. novembra 1941, ta~no u devet i pol sati pre
podne, postrojili su nas usta{e u redu pred barakom i naredili nam da ponov-
no tr~e}im korakom idemo oko barake. Me|u usta{ama koji su se ovako zabav-
qali bio je i usta{ki poru~nik komandant logora Jasenovac II II.. Dan je bio vrlo
hladan, a morali smo tr~ati po vodi neprekidno do 12 sati. Usta{e su nas za
vreme tr~awa tukli letvama. Taj dan je poginulo ukupno 77 zato~enika od ko-
jih su neki ubijeni od usta{a, a neki su od umora i zime pali u vodu i ugu{i-
li se. Mi ostali koji smo ostali na ìvotu, izvadili smo taj dan iz vode 77
le{
le {eva i pokopali ih u jednu zajedni~ku jamu kraj usta{ke straàre.
Posle toga jednoga dana oko 2 sata posle podne, upali su u na{u baraku,
u kojoj su se tada nalazili samo bolesni i oni koji su ostali da je po~iste, i
@idov „Bugar“ i dvojica usta{a. Oni su odmah po~eli u baraki da koqu Srbe.
@idov „Bugar“ zaklao je tada sa obojicom ukupno 16 Srba. Me|u wima zaklani
su tada: Boì}, stolar iz Tuzle, Ivi} Mi{o, |ak gimnazije iz Doboja, Boì},
poslovo|a „Bate“ iz Doboja. Imena drugih ne znam. O~evidac ovoga pokoqa bio
je Bilanovi} Reqa, iz Pura~i}a kraj Tuzle, koji je na druga vrata barake po-
begao i tako se spasio. Le{eve poklanih Srba izneli smo iz barake i pokopa ali
li
kraj usta{ke straàre...
Posle 20. novembra 1941, kada smo zavr{ili rad na ru{ewu dviju bara-
ka, dobili smo nare|ewe od usta{kog vodnika Prpi}a da kraj usta{ke straà-
re iskopamo jednu veliku jamu, koja }e sluìti za kre~anu. Jama je bila upra-
vo toliko velika, da su u wu mogli stati, svi le{evi Srba i @idov@idova a koji su se
jo{ u to vreme nalazili u logoru Jasenovac II III.. To nas je ispunilo strahom i
verovawem da }emo svi biti pobijeni i u toj jami pokopani. U to vreme nai{ao
je u logor Paveli}ev poverenik za sve logore, usta{ki satnik Maks Luburi}.
Pred Luburi}a stupili smo Cvetanovi} Branko i ja i kazali mu: „Je li pra-
vo g. povereni~e, da mi Srbi koji smo do sada na nasipu i svim radovima bili
prvi u poslu, sada sami sebi kopamo grobnicu, koju nazivaju kre~anom.“ Na to
nam je Luburi} odgovorio da odmah izaberemo zdrave Srbe i s wima odemo u
sastav logora u Ba~i}evoj ciglani. Mi smo na to oti{li u na{u baraku i sa-
op}ili to ostalim Srbima zato~enicima. Spakovalo se je 37 Srba zato~enika
koji su s nama oti{li u logor u Ba~i}evu ciglanu, a ostali to nisu hteli, jer
nisu verovali da }e u logoru Jasenovac II biti ubijeni, ve} su se naprotiv bo-
jali da bi mogli biti ubijeni u Ba~i}evoj ciglani.
Svi oni koji su iza nas ostali u logoru Jasenovac IIII, ubijeni su prigodom
likvidacije toga logora na 28. novembra 1941. godine. Tada su ubijeni tamo:
Trifkovi} Milenko, pekar iz Doboja, i wegov brat Boò, oò, svr{eni pravnik, i
Martinovi} Grga, iz Stare Gradi{ke. Imena drugih ubijenih ne znam.
Prvih 5 do 6 dana bili smo sme{teni sa ostalim Srbima koje smo zatekli
u Ba~i}evoj ciglani, u {umi same ciglane. Nakon 5 do 6 dana preselili smo
se u novopodignutu baraku koju smo mi sagradili kada smo do{li u Ba~i}evu

ciglanu.
Kada smo do{li u logor u Ba~i}evu ciglanu, bila je tamo zajedni~ka
kuhiwa za Srbe i @idov
@idove e zato~enike. Ovu kuhiwu su vodili sve sami @idov
@idovi
i
koji su nabavqali hranu, te delili zato~enicima. Kod toga smo mi Srbi zato-
~enici gore prolazili, jer su @idov
@idovii ve}i deo hrane uzimali sebi i tako nas
Srbe po{te}ivali. Da bi se to stawe popravilo, zamolio je Srbin zato~enik,
\uji} Branko, berberin iz Zagreba, usta{kog poru~nika Milo{a Qubu, da raz-
dvoji kuhiwe srpsku i ìdovsku. Poru~nik Qubo usli{ao je molbu \uji}evu
i od tada smo mi Srbi imali zasebnu kuhiwu i ne{to boqu hranu.
8. decembra 1941, oko 2 sata posle podne, upali su u na{u baraku oko 12
naoruànih usta{a na ~elu sa usta{kim zastavnikom Matkovi}em i jo{ jednim
poru~nikom, kojemu ne znam ime. Usta{e su odmah po~eli klati i ubijati Srbe.
Ja sam se tada isto nalazio u baraki i vide}i da }u poginuti, sakrio sam se u
kancelariju barake sa jo{ 7 drugih Srba. Usta{e su tada ubili i zaklali u ba-
raki i pred barakom 50 do 60 Srba, a oko 35 su ih svezali ìcom i odveli na
logorsko grobqe, koje se nalazi kraj Save, gde su ih ubili maqevima. Tada su
ubijeni odnosno zaklani: Gavri} Mirko, iz Pura~i}a kraj Tuzle, Boì} Joco,
iz Pura~i}a kraj Tuzle, \or|i} Tripko, konobar iz Doboja, Marinkovi} Sa-
vo, crkvewak iz Doboja. Imena drugih ubijenih ne znam.
12. decembra 1941, oko 10 sati pre podne, ponovo
ovo su upali usta{e u bara-
ku i {to zaklali, {to ubili, 86 Srba. Me|u zaklanima bio je Stankovi} Uro{,
iz Pura~i}a, te Marko, iz Doboja, kojemu prezimena ne znam, kao i Komti} Pe-
ro, iz Bijeqine. Imena drugih zaklanih ne znam.
15. decembra 1941. dovedena je u Jasenovac u logor jedna grupa Srba seqa-
ka iz okoline Sarajeva – wih oko 80. Svi su bili mla|i qudi, u starosti oko
30 godina. Ja sam tada sa zato~enikom Mi~i}53434
Slobodanom
anom,, {oferom iz Jawe,
i Glu{cem Vladom, poslovo|om èqezni~ke radionice iz Sarajeva, stajao pred
na{om barakom i gledao kad su usta{e ovu grupu Srba seqaka proveli kraj
na{e barake prema logorskom grobqu. Dvojica usta{a i{li su na ~elu ove po-
vorke i nosili na ramenima – svaki po jedan drveni bat – s kojim su svi seqa-
ci na logorskom grobqu ubijeni.
20. decembra 1941, oko 4 sata posle podne, zasvirala je sirena na elek-
tri~noj centrali u ciglani, {to je zna~ilo da svi moramo prekinuti rad i
postrojiti se pred logorskom kancelarijom. Kad smo svi do{li i postrojili
se pred logorskom kancelarijom, do{ao je do nas povjerenik logora, usta{ki
poru~nik Milo{ Qubo, izveo iz stroja 21 Srbina i 5 @idov
@idova a i sve ih pu{kom
pred na{im o~ima ubio. On nam je posle toga streqawa kazao da je zato~enik
\uji} Branko zate~en da nosi revolver, koji mu je dao jedan usta{a, pa da je on
toga \uji}a pre pola sata ubio, a sada, da je jo{ ubio radi toga 21 Srbina i 5
@idova.
@idov a. Posle ovog ubistva mi smo opet nastavili sa na{im radom. Tada su bi-
li streqani sve sami seqaci kojima ja ne znam imena.
534
34
Mici}
ci}.
Na sam katoli~ki Boì}, tj. 25. decembra 1941, oko 12-i pol sati, ustao je
iza ru~ka usta{ki poru~nik Milo{ Qubo sa jo{ nekoliko usta{a, me|u koji-
ma je bio i jedan stariji usta{a, koga su svi zvali „T
„Tatek“,
atek“, a koji je sa Paveli-
}em do{ao iz emigracije. Milo{ Qubo je dao tada izvesti jo{ oko 20 Srba za-
to~enika, koje je postrojio u stroj pred kancelarijom i pozvao usta{u „T „Tate-
ka“ da sam izabere jednog Srbina koga }e ubiti. Po~eo je puniti pu{ku, ali ka-
ko nije dobro
obro znao baratati s wom, pu{ka je sama opalila i te{ko ranila dru-dru
gu dvojicu Srba koji su stajali u stroju. Posle toga izvadio je poru~nik Qubo
svoj revolver i rawene Srbe dotukao, a osim toga ubio je i onoga koga je usta{a
Tatek“ bio izabrao da }e ga ubiti.
„T
26. decembra 1941, u 8 sati ujutro, nalazio sam se u logorskoj bolnici
broj 2, gde sam imao du`nost da ~uvam sedmoro srpske dece, koji su tamo bili
dovedeni iz raznih mesta. U to vreme do{li su u bolnicu usta{ki zastavnici
Luburi}, zvani „„B rko“ 535
Brko“, 35
i „M
„Mujo“ iz Gospi}a. Oni su popisali oko 130 Srba
zato~enika, koji su se tada nalazili u ovoj bolnici na le~ewu.
Isti dan posle podne oko 5 sati do{li su usta{e u bolnicu i sve ove Sr-
be odveli na logorsko grobqe gde su ih drvenim maqevima ubili. Imena ubije-
nih ne mogu navesti.
31. decembra 1941. do{ao je u na{u baraku usta{ki poru~nik Matijevi}
i zatraìo od na{eg logorskog stare{ine zato~enika Mi~i} Slobodana, da
odmah odredi 74 Srbina zato~enika za streqawe. Istodobno je zatraìo od lo-
gorskog stare{ine @idov
@idova a [pilera da on odredi 82 @idov
@idova a za streqawe. Lo-
gorske stare{ine stavili su poru~niku Matijevi}u odre|eni e eni broj Srba i @i-
dova
dov a na raspoloèwe. Matijevi} je sve ove Srbe i @idov@idove e odveo na logorsko
grobqe gde su ih usta{e maqevima ubili. Tada je me|u wima ubijen Srbin za-
to~enik Kopawa Du{an, privatni ~inovnik iz Doboja. Imena drugih ne znam.
2. januara 1942. ostalo je u baraki oko 30 Srba zato~enika koji su treba-
li po odobrewu lekara, da se odmore, jer su se ose}ali slabima. Ostali Srbi
bili su taj dan na vawskom radu. Istog dana oko 11 sati pre podne do{ao je u ba-
raku usta{ki bojnik [aban, brat usta{kog zastavnika Muje, sa vi{e usta{a
i oni su sve ove Srbe poklali u barakama. Tad je zaklan i neki Stankovi} iz
Pura~i}a, imena drugih ne znam.
4. januara 1942. bilo je u logorskoj bolnici oko 40 Srba zato~enika. Wih
su usta{e taj dan oko 4 sata posle podne izveli iz bolnice i odveli na logor-
sko grobqe, gde su ih sve ubili drvenim maqevima po glavi. Imena ubijenih
ne mogu navesti.
5. januara 1942. godine Srbi zato~enici radili su na vawskom poslu. U
baraki je ostalo oko 130 bolesnih Srba. Taj dan oko 1 i pol sati posle podne
upao je u baraku usta{ki zastavnik Matkovi}, zvani „G „Grbo“,
rbo“, sa nekoliko usta-
{a i oni su u samoj baraki poklali oko 40 Srba zato~enika koji su bili te{ko
bolesni i nisu mogli i}i. Ostale su sve svezali debelom ìcom i odveli na
logorsko grobqe gde su ih ubili drvenim maqevima. Tada su u ovoj partiji
535
35
Frawo Luburi}
ri}-Br
Brko
ko.
Srba ubijeni: Vukmirovi} Milan, trgovac iz Jo{anaca536 kraj Udbine i Ti-

{ma Boò, policijski straàr iz Slavonskog Broda. Imena drugih ne znam.
8. ili 9. januara 1942. upao je u logorsku bolnicu usta{ki zastavnik Mujo
sa jo{ nekoliko usta{a. Tada se u bolnici nalazilo oko 60 bolesnih Srba i oko
70 @idov
@idova. a. Sve ove bolesne Srbe i @idov
@idove e odveo je zastavnik Mujo, a one koji
nisu mogli i}i odvezao na logorsko grobqe i tamo ih sve pobio drvenim maqe-
vima. Imena ubijenih ne mogu navesti, ali znam da su bili ve}inom seqaci.
14. januara 1942. dovedena je u Jasenovac jedna partija Srba seqaka i gra-
|ana
ana iz Kreke, kraj Tuzle – wih oko 80 ukupno. Ova partija seqaka i gra|ana a ana
odmah je odvedena u logorskog grobqe i tamo su svi ubijeni drvenim maqevi-
ma. Posle 14. januara 1942. g. prestalo je za neko vreme ubijawe zato~enika, jer
se je o~ekivao dolazak me|une unarodne komisije koja je imala da pregleda logor.
4. februara 1942. dva dana pre dolaska me|un e unarodne komisije, ukloweni
su iz logorske bolnice svi bolesni zato~enici, wih oko 40 do 50. Usta{e su sve
ove bolesne zato~enike na saonama odvezli u mesto Jasenovac i tamo ih negde
sakrili. Me|u ovim bolesnim Srbima nalazio se je i jedan bolesnik, Marko-
vi} iz Pakraca, koji je, dok je bio skriven u mestu Jasenovcu tamo i umro, a
ostali su svi povra}eni u bolnicu, nakon odlaska me|un e unarodne komisije.
Pre dolaska me|une unarodne komisije svi zato~enici dobili su oko leve
ruke trake sa brojevima i to Srbi su dobili plave, @idov @idovi i ùte, a Hrvati i
Muslimani crvene trake. Svako od zato~enika imao je na traci jedan izmi{-
qen broj. Ja sam imao broj 800 iako je na dan dolaska me|un e unarodne komisije bi-
lo svega oko 600 zato~enika. Isto tako dobili su zato~enici oko vrata limene
plo~ice, koje su nosile isti broj kao trake. Sve su ove trake i limene plo~ice
posle odlaska me|une unarodne komisije pokupqene od zato~enika i negde sprem-
qene. Nama zato~enicima bilo je strogo nare|eno e eno da na pitawe kojega ~lana me-
|un
unarodne komisije imademo samo odgovoriti: „Ja sam zato~enik broj taj i taj“
i navesti broj, koji je doti~ni imao na traki. Na pitawe kakva je hrana, mora-
li smo odgovoriti: „Dobra“.
obra“. Na sva ostala pitawa morali smo odgovoriti: „Pi-
tajte moga zapovednika“.
ika“
Uo~i dolaska me|un
e unarodne komisije, u no}i od 5. na 6. februara 1942, mo-
rali smo svi raditi celu no} i drugi dan do 10 sati na podizawu jedne nove ba-
rake koja je bila ude{ena kao blagavaona za zato~enike. U ovoj baraci bili su
postavqeni stolovi i klupe, {oqe, te sav ostali pribor potreban za jelo. Pe-
trovi} Pane, Tomi} Diko, ja i jo{ jedan zato~enik, kojemu se imena ne sje}am,
bili smo odre|eni
e eni da pred me|un
e unarodnom komisijom odigramo ulogu konobara,
koji tobo` kod jela dvore zato~enike. Razumije se da nikada ni jedan zato~enik enik
nije ru~ao u toj baraci. Posle odlaska me|une unarodne komisije ova baraka, koja je
nosila broj 8, sluìla je kao neka ~ekaonica za novoprido{le zato~enike.
Logorska bolnica tako|e je posebno ure|ena.
e ena. Ure|ena
e ena je posebna operaci-
i
ona sala, a bolnica je imala svoja odeqewa. U bolnici je tada bilo svega 8 kre-
veta. U krevete su bili sme{teni zdravi zato~enici koji su imali zada}u da
536
36
Jo{an.
Jo{an
glume bolesnike. Dr. Geren~evi} Paja, lekar iz Sremskih Karlovaca, koji je kao
zato~enik vr{io du`nost lekara u ovoj bolnici, pozvao je i mene da legnem u
jedan bolesni~ki krevet i glumim ulogu bolesnika pred ~lanovima me|un e una-
rodne komisije jer sam imao jednu malu ranicu na levoj nozi. Me|utim,e utim, u zad-
wem ~asu bio sam odre|en da do~ekam me|un e unarodnu komisiju kao konobar u im-
proviziranoj blagovaonici.
ici
Usta{ki poverenik za sve logore navedeni Luburi} Maks kazao nam je,
pre dolaska me e|un
unarodne komisije, da se moramo svi brinuti da pregled logo-
ra ispadne {to boqe pa da }e onda i nama biti boqe, a u protivnom slu~aju da
}emo svi stradati.
6. februara o.g. do{la je u Jasenovac me|une unarodna komisija koja se sasto-
jala od Nemaca, Talijana, Ma|ara,
a ara, delegata Vatikana i jo{ nekih drugih. Me-
|un
unarodna komisija je pregledala logor i, razume se, sve na{la u redu. Usta{-
ki poru~nik Luburi} bio je zadovoqan, a posle odlaska komisije opet je bilo
sve po starom.
Posle odlaska me|un
e unarodne komisije usta{e nisu novodovedene grupe
Srba i @idov
@idova a odvodili na logorsko grobqe i tamo ubijali, ve} su ih dovodi-
li u ciglanu, gde su im najpre oduzeli sav novac i ostale stvari, a zatim ih
odvodili na sprat ciglane, gde su ih udarcima èqeznim polugama po glavi
onesvestili a zatim ih sve bacali u usijanu ciglarsku pe} i spaqivali.
Ovaj posao bacawa onesve{}enih Srba i @idov @idovaa u ciglarsku pe} vr{i-
li su jedanaest posebnih zakletih grobara, koji su izabrani izme|u zato~enih
Srba i @i
@idov
dova.
a. [ef ovih grobara bio je in`. Danon, @idov zato~enik.
Pred konac meseca februara 1942. dovedene su u Jasenovac dve grupe gra-
|ana
ana i to jedna iz Sarajeva i Zavidovi}a, a druga iz Zagreba. Obe ove grupe
ubijane su na gore opisan na~in, odnosno udarcima èqeznim polugama omam-
qene i le{evi spaqeni u ciglani. Ovako su likvidirani mnogi Srbi, odnosno
~itave grupe i novodovedeni u Jasenovac.
Na 18. marta t.g. izlila se reka Sava u logor u Ba~i}evoj ciglani i zato
smo morali no}u da begamo iz baraka u samu ciglanu i bili tamo raspore|eni e eni
po mnogim {upama ciglane gde voda nije mogla do}i. Tu no} ostavili su usta-
{e oko 20 bolesnih Srba i @idov
@idova a u logorskoj bolnici, koje smo nakon nekoli-
ko dana na{li mrtve. Tu istu no}, t. t.j.
j. 18. i 19. marta 1942, odvojili su usta{e
oko 170 Srba zato~enika, koji su ve}inom bili stariji iji i bolesni, i nekuda ih
odveli. Ovi se Srbi vi{e nikada nisu pojavili pa se sa sigurno{}u ra~una da
su ubijeni. Tada je me|u ostalima odveden i ubijen zato~enik prezimenom Da-
ki}, za koga ne znam {ta je, niti otkuda je.
21. aprila o.g. preme{ten sam ja iz jasenova~kog logora u Zagreb, u biv{uv{u
ènsku kaznionu na Savskoj cesti. Ovde sam ostao sve do 19. juna o.g. kada sam iz
Zagreba dopra}en u Zemun i preveden u Beograd. U Zagrebu u ènskoj kaznio-
ni bilo je za moje vreme oko 600 zato~enika, od kojih su bila ve}ina Hrvati. Ta-
da su se nalazili u kaznioni: Filipovi}, domobranski satnik, Deura, svr{e-
ni pravnik, i âklopi}, kwiàr iz Zagreba. Postupak u ovoj kaznioni bio je
uglavnom korektan.
Ja sam bio odre|en za brija~a u brija~nici za usta{e i zatvorenike pa

sam za to dobivao usta{ku hranu.
Neko vreme spavao sam u }eliji broj 27 u kojoj je bilo zatvoreno 14 usta-
{a iz usta{ke èqezne bojne. Oni su bili zatvoreni ve}inom radi pijanstva
i lakoumnog zaduìvawa. Ovi usta{e hvalili su se u }eliji izme|u sebe koji
je vi{e ubio Srba. Tako je jedan od wih ustvrdio da je u jednu jamu u Velebitu
ba~eno 28.500 Srba koji su na kamionima iz Gospi}a pro{lo leto bili odvede-
ni u Velebit. Taj usta{a, koji je to pri~ao, jest usta{ki vodnik Markovi} iz
usta{ke bojne.
Koliko je Srba ubijeno u Jasenovcu, nije mi poznato ali je taj broj sva-
kako vrlo velik...
Br. 212
Izjava Kristine Bursa}

rsa i Jawe
a Draì} iz sela Otoke,
oke
kotar Bosanska Krupa, o zlo~
o inu usta{a
a a nad Srbima
i transportovawu ospi 1941. godine537
u u logor Gospi} 37
Posle sloma Jugoslavije do{la je u Bosansku Krupu i Otok538 nema~ka

vojska, koja je tamo bila oko 3 tjedna, a poslije ju je zamijenila talijanska voj-
ska, koja je napustila ovaj kraj polovicom jula o.g. Dok je tamo bila nema~ka i
talijanska vojska, bio je mir i red. Nema~ka vojska je od svih bez razlike odu-
zela oru`je i svakome je li~na i imovna bezbednost bila osigurana.
Nakon odlaska talijanske vojske, hrvatske vlasti su odmah naoruàle sa
vojni~kim pu{kama sve Muslimane sreza Bosanska Krupa. Ovi su se Muslima-
ni proglasili usta{ama.
Odmah posle odlaska talijanske vojske usta{e su po~eli kupiti sve
uglednije Srbe iz Otoka i svih sela sreza Bosanska Krupa i otpremati ih u
Gospi} – navodno na prisilan rad. Tada su pokupqeni i otpremqeni u Gospi}
iz Otoka: Draì} Simo, trgovac, i Gaji} Du{an, trgovac. Iz sela Bu{evi}: evi}:
[kori} Mirko, trgovac, Karan Stevo, sudski glasnik, Tumi} Nikola, teàk,
i Matijan Obrad, teàk. Iz sela Qusina: Nikoli} Mile, penzioner, Marja-
novi} Milan, sudski glasnik i Ili} Pajo, penzioner; iz sela Glodina: Ra{e-
ta Rade, teàk, Tati} Vaso, trgovac, i Daki} Nikola, teàk. Imena drugih se
ne se}amo. Tada je otpremqeno u Gospi} iz Otoka i okolnih sela ukupno oko 150
uglednih Srba. O wihovoj sudbini niko ni{ta ne zna.
26. jula o.g. po~eli su usta{e kupiti Srbe iz okolnih sela, dovoditi ih
u Otok i tamo ih ubijati. Ovo su nastavili i slede}ih dana. Skupine Srba do-
vodili su iz okolnih sela na most u Otoku, koji vodi preko reke Une, tamo su
537
AS, k.. 43/1-9.
AS,
538
Otoka
ka,, Bosanska Krupa
pa.
ih na mostu ubijali sekirom i wihove le{eve bacali u vodu. Ovaj pokoq u sre-
zu Bosanska Krupa trajao je neprekidno od 26. jula do 4. avgusta ove godine.
27. jula o.g.,
o.g., bio je ponedjeqak – va{arski dan u Bosanskoj Krupi, u ust
sta{e
a{e
su kupili sve Srbe koji su taj dan do{li na va{ar i odmah ih odvodili do
Kraqeva doma u mjestu gde su ve} bile iskopane jame. Tu su ih ubijali i wiho-
ve le{eve u iskopane jame bacali. Sve jame morali su jo{ prije iskopati na
prisilnom radu |aci aci Srbi.
Iz Otoka su ubijeni taj dan u Bosanskoj Krupi: [kori} Aleksa, trgovac,
Nikoli} Te{o, teàk, Nikoli} Pavle, trgovac, Zec Ilija, teàk, Prauqac
Nikola, teàk, te mnogi drugi ~ijih se imena sada vi{e ne se}amo. Znamo da je
taj dan na va{aru u Bosanskoj Krupi po usta{ama uhva}eno i kod Kraqevog do-
ma ubijeno oko 1 000 Srba koji su bili do{li na va{ar. Taj dan su jo{ u tri ka-
miona Srbi odvedeni Crnom jezeru i tamo ubijeni, a le{evi wihovi ba~eni
u jezero.
Za ~itavo to vreme, tj. od 26. jula do 4. avgusta, usta{e su ubijali na li-
cu mjesta najprije qude, a poslije sve od reda, koga su god na{li, bez obzira na
spol i starost. Po na{oj oceni ubijeno je u srezu Bosanska Krupa vi{e od po-
lovice ovih Srba.
U selu Otoku ubijeni su u to vreme slede}i: Bursa} Petar, gostioni~ar,
mu` preslu{ane Kristine, Rado{evi} Mi}o, èqezni~ki radnik, Zemzovi}
\or|e, teàk, Kneèvi} Nikifor, trgovac, Marmut Nikola, gostioni~ar, Ga-
ji} Mirko, trgovac, Kantar Luka, penzioner, Borojevi} Quban, teàk, \uli-
brak539
39
Miladin, teàk, Recija \ukan, teàk, Santra~ Luka, pekar, i wegova
èna Savka, Miki} Staka, gostioni~arka, Stapar Marko, gostioni~ar, i wego-
va unuka Nada, stara 17 godina, \ulibrk540 40
Mirko, teàk, \ulibrk541 41
Du{an,
teàk, te mnogi drugi ~ijih se imena sada vi{e ne moèmo sjetiti. Tih dana
ubijeno je u samom mestu Otoku, prema spisku koji su vodili usta{e, oko 500
Srba, kako su to oni sami tvrdili i hvalili se, a mi mislimo, da ih je ubijeno
mnogo vi{e, jer usta{e nisu sve ubijene unosili u spisak, a naro~ito ne one
koje su ubijali u wihovim ku}ama. Srbi su u mestu Otoku potpuno istrebqe-
ni. Za vreme opisanog pokoqa nije se spasio niti jedan mu{karac, ve} samo ne-
koliko èna i dece.
Istodobno sa pokoqem vr{ili su usta{e po srpskim selima i silovawa
malodobnih devoj~ica, koje su posle toga ubijali.
Nadaqe su u to vreme usta{e vr{ili i pqa~ku imovine po srpskim se-
lima sreza Bosanska Krupa. Odvezli su svu pokretnu imovinu kao: robu, ìto,
rakiju, suho meso, kajmak, sir i sve drugo {to su na{li po ku}ama, a stoku su
iz ovih sela odagnali ali u svoja sela.
Posle izvr{enog pokoqa i pqa~ke palili su ku}e te ru{ili i palili
crkve. U Otoku vr{ili su usta{e pqa~ku 31. jula o.g. Mi smo gledali kako iz
na{ih domova iznose ìvotne namirnice, robu i sve drugo do {to su god do{li.
539
]ulibrk.
brk
540
]ulibrk.
brk
541
]ulibrk.
brk
Usta{e su poru{ili crkve u Bosanskoj Krupi, te selima: Ivanska, Ba-

wani i Bu{evi}, te uop{te po svim srpskim selima. U selu Bu{evi}u su po-
ru{ili sokolski dom. Opisane pokoqe i pqa~ke, silovawa i paleè vr{ili
su usta{e Muslimani iz sela: Otok, Jezersko, Buìm, Bu{evi} i Pi{talina,
sreza Bosanska Krupa. Predvodio ih je Omer~ehaji} Husnija, brico iz Otoka,
i Be{i} Ibrahim, pekar. Osobito su se isticali u pokoqu i pqa~ki usta{e:
Rami} \emo, Brati} Mustafa, teàk, Ne{i} Kasim, teàk, Mujagi} Ku{im,
teàk, Be{i}
Be{i} Ethem, teàk, Brati} Muhamed, stolar, Suqi} Husein, |ak gra-
|anske {kole, Komi} Avdaga, mesar, svi iz Otoka.
Kerkez Pero, biv{i lugar, Srbin, odmah se je pridruìo usta{ama, pre-
{ao na rimokatoli~ku veru i metnuo na glavu fes. On je zajedno sa usta{ama
Muslimanima ubijao Srbe. Sada se isti nalazi u Beogradu kao ko~ija{.
U Otoku su Srbe za{ti}ivali Hrvati: Taji} Slavko i Stanko, gostioni-
~ari, Bir{l Josip, nadzornik puteva, Lon~ari} Jo{ko i mati mu Marija, po-
sednici. Hrvati iz Otoka nisu uop{te sudelovali u pqa~ki i pokoqu Srba,
ve} su to ~inili samo Muslimani.ani
Mi smo se spasile time {to smo se sakrile za vreme pokoqa u hrvatske
ku}e i to ja Bursa} Kristina bila sam sakrivena u ku}i Taji}a Slavka i Stan-
ka, a ja Draì} Jawa bila sam sakrivena u ku}i Bir{l Josipa i wegove puni-
ce Lon~ari} Marije.
Ja Bursa} Kristina po{la sam iz Otoka za Beograd 25. avgusta kamo sam
stigla 26. avgusta o.g. a ja Draì} Jawa po{la sam iz Otoka 15. avgusta kamo
sam stigla 16. avgusta o.g.
Predwi iskaz nam je pro~itan i mi ga usvajamo kao na{ i potpisujemo.
Bursa} Kristina, s.r.

Draì} Jawa, s.r.
Br. 213
Izjava Boàne Oreq

Ore i Milice Vukojevi}
evi iz Vrnogra~a,
a a,
kotar Cazin, o masovnim ubistvima
ima Srba, h
haap{
p e
ewu i odvo|
o eewu
ospi tokom 1941. godine542
u logor Gospi} 42

i preseqenike u Beogradu 22. marta 1943. godine.
Op{tina Vrnogra~ nastawena je Srbima i Muslimanima. Srpska sela u

op{tini jesu Glinica i Bos. Bojna. Ostala sela su muslimanska. U mestu Vrno-
gra~ nastaweni su Srbi i Muslimani. Selo Glinica je veliko srpsko selo i
542
AS, br
AS, br.. 43/1-9.
ima nekoliko stotina srpskih domova, a selo Bos. Bojna je ne{to mawe. Hrvata
u op{tini Vrnogra~ uop{te nema. Bile su u Vrnogra~u samo tri hrvatske po-
rodice i one su se posle rata iselile.
Odmah posle uspostave nezavisne dràve Hrvatske Muslimani iz op-
{tine Vrnogra~ bez iznimke svi su stupili u usta{e i preuzeli punu vlast.
Odmah u po~etku Srbima je bilo uskra}eno primawe monopolskih ar-
tikla kao soli,
oli, petroleuma, {ibica i duhana. Niti jedan trgovac nije smeo
Srbima prodati ove monopolske artikle. Isto tako Srbi nisu smeli kupovati
obu}u. Srbima je bilo zabraweno ispo~etka napu{tawe svojih ku}a po no}i,
a posle i po danu.
Isto tako Srbima je ve} u po~etku nezavisne dràve Hrvatske oduzeto
oru`je, pa {ta vi{e oduzeti su i kuhiwski noèvi, te gvozdeni poqopriv-
redni alat, tako da su ostali potpuno goloruki. Nasuprot muslimansko stanov-
ni{tvo bilo je istodobno oboruàno sa vojni~kim oru`jem.
Nekako u drugoj polovici meseca jula 1941. godine pohap{eni su neki
Srbi iz op{tine Vrnogra~ i odvedeni u Gospi} i od tada se o wihovoj sudbini
vi{e ni{ta ne zna.
Iz Vrnogra~a odvedeni su u Gospi}: Babi} Marko, po{tar; Pe}anac Pe-
tar, gostioni~ar; Mare{ Trivo, kova~; Radi} Du{an, kafexija i Stevi} Jan-
dre, obu}ar.
Iz Glinice odvedeni su u Gospi}: [evi} Pero, elektri~ar; Zoni} Ni-
kola, zemqoradnik; Romani} Mile, zemqoradnik; Mari} Mile, zemqoradnik;
Opa~i} Ilija, zemqoradnik; Puzi} Stojan, zemqoradnik; Puzi} \uro, zem-
qoradnik, te jo{ vi{e drugih, ~ijih se imena ne se}amo.
Iz sela Bos. Bojne odvedeni su: Gogi}
ogi} Lazo, zemqoradnik; Kqaji} Mile,
zemqoradnik; Kqaji} Spaso, zemqoradnik, te jo{ neki, ~ijih se imena ne se-
}amo. Kako smo ve} napred spomenuli o Srbima, koji su odvedeni u Gospi} vi-
{e se ni{ta nije ~ulo, ali se op}enito veruje, da su svi ubijeni.
Na 30. jula 1941. godine do{li su Muslimani iz Vrnogra~a do sela Gli-
nice. S wima su do{li i mnogi Muslimani iz Vel. Kladu{e, Bos. Krupe, Ca-
zina i Biha}a. Bili su naoruàni vojni~kim pu{kama, a oni, koji nisu imali
pu{aka nosili su u rukama sekire, kose, gvozdene vile, te batine. Predvodio
ih je tada{wi predsednik op{tine u Vrnogra~u, Kasipovi} Meho, zemqorad-
nik. Muslimani toga dana nisu u{li u samo selo Glinicu, ve} su se zaustavi-
li na poqu kod potoka Glinice i pozvali Srbe, da k wima do|u radi pomirewa.
Jedan deo Srba poverovao im je i oti{ao na pomirewe, ali drugi deo Srba iz
Glinice nije im verovao, ve} su ti Srbi, slute}i da bi mogli nastradati, ra-
dije pobegli u {umu.
îm su Srbi iz Glinice pre{li preko potoka istog imena i sastali se
sa Muslimanima, ovi su im predloìli, da svi zajedno po|u u Vrnogra~, pa da
}e tamo izvr{iti pomirewe i o tome u op{tini napisati i potpisati zapis-
nik. Srbi su ovome poverovali i sa Muslimanima oti{li u Glinicu.
Kada su Srbi iz Glinice dovedeni u Vrnogra~, odmah su bili zatvoreni
u podrum ambulante, {kole i privatne zgrade.
Na isto ovakav prevaran na~in dovedeni su u Vrnogra~ i Srbi iz Bos.

Bojne, te zatvoreni.
Istodobno su zatvoreni i Srbi-mu
rbi-mu{karci iz samog mesta Vrnogra~a.
Zatvoreni Srbi dràni su u zatvoru dva dana i za to vreme su ih Musli- i
mani strahovito tukli i na sve mogu}e na~ine zlostavqali. Tre}eg dana svuk-
li su ih do gola, zatim povezali i trpali u kamion, te odvaàli na brdo zvano
„Po
Poqice“ kraj Vrnogra~a, gde su ih sve pobili. Ubijawe ovih Srba na brdu
„Po
Poqice“ izvr{ili su sa doma}im Muslimanima usta{e, koji su taj isti dan
do{li u Vrnogra~ iz Petriwe i Gline pod komandom nekoga Misona, gostioni-
~ara iz Gline. Srbi su preveèni iz Vrnogra~a na brdo „Po „Poqice“ u kamionu
bez odela. One, koji nisu mogli stati u kamion, vezali su za kamion i tako vuk-
vuk
li. Govorili su im, da ih vode u Karlovac radi opravka èq. pruge. Ve} su ih
u kamionu strahovito tukli i nagonili da pevaju pesmu: „Kraqu Petre kurvin
sine, nema vi{e Jugovine.“ Srbi nisu hteli pevati ovu pesmu, a Muslimani
su ih jo{ vi{e tukli. Kada su tako svi Srbi prevezeni iz Vrnogra~a na brdo
„Po
Poqice“,
ice“, naredili su im usta{e, da najpre iskopaju zajedni~ku veliku jamu,
gde }e biti pokopani. Posle toga postrojili su ih u redove i pobili udaraju}i
ih maqevima po glavi. Tada je na brdu „Po
„Poqica“ kraj Vrnogra~a pobijeno oko
800 Srba iz Vrnogra~a, Glinice i Bos. Bojne. Spasao se je samo jedan jedini se-
qak iz Bojne imenom Vujasin Milan. On nije bio potpuno dotu~en, pa se je pre-
ko no}i izvukao iz jame i do{ao u selo Glinicu kod svoga kuma \ilasa Mila-
na i sve ispri~ao, {ta se je dogodilo wemu i ostalim Srbima, koje su Musli-
mani bili odveli u Vrnogra~. On je iza nas ostao jo{ ìv i sakrivao se kod
svojeg kuma \ilasa Milana u selu Glinici, da bude kao ìvi svedok uàsnog
pokoqa, koji su usta{e Muslimani i Hrvati izvr{ili nad Srbima iz op{ti-
ne Vrnogra~.
Posle izvr{enoga pokoqa usta{e, koji su do{li iz Gline i Petriwe
vratili su se opet u Vrnogra~ i imali su svi krvave ruke, a naro~ito je krva-
vih ruku bio wihov komandant navedeni Mison. Ovi usta{e su isti dan se po-
vratili u Glinu i Petriwu.
Tada su ubijeni iz Vrnogra~a: Aleksi} Janko, trgovac, Vajagi} \uro,
zemqoradnik, Petrovi} Pero, pekar i Kupre{~anin Luka, kafexija.
Iz sela Glinice ubijeni su: Oreq Stevo, Oreq Milo{, Novakovi} Sto-
jan i wegov sin gimnazijalac, kojemu ne znamo ime, Pa|en Nikola i wegova bra-
}a Miladin i Spase, Oreq Jovo, Stevi} Mile i wegov brat Stojan, Pemac Mar-
ko i wegova bra}a
a}a Stevo, Vaso i Milo{, Berowa Jovo i wegova ~etiri brata,
~ijih se imena ne se}amo, Berowa Mile, Bojaxija Stanko, Medi} \uro, Medi}
Marko, Ostoji} \uro, Duki} \uro, Gak Ilija i wegova bra}a Janko i Stojan, te
sin, ~ijeg se imena ne
ne se}amo i wegova dva sinovca Nikola i Rajko, Gak Slavko,
[evi} Branko i wegov brat Du{an, [evi} Mili}, te jo{ mnogi drugi prezi-
menom [a{a, Studen, Dra{kovi}, ]osi}, Luki}, [evi}, Bojaxija, Berowa,
Romani}, Stevi} i Baji}.
Iz Bos. Bojne ubijeni su: Gogi} Mile, Mi{kovi} Marko, Zori}, biv. àn-
darm, Vojnovi} Marko, svi zemqoradnici, te jo{ mnogi drugi, ~ijih se imena
sada vi{e ne se}amo. Znamo pouzdano da je taj dan pobijeno na brdu „Po „Poqice“
oko 800 Srba iz sela Glinica i Bojna, te iz samoga Vrnogra~a. Ovo su prizna-
li i sami Muslimani, koji su sudelovali u odvo|ewu i ubijawu Srba.
Posle toga nastavili su doma}i usta{e-Muslimani sa ubijawem Srba, a
pomagali su im i strani usta{e, koji su od vremena do vremena dolazili iz Pe-
triwe, Gline, pa ~ak i iz Gospi}a. Koga su god od mu{karaca uhvatili kod ku-
}e ili u selu, toga su odveli u nepoznatom pravcu i ubili. Ispo~etka su odvo-
dili i ubijali samo odrasle Srbe-mu{karce, a posle i mu{ku decu od 12 godi-
na pa na vi{e.
Na 2. avgusta 1941. godine odveli su i ubili Boù Oreqa, zemqoradnika
iz Glinice, te jo{ mnoge druge, ~ijih se imena ne se}am.
Na 4. septembra 1941. godine odveli su od ku}e zajedno sa kowima i koli-
ma Oreqa Milana, zemqoradnika iz Glinice i ubili ga, a wegove kowe i kola
prisvojili. Isti dan su odveli i ubili ènu Berowe Stanka iz Glinice. Taj
dan su proveli kroz Glinicu i odveli na ubijawe jednog ~oveka i ènu iz se-
la Bos. Bojne, ~ijih se imena ne se}amo.
Krajem meseca septembra 1941.
1941. godine odveden je i ubijen Kova~evi} Sa-
va, zemqoradnik iz Glinice, te neki jo{ drugi.
U mesecima avgustu i septembru 1941. godine odvedeno je i ubijeno vrlo
mnogo Srba iz sela Glinice i Bojne, ali se mi ne se}amo wihovih imena. Neko-
liko Srba-mu{karaca, koji su se spasili od smrti begstvom,
gstvom, sklonili su se u
{umu i tamo stalno ostali, jer se nisu smeli vratiti svojim ku}ama u selo.
Istodobno sa odvo|ewem i ubijawem Srba usta{e su vr{ili i pqa~ku
srpskih ku}a. Pqa~kali su i odnosili novac, robu, obu}u, ku}ni name{taj,
posu|e, poqoprivredni alat, ìve`ne namirnice i sve do ~ega su god do{li.
Isto tako pqa~kali su i sobom odvodili stoku i ìvad.
Ponovna i temeqita, pqa~ka srpske imovine od strane usta{a izvr{e-
na je u mesecu septembru 1941. godine, kada su skoro svi Srbi-mu{karci do tog
vremena bili odvedeni i pobijeni, a jedan mali deo na ìvotu preostalih na-
pustio je sela i sklonio
onio se u {umu. Tada su usta{e-Muslimani pqa~kali od
Srba i odvozili u svoja sela ìto, kukuruz, krumpir iz poqa, te iz ku}a jo{
ono malo stvari, {to je bilo ostalo iza prve pqa~ke. U selima su ostale samo
ène i deca bez igde i{ta.
Usta{e su istodobno vr{ili i silovawe srpskih èna i malodobnih de-
vojaka. Tako su bile silovane k}eri i unuka Gogi}a Laze iz Bos. Bojne, koga su
usta{e pre toga ubili. Isto tako silovana je i k}er Vujasin Mile, zemqorad-
nika iz Bojne, koji je pre toga od usta{a odveden u Gospi}. Usta{a Sarajlija
Mehmed, kafexija iz Vrnogra~a, silovao je Stevi} Danicu, k}er Stevi}a Jan-
dre, obu}ara iz Vrnogra~a, koji je odveden od usta{a u Gospi}. Ova Stevi} Da-
nica bila je stara 16 godina. Nakon izvr{enog silovawa ubijene su po usta{a-
ma navedena Stevi} Danica, wezina mati \uja i sestra Desa, stara 9 godina, i
Dara, stara 7 godina.
U godini 1942. – vremena ta~no ne znamo – odvela je èna Komana, ànd.
narednika i komandira ànd. stanice u Vrnogra~u, tobo` da ih spasi od usta-
{a, u ku}u Muslimana Kuduzovi}a Suqe, op{t. bele`nika: Dmitrovi} Petru,

ènu umrloga Janka, gostioni~ara i wezine tri k}eri: Maru, staru 18 godi-
na, Milku, staru 17 godina i Dragicu, staru 16 godina. Pomenute k}eri Dmi-
trovi} Petre bile su poznate kao naro~ito lepe devojke. Usta{e do{li su u
ku}u navedenog op{t. biqe`nika Kuduzovi}a, te najpre zaklali Dmitrovi}
Petru pred o~ima wezinih k}eri, a zatim naredili wezinim k}erima, dok je
le{ materin leào jo{ u ku}i,u}i, da im prirede ru~ak. Posle ru~ka su usta{e
odveli sve tri k}eri Petrine u obli`wu {umu zvanu „P „Ponare“ na putu pre-
ma Cazinu, gde su ih silovali, a zatim zaklali. Wihove le{eve su posle psi
razvla~ili po {umi. Ovo su izvr{ili usta{e Sadikovi} Ha{im, zemqorad-
nik iz Vrnogra~a i wegov ro|ak, kome ne znamo ime, te jo{ jedan usta{a, koji je
pre toga dugo vremena boravio u zatvoru u Zenici radi po~iwenog ubistva.
Za vrewe najteìh pokoqa Srba u avgustu mesecu 1941. godine usta{e-
Muslimani pozivali su Srbe da odmah pre|u na rimokatoli~ku ili musli-
mansku veru, jer da nikako ne smiju ostati u pravoslavnoj veri. Pretili su sa
ubistvom svakome koji ne bi napustio pravoslavnu veru. Kako su tada ostale
kod ku}e samo ène i deca, to su ène, da bi spasile svoje ìvote, kao i ìvo-
te svoje dece pre{le neke na rimo-k
imo-katoli~ku, a ve}ina na muslimansku veru.
Me|utim,
e utim, niti to im nije ni{ta koristilo, jer su usta{e, kako smo to ~ule, u
pro{loj godini popalili srpska sela u op{tini Vrnogra~, te pobili u tim se-
lima mnogo preostalog naroda koji nije izbegao u {umu.
Srpsko-pravoslavna crkva u Glinici je ve} u po~etku po usta{ama-Mu-
ama-Mu-
sliman
anima opqa~kana i zatvorena.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Ejupovi} Hasan, zem-
qoradnik, koji je obna{ao ~ast usta{koga tabornika; Hamzi}, kroja~; Saraj-
lija Mehmed, kafexija;
ija; Kasipovi} Sadik, obu}ar;
u}ar; Paqug Vlatko, sin pekara;
Kruhvuk, obu}ar, svi iz Vrnogra~a, te mnogi drugi, iz Vrnogra~a, Cazina i
drugih muslimanskih mesta, ~ijih imena ne znamo. Moè se mirne du{e kaza-
ti, da su svi Muslimani iz sreza cazinskog bili usta{e i sudelovali u poko-
qu i pqa~ki Srba, ili to pomagali. Jedino biv{i narodni poslanik iz Cazi-
na, Pozderac Nurija nije bio usta{a, niti je sudelovao u pokoqu i pqa~kawu
Srba, ve} ih je spasavao i {titio, ukoliko je to mogao.
Ja OREQ BO@ANA napustila sam Glinicu na 10. oktobra 1941. god. i
doputovala u Beograd, a ja VUKOJEVI] MILICA napustila sam Vrnogra~
na 18. septembra 1941. godine i doputovala u Beograd. Od tada ìvimo ovde u
Beogradu. O doga|aj
a ajima, koji su se zbili posle na{eg odlaska, doznale smo od
verodostojnih svedoka, pa smo ih mi ta~no prikazale.
Drugo ni{ta nije nam poznato, a na iskazano i pro~itano nam, moèmo
se i zakleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Oreq Boàna, s.r.

s.r.
Rodi} \uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r. Vukojevi} Milica, s.r.
Br. 214
Izjava Jelice Mijatovi}

ovi iz sela Rujnice, op}
p ina Trà~ka
ka Ra{t
a tela,
kotar Cazin, o zlo~
o inima usta{a
a a nad Srbima i odvo|
o eewu
ospi tokom 1941. godine543
u logor Gospi}
Z A P I S N I K sastavqen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike

u Beogradu 14. 3. 1945.
Mijatovi} Jelica, doma}ica, nastawena iz Rujnice, op{tina Trà~ka

Ra{tela, sreza Cazin, stara 19 godina, k}i pok. Pere i pok. Smiqe ro|. Mi-
leusni}, neudata, iskazana izbeg. leg. broj 23017 – sada kao izbeglica nasta-
wena u Beogradu – ulica KraKraqice Marije broj 43 – iskazala je:
Mesto Rujnica jest ~isto srpsko selo i dosta veliko. Op{tina Trà~ka
Ra{tela nastawena je Srbima i Muslimanima. Muslimana u op{tini ima mno-
go vi{e nego Srba.
îm je uspostavqena nezavisna dràva Hrvatska, Muslimani su se upi-
sali u usta{e i preuzeli svu vlast u svoje ruke. Hrvatske vlasti su odmah po-
po
vele Srbe, da predaju oru`je, prete}i im smrtnom kaznom svakome onome ko ne
bi predao oru`je. Vlasti su podjednako garantovale Srbima, da se nikome ni-
{ta ne}e dogoditi i da }e sva~iji ìvot i imovina biti za{ti}eni. Srbi su
poverovali i svi predali oru`je. Morali su predati i noève, te gvozdene
vile. Istodobno su svi Muslimani, pa i muslimanska odraslija deca dobili
vojni~ke pu{ke. Tako su ve} u po~etku nezavisne dràve Hrvatske, Srbi na-
{li potpuno goloruki pred muslimanskim stanovni{tvom, koje je Srbe mrzi-
lo, a uz to bilo do zuba naoruàno.
Srbima je ve} u po~etku bilo zabraweno kupovawe monopolskih artika-
la, kao soli, petroleuma, {ibica i duhana i {e}era. Niti jedan trgovac nije
smeo ove artikle prodavati Srbima. Srbi nisu smeli nikuda iz sela izlazi-
ti. [ta vi{e, Srbi nisu smeli niti u mlin da samequ bra{no.
îm su Srbi predali oru`je i ostali goloruki,
uki, a Muslimani se naoru-
àli, nastalo je ne~uveno pqa~kawe srpske imovine. Naoruàni Muslimani
dolazili su u srpska sela i oduzimali stoku i odvodili svojim ku}ama. Isto
tako oduzimali su od Srba novac, robu, obu}u, posu|e, ìve`ne namirnice i
uop{te sve do ~ega su do{li i {to im se je svidelo. Sve ovo su odvozili ili
odnosili u svoja sela i tamo delili me|u sobom.
Oko desetak dana pred Sv. Iliju 1941. godine op{tina je poslala poziv
sve{teniku Ili}u Iliji, te zemqoradnicima Kneèvi}u Petru, Grbi}u Du-
{anu i Smiqani} Milo{u, da odmah do|u radi va`nog saop{tewa. Kada su svi
do{li, saop{teno im je u op{tini, da odmah odu ku}i i da se spreme za put.
îm su ovi do{li ku} u}i,
i, za wima ssu
u do{li usta{e i odveli ih u Gospi}. Od
tada se o wihovoj sudbini daqe ni{ta ne zna. Ali se veruje da su ubijijeni.
543
AS, br
AS, br.. 40/I-3,
40 -3, kut
kut.. 40.
Dva do tri dana pred Sv. Iliju 1941. godine do{li su oboru` uàni usta-
{e-Muslimani u selo Rujnicu i pokupili Srbe mu{karce. Govorili su, da
ih vode na neki rad. Ovo kupqewe Srba trajalo je nekoliko dana. Jedan deo
pokupqenih Srba odveden je u Cazin i tamo zatvoren, a drugi deo odveden je
u Vrstu i tu zatvoren u ànd. kasarnu. U Cazinu je odvedeno iz Rujnice oko
450 Srba a u Vrstu oko 300.
Srbi, koji su bili odvedeni u Vrstu, morali su iskopati na brdu „Ku „Kur-
jakovu“ u blizini ànd. stanice jamu duboku dva do tri metra, tako isto {i-
roku, te mnogo metara duga~ku. Kada su Srbi ovu jamu iskopali, usta{e su ih
najpre svukli do gola, zatim povezali ìcom dva do dva, odveli na brdo „Ku „Kur-
jakovo“, gde su ih pobili i u jamu zakopali. Preko wih su posuli kre~. kre~. Odelo
ubijenih Srba usta{e su izme|u sebe pod odelili.
Spasila su se dvojica i to [amija544 44
\uka
\ uka i [evi} \\oko,
oko, zemqoradnici.
ni slu~ajno nisu bili ubijeni, neg
Oni egoo samo raweni i tamo ba~eni u jamu. Pri-
~inili su se, kao i da su i oni mrtvi, pa kada se je spustila no} i usta{e oti- oti
{li, oni su iza{li iz jame i po no}i do{li ku}i u}i u selo i sve ispri~ali, {to
im se je dogodilo wima
ima i ostalima Srbima.
ima. Nisu smeli vi{ei{e ostati kod ku}e,
pa su pobegli u {umu i tamo ostali.
ali
Srbi, koji su bili odvedeni u Cazin, bili su tamo amo zatvoreni nekoliko
dana. Usta{e su ih za to vreme
eme tukli i na sve mogu}e na~ine mu~ili, a jesti im
nisu davali. Zatim su ih jednog dana svukli do gola, Belo Brdo“545
ola, izveli na „„B 45
blizu Cazina, gde su ih pobili i tamo pokop opali. Wihovu robu usta{e su izme-
|u
u sebe podelil
ili.
i. Tada
ada su odvedeni iz R Ruujnice i ubijeni na brdu „Kurjakovu“
kod ànd.
ànd. stanice Vrste:
rste: Ba
Bawac Pane, weg egovov sin Milan i bra}a Rade i Du{an,
Kneèvi} Velimir,
imir, Selak Jovan, Sel elak
ak Milovan – Perin, [amlija Jovan,
wegov brat Mile i sinovi Petar i Nikola, Selak Milovan – Jovanov, Mijato-
vi} Mile, Kopani} Vid, Pu|a Pepa, Pu|a Mile – svi zemqoradnici, te jo{
mnogi drugi, ~ijih se imena sada ne mogu setiti. U isto vreme odvedeni su iz
Rujnice i ubijeni na „Bj
„Bjelom Brdu“ kraj Cazina, moj otac Mijatovi} Petar,
Kneèvi} Du{an i wegov sin Mile, Gluvaji} Luka, Radi} Vladimir i wegov
sin Mile i wegova èna Milka, te mnogo drugih, ~ijih se imena sada ne mogu
setiti. Znam pouzdano da je o Sv. Iliji 1941.
1941. godine odvedeno iz Rujnice svih
skupa oko 750 Srba i pobijeno.
Od ovoga pokoqa spasilo se u selu Rujnici svega 7 odraslijih mu{kara-
ca koji su bili pobegli u {umu. U isto vreme eme pokupili su usta{e i odveli na
ubijawe sve Srbe, mu{karce iz Trà~ ~ke
ke Ra{tele. Wih su odveli u Cazin i
ubili na „Belom Brdu“ kraj Cazina. Znam Znam da su tada ubijeni i odvedeni iz
Trà~ ~ke
ke Ra{tele: Panovi} Janko, trgovac,ovac, Kova~evi} Pero, Do{eno{en \uro, go-
stioni~ar, te jo{ mnogo drugih, ~ijih se imena ne se}am. e}am.
Odmah posle izvr{enog pokoqa Srba-mu{karaca do{li su usta{e mu-
slimani u Rujnicu, gde su opqa~kali srpsko-prav. crkvu, a zatim je spalili.
Prije paleà
eà crkve naterali su Srbe, da pquju na ikone.
544
[amlija
[amlija.
545
Bjelo Brdo
do.
Posle paleà
eà crkve odveli su usta{e-Muslimani srpske ène i decu u
Cazin, gde su ih silili, da p pr
re|u
e|u na katoli~ku ili muslimansku veru. Usput
su mnogo èna i dece pobili. @ene su mnoge pre{le i to najvi{e i{e na katoli-
~ku veru, a neke i na muslimansku, èle}i time spasiti ìvot sebi i svojoj
deci. Me|utim
e utim niti to im nije koristilo.
Oko Vel. Gospojine 1941.
1941. godine ponovno su do{li u Rujnicu usta{e Mu-
slimani i digli sve ène, a mu{karaca tada nije bilo, te oterali preko Ko-
rane u selo Lipova~u, op{tine Dre`nik-Grad,
e`nik-Grad, sreza Sluw. Kada je na ovaj na-
~in selo Rujnica ostalo potpuno pusto, onda su usta{e Muslimani za{li po
ku}ama i sve opqa~kali i prevezli u svoja sela, a stoku oterali, tako da je
selo u punom smislu re~ie~i ost
ostalo bez igde i{ta.
Nakon dva meseca boravka u Lipova~i, povratili smo se u Rujnicu, ali
smoo na{li selo potpuno opqa~kano. Nigde ni{ta u selu nije bilo. Neke ku}e
sm
su bile popaqene.
Na potoku Toplici blizu Rujnice postojao je mlin Smiqani}a Miluti-
na. U ovaj mlin dolazili su mqeti seqaci iz svih okolnih sela. Jednoga dana
u jeseni 1941. godine do{lo je u mlin SmSmiiqani}ev oko 60 èna Srpkiwa i de-
ce iz sela Krndija i Bukovica da samequ ìto. Kada su za to saznali usta{e-
Muslimani, do{li su u mlin i sve ove ène i decu poklali, wihove le{eve
su sloìli u mlinu a zatim mlin zapalili.
Usta{e-Muslimani vr{ili su i silovawa malodobnih srpskih devojaka.
Tako su jednoga dana posle izvr{enoga pokoqa mu mu{k
{karaca uhvatili i odveli
u {umu devojku [amlamlija Miku, staru 20 godina, k}er Jovanovu, koga su pre to-
to
ga ubili. Miku su usta{e u {umi silovali, a zatim je pus ust
tili ku}i. Nekako
ako u
isto vreme
eme do{li su usta{e u selo Bugar, gde su pokupili sve ml mlade devojke i
zatvorili u {k{kolu, a zatim nad wima u {k {koli ~itav dan vr{ili silovawa i
orgijali. Kad se je pribliìla no} napustili su selo, a devojke su onda seqa-
ni oslobodili i pustili iz {kole.
Osobito su se istakli u progonu Srba i kao usta{e: Deli} Rifat, baka-
lin iz Ilixe, Deli} Be}o,e}o, kova~ iz Ilixe,
xe, te mnogi drugi, ~ijih se imena ne
se}am. Ve}inom su dolazili u na{e selo usta{e-Muslimani iz Cazina i Bi-
ha}a, ~ija imena ja ne znam. Moè se mirne du{e ustvrditi da su svi Musli-
mani iz cazinskog sreza stupili u usta{e i sudelovali u pokoqu i pqa~ki
Srba, ili to direktno pomagali.
Ja
a sam napustila selo Rujnicu na 6. decembra 1941. godine i do{la u Beo-
grad i od tada se ovde stalno nalazim, pa mi zato nije poznato {ta se doga|alo
a alo
sa mojim rodnim mestom posle mog odlaska. Jedino sam ~ula, da je posle mog
odlaska selo potpuno opqa~kano i spaqeno, a narod, koji nije izbegao u {umu,
pobijen je.
kleti.
D o v r { e n o.
Saslu{ao i overava: Zapisni~ar: Mijatovi} Jelica,
ica, s.r.
Rodio \uro,
\uro, s.r. Tatalovi} Nevenka, s.r.
Br. 215
Izjava Abdulaha Ibrahimpa{a ii}a,

a, na~e
a elnika grada Biha}a,
a a,
o zlo~
o inima ustaa{a
a nad srpskim narodom u Biha}u
a u i wegovoj
okolini u vremenu od aprila do avgusta 1941. godine546
46
ZAPISNIK
Gradske komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora i wihovih
pomaga~a u Biha}u 9. juna 1945. godine.
10. aprila 1
10. 1941
941.. godine nalazio sam se na poloàju na~elnika grada Bi-
ha}a. Po~etkom maja do{ao je Qubomir Kvaternik na mjesto Velikog ùpana. ana.
Ist
stoga dana odrào je govor na velikom mostu, koji je bio uperen protiv Srba,
a sutradan je sazvao konferenciju koju je otvorio rije~ima: „Vl „Vlasima nema vi-
{e jesti“, a zatim je govorio o rje{avawu agrarnog pitawa i o tome da }e svaki
Musliman imati najmawe 50 duluma zemqe.
Ja sam tada uzeo rije~ i rekao da me mnogo ~udi da jedan veliki ùpan
moè nastupiti sa ovakvim rije~ima. tj. da „Vlasima nema jesti“ a protestirao
sam protiv wegove izjave da Srbi ne}e dobiti aprovizaciju, te sam izjavio da
}e svaki dobiti aprovizaciju dok ja budem na~elnik, a u koliko mu je krivo,
da }u ja dati ostavku. Nije ni{ta na to odgovorio, ali me poslije nikada nije
zvao na svoje konferencije.
a sam dao ostavku i smijewen 10. VII
Ja II 1941. godine. Oko 20. VI dovezeno je
1941.
oko 400 kola u kojima je bilo 300 srpskih familija iz okoline Pl Plitvi~kih je-
zera. Navodno su htjeli da o~iste taj kraj od „vl„vlaha“ po{to }e tu biti poglavni-
kovo qetovali{te. Tog dana zabraweno je kretawe poslije 8 sati, a ja sam ostao
i vidio sam te qude.
Sutradan sam protestovao kod Kvaternika za{to qude iz tu|e ùpe dovo-
zi ovamo, a on je odgovorio da se to mene ne ti~e. Ti qudi su odvedeni u pravcu
Petrovca i Drvara. Tada sam dao ostavku, ali mi nije bila uvaèna.
Odmah
dmah poslije ovoga zatvoreno je oko 400 Srba iz Biha}a i bliè okoli-
ne a me|u wima je bil iloo 70 studenata i |aka.
aka. Ovim hap{ewem su rukovodili lo-
gornik Pero [imi}, àndarski major Stevo Vi Vindakijevi}, kotarski predstoj-
nik Jakov Xal,
Xal, a kao savetodavac bili su Stjepan [imi} imi} i Iv
Ivica Maàr.
aàr.
Jednoga jutra iza{ao sam na igrali ali{te gdje su ovi qudi bili postroje-
ni da se s wima oprostim. Jedan dio ovih poubijan je negdje oko Kulen Vakufa,
Martinbroda547 47
i Krweu{e (R (Risovac),
ovac) drugi se vratio u Biha}, a neki su po-
bjegli u Beograd.
5. VII
II 1941. godine pohap{eno je oko 15 qudi, me|u kojima poznam profe-
sora Vlatkovi}a, Veqka
Veqka Man nd
di}a, ing. Mihajla Mandi}a i nekoliko drugih
~ijih se imena sada ne mogu sjetiti.
546
AJ, Reg
AJ, Reg.. br
br.. 463851.
547
Martin Brod
Brod.
15. VII
II 1941. godine u no}i pohap{eno je oko 100 vi|eni enijih Srba koji su
odvedeni i poubijani na otoku Pagu ili u Gospi}u – Jadovnu. Sje}am se da su
me|u wima bili: Simo Ili{evi}, Vaso Cv Cvijanovi}, Trbojevi}, Pero Hrva}a-
nin, Rade Kova~evi}, Pavao Su~evi} i Ilija Bilbija. Ujutro istoga dana po-
kupqene su ène, djeca i ne{to mu{karaca, ukupno oko 1 000 osoba i sprove-
deni od kapetana Vebera do Kulen Vakufa. Ra~unam da je od tih moglo zagla-
885, kao i neka druga lica, koja su uhap{ena 5. VII
viti 885, II, pobijena su mjesec da-
na kasnije u Garavici. Te no}i kada su pobijeni, do{ao je podùpan Haxiali}
Sali autom pod moju ku}u da idem do Kvaternika.
ûla
ula se pucwava od Garavice, a on mi je rekao da su ~etnici izvr{ili
napad i da do|em radi odbrane grada. Ja Ja sam to odbio.
Doocn
cnije kada sam bio interniran, ~uo sam od Ali}a, blagajnika u Veli-
koj ùpi, da su imali namjeru da me izmije{aju sa Srbima i ubiju me. Sutra-
dan sam oti{ao kod velikog ùpana ana i kod wega na{ao V Viindakijevi}a, Xala i
[imimi}
i}a a Peru. Kvaternik im je kazao: Dakle, djeco, no}as ih je 400 pod ledi-
nom, a sada nastavite i ubite sve od 18 – 60 godina. JaJa sam zbog toga protest
estovao
a ujedno sam traìo da mi se uvaì ostavka.
Posle ovoga su se zaredala ubistva svakog dana,ana, {to je trajalo pet-{est
pet-{est
dana. Cijenim da je za ovo vrijeme poubijano 7-8 hiqada Srba iz Biha}a i
okolnih srezova (Kr(Krupa, Cazin i dr.).
dr.). @ena
ena je poubijano oko 15 a za djecu ni-
sam ~uo.
Tada
ada je bilo zatvoreno i oko 70 Muslimana i Hrvata pod sumwom mwom da su
komunisti. Ja sam nekoliko puta intervenisao, a tek kad sam potpisao garan-
ciju da ne}u pobje}i, pu{teni su.
Oktobra 1941
1941.. godine smijewen je Kvaternik
rnik na moju intervenciju. To je
bilo poslije pada Kulen Vakufa. Tada je i{la jedna deputacija, koju je pred-
vodio Huseinbeg Ibrahimpa{i}, a bili su jo{ i Sadik Efendija, Ribi} I Ivvi-
ca, Alivojvodi}, Muhamed Zjaki}, @i @ivko Pe Perkovi}, Kadi}
adi} iz Krupe, Husni-
beg ]or
orovi} iz Cazina ukupno oko 30, i{li su navodno zbog naoruàwa Biha-
}a i spa{avawa muhaxira, a stvarno radi obustave suspenzije Kvaternika. Za Za
ovo posqedwe znao je navodno sami Ibr Ibrahimpa{i}, koji je nastojao da Kvater-
nik ostane, da bi „„mmogao zavr{iti zapo~eti rad“.rad“
Kvaternik
er ik je oti{ao iz Biha}a sa tri kamiona robe, a na mjesto wega
do{ao je Josip Bari{i}. Delegacij iju
u pratio je u Zagreb podùpan H Haaxiali}.
Kvaternik
rnik je ve} oti{ao a u Biha}u je ostao samo {ef ùpskog redarstva dr.
Zvonko Krenedi}, koji je htio da me uhapsi i zatvori smatraju}i da bi mogao
dignuti pobunu.
Incijativu za ovu delegaciju dao je sam Kvaternik, a organizirao je pod-
ùpan.
Novi ùpan Bari{i} znam da je jedanput uhapsio oko 80 lica me|u e|u koji-
ma se sje}am da je bio Ur{ulski biv{i muhtar Mehmetaga, navodno da se no}u
pucalo, dok su pucali kao i svake no}i vojnici. U zatvoru su zadràni ani 9 do 15
dana i pu{teni su pojedina~no. Bari{i} je ostao do oslobo|ewa Biha}a 1943.
godine, kada je oti{ao u Zagreb.
Ja sam uhap{en i interniran, a posl oslije internacije ìvio sam u Bos.

Gradi{ci
{ci te mi nije poznato { {to
to se je de{avalo u Biha}u.
Napomiwem: po~etkom aug augusta 1941. godine nalazio sam se u vije}nici
kad mi je do{ao [e
[ermet, zvani Axe, teàk iz Kraqa, zamolio me da mu dadem
bra{na, jer da nije jutros dobio „n„nikakvih ostataka od jela iz vla{kih tor-
bi“. Ja sam ga odbio a on mi je jo{ rekao: „Ne
„Ne zna{ beg {to je no}as bilo. Po-
zna{ li ti Lazu Vladeti}a?“ Kad sam mu rekao da poznam, rekao je: „E, no}as
je svr{io“,
r{io“, a kada sam ga upitao kako, kazao je: „Bio
„Bio je na strijeqawu, a ja kako
sam pokopao mrtve, do{ao je do mene i pohvalio se da je ostaostaoo ìv, a kako sam
imao motiku u ruci, udario sam ga po glavi,
avi, na {to se on sloìo. Nastavio sam
ga da
daqe tu}i psuju}i mumu kraqa.“ JaJa sam
sam ga tada otjerao.
D o v r { e n o.
Predsednik Zem. komisije: Zapisni~ar: Potpis svjedoka:

[kori} Milo{, s.r. Loni}, s.r. Ibrahimpa{
a{i}
i} Abdulah,
ulah, s.r.
^lanovi komisije:
Sara~evi} E., s.r.
Mu{anovi} Ale, s.r.
]urtovi} M., s.r.
Br. 216
Izjava Kasima Sarajlije, Barice Trkuqe

u i Asima Muminagi
i}a
o masovnom ubijawu
a u Srba u Velikoj Kladu u{i
i wenoj okolini tokom 1941. godine548
48
Zapisnik Komisije za utvr|ivawe zlo~ina okupatora

i wihovih pomaga~a u Velikoj Kladu{i, 16. jula 1946.
Nakon pet dana po odvo|e

o|ewu
wu pravoslavaca u logor Gospi} tj. 25. jula 1941.
po~elo je sa masovnim hap{ewem pravoslavnih mu{karaca. Hap{ewa su se
vr{ila u samom mjestu V.. Kladu{e kao i po okolnim selima. Sve pravoslavce
usta{e i àndari dovodili su u zatvor V. Kladu{e, a isto tako i u pravoslav-
nu crkvu, iz koje su usta{e napravili zatvor. Uhap{enici provodili bi naj-
vi{e tri dana u zatvoru, kada bi dolazile usta{e sa kamionom i odvodili na
likvidaciju u protutenkovski rov pod brdom I~ungarom, na granici Maqevac-
-Kl
Kladu{a.
Na granici Bosne i Korduna nalazi se protutenkovski rov, kojega je po-
digla stara Jugoslavija 1939/1940. g. U tom rovu kod sela Maqevac i Buva~e
548
48
AJ,, Inv
AJ Inv.. br
br.. 55259.
vr{ili su usta{e likvidirawe pravoslavaca 1941. 1941. godine. Na taj protuten-

kovski rov dovodili su usta{e pravoslavce iz sreza V. Kladu{e, Sluwskog wskog i
Vojni}a.
i}a
Rov se proteè od mosta na granici Maqevac-Kladu{a u pravcu prema
Cetingradu. U tom protutenkovskom rovu nalaze se tri masovna groba.
Prvi masovni grob nalazi se udaqen od mosta kod Maqevca na 60 mt. mt. Brdo
koje se neposredno diè kod tog mjesta zove se I~
I~u ungar. Narod procjewuje da u
tom prvom grobu ima oko 4000 qe{eva pravoslavnih èna, djece i mu{karaca.
Prve `rtve, koje su bacane u taj grob, ubijane su vatrenim oru`jem, dok osta-
li su ubijani hladnim oru`jem. U taj grob bacani su pravoslavci iz V. Kladu-
{e i iz Korduna od 25. jula do 5. avgusta 1941. g. Duqina tog groba je 70 mt.
mt
Drugi masovni grob nalazi se u produèwu prema Cetingradu na 200 me-
tara od prvoga groba. Duqina toga groba je 45 metara i u wemu se nalazi oko 400
`rtava. Svih 400 `rtava su pravoslavni mu{karci osim dvije ène.
U produèwu toga kanala na odstojawu od 800 metara nalazi se tre}i ma-
sovni grob sa 300 `rtava. Wegova je duqina 20 metara i nalaze se u wemu za-
kopani pravoslavni mu{karci.
U prvom i drugom masovnom grobu nalaze se `rtve ubijene hladnim oru`-
jem, a `rtve su bile iz Maqevca, Buva~e, [iroke Rijeke, Sviwce549 49
i iz Ce-
tingrada.
ada
Protutenkovski rov ima {irinu odozgo 5 metara, {irinu dna 3 i po me-
tra, dok je dubok 2 i po metra.
U prvom likvidirawu pravoslavaca iz V. Kladu{e 29. jula 1941. g. na-
stradalo je oko 70 odraslih mu{karaca. Wihovo likvidirawe izvr{ila je
usta{ka grupa Nikice Vidakovi} i}aa iz Gline, koja je brojila oko 40-50 usta{a.
Oni su do{li u V. Kladu{u iz Zagreba preko Karlovca. Na putu za V. Kladu{u
Vidakovi}eva grupa likvidirala je u Gejkovcu 18 pravoslavaca, a u Maqevcu
likvidirali su oko 30 osoba.
Dok su se `rtve nalazile u zatvoru i u pravoslavnoj crkvi V. Kladu{e
bile su mu~ene na razne na~ine od strane àndara iz V. Kladu{e, doma}ih i
Vidakovi}evih usta{a. Na likvidirawe izvodili su iz pravoslavne crkve na
kamion. @rtve su bile svezane. Usta{e bi uzjahali na vrat `rtve udarali je
cipelama o rebra i tjerali je iz crkve tako do kamiona. Do{av{i do kamiona
i staviv{i `rtvu na kamion udarili bi je svom snagom tako da je `rtva pala.
`rtve su slagali usta{e u kamionu jedne na druge kao cjepanice. Kada bi ka-
mion bio pun,
pun, usta{e su se popeli iznad `rtava, sjeli na wih i bodu}i u}i ih sa
bodeìma na pu{kama odvozili ih do prvog masovnog groba na protutenkovski
rov. Kod groba vadili su usta{e `rtve iz kamiona te batovima, ~eki}ima i sje-
kirama dotukli `rtvu i bacili je u rov. Samo likvidirawe `rtava izvr{i-
la je Vidakovi}eva grupa usta{a.
Izvr{iv{i prvo masovno likvidirawe pravoslavaca V. Kladu{e jedan
dio Vidakovi}evih usta{a ostao je u V. Kladu{i, dok drugi dio sa Vidakovi-
549
49
Svinica Krstiwska
stiwska,, Vojni}
ni}.
}em na ~elu oti{ao je u Vrnogra~ gdje su izvr{ili likvidaciju oko 200-300

osoba.
Vidakovi}eva grupa usta{a, koja je ostala u V. Kladu{i, zajedno sa do-
ma}im usta{ama i àndarima vr{ila je hap{ewe pravoslavaca po bliìm
selima i dovodila ih u zatvor Velike Kladu{e. Dana 31. jula 1941.
1941. godine ti
usta{e izvr{ili su likvidaciju oko 80 pravoslavnih mu{karaca, koje su po-
bacali u prvi masovni grob protutenkovskog rova.
Koji su usta{e pripadali Vidakovi}evoj grupi nije se moglo ustanoviti,
dok imena doma}ih oru`nika i usta{a nalaze se u priloènom „P „Popisu zlo-
~inaca“.
aca“. Ta~an popis `rtava koje su stradale u tim pokoqima nije se mogao
ustanoviti, jer je narod zaboravio ta~an datum kada je ko likvidiran, budu}i
da je tih likvidirawa bilo vi{e...550
Referent: Zapisni~ar: Svjedoci:
Husinec, s.r. Mira, s.r. 1) Sarajlija Kasim, s.r.
2) Trkuqa Barica, s.r.
3) Muminagi} Asim, s.r.
^lan sreske komisije:
Vajagi}, s.r.
Br. 217
Izjava Drage i Save Haxi-

Ha i-ôolakovi}a,, Joce ô
olakovi}a,
Dike Tomi}a i Pane Petrovi}a iz Bijejeqiine o hap{ewu u Srba
551
51
i zato~e
eni{
ni tvu u logorima Gospi}
spi i Jasenovac
Zapisnik
Sastavqen
en u Komesarijatu za izbeglice i preseqe
se enike u Beogradu
13. aprila 1942. godine.
Ha i-ôolakovi}
Haxi- vi Drago, biv{i i sekretar trgova~
va kog udruèwa a u Bije-
qiini, star 44 godine, sin pok. Mi}e e i Soke ro|.
ro . Mitrovi},
vi , oèwen,
o en, bez dece,
iskazan objavom Komesarijata za izbeglice br. 29646/42, Haxi- Ha i-ôolakovi}vi Sa-
vo, biv{ii name{
me tenik u parnom mlinu „„Dri Drina“
na“ u Bije
jeqiini, star 39 godina, sin
pokojnog Mi}e e i Soke r. Mitrovi},
vi , ooèwen,
en, otac jednog deteta, iskazan objavom
Komesarijata za izbeglice br. 29652/42, ôolakovi} vi Joca, trgovac iz Bijjeqi ine,
star 40 godina, sin pokojnog Mi}e e i pok. Milke r. Simi},
mi , neoèwen,en, iskazan sa
objavom Komesarijata za izbeglice br. 29647/42, Tomi} mi Diko, biv{i i zvani~nik
nik
banovinske bolnice u Bije jeqi
ini, star 32 godine, sin pok. Mile i pok. An|e e r.
Maksimovivi},, neoèwen,
en, iskazan sa objavom Komesarijata za izbeglice br. 29584
550
Daqi dio izjave je ispu{ten po{to se ne odnosi na logor Jadovno.
551
51
AJ, br. fac.
fac. 922.
* Proterivawe Srba, 86 (skra}eno); Mileti}, I,, 239 (skra}eno).
i Petrovi} vi Pano, trgovac iz Bije jeqiine, star 30 godina, sin pok. Vase i pok. Ane
ro|.. Petrovi},
ro vi , neoèwen, en, iskazan sa objavom Komesarijata za izbeglice br.
29651 nakon {to to su napomenuti na iskaz istine iskazali su slede}e: e:
Prvo hap{ewe e Srba u Bijejeqi ini i okolici izvr{e eno je po usta
usta{kim vla-
stima na 23. juna 1941. godine. Tada su uhap{e eni: Stepanovi}vi Rastko, trgovac iz
Jawe;
Ja e; Stankovi}vi Milo{, lo , opan~ar ar iz Ja
Jawe;e; Mititi} Tomo, obu}ar ar iz Bije jeqi ine;
Mijatovi} vi Spasoje, trgovac i posednik iz Hasa; Zali} li Qu ubo, opan~arar iz JaJawe;
e;
Haxi-La
Ha i-Lazarevi vi} Spasoje, kolar iz Bije jeqiine; i Vojji} Milo{,lo , gostioni~ar ar iz
Bijeqi
je ine; te Popovi} vi Milenko, verou~i iteq
te iz Bijeqije ine. Oni su bili stavqe- e-
ni u zatvor sreskog na~el elstva gde su nekoji, kako se je to govorilo po mestu, bili
i zlostavqe eni po usta{a ama. Svi su morali po danu ~i istiti ulice.
Koncem juna, ili po~et etkom jula 1941. godine svi gore navedeni, osim vero-
u~iiteqa
te a Popovi}a, a, ukrcani su u voz i otpremqe eni u logor u Kerestinec, kraj
Zagreba. û uli smo da su posle iz Kerestinca preme me{teni u logor u Koprivnicu
i ovde im se zameo svaki trag te se o wi ihovoj sudbini daqeda e ni{
ni ta ne zna.
15. jula 1941. uhap{e eni su po usta
usta{kim vlastima u Bije jeqiini: Katani} ni
Pavle, prota iz Bijeqi je ine; Pop Risto, sve{ sve tenik iz Zagona; Gospi} spi \or or|e,e, sve-
{tenik iz Crwe Cr lova; û uturi}
ri Jovan, sve{sve tenik iz Velike Obarske; Jovano-
vi} Miko, sve{
vi sve tenik u penziji iz Bijeqi je ine; Popovi}, vi , verou~i iteq
te iz Bijeqi- i-
ne; [ko kori}
ri Qu ubo, sve{
sve tenik iz Ja Jawe;
e; Krwi}
Kr Quubo, sve{
sve tenik iz Broca; Po- Po
povi}
vi Stevo, sve sve{tenik iz Balatuna; Vidakovi} vi Jovo, u u~iiteq
te iz Bijeqi je ine;
Petrovi} vi Jovo, u u~iiteq
te iz Bije jeqi ine; Stankovi} vi Mihajlo, k kwi igovo|a a srpske
{te
tedionice iz Bijeqi je ine; Tovirac Pero, sve sve{tenik iz Zabr|a; a; Ga{i} Vojo,
sve{tenik iz Tutwev
sve evca; Panteli}li Dimitrije, sve{ sve tenik iz â a|a
avice i Todo- do
rovi}
vi Kojo, sve{sve tenik iz Ugqe Ug evika. Imena drugih se ne se}am, am, ali znam dobro
da je tada uhap{e eno 25 pravoslavnih sve{ sve tenika i tri svetovna lica iz sreza
ijeqin
bi je inskog. Svi ovi uhap{e eni ukrcani su u autobus \uka ukanovi}
vi Blagomira iz
Bijeqi
je ine i odvezeni u pravcu Bosanske Ra~e e i otada se o wi ihovoj sudbini ni-
{ta pouzdano ne zna. Navodno su otpremqe eni u logor u Koprivnicu.
1. au
augu
gusta 1941. godine uhap{e eni su po usta
usta{kim vlastima: Ostoji} ji Miko,
gostioni~ar; ar; Milo{e evi}
vi Jovo, trgova~ va ki pomo} mo nik; Stojanovi} vi Cveto, opan-
~ar;
ar; Pajkanovi} vi Vuko, opan~ar; ar; Vojakovi}vi Milo lo{,, trgovac; Doki}
ki Risto, lici- ci
tar; Savi}vi Stevo, gostioni~ar; ar; Avramovi} vi Drago, konobar; Stojisavqe evi}
vi SteSte-
vo, penzioner; Jovanovi} vi Jovo, limar; Risti} sti Sveto, opan~ar; ar; Nikoli}li Milan,
opan~ar;ar; Vaji}
ji Du{an, an, gostioni~ar;ar; Jovanovi vi} Nikola, kafexife ija; Bosni}
sni Ob-
rad, student prava; Tatomirovi} vi Tihomir; Kondi} di Pero, gostioni~ar; ar; Jovano-
vi} Qu
vi ubo, trgovac; Cvetkovi} vi Du{an, an, kroja~;
ja ; Mitrovi} vi Bo
Bo{ko, kroja~;ja ; Vasi-
li} Vojo, |ak
li ak gimnazije; Panti} ti Todor, gostioni~ar; ar; Naran~i} Risto, opan~ar; ar;
552
52
Teji}
ji Miko, gostioni~ar; ar; Stankovi}vi Emilijan, trgovac; Cvetanovi} vi B Bran
ranko,
kroja~,
ja , te nas ~e etvorica pomenuti: ôolakovi} vi Joca, Ha Haxi-i-ôolakovi}
vi Drago i
Savo, Tomi}mi Diko, svi iz Bije jeqiine. Tada je uhap{e eno ukupno iz Bije jeqi ine nas
30 Srba. Isti dan uve~e e uhap{e eno je i doterano u Bijeqi je inu oko 15 Srba se seqa-a-
552
52
Mirko-Miko.
ka iz sela Popova553 kraj Bijeqije ine. Imena wi ihova ne znamo. Preno}i ili smo u
vojnom logoru u Bijeqije ini. Sutradan, 2. augu augusta 1941. godine, otpremqe eni smo
svi vozom u Gospi}
spi kamo smo stigli 3. augu augusta oko 9 sati pre pod
podne. U Gospi}u u
smo odmah predani u kaznionu, gde smo preko dana ostali na dvori ri{tu, a uve~e
smo sme{
sme teni nas 42 zato~e enika u jednu sobu dugu 6 metara, {i iroku 4 metra i
toliko visoku. U toj smo sobi proveli ukupno 12 dana. Tri dana smo proveli na
hodniku zatvora, a jedan dan na dvori{ ri tu.
Ja Petrovi}
vi Pano, uhap{en en sam 8. au
augu
gusta 1941. godine sa Bo
Bo{wa akovi}
vi Jo-
com, sudskim zvani~ni nikom iz Bijeqije ine. Zadràn an sam u zatvoru u Bijeqi
je ini do
11. au
augu
gusta 1941. kada sam zajedno sa preko 200 seqa se aka i gra|a ana iz zvorni~ni kog
sreza otpremqen en u Zagreb, gde su nas preuzeli zagreba~ ba ke usta{e,e, te agenti za-
za
greba~
ba ke policije i otprepremili u usta{
usta ku policiju. Usput od èqe ezni~
zni ke sta-
sta
nice do usta{
usta ke policije i policijski agenti nemilosrdno su nas tukli i uda- uda
rali kundacima, i nogama. To je bilo oko 8 sati uve~e. e. Usput nas je htela da
lin~u uje masa sveta koja je stajala po trotoarima i gledala nas, a jedan spro-
vodnik ispalio je tada jedan metak u zrak i masa se je razi{ zi la. Kada su nas do-
veli u usta{
usta ku policiju, oduzeli su nam sav novac i sve stvari koje vi{e e ni
ni-
kad nismo dobili. Kako usta{e e tada nisu znali gde }e e nas smestiti, pozvali su
policiju koja nas je sa automobilima prebacila u policijsko dvori{ ri te gde smo
preno}i ili. Usput su nas policijski straà ari u automobilima tukli i nare-
dili da pevamo ~et etni~
ni ku pesmu. Mi nismo pevali.
U policiji smo ostali do 13. au augu
gusta 1941. na ve~e,
e, kada smo ukrcani u va-va
gone i otpremqe eni u Gospi
spi},, gde smo se na
na{li sa ostalim navedenim narodom i
od tada sudbina nam je bila zajedni~ ni ka.
Za vreme na{eg eg boravka u Gospi}u u dnevno su pristizavali novi tran-
sporti Srba dovo|e enih iz svih krajeva, a naro~i ito iz Bosne. Stizavalo ih je
svaki dan po vi{e e stotina, koji su sme{
sme teni u dvori ri{te kaznione. Redovito su
dnevno otpremali iz kaznione za Velebit i otok Pag po dva transporta Srba,
a katkada i tri. Jedan transport ~e ekao je svaki dan u 9 sati pre podne, a drugi
u 4 sata posle podne. U svakom transportu bilo je 300 do 400 qu udi tako da ih je
dnevno odlazilo 600 do 700 qu udi, a ako je bio i tre}i i transport, onda i vi{e. e.
Tre}i i je obi~no
no odlazio kamionima i to u ranu zoru. Koliko je Srba transpor-
tom odlazilo u Velebit, toliko je redovito novih pristizalo tako da je kazni-
ona uvek bila puna. Dnevno sta stawe e bilo je oko 2500 do 3000, a od toga 300 è ena i
dece. Bilo je ne{
ne to i Hrvata, oko 10 do 15. Znamo da su tada u Gospi}u u bili u
kaznioni dr. Auer Qu udevit i dr. Hanèk, ek, biv{ii ministar.
Srbe koji su bili odre|e eni za transport za Velebit, usta{e e su svaki put
postrojili u dvori{ri tu kaznione dva po dva. Izme|u u wih
ih provukli su duga ga~ki
lanac, zatim sa ì icom vezali ih sve za ovaj lanac i to tako, da su oko ruke za-
vezali ì icu i onda ì icu opet za lanac.
Znamo da su u to vreme u pravcu Velebita odvedeni: Qu ubojevi}
vi Vaso, di-
rektor banke; Bogdanovi vi} \oko,
oko, ba{
ba tovan; Mijatovi}vi Sekula, posednik, svi iz
553
Popovi.
Bijeqi
je ine. Oni su par dana posle nas dovedeni u Gospi}. spi . Zatim su odvedeni:
Mr{i} Maksim, teàk ak iz \en
engi}a,a, sreza Bijeqi
je ina; Mili~e evi}
vi Gavro, teàk ak
iz Kr~i ina, sreza Bijeqi
je ina; Radovanovi} vi Cvetko, teàk ak iz Korenit te,
e, sreza Bi-
jeqi
je ina; Milo{e evi}
vi Nikifor, ~i inovnik rudarske uprave u Ugqe Ug eviku, srez
Bijeqi
je ina; Milo{e evi}
vi Qu ubomir, predradnik u rudniku Ugqe Ug evik; Rankovi} vi
Ranko, teàk ak iz Ug
Ugqe evika, srez Bijeqije ina; Ki}a anovi}
vi Strahi hiwa,a, trgovac iz
Broca, sreza Bijeqije ina; Rankovi} vi Vuka{in, in, teàkak iz Ug
Ugqe evika, sreza Bijeqi-
je
na. Imena drugih odvedenih ne znamo.
Srbi koji su tada dovo|e eni u Gospi
spi} transportima bili su skoro svi iz iz-
prebijani, iznakaè eni, ra
rawa avi i krvavi. Bilo ih je sa polomqe enim rukama, te
povre|e enim nogama, sa vidnim ranama i modricama po licu i telu. Bilo ih je,
koji su bili po ~i itavom telu modri od silnih udaraca. Zatekli smo u Gospi}u
jednog mladi}a, a, se
seqa aka iz sreza jaja~ja kog, starog oko 18 godina, kojemu je bilo
desno uho potpuno odse~e eno do same kosti i bio je sav krvav po licu i vratu.
Krv se je na we emu bila ve}ve skorila.
Straù u u kaznioni drà ali su usta{e, e, a uzni~nini straà ari su bili samo
kqu u~aari. Usta{e e su postupali sa Srbima vrlo brutalno. Odvodili su pojedi-
ne Srbe u posebne }e elije i tamo ih zlostavqa ali. Jednoga dana poveli su usta{e
u }eeliju jednog èqe ezni~aara iz Vi{e egrada. On se je pri ulazu iz dvori{ ri ta u
samu zgradu otrgnuo i viknuo: „Ne Ne dam se mu~i iti, ubijte me.“
me.“ Na to ga je jedan
usta{a a iz revolvera sa le|a a ubio u zatiqak.
ti ak. Ostale usta{e e su tada izi
izi{li na
dvori{
ri te, postavili mitraqetra eze, naredili nama da legnemo i pitali nas: „Tko Tko
se buni.“
ni.“ Mi smo svi {u utili. Ubistvo ovog èqe ezni~a ara izvr{io io je zloglasni
usta{a a imenom Mile Vrkqan k an a zvali su ga Milica, i rodom je iz Gospi}a. a. Tu
no} jedan Srbin, seqak
no se ak iz Jajca, od straha je poludeo i vikao: „Ne Ne bojte se bra-
bra
}o,
o, Bog je s nama, ì iveo Kraq
Kra Petar“.tar . Ovoga seseqa aka usta{e e su odvele iz dvori-
{ta u }e eliju i od tada mu se izgubio svaki trag. Verujemo da je ubijen.
Usta{e e koji su drà ali straù, u, bili su svi iz Like i ve}i inom malodob-
ni, u starosti od 16 do 20 godina. Imena wi ihova ne znamo, jedino znamo za ime
navedenog usta{e e Mile, zvanog Milice. ce. Isto tako ne znamo ime niti koman-
danta logora.
Kasnije su nam pri~a ali Jevreji, koji su do{ do li sa otoka Paga i Gospi}a, a, a
s kojima smo se sastali u Jasenovcu, da su svi Srbi koji su iz Gospi}a a odvedeni
u Velebit tamo ubijeni.
19. augu
augusta 1941. godine, u rano jutro, otpremqen en je iz Gospi}a a jedan tran-
sport Srba od oko 950 qu udi, a me|u u wimim i nas petorica, u logor u Jasenovac.
Put od Gospi}a a do Jastrebarskog bio je uà u asan za sve nas. U svakom vagonu bilo
nas je 80 do 100 qu udi tako da smo se u pravom smislu re~i i gu{i ili. 13 qu udi na
tom putu umrlo je od ugu{ewa. a. Me|uu ovima tada je umro i Blagojevi} vi Boja, vla vla-
snik autobuskog preduze}a a iz Zvornika. Imena drugih ne znamo, ali ve}i ina
ugu{e enih bili su seqa
se aci, a me|u u ovima i jedan gostioni~ar ar iz Gospi}a, a, kojemu
ne znamo ime. Nu`
Nu du smo morali obavqa ati u vagonima, a vode i hrane nismo nini
kako dobivali. Istom u Karlovcu, i to na intervenciju jednog talijanskog ofi- ofi
cira, dobili smo vode. Ovaj talijanski oficir pristupio je na{em em vagonu i na
nema~
ma kom jeziku zapitao nas, koliko nas ima u vagonu. Kada smo mu mi kazali da
nas ima 80, on se je na to zgrozio i digao obe ruke u vis u znak negodovawa.
va a. Kaza-
li smo mu da nemamo niti vode, a on je tada intervenirao i na we egovu interven
ven-
ciju dobili smo vode. Posle ove intervencije doneo nam je fla{u u vode ve}
ve popo-
menuti usta{a a Milica i mi smo mu za tu fla{u u vode dali 500 dinara.
U Jastrebarskom usta{e e su nam oduzele sav novac, koji se je u nas na{ao, ao,
kao i sve druge skupocene stvari, kao satovi, prsteweste e i naliv pera. Kazali su
nam da }e e nam za to nabaviti hranu jer da }e emo tu ostati nekoliko dana. U Ja- Ja
strebarskom smo ostali u vagonima 30 sati i za to vreme dobili smo svaki samo
jedanput po jednu ka{i iku pasuqa.
su a.
Dok smo se zadrà avali u vagonima u Jastrebarskom, do{ do la je do na{ih ih
vagona jedna usta{
usta ka satnija sastavqe ena od Li~aana i ovi su usta{e e i{
i li od
vagona do vagona i hteli nas sve pobiti. Spasili su nas tada od smrti usta{e e
iz Jastrebarskog te talijanska vojska koja se je tamo nalazila. 20. augu augusta uve-
~er
er krenuli smo iz Jastrebarskog u Jasenovac.
21. augu
augusta 1941. ujutro stigli smo na èqe ezni~
zni ku stanicu u Jasenovcu
gde nas je preuzela 17. usta
usta{ka satnija koja je bila nastawesta ena u Jasenovcu.
Usta{e e su nas do~e
ekali sa pogrdama i raznim psovkama. Zatim su odmah ulazi-
li u vagone i traì ili od nas novac, satove, prstewe,
ste e, nalivpera, lisnice itd.
Mi smo im odgovarali da smo sve te stvari, koje smo jo{ jo imali, predali ve} ve dan
ranije u Jastrebarskom. Oni su se sa tim odgovorom zadovoqi vo ili. Nakon jedan
sat istovareni smo iz vagona i svrstani dva po dva krenuli prema logoru uda-
qeenom od èqe ezni~
zni ke stanice oko 5 km km.. Morali smo ii}ii skoro tr~e e}im
im kora-
kom. Tu~e eni su bili od usta{a a samo oni koji nisu mogli izdrà avati tempo ho-
da. Do{
Do li smo u logor koji je bio smesme{ten u barakama na po poquu kraj jedne {ume
ume
blizu potoka Lowe.
Lo e. Odmah smo morali sesti na mokru zemqu u dva po dva i tu je
nanovo nastajalo pretresawesa e i oduzimawe
ma e stvari. Oko 2 sata posle podne pu-
stili su nas u barake da zauzmemo mesta. Isti dan oko 5 sati posle podne do{ do la
je u logor partija Jevreja, pa smo mi zauzetu baraku morali napustiti, jer su
se u wuu uselili Jevreji, a mi smo se smestili u jednu jo{ jo nedovr{e enu baraku,
koju smo posle sami morali dovr{i iti.
U ovom logoru od 21. augu
augusta 1941. pa sve do polovine septembra 1941. mi
Srbi nismo uop{te te dobivali nikakve hrane od uprave logora, a niti smo {ta ta
mogli dobiti izvana. Jevreji koji su u istom logoru bili sme{ sme teni, dobijali
su ì ivotne namirnice od svojih bogo{ go tovnih op{titina, pa su ne
ne{to od toga ot-
kidali i nama davali. U to vreme vladala je me|u u Srbima u ovom logoru neopi- pi
siva glad. Srbi su svu travu u logoru od gladi pojeli, tj. sve divqe e zeqe.
ze e. Kat
Kat-
kad su nam Jevreji skuvali qu uske od krompira koje su za sebe ogulili i te kuku
hane qu uske nam davali, ali i to je bilo vrlo malo. Qu udi su se pri hodu qu uqa-a-
li od velike gladi. Kao karakteristiku stawa sta a u ovo vreme spomiwe
mi emo slede-
}i slu~aj.
aj. Jedan seqak,
se ak, mladi}
di iz sela zvorni~ ni kog, na{ao
ao je jednog dana izme-
tine jednog Jevreja koji je imao proliv i u tim izmetinama bilo je neproku-
hanih zrna pasuqa,
su a, a ovaj se
seqak,
ak, mladi},
di , kupio je iz tih izmetina zrwezr e pa-
suqa
su a i jeo.
30. augu
augusta 1941, oko 10 sati pre podne odvojili su iz na{e e grupe sve se-
qaake, wih
ih oko 500, povezali ih ì icom dva po dva za ruke i odvezli prema è- e-
qeezni~
zni koj stanici. Posle toga o tim odvedenim seqa se acima nismo nikad ni ni{ta
mogli saznati. Usta{e e su govorili da su ti seqa se aci otpremiqemi eni u Nema~ ma ku
na rad, a drugi da su odvedeni u logor u Slavosnku Poè egu i tamo pobijeni. Ti
seqa
se aci bili su iz srezova bi bijeqin
je inskog i zvorni~ ni kog, te ne
ne{to iz bjelovarskog.
Poznaju}i i metode usta{a, a, vjerujemo da su ti seqase aci pobijeni.
Mi, koji smo ostali u novom logoru, morali smo svaki dan i i}ii na rad na
nasip reke Lowe.
Lo e. Na radu je bio stra{an an reìm.
im. Bilo je zabrawe
bra eno stati i od-
moriti se, ili govoriti, moralo se stalno raditi, a usta{e, e, koji su nad nama
drà ali straù,u, i{
i li su kroz na{e e redove kada smo radili, i drè e}ii u ruka-
ma motke, tukli su nas sa ovim motkama. Ta~ Ta ke pune zemqe e morali smo uz na-
sip voziti tr~e e}im
im korakom, i ako tko ne bi mogao, taj je bio od usta{a a tu~en.
en.
Jednoga dana kada smo i{ i li na rad, dvojica su usput malo razgovarali. To je
primetio jedan usta{a, a, izveo ih iz reda, vezao im ruke pozadi ì icom, bacio
ih na zemqu, u, te ih tukao, on, kao i drugi usta{e, e, i nogama gazili po wi ima. To
su bili Gaqa
Ga ani}
ni Vojo, radnik iz èqe ezara u Zenici i neki Du{an, an, {uumar iz
Zenice. Po~et etkom meseca novembra Du{an an je umro u logoru, a Gaqa
Ga ani}ni Vojo je
ubijen po usta{a ama.
Polovicom meseca oktobra 1941. nastala je u na{oj oj grupi velika smrt-
nost koja je nastupila kao posledica iznurenosti, gladi i te te{kog fizi~ zi kog rara-
da. Dnevno je umiralo 5 do 8 qu udi.
Koncem meseca septembra 1941. pobegli su sa rada dvojica Srba zato~e eni-
ni
ka i to: Popovi}
vi Qu ubo, bravar iz Tuzle i Markovi} vi Branko, stolar iz Travni-
ka. Prigodom bekstva oteli su usta{i, i, koji je nad wi ima drào ao straù, u, pu
pu{ku
i ozledili ga po licu. Nakon dva do tri dana odvojeno je iz na{e e grupe 26 Srba
zato~e enika i zatvoreno u „ì icu“.
cu . „@i ica“
ca“ jest jedan mawi
ma i prostor ogra|en en sa
bodqi
d ikavom ì icom u visini od jedan metar. Ovaj prostor i sa gor gorwe e strane u
toj visini isprepleten je bodqi d ikavom ì icom tako dada se oni koji se nalaze u
tom prostoru ne mogu uspraviti, a ne smeju sesti, ve} ve mogu stalno samo ~u u~aati.
U ovakvu „„ì icu“
cu“ bili su zatvoreni kroz osam dana napred pomenuta grupa od
26 Srba. Straù u nad wi ima vr{i ili su zato~e enici Jevreji. U toj grupi Srba bibi
li su: Dr. Todorovi} vi Pavle, lekar iz Travnika; Naran~i} Risto, opan~ar ar iz
Bijeqi
je ine;
ne; Beri}
ri Vido, trgovac iz Sl. Broda; Belan~i} Du{an, an, policijski pi-
sar iz Visokog; Irgovi} vi Danilo, penzioner iz Mostara; Lazi} zi Kornelije, iz
Visokog; Tanaskovi} vi Mi{o, o, iz Visokog; ê elik Du{an,an, penzioner iz Sarajeva;
bra}a a Pikula – \or or|ee i Nikola, trgovci iz Sarajeva; Kosanovi} vi Boò, o, iz Vi-
sokog; Sabqi}
b Jovan, trgovac iz Su Suwe,e, sreza Petriwa;
tri a; Marinovi vi} Slobodan,
tehni~arar iz Visokog; Bermanovi} vi \or or|e,
e, u~e
u enik u~i
u iteqs
te ske {ko kole iz Prijedo- do
ra. Imena ostalih vi{e e se ne moè emo setiti. Nakon 8 dana izveli su usta{e e
jednog dana iz ì ice ovih 26 Srba, povezali ih ì icom za ruke i tada su ih ne-
milosrdno kundacima tukli. Zatim su ih odveli izvan logora u pravcu puta za
Jasenovac. îmim su ih odveli, nakon desetak minuta ~u ula se je pucwa ava. O ovi-
ma Srbima nije se vi{e e ni{
ni ta doznalo, ali se veruje da su tada ubijeni.
U drugoj polovici meseca oktobra 1941. doteran je u logor u Jasenovac dr.

Gavran~i} Oto, advokat i starosta Sokola iz Zagreba sa jednom grupom zato~e- e-
nika od 10 do 15 qu udi. U ovoj grupi bio je Nema mawa a \uri
urica, sreski poqopo opri-
vredni referent iz Doboja i rezervni oficir, koji je tada bio do{ao ao kao rat-
rat
ni zarobqeb enik iz Nema ma~ke, pa su ga usta{e e u Zagrebu uhapsili i otpremili u
Jasenovac u logor. U ovoj grupi sa dr. Gavran~i i}em
em bilo je jo{
jo rezervnih ofi-
cira, koji su kao ratni zarobqe b enici bili do{ do li iz Nema~ ma ke, pa su ih usta{e, e,
kao i Nemawu,
ma u, prigodom wi ihovog prolaska kroz Zagreb, uhapsili i dopremili
u logor u Jasenovac. Dr. Gavran~i} Oto sa ovom grupom zato~e enika morao je pre pre-
ko dana raditi na nasipu kao i mi, preko no}i i su svi bili zatvoreni u „„ì icu“,
cu ,
koju smo ve ve} napred opisali.
li
Prilikom odvo|ewa a u „„ì icu“ i dovo|ewa a u „„ìce“
ce“ kao i na samom radu
dr. Gavran~i} i cela we egova grupa bili su nemilosrdno od usta{a a tu~eeni i
zlostavqa ani. Tada je bilo nastupilo hladno i ki{oovito vreme. U „„ì ici“ je bi-
lo vode do kolena i oni su u tome prostoru provodili no}i i ~uu~e
e}i i preko cele
no}i i u vodi. Slobodan Mici},ci , Srbin zato~e enik, mehani~ar, ar, rodom iz Jawe,
Ja e, sre-
za bbiijeqin
je inskog, bio je zapovednik pravoslavnog logora i on je dr. Gavran~i i}aa
sam na svoju ruku, ali da ne vidi usta{a, a, ~e{}e e puta rano ujutru dovodio iz
„ì ice“
ce“ u kuhiwu,
hi u, kuhao mu ~aj aj i su{io
io ga, nakon ~e ega je dr. Gavran~i} sa osta-
lima odlazio na posao.
Jednoga jutra, a po~et etkom meseca novembra 1941, dr. Gavran~i} je morao
izi}i i iz „„ìice“
ce“ usled velike iznurenosti. Zato~e enik Mici ci} Slobodan dao ga
je po ~e etiri zato~e enika izneti iz „„ì ice“. Doneli su ga u kuhiwu,hi u, gde su ga pripri-
veli k svesti, a zatim odneli u baraku gde je ubrzo umro.
U prvoj polovici meseca novembra 1941. nastupile su ki{e e i hladno vre-
vre
me. Sava je nadolazila i pretila je opasnost od poplave, a nasip koji smo mi za-
to~e enici tada radili da bi za{ za titili ciglanu Ozrena Ba~i i}a,
a, jo{
jo nije bio
dovr{en. en. Tada je jednoga dana do{ao ao na nasip Luburi} ri Vjekoslav (Maks), usta usta{-
ki satnik, zapovednik svih logora u Hrvatskoj. Kada je video da nasip jo{ jo nije
gotov razqu utio se, izvadio je revolver i pucao na grupu zato~e enika koja je u
tome momentu zastala u nameri da ga pozdravi. Tom prilikom ra rawen en je od Lu-
buri}a a u stomak Bosni}
sni Bogoqub,
go ub, svr{e eni |ak
ak gimnazije iz Bijeqi je ine, koji je
ovu ranu prebolio, ali je posle od usta{a a ubijen. Ra
Rawen en je bio jo
jo{ jedan Jevre-
jin koji je podlegao ranama. Tada je Luburi} ri naredio usta{a ama da svakog zato- to
~e
enika koga opaze da stane, odmah ubiju. Posle toga nastalo je svaki dan ubija jawee
zato~e enika na radu na nasipu. Svaki dan ih je ubijano 10 do 12, a katkad i vi-
{e.e. Jednoga dana ubijeno ih je 22. Nisu ih ubili iz pu{a aka, nego sa debelim
motkama. Pored ovih ubijenih, nih, svaki dan je dono{e eno 5 do 6 zato~e enika ispre-
mla}e enih od usta{a, a, pa nisu mogli sami s radova do}i i u logor. Znamo da su tada
usta{e e na radu na nasipu ubili: Bobara, seqa se aka iz sela Batra,554 54
i Perkovi-
}a,
a, se
seqa aka iz Glogovca, te Cvijetinovi}a, a, se
seqaaka iz Sviwa
Svi arevca, ca, svi iz sre-
za bi
bijeqin
je inskog. Imena drugih ne znamo.
554
Batar.
Po{to je oko polovine meseca novembra 1941. voda nado{

Po do la na po poqe e na
kojem su sme{
sme tene barake u kojima smo se nalazili, do{ do lo je nare|ewe e da se
ovaj logor isprazni. Zdravi zato~e enici morali su pre}i i u takozvani radni lolo
gor u Ba~i i}eevoj ciglani u Jasenovcu, a nesposobni za rad u logor Krapje.
Jedna grupa oko 200 zato~e enika Srba nesposobnih za rad otpremqe ena je
14. XI 1941. u logor u Krapje. Mi zdravi i sposobni za rad ostali smo i daqe da e
u ovim barakama do daqweg
da eg nare|ewa. a. Prigodom polaska ovih zato~e enih Srba
iz barake prema Krapju usta{e e su ih nemilosrdno tukli i gurali u vodu koja
je bila oko barake. Iz postupka usta{a a prema ovoj grupi bolesnih i nemo} mo nih
Srba, mi smo ostali zakqu k u~i ili da ovu grupu ~e eka te{
te ka sudbina, {to to se kasni-
sni
je i obistinilo, jer dok su stigli do logora Krapje ubijeno ih je usput oko 30. U
ovoj grupi bili su: Vukovi} vi VeVeqko, trgovac i posednik iz Brezova Poqa, Po a, sre-
za Br~
Br ko; Vukovi} vi Blagoje, posednik iz Brezova Poqa, Po a, sreza Br~ Br ko; Kalaj~i}
Marijan, teàk ak iz Magnojevi}a, a, sreza Bijeqi
je ina; [ur urdowa
do a Pane, trgovac iz
Na{i ica, istog sreza; Mandrapa Spasoje, industrijalac iz Sarajeva; Doki} ki Ri Ri-
sto, licitar iz Bijeqije ine; Stojanovi} vi Cvijetko, opan~ar ar iz Bijeqi
je ine; Pajka-
novi}
vi Vuko, opan~ar ar iz Bijeqi
je ine; BoBo{wa akovi}
vi Joco, sudski zvani~nik nik iz BiBi-
jeqi
je ine; Stojijisavqeevi}
vi Stevo, penzioner iz Bijeqi je ine; Jovi~i} Milisav, pen-
zioner iz Bijeqije ine; Jovanovi}vi Jovo, limar iz Bijeqi sti Cveto,555
je ine; Risti} 55
opan~arar iz Bijeqi
je ine; Ivankovi}vi Nikola, sudski glasnik iz Bijeqi je ine; Ivan-
kovi}
vi Ranko, obu}ar ar iz Bijeqi
je ine; Obrad Bosni} sni i we egov brat Bogoqub,
go ub, student
iz Bijeqi
je ine; Vuceceqa a Simo, lugar iz Bijeqije ine; Teki}ki Gavro, penzioner iz Bi- Bi
jeqi
je ine; Tomi}
mi Milan, |ak ak gimnazije iz Bijeqi je ine; Mijojli} li Vasa, opan~ar ar iz
Bijeqi
je ine; Panti} ti Todor, gostioni~ar ar iz Bijeqi
je ine; Teji} ji Mirko, gostioni~ar ar
iz Bijeqi
je ine, te we egovi sinovi Aco, elektri~ar, ar, i Boò, o, trgova
va~ki pomo}mo nik;
Zari}
ri Vlado, opan~ar ar iz Ja
Jawe,e, sreza Bijeqi
je ina; Lazi} zi Mijat, teàk ak iz Ja
Jawe,e,
sreza Bijeqi
je ina; Bogdanovi}vi Jovo, trgovac iz Stavne, sreza Bijeqi je ina; Trajano-
vi} Drago, trgovac iz Brezova Poqa,
vi Po a, sreza Br~ Br ko; bra}a a Grumi},
mi , trgovci iz
Brezova Poqa,
Po a, sreza Br~Br ko; Beatovi}vi Janko, trgovac iz Visokog; [ootra, gosti- sti
oni~arar iz Visokog. Imena drugih se sada ne se}a amo. Svi ovi Srbi, koji su bili
tada upu}e eni u logor Krapje,
pje, koji nisu ve}
ve usput ubijeni, preba~e eni su po~et-et-
kom meseca decembra 1941. natrag u logor u kojem su ve ve} bili i tu su odmah za-
tim ubijeni.
Druga partija Srba zato~e enika, u kojoj smo bili i mi, odvedena je 15. nono
vembra 1941. u radni logor u Ba~i i}e evu ciglanu. Ve Ve} sa puta vra}e eni smo bili
nas dvojica, Tomi mi} Diko i Petrovi} vi Pano, sa jo jo{ 58 drugih Srba koji su u ovom
prvom logru zadrà ani da sru{e e dve barake, i ostali, me|u u wiima i nas troji-
ca – HaHaxi-
i-ôolakovi}
vi Drago i Savo i ôolakovi} vi Joca – produì ili smo put
do logora u Ba~i i}e
evu ciglanu. Ova grupa Srba morala je i}i i i ubrzanim korakom
prema Ba~i i}e
evoj ciglani. Iza grupe i{ i lo je vi{e e kowskih
ko skih kola i sve one ko-
ji su od iznemoglosti po putu padali, kupili su i bacali u kola. Na ulazu u
ciglanu sve ove izbacili su iz kola na jednu hrpu, i one koji se nisu mogli
555
Sveto.
odmah dignuti i stati u red sa ostalima, usta{e e su na oo~iigled nas svih dru-
gih ubili kundacima i izboli noè evima. Tada su u ovoj grupi Srba ubijeni:
Tatomirovi} vi Tihomir, pekar iz Bijeqi je ine, i Kuli}li @iv ivko, |ak
ak gimnazije iz
Fo~e. e. Imena drugih se ne se}a amo, ali znamo da ih je vi{e e tada ubijeno. Svi mi
koji smo stigli u ciglanu u ovoj grupi, bili smo sme{ sme teni u jednoj otvorenoj
{uupi.
pi. Celu no no} morali smo da sedimo. Nije bio dozvo zvoqenen niti najmawi
ma i pokret
pod pretwom om smrtne kazne. Straù u su ~u
uvali usta{e, e, koji su tu no}
no iz ove gru-
pe pod {u upom ubili pet Srba. Tada su ubijeni Pavlovi} vi Jovo, bolni~ar ar iz Tuz-
le, i jojo{ ~eetiri seqa
se aka iz Bosne.
Drugi dan preme{ me teni su Srbi iz ove grupe u takozvani tunel, gde se
je pre su{io io crep. U ovom tunelu zatekli smo jednu grupu Srba od oko 30 qu udi
koji su sa prvim transportom bili upu}e eni u logor Krapje,
pje, ali nisu mogli i}i,
i i,
pa su ostali. U ovom tunelu bilo je uà u asno stawe.
sta e. Bilo je zagu{gu qi ivo i puno
u{i iju. Svi Srbi sposobni za rad morali su preko dana plesti bodqi d ikavu ì icu
oko logora, a bolesni i iznemogli ostajali su preko celog dana u tunelu.
Dok smo se mi jo{
jo nalazili u tunelu, a bilo nas je oko 120, do{ do la je u Ja-
Ja
senovac nova grupa od 36 seqa se aka koji su rodom iz sreza bije jeqin
inskog, a koji su
bili u Zagrebu na su|ewu u pred prekim sudom i bili po sudu oslobo|e eni, ali
ih je usta{
usta ka policija uputila u logor u Jasenovac. Sa ovom grupom dovedeno
je jo
jo{ 22 Srbina, koji su tada kao ratni zarobqe b enici do{do li iz Nema~ma ke, pa su
ih usta{e e na prolazu u Zagrebu uhapsili i dopratili u logor u Jasenovac.
Me|u u ovima bio je i |akak narednik û udi}
di ê edomir, rodom iz Zagreba, koji je ta-
da tako|e e do{aoao kao ratni zarobqe
b enik iz Nema~ ma ke. I ova grupa Srba sme sme{te-
na je sa nama u tunel. Iz grupe ovih Srba, koji su dovedeni iz Zagreba, poku-
{aalo je 8 seseqaaka bekstvo a usta{e e su zato sve seqa
se ake iz ove grupe ubili osim
12 pomenutih ratnih zarobqe b enika od kojih su neki posle ubijeni. Me|u u ovim
seqa
se acima tada je ubijen iz na{e e grupe Jovanovi}vi Momo, student prava iz Ma Ma~-
kovca, sreza Br~ Br ko. Me|u u ovom grupom seqa
se aka tada je ubijen i seqakse ak [oovi}
vi
Vujadin iz Balatuna, sreza Bijeqi je ina, koga je usta{
usta ki poru~nik nik Milo{
lo Qu- u-
bo sam svojom rukom iz revolvera ubio.
Grupa Srba koja je ostavqe ena bila u ranijem logoru kraj Lowe, Lo e, a u kojoj
smo bili i nas dvojica – Tomi} mi Diko i Petrovi} vi Pano – preì ivela je posle
odlaska ostalih Srba stra{ stra ne dane. Ovoj grupi Srba sutradan, tj. 16. novembra
1941. poslano je iz radnog logora u ciglani jo{ jo 60 Jevreja kao pomo}.mo . Osim toga
do{la je u ovaj logor nova grupa zato~e
do enika Srba sa Korduna – wih ih oko 100. Iz
ove grupe Srba iz Korduna navod vodno su dvojica poku{a ali bekstvo, a to je moglo
biti 17. ili 18. novembra 1941. Zato su usta{e e toga dana ubili 9 zato~e enika
Srba, a sutradan jo{ jo 67 zato~e enika. Imena ubijenih ne znamo.
Zato~e enici koji su bili zdravi i mogli raditi na ru{ewu u baraka u ovom
logoru, dobijali su boqu bo u hranu, te hleba, a oni koji su bili bolesni i nisu
mogli raditi, dobijali su lo{u u hranu a nisu dobijali hleba. Osim toga usta{e
su sve ove bolesne zato~e enike poklali za vreme ru{ewa a baraka. Tada su me|u u
ostalima zaklali: Jovanovi} vi S. Jocu, trgovca iz Tuzle; Ivi} Ivi Milo{a a iz Do-
boja, i Zgo
Zgowaanin Branka, radnika iz Tuzle.
U ovom logoru kraj straà are bila je iskopana jedna jama koja je bila pu- pu
na vode. Zato~e enici, koji su po oceni usta{a a {totogod pogre{i ili, bili su ne-
kad u odelu, a nekad goli, stavqe eni u ovu jamu sa vodom. Takav zato~e enik mo-
rao je stoje}i i u jami na sebi drà ati jednu dasku, preko koje su onda usta{e e
prelazili. Svaki ovakav zato~e enik bio je u vodi sve dok nije umro. Zato~e enik
osu|enen na ovu kaznu mogao je u ovoj jami u vodi izdrà ati najvi{e e jedan do dva
sata jer je bio mesec novembar i hladno vreme. Pod ovakvom kaznom podlegao je
me|u u onim i Popovi vi} Slavko, ~i inovnik èqe ezare u Zenici, te dvojica Srba,
seqa
se aka iz sela Trnova, sreza Bije jeqi ina, ~iijih se imena ne se}a amo.
Ru{ewe e baraka dovr{e eno je posle 20. novembra i tada smo dobili nare-
|ewe e da iskopamo jednu veliku jamu, a usta{e e su kazali da }e e ta jama sluì iti
za kre~.
kre . Me|u utim, ova jama nije bila namewe me ena za kre~,
kre , ve}
ve za raku za zato~e- e-
nike koji su posle toga po usta{a ama ubijeni. Odmah oko 23. novembra 1941. po-
slana je ovamo jedna grupa Srba koji su dotada bili u ciglani. Polovicu ove
grupe ubili su usta{e e ve}
ve na putu iz jednog logora u drugi, a drugu polovicu
ubili su nekoliko dana posle toga. U isto vreme ubijali su i zato~e enike, koji
su se ve}
ve nalazili u novome logoru, jedino je ostalo oko 25 zato~e enika, koji su
poslani posle zavr{e enog ru{ewa a barake u logor u ciglanu, a me|u u wi ima i nas
dvojica – Tomi} mi Diko i Petrovi} vi Pano. Tada su ubijeni: \uk uk Svetozar,556 56
go-
stioni~ar ar iz Pura~i i}a,
a, sreza Tuzle; Savi} vi Selimir, gostioni~ar ar iz Pura~i- i-
}a,
a, sreza Tuzla; Savi} vi Selimir i Risto, trgovci iz Zvornika; Nikoli} li Mi-
lan, opan~ar;ar; Savi}
vi Sveto, gostioni~ar; ar; Cvjetkovivi} Du{an,
an, gostioni~ar; ar; Mar-
Mar
kovi}
vi Branko, |ak ak gimnazije; Luki},ki , kroja~
ja ki nau~nik
nik – svi iz Bijeqi
je ine; RaRa-
di{i} SreSre}ko, putar iz Suhog Poqa, Po a, sreza Bijeqije ina; Peki}
ki Milorad, sve sve{-
tenik iz Ma~Ma kovca, sreza Br~ Br ko; Dr. Bara} Branko, sve{ sve tenik iz Siska; Tri- Tri
funovi},
vi , u
u~i iteq
te u penziji, iz Bosanskog [am amca; Ha
Haxi-Vu
i-Vukovi vi} Stevo, stu-
dent iz Fo~e; e; Dabor~i} Vojo, kroja~ ja iz Zenice; Kruni} ni Marko, gostioni~ar ar iz
Oti{i i}a
a u Dalmaciji. Imena ostalih se ne se}a amo.
Koncem meseca novembra nas dvojica – Tomi} omi Diko i Petrovi ovi} Pano, pre-
vedeni smo sa jo{ jo 23 Srbina zatoo~enika u logor u ciglanu i tamo smo se sasta-
li me|u
e u ostalima opet sa Haxi- i-ôlakovi}emi em Dragom i Savom i ôlakovi}em i em
Jocom. Zajedni~ki ki iskaza{e
a e tad slede}e: e e:
Koncem meseca novembra 1941. dopra a}ena je u logor u Jasenovac jedna gru-
pa Srba od 142 iz Karlovca. Oni su sme{t teni u tunel gde su ostali {est est dana,
a zatim pre{li li u baraku koja je nosila oznaku 3c. 3c. Svi smo po danu radili na
podizawu u novih baraka. Usta{e a e su za vreme rada tukli i ubijali Srbe. Doga-
|alo se da su usta{e,
a e, kada su u dvori{tu tu sreli kojega zatoo~enika, istoga od odmah
mah
i bez ikakva povoda ubijali. Ubijawe e i tu~w
u ave bili su svakodnevna i obi~ i~na
pojava.
Nekako po~eo etkom meseca decembra 1941. ja, ôlakovi ovi} Joca kupio sam od
jednog @idova jedan hlebac za 50 kuna. @idov mi je taj hleb ponudio na pro-
daju. To su doznali usta a{e,e, odnosno ovaj @idov, koji je bio usta{ki ki {ppijun,
556
56
Svetozar Riste ]uk.
prijavio je ovaj slu~aj u aj sam usta{

a ama. Usta{e a e su me zato uzele na odgovornost,
odveli na stra` a aru i tamo usijanim gvo`|em em pr`r ili po golom telu sile}ie i me
da priznam gde imam sakriven novac. Vratili su me posle toga u baraku, pre-
tra`
a ili da prona|u a u novac, ali kako nisu na{li li novac, odustali su od daqeg eg
mu~e
u ewa. a. I sada se na mojem telu poznaju ozlede koje sam zadobio od usijanog
gvo`|a. a.
Izme|u e u 20. i 24. decembra 1941. ubijeno je 25 Srba zato~ o enika kao odmaz-
da za to {to to je Srbin zato~o enik \uji
uji} Branko iz Zagreba jednog usta{u a u oo{a-
mario. To se dogodilo na jednome poselu u jednoj privatnoj ku}i, u i, gde je \uji
uji} sa
tim usta{oma om i nekim è enskima sedio u privatnom dru{tvu tvu i pio i onako pi-
jani obojica se posvadili i \uji uji} usta a{u u oo{amario. Tada je ubijen i sam \u- u-
ji},, a ubio ga je li~no
ji i no ubodom noà
o a u srce upravnik logora Milo{ ilo Qubo. Me|u
Me
ubijenima bili su mahom seqaci iz sreza bijeqi inskog.
24. decembra 1941. god. do{la la je u logor u Jasenovac grupa oko 60 Srba iz
Sarajeva. Iz ove grupe isti dan ubijen je samo jedan seqak ak koga je li
i~no
no pri-
godom
odom dolaska grupe zaklao upraviteq ite logora re~ e eni Milo{
ilo Qubo.
25. decembra 1941. do{la la je u logor grupa Srba iz Pakraca – wih ih oko 70.
Pred upravnom kancelarijom ve} ve je kod dolaska ubijeno iz ove grupe oko 40
Srba, a preostala 32 predana su nam u baraku. Taj dan bio je katoli~ki ki Boì}
o
i usta{e
a e pijane, zajedno sa upravnikom logora Milo{em o em Qubom, ubili su iz
ove grupe napred navedenih oko 40 Srba.
28. decembra 1941. iz sela Dowe e Gradine preko Save pucali su navodno
~e
etnici na usta{e a e i tom prilikom ubili dvojicu usta a{aa koji su hteli ~am-
am-
cem pre}ie i preko Save, a tre}ege eg su ranili koji je naknadno umro. Kao represali-esa i-
je na to usta{e a e su prvog, drugog i tre}ege eg januara 1942. priredili pokoq oko Srba
zato~
o enika. 1. januara 1942. ubili su 135 Srba. 2. januara 1942. ubili su 55
Srba, a 3. januara 1942. ubili su 62 Srbina. Ukupno u ta tri dana ubili su 26 2622
Srbina.557 57
1. januara 1942. grupu od 135 Srba povezali su usta{e a e ìcom, oterali ih

uz kunda~e a ewe e i bodewe e u le|a
e a na logorsko grobqe ob e i tamo ih ubili maqevima
i sekirama te doklali no` o evima.
2. januara 1942. ubili su usta{e a e pred samom barakom 25 Srba, a ostale
su vezali ìcom i oterali u logorsko grobqe ob e i tamo ubili. I ovo ubijawe e su
izvr{
r ili drvenim maqevima i sekirama po glavi te klawem em no`
o evima. Tada
su pred barakom ubili starije i bolesne Srbe koji nisu mogli i}i i i na grobqe,
ob e,
a ostale su odveli.
3. januara 1942. usta{ki ki satnik Luburi}uri li~noi no je izabrao grupu Srba, od
62 ~ovjeka, koje je odredio za ubijawe. e. Ova grupa Srba odvedena je u logor u
kojem smo mi pre bili i tamo su oni najprvo morali iskopati jame za @idove,
koji su bili odre| e eni za ubijawe,e, a onda su iskopali jame za sebe, a potom su od
usta{a
a a ubijeni na isti na~in a in kao i prija{we e grupe. Wihova krvava odela bi-
la su sa wih ih svu~
u ena, drugi dan dove` e ena u ciglanu i pohrawena u magacin,
557
57
Zbir ubijenih u stvari iznosi 252.
nakon {toto su oprana od krvi. Ovo se je posle toga stalno praktikovalo. Ovo
ubijawe e izvr{
r ila je 14. usta{ka ka satnija u kojoj su bili usta{e
a e koji su se ve-
inom regrutovali iz Oseka,558
}inom 58
a najvi{e
i e pri tom se isticao dorojnik neki
Bradner.
Od sada pa do konca meseca januara 1942. godine sve nove grupe Srba koje
su pristizavale u Jasenovac, nisu niti pu{t tene u logor ve}
ve su ih odmah sa
èeqezni~ke ke stanice odvodili u usta{ki ki tabor, gde su ih pretresli i oduzeli
im sav novac i ostale stvari, a potom ih odvodili ravno na logorsko grobqe ob e i
tamo ubijali na isti na~ina in kao i prija{we. e. U tri maha pobijeni su od usta a{aa
svi bolesni i nemo}ni ni zato~o enici, koji su se nalazili u logorskoj bolnici.
Prva likvidacija bolesnih bila je 20. januara 1942. godine. Tada ih je bi-
lo u bolnici oko 120, {to to Srba, {to to Jevreja. One bolesnike koji su bili ne-
{to
to ja~i,
a i, natovarili su na saonice, odvezli ih u prija{wi i logor kraj Lowe e
i tamo ih ve
ve} na opisani na~ina in ubili, a one koji su bili bolesniji i slabiji,
izvukli su samo pred bolnicu i tamo ih poklali.
Drugo likvidirawe e bolesnih i slabih bilo je neposredno pred dolazak
me|
e unarodne komisije. Tada ih je bilo u bolnici oko 100 Srba i @idova. Wih ih
su ubili i zaklali na isti na~in a in kao i one ranije. Mesto ubijenih bolesnika
usta{e
a e su ovaj put u bolnicu smestili zdrave qude te bolni~ki ki personal i
zato~
o enike koji su bili uposleni u bolnici. Oni su morali le}i e i u krevete,
nad wihovim glavama bile su la a`nene ozna
a~ene povi{i ene temperature i oni su
morali pred ~l lanovima me| e unarodne komisije glumiti ulogu bolesnika.
Tre}a
e a likvidacija bolesnika iz bolnice izvr{ r ena je 23. marta 1942. Ta-
da je bilo oko 50 do 60 bolesnika i oni su svi po no}i o i preno{
o eni, pod izlikom
spa{
a avawa a od vode, u jednu {umu gde su svi zadavq v eni ìcom oko vrata, a za za-
tim spaqeni u pe}i e i gde se je cigla pekla, a koja je pe}
pe u tu svrhu posebno pre-
pre
ude{
e ena.
U to vreme do{le le su dve grupe novih Srba zatoo~enika. Jedna grupa je
do{lala od Karlovca – wih ih oko 90, a druga iz Bosne, oko 50 Srba seqaka. Wih ih su
odmah kod dolaska odveli u ciglanu, tamo ìcom oko vrata udavili i po tom
spalili u pe}ie i od ciglane.
Internacionalna komisija do{la la je u Jasenovac 6. februara 1942. i pre-
gledala logor. Prije dolaska te komisije mi smo svi zatoo~enici morali radi-
ti dawu u i noo}uu na podizawu u jedne nove barake u kojoj je bila improviziran ana
a
trpezarija za zato~ o enike. Me| e utim u toj trpezariji nikada nitko od zato~ o e-
nika nije nikakvog jela okusio osim na dan dolaska komisije. Odmah drugi dan
po odlasku komisije stolovi i ostale stvari iz ove trpezarije su izba~ a eni, a
nova grupa Srba zato~ o enika, te ne{to to Hrvata, sme{t tena je na spavawee u tu ba-
raku. Svi zato~ o enici prije dolaska internacionalne komisije dobili su oko
leve ruke trake i to @idovi ùte, Srbi plave, a Hrvati crvene. Na svakoj tra-
ci bio je po jedan broj. Isto tako dobili su svi zato~ o enici za taj dan i male
metalne plo~ o ice koje su morali objesiti oko vrata, a na ovim metalnim plo-
558
58
Osijek.
~i
icama bili su isti brojevi koji su bili i na trakama oko ruke. Ove metalne
plo~
o ice bile su tobo`
obo zato da ako koji zato~ o enik umre, da mu se znade odmah
ustanoviti identitet. Ja Haxi- i-ôlakovi}
ovi Drago imao sam broj 186; ja Tomi} omi
Diko imao sam broj 603; ja Petrovi} ovi Pano imao sam broj 801 i ja ôlakovi} ovi Joco
imao sam broj, ali se sada ne mogu sjetiti koji. Dobili smo nare|e e ewe e od usta{-
koga satnika da sa ~l lanovima internacionalne komisije ne smemo uop{te p te raz-
govarati. Ako bi nas koji ~lan lan internacionalne komisije zapitao za ime, mi
smo morali samo odgovoriti: „Z Zato~
o enik broj taj i taj“.
taj“. Ako nas je ~lan
lan komi-
sije {to
to daqe e zapitao, mi smo mu morali odgovoriti: „I Izvolite se obratiti
upravnoj pisarni i tamo }ete pod mojim brojem dobiti sve potrebne podatke“. tke“.
Ako bi nas koji ~lan
lan komisije zapitao kakva nam je hrana, mi smo morali odgo-
voriti: „D Dobra
obra““ ili „VVrlo dobra“.
obra . Svaki daqwi i razgovor ili odgovor bio nam
je n
na
ajstroè
o e zabrawen.en. Ovo je sve od usta{a
a a bilo ude{e eno da prika aùu pred in-
ternacionalnom komisijom jedno potpuno la`no a no stawe e u logoru. îmim je inter-
nacionalna komisija oti{la, la, odmah smo predali i trake i ploo~ice sa brojevi-
ma i sve je opet bilo po starom na~ a inu.
Koncem meseca januara 1942. ja Tomi} omi Diko i ja Petrovi} ovi Pano sa jo{jo 10
Srba zato~o enika bili smo odre| e eni da idemo u selo Dowu u Gradinu preko Save
radi presovawa a sena. Tu smo radili oko mesec dana tako da smo svako jutro i i{lili
u Dowu u Gradinu na rad, a uve~ere er se vra}a ali u Jasenovac na spavawe. e. Znamo da
su za to vreme usta{e
a e doveli u selo Gradinu dve grupe zatoo~enika. U prvoj gru-
pi bilo je oko 120 èna i dece i to Srba, a u drugoj 300 do 400 mu{k karaca Srba,
Hrvata i Muslimana. Obe ove grupe usta{e a e su likvidirale na taj na~in a in da su
ih najpre poklali no` o evima, a zatim wihove gole le{ e eve prevuki u seqa a~ke
ke
ku}e
u e i te ku}e
u e zapalili. Ove likvidacije ovih dveju grupa izvr{ r ila je 49.
usta{kaka satnija pod komandom usta{kog kog zastavnika Muje, ~ije prezime ne znamo amo
ali znamo da je rodom iz okoline Biha}a. a a. Usta{e
a e koji su sluù ili u ovoj satni-
ji, regrutovani su iz Jajca i okolice.
Po na{em
a em mi{qe ewuu ubijeno je za vreme na{eg
a eg bav vqeewaa u logoru u Jase-
novcu 10.000 do 12.000 Srba. Nije nam poznat broj ubijenih @idova.
U logoru u Jasenovcu za Srbe je bio najstra{n niji reìm.
e im. Prema @ido-
vima se postupalo ne{to to blaè.
a e.
Usta{kiki poverenik za sve logore jest Luburi} uri Vjekoslav, biv{i v i ~inov-
nik berze rada iz Mostara. Upravnik logora jest Milo{ ilo Qubo, usta{ki ki po-
ru~nik,
ru nik, star oko 25 godina, koji je je u srodstvu sa Luburi}em,i em, a koji se je naro-
~ito odlikovao sa svojim krvolo{tvom. tvom. Daqee su usta{ki ki oficiri: Matijevi vi},
usta{kiki zastavnik; Matkovi}, ovi , usta{ki ki poru u~nik,
nik, ina~ea e svr{
r eni pravnik;
Modri} Josip, usta{ki
Modri ki zastavnik; Koji},
oji , usta{ki ki poru~nik;
u nik; veve} pomenuti
559
59
„Mujo“
Mujo“,, rodom od Biha a}a,
a, usta{kiki zastavnik; Rogi},
ogi usta{kiki poru~nik,
u nik, koji
je rodom iz Qubu{kog; kog; Ga{pipi} Joà,
o a, usta{ki ki zastavnik; Muje brat [aban;
usta{kiki zastavnik, Pavli~ i evi
evi},, usta{kiki poruu~nik;
nik; Altarac, usta{ki ki zastav-
nik, koji je prije rata sluìo
u io u Jugoslovenskoj mornarici; usta{ki ki zastavnik
559
Zvonko.
zvani „Ho
„Hoxa“a“.. Straù
a u nad logorom vr{
r ila je 17. usta{ka
ka satnija. Od obi~nih
i nih
usta{a
a a zapamtili smo usta{u a u kojemu je ime Ilija, a zvali su ga svi „T Tatek“.
atek“.
On je rodom od Bugojna, a bio je u emigraciji. Wegova se funkcija najvi{e i e sa
sa-
stojala u tome da je izme|u e u nas hodao i tukao nas motkom. Svi gore navedeni
usta{e,e, osim Rogi}ai a i Ga{ppi}a,
i a, bili su vrlo krvolo~ni.
o ni.
ûli smo pripovedi, da je ve ve} pomenuti usta{kiki zastavnik Altarac 25.
marta 1942. oti{aoi ao sa policijskim automobilom „„M Maricom“
icom“ iz Jasenovca u
Staru Gradi{ku ku i otuda iz kaznione dopremio 42 Srpkiwe e zato~
o enice, od
kojih je istu ve~er
e er wih
ih 20 ubijeno u Jasenovcu i wihovi le{ e evi spaqeni u
ciglarskoj pe}i.
e i. U ovoj grupi Srpkiwa a bilo je 5 è
enskih iz Br~k koga.
30. marta 1942. oslobo| o eni smo iz logora i pod pratwom
t om jednog usta{kogkog
vodnika otpremq m eni u Zemun, a odatle smo 31. marta 1942. pre{li li u Beograd
gde se i sada nalazimo.
Drugo ni{ta ta nemamo iskazati, a na iskazano i pro~
o itano nam moò emo se
zakleti.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao
u ao i overava: Haxi-
i-ôlakovi}
ovi Drago, s.r.
Rodi}
odi \uro,
uro, s.r. Haxi-
i-ôlakovi}
ovi Savo, s.r.
Zapisni~ar:
i ar: ôlakovi}
ovi Joco, s.r.
A}imovi}
ovi Julijana, s.r. Tomi}
omi Diko, s.r.
Petrovi}
ovi Pano, s.r.
Br. 218
Izjava Sime \u i 560

urkovi}a 60
o hap{e
p ewu
u Srba u Zenici
i zato~
o eni{tvu ospi i Jasenovac561
tvu u logorima Gospi} 61
Zapisnik sastav
vqenen u Komesarijatu za izbeglice i preseqenike
u Beogradu, 12. juna 1942. godine.
\uurkovi}
ovi Simo, star 36 godina, sin pok. Maksima i Savke ro|. ro . Mari},
ari ,
pravoslavne vere, ro|en,
o en, u Dowoj
oj Trnovi, sreza bijeqi inskog, inì
n iwerer hemije
u è
eqezari u Zenici gde je i uhap{en,
p en, dopraa}en
en iz logora Jasenovac, izjavi:
Slom Jugoslavije zatekao me u Zenici gde sam bio name{ten ten kao ~inovnik
vnik
èeqezare, i sve do 29. jula 1941. god. bio sam na miru nesmetan u svome radu i
nenadaju}i
u i se happ{eewuu obzirom na uveravawa a i izjave merodavnih faktora u
direkciji è eqezare u Sarajevu.
560
U pojedinim dokumentima se navodi i kao ]urkovi}.
]urkovi}
561
61
AVII,, a. NDH, k. 317, reg. br. 6/1.
AVII
* Mileti}, I,, 309; Proterivawe Srba, 134.
Nenadano 29. jula 1941. godine uhap p{en

en sam na radu u kancelariji po
àn
andarmeriji i sproveden sreskom na~e a elstvu u Zenici, gde sam nepreslu{an u an
ostao u zatvoru do sutradan, a tada sam policijski sprovedeni u Sarajevo i pre-
dan sarajevskoj upravi policije. Ovde sam ostao tri dana i za ovo vreme nisam
prizivan radi saslu{a u awa,a, a po tome upu}en
u en sam sa jednim transportom od 10
Srba i 4 Jevreja iz Sarajeva u Gospi}ospi u kaznionu. Sa mnom od Srba u ovom tran-
sportu bili su: bra}a a a \oor|e
r e i Nikola Pikula, i to Nikola trgovac u Trnavi
kod Sarajeva i \oor|e,
r e, koji je kao dobrovoqac ac po slomu Jugoslavije izbegao iz
svoje dobrovoqa a~ke
ke zemqe
m e u Ba~kojkoj u Sarajevo.
Transport kojim sam i{ao i ao do Gospi}ai a sprovodila su dva redara gradske
policije, dva à andarma i dva policijska agenta. Putovali smo u III klasi osob-
nog voza u jednom vagonu specijalno rezervisanom za ovaj transport.
U Gospi}
ospi smo stigli rano ujutro 4. avgusta i odmah predani u kaznionu
Okru u`nog
nog suda. Tu smo ostavqv eni u dvori{tu tu kaznione i sutradan ujutro iz-
vr{en
r en je nad nama svima pretres te su nam oduzete sve stvari osim novca. Naro Naro-
~ito su pokupili no` o eve, naliv pera i druge sitnice. Ovde smo zatekli ve e}uu
grupu Srba seqaka iz okoline Jajca, a isto tako i grupe Srba interniraca iz
Bijeqine, Tuzle, Vi{ i egrada i t.t.d.
d. Pojedinci iz ovih grupa dovedeni su iz lo-
gora u Koprivnici. Zatekao sam tu trgovca Nikifora Vasiqevi}a, i a, braa}uu Mar-
kovi}e,
i e, dr Peru Todorovi i}a,
a, lekara, sve iz Tuzle; iz Pura a~i}a a braa}u
u Jovu i
Danila Blagojevi}a,i a, Uro{a
o a Stankovi}a,i a, Nedeqka
ede ka Despotovi}a i a i jo{
jo nekoli-
cinu iz Bijeqine Qubojevi i}a a Vaska, posednika, Bogdanovi}a i a \oku,
oku, posednika,
bra}u
a u i ro|
o ake ôlakovi}e,i e, Vojakovi}
ovi Milo{a,
o a, trgovca, Stankovi}ovi Emilijana,
trgovca i sestri i}a i a Iliju iz Jawine,562
a mu Vasi}a 62
kao i jo
jo{ mnoge druge ~ijih
se imena sada ne mogu setiti. Iz Bijeqine bilo je tu oko 60 Bijeqinaca, te oko
400 do 500 seqaka iz bijeqi inskog kraja.
Ve} prvoga dana kako sam do{ao
Ve o ao u gospi}kuku kaznionu bio sam svedokom
usta{kog
kog terora u ovom logoru. Usta{e a e su iz dvori{ta ta kaznione, u kojem je bi-
lo oko 800 qudi, odvodili svakog ~asa pojedine zato~ o enike u zatvorske sobe i
}elije i tamo ih mu~ u ili i ubijali, ili, kako re~e e e jedan usta{a,
a a, „ve
ve`bbali se u
ga|a
a awu“.. Jednog od ovih odvedenih, kojega nisu ubili u zatvoru, vratili su na-
trag u dvori{te,te, ali pred na{im
a im o~ o ima na izlazu u dvori{te te ubio ga je jednim
metkom u potiqak ak glave iza le|a a a Milica.563
e a usta{a 63
Odmah kod ulaza sa ulice
u kaznioni~ko ko dvori{tete bio je postavqen
v en mitraqez ez uperen prema sredini dvo-
ri{tata i usta{e
a e su se stalno vrzmale oko toga mitraqeza prete}i e i nam da }e e nas
sve pobiti ako se koji makne. Jo Jo{ prvoga dana po dolasku do{ao o ao je do nas uprav-
nik kaznione i saop{tio
p tio nam da }emo za tri dana i}i i i svojim ku} u ama.
Me|e utim, drugoga dana po dolasku u Gospi}ospi razme{t teni smo iz dvori{ta ta
u zatvorske sobe. Odmah je nastala trgovina, jer su nam usta{e a e nudile na pro-
daju sve mogu}e
u e ìvotne namirnice kao i duhan znaju}i u i da imamo pri sebi
dosta novca. Ova trgovina u stvari je bila pqa p a~ka,
ka, jer su usta{ea e najskupqe
up e
562
62
Na podru~ju sreza Bijeqina postoje mjesta Jawa i Jawari.
563
63
Mile Vrkqan-Milica.
prodavali svaku stvar koju smo hteli kupiti. Tako je to potrajalo 15 dana i me-
ne sa mojom grupom nije nitko prizvao bilo radi saslu{a u awa,a, a niti su nas ku
kuda
da
upu}
u ivali, {toto nas je sve ~udilo, jer su svakoga dana dolazili transporti no-
vih interniraca, a isto tako i transporti koji su docnije pristigli od tran-
sporta kojim sam ja doo{ao,
ao, bili su odmah upu u}ivani u razne li~ke ke logore, kao
Jadovno, O{t tarije itd, kao i na otok Pag, a to u stvari nisu bili logori nego
mesta odre|e ena za „„l
likvidirawe““ Srba.
Me|
e utim, nakon 15 dana ipak su i moju grupu odredili za transport na
Velebit. Skinuti smo u dvori{te te i ve}
ve povezani bili sve dva i dva u lance,
kada je odjednom do{lo lo naree|e
ewee da se odustaje od daqega slawa a transporta za
Velebit i to usled dolaska talijanske vojske u Liku. Odmah su nam skinuli lan-
ce s ruku, strpali u kamione i prebacili su nas na è eqezni~ku ku stanicu u Go-
spi}u,
i u, gde su nas strpali u teretne vagone i to u svaki vagon po 80 qudi. Obra-
zovan je tako transport od oko hiqadu Srba zgruvanih u 13 vagona, i ova kom-
pozicija krenula je u Jastrebarsko. Put do Jastrebarskog bio je stra{an, a an, jer su
vagoni bili pretrpani i u vagonima smo se formalno gu{ u ili od vru} u ine i
smrada. Vode nismo smeli tra` a iti i dok smo stigli do Jastrebarskog, umrlo je
od è|i i 12 qudi.
Po dolasku u Jastrebarsko ostavili su ove mrtvace u vagonima i tek kad
smo slede}eg
e eg dana iz Jastrebarskog produ` u ili istom kompozicijom teretnog
voza put za Jasenovac, izbacili su ovih 12 mrtvaca iz voza. Koji su qudi bili
me|u
e u ovima mrtvim qudima i odakle, ne znam, jer u vagonu u kojem sam se ja na-
lazio nije se desio ni jedan smrtni slu~aj. u aj.
Iza nas u Gospi}u
i u u kaznioni ostalo je jo{ jo oko 120 Srba i to ve} e inom
uglednijih Srba gra| a ana iz Sarajeva, Tuzle i Pura~ a i}a,
a, i wihih su tako|er
o er iz
Gospi}a
i a uputili za Jastrebarsko, gde su ostali do 12. septembra, a tada su upu-
}eni u Jasenovac.
Transport kojim sam ja i i{aoao stigao je u Jasenovac 21. avgusta, pra}en a en po
usta{
a ama. Tu smo predani usta{koj koj upravi logora i bili smo prvi zato~ o enici
u jasenova~kom
kom logoru. Bilo nas je oko 900, sve sami Srbi. U to vreme nalazile
su se u logoru tri nove barake u koje smo sme{t teni. No istoga dana do{aoo ao je za
nama iz Jastrebarskog i jedan transport Jevreja sa Slanog, koji su Jevreji do-
{li
li kao ve}
ve organizovani logor, pa su i u Jasenovcu po nare|e e ewu u ustaa{aa pre-
uzeli unutra{wu u organizaciju logora na ~elu sa svojim logornikom.
Po ulasku u logor izvr{ r ena je nad nama potpuna premeta a~ina i oduzet
nam je sav novac, nakit i prstewe e i t.
t.d.
d. pod pretwom om da }e
e svaki onaj biti stre-
qan,
an, ako se kod wega na|e
a e novca ili ako bilo {ta ta prikrije.
Prvih 4-5
4-5 dana proveli smo u barakama i za to vreme nismo uop p{te
te dobi-
vali hrane tako da su qudi od gladi padali u nesvest. Usta{ki ki funkcioneri u
logoru rekli su nam da hrana jo{jo nije stigla i da se ~eka na neko odobrewe e kre
kre-
dita za izdr`
r avawe e jasenova~kog
kog logora. Od Jevreja interniraca bili smo pot-
puno odeqeni.
Tre}eg
e eg dana po dolasku u logor uspelo je ~etvorici Srba zato~ o enika da
pobegnu iz logora i sre}om
e om to bekstvo nije izazvalo nikakve teè e e posledice za
nas ostale, no usta{kiki du`n

u nosnici rekli su nam da }e e ubudu}e
u e streqati nas
po 10, 20 pa i 100 ako se ponovi jo{
jo koji slu~aj
u aj bekstva.
Petoga dana pojavio se me|u
e u nama prvi put poglavnikov poverenik za sve
logore u Hrvatskoj (zvani~na
i na titula) Luburi}
uri Vjekoslav, po ro|e o ewuu Hercego-
vac, ranije ~inovnik Okru`nog
u nog ureda u Mostaru i odrào r ao nam govor rekav v{i
nam da }emo kao internirci provesti u Jasenovcu na radovima na podizawu u na-
sipa nekoliko nedeqa a a posle toga da }emo biti pu{t teni ku}
u ama. Posle toga je
naredio da se odvoje seqaci na jednu stranu od gra| a ana i ood
d prilike dve tre-
}ine nas bili su seqaci, koji su se odvojili, wih ih oko 600. Odmah su ove qude
formirali u dve partije i odveli iz logora u nepoznatom pravcu te za wih ih
kasnije nismo ni{ta ta mogli saznati gde su i {ta ta je sa wima. Ipak smo ~uli sa
raznih strana da su ovi qudi odvedeni u Slavonsku nsku Poò egu i tamo ubijeni. PoPo-
{to
to je doista 26. avgusta 1941. u Slavonskoj
nskoj Po`
o egi izvr{r eno „l „likvidirawe“ e“
nekoliko stotina Srba interniraca seqaka, nije isk iskqu u~eno da su to bili oni
na{i
a i drugovi internirci iz jasenova~kog kog logora, jer se vremenski poklapa
odlazak seqaka interniraca iz jasenova~kog kog logora sa izvr{r enim ubijawima
u logoru u Slavonskoj Po` o egi.
Po odlasku ovih seqaka upu} u eni smo mi gra|a ani na rad na lowskomskom nasi-
pu kraj Struga – rukavca Save. Po~ o eli su nam tada davati i ne{to to boquu hra-
nu, a mi nadaju}i
u i se da }emo prema obe}ae awu u povjerenika Luburi}a, i a, biti po
svr{
r enom poslu pu{t teni svojim ku u}ama radili smo s voqom om i zalagawem.em. Za
vreme ovih radova na lowskomskom nasipu posetio nas je jednoga dana i Eugen Kva-
ternik, {efef usta{kog
kog redarstva, sin Vojskovo|e
o e Slavka Kvaternika, pa nam je
i on obe}ao
e ao da }emo po svr{r enom radu na nasipu biti pu{t teni ku}u ama.
Za vreme ovih radova bili smo i filmovani. Kako smo ~uli bioskopskoj
publici saop{t
p teno je preko platna da su to Srbi, koji su pobegli od ~e etni~ko-
ko-
komunisti~kogkog nasiqa,
a, a kojima su hrvatske vlasti dale uto~i o i{te te i hleba te
sada marqr ivo rade na obnovi Hrvatske.
U mesecu septembru izdvojili su od nas zanatlije koji su raspore| e eni na
rad na Ba~a i}evu ciglanu, u lan~n ari, pilani i ciglani i tu je zametak i osnov
logoru Jasenovac III u koji smo i mi kasnije sme{t teni nakon likvidacije logo-
ra Jasenovac IIII.
Koncem septembra uspelo je dvojici Srba pobe}i e i iz logora i to Marko-
vi} Branku, stolaru iz Travnika i Popovi}
vi ovi Qubi, stolaru iz Tuzle, koji su sa
jednim usta{om
a om oti{li li u jednu obli`wu
i u {umu da saseku nekoliko drveta iz
kojih bi se napravili maqevi za radove na nasipu. Posledica toga bekstva bi-
la je u tome da su popisani svi oni koji su se u taj mah zatekli unutar logora,
tj. onoga dela logora ogra|
a enog ìcom i spisak ovih popisanih qudi poslan je
usta{kom
kom taboru u selo Jasenovac, pa je tabor u spisku popisanih potcrtao
imena 26 interniranih Srba, koji su odmah stavq v eni u usta{ki ki zatvor gde su
dr`
r ani 4 dana a posle toga su ih sve povezali lancima i odveli ih bez stvari
u pravcu jedne obli`we
i e {ume. Kratko vreme iza toga ~uli su se pucwi c i iz pu-
{aka, a to je zna~
a ilo da su svi ovi qudi pobijeni. U ovoj partiji pobijenih na-
lazili su se dr Pero Todorovi},
ovi , lekar iz Tuzle, Jovo Sabqi},
ab , trgovac iz Suwe,e,
Beri},
eri , sin trgovca Save Beri i}a a iz Slavonskog Broda, Belan n~i},, policijski
pristav iz Visokog, bra}aa a Pikule iz Sarajeva, Markovi} ovi Bo{ko, ko, biv{i
v i narod-
ni poslanik iz Vlasenice. Drugih se sada poimeni~no i no ne mogu setiti, a radio
sam u to vreme na nasipu. To je uostalom bila sre}a e a za mene i za sve ostale koji
nismo prilikom popisivawa a nalazili unutar logora, jer bi mnoge od nas za-
hvatilo ovoovo prvo likvidirawe e u jasenova~kom
kom logoru.
Usled rada na nasipu i slabe hrane poo~elo je ve ve} po~e
o etkom oktobra umi-
rati dnevno po 5 do 8 qudi. Oko 10. oktobra nastale su prve ki{e i e pa je usled
podvodnog zemqim i{tata prekinut daqi i rad na lowskom
skom nasipu a nas su prebacili
sa pravqe
v ewa a nasipa (lowskog)
skog) na prav vqeewe
e jednog novog nasipa koji bi imao da
{ttiti logor Jasenovac II II.564
64
U me|e uvremenu pristizale su u logor mawe e partije Srba zato~ o enika. Do-
lazili su uglavnom transporti sa Jevrejima, a od Srba do{ao o ao je jedan tran-
sport Hercegovaca, wih ih oko 70, kao i ona zaostala partija od 120 Srba iz Ja-
strebarskog. Ovi su popuwavali praznine u prvoj partiji s kojom sam ja stigao
i koja je ve
ve} bila prore|e ena tako da nas iz te prve partije nije bilo vi i{ee od
pedeset
Logor Jasenovac III bio je sme{ten ten na Ba~
a i}evoj ciglani nedaleko è- e-
qezni
ezni~keke pruge Suwa – Novska. Ovd vde
e smo na podizawu u logora radili pod ne-
izdr`
r ivim okolnostima radi stalnih ki{a i a tako da je procenat umirawa a bio
sve ve}i,
e i, a i postupak prema nama od strane usta{a a a sve se ve}ma ma pogor{
r avao.
Qudi su na radu tu~ u eni i ubijani, a jednom prilikom i sam poverenik Lubu-
ri} opalio je iz revolvera prema jednoj grupi koja je radila i jednoga Srbina
ri
internirca ranio. S nama su na ovom poslu radili i Jevreji, ali je prema Sr-
bima primewivan daleko gori postupak i Srbe su i vi{e i e tukli i vi{e i e gonili
na rad nego Jevreje. Bilo je za vreme rada dosta slu~ u ajeva da su usta a{ee izne-
mogle qude i potpuno iscrpq rp ene od posla ubijali na licu mesta.
Bolnica uop{te
p te nije postojala. Te{ko ko bolesnima su davali logorski le-
kari po{t tedu i ovi bolesnici ostajali su u barakama. Lekari su bili Jevreji
internirci, a od Srba jedini medicinar Geren~ n evi
evi} Paja iz Sremskih Kar-
lovaca, kojega smo svi zvali Doktorom.
10. novembra nado{la la je poplava u logor Jasenovac II tako da je 13. novem-
bra upu}u ena jedna partija zato~ o enika od 250 qudi za Krapje, gde je privreme-
no improviziran logor, a od ostalih 200 zato~ o enika wih ih 80 je preba~a eno 14. no-
vembra u logor Jasenovac III III,, dok ih je oko 120 ostalo u logoru Jasenovac II da
ru{e e barake. Ovih 280 zato~ o enika Srba upu} u enih u Krapje pobijeno je, i to svi
do jednog likvidirani. Ve}Ve na wihovom putu od logora Jasenovac II do sela Ja- Ja
senovca ubijeno ih je oko 50, a po likvidirawu u u Krapju u mesecu decembru popo
bijeni su od partije i svi preostali.
Mi koji smo do{li li u logor Jasenovac III ostali smo po{t te|
e eni osim ne-
kolicine, dok onih 120 zato~ o enika u logoru Jasenovac II pobijeni su svi osim
dvadesetorice, koji su do{li li k nama u logor Jasenovac III III.
564
64
Jasenovac III
III.
Me|u
e u odvedenima i likvidiranima u logoru Krapje nalazili su se me|u me
ostalima: Teki}eki Gavro, sudija, Bogdanovi} eji Mika,565 kafe-
ovi Jovo, trgovac, Teji}
xija, sa sinovima Acom i Boòm, o om, bra}a
a a Bogoqub
ub i Obrad Bosni
osni},, Vani}
ani Todor,
kafexija, Ostoji} oji Mika, kafexija, Milo{ o evi
evi} Jovo, privatni name{t tenik,
Bo{wakovi}
ovi Joca, sudski ~inovnik, Stojisavq v evi
evi} Stevo, à andarmerisjki na-
rednik u penziji, svi iz Bijeqine, a iz Visokog: Beatovi} ovi Ranko, ranije po-
slovo|a
o „„B Bate“.
ate . Koliko se se e}am,
am, tu su jo
jo{ bili MMa andrap
apaa Spasoje i êrik Ni-
kola iz Sarajeva. Imena drugih ubijenih Srba ne mogu se sada setiti.
Od onih 120 Srba zato~ o enika koji su ostali radi ru{eu ewa a baraka u logoru
Jasenovac II pobijeno ih je 100, a znam da su me|u e u wima pobijeni bra}aa a Trifko-
vi} iz Doboja. Posle svih ovih likvidirawa
vi a bilo nas je u logoru Jasenovac III
III,
tada jedinom logoru, jo{ jo u svemu oko 100 qudi, zajedno sa onih 20 iz logora Ja-
senovac IIII.
Prve no}io i kad smo preba~ a eni u logor Jasenovac III preno} o ili smo pod
jednom {upom u Ba a~i}evoj ciglani i onako prozebli, p prromrznuti i mokri,
ostali smo izlo` o eni snegu i vetru, jer je {upa bila otvorena. ûvali su nas
usta{e
a e i ni jedan preko noo}i i nije smeo ni da makne, a svakoga onoga koji bi se
makar malo telom pokrenuo s mesta ili poku{ao u ao da ispruìu i noge ili u~
u ini
kakav pokret rukom nemilosrdno su udarali i ubijali na licu mesta. Tako je
o i u logoru Jasenovac III ubijeno pod ovom {upom 5 Srba zato~
te prve no}i o enika.
Napomiwem em podjedno da je odmah prilikom dolaska u logor Jasenovac III III,, na
samoj kapiji kuda se ulazi u logor, ubijeno wih ih nekolicina bolesnih i izne-
moglih koji su bili dove` e eni kolima.
Sutradan ujuturo raspore| e eni smo na rad i to na pletewu u ìce oko lo-
gora. Radili smo po blatu do kolena a napoqu u je padao sneg. Kako nije bilo do-
sta baraka, stanovali smo u jednoj ozidanoj prostoriji, upravo hodniku na ci-
glani, koji smo prozvali „„t tunel“.
unel . Le`
e ali smo na goloj zemqi
m i bez ikakve pro-
stirke i pokriva~a. a a.
U to vreme pristi iù u ponovno u logor mawe e ili ve}e
e e grupe Srba. Tako je
dopra}
a eno i 40 Srba iz sreza Bijeqina, seqaka, koji su doterani iz Zagreba
gde su bili pred nekim pokretnim sudom, koji ih je oslobodio, ali unato~ ato tome
hrvatske vlasti su ih poslale na „„rad rad““ u Jasenovac. Kad su ovi, mahom mladi
qudi, videli patwe t e koje ih ~ekaju, zaprepastili su se i zgrozili nad sudbi-
nom koja ih ~eka, te wih ih sedmorica za vreme rada poku u{ali su odmah prvoga
dana pobe}i
e i iz logora i nekolicini je to i uspelo, dok ih je nekoliko uhva} a e-
no i odmah na licu mesta „l „likvidirano“.
ano“
Povodom toga sazvan je zbor svih Srba zato~ o enika kod tunela, osim zana-
tlija po radionicama, i tu su pred na{im a im o~o ima usta{e
a e poklali oko 50 zato-
~enika.
Od ovih 40 Bijeqinaca dopra} a enih iz Zagreba ostalo ih je nakon klawa a
na zbornom mestu svega 15 i wih ih su, skinuvv{ii ih do gola, odveli u zatvor, gde su
ih dr`
r ali gole u zatvoru nekoliko dana, a zatim i wih ih sve do jednoga pobili.
565
Mirko.
Jedan od va`nih
a nih radova u logoru za zato~ o enike bio je i rad na kopawu u
raka za pobijene i umrle kao i na ukapawu u i sahrawivawu u mrtvih. Postojala
je i radna partija grobara sa „„gru
grupn
pnikom“
ikom“ na ~elu, koji su kopali jame, nosili
mrtvace i zatrpavali ih. Ovi grobari bili su Srbi i Jevreji, na ~elu im je
bio kao vo|a
o a grupe „„gru
grupnik“
pnik“ Danon, Jevrejin iz Sarajeva, ina~e a e po zanimawu u
geometar.
Najgori meseci za zato~ o enike bili su novembar, decembar i januar. U
ovim mesecima qudi su ubijani bez razlike, pa i na samom radu iz ~ista mi-
ra. Tada i transporti koji su stizali za logor nisu vi i{ee ~itavi ulazili unu-
tar logora, nego su veve} na ulazu u logor usta{e a e ubijali ili klali no` o evima
dobar procenat pristiglih. Tako je partija zato~ o enika iz Slavonske Po` o ege
od 60 qudi sva pobijena u dvori{tu tu Ba~
a i}eve ciglane pred samom kancelari-
jom logora. Naravno, da se nije moglo saznati koji su qudi bili u ovoj partiji.
U to vreme stigla je iz Karlovca jedna velika partija od 160-180 qudi, koji su
ubrzo svi osim dvojice „l „likvidirani“ i to ostali su na ìvotu Vujo Vorkapi api},
obu}ar,
u ar, i Ogrizovi
ovi} \uro,
uro, trgova~ki
ki pomo}nik.
nik. Znam da su iz karlova~ke ke grupe
ubijeni Mudrini}i, i i, otac i sin. Kako su qudi stalno goweni na rad, a ishrana
je bila vi{e
i e nego bedna, broj iznemoglih i bolesnih sve je ve}ma ma rastao, tako da
je pored usta{kogkog ubijawa a svaki dan i umiralo po 10-15 qudi.
Dana 24. decembra, na katoli~ki ki Badwak,
d ak, do{ao
o ao je transport Srba in-
terniraca iz Sarajeva, wih ih oko 60, me|u
e u wima Prwatovi ovi} Vojo, Eri}
Eri Vojo i
Ruì}
u \oor|e,
r e, svi iz Sarajeva. Ova partija pri ulazu sretno je pro{la. la. Me|
e u-
tim, 2. januara pobijeni su iz ove partije mawe-v e-vi{e
i e svi, odnosno poklani u
barakama.
Dana 25. decembra, na sam katoli~ki ki Boì},
o , stigla je partija od 72 Sr-
bina iz Pakraca, wih ih je tada odmah ubijeno 27, a ubijawe e je vr
r{io
io uglavnom ili
klao noèm
o em sam zapovednik logora poru~nik u nik Qubomir Milo{, ilo , sestri}
estri Vjeko-
slava Luburi}a,
i a, poverenika svih logora u Hrvatskoj.
Crni dani za Srbe zatoo~enike bili su 1, 2. i 3. januar 1942. godine. Prvi
januara odvedeno je iz barake na tzv. „r rupe“
upe“ 66 Srba, gdje su ih sve pobili ma-
qevima i u „rupe“ zatrpali, a sutradan 2. januara poklali su usta{e a e i ubili
u jednoj baraki, gde su se nalazili bolesni i iznemogli, oko 40 do 50 qudi, dok
su ih 136 odveli na „rupe“ i tu ih sve pobili maqevima. Tada je stradala i po-
menuta grupa Srba iz Sarajeva koja je stigla u logor 24. decembra 1941. godine,
a u kojoj je bio i Prwatovi}
ovi Vojo, Eri
Eri} Vojo i Ruì}
u \oor|e,
r e, svi iz Sarajeva,
dok se drugih po imenu vi{e i e ne se}am.
e am.
Tre}eg
e eg januara 1942. do{ao
o ao je me|u
e u nas zato~o enike poverenik Luburi} uri i
li~no
i no izdvojio na stranu sve osim zanatlija i to idu}i u i od jednog do drugog i
pitaju}i
u i svakog pojedinog {ta ta je po zanimawu. u. Svi oni koji nisu bili ili nisunisu
izjavili da su zanatlije strpani su u kamione i odvedeni u logor Jasenovac II
i tu svi ubijeni.
Zna~a
a ajno je spomenuti da su usta{e a e u mesecu januaru preko smrznute
Save prelazili u Bosnu i odande iz opqa op a~k kanih srpskih sela donosili dosta
plena, naro~o ito mnogo stoke, hrane i raznovrsnih ìvotnih namirnica i ovu
hranu sme{t tali u dve velike prostorije koje su bile dupke pune suhoga mesa,
slanine, masti itd. Zato~ o enici izgladneli sve su to videli i nekoji od wih ih
nisu se mogli uzdr` r ati i u pogodnom momentu iskoristili su priliku kad nije nije
bilo u blizini usta{a a a na straì,a i, te poneki komad suhog mesa ukrali iz pro-
storija gdje je meso bilo ostavq v eno. Me|e utim, usta{ea e su za ovu kra|ua u saznale
i sve ove nesretnike ubili na licu mesta. U ovom ubijawu uuu~estvovao je i sam
zapovednik logora Qubo Milo{, ilo , koji je ubijao iz revolvera ili klao noèm o em
nesretne i gladne zato~ o enike, a uz wega sekundirali su mu u ovome klawu ui
druge usta{e.
a e.
U mesecu januaru po najve}oj e oj zimi, morali smo sklapati nove barake.
Temperatura je bila do minus 26 ispod nule i preko celoga dana ostajalo se
na radu napoqu, u, pa i za vreme ru~ka. ka. Pri podizawu u ovih baraka a naro~o ito pri
postavvqaawuu pilota,56666
stradalo je takoo|e e dosta zatoo~enika, koje su usta{ea e ve}
ve
iznemogle i premrznute ubijali na licu mesta pri samom radu.
U januaru stigla je jedna partija Srba seqaka iz okoline Sarajeva, wih ih
oko 50, i oni su odmah direktno odvedeni na „„r rupe“
upe“ i svi pobijeni maqevima.
Sude}i
e i po wihovoj no{wi i i crvenim ~a almama oko glave, bili su to seqaci ne-
gde od Pala.
Pod kraj januara pro{ o irio se glas o dolasku jedne internacionalne ko-
misije, koja bi imala da na licu mesta ustanovi stawe e zato~
o enika u jasenova~-
kom logoru. Tim povodom na nekoliko dana pred dolazak komisije sazvao je po-
verenik Luburi}
uri sve „gru
„grupnike“ na sastanak i izjavio grupnicima, da }e e logor
logor
posetiti neki „w „ egovi prijateqi“ i“ iz Nema~ke ke te od wih ih zatra aìo
io da uu~ine
sve za vremena da logor pre dolaska komisije bude sa svim svojim radnim otse-
cima u redu. U prvom redu imalo se dovesti u red spoqno no ure|e
e ewee logora:
~i
i{}e ewee logorskog kruga, baraka, podizawe e jedne barake za trpezariju, kao i
podizawe e jedne centralne kuhiwe, e, te ure|e
e ewe e bolnice sa ambulantom.
Sva radna odeqe ewa a imala su na dan dolaska komisije da rade punom pa-
rom, pa su tako i ona radna odeqe ewa a kao na pr. pilana, koja uop{tep te nije radi-
la, ponovno proradila. Svim zato~ o enicima nare| e eno je da se pred ~l lanovima
Komisije hitro i ùstro kre}u, e u, da bi ostavili utisak sve` e ine i da su dobro
hraweni, uop{te
p te uzev{i,v i, da komisije stekne uverewe, e, da je jasenova~ki
ki logor
radni logor, a ne mu~ u ili{te. te.
Kao dokaz dobre organizacije u vo|e o ewuu evidencije o zatoo~enicima, do-
bili su zato~
o enici trake i brojeve, a na brzu ruku sre| e ena je kartoteka za za-
to~
o enike i spiskovi. Srbi su dobili plave trake, kao znak ~e etni{tva,
tva, Jevreji
ùte trake, a Hrvati i Muslimani crvene, jer su wih ih sve okarakterisali kao
komuniste i ako to nije bilo u stvari tako.
Svi zato~o enici dobili su uputstva kakve }e e odgovore davati ~l lanovima
komisije ako bi bili o ~emu pitani. Svaki zato~ o enik morao je re}i e i broj pod
kojim se vodi i koji mu je isp spisan na traci na ruci a sve podatke o wemu da }e
566
66
Stubovi koji se zabijaju u zemqu da bi nosili konstrukciju, posebno na mo~
mo~varnom
varnom te-
renu (piloni).
dati kancelarija logora. Da bi ironija i kamuflaà a a bila jo

jo{ ve}a
e a pred ko-
misijom uvedeno je u dve barake kao i u centralnu kuhiwu u elektri~no
i no osvet-
qeewe.
e. Svaki zato~ o enik morao je biti ~ist, ist, umiven, obrijan u ~istom ve{u e ui
najboqemem odelu. Na pet dana pred dolazak komisije hrana je toliko poboq{ana,
da smo imali jesti koliko god smo hteli i to mesa tako, da uop{te p te nismo bili
u stawu u pojesti onoliko koliko nam je davano.
Po{to to se u logoru u to vreme nalazio veliki broj bolesnih u dve barake
i tzv. ambulanti, to su ovi bolesni zato~ o enici jednostavno „l „likvidirani“ i
brisani sa spiska. Poubijano ih je tada najmawe e oko 120. Da bi se bolnici ipak
dao stvarni bolni~ki ki izgled, improvizovana je u dotada{woj oj ambulanti jedna
bolnica sa 15 kreveta, i u wu u su stavq
v eni potpuno zdravi zato~ o enici. Impro-
vizovana je i operaciona sala, a komisiji je imao davati obavesti o stawu u bo-
lesnih lekar dr. Lajderfer,567 67
Jevrej zato~o enik.
Uo~i
Uo i dolaska komisije starije i iznemogle zato~ o enike, wih
ih oko 120, od-
veli su u selo Jasenovac u tzv. logor Jasenovac IV IV.. U krvni~kom
kom radu usta{aa a
ovo je ~ak
ak jedan svetliji momenat jer po ina~e a e uobi~
i ajenoj praksi o~
o ekivalo se
da }ee i ovi stari i iznemogli zato~ o enici biti likvidirani.
Pred sam dolazak komisije poverenik Luburi} uri sazvao je sve „„gru
grupnike“
ike“
i izme|u
e u ostaloga rekao im: „Vi Vi stari zato~ o enici mnogo ste videli i mnogo
znate. î iwene su gre{ke ke i sa Va{e
a e strane, ali vi{e
i e s na{e
a e strane. @elim da
logor bude u redu, ina~e a e }uu ga likvidirati.“
ati.“ [ta
ta su ove wegove re~i
e i zna~
a ile,
i {ta
ta je zna~
a ilo „„llogor likvidirati“ ati“ bilo je nama svima suvi{e
i e jasno. Sem to-
ga Luburi}
uri je dao pojedinim „„gru grupnicima“
ima“ tehni~ke ke upute {ta
ta i kako da rade
u radionicama, u lan~ n ari, ciglani, pilani, ekonomiji itd., kako bi komisija
dobila zbiqa a utisak da je jasenova~ki ki logor radni logor.
Brojno stawe e zato~
o enika na dan dolaska komisije iznosilo je 1.450 qudi, udi,
od toga 250 Srba, a ostalo Jevreji. Me| e utim, Hrvata i Muslimana nije u taj mah
ni bilo, jer su svi oni odvedeni jo{ jo u drugoj polovici decembra, wih ih oko 300
u Staru Gradi{ku. ku. Od Hrvata i Muslimana nalazili su se u logoru samo po-
jedine zanatlije, a bili su obele` e eni sa crvenim trakama na ruci.
Komisija se zadr` r ala u logoru i pregledavawu u raznih prostorija i ra-
dionica i baraka oko 2 sata i pro{la la je uglavnom kroz one prostorije za stano-
vawee i radionice kroz koje ih je provela uprava logora. U ovoj komisiji bilo
je oko 30 lica.
Po odlasku komisije nastalo je ne{to to boqee stawee u logoru, a to se vide-
lo i po drà
r awu u samog poverenika Luburi}a. i a. On je o~
o ito bio zadovoqanan sa re-
zultatom „„k komisijskog pregleda eda“,, ali nije nama usmeno izrazio to svoje zado-
voqstvo.
vo stvo.
Odmah sutradan po odlasku komisije uzeti su od 13 Srba zato~ o enika po-
daci radi pu{ta tawa a na slobodu, ali tek 26. februara osloboo|eni su od rada i
dobili poboq{a awe e hrane. Dana 30. marta ova trinaestorica Srba odvedeni su
iz logora i upu} u eni u Beograd.
567
67
Gustav Vladimira Lajndorfer.
U mesecima februar i mart stizali su i daqe e transporti Srba iz raz-

nih strana, ali se ne mogu setiti i navesti odakle su sve. Bile su to sve mawe e
grupe, uglavnom Srba i pone{to to Jevreja. Mart mesec je vaàn a an zbog toga, {to to
tada nastaje novi sistem „l „likvidirawa“ a“,, a to je spaqivawe e i ubijawe e u cigla-
ni. Isto tako dovode}ie i tada sa kamionom i grupe èna koje su tako|er o er spaqi-
vane. Tako je jo{
jo koncem februara dovedena preko zale| e ene Save grupa od 50
èna i dece u Jasenovac i stav vqena u zatvor 7-8 7-8 dana, i ponovno odvedena na-
trag preko Save i tamo verovatno likvidirana. Me|u e u ovim è enskima bilo je
dosta vrlo lepih devojaka i koliko sam mogao li~no i no primetiti iz prikrajka,
usta{e
a e su se dugo vremena zadr` r avali u jednoj prostoriji gde su ove è enske
bile sme{t tene, i moè
o e se kao najverovatnije pretpostaviti da su ih usta{e a e
izvodili no}uo u i nad wima vr{ r ili nasilnu obq b ubu.
Koncem marta pojavila se opet poplava u logoru Jasenovac III i ponovo se
forsiranim radom imao podi}i i i jo{
jo jedan popre~ni e ni nasip. Pri podizawu u toga
nasipa opet je nastalo kunda~e a ewe e zato~
o enika. Radilo se neprekidno po danu
i po no}i.
o i. Me|
e utim, nadolazak vode bio je toliki da je voda provalila nasip,
a kako su zato~o enici ve}
ve bili potpuno iscrpq rp eni od rada, doveli su usta{e a e
Srbe seqake iz Jasenovca, koji su mesto zato~ o enika nastavili radom na nasi-
pu. Kako je voda unato~
ato tome prodrla u logor i poplavila barake za stanovawe e
tako da nije bilo mesta za zato~ o enike, pristupilo se opet „l „likvidirawu“ u“.
Tom prilikom ubijeno je, a potom spaqeno, oko 120 zatoo~enika, Srba i Je-
vreja. Usled poplave logora jedan deo Srba i Jevreja odveden je u Staru Gra-
di{kuku a preostali su sme{t teni na uzvisitijem zem mqi i{tu
tu u {upe na ciglani
i radionice. Posle desetak dana, kad se voda povukla, vra} a eni smo u barake.
U aprilu sve vi i{ee i vi
i{e e dolazili su i dovo| o eni po usta{
a ama na kamio-
amio-
nima transporti i grupe èna i dece. Kako smo ~uli dovoo|eni su iz |akova~kog kog
logora i iz Stare Gradi{ke. ke. Sve grupe ovih dovedenih èna i dece sme{t tene
su u tzv. tunel na ciglani i u partijama od po 20 osoba nakon ubijawa a gvozde-
nim polugama ba~ a ene su u pe
pe} i spaqivane. Moram napomenuti da mi zato~ o e-
nici nismo mogli niti smeli i{ta ta znati o tome koga sve i odakle dovoze kam ami-
i
onima, pa
pa pobliè
i e o spaqivawu u ovih èna i dece ne mogu ni{ta ta navesti osim
napred {to to sam naveo.
Od ve}ih
e ih partija mu{k karaca koja je dopra} a ena u logor u mesecu aprilu,
bila je partija Srba seqaka iz Gra~ a anice i Grada~ca. ca. Bilo ih je tu oko 18180.
0.
Od toga je odmah odvedeno u „„t tunel“
unel“ radi spaqivawa a wih
ih oko 60, i to odmah ih
je izdvojeno 40 pred kancelarijom logora, a 20 nakon cep epqeewaa (da ironija bu-
de ve}a)
e a) tako|er
o er su gurnuti sa onih 40 u „t tunel“
unel“ i tu su svi spaqeni.
U aprilu je dovedena jedna partija Srba seqaka od Tuzle, koja je sva li-
kvidirana spaqivawem em osim jednog jedinog seqaka, po imenu Ilije Mari~ i i}a,
a,
no koji je me|
e utim posle nekoliko dana umro.
Sa Korduna je u drugoj polovici aprila dovedeno oko 450 Srba seqaka i
4 ène. Ova partija je preslu{ u avana u logoru od strane nekih civilnih lica
me|u
e u kojima se nalazio i {ef ef policije iz Karlovca. Qude su pri ispitivawu
mu~
u ili usta{e
a e i policijski agenti. Imputiralo im se, da su imali veze sa
partizanima u Petrovoj gori. Ovi zato~ o enici sa Korduna bili su iz srezova

Vojni},
jni , Vrginmost i Karlovac. Znam da je bilo i me|u e u wima seqaka iz G. i D.
i aka,568
Sjeni~ 68
Tu{
u ilovi}a i i drugih sela na Kordunu.
Od ove partije wih ih najmawe e 60-70 „l
„likvidirano“ je spaqivawem, em, ostali
su probrani i odre| e eni za rad u Nema~ku, ku, sem staraca i bolesnih. Za to vreme
od spomenute 4 ène koje su stigle sa ovom partijom, jedna je poludila i usta-
{ee su je pustili da onako luda slobodno hoda po ~itavom logoru.
U aprilu su stigle i dve partije Srba iz sreza bijeqi inskog, u svemu oko
100 qudi, od kojih je najve}i e i deo transportovan na rad.
U mesecu aprilu pada i likvidirawe e sela Mlake u blizini Jasenovca i
to zbog toga {to to je u seoskoj gostioni do{lo lo do sukoba izme|u
e u usta a{a a i doma}ih
ih
seqaka, kojom prilikom su seqaci ubili trojicu usta{a, a a, a jednog usta{kog ~a-
snika ranili. Usta{ka ka reakcija sastojala se u tome, da su svi mu{ka karci Srbi
i sve ène sa decom odvedeni po usta{ a ama u nepoznatom pravcu. Za ène ne i de
decu
cu
govori se da su odvedeni u Staru Gradi{ku, ku, a jednom delu mu{kih kih stanovnika
iz sela Mlake uspelo je da pobegne pred usta{ a ama preko Save u Bosnu.
Nadodajem, da su osim ovih ve}ih e ih partija sa zato~ o enicima koje su stigle
u jasenova~ki ki logor, dolazile i mawe e grupe zatoo~enika iz raznih krajeva, ta-
ko na pr. Lipika, Pakraca i Zagreba.
U aprilu pristiù i u ve
ve} i grupe i to u sve ve e}em
em broju Hrvata i Musli-
mana, koje vi{ei e ne izdvajaju kao {to to je to bilo ranije, od Srba, nego ih stav-
qaju u zajedni~ke ke barake sa Srbima. Karakteristi~no i no je i to da ove Hrvate vi-
{ee i ne kategori{u i u kao komuniste nego ih podvode pod isti reìm e im pod kojim
se nalaze Srbi i Jevreji. Me e|u
u Hrvatima dovedenim u Jasenovac u to vreme je
bilo dosta oficira i vojnika domobranaca u uniformi, pa ~ak ak i usta{a
a a u uni-
formi, kao i usta{kih kih agenata. Sa ovih uniformisanih lica odmah su skida-
ne uniforme.
U mesecu maju pored mawih ih grupa koje su stigle u jasenova~ki ki logor,
do{lala je i jedna ve}a
e a grupa iz Nove Gradi{ke, ke, wih
ih 76, uglavnom Srba i dese-
tak Hrvata, kao i partija iz Sarajeva sa 180 qudi Srba, Hrvata i Muslimana,
od kojega je broja bilo polovina Srba. Ova je grupa bila vrlo me{ e ovita po svo-
me sastavu, jer je u woj oj bilo pored intelektualaca i dosta zanatlija i seqaka.
U ovoj
ovoj partiji nalazio se inì n iwerer ê erni kao i in`.
in . Stipeti}
eti iz Sarajeva,
koji su bili Hrvati a od Muslimana bili su tu sudija Mehmedagi} agi i Nali},
ali ,
~lan
lan sarajevskog pozori{ta, ta, svi iz Sarajeva. U ovoj partiji bilo je i dosta do-
mobranaca, vojnika hrvatske vojske. Sve ove partije, kao i mawe, e, odmah su se
formirale i upu} u ivane u Zemun, i sa ovom partijom kao i partijom Srba iz
Jasenovca, po{li li smo i nas nekolicina starih zato~ o enika i stigli u Zemun
26. maja t.g.
Navodim nekoliko karakteristi~nih i nih momenata iz jasenova~kog kog logora,
koji ilustruju prilike u tome logoru, koji su usta{e a e zvali „„llogorom smrti“,
rti ,
kao i najva`n
a nije usta{ke ke funkcionere.
568
Gorwi i Dowi Sjeni~ak Lasiwski.
USTA[E:
STA E: 1) Poglavnikov poverenik za logore u Hrvatskoj bio je sp spome-
nuti Luburi ri} Vjekoslav, a wegov zamenik i jedan od najkrvoloo~n nijih bio je
Mat
Ma ovi 569
tkovi}, 69
usta{ki
ki poru~nik.
u nik.
2) Milo{
ilo Qubomir, usta{ki ki poru~nik
u nik i upravnik, odnosno zapovednik
svih logora u Hrvatskoj, sestri}
estri Luburi}a i a Vjekoslava.
ava
3) Luburi}
uri zvani „„B Brko“,
rko“, stric Luburi}a i Vjekoslava, usta{ki ki zastav-
nik, upraviteq logora u Jasenovcu.
4) In
In`.. Pi~i ili, usta{kiki poruu~nik,
nik, tehni~kiki upravnik logora Jasenovac.
5) Usta{ki ki funkcioneri: Koji} oji Ante, usta{ki ki poru~nik,
u nik, jedno vreme
upraviteq
ite lan~ n are. Zastavnici: Mujo Jusi}usi od Biha}a, ovi 570
a a, Matkovi}, 70
brat spoo-
menutog napred Matkovi}a, i a, Matijevi odri Ante,571
evi} Matija, Bodri} 71
Altarac Ante572 72
(jedan od najkrvolo~n
o nijih), Jakov Ga{i},
a oji II @a
, Koji} arko, brat napred spome-
nutog Koji}a.
i a. U rangu zastavnika biobio je i neki Ilija zvani „T „Tatek“.
atek“. Dodajem, da
su se u logoru nalazili ranije jo{jo neki usta{ki ki oficiri, ali su ovi iz logo- o
ra preme{t teni. Jedan od najpristojnijih me|u e u wima bio je usta{ki ki poru u~
~nik
Rogi}.
ogi
Logoru su bile dodeqene tri satnije usta a{a,a, wih
ih oko 300, a bili su raz-
me{t teni u selu Jasenovcu, odakle su dolazili na slu`bu bu u sam logor.
Ubijawe e maqevima vr{r ili su usta{e,
a e, a ubijawe e gvozdenim polugama pred
spaqivawe e vr{io
r io je zastavnik Altarac i „B „Brko“ Luburi}.
uri . Ubijene Jevreje
ubacivali su u pe}pe zatoo~enici Srbi, a Srbe Jevreji, a tako je to bilo i ranije
prilikom zatrpavawa a mrtvih Srba i Jevreja u „„r rupe“.
upe
Maqemem je likvidirao zato~ o enike svojom rukom ~uveni „M „Mujo“ od Biha}a.
a a.
SLUÂJ
SL AJ OTONA GAVRANÎ]A
AVRAN
Oton Gavran n~i} doveden je u logor po~e o etkom novembra iz Zagreba i po-
slan u jednu baraku me e|uu Jevreje. On je bio osu
u|en
en da zavr
r{ii ìvot u najteìm
e im
patw
t ama, a kazna mu je bila {to to je morao ii}ii svako ve~e
e e u „„usta
usta{kiki zatvor
atvor“,,
koji se sastojao iz opletene ìce pod vedrim nebom u logorskom krugu. @ica
je bila opletena sa svih strana u okrug a isto tako isprepletena i odozgo u vi-
sini po prilici od 60-80 centimetara, tako da ~ovek u ìcu stav vqen
en nije mo-
gao uspravno stajati nego je morao ili kle~ e ati ili ~u~ati. Gavran~ n i}uu je nare-
|eno da imade i}i
i i u ìcu svako ve e~e
e sa sumrakom, a iz ìce izlaziti ujutro
o svanu}u.
u u.
U vreme, kad je Gavran n~i} izdr ràvao ovaj „usta
„usta{kiki zatvor“ teren je bio
pod vodom u visini od 20 do 30 centimetara i on je morao ~itavu no} no provesti
u ~u~e}emem polo`
o aju u ìci. Tako je izdrào
r ao 5 dana uzastopce, a {esti dan uju-
tru nekako je uspeo da se izvu u~ee iz ìce, gde ga je naa{ao
ao bez svesti jedan ku-
var zato~
o enik, koji ga je po{to
to je jo{
jo bila no},
no odveo u kuhiwu u i tu ga povratio
569
69
Ivica.
570
70
Qubo-Dulfo.
571
71
Ante Modri}.
572
72
Ante Atarac.
k svesti, grejawem
em nogu u toploj vodi. Iz kuhiwee je u zoru odveden u baraku, ali
je istoga dana sav iscrpqen
rp en i izmu~enu en u baraci umro.
Osim ovoga slu~
u aja bilo je jo
jo{ dosta slu
u~ajeva, da su zato~
o enici kaa`wa-
vani stavqa
v awemem u ìcu, da u woj
oj provedu po jednu ili dve no}i,
o i, a razlozi za
ovakvu kaznu bili su, recimo, {to to pojedini zato~
o enik nije na poslu dobro ra-
dio i sli~ni
i ni posve ni{tatavni razlozi. Ova je ìca postojala samo u logoru Ja-
senovac II
II.
KAKO QUBO MILO[

ILO LIKVIDIRA
U krvni~komkom ubijawu u Srba istaknuo se iznad svih ostalih upravnik lo-
gora Qubo Milo{.
ilo . On je sam svojom rukom {to to pobio iz revolvera {toto iz krat-
kog pu{k komitraqeza ili zaklao noèm o em ~itave grupe Srba u isti mah pored
brojnih pojedinaca. Broj po wemu pobijenih Srba pewe e se na vi{e
i e stotina.
Jedan zato~o enik o~
o evidac, ~ije ime ne mogu spomenuti, pri~aoi ao mi je o Mi-
lo{u
o u ovaj slu~aj.
u aj.
U logor je bila stigla jedna grupa od 12 Srba, sve mladi .q . udi. Kako je
Qubo Milo{ilo slu u~a
ajno prolazio pored kancelarije logora spazio je ovu grupu
tek stiglih zato~ o enika i vide}ie i ih gde stoje u vrsti jedan pored drugog, pri-
{ao
ao im je i upitao: „J Jeste li Vlasi?
asi?“.. Oni su svi mramorkom }utali, stoje}i e
uspravno, skr{t tenih ruku na prsima. Pri{ao i ao je tada prvome od wih ih u vrsti
i upita ga: „GGovori jesi li Vlah?
Vlah?““ Kad mu ovaj nije ni{ta ta odgovorio, trgnuo je
mahinalno iz xepa revolver i spra{io a io metak u grudi ovome prvom zato~ o eniku.
Pri{ao
i ao je tada drugome, tre} e emu i ostalima i kao sa prvim, svr{io
r io je sa svi-
ma ostalima. Nijedne re e~i
i oni mu nisu odgovorili i kao od {ale Milo{ ilo Qu ubo
ih je „„l
likvidirao“.
irao“
Iz drugih partija zato~ o enika on je po dolasku i pri izdvajawu u u logoru
sam likvidirao ~itave desetine zato~ o enika u pojedinim partijama, nekada
pi{totoqem,
em, a nekada malim usta{kim kim noèm.
o em.
Prilikom bekstva sedmorice od onih 40 dovedenih Srba zatoo~enika Bo-
sanaca koji su u Jasenovac poslani iz Zagreba, gde ih je preki sud oslobodio,
posle klawa a i ubijawa a koje je izvr{io
r io sam Qubo Milo ilo{ me|u
e u ovom 40-toricom,
okrenuo se nekolicini iz ove grupe izdvojenih i rekao im: „Ma Majku vam vla{ku ku
to se i vi svi ne bunite da vas jednom sve likvidiram“.
{to iram“
On je bio glavni likvidator i one 27-orice Srba iz Pakraca, koje je ubio
i zaklao na Boì},
o , {to
to mu nije ni{ta ta smetalo.
On je svojom rukom ubio sudiju Ili}a i a iz Pakraca.
Ponovilo se to vi{ei e puta, a ravni su mu bili u tome i bra a}aa Matkovi}i,
i i,
usta{ki ki funkcioneri i najve}i e i krvoloci u jasenova~komkom logoru.
SLUÂJ
SLU AJ PETRA ZRNI]A,
RNI]A, PROFESORA IZ BEOGRADA
U mesecu januaru 1942. po{ao
o ao je iz Beograda sa urednim paso{em
o em za Split
preko Zagreba Petar Zrni},
rni , profesor iz Beograda.
U Splitu mu je ìvela èna Jelena, poznata kao urednica jednog èn- en-
skog ~asopisa u Beogradu. U Zagrebu je me| e utim bio skinut s voza po usta{komkom
redarstvu i uhap{en
p en te sproveden u jasenova~ki ki logor.
Po dolasku u logor prijavio se odmah upravniku logora Qubi Milo{u, o u,
rekav{i
v i mu da je Srbin koji je ìveo u Beogradu te da sa putnom ispravom pu-
tuje èni u Split i da ne vidi razloga za{to to se wega uhapsilo i dovelo u lo-
gor. Milo{
ilo mu je odgovorio i rekao mu da sa~ a ini jednu molbu u kojoj }ee sve to
navesti i na osnovu toga da zatraì
a i u molbi da ga se pusti na slobodu. Usta{ea e
su ga tada doveli u baraku u kojoj sam se ja nalazio. Tu je pred nama zato~o eni-
cima ispri~ao
i ao svoj slu~aj
u aj i ujedno sastavio na dve ili tri strane molbu upu-
}enu na upravu logora radi pu{ta tawa a na slobodu. Posle dva sata provedena u
na{oj
a oj baraci odneo je Milo{u o u svoju molbu i ubrzo posle toga videli smo da je
otpra}en
a en iz Milo{ o eve kancelarije u usta{ku ku stra`
a aru. Sutradan nam je sa-
op{t
op teno, tj. meni koji sam vodio spisak zato~o enika u svojoj baraki, da ga bri-
{em
em iz spiska ìvih.
SRBIN SA „„DVA
DVA SRCA“
RCA
U novembru ili decembru doveden je s jednom grupom Srba u logor i jedan
vrlo lep, visok i snaàn
a an ~ovek. Dvojica usta{a
a a gledaju}i
u i ga, poveli su razgo-
vor, pa jedan od wih
ih re~e
e e drugome: „Ovaj
Ovaj sigurno ima dva srca.“
rca.“ Drugi mu na to
odgovori da to ne moè
o e biti, na {to
to onaj prvi re
e~e:
e: „Uv
Uveri}e{
i se da ovaj ima
dva srca“,
rca , i tada je izvadio svoj usta{ki
ki no`
no i s wime je polako kopkao po prsi-
ma ovoga ~ovega sve dotle dok ga nije noèm
o em povredio u srce i dok ovaj snaàn
a an
~ovek nije pao mrtav na zemqu.
m u.
Naravno da je ova igra usta a{aa bila unapred dogovorena, jer im je smeta-
lo da vide ovako zdravog i sna`nog
a nog ~oveka pred sobom.
SLUÂJ
SLU AJ SA AVDOM TRBOWOM
OM
Nekako u zimu doveden je u logor i jedan musliman iz Mostara, po imenu
Avdo Trbowa, a, i isti ostavqen
v en u baraku me e|uu nas Srbe zato~o enike. Slu u~a
ajno
je pro{ao
o ao ispred barake poverenik logora Luburi} uri Vjekoslav i Avdo, kad ga
vidje, odmah mu je pri{ao
i ao kao starome prijatequ. u. I doista, po svemu se videlo
da se oni dobro poznaju, jer je i wega Luburi}
uri odmah prepoznao i s wim im ostao
u razgovoru skoro pola sata. Avdo mu se je potu uìo
io zbog toga {toto je doveden u
logor, a Luburi}
uri mu je rekao da do|e
o e u wegovu kancelariju pa da }e e ne{toto u~i-
u i-
niti za wega. Avdo je zatim i oti i{ao
ao do logorske kancelarije, ali malo zatim
videli smo gde ga usta{e
a e vode u stra`
a aru. Sutradan ujutru saop p{tteno je da se
Avdo Trbowa a ima brisati iz evidencije. Va`no
a no je pri tome ono {to to je nama u
baraci Avdo Trbowa a ispri~ao
i ao za svoga pobratima Luburi i}a.
a. Za Luburi}ai a je
rekao da ga poznaje iz Mostara gdje je Luburi}
uri bio 1934. name{ten ten kao ~inovnik
u Okru`nom
u nom uredu i tada zbog nekih malverzacija i zloupotreba s novcem oot-
pu{ten
ten iz slu`be.
be. Kako je Luburi}u,
i u, po re
e~ima Avdinim, predstojalo hap p{e-
e-
we,
e, odlu~io
u io je da ode u emigraciju i tom prilikom, Avdo tako tvrdi, dao je svom
prijatequ u 7000 dinara za put. Kako Avdo nama re~e,e e, Luburi}a
i a u emigraciju
nisu odveli nikakvi politi~ki ki motivi nego bekstvo pred zatvorom zbog pro-
nevere u Okru`nom
u nom uredu. Za sve dobro {to to je Avdo u~
u inio Luburii}u
u ovaj mu
je vratio time, {to to ga je jednostavno „l
„likvidirao“.
irao“
ISHRANA U JASENOVA^KOM
OVA KOM LOGORU
U logoru je ishrana zato~
o enika bila uglavnom lo{a
o a i ispod svake kriti-
ke. Hleba smo dob
obijali i to neredovno u mesecima septembru i oktobru i to po
{estinu, devetinu ili desetinu hleba te` e ine oko 600 grama. Kroz mesece no-
vembar, decembar, januar, februar i mart nismo uop{te p te primali hleba, izu-
zev zanatlija koji su op p}enito boqee se hranili od ostalih zato~ o enika. No od
polovine decembra svi su u pogledu hleba bili izjedna~ a eni tako da ni zanat-
lije vi{e
i e nisu primale hleba. Hrana je bila: redak pasuq,
asu , krumpir, kupus i
sto~na
o na repa, nekada malo za~i
a iwena s masti ali uglavnom bez ikakvog za a~ina. To
je bio ru~ak
u ak a takva je bila i ve
e~era. Doru~ka
ka ili uop{te
p te nije bilo, ili nam
je ponekad davana prokuvana topla voda. Krumpir smo dobijali kao ~oorbu ili
neoqu u{ten
ten kuvan, najvi{e
i e tri krumpira na jednog ~oveka. Po{to to je krumpir
preko zime u trapovima istruo ili promrznuo, nisu qudi mogli ni wega vi{e e
da jedu. U decembru i januaru dobivali smo kiseli kupus. To je sasvim razumqi- i-
vo dovelo do formalne gladi i umirawa a od gladi u logoru i na stotine i stoti-
ne zato~
o enika umrlo je zbog ovako slabe ishrane. Kakvo je stawe e s ishranom bi-
lo vidi se po tome {toto su qudi po |ubri{tutu tra`
a ili otpatke kupusnog lista
ili quske od krumpira i time se hranili.
Me|
e utim od meseca aprila pa na ovamo po~ o elo se davati zato~ o enicima
dnevno po 240 grama kukuruznog hleba.
Voda je bila lo{a
o a i nezdrava, tako da su qudi dobijali proliv.
BROJ LIKVIDIRANIH SRBA U LOGORU

Od meseca avgusta 1941. do sredine maja 1942. godine ubijeno je ili po-
mrlo u jasenova~kom
kom logoru i to unutar samog logora, {to to je notorno i poznato
oko 10-12 hiqada zatoo~enika, a od toga dve tre e}ine Srba, dakle oko 8. 8.000
000 (osam
hiqada).
Ako se uzme da je od ovoga broja, tj. 8.000,
8.000, oko 40% umrlo od gladi i bole-
sti, onda se broj ubijenih Srba unutar samog jasenova~kog kog logora kre}e
e e izme|u
e
5 i 6 hiqada.
Koliko je pak Srba pobijeno izvan logora i onih brojnih partija i tran-
sporata koji su upu}
u ivani u Jasenovac, ne zna se, ali se sigurno zna da su mnoge
partije stizale i u{le le u logor, ali su odmah odvo| o ene pravo na „„r
rupe“
upe“ i tu
maqevima „„l likvidirane“.
ane . Vaqaa napomenuti da se o ovim „l „likvidiranim“ ni-
su uop{te
p te vodili nikakvi spiskovi, pa je zato nemogu}e u e navesti neku realnu
cifru na ovaj na~in
a in pobijenih Srba. Kancelarija logora vodi spiskove samo
onih zato~
o enika koji su se nalazili unutar logora i koji nisu odmah prili-
kom dolaska u logor „l
„likvidirani“.
ani“
SRBI ZAROBQ
OB ENICI U JASENOVA^KOM
OVA KOM LOGORU
Bilo je dosta slu~u ajeva da su Srbi zarobq
ob enici, oficiri i vojnici po
povratku iz Nema~ke ke iz zarobq
ob eni{tva,
tva, uhap{
p eni u Zagrebu i dopremqm eni u
jasenova~ki
ki logor. Prema ovim zarobq
ob enicima postupalo se je kao i sa ostalim
zato~
o enicima. Wih ih je do polovine maja do{lo
lo ukupno oko 50, a me|u
e u wima nala-
zila su se i dva Srbijanca. Sudbina ovih zato~ o enika biv{ih
v ih zarob obqenika bi-
la je ista kao i ostalih interniraca. Mnogi od wih ih su ubijeni, a mnogi umrli
od iznemoglosti i bolesti.
KAKO SE I
I[LO
LO NA RAD
Prilikom odlaè a ewa a na rad usta{e
a e su zapovedale da idemo tr~
r e}im
im ko-
rakom uz pevawe e najuvredq
ed ivijih pesama za Srbe, kao: „Oj,
Oj, Srbijo, prokleta
Xggadijo, da si znala ne bi ratovala“
ala“ ili „„P
Paveli}u,
i u, ìvela ti ruka, {toto ti
ubi srpskoga hajduka“,
uka , ili „„Ale
Aleksandar u grobu se hladi, mladom Peri sandu-
~i} se gradi“.
adi . Usta{e
a e su nam ina~e
a e davali tekstove ovakvih ili sli~nih
i nih pe-
sama rugalica koje smo morali prilikom odlaè a ewa
a na rad ili na samome radu
glasno pevati, jer u protivnom bio je svakome ìvot u pitawu. u.
MOJ RAD U LOGORU

Od moga dolaska u logor, tj. od 21. avgusta do 11. decembra 1941. godine,
radio sam sa ostalima na nasipu, a po dolasku u logor Jasenovac III radio sam na
jednoj gra|
a evini, a posle toga postao sam pisar koji je vodio spisak Srba u lo-
goru. Sve promene dostavqaov ao sam logorskoj kancelariji u kojoj su radili sami
Jevreji i u kojoj se vodila evidencija o celom logoru kao i kartoteka. Logor-
nik i {efef kancelarije bio je Jevrejin Bruno Dijamant{tajn,
nt tajn, a docnije Viner
Bernard. Pored ove unutra{we e kancelarije postojala je i usta{ka,
ka, kojoj je bio
na ~elu upravnik logora Qubo Milo{. ilo . Usta{kiki tabor nalazio se u mestu Ja-
senovcu i isti je vodio usta{ki ki poru~nik
u nik Matkovi}.
ovi
Dajem na kraju slede}i
e i popis ìvih Srba koji su na dan 17. maja 1942. go-
dine jo{
jo ostali u logoru Jasenovac:
573
73
Mi}i}
i Slobodan, Stjepanovi}
ovi Risto, Radi}
adi Cvjetko, Laziazi} Simo, svi
iz Jawe,e, sreza Bijeqina; Petrovi}
ovi Branko iz Zenice; \oor| r evi
evi} Panto i \or- or-
|evi
evi} Pero, iz Kakwa;k a; Popovi}
ovi Stevo, Mil{i}
l Mihailo, Mileti}
eti Uro
Uro{,, [i-
tun Mladen, Lubura Jovo, Kusmuk Damjan, Vojnovi} ovi Branko, ]uluk Du{an u an,, Ma-
Ma
canovi}
ovi Savo, svi iz Sarajeva; Gavri}
avri Milan, Mitrovi ovi} Isailo, oba iz Tuzle;
Popovi}
ovi Vlajko, Danojlovi}ovi Du u{an,
an, bra}a
a a Raki
i}i,
i, svi iz Zvornika; @uà a Lu-
573
Mici}.
ka, @uà a Todor, Stankovi}

ovi Risto, svi iz Grada~ca;ca; Kne`
e evi
evi} Jovo, \uri
uri}
Ne|o,
o, oba iz Grada~ca;
ca; Dubq
ub evi
evi} Radovan, Makivi
ivi} Milo
ilo{ oba iz Breze; Og-
rizovi}
ovi \uro,
uro, Vorkapi
api} Vujo, oba iz Karlovca; Todorovi
ovi} Ico, Davidovi}
ovi Mi-
lan, oba iz Podravske Slatine; Bosanac Lazo iz Grubi{ i inog Poqa; a; Banovi
ovi}
Milan, iz Prwavora; Ivanovi} ovi Pero, Ivanovi}
ovi \oor|e,
r e, Stankovi}
ovi Emilijan,
Babi}
abi Te{o,
e o, Kajmakovi}
ovi Milan, svi iz Bijeqine; Orezovi ovi} Boò idar, iz Do-
brqina; Stefanovi}ovi Svetozar, iz Kr r~e
ed
dina; Kresojevi}
evi Obrad i Milinkovi ovi}
Luka, iz Bobote; Jeli}
eli Nikola iz Pakraca; Kati}
ati Nikola iz Nik{ k i}a;
a; Ciga-
novi}
ovi Milo{ilo i Gu~ u evac Du{an
u an iz Visokog; Jankovi}
ovi @a arko, Paripovi}
ovi Ili-
ja iz Zagreba.
Na ekonomiji Feri~ai anci kod Na{a ica nalaze se: Kajmakovi}
ovi Milo{,
ilo , Bu-
~evac Du{an
u an i Reli}
eli Milan, ba~var
a var iz Slavonskog Broda. Na ekonomiji Vojno-
Vojno-
vi}a,
i a, kod Oku~u ana, nalaze se: Bogdanovi}
ovi Vukan, iz Prijedora, [iqkut kut Alek-
Alek
sandar, iz Pazari}a,
i a, te Vasi}
asi Ilija, iz Jawe,
e, kao i âli
ali} Nikola, za kojega ne
znam odakle je.
Vi{e
i e ni{ta ta ne bih imao navesti a na sve napred navedeno proo~itano mi
mogu se po potrebi i zakleti.
Dovr{eno
Saslu{ao
u ao i overava: Zapisni~ar:
i ar:
Branko Vukdragovi},
ovi , s.r. Stana Tepavac, s.r.
s.r. \u
urkovi}
ovi Simo, s.r.
Br. 219
Izjava Riste Stjepanovi}a

i iz sela Jawe,, kotar Bije
ijeqina,
o hap{e
p ewu u Srba u vremenu od juna do avgusta 1941. godine
i zato~
o eni{tvtvu ospi i Jasenovac574
u u logorima Gospi}
Zapisnik
sastav
vqen
en pred Zemaq
ema skom komisijom za utvr|r ivawe e zlo~
o ina okupatora
i wegovih pomaga~a
a a 5. 7. 1945. u Sarajevu.
Ja sam prije rata bio jugoslovenski oficir u automobilskom puku Min.

vojske i mornarice. Kada je po~eoo eo rat s Wema~kom,
kom, mi smo krenuli iz Beogra-
da i to 7. IV 1941. godine s jedinicom put Sarajeva. Kada smo stigli na Plo~eo e na
Jahorini, doò ivjeli smo jak napad iz talijanskih aviona. Tada sam ja iz mi-
traqeza rawen en u nogu i preba a~en
en u bolnicu u Rogaticu. U Rogatici su me po-
sjetili potpukovnik Svetozar Jovanovi} ovi s aa|utantom Petrom Stojanovi}em,
i em,
koji su imali nare|ee ewee povla~
a iti se prema Gr~koj.
koj. U Rogatici sam ostao oko 15
dana u bolnici. Iz Rogatice po{ao o ao sam nekim automobilom koji je i{ao
i ao prema
574
ABiH, ZKZR za BiH, br. 10838.
Crnoj Gori i stigao do Podujeva, gdje smo nai{li li na Nijemce. Ja sam onda po-
bjegao u {umu, pa sam se onda pje{ke ke preko {uma i planina, kriju}i u i se, vratio
Jaw.575
u Ja 75
Od tog puta pogor{r ala mi se rana na nozi tako da sam kod ku u}e e le
eàoao
i neprijavqenv en se krio od maja kada sam stigao do 2. VII II 1941. godine. Ja znam da
su za Vidov dan kupq up eni Srbi kao taoci, a kasnije pu{t teni ku}i,
u i, time da se
javq
v aju vlastima tri puta dnevno, {to to su morali i prije toga. 2. VIIIIII 1941. go-
dine rano ujutro, ve} ve oko 4 sata, do{ao
o ao je u svaku ku}uu u po jedan usta{a
a a koji je
iz svake ku}eu e odveo po jednog mu{ka karca i odveo ga u à andarsku kasarnu. Mene
je li~no
i no odveo tadawi i komandir à andarske stanice, kome imena ne znam, ali
znam da je kasnije poginuo. Sada sam se sjetio da se je zvao Mujanovi ovi}.. Kad nas
se je u à andarskoj stanici skupilo 25 do 30, dobili smo nare|e e ewee da moramo
oti}i
i i u Bijeqinu na saslu{a u awe e pa da }emo se odmah vratiti ku}i. u i. Do Bijeqi-
ne oti{li li smo kolima koja su dale familije onih koji su odvedeni. îm im smo
do{li li u Bijeqinu, to je bilo oko 9 sati nave~er, e er, odvedeni smo u policijsku
stanicu i strpani u jednu sobu, koja je kada smo mi do{li, li, ve
ve} bila puna haphap{e-e-
nika. Ne{to to iza nas dovedena je u tu sobu grupa od 15 qudi iz Brezovog Poqa a
kod Br~kog.
kog. Svi su bili vezani ìcom tako da su im ruke bile sve crne i na-
tekle. Me|ue u wima sam prepoznao popa Savu, koji je ranije bio u slu`bi bi u Jawu.u.
Oko 10 sati do{ao o ao je u sobu ravnateq
ate policije Ivan Toq To sa nekim usta{om.a om.
Usta{e
a e su bili naoru` u ani sa pu{k kama, pendrecima, motkama i lopatama. îm im
je Toq
To u u{ao,ao, po~eo
o eo je razgovarati s jednim od hap p{enika i odmah ga poo~eo eo tu-
}i.
i. To su odmah prihvatili ostali usta{e, a e, pa su po~
o eli mlatiti hap p{enike
redom s onim {to to su imali u ruci. Dok je ta tu~w u ava jo jo{ trajala, izveli su
jednu grupu u kojoj sam bio ja i u kojoj su bili svi iz Jawe, e, Brezovog Poqa ai
neki Bijeqi inci. Iz Jawe e su onda bili u toj grupi i Slobodan Mic ici},, Ilija
Vla{i},
a , Ilija Lazoti},
oti , Simo Lazi},
azi , Milan Perkovi}, ovi , Qubo Zari},
ari , Milan
Tulo i jo{
jo neki ~ijih se imena danas vi{e i e ne sjee}am.
am. Mi smo odvedeni na sta-
nicu u Bijeqinu. Pratili su nas usta{e, a e, policija i kulturbundovnici, tako
da je pratwet e bilo vi{e
i e nego hap{
p enika. Na stanici su nas strpali u sto~ne o ne va-
gone, vagone zatvorili i voz je krenuo put [ida. Do [ida je postupak sa nama
bio dobar, odnosno, kad su nas zatvorili u vagone, vi{e i e se nisu brinuli za nas.
U [idu su nas iskrcali na stanicu gdje smo ~ekali kompoziciju. Tu je po~ o elo
izbijati neprijateq ate sko dr ràawee gra|
a ana i usta{a
a a iz [ida. Usta a{ee su po~
o eli
udarati pojedince, psovati ih i vre| e ati, dok su gra|
a ani po{li li vrije|
e ati. Pa-
dale su primjedbe kao „„[to to ih vodite kad i ovde ima mjesta za wih“ ih“,, i sli~no.
i no.
Nakon ~ekawa a od prilike dva sata ukrcani smo opet u vagone i onda smo nasta-
vili put prema Zagrebu. Na{a a a prat twaa je vagone zatvorila i do Zagreba se nije
brinula za nas.
U Zagrebu nas je predala zagreba~koj koj policiji, a da nas nisu ni izbrojali.
Odmah smo nastavili put za Gospi}. ospi . Na putu do Gospi i}aa niko se nije brinuo
za nas, a na ~itavom putu od Jawa a do Gospi}a,
i a, koji je trajao dva dana, nitko nam
nije dao ni hranu ni vodu.
575
Jawa.
Kada smo stigli u Gospi},

ospi , iza{lili iz vagona, odmah smo vezani dva i dva
lancima. Jo{
Jo dok smo izlazili iz vagona, po~ o eli su mje{t tani na vagone baca-
ti kamewe, e, psovati i vrije| e ati i vikati {to to ih vodite, {to to ih niste poubija-
li tamo i sli~no.
i no. Kada smo vezani i{li li kroz grad do kaznione, napadali su nas
fizi~ki ki gra|
a ani preko cijeloga puta, bacali na nas kamewe e i slii~no.
no. Kada smo
do{lili do kaznione, izi{aoi ao je tadawi i upravnik da nas primi. Pitao je zapov-
jednika pratwet e koliko nas ima, a taj mu nije znao odgovoriti na to, ve ve} je naga-
|ao
ao 50, 60 ili 70. Iza toga je upravnik potvrdio prijem hap{ p enika i policajci
iz Zagreba su oti{li. li. Mi smo uvedeni vezani dva po dva u dvori{te te kaznione,
koja je sa svih strana ogra| a ena zgradama i to trospratnim.
Dvori{te te je ve}
ve bilo puno hap{ p enika. îm im smo u{li li vidjeli smo neko-
licinu srpskih popova, kako su ~etverono{ke ke hodali u krug, a na wima su jaha-
li usta{e
a e i tukli ih nogama. Vukli su ih za brkove i bradu, ~upali im isto, a
jednom od wih ih polili bradu benzinom i zapalili. Popu je kasnije uspjelo da
zagasi vatru dlanom. U to je jedan od hap{ p enika, koji su ve ve} bili u dvori{tu tu
poludio, i po~eo
o eo vikati na sav glas: „„PPobjeda je na{a,
a a, Bog je s nama“.
ama . Tako je vi-
kao nekih pola sata i hap{ p enici ga nisu mogli nikako u}u u utkati. Kona~noa no ga je
jedan usta{a
a a ubio motkom. Dok smo jo jo{ bili na dvori{tu, tu, viknuo je neki stra-
àrar sa prostora na drugom spratu, da li se me|u e u hap{p enicima nalazi jedan
wegov poznanik iz Zenice, koji je ranije bio ~uvar u zeni~koj koj kaznioni. Taj je
zaista bio me|ue u nama i javio se je. Doti~ni
i ni usta{a
a a ga je pozvao da do|e o e na drugi
kat. Ovaj je oti{ao
i ao i ubrzo iza toga ~ule su se sa kata batine i jaukawe. e. Malo
iza toga nastala je galama i mi smo vidjeli kako su usta{e a e toga hap{ p enika
tukli i }u u{k kali niza stepenice. Kada je stigao u dvori{te, te, taj se je hap p{e-
nik okrenuo i udario pesnicom najbli ièg
eg usta{u
a u takvom snagom da je usta{a a a
pao. Druge su usta{ea e tada navalile na w,, ali po{to to je hap{
p enik bio vrlo jak,
nisu ga mogli savladati i kona~no a no ga je jedan usta{aa a ubio metkom. Za sve vri-
jeme dok smo bili na dvori{tu, tu, bili su svi prozori na kaznioni puni hap{ p e-
nika kao i dvori{te, te, a ~uli smo iz }elije i è enske glasove. @e enske su pjeva-
le pjesmu „„VoVolga, Volga“.
lga . Ne{toto kasnije po~
o ela je padati ki{a i a i usta{ea e su
dozvolile da jedan dio hap{ p enika u|e
u e u zgradu ukoliko jo{ jo ima mjesta. U toj
partiji koja je u{la la bio sam i ja. Ja sam sa nekih 40 drugih u{ao u ao u jednu }eli-
ju na spratu u kojoj osim nekih stolova nije bilo nikakvog namje{t taja. Mi smo
spavali {to to na stolovima, {to to na podu. Tada smo prvi put dobili ne{to to hrane
i to neku grahovu juhu bez kruha. U toj }eliji ostao sam pet dana. Za sve vrijeme
mi smo mogli vidjeti kroz prozor kako svakodnevno dolaze transporti i tako
svakodnevno odlaze novi transporti vezani za Velebit.
Me|u
e u onima koji su naknadno do{li li bio je neki stari profesor iz Za-
greba sa svojim sinom @a u enikom VII
arkom, u~ II razreda gimnazije, imena mu ne
znam. On je bio s nama mislim tri dana, a onda je odveden re e~eno mu je da se vra-
}aa ku}i,
u i, je li to bilo to~no
o no ne znam. Jednom prilikom sam video kada je do{la la
jedna partija hap{ p enika iz okoline Bije ijeqine, me|ue u wima je bilo ~itava fa-
milija Bramanovi} ovi iz Modrana wih ih pet, daqe e ~itava familija Bobara tako-
|er
er pet iz nekog sela kraj Jawa a i Vaso, kroja
oja~ iz Jawa. a. Seqaci su bili obu~ u e-
ni u seqa a~ke
ke no{we, e, koje su bile sve ukru u}ene od usirene krvi. Ovi svi nave-
deni osim Vase odvedeni su za Velebit, dok je Vaso ostao i oti{ao i ao kasnije s
nama za Jasenovac. On mi je pri~ao i ao da su svi oni u Bijeqini u` u asno premla a}e-
ni, te da su tada bili me e|u
u wima jo{
jo Aleksa Stankovi ovi} iz Jawe, e, i Mile Vasisi}
iz Jawe.e. Ova zadwa
d a dvojica su isto premla a}eni, ali su na intervenciju nekog
vazduhoplovnog oficira pu{t teni ku}i.
u i. Zajedno s wima bio je uhap{en p en Niko
Blagojevi}-R
evi -Radi}
adi iz Jawe, e, koji je na intervenciju tada{weg eg pretsje
tsjednika op-
{ttine Muharembega êmerli}a i a pu{tenten ku}i.
u i. Taj Muharembeg êmerli} rli je
sada neka uvaà ena li i~nost
nost u srezu bijeqi inskom. On je bio predsjednik op{tp ti-
ne 1941, 1942, 1943. god. kada je do~ o ekao ~uvenog Adamagu Mesi}a, i a, doglavnika.
Za vrijeme dok smo bili u gospi}koj koj kaznioni dobivali smo jednom dnev-
no malo grahove ~oorbe i mali komadi} adi h hqeba i ni{ta ta drugo. Preko ~itavog da-
na i ~itave no}io i ~uli smo jaukawe e iz }elije, a naro~
o ito èenskih, a ujutro po-
nekad vidjeli smo kako iznose mrtvace na nosilima. Masovnih ubijawa a nije bi-
lo, ali de{e avala su se pojedina~na a na ubistva. Ja sam vidio da su iznijeli osim
gore navedene dvojice, koje su ubili u dvori{tu tu jo
jo{ nekih 20 mrtvaca.
7. VIII su nas ujutro izveli sve iz zgrade, svrstali nas u dvorede, vez ezali
ìcom po dvojicu skupa, a kroz ~itav dvored provukli su duga~ki ki lanac tako,
da smo bili vezani uzdu`zdu i poprijeko. îtava ta kolona po~ o ela je izlaziti iz
kaznione i mo`da da je iza{lala jedna tre}e ina, kada je odjednom do{lo lo nare|e
e ewee
da se svi vrate u dvori{te. te. U kolonama nas je bilo oko 3.000. Kada se je taj dio
kolone vratio, oni su nas razvez ezali, a onda smo ~ekali u dvori{tu tu dok su se
spremili kamioni. Onda su nas strpali u kamione i odvezli nas na stanicu.
Ukrcali nas i to po 80 i 90 u jedan vagon. Iz Gospi}a i a je jedan dio, koji je mogao
biti strpan u prvu garnituru oti{ao i ao odmah put Jastrebarskog, dok je drugi
i{aoao sat ili dva iza nas. Do Jastrebarskog tokom cijeloga puta nije nas nitko
niti pogledao, niti su nam i{ta ta dali za jesti ili piti. U vagonima smo staja-
li stisnuti kao sardine tako, da se nismo mogli ni maknuti. Mnogima je pozli-
lo. Put je trajao preko ~itavog dana i kada smo do{li li u Jastrebarsko izba~ a eno
je iz vagona 12 mrtvih, me e|u
u wima neki Blagojevi}evi iz Zvornika. U Jastrebar-
skom su nam otvorili vagone, ali nam nisu dali da iza| a emo. Pokupili su od nas
novac navodno da }e e nam kupiti hrane. Kasnije su nam donijeli u jednom bure-
tu za {qive, ne{to to skuhanog graha. Bure su metnuli pred vagon i onda onima,
koji su imali su|eu e dali im u porcije toga graha, dok se za ostale, koji nisu ima-
li su|e
u e nisu ni brinuli. U Jastrebarskom je doo{ao ao na stanicu usta{ki ki pukov-
nik Juco Rukavina. On je u prolazu pitao: „J „Je
e li i ovi idu u logor smrti“,
rti“, ja
sam tek kasnije do{ao
o ao na to da je mislio na logor Jasenovac. U Jastrebarskom
smo ~ekali od prilike tri sata i tada nastavili put za Jasenovac. Ona grupa
koja je i{lala iz Gospi i}aa iza nas i u kojoj je bio Uro
Uro{ Mileti eti} iz Sarajeva –
on radi u è eqezni~kojkoj radionici u Sarajevu i Branko Vojnovi} ovi iz Sarajeva,
koji je kasnije obje{en
e en u Jasenovcu, ostala je u logoru u Jastrebarskom. U Go-
spi}u
i u su bili jojo{ Nikifor Vasiqevi evi} iz Tuzle koga su Nijemci odveli u Beo-
grad i bra}a
a a Markovi i}ii iz Tuzle, koji su na intervenciju iz Tuzle mje{t tana
pu{t teni ku}i.
u i.
Iza toga kako su nam podijelili grah zatvorili su nam vagone i voz je
po{ao
o ao iz Jastrebarskog do Jasenovca. I taj put je trajao od prilike jedan dan.
Prat twaa se za nas za ~itavo to vrijeme nije uop{te p te brinula. U Jasenovac smo
stigli pred ve~er.
e er. Kada smo iza{li li iz vagona opkolila nas je mnogobrojna stra-
à,a, po~
o ela nas odmah tu}i,u i, a onda smo i{lili nekih {est
est km pje{keke prema jednoj
{umi u kojoj je bio jedan prostor ogra|en a en samo bodq
od ikavom ìcom bez i jedne
zgrade, uop{te
p te bez i~ i ega osim samo trave na zemqi.
m i. To je bio tzv. logor Jase-
novac IIII.
Napomiwem em jo{
jo da je iza nas kada smo iza{li li iz vagona ostalo ne{to to
mrtvih, ali ne mogu re}i e i koliko niti tko, jer nisam vidio. Kada smo po{li li sa
stanice do{li li su neki novinari iz Zagreba, pro{li li pokraj nas sa automobilom
i fotografirali. Kasnije sam ~uo uo iz razgovora usta{a
a a da je malo iza toga i i{aoao
u zagreba~kimkim novinama ~l lanak i slika pod naslovom „„P Prvi transport zarob-
qenih ~e etnika stigao je u Jasenovac“,
ovac , a na slici koja je bila u novinama bio je
na{ transport.
na
Nastavqv eno 6. jula 1945. godine.
Prisutni: ^lanlan komisije: Miliili}-Pl
-Pleskovi}
ovi Krstislava, zapisni~ar i ar Bo-
jana Vencoq.
nco
Pristupa ponovo Stjepanovi} ovi Risto (gen. kao ranije) i nastavqa: v a:
U taj logor smo stigli poslije podne oko 3 sata. Taj dan i jo{ jo dva dana u
logoru nismo dobili nikakve hrane, a od tre}eg e eg dana daqe e dobivali smo neko
vrijeme jedanput dnevno oko 16 sati neku ì itku ~oorbu bez masti i kruha, a u
woj
oj je bilo malo repe, krompira ili graha. To je trajalo nekih osam dana.
Odmah drugi dan iza na{eg a eg dolaska poo~eli su radovi oko utvr| r ivawa a sa-
mog logora. U to vrijeme prispjela je i druga partija iz Gospi i}aa od koje je je-
dan dio ostao u Jastrebarskom. Radovi su se sastojali u tome, da smo poja~ a ali
ìcu oko logora te u izvjesnim razmacima postavq v ali straàa arnice. To su bi-
le drvene barake. Osim toga smo odmah u po~e o etku postavili jednu baraku za lo-
gorsku posadu izvan ograde. Drvo za te barake sjekli smo u obli`woj i oj {umi, isto
je otprem mqeno u pilanu u Jasenovac gdje je razrezano a gotove daske vra} a ene
u logor. Pod vedrim nebom smo spavali oko 15 dana. Onda smo postavili prvo
jednu baraku za logora{e a e i to na stupovima pola metra od zemqe m e jer je teren
bio toliko mo~v o varan da se na samoj zemqi m i nije moglo graditi. Baraka je imala
omjer 20×6 metara. Kroz ~itavu baraku i{ao i ao je hodnik a sa svake strane bili
su leè aji i to na podu, na drugom spratu i tz. podkrov vqe.
e. U tu baraku je strpan
jedan dio zato~ o enika oko 800 dok su ostali morali jo{ jo spavati pod vedrim ne-
bom. Zapovjednik straè a e u logoru bio je u to vrijeme biv{i v i jugoslovenski na-
rednik Prpi},
rpi , koji je sa nama zato~ o enicima postupao tako dobro, koliko mu
je u danim prilikama bilo mogu u}e.
e. On nije dozvoqavao, da u sam logor ulaze
usta{ke ke posade, i kada je bio prisutan on je uvjek tjerao, pa u wegovom pri-
sustvu nije nitko tu~en.u en. On je kasnije oti{ao
i ao iz logora i bio zapovjednik ne-
ke bojne.
U to vrijeme bili su zato~ o enici u logoru iskq
isk u u~ivo samo Srbi i Jevre-
ji. Ako je bila koja iznimka iz redova Muslimana i Hrvata, bili su to nacio-
nalisti, dok Muslimana i Hrvata komunista u logoru nije bilo bar koliko
ja znam.
Jevreji i Srbi su imali odvojene kazane. Slijedovawe e koje smo dobili od
uprave logora bilo je sve jednako. Jevreji su me|e utim boqe e materijalno staja-
li, jer im do tada jo
jo{ nisu oduzeli novac i vrijednosti, pa su zbog toga mogli
pobrinuti se za poboq{a awee svoje izhr
zhrane. Oni su odlazili pod straòm a om u
grad Jasenovac i tamo na pijaci kupovali sve {to to su stigli. Tako im je hrana
bila boqa,
a, a sa Srbima nisu nikada ni{ta ta dijelili. Mi smo spavali na golom
podu bez ikakva pokriva a~a.
a. Od odijela nismo za sve vrijeme dok sam bio u logo-
ru dobili ni{ta.ta. Zato~
o enici su svoju garderobu ponav vqali na taj naa~in
in da su
obla~
a ili odijela od umrlih drugova ili im je uprava dala po koji komad odi-
jela koji je bio oduzet novajlijama prilikom wihovog dolaska.
Postepeno su sagra|a ene jo
jo{ dvije barake u koje su onda strpani svi logo-
ra{i,
a i, odvojeno po vjerama. U logor su svakodnevno stizali novi transporti. Sa-
gradili smo u logoru malu ambulanticu bez ikakvih lijekova u kojoj je radio
lije~nik
e nik zato~
o enik ali ne znam imena.
Stjepanovi}
ovi Risto,
isto, s.r.
Br. 220
Izjava Antonija Cerovi}a

i o hap{e
p ewuu Srba u Rogatici
tokom 1941. godine i wihovom odvo|e ospi 576
o|ewu u logor Gospi}
Zapisnik sastav
vqen
u Beogradu 19. maja 1942. godine.
Srez rogati~kiki ima prema posledwem

d em popisu oko 44.000 stanovnika, od
toga polovica su Srbi, a druga polovica Muslimani. Hrvata ima vrlo malo,
tek nekoliko stotina i to do{qaka – radnika i ~inovnika.
U Rogatici bila je nema~ka ka vojna uprava do polovice meseca juna 1941.
godine, i za to vreme bile su prilike u rogati~komkom srezu uglavnom normalne.
Nitko nije napadao Srbe i oni su i nadaqe e ostali u dr
rà avnoj slu`bi.
bi. U to vre-
me nije bilo u rogati~kom
kom srezu usta{kih
kih organizacija, a niti su tamo dola-
zili usta{e
a e sa strane da ureduju. U to vreme do{ao
o ao je u rogati~kiki srez samo
jedan jedini usta{a
a a i to na prolazu. U Rogatici se je svratio u jednu kavanu
i tamo izjavio, da se on ~udi da u srezu rogati~kom
kom do tada nije nitko od Srba
poginuo, pa da ih zato treba sve pobiti, i da je on taj, koji }e
e ih ubijati. Srbi
su za ovo ~uli i ovoga usta{u
a u prijavili nema~kojkoj vojnoj komandi i molili za-
{ttitu. Komandant mesta naredio je preko mesne policijske vlasti, da mu se ovaj
usta{a
a a predvede. Tadawi i komandir policije Barakovi} ovi ]amil, Musliman,
potraìo
a io je ovog ustaa{u,
u, na
a{ao
ao ga u kavani i hteo ga predvesti komandantu
576
AJ, fasc.
fasc. 918.
mesta, ali se ovaj usta{aa a nije hteo pokoriti, ve} ve je izvadio revolver i ubio
komandira policije uz izjavu: „I I ti si Srbin i {t titi{
iti Srbe i zato te treba
ubiti.“ Ovaj usta{a,
a a, oti{ao
i ao je posle toga u Sarajevo. Znam da je ime ovome
usta{i
a i Smajo, da je Musliman i da se je bavio lakom atletikom, a priè i ewen en je
u srezu rogati~kom.
kom.
Polovicom meseca juna 1941. godine, nema~ka ka vojna vlast napustila je
Rogaticu i posle toga je organizovan u Rogatici usta{ki ki logor. Organizaciju
je proveo Jamakovi}
ovi Mustafa, zem mqoradnik iz Rogatice, koji je postao ujedno
i usta{kimkim logornikom. Usta{ea e su bili mahom Muslimani iz Rogatice i oko-
line i tek po koji rimo-k
imo-katolik.
Posle uspostave usta{ke ke organizacije u Rogatici, nastao je progon Srba
u rogati~komkom srezu. Odmah u po~e
o etku, oboru uàni usta{ea e presretali su na pu-
tevima, kao i u samoj varo{io i Srbe i Srpkiwe, e, koji su donosili robu na prodaju
i tu im robu otimali. Tako su otimali sir, maslo, meso, jaja, ìto, goriva drva
i sve {toto bi im se dopalo.
Koncem meseca juna 1941. godine, do{ao o ao je u Rogaticu neki usta{ki ki in-
spektor iz Sarajeva, koji je u pratwi t i mesnih usta{a,a a, oboruàn,
u an, ii{aoao po svim
srpskim ku} u ama i radw d ama i od Srba silom oduzeo sav novac, koji je kod wih ih
na{ao.
na ao. Znam, da je tada oduzeo od To{o ovi}a
i a Miloo{a, a, zlatara iz Rogatice, 12000
dinara. Koliko je od drugih Srba oduzeo, nije mi poznato, ali znam, da je tada
od Srba oduzeto vrlo mnogo novaca.
U no}i
o i od 11. na 12. jula 1941. godine, usta a{ee su pohapsili sve sve{t teni-
ke i wihove porodice, iz sreza rogati~kog kog i oterali ih u Rogaticu. Dr ràli su
ih jedan dan u Rogatici, a zatim oterali u pravcu Sarajeva, navodno radi pre-
seqe ewaa u Srbiju.
Par dana posle progona sve{t tenika, usta{e
a e su pohapsili u Rogatici oko
30 uglednijih gra| a ana, Srba, te jo{
jo oko 30 Srba seqaka iz okolice. Ove poha-
p{ene Srbe, usta{e a e su dr` r ali oko 10 dana u zatvoru, gde su ih strahovito
tukli i zlostavq v ali, a zatim ih sproveli u pravcu Sarajeva. Posle je rodbina
ovih Srba tragala za wima, i dvojica su prona| a eni u Gospi i}uu i to Budimir Jo-
vo, penzioner i Spaji}aji Milan, gostioni~ar.i ar. Za ostale nije se ni{ta ta moglo sa-
znati. Me| e utim, i spomenutoj dvojici u Gospi}u i u se je posle zameo trag.
Tada su posle zlostavqav awa a odvedeni: Ostoji}
oji \urouro ànd.
and. kapetan u pen-
ziji; Obradovi}
ovi Simo, penzioner; Spaji} aji Milan, gostioni~ar;i ar; Jovanoviovi} Mi-
lo{,, stolar i wegov brat Drago, crevar; \oki
lo oki} Rade, mlinar; \oki oki} Lazar,
gostioni i~ar;
ar; Planin~i}
n Marko, gostioni i~ar;
ar; Gluhovi}
ovi \oor|e,
r e, penzioner; Ma-
lovi}
ovi UroUro{,, kafexija; Perendija Risto, kafexija; Boì} o Milan, zem mqorad-
nik; Marijanovi}ovi Vaso, kafexija – svi iz Rogatice. Imena drugi se sada vi{e e
ne se}am.
e am.
Posle toga usta{ea e su oboru`
u ani vojni~kim kim oru`jem,jem, zalazili u okolna
srpska sela, gde su ubijali i p pqaa~k kali Srbe, te ih zlostavq v ali. Obavq v ali su
kod Srba pretrese i otimali im sav na| a eni novac, kao i sve druge stvari, koje
su kod wihih na{li.
li. Tada su i hapsili pojedine vi| i enije seqake i dovodili ih
u Rogaticu, gde su ih zatvarali i u zatvoru zlostavq v ali.
Oko polovice meseca jula 1941. godine, usta{e a e su ponovno odveli u prav-
cu Sarajeva jednu grupu Srba, wih ih oko 40, i to ve}
e inom seqaka iz okolice Ro-
gatice. U ovoj grupi odvedeni su: \u ur|
r evac Janko, kolar iz Rogatice; Tomi}omi
Simo, obu}ar
u ar iz Kukavice kraj Rogatice; Limi} imi Pero, zemq m oradnik iz Krvo-
jevi}a;
i a; Limi}
imi Du u{an,
an, financ iz Rogatice; Palavestra Spasoje, lugar iz Se-
me}a;
me a; Vrani}
ani Svetozar, gostioni~ar i ar iz Mesi}a.
i a. Imena drugih se ne se}am.
e am. Na-
vedeni Tomi}omi Simo, bio je pu{ten ten iz Sarajeva, jer je bio bolestan, ali su ga
usta{e
a e docnije ubili u wegovoj ku}i. u i. O sudbini drugih tada odvedenih Srba,
ni{ta ta se ne zna.
Jednog dana pro{log log qeta, do{lolo je nekoliko doma}ih
a ih usta{a
a a kuu}i
i Ri-
stanovi}
ovi Jove, posednika u selu Pe{ e uri}i ima. Ristanoviovi} je usta{a ama, a na
wihovo traè a ewe, e, priredio gozbu. Kada im je Ristanovi} ovi postavio jelo i pi}e i e
na sto, oni su ga svezali za jedno drvo i tukli ga do iznemoglosti, te se za to
vreme ~astili i gostili. Ristanovi} ovi je posle toga oko 3 meseca odleào e ao u po-
steqi. i. Me|u
e u ovima usta{ a ama bio je i Hase e~i} Kasim,
asim, kafexija iz Rogatice.
Isti ovaj Hase~i} e Kasim
asim,, posle nekoliko dana, doo{ao ao je sa jo{
jo nekoliko usta-
{aa u selo Pe{ e uri}e,i e, tamo oteo novac od Krsmanovi}a i a Filipa i nakon toga
usta{e
a e su vezali Filipa i wegovog sina i vezane gonili do sela Lijeske, a za-
tim ih vratili natrag i gonili prema Rogatici. Kada su do{li li u selo Dobrou-
~i}i,i,577
77
presreli su ih Srbi seqaci i u borbi oslobodili Filipa, a Filipov
sin je poginuo od usta{a. a a.
Srbima iz sreza rogati~kog, kog, dodijala su ova zverstva usta{a a a pa su po~
o e-
li beè ati u {ume i organizovati otpor. Ovako organizovani Srbi, presreta-
li su usta{ke ke bande, kada su polazile u srpska sela da vr{e r e pokoq
oko i p pqaa~ku
ku
i upu{t tali se sa wima u borbu. Borbe su najprije vo| o ene po planinama u pod-
ru~juju sela: @epe, Sokolca, Sokolovi}a i a i planine Romanije. Srbi su posle vi-
{ee okr{r aja oo~istili spomenute krajeve od usta{kih kih bandi i domogli se wi-
hovog oru`ja. ja.
Naa 3. septembra 1941. godine, Srbi su opkolili Rogaticu sa tri strane,
a 6. septembra 1941. godine, u{li li su u Rogaticu, po{to to su se usta{e
a e i hrvatska
vojska povukli iz Rogatice, prema èq. stanici Mesi}i. i i.
Isti dan, tj. na 6. septembra 1941. godine, hrvatska vojska, pod komandom
nadporu~n u nika Vrkqrk ana Marka, zajedno sa usta{ a ama, napala je Rogaticu i pri-
silila Srbe, koji su bili slabo oboru` u ani na povla a~eewe.
e. Tom prilikom, ubi-
li su usta{ea e i hrvatska vojska u okolnim selima oko 100 Srba, mu{k karaca, è-
e-
na i dece, koje su na{li li kod ku}a.
u a.
Posle zauzimawa a Rogatice od strane usta{a
a a i hrvatske vojske, nastalo je
hap{e
p ewe e svih Srba u Rogatici. Usta{e a e su pohapsili sve srpsko stanovni{tvo tvo
u Rogatici, bez obzira na dob i spol. Mnoge od uhap{ p enih su odmah ubili, a
druge su dr` r ali u logoru. Ubijeni su tada: opa opan~ar
n ar Pavle, kojemu se ne se}ame am
prezimena; Vasiqevi evi} Vasilija, babica, te mnogih drugih, ~ijih se imena vi-
{ee ne se}am.
e am.
577
Dobrou{~i}i.
Na 12. oktobra 1941. godine, Srbi su ponovno navalili na Rogaticu, a na

24. oktobra 1941. godine, posle borbe od 12 dana, osvojili je. Sada su Srbi bili
gospodari Rogatice, kao i sreza rogati~kog,kog, sve do 19. januara 1942. godine, ka-
da su se povukli. Na 21. januara 1942. godine, usta a{ee su sa hrvatskom vojskom
ponovno u{lili u Rogaticu.
Ja sam napustio Rogaticu na 20. januara 1942. godine, i povukao se u brda
iznad Rogatice. Tada sam video, da su usta{ea e i hrvatska vojska u Rogatici ru-
{ili srpske ku}e
u e do temeqa. a.
Usta{e
a e su posle toga u selu Sjeverskom zatvorili u {ko kolsku zgradu oko
70 Srba – èna, dece i staraca i bacili u zgradu najprije bombu, a potom zgra-
du zapalili i Srbi su u ovoj zgradi izgoreli. Tri ène, uspele su pobe}i e i iz
goru}e
u e zgrade i do{lele su u U`
U ice, opaqena lica i prijavile slu u~aj
aj koman-
dantu nema~keke vojske. Ovaj komandant poslao je odmah jedan odred vojske na li-
ce mesta, gde je zatekao ustaa{e e kod pokoqaa i pqa
p a~ke.
ke. Vojska je na licu mesta,
tada nekoliko usta{a
a a ubila, a 37 wih ih je sprovela u U` U ice.
Istakli su se u progonu Srba, te kao usta{e:a e: Sitarevi}evi \uro,
uro, ciganin-
robija{;
ija ; Hoxi} Mujo, zemqm oradnik; âu{ u evi
evi} Ejup, trgovac; Jamakovi ovi} Mu
Mu-
stafa, trgovac, ujedno usta{ki ki logornik; Jamakovi}ovi Ahmed, trgovac, ujedno
usta{kiki tabornik; âpli
apli} E{ref,
ref, |ak
ak gimnazije; Hase~i}e Kasim, kafexija
ija;;
Hafizovi}
ovi Habdulah, posednik; Zlatuni} uni Alojz, kroja~,
oja , svi iz Rogatice; Fa-
bi} Emil, |ak
bi ak iz Mesi i}a
a kraj Rogatice, Smoqan, an, rudarski radnik iz Kuka av
vi-
ce, te mnogo drugih, ~ijih imena ne znam.
Ja sam se sakrivao po {umama, sve do 24. aprila 1942. godine, kada sam
pre{ao
e ao u Srbiju. U Beograd sam doputovao na 10. maja 1942. godine.
Drugo ni{ta ta nije mi poznato, a na izkazano i pro~ o itano mi mogu se i
zakleti.
Dovr{
r eno.
Cerovi}
ovi Antonije, s.r.
Br. 221
Izjava Nevenke Mi}i}

i iz Vlasenice o zlo~
o inima usta{a
a aioh ha
ap{e
p ewu
200 Srba i wihovom odvo|e ospi 28. jula 1941. godine578
o|ewu u logor Gospi}
Zapisnik sastav
vqen
en u kancelariji Komesarijata za izbeglice
u Beogradu 20. marta 1942. godine.
Nakon sloma Jugoslavije u Vlasenicu je do{la la nema~ka

ka vojska i tamo
ostala sve do 22. juna 1941. godine. Za vreme boravka nema~ke
ke vojske u Vlasenici
i okolnim mestima vladao je svuda red i mir. Srbima se za to vreme nije ni{ta ta
lo{e
o e dogodilo, niti ih je ko progonio.
578
AJ, fasc. 919.
22. juna 1941. godine preuzeli su upravu Hrvati i tada su u Vlasenicu

do{lele hrvatske usta{e a e iz Sarajeva. Istodobno su po~ o eli i doma a}ii Muslima-
ni da se obla~ea e u usta{ke ke uniforme.
Istodobno s preuzimawem em vlasti od strane Hrvata nastao je poko okoq Srba.
Istoga dana uve~e,e e, tj. 22. juna 1941. godine usta a{ee su uhapsile 7 najuglednijih
Srba, odveli ih u {umu zvana „R „Ra{
a i}a a gaj“ kraj Vlasenice, i tamo ih ubili.
Tada su po usta{ a ama ubijeni: Bobar Du u{an,
an, prota, Mi}i}
i Jova, trgovac, @de- de-
ri} Branko, geometar, Joli}
ri oli Danilo, trgovac, Mitrovi} ovi Du{an,
u an, zemq m oradnik,
Drakuli}
uli Novica, zemq m oradnik i wegov brat An|e n|elko.
Usta{e
a e su sa ubijawem em Srba u Vlasenici i okolici i daqe e nastavili.
Prreko cele nedeqe e dovodili su Srbe iz okolnih sela u Vlasenicu i tamo ih
zatvarali zajedno sa Srbima iz Vl Vlasenice. Zatvorene Srbe izvodili su svake
nedeqe e iz zatvora, vodili ih po Vlasenici, a po no}i o i odvodili u {umu zvanu
i „R
„Ra{
a i}a a gaj“ i tamo ih ubijali. Tako su u me|uvremenu od 22. juna do 20. jula
1941. usta{e
a e ubile oko 80 Srba. Znam da su tada ubijeni: Jak{i} k Qubo, sve-
{ttenik iz Pijeska,579 79
Savi}
avi Milo{,
ilo , sve{t tenik iz Mili i}a,
a, Maskijevi}evi Dra-
go, sve{t tenik iz sela Dervente kraj Vlasenice ubijen ijen je kod svoje ku u}ee zajedno
sa svojim parohijanom Deli}em, i em, zemqm oradnikom, zatim su ubijeni: Drqi} Vo-
jin, predsjednik op{tp tine u Pijesku, Cecul Radovan, sudski ~inovnik iz Vlase se-
nice, Vu~k kovi}
ovi \oor|e,
r e, vlasnik pilane iz Vlasenice, â almi}
lmi Marko, op{ti p tin-
ski bele`nik
e nik iz Vlasenice, \uri uri} Gligor, zemq m oradnik iz Vlasenice, Drqi}
Luka, zemq m oradnik iz Pijeska, Jak{i} k Drago iz Mili}a,i a, trgovac, te mnogo
Srba seqaka iz okolice, ~ija imena ne znam. Svi su ovi ubijeni, kako sam ve} ve
to navela, u {umi zvanoj „R „Ra{
a i}a a gaj“ kraj Vlasenice.
28. jula 1941. usta{e
a e su pohvatale oko 200 Srba iz Vlasenice i okolice i
odvele ih u Gospi}
ospi u logor. O sudbini ovih Srba ne zna se ni{ta. ta. Poovvedeni su
tada u Gospi}
ospi iz Vlasenice: Markovi ovi} Slobodan, ~inovnik policije i wegov
brat Bo{ko, ko, Ostoji}
oji êdo, ~inovnik Poreske uprave i wegov brat Vlado, go-
stioni~ar,
i ar, Maskijevi}
evi êdo, opan~ar, n ar, i wegov brat Desimir, |ak, ak, Mi i}i} \o-
ka, gostioni~ar,
i ar, i mnogo drugih ~ijih se imena vi{e i e nene mogu sjetiti. Iz oko-
lice odvedeno je iz svake op{t p tine po 15 uglednih seqaka, ~ija imena ne mogu
navesti.
Osim toga usta{ea e su mnoge Srbe iz Vlasenice i okolice hapsile, stav-
qale
ale ih u zatvor, na najgori na~in a in mu~u ile. Tako su \ururi}u
i u Gligoru u zatvoru
razbile glavu, koju su onda pe{k kirom zamotale i onako krvavog vodile ga kroz
Vlasenicu. Navedeni \uri uri} koji je zemq m oradnik iz Vlasenice, naknadno je
ubijen, kako sam to ve ve} napred istakla. Isto tako zlostavq v ali su ]i iv{
v i}a a
Mehmeda, Muslimana, biv{eg v eg sreskog na~e
a elnika, koji se je priznavao Srbinom,
on je sav isprebijan uspeo pobje}i e i u Sarajevo. Mom~ m il
ilaa Mi}
i i}a,a, pravnika
ika,, zlo-
stavq
v ali su u zatvoru usta{e. a e. Kada je wegova majka Jovanka pozvala jednoga
lekara Hrvata, koji je tamo do{ao o ao radi regrutacije, da ga pregleda i rane mu
previje, ovaj lekar ga je jo{ jo i sam tukao.
579
Han Pijesak.
Usta{e
a e su mu~
u ile i tukle i Savi}a i a Qubomira, pekara iz Vlasenice.
Usta{e
a e su ucewivale pojedine boqe e stoje}e
e e Srbe. Tako su uhapsile Jo-
ki}a
i a Danka, trgovca iz Vlasenice, a wegovoj èni Petru{i u i poruu~ili da }ee joj
pustiti muàu a na slobodu ako poloì o i 100 000 dinara u gotovom novcu, te osim
toga i preda sav zlatni nakit {to to je imala. Ona je dala novac i zlato, ali su
joj muà
u a jo{
jo prije ucene ubile, {to to ona nije znala. Mi}i i}aa Milorada, trgovca
iz Vlasenice, ucenili su sa 500 000 dinara. On je ovaj novac poloìo, o io, a nakon
toga pobjegao u Dubrovnik.
Jo{ pro{le
Jo le godine usta{e
a e su op opqaa~k
kale Srpske pravoslavne crkve i
odnele iz wih ih sve vrednije stvari, a nakon toga crkve zape~ e atile.
Srbe su silile da pre|u e u na rimokatoli~ku ku veru, grozee}i
i im se ubistvom.
Tek nekolicina je predala molbu za prelaz.
10. au
auggusta 1941. srpski ~e etnici zauzeli su Vlasenicu, dr` r ali je do 15.
auggusta 1941. kada je u Vlasenicu u{la
au la hrvatska vojska pod komandom pukovni-
ka Begi}a.
i a. Hrvatska vojska je tada popalila srpsko selo Rogosiju i htjela po-
paliti i druga srpska sela, ali je tada jedan hrvatski pukovnik, koji je od
srpskih ~e etnika 10. aug
augusta bio zarobqen
ob en iza{ao
a ao pred hrvatsku vojsku sa po-
rukom da ne pale srpska sela jer da ni srpski ~e etnici nisu palili musliman-
ska sela. Tako je hrvatska vojska odustala od daqweg eg paleà
e a srpskih sela.
Koncem mjeseca aug augusta 1941. godine srpski ~e etnici su ponovo zauzeli
Vlasenicu i okolicu i dr` r ali sve do 14. januara 1942. godine kada su se po-
vukli.
Najvi{e
i e su se u progonu Srba i kao usta{e a e isticali: Kurtovi}
ovi Slavko,
nadzornik puteva, Mutev eli 580
eveli}, 80
koji je rodom iz Sarajeva, a bio je u Vlaseni-
ci usta{kiki logornik. Wegovo se ime jo jo{ dr`
r ale u strogoj tajnosti. Zatim Ka-
di} Ragib i Suqaga, bra}a,
di a a, posednici, Begovi}
ovi Rasim, trgovac i predsednik
op{t
p tine, Spalali}
ali Suqo, o, {ef
ef suda, Su{i}
u Suqo,
o, student medicine i zamenik
logornika, \uliuli} Salko, posednik, Top p~i} Aqo, o, |ak,
ak, Brguqa Hasan, zem mqo-o-
radnik, svi iz Vlasenice. Zatim usta{a a a Drago iz Sarajeva kojemu ne znam pre-
zimena, te vi{e
i e drugih Hrvata i Muslimana iz Sarajeva ~ija imena ne znam.
Ja sam 13. januara 1942. godine napustila Vlasenicu i pre{la la u Srbiju
kod Qubovije bez propusnice. U Beograd sam do{la la 7. februara 1942. godine i
nastanila se kod svoje sestre Lenke, udate Vu~k kovi},
ovi , sa stanom u Zorinoj uli-
ci br. 28 koja }ee me uzdr`r avati.
Drugo ni{ta ta nemam iskazati, a na iskazano i pro~ o itano mi mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O.
Saslu{ao
u ao i overava:
\uro
uro Rodi},
odi , s.r Mi}i}
i Nevenka, s.r.
580
80
Mu{an.
Br. 222
Izjava Mare Cerovine,

ine, Jovanke Grubje{e,
e e, Anike Novokmet, An|e
n|
i Du{a
u anke Biberxi}
ibe i Fimije Tohoq
oho o pokoqu u Srba iz Qubiubiwa
i sela u okolini Stoca u junu 1941, o hap{e
p ewu u 2. avgusta 1941.
godine i zato~
o eni{tvu kim logorima581
tvu u usta{kim 81
Zapisnik
sastav
vqen
en u Komesarijatu za izbeglice u Beogradu 16. aprila 1942.
Mi srpske ène i deca ìveli smo u Qubiwu u nesmetano do 2. aug

augusta.
Me|
e utim od po~e
o etka rata pa do tada stalno smo ìveli u strahu za na{e a e ì-
vote i ìvote na{ih
a ih mu` u eva, oo~eva i bra}e.a e. Sve do toga dana usta{e
a e su ~esto
provaqivale dawu u i noo}uu u na{e
a e ku}e,
u e, vr{
r ili pretrese, ispitivali nas o na-
{im
im mu{kakarcima. êsto su nam p pqa a~k
kali stanove i odnosili sve vrednije stva-
ri. Do kraja maja toga svega nije bilo, jer su tada u Qubiwu u bili Italijani.
Tek krajem maja stigli su prvi put u Qubiwe e usta{e
a e iz Trebiwa. a. Tada su iz-
vesili hrvatske zastave, koje smo tada prvi put videli u Qubiwu, u, jer tamo
nema Hrvata, sem nekoliko katolika i to doseqenika ili ~inovnika. Kada su
usta{e
a e do{le
le iz Trebiwa, a, do~
o ekali su ih svi Muslimani iz Qubiwa a i tom je
prilikom odrào
r ao pred usta a{ama govor Miho Kozli ozli},, ranije op{ti
p tinski be-
le`nik
le nik u Qubiwu, u, a za ovo vreme usta{ki ki policijski referent. Ne znamo ko-
liko je taj put do{lo lo usta{a,
a a, ali su stigli u dva auta. Miho Kozli} ozli im je u
svom govoru rekao da je do{ao
o ao ~asas oslobo|e
o ewa a od srpske tiranije, koja je traja-
la 20 godina. Isticao je kako su se oni za to vreme mu~ u ili, a sada da im je gra-
nula sloboda, te sa rado{}u u pozdrav vqaju hrvatske zastave, itd.
Usta{e
a e su odmah tu postavile za usta{kog kog poverenika Juru Boroja, gim-
nazijalca starog 18 godina iz sela Ravnoga, a za wegovog zamenika Juru Gran-
di}a
i a iz Qubu{kog.kog. Ve
Ve} pri samom dolasku u Qubiwe e usta{e
a e su uhapsili dvo-
jicu Srba: Vladu Popovi}a i a i jednog financa Du u{ana kome se prezimena ne
se}am.
e am. Obojica su bili Crnogorci. Wih ih su usta{e
a e odveli sa sobom u Stolac i
stra{nono ih izbatinali.
Vlado Popovi},
ovi , podvornik u sreskom na~e a elstvu, vratio se istog dana sav
isprebijan i krvav. Onome financu se od tada izgubio sav trag. Po{to to su usta-
{ee oti{le
le iz Qubiwa a da tako preuzimaju vlast u drugim mestima, organizo-
vali su se doma}i
a i Muslimani u usta{ke ke organizacije, naoru` u ale su se i tada
je po~
o ela strahota za sve Srbe u Qubiwu u i okolici. Ve}
Ve prvoga dana po odla-
sku usta{a,
a a, ovi Muslimani usta{e a e po~o eli su da traèa e po Qubiwu u i okolini
sve vii|enije Srbe i da ih redom hapse. Tom su prilikom uhapsili sve{t tenika
Nedeqka
ede ka Mijanovi}a,
i a, trgovca Peru Kamovi i}a,
a, trgovca Miha Batini i}a,
a, pore-
skog ~inovnika \oor|a
r a Turawanina, upravnika po{te te Du{
u ana Jankovi}a,
i a, nad-
581
81
AS, br. 43/1-9.
zornika puteva Stanka Novokmeta i bojaxiju Stevu Liki i}a.

a. Wihih su zadr`
r ali
u zatvoru dva dana i onda ih pustili na slobodu pod uslovom da se javq v aju u
usta{kom
kom stanu tri puta dnevno. Za to su vreme zaredali sa pretresima po ku-
}ama skoro svakog sata. Odrasli mu{ka karci razbe` e ali su se iz Qubiwa a i sa-
krili u brda. Usta{ea e su na sve mogu}e u e na~
a ine varawem em i lagawemem nastojali da
ove iz brda na neki na~in a in namame da se vrate svojim ku} u ama. Me| e utim niko
im nije nasedao osim biv{eg v eg narodnog poslanika i trgovca Slavka Ratkovi}a. i a.
Usta{e
a e su dali wegovoj èni ~asnu rije~ ije da mu se ne}e e e ni{ta ta dogoditi, ako
ode u brda i dovede ga ku}i.
u i. Ona ih je poslu{u ala i dovela ga, na{to to su ga usta{e
smesta uhapsile. To isto se dogodilo Gojku Kozi}u, i u, mesaru. Druge ène nisu
htele da poslu{u aju usta{e,
a e, iako su mnogima turali cev pu{ke ke pod vrat i pre-
tili im smr}u,
r u, ako ne na|ua u gde su im mu` u evi i sinovi.
Tako je potrajalo nekoliko dana dok nisu uhapsili drugu ve}u e u partiju
vi|
i enijih Srba iz Qubiwa: a: sve{t tenika Ne|u
e u Mijanovi}a,i a, koji je sutradan pu-pu
ten na intervenciju Italijana, Tomu Grubje{u,
{ten e u, radnika, Milana Turawa-
nina,
nin a, à
andarma, Jahora Obrena, u~ u iteqa a Boru Obradovi i}a,
a, {efa {u umske up-
rave, Gojka Kozi i}a,
a, mesara i gostioni~ i ara, \oor|a
r a Tohoqa a sudskog glasnika,
Toma Jahoru, zemq m oradnika, Pera i Lazara Turawanina, ina, zemq
m oradnike ike,, Da-
nila [ija, kova~a,
a a, zemq
m oradnika Vukana Turawanina, zem mqoradnika,ika, Jovana
Bjelibrka, Petra Peceqa, a, zemmqoradnika, Vlada Novokmeta i sina mu \oor| r icu
od 14 godina, Savu Pe{ e uta, trgovca, Iliju Peceqa, a, zemq
m oradnika, i jo{ jo mnoge
druge iz okolnih sela kojima se sada imena vi{e i e ne mo` o emo setiti. Iz Stoca
su doveli u Qubiwe e u zatvor i sreskog na a~eelnika iz Stoca Hrvata Mika Zo-
kovi}a.
i a. Pohapsili su u Qubiwu u i okolini sve {to to nije na vreme izbeglo u
brda.
Posle 4 dana stigli su iz Zagreba trojica usta{a, a a, kojima ne znamo ime-
na. Oni su ponovo organizovali usta{e. a e. Davali im svoje krvave instrukcije i
uop{te
p te dirigovali ~itavim radom usta{a, a a, koji je sledio posle wihova dola-
ska. Organizovali su sve Muslimane iz Qubiwa a i katolike iz Ravnog, Trebi-
waa i uop{te
p te iz svih katoli~kih kih sela na Popovom poqu. u. Tamo su ih svega naku-
pili pet do {est
est stotina. Od katolika se} e amo se samo imena zidara Vida Prce
i wegovog sina Pere. Ne{to to pre na{eg
a eg odvoo|e
ewaa iz Qubiwa a stupili su u usta-
{ee Karlo i Zvonko Hajno jno{,, radnici, sinovi penzioniranog à andarma Antuna
Hajno{a.
o a. No nama je svima bilo poznato da su oni bili prisiqeni da stupe u
usta{e,
a e, jer su ina~e
a e prema nama bili dobri i pa a`qivi, koliko su mogli brani-
li su nas od usta{a
a a i upozoravali na sve opasnosti od wih. ih. Naro~o ito je mnogo
dobra u~
u inio wihov otac. Radi toga bili su i oni zatvoreni. Interesantno je
da su Hajno{i
o i bili jedini koji nisu bili Srbi, a nikada nisu metnuli na sebe
hrvatsku trobojnicu.
Po{to
to su oni zagreba~ki ki usta{e
a e tako organizovali u usta{ke ke organiza-
cije sve Muslimane i katolike iz okoline, raselili su ih po srpskim selima
da hvataju i ubijaju sve mu{ke ke Srbe od 16 godina na daqe e na koga god nai|u.i u.
Najpre su posetili selo Rankovce, pa Kapavicu i onda redom sva srpska sela.
Po{toto su navatali na stotine i stotine Srba, sami su ubili u selu Kapavici
jednog Muslimana, mladi}a i a od 18 godina, ina~e a e sakatog i prosjaka, koji je ta-

ko|er
o er bio organizovan kao usta{a. a a. Na to su proglasili da su toga usta{u a u ubili
Srbi. Sve pohvatane Srbe kojih je bilo ~etiri do pet stotina qudi, koji nisu
stigli da ranije pobegnu u brda, odveli su u jednu dolinu izme|u e u sela Dubo~ o i-
ce i Kapavice. Zovu je „K „Kupinova dolina“. Tu su ih ubijali neka dva do tri
dana. Mi smo ~uli pucw c avu, pa su ih verovatno poubijali iz pu{ u aka. Kako su
usta{e
a e bili naoru` u ani nooèvima, verovatno da su ih i klali. Mnoge su baci-
li i u jame u okolini, koje su tako duboke da narod veruje da nemaju dna. Naro-
~ito su ih bacali u jamu „G „Golubinka“ gde su zaglavili i svi oni koje smo spo-
menuli da su po drugi put uhap{ p eni u Qubiwu, u, me|u
e u kojima je i bio sreski
na~e
na elnik iz Stoca, Miko Zokovi}. ovi . Po pri~a
i awu u Vukana Klimente, koji se ne-
kim ~udom spasio od pogibije u toj jami, znamo kako su nesretne `rtve ba~ a ene
u tu jamu. Jednoga dana je toga Vukana Klimentu srela u brdu ovde prisutna Jo-
vanka Grubje{a.
e a. Bio je vas poderan i samo sa jednim opankom na nozi. On joj je
rekao da je izmakao smrti kod te jame, ali nije imao vremena da ka aèe kako. Do
te jame usta{e
a e du dovodile nesretnike vezane, po dvojicu zajedno. Po{to to bi
dvojicu vezane doveli na sam rub jame, jednoga su ubili iz pu{ke ke ili revol-
vera. Taj se na to sunovratio u jamu i povukao sa sobom onoga ìvoga, koji u bez-
danoj dubini jame nije ostao ìv. iv. Vukan Klimenta se odmetnuo u brda i ne zna-
mo vi{e
i e {toto je sa wim
im bilo, kao ni sa ostalima koji su se sa wim im krili.
One druge koje su poubijali u pomenutoj dolini i kr{u r u oko we,e, zakopali
su u raku u samoj dolini i nad humku nabacali grmqe m e da sakriju trag. Me| e u-
tim, mnogo je le{ e eva ostalo nesahraweno po okolnom kr{u r u gde su ih docnije
nalazili i sahrawivali wihove majke, sestre i ène. Nakon toga pokoqa a ne-
opisiv smrad od le{ e eva, {irio se duèu e vremena celom okolinom pa ~ak ak sve i
do Qubiwa. a. Stoka nije htela u blizinu, a nebo su prekrila gusta jata gavrano-
va. Kad je ovo prvo krvoproli}e i e zavr{r eno, zaredali su usta{e a e opet po srpskim
selima i opqa
op a~k kali iz wih
ih sve do ~ega su dolazili: stoku, hranu, namje{taj, taj,
odje}u,
e u, djevoja~ko
ko ruho, svaku vredniju stvar koju su ugledali. Ni kilo bra{na na
nisu nigde ostavili. Sve su to dovezli u Qubiwe e pred usta{kiki stan i posla-
gali u magacine ali mnogo su toga pred na{im a im o~ o ima razneli usta{e a e svojim
ku}
u ama.
I daqe e su hapsili i ubijali svakoga Srbina do koga su mogli do}i. o i. Po-
red ovih uhap{ p enika iz Qubiwa, a, za koje smo spomenuli da su poubijani u ja-
mi „G
„Golubinka“,
nka“, se}
e amo se jo
jo{ imena ovih Srba iz okolnih sela koji su izgu-
bili glavu u ovom pokoqu: u: Stevan Peceq,
ece , koji je poginuo na pragu svoje ku}e u e
i pored wega su jo{ jo trojica wegovih ro| o aka izginula, a trojica su rawena i
pobegla u {umu, bra}a a a Marko, Milan i Maksim Gordi}, rdi , Milan \uriuri},, Vukan
Kliment, i sinovi mu Vlado i Krsto (ovo nije onaj Vukan Kliment, za koga smo
rekle da se je spasio), Jovo \uri uri},, Ilija \uri
uri},, Slavko \uriuri},, Danilo [ko-ko-
ri} i sin Radosav od 15 godina, Veqko
ri Ve ko Peri{i},
i , op{ti
p tinski biqe e`nik,
nik, Brk-
qaa~aa Mitar (w ( ega su sestre na{le le mrtva u kr r{uu i sahranile ga), Danilo \u- u-
ri},, Milorad Peceq
ri ece i jo{
jo mnogi drugi, u svem 150 mrtvih iz samog sela Ka-
pavice. Iz tog je sela uspelo da pobegne jedno 4-5 4-5 qudi. Iz sela Rankovca su
ubijeni prilikom ovoga istoga krvoproli i}a:

a: Dmitar Milojevi evi},, sin mu, we-
gova
go va èna je poginula brane}i e i sina od usta a{a.
a. Pored wihih je i mnogo drugih
iz toga sela poubijano, no mi im sada ne znamo imena. Iz sela Vlahovi i}aa po-
ubijano je sedam Peri{ i i}a,a, trojica Cerovina, pet Pavi}a, i a, oko deset ôli}a,i a,
uop{te
p te svi odrasli mu{ka karci. Koliko je nama poznato, osim ène Mitra Mi-
lojevi}a
i a nisu ubili ni jednu ènu, ali su ih usta{e a e sve tukli, da doznaju od
wih
ih gde su im mu uèvi i bra}a.
a a. Kada su po selima hvatali Srbe, govorili su
wihovim ènama da im se ne}e e e ni{ta ta dogoditi, jer da ih gone samo na ispiti-
vawe e i da }e e ih onda pustiti na slobodu. A vodili su ih ravno na ubijawe. e. Ka-
ko rekosmo, veliki ih je broj poubijan u Kupinovoj dolini a mno{tvo tvo ih je po-
bacano {to to ubijenih {to to ìvih u jamu „G „Golubinku“,
nku“, kao i neke druge jame i
provalije.
Ovaj pokoq
oko Srba iz Qubiwa a i okolnih sela bio je u mesecu junu i trajao
je pet do {estest dana. Najvi{e
i e ih je poubijano na Paveli}ev i ev ro|e
o endan. Mi se vi-
{ee ne se}
e amo na koji je to dan bilo. Toga dana su odvedeni iz zatvora 49 zatvo-
renika iz samoga Qubiwa, a, zajedno sa sreskim na a~e
elnikom iz Stoca Zokovi i}em.
em.
Odvedeni su no}u o u kamionima i pobacani u jamu.
Sve su srpske radwe d e bile pozatvarane, sva roba i sva stoka opqa op a~k kana.
Jer govorili su da Srbi ne smiju ni{ta ta da imaju. Pred sam Vidovdan uhapsili
su preostatak Srba u Qubiwu, u, me|u
e u wima i Jovu Novokmeta, muà u a prisutne
Anike. Posle toga se dogodilo ne{to to interesantno. Ove uhap{ p ene su naskoro
pustili na slobodu i zaveli reìm e im mira i slobode. U prvo vreme nismo znali
{to
to to zna a~ii i gotovo smo poverovali da su sve strahote pro{le. le. âk
ak su izve-
sili plakate u kojima je stajalo da su Jevreji izmislili i rasturili la`nu a nu
vest da }e e na Vidovdan biti veliki pokoq oko Srba. Vlada u Zagrebu je odredila
da svaki podanik hrvatske dr` r ave, ma koje vere bio, samo ako je miran i loja-
lan, ima da u uìva sva prava i niko ga ne}e e e dirati. Stoga treba svi Srbi da se
vrate svojim ku} u ama i da slobodno obra| a uju svoja poqa.a. Na drugim plakatima
je stajalo da }e e poubijati 100 Srba, ako koji usta{a a a pogine od srpske ruke. Za-
to su se upozoravali Srbi da dobro otvore o~i o i i paze {toto rade.
Pored tih plakata razilazili su se usta{e a e po srpskim ku} u ama u Qubi-
wuu i po selima, pretili ènama da }e e im oduzeti sve {to to imaju i da }e e celo-
kupna imovina pripasti dr` r avi Hrvatskoj, ako se mu{ke ke glave ne vrate ku-
}aama. Odre| e ivale su i rokove do kojih se oni imaju da vrate. Ne{to to zbog tih
pretwa,
t a, a ne{to to zbog obustav vqaawa a hap{e
p ewa,a, progona i ubijawa a u to vreme mno-
gi su poverovali, da im se zbiqa a ne}e
e e ni{ta ta dogoditi i stali se vra} a ati svo-
jim ku}
u ama. Neki su to vreme zati{ja ja iskoristili i umakli, dobiv{i v i redov-
nim putem propusnice, te se docnije prebacili u Srbiju, kao npr. Jovo Novo-
kmet. Da bi zaista usta a{ee pokazale kako prestaje svaki teror, skidali su uni-
forme i pokazivali se bez oru`ja, ja, no taj prestanak strahovlade trajao je samo
do 1. aug
augusta, do Ilijin dana. Tada smo se svi uverili kako je ceo postupak usta-
{aa za to vreme kao i oni plakati bilo samo varka i mamac za one iz gore da bi
ih se {to to vi{e
i e vratilo ku} u ama. Jer toga su dana usta{e a e ponovo udarili na
Srbe i po~o eli da hapse na brzu ruku odreda sve: mu{ka karce, ène i decu, zdra-
ve i bolesne. Pozatvarali nas u zatvoru, oduzeli nam kq k uu~eve od stanova, tamo

su nam rekli da }e e nas prebaciti u Srbiju i da svaki moè o e da prenese po 500
dinara u novcu i 50 kg robe iz ku}e, u e, ali samo meku robu, tj. posteqinu i ode}u. e u.
Vi{e
i e novaca, a naro~ o ito zlato i nakit, niko nije smeo da uzme sobom. Pu{t tali
su nas iz zatvora u pratwi t i usta{a
a a da odemo do svoje ku u}ee i uzmemo te stvari.
Neke ku}eu e su jo{
jo bile zakq ak u
u~ane, ali u ve}e ini zatekli su u svojim stanovima
usta{e,
a e, koji su ceo stan prekopali kao da popisuju stvari koje su u wemu. Po-
kupili smo {to to smo mogli i posqe
os eddwi i put se oprostili sa svojim domom. Usta-
{ee su nam govorili da smo svi trebali da budemo pobijeni, ali da nas je pomi-
lovao Paveli}.
eli . Rekli su da je to Paveli}
eli u~ u inio na wihovu molbu, i da }e nas
prebaciti u Srbiju u zamenu za neke Hrvate iz Srbije, u ~ije ku u}ee i na ~ija
imawa a }emo mi do}i,
o i, a oni da }e
e do}i
o i u na{e
a e kuu}ee i na na{a
a a imawa. a. Te{
e ili su
nas da }e e nam u Srbiji biti dobro i da }emo tamo spasiti sebe i svoje qude.
Na 2. aug
augusta, oko 4 sata posle podne, ukrcali su nas u kamione. Krenuli
smo prema Mostaru, gde su nam rekli da }e e nam dati propusnice za Srbiju. U
transportu u kojemu smo mi krenuli, bilo je 9 porodica iz Qubiwa a i okoline,
pet ~l lanova porodice Biberxi},, ~etiri Novokmeta, dva Cerovine, dva Sku~ u i-
a,582
}a, 82
dva Tohoqa, a, sedam Bijeli}a,
i a, devet Grubje{a, uka,583
e a, dva \uka, 83
pet Kozi}a,
i ,u
svemu 38 lica. Ostali Srbi nisu krenuli sa nama u transportu, nego su u ~asu
na{
a ega odlaska ostali pred ~itaonicom okru` u eni naoru` u anim usta{ a ama, ne
znamo ni danas {to to je sa wima bilo. Tih koji su ostali u Qubiwu u pred ~ita-
onicom posle na{ega eg odlaska, bile su u svemu 54 familije. Va Vaqdada oko 200 mu-
{kkaraca, èna i dece. Tvrdilo se da su trebali da krenu za nama slede}eg e eg da-
na, ali niko od wih ih nije stigao.
Kad smo stigli u Mostar, re~ e eno je da tu nema vi i{e e mesta za nas, pa smo
odmah produ uìli put i negde posle pola no}i o i stigli u Jablanicu. Odmah po-
sle nas stigao je transport od oko 400 qudi, èna i dece iz Mostara. Mu{ka kar-
ci su bili povezani. Smestili su nas u kasarnu u kojoj su prozori bili zakova-
ni daskama, tako da je po sobama bio i po danu mrak. Sutradan je bila nedeqa. a.
Nas nisu pu{t tali iz soba. No me|e utim stigla je nema~ka ka vojna komisija iz Sa-
rajeva pred koju su nas izveli u dvori{te. te. Nemci su nas fotografisali, pre-
gledali prostorije u kojima smo bili sme{t teni i naredili usta{ a ama da dignu
daske sa prozora, a nas da pu{t taju na ~ist
ist vazduh na dvori{te. te. Kada su Nemci
oti{li,li, usta{e
a e nisu dizali daske sa prozora, a nas su pu{t tali na dvori{te, te,
na tako kratko vreme da jedni nisu uspeli da iza a|uu a nas su ve
ve} pozivali da se
vratimo u zgradu.
Hrana je bila relativno dobra, tu smo ostali 8 dana. Usta{e su se pona-
{ali prema nama dosta dobro.
Posle osam dana pozvali su nas da se spremamo na put. Rekli su nam da
mo`
o emo uzeti samo jedan dio od svojih stvari, a ostali da }e e do}i
o i za nama u
Mostar jer da tamo putujemo. Nikada vi{e i e nismo videli te na{e a e stvari. Na
582
82
Sekuli}.
583
83
]uk.
stanici smo se ukrcali u vagone tre}e e e klase i namesto u Mostar kenuli pre ema
ma
Sarajevu i Brodu. Hranu nam nisu davali putem, pa ni vodu, ne samo za nas, ne nego
go
ni za decu. Na stanicama su usta{e a e govorili da su to klanice, tako da smo bili
prestra a{eni u strahu da nas usput ne pokoqu. u. U Brodu smo pre{li li u teretne
vagone i stigli u Gospi}
ospi u ponedeqak ak ujutro i nakon puta od dva dana i tri no-
}ii bez hrane i vode.
U Gospi}u
i u su nas najprije odvezli u dvori{te te kaznione, a nakon dva sata
su nas odvojili od na{ih
a ih mu{k karaca i odveli nas ène i decu u logor koji se
zvao „O
„Ov~a
v arska stanica“,
ica“, nedaleko Gospi}a.i a. Mostarce i neke druge povezali
su i odmah odveli na Velebit, dok su na{i a i mu{ka karci do{lili za nama u „O „Ov~a
v ar-
sku stanicu“.
icu“. Tu smo zatekli oko 1 500 Jevreja, mu{k karaca, èna i dece. Kad
smo stigli premoreni gladni i è edni, Jevreji su nam skuvali krumpira, a de-
ci podelili mleka i kola~a. a a. To je bilo prvo {to to smo okusili posle odlaska iz
Jablanice.
Sutradan su nam oduzeli i onaj ostatak hrane i stvari, {to to smo doneli
sobom, kao i novac, pa ~akak i ven~
n ano prstewe, e, zatim nooève i uop p{tete sve do po-
sledwe
d e sitnice. Tu smo ostali na miru 12 dana. Hranili smo se sa Jevrejima
dobro, samo hleba nije bilo.
Negde oko 20. au
auggusta odvojili su nas ène i decu od odraslih mu{k kara-
ca, ukrcali nas u kamione i odvezli prema Karlobagu. Povezeni smo u vi{e i e
kamiona. Prva dva kamiona su stigla na vreme u Karlobag i oni koji su bili u
wima preba~ a eni su na ostrvo Pag. Bilo je me|u e u wima èna i dece iz Qubiwa, a,
Trebiwa, a, Mostara, Stoca i ne{to to iz Gospi}a.
i a. Tre}ie i kamion je stigao do mor-
ske obale. U tom kamionu smo bile i mi sa decom. Pre no {to to }emo u}i
u i u Karlo-
bag, do{ao
o ao nam je u susret jedan autobus. [ofer iz autobusa rekao je na{em a em
{oferu ne{to, to, na {to
to smo se vratili i ostali pred gostionom „Velebno“ oko
4 km ispred varo{i o i O{t tarija. U toj su se gostionici na{ na {ofer i dvojica
usta{a
a a koji su nas pratili napili. Onako pijani, povezli su nas daqe. e. No auto
je pre{ao
e ao tek nekoliko metara i stao, {ofer je rekao da mu se kamion pokva-
rio. Usta{e
a e su nas pozvale da iza| a emo iz kamiona psuju}i u i nam sve i tuku}i u i
nas kao stoku kundacima, a da nas zapla{e, a e, stalno su pucali u zrak prete e}i
i nam
da }ee nas sve poubijati. Sve smo mislile da nam je do{ao o ao kraj.
Jedna starica, neka An|a n 584
84
iz Stoca,
oca, nije mogla zbog starosti i iznemo-
glosti da sa nama si|e
i e s kamiona, na {to to su je usta{e
a e gurnule pa je sa kola pa-
la na cestu. Nas su odveli prema O{t tarijama,
ama, a stara An n|aa je ostala na cesti, i
nikome od nas nije bilo dopu{t teno da joj pomognemo. Starica je ostala tako ce-
lu no}
no na cesti, a sutradan su i wu u doneli u O{t tarije. Mi smo bili sme{t teni
u neku {t talu. An|u
An nisu doneli k nama, nego su je polooìli podaqe e od nas na
neku ledinu. Niko od nas nije smio da joj pri|e. i e. Usta{e
a e su govorile, da je stari-
ca imala kod sebe bombe. Nakon dva sata je umrla onako sama. Kad je umrla, mo-
rale su na{e
a e mlade djevojke iz na{e a e grupe da je prenesu na kola kojima su je
nekamo odveli.
584
An|a
An a Tamin~i}.
Tamin }.
U onom pokvarenom kamionu ostalo nam je ne{to to stvari koje vi{e

i e nismo
vadili. Ostale smo sada bez i~ i ega potpuno, u ono ne{to to lake lettwee robe {toto je
bila na nama i na deci. Bez hrane i vode ostale smo tu dva dana. Samo su za de-
cu dali jedan kuvani krumpir, ali iz toga nije doteklo za svu decu. Bili smo
vrlo gladni i to smo podnosili jo{ jo teè
e e {toto su pred nama sekli sviwe e i pek-
li meso i topili mast od sviwa, a, koje su pred nama ubijali iz pu{ u aka.
Za vreme no}i
o i koju smo tu proveli, do{le le su ustaa{ee u {t
talu, mislimo da
su bila ~etiri, dok je vi{e i e wih ih bilo pred vratima. Mi smo bile sme{t tene u
dvije prostorije. Usta{e a e su prolazile kroz te prostorije, gazili nam noge i
ruke nemilice, jer su prolazili u potpunom mraku. Pri tome su govorili be-
zobrazne re~i,
e i, pitali su gde su te lepe devojke i ène, gde su te lepe Srpkiwe, e,
zvali ih da iza|u
a u napoqe e i govorili takve re~ie i da ih mi ne mooèmo ponav vqa-
ti. Mislimo da vam je jasno {ta ta su hteli, kao {toto je i nama tada bilo jasno. Na-
ma je zapeo dah. Zbile smo se jedna do druge, a sve mlade devojke i ène posa-
krivale su starije tako, da su na wih ih legle i tako ih sakrile svojim telima.
Kroz prvu prostoriju usta{e a e su pro{le,le, ne pale
e}ii svoje elektri~ne
i ne lampe. U
drugoj prostoriji su osvetlili i daqe e na isti na~in
a in bezobrazno pozivali è- e-
ne i devojke. Pretrnule smo od straha, pomi{qaju}i u i na najgore, sre e}om
om na{lala
se jedna, koja je i ranije bila „„{arena“.ena . Ona je sama ustala, ne{to to {aputala sa
usta{
a ama i iza{la la sa wima kroz prozor. Mi smo je prezrele, bilo nas je sram u
neku ruku zbog we, e, {to
to se upustila sa na{ima im krvnicima – usta{ a ama, ali opet
bile smo joj zahvalne, jer je ipak ona, na kraju krajeva odvukla usta{e, a e, zadovo-
qila wihovu potrebu i spasila ~ast ast na{ih
a ih devojaka i èna, ~ast ast do koje nam
je vi{e
i e stalo no do ìvota. Te nas no}i o i nisu vi{e
i e dirali u tom smislu.
Pre na{eg
a eg odlaska iz O{t tarija, stigla su iz Gospi}a
i a dva kamiona sa na-
{im
im muù evima i bra a}om.
om. Kamioni su stali oko 30 m daleko od nas i tu su na na{e e
mu{ka karce iskrcali i nekamo ih odveli. Mi smo ih sve prepoznale, ali nam
nisu dopustili da im se pribli` i imo ili progovorimo sa wima koju re~. re . To je
bilo posledwi
d i put {to to smo ih videli. Me e|u
u wima bili su od na{ih
a ih iz Qubi-
a: Simo Biberxi} sa sinom Ozrenom, otac i brat ovde prisutne Anike585
wa: 85
i Du
Du-
{aanke i brata Du{u ana, Gavrilo Grubje{a, e a, ovdje prisutne Jovanke, Vlado Gru-
bje{a,
e a, Gavrilov brati},
ati , Risto Tohoq,
oho , mu`
mu ovde prisutne Fimije, Du u{an
an Ko-
zi},, Danilo Bijeli},
zi eli , ~ija je èna bila sa nama ali je ostala sa ~etvero dece u
Loborgradu, Miho \uk, uk,586
86
Gojko i Du{an
u an Sekuli}.
uli . S wima su bili, koliko smo
mogli prepoznati, kw k i iàr ar iz Dubrovnika To{ o ovi
ovi},, sa svoja dva sina, ~ija je
èna tada bila sa nama i pre mesec dana pu{t tena na slobodu iz Loborgrada. Na
spisku je Milan Milu{i} u iz Mostara, Milan Mesarovi} ovi iz Mostara, Miho
No`
o ica iz Mostara i jo{ jo neki drugi kojih se ne se} e amo. Svega ih je bilo 36.
Sa tim istim kamionima vratile smo se mi u Gospi} ospi u onaj isti logor
Ov~a
v arska stanica. Tu su nam opet Jevreji dali hrane, koju ve} ve tre}i
e i dan nismo
videli.
585
85
An|a.
586
86
]uk.
Nakon dva dana krenuli smo opet na stanicu, gde su nas ukrcali u teret eretne
ne
vagone koje su na to blindirali. S nama su krenuli i Jevreji, tako da je Ov~a Ov ar-
ska stanica ostala prazna. Bez hrane i vode putovali smo dva dana i no}, no , te smo
stigli u Jastrebarsko, drugoga dana oko 10 sati pre podne. Tu su nas svrstali u
povorku te smo krenuli u dvorac Erdedi. Pro{li li smo kroz varo{
aro Jastrebar-
sko. Usput su nas fotografirali Italijani, radi ~ega su se usta{e a e mnogo buni-
le. Dok smo prolazili kroz varo{
aro Jastrebarsko, izlazile su ène na prozore
i na ulice. Osetile smo da nas àle, a mnoge su i gorko plakale.
U dvorcu grofa Erdedia zatekli smo mnogo Jevreja, Srba i Hrvata, mu{-
kih i è enskih. Sa Srbima nismo mogli da govorimo, jer su oni bili zatvoreni
u podrumu. Ali smo ih vi| i ali. Stra{no no su iznemogli. Ispa} a eni, jadni, obra-
sli u duge brade. Mnogi su od wih ih bili u oficirskoj i vojnoj uniformi. Mi
ène Srpkiwe, e, Jevreji i Hrvati i wihove ène i deca bili smo sme{t teni u
samome dvoru i smeli smo da izlazimo u park, koji je bio ogra|en a en bodq
od ikavom
ìcom. Hrana je bila dosta dobra. Jevreji su imali dosta novaca i svega drugo-
ga. Mi smo poslu`
u ivale Jevreje i tako zara| a ivale ne{to to novaca, ode}e
e e i obu-
}e.
e. Jedino hleba nije bilo. Do na{eg
a eg parka bili su u jednoj ku}i u i Italijani.
Sin Mare Cerovine, Milenko, koji je ovde prisutan sa majkom, razgovarao je
jednoga dana sa jednim od Italijana, na francuskom jeziku, koliko je znao iz
{kkole (on je svr{io
r io 7 razreda gimnazije). Jedan usta{a a a po imenu Mile, koga su
zvali „M
„Milica“,
ica“, primetio je to i po{ao
o ao prema Milenku. Milenko ga je na vre-
me video, pa je pobegao i pome{ao
e ao se me e|u
u ène, misle}ie i da }e e mu tako nekako
uma}i.
a i.
No „M
„Milica“ ga je prona a{ao
ao i uhvatio, te ga je pred svima nama, dakle i
pred majkom, stao tako du{ma manski tu}iu i nekim gumenim {t tapom, da ga je za ~as
as
svega oblila krv koju je doskora po~eo
o eo i da pq
p uje. Zatim ga je „„M Milica“ onako
isprebijanoga odveo u podrum me|u e u ostale Srbe i tu ga opet tukao. Iz toga se
podruma Milenko sre}no no izvukao tek posle osam dana. Oti{ao i ao je u ambulantu
radi zuba, jer je bio otekao. Iz ambulante se vi{e i e nije vra}ao
a ao u podrum, nego
opet majki, me|u
e u ène. Posle ga nije vi{ei e niko dirao.
U Jastrebarskom smo proveli dosta dobro 13 dana. Za to vreme su Srbi iz
podruma odvedeni u Jasenovac. Nakon 13 dana odveli su i nas zajedno sa Jevre-
jima, tako da su u dvorcu ostali samo nekih 150 Hrvata, mu{kih kih i è enskih.
Opet na isti na~in
a in u teretnim vagonima, bez hrane i bez vode putovasmo
dva dana i dve no}i
o i do stanice Vitez u Bosni, nedaleko od Travnika. Sa stani-
ce smo po blatu i stra{nojnoj ki{i,
i i, gladni i è edni, premoreni, pe{ e a~ili 5 km
do sela Kru{~ice. Tu smo stigli oko podne. Barake odre| e ene za nas jo jo{ nisu
bile gotove. Nisu bile pokriveni niti popo| o e
ene
ne,, nego su samo izgra|a eni zido-
vi sa strana. U te su nas prostore uveli i smestili se kako smo znali na mokroj
zemqi.
m i. Tako smo ostali i bez hrane tri dana, tek tre}i e i dan dobili smo oko 4
sata posle podne malo pasuqa. a. To je bio peti dan, od kada nismo ni{ta ta okusili,
ni mi ni mala deca. Mnoge su od nas ~esto padale u nesvest od gladi. U Kru{-
~ici smo redovno dobijali hranu samo jednom u 24 sata i to ili malo krumpi-
ra ili malo pasuqa. a. Skupq
up ale smo po smetquet u koru od krumpira, brali travu
i to kuvali, pa i to su nam usta a{ee otimali i bacali kad su primetili. Dok smo
mi tako gladovale, Jevrejima je bilo ne{to to boqe,e, jer su oni imali uvek nova-
ca i podmi} i ivali usta{e,
a e, pa tako dolazili do hrane. U to vreme je od ìdov-
ske opp}ine iz Sarajeva stizalo ~esto mnogo hrane i ode}e e e za logor.
No usta a{ee im to nisu predavale, nego su zadr ràli za sebe ili od vremena
do vremena kopali jame i svu hranu bacali u wih, ih, te je palili. Miris te hranehrane
koja je gorila jo{
jo nas je vi{e i e mu~io
u io onako gladne.
Postupak prema nama od strane usta{a a a u Kru{~ici bio je vi{e i e nego
stra{an.an. Naro~
o ito je bio brutalan neki Grga. Logor se je sastojao od 5 baraka u
kojima smo bile mi Srpkiwe e izme{
e ane sa Jevrejkama, te dve zidane ku}e u e u ko-
jima su bili samo Jevreji. Me|u e u nama je bilo èna i neka devojka. Jednoga dana
uve~e,
e e, oko 7 sati, kada smo morale biti sve u barakama, u{la la su 4 usta{e u na-
{uu baraku, tu nas je bilo 150 Srpkiwa a i oko 80 Jevrejki. Spremale smo se za
spavawe. e. Usta{e
a e su zaredale od jedne do druge, osvet etqavali nas elektri~ i~nim
lampama i svakoj mladoj i lep p{oj
oj naredili da se te ve~ e eri u 11 sati imade ja-
viti u usta{kom kom stanu radi prisilnog rada. Bilo je jasno o ~emu se radilo, pa
su sve starije ène na svaki mogu}i u i na~in,
a in, svojim skutima i telima, sakrivali
mla|
a ariju od usta{kih kih pogleda. Kada su usta{e a e oti{le, le, mi smo se prestrstra
av-
qene po~ o ele dogovarati {to to da radimo da sa~ a uvamo obraz i sre}u e u naa{ih
ih è ena
i devojaka. Za vreme dok su usta a{ee jo
jo{ obilazile baraku i odabirali mlade
èene
ne i devojke, protestovale su majke protiv toga, i nudile se da }e e one mjesto
svojih k}k eri da obave taj no}ni ni rad. Naro~o ito se uzbunila protiv toga Stana
Markovi},
ovi , ~ija je k}e
k erka me|u e u ostalima bila odabrana. Ona je ustala i hrabro
doviknula usta{ a ama: „TajTaj se rad mogao obaviti i dawu. u. [ta
ta ima da se radi sad
usred no}i.
o i. Mi majke i sve starije ène spremne smo da same obavimo taj posao,
ostavite nam na{ua u mla| a ariju.“
iju.“ Usta{a
a a joj je na to o{trotro podvukao: „[uti! uti!““ i
opsovao joj „„Krv
Krv Isusovu“.
ovu
Po{ao
o ao je da je udari, na to je viknula starica Mara Kova~ a evi
evi},, tako|er
o er
iz Mostara, koje je docnije umrla u Loborgaradu: „L Lako ti je ovde babu ubiti!
Ajde u goru i ubi junaka!“
aka!“ Usta{aa a je nasrnuo na staricu, èstoko je o{ o amario,
opsovao joj srpsku majku i ~ak ak mahnuo na wu u baj
ajonetom.
Neopisivo uzbu|e u ewe e nastalo je me|u
e u nama zbog ovoga pothvata usta{a, a a, ko-
ji su izabrali i devojke jke od 14-15 godina. Re{ e ile smo da Rada Vasiqevi evi},, koja je
ovde sa nama ina~e a e iz Sarajeva, ode do Jevreja dra Najera lekara iz Sarajeva,
i da ga zamoli da wih ih nekoliko mu{k karaca odu do usta{kog kog komandanta i da mu
prikaù
a u celu stvar. Dr Najer je na to odmah pristao i rekao komandantu {to to
se to ve~e
e e dogodilo, ponudiv{i v i ujedno da mu{ka karci zamijene ène i obave ne-
ki posao, ako je taj no}ni i rad tako silno potreban. Usta{ki ki se komandant pred
wima iznenadio i rekao da mu to ni{ta ta nije poznato, te da }e e stvar izvideti.
Zaista, te se no}io i nije ni{ta ta dogodilo, a {ta ta je komandant uredio sa svojim
usta{
a ama nama nije bilo poznato. Sutradan, i jo{ jo nekoliko dana poslije toga,
ni jedan usta{aa a nije do{ao
o ao ni blizu na{oj a oj baraci. Tek docnije su po~ o eli da
dolaze ali samo da prodaju vo}e, o e, i to jabuke od 5-8 dinara, {qiva jedna do dve
za dinar, komad kruha do 150 dinara. Jevrejke su imale novaca i pla} a ale te
cene, dok je nama to bilo vrlo te{ko ko iako smo pone{toto novaca zara a|ivale time
{to
to smo Jevrejkama prale ve{, ve , redile im barake, istresale posteqinu, kuva-
le za wih,
ih, vodu nosile za wih ih itd. Gladovale smo mnogo. Jele smo travu i sve
do ~ega smo stigle. U blizini je bilo divqih v ih kru{u aka, no mi ih nismo smele
brati, ni sakupq
up ati po tlu, jer su ih usta{e a e skupo prodavali. Ovde prisutna
Jovanka Grubje{ae a po{la la je jednoga dana da nabere glogiwa, a, kojih je bilo neda-
leko baraka. Htela je da ih da svome petogodi{wem em detetu, koje se bilo one-
svestilo od gladi. Primetio ju je jedan usta a{aa i upozorio drugog usta{u.
a u. Taj
je pritr~ao,
r ao, opsovao joj srpsku mater, {amarao je nemilice i tukao nogama. Od
{amara joj je oteklo lice i pomodrilo i potekla joj je krv. Tako ju je izudarao
da je 10 dana leè ala nepomi~na,i na, a modrica na licu poznala se je mesec dana.
Usta{e
a e su nas u Kru{~ici uop{te p te zlostavqv ale i tukli iz dana u dan.
Nema ni jedna me|u e u nama, pa ni èna ni dete, koje oni nisu izudarali.
êsto su dolazile u logor neke posete, neke komisije no mi ih nikada ni-
smo videle. îmim bi se pojavila neka takva komisija, nas su hitno na brzu ruku
terali u barake, a ko se nije brzo uklonio, tukli su ga kundacima. Koliko zna-
mo bilo je takvih komisija za vreme na{eg a eg boravka u Kru{~ici oko pet do {est est
puta. Jednoga dana, a bio je lepi sun~an n an dan, opet su usta{e
a e navalili na nas da
se {to
to brè
r e mo`
o emo sklonimo u barake. Mi smo bile polegale na travu na jed-
nom breùqku
e ku nedaleko barake. Pohitale smo sve {to to smo brrè e mogle, dok su
nas usta{e
a e gonile i vikali na nas kao na stoku. Samo je zaostala jedna starica,
Gospava Grubje{ae a iz Qubiwa. a. Od starosti i iznemoglosti od gladovawa a nije
mogla da ustane i krene u baraku tako brzo kako su to usta{e a e tra` a ili. Stoga
su je ustaa{ee na mrtvo ime isprebijale nogama i kundacima psuju}i u i joj srpsku
majku i sve {to to joj je sveto. Jadna se je starica jedva dovukla do barake gde je
pala i dugo jecala. Ne{to to posle toga umrla je u Loborgradu od iznemoglosti. U
Kru{~ici nas, osim navedenog slu~ u aja, usta{e
a e nisu napastovale iz pohote. To
je bilo zato {toto su mnoge Jevrejke, a na àlost i neke mla a|ee ène, odr`
r avale
sa wima vezu. One su no}u o u izlazile usta{ a ama, ali su i usta{e
a e dolazile u na-
{ee barake ~esto no}uo u i leè ale sa na a{im
im ènama u prkos na{oja oj prisutnosti.
Razume se da smo ih mi osu| u ivali, ali opet kako smo ranije rekle, zapravo wi- i-
ma imamo da zahvalimo to {to to su nas usta{e
a e pustile na miru. Naro~ o ito su mno-
go takve veze podr` r avale Jevrejke, jer je to donosilo wima mnogobrojne kori-
sti a naro~o ito hrane.
Gladuju}i
u i tako mi smo u Kru{~ici ~esto za komadi} adi hleba davale i ono
posled dwee {to
to je poneka od nas uspela da skrije prilikom mnogih oduzimawa a
stvari. Jevreji su davali usta{ a ama novac i zlato, pa je svaki usta{aa a imao naj-
mawe e tri do ~etiri zlatna sata. Ako nije dobio druk~ k ije, on je jednostavno sva-
kom zatvoreniku ili zato~ o enici oduzeo sve {to to mu je zapelo za oko.
Iz Kru{~ice smo krenuli trideset i tre}i e dan. Nekih 5-6 5-6 dana prije
na{eg
a eg odlaska izmenio se usta{ki ki komandant. Novi satnik je stigao iz Zagreba
i on je mnogo boqi i nego prvi. Skoro svakoga dana on nam je davao hleba i uop{te p te
boquu hranu. Prilikom odlaska iz Kru{~ice snabdeo nas je sa dosta hrane, i nas
i decu. S tom hranom smo se svi do sita najeli, ali kako nismo bili naviknuti
na hranu, skoro smo se svi porazboqeli. Iz Kru{~ice smo krenuli u Lobor-

grad, preko Zagreba. Na zagreba~koj koj stanici nas je sa~
a ekao zagreba~ki ki Crveni
krst da ne moèo e biti boqe. e. U Zagrebu smo se kupali i dezinficirali stvari,
dobili smo za decu mleka, ~okolade, dobili smo hrane, itd.
Loborgrad se nalazi jedno 12 km daleko od Zlatara, u Hrvatskom Zagorju.
U Zlatar smo stigli oko podne. Na stanici su nas sa~ a ekali Nemci a ne usta{e. e.
Oni su tako lepo i dobro sa nama postupali da mi nismo mogli da do| o emo k se-
bi. Prenosili su nam decu i stvari do kamiona, a staricama i nemo}n nima poma-
gali. Pri tom su nas te{ e ili i govorili tako qubazne stvari kakve odavno ni-
smo ~uli. Naviknute na psovke i brutalan postupak usta{a, a a, nama se ~inilo da
sawamo. Smestili su nas lepo u kamione, zapravo u autobuse, i prevezli nas u
Loborgrad. Od tada je po~eoo eo za nas quudski ìvot i humani, kulturni, postupak
prema nama. Ni u ~emu se ne mo` o emo potuù iti na Nemce koji su nas ~uvali. De-
ca su primala kakao, mleko, griz, kekse i druge kola a~ee i to tri puta dnevno. I
mi smo jeli tri puta dnevno i to dosta dobro. Docnije se hrana ne{to to pogor{
r a-
la, ali te{kogkog gladovawa a kao prije nije bilo. êsto nas je pose}e ivala gospo|a
o a
Budisavq v evi
evi}.. Uvek nam je donosila hrane i poklone za decu, ode}e e e i obu}e
u ea
katkad bi nam ostavila po pet hiqada dinara u novcu. Iz Zagreba nam je slala
pakete. Sve je bilo dobro, samo su prostorije, u koje smo bile sme{t tene, bile
vrlo hladne. Sve boqe e prostorije zauzeli su Jevreji i Jevrejke koji su pre nas
stigli u Loborgrad. Ali kao da nas je bog ~uvao. Nikoja od nas Srpkiwa a nije se
tu razbolela od neke te{ke ke bolesti, dok su se Jevreji i Jevrejke u velikom bro-
ju razbolevale od tifusa i drugih bolesti.
U Loborgradu umrlo je od nas Srpkiwa a i srpske dece devetnaest ~e eqadi.
Od toga jedan mladi}
adi od 18 godina, Jovan Staji},aji , nosa~
osa iz Mostara, koga su ra-
nije isprebijale usta{e.a e. Zatim jedno dete od 8 godina, Mom~ m ilo Gute e{aa iz Bi-
ha}a,
a a, on je uop{te
p te bio iznemogao i bole{qiv iv od ranijih muka. Umrlo je jedno
dete od dve godine, a ostalo su bile odrasle ène, od reda sve starice, koje su
umrle od stara~ke ke slabosti, zbog pretrpqrp enih patwa
t a i usta{kihkih udaraca. Od
mla|ih
a ih devojaka je umrla samo jedna devojka dvadesetih godina, Jelena Radu-
lovi}
ovi iz Sarajeva. Ona je bolovala od upale plu}a u a i jedne no}i
o i je, dok su svi
spavali, neopa` a eno u visokoj temperaturi sko~ o ila kroz prozor sa drugoga kata.
Kad smo primetili da je nema, potra` a ili smo je i prijavili taj slu~aju aj stra-
ì.i. Straà
a a ju je na{la la kako leì
e i na snegu uko~o ena od zime. Uneli su je one-
sve{t tenu u sobu za bolesnike, trqali je i dozivali je k svesti. @ivela je jo{ jo
tri dana, i pri~ i ala je da je sawala, kao da je neko goni, da je mnogo tr r~ala i
skakala po snegu. Nije znala da je sko~ o ila kroz prozor i to joj niko nije rekao.
Prilikom pada sa prozora dobila je te{ke ke unutarwe e ozlede, neprestano je pi-
tala {to to je to woj
oj u trbuhu, {toto je boli.
Iz Loborgrada, smo pored primawa a paketa, mogle se dopisivati sa svoji-
ma u Qubiwu u i Stocu, i tako smo bile obave{t tene o wima. Nekoliko dana pri-
je na{eg
a eg odlaska iz Loborgrada saop{tio p tio nam je komandant da idemo na slobo-
du u Beograd. U neopisivom vesequ u mi smo sve bile, spremale se za taj put i na
30. marta, u jedan sat poslije pono}i,o i, krenule smo autobusima prema Zlataru,
a odatle istoga dana u 11 sati pre podne krenule smo prema Zagrebu. Bilo nas
je svega 133 ène i dece.
Za put smo dobile u Loborgradu dovoqno no hrane za nas i decu do Zagreba.
U Zagreb smo stigli oko 2 sata posle podne. Tu nas je opet doo~ekao zagreba~ki ki
Crveni Krst i gg|a a Budisavq
v evi
evi} i jo{
jo nekoliko Srba i Srpkiwa. a. G|a
G a Budi-
savq
v evi
evi} nas je darivala svakoga sa jednim paketom. Razdelila je cipele oni-
ma koji ih nisu imali, i ne{toto ode}e.
e e. U svakom paketu je bilo ne{toto kruha, dva
jaja i druge hrane i kola~.
ola . Crveni Krst nam je dao ru~ak.
u ak. U Zagrebu smo se oku-
pali i svu robu dezizinficirali. Nave~er,
e er, oko 7 sati, krenuli smo iz Zagreba
i stigli ovamo sutradan 31. marta oko 10 sati pre podne. U Beogradu su nas do-
~ekali predstavnici Komesarijata za izbeglice koji su nas smjestili u svoj
dom, gde smo se fizi~kiki oporavili i du{eu evno razvedrili.
Duboko smo zahvalili Komesarijatu za izbeglice kao i svima onima ko-
ji su nam omogu}
u ili oslobo|e
o ewee od usta{kog
kog pakla. Ve}e ina od nas ima ovde u
Srbiji svoje bliè
i e ro|
o ake koji nas è eqno
no o~
o ekuju, tako da je ve}
e ini ìvot u
Srbiji obezbe|en.
e en.
D o v r { e n o.
Saslu{
u ava i overava: Cerovina Milenko, s.r.
Branko Stra`
a i~i},, s.r. Cerovina Mara, po Milenku
Zapisni~ar: Du
u{aanka Biberxi},, s.r.
Stana Tepavac, s. r. An|a
n a Biberxi},, po Du{a
u anki
Anika Novokmet, s.r.
Fimija Tohoq,
oho , po Branku Stra`
a i~i}u, u,
Jovanka Grubje{a,
e a, po Stra`
a i~i} Branku
Br. 223
Izjava Gospave Svorcan i drugih svjedoka o hap{e

p ewu u Srba
u Mostaru i zato~
o eni{tvu ospi 587
tvu u logoru Gospi}.
GOSPA AVA
VA SVORCAN, ro ro|.. Samarxi},, 58 god. iz Doboja, kraj Stoca, k}i
k i
pok. Jovana i pok. Jeke Bjelajac, udata za Spasoja, zemq m oradnika, ima 4 dece, od
kojih je troje ovde prisutno i to: Danica 21 god., Leposava 17 god. i Qubica
15 godina, ~etvrto sin Tomo od 27 godina, po zanimawu u bravar, odveden je iz
Gospi}a,
i a, zajedno sa ocem Spasojem
ojem u nepoznatom pravcu. Radnica. Nepismena.
DANICA SVORCAN, 21 g. iz Mostara, k}i k i Spasoja i Gospa ave,
ve, neudata,
radnica, pismena.
GOSPA AVA
VA PEJOVI],
OVI , ro| o ena Dostini
ini},, 45 god. iz Fojnice, k}i
k i pok. La-
zara i Go{e
o e Kova~ a evi
evi},, udata za Peru, ima 4 dece, koji su ovde prisutni
tni:: Nada
14 g., Vera 10 g., Danica 5 g., i Branko 2 i pol g. Doma} a ica. Nepismena.
587
AJ, fasc. 919.
ILINKA BARSEGA,588 88
ro|
o ena Sjerak, 42 g. iz âp apqine, k}ik i pok. Spasoja
i Milice Prelog, udata za Ristu kova~a, a a, ima dvoje dece koji su ovde prisutni: tni
Jovanka 17 godina i \oor|er e 15 g. Doma a}ica. Pismena.
MILICA SAVI], AVI , ro|.
ro . Petkovi},
ovi , 29 g. iz Nevesiwa, a, k}i
k i pok. Sime i To-
mane Ivkovi},
ovi , udata za Boà,o a, radnika, ima dvoje dece, oboje ovde vde prisutni:
Qubo 9 g. i Rajka 5 god. Radnica. Pismena.
TOMANA STAJI], AJI , ro ro|.. Kova~a evi
evi},, 48 g. iz Nevesiwa, a, k}i
k i pok. Drage i
pok. Ilinke Pikula, udata za Janka, radnika, ima 2 dece, koji su ovde prisutni:
Dragica 20 g. i Vlado 4 g. Radnica. Nepismena.
DRAGICA STAJI], AJI , 20 g. ro| o ena u Nevesiwu, u, k}i
k i Janka i Tomane ane,, ne-
udata,
ata, radnica, nepismena.
LALI]
ALI MILA, ro| o ena Drvenxija, 38 g. iz Mostara, k}i k i pok. Cvijete,
udata za Sima,
ima, pisara na èq. stanici, ima troje dece, koja su ovde prisutna:
Zagorka 12 g., Drago 8 g. i An|
n elija 3 godine.ine. S
Saa wom
om je bilo i ~etvrto dete, k k}i
od 2 godine, koja je umrla u logoru. Doma} a ica. Nepismena.
BUHA NOVKA, roo|ena Kova a~evi
evi} 32 g., iz Nevesiwa,, k}i
k i Milana i Mare
Milovi},
ovi , koja je umrla u Loboru, udata za Simu, kafexiju, i ima
ma 4 dece, koja su
ovde prisutna: Danica 9 g., Mil ilorad 6 g., Olga 4 g. i Rade 2 g. Doma} a ica. Nepi-
smena.
JOKA GOVEDARICA, IC , 35 g., iz Nevesiwa, a, neudata, k}i
k i pok. Todora i Sta-
ne Milanova. R Raadnica. Nepismena.
JOVANOVI OVI] DANICA, 15 god., iz Krasnog, k k}ii \uur|a
r a i Vukosave Ko-
ra}, ovde bez ikoga svoga. U~
ra U enica zana anatske {k kole, pismena.
[AIN MILAN, 14 g., iz Mostara, sin Riste i pok. Jovane ro|. ro . Mili},
ili ,
koja je umrla u Loboru, bojaxiski {egrt, ovde bez roditeqa. a.
[AIN MILANKA, 8 g., iz Mostara, k}i k i Riste i pok. Jovanke Mili}, ili ,
u~enica osnovne {k kole, ovde sa bratom Milanom.
ZELENOVI]OVI SAVETA, ETA, 30 g., iz Mostara, k}i k i Spase i Perse (umrla u
Loboru) ima jedno vanbra~no a no dete, koje je ovde prisutno: tno: Predrag od 8 g. Rad-
nica, pismena.
MESAROVI]OVI ANIKA, ro ro|.. Telebak,
ebak, 31
31 god.,
god., iz Mostara, k}i k i pok. \oor|a
r
i Milke Ajvaz. Udata za Milana ~inovnika narodnog zdrav vqa, a, ima troje dece
ece
koja su sva ovde prisutna: Lazo 10 g., \oor|e r e 8 g. i Srboqub ub 15 meseci. Doma a}i-
ca, pismena.
IVKOVI
OVI] RADOJKA, 22 g., iz Nevesiwa, a, k}i
k i Blagoja i pok. Bo` o ane Re-
meta, doma}
a ica, pismena, neudata.
Svi navedeni su pozvani ani da iskaù a u sve {to to su dooìviliili i ~uli od po-
~etka
etka rata do danas. Opomenute da iskaù a u istinu, one su izjavile.
Sve do pred Vidovdan mi smo ìvele u Mostaru i vr{ r ile

le svoje redovne
poslove. Do tada nas nije niko dirao, kao ni na{e
a e mu{ka
karce. No, ~uli smo da
ima hap{e
p ewa a po gradu, pa smo ìvele stalno u strahu. Koliko mi znamo, na
588
Barzeta.
10/15 dana pred Vidovdan poo~ela su prva hap{e p ewa a Srba. Pre wihova dolaska
doma}i
a i Muslimani i katolici pona{ a ali su se dodu{eu e surovo prema Srbima,
ali nikoga nisu hapsili ni gonili. Jedino su srpske radwe d e pozatvarali. Me|u Me
prvim poznatim qudima koji su uhap{ni p ni jedne no}i,o i, bio je poznati mostarski
hirurg dr. Feodor Luka~,uka , zatim Mile Blani ani},, posednik,
dnik, Milan Vu ujjadinovi
ovi},
gostionii~ar,
ar, i Luka Kula{,
ula , posluù ite
iteq u sudu. Prema pri~a i awu u na{ih
a ih rodi-
teqa,
a, koji su se li~no
i no uverili o sudbini ove ~etvorice prvih uhap{ p enih M Mo-
o-
staraca, oni su automobilom odvedeni izvan grada prema selu Otuja`. uja 58989
Pra-
tilo ih je nekoliko usta{a.a a. Uhap{p eni Mile B Bllani}
ani bibioo je ~uven zbog svoje nene-
obi~ne
i ne snage.
snage. Usput je wemu uspelo da raskine lance kojima su mu mu bile vezane
ruke i da navali na usta{e. a e. Auto je stao i on se je sam goloruk dugo vremena
rvao sa usta{a ama. Tu gu`vu
u vu je iskoristio dr.dr. Luka~
uka i pobegao u mrak, skoo~io io
nedaleko u reku Neretvu, i u up
prkos tome {to to su za wimim pucali i ranili ga,
preplivao je reku i nestao. Docnije se javio ìv iv i zdrav iz Splita. Svima na-
ma je drago da se on spasio, jer je bio van nre
redno dobar ~ovek i omiqen en u celom
Mostaru. Mile Blani} ani i ostala dvojica uhap{ p enika tom prilikom su ubijeni.
Usta{e
a e su ih mrtve bacili u Neretvu. Na mestu wihove pogibije bio je sutra-
dan otac ovde prisutne Danice Jovanovi}, ovi , koji je vidi
idioo te{keke krvave tragove
na mostu gde jje e izvr{
r eno ovo ubijawe e za koje mi znamo.
Od tog dana zaredala su hap p{eewaa i ubistva Srba u celom gradu. U Ust
sta{e
a e
su mnoge ubijali na obali Neretve, te ih mrtve i rawene ~esto vezali da se ne
bi mogli spasiti plivawem em i bacali u Neretvu. Uprkos tome neki su uspeli da
se spasu plivawem em preko reke. Nama je poznato da se tako spasio Du{an u an Ani-
~i}, gimnazijalac. Usta{e a e su i wega dovele na obalu reke sa jednom grupom
Srba. Svi su bili vezani. Usta{e a e su po~o eli na to maqevima da biju u glave, i
kake su koga udarali, onako je i padao u vodu i tonuo. Kada je do{ao o ao na red Du-
{an
an Ani~i},
i , on se sam bacio u vodu pre nego ga je ma maq mogao zahvatiti svom
snagom. B
Bioio je samo malo oo{amu}en.
u en. Ipak i sa vezanim rukama, on je preplivao
i umakao sigurnoj smrti.
Ja, MESAROVI] OVI ANKA NKA,, znam da je moj ko{ o ija Musliman Esad Feji}, eji ,
koga su usta{e
a e takoo|ee uhapsile, utekao iz kamiona. Bila ila je no
no} i on je uspeo da
se re{i
e i veza na rukama. [a apnuo je i ostalima uhap{ p enicima da se i oni re{e re
veza i da be eè,e, jer ih sigurno vode na ubijawe. e. Drugi
ugi ggaa nisu poslu u{ali, na
{to
to je on sam isko~io
o io u no
no} iz jure}eg
e eg automobila i spasio se i tako rawen. en.
Docnije se krio
krio u okolini Mostara, gde su ga seqaci prihvatili i kad
se oporavio, umakao je ìv iv i zdrav u Sarajevo. Ne znamo {ta ta je sa wim
im bilo, ali
znamo da su svi oni sa kojima je on bio uhap{en, p en, poubijani negde u [irokom
Bregu,590
90
kraj Mostara, i ba~ a eni u jamu.
Uop{te
p te smo sve ~ule da mnoge Srbe tako ubijaju u okolini [irokog Bre-
ga i bacaju u jamu. Mnogi su se spasili sa ruba tih jama na razli~ i ite na a~ine
i oni su pri~i ali o takvim u uàsima ubijawa, a, koje su vr
r{ile usta a{e.
e. Svaka od
589
89
Otrije{.
590
90
[iroki Brijeg.
nas se}a
e a se imena po nekog od Srba koji je ubijen od strane usta a{aa u Mostaru.
Tako su poginuli, bilo bacawem em u Neretvu, ili u jamu ovi: bra}a a a Du{an
u an i Mi-
tar Hamovi},
ovi , trgovci, bra}a a a Cvetko i Ilija Tohoq, oho , bra}a
a a Brano i Mile ê-
rekovi
ovi},, trgovci, bra}a a a \oka
oka i Risto ôlovi ovi},, trgovci, Du{an
u an Komad, trgovac,
Tomo BuBuwi},, trgovac, Qu upko Kru
Kruq,, trgovac u duvanskoj fabrici, Qubo [ain, ain,
trgovac, Radoslav
oslav Vitkovi},
ovi , industrijalac (odveden i izgubio mu mu se trag
trag),
),
Ranko Semiz, ~inovnik fabrike duvana, Trajko Trk rkqa,
a, ~i
ino
novnik fabrike d du-
u-
vana, Vaso Iveqa, a, fabri~kiki straàr,
a ar, Vlado Staji}, aji , fabri~ki ki straàr,
a ar, Vlaj-
ko Samarxi},, nadglednik u fabrici duvana, Qubo Kojo, pisar u fabrici du-
vana, Ilija [akota, radnik, \oor|e r e Ajvaz, sin mu Boò, o o, Sava Lojpur, radnik,
@i ivko Iveqa, a, radnik, \okooko Mari},
ari , radnik, Branko Mitrinovi ovi},, limarski
zanatlija, \oor|er e Prorok, radnik, Mihajlo jlo Kuzman, radnik, Aleksa Samarxi},
glavar mostarskog predgra|a a a Bjelu{u ine, \oor|e r e Pe{ko,ko, trgovac, [p piro Pro-
dan
anovi},
ovi , radnik i kafenar, Jefto Kova~ a evi
evi},, rudarski radnik, Novica ica Vra-
ti},, rudar, \oko
ti oko Miqaniani},, rudar, Vaso Komq m enovi
ovi}, trgovac, Du{an
u an Supi},
upi ,
rudar, Risto Radi}, adi , rudar, Marko Prodanovi}, ovi , bogoslov, Branko Kantar, po-
slu`
u ite
iteq na è eqezni~kojkoj stanici, Mile Kadijevi}, evi , trgovac, Dra{ko ko Pavi},
avi ,
~inovnik, Du u{an an A{krkrabi
abi},, sve{t tenik, Ogweng en Radi},
adi , sve{t tenik, Vlado Gro-
ovi 591
zdanovi} 91
sve{t ovi 592
tenik, Pero Dejanovi}, 92
sve{t tenik, Mito Petkovi},ovi 59393
sve-
{ttenik. Ubijeno je jo jo{ mnogo drugih, ali im ne znamo imena.
Od mostarskih usta{a, a a, i onih koji su wima pomagali, se} e amo se ovih
imena: fabri~ki ki radnici Ante Mani ani},, [}epan [Stjepan
Stjepan] @eqko, ko, Mujo Uskoko-
vi},, Omer Boò,
vi o , Ahmed Buckan. Ovi imenovani su pokupili Srbe radnike iz
fabrike duvana i odveli ih kamionima zvanim „c „crna marica“.
ica“. Osim wih ih se-
}amo se jo{
jo ovih usta{a: a a: Mirko Buha},
uha , rudar, radnik, Rafo Ondeq, nde , radnik na
aerodrumu i usta{ki ki stare{
e ina, neki Musliman Drqevi evi} Adam, kelner koji
je za vreme Jugoslavije ìvio u Beogradu, a koji se kao usta{a a a u Mostaru krv-
ni~kiki poneo prema Srbima. Jure Mikuli}, uli , bravar na è eqezni~kojkoj stanici,
Salko Mirica, biv{i v i policijski agent, neki Savko, kome imena ne znamo, kato to-
lik, Musliman Pavo, policijski agent, koji je mnogo jada zadao, bra}a a a Frano,
Niko i Ivica a Prusina, Budak, policijski agent, Musliman Taslica kojem se
imena ne se}am, am, sst
tarac Travar, koji je vodio usta{e a e po na{im
a im stanovima i pro-
kazivao im Srbe za hap{e p ewe, e, [iimun
mun Beni},
eni , policijski agent, Stanko Lodi}, odi ,
|ak.
ak. Bilo je jo{
jo vrlo mnogo mostarskih usta{a a a Mu usl
slimana i katolika, koji su
odvodili i ubijali i na sve druge na~ a ine mu~ u ili Srbe, ali ih ne moèm emoo na-
vesti po imenu.
Sve ove koje smo ovde naveli, znamo li~no, i no, a pamtile smo ih naro~ o ito
zbog wihove surovosti i krvolo{tva. tva. Osim Most ostaraca dolazili su u grad i mno-
gobrojni seqaci Muslimani i Hrvati iz okolnih sela, naoru` u ani pu{k kama
i no`
o evima. Wih ih su mostarske usta a{ee organizovali u grupe i pomo}u o u wih
ih ha-
591
91
Vladimir Gvozdenovi
Gvozdenovi}-Vlado
-Vlado.
592
92
Petar Pejanovi}.
593
93
Vuka{in Petkovi}.
psili, odvodili i ubijali Srbe. Naro~ o ito su krvolo~nio ni bili ti seqaci. Bilo
je ne{toto malo Muslimana i katolika kojih se mi ne se} e amo, a koji su i{lili na
ruku Srbima. I oni su bili upla{ a eni od usta a{a.a. Od tih koji su stvarno poma-
gali Srbima, mo` o emo navesti Bla{ka ka Oli{k kovi a,594
i}a, 94
gostioni~
i ara. On je spa-
a
sio u svom stanu 15 Srba, i kad su usta{e a e za to doznale, bio je zatvoren. I po-
sle zatvora on je pomagao Srbima gde je mogao. Pamtimo i ime ime dr.
dr. Vjekoslava
Slovini}a,
i a, lekara u Domu na aro
rodnog zdravqa,
v a, koji je takoo|e e ~inio {tata je mo-
gao, kao i familije trgovca Ilije Foi}a i a i dr. kojima se sada ne mo` o emo seti-
ti imena. Svakako bilo ih je vrlo malo.
Od mu{kih kih ~l
lanova
ova familija nas ovde prisutnih niko nije u Mostaru
stradao, osim {to to su nekolicina bili hap{ p eni i pu{t teni sve do 8. avgusta
pro{le le godine.
ine. Toga dana je ve}
e ina na{ih
a ih mu{kih kih ~l lanova familija bila in-
ternirana u oosnosnovnoj {kkoli „Kra
„Kraqica Marija“. ija“. Kao i svakog dana ranije, mi
smo im i toga dana donele ru~ak.
u ak. Me| e utim, oni su n nas
as obavestili da toga dana
ne trebaju
aju ru~ak
u ak i da im je re e~eno da }e e te ve~
e eri u transportu biti preba a~e-
e-
ni za Srbiju. Tada smo mi oti{le le kod satnika, usta{kog kog koma
omanda
ndanta, i on nam
je
e rekao da je to istina {to to su nam na{i
a i rekli i da se i mi spremamo sa decom
i svim svojijim
m ukuu}anima jer
jer da }ememoo i mi u Srbiju. Rekao nam je da ponesemo za
svakoga ~lalana famil ilije po 500 din. i 50 kg robe po osobi. Zapretio nam je da
}em
emoo svi biti postreqani ne budemo li nave~e e e u 11 sati na stanici. Mi smo
zamolili satnika da pusti na{e a e muù eve ku}i,
u i, da nam se pomognu spakovati.
On je to obe}aoao i zaista oko 5 sati
ati posle podne oni su do{li li ku}
u ama.
Spakovali smo se kako smo znali i mogli, oprostili se po posqe os edwi
d i put
sa svojim domovima i krenuli na stanicu zajedno sa decom, starcima i nemo}-
nima, jer u ku}i
u i nije smeo da ostane niko. Nije nam bilo dopu{t teno da bilo {tata
uklonimo iz ku}e,u e, ili da prodamo. Kq K u u~eve od ku}eu e morale smo odneti na po-
liciju i tamo predati. Na stanici su nas ukrcali u voz i odvezli um umesto u
Srbiju u Gospi}.
ospi . Jedino smo od nas prisutni ja Joka Govedarica i ja Danica
Jovanovi},
ovi , odvedene najpre u Jablanicu, a otale sa drugim transportom i nas
odvedo{e
o e u Gospi},
ospi , gde smo se sastale sa ostalim Mostarkama i Mostarcima i
drugima iz Hercegovine. Mnoge su od nas ponele i va`ne a ne i skupocene stvari,
jer smo mislile da {to to vi{e
i e toga prenesemo u Srbiju. Ja Ilinka Ba Barzeta, po-
nela sam npr. i {iva}u a u ma{
a inu. Me| e utim, usta{ea e su nam u Gospi}u, i u, Jastre-
barskom, O{t tarijama, Kru{~ici i uop{te p te putem, dok nismo stigli u Lobor, obor,
sve to pooduzimali, kao novac, prstewe e i sve {toto smo vrednog kod sebe imale
tako da smo stigle
igle u Beograd samo sa onim {to to vidite na nama.ama.
Posle tri dana putovawa a stigao je na
na{ transport u Gospi},
ospi mislimo 11.
ili 12. avgusta. U Gospi}u,
i u, odnosno O{t tarijama, odvojeni su od nas svi na{i a i
odrasli mu{ka karci: mu`
u evi, o~o evi, bra}a,
a a, odvedeni nekud i nikada ih vi{e i e ne
videsmo, niti smo o wima {to to ~ule. Tom prilikom su odvedeni: eni: Ba
Barzeta Risto,
mu` ovde prisutne Ilinke, Pejovi}
mu ovi Pero, mu mu` ovde prisutne Gospave, Janko
Staji},
aji , mu
mu` ovde prisutne Tomane, Boò o o Savi},
avi , m mu` ovde prisutn tne
e Milice,
594
94
Bla{ko-Bla` Sli{kovi}.
Spasoje Svorcan, mu mu` ovde prisutne Gospave i wihov sin Tomo. Simo Buha,
mu` ovde prisutne Novke i wezin brat Mirko Kova~
mu a evi
evi},, Milan Mesarovi ovi},,
mu` ovde prisutne Anike, Lali}
mu ali Simo, mu mu` ovde prisutne Mile, \oor|e r e Jova-
novi},
ovi , otac ovde prisutne Danice, Risto [ain, otac ovde prisutne dece Mi-
lana i Milanke, te wegov brat An|e n elko [ain, Marko Zelenovi}, ovi , brat ovde
prisutne Savete. Osim wih ih see}amo se jo
jo{ oonih
nih Mostarac acaa koji su tom prili-
kom odvedeni, pa se i wima izgubio trag: Milan Milu{i}, u , Ve
Veqko
ko Sorzi}
rzi i
wegov
egov sin Vasko, Ne|o e o i Jovo Spremo, Dejan Golubovi ovi},, Strajko Sorzi},
rzi , @ararko
Markovi},
ovi , Qubo Radi},adi , \oka
oka Mi}
i evi
evi},, \oka
ka Guti},
uti , \oor|e
r e Samarxi},, Gojko
Gr~i},
r , Savo Samarxi},, Mirko Ivkovi}, ovi , Du{an
u an Ivkovi ovi},, Nikola Kova~ a evi
evi},,
Risto Kova~ a evi
evi},, Tihomir Mitra{ a inovi},
ovi , Mirko Petkovi}, ovi , Uro
Uro{ êkrlija,
Boro âlija i jo{jo mnogo drugih, kojima se ne se} e amo imena, a naro~ o ito èqez-
ez-
ni~
i ara. Ve} e ina je od wih ih odvedena vezana lancima.
Sve {toto smo docnije pro` o ivjele u Gospi}u i u i O{t tarijama, u Jastrebar-
skom, u Kru{~ici, u Lobo oborgradu, te na putovawima do tih mesta, bilo je upra-
vo onako kako su kazale u svojim zapisnicima na{e a e suputnice iz Stoca, Qu- u-
biwa aiT Tr
rebiwa,a, ssa
a kojima smo mi zajedno bile. Mi tome nemamo {ta ta da doda-
mo ni da oduzmemo. Jedino imamo jo{ jo da navedemo one na{e a e suputnice iz iz Mo-
stara, koje su u tom vremenu poumirale, to su: Jelka Busakovi}, ovi , umrla od pre-
mrzlosti
osti,, Jovanka [a ain,
in, umrla od istog razloga, Mara Kova~ a evi
evi},, starica,
koja je umrla od posledica zlostavqa v awa a usta{a
a a u Kru{~ici, Persa Zeleno-
vi},, Dragiwa
vi a Lali},
ali , dvogodi{wa ak k}eerka ovde prisutne Milke Lali}, ali , Jovan
Staji},
aji , sin Tomana Staji}a, i a, mladi}
adi od 17 g. koji je umro od te{kih kih posledica
batina koje je u Kru{~ici dobio od usta{a. a a.
Vi{e
i e nemamo {ta ta da ka`
a emo, nego da zah ahv
valimo srpskom narodu i sr srp-
skoj vladi, Komesarijatu za izbeglice i svima onima koji su nam pomogli da se
oslobodimo logora, te da se ovde oporavimo i na| a emo u slobodi o~ o ekuju}i
u i vesti
o na{im
a im milima, sa kojima su nas usta{e a e rastavili. Na kraju napomiwemo da
ve}
e ina nas èna i dece iz Mostara nema nikog svoga u Beogradu ni u Srbiji.
Stoga molimo Komesarijat za izbeglice da nam pomogne da smestimo sebe i de-
cu u Beogradu ili negde u unutra{wosti i da nam omogu}i u i toliku zaradu da
pre`
e ivimo do kraja rata.
D o v r { e n o.
Saslu{ao
i ar:
Branko Stra`
a ii~i},, s.r. Stana Tepavac, s.r.
Govedarica Joka, s.r. Pejovi}
ovi Gospava, s.r.
Jovanovi}
ovi Danica, s.r. po Leposavi.
Barzeta Ilinka, s.r. Mila Lali},
ali , s.r.
Mesarovi}
ovi Anika, s.r. Dragiwaa Staji},
aji , s.r.
Leposava Svorcan, s.r. Savi}
avi Milica, s.r.
Danica Svorcan, s.r. Buha Novka, s.r.
Gospava Svorcan s.r. Saveta Zelenovi},
ovi , s.r.
Radojka Ivkovi},
ovi , s.r. [ain Mila, s.r.
Br. 224
Izjava Salka Efice Crnog i drugih svjedoka o odvo|e

o|ewuu qudi
iz Mostara u logor Gospi}
ospi u julu i avgustu 1941. godine595
1941.
Zapisnik Zemaq
ema ske komisije za utvr|
r ivawee zlo~
o ina okupatora
i wegovih pomaga~a
a a u Mostaru, 31. jula 1946.
1946.
Odmah po ulasku neprijateq ate ske vojske u Mostar, koje je uslijedilo no}u u
izme|u
e u 16. i 17. aprila 1941. godine, ovdje je postao usta{ki ki povjerenik Ivan
Ho~
o evar, biv{i
v gardijski oficir i zapovjednik redarstvene straè a e iz vre-
mena do okupacije, koji je po dolasku Italijana uzeo civilnu vlast u svoje ru-
ke, a iz Zagreba je dobio dekret kojim je postavqen v en za usta{kogkog povjerenika u
Mostaru.
U isto vrijeme u Mostaru je formiran usta{ki ki stoèr,
o er, na ~elu sa sto-
è ernikom Stankom [a arcem, biv{im
v im bankarskim ~inovnikom iz Mostara, sa-
da nepoznatog boravi{ta, ta, sada vjerovatno u Italiji. ^l lanovi wegovog sto`
o era
bili su: organizatori toga sto` o era: Spu` u evi
evi} \uro,
uro, sudija iz Mostara, nepo-
znatog boravi{ta, ta, Stanko [arac i Ho~ o evar Ivan, zatim su bili ~l lanovi toga
sto`
o era: Barbari}
ari Stjepan, svr r{eneni
i pravnik iz Mostara, sada nepoznatog bo-
ravi{ta,ta, vjerovatno u Italiji, koji je imao poloàj o aj logornika u Mostaru, a
ujedno je bio najaktivniji saradnik u usta{kom kom stooèru, Petar Vrdoqak, ak, pro-
fesor, rodom iz Imotskog, navodno ubijen, Mato Bunti}, nti , direktor zanatske
{k kole u Mostaru, sada navodno ìvi u Sarajevu ili u Zagrebu, Mirko Udiqak, ak,
geometar, rodom iz Duvna, sada nepoznatog boravi{ta, ta, [imun Bunti},
nti , trgovac
izz êernija,596
96
koji je navodno 1944.
1944. god. poginuo, Kriàn i an Ostoji},
oji zvani „„K Kala-
ba“, {ofer, sada u odmetni{tvu tvu,, Ante Zli~ i ari
ari},, ~inovnik Napretkovih za-
druga, rodom iz Travnika, navodno poginuo, Jozo Babi}, abi , direktor u~u ite
iteqske
{k kole, sada nepoznato boravi{te, te, Slavko Zovko, profesor gimnazije iz Kowi-
ca, navodno sada u zatvoru u Mostaru, Ahmet Baxak, ak, trgovac iz Mostara, nepo-
znatog boravi{ta ta.
Pored toga u usta{kom kom stoò eru bili su kao savjetodavci i inspiratori
svih usta{kihkih akcija u Mostaru 1941. 1941. god.
god.:: Dr. Ivo Kordi},
rdi , advokat iz Mosta-
ra, boravi{te te nepoznato, dr dr Boò
o o Nikolioli},, advokat, osu u|en
en od OOkr
kru`nog
u nog suda
u Mostaru, dr dr Drago Maru{i},
u , qekar, sada u bekstvu.
kstvu. Glavni savjetodavac i
duhovni inicijator svih usta{kih kih zlo~o ina u tome periodu u usta{kom kom st
sto-
èru
eru u Mostaru, bio
bio je f
fra
ra Radoslav Glava{,
ava , prof. gimnazije u [irokom Bri-
jegu, rodom iz Qubu{kog, kog, navodno je likvidiran po osudi Narodnog suda u Za-
grebu. Ve}
Ve po~e
o etkom juna 1941. godine, veliki ùpan u Mostaru postao je Jo Josip
sip
Trojer, sada nepoznatog boravi{ta, ta, po svoj prilici ìvi u Rimu u Italiji.
Kotarski predsto dstojnik postao je tada Kre{ e imir Krtali}, ali , biv{i
v policijsjski
ki
595
IA Mostar, ZKRZ, Inv. br. 55802.
596
êrin, îtluk.
~inovnik, rodom iz sela Gnojnica, srez mostarski, sada nepoznatog boravi{ta ta,
kazneni referent u Kotarskoj oblasti Petar Budak, rodom negdje iz Hrvatskog
rimorja, koji je li~no
pr i no u~u estvovao u p pqa a~ka
kawuu imovine i ubistvima, a sada mu
je boravi{te te nepoznato.
Jo{ prije kapitulacije biv{e
Jo v e jugoslavenske vojske, odmah po{to to je za-
greba~kiki radio 10. aprila uve e~er
er objavio da je uspostavqv ena Nezavisna Dr` r a-
va Hrvatska, {to to je proglasio Kvaternik Slavko, u Mostaru je na osnovu toga
proglasa dolazilo do nereda, jer su mjesne usta{e a e htele da preuzmu svu vlast.
U razdobqu
ob u izme e|u
u 10. i 17. aprila 1941, dakle jo jo{ za vrijeme rata protiv We- e-
ma~ke,
ke, u Mostaru je provodio organizaciju usta{a a a Ivo Ho~ o evar, do tada zapo-
vjednik policijske straè a e u Mostaru. Pod wegovom komandom usta a{e e u Mosta-
ru razoru` u avale su vojnike biv{e v e jugoslavenske vojske, ~ak ak je Hoo~evar od ko-
mandanta Armije, generala Miloja Jankovi}a, i a, zatraaìo
io da mu preda svu vlast
u Mostaru, ali je general to odbio. Usta a{ee su i pored toga na osnovu radio pro-
glasa o progla{e
a ewu u NDH nastavili sa razoru` u avawem em jugoslave
avenskih vojnika
i preuzimawem em civilne vlasti. Me| e utim, na 12. aprila 1941. nai{ao i ao je u Mo-
star iz Dervente planinski bataqon on biv{e
v e jugoslavenske vojske, pod koman-
dom majora Tadi}a,i a, koji je uz pomo}
omo |a a~ke
ke ~ete i izvjesnog broja dobrovoqaca
iz grada rasterao usta{e a e pod komandom Ho~ o evara, te je u okolini Mostara ne-
koliko dana sa wima vodio borbu. Jo{ Jo dok je Ho~ o evar u toku rata organizovao
usta{e,
a e, wemu su dolazili u pomo} omo kao usta{e a e seqaci iz sreza mostarskog i
qubu{kog.kog.
Izme|u
e u 16. i 17. aprila 1941. godine u Mostar su u{li li wema~ka ka i tali-
janska vojska. Wema~ka ka vojska je u Mostaru po svome dolasku imal ala
a vojnu vlast
svega 3-4
3-4 dana, a zatim su istu preuzeli Talijani. Usta{ke ke vlasti su se tada
kona~no
a no formirale kao {to to je napred navedeno.
Me|u
e u prve usta{ke ke zlo~
o ine po stvarawu u tz. NDH, zabiqe eèn
en je zlo~in
o in
koji su usta{e
a e izvr{r ili u Mostaru no}u o u izme|u
e u 31. maja i 1. juna 1941. god. Tada
su uhapsili dr dr Feodora Luka~a, a a, upravnika ban. bolnice u Mostaru, Mihajla
Blani}a,
i a, Luku Kula{a,a a, slu`
u iteqa a sreskog suda, Qubu Kula{a, a a, è eqezni~kogkog
~inovnika, i Milana Vujadinovi}a, i a, trgovca. Ovu petoricu qudi koje su odve-
li mostarske usta a{e,e, doveli su do sela Otrije e{aa pa su im na obali Neretve
naredili da se svuku, jer da su osu| u eni na smrt. Tada je dr dr Luka~
uka zamolio da se
pomoli Bogu, {to to su mu dopustili. On je klekao na obalu pa je koriste}i e i jedan
trenutak otisnuo se u rijeku Neretvu, zaronio i isplivao na drugu obalu. Ta-
ko se je dr Luka~
uka spasio.
Po napadu Wema~ke ke na SSSR mostarske usta{e a e su zapo~ o ele sa svojom
strahovladom. U ut utorak 24. juna 1941, oko 4 sata poslije podne, po~ o elo je hvata-
wee i odvo|e
o ewe e Srba i to samo odraslih mu{k karaca, ve}e inom inteligencije.
Usta{e
a e su hapsili svuda: po ku} u ama, kancelarijama, radionicama i ovo hap{e- p
wee je nastavqv eno dawu u i no}u,
o u, sve do Vidov vd
dana. Oni koji su bili uhap{ p eni u
utorak, sredu i ~etvrtak, tj. 24, 25. i 26. juna 1941, odmah su iste noo}i, i, kada su
uhap{
p eni, i pobijeni. Ove `rtve su ubijali na raznim mjestima u okolini Mo-
stara, tako na mjestu zvanom „„Sk Skakala“,
ala“, na mostovima Neretve, a najve}i e i deo od-
veden je kamionima ka pravcu sela îtluka i tamo pobijeni i ba~ a eni u jamu
tzv. „G
„Golubara“ i ostale. Ovu grupu `rtava, usta a{ee su ubijali u selu Ili}ima
i na rudniku. Ubijali su ih na razne na~ a ine, raznim tupim predmetima, kla-
li ih noò evima i kasapili. Tada je na taj na~in a in pobijeno po prilici oko 150
Srba. To su bili qudi iz svih dru{tv tvenih redova, intelektualci, radnici
i trgovci. Imovinu ovih pobijenih lica su usta{e a e djelomi~no
i no opqa
op a~k kali, a
ku}e
u e Borozana na Bijelom Brijegu koji prpada gradu Mostaru, usta a{ee su za-
pal
pa lili.
U ovoj akciji odvo|e
o ewa a i ubijawa a navedene grupe Srba iz Mostara, bili
su inicijatori, savjetodavci tih zlo~ o ina ssqede}i:
e i: Ivan Zovko, predradnik
duvanske stanice u Mostaru, rodom iz [irokog Brijega, koji je u to vrijeme
bio usta{ki ki stoè
o ernik u Mostaru, Cvitan Zovko, è eqezni~ki ki zvani~nik
i ik iz
Mostara, sada nepoznatog boravi{ta, ta, kao i ostali koji su gore navedeni, kao
aktivni usta{e a e i ~llanovi usta{kog kog sto`
o era.
Iz grupe koja je bila pobijena i ba~ a ena u jame, u posqe
os edwem
d em trenutku
uspio je da se spasi Stevo Mili} i evi
evi},, ~ija je èna bila Wemica, pa je na we- e-
nu intervenciju Stevo vra}en a en sa jame neposredno prije nego {to to je trebao biti
u jamu ba~en.
a en. U ovom pokoqu u jedan od najaktivnijih zlo~ o inaca bio je Ho~ o evar
Ivan, organizator toga pokoqa, a, [imun Bunti} nti i Kriàn
i an Ostoji}.
oji
@rtve ovog usta{kog kog pokoqa a navedene su u spisku `rtava koje je priku-
pila Zemaqska
Zema ska Komisija
Komisija,, te nam je isti prilikom ovoga saslu saslu{awa a predo~en.
o en.
Polovinom jula 1941. godine u Mostar je do{ao o ao sa pratwom
t om iz Zagreba,
Ivo Heren~i},
n , usta{ki
ki emigrant, satnik, star oko 35 god., rodom iz Hrv. Za-
gorja, sada nepoznatog boravi{ta, ta, u ciqu u formirawa a usta{keke vojnice.
Ovim gore navedenim Vidovdanskim hap{e p ewima bilo je uhap p{eno ukup-
no oko 500 Srba. Oni su bili zatvoreni u zatvoru à andarmerijske stanice, od
kojih je navedena grupa pobijena i ba~ a ena u jame, a na Vidovdan t.g. doo{ao ao je u
Mostar hrvatski podmar r{alal Laksaksa i izdao proglas, da svima gra| a anima bez
razlike garantuje li~nui nu imovnu bezbednost. U ponedeqak ak 30. juna t.g. iz zatvo-
ra à andarmerijske stanice, po proglasu asu podmar r{aala
la Lakse,
kse, pu{t teno je na slo-
bodu oko 300 Srba.
Odmah po dolasku Ive Heren~ n i}a,a, polovinom jula 1941. ponovno je zapo-
~eo
eo progon i masovno hap{e p ewe e Srba, kao i ostalih slobodoqubivih gra| a ana
pa je u razdobobquu od 19. jula – 4. avgusta t.g. uhap{ p eno i u logor
ogor u Gospi}
ospi odve-
deno sa 4 transporta, oko 750 lica iz Mostara. Prvi transport oti{ao i ao je bez
zadrà
r vawa a za Gospi}
ospi i u tome transportu bilo je 174 zatoo~enika. Drugi i
tre}i
e i tra
transport zadr` r ani su u Jablanici, gdje su svi pohap{ p eni qudi tre-
bali biti ubijeni, jer su i jame ve} ve bile iskopane, ali je na ne~ e iju interven-
ciju to sprije~eno, jer su do{li li Nijemci iz Sarajeva, te je oko 50 qudi dobilo
od wema~kihkih vlasti propusnice, te su oti{li li u Srbiju, a ostali su upu} u eni
u logor Gospi}.
ospi . êtvrti transport oti{ao i ao je 3. VIII 1941. direktno za Caprag.
Pohap{p eni qudi, koji su bili u Mostaru, dr ràni su u zatvoru u osno snovnoj {ko-
ko-
li Kraqic ice Marije, gdje su pojedinci strahovito mu u~eni, a putem za logor
skroz do Gospi}a,
i a, vrata od vagona bila su zatvorena, a qudi vezani. Iz ovih
transporta vratili su se ]ori ori} Ivo,597 97

Rai}
ai Mijo, Alajbegovi} ovi Mujo i Duga-
li} Hakija, te Jovo Ivani
li i{evi
evi},, svi iz Mostara. Po dolasku u logor, zatvore-
nici su odvajani po vjeri i narodnosti, mu{ke ke od èenskih. Zatvorenici su
svakodnevno vezani po dva i dva od 200-300 qudi u lance, izjutra vo| o eni ne-
gdje van Gospi}a
i a i vi{e
i e se nisu vra} a ali. Ubijeni su na taj na a~inin da je desetak
qudi pred nekim ponorom ubijeno, koji su za sobom povukli i druge ìve qu- u-
de. Ovim odvo|eo ewemem za logore, rukovodio je Frawoo Sudar, poreski ~inovnik,
rodom iz Like, sada nepoznatog boravi{ta, ta, koji je zamenio Ivan Ho~ o eev
vara u
du`n
u nosti {efa redarstva. Zatim su tom akcijom odvo|e o ewa a upravqv ali navede-
ni Ivo Heren~i},
n , Kre{o
e o Krtali},
ali , kao i sva ostala lica, koja su navedena po-
vodom akcija u Vidovdanu. Pored wih, ih, kao pomaga~i
a i Heren~ n i}a a u ovome poslu
vidno su se istakli sq s ede}i:
e i: Muhamed Jahi}, ahi , sud. teh. iz Mostara, sada u
Austriji (L(Leben)
eben),, Ilijas Iso Omeragi}, agi , student iz Mostara, sada navodno za-
robq
ob enik u Engleskoj, Esad Kotlo, student i izz Mostara, boravi{te te nepoznato.
Kao organi i izvr{ r ioci hap{ep ewa a i mu~e
u ewa, a, kako u ovoj odvo|e
o ewa a tako i u ak-
ciji pred Vidovdan, bili su: Mirko Buha}, uha , kova~
ova na èeqezni~koj koj stanici, sa-
da u bekstvu
kstvu u Trstu, Mirko Bebek, strojovo|a o a iz Mostara, osu|enu en na smrt od
strane narodnog suda, Marko Zelenika, policajac, rodom iz sreza mostarskog,
sada u bekstvu, Stanko Zelenika, policajac, rodom iz mostarskog sreza, sada u
bekstvu,
kstvu, Ivan Zelenika, policajac, rodom iz mostarskog sreza, sada u bekstvu, kstvu,
Slavko Serdaru{i},u , |ak
ak iz Mostara, nepoznatog boravi{ta ta,, Mujo Omerika,
policijski slu` u ite
iteq,, navodno poginuo u toku rata, Mili~ i evi
evi} Niko, bojaxi-
ja iz Ilii}a,
a, Booòo Komadina iz Cima, nepoznatog boravi{ta, ta, Alojz Mati},
ati , me-
sarski pomo}niknik iz Mostara, osu|en u en od narodnog suda na smrt, Marko Cvitko-
vi},, teàk
vi e ak iz Cima, nepoznatog boravi{ta, ta, Marko Drm, policijski agent iz
Rodo~a,
o a, sada u bekstvu,
kstvu, Keka Komn mnenovi
ovi},, brico iz Mostara, osu|en u en od narod-
nog suda u Mostaru, ]osi osi} Zdravko, student iz Mostara, tabornik usta{ke ke mla-
deì,
e i, sada u beks kstvu,
tvu, Alija Demirovi ovi},, trgovac iz Mostara osu|en u en od narod-
nog suda
uda u Mostaru, Salko Dizdar, poginuo za vreme rata, S Sttojan
ojan Cvitkoviovi},,
policijski agent, rodom iz Rodoo~a, a, nepoznatog boravi{ta ta,, Stjepan @eqko, ko, bra-
var duvanske tvornice, nepoznatog boravi{ta, ta, Ahmet Baxak, ak, trgovac iz Mo-
stara, nepoznatog boravi{ta, ta, koji je odvodio qude na ubijawe, e, Vicko Barbari ri}
Coto,
oto, brat logornika Stjepana Barbari}a, i a, bio usta{ki ki satnik u Jasenovcu,
nepoznatog boravi{ta, ta, Frawoo Jurica, zidar iz Ili}a, i a, nepoznatog boravi{ta, ta,
Salko Uremovi},
ovi , posjednik iz Mostara, osu|en u en na smrt od narodnog suda, [}e-
po Soldo, zv. „„Ban“
Ban“,, bravar u è eqezni~koj koj radionici u Mostaru, kasnije ubi-
jen od Talijana, Martin Zovko, vratar ban. bolnice, osu|en u en od narodnog suda u
Mostaru, Salko Mirica, policajac iz Mostara, osu u|en
en na smrt od narodnog su-
da, Rafo Ondeq,
nde , likvidiraniran,, Asim Rami ami},, slu`b benik tvornice duvana, na-
vodno likvidiran, Hamid Taslaman, navodno u toku rata ubijen, Avdija Mu-
ratagi},
agi , slu`b benik è eqezni~ke ke sekcije, navodno ubijen, Vicko Mijan, zvani
„Ki
Kiselina“,
ina“, radnik iz Mostara, likvidiran, Karlo Kq K aje iz Ili}a, i a, boravi-
597
Ivo ôri}.
{te
te nepoznato, Popovi}ovi Jure, rodom iz Mostara, navodno sada u Sarajevu, Hu-
sein Jusi},
usi , policijski agent iz Mostara osu|en u en na smrt od strane narodnog
suda, Ivan Zovko,
vko, èeqezni~ki ki slu`b benik, nepoznatog boravi{ta ta,, Pavo Magan,
ma{
a inovo|a
o a iz Mostara, likvidiran, Jozo Kriàn i an iz Mostara,
ara, nepoznatog bo-
ravi{ta,ta, Mehmed Novo, policijski agent iz Mostara, nepoznatog boravi{ta, ta,
Sudar Frawo, o, iz Like, biv. poreski ~inovnik, kasnije postao usta{ki ki pukov-
nik, nepoznatog boravi{ta ta,, Ante Mandi},
ndi , radnik tvornice duvana iz Mostara,
docnije bio slu`b benik u logoru Jasenovac, sada boravi{te te nepoznato, Tomo
Falak, slu`b benik iz Mostara, likvidiran, Turk August, policajac iz Mosta-
ra, osu|en
u en na smrt od strane narodnog suda, Julius Hofer, policijski {ofer,
rodom iz Hrvatskog Zagorja, kasnije oti{ao i ao u Wema~ku ku kao folksdojj~er,er, An-
drija Buqan an iz âpapqine, likvidiran, Zvonko Mi~ i eti
eti},, slu`b benik tvornice
duvana, nepoznatog boravi{ta ta,, Andrija Jarak, kom. policajac iz Mostara, osu-
|en
en od narodnog suda, Ante Rozi ozi},, èeqezni~kiki bravar iz Mostara, sada u bek-
stvu, Trpimir Smoqan, an, zv. „„Tr
Trupa“,
upa“, navodno likvidiran u Zagrebu, Dragoje
Silvestar, è eqezni~ki ki slu`b benik, osu|en
u en od narodnog suda u Mostaru, Rai} ai
Mijo, ~inovnik tvornice duvana, osu|en u en od strane narodnog suda u Mostaru, Xe- e-
mal Kowho hoxi},, ~inovnik iz Mostara, bio zamjenik Heren~ n i}a,
a, sada u zatvoru
u Mostaru, Juri{in,
i in, gostioni~a i arka iz Mostara, likvidirana, Hakija Begovi ovi}
iz Mostara, sada osu|en
u en na smrt od strane narodnog suda u Mostaru, Boris Smo- Smo
qan,
an, |ak
ak iz Mostara, kasnije usta{ki ki ~asnik, sada nepoznatog boravi{ta, ta, [i-
mun Beni},
eni , policijski agent iz Mostara, likvidiran, \uro uro Ostoji},
oji , likvidi-
ran, Nikola KwK ezovi},
ovi , po{tar,
tar, likvidiran, Trbowa a Mujo, policijski agent iz
Mostara, likvidiran, Frawoo Jaki{a, i a, zv. „„M
Mazalo“,
alo“, bojaxija iz Mostara, osu-
|en
en od narodnog suda u Mostaru, Ivo Gril, mehani~ar i ar iz Mostara, navodno sada
u zatvoru u Mostaru, koji je internirce iz drugog i tre e}eg
eg transporta u Ja-
blanici trebao pu{ta tawomom struje da ubije, Frawoo Majsner, poslovoo|a a radio-
nice tvornice duvana, sada u bekstvu, koji je davao usta{ a ama podatke o radni-
cima. Zatim su jo{ jo bili Frawoo Kika{, ika , policijski pisar, navodno poginuo,
[imunovi}ovi Pero, zv. „„RRegrut“,
egrut“, sada u zatvoru u Mostaru, êmi emi} Mahmut, trgo-
vac, sada u bekstvu, Pa{i}a Fehim, trgovac iz Avto vtovca, sada u bekstvu, Omer
Sefi},
efi , novinar iz Mostara, sada boravi u Trstu.
Za sve gorwe e vrijeme, dok su usta{ea e vr{r ili opisane zlo~o ine, vojnu vlast
u Mostaru imali su Talijani, a wihov komandant mjesta bio je pukovnik Kozi-
mo Ruso,
uso, koji nije ni{ta ta preduzimao, da bi se ovi zlo~ o ini sprije~e ili. Oni su
sve osmatrali sa zadovoqstvom
ovo stvom pa se ~ak ak govori da su fotografisali jame u ko-
jima su usta{e
a e bacali svoje `rtve da bi tako stvorili neprijateq ate sko raspo-
loè
o ewe e kod Srba prema hrvatskom ì ivqu.
v u. Na taj na~in
a in da bi stvorili ~e et-
ni~ki
ni ki pokret.
U isto vrijeme, kada su usta{e a e po gradu hvatali i odvodili qude za logo- logo-
re, u ku}i
u i Vukovi}
ovi Zlate usta{e a e su nai{li li na odbor, kojom prilikom je do do{lolo
do sukoba sa usta{a ama i policajcima. Tom prilikom su ranili dvoji icu
cu usta{a.
a a.
Zbog toga su u Mostaru ubijeni na osnovu presude usta{kog kog prijekog suda, sqe-
de}i:
e i: Vukovi}
ovi Zlata, wen en sin Slobodan, Popovi} ovi Vera, brat joj DeDejan,
jan, Sefi
fi}
Ahmet, |ak ak sredwe

d e tehni~keke {k kole i êvro Jusuf, kroja oja~.. Strijeqa awe ovih
lica objavqv eno je gra|a
a anstvu putem plakata sa potpisom Ivana Heren~ n i}a. a.
Poslije odvo|eo ewaa oko 750 odraslih i za rad sposobnih mu{k karaca Srba
za logor u Gospi},
ospi , izi{ao
i ao je pod potpisom p pre
redstojnika redarstva Krtali}a i
„P
Poziv Srbima“ima“ pod broj pres
pres:: 1119/41, u kojem se pozivaju svi Srbi sa ~l lano-
vima svojih porodica po abecednom redu, da se sakupe na è eqezni~kojkoj stani-
ci radi iseqe ewaa u Srbiju, s tim da imaju pravo sa sobom ponijeti 50 kg prtq rt a-
ge po osobi, kao i novac i dragocijenosti, dok da stanove sa ostalim imawem em
imaju ostaviti netaknute i kq k u u~eve predati Predstojni{tvu tvu redarstva soba
broj 5. Ujedno je u ovome pozivu zaprije}eno, tko mu se ne odazove ili poku{a u a
da bjeì,
e i, da }e e biti po pronalasku uhva a}en
en i najstrooèe ka`wen.
a en. Istim pro-
glasom zabraweno je svima i svakome, pod najstroòm o om kaznom primati bilo {to to
od Srba na poklon, pohranu ili obra~un, a un, ili na bilo koji na~ina in za wihih inter-
venisati ili se raspitivati. Naro~ o ito strogom kaznom zaprije}eno je Srbima
ako poku{
u aju svoju pokretninu ili nepokretninu da na koji na~in a in uni{te. te.
Ovi transporti nisu, kao {to to je re~
e eno u pozivu, upu} u eni u Srbiju, ve} ve
u sabirni logor u Caprag, gdje su ispitivani, da li im je ve} ve tko odveden, pa bi
u slu~
u aju da je to potvr|r eno, doti~ni
i ni ostao u logoru, a jedan mawi i deo preba-
~en
en je u Srbiju. Oni, koji su ostali u Capragu, otprem mqeni su za Gospi},
ospi , Dvor
na Uni, a ène u Martinovi}a i a logor. Usput su im novac i dragocijenosti usta-
{ee op
opqaa~k kali, a u samome logoru u Gospi}u i u su im vadili zlatne zube i vili-
ce iz usta. Od 174 odvedena Mostarca u Gospi} ospi iz prvoga transporta, svega su
se ~etvorica vratili ìvi i to: ]ori ori} Ivo, Mijo Rai},
ai , pekar,
ekar, Mujo Alajbe-
govi
vi} i Hakija Dugali}.ali . Jo{
Jo se je vratio i Joca Ivani{ i evi
evi},, è eqezni i~ar.
ar.
Po naredbi usta{ke ke policije, iz Mostara se iselilo u Srbiju, po abe-
cednom redu, oko 2 500 lica, od kojih je jedan deo iz sabirnog logora u Capragu
upu}en
u en u druge logore i otuda se vi i{e e nisu vratili. Za vrijeme najstra{n nijeg
terora u Mostaru, Srbi su poku{ u ali da se spasu prelaè a ewem em na rkt. vjeru, pa
su se od prilike 200-300 lica prijavili sa molbama radi prelaza na rkt. vje-
ru, a
ali
li su uskoro sa time prekinuli, kada su vidjeli da to ni{ta ta ne pomaè.
a e.
U to vrijeme biskup mostarski bio je f fra
ra Alojzije Mi{i},
i , koji je umro
u Mostaru po~e o etkom 1942. godine.
Koliko su usta{ke ke vlasti jedan deo gra| a ana potpuno stavili van zakona,
vidi se iz jednog „„up upozorewa a @idovima i Srbima“ ima“ koji je objavqen
v en 26. jula
1941. god. u sarajevskom Novom listu, u kome je navedeno: „P Povodom ~i iwenice da
se neki Srbi i @idovi obra} a aju na redarstveno predstojni{vo, vo, zbog raznih
razloga, upozoravaju se svi Srbi i @idovi, da se ubudu}e u e ne smiju obra} a ati na
vlast, jer osim toga {to to se ne}e
e e udovoqiti wihovim traè a ewima, biti }e e jo
jo{
k tome i privedeni kazni“.
azni
Usta{ke ke vlasti u Mostaru, i to ve ve} u maju 1941. godine, naredile su svi-
ma Jevrejima da moraju nositi na le| e ima i na prsima posebne znakove (S (Solu-
munove)
ove),, a kasnije je to zamijeweno sa plo~ o icom na kojoj je stajalo slovo „„@“.
U jednom dijelu srpskih radwi d i i u svim jevrejskim rad dwama, postavq v e-
ni su usta{ki ki povjerenici koji su sa radw d ama uprav vqali, a vlasnici su dobi-
vali male mjese~ne

e ne plate. Po naree|eewuu usta{kog
kog sto`
o era iz ovih radwi
d i je od-
no{
o ena roba bez ikakve naknade. Isto tako ovi vlasnici nisu vi{e i e raspola-
gali sa svojim nekretninama, ve}
ve su kirajx j ije kirije pla}a ali povjerenicima.
Gotov novac u blagajni, dragocijenosti, i sve hartije od vrijednosti, kao i ulo-
ge u bankama, morali su predati usta{ a ama.
Na jedno desetak dana (17.
(17. au
auggusta 1941. godine) prije preuzimawa a vlasti
od strane Talijana, obustav
vqeno je prisilno iseqavawe e Srba, te su zad
dwii tran-
sport toga dana, u kome su bili lica po abecednom redu od slova K do W,, vra-
}eni sa stanice svojim ku}
u ama. To je bilo na intervenciju Talijana. Me| e utim
i pored ovoga iselili su se mnogi Srbi jo{ jo ranije, prije nego {to to je na wih
ih
stigao red
red po abecedi, jer su htjeli da se spase.
7. septembra 1941. godine Talijani su preuzeli svu vlast u Mostaru od
usta{a
a a tako da su od toga momenta usta{ke ke vlasti bile gotovo nemo}ne. ne.
Pro~
o itano, odobreno i potpisano.
Svjedoci:
Efic
icaa Salko, s.r. ]ori
ori} Frawo, o, s.r. Mandrapa Drago, s.r.
Jela~i}
a Milivoj, s.r. Danilovi}
ovi Jovo, s.r. Alajbegovi}
ovi Mustafa, s.r.
Danon Avram, s.r. Tuta Risto, s.r. Kalajxi}
j Omer, s.r.
Barbari}
ari Ilija, s.r. [kr
krobi}
obi Jozo, s.r. ori} Ivo, s.r.598
]ori
Kurtovi}
ov Sre}ko, ko, s.r. Pavi}
avi Vaso, s.r. êmalovi}
ovi Mujo, s.r.
Br. 225
Izjava Angeline Kova~a evi

evi} o hap{e
p ewuu wenog supruga Danila,
brata Ilije i 400 Srba iz Mostara i wihovom transportovawu
ospi 22. jula 1941. godine599
u logor Gospi}
ZAPISNIK
Sastav
vqen
en dana 17. 7. 1945. godine pred Komisijom za ispitivawe
zlo~
o ina okupatora i wihovih pomaga~a a a u Mostaru.
19. 7. 1941. godine do{la

la 4 usta
a{e meni posve nepozn
oznati u 10 sati noo}u
uu
moju ku}u
u u i odveli mi muà.u a. Sjutra-dan
utra-dan sam po{lala da vidim {ta
ta je sa mojim
muèm
u em pa su mi neki rekli da idem [e efkiji Bali}u
i u koji je tada bio pod-
ùpan.
upan.
Sa~
a ekala sam ga i zamolila za obja{we ewe.
e. Rekao mi je u prisustvu moje
zaove Desanke Kova~ a evi
evi} da su dobili nare|e
e ewee iz Zagreba da pokupe sve istak-
598
Ivo ôri}.
599
99
ABiH, kut. Mostar.
nute Srbe, kapitaliste i komuniste i interniraju na prinudan rad u koncen-

tracioni logor Gospi}.
ospi
Mu` mi je bio zatvoren sa jo
Mu jo{ 400 Srba u {k koli „„Kra
Kraqica Marija ija“,, gdje
je bila usta{ka ka bojnica.
Ne znam ko je bio {ef ef usta{keke bojnice. Tre e}i
i dan, tj. 22. jula, odvedena
je cijela partija uhap{ p enih u koncentracioni logor Gospi}. ospi . Svi su bili ve-
zani ìcom i odvedeni. Od tada do danas iz toga se transporta niko nije javio
niti se je ìv iv vratio. Tra` a ila sam ih preko wema~ke ke komande i usta{kih kih
vlasti, ali bez uspjeha. Me| e utim, ~uje se da su svi iz logora u Gospi i}u
u pobije-
ni jo{
jo 1941. godine i pobacani u jame na Velebitu.
Moj brat, Nedeqko
ede ko Kokotovi ovi},, oko 26 godina star, ~inovnik kaznionice
u Zenici, odveden je od usta{kih kih vlasti 25. ili 26. jula 1941. s posla s tran-
sportom odakle se nije vi{e i e vratio.
Molim da se na ove okolnosti saslu{a u a Qubica Semiz, supruga upravni-
ka kaznionice u Zenici Mi{e i e Semiza. 2. avgusta 1941. godine, u 6 sati nave~er er
odvele su neke nepoznate usta{e a e moga oca i odmah ga transportovali za Jabla-
nicu gdje je ostao 8 dana, ali sam uspjela da ga vratim kao te{kog kog bolesnika i
otpremili smo ga odmah u Srbiju. Vezan je bio u ìci dva puta a osim toga mu-
~ili su ih gla|u.a u. On }ee do}i
o i skorih dana pa }e e dati izjavu.
26. jula 1941. godine odvedeni je moj brat Ilija Kokotovi},ovi , star 22 godi-
ne, |ak,
ak, narednik Jugoslovenske vojske, po usta{ a ama me|u
e u kojima je bio Buri}
uri
Zvonko Qubin, koji je s pu{kom kom stajao pred ku}nim
nim vratima. Ovaj je Buri}
uri (sa-
da u bjekstvu) rekao mojoj kumi Rezi Pi~ i uti, koja }e
e za koji dan do}io i u Mo-
star, da ~eka Iliju kojega }e e sad usta{e
a e izvesti pa ako poku{au a bjeè ati da ga
ubije.
ije. Odveli su zajedno Iliju sa Brankom Mr~ r i}em,
em, starim 23 godine, stu-
dentom, u usta{ki ki stan, gdje su ih saslu u{ali a zatim strpali u limuzine u
pratwi
t i ~etvorice usta{a a a i jednim usta{kim kim oficirom te odveli za Bijelo
Pooqe e da ih strijeqaju. Me| e utim, u ~asu priprema za strijeqa awee na obali Ne-
retve u Bijelom Po Poqu,u, uspjela su obojica da se bace u Neretvu i sretno ispli-
vaju. Usta{ea e su za wima pucali, ali bez uspjeha.
Tako se Ilija spasio i do{aoo ao ku}iu i a Branko se nekuda prikrio, ali je
nakon nekoliko dana opet uhva}en a en i odveden u policijski zatvor odakle je ne-
stao, a Ilija se uspio prebaciti u Srbiju i sada je u [t tabu Tree}e e srpske pro-
leterske brigade u Leskovcu.
Kova~
a evi
evi} Angelina, s.r.
Br. 226
Izjava Desanke Tupowe o zlo~

o inima usta{a
a u Mostaru
i hap{e
p ewuu i odvo|ewu ospi 600
u wenog supruga Branka u logor Gospi}
ZAPISNIK
Gradske komisije za zlo~
o ine okupatora i wegovih pomaga~a,
a a,
Mostar od 18. aprila 1945. godine.
Dana 19. jula 1941. godine do{le

le su ustaa{ee Hoo~evar, Sudar i Niko Mili-
~evi
evi} u moju ku}u
u u u 2 sata posle pola no}i.
o i. Tu su uhapsili moga muà u a Branka
i sproveli ga u usta{ku ku bojnicu.Tu je bio tri dana, a zatim je transportovan
sa jo{
jo mnogo uhap{ p enika prema Gospi i}u,
u, ali ja o wemu nisam ni{ta ta saznala i
sva su moja tragawa a ostala bez uspjeha.
Dana 18. aug
augusta 1941. godine ja sam pod pritiskom usta{aa a morala bjeè a-
ti iz Mostara ostaviv{iv i ku}u
u u sa namje{t tajem, a kqu~
k od ku
u}ee predala sam na
policiju. Sobom sam ponijela jednu balu najskupocjenijeg poku}stva stva (}
( ilim, po-
steqina i rubqe)
ub e) i 13.000 dinara u gotovini. Sve te stvari i novac su mi usta-
{ee op
opqa
a~k
kale ostaviv{i
v i meni samo 500 dinara, tako da sam o{t te}
e ena ukupno
za 30.000 dinara.
Napomiwem em da je onda sa mojim mu uèmem odvedeno oko 1 1.600
600 qudi, pre-
te`no
te no Srba i to neki su pobijeni na gradskim mostovima i pe} e inama Neretve
od strane usta{a,
a a, drugi ìvi pobacani u provaliju kod îtluka, a jedan dio
je otpremmqen
en u internaciju u Gospi}.
ospi . Cijelim tim pokoqem em rukovodio je usta-
usta
ki satnik Ivo Heren
{ki n~i},, {ef
ef policije Ho~ o evar, zatim wegov nasqeas ednik
Kre{o
e o Krtali},
ali , neki zloglasni usta a{aa Sudar, koji je kasnije po pogibiji Ju-
re Franceti}ai a postao zapovjednik usta{ke ke bojne. Ovi su qudi organizovali
usta{kuku bojnicu u kojoj su bile usta{e
a e iz Qubu{kog kog i îtluka.
Napomiwem em da je moj mu
mu` uzdr`r avao mene i troje djece.
Tupowa
a Desanka, s.r.
600
00
ABiH, kut. Mostar.
Br. 227
Izjava Ive ôri}a

i a o hap{e
p ewima u Mostaru i o transportovawu
i zato
o~eni{tvu ospi , Jastrebarsko i Danica601
tvu u logorima Gospi},
Zapisnik Zemaq
ema ske komisije za utvr|
r ivawe e zlo~
o ina okupatora
i wihovih pomaga~a
a a u Sarajevu od 5. aug
augusta 1946. godine
Dana 19. jula 1941. godine do{li li su u moj stan u Mostaru, Liska 11. usta{e: e:
Niko Mili~ i evi
evi},, bojaxija iz Ili}a,
i a, koji je kasnije poginuo, Novo Mehmed, po-
lic. agent i jedan nepoznati policajac, te su me pozvali da po|em o em s wima, radi
nekog saslu{a
u awa. a. To je bilo oko 10.
10.30
30 sati no}u,
o u, pa je htjela i moja èna da me
prati, da bi vidila kuda me vode. Me| e utim usta{ea e su wu u vratile natrag i nisu
joj dozvolili, da po|e o e sa mnom. Odveden sam u oosnosnovnu {k kolu Kraqice Marije, ije
gdje sam ve}
ve zatekao jednu grupu od 6-8 Mostaraca, me e|uu kojima sam prepoznao:
Miju Raji}a,
i , Frawu u [imi}a,
i , i jojo{ 4 ~iji se imena sada nesje e}am.
am. Odmah po
mome dolasku usta{a a a Serdanovi}ovi Ivo izvr{ior io je nadamnom pretres i oduzeo mi
novac, dokumente i sve li~ne i ne stvari. JoJo{ dok sam se nalazio u zatvoru u {koko-
li usta{e
a e su stalno dovodili nove hap{ p enike, koji su bili krvavi i isprebi-
jani na putu. Mene je pretresao usta a{aa Serdanoviovi},, a nakon toga mi je naredio
i da nigdje nesmijem ~ak ak ni gledati. Cijele no}io i i sjutra dan cijeli dan usta-
{ee su u {k kolu dovodili qude koje su hapsili po gradu. Kad su tako skupili oko
stotinu qudi, usta{e a e su nam nare| e ivali da jedan drugog – hap{ p enici {ama-
raju, pa je Serdanovi}ovi meni naredio da o{ o amarim Oskara Mandlbaum uma,
a, koji je
tako|er
o er bio doveden. Po{to to ja to nisam htjeo da u~u inim, nare e|eno je Mandlba-
umu,
um u, da on mene udari, {to to je ovaj i u
u~inio, tako da sam se od wegovog udarca
skoro zanesvjestio. Usta{e a e su u {k koli hap{p enike strahovito tukli {akama,
kundacima, a meni je usta{a a a Serdanovi ovi} naredio da pravosl. popa Krq Kr evi}ai
poqubim u palac noge, pa da vi{e i e nee}uu biti katolik i da }e e me pop prekri-
ìti da postanem pravoslavni. Ja sam to nare e|eewe e izvr{io
r io ali sam na pitawe
Serdanovi}a i a ipak odgovorio, da sam katolik i da }u u kao takav umrijeti. Ovaj
mi je naredio da sjednem. Sudiju Muju Pa{ a i}a a koji je tako|er
o er bio doveden,
usta{e
a e su te{ko ko isprebijale, tako da je bio sav obliven krvqu. v u. Wega su tukli
s toga, jer se on prije rata deklarisao kao Srbin. Zatim su mu naredili, da svo-
ju vlastitu krv li iè e i da nesmije ni jedna kap krvi na podu da ostane. D Dok
ok je
Pa{i}
a jo
jo{ leào
e ao ovako krvav i isprebijan, nai{ao i ao je Ivan Heren~i},
n , usta{-
ki satnik, pa je pitao Pa{ a i}a a odakle ta krv i jeli zlostavqen. v en. Pa{i}
a mu je
odgovorio, boje}i
e i se jojo{ ve}ih
e ih posq
os edica, da nije tu~en.
u en. Heren~i}
n je naredio
prisutnim usta{ a ama da nesmiju nikoga zlostavq v ati, ali ja sam opazio da je
pri tome usta{ a ama dao jedan primjetan znak okom. U utorak 22. jula iste godine
sve nas hap{p enike u osnovnoj {k koli, a bilo nas je ukupno 174, vezali su po dva
ìcom i to desnu ruku prvoga za lijevu ruku drugoga, pa su nas proveli na è-
601
ABiH, kut. Mostar, br. 55807.
qezni
ezni~kuku stanicu. Sprovodio nas je Frawoo Sudar, docnije usta{ki ki pukovnik
sa jo{
jo oko 20 naoru uànih usta{a,a a, te su nas ukrcali u tri osobna vagona jedne
putni~ke ke kompozicije. Tako smo putovali od Mostara od 6.30 ujutro, a stigli
smo u Bos. Brod u 1.30 ujutro.
Kroz to vrijeme usta a{ee nam nisu davali nikakve hrane niti pi}a, i a, ve
ve} su
pojedine hap{p enike usput tukli. U Bos. Brodu smo iza{li li iz na{ih
a ih vagona, te
smo morali pje{ke ke pre}i
e i preko jednog pontonskog mosta u Sl. Brod. Usput su
nas usta{e
a e stalno udarawem em kundacima tjerali da brè r e idemo, a neki civili
usput na koje smo nai{li li dovikivali su: Bacajte ih u Savu. U Sl. Brodu jedan
wema~ki ki kapetan pitao je na{eg
a eg sprovodnika Frawu u Sudara {ta ta je sa ovima,
a Sudar mu je odgovorio da smo mi svi ~e etnici i komunisti iz Hercegovine.
U Sl. Brodu ponovno su nas ukrcali i to sada u marvene vagone, ~ija su vrata
blombirali a re{ee etke na prozorima su tako|er o er zatvorili sa kapcima tako da
nam uop{te
p te vazduh nije dolazio. Nikakvu hranu za put kao ni vodu nisu nam
dali. Iz Sl. Broda krenuli smo u srijedu ujutro oko 3.30 sati, a u Gospi ospi} smo
stigli u ~etvrtak u 4.30 sati popodne. Po dolasku u Gospi}ospi usta{ea e su na
na{ tran-
sport smjestile u jedan ogra| a eni prostor i tu su nas ~uvali nekoliko sati.
Premda smo bili iznemogli od è|i, i, na{a
a a je grupa dobila jednu kantu od 15
lit. vode. Prilikom iskrcavawa a iz vagona usta{e
a e su nas tukli kundacima, no-
gama, a po{toto smo bili vezani mi smo padali jedan preko drugoga, tako da su
mnogi hap{p enici bili isprebijani. U~ U ite
iteq Leovac iz Mostara razbio je tom
prilikom nogu, a ê etko Vukosav slomio je ruku, stari fabrikant Vitkovi ovi} bio
je tako premla}en
a en da vi{e
i e nije mogao hodati. Istog dana po dolasku usta{e a e su
nas vezane ìcom po dva sproveli u Gospi}ospi u sudski zatvor. Tu smo zatekli naj-
mawe e hiqadu qudi koje su usta{e a e doveli iz raznih mjesta i to Srbe, Hrvate,
Muslimane i Jevreje, ali je ve} e inom bilo Srba. Dvori{te te zatvora, kao i sam
zatvor, bilo je pretrpano hap{ p enicima. Na prozorima zatvora, kao i dvori{tu tu
bili su postavqv eni mitraqezi i jake usta{ke ke straè.
a e. Tu smo preno} o ili u za-a
tvorskom dvori{tu, tu, a sjutra dan vidili smo da su usta{e a e odvojili jedno 250
Srba, koje su povezali jednim duga~kim kim lancem, tako da su svi bili rukama
pri~vr
pri vr{}eni za lanac. Ova grupa nije ponijela svoje stvari, ve ve} ih ostavila
u zatvoru, a usta{e
a e su im rekli, da }e e stvari za wima poslati. Me| e utim ~im im su
ovi qudi odvedeni iz zatvora, usta{e a e su odmah prigrabili wihove stvari, i
me|
e usobno su dijelili, pa su ~ak ak i nama koji smo ostali bacali neka slabija
}ebad. Ovi odvedeni qudi vi{e i e se nisu vratili u zatvor. Svi su oni ubijeni
i ba~
a eni u jame na Velebitu, {to to sam uskoro sigurno utvrdio, tako kad su ve-
zali grupu Mostaraca i ja sam se htjeo wima prikq ik uu~iti misle}i e i da ih vode
u neki radni logor. U zadwid i momenat mene je upozorio zatvorski kuhar neki
Prpi}
rpi sa rije~ e ima: Izmakni se zemq m a a~e,
e, {to
to sam ja i u~
u inio, a poslije mi je
Prpi}
rpi rekao kada sam mu doo{ao ao u kuhiwu, u, da svi ovi vezani qudi idu u jame.
Svi odvedeni qudi iz zatvora bili su vezani lancima, ali se lanci ni-
kada nisu vra}a ali, tako da su za svaku grupu uzimani ani novi lanci i lokoti, pa
kad je istih nestalo hap{p enici su vezani ìcom i sprovo| o eni na Velebit, Ja-
dovno i otok Pag. U zatvoru sam uspio da se pribliìm i im usta{ia sprovodniku
Milici,602 ina a~ee mesaru iz Gospi}a,

i a, koji je sprovodio hap{ p enike iz zatvora.
Radio sam za wega neke stolarske radove, pa sam ga jednog dana upitao gdje su
oni moji Mostarci koji su odvedeni iz zatvora. On mi je na to odgovorio, da to
vi{e
i e nikad ne pitam, a ako èlim mogu i ja s wi ima
ma oti}i,
i i, a da je za mene boqe
da ostanem u radionici. Iz toga sam nedvojbeno zakq ak uu~io,
io, da su svi ovi moji
zemqaci pobijeni. Tako isto mi je dao do znawa
zem a neki Jure Rukavina, poslovo|a
stolarske radionice, da su svi odvedeni qudi pobijeni, pa da je za mene boqe e
da ostanem u zatvoru.
Usta{e
a e su u zatvoru stalno vr{ r ili neko odvajawe e hap{
p enika po vjera-
ma, pa su Srbe svakodnevno odvajali po grupama iz pojedinih mjesta i na opi-
sani na~in
a in ih izvodili iz zatvora, koji se vi{e i e nisu vra a}ali. Jevreje su odvo-
jili i sproveli u logor Maksimovi}a i a tri klm. od Gospi}a,
i a, dok su katolici i
Muslimani kojih je bio mawi i broj ostali u zatvoru. U Gospi}ui u smo mi posqe
os ed-
d
waa grupa ostali oko 26 dana. Kroz to vrijeme u Gospi ospi} je svakodnevno dolazilo
po nekoliko stotina pa i hiqada qudi, velikom ve e}inom Srbi i seqaci, koji
se uop{te
p te nisu zadr` r avali u zatvoru,oru, ve}
ve su ih odmah po dolasku sprovodili
na Velebit, Pag i Jadovno, gdje su ih poubijali, kako sam to u zatvoru mogao
sigu
si urno da utvrdim. Kako je koji transport dolazio usta{e a e su ih odmah daqe e
sproveli, jer su usta{e a e govorili da nema za wih ih hrane, pa neka idu daqe. e. Za
vrijeme moga boravka u Gospi}u, i u, a to je svega oko 26 dana kroz Gospi
ospi} je pro{lolo
u mnogobrojnim transportima oko 50.000 qudi, a mo`da da i vi{e
i e po kazivawu u
Mate Sveti}ai a iz Gospi}ai a i wegovog sina Mi{ei e i Ivice
ice Alara, isto iz Gospi-
}a,
a, koji su kasnije s nama odvedeni iz Gospi}a. i a.
Po{toto je Gospi}
ospi u{ao
u ao u takozvanu jadransku zonu pod talijanskom oku-
pacijom stoga su svi preostali zatvoreni evakuisani iz zatvora i preba~ a eni
smo u Jastrebarsko kod Zagreba. Usput nam se je prikq ik uu~io
io i transport Jevreja
koji su bili u logoru Maksimovi i}i,i, me
e|uu kojima je bilo èna i djece od be e{i-
ke sve do nemo}nihnih staraca. Od Gospi}a i a do Jastrebarskog putovali smo 26 sati
u plombiranim vagonima, pa nam usta{e a e kroz to vrijeme nisu davali ni hrane
ni pi}a,
i a, premda je bilo qeto. Na nekoj stanici izme|u e u Karlovaca i Ogulina
uspio je jedan zatvorenik po imenu Boris Miku{, iku , student filozofije iz Za-
greba, da javi Talijanima, da ima me|u e u nama jedna nose}a
e a èna i da smo bez vo-
de, pa su talijanski vojnici silom otvorili na{e a e vagone i donijeli nam vode
za pi}e.
i e. Kada je voz krenuo i do{ao
o ao u slijede}ue u stanicu usta{e
a e su upale u na-
{ee vagone, tukli nas sve redom i tra` a ili da odamo ko je molio kod Talijana
vodu. Na to se je sam javio Boris Miku{ iku i rekao im da on nije traìo a io vodu za
sebe, nego samo zbog one ène koja je bila nose}a.e a. Na to su ga usta{e
a e tukli i za-
prijetili mu da }e e za to platiti kada do| o emo na mjesto.
Na{a
a a kompozicija stigla je na stanicu Jastrebarsko poslije podne oko 4
sata, te su nas usta{e
a e sproveli na imawe e grofa Erdedija i smjestili nas i to
Srbe u podrum, a Hrvate i Jevreje po spratovima neke velike zgrade za dr rà-
a-
wee hrane, koja je izgledala kao silos.
602
Mile Vrkqan.
Kad smo stigli na stanicu i dok su nas usta a{ee sprovodili kroz grad
stalno su nas fotografisali Talijani i smijali se. Tada su talijanske trupe
dr`
r ali Jastrebarsko pod svojom okupacijom. Nakon jedno desetak dana, no}u o u sve
Srbe iz podruma, a bilo ih je oko 200, me|u e u kojima dva Mostarca i to: Branko
Grkovi},
ovi , penzioner, i Vojin Bjelica, trgovac iz Mostara, odvedeni su u nepo-
znatom pravcu i vi{e i e se nisu vratili. Samo trojicu Srba iz te grupe i to:
Branka Vojinovi}a,i a, Uro{a
o a Mileti}a i a i jedan iz Gospi
i}aa nepoznatog imena osta-
li su u zatvoru i to dvojica u Jastrebarskom, a tre} e ega je usta{a
a a Milica pre-
dao ~asnim sestrama na rad. Mi koji smo ostali u tome logoru i{li li smo na razne
radove ~istili zgari{ta ta i na raznim po
poqskim radovima na imawu u grofa Er-
dedija. Usta{e
a e nam nikakvu hranu nisu davali, ve} ve smo istu dobivali od Jevrej
rej-
ske vjeroisp. op{t
p tine iz Zagreba. Nakon 15 dana odvedeni su iz ovoga logora
svi Jevreji i to sa ènama i djecom u nepoznatom pravcu i vi{e i e se nisu vra-
tili. Tako smo ostali u logoru katolici i Muslimani, svega ukupno 250. Na-
kon 22 dana na{eg
a eg boravka u Jastrebarskom do{ao o ao je usta{ki ki pukovnik Juco
Rukavina i naredio nam da se svi spremimo za transport. Odmah iza toga mi
smo bili spakovani i otpremq m eni na stanicu, ukrcani u vagone i odvedeni u
Koprivnicu logor Danica, gdje je bila fabrika umjetnog gnojiva i zavrtaka.
Tu smo ve}
ve zatekli oko 2. 2.000-3.
000-3.000
000 interniraca iz raznih mjesta. Tu su prvi
put od nas uzeli generalije i smjestili nas po raznim prostorijama fabrike.
Svakodnevno su usta a{ee poslije podne po nekom spisku prozivali qude i ti su
no}u
o u odvo|
o eni, a da se vi{e
i e nisu vra a}ali. Na tim spiskovima, primetio sam da
pi{e e Jas. i to je po svoj prilici zna~ a ilo da su odvedeni u Jasenovac. Na nekim
spiskovima je pisalo NN. Trg. i to je zna~ a ilo da se ti qudi odvedu u Zagreb
usta{koj
koj nadzornoj slu`bi. bi. Ova partija sa oznakom na spisku N. Trg. bila je
uglavnom pu{t tana ku}i.
u i. U logoru Danici bio sam ukupno oko 5 mjeseci i kroz
to vrijeme su dolazili skoro svakodnevno transporti iz raznih krajeva NDH
koji su svi na opisani na~in a in daqe e otpremmqeni, pa se za wihovu sudbinu nije
ni{tata znalo. Na intervenciju Blaà a a Sli{k kovi}a,
i a, koji je docnije i sam ubi-
jen od usta{a,
a a, na molbe moje familije ja sam iz Danice sproveden u Zagreb na
N. Trg. gdje sam bio 3 dana, a zatim sam bio oslobo|en.o en.
Nakon toga vratio sam se u Mostar, gdje su ve} ve Talijani imali cjelokup-
nu vlast.
D o v r { e n o!
Svjedok:
Ivo ôri
ori},, v. r.
Br. 228
Izjava Jovanke Jawi} iz Mostara o hap{e

p ewuu i transportov
ova
awu
ospi u julu 1941. godine603
wenog supruga Stojana u logor Gospi}
ZAPISNIK
o ine okupatora i wihovih pomaga~a,
a a,
Mostar 14. aprila 1941.
Dana 20. 7. 1941. godine meni nepoznate usta{e

a e odveli su mog mu uà a Stoja-
na sa èeqezni~keke stanice u usta{ku ku bojnicu, odakle je tree}i
i dan otprem mqen
en
sa jednim velikim transportom zatoo~enika, wih ih oko 700, u Gospi
ospi}.. ûla sam od
Jove Ivani{
i evi}a,
i a, koji je tako|er
o er s wima transportiran u Gospi ospi},, da je i moj
mu` bio tamo u logoru i tu mu se svaki trg zameo. On mi je pripovijedao da su
mu
ih u Gospi
i}uu usta{e
a e odvodile u nepoznatom pravcu po 30 i 40 zato~ o enika, odak-
le se isti nisu vra}a ali, niti su se kome javq
v ali. Ivani{i evi
evi} je po povratku
iz Gospi}a
i a pobjegao u Srbiju i ne znam gdje se sada nalazi.
Polovicom
i om auauggusta 1941. i ja sam morala sa ostalim Srbima, po nalogu
mostarske policije, napustiti boravi{te te i seliti transportom u koncentra-
cione logore.
Napomiwem em da je seoba vr{
r ena po abecedi, svakako sam morala za 2 sata
uzeti sa sobom 50 kg prqaga i seliti. Kqu~
K od stana sa ostalim stvarima pre-
dala sam policiji. U internaciji sam bila dva mjeseca i to u logoru Caprag i
Dvoru na Uni odakle sam se povratila ku}i u i uz pomo}
omo Talijana.
Isti~em
i em da nisam bila prisutna kada mi je mu` mu odveden i ne znam koje
su bile usta{e,
a e, samo znam da je bio zapovjednik usta{aa a Ivo Heren~i}.
n . Prili-
kom seobe propao mi je dio poku}stva stva u vrijednosti od 3 000 dinara. Mu Mu` je
odr`
r avao mene i moju majku Maru.
Jovanka Jawi},, s.r.

(otisak prsta)
603
ABiH, kut. Mostar.
Br. 229
Izjava Hakije Dugali}a

i a iz Mostara o hap{e
p ewuu i odvo|e
o|ewu
u logor Gospi}
ZAPISNIK
Gradske komisije za utvr|
r ivawee ratnih zlo~o ina okupatora
i wihovih pomaga~a,
a a, Mostar, 27. juna 1945.
Dana 20. jula 1941. godine kada je bilo u Mostaru masovno hap{e p ewe e rodo-
qubivog
ivog gra|a
a anstva, najvi{e
i e Srba pravoslavaca od strane usta{a, a a, uhap{en
p en
sam i ja, vezan u ìcu i strpan sa ostalim u usta{ku ku bojnicu u zgradi {k kole
„Kra
Kraqice Marije“.ije . Tu su u bojnici usta a{e
e tukli qude i zlostav vqali na ra-
zne na~
a ine. Vidio sam gdje su usta{e
a e u bojnici istukli sudiju M. Pa{ a i}a,a, Mu-
ju Alajbegovi}a,
i a, kao i ostale, pa su im kasnije naredili da sa poda liù i u vla-
stitu krv. Pu{ku ku su prebili udaraju}iu i nekog Savi}a.
i a.
Zapovjednik ove bojnice i rukovodilac kroz ~itave akcije bio je usta{-
ki satnik Ivo Heren n~i}.. Naro~
o ito su tukli Alberta Papu, te dvojicu sinova
@ige Mandlbauma. Nare| e ivali su da brat brata bije. Ove zlostave i mu~e u ewa a
su vr
r{ili najvi{ei e usta{e
a e iz îtluka, Qubu{kog i [irokog Br Brijega, a i usta-
usta
{ki
ki ~asnici li~no.
i no. Dolazio je k nama i tada{wi i predstojnik Kre e{oo Krtalili},
koji je sam zlostavqao
v ao hap{p enike.
Sutra na ve~e
e e Herenn~i} je sa rije
e~ima „„Ps
Psine preko Drine i ove sa StaSta-
qinove linije“
ije“ (tako je zvao partizane), naredio je da nas poveù
e u u ìcu, {to to
su ovi i u~
u inili i smjestili nas u voz, nas 185 qudi. Tako vezani i nabijeni u
voz, putovali smo 4 dana do Gospi i}a.
a. Putem nam nisu davali niti mrvu hrane
niti kap vode. Sa mnom su u tom transportu bili: Dra{ko ko Pavi},
avi , Jovo Miqe-
vi},, Savi},
vi avi , blagajnik iz poreske uprave, Albert Papo Gavrin, jedan pravo-
slavni paroh iz Mostara, Im{ir m ir Gigi},
igi , Meho [eakovi},
ovi , Katica sin Salkov
star 18 godina i jo{
jo mnogi drugi, ~ijih se imena i prezimena ne sje}am. e am. Me|u
e u
nama su bila ~etvorica katolika koji su se nakon par dana vratili svojim ku-
}ama u Mostar. Kad smo stigli u Gospi},
ospi , tamo su nas smestili u jedno ogra| a eno
dvori{te,
te, a ostale u kaznionu u grad.
Smjestili su nas u dvori{te te kaznionice i zabranili da niko ne smije ni
u gawak
ak u}i.
u i. Svaku nono} je padala ki{a,
i a, a mi smo bili vani. Me|ue u nama je bilo
mnogo Sarajlija. Svaki bi dan usta{e a e dovukli neki veliki lanac i za ovaj la-
nac privezali ìcom jednu partiju hap{ p enika za strijeqa awe e koje su otpre-
mili nekuda u Velebit, otkuda se ni jedan nije vratio, a niti se {to to za wihih
~ulo. îm
im bi ove odveli, odmah bi usta{e a e wihove stvari razgrabili.
Dobivali smo za hranuanu dnevno po jednu ka{a iku prokuhanog zama{}enog
graha bez hq
h eba. Intervencijom mojih prijateqa a ja sam nakon osam dana pu-
{ten.
ten. Iz ove cijele grupe od 185 interniraca, vratili smo se ìvi ja, Mujo
604
ABiH, kut. Mostar.
Alajbegovi},
ovi , te jo
jo{ jedan pravoslavac ~ijeg se imena ne sje}am.
e am. Napomiwem
em da
je sa mnom bio i geometar Vasiqevievi} i sin mu, te dr. Vuko Jela~i},
a , Vitkovi
vi},,
tvorni~ar
i ar platna iz Mostara, te Vlado i Ilija Kojo.
Svjedok:
Hakija Dugali},
ali , s.r.
Br. 230
Izjava Boìce Mrki}

rki iz Mostara o hap{e
p ewu u i transportova
ovawu
wenog supruga Mihajla u logor Gospi}
ZAPISNIK
Gradske komisije za utvr|
r ivawee zlo~
o ina okupatora i wihovih pomaga~a,
a a,
Mostar, 15. aprila 1941. godine.
Dana 21. 7. 1941. godine usta{e

a e Buha}
uha Mirko, Fala}ala Pero i Slavko Mar-
tinovi}
ovi uhapsili su sa posla u looìonici Mostar moga muà u a Mihajla i mnoge
druge Srbe koji su radili na stanici i sproveli u zatvor u {k koli „„Kra
Kraqica
Marija“.
ija . Tu je preno}io
o io i odmah sutradan transportom upu}enu en prema Gospi i}u.
u.
Da je zaista stigao u Gospi},
ospi , znam jer mi je pri~ao
i ao Ivo ôri
ori},, radnik
loìone u Mostaru, koji je bio zajedno s wim im u Gospi}u,
i u, a kao Hrvat i rimoka-
tolik nakon 7 mjeseci do{aoo ao ku}i.
u i.
Napomiwem em da je moj mu
mu` izdr`
r avao mene i dijete.
Dana 16. 8. 1941. poslije proglasa o prisilnom iseqavawu u Srba iz Mosta-
ra, morala sam transportom i}i i i u logor, najprije u Caprag, kraj Siska, zatim
u Ogulin, Dvor na Uni, Bosanski Novi i napokon nakon tri mjeseca vratila sam
se u Mostar,
ostar, zahvaquju}iu i Talijanima.
Bo`
o ica Mrki},
rki , s.r.
605
ABiH, kut. Mostar.
Br. 231
Izjava Milke Krstovi

ovi} iz Mostara o hap{e
p ewu
i transportova
ovawu ospi 606
u wenog supruga Radoslava u logor Gospi}
ZAPISNIK
Sastav
vqen
en pred Gradskom komisijom za ispitivawe e ratnih zlo~
o ina
okupatora i wihovih pomaga~a
a a za grad Mostar, 20. oktobra 1945.
Prristupa Krstovi}
ovi Milka, supruga Radoslava, iz Mostara, stara 35 go-
dina, vjere pravoslavne, Srpkiwa, a, majka dvoje djece, propisno opomenuta na ka-
zivawe e istine iskazuje:
31. jula 1941. godine odveo je moga mu uàa Radoslava agent Nikola Naki}.aki .
Odmah ga je strpao u policijski zatvor gdje je ostao 5-6 5-6 dana. Napomiwemem da je
moj mu`
mu bio bolestan, leàoe ao je u krevetu kad je po w do{aoo ao Naki}.
aki . Nije mu do-
pustio ni da ru~au a tvrde}i
e i da }ee se odmah vratiti. Me| e utim, iz policijskog
zatvora
ora prebacili su ga u zatvor usta{ke ke bojnice kojom je komandovao Heren-
~i} Ivo, usta{ki ki satnik, a odavde nakon nekoliko dana u Jablanicu, gdje se
skupilo 500-600 pohvatanih Srba iz Hercegovine. Iz Jablanice su ih nakon
6-7
-7 dana otpremili u logor Gospi}.ospi
Javio mi se jednom kartom iz Doboja obavje{t tavaju}i
u i me da ide za Go
Gospi
spi}
u logor. Poslije toga od wega nisam dobila nikakvog odgovora.
Tragala sam na sve strane da ne{to to saznam o wegovom ìvotu, ali nisam
mogla ni{ta ta saznati.
Imam dvoje djece pa sam gubitkom muà u a ja i djeca ostali bez sredstava za
ìvot. Wegove su prinadle`n e nosti bile za vrijeme Jugoslavije 2.2002 200 mjese
e~no.
no.
15. aug
augusta 1941. godine ja sam sa djecom oti{la la u Srbiju u izbjegli~ki ki logor u
Beograd. Tamo sam ostala dva mjeseca, do 15. oktobra, kada sam se vratila.
U tom izbjegli~komkom logoru nije bilo lo{e,
o e, jer su postupali s nama pri-
stojno, a hrana i spavawe e nije bilo r|
r avo. Kad sam selila u Srbiju da bi izbje-
gla internaciju u hrvatske logore, ku}u u u sam zakq
ak u u~ala., k
kqu~ predala poli-
ciji, pa sam uzela samo ono najnu`n u nije. Na povratku iz Srbije uglavnom sam
ne{toto stvari na{la la osim nekih.
Krstovi}
ovi Milka, s.r.
606
ABiH, kut. Mostar.
Br. 232
Izjava Natalije Milu{i}

u iz Mostara o hap{e
p ewu
u i zato~
o eni{tvu
tvu
ospi , Jastrebarsko, Kru{~ica i Loborgrad607
u logorima Gospi},
Dana 1. 8. 1941. godine uhap{

p ena sam zajedno sa svojim muèm u em Milanom i
otprem mqena u usta{ku ku bojnicu u {kkoli „„Kra
Kraqica Marija“.ija . Nalog za hap p{eewe
je dao usta{ki ki satnik Ivo Heren~i},
n , a on je istovremeno bio zapovjednik boj-
nice i na{ea e hapsane. Kad se prikupilo nekoliko stotina nas Srba u {k koli i
pored we, e, onda su nas povezali ìcom, i otpremili u Jablanicu. Tu su bili
iskopali jednu veliku jamu, tu su namjeravali da nas pobiju i pobacaju u jamu.
Me|e utim Nijemci su to sprije~ e ili i do{ao
o ao je wema~kiki „G
„Gestapo“ iz Sa-
rajeva koji je sve nas i usta{e
a e slikao i uzeo generalije, tako smo tada bili spa-
{eni. Te slike su se nalazile u wema~kom kom „G
„Gestapou“ u Sarajevu. Usta a{a a koji
je zapovjedao tim logorom u Jablanici zvao se Kos, star oko 30 godina. Vidila
sam me|u
e u usta{a ama jednog Kosovi i}a
a iz Nevesiwa a i jednog malog kova~a,
a a, cigana,
tako|er
o er iz Nevesiwa. a. Ostale su usta
a{e e bile iz [irokog Brijega, Qubu{kog kog i
Dalmatinci. Tu su bile u Jablanici s nama i porodice: Svorcan, rcan, Markovi},
ovi ,
Soraji},
aji , Buha i mnoge druge ~ijih se prezimena ne sje}am. e am. U Jablanici smo bi-
li 7 dana, dok je do{ao
o ao k nama jo{
jo jedan transport Srba iz Mostara, Stoca, Qu- u-
biwa,a, pa su nas opet daqe e transportovali u logor u Gospi}.
ospi
Tu su razdijelili neoè o ewene od ooè ewenih, ostaviv
viv{i i potowe e u gospi}-
kom logoru sa @idovima, dok su sve druge otpremili na Velebit – logor Ja-
dovno, gdje im se zameo svaki trag. To je bilo u mjesecu aug augustu. Nas, mu` u eve,
ène i djecu su nakon tri sedmice uputili na otok Pag, gdje su ubijali qude
masovno. Me e|utim, tek su otpremili dva kamiona sa qudima, a ubrzo smo ~uli
da su ih pobili i bacili u more, a me|u e u stradalnicima je bila i Olga Nei} ei
{to
to je radila u [otri}a i a apoteci u Mostaru. Sa transportima preostalih nas
prekinuli su jer su tada Talijani zaposjeli otok Pag.
Nas su naime ène i djecu rastavili od mu` u eva u Ba{kimkim O{t tarijama,
pa su nas vratili u gospi}ki ki logor, a odmah nas zatim prebacili u logor Ja-
strebarsko jer su uskoro Talijani bili u Gospi}u. i u. Za mu`
u eve su nam rekli da
su ih otpremili u Jasenovac, me| e utim mu`
mu mi se nije javio niti iz Jasenovca
niti odakle drugdje. Oni su pobijeni i ba~ a eni u jamu na Stupa~ a inovu kod Ba{-
kih O{t tarija.
Postoji à andarmerijski kapetan Markovi}, ovi , sin Katice sa stanom u [veve-
9/III u Zagrebu. On mi je pripovijedao da je ~uo
rovoj ulici 9/III uo od jednog usta{-
kog poru~n
u nika, koji se slu~a
u ajno na{ao
a ao u zatvoru sa kapetanom, o doga| a aju koji se
ba{ odnosi na me i moju porodicu i ostale na{e
ba a e sapatnike. Naime poru u~nik
nik mu
je pri~ao
i ao kako je imao namjeru da kao zapovjedaju}i u i oficir potopi, pobije, sve
one internirce koje je on otpremio sa ~etiri kamiona iz Gospi}a i a na Pag. Pri-
znao je da je podavio dva kamiona interniraca o kojima sam ja malo prije govo-
607
ABiH, kut. Mostar.
rila. Wegov iskaz se i datumski podudara sa izvr{ r enim djelom i momentom

izvr{e
r ewa.a.
U logoru Jastrebarsko na{li li smo jo{
jo dosta katolika i katolkiwa. a. Tu su
opet izvr{r ili razdiobu pa su Srbe i @idove otpremili u Jasenovac, katoli-
ke i katolkiwe e u Koprivnicu, a Srpkiwe e i @idovke u Kru{~icu kod Travni-
ka. Tu se u Kru{~ici naro~ o ito istakao terorom usta{ki ki zastavnik ~ijeg imena
i prezimena ne znam, ina~e a e rasta niskoga, sme|a
e a kosa, Dalmatinac, po svom iz-
gledu odavao je tip razbojnika, oè
o ewenen je bio i imao jedno dijete, star izme|u u
40-45 godina.
Hrana u svim logorima bila je najnesretnija {to to moè
o e biti. Sje}am
e am se
da su @idovi iz Sarajeva slali kamionima hranu u Kru{~icu, ali su to `de- de-
rale usta{e,
a e, a {toto nisu mogli po`d derati, to su zatrpavali u jame i palili.
Jedino se istakao kao pristojan ~ovjek neki usta{a a a Jure, Dalmatinac,
ali je zato morao i}i
i i iz logora. Nakon dvomjese~nog
e nog boravka u Kru{~ici pre-
ba~
a eni smo u Lobor-Grad kraj Zagreba. Tamo nas je preuzeo „Ku „Kulturbund“
rbund“,, ali i
ovi su nas pqa
p a~k kali, jer nam nikada nisu uru~u ivali pakete ni novac koji nam
je slat. No, ìvot je bio ne{to to sno{qiviji nego kod usta{a. a a.
Kasnije sam ja uspostavila vezu sa ènom dra Budisavq v evi}a
i a (Srbina),
Dianom, koja je ina~ea e rodom [vvabica, pa je ona uspjela preko Nijemaca da nam
se {a aqu
u paketi i novac i radila je svim silama da nas oslobodi. Wezinim za- za
uzimawem em nakon tri mjeseca logor je raspu{tenten i mi smo se vratili svojim ku-
}ama, osim jednog dijela koji je oti{ao
i ao u Srbiju, po{to to ovamo nisu imali gdje.
Koncem marta ove godine usta{ea e su u Kowicu izvr{ r ile obilnije hap{e-
p e-
we.
e. Me|u
e u uha
uhap{
p enicima bila je i moja k}e
k erka Ubavka, stara 18 godina, svr{ r e-
u enica VI razreda gimnazije. Prilikom povla~e
na u~ a ewa a iz Kowica poveli su
je sa sobom, a zatim su se zadr`
r ali u Sarajevu, pohapsili jo{ jo nekoliko stoti-
na i otpremili preko Broda. Meni je rekla g. Markovi}, ovi , ina~e
a e Kowii~a
anka, da
je ona vidjela izme|ue u ostalih i moju k}e
k erku s ostalima vo| o enim u Brod, gdje se
poslom na{la. la. Kada se ona interesirala kuda ih vode, oni su joj rekli da ih
vode u Lepoglavu. Od tada o mojoj k}e k erki nikada ni{ta ta nisam ~ula.
Milu{i}
u Natalija, s.r.
Br. 233
Izjava Jele Jawi} o hap{e

p ewu i odvo|e
o|ewu wenog supruga Marka
u logor Gospi}
ospi i o tome kako je sa petoro djece bila
internirana iz Mostara608
ZAPISNIK
SASTAV VQEN
EN PRED Gradskom komisijom za ispitivawe
ratnih zlo~
o ina okupatora i wihovih pomaga~a
a a za grad Mostar,
20. X 1945
1945.. godine.
1. aug
augusta 1941. godine moj mu mu` Marko, ma{a inovo|a
o a uprave, doo{ao ao je s
posla u 3 sata ujutro kad su ga usta{e a e uhapsile i strpale u zatvor usta{ke ke
bojnice sa jo{ jo mnogo pohvatanih Srba Mostaraca. Noo}u u je otprem
mqenen u Jabla-
nicu sa velikim transportom pohap{ p enih Srba iz grada Mostara pa su ih za-
dr`
r ali u Jablanici 6-7 dana. Ja sam i{la la za wim
im u Jablanicu i tamo sam vid-
jela izme|u e u ostalih Krstu Sokni}, kni , pok. Rista, Miloo{aa Jawi i}a
a Stojanova, Mi-
lana Telebaka iz Bijelog Poqa, a, Gojka Sudara, Ristina, Livwaji}a,
i a, è eqezni-
~ara rodom iz Like, a tada je ìvio u Mostaru.
Tih dana bile su im iskopane velike zajedni~ke ke grobnice tu u Jablanici,
bile su usta{e a e odlu~ u ile da ih elektri~nom
i nom strujom pobiju. Me|e utim do ubija-
waa nije do{lo, lo, jer su neki na{i
a i po{t teni qudi intervenisali preko wema~ke ke
komande i to je tu sprije~ e eno. Nakon 7 dana boravka u Jablanici otpremili su
ih u Liku u logor Gospi}. ospi . Iz Gospi}ai a mi se nije nikada javio, niti sam o wego-
voj sudbini bilo {to to ~ula. Ja sam se interesirala na sve strane, ali ni{ta ta o
wegovom ìvotu nisam mogla saznati.
Gubitkom muà u a ostala sam ja i moje peteroero djece bez hraniteqa, a, jer dru-
gih prihoda nemamo. Moj mu` mu je zara| a ivao 2 500 dinara mjese~no.
e no.
15. 8. iste godine ja sam sa svoje petero djece: Desankom, ro| o enom 1930, Va-
som, ro| o enim 1932, Vasilijom, roo|enom 1935, Stevom, ro| o enim 1938, i Brankom,
ro|
o enim 1941. godine krenula po usta{kom kom naree|e
ewuu sa drugim pohvatanim
Srbima u internaciju u Glinu. Kod ku}e u e sam ostavila sve svoje osim ne{to to ma-
lo ru~nog
u nog prtq rt aga. Ku}uu u sam zakakqu u~ala, kqu~
k predala policiji. U Glini su
nas dr` r ali 10 dana, zatim su nas odpremili u Caprag, odavle avle preba~a en
enii u Bo-
sanski Novi, zatim u Dvor na Uni gdje smo bili raspore| e eni po raznim seo-
skim familijama. Ukupno sam ostala dva mjeseca. Ako Ako nije imao svojih sred-
stava za izdr` r avawe, e, a to nije imao gotovo nitko, logorski ìvot, jojo{ s malom
djecom, bio je vrlo teàk. e ak.
Hrana je bila veoma r r|ava, ne~
e isto}a
o a velika. Svrab, prehlade, bolesti.
Nakon dva mjeseca kada su Talijani pozvali srpski narod da se vra}a a a u svoje
domove, ja sam se sa djecom vratila u Mostar. Povodom bombardirawa a Mostara
14. I.. 1944. godine ja sam izbjegla sa svojom djecom iz ku}e, u e, pa su ustaa{e e op
opqa a~-
608
ABiH, kut. Mostar.
kale i ono {to

to smo jo{
jo imali. Ne znam pobliè
i e ko je tad izvr{io
r io kra|u,
a u, jer
imena nisam mogla saznati. Pretrpjela sam {t
tetu, osim muà,
u a, samo za stvari
od 30 000 dinara.
Jawi} Jela
(otisak prsta)
Br. 234
Izjava Zorke Radovanovi}

ovi iz Mostara o hap{e
p ewu u 2. avgusta 1941. godine
i zato~
o eni{tv
tvu
u u logorima Jablanica,
ica, Gospi},
ospi , Kru{~ica, Loborgrad
i u zatvoru u Zagrebu609
ZAPISNIK
sastav
vqen
en kod Komisije za utvr|
r ivawee ratnih zlo~
o ina okupatora
i wihovih pomaga~a
a a za grad Mostar od 18.
18. juna 1945.
Dana 2. 8. 1941. godine poslije podne doo{ao ao je usta{a

a a Deli
eli} Nikola sa
jo{ dvojicom, trojicom usta
jo a{aa i traìo
a io da vodi mog muà
u a i sinove, jer su tih
dana vodili sve Srbe iz Mostara. Me| e utim, ja sam bila sakrila mog muà u au
Hasadedi}a
i a ku}u,
u u, sinovi Slavko kod Hafife Jakirovi i}a,, a \oor|e
r kod Muha-
meda Haxiosmanovi}a i a u kom{
m iluku. Pomenuti usta a{aa Niko Delieli},, koji je ina-
~e
e bio moj duu}a
anski mu{t terija i kome sam mnogo dobra u u~inila, bio je kivan na
mene {toto sam ja sklonila mu{ka karce pa je poveo mene u bojnicu. Kad me je poveo
istr~ao
r ao je moj najmla|i
a i sin Mla|en
a en od 11 godina,
ina, poletio k meni, ali ga je Ni-Ni-
ko udario kundakom u prsa, na {to to je mali zapomagao. U bojnici sam bila taj dan
do nave~e,
e e, a onda su me sa jo{
jo masom interniranih i uhap{ p enih Srba otpremi-
li u Jablanicu, gdje smo ostali sedam dana.
Tu su nam pripremili dvije velike grobnice i sproveli elektri~ne i ne vo-
dove da nas pobiju strujom. Me| e utim, neki gra| a ani su intervenisali to kod
[v vaba pa je to wihova komisija sprije~ e ila. Kod [v vaba je intervenisao neki
Musliman, kafexija iz Jablanice. Nakon sedam dana otpremili su nas u Go-
spi}.
spi
U putu nam nisu davali ni hrane ni vode od petka nave~e e e do ponedeqka
ede ka
ujutro. U Gospi}u
i u smo na{li li u logoru 1 500 interniranih qudi. Tu smo dobi-
vali ne{toto hrane, a pomagali su nas internirani Jevreji, jer su oni dobivali
pakete. Tu smo ostali osam dana, a zatim su nas odveli na otok Pag, odnosno upu-
tili su ~etiri kamiona nas na Pag. Od toga su dva kamiona mu{k karaca, èna i
djece potopili u more, a dva kamiona vra} a ena na Ba{keke O{t tarije, jer su veve}
Talijani do{li li na Pag i uputili se daqe e prema unutra{wosti.
U Ba{kimkim O{t tarijama smo ostali dva dana bez hrane a zatim su nas
otpr
ot premili opet u Gospi},
ospi , a odatle u Jastrebarsko, gdje smo ostali 12 dana.
609
ABiH, kut. Mostar.
Odatle su nas uputili u logor Kru{~icu kraj Travnika. Putem koji je trajao
tri dana nisu nam dali hrane ni vode, niti da nu`du du obav
vqamo, nego smo mo-
rali, po nare|e
e ewuu usta{a,
a a, nu`dudu obavq
v ati u svoje porcije, a kad su nam dali
hranu drugi dan nakon dolaska u Kru{~icu, onda smo opet u te iste porcije ko-
je smo oprali morali fasovati hranu.
Tu su smjestili nas 1800
1800 u ~etiri barake i jedan podrum. Na sve nas dnev-
no je davano 30 kg hrane. Tu smo bili 33 dana. Odatle smo krenuli u Lobor-
grad. U Lobor-gr
obor-gradu smo po~o eli dobivati malo hq h eba, po 12 dkg na dan. Tu smo
ina~e
a e oskudijevali vodom i patili od ne~ e isto}e.
o e.
Nakon ukupno {estest i po mjeseci otpustili su nas iz logora i kada smo
do{li
li u Zagreb u policiju da uzmem emoo propusnicu za Mostar, tu su me ponovno
uhapsili i zadr` r ali u zatvoru dva i po mjeseca. Tu smo na{li li mnogo èna
uhap{
p enih, tu su sve nas mu~
u ili na razne na~ a ine. Tukli nas, tra`
a ili neke iz-
jave o partizanskom radu u Mostaru, mene su ispr` r ili cigaretom po licu, ne-
ke su vru}om
u om peglom peglali na moje o~i,
o i, nekima su ìletima rezali tabane, a
sve nas izreda tukli. Tada je bio upravnik toga zatvora u Zagrebu neki Majde-
ni} a lije~nik
ni e nik zatvorski je bio dr. Trgovac. Tu nas je posje}e ivao i Juco Ruka-
vina i neki Lisac, usta{ki ki glavar, kao i sam Ante Paveli}.
eli
Dana 12. marta 1942. ustaa{ee su dovukle neke velike lance i uzele jednu
veliku grupu mu{k karaca i èna kao taoce, da ih vode na strijeqa awe,
e, me|u
e u ko-
jima sam bila i ja. Me|
e utim, mene je spasila jedna internirka, Jelena Pe~ec, e ec,
koja se izgleda nije slagala s Paveli} i evom politikom iako je bila s wime u
internaciji.
Ona je zamolila nekog usta{u
a u Jerka, koji me je bio poveo, pa me ovaj osta-
vio i mjesto mene uzeo drugu, koja se vi i{ee nije vratila. Ovo se sve doga|
a alo u
zatvoru na Savskoj cesti.
Iz logora me kona~no
a no kurtalisala g. Budisav vqevi
evi} Dijana koja je preko
Nijemaca intervenisala i isposlovala nam otpusnice iz zatvora. Ona mi je
~ak
ak dala putni tro{ak
o ak i hranu. Kada sam do{la la u Mostar, ustanovila sam da su
mi ku}a
u a i obje raddwee op
opqaa~kkane po usta{
a ama. Time sam pretrpjela {t tetu od
300 000 dinara. Radwe
d e su bile {p pecerajske i mje{e ovitom robom.
Zorka Radovanovi},
ovi , s.r.
Br. 235
Izjava Dragiwee Reqin

in iz Mostara o hap{e
p ewu u i odvo|e
o ewu
ospi 2. avgusta 1941. godine610
wenog supruga Jove u logor Gospi}
ZAPISNIK
Sastav
vqen
en pred Gradskom komisijom za ispitivawe e ratnih zlo~
o ina
a a za grad Mostar od 18. oktobra 1945.
2. au
auggusta 1941. godine usta{e
a su uzele mog muà
u a Jovu, è eqezni~
i ara, sa
èeqezni~ke ke stanice i zajedno s ostalim tad pohap{ p enim Srbima povezali u
ìcu prikupili ih u usta{koj koj bojnici i no}u
o u transportovali za Jablanicu.
U Jablanici ih se sakupilo oko 750 qudi. Tu su im usta{e a e pripremili
jedan zajedni~ki ki grob a usta{a
a a Ivan Gril, automehani~ar i ar iz Mostara, kao
stru~wak,
u ak, pripremio je elektri~ne i ne vodove da elektri~nom
i nom strujom pobije sve.
Neki kafexija, Musliman iz Jablanice, na neki je na~in a in obavijestio wema~-
ku komandu u Sarajevu pa su ovi poslali na lice mjesta jednu komisiju koja je
uzela generalije od svih pohap{ p enih Srba, fotografisala ih te usta{e a e koje
su ih ~uvale, kao i iskopanu jamu i naprave za ubijawe. e. Iz tih razloga do ubi-
jawaa nije do{lolo u Jablanici nego su ih otpremili u Gospi}.ospi
Kako se je iz Gospi}a
i a vratio internirac Labalo, koji je kasnije umro, iz
wegovog pri~ai awaa saznali smo da je ova grupa u kojoj je bio i moj mu`,
mu , u Gospi
spi}
do{lala ìva, ali o daqnojnoj wihovoj sudbini ne zna se ni{ta. ta.
Moj suprug svojom platom uzdr` r avao je mene i na{e
a e dvoje djece. On je imao
redovita beriva sa kilometraòm a om oko 5 000 predratnih dinara.
15. aug
augusta 1941. godine usta a{ee su objelodanile proglas po kome su svi
Srbi iz Mostara morali seliti bilo u Srbiju, bilo u koncentracione logore.
Sobom su mogli ponijeti 50 kg prtqrt age i preporu~u eno nam je da ponesemo dra-
gocjenosti. Tako sam ja 15. krenula s djecom, ostavila ku}uu u i namje{tajtaj a k
kqu~
ku}e
u e predala policiji. Za nekoliko sati smo se morali spakovati.
U Srbiji smo ostali dva i po mjeseca, do talijanskog proglasa da je slo-
bodno vratiti se. Gubitkom muàu a kao i ostalih pokretnih stvari o{t te
e}ena sam
za 300 000 predratnih dinara.
Reqin
in Dragiwa,
a, s.r.
610
ABiH, kut. Mostar.
Br.
r. 236
Izjava Olge Pokraj~i}

j iz Mostara o hap{e
p ewuu i odvo|e
o|ewu
wenog supruga Du{ ospi 2. avgusta 1941. godine611
u ana u logor Gospi}
ZAPISNIK
Sastav
vqen
en pred Gradskom komisijom za ispitivawee ratnih zlo~o ina
okupatora i wegovih pomaga~a
a a za grad Mostar 19. oktobra 1945.
Moj mu`
mu Du{an
u an star 42 godine bio je ma{ a inovo|a
o a drràavnih è eqeznica
u Mostaru. 2. aug
augusta 1941. godine usta{e a e su ga odvele s ostalima Srbima i
strpali u zatvor usta{ke ke bojnice. Toga dana su ga najprije tra` a ili kod ku}eu e
i to do{ao
o ao je u ku}u
u u usta{a
a a è eqezni i~ar
ar Mirko Bebek, dovezao je bio i auto
kojim je {oferirao neki Omer. Me| e utim, kod ku}e
u e ga nisu na{li li nego su ga od-
veli u 6 sati iz è eqezni~ke ke radione.
U zatvoru usta{ke ke bojnice ostao je 3 dana, dok se je prikupila jedna ve}a
ve
grupa Srba, pa su ih zatim no}u o u povezali i otpremili u logor za Jablanicu.
Tu, u privremenom sabirnom logoru ostao je 7 dana sa ostalim hap{ p enicima i
to prete`no
e no onima koji su pohap p{eni u Mostaru, zatim je otprem mqen
en u Gospi
spi}.
Iz Gospi}a
i a mi je javio po Savi Hrwezu i traìoa io da mu po{ao aqem em propu-
snicu. Iako sam mu ja poslala tri propusnice, ipak od toga svega nije bilo ni-
kakve koristi jer se iz Gospi}a i a vi{e
i e nikada nije javio niti povratio.
Jedino sam ~ula da su ih jedne no}i o i povezali u lance i odveli u nepoz-
natom pravcu. Druge nikakve podatke o wegovoj sudbini ne znam.
Wegovim gubitkom moja obiteq ite je ostala bez hraniteqa a jer je on imao
ukupno prinadle`n e nosti 4-5000 mjese~no.
e no.
Polovicom mjeseca aug augusta 1941. ja sam krenula na seobu u Beograd da bi
tako izbjegla internirawe. e. Naime, usta{ke ke vlasti su izdale pismeni nalog
prema kome su svi Srbi morali po abecednom redu seliti, odnosno i}i i i u in-
ternaciju u razne sabirne logore. Ko je uspio da dobije propusnicu, taj se pre-
bacio u Srbiju. Tako sam u~ u inila i ja sa svojom djecom. U Srbiji sam ostala, u
Beogradu, sve do pred mjesec dana odakle sam se vratila u Mostar.
Kada sam po{la la mogla sam sa sobom uzeti do 50 kilograma najnu`n u nijih
stvari, dok sam sve ostalo ostavila u ku}i,u i, ku}u
u u zak
akqu u~ala, odnosno u ku}i
u i mi
je ostao sa svojom familijom narednik, vodnik hrvatske glazbe, Vlad Kova~. ova . Ka-
ko sam obavije{t tena, jedan dio namje{t taja odnio je sa sobom, a jedan dio stvari
je ostao.
Pretrpq
rp enu {t tetu sam prijavila Komisiji za ratnu {t tetu. Kao {toto
sam gore navela, nisam mogla pobliè i e ustanoviti imena niti adrese usta a{aa
koji su traà ili i odveli mog muà.u a.
Pokrajj~i} Olga, s.r.
611
ABiH, kut. Mostar.
Br. 237
Izjava Stake Vuli}

uli iz Mostara o hap{e
p ewu u i odvo|e
o|ewu
wenog supruga Du{
u ana, sina Miodraga i svekra Gavrila
ospi 3. avgusta 1941. godine612
u logor Gospi}
ZAPISNIK
Sastav
vqen
en pred Gradskom komisijom za ispitivawee ratnih zlo~
o ina
a a za grad Mostar od 18. X 1945.
3. aug
augusta 1941. godine moj mu`
mu Du u{anan sa svojim ocem Gavrilom, starim
65 godina, i svojim sinom Miodragom, starim 14 godina, po{ao o ao je s wema~kom
kom
propusnicom vozom za Srbiju.
Kao {toto je op
p{te
te poznato, tih dana su bili u jeku masovni progoni i ubi-
jawaa Srba u Mostaru i okolici pa je moj mu` mu na ovaj na~in
a in poku{ao
u ao da spasi
sebe, svoje dijete i oca, jer su tako ~inili mnogi ostali. Me e|utim, usta{e
a e su
ga na drugoj stanici od Mostara vratili u Mostar i strpali u usta{ku ku bojni-
cu, odakle je istu nono} oko pono}i
o i sa jednim velikim transportom Srba koji su
taj dan pohap{
p eni, vezani u ìcu, strpani u prepune è eqezni~keke vagone i ot-
premq
m eni prema Zagrebu.
Iz Zagreba mi se javio jednom kartom i ceduqom om po usta{i
a i Baxaku iz
Bune, niè
i e Mostara. Ovaj im je Baxak ak izme|u
e u ostalog bio sprovodnik do Zagre-
ba, odnosno do Capraga. Tu ih je ovaj Baxak,ak, kako mi je pripovjedao, predao do-
mobranima.
Tek kasnije, kada su se vratili iz internacije ]eri eri} Ivan,613 èeqezni-
~ar,
ar, pripovijedao mi je da su i moj Du{an,
u an, Gavrilo i Miodrag, nakon 4 dnevnog
boravka u Capragu, preba~ a eni u sabirni logor u Gospi},
ospi , gdje su ostali 20 dana
a tada su rastavili Srbe pravoslavce od ostalih interniraca.
Srbe su povezali ìcom i nekud otpremili a me|u e u ovima da su bila i
moja sva trojica. [ta ta je daqee bilo sa wima, pozitivno ne znam jer nema za to
podataka. Poznato je da su usta{ea e tada u masama ubijali Srbe i to ba ba{ ove od-
vedene iz Gospi}a
i a prema dalmatinskim otocima i na podru~je je Velebita. U ono
vrijeme kada su u Mostaru usta{e a e vr{r ile teror, hap p{eewaa i internacije bio
je {ef
ef usta{keke bojnice Ivo Heren~i},n , usta{kiki satnik.
Ja mislim da je mogao spasiti moga muà u a i muftar Mujo î{i} samo da
je htio. Ja sam pomenutog î{i}a a molila da interveni{e,
i e, ali nije htio.
12. aug
augusta 1941. godine ja sam uspjela isposlovati propusnicu i preba-
citi se sa k}e
k erkom Ksenijom u Srbiju da bi tako izbjegla internaciju jer je
ve} sutradan izi{ao
ve i ao abecedni red po kojem bi i ja bila internirana.
Sobom sam ponijela samo 50 kg najnu`nu nijeg prtq
rt aga dok su sve ostale stva-
ri: ku}ni
ni namje{taj,
taj, posteqina, radio-aparat, pisa}aa a maa{ina, bicikl ostali
612
ABiH, kut. Mostar.
613
Ivo ôri}.
u Mostaru i kada sam se vratila nakon 2 i po mjeseca, na{la

la sam samo stvari
od drveta, dok je sve ostalo razne{
e eno.
Mislim da sam ovim pretrpjela {t tetu od 30.000 dinara.
Staka Vuli},
uli , s.r.
Br. 238
Izjava Zagorke Lali}

ali o hap{e
p ewuu wenog oca Sime u Mostaru
8. avgusta 1941. godine i o svom i zato~
o eni{tvu
tvu wene majke Mile
ospi , Jastrebarsko, Kru{~ica i Loborgrad614
u logorima Jablanica, Gospi},
ZAPISNIK
sastav
vqen
en kod Komisije za utvr|
r ivawe
e ratnih zlo~
o ina okupatora
i wihovih pomaga~a
a a u gradu Mostaru, 23. juna 1945. godine.
Dana 8. 8. 1941. godine nepoznate usta a{e odvele su moga tatu Simu sa è-
qezni
ezni~ke
ke stanice, gdje se nalazio na svojoj redovnoj du u`nnosti. Ko ga je odveo,
ne znam, samo znam da je odveden u {k kolu „„Kra
Kraqica Marija“ ija“ gdje se nalazio za-
tvor usta{keke bojnice kojim je rukovodio i zapovijedao usta{ki ki satnik Heren-
~i} Ivo. Kad mu je mama odnela ru~ak,
u ak, Heren n~i} joj je rekao da se i mi ssp
pakuje-
mo da }emo sa tatom zajedno u Srbiju. Tata je ostao u bojnici tri dana odakle
je transportovan za Jablanicu, a u me| e uvremenu smo i mi stigli u Jablanicu i
mjesto da krenemo u Srbiju, kako nam je to bilo kazano, oti{li li smo u koncen-
tracioni logor Gospi}.
ospi . Tu smo sa tatom bili ~etiri dana, a tada su nam rekli
stare{
e ine logora da se mu{ka karci izdv
zdvoje od è enskih, da idu u Srbiju a da }e-
mo mi kasnije.
Kako su ga tada odveli, sa jojo{ mnogo interniraca, vi{e i e ga nikada nismo
vidjeli, niti se kada javio, sigurno je ubijen u Velebitu. Isti dan kada su mi
tatu odveli i nas su prebacili za Ba{ke ke O{t tarije gdje smo ostali tri dana a
zatim su nas opet povratili u Gospi},
ospi , po{to to nisu imali s nama kuda. Dolazak
Talijana ih je sprije~io
e io da nas pobiju. Tu smo ostali opet tri dana, a zatim smo
preba~
a eni u Jastrebarsko gdje smo ostali 15 dana, a odatle smo otprem mqeni u
Kru{~icu kod Travnika.Tu smo bili u logoru. Iza toga preba~ a eni smo u Za-
greb pa u Lobor-grad, gdje smo ostali 7 mjeseci pod komandom Nijemaca.
Ispo~e
o etka nam nije bilo tako loo{e, e, ali kasnije kada se logor napunio sa
mnogo interniraca, bilo nam je vrlo slabo. Tu smo jeli najvi{e i e repu nemasnu i
neslanu, hqeb
h eb nismo nikada dobivali. Iza toga su nam naredili da se spakujemo ujemo
i da idemo u Srbiju. Tada su nas Nijemci transportovali za Beograd gdje smo
ostali tri godine i nedavno smo se povratili u Mostar.
Lali}
ali Zagorka, s.r.
614
ABiH, kut. Mostar.
Br. 239
Izjava Stane Markovi}

ovi iz Mostara o odvo|e o|ewuu we
e i wene djece,
@arka i Branke, 8. avgusta 1941. godine i zato~
o eni{tvu
tvu
615
u usta{kimkim logorima
ZAPISNIK
o ine, Mostar 16. maja 1945. godine.
Dana 8. 8. 1941. godine mostarske usta a{e u sporazumu s policijom su nas

internirali i otpremili u logor Gospi}.ospi . Tu smo bili zajedno dvije sedmice.
Tada su odvojili @a arka, a nas prebacili preko Velebita u Ba{ke ke O{t tarije
gdje smo ostali tri dana. Tre e}ii dan do{li
li su kamioni sa interniranim mu-
{ka
karcima, ve}
e inom Srbima. Nedaleko od nas skinuli su mu{ka karce s kamiona,
me|u
e u wima i moga sina @a arka, odveli ih izme e|uu dvije ku}e
u e i vii{e e ih nikada
niko nije vidio. Na{u
a u su prtq
rt agu stavili u neku ku}u,
u u, a nas ponovo otpremi-
li kamionima u Gospi}.
ospi . Tu smo bili nekoliko dana, zatim nas prebacili u Ja- Ja
strebarsko pa u Kru{~icu kod Travnika. îtavo vrijeme smo gladovali, negdje negdje
smo dobivali ka{a iku tople vode i jedan krumpir. Na nogama smo jedva stajali.
Odatle su nas opet prebacili u Hrvatsko Zagorje, u Lobor-grad. Tu smo ostali
{est
est mjeseci gdje je umrlo na{ih
a ih 25 lica, zato~o enika. Kona a~no
no su nas otpre-
mili u Zagreb na oporavak u dom gluhonijemih gdje smo ostali sedam nedjeqa. a.
Iza toga smo se ja i kk}eerka vratile u Mostar. Otpratili su nas Nijemci.
Dana 4. oktobra 1944. godine usta{e
a e su mi odvele k}e
k erku Branku u logor
Jasenovac. Od tada nema od we e nikakvog glasa.
Kada sam po{la la u logor ponijela sam sobom posteqine, ne{to to prtq
rt age,
Brankino ruho i @a arkov ve{,
ve , sve u ukupnoj vrijednosti 1.694
1 694 dinara.
Stana Markovi},
ovi , s.r.
615
ABiH, kut. Mostar.
Br. 240
Izjava Jovanke Te{

e anovi}
ovi i Mileve Perkovi}ovi o hap{e
p ewu
i ubijawuu Srba iz Trebiwaa tokom maja, juna i jula 1941. godine
i o svom zato~
tvu u usta{kim
ZAPISNIK
Sastav
vqen
Od po~e
o etka rata pa do na a{ega hap{e
p ewa, a, tj. do 28. jula 1941. godine, kada
sam uhap{p ena ja Jovanka Te{ e anovi},
ovi , i do 1. au
auggusta, kada sam hap{p ena ja Mi-
leva Perkovi},
ovi , mi smo ìvele nesmetano u Trebiwu. u. Za to v
vr
reme po~o inile su
usta{e
a e mnogo zla i poubijale mnogo Srba. Do 1. jula bilo je sve mirno i nikome
se nije ni{tata dogodilo. Negdje u drugoj polovini maja stiglo je u Trebiwe e osam
usta{a
a a iz Zagreba. Me|ue u wima bio je i jedan zloglasni Ivica, kome se prezime-
na ne sje}
e amo. On je pripovedao da su mu za vreme Jugoslavije Srbi rasjekli
majku i sestru na dva dela i da su ga onda fotografisali izme e|u
u wihovih de-
lova tela. On je neku takvu fotografiju i pokazivao. Osim toga je tvrdio da su
mu Srbi izbili vilicu i da je radi toga zamrzeo Srbe. Govorio je da Srbe mo-
èe ìve pe}i
e i na ra`wu
a u i kada je zalazio u koju gostionu ili u oficirski dom,
na mesto vina traìo
a io je srpske krvi. Govorili su jednim dijalektom, koji je
nama stran i tvrdili da su iz Zagreba. îm im su oni stigli u Trebiwe, e, zaredali
su po srpskim ku}u ama i po~o eli da vr{e
r e pretres. Pri tome su se pona{ a ali vrlo
pristojno, nikome ni{ta ta nisu u~
u inili, niti su {to to dirali. âkak su ostavq
v ali
i ~eetni~ke
ke uniforme a da vlasnika nisu hapsili. To je tako trajalo sve do maja.
Kroz to vreme doma}ia i Muslimani pona a{ali su se r r|avo, dok za katolike to ne
bismo mogli da ka` a emo.
30. maja 1941. stigla je u Trebiwe e prva ~eta hrvatske vojske koje su doma-
}i
i Muslimani i katolici sve~ e ano do~
o ekali. Taj i naredni dan bilo je sve mir-
no. 31. maja oko 10 sati nave~e
e e ~uli smo kroz grad veliku pucw c avu iz pu{ u aka
i mitraqeza. Doznali smo poslije izvesnog vremena da su to na Trebiwe e nava
a-
lili ~e etnici, koje je hrvatska vojska odbila. Odmah posle puc cwave zaredale su
usta{e
a e po srpskim ku u}ama, dok je na ulicama bila vojska. Mi Srbi smo dobro
znali da nije bilo nikakvih ~e etnika, koji bi tu no no} navaqivali na Trebiwe, e,
nego su to usta{e
a e inscenirale da bi imale povod za po~ o etak ubijawa a i proga-
waawaa Srba.
Obilaze}i
e i srpske ku}eu e ubijali su doma} a ine po tim ku} u ama na oo~igled
wihovih èna, djece i roditeqa. a. Tako su ubili: Milana Brkovi i}a,
a, op{ti
p tinskog
~inovnika, Vasu Babi}a, i a, starca od 75 godina, uglednog trgovca i vrlo omiqe-
nog ~ovjeka, Ga{a
a a Kova~a evi}a,
i a, elektromehani i~ara, Vlajka Paliku}u, u u, obu}
u a-
ra, Du{
u ana Noguli}a,
i a, gostioni~i ara, Vladu Popovi}a, i a, op{ti
p tinskog bele`ne nika,
616
61
AS, br. 43/
43/I-9.
-9.
Iliju Kukuri}a, i a, trgova~kog

kog pomo}n nika, [}epa Buri}a i a zvanog „@
„ uti“
uti“,, mesar-
skog pomo}n nika, Milovana Le~ e i}a,a, ovoga posqe
os edweg
d eg su ubili na cesti izvan
Trebiwa, a, dok je bjeào
e ao pred usta{ a ama. Popovi}a i a i Babi}ai a Iliju ubili su u
prostorijama suda, kamo su ih bili odveli. Tra` a ili su i Stevana Breti}a, i a, voj-
nog liferanta, ali ga nisu na{li li kod ku}e,
u e, jer je on dan ranije umakao u Crnu
Goru. Kada je nastalo to ubijawe, e, wegova se èna sklonila u stan policijskog
stra`
a ara Hakije [arana, koji je stanovao u wihovoj ku}i u i zajedno sa troje dje-
ce. Kad su usta a{e e do{le
le pred wenu ku}u, u u, te stali lupati i izazivati na vra-
tima, ona se nije javila. Po{to to su ustaa{e e oti{le le ne na{a
a av{i
v i nikoga u ku}i, u i,
Hakija ju je prisilio da napusti s djecom wegov stan. Ona se sklonila kod me-
ne. Kad je svanulo, predala mi je kq k uu~eve od du} u ana i od svoga stana i krenula
iz Trebiwa a pje{
e ice da se sastane sa svojim mu uèmem.. Mee|utim je na cesti ugle-
dala le{
le [}epe Buri}a, i a, koji je bio mesarski pomo}nik nik u raddwi i wenoga muà.
mu a.
To je na wu u toliko delovalo da se po~ o ela pona{ a ati kao da je pomerila pame}u e u
i namesto da po|e o e za svojim mu uèm,
em, zaredala je pe{ke ke po selima i vikala Srbi-
ma da beè,
e e, jer da izginu u{e.e. To je uzbunilo srpska sela pa su se qudi dali u
bekstvo prema Crnoj Gori. To je bila sre}a e a jer su tada mnogi spasili glave.
Do 2. jula svi su le{e evi bili {to to u wihovim ku u}ama, {toto u bolnici. Ni-
ko ih nije smeo sahrawivati dok usta{e a e nisu za to dale dozvolu. Drugoga jula
sahranili su ih sve, i to ve} e inom Cigani. Sve{t tenik je ispratio samo do gro-
ba Vlada Popovi}a i a i [}epu Buri}a. i a.
Ja Jovanka Te{ e anovi}
ovi bila sam u ku}i u i moje prijateqice Stoje Brkovi}, ovi
majke petero djece, kojoj su ubili muà u a Milana Brkovi}a. i a. Posetila sam je sa
nekim drugim ènama, dok je le{ le wezinog muà u a bio jo{jo u ku u}i.
i. Ona nam je pri-
~ala da su usta{e a e provalile pred zoru u wihov stan i izvr r{ile pretres. Tra-
ìle su vojni~ke ke stvari, oru`je je i drugo. Nisu ni~ i ega na{le,le, jer ni~
i ega i nije
bilo. Me| e utim je ona videla kako je jedan usta{a a a izvadio iz xepa nekoliko
pu{~anih metaka i turio ih u fioku no}nog nog ormari}a. i a. Na to su joj o{tro
tro pod-
viknuli kako govori da nema ni{ta ta od oru`ja ja kada su eto na{li li te patrone.
Posle toga su iz pu{ke ke ubili muà u a joj i oti{li. li.
Sa usta{a ama koji su te no}i o i obilazili ku}e u e i ubijali, bio je stalno i Ha-
kija [aran, ranije obi~ni i ni policijski straàr, a ar, a od dolaska usta a{aa narednik.
Ubijawa a su vr{r ili onih osam usta{a a a {to to su do{li li iz Zagreba.
Posle tog ubijawa a zaredala su hap{e p ewa a Srba. U nekoliko dana uhap{ p e-
no je 120 Srba iz Trebiwa a i okolnih sela. Posle izvesnog vremena jedan deo
uhap{
p enih Srba je pu{ten ten ku}i
u i dok je jedan dao uhap{ p enih ranije bio neka-
mo odveden. U prvi mah se nije znalo {ta ta je s wima bilo, tek sutradan po odvo-
|e
ewu u javile su mlekarice da su li~no i no videle usta{e a e kako su neke mu{ka karce
pobacali u neku poznatu jamu izme|u e u sela Pridvorci i Todori ori}.. Kako je bila
no},, mlekarice su tvrdile da su poznale po glasu Steva Miqk
no Mi kovi}a,i a, policij-
skog straà ara iz Trebiwa, a, jer je ne{toto vikao. Tada jo jo{ nisu znali koga su sve
ubili i bacili u tu jamu. Mlekarice su pri i~ale da su ih pre bacawa a u jamu
ubijali maqevima. Tek nekoliko dana docnije stiglo je iz Crne Gore nekim
porodicama iz Trebiwa a pismo, koje su napisali Jefto [k koro, telegrafski
radnik iz Rupjeva, Vla{i}a } Zlatan

Zlatan,, è eqezni~kiki ~uvar, Buri},
uri , zemmqoradnik
iz sela Polica i jo{jo jedan kome se imena ne se}am. e am. Ti su qudi isto tako ne-
stali. Oni su pisali da su ih jedne no}i o i odveli iz zatvora zajedno sa grupom
drugih uhap{ p enih Srba. Doveli su ih do pomenute jame, mlatili maqevima i
bacili u jamu. Wima je uspelo da pobegnu da se iako te{ko ko raweni prebace u
Crnu Goru, odakle se sada javi{e. i e. Naveli su i imena qudi koje su ubile usta-
{ee i bacile u jamu. Opisali su kako su usta{e a e one vee~eri, pre nego {to to su ih
odveli, u{li li u zatvor napola pijani. Doneli su mokre konopce, vezali ih te ih
izveli iz zatvora u autobus kojim su onda krenuli do jame. Kada su ih doveli
do jame, ubijali su ih jednog po jednog kamewem em i maqevima u glavu i gurali u
jamu, koja je vrlo duboka.
Me|u
e u pobijenim i ba~a enim u tu jamu bili su: Boò o o Pixula i wegov sin,
Jovo Ma|ar,
a ar, gostioni~ar,
i ar, Stevo Mi Miqk kovi},
ovi , policijski straàr
a ar iz Trebiwa, a,
Bo{ko ko [akota, policijski narednik iz Trebiwa, a, Mihajlo Andrija a{evi
evi},,
trgovac, Jakov Miqanovi},ovi , jedini sin u oca i majke iz Jasike, Blagoje Buri}, uri ,
gostioni~ar
i ar iz Trebi
ebiwa,a, Sokolovi},
ovi , penzioner, Lazar Kukuri},
uri , gostioni~ar
i ar i
Trifko Babi},
abi , èeqezni~ki ki ~inovnik.
Ja Jovanka Te{
e anovi}
ovi znam da su tada u mom rodnom mestu u Lastvi usta-
{ee ubile Jovu Begene{i}
e sa dva sina i bratom. Bilo je to jedne subote kada je
tamo pazarni dan. @ene su bile na pazaru i kada su se vratile na{le le su svu
~etvoricu u ku}iu i mrtve. Putem su srele dvanaestogodi{weg eg Jovu koga je spa-
sila od smrti jedna u~ u iteqica Italijanka.
a e i u selu Zubcima617
Tada su usta{e 17
ubile 12 Ratkovi}a,
i a, i to noo}uu u wi-
hovim ku} u ama. Ubile su ih usta{e a e iz Zagreba sa vi{ei e doma}ih
a ih Muslimana.
Usta{e
a e su iz sela odvele svu krupnu i sitnu stoku i svu imovinu koju su
mogle da odnesu. Tada su usta{ea e ubile sve{t tenika Ilariona Dereti}a,i a, uprav-
nika mananast
stira u Zavali, ro|o aka Jovanke Te{ e anovi}
ovi i jo
jo{ neke kojima se ime-
na ne se}am.
e am.
Pomenutih dana kada smo mi uhap{ p ene, uhapp{eni su sa nama jo jo{ ~etiri
ène i 9 mu{k karaca. Te ~etiri ène su kasnije pu{t tene na slobodu iz Lobor-
grada i nalaze se sada u Trebiwu. u. Od pomenutih pohvatanih Srba sje}am e am se da
su s nama bili: Filip û u~kkovi},
ovi , bogati trgovac i ku} u evlasnik iz Trebiwa, a,
Jefto i Du{an
u an Majkovi},
ovi , bogati seqaci iz Zubaca, Marko Paovi} ovi iz Jasena,
Mitar Tarkovi},
ovi , ostali su bili zemq m oradnici ~ijih imena ne znamo.
2. aug
augusta 1941. godine posle pola no}i o i povezale su usta{e
a e nas ène i
mu{ka karce, zatvorili nas u jedan vagon za stoku i odvezli u Mostar. Tu smo sti-
gli u 11 sati pre podne. Putem od stanice do {k kole „„Kra
Kraqica Marija“ija“ susre-
tale su nas usta{e
a e iz Mostara koji su nam psovale ale srpsku majku i srpskog kra kra-
a. Kada su nas uterale u tu {k
qa. kolu, usta{a
a a Mirko Bari i{i} iz Bune kraj Mo-
stara, tukao je i {amarao zato~ o enike, a od na{ih
a ih trgovca Du{ u ana Rajkovi}a i a
koji je rekao da je pre{ao
e ao na katoli~ku ku vjeru i da je Hrvat. Tukao je i druge,
naro~o ito siroma{nognog i bolesnog \oor|ar a Kalebi}a.
i a.
617
Zupci.
Tu u {k koli bilo je pored Srba zatvoreno i ne{to to Muslimana i katolika

koje su naro~ o ito tukli kao prij ijateqe e Srba i komunista.
Istoga dana pred no no} vezali su oko 400 mu{k karaca te ih zajedno sa nama
prevezli u jablani~ki ki logor. Tu su nas mu~ u ili osam dana. Bili smo gladni i
èedni. Tu je bilo mnogo drugih zatvorenih Srba i Srpkiwa a iz Mostara i
ostale Hercegovine.
Nakon davet dana potrpali su nas u vagone i odvezi u logor u Gospi} ospi ka-
mo smo putovali oko tri dana bez hrane i vode.
U tom logoru pretrpjele smo mnoga zla i poni` i avawa.a. Prema nama èna-
ma usta{e
a e su se pona a{ale ìvotiwski, ski, ali ne moò emo da kaà emo da su vr{
r i-
li nasiqa a iz pohote nad mla|ima im ènama i djevojkama.
Ja Jovanka Te{ e anovi},
ovi , imam jo jo{ da kaèm,
a em, kako sam do{la la do deteta, ma-
le Olgice Jerkovi},ovi , kojoj su sad dve godine i koja se i sada nalazi kod mene.
Jednoga dana dovedena je od usta{a a a u logor kod Gospi}a i a „„O
Ov~a
v arska stanica“
(Maksimovi} i eve {t tale), Srpkiwa a iz sela Divosela sa svoje dvoje djece, Jela
Po~
o u~a.a. Donijela je i jedno od od oko godinu dana staro koje nije bilo weno.
Jela Po~o u~aa se danas nalazi s nama i sa svojom decom. Ona nam je pri~ i ala
kada su je dovele usta{ea e u logor, da je bjeè ala sa svojom djecom i drugim Srbi-
ma iz Divosela pred usta{ a ama. S wima je bio i Mitar Jerkovi ovi} sa svojom è-
nom i sedmoro (7) djece od kojih je bila najmla a|a
a Olgica. U bekstvu su ih dosti-
gle usta{e,
a e, u jednoj {umi, pripucali na wih ih i ubili Mitra Jerkovi}a. i a. Mi-
trova èna Anica poletjela je s ostalim izbjeglicama ali nije mogla da nosi
malu Olgicu, jer je dete ete vriskalo i tako odavalo usta{ a ama kuda se izbjeglice
kre}u.
e u. Da bi spasila ìvot svojoj ostaloj djeci i bjeguncima, Anica je osta-
vila malu Olgicu pored mrtvog oca Mitra i pobegla s ostalom decom i suse-
qanima.
Usta{e
a e su Olgicu na{le le i dale Jeli Po~ o u~ii kada su i wuu uhvatile s we-
e-
nom decom, pa je tako ona donijela u logor i malu Olgicu.
Kako je Jela imala mnogo kubure i sa svojom decom u logoru, nije je mogla
da zadrì
r i iako joj je Olgica kum~e, m e, ona je u Ba{kimkim O{t tarijama malu Olgicu
dala nekim drugim ènama zato~ o enicima da je paze.
Kada su nas usta{ea e dovezle do Ba{kih kih O{t tarija, nisu nas mogle voditi
daqe e u logor na otoku Pagu jer su tamo ve} ve bili Talijani. Rekli su da }e e nas
vratiti na{ima im ku}u ama. Tada sam se ja odlu~ u ila da uzmem malu Olgicu sa so-
bom i da vodim brigu o woj. oj.
Me|e utim su nas prevarile usta{e a e i mi nismo po{li li svojim ku}
u ama, nego
su nas daqe e vukli u logore, Jastrebarsko, Kru{~icu, Lobor-grad. Sve do sada.
Ali ja nisam htjela da napustim Olgicu, jer sam je zavolela kao svoje dete, i
zadr`
r a}u u je posve ako je jednoga dana ne zatraì a i wezina majka po materin-
skom pravu.
Dok se ne vratim ku}iu i u Trebiwe, e, ja }u
u mo}i
o i da vodim brigu o ovom dete-
tu, jer sam zdrava i jaka i mo}i o i }uu da zara|a ujem za nas obe.
Mnogo sam u logoru ispatila zbog toga deteta za vreme brutalnih usta{-
kih postupaka i gladovawa. a. Kad smo bili u logoru Kru{~ici i kad sam videla
kako nas slabo hrane, kako nas pate, pobojala sam se za Olgicu, pa sam re{
e ila
da prevarim usta{e.
a e. Rekla sam im da su mi usta
a{ee predale Olgicu, da je ~uvam
uvam
i pazim jer da je to usta{ko
ko dete koje svagdje mora da dobije dovoqnono hrane.
Usta{ki
ki stare{
e ina u Kru{~ici je to poverovao i naredio da moja Olgica ima
pravo da svaki dan dobiva hranu iz usta{ke ke kuhiwe.e.
To je uglavnom i bilo, iako su se neke usta a{ee ~esto protivile, pa mi
~ak
ak ponekad nisu dali hranu za dete, ako satnik slu~au ajno nije bio u logoru.
Vi{e
i e nemam {ta ta da kaèm.
a em.
Jovanka Te{
e anovi},
ovi , s.r.
Mileva Perkovi},
ovi , s.r.
Br. 241
Izjava Bosiqke
osi ke Radan i drugih svjedoka o zato~
o eni{tvu
tvu
kim logorima618
u usta{kim
RADAN BOSIQKA,
OSI KA, doma} a ica iz Stoca, stara 40 god., udova iza pok. Ra-
dan Branka, kroja~a,
a a, mati troje dece.
KNE@
E EVI
EVI] JOVANKA, doma} a ica iz Stoca, stara 60 god., udova iza pok.
Kne`
e evi
evi} \ure,
ure, name{ttenika banke, mati {estero dece.
KNE@
E EVI
EVI] VIDOSAVA, doma} a ica, k}i
k i napred navedene Kne` e evi
evi} Jo-
vanke i pok. \ure
ure iz Stoca, stara 25 god., neudata.
KNE@
E EVI
EVI] QUBICA, ~inovnica Duvanske stanice u Stocu, k}i k i na-
pred navedene Kneè evi
evi} Jovanke, i pok. \ure,
ure, stara 24 god. neudata.
KURILI]
ILI JELKA, doma} a ica iz Stoca, supruga Kurili}ili Ilije, slika-
ra iz Stoca, stara 45 godina, mati troje dece.
KURILI]
ILI RANKA, doma a}ica iz Stoca, kk}ii napred navedene Kurili}
ili
Jelke i Ilije, stara 22 godine, neudata.
DREKALOVI]
OVI QUBICA, doma a}ica iz Stoca, udova iza pok. Drekalo-
vi} Jove, poreznika, stara 46 godina, mati troje dece.
vi
DREKALOVI]
OVI BRANKA, doma} a ica iz Stoca, kk}i
i napred navedene Dre-
kalovi}
ovi Qubice i pok. Jove, stara 19 godina, neudata.
DREKALOVI]
OVI DOBRILA, svr r{ena u~
u enica gra|.
gra . {k
kole iz Stoca, k}i
k
napred navedene Drekalovi}
ovi Qubice i pok. Jove, stara 15 godina, neudata.
MARI]
ARI LELA, doma} a ica iz Stoca, supruga Mariari} Jefte, sudskog ~i-
novnika, stara 35
35 godina, mati troje dece.
MARI]
ARI DANKA, u~ u enica gra|.
gra . {k
kole iz Stoca, k}i
k i napred navedene
Mari}
ari Lele i Jefte, stara 14 godina, neudata.
MITRINOVI]OVI CVIJA, doma a}ica iz Stoca, supruga Mitrinovi}ovi Save,
kazanxije, stara 57 godina, mati petero dece.
618
18
AJ, fasc. 919.
MITRINOVI]OVI ZORA, tkaqa a iz Stoca, k}i

k i napred navedene Mitrino-
vi} Cvije i Save, stara 27 godina, neudata.
vi
MITRINOVI]OVI CVIJA, stara 22 godine, radnica u duvanskoj stanici,
k}ii gore navedene Mitrinovi}
ovi Cvije, neudata.
MITRINOVI]OVI STANISLAVA, u~ u enica stru u~ne
ne {kkole iz Stoca, kk}ii
gore navedene Mitrinovi}ovi Cvije, stara 18 godina, neudata.
HAMOVI]
OVI BOSI OSIQKA,KA, doma} a ica iz Stoca, udova iza pok. Hamovi}
ovi Ri-
ste, trgovca, stara 46 godina, mati troje dece.
HAMOVI]
OVI ZINAIDA, biv{a v a ~inovnica kod advokata iz Stoca, k}i k i go-
re navedene Hamovi}
ovi Bosiqke
osi ke i pok. Riste, stara 18 godina, neudata.
HAMOVI]
OVI TIJANA, svr{ r ena u~u enica gra|.
gra . {kkole iz Stoca, k}i
k i gore
navedene Bosiqke
osi ke i pok. Riste, stara 15 godina, neudata.
HAMOVI]
OVI QI IQANA, doma} a ica iz Stoca, k}i
k i pok. Hamoviovi} Ilije,
trgovca i Ane, stara 21 godinu, neudata.
JOVI^
OVI EVI
EVI] AN\ELIJA, doma} a ica iz Stoca, udova iza pok. Jovi i~e-
vi} Vase, gostioni~
vi i ara, stara 62 godine, bez dece.
JOVI^
OVI EVI
EVI] @A ARKO, |ak ak gra|.
gra . {kkole iz Stoca, sin pok. Jovi~
i evi
evi} Ri-
ste i Qube, star 15 godina, neoèo ewen.en.
GRAHOVAC BOJKA, doma a}ica iz Stoca, k}i
k i pok. Grahovac Pante i pok.
Milice, stara 18 godina, neudata.
GRAHOVAC QUBICA, doma} a ica iz Stoca, sestra gore navedene Graho-
vac Bojke, a k}i
k i pok. Pante i pok. Milice, stara 16 godina, neudata.
OKUKA MILKA, doma} a ica iz Stoca, k}i
k i pok. Okuka Luke i pok. Jelke,
stara 32 godine, neudata.
MRAVU[I]
AV KRSTIWA, A, doma}a ica iz Stoca, supruga Mravu u{i} \oor-
|a,
a, crkvenog posluù iteqa,a, stara 48 godina, mati jednog deteta.
GIGA DARINKA, doma} a ica iz Stoca, supruga Giga Riste, u~ u iteqa au
penziji, stara 71 god., mati ~etvero dece.
GIGA ZORKA, radnica u duvanskoj stanici iz Stoca, k}i k i gore navedene
Gige Darinke i Riste iz Stoca, stara 32 godine, neudata.
GIGA QUBICA, doma} a ica iz Stoca, stara 30 godina, supruga sudskog
oficijala u penziji, bez dece.
BJELI]
ELI BOSIQKA,
OSI KA, radnica u duvanskoj stanici iz Stoca, k}i k i pok.
Bjeli}
eli Gojka, monopolskog ~inovnika, stara 15 godina, neudata.
Svi napred navedeni, nakon opomene na istinu, iskazali su suglasno sli-
jede}e:
e e:
Mi smo svi bili u Stocu u vremeeme uspostave Nezavisne Dr` r ave Hrvatske
i tamo ostali sve dok nismo otpremq m eni u koncentracione logore.
Od po~e
o etka Nezavisne Dr` r ave Hrvatske pojavili su se u Stocu i okoli-
ci usta{e.
a e. U usta{ke
ke redove stupili su doma}i a i Muslimani, Hrvati, katolici
i cigani. Prete`na
e na vee}ina usta{aa a bili su Muslimani, a mawi i deo bili su
cigani i Hrvati katolici. Hrvata katolika bilo je najmawe, e, jer i wihov broj
je najmawi.
i. Usta{e
a e su odmah poo~ele progoniti Srbe iz Stoca i okoline. Naj-
pre su naredili Srbima mu{ka karcima da se ne smeju nikuda udaqavati iz me-
sta, te da se moraju svaki dan dva puta prijavq v ivati u usta{kom kom stanu. Bilo
je zabraweno Srbima da se skupa sastaju.
29. maja 1941. uhap{p eni su u Stocu: Giga Jovo, sudski oficijal u penzi-
ji, [k kovi}
ovi Nikola, biv{i v i sreski na~ea elnik, Mihi}
ihi Veqko,
Ve ko, Mihi}
ihi Stanko, go-
stioni~ar,
i ar, Mihoqevi evi} Risto, {ofer, Vaskovi} ovi Marko, trgovac, Bogdanovi} ovi
Vaso, de~ak
e ak od 15 godina, Brki}
rki Radovan, radnik u duvanskoj stanici – svi iz
Stoca. Osim ovih tada je uhap{ p eno i vi{ei e Srba seqaka iz okolice, a me|u e u
wima i Bjelica Janko, teàk e ak iz Berkovi i}a.
a. Bili su zatvoreni u jednoj {t tali
usta{kogkog logora i dr`
r ani u zatvoru do 20. juna 1941. godine. Za to vreme su bi-
li stra{no no zlostavvqani od usta{a.
a a.
Svaku no}no su usta a{ee ulazili u {t talu i nemilosrdno ih tukli pendre-
cima i kundacima. Dvojica Srba tada su od zlostavqawa a umrli u zatvoru i to:
Mihi}
ihi Ve Veqkoko i Mihoqevievi} Risto.
2. jula 1941. odveli su iz zatvora Mihi}ihi Slavka u ànd. and. kasarnu, gde su ga
isti dan ubili. Jedne no}i o i posle 20. juna 1941. svi ostali su po usta{ a ama iz za-
tvora izvedeni i nekud odvedeni, te se o wihovoj sudbini vi i{ee ne zna. Sigurno
je da su svi pobijeni.
21. juna 1941. svi Srbi mu{ka karci, te Srpkiwe e devojke iz Stoca, pozvani
su na prisilni rad. Devojke su odvedene u usta{ki ki logor, gde su ribale patos,
a usta{e
a e su ih za to vreme psovale najpogrdnijim psovkama. Mu{ka karci su mo-
rali ru{ u iti neke stare ku}e u e i ~istiti ulice.
22. juna 1941. godine uve~ee e ponovno je nastalo hap{ep ewe e Srba mu{k karaca.
Ovo hap{e
p ewe e produ`
u ilo se i 23. juna do podne. Tada su uhap{ p eni: Milinovi} ovi
êdo, pisar u sudu, Drekalovi ovi} @a arko, student filozofije, Kurili} ili Ilija,
slikar, i wegovi sinovi, Jefto, diplomirani pravnik, i Strahiwa, a, trg. po-
mo}nik,
mo nik, û urbabi}
abi Jovo, kkwiiàr,
ar, i wegov sin Dobrosav, kazanxija, te drugi sin
Vlastimir, k kwi iàr,
ar, Ruuì} Emil, gostioni~ar,i ar, Ruì} Sergije, |ak ak trg. aka-
demije, Mihi}ihi Marko, student prava, i wegova dva mla|a a a brata, Mitrinovi} ovi
[}epo, kazanxija, Mari} ari Dragan, |ak ak u~it.
u it. {k kole, Hamovi}
ovi Pero, zlatar, Bla-
goje
oje Du{an,
u an, sve{t tenik,
enik, Giga Lazo, ~inovnik katastarske uprave, Radojevi} evi Ne-
|o,
o, stolar u duvanskoj stanici, Giga Mito, majstorski nau~nik, u nik, svi iz Stoca.
Zatim Vasovi}ovi Ilija, trgovac iz Berkovi}a, i a, te vi{e
i e drugih Srba iz okolice
Stoca. Svi su oni 23. juna 1941. godine uve~e e e povezani i u dva kamiona odvezeni
prema selu Qubiwu u i iza toga se o wihovoj sudbini vi{e i e ni{ta ta ne zna. Prema
pri~a
i awu u Rexi} Muje iz Stoca, koji ih je vozio, svi su oni kraj sela Lastve
blizu Qubiwa a delom ubijeni i mrtvi ba~ a eni u jamu, a delom ìvi pobacani u
tu jamu. Ta jama je ogromna.
25. juna 1941. ponovno je nastalo hap{ep ewe e Srba. Tada su uhap{p eni: Koko-
tovi}
ovi Stanko, {umar, Mil~ l evi
evi} Vidoje, gostioni~ar,
i ar, i wegov brat Qubo, mli-
nar, Blagoje Mili},
ili , radnik, i wegov sin Luka, |ak ak gra|.
gra . {kkole, Okuka \oor|e,
r e,
gostioni i~ar,
ar, Jovi~
i evi
evi} Sava, trgovac, i wegovi sinovi: [}epo i Slavko, Pe-
ri{i}
i Luka, veleposednik, Popovi}ovi Branko, bankovni ~inovnik, Pavi} avi Gojko,
kazanxija, [elada Svetozar, ozar, kroja~
oja i wegov brat \e etko, ~inovnik i Giga Ri-
sto, u~
u ite
iteq u penziji, Vre e}aa Miho, gostioni i~ar,
ar, Ka{
a iikkovi}
ovi Ne|o,
e o, kroja~kiki
pomo}nik, ovi Sava, maltar,619

nik, Bogdanovi} 19
Vujnovi}
ovi Simo, penzioner, Radovanovi} ovi
Savo, teàk,
e ak, Popovi}ovi Ilija, posednik, Radan Branko, kroja~, oja , Biber~i}
r Pero,
po{tar,
tar, wegov brat Ratko, stolar, Kuni} uni \oor|e,
r e, stolar, [utvi
utvi} Pero, po{tar,tar,
wegov brat Ratko, stolar, [utvi utvi} Berislav, |ak ak trg. akademije, Jovi~
i evi
evi} Pe-
ro, kroja~,
oja , Kne`
e evi
evi} Krsto, pekar, Sko~ o aji
aji} Ilija, popo{t.
t. name{ttenik, [aro-
vi},, po
vi po{t.t. ~inovnik, Kurili ili} Niko, radnik, Markovi vi} Pero, gruntovni i~ar,
ar,
Sunajko Du{an,
u an, ~inovnik sreskog na~e a elstva, Mihi ihi} Sava, gostioni i~ar,
ar, Ruì}
u
Miho, posednik, i wegov sin Dragan, Brki} rki Miko, mlinar, i wegov sin Vidoje,
Mihi}
ihi Ilija, radnik u duvanskoj stanici, Spehi hi} Drago, u u~enik tehnike, te
svi seqaci iz sela O{ aki}620
O aki 20
i Poprati.
Svi oni dr` r ani su u usta{kom kom logoru te zatvorima sreskog suda i na~e a el-
stva gde su uz usta{ke ke strahote zlostavq v ani i tu~ u eni.
27. juna 1941. godine su u zatvoru umrli od zadobivenih ozleda Popovi} ovi
Ilija i Ruì}
u Miho, a Popoviovi} Branko poku u{ao
ao je samoubojstvo rezawem em ì-i-
la na ruci sa zubima. Usta{e a e su im u zatvoru davali slanu vodu da piju po najve-
}oj
oj vru}
u ini.
27. juna 1941. godine oko 5 sati posle podne izvedeni su iz zatvora Radan
Branko i Biber~i} r Pero, odvedeni u obli i`wu u {umu zvanu „D „Dubrave“ i tu
ubijeni. Vozio ih je {ofer \up upela Adam, a ubio ih je Bulat Ante, usta{a a a iz
Qubu{kog,kog, po zanimawu u {ofer.
Isti dan uve~ee e odvedeni su kamionima svi ostali na pola mrtvi i ubije-
ni na Vidovom Poqu u kod Stoca. Za wih ih je tri dana unapred na ovom poqu u isko-
pana zajedni~ka ka jama. Tada je ubijeno na ovom poqu u 275 Srba iz Stoca i okoli-
ne. Me|u
e u ubijenim bilo ih je koji su bili teè e e raweni, a jo{jo nisu umrli. Tako
je Milutinovi}ovi Risto, kada je ve} ve sa drugima bio ba~en a en u jamu, onako rawenen za-
traìo
a io od usta{ea e Muslimana vode. Usta{a a a mu je iz svog fesa dao vode a zatim
ga ubio.
24. i 25. juna 1941. godine oko 300 usta{a a a iz Stoca i Qubu{kog kog na ~elu sa
usta{kim
kim logornikom ]ori}em i em Markom, u{li li su u srpsko selo Berkovi}i i ii
tamo priredili op{ti p ti pokoq
oko Srba. U ovome selu poklane su ~itave porodice
da niko nije ostao ìv. iv. Tako su poklana deca porodice Vukovi ovi} Milana od 6
~l
lanova, porodica Du{ u ana Hajrovi}a i a od 5 ~l lanova, Biber~i}
r Tripe od 17 ~la-la-
nova, Vaskovi}
ovi Marka od 5 ~l lanova. Skoro celo selo je poklano, a spasio se bek-
stvom tek vrlo mali broj qudi. Usta{e a e su tada me|ue u ostalima zaklali i Hajro-
vi} Du{
vi u ana, trgovca iz Berkovi}a, i a, isekli ga na komade i kuvali meso u kotlu,
te nagnali wegovu ènu i decu da jedu to meso, a posle i wih ih zaklali. Usta{e e
su Srbima vadili o~i, o i, i te oo~ii su donosili u Stolac i pokazivali drugima, te
se hvalili, koliko su srpskih o~ o iju izvadili u selu Berkovi}i. i i. îtavo selo
i{lolo je krvavo. Usta{e
a e su ~e e{}e e tako odlazile i u druga susedna srpska sela
i vr{
r ili pokoqe eip pqaa~ke,
ke, a kada bi se sa p pqa a~kom
kom vra}
a ali u Stolac, onda su
se vra}
a ali sa pesmom: „BojBoj se bije za slobodu Hrvatske“ tske“ ili „„Ma
Mar{
r irala, mar-
619
19
Slu`benik uprave sto~ne pijace koji napla}uje taksu na uvo|ewe stoke.
620
20
O{awi}i.
{irala Paveli}a i a garda

rda“.. Tako su poklana sela Op} p ani, OO{ani}i, i,621
21
Poprate,
Vlahovi}i,
i , Dubrava.
31. jula 1941. godine bilo je u Stocu tre}e e e hap{e
p ewe.e. Tada su uhap{ p eni:
Mitrinovi}ovi Sava, kazanxija, Mravu{i} u \oor|e,
r e, slu uìte
iteq u crkvi, Peri{i} i
Milan, trgovac, wegov sin Marko, svr{ r eni |akak {k kole, Jawi},, u~
u ite
iteq,, Mari}
ari
Jefto, sudski ~inovnik, Avdalovi} ovi Vojo, u~u ite
iteq,, Ka{a ikovi}
ovi \oor|e,
r e, trg. po-
mo}nik
mo nik i Hamovi} ovi Milan, name{t tenik Bate.
Svi su isto ve~e e e odvedeni u selo Dubrave kraj Stoca i tamo ubijeni u
jednoj {umi.
1. avgusta 1941. godine uve~ee e bilo je ponovno hap{e
p ewe e Srba u Stocu. Usta-
{ee su po no}io i provaqivale u srpske ku}e u e i odvodili pojedine Srbe.
Tada su odvedeni: Mi~ i evi
evi} Miro,
ir , trafikant, i wegova èna Bosiqka, osi ka,
Kojo \uur|a,
r a, doma}a ica, wenen sin Mile i dve k}k eri: Dragica i Milena. Svi su oni
isto ve~e
e e ubijeni ali ne znamo gde.
2. avgusta 1941. uhap p{eni su: Bogdanovi}
ovi Mitar, u u~ite
iteq u penziji, Ra-
dan Tihomir, |ak ak trg. akademije, Pavi},
avi , kazanxija, i wegov unuk \oor|e,r e, Kururi-
li} Slavko, brija~ki
li ki nau
u~nik
nik i wegov brat Mile, star oko 8 godina, Popovi ovi}
Jovo, trg. pomo}nik,
nik, star 14 godina, Pavi}
avi Du{an,
u an, star 10 godina, Grahovac La-
zo, star 14 godina, Kur urili}
ili Qubica, ica, doma}
a ica, i wena k k}ii Makrena, Pavi} avi
Dragiwa, a, doma}
a ica, i wene k} k eri: Milenija i Gina, te svekrva Elka, stara 80
godina, Radovanovi} ovi Cvijeta, radnica u duvanskoj stanici, Vujnovi} ovi Jovanka,
doma}
a ica, Jovi~ i evi
evi} Todora, sa dvoje dece, te mi: Radan Bosi osiqka
ka i wena k}ik i
Biqana, koja je obolila u logoru u Loborgradu, a umrla u Zagrebu, Kne` e evi
evi}
Jovanka sa k} k erima: Vidosavom i Qubicom, Kurili} ili Jelka, sa k k}eri Rankom i
svekrvom Rosom, koja je umrla u logoru u Gorwoj oj Rijeci, Drekekal
alovi}
ovi Qubica,
sa k}
k erima Brankom i Dobrilom, Mari} ada,622
ari Lada, 22
sa k
k}erima Brankom i Dan-
kom, Mitrinovi} ovi Cvija, sa k k}erima Zorom, Kosom i Stanislavom, Hamovi} ovi Bo-
siqka,
si ka, sa k}
k erima Zinaidom i Tijanom, Hamovi} ovi Biqana, Jovi i~evi
evi} An|en elka,
sa sestrom Qubom, koja je umrla u Loborgradu, i sinom @a arkom, Grahovac Boj-
ka, sa sestrom Qubicom i bratom Lazom, Okuka Milka, Mravu{i} u Krstiwa,a,
Giga Darinka, sa k}e k erkom Zorom i unukom Bosom Bjeli}, eli , Giga Qubica. Zatim
su uhap{
p eni Kova~ a evi
evi} Desanka, doma} a ica, sa k
k}eerkama Divnom i Mirom, Ha-
movi}
ovi Malina, sa k}e k erkom Tamarom i Okuka Qubica sa sestrom Zorom. Kova-
~evi
evi} Desanka sa k} k erima pu{t tena je iz Loborgrada, a Hamovi} ovi Malina sa
k}erima iz Zagreba. Okuka Qubica i wena sestra Zora pu{t tene su usput iz
Sarajeva.
Istodobno sa nama bila je uhap{ p ena i zatvorena Popovi} ovi Qubica, gosti- i
oni~a
i arka, sa k}ek erkom Dragicom i sinom Jovom. Ona je bila u logoru Lobor-
grad sve do 20. januara 1942. kada je sa k}e k erkom i sinom otpremq m ena u Zagreb u
usta{kiki zatvor i posle se nije vratila. Jo{ Jo su sa nama uhap{ p ene i dovedene i
posle umrle u Loborgradu Topalovi} ovi Stana, Mili~ i evi
evi} An|a
n a i Spaji}
aji Aneta.
621
O{awi}i.
622
Lela.
Usta{e
a e su nam kazale prilikom hap{e p ewa a da nas samo vode u crkvu, gde
}emo pre}i
e i na rimokatoli~ku ku veru. Me|e utim, to je bila la`la jer su nas odmah
strpali u zatvor.
Prigodom stavqa
v awa a u zatvor oduzeli su nam od na{ih a ih ku}a
u a i stanova
kquu~eve jer niko nije ostao kod ku u}ee po{to
to su mu{ka karci pre nas odvedeni i
ubijeni. Oduzeli su nam jo jo{ ta{ne,
ne, novac, nakit i sve druge vrednije stvari.
Zatvorili su nas u dve male sobe u zatvoru sreskog suda tako da smo se gu{ u ili
od sparine.
Oko pet sati posle podne do{li li su domobrani i od usta{a a a preuzeli vlast
nad zatvorom i nama dozvolili da iza| a emo na zrak na dvori{te, te, te nam ~akak
doneli i hrane i rekli nam da }e e nas oni za{ttititi od usta{a.a a. Nakon pola sa-
ta do{li
li su ponovno usta{e
a e i traà ili od domobrana da im predaju vlast nad
nama. Domobranci
nci na to nisu pristali, ali nakon duqeg eg obja{we ewaa morali su
pristati da im izru~e
u e mu{ka karce.
Tada su usta{e
a e odveli iz zatvora Bogdanovi vi} Mitra, Radan Tihomira i
Kurili}
ili Slavka, wihih su izveli i ubili isto ve~e, e, kako su nam to pri~i ali do-
do
mobranci. Oko dva i po sata posle pola no}i o i preuzeli su nas usta a{ee iz Mosta-
ra i istu no}
no otpremili u Mostar.
Iz Mostara krenuli smo prema Zagrebu. S nama je tada krenulo nekoli-
ko stotina Srba iz Mostara i okolice povezani lancima. Usta{e a e su ove Srbe
usput strahovito tukli, a pretili su nama, da niti jedna ne}e e e ostati ìva.
Preko Zagreba smo stigli u Caprag 6. avgusta 1941. gde smo ostali u logoru dva
dana. Tu nam je kazano da smo pu{t tene na slobodu i po dvojici usta{a a a otprem-
qene smo do Nove Gradi{ke. ke. Iz Nove Gradi{ke, ke, ponovno smo vra} a eni u Zagreb,
a iz Zagreba smo otpremqm ene u Gospi}
ospi u logor.
Kad smo stigle u GOSPI],
OSPI a to je bilo 9. avgusta. 1941, mu{ka karci su od-
vedeni u kaznionu, a mi è enske i malodobna mu{ka ka deca u logor u „OV
„OVÂ ARSKU
STANICU“,
ICU“, koja se nalazi kraj GOSPI]A.
OSPI A. [ta ta je daqe e bilo sa mu{kakarci-
ma, mi ne znamo.
Kod dolaska, u logor u GOSPI]U
OSPI U ponovno smo pretresane ane i tu nam je
oduzeto i ono malo novaca i nakita {to to smo bile sakrile u Stocu. Pretres su
izvr{
r ili dvojica @idova, koji su bili logornici, i to po nare|e e ewuu dvojice
usta{a.
a a. U ovom logoru na{le le smo mnogo Srpkiwa a iz LIKE. Prvu no} no nakon na-
{eg
eg dolaska u ovaj logor nekoji usta{ea e navaqivale su u logor na Srpkiwe e iz
Like. Jedan usta{a
a a spavao je tu no}
no sa jednom Srpkiwom om iz LIKE za koju je
kazao da je to wegova zaru~n
u nica. Sutradan je usta{ki ki natporu~nik
u nik zabranio
usta{
a ama da ulaze u {t tale u kojima smo spavale.
U ovom logoru bilo je vrlo mnogo @idova mu{k karaca i èna. @idovi su
se dobro hranili, te smo mi Srpkiwe e iz wihovih kuhiwa a dobivale jesti.
16. avgusta 1941, oko 3 sata posle podne, ukrcane smo mi Srpkiwe e u 4 te-
retna kamiona, a usta{e
a e su nam tada kazale da idemo na OTOK PAG. Tri kami-
ona navodno su oti{lala za OTOK PAG, a na{ na se kamion pokvario na 4 km pred
O[T TARIJAMA U VELEBITU i mi smo posle toga pje{ e ice do{le le na O
O[T TA-
RIJE. U O[T
O TARIJAMA smo na{le le mnogo usta{a.
a a. Na OTOK PAG tada su od-
vedene: Jovi i~evi

evi} Todora i wenih dvoje dece, Radovanovi} ovi Cveta623 23
i Vujno-
vi} Jovanka, sve iz Stoca.
vi
Imena ostalih Srpkiwa a ne znamo koje su tada odvedene na OTOK PAG.
O sudbini onih koje su odvedene na OTOK PAG, ne znamo ni{ta, ta, a niti smo ka-
da {ttogod saznale.
Jedna Srpkiwa a iz Mostara poludila je u GOSPI]U
OSPI U u logoru. Wu u su
usta{e
a e nekud odvele.
Na O[T
O TARIJAMA smo bile dva dana i dve no}i. o i. Spavale smo u jednoj
{ttali punoj sme e}a.
a. Za to vreme dobile smo obrok samo jedanputa, i to neku je
zapao jedan krompir, a neku polovica krumpira. Tu je u O[T O TARIJAMA umrla
nki 624
Teminki} 24
An|a
n a iz Stoca. Ona je bila po{la la za otok Pag drugim kamionom
pa je vra}
a ena u O O[T TARIJE. Usta{e
a e su je dovele na kolima i bacile na ledi-
nu gdje je kratko posle toga umrla. Wu u su usta{e
a e okrivili da je imala sa so-
bom bombe pa su je tukli, pa je od zadobivenih ozleda umrla. Dok je le` e ala na
ledini, nisu nam usta{e a e dozvoqavale da joj se pribli`
i imo, niti da joj onako
bolesnoj {to to pomognemo. Kad je umrla, jedan usta{a
a a ju je udario nogom i kazao:
„M
Mrtva je“.
je . Wenen le{
le je nekuda odveèn.
e en.
Prvu no}
no na{eg
a eg boravka u O[T
O TARIJAMA dolazili su usta{e a e k nama u
{ttalu, svetlili sa xe epnim lampicama i traà ili mla|ea e devojke zahtevaju}i u i
od wih
ih da iza|ua u iz {t tala s wima napoqe.
e. Tada su majke ovih devojaka, te dru-
ge starije ène, poo~ele vikati i pritisle svojim telesima mlade devojke i
tako ih odbranile od usta{a. a a. Posle toga ustaa{ee su uprle elektri~ne i ne xe epne
lampice na devojku Grahovac Bojku, jer im se svi i|ala i traà ili od we e da s wi-i-
ma iza|e
a e van, ali im se ona odlu~no
u no oduprla i tako su ustaa{e e odustale od da daq-
q-
weg
eg napastovawa a devojaka.
19. avgusta 1941. godine vra}a eni smo iz O[T
O TARIJA ponovno u logor GO-
SPI].. Tu nam je jedan hrvatski vojnik, koji je bio na stra
SPI aì i u logoru, kazao
da smo vi{e
i e sretne nego smo te{ke ke {to
to nismo oti{lele na otok PAG.
Nekoje @idovke su se vratile sa otoka PAGA, ali Srpkiwa a nije niti
jedna. Jedna @idovka koja se vratila sa otoka PAGA, pri~ i ala je u logoru u
Kru{~ici da je na otoku PAGU bio vrlo lo lo{ postupak i lo{ao a hrana. Daqe e je
pri~
i ala da je na otoku PAGU bila dovedena jedna pravoslavna popadija sa k}er- k er-
kom od 16 godina, koja je bila vrlo lepa. Usta{aa a je jednom na radu ne{to to weenoj
k}eri zapovidio, a ona mu je ja~im a im tonom odgovorila. Nave~e e e je taj usta a{a a
k}eerku od popadije iz barake odazvao i ona se vi{e i e nije nikada vratila u ba-
raku. Wena majka je posle toga stalno i stra{no no plakala, kao i @idovke, jer su
i one àlile po{to to je bila vrlo lepa.
21. avgusta 1941. krenuli smo iz logora GOSPI]
OSPI za Jastrebarsko, kamo
smo stigli u petak 22. avgusta 1941. U Jastrebarskom sme{t teni smo u jednu vla-
stelinsku gospodarsku zgradu i tamo smo ostale 19 dana. Reìm e im u Jastrebarskom
bio je donekle podnosiv i nemamo ni{ta ta naro~
o ito kazati.
623
23
Cvijeta.
624
24
Tamin }.
Tamin~i}.
2. septembra 1941. krenule smo za logor u Kru{~icu kraj Travnika kamo

smo stigle 4. septembra 1941. Celog puta nismo dobile jesti, niti mi, a niti de- de
ca, a isto tako niti onaj dan kad smo stigli u Kru{~icu. U Kru{~ici smo za-
tekli stra{no no stawe.
e. Bile smo najpre sme{t tene u baraku broj 5 koja je skroz
proki{wavala, bez drvenog patosa, u woj oj je bilo u`
u asno blato, a mi smo do{le le
mokre, gole i gladne. Tu je me e|uu nama odmah nastao stra{an a an pla~,
pla , jer smo pre-
dose}
e ale te{ku ku na{u
a u sudbinu. @idovke koje su s nama bile dovedene iz Ja-
strebarskog u Kru{~icu, dobile su baraku br. 4, koja je bila boqa a od na
a{e,e, jer
je imala boqi i krov i polovica barake imala drveni patos. Mi smo nakon bo-
ravka od dva sata u blatu u baraki br. 5 molili usta{e a e da nam dozvole da se
preselimo u baraku br. 4 gde su bile @idovke. Oni su dozvolili da se preseli-
mo u baraku br. 4. Mi smo tada u baraci br. 4 zauzele slabiju stranu, u kojoj nije
bilo drvenog patosa, a @idovke su ostale u drugom delu barake, gdje je bio drve-
ni patos. Mi smo tada pokosili zelenu kukuruzovinu sa poqa, a, donesli i stera-
le sebi u barake. Kako smo bile stra{no no gladne sisali smo sok od zelene kuku-
ruzovine da bi ubla` a ili glad. Tada su majke davale svojoj deci trsku od ku-
kuruzovine, da iz we e sisaju sok, jer su im deca bila silno gladna, a one nisu
imale ni{ta ta da im dadu osim te trske. Sutradan 5. septembra 1941. u podne, bio
je petak, dobile smo istom svaka po jednu ka a{iku ~oorbe od graha u kojoj je tre-
balo tra` a iti koje zrno od graha. Kruha nismo dobili. Slede}i e i dan u podne
opet smo dobile ~oorbe od graha bez kruha i tako redom svaki dan. Me|u e u nama
zavladala je stra{na na glad. Sve smo bile od gladi i napora potpuno iznurene, a
mnoge su padale u nesvijest. Da bi kako tako utolile glad, kupile smo qupine
od krompira, koje su usta{e a e sebi gulile, li{}e e od tikve, koprivu i zeleni ku-
pus, te smo to kuhale na àru koji smo pripremili i onako neslano i bez ma-
sti jele i davale deci, ali niti toga nije bilo uvek dovoqno. no. êsto puta, kad
smo ovako jelo priredili i hteli da jedemo, doo{ao ao je neki usta{a
a a i sve nam
ovo jelo nogama prevrnuo i prosuo, a nas u barake poterao. @idovi i @idovke
u tom pogledu boqe e su prolazile od nas, jer su imali novaca, pa su od usta a{a a
kupovali hleba i vo}a.o a. Wihova ìdovska crkvena op{t p tina iz Sarajeva slala
im je ìve`ne
e ne namirnice. Od poslanih ìve`nih e nih namirnica usta a{ee su naj-
ve}i
e i deo sebi zadr ràvali, ali su ne{to to i @idovima davali. Od dobivenih
ìve`nih
e nih namirnica @idovi su jedan deo i nama ustupili. Za nas Srpkiwe e
nije se imao ko da brine.
Straù
a u nad nama u Kru{~ici vr{ r ili su usta{e.a e. Usta{e
a e su skoro svako
ve~e
e e zalazili u baraku i svetle}i e i xe epnim lampama tra aìli mlade devojke.
Majke su svoje k} k eri sakrivale i na wih ih bacali svoje haqine. Mnoge majke su
tada polegale na svoje k} k eri i tako ih od usta a{aa za{t ti}
i ivale. Jedne ve~e eri
do{lolo je u na{u
a u baraku oko 10 usta{a a a i naredili nam da devojke, koje su oni
zvali „„ppuce“,
uce , moraju u 11 ~asova po no}i
o i do}io i k wima, pa da }ee nositi drva. Mi
smo odmah znale o ~emu se radi. Markovi} ovi Stana iz Mostara, koja je imala sa
sobom k}er
k er Branku staru 17 godina, odmah je kazala da ona ne da svojoj k k}eri, n na
to joj je jedan usta{a
a a podneo pod vrat bajonetu, opsovao joj srpsku majku sa re-
~ima:
ima: „[ta ta ne da{,
da , srpsku ti majku...“.
jku... . Vasiqevi
evi} Rada, ~inovnica [ipada iz
Sarajeva, odmah ~im im su usta{e

a e napustile baraku dozvala je @idova dr. Haje-
ra,625
25
advokata iz Sarajeva, koji je vr r{ioio du`nost
u nost logornika i zamolila ga da
ode do usta{kogkog satnika i zamoli ga da to spre~i. e i. On je odmah oti{ao
i ao i satnik
je to spre~io,
e io, te zabranio usta a{ama zalaziti u na a{uu baraku. Usta{ea e su me-
|utim
utim i posle tog zalazili u na{u a u baraku te svetle}i e i lampicama tra` a ili
devojke.
Usta{e
a e su prema nama ina~e a e postupali svaki put vrlo okrutno. Mnoge
èene i decu {amarali su i tukli kundacima. Tako su tukli Jovi~ i evi
evi} An-
|el
elku,
ku, Jovi~i evi
evi} Qubu, Kurili} ili Jelku, Vasiqevi ube{626
evi} Radu, Grube 26
Jovanku,
@ivivkkovi}
ovi Radojku, te mnoge druge. Ivkovi ovi} Radojka je jedan puta tako stra{-
no pretu~u ena da je pala u nesvest i posle toga morala je le` e ati.
Nekoliko puta usta{e a e su po avliji pobacali komade starog plesnivog
hleba i ggwilih {qiva. Deca, a i odrasle zato~ o enice Srpkiwe e i{le le su da to
kupe i jedu, jer smo svi trpili stra{nu nu glad, a usta{e
a e su ih onda do~ o ekali i
korba~a ima tukli.
Usta{e
a e su po cele noo}i i oko na{e
a e barake hodali i pevali, pucali iz pu-
{aka, udarali kundacima o daske barake, provla~ a ili bajonete kroz rupe iz-
me|u
me u dasaka, zvali da na{ea e devojke iza a|u
u iz barake k wima, te svakojakim naj-
pogrdnijim i najbezobraznijim re~ e ima psovali nas. Osim toga u baraci je vla-
dala stra{na na ne~ist.
e ist. Baraka je bila puna u{ u iju i nismo se mogle od wih ih oo~i-
stiti, dva puta smo dobili slame od usta a{a,
a, ali je ta slama bila puna u u{iju.
Mi smo poku{ u avali izlaziti iz barake i trebiti u{i u i iz odela, ali nam usta-
{ee to nisu dozvoqavali, ve} ve su nas tukli i terali daqe e u baraku.
Od silne gladi, ne~ e isto}e
o e i zlostavqav awa a mnoge Srpkiwe e su toliko bile
iznurene, da su posle u Loborgradu umrle. Logor u Kru{~ici bio je pravo mu-
~ili{te.te.
Od velike iznurenosti, nakon odlaska iz logora u Kru{~ici, umrle su
posle u Loborgradu: Jovi~ i evi
evi} Quba, stara 53 godine, iz Stoca, Grubje{a e a Go-
spava,
ava, stara 60 godina, iz Qubiwa, a, ]uk
uk Joka, stara 71 godinu, iz Qubiwa, a, Ze-
lenovi}
ovi Pers rsa,
a, stara 60 godina, iz Mostara, Spaji} aji Ana, stara 51 god., iz Sto-
ca, [ain Jovanka, stara 60 god., iz Mostara, Lali} ali Dragica, stara 1 god., iz Mo-
stara, Topalovi}
ovi Stana, stara 65 god., iz Stoca, Kova~ a evi
evi} Mara, stara 65 god.,
iz Nevesiwa, a, Staji}
aji Jovan, star 15 god., iz Mostara, Bjeli} eli Anica, stara 73 go-
dine, iz Qubiwa, a, Radulovi}
ovi Jelena, stara 25 godina, iz Sarajeva, Mili i~evi
evi}
An|a,
n a, stara 50 god., iz Stoca, Vukasovi} ovi Jelka, stara 60 god., iz Mostara, Vra-
we{ Sava, star 50 god., iz Gospi}a, i a, Gute{a
e a Mom~ m ilo, star 8 god.
god.,, iz Biha}a,
a a,
Ba~i}
a Stana, stara 50 god., iz Jasenovca, i Lali} ali Olga, stara 60 g., iz Petriwe. e.
Nadaqe e umrli su u Gorwoj oj Reci62727
od iznurenosti, koji su zapatili jo{ jo u KruKru-
{~ici: Pejnovi}ovi Cvijeta, stara 75 god., iz Gospi}a i a i Kurili}
ili Rosa, stara 70
god., iz Stoca, a u Zagrebu u bolnici umrla je Gute{a e a Mara iz Biha a}a.a. Ona je u
625
25
Najer.
626
26
Grubje{a.
627
27
Gorwa Rijeka.
logoru Loborgrad rodila mu{ko ko dete, koje su Srpkiwe e zato~

o enice same krsti-
le i nadele mu ime Slobodan. Me| e utim ovo je dete nakon {est est nedeqa a umrlo.
5. oktobra preme{t tene smo iz logora Kru{~ica u Loborgrad, kamo smo
stigle posle putovawa a od 2 dana, 7. oktobra 1941. Putuju u}i i iz Kru{~ice u Lo-
borgrad zadr` r ali smo se kra}e a e vreme u Zagrebu i tu smo od zagreba~kih kih @i-
dova dobili hrane i ~aja. Usta{e a e su nas na putu pratili do è eqezni~ke ke sta-
nice Zlatara stra{ a e}i i nas da }ee nas u Loborgradu preuzeti Nemci, i da }e emo
tek onda viditi {ta ta su Nemci. Tvrdili su nam da }e e Nemci starije ène po-
ubijati, a mlade devojke odvesti sebi pod {ator. Me| e utim, to je sve bila la`,
la ,
jer su nas Nemci preuzeli ali su s nama korektno i dobro postupali.
Na è eqezni~koj koj stanici u Zlataru preuzeli su nas nema~ki ki vojnici i sa
autobusima odvezli u Loborgrad, gde smo sme{t tene u napu{t teni vlastelinski
dvorac. Upravu ovog logora vodili su nema~ki ki vojnici. Oni su s nama postupa-
li vrlo lepo i uqu udno, a hrana je bila mnogo boqa, a, nego u svim dosada{wim im lo-
gorima, kroz koje smo pro{li, li, a naroo~ito u Kru{~ici. U Loborgradu bilo je
me|u u nama mnogo slu~ u ajeva smrti, ali to je sve bila posledica gladovawa a i zlo-
stavqa
v awa,a, koje smo pretrpili u logoru u Kru{~ici. Imena umrlih ve} ve smo na-
veli napred. U logoru Loborgrad mogli smo se dopisivati sa na{om a om rodbinom,
a mogle smo primati novac i pakete.
U logoru Loborgrad ~esto puta nas je obilazila i donosila nam darove
Budisavq v evi
evi} Dijana, supruga dr. Budisaviqevi}a i a Julija, Srbina, poznatog
kirurga iz Zagreba. Ona je ro| o ena Nemica i organizovala je pomo} omo nama Srpki-
pki
wama sa Mihi}ihi êdom i jo jo{ nekima drugima iz Zagreba.
18. decembra 1941. jedan deo zato~ o enika Srpkiwa, a, preme{tenten je iz Lo-
borgrada u logor, koji je tada nanovo osnovan u Gorwoj oj Reci kraj Novog Marofa.
Me|u
e u ostalim u ovaj logor preme{t tene su Radan Bosiqka,
osi ka, Kurili} ili Ranka,
Kurili
ili} Jelka, K Knne`
e evi
evi} Jovanka, Kne` e evi
evi} Vidosava, Kne` e evi
evi} Qubica,
Drekalovi}
ovi Branka, Drekalovi ovi} Dobrila, Mitrinovi ovi} Cvija, Mitrinovi ovi} Zo-
ra, Mitrinovi}ovi Sena,ena, Mitrinovi}ovi Stanislava i Giga Qubica. Upravu ovog
logora vodili su Nemci i oni su sa Srpkiwama u svakom pogledu postupali na-
ro~
o ito lepo i humano. Okolno hrvatsko stanovni{tvo tvo bilo je prema nama vrlo
dobro raspolo` o eno. Hrvatice ène, seqa anke, dolazile su k nama u logor i da-
rivale decu sa hranom. Uop{te p te hrvatsko ìte iteqstvo
stvo se tamo s nama sa osobi-
tim simpatijama ophodilo. Naro~ o ito se je prema nama blagonaklonim pokazao
Turak Antun, trgovac u Gorwoj oj Reci.
Istakli smo odmah u po~e o etku da su u Stocu odmah posle formirawa a NDH
stupili u usta{ke ke redove najvi{e i e Muslimani i cigani, a Hrvati katolici
u mawem em delu, jer ih u tome kraju mawe e ima. Usta{ki ki stoè
o ernik u Stocu bio
je ]ori
ori} Marko, student, koji ima ènu u u~iteqicu, koja je slu`b bovala u oko-
lini Stoca, i ona ga je pre pre toga hranila. Zatim su se isticali u progonu Srba
usta{e:
a e: Smole Frawo, o, direktor biv{ev e hrvatske seqa a~ke
ke banke u Stocu, koji
je bio i usta{ki ki poverenik. Wegovi zemq m aci bili su Ragu{ agu Ilija, bakalin,
Puì}
u Boò,
o , gostioni~ar,i ar, i Hrle Hamid, maltar, koji je bio glavni pomaga~ aga
logornika. Daqe e su se isticali: Haxi} Hamid, pol. straàr, a ar, koji je li~no
i no mno-
go Srba ubio, Ba{i}

a Mujo, op{ti
p tinski ~inovnik i wegov brat Xafer, poslu-
ìte
iteq sreskog na a~e
elstva, Basari}
ari Xamil, poslu` u ite
iteq sreskog na~e
a elstva, Pe-
qac
ac Smajo, pol. straàr,
a ar, koji se naro~o ito isticao kao krvolok, Poturovi} ovi
Omer, pol. straàr,
a ar, Hara~i}
a Ale, pol. stra
aàr,
ar, Seko Meho, upravnik po{te, te,
koji je bio glavni podstreka~
eka pokoqa a Srba, Peri
eri} Niko, bez zanimawa, a, Puqi},
zemq
m oradnik, Be e~evi
evi} Abid, ciganin koji se naro~ o ito isticao svojim krvolo-
{tvom,
tvom, Rexi} Hasan, mesar, i wegovi sinovi Avdo i Mamud, te wegova k k}er
er
Izreta, koji su se naro~o ito isticali u progonu Srba, \e engi},
ngi , nosa~,
osa , @una Na-
zif,, stolar, Domirovi}
zif ovi Meho, bez zanimawa, a, Sidrak Xafer i Osmo, mlinari.
Leto Ibro, bez zanimawa, a, Turkovi}
ovi Rista i Mustafa, mesari, \e elko, ciganin,
Baajro, ciganin, Eminovi}
ovi Ma{o,
a o, bez zanimawa, a, Rizvanbegovi
ovi} Omer-beg, po-
sednik i op{ti
p tinski na~ea elnik, koji se osobito isticao u progonu Srba, Pa{ a a-
li} Bajro i Salko, kafexije, Basari}
li ari Hamo, stolar, Pjevi}evi Sulejman, bez za-
nimawa, a, te mnogi drugi Muslimani i cigani koje poznajemo, ali se ne se} e amo
wihovih imena.
U ono vreme dolazilo je iz Qubu{kog kog u Stolac mnogo usta{a,
a a, a pod vod-
stvom Bulat Ante, {ofera iz Qubu{kog, kog, izvr{
r ili su u zajednici sa usta-
{amama iz Stoca napred opisani pokoq oko Srba u selu Berkovi}i, i i, u kojem selu su
skoro sve Srbe poklali.
U logoru u Gospi}ui u bio je komanndant
dant Pudi}
ud Dragutin, usta{ki ki natpo-
ru~nik,
ru nik, koji je pre toga bio trg. putnik, te usta{a
a a Mile Vrk rkqan,
an, zvani „„M
MI-
LICA“,
ICA“, koji se mnogo isticao svojem brutalno{}u. u. Drugih usta{a
a a iz Gospi}a a
ne znamo. U Jastrebarskom bio je komandant logora neki Mihalovi}, ovi , usta{kiki
natporu~nik.
u nik.
U logoru Kru{~ica kraj Travnika bio je komandant logora neki usta{-
ki satnik, kojemu imena nikako nismo mogle doznati. Taj satnik bio je osobito
okrutan i nemilosrdan prema nama Srpkiwama, bio je uz to vrlo prost i neo-
tesan, te bez ikakve inteligencije, {to to se na wemu ve}ve na prvi pogled moglo
primetiti.
Usta{e
a e u logoru bili su: Grga Ivan, Vrban Ivan, [mit mit Dane, Jakli
akli} Pe-
tar, [uper Milan, [uper Nikola, Do{en o en Ivica, Doo{en en Marko, Do{en
o en Sti-
pe... petorica, rodom iz Bru{ u ana, srez Gospi}.
ospi
Nekima od ovih usta{a a a koji su bili u Kru{~ici bilo je ime: Paladin,
Milan, Joze, ali im ne znamo prezime.
U Loborgradu u Gorwoj oj Reci nije bilo usta{a,a a, ve
ve} su upravu logora
vr{
r ili Nemci. U Loborgradu komandant logora jest Heger eger Karl,
Karl, Nemac iz Za-
greba, koji je prema nama bio vrlo korektan, kao i ostali Nemci, koji su tamo
vr{
r ili slu`bu. bu.
U logoru u Gorwoj oj Reci upravnik logora bio je Pelc Karl iz Zagreba,
koji je naro~o ito korektan i dobar bio prema nama kao i wegov zamenik Kuruc
Hans. Pelc Karl ukazivao je naro~ o itu dobrotu prema na{oja oj deci, te je bio ne-
sretan ako kada ne bi mogao kojem detetu dati jesti.
Mi smo oslobo| o eni iz logora 30. marta 1942. i doputovali u Beograd 31.
marta 1942. godine.
Drugo ni{ta
ta nemamo kazati, a na iskazano i pro~
o itano mo`
o emo se za-
kleti.
D o v r { e n o:
Saslu{ao
i ar:
Rodi}
odi \uro,
uro, s.r
s.r. A}imovi}
ovi Julijana, s.r.
Hamovi}
ovi Zinaida, s.r. Kne`
e evi
evi} Vidosava, s.r.
Hamovi}
ovi Tijana, s.r. Kne`
e evi
evi} Qubica, s.r.
Hamovi}
ovi Qi iqana, s.r. Kurili}
ili Jelka, s.r.
Jovi~
i evi
evi} An|e
n elka, s.r. Kurili}
ili Ranka, s.r.
Jovi~
i evi
evi} @a arko, s.r. Drekalovi}
ovi Qubica, s.r.
Grahovac Bojana, s.r. Drekalovi}
ovi Branka, s.r.
Grahovac Qubica, s.r. Drekalovi}
ovi Dobrila, s.r.
Okuka Milka, s.r. Mari}
ari Lela,
ela, s.r.
Mravu{i} Krstiwa, a, s.r.
s.r. Mari}
ari Danka, s.r.
Giga Darinka, s.r. Mitrinovi}
ovi Cvija, s.r.
Giga Qubica, s.r. Mitrinovi}
ovi Zora, s.r.
Giga Zorka, s.r. Mitrinovi}
ovi Sena, s.r.
Bjeli}
eli Bosiqka,
osi ka, s.r. Mitrinovi}
ovi Stanislava, s.r.
Radan Bosiqka,
osi ka, s.r. Hamovi}
ovi Bosiqka,
osi ka, s.r.
Kne`
e evi
evi} Jovanka, s.r.
Br. 242
Izjava Milke To{o ovi

ovi} o hap{e
p ewu u Srba u Dubrovniku tokom jula
i avgusta 1941. godine i o svom zato~
tvu u usta{kim 28
ZAPISNIK
Komesarijata za izbeglice u Beogradu od 25. februara 1942. godine.
Posle sloma Jugoslavije Dubrovnik je zaposela talijanska vojska i dok je

god ona tamo bila, bio je mir i red. Usta
a{e
e su i tada bili u Dubrovniku, ali su
bili mirni, jer nisu smeli od talijanske vojske ~initi nikakva zlodjela.
28. juna 1941. u{la
la je u Dubrovnik hrvatska vojska i preuzela vlast, a
kratko vreme posle toga usta{ea e su po~
o eli progoniti Srbe kako pravoslavne
tako i rimokatolike.
Po~e
o etkom meseca jula 1941. uhap{p eni su po ustaa{ama: Mitrovi}
ovi Bo{ko,
ko,
srpsko-pravoslavni prota, Kandi}
ndi Mirko, pomorski kapetan, Hercegovi}ovi Mi-
628
28
AH, 1764/47, kut. 149.
ho, kw
k iiàr,
ar, dr. Buconi},
oni advokat i dr. Vencilovi} ovi Milan, lekar. Prva dvojica
su pravoslavne vere, a potowa a trojica rimokatoli~ke. ke. Oni su bili otpremq m e-
ni u Sarajevo u zatvor odakle su nakon nekog vremena pu{t teni na slobodu.
1. avgusta 1941. uhap{
p eni su po usta{ a ama: Too{ovi
ovi} Jovo, kwk i iàr,
ar, ja, we-
e-
gova èna, i na a{i i sinovi Du{an
u an i Bogdan, Kor~ r ulanin, privatni ~inovnik,
wegova èna i k k}eerka; jedan pomorski kapetan iz Cavtata, kojemu ne znam ime,
te jo{
jo nekoliko Srba seqaka rimokatoli~ke ke vere iz okolice Dubrovnika, ko-
jima ne znam ime.
Svi mi uhap{ p eni 1. avgusta strpani smo u jedan kamion sa vezanim ruka-
ma na le e|ima i sprovedeni u Mostar. Prigodom vezawa a u Dubrovniku moj mu mu`
se je àlio da su mu jako stegnuli ruke, a jedan usta{a a a ga je zato rukom udario
po ustima tako sna`no
a no da mu je curila krv iz usta. I mene je tada jedan usta{a
udario po licu. U Mostaru smo bili 2 dana pa smo sprovedeni sa jo{ jo mnogo dru-
gih uhap{p enih u Jablanicu kraj Kowica. U Jablanici smo bili u logoru 10 da-
na, a potom smo svi otpremq m eni u Gospi}.
ospi
U Jablanici smo bili sme{t teni u nekoj staroj tvr| r avi. Dvojica usta{-
kih satnika, kojima ne znam ime, ali znam da je jedan bio Musliman, a drugi
Slovenac, dolazili su po no}i o i u prostorije u kojima su spavale è enske i iz tih
prostorija izvodili su mla|e a e è enske i dovodili ih u svoje kancelarije i ta-
mo se sa wima zabavq v ali. Tako su odveli jednu svira a~icu iz Dubrovnika, kojoj
ne znam ime, a svi su je zvali „„CrCrnka“,
nka“, zatim su izveli Klajn Adu, @idovku iz
Dubrovnika. Moj mu` mu je protiv toga protestovao, a usta{e a e su ga zato istukli
i zabranili mu da spava u prostorijama gde su bile è enske.
Osim ve}
ve navedenih iz Dubrovnika, tada su s nama u Gospi} ospi otprem mqeni:
Milu{i}
u Milan, trgovac iz Mostara, ara, sa ènom Natalijom, Radovanovi ovi} Zor-
ka, supruga trgovca iz Mostara, Mesarovi} ovi Anka, supruga ~inovnika iz Mo-
stara sa troje dece. Imena drugih se ne se}am. e am.
U Gospi}u
i u smo bili sme{t teni u jedan logor koji se nalazio odmah kraj
Gospi}a.
i a. Taj logor bio je sme{ten ten u nekim ov~a
v arskim {t talama. Le` e ali smo tu
na goloj zemqi,
m i, jedanput dnevno primali smo hranu i to u podne po 250 grama
kruha i kuhanog krompira. Straù a u nad nama su dr` r ali usta a{e.
e. Ovde smo osta-
li oko 10 dana. Jednog dana odvojili su nas oko 30 è enskih, strpali nas u dva
kamiona i preko Velebita vozili u pravcu otoka Paga. Kada smo bili ve ve} bli-
zu mora, najednom su {oferi stali i nakon nekog obja{we ewa,
a, usta{e,
a e, koji su
nas pratili, kazali su nam da su se na kamionima dogodili defekti pa da zato
ne mo`
o emo daqe e putovati. Tada je ve}ve bila nono}.. Od ovog mesta vratili smo se
pe{keke nazad pod pratwom
t om usta{a
a a i nakon pe{e a~e ewa a od 3 kilometra do{li li smo
do mesta O{t tarije u Velebitu, gde je bio usta{ki ki logor. Ovde su nas usta a{e e za-
kqu u~ali u jednu {t talu, gde smo preno}o ili na goloj zemqi.
m i. Za hranu smo dobili
svaka po dva kuvana krompira. U {t tali, gde smo bile sme{t tene, bila su dva ode-
la. U jednom smo spavale mi starije ène, a u drugom devojke sa svojim majkama.
Po no}i
o i do{ao
o ao je k nama jedan usta a{a a i upozorio nas, da moramo biti mirne i
spavati jer da }e e do}i
o i jedan usta{ki ki satnik. Odmah posle toga zaista je doo{ao ao
k nama u {t talu jedan usta{kiki satnik. On je proo{ao ao kroz prostoriju u kojoj smo
le`
e ale mi starije è enske i odmah oti{ao
i ao u prostoriju u kojoj su leè ale de-
vojke sa majkama. U ovoj prostoriji tada je ba{ba umirala jedna starija èna, a
druge ène su joj dr` r ale sve}u.
e u. Usta{kiki satnik je naredio da se sve}a
e a odmah
ugasi pa kad je nastao mrak, traìoa io je sa usta{a ama mlade devojke. Majke su
svoje k}
k eri sa svojim telima sakrivale od usta{a.a a. Ipak je usta{ki ki satnik iz-
veo jednu udovicu kojoj se ne se}am
e am ime. S ovom udovicom se usta{ki ki satnik ne-
kuda izgubio.
Sutradan pro{la la su kroz O{t tarije u pravcu Karlobaga dva usta{ka ka ka-
miona natovarena mu{ka karcima. U jednom kamionu bili su moj mu` mu i moja dva
sina, ali ja s wima nisam mogla govoriti, jer su nas usta{e a e odmah zatvorili u
{t talu. Tada sam zadwi
d i put videla svoga mu uàa i sinove i posle toga za wihovu
sudbinu vi{ei e ne znam.
Isti dan su nas è enske natovarili na kamione i otpremili nas natrag u
Gospi}
ospi u logor. Pred logorom u Gospi}u i u do~
o ekao nas je jedan usta{a
a a sa re~e ima:
Da sam ja bio s vama, ne bi se niti jedna ìva vratila.“
„Da ila. U Gospii}uu smo ostale
jo{ nekoliko dana, pa smo sprovedene u Jastrebarsko.
jo
U Jastrebarskom smo bile sme{t tene u jednom vlastelinskom magazinu.
Tu smo ostale oko 15 dana, a nakon toga otpremq m ene u Kru{~icu kraj Travni-
ka. U Jastrebarskom bila je hrana dosta slaba, a ina~e a e nemam ni{tata naro~o ito
da istaknem.
U Kru{~icu smo otpremq m ene samo mi è enske, i to Srpkiwe e i @idovke.
U Kru{~ici smo bile sme{t tene u drvenim barakama koje se nalaze u jednoj do-
lini, pa je u ki{no no vreme bilo uuàsno veliko blato. Tamo nas je bilo oko 250
Srpkiwa a i oko 1.000
1 000 @idovki.
U Kru{~ici je hrana bila naroo~ito slaba tako da smo u pravom smislu
re~i
e i gladovale. Hleba uop{te
p te nismo dobivale. Dnevno smo dobijale samo jedan-
put ~oorbu od graha, ili krompira.
Dvaputa nam je ìdovska bogo{to tovna op{t
p tina u Sarajevu poslala kruha
i samo smo ga tada jele. Ako je koja dobijala pakete sa hranom od ku}e,u e, ili rod-
bine, usta{e
a e ove pakete nisu uru~u ivali, nego su ih za sebe zadr`r avali, ili su
spaqivali ako se jelo pokvarilo. Niti pokriva~e, e, koji su od ku}e
u e nekima po-
slani, nisu usta{ea e uru~
u ivali, nego su ih za sebe zadr` r avali. Pritu` u ivati
se zato nismo smele.
Straù
a u nad nama dr`r ali su sve mladi usta a{e e u starosti od 16 do 18 go-
dina. Oni su prema nama bili naroo~ito grubi. Tukli su nas bez ikakvoga raz-
loga {akama i kundacima. I ja sam jednom bila tu~ u ena od jednog usta{e.
a e. Usta-
{e e su po no}i
o i obilazili barake i pri tom pevale razne bezobrazne pesme.
Usta{e
a e su se sa pojedinim mla|im
a im ènama zabavq v ali. One su po no}i
o i iz-
lazile iz barake i provodile no} no sa usta{a ama. Zato su dobijale boqu u hranu.
U Kru{~ici je poludela jedna Srpkiwa – k}e erka jednog generala iz Za-
greba. Ime sam joj zaboravila.
Polovinom meseca oktobra 1941. sve smo otpremq m ene iz Kru{~ice u Lo-
borgrad kraj Zlatara. Ovde smo bile sme{t tene u vlastelinskoj zgradi. U Lobor-
gradu su nas preuzeli Nemci i oni su ovde nad nama vodili nadzor. Oni su s
nama postupali korektno i dobro. Hrana je bila tako|e

o e dobra. Dobijali smo 3
puta dnevno jesti.
Ja sam pu{ttena iz logora u Loborgradu 12. februara 1942. godine. Bila
sam otpremq
m ena u Zagreb na policiju, gde su me sproveli na nema~ku
ku vojnu ko-
mandu. Ovde su mi nema~ke
ke vojne vlasti ispostavile propusnicu s kojom sam 16.
februara doputovala u Beograd.
Ovde sam se nastanila kod svoga zeta Popovi}
ovi Radoja i k}
k eri Qubice.
Zet mi je ~inovnik u direkciji drà
r avnih èleznica, pa }e e se on brinuti za
moje uzdr`
r avawe.
e.
Drugo ni{ta
ta nemam iskazati i na iskazano i pro~
o itano mogu se zakleti.
To{
o ovi
ovi} Milka, s.r.
Br. 243
Izjava Rade Stanojevi}a

i o zato~
o eni{tvu
tvu u logorima
ospi i Jasenovac629
Gospi} 29
ZAPISNIK sastav
vqen
u Beogradu, 22. maja 1943.
Stanojevi}
evi Rade, kroja~ki
ki pomo}nik
nik iz Oti{
i i}a,a, Vrlika, sreza Siw,
Si ,
star 29 godina, iskazao je:
Ja sam za vreme rata kao vojni obveznik stupio u 54. pe{adijski puk u
Kninu. Posle kapitulacije Jugoslavije ceo puk se je povukao iz Knina u Drvar
i tu se je rasturio.
Ja sam sa osam mojih drugova iz puka otputovao iz Drvara u Jajce u name-
ri da se prebacim u Srbiju. Kad smo tamo do{li, ve} su usta{e preuzeli celo
celo-
kupnu vlast. U Jajcu nam reko{e da moèmo u usta{kom stanu dobiti propu-
snice za Srbiju. Ja sam sa trojicom svojih drugova oti{ao u usta{ki stan da
traìmo propusnice za Srbiju. Na poqu su pred usta{kim stanom ostala ~e-
tiri na{a druga, ~ekaju}i da i wima donesemo propusnice. îm smo u{li u
usta{ki stan i kazali tko smo i {to smo, te {to èlimo, odmah su nas pro-
glasili uhap{enima i zatvorili u zatvor usta{kog stana. Sa mnom su tada
bili zatvoreni moji drugovi Marko Kruni}, nosa~ iz Beograda, koji je rodom
iz Oti{i}a, op{tine Vrlika, sreza Siw, a druga dvojica su bili iz Drni{a,
od kojih je jednom bilo ime \uro, a prezimena mu ne znam, dok drugome ne znam
niti imena, niti prezimena.
U zatvoru u Jajcu ostali smo oko mesec dana. Za to vreme su nas usta{e
~esto puta tukli, psuju}i nam srpsku mater, kraqicu i kraqa. Nagonili su nas
629
29
AVII, F. NDH, k. 39, reg. br. 61/5.
* Mileti}, II
II,, 616; Proterivawe Srba, 424.
da pevamo ~etni~ke pesme, a posle toga su nas opet tukli. U zatvoru s nama bilo
je vi{e Srba iz Jajca i okoline, koji su iza nas tamo ostali.
Nakon mesec dana prevedeni smo nas ~etvorica iz Siwa a sa jo{
jo nekim
drugim Srbima iz Bosne u Bawa a Luku i tamo predani u zatvor usta{kog kog stana.
U Bawojoj Luci u zatvoru smo ostali oko dva i po meseca, ovde je bio prema nama
postupak ne{to to boqi,i, jer nas nisu tukli ali smo trpeli veliku glad, jer smo
dobijali samo jednom dnevno jesti i to nas osmorica po jedan kilogram hleba,
te vrlo malo variva.
Po~e
o etkom aug
augusta 1941. godine otprem mqena je jedna ve}ae a grupa Srba iz
Bawa a Luke u Gospi}.
ospi}. SSa
a ovom grupom otprem mqeni smo i nas ~etvorica. U Gospi- i
}uu smo sme{t teni u kaznionu Okru`nogu nog suda. Ja sam sa tri moja druga odmah bio
zatvoren u }eliju zatvora, a ostali Srbi, koji su iz Bawa a Luke s nama dovede-
ni ostali su u avliji zatvora. Prigodom na{eg a eg dolaska u avliju Okru`nog u nog suda
na{lili smo tamo puno Srba koji su pre nas dovedeni. Isto tako bile su }elije
od zatvora pune Srba.
Nas ~etvorica smo zatvoreni zajedno u jednu }eliju i tamo smo ostali
sve vreme na{eg
a eg zat
ato~
o eni{tva
tva u Gospi}u.
i u.
Iz }elije se nismo mogli nigde kretati, niti puno vidjeti, ve} ve smo jedi-
no promatrali kako su usta{e a e tamo dovedene Srbe vezivali ìcom u avliji a
zatim spojnim
jnim lancima i tako ih tjerali na Velebit. U svakom ovako prire e|e-
nom transportu moglo je biti vi i{e e stotina qudi. Se}ame am se da sam u transpor-
tima za Velebit video najvi{e i e seqaka, zatim è eqezni~
i ara, a bilo je i pod-
oficira jugoslovenske vojske, te civila.
U Gospi}u
i u smo trpeli pravu glad. Dobivali smo jesti jednom dnevno ma-
lo ~oorbastog pasuqa a bez hleba tako da smo u pravom smislu gladovali. Mislim
da je bilo 18. aug
augusta 1941. godine kada su nas izveli iz }elije, a isto tako iz-
veli su taj dan i ostale Srbe iz }elija, koji su bili zatvoreni. Sve su nas po-
strojili u avliji i vezali ìcom radi odvoo|e ewa a u Velebit. Najednom je do{lo lo
neko nare|e
e ewe e da se odveè emo i opet pustimo u }elije, {to to je i u~i
u iweno.
Sutradan su nas ponovno sve izveli iz }elija, potrpali u kamione i od-
vezli na è eqezni~ku ku stanicu u Gospi}u,i u, gdje su nas smestili u teretne vago-
ne i to u svaki vagon po 80 qudi, tako da smo se unutra gu{ u ili i stajali jedno
na drugom. Nakon tri nepuna dana putovawa a stigli smo na è eqezni~kuku stani-
cu u Jastrebarsko. Usput nismo dobili ni{ta ta jesti, a niti vode za piti iako
je vladala velika vru} u ina. Na putu od Gospi}a i a do Jastrebarskog ugu{iou io se je
u mojem vagonu neki student iz Sarajeva, kojem ne znam ime, a u ~itavom tran-
sportu ugu{u ilo se osam qudi.
U Jastrebarskom otvorili su usta{e a e vagone i tra` a ili da im izru u~imo
sav novac, satove, lance, prstewe, e, pa da }e
e nam za to kupiti hrane i dati da je-
demo. Posle toga dobili smo za jesti neku ~oorbu od pasuqa a bez hleba. ûli smo
da usta{e
a e ovu ~oorbu nisu kupili, ve} ve da su je dobili besplatno od talijanske
vojske i nama dali, a na{na novac, satove, prstewe e i dragocenosti zadr` r ali za
sebe. Posle toga dali su nam i vode. Slede}e e e no}i
o i krenuli smo daqe e zajedno sa
osam le{
e eva na{ih
a ih umrlih drugova.
Slede}eg
e eg jutra do{li li smo na è eqezni~ku ku stanicu u Jasenovac.
Na è eqezni~kojkoj stanici u Jasenovcu do~ o ekali su nas jasenova~keke usta-
{e.
e. Padala je ki{a.
i a. Neki od Srba, koji su zajedno sa nama putovali u vagonu,
pru`
u ali su kroz prozor ruke i ka a{ike, da bi uhvatili koju kap vode i ovla-
ìli suhe jezike. Usta{e a e su to videli i psovali nam srpsku majku i zabrani-
li da hvatamo ki{ne ne kapq
ap ice. Zatim su provalili u neke druge vagone i tra-
ìli da im se izru u~ii novac, satovi, lanci i druge vrednije stvari. Ujedno su
strahovito psovali i mlatili pu{k kama po Srbima. ûla se je samo wihova
psovka i jaukawe e Srba. Na è eqezni~kojkoj stanici u Jasenovcu ostali smo neko-
liko sati trpe}ie i gore opisana mu~e u ewa.a.
Posle toga su nas isterali iz vagona, postrojili u red i terali u logor.
Morali smo i}ii i tr~
r e}imim korakom. Usta{ea e su nas usput ponovo tukli kundaci-
ma, pu{~anim cevima i nogama. Mnogi su slabiji po putu popadali, a usta{e a e su
ih i daqe e tukli i gazili nogama. Iza nas i{la la su kola koja su ove na{e
a e drugo-
ve kupila. Do{li li smo u logor zvani „J „Jasenovac broj 2“ oko tri sata posle podne.
Ovaj logor nalazi se pokraj jedne {umice uz reku Savu u blizini è eqezni~kog
kog
mosta, a udaqen en je od è eqezni~keke stanice u Jasenovcu oko tri kilometra.
U transportu koji je tada stigao u logor bilo nas je svih skupa oko 700 qu- u-
di. Bilo nas je iz svih krajeva, a najvi{e i e iz Bosne.
Kad smo stigli u logor, postrojili su nas ponovo i temeqito pretresli.
Tu su nam oduzeli sve {to to su kod nas na{li li ostaviv v{i
i na nama samo odelo u
kojem smo do{li,li, te rubqe
ub e koje je bilo na nama. Ako je ko od nas imao na nogama
boqe e cipele, tome su ih skinuli i dali mu lo{ o ije.
Posle toga su nas smestili u dve drvene barake, u svaku oko 350 qudi. Ja
i ve}
ve moj drug Kruni}uni Marko, bili smo odre| e eni za sobne stare e{ine u jednoj
baraci. U drugoj baraci odre| e eni su za sobne stare{ e ine Cvetinovi}
ovi Branko,
abaxija iz Zvornika, i neki Slobodan, odan,630
30
{ofer, koji je rodom iz Bosne.
Drugi dan posle na{ega eg dolaska, dovedena je u logor „J „Jasenovac III
III“ jedna
grupa Jevreja, wihih oko tri stotine. Jevreji su bili sme{t teni u zasebnu bara aku
ku
i dobijali su mnogo boqu u hranu, jer su im ìve`ne e ne namirnice slale wihove
crkvene op{t
p tine. Mi, koji smo bili odre| e eni za sobne komandante, dobijali smo
hranu iz jevrejske kuhiwe, e, a svi ostali Srbi hranili su se zasebno. Srbi su za
hranu dobivali dnevno jedanput ~oorbu od kuvanih qusaka od krompira, koji je
quu{ten
ten za jevrejsku kuhiwu. u. Hleba uop{te
p te nisu dobijali. Srbi su za to trpe-
li najve}u
e u glad od koje su u` u asno oslabili i u ve}em e em broju po~
o eli umirati.
Nekako sredinom meseca septembra 1941. godine po~eo o eo se je podizati na-
sip od zemqe
m e uz reku Savu. Na tom nasipu bili su zaposleni zato~ o enici Srbi
i Jevreji.
Kada je po~eo
o eo rad na nasipu, mi sobne stare{ e ine zamolili smo usta{kog kog
satnika Luburi}a,i a, kad je jedanput me|u
e u nas do{ao,
o ao, da bi nam se poboq{ala hra-
na, jer da ne mooèmo raditi uz dosada{wu u hranu koja je vi
i{e e nego lo{a.
o a. On nam
je obe}ao
e ao i zaista posle toga hrana je bila ne{to to boqa.
a. Dobijali smo ujutro
630
30
Slobodan Mici}.
~aj,
aj, ili crnu kafu, u podne pasuq, asu , a uve~e
e e kuhani krompir. Hleba uop{te p te ni-
smo dobijali ni tada.
Na nasipu smo morali raditi od ranog jutra do kasne ve~ e eri. Usta{e
a e su
od nas zahtevali, da svaki mora dnevno izvesti na nasip najmawe e 100 ta~a aka
(kolica) zemqe. m e. Zato su nam nare| e ivali da moramo ta~ke ke pune zemqem e voziti
tr~
r e}im im korakom, a ko to nije mogao, toga su nemilosredno tukli u barakama.
Posle izvesnog vremena nare| e eno nam je da radimo na nasipu kod ciglane
Ozrena Ba a~i}a.
a. Stanovali smo i daqe „Jasenovac II
e u logoru „J II“ a i{lili smo radi-
ti svaki dan kod Ba~ a i}eve ciglane. Na ovome radu mnogi su zato~ o enici stra-
dali ìvotom jer sse e reìm
e im nad nama, koji je i onako bio o{tar tar i nesno{qiv, iv,
jo{ vi{e
jo i e poo{trio trio do neslu
u}ene okrutnosti. Usta{e, a e, koje su vrr{ile nad nama
nadzor, tukli su nas bezrazlo`no o no svagde, gde su nas stigli. Tukli su nas kun-
dacima i debelim kolcima. Osim toga mnoge su jednostavno oborili na zemqu m u
i zaklali. U ovoj okrutnosti naro~ o ito se istakao jedan usta a{a – Musliman iz
Bosne zvani Mujo, te sam komandant logora, usta{ki ki poru~nik
u nik Milo{
ilo Qubo.
Tada su skoro svi Srbi iz Korduna i Srema, koji su radili na nasipu, pokla-
ni. Ne se}ame am se wihovih imena.
Nekako po~e o etkom meseca novembra 1941. godine nado{la la je reka Sava i
pretila poplavom. Komandant logora je odlu~io u io da likvidira logor „J „Jaseno-
vac IIII“,, a sve zato~
o enike da premesti u logor na Ba~ a i}evoj ciglani.
Odmah posle toga ja sam sa jednom ve}om e om grupom Srba zato~ o enika preve-
den u logor u Ba~ a i}evoj ciglani. Jedna grupa Srba zato~ o enika, wih ih oko 180,
ostala je i posle toga u logoru „J „Jasenovac IIII“ sa zadatkom da poru{e u e barake
posle ~ega su i oni trebali da do|u o u k nama u Ba~a i}evu ciglanu. Posle izvr r{e-
nog posla, Srbi-z
rbi-zato~
o enici iz ove grupe pobijeni su svi i zakopani u jednu ja-
mu kraj samog logora. U ovoj grupi bio je i moj drug navedeni Kruni} uni Marko, te
ostala dvojica koji su sa mnom u Jajcu dospeli usta{kih kih {aka. Imena drugih
ne znam. Kad smo bili prevedeni iz logora „J „Jasenovac II
II“ u logor u Ba~a i}evoj
ciglani, sme{t teni smo preko no}i
o i u jednu otvorenu {upu i tu je po nama padao
sneg. îtavu no} no smo morali sedeti i nismo se smeli nikuda micati, a usta{e a e
su nad nama dr` r ali straù.
a u.
Odmah s ve~ e eri do{lala je k nama u {upu grupa usta a{a,
a, koji su pitali gde
su ~e etnici. Niko se nije javio. Odmah su nas po~ o eli tu}i
u i kundacima i cevima
od pu{u aka. Nakon toga dvojica usta{a a a su po~
o eli da koqu.u. Zaklali su trojicu
Srba koji su se nalazili blizu mene i to dvojica sa desne, a jedan sa leve stra-
ne. Povalili su ih na zemqu m u i prerezali im grkq rk ane. Nakon toga pristupili
su i meni, koji sam bio najbli iì i i naredili mi, da pijem i lièm i em krv iz rane
jednog zaklanog druga. Ja sam po wihovom nare|e e ewu u morao kleknuti kraj za-
klanog druga, nagnuti se nad wega te piti i lizati krv iz rane na vratu. Usta-
{e e su za to vreme stajali nada mnom. Jedan od wih ih nagnuo se je, prisvetlio elek-
tri~nom
i nom lampicom i zagledao se da se uveri da li ja zaista pijem krv i li lièm
em
ranu mog zaklanog druga. Nakon toga naredili su mi, da obilièm i em krvavi no`,no
kojim su zaklali moje drugove. Morao sam oblizati no` no tako da se na wemu
uop{te
p te vi{e i e nije krvi na{lo. lo. Ja sam to nare|ee ewee u celosti izvr{io.
r io.
Sutradan su nas premestili iz otvorene {upe u jedan podrum ciglane.

U ovom podrumu smo ostali oko tri nedeqe. e. Po danu smo radili na nasipu ili
pleli ìcu oko logora, a po no}i o i smo spavali u podrumu. Podrum je bio pun
u{iju, pa smo i s te strane mnogo trpeli. Usta a{e,
e, koji su nad nama noo}u
u ~uva-
li straù,
a u, razvaqivali su prozore od podruma koji su bili naprav vqeni od
cigle i mi smo morali posle toga, mesto da spavamo, da te prozore ponovno za-
zi|
i ujemo, i tako svako ve~e.e e. Bilo je slu~ u ajeva da su objesni usta{e
a e ~uvaju}i u i
nad nama straù,a u, pozivali pojedine da se pokaù a u na prozoru tobo`
obo da vide da
li se nalaze u podrumu. Kada bi se ovi pokazali, oni su onda iz pu{ u aka na wih ih
pucali i ubijali ih, jer da su toboè o e hteli da beè.e e. Time su se usta{e
a e za-
bavqali.
bav
Nakon tri nedeqe e bili smo preme{t teni u jednu baraku koja je bila na-
novo podignuta. Sobni stare{ e ina u ovoj baraki bio je ve} ve pomenuti Slobodan
Mici},
ic {ofer iz Bosne. Kada smo pre{li li u ovu baraku, ja sam na zauzimawe e
sobnog stare{ e ine bio odre|en
e en da pomaèm
a em u kuhiwi. i.
Na sam katoli~ki ki Boì}
o 1941. godine pozvao je komandant logora Milo{ ilo
Qubo u kancelariju sobnog stare{ e inu i naredio mu da odredi 150 Srba-z rba-zato-
~enika za strijeqa awe.
e. Sobni stare{ e ina Slobodan poku{ao u ao je ovo nare e|eewee
izvr{
r iti, ali nije mogao jer nije znao koga bi odredio, po{to to mu je svakoga
bilo ào.ao.
Posle toga oko 10 sati pre podne, doo{ao ao je u baraku li~no
i no usta{ki ki po-
ru~nik
ru nik Milo{ilo Qubo sa desetak usta{a a a i isterao sve iz barake i postrojio
pred barakom. Zatim je sa ostalim usta{ a ama po~eo
o eo udarati po glavi pojedine
Srbe zato~ o enike sa drvenim maqevima koje su sobom doneli. Kako su koga uda-
rali po glavi, tako se je taj sru u{ioio na zemmqu.u. Na ovaj naa~in
in ubili su oko 30
Srba. Zatim su oko 150 drugih svezali ìcom i odveli na logorsko grobqe ob e kraj
Save i tamo pobili. Ja sam sve ovo {to to se je doga|alo pred barakom, gledao iz
kuhiwe e zajedno sa ôlakovi}emi em631
31
Dragom, koji je rodom iz Bijeqine, te Simi-
}em
em Stevom iz Cepeli{a i a kraj Petriwe. e. Imena tada ubijenih Srba ne znam, ali
se dobro sje}am
e am da su me|u
e u wima bila dva sve{t tenika.
Poznato mi je da je bilo ubijawa a Srba u logoru Jasenovac jo jo{ 1. i 2. janu
u-
ara 1942. godine. Tada su tako|ero er ubijene ve e}ee partije Srba-z
rba-zato~
o enika, ali ja
to nisam gledao, pa mi pobliè i e o tome nije poznato.
Uprava logora u Staroj Gradi{ci ci tra`
a ila je da joj se iz Jasenovca po-
{a aqee izvestan broj zanatlija. Tako sam ja kao kroja~ oja 6. januara 1942. godine sa
nekoliko jo{ jo svojih drugova preme{ten ten iz Jasenovca u Staru Gradi{ku. ku.
U logoru u Staroj Gradi{ci ci odre|en
e en sam kao kroja~
oja za {ivawe e usta{kih
odela. Sam logor sme{ten ten je u zgradama postoje}e e e kaznione. Sa mnom je radilo
jo{ oko 10 Srba – kroja~a.
jo a a. Prekrajali smo odela ela biv{e
v e jugoslovenske vojske za
usta{e,
a e, a tako isto {ivali za wih ih i nova odela.
U prole}ee e 1942. nekoji Srbi zatoo~enici bili su poslani u Nema~ku ku po
sopstvenoj è eqi,
i, pa sam se i ja bio prijavio da èlim otputovati u Nema~ku ku
631
31
Haxi-ôlakovi}.
na rad, ali mi to usta{e

a e nisu dozvolile. To isto nisu dozvolile ni ostalim mo-
jim drugovima – kroja~ a ima.
Ve} u februaru 1942. usta
Ve a{ee su po~
o eli dovoditi u logorogor u Staru Gra-
di{kuku velike grupe srpskih èna i dece. To dovoo|e ewe
e nastavq
v eno je i posle,
preko ~itavog prole}ae a i leta 1942. godine. Se}am
e am se da su tada dovedene veli-
ke grupe srpskih èna i dece iz oku~a u anskog sreza, zatim iz srezova Novska i
Nova Gradi{ka, ka, te iz drugih raznih mesta.
Sve ove ène i decu smestili su usta a{ee u „„K
Kulu“.
ulu . Iz „„K
Kule“
ule“ su ih nono}u
odvodili i trpali u veliki zatvoreni autobus kojim su ih odvodili u Jaseno-
vac i tamo ubijali i spaqivali u ciglarskoj pe}i e i Ba~
a i}eve ciglane. Ovo od-
vo|e
ewe e srpskih èna i dece iz Stare Gradi{ke ke u Jasenovac i wihovo ubijawe
i spaqivawe e vr{
r eno je skoro svaku no no} po~e
o ev{i
v i od meseca februara, pa ne-
prekidno do konca maja 1942. godine. Na ovaj na~in a in je ubijeno najmawe e 10.000
srpskih èna i dece.
Koncem meseca maja 1942. prestali su usta{e a e uglavnom sa ubijawem em i
spaqivawem em srpskih èna i dece. Tada na ìvotu preostale ène upu} u ivali
su na rad u Nema~ku,ku, a decu u logor u Jastrebarsko.
Moram napomenuti da su usta{e a e srpske ène i decu, pre nego {to to su ih
iz Stare Gradi{ke ke odveli u Jasenovac i tamo spalili u ciglarskoj pe}i, e i, pre
toga ne~
e ove~no
e no mu~u ili sa uuàsnom gla|u.
a u. Davali su im jedanput dnevno jesti
i to samo na vodi kuvane krav vqee repe bez hleba. Ovu hranu ne bi mogle jesti ni
najgladnije sviwe, e, a kamoli qu udska stvorewa. a.
U logoru u Staroj Gradi{ci ci bilo je i mu{k karaca Srba, koji su tamo do-
vedeni kao zato~o enici. Ispo~e
o etka ih je bilo nekoliko stotina, a posle preko
hiqadu. Ovi Srbi-mu
rbi-mu{ka karci zato~
o enici, usled prete{kog kog ìvota koji su pro-
vodili u logoru, po~o eli su u ve}em
e em broju poboqevati. îm im bi se nakupio ve}ie i
broj bolesnih Srba, koji su bili nesposobni za rad, usta a{ee su ih po noo}ii po-
trpali u zatvorene kamione, odvezli ezli u logor Jasenovac i tamo likvidirali
na isti na~in
a in kao i srpske ène i decu, tj. spalili u ciglarskoj pe}i. e i. Na ovaj
na~in
a in likvidirano je najmawe e tri hiqade obolelih Srba-mu
rba-mu{k karaca, koji su
bili kao zato~o enici u Staroj Gradi{ci. ci.
Mi zato~o enici zanatlije primali smo dosta dobru hranu. Dobijali smo
tri puta dnevno jesti, a primali smo i hleb. Ostali zatvorenici, kako sam to
ve} napred istakao, dobijali su dnevno samo jedanput za jesti na vodi kuhane
ve
kravqe
v e repe i to bez hleba.
Iz logora u Jasenovcu poznajem od usta{a a a po imenu Luburi}a, i a, usta{kogkog
satnika, i Milo{ao a Qubu, usta{kog kog poru~n
u nika, te nekoga usta{kog kog zastavnika,
imenom Mujo, koji je rodom iz Bosne. Sva tri wih ih bili su u`
u asasno
no krvolo~ni
o ni,,
naro~
o ito su se isticali Milo{ilo Qubo i zastavnik Mujo. Ostale po imenu ne
znam, samo znam da ih je ve}e ina bila rodom iz Like, Dalmacije, Hercegovine i
Osijeka, a bilo je me|u
e u wima mnogo bosanskih Muslimana.
U logoru Stara Gradi{ka ka bio je komandant neki Matkovi}, ovi , usta{ki ki po-
ru~nik.
u nik. Druge po imenu ne znam, ali znam da su najve e}im
im delom rodom iz Her-
cegovine.
Ja sam kao kroja~

oja ~e e{}ee puta uz pratwu
t u jednog usta a{ee izlazio iz logora
u varo{
aro i tamo kupovao kroja~ki ki pribor za usta{kaka odela. Tako sam 9. aprila
1943. godine izi{ao
i ao u varo{
aro sa usta{om
a om kome je ime Ivan, da kupim kroja~ki ki
pribor. Usta{a
a a Ivan navratio se u gostionicu pa je i mene pozvao, da me po~ o a-
sti vinom. Kad smo seli, on je poru~io
u io za sebe i mene pola litra vina. Usta{aa a
Ivan je ve
ve} pre toga bio dosta pijan. Ja sam neko vreme s wime sedeo za stolom,
a zatim sam zamolio usta{ua u Ivana da me pusti da izi|emi em u nu`nik,
u nik, da obavim
nu`du
du i on mi je to dozvolio. Ja sam iza{ao
a ao i vi{e
i e se nisam povratio. Pobegao
sam i sakrio se kod jedne gospoo|ee u mestu, kod koje sam preno}io
o io i sutradan ceo
dan ostao. Slede}e
e e no}i
o i uputio sam se pe{e ice u Bosnu i idu}i u i po {umama na-
stavio sam put pravcem Drine.
Nakon putovawa a od 22 dana do{ao
o ao sam na Drinu, koju sam preplivao i
pre{ao
e ao u Srbiju. 1. maja 1943. do{ao
o ao sam u Ni{
Ni i prijavio se policiji. Poli-
cija me je saslu{
u ala i predala Ispostavi izbegli~kog kog Komesarijata. Po{to to
nisam imao sredstava da daqe e putujem, a èlio sam i}i
i i u Beograd, jer sam ovde
pre rata radio a imam i brata gra| a evinara, to sam zamolio ni{ku ku policiju da
me straà
a arno preprati u Beograd i preda policiji, {to to je i u
u~iiweno. U Beo-
grad sam stigao 1. maja 1943.
Iza mene ostali su u Staroj Gradi{ci ci jo
jo{ 24 Srbina – internirca i to
dvojica rodom iz Zvornika, neki rodom iz Bijeqine, neki iz Srema, a neki iz
Zagreba. Po zanimawu u su kroja~i
a i i obu}
u ari, jedan bravar i jedan stolar. Wi-
hova imena ne mogu navesti, jer sam vi{ei e od 2 godine boravka u hrvatskim lo-
gorima ì iv~
v ano potpuno oboleo i ne mogu da upamtim imena.
Drugo mi nije ni{ta ta poznato, a na iskazano i pro~ o itano mi, mogu se za-
kleti.
D O V R [ E N O:
SASLU[AO
ASLU AO I OVERAVA: ZAPISNIÂR:
ISNI AR: Stanojevi
evi} Rade, s.r.
Rodi}
odi \uro,
uro, s.r. Tatalovi}
ovi Nevenka, s.r.
DOKUMENTI ITALIJANSKIH SANITARACA 745
III
ITALIJANSKI DOKUMENTI
Doku
okumenti
menti o akciji italijanskih sanitaraca
Br. 244
Izvje{
vje taj potporu~ni
nika lije~ni
nika Vitorija Finderlea o stawu
jama na Velebitu u koje su usta{e
e bacali Srbe i Jevrejeje i masovnih
grobnica na otoku Pagu, upu}en
en 6. septembra 1941. godine Voj
Vojnoj
italijanske armije632
zdravstvenoj direkciji 5. armijskog korpusa 2. ita
Direkcija za zdravstvo zaduìla me je da u na{oj zoni ispitam privre-

mena grobqa da bi se sprije~ilo eventualno zaga|ewe voda te da se izvr{i
ispitivawe uz pomo} obojenih kemikalija. Izvje{tavam:
P r v i d a n:
1. IX 1941. – Kretawe: Crikvenica – Sew – Gospi} – Peru{i} {i} – Paza-
ri{te – Peru{i} – Buni} – Peru{i} – Gospi}.
Otputovao sam iz Crikvenice u 6,30 sati automobilom br. 1514 stigao u
Sew u 8 sati, gdje sam se predstavio u Komandi divizije „Re“
„Re“ predav{i im pi-
pi
smo br. 03/4145 s datumom od 31. au
augu
gusta upu}eno od ove Direkcije (vidi pri-
log), ovdje sam predao pisma upu}ena komandama garnizona Gospi}, Karlobag i
Pag, a koja su pisma sadràvala ovla{tewa za kontrolu voda i zahtjev za vojnu
asistenciju.
Istoga jutra proslijedio sam za Gospi} gdje sam stigao u 11 sati.
Komanda pje{a~ke jedinice stavila mi na raspolagawe jednu grupu od
tri naoruàna vojnika i posude za pravqewe rastvora bojanih kemikalija.
Na povratku u Peru{i} pribavio sam odre|ene korisne informacije
od pojedinih gra|anskih osoba u pogledu lokaliteta `rtava, op}e situacije
i raspoloèwa gra|anstva. Odmah zatim uputio se u Pazari{te.
Stanovni{tvo redom odbija svaku obavijest, negira da su u ovom predjelu
bili doveè èni ili ubijani Srbi a tako|er i s tog razloga {to su ovi krajevi
iskqu~ivo katoli~ki.
Usprkos tome jedan me je seqak pratio prema Levarovoj kosi gdje izgleda
da se nalazi jama u koju su ba~eni Srbi.
U Levarovoj kosi su mi pokazali samo jedan bazen teku}e vode koja dolazi
iz te sumwive zone. Ovaj se lokalitet nalazi iznad sela Dowe Pazari{te a zo-
632
Zemqar Ante, Haron i sudbine, 234-242, faksimil originalnog dokumenta 222-228.
746 ITALIJANSKI DOKUMENTI
ve se Levarov bunar. Ovdje seqaci uzimaju vodu za dnevne potrebe (vidi foto
br. 1, 2, 3).633
U ovaj bazen ulio sam kemikaliju rastvorenu u 50 litara vode.
Na povratku u Peru{i} s velikim oprezom saznajem od seqaka neodre|e |e-
ne obavijesti, ~esto suprotne. Me|utim, uvjeren da u blizini mora biti neka
jama, dospjevam u selo Klanac i uvidjev{i da s lijepim manirima ne}u sti}i
ciqu morao sam prema jednom seqaku primjeniti prisilu da bi me on doveo na
jednu jamu kru`nog oblika.U pratwi ovog lica i s jo{ jednim dje~akom stigao
sam do jame Plana koja se nalazi iznad sela Buxak,
Buxak, op}ina Klanac. Ovdje nema
ni ceste ni pristupa putem. Auto s jednim straàrom, ostavio sam na putu (vi-
(vi
di foto 4, 5, 6).
Da bismo stigli na spomenuti lokalitet morali smo prevaliti oko sat
hoda. Tokom puta nailazi se na brojne ~ahure vojnih i lova~kih pu{aka. U pod-
pod
ru~ju jame nailazim na komade lanaca, katanaca razli~itih oblika i veli~i-
na, oznake èqezni~kih ~inova, lampase (na hla~ama)634 za jugoslavenske finan-
nan
cijske slu`benike, ~etkice za zube, xepna ogledala, ~e{qeve i {to je vrlo za-
nimqivo, nov~anike (i nov~arke za metal)635 ispra`wene i poderane. Na jed-
nom mjestu nalazim djelove lubawe koje bi prema anatomskim karakteristika- ka
ma a po mojem mi{qewu, pripadale odraslim qudima, dobi izme|u 30-50 godi- di
na, a ubijenih odprilike pre dva mjeseca.
Otvor jame dimenzije 8 × 5 m a dubina je bezdana. Ba~eni kamen se ne za
za-
ustavqa nego pada tako duboko da se zvuk slu{no gubi. Obodi jame i unutra{we
stranice zaliveni su kre~om koji je ba~en, kako se ~ini, pred nekoliko dana.
Usprkos tome po ~itavom se rejonu {iri odvratan miris qe{ina u raspadawu.
Izgleda u ovu je jamu ba~eno oko 500 `rtava. Pripravio sam kemijski rastvor
i bacio ga u jamu.
Na povratku seqaci iz okolnih sela pokazuju mi mnogo neprijazno znosti i
prave mi pote{ko}e iz dva razloga: boje se usta{ke osvete, a boje se i da izgube
{to su dobili (kao) na ~uvawe ili {to su pokrali poslije masakra Srba (gove-
da, ìtarice, odje}u itd.).
itd.).
Osim ove opisane, u blizini mora da se nalaze i druge jame, upravo: prvo,
Li~ko Le{}e, iza gostionice Macola, drugo, go, Kuzmanovac, tre}e, Jadovno (sa
vrlo mnogo `rtava), ~etvrto Ribnik, peto Dowi Lapac (krajwa granica na{e
zone), {esto Medak, blizu Gra~aca (teritorij VI armijskog korpusa).
Kad sam se vratio u Peru{i}, ustanovio sam da su uz pravac puta koji
vodi prema Buni}u razorena mnoga sela i da ima nesahrawenih qe{ina. Zato
sam odlu~io da ovo posjetim (vidi foto br. 7, 8).
Ustvari, na pravcu ceste koja vodi za Buni} mnoga su sela djelomi~no ili
sasvim razorena ili spaqena. Poneka netaknuta ku}a jo{ je naseqena a pripa-
633
Istraùju}i u italijanskim arhivima, u vrijeme dok je pripremao kwigu o logorima
na Pagu Haron i sudbine, Ante Zemqar nije uspio da prona|e navedenu foto-dokumentaciju. Vi
Vi-
di: Zemqar Ante, n. d., 220 i Jadovno I,, 364.
634
Prim. prev.
635
Prim. prev.
da Hrvatima. Ne nalazim ni jedne srpske ku}e po{te|ene od vandalizma. Po

cesti susre}em brojne naoruàne gra|ane a poslije nekoliko kilometara dosti-
sti
ù mi do uha pucwevi pu{aka sa daqine od nekih trista ~etristo metara.
Posjetiv{i nekoliko seoskih ku}a, uvjerio sam se da su ove potpuno pra-
zne kao i puste staje. Sve ostavqa sliku nasiqa.
U okoli{u ku}a nailazim na hrpe naba~ene zemqe koje daju dojam jama s
qe{inama.
Sreo sam obiteq Srba koji su se sklonili u {umu, ovi su me obavijestili
da su jame iskopali sami da bi pokopali qe{ine Srba (vidi foto 9, 10, 11, 12).
U stvari, ja nisam na{ao nijedan nesahrawen le{. Tako|er u Buni}u spaqene
su i ku}e i srpska crkva.
Vratio sam se u Gospi}.
Drugi dan
2. IX 1941. Kretawe: Gospi} – O{tarije – Karlobag - Tribaq636 - Kar-
lobag.
U zoru poslije snabdjevawa benzinom otputovao sam za O{tarije. îm îm sam
stigao na{ao sam se sa ~obanima i seqacima koje sam sreo. Nitko od wih „„ne ne
zna““ da mi da bilo kakvu obavijest o transportu Srba i svi mi ponavqaju iste
zna
fraze, kako ni{ta neznaju jer nisu bili prisutni. Shvatio sam uzaludnost
poku{aja da bi nai{ao na trag okolnih jama te nastavih za Karlobag gdje sam se
s pismom predstavio gosp. pukovniku Stawi.
Oko 11,30 sati slijede}i savjet pukovnika Stawa637 na{ao sam se u Trib-
qu, poslije kratkog zadràvawa u dru{tvu poru~nika Cuka Lelija i 6 vojni-
ka na{ao sam se u Mandalini638 da bi se puteqkom upravio prema jednoj velikoj
jami, zvanoj Jamina. Radi ve}e sigurnosti savjetovano mi je da auto vratim u
Tribaw.
Na po~etku se nalazi strma prohodna staza koja vodi prema jami, me|u-
tim kasnije treba nastaviti preko pe}ina i s jednog na drugi kamen (vidi fo-
to 12, 13, 14, 15). Posqedwe naseqe koje se susre}e – nazvano Livadice – na ma-
loj je udaqenosti od same jame i ovdje sam se posluìo sa dvojicom seqaka da
nam pokaù put.
Da bi se stiglo trebalo je dva i po sata vrlo napornog hoda, i ne mogu shva
shva-
titi kako su `rtve, ène i djeca stigli na ovo mjesto, tim vi{e – kao {to ka-
ù – da su odvo|eni no}u.
Sama jama nalazi se na isto~nom rubu male livade i ima otvor 8 × 6 m. Ne
mogu precizirati dubinu, ali je to~no da se kamen koji sam bacio nije zausta-
vio sve dok se zvuk padawa nije izgubio iz na{eg slu{nog poqa. U ponekom udu- udu
bqewu na unutarwoj zapadnoj strani jame zapaà se ogoqelo i izblijedjelo
korjewe i predpostaviti je da je to usqed padawa `rtava, koje su, padaju}i,
greble zemqu. Nije mi mogu}e precizirati broj `rtava ali je razumqivo da je
636
Tribaw.
637
Anariolo Gvido Stawo.
638
U originalnom dokumentu (na italijanskom) stoji: S. Maddalena – Sveta Magdalena.
ba~eno na stotine `rtava me|u kojima mnogi nesretnici iz koncentracionog

logora na Pagu.
Sa strane hrvatske vlasti nije proveden nijed
dan
an ~in de
dezzinfekcione pro-
pro
filakse.
Napravio sam mje{avinu kemikalija i ubacio u bezdan.
Na povratku iz opisanog poloàja, upitani seqaci nisu mi opisali do-
ga|aje, a mo`da i zato {to su mnogi prije masakra bili udaqeni iz ku}a.}a. Iz
Mandaline uputio sam se u pravcu Karlobaga.
Tre}i dan
3. IX 1941. Kretawe: Karlobag – Otok Pag – Slana.
U 7,30 sati napustio sam Karlobag sa motornim brodom KraqevKraqevskih po-
morskih grani~ara639 u pratwi gosp. pukovnika Stawa.
Stawa.
êlno Karlobagu nalazi se sjeveroisto~na strana otoka Paga, nazvana
Slana, u obliku kamenog jezika sa najoskudnijom vegetacijom na rijetkim mje-
stima.
Ne postoji nikakva cesta i mora se prelaziti preko kamenih gromada. Mi
smo s brodom u{li kroz Pa{ka vrata i nastavili do male uvale koja se nalazi
frontalno gradu Pagu. Nai{li smo na jedan improvizirani kameni molo (bez
ugra|enog cementa) uz koji je lako pristao na{ brod.
Kad smo se iskrcali, na razmaku oko 100 metara ugledali smo dva koncen
cen-
traciona logora (vidi foto 16,16, 17, 18).
Prvi, ve}i, smje{ten je desno u jednoj dolini i okruèn je dvostrukim
ukriènim redom bodqikave ìce sa dva otvora (ulazna vrata) jedan nasu-
prot drugome. Ova su vrata opskrbqena frizijskim kowi}em da bi se logor pot-pot
puno zatvorio.
Ovaj logor – kako je dokazao jedan oto~anin – pripadao je Srbima a u nene-
kim je danima dostizao brojku do 1 200 osoba. U centru je bila podignuta bara-
ka kapaciteta oko 180 qudi (!), {to zna~i da su ostali morali boraviti na ot ot-
vorenom grubom kamewaru izloèni suncu. U ovoj zoni kao {to sam rekao, nema
vegetacije ni sjene. Sada je baraka demontirana a plo~e leè po centru logo-
ra. Ovdje su sagra|ena i dva primitivna logorska WC WC-a,
-a, koji, zakqu~ujem sa-
drè malo materije.
Drugi logor smje{ten lijevo vo,, okruèn je jednostrukim redom bodqika-
ve ìce i primitivne je konstrukcije. Ovdje su prvo bili zatvoreni Jevreji a
zatim ène.
Ispred, a me|u logorima, nalazi se jedna ku}a u izgradwi. I materijal.
Lijevo od drugog logora je jedna cesta u izgradwi koju su gradili zato-
~enici.
Na molu, u sjeni, pod gromadom, nalazi se jama koja sadrì vodu. Ovo je
jedini bazen vode koji mora da je sluìo za sve potrebe zato~enika. Polazimo
preko desnog logora i neposredno u blizini ovoga nailazimo na brojne jarke
639
R.. G.. Finanza di mare.
pokrivene zemqom i kamewem gdje su nesumwivo sahrawene `rtve umrle u

logoru.
Kad se pro|e brijeg koji se pruà ju`no od logora stiè se na malu udu-
binu gdje nailazimo na iskope zemqe i kamena koje je zapravo masovna grobni-
ca. Ovaj iskop duga~ak je oko 150 metara a {irok oko 20 m (vidi foto 19, 20, 21).
Iz znatièqe zagrabim po transver sverzalnom jarku i na dubini oko 50 cm
nalazim ènu pokrivenu nekim jastukom a u wenoj blizini jedan ki{obran. Uz
ovaj le{ leè brojni drugi – ukqu~ivo i djeca – svi u stawu jakog raspadawa
uz isparavawe o{trog i nepodnosivog smrada. Usmr}eni su poprilici od oko
mjesec dana, te{ko bi bilo odrediti broj mrtvih koji se nalaze u ovom jarku,
ali je sigurno da ih je mnogo i da su u raznim poloàjima. Jedan dio jarka je jo{
prazan i namjewen novim `rtvama (vidi foto br. 22).
Ove su jarke iskopali zato~enici logora a dovla~eni su da rade s obe}a-
wem da }e istraìvati boksit. Drugi su iz logora dovla~eni s obe}awem da idu
na rad u We ema~ku, ustvari su dovedeni u blizini jarka gdje su ubijeni a zatim
ba~eni unutra. Vidqivo je da su mnogi bili sahraweni vezani i jo{ u ìvotu.
Razmak od mora i ove masovne grobnice nije ve}i od 200 m i kaù, da su mnogi,
na putu ovamo bili ba~eni u more (vidi foto 23).
Na 150 metara od ovog grobqa nalazi se jedno omawe grobqe veli~ine oko
10 × 2 m, na mjestu koje se nagiwe prema moru. Radoznao i ovdje, kopam i otkri-
vam le{ mu{karca od po prilici 18 godina, vrlo mr{ava izgleda, u stawu
raspadawa. Do wega, vi{e je grupa drugih le{ina u nemogu}im pozama nekoji
jo{ vezani. Prvi le{ pokriven je sa svega 15 cm zemqe i s ponekim kamenom.
Jarak je dubok oko jedan m, a sadràva mawi broj le{ina u svim mogu}im polo lo-
àjima. Na rubovima jarka nalazim mnogo pu{~anih ~ahura.
U istoj zoni otoka mora biti vi{e drugih pojedina~nih grobova, u kojima
su nesretnici koji su umirali na radu.
Ocjewujem da broj osoba dopremqenih u logor dostiè cifru od 8-9000.
Na otok su dovo|eni iz Karlobaga sa ~etiri broda po 200 qudi pri svakom pre- pre
vozu. ê
êsto su u logor stizali direktno sa sjeveroisto~ne strane otoka, iskrca-
ca
vani u zoni frontalnoj od Karlobaga, odakle su u logor stizali prelaze}i bes-bes
pu}e po o{trom kamewaru (vidi foto br. 24).
Logorsku straù vr{ilo je sedamdesetak usta{a pod komandom poru~ni-
ka Dev~i}a a straàrili su sa mitraqezima smje{tenim na visovima koji su
dominirali nad ~itavom zonom (7 mitraqeskih gnijezda).
Nitko od civila nije se smio pribliìti a bilo je zabraweno i ribari-
ti u blizini. ê
êsto su logori bili prepuweni i tada su usta{e odvodili ène
(srpske i ìdovske) u jedno selo zvano Barbat – gdje su ìvjeli u dvje
dvjema ku}a}a-
ma (u jednoj od ovih ku}a ubili su k}erku jednog srpskog generala iz Zagreba
koja je prethodno silovana).
Hrana je bila vi{e nego oskudna. Po~esto je komad kruha dijeqen na dva-
naest osoba.
Le{ine nisu bile dovoqno ukopane. Ponegdje sam ih nalazio na dubini
od svega 15 cm i zakqu~ujem da jesenske ki{e mogu otkopati le{eve koji su tata
ko slabo ukopani. Od strane hrvatskih vlasti nije do sada primjewen nijedan

sistem profilakse.
U rovove velikih grobqa me|u kamewe, ulili smo otopinu kemijskog kon-
kon
centrata.
Na povratku s otoka za Karlobag uspio sam prelistati dokumente na|e-
ne u blizini jedne jame blizu O{tarija, wih je sakupio kapetan Asti Lui|i
koji je danas krenuo da s vojnicima prokrstari teren zbog istrage za jamama u
ovoj zoni. Privu~en neodrìvim smradom uspio je otkriti jednu jamu koju zo-
zo
vu jama na Plo~ama.
Ovdje su li~ni dokumenti, kartice za hranu, pisma ro|aka `rtava, a me
me|u
|u
ostalima i jedna presuda koju je sud izrekao zbog kra|e drva, adresirana na
stanovnika sela bliskog jami, na ime usta{e Baburi} Luke.
^ e t v r t i d a n:
4. IX 1941. Kretawe: Karlobag – O{tarije – Karlobag – Crikvenica.
U 6 sati ujutro na putu sam skupa s gosp. kapetanom Asti Lui|ijem i sa 30
naoruànih vojnika G.A.F .-a.640 Kad sam stigao u O{tarije ostavio sam tran-
G .F.-
sportna sredstva na cesti i krenuo stazom prema selu Stupa~inovo. Na{av{i
brata spomenutog Luke Baburi}a na kojega se odnosi dokumenat koji je ju~er
prona|en, i sa jo{ 4 seqaka iz istog sela, poslije kratkog hoda stigosmo do jame
Jama na Plo~ama. Ova se nalazi na sjeveroistoku sela Stupa~inovo, okruèna
je stablima i dobro skrivena. Iz we se diè kao neka para koja {tipa zbog
o{trog mirisa. Ulaz u jamu veli~ine 9 × 6 m i otvorena je. Kad sam ubacio ka-ka
men – poslije dugog padawa – osjetio sam da je pao u vodu. Na dijelu ulaza od-
rowena je zemqa i trava je pogwe~ena. Ovdje nalazimo dijelove ko{uqa i mu{-mu{
kog odijela. Pored same jame ima qudskih kosa, pisama, fotografija, praznih
i rasparanih nov~anika za sitan novac kao i lisnica, ~ahura itd. (vidi foto
br. 26, 27, 28).
Pri~a se, da se u nekoliko navrata ovdje dovelo i bacilo u jamu oko 2 000
Srba mu{karaca, a da je posqedwi pokoq bio unatrag tri sedmice.
Od strane hrvatske vlasti nije izvr{en nikakav sanitarni postupak.
Pripravio sam rastvor i s vodom iz jednog susjednog izvora ubacio ga u
jamu.
Dok su nas seqaci do Jame na Plo~ama dopratili bez pogovora znaju}i da
smo je ju~e otkrili, ovi isti odbili su da nas pripomognu i pokaù nam drugu
jamu. Na na{e inzi zistirawe seqaci su se razbjeàli u planinu u pravcu za-
pada suprotno od sela Stupa~inovo. Ostali smo bez rezultata.
Vratio sam se na mjesto polaska i s vojskom sam krenuo u pretres, uspjelo
nam je otkriti drugi bezdan, nazvan Duliba Jama (vidi foto...).
(jama)641 prekrivena je grawem stabala i li{}em, dobro je skrita, na
Ova (ja
stazi u blizini jame nalazimo dijelove qudske odje}e, rup~i}e, li~ne doku-
640
Gvardia dalla frontiera.
641
Prim. prev.
mente, ~ahure vojni~kih pu{aka, razli~ite ~etkice za zube, ~ak i mu{ki ru~-
ni sat, pokvaren.
Naredio sam seqacima da otkriju jamu. Istoga ~asa podigao se èstok i
prodoran zadah karakteristi~an za ve} zrelo raspadawe mesa (vidi foto br.
29, 30).
Ulaz u jamu veli~ine 8 × 8 m. Kamewe koje je u neposrednoj blizini otvo-
otvo
ra prekrito je mrqama krvi i masnim sastojcima. Na jednom se mjestu raspo-
znaju tragovi krvi nastali od krvavih prstiju.
U ovu je jamu tako|er ba~eno oko 200 osoba i ubistvo je izvr{eno nedavno
(oko mjesec dana).
Ni u ovu jamu nisu do sada ba~ena nikakva dezinfekciona sredstva.
I ovdje sam ubacio rastopinu kemikalija.
Poslije podne sam krenuo natrag i uve~e stigao na sjever (Crikvenica).
Zakqu~ak
I Hrvatske vlasti za gore navedene jame nisu poduzele nikakvu preven-
tivnu mjeru, izuzev za prvu jamu (Plana nad Buxa
Buxakom) gdje su u vrlo zanemari
ri-
voj koli~ini usuli ìvog vapna. Naslage le{ina predstavqaju opasnost zaga-
|ewu teku}ih voda za Liku i Primorje.
II U grobqima Slane – otok Pag – le{evi su sahraweni vrlo plitko te
za jesewih i novih ki{a postoji mogu}nost da ih raskriju, tako da predstavqa-
ju intok
toksikacionu i infekcionu opasnost.
1941./XIX
Vojna po{ta 41 – 6. septembra 1941./XIX
Vidio: Potporu~nik lije~nik Q.. G.642

Pukovnik lije~nik direktor V armijskog korpusa
(Mucio Fjorini) (Finderle Vitorio)
Br. 245
Prijedlog V
Voj
ojno zdravstvene direkcije 5. ar
armijskog korpusa
za asanaciju strati{ta na kojima su usta{e ubijali Srbe i Jevreje643
VOJNO ZDRAVSTVENA DIREKCIJA V.. ARMIJSKOG KORPUSA

Vojna po{ta 41.
Pregledav{i izvje{taj potporu~ ~ni

nika lije~nika Dra Finderlea,
lea, pred-
laèm:
èm
– da se u jamu Plana iznad Buxa
Buxaka (op}ina Klanac), u Jaminu, u Jadovno,
u Kuzmanovac, u Li~ko Le{}e i u Jamu na Plo~ama te u Duliba ja
jamu ubaci ve-
ve
642
Quartiere generale – glavni {tab.
643
Zemqar Ante, n. d., 242, faksimil originalnog dokumenta 229.
lika i obilna koli~ina ìvog vapna na na~in da se sa dovoqnim slojem te za-

{tite prekriju le{ine.
– da se le{ine sahrawene u Slani na Pagu otkopaju i sakupqene na loma-
ma
~ama da se natope zapaqivim i sagorivim teku}inama. Raskopane {an~eve tre-
tre
ba prekriti ìvim vapnom. Sanirawe treba izvr{iti pripadaju}e Odjeqe-
we za dezinfekciju potpomognuto vojnicima susjednih mjesta. Sanirawe shva-
titi kao hitno.
1941/XIX
Vojna po{ta 41 – 6. septembra 1941/XIX
Poru~nik kemi~ar-far
~ar-farmacist Pukovnik lije~nik direktor zdravstva
Mario Spote Mucio Fjorini
Br. 246
Nare|ewe Vojno zdravstvene di

direkcije 5. armijskog korpusa da se u neke
jame na `rtve baci kre~, le{evi iskopaju i spale644
kre~ a da se iz drugih le
KOMANDA V ARMIJSKOG KORPUSA
Ured S. M. – Slu`be
Br. 3910/ Pomo}ne slu`be, TAJNO
/XIX
Vojna po{ta 41 – 8. septembra 1941 /XIX
Prilog br. 2
P R E D M E T: Higijenska za{tita
...
... naslovi...
Prema izvje{taju odvojeno priloènom za diviziju „Re“

„Re“ (prilog br. 1),
poseban prilog za Direkciju zdravstva – odjel za dezinfekciju – (prilog br.
2) – kojeg je dostavio poru~nik lije~nik Dr. Finderle a koji je imao du`nost
da na teritoriju Armijskog korpusa utvrdi mjesta gdje su sahrawene le{ine
`rtava posqedwih politi~kih doga|aja u Hrvatskoj, u skladu sa spre~avawem
eventualnog zaga|ewa voda, potrebno je hitno poraditi na:
– ubacivawu kre~a u jame, one prema prilogu br. 3 i druge za koje se to
ukaè potrebno,
– na iskopavawu le{ina sahrawenih u Slani (otok Pag),64645
wihovom spa-
qivawu i asanirawu opkopa.
Asanirawe prema prilogu br. 1. sprovest }e divizija „Re“
„Re“ preko svoje
zdravstvene slu`be. Koli~ina kre~a za jame mora biti obilata: 8-10 kvintala
po jami.
644
64
Zemqar Ante, n. d., 243-244, faksimil originalnog dokumenta 230.
645
Prim.. prev.
Prim
Kre~ }e se potraìti u okolini.

Za sanirawe prema prilogu br. 2. pobrinut
nut }e se Direkcija zdravstva ko-
ja }e ukqu~iti Dezinfekcioni odjel, a koji }e biti iz Kraqevice morskim pu-
tem preba~en na Pag te odavde svakog dana na radove u Slanu.
Transport }e se izvr{iti sa motornim brodom „Venus“ koji }e biti u
Kraqevici dana 9. o. mjeseca u 7 sati na raspolagawu Odjelu za dez
dezinfekciju.
Odjel za dez
dezinfekciju ponijet }e sobom svoje sledovawe benzina i petro-
leja (zapravo 450 i 100 litara). Na povratku u bazu zatraìt }e od Tehni~kog
ureda Armijskog korpusa nadoknadu utro{ene koli~ine.
Kre~ }e se kupiti na licu mjesta.
Odjel za dez
dezinfekciju ponijet }e sobom dopunskih ìve`nih namjerni-
ca za pet dana. Za kruh, meso, drva i osigurawe sledovawa oslonit }e se na voj
voj-
nu komandu u Pagu, koju je ve} obavijestila Direkcija Komesarijata Armijskog
korpusa.
Po nalogu {efa Glavne uprave
pukovnik Klemente Primijeri
VOJNO ZDRAVSTVENA DIREKCIJA V ARMIJSKOG KORPUSA

Br. 01/1657
1941/XIX
DIREKCIJI I. DE DEZ
ZINFEKCIONOG ODJELA
... na izvr{ewe.
Pukovnik lije~nik direktor
(Mucio Fjorini)
Br. 247
Izvje{taj poru~ni
ru nika lije~ni
je nika Santa Stacija o iskopavawu le{e
l eva
na otoku Pagu i wihovom spaqivawu u septembru 1941. godine646
I. ODJELU ZA DEZ
DEZINFEKCIJU, DIREKCIJI!
1941/XIX
PREDMET: Higijenska za{tita i asanacija grobqa na Malinu u Slani

(otok Pag).
Primiv{i od direkcije za zdravstvo V A Ar

rmijskog korpusa nalog za po-
kret, dana 11. septembra 1941. – XIX
XIX,, potpisani sa jednim podoficirom i 34
~ovjeka iz ~ete, motoriziranim jedrewakom „Venus“ iz Kraqevice upu}ujem se
na Pag. Polazi se u 7,30 s, stiè u 19,30 s, raspore|uje se ~eta i materijal.
646
Zemqar Ante, n. d., 244-248, faksimil originalnog dokumenta 231-234.
U zoru slijede}eg dana upu}ujem se iz Paga prema zoni Malin koja se nana
lazi kao u nekim ustima Pa{ke uvale gdje nam je nazna~eno da se nalazi naj-
ve}e grobqe.
Stiè se otprilike poslije jednog sata plovqewa. Brod zbog plitke oba-
le ne moè pri}i tako da se prebacivawe qudi i materijala obavqa pomo}u
~amca (vidi foto br. 1, 2)647 dovedenog na mjesto te }e tako ostati za daqwih de-
set dana rada.
Ve} u zoni gdje se brod usidrio, a jo{ vi{e u blizini grebena gdje smo
pristali, nai{li smo na jedan odvratan smrde` koji je karakteristi~an za
organske materije u raspadawu. Uspev{i se nekim puti}em po gologolcatom
tragi~nom terenu, na{li smo se iznad 400 m (vidi di foto br. 3) pred jamom dugom
32 metra a {irokom 2 m, a dubokom 1 i pol metar (vidi foto br. 4, 5). Tokom pu pu-
ta bili smo prisiqeni upotrebiti plinske maske jer je smrde` postao nepod-
no{qiv a uspiwawe nas je sililo da di{emo duboko. Jama koja te~e paralelno
s dolinicom, preko koje smo pre{li, na krajevima je zatvorena sa dva suhozi-
di}a, iskopana zemqa koja je bila postrance podràvana je suhozidi}em. Dno
je kr{evito na{to ukazuje nekoliko udaraca s pijukom. U udaqenosti od oko
15 m, nalazi se jedna druga jama u tangentnom poloàju prema prvoj, duga~ka
oko 15 metara a jednako duboka i {iroka kao ova prva.
Unaokolo ovih dviju jama opaà se odstrawena zemqa a pokrivena broj-
nim kamewem da bi se izazvao dojam konfiguracije terena. Me|utim ki{e su
izazvale ulegnu}e rahlog terena ogoliv{i kamewa i sa malim sondirawem pra- pra
ti se kako se rov nastavqa u dva pravca: prema moru 8 metara a prema brdu oko
35 metara i kako ovom posqedwem kraku pripada jo{ {est rukavaca. Iz ovog
terena probija vrlo jak smrade` materija u raspadawu, a iz pomaknute zemqe
izbijaju zgr~ene ruke, no`ni prsti ve} vrlo truli a na nekim se mjestima ve}
jasno ukazuju obrisi ~ovje~ih tjela slabo prekrivenih zemqom. U jednom dije je-
lu, gdje je teren pokazivao neobi~nu elasti~nost, bu{ewem od samo nekoliko
centimetara otkrilo se ènski trbuh.
Poslije daqwih 400 m dolazi se na vrhunac doline. Pre{av{i ga, spu{-
ta se u drugu dolinu nazvanu Karloba{ki Malin koja gleda prema Karlobagu.
Kad se pre|e oko 300 m zonom sasvim kamenitom gdje nema nikakvog puta, naila-
zi se na jedan hodnik pomaknute zemqe {irine 50 cm, a duìne 20 metara. Ova
pomaknuta zemqa pokrivena je kamewem da bi se maskirao teren, te je i ovdje
karakteristi~no ve} poznato zaudarawe.
Na nekojim mjestima izbijaju ruke i cipele. Podjequjem qude u dvije
grupe. Pristupa se metodi~nom radu. Odmi~e se sve kamewe s pomaknute zemqe,
oprezno s lopatama odmi~e se sloj po sloj po ~itavoj duìni grobqa. Poslije
odstrawewa prvih 5 do 20 cm zemqe, ukazuju se brojne ruke, ~esto vezane (vidi
foto br. 6), bose noge, a koji put obuvene, glave s licem okrenute prema gore ili
koje pokazuju {iju.
647
Foto-dokumentacija navedena u ovom izvje{taju nije prona|ena u italijanskim ar-
hivima.
Iako smo ve} navikli na izvirawe udova i glave, ovdje je ovo ukazivalo
na izvjesnu iznimnost u pokapawu. Gotovo je bilo pravilo da se poslije odstra-
wewa zemqe na qe{inama na|e sloj kamewa koje je trebalo maknuti da bi se s
iskopom qe{ina moglo nastaviti.
Nastojali smo sebi protuma~iti ovu prisutnost kamena te smo isproba-
li na iskopu koji jo{ nije bio ispuwen (!).
(!). Do{li smo do zakqu~ka da su ukop
vr{ili na ovaj na~in: one koje je trebalo pobiti, svezanih gorwih udova ili
povezanih po dvojicu ili trojicu zajedno (uvijek sa ìcom za elektri~nu stru-
stru
ju) postavilo se na kup zemqe, odgrnute kod iskopa jame, u koju su onda padali
ubijani mitraqezom ili smrtno raweni hladnim oru`jem. U tim slu~ajevi-
ma, kad vrlo vjerojatno – {to pokazuje poloàj le{eva – smrt jo{ nije nastu-
pila, bilo je sru{eno najve}e kamewe iz podno`ja suhih zidova sa sa obje strane
koje je u padu povuklo za sobom zemqu, pa je tako ukop bio izvr{en s malo mu-
ke i brzo. Da su bili ukopani smrtno raweni ali jo{ ìvi, dokazuje izobli-
~eni i tragi~ni izraàj lica ve}ih djela ovih le{eva (vidi foto 7 i 8). 8)
Izvla~ewe le{eva bilo je stoga naro~ito mu~no, jer nisu bili smje{te-
ni po nekom redu nego naba~eni, nekoji s glavom prema doqe, drugi zgureni
(vidi foto br. 9), drugi opet s udovima ispremje{anim s onima drugih le{eva
(vidi foto br. 10), nekoji me|usobno vezani i porazmje{teni u poloàjima koko
ji se ne mogu ni zamisliti.
Na nekojim su mjestima le{evi ~ak u pet slojeva jedan nad drugim, u dru-
dru
gim ih ima mawe, ve} prema tome kako je to dozvoqavala dubina jame s kameni- ni
tim dnom. Gotovo svi mu{ki le{evi imali su gorwe i dowe udove vezane (vidi
foto br. 11, 12). U blizini jame na|ene su mitraqeske ~ahure, a kod mnogih le-
{eva koji su jo{ bili vrlo uzdràni, bilo je mogu}e konstatirati smrtne ra-
ne od hladnog oru`ja na prsima, na le|ima, na vratu (vidi foto br. 13). Jednoj
mladoj èni odrezane su potpuno o{trim oru`jem dojke. U dvjema jamama na{- na{
li smo samo ène i djecu ali u drugim jamama bili su ispremje{ani mu{kar-
ci, ène i djeca.
Stawe izdràvawa le{eva bilo je razli~ito u raznim zonama jer su uko- uko
pi izvr{eni u razno vrijeme, pa dok su neki le{evi mogli biti stari oko mje- mje
sec dana, drugi su opet dva ili tri mjeseca. Kada bi izvadili koji le{ upo-
trebom trozuba (vidi foto br. 14, 15) postavili bi ga na improvizirane nosiq-
siq
ke i prenesli na loma~u od drvqa (vidi foto br. 16, 17) u tu svrhu i priprem-
qenu gdje je bio obilno natopqen gorivim teku}inama i spaqen. Svaka loma~a
sluìla je za spaqivawe oko 20 le{eva (vidi foto 18, 19, 20). Radi stawa sa-
ponifikacije nekih le{eva, kao i radi impregnirawa sa zemqom, sagorje jeva-
we se odvijalo polagano, ali potpuno, tako da nije preostalo ni{ta, nego pe-
peo potpuno uni{tenih organskih materija.
Tako je spaqen 791 mrtvac na|en na raznim mjestima:
716 u glavnom grobqu na Malinu
20 u malom grobqu na Karloba{kom Malinu
2 u zoni Malin blizu jednog vrela
1 na desno od obale pristajawa u Malinu
52 u jednom grobqu na lijevo od mjesta Slana koje nam je kasnije pokazano.

Od ovih le{eva bilo je:
407 mu{karaca
293 ène
91 dijete u dobi od 5 do 14 godina.
Me|u ovima bilo je jedno dijete u povoju od, predvidivo 5 mjeseci.
Na jednom drugom mjestu i to ju`no od ì~ane ograde koja je zatvarala
koncentracioni logor Srba, na|eno je jedno drugo maleno grobqe gdje je bu{e-
wem utvr|eno da su ondje le{evi zatvoreni u drvene sanduke i to dosta duboko.
Radi toga ovo nismo iskopali. Vrlo vjerovatno da se ovdje radi o zato~enicima
koji su umrli prirodnom smr}u, te su ih wihovi drugovi pokopali sami.
Od osobe koja mi je sluìla kao razborit vodi~ kod pronalaèwa raznih
zona koje je vaqalo urediti, saznao sam da je najve}i broj deportiranih u Sla-
Sla
no bio ba~en u more, vezan uz veliko kamewe, a mnogi su i sebi sami oduzeli
ìvot, utopiv{i se.
Na mjestima iskapawa prona|ene su poneke fotografije te èqezni~ke
i tramvajske karte u vrlo lo{em stawu, ne~itke radi brzog truqewa te neupo po-
trebive za identifikaciju a osobito poslije dezinfekcionog postupka bez koko
jega se nije moglo.
Poslije osloba|awa grobova od wihovih mrtvih stanovnika, po dnu opko-
pa polagan je sloj ìvog vapna razrje|en
|en u vodi
di.. Nad vapnom poloìo bi se prah
mrtvih),648 na wu novo vapno te sloj od 20 cm zemqe. Nije bilo potrebno doda-
(mr
ti vi{e jer }e skore ki{e koje nastupaju na ovaj tako ure|en teren i same iziz
vr{iti svoje. Ostavqeno je na brigu Komandi G.A.F.-a649 49
u Pagu da poslije ne-
koliko dana ki{a potpuno prekrije opkope.
Qu udi u ovoj slu`bi bili su obu~eni radnim kompletom, u ~izmama sa
visokim drvenim poplatom, specijalnim kapama – rekvizitima dobivenim od
Odjela. Svi su bili opskrbqe
bqeni maskama koje su upotrebqivane za rada kad se
ukazala potreba.
Posao se po~iwao u jutarwim ranim satima i za 8 sati nije ga se preki-
dalo ni zbog ru~ka, jer u takvim okolnostima nitko nije mogao jesti pa zatim
nastavqati ovaj ukopni~ki rad. Kad bi zavr{ili posao, qudi su se isprali sa
dovoqno sapuna i sapunske smjese, a sa pamu~nim tuferima natopqenim u alko-
holu ~istili bi sluznice nosa i ustiju.
Za gorwe radove (spaqivawe le{eva i ure|ewe terena) upotrebqeno je:
70 kvintala drva
250 kg petroleja
550 kg benzina
45 kvintala ìvog vapna.
îtav potreban materijal morali su prenositi na le|ima od mjesta pri-
stajawa do mjesta gdje ga je trebalo upotrebiti.
648
Prim. prev.
649
Gvardia dalla frontiera.
Rad je potrajao ukupno 10 dana za 2 720 radnih sati. Pona{awe qudi na

ovom delikatnom i toliko uàsnom poslu, toliko novom i neo~ekivanom za sve
– bilo je vrhunsko po svim kriterijima. Svi su u ovom ukopni~kom i àlo-
snom poslu zdu{no prionuli zadatku i iskazali visoki duh humane po`rtvov-
tvov
nosti.
DIREKTOR I.. DEZINFEKCIONE SEKCIJE
(Poru~nik lije~nik Staci ci dr. Santo)
Izvje{taji italijanskih vojnih organa
Br. 248
Izvod iz izvje{taja o zlo

zlo~iinima nad srpskim narodom i crkvenom
hijerarhijom u NDH u vremenu od uspostave hrvatske vlasti
do 20. jula 1941. godine650
Ubojstva
Na teritoriju dràve Hrvatske bili su ubijeni mnogi pravoslavni sve-
{te
tenici. Te{ka situacija koja vlada u toj dràvi, na{a nemogu}nost da pro-
vjerimo li~no sva nedjela i da se upoznamo sa svakim slu~ajem koji se dogodio,
nasiqe i teror koji onemogu}avaju ne samo prolaz iz jednog sela u drugo nego i
iz jednog kotara u drugi ili preko dràvnih granica, pridonose potpunosti
podataka kojima raspolaèmo, pa je to samo blijeda slika onoga {to se tamo
doga|a.
A) Sve{tenici:
1) jedna od prvih `rtava usta{kog terora bio je bawalu~ki Vladika Pla-
Pla
ton651 sa protom Du{anom Suboti}em iz Bosanske Gradi{ke. Bili su ubijeni
no}u na cesti Bawa Luka – Varo{652 i ba~eni u rijeku Vrbas653 koja je izbaci-
la na obalu wihove le{eve. Kad je na|en le{ vladike Platona nije mu se znalo
za identitet i odnesen je u bolnicu u Bawa Luku zbog autopsije. Bila je for
for-
mirana komisija koja je trebala sastaviti odgovaraju}i zapisnik o tome. Ali
650
Dràvni arhiv Rim, Diplomatsko historijski arhiv Ministarstva inostranih poslo-
va – Fond Politi~ki odnosi – Jugoslavija 1931-1945. godine.
651
Milivoje Jovanovi} – episkop Platon.
652
Kotor Varo{.
653
Vrbawa.
kada je malo po malo u le{u prepoznat vladika Platon odmah je bilo nare|eno
da se autopsija ne obavi i da se obustavi daqwa istraga. Le{ je zakopan na voj-
nom grobqu. Istovremeno su po~ela ubijawa sve{tenika Srba i na drugim pod-
ru~jima hrvatske dràve. Niè dajemo popis ubijenih sve{tenika o kojima
smo do sada doznali:
2) Prota Milo{ Mandi} iz Kotara Gra~ac;
Prota Bogdan Opa~i} ~i} iz Gline.
ne. Wegovo tijelo ba~eno je na obalu Save.
Sve{t. Nikola Vu~kovi} iz sela Drqa~a.
{t.. Dane Babi} iz Sviwice,654 ubijen, wegov le{ ba~en u jednu baru.
Sve{t
Sve
Sve{t
Sve {t.. Jovan Grozdani} iz Radu~a – Lika.
Sve{t
Sve {t.. Petar Majstorovi} iz Doqana. Bio je tako maltretiran u zatvo-
ru u Gospi}u da se iz o~aja objesio.
3) Prota Branko Dobrosavqe qevi} iz Vequna kotar Sluw. Usta{e su mu na na-
redili da iskopa jamu za sina studenta. Kad je zavr{io pred wega su doveli
sina i po~eli su ga mu~iti tako stra{no da je mladi} od toga umro. Onda su
usta{e naredili ocu da govori molitve za mrtve. Za vrijeme slu`be prota
Branko onesvijestio se tri puta ali su ga oni udarcima pu{ke prisilili da
zavr{i. I on je podlegao zbog wihove okrutnosti na istome mjestu.
4) Prota Pavle Obradovi}, biv{i poslanik iz Bruvna kod Gra~aca.
Damjan [trbac, sve{tenik iz Bosanskog Grahova.
Ilija Budimir, sve{tenik iz Crnog Luga odveden je u nepoznatom prav-
cu i sigurno ubijen.
Prota Ilija Bawac iz Drvara
Prota Ratko Jeli} iz Drvara
Oba odvedena u Knin i ubijeni.
Prota Risto ]a (Kati}?)655 iz sela Sojkovi},656 kotar Livno bio je od-
]ati} (Ka
veden zajedno sa 8 gra|ana u {umu kraj Livna, ubijen i ba~en zajedno s wima u
jednu jamu.
5) Sve{t. \\or
or|e Bogi} iz Na{ica (?) (?).657 Bio je ubijen 17. lipwa pred o~i
o~i-
658 659
ma seqaka Pejanovi}a iz Breìca koji bija{e sakriven iza jednog drveta.
Pejanovi} pri~a: „Usta{e su svezali Bogi}a za jedno drvo i po~eli ga mu~iti.
Odrezali su mu u{i, nos, jezik i bradu. Nesretni sve}enik urlao je od boli
ali budu}i je bio mlad i jak mogao je ostati uspravan za vrijeme mu~ewa. Za-
tim su mu probu{ili o~i i kad su vidjeli da se on jo{ drì otvorili su mu
prsni ko{. Tek tada je pao na zemqu. Pejanovi} je iz svog skrovi{ta ~uo kako
netko kaè: „Jo{ mu srce kuca“ – i onda su pucali i tako okon~ali muke tog
~ovjeka.
6) Voja Vojnovi}, katiheta iz Osijeka – ubijen.
654
Svinica, Gradusa.
655
Risto I. ]a
]ati} (Gubin, Livno).
656
Sajkovi}.
657
Georgije-\or
je-\or|e I. Bogi}, rodom iz Subocke kod Pakraca, sve{tenik u Na{icama.
658
Proko Pejnovi}.
659
Brezik (Na{i~ki).
IZVJE[TAJI ITALIJANSKIH VOJNIH ORGANA 759
Sli~no tome, zna se, da su svi sve{tenici iz Osijeka bili uhap{eni i

podvrgnuti mu~ewu. Rijeka Drava izbacila je na obalu tri le{a pravoslav-
nih sve{tenika ali se wihov identitet nije mogao utvrditi.
Prota @iv
@ivko Danilovi}, biv{i poslanik iz Qubije, j , ubijen.
Prota Bogdan Vrawe{evi}: ubijen 19. juna u Krupi na Vrbasu kraj Ba-
wa Luke.
7) Prota Stevan ]ur
]ur~i}: ubijen u Jadovnom. Prije ubojstva otrgnuta mu
je brada, izva|ene o~i, slomqene noge i ruke.
Sve{tenik Du{an Klipa iz Pla{kog: ubijen.
Sve{tenik Milan Tri{i} iz Vrlike – uhap{en 10. jula i ubijen u
usta{kom taboru u Kninu.
Sve{tenik Mihajlo Mini} iz Vaqeva (Ze (Zenica):
ca): ubijen.
Sve{tenik Milo{ Petrovi} iz Luàna (Der (Derventa):
ta): ubijen s le|a prili-
kom bijega.
Sve{tenici: Du{an Bobar; Milo{ Savi}; Janko Savi}; Qubo Jak{i} i
Dragoqub Maskijevi}.660 Svi ubijeni 22. jula u Vlasenici.
Sve{tenik: Borivoje Boì} iz Pala~a661 ((Vu Vukovar).
var)
Prota [piro Starovi}, Ba~ko – (Br~ (Br~ko?)66
662
Prota Vida Vi{wevac66 663

iz Gackog – izvu~en bolestan iz kreveta i ubi-
jen zajedno sa protom Starovi}em.
Prota Vlada Gvozdenovi} iz Mostara
Prota Jefto Vujovi} iz Mostara
Sve{tenik Ogwen Radi} iz Mostara
Sve{tenik Pejanovi}664 iz Mostara
\akon Du{an A{krabi} iz Mostara
Monasi Dereti} Ilarion, Manastirli} Stanko iz Qubiwa.
Sve{tenik Bogunovi} iz Doweg Lapca: ubijen sa ènom i dvoje djece665
i ba~en u jedan ponor izme|u Lapca i Bori~evca u koji su bili ba~eni i dru-
gi ubijeni Srbi iz Lapca i Kulen Vakufa.
b) Osobe koje nisu crkvene li~nosti
Uz bok klera, utvr|ena su i ubijawa vjernika. Na nekim mjestima Hrvat- vat
ske provodila su se masovna ubijawa. O tome dajemo kratak pregled po kotarima:
Bjelovar: Ubijeno oko 189 qudi iz pu{ke, bajunetama itd. To se dogodi-
lo u selu Gudovac.666
Bosanska Kostajnica: Kuni} Stanko, Krneta Stojan, Jaj~anin Lazo (ili (ili
ò) 667 za{ili su mu noge i ruke za ramena.
Boò):
660
Dragomir-Drago J. Maskijevi}.
661
Pala~a, Osijek.
662
Spiridon-[piro Starovi} (Avtovac, Gacko).
663
Vidak Vi{wevac.
664
Petar Pejanovi}.
665
Nikola-Nik{a Jove Bogunovi}, supruga Dara i sinovi Pajo i \oki
\okica.
666
Rije~ je o prvom masovnom pokoqu Srba u NDH, koji je u Gudovcu kraj Bjelovara po~i-
wen 27-28. aprila 1941. godine.
667
Lazo.
Biha}: mnogo uglednih gra|ana ubijeno. Drugi odvedeni u nepoznatom

pravcu. Me|u wima: Mihajlo Mandi}, inèwer; Veqko Mandi}, trgovac; dr
Matavuq; bra}a Kozomari} @ar @arko i Jovo; Dimitrije Petrovi}, direktor gim- gim
nazije; dr Milan Vojvodi}, predsjednik kotarskog suda i drugi. Za sve postoji
bojazan da su ubijeni.
Borovo: U no}i od 26. na 27. jula 1941. ubijeno je 16 Srba i ba~eno u Dunav.
Jedan je ba~en jo{ ìv i izvukao se na obalu. U pomo} mu je pritekao dr Jovan
Eler, Nijemac.
Gacko: Ubijeno oko 500 mu{karaca, èna i djece. Me|u wima Gligor Lu-
~i} iz Mihaqca;668 Lazar Mostirovi} iz Izgora; Blagoje i Lazar [arovi} iz
Tepena; Nikola [arovi} iz Crnica;669 69
Boò Divqan iz Kravareva; Miho Po-
povi} iz Gra~anice; bra}a Manojlovi} iz Rudo Poqa, Veqko Vi{wevac biv{i
poslanik iz Madnice; Grujo Vi{wevac iz Gackog; Milorad Starovi} iz Av-
tovca; Tripko i Jovan Lajovi} iz Lipnika; Spasoje Nenadi} iz Avtovca.
Selo Korita (pod
(podru~je Gacko):
ko): Posebno zlostavqano. Ubijeno 160 qudi i
ba~eno u ponor Golubwa~a. Muslimani i usta{e pozvali su ih u Sokolski dom
pod izgovorom da razgovaraju o na~inu odràvawa, zajedni~ki, reda i mira.
Zgrada je bila opkoqena oruànom bandom; qudi su bili povezani i odvedeni
kraj obli`weg ponora Golubwa~a, ba~eni u wega a zatim ubijani ru~nim bom-
bama. Jedan od tih nesretnika ostao je ~udom ìv i kasnije se uspio skloniti
u Crnu Goru. Po no}i jo{ su se 6 preìvjelih uspjeli spasiti. Smrad je bio
tako nepodno{qiv da je talijanska vojska morala politi benzinom i spaliti
le{eve.
Glina: Na najstravi~niji na~in ubijeno oko 450 Srba.
Grahovo Bosansko: Odvedeno i vjerojatno ubijeno 56 osoba.
Dvor na Uni: Ubijeno nekoliko Srba me|u kojima i Jovo Jore{enin, Mi-
lan Dragosavqevi}, Mladen Durman, Vaso Mrkohad,670 70
Smoqanovi}
vi},, Milan Ko-
Ko
ster, Stevan Dunda, Milan Bodlovi}. Naredbu za smrt dao je oficir ]u ]uri}.
Drvar: 16. i 17. srpwa ubijena 32 Srbina me|u kojima Bogdan Kalaba, di- di
rektor „„[iipada“
da“ i Jovo Kreco, gradona~elnik mjesta.
Karlovac: ubijeno nekoliko Srba me|u kojima: Du{an Dokmanovi}. Sve-
zali su mu ruke i noge i bacili ga u Kupu. Doktor Vuj~i},671 71
advokat, kapetan
Gojko Jawanin.
Wih su na{li pastiri napola zakopane. Josip Jevran bio je ubijen na pra-
gu vlastite ku}e pred ~itavom obiteqi. Iz sela Vequn odvedeno je u obli`we
{ume i ubijeno oko 300 qudi – Srba.
Kowic: ubijeno oko 370 qudi – Srba.
Korenica: ubijeno vi{e seqaka. Usta{e su im potpuno odrezali u{i i
noseve i prisilili ih da pasu travu.
Krupa na Vrbasu: ubili su Du{ana Brankovi}a, poslanika.
668
Mihoqa~e.
669
Cernica.
670
70
Vaso Mrkohod.
671
71
Milan Vuji~i}.
Qu ubiwe: U samo dva ponora (Go

(Golubiwa i Lastva) bilo je ba~eno 311 Srba.
Smatra se da su u selu \ukov
\ukovcu ubijeni svi; u cijelom kotaru smatra se da je
ubijeno ukupno 2500 Srba.
Qu ubu{ki: u cijelom kotaru nije ostao niti jedan Srbin.
Mostar: Izme|u 24. i 28. lipwa u nepoznatom pravcu odvedeno 200 gra|a- |a
na, mnogi su bili ubijeni. Poznat je popis od 68 ubijenih Srba.
Na{ice: 16. lipwa ubijeni su u Gavrilovcu: Predrag Mamuzi}, profe-
sor u {kolama u Na{icama; Pero Kova~evi}, u~iteq iz Wego{evaca; Rade Vu-
kobratovi}, àndarmerijski podoficir u penziji. U selu Susina ((ili ili Su{i-
ne?)672
72
ubijeni: Rajko Novakovi}, Petar i Lazo Simi} ([i mi}?) 673
( imi}?), 73
\or|e Ja-
watovi} (Ig(Igwatovi}?) i Vlado @iì}.
Li~ko Novo Selo (ko(kotar Na{ice) – ubijeni: Branko Srdi}, Rade Rada-
kovi}, Milo{ Radakovi}, \uro uro Gavrilovi}, Bude Kqasuja, Jovo @i igi}, Novak
Vukobrati}, Sima Deli} li},, Nikola Deli}, Spasoje Orli}. Kad su pali poko{e-
ni pu{~anim mecima, usta{e su ih dovr{ili bajunetama i razbili im glave
udarcima kundaka pu{ke. Mozgovi su se raspr{ili po zemqi.
Nevesiwe: U samom gradu na po~etku lipwa ubijen je mladi sin posred-
nika Ni|e |evi}a pred o~ima majke. U selu Udrez674 74
ubijeno 27 osoba. U cijelom
kotaru (pod
(podru~ju) 400 do 500 osoba.
Nova Gradi{ka: ubijeni mnogi Srbi. Posebno u selu Staro Tetovo675 75
oda-
kle je odvedeno 30 Srba i ubijeno. Me|u wima nalaze se: Gavro Kova~evi} i
vlasnik kavane Proti}. Na intervenciju vo|e nema~kog kulturbunda obavqe-
na je autopsija ovog posqedweg ali od strane dvojice hrvatskih lije~nika koji
su konstatirali smrt zbog frakture lubawe.
Osijek: Ubijeni mnogi Srbi, me|u kojima bra}a Stankovi} poznati u Pi- Pi
rotu.
tu. Bili su najprije opqa~kani a potom masakrirani. Ba~eni u Dravu vu oko 170
osoba Srba, me|u kojima i jedan Rus, nekad kotarski ~elnik tog mjesta. Na srp-
ski Uskrs ubijeno je 17 Srba na pravoslavnom grobqu.
Kraj sela Vrbav676
76
ubijeno je 27 Srba dovedenih iz Stare Slatine i ba-
~enih u zajedni~ku jamu. Nijemci su obavili otkopavawe i nastavili s auto-
psijom i odredili da se dostojno pokopaju svaki posebno.
U selu êepinski Mar~inci 18 Srba bilo je privezano za jedan kamion i
tako su bili vu~eni. Oni koji nisu umrli ubijeni su kraj sela Livane.
Pakrac: I u tom kotaru bilo je ubijawa, ali nema to~nih podataka. 26.
travwa iz Pakraca u Lipik doveden je doktor Milenko Markovi}, advokat, u
Lipiku je bio zvjerski mu~en: povrije|eni su mu bubrezi i odrezani spolni
organi. Doveden je u Zagreb a zatim ponovno u Pakrac gdje se jo{ sada nalazi
izme|u ìvota i smrti.
672
72
Su{ine.
673
73
Simi}.
674
74
Udre`we.
675
75
Selo ovog imena nije identifikovano na podru~ju Nove Gradi{ke.
676
76
Selo ovog imena nije identifikovano, mo`da je re~ o nekom od slede}ih sela: Vrbawa
(@u
@upawa), Vrbica (\ako
(\akovo) Vrbova (Nova Gradi{ka).
Podravska Slatina: 16. lipwa ubijeno je 16 seqaka: Mile Bukva otac 6

djece; \or (Trkuqa?)677
or|e Turduqa (Tr 77
otac 8 djece; Ilija Bogunovi} otac 7 djece;
Dane Preva~a otac 3 djece, Sima Sorma{ otac 3 djece, Lazar Krneta, otac 2
djece, Ilija Miqu{ otac 5 djece, Gojko Bakoni}, otac 1 djeteta, Boò Miti},
otac 1 djeteta, Luka û
u~a, otac 1 djeteta.
Svi su ba~eni u zajedni~ku jamu, poliveni ìvim vapnom iako su neki
od wih davali jo{ znakove ìvota.
Zvjerstva
U selu Petrovac67878
ubijen je pred o~ima ène i djece Mi{ko Stojanovi}.
U selu Sopqa679
79
na|en je le{ Mili}a Mili}a iz Martinca (ko (kotar Dowi
680
80
Mihoqac).
hoqac) Autopsijom je utvr|eno da mu je razbijena lubawa, otkinuta lije-
va ruka, odrezan nos i usta i da je bio kastriran.
Prijedor: Ubijena 4 seqaka iz sela Qubija.
Slavonski Brod: U selu Dubo~ac pobijeno na jednom poqu 30 Srba; nakon
toga svezani su za veliko kamewe i ba~eni u Savu.
U Starom Slatniku ubijeno 20 Srba. ê esto iz Save bivaju izva|eni le-
{evi vezani po dva.
Slavonska:681
81
U toku travwa ubijeno oko 200 Srba u selu Aleksandro-
682
82
vac.
Sremski Karlovci: na po~etku srpwa ubijeni su Milan Gostovi} i Slav- Slav
ko Savi} po zanimawu kroja~i.
Dowi Lapac: sela Srb i Suvaja bila su gotovo potpuno razru{ena a u wi- wi
ma bija{e oko 33.000
000 Srba. Taj zlo~in izvr{en je 1. i 2. srpwa i to nakon sve~a-
nih Paveli}evih izjava da vi{e ne}e biti ubijawa i otima~ine bez suda.
Stolac: u tom kotaru (pod
(podru~ju) usta{ki satnik Mijo Babi} izvr{io je
stra{no harawe. Bila su uni{tena ~itava sela zajedno sa stanovnicima, mu{-
karcima, ènama i djecom; tj. sela â apqina, Gabela, Berkovi}i, Tasov~i}i,
Domanovi}i, gdje god je bilo pravoslavnih.
Trebiwe: Pred kraj svibwa u gradu je ubijeno 9 osoba. To su bila prva
ubojstva u Hercegovini nakon ~ega su po~eli masovni pokoqi u Koritu (Gac (Gacko).
ko)
683
83
Derventa: Mirko Radovanovi} iz sela Mala Vrusnica bio je obje{en na
jedno drvo samo zato {to se àlio kod w weema~ke komande i okru`nih vlasti u
Oxaku na pona{awe hrvtskih vojnika koji su mu odnijeli imovinu i naredili
seqacima da prije|u na katolicizam.
Vlasenica: Prema svjedo~ewu dva Srbina \or or|a Viskovi}a i Laze Rada-
kovi}a koji su se ~udom spasili, 22. lipwa ubijeno je vi{e od 40 osoba. Osim
677
77
Nije identifikovano o kojem je prezimenu re~.
678
78
Petrovac, Podravska Slatina.
679
Sopje.
680
80
Martinci Mihoqa~ki.
681
Slavonska Poèga.
682
Aleksandrovac Poè{ki.
683
Brusnica Mala.
sve}enika o kojima govorimo naprijed, bili su umoreni: Branko @de deri}, geo-
metar, Jovo Mici},684 84
trgovac
vac,, Gligor \uri},
uri}, poqoprivrednik, An|elko Dra-
kuli}, Kosta Drakuli}, Novica Drakuli}, Du{an Drakuli}, Danko Joki}, Risto
]uukovi}, Vojin Drqi}, gradona~elnik op}ine Han Pjesak, sak,685
85
Marko ]a ami},
Milan Peji}, Milutin Jefti}, Qubo Vuka{inovi}, gradona~elnik op}ine
(?),686
Paprc (?) 86
Radovan êe~ura, sudski dostavqa~, Luka i Vaso Demi}, Du{an Jo-
Jo
vi}, Obrad Pej~i}, Drago Jok{i}.
Me|u usta{ama koji su vodili gore spomenute na strijeqawe bili su
PUQO (SUQO?)
(SUQO?) SU SU[I] I],687
87
TOP[I],688
student i AQO TOP[I] 88
u~enik, oba pozna-
ti kao komunisti.
Zlostavqawa
Osim nanesenih mu~ewa koja su zavr{avala ubijawem (jer bija{e mali
broj smrti a da im nije prethodilo mu~ewe ili zlostavqawe), svakog dana su se
doga|ala premla}ivawa, rezawe dijelova tijela, lomqewe ruku i nogu.
Navodimo samo neke konkretne slu~ajeve:
Mostar: U jednu malu baraku bija{e zatvoreno 130 osoba u nepodno{qi-
voj vru}ini i prqav{iti. Stari Qoqe je tu umro a mnoge osobe su padale u ne-
ne
svijest. Desetine qudi bilo je zatvoreno u jednoj pe}ini u kojoj je bilo 10 cm
vode i u koju nije prodirala ni zraka svjetla.
Zabiqeèni su slu~ajevi izbodenosti, zaprqanosti izmetom, stavqawe
èqeznog obru~a oko glave. Seqaku Popovi}u savijali ({arafili) su genital-
ne organe.
U zatvoru u Osijeku po nalogu usta{kog suca MITAJKOVI] VI]A A (MIHAJ
HAJ-
689
89
LOVI]?)
VI]?) biv{eg koàrskog radnika napravqene su slijede}e okrutnosti:
zabijawe igala pod nokte, batinawe {tapovima, vezawe za klupe. Tako vezani
imali su do maksimuma ra{irene noge. To je izazivalo nepodno{qive bolove.
Uhap{enike su primoravali da pquju na srpsku zastavu; da je trgaju zubima
i da je pojedu. Za vrijeme toga stalno su ih tukli po glavi. Bili su primorani
da bosonogi hodaju po jednom stolu na kojem je bila postavqena bodqikava ìca.
Nekima je na glavu stavqena kruna od trwa i po woj su onda udarali. Trwe bi
ulazilo u meso i iz wega su tekli poto~i}i krvi. Zatvorenicima se vrlo ri-
jetko dijelila hrana a jo{ rje|e voda.
Kad su mnogi od wih ne mogav{i izdràti po~eli gubiti svijest davali
bi im 200 gr kruha po osobi. Hranu koju su wihove obiteqi slale od ku}e, upo-
upo
trijebili su usta{e za sebe.
Sve{tenici su bili primoravani da ~iste zahode i dok su to radili ba-ba
cali bi im izmet u lice. Blizu Gra~aca ubijen je dr. Veqko Torbica, lije~nik.
684
84
Mi}i}.
685
Han Pijesak.
686
Mogu}e da je re~ o mjestu Papratno, Kakaw.
687
Suqo.
688
Top~i}.
689
89
Nije identifikovano o kojem je prezimenu re~.
Wemu su usta{e izrezali duboke duga~ke trake mesa s grudi, stavili sol na
ranu i za{ili je. Nakon zavr{ene operacije pitali su `rtvu „da „da li je opera-
ra
cija dobro uspjela“.
la“
sak?)690
Milo{ Tesli}, industrijalac iz Siska (Susak?) 90
bio je divqa~ki mu-
~en. Sava je na obalu izbacila wegov le{ s probu{enim o~ima, neprepoznatqi-tqi
vim licem, cijelog tijela izbodenog ubodima noà.
Koncentracioni logori
U svim mjestima gdje su bili Srbi, svakog dana su se doga|ala hap{ewa.
Hapsilo se bez su|ewa i bez istrage, masovno.
O mnogima se vi{e ni{ta ne zna gdje su; mnogi su odvedeni u koncentra-
cione logore. Drugi, prema sigurnim indicijama, odvedeni su u nepoznatom
pravcu i ubijeni.
Osim mnogobrojnih sve{tenika koji su ubijeni, odmah nakon {to su usta-
{e preuzeli vlast u Sarajevu, bio je uhap{en stari mitropolita Petar Zi-
mowi}, najve}i autoritet srpske crkve. Na po~etku je bio interniran u Kere-
stincu a danas izgleda da je zajedno s drugima sve{tenicima i uglednim gra-
|anima odveden u Liku. Govori se da su ìvoti svih wih u opasnosti.
Isto je tako bio zlostavqan srpski mitropolit Dositej69191
iz Zagreba ko-
jeg su usta{e maltretirali, odrezali mu bradu i batinali ga.
Prema izjavi Mihajla Rova~evi}a, slu`benika crkvenog suda u Pla{-
kom, usta{e su dana 17. srpwa odveli biskupa692 92
Savu Trlaji}a u nepoznatom
pravcu. Tom su prilikom odnijeli novac i opqa~kali ku}e. U crkvenom sudu
smje{tena je op}ina i napravqeni su stanovi za usta{e.
Za vrijeme hap{ewa, usta{ke vlasti nisu Srbima dopu{tale da sobom
nose ni hranu ni odje}u.
U Daqu (Daq?) uhap{eno je oko 100 srpskih obiteqi bez ikakva povoda.
Prilikom duga~kog puta do Br~kog nisu dobili hranu. U selu Vequn uhap{e-
no je 350 Srba od kojih se 50 nakon neopisivih mu~ewa vratilo ku}ama. Prema
izjavama o~evidaca do{lo se i do nagodbe o prisilnoj emigraciji iz Bawa Lu- Lu
ke, Biha}a i svih mjesta oko Plitvi~kih jezera.
Prilikom te prisilne deportacije doga|ale su se te{ke scene, jer su se
usta{e brutalno pona{ali. Obi~no idu po ku}ama i narede da se osobe u roku
od pola sata pripreme za put, da ponesu sa sobom prtqagu, novac, vrijednosti,
da predaju kqu~eve ku}a usta{ama: dakle, prijetwama ih prisile da daruju
svoj posjed hrvatskoj dràvi. Nakon toga sakupe deportirane na bilo kakvom
mjestu, izvr{e nad wima premeta~inu i oduzmu im novac, ogrlice, vrijedno-
sti,
sti, ostavqaju}i u najboqem slu~aju 500 dinara po obiteqi.
Posebno tragi~an je slu~aj Zorke Kozomari} ène @ar arka Kozomari}a,
trgovca iz Biha}a. On je ve} bio odveden i o wemu se ni{ta nije znalo. Zbog ve-
690
90
Sisak.
691
Vasi}.
692
Episkop (vladika).
likog straha èna se otrovala octenom kiselinom, kad su joj rekli da se zajed-
no sa djecom za pola sata mora spremiti za odlazak. Najstarije dijete je imalo
8, a najmla|e 4 godine. Taj posqedwi umro je iste no}i od upale mozga.
Ima jo{ slu~ajeva mu{karaca i èna koji su umrli od velikog straha.
U posqedwe vrijeme usta{ke vlasti poduzimale su deportaciju cjelo-
kupnog pravoslavnog klera sa wihovim obiteqima. Tako srpski narod ostaje
bez svojih duhovnih pastira.
Prisilna konverzija na katolicizam

Od po~etka usta{ke vlasti po~eli su se sa terorom mnoge pravoslavne
obiteqi prisiqavati na prelazak na katoli~ku vjeru. Poznata je bliska veza
koja postoji izme|u katoli~ke crkve i usta{kih vlasti. To je poja~ano i ~iwe-
nicom da se me|u usta{kim rukovodiocima nalaze i mnogi katoli~ki sve{te-
nici. Poziv da pre|u na katolicizam upu}en je prije svega dràvnim slu`be-
nicima pravoslavne vjere. Svi su oni dobili formulare na kojima su trebali
odgovoriti na pitawa i provjere. Pa`wu je privukla ~iwenica da u dràvnoj
slu`bi mogu ostati samo oni koji su katoli~ke vjere. Prema izjavi Janka Bje-
gojevi}a, paroha Eparhije Karlovac dolaze s usta{ama naoruàni, zatvaraju
pravoslavne crkve, odnose parohijalne registre i sve crkvene dragocjenosti.
Prota Atanasije Bogi}, tajnik crkvenog suda iz Pakraca, svjedo~i da su
katoli~ki sve}enici u{li u zgradu pakra~ke episkopije, zauzeli urede i za- za
pe~atili mitropolitsku crkvu. Da je to realizacija jednog sistematskog pla-
na hrvatskih vlasti vidi se dobro iz govora koji je Viktor Guti}, rukovodilac
iz Bawa Luke odrào 9. lipwa u Prwavoru pred predstavnicima kotarske vla vla-
sti. Guti} je rekao: „Na ovom podru~ju su tri crkve koje su oduzete hrvatskom
narodu, od kojih je jedna u Prwavoru. Iz tog razloga zauzmite sutra te tri ru
ru-
sko-pravoslavne69393
crkve i na wima napi{ite ’’Hr
Hrvatski dom’.
dom’. Oni koji su pri
pri-
mili pravoslavnu vjeru trebaju odmah pre}i na katoli~ku bez da ja donesem
posebne odluke o tome. Tome srpskom gnijezdu u Prwavoru {aqem ovu poruku:
24 sata su dovoqna za razru{iti ovo gnijezdo srbizma.“
Ve} od 10. lipwa popodne pravoslavni sve{tenici su otjerani. Oduzeta
im je crkva a na stanovima napisano „Hrvatski dom“. Osim toga, nedavno je Mi-
Mi
le Budak izjavio da na teritoriji hrvatske dràve mogu postojati samo dvije
religije: katoli~ka i muslimanska. To zna~i da ona pravoslavna treba biti
uni{tena.
Razarawe pravoslavnih crkava

Iz ~iwenica koje se znaju do sada su razorene pravoslavne crkve u Bawa
Luci, Biha}u i Novoj Gradi{ki. Dvije su zapaqene: u Ba{tijaku i u Spasovi-vi
ni (okolici Drvara). Druge dvije su spaqene u Srbu i Suvaji (Dowi Lapac).
Bawalu~ka crkva o{te}ena je 12. aprila. Pravoslavni Srbi su je htje-
li popraviti ali su usta{ke vlasti odlu~ile da je razore. Pri~a se da }e na
693
93
Srpske pravoslavne.
wenom mjestu biti podignut spomenik jednoj hrvatskoj li~nosti. Ru{ewe bi-
ha}ke crkve po~elo je na dan Svetog Vita (Vidovdan) po izre~enoj naredbi lo-
kalnoga prefekta Kvaternika. Budu}i da je crkva bila solidno sagra|ena bilo
je potrebno upotrijebiti minu. Nije iskqu~eno da ima jo{ razru{enih crka-
va. Ali sada ne raspolaèmo sigurnim podacima. Znamo samo da u mnogim mje-
stima katoli~ki sve}enici zatvaraju pravoslavne crkve.
Pqa~ke i ucjene
Od po~etka svoje vlasti, usta{ke su vlasti bez milosti pqa~kale i uc-
jewivale gra|ane koje su smatrali bogatima. U po~etku se moglo vjerovati da je
to protupravna aktivnost pojedinaca ali se kasnije vidjelo da je to bio na~in
da se uni{te pravoslavni Srbi.
Ima mnogo primjera koji su se dogodili u mnogim mjestima u kojima su
pojedine trgovce ucjewivali velikim svotama (prilozima) i smrtnom kaznom
ako ne plate na vrijeme. Iako je hrvatska vlast izdala priop}ewe kojim takve
akcije progla{ava ilegalnima, one su se nastavile. Na ku}ama svih deporti-
ranih sve{tenika pri~vr{}en je list sa natpisom: oduzeto za potrebe hrvat-
ske dràve.
Srpske trgovine bile su konfiscirane i opqa~kane ili su u najboqem
slu~aju bili imenovani komesari. Obiteqima koje su prisiqene da emigrira-
ju u Srbiju oduzima se sve. Wima se ostavqa samo 500 dinara. Neke osobe bile
su milioneri ali su goli, bez i~ega, bili preseqeni u Srbiju.
Teàk je slu~aj bra}e Stamenkovi} iz Osijeka. Oni su silom morali za-
mijeniti svoju ku}u u Osijeku za onu u Kragujevcu koja je pripadala jednom
usta{i. Bili su mu~eni, oduzeto im je 200.000 dinara i znatna koli~ina zlata.
Milan Divi}, advokat iz Nove Gradi{ke, bio je pu{ten iz zatvora tek
kad je pristao da pokloni hrvatskoj dràvi sve {to je imao: 1.900.000 dinara.
Prema izjavi Mladena Stai}a694 94
paroha iz @i
irovca nekog Berowu poslanika
iz Dvora na Uni globili su sa 30.000 dinara a wegovo selo sa 56.000 dinara.
Prema izjavi Stevana Jawatovi}a, paroha iz Oku~ana poslaniku Branku
Kneèvi}u iz Nedara695 95
nametnuta je globa od 100.000 dinara.
Trgovca Kostu Gnati}a iz Male Brusnice batinali su sve dok nije odlu-
~io da preda sav svoj novac. To{o Stavri}, Boro Vasi}, Milo Markovi}696 96
iz
istog sela morali su platiti 100.000 dinara.
Ilija Bilbija iz Biha}a zajedno sa sinom Dragim odveden je u nepozna-
tom pravcu, vjerojatno su ubijeni. îitava imovina od oko 10.000.000 konfisci-
rana. Wegova èna sa dvoje djece, ènskim od 13 i mu{kim od 11 godina bili su
protjerani iz Biha}a. @e eni je bilo osim toga nare|eno da plati 3 milijuna
dinara. Dok ne plati djeca ostaju kao taoci. Kad je majka zapitala gdje da na-
|e tu sumu, usta{e su odgovorili: „Znamo da ima{ ku}u u Beogradu, prodaj je
694
94
Staji}.
695
Medari.
696
Mile Markovi}.
i plati nam.“ Milanu Drakalovi}u iz Zenice oduzeta je imovina u vrijedno-

sti ve}oj od nekoliko milijuna dinara.
Dozvolili su mu da preseli u Srbiju samo namje{taj. Kad je do{ao na
Alipa{in Most,
Most, izbacili su ga iz vagona i oduzeli mu ostatak osim odijela i
2.000 dinara. Jednom doktoru koji je putovao s wim uzeli su sve osim 3 dinara,
tako da su sami opqa~kani izbjeglice napravili sabirnu akciju da mu pomognu.
Izjave predstavnika vlade Hrvatske

Da se ovi slu~ajevi nasiqa i nezakonitosti ne doga|aju zbog inicijative
neodgovornih elemenata, nego da su u suglasju sa sistematskim iskorjewiva-
wem srpskog elementa, ~ime upravqaju najvi{i funkcioneri hrvatske drà-
ve vidqivo je iz slijede}ih izjava:
Ministar dr. Milovan @a ani} na zboru koji je odràn u Novoj Gradi{ki
2. lipwa rekao je: „Ovo
Ovo je na{a domovina, ova na{a dràva mora biti hrvatska
i ni~ija druga. Zbog toga oni {to su ovdje do{li izvana, moraju odavde i oti-
}i. Doga|aji koji su se de{avali stoqe}ima, a posebno u posqedwih 20 godina
pokazuju da je svaki kompromis iskqu~en. Ne krijemo da je to politika ove
dràve. Kad je budemo provodili, provodit }emo po onome {to je zapisano u
usta{kim na~elima. Ne zaboravimo da izvan na{ih granica samo u Americi
ìvi 800.000 Hrvata. Taj narod treba se vratiti u zemqu koju }emo mi o~i-
stiti i tu formirati ogwi{te.“
Ministar Mile Budak rekao je na jednom banketu u Gospi}u: „Jedan dio
Srba mi }emo ubiti, drugi dio }emo preseliti izvan granica, a one koji ostanu
preobratit }emo na katolicizam i tako ih stopiti s hrvatskim elementom.“
Na sastanku u Krièvcima, odrànom 6. srpwa isti Budak je rekao: „Hr
„Hr-
vatska dràva je kr{}anska... ali ona je i islamska gdje na{ narod ispovijeda
islamsku vjeru. Izjavqujem to da bi se znalo da smo mi dràva sa dvije reli-
gije, katoli~kom i islamskom. Na{i protivnici komunisti i Srbi napadaju
prije svega religiju jer oni znaju da kad bi ona bila uni{tena od nas bi mogli
raditi {to ih je voqa.“
Ministar Mirko Puk rekao je na istom zboru: „Srbi su do{li u na{u
zemqu slijede}i turske bande, kao pqa~ka{i, kao olo{ i izmet Balkana. Ne
moèmo dozvoliti da u na{oj dràvi zapovijedaju dva naroda. Jedan je Bog i
jedan je narod koji zapovijeda, a to je hrvatski narod. Oni koji su do{li u na-
{u domovinu pred 200 ili 300 godina nek se vrate odakle su do{li.“
Doglavnik dr. Budak rekao je na jednom zboru da za wega vaì hrvatska
poslovica: „Ili idi ili se pokori“ – i ja vam kaèm: „Ili }ete vi napustiti
na{u zemqu va{om voqom ili }emo mi vas istjerati silom.“
Ve} spomenuti ministar @a ani} rekao je kako je objavqeno u Hrvatskom
listu od 5. lipwa: „Me
Me|u nama imamo osoba koje nikada nisu bile lojalne na-
ma. Do{li su u ove krajeve kada su u turskim ratovima izginule mnoge osobe i
opustjele mnoge ku}e. Do{li su ovdje i rasuli se kao zlo sjeme i po~e{e nam ~ak
i prijetiti. To su Srbi. Iz svega toga smo nau~ili da nam od wih ni{ta dobro
nije do{lo i ne moè ni do}i od wihove strane.“
Mi usta{e znamo da dok se taj problem ne rije{i na{a dràva nikada

ne}e biti mirna. Znamo da smo u pravu kad kaèmo: „Preko Drine! Zbog toga se
pozivamo na na{e vitalne interese i zato ponavqamo – „S onu stranu Drine!“
Vo|a usta{a iz Bawa Luke dr. Viktor Guti}, bio je posebno bogat u izja-
ja
vama: 25. maja vrativ{i se iz Zagreba gdje ga je primio Poglavnik izjavio je:
„Na moje zadovoqstvo i za dobrobit naroda rije{io je u Zagrebu velika i va`-
na pitawa. Sada se moram baciti na grandiozni poduhvat ~i{}ewa hrvatske
bosanske regije od nepoèqnih elemenata, posebno u Bawa Luci jer }e ona po-
stati najva`niji grad Nezavisne Dràve Hrvatske.
Bez sumwe, bit }e upotrebqene najo{trije i najenergi~nije mjere. Ovo
{to sam do sada obavio su sitnice, koje bi se samo mikroskopom mogle primi-
jetiti. Ali iz wih se moè zakqu~iti {to o~ekuje one koji su neprijateqi
hrvatske dràve u na{im ~istim bosanskim regijama. [to se toga ti~e date su
mi odrije{ene ruke. @e elim sluìti Gospodu i voqi naroda. Svi nepoèqni
elementi bit }e u najkra}em roku uni{teni, tako da }e im se brzo izgubiti
svaki trag osim ru`nih sje}awa koja su ostavili.li.“
Na usta{kom zboru u Bawa Luci Guti} je rekao: „SuSutra }emo po~eti ste-
zati ko~nice, slomit }e im se ki~ma. Recite to na{im protivnicima. Po~et
}e ~i{}ewe bez milosti...
Poglavnik i hrvatski ministri samo ~ekaju da do|u u o~i{}enu Bawa
Luku. To }e biti napravqeno ~im prije. Ja }u biti sna`na èqezna metla i
neka nitko ne dolazi moliti milost za na{e protivnike.“
Na skupu u Sanskom mostu 30. maja Guti} je rekao: „Nema vi{e srpske
vojske. Nema vi{e Srbije. Oti{la je sa ciganskom dinastijom Kara|or|evi}a:
Srbi }e traìti put da odu odavde. Izdao sam stroge naredbe za wihovo pot-
puno ekonomsko uni{tewe a uslijedit }e i druge za potpuno iskorjewivawe.
Sjetite se da su oni bili na{i grobari, nemojte biti slabi, uni{tite ih gdje
god stignete a Poglavnikov i moj blagoslov ne}e vam uzmawkati... Neka Srbi ne-
maju nade u nikoga. Boqe je za wih da se presele, da ostave na{u zemqu i na-
{u Domovinu.
Isti Guti}, kao vidqiv znak svojih zapovijedi dao je 2 000 dinara Hasa-
sa
nu [abi}u jer je ubio najve}i broj Srba u selu Kijevo kraj Bawa Luke.
9. juna Guti} je na zboru u Prwavoru rekao: „U ovom kraju postoje tri
crkve otete hrvatskom narodu. Sutra ih ponovno uzmite i na wima napi{ite
„Hrvatski dom“. Oni koji su primili pravoslavnu vjeru moraju se odmah vra-
titi katoli~anstvu, prije nego ja poduzmem posebne mjere. U ovom centru Prwa-
Prwa
vora ja kaèm: „Do}i }u i u roku od 24 sata razru{it }u srpsko gnijezdo. Ja }u
ih ubiti a vi }ete biti sa mnom.“
mnom.
Br. 249
Izvje{
vje taj generala Rikarda Baloka i pukovnika Klemente Primijerija
o usta }en komandi 2. armije697
usta{kom logoru na otoku Pagu upu}en 97
Politi~ki 1. august 1941- IXO

august 1941-XI
1511/Po
Otok Pag: koncentracioni logori

KOMANDI DRUGE ARMIJE VOJNA PO[TA 10
Na otoku Pagu su pripremqeni koncentracioni logori za @i idove, to-

nije jedan u blizini Barbata za mu{karce a drugi u blizini Metaina698
~ni 98
za ène. Nepoèqni (srpskog porijekla) trebali bi biti smje{teni u drugom

logoru oko kilometar jugo-isto~no od kote 122 prema karti J Ris. mod. 12 Sew
(unutar pravokutnika koji je ome|en slovima FI – ZR).
Transport zatvorenika sa kopna na otok odvija se no}u. Zatvorenici sli-
sli
jede slijede}i itinerer: za nepoèqne Karlobag – @al al Vruqa (fjord koji
gleda prema Karlobagu); za @i idove, Karlobag – Punta Kristofor – Punta
Malin. Nema to~nih podataka o broju zatvorenika ali se pretpostavqa da je
tamo koncentrirano 4.000 osoba.
Najstroè i apsolutno je zabraweno bilo kome da se pribliì logorima
i da se interesira za uvjete ìvota zatvorenika; ~ini se, me|utim, da je po-
stupak prema wima sve prije nego human. Oni su upotrijebqeni za radove na
izgradwi cesta i pripremawu baraka i drugih zgrada jer je u Barbat stiglo
mnogo gra|evinskog materijala.
Broj vojnika upotrijebqenih za ~uvawe koncentracionih logora je oko 50
kojima komandira kapetan Pivac i potporu~nik ~nik Dev~i}. Broj je pribliàn
jer se radi o promjewivoj snazi koja se poja~ava ili smawuje prema potrebi.
Na otoku, osim àndarmerije i financijske straè, nalazi se oko 15
hrvatskih vojnika raspore|enih na Pagu: i te su snage promjewive. Vojnici
straàri i oni za Garnizon dolaze iz Karlobaga.
@e ena jednog srpskog àndara koja radi kao ~uvarica u koncentracionom
logoru na Pagu rekla je da se svakodnevno ubija ~etrdesetak @iidova i da se le-
{evi bacaju u more. Ta informacija, me|utim, nije mogla biti provjerena.
Zadràvamo pravo da saop}imo naknadne novosti.
PUKOVNIK [EF S.M.699 99

{taba GENERAL ARMIJSKOG KORPUSA
(Klemente Primijeri ) Komandant
Potpis (Rikardo Baloko)
697
97
va, Fond Politi~ki odnosi – Jugoslavija 1931-1945. godine.
698
98
Metajna.
699
99
Stato maggiore – glavni {tab.
Br. 250
Informacija pukovnika Morozinija o ubistvima Srba i Jevreja

j
to~enih u logoru Slana na otoku Pagu700
zato~e 00
...701
01
Ured {efa Vrhovnog {taba Odjel L.
Br. I/607/
/607/S protokola V. P. 33 13. augusta 1941. XIXO
augu
Predmet: Informacije
Komandi V.. armijskog korpusa
Politi~ki odjel (ured) VOJNA PO[TA 41
Poziv na list br. 1589/PO od 6. (e.m. ...702
02
)
Komandant Garnizona Karlobag dostavqa qa slijede}e interne informaci ci-

je o ìdovskim i srpskopravoslavnim elementima koji prolaze re~enim pod-
ru~jem na putu u koncentracione logore na otoku Pagu:
Posqedwih dana konstatira se obustavq qawe
awe tranzita zatvorenika kroz
Karlobag na otok Pag. U vezi s tim lokalne usta{e izjavquju da }e, uzev{i u
obzir te{ko}e u isporuci ìve`nih namirnica zimi zbog bure preko kanala,
biti evakuirani koncentracioni logori za Srbe, koji bi s Paga bili preba~e-
ni na kopno. Na Pagu bi ostavili logore samo za @i idove, koje bi, budu}i da ih
ima mawe nego Srba, hranili rezervama hrane kojima ve} raspolaù.
Kapetan .........703
03
izraàva uvjerewe da je
je,, iako nije primje}eno nikakvo se-
qewe Srba s Paga, masa Srba i nepoèqnih elemenata koja je koncentrirana
na Pagu ve} ubijena. To uvjerewe temeqi se na brojnim pri~awima i na ~estim
mitraqeskim rafalima i pucwima iz pu{aka koji se no}u ~uju u Karlobagu iz
pravca Paga u vremenu od kraja juna do konca jula teku}e godine, ali i na sve
mawoj koli~ini ìve`nih namirnica koje se iz Karlobaga odvoze na Pag.
Me|u civilnim stanovni{tvom Karlobaga pri~a se da je ve}i dio ìdov-
skih èna ranije koncentriranih na Pagu ve} ubijen.
Ukupan broj zatvorenika interniranih na otoku Pagu procjewuje se na
oko 4.000 za Srbe, oko 6-700 za @i idove, oko 200 za @i idovke a osim wih i stoti-
wak djece obaju spolova.
[to
to se socijalnog statusa interniranih ti~e moè se re}i da su Srbi
gotovo svi seqaci, dok je ve}i dio @i idova slobodne profesije i trgovci.
î
ini se da se prehrana svih interniranih na otoku Pagu sastoji samo od
kruha i vode. Iz luke Karlobag vidi se da se na Pag ne odvozi drugo osim veli- li
700
00
va, Fond Politi~ki odnosi – Jugoslavija 1931-1945. godine.
701
Pr
P rvi red ne~itak.
702
Ne
Ne~itko.
703
Ime
I me ne~itko.
ke koli~ine hqebova i malo mesa (po tri – ~etiri koze)ze) koje o~ito sluì samo
za vojnike – ~uvare logora. Momentalno vidi se da se za Pag utovaruje samo 60-70
hqebova na dan, koja vre}a tjestenine, vino, drvo i oko 30 kg mesa.
Po zapovjedi
PUKOVNIK [EF EF S.M. f704
04
L.. Morozini
KAPETAN [EF POLITI^KOG
TI KOG UREDA
(G. Buldrini)
Br. 251
Izvod iz izjave pot

potpukovnika \uze
uzepa Gala iz Operativnog odjela
komande 2. armije o zlo~
zlo~i usta{a nad Srbima705
inima usta{ 05
POTPUKOVNIK GALO \UZE

UZEPE Dokument 0096
Predmet: Talijanski ratni zlo~ini prema mi{qewu Jugoslovena
MINISTARSTVU RATA
R.E.706
06
S.M.. Odjel za inozemstvo

S.M V.P. 3 800
Kao rezultat lista br. 64732/3/1, koji mi je uru~en 27. maja o.g. na usmeni
zahtjev zamjenika {efa Odjela I,, izjavqujem da sam slu`bovao u Hrvatskoj u
s.S.M.)707
vremenu od aprila 1941. do juna 1943. najprije kao major u [tabu (s.S.M. 07
do-
do
dijeqen Operativnom odjelu (uredu) Komande Druge armije (april 1941. – maj
1942), a zatim kao potpukovnik {ef [taba u pje{adijskoj diviziji „RE“ „RE“ (ju-
ni 1942 – juni 1944).
Nisam mogao sa~uvati dokumente koji se odnose na moje aktivnosti ili momo
jih pot~iwenih, zbog op}epoznatih mjera opreza ili du`nosti u uredu, koje su
mi branile da zadrìm originale ili napravim kopije brojnih dokumenata ko ko-
ji su pro{li kroz moje ruke. Samo zato, na temequ li~nih sje}awa koja su dobro
urezana u moje pam}ewe i poneke biqe{ke, spreman sam dati svoj doprinos ra ra-
du koji ovaj Ured (Odjel I)) obavqa; ta sje}awa koja nisu precizna {to se nekih
datuma ti~e i nekih naziva mo}i }e biti potkrijepqena onim {to }e o tome iziz
javiti oficiri i funkcionari koji su se borili prije 8. septembra. ...708 08
704
Glavni {tab pje{adije.
705
va – Fond Politi~ki odnosi – Jugoslavija 1931-1945.
706
Reperto esteri – odjel za inozemstvo.
707
Sede Stato maggiore – sjedi{te glavnog {taba.
708
Dio izjave je izostavqen, po{to se ne odnosi na na{u temu.
III – BARBARSKA DJELA KOJA SU POÎ

PO INILE
JUGOSLAVENSKE FORMACIJE
U po~etku (proqe}e – jesen 1941) osim usta{kih formacija, kasnije uve-

uve
denih u sastav usta{ke milicije i ovih srpskih koje su vodile gerilski rat
prootiv Nijemaca i Hr
pr Hrvata ili su se pridruìle na{im trupama (~etnici),
javqaju se u Jugoslaviji mnoge druge formacije a me|u wima i prave pravcate
bande razbojnika, kao na pr. one divqih usta{a koje su bile smje{tene na pod-
ru~ju Sarajeva.
Sve su se u po~etku borile protiv Nijemaca i Hrvata, ali iza{lo je na
vidjelo da postoji èstoka unutra{wa borba za vrijeme koje su se one od vre-
mena do vremena pregrupirale prema razli~itim lokalnim situ tuacijama, raz-
li~itim politi~kim tendencijama, utjecajima vo|a itd. sve dok nisu prevla-
dale one boqe organizirane i boqe snabdijevane. U toj me|usobnoj borbi koja
je trajala dugo i u 1942. i 1943. godini, razli~ite formacije borile su se è-
è
stoko ~ine}i represalije i proturepresalije, a onda ~esto pripisivale odgo-
vornost za svoja nedjela talijanskim trupama.
Iznijeti sve {to su te;formacije u~inile je vrlo te{ko ako ne i nemo-
gu}e; ograni~it }u se na nabrajawe nekih barbarskih djela koja su usta{e u~i
u~i-
nile nad Srbima i @i idovima, partizani nad civilnim stanovni{tvom i nad
na{im trupama. Za ta djela saznao sam ~itawem slu`benih spisa dok sam bio
u vojsci ili pak izravnim vi|ewem za vrijeme boravka u diviziji „„RE RE“.
1) – Po~iweno od usta{a protiv Srba, @i
idova i civilnog stanovni{tva
slu`beni raporti pisani od strane Komande vojnih korpusa V,,
Izvori: slu`
VI, Brzih odreda i od strane Prve armije koja je tome dodala i op{irnu zbirku
VI,
fotografija.
a) – Komanda Prve divizije brzih odreda (ge
(general Lomaqo
maqo – {ef [taba
pukovnik Trebizazani) skrenula je vi{e puta pa`wu Komandi Armije na prolazak
kroz stanicu Karlovac u qeti 1941. vlakova sa sto~nim vagonima, sasvim zatvo-
renima, natovarenima Srbima i @i idovima upu}enima u koncentracione logore
smje{tene u zoni oko Zagreba s druge strane demarkacione linije. Prilikom za
za-
ustavqawa u Karlovcu ~esto su iz vagona bili izvu~eni le{evi deportiranih
koje je straà (pratwa) ubila ili umrlih od slabosti za vrijeme putovawa.
b) – U tom istom Karlovcu usta{e su uhapsili i deportirali Srbe i
@iidove, zaplijeniv{i wihovu imovinu koju je prisvojila hrvatska vlast ili
privatno pojedini usta{e. Sam {ef [taba armije, general De Blazio, zio, koji je
stanovao u jednoj ìdovskoj ku}i, kao i ve}i dio oficira, bio je zamoqen da
iseli jer je ta zgrada bila namijewena za prefekturu.
c) – U Karlovcu na jednom trgu na periferiji odràvali su se javni pro-
pro
cesi, protiv komunista ili pseudokomunista (Srba i @i idova) me|u kojima je
bilo mnogo mladih studenata obaju spolova. Osu|eni na najteù kaznu bili su
strijeqani blizu grobqa nakon {to su prije toga bili prisiqeni iskopati
zajedni~ki grob.
d) – U Ogulinu u qeti 1941. na|eni su u {talama jedne kowi~ke regi-

Piemonte Reale?)
mente (Pi le?) le{evi srpske djece koju su zaklali usta{e i bacili
ih kroz prozore po no}i u taj prostor.
e) – Na otoku Pagu, jednom od malog broja otoka koji su ostali Hrvatskoj,
bio je logor za internaciju Srba i @i idova. Zbog ~vrstog stava italijanskih
trupa na kopnu i bojazni da }emo intervenirati na otoku, usta{e su raspusti-
li logor, masakrirali internirce, baciv{i ih u {piqe nakon {to su ih u mama
si mitraqirali.
f) – U zoni oko Pla{kog usta{e su pobili skoro sve pravoslavne sve}e-
nike.
g) – U Gospi}u mnogi Srbi i @i idovi bili su uhap{eni i ubijeni hicem
iz pi{toqa ili bodeòm od strane usta{a koji su le{eve bacili u ponor ri- ri
jeke Like.
h) – Isto tako u qeto 1941. usta{e su upali u srpsko selo Medak, masa-
krirali mu{karce, ène i djecu, i zapalili mnoge ku}e. Selo su kasnije ob-
novili na{i vojnici (2. pje{adijska) i preìvjeli stanovnici koji su se vra-
vra
tili iz zbjegova u planini Velebit.
l) – U julu 1942. dok su kapelan don Lino Laca cari i jedan oficir iz 2.
pje{adijske i{li ispred, s jednih ambulantnih kola u kojima je bilo 10 par-
tizanskih zarobqenika koje je trebalo zamijeniti za isto toliko na{ih (vi-
di odlomak II br. 5) neki usta{e zaustavili su ambulantna kola, izvukli za-
robqenike van i pucali u cijelu grupu. Bilo je dvoje mrtvih me|u kojima i
sestra advokata Blaèvi}a, poznatog partizanskog rukovodioca rodom iz Go-
spi}a, neki su bili raweni me|u kojima i mama istog advokata. Dva odmah pro-
na|ena usta{ka krivca bila su uhap{ena i po naredbi iz V. armijskog korpu-
sa predani hrvatskim vlastima jer kao pripadnicima oruànih snaga nismo
bili kompetentni da im sudimo.
Poslani su u Zagreb i u diviziju nikada nije stigla nikakva vijest o pre-
pre
sudi koja im je izre~ena. Razmjena se tog puta nije obavila, a partizani koji su
najprije bili quti, doznav{i za istinite ~iwenice, izrazili su svoje zado-
voqstvo divizijom u jednoj drugoj razmjeni.
POTPUKOVNIK
Padova, 31. jula 1945. Galo \uze
uzepe
TERITORIJALNA VOJNA KOMANDA UDINE

Ured odgovornog generala
PADOVA
@ig
ig
Za to~nost kopije
major
(Domeniko Lo Fazo )
potpis
Br. 252
Izvje{taj generala Furija Monti~elija o doga|awima u Dalmaciji

pripojenoj Hrvatskoj u vremenu od 20. maja do 29. jula 1941. godine709
09
KOMANDA PJE[A
PJE ADIJSKE DIVIZIJE „SASARI“
RI“ (12)
(12)
– URED – Sekcija „„I“ V.P. 86; 12. au

augu
gusta 1941.
Br. 625/
625/I.. Protokola
PREDMET: Izvje{taj o ~iwenicama koje su se dogodile u Dalmaciji

pripojenoj Hrvatskoj od 20. maja do 29. jula 1941. XIX –
KOMANDI VI
VI.. ARMIJSKOG KORPUSA
VOJNA PO[TA 39
U ~asu okupacije teritorija ju`ne Like, ju`ne Bosne, Sjeverne Dalma-

cije (kotari Gra~ac, Bos. Grahovo, Drvar, Knin i Drni{) narod tog kraja u apso
apso-
lutnoj ve}ini srpsko-pravoslavni prihvatio je s vidqivom simpatijom tali-
janske trupe i svi bez razlike su pokazali svoju odluku da ostanu podre|eni
Italiji.
Uglednici iz Knina, Drvara, Bos. Grahova, Vrlike, Gra~aca i iz brojnih
drugih mjesta do{li su u Komandu divizije „Sasari ri““ i izrazili èqu cjelo-
kupnog stanovni{tva da bude pripojeno Italiji.
Takvi osje}aji o~ito su izraèni zbog interesa, jer kako je rekla jedna
utjecajna pravoslavna li~nost iz Knina, ~im je sudbina odlu~ila o raspadu Ju-
Ju
goslavije stanovnici geografske Dalmacije i okolnih teritorija vidjeli su
jedini spas u Italiji, koja osim {to je mogla dati wihovim selima ekonomsko
blagostawe, mogla je garantirati red i sigurnost spre~avaju}i neizbje`ne re-re
presalije od strane Hrvata, za koje su predvi|ali da }e biti vrlo okrutne.
Pona{awe pravoslavnog ìvqa u kratkom razdobqu okupacije bilo je za-
ista za primjer: osje}aji iskrene simpatije prema Italiji, nikakvo {ikani-
rawe hrvatske mawine koja je mirno nastavila obavqati svoje aktivnosti. Su-Su
protno takvom pona{awu bilo je pona{awe hrvatskih elemenata koji su jasno
iskazivali averziju prema svemu {to je bilo italijansko.
21. maja po~iwe za taj narod razdobqe mu~eni{tva koje traje neprekidno
sve do danas pretvaraju}i se neizbje`no u pobunu iz o~aja.
Dnevno Komanda divizije izvje{tavala je Armijski korpus o deliktima
i nepravilnostima na teritoriji pod vlastitom jurisdikcijom (upravom).
Zbirka – dnevnih novosti – sadrì kompletnu dokumentaciju do koje su
vojne vlasti mogle do}i.
709
09
Prilaèm jedan dnevnik u kojem su dan za danom dati saèci najve}ih

okrutnosti koje su se dogodile na tom podru~ju od 20. svibwa do 29. srpwa.
Uz dnevnik priloèni su i razni izvje{taji i neka svjedo~ewa koja upot
upot-
puwu
uwuju sliku uàsnih progona koji su se sru~ili na pravoslavni ìvaq te ne ne-
legalne i barbarske sisteme koje su progoniteqi upotrebqavali.
Treba napomenuti da su usta{e uvijek poku{avali sakriti svo svoje nele-
galne poduhvate od talijanskih promatra~a. Zbog toga, ovo {to je izneseno vje-
vje
rojatno je samo dio mo`da ne i najve}i onoga {to je u~iweno.
Te zlo~ine koji su izvr{eni treba promatrati u sklopu jednog sistema
kojeg ako nije naredio bio je poznat i toleriran od svih hrvatskih vlasti.
Naime, osobe koje je vlada iz Zagreba poslala da preuzmu civilnu vlast
u gradu i u zoni oko Knina, do{le su 22. maja u Komandu divizije i izjavili ka-
ka
ko Hrvati imaju u planu èstoku eliminaciju ~itavog srpskog elementa na te-
ritoriji koja je recentnim ugovorima pripala Hrvatskoj.
Prvi usta{ki elementi koji su do{li na to podru~je, osje}aju}i da ne-
maju snage suo~iti se s golorukim civilnim pravoslavnim ìvqem, ograni~a-
vali su se na prijetwe represalijama i obe}awima osvete. U po~etku je izgle-
dalo da }e samo ~etnici biti progoweni od strane nove hrvatske vlasti, tim
vi{e {to su lokalni hrvatski elementi skupqali elemente za popuwavawe
lista za tu svrhu.
U te liste je me|utim svaki Hrvat mogao ukqu~iti koga je htio i tako je
broj prokazanih zbog osobne osvete bio mnogo ve}i. Pravih ~etnika upisanih u
organizaciju, po onome {to su rekli sami Hrvati bilo je malo. Liste su ukqu-
~ivale i osobe koje se nikada nisu bavile politikom, bezopasne osobe u pood-
makloj ìvotnoj dobi, ali sve krive {to su „„SrSrbi“, koji su toliko godina tla
tla-
~ili Hrvate.
...U posqedwoj dekadi u maju po~eli su se u toj zoni pojavqivati usta{e
koji su obi~no do{li iz drugih krajeva i koji su po~eli sa zastra{ivawem i
zaplijenom dobara.
Krajem maja saznaje se ve} o prvim aktima nasiqa nad osobama, o no}nim
ekspedicijama u selima s otimawem vrijednosti i hap{ewem qudi, za koje se
govorilo da }e biti upu}eni u Gospi} gdje je djelovao sud koji je sudio „~et-
nicima“.
U prvim danima juna saznaje se i o prvim zlo~inima izvr{enim na tom
podru~ju. Brojne grupe èna dolazile bi dnevno u Komandu divizije da pri-
jave izvr{ena ubojstva svojih muèva, pqa~ku imovine, besramne okrutnosti
prema ènama i neprekidne prijetwe cijelom pravoslavnom ìvqu od strane
usta{a koji su svagdje uvjeravali da }e u no}ima {to slijede nastaviti ne-
umoqi
umo qivo svoj posao.
Ve} u prvoj dekadi juna bestijalnost usta{a poprimila je impresivan
ritam. Niti jedno selo nastaweno pravoslavnima nije bilo po{te|eno. I u
gradu Kninu, iako su poku{avali prikriti svoje zlo~ine prividnom zakoni-
to{}u, usta{e su izvodili {ikanirawa svih vrsta. Mu{karci koji nisu na
vrijeme pobjegli bili bi poslani u Gospi} ili Drni{. U ovom posqedwem pepe
tog dana dogodio se masakr oko 34 pravoslavca. Pojedinosti o toj ne~uvenoj ak-
ak
ciji opisani su u prilogu br. 1 dnevnika i u dokumentu na hrvatskom jeziku ko-
ji je na|en u Poglavarstvu u Kninu i proslije|en Komandi VIVI.. armijskog korpu
pu-
sa s listom br. 636/I
636/ od 6. au
augu
gusta ove godine.
U drugoj dekadi juna konstituirano je u Kninu Poglavarstvo i po~ele su
funkcionirati razne komande i dràvni uredi. Ponadali smo se da }e dola-
zak odgovornih organa posluìti da se zaustavi bjesomu~nost kojom su opije-
ni sve vi{e. Nada je bila uzaludna.
Na brojne proteste i prijateqske pozive da se postigne intervencija koko-
ja bi okon~ala bezbrojne izopa~enosti koje su se jo{ doga|ale svi su odgovara-
li da vode ra~una o tome i da }e se sve legalizirati ~im prije. U stvari, svi,
ili zbog naredbi ili zbog prijetwi „odozgo“ izbjegavahu bilo kakvu inter-
venciju, i makar u vlastitu srcu nisu odobravali ono {to se doga|alo ostali
su nijemi promatra~i. Vi{i hrvatski oficiri i funkcionari iako su se tru- tru
dili da na|u neko opravdawe i zakonsko obja{wewe za ono {to su radili usta-usta
{e, davali su jasno do znawa, da bi ih svaka wihova intervencija da obuzdaju
zlo~ina~ku akciju bandi, izloìla uni{tewu od strane vojnika ili wiho-
vom uklawawu s poloàja.
Zna~ajno je da mnogi odgovorni civili dolaze iz slobodnih profesija i
da bi osigurali i u~vrstili visoke i neo~ekivane poloàje na koje su do{li,
morali su izbjegavati sukobe s usta{kim formacijama koje su ~inile jedinu
pravu aktivnu silu u novoj hrvatskoj dràvi nesumwivo rado vi|enu od vlasti
u Zagrebu. Pasivno i mo`da popustqivo dràwe vlasti u~vrstilo je u usta-
{ama uvjerewe da su u pravu, a poneki je mo`da osje}ao da je wegova du`nost
prema domovini Hrvatskoj da nastavi s okrutnim progonom pravoslavnih ele-
menata.
Ve} pred kraj juna srpski ìvaq tog podru~ja bija{e raspr{en. Moè
se potvrditi da je ubijeno mnogo stotina qudi. Drugi ili su se potajno sklo-
nili na teritoriji koja je pripojena Italiji ili su pobjegli na selo. Neke
ène, i starci i djeca ostali su u opqa~kanim ku}ama i ìvjeli u bijedi i
najcrwoj gladi i bili su predmetom neprekidnog i upornog progona od strane
usta{a: neki drugi su me|utim pobjegli da se sklone ili u Italiju ili u Srbi bi-
ju ili kod neke obiteqi od koje su se nadali za{titi.
Jedan zakon hrvatske dràve propisao je da sva imovina izbjeglih Srba
ili onih koji nisu prisutni u vlastitom domu bude konfiscirana u korist
Dràve.
Ta odredba koja je imala zakonsku formu gotovo svuda se provodila ne-
pravilno. Svaki usta{a smatrao je da je legitimno svako prisvajawe svega {to
je pripadalo pravoslavnima ili se osje}ao pozvanim da prisvoji koliko mu
se svi|a.
Taj poznati problem okon~ao je Poglavnik 26. lipwa dav{i precizne
upute za okon~awe tog àlosnog stawa stvari.
U o~ima pravoslavnih sijevnuo je tra~ak nade da }e se mo}i vratiti mir-
mir
no u civilni ìvot i zakonitost, ali se ta nada vrlo brzo izjalovila.
Otvorena oruàna pobuna pravoslavnih ve} prije se tu i tamo sporadi~-

no javqala, tek se u posqedwoj dekadi srpwa manifestira ve}om broj~ano{}u,
sveobuhvatnije, u stvari je prirodna posqedica zbog svega {to se dogodilo i
{to sam gore naveo.
Od strane hrvatskih vlasti moè se sa zlobom primijetiti da vjeruju i
èle da i drugi vjeruju da je ustanak koji je u toku komunisti~ki.
Tako ne misli tko je, izuzev{i borbe, bio prisutan bolnim doga|ajima i
koji je vidio jadno stanovni{tvo pogo|eno u sam ìvot i imovinu i kojem je ot-
voreno re~eno da je odre|eno za potpuno istrebqewe.
Mislim da malo zna~ewa mogu imati apstraktne ideologije koje propagi-
raju komunisti u usporedbi sa stra{nim i bolnim prilikama u kojima se na{-
na{
lo to stanovni{tvo.
Danas nema pravoslavca koji ne misli na Italiju s ganu}em i dubokom i
iskrenom zahvalno{}u zbog moralne i materijalne podr{ke koju je primio, ne-ne
ma pravoslavca koji ne gleda prema Italiji kao na svoju spasiteqicu i koji
nije spreman da joj se preda sa punom lojalnom odano{}u.
Svi gledaju u Italiju i àrko prizivaju wezinu intervenciju ne zbog
skrivenih politi~kih ciqeva, nego samo zato {to znaju, da ne}e mo}i vi{e za-
za
jedno u Dalmaciji ìvjeti s hrvatskim elementima i vide da svoj spas mogu
na}i samo pod vla{}u zakona Rima.
Pravoslavni ìvaq ve} je obuzet dubokim o~ajem koji se ne moè ni po-po
ve}ati ni smawiti. Izme|u dviju populacija pravoslavne i katoli~ke stvo-
rila se nepremostiva barijera od mnogo stotina pravoslavnih `rtava.
Suìvot dvaju naroda s nadmo}no{}u hrvatske politike u Dalmaciji
apsolutno nije vi{e mogu}. Ako pravoslavno stanovni{tvo ne na|e za{titu od
strane Italije, prije}i }e masovno komunisti~koj ideologiji i potraìti
pomo} u Srbiji ili u Rusiji.
GENERAL KOMANDANT DIVIZIJE
(Furio MONTITIÊ ELI)
LI
Za to~nost kopije
MAJOR
(Domeniko Lo Fazo, s.r.
s.r.) @igig
Br. 253
Izvod iz dnevnika710
10
generala Furija Monti~elija, komandanta
pje{adijske divizije „Sasari“,
ri“, o zlo~inima usta{a
nad srpskim narodom u NDH tokom 1941. godine71711
710
Dnevnik
nevnik je vo|en kao tabela. Napomene za dokument su date na kraju tabele.
711
@RTVE
RTVE
BROJ LOKALITET DATUM
(o{te}eni)
o{te}eni)
1 2 3 4
1. Fo~a nov. 1940-maj 1941. 200 Srba
2. Razne lokacije april–jul 1941. Bawalu~ki episkop

u Hrvatskoj i prota Suboti} Du{an
3. Razne lokacije april–jul 1941. 31 sve}enik
4. Vequn (Sluw) april–jul 1941. Prota Branko

Dobrosavqevi} i sin
5. Gudovac april–jul 1941. 189 qudi
6. Bile}a april–jul 1941. 13 uglednih gra|ana
7. Bosanska Kostajnica april–jul 1941. Kuni} Stanko

Krneta Stojan
Jaj~anin Lazo
8. Biha} april–jul 1941. mnogi ugledni gra|ani
9. Borovo 27. VI 1941 16 Srba
10. Gacko april–jul 1941. 500 Srba
11. Korito (Gacko)[1] april–jul 1941. 160 mu{karaca
12. Glina april–jul 1941. 450 Srba
13. Grahovo Bosansko april–jul 1941. 56 osoba
14. Dvor na Uni april–jul 1941. neki Srbi

KRIVAC TKO JE JAVIO

NAÎN IZVR[EWA PRIMJEDBA
(IZVR[ILAC) DJELO
5 6 7 8
ubijeni i mu~eni usta{e komanda lova~ke dok. 0034
divizije
ubijeni i ba~eni || crkvene vlasti 005. str. 1

u rijeku Vrbawa pravoslavne
patrijar{ije
ubijeni nakon raznih || || 005. str. 1-3

maltretirawa
ubijeni nakon || || 005. str. 3

zlostavqawa
ubijeni || || ||
ubijeni || || 005. str. 3
mu~eni || || ||
ubijeni i deportovani || || ||
ubij. i ba~eni u Dunav || || ||
ubijeni i ba~eni || || 005. str. 4

u jamu – zaklani
ubijeni i ba~eni u jamu || || ||
ubijeni na stra{an || || ||
(gadan) na~in
deportovani || || ||
i vjerovatno ubijeni
ubijeni grupa usta{a pod || ||

komandom
oficira ]uri}a
1 2 3 4
15. Karlovac april–jul 1941. neki Srbi
16. Vequn april–jul 1941. 300 mu{karaca
17. Korwi} (?)[2] april–jul 1941. 370 mu{karaca
18. Korenica april–jul 1941. vi{e seqaka
19. Krupa na Vrbasu april–jul 1941. posl. Du{an Brankovi}
20. Qubiwe april–jul 1941. 311 mu{karaca
21. Kotar ......[3

[3]
april–jul 1941. 2 500 Srba
22. Kotar ...[4] april–jul 1941. svi Srbi
23. Li~ko Novo Selo april–jul 1941. 10 osoba
24. Osijek i okolica april–jun 1941. brojni Srbi
25. Pakrac 26. april 1941. Dr Milenko Markovi}

Markovi
26. Qubija april–jul 1941. 4 seqaka
27. Dubovac[5] april–jul 1941. 30 Srba
28. Stari Slatnik april–jul 1941. 20 Srba
29. Aleksandrovac[6] april 1941. 200 Srba
30. âpqina april–jul sve stanovni{tvo
31. Gabela april–jul sve stanovni{tvo
32. Berkovi}i april–jul 1941 sve stanovni{tvo

pravoslavno
.
5 6 7 8
ba~eni u Kupu sa ve- grupa usta{a crkvene vlasti dok. 005. str.
zanim rukama i nogama pravoslavne
patrijar{ije
ubijeni || || dok. 005. str.
ubijeni || || ||
ubijeni nakon mu~ewa || || ||
ubijen || || ||
ba~eni u dvije jame || || ||
ubijeni || || ||
skloweni (pobjegli – || || ||
skriveni)
varvarski ubijeno || || dok. 005. str. 5
ubijeni || || ||
mu~en || || dok. 005. str.
ubijeni || || ||
ubijeni || || ||
ubijeni || || ||
ubijeni || || ||
ubijeno || || ||
ubijeno || || ||
ubijeno || sje}awa na svi- dok. 005 str. 6

reposti usta{a
u redakciji
pravoslavnih
crkven. vlasti
1 2 3 4
33. Tasov~i}i april–jul 1941. sve stanovni{tvo
pravoslavno
34. Domanovi}i april–jul 1941. sve stanovni{tvo

pravoslavno
35. Mala Urusnica[7] april–jul 1941. Mirko Radovanovi}
36. Mostar april–jun 1941. mnogobrojne osobe
37. Gradac[8] april–jun 1941. Dr Veqko

Veqko Torbica
38. Su{ak[9] april–jun 1941. Milo{ Tesli}
39. Lika april–jul 1941. Mitropolit

Petar Zimowi}
40. Zagreb april–jul 1941. Mitropilit Dositej
41. Daq april–jul 1941. 100 srpskih porodica
42. Vequn april–jul 1941. 350 Srba
43. Bawa Luka april–jul 1941. stanovni{tvo

i susjedna sela
44. Teritorija april–jul 1941.

Hrvatske
45. Osijek april–jul 1941. bra}a Stamenkovi}
46. Nova Gradi{ka april–jul 1941. Milan Divi}

5 6 7 8
ubijeno grupa usta{a sje}awa na svi- dok. 005 str. 6
reposti usta{a
u redakciji
pravoslavnih
crkven. vlasti
ubijeno || || dok. 005 str. 6
obje{en || || ||
mu~ene, ubijene, || || dok. 005 str. 7

maltretirane
mu~en i ubijen || || ||
poslije torture ubijen || || dok. 005 str. 8

i ba~en u Savu
interniran zajedno sa || || ||
ostalim pravoslavnim
sve}enicima
maltretiran || || ||
uhap{eno, deportovano || || ||
i ostavqeno bez hrane
deportovani i ve}inom... || || ||
silom deportovani i || || dok. 005 str. 9

opqa~kani, podvrgnuti
najteèm nasiqu. Mnoge
crkve opqa~. i razorene
mu~eni i opqa~kani || || dok. 005 str. 10

za 200.000 dinara
oslobo|en iz zatvora || || ||
po predaji
imovine NDH
1 2 3 4
47. Biha} april–jul 1941. Ilija Bilbija,
sin Braje
48. Zenica april–jul 1941. Milan Dnakalovi}[10

10]
49. Trebiwe maj 1941. 9 osoba
50. Drvar 16-17. jun 1941. 32 osobe
51. Podravska Slatina 16. jun 1941. 16 seqaka
52. Na{ice 17. jun 1941. Sve}enik \or|e Biki}[11

11]
53. Razna mesta 18. jun 1941. srpsko stanovni{tvo

u Hrvatskoj i Jevreji
54. Hrvatska teritorija 20-22. jun 1941. 5.000 Hrvata
55. Vlasenica 22. jun 1941. 40 osoba
56. Mostar 24-28. jun 1941. 200 osoba
57. Na{ice jun 1941. 3 osobe
58. @egar 26. jun 1941. Srbin Dragi~evi}[14

14]
5 6 7 8
deportovan u nepoznato usta{a sje}awa na svi- dok. 005
mjesto, wegova imovina reposti usta{a str. 10
od 10.000.000 (10 mi- u redakciji
liona) dinara pravoslavnih
konfiscirana crkven. vlasti
opqa~kana mu imovina || || 005 str. 10
ubijeno grupa usta{a || 005 str. 6
ubijeno || || 005 str. 4
varvarski ubijeno || || 005 str. 5
ubijen nakon mu~ewa usta{a || 005 str. 2
opqa~kani i na razne usta{ka komanda II Arm

Arm. dok. 001
na~ine maltretirani milicija Dnevnik histo- dok 0039
rijskih doga|aja
– Kraqevska
ital. vojna
misija
u Hrvatskoj
uhap{eni po{to usta{e Hronika kom. do dok. 003

nisu fa{isti do VI. C. d’ A
ubijeno grupa usta{a pravoslavne dok. 005

me|u kojima crkvene vlasti str. 6
Paqo Su{i}[12]
Aqo Top{i}[13]
deportovani grupa usta{a || dok. str. 5

i neki ubijeni
ubijene || || ||
ubijen hrvatski Izz hronike dok. 003

oru`nici komande VI. C
d’A par. 60
1 2 3 4
59. Vrbica 27–6–1941. dvije djevojke
60. Stolac 28–6–1941. 135 Srba
61. Mostar 28–6–1941. pravoslavni Srbi
62. Mostar jun 1941. srpsko stanovni{tvo
63. Avtovac jun 1941. g|a Papovi}
64. Susina[15
15]
jun 1941. 5 osoba
65. Dist. Nevesiwe jun 1941. oko 500 osoba
66. Nova Gradi{ka jun 1941. 30 Srba
67. Petrovac[16] jun 1941. Miska Stojanovi}[17]
68. Sopqa[18] jun 1941. Mili} Milica
69. Korito[19] jun 1941. sve stanovni{tvo
70. Suvaja 1-2. jul 1941. 3.000 Srba
71. Gra~ac 2. jul 1941. 4 Srba,

1 Jevrejin i
1 djevojka
72. Zagreb 4-7-1941. 10 komunisti~kih

agitatora
73. Tenin[20
20]
6-7-1941. pravoslavni kalu|er
74. Imotski 6-7-1941. 166 politi~kih zatvore-

nika me|u
me u kojima ène
i djeca
5 6 7 8
silovane, zatvorene usta{e izme}u Izz Hronike dok. 003
u ku}u i zapaqene kojih izvjesni Kom. VI. C
Hadil Voloder d’A par. 61
zaklani usta{e || ||
masovno smaknuti || || par. 660 ||
uhap{eni i likvidira- hrvatski || ||

ni po kratkom postupku oru`nici
uhap{ena i zlostavqana usta{e || ||
ubijeno grupa usta{a pravoslavne dok. 005

crkvene vlasti str. 5
ubijeno || || ||
deportovani – ubijeni || || ||
ubijen pred o~ima || pravoslavne dok. 005

ène i djece crkvene vlasti str. 6
ubijena nakon mu~ewa || || ||
ubijeno || || ||
ubijeno || || ||
ubijeni usta{e Izvadak

zvadak iz Hro- dok. 003
nike kom. VI. C
d’A para graf 61
paragraf
obje{eni || || par. 80 ||
strijeqan || || par. 65 ||
zatvoreni u nepriklad- || || paragraf 67

paragraf ||
nim prostorijama, mal-
tretirani i bez hrane –
2 zatvorenika poludila
1 2 3 4
75.
75 Gra~ac 6-7-1941.
6- 7-1941. 10 pravoslavaca
76. Razna mjesta 8-7-1941. srpsko stanovni{tvo

u Hrvatskoj i Jevreji
77. Gra~ac 9-7-1941.

-7-1941. 10 mladih komunista
78. Gra~ac 10-7-1941.

10 -7-1941. 1 stari Srbin
79. Imotski 13-7-1941.

-7-1941. 2.000 Srba
80. Gra~ac 13-7-1941.

-7-1941. 2 stara Srbina
81. Gra~ac 15-7-1941.

-7-1941. starac Rastovi} Marko
82. Pla{ki 17-7-1941.

-7-1941. Episkop Sava Trlaji}
83. Podone (?) 29-7-1941. seosko stanovni{tvo –

i Ocestovo[21] Srbi pravoslavci
84. Qubo{ki[22] 29-30-1941. 60 komunista
85. Tenin 30-7-1941.

30 -7-1941. pravoslavno stanov-
ni{tvo (ukqu~ivo
ène i djeca)
86. Livno 30-7-1941.

30 -7-1941. oko 500 Srba pravoslav.
5 6 7 8
uhap{eni, mu~eni usta{e Izvadak
zvadak iz Hro- dok. 003
i ba~eni u jednu jamu nike kom. VI. C
d’A para graf 6
paragraf 67
opqa~kani i na razne usta{ka Dnevnik dok. 002

na~ine mu~eni milicija II Armije
obje{eni usta{e Hronika

ronika komande dok. 003
V. C. d’A par
par. 73
umoren || Izvadak
zvadak iz Hro- ||
nike VI. C. d’A
par. 70, 71, 72
par
prisiqeni da napuste || || par. 75 ||

svoje ku}e i sa ènama
i djecom sakupqeni u
blizini mjesta
èstoko tu~eni || Izvadak

zvadak iz Hro- ||
nike VI. C. d’A
par. 72
par
uhap{en jer je izgovo- || || par. 774 ||

rio re~enicu prijete}u
u odnosu na Hrvate
i ubijen
deportovan || pravoslavne dok. 005

nagnani u bijeg grupa usta{a ronika VI C.

Hronika dok. 003
pucwavom iz oru`ja d’A parag
parag. 90
okrutno ubijeni (za- || || par. 96 ||

klani) i ba~eni u jamu
poubijano || || par. 96 ||
poubijani
poubijan || || par. 94 ||
1 2 3 4
87. Tenin-Drni{ jul 1941. Srbi
Gra~ac
88. Metkovi} jul 1941. 380 Srba – pravosl.
89. Imotski jul 1941. 400 ~etnika
90. Metkovi} jul 1941. nekoliko desetina Srba
91. Fo~a jul 1941. komunisti~ki elementi
92. Mostar jul 1941. ~etnici
93. Pag jul 1941. brojni Jevreji
94. jul 1941. srpsko stanovni{tvo –

pravoslavni
95. Gra~ac jul 1941. Srbi – pravoslav.
96. Sremski Karlovci jul 1941. 2 kroja~a
97. âpqina 3-8-1941. 28 Srba – pravoslav.
98. Gra~ac 4-8-1941. 12 starih èna i djece
99. Srb-Tenin 7-8-1941.

-8-1941. mnogi pravoslavni
100. Mostar avgust 4. 6 pravoslavaca
101. Zagreb 12-14-8-1941. 6 Hrvata

5 6 7 8
sekvestrirani imawa, grupa usta{a ronika VI C.
Hronika dok. 003
stoka i hrana d’A par
par. 67
zaklani || || par. 70 ||
strijeqano || || ||
ubijeni i ba~eni || || par. 70-73 ||

u Naranta[23]
uhap{eni i obje{eni || || par. 73 ||
poubijani || || par. 75 ||
radi represalija
internirani na otok || || par. 82 ||

koji nije bio pri-
premqen za prijem
poubijani (masakrirani) usta{e || par. 87 ||
|| || || par. 88 ||
ubijeni grupa usta{a pravoslavne dok. 005

poubijani u jednom || Hronika

ronika kom. dok. 003
èqezni~kom vagonu VI. C.
C. d’A par
par. 102
zaklani a le{evi || || par. 100 ||

masakrirani
podvrgnuti mu~ewu, || || par. 100 ||

raweni i osaka}eni
obje{eni usta{e || par. 10

105 ||
strijeqani po{to usta{ka vlast Kraqevska dok. 004

ih izvr{ioci italijanska
smatraju misija
disidentima u Hrvatskoj
1 2 3 4
102. Gospi} 13-14-8-1941. 730 Srba,
komunista
i Jevreja
103. Gra~ac avgust 1941. pravoslav. stanovni{tvo
104. Mostar avgust 1941. Srbi

Srbi i Jevreji
105. Gospi} i Muk avgust 1941. ène i djeca
106. Livno avgust 1941. 50 Srba
107. Livno avgust 1941. svi mu{karci pravoslav.

iznad 16 god. i ène,
108. Livno avgust 1941. Hrvati,

stranke dr Ma~eka
109. Vecin Most avg. 1941. nekoliko pravoslavaca
110. Imotski avg. 1941. 200 pravosl.
111. Gospi} avg. 1941. Duki} i sin

{esnaestogodi{wak
112. Topusko sept. 1941. stotiwak pravoslav. me|u

Vrginmost kojima ène i djeca
113. Sjeni~ak – Gabri}i sept. 1941. mnogo osoba

5 6 7 8
deportovani usta{ka vlast Kraqevska ita- dok. 004
iz Zagreba lijanska misija
u Gospi} u Hrvatskoj
pogubqeni || || ||
tjerani i ubijeni grupa usta{a Hronika

ronika kom.
om. dok. 003
VI. C. d’A par
par. 96
terorisani i prisi- || || ||
qeni pobje}i na
italij. teritorij
zaklani || || par. 97 ||
strijeqani u prisut- || || par. 98 ||

nosti mladeì iz
usta{ke organizacije
uhap{eni i || || par. 98 ||
maltretirani
zatvoreni, pu{teni || Izvadak

zvadak iz Hro- ||
nakon nekoliko dana om. VI. C.
nike kom.
bez hrane, a zatim su d’A parag
parag. 103
im dali da jedu qudsko
pe~eno meso
uhap{eni i || || par. 105 ||

zlostavqani
mu~eni i okrutno usta{e Koman. V. C. d’A dok. 0028

ubijeni (zaklani)
varvarski umoreni, || Komanda V.C. d’A dok. 0027

Pravoslavna crkva Kom.. I. divizije
Kom
u Topuskom oskvrnuta „Evgenije
i opqa~kana Savojski“
mu~ene i ubijene, || Kom. V. C. d’A dok. 0026

ku}e zapaqene
1 2 3 4
114. Gabri}i 30-9-1941. 14 èna i djece
114. D. Lapac oktob. 1941. 500 osoba ukqu~ivo

bis ène i djeca
115. Zona êmernica 4. okt. 1941. 480 osoba
116. Slavsko Poqe 14-10-1941. 38 osoba
117. Krs (Sosiwi)[24] 27-10-1941. 3 mu{karca
118. Smiliansko Poqe (?)[25] 16-20-10-1941. –
119. Zona Koinica 24-12-1941. 2 osobe

Kowic (?)[26]
120. Zona Karlovac 24-12-1941. stanovnici raznih sela
121. êlebi}i 28-12-1941. stanovni{tvo
122. Regija Dolwe Selo 23-12-1941. stanovni{tvo

Ceri} – ]elebi}[27]
123. Djevo[28] 29-12-1941. stanovni{tvo
124. Zagreb 29-30-12 1941. 36 mladi}a
125. Zona Skaka- 31-12-1941. srpsko stanovni{tvo

vac-Sjeni~ak
hiqada pravoslavaca (me
(me|u
|u
126. Regija Kordun 4-1-1942. kojima tako|e ène i djeca)
Petriwa-Topusko-Vrgi
Petriwa-To pusko-Vrgin-
n-
most
ost-Vojni}
-Vojni}
5 6 7 8
ba~eno u vatru usta{e Kom. V. C. d’A dok. 0026
zapaqenih ku}a
zaklani i neki || Kom. V. C. d’A dok. 0031

0031
ba~eni u bezdan
uhva}eni, uhap{eni || Kom. V. C. d’A dok. 0026

bez daqwih saznawa
ubijeni || || ||
zaklani usta{. àndarmi || dok. 0029
ku}e 11 pravoslavaca || || dok.

do k. 0030
zaklani i ba~eni grupa usta{a Komanda dok. 0011

u Neretvu II. Armije
ubijeni Bataqon Poglav- Komanda ||

ku}e zapaqene nikovih usta{a II. Armije
ubijeno, usta{e Komanda Div. dok. 006

sela spaqena „Cacciatori
delle Alpi“
zaklano, stoka oteta || K-da II. Armije dok. 007

i selo spaqeno dok. 0011
ubijeno, stoka oduzeta usta{e K-da II. Armije dok. 0011

„Cacciatori Div.. „Cacci-
K-da Div dok. 00
008
dele Alpi“ atori delle Alpi“
uhap{eni i ubijeni usta{ka „PAN“

„PAN“ dok. 0012
tako da su im prerezane policija (informator)
vene na nogama
poubijano trupe usta{ke Kom. II. Armije dok. 0011
ubijeno grupe usta{a serv.. inf. R. E

serv dok. 009
1 2 3 4
127. Novigrad jan. 1942. 16 seqaka
128. Teritorij Hrvatske feb. 1942. Jevreji
129. Draguli}[29] i feb. 1942. vi{e od 100 Srba-pravos.

Motike (mu{ki, ène i djeca)
130. Forian 23-3-1942. 60 Srba (ukqu~ivo

ène i djecu)
131. Zona Bawa-Luka 22-6-1942. muslimansko

stanovni{tvo
132. Zona Kozara 19-7-1941. 124 partizana
133. Zona Kozara jul 1942 59 partizana me}u

kojima i dvije ène
134. Nabreze (?)[30

30]
11-8-1942. 3.000 stanovnika
135. Divoselo avg. 1942. –
136. Stanica izme}u avg. 1942. –

Studenci i Jaw~e
137. Biha} sept. 1942. nekoliko Jevreja

(ukqu~uju}i ène)
138. Posavski Brijeg[31

31]
sept. 1942.
1942. 20 osoba
5 6 7 8
pogubqeni usta{ka vlast serv. Inf. Cent. 73 dok. 0013
uhva}eni dok su poku{a- grupe usta{a serv. inform. dok. 0010

li pobje}i na teritorij RE
okupiran po italij. trupa-
ma i smrtno zlostavqani
poubijani usta{ki Kr. italijansko dok. 0014

milicionari predstavni{tvo
u Zagrebu
ubijani i pokapani usta{ki àndari Kom. II. Armije ||

u zajedni~ku jamu pod komand. por.
Dubmoca. Bukovina
uhap{eno usta{ka policija dojavqeno od dok. 0016

i zlostavqano jednog biv{eg
austrijskog ofic.
strijeqani || Informat. ofic. dok. 0018

001
R.E. (italijanski)
strijeqani || || dok. 0017
uhap{eni i transporto
transporto- || || dok. 0019
001
vani u konc. logor Jase-
Jase
novac, stoka opqa~kana
ku}e poru{ene usta{ka milicija P.A.N.

P. A.N. dok. 0020
(informator)
spaqeno || || ||
pogubqeni || || dok. 0021

002
strijeqani || S.. M.. R. E. dok. 0022

radi odmazde (slu`ba
za 2 poginula informacija)
wema~ka vojnika
1 2 3 4
139. Ra{kovi}i-Raji}i, okt. 1942. –
Dubnica
Bukovina[32]
140. Prijedor okt. 1942. 200 pravoslavaca (ukqu-

~ivo ène i djeca)
141. Hrvatska neodre|eno hiqadu Srba
@RTVE
RTVE
BROJ LOKALITET DATUM
(o{te}eni)
o{te}eni)
1 2 3 4
1. OBROVAC 2. 5. 1941. 2 ku}e,
srpsko stanovni{tvo
2. GOSPI] 5. 5. 1941. srpsko stanovni{tvo

GRAÂC
3. TRIBAW (?) 10. 5. 1941. 10 Srba
4. GRAÂC 30. 5. 1941. srpske ène
5. MEDAK kraj maja 1941. jedan Srbin

5 6 7 8
ku}e spaqene usta{ka S.. M.. R. E. dok. 0023
radi represalija policija (slu`ba
informacija)
ubijeni usta{ka Italijanska

It alijanska vojna dok. 0024
milicija misija u Hrvatskoj
Hrvatskoj
okrutno ubijeno usta{e nacionalni dok. 0025

(zaklano) Komitet za
slobodu Split
KRIVAC TKO JE JAVIO

NAÎN IZVR[EWA PRIMJEDBA
(IZVR[ILAC) DJELO
5 6 7 8
zapaqene usta{e Komanda VI dok. 00120
podvrgnute nasiqu C. d’A Ured
red I
podvrgnuti || Komanda VI dok. 00120

kaznenoj ekspediciji C. d’A Ured
red I
ubijeni, opqa~kani || Komanda VI dok. 00120

i spaqeni C. d’A Ured
red I
do{le u Komandu 73. || Izvje{taj dok. 0081

Legione CCNN da zatra- generala
è intervenciju koman- Monti~elija
Monti~e lija
danta za svoje muève,
koji su uhap{eni i
poslije kratkog saslu-
{awa transportovani u
Gospi} gdje su osu|eni
osu|eni
na smrt (pogubqeni)
odveden iz svoje ku}e i || || ||

ubijen nekoliko metara
od ku}e ubodom bajonete
u grkqan i bi~em u trbuh
1 2 3 4
6. KNIN, DRNI[ 20. maja do gra|ani Srbi
GRAÂC, MEDAK 1. juna 1941.
GOSPI]
7. GRAÂC 3. 6. 1941. 11 Srba me|u kojima

i pravoslavni prota
8. DRNI[ 6. 6. 1941. 32 pravoslavna Srbina

(dvadesetak
(dvadesetak prema popisu)
9. TENIN[33
33]
7.. 6. 1941. 32 Srbina transporto-
vana u Gospi}
10. TENIN 7.. 6. 1941. izvjesni Joina Lazo

Jurin, Srbin
11. GRAÂC 8. 6. 41. pop Srbin i lije~nik

(honorarni)
12. DRNI[ 9.. 6. 41. 24 Srbina
13. TENIN 9.. 6. 41. 2 djevojke Srpkiwe uhap

uhap-
{ene i preba~. u jednu {u-
mu u okolici Knina
14. TEPQUK[34
34]
10.. 6. 41.
10 trideset Srba
(DRNI[)
15. BOS. GRAHOVO 10.. 6. 41.

10 17 Srba
16. DRNI[ 10.. 6. 41.

10 wema~ki inèwer
Farnik
direktor rudnika
Velesi}[35
35]
i drugi
wegovi podre|eni
podre|eni
5 6 7 8
podvrgnuti
odvrgnuti mu~ewu i usta{e Izvje{taj dok. 0081
nasiqu, mnogi uhap{e- generala
ni i otjerani na Monti~elija
nepoznata mjesta
uhap{eni i batinani || || ||
do krvi
mitraqirani i ba~eni || || ||
u jamu (ponor) u okolini
Velu{i}-Promina.
Tri `rtve pobjegle i o
~inu ispri~ali italij.
vlastima u Kistawu
jedan dio strijeqan || || ||

a drugi obje{en
ubijen || || dok. 0..?
ubijeni || || ||
uhap{eni i strijeqani || || ||
po{to su silovane || || ||
odrezane su im dojke
– iskrvarile
zlostavqani, mu~eni i || || ||
no}u preba~eni na drugo
mjesto. Osu|eni na smrt
strijeqani i ba~eni || || ||
u jamu
podvrgnuti nasiqu || || ||
1 2 3 4
17. DRVAR 15. 6. 41. 45 Srba
18. DRNI[ 15. 6. 41. 13 vezani lancima
19. ZITNIN (?)[36] 16. 6. 41. srpske ène i djeca i

supruge prethodno
uhap{enih Srba
20. KRCAD (?) 16. 6. 41. jedna trudna èna

DRNI[ i dva mladi}a
21. VELIKA 16. 6. 41. Jedna èna

(TENIN)[37
37]
iz obiteqi Tri{i}
22. BAJDER 18. 6. 41. sela

(DRNI[)
KRICKO(?)
(DRNI[)[38
38]
23. DRNI[ 18. 6. 41. Srbi ubijeni i raweni
24. DRNI[ 18. 6. 41. COKANIKO (?)

pok. Teodora, 69 godina
25. RO[KI SLAP 18. 6. 41. VUZI] MILKA (?),

(DRNI[) mladi brija~ – Srbin
26. TENIN 21. 6. 41. preko 100 osoba
27. DRNI[ 23. 6. 41. 16 Srba pra}enih od 5

usta{a transportov. no
no}u
}u
kamionom prema Teninu
5 6 7 8
strijeqani
trijeqani usta{e Izvje{taj gener. dok. 0..?
Monti~elija
Monti~eli
no}u transportovani u || || ||
Kuni (?). Isti usta{e
objavili da su odre|eni
za osudu na smrt
silovane || || ||
nequdski pretu~ene
strijeqani || || ||
ba~ena na ulicu || || ||
s prvog kata
opqa~kana || || ||
transportovani no}u u || || dok. 0081

0081
jednom kamionu u pravcu
drni{kog grobqa
pretu~en do krvi || || ||
strijeqan || || ||
od kojih 42 strijeqano na || || ||
planini Promina, a 22(?)
u blizini Velu{i}a.
Nepoznata sudbina
preostalih.
poslije nekoliko sati || || ||

kamion se je vratio
sa tragovima krvi
1 2 3 4
28. GOLUBI] 26. 6. 41. Dragi~evi} Sava
(@EGAR) Srbin od 26 god.
29. VRBICA 27. 6. 41. Belogovi} Nada[40

[40]
(AUTOVAC)[39
39]
Severarica
Bazilika (?)
30. OTRI] 27. 6. 41. 4 Srbina, 1 Jevrejin

i jedna djevojka
31. TOPOQE 28. 6. 41. 4 Srbina me|u kojima

(Tenin) izvjesni Giurgi Sava (?)
32. TENIN 28. 6. 41. jedna djevojka

Srpkiwa
33. GOSPI] jun 41. gra|ani Srbi
34. TENIN jun 41. `rtve srpsko-pravo-

slavno stanovni{tvo
35. METKOVI] jun 41. stotiwak obiteqi

5 6 7 8
ubijen udarcem kundaka usta{e Izvje{taj gen. dok. 0081
u vlastitoj ku}i Monti~elija
silovane, usta{a Komanda VI C. A. dok. 00136

zatim sa wihovim Hadir Ured I Izvje{taj
ro|acima zatvorene Voloder[41] je ve} predan
u ku}u i zapaqene sa dok. br.
65107/3/1 sa
datumom 4. 10. 45.
(dok 0065 – vidi
foto
fo to 64, 65, 66, 67,
68, 69, 70 i 71)
ubijeni usta{e Izvje{taj gen. dok. 0081

Monti~elija
uhap{en i tu~en. Nije || || ||

poznato kako je zavr{io
bacila se sa prozora ka
ka- || || ||
ko bi izbjegla silovawe
od jednog usta{e.
podvrgnuti mnogim (raz- || Izjava poru~nika dok. 0080

nim vrstama) mu~ewa. Zavaqa
Mnogi zatvoreni i odve- (lije~nik)
deni na nepoznata mjesta.
podvrgnuti raznim kri- || Izvje{taj dok. 0097

minalnim radwama, komande
ubistvima,
ubistvima, pqa~ki, divizije
silovawu itd. „Sasari
Sasari“
ubijene, zlostavqane i ba~ene

ubijene, ba~ene u Neretvu. Po
Po- Izvje{taj dok. 00140
{to su doku
dokumenti
menti o ovim masakrima do{ do{li
li poru~nika
do italijanskih vlasti Vla
Vlada
da Hrvatske uspo
uspo- Albertinija
stavila je mir oko Metkovi}a.
Prije ulaska rijeke na teritorij Dalmacije
na jednom su mjestu sakup
sakupqeni
qeni le{evi i sa-
hrawi
hra wivani
vani u zajed
jedni~ku
ni~ku jamu. Za svaki le{
koji je izvu~en Vlada je pla}ala 100 ku
kuna
na (Vi
(Vi-
di dokument
dokumente-fo
e-fotografije).
1 2 3 4
36. GRAÂC 1. 7. 41. JOVIÎ] ELIA (?)[42
42]
i drugih (9) Srba
37. POLAÂ 5. 7. 41. pravoslavni pop

(TENIN) iz Pola~e
38. GRAÂC 9. 7. 41. Srbin Dane

NUMIZATA (?)
12. 7. 41. 10 osoba
39. TENIN 13. 7. 41. GEBI] SAVA, majka 6

sinova u mla|im godinama
40. GRAÂC 14. 7. 41. RASTOVI] Marko
41. S. NIKOLA 28. 7. 41. AMONOVI] Nikola (40)

AMONOVI]
(VULICAN) AMONOVI]
AMONOVI ] Milica (65)
VUCALIN Marko (39)
VUJATOVI] Sima (70)
42. TENIN 29. 7. 41. 13 osoba raweno
4 osobe, me|u kojima tri

vezane lancima
43. MOKROPOQE (?)[4

[43]
29. 7. 41. stanovni{tvo Pedona (?)
i Ocestona (?)[44
44]
44. METKOVI] 29. 7. 41. u selima INITOVO (?)

i BRASNO (?)
u GABELI 104 Srba

u Opuzenu 400 Srba
me|u kojima mnoge
ène i djeca
45. TENIN 30.. 7. 41.

30 15 gra|ana Srba
46. METKOVI] 30.. 7. 41.

30 le{evi Srba
5 6 7 8
strijeqani i ba~eni usta{e Izvje{taj gen. dok. 0081
u jednu jamu Monti~elija
uhap{en i strijeqan || || ||
ubijen || || ||
|| || || ||
uhap{ena || || ||
ubijen || || ||
|| || || ||
||
||
||
na|eni u jednom || || ||
podrumu Prefekture
na|ene rawene || || ||
u jednoj ulici
|| Komanda VI. C. A. dok. 00118

Ured I.
sve srpsko stanovni{tvo || || dok. 00124

bilo poubijano
(masakrirano)
ubijeni || || ||
masakrirani
(poubijani)
zlostavqani i poubija- || || dok. 00119

ni na najteì na~in u
Hrvatskoj komandi
no{eni rijekom || || dok.

Neretvom 00119-00120
1 2 3 4
47. POLAÂ 30. 7. 41. 40 Srba
(DURI]?)[45
[45]
mnogo ku}a
48. POLAÂ 31. 7. 41. jedan mu{karac i

LAZI] jedna èna
49. KORITA jul 41. cijelo selo
50. GRAÂC 4-5. avgusta 1941. brojne osobe

12 staraca, ène i djeca
51. SRB 7. 8. 41. dvadesetak pravoslavaca,

ve}inom starih,
ène i djeca
52. GRAÂC 8.. 8. 41. 4 ène, 4 djece
53. VRGINMOST 14. 8. 41. nekoliko zatvorenika

dràno nekoliko dana
bez hrane
54. MOSTAR 16. 8. 41. 6 osoba
55. POLAÂ (TENIN) 17. 8. 41. 120 Srba

ORLI] PJSENPIA(?)
[TIKOVO (DRNI[)
RUSI] (DRNI[)[46
[46]
VRLIKA 17. 8. 41. 70 Srba

RUZI][47
[47]
6 ~lanova porodice
LUNI]
RUZI] mnoge ène
PAG oko 3.000 Srba me|u kojima
starci i dje~aci
GOSPI] oko 1.000 osoba interni
interni-
rano u konc. logor
5 6 7 8
ubijeni usta{e Izvje{taj gen. dok. 0081
spaqene Monti~elija
zaklani (noèm || || ||
bajunetom)
poubijano. Mnogi stanov- || Izvje{taj dok. 00140

nici ba~eni u jedan bu- poru~nika
nar. U {kolskom dvori- Albertinija
{tu na|eno mnogo le{e-
le{e
sa razbijenim luba-
wama (pomo}u maqa)
ubijeni i zaklani || Komanda VI. C. A. dok. 00116

Ured I.
raweni bajunetom || || ||
i zaklani noèm
ubijeni || || dok. 00115

0011
bili su hraweni sa qud- || || dok. 00122

00122
skim pe~enim mesom.
Me|u
Me |u zatvorenicima
bio i otac `rtve kojemu
pokazana glava sina
strijeqano || || dok. 00115

0011
ubijeno || || dok. 00125
ubijeno || || ||
umoreni
moreni i ba~eni u jamu
odrezane dojke || || ||
poubijani

00127
1 2 3 4
56. GRAÂC 20. 8. 41. 47 Srba, me|u kojima
ène i djeca
57. BAWA LUKA 21. 8. 41. mnogo osoba

mnogo osoba
58. PALANKA 23. 8. 41. 4 ili 5 osoba familije

(GRAÂC) DO[EN, Srbi
59. GLAVCO (?)[48

[48]
25. 8. 41. 6 Srba raweni, sklo-
weni u bolnici Livno
60. KLVIC (?), LIVNO 31.. 8. 41.

31 vi{e stotina pravoslav.
61. GLAVCO (?) 1. 9. 41. vi{e stanova (ku}a)
62. KIJEVO 2. 9. 41. 48 osoba
63. GRAÂC 10. 9. 41. jedan Srbin u

prijedelu Qubovi} (?)
64. Dubrovnik 11. 9. 41. Nedevici[49

[49]
-Ser|evi-
MOSTAR }i -Kula[51
[50]
[50 [51]
65. ÊLEBI] 12. 9. 41. jedno dijete i 13 èna

(Livno)
66. LIVNO 13. 9. 41. 45 osoba
67. LIVNO 13. 9. 41. 23 osobe iz Bujani
68. BAWA LUKA 17. 9. 41. stanovni{tvo
69. MOSTAR 20.. 9. 41.

20 vi{e od 480 Srba
za vi{e od 6.000 Srba
70. MOSTAR 20.. 9. 41.

20 otac, majka i 5 sinova
5 6 7 8
ubijeno usta{a Do{en Komanda VI. C. A. dok. 00115
Ivan Ured I.
ubijeno usta{e Komanda VI-C. A. dok. 00123

odvedeno na prisil. rad

0012
bili ubijeni u toku || || dok. 00129

0012
no}i u istoj bolnici
poubijano || || dok. 00129

0012
zapaqeno || || dok. 00130

00130

001
ubijen || || dok. 00134

001
spaqeno i opqa~kano || || dok. 0011..

001 ..
prona|eni ìvi || Komanda VI. C. A. dok. 0011..

001 ..
u jednoj jami Ured I.
ba~eni u jedan bezdan || || dok. 0013..

0013..
blizu Saricani (?)
ba~eni u jamu, neki || || ||

uspjeli pobje}i i
ispri~ali zgod
zgodu
ìvot u teroru pod || || dok. 0013.

usta{ama

nema traga
svezani, poliveni ben- || || dok. 00110

zinom i ìvi spaqeni
1 2 3 4
71. COBARA (?)[52] 21. 9. 41.
72. PONOR 21. 9. 41. Ivaw Qubica Mitrovi}

([omilav grad)
73. SPLIT 24. 9. 41. srpska djeca izva|ena iz

maj~ine utrobe
74. NEVESIWE 25. 9. 41. udovice, siro~ad i

majke Srba
75. PLA[KI qeto 1941. pravoslavni sve}enici

(popovi)
GOSPI] qeto 1941. mnogi Srbi i Jevreji
MEDAK qeto 1941. mu{karci, ène i

djeca – Srbi
mnoge ku}e
76. KARLOVAC qeto 1941. Srbi, Jevreji, deporto-

vani prema konc.
logorima Zagreba
77. OGULIN qeto 1941. srpska djeca
78. PAG qeto 1941. konc. logor za

Srbe i Jevreje
79. SUMWACI, VAGAW, 2. 10. 41. najve}im dijelom sela

IVI]I, ODZAT,
PODGRADINA
DEBEQA[53
[53]
5 6 7 8
usta{e Komanda VI. C. A. dok. 00110
Ured I.
ubijen Madurni} Anton || ||
obje{ena (oka~ena) na usta{e || dok. 00114

0011
zid uz natpis „srpsko
meso po 1 dinar za kg“
ubijeni, prijavqeno || || dok. 00113

0011
komandi italijanskog
vojnog garnizona
zaklani || Izvje{taj dok. 0096

potpukov. Gala
ubijeni i ba~eni || ||
u Liku
poubijani || ||
spaqene || ||
qe{ine izvu~ene iz vla- || || ||

ka na usputnoj stanici.
Bili su umoreni od prat-
we ili mrtvi zbog mu~e-
wa za vrijeme putovawa
poklana i ba~ena kroz || || ||

prozor kowu{nice jedne
ital. kowi~ke regimente
Piemonte Reale?)
(Piemonte Reale?
Internir
nternirci
ci su ogra|eni
ogra|eni || || ||
zidom u pe}ini nakon
{to su na brzinu
mitraqirani
razorena po || Komanda VI. C. A. dok. 00138

muslimanima Ured I.
nahu{kanim po
usta{ama
1 2 3 4
80. IVI]I 2. 10. 41. 86 seqaka
OXAK 2. 10. 41. nekoliko ku}a

PODGORINA 2. 10. 41. skoro sve ku}e
PODGRAJ 2. 10. 41. dio ku}a
PODGRADA 2. 10. 41.
DUBRAVA 2. 10. 41. stanovnici
IGAKOVCI 2. 10. 41. preostali
PODGRAJ[54
[54]
2. 10. 41. (preìvjeli)
81. VRTOÊ 4.. 10. 41. mnogim Srbima

(Bos. Petrovac)
PETROVAC 4.. 10. 41. grad

stotina osoba
82. GRAÂC 4.. 10. 41. 3 djece od kojih

jedno tek ro|eno
83. TRSTENO 4.. 10. 41. le{evi 13 osoba

(Dubrovnik)
84. GLINA 4. 10. 41. vi{e od 1.800 Srba.

U pravoslavnoj ckrvi
u Glini 417 Srba.
Iste su se stvari dogo-
dile u okolici Vrgin-
mosta, Udbine, Petriwe,
Siska
85. MOSTAR 6. 10. 41. 150 osoba me|u kojima

ène, starci i djeca
86. PRIJEDOR 6. 10. 41. Kova~evi} Du{an
87. BOS. PETROVAC 6. 10. 41. Novakovi} Jovan
88. PRIJEDOR 6. 10. 41. predio:

Biha}-Kqu~-Bos. Krupa-
Sanski Most-Bos. Novi-
Glamo~-Petrovac
5 6 7 8
poubijani i ba~eni usta{e Komanda VI. C. A. dok. 00137
u jednu jamu
zapaqeno || || ||
razorene
razoren ||
pri~ali su uàsne || || ||
epizode masakra
iskopane o~i i na spec. usta{a

usta{ || dok. 00139
0013
na~in konzervirane Maqevi}
razoren usta{e
usta{ || ||
poubijano
prona|eni || || dok. 00111

00111
u jami za gnoj
prona|eni || || ||
u jednoj jami

0098
zaklano || || ||
odvedeni iz grada || || dok. 0099

00
i nisu se vi{e vratili
ubijen || || ||
po{to su mu izva|ene
izva|ene || || ||
o~i – ìv spaqen
uni{teno i || || ||
popaqeno
1 2 3 4
89. MOSTAR 7. 10. 41. oko 3.000 srpskih
le{eva
90. GLAMO^ 8. 10. 41. neki Srbi iz raznih sela

u zoni Livna i Glamo~a
91. KARLOVAC 8. 10. 41. oko 1.500 le{eva
92. [IBENIK 11. 10. 41. KOSTAR Anton
93. GACKO 12. 10. 41. 16 srpskih le{eva
94. JAJCE (SPLIT) [?] 14. 10. 41. 110 Srba, najve}im dije-
lom ispod 17 godina
zatvoreni 26 dana
u crkvi
95. BAWA LUKA 22. 10. 41. 12.000 Srba i srpski

metropolita
96. KOSTAJNICA 22. 10. 41. 3.500 Srba

BOS. DUBICA 22. 10. 41. 4.000
4.000 Srba
PRIJEDOR 22. 10. 41. 7.000
.000 Srba
MRKOWI] GRAD 22. 10. 41. 1.500
.500 Srba
97. SANSKI MOST 30. 10. 41. 2.000 Srba pravoslavaca
98. MAZIN 1. 11. 41. 16 osoba

[TIKADA 271 osoba
GRAÂC 79 osoba
BRUVNO 26 osoba
99. TENIN 2. 11. 41. ène i djeca

5 6 7 8
pokopano u zajedni~koj usta{e Komanda VI. C. A. dok. 00100
jami Ured I
ubijeni || || ||
svezani
vi|eni kako plutaju na || || ||

utoku Vrbasa u Savu
koncem mjes. septembra
ubijen || || dok. 00102
ubijeni u periodu jun- || || dok. 00103

septembar, ekshumirani
(iskopani). Na le{evima
su vidqive razne rane
(maqem
(maqem u potiqak, pre-
rezani grkqan, slomqe-
ne ruke, itd.)
priklani i poluìvi || || dok. 0083

zakopani
zakopani u Podmi-
laija (?)[55]] u blizini
èqezni~kog mosta na
lijevoj obali Vrbasa
ubijeni || Komanda VI. C. A. dok. 00103

00103
ubijen i ba~en u Vrbas

00104
poubijano (masakrirano) || || dok. 00108
ubijeno dok. 00107
poubijani (masakrirani) || || dok. 00117

1 2 3 4
100. MOSTAR 3. 11. 41. vi{e od 1.000 le{eva
Srba
101. SANSKI MOST 3.. 11. 41. ku}e muslimana
102. REZANOVCI[56
56]
5.. 11. 41. pravoslavni gra|ani
103. IMOTSKI 5.. 11. 41. jedan Srbin od 75 god.
104. TREBIWE 6. 11. 41. VLAÎ] OBREN

pravoslavac
105. MLINICIC (?)[57

57]
14. 11. 41. oko 60 Srba
prvoslavaca
106. GRAÂC 7. 12. 41. vi{e pravoslavaca
107. VARCAR VAKUF[58] 11. 12. 41. mnogo ku}a
108. BIJELO POQE 16. 12. 41. civili pravoslavci

u raznim selima
109. KALAMOVIC (?) 16. 12. 41. Srbi zlostavqani i ubi-

jeni. êtni~ki poru~nik
KOGOLI] pokazao na{oj
komandi fotografsku
dokumentaciju svire-
posti usta{a
110. LI[ANI 18. 12. 41. Maksim Gatalo, 62 god. i

(Bijelo Poqe) k}erka Sorta[60
60]
od 19 god,
te wihova ku}a
5 6 7 8
ba~eni u jednu jamu usta{e Komanda VI. C. A. dok. 00109
100 m od 56 km ceste
Mostar-Metkovi}.
Mostar- Metkovi}.
U ovoj zoni po
postoje
stoje
jo{ brojne druge jame
spaqene || || ||
prijavili kra|e i pqa~- || || dok. 00105

0010
ku na wihovu {tetu
umoren || || dok. 00116
uhap{en i na
na|en
|en obje- || || dok. 00106
{en u srpskoj }eliji
svu~eni (opqa~kani) || || dok. 0085

strijeqani i ba~eni
u Plivu i Vrbas
ubijeni po usta{ama,
ubijeni || || dok.
ekshumirani i pokopani. 0086-0087
Sve nije bilo
mogu}e ekshumirati
zapaqene u zoni || || dok. 0093

Gustanara[59] i Bjelajce

javili o djelima
nasiqa i pqa~ke
zlostavqani || ||
i ubijeni
ubijeni || || dok.. 0094

dok 009
zapaqena ||
1 2 3 4
111. NEVESIWE 18. 12. 41. 137 srpskih le{eva od ko-
jih je 70 identificirano
112. KOWIC 21. 12. 41. brojne ku}e
113. KOWIC 23. 12. 41. izvjesni Risto KOKEZ

i jedan drugi Srbin
114. KOWIC 28. 12. 41. sela: Dowe Selo,

Ceri}, êlebi}[61
61]
skoro svi stanovnici
115. ÊLEBI][62
[62]
29. 12. 41. (stan)-naseqe
116. DJEVO (Kowic)[63

[63]
29. 12. 41. naseqe
svi stanovnici
117. DRNI[ 30. 12. 41. jedan pravoslavac
118. BOS. GRAHOVO 11. 2. 42. porodica MIÎ]

od 7 ~lanova
[19]
NAPOMENE:
NAPOMENE: Korita, Gacko.
[1] [20]
Korita, Gacko. Knin.
[2] [21]
[2
Kowic. Pa|ene
Pa| ene i O}estovo,
O estovo, Knin.
[3] [22
22]
Ne~itko.
Ne~ itko. Qubu{ki.
[4] [23]
Ne~itko.
Ne~ itko. Neretva.
[5] [24]
Dubovac Oku~anski.
Oku anski. Kr{, Kosiw.
[6] [25]
Aleksandrovac Poè{ki.
Poè{ki. Smiqansko Poqe.
[7] [26]
Brusnica Mala. Kowic.
[8] [27]
Gra~ac.
Gra~ ac. Regija Dowe Selo,
[9]
Sisak. Ceri}i,
Ceri} i, ^êlebi}
elebi}ii (Kowic).
[10
10] [28]
Milan Drakalovi}. Djevor, Jablanica.
[11] [29]
Georgije-\or|
Georgije-\ or|e
e I. Bogi}. Drakuli}.
[12] [30
30]
Suqo Su{i}. Nabr|e.
Nabr| e.
[13] [31
31]
Aqo Top~i}.
Top~i}. Posavski Bregi.
[14] [32]
Sava Dragi~evi}.
Dragi~evi}. Ra{kovi}i,
Ra{kovi} i, Raji}i,
Raji}i, Dubnica,
[15]
Su{ine, Na{ice. Bukovina Dowa i Gorwa (Vlasenica).
[16] [33
33]
Petrovac, Podravska Slatina. Knin.
[17] [34
34]
Mi{ko Stojanovi}. Tepquh, Drni{.
[18] [35]
Sopje, Podravska Slatina. Velu{i}.
Velu{i }.
5 6 7 8
ekshumirani usta{e Komanda VI. C. A. dok.. 0095
dok
zapaqene, mnogo nasiqa || || dok. 0089

protiv pravoslavnog
stanovni{tva
zaklani i ba~eni || || dok. 0090

u Neretvu
zapaqena || || ||
ostavqeni zatvoreni u || || dok. 0091

009
ku}ama koje su zatim
zapaqene
zapaqeno || || ||
ubijeni
rasje~en na 2 komada || || dok. 0092

009
i stavqen u jednu vre}u
poubijana || || dok. 0082

0082
[36
36] [54
54]
@itni}
itni},, Drni{. Ivi}i,
Ivi i, Oxak,
O ak, Podgorina, Podkraj,
[37
37]
Vrlika, Knin. Podgreda, Dubrave, Isakovci
[38
38]
Badaw i Kri~ke,
Kri ke, Drni{. i Podkraj (Glamo
(Glamo~).
).
[39
39] [55]
[55
Avtovac. Podmila~je,
Podmila je, Jajce.
[40]
[40 [56]
[56
Nada Bjelogrli}.
Bjelogrli}. Resanovci, Bosansko Grahovo.
[41]
[41 [57]
[57
Hadil. Mlini{te, Mrkowi
Mrkowi} Grad.
[42]
[42 [58]
[58
Ilija Jovi~i}.
Jovi }. Varcar Vakuf = Mrkowi} Grad.
[43]
[4 [59
59]
Mokro Poqe, Knin. Gustovara, Mrkowi
Mrkowi} Grad.
[44]
[44 [60]
[6
Pa|ene
Pa|ene i O}estovo,
O}estovo, Knin. Zora Gatalo.
[45]
[45 [61]
[6
Pola~a (\uri}), Knin
Knin. êlebi
elebi}i,
i, Kowic.
[46]
[4 [62]
[6
Ruì},, Drni{.
Ru` êlebi
elebi},, Livno.
[47]
[4 [63]
[6
Ruì},, Drni{.
Ru` Djevor, Jablanica.
[48]
[4
Glavice.
[49]
[4
Nedavi}, Kalinovik.
[50]
[50
Sr|evi}i, Livno.
[51
51]
Kula, Kowic.
Kowic
[52
52]
Cebara, Duvno.
Duvno
[53
53]
[umwaci,
umwaci, Vagan, Ivi
Ivi}i,
i, O
Oxak,
ak,
Podgradina i Debeqak (Glamo~).
(Glamo ).
4 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
REGISTAR IMENA 823
Registar imena
A Aleksi Qubomir-
Aleksi} ubomir-Qubi ubi{a a (Gospi
(Gospi})) 102,
102, 109
109,
Abinum (Zagreb) 458 115,, 129
115 129-130
130
Abinum Izidor (Grada~ac)
(Grada ac) 602 Aleksi} Milan (Gospi
Aleksi (Gospi})) 8, 8, 113
113,, 128
128,, 130
Abramovi} (Staro Selo
Abramovi Selo, Topusko) 399 Aleksi} Svetozar (Sisak) 42
Aleksi 42,, 45
Abramovi} Ivica (Bru{ani)
Abramovi (Bru ani) 168 Alilovi} Frano 360
Alilovi
Abramovi} Luka (Pakrac) 532
Abramovi Alilovi} Ivan 360
Alilovi 360,, 373
Abrahamzon Mavro 461 Ali} (Biha
Ali (Biha})) 633
Avdalovi} Vojo 728
Avdalovi Ali} Matan
Ali Matan, Jandrin (Gospi (Gospi})) 157
Avramovi} Drago 637
Avramovi Alivojvodi} (Biha
Alivojvodi (Biha})) 633
Agbaba Milan 192 Alivojedi} Milan (Do
Alivojedi (Dowi i Lapac) 137
Agres (Osijek) 451 Alkalaj Silvije 457 457,, 471
471,, 475
Adamovi} (Bru
Adamovi (Bru{ani)
ani) 111 Altarac Avram 365
Adamovi} Poldo (Dowi
Adamovi (Do i Lapac) 137 Altarac Anto
Anto, v. Atarac Anto
Adler Anica 453 Altarac Bi Biwoo 583
Ajadinovi} Branko 354
Ajadinovi Altarac Braco 475 475-476476
Ajvaz Boò,
Bo \or
or|ev
ev 690 Altarac Izak
Izak, Sadikov 43
Ajvaz \or
or|ee 690 Altarac Izak
Izak, Samuelov 44
Ajdinovi} Janko 408
Ajdinovi Altarac Jakica 330
Ajdinovi} Mile 406
Ajdinovi Altarac Jakob 370
Ajdinovi} Petar 408
Ajdinovi Altarac Jozef
Jozef, I. 48
Ajdukovi} Anka 184
Ajdukovi Altarac Haminko 367 367-368
368
Ajdukovi} Jovanka 184
Ajdukovi Altarac Miko
Miko, M. 48
Ajzen{tadter
Ajzen tadter Boìca
Bo ica 363 Altarac Nisim 371
Ajzen{tadter
Ajzen tadter Zorica 363 Altarac Rafo 369
Ajzen{tadter
Ajzen tadter Erna 363 Altarac Salamon
Salamon, Kalmoj 44
Ajzen{tadter
Ajzen tadter Lela 363 Ami} Ilija 239
Ami
Ak{amovi
Ak amovi} Antun 85, 85, 517 Ami} Joso 162
Ami
Alagi} \uro
Alagi uro 246,
246, 257
257,, 258 Amonovi} Milica 806
Amonovi
Alajbegovi} Mustafa-Mujo 696
Alajbegovi 696,, 698
698-699
699,, 707
707- Amonovi} Nikola 806
Amonovi
708 Andonovi} Mate 110
Andonovi
Alapa Andrija 540 Andrija{evi
Andrija evi} Mihajlo 722
Alapa Milan 540 Andri} êdomir
Andri edomir, Jovin 38
Alapa Nikola 540 Andri~evi
Andri evi} Ivica 375
Alar Bo
Boòo (Gospi})
(Gospi ) 144 Ani~i} Du
Ani Du{anan 689
Alar Ivica (Gospi})
(Gospi ) 144,
144, 704 Anti} (Korenica) 240
Anti
Alar Nikola (Gospi
(Gospi})) 144 Antoli} Jure 272
Antoli
Alar Petar (Gospi})
(Gospi ) 144 Antoli} Jure
Antoli Jure, Jurin 272
Albahari (logor Jasenovac) 363 Antoli} Marko
Antoli Marko, Jurin 272
Albertini (ital. por.) 805805,, 809 Antoni} Milo
Antoni Milo{ 94 94,, 553
Aleksi} (Brod) 476
Aleksi Antonovi} Mato 8
Antonovi 8,, 97
97,, 98
Aleksi} Janko (Vrnogra~)
Aleksi (Vrnogra ) 626 Antunovi} Mile 553-555
Antunovi 553 555,, 561
824 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Aramba{i} Du
Aramba Du{an an (Divoselo)
(Divoselo) 8, 8, 147
147-149
149 B
Aramba{i} Marija (Divoselo) 148
Aramba 148-149
149 Babac Aleksa
Aleksa, Pavla 288
Aramba
Aramba{i} Marija (Gospi (Gospi})) 109 Babac Andrija
Andrija, Markov arkov 288, 292
Arapovi} Marko 553-554
Arapovi 553 554 Babac Anica
Anica, Aleksina 288
Arbutina (âgli
( agli})) 531 Babac Vladimir
Vladimir, Jovanov 281 281,, 283
283,, 288
Arbutina \uro uro (Glina) 416 Babac Dmitar
Dmitar, Markov 290
Arbutina \uro uro, DuDu{anov
anov (Glina) 416 Babac Dragica
Dragica, Andrijina 288 288,, 291
Arbutina Janko (Glina) 416 Babac Du
Du{an an, Todorov 288
Arbutina Lazo (Glina) 416 Babac \uro
uro, Andrijin-Jandrijin 286 286,, 288, 292
Arbutina Mile (Glina) 416 Babac \uro
uro, Todorov 288
Arbutina Nikola (Glina) 417 Babac Jeka
Jeka, supruga Aleksina 288
Ardenovi} Bogdan 354
Ardenovi Babac Marijana
Marijana, Markova 288
Arko (Ogulin) 246 Babac Milica
Milica, Andrijina-Jandrijina 11 11,, 288
288,
Armut Helena 41 290, 292
290
Armut Marko 42 Babac Nikola
Nikola, Andrijin 288
Artman (Osijek) 469 Babac Pavle
Pavle, M. M., (autor) 283
Artukovi} Andrija 25,
Artukovi 25, 33
33,, 35
35,, 40
40,, 106
106,, 563 Babac Pera
Pera, supruga Dmitrova 290
Ar~abi
Ar abi} Stjepan-Stevo 356 Babac Rade
Rade, Jandrijin 286
Ar~evi
Ar evi} Stevo
Stevo, v. Ar~abi
Ar abi} Stevo Babac Smi
Smiqana ana, supruga Todorova 288
Asan~aji
Asan aji} Joso
Joso, Mirilov 110 Babac Todor
Todor, Andrijin 288
Asi} Drago
Asi Drago, Milinov 157 Babi} (Grubi
Babi (Grubi{no no Poqe)
Po e) 508
Asi} Ivan 121
Asi Babi} (Zagreb) 317,
Babi 317, 318
Asti Lui|i
Lui i 750 Babi} Aleksandar (Glina) 415
Babi
Atarac Anto 361 361,, 373
373,, 485
485,, 517
517,, 588
588,, 648
648-649
649,, Babi} Branko (Visoko) 587
Babi
660 Babi} Branko (Glina) 415
Babi
Atijas (logor Jadovno) 344 Babi} Vaso (Trebi
Babi (Trebiwe) e) 720
Atijas Arnold (Sarajevo) 476 Babi} Goran (autor) 24
Babi
Atijas David,
David Avramov (Ba (Bawaluka)
aluka) 43 Babi} Dane (Svin
Babi (Svinwica)ica) 441,
441, 445
445,, 758
Atijas David (Sarajevo) 476 Babi} Ivan-Ivo (Topusko) 396
Babi 396-399
399,, 412
Atijas Samuel,
Samuel Jozefov (Ba (Bawaluka)
aluka) 44 Babi} Ilija (Trebi
Atijas [imun
imun, Izakov (Ba (Bawaluka)
aluka) 44 Babi} Jozo (Mostar) 693
Babi
Augustinovi} (Karlovac
Augustinovi (Karlovac, |ak) ak) 384 Babi} Katica (Glina) 13
Babi 13,, 414
414-415
415,, 418
418-419
419
Augustinovi} (Karlovac
Augustinovi (Karlovac, {e{ir irxija)
ija) 391
391-392
392 Babi} Marko (Vrnogra
Babi (Vrnogra~)) 625
Auer Qudevit
udevit 556,556, 562
562,, 638 Babi} Mijo-
Babi Mijo-\ovaniovani (Nova Bukovica) 35 35,, 489
489,,
Auferber Miroslav 14, 14, 455
455,, 460
460,, 476 498,, 501
498 501,, 508
508,, 762
A}imovi
imovi} Julijana (Kom. za izb.) 122 122,, 152
152,, 212
212, Babi} Milan (Ogulin) 249,
Babi 249, 258
486,, 649
486 649,, 735 Babi} Momir (([iroka
Babi iroka Kula) 133
Axibaba
ibaba Milan 249 Babi} Nina (Vrebac) 171
Babi
Axija
ija (Gospi},
(Gospi svr svr{eni
eni maturant) 114 Babi} Stevo (Topusko) 396
Babi 396-397
397,, 399
399,, 412
Axija
ija Ante (Lipe) 157 Babi} Te
Babi Te{oo (Bijeqina)
(Bije ina) 665
Axija
ija Boìdar
Bo idar 383 Babi} Tomo (Topusko) 399
Babi
Axija
ija Vlade (Lipe) 157 Babi} Trifko (Trebi
Axija
ija Ivan (Gospi})
(Gospi ) 105 Baburi} Luka 750
Baburi
Axija
ija Joso-Joko,
Joso-Joko Lukin (Gospi (Gospi},, student) 104, 104 Baburi} Milan 159
Baburi
110,, 114
110 114,, 121 Bagar Vladimir 251
Axija
ija Joso (Lipe) 157, 157, 163
163,, 179
179,, 187 Badwak
Bad ak Mile 250
Axija
ija Joso (Gospi},
(Gospi kova kova~)) 102,
102, 108
108,, 110 Badovinac Marta 388
Axija
ija Luka (Gospi})
(Gospi ) 104,
104, 110 Badovinac Milan 536
Axija
ija Mile (Gospi})
(Gospi ) 110,
110, 170 Badovinac Nikola 383 383,, 386
386,, 388
388,, 391
391,, 481
481,, 485
485,
Axija
ija Nikola (Lipe) 157 157,, 179
179,, 183 501,, 536
501
Axija
ija Petar (Lipe) 157 Badri} Gojko (Sisak) 42
Badri 42,, 45
Axija
ija Polde (Lipe) 110, 110, 157 Badri} Jovo (Glina) 415
Badri
Axijevi
ijevi} (Grubi
(Grubi{no no Po
Poqe) e) 535 Badri} Marko (Glina) 416
Badri
A{krabi
krabi} Du Du{an an 690,
690, 759 Badri} Stevo (Gli
Badri (Glina
na, kroja
kroja~)) 416
REGISTAR IMENA 825
Badri Stevo (Glina,

Badri} (Glina fotograf) 417 Ba anin (k
Bawanin (k}erka
erka Danilova) 343 343,, 346
Ba|ak
Ba ak Tomo 440 Bawanin
Ba anin Bogdan (Karlovac) 385
Baji} (Glinica) 626
Baji Bawanin
Ba anin Vaso (Karlovac) 385
Baji} Bo
Baji Bo{ko ko (Dowi
(Do i Hrastovac) 438 Bawanin
Ba anin Dane (Gospi(Gospi}, opanopan~ar)ar) 99
99,, 109
Baji} @arko
Baji arko (Dowi
(Do i Lapac) 136 Bawanin
Ba anin Dane (Gospi(Gospi}, posednik) 101 101,, 129
Baji} Jova (Slavonski Brod) 48
Baji Bawanin
Ba anin Danilo (Zagreb(Zagreb, sudija) 326 326,, 343
343,, 346
Baji} Nikola (Glina) 416
Baji Bawanin
Ba anin Jovo (Gospi
(Gospi})) 101
........... Bajro Ciganin (Stolac (Stolac)) 734 Bawanin
Ba anin Petar (Tomingaj,
(Tomingaj Gra Gra~ac)
ac) 9,
9, 200
200-201
201
Baki} Milan (Bjelovar) 506
Baki Barakovi} \amil
Barakovi amil 670
Baki} Nikola (Bjelovar) 506
Baki Barakovi} Ivica 320
Barakovi 320,, 333
333,, 345
Baki} Fra
Baki Frawoo (Virovitica) 535 535-536
536 Baranon Dudo 359
Baki} â~ko
Baki ko (Bjelovar) 506 Bara} Branko 427
Bara 427,, 433
433,, 645
Baki{ Jovo (Bjelovar) 506,
Baki 506, 509 Bara} r. Negovanovi
Bara Negovanovi} Dragica Dragica, Ilijina 504 504,,
Bakoni} Gojko 762
Bakoni 506
Bakra~ Boris 569
Bakra Bara} Dragica 14
Bara 14,, 120
120,, 504
504,, 506
Bala} Vuka
Bala Vuka{in in, (Kruge) 219 Barbali (Ba
(Ba{ka ka, Krk) 206,206, 207
Bala} \uro
Bala uro (Kruge) 218 Barbari} (logor Jasenovac
Barbari Jasenovac, opskrbnik) 330
Bala} Jovo (Kruge) 219
Bala Barbari} Vicko-Coto 696
Barbari
Bala} Nikola (Kruge) 219
Bala Barbari} Ilija 699
Barbari
Bala~ (Gospi
Bala (Gospi}), v. Balen Barbari} Stjepan 693
Barbari 693,, 696
Bala{an
Bala an (Karlovac) 384 Barberi} Qubomir
Barberi ubomir 540
Buldrini G. (ital. kap.) 771 Bari} Zlata 354
Bari
Balen .......,
....... Tonin (Gospi})
(Gospi ) 144,144, 202
202,, 204
204,, 208 Bari} Mate-Viko 160
Bari
Balen \uro uro (Vedro Po Poqe, Staza) 440 Bari} Mirko 299
Bari
Balen Josip (Gra~ac) (Gra ac) 193 Bari~evi
Bari evi} Lovre 110 110,, 157
157,, 183
183,, 187
Balen Luka Luka, Tonin (Gospi (Gospi})) 110110,, 142
142-144
144,, 202
202, Bari{i} Josip 633
Bari
204,, 208
204 208,, 230 Bari{i} Mirko 722
Bari
Balen Marko (Li (Li~koko Cerje) 176 Barkovi} Jure 162
Barkovi
Balen Marko (Vedro Po Poqe, Staza) 440 Barzeta \or or|e, Ristin 688
Balen Mijo, Mijo Markov (Vedro Po Poqe, Staza) 440 Barzeta r. Sjerak IlinkaIlinka, Spasojeva 688 688,, 691
691,
Balen Miroslav,
Miroslav Tonin (Gospi (Gospi})) 110,
110, 142
142-144
144 692
Balen Pero (Vedro Po Poqe, Staza) 440 Barzeta Jovanka
Jovanka, Ristina 688
Balen Stipe (Vranova (Vranova~a, Korenica) 240 Barzeta Risto 688 688,, 691
Balen Stipe, Stipe Markov (Vedro Po Poqe, Staza) 440 Bartulac Mika 162
Balenovi} Marica 339
Balenovi Baruh Isak
Isak, J. 48
Bali} [efkija
Bali efkija 699 Baruh Salom
Salom, Jozefov 43
Bali{ Jovo 327
Bali Basari} (Bogdani
Basari (Bogdani}, 2 g., g. unu
unu~e e Mili~ino) 188
Baloko Rikardo 18, 18, 769 Basari} (Bogdani
Basari (Bogdani}, 4 g., g. unu
unu~e e Mili~ino) 188
Balti} Petar 416
Balti Basari} ......
Basari ......, sin Mojin (Gospi
(Gospi}, student) 116
Balti} Rodo
Balti Rodoqub ub 416 Basari} Anica (Bogdani
Basari (Bogdani}, 65 g.) 188
Baqak
Ba ak (Viwerac
(Vi erac, Zadar) 298-299 298 299 Basari} Anka
Basari Anka, k}i i Micina (Bogdani
(Bogdani}, 3 g.)
Ban Nikola 38, 38, 327
327,, 506
506-507507,, 509 188
Bani} (Oto
Bani (Oto~ac ac, lugar) 215 Basari} Anka (Bogdani
Basari (Bogdani}, 30 god.) 188
Bani} Ante (Oto
Bani (Oto~ac ac, brija
brija~)) 212 Basari} Bogdan
Basari Bogdan, Jovin (Gospi}, (Gospi 6 g.) 118
Bani} Ivan (Gospi
Bani (Gospi})) 97 97,, 105
105,, 110
110,, 114
114,, 155
155,, 166 Basari} Bo
Basari Boìdar-Bo
idar-Boòo (Gospi})
(Gospi ) 109
109,, 129
Bani} Milan (Hrastovica,
Bani (Hrastovica Petri Petriwa) a) 422 Basari} Branko (Gospi
Basari (Gospi}, student) 99 99,, 129
129-130
130
Banovi} Milan (Prwavor)
Banovi (Pr avor) 665 Basari} Branko
Basari Branko, Jovin (Gospi}, (Gospi 8 g.) 118
Bawac
Ba ac Aleksa 42, 42, 45 Basari} Branko
Basari Branko, Mijin 109
Bawac
Ba ac Du{an
Du an 630 Basari} Vlado
Basari Vlado, Jovin (Gospi}) (Gospi ) 118
Bawac
Ba ac Ilija 758 Basari} Danilo (Barlete) 133
Basari
Bawac
Ba ac Milan 630 Basari} Danica (Gospi
Basari (Gospi})) 118
Bawac
Ba ac Pane 630 Basari} Dmitar (Gospi
Basari (Gospi})) 118-119
118 119
Bawac
Ba ac Rade 630 Basari} \uro
Basari uro, sin Micin (Bogdani (Bogdani}, 10 g.) 188
Bawanin
Ba anin (supruga
(supruga Danilova) 343, 343, 346 Basari} \uro
Basari uro, Savin (Bogdani
(Bogdani}, 12 g.) 188
Bawanin
Ba anin (majka Danilova) 343, 343, 346 Basari} \uro
Basari uro (Barlete) 133
826 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Basari \uro
Basari} uro (Gospi
(Gospi}, gostioni
gostioni~ar) ar) 9999,, 109
109,, Batalo Mile (Topusko
(Topusko, opanopan~ar)
ar) 395
395,, 400
116,, 128
116 128-129
129,, 171 Batalo Mili
Mili} (Sisak) 42, 42, 45
Basari} Ilija (Barlete) 133
Basari Batalo Milka (Topusko) 13 13,, 395
395,, 399
Basari} Ilija (Bogdani},
Basari (Bogdani 20 g.) 188 Batalo Milo
Milo{, Matijin (Topusko) 396, 396, 400
Basari} Iso (Bogdani})
Basari (Bogdani ) 188 Batalo Mirko (Topusko) 396 396,, 400
Basari} Janko (Barlete) 133
Basari Batalo Nikola-Niko
Nikola-Niko, Nikin (Topusko) 396 396,,
Basari} Jelena
Basari Jelena, Dmitrova (Gospi
(Gospi})) 88,, 117
117,, 122
122, 400
145,, 147
145 147,, 152
152,, 212 Batalo Nikola-Niko (Topusko) 396 396-397
397,, 400
Basari} Jelka
Basari Jelka, k}i i Mili~ina (Bogdani
(Bogdani}, 20 Batini} Miho 676
Batini
g.) 188 Batisti} ((Qubu
Batisti ubu{ki)ki) 64
Basari} Jovo
Basari Jovo, Dmitrov (Gospi})
(Gospi ) 118,
118, 121 Bauer (Zagreb) 456
Basari} Koka (Bogdani},
Basari (Bogdani 58 g.) 188 Bauer (Retfala
(Retfala,, Osijek) 453
Basari} Koka (Bogdani},
Basari (Bogdani 7 g.) 188 Bauer David (Osijeka) 463
Basari} Luka (Bogdani})
Basari (Bogdani ) 188 Baum Lavoslav
Lavoslav, I. 47
Basari} Milan (Barlete) 133
Basari Ba}anovi
Ba anovi} Milan 545
Basari} Mile
Basari Mile, sin Micin (Bogdani
(Bogdani}, 7 g.) 188 Ba~i} Josipa 296
Ba
Basari} Mile (Gospi},
Basari (Gospi trgovac) 99 Ba~i} Mate 159
Ba
Basari} Milica (Bogdani})
Basari (Bogdani ) 188 Ba~i} Milan 489
Ba
Basari} Mijo (Gospi},
Basari (Gospi , trgovac) 109 Ba~i} Nikola
Ba Nikola, Fra
Frawe e 12,
12, 313
313,, 314
314,,
Basari} Mijo (Gospi},
Basari (Gospi pekar) 128 Ba~i} Ozren 425,
Ba 425, 426
426,, 482
482,, 642
642,, 741
Basari} Mica (Bogdani})
Basari (Bogdani ) 188 Ba~i} Stana (Jasenovac) 559
Ba 559,, 732
Basari} Mojo (Gospi})
Basari (Gospi ) 116 Ba~kovi
Ba kovi} Petar 545
Basari} Pajo
Basari Pajo, Gavrilov (Barlete) 133 Baxak
Ba ak (Buna
(Buna, Mostar) 717
Basari} Pera (Gospi})
Basari (Gospi ) 118 Baxak
Ba ak Ahmet
Ahmet, (Mostar) 693, 693, 696
Basari} Sava (Bogdani})
Basari (Bogdani ) 188 Ba{i} Jozo 486
Ba
Basari} Sofija
Basari Sofija, Dmitrova (Gospi})(Gospi ) 118 Ba{i} Juraj 190
Ba
Basari} Hamo (Stolac) 734
Basari Ba{i} Mujo (([ipovo)
Ba ipovo) 608
Basari} Xamil
Basari amil (Stolac) 734 Ba{i} Mujo (Stolac) 734
Ba
Basi Alesandro 166 Ba{i} Stevo (Zagreb) 567
Ba
Basta Anka-Ankica (Sarajevo
(Sarajevo, rodom iz Like) Ba{i} Xafer
Ba afer (Stolac) 734
120,, 553
120 Ba{korada
Ba korada Jozo 571
Basta Bogdan (Lipovo Poqe) Po e) 178 Beatovi} Branko 582
Beatovi 582,, 587
Basta Vaja (Lipovo Poqe) Po e) 178 Beatovi} Janko 643
Beatovi
Basta Vujo (Lipovo Poqe) Po e) 178 Beatovi} Ranko 577
Beatovi 577-587
587,, 616
Basta Dara (Lipovo Poqe) Po e) 178 Bebek Mirko 696,
696, 716
Basta Mani{a
Mani a 228, 228, 235 Bevanda Ivan 5959,, 239
Basta Mile (Lipovo Po Poqe, 30 g.) 178 Bevanda Stanko 340
340,, 380
380,, 520
Basta Mile (Lipovo Po Poqe, 35 g.) 178 Begeni{i} Jovo (Lastva) 722
Begeni
Basta Mile (Lipovo Po Poqe, 41 g.) 178 Begi} (domobr. puk.) 675
Begi
Basta Petar (Lipovo Po Poqe)e) 178 Begi} Dane (Udbina) 232
Begi
Basta Stevan (Kukuwevac)
(Kuku evac) 527 Begovi} (Zagreb) 436
Begovi
Bastaji} Pajo 410
Bastaji Begovi} (Pale) 602
Begovi
Batalo (djevojke iz Topuskog) 411 Begovi} Aleksandar
Begovi Aleksandar, Josipov (Virovitica)
Batalo Gli{o
Gli o (Ogulin) 10, 10, 244
244,, 246 536
Batalo Danica (Topusko) 156 Begovi} Gertruda (logor Jasenovac) 363
Begovi
Batalo Dmitar (Topusko) 395 395,, 400 Begovi} Ivan (logor Jasenovac) 363
Begovi
Batalo Dragan (Topusko) 395 395,, 400 Begovi} Josip (Virovitica) 536
Begovi
Batalo Ilija (Topusko) 13 13,, 395
395,, 406
406,, 413
413-414
414 Begovi} Milan (Jabukovac
Begovi (Jabukovac, PetriPetriwa) a) 429
Batalo Janko,
Janko Nikin (Topusko) 396 396,, 400 Begovi} Rasim (Vlasenica) 675
Begovi
Batalo Jelena (Topusko) 156 Begovi} Slobodan (Pale) 549
Begovi 549,, 602
Batalo Qubica
ubica (Topusko) 156 Begovi} Hakija (Mostar) 697
Begovi
Batalo Matija (Topusko) 396 396,, 400 Bedekovi} @eqko
Bedekovi ko 97,
97, 110
110,, 155
155,, 166
Batalo Milan (Topusko,
(Topusko zem
zemqoradnik)
oradnik) 395, 395, Belan~i} Du
Belan Du{an
an 587
587,, 641
641,, 653
400 Bela~ Jovo 48
Bela
Batalo Milan (Topusko,
(Topusko 13 god.) 156 Belinkej (Krièvci)
(Kri evci) 541
REGISTAR IMENA 827
Beli (Korenica
Beli} (Korenica, obu obu}ar)
ar) 228 Bilbija Ilija
Ilija, Brajin 633 633,, 766
766,, 784
Beli} (Ba
Beli (Bawaluka) aluka) 597,597, 599 Bilbija Qubo ubo 43
Beli} \uro
Beli uro (Korenica,
(Korenica sedlar) 235 Bilbija Milo
Milo{ 577 577,, 587
Beli} Lazo (Slavonski Brod) 428
Beli Bili} Duje (Pag) 12,
Bili 12, 315
Belu{i} Ivan 364
Belu Bili} Ivan (Pag
Bili (Pag, lulu~kiki peqar)
pe ar) 294294,, 296
Beqan
Be an (Travnik) 571-572 571 572 Bili} Ivo (Pag
Bili (Pag, svjetioni
svjetioni~ar) ar) 11
11,, 302
302,, 304
Beqan
Be an Josip (Vrginmost) 393-394 393 394,, 405 Bili} Ivo-Dujo (Pag
Bili (Pag, poru
poru~nik)nik) 297
Benedik (Zagreb) 319 Bilovi} Mane 387,
Bilovi 387, 390
Beni} [imun
Beni imun 690, 690, 697 Biqak
Bi ak ........
........, Marka
Marka, (Mu(Mu{aluk)
aluk) 128
Ben~ak
Ben ak Stjepan 495-496 495 496 Biqak
Bi ak Marko (Mu (Mu{aluk)
aluk) 128
Berberovi} Hilmija 393
Berberovi Biqan
Bi an Mile (Gospi (Gospi})) 110
Bergman Alfred 383 Biqan
Bi an Milan (Gor (Gorwi i Kosiw)
Kosi ) 173,173, 178
Beretin Fra Frawoo 355-356355 356,, 372372,, 458
458-459
459,, 524
524,, Biqetina
Bi etina Mara 219
614 Biqetina
Bi etina Stevo 219
Beri} Vido 641
Beri Binder Hans (Ivan) 451 451,, 454
Beri}, Vlado
Beri Vlado, Savin 479 479,, 653 Bini~ki
Bini ki Frane (Li~ki (Li ki Osik) 78, 78, 132
132,, 134
134-135
135
Beri} Savo 479,
Beri 479, 653 Biondi} Bla
Biondi Bla` 212
Beri} Spaso 235
Beri Biondi} Pero 212
Biondi
Bermanovi} \or
Bermanovi or|e e 641 Bira~ r. Lazi
Bira Lazi} Mila 503
Berner Josip 51 Birger (Podravska Slatina) 492
Berowa
Bero a (Dvor na Uni) 766 Birki} (Zagreb) 432
Birki
Berowa
Bero a (Glinica) 626 Bir{l
Bir l Josip 624
Berowa
Bero a Jovo (Glinica) 626 Bitl Simon (Osijek) 460 460,, 469
469,, 474
474,, 476
Berowa
Bero a Mile (Glinica) 626 Bitorajac Stjepan 235 235-236
236,, 240
Berowa
Bero a .......,
....... supruga Stankova (Glinica) 627 Bihari (Zagreb) 459
Berowa
Bero a Stanko (Glinica) 627 Bihler Drago 453 453,, 459
Berta Ivan 542 Bihler Zdenko 474
Besarovi} Vojislav 345,
Besarovi 345, 509
509,, 547 Bihler Mirko 453
Betunac P. 600 Bi}ani
Bi ani} \uro uro 325
325,, 494
Be~evi
Be evi} Abid 734 Bi{kup
Bi kup Bo Boòo 533
Be{i} Edhem 624
Be Bi{kupovi
Bi kupovi} (Pazari(Pazari{te) te) 165
Be{i} Ibrahim 624
Be Bi{~evi
Bi evi} (Sarajevo) 554
Be{lagi
Be lagi} (Ba (Bawaluka)
aluka) 598 Bjegovi} (Gospi
Bjegovi (Gospi}, u~ite iteq)) 114
Be{li
Be li} N.
N., 157 157,, 165
165,, 168
168,, 328
328,, 333
333,, 335
335,, 338
338-339
339, Bjegovi} Dimitrije (Gospi
Bjegovi (Gospi})) 99
344 Bjegovi} Dmitar (Divoselo) 145
Bjegovi
Bzik Mijo 35 Bjegovi} Jovan
Bjegovi Jovan, Stevin (Divoselo) 38
Biber~i} Pero (Stolac) 727
Biber Bjegovi} Pero (Vedro Po
Bjegovi Poqe, Gospi
Gospi})) 150
Biber~i} Ratko (Stolac) 727
Biber Bjegovi} Smi
Bjegovi Smiqa a (Divoselo) 182
Biber~i} Tripo (Berkovi}i,
Biber (Berkovi Stolac) 727 Bjegojevi} Janko (Karlovac) 765
Bjegojevi
Biberxi} ((Qubi
Biber ubiwe, porodica) 680 Bjelajac Jeka 687
Biberxi} An
Biber An|a a (Qubi
( ubiwe) e) 16
16,, 676
676,, 682
682,, 687 Bjelan~ki
Bjelan ki Du{an
Du an 428
Biberxi} Du
Biber Du{an an (Qubi
( ubiwe) e) 682 Bjelibrk Jovan ((Qubi ubiwe) e) 677
Biberxi} Du
Biber Du{ankaanka ((Qubi ubiwe) e) 16
16,, 676
676,, 682
682,, 687 Bjelica Janko 726
Biberxi} Ozren (Qubi
Biber ( ubiwe) e) 682 Bjelica Vojin 705
Biberxi} Simo (Qubi
Biber ( ubiwe) e) 682 Bjeli} (Sjeni
Bjeli (Sjeni~ak ak, Vrginmost) 391
Bibi} Sreto 545
Bibi Bjeli} Anica ((Qubi
Bjeli ubiwe) e) 559,
559, 732
Biga \uro
uro 77 Bjeli} Bosi
Bjeli Bosiqka ka, Gojkova (Stolac) 725 725,, 728
728,, 735
Bijeli} ((Qubi
Bijeli ubiwe) e) 680 Bjeli} Gojko (Stolac) 725
Bjeli
Bijeli} Danilo (Qubi
Bijeli ( ubiwe) e) 682 Bjelobaba, (Korenica) 616
Bjelobaba
Bijeli} Evica (Gre|ani
Bijeli (Gre ani, Topusko) 401 Bjelobaba Dane (Gra (Gra~ac)ac) 200-201
200 201,, 204
Bijeli} Mile (Gre|ani
Bijeli (Gre ani, Topusko) 400 Bjelobrk .......... , sin Antun
Antunov ov (Gra
(Gra~acac, student)
Bijeli} Nikola (Topusko) 399,
Bijeli 399, 410 201
Bilanovi} Re
Bilanovi Reqa, An An|elkov
elkov 16,16, 581
581-583
583,, 585
585,, Bjelobrk Antun (Gra (Gra~ac ac, obu
obu}ar)
ar) 201
587,, 592
587 592,, 594 594,, 596
596,, 617 Bjelobrk \uka uka, \ukin
ukin (Gra
(Gra~ac)ac) 197
197,, 202
202,, 204
204,,
Bilbija Drago,
Drago Ilijin 766 206,, 208
206 208,, 268
828 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Bjelobrk \uka uka, (Gra

(Gra~acac, trgovac) 197,
197, 202
202,, 208
208, Bogdanovi Milan 8
Bogdanovi} 8,, 98
98,, 101
268 Bogdanovi} Mitar 728
Bogdanovi 728-729
729
Bjelogrli} Nada 804,
Bjelogrli 804, 821 Bogdanovi} Petar 48
Bogdanovi
Blagoje Du{an
Du an, S. (Stolac) 726 Bogdanovi} Sava 727
Bogdanovi
Blagojevi} Boja (Zvornik) 639,
Blagojevi 639, 668 Bogdanovi} Stevo 474
Bogdanovi 474,, 476
Blagojevi} Danica (Pakrac) 530
Blagojevi Bogi} Anica 188
Bogi
Blagojevi} Danilo (Pura~i})
Blagojevi (Pura ) 582,
582, 650 Bogi} Atanasije-Tane 765
Bogi
Blagojevi} Jovo (Pura~i})
Blagojevi (Pura ) 582,
582, 650 Bogi} Georgije-
Bogi Georgije-\or or|e, I. 758,
758, 784
784,, 820
Blagojevi} Mihajlo (Pakrac) 531
Blagojevi Bogi} Dane 188
Bogi
Blagojevi}-Radi
Blagojevi -Radi} Niko (Jawa)(Ja a) 668 Bogi} Du
Bogi Du{an an 527
Blagu{ki
Blagu ki Valentin 76 Bogi} \uka
Bogi uka 188
Blaèvi
Bla evi} (Gospi
(Gospi}, majka i sestra Jakova) 773 Bogi} \uro
Bogi uro, sin \ukin
ukin 188
Blaèvi
Bla evi} (Su (Suwa, bra bra}a)
a) 444 Bogi} Ilija 188
Bogi
Blaèvi
Bla evi} Jakov (Gospi}) (Gospi ) 106,
106, 150
150-151
151,, 773 Bogi} Jandre 188
Bogi
Blaèvi
Bla evi} Mirko (Karlovac) 392 Bogi} Jelena 188
Bogi
Blaì} (Zeligman) (Zagreb) 333
Bla Bogi} Jovan
Bogi Jovan, Ilijin 188
Blaùrac
Bla urac Martin 542 Bogi} Milan 187
Bogi 187,, 189
Blajvajs (kap. bojnog broda) 195 Bogi} Mile
Bogi Mile, Ilijin 188
Blani} Mihajlo-Mile 689,
Blani 689, 694 Bogi} Milica
Bogi Milica, k}i i \ukina
ukina 188
Blanu{a
Blanu a \uro uro 528,
528, 531 Bogi} Pera 188
Bogi
Blanu{a
Blanu a Nikola 531 Bogi} Sava
Bogi Sava, k}i i \ukina
ukina 188
Blauhorn (Zagreb) 461 Bogi} Seka 188
Bogi
Bla{kovi
Bla kovi} (Ogulin) 275-276 275 276 Bogi} Soka 188
Bogi
Bla{kovi
Bla kovi} Boro (Zagreb) 384, 384, 388 Bogi} Tanasije 527
Bogi
Bla{kovi
Bla kovi} Mate (Sveti Jakov Jakov, br. 24) 260 Bogovac Bude 178
Bla{kovi
Bla kovi} Mate (Sveti Jakov Jakov, br. 65) 260 Bogovac Mo{o
Mo o 178
Blidovi} (Glina) 417
Blidovi Bogojevi} Mihailo (Pakrac) 531
Bogojevi
Bluevajs Bruno 329 Bogosavqevi
Bogosav evi} Pero 489
Blum (Osijek) 470 Bogunovi} Dara (Do
Bogunovi (Dowi i Lapac) 199199,, 218
218,, 759
Boban Quboubo 83 Bogunovi}, \okica
Bogunovi okica, Nikolin (Do (Dowi i Lapac)
Bobar (Batar,
(Batar Bije Bijeqina)
ina) 642 199, 218
199 218,, 759
Bobar (porodica,
(porodica Ja Jawa)
a) 667 Bogunovi} Ilija (Glina) 416
Bogunovi
Bobar Du{an
Du an (Vlasenica) 674 674,, 759 Bogunovi} Ilija (Podravska Slatina) 762
Bogunovi
Bobar Zdravko (Muj|i}i,
(Muj Jajce) 606 Bogunovi} Nikola-Nik
Bogunovi Nikola-Nik{a, Jovin (Do (Dowi i La-
Bobi} Boja (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 pac) 38
38,, 129
129-130
130,, 136
136,, 199
199,, 218
218,, 759
Bobi} Vajo (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Bogunovi} Pajo
Bogunovi Pajo, Nikolin (Do (Dowi i Lapac) 199 199,,
Bobi} Vujo (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 218, 759
218
Bobi} Ilija (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Bogunovi} Stanko (Glina) 416
Bogunovi
Bobi} Mane (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 174 Bodlovi} Milan 760
Bodlovi
Bobi} Marija (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Boì} (Tuzla) 617
Bo
Bobi} Mile (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw, 38 g.) 175 Boì} (Doboj) 617
Bo
Bobi} Mile (Kru{~ica
Bobi (Kru ica, Kosi Kosiw, 40 g.) 175 Boì} Borivoj (Pala
Bo (Pala~a, Vukovar) 759
Bobsi} Milan 42,
Bobsi 42, 45 Boì} Bo
Bo Bo{ko ko (Visoko) 585
Bogdan ....... (Ostrvica) 171 Boì} Joco (Pura
Bo (Pura~i})) 582,
582, 618
Bogdan Nikola (Ostrvica) 132 Boì} Kosta (Ba
Bo (Bawaluka)
aluka) 598
Bogdan Savo (Ostrvica) 132 Boì} Milan,
Bo Milan Milana (Sarajevo) 38 38,, 327
327,, 547
Bogdani} Delko 157,
Bogdani 157, 212
212,, 215
215-217
217 Boì} Milan
Bo Milan, (Rogatica) 671
Bogdani} Ilija 212
Bogdani Boì} Miladin (Sarajevo) 36
Bo
Bogdanovi} Bosi
Bogdanovi Bosiqka ka 502 Boì} Mileva 84
Bo
Bogdanovi} Vaso 726
Bogdanovi Boì} Nikola (Turbe) 571
Bo
Bogdanovi} Vojo 611
Bogdanovi Boì} Stevan-Stevo (Slavonski Brod) 428
Bo 428,,
Bogdanovi} Vladimir 433
Bogdanovi 479
Bogdanovi} Vukan 665
Bogdanovi Boòo Omer 690
Bo
Bogdanovi} \oko
Bogdanovi oko 638,
638, 650 Bojani} Pero 354
Bojani
Bogdanovi} Jovo 643,
Bogdanovi 643, 654 Bojanovi} Milan 582
Bojanovi
REGISTAR IMENA 829
Boja ija (Glinica) 626

Bojaxija Brankovi Vukosava (KZR) 170
Brankovi}
Bojaxija
Boja ija Stanko (Glinica) 626 Brankovi} Du
Brankovi Du{an an 760
760,, 780
Bokarac Obren 587 Brankovi} Nikola 386
Brankovi
Bolkovac (Krièvci)
(Kri evci) 325, 325, 497 Brankovi} Pero 211
Brankovi 211,, 214
Boltek Gustav 422 Brankovi} Stevan-Stevo 415
Brankovi 415,, 420
Bolfek (Maja,
(Maja Glina) 420 Brankovi} Stanko 417
Brankovi
Boqevi
Bo evi} Milan 7, 7, 81 Brati} Jovo 416
Brati
Boqkovac
Bo kovac Mate 157 Brati} Mustafa 624
Brati
Bombeles, grof 326
Bombeles Brati} Muhamed 624
Brati
Bonasizi Umberto 47 Braun Julio
Julio, M. 48
Boras Drago 378 Bra~i} Nikola 369
Bra 369,, 370
370,, 374
374,,
Boras Stevo 42 Brejer Oto
Oto, Hugin 15 15,, 522
522,, 526
Borber Drago 611 Breka Marko 417
Borovec (Zagreb) 558 Brekalo Zvonimir 380
Borovi} [ime
Borovi ime, Andrijin 11-12
11 12,, 294
294,, 296
296,, 315 Breti} Stevan 721
Breti
Borozan (Bijeli Brijeg,
Brijeg Mostar) 695 Bre{ki
Bre ki (Brije{ki)
(Brije ki) Ilija 395 395,, 399
399,, 402
402,, 412
412,,
Boroja Jure 64,
64, 676 413
Borojevi} Quban
Borojevi uban 623 Bre{ki
Bre ki Pero (Brije
(Brije{ki) ki) 406
Borota Milan 403 403,, 404 Bre{ki
Bre ki Tomo (Brije{ki)
(Brije ki) 412
Borota Stevo 404 Bre{ki
Bre ki (Brije
(Brije{ki)
ki) [ime ime (Pero) 406
406,, 413
413-414
414
Boro{ Vincilir 531
Boro Brguqa
Brgu a Hasan 675
Bor~i} Mate 275,
Bor 275, 277 Brzi} \uro
Brzi uro 48
Bosak [tefica
tefica 381 Brzi} Milan 479
Brzi
Bosanac Lazo 665 Brzica Petar-Pero 360 360,, 362
362,, 372
Bosanac Quban
uban 533 Britvi} Ivo 321
Britvi
Bosanac Milan 533 Bri} Milan 587
Bri
Boskovc Artur 464 Bri} Voja 592
Bri
Bosni} Bogo
Bosni Bogoqub ub 642-643
642 643,, 654 Brki} (Grubi
Brki (Grubi{no no Poqe,
Po brija~)) 508
brija
Bosni} Vladimir-Vlado 243
Bosni 243-244
244,, 249
249,, 253
253,, Brki} (Grubi
Brki (Grubi{no no Poqe,
Po gostioni~ar)
gostioni ar) 533
255-256
255 256,, 274
274,, 279 Brki} Bo
Brki Boòo (Glina) 416
Bosni} Du
Bosni Du{ka ka 280 Brki} Vidoje
Brki Vidoje, Mikin (Stolac) 727
Bosni} Obrad 637,
Bosni 637, 643
643,, 654 Brki} Vladimir
Brki Vladimir, \oke oke (Mostar) 38
Boti} Ilija 69
Boti Brki} Miko (Stolac) 727
Brki
Boto (logor Stara Gradi{ka)
Gradi ka) 520 Brki} Radovan (Stolac) 726
Brki
Bocari} Jelisaveta-Jelena
Bocari Jelisaveta-Jelena, [pirina pirina 16,16, 599
599, Brkqa~a
Brk a Mitar (Kapavica
(Kapavica, Qubi ubiwe) e) 678
601 Brkqa~i} (Gospi
Brk (Gospi}, kazn. stra`.)
stra .) 129
Bocari} [piro
Bocari piro 599 Brkqa~i} Ante (Kani
Brk (Kanià a Gospi
Gospi}ka)ka) 97
Boco Simo 252 Brkqa~i} Ante-Pi
Brk Ante-Pi} (Gospi (Gospi})) 157,
157, 166
Bo{kovi
Bo kovi} (Srem
(Srem, bra
bra}a)a) 474 Brkqa~i} Ante
Brk Ante, Karlov (Novoselo
(Novoselo, Gospi
Gospi}))
Bo{kovi
Bo kovi} Du
Du{an an 48 103
Bo{kovi
Bo kovi} Milo 364,364, 377 Brkqa~i} Drago (Gospi
Brk (Gospi})) 128
Bo{kovi
Bo kovi} Dmitar-Mitar 364 364,, 377 Brkqa~i} Ivan (Gospi
Brk (Gospi},, |ak)ak) 229
Bo{wakovi
Bo akovi} Joco 638,638, 643
643,, 654 Brkqa~i} Ivica-Bela (Gospi
Brk (Gospi})) 111
Bravar Ivan 157 Brkqa~i} Ivica (Bru
Brk (Bru{ani ani, ùpnik
upnik, ust. boj-
Bravar Josip 229 nik) 129
129,, 158
158,, 330
330,, 362
362-363
363,, 369-371
369-371,, 376
376-
Bradari} Nikola 562
Bradari 377, 521
377 521,, 524
Bradi~i} Tomo 138
Bradi Brkqa~i} Josip (Virovitica) 536
Brk
Bradner (Osijek) 647 Brkqa~i} Karlo (Novoselo
Brk (Novoselo, Gospi
Gospi})) 103,
103, 104
Braji} Emil 489
Braji Brkqa~i} Mile (Gospi})
Brk (Gospi ) 414
Brajkovi} 346
Brajkovi Brkqa~i} Palijan (Gospi
Brk (Gospi})) 129,
129, 139
Brakus Danilo 38, 38, 229
229,, 235 Brkqa~i} Stipe (Gospi
Brk (Gospi})) 157
Brakus Mi}a
Mi a 211 Brkovi} Milan (Glina
Brkovi (Glina, mesar) 416
Bramanovi} (Modran
Bramanovi (Modran, Bije Bijeqina
ina, porodica) Brkovi} Milan (Glina
Brkovi (Glina, mjernik) 416
667 Brkovi} Milan (Trebi
Brkovi (Trebiwe) e) 720,
720, 721
Branko (Bjelovar) 509 Brkovi} Milo
Brkovi Milo{ 416
830 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Brkov Nikola 416

Brkovi} Bulat Ante 727 727,, 734
Brkovi} Stoja 721
Brkovi Bulat Dane 394
Brli} Zvonko 110
Brli Bulat Marko 407
Brnad Ivo 440, 440, 447 Bulat Milo Milo{ 407
Brodar Ivica 544 Bulatovi} Petar 48
Bulatovi
Brolih Leonid 13, 13, 352
352-353
353 Buldrini G. 771
Bruji} Blagoje 178
Bruji Buli} \or
Buli or|ee 548
Bruji} Bogdan 99,
Bruji 99, 103
103,, 106
106,, 116
116-117
117,, 129
129,, 153
153- Buqa
Bu a Andrija (Sarajevo) 560
154,, 384
154 Buqan
Bu an Andrija ((âp apqina)
ina) 697
Bruji} Dane 107
Bruji Buqan
Bu an Ja
Ja{a a (Zagreb) 349
Bruji} Du
Bruji Du{an an 180 Buqi} (ust. zast.) 402
Bu
Bruji} Mile 178
Bruji Bunti} Mato 693
Bunti
Bruji} Mo
Bruji Mo{oo 178 Bunti} [imun
Bunti imun 693
693,, 695
Brumen Du{an Du an (KRZ) 501 Bun~i} (([u{war)
Bun ar) 415
Br~an
Br an (Gospi},
(Gospi 2 djeteta,
djeteta Jelina) 129 Bun~i} Dane (Podlapac) 60
Bun
Br~an
Br an Jela (Gospi})
(Gospi ) 129 Bun~i} Ivan (Podlapac) 226
Bun 226-227
227
Bubaw ........., supruga Remina (Krapina) 482
Buba Bun~i} Ru
Bun Ruà a (Podlapac) 226
Bubaw Remo (Krapina) 481
Buba 481-482
482 Buwi} Tomo 690
Bu
Buba{ Ivan
Buba Ivan, Matin 110 ........... – Bura (Udbina) 234
Buba{ Ratimir
Buba Ratimir, Matin 110 Bureti} Petar 263
Bureti
........, -Bugar (logor Jasenovac) 590
........ 590,, 616
616,, 617 Buri} (Se
Buri (Sew, biskup) 297
Bugarac Obren 577 Buri}, (Police
Buri (Police, zem
zemqoradnik)
oradnik) 722
Budak (Mostar,(Mostar pol. agent) 690 Buri} Blagoje (Trebi
Buri (Trebiwe) e) 722
Budak Divko (logor Kerestinec) 383 Buri} [}epo-
Buri epo-@uti uti (Trebi
(Trebiwe) e) 721
Budak Karlo (Karlobag) 160 Buri} Zvonko
Buri Zvonko, Qubinubin (Mostar) 700
Budak Mile (Sveti Rok Rok, Lovinac) 27 27,, 33
33,, 88
88- Buri~i} Dmitar 489
Buri
89,, 102
89 102,, 108
108,, 112
112,, 158
158,, 210
210,, 508
508,, 765
765,, 767 Burni} Nikola 439
Burni
Budak Petar (Mostar, (Mostar r. Hrvatsko primorje) Bursa} Kristina 16
Bursa 16,, 622
622-624
624
694 Bursa} Petar 623
Bursa
Budimir (Ogulin, (Ogulin ma ma{inovo
inovo|a) a) 275 Busakovi} Jelka 692
Busakovi
Budimir August (logor Jasenovac) 360 Busija Mile 172
Budimir Bogdan (Topusko) 395 Busi} Du
Busi Du{anan 400
Budimir Bogdan (Topusko) 395 Busi} Nikola 245
Busi 245-256
256
Budimir Ilija, Ilija M. (Crni Lug) 38 38,, 758 Busi} Simo 245
Busi
Budimir Jakov (logor Jasenovac) 360 Busi} Svetozar 245
Busi
Budimir Jovo (Rogatica) 671 Butina Ivan 486
Budimir Mate (logor Jasenovac) 360 Butina Jovo 213 213,, 214
Budimlija Smiqa Smi a (Gorwa
(Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Butkovi} Ante 76
Butkovi
Budisavqevi
Budisav evi} Dijana 506 506,, 548
548,, 558
558-559
559,, 605
605,, Butkovi} Mato 12
Butkovi 12,, 328
328,, 347
347-348
348
686-687
686 687,, 711
711,, 714
714,, 733 Butorac Vilko 599
Budisavqevi
Budisav evi} Julije 558, 558, 711
711,, 733 Butorac Pave 157
Budisavqevi
Budisav evi} Lazo 48 Butorac Francek 418
Budisavqevi
Budisav evi} Petar 48 Buha (Mostar(Mostar, porodica) 710
Budrovi} Ivo 503
Budrovi Buha Danica Danica, Simina (Nevesi(Nevesiwe) e) 688
Bu`don
Bu don – Slomi}
Slomi Maja 341, 341, 380 Buha MiloradMilorad, Simin (Nevesiwe)
(Nevesi e) 688
Buzumi} Lazar 545
Buzumi Buha, r. Kova
Buha Kova~evi
evi} Novka
Novka, Milanova (Neve-
Bujan Mile 585 siwe)
si e) 688,
688, 692
Bujanovi} Josip 163
Bujanovi Buha Olga Olga, Simina (Nevesi
(Nevesiwe) e) 688
Bukva Mile 762 Buha Rade Rade, Simin (Nevesiwe)
(Nevesi e) 688
Bukovac Ilko-Iqko
Ilko-I ko 340 340,, 380
380,, 520 Buha Simo (Nevesi (Nevesiwe) e) 688,
688, 692
Bukovac Mirko 340, 340, 349 Buha} Mirko 690,
Buha 690, 696
696,, 708
Bukurevi} Zahid 474-475
Bukurevi 474 475 Buckan Ahmed 690
Buk{a
Buk a Ante 11, 11, 293
293-294
294 Buconi} (Dubrovnik) 736
Buconi
Buk{a
Buk a Jerolim 294 Bu~evac
Bu evac DuDu{an n 665
REGISTAR IMENA 831
V Ve an (Travnik) 571
Veqan
Vajagi} (Velika Kladu{a,
Vajagi Kladu KRZ) 636 Veqkovi
Ve kovi} (Zagreb) 461
Vajagi} \uro
Vajagi uro (Vrnogra~)
(Vrnogra ) 626 Vencilovi} Milan 736
Vencilovi
Vaji} Du
Vaji Du{anan (Bijeqina)
(Bije ina) 637 Vencoq Bojana 669
Venco
Vajler Zlatko 474 Verzon Ante 162 162,, 230
230,, 235
Vajner Geza (Zagreb) 472 Verzon Zvonko 139
Vajner Jula (Zagreb) 329 Verner Ivan 320
Vajs (logora{
(logora u Jasenovcu,
Jasenovcu limar) 363 Verhas (Derventa) 63
Vajs (Zagreb,
(Zagreb porodica) 319 Veslaj Mirko 385 385,, 392
Vajs Aleksandar (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 354 Vehi} Tomo 534
Vehi
Vajs Vilko (Zagreb) 323 Vidakovi} (Zagreb) 436
Vidakovi
Vajs Edita (ZKRZ) 414 Vidakovi} Ivica (Do
Vidakovi (Dowi i Lapac) 224
Vajs Teodor,
Teodor Konasa (Bawaluka)
(Ba aluka) 44 Vidakovi} Jovo (Bije
Vidakovi (Bijeqina)ina) 637
Vajs Tito (logor Jasenovac) 365, 365, 474 Vidakovi} Mate (Glina) 418
Vidakovi
Vajsglas (Lajpcig) 476 Vidakovi} Nikola-Nikica (Glina) 412
Vidakovi 412,, 418
418,,
Valen~i} Fra
Valen Frawoo (Filip~i}
(Filip Zvonko) 217 420,, 635
420 635-636
636
Valer{tajn
Valer tajn (Osijek) 460 Vidakovi} Stjepan (Glina) 418
Vidakovi
Valis (Osijek) 469 Vidi} Je
Vidi Je{a a 545
Vaqak
Va ak Dmitar (Obqaj)
(Ob aj) 419 Vidovi} (Staro Selo
Vidovi Selo, Topusko) 399
Vaqak
Va ak Josip (Krièvci)
(Kri evci) 325 325,, 494 .........., Vidojka (logor Jasenovac
Jasenovac, bolni
bolni~arka)
arka)
Vani} Todor 654
Vani 367-368
367 368
Vamo{er
Vamo er Simon 463,463, 471
471,, 476 Vijuk Nikola 416
Varda Milan 213 Vijuk Pavle 416
Varda Milutin 100 Vilk Vera 351
Varda Rade 211,211, 214
214,, 216 Vilk Zlatko 12 12,, 350
350-353
353
Vari}ak
Vari ak Dane 178 Vilk Karlo 12 12,, 350
350-351351
Vari}ak
Vari ak Vujo 178 Vilovi} Mane 384
Vilovi
Vari}ak
Vari ak Manda 175 Vilhar Ivan 78 78-79 79,, 155
155,, 166
Vari}ak
Vari ak Mara 174 Vindakijevi} Stevo 632
Vindakijevi 632-633
633
Vari}ak
Vari ak Milka 175 Viner Arnold (Vara (Vara`din) din) 363
Vari}ak
Vari ak Milan (KRZ) 175, 175, 178 Viner Bernard (Vara (Vara`din)din) 363,
363, 461
461,, 463
463,, 468
468,
Vasili} Vojo 637
Vasili 664
Vasiq Ivan 521
Vasi Viner Elizabeta (Vara (Vara`din)din) 363
Vasiqevi
Vasi evi} (Tuzla ili Travnik
Travnik, advokat) 556 Vinter Franko-Fran 506 506-507
507
Vasiqevi
Vasi evi} (Mostar
(Mostar, geometar) 708 Vinhajm Robert 461
Vasiqevi
Vasi evi} (Mostar
(Mostar, sin geometrov) 708 Viskovi} \or
Viskovi or|e e 762
Vasiqevi
Vasi evi} Vasilija (Rogatica) 672 Viti} (Jajce) 608
Viti
Vasiqevi
Vasi evi} Jovo (Visoko) 577-587
577 587 Vitkovi} \uro
Vitkovi uro 539539,, 542
Vasiqevi
Vasi evi} Nikifor (Tuzla) 383 383,, 650
650,, 668 Vitkovi} Ivan 542
Vitkovi
Vasiqevi
Vasi evi} Radojka-Rada (Sarajevo) 15 15,, 552
552,, Vitkovi} Radoslav 690
Vitkovi 690,, 703
703,, 708
559,, 561
559 561,, 577
577,, 684
684,, 731
731,, 732 Vi~evi
Vi evi} Oskar 246 246,, 248
Vasiqevi
Vasi evi} Savo (Sarajevo) 552-553552 553,, 555
555,, 561 Vi{al
Vi al Juraj 315
Vasi} Boro 766
Vasi Vi{wevac
Vi evac Grujo 760
Vasi} Dositej 764,
Vasi 764, 782 Vi{wevac
Vi evac Ve
Veqko ko 760
Vasi} Ilija 650,
Vasi 650, 665 Vi{wevac
Vi evac Vidak 759
Vasi} Mile 668
Vasi Vi{wi} (Sarajevo) 561
Vi
Vaskovi} Marko (Stolac) 726
Vaskovi Vi{wi} \uro
Vi uro (Gor
(Gorwe e Dubrave) 254 254,, 256
Vaskovi} Marko (Berkovi}i)
Vaskovi (Berkovi i) 727 Vi{wi} \oko
Vi oko (Gorwe
(Gor e Dubrave) 245 245,, 256
Vasovi} Ilija (Berkovi}i)
Vasovi (Berkovi i) 726 Vi{wi} Milan (Otok
Vi (Otok, Ogulin) 249, 249, 261
Veber (Biha})
(Biha ) 633 Vi{wi} Milan-Mileta (Gor
Vi (Gorwe e Dubrave) 246246,
Veber Josip (Slavonski Brod) 479 479,, 509 256
Veber Pavle (Osijek) 452 Vi{wi} Nikola (Gor
Vi (Gorwe e Dubrave) 246246,, 256
Vegner Aleksandar 42 Vi{wi} Sava (Ogulin) 254
Vi
Vezmar Ilija 271 Vi{wi} Simo (Gor
Vi (Gorwe e Dubrave) 245 245,, 256
Vein \uro
uro 445 Vi{wi} Cvetko (Osijek) 448
Vi
832 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Vladeti Lazo 634

Vladeti} Vorkapi Radovan (Jan
Vorkapi} (Jan~i}i) i) 258,
258, 263
Vladeti} Stevica 136
Vladeti Vorkapi} Stanko (Glina
Vorkapi (Glina, po po{t. t. ~inovnik)
inovnik) 416
Vladi} Stojan 407
Vladi Vorkapi} Stanko (Glina
Vorkapi (Glina, radnik) 417
Vlaini} Aco 354
Vlaini Vorkapi} Stojan (Vorkapi
Vorkapi (Vorkapi} Selo) 400 400,, 410
Vlaini} Ante 180
Vlaini Vragovi} \uro
Vragovi uro 422
Vlajini} Vaso 490
Vlajini Vrane{ Pero 242
Vrane
Vlaisavqevi
Vlaisav evi} Bude 171 Vrane{ Sava 109
Vrane
Vlaisavqevi
Vlaisav evi} Marko 242 Vrani} Svetozar 672
Vrani
Vlaisavqevi
Vlaisav evi} Mile 242 Vrawe{ Nikola 211
Vra
Vlaisavqevi
Vlaisav evi} Nikola 242 Vrawe{ Sava 732
Vra
Vlaisavqevi
Vlaisav evi} Rade 242 Vrawe{ Sara 504
Vra
Vlaisavqevi
Vlaisav evi} Stevo 229
229,, 235 Vrawe{evi
Vra evi} Bogdan
Bogdan, \. 759
Vlahini} Zvonko 110
Vlahini Vrawe{i} Sava 559
Vra
Vlatkovi} (Biha
Vlatkovi (Biha})) 632 Vrati} Novica 690
Vrati
Vlatkovi} Jandra-Andro (Do
Vlatkovi (Dowi i Lapac) 106 106,, Vra~ Mijo 108
Vra
136,, 218
136 Vra~arevi
Vra arevi} Jovo 527
Vlatkovi} Savka (Dowi
Vlatkovi (Do i Lapac) 136 Vra~arevi
Vra arevi} Qubojeuboje 527
Vla~i} Obren 818
Vla Vrban Ante 330 330,, 340
340,, 380
380-381
381,, 520
Vla{i} Zlatan 722
Vla Vrban Ivan 734
Vla{i} Ilija 666
Vla Vrga (supruga
(supruga Pavlova) 409
Vodineli} (Koprivnica) 501
Vodineli Vrga Matija 408
Vojakovi} Milo
Vojakovi Milo{ 637
637,, 650 Vrga Nikola 407
Vojvoda Katarina 418 Vrga Pavle 409
Vojvodi} Ika 185
Vojvodi Vrga Pero 406
Vojvodi} Ivan 185
Vojvodi Vrga Rade 394
Vojvodi} Milan 760
Vojvodi Vrga Stanko 408
Vojvodi} Mili
Vojvodi Mili{a a 172 Vrga Stevan 406
Vojvodi} Nikola 99,
Vojvodi 99, 103
103,, 109
109,, 115
115,, 118
118,, 129 Vrdoqak
Vrdo ak Petar 693
Vojinovi} Branko 705
Vojinovi Vrzi} (Vrzi
Vrzi (Vrzi} Selo) 214
Voji} Milo
Voji Milo{ 637 Vre}a
Vre a Miho 726
Vojkovi} Mile 535
Vojkovi Vrkqan
Vrk an (Pazari
(Pazari{te) te) 139
Vojni} Ivica 232
Vojni Vrkqan
Vrk an Ilija (Pazari
(Pazari{te te, lugar) 173
Vojnovi} Branko 364,
Vojnovi 364, 664
664,, 668
668,, 705 Vrkqan
Vrk an Marko (Rogatica) 672
Vojnovi} Voja 449,
Vojnovi 449, 758 Vrkqan
Vrk an Mile-Milica (Klanac) 120 120,, 135
135,, 190
190,
Vojnovi} \uro
Vojnovi uro 99,
99, 116
116,, 129 352,, 379
352 379,, 450
450,, 639
639-640640,, 650
650,, 683
683,, 704
704-705
705, 734
Vojnovi} Jela 278
Vojnovi Vrkqan
Vrk an Nikola (logor Gospi Gospi})) 339
Vojnovi} Jovan 444
Vojnovi Vrli} Ivo 608
Vrli 608,, 609
609,, 610
Vojnovi} Marko 626
Vojnovi Vrlini} Nikola 13
Vrlini 13,, 437
437,, 440
Vojnovi} Pero 279
Vojnovi Vrhovac Quba uba 530
Vojnovi} Rade 408
Vojnovi Vrhovac Stevo 528
Vojnovi} Stevo 242
Vojnovi Vrceq Petar 482
Vrce
Volner Ivan-Ivica 363, 363, 377
377,, 474 Vugrin Josip 76
Voloder Hadil 787,
787, 805
805,, 821 Vuzi} Milka 802
Vuzi
Volf (logor Jasenovac) 366 Vujadinovi} Milan 689
Vujadinovi 689,, 694
Vondra~ek
Vondra ek (Novigrad Podravski) 538 Vujaklija Dragan 416
Vorkapi} Andrija (Karlovac) 391,
Vorkapi 391, 482 Vujaklija \uro uro 416
Vorkapi} Vujo (Karlovac) 391,
Vorkapi 391, 483
483,, 655
655,, 665 Vujaklija Pero 416
Vorkapi} Jovo (Topusko) 395,
Vorkapi 395, 399
399,, 410 Vujaklija Stojan 416
Vorkapi} Quban
Vorkapi uban (Topusko) 400 Vujakovi} Quban
Vujakovi uban 13 13,, 437
437,, 440
Vorkapi} Milan (Sremska Mitrovica) 545
Vorkapi Vujani} Bo
Vujani Boòo 608,
608, 609
Vorkapi} Mile
Vorkapi Mile, ml. (Jan~i}i)
(Jan i) 258,
258, 263 Vujani} Jovo 441
Vujani 441,, 443
Vorkapi} Mile st. (Jan~i}i)
Vorkapi (Jan i) 263 Vujani} Mara 608
Vujani
Vorkapi} Nikola (Vojnovac) 253
Vorkapi Vujani} Marko 610
Vujani
Vorkapi} Nikola (Topusko) 400
Vorkapi Vujani} Svetozar
Vujani Svetozar, Bo Boìnin 16,
16, 608
608,, 611
Vorkapi} Petar (Glina) 420
Vorkapi Vujanovi} (Gospi
Vujanovi (Gospi})) 105
REGISTAR IMENA 833
Vujasin ......
......,, k}i i Milina (Bosanska Bojna) 627 Vujo evi} Milutin (Topusko) 399
Vujo{evi 399,, 410
Vujasin Milan (Bosanska Bojna) 626 Vuj~i} Nikola (Kutina) 327
Vuj
Vujasin Mile (Bosanska Bojna) 627 Vukadin \urouro 605
Vujasinovi} Marko 416
Vujasinovi 416,, 420 Vukadin Marko 51
Vujasinovi} Mojsija 416
Vujasinovi Vukadinovi} Danilo 107
Vukadinovi
Vujatovi} Simo 806
Vujatovi Vukadinovi} Jovo 196
Vukadinovi
Vuja~i} D. (Kom za izb.) 419
Vuja 419,, 599 Vukadinovi} Petar 235
Vukadinovi
Vuji} Bogdan (Jajce) 606
Vuji Vukadinovi} Slavko 452
Vukadinovi
Vuji} Mi
Vuji Mi}oo (Kri~ke(Kri ke, Pakrac) 527 Vukali} Todor 543
Vukali
Vuji} Nikola
Vuji Nikola, Bogdanov (Jajce) 38 38,, 606 Vukas Dane 265
Vuji~i} ......
Vuji ......, supruga Milanova (Karlovac) 384 384, Vukasovi} Jelka 559
Vukasovi 559,, 732
388 Vukasovi} Samuilo 534
Vukasovi
Vuji~i} Vasilije-Vaso (Korenica) 228,
Vuji 228, 235 Vukasovi} @ivko
Vukasovi ivko 536
Vuji~i} Jovan (Javorovac,
Vuji (Javorovac Novigrad Podrav- Vuka{inovi
Vuka inovi} Qubo ubo 763
ski) 540 Vukdragovi} (Vukodragovi
Vukdragovi (Vukodragovi}, Vuk-Dragovi
Vuk-Dragovi}))
Vuji~i} Milan (Karlovac
Vuji (Karlovac, r. Gradusa) 383 383- Branko 451
451,, 506
506,, 665
384, 386
384 386,, 388 388,, 391
391,, 760 Vukeli} Bogdan 271
Vukeli
Vuji~i} Stojadin (Glina) 415
Vuji Vukeli} Petar 42
Vukeli
Vujkovi} Ug
Vujkovi Ugqe{a a (Grubi{no
(Grubi no Po Poqe) e) 533 Vuki} Milan 38
Vuki
Vujnovi} (Gospi
Vujnovi (Gospi}, porodica) 140 Vuki} [ime
Vuki ime, Jurin 281 281-282
282
Vujnovi} ...... (Vitu
Vujnovi (Vituw, klobu
klobu~ar)ar) 279 Vuki~evi
Vuki evi} \oko
oko (Visoko) 577, 577, 587
Vujnovi} ...... (Gospi
Vujnovi (Gospi}, trgovac) 105 Vukmanovi} Milan 228
Vukmanovi 228,, 235
Vujnovi} ...... k}i
Vujnovi i Brankova (Divoselo) 125 Vukmir Boja 238
Vujnovi} Andrija (Divoselo) 146-147
Vujnovi 146 147 Vukmir Gajo 238
Vujnovi} Anica (Divoselo) 146,
Vujnovi 146, 182 Vukmiri} Milo
Vukmiri Milo{ 538
Vujnovi} Branko (Divoselo) 125
Vujnovi Vukmirovi} Ilija 408
Vukmirovi
Vujnovi} Dane (Divoselo) 150
Vujnovi Vukmirovi} Milan 231
Vukmirovi 231,, 233
233,, 620
Vujnovi} Danilo (Gospi})
Vujnovi (Gospi ) 115,
115, 134 Vukmirovi} Vujo 235
Vukmirovi
Vujnovi} Dmitar (Divoselo) 146
Vujnovi Vukobradovi} Qubomir-
Vukobradovi ubomir-Qubi ubi{a a (Pakrac)
Vujnovi} \uro
Vujnovi uro (Gospi})
(Gospi ) 109 528, 531
528
Vujnovi} Jandro (Divoselo) 138
Vujnovi Vukobrati} Novak (Li~ko
Vukobrati (Li ko Novo Selo Selo)) 761
Vujnovi} Jovanka (Stolac) 728
Vujnovi 728,, 730 Vukobratovi} Branko (Kom. za izb.) 127
Vukobratovi
Vujnovi} Marija (Divoselo) 8
Vujnovi 8,, 120
120,, 145
145-147
147,, Vukobratovi} Bogdan (Br
Vukobratovi (Br|ani)
ani) 443
152,, 212
152 Vukobratovi} Mi
Vukobratovi Mi}a a (Bjelovar) 327 327,, 506
506,, 509
Vujnovi} Marko (Divoselo) 146
Vujnovi Vukobratovi} Rade (Na
Vukobratovi (Na{ice)
ice) 761
Vujnovi} Marko (Vituw)
Vujnovi (Vitu ) 279 Vukovi} (Bovi
Vukovi (Bovi})) 403
Vujnovi} Martin (Staza) 447
Vujnovi Vukovi} Blagoja (Brezovo Po
Vukovi Poqe)e) 643
Vujnovi} Mile (Divoselo) 181
Vujnovi 181-182
182 Vukovi} Ve
Vukovi Veqko
ko (Brezovo Poqe) Po e) 643
Vujnovi} Milan (Vituw)
Vujnovi (Vitu ) 279 Vukovi} Zlata (Mostar) 697
Vukovi
Vujnovi} Milica (Divoselo) 8
Vujnovi 8-9,, 120
120,, 145
145-147
147, Vukovi} Ivan (Kri
Vukovi (Krièvci)
evci) 14,14, 494
494-496
496
152,, 181
152 181-182 182,, 212 Vukovi} Marijana (Gospi
Vukovi (Gospi})) 110
Vujnovi} Milo
Vujnovi Milo{ (Vitu (Vituw)) 279 Vukovi} Mato (Pivnica) 537
Vukovi 537-538
538
Vujnovi} Mi
Vujnovi Mi}o, Pajin (Gospi})(Gospi ) 109 Vukovi} Milan (Berkovi
Vukovi (Berkovi}i) i) 727
Vujnovi} Nikola (Divoselo) 146
Vujnovi 146,, 182 Vukovi} Nikola (Debelo Brdo) 242
Vukovi
Vujnovi} Pajo (Kevi}
Vujnovi (Kevi Brdo) 122 Vukovi} Petar (Sisak) 45
Vukovi
Vujnovi} Pajo (Gospi})
Vujnovi (Gospi ) 109 Vukovi} Rade (Debelo Brdo) 242
Vukovi
Vujnovi} Pajo (Divoselo) 146,
Vujnovi 146, 182 Vukovi} Rade (Sisak) 42
Vukovi 42,, 45
Vujnovi} Petar (Divoselo) 146
Vujnovi 146,, 181
181-182
182 Vukovi} Racko (Gra
Vukovi (Gra~ac)
ac) 192
Vujnovi} Petar (Gospi})
Vujnovi (Gospi ) 106,
106, 116 Vukovi} Sergije (Zagreb) 329
Vukovi
Vujnovi} Ru
Vujnovi Ruìca ica (Divoselo) 146 Vukovi} Slobodan (Mostar) 697
Vukovi
Vujnovi} Simo (Stolac) 727
Vujnovi Vukovi} Hrvoje (ZKRZ) 354,
Vukovi 354, 375
Vujnovi} Stanko (Staza) 447
Vujnovi Vukojevi} Milica (Vrnogra
Vukojevi (Vrnogra~)) 16,16, 624
624,, 628
Vujovi} Jefto
Vujovi Jefto, M. (Mostar) 759 Vuksan (([vica)
vica) 168
Vujovi} Mira (Sarajevo) 16
Vujovi 16,, 549
549,, 551
551,, 601
601-602
602, Vuksan Ivan (Ogulin) 246
605 Vuksan Milo
Milo{ (Ogulin) 243-244
243 244,, 249
249,, 255
255,, 279
834 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Vuksanovi Milan 15,

Vuksanovi} 15, 544
544,, 546 Vu kovi} Radivoje (Ogulin) 255
Vu~kovi
Vuleti} Mihajlo 528
Vuleti Vu~kovi
Vu kovi} Simeon (Srpske Moravice
Moravice, èq..
Vuli} Du
Vuli Du{an an, Gavrilov 17, 17, 717 radnik) 273
Vuli} Gavrilo 17,
Vuli 17, 717 Vu~kovi
Vu kovi} Simeon (Srpske Moravice
Moravice, vozovo-
Vuli} Ksenija 717
Vuli |a)
a) 274
Vuli} Miodrag 17,
Vuli 17, 717 Vu~kovi
Vu kovi} Stevan-Stevo (Srdinac) 539
539-540
540
Vuli} Staka 17,
Vuli 17, 717
717-718
718
Vundrak Frawo
Fra o 529 G
Vurdeqa
Vurde a (supruga
(supruga Brankova) 396, 396, 401 Gabri} Mirko 592-593
Gabri 592 593
Vurdeqa
Vurde a Branka,
Branka Brankova 397, 397, 401
401,, 411 Gabri} Stjepan 133
Gabri 133,, 135
Vurdeqa
Vurde a Branko 395 395,, 397
397,, 399
399,, 401
401,, 410
410-411
411,, Gavran \uro uro 533
413 Gavran~i} N. 348
Gavran
Vutuc Mirko 49 Gavran~i} Oton 431-432
Gavran 431 432,, 434
434,, 460
460,, 517
517,, 591
591,,
Vucalin Marko 806 642, 660
642
Vuceli} Nikola 246,
Vuceli 246, 256 Gavrilovi} Josif 416
Gavrilovi
Vuceli} Rade 245,
Vuceli 245, 256 Gavrilovi} \or
Gavrilovi or|e e (Glina) 416
Vuceqa
Vuce a Simo 643 Gavrilovi} \uro
Gavrilovi uro (Li~ko
(Li ko Novo Selo Selo, Na
Na{ice)
ice)
Vu~enac
Vu enac Du{an
Du an 584 761
Vu~i} (Gospi
Vu (Gospi})) 111 Gavrilovi} Nikola (Osijek) 448
Gavrilovi
Vu~i} Marko (Zagreb) 352
Vu Gavri} Braco 571
Gavri 571-572
572
Vu~ini
Vu ini} Blagoje (Srpske Moravice) 273 Gavri} Qubo
Gavri ubo 572
Vu~ini
Vu ini} Du Du{an an (Srpske Moravice
Moravice, avizer) Gavri} Milan 664
Gavri
273 Gavri} Mirko 582,
Gavri 582, 618
Vu~ini
Vu ini} Du Du{an an (Srpske Moravice
Moravice, lo loà~)) Gavri} Spasoja 583
Gavri
274 Gagi} Nikola 416
Gagi
Vu~ini
Vu ini} Ilija,
Ilija Mihajlov (Srpske Moravice) Gagro Nikola 520
273 Gado Miroslav 435
Vu~ini
Vu ini} Josip (Srpske Moravice) 273 Gaì
Ga i Frawo
Fra o 380, 380, 498
498,, 500
500,, 507
507,, 511
Vu~ini
Vu ini} Mihajlo (Srpske Moravice) 273 Gazi} [ime
Gazi ime 60
Vu~ini
Vu ini} Petar
Petar, Radin (Srpske Moravice) 38 38, Gai} Boja 188
Gai
257,, 264
257 Gai} Dane 188
Gai
Vu~ini
Vu ini} Rade (Srpske Moravice) 273 Gai} Pera 188
Gai
Vu~ini
Vu ini} Tode (Gra~ac) (Gra ac) 195 Gaji} Du
Gaji Du{an an 622
Vu~kovi
Vu kovi} .......
......., supruga Ilijina (Karlovac) 391 Gaji} Qubomir
Gaji ubomir 416
Vu~kovi
Vu kovi} Ana (Otok, (Otok Ogulin)10
Ogulin)10,, 249
249,, 250 Gaji} Mile 528
Gaji
Vu~kovi
Vu kovi} Branko (Gradusa) 14, 14, 441
441,, 442 Gaji} Milica 415
Gaji
Vu~kovi
Vu kovi} BoroBoro, Milanov (Otok, (Otok Ogulin) 249 Gaji} Mirko 623
Gaji
Vu~kovi
Vu kovi} Gojko (Otok, (Otok Ogulin) 247, 247, 258
258,, 261 Gaji} Stevo 416
Gaji
Vu~kovi
Vu kovi} \or or|e e (Vlasenica) 674 Gak ........,
........ Ilijin (Glinica) 626
Vu~kovi
Vu kovi} Ilija (Srpske Moravice) 273 Gak Ilija (Glinica) 626
Vu~kovi
Vu kovi} Ilija (Karlovac) 391 Gak Janko (Glinica) 626
Vu~kovi
Vu kovi} Jovan (Srpske Moravice) 11 11,, 273
273,, Gak Nikola (Glinica) 118, 626
275 Gak Rajko (Glinica) 626
Vu~kovi
Vu kovi} Jovan (Karlovac) 386 Gak Slavko (Glinica) 626
Vu~kovi
Vu kovi} r. Mi Mi}i} Lenka 675 Gak Stojan (Glinica) 626
Vu~kovi
Vu kovi} Milan (Otok (Otok, Ogulin
Ogulin, èqezni- ezni- Gakovi} Bogo
Gakovi Bogoqubub, Markov 38, 38, 265
~ar)
ar) 249 Galac Anto 111
Vu~kovi
Vu kovi} Milan (Ogulin, (Ogulin gostioni
gostioni~ar)ar) 249 Galac MileMile, Jandrin 158
Vu~kovi
Vu kovi} Nikola (Srpske Moravice Moravice, lo loà~)) Galinovi} Ve
Galinovi Veqkoko 418
273 Gali} Ilija 610
Gali
Vu~kovi
Vu kovi} Nikola (Srpske Moravice, Moravice ko ko~ni-
ni- Gali} Petar 360
Gali
~ar)
ar) 274 Galo \uzepeuzepe 1818,, 771
771,, 773
773,, 813
Vu~kovi
Vu kovi} Nikola (Karlovac, (Karlovac posjednik) 392 Galovi} Kovi
Galovi Koviqka ka 186
Vu~kovi
Vu kovi} Nikola
Nikola, G. (Dr (Drqa~a, svesve{tenik)
tenik) 445445, Galovi} Milka 186
Galovi
758 Galogaà
Galoga a Vukosava 13 13,, 403
403,, 406
REGISTAR IMENA 835
Ga ani} Vojo 641

Gaqani Gledi Sava (Glina) 416
Gledi}
Gaqardi
Ga ardi Emanuel 434 Gluvaji} Luka 630
Gluvaji
Gaon Avram 14,14, 451
451,, 452 Glumac Bogdan (Lipovo Po Poqe)e) 178
Gaon Nada 340 Glumac Vlado (Brlog) 213
Gari} (Ba
Gari (Bawaluka
aluka, biskup bawalu
ba alu~ki ki ) 87 Glumac Dara (Lipovo Po Poqe)
e) 178
Garson Boris 354 Glumac Du Du{an an (Lipovo Po Poqe)e) 178
Gatalo Zora 818,
818, 821 Glumac Ilija (Lipovo Po Poqe)e) 178
Gatalo Maksim 818 Glumac Luka (Lipovo Po Poqe)e) 178
Gatkovi} Marko 134
Gatkovi Glumac Mara (Lipovo Po Poqe)e) 178
Ga}e{a
Ga a Vaso 7,7, 80 Glumac Marko (Lipovo Po Poqe) e) 178
Ga}e{a
Ga a Dragica 80 Glumac Mica (Brlog) 213
Ga}e{a
Ga a Du{an
Du an 196,196, 264 Glumac Mile (Lipovo Po Poqe,, 57 g.) 178
Ga}e{a
Ga a Rade 195 Glumac Mile (Lipovo Po Poqe,, 29 g.) 178
Ga}e{a
Ga a Stevo 196,
196, 203
203,, 208 Glumac Nikola (Lipovo Po Poqe) e) 178
Ga}e{a
Ga a Stanko 476 Glumac Obrad (Lipovo Po Poqe)e) 178
Ga~i} (logor Stara Gradi
Ga Gradi{ka) ka) 436 Glumac Savo (Lipovo Po Poqe)e) 178
Ga~i} Milan (logora{,
Ga (logora Jasenovac) 491 Glumac Simo (Lipovo Po Poqe,, 17 g.) 178
Gaxi} Nikola-Meser
Ga Nikola-Meser{mit mit (logor Stara Gra- Glumac Simo (Lipovo Po Poqe,, 36 g.) 178
di{ka)
di ka) 340,
340, 380
380,, 520 Glumac Slavko (Korenica) 10 10,, 240
240,, 241
Gaxoo Drago (logor Stara Gradi{ka)
Ga Gradi ka) 380 Glumac Stevo (Lipovo Po Poqe)e) 178
Ga{i} Vojislav-Vojo
Ga Vojislav-Vojo, \.. 38, 38, 637 Glumac Stevo (Vranova (Vranova~a) a) 210
Ga{i} Jakov 660
Ga Glumac Todor (Lipovo Po Poqe)e) 178
Ga{parovi
Ga parovi} Dragan-Bonzo 372 372,, 463
463,, 565 Glumi~i} Vujo (Kru
Glumi (Kru{~ica ica, Kosi
Kosiw)) 175
Ga{pi
Ga pi} Josip-Jo
Josip-Joà a 485
485,, 648
648-649
649 Glumi~i} Jovo (Kosa
Glumi (Kosa, Mlakva) 175
Gvoi} Mile 416
Gvoi Glumi~i} Jovo (Kru
Glumi (Kru{~ica ica, Kosi
Kosiw)) 173
Gvozdenovi} Vladimir-Vlada 690,
Gvozdenovi 690, 759 Glumi~i} Milka (Kru{~ica
Glumi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175
Gvozdi} Petar 405,
Gvozdi 405, 546 Glumi~i} Nevenka (Kru
Glumi (Kru{~ica
ica, Kosi
Kosiw)) 99,, 173
173-
Gebi} Sava 806
Gebi 175
Gembi} \uro
Gembi uro 145 Glumi~i} Stevo (Kosa
Glumi (Kosa, Mlakva) 175
Generalovi} Jovo 391
Generalovi Glumi~i} Stevo (Kru
Glumi (Kru{~ica
ica, Kosi
Kosiw)) 173
Geren~evi
Geren evi} Paja 592-593
592 593,, 621
621,, 653 Gluhovi} \or
Gluhovi or|ee 671
Gerovac (Zagreb) 342 Glu{ac
Glu ac Vlado 618
Giga Darinka 725,725, 728
728,, 735 Gnati} Kosta 766
Gnati
Giga Zorka,
Zorka Ristina 725, 725, 728
728,, 735 Gwatovi
atovi} (G (Gwatovi
atovi}i, Lovinac) 201, 201, 210
Giga Jovo 726 Gwatovi
atovi} \uro uro (G(Gwatovi
atovi}i, Lovinac) 176
Giga Lazo 726 Gwatovi
atovi} Ja Jawa a (G
(Gwatovi
Giga Qubica
ubica 725,
725, 728
728,, 733
733,, 735 Gwatovi
atovi} Jeka (G (Gwatovi
Giga Mito 726 Gwatovi
atovi} Jovo (G (Gwatovi
atovi}i, Lovinac) 9, 9, 176
Giga Risto 725-726
725 726 Gwatovi
atovi} Marija (G (Gwatovi
atovi}i, Lovinac
Lovinac,, 18 g.)
Gigi} Im
Gigi Im{ir ir 707 176
Gini} Petar 109
Gini Gwatovi
atovi} Marija (G (Gwatovi
atovi}i, Lovinac
Lovinac,, 12 g.)
Giri{ek
Giri ek Frawo
Fra o 325,325, 494 176
Glava{ Andrija Radoslav 40,
Glava 40, 88
88,, 693 Gwatovi
atovi} Mile (Gwatovi (G atovi}i, Lovinac) 176
Gledi} (Gospi
Gledi (Gospi} 118 Gwatovi
atovi} Petar (G (Gwatovi
Gledi} (Bovi
Gledi (Bovi})) 403 Gwatovi
atovi} Soka (G (Gwatovi
Gledi} Vujo (Bovi})
Gledi (Bovi ) 404 Gobac Luka 110
Gledi} Vujo (Lipovo Poqe)
Gledi Po e) 178 Govedarica Joka Joka, Todorova 688 688,, 691
691-692
692
Gledi} Damjan (Bovi})
Gledi (Bovi ) 404 Govedarica Stana 688
Gledi} \uro
Gledi uro (Gospi})
(Gospi ) 99,99, 109
109,, 116
116,, 129 Govedarica Todor 688
Gledi} Mato (Lipovo Po
Gledi Poqe) e) 178 Gogi} .........
Gogi ........., k}ii Lazina (Bosanska Bojna) 627
Gledi} Mile (Lipovo Po
Gledi Poqe)e) 178 Gogi} .........
Gogi ........., unuka Lazina (Bosanska Bojna) 627
Gledi} Milka (Lipovo Po
Gledi Poqe) e) 178 Gogi} Lazo (Bosanska Bojna) 625
Gogi 625,, 627
Gledi} Nikola (Lipovo Po
Gledi Poqe) e) 178 Gogi} Mile (Bosanska Bojna) 626
Gogi
Gledi} Pantelija (Lipovo Poqe)
Gledi Po e) 178 Gojak Jawa
Ja a 389
Gledi} Pero
Gledi Pero, Vujin (Bovi})
(Bovi ) 404 Gojkovi} (Sokolovac) 544
Gojkovi
836 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Gojmerac Terka 12, 12, 339

339,, 341 Grga Ivan 684684,, 734
Gold{mit
Gold mit Slavko 363, 363, 475 Grgec (Petriwa)
(Petri a) 412
Gold{tajn
Gold tajn (Osijek) 459 Grguri} Br
Grguri Br|oo 157
Gold{tajn
Gold tajn Ivo (Zagreb) 383, 383, 457 Grguri} Ivan 158
Grguri
Gole{ Ante 302
Gole Grguri} Josip 275
Grguri
Goli} Adam 42,
Goli 42, 45 Grguri} Mijo 568
Grguri
Golner Hugo 280 Grguri} Tone 277
Grguri
Golub Quban
uban 14,
14, 446
446-447
447 Grebqenovi
Greb enovi} Joco 416 416-417417
Golub Zorko 329,
329, 468
468,, 522 Gredeqevi
Grede evi} Radivoje 531
Golubi} (Gospi
Golubi (Gospi})) 105 Gregl (Vara`din)
(Vara din) 457
Golubi} Oto (Pakrac) 532
Golubi Gregori} Marija 412
Gregori
Golubovi} Dejan 692
Golubovi Gregurin~i} Joso 423
Gregurin
Golubovi} \or
Golubovi or|oo 65 Greguri} Ladislav 413
Greguri
Gomba~ Ivan 388,
Gomba 388, 391
391-392
392 Gregurovi} Vera 13
Gregurovi 13,, 379
379,, 381
Gomba~ Joso
Gomba Joso, Ivana 384 384,, 388 Grivi~i} Josip 136
Grivi
Gombo{ (Osijek
Gombo (Osijek, pepe}ar)
ar) 458 Grijakovi} Bo
Grijakovi Boòo 392
Gombo{ Andrija (Osijek
Gombo (Osijek, trg. putnik) 356 356,, 458 Grijakovi} Vlado 392
Grijakovi
Gordi} Maksim 678
Gordi Gril Ivan-Ivo 697 697,, 715
Gordi} Marko 678
Gordi Grinvald Julius (Zagreb
(Zagreb, poginuo u proboju
Gordi} Milan 678
Gordi 1945.) 457
Gospi} \or
Gospi or|e, M. 3838,, 637 Grinvald Julio (Zagreb
(Zagreb, ubijen 1944.) 427
Gostovi} Milan 762
Gostovi Grinfeld Teodor (Zagreb) 321
Gotlib Hinko 320 Grisogono Prvoslav 7 7,, 83
83,, 85
Go{i} Bo
Go Bo{koko 587 Grkovi} Branko 705
Grkovi
Gradan~evi
Gradan evi} Alija 554 Grkovi} Fina 349
Grkovi
Grandi} Jure 676
Grandi Grozdani} Angelina-Gina (Oto
Grozdani (Oto~ac)
ac) 9
9,, 211
211-212
212,
Grani} Vojislav 51
Grani 216
Graovac Nikola 171 Grozdani} \uro
Grozdani uro, Savin (Ponori
(Ponori, Oto Oto~ac)ac) 38
Grahovac Bojka,
Bojka Pantina 725, 725, 728
728,, 730
730,, 735 Grozdani} Jovan
Grozdani Jovan, Savin (Radu~)
(Radu ) 38, 38, 100
100,, 134
134,,
Grahovac Lazo,
Lazo Pantin 728 758
Grahovac Lazo (Stolac,
(Stolac 14 g.) 728 Grozdani} Stevan, Savin 100
Grozdani 100,, 211
211,, 216
Grahovac Qubica
ubica, Pantina 725 725,, 728
728,, 735 Grozdanovi} Vlado v. Gvozdenovi
Grozdanovi Gvozdenovi} Vladimir
Grahovac Milica 725 Grozdanovi} Stanko (Slavonski Brod) 48
Grozdanovi
Grahovac Milo{
Milo 571 571-572
572 Gromes (Karlovac) 382
Grahovac Panto 725 Gros Vlado 460460,, 461
Grahovac Stevan 259, 259, 263 Grospi} Vlado 110
Grospi 110,, 158
Gra~anin
Gra anin Joso 254 Grospi} Ivan 377
Grospi
Gra{oo [ime
Gra ime 12,
12, 315 Gruba~evi
Gruba evi} Zarije 539
Gra{~anin
Gra anin Mile v. Ore{~anin
Ore anin Mile Gruba~evi
Gruba evi} Jovo 538
Grba (Grubi{no
(Grubi no Poqe,Po kroja~)) 533
kroja Grube{i} Jerko 471
Grube
Grba Joso (Podhum
(Podhum, Pla Pla{ki ki, vlasnik pilane) Grubi} (Glina) 416
Grubi
258,, 262
258 Grubi} Lazo (Daruvar) 432
Grubi
Grba Josip (Pla{ki
(Pla ki, zem zemqoradnik)
oradnik) 271 Grubi} Mane (Gospi
Grubi (Gospi})) 235
Grba Mihajlo (Li~ka
(Li ka Jasenica) 271 Grubi{i} Jerko (Imotski) 340
Grubi
Grbavac Ivan 374 Grubje{a
Grubje a ((Qubi
ubiwe) e) 680
Grbi} (Mitrovica) 474
Grbi Grubje{a
Grubje a Vlado ((Qubi ubiwe) e) 682
Grbi} (Plitvi
Grbi (Plitvi~ka ka Jezera) 390 Grubje{a
Grubje a Gavrilo ((Qubi ubiwe) e) 682
Grbi} Ana 226
Grbi Grubje{a
Grubje a Gospava ((Qubi ubiwe) e) 559,
559, 685
685,, 732
Grbi} Vaso 10,
Grbi 10, 225
225,, 227 Grubje{a
Grubje a Jovanka ((Qubi ubiwe) e) 16,
16, 676
676,, 678
678,, 682
682,,
Grbi} Du
Grbi Du{anan 629 685,, 687
685 687,, 732
Grbi} Mile 528
Grbi Grubje{a
Grubje a Tomo ((Qubi ubiwe) e) 677
Grbi} Mirko
Grbi Mirko, Vasin 226 226-227
227 Grubor Boro (Turbe
(Turbe, Travnik) 575
Grbi} Nikola
Grbi Nikola, Vasin 226 226-227
227 Grubor VeVeqkoko (Turbe,
(Turbe Travnik) 575
Grbi} Reza 226-227
Grbi 226 227 Grubor Vid
Vid,, ml. (Bosanski Petrovac) 573
Grdi} Mile 73
Grdi Grubor Vid, st. (Bosanski Petrovac) 573
REGISTAR IMENA 837
Grubor Vlado (Bosanski Petrovac) 573 Dadasovi \uro

Dadasovi} uro (Otok
(Otok, Ogulin
Ogulin, pisar) 258
Grubor Drago (Turbe, (Turbe Travnik) 575 Dadasovi} \uro
Dadasovi uro (Otok,
(Otok Ogulin
Ogulin, zem
zemqoradnik)
oradnik)
Grubor \uro uro (Bosanski Petrovac) 573 247,, 249
247 249,, 258258,, 260260-261
261
Grubor Ilija (Bosanski Petrovac) 573 Dadasovi} Ilija (Otok
Dadasovi (Otok, Ogulin) 258, 258, 260
Grubor Mile (Bosanski Petrovac) 573 Dadasovi} Mile (Otok
Dadasovi (Otok, Ogulin) 249 249,, 258
258,, 261
Grubor Nikola (Bosanski Petrovac) 573 Dadasovi} Simo (Otok
Dadasovi (Otok, Ogulin) 247, 247, 258
258,, 260
Grubor Radojka (Turbe, (Turbe Travnik) 575 Dazgi} Nektarije (jeromonah Nektarije) 257
Dazgi
Grubor Radoslav (Turbe, (Turbe Travnik) 15, 15, 571
571,, 575 Dajner Dragutin 536
Grubor Savo (Sarajevo) 575 Daki} (logora{ u Jasenovcu
Daki Jasenovcu)) 621
Grubor Stevo (Bosanski Petrovac) 573 Daki} (Lipik
Daki (Lipik, porodica) 528
Grudi} \uro
Grudi uro (Karlovac) 391 Daki} Nikola (Otoka
Daki (Otoka, Bosanska Krupa) 622
Gruji} Ilija 51
Gruji Dakovi} Jovan 48
Dakovi
Gruji~i} An
Gruji An|a a (Kru{~ica
(Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Damaskin (episkop banatski) 199
Gruji~i} Boja (Kru{~ica
Gruji (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Dangubi} ........
Dangubi ........,, -Kum (logor Jasenovac) 370 370,, 567
Gruji~i} Gojko (Kru{~ica
Gruji (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Danilovi} @ivko
Danilovi ivko 759
Gruji~i} \uro
Gruji uro (Kru{~ica
(Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Danilovi} Jovo 699
Danilovi
Gruji~i} Jeka (Kru{~ica
Gruji (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Danojlovi} Du
Danojlovi Du{an an 471
471,, 664
Gruji~i} M.
Gruji M., (Kru
(Kru{~ica ica, Kosi
Kosiw)) 175 Danon (Bijeqina)
(Bije ina) 463
Gruji~i} Mika (`)
Gruji ( ) (Kru{~ica
(Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Danon (Sarajevo
(Sarajevo, grobarska grupa grupa)) 581,
581, 621
621,, 655
Gruji~i} Mile (Kru{~ica
Gruji (Kru ica, Kosi Kosiw,, 73 g.) 175 Danon Avram (Mostar) 699
Gruji~i} Mile (Kru{~ica
Gruji (Kru ica, Kosi Kosiw,, 64 g.) 175 Danon Aco (Sarajevo) 474 474,, 476
Gruji~i} Petar (ZKRZ) 164,
Gruji 164, 175
175,, 178
178,, 181 Danon Jakob-Jakica (Zavidovi (Zavidovi}i, r. Olovo) 13, 13
Gruji~i} Soka (Kru{~ica
Gruji (Kru ica, Kosi Kosiw,, 40 g.) 175 354,, 367
354 367-368 368,, 375375-376
376
Gruji~i} Soka (Kru{~ica
Gruji (Kru ica, Kosi Kosiw,, 30 g.) 175 Danon Jakob (Sarajevo) 363
Grumi} (Brezovo Poqe,
Grumi Po bra}a)
bra a) 643 Danon Leo (Sarajevo) 472
Grun Simo 506 Danon Moric (Zavidovi (Zavidovi}i) i) 354
Gr~i} Gojko 692
Gr Danon Samuel (Zavidovi (Zavidovi}i) i) 354
Gulan Trivun 427 Danon Cadik-Braco (Sarajevo) 329 329,, 468
468,, 522
Gute{a
Gute a ......
......,, sin Teodorov-Tinov (Gospi (Gospi})) 129 Danon [alom
alom (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 367-368
367 368
Gute{a
Gute a Veqko
Ve ko (Glina) 417 Dasovi} Ivo 440
Dasovi
Gute{a
Gute a Mara (Biha})(Biha ) 732 Datkovi} Ivan
Datkovi Ivan, Grgin 306
Gute{a
Gute a Marija (Gospi (Gospi}, supruga Teodorova) Datkovi} Josip
Datkovi Josip, [imin imin 306
99,, 129
99 Dvoka Milka 48
Gute{a
Gute a Mom~ilo
Mom ilo (Biha}) (Biha ) 559,
559, 686
686,, 732 Dvoka Stevan 48
Gute{a
Gute a Slobodan (sin Marin) 559 559,, 733 De Blazio E. (ital. general) 80 80,, 772
Gute{a
Gute a Teodor-To
Teodor-To{o-Te o-Te{o-Tin
o-Tin (Gospi
(Gospi})) 9999,, Dev~i} Gabre (Ravni Dabar) 159
Dev
109,, 115
109 115,, 129 Dev~i} Ivan (Lukovo [ugarje
Dev ugarje, ust.) 160
Guti} Bla
Guti Bla` 599 Dev~i} Ivan (Korenica) 235
Dev
Guti} Viktor 573,
Guti 573, 597
597-600
600,, 765
765,, 768 Dev~i} Ivan-
Dev Ivan-@icar icar (Gospi
(Gospi})) 230,
230, 240
Guti} \oko
Guti oko 692 Dev~i} Ivan-Iva (Ba
Dev (Ba}inac)
inac) 157,
157, 162
Gutman (Beli{}e)
(Beli e) 433 Dev~i} Ivan-Pivac (Lukovo [ugarje)
Dev ugarje) 158
158,, 160
160,
Gutman Julijana 453 297-298
297 298,, 301301,, 306306,, 333
333,, 346
346-347
347,, 769
Gu~evac
Gu evac Du{an
Du an 587, 587, 665 Dev~i} Ivica (Lukovo [ugarje
Dev ugarje, zast.) 160,
160, 281
Dev~i} Josip (Gospi
Dev (Gospi}, svedok) 8 8,, 155
155,, 161
161,, 163
D Dev~i} Josip (Gospi},
Dev (Gospi ZKRZ) 166 166-167
167,, 170
170,, 182
Dabi} (Komogovina) 429
Dabi Dev~i} Juraj (Glina) 418
Dev
Dabi} Bo
Dabi Bo{ko
ko (Gospi})
(Gospi ) 103 Dev~i} Marko (Lukovo [ugarje
Dev ugarje 160
Dabi} Branko (Visoko) 577
Dabi Dev~i} Mate (Lukovo [ugarje)
Dev ugarje) 160
Dabi} Jovan (Komogovina) 429
Dabi Dev~i} Mile (Gospi})
Dev (Gospi ) 121
Dabi} Simo (Komogovina) 429
Dabi Dev~i} Pavao (Lukovo [ugarje
Dev ugarje, por.) 160,
160, 749
749,
Dabi~nik
Dabi nik (Zagreb) 326 769
Dabor~i} Vojo 645
Dabor Dev~i} Pavao (Lukovo [ugarje
Dev ugarje, ust.) 160
Davidovi} Milan 490,
Davidovi 490, 665 Dev~i} Pavao-
Dev Pavao-@ila ila (Lukovo [ugarje
ugarje, dopuk.)
Davidovi} Svetozar 415
Davidovi 305
Dadasovi} Bude (Josipdol) 252
Dadasovi Degoricija Boris,
Boris Stjepanov 536
838 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Degoricija Stjepan 536 Dimi Jovo (ZKRZ) 187

Dimi}
Deìvirt
De ivirt (Pakrac) 532 Dimi} Koka (([iroka
Dimi iroka Kula) 186
Dejakovi} Jovan 100
Dejakovi Dimi} Luka (([iroka
Dimi iroka Kula) 185 185-187
187
Dejanovi} Du
Dejanovi Du{an an 13,
13, 393
393,, 395 Dimi} Maksim (Ostrvica)132
Dimi
Dejanovi} Stipe 566
Dejanovi Dimi} Mara (([iroka
Dela~ David-Dava 173,
Dela 173, 178 Dimi} Marija (Ostrvica) 132
Dimi
Dela~ Pavao 512
Dela Dimi} Mika ([iroka
Dimi ( iroka Kula) 186
Dela~ Petar 375
Dela Dimi} Milan (Gospi
Dimi (Gospi}, gostioni
gostioni~ar) ar) 109
Deli} (Bjelopo
Deli (Bjelopoqe) e) 239 Dimi} Milan (Gospi
Dimi (Gospi}, posjednik) 129
Deli} (Derventa kraj Vlasenice) 674
Deli Dimi} Milan (([iroka
Deli} Be
Deli Be}oo (Ilixa,
(Ili Sanski Most) 631 Dimi} Milan (Gra
Dimi (Gra~ac)
ac) 192
Deli} Marija (Bogdani}i)
Deli (Bogdani i) 188 Dimi} Mile ([iroka
Dimi ( iroka Kula Kula, 48. g.) 186
Deli} Mile (Bogdani}i)
Deli (Bogdani i) 188 Dimi} Mile (Ostrvica) 132
Dimi
Deli} Nikola (Mostar) 713
Deli Dimi} Milo
Dimi Milo{, Danin (Gra (Gra~ac)
ac) 196
Deli} Nikola (Li~ko
Deli (Li ko Novo Selo Selo, NaNa{ice)
ice) Dimi} N. (Gospi})
Dimi (Gospi ) 99
761 Dimi} Nada (Divoselo-Stara Gradi
Dimi Gradi{ka) ka) 340
Deli} Olga (Petriwa)
Deli (Petri a) 559 Dimi} Nikica ([iroka
Dimi ( iroka Kula) 186
Deli} Rifat (Ilixa,
Deli (Ili Sanski Most) 631 Dimi} Neda (([iroka
Deli} Simo (Li~ko
Deli (Li ko Novo Selo Selo, NaNa{ice)
ice) 761 Dimi} Pejak (([iroka
Demi} Vaso 763
Demi Dimi} Petar (([iroka
Demi} Luka 763
Demi Dimi} Sava (([iroka
Demirovi} Alija 696
Demirovi Dimi} Simo (Ostrvica) 132
Dimi
Dereti} Ilarion 722,
Dereti 722, 759 Dimi} Stana (([iroka
Desenti} (Kri
Desenti (Krièvci) evci) 496 Dimi} Tode (([iroka
Despotovi} Marko 48
Despotovi Dimi} Todor (Ostrvica) 132
Dimi
Despotovi} Nede
Despotovi Nedeqko ko (Bije
(Bijeqina)
ina) 650 Dimi} Todor (Gospi
Dimi (Gospi})) 109
Despotovi} Ne
Despotovi Ne|oo (Pura~i}i)
(Pura i) 582 Dimitrijevi} Leontije 326
Dimitrijevi
Despotovi} Filip 48
Despotovi Din~ec
Din ec Frawo
Fra o 532
Deura (Zagreb) 621 Dmitra{inovi
Dmitra inovi} Vujo 238
Divi} Milan 766,
Divi 766, 782 Dmitra{inovi
Dmitra inovi} Milan 10 10,, 228
228,, 230
Divjak Du{an
Du an 106, 106, 136
136,, 218 Dmitra{inovi
Dmitra inovi} r. Grubi}
Grubi Milica 10 10,, 228
228,,
Divjak Joco 484,
484, 531 230
Divjak Milan 136 Dmitra{inovi
Dmitra inovi} Todor 228
Divjak Nena 136 Dmitrovi} Dragica 628
Dmitrovi
Divqan
Div an Boò
Bo o 760 Dmitrovi} \uro
Dmitrovi uro 416
Divun Stanko,
Stanko v. Livun Stanko Dmitrovi} Janko 628
Dmitrovi
Dizdar Salko 696 Dmitrovi} Mara 628
Dmitrovi
Dijamant{tajn
Dijamant tajn Bruno 333 333-334
334,, 360
360,, 459
459-466
466,, Dmitrovi} Milka 628
Dmitrovi
468,, 594
468 594,, 614
614, 664 Dmitrovi} Nikola 416
Dmitrovi
Dikli} Milan
Dikli Milan, Radin 38, 38, 129
129,, 199 Dmitrovi} Petra 628
Dmitrovi
Dikli} Milo
Dikli Milo{ 438 438,, 446 Dobrini} Nikola
Dobrini Nikola, Adamov 539 539-540
540
Dimi} An
Dimi An|aa ([iroka
( iroka Kula, Kula 38. g.) 185 Dobri} Mile 247,
Dobri 247, 249
249,, 258
258,, 261
Dimi} An
Dimi An|aa ([iroka
( iroka Kula, Kula 50. g.) 186 Dobri} Pero 258
Dobri
Dimi} Boja ([iroka
Dimi ( iroka Kula) 186, 186, 187 Dobri} Stanko 109
Dobri
Dimi} Bosi
Dimi Bosiqka ka ([iroka
( iroka Kula) 186 Dobri} Frane-Kaneta 177
Dobri
Dimi} Dane (Gra~ac)
Dimi (Gra ac) 196 Dobrosavqevi
Dobrosav evi} Branko B. 758 758,, 778
Dimi} Dimitrije (Karlovac) 382
Dimi Dobrosavqevi
Dobrosav evi} Quboubo 266
Dimi} Dragan (Karlovac) 391
Dimi Dobrosavqevi
Dobrosav evi} Neboj
Neboj{a,, Brankov 758, 758, 778
Dimi} Du
Dimi Du{an an (Karlovac) 391 Dobrovi} Nikola 218
Dobrovi
Dimi} Ilija ([iroka
Dimi ( iroka Kula,Kula, 40. g.) 186 Dobrovi} Pajo 218
Dobrovi
Dimi} Ilija ([iroka
Dimi ( iroka Kula,Kula, 38. g.) 186 Dodoja Tomislav-Toma 294 294,, 296
296-297
297,, 302
302-304
304
Dimi} Iso ([iroka
Dimi ( iroka Kula) 185-187 185 187 Dogi} (logor Jasenovac) 378
Dogi
Dimi} Janko (Gospi})
Dimi (Gospi ) 109,109, 118 Dozet Boìdar
Bo idar 388
Dimi} Ja
Dimi Jawoo (Gospi})
(Gospi ) 99 Doì} Du
Do Du{anan 326
Dimi} Jeka ([iroka
Dimi ( iroka Kula) 185 Doùdi
Do udi} Kosta 433
REGISTAR IMENA 839
Doj (Zagreb
Doj~ (Zagreb, bra bra}a)
a) 457,
457, 476 Do en Mate (Do
Do{en (Do{en en Duliba) 159
Doj~ (Zagreb
Doj (Zagreb, lekar) 464 Do{en
Do en Milan (Gospi
(Gospi})) 111
Doj~ Berislav (Sisak) 41
Doj Do{en
Do en Milan (Do (Do{en en Dabar) 159
Doj~ Vlado (Osijek) 469
Doj Do{en
Do en Milan (Do (Do{en en Plana) 159
Doj~ Qudevit
Doj udevit (Sisak) 42 Do{en
Do en Milojko,
Milojko Mane (Po (Po~ite
iteq, Gospi
Gospi})) 38 38,,
Doj~ Mavro (Osijek) 470
Doj 99,, 128
99 128-129
129,, 134
134,, 138
138,, 199
Doj~ Makso (Sisak) 42
Doj Do{en
Do en Nikola (Gospi
(Gospi})) 110
Doj~er
Doj er v. Doj~
Doj (Zagreb
(Zagreb, brabra}a)a) Do{en
Do en Nikola (Do (Do{en en Duliba) 159
Doki} Risto 637,
Doki 637, 643 Do{en
Do en Pere,
Pere Danin (Gospi (Gospi})) 110
Dokmanovi} Danilo
Dokmanovi Danilo, v, Dokmanovi
Dokmanovi} Milan- Do{en
Do en Stipo (Rizvanu
(Rizvanu{a) a) 147
Qutiuti Do{en
Do en Stipo (Bru(Bru{ani)ani) 734
Dokmanovi} Du
Dokmanovi Du{an an (Karlovac) 386, 386, 760 Do{en
Do en Tona,
Tona Danin (Gospi(Gospi})) 110,
110, 114
114,, 185
185,, 187
Dokmanovi} Qubomir
Dokmanovi ubomir (Srpske Moravice) 273 Do{en
Do en Tona,
Tona (Gospi
(Gospi}, {ofer)
ofer) 164,
164, 169
169,, 182
182,, 183
Dokmanovi} Milan-Quti
Dokmanovi Milan- uti, Ilijin (Kru{e- (Kru e- Do{en
Do en Toma-Tone,
Toma-Tone Nikolin (Gospi (Gospi}, gostioni-
vice
vi ce, Trebi
Trebiwe; e; Pla{ki)
Pla ki) 38, 38, 249
249,, 257
257,, 259
259, ~ar)
ar) 121
121,, 128
128,, 145
263-264
263 264,, 269269,, 271
271,, 363 Do{en
Do en Fabijan (Do (Do{en en Duliba),
Duliba) 159
Dokmanovi} Mile (Vojni})
Dokmanovi (Vojni ) 393 Draga{ Milan 11
Draga 11,, 262
262,, 264
Dokmanovi} Nikola (Begovac
Dokmanovi (Begovac, PlaPla{ki)ki) 270 Draga{ Milovan 258
Draga 258,, 262
Dolenec (Koprivnica) 544 Dragijevi} Du
Dragijevi Du{an an 416
Domi} Ivan 268
Domi Dragi} Du
Dragi Du{anan 271
Domi} Mile 65
Domi Dragi}evi
Dragi evi} (Do
(Dowi i Lapac) 224
Domirovi} Meho 734
Domirovi Dragi~evi
Dragi evi} Ante 354
Domitrovi} Dragutin (KRZ) 259
Domitrovi Dragi~evi
Dragi evi} Sava 784 784,, 804
804,, 820
Domitrovi} Filip 533
Domitrovi Dragi{i} Milenko 530
Dragi
Dopu|a
Dopu a Mara 10, 10, 230
230,, 232 Dragojevi} Joco 490
Dragojevi
Dopu|a
Dopu a Petar 231 Dragojevi} Rade 406
Dragojevi
Dopu|a
Dopu a Rade 231, 231, 233 Dragosavac Janko 171
Doriano (ital. kap.) 288 Dragosavac Savo 171
..........., Dorica (logor Jasenovac Jasenovac, bolni
bolni~arka)
arka) Dragosavqevi
Dragosav evi} Milan 760
367-368
367 368 Draì} Ja
Dra Jawa a 16
16,, 624
Dor~i} Mato 279
Dor Draì} Mane 238
Dra
Do{en
Do en (Gra~ac-Palanka
(Gra ac-Palanka, porodica) 810 Draì} Mihajlo 416
Dra
Do{en
Do en (Gra
(Gra~ac ac, sestre) 204 Draì} Simo 622
Dra
Do{en
Do en (Lovinac) 193 Draì} Stevo 533
Dra
Do{en
Do en (Gospi},
(Gospi Novoselo) 103 103-104
104 Drakalovi} Milan (Zenica) 767,
Drakalovi 767, 784
784,, 820
Do{en
Do en ........,
........ Tomin (Gospi})
(Gospi ) 144 Drakuli} (Gor
Drakuli (Gorwi i Hrastovac) 439
Do{en
Do en Ante (Rizvanu
(Rizvanu{a) a) 157 Drakuli} An
Drakuli An|elko
elko (Vlasenica) 674 674,, 763
Do{en
Do en Boò
Bo o (Do{en (Do en Duliba)159 Drakuli} Branko (Korenica) 229
Drakuli 229,, 235
Do{en
Do en Dane (Gospi})
(Gospi ) 110,110, 185 Drakuli} Vojislav-Vojin (Korenica) 229
Drakuli 229,, 235
Do{en
Do en \urouro (Trà~ka
(Tr ka Ra{tela)
Ra tela) 630 Drakuli} Dane (Korenica,
Drakuli (Korenica posednik) 229, 229, 235
Do{en
Do en Ivan (Gra (Gra~ac)
ac) 197,
197, 202
202,, 204
204-205
205,, 208
208,, Drakuli} Dane-Ov
Drakuli Dane-Ov~ara ara, Milanov (Korenica
(Korenica,
811 gostioni~ar)
gostioni ar) 229
Do{en
Do en Ivan I (Do (Do{enen Duliba)
Duliba), 159 Drakuli} Dmitar (Korenica) 240
Drakuli
Do{en
Do en Ivan II (Do (Do{enen Duliba) 159 Drakuli} Du
Drakuli Du{an an (Gra
(Gra~ac)ac) 105,
105, 202
202,, 208
Do{en
Do en Ivan III (Do (Do{en en Plana) 159 Drakuli} Du
Drakuli Du{an an (Vlasenica) 763
Do{en
Do en Ivica (Bru{ani)
(Bru ani) 734 Drakuli} \uro
Drakuli uro (Jezero
(Jezero, Jajce) 16,16, 605
605,, 608
Do{en
Do en Joso (Gospi})
(Gospi ) 145 Drakuli} Ilija (Korenica) 228
Drakuli 228,, 239
Do{en
Do en Joso (Do{en
(Do en Dabar) 159 Drakuli} Ilija (Kalebovac) 235
Drakuli
Do{en
Do en Josip (Alanak) 181 Drakuli} Kosta (Vlasenica) 763
Drakuli
Do{en
Do en Jure (Do{en(Do en Duliba) 159 Drakuli} Milan (Korenica) 229
Drakuli
Do{en
Do en Marija (Oplanak) 123 Drakuli} Nikica (Korenica) 241
Drakuli
Do{en
Do en Marko (doglavnik) 78 Drakuli} Nikola (Karlovac) 391
Drakuli
Do{en
Do en Marko (Bru{ani)
(Bru ani) 734 Drakuli} Novica (Vlasenica) 674
Drakuli 674,, 763
Do{en
Do en Marko (Rizvanu{a)
(Rizvanu a) 147 Drakuli} Proko (Korenica) 241
Drakuli
Do{en
Do en Mate (Do (Do{enen Plana) 159 Drakuli} Stevan (Karlovac) 386
Drakuli
840 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Dramer Ernest
Ernest, R. 48 Dukovac (Ribnik
(Ribnik, trg. pom.) 105
Dra{kovi
Dra kovi} (Glinica) 626 Dukovac David (Ribnik
(Ribnik, cestar) 157
Dra{kovi
Dra kovi} Mirko (Gospi (Gospi})) 99 Dul~i} (Sarajevo) 554
Dul
Dra{~i} Anton-Ante 97
Dra 97,, 155
155,, 166 Dumanxi} Jozo 33
Duman
Drì} (Ogulin
Dr (Ogulin, trgovac) 246 Dunda Stevan 760
Drì} Milan (Ogulin,
Dr (Ogulin student) 248 Dupin (Karlovac) 390
Drì} Tomislav (Ogulin,
Dr (Ogulin tabornik) 260 260-261
261 Dupor (Gra
(Gra~ac
ac, kwiàr)
ar) 202
202,, 204
204,, 209
Drekalovi} Branka
Drekalovi Branka, Jove 724 724,, 728
728,, 733
733,, 735 Dupor Savo (Gra
(Gra~ac
ac, èqezni
ezni~ar)
ar) 196
Drekalovi} Dobrila
Drekalovi Dobrila, Jove 724 724,, 728
728,, 733
733,, 735 Durman Mladen 760
Drekalovi} @arko
Drekalovi arko 726
Drekalovi} Jovo 724
Drekalovi \
Drekalovi} Qubica
Drekalovi ubica 724724,, 728
728,, 735 \akovi
akovi} Du
Du{ankaanka, Mihajlova 536
Dreki} Mile 416
Dreki \akovi
akovi} Mihajlo 15 15,, 535
535-537
537
Drenovac Jakov 135 \akovi
akovi} Stanko 416
Drqevi
Dr evi} Adam 690 \ale
ale Kata 401
Drqi} Luka (Han Pijesak) 674
Dr \ale
ale Savo 401
Drqi} Vojin (Han Pijesak) 674,
Dr 674, 763 \ei
ei} Joja 173
Drm Marko 696 \eki
eki} Bo
Boòo 196
Drndarski Du{an
Du an 452 \elko
elko Ciganin (Stolac) 734
Drobac Bude 138 \engi
engi} (Stolac) 639
Dubqevi
Dub evi} Radovan (Breza) 587 587,, 665 \eralinac
eralinac Svetozar
Svetozar, \urin urin 1414,, 488
488,, 492
Dubovac (Ribnik) 171 \eran
eran Miladin 416
Dugali} Hakija 17,
Dugali 17, 696
696,, 698
698,, 707
707-708708 \erek
erek Boò
Bo o 469,
469, 471
471-472
472,, 475
Duganxija
Dugan ija (Karlovac) 389 \eri
eri} (Tuzla) 138
Duganxija
Dugan ija Lazo (Slavonski Brod) 48 \eri
eri} Spasoje (Korenica) 229
Dui} (Duji
Dui (Duji})) (Gospi},
(Gospi student) 110 \ivanovi
ivanovi} (Karlobag) 75 75,, 297
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Ivan (Gospi},
(Gospi svjedok) 164 \idovi
idovi} (Karlobag) 162
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Jandre (Gospi},
(Gospi KRZ) 189 \ikovi
ikovi} (Gospi
(Gospi})) 97,97, 155
155,, 166
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Josica (Gospi})
(Gospi ) 157 \ilas
ilas Milan 626
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Joso (Gospi},
(Gospi trg. pom.) 110 \oki
oki} Vaso (Doboj) 611
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Jure-Riba 190 \oki
oki} Ve
Veqko ko, Gligorijev (Sarajevo) 569 569-570
570
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Lovro ml. ml., Lovrin (Gospi
(Gospi})) 97,
97 \oki
oki} Gligorije (Sarajevo) 569
166,, 197
166 197,, 230
230,, 232 \oki
oki} r. Tijani}
Tijani Du Duwa, @ivkova
ivkova (Sarajevo)
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Lovro
Lovro, st. (Gospi
(Gospi}, trgovac
trgovac, lo- 15, 569
15 569,, 570
gornik) 97,
97, 110
110,, 114
114,, 155
155,, 157
157,, 166
166,, 197 \oki
oki} Jure (Jasenovac
(Jasenovac, Stara GradiGradi{ka) ka) 330
330,
Dui} (Duji
Dui (Duji})) Frawo
Fra o (Pazari
(Pazari{te) te) 173 366
Duja{ (Prijeboj) 240
Duja \oki
oki} Lazar (Rogatica) 671
Duji} Vladimir P. (Modru
Duji (Modru{, OgulinOgulin, Srpske \oki
oki} Nikola
Nikola, Gligorijev (Sarajevo) 569 569-570
570
Moravice) 38, 38, 257
257-258
258,, 273
273-274
274 \oki
oki} Rade (Rogatica) 671
Dujmovi} Jura-Juka-Juksa (Ostoji}
Dujmovi (Ostoji Jure) 216- 216 \or
or|evi
evi} Panto 664
217 \or
or|evi
evi} Pero 664
Dukari} (Virovitica) 536
Dukari \or
or|i} Tripko 618
Duki} (Gra
Duki (Gra~ac ac, èqezniezni~ar) ar) 200 \ormarkovi
ormarkovi} \uro uro 178
Duki} \uro
Duki uro (Glinica) 626 \ubali
ubali} Bo
Boòo 193
Duki} Luka (Glina) 416
Duki \uji
uji} Branko 578 578,, 580
580,, 589
589,, 618
618,, 646
Duki} Marko (Gorwa
Duki (Gor a Plo~a)
Plo a) 184 \uji
uji} Mom
Mom~iloilo 205
205-207
207
Duki} Milan (Dowi
Duki (Do i Lapac) 106 106,, 218
218,, 792 \uji
uji} Nikola 228
Duki} Nikola (Gospi})
Duki (Gospi ) 98-99
98 99,, 101
101,, 105
105,, 109
109,, \ukanovi
ukanovi} Blagomir 637
112, 115
112 115,, 129
129,, 154
154,, 792 \ukari
ukari} (Virovitica) 525
Duki} Rade (Gra~ac)
Duki (Gra ac) 200 \uki
uki} Vladimir 42 42,, 45
Duki} Stanka (Gorwa
Duki (Gor a Plo~a)
Plo a) 184 \uki
uki} Gojko 42 42,, 45
Duki} Stevan
Duki Stevan, Nikolin 99, 99, 115
115,, 130
130,, 792 \uki
uki} Maksim 43
Duki} Stevo (Krièvci)
Duki (Kri evci) 495 \uki
uki} Milan
Milan, Todora 38 38,, 264
Duki} Stojan (Glina) 416
Duki \uki
uki} Nikola 438 438,, 446
Dukovac (Medak,
(Medak pred. op}.) op .) 100 \uki
uki} Svetislav 343
REGISTAR IMENA 841
\uki
uki} Stanko 416 @akula
akula Stevan 240
\uki
uki} Stevan 42, 42, 45 @alica
alica (Visoko) 587
\ukman
ukman Alojz 389-390
389 390,, 392 @ani
ani} Milovan 25 25,, 27
27,, 29
29,, 31
31,, 767
\uli
uli} Salko 675 @arkovi
arkovi} (Zagreb) 343
\ulki
ulki} Alaga 365,365, 374 @deri
deri} Branko 674 674,, 763
\upela
upela Adam 727 @egarac
egarac Vuka
Vuka{in in 591
\ur
ur|evac
evac Janko 672 @egarac
egarac Du
Du{an-Du an-Du}a a 99
99,, 109
109,, 116
116,, 129
\ur
ur|evi
evi} Jova 448 @egarac
egarac Nikola 99 99,, 101
101,, 109
109,, 115
115,, 129
\ur
ur|evi
evi} Nikola 606 @egarac
egarac Stevo 211
\ur
ur|evi
evi} Panto 587 @eqko
ko Stjepan 690 690,, 696
\ur
ur|evi
evi} Pero 587 @ivadinovi
ivadinovi} Lazar Lazar, êdin edin 3838,, 327
\urica
urica Nemawa
Nema a 615,
615, 642 @ivanovi
ivanovi} (Ogulin
(Ogulin,, Pla Pla{ki) ki) 249,
249, 279
\uri
uri} Gligor 674,674, 763 @ivanovi
ivanovi} Marijan (logor Jasenovac Jasenovac,, usta{-
\uri
uri} Danilo 678 ki natporu
poru~nik) nik) 369
\uri
uri} Ilija 678 @ivanovi
ivanovi} Sava (Sremska Mitrovica) 545
\uri
uri} Jovo 678 @ivi
ivi~i} Josip 407
\uri
uri} Milan 678 @ivkovi
ivkovi} (Beograd) 437
\uri
uri} NeNe|oo 665 @ivkovi
ivkovi} (Sremska Mitrovica) 474
\uri
uri} Slavko 678 @ivkovi
ivkovi} .........
........., supruga Gajina (Topusko) 401
\uri
uri~i} Dmitar 491 @ivkovi
ivkovi} Gajo (Topusko) 401
\uri
uri{i} \uka uka 231 @ivkovi
ivkovi} Milan (Glina) 415
\urkovi
urkovi} Mile 540 @ivkovi
ivkovi} Mile (Sarajevo) 36
\urkovi
urkovi} Simo
Simo, Maksimov (Do (Dowa
a Trnava
Trnava, Bi- @ivkovi
ivkovi} Nikola (autor) 24
jeqina)
je ina) 16,
16, 51
51,, 649
649,, 665 @ivkovi
ivkovi} Radojka (logor Kru Kru{~ica)ica) 732
@ivojinovi
ivojinovi} Drago Dragoqub ub (autor) 83
E @igi
igi} (Gospi
(Gospi}, narednik) 140
Egi} Branko 417
Egi @igi
igi} Vaso (Korenica) 228 228,, 235
235,, 239
Ejupovi} Hasan 628
Ejupovi @igi
igi} Vojo (Korenica) 239
Eker Julio 506,
506, 509 @igi
igi} Jovo (Li(Li~ko ko Novo Selo,
Selo Na Na{ice)
ice) 761
Ek{tajn
Ek tajn (Bjelovar) 470 @igi
igi} Mladen
Mladen, Vojin (Korenica) 228 228,, 235
235,, 239
Eler Jovan 760 @igi
igi} Pane (Gospi
(Gospi})) 109, 109, 129
Elijas Izidor,
Izidor Abrahamov 44 @iì} Vlado (Su (Su{ina)ina) 761
Eminovi} Ma
Eminovi Ma{oo 734 @ili
ili} @ivko
ivko 260
Emih Rudolf 320 @ini
ini} Zvonko 418
Emki} (Doboj) 612
Emki @ini
ini} Joso 418
Engelman (Brod) 476 @ic
ic Ludvig 251 251,, 269
Ergovi} (Petrovac
Ergovi (Petrovac, Podravska Slatina) 445 @ica
ica Milan 93 93,, 553
553,, 561
Eremi} \uro
Eremi uro 415 @miri
miri} Branko 478
Eremi} Eva 13,
Eremi 13, 414
414-415
415,, 418
418-419
419 @ubrini
ubrini} Drago 212 212,, 215
Eremi} Petar
Eremi Petar, M. (ZKRZ) 409 @ubrini
ubrini} Ivica 212
Erenfrojnt Milan 42 @una
una Nazif 734
Eri} Vojo 655
Eri @uni
uni} Stevan 479
Erpa~i} Ivan 486
Erpa @upan
upan Ivan (Pazari
(Pazari{ni ni Klanac) 164
E}imovi
imovi} Dragica 12,12, 317
317-318
318 @upan
upan Ivan-Prle (Lipe) 158
E}imovi
imovi} \uro
uro 12,
12, 317 @upan
upan Joso (Barlete) 135
Efica Salko-Crni 17, 17, 693
693,, 699 @upan
upan Josip (Virovitica) 536
E{kanazi
kanazi (Sarajevo) 471 @up
up~i} Ante 161 161,, 166
166-167167
@uti
uti} \ura
ura| (Dre (Dre`nica)nica) 257
@ @uti
uti} Matija (Topusko(Topusko, gostioni
@abek
abek Marica 381 @uti
uti} Matija (Topusko(Topusko, mesar) 413
@agar
agar Bogdan 280 @uti
uti} Milo
Milo{ (Topusko) 395, 395, 400
@agar
agar Joso 181 @uti
uti} Nikola (Gra (Gra~ac)ac) 196
@agor
agor (Gospi})
(Gospi ) 114 @uti
uti} Nikola (Glina) 416 416,, 420
@aja
aja Andrija 383 @uàa Luka 664
@akula
akula Jovo 235 @uàa Todor 665
842 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Z Zimo
Zimowi} Petar, Bogdanov 38
Petar 38,, 138
138-139
139,, 584
584,,
Zava|a
Zava a Bogdan 233 764, 782
764 782,, 816
Zava|a
Zava a Mirko 234 Zjajo (Jajce) 608
Zavaqa
Zava a (ital. poru~nik)
poru nik) 805 Zjaki} Muhamed 633
Zjaki
Zajc (Zagreb) 433 Zjali} Nikola 484
Zjali
Zaji} Steva 527
Zaji Zlatuni} Alojz 673
Zlatuni
Zali} Qubo
Zali ubo 637 Zli~ari
Zli ari} Ante 693
Zari} Vlado 643
Zari Zlokas Du
Du{an an, Simin 411
Zari} Kajica 476
Zari Zmailovi} Stjepan 193
Zmailovi 193,, 195
195,, 197
197,, 202
202,, 204
204-205
205,
Zari} Qubo
Zari ubo 666 208-209
208 209
Zatezalo Milo{
Milo 264 264,, 265 Zobenica An An|aa 186
Zatezalo Niko-Cojle 245 Zobenica Du Du{anan 186
Zatezalo Petar 535 Zobenica Marta 186
Zatezalo Simo-[orga
Simo- orga 245 Zovko (usta{a
(usta a u Jasenovcu) 366 366,, 381
Zatezalo Tode 245 Zovko Ivan (([iroki
iroki Brijeg,
Brijeg stostoèrnik
ernik u Mo-
Zatler (logor Jasenovac) 365 staru) 695
Zve~evac
Zve evac Simo 527 Zovko Ivan (Mostar
(Mostar, èq.. slu`b.)
slu b.) 697
Zvin{}ak
Zvin ak (Zagreb) 411,
411, 412 Zovko Marko (Zagreb) 349
Zglavnik Dragutin 503 Zovko Martin (Mostar) 696
Zgowanin
Zgo anin Branko 583,
583, 589
589,, 644 Zovko Slavko (Ko(Kowic)ic) 693
Zgorelec (Koprivnica) 498 498-499
499,, 501 Zovko Stanko (Ili
(Ili}i, Mostar) 366 366,, 373
Zguri} Joso 390
Zguri Zovko Cvitan (Mostar) 695
Zdjelac Rade 48 Zokovi} Mika 677-679
Zokovi 677 679
Zdjelar Milo
Milo{ 386
386,, 389 Zomberger (Osijek) 452
Zdjelarac Ivan 568 Zonenberg Vlado (Zemun) 476
Zduni} Ante 158
Zduni Zonenfeld Mirko ((\ur ur|enovac)
enovac) 456
Zduni} Jura 176
Zduni Zonenfeld Pavao (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Zduni} Mate 176
Zduni Zoni} Nikola (Glinica) 625
Zoni
Zduni} Milan 224
Zduni Zor (Osijek) 360,
360, 468
Zduni} Nikola 230,
Zduni 230, 232 Zor Pali (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Zduni} Frane 176
Zduni Zorac Milan 495 495,, 487
487,, 501
Zelenika Ivan 696 Zorica Jure 137
Zelenika Marko 696 Zori} (Zagreb) 343
Zori
Zelenika Stanko 696 Zori} (Bosanska Bojna) 626
Zori
Zelenovi} Marko 692
Zelenovi Zori} Branko (Osijek) 450
Zori
Zelenovi} Persa 559,
Zelenovi 559, 688
688,, 692
692,, 732 Zori} \uro
Zori uro (Slavsko Po Poqe)e) 406
Zelenovi} Predrag
Zelenovi Predrag, Savetin 688 Zori} Iv
Zori Iv{a a (Kolakovica) 158
Zelenovi} Saveta
Zelenovi Saveta, Spasina 688 688,, 692 Zohar (Dugo Selo) 481
Zeligman, v. Blaì}
Zeligman Bla Zrinu{i} Ante 365
Zrinu 365-366
366,, 370
370-371
371,, 376
376,, 526
Zelikovi} Samuel
Zelikovi Samuel, A. 48 Zrni} Ivan 485
Zrni
Zelinger (Koprivnica) 327, 327, 499
499,, 508 Zrni} Jelena 662
Zrni
Zelinger (Osijek) 469 Zrni} Petar 661
Zrni
Zemzovi} \or
Zemzovi or|ee 623 Zrni} Stevan 478
Zrni
Zemqar
Zem ar Ante (autor) 745 745-746
746,, 751
751-753
753 Zubovi} Lovro 159
Zubovi 159,, 220
220,, 296
296-297
297,, 299
299,, 301
Zeremski Zorka 421 Zubovi} Smajo 419
Zubovi 419-420
420
Zec (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 560 Zup~i} Slade
Zup Slade, Krstin 292
Zec (Travnik) 571 571,, 572
572,, Zurak [ime ime 566
Zec Ilija (Otoka
(Otoka, Bosanska Krupa) 623 Zurna Jovo 502
Zec Milivoj-îko
Milivoj- iko (Gospi})
(Gospi ) 99,
99, 109
109,, 116
116,, 129
129,,
140 I
Zec Milovan (Petriwa)
(Petri a) 13, 13, 432
432,, 437 Ibrahimpa{i} Abdulah 16
Ibrahimpa 16,, 632
632,, 634
Zec Ruìca
Ru ica (Gospi})
(Gospi ) 170 Ibrahimpa{i} Huseinbeg 633
Ibrahimpa
Zec Svetozar (Gospi})
(Gospi ) 99 Ivani{ Josip 191
Ivani
Ze~evi
Ze evi} (Zagreb) 436 Ivani{evi
Ivani evi} (Pakrac) 532
Ze~i} (Pakrac) 532
Ze Ivani{evi
Ivani evi} Jovo-Joco (Mostar) 696
696,, 698
698,, 706
REGISTAR IMENA 843
Ivankovi \uka
Ivankovi} uka 447 Ili Stani
Ili} Stani{a a (Oto
(Oto~ac)
ac) 211-212
211 212,, 214
214,, 216
Ivankovi} Zora 120
Ivankovi Ili} Stanko (Gospi
Ili (Gospi})) 97
Ivankovi} Ivo 440
Ivankovi Ili{evi
Ili evi} Simo 633
Ivankovi} Milenko 265
Ivankovi 265,, 279 Imper (Glina) 418
418,, 420
Ivankovi} Nikola 643
Ivankovi Irgovi} Danilo 641
Irgovi
Ivankovi} Ranko 643
Ivankovi Itner (Petrovac,
(Petrovac Podravska Slatina) 445
Ivanovi} \or
Ivanovi or|e e 665 I{ek
ek Ivan 397
Ivanovi} Zorka 553
Ivanovi
Ivanovi} Jura 269
Ivanovi J
Ivanovi} Maksim 506,
Ivanovi 506, 509 Javor Bo Boòo 226
Ivanovi} Mirko 530
Ivanovi Javor Ivan 76 76,, 77
Ivanovi} Pero 665
Ivanovi Javor Stipe 163
Ivanovi} Stojan 528
Ivanovi Javorina An An|a a 175
Ivan~evi
Ivan evi} Grujo 180 Javorina \uro uro 175
Ivaw Qubica
Iva ubica (Mitrovi})
(Mitrovi ) 812 Javorina Jeka 175
Ivas Petar (Qubu ( ubu{ki) ki) 48 Javorina Marta 175
Ivas Petar,
Petar Jakovqev (Siveri}) (Siveri ) 6, 6, 63 Javorina Milan 175
Ivezi} Marko 77,
Ivezi 77, 205 Javorina Mile 9 9,, 180
180,, 181
Iveli} Fra
Iveli Frawoo 440 Javorina Mileta 175
Iveqa
Ive a Vaso 690 Javorina Stevo 175
Iveqa
Ive a @ivko ivko 690 Javorina Stoja 175
Ivesa (Zagreb) 343 Jagar Branko 495
Ivi} Marko 384,
Ivi 384, 392 Jagodi} Vitomir 541
Jagodi
Ivi} Milo
Ivi Milo{ 644 Jagodi} Vojo 541
Jagodi
Ivi} Mi
Ivi Mi{oo 617 Jagodi} Draga 15
Jagodi 15,, 540
540,, 542
Ivkovi} .........
Ivkovi ........., (sin i supruga podbanovi) 102 Jaji} Mara 503
Jaji
Ivkovi} (Bjelovar) 506
Ivkovi Jaj~anin
Jaj anin Lazo (Bosanska Kostajnica) 759, 778
Ivkovi} Du
Ivkovi Du{an an (Mostar) 692 Jaj~ek
Jaj ek Josip 512
Ivkovi} Lazo (Gorwe
Ivkovi (Gor e Dubrave) 256 Jakirovi} Hafifa 713
Jakirovi
Ivkovi} Marko (Vrginmost) 407
Ivkovi Jaki{a
Jaki a Fra
Frawo-Mazalo
o-Mazalo 697
Ivkovi} Mihajlo (Lipovo Po
Ivkovi Poqe)e) 178 Jakli} Petar 734
Jakli
Ivkovi} Miladin (Lipovo Po
Ivkovi Poqe)e) 178 Jakman (Gospi(Gospi})) 193
Ivkovi} Milo
Ivkovi Milo{ (Gor (Gorwe e Dubrave) 245,
245, 256 Jakovi} Lazo 245
Jakovi
Ivkovi} Mirko (Mostar) 692
Ivkovi Jakovi} Mihajlo 245
Jakovi
Ivkovi} Mo
Ivkovi Mo{oo (Lipovo Po Poqe)e) 178 Jakovi} Nikola 245
Jakovi
Ivkovi} Nikola (Gorwe
Ivkovi (Gor e Dubrave) 245 Jakovqevi
Jakov evi} (ZKRZ) 522
Ivkovi} Radojka
Ivkovi Radojka, Blagojeva (Nevesi (Nevesiwe) e) 688,
688, Jakovqevi
Jakov evi} Drago (Virovitica) 536
692, 732
692 Jakovqevi
Jakov evi} Milo
Milo{ (Ko (Kowic)
ic) 65
Ivkovi} Ru
Ivkovi Ruà a (Karlovac) 389 Jakovqevi
Jakov evi} Pero (Ko (Kowic)
ic) 65
Ivkovi} Simo (Gorwe
Ivkovi (Gor e Dubrave) 245-256
245 256 Jakovqevi
Jakov evi} Trifko (Ko (Kowic)
ic) 65
Ivo{evi
Ivo evi} Ilija 249 Jakopanec Mi Mi{ko ko 340,
340, 353
353,, 509
Ivo{evi
Ivo evi} Janko 7, 7, 80 Jakopovi} Fabijan 392
Jakopovi
Igwatovi
Ig atovi} (ili Jawatovi Ja atovi})) \or or|ee 761 ....... Jak{a
Jak a (Grude
(Grude, Bosanski [amac) amac) 611
Igrec Ivan 542 Jak{i} (Zagreb
Jak (Zagreb, prota) 343
Izrael ...... (Fojnica) 365 Jak{i} Arsen (Sarajevo) 553
Jak
Ile Vjekoslav 363 Jak{i} Branko (ZKRZ) 227,
Jak 227, 238
238,, 254
Ile{ Stjepan 478
Ile Jak{i} Vojna (Sarajevo) 549
Jak 549,, 551
551,, 602
Ili} ...... (Bujavica) 528
Ili Jak{i} Dimitrije (Srpske Moravice) 273
Jak
Ili} Vladimir-Vlado (Pakrac) 527
Ili 527,, 531
531,, 661 Jak{i} Drago (Mili
Jak (Mili}i) i) 674
Ili} Ilija
Ili Ilija, Vu Vu~enov
enov (Rujnica) 38,38, 629 Jak{i} Lazo (Srpske Moravice) 273
Jak
Ili} Marko (Bujavica) 528
Ili Jak{i} Qubomir-
Jak ubomir-Qubo ubo, A. (Han Pijesak) 674
674,
Ili} Miha (Bosanski [amac)
Ili amac) 609 759
Ili} Milutin (Slavonski Brod) 479
Ili Jak{i} Matija (Pecka) 400
Jak
Ili} Pajo (Bu{evi
Ili (Bu evi}, Bosanska Krupa) 622 Jak{i} Stanko (Glina
Jak (Glina, kroja
kroja~)) 416
Ili} Sini
Ili Sini{a a (Karlovac) 385 Jak{i} Stanko (Glina
Jak (Glina,, obu
obu}ar)
ar) 416
844 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Jamakovi Ahmed 673

Jamakovi} Ja
Jawu{evi
evi} Milutin 345 345,, 547
Jamakovi} Mustafa 671
Jamakovi 671,, 673 Japun~i} Dragojla 142
Japun
Jandali} Joso 254
Jandali Japunxi} (Gospi
Japun (Gospi})) 197
Jani} Jeja (Li~ki
Jani (Li ki îtluk)
itluk) 9, 9, 172
172,, 173 Jarak Andrija 697
Jankovi} (Beograd) 69
Jankovi Jar}ov
Jar ov Milan 407
Jankovi} Du
Jankovi Du{an an (Qubi
( ubiwe) e) 676 Jasni} Vaso 533
Jasni
Jankovi} \uro
Jankovi uro (Glina) 417 Jau{i} Nikola 539
Jau
Jankovi} Lazar (Sremska Mitrovica) 545
Jankovi Jau{i} Stevan-Stevo 539-
Jau 539-540
540
Jankovi} Milan (Podravska Slatina) 489
Jankovi Jahi} Muhamed 696
Jahi
Jankovi} Miloje (Mostar) 694
Jankovi Jahor Obren 677
Jankovi} Svetislav
Jankovi Svetislav, \urin urin (Glina) 417 Jahor Toma 677
Jankovi} Slobodan (Sarajevo) 36
Jankovi Jevran Josip 760
Jankovi} @arko
Jankovi arko (Zagreb) 364, 364, 665 Jevti} Atanasije (autor) 69
Jevti
Jankulica (Sveti Ivan @abno) abno) 325
325,, 497
497,, 501 Jevti} (Ogulin) 255,
Jevti 255, 256
Janovi} (logora
Janovi (logora{, u FeriFeri~ancima)
ancima) 468 Jegdi} Drago 51
Jegdi
Janovski Frawo
Fra o 136, 136, 224 Jela~a
Jela a ........
........, suprug
supruga a Milanova (Gospi
(Gospi})) 109
Jan~i} (Vojnovac) 268
Jan Jela~a
Jela a Du
Du{ko ko (Gospi})
(Gospi ) 128
Jan~i} Jovan (Otok O{tarijski)
Jan O tarijski) 247 247,, 258
258,, 261 Jela~a
Jela a \urouro (Gospi(Gospi})) 129
Jan~i} Kokan (Jan~i}i)
Jan (Jan i) 258,
258, 263 Jela~a
Jela a Joso (Li (Li~ki ki Novi) 158
Jan~i} Lazo (Josipdol
Jan (Josipdol, odveden u Jadovno) Jela~a
Jela a Jure (ZKZR) 161 161,, 166
166-167
167,, 182
252 Jela~a
Jela a Marko (Gospi (Gospi})) 109,
109, 129
Jan~i} Lazo (Josipdol,
Jan (Josipdol ubijen u {koli koli u Jo- Jela~a
Jela a Milan (Gospi (Gospi})) 109
sipdolu) 253 Jela~a
Jela a Nikola-Niko
Nikola-Niko, Tomin (Gospi}) (Gospi ) 158
158,, 183
Jan~i} Mane (Jan~i}i)
Jan (Jan i) 258,
258, 263 Jela~i} Vuko 708
Jela
Jan~i} Milan (Josipdol) 10,
Jan 10, 251
251,, 254 Jela~i} Milivoj 699
Jela
Jan~i} Mile (Josipdol) 252
Jan Jeleni} Ante 177
Jeleni 177,, 183
Jan~i} Mileta (Jan~i}i)
Jan (Jan i) 258,
258, 263 Jeli} Vera 340
Jeli
Jan~i} Rade (Jan~i}i)
Jan (Jan i) 258,
258, 263 Jeli} Ivo 440
Jeli
Jan~i} Sava (Jan~i}i)
Jan (Jan i) 263 Jeli} Joca 527
Jeli
Jan~i} Simo (Jan~i}i)
Jan (Jan i) 258,
258, 263 Jeli} Nikola 665
Jeli
Jawanin
Ja anin Vojin 384 Jeli} Ratko 758
Jeli
Jawanin
Ja anin Gojko 383,383, 386
386,, 388-
388-389
389,, 760 Jeli} Stojan 438
Jeli
Jawanin
Ja anin Mihajlo 383 Jeli} Tomo 440
Jeli
Jawanin
Ja anin Petar 407 Jelki} Ivo 440
Jelki
Jawanin
Ja anin Stojan 395 Jelki} Fra
Jelki Frawoo 440
Jawatovi
Ja atovi} (ili Igwatovi
Ig atovi})) \or or|e e 761 Jengi} Ivan-Magud 158
Jengi
Jawatovi
Ja atovi} Stevan 766 Jengi} Nikola-Mafud 158
Jengi
Jawi} (Gospi
Ja (Gospi}, u~.. gimnazije) 114 Jengi} Tomo
Jengi Tomo, Ro Roìnin 110
Jawi} (Stolac
Ja (Stolac, u~ite iteq)) 728 Jeremi} \uro
Jeremi uro 415
Jawi} Branko (Li~ki
Ja (Li ki îtluk)
itluk) 145 Jerec Mirko 394 394,, 418
Jawi} Branko
Ja Branko, Markov (Mostar) 712 Jerkan \uro uro 478 478,, 479
Jawi} Vasilija
Ja Vasilija, Markova (Mostar) 712 Jerkovi} ......
Jerkovi ......, sedmoro djece Mitrove (Divose-
Jawi} Vaso
Ja Vaso, Markov (Mostar) 712 lo) 124
124,, 125 125,, 723
Jawi} Desanka
Ja Desanka, Markova (Mostar) 712 Jerkovi} Anica (Divoselo) 127
Jerkovi 127,, 723
Jawi} Zvonko
Ja Zvonko, Josipov (Gospi(Gospi})) 9797,, 110
110,, 121
121,, Jerkovi} Dmitar-Mitar
Jerkovi Dmitar-Mitar, Dmitrov (([iroka iroka
128, 158
128 158,, 166 Kula) 38, 38, 99 99,, 102
102,, 104
104,, 133
133,, 100
Jawi} Jela (Mostar) 17,
Ja 17, 712
712-713
713 Jerkovi} Mitar (Divoselo) 124
Jerkovi 124,, 723
Jawi} Josip (Gospi})
Ja (Gospi ) 110,
110, 114 Jerkovi} Milan (Radu
Jerkovi (Radu~)) 38,
38, 129
Jawi} Jovanka (Mostar) 17,
Ja 17, 706 Jerkovi} Milan (Divoselo) 125
Jerkovi
Jawi} Marko (Mostar) 17,
Ja 17, 712 Jerkovi} Milica (Divoselo) 125
Jerkovi
Jawi} Milo
Ja Milo{, Stojanov (Mostar) 712 Jerkovi} Olgica,
Jerkovi Olgica Mitrova (Divoselo) 124, 124,
Jawi} N. (prof.
Ja (prof., satnik
satnik, dudu`nosn.
nosn. u Jasenov- 127, 723
127 723,, 724
cu) 369 Jerkovi} Todor-Tode (Divoselo) 138
Jerkovi 138,, 146
Jawi} Stevo
Ja Stevo, Markov (Mostar) 712 Jerosimovi} \uro
Jerosimovi uro 407
Jawi} Stojan 17,
Ja 17, 706 Jerosimovi} Mile 407
Jerosimovi
REGISTAR IMENA 845
Jerosimovi Nikola 408

Jerosimovi} Jovi
Jovi~i} Stanko 443
Jerosimovi} Rade
Jerosimovi Rade, \urin
urin 405 Joina Lazo Lazo, Jurin (Knin) 800
Jeftanovi} Du
Jeftanovi Du{an an 433 Joji} Milo
Joji Milo{ 417
Jefti} Milutin 763
Jefti Joji} Ostoja 386
Joji
Jovandi} @ivan
Jovandi ivan 449 Joka Rade 48
Jovanovi} (Zagreb) 433
Jovanovi Joki} Danko 675
Joki 675,, 763
Jovanovi} Brane (Sarajevo) 604
Jovanovi Joki} Petru
Joki Petru{a a 675
Jovanovi} Danica
Jovanovi Danica, \ur ur|ev
|evaa (Krasno) 682, 688 688- Jok{i} Drago 763
Jok
689,, 691
689 Joli} Danilo 674
Joli
Jovanovi} Drago (Rogatica) 671
Jovanovi Joni} Ivo 367
Joni 367-368
368
Jovanovi} \or
Jovanovi or|e-e-\urur|ee (Krasno) 688 688,, 692 Jugovi} Tomica 236
Jugovi
Jovanovi} \uro
Jovanovi uro (Sisak) 42, 42, 45 Jore{enin
Jore enin Jovo 760
Jovanovi} Jefto (Sarajevo) 553
Jovanovi Juki} (Sarajevo) 554
Juki
Jovanovi} Joco, S. (Tuzla) 644
Jovanovi .......... Jula (logor Jasenovac
Jasenovac, bolni
bolni~arka)
arka) 367
367-
Jovanovi} Jovo (Bijeqina)
Jovanovi (Bije ina) 637, 643 368
Jovanovi} Qubo
Jovanovi ubo (Bijeqina)
(Bije ina) 637 Jurak (Vrebac) 171
Jovanovi} Mihajlo-Miko
Jovanovi Mihajlo-Miko, R. (Veliko Selo Selo, Jurak Marko (Gospi (Gospi})) 110
Bije
jeqina)
ina) 38,
38, 637 Jurak Pero (Gospi (Gospi})) 110
Jovanovi} Milan (Podravska Slatina) 491
Jovanovi Juranovi} (Zagreb) 326
Juranovi
Jovanovi} Milivoje – episkop Platon (Ba
Jovanovi (Bawa-a- Jurasovi} Stipe
Jurasovi Stipe, îpajin
ipajin 239
239,, 241
241-242
242
luka) 597,
597, 757
757,, 758 Jurekovi} Aleksandar 432
Jurekovi
Jovanovi} Milo
Jovanovi Milo{ (Rogatica) 671 Jurelin (Gospi (Gospi})) 111
Jovanovi} Momo (Ma~kovac
Jovanovi (Ma kovac, Br Br~ko)
ko) 644 Jurista (Veliki Poganac) 543
Jovanovi} Nede
Jovanovi Nedeqko ko (Glina) 416 Jurica Fra Frawoo 696
Jovanovi} Nikola (Bijeqina)
Jovanovi (Bije ina) 637 Juri} (Jajce
Juri (Jajce, mesar) 608
Jovanovi} Simo (Sisak) 45
Jovanovi Juri} (logor Jasenovac
Juri Jasenovac, ust. zastavnik) 381
Jovanovi} Slobodan (pred. Vlade) 83
Jovanovi Juri} [ime
Juri ime (Zagreb) 436
Jovanovi} Spasoje (logora{
Jovanovi (logora u Jasenovcu) 369 Juri~i} Jerko-U
Juri Jerko-U~oo (Hercegovina) 369 369,, 373
Jovanovi} Stevo (Kukuwevac
Jovanovi (Kuku evac, Pakrac) 526 Juri~i} [ime
Juri ime (Sarajevo) 481 481,, 564
Jovanovi} Svetozar (Rogatica) 665
Jovanovi Juri{in
Juri in (Mostar) 697
Jovanovi} Cveta (Kukuwevac
Jovanovi (Kuku evac, Pakrac) 15 15,, 526
526, Jurjevi} Ivan 158
Jurjevi
530 Jurjevi} Rade 245
Jurjevi 245-256
256
Joveti} (Koprivnica) 327
Joveti Jurkovi} (Osijek) 469
Jurkovi
Jovin (Drvar) 552 Jur~ev
Jur ev Marin 364 364,, 474
Jovi} (Koprivnica) 327,
Jovi 327, 508
508-509
509,, 542 Jur~ev
Jur ev, Marina 364
Jovi} Du
Jovi Du{an an (Grubi{no
(Grubi no Po Poqe) e) 533
533,, 763 Jur~i} Milutin 343
Jur
Jovi} Mi
Jovi Mi}oo (Gospi})
(Gospi ) 129,129, 142 Jusi} Husein (Mostar) 697
Jusi
Jovi} Nikola (Glina) 417
Jovi Jusi} Mujo-Mujica 431
Jusi 431,, 463
463,, 485
485,, 517
517,, 565
565,,
Jovi} Sevastijan
Jovi Sevastijan, S. (Drni
(Drni{)) 38 578-588
578 588,, 619
619-620
620,, 648
648,, 660
660,, 741
741,, 743
Jovi} Stanko (Br|ani)
Jovi (Br ani) 443 Jusi} [aban
Jusi aban 371
371,, 375
375,, 588
588,, 619
619,, 648
Jovi~evi
Jovi evi} AnAn|elija
elija 725,
725, 728
728,, 732
732,, 735
Jovi~evi
Jovi evi} Vaso 725 K
Jovi~evi
Jovi evi} @arko
arko,, Ristin 725,725, 728
728,, 735 Kabiqoo
Kabi (Zagreb, brija
(Zagreb brija~)) 357
Jovi~evi
Jovi evi} Qubauba 559,
559, 725
725,, 728
728,, 732 Kabiqoo
Kabi (Zagreb in
(Zagreb, in`.)
.) 476
Jovi~evi
Jovi evi} Pero 727 Kabiqoo
Kabi Albert (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Jovi~evi
Jovi evi} Risto 725 Kabiqoo
Kabi Albert Jozef (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Jovi~evi
Jovi evi} Sava 726 Kabiqoo
Kabi Elijas A. (Ba
Elijas, (Bawaluka)
aluka) 48
Jovi~evi
Jovi evi} Slavko
Slavko,, Savin 726 Kabiqoo
Kabi Eli a (Zavidovi
Eli{a (Zavidovi}i) i) 354
Jovi~evi
Jovi evi} Todora 728, 728, 730 Kabiqoo
Kabi Eli
Eli{a, Izakov (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Jovi~evi
Jovi evi} [}epo epo, Savin 726 Kabiqoo
Kabi Izrael (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Jovi~i} Andrija (Srdinac) 540
Jovi Kabiqoo
Kabi Izak (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Jovi~i} Ilija (Javorovac) 540
Jovi Kabiqoo
Kabi Jozef (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Jovi~i} Ilija (Gra~ac)
Jovi (Gra ac) 806806,, 821 Kabiqoo
Kabi Makso (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
Jovi~i} Jovan (Javorovac) 540
Jovi Kabiqoo
Kabi Moric (Sarajevo) 474
Jovi~i} Milisav (Bijeqina)
Jovi (Bije ina) 643 Kabiqoo
Kabi Rafael (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354
846 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Kabi o Rafo (Visoko) 366

Kabiqo Kara or|evi
Kara|or evi} Petar (kra (kraq Petar I)) 252
Kavgi} Emil 533
Kavgi Kara|or
Kara or|evi
evi} Petar (kra (kraq Petar II)) 84, 84, 104
104,,
Kavur Stjepan 493 107,, 113
107 113,, 117
117,, 138
138,, 226
226,, 252
252,, 353
353,, 424
424-425
425,
Kadi} (Bos. Krupa) 675
Kadi 502,, 626
502 626,, 639
Kadi} Ragib (Vlasenica) 675
Kadi Karai~i} Vlado 99
Karai
Kadi} Su
Kadi Suqaga
aga (Vlasenica) 675 Karajovanovi} Aleksa 587
Karajovanovi
Kadijevi} Mile 690
Kadijevi Karajovanovi} Mihajlo 587
Karajovanovi
Kajzer Vilhelm 334 Karan Petar 391
Kajzer Zdenko 462 Karan Stevo 622
Kajzer Julio 456 456,, 461 Karanovi} Mato 440
Karanovi
Kaji} Gojko 584
Kaji Kardun Nikola-Nikica (Bosansko Grahovo)
Kajkaqa
Kajka a (Gospi})
(Gospi ) 108 372
Kajmakovi} Milan (Bije
Kajmakovi (Bijeqina)
ina) 369-
369-370
370,, 376
376- Karga~in
Karga in 112,
112, 114
377,, 431
377 431,, 665 Kari} Du
Kari Du{an an 129
Kajmakovi} Milo
Kajmakovi Milo{ (Slavonski Brod) 665 Karl Hinko 387
Kajnrat Josip 454 Karleu{a
Karleu a Vlado 211 211,, 214
Kajon Irena 602 Karli} \or
Karli or|e e 411
Kajfe{ Josip 215
Kajfe Karneluti Josip 275
Kajfe{ Milan 215
Kajfe Karfo{ Zlatko 456
Karfo
Kalaba Bogdan 552, 552, 760 Kasipovi} Meho (Vrnogra
Kasipovi (Vrnogra~, Cazin) 625
Kalaj~i} Marijan (Manojevi}i,
Kalaj (Manojevi Bijeqina)
Bije ina) Kasipovi} Sadik (Vrnogra
Kasipovi (Vrnogra~,, Cazin) 628
643 Kasuni} Mate 10
Kasuni 10,, 215
215,, 217
Kalajxi} Drago (Glina) 418
Kalaj Katan Izidor 472
Kalajxi} Omer (Mostar) 699
Kalaj Katani} Milena (Kom. za izb.) 201
Katani 201,, 440
440,, 447
Kalaw Bo
Kala Boòo 165 Katani} Pavle 38
Katani 38,, 637
Kalaw Nikola 540
Kala ........... Katica (logor JasenovacJasenovac, bolni bolni~arka)
arka)
Kalaw Stevo 540
Kala 367-368
367 368
Kalebi} \or
Kalebi or|ee 722 Kati} (Daruvar) 365
Kati
Kalember Branko 107 107,, 229 Kati} Adolf (Sisak) 42
Kati
Kalember Dragan 10 10,, 234
234,, 238 Kati} Borka (Zablate
Kati (Zablate, Gospi Gospi})) 189
Kalini} Milan 422-424
Kalini 422 424 Kati} Du
Kati Du{an an (Gospi
(Gospi})) 110
Kalu|er
Kalu er Luka 198 Kati} Jovo (Glina) 416
Kati
Kalu|erovi
Kalu erovi} Rade 245 245-256
256 Kati} Mara (Zablate
Kamber (Zagreb) 432 Kati} Mile-Milkan (Zablate
Kati (Zablate, Gospi Gospi})) 187-
187
Kamenar Ante 507 189
Kamovi} Pero 676
Kamovi Kati} Nikola (Nik
Kati (Nik{i}i, Vrbovsko) 665
Kampardijer Ivan 542 Kati} Risto
Kati Risto, v. ]ati ati} Risto
Kan (Bawaluka)
(Ba aluka) 599 Kati} Stana (Zablate
Kanajet Zlatko 566 Katni} Tomo (Crikvenica) 310
Katni
Kangrga (Staro SeloSelo, Oto
Oto~ac)ac) 214 Katunar Berislav 329
Kangrga Kosta (Gospi})
(Gospi ) 109 Kauri} Stjepan-Stjepko 335
Kauri 335,, 349
Kangrga Stanko (Obqaj)
(Ob aj) 13,13, 419
419,, 421 Kauf Josip 536
Kandi} Mirko 735
Kandi Kaufer (Osijek) 460
Kantar Branko 690 Ka~avenda
Ka avenda Petar (autor) 24
Kantar Luka 623 Ka{ikovi
Ka ikovi} \or or|e e (Stolac) 728
Kapac Luka 412 Ka{ikovi
Ka ikovi} NeNe|oo (Stolac) 726
Kapelet \uro uro 247,
247, 249
249,, 258
258,, 260
260-261
261 Kvaternik Eugen-Dido 35 35,, 432
432,, 652
Kapetanovi} Ramiz 544
Kapetanovi Kvaternik Qubomir ubomir 236 236,, 632
632-633633,, 766
Kapetanovi} Fahrija 606,
Kapetanovi 606, 608 Kvaternik Ozren 48
Kapun Pavao 453 Kvaternik Slavko 5 5,, 23
23,, 33
33-34
34,, 56
56,, 101
101,, 195
195,, 321
321,
Kapus Josef 51 396,, 652
396
Karabai} Ivan 300
Karabai Kvesi} Stipe 364
Kvesi 364,, 373
Kara|or
Kara or|evi
evi} (dinastija) 768 Kvo~ka
Kvo ka Milan 235
Kara|or
Kara or|evi
evi} Aleksandar (kra (kraq Aleksandar Keba \uro uro 263
I)) 102,
102, 422 Kezele Vjekoslav 535
REGISTAR IMENA 847
Keki Bogdan 105,

Keki} 105, 109
109,, 150
150,, 179 Klipa Du
Du{an an (Pla
(Pla{ki) ki) 759
Keki} Dane 179
Keki Klipa Jovo (Josipdol) 252
Keki} Drag(utin) 296
Keki Kqaji
aji} Bo
Boòo 183
Keki} Du
Keki Du{an an 99,99, 109
109,, 179 Kqai
ai} Vujo (Mali (Mali~ka ka, Vrginmost) 408
Keki} Ilija 109,
Keki 109, 116
116,, 179 Kqai
ai} Jeka (Mali (Mali~ka ka, Vrginmost) 408
Keki} Jeka 179
Keki Kqai
ai} r. Linta Sava (Mali~ka (Mali ka, Vrginmost)
Keki} Kata 9,
Keki 9, 179-
179-180
180 408
Keki} Marija 116
Keki Kqai
ai} Simo (Mali (Mali~ka ka, Vrginmost) 408
Keki} Ma
Keki Ma{a a 179 Kqaje
aje Karlo (Ili (Ili}i, Mostar) 696
Keki} Nikola 99,
Keki 99, 179 Kqaji
aji} ......
......, supruga Bo Boìnaina 183
Keki} Pajo (gostioni~ar)
Keki (gostioni ar) 109 Kqaji
aji} ......
......, supruga Lazina 183
Keki} Pavle Pajo-Pajica (u
Keki (u~enik
enik gimnazije) Kqaji
aji} ......
......, supruga Milina 183
99,, 116
99 116,, 129 Kqaji
aji} Anka (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a)a) 184
Keki} Stanko 179
Keki Kqaji
aji} Boja (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a)a) 183
Keki} Toma 447
Keki Kqaji
aji} Bo
Boòo (Gorwa(Gor a Plo Plo~a) a) 183
Kenig Bertold 458 Kqaji
aji} Bo
Boòo (Grubi{no
(Grubi no Poqe) Po e) 533
Kenig Julije 321 Kqaji
aji} Branko (Grubi (Grubi{no no Poqe)
Po e) 533
Kenig Oto 458 Kqaji
aji} Jovo (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a)a) 183
Kep~ija
Kep ija Olga 444 Kqaji
aji} Lazo (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a) a) 183
Kep~ija
Kep ija Perica,
Perica Petrov 443 443-444
444 Kqaji
aji} Mara (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a) a) 183
Kep~ija
Kep ija Petar 443-444 443 444 Kqaji
aji} Mile (Gorwa (Gor a Plo Plo~a)a) 183
Kerkez Pero 624 Kqaji
aji} Mile (Bosanska Bojna) 625
Kertner .........-
.........-âruga
aruga (Zagreb) 360 360,, 468 Kqaji
aji} Nikola (Grubi (Grubi{no no Poqe)
Po e) 533
Ker{ovani
Ker ovani Otokar 383 Kqaji
aji} Pera (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a, 28 g.) 184
Kesi} Du
Kesi Du{an an 42,
42, 45 Kqaji
aji} Pera (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a, 50 g.) 184
Kesi} Stanko 129
Kesi Kqaji
aji} Sava (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a) a) 183
Kesner Pero 254 Kqaji
aji} Spaso (Bosanska Bojna) 625
Ke~ Fra
Ke Frawoo (Kukuwevac)
(Kuku evac) 529 Kqakovi
akovi} (Zagreb) 434
Ke~a
Ke a Dane (Korenica) 229 Kqasuja
asuja Bude 761
Ke~a
Ke a Jovo (Korenica) 107, 107, 229
229,, 235 Knapi} \uro
Knapi uro 544
Ki}anovi
Ki anovi} Strahi
Strahiwa a 639 Knaus Janko 512
Kika{ Fra
Kika Frawoo 697 Kneèvi
Kne evi} (Buni(Buni})) 239
Kinel Vilko 320, 320, 322
322,, 513 Kneèvi
Kne evi} (Glina) 416
Kiraqi
Kira i [andor
andor 471 Kneèvi
Kne evi} (Tonkovi
(Tonkovi}, Buni Buni})) 238
Kir{ner
Kir ner (Do
(Dowi i Mihoqac)
Miho ac) 470 Kneèvi
Kne evi} Bo Boòo (Gra~ac)
(Gra ac) 195,
195, 197
Ki{ Vlado 459
Ki Kneèvi
Kne evi} Branko (Glina) 416
Ki{ Hinko 456
Ki Kneèvi
Kne evi} Branko (Medari) 766
Klai} Petar 48
Klai Kneèvi
Kne evi} Velimir (Rujnica) 630
Klajn (Vinkovci,
(Vinkovci lekar) 365, 365, 474 Kneèvi
Kne evi} Vidosava
Vidosava, \urina urina (Stolac) 724,
724, 728
728,
Klajn (Zagreb,
(Zagreb trgovac) 458 733,, 735
733
Klajn (Dubrovnik,
(Dubrovnik logornik u Ko Koàri)
ari) 462-
462 Kneèvi
Kne evi} Dane Dane, (Gra(Gra~ac)
ac) 197
463 Kneèvi
Kne evi} Dane (Tonkovi (Tonkovi}, BuniBuni}), 238
Klajn (Vara`din
(Vara din, rkt. ùpnik) upnik) 564 Kneèvi
Kne evi} Da Da{a a (m) (Gospi})
(Gospi ) 111
Klajn Ada (Dubrovnik) 736 Kneèvi
Kne evi} Du Du{an an (Rujnica) 630
Klajn Leon (Sarajevo) 51 Kneèvi
Kne evi} \uro uro (Stolac) 724
Klari} (Karlovac) 384
Klari Kneèvi
Kne evi} Ivan (Gospi (Gospi})) 109
Klemen~i} Josip 394,
Klemen 394, 405
405,, 407
407,, 409 Kneèvi
Kne evi} Ivica (Gra (Gra~ac)ac) 197
Klimek (Topusko) 402, 402, 412 Kneèvi
Kne evi} Jovan (Mutili (Mutili}, Udbina) 231 231,, 233
Vlado, Vukana II (Kapavica) 678
Kliment Vlado Kneèvi
Kne evi} Jovanka (Stolac) 724, 724, 728
728,, 733
733,, 735
Kliment Vukan I (Kapavica (Kapavica, iza iza{ao ao iz jame) Kneèvi
Kne evi} Jovo (Visoko) 587
678 Kneèvi
Kne evi} Jovo (Gra (Gra~ac)ac) 665
Kliment Vukan II, (Kapavica) 678 Kneèvi
Kne evi} Krsto (Stolac) 727
Krsto, Vukana II (Kapavica) 678
Kliment Krsto Kneèvi
Kne evi} Qubica ubica, \urina urina (Stolac) 724724,, 728
728,
Klipa (Kuni})
(Kuni ) 271 733, 735
733
Klipa Du{an
Du an (Staro Selo Selo, Sisak) 422, 422, 423 Kneèvi
Kne evi} Mane (Mutili (Mutili},, Udbina) 231
848 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Kne evi} Mi
Kneèvi Mi}oo (Buni
(Buni})) 239 Kova evi} Nikola (Mostar) 6
Kova~evi 692
92
Kneèvi
Kne evi} Milan (Kosi (Kosiw)) 107 Kova~evi
Kova evi} Pero ((Wego ego{evci
evci, NaNa{ice)
ice) 761
Kneèvi
Kne evi} Milan (Gra (Gra~ac)
ac) 191 Kova~evi
Kova evi} Pero (Tr(Trà~ka ka Ra{tela
Ra tela, Cazin)
Kneèvi
Kne evi} Mile
Mile, Du Du{anov anov (Rujnica) 630 630
Kneèvi
Kne evi} Milka (Srdinac,
(Srdinac Koprivnica) 15 15,, Kova~evi
Kova evi} Rade (Biha
(Biha})) 633
538-539
538 539 Kova~evi
Kova evi} Risto (Mostar) 692
Kneèvi
Kne evi} Milutin (Josipdol) 252 Kova~evi
Kova evi} Sava (Glinica) 627
Kneèvi
Kne evi} Mita (Gospi})
(Gospi ) 129 Kova~evi
Kova evi} Stevan (Drenovac
(Drenovac, Podravska Sla-
Kneèvi
Kne evi} Nada (Buni})
(Buni ) 238 tina) 445
Kneèvi
Kne evi} Nikifor (Otok, (Otok Bos. Krupa) 632 Kova~evi
Kova evi} Stipan (Bari
(Bari~evac)
evac) 224
Kneèvi
Kne evi} Nikola (Gra~ac)(Gra ac) 191 Kova~evi
Kova evi} Stjepan (Ob (Obqajaj, Glina) 419
Kneèvi
Kne evi} Ostoja (Buni})
(Buni ) 238 Kova~evi
Kova evi} Stjepan (Pakrac) 532
Kneèvi
Kne evi} Pajo (Gra~ac)
(Gra ac) 191 Kova~evi
Kova evi} Stoja (Jo
(Jo{ani)
ani) 234
Kneèvi
Kne evi} Petar (Mutili},
(Mutili , Udbina) 231 Kova~i} Tomica (Bjelovar) 506
Kova
Kneèvi
Kne evi} Petar (Rujnica) 629 Koòman
Ko oman Bo
Boòo 564
Kneèvi
Kne evi} Proko (Tonkovi},
(Tonkovi Buni Buni})) 238 Kozi} ((Qubi
Kozi ubiwe, porodica) 680
Kneèvi
Kne evi} Rade (Mutili},
(Mutili , Udbina) 231 Kozi} Du
Kozi Du{anan ((Qubi
ubiwe) e) 682
Kneèvi
Kne evi} Radovan (Rudanka) 612 Kozi} Gojko ((Qubi
Kozi ubiwe) e) 677
Kneèvi
Kne evi} Stevo (Mutili},
(Mutili , Udbina) 231 Kozli} Miho (Qubi
Kozli ( ubiwe) e) 676
Kneèvi
Kne evi} Tomo (Buni})
(Buni ) 238 Kozomari} @arko
Kozomari arko 760
760,, 764
Kwaìnski
inski (Osijek) 459 Kozomari} Zorka 764
Kozomari
Kwezovi
ezovi} Nikola 697 Kozomari} Jovo 760
Kozomari
Kozomari} Milan 382
Kozomari 382,, 386
386,, 388
388,, 391
391,, 482
Kova~ Vlad 716
Kova
Kojen (Zemun) 475-476
475 476
Kova~ Simo 156
Kova
Koji} Ante 372,
Koji 372, 415
415,, 485
485,, 517
517,, 567
567,, 599
599,, 648
648,,
Kova~evi
Kova evi} (Petri
(Petriwa) a) 423
660
Kova~evi
Kova evi} Angelina (Mostar) 17, 17, 699
699-700
700
Koji} @arko
Koji arko 372
372,, 660
Kova~evi
Kova evi} Gavro (Nova Gradi Gradi{ka)ka) 761
Koji} Petar 585
Koji
Kova~evi
Kova evi} GaGa{oo (Trebiwe)
(Trebi e) 720
Kojo Vlado 708
Kova~evi
Kova evi} Danilo (Mostar) 699
Kojo Dragica 728
Kova~evi
Kova evi} Desanka (Mostar) 699 Kojo \ur
ur|aa 728
Kova~evi
Kova evi} Desanka (Stolac) 728 Kojo Ilija 708
Kova~evi
Kova evi} Divna (Stolac) 728 Kojo Qubo
ubo 690
Kova~evi
Kova evi} DuDu{anan (Visu},
(Visu Udbina) 233 Kojo Mile 728
Kova~evi
Kova evi} DuDu{anan (Dowi
(Do i Hrastovac) 439 Kojo Milena 728
Kova~evi
Kova evi} DuDu{anan (Prijedor) 814 Kokez Risto 820
Kova~evi
Kova evi} \uraura| (ZKRZ) 242 Koki} (Imotski) 566
Koki
Kova~evi
Kova evi} Ive
Ive-[e{elija elija (Smiqan)
(Smi an) 111,111, 158
158, Koki} Radivoj (Zagreb) 343
Koki
164,, 187
164 Kokot Mi{ko
Mi ko 481
Kova~evi
Kova evi} Ivica (Gospi})
(Gospi ) 158 Kokotovi} Bude (Lipovo Po
Kokotovi Poqe, Kosi
Kosiw)) 178
Kova~evi
Kova evi} Ivica
Ivica, (logor Jasenovac
Jasenovac, usta{ki Kokotovi} Vujo (Lipovo Po
Kokotovi Poqe, Kosi
Kosiw)) 178
agent) 566 Kokotovi} Ilija (Mostar) 700
Kokotovi
Kova~evi
Kova evi} Jefto (Mostar) 690 Kokotovi} Mane (Lipovo Po
Kokotovi Poqe, Kosi
Kosiw,, 45 g.)
Kova~evi
Kova evi} Jovo (Pakrac) 530 178
Kova~evi
Kova evi} Lazo (Bjelovar) 327, 327, 506
506,, 509 Kokotovi} Mane (Lipovo Po
Kokotovi Poqe, Kosi
Kosiw,, 60 g.)
Kova~evi
Kova evi} Qubanuban (Dowi
(Do i Hrastovac) 439 178
Kova~evi
Kova evi} Mara (Mostar) 684 684,, 692 Kokotovi} Nede
Kokotovi Nedeqko ko (Zenica) 700
Kova~evi
Kova evi} Mara (Nevesiwe)
(Nevesi e) 559 559,, 732 Kokotovi} Nikola (Lipovo Poqe,
Kokotovi Po Kosiw)) 178
Kosi
Kova~evi
Kova evi} Mika (biv{i ànd. and. narednik,
narednik iz Kokotovi} Nikola (Peru
Kokotovi (Peru{i})) 224
Bosne) 590 Kokotovi} Stanko (Lipovo Po
Kokotovi Poqe, Kosi
Kosiw)) 178
Kova~evi
Kova evi} Milan (Nevesiwe)
(Nevesi e) 585585,, 587 Kokotovi} Stanko (Stolac) 726
Kokotovi
Kova~evi
Kova evi} Mira (Stolac) 728 Kolakovi} (Prijeboj) 162
Kolakovi
Kova~evi
Kova evi} Mirko (Nevesiwe)
(Nevesi e) 692 Kolakovi} Josa
Kolakovi Josa, Josanov (Gospi
(Gospi})) 110
Kova~evi
Kova evi} Mirko (Srpske Moravice) 275 Kolakovi} Marko (Prijeboj) 235,
Kolakovi 235, 240
Kova~evi
Kova evi} Nikola (Li~ka (Li ka Jasenica) 271 Kolari} Zlatko 369
Kolari 369,, 371
371,, 378
REGISTAR IMENA 849
Kola evi} Braco

Kola~evi Braco, Nikin (Kani(Kanià a Gospi}ka)
Gospi ka) Kora Vukosava 688
Kora}
110 Kora} Dane 233
Kora
Kola~evi
Kola evi} Ivan (Gospi},
(Gospi |ak) ak) 229 Kora} Du
Kora Du{an an 233
Kola~evi
Kola evi} Ivo (Gospi},
(Gospi kwiàr) ar) 102,
102, 110 Kora} \uro
Kora uro 416
Kola~evi
Kola evi} Nada (Gospi})
(Gospi ) 110 Kora} Lazo 230
Kora 230,, 233
Kola~evi
Kola evi} Niko (Kanià
(Kani a Gospi
Gospi}ka)
ka) 97
97,, 102
102,, Kora} Mile 230,
Kora 230, 233
110,, 155
110 155,, 166 Kora} Milka
Kora Milka, Danina 233
Kola~evi
Kola evi} Nikola
Nikola, Tomi
Tomi~in in (Gospi
(Gospi})) 107,
107, 110 Kordi} (Virovitica) 536
Kordi
Kola~evi
Kola evi} Tomica (Gospi})
(Gospi ) 107,
107, 110 Kordi} Ante (logor Stara Gradi
Kordi Gradi{ka) ka) 520
Koli} (Ogulin) 246
Koli Kordi} Ivo (Mostar) 693
Kordi
Koli} Ive (Ogulin) 250
Koli Kordi} Milutin (Gre
Kordi (Gre|aniani, Topusko) 400 400,, 411
Koli} Mate (Ogulin) 260
Koli Kordi} Nikola (Topusko) 411
Kordi
Koli} Nikola (Srpske Moravice) 276
Koli Kordi} Petar
Kordi Petar, Milutinov (Gre (Gre|ani
ani)) 400
Kolim (Zagreb) 458 Kordi} Stana (Gre
Kordi (Gre|ani
ani, Topusko) 401
Kolobari} Josip 372
Kolobari Koreni} Fra
Koreni Frawoo 532
Kolombu Dragutin 277 Koreni~ki
Koreni ki Zvonko 521,521, 605
605,, 608
Kolp Juraj 532 Korga Rade 210
Kolunxi} Milan 132
Kolun Korgi} (logor Jasenovac) 369
Korgi
Komad Du{an
Du an 690 Korica (Gospi
(Gospi})) 114
Komadina Boò
Bo o 696 Kori~anin
Kori anin (Zagreb) 432
Komadina Nikola 391 Korkut Qubomir
ubomir 407
Koman (Vrnogra~)
(Vrnogra ) 627 Korkut Milo{,
Milo Qubomirov ubomirov 407
Komerski (logor Jasenovac) 369 Kor~ulanin
Kor ulanin (Dubrovnik) 736
Komi} Avdaga 624
Komi Kor~ulanin
Kor ulanin (Dubrovnik
(Dubrovnik, supruga i k k}erka)
erka)
Komlenac Damjan 502 736
Komlenac Milan 502 Kos (logor Jablanica) 710
Komleni} Lazo 273
Komleni Kos Velimir (Sarajevo) 93 93,, 553
553,, 561
Komleni} Simeon 273
Komleni Kosanovi} (Glina) 416
Kosanovi
Komqenovi
Kom enovi} Vaso 690 Kosanovi} Bo
Kosanovi Boòo (Visoko) 641
Komnenovi} Keka 696
Komnenovi Kosanovi} Du
Kosanovi Du{an an (Pla
(Pla{ki) ki) 265
Komti} Pero 618
Komti Kosanovi} Marica (Ogulin) 280
Kosanovi
Kon (Osijek,
(Osijek sin i k}erka
k erka Klarini) 470 Kosanovi} Milan (Vojnovac
Kosanovi (Vojnovac, Pla Pla{ki) ki) 269
Kon (logora{
(logora u Jasenovcu,
Jasenovcu zubar) 367-368
367 368 Kosanovi} Mile (Kuni})
Kosanovi (Kuni ) 258,258, 262
Kon (Osijek,
(Osijek radnik) 462 Kosanovi} Nikola (Gra
Kosanovi (Gra~ac)ac) 9,
9, 194
194,, 197
Kon (Osijek,
(Osijek trgovac) 470 Kosanovi} Nikola (Srpske Moravice) 273
Kosanovi
Kon Beno (Osijek) 462 Kosanovi} Stevo (Kompo
Kosanovi (Kompoqe, mlinar) 235
Kon Klara (Osijek) 470 Kosanovi} Stevo (Korenica
Kosanovi (Korenica, zem zemqoradnik)
oradnik) 228
Kon Hugo (Zagreb) 476 Kosanovi} Tasilo (Do
Kosanovi (Dowi i Lapac) 136
Kondi} Pero 637
Kondi Kosanovi} Teofan (Gomirje) 38
Kosanovi 38,, 243
243,, 257
Konforti Josip (Sarajevo,
(Sarajevo lekar) 464 Kositer Tomo (Buni
(Buni})) 76
Koni} Branko 364
Koni Kosi} (Gra
Kosi (Gra~ac)
ac) 191
Konstantinovi} Jovo 495
Konstantinovi Kosi} Gli
Kosi Gli{oo (Kukuwevac)
(Kuku evac) 528
Konstantinovi} Qubo
Konstantinovi ubo 604 Kosi} Qubica
Kosi ubica (Gospi
(Gospi})) 109
Konstatinovi} Risto 391
Konstatinovi Kosi} Mane (Suvaja,
Kosi (Suvaja Do Dowi i Lapac) 135
Kon~ar
Kon ar Ilija 192 Kosi} Milan (([tikada)
Kosi tikada) 158
Kon~ar
Kon ar Lazo 192 Kosovi} (Nevesi
Kosovi (Nevesiwe) e) 710
Kon~ar
Kon ar Rade 192 Kostar Anton (([ibenik)
ibenik) 816
Kowikovi
Ko ikovi} Stjepan 110 110,, 153 Kostelac Grga 162
Kowho
Ko hoxi} Xemalemal 697 Kostelac Petar 162
Kopani} Vid 630
Kopani Kosteli} Vlado 254
Kosteli
Kopawa
Kopa a Du{an
Du an 619 Kosteli} Ivan 244
Kosteli
Kopelman (Sarajevo) 466 Koster Milan (Dvor na Uni) 760
(Kopilan)……. Jure-Kopilan (Saborsko) 272 Kosti} Konstantin 93
Kosti 93,, 553
Korajlija Josip 479 Kosti} Petar 69
Kosti
Korak Adam 415 Kotarac \urouro 532
850 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Kotlo Esad 696 Kri an Jozo 697

Kriàn
Kotnik 571-572
571 572 Krizman Tomislav 314
Kocijan (logor Jasenovac,
Jasenovac ustausta{a, bolni
bolni~ar)ar) Krizmani} (Zagreb) 436
Krizmani
368 Krizmani} (([panovica)
Krizmani panovica) 532
Kocijan Nada (ubijena u St. Gradi{koj) 340 Kri~kovi
Kri kovi} Savo 145
Kocman Antun-Ante 402, 402, 412 Kri{kovi
Kri kovi} Josip-Jo
Josip-Joà a (Gospi
(Gospi})) 97,
97, 155
155,, 166
Kocorep Milan 540 Kri{kovi
Kri kovi} Mladen (Ogulin) 281
Kogoli} (poru
Kogoli (poru~nik)
nik) 818 Krli} Mirko 531
Krli
Ko{uti
Ko uti} Stojan 406 Krqevi
Kr evi} (Mostar) 702
Ko{~ica
Ko ica Jovo 43,
43, 597 Krmpoti} (Gospi
Krmpoti (Gospi})) 110
Kravari} Ivan 397
Kravari Krmpoti} Luka (Udbina) 232
Krmpoti
Kravari} I
Kravari I}oo 397 Krmpoti} Fra
Krmpoti Frawoo (Karlovac) 387
Kraja~i} Marijan 335,
Kraja 335, 340
340,, 349
349,, 520
520,, 564 Krndeq Ivan 383
Krnde
Krajinovi} Joja (Vrebac) 171
Krajinovi Krneta Dobrila 16 16,, 601
601,, 603
603-605
605
Krajnovi} Aleksandar
Krajnovi Aleksandar, \ure ure (Bjelovar) 38 Krneta Konstantin 604
Krajnovi} \uro
Krajnovi uro (ZKRZ) 173 Krneta Lazar 762
Krajnovi} Marko (Li~ki
Krajnovi (Li ki îtluk)
itluk) 145,
145, 172 Krneta Stojan 759 759,, 778
Krajnovi} Mika (ZKRZ) 173,
Krajnovi 173, 187 Krni} Petar 48
Krni
Krajnovi} Milica
Krajnovi Milica, Jovanova (Zagreb(Zagreb, r. LiLi~- Krwai
Kr ai} Rade 231
ki îtluk)
itluk) 8,8, 152
152,, 504 Krwaji
Kr aji} Milo
Milo{ 416
Krajnovi} Milka (Li
Krajnovi (Li~ki ki îtluk)
itluk) 9 9,, 172
172-173
173 Krwaji
Kr aji} Stevan 416
Krajnovi} Nikola (Li~ki
Krajnovi (Li ki îtluk)
itluk) 145,
145, 172 Krwevi
Kr evi} DuDu{an an, Lukin 38
Krajnovi} Pero (logor Jasenovac) 364
Krajnovi Krwevi
Kr evi} Jerko 566
Kraq Ivan 568
Kra Krwi} Qubo
Kr ubo, C. 38,
38, 637
Kraqica
Kra ica (logor Jasenovac) 369 Kroupa (Karlovac) 384
Kraqi} Stjepan 139
Kra Krpan Ante 9 9,, 177
Kramari} (Su
Kramari (Suwa)a) 443-444
443-444 Krpan Dujo 410
410,, 422
Kramari} (Staro Selo
Kramari Selo,, Topusko) 399 Krpan Marko 224
Kramari} Ivan (Topusko) 399
Kramari Krpan Mato 108
Kramari} Ilija (Vranovina) 402
Kramari Krpan Pero 109
Kramari} Ica (Topusko) 399,
Kramari 399, 402 Krsmarovi} Filip 672
Krsmarovi
Kraw~evi
Kra evi} Aleksa 186 Krstovi} Milka 17,
Krstovi 17, 709
Kraus (Osijek) 470 Krstovi} Radoslav 17
Krstovi 17,, 709
Kraus Aleksandar,
Aleksandar I. (Ba (Bawaluka)
aluka) 47 Krtali} Kre
Krtali Kre{imir-Kre
imir-Kre{oo 693 693,, 696
696,, 698
698,, 701
701,
Kraus Bela (Osijek) 453 707
Kraus Samuel,
Samuel Hugo (Osijek) 454 Krtini} Bo
Krtini Boòo 10,10, 217, 220
Krga Dane 228,
228, 235 Kruq Qupko
Kru upko 690
Krga Savo 240 Kruqac
Kru ac Nikola 181
Krznari} Pero (Vedro Po
Krznari Poqe, tabornik u Su- Kruni} Marko 645
Kruni 645,, 738
738,, 740
740-741
741
wi)
i) 438,
438, 440
440,, 446
446,, 447 Kruhvuk (Vrnogra
(Vrnogra~)) 628
Kremen (Osijek) 469,
469, 470 Kr~adinac
Kr adinac (Zagreb) 343
Krenedi} Zvonko 633
Krenedi Kr~mar
Kr mar (Br
(Br|ani)
ani) 444
Kresojevi} Obrad 665
Kresojevi Kr{uq (Sarajevo) 561
Kr
Kresojevi} Nikola 386
Kresojevi Kuduzovi} Su
Kuduzovi Suqoo 628
Kreco Jovo 760 Kuzman Mihajlo 690
Kre{i} Mirko 457,
Kre 457, 459 Kuzmanovi} Quban
Kuzmanovi uban 4242,, 45
Kre{i} Tvrtko 365
Kre Kuki} Jovan-Jovo 228
Kuki 228,, 235
Kre{telica
Kre telica (Glina) 415 Kuki} Marko 255
Kuki
Kre{telica
Kre telica Nikola (Glina) 418 Kukole~a
Kukole a Nikola 416
Kre{telica
Kre telica Pajo (Glina) 418 Kukole~a
Kukole a Petar 416
Kre{telica
Kre telica Stjepan (Glina) 418 Kukoq Dragutin 140
Kuko
Krivi} Pero 489,
Krivi 489, 491 Kukoq Milan 42
Kuko 42,, 45
Krivi} Savo 491
Krivi Kukuri} Ilija 721
Kukuri
Krivoku}a
Krivoku a Jova 416 Kukuri} Lazar 722
Kukuri
Krivoku}a
Krivoku a Rade 200 Kuku} Dragan 42
Kuku 42,, 45
REGISTAR IMENA 851
Kula \uro
Kula{ uro 527 Lavr a Spaso 38
Lavrwa
Kula{ Jela 527
Kula Lazi} (Srpske Moravice) 277
Lazi
Kula{ Luka 689,
Kula 689, 694 Lazi} Boja (Gor
Lazi (Gorwa a Plo
Plo~a) a) 184
Kula{ Qubo
Kula ubo 694 Lazi} Branko (Velika Pisanica) 502
Lazi 502-503
503
Kula{ Milan 527
Kula Lazi} Dragan (Slavonski Brod) 48
Lazi
Kulenovi} Smail 354
Kulenovi Lazi} Danilo (Barlete) 133
Lazi
Kuli} @ivko
Kuli ivko 644 Lazi} Dmitar (Gor
Lazi (Gorwa a Plo
Plo~a)a) 182,
182, 185
Kuli} Ferid 566
Kuli Lazi} Kornelije (Visoko) 587
Lazi 587,, 641
Kulunxija
Kulun ija Savo 445 Lazi} Lazo (Barlete) 133
Lazi
Kuqanin
Ku anin Aleksa 65 Lazi} Mijat (Jawa)
Lazi (Ja a) 643
Kuqanin
Ku anin Danilo 65 Lazi} Mileva (Gor
Lazi (Gorwa a Plo
Plo~a)a) 184
Kuqanin
Ku anin \uro
uro 65 Lazi} Milka (Gorwa
Lazi (Gor a Plo Plo~a) a) 184
Kumbatovi} Filip 277
Kumbatovi Lazi} Petar (Sisak) 42
Lazi 42,, 45
Kuni} (Topusko) 412
Kuni Lazi} Simo (Bije
Lazi (Bijeqina)ina) 664,
664, 666
Kuni} \or
Kuni or|ee (Stolac) 727 Lazi} Sveta ((`)) (Lasovac) 14
Lazi 14,, 502
502-503
503
Kuni} Stanko (Bosanska Kostajnica) 759
Kuni 759,, 778 Lazoti} Ilija 666
Lazoti
Kunkera Ante (Nova
(Novaqa) a) 295 Lajndorfer Gustav
Gustav, Vladimirov 365 365,, 657
Kunkera Josip (Novaqa)
(Nova a) 295 Lajovi} Jovan 760
Lajovi
Kunkera Jure (Nova
(Novaqa) a) 294-295
294 295 Lajovi} Tripko 760
Lajovi
Kunst (Bjelovar) 507 Laki} Du
Laki Du{anan 94
94,, 553
553,, 561
Kunc (Zagreb) 436 Laksa Vladimir 6 6,, 54
54,, 695
Kupre{anin
Kupre anin Qubomir-
ubomir-Qubo ubo 99
99,, 109
109,, 129 Lali} An
Lali An|elija
elija, Simina (Mostar) 688
Kupre{~anin
Kupre anin Luka 626 Lali} Bogdan
Lali Bogdan, Jovin (Sarajevo) 38
Kurili} Dragi
Kurili Dragi{a a 603 Lali} Dragi
Lali Dragiwa-Dragica
a-Dragica, Simina (Mostar)
Kurili} Ilija 724,
Kurili 724, 726 559, 688
559 688,, 692
692,, 732
Kurili} Jefto
Kurili Jefto, Ilije 726 Lali} Drago
Lali Drago, Simin (Mostar) 688, 688, 718
Kurili} Jelka 724,
Kurili 724, 728
728,, 732
732-733
733,, 735 Lali} Zagorka
Lali Zagorka, Simina (Mostar) 17 17,, 688
688,, 718
Kurili} Jovan 604
Kurili Lali} Ig
Lali Igwatije
atije (Gor
(Gorwe e Dubrave) 245 245,, 256
Kurili} Julka 121
Kurili Lali}, r. Drvenxija
Lali Drven ija Milka-Mila,
Milka-Mila Cvijetina
Kurili} Qubica
Kurili ubica 728 (Mostar) 1717,, 688
688,, 692
692,, 718
Kurili} Makrena 728
Kurili Lali} Olga (Petri
Lali (Petriwa) a) 732
Kurili} Mile 728
Kurili Lali} Proko (Gra
Lali (Gra~ac) ac) 192,
192, 196
196,, 203
203,, 208
Kurili} Mirjana 16,
Kurili 16, 601
601,, 603
603,, 605 Lali} Simo (Mostar) 17
Lali 17,, 688
688,, 692
692,, 718
Kurili} Niko 727
Kurili Lambi} Risto 65
Lambi
Kurili} Ranka
Kurili Ranka, Ilijina 724, 724, 728
728,, 733
733,, 735 Landup Pantelija 38
Kurili} Rosa 728,
Kurili 728, 732 Lang (Be~,
(Be advokat) 459
Kurili} Slavko 728-729
Kurili 728 729 Lang (Osijek,
(Osijek student) 520
Kurili} Strahi
Kurili Strahiwa, Ilijin 726 Lang Sre}ko
Sre ko (Osijek) 470
Kurtovi} Slavko 675
Kurtovi Langer Aleksa 536
Kurtovi} Sre
Kurtovi Sre}koko 699 Langfelder (Osijek) 470
Kuruc Hans 734 Lanc Ilija 440
Kur~i} Vladimir 110
Kur Lanc Joso-Jo
Joso-Joà a 440
440,, 447
Kusmuk Damjan 664 Lap~evi
Lap evi} Pavao 407
Kusti} Ante
Kusti Ante, Petrov 306 Lap~evi
Lap evi} Radovan 394
Kusti} Ivan 12,
Kusti 12, 304
304,, 306 Lap~evi
Lap evi} Sava 408
Kusturin Du{an
Du an 277 Laslo Ig
Igwat
at, M. 48
Kusuqa
Kusu a Milan 237 Laufer Leo 472
Ku~evac
Ku evac Du{an
Du an 591 Lacari Lino 773
Ku{i} Du
Ku Du{an an 245,
245, 256 Laci Mateo 364
Ku{lan
Ku lan Rudolf 197 Lackovi} Nikola 417
Lackovi
Lebl Tibor 474474,, 476
L Lev (Zagreb) 474
Labalo (Mostar) 715 Lev Pavel (Zagreb
(Zagreb, kap.) 330
Labek Frawo
Fra o 529 Levakovi} (Lipik
Levakovi (Lipik, bra bra}a) a) 530
Labudovi} Milan 530
Labudovi Levar Vlado 158158,, 169
169,, 183
852 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Levar Petar 159 ............. Leo (Gospi},

(Gospi usta usta{a, narednik) 141
Levi (Biha})
(Biha ) 472 Leovac (Mostar) 703
Levi (Bjeqina)
(Bje ina) 476 Leti} Du
Leti Du{an an (Glina
(Glina, |ak ak gimnazije) 416
Levi (Bije
(Bijeqina ina, brabra}a)a) 357,
357, 458 Leti} Du
Leti Du{an an, Ilijin (Glina) 417
Levi (Zagreb,
(Zagreb vlasnik firme Levi) 294 Leti} Ilija (Glina
Leti (Glina, lekar) 420
Levi (Zagreb,
(Zagreb sinovi vlasnika firme Levi, Levi Leti} Ilija (Glina
Leti (Glina, pekar) 417
logora{i
logora i u Slanoj) 295 Leto Ibro 734
Levi (Zagreb) 472 Leht Teodor 466
Levi (Zenica) 476 Le~i} Milovan 721
Le
Levi (Zvornik) 476 Le{ Marija 276
Le
Levi (Sarajevo) 476 Le{evi
Le evi} Ante 73
Levi ........-Gumija (Sarajevo) 471 Livwaji
Liv aji} (Mostar
(Mostar, rodom iz Like) 712
Levi Abraham,
Abraham Majerov (Ba (Bawaluka)
aluka) 43 Livun Stanko 42 42,, 45
Levi Albert,
Albert Leonov (Bawaluka) (Ba aluka) 43 Liki} Stevo 677
Liki
Levi Albert,
Albert M. (Ba (Bawaluka)
aluka) 47 Limi} Du
Limi Du{an an 672
Levi Boro (Bijeqina)
(Bije ina) 366 Limi} Pero 672
Limi
Levi Hajim,
Hajim I. (Ba (Bawaluka)
aluka) 48 Linenberg Jakob 42
Levi Isak,
Isak J. (Ba (Bawaluka)
aluka) 47 Linta Janko (Podgorje (Podgorje, Vrginmost) 408
Levi Isak,
Isak T. (Ba (Bawaluka)
aluka) 48 Linta Maksim (Podgorje (Podgorje, Vrginmost) 417
Levi Jozef,
Jozef M. (Ba (Bawaluka)
aluka) 47 Linta Marko (Podgorje (Podgorje, Vrginmost) 13 13,, 406
406,,
Levi Juda (Travnik) 472 409
Levi Leon (Biha})
(Biha ) 472 Linta Milo Milo{ (Podgorje
(Podgorje, Vrginmost) 408
Levi Leon,
Leon M. (Ba (Bawaluka)
aluka) 47 Linta Milo Milo{, Markov (Podgorje
(Podgorje, Vrginmost)
Levi Majer,
Majer J. (Bawaluka)
(Ba aluka) 48 408
Levi Majer (Olovo) 358 Linta Petar Petar, ml. (Podgorje
(Podgorje,, Vrginmost) 407
Levi Mamo,
Mamo L. (Ba (Bawaluka)
aluka) 47 Linta Petar, st. (Podgorje (Podgorje, Vrginmost) 408
Levi Mihael,
Mihael Mojsijev (Bawaluka) (Ba aluka) 44 Linta Stojan Stojan, Markov (Podgorje
(Podgorje, Vrginmost)
Levi Moric,
Moric [. (Ba (Bawaluka)
aluka) 48 408
Levi Rafael,
Rafael Zadikov (Bawaluka) (Ba aluka) 43 Linta Teodor (Podgorje (Podgorje, Vrginmost) 408
Levi Sado (Olovo) 358 Lion Drago 472
Levi Salomon,
Salomon Haimov (Bawaluka) (Ba aluka) 43 Lion Herman 472
Levi Salamon,
Salamon Leonov (Ba (Bawaluka)
aluka) 43 Lion Slavko 472
Levi Sadik, Todorosov (Ba (Bawaluka)
aluka) 44 Lipkovi} Rudi 367
Lipkovi 367,, 368
Levi} Luka 542
Levi Lisac (Zagreb) 714
Lederer Drago (Zavidovi
(Zavidovi}i) i) 354 Lisac (Gospi (Gospi})) 128
Lederer Mirko (Zagreb) 463 Lisac Vladimir-Vlado (Srpske Moravice)
Lederer Mi Mi{oo (Bosanski [amac) amac) 610 275,, 277
275
Ledi} Ante 554
Ledi Lisac Mile 111
Lek~evi
Lek evi} Mate 105, 105, 110 Lisac Radovan 544
Leli} Jovo 395
Leli Lisac Slavko (Slavonski Brod) 367 367,, 372
372,, 473
473,,
Lemai} Danica (Podlapac) 60
Lemai 568
Lemaji} Dane (Gospi})
Lemaji (Gospi ) 110 List Aleksandar 320
Lemaji} Draga (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, Gospi Gospi})) 188 Lihtental (Osijek (Osijek, radnik) 462
Lemaji} \uro-
Lemaji uro-\ukanukan (Gospi
(Gospi})) 99,
99, 109
109,, 129 Lihtental (Osijek (Osijek, starica) 470
Lemaji} Kata (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, Gospi Gospi})) 188 Lihten{tajn
Lihten tajn Jozef
Jozef, I. 48
Lemaji} Jelka (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, Gospi Gospi})) 188 Li~ina
Li ina Du Du{an an 439
Lemaji} Luka (Gospi
Lemaji (Gospi})) 109 Li{kor
Li kor Ivan 244
Lemaji} Luka (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, Gospi Gospi})) 188 Li{~i} Andrija
Li Andrija, Jovin 539-540
539 540
Lemaji} Milan (Gospi})
Lemaji (Gospi ) 116 Li{~i} Jovan-Jovo 539
Li 539-540
540
Lemaji} Mile (Gospi})
Lemaji (Gospi ) 431 Lovri} (Brod na Savi) 476
Lovri
Lemaji} Milka (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, GospiGospi})) 188 Lovri} (Karlovac
Lovri (Karlovac, supruga Stankova) 385
Lemaji} Milica (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, GospiGospi})) 188 Lovri} Milutin (Karlovac) 385
Lovri 385-386
386,, 389
389,, 391
Lemaji} Nikola (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, GospiGospi})) 188 Lovri} Pavao-Pavle (Crikvenica) 12
Lovri 12,, 310
310,, 312
Lemaji} Petar (Seli{ta
Lemaji (Seli ta, Gospi Gospi})) 188 Lovri} Stanko (Karlovac) 385
Lovri 385-386
386,, 389
Lempah FrawoFra o 495 Lodi} Stanko 690
Lodi
REGISTAR IMENA 853
Lojpur Savo 690 Luki Mile ([ibu

Luki} ( ibuqina)ina) 287
Lokmer Krunoslav 212 Luki} Mihajlo (general
Luki (general, zap. gospi
gospi}kog
kog zdru-
Lokmi} Be
Lokmi Be}ir ir 560 ga) 60,
60, 73
73,, 74
74,, 76
Lomaqoo (ital. general) 762
Loma Luki} Nikola (Gospi
Luki (Gospi})) 117
Longer \urouro 402,
402, 410
410,, 412 Luki} So
Luki Sowa a (([ibuibuqina)
ina) 286
Loni} (Biha
Loni (Biha}, GKRZ) 634 Luki} Svetozar (Ko
Luki (Koùhuh, Doboj) 612
Lon~ar
Lon ar (Sjeni~ak)
(Sjeni ak) 391 Luli} Ivan-I
Luli Ivan-I}oo (Gospi})
(Gospi ) 98,
98, 158
Lon~ar
Lon ar \urouro (Gospi})
(Gospi ) 109,
109, 116
116,, 129 Luli} Stipe-Drajica (Peru
Luli (Peru{i})) 180
Lon~ar
Lon ar Milan (Ob (Obqaj)aj) 419 Luli} Stjepan (Podravska Slatina) 492
Luli
Lon~ar
Lon ar Mile (Topusko) 395 Lune, vojvoda 583
Lune
Lon~ar
Lon ar Vladimir (Pakrac) 527, 527, 531 Luc Jakob 454
Lon~arevi
Lon arevi} (Petri
(Petriwa) a) 423 Lu~i} Dejan (autor) 83
Lu
Lon~ari
Lon ari} (Barbat) 301 Lu~i} Gligor 760
Lu
Lon~ari
Lon ari} Jela (Metajna) 305
Lon~ari
Lon ari} Jo Jo{ko ko (Otoka,
(Otoka Bos. Krupa) 624 Q
Lon~ari
Lon ari} Juraj
Juraj, Jurin (Metajna) 12 12,, 304
304,, 306
306- Qevakovi
evakovi} (Lipik
(Lipik, biv
biv{i i robija{)
robija ) 532
307 Qevakovi
evakovi} Matija (Pakrac
(Pakrac, logornik) 531 531-
Lon~ari
Lon ari} Marija (Metajna) 304 532
Lon~ari
Lon ari} Marija (Otoka, (Otoka Bos. Krupa) 624 Qiqak
ak Milan (Gospi
(Gospi},, trgovac) 114 114,, 118
118,, 134
134,
Lon~ari
Lon ari} Tonica (Metajna) 304 140
Lorkovi} Bla
Lorkovi Bla` 40 Qubani
ubani} Stevo 43
Lotina Milan 273 Qubibrati
ubibrati} (Sarajevo) 561
Lo Fazo Domeniko 773, 773, 777 Qubi
ubi} (Hercegovina) 521521,, 522
Lubura Jovo (Sarajevo) 364, 364, 377
377,, 664
664,, Qubi
ubi} Drago (Virovitica) 536
Luburi} Vjekoslav-Maks 322
Luburi 322,, 329
329,, 340
340,, 359-363
359-363, Qubi
ubi} Mirko (Virovitica) 536
365-366
365 366,, 371-373
371-373,, 377
377-378
378,, 380
380,, 431
431,, 436
436, 457
457, Qubi
ubi~i} \uro
uro 416
459,, 460
459 460,, 464
464,, 471
471,, 485
485,, 513
513,, 515-517
515-517,, 519519,, Qubi
ubi~i} Emanuel 553
521,, 524
521 524-525
525,, 563
563,, 581
581,, 590
590,, 505
505,, 617
617, 621
621,, 642
642, Qubi
ubi~i} Janko 419
646,, 648
646 648,, 652
652-653
653,, 655-657
655-657,, 660
660,, 662
662-663
663,, 740
740, Qubobratovi
ubobratovi} Milan (Brlog,
(Brlog zem zemqoradnik)
oradnik)
743 213
Luburi} Nada (Tani
Luburi (Tani}-Luburi
-Luburi}, udata [a- Qubobratovi
ubobratovi} Milan (Brlog
(Brlog, lugar) 213
ki})) 341,
ki 341, 380 Qubovi
ubovi} Mile 218
Luburi} Fra
Luburi Frawo-Brko
o-Brko 329,329, 619
619,, 660 Qubojevi
ubojevi} Vaso-Vasko 638 638,, 650
Lugomer Vladimir 325, 325, 494 Qubojevi
ubojevi} Damjan 99
Luàji
Lu aji} Lazo 534 Qubotina
ubotina Nikola 216
Luàji
Lu aji} Qubicaubica 534 Qubotina
ubotina Simo 213
Luì} Stjepan 375
Lu Qutica
utica Nikola-Nino 229, 235
Lujak (Srpske Moravice) 277 Qu{tina
tina Ve
Veqkoko (Dowi
(Do i Lapac) 140
Lukac Frawo
Fra o 448, 448, 451
451,, 477 Qu{tina
tina Desanka (Do
(Dowi i Lapac) 9 9,, 140
Luka~ Katarina 394
Luka Qu{tina
tina Desanka
Desanka, Milanova (Gospi (Gospi})) 169
Luka~ Fedor 689,
Luka 689, 694 Qu{tina
tina \uro
uro (Do
(Dowi i Lapac) 140
Luken{tajn
Luken tajn Roman 471 Qu{tina
tina Kristina (Gospi
(Gospi})) 169
Luki} (Bije
Luki (Bijeqina) ina) 645 Qu{tina
tina Milan (Gospi
(Gospi})) 99 99,, 109
109,, 115
115,, 129
129,
Luki} (Glinica) 626
Luki 169
Luki} Ana ([ibu
Luki ( ibuqina) ina) 11,
11, 286
286,, 287 Qu{tina
tina Milan
Milan, \. (Do(Dowi i Lapac) 135 135,, 139
139,
Luki} Borislav (Sisak) 42,
Luki 42, 45 141
Luki} Darko ([ibu
Luki ( ibuqina) ina) 286 Qu{tina
tina Nenad (Do
(Dowi i Lapac) 139 139,, 140
Luki} Dragan,
Luki Dragan Jovanov (([ibu ibuqina)ina) 281
281,, 283
283,, Qu{tina
tina Nenad
Nenad, Milanov (Gospi(Gospi})) 109 109,, 115
115,
288 129, 169
129
Luki} Ilija
Luki Ilija, Nikolin ([ibu ( ibuqina) ina) 289 Qu{tina
tina Nikola
Nikola,, Milanov (Gospi(Gospi})) 99,99, 115
115,,
Luki} Jovan
Luki Jovan, Nikolin ([ibu ( ibuqina) ina) 289 129
Luki} Jovan
Luki Jovan, Pilipov (([ibu ibuqina)
ina) 286
Luki} Marko
Luki Marko, Melentijev ([ibu ( ibuqina) ina) 281,
281, M
283, 288
283 Magan Pavo 679
Luki} Mile (Gra~ac)
Luki (Gra ac) 196 Magara{evi
Magara evi} Jovan
Jovan, Du
Du{anov
anov 38
38,, 138
138-139
139
854 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Maga Qubo
Maga{ ubo 299,
299, 301301,, 307 Malba a Svetozar 271
Malba{a
Magdi} (Sokolovac) 544
Magdi Male{evi
Male evi} (Karlovac) 389
Maglaji} (Pakrac) 532
Maglaji Malinac Ivan (Topusko) 397 397,, 399
399,, 412
Madurni} Anton 813
Madurni Malinac Mato (Hrvatsko Selo) 401 401-402
402,, 411
Ma|ar
Ma ar Jovo 722 Malinovi} Aleksandar 609
Malinovi
Ma|ar
Ma ar Nici 452 Mali} (Ba
Mali (Bawaluka)aluka) 600
Ma|arac
Ma arac Branko,
Branko Milo Milo{ev ev 417 Mali} Nikola (Jezero
Mali (Jezero, Jajce) 606
Ma|arac
Ma arac Pero,
Pero Milo
Milo{ev {ev 417 Mali} Smi
Mali Smiqa a (Jezero
(Jezero, Jajce) 606
Ma|arac
Ma arac Milo{
Milo 417 Mali} Vaso (Visoko) 585
Mali
Maestro Albert 369 Malnar Martin 275
Maestro David,
David Mojsijev 43 Malobabi} Vaso 406
Malobabi
Maestro Jozef 476 Malobabi} Janko 407
Malobabi
Maàr
Ma ar (Prijeboj) 162 Malobabi} Petar 393
Malobabi
Maàr
Ma ar Ivan (Radanovci) 230, 230, 240 Malovi} Uro
Malovi Uro{ 671
Maàr
Ma ar Ivica (Biha})
(Biha ) 632 Maloseja Antun 476
Maàr
Ma ar Milan,
Milan Stipana gluvog (Korenica) 240 Maqevi
Ma evi} (Vrto (Vrto~e) e) 815
Maàr
Ma ar Petar-Pekara (Korenica) 240 Mamuzi} Ilija 410
Mamuzi
Maàr
Ma ar Tomo (Oriovac) 486 Mamuzi} Predrag 761
Mamuzi
Maùran
Ma uran Mate 111 Mamula Dane (Ogulin) 249
Majdan~i} (Su
Majdan (Suwa) a) 443-444
443 444 Mamula Jovo (Gomirje) 243 243,, 257
Majdeni} (Zagreb) 714
Majdeni Mamula Marko (Gomirje) 243 243,, 257
Majer (Zagreb) 457-458
457 458 Mamula Mile (Gomirje) 243 243,, 257
Majer Dragutin (Osijek) 451 Mamula Stevo (Gomirje) 243 243,, 257
Majer Stanko (Sisak) 42 Manastirli} Stavro-Stanko 759
Manastirli
Majeti} Dane 375
Majeti Mandeki} Nikola 111
Mandeki
Majeti} Josip 275
Majeti Mandi} Ante 373
Mandi 373,, 697
Majeti} Marijan 277
Majeti Mandi} Bo
Mandi Bo{ko ko, Milo
Milo{ev ev 206
206-207
207
Maji} Josip 95
Maji Mandi} Ve
Mandi Veqko ko 632,
632, 760
Maji} Kre
Maji Kre{imir-Kre
imir-Kre{oo 363 Mandi} Vojislav 533
Mandi
Majkovi} Du
Majkovi Du{an an 722 Mandi} Dane 195
Mandi
Majkovi} Jefto 722
Majkovi Mandi} \ordana
Mandi ordana 367 367-368
368
Majler Zlatko 330 Mandi} Jovo 42
Mandi 42,, 45
Majoranac Antun 404-405 404 405 Mandi} Milo
Mandi Milo{, Trivunov 38 38,, 100
100,, 107
107,, 114
114-
Majsner Frawo
Fra o 697 115, 192
115 192,, 196
196,, 199
199-200
200,, 203
203,, 206
206,, 208
208-209
209
Majstorovi} .......... (Udbina) 231
Majstorovi Mandi} Mihajlo 632
Mandi 632,, 760
Majstorovi} Ilija (Udbina) 392
Majstorovi Mandi} Sofija 266
Mandi 266-267
267
Majstorovi} Jovo (Udbina) 231
Majstorovi Mandi} Svetozar 196
Mandi
Majstorovi} Milojko,
Majstorovi Milojko, Petrov (Do (Dowi i Lapac) Mandl ......
......, Mavrin (Osijek) 474
100,, 129
100 129,, 136 Mandl Mavro (Osijek) 474
Majstorovi} Petar
Majstorovi Petar, Ilijin (Do (Doqani)
ani) 38
38,, 100
100,, Mandlbaum Oskar 702
129-130
129 130,, 136
136,, 199
199,, 758 Mandlbaum @iga iga 707
Majstorovi} Stojan (Udbina) 230,
Majstorovi 230, 233 Mandlovi} (Vukovar) 461
Mandlovi
Majstorovi} – Filipovi}
Majstorovi Filipovi Miroslav (Fili- Mandlovi} (Nova Gradi{ka)
Mandlovi Gradi ka) 463
povi}
vi Vjekoslav – fra Tomislav, alijas Mandrapa Drago 699
Majstorovi
storovi} Miroslav) 340, 340, 360
360-361
361,, 374
374,, Mandrapa Spasoje 643 643,, 653
380,, 475
380 475,, 523
523, 525
525,, 597 Mandrovi} (Ba
Mandrovi (Bawaluka)
aluka) 598
Majcen Qubauba 73 Mandrovi} Mira (Ba
Mandrovi (Bawaluka)
aluka) 598
Majceni} (Zagreb) 436
Majceni Mandu{i} Matija-Mate (Makarska) 330
Mandu 330,, 340
340,
Makivi} Milo
Makivi Milo{ 665 519,, 521
519 521,, 550
550-551551,, 557
Maksimovi} Matija (Gospi})
Maksimovi (Gospi ) 161,
161, 169 Mandu{i} Jure 330
Mandu 330,, 521
Maksimovi} Milan (Gospi
Maksimovi (Gospi})) 99,
99, 109
109,, 115
115,, 129 Manislavi} Stjepan 496
Manislavi
Maksimovi} Sara (Gospi})
Maksimovi (Gospi ) 115 Manislavi} Trifun 495
Manislavi
Maksimovi} Stevo (Borovo) 433
Maksimovi Mani} Ante 690
Mani
Maksimovi} Tomo (Borovo) 432
Maksimovi 432-433
433,, 559 Manojlovi} (Rudo Po
Manojlovi Poqe, Gacko) 760
Malan~ec
Malan ec Vlado,
Vlado Matin 12 12,, 327
327,, 330 Manojlovi} (Sjeni
Manojlovi (Sjeni~ak) ak) 391
REGISTAR IMENA 855
Manojlovi Du
Manojlovi} Du{an an 249,
249, 261 Marinkovi \uro
Marinkovi} uro (([alamuni
alamuni}, BuniBuni})) 238
Manojlovi} \uro
Manojlovi uro (Otok O O{tarijski)
tarijski) 247,
247, 249
249, Marinkovi} Quba,
Marinkovi uba, Nikolina (([ibu ibuqina)
ina)
258,, 261
258 289
Manojlovi} Zlatko
Manojlovi Zlatko, Nikolin (Otok O O{tarij-
tarij- Marinkovi} Qubica
Marinkovi ubica ([ibu ibuqina
ina, supruga Bo-
ski) 10,
10, 247
247,, 248 ìna)
ina) 289
Manojlovi} Ilija (Otok O
Manojlovi O{tarijski)
tarijski) 247247,, 249
249, Marinkovi} Marta ([ibu
Marinkovi ( ibuqina ina, supruga Jo-
258,, 261
258 vana) 289
Manojlovi} Marija-Mara (Otok O
tarijski) Marinkovi} Milan
Marinkovi Milan, M. (Bruvno) 9, 9, 198
198,, 200
10,, 247
10 247,, 259
259,, 262 Marinkovi} Milica
Marinkovi Milica, Vladina (([ibu ibuqina)
ina)
Manojlovi} Milan (Otok O
Manojlovi O{tarijski
tarijski, Ogu- 290
lin) 261 Marinkovi} Mili
Marinkovi Mili} (([ibu ibuqina)
ina) 289
Manojlovi} Nevenka-Beba (Otok O{tarijski
Manojlovi O tarijski, Marinkovi} Milka
Marinkovi Milka, Nikolina ([ibu ( ibuqina) ina)
Ogulin) 260 288
Manojlovi} Nikola-Niko (Otok O
tarijski) Marinkovi} Nikola (Javorovac) 540
Marinkovi
243,, 245
243 245,, 247
247,, 249
249,, 255
255,, 260
260,, 261 Marinkovi} Nikola
Marinkovi Nikola, Jovanov (([ibu ibuqina)
ina)
Manojlovi} Pero (Otok O{tarijski
Manojlovi O tarijski)) 261 289
Manojlovi} Pero (Podve
Manojlovi (Podvequn un O{tarijski)
O tarijski) 261 Marinkovi} Nikola
Marinkovi Nikola, Lukin ([ibu ( ibuqina) ina)
Manojlovi} Petar-Peko-Pero (Otok O
Manojlovi O{tata- 288
rijski
ski)) 247-249
247 249,, 258
258,, 261 Marinkovi} Pilip,
Marinkovi Pilip Du Du{anov
anov (([ibu ibuqina)
ina)
Manojlovi} Rade (Otok O
Manojlovi O{tarijski
tarijski, Ogulin) 287
248,, 258
248 258,, 260 Marinkovi} Pilip
Marinkovi Pilip, Pilipov ([ibu ( ibuqina) ina)
Mance Milan 173, 173, 178 281, 283
281 283,, 286
286,, 288
Maodu{ Mi
Maodu Mi}oo 72 Marinkovi} Pilip
Marinkovi Pilip, Pilipov (([ibu ibuqinaina, 22
Maravi} \uro
Maravi uro 249 g.) 290
Maravi} Mi
Maravi Mi}a a 249 Marinkovi} Pilip
Marinkovi Pilip, Radin (([ibu ibuqina)
ina) 289
Maravi} Niko 243,
Maravi 243, 257 Marinkovi} Radojka
Marinkovi Radojka, k}i i Darinke (([ibu ibuqi- i-
Maras Marko,
Marko Cigin (Bru{ani)
(Bru ani) 98, 98, 168 na) 290
Mara{ Martin-
Mara Martin-@icar icar 302 Marinkovi} Savo (Doboj) 618
Marinkovi
Margulit Milan 326 326,, 495
495-497
497,, 501 Marinkovi} Stoja (([ibu
Marinkovi ibuqina ina, supruga Pi-
Mareni} Petar 173
Mareni lipo
li pova) 290
Mare{ Trivo 625
Mare Marinkovi} [piro
Marinkovi piro, Radin (([ibu ibuqina)
ina) 289
Marì} (Pag
Mar (Pag, brabra}a)a) 300 Marinovi} Slobodan 641
Marinovi
Marì} [ime
Mar ime 11,11, 297
297,, 299 Mari} (Oto
Mari (Oto~ac)
ac) 213
Marijan (Javorovac) 539 Mari} (Vitov
Mari (Vitovqe) e) 572
Marijanovi} Vaso 671
Marijanovi Mari} Branka
Mari Branka, Jeftina (Stolac) 728
Marin Adam,
Adam Jovin 38, 38, 327
327,, 508
508-509
509,, 542 Mari} Vaso (Visoko) 587
Mari
Marinkovi} Anica ([ibu
Marinkovi ibuqinaina, supruga Ni- Mari} Dane-Fra
Mari Dane-Frawi} (Gospi (Gospi})) 102
kole Lukinog) 288 Mari} Danka
Mari Danka, Jefte (Stolac) 724 724,, 728
728,, 735
Marinkovi} Anka ([alamuni
Marinkovi ( alamuni}, Buni Buni})) 238 Mari} Dragan (Stolac) 726
Mari
Marinkovi} Boja (([ibu
Marinkovi ibuqinaina, supruga Niko- Mari} \oko
Mari oko (Mostar) 690
lina) 289 Mari} Ivan-Ico (Gospi
Mari (Gospi})) 170
Marinkovi} Bosi
Marinkovi Bosiqka ka, Nikolina (([ibu ibuqina)ina) Mari} Jefto (Stolac) 724
Mari 724,, 728
288 Mari} Lela (Stolac) 724
Mari 724,, 728
728,, 735
Marinkovi} Bo
Marinkovi Boìcaica ([ibuibuqinaina, supruga Jo- Mari} Mile (Glinica) 625
Mari
vanova) 290 Mari} Petar-Perica (Gospi
Mari (Gospi})) 103,
103, 109
109,, 116
Marinkovi} Bo
Marinkovi Boò, Nikolin ([ibu ( ibuqina) ina) 289 Mari} Tomo (Zagreb) 364
Mari
Marinkovi} Vera
Marinkovi Vera, Mili
Mili}eva eva (([ibuibuqina)ina) Mari} Frane (Gospi
Mari (Gospi})) 102
289 Mari~evi
Mari evi} [ime ime 12,
12, 315
Marinkovi} Vinko (Do
Marinkovi (Dowi i Lapac) 136 136,, 220
220,, Mari~i} Ilija 658
Mari
224 Mari~i} Jerolim-Jerko-Jere (Anto) 360
Mari 360,, 372
372,
Marinkovi} Darinka ([ibu
Marinkovi ibuqina ina, supruga 380,, 467
380 467,, 525
Mili li}a)a) 289 Marjan Georgije-
Georgije-\uro uro, Gojkov 38 38,, 214
Marinkovi} Darinka
Marinkovi Darinka, Pilipova ([ibu ( ibuqina) ina) Marjanovi} Zvonko (ust. agent
Marjanovi agent, logor Jaseno-
290 vac) 566
Marinkovi} Du
Marinkovi Du{an an ([ibu
( ibuqina) ina) 287 Marjanovi} Milan (Glina) 416
Marjanovi
856 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Marjanovi Milan (Qusina)

Marjanovi} ( usina) 622 Martinovi Dobrila (([iprage
Martinovi} iprage, Kotor Varo ro{)
Marjanovi} Petar (Br|ani)
Marjanovi (Br ani) 443 16,, 596
16 596,, 599
Marki} Ivan 375
Marki Martinovi} Grga (Stara Gradi
Martinovi Gradi{ka) ka) 616-617
616 617
Markovac Pavao 383 Martinovi} Milan (Gospi
Martinovi (Gospi})) 121
Markovina Vilko,
Vilko Josipov 12 12,, 313 Martinovi} Slavko-Car (Ili}i,
Martinovi (Ili Mostar) 365,365
Markovi} (Doboj) 611
Markovi 373
Markovi} (Ko
Markovi (Kowic)ic) 711 Martinovi} Slavko (Mostar
Martinovi (Mostar, logor Jasenovac)
Markovi} (Mostar) 710
Markovi 365,, 708
365
Markovi} (Ogulin
Markovi (Ogulin, bi biqe`niknik, brat Jurii- Martinovi} Stevo (Glina) 417
Martinovi
~in) 250,
250, 264
264,, 278 Martiwak
Marti ak AnAn|a a 12
12,, 324
Markovi} (Pakrac) 620
Markovi Martiwak
Marti ak Dragutin 12 12,, 324
324,, 326
326,, 495
495,, 497
497,, 501
501,
Markovi} (Pakrac
Markovi (Pakrac, posjednik) 491 508
Markovi} (Tuzla) 650,
Markovi 650, 668 Marti} Mitar 42
Marti 42,, 45
Markovi} (Zagreb) 710
Markovi Marti} Sava 606
Marti
Markovi} (ust. vod.,
Markovi vod. èq.. bojna) 622 Maru{i} Drago 693
Maru
Markovi} Aleksa (Borova,
Markovi (Borova Virovitica) 536 Maru{i} Miroslav 36
Maru
Markovi} Aleksandar
Markovi Aleksandar, Pajin (Pakrac) 531 Marcapan Martin 539 539,, 542
Markovi} Anatas
Markovi Anatas, Pajin (Pakrac) 531 Mar~eti
Mar eti} \or or|e e 46
Markovi} Ante (ust. do
Markovi do~as
asnik
nik, Jasenovac) 366 366, Mar~i} Vaso 403
Mar
378 Mar{i} Ante 453-
Mar 453-454454
Markovi} Bo
Markovi Bo{ko ko (Vlasenica
(Vlasenica, biv. nar. posl.) Maskijevi} Desimir (Vlasenica) 674
Maskijevi
653 Maskijevi} Dragomir-Drago
Maskijevi Dragomir-Drago, J. (Derventa
(Derventa, VlaVla-
Markovi} Bo
Markovi Bo{koko (Vlasenica,
(Vlasenica brat Sloboda- senica) 674674,, 759
nov) 674 Maskijevi} êdo
Maskijevi edo (Vlasenica) 674
Markovi} Branka (Mostar) 17,
Markovi 17, 719
719,, 731 Matavuq (Biha
Matavu (Biha})) 760
Markovi} Branko (Travnik,
Markovi (Travnik stolar) 641, 641, 652 Mataja Josip-Ha
Josip-Haxija ija (Bosanska Krupa) 371 371,,
Markovi} Branko (Travnik) 641,
Markovi 641, 652 376, 378
376 378,, 524
524,, 568
Markovi} Branko (Bijeqina)
Markovi (Bije ina) 645 Mataija Vinko (Gospi
(Gospi})) 110,110, 128
128,, 134
134,, 144
144,, 158
158,
Markovi} Vlado (Pakrac) 528,
Markovi 528, 531 171
Markovi} Du
Markovi Du{an an (Vrginmost) 407 Mataija (Matajija) Ivan (Gospi (Gospi})) 110
Markovi} @arko
Markovi arko (Mostar) 17, 17, 692
692,, 719 Mataija Milan-Mile,
Milan-Mile Vinka (Gospi}) (Gospi ) 110110,, 114
114,
Markovi} Jovica (Pakrac) 530
Markovi 121,, 128
121 128,, 134
134,, 139
139,, 142-144
142-144,, 158 158,, 171
171, 183
183,,
Markovi} Jurica (Ogulin) 243
Markovi 243-244
244,, 246
246,, 248
248,, 224
250,, 256
250 256,, 259
259,, 261
261,, 265
265,, 275
275,, 280-
280-281
281 Matani} Joso 226
Matani
Markovi} Kosta (Zavidovi}i)
Markovi (Zavidovi i) 354 Matani} Luka 225
Matani
Markovi} Milan (Bosanski [amac)
Markovi amac) 609 Matega Grga 436
Markovi} Mile (Mala Brusnica) 766
Markovi Matijan Obrad 622
Markovi} Milenko (Pakrac) 530
Markovi 530,, 761
761,, 780 Matija{evi
Matija evi} (Zagreb) 326
Markovi} Pajo (Pakrac) 528,
Markovi 528, 531 Matijevi} (Gospi
Matijevi (Gospi})) 170
Markovi} Pero (Stolac) 727
Markovi Matijevi} (Daruvar) 456
Matijevi
Markovi} Raco (Debelo Brdo) 10
Markovi 10,, 241
241-242
242 Matijevi} (Neb
Matijevi (Nebqusiusi, ànd.)
and.) 220
Markovi} Risto
Markovi Risto, J. (Zagoni
(Zagoni, Bije
Bijeqina)
ina) 38,
38, 637 Matijevi} (logor Jasenovac) 251
Matijevi 251,, 329
329,, 459
459,, 567
567-
Markovi} Slobodan (Vlasenica) 674
Markovi 578,, 586
578
Markovi} Stana (Mostar) 17
Markovi 17,, 684
684,, 719
719,, 731 Matijevi} (logor Jasenovac
Matijevi Jasenovac, zastavnik) 434 434,,
Markovi} Stanko (Ili}i,
Markovi (Ili Mostar) 373 618,, 648
618
Markovi} Stipe (Buni})
Markovi (Buni ) 239 Matijevi} (logor Jasenovac
Matijevi Jasenovac, poru poru~nik)
nik) 463,
463,
Markovi} Stjepan (Podravska Slatina) 492
Markovi 588,, 619
588
Markovi} Stjepan-Macola (Li
Markovi (Li~koko Le{}e)
Le e) Matijevi} (Gospi
Matijevi (Gospi},, logor Jasenovac
Jasenovac, satnik)
156, 158
156 485
Markoti} Stanko 366
Markoti Matijevi} Zlatko (Osijek
Matijevi (Osijek, advokat) 478
Marmut Nikola 623 Matijevi} Jozo 517
Matijevi
Marovi} Mile 489
Marovi Matijevi} Josip (logor Jasenovac
Matijevi Jasenovac, natporu
natporu~- ~-
Marojevi} Du
Marojevi Du{an an 391 nik) 363
Marojevi} Jozo 330
Marojevi Matijevi} Joso (Li
Matijevi (Li~ko ko Cerje) 176
Martinovi} Branko (Petriwa)
Martinovi (Petri a) 425, 425, 427 Matijevi} Joso (logor Jasenovac
Matijevi Jasenovac, usta usta{a) a) 378
REGISTAR IMENA 857
Matijevi Josip-Jozo (Do

Matijevi} (Dowi i Andrijevci) 517 Medi Marko (Glinica) 626
Medi}
Matijevi} Joco (Kutina
Matijevi (Kutina, logor Jasenovac,
Jasenovac natnat- Medi} Milica (Do
Medi (Dowi i Lapac) 10 10,, 221
poru~nik.) 358, 358, 373 Medi} Petar (Glina) 416
Medi
Matijevi} Jure-Bele (Gospi})
Matijevi (Gospi ) 111 Me`nari
Me nari} (Grubi
(Grubi{no no Poqe)
Po e) 535
Matijevi} Mane (Debelo Brdo
Matijevi Brdo, ZKRZ) 242 Mekivi} Milo
Mekivi Milo{ 587
Matijevi} Matija (logor Jasenovac
Matijevi Jasenovac, zastav- Melecki Miroslav 452
nik) 660 Mencl Vladimir 193 193,, 197
Matijevi} Miro (Vrto~a,
Matijevi (Vrto Kulen Vakuf
Vakuf, lo- Meov Bewamin
Be amin 42
gor Jasenovac,
Jasenovac bojnik) 371 Merc (Gor
(Gorwa a Plo
Plo~a)
a) 60
Matijevi} Pavao-Pava (Li~ko
Matijevi (Li ko Cerje) 176 Mesarov Vinko 542
Mati} (Neb
Mati (Nebqusi) usi) 224 Mesarovi} r. Telebak Anka-Anika
Mesarovi Anka-Anika, \or or|ev
|eva
a
Mati} Alojz (Mostar) 696
Mati 688-689
688-689,, 692
692,, 736
736,, 769
Mati} Vladimir (Srpske Moravice) 273
Mati Mesarovi} \or
Mesarovi or|e, Milanov 688
Mati} \uro
Mati uro (Srpske Moravice) 274 Mesarovi} Lazo
Mesarovi Lazo, Milanov 688
Mati} Zvonko (Prozor,
Mati (Prozor Oto Oto~ac)
ac) 73
73,, 162
162,, 240 Mesarovi} Milan 682
Mesarovi 682,, 688
688,, 692
Mati} Iso (ZKRZ) 180
Mati Mesarovi} Srbo
Mesarovi Srboqub ub, Milanov 688
Mati} Jovan (Glina) 420
Mati Mesi} (Udbina) 232
Mesi
Mati} Marica (Dowi
Mati (Do i Lapac) 218 Mesi} (Vojni Kri`)
Mesi Kri ) 493
Mati} Nikola (Gospi},
Mati (Gospi |ak) ak) 114,
114, 116 Mesi} Ademaga (Te
Mesi (Te{aw)) 134,
134, 668
Mati} Nikola (Srpske Moravice) 274
Mati Mesi} Ivica (Srpske Moravice) 276-
Mesi 276-277
277
Mati} Rade (Dowi
Mati (Do i Lapac) 218 Mesi} Joso (Ostrvica) 132
Mesi 132,, 134
Mati} Stojan (Nebqusi)
Mati (Neb usi) 219 Mesi} Josip (Grubi
Mesi (Grubi{no no Poqe)
Po e) 535
Matkovi} ........-Grbo
Matkovi ........-Grbo, (logor Jasenovac
Jasenovac, zastav.) Mesi} Jure
Mesi Jure, Gosin (Ostrvica) 185
619 Mesi} Markina (Ostrvica) 185
Mesi
Matkovi} Ivica (Zlarin
Matkovi (Zlarin, [ibenik)
ibenik) 329,
329, 340
340, Mesi} Martin (Gospi
Mesi (Gospi})) 229
359,, 360-362
359 360-362,, 371 371,, 378
378,, 380
380,, 467
467,, 517
517,, 521
521, Mesi} Mile (Kulen Vakuf) 73
Mesi
524,, 565
524 565,, 588
588,, 648
648,, 660
660-661
661,, 743 Mesi} Tomo (Bovi
Mesi (Bovi})) 404
Matkovi} Qubo-Dulfo
Matkovi ubo-Dulfo (Zlarin (Zlarin, [ibenik)
ibenik) Metiko{ Bo
Metiko Boòo 416
660-661
660 661 Metiko{ Damjan 416
Metiko
Matkovi} r. Juri
Matkovi Juri} Mira (Jasenovac) 371 Metiko{ Dragi
Metiko Dragiwa a 11
11,, 278
Matovinovi} Vladimir 158
Matovinovi Metiko{ Milan 417
Metiko
Mautner Dragutin (Zagreb) 521 Mehmedagi} (Sarajevo) 659
Mehmedagi
Mautner Ivo (Zagreb) 329 Me{trovi
Me trovi} Ivan 434
Mautner Mirko (logora (logora{ { u FeriFeri~ancima)
ancima) Mijan Vicko-Kiselina 696
329, 468
329 468, 522 Mijanovi} Nede
Mijanovi Nedeqko ko 676-677
676-677
Macanovi} Savo 664
Macanovi Mijatovi} Jelica
Mijatovi Jelica, Perina 16 16,, 629
629,, 631
Macut Milan 13, 13, 390 Mijatovi} Mile 630
Mijatovi
Ma~ak
Ma ak Milan 252 Mijatovi} Petar 630
Mijatovi
Ma~ek
Ma ek Vlatko 329, 329, 792 Mijatovi} Sekula 638
Mijatovi
Ma~eli
Ma eli} Josip 544 Mijatovi} Soka 547
Mijatovi
Ma~kovi
Ma kovi} Josip (Jasenovac) 375 Mijatovi} Spasoje 637
Mijatovi
Ma~ulovi
Ma ulovi} ......... (Petri
(Petriwac ac, supruga Stevano- Mijojli} Vasa 643
Mijojli
va) 444 Mikan Ivan 243-
243-244
244,, 246
246,, 248
248,, 250
250,, 256
256-257
257
Ma~ulovi
Ma ulovi} Stevan (Petriwac)(Petri ac) 444 Mika{inovi
Mika inovi} Ilija-Baron 245 245,, 256
Ma{i} Nikola 148
Ma Mikec Nikola 56-57
56 57
Ma{i} Petar 176
Ma Miki} Staka 623
Miki
Meanxija
Mean ija Boò
Bo o 416 Miki~i} Darinka 16
Miki 16,, 601
601,, 605
Meanxija
Mean ija Jovo 417 Miki~i} Risto 602
Miki
Meanxija
Mean ija Nikola 416 Mikula{ Stevo 611
Mikula
Medakovi} Mihajlo 382
Medakovi Mikuli} Jure 690
Mikuli
Medvari} \uro
Medvari uro 347 Miku{ Boris 704
Miku
Medved Janko 296 Milakovi} Jovo 531
Milakovi
Medved Stevo 418 Milakovi} Mi
Milakovi Miqenko
enko 271
Medi} \uro
Medi uro (Slavonski Brod) 14, 14, 418
418,, 479
479,, 486 Milanovi} (Zagreb
Milanovi (Zagreb, zubar)
zubar), v. [picer-
picer-MiMila-
Medi} \uro
Medi uro (Glinica) 626 novi}
novi
858 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Milanovi Danilo-Dane (Korenica) 228,

Milanovi} 228, 235 Milisdorfer (Karlovac) 390
Milanovi} Drago (Zagreb,
Milanovi (Zagreb in in`.).) 472 Mili} (Karlovac) 386
Mili
Milanovi} Ilija (Ogulin) 255
Milanovi Mili} Blagoje (Stolac) 726
Mili
Milanovi} Lazo (Kukuwevac)
Milanovi (Kuku evac) 528 Mili} Luka
Mili Luka, Blagoje (Stolac) 726
Milanovi} Milan (Koprivnica) 565
Milanovi Mili} Milica (Sopje
Mili (Sopje, Podravska Slatina)
Milanovi} Milan (Vare{)
Milanovi (Vare ) 585,
585, 587 786
Milanovi} Nikola (Kukuwevac)
Milanovi (Kuku evac) 528 Mili} Mili}
Mili Mili (Martinci Mihoqa~ki Miho ki, Do
Dowi i
Milanovi} Nikola (Ogulin) 255
Milanovi Mihoqac)
Miho ac) 762
Milanovi} Pero (logora{
Milanovi (logora Jasenovac) 565 Mili}-Pleskovi
Mili -Pleskovi} Krstislava (ZKRZ) 669
Mila{in
Mila in Anton 486 Mili}evi
Mili evi} Stevo (Mostar) 695
Mila{in
Mila in Stjepan (Oriovac) 486 Mili~evi
Mili evi} An An|a a (Stolac) 559 559,, 728
728,, 732
Mila{inovi
Mila inovi} MaMa{a a 188 Mili~evi
Mili evi} Gavro (Kr (Kr~in in, Bije
Bijeqina)
ina) 639
Mila{inovi
Mila inovi} Stevo (Vedro Po Poqe) e) 440 Mili~evi
Mili evi} Nikica (logor Jasenovac Jasenovac, vodnik)
Mila{inovi
Mila inovi} (Mila
(Mila{in) in) Stevo (Do
(Dowi i Hra- 365,, 370
365
stovac) 446-447
446 447 Mili~evi
Mili evi} Niko (Ili (Ili}i, Mostar) 696 696,, 701
701-
Miler Oskar 476 702
Mileta Josip 300 Mili~i} Slobodan (Ja
Mili (Jawa) a) 431
Mileti} (Travnik) 571
Mileti Milak Luka 282
Mileti} (Pla
Mileti (Pla{ki)ki) 264,
264, 268 Milkovi} Jure 180
Milkovi
Mileti} Antun (autor) 29
Mileti Milkovi} Martin (logor Jasenovac) 372
Milkovi 372,, 375
Mileti} Dane (Krièvci)
Mileti (Kri evci) 325 325,, 494 Milkovi} Mi
Milkovi Mi}a a 180
Mileti} Ivan (Gospi})
Mileti (Gospi ) 110 Milkovi} Nikola 528
Milkovi
Mileti} Ivica-Ba
Mileti Ivica-Ba|anin anin, Jukin (Gospi
(Gospi})) 104104, Milkovi} Petar 158
Milkovi 158,, 180
110 Milkovi} Petar (Peru
Milkovi (Peru{i})) 66
Mileti} Pero (Glina) 416
Mileti Milobara Milan 232 232,, 235
Mileti} Uro
Mileti Uro{ (Sarajevo) 15, 15, 560
560,, 569
569,, 664
664,, 668
668, Milobara Pero 232
705 Milovanovi} (Deringaj
Milovanovi (Deringaj, Gra Gra~ac)ac) 200-201
200 201
Mileti} Fra
Mileti Frawoo (Lovinac) 158 Milovanovi} Pero (Koprivnica) 485
Milovanovi
Mileusni} (Kru
Mileusni (Kru{~ica ica, Kosi
Kosiw, dete) 174 Milovi} Mara 688
Milovi
Mileusni} An
Mileusni An|a a (Kru{~ica
(Kru ica, Kosi Kosiw)) 174 Milovi} Milan 688
Milovi
Mileusni} Anka (Kru{~ica
Mileusni (Kru ica, Kosi Kosiw)) 174 Milivojevi} ..... (supruga
Milivojevi (supruga Dmitrova) 679
Mileusni} Boja (Kru{~ica
Mileusni (Kru ica, Kosi Kosiw)) 174 Milojevi} ..... (sin Dmitrov) 679
Milojevi
Mileusni} Bude (Kru{~ica
Mileusni (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Milojevi} Bogdana 15
Milojevi 15,, 542
542,, 544
Mileusni} Dane (Lipovo Po
Mileusni Poqe)e) 178 Milojevi} David 416
Milojevi
Mileusni} Danilo (Karlovac) 385
Mileusni Milojevi} Dmitar 679
Milojevi
Mileusni} Du
Mileusni Du{an an (Lipovo Po Poqe) e) 178 Milojevi} \or
Milojevi or|e-Braco
e-Braco 38 38,, 327
Mileusni} Ilija (Kru{~ica
Mileusni (Kru ica, Kosi Kosiw)) 174 Milojevi} Gli
Milojevi Gli{oo 422
Mileusni} Mane (Kru{~ica
Mileusni (Kru ica, Kosi Kosiw)) 174 Milo{ Dane (Humac
Milo (Humac, Qubu ubu{ki) ki) 330
Mileusni} Mile (Kru{~ica
Mileusni (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Milo{ st. (stric Qube
Milo ube Milo
Milo{a) a) 485
Mileusni} Pejo (Kru{~ica
Mileusni (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Milo{ Qubo
Milo ubo 329
329,, 335
335,, 340
340,, 357-359
357-359,, 367
367-368
368,,
Milinkovi} Branko (Klanac
Milinkovi (Klanac)) 158,
158 190 371,, 378
371 378,, 380
380,, 429
429,, 431
431,, 434-436
434-436,, 459
459,, 463
463, 465
465,
Milinkovi} Vicko (Pazari
Milinkovi (Pazari{te) te) 190 469,, 484
469 484-485
485,, 491
491,, 515
515,, 517
517,, 521
521,, 524
524-525
525,,
Milinkovi} Ivica (Oto
Milinkovi (Oto~ac)
ac) 216 565, 567
565 567,, 578
578,, 585
585-589
589,, 604
604, 618
618-619
619, 661
661,, 644
644,
Milinkovi} Luka (Bobota) 665
Milinkovi 646,, 648
646 648,, 655
655-656
656,, 660-662
660-662,, 664664,, 741-743
Milinkovi} Nikola (Klanac)
Milinkovi (Klanac) 139,
139 158 Milo{evi
Milo evi} Branko 233
Milinkovi} Stjepan (Klanac)
Milinkovi (Klanac) 156 Milo{evi
Milo evi} Janko 416
Milinkovi} Stjepan-Stipo (Gospi
Milinkovi (Gospi})) 97,97, 139
139,, Milo{evi
Milo evi} Jovo 637 637,, 654
166 Milo{evi
Milo evi} Lazar 10 10,, 232
232,, 234
Milinov (Zagreb,
(Zagreb porodica: mu mu`, ènaena i k}er-
k er- Milo{evi
Milo evi} Qubomir
ubomir 639
ka) 329,
329, 346 Milo{evi
Milo evi} Mane 232
Milinov Svetozar (Zagreb
(Zagreb, trgovac
trgovac, sa ~etiri Milo{evi
Milo evi} Mile 73
sina i suprugom
suprugom)) 343 Milo{evi
Milo evi} Nikifor 639
Milinovi} Ante 135
Milinovi Milutinovi} (Sarajevo) 592
Milutinovi
Milinovi} Marijan 477
Milinovi Milutinovi} Risto (Stolac) 727
Milutinovi
Milinovi} êdo
Milinovi edo 726 Milu{i} Milan 682
Milu 682,, 692
692,, 710
710,, 736
REGISTAR IMENA 859
Milu
Milu{i} Mile 566 Mitrovi Du
Mitrovi} Du{an an 674
Milu{i} Natalija 17,
Milu 17, 710
710-711
711 Mitrovi} Isailo 664
Mitrovi
Milu{i} Ubavka 711
Milu Mihajlovi} (ili Mitajkovi})
Mihajlovi Mitajkovi ) 763
Mil~evi
Mil evi} Vidoje (Stolac) 726 Mihajlovi} Ana (Pobr|ani
Mihajlovi (Pobr ani, Do Dowi i Hrastovac)
Mil~evi
Mil evi} Quboubo (Stolac) 726 438,, 446
438
Mil~i} Aleksandar 487
Mil Mihajlovi} \uro
Mihajlovi uro (Otok
(Otok, Ogulin) 258
Mil{i} Mihajlo 664
Mil Mihajlovi} Janko (Karlovac) 388
Mihajlovi
Miqani
Mi ani} \okooko 690 Mihajlovi} Mi
Mihajlovi Mi}oo (Pobr
(Pobr|aniani, Do
Dowi i Hrasto-
Miqanovi
Mi anovi} Jakov 722 vac) 438,
438, 446
Miqevi
Mi evi} Darinka 400 Mihajlovi} Miladin (Otok
Mihajlovi (Otok, Ogulin) 258
Miqevi
Mi evi} \uro
uro 400 Mihajlovi} Milan (Otok
Miqevi
Mi evi} Ilija 400 Mihajlovi} Nikola (Otok
Miqevi
Mi evi} Jovo 707 Mihalec (Gospi
(Gospi})) 114
Miqevi
Mi evi} Milan 396, 396, 400 Mihalovi} (logor Jasenovac) 526
Mihalovi
Miqevi
Mi evi} Nikola 400 Mihalovi} (Kerestinec
Mihalovi (Kerestinec, ban) 383
Miqkovi
Mi kovi} Dmitar 42 42,, 45 Mihalovi} Janko (Gospi
Mihalovi (Gospi})) 335335,, 340
340,, 351
351,, 353
353,,
Miqkovi
Mi kovi} Jovan 48 379,, 481
379 481,, 513
513-514
514,, 523
523,, 734
Miqkovi
Mi kovi} Mile 42, 42, 45 Mihaqevi
Miha evi} Ivan 251 251,, 269
Miqkovi
Mi kovi} Stevo 721-722
721 722 Mihaqevi
Miha evi} Marko 363 363,, 366
366,, 369
369,, 374
374,, 381
Miqu{ Ilija 762
Mi Mihaqevi
Miha evi} Mile 375
Mini} Mihajlo 759
Mini Mihaqevi
Miha evi} Milan 254 254,, 270
Miokovi} \uro
Miokovi uro (Gra~ac)
(Gra ac) 209 Mihaqevi
Miha evi} Niko 254
Miokovi} Lazo (Gra~ac)
Miokovi (Gra ac) 209 Mihaqevi
Miha evi} Stevo 418
Miokovi} Milan 192
Miokovi Mihaqevi
Miha evi} FraFrawoo 251
Miokovi} Milo
Miokovi Milo{ (Gra(Gra~ac)
ac) 196 Mihel~i} (Gra
Mihel (Gra~ac)ac) 268
Miokovi} Nikola (Bujavica) 528
Miokovi Mihi} Ve
Mihi Veqko ko 726
Mirica Salko 690,
690, 696 Mihi} Ilija 727
Mihi
Miri} Qubo
Miri ubo 576-577
576 577 Mihi} Ivo 440
Mihi
Miri} Nikola 245,
Miri 245, 256 Mihi} Marko 726
Mihi
Miri} Simo 245,
Miri 245, Mihi} Milenko 384
Mihi
Mirjevi} (Zagreb) 326
Mirjevi Mihi} Nikola 99
Mihi 99,, 101
101,, 105
105,, 109
109-110
110,, 115
115,, 117
117,,
Mirkovi} Jovo 416
Mirkovi 129,, 200
129
Mirkovi} Rade 531
Mirkovi Mihi} Pajo 363
Mihi 363,, 374
Mirosavqevi
Mirosav evi} Jovo 535 Mihi} Sava 727
Mihi
Mirski Lav 425 Mihi} Slavko 726
Mihi
Mir~eta
Mir eta Milo{
Milo 109 Mihi} r. Loli}
Mihi Loli Sofija 385
Mison Josip (Glina) 418,418, 626 Mihi} Stanko 726
Mihi
Mitajkovi} (ili Mihajlovi})
Mitajkovi Mihajlovi ) (Osijek) 763 Mihi} Fra
Mihi Frawoo 440
Miti} Bo
Miti Boòo 762 Mihi} êdo
Mihi edo 733
Miti} Tomo 637
Miti Mihoqevi
Miho evi} Risto 726
Mitra{inovi
Mitra inovi} Tihomir 692 Mici} Nikola 255
Mici 255,, 279
Mitrinovi} Branko (Mostar) 690
Mitrinovi Mici} Slobodan 434
Mici 434,, 463
463,, 468
468,, 592
592,, 618
618-619
619,,
Mitrinovi} Zora
Mitrinovi Zora, Savina (Stolac) 725 725,, 728
728,, 642,, 664
642 664,, 740
740,, 742
733, 735
733 Mi}evi
Mi evi} \oko oko 692
Mitrinovi} Kosa
Mitrinovi Kosa, Savina (Stolac) 728 Mi}i} \oko
Mi oko (Vlasenica) 674
Mitrinovi} Savo (Stolac) 724
Mitrinovi 724-725
725,, 728 Mi}i} Jovanka (Vlasenica) 674
Mi
Mitrinovi} Sena (Stolac) 733
Mitrinovi 733,, 735 Mi}i} Jovo (Vlasenica) 674
Mi 674,, 763
Mitrinovi} Stanislava
Mitrinovi Stanislava, Savina (Stolac) 725 725, Mi}i} Milorad (Vlasenica) 675
Mi
728, 733,
733, 735 Mi}i} Mom
Mi Mom~ilo ilo (Vlasenica) 674
Mitrinovi} Cvija (Stolac) 724
Mitrinovi 724-725
725,, 728
728,, 733 Mi}i} Nevenka (Vlasenica) 16
Mi 16,, 673
673,, 675
Mitrinovi} Cvija ml., Savina (Stolac) 725
Mitrinovi Mi{i} Alojzije 698
Mi
Mitrinovi} [}epo
Mitrinovi epo (Stolac) 726 Mi{i} Te
Mi Te{oo 438
Mitrovi}, kapetan 212
Mitrovi Mi{i} Tomo 446
Mi
Mitrovi} Bo
Mitrovi Bo{koko 637 Mi{kovi
Mi kovi} Marko 626
Mitrovi} Bo
Mitrovi Bo{koko (Dubrovnik) 735 Mi{kulin
Mi kulin (biv. ministar) 102
860 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Mi kulin Boò
Mi{kulin Bo o (Gospi})
(Gospi ) 162 Monti o (Bijeqina)
Montiqo (Bije ina) 460
Mi{kulin
Mi kulin Grga (Gospi})
(Gospi ) 110 Montiqoo Santo (Osijek) 469
Monti
Mi{kulin
Mi kulin Josipa-Pepa (Klanac) 8 8,, 163
163-164
164 Monti~eli
Monti eli Furio 18 18,, 774
774,, 777
777,, 799
799,, 801
801,, 803
803,,
Mi{kulin
Mi kulin Jure (Gospi})
(Gospi ) 162 805,, 807
805 807,, 809
Mi{kulin
Mi kulin Petar (Klanac) 102, 102, 163 Mora~a
Mora a Du
Du{an an 43
Mi{qenovi
Mi enovi} Vlado 490 Morber Milivoj 205 205-206
206
Mi{qenovi
Mi enovi} Jovo 490 Mormilo UroUro{ 571
Mi{qenovi
Mi enovi} Stevo 490 Morozini L. 18, 18, 770
770-771
771
Mi{}evi
Mi evi} Mladen (Slavonski Brod) 48 Moslavac Mato 537
Mi{~evi
Mi evi} Anka (Topusko) 13 13,, 399
399,, 401
401-402
402 Mosko Salom,
Salom Abrahamov 43
Mi{~evi
Mi evi} BoBoòo (Pakrac) 531 Moster (Zagreb) 476
Mi{~evi
Mi evi} DuDu{an an (Vojnovac) 11 11,, 268
268,, 270 Mostirovi} Lazar 760
Mostirovi
Mi{~evi
Mi evi} \urouro, Qubanov
ubanov (Topusko) 395 395,, 400 Mocnaj Velimir 387
Mi{~evi
Mi evi} Jovan (Topusko,
(Topusko zem
zemq.) .) 395,
395, 400 Mo~ilarac
Mo ilarac Milovan 259 259,, 263
Mi{~evi
Mi evi} Jovo (Pla{ki
(Pla ki, u~ite iteq)) 265,265, 279 Mravu{i} \or
Mravu or|e e 725,
725, 728
Mi{~evi
Mi evi} Jovo
Jovo, Ankin (Topusko) 402 Mravu{i} Krsti
Mravu Krstiwa a 725
725,, 728
728,, 735
Mi{~evi
Mi evi} Quba uba, Stojanova (Topusko) 401 Mrakovi} Du
Mrakovi Du{an an 438
Mi{~evi
Mi evi} Qubanuban, Jovanov (Topusko) 395 395,, 400 Mraovi} Adam (Bovi
Mraovi (Bovi})) 404
Mi{~evi
Mi evi} Mara (Lipovo Po Poqe) e) 178 Mraovi} Damjan (Bovi
Mraovi (Bovi}, trgovac) 404
Mi{~evi
Mi evi} Mara (Topusko) 13 13,, 399
399,, 401
401-402
402 Mraovi} Damjan (Bovi
Mraovi (Bovi}, lugar) 404
Mi{~evi
Mi evi} Marica (Topusko) 401 Mraovi} Jovan (Bovi
Mraovi (Bovi})) 404
Mi{~evi
Mi evi} Mica
Mica, Mari~ina (Topusko) 401 Mraovi} Jukan (Bilaj) 172
Mraovi
Mi{~evi
Mi evi} Mira
Mira, Marina (Topusko) 402 Mraovi} Milan (Bovi
Mraovi (Bovi})) 403
Mi{~evi
Mi evi} MoMo{oo (Lipovo Po Poqe) e) 178 Mraovi} Stanko (Bovi
Mraovi (Bovi})) 404
Mi{~evi
Mi evi} Petar-Pero (Vojnovac) 253 253,, 257
257,, Mraovi} Stevan (Bovi
Mraovi (Bovi})) 403
269 Mraovi} Svetozar (Bovi
Mraovi (Bovi})) 404
Mi{~evi
Mi evi} Petar (Topusko) 400 Mrvai} Nedje
Mrvai Nedjeqko ko 65
Mi{~evi
Mi evi} Rade
Rade, Bo Boìnin (Pakrac) 531 Mrvo{ Bogdan ((Qubo
Mrvo ubo{ina)ina) 10,
10, 242
242,, 244
Mi{~evi
Mi evi} Stojan (Topusko) 401 Mrvo{ Branko (ZKRZ) 151,
Mrvo 151, 194
Mi~evi
Mi evi} Bosi
Bosiqka ka 728 Mrvo{ Vlado (Gomirje) 243
Mrvo 243-245
245,, 255
Mi~evi
Mi evi} Mire 728 Mrvo{ Mane (O{tarije)
Mrvo (O tarije) 261
Mi~eti
Mi eti} Zvonko 697 Mrvo{ Rade (Ogulin
Mrvo (Ogulin, lugar) 255
Mi~i} (Bosansko Grahovo,
Mi Grahovo porodica) 820 Mrvo{ Rade (Ogulin
Mrvo (Ogulin, trgovac) 243
Modri} Ante (Drvar,
Modri (Drvar logor Jasenovac
Jasenovac, natp.) Mrvo{ Rade (O
Mrvo (O{tarije
tarije, kbr. 308) 261
358,, 372
358 372,, 463
463,, 517
517,, 660 Mrvo{ Rade (O
Mrvo (O{tarije
tarije, kbr. 144) 261
Modri} Josip (logor Jasenovac
Modri Jasenovac,, zastavnik) Mrvo{ Rade (Srpske Moravice) 274
Mrvo
588,, 648
588 Mrvo{ Stojan (Srpske Moravice) 274
Mrvo
Modri} Jure (Gospi},
Modri (Gospi Oto Oto~ac)
ac) 162 Mrgan Pavao 418
Mogan Dane 459 Mrgan Slavko 418
Mogu{ Mate 230,
Mogu 230, 232 Mrdaq Tomo ml. (Tomin Gaj) 200
Mrda
Momi} Mile 416
Momi Mrdaq Tomo st. (Tomin Gaj) 200
Mrda
Mom~ilovi
Mom ilovi} (Ogulin
(Ogulin, ànd.and. nar.) 245,
245, 255 Mr|an
Mr an Jovo 446
Mom~ilovi
Mom ilovi} \uro uro (Ogulin) 245,
245, 255
255,, 279 Mr|enovi
Mr enovi} Jovan 438
Mom~ilovi
Mom ilovi} @arko arko, \urin
urin (Ogulin) 245, 245, 255
255, Mr|enovi
Mr enovi} Stevo 438
279 Mrkaq Stevo 417
Mrka
Mom~ilovi
Mom ilovi} CicaCica, \urina
urina (Ogulin) 279 Mrki} Bo
Mrki Boìcaica 1717,, 708
Montijas David,
David Avramov 44 Mrki} Mihajlo 17
Mrki 17,, 708
Montijas Isak,
Isak H. 47 Mrkobrada Borivoj 394
Montijas Jozef,
Jozef Avramov 43 Mrkobrada Vojo 416
Montijas Jozef,
Jozef I. 47 Mrkobrada Danica 394
Montijas Leon,
Leon H. 48 Mrkohod Vaso 760
Montijas Mo{o,
Mo Haimov 43 Mrk{i} Brane 530
Mrk
Montijas Rafael,
Rafael H. 47 Mrk{i} \uro
Mrk uro 1515,, 535
535,, 537
Montijas Samuel,
Samuel Haimov 44 Mrwav
Mr av~evi
evi} UroUro{ 560
Montijas Solomon,
Solomon Avramov 43 Mr~i} Branko 700
Mr
REGISTAR IMENA 861
Mr
Mr{i} Maksim 639 Najbah Hugo
Hugo, B. 47
Mudri} Milan 269
Mudri Najer (logor KruKru{~ica) ica) 557,
557, 684
684,, 732
Mudri} Milovan 257,
Mudri 257, 269 Nakarada Vasilije 199
Mudri} Nikola 257,
Mudri 257, 269 Naki} Nikola 709
Naki
Mudri} Petar 257,
Mudri 257, 269 Naletili} Bo
Naletili Boòo 369
Mudrini} (Karlovac) 655
Mudrini Nali} (Sarajevo) 659
Nali
Mudrini} Jovan (Obqaj)
Mudrini (Ob aj) 421 Naran~i} (([tikada)
Naran tikada) 209
Mu`deka
Mu deka Stevo 416 Naran~i} (Gospi
Naran (Gospi}, suprug
suprugaa Milanova) 116
Mujagi} Ku
Mujagi Ku{im im 624 Naran~i} Vladimir-Vlado (Vrebac) 109
Naran 109,, 133
133,
Mujanovi} (Ja
Mujanovi (Jawa)
a) 666 171
Mujanovi} Hasan (Doboj) 612
Mujanovi Naran~i} Milan (Gospi
Naran (Gospi})) 116,
116, 130
Muminagi} Asim 16,
Muminagi 16, 634
634,, 636 Naran~i} Milka
Naran Milka, Milanova (Gospi (Gospi})) 116
Muniàba
Muni aba (Podkokirna) 201 Naran~i} Nikola (Gospi
Naran (Gospi})) 130
Muniàba
Muni aba Jovo (Gra~ac)
(Gra ac) 196 Naran~i} Rade (Gospi})
Naran (Gospi ) 99,99, 101
101,, 109
109,, 115
115,, 129
Muniàba
Muni aba Rade (Gra~ac)
(Gra ac) 196 Naran~i} Risto (Bije
Naran (Bijeqina)
ina) 637,
637, 641
Munko Zlatko 568 Naran~i} Stevan (Vrebac) 171
Naran
Mun~anov
Mun anov (Zagreb) 343 Nasadil Stanislav
Stanislav, Franiti
Franiti{ekov ekov 38,38, 265
265,,
Muwas
Mu as Jelka 174 271
Muwas
Mu as Miladin 248, 248, 258
258,, 261 Nata{i} Nikola 406
Nata
Muwas
Mu as Milivoj 175 Nahmijas Haim
Haim, Jozefov 44
Muwas
Mu as Rade 245,
245, 256 Nahmijas Jozef
Jozef, D. 48
Muratagi} Avdija 696
Muratagi Nahmijas Jozef
Jozef, S. 48
Mureti} Ivica 418
Mureti Nahmijas Samuel
Samuel, J. 48
Murkovi} Ivan 102,
Murkovi 102, 104 Neda~a
Neda a Ivan 487
Musafija (Bijeqina)
(Bije ina) 463 Nedi} Emilijan 38
Nedi
Musafija Jozef (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 354 Nedi} Milan 7
Nedi 7,, 69
69,, 70
Musafija Rafael (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 354 Nei} Olga 710
Nei
Musafija Haim (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 354 Neki} Ivan-Ivo 361
Neki 361,, 374
Musafija Hajnrih (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 364, 364, 474 Nemet Petar (Pakrac) 530 530-532
532
Musulin Milan (Ogulin) 249 Nemec (Koprivnica,
(Koprivnica zapov. stra straè, ro ro|ak
ak Mar-
Musulin Milan (Bestrma) 442 tinov) 499,
499, 501
Musulin Milka (Bestrma) 442 Nemec Vinko,
Vinko Martinov (Koprivnica) 327 327,, 353
353,
Musulin Milo{
Milo (Karlovac) 391 498-499
498 499,, 501
501,, 509
509,, 544
Musulin Stevo (Bestrma) 14, 14, 441
441-442
442 Nemec Martin (Koprivnica) 35 35,, 327
327,, 353
353,, 498
498,
Muteveli} Mu
Muteveli Mu{an an 675 501,, 509
501 509,, 512
512,, 542
542,, 544
Muti} Marko 246,
Muti 246, 257
257,, 279 Nemec Martin,
Martin Martinov (Koprivnica) 327 327,,
Muhar (Gra~ac
(Gra ac, brat Josin) 209 209,, 268 353,, 498
353 498,, 501
501,, 509
509,, 544
Muhar Ivan (Bruvno) 198 Nemec Petar (Malo Korenovo) 512
Muhar Joso (Gra~ac)
(Gra ac) 209,
209, 268 Nem~evi
Nem evi} Milan 477
Muci} Stanko 48
Muci Nem~evi
Nem evi} Miroslava 477
Mu~ibabi
Mu ibabi} (Sarajevo
(Sarajevo, ti ti{qer)er) 549 Nem~evi
Nem evi} Nada 477
Mu~ibabi
Mu ibabi} Jefto (Sarajevo,
(Sarajevo kolar) 602 Nem~evi
Nem evi} Ratimir 477
Mu{anovi
Mu anovi} Ale 634 Nem~evi
Nem evi} RuRuà a 14
14,, 477
Mu{ki
Mu kiwaa Mladen 533 Nem~evi
Nem evi} Vera 477
Neor~i} Vladimir-Vlado-Laj
Neor Vladimir-Vlado-Laj~oo 364 364-365
365,, 373
N Nesto Aron 354
Nagli} Jure
Nagli Jure, Martinov (Gospi
(Gospi})) 128
128,, 142
142-144
144, Ne}ak
Ne ak (Gospi
(Gospi})) 171
150 Ne{i} Kasim 624
Ne
Nagli} Martin (Gospi})
Nagli (Gospi ) 110,
110, 128 Ne{kovi
Ne kovi} Tihomir 38
Nagli} Mile
Nagli Mile, Martinov (Gospi(Gospi})) 142-144
142 144 Ni|evi
Ni evi} (Nevesi
(Nevesiwe) e) 761
Nagli} Zvonomir-Zvonko
Nagli Zvonomir-Zvonko, Martinov (Gospi (Gospi})) Niki} (Travnik) 572
Niki
110,, 114
110 114,, 128
128,, 142
142-144
144,, 158
158,, 202
202, 204 Nikov~i} Petar 173
Nikov
Nagli} Cico 158
Nagli Nikoli} Aleksandar (Bosanski [amac)
Nikoli amac) 609
Nagli} Ferdo (Srpske Moravice) 275
Nagli 275-277
277 Nikoli} Bo
Nikoli Boòo (Mostar) 693
Na|i
Na i [tefica
tefica 453 Nikoli} Jovan (Bosanski [amac)
Nikoli amac) 609
862 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Nikoli Qubinko
Nikoli} ubinko (Mikleu{ka)
(Mikleu ka) 327 Nojberg Egon (Sisak) 42
Nikoli} Manda (Lasovac) 502
Nikoli Nojburg Milan (Sisak) 41
Nikoli} Mile (Otoka,
Nikoli (Otoka Bosanska Krupa) 622 Nojmar (Zagreb) 323
Nikoli} Milivoj
Nikoli Milivoj, Nikole (Visoko) 16 16,, 581
581,, Nojmar Zdenka (Zagreb) 323
583,, 585
583 585,, 587
587,, 596 Numizata Dane 806
Nikoli} Milan (Bijeqina)
Nikoli (Bije ina) 637,637, 645
Nikoli} Pavle (Otoka,
Nikoli (Otoka Bosanska Krupa) 623 W
Nikoli} Tadija (Lasovac) 502
Nikoli Wegomir
egomir Joco
Joco, D. 9,, 171
171-172
172
Nikoli} Te
Nikoli Te{oo (Otoka,(Otoka Bosanska Krupa) 623 Weì} Velimir (Jedu
(Jedu{evac)
evac) 541
Nikoli{ (Sjeni
Nikoli (Sjeni~ak) ak) 391 Weì} Milan (Kuku
(Kukuwevac)
evac) 528
Nikoli{ \or
Nikoli or|e e (Glina) 416 Weì} Nikola (Jedu
(Jedu{evac)
evac) 541
Nikoli{ Jovo (Petriwa)
Nikoli (Petri a) 422-423
422 423,, 428 Wuì} Ve
Veqkoko (Travnik) 571
Nik{i} (Gra
Nik (Gra~ac) ac) 193
Nik{i} Ante (Karlovac) 386
Nik 386-387
387,, 390 O
Nik{i} Josip (Gospi})
Nik (Gospi ) 111 Obertinski (Zagreb) 35
Nik{i} Jovan (Barlete) 133
Nik Oblakovi} (Br
Oblakovi (Br|ani)
ani) 445
Nik{i} Marijan, I. (Zagreb) 31
Nik Obradovi} Boro ((Qubi
Obradovi ubiwe) e) 677
Nik{i} R. (ZKRZ) 272
Nik Obradovi} Branko (Gospi
Obradovi (Gospi})) 99,
99, 109
109,, 129
Nik{i} Tomo (Gospi})
Nik (Gospi ) 111 Obradovi} Bo
Obradovi Boèna-Bo
ena-Boìca ica (logor Stara Gra-
Ninkovi} Petar 393
Ninkovi di{ka)
di ka) 341,
341, 380
Novak Boò
Bo o 418 Obradovi} Danilo (Ostrvica) 8
Obradovi 8,, 130
130,, 135
Novak Viktor 23 Obradovi} Ilija (Gospi
109, 118
Novak Ladislav 534 Obradovi} Janko (Gospi
Obradovi (Gospi}, stolar) 99 99,, 102
102,, 109
109,
Novakovi} (Gospi
Novakovi (Gospi})) 118 115,, 129
115
Novakovi} .........
Novakovi ........., Stojanov (Glinica) 626 Obradovi} Jovan (Divoselo) 145
Obradovi
Novakovi} Andrija (Karlovac) 386
Novakovi Obradovi} Jovo (Gospi
99, 109
109,, 115
Novakovi} Janko (Karlovac) 386
Novakovi Obradovi} Jovo (Do
Obradovi (Dowi i Lapac) 10 10,, 217
217,, 220
Novakovi} Jovan (Bosanski Petrovac) 814
Novakovi Obradovi} Jovo (Neb
Obradovi (Nebqusi)usi) 136
Novakovi} Milan (Gospi},
Novakovi (Gospi kafe
kafexija)
ija) 99,
99, 129 Obradovi} Matija (Topusko) 400
Obradovi 400,, 410
Novakovi} Milan (Gospi},
Novakovi (Gospi trgovac) 109 Obradovi} Milan (Gospi
Obradovi (Gospi})) Jankov 99 99,, 109
109,, 115
115,
Novakovi} Milan (Podravska Slatina) 489
Novakovi 129
Novakovi} Mi
Novakovi Miqa a (Karlovac) 386,386, 389 Obradovi} Mile (Vrginmost) 407
Obradovi
Novakovi} Nikola (Glina) 417
Novakovi Obradovi} Milica (Gospi
Obradovi (Gospi})) 118-119
118 119
Novakovi} Nikola-Longa (Knin) 205
Novakovi Obradovi} Nikola (Gospi
Obradovi (Gospi}, posednik) 99
Novakovi} Rajko (Na{ice)
Novakovi (Na ice) 761 Obradovi} Nikola (Gospi
Obradovi (Gospi}, trgovac) 102 102,, 117
Novakovi} Simo (Glina) 416
Novakovi Obradovi} Obrad
Obradovi Obrad, Stojanov (Gospi(Gospi})) 99
Novakovi} Stojan (Glinica) 626
Novakovi Obradovi} Pavle-Pajo
Obradovi Pavle-Pajo, T. (Neb(Nebqusi usi, r. Bruv-
Novkovi} (Zagreb) 343
Novkovi no kod Gra
Gra~aca)
aca) 3838,, 199
199,, 209
209,, 218
218,, 758
Novkovi} Mane
Novkovi Mane, Mi Mi}kovkov (Pavlovac) 171 Obradovi} Simo (Rogatica) 671
Obradovi
Novkovi} Mi
Novkovi Mi}ko ko (Pavlovac) 171 Obradovi} Stojan (Gospi
Obradovi (Gospi},, seseqak)
ak) 99,
99, 110
110,, 129
Novkovi} Nino (Vrebac) 171
Novkovi Obradovi} Stojan (Gospi
Obradovi (Gospi},, stra
straàr)ar) 109,
109, 118
118,,
Novkovi} Novak (Karlovac) 386
Novkovi 129
Novo Mehmed 697, 697, 702 Obranovi} Du
Obranovi Du{an an (Srdinac) 538
Novokmet ((Qubi ubiwe) e) 680 Obrenovi} Joca (Veliki [u{war)
Obrenovi ar) 422
422-423
423
Novokmet Anika (Qubi ( ubiwe) e) 16
16,, 676
676,, 679
679,, 687 Ogriz (Zagreb) 342
Novokmet Vlado ((Qubi ubiwe)
e) 677 Ogrizovi} (Brlog
Ogrizovi (Brlog, otac Lukin) 213
Novokmet \or or|e- e-\or or|ica
ica, Vladin (Qubi( ubiwe) e) Ogrizovi} Branko (Begovac) 270
Ogrizovi
677 Ogrizovi} Du
Ogrizovi Du{anan (Begovac) 271
Novokmet Jovo (Qubi ( ubiwe) e) 679 Ogrizovi} \uro
Ogrizovi uro (Begovac) 271, 271, 483
Novokmet Stanko ((Qubi ubiwe)
e) 677 Ogrizovi} \uro
Ogrizovi uro (Karlovac) 483 483,, 655
655,, 665
Novosel (Slavonski Brod) 479 Ogrizovi} Luka (Brlog) 213
Ogrizovi
Novosel Stjepan (Zagorac) 366 366,, 374 Ogrizovi} Marko (Brlog) 215
Ogrizovi
Novo{ilov
Novo ilov Aleksandar 602 Ogrizovi} Milan (Begovac
Ogrizovi (Begovac, svedok) 11 11,, 270
270,,
Noguli} Du
Noguli Du{an an 720 272
Noìca
No ica Miho 682 Ogrizovi} Milan (Begovac
Ogrizovi (Begovac, ubijen) 270
REGISTAR IMENA 863
Odoba
Odoba{i} Ilija 48 Ore anin Stevo (Glina
Ore{~anin (Glina, trgovac) 416
Ozmo (Zenica) 463 Orli} (Su
Orli (Suwa)
a) 439
Ozmo Avram (Olovo) 358 Orli} Bogdan (Korenica) 107
Orli 107,, 228
228,, 235
Ozmo Elijas (Olovo) 358 Orli} Kosta (Josipdol) 252
Orli 252,, 257
257,, 264
264,, 269
Ozmo Iso, Iso Avramov (Olovo) 358 Orli} Nikola (Josipdol) 252
Orli 252,, 257
257,, 264
264,, 269
Ozmo Leon (Olovo) 358 Orli} Spasoje (Li
Orli (Li~ko ko Novo SeloSelo, NaNa{ice)
ice)
Oklobxija
Oklob ija Vlado (Korenica) 229 761
Okopnik (Turbe) 571 Orli} Stevo (Glina) 417
Orli
Okuka \or or|e e 726 Orlovi} Ante 281
Orlovi
Okuka Jelka 725 Orlovi} Stojan 185
Orlovi
Okuka Luka 725 Orlu{i} Branko 508
Orlu
Okuka Qubica ubica 728 Orozovi} Lazo 528
Orozovi 528,, 531
Okuka Milka,Milka Lukina 725 725,, 728
728,, 735 Osip (Zagreb) 459
Okuka Zora 728 Osre~ki
Osre ki Vid 506
........ Olga (logor Jasenovac
Jasenovac, bolni
bolni~arka)
arka) 367
367- Ostar~evi
Ostar evi}, |ak
ak u~.
u . {kole
kole 384
368 Osterman \ukica
ukica (Gra
(Gra~ac)
ac) 205-207
205 207,, 209
209,, 268
Oli{kovi
Oli kovi} Bla Bla{ko ko, v. Sli{kovi
Sli kovi} Osterman Radoslav (Gra (Gra~ac)
ac) 205-207
205 207,, 268
Oqa~a a (Gospi})
(Gospi ) 74 Ostoji} Vlado 674
Ostoji
Oqa~a a Jovo (Pakrac) 530 Ostoji} \uro
Ostoji uro 626
626,, 671
671,, 697
Om~ikus
Om ikus Milan 327, 327, 506
506,, 509 Ostoji} Jure (Dujmovi
Ostoji (Dujmovi} Juksa) 217
Omeragi} Ilijas-Iso 696
Omeragi Ostoji} Kri
Ostoji Kriàn-Kalaba
an-Kalaba 693 693,, 695
Omer~ehaji
Omer ehaji} Husnija 624 Ostoji} Miko 637,
Ostoji 637, 654
Omerika Mujo 696 Ostoji} Petar 201
Ostoji
Ondeq Rafo 690,
Onde 690, 696 Ostoji} Spasoje 528
Ostoji
Opaji} Milan (Glina) 416
Opaji Ostoji} êdo
Ostoji edo 674
Opali} Marko (Glina) 416
Opali Ostri{ Josip 340
Ostri 340,, 349
349,, 482
482,, 500
Opali} Strahi
Opali Strahiwa a (Glina) 416 Otkovi} Savo 534
Otkovi
Opa~i} .......
Opa ......., sin Stevin (Zagreb) 343 O~igrija
igrija Bo
Bo{koko 438
Opa~i} Aleksandar
Opa Aleksandar, Ilijin (Gospi (Gospi})) 98
98,, 103
103,, O~igrija
igrija Stevan 444
109,, 116
109 116,, 129 129,, 153
153,, 154 O~i} Maksim-Maks 306 306-307
307
Opa~i} Bogdan (Glina) 416,
Opa 416, 420
420,, 758
Opa~i} Vaso (Dowi
Opa (Do i Lapac) 136 P
Opa~i} Ilija (Gospi
Opa (Gospi})) 98,
98, 103
103,, 109
109,, 116
116,, 129
129,, Paveli} Ante 5-6,
Paveli 5 , 23-25
23-25,, 27
27,, 29
29,, 31
31,, 33
33,, 38
38,, 40
40,,
153-154
153- 154 54,, 72
54 72,, 82
82,, 117
117,, 126
126,, 144
144,, 170
170,, 194
194,, 206
206,, 251
251,,
Opa~i} Ilija (Glinica) 625
Opa 269, 278
269 278,, 314
314,, 319
319,, 396
396,, 400
400,, 412
412,, 436
436,, 485
485,,
Opa~i} Milak (Dowi
Opa (Do i Lapac) 136 542,, 544
542 544,, 581
581,, 590
590,, 595
595,, 597-599
597-599,, 617 617,, 619
619,,
Opa~i} Stanko-
Opa Stanko-]anica anica (Tu
(Tu{ilovi
ilovi})) 402 664, 679
664 679,, 680
680,, 714
714,, 728
Opa~i} Stevo (Zagreb) 343
Opa Paveli} Zvonko
Paveli Zvonko, Markov (Gospi}) (Gospi ) 110
Opsenica Rade 109 Paveli} Joso (Trnovac) 72
Paveli 72,, 158
Orezovi} Bo
Orezovi Boìdaridar 665 Paveli} Luka (Gospi
Paveli (Gospi})) 111,111, 121
121,, 145
145,, 181
Oreq Bo
Ore Boèna ena 16,
16, 624
624,, 628 Paveli} Mate
Paveli Mate, \urin urin (Gospi
(Gospi})) 110
Oreq Bo
Ore Boòo 627 Paveli} Milan (Gospi
Paveli (Gospi})) 102
Oreq Jovo 626
Ore Paver Vjekoslav 58 58,, 93
93,, 94
Oreq Milan 627
Ore Pavica (usta
(usta{a a u logoru Slana) 298 298,, 299
Oreq Milo
Ore Milo{ 626 Pavi} (Vlahovi
Pavi (Vlahovi}i) i) 679
Oreq Stevo 626
Ore Pavi} (Stolac
Pavi (Stolac, kazan
kazanxija)ija) 728
Ore{kov
Ore kov (Ogulin) 279 Pavi} Alojz (Kri
Pavi (Krièvci)evci) 493
Ore{kovi
Ore kovi} (Gra (Gra~ac)ac) 60 Pavi} Vaso (Mostar) 699
Pavi
Ore{kovi
Ore kovi} Jandre-Noso
Jandre-Nosowa a ([iroka
( iroka Kula) 135 Pavi} Dragi
Pavi Dragiwa a (Stolac) 728
Ore{kovi
Ore kovi} Joso ([iroka ( iroka Kula) 158 Pavi} Dra
Pavi Dra{ko ko (Mostar) 690 690,, 707
Ore{kovi
Ore kovi} Mile (Le{}e) (Le e) 158 158,, 380 Pavi} Du
Pavi Du{an an (Stolac) 728
Ore{kovi
Ore kovi} Mladen (Podravska Slatina) 492 Pavi} \or
Pavi or|e e (Stolac) 728
Ore{kovi
Ore kovi} Stipan (Li~ki (Li ki Osik) 131 Pavi} Elka (Stolac) 728
Pavi
Ore{~anin
Ore anin Mile 42, 42, 45 Pavi} Gina (Stolac) 728
Pavi
Ore{~anin
Ore anin Stevo (Glina, (Glina nadlugar) 416 Pavi} Gojko 726
Pavi 726,, 728
864 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Pavi Jure (Zagreb) 163

Pavi} Pa en Miladin 626
Pa|en
Pavi} Milenija (Stolac) 728
Pavi Pa|en
Pa en Nikola 626
Pavi} Risto (Sarajevo) 547
Pavi Pa|en
Pa en Spaso 626
Pavi~i} (Bori
Pavi (Bori~evacevac, supruga Grcina) 137 Pazi} Nikola 394
Pazi
Pavi~i} (Gospi
Pavi (Gospi}, trg. pomo}nik)
pomo nik) 145 Paji} \or
Paji or|ee 386
Pavi~i} Ante 194
Pavi 194-195 195,, 197
197,, 202
202,, 204
204,, 208
208-209
209 Paji} Josifa 445
Paji
Pavi~i} Ivan (Gospi},
Pavi (Gospi trgovac) 114 114,, 128 Paji} Luka 129
Paji
Pavi~i} Ivan-Ivica
Pavi Ivan-Ivica, Ivanov (Gospi}) (Gospi ) 100,
100, Paji} Qubica
Paji ubica 408
110,, 114
110 114,, 128 Paji} Rika 445
Paji
Pavi~i} Dragan (Josipdol) 254
Pavi Paji} Ru
Paji Ruìca
ica 408
Pavi~i} Grga-Grco (Bori
Pavi (Bori~evac)
evac) 137
137,, 224 Pajkanovi} Vuko 637
Pajkanovi 637,, 643
Pavi~i} Ivica (Bori~evca)
Pavi (Bori evca) 224 Pajki} Mirko
Pajki Mirko, Maksimov 15 15,, 575
575,, 581
Pavi~i} Mile (Bori~evac
Pavi (Bori evac 223 Pajko (Dowi (Do i Lapac,
Lapac brija~) 136
Pavi~i} Mirko (Gospi})
Pavi (Gospi ) 171 Pajta{ 333
Pajta 333,, 360
360,, 468
Pavi~i} Nikola (Li~ki
Pavi (Li ki Osik) 158 Pajtl Marijan 390
Pavi~i} Nikola (ZKRZ) 176,
Pavi 176, 177
177,, 185 Pajtl Matilda 259
Pavi~i} Pavao (Lukovo [ugarje)
Pavi ugarje) 160 Pajtovi} Stevo 543
Pajtovi
Pavi~i} Petar-Pero (Bru
Pavi (Bru{ani) ani) 364,
364, 366
366,, 374
374, Palavestra Spasoje 672
376 ......... Paladin (logor Kru Kru{~ica)ica) 734
Pavi~i} Roko-Rokica (Lukovo [ugarje)
Pavi ugarje) 160 Palaster Pavle 48
Pavi~i} [ime
Pavi ime (Lukovo [ugarje) ugarje) 160 Paliku}a
Paliku a Vlajko 720
Pavi~ki
Pavi ki Grga 220 Pal~i} Stjepan (KRZ) 293
Pal 293,, 304
304,, 307
Pavi~ki
Pavi ki Ivica 220 Paqevi
Pa evi} Tomo 192
Pavlekovi} (Bjelovar) 522
Pavlekovi Paqug
Pa ug Vlatko 628
Pavlin (logor Danica) 564 Pami} Mito 48
Pami
Pavlica Bude (Gorwa
(Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Panavac Mi Mi}a a 530
Pavlica Dane (Gorwa
(Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Pandri} Milorad 186
Pandri
Pavlica \uro uro (Gorwa
(Gor a Plo~a,
Plo 70 g.) 184 Pandri} Petar 186
Pandri
Pavlica \uro uro (Gorwa
(Gor a Plo~a,
Plo 47 g.) 184 Pandurovi} Bo
Pandurovi Boòo 36
Pavlica Ilija (Muwava(Mu ava, Ogulin
Ogulin, r. Podum,
Podum Pani} Dimitrije 48
Pani
Pla{ki)
Pla ki) 38 Pani} Nikola 48
Pani
Pavlica Ilija (Josipdol) 257 257,, 269 Panovi} Janko 630
Panovi
Pavlica Ilija (Gorwa(Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Panteli} Dimitrije
Panteli Dimitrije, Lukin 38, 38, 637
Pavlica Mile (Gorwa(Gor a Plo~a)
Plo a) 185 Panteli} Milan 192
Panteli
Pavlica Milka (Gorwa (Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Panteli} Smi
Panteli Smiqa a99,, 191
191,, 194
Pavlica Seka (Gorwa
(Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Panti} (komesar u Nedi
Panti Nedi}evojevoj vladi) 70
Pavlica Simo (Josipdol) 252 Panti} Dmitar (Ostrvica) 132
Panti
Pavlica Smiqa
Smi a (Gorwa
(Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Panti} Kosta (Bosanski Brod) 480
Panti
Pavlica Trivun (Gorwa (Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Panti} Todor (Bije
Panti (Bijeqina)ina) 637,
637, 643
Pavli~evi
Pavli evi} Milovan 365, 365, 372
372,, 516
516,, 578
578,, 648 Panxi} Dude 186
Pan
Pavlovi} (Vrginmost
Pavlovi (Vrginmost, ànd.) and.) 394,
394, 409 Pawan
Pa an Pero 422
Pavlovi} (Stara Gradi
Pavlovi Gradi{ka ka, por.
por., stud.) 330 Pawevi
Pa evi} Tomo 196
Pavlovi} Gojko (Vrginmost) 407
Pavlovi Pawkovi
Pa kovi} Jovan (Krbavica) 99 99,, 115
115,, 130
Pavlovi} Du
Pavlovi Du{anan (Lipovo Po Poqe) e) 178 Pawkovi
Pa kovi} Vujadin (Debelo Brdo) 38 38,, 138
138,, 199
Pavlovi} Dane (Studenci) 180,
Pavlovi 180, 181 Pawkovi
Pa kovi} Pepo 213
Pavlovi} \uro
Pavlovi uro (Lipovo Po Poqe) e) 178 Paovi} Marko 722
Paovi
Pavlovi} Jovo (Tuzla) 644
Pavlovi Papo Slavko 417 417,, 418
Pavlovi} Marko (logor Jasenovac) 362
Pavlovi 362-363
363,, Papaj Lavoslav 469
365-366
365 366,, 380
380-381
381 Papi} Vaso 48
Papi
Pavlovi} Milka (Studenci) 9,
Pavlovi 9, 180
180-181
181 Papo Albert Albert, Gavrin 707
Pavlovi} Pajo (Lipovo Poqe)
Pavlovi Po e) 178 Papo Jozef Jozef, S. (Ba
(Bawaluka)
aluka) 48
Pavlovi} Pero (Podravska Slatina) 489
Pavlovi 489-490
490 Papo Leon (Breza) 369
Pavlovi} Rade (Podgorje) 407
Pavlovi Papo Samuel Samuel, Santin (Ba (Bawaluka)
aluka) 43
Pade` Kazimir 277
Pade Papo Sumbul Sumbul, A. (Ba (Bawaluka)
aluka) 48
Pa|an
Pa an \urouro 528 Papovi} (Avtovac) 786
Papovi
REGISTAR IMENA 865
Para ik Ilija 609,

Paraxik 609, 610 Pejnovi Nikola (Sisak) 364,
Pejnovi} 364, 377
377,, 564
Pardo (Sarajevo) 471 Pejnovi} Pepa
Pejnovi Pepa, Ani~ina (Bogdani})
(Bogdani ) 189
Pardo Nisim (Zagreb) 456 Pejnovi} Pera (Gospi
Pejnovi (Gospi})) 109
Paripac Qubanuban 395 Pejnovi} Proko (Breznik
Pejnovi (Breznik,, Martin
Martin, Na Na{ice)
ice)
Paripac Nino 396 758
Paripovi} Dane 196
Paripovi Pejnovi} Seka (Bogdani
Pejnovi (Bogdani}, Zablate) 188
Paripovi} Ilija 665
Paripovi Pejnovi} Cvijeta (Gospi
Pejnovi (Gospi})) 559,
559, 732
Paska{ Danilo 133
Paska Pejnovi} Cuka (Bogdani
Pejnovi (Bogdani})) 188
Paska{ \uro
Paska uro 479 Pejovi} Branko
Pejovi Branko, Perin 587
Paska{ Ilija 133
Paska Pejovi} Vera
Pejovi Vera, Perina 587
Paska{ Marko 133
Paska Pejovi} Danica
Pejovi Danica, Perina 587
Paska{ Stojan 133
Paska Pejovi} r. Dostani
Pejovi Dostani} Gospava
Gospava, Lazareva 591 591,,
Patari} Mi
Patari Mi{oo 451 687, 691
687 691-692
692
Paunovi} Nikola 425,
Paunovi 425, 427 Pejovi} Nada
Pejovi Nada, Perina 587
Paunovi} Sini
Paunovi Sini{a a 425 Pejovi} Pero 587
Pejovi 587,, 691
Pa{ali
Pa ali} Bajro 734 Pej~i} Obrad 763
Pej
Pa{ali
Pa ali} Sejko 734 Pekar (Zagreb) 481
Pa{i} Mujo 702,
Pa 702, 707 Peki} Milorad 645
Peki
Pa{i} Fehim 697
Pa Peki} Sava 489
Peki
Pa{ko
Pa ko Stipo 529 Pelc Karlo 121121,, 734
Pezeq Marko 155,
Peze 155, 166 Peligro Rafaelo 155 155,, 160
160,, 166
Pezeq Martin 158
Peze Pelivanovi} Su
Pelivanovi Suqoo 222
Pezeq Zvonko 171,
Peze 171, 172 Peqac
Pe ac Smajo 734
Pejakovi} Du
Pejakovi Du{an an, Pavlov (Kiwa~ka)
(Ki ka) 441 Pemac Vaso 626
Pejakovi} Du
Pejakovi Du{an an (Bliwsi
(Bli si Kut) 443 Pemac Marko 626
Pejakovi} \uro
Pejakovi uro (Jo{avica)
(Jo avica) 429 Pemac Milo
Milo{ 626
Pejakovi} Jovo,
Pejakovi Jovo Pavlov (Pavao)
(Pavao) (Ki
(Kiwa~ka) ka) 441 Pemac Stevo 626
Pejakovi} Nikola (Kiwa~ka)
Pejakovi (Ki ka) 441 Penava Dragutin 522
Pejakovi} Pavao (Kiwa~ka)
Pejakovi (Ki ka) 441 Penavi} Mato 376
Penavi 376,, 378
378,,
Pejakovi} Pavle (Kiwa~ka)
Pejakovi (Ki ka) 441 Penavi} Tomica 376
Penavi 376,, 378
Pejakovi} Stevo (Kiwa~ka)
Pejakovi (Ki ka) 441 Penc Viktor 453
Pejanovi} Petar (Mostar) 690,
Pejanovi 690, 759 Perendija Risto 671
Peja{inovi
Peja inovi} Grubi
Grubi{no no Po
Poqe) e) 535 Perendija Svetislav 611
Pejinovi} Milan-Majik (Smiqan)
Pejinovi (Smi an) 158 Perera (Vinkovci) 472
Peji} Adam 416
Peji Peri} Leon 356
Peri 356,, 357
357,, 456
Peji} Bo
Peji Bo{koko 385 Peri} Marijan 582
Peri
Peji} Mane 107
Peji Peri} Niko 734
Peri
Peji} Milan 763
Peji Peri} Petar 245
Peri 245,, 256
Peji} Petar 419
Peji Peri{i} (Vlahovi
Peri (Vlahovi}i) i) 679
Peji} Predrag 384
Peji Peri{i} Ve
Peri Veqkoko 678
Peji} Stana 417
Peji Peri{i} Luka 726
Peri
Pejnovi} (Grubi
Pejnovi (Grubi{no no Poqe)
Po e) 533 Peri{i} Marko
Peri Marko, Milanov 728
Pejnovi} Anica (Bogdani})
Pejnovi (Bogdani ) 189 Peri{i} Milan 728
Peri
Pejnovi} Ivan (Lovinac) 176
Pejnovi Perkovi} (Glogovac) 642
Perkovi
Pejnovi} Iso (Pla{ki)
Pejnovi (Pla ki) 257, 257, 264
264-265
265 Perkovi} @ivko
Perkovi ivko (Krupa) 633
Pejnovi} Jovana (Bogdani})
Pejnovi (Bogdani ) 188 Perkovi} Marko (Livno) 366,
Perkovi 366, 374
Pejnovi} Luka (Bogdani})
Pejnovi (Bogdani ) 188 Perkovi} Milan (Ja
Perkovi (Jawa) a) 666
Pejnovi} Mara (Gospi},
Pejnovi (Gospi gostioni
gostioni~arka)
arka) 109 Perkovi} Mileva (Trebi
Perkovi (Trebiwe) e) 17,
17, 720
720,, 724
Pejnovi} Mara (Bogdani
Pejnovi (Bogdani},, dijete
dijete, 15 g.) 188 Perovi} (Dejanovi
Perovi (Dejanovi}i) i) 429
Pejnovi} Marija
Pejnovi Marija, Ani~ina (Bogdani(Bogdani})) 189 Persen Juraj 294
294,, 303-
303-304
304
Pejnovi} Mile (Bogdani})
Pejnovi (Bogdani ) 188 Per{i
Per i Ivan 60
Pejnovi} Milka
Pejnovi Milka, Ani~ina (Bogdani})
(Bogdani ) 189 Per{i} (Kri
Per (Krièvci)
evci) 325,
325, 494
Pejnovi} Niko (Gospi},
Pejnovi (Gospi usta usta{a) a) 187 Pesah Milo (Tuzla) 471 471,, 583
Pejnovi} Nikola (Gospi},
Pejnovi (Gospi trgovac) 99 99,, 103
103,, 105
105, Pesah Salamon (Brod) 357 357,, 459
459,, 476
476,, 537
109,, 115
109 Petak Stjepan (KRZ) 293 293,, 301-
301-307,, 313-
313-315
315
866 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Petakovi Milan 545

Petakovi} Petrovi Stevo (Staza) 440
Petrovi}
Petanovi} Tona 440
Petanovi Petrovi} Uro
Petrovi Uro{ (Karlovac) 391
Petkovi} An
Petkovi An|elija
elija (Gor
(Gorwa a Plo~a)
Plo a) 184 Petrovi} Fra
Petrovi Frawoo (Krièvci)
(Kri evci) 494
Petkovi} Anica (Gorwa
Petkovi (Gor a Plo~a,
Plo 45 g.) 183 Peura~a
Peura a Mile 393
Petkovi} Anica (Gorwa
Petkovi (Gor a Plo~a,
Plo 40 g.) 184 Pehar Nikola-Pudo 364 364,, 370
370,, 372
Petkovi} Vuka
Petkovi Vuka{in-Mito
in-Mito (Mostar) 690 Pehar Petar 360
Petkovi} Dane (Ostrvica) 132
Petkovi Peceq Ilija 677
Pece
Petkovi} \uro
Petkovi uro (Gorwa
(Gor a Plo~a)
Plo a) 183 Peceq Milorad 678
Pece
Petkovi} \uro
Petkovi uro (Ostrvica) 132 Peceq Petar 677
Pece
Petkovi} Zorka (Gor
Petkovi (Gorwa a Plo~a)
Plo a) 182,182, 185 Peceq Stevan 678
Pece
Petkovi} Jelka (Gorwa
Petkovi (Gor a Plo~a)
Plo a) 184 Pe}anac
Pe anac Petar 625
Petkovi} Quba
Petkovi uba (Gorwa
(Gor a Plo~a)
Plo a) 183 Pe}ina
Pe ina (Peru
(Peru{i})) 122, 122, 145
145-146
146
Petkovi} Qubomir-
Petkovi ubomir-Qubi ubi{a a (Medak) 100100,, 115
115, Pe}ina
Pe ina Josip-Joso (Gospi (Gospi})) 97, 97, 110
110,, 155
155,, 166
128 Pe}ina
Pe ina Jure (Karlovac) 390
Petkovi} Marija (Gorwa
Plo a) 183 Pe~ani
Pe ani} Paula 310 310,, 312
Petkovi} Marko (Gorwa
Plo a) 183 Pe~ec
Pe ec Jelena 714
Petkovi} Milka (Gorwa
Plo a) 183 Pe{i} Antonija 343
Pe
Petkovi} Mirko (Mostar) 692
Petkovi Pe{i} Branko 12
Pe 12,, 343
343,, 345
Petkovi} Nikola (Gorwa
Plo a) 183 Pe{i} Ksenija 343
Pe
Petkovi} Pajo (Gorwa
Plo a) 183 Pe{ke
Pe ke (Karlovac) 390
Petkovi} To
Petkovi To{oo (Topusko) 413 Pe{kir
Pe kir Bogdan (Ki (Kiwa~ka) ka) 441
Petrakovi} Jovo 238
Petrakovi Pe{kir
Pe kir Du{an
Du an (Ki (Kiwa~ka) ka) 441
Petri~evi
Petri evi} Matko 597 Pe{kir
Pe kir \or or|e-e-\uro
uro (Ki
(Kiwa~ka) ka) 441,
441, 444
Petri~i} (Virovitica) 536
Petri Pe{kir
Pe kir Pajo,
Pajo \urin urin (Ki(Kiwa~ka) ka) 441
Petri~i} Rade (Gospi})
Petri (Gospi ) 109 Pe{kir
Pe kir Stevo (Mo (Mo{tanica)
tanica) 429
Petrova~ki
Petrova ki Pepa 492 Pe{kir
Pe kir Stojan (Bli (Bliwski ski Kut) 444
Petrova~ki
Petrova ki Viktor 492 Pe{ko
Pe ko \oror|e e (Mostar) 690
Petrova~ki
Petrova ki Vlado 478-479
478-479 Pe{ut
Pe ut (Lovinac) 193
Petrovi} (iz Slavonije,
Petrovi Slavonije kot. pred.) 499 Pe{ut
Pe ut Bo
Boòo (Pla{ki)
(Pla ki) 259, 259, 263
Petrovi} An
Petrovi An|elko
elko (Sisak) 42, 42, 45 Pe{ut
Pe ut \uro
uro (Klipina Draga) 263
Petrovi} Ante (Gra
Petrovi (Gra~ac)
ac) 99,, 202
202,, 207 Pe{ut
Pe ut Lovro (ZKRZ) 176, 176, 177
177,, 185
Petrovi} Branko (Zenica) 327
Petrovi 327,, 664 Pe{ut
Pe ut Mane,
Mane Nikolin (Pla (Pla{ki) ki) 259
259,, 263
263,, 265
265-
Petrovi} Gajo (Karlovac) 385
Petrovi 266
Petrovi} Gavrilo (Srpske Moravice) 273
Petrovi Pe{ut
Pe ut Mane (Sisak) 42 42,, 45
Petrovi} Dimitrije (Biha
Petrovi (Biha})) 760 Pe{ut
Pe ut Milan (Gra (Gra~ac)
ac) 197
Petrovi} \uro
Petrovi uro (Karlovac,
(Karlovac gostioni
gostioni~ar) ar) 386 Pe{ut
Pe ut Nikola (Pla (Pla{ki) ki) 259,
259, 263
263,, 265
Petrovi} \uro
Petrovi uro (Karlovac,
(Karlovac mesar) 391 Pe{ut
Pe ut Rade,
Rade Nikolin (Pla{ki) (Pla ki) 259, 259, 263
263,, 265
Petrovi}-Ko
Petrovi -Ko{oviovi} Antim (Tavna,
(Tavna Bije
Bijeqina)ina) Pe{ut
Pe ut Savo ((Qubi ubiwe) e) 677
38 Pihler Ante (Gospi (Gospi}, trgovac) 111
Petrovi} Jovan (Srpske Moravice,
Petrovi Moravice ma ma{ino ino- Pihler Antun (potpukovnik,
(potpukovnik zap. ust. red. boj-
vo|a)
vo a) 273,
273, 274 ne) 72,
72, 78 78,, 97
97,, 155
155,, 166
Petrovi} Jovan (Srpske Moravice
Petrovi Moravice, èq.. rad- Pihler Braco (Gospi (Gospi}, student) 110
nik) 273 Pi~ili
Pi ili Dominik Hinko 329 329,, 359
359,, 365
365-366
366,, 371
371,
Petrovi} Jovo (Bijeqina
Petrovi (Bije ina, u~ite iteq)) 637 381,, 428
381 428,, 467
467,, 470
470,, 472
472,, 516
516,, 521
521,, 525
525,, 567
Petrovi} Qubo
Petrovi ubo, v. Popovi
Popovi} Qubo ubo Pi~uta
Pi uta Reza 700
Petrovi} Milo
Petrovi Milo{ (Lu (Luàni
ani, Derventa) 759 Pixula
Pi ula .....
....., sin Bo
Boìn in (Trebi
(Trebiwe) e) 722
Petrovi} Milutin (Plav{inac)
Petrovi (Plav inac) 540 Pixula
Pi ula Bo
Boòo (Trebiwe)
(Trebi e) 722
Petrovi} Pane
Petrovi Pane, Vasin 16 16,, 620
620,, 636-
636-638
638,, 643
643- Pjevac Dragan (Glina) 415
645, 648
645 648-649
649 Pjevac \urouro (Glina
(Glina, svrsvr{eni eni bogoslov) 415
Petrovi} Pero (Vrnogra~)
Petrovi (Vrnogra ) 626 Pjevac \urouro (Glina
(Glina, zemzemqoradnik)
oradnik) 416
Petrovi} Rastislav V. (autor) 83
Petrovi Pjevac Ilija (Glina) 415
Petrovi} Simeon (Srpske Moravice
Petrovi Moravice, ma ma{i-i- Pjevac Petar (Glina) 415
novo
vo|a)
a) 273 Pjeva~ (Gospi
Pjeva (Gospi}, porodica) 140
Petrovi} Simeon (Srpske Moravice,
Petrovi Moravice trgovac) Pjeva~ (Gospi
Pjeva (Gospi}, stolar) 114
273 Pjeva~ Jovo (Gospi
Pjeva (Gospi})) 134
REGISTAR IMENA 867
Pjeva Milo
Pjeva~ Milo{-Mi -Mi{oo (Gospi})
(Gospi ) 99,
99, 103
103,, 109
109,, 115
115, Polak Ivica (Na
(Na{ice)
ice) 461
118,, 129
118 Polak Milan (Bjelovar) 14 14,, 506
506,, 509
509-510
510,, 512
Pjeva~ Nikola (Pakrac) 527
Pjeva Polak Pavao
Pavao, Fra
Frawin in (Ba
(Bawaluka)
aluka) 44
Pjevi} Sulejman 734
Pjevi Polak Rudi (Vara
(Vara`din)din) 472
Pièta
Pi eta Stjepan 498 498,, 512 Polak Rudolf (Sisak) 42
Pikula \or or|e e 51,
51, 641
641,, 650
650,, 653 Polgar Fra
Frawo, R. 47
Pikula Nikola 51, 51, 641
641,, 650
650,, 653 Policer Pi
Pi{tata 459
459,, 472
Pikuli} Du
Pikuli Du{an an 548 Poli} Ilija 110
Poli
Pili} Marija 130
Pili Poli} Luka 187
Poli
Piquga
Pi uga Mitar 391 Poli} Luka
Poli Luka, Fra
Frawin in 110
Pinto Samuel (autor) 49 Poli} Marinko 360
Poli 360,, 371
371,, 467
Pije XII, papa 40 Poli} Fra
Poli Frawo, Fra
Frawin in 110
Pi{kur
Pi kur Ivan 260, 260, 280 Polimac Milan 406
Planin~i} Marko 671
Planin Polovina Jovan 438
Pla~ik
Pla ik Oto 42 Polovina Milan 446
Ple}a{ Bo
Ple Boò (Gospi
(Gospi}, upravnik kazn. u pen pen- Polovina Pajo 132
ziji) 99 99,, 104
104,, 109
109,, 115
115,, 117 Polovina Stevo 109109,, 132
Ple}a{ Bo
Ple Bo{ko ko (Gospi
(Gospi}, penz. zatv zatvor.
or. ~uvar)
uvar) Polojan Vujo 408
101,, 109
101 109,, 129 Polojan Rade 408
Ple}a{ Vaso (Gospi})
Ple (Gospi ) 99, 99, 101
101,, 110
110,, 115
115,, 117
117- Poqak
Po ak Aleksa
Aleksa, Jovanov 289
118,, 129
118 129,, 130 Poqak
Po ak An
An|a, supruga Aleksina 289
Ple}a{ Dmitar (Gospi})
Ple (Gospi ) 110,
110, 129
129,, Poqak
Po ak Anica
Anica, supruga Lukina 289
Ple}a{ Dragica (Gospi
Ple (Gospi})) 100,
100, 110
110,, 115
115,, 118
118,, Poqak
Po ak Bo
Boìca
ica, Vasina 289
130 Poqak
Po ak Bo
Boìca
ica, supruga MiloMilo{ev{eva a 289
Ple}a{ Du
Ple Du{an an, Milo
Milo{ev ev (Gospi
(Gospi})) 129 Poqak
Po ak Dane
Dane, Trivunov 289
Ple}a{ Ilija (Gospi})
Ple (Gospi ) 99, 99, 101
101,, 109
109,, 115
115,, 117 Poqak
Po ak Danica
Danica, Marka Trivunovog 286
Ple}a{ Qubica
Ple ubica (Gospi},
(Gospi supruga Bo{kova) Bo kova) Poqak
Po ak Danica
Danica, supruga Markova 288
99,, 109
99 109, 129 Poqak
Po ak Dara
Dara, Petrova 289
Ple}a{ Qubica
Ple ubica, Milkina (Divoselo) 124 Poqak
Po ak Darinka
Darinka, supruga Todorova 289
Ple}a{ Mijo (Gospi},
Ple (Gospi penzioner) 129 Poqak
Po ak Dmitra
Dmitra, supruga Trivunova 289
Ple}a{ Mi
Ple Mi}oo (Gospi},
(Gospi pekar) 129 Poqak
Po ak Dragica
Dragica, Trivunova 291 291,, 289
Ple}a{ Milan (Gospi})
Ple (Gospi ) 110 Poqak
Po ak \uro
uro, Markov 289
Ple}a{ Milka (Divoselo) 124
Ple Poqak
Po ak Ika
Ika, Milina 291
Ple}a{ Milo
Ple Milo{ (Gospi(Gospi})) 99,99, 109
109,, 115
115,, 129 Poqak
Po ak Ika
Ika, Milo
Milo{ev{eva a 289
Ple}a{ Stevo (Gospi})
Ple (Gospi ) 99, 99, 109
109,, 118 Poqak
Po ak Ika
Ika, Milutinova 291
Pleha~ Fra
Pleha Frawoo 529 Poqak
Po ak Ika
Ika, supruga Petrova 289
Ple{a
Ple a (Bjelovar) 504 Poqak
Po ak Jagoda
Jagoda, Milo
Milo{ev {eva a 289
Ple{a
Ple a Ivan-Jarac (Gorwi (Gor i Kosiw)
Kosi ) 178 Poqak
Po ak Jeka
Jeka, Markova 289 289,, 291
Ple{a
Ple a Milan (Peru{i})
(Peru ) 181 Poqak
Po ak Jeka
Jeka, Petrova 289 289,, 291
Ple{e
Ple e .....,
..... Stipin
Stipin, (Pla (Pla{ki) ki) 268,
268, 272 Poqak
Po ak Jovan 11
11,, 292
Ple{e
Ple e Stipe (Pla (Pla{ki) ki) 268,
268, 272 Poqak
Po ak Lazo
Lazo, Lukin 289
(Pquca)
(P uca) ..... Pero-P
Pero-Pquca uca (Pla
(Pla{ki) ki) 264,
264, 268 Poqak
Po ak Luka
Luka, Simin 289
Povan Mi}o
Mi o 400 Poqak
Po ak Qubica
ubica, supruga Vasina 289
Podnar Pavao-Pavo 158, 158, 216 Poqak
Po ak Maksim
Maksim, Simin 286, 286, 289
289-292
292
Podravac ]iril iril 476 Poqak
Po ak Manda
Manda, Milo
Milo{eva eva 289
Poàr
Po ar Petar (autor) 23 Poqak
Po ak Manda
Manda, supruga Nikolina 288
Pozderac Nurija 628 Poqak
Po ak Marija
Marija, Markova 289
Poje Frawo
Fra o 110 Poqak
Po ak Marko
Marko, Markov 288, 288, 291
Pokopac Mirko 535 Poqak
Po ak Marko
Marko, Trivunov 286
Pokrajac Bogdan 416 Poqak
Po ak Marta
Marta, supruga Maksimova 289
Pokrajac Janko 99, 99, 106
106,, 115
115,, 129
129,, 134 Poqak
Po ak Mile
Mile, Todorov 289
Pokraj~i} Du
Pokraj Du{an an 17,
17, 716 Poqak
Po ak Milica
Milica, supruga Lukina 289
Pokraj~i} Olga 17,
Pokraj 17, 716 Poqak
Po ak Milica
Milica, Todorova 289
Pokorni (in`.,
(in otac i sin) 358 Poqak
Po ak Milo
Milo{, Markov 289
Polak Valent-Vali (Bjelovar) 456 456,, 471
471,, 506 Poqak
Po ak Nikola
Nikola, \urin
urin 288
868 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Po ak Nikola,
Poqak Nikola Jovanov 281 281,, 283
283,, 288 Popovi Nikola (Popovi
Popovi} (Popovi}i) i) 252
Poqak
Po ak Nikola,
Nikola Todorov 289 Popovi} Nikola (Javorovac) 540
Popovi
Poqak
Po ak Pavica,
Pavica supruga Markova 289 Popovi} Paun (Otok
Popovi (Otok, Ogulin) 247, 247, 249
249,, 258
258,,
Poqak
Po ak Petar,
Petar Jovanov 289 261
Poqak
Po ak Ser
Ser|o-Ser
o-Ser|e, \urinurin 1111,, 281
281,, 283
283-286
286,, Popovi} Pero (Josipdol) 253
Popovi
288 Popovi} Pero (Topusko) 410
Popovi
Poqak
Po ak Stevan,
Stevan Damjanov 11, 11, 281
281,, 283
283,, 288 Popovi} Rade (Popovi
Popovi (Popovi}i) i) 252
Poqak
Po ak Stoja,
Stoja supruga Jovanova 286 286,, 289 Popovi} Radoje (Beograd) 738
Popovi
Poqak
Po ak Todor,
Todor Nikolin 289 Popovi} Rajko (Tre
Popovi (Tre{wevica) evica) 502
Poqak
Po ak Trivun,
Trivun Lukin 289 Popovi} Savo (Brezovo Po
Popovi Poqe, Br Br~ko ko, r. Sre-
Poqokan
Po okan Isak,
Isak R. 47 brenica) 430 430,, 666
Poqokan
Po okan Jakob,
Jakob R. 47 Popovi} Simo (Popovi
Popovi (Popovi}i) i) 252
Pomper @eqko ko 342,
342, 520 Popovi} Slavko (Zenica) 645
Popovi
Ponkovi} Jovan 129
Ponkovi Popovi} Stevan
Popovi Stevan, \. (Balatun (Balatun, Bije Bijeqina)ina) 38
38,,
Popara Bo{ko
Bo ko 577 637
Poper (Be
(Be~, in
in`.) .) 459 Popovi} Stevan (Do
Popovi (Dowi i Lapac) 218
Popi} (Staro Selo
Popi Selo, Topusko) 399 Popovi} Stevo (Vojnovac) 268
Popovi
Popov (Zagreb) 343 Popovi} Stevo (Josipdol) 252
Popovi 252,, 257
Popovi} (Vojnovac) 268
Popovi Popovi} Stevo (Sarajevo) 664
Popovi
Popovi} (Mostar) 763
Popovi Popovi} êdo
Popovi edo (Otok
(Otok, Ogulin) 247 247,, 249
249,, 258
258,,
Popovi} (Glina
Popovi (Glina, sudija) 417 260
Popovi} Adam (Slavonski Brod) 48
Popovi Porecki Adalbert (Ogulin) 259 259,, 261
261,, 279
Popovi} Branko (logor Jasenovac
Popovi Jasenovac, zato
zato~enik)
enik) Posavac (Petri
(Petriwa, ànd. and. por.) 432
616 Posavec (Zagorje) 474
Popovi} Branko (Stolac) 726,
Popovi 726, 727 Posavac Slavko (Gor (Gorwe e Dubrave) 246
Popovi} Vera (Mostar) 697
Popovi Potisak Anton 246 246,, 257
257,,
Popovi} Vlado (Qubi
Popovi ( ubiwe) e) 676 Potkowak
Potko ak Zorka (Gospi (Gospi})) 109
Popovi} Vlado (Trebiwe)
Popovi (Trebi e) 720 720,, 721 Potkowak
Potko ak Jovo ((îtluk) itluk) 99
Popovi} Vlajko (Zvornik) 664
Popovi Potkowak
Potko ak Jovo (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a) a) 184
Popovi} Dara (Nebqusi)
Popovi (Neb usi) 218 Potkowak
Potko ak Mihajlo-Mi
Mihajlo-Mi}oo (Gospi (Gospi})) 99,
99, 115
115,, 129
129,
Popovi} Darko (Slavonski Brod) 48
Popovi 130
Popovi} Dejan (Mostar) 697
Popovi Potkowak
Potko ak Milan (Gospi (Gospi})) 109
Popovi} Dragica
Popovi Dragica, Qubi~ina
ubi~ina (Stolac) 728 Potkowak
Potko ak Mile (Divoselo) 145 145,, 150
Popovi} \uro
Popovi uro (Popovi}i)
(Popovi i) 252 Potkowak
Potko ak Milica (Gor (Gorwa a Plo
Plo~a) a) 184
Popovi} Ilija (Stolac) 727
Popovi Potkowak
Potko ak Petar (Divoselo) 145
Popovi} Jovan (Popovi}i)
Popovi (Popovi i) 252 Potkowak
Potko ak Simo (Gospi (Gospi})) 109
Popovi} Jovo (Oto~ac)
Popovi (Oto ac) 214 Poto~wak
Poto ak Vlado 329
Popovi} Jovo (Josipdol) 252
Popovi Potrebi} Milo
Potrebi Milo{ 159
Popovi} Jovo (Stolac trg. pom.,
Popovi pom. 14 g.g.)) 728 Poturovi} Omer 734
Poturovi
Popovi} Jovo
Popovi Jovo, Qubi~in
ubi~in (Stolac) 728 Po~u~a
Po a (Gospi
(Gospi})) 118, 118, 424
Popovi} Joso-Josica (Otok
Popovi (Otok, Ogulin) 248-249
248 249,, Po~u~a
Po a .......
......., otac Dani~in 116
258,, 260
258 Po~u~a
Po a Bogdan
Bogdan, Milanov-Mikin (Gospi (Gospi},, stu
stu-
Popovi} Jure (Mostar) 697
Popovi dent) 109,
109, 116
Popovi} Luka (Gra~ac)
Popovi (Gra ac) 201201,, 204 Po~u~a
Po a Bogdan (Gospi (Gospi}, u~enik) enik) 113,
113, 116
Popovi} Qubica
Popovi ubica (Stolac) 728 Po~u~a
Po a Bo
Boò-Bo o-Bo{ko ko (Divoselo) 146 146,, 182
Popovi} r. To
Popovi To{oviovi} Qubica
ubica (Beograd) 738 Po~u~a
Po a Daca,
Daca Milanova-Mikina (Gospi (Gospi})) 109
Popovi} Qubo
Popovi ubo (Tuzla) 582,
582, 587
587,, 641
641,, 652 Po~u~a
Po a Danica (Gospi (Gospi}, krojakroja~ica)
ica) 116
Popovi} Marko (Slavonski Brod) 48
Popovi Po~u~a
Po a \uro uro (Gospi
(Gospi})) 99, 99, 118
Popovi} Mile (Gra~ac)
Popovi (Gra ac) 201
201,, 204 Po~u~a
Po a Jelena-Jela (Divoselo) 8 8,, 122
122,, 127
127,, 723
Popovi} Mile (Josipdol) 252
Popovi Po~u~a
Po a Jovo (Lipovo Po Poqe) e) 178
Popovi} Mile (Popovi}i)
Popovi (Popovi i) 252 Po~u~a
Po a Marko (Vrebac) 99 99,, 109
109,, 115
115,, 129
129,, 171
Popovi} Milenko (Bijeqina)
Popovi (Bije ina) 38, 38, 637 Po~u~a
Po a Milan-Mika (Gospi (Gospi}, zvonar) 109, 109, 116
Popovi} Milo
Popovi Milo{ (Slavonski Brod) 48 Po~u~a
Po a Mile (ZKRZ) 187, 187, 180
Popovi} Mihailo (Slavonski Brod) 48
Popovi Po~u~a
Po a Mile (Gospi (Gospi})) 150
Popovi} Miho (Gra~anica)
Popovi (Gra anica) 760 Po~u~a
Po a Mi
Mi}oo (Gospi})
(Gospi ) 129
REGISTAR IMENA 869
Po
Po~u~aa Sava (Gospi})
(Gospi ) 129 Prpi Bla
Prpi} Blaènka enka (Sisak) 445
Po~u~a
Po a Sveto (Divoselo) 122 Prpi} Vjekoslav (kaznionica Gospi
Prpi Gospi})) 104
Po~u~a
Po a Stevo (Divoselo) 127 Prpi} Ivan (Gospi
Prpi (Gospi}, bricin) 162
Po~u~a
Po a Todor (Lipovo Po Poqe)e) 178 Prpi} Ivan-
Prpi Ivan-[u}oo (Gospi}) (Gospi ) 162
Praì} Ale 174
Pra Prpi} Jakov ( Ravni Dabar) 159
Prpi
Praì} Anka 174
Pra Prpi} Marko-Puta
Prpi Marko-Putaq (Lovinac) 177
Praì} Bika 174
Pra Prpi} Milan 487
Prpi
Praì} Jovo 174
Pra Prpi} Mihovil (logor Jasenovac) 356
Prpi 356,, 364
364,,
Prajda Vojo 490,
490, 491 369, 374
369 374,, 614 614-615
615,, 617
617,, 669
Prauqac
Prau ac Nikola 623 Prpi} Pavao (kaznionica Gospi
Prpi Gospi})) 140
Praun{perger
Praun perger Fran-Frawo
Fran-Fra o 14 14,, 325
325-327
327,, 493
493, Prpi} Petar (Pazari
Prpi (Pazari{te te, Kosi
Kosiw)) 173
495-496
495 496,, 501 Prpi} Stipe (logor Jasenovac) 365
Prpi 365,, 371
Pra{talo
Pra talo Danica 15, 15, 533
533,, 535 Prhlik Ivo 418
Prv~i} 497
Prv 497-498
498,, 501
501,, 509 Pr{a
Pr a Eduard 531
Preva~a
Preva a Dane 762 Pr{a
Pr a Milan 173 173,, 178
Prentovi} Milo
Prentovi Milo{ 400 400,, 411 Pr{i} Ivan-Ivo 486
Pr 486-487
487
Presburger (`) r. Bitl (Osijek) 469 Prus Ivo 412
Presburger Ladislav-Lacika (Osijek) 470 470,, Prus Slavko 412
474 Prus Stevo 399 399,, 412-
412-413
413
Pribani} Joso 250
Pribani Prusina Ivica 690
Pribani} Milka 341,
Pribani 341, 380
380-381
381 Prusina Niko 690
Pribani} Milan 250
Pribani Prusina Frano 690
Pribani} Tone 250
Pribani Prca Pero
Pero, Vidov 677
Pribi~evi
Pribi evi} Rade 432-433
432 433 Prca Vid 677
Priji} (Javorovac
Priji (Javorovac, otac i sin) 539 Pudi} Vlado 344
Pudi
Primijeri Klemente 18, 18, 753
753,, 769 Pudi} Dragutin-Paraliza 328
Pudi 328,, 333
333,, 335
335,, 338
338,,
Primorac Silvestar 364-365 364 365,, 367
367,, 370
370,, 372 340,, 344
340 344-345 345,, 355
355,, 360
360,, 366
366-367
367,, 370
370-371
371, 379
379,
Prica Vaso 442 455,, 479-481
455 479-481,, 513 513-514
514,, 523
523,, 551
551,, 563
563,, 734
Prica Du{an
Du an 48 Pu|a
Pu a Mile 630
Prica Zorka 442 Pu|a
Pu a Pepa 630
Prica Joka 442 Puzi} \uro
Puzi uro 625
Prica Jovo 107,
107, 228
228,, 235 Puzi} Stojan 625
Puzi
Prica Ilija 48 Puì} Bo
Pu Boòo 733
Prica Milan 14, 14, 441
441-442
442 Puk Mirko 23 23,, 82
82,, 394
394,, 415
415,, 767
Prica Milka,
Milka supruga Milanova 442 Puli} Milan 416
Puli
Prica Milka,
Milka majka Milanova 442 Puqa
Pu a Milan 539 539,, 540
Prica Ogwen
Og en 383 Puqi} (Stolac) 734
Pu
Prica Sofija 442 Puwa
Pu a (Jevrejka u logoru Metajna) 306
Prwatovi
Pr atovi} Vojislav-Vojo 655 Pupovac Rade 242
Prodan Boìca
Bo ica, Bo Boìna
ina 289 Purati} Stanko 453
Purati 453-454
454,, 478
Prodan Boò,
Bo Ilijin 289 Putri} Jure 402
Putri
Prodan Ilija,
Ilija Bo Boìn in 289 Putri} Martin 402
Putri
Prodan Manda 289 Putri} Tomo
Putri Tomo, Martinov 402 402,, 412
Prodanovi} \uro
Prodanovi uro 253 Putrovi} Milutin 540
Putrovi
Prodanovi} Lazo 253
Prodanovi Puhalo .......
......., supruga VukaVuka{inova
inova 213
Prodanovi} Marko 690
Prodanovi Puhalo Vuka
Vuka{in in 213
Prodanovi} Petar 51
Prodanovi
Prodanovi} Tihomir 533
Prodanovi R
Prodanovi} [piro
Prodanovi piro 690 Rabati} Dmitar (Lipe) 179
Rabati
Proke{ (Koprivnica) 544
Proke Rabati} \uro
Rabati uro (Gospi
(Gospi})) 99
Prorok \oror|e e 690 Rabati} \uro
Rabati uro (Lipe) 179
Proti} (Nova Gradi{ka)
Proti Gradi ka) 761 Rabati} Ilija (Lipe) 179
Rabati
Proti} Marko (Slavonski Brod) 479
Proti Rabati} Kaja (Lipe) 9
Rabati 9,, 179
179,, 180
Prpi} (logor Jasenovac,
Prpi Jasenovac bra bra}a)a) 381 Rabati} Kojo (Lipe) 179
Rabati
Prpi} (zatvorski kuvar u Gospi}u)
Prpi Gospi u) 703 Rabati} Kosta (Gospi
Rabati (Gospi})) 99
870 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Rabati Milan (Lipe) 179

Rabati} Radovanovi (Slavonski Brod) 479
Radovanovi}
Rabati} Mile (Lipe) 179
Rabati Radovanovi} An|a
Radovanovi An a (Glina) 13 13,, 414
414-415
415,, 418
418-419
419
Rabati} Milka (Lipe) 179
Rabati Radovanovi} \or
Radovanovi or|ee (Mostar) 713
Rabati} Nikola (Lipe) 179
Rabati Radovanovi} Zorka (Mostar) 17
Radovanovi 17,, 713
713-714
714,, 736
Rabati} Pera (Lipe,
Rabati (Lipe `. 45 g.) 179 Radovanovi} Jovan (Glina) 415
Radovanovi
Rabati} Petar (Lipe
Rabati (Lipe, 33 g.) 179 Radovanovi} Kata
Radovanovi Kata, Petrova (Glina) 418
Rabati} Sava (Lipe) 179
Rabati Radovanovi} Marta
Radovanovi Marta, Petrova (Glina) 418
Rabudi} Fra
Rabudi Frawoo 14, 14, 494
494-496496 Radovanovi} Mirko (Brusnica Mala,
Radovanovi Mala Derven-
Rabu{icki
Rabu icki Josip 529 ta) 762,
762, 782
Radakovi} (Lipik
Radakovi (Lipik, Pakrac) 528 Radovanovi} Mla
Radovanovi Mla|en en (Mostar) 713
Radakovi} (Otri
Radakovi (Otri})) 130 Radovanovi} Petar (Glina) 415
Radovanovi
Radakovi} David (Bubaw)
Radakovi (Buba ) 223 Radovanovi} Savo (Stolac) 727
Radovanovi
Radakovi} Lazo (Vlasenica) 762
Radakovi Radovanovi} Slavko (Mostar) 713
Radovanovi
Radakovi} Milo
Radakovi Milo{ (Li (Li~ko ko Novo Selo
Selo, Na
Na{i- i- Radovanovi} Cvetko (Korenita
Radovanovi (Korenita, Bije
Bijeqina) ina) 639
ce) 761 Radovanovi} Cvijeta (Stolac) 728
Radovanovi 728,, 730
Radakovi} Rade (Li
Radakovi (Li~ko ko Novo SeloSelo, Na
Na{ice)
ice) Radovinovi} Pajo (Gospi
Radovinovi (Gospi})) 108,
108, 109
761 Radovi} Dane 175
Radovi
Radakovi} Teodora (Gospi
Radakovi (Gospi})) 144 Radovi} Katarina (Oriovac) 14
Radovi 14,, 486
486,, 488
Radan Biqana
Bi ana 559,559, 728 Radovi} Nikola (Gor
Radovi (Gorwe e Dubrave) 245 245,, 256
Radan Bosiqka
Bosi ka 17, 17, 724
724,, 728
728,, 733
733,, 735 Radovi} Pero (Ogulin) 255-256
Radovi 255 256
Radan Branko 724,
724, 727 Radovi} Petar (Oriovac) 486
Radovi
Radan Oto 12,
12, 332
332,, 335 Radojevi} Milo
Radojevi Milo{ (Slavonski Brod) 48
Radan Tihomir 728-729
728 729 Radojevi} Ne
Radojevi Ne|oo (Stolac) 726
Radanovi} Dragan (Do
Radanovi (Dowi i Hrastovac) 438 438,, 446 Radoj~evi
Radoj evi} @ivkoivko (Glina) 414-415
414 415
Radanovi} Du
Radanovi Du{an an, Nikolin (Bovi})(Bovi ) 404 Radoj~evi
Radoj evi} Zorka (Glina) 13 13,, 414
414,, 419
Radanovi} Du
Radanovi Du{an an (Osijek) 448 Radoj~i} Nikola (Slavonski Brod) 48
Radoj
Radanovi} Fra
Radanovi Frawoo (Podravska Slatina) 492 Rado{evi
Rado evi} (Zagreb) 565
Radanovi} Milo
Radanovi Milo{ (Plav (Plav{inac)
inac) 540 Rado{evi
Rado evi} \urouro (Otok O O{tarijski)
tarijski) 261
Radanovi} Nikola (Plav{inac)
Radanovi (Plav inac) 540 Rado{evi
Rado evi} Jovan (Josipdol) 257 257,, 269
Radanovi} Nikola (Bovi})
Radanovi (Bovi ) 404 Rado{evi
Rado evi} Mane (Josipdol) 257 257,, 269
Radanovi} Stevan (Bovi})
Radanovi (Bovi ) 404 Rado{evi
Rado evi} r. Pavi
Pavi} Marija
Marija, Ristina (Sara-
Radan~evi
Radan evi} Nikola 539 jevo) 15,
15, 547
547-548
548
Radej Slavko 12,
12, 318
318,, 324 Rado{evi
Rado evi} Marko (Pazari
(Pazari{te) te) 190
Radeka Milan 13, 13, 382
382-386
386 Rado{evi
Rado evi} Milan (Sarajevo) 547
Radi} Vladimir (Rujnica) 630
Radi Rado{evi
Rado evi} Mile 257, 257, 269
Radi} \uro
Radi uro (Pakrac) 528 528,, 531 Rado{evi
Rado evi} MiMi}oo (Otoka,
(Otoka Bosanska Krupa) 623
Radi} Du
Radi Du{an
an (Vrnogra~)
(Vrnogra ) 625 Rado{evi
Rado evi} Pavle (Josipdol) 257 257,, 269
Radi} Qubo
Radi ubo (Mostar) 692 Rado{evi
Rado evi} Petar (Josipdol) 257 257,, 269
Radi} Mile
Radi Mile, Vladimirov (Rujnica) 630 Rado{evi
Rado evi} Tomo (Kru(Kru{~ica ica, Kosi
Kosiw)) 9 9,, 173
173,,
Radi} Milka (Rujnica) 630
Radi 175
Radi} Og
Radi Ogwen
en (Mostar) 690, 690, 759 Radulovi} \uro
Radulovi uro 531
Radi} Risto (Mostar) 690
Radi Radulovi} Jelena 559
Radulovi 559,, 686
686,, 732
Radi} Sveto (Pura~i})
Radi (Pura ) 583 Ragu{ Ilija 733
Ragu
Radi} Cvjetko (Jawa)
Radi (Ja a) 431,431, 664 Raì} Dragan 181
Ra
Radi~i} Radoslav 42,
Radi 42, 45 Rajak Mile (Otok,
(Otok Ogulin) 247, 247, 258
258,, 261
Radi{i} \oko
Radi oko 129 Rajak Rade (Ogulin) 249
Radi{i} Svetozar 99-101
Radi 99-101,, 105
105,, 109
109,, 110
110,, 115 Rajak Trive (Otok,
(Otok Ogulin) 247, 247, 258
258,, 261
Radmanovi} Dane 186
Radmanovi Rajakovi} Du
Rajakovi Du{an an 722
Radmanovi} Gli
Radmanovi Gli{oo 132 Rajakovi} Mile 232
Rajakovi
Radmanovi} Darinka 8
Radmanovi 8,, 142
142,, 144 Raja~i} Velimir 255
Raja
Radmanovi} Mile 133
Radmanovi Raji} Mijo (Zagreb) 349
Raji
Radmanovi} Petar 132
Radmanovi Raji} Mijo (Mostar,
Raji (Mostar pekar) 696 696,, 698
698,, 702
Radmanovi} Soka 186
Radmanovi Raji} Mijo (Mostar,
Raji (Mostar ~inovnik)
inovnik) 697
Radmanovi} Stevan (69 god.) 186
Radmanovi Raji} Milan (Dr
Raji (Drqa~a, Su Suwa) a) 445
Radmanovi} Stevan (70 god.) 186
Radmanovi Rajnovi} Ilija 42
Rajnovi 42,, 45
REGISTAR IMENA 871
Rajnovi Simeon 274

Rajnovi} Rami \emo
Rami} emo 624
Rajh Edita (Osijek) 469 Rami} Fekho 606
Rami 606,, 608
Rajh Igwat
Ig at (Osijek) 467, 467, 469 Rankovi} Vuka
Rankovi Vuka{in in 639
Rajhert Maks 553 Rankovi} Ranko 639
Rankovi
Raj~evi
Raj evi} Ana
Ana, Simina (Bogdani})
(Bogdani ) 189 Rapaji} Bogdan 228
Rapaji 228,, 235
Raj~evi
Raj evi} Bogdan (Gospi
(Gospi})) 109,
109, 115
115,, 129 Rapaji} Dragan 249
Rapaji
Raj~evi
Raj evi} Boja
Boja, \urina
urina (Bogdani},
(Bogdani 30 g.) 189 Rapaji} Jovo 480
Rapaji
Raj~evi
Raj evi} Danica
Danica, Simina (Bogdani},
(Bogdani , 15 g.) 189 Rapaji} Nikica 9,
Rapaji 9, 207
207,, 210
Raj~evi
Raj evi} Danica (Bogdani
(Bogdani}, 11 g.) 189 Raste Jovo 149
Raj~evi
Raj evi} \or or|e-e-\uro
uro, Bogdanov (Gospi
(Gospi})) 99,
99, Rasti} Miro 239
Rasti
109, 115
109 115,, 129 Rastovi} Marko 788
Rastovi 788,, 806
Raj~evi
Raj evi} \urouro, Jurin (Bogdani})
(Bogdani ) 189 Ratkovi} (Zupci) 722
Ratkovi
Raj~evi
Raj evi} Ivan (Pla{ki)
(Pla ki) 257 Ratkovi} Jakov (Bru
Ratkovi (Bru{ani) ani) 8,8, 164
164,, 166
166-168
168
Raj~evi
Raj evi} Jela (Bogdani})
(Bogdani ) 189 Ratkovi} Rade (Glina) 415
Ratkovi 415,, 417
Raj~evi
Raj evi} Qubica
ubica (Gospi
(Gospi}, supruga upravnika Ratkovi} Marko (Li
Ratkovi (Li~ki ki Osik) 132-133
132 133
po{te)
po te) 115,
115, 129 Ratkovi} Milica (Topusko) 401
Ratkovi
Raj~evi
Raj evi} Qubica
ubica (Gospi
(Gospi}, supruga oficira) Ratkovi} Nevenka (Topusko) 401
Ratkovi
116 Ratkovi} Slavko ((Qubi
Ratkovi ubiwe) e) 677
Raj~evi
Raj evi} Maca
Maca, k}i Marijina (Bogdani(Bogdani})) 189 Ra{eta
Ra eta (Gospi
(Gospi})) 105
Raj~evi
Raj evi} Mara
Mara, supruga \ur urina
ina (Bogdani
(Bogdani}, Ra{eta
Ra eta (Sarajevo) 547
80 g.) 189 Ra{eta
Ra eta Vojo
Vojo, Petrov (Buni (Buni})) 138,
138, 238
Raj~evi
Raj evi} Marija
Marija, Nikolina (Bogdani
(Bogdani}, 30 g.) Ra{eta
Ra eta Janko (Barlete) 133
189 Ra{eta
Ra eta Jovo (Barlete) 133
Raj~evi
Raj evi} Marija (Bogdani},
(Bogdani 70 g.) 189 Ra{eta
Ra eta Petar (Buni
(Buni})) 38, 38, 138
138,, 199
199,, 238
Raj~evi
Raj evi} Marica
Marica, unuka Simina (Bogdani (Bogdani}, Ra{eta
Ra eta Rade (Glodin
(Glodin, Bosanska Krupa) 622
1 g.) 189 Ra{i} (Sremska Mitrovica) 545
Ra
Raj~evi
Raj evi} Marko (Gospi})
(Gospi ) 99 Ra{kovi
Ra kovi} Bogdan
Bogdan, M. 7,, 69 69-70
70
Raj~evi
Raj evi} Marko (Bogdani
(Bogdani}, 6 g.) 189 Ra{ovi
Ra ovi} Lazar 545
Raj~evi
Raj evi} Milan
Milan, Jovanov (Divoselo) 38 38,, 264 Ra{pica
Ra pica Josip 259
Raj~evi
Raj evi} Milka
Milka, Simina (Bogdani
(Bogdani}, 18 g.) 189 Rebac Antun (Ba
(Bawaluka)
aluka) 44
Raj~evi
Raj evi} Milka, unuka \ur urina
ina (Bogdani
(Bogdani}, 18 Rebac G. (Ba
(Bawaluka)
aluka) 47
g.) 189 Rebac Remzija (Zenica) 364
Raj~evi
Raj evi} Mom
Mom~ilo ilo (Virovitica) 536 Rebok Juraj 418
418,, 420-
420-421
421
Raj~evi
Raj evi} Nikola (Bogdani})
(Bogdani ) 189 Rebra~a
Rebra a Bo
Bo{koko 417
Raj~evi
Raj evi} Simo (Bogdani})
(Bogdani ) 189 Rebra~a
Rebra a Mile 416
Raj~evi
Raj evi} Simo (Ivawska)
(Iva ska) 536 Rebra~a
Rebra a Seka 417
Raj~evi
Raj evi} Uro
Uro{, S. (Mogori
(Mogori})) 38,
38, 99
99,, 129
129,, 134
134,, Rebra~a
Rebra a Stanko 415
138 Redlih Milica 14 14,, 478
Raj{i} Vaso 133
Raj Reki} Savo 491
Reki
Raj{i} Danilo 133
Raj Reli} @ivko
Reli ivko (Petriwa)
(Petri a) 422-424422 424,, 427
Raj{i} Dimitrije 133
Raj Reli} Milan (Slavonski Brod) 479
Reli 479-480
480,, 665
Raj{i} Kata 398
Raj Reli} Pero (Glina) 417
Reli
Raj{i} Lazo 133
Raj Reqin
Re in Dragiwa
Dragi a 17 17,, 715
Raj{i} Mila 398
Raj Reqin
Re in Jovo 17
17,, 715
Raj{i} Stevan 133
Raj Remenar Antun-Ante (logor Jasenovac Jasenovac, natpo-
Rakar (Zagreb) 352 ru~nik)
ru nik) 329,
329, 524
Rakas Mile 419 Ren|eo
Ren eo Drìslav
Dr islav 372
Raki} (Kri
Raki (Krièvci)
evci) 326 Repac (Nova Gradi
Gradi{ka) ka) 367-368
367 368
Raki} (Zvornik) 664
Raki Repac Gavrilo (Rujnica) 133
Raki} Milan (Kostre{)
Raki (Kostre ) 438,438, 446 Repac Lazo (Rujnica) 133
Raki} Petar (Kukuwevac)
Raki (Kuku evac) 527 Repac Nikola (Sisak) 42 42,, 45
Raki} Nevenka (ZKRZ) 250
Raki Repac Simo (Rujnica) 133
Rako Ivan 330 Repac Stojan (Rujnica) 133
Rakoci (Gra~ac)
(Gra ac) 207 Resanovi} Adam 415
Resanovi
Rami} Asim 696
Rami Rehnicer (Zagreb) 459
872 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Recija \ukan
ukan 623 Romi Drago 571
Romi}
Rexi} (Brod) 563
Re Romi} Ferdo 432
Romi
Rexi} Avdo (Stolac) 734
Re Rom~evi
Rom evi} Branko 407
Rexi} Izreta (Stolac) 734
Re Ron Danilo 453
Rexi} Mamud (Stolac) 734
Re Ron~evi
Ron evi} Marko 177
Rexi} Mujo 726
Re Ron~evi
Ron evi} Nikola 177
Rexi} Hasan (Stolac) 734
Re Ron~evi
Ron evi} Petar 177
Ribar Nikola 100, 100, 115
115,, 128
128,, 145
145,, 148 Rosandi} Joso (Podlapac) 226
Rosandi
Ribi} Ivica 633
Ribi Rosandi} Josip-Joso-Popo (Gospi
Rosandi (Gospi})) 97,
97, 155
155,,
Ribi} Sahib 608
Ribi 166
Riveli Marko Aurelije (autor) 83 Rosandi} Markan (Gospi
Rosandi (Gospi})) 111
Rizvanbegovi} Omerbeg 734
Rizvanbegovi Rosandi} Mime 210
Rosandi
Ristanovi} Jovo 672
Ristanovi Rosi} Blago 373
Rosi
Risti} Gojko (Visoko) 548
Risti Rosta{ Ferdinand-Ferdo 380
Rosta
Risti} Sveto (Bijeqina)
Risti (Bije ina) 637, 637, 643 Rot Josip,
Josip M. 47
Rihtermoc (Sarajevo) 554 Rotman Oto 460
Rihtman Aleksandar 42 Rotman Oskar 469
Ric Rude 111111,, 114
114,, 128
128,, 140
140,, 157
157,, 162
162,, 180
180,, 232
232,, Rubini} Stjepan 43
Rubini 43,, 328
328,, 333-335
333-335,, 344344,, 352
352,,
240,, 285
240 285,, 344 379,, 513
379 513-514
514,, 523
Ric Tomo-Tomica 111, 111, 162
162,, 230
230,, 235 Rudeli} Ivan (Gospi
Rudeli (Gospi}, {ofer)
ofer) 110 110-111
111
Robovi} Mahmut 571-572
Robovi 571 572 Rudeli} Ivan-Vijuba (Gospi
Rudeli (Gospi}, fin. pregl.)
Rova~evi
Rova evi} Mihajlo (Pla{ki)
(Pla ki) 764 111
Roder (Osijek) 462 Rudeli} Jure (Gospi
Rudeli (Gospi})) 111
Rodi} (Plitvi
Rodi (Plitvi~ka ka Jezera) 390 Rudeli} Nikola (Debelo Brdo) 158
Rudeli
Rodi} Dragan (Vrginmost) 408
Rodi Rudi} Petar (Do
Rudi (Dowi i Hrastovac) 438 438,, 446
Rodi} \uro
Rodi uro, S. (Kom. za izb.) 122 122,, 152
152,, 212
212,, Ru`di
Ru di} (Travnik) 571
215,, 220
215 220,, 230
230,, 232
232,, 246
246,, 248
248,, 250
250,, 264
264,, 268
268, Ruì} Bude (Oto
Ru (Oto~ac)ac) 211
272,, 275
272 275,, 402
402,, 437
437,, 442
442,, 447
447,, 537
537,, 546
546,, 599
599,, Ruì} Vinko (Pag) 297
Ru
611,, 628
611 628,, 649
649,, 735
735,, 744 Ruì} Dragan
Ru Dragan, Mihin (Stolac) 727
Rodi} Qubo
Rodi ubo, J. (Kom. za izb.) 486 Ruì} \or
Ru or|e
e (Sarajevo) 592 592,, 655
Rodi} Milan (Rogoqi)
Rodi (Rogo i) 527 Ruì} Emil (Stolac) 726
Ru
Rogi} Zvonko (Qubu
Rogi ( ubu{ki) ki) 648,
648, 649
649,, 485
485,, 660 Ruì} @arko
Ru arko (Bosanski [amac) amac) 609
Rogi} Petar (Vranovina,
Rogi (Vranovina Pazari
Pazari{te) te) 189
189-190
190 Ruì} Oren-Jegor (Split) 11
Ru 11,, 300
Roànkovi
Ro ankovi} (Bu(Bu~ica)
ica) 403 Ruì} Miho (Stolac) 727
Ru
Rozgaj (Bjelovar) 506 Ruì} Sergije (Stolac) 726
Ru
Rozenberger Jojel 320 Rukavina Ante (Trnovac) 8 8,, 164
164,, 166
Rozenrauh Adolf,
Adolf Mihajla 44 Rukavina Dujo (Gospi
(Gospi}, stra
straàr) ar) 110
Rozencvajg Jakob 474, 474, 476 Rukavina Fra
Frawoo (logor Jasenovac) 364
Rozi} Ante 697
Rozi Rukavina Jerko (Gospi
(Gospi})) 104
Rozner (Zagreb) 329 Rukavina Joso (Klanac) 173
Rozner David (Sisak) 42 Rukavina Joso-Ganga (Kosi (Kosiw)) 181
Rozner Ivan (Tuzla) 472 Rukavina Juraj-Juco (Peru (Peru{i})) 108 108,, 158
158,, 182
182,
Rozner Fric (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 354 230,, 563
230 563-564
564,, 668
668,, 714
Roj~evi
Roj evi} Jovo 539 Rukavina Jure (Gospi
(Gospi}, posl. stol. rad.) 704
Roj~evi
Roj evi} Nikola 540 Rukavina Marko (Pazari
(Pazari{te) te) 190
Rokvi} (Gospi
Rokvi (Gospi})) 110 Rukavina Mile (Kosi(Kosiw)) 181
Roki} Aleksa 527
Roki Rukavina Nikola (Gospi
(Gospi})) 98
Roki} Stevo 545
Roki Ruwai
Ru ai} Rada (Kom. za izb.) 268
Rokni} (Karlovac) 391
Rokni Ruwa{ Mirko 378,
Ru 378, 380
Rokni} Joka (Topusko) 411
Rokni Ruwa{ Ru
Ru Ruìca
ica 381
Roksandi} Steva 527
Roksandi Rupe Vjekoslav 277
Romani} (Glinica) 626
Romani Rup~i} \uro
Rup uro 244
Romani} Dimitrije (Bjelovar) 14
Romani 14,, 506
506,, 509 Rup~i} Kre
Rup Kre{oo 352
Romani} Mile (Glinica) 625
Romani Rup~i} Lavoslav 111
Rup
Romano Ja{a
Ja a (autor) 49 Rup~i} Pavel 503
Rup
REGISTAR IMENA 873
Ru
Rup~i} Stevo 162 Salom Braco
Braco, v. Danon Cadik-Braco
Ruso Kozimo 697 Salom ……-Buki (logor Jasenovac) 367 367-368
368
Ruher Juraj 307 Salom Danko (Sarajevo) 466
Salom David (Osijek) 470
S Salom Jakica (Jajce) 475
Sabali} Ivo 294
Sabali Salopek (Ogulin
(Ogulin, bravar) 246
Sabacija (Lasovac) 503 Salopek Ivan (Ogulin
(Ogulin, pi piqar)ar) 250
Sabqi} Damjan (Velika Gradusa) 422
Sab Saltra~ Nikola 476
Saltra
Sabqi} Du
Sab Du{an an (Bawaluka)
(Ba aluka) 43 Samac Savo 417
Sabqi} Ilija-Stric (Livno) 373
Sab Samac Staka 417
Sabqi} Jovan (Suwa)
Sab (Su a) 424,424, 428
428,, 641
641,, 652 Samarcija ((qekar)
ekar) 532
Sabqi} Marko (Karlovac) 382-383
Sab 382 383,, 386
386,, 388 Samarxija
Samar ija Josip (Gospi
(Gospi})) 97,97, 155
155,, 166
Sabqi} Pero 424
Sab Samarxija
Samar ija Joso (Gospi
(Gospi})) 110-111
110 111
Saboli Ignac 277 Samarxija
Samar ija Luka (Gospi
(Gospi})) 110,
110, 162
Saboli} Ivan-Bla
Saboli Ivan-Blaùrac urac 538-539
538 539 Samarxija
Samar ija Milan (Glina) 416
Saboli} Martin 542
Saboli Samarxija
Samar ija Milo
Milo{ (Glina) 416
Sabolovi} Mile 502
Sabolovi Samarxi} Aleksa (Mostar) 690
Samar
Savanovi} Pane 572
Savanovi Samarxi} Vlajko (Mostar) 690
Samar
Savatovi} @arko
Savatovi arko 132 Samarxi} Grujo (Pale) 561
Samar
Savatovi} Jovo 132
Savatovi Samarxi} \or
Samar or|ee (Mostar) 692
Savatovi} Ilija 132
Savatovi Samarxi} Savo (Mostar) 692
Samar
Savatovi} Marko 99,
Savatovi 99, 109
109,, 115
115,, 129
129-130
130 Samlai} (Sarajevo) 363
Samlai
Savatovi} Milan
Savatovi Milan, Jovin 132
Sani~ki
Sani ki \uro
uro 412
Savatovi} Mile 132
Savatovi
Santra~ Luka 623
Santra
Savi} (Mostara) 707
Savi
Santra~ Savka 623
Santra
Savi} Aco (Zavidovi}i)
Savi (Zavidovi i) 354
Sarajlija Kasim 16 16,, 634
634,, 636
Savi} Bo
Savi Boòo (Nevesiwe)
(Nevesi e) 688 688,, 691
Sarajlija Mehmed 627- 627-628
628
Savi} Goluban (Sarajevo) 560
Savi
Sarapa \uro
uro 42
42,, 45
Savi} Janko
Savi Janko, S. (Kne
(Kneìna ina, Vlasenica) 759
Savi} Joco (Bujavica) 528
Savi Sarapa Lazo 416
Savi} Qubomir
Savi ubomir (Vlasenica) 675 Sarafi} Jozef
Sarafi Jozef, Izidorov 44
Savi} Qubo
Savi ubo, Bo Boìn in (Nevesiwe)
(Nevesi e) 688 Sara~evi
Sara evi} E. (KRZ) 634
Savi} r. Petkovi}
Savi Petkovi Milica, Milica Simina (Nevesi- Satler Ivan 413-
413-414414
we) e) 688
688,, 691
691-692
692 Sauha Frano 432
Savi} Milo
Savi Milo{, V. (Mili (Mili}i) i) 674,
674, 759 Saxak
Sa ak (Karlovac) 392
Savi} Rajka
Savi Rajka, BoBoìna ina (Nevesiwe)
(Nevesi e) 688 Saxak
Sa ak Sofija 388
Savi} Risto (Zvornik) 645
Savi Svagu{ Andrija 369
Svagu
Savi} Sveto (Bijeqina)
Savi (Bije ina) 645 Svaì}-Markovi
Sva -Markovi} Dragutin 42 42,, 45
Savi} Selimir (Pura~i}i,
Savi (Pura gostioni~ar)
gostioni ar) 645 Sveti} Ivan 129
Sveti
Savi} Selimir (Zvornik
Savi (Zvornik, trgovac) 645 Sveti} Luka 171
Sveti
Savi} Slavko (Sremski Karlovci) 762
Savi Sveti} Mate 704
Sveti
Savi} Stevo (Bijeqina)
Savi (Bije ina) 637 Sveti} Mile 111
Sveti
Savko (Mostar) 690 Sveti} Mi
Sveti Mi{o, Matin 704
Savri} Ratko (Bosanski [amac)
Savri amac) 609 Sveti} Nikola 139
Sveti 139,, 141
141,, 164
............ Sadik (Efendija, Biha Biha})) 633 Sveti} Roko 111
Sveti
Sadikovi} Ha
Sadikovi Ha{im im 628 Svjetli~i} Drago
Svjetli Drago, Jovin 16, 16, 611
Sajdl Adolf 76, 76, 155 Svjetli~i} Zora 612
Svjetli
Salamon (Zagreb, (Zagreb in in`.).) 461 Svorcan (Mostar
(Mostar, porodica) 710
Salamon (Ogulin, (Ogulin trgovac) 248 Svorcan Danica
Danica, Spasojeva (Mostar) 697 697,, 692
Salamon Avram (Zavidovi}i) (Zavidovi i) 354 Svorcan r. Samar
Samarxi} Gospava
Gospava, Jovanova (Mo-
Salamon Dragan (Ogulin, (Ogulin sin trgovca) 248 star, r. Doboj kraj Stoca) 17
star 17,, 687
687,, 692
Salamon Ivan (Ogulin) 260 Svorcan Leposava
Leposava, Spasojeva (Mostar) 687 687,,
Salamon Nada (logor Jasenovac Jasenovac, zato
zato~enik)
enik) 568 692
Salvatores Umberto 78 Svorcan Qubica
ubica,, Spasojeva (Mostar) 687
Salom Albert, Albert Bertin (Bawaluka)(Ba aluka) 48 Svorcan Spasoje (Mostar) 687 687,, 692
Salom
Sal om Avram,
Avram A. (Ba (Bawaluka)
aluka) 48 Svorcan Tomo
Tomo, Spasojev (Mostar) 687 687,, 692
874 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Sebrek Alojz 277 Sko ibu{i} Pero 571

Sko~ibu 571-572
572,, 575
Severovi} Tomo (Krièvci)
Severovi (Kri evci) 325325,, 494 Skrbin Janko 342
Sedlan (Tomingaja) 206 Skucorep Milan 540
Sekeru{evi
Sekeru evi} Branko 489 Skucorep Nikola 539
Sekiz (Oto~ac)
(Oto ac) 211 Sku~i} ((Qubi
Sku ubiwe)e) 680
Sekiz Vaso (Tonkovi})
(Tonkovi ) 238 Slavuqac
Slavu ac Rade 528
Seko Meho 734 Sladi} Du
Sladi Du{an an 10
10,, 238
238-239
239
Sekuli} ........ (Gospi
Sekuli (Gospi}, {umar)
umar) 134 Slijep~evi
Slijep evi} Stojan 415
Sekuli} ........ (Gospi
Sekuli (Gospi}, |ak
ak gimnazije,
gimnazije sin {u- Slip~evi
Slip evi} Branko 380 380,, 521
mara) 134,
134, 224 Sli{kovi
Sli kovi} Bla
Bla{ko-Bla
ko-Bla` (Mostar) 691 691,, 705
Sekuli} Dane (Ribnik) 158
Sekuli Slovini} Vjekoslav 691
Slovini
Sekuli} Du
Sekuli Du{an an (Qubi
( ubiwe)e) 680
680,, 682 Smarli} Ilija 441
Smarli
Sekuli} Gojko (Qubi
Sekuli ( ubiwe)e) 680
680,, 682 Smiqani
Smi ani} Lazo 354
Sekuli} Ivan (Gospi},
Sekuli (Gospi svrsvr{enieni maturant Smiqani
Smi ani} Milo
Milo{ 629
gimnazije) 224 Smiqani
Smi ani} Milutin 631
Sekuli} Mi
Sekuli Mi{oo (Otok,
(Otok Ogulin) 249,249, 261 Smi~iklas
Smi iklas Dane 495
Selak Jovan (Rujnice) 630 Smojver (Barbat-Zubovi
(Barbat-Zubovi}i) i) 314
Selak Milovan,
Milovan Jovanov (Rujnice) 630 Smole Fra
Frawoo 733
Selak Milovan,
Milovan Perin (Rujnice) 630 Smoli} (Ogulin) 248
Smoli
Seqan
an (Zagreb)
(Zagreb) 463 Smol~i} (Gospi
Smol (Gospi})) 197
Semiz Qubica
ubica 700 Smol~i} Ivan (([iroka
Smol iroka Kula) 76
Semiz Mi{o
Mi o 700 Smol~i} Tomo (Ogulin) 259,
Smol 259, 261
Semiz Ranko 690 Smoqan
Smo an (Kukavice
(Kukavice, Rogatica) 673
Serdanovi} Ivo 702
Serdanovi Smoqan
Smo an Boris (Mostar) 697
Serdar Vera,
Vera Ilijina 238 Smoqan
Smo an Trpimir-Trupa (Mostar) 697
Serdar Du{ka
Du ka, Ilijina 238 Smoqanovi
Smo anovi} (Dvor na Uni) 760
Serdar Ilija 238 Smoqanovi
Smo anovi} Dragutin (Bovi (Bovi})) 403
Serdaru{i} Slavko 696
Serdaru Smr~ek
Smr ek Frawo
Fra o 544
Serti} Ante (Udbina) 232
Serti Sodu Fran
Fran~esko
esko Milo 67 67,, 72
72,, 78
78,, 155
155,, 166
Serti} Dane (Gospi})
Serti (Gospi ) 110 Sokoli} Bo
Sokoli Boòo 110
Serti} Ilija (Udbina) 162,
Serti 162, 230
230,, 232 Sokoli} @arko
Sokoli arko 121
Serti} Mile (Udbina) 158
Serti Sokoli} Josip 544
Sokoli
Serti} Milan (Gospi})
Serti (Gospi ) 76 Sokoli} Marija 544
Sokoli
Serti} Nikola (Udbina,
Serti (Udbina po
po{t. t. slu`.)
slu .) 232 Sokolovi} (Trebi
Sokolovi (Trebiwe) e) 722
Sefi} Ahmet 697
Sefi Sokolovi} Ratomir (Turbe
Sokolovi (Turbe, Travnik) 571 571-574
574
Sefi} Omer 697
Sefi Sokni} Krste
Sokni Krste, Ristin 712
Sivijanovi} Pero (Grubi{no
Sivijanovi (Grubi no Po Poqe) e) 535 Sokup Braco 158
Sidrak Xafer
afer 734 Soldo [}epo-Ban
epo-Ban (Mostar) 696
Sidrak Osmo 734 Soraji} (Mostar) 710
Soraji
Silvestar Dragoje 697 Sorzi} Vasko
Sorzi Vasko, Ve
Veqkovkov 692
Simeon, episkop {aba
Simeon aba~ki
ki 421 Sorzi} Ve
Sorzi Veqkoko 692
Simi} (Tuzla) 433
Simi Sorzi} Strajko 692
Sorzi
Simi} Gligo
Simi Gligo, Stevin (Cepeli
(Cepeli{)) 422 Sorma{ Sima (Podravska Slatina) 762
Sorma
Simi} Lazo (Su{ine
Simi (Su ine, Na Na{ice)
ice) 761 Sotinger Moric
Moric, Ignacov 43
Simi} Petar (Su{ine
Simi (Su ine, Na
Na{ice)
ice) 761 So{i} (logor Jasenovac) 360
So
Simi} Stevo (Cepeli{)
Simi (Cepeli ) 13,
13, 422
422,, 431
431,, 742 Spaji} Ana (Stolac) 559
Spaji 559,, 728
728,, 732
Singer (Zagreb) 323 Spaji} Vladimir (Sarajevo) 94
Spaji
Sitarevi} \uro
Sitarevi uro 673 Spaji} Vlado ((âp
Spaji apqina)
ina) 552
Sjaus (Sjau{)
(Sjau ) Ante 292 Spaji} Vukan (Sarajevo) 94
Spaji
Sjaus (Sjau{)
(Sjau ) Jure 292 Spaji} Milan (Rogatica) 671
Spaji
Sjaus (Sjau{)
(Sjau ) Mile,Mile Tomi
Tomi~inin 292 Spalali} Su
Spalali Suqoo 675
Sjaus (Sjau{)
(Sjau ) Mile,Mile [iminimin 281-282
281 282,, 287 Spehi} Drago 727
Spehi
Sjeri} \uro
Sjeri uro 414 Spote Mario 752
Sko~aji
Sko aji} Ilija 727 Spremo Jovan 692
Sko~ibu
Sko ibu{i} Ante 340 Spremo Ne
Ne|oo 692
REGISTAR IMENA 875
Spu evi} \uro

Spuèvi uro 693 Stani Milan (Gospi
Stani} (Gospi}, penzioner) 99
Srbqanin
Srb anin Ilija 13, 13, 437
437,, 440 Stani} Milan-Mile
Stani Milan-Mile, Petrov (Gospi (Gospi}, gostio-
Srbqanin
Srb anin Quboubo 14,14, 446
446-447
447 ni~ar)
ni ar) 109
109,, 115
Srbqanin
Srb anin Mirko 13, 13, 437
437,, 440 Stani} Nikola-Niko (Gospi
Stani (Gospi}, {ef ef po
po{te te u
Srbqanin
Srb anin Trifun 438, 438, 446 penziji) 99,99, 115
115,, 129
Srdi} Branko 761
Srdi Stani} Pero (Sisak) 42
Stani 42,, 45
Srdi} Milan 259,
Srdi 259, 263
263-264
264,, 271 Stani} Petar (Gospi
Stani (Gospi}, gostioni
gostioni~ar) ar) 98
98,, 101
101,,
Srdi} Milo
Srdi Milo{ 540 109,, 115
109 115,, 129
Sreti} Jovan 274
Sreti Stani} Simo (Gospi
Stani (Gospi}, sud. ~in.) in.) 109
Sri}a
Sri a (Karlovac) 390 Stani} Simo (Gospi},
Stani (Gospi penzioner) 99, 99, 115
115,, 129
Srkuli} Ilija 48
Srkuli Stani{i} Vlajko 602
Stani
Stavri} V. (KRZ) 348
Stavri Stankov Mara 279
Stavri} To
Stavri To{oo 766 Stankov Milica 279
Staji} Bogdan (Bawaluka)
Staji (Ba aluka) 43 Stankov Pero 279
Staji} Bogdan (Visoko) 584
Staji Stankovi} (Pirot
Stankovi (Pirot, Osijek ?) 761
Staji} Vlado (Mostar) 690
Staji Stankovi} (Prisoj) 607
Stankovi
Staji} Vlado
Staji Vlado, Jankov (Nevesi
(Nevesiwe) e) 688 (Pura~i}i, zaklan 2. I 1942.) 619
Stankovi} (Pura
Stankovi
Staji} Dragi
Staji Dragiwa-Dragica
a-Dragica, Jankova (Nevesiwe) e) Stankovi} Aleksa (Ja
Stankovi (Jawa)a) 668
688,, 692
688 Stankovi} \or
Stankovi or|ee (Pura~i}i)
(Pura i) 582,
582, 585
Staji} Janko (Nevesiwe)
Staji (Nevesi e) 688 688,, 691 Stankovi} Emilijan (Bijeqina)
Stankovi (Bije ina) 637, 637, 650
650,, 665
Staji} Jovan
Staji Jovan, Tomanov (Mostar) 559 559,, 686
686,, 692
692,, Stankovi} Janko (Ostrvica) 132
Stankovi
732 Stankovi} Mihajlo (Bije
Stankovi (Bijeqina)ina) 637
Staji} Mladen (@irovac)
Staji ( irovac) 766 Stankovi} Milo
Stankovi Milo{ (Ja (Jawa) a) 637
Staji} r. Kova
Staji Kova~evi evi} Tomana
Tomana, Dragina (Neve- Stankovi} Risto (Grada
Stankovi (Grada~ac) ac) 665
siwe)e) 688,
688, 691
691-692
692 Stankovi} Stanko (Slavonski Brod) 48
Stankovi
Staki} Branko (Studenci) 180
Staki Stankovi} Uro
Stankovi (Pura~i}i, zaklan 12. XII
Uro{ (Pura
Staki} Gligorije (Studenci) 180
Staki 1941.), 582
1941.) 582,, 618
618-619619,, 650
Staki} Ilija (ZKRZ) 164,
Staki 164, 175
175,, 178
178,, 181 Stanojevi} Jovan (Jak
Stanojevi (Jak{i})) 38, 38, 530
Staki} Raco (Studenci) 180
Staki Stanojevi} Jovan (Bovi
Stanojevi (Bovi})) 403
Staki} Stana (Kru{~ica
Staki (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Stanojevi} Marko (Studenci) 404
Stanojevi
Staki} Trivo (Studenci) 180
Staki Stanojevi} Rade (Oti
Stanojevi (Oti{i}, Vrlika) 17 17,, 615
615,,
Stamenkovi} Milan (Osijek) 14
Stamenkovi 14,, 448
448,, 451
451,, 766
766, 738,, 744
738
782 Stanojevi} Stevo (Batku
Stanojevi (Batku{a, Bosanski [amac) amac)
Stamenkovi} Svetozar (Osijek) 449,
Stamenkovi 449, 766
766,, 782 610
Stanbolija Marko 42, 42, 45
45,, Stanoj~i} Mile 483,
Stanoj 483, 446
Stanisavqevi
Stanisav evi} Nikola (Gra~ac)
(Gra ac) 451268 Stawo Anariolo Gvido 166
Sta 166,, 747
747-748
748,, 755
Stanisavqevi
Stanisav evi} Rade
Rade, Isin (Korenica,
(Korenica r. Gra- Stapar Marko 623
~ac)
ac) 38,
38, 107
107,, 199
199,, 229
229,, 235 Stapar Nada 623
Stani} (Gospi
Stani (Gospi}, supruga Qub ubina
ina, sa dvoje dje- Stara~ek
Stara ek Milan 98 98,, 110
110,, 137
137,, 153
153,, 156
156,, 180
180,,
ce) 110 562
Stani} (Gospi
Stani (Gospi}, profesorica) 136 Starovi} Milorad (Avtovac
Starovi (Avtovac, Gacko) 760
Stani} Bogdan (Gospi
Stani (Gospi},, trgovac) 98, 98, 101
101,, 109
109,, Starovi} Spiridon-
Starovi Spiridon-[piro piro (Avtovac
(Avtovac, Gacko)
112,, 115
112 115,, 117
117,, 129 759
Stani} Bogdan (Gospi},
Stani (Gospi pekar) 99 Star~evi
Star evi} (ZKRZ) 414
Stani} Branko (Gospi},
Stani (Gospi profesor) 113 113,, 130 Star~evi
Star evi} (Podlapa
(Podlapa~a, ànd. and. narednik) 172
Stani} Dmitar (Vedro Po
Stani Poqe) e) 8
8,, 149
149,, 151 Star~evi
Star evi} Ante (Gospi
(Gospi})) 105,105, 110
110-111
111
Stani} Dimitrije-Dmitar,
Stani Dimitrije-Dmitar Petrov 98 98,, 101
101,, Star~evi
Star evi} Ivan-Ivica
Ivan-Ivica, Antin (Gospi (Gospi})) 110
110,,
109, 129
109 158
Stani} Jovan (ZKRZ) 180
Stani Star~evi
Star evi} Joso (Lika) 457
Stani} Jovan (Gospi},
Stani (Gospi upr. kazn.) 115 Star~evi
Star evi} Mate
Mate, Jokanov (Kalinova
(Kalinova~a, Do Dowe e
Stani} Jovo (Gospi},
Stani (Gospi ~in. in. okr. suda) 99 Pazari{te)
Pazari te) 190
Stani} Jovo (Gospi},
Stani (Gospi pekar) 116 Star~evi
Star evi} Mijat (Podlapac,
(Podlapac oru oru`nik)
nik) 76
Stani} Jovo (Udbina) 230,
Stani 230, 233 Star~evi
Star evi} Mirko (Kosiw)
(Kosi ) 173, 173, 174
Stani} Qubo
Stani ubo (Gospi},
(Gospi se seqak)
ak) 110 Star~evi
Star evi} Nikola (Gospi (Gospi})) 111
Stani} Miko (Gospi},
Stani (Gospi penzioner) 109 Stahuqak
Stahu ak Lujo 535
876 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Staci Santo 18,

18, 312
312,, 753
753,, 757 Stojanovi Nikola (Zenica) 584
Stojanovi}
Stevi} (Glinica) 626
Stevi Stojanovi} Petar (oficir VKJ) 665
Stojanovi
Stevi} Danica (Vrnogra~)
Stevi (Vrnogra ) 627 Stojanovi} (Pele
Stojanovi (Pele{)) Petar (Glina) 416
Stevi} Dara (Vrnogra~)
Stevi (Vrnogra ) 627 Stojanovi} (Pele
Stojanovi (Pele{)) Slavko (Glina) 416 416-417
417
Stevi} Desa (Vrnogra~)
Stevi (Vrnogra ) 627 Stojanovi} Stevan (Bujavica) 528
Stojanovi
Stevi} \uja
Stevi uja (Vrnogra~)
(Vrnogra ) 627 Stojanovi} Cvijetko-Cveto (Bije
Stojanovi (Bijeqina)
ina) 637,
637,
Stevi} Jandre (Vrnogra~)
Stevi (Vrnogra ) 625, 625, 627 643
Stevi} Mile (Glinica) 626
Stevi Stojisavqevi
Stojisav evi} Sava (Gra (Gra~acac,, svedok) 9 9,, 194
194,,
Stevi} Stojan (Glinica) 626
Stevi 197
Stepanov Ja{a,
Ja Savin 38 38,, 257
257,, 264 Stojisavqevi
Stojisav evi} Stevo (Bije(Bijeqina)
ina) 637
637,, 643
643,, 654
Stepanovi} Rastko 637
Stepanovi Stoji} Janko 416
Stoji
Stepinac Alojzije 7, 7, 38
38,, 83
83,, 87
87,, 296-
296-297
297 Stoj~evi
Stoj evi} Marko 422
Stefanovi} ..... (supruga Jovanova) 341
Stefanovi Stoj~i} Jozo 362,
Stoj 362, 369
369,, 372
Stefanovi} Aleksandar
Stefanovi Aleksandar, Jovanov 341 Sto{ek
Sto ek Boò
Bo o 328
Stefanovi} Ivan-Ive 110
Stefanovi 110,, 114
114,, 128 Straì~i} Branko (Beograd
Stra (Beograd, Kom. za izb.) 570 570,
Stefanovi} Jovan 12,
Stefanovi 12, 341
341,, 343 581,, 596
581 596,, 687
687,, 692
Stefanovi} Svetozar 665
Stefanovi Strenij (berberin,
(berberin otac Bogomirov) 264
Stija~i} Matija
Stija Matija, V. 38 38,, 99
99,, 104
104,, 129-
129-130
130,, 134
134,, Strenij Bogomir (berberin) 263 263-264
264,, 268
138 Striàk
Stri ak Branko 42 42,, 45
Stilinovi} (Gospi
Stilinovi (Gospi})) 129 Striì} (Zagreb) 326
Stri
Stilinovi} (logor Jadovno) 328
Stilinovi Strili} Petar 172
Strili
Stilinovi} (logor Jasneovac) 129
Stilinovi Studen (Glinica) 626
Stilinovi} Drago (Gospi})
Stilinovi (Gospi ) 8, 8, 97-
97-98
98 Stupar Lazar 482
Stilinovi} Ive (Gospi})
Stilinovi (Gospi ) 97 Stupar Mihajlo 482
Stilinovi} Ivan-
Stilinovi Ivan-âvlina
avlina (Gospi
(Gospi})) 102,
102, 104 Subotin Metodije 38, 38, 257
Stilinovi} Milan
Stilinovi Milan, Poldin (Gospi (Gospi})) 193
193,, 197 Suboti} Du
Suboti Du{anan 597
597,, 757
757,, 778
Stilinovi} Mile (Kani
Stilinovi (Kanià a Gospi
Gospi}ka)ka) 98
98,, 102
102, Suvaj~i} Nikola (Pakrac) 531
Suvaj
158 Suvaj~i} Svetozar (Pakrac) 484
Suvaj
Stilinovi} Mile-Majikin 111
Stilinovi Sudar Gojko
Gojko, Ristin (Mostar) 712
Stilinovi} Polde (Gospi})
Stilinovi (Gospi ) 197 Sudar Frane (Bru (Bru{ani)ani) 158
Stilinovi} Stipo (Gospi})
Stilinovi (Gospi ) 121,121, 158 Sudar Frawo-Osman
Fra o-Osman (Mostar (Mostar, r. iz Like) 696- 696
Stili} Anica 184
Stili 697,, 701
697 701,, 703
Stili} Boja 184
Stili Sudar Josip-Joja (Bru(Bru{ani) ani) 366-368
366 368,, 372
372,, 474
474-
Stili} Milka 184
Stili 475
Stili} Stana 184
Stili Sudar Mijo (Pakrac) 530
Stili} Stevko 184
Stili Sudar Mile ml. (logor Jasenovac) 365 365,, 369
369,,
Stipanovi} Marko 243,
Stipanovi 243, 257 373
Stipanovi} Milo
Stipanovi Milo{ 280 Sudar Mile st. (Pru}ane,
(Pru ane, logor Jasenovac)
Stipeti} (Sarajevo) 656
Stipeti 364-365
364 365,, 373
Stipeti} Zlatan (Zagreb) 164
Stipeti Su|ukovi
Su ukovi} Mane 99
Stjepanovi} Vuka
Stjepanovi Vuka{in in 8,
8, 111
111,, 117 Su`wevi
Su evi} Vaso 438 438,, 446
Stjepanovi} Risto 16
Stjepanovi 16,, 565
565-566
566,, 664
664-665
665,, 669
669- Su`wevi
Su evi} Danica 13 13,, 414
414,, 418
418-419
419
670 Su`wevi
Su evi} Du Du{anan, Ilijin 417
Stjepan~evi
Stjepan evi} Mile 42, 42, 45 Su`wevi
Su evi} \uro uro 414
414-415415,, 419
Stoìni
Sto ini} Josip 57 Su`wevi
Su evi} Janko 438 438,, 446
Stoisavqevi
Stoisav evi} (Stojisav
(Stojisavqevi evi})) Mile-Crni Su`wevi
Su evi} Ilija 417
(Otri}, Gra
(Otri Gra~ac)ac) 104,
104, 192
192,, 195
195,, 203
203, 209 Su`wevi
Su evi} Neboj
Neboj{a a 415
Stojadinovi} [piro
Stojadinovi piro 73 Su`wevi
Su evi} Pero 230 230,, 240
Stojakovi} (Ma
Stojakovi (Maxariari, Petri
Petriwa) a) 433 Su`wevi
Su evi} Ratko 415
Stojanovi} (Bujavica) 528
Stojanovi Su`wevi
Su evi} Simo 415
Stojanovi} \or
Stojanovi or|e-e-\uro
uro, Petrov (Pla (Pla{ki)
ki) 38
38, Su`wevi
Su evi} Stevo 417
265 Suknaji} Joso-Joca
Suknaji Joso-Joca, Josipov 110 110,, 158
Stojanovi} Mi
Stojanovi Mi{ko ko (Petrovac,
(Petrovac Podravska Sla- Suleman Jerolim 303 303-304304
tina) 762,
762, 786
786,, 820 Suqi} Husein 624
Su
Stojanovi} Niko (Tuzla) 583-584
Stojanovi 583 584 Sunajko Andrija (KRZ) 170 170,, 190
REGISTAR IMENA 877
Sunajko Du{an
Du an 727 Tep
Tep{i} (Sjeni~ak)
(Sjeni ak) 391
Sunajko Jovo 99,
99, 106
106,, 129
129,, 133 Tep{i} .....
Tep ....., unuk Pavlov (Vrginmost) 407
Sunajko Kosta 416 Tep{i} Nikola (Vrginmost) 407
Tep
Sunajko Nikola 416 Tep{i} Pavao (Vrginmost) 407
Tep
Supi} Du
Supi Du{an
an 690 Tep{i} Rade
Tep Rade, Nikolin (Vrginmost) 407
Suprina (Zagreb) 320 Tep{i} Pero (Sisak) 42
Tep 42,, 45
Surina Ante (Sokolovac) 542 542-544
544 Tep{i} Stevan (Vrginmost) 408
Tep
Su~evi
Su evi} Pavao 633 Terzi} (Ba
Terzi (Bawaluka) aluka) 600
Su{a
Su a Lazo 196 Terzi} Anton 486
Terzi
Su{ak
Su ak Slavko 521 Terzin Boò
Bo o 48
Su{i} Lovro 246,
Su 246, 255
255,, 268
268,, 279 Tesla Mile 534
Su{i} Su
Su Suqoo 675,
675, 785
785,, 830 Tesla Nikola 113
Tesli} ........
Tesli ........, Simin (Gospi},
(Gospi u~enik) enik) 110,
110, 115
T Tesli} ........
Tesli ........,, otac Dmitrov (Gospi (Gospi})) 118
Tadi} (major BJV) 694
Tadi Tesli} Dmitar (Gospi
Tesli (Gospi},, u~enik)
enik) 118
Tadi} Ilija (Dowi
Tadi (Do i Lapac) 218 Tesli} Janko (([iroka
Tesli iroka Kula) 186
Taji} Slavko 624
Taji Tesli} Jovan (Ostrvica
Tesli (Ostrvica, GospiGospi})) 9, 9, 170
Taji} Stanko 624
Taji Tesli} Marija-Mara (Gospi
Tesli (Gospi}, trgovac) 109 109,,
Tajzl Vlado 536 116,, 129
116
Talijan Stevo 512 Tesli} Marija-Mara (Gospi
Tesli (Gospi}, domadoma}ica)
ica) 99,
99,
Tali} Quban
Tali uban 527 118,, 170
118
Tamerlan 84 Tesli} Milan (Gospi
Tesli (Gospi}, èqezni ezni~ar)ar) 99
Tamin~i} An
Tamin An|aa 558,
558, 681
681,, 730 Tesli} Milorad (Sisak) 42
Tesli 42,, 45
Tanasilovi} Spasoje 36
Tanasilovi Tesli} Milo
Tesli Milo{ (Sisak (Sisak, industrijalac) 445 445,,
Tanaskovi} Mi
Tanaskovi Mi{oo 641 529, 764
529 764,, 782
Tarbuk Mihailo 48 Tesli} Nikola (Sisak) 42,
Tesli 42, 45
Tarkovi} Mitar 722
Tarkovi Tesli} Pero (Ostrvica
Tesli (Ostrvica, Gospi Gospi})) 170
Taslaman Hamid 696 Tesli} Simo (([iroka
Tesli iroka Kula
Kula, 32 g.) 186
Taslica (Mostar) 690 Tesli} Simo-Sima
Tesli Simo-Sima~a a (Gospi
(Gospi}, gostioni
gostioni~ar)ar)
Tatalovi} \uro
Tatalovi uro (gostioni~ar)
(gostioni ar) 243 243,, 245
245,, 249
249,, 110,, 115
110 115,, 129
255,, 279
255 Tesli} Sofija (Ostrvica
Tesli (Ostrvica, GospiGospi})) 170
Tatalovi} \uro
Tatalovi uro (|ak)
( ak) 279 Tesli} Soka (([iroka
Tesli iroka Kula
Kula, 80 g.) 186
Tatalovi} Josif 256
Tatalovi Tesli} Soka (([iroka
Tesli iroka Kula
Kula, 68 g.) 186
Tatalovi} Milan
Tatalovi Milan, Josin 245 245,, 255 Te{anovi
Te anovi} \or or|e e 597
Tatalovi} Nevenka (Kom za izb.) 144
Tatalovi 144,, 151
151,, 194
194, Te{anovi
Te anovi} Jovanka (Trebi (Trebiwe) e) 17
17,, 127
127,, 721
721-722
722,
215,, 220
215 220,, 230
230,, 232
232,, 238
238,, 246
246,, 248
248,, 254
254,, 264
264, 724
275,, 399
275 399,, 402
402,, 437
437,, 442
442,, 546
546,, 548
548,, 611
611,, 628
628,, Te{i} Jovan (Vrginmost) 407
Te
631,, 744
631 Te{i} Stanko (Vrginmost) 407
Te
Tatalovi} Ratko 255
Tatalovi Tiqak
Ti ak Ante 197 197,, 201201-202
202,, 204
204,, 208
(Tatek) ..... Ilija-Tatek (Bugojno) 485 485,, 619
619,, 649
649, Tiqak
Ti ak Qudevit
udevit 583
660 Tiqak
Ti ak Gavro 193
Tati} Vaso 622
Tati Tiqak
Ti ak Mato 418
Tatomirovi} (Slavonski Koba{)
Tatomirovi Koba ) 480 Tiseran Eugen 91
Tatomirovi} Tihomir 637,
Tatomirovi 637, 644 Ti{ma
Ti ma BoBoòo 479, 479, 620
Tedi} Vojislav (Vrginmost) 407
Tedi Tkal~i} ml. (Zagreb) 469
Tkal
Tedi} Stevo (Vrginmost) 407
Tedi Tkal~i} Sre
Tkal Sre}ko ko (logor Jasenovac) 361
Teji} Aco
Teji Aco, Mirkov 643, 643, 654 Tobolski Leo 321
Teji} Bo
Teji Boò, Mirkov 643 643,, 654 Tobolski Marijan 321
Teji} Mirko-Mika 637
Teji 637,, 643
643,, 654 Tovirac Petar-Pero
Petar-Pero, Cvijanov 38, 38, 637
Teki} Gavro 643,
Teki 643, 654 Todorovi} Eva (Novi Pavqani) 512
Todorovi
Teqeì} Risto (Lukavac) 583
Te Todorovi} Ido (Pakrac) 531
Todorovi
Telebak Milan (Bijelo Po Poqe) e) 712 Todorovi} Ico (Podravska Slatina) 665
Todorovi
Tencer (Petriwa)
(Petri a) 412 Todorovi} Kosta (Pakrac) 528
Todorovi 528,, 531
Tepavac Stana (Kom. za izb.) 127 127,, 197
197,, 412
412,, 570
570, Todorovi} Konstantin-Kojo
Todorovi Konstantin-Kojo, Maksimov (Jawa) a)
581,, 596
581 596,, 665
665,, 687
687,, 692 38,, 637
38
878 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Todorovi Lazo (Zenica)

Todorovi} (Zenica) 616 Tom enovi} Joso (Podo
Tomqenovi (Podo{tra) tra) 111
111,, 158
Todorovi} Milan
Todorovi Milan, Kostin (Pakrac) 531 Tomqenovi
Tom enovi} Jo Joà a (Gospi
(Gospi})) 108,
108, 110
Todorovi} Mladen (Novi Pavqani) 512
Todorovi Tomqenovi
Tom enovi} Jurica (Gospi (Gospi})) 144
Todorovi} Nada (Novi Pavqani) 15
Todorovi 15,, 512 Tomqenovi
Tom enovi} Luka-
Luka-[a{a a (Smiqansko
(Smi ansko Po Poqe)e)
Todorovi} Nikola (Novi Pavqani) 512
Todorovi 111,, 158
111 158,, 164
Todorovi} Pavle (Travnik) 641
Todorovi Tomqenovi
Tom enovi} Marko (Crni Dabar) 159
Todorovi} Pero (Tuzla) 650
Todorovi 650,, 652 Tomqenovi
Tom enovi} Mate (Gospi(Gospi})) 108
Todorovi} Stojan (Novi Pavqani) 512
Todorovi Tomqenovi
Tom enovi} Mate{a,
Mate Stojkin (Novoselo) 104
Toj Duba ([ipovo)
( ipovo) 608 Tomqenovi
Tom enovi} Milan (Karlovac
(Karlovac, gostioni
gostioni~ar) ar)
Tolnauer (logor Jasenovac) 463 387
Toq Ivan 666
To Tomqenovi
Tom enovi} Milan (Karlovac
(Karlovac, opan opan~ar)ar) 392
Toqani
To ani} Ante (Nova
(Novaqa) a) 295 Tomqenovi
Tom enovi} Nikola-Ambroz (Ba{ke (Ba ke O{taO tari-
Tominac (Sisak) 361, 361, 380 je) 159
Tomi} (logor Jasenovac
Tomi Jasenovac, usta{ki vodnik, vodnik zap. Tomqenovi
Tom enovi} Stipan-Stevo (Gospi}, (Gospi sto stoèr-
er-
oru`ni
oru ni~kog
kog voda) 368 nik) 110,
110, 155
155,, 166
Tomi} Branko (Suwa)
Tomi (Su a) 429 Tomqenovi
Tom enovi} [ime ime (Karlobag) 300
Tomi} Ve
Tomi Veqkoko, Milo
Milo{ev ev (Srpske Moravice) Tompi} Gabrijela 418
Tompi
276 Tonkovi} Ivan 162
Tonkovi
Tomi} Viktor (Auspand
Tomi (Auspand, Austrija) 325 325,, 495
495- Tonkovi} Nikola 162
Tonkovi
497 Tonkovi} Stevo 162
Tonkovi
Tomi} Diko
Tomi Diko, Milin (Bijeqina)
(Bije ina) 16, 16, 620
620,, 636
636- Topalovi} Stana 559
Topalovi 559,, 728
728,, 732
637, 643
637 643-645
645,, 648
648-649
649 Top~i} A
Top Aqoo 675,
675, 763
763,, 785
785,, 820
Tomi} Dmitar (Bjelovar) 506,
Tomi 506, 509
Torbica Lazo 533
Tomi} Dragomir (Glina,
Tomi (Glina trgovac) 416
Torbica Ve Veqkoko 100,
100, 107
107,, 192
192,, 203
203,, 208
208,, 763
763,,
Tomi} Dragomir (Glina,
Tomi (Glina bank. ~in.) in.) 417
782
Tomi} Du
Tomi Du{an (Glina, trgovac I)) 416
an (Glina,
Torbica Milan 528
Tomi} Du
Tomi Du{an (Glina trgovac II)) 417
an (Glina,
Tohoq ((Qubi
Toho ubiwe) e) 680
Tomi} \uro
Tomi uro (Staza) 440
Tohoq \or
Toho or|ee (Qubi
( ubiwe) e) 677
Tomi} Iso (Brlog) 213
Tomi
Tomi} Luka (Brlog) 213
Tomi Tohoq Fimija ((Qubi
Toho ubiwe) e) 16,
16, 676
676,, 682
682,, 687
Tomi} Marko (Staza) 447
Tomi Tohoq Ilija (Mostar) 690
Toho
Tomi} Milan (Bijeqina)
Tomi (Bije ina) 643 Tohoq Risto ((Qubi
Toho ubiwe) e) 682
Tomi} Milo
Tomi Milo{ (Srpske Moravice) 273 273-274
274,, Tohoq Cvetko (Mostar) 690
Toho
276-277
276 277 To{ovi
To ovi} Bogdan 736
Tomi} Nada (Srpske Moravice) 11
Tomi 11,, 276
276-277
277 To{ovi
To ovi} DuDu{an an 736
Tomi} Nikola (Zagreb) 352
Tomi To{ovi
To ovi} Jovo 682 682,, 736
Tomi} Nikola
Tomi Nikola, MiloMilo{ev ev (Srpske Moravice) To{ovi
To ovi} Milka 17, 17, 735
735,, 738
273 To{ovi
To ovi} Milo
Milo{ 671
Tomi} Simo (Kukavice,
Tomi (Kukavice Rogatica) 672 Trabozajlija Alija 609 609,, 610
Tomi} Stevo (Staza) 440
Tomi Travani} Ivan 542
Travani
Tomi~i} (Gospi
Tomi (Gospi}, strastraàrar u kaznionici) 110 Travani} Slavko 542
Travani
Tomi~i} Vinko (Gospi})
Tomi (Gospi ) 104 Travar (Mostar) 690
Tomi~i} Jure (Gra~ac)
Tomi (Gra ac) 197 Trajanovi} Drago 643
Trajanovi
Tomi~i} Nikola (Ri~ice)
Tomi (Ri ice) 176 Trajbar Zvonko 110
Tomqenovi
Tom enovi} (Zagreb
(Zagreb, {ofer) ofer) 433 Trampu` Milan (KRZ) 301
Trampu 301-302
302,, 307
307,, 310
310,, 312
312-
Tomqenovi
Tom enovi} Iva (Gospi})
(Gospi ) 110 315
Tomqenovi
Tom enovi} Ive (Gospi},
(Gospi sudija) 262 262-264
264,, 272 Trautman Miroslav 42
Tomqenovi
Tom enovi} Iva (Gospi})
(Gospi ) 110 Trautman FraFrawoo 42
Tomqenovi
Tom enovi} Ivan
Ivan, JuriJuri{in in (Gospi})
(Gospi ) 166 Trebizani (italijanski pukovnik) 772
Tomqenovi
Tom enovi} Ivan-Ivica
Ivan-Ivica, Mate Mate{e e Stojkina Trbovi} Joso (Ogulin) 243,
Trbovi 243, 255
(Novoselo) 104,
104, 106106,, 111 Trbovi} Jovo (Gomirje) 243
Trbovi 243,, 257
Tomqenovi
Tom enovi} Ivan-Ivo (Gospi},(Gospi tu tuìlac)
ilac) 108
108, Trbojevi} (Slavonija) 433
Trbojevi
110 Trbojevi} (Biha
Trbojevi (Biha}a) a) 633
Tomqenovi
Tom enovi} Ivica (Gospi (Gospi}, poginuo 1942.) 98 Trbojevi} Ilija (Srpske Moravice) 274
Trbojevi
Tomqenovi
Tom enovi} Josip
Josip, Ivin (Pla (Pla{kiki, tabornik) Trbojevi} Jovan (Pla
Trbojevi (Pla{ki) ki) 11,
11, 264
264,, 268
26-265
26 265,, 268
268,, 270
270-272
272 Trbowa
Trbo a Avdo 662
REGISTAR IMENA 879
Trbo a Mujo 697

Trbowa Tura anin Pero 677
Turawanin
Tresi} (Split) 349
Tresi Turk August 697
Trgovac (Zagreb,
(Zagreb lije
lije~nik)
nik) 714 Turkaq Joso (Josipdol) 254
Turka
Trivi} Sava 489
Trivi Turkaq Jurica (Josipdol) 251
Turka 251-252
252,, 254
Trinajsti} (Petri
Trinajsti (Petriwa) a) 432,
432, 434 Turkaq Marko (Josipdol) 254
Turka
Triplat 302,
302, 305
305-306
306 Turkaq Milan (Josipdol) 254
Turka
Trifkovi} Bo
Trifkovi Boòo 617,
617, 654 Turkaq Mile (Josipdol) 254
Turka
Trifkovi} Milenko 617
Trifkovi 617,, 654 Turkaq Fra
Turka Frawoo (Josipdol) 254
Trifkovi} Nenad 611
Trifkovi Turkovi} Joso (Ogulin
Turkovi (Ogulin, bravar) 250
Trifunovi} (Bosanski [amac)
Trifunovi amac) 645 Turkovi} Joso (Ogulin
Turkovi (Ogulin,, zem
zemqoradnik)
oradnik) 250
Trkqa
Trk a Trajko 690 Turkovi} Mustafa (Stolac) 734
Turkovi
Trkuqa
Trku a Barica 16, 16, 634
634,, 636 Turkovi} Risto (Stolac) 734
Turkovi
Trkuqa
Trku a Branko 386,386, 389
389,, 391 Turudija Ve
Veqko
ko 571
Trkuqa
Trku a Gojko 109,
109, 115
115,, 129 Turudija (ili Trku
Trkuqa)a) \or
or|e
e (Podravska Sla-
Trkuqa
Trku a (ili Turudija) \or or|e e (Podravska Sla- tina) 571,
571, 762
tina) 762 Turudija Mi
Mi{o, VeVeqkov
kov 571
Trkuqa
Trku a \uro
uro 8,
8, 101
101,, 111 Tuta Risto 699
Trkuqa
Trku a Ilija 108 Tutek Dane 216
Trkuqa
Trku a Milan 441 Tu{ev
Tu evqak
ak Slavko 577
Trlaji} Svetozar
Trlaji Svetozar, Stefanov – episkop Sava
38, 83
38 83,, 249
249,, 257
257,, 265
265,, 269
269,, 271
271,, 424
424,, 764
764, 788 ]
Trojer Josip 693 ]ami
ami} Marko 763
Tropam Lujo 12,12, 349 ]ati
ati} Risto
Risto, I. (Gubin
(Gubin, Livno) 758
Trop{a
Trop a (Hlebine) 542 ]elap
elap (Glina) 416
Tro{eq Beco
Tro Beco, Matin ([ibu ( ibuqina) ina) 292 ]erani
erani} Luka 192
Tro{eq Ivan (Divoselo) 145
Tro ]erani
erani} ......
......, sin Lukin 192
Tro{eq Ivan
Tro Ivan, Josin ([ibu( ibuqina) ina) 292 ]iv
iv{i} Mehmed 674
Tro{eq Ive
Tro Ive, Jandrin ([ibu ( ibuqina) ina) 292 ]iri
iri} Stevan (Novi Sad) 168
Tro{eq Joso
Tro Joso, Ivanov (([ibu ibuqina)ina) 286 ]iri
iri} Stevan (Sarajevo
(Sarajevo, biv. pred. Nar. skup-
Tro{eq Luka (Alanak) 181
Tro 181,, {tine)
tine), 345345,, 509
Tro{eq Luka (Divoselo) 111,
Tro 111, 145
145,, 148 ]ori
ori} Marko 727 727,, 733
Tro{eq Mate ([ibu
Tro ( ibuqina) ina) 286 ]ori
ori} Fra
Frawoo 699
Tro{eq Rok (Divoselo) 148
Tro ]orkovi
orkovi} Pera 417
Tro{eq Roko ([ibu
Tro ( ibuqina) ina) 292 ]orovi
orovi} Huseinbeg 633
Trnini} (Komogovina) 429
Trnini ]osi
osi} (Glinica) 626
Trnini} Nada (Sarajevo) 15,
Trnini 15, 549
549,, 552
552,, 602 ]osi
osi} (Korita
(Korita, Pakrac) 528
Trnini} Niko (Petriwa)
Trnini (Petri a) 432,432, 433 ]osi
osi} Zdravko 696
Tri{i} (Vrlika
Tri (Vrlika, KninKnin, `.) .) 802 ]osovi
osovi} Damjan 51
Tri{i} Milan
Tri Milan, P. (Vrlika) 759 ]osovi
osovi} Ne
Ne|oo 51
Trtaw Milan 232
Trta ]uk
uk (Qubi
( ubiwe, porodica) 680
Trumbi} (Sarajevo) 561
Trumbi ]uk
uk Miho ((Qubi ubiwe)e) 682
Tudi} Marko 503
Tudi ]uk
uk (Sarajevo) 561
Tu`bovi
Tu bovi} Stjepan 73 ]uk
uk Joka ((Qubi ubiwe)e) 559,
559, 732
Tuzlak (Sarajevo) 576 ]uk
uk Svetozar
Svetozar, Ristin (Pura~i})
(Pura ) 582
582-583
583,, 590
590,
Tukeri} Slavko 566
Tukeri 645
Tulo Milan 666 ]ukovi
ukovi} Risto 763
Tumi} Nikola 622
Tumi ]ulibrk
ulibrk Branko (Sisak) 42 42,, 45
Tupwanin
Tup anin 83 ]ulibrk
ulibrk Du{an
Du an (Otoka,
(Otoka Bosanska Krupa) 623
Tupowa
Tupo a Branko 701 ]ulibrk
ulibrk Miladin (Otoka (Otoka, Bosanska Krupa)
Tupowa
Tupo a Desanka 17, 17, 701 623
Turak Antun 733 ]ulibrk
ulibrk Mirko (Otoka (Otoka, Bosanska Krupa) 623
Turawanin
Tura anin Vukan 677 ]uluk
uluk DuDu{an an 664
Turawanin
Tura anin \or or|e e 676 ]ulumovi
ulumovi} Antim 38
Turawanin
Tura anin Lazar 677 ]upi
upi} Jozo 361
Turawanin
Tura anin Milan 677 ]uri
uri} (Dvor na Uni) 760 760,, 779
880 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
]urilovi
urilovi} Josip 451,
451, 452 Uskokovi Mujo 690
Uskokovi}
]urkovi
urkovi} Simo, v. \urkovi} Simo Uskokovi} Savo 538
Uskokovi
]urtovi
urtovi} M. (KZR) 634 Uskokovi} Stanko 538
Uskokovi
]uruvija
uruvija \uro
uro 247,
247, 255 Usorac Stevo 539
]ur
ur~ija
ija Mihajlo 13,
13, 386
386-387
387 U~binac
binac (Koprivnica) 544
]ur
ur~i} Ilija (Podum) 139
]ur
ur~i} Stevan
Stevan, \urin
urin 38,
38, 258
258,, 421
421,, 759 F
]uti
uti} Mate-Juri
Mate-Juri~ev
ev 180 Fabac (Glina) 418
]uti
uti} Mile-
Mile-[tukmet
tukmet 180 Fabijanac (logor Jasenovac) 368 368-369
369
Fabijani} Ante
Fabijani Ante, Matin (Pag) 12, 12, 307
307,, 309
U Fabijani} Josip (Pag) 12
Fabijani 12,, 315
Ugarak Du
Du{an an, Milin (Vrebac) 133 Fabi} Emil 673
Fabi
Ugarak Mile (Vrebac) 133 Favala Josip 216
Ugarkovi} Jurica-Juco (Gospi
Ugarkovi (Gospi}, gimnazija- Fadiqevi
Fadi evi} Joso 178 178,, 181
lac) 106,
106, 110
110,, 128
128,, 162
162,, 235 Fajdeti} Mihovil 72
Fajdeti
Ugarkovi} Juraj (Gospi},
Ugarkovi (Gospi student) 121 Fajst – Radujkov Zora 367- 367-368
368
Ugarkovi} Jure (Gospi},
Ugarkovi (Gospi nadzornik puteva) Fajtovi} Milan 539
Fajtovi
110 Fajfer Stjepan 418
Ugarkovi} Nikola (Gospi})
Ugarkovi (Gospi ) 344 Falak Tomo 697
Ugrica (Gra~ac
(Gra ac, sin Darinkin) 209 Fala} Pero 708
Fala
Ugrica Darinka (Gra~ac)
(Gra ac) 196 196,, 203
203,, 209 Farka{ Robert 12
Farka 12,, 335
Udiqak
Udi ak Mirko 693 Farnik (Drni
(Drni{)) 800
Udorovi} Mile 138
Udorovi Farfara Joso 212
Uì~anin
anin Ra{id
Ra id 360,360, 374
374,, 376 Fa~ini
Fa ini Vjeko 302
Uzelac (Li~ki
(Li ki Osik) 132 Feji} Esad 689
Feji
Uzelac (Sarajevo) 561 Feldbauer (Savski Marof) 461 461,, 463
463,, 468
Feldman ........
........, otac @igin igin (logor Jasenovac)
Uzelac (Gra~ac)
(Gra ac) 204
460
Uzelac (Medak) 171
Feldman @iga iga (logor Jasenovac) 460
Uzelac Vujo (Lipovo Poqe) Po e) 178
Felicinovi} Joso 11
Felicinovi 11,, 296-
296-297
297
Uzelac Gajo (Lipovo Po Poqe) e) 178
Ferderbar (Staro Selo Selo, Topusko) 399
Uzelac Dane (Lipovo Po Poqe) e) 9
9,, 178
Ferderbar Ivo (Topusko) 397
Uzelac Du{an
Du an ([iroka
( iroka Kula) 197
Ferderbar Tomo (Topusko) 397
Uzelac Kosta (Lipovo Po Poqe) e) 178
Festini Ivan,
Ivan Petrov 11 11,, 301-
301-302
302
Uzelac Nikola (Karlovac) 390 Ferber (Srpske Moravice) 277
Uzelac Nikola (Lipovo Po Poqe) e) 99,, 178 Fet Mi{ko
Mi ko 536
Uzelac Nikola (Caprag) 156 Feferman (Zagreb
(Zagreb, in in`.) .) 459
Uzelac Nikola st. (Glina) 416 Feferman (Zagreb
(Zagreb, sin in in`.).) 459
Uzelac Nikola ml. (Glina) 416 Feferman (Osijek
(Osijek, in in`.) .) 459
Uzelac Rade (Gospi})
(Gospi ) 116 Feferman ......
......, sin Magdin (Osijek
(Osijek, poginuo u
Uzelac Savo (Gospi})
(Gospi ) 99,99, 109
109,, 129 proboju 1945.) 470
Uzelac Stjepan (ZKRZ) 189 Feferman Magda (Osijek) 470
Uj~i} Josip 7,
Uj 7, 86
86,, 92 Filipac Petar 389- 389-390
390,, 392
Ukikovac \urouro 397 Filipovi} (Zagreb
Filipovi (Zagreb, domobr. satnik) 621
Ukropina (Sarajevo) 561 Filipovi} Vjekoslav
Filipovi Vjekoslav, fra Tomislav Tomislav, v. Maj-
Ulemek Milo
Milo{ 386 386,, 388
388,, 391 storovi} – Filipovi
storovi Filipovi} Miroslav
Umi} Mile-Mi
Umi Mile-Mi{ina ina 180 Filipovi} Milan (Doboj) 611
Filipovi
Umiqenovi
Umi enovi} Milan 490 Filipovi} Safet (logor Koprivnica) 564
Filipovi
Umiqenovi
Umi enovi} Nikola-Migin 158 Filip~i} Zvonko (Valen
Filip (Valen~i} Frawo)Fra o) 215 215-217
217
Ungar (logor Jasenovac) 361 Finderle Vitorio 18 18,, 745
745,, 751
751-752
752
Ungar (Osijek,
(Osijek nadrabin) 470 Finci Jozef-û~o
Jozef- o 367-368
367 368
Ureqak
Ure ak (Grubi{no
(Grubi no Po Poqe) e) 535 Finci Moric 370
Uremovi} Salko 696
Uremovi First Margita 367 367-368368
Ur{ulski
Ur ulski Mehmetaga 633 Fi{berger
Fi berger Nikola 362
Uskokovi} Milka 15,
Uskokovi 15, 537
537,, 538 Fi{er
Fi er (Osijek
(Osijek, sin mesarov) 469
REGISTAR IMENA 881
Fi er David (Osijek) 458

Fi{er Frkovi Mile (Lika
Frkovi} (Lika, logor Jasenovac) 366
366,,
Fi{er
Fi er Egon (Koprivnica) 563 374
Fi{er
Fi er Zlatko (Sisak) 42 Frkovi} Mile-Brle (Kani
Frkovi (Kaniàa Gospi
Gospi}ka)
ka) 157
Fi{er
Fi er Izidor (Sisak) 42 Frkovi} Nikola (Gospi
Frkovi (Gospi})) 139
Fi{er
Fi er Josip (Sisak) 42 Frkovi} Nikola
Frkovi Nikola, Lukin (Li~ki
(Li ki Novi) 157
Fi{er
Fi er Paul (Lekenik) 41 Frkovi} Stipe (Gospi
Frkovi (Gospi})) 110
Fi{er
Fi er Stjepan (Sisak) 41 Fuks Josip (Sarajevo) 51
Fi{l
Fi l (Grubi{no
(Grubi no Poqe) Po e) 535 Fuks Leo (Osijek) 361,
361, 469
Fjorini Mucio 751-753 751-753 Funduk Bogdan 229
Flajdi} Mirko 352
Flajdi Funduk Eva 13
13,, 388
388,, 390
Flaj{er
Flaj er Jakica 612 Fuwek
Fu ek Frawo
Fra o 529
Flisar (Osijek) 452 Furster (pukovnik) 70
Fluger Dodika 470 Furtula Rade 593-
593-594
594
Foglar Bela 111
Foi} Ilija 691
Foi H
Fojerajzen Nada 12, 12, 345
345,, 347 Habel Nikola 414
Forenti} Stjepan 375
Forenti Hajdarevi} (Visoko) 582
Hajdarevi
Fotro Milan 594 Hajdukovi} Jovo 231
Hajdukovi
.........-Frajlica (Le{}e) (Le e) 217 Hajdukovi} Petar 231
Hajdukovi
Frani} Niko 111
Frani Hajek (Grubi{no
(Grubi no Poqe,
Po r. Vukovar) 535
Frank Boò Bo o 488, 488, 492 Hajzler (iz Osijeka) 459
Frank Braco 453 Hajm (Biha})
(Biha ) 472
Frank Oskar 453 Hajm Vladimir-Vlado 325 325,, 494
494-496
496
Frank Fanika 453 Hajmer (Koprivnica) 466
Franceti} (Li
Franceti (Li~ki ki Novi) 102 Hajno{ Antun 677
Hajno
Franceti} Jure (Prozor
Franceti (Prozor, Oto Oto~ac)
ac) 66,, 38-
38-39
39,, 54
54, Hajno{ Zvonko
Hajno Zvonko, Antunov 677
102,, 701
102 Hajno{ Karlo
Hajno Karlo, Antunov 677
Frawola
Fra ola ([iroka
( iroka Kula) 135 Hajri} Mujaga 582
Hajri
Friganovi} Ante 375
Friganovi Hajrovi} Du
Hajrovi Du{an
an 727
Friganovi} Josip-
Friganovi Josip-@ile ile 360 Halagi} Milan 438
Halagi
Fridman (Zagreb) 458 Halar Jure 225
Fridman Bela (Osijek) 471 Halasi Hajnrih 320
Fridman Miroslav (Osijek) 456 Haler Stojan 415
Fridrih Aladar (Zagreb) 456 Halupa Puba 163
Fridrih Julijo (Zagreb) 456 Hamburger (Zagreb) 333
Frinet ......., ......., otac Julijev (Olovo) 358 Hamzi} (Vrnogra
Hamzi (Vrnogra~)) 628
Frinet Julije (Olovo) 358 Hamovi} Ana 725
Hamovi
Frkovi} Ante-Jurela (Gospi})
Frkovi (Gospi ) 187 Hamovi} Bi
Hamovi Biqana
ana 728
Frkovi} Ante
Frkovi Ante, Jurelin (Gospi}) (Gospi ) 111 Hamovi} Bosi
Hamovi Bosiqka
ka 725
725,, 728
728,, 735
Frkovi} Ivica (Gospi
Frkovi (Gospi}, ministar {uma) uma) 102,
102 Hamovi} Du
Hamovi Du{an
an 690
112 Hamovi} Zinaida
Hamovi Zinaida, Ristina 725 725,, 728
728,, 735
Frkovi} Jure (Gospi},
Frkovi (Gospi remenar) 110 Hamovi} Ilija 725
Hamovi
Frkovi} Jurica
Frkovi Jurica, (Gospi(Gospi}, veliki ùpan) upan) 9797,, Hamovi} Qiqana
Hamovi ana, Ilijina 725725,, 735
102-103
102 103,, 110 110,, 112
112,, 117
117,, 119
119,, 121
121,, 135
135,, 140
140,, Hamovi} Malina 728
Hamovi
144-145
144 145,, 155 155-156
156,, 164
164,, 166
166,, 169
169,, 180
180,, 183
183,, 188
188, Hamovi} Milan 728
Hamovi
202,, 205-207
202 205-207,, 241 241,, 287
287,, 344 Hamovi} Mitar 690
Hamovi
Frkovi} Lule (Sarajevo) 561
Frkovi Hamovi} Pero 726
Hamovi
Frkovi} Marko (Gospi
Frkovi (Gospi}, tabornik) 98 98,, 102
102,, Hamovi} Risto 725
Hamovi
104-105
104 105,, 110 110,, 183
183,, 202
202,, 207 Hamovi} Tamara 728
Hamovi
Frkovi} Marko
Frkovi Marko, Gucin (Gospi (Gospi})) 157 Hamovi} Tijana
Hamovi Tijana, Ristina 725
725,, 728
728,, 735
Frkovi} Marko-Prde (Li~ki
Frkovi (Li ki Novi) 157 Han (Osijek,
(Osijek bra
bra}a)
a) 470
Frkovi} Miho (Kanià
Frkovi (Kani a Gospi}ka)
Gospi ka) 176 Han Branko (Sisak) 42
Frkovi} Milan (Li~ki
Frkovi (Li ki Novi) 157 Han Tibor (Osijek) 470
Frkovi} Mile (Kani
Frkovi (Kanià a Gospi
Gospi}ka ka, op
op{t. t. bel.) Handker (Osijek) 462
110,, 155
110 155,, 166 Hanèk
Han ek Ida (Kri
(Krièvci)
evci) 14,
14, 493
493-494
494
882 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Han ek Ladislav (Kri

Hanèk (Krièvci)
evci) 14,
14, 168
168,, 325
325-327
327, Hir berger Nikola 369
Hir{berger 369-370
370,, 372
372,, 378
450,, 481
450 481,, 493-497
493-497,, 500
500-501
501,, 508
508-509
509, 556
556,, 562
562, Hir{l
Hir l Feliks 15 15,, 329
329,, 468
468,, 513
513,, 522
638 Hover (Vukovar) 487
Hanèk
Han ek Berislav (Petriwa)
(Petri a) 432-433
432 433 Holt Ivan 496
Hanèk
Han ek Mario (Petri
(Petriwa) a) 432-433
432 433 Holcer Du Du{anan 329
329,, 522
Hanih Josip 417-418
417 418 Hoqevac
Ho evac Milan 248248,, 250
Hanosek (Sremska Mitrovica) 545 Hopek Rudolf 561 561,, 566
Hara~i} Ale 734
Hara Horn Pero 459
Has (Osijek) 453 Horvat (Koprivnica) 498 498-499
499
Has Emil (Zagreb) 472 Horvat Branko (Kri (Krièvci)
evci) 495
Has Zdenko (Slavonska Poèga) Po ega) 463 Horvat Vilma (Virovitica) 380
Has Feliks (Duga Resa) 101 Horvat Ivan (Virovitica) 374
Hasadedi} 713
Hasadedi Horvat Jo Joà a (Metajna) 206
Hase~i} Kasim 672-673
Hase 672 673 Horvat Mato (logor Jasenovac) 373
Haupt (Glina) 418 Horvat Hans-Ivan (Osijek) 458
Hauslinger Ernest 470 Horvat [imun- imun-[ime ime (Kri
(Krièvci)
evci) 501
501,, 509
509,,
Hafizovi} Habdulah 673
Hafizovi 325, 495
325 495,, 497
Hafner Zora 323 Horvatovi} (Koprivnica) 492
Horvatovi 492,, 501
Haxiali
Ha iali} Sali 633 Hofer Julius 697
Haxi-Vukovi
Ha i-Vukovi} Stevo 645 Hofman Ela 349
Haxija
Ha ija (logora{ u Jasenovcu)
Jasenovc ) 364,364, 377 Hofman Filip Filip, M. 48
Haxi-Lazarevi
Ha i-Lazarevi} Spasoje 637 Hoh{teter
Hoh teter Bela 1212,, 338
Haxiosmanovi
Ha iosmanovi} Muhamed 713 Ho~evar
Ho evar Ivan 453
453,, 693
693-696
696,, 701
Haxi-Smaji
Ha i-Smaji} (Sarajevo) 474 .......... -Ho
-Hoxaa (logor Jasenovac
Jasenovac, ust. zastavnik)
Haxi} Hamid 733
Ha 694
Haxi-
Ha i-ôlakovi
olakovi} DragoDrago, Mi Mi}in in 1616,, 636
636-637637,, Hoxi} Latif 365
Ho 365,, 374
643, 645
643 645,, 648
648-649
649,, 742 Hoxi} Mujo 673
Ho
Haxi-
Ha i-ôlakovi
olakovi} Savo
Savo, MiMi}in in 16
16,, 636
636-637
637,, 643
643, Hrva}anin
Hrva anin Pero 633
645,, 649
645 Hrèwak
Hr ak (Krièvci)
(Kri evci) 497, 497, 501
Hegedu{i} Krsto 349
Hegedu Hrisafovi} Uro
Hrisafovi Uro{ 48
Heger Karlo 121 121,, 548
548,, 558
558-559
559,, 734 Hrle Hamid 733
Helda Jakob 472 Hrwak
Hr ak Jovan 238
Herakovi} Savo 506,
Herakovi 506, 509 Hrwez
Hr ez Savo 716
Herbet Maks 553 Husinec (Velika Kladu Kladu{a) a) 636
Herenda Vid 307
Heren~i} Ivan-Ivo 343
Heren 343,, 695
695-698
698,, 701
701-702702,, C
706-707
706 707,, 709
709-710
710,, 717
717-718
718 Cajdl (Gospi
(Gospi})) 117
Herlinger (Zagreb) 521 Car Nikola
Nikola, Nikolin 12, 12, 310
310,, 312
Herlinger Branko (Sisak) 41 Carevi} (logor Danica) 327
Carevi 327,, 501
Herman Nikola 35 35,, 348
348,, 482
482,, 498
498-501
501,, 509, 539, Carevi} (Glina
Carevi (Glina, fin. preglednik) 416
544 Carevi} Ilija (Srpske Moravice) 273
Carevi
Heruc Kre{ko
Kre ko 495 Carevi} Naran
Carevi Naran~a a (Srpske Moravice) 276
Herc \urouro 532 Carevi} Nenad (Glina) 416
Carevi
Hercegovi} Miho 735
Hercegovi Carevi} Radovan (Srpske Moravice
Carevi Moravice, loloà~))
Hercog Leopold,
Leopold M. 48 273
Heht (Osijek) 470 Carevi} Radovan (Srpske Moravice
Carevi Moravice, penzio-
Hecok (Osijek) 469 ner) 273
He}imovi
He imovi} Grga 269 Cari} Dmitar 416
Cari
Hini} \ura
Hini ura| (Debelo Brdo) 242 Cari} Josif 416
Cari
Hini} Mane (Debelo Brdo) 242
Hini Cvetanovi} Branko (Bijeqina
Cvetanovi (Bije ina, kroja
kroja~)) 616-
616
Hini} Nikola (Pakrac) 531
Hini 617,, 637
617
Hini} Nikola ([alamuni
Hini ( alamuni}, Buni Buni})) 239 Cvetinovi} Branko (Zvornik) 740
Cvetinovi
Hini} Stevo (Debelo Brdo) 242
Hini Cveti~anin
Cveti anin Mirko 42 42,, 45
Hirhl Sre
Sre}ko ko (Bjelovar) 461 Cvetkovi} Dragi
Cvetkovi Dragi{a a 329
329,, 520
Hir{ (Derventa) 471
Hir Cvetkovi} Du
Cvetkovi Du{an
an 637
REGISTAR IMENA 883
Cvetkovi Rade 196

Cvetkovi} Cokaniko (?) .......,
....... Teodorov (Drni
(Drni{)) 802
Cvijanovi} (Br
Cvijanovi (Br~ko)ko) 435 Cowar
Co ar Marko 272
Cvijanovi} Vaso (Biha})
Cvijanovi (Biha ) 633 Crevar Dragan 416
Cvijanovi} \uro
Cvijanovi uro (Bestrma) 442 Crevar Du
Du{anan 394 394,, 407
Cvijanovi} Jovo (Kru{~ica
Cvijanovi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Crevar Marko 407
Cvijanovi} M. (Kru
Cvijanovi (Kru{~ica ica, Kosi
Kosiw)) 175 Crevar Mile 391
Cvijanovi} Marica (Lipe) 9
Cvijanovi 9,, 179
179,, 180 Crevar Pero 406
Cvijanovi} Mi
Cvijanovi Mi}oo (Kru{~ica
(Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Crevar Rade 417
Cvijanovi} Mihajlo (Bestrma) 442
Cvijanovi Crevar Simo 408
Cvijanovi} Milan (Gospi})
Cvijanovi (Gospi ) 99,99, 109
109,, 115
115,, 128 Crqenak
Cr enak Martin 493
Cvijanovi} Pavle (Bestrma) 441
Cvijanovi Crqenica
Cr enica (Ludbreg) 424
Cvijanovi} Petar (Kru{~ica
Cvijanovi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Crnkovi} (({ef
Crnkovi ef èl. el. st. O
O{tarije)
tarije) 245
245,, 256
Cvijanovi} Stoja (Kru{~ica
Cvijanovi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 175 Crnkovi} Anton (Srpske Moravice) 276
Crnkovi
Cvijanovi} Simo (Kru{~ica
Cvijanovi (Kru ica, Kosi Kosiw)) 174 Crnkovi} Ivan (Gospi
Crnkovi (Gospi})) 229
Cvijanovi} Stevan (Bestrma) 441
Cvijanovi Cuvaj (ban) 106
Cvijetinovi} (Svi
Cvijetinovi (Sviwarevac)
arevac) 642 Cuka Lelio 747
Cvijeti} (Podravska Slatina) 492
Cvijeti Cukman (Bjelovar) 522
Cvitanovi} [ime
Cvitanovi ime 369
Cviti} Rudolf 277
Cviti ^
Cvitkovi} Marko (Mutili})
Cvitkovi (Mutili ) 232 âbak
abak Stojan 577
Cvitkovi} Marko (Cim,
Cvitkovi (Cim Mostar) 696 âvi
avi} (Travnik) 571
Cvitovi} Mihovil (Glina) 418
Cvitovi âvi
avi} Lazar
Lazar, \. (Br(Br|ani)
ani) 14,
14, 443
443,, 445
Cvitkovi} Stojan (Rodo~,
Cvitkovi (Rodo Mostar) 696 âvi
avi} Marko
Marko, [imin imin (Starigrad) 281 281-283
283
Cvjetanovi} (Svi
Cvjetanovi (Sviwarevac)
arevac) 642 âvi
avi} Ranko 416
Cvjeti~anin
Cvjeti anin @arkoarko 10 10,, 213
213,, 215 âvi
avi} Slavko 416
Cvjetkovi} Du
Cvjetkovi Du{an an 645 âvi
avi} Tanasije 416
Cvjetkovi} Nikola 210
Cvjetkovi âvr
avrqakak Qudevit
udevit 495
Cezner Frawo
Fra o 571 âdi
adi} Andrija 409
Cezner Jozo 571-572
571 572 âkara
akara Nikola 42 42,, 45
Ceku{ Mira 332
Ceku âkardi
akardi} Tomo 489 489,, 491
Cerovi} Antonije 16,
Cerovi 16, 670
670,, 673 âklopi
aklopi} (Zagreb) 621
Cerovina (Qubi
( ubiwe) e) 680 âlija
alija Boro 692
Cerovina (Vlahovi}i)
(Vlahovi i) 679 âli
ali} \or or|ee 425
Cerovina Mara (Qubi
( ubiwe) e) 16
16,, 676
676,, 683
683,, 687 âli
ali} Nikola 431 431,, 665
Cerovina Milenko ((Qubi ubiwe) e) 683
683,, 687 âlmi
almi} Marko 674
Cerovski Boìdar
Bo idar 35, 35, 38
38,, 40
40,, 42
42,, 320 ânak
anak (Karlovac) 386 386,, 389
Cesarac August 383 ânak
anak Bude (([iroka
iroka Kula) 102
Cecul Radovan 674 ânak
anak Mane (([iroka
iroka Kula
Kula, pobjegao iz Jadov-
Cividini Branko 525, 525, 566 na) 102,
102, 130
Ciganovi} Iso 99,
Ciganovi 99, 102102,, 109
109,, 129 ânak
anak Mane (([iroka
iroka Kula
Kula, ubijen) 133
Ciganovi} Jovo (Barlete) 133
Ciganovi ânak
anak Mileta (Gospi
(Gospi})) 99,
99, 102
102,, 110
110,, 115
115,, 118
118,,
Ciganovi} Milan (Barlete) 133
Ciganovi 129,, 171
129
Ciganovi} Milan (Plav{inac)
Ciganovi (Plav inac) 539 539-540
540 ânak
anak Milka (Gospi
(Gospi})) 110,
110, 129
Ciganovi} Milo
Ciganovi Milo{ (Visoko) 587 587,, 665 âni
ani} Ante (Kani
(Kanià a Gospi
Gospi}ka)
ka) 157
Ciganovi} Pajo (Barlete) 133
Ciganovi âni
ani} Ivan
Ivan, Inov (Kani(Kanià a Gospi
Gospi}ka)ka) 157
Ciganovi} Stevan-Stevo (Srdinac) 539
Ciganovi 539-540
540 âni
ani} Braco
Braco, Antin (Kani (Kanià a Gospi
Gospi}ka)ka) 157
Cigi} Nevenka 380
Cigi âni
ani} Dragutin (oru (oru`n. n. puk.) 61,
61, 79
Cimerman Palika 460 âni
ani} Joso-Jokan (Kani
(Kanià a Gospi
Gospi}ka)ka) 157
Cincar-Markovi} Aleksandar 69
Cincar-Markovi ânkovi
ankovi} Milan 527
Cincar Milan 178 ânkovi
ankovi} Petar 106 106,, 231
Cincar Pajo 173,
173, 178
178,, 181 âpli
apli} E E{ref
ref 673
Cindri} (Lukavac) 582
Cindri ârkovski
arkovski (Na(Na{ice)
ice) 461
Cindri} Branko (Josipdol) 269
Cindri âsar
asar An
An|elko
elko 444
Ciprijanovi} (Sremska Mitrovica) 546
Ciprijanovi âu
au{evi
evi} Ejup 673
Cicvara Igwatija
Ig atija 530 â~i} Ana 140
884 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
â~i} Vid 157 ûbeli

ubeli} Nikola 77
â~i} Ivan 381 ûbrilo
ubrilo Vujica 99 99,, 106
106,, 134
â~i} Josip 381 ûbrilo
ubrilo Milan 99 99,, 103
103,, 109
109,, 116
116,, 129
â~i} Mile 185 ûbrilo
ubrilo Marija-Marica 99 99,, 109
109,, 116
116,, 129
â~i} Nikola 381 ûdiudi} N. 129
â~i} Pi
Piqa a 185 ûdiudi} Stevan 99 99,, 109
â~i} Nina 185 ûdiudi} êdomir
domir 644
^vorak
vorak Ilija 440 ..........-ûk
..........- ukqee (Prekopa) 418
^vorak
vorak Nikola 440 ûkovi
ukovi} Velimir 36
ê~ura
ura Radovan 763 ûkovi
ukovi} Mihailo 36
êvro
evro Jusuf 698 ûlaula Vaso 528
êkrlija
ekrlija Uro{
Uro 692 ûliuli} Nikola 527
êlani
elani (ital. por.) 301 ûlinovi
ulinovi} Ferdo 8 8,, 153
153,, 154
êlik
elik Du{an
Du an 641 ûpovi
upovi} Aleksandar 38
êmalovi
emalovi} Mujo 699 ûpiupi} Jozo 374 374,, 381
êmerli
emerli} Muharembeg 668 ûrac
urac 40
êmi
emi} Mahmut 697 ûrbabi
urbabi} Vlastimir
Vlastimir, Jovin 726
êrekovi
erekovi} Brane 690 ûrbabi
urbabi} Dobrosav
Dobrosav, Jovin 726
êrekovi
erekovi} Mile 690 ûrbabi
urbabi} Jovo 726
êrik
erik Nikola 654 ûturilo
uturilo Nikola 184
êrkez
erkez (Sarajevo,
(Sarajevo dva brata) 566 ûturi
uturi} Jovan 38 38,, 637
êrni
erni Jaroslav 659 û~a a Luka 762
êtko
etko Vukosav 703 û~kovi kovi} Lazar 419
îkada
ikada (biskup skopski) 382 û~kovi kovi} Filip 722
î~aa Janko 445
î~aa Milan 192,
192, 196 X
î~ak
ak Ivan 496 akula (Brlog
Xakula (Brlog, biv
biv{ii op{t.
op t. biqe`.)
bi .) 213
î{i} Mujo 717 Xakula
akula Milan (Brlog
(Brlog, zem
zemqoradnik)
oradnik) 213
ôvi
ovi} Ankica-Anka 16, 16, 551
551,, 601-
601-602
602,, 605
Xakula
akula Milo
Milo{ (Glina) 416
ôdanovi
odanovi} Svetislav 478
Xakula
akula Pero (Glina) 416
ôlakovi
olakovi} Joco
Joco, Mi
Mi}in in 1616,, 636
636-637
637,, 643
643,, 645
645,,
Xakula
akula Stevan (Brlog
(Brlog, zem
zemqoradnik)
oradnik) 213
648-649
648 649
Xal
al Jakov 632
ôli
oli} (Vlahovi
(Vlahovi}i) i) 679
Xegovi
egovi} Joco (Doboj) 375
ôlovi
olovi} \oko
oko 690
Xingis
ingis kan 84
ôlovi
olovi} Risto 690
Xoner
oner (Sokolovac) 544
ôp
op \uro
uro 479
ôp
op Luka 369,
369, 373 Xumur
umur Stojan 48
ôporda
oporda Svetozar 482, 495, 495 496 Xunio
unio (Zagreb) 342,
342, 343
ôrak
orak (Grubi{no
(Grubi no Poqe)
Po e) 535
ôrak
orak Zvonimir 9, 9, 169
169-170
170 [
ôrak
orak Ivica 134,
134, 185 [aban
aban Pero 571
ôrak
orak Jakov 185 [abi
abi} (Toma
(Toma{)) 502
ôrak
orak Joso,
Joso Tomin 185 [abi
abi} Hasan (Ba
(Bawaluka)
aluka) 768
ôrak
orak Kaja 185 [ain
ain An
An|elko
elko 692
ôrak
orak Ruìca
Ru ica 185 [ain
ain r. Mili}
Mili Jovanka-Jovana 559, 559, 688
688,, 692
692,
ôrak
orak Toma 185 732
ôri
ori} Ivo 17,
17, 496
496,, 696
696,, 698
698-699
699,, 702
702,, 705
705,, 708
708,, [ain
ain Qubo
ubo 690
717 [ain
ain Mila 692
ôrko
orko Qubomir
ubomir 43 [ain
ain Milan
Milan, Ristin 688 688,, 692
ôrtak
ortak Veqko
Ve ko (Karlovac) 384, 384, 385 [ain
ain Milanka
Milanka, Ristina 688 688,, 692
ôrtak
ortak Dragan (Karlovac) 384 [ain
ain Risto 688
688,, 692
ôrtan
ortan Bude (Debelo Brdo) 242 [ajatovi
ajatovi} (logor Danica) 498 498,, 511
ôrtan
ortan Dragan (Debelo Brdo) 242 [ajatovi
ajatovi} Milan (Srdinac) 538 538,, 540
ôrtan
ortan Milkan (Debelo Brdo) 242 [ajatovi
ajatovi} Ve
Veqko
ko (Jedu{evac)
(Jedu evac) 540
^r~ek
ek Joà
Jo a 373 [ajber
ajber Viktor 462
REGISTAR IMENA 885
[ajer
ajer Ed
Edoo 566 [arovi
arovi} Lazar (Tepen (Tepen, Gacko) 760
[ajn
ajn (Osijek) 468 [arovi
arovi} Nikola (Crnica (Crnica, Gacko) 760
[aki
aki} Branko (Lipovo Po Poqe) e) 178 [a{aa (Glinica) 626
[aki
aki} Bude (Lipovo Poqe) Po e) 178 [a{i} Dmitar 132
[aki
aki} Bude
Bude, Danin (Udbina) 230, 230, 233 [vabenic
vabenic Marko 42
[aki
aki} Dane (Udbina) 230, 230, 233 [varberg
varberg Jozef 354
[aki
aki} Dinko (Studenci,
(Studenci Imotski) 363-364 363 364,, [varc
varc (Zagreb
(Zagreb, krojakroja~)) 458
371,, 376
371 376-377
377,, 474 [varc
varc Aleksandar (Sisak) 42
[aki
aki} DuDu{anan (Lipovo Po Poqe) e) 178 [varc
varc BoBoòo (Zagreb) 12, 12, 327
327,, 330
330,, 522
[aki
aki} Du
Du{an an, Petrov (Retfala,
(Retfala Osijek) 450 [varc
varc Josip (Sisak) 42
[aki
aki} Jovo (Lipovo Poqe)Po e) 178 [varc
varc Leopold (Sisak) 42
[aki
aki} Qubi ubi{a a (Gospi},
(Gospi gostioni
gostioni~ar) ar) 103,
103, [eakovi
eakovi} Meho 707
109 [eveg
eveg Josip 529
[aki
aki} Milan (Udbina) 106, 106, 230230,, 233 [ever
ever Jovan 238
[aki
aki} Pajo (Lipovo Poqe)Po e) 178 [evi
evi} (Glinica) 626
[aki
aki} Petar (Udbina) 450 [evi
evi} Branko (Glinica) 626
[aki
aki} Slavko (Lipovo Po Poqe) e) 178 [evi
evi} DuDu{an an (Glinica) 626
[akota
akota Bo{ko
Bo ko 722 [evi
evi} \oko oko (Rujnica) 630
[akota
akota Ilija 690 [evi
evi} Mili
Mili} (Glinica) 626
[ami
amiqa a \uka
uka 630 [evi
evi} Pero (Glinica) 625
[amlija
amlija Jovan 630 [evo
evo Lazo 43
[amlija
amlija Mika,
Mika Jovanova 631 [egan
egan Jovan 247 247,, 249
249,, 258
258,, 260
260-261
261
[amlija
amlija Mile 630 [egan
egan Pero 252
[amlija
amlija Nikola,
Nikola Milin 630 [egan
egan Stevo 261
[amlija
amlija Petar,
Petar Milin 630 [egi
egi} Vaso 533
[ankovi
ankovi} Marko 375 [egi
egi} Vlado 533
[antin
antin Nikola (Lukovo [ugarje) ugarje) 282 [elada
elada \etko etko 726
[anti
anti} Aleksa 553 [elada
elada Svetozar 726
[anti
anti} Aleksandar
Aleksandar, Stjepanov 384 384,, 388 [enc
encer
er JoJoà a 367
367-368
368
[anti
anti} Nede
Nedeqko ko 553 [eovi
eovi} Stevan 416 416-417
417
[anti
anti} Stjepan (fotograf) 388 388,, 391
391-392
392 [epovi
epovi} Mijo 375
[apo
apowa a Du{an
Du an 417 [erbe
erbexijaija \uro uro, [pirin
pirin 195
195,, 208
[apo
apowa a Janko 42,
42, 45 [erbe
erbexijaija [piro piro 103103,, 192
192,, 195
195,, 208
[aran
aran Hakija 721 [eri
eri} Ivan (Barlete) 134
[arac
arac Anto-Venda
Anto-Venda (Ili}i,
(Ili Mostar) 373 [eri
eri} Ilija (Barlete) 158
[arac
arac Branko (Dowi
(Do i Lapac) 136 [eri
eri} Tomija (Smi (Smiqan)an) 158
[arac
arac Stanko-Ante
Stanko-Ante (Mostar) 362 362,, 371
371,, 693 [ermet
ermet .....-A
.....-Axe e (Kraqe,
(Kra Biha})) 634
Biha
[are
are ([iroka
( iroka Kula) 135 [etu
etu{i} (Osijek) 477
[arenac
arenac Dmitar 616 [e{eqa a Dragutin 544
[arini
arini} Josip 110 [e{lija
lija (Sarajevo) 345
[ari
ari} (logor Jasenovac) 356 356,, 357 [ija
ija Danilo 677
[ari
ari} (Lovinac) 193 [ijan
ijan Dmitar 200 200-201
201,, 204
[ari
ari} \urouro (Karlovac) 391 [ikara
ikara (Sarajevo) 576
[ari
ari} Ivan (Gospi},
(Gospi zatv. straàr)
stra ar) 129 [ikinovi
ikinovi} Ivanka 170
[ari
ari} Ivan (Sarajevo,
(Sarajevo nadbiskup vrhbosan- [iki
iki} (Gospi
(Gospi}, lekar) 128
ski) 87,
87, 382 [iki
iki} Gabro-
Gabro-Gavro Gavro (Gospi
(Gospi})) 107,
107, 110
110,, 128
128,, 158
158,
[ari
ari} Ivica (Smi (Smiqan an, Gospi
Gospi},}, ust. povj.)
povj.) 183,, 202
183 202-204 204,, 208
111, 188
111 [iki
iki} Dane (Sravac) 224
[ari
ari} Milan-
Milan-[are are (Gospi
(Gospi})) 111,
111, 158 [iki
iki} Dujo (Gospi(Gospi})) 187
[ari
ari} Stjepan (Gra~ac)
(Gra ac) 202202,, 208 [iki
iki} Ivan (Ba (Ba{ke ke O{tarije)
O tarije) 159
[ari
ari} Tomo-Tomija-Cota (Gospi (Gospi}, kazn. stra- [iki
iki} Jakov (Gra (Gra~ac)ac) 191,
191, 195
195,, 197
àr)) 98,
àr 98, 104
104,, 110 [iki
iki} Marko (Gra (Gra~ac)
ac) 197
[ari
ari} Fra
Frawo-Fra
o-Frawi} (Gospi(Gospi})) 106,
106, 110 [iki
iki} Memo (Gra (Gra~ac)ac) 191,
191, 197
[arovi
arovi} ((Stolac)
Stolac) 727 [iling
iling (Be~)
(Be ) 459
[arovi
arovi} Blagoje (Tepen,
(Tepen Gacko) 760 [ilinger
ilinger (Osijek) 470
886 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
[ilobodilobod (Bu~ica)
(Bu ica) 403 [olaja
olaja Stevo 210 210,, 239
[iqkut kut Aleksandar-Aca 593, 593, 665 [ole
ole Pera 135
[imatovi
imatovi} Mile 180 [olc
olc Sidonije 488- 488-489489
[imica imica Stjepan 495-497
495 497,, 501 [omek
omek (Karlovac) 387
[imi imi} (Kri(Krièvci)
evci) 325 [omek
omek Zvonimir (Kri (Krièvci)
evci) 494
[imi imi} Mi Mi}oo (Gospi})
(Gospi ) 110 [op
op Ivan 187
[imi imi} Pero (Biha})
(Biha ) 632-633
632 633 [orak
orak Slavko 501
[imi imi} Stjepan (Biha})
(Biha ) 632 [orman
orman Stevo 45
[imi imi} Fra Frawoo (Mostar)702 [or
or{ (Osijek) 466
[imkoviimkovi} Dragutin 479 [otra
otra (Visoko
(Visoko,, trgovac) 616
[imunecimunec Miroslav 104 104,, 110 [otra
otra Milan (Visoko
(Visoko, gostioni
577,, 587
587,,
[imunovi
imunovi} (Lipik) 503 643
[imunovi
imunovi} Pero-Regrut (Mostar) 697 [o{tari
tari} (logor Jasenovac) 566
[int nt (Osijek) 470 [pa
paq Ivo 7777,, 205
[ipka ipka Nada 136 [pa
paq Julius 259 259,, 261
[itun itun Mladen 664 [peli
peli} Nikola (Debelo Brdo) 98 98,, 111
[iftar iftar Stjepan 508 [peli
peli} Nikola (Kolakovica) 158
[kara kara Jelka
Jelka (Topusko) 13, 13, 410
410,, 412 [piler
piler Herman 360 360,, 434
434,, 463
463,, 466
466,, 468
468,, 580
580,,
[kara kara Nikola (Topusko) 395 395,, 399
399,, 410
410,, 432 619
[kara kara Stanko (Topusko) 395, 395, 399
399,, 410
410,, 432 [piranovi
piranovi} Milan 46
[kari kari} Branko (Gra~ac)
(Gra ac) 196 [pica
pica Milan 42 42,, 45
[kari kari} Dane (Lipovo Po Poqe) e) 178 [picer
picer (Kopanica) 461
[kari kari} Evica (Glina) 417 [picer
picer (logor Jasenovac,
Jasenovac lekar lekar, internista)
[kari kari} Mile (Lipovo Po Poqe) e) 178 367-368
367 368
[kari kari} Mitar (Lipovo Po Poqe)e) 178 [picer
picer Berika (logor Jasenovac Jasenovac, pilanski
[kari kari} MiloMilo{ (Glina) 417 stru~wak
stru wak)) 460
[kari kari} Petar (Lipovo Po Poqe, 27 g.) 178 [picer-
picer-Milanovi
Milanovi} (Zagreb) 256 256,, 364
364,, 456
456,, 474
[kari kari} Petar (Lipovo Po Poqe, 40 g.) 178 [po
poqari
ari} .......
......., Zlatkov (Gospi(Gospi})) 128,
128, 130
[kovi kovi} Nikola (Stolac) 726 [po
poqari
ari} Zlatko (Gospi (Gospi})) 128
[kori kori} (Neb(Nebqusi)
usi) 224 [po
poqari
ari} Josip (Do (Dowi i Lapac) 137
[kori kori} Aleksa (Otoka,
(Otoka Bosanska Krupa) 623 [po
poqari
ari} Pajo (Kosi (Kosiw)) 173
[kori kori} Danilo (Kapavica) 678 [por
por~i} Matija (Srpske Moravice, Moravice bravar)
[kori kori} Ilija (Srb) 218 275
[kori kori} Qubomir-
ubomir-Qubo ubo (Ja
(Jawa) a) 38,
38, 637 [por
por~i} Matija (Srpske Moravice Moravice, èq.) .)
[kori kori} MiloMilo{ (Biha
(Biha}, KRZ) 634 275
[kori kori} Mirko (Bu{evi
(Bu evi})) 622 [prajc
prajc Anton 394 394,, 407
407,, 409
[kori kori} Radoslav
Radoslav, Danilov (Kapavica) 678 [rajner
rajner Armin 321
[koro koro Jefto 721 [tajn
tajn Jakob (Osijek) 470
[krgi krgi} Milan 545 [tajner
tajner (Be
(Be~)) 459
[kri kriwar ar Luka 77 [tajner
tajner Andro
Andro, Samuelov (Ba (Bawaluka)
aluka) 43
[krobi krobi} Jozo 699 [tajner
tajner Boris (logor Jasenovac) 567
[kundrikundri} Ilija 395, 395, 400
400,, 411
411,, 413 [tajner
tajner Vilim (Sisak) 42
[kunca kunca Ivan 12, 12, 295
295,, 315 [tajner
tajner [andor
andor (Vukovar) 463
[lat lat Drago 277 [tajnlauf
tajnlauf David
David, L. (Ba (Bawaluka)
aluka) 48
[lezinger
lezinger Marko 321 [tajnlauf
tajnlauf Izidor
Izidor, H. (Ba (Bawaluka)
aluka) 48
....... --[qivar
ivar (zamenik komandanta logora Sla- [tajnlauf
tajnlauf Izrael
Izrael, Haimov (Ba (Bawaluka)
aluka) 43
no) 298-299
298 299 [taki
taki} Marija 178
[misl misl Jo{ko
Jo ko 423 [tekovi
tekovi} Pero 416
[mit mit Ga{par
Ga par 478 [tefanov
tefanov (Lovinac) 74
[mit mit Dane 734 [tefanovi
tefanovi} ........
........, sin Agnezin (Gospi
(Gospi})) 139
[muklermukler Silvije 354 [tefanovi
tefanovi} Agneza (Gospi (Gospi})) 139
[wari ari} Luka 239 [tefanovi
tefanovi} Vlado (Virovitica) 536
[ovi ovi} Vujadin 644 [tefan
tefan~i} Dragan 415
[olaja olaja Drago 238 [tern
ternberger
berger Karlo 324
[olaja olaja Milo{
Milo 252 252,, 257
257,, 268 [tern Jasenovac, ubijen 8. IV 1945.) 366
tern (logor Jasenovac
REGISTAR IMENA 887
[tern
tern (logor Jasenovac,
Jasenovac rukovodilac cigla- [tuli
tuli} Jovo 531
ne) 461 [tuli
tuli} Stevan 527
[tern
tern (logor Jasenovac,
Jasenovac bolni
bolni~ar)ar) 369 [ubali
ubali} Stjepan 418
[tern
tern (Zagreb,
(Zagreb trgovac) 521 [uvakovi
uvakovi} Stana 451
[tern
tern (Zagreb,
(Zagreb kroja
kroja~)) 357 [uhart
uhart Zigfrid 323
[tern
tern Drago (Zagreb) 362 [ukut
ukut Milan 235
[tern
tern Karlo (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 354 [umanovi
umanovi} Ante 326326,, 495
495,, 497
497,, 501
[tern
tern Rudi (Zavidovi}i)
(Zavidovi i) 354 [umenkovi
umenkovi} Ilija 83
[tern
tern Hugo (\ulovac)
( ulovac) 329
329,, 468
468,, 522 [uper
uper Milan 147
147,, 734
[tefovi
tefovi} Vlado 536 [uper
uper Nikola 147
147,, 734
[tigli
tigli} Joso 275,
275, 277 [uput
uput Rade 228
[tigli
tigli} Rudolf 275 [urbat
urbat (Glina) 415
[tiler
tiler Aleksandar 42 [urdo
urdowaa Pane 643
[timac
timac Ivan 97 [urkalovi
urkalovi} Vukosava 15 15,, 530
530,, 532
[timac
timac Ivica-Ungar 180 [urkalovi
urkalovi} Ilija 15 15,, 530
530,, 532
[timac
timac Josip 275 [uster
uster Zigfrid 354354,, 365
[timac
timac Mile 111 [utvi
utvi} Berislav 727
[timac
timac Stipan 66 [utvi
utvi} Pero 727
[tir
tir Josip Ivan 448,
448, 451 [utvi
utvi} Ratko 727
[tolcer
tolcer (porodica) 363 [utija
utija Braco 232
[tolcer
tolcer Vivijana 363 [utija
utija Joso 232
[trbac
trbac Damjan
Damjan, Panin 38,
38, 758 [utija
utija Pero 232
[trbe
trbe Iso 287 [u{warar (Gospi
(Gospi})) 104
[tula
tula Vaso 417 [u{warar Du
Du{anan (Vojni
(Vojni})) 393
[tula
tula \uro
uro 417 [u{warar Stojan (Glina) 417
888 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
REGISTAR GEOGRAFSKIH POJMOVA 889
Registar geografskih pojmova*
A Barlete 79 79,, 118

118,, 131
131,, 133-135
133-135,, 158
158,, 172
172,, 355
Avtovac 697,
697, 759
759-760
760,, 786
786,, 804
804,, 821 Basari}i
Basari i 124
Agram (Zagreb) 563 Batajnica 246
Azija 84 Batinovac 544
Alanak 181 Batku{a
Batku a 610
Aleksandrovac Poè{ki
Po ki 762,
762, 780
780,, 820 Batar (Bije
(Bijeqina)ina) 642
Alipa{in
Alipa in Most 603,
603, 767 Ba}in
Ba in 476
Amatovci 531 Ba}inac
Ba inac 157157,, 162
Amerika 767 Ba~i}eva
Ba eva ciglana
ciglana, v. Jasenovac logor
Ankara 83 Ba~ka
Ba ka 650
Ankona 46 Ba~ko
Ba ko – BrBr~ko ko, v. Gacko
Austrija 49,
49, 456
456,, 459
459,, 696 Ba~kovac
Ba kovac 503
Austrougarska 486 Ba{ka
Ba ka (Krk) 206
Au{vic
Au vic 322-324
322 324 Ba{ke
Ba ke O{tarije
O tarije (Gospi(Gospi})) 75
75,, 127
127,, 156
156,, 158
158-159
159,
Afrika 84 161,, 162
161 162,, 166
166-167
167,, 282
282-283
283,, 555
555-558
558, 681
681-682
682,
691-692
691 692,, 710
710,, 713
713,, 718
718-719
719,, 723
723,, 736
736-737
737,, 747
747,
B 750
Badaw (Drni
Bada (Drni{)) 802,
802, 821 Ba{tijak
Ba tijak 765
Bagrdan 443 Bebrina 486
Bajder, v. Badaw
Bajder Bada Begovac 11,
11, 270
270-272272
Bajer (logor Jasenovac – Ciglana) 370 Bedenik (Bjelovar) 503
Balatun (Bijeqina)
(Bije ina) 637 637,, 644 Belgija 392,
392, 485
Balkan 84,
84, 90
90,, 767 Beli{}e
Beli e 433
Banat 385 Beograd*
Banatsko Kara|or
Kara or|evo evo 199
199-200200 Berlin 56,
56, 91
Banija 12
12,, 20
20,, 22
22,, 24
24,, 112
112,, 278
278,, 317
317,, (319-447)
(319-447),, Bestrma 14 14,, 441
441-442
442
395,, 522
395 Berkovi}i
Berkovi i 726-727
726 727,, 734734,, 762
762,, 780
Bawaluka
Ba aluka (Bawa
(Ba a Luka) 6 6,, 16
16,, 20
20,, 22
22,, 35
35,, 43
43,, 47- Wien)) 388,
Be~ ((Wien
Be 388, 459
49, 58
49 58,, 69
69,, 86
86-87
87,, 387
387,, 390
390,, 455
455,, 492
492,, 543
543,, 568
568, Bijele Vode 278
572,, 584
572 584,, 596-600
596-600,, 606606,, 739
739,, 757
757,, 759
759,, 764
764- Bijeli Brijeg (Mostar) 695
765, 768
765 768,, 778
778,, 782
782,, 796
796,, 810
810,, 816 Bijelo Po
Poqe e (Mostar) 700 700,, 712
712,, 818
Bawa
Ba a Koviqa~a
Kovi a 590 Bijeqina
Bije ina 16,
16, 35
35,, 52
52,, 357
357,, 376
376,, 427
427,, 430
430-431
431,, 458
458,
Bawani
Ba ani 624 460,, 463
460 463,, 468
468,, 476
476,, 492
492,, 579
579,, 582
582,, 589
589,, 616
616,,
Bawica
Ba ica (logor) 70 618, 636-639
618 636-639,, 641-645
641-645,, 650
650,, 654
654,, 664-668
664-668,, 742
742,
Barbat 159,
159, 299
299,, 301
301,, 314
314,, 749
749,, 769 744
Barbat – Zubovi}i
Zubovi i (sredwe
(sred e selo) 299, 299, 307
307,, 314 Bilaj (Gospi
(Gospi})) 172,
172, 185
185,, 186
Barbat – Kusti
Kusti}i i 307 Bilajski most (na putu Gospi Gospi}–Medak)
Medak) 74
Bari 345 Bile}a
Bile a 778
Bari} Draga 299,
Bari 299, 312 Bisag (Novi Marof) 325
*
Geografski pojmovi ozna~eni
ozna~eni * nisu indeksirani zbog frekventnosti
frekventnosti.
890 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Bistrica (Podravsk
(Podravska a Slatina) 490 490,, 491 555, 665
555, 665,, 686
686,, 699
699,, 701-
701-702
702, 706-710
706-710,, 712
712-713
713,
Biha} 16
Biha 16,, 67
67,, 72
72,, 98
98,, 136
136,, 219
219-220220,, 236
236,, 238
238,, 371
371, 715-718
374-375
374 375,, 390
390,, 472
472,, 485
485,, 559
559,, 573
573,, 588
588,, 625
625,, Branik 106
631-634,, 648
631-634 648,, 660
660,, 732
732,, 760
760,, 764-766
764-766,, 778
778,, 784
784, Brasno (?)(?), Metkovi
Metkovi} 806
796,, 814
796 Br|ani
Br ani 439439,, 443
443,, 444
Bjelajce (Mrkowi}
(Mrko Grad) 819 Bregi Koprivni~ki
Koprivni ki 539
Bjelajci (Pakrac) 531 Breìce
Bre ice, v. Brezik Na{i~ki Na ki
Bjelo Brdo (Cazin,
(Cazin stratistrati{te) te) 630 Breza 369
369,, 577 577,, 665
Bjelovar 14-15
14 15,, 3535,, 205
205,, 260
260,, 277
277,, 321
321,, 326
326-327
327, Brezik Na{i~ki
Na ki 758
389,, 455
389 455-456456,, 461
461,, 470
470-471
471,, 502-504
502-504,, 506-513
506-513, Brezovica 323
522-523
522 523,, 529
529,, 536-538
536-538,, 543
543,, 641
641,, 759 Brezovica (Sisak,
(Sisak {uma uma, strati
strati{te) te) 410,
410, 413
Brezovo Po Poqe e 52,
52, 5353,, 643
643,, 666
Bjelopoqe
Bjelopo e (Korenica) 181 181,, 229
229,, 237
237,, 239
Brestovac 280
Bjelsko 281
Briwani
Bri ani 527
Bjelu{ine
Bjelu ine (Mostar) 690
Briwe
Bri e 138,
138, 163 163,, 214
Blatine (Velebit
(Velebit, {uma) uma) 336 Brizik (({uma uma kod s. Zablate
Zablate, strati
strati{te) te) 187
Blatu{a
Blatu a 401,
401, 408
408,, 409 Brlog 10,
10, 59 59,, 213
213-215215
Bliwa
Bli a 429 Broce (Bije
(Bijeqina) ina) 637,
637, 639
Bliwski
Bli ski Kut 14, 14, 441-444
441-444,, Brod, Brod na Savi (Bosanski i Slavonski
Brod
Bobota 665 Brod) 52 52,, 70
70,, 341
341,, 354
354-355
355,, 371
371,, 459
459,, 466
466, 474
474,
Bovi} 13
Bovi 13,, 401
401,, 403-405
403-405,, 409 476,, 487
476 487,, 561
561,, 563
563,, 575
575,, 582
582,, 681
681,, 711
Bogdani} 187
Bogdani Brodski Stupnik 486
Bojna (Glina) 419, 419, 421 Brodsko podru
podru~je je 329
Bokane 489,
489, 491 Bruvno 9 9,, 59
59,, 198
198,, 267
267,, 258
258,, 816
Bolfan 543 Brusnica Mala (Derventa(Derventa, Bosanski Brod) 762 762,
Borik, planta
Borik plantaà a kod Medaka 59 766,, 782
766 782,, 820
Bori~evac
Bori evac 10,10, 137
137,, 141
141,, 163
163,, 217-220
217-220,, 224224,, 759 Bru{ani
Bru ani 8 8,, 72
72,, 98
98,, 111
111,, 125-127
125-127,, 158
158-159
159,, 164
164,,
Borova 536 166,, 168
166 168,, 282
282-283283,, 372
372,, 374
374-375
375,, 734
Borovqani
Borov ani 540 Br~ko
Br ko 6,
6, 49
49,, 52
52-5353,, 360
360,, 374
374,, 376
376,, 435
435,, 513
513,, 608
608,,
Borovo 432-433
432 433,, 760 760,, 778 643-645
643 645,, 649649,, 666
666,, 764
Bosanska Bojna 624-627 Bubaw 219
Buba 219,, 221221,, 224
Bosanska Dubica 35, 35, 363
363,, 375
375,, 476
476,, 566
566,, 816 Buva~a
Buva a 634
634-635 635
Bosanska Gradi{ka
Gradi ka 566, 566, 597
597,, 634
634,, 757 Bugar (Biha
(Biha})) 631
Bosanska Kostajnica 6, 6, 55
55,, 566
566,, 579
579,, 778 Bugojno 16,16, 5757,, 572
572,, 581
581,, 649
Bosanska Krajina 83, 83, 552
552-553
553 Budak 131
Bosanska Krupa 16, 16, 378
378,, 476
476,, 622-625
622-625,, 633 633,, 814 Buda~ki
Buda ki most (na putu Gospi Gospi}-Peru
-Peru{i})) 74
Bosanska Posavina 556 Budva 599-
599-600 600
Buìm
Bu im (Gospi})
(Gospi ) 106, 106, 157
Bosanska Ra~a
Ra a 637
Buìm
Bu im (jame u Bu Buìmu)imu) 106
Bosanski Brod 347, 347, 354
354,, 371
371,, 459
459,, 480
480,, 555
555,, 561
561,
Buìm
Bu im (Bosanaka Krupa) 624
703
Bujavica 528
Bosanski Novi 708, 708, 712
712,, 814
814,, Bujani 810
Bosanski Petrovac 219, 219, 239
239,, 443
443,, 632
632,, 572
572-573
573, Bukovac (([iroka iroka Kula) 131
814 Bukovica (Cazin) 631
Bosanski [amac amac 16, 16, 49
49,, 608-611
608-611,, 645 Bukovica (Podravska Slatina) Slatina), v. Nova Buko-
Bosansko Grahovo 372 372,, 758
758,, 760
760,, 774
774,, 778
778,, 800
800,, vica
820-821
820 821 Bukovina Do Dowa a i Gor
Gorwa a (Vlasenica) 798 798,, 820
Bosna 24,
24, 3838-39
39,, 70
70,, 84
84,, 135
135,, 138
138,, 156
156,, 195
195,, 198
198,, Buna 717
717,, 722
201, 225
201 225,, 227
227-228
228,, 236
236,, 240
240,, 298
298,, 339
339,, 349
349,, Buni} 59
Buni 59-60 60,, 71
71,, 73
73,, 76-78
76-78,, 138
138,, 199
199,, 225
225,, 229
229,,
358, 371
358 371,, 378
378,, 382
382,, 411
411-412
412,, 421
421,, 424
424,, 427-431
427-431, 236,, 238
236 238,, 239
239,, 241
241-242242,, 745-747
435,, 442
435 442,, 455
455,, 464-466
464-466,, 471471,, 481
481,, 484
484-485
485,, 489
489, Bu~ica
Bu ica 403
491,, 511
491 511,, 514
514,, 518
518,, 528
528,, 536
536,, 552
552,, 558
558,, 574
574,, Bu~je
Bu je 531
580,, 586
580 586,, 595
595,, 599
599,, 634
634,, 638
638,, 644
644,, 647
647,, 655
655,, Buxak
Bu ak (Ba
(Bawaluka)aluka) 598
683,, 739-741
683 739-741,, 743 743-744
744,, 768
768,, 774 Buxak
Bu ak (Klanac
(Klanac, Pazari Pazari{te te, Peru
Peru{i})) 190, 190,
Bosna i Hercegovina (BiH) 6, 6, 15
15,, 20
20,, 22
22,, 38
38-39
39, 746, 751
746
49,, 54
49 54,, 87
87,, 114
114,, 318
318,, 324
324,, 449
449,, 481
481,, (547-743)
(547-743), Bu{evi
Bu evi} 622 622,, 624
V Visoko (Novi Marof) 325

Vaganac 190,
190, 236 Viso~ica
Viso ica (vrh) 285
Vagan (Glamo~)
(Glamo ) 812, 812, 821 Visu} 10
Visu 10,, 230-234
Vagan (Jajce) 607 Vitez 57
57,, 683
Vaganac (Pazari{te)
(Pazari te) 190 Vitovqe
Vitov e 572
Vaqevo
Va evo 69 Vituw 278
Vitu 278,, 279
Vaqevo
Va evo (Zenica) 759 Vi{egrad
Vi egrad 227227,, 480
480,, 583
583,, 639
Vara`din
Vara din 3535,, 60
60,, 162
162,, 321
321,, 455
455,, 457
457,, 461
461,, 468
468,, Vlajislav 539539,, 541
472,, 513
472 513,, 523
523,, 541
541,, 564 Vlasenica 16 16,, 653
653,, 673
673-675
675,, 759
759,, 762
762,, 784
784,, 820
Vare{ 585
Vare 585,, 587 Vlahovi}i
Vlahovi i 679,
679, 728
Varo{, v. Kotor Varo{
Varo Varo Vla{i} (planina) 572
Vla
Varcar Vakuf,
Vakuf v. Mrkowi}
Mrko Grad Vojakovac 497
Vatikan 40,
40, 90
90,, 595
595,, 621 Vojvodina 279
Vedro Poqe
Po e (Gospi})
(Gospi ) 8, 8, 111
111,, 123
123,, 149 Vojna 412
412,, 419
Vedro Poqe
Po e (Staza,
(Staza Sisak) 438, 438, 440
440,, 446
446-447447 Vojni Kri`
Kri 493
Velebit (planina)* Vojni} 387
Vojni 387,, 393
393,, 402
402,, 406-
406-407
407,, 482
482,, 492
492,, 535
535,, 635
635,
Velebit (selo) 118 659,, 794
659
Velebit ({uma)
( uma) 187 Vojnovac 1111,, 251
251,, 253
253,, 257
257,, 263
263,, 268
268,, 269
Velebitsko podgorje 283 Vojnovi} ekonomija (ekonomija logora Jaseno-
Vojnovi
Velika Barna 502-503
502 503,, 533 vac kod OkuOku~ana)ana) 665
Velika Gradusa (Sisak) 422 Volga (rijeka) 667
Velika Dap~evica
Dap evica (Grubi{no
(Grubi no Po Poqe) e) 534 Vorkapi} Selo 398
Vorkapi 398,, 400
Velika ùpaupa Vinodol i Podgorje u Se Sewu u 7,
7, 74 Vorkapi}i
Vorkapi i 269
Velika ùpaupa Vrhbosna u Sarajevu 6 6,, 7,, 50
50,, 81 Vranova~a
Vranova a (Korenica) 210 210,, 229-
229-230
230,, 240
Velika ùpaupa Gora u Petriwi
Petri i 41 Vranovina (Topusko) 402 402,, 410
Velika ùpaupa Dubrava u Dubrovniku 6 6,, 54 Vranovina (Pazari
(Pazari{te te, Peru
Peru{i})) 189-190
189 190
Velika ùpaupa La{va
La va i Gla` Gla u Travniku 68 Vratnik 59
Velika ùpaupa Lika i Gacka u Gospi}u Gospi u 75, 75, 111
111- Vrace (Gra
(Gra~ac)ac) 163,
163, 201
112,, 155
112 155,, 241 Vrace (jama)
(jama), v. Tu~i}
Tu ponor
Velika ùpaupa Modru{
Modru u Ogulinu 278 Vrbav (?) 761
Velika ùpaupa Posavje u Brodu na Savi 6 6,, 52 Vrbawa
Vrba a (Ba
(Bawaluka)
aluka) 597
Velika ùpaupa Hum u Mostaru 5, 5, 7,, 37
37,, 65 Vrbawa
Vrba a ((@upa
upawa) a) 761
Velika Kapela (planina) 242 Vrbawa
Vrba a (rijeka) 597, 597, 757
757,, 779
Velika Kladu{a
Kladu a 16, 16, 84
84,, 402
402,, 625
625,, 634
634-636636 Vrbas (rijeka) 597 597,, 600
600,, 759
759-760
760,, 817
817,, 819
Velika Mu~na
Mu na 543,543, 544 Vrbaska banovina 48 48,, 597
Velika Obarska 637 Vrbica (Avtovac) 786 786,, 804
Velika Peratovica 534 Vrbica ((\akovo)
akovo) 761
Velika Pisanica 502-503502 503 Vrbova (Nova GradiGradi{ka) ka) 761
Veliki Grabi~ani
Grabi ani 543 Vrbovsko 274
274,, 277
277-278278
Veliki Gr|evac
Gr evac 502-503
502 503 Vrginmost 13 13,, 390
390-391391,, 393
393-394394,, 400-410
400-410,, 417417,,
Veliki Poganac 15, 15, 542
542-543543 421,, 425
421 425,, 427
427,, 482
482,, 492
492,, 659
659,, 792
792,, 794
794,, 808
808,,
Veliki [u{war ar 422 814
Veliko Gradi{te
Gradi te 548 Vrgorac 64
Velu{i} 801
Velu 801,, 803
803,, 821 Vrebac 7878,, 98-100
98-100,, 106106,, 133
133-134
134,, 161
161,, 171
Velu{i} – Promina (jama,
Velu (jama ponor) 801 Vreba~ka
Vreba ka Staza 9 9,, 172
172,, 185
Vequn
Ve un (Sluw)
(Slu ) 758,758, 760
760,, 764
764,, 778
778,, 780
780,, 782 Vrelo 210
210,, 237
237,, 241
Vequn
Ve un (Josipdol) 251-252
251 252 Vrelo Koreni
Koreni~ko ko 229
Vecin Most 792 Vrzi} Selo 10
Vrzi 10,, 213
213-214214
Vidovo Poqe
Po e (strati{te
(strati te kod Stoca) 272 Vrlika (Knin) 759 759,, 774
774,, 802
802,, 808
808,, 821
Vinkovci 468,
468, 472
472,, 474
474,, 476
476,, 509
509,, 521
521,, 545 Vrlika (Si
(Siw)) 738
Viwerac
Vi erac 298 Vrnogra~ 16
Vrnogra 16,, 624
624-628628,, 636
Virovitica 15, 15, 374
374,, 489
489,, 525
525,, 534-537 Vrsta (Cazin) 630
Visoko 7,
7, 15
15,, 16
16,, 68-
68-69
69,, 366
366,, 474
474,, 475
475,, 548
548,, 575- Vrto~e
Vrto e (Bosanski Petrovac) 814
577,, 581-
577 581-582
582,, 584-
584-585
585,, 587
587,, 594
594,, 611
611,, 616
616,, 641
641, Vrhovine 67 67,, 77
77,, 237, 266,
266, 270
643,, 653
643 653-654
654,, 665 Vujnovi}i
Vujnovi i 123
892 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Vukmani 387
Vukmani} Gor i Babin Potok 77
Gorwi
Vukovar 156,
156, 461
461,, 463
463,, 509
509,, 535
535,, 759 Gorwi
Gor i Karlovac 611
Vukovi}i
Vukovi i (jama kod Vukovi}a,
Vukovi Saborsko) 271 Gorwi
Gor i Kosiw
Kosi 163 163,, 173
173,, 178
Vuko{evac
Vuko evac 14,
14, 443 Gorwi
Gor i Lapac 137
Vuk{i} 131
Vuk Gorwi
Gor i Mihoqac
Miho ac 489
Vu~ipo
Vu ipoqe
e 92 Gorwi
Gor i Sjeni~ak
Sjeni ak 404,404, 659
Gorwi
Gor i Hrastovac 14 14,, 438
438-439
439,, 446
446-447
447
G Gorwokarlova
Gor okarlova~ka ka eparhija 38 38,, 83
83,, 149
149,, 265
265,, 393
393,
Gabela 762,
762, 780
780,, 806 765
Gabri}i
Gabri i 592,
592, 794 Gorski kotar 20 20,, (77-281)
(77-281),, 281
Gavrilovac 761 Gospi} (mjesto
Gospi (mjesto, logor)*
Gaj 527 Grab (Gra~ac)
(Gra ac) 46, 46, 92
Gaj ({uma
( uma kraj Visu}a,
Visu strati{te)
strati te) 231 Grabovo (objekat na Velebitu) 59
Gaj ({uma
( uma kraj Udbine,
Udbine strati
strati{te) te) 233 Grada~ac
Grada ac 602
602,, 658
658,, 665
Galge (strati{te
(strati te pod Klekom kraj Ogulina) Gradina, v. Dowa
Gradina Do a Gradina
274,, 280
274 Gradi{ka
Gradi ka, v. Stara Gradi
Gradi{ka ka
Garavica (strati{te
(strati te kod Biha Biha}a) a) 633 Gradusa (Mala i Velika Gradusa Gradusa, Sisak) 14 14,,
Gacko 759-760
759 760,, 762762,, 778
778,, 816
816,, 820 383,, 441
383 441-442
442
Gejkovac 635 Grac 320
Generalski Stol 255 Gra~anica
Gra anica (Gacko) 760
Glavice 810,
810, 821 Gra~anica
Gra anica 658
Glamo~ 814
Glamo 814,, 816
816,, 821 Gra~ac
Gra ac 4646,, 59
59-60
60,, 73
73,, 77
77-78
78,, 92
92,, 100
100,, 103
103-104
104,,
Glina 1313,, 83
83,, 278
278,, 280
280,, 372
372,, 393
393-394
394,, 398
398,, 400- 107,, 114
107 114-115
115,, 138
138,, 163
163-164
164,, 191-210
191-210,, 220 220,,
403,, 405
403 405-406
406,, 408
408,, 411
411-412
412,, 414
414-415
415,, 417
417-423
423, 236-237
236 237, 264
264,, 266-268
266-268,, 602 602,, 746
746,, 758
758,, 763
763,,
626-628,, 635
626-628 635,, 712
712,, 758
758,, 760
760,, 778
778,, 814 774,, 602
774
Glina (glinska pravoslavna crkva crkva, strati{te) te) Gra~ac
Gra ac (jama blizu Gra Gra~aca)
aca) 746
84 Gra~a~ko
Gra ko grobqe
grob e (strati{te)
(strati te) 210
Glinica (Cazin) 421, 421, 624-627 Grbavica (Jajce) 607
Glinica (potok) 625 Grgin brijeg (jama) 348
Glogovac (Bijeqina)
(Bije ina) 642 Gr|evac,
Gr evac, v. Veliki Gr Gr|evac
evac
Glogovac (Jajce) 607 Gr|evica
Gr evica (Pakrac) 531
Glogovac (Koprivnica) 541 Gre|ani
Gre ani (Topusko) 400- 400-401
401,, 412
Glogovo 267 Grubi{no
Grubi no Po
Poqe e 15,
15, 35
35,, 236
236,, 502
502-503503,, 508-510
508-510,,
Glodin 622 529,, 533-535
529 533-535,, 665
Gnojnica 694 Grude 611
Gwatovi
atovi}i i 9,
9, 176
176,, 210 Gr~ka
Gr ka 665
Gojak 258 Gubav~evo
Gubav evo Poqe
Po e 267
Goli vrh 285 Gudovac 83 83,, 759
759,, 778
Golice 176 Gudura (Gra
(Gra~ac)
ac) 202,
202, 205
205,, 207
207,, 266-
266-267
267
Golubara (jama kod îtluka itluka, Mostar) 695 Gustovara 819 819,, 821
Golubinka (jama kod Kapavice
Kapavice, Qubi ubiwe) e) 678
678-
679 D
Golubiwa
Golubi a (ponor kod Qubi ubiwa) a) 761 Dabar 215
Golubi} 804
Golubi Dalmatinsko Kosovo 267
Golubwa~a
Golub a jama (Korita,
(Korita Gacko) 760 Dalmacija 46 46,, 92
92,, 94
94,, 108
108,, 114
114,, 119
119,, 136
136,, 138-
138-139
139,
Golubwa~a
Golub a jama (kod Prijeboja,
Prijeboja Lika) 162 151,, 156-
151 156-157
157,, 165
165,, 192-
192-193
193,, 206-
206-207
207,, 237
237, 263
263,
Golubovac (rudnik kraj Vara`dina)Vara dina) 541 374,, 406
374 406,, 449
449,, 458
458,, 485
485,, 498
498,, 507
507,, 557
557,, 645
645,,
Gomirje 10,10, 242
242-245
245,, 255
255,, 257
257,, 279 710-711
710- 711,, 717
717,, 743
743,, 774
774,, 777
Gomirje manastir 243, 243, 246 Daq 764
Da 764,, 782
Gora (Kakaw)
(Kaka ) 575 Daruvar 4949,, 329
329,, 345
345,, 364
364,, 432
432,, 456
456,, 518
Gori}i
Gori i ([vica
( vica, Oto Oto~ac)ac) 213
213-214
214,, 216 Dvor na Uni 698 698,, 706
706,, 708
708,, 712
712,, 760
760,, 766
766,, 778
Gorwa
Gor a Plo~a
Plo a 9, 9, 60
60,, 74
74,, 182 Debela GlGlavica
avica 123
Gorwa
Gor a Rijeka 14 14,, 121
121,, 322
322-323
323,, 325
325,, 504-506
504-506,, Debela Kosa 402
551,, 558
551 558-559
559,, 728
728,, 732-734 Debelo Brdo 10 10,, 98
98,, 138
138,, 158
158,, 199
199,, 208
208,, 241
Gorwe
Gor e Dubrave 245 245-246
246,, 255
255-258
258 Debeqak
Debe ak (Glamo~)
(Glamo ) 812, 812, 821
Dejanovi}i
Dejanov i 429 Dr
Drqa~a a 444
444-445445,, 758
Delnice 273 Drni{ 6
Drni 6,, 63
63,, 231
231,, 374
374,, 738
738,, 774
774-775
775,, 790
790,, 800
800,,
Derventa 6 6,, 49
49,, 62
62,, 360
360,, 371
371,, 374
374,, 455
455,, 467
467,, 471
471,, 802-803
802 803,, 808
808,, 820
820-821
821
479,, 576
479 576,, 694
694,, 759
759,, 762 Drwe
Dr e (Koprivnica) 243 243,, 391
391,, 510
Derventa (Vlasenica) 674 Dubica (Do
(Dowa a i Gor
Gorwa a Dubica
Dubica, Oxak ak, Bos. [a- a-
Deringaj (Gra~ac)
(Gra ac) 201 mac) 610
Divoselo 8,8, 9,, 6060,, 100
100,, 111
111,, 118-120
118-120,, 128 128,, 134
134,, Dubica, v. Bosanska Dubica
Dubica
138,, 144-152
138 144-152,, 161161,, 172-
172-173
173,, 181-
181-182
182,, 189
189,, 198
198, Dubnica (Vlasenica) 798 798,, 820
212,, 723
212 723,, 796 Dubovac (Karlovac) 385
Djevor 794,
794, 820820-821821 Dubovac OkuOku~anski
anski 780
780,, 820
Doboj 16
16,, 149
149,, 375375,, 484-
484-485
485,, 582
582-583583,, 610-612
610-612,, Duboko 231
615-619,, 642
615-619 642,, 654
654,, 709 Dubo~ac
Dubo ac 762
Doboj (Stolac) 687 Dubo~ica
Dubo ica 678
Dobrqin
Dobr in 552,
552, 554 554,, 665 Dubrave (Gor
(Gorwe e i Dowe,
Do Ogulin) 279
Dobrovi} 489
Dobrovi Dubrave (Glamo
(Glamo~)) 814,
814, 821
Dobro Selo 198 Dubrave (Stolac) 728
Dobrou{~i}i
Dobrou i 672 Dubrave ({uma)
( uma), strati
strati{te te kod Stoca 727-728
727 728
Dolac 571 Dubrovnik 17, 17, 5454,, 84
84,, 372
372,, 433
433,, 462
462,, 513
513,, 675
675,,
Doqani
Do ani 136,
136, 129
129,, 198
198-199
199,, 758 682,, 735
682 735-736
736,, 810
810,, 814
Domanovi}i
Domanovi i 762,
762, 782 Duvno 693
Dowa
Do a Vukovica 489 Duga Resa 101101,, 382
Dowa
Do a Gradina 359-361
359-361,, 367367,, 371
371-372372,, 374-376
374-376,, Duga Rijeka 543
Dugo Selo 481
378,, 430
378 430,, 451
451,, 467-470
467-470,, 473473,, 518
518-519
519,, 525
525-526
526,
Duliba (jama) 750 750,, 751
646,, 648
646
Dunav (rijeka) 84, 84, 760
760,, 779
Dowa
Do a Trnova 649
Dowe
Do e Dubrave 245
\
Dowe
Do e Pazari{te
Pazari te 159, 159, 190
190,, 745
\akovo
akovo 8585,, 88
88-89
89,, 322
322-323
323,, 358
358,, 378
378,, 476
476,, 491
491,,
Dowe
Do e Selo (Kowic)
(Ko ic) 794, 794, 820
820-821
821
517,, 519
517 519-520
520,, 524
524,, 761
Dowi
Do i Vakuf 137
\eki
eki}ii (Gra~ac)
(Gra ac) 201
Dowi
Do i Kosiw
Kosi (jama u Dowem Do em Kosiwu)
Kosi u) 163 \engi
engi} 639
Dowi
Do i Lapac 8 8,, 10
10,, 73
73,, 129
129,, 135-138
135-138,, 141
141,, 163
163,, 193
193, \ukovac
ukovac 761
194,, 198
194 198-199199,, 208
208,, 217-221
217-221,, 224
224,, 236
236-237
237, 746
746, \ulovac
ulovac 329
759,, 762
759 762,, 765
765,, 794 \umezlije
umezlije 606-607
606-607
Dowi
Do i Lapac (jama izme izme|u u Lapca i Bori Bori~evca)
evca) \ur
ur|evac
evac 502
746,, 759
746 \ur
ur|enovac
enovac 456
Dowi
Do i Mihoqac
Miho ac 470, 470, 762 \uri
uri} (Pola
(Pola~a, Knin) 808, 808, 820
Dowi
Do i Sjeni~ak
Sjeni ak 404, 404, 659
Dowi
Do i Hrastovac 14, 14, 437
437-439
439,, 446
446-447
447 E
Do{en
Do en Dabar 159 Evropa (Europa) 28
28-29
29,, 49
49,, 84
Do{en
Do en Duliba 159 Engleska 696
Do{en
Do en Plana 159
Drava (rijeka) 84, 84, 449
449,, 759
759,, 761 @
Dragani} 49
Dragani 49,, 347 @abica
abica 158
Draìca
Dra ica (strati{te
(strati te kod Metajne na Pagu) @aù}e e 73
305-306
305 306 @al
al Vru
Vruqa a 769
Drakuli} 598
Drakuli 598,, 796
796,, 820 @aovine
aovine (Jajce) 605-607
Drvar 137
137,, 228
228,, 361
361,, 372
372-373
373,, 552
552,, 554
554,, 632
632,, 738
738, @egar
egar (Benkovac) 267,267, 784
784,, 804
760,, 758
760 758,, 765
765,, 774
774,, 784
784,, 802 @egar
egar (Ogulin) 260
Dre`nik-Grad
Dre nik-Grad 631 @epa
epa 672
Dre`nica
Dre nica 255,
255, 257 257,, 281 @ep
ep~ee 372
Drenovac 445 @itni
itni} (Drni
(Drni{)) 802
802,, 821
Drenova~a
Drenova a ({uma)
( uma) 220 @upa
upawa a 155
155,, 372
372,, 761
Drina (rijeka) 227 227,, 251
251,, 278
278,, 590
590,, 707
707,, 744
744,, 768 @uta
uta Lokva 10 10,, 213
213-214
214
Drina (parn
(parni i mlin u Bijeqini)
Bije ini) 636 @uti
uti bezdan (jama kod sela Le Le{}e)
e) 213
894 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Z Ivi i (Glamo~)
Ivi}i (Glamo ) 812,
812, 814
814,, 821
Zablate 9,9, 72
72,, 187
187-188188 Ivi} jama (iza s. Barbat – Kusti
Ivi Kusti}i) i) 307
Zabrdo ([vica
( vica, Oto Oto~ac)ac) 162 Ivo{evi
Ivo evi} 80
Zabr|e
Zabr e (Ugqevik)
(Ug evik) 637 Izgori 760
Zavala, manastir 722
Zavala Ilija{ 603
Ilija
Zavaqe
Zava e (Biha})
(Biha ) 163 Ili}i
Ili i (Mostar) 373,373, 375
375,, 695
695-696
696,, 702
Zavidovi}i
Zavidovi i 354-355
354 355,, 372
372,, 474
474,, 513
513,, 560 Ilixa
Ili a (Sanski Most) 631
Zavo|e
Zavo e (Gospi})
(Gospi ) 171 Imovina ({uma
( uma kod Metka
Metka, strati
strati{te) te) 150
Zavrtnica (sabirni logor, logor Zagreb) 321 Imotski 330
330,, 471
471,, 566
566,, 693
693,, 786
786,, 788
788,, 790
790,, 792
792,,
Zaglava (Pag,
(Pag àlo alo, strati
strati{te) te), 307 818
Zagon 637 Initovo (Metkovi})
(Metkovi ) 806
Zagorje, v. Hrvatsko Zagorje
Zagorje Isakovci (Glamo
(Glamo~)) 814,
814, 821
Zagreb* Italija 100-102
100-102,, 106
106,, 108
108,, 110
110,, 115
115,, 119
119,, 141
141,,
Zagreb – Zavrtnica (sabirni logor logor,, ) 321 144,, 196
144 196,, 251
251,, 256
256,, 267
267,, 268
268,, 272
272,, 281
281,, 288,
Zagreb – Zelengaj 31 290,, 292
290 292,, 300
300,, 413
413,, 513
513,, 584
584,, 693
693,, 774
774,, 776
776,,
Zagreb – Jankomir 323 777
Zagreb – kaznionica na Savskoj cesti 321 321,, 349
349, I~ungar
ungar (brdo kod Velike Kladu{e,Kladu strati-
380,, 383
380 383,, 432
432-433
433,, 436
436,, 541
541,, 613
613,, 621
621,, 714 {te,
te, protivtenkovski rovovi) 634
Zagreb – kolodvor Sava 341
Zagreb – Kusto
Kusto{ija ija 375 J
Zagreb – Mirogoj 326 Jablanac 380
Zagreb – Prekri
Prekri`je je 31 Jablanac (({uma)uma) 469
Zagreb – Splavnica 31 Jablanica 17 17,, 56
56-57
57,, 469
469,, 565
565,, 680
680-681
681,, 691
691,, 695
695,
Zagreb – Srebre
Srebrewak ak 532 697,, 700
697 700,, 709
709-710
710,, 712
712-713
713,, 715
715-716
716,, 718
718, 723
723,
Zagreb – Ste
Stewevacevac 279,
279, 323 736,, 820
736 820-821
821
Zagreb – TrTrwe e 152 Jabukovac 429
Zagreb – [estine
estine 31 Javorovac 539 539-541
541
Zagreba~ki
Zagreba ki Zbor (sabirali
(sabirali{te te, sabirni logor) Jadovno (logor)*
321,, 333
321 333,, 335
335-336
336,, 338
338,, 341
341,, 343
343,, 345
345, 355
355,, Jadovno (jama) 79 79,, 165
165-166
166,, 283
283,, 288
288,, 745
745,, 751
508,, 513
508 Jadovno (selo) 72 72,, 156
156,, 165
Zadar 6,
6, 11
11,, 22
22,, 46
46,, 141
141,, 195
195,, 209
209,, 267
267,, 281
281,, 286- Jadovno (({uma)
uma) 344
288,, 290-292
288 290-292,, 296 296,, 302
302,, 314 Jagwilo
Jag ilo 395
Zaje~ar
Zaje ar 332 Jagodina 443
Zalu`nica
Zalu nica (Oto~ac)
(Oto ac), 168 Jahorina (planina) 665
Zvornik 471471,, 476
476,, 492
492,, 546
546,, 610
610,, 638-641
638-641,, 664
664- Jajce 16,
16, 424
424,, 475
475,, 583
583,, 605-608
605-608,, 615
615,, 639
639,, 648
648,,
645,, 668
645 668,, 740
740,, 744 650,, 738
650 738-739
739,, 741
741,, 816
816,, 821
Zelina 325 Jakovci 531
Zemun 7,
7, 83
83,, 85
85,, 88
88,, 121
121,, 151
151,, 161
161,, 194
194,, 215
215,, 220
220,, Jak{i}i
Jak i 276
227,, 232
227 232,, 234
234,, 238
238,, 244
244,, 246
246,, 248
248,, 254
254,, 264
264,, Jamina (jama) 747 747,, 751
275, 277
275 277,, 365
365,, 398
398,, 437
437,, 442
442,, 475
475-477
477,, 486
486,, Jan~i}i
Jan i 258,
258, 262
262-263
263,, 269
492,, 503
492 503,, 529
529,, 532
532,, 541
541,, 544
544,, 551
551,, 575
575,, 599
599,, Jawa
Ja a 16
16,, 430
430-431431,, 468
468,, 618
618,, 637
637,, 642
642-643
643,, 650
650,,
608, 611
608 611,, 621
621,, 649
649,, 659 664-668,, 796
664-668
Zenica 16,
16, 367
367,, 476
476,, 480
480,, 491
491,, 548
548,, 561
561,, 582-584
582-584, Jawari
Ja ari 650
616,, 628
616 628,, 641
641,, 645
645,, 649
649-650
650,, 664
664,, 667
667,, 700
700,, Jaw~e
Ja e (Gospi})
(Gospi ) 98
759, 767
759 767,, 784 Jaw~e
Ja e (jame) 98,98, 106
106,, 155
Zlatar 9797,, 375
375,, 551
551,, 559
559,, 604
604,, 686
686,, 733
733,, 737 Jasen (Trebi
(Trebiwe) e) 722
Zrmawa
Zrma a 205-207 Jasenak 265
Zrmawa
Zrma a (rijeka) 192, 192, 291 Jasenovac (mjesto i iznad
znad s. Kri
Kriàc) ac) 160
Zupci 722 Jasenovac (jama) 160 160,, 162
Jasenovac (logor i mjesto)*
I Jasenova~a
Jasenova a (jama kraj BoriBori~evca)
evca) 217-218
217-218
Ivanovi} Jarak (strati{te
Ivanovi (strati te, Vojni
Vojni})) 407 Jasenovo 176
Ivankovi} 80
Ivankovi Jasenov~ani
Jasenov ani (Sisak) 438
Ivanska 624 Jasik 722
Ivawska
Iva ska 536 Jasikovac 172 172,, 240
Jasikovac ({uma)
( uma) 119, 119, 148 Ki
Kiwa~ka ka 1414,, 439
439,, 441
441,, 443
443-444
444
Jastrebarsko
Jastreba rsko, Jaska 70 70,, 117
117,, 120
120,, 147
147,, 152
152,, 168
168,, Kirin 404
212,, 328
212 328-329
329,, 349
349,, 351-353
351-353,, 355
355-356
356,, 379
379,, 414
414, Kistawe
Kista e 46,
46, 141
141,, 801
425,, 449-451
425 449-451,, 456456,, 481
481,, 494
494,, 504
504-505
505,, 511
511,, Ki~evo
Ki evo 449
513-514
513 514,, 523
523,, 550
550-551
551,, 556
556,, 560
560,, 563
563,, 577
577,, Kladu{a, v. Velika Kladu
Kladu Kladu{a
584-585
584 585,, 603
603,, 613
613,, 639
639-640
640,, 651
651,, 668
668-669
669,, Klanac (Pazari{te)
(Pazari te) 102, 102, 111
111,, 155
155,, 158
158,, 163
163-164
164,
683, 691
683 691-692
692,, 702
702,, 704
704-705
705,, 710
710-711
711,, 713
713,, 718
718, 173,, 190
173 190,, 746
746,, 751
723,, 730-
723 730-731
731,, 734
734,, 737
737,, 739
739,, 743 Klanac (jama u okolici Klanca) 163, 163, 746
746,, 751
Jedu{evac
Jedu evac 540-541
540-541 Kla{nice
Kla nice 597
Jezero (Jajce) 16,16, 605-608 Klek (strati{te
(strati te pod Klekom, Klekom kraj Ogulina)
Jezero (Sarajevo) 570 570,, 575 245-248
245 248,, 256
256,, 258
258,, 263
263,, 274
Jezersko 624 Kle~ke
Kle ke Drage (jame) 280
Jelar ponor (jama) 193 Klipina Draga 263
Jovi}i
Jovi i 607 Klisa 123
Josipdol 10,
10, 243
243,, 251-255
251-255,, 257257,, 269
269,, 270-272 Kliska 536
Jo{avica
Jo avica 429 Kloko~evik
Kloko evik 480
Jo{an
Jo an (Udbina) 73, 73, 231
231,, 233-
233-234
234,, 620 Kqu~ 814
Jo{anica
Jo anica ({uma
( uma, Glina) 419 Knin 67,
67, 108
108,, 112
112,, 192
192,, 194
194,, 205
205,, 207
207,, 267
267,, 413
413,,
Jugoslavija 49 49,, 83
83,, 86
86,, 112
112,, 142
142,, 155
155,, 221
221,, 225
225,, 738,, 758
738 758-759
759,, 774-776
774-776,, 786
786,, 788
788,, 790
790,, 800
800, 802
802,
228,, 244
228 244,, 255
255,, 281
281,, 287
287,, 314
314,, 317
317-318
318,, 320
320,, 804,, 806
804 806,, 808
808,, 816
816,, 820
820-821
821
334, 349
334 349,, 374
374,, 386
386,, 391
391,, 413
413,, 423
423,, 432
432,, 441
441,, Kova~i
Kova i (Sarajevo) 575
451,, 487
451 487-488
488,, 493
493,, 495
495,, 504
504-505
505,, 542
542,, 544
544,, 555
555, Koùh
Ko uh 612
564, 605
564 605,, 608
608-609
609,, 649
649-650
650,, 673
673,, 720
720,, 738
738,, 772
772, Kozara (planina) 376 376,, 461
461,, 467
467,, 474
474,, 476
476,, 521
521,,
774 525,, 796
525
Jukinac 418 Kozarac (Vrginmist) 404
Kolakovica 158
K Kolan 314
Kakaw 575
Kaka 575,, 587
587,, 664
664,, 763 Komar (Travnik) 574
Kalebovac 210,210, 229
229,, 235 Komar (prevoj) 572
Kali (Zadar) 291 Komarevo 441
Kalinova~a
Kalinova a 190 Komogovina 429
Kalnik (planina) 544 Kompoqe
Kompo e 72,
72, 208
208,, 213
213-214
214,, 229
229,, 235
Kamen 612 Kowic
Ko ic 6565,, 693
693,, 711
711,, 736
736,, 760
760,, 780
780,, 794
794,, 820
820-821
821
Kamewu{a
Kame a ({uma)
( uma) 125 Kopanica 461
Kanià
Kani a Gospi}ka
Gospi ka 97, 97, 155
155,, 157
157-158
158,, 176 Koprivnica (mjesto(mjesto, logor Danica)*
Kapavica 677-678
677 678 Korana (rijeka) 631
Kapela (planina) 100 Kordun 12 12,, 20
20,, 24
24,, 38
38,, 208
208,, 237
237,, 317
317,, (319-447)
(319-447),,
Karlobag 7, 7, 11
11,, 60
60,, 71
71,, 74
74-75
75, 283
283,, 287
287,, 293
293,, 295- 334,, 349
334 349,, 385
385,, 412
412,, 419
419,, 566
566,, 634
634-635635,, 644
644,
301,, 305
301 305,, 312
312,, 314-316
314-316,, 333
333,, 335-337
335-337,, 345-347
345-347, 658-659
658- 659,, 740
740,, 794
745,, 747-750
745 747-750,, 754
754,, 769
769,, 770 Korenita (Ug (Ugqevik)
evik) 639
Karloba{ki
Karloba ki Malin 754, 754, 755 Korenica 10 10,, 71
71-73
73,, 107
107,, 162
162,, 194
194,, 199
199,, 208
208,, 210
210,
Karlovac 12,12, 13
13,, 20
20,, 22
22,, 35
35,, 67
67,, 74
74,, 80
80,, 159
159,, 275- 228-229
228 229,, 234-241
234-241, 616 616,, 760
760,, 780
277,, 310
277 310,, 311
311,, 316
316,, 317
317,, (319-447)
(319-447),, 345 345,, 382- Korita (Pakrac) 527 527,, 528
393, 404
393 404,, 424
424,, 481-485
481-485,, 490490,, 501
501,, 510
510,, 568
568,, Korita (Gacko) 760 760,, 762
762,, 778
778,, 786
786,, 808
808,, 820
589,, 592
589 592,, 635
635,, 639
639,, 645
645,, 647
647,, 655
655,, 658
658,, 665
665,, Korwi}, v. Kowic
Kor Ko ic
760,, 769
760 769, 772
772,, 780
780,, 794
794,, 812
812,, 816 Kosa (zaselak sela Mlakve) 173
Katinovac 402 Kose (({uma
uma, Topusko
Topusko, strati
strati{te) te) 411
Kastel (Bawaluka
(Ba aluka, zatvor) 597 Kosiw 9
Kosi 9,, 107
107,, 129
129,, 173-
173-174
174,, 178
178,, 181
181,, 199
Kvarnersko oto oto~jeje 300 Kosovo
osovo 278
Kevi} Brdo 122
Kevi Kostajnica, Hrvatska Kostajnica 429
Kostajnica 429,, 438
438,, 440
440,
Kerestinec
Kere stinec 106,106, 320
320,, 383
383,, 511
511,, 513
513,, 516
516,, 637
637,, 446-447
446 447
637,, 764
637 Kostre{i
Kostre i (Kostre{i
(Kostre i Bjelova~ki
Bjelova ki, Kostajnica)
Kijani 92,
92, 267 438
Kijevo (Bawaluka)
(Ba aluka) 768 Ko~i}eva
Ko eva Krajina 69
Kijevo (Knin) 810 81 Ko{utarica
Ko utarica 359
896 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Kotor Varo{
Varo 596 596-597
597,, 757 Kr ina Gor
Kr~ina Gorwa a i Do
Dowa ((UgUgqevik)
evik) 639
Kwaèvac
evac 101 Kr{ (Gospi
Kr (Gospi})) 794,
794, 820
Kragujevac 70, 70, 130
130,, 149
149,, 766 Kuzmanovac (jama) 746 746,, 751
Krajina, v. Bosanska Krajina Kujnik 486
Kraqe
Kra e (Biha})
(Biha ) 634 Kuk (jama na Kuku) 10 10,, 162
162,, 217
217,, 218
Kraqev
Kra ev dom (Bosanska Krupa, Krupa strati
strati{te te)) 623 Kuk (planina) 106106,, 218
Kraqevica
Kra evica 310,310, 312
312,, 753 Kukavice 672,
672, 673
„Kraqica
„Kra ica Marija“,
Marija“ {kola kola u Mostaru
Mostaru, sabirni Kukuwevac
Kuku evac 12
12,, 15
15,, 317
317,, 526
526-530
530
logor 691,
691, 695
695,, 700
700,, 702
702,, 707-
707-708
708,, 710
710, 718
718, Kula (Livno) 810,
810, 820
722 Kula, v. [iroka
Kula iroka Kula
Kraw 297
Kra Kula (logor Stara Gradi Gradi{ka) ka) 340,
340, 378
378,, 380
380,,
Krapina 379,
379, 481-
481-482
482 743
Krapjanska {uma uma 458 Kulen Vakuf 73 73,, 137
137,, 219
219-220
220,, 222
222,, 632
632-633
633,,
Krapje 356,
356, 456-
456-457
457,, 459-462
459-462,, 464
464,, 475
475,, 481-
481-482
482, 759
514-518,, 524
514-518 524,, 587
587,, 589
589,, 594
594,, 615
615,, 616
616,, 643- Kulica 118
644, 653-
644 653-654
654 Kuni} 251
Kuni 251,, 258
258,, 262
262,, 271
Krasno 59,
59, 688 Kupa (rijeka) 388,
388, 404
404,, 760
760,, 781
Krbava 147 Kupinova dolina (strati
(strati{te te kod Kapavice)
Krbavica 130,
130, 229 678-679
678 679
Krbavsko poqe
po e 231 Kurjakovo brdo (Vrsta kod CazinaCazina, strati
strati{te)te)
Krvarevo 760 630
Krvojevi}i
Krvojevi i 672 Kuterevo 158
158,, 216
Kreka 620 Kutina 327
327,, 373
Kristofor punta (rt Kri{tofor)
Kri tofor) 310 310,, 769
Kriàc
Kri ac, zaliv 162 L
Krièvci
Kri evci 14,
14, 160
160,, 236
236,, 325-327
325-327,, 482
482,, 493-497
493-497,, Lajpcig (Wema
( ema~ka) ka) 476
501,, 508-
501 508-509
509,, 541
541,, 543
543,, 676
676, 767 Lapac, v. Dowi
Lapac Do i Lapac
Krim 323 Lasovac (Severin
(Severin, Bjelovar) 14 14,, 502
502-503
503
Kri~ke
Kri ke (Novska) 527 Lastva ((Qubi
ubiwe) e) 722,
722, 726
Kri~ke
Kri ke (Drni{)
(Drni ) 802, 802, 821 Lastva (jama
(jama, ponor) 726 726,, 761
Krk (mesto) 295 Leben (Austrija) 696
Krk (otok) 206,
206, 273 Levarova kosa (Do (Dowe e Pazari{te)
Pazari te) 745
Krni} 421
Krni Levarov Bunar (Do (Dowe e Pazari{te)
Pazari te) 746
Krndija (Cazin) 631 Lekenik 41
Krwak
Kr ak 407 Lepavina, manastir 543
Lepavina
Krweu
Kr eu{a a (Risovac,
(Risovac Bosanski Petrovac) 632 Lepoglava 6767,, 323
323-324
324,, 329
329,, 335
335,, 349
349,, 380
380,, 418
418,,
Krpeq (({uma
Krpe uma kraj Ogulina
Ogulina, strati
strati{te te, jama) 427,, 470
427 470,, 472
472-473473,, 476
476,, 514
514,, 520
520,, 564
564,, 567
567,,
280 711
Kruge 218-219
218-219 Leskovac 700
Krupa, v. Bosanska Krupa
Krupa Livadice 747
Krupa na Vrbasu (Bawaluka)
(Ba aluka) 759-760
759-760,, 780 Livana 761
Kru{evac
Kru evac 332 Livno 373-374
373 374,, 758758,, 788
788,, 792
792,, 810
810,, 821
Kru{kova
Kru kova~a a (bara) 123 Li~ka
Li ka Jasenica 271 271-272272
Kru{kova
Kru kova~a a (proplanak) 150 Li~ki
Li ki Novi 66, 66, 102
102,, 157
157-158
158,, 186
Kru{kova
Kru kova~a a ({uma)
( uma) 8 8,, 122 Li~ki
Li ki Osik 8 8,, 72
72,, 78
78-79
79,, 130
130-132
132,, 134
134-135
135,, 158
158,
Kru{~ica
Kru ica (Travnik,
(Travnik logor) 8 8-9,, 14
14,, 17
17,, 57
57,, 67
67,, 185,, 225
185
117,, 120
117 120-121121,, 147
147,, 212
212,, 323
323,, 347
347,, 380
380,, 504
504- Li~ki
Li ki Ribnik 105 105,, 114
114,, 157
157-158
158,, 171
171,, 353
353,, 355
355,
505, 514
505 514,, 550
550,, 551
551,, 556
556-557
557,, 683
683-686
-686,, 691
691-692
692, 746
710-711
710 711,, 713
713-714
714,, 718
718-719
719,, 723
723-724
724,, 730-734
730-734, Li~ki
Li i îtluk
itluk 9 9,, 61
61,, 99
99,, 111
111,, 123
123,, 144
144-145
145,,
737
73 148-150
148 150,, 152
152,, 161
161,, 172
Kru{~ica
Kru ica (Tribaw)
(Triba ) 281, 281, 283 Li~ko
Li ko Le{}e
Le e 155-156155 156,, 746
746,, 751
Kru{~ica
Kru ica (selo,
(selo Kosi
Kosiw)) 173,
173, 190 Li~ko
Li ko Le{}e
Le e (jama) 155 155,, 162
162,, 746
746,, 751
Krcad (Drni{
(Drni ?) 802 Li~ko
Li ko Novo Selo (N (Na{ice)
ice) 761,
761, 780
Kr~ane
Kr ane 231 Li~ko
Li ko Petrovo Selo (Korenica) 199 199,, 236
Kr~ed
Kr edin
in 478,
478, 665 Li~ko
Li ko Cerje 176
Le e 157-158
Le{}e 157 158,, 162
162,, 180
180,, 213
213,, 215
215-217
217 Majske Po
Poqane ane 415
415,, 417
Lijeska 672 Majur 13
13,, 437
437,, 439
Lika* Makarska 64 64,, 553
553,, 557
Lika (rijeka) 100, 100, 813 Makedonija 590
Lipe 99,, 101
101,, 113
113,, 118
118,, 144
144,, 157
157,, 161
161,, 163
163,, 179
179,, Maksimovi}a
Maksimovi a ima
imawe, Maksimovi
Maksimovi}a a {tale
tale, v.
183,, 187
183 Ov~ara
Ov ara
Lipik 15,
15, 49
49,, 484
484,, 527
527-528
528,, 530
530-532
532,, 659
659,, 761 Mala Vrusnica
Vrusnica, v. Brusnica Mala
Lipnik 760 Mala Brusnica
Brusnica, v. Brusnica Mala
Lipova~a
Lipova a 631 Mala Dap
Dap~evica
evica (Grubi
(Grubi{no no Poqe)
Po e) 534
Lipovo Poqe
Po e 9, 9, 178 Mala Jasenova
Jasenova~a a (Grubi
(Grubi{no no Poqe)
Po e) 533
Litica Kesi}
Kesi 201 Mala Moravica 375
Li{ani
Li ani (Bijelo Poqe, Po Mostar) 818 Mala Paukova 443
Lobor, Lobor grad
Lobor grad, Loborgrad 14-17 14-17,, 121
121,, 212
212,, Mala Peratovica 533 533-534
534
322-324,, 356
322-324 356,, 380
380,, 468
468,, 504-506
504-506,, 547
547-548
548, Mala Urusnica
Urusnica, v. Brusnica Mala
551,, 557-559
551 557-559,, 569569-570
570,, 601
601-602
602,, 604
604,, 682
682,, Mali Alan 73
684-688,, 710
684-688 710-711
711,, 713
713-714
714,, 718
718-719
719,, 722
722-723
723, Mali Buba
Bubaw 163
728,, 732-734
728 732-734,, 737
737-738
738 Malin (Pag
(Pag, strati
strati{te) te) 297,
297, 753
753-755
755
Lovinac 9 9,, 73
73-74
74,, 106
106,, 158
158,, 176
176-177
177,, 182
182,, 193
193,, Malin punta (rt Malin) 769
201,, 207
201 207,, 208
208,, 210
210,, 234 Malino Brdo (Slavonski Brod) 486
Lomost (Ogulin) 260 Mali~ka
Mali ka 408
London 364,
364, 500 Malo Korenovo 512
Lon~arica
Lon arica 534 Maqevac
Ma evac 634634-635
635
Lowa
Lo a 368 Maribor 364364,, 369
369,, 372
372,, 374
374,, 389
Lowa
Lo a (rijeka) 425-426
425 426,, 640
640-641
641,, 644
644,, 647
647,, 652 Martin Brod 632
Lowsko
Lo sko poqe
po e 517,
517, 614 Martinci MihoMihoqa~ki ki (Dowi
(Do i Mihoqac)
Miho ac) 762
Loskuwa
Losku a ({uma
( uma, strati
strati{te) te) 393 Martinovi}a
Martinovi a logor 698
Ludbreg 205,
205, 321
321,, 424
424,, 513
513,, 543 Mar~inci
Mar inci êpinski
epinski 761
Lukavac 582-583
582 583 Maslenica 59
Lukovo [ugarje
ugarje 156
156,, 158
158,, 160
160,, 163
163,, 281
281-282
282,, 298 Maslovare (Kotor Varo{) 597
Lukovo [ugarje
ugarje (jama) 156 Mati}i
Mati i 123
Lupqanica
Lup anica 612 Macolina jama (Li (Li~ko ko Le{}e)
Le e) 156, 156, 162
162,, 746
Ma~va
Ma va 546
Q Ma~kovac
Ma kovac 644644-645
645
Qubija
ubija 759,
759, 762
762,, 780 Maxari
Ma ari 433
Qubi
ubiwe e 7,
7, 16
16,, 54
54,, 64
64,, 559
559,, 676-682
676-682,, 685
685-686
686,, 692
692, Medak (gen. Metka) 59-60 59 60,, 72
72,, 74
74,, 78
78,, 98-100
98-100,,
710,, 726
710 726,, 732
732,, 759
759,, 761
761,, 780 106-107
106 107, 115
115,, 128
128-129
129,, 133
133,, 150
150,, 161
161,, 171
171,, 192
192,
Qub
ubqana
ana 242 196, 203
196 203,, 208
208,, 266
266,, 746
746,, 773
773,, 798
798,, 800
800,, 812
Qubovija
ubovija 675 Medak (jama) 746
Qubovi
ubovi} 267 Medari 766
Qubovo
ubovo (Gospi})
(Gospi ) 76, 76, 77 Meda~ka
Meda ka plantaà
planta a (({uma uma, strati
strati{te) te) 100,
100, 107
107,
Qubovo
ubovo (objekat na Velebitu,
Velebitu Buni Buni})) 59 171,, 192
171 192,, 196
196,, 203
203,, 208
Quboti
uboti} 292 Medvje|i
Medvje i Brlog – logor Jadovno 331
Qubo
ubo{ina
ina (Vrbovsko) 242-244,242-244, 257 Me|e|a
Me a 472
Qubu
ubu{kiki 6,6, 48
48,, 63
63,, 371
371,, 373
373,, 431
431,, 485
485,, 588
588,, 648
648, Me|e|i
Me i Dol 562
676,, 693
676 693-694694,, 701
701,, 707
707,, 710
710,, 727
727,, 734
734,, 761
761,, Mekiwar
Meki ar 225
788, 820
788 Meksiko 88
Qusina
usina 622 Meku{je
Meku je 388
Qu{aa 606,
606, 607 Melnari 277
Meqani
Me ani 490
M Meminska 447
Madalena, v. Sveta Magdalena
Madalena Mesi}i
Mesi i (Rogatica) 672 672,, 673
Magnojevi} 643
Magnojevi Metajna 1212,, 299
299,, 304-307
304-307,, 334
334,, 337
337,, 346
346,, 769
Madnica 760 Metkovi} 297
Metkovi 297-298
298,, 790
790,, 804-806
804-806,, 819
Mazin 267,
267, 816 Metla, greben 283,
Metl 283, 285
Maja 419,
419, 420 Me~en
Me en~ani
ani 429
898 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Miha evac 210,

Mihaqevac 210, 229 Novi Sad 20
20,, 22
22,, 168
Mihoqa~e
Miho e 760 Novo Selo
Selo, Novoselo (Gospi
(Gospi})) 71-72
71 72,, 103
103-104
104,,
Mikleu{ (Podravska Slatina) 445,
Mikleu 445, 489 111
Mikleu{ka
Mikleu ka (Kutina) 327 Novoselci (Staza) 440
Milano 311 Novska 373
373,, 378
378,, 430
430,, 653
653,, 743
Mili}i
Mili i 674
Milo{evac
Milo evac 610 W
Mladenovac 111, 111, 117 Wego
ego{evac
evac 761
Mlaka 363,
363, 377
377,, 380
380,, 381
381,, 659 Wema
ema~ka
ka, Nema
Nema~ka ka 49
49,, 60
60,, 84
84-85
85,, 92
92,, 98
98,, 106,
106,
Mlakva 173 203,, 279
203 279,, 322
322,, 389
389,, 391
391-392
392,, 403
403,, 425
425,, 429,,
429
Mogori} 99
Mogori 99,, 129
129,, 134
134,, 138 431, 433
431 433,, 453
453-454
454,, 456
456,, 470
470,, 516
516,, 543
543,, 556,,
556
Modran 667 566,, 586
566 586,, 606
606,, 615
615,, 641
641-642
642,, 644
644,, 656
656,, 659,,
659
Modri~a
Modri a 601,
601, 602 664,, 694
664 694,, 697
697,, 742
742-743
743,, 749
Modru{ 255
Modru
Mokro Poqe
Po e (Knin) 806, 806, 821 O
Mostar 5-7,
5 , 17
17,, 20
20,, 22
22,, 54
54,, 65
65,, 680
680-681
681,, 687
687,, 689- Obqaj
Ob aj (Glina) 419419-420
420
691,, 693-710
691 693-710,, 712-719
712-719,, 722722,, 729
729,, 730-732
730-732, 736
736, Obradovi} Varo
Obradovi Varo{ 144
761,, 763
761 763,, 782
782,, 784
784,, 786
786,, 790
790,, 792
792,, 808
808,, 810
810, Obradovi}i
Obradovi i 123
814,, 816
814 816,, 818
818,, 819 Obradovci 329 329,, 521
Motike 598,
598, 796 Obrovac 195
195,, 209
209,, 291
291,, 798
Mo~ila
Mo ila (Sluw)
(Slu ) 38 Obudovac 610
Mo{tanica
Mo tanica 429 Ov~ara
Ov ara, ov
ov~arska
arska stanica,
stanica Maksimovi
Maksimovi}a a {ta-
ta-
le, ima
le imawe e (logor) 118
118,, 127
127,, 161
161,, 169
169,, 355
355-356
356,
Mrkowi} Grad 816,
Mrko 816, 818
818,, 821
360,, 371
360 371,, 379
379,, 455
455,, 513
513,, 523
523,, 563
563,, 570
570,, 683
683,,
Muj|i}i
Muj i 606
704,, 723
704 723,, 729
Muk 792
Ogulin 1010-11
11,, 35
35,, 242-250
242-250,, 252252-253
253,, 255-265
255-265,,
Muwava
Mu ava 280
268-269
268 269,, 272-281
272-281,, 421421,, 509
509,, 704
704,, 708
708,, 773
773,,
Mutili} 231
Mutili 231-233
233
812
Mu{aluk
Mu aluk 128,
128, 131
Ogulinska (Frankopanska) kula (zatvor) 10 10,,
243-247,, 249
243-247 249,, 255-258
255-258,, 260
260,, 273
273,, 279
279,, 347
N Ogulinski HreHreqin in, v. Hreqin
Hre in Ogulinski
Nabr|e
Nabr e 796,
796, 820 Oku~ani
Oku ani 468
468,, 492
492,, 529
529,, 665
665,, 743
743,, 766
Naberze, v. Nabr|e
Naberze Nabr Olovo 354,
354, 358
Na{ice
Na ice 445
445,, 459
459,, 461
461-462
462,, 466
466,, 488
488,, 490
490,, 643
643,, Omi{ 64
Omi
665,, 758
665 758,, 761
761,, 784
784,, 820 Omsica 267
Nebqusi
Neb usi 136,
136, 199
199,, 218-220
218-220,, 221
221,, 224 Oplanak 123
Nebqu{ka
Neb ka jama 136 Opuzen (Metkovi})
(Metkovi ) 806
Nevesiwe
Nevesi e 559,
559, 585
585,, 587
587,, 688
688,, 710
710,, 732
732,, 761
761,, 786
786, Op}ani
Op ani (Stolac) 728
812,, 820
812 Orahova 375
Nedavi} (Kalinovik) 810,
Nedavi 810, 820 Orahovica 490
Neretva (rijeka) 689 689-690
690,, 694
694,, 700
700-701
701,, 791
791,, Ora{je
Ora je 611
820 Oriovac 486
486-488488
Netreti} 159
Netreti Orli} (Knin) 808
Orli
Nik{i} 83
Nik Orlova (({uma)
uma) 398
Nik{i}i
Nik i (Vrbovsko) 665 Ornice 111,
111, 144
144,, 148
148,, 150
Ni{ 744
Ni Osijek 276,
276, 323
323,, 329
329,, 360
360,, 448-458
448-458,, 460
460,, 462-464
462-464,
Nova Bukovica (Podravska Slatina) 489 466-470,, 472
466-470 472,, 474
474,, 476-490
476-490,, 520
520,, 541
541,, 580
580, 614
614,
Nova Ves
Ves (Zagreb) 498, 498, 507
507,, 510 615,, 743
615 743,, 758
758, 759
759,, 761
761,, 763
763,, 766
Nova Gradi{ka
Gradi ka 144 144,, 340
340,, 367
367-368
368,, 463
463,, 485
485,, 531
531, Osijek – Garnizonski zatvor u Tvr Tvr|avi avi 448-
448
605,, 608
605 608,, 659
659,, 729
729,, 743
743,, 761
761,, 765-767
765-767,, 782782,, 449
786 Osijek – Gorwi
Gor i grad 450 450-451
451
Novaqa
Nova a na Pagu 67, 67, 294-296
294-296,, 313
313-314
314 Osijek – Dowi
Do i grad 470 470,, 477
Novi Grad (Oxak
(O ak, Bosanski [amac) amac) 610 Osijek – Retfala 450 450,, 453
Novigrad Podravski 538-540,538-540, 542
542,, 796 Osijek – Tvr|a,
Tvr Tvr|ava
Tvr ava 452
Novi Marof 121, 121, 558
558,, 733 Ostrvica (Gospi
(Gospi})) 9,9, 118
118,, 129-134
129-134,, 161
161,, 170
170-171
171,
Novi Pavqani
Pav ani 15, 15, 512 185
Ostrvica (Kulen Vakuf) 222 Peru

Peru{i} 9,
9, 61
61,, 66
66,, 74
74,, 77
77,, 79
79,, 107
107,, 120
120,, 122
122,, 133
133,
Ostroìn
Ostro in 404 145-146
145 146,, 158
158,, 163
163,, 174
174,, 178
178,, 180
180-181
181,, 190
190,, 198
198,
Ostroqe
Ostro e manastir 326 201,, 204
201 204,, 212
212,, 224
224-225
225,, 583
583,, 745
745-746
746
Oti{i} 645
Oti 645,, 738 Peru{i} (jame kod Peru
Peru Peru{i}a) a) 133
Otok, Otok O{tarijski
Otok O tarijski (Ogulin) 10 10,, 243
243,, 247- Peteranec 347
250,, 255
250 255,, 257-261 Petrijevci 450
Otoka (Bosanska Krupa) 16, 16, 622-624 Petriwa
Petri a 13-14
13 14,, 8484,, 345
345,, 400
400,, 408
408,, 412
412,, 422
422-423
423,
Oto~ac
Oto ac 9-10
9 10,, 72
72,, 77
77,, 126
126,, 132-
132-133
133,, 138-
138-139
139,, 156
156, 427,, 429
427 429,, 432
432,, 439
439,, 442
442,, 477
477,, 559
559,, 626
626,, 627
627,,
162,, 210-217
162 210-217,, 228
228,, 230
230,, 237
237,, 375 641, 732
641 732,, 742
742,, 794
794,, 814
Oto~ac
Oto ac (jama kod Oto~ca)
Oto ca) 132 Petriwci
Petri ci 443-444
443 444
Otrije{ 689
Otrije 689,, 694 Petri~evac
Petri evac, samostan 597
Otri} 130
Otri 130,, 203
203,, 208-
208-209
209,, 804 Petrova gora 13 13,, 395
395,, 398
398,, 401
401,, 402
402,, 405
405,, 659
Otu}a
Otu a (rijeka, Gra~ac)
Gra ac) 195 Petrovac, v. Bosanski Petrovc
Petrovac
Ohrid 449 Petrovac (Podravska Slatina) 445 445,, 762
762,, 786
786,,
O}estovo
estovo (Knin) 788, 788, 806
806,, 820
820-821
821 820
Oxak
ak (Bosanski [amac) amac) 611611,, 762 Petrovo Selo
Selo, v. Li~ko
Li ko Petrovo Selo
Oxak
ak (Glamo~)
(Glamo ) 812,
812, 814
814,, 821 Pe}ina
Pe ina (Buni
(Buni})) 239
O{awi}i i 727-728
727 728 Pecka 395,
395, 398
398,, 400
400,, 408
408-409409
O{tarije
tarije (Gospi}),
(Gospi v. Ba{ke Ba ke O{tarije
O tarije Pe{uri
Pe uri}i i 672
O{tarije
tarije (Ogulin) 46 46,, 245
245,, 247
247-248
248,, 250
250,, 255
255- Pivnica 537 537-538538
256,, 258
256 258,, 260
260,, 261 Pijesak, v. Han Pijesak
Pijesak
O{tarski
tarski Podvequn
Podve un 261 Pirot (Osijek ?) 761
O{tre
treq 552
552,, 554 Pisarovina 49 49,, 569
Pitoma~a
Pitoma a 502
P Pi{a} 225
Pi
Padova 773 Pi{taline
Pi taline 624
Pavlovac (Bawaluka)
(Ba aluka) 598 Pi{talska
Pi talska Draga 219
Pavlovac, v. Pavlovac Vreba~ki
Pavlovac Vreba ki Pje{~anica
Pje anica 390 390,, 394
394,, 404
404-405
405
Pavlovac Vreba~ki
Vreba ki (Gospi})
(Gospi ) 171 Plana (jama iznad s. Buxak Bu ak, Klanac
Klanac, Pazari-
Pag (otok,
(otok logor)* {te)
te) 746,
746, 751
Pag (mjesto) 287,
287, 293-297
293-297,, 299-302
299-302,, 307
307,, 310
310,, 312
312, Plav~a
Plav a Draga 270
315-316
315 316,, 337
337,, 748
748,, 753
753-754
754,, 756 Plav{inac
Plav inac 539539-541541
Pa|ene
Pa ene (Knin) 788,788, 806
806,, 820
820-821
821 Pla{ki
Pla ki 1111,, 249
249-250
250,, 255
255,, 257
257,, 259
259,, 262-266
262-266,,
Pazari} 665
Pazari 268-272,, 279
268-272 279,, 424
424,, 509
509,, 759
759,, 773
773,, 788
Pazari{ni
Pazari ni Klanac,
Klanac v. Klanac 155 Pliva (rijeka) 606 606-607
607,, 819
Pazari{te
Pazari te 79,
79, 120
120,, 128
128,, 139
139,, 140
140,, 155
155-156
156,, 158
158- Plitvi~ka
Plitvi ka Jezera 72 72,, 228
228,, 235
235-236236,, 240
240,, 390
159,, 163
159 163,, 165
165,, 169
169,, 173
173-174
174,, 189
189-190
190,, 665
665,, 745 Plitvi~ka
Plitvi ka jezera (jezera) 228, 228, 239239,, 492
492,, 574
574,,
Pazari{te
Pazari te (jame u Pazari{tima
Pazari tima, v. i jame 632,, 764
632
Plana i [evi evi} jama) 156,156, 169 Plitvi~ki
Plitvi ki Qeskovac
eskovac 229
Pakrac 1212,, 15
15,, 106
106,, 317
317,, 345
345,, 375
375,, 465
465,, 482
482,, 484
484, Plo~e
Plo e (jama na Plo Plo~ama ama, kod StupaStupa~inova)
inova)
491,, 509
491 509,, 518
518,, 526-528
526-528,, 530-532
530-532,, 620
620,, 646
646,, 750-751
750 751
659, 661
659 661,, 665
665,, 758
758,, 761
761,, 765
765,, 780 Plo~e
Plo e (na Jahorini) 665
Pala~a
Pala a 759 Pobr|ani
Pobr ani (Sisak) 437-438
437 438
Palanka, v. Smederevska Palanka Podvequn
Podve un, v. O{tarski
O tarski Podve Podvequn un
Palanka (Gra~ac)
(Gra ac) 810 Podgorina (Glamo
(Glamo~)) 814,814, 821
Pale 561,
561, 577
577,, 602
602,, 656 Podgorje (Vrginmost) 394 394,, 405-409
Palestina 320 Podgradina (Glamo(Glamo~)) 812,812, 821
Papi}i
Papi i 438 Podgreda (Glam
(Glamo~)) 814,814, 821
Papratno (Kakaw,
(Kaka ?) 586 Podkokirna
Podkoki rna 201
201,, 206
206,, 209
Paukova Mala,
Mala v. Mala Paukova Podkraj (Glamo
(Glamo~)) 814,814, 821
Pa{ka
Pa ka vrata 748 Podlapac 10 10,, 60
60,, 76
76-7878,, 185
185,, 225-227
Pa{ka
Pa a uvala 754 Podlapa~a
Podlapa a 172
172,, 232
Pa{ki
Pa ki zali
zaliv v 315 Podmila~je
Podmila je 817,
817, 821
Perna 407
407-409409 Podovi 72 72,, 111
Peru}ica
Peru ica 607 Podo{tra
Podo tra 158
900 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
Podravina 502 Radova e (Slavonski Brod) 486

Radovawe
Podravska Slatina 14 14,, 445
445,, 477
477,, 488-492
488-492,, 665
665,, Rado{evi
Rado evi}i i 251,
251, 253
253,, 263
762,, 784
762 784,, 820 Radu~ 99
Radu 99,, 106
106,, 115
115,, 129
129,, 134
134,, 151
151,, 758
Podujevo 666 Razdoqe
Razdo e (Buni})
(Buni ) 71
Podum (Oto~ac)
(Oto ac) 139,
139, 211 Raji}i
Raji i (Vlasenica) 798 798,, 820
Podhum, Podhum Pla
Podhum Pla{~anskianski (Pla
(Pla{ki) ki) 258
258- Rakovac (Karlovac) 392
259,, 262
259 262-263
263 Rakovac – Rudnik (Ba (Bawaluka)
aluka) 598
Poèga
Po ega, v. Slavonska PoègaPo ega Rakovica (Sarajevo) 603
Pola~a
Pola a (Knin) 806,
806, 808 Rankovci (Qubi
( ubiwe) e) 677-678
677 678
Police 722 Ra~inovci
Ra inovci 52
Poqice
Po ice (brdo kraj Vrnogra
Vrnogra~a, stratistrati{te) te) 626
626- Ra{i} gaj ({uma
Ra ( uma kod Vlasenice
Vlasenice, strati
strati{te) te)
627 674
Poqska
Po ska 49,
49, 586 Ra{in
Ra in ponor 7 7,, 71
71-72
72
Ponare ({uma)
( uma) 628 Ra{kovi
Ra kovi}i i (Vlasenica) 798 798,, 820
Ponikvari, Ponikvari-Po
Ponikvari Ponikvari-Poqani ani 406,
406, 413
413-414
414 Rebija~a
Rebija a (bara) 124
Ponikve (Ogulin) 246, 246, 279 Redine (Lukovo [ugarje) ugarje) 282
Ponor, Ponor Koreni~ki
Ponor Koreni ki (Korenica) 210, 210, 229 Resanovci (Bos. Grahovo) 818 818,, 821
Ponor (Oto~ac)
(Oto ac) 214 Rese (strati{te
(strati te kod Josipdola) 253
Ponor ([omilov
( omilov grad) 812 Re~ica
Re ica (Karlovac) 383
Ponori u Krivaku (jama kod sela Gudura) 266 Ribnik, v. Li~ki
Ribnik Li ki Ribnik
Popovi (Bijeqina)
(Bije ina) 638 Ribnik (jama) 746
Popovi}i
Popovi i (Josipdol) 252 Ribwa~ka
Rib ka 503
Popovo poqe
po e 677 Rizvanu{a
Rizvanu a 147
147,, 157
Poprati 727-728
727 728 Rijeka 293
293-294 294,, 297
297,, 300
300-301
301,, 304
304,, 306
306-307
307,, 310
310,
Posavski Bregi 796, 796, 820 312-313
312 313,, 315
Posavski Brijeg,
Brijeg v. Posavski Bregi Rim 757
757,, 769
769-771771,, 774
774,, 777
Po~ite
Po iteq (Gospi
(Gospi})) 6161,, 72
72,, 99
99,, 128
128-129
129,, 134
134,, 138
138, Ripa~ki
Ripa ki klanac 219
161,, 189
161 189,, 199 Risova greda 284 284,, 573
573-574574
Prapu}e
Prapu e (Ogulin) 260 Risovac (Bosanski Petrovac) 632
Prv~a
Prv a 531 Ri~ica
Ri ica (potok
(potok, ponire u Tu~i} Tu ponor) 196,
196, 200
Pregrada 392 Ri~ice
Ri ice (Gra~ac)
(Gra ac) 176, 176, 191
191,, 193
Prekopa 418,418, 420 Rogatica 595,595, 665
665,, 670
670-673673
Pridvorci (jama kod s. Pridvorci) 721 Rogoqi
Rogo i 527
Prijeboj (Korenica) 72, 72, 162
162,, 228-230
228-230,, 235
235-236
236 Rogosija 675
Prijeboj (jama kraj Prijeboja) 72 72,, 162
162,, 240 Roguqe
Rogu e Zabrdske (Pakrac) 531
Prijedor 69 69,, 552
552,, 566
566,, 573
573,, 585
585,, 641
641,, 665
665,, 762
762,, Rodo~ (Mostar) 696
Rodo
798,, 814
798 814,, 816 Romanija (planina) 672
Primi{aq 247
Primi 247,, 257
257,, 269 Ro{ki
Ro ki Slap 802
Primorje, v. Hrvatsko primorje
Primorje Rt sv. Kri{tofora
Kri tofora, v. Kristofor punta
Prisoj 606-607
606 607 Rudanka (Doboj) 484 484,, 612
Prwavor
Pr avor 39,39, 566
566,, 665
665,, 765
765,, 768 Rudanovac (Korenica) 73 73,, 230
230,, 240
Prodanovi}i
Prodanovi i 251 Rudo PoPoqe e (Gacko) 760
Prozor (Oto
(Oto~ac)ac) 162 Rudopoqe, Rudopo
Rudopo Rudopoqe e Bruvawsko
Bruva sko (Gra (Gra~ac)
ac) 59,
59,
Prokike 214-215
214 215 176
17
Promina (planina) 801, 803 Ruì} (Drni
Ru (Drni{)) 808, 808, 821
Pru}ane
Pru ane 373 Rujnica (Tr(Trà~ka ka Ra{tela
Ra tela, Cazin) 16 16,, 629-
Psuw (planina) 521
Psu 631
Puhalovo Selo 214 Rujnica ([iroka
( iroka Kula Kula, Gospi
Gospi})) 131,
131, 133
Pura~i} 582
Pura 582,, 585
585,, 590
590,, 592
592,, 617
617-619
619,, 645
645,, 650
650- Rujno (planina,
(planina pa pa{waci)aci) 285,
285, 292
651 Ruma 49
Ruwavica
Ru avica (poqe
(po e na putu Oto~ac–
Oto ac–[kare kare, stra-
R ti{te)
ti te) 211
Ravni Dabar 159 Rupjevo 722
Ravno 64,
64, 676
676-677
677 Rusija (Sovjetska Rusija Rusija, SSSR) 88 88,, 91
91,, 478
478,,
Radakovi}i
Radakovi i 123 777,, 694
777
S Slavonska Poèga
Slavonska Po ega 518, 518, 528
528,, 531
531-532
532,, 612
612,, 641
641,,
Saborsko 258,258, 262
262,, 270
270-272272 652,, 655
652 655,, 762
Savski Marof 378, 378, 461 Slavonski Brod 14 14,, 48
48,, 70
70,, 332
332,, 347
347,, 354
354,, 361
361,,
Sajkovi} (Livno) 758
Sajkovi 371-372
371 372,, 374
374,, 428
428,, 478-480
478-480,, 519
519,, 555
555,, 561
561-562
562,
Sajmi{te
Sajmi te (logor) 70 576,, 620
576 620,, 641
641,, 653
653,, 665
665,, 703
703,, 762
Samobor 329,
329, 511 Slavonski Koba Koba{ 480 480,, 486
Samo{ 385
Samo Slavonske Bare 521
Sanski Most 372, 372, 572
572-573
573,, 768
768,, 814
814,, 816
816,, 818 Slavsko PoPoqe e 394,
394, 405-
405-406
406,, 409
409,, 794
Sarajevo* Slana (Slano)
(Slano), logorlogor, lokalitet*
Sava (rijeka) 70 70,, 84
84,, 323
323,, 340
340,, 347
347,, 256
256,, 365
365,, Slano (uvala na Pagu) 300 300,, 336
378,, 381
378 381,, 391
391,, 430
430,, 442
442,, 446
446,, 458
458,, 461
461,, 463
463,, Slatina (Ba(Bawaluka)
aluka) 49
466-467
466 467, 469 469,, 472
472,, 476
476,, 517
517-518518,, 545
545-546
546,, Slatina Dowa
Do a i GorwaGor a (Bosanski
Bosanski [amac) amac) 610
565-566
565 566,, 586
586,, 615
615,, 618
618,, 621
621,, 642
642,, 646
646,, 648
648,, Slatina, v. Podravska Slatina
Slatina
652,, 655
652 655,, 658
658-659
659,, 703
703,, 740-742
740-742,, 758 758,, 762
762,, Slivnica (Zadar) 291
764,, 783
764 783,, 817 Slovenija 86 86,, 369
369,, 449
Sveta Ana (jama kod crkve sv. Ana u Gor Gorwemem Slovinci 440,440, 447
Kosiwu)
Kosi u) 163 Sluw 38
Slu 38,, 247
247,, 631
631,, 758
758,, 778
Sveta Magdalena,
Magdalena Madalena 75, 75, 747 Smederevo 199
Sveta Magdalena (jama iznad Sv. Magdalene) Smederevska Palanka 393 393,, 503
503,, 605
75 Smiqan
Smi an 47
47,, 72
72,, 99
99,, 102
102,, 104
104,, 111
111,, 113
113,, 129
129-130
130,,
Sveti Ivan Zelina 325 134,, 138
134 138,, 144
144,, 158
158,, 163
163-164
164,, 181
181,, 187
187-188
188,,
Sveti Ivan @abno abno 497,
497, 501 198-199
198 199
Sveti Jakov 260
Smiqansko
Smi ansko Po Poqe e 158,
158, 794
794,, 820
Sveti Juraj 59
Smokri} 9
Smokri 9,, 177
Sveti Nikola (Vulican) 806
Sovjetska Rusija
Rusija, v. Rusija
Sveti Rok (Lovinac) 73 73,, 106
106,, 210
Sokolac 672
Svinica (Gradusa) 441, 441, 444
444,, 758
Sokolovac 542 542,, 544
Svinica Krstiwska
Krsti ska (Vojni (Vojni})) 635
Sokolovi}i
Sokolovi i 672
Sviwarevac
Svi arevac 642
Svra~kovo
Svra kovo Selo 10, 10, 225
225-226226 Sopje (Podravska Slatina) 762 762,, 786
786,, 820
Severin (Bjelovar) 502-503 502 503 Spasovina 765
Selevac 503 Split 64,
64, 101
101,, 204
204,, 251
251,, 300
300,, 349
349,, 485
485,, 661
661-662
662,,
Selina, zaliv 162
Selina 799,, 812
799 812,, 816
Seline (Zadar) 291 Sravac 224
Seli{te
Seli te (Smiqan
(Smi an, Gospi Gospi})) 72,72, 187 Srb 10,
10, 198
198,, 219
219,, 221
221,, 762
762,, 765
765,, 790
790,, 808
Seme}i
Seme i (Rogatica) 672 Srbija*
Sew 7
Se 7,, 59
59,, 74
74,, 197
197,, 214
214,, 215
215,, 297
297,, 745
745,, 769 Srdinac 15 15,, 538-541
Sibenik (Grubi{no
(Grubi no Poqe) Po e) 502 502-503503 Sr|evi
Sr evi}i i (Kowic)
(Ko ic) 810, 810, 820
Siveri} 6
Siveri 6,, 63 Sredwa
Sred a Gora 22 225,, 231
Sinac (Oto~ac)
(Oto ac) 150, 150, 156 Srem (Srije
(Srijem) m) 14
14, 20
20,, 24
24,, 39
39,, 49
49,, 85
85,, 114
114,, 155
155,,
Sinac (jama kod Sinca) 150 425,, (448-545)
425 (448-545),, 467 467,, 474
474,, 487
487,, 525
525,, 546
546,, 599
599,,
Siw 73
Si 738 741, 744
741
Sisak (mjesto
(mjesto, logor) 6 6,, 41
41,, 44
44,, 46
46,, 322
322-323
323,, Sremska Mitrovica 15 15,, 544-546
544-546,, 610
610-611611
361,, 364
361 364,, 368
368-369
369,, 378
378,, 391
391,, 400
400,, 405
405,, 410
410,, Sremski Karlovci 85 85,, 345
345,, 621
621,, 653
653,, 762
762,, 790
413,, 427
413 427, 433433,, 437
437-438
438,, 441
441,, 444-446
444-446,, 504504,, Srnetica 552
512,, 524
512 524,, 529
529,, 645
645,, 764
764,, 782
782,, 814
814,, 820 Srpske Bare 610
Sjeversko 673 Srpske Moravice 11 11,, 258
258,, 265
265,, 273-277
273-277,, 280
Sjeni~ak
Sjeni ak (Gor
(Gorwi i i Do
Dowi Sjeni~ak Lasi Lasiwski ski, SSSR, v. Rusija
SSSR
op{tina
op tina Karlovac) 391 391,, 792
792,, 794 Stavna 643
Skakavac (Karlovac) 794 Staza 13
13,, 437-440
437-440,, 446 446-447
447
Skakala (strati{te
(strati te na Neretvi kod Mostara) Stan Alekse Babca (lokalitet u planini planini, to-
694 rovi) 290
Skenderovci 530 Stara Gradi
Gradi{ka ka 12-14,
12-14, 6767,, 322-324
322-324,, 327327,, 329-
Skradin 73, 73, 141 331,, 339
331 339-340340,, 349
349,, 356
356,, 359
359,, 376
376, 378-381
378-381,, 389
389,
Slavonija 14, 14, 20
20,, 24
24,, 49
49,, 114
114,, 156
156,, 267
267,, 294
294,, 329
329, 392,, 398
392 398,, 430-433
430-433,, 436436,, 442
442,, 456
456,, 462
462-463
463,,
432-433
432 433,, (448-545)
(448-545),, 499499,, 522 465-467,, 468
465-467 468-469
469,, 470
470,, 473
473,, 479
479,, 484
484,, 488
488,,
902 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
491-492,, 494
491-492 494,, 501
501,, 511
511,, 519
519,, 521
521,, 529
529,, 531
531,, Toli 225
Toli}
561-562
561- 562,, 565
565-567567,, 585
585,, 617
617,, 649
649,, 657
657-659
659, Toma{ (Bjelovar) 509
Toma
742-744
742 744 Tomingaj (Gra~ac)
(Gra ac) 9, 9, 198
198,, 200
200,, 206
Stara Pazova 215 Tonkovi} (zaselak) 238
Tonkovi
Stara Slatina 761 Toplica (potok) 631
Starigrad (pod Velebitom) 11 11,, 59
59,, 75
75,, 281
281,, 288
288, Topoqe
Topo e (Knin) 804
290,, 291
290 Topusko 9 9,, 13
13,, 202
202,, 395-402
395-402,, 405405-406
406,, 408-414
408-414,,
Stari Slatnik 762, 762, 780 432,, 792-794
432
Staro Selo OtoOto~ko ko (Oto~ac)
(Oto ac) 10 10,, 211-214 Topusko (crkva
(crkva, strati
strati{te) te) 411
Staro Selo (Petri
(Petriwa) a) 422 Touw 255
Tou
Staro Selo Topusko (Topusko) 13, 13, 395
395,, 397-399
397-399, Travnik 67 67-6868,, 120
120,, 383
383,, 472
472,, 505
505,, 542
542,, 550
550,,
405,, 409
405 409-410
410 556-557
556 557,, 571
571,, 606
606,, 641
641,, 652
652,, 693
693,, 711
711,, 714
714,,
Staro Selo (Sisak) 422 422,, 444 718-719
718- 719, 731
731,, 734
734,, 737
Staro Tetovo 761 Trebeu{a
Trebeu a (Turbe) 574
Stipan 404 Trebevi} (planina) 575
Trebevi
Stolac 16,
16, 558
558-559
559,, 676-679
676-679,, 681681,, 686
686-687687,, 692
692, Trebiwe
Trebi e 17,
17, 64
64-65
65,, 676
676-677
677,, 681
681,, 692
692,, 720-723
720-723,,
710,, 724-730
710 724-730,, 732-734
732-734,, 762
762,, 786 762,, 784
762 784,, 818
Sto~ac
Sto ac, Sto
Sto~inaina (jama kod Sto Sto~ca ca, Sto
Sto~ina)
ina) Tre{wevica
Tre evica 502
132-133
132- 133 Trà~ka
Tr ka RaRa{telatela 1616,, 629-
629-630
630
Strojnice 606-607
606-607 Tribaw 11
Triba 11,, 20
20,, 60
60,, (281-317)
(281-317),, 282
282,, 286
286-28
288,, 290-
Strug, Veliki Strug (rijeka
Strug (rijeka, kanal) 356, 356, 458
458,, 292,, 747
292 747,, 798
460,, 517
460 517,, 652 Trnava (Nova GradiGradi{ka) ka) 144
Studenci (Peru{i})
(Peru ) 9,
9, 61
61,, 180
180,, 796 Trnava (Sarajevo) 650
Stupa~inovo
Stupa inovo (Ba(Ba{ke ke O{tarije:
O tarije: selo selo, logor
logor, ja- Trnavac (Korenica) 229
me) 155-156
155 156,, 158
158-159
159,, 167
167,, 710
710,, 750 Trnova (Do
(Dowa, SredSredwa a i Gor
Gorwa, Bije
Bijeqina)ina)
Stupna 606-607
606 607 645
Stupnik, v. Brodski Stupnik
Stupnik Trnovac (Gospi
(Gospi})) 8, 8, 72
72,, 125-127
125-127,, 158
158,, 161
161-162
162,,
Subotica 373 164
Subocka 527 Trst 103
103,, 116
116,, 267
267,, 296
296,, 696
696-697
697
Suvaja (Do
(Dowi i Lapac) 10 10,, 135
135,, 138
138,, 141
141,, 198
198,, 219
219, Trstenica 404
221,, 762
221 762,, 765
765,, 786 Trsteno (Dubrovnik) 814
Suwa
Su a 378,
378, 428
428-429
429,, 438
438-439439,, 441
441,, 443-446
443-446,, 641641,, Trude 608
653 Tuzla 16
16,, 3535,, 138
138-139
139,, 383
383,, 433
433,, 471
471-472
472,, 556
556,,
Suomlaka (Podravska Slatina) 489 581-584,, 589
581-584 589,, 617
617-618
618,, 620
620,, 641
641,, 644
644-645
645,,
Suhopoqe
Suhopo e 536-537
536 537 650-652,, 658
650-652 658,, 664
664,, 668
Suho Poqe
Po e (Bijeqina)
(Bije ina) 645 Tuk 144
Su{ak
Su ak 49,
49, 92
92,, 94
94,, 139
139,, 199
199,, 265-267
265-267,, 350
350,, 353 Tupola 267
Su{ac
Su ac (uvala na Pagu) 308 308,, 315 Turanovac 537
Su{ine
Su ine 761,
761, 786
786,, 820 Turbe 571
571,, 574
574-575
575
Tutwevac
Tut evac (Ug(Ugqevik)
evik) 637
T Tu~i} ponor (jama kod sela Vrace
Tu Vrace, GraGra~ac)
ac)
Tabaxa
Taba a 84 163, 192
163 192,, 196
196,, 294
294,, 208
Tankovac 607 Tu{ilovi
Tu ilovi} 402 402,, 659
Tasov~i}i
Tasov i 762,
762, 782
Tewa
Te a (Osijek) 323,
323, 448
448,, 541 ]
Tenin, v. Knin
Tenin ]uprija
uprija 332
Tepen 760
Tepquh
Tep uh (Drni{)
(Drni ) 800,
800, 820 U
Terezino Poqe
Po e 536 Udbina 10
10,, 73
73,, 77
77-78
78,, 106
106,, 158
158,, 162
162,, 194
194,, 225
225,,
Tiqkov
Ti kov Gaj (Gra~ac)
(Gra ac) 202
202,, 204 230-234,, 236
230-234 236-237
237,, 620
620,, 814
Timarci 440 Udbina (pravoslavno grob grobqe, strati
strati{te)te) 230-
Ti{ina
Ti ina 610 231
Toban 569 Ugqevik
Ug evik 637,
637, 639
Todori}i
Todori i (Trebiwe)
(Trebi e) 721 Ugqevik
Ug evik rudnik 639
Todorovi}i
Todorovi i (Jajce) 607 Udre`we
Udre e (Nevesiwe)
(Nevesi e) 761
REGISTAR IMENA 903
Uìce
ice 332,
332, 673 Cetingrad 635
Una (rijeka) 476,
476, 622 Cim 696
Ustipra~a
Ustipra a 552 Cicvare 531
U{tica
tica 356,
356, 430 Crevarska Strana 393 393,, 405
Crikvenica 195
195,, 310
310,, 312
312,, 745
745,, 750
750-751
751
F Crkveni Bok 378
Fa{i}a
Fa a Stijena (lokalitet na Pagu) 307 Crkvina 609-610
609-610
Feri~anci
Feri anci 329,
329, 468
468-469
469,, 521
521,, 665 Crqa~a, v. Drqa~a
Cr Dr
Fes (Kru{~ica
(Kru ica, Travnik) 347 Crna Gora 377
377,, 569
569,, 600
600,, 666
666,, 721
721-722
722,, 760
Fojnica 365,
365, 687 Crna ku
ku}aa (Ba
(Bawaluka
aluka, zatvor) 597-598
597-598
Forian 796 Crni Dabar 159
Fo~a
Fo a 644-645
644 645,, 778
778,, 790 Crni Lug 758
Furnaà
Furna a (strati{te)
(strati te) 302302,, 305
305,, 313
313,, 315
315-316
316 Crni Potok 402
402,, 408
Crno jezero (strati
(strati{te te, Bosanska Krupa) 623
H Crwelovo
Cr elovo (Do
(Dowe e i Gorwe)
Gor e) 637
Han Kola (Bawaluka)
(Ba aluka) 598
Han Pijesak 674,674, 763 ^
Has 637 âgli
agli} 527
527,, 530
530-531
531
Hasan kula (Sarajevo,
(Sarajevo zatvor) 602 âglin
aglin 329
Haxi}i
Ha i 476,
476, 577 â|avica
avica 637
Hvar 102 âjni
ajni~e
e 552
Hercegovina 24 24,, 138
138-139
139,, 156
156,, 360
360,, 363
363,, 371
371-372
372, ânak
anak 225
225,, 230
375,, 471
375 471,, 481
481,, 485
485,, 502
502,, 515
515,, 528
528,, 537
537,, 551
551, âp
apqani
ani (Staza) 440
555,, 588
555 588,, 615
615,, 691
691,, 703
703,, 709
709,, 723
723-743
743,, 762 âp
apqina
ina 552
552,, 688
688,, 697
697,, 762
762,, 780
780,, 790
Hlebine 542 êvi
evi} (Virovitica) 536
Homoqac
Homo ac, Homo
Homoqac-Brezovac
ac-Brezovac (Korenica) 210 210, êhoslova
ehoslova~kaka 49
229 êlebi
elebi} (Livno) 810,810, 821
Hrastovica 422 êlebi
elebi}i i (Kowic)
(Ko ic) 794,794, 820
820,, 821
Hrvatska – Nezavisna Dràva Dr ava Hrvatska – êlina
elina brdo 189189,, 190
NDH*
NDH êlinac
elinac 597
Hrvatska: Banovina Hrvatska 349 êli
eli} (Br
(Br~ko)
ko) 52
Hrvatska: Narodna Republika Hrvatska 318 êmernica
emernica 400-401
400 401,, 404
404-405
405,, 407
407,, 409
409,, 417
417,, 794
Hrvatska: Slobodna Dràva Dr ava Hrvatska 36 êpin
epin 450
Hrvatsko Zagorje 370 370,, 389
389,, 392
392,, 474
474,, 489
489,, 505
505,, êralije
eralije (Podravska Slatina) 445 445,, 489
514,, 533
514 533,, 536
536,, 686
686,, 695
695,, 697
697,, 719 êrin
erin ((îtluk)
itluk) 693
Hrvatsko primorje,
primorje Primorje 75 75,, 279
279,, 293
293-294
294, êtvrtkovac
etvrtkovac (Su(Suwa) a) 438
207,, 300
207 300-301
301,, 304
304,, 307
307,, 310
310,, 313
313,, 315
315,, 751 îpuli
ipuli} 581
Hrvatsko Selo (Topusko) 401 401-402
402,, 410
410,, 412 îtluk
itluk (Lika)
(Lika), v. Li~ki
Li ki îtlukitluk
Hreqin
Hre in Ogulinski 278-280278 280 îtluk
itluk (Mostar) 693 693,, 695
695,, 701
701,, 707
Humac 64 ^remu
remu{nica
nica 404
C [
Cabuna 536 [alamuni
alamuni} 1010,, 238
Cavtat 736 [aranova
aranova jama 129
129,, 138
138,, 178
Cazin 16,
16, 624
624-625
625,, 628-631
628-631,, 633 [vica
vica (Zabrdo,
(Zabrdo OtoOto~ac)
ac) 10,
10, 162
162,, 168
168,, 211
211,, 213-
Caprag 156,
156, 265
265,, 383
383,, 394
394,, 405
405,, 441
441,, 443-445
443-445,, 216
489,, 607
489 607,, 695
695,, 698
698,, 706
706,, 708
708,, 712
712,, 717
717,, 729 [vica
vica Gori
Gori}i, v. Gori}i
Gori
Cebara (Duvno) 812,812 820 [vra
vra~kovo
kovo, [vravra~kovo
kovo Selo
Selo, v. Svra~kovo
Svra kovo
Cepeli{ 13
Cepeli 13,, 422
422,, 742 Selo
Ceremu{ina
Ceremu ina 502 [evi
evi} jama (na brdu êlinaelina, kod s. Bu Buxak ak i
Ceri}i
Ceri i (Kowic)
(Ko ic) 794,794, 820 Vranovina, Klanac) 9
Vranovina 9,, 189
189-190
190
Cernik – âvkeavke 345 [eganovac
eganovac 235
Cernica 760 [egotinka
egotinka jama (([vica
vica,, Zabrdo) 162
Cerovnik 251 [edrvan
edrvan (({uma)
uma) 126
Cesarica (Karlobag) 296 [eovica
eovica 530
904 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
[ibenik
ibenik 64,
64, 73
73,, 141
141,, 330
330,, 363
363,, 371
371-372
372,, 375
375,, 467
467, [kamlica
kamlica (({uma
uma, jama na vrhu {ume ume [kam-kam-
513,, 816
513 lica) 163
[ibu
ibuqina
ina (Triba
(Tribaw)) 11 11,, 20
20,, 59
59,, (281-317)
(281-317),, 283- [kare
kare 211
211,, 215
287,, 290
287 290,, 292 [panovica
panovica 532
[id
id 404,
404, 425
425,, 546
546,, 666 [tikada
tikada 92
92,, 158
158,, 163
163,, 193
193,, 196
196,, 200
200,, 204
204,, 209
209,,
[ipovo
ipovo 606-608 266-267
266 267,, 816
[iprage
iprage 596-597
596 597 [tikadske
tikadske bare (strati
(strati{te)te) 200
200,, 204
204,, 209
209,, 267
[iroka
iroka Kula 71 71-7373,, 76-79
76-79,, 99
99,, 102
102,, 111
111,, 129
129- [tikovo
tikovo (Drni{)
(Drni ) 808
131, 133
131 133,, 135
135,, 156
156,, 158
158,, 161
161,, 171
171-172
172,, 185
185, 199 [um
umwaci
aci (Glamo
(Glamo~)) 812,
812, 821
[iroka
iroka Rijeka 635 [u{warar 415
[iroki
iroki Brijeg 378, 378, 689
689,, 693
693,, 695
695,, 707
707,, 710 [u{warev
arev Gaj (Udbina) 231
IZVOD IZ RECENZIJA 905
IZVOD IZ RECENZIJA
Sve ~la
~lanice trojnog saveza Rajha, kao i wihove sizerenske drà dràve, imale
su logore smrti, u kojima su ì ìvote gubili nevini qudi. Ali, ono {to je stvo-
rila i organizovala tzv.tzv. Nezavisna dràdràva Hrvatska (NDH), monstruozno{}u zno{}u
i nequdskim
skim postupcima prema zatvorenicima prevazilazi ì ìvotiwsku suro-
vost onog {to se de{avalo u logorima Tre}eg }eg Rajha.
Osnovno pitawe
ta e jeste: odakle toliko nequdne udskog i atavisti
sti~kog u ~ooveku
sredinom XX veka? Kako to da cela dràv avna organizacija NDH bude takva i da
joj fizi~
zi ko uni{
uni tetewee jednog naroda, samo zato {to to ne pripada istoj naciji i
veri, bude, ako ne osnovni, ono jedan od primarnih ciqe ci eva?
To {toto se de{aavalo u ovom logoru smrti, a svaki je bio Jadovno, ~oovek ne
moè e da shvati niti prihvati, jo jo{ ma
mawee da objasni. Jed
Jednostavno, ttoo je bio uàsas
koji ne mogu da ~i ine quudi. To
Toliko nequd
ne udski da prevazilazi sve ono {to to ~ovek
ovek
svesno moè e da u~i
u ini drugom qud udskom stvoru. Problem je u tome {to to nije bio
genocidan samo ustausta{ki pokret, genocidna je bila cela dràv avna organizaci-
ja NDH.
Ko je stajao iza toga nequd
ne udskog? Mogu li religija, ideologija i naciona-
lizam toliko da izobli~e e um ~ooveka i uni{
uni te sve qud udsko u weemu i da stvore i
ostvare takvu drà avu?
ôovek mora da ima neizmerno veliku duhovnu i fizi~ zi ku snagu, pogotovu
ako je sve to doì iveo i preì iveo, da se ovih uà
u asa se}a
se}a i o wi
ima ostavi svedo-
~an
anstvo, a moralna i intelektualna obaveza je da o ovim u uàasima pi{e e objek-
tivno, bez emocija i pristrasnosti, {to to je prirodni poriv pripadnika progo-
weenog naroda. Dr \uro
\uro Zatezalo je na{ao ao u sebi snage da se izdigne iznad na-
cionalne svesti i optere}ewa
re} a pripadnika i savremenika progowe go enog naroda
i quudima i istoriji ostavi svedo~an anstvo o Jadovnom i mnogim drugim Jadovni- ni
ma u tzv. Nezavisnoj drà avi Hrvatskoj, o nedelima ne~ooveka.
Prof. dr Miodrag Ze~e evi}
* * *
Karakter NDH najboqe izraàva stav objavqen u listu „Usta{a“ 13. ju

juna
na
1941. godine: „U usta{koj hrvatskoj dràvi, koju su stvorili poglavnik i we-
gove usta{e, mora se usta{ki misliti, usta{ki govoriti i {to je najglav
najglavni
nije
906 JADOVNO – ZB
ZBORNIK
RNIK DOKUMENATA
usta{ki raditi. Jednom rije~i, ~itav ìvot u Nezavisnoj Dràvi Hrvatskoj

mora biti usta{ki.“ Realizacija ovog programa vr{ena je masovnim pogromom
i nizom „rasnih zakona“, kojima su ne samo Jevreji i Romi, kao nearijevci, ve}
i Srbi (tre}ina stanovni{tva), kao „remetila~ki faktor“, stavqeni izvan za za-
kona i izloèni progonima, teroru i masakrima, kao i svi politi~ki neisto-
mi{qenici.
NDH je izvr{ila zlo~in genocida nad srpskim narodom, Holokaust Je-
vreja i genocid nad Romima, a svu brutalnost pokazala je i prema politi~kim
i idejnim protivnicima iz redova vlastitog naroda. Najizrazitiji oblik or-
ganizovanog zlo~ina hrvatske dràve bili su logori uni{tewa (Vernichtung-
slager). To se naro~ito odnosi na jasenova~ku grupu logora, a pre no {to su oni
formirani, i na gospi}ku.
Od uspostave NDH, zapo~eo je organizovani teror nad stanovni{tvom,
temeqen na nacionalnoj, verskoj, rasnoj i ideolo{koj iskqu~ivosti. Najboqi
primer ovako organizovanog zlo~ina hrvatske dràve predstavqa gospi}ka
grupa logora (Gospi}, Jadovno, Pag), formirana od strane dràvnog organa
(@upsko redarstveno ravnateqstvo Gospi}), uz saradwu dràvnih, vojnih, po-
licijskih i partijskih organa, koji sa ~itavog prostora NDH dopremaju Srbe
i Jevreje radi uni{tewa. Ovi logori nisu imali, kao neki kasniji, niti od-
rednicu „radni“. Bili su iskqu~ivo u funkciji uni{tewa. Oni su formira-
ni i ve}i deo svoje funkcije obavili i pre bilo kakvog otpora „nelojalnog“ sta-
novni{tva, {to je o~igledna potvrda namere da se uni{te odre|ene zajednice.
Upravo zlo~in genocida, kao najteì vid zlo~ina protiv ~ove~nosti, karakte-
ri{e postojawe svesne namere da se uni{ti neka etni~ka, verska, rasna ili na-
cionalna grupa.
Zbornik dokumenata „Jadovno“, koji predstavqa drugi tom dela dr \ure
Zatezala, upravo dokazuje taj organizovani zlo~in Nezavisne Dràve Hrvat-
ske. Zbornik sadr`
sadrì
i grupe dokumenata: zakonske odredbe i naredbe kojima se
ozakowuje teror, dokumenta hrvatskih vojno-policijskih
vojno-policijskih dràvnih i partij-
skih (usta{kih) organa kojima se dokumentuje sprovo|ewe terora, izjave i sve-
do~ewa `rtava koje su preìvele zlo~in, date u Komesarijatu za izbeglice (u
toku rata) ili pred komisijama za utvr|ivawe zlo~ina okupatora i wihovih
pomaga~a u toku rata i neposredno posle rata, i grupu dokumenata italijanske
provenijencije.
Ovaj Zbornik predstavqa delo koje dokumentuje i ostvareni zlo~in ge-
nocida nad srpskim i jevrejskim narodom na samom po~etku Nezavisne dràve
Hrvatske, zlo~in koji su po~inili ne samo pripadnici odre|ene politi~ke
grupacije – usta{e, ve} i hrvatska dràva, nastala na ideolo{kim premisama
usta{ke ideologije. Zbornik na jednom mestu daje pregled relevantne gra|e i
predstavqa zna~ajnu pomo} u izu~avawu ovog segmenta na{e pro{losti.
Jovan Mirkovi}
Dr \\uro
uro Zatezalo
JADOVNO – ZBORNIK
BORNIK DOKUMENATA
a II
Kwiga
Kwi
1. izdawe
Izdava~
Muzej `rtava genocida
Beograd, Trg Nikole Pa{i}a 11/ III
11/III
Tel/faks: ++ 381 11 339-88-83
E-mail: yumg
yumg@bitsyu.net
bitsyu.net
Urednik
Jovan Mirkovi}
Za izdava~a
Nenad \or|evi}
Recenzenti
Prof. dr Miodrag Ze~evi}
Jovan Mirkovi}
Lektor i korektor
Ra{a Stanisavqevi}
Jelena Zatezalo
Saètke priredio
Jovan Mirkovi}
Prevod na e
engleski
ngleski
Dr Zoran Jawetovi}
Korice i omot
Luka Tadi}
Grafi~ko ure|ewe
Velimir Brankovi}
Povez i {tampa
[tamparija „Aleksandrija“, Vaqevo, 15. septembra 4
Tel/faks: ++ 381 11 334-15-94
E-mail: alexandria5
alexandria5@eunet.yu
eunet.yu
Tira`
1.000 komada
ISBN 978-86-906329-4-7
Beograd
Beogr ad,, 2007.
CIP – Katalogizacija u publikaciji,
Narodna biblioteka Srbije, Beograd
343.819.5(497.13)”1941”(093)
341.322.5(497.13)”1941”(093)
ZATEZALO, \uro
Jadovno, Kw. 2, Zbornik dokumenata /
\uro Zatezalo. – 1. izd. – Beograd : Muzej
`rtava genocida, 2007 (Vaqevo :
Aleksandrija). – 902 str. : ilustr. ; 21 cm
Tira` 1.000. – Summary: From the Preface to

the Collestion of the Documents. – Napomene
i bibliografske reference uz tekst. –
Registri.
ISBN 978-86-906329-4-7
a) Koncentracioni logori – Nezavisna Dràva

Hrvatska – 1941 – Istorijska gra|a b)
Usta{e – Zlo~ini – Nezavisna Dràva Hrvatska
– 1941 – Istorijska gra|a
COBISS.SR-ID 145796108

Zatezalo Djuro Jadovno Zbornik Dokumenata II PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Zatezalo Djuro Jadovno Zbornik Dokumenata II PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zatezalo Djuro Jadovno Zbornik Dokumenata II PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADR@AJ 1

Copyrght © 2007, by Muzej `rtava genocida

Publikovano uz finansijsku pomo}

FROM THE PREFACE TO THE COLLECTION OF THE DO

I USTA KE VLASTI OZAKO

1. Zakletva poglavnika Nezavisne Dr`ave

16. Nalog Ravnateqstva

33. Kotarska oblast Qubiwe

II IZJAVE I SVJEDO^EWA O HAP[EWIMA,

49. Izjava Drage Stilinovi

67. Izjava Zvonimira ^orka orka o hap{ewu

88. Izjava Angeline

115. Izjava Stevana

127. Izjava Ive Bili}a,

133. Izjava Dragice E}imovi

147. Izjava Karla Vilka o hap{ewu

170. Izjava Milana Stamenkovi

185. Izjava Milana Polaka

198. Izjava Marije Rado{evi

204. Izjava Mirka PajkiPajki}a iz Visokog

222. Izjava Mare Cerovine,

242. Izjava Milke To{ovi} o hap{ewu Srba

248. Izvod iz izvje{taja

Registar imena 823

Registar geografskih pojmova 889

Izvod iz recenzija 905

FROM THE PREFACE TO THE COLLECTION

Zakletva poglavnika Nezavisne Dr`ave Hrvatske

Zakonska odredba za odbranu naroda i dr`ave2

1. Tko bilo na koji na~in povrijedi ili je povrijedio ~ast i `ivotne

Zakonska odredba o zabrani }irilice s Provedbenom naredbom

AKONSKA ODREDBA O ZABRANI ]IRILICE4

Provedbena naredba Ministarstva unutarwih

egovoj ~isto}i i o pravopisu7

nu izgovora, po slovni~kim pravilima i po zna~ewu~e u pojedinih rie~i izvorni

Dano u Zagrebu, dne 14. kolovoza 1941.

za titi arijske krvi i ~asti hrvatskog naroda9

Sve promjene `idovskih prezimena koje su izvr{ene poslije 1. prosinca

Zakonska odredba o rasnoj pripadnosti10

Osobe sa dva predka drugoga koqe

Rok evakuacije traje 48 sati

Odredba da se Srbi smiju kretati Zagrebom samo po danu12

1. Stanovnici grada Zagreba srpsko-pravoslavne vjere, smiju se kretati

Ova odredba stupa odmah, na snagu.

Zakonska odredba o za{

Pozivaju se svi Srbijanci, koji borave na teritoriju Nezavisne Dr`ave

Po izmaku propisanog roka za prijavu op}inska }e poglavarstva prepis

Broj: 8993 U Zagrebu,

@UPSKOM REDARSTVENOM RAVNATEQSTVU

Kada interes javne sigurnosti zahtijeva odstrawewe

na katoli~ku vjeru poslije 10. travwa

Proglas Srbima da se prijave Ravnateqstvu

Spisak od osam Srba koje je Redarstveno ravnateqstvo

REDARSTVENO RAVNATEQSTVO TE STVO U SARAJEVU.

IZASLANIKU VLADE SLOBODNE DR@AVE HRVATSKE

Predstojniku za javni red i sigurnost

Red. God. Razlog

Telefonski nalog Usta{