Fakultet Primjenjenih nauka

Elektrotehnika i računarstvo

Univerzitet Donja Gorica

Tema:

DC Motori

Studijski program: Elektrotehnika i računarstvo

Predmet: Elektrotehnika

Profesor: Prof. dr Marko Simeunović, Prof. dr Predrag Raković

Student: Radnjić Miljan 19/138

Podgorica, 19.12.2019

1
Sadržaj:

1. Uvod

2. Elementi i princip rada DC motora

2.1. Glavni elementi
2.2. Princip rada DC motora

3. Podjela DC motora
3.1. Motori sa rednom pobudom
3.2. Motori sa paralelnom pobudom
3.3. Motori sa složenom pobudom

4. Literatura

5.

2
1. Uvod

DC motor ili motor jednosmjerne struje je elektromehanički urdejaj koji struju pretvara u
mehaničku energiju rotacionog kretanja. Isto tako, ako na rotor DC motora spojimo izvor
mehanicke energije, tada će se on ponašati kao generator.
Elektromotori uglavnom rade na principu elektromagnetne indukcije.
Ima široku primjenu, nezaobilazni su u domaćinstvima i svim segmentima industrije.

3
2. Elementi i princip rada DC motora

2.1. Glavni elementi

Električni motor se sastoji iz 3 glavna dijela :

 Rotor- dio koji rotira tokom rada motora, cilinričnog oblika, u sebi sadrži neophodne
namotaje žice, njegovi namotaji su spojeni na segmente kolektora

Slika 1 : Rotor DC motora

 Stator- nepokretni dio motora oblika šupljeg valjka, kod motora manjih snaga (ispod
200W) na statoru se nalazi stalni magnet, a kod motora većih snaga se koristi
elektromagnet

Slika 2 : Stator sa stalnim magnetom Slika 3 : Stator sa elektromagnetom

 Kolektor- kolektor je postavljen sa jedne strane rotora, on se sastoji od bakarnih

segmenata medjusobno izolovanih na koje su povezani namotaji sa rotora. Na kolektor

4
 naliježu četkice koje služe za propuštanje električne struje kroz namotaje rotora.
Njegova funkcija je da svojom rotacijom propusti struju kroz vodove namotaja rotora.

Slika 4 : Kolektor elektro motora

2.2. Princip rada DC motora

-Princip rada motora

jednosmjerne struje se
zasniva se na dinamičkom
dejstvu propuštanja struje
kroz rotor. To se lakše može
objasniti pomoću slike 1.
Stator se sastoji od stalnog
magnate koji omogućava
konstantno i usmjereno
postojanje magnetske
indukcije, tj pobudno
magnetsko polje.
Slika 1 : Pojednostavljen
prikaz rada motora

5
Kada se kroz namotaje rotora propusti struja, u slucaju na slici je to samo jedan provodnik, tada
na navojak počinje da djeluje Lorencova sila: F¿ I (l x B) i obrti moment: M=(r x F), tada rotor
počinje da rotira oko svoje ose.
Kolektor mijenja smjer struje svakih pola obrtaja da bi zadržao rotaciju u istom smjeru.
Takođe, postoje i razne modifikacije sa više četkica i broja namotaja na rotoru u cilju da se
poboljša obrtni moment I brzina motora.

Slika 1: Primjer rotora DC motora male snage

6
3. Podjela DC motora

Prema načinu pobudjivanja DC motori se dijele na :

 Motori sa nezavisnom pobudom (stalnim magnetom).
 Redna pobuda
 Paralelna pobuda
 Složena pobuda

3.1.Motori sa rednom pobudom

Kod motora sa rednom pobudom namotaji pobude i indukta povezani su serijski, pa je

cjelokupna struja opterećenja koje protiče kroz njih ista. Motore sa rednom pobudom karakteriše
veliki obrtni moment, jako promjenjiva brzina obrtanja I relativna izdržljivost u mehaničkom

7
pogledu. Koriste se u električnoj vuči, za pogon dizalica, kod električnih lokomotiva, tramvaja.

Slika 1: Zavisnost brzine i momenta od opterećenja

Na slici 1 vidimo promjenu broja obrtaja n u zavisnosti od opterećenja motora, primjećujemo da

je broj obrata n hiperbolićka funkcija struje opterećenja I. Vidimo da ako struja I opada, onda se
mašina ubrzava. Pri suviše malom opterećenju ova vrsta motora postaje nestabilna I moze da se
ošteti, zato se koristi na pogone gdje je minimalno opterećenje 20% od vrijednosti nominalnog.

3.2 Motori sa paralelnom pobudom

Paralelni elektromotori jednosmerne struje imaju pobudni namotaj paralelno spojen sa

namotajem indukta, pa je napon rotorskog i pobudnog namotaja isti. Karakteristike ovih motora
su: konstantan broj obrtaja, promena broja obrtaja u širokim granicama (promenom pobudnog
namotaja može se menjati u odnosu n(max) : n(nom)= 4:1).

8
 Karakteristično svojstvo ovog motora
je da njegova pobudna struja Ip ne
zavisi od struje indukta Ii, pošto je
napajanje pobudnog namotaja u
suštini nezavisno.

Slika 1: Zavisnost brzine i momenta

od opterećenja

Na gornjoj slici prikazane su zavisnosti momenta i brzine od opterećenja paralenog motora.

Pošto se proizvod Ri Ii, relativno malo menja i retko prelazi 5% od napona mreže pri
nominalnom opterećenju motora, onda se i sama brzina motora reletivno malo mijenja sa
povećanjem opterećenja. Zbog ove osobine motor sa paralenom pobudom naziva se još i motor
sa stalnom brzinom.

3.3 Motori sa složenom pobudom

Složeni motori imaju dva pobudna namotaja jedan koji je spojen redno i drugi koji je spojen
paralelno sa namotajem indukta. Ova dva namotaja stvaraju magnetna polja koja mogu biti
takva da se međusobno pomažu ili djeluju jedno nasuprot drugom. Na ovaj način se mogu postići
motori sa potpuno nezavisnom brzinom obrtanja.
Zbog navedenih osobina složeni motori su najpogodniji za pogon radnih mašina sa zamajcem i
uopšte su pogodni za pogon teških alatnih mašina, makaza, presa itd.

9
4. Literatura

Rizzoni, G. (2000). Principles and Applications of Electrical Engineering. Mcgraw-Hill College.

Industrijska elektronika, (https://www.elektronika.ftn.uns.ac.rs/et-industrijska-elektronika/wp-

content/uploads/sites/137/2018/03/Industrijska-elektronika-20-mart-2018.pdf)

Youtube snimci koji su doprinjeli boljem razumjevanju rada električnih motora:

 https://www.youtube.com/watch?v=LAtPHANEfQo
 https://www.youtube.com/watch?v=TnZAHlyW1E8&t=18s
 https://www.youtube.com/watch?v=fWyzPdyCAzU

10