5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.

com

  EGZOGENI PROCESI I RELJEF

Osnovni relje oblikovan je enogenim pokretima, ali izložen i

stalnom preoblikovanju VANJSKIM ILI EGZOGENIM

PROCESIMA koje pokredu: SUNČEVA ENERGIJA 
SILA GRAVITACIJE ( Zemlje, Sunca i Mjeseca )

SUNČEVA ENERGIJA- uzrokuje kretanje u atmosferi

-život na Zemlji 

-hirološki ciklus 

VODA, LED, VJETAR I ORGANIZMI

Voe tekudice svojom erozijskom snagom oblikuju

FLUVIJALNI RELJEF.
jelovanjem ( mehaničkim) valova, mjena i morskih struja
nastaju MARINSKI RELJEFNI OBLICI.

Oblikovanje reljefa utjecjem leda nazivamo GLACIJALNI

RELJEFNI OBLICI.

U sušnim poručjima vjetrovi zbog neostatka vegetacije

prenose sitne čestice oblikujudi EOLSKI RELJEF. 
Kemijsko oblikovanje reljefa karakteristično je za tople stijene
i KRŠKI RELJEF.
Važna je i ljuska jelatnost.
PADNISKI PROCESI- osipanje i odron

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 1/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

  FLUVIJALNI PROCESI

Atmosferska voa paa na zemljinu površinu i otječe prema

nižim poručjima ili ponire na propusnoj polozi.

Ona koja ponire popunjava međuprostore u stijenama i
naziva se TEMELJNICA.

Naišavši na nepropusne stijene izbija na površinu u obliku

IZVORA.

Izbivši na površinu stvara TEKUDICE koje otječu prema nižim

di jelovima i mehaničkim ijelovanjem- EROZIJOM oblikuje
FLUVIJALNE RELJEFNE OBLIKE.

EROZIJA prisutna sve o ušda ovisi o:  

-  nagibu
-  brzini vode
-  protjecanju

U gornjem toku erozija je jača zbog strmijeg otjecanja. 

U onjem toku jača akumulacija materijala. 
Erozijiski fluvijalni oblici- KORITA I DOLINE.

KORITO- želijeb kojim voa otječe 

DOLINE-olinsko no i olinske strane, gornji tok (jaka bočna

erozija)

Ako su korita izgrađena o stijena različite položnosti eroziji

ili kao posljedica tektonskih pokreta ( rasjei ) može odi o

oblikovanja VOOPAA I SLAPOVA. ( 91. Str. Crtež) 

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 2/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

VODOPADI- mjesta gje olazi o naglog paa voe iz višeg u

niži io korita. 

SLAPOVI- voa otječe postupno preko niza kaskaa. 

Ka otjecanje postaje sporije jača bočna erozija, korito se širi i
počinje oblikovti riječne ravoje- MEANDRE.
Na mjestima gje koritima postoje zapreke ili izbočenja taloži
se materijal i oblikuju SPRUDOVI ( otoci imenom ADE ).

DELTE- ušda tekuda u jezero ili more. 

-  Transportna mod prestaje
-  Pogouji im plidi i  mirniji dijelovi mora gdje nedostaju
morske struje i jači valovi 
Jenostavne oline koje se šire o izvora prema ušdu su
RIJEKE.
Zbog promjena geološkog sastava i tektonski onosa
prevlaavaju SLOŽENE ILI KOMPOZITNE OLINE.
Karakteristika su izmijena proširenja i suženja u obliku
SUTJESKI ILI KLANACA.

Gje je poniranje tekudice znatno oblikuje uske oline

strmih, vertikalnih strana- KANJONI.

Prema onosu na glavne smjerove pružanja reljefa oline

mogu biti LONGITUINALNE ( uzužne) i TRANSVERZALNE (
poprečne ) 

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 3/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

  MARINISKI I JEZERSKI PROCESI I OBLICI

jelovanjem mora i jezera ograničeno je na uzak pojasa

kopna- obalu.
Veliku ulogu imaju valovi ( do 70 t/m2 ).

Rad valova i utjecaj na obalu- ABRAZIJA.

Morske mjene imaju manji utjecaj.

ABRAZIJA- najizrazitija na strmim obalama koje su izložene i

vjetrovima.

Abrazijom nastaju- erozijiski akumulacijski oblici.

Erozijiski oblici- klif, valna potkupina i abrazijska terasa.

Mlat valova stvara udubljenje u razini mora koje se usjeca u

unutrašnjost kopna- valnu porkupinu.

Zbog njezina prouživanja stijene izna nje postupno se
urušavaju stvarajudi strmi osjek- KLIF.
Valovi odnose materijal i ponovno stvaraju potkupine, klif
postaje strmiji a zbog stalnog pomicanja prema naprijed

stvara se ABRAZIJSKA TERASA.

Ako je obala izgrađena o stijena različite otpornosti
porložnije su meke stijene stvaraju se ZALJEVI.
Otporniji dijelovi zaostaju kao RTOVI, POLUOTOCI.

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 4/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

OBALE- fuvijalne

-  ESTUARIJ ( Temza, Seina ) potpljene riječne

oline koje se ljevkasto šire prema moru 

-  DELTE ( Po, Nil, Mississippi ) prostrane nanosne ravnice
nastale nanosom fluvijalnog reljefa
-  Krške- morska voda potopi udubljenja ( ponikve, male,
polja u kršu ) 
-  glacijalne- FJORDOVI su potopljene ledenjačke oline 

-  koraljne
-  ATOLI- u prozračnim tropski morima ( ubine o 50 m) 
-  Nastaju nakupljanjem koralja oko otoka i stvaraju lagunu
-  Mongrove- ekvatorijalno poručje – stabla rastu u
bočatoj voi. Korjenje im viri iz voe i čini vou
nepristuačnom.
Razvedenost- onos zračne i stvarne užine kranjih točaka
obale.
Hrvatska- 559 km, stvarna 1777,7 km, a sa otocima
4057,3. Indeks je 10,44. Drugo mjesto u Europi po
razveenosti poslije Norveške. 
Otoci- dijelovi kopna u moru okruženi voom 
-  Ako su u grupama- ARHIPELAG
-  Kontinentski i oceanski

GLACIJALNI OBLICI

- Visoka geografska širina i planine ( temp. Ispo 0 stupnjeva). 

- Padine gdje led ima dominantnu ulogu.

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 5/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

- 4 glacijala ( najstariji pretkambriju, najmalađi u kvartaru )

- posljedica glacijala imala je 5 stadija

- leenjački pokrov anas 16,2 milijuna km2 

- za vrijeme zadnjeg glacijala ledom je bilo prekriveno 30%

površine Zemlje, a razina mora niža za 100m 
U Hrvatskoj vidljiva na Velebitu, Risnjaku, Biokovu, Dinari.

Razlozi pojave glacijala:

-  Promjena položaja Zemlje prema Suncu zbog prmijene

nagiba
-  Smanjenje sunčeve raijacije 
-  Vulkanska prašina 
-  Promjena količine CO2 
-  Pomjene odnosa kopna i mora zbog litosferne dinamike
LED
- izna snježne granice 
- gomila se i počinje topiti, dio vode ciklusom se ponovno
penje u više ijelove, smrzava i svara se zrnati le- FIRN

-leenjački pokrovi ( inlan ice)

- otrgnute stijene u ledu- TIL
- CIRK- udubljenja u stijeni
- DOLINE- oblik slova U
- akumulacijski glacijalni oblici nastali radom ledenjaka.
MORENE- bočne, poinske, završne 

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 6/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

FJORDOVI- potopljenje leenačke oline 

PERMAFROST- stalno zaleđeno tlo 

KRŠ, PROCESI I OBLICI

Karakteristični za poručja izgrađena o topljivih stijena (
sol, gips, vapnenac i dolomit ).
-  Veže se uz vapnenac ( CaCO3 )- kemijski se troši 
-  Vapnena se ne bora pa nastaju brojne pukotine koje
omoguduju proniranje voe 
Pri oblikovanju krškog reljefa veliku važnost imaju
klimatske, peološke i vegetacijske osobine poručja. 
Snaga otapanja vapnenca ovisi o količni otopljenog ugljik-
dioksida ( CO2) u vodi i kao posljedica nastaje kalcij hidro
karbonat.

CaCO3+CO2+H2O= Ca(HCO3)2
Krški oblici: površinski i pozemni. 
Površinski- škrape- najčešde 
-  U obliku žljebova i mreža 
-  Znamenice- udubljenja u stijeni koja omogudavaju
oržavanje voe
-  Ponikve- ovalna udubljenja nastala orozijskim djelovanjem
vode koja ponire
-  Polja u krđu 
-  Pomornice
-  Krške zaravni
Podzemni oblici- špilje, jame, kaverne (speleološki objekti) 
Kaverne- zatvorene šupljine krškog pozemlja 

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 7/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

Razlika spilje i jame- nagib njihova kanala

Špilje- sistem paralelan s površinom 
Jame- sistem okomit na površinu 

Taloženje kalcij karbonata- SIGE

STALAKTITI- sa svoda
STALAGMITI- uspinju se s poda

EOLSKI OBLICI
Nastaju utjecajem vjetra koji prenosi i taloži
-  Aridni i semiaridni prostori
-  U nedostatku vegetacije
-  U pustinjama (21% Zemlje)- rubna tropska i subtropska
poručja, prostor pasat u reljefnoj izolaciji 

Pri nastanku pustinje veliku ulogu imaju:

-kontinentalnost ( GOBI )

- položaj u zavjetrini planina ( PATAGONIJA )  

- hladne morske struje ( NABI )

- više faktora SAHARA ( 7.mil.km 2 ) 

Ispuhivanje i prenošenje sitnog materijala nastalog
raspadanjem stijena- DEFLACIJA.

KORAZIJA- struganje čestica o stjenovitu podlogu

-  Zbog različite otpornosti stijena- neobični reljefni oblici

(GUR)

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 8/9
5/25/2018 EgzogeniProcesiiReljef-slidepdf.com

HAMADE- kamene pustinje

SESIRI- šljunčane pustinje 
ERG- pješčane pustinje

Reljefni oblik- DINA

Nastaje ka vjetar pri nailasku na zapreku počinje olagati
pijesak. Strana izložena vjetru uvijek je blaža ( 5 -10
stupnjeva ), dok je zavjetrina zbog padanja pijeska pod
utjecajem gravitacije strmija ( nagiba 30-35 stupnjeva ).
U slučajevima kaa je jean vjetar izrazito ominantan,
nastaju dine u obliku polumjeseca- BARHANE.

VADI- suha rječna korita 

OAZE- udubljenja u kojima je vjetar ispuhao pjesak pa se

na površinu izbile voonosne naslage.  

DEZERTIFIKACIJA- širenje pustinja u obraivu površinu
LES ILI PRAPOR- vezan nastankom uz hladne klime tijekom
ledenih razdoblja pleistocena
-vegetacija na lesu svojim raspadanjem
stvorila je CERNOZEM

SEDRA-bigeni utjecaji na reljef

-voa iznimno čista zasidena kalcij karbonatom 
-taloži se na algama i mahovinama  
-raste-slapovi

http://slidepdf.com/reader/full/egzogeni-procesi-i-reljef 9/9