Professional Documents
Culture Documents
Dunavom Preko Crnog Mora
Dunavom Preko Crnog Mora
MORA
PRAKTIČNI PRIRUČNIK PLOVIDBE OD BEOGRADA
DO ISTANBULA ZA MALE NAUTIČARE
Dragan Milenković - Čarli
"Sledeća najbolja stvar koju treba znati, jeste znati gde je pronaći."
Malcolm Pearson, RYA Yachtmaster Instructor
PREDGOVOR
PRIPREMA I ORGANIZACIJA
o INDENTIFIKACIJA PLOVILA - Obrazac
o POPIS POSADE I LISTA PUTNIKA - Obrazac
BEOGRAD-PRAHOVO
o SREBRNO JEZERO, ZALIV KISELJEVO
o VELIKO GRADIŠTE
o GOLUBAC
o ADA MOLDOVA
o GOLUBAČKA KLISURA
o DONJI MILANOVAC
o ĐERDAPSKA KLISURA
o TEKIJA
o PREVODNICE - Đerdap I
o KLADOVO
o PRAHOVO
PRAHOVO - SILISTRA
o VIDIN
o RUSE
o ĐURĐ
o SILISTRA
SILISTRA - ČERNE VODE
ČERNE VODE - KONSTANCA
o KOSTANCA
o TOMYS MARINA
ČERNE VODE - SULINA (DELTA)
o TULČE
o DELTA
o UKRAJINSKA DELTA DUNAVA
SULINA - ISTANBIL
o SULINA - KOSTANCA
o TOMYS MARINA - MANGALIJA
o MANGALIJA - VARNA
o VARNA- BURGAS
o BURGAS - IGNEADA
ISTANBUL
SAVETI, NAPOMENE I ZAPAŽANJA
POGOVOR
PREDGOVOR
Osnovna namena ove nevelike knjižice jeste, pre svega, da malim nautičarima iz
naše zemlje pruži bazične informacije o propisima, zakonima i ograničenjima na
putu Dunavom do njegove delte u Crno more i dalje do Istanbula.
Želja mi je da ih ohrabrim u odluci da se otisnu na taj "daleki" istok Balkana, da
probudim u njima avanturistički duh, da ovladaju sobom i tim ogromnim
prostranstvom sa kojeg nam košava dolazi zimi u goste.
Ovde će biti reči o principima koji moraju da se ispune, bez kojih se ne može kao i
nešto malo reči o pojedinim plovidbenim rutama važnim sa stanovišta ličnog mira i
sigurnosti.
Za one koji bi više, koji su ambiciozniji, imaju uslova i mogućnosti, preporučiću na
kraju priručnika sjajnu literaturu za plovidbu Mediteranom, tom kolevkom evropske
civilizacije, koja može da se nabavi u svakoj boljoj nautičarskoj prodavnici u
inostranstvu ili pak naruči putem interneta.
Dakle, za sve one koji imaju čamce i brodice a nisu otišli Dunavom dalje od
pančevačkog mosta, za one kojima je krajnji domet bila Tekija i za sve one koji
misle da je plovidba potreba a ne luksuz, nadam se da će ova informativna knjižica
biti korisna preporuka i podsticaj u inspiraciji da krenu dalje od bedema grada
Beograda.
Priručnik je pisan na osnovu ličnog plovidbenog iskustva u duhu važećih propisa i
pravila ponašanja o plovidbi po međunarodnim i unutrašnjim plovidbenim putevima.
Pored ostalog, na ovaj način želim drugarima nautičarima da prenesem neka lična
zapažanja, po koje korisne savete, kratke opise pojedinih mesta, kakvu preporuku,
bez ikakvih pretenzija da se proglase pravilom.
Znam koliko sam i sam, tokom svoje plovidbe, imao ličnih nedoumica i neznanja
zbog nedostataka pravih odgovora koji su mi preko bili potrebni.
Na žalost, naše rečne kapetanije ne raspolažu mnogim podacima važnim za
nautičare entuzijaste jer namenjene su za opsluživanje radnih brodova.
Izvan naših unutrašnih voda njihova saznanja su vrlo ograničena.
Takođe, i pored sve predusetljivosti rečnih profesionalnih lađara, vanrednih
kapetana, malo je onih koji razumeju nevolje malih nautičara, njihovu glad za
pravim informacijama i strahove od nepoznatih voda.
Jednostavno, oni pripadaju svetu od nekoliko stotina ili hiljada kilovata snage i ne
sreću se sa problemima naše opservacije.
Ali budite sigurni, u bilo kakvoj nevolji, ma pod kojom god zastavom plovili, vi ili
oni, biće uz vas da pomognu.
Uostalom, to jeste jedno od najvažnijih pravila ponašanja na vodi.
Naći se nekom u nevolji !!!
PRIPREMA I ORGANIZACIJA
Mada neophodne korisne savete o bezbednoj plovidbi možete naći i u našoj domaćoj
literaturi, da napomenem vrlo dobru edukativnu knjigu MALA ENCIKLOPEDIJA
PLOVIDBE od gospodina Ilije Ike Petrovića, ipak vredi se podsetiti šta sve treba
pripremiti za dužu plovidbu, kako na ličnom planu, tako i na planu pripreme
sopstvenog plovila.
Na ovom relativno dugom putu, od Beogada do Suline ima 1170 km i od Suline do
Istanbula još 250- 350 NM, mogu da se dogode situacije u kojima nećete imati
mnogo izbora.
Dakle, prvo isplanirate vreme koje možete da odvojite za ovaj put, barem 45 dana.
Grehota je manje, da se plovidba ne pretvori u puko jurcanje.
Zatim, obezbedite siguran rad brodskog motora i električne instalacije. Pre puta
vaš majstor treba pažljivo da pregleda motor i elektriku, promeni ulje u motoru,
filtere ulja i goriva.
Podrazumeva se, koliko toliko, da imate određena majstorska znanja u otklanjanju
lakih kvarova koji se dešavaju mimo naše volje, onda kada ih najmanje očekujete.
U kutiji sa rezervnim delovima obavezno poneti filtere ulja i goriva za dve promene,
kantu sa odgovarajućim motornim uljem, rezervne sijalice, osigurače, neophodni
priručni alat.
Ne zna se šta može da vas snađe na otvorenoj vodi daleko od naseljenih mesta.
Rezervoari goriva i pitke vode treba da su napunjeni pred polazak.
Za manja plovila uputno je da imaju rezervni kanister goriva, pa i kanister pitke
vode.
Voda je namenjena za ličnu higijenu i kuvanje a za piće, zna se šta nosite. Doduše,
neki okoreli dunavski zaljubljenici će reći da je dunavska voda sasvim u redu za
kuvanje. Ipak, to ostavite njima neka to oni rade, vi i posada nemojte.
Po propisima dužni ste da nosite priručnu prvu pomoć.
Korisno je, zlu ne trebalo.
Nije obavezno ali ponesite koju flašu nekog domaćeg pića da počastite carinu ili
pograničnu policiju.
Poneki od njih, bez pardona, će tražiti piće na poklon.
Ono što opterećuje sve nautičare i zaista predstavlja veliki problem jeste dopuna
rezervoara gorivom i pitkom vodom.
Neshvatljivo je da na čitavom toku Dunava od Beograda, a i u Beogradu velegradu,
nemate mogućnosti pristojno da doplovite do pumpne stanice i regularno natočite
gorivo i vodu.
Zbog toga obavezno ponesite prazne plastične kanistere, barem dva, po 30 litara
svaki.
Jedan za vodu, drugi za gorivo.
Koliki broj kanistera nosite na kraju će zavisi od vas, smeštajnog prostora u brodici,
kao i od kapaciteta rezervoara.
Brodska dokumenta moraju da bude ispravna što znači da je vaše plovilo uredno
registrovano za tekući period i uneto u plovidbenu dozvolu.
U suprotnom rizikujete da dobijate zabranu plovidbe od naših ili ino vlasti.
Na vreme obezbedite zastavice zemalja u čijim teritorijalnim vodama nameravate
da plovite.
U našem slučaju to su Bugarska, Rumunija, Ukrajina i Turska.
Zastavica je dimenzije 40 x 60 cm i veša se na pramac po desnom boku (zatege
katarke ili jarbola su sasvim zgodne za tu svrhu) kada plovite po teritorijalnim
vodama određene države.
Skida se po izlasku.
Na unutrašnjim plovnim putevima to su rečni granični prelazi a na moru kada
prelazite zamišljenu priobalnu liniju udaljenu 10 NM od kopna.
Jasno, našu zastavu odnosno zastavu zemlje u čijoj lučkoj kapetaniji je brod
registrovan držite podignutom sve vreme plovidbe i veša se po krmenom desnom
boku ili sredini krme na svom zastavnom jarbolu i nešto je veća od stranih.
Ovde svakako želim da razjasnim dilemu kod naših nautičara koju našu zastavu
treba da vijemo na našoj brodici ukoliko je ta naša brodica registrovana u nekoj od
domaćih kapetanija.
Naša Srbija pripada krugu malobrojnih država koje imaju dve vrste zastava.
Državnu, trobojka sa grbom i tzv. narodnu zastavu, trobojka bez grba.
Državna zastava se vije na svim držvnim institucijama koje pripadaju i
reprezentuju državu dok se narodna zastava vije na brodovima, svadbama,
kućama itd.
Jedan od lepših običaja je, da kada ste u marini ili negde na sidru duže vremena, tu
"plovidbenu" svakodnevnu zastavu možete da zamenite zastavom mnogo većih
dimenzija koja bukvalno zaklanja celo brodsko zrcalo.
Prema propisima svih lučkih vlasti dužni ste da brodsku zastavu vijete od izlaska do
zalaska sunca onda kada ste na brodu.
Pored navedenih, obavezno obezbedite žutu zastavicu koja ima vrlo konkretnu
namenu.
Pravila plovidbe nalažu da je pramčana desna strana katarke ili jarbola rezervisana
za vešanje žute zastavice kojom dajete do znanja lučkim vlastima zemlje u čije vode
uplovljavate da niste obavili carinske i druge formalnosti ulaska.
Po pravilima koja regulišu ovu oblast pre ulska u nečije teritorijalne vode vešate
žutu zastavu koju skidate po okončanju svih obavezujućih formalnosti ulaska
(carinska i pasoška kontrola, kao i kontrola brodskih dokumenata od strane
nadležne lučke kapetanije) i zamenjujete je zastavicom te zemlje.
Formalnosti ulaska i izlaska u neku zemlju, osim u izuzetnim slučajevima,
možete i morate da obavite samo u lukama koje su za to nadležne.
Savetujem vam da se obavezno informišete koje su to ulazne i izlazne luke kod
pojedinih država da vam se ne dogodi da vas zbog uobičajene birokratije vraćaju na
već pređene pozicije.
Karakteristično je da nautičari koji iznajmljuju brodove u čarteru obično na levim,
bočnim, zategama svojih jarbola vešaju zastavice zemalja kojima pojedini članovi
posade pripadaju.
U nekim zemljama mediterana ovo je čak obaveza regulisana i domaćim propisima
ponašanja.
Za prolaz kroz prevodnice, Đerdap I kod Kladova i Đerdap II kod Prahova, bez
obzira da li je reč o rumunskoj strani ili našoj, pripremite formular o indetifikaciji
plovila, barem desetakak kopija.
Možete da odštampate sami na PC-u.
Folmular, A5 formata, mora da sadrži sledeće podatke na engleskom i našem jeziku:
- ime i prezime zapovednika plovila
- tip plovila, jedrilica ili motorni čamac
- ime plovila, luka i broj registracije
- dimenzije plovila, dužina i širina preko svega, gaz
- bruto deplasman plovila
- datum
- potpis zapovednika, koji može da bude overen pečatom plovila a ne mora
(naše, bugarske, rumunske i ukrajinske vlasti vole da vide pečat, restlovi prošlosti)
INDENTIFIKACIJA PLOVILA
INDENTIFIKATION OF VESSEL
Ime i prezime
zapovednika: ______________________________________________
Name and Surname of Skipper
Tip plovila:
______________________________________________
Type of Vessel
Ime plovila, registracioni broj, luka upisa:
__________________________________
Name of Vessel, No.of Registry, Port of Registry
Dužina, širina,
gaz: _________________________________________
Lenght, Width, Drift
Bruto nosivost:
___________________________________
Bruto deplacment
Datum/Date _______________ Potpis
zapovednika _________________
Sign of Skipper
Prilikom prelaska državnih granica, drugim rečima, na punktovima na kojima se vrši
pasoška i carinska kontrola kao i kontrola brodskih dokumenata od strane nadležnih
kapetanija prilažete pripremljen formular, tzv. listu posade, bez obzira bili sami ili
ne.
Iskopirajte jedno dvadesetak kopija.
Ovaj formular, A4 formata, sadrži sledece podatke, takođe na engleskom i našem
jeziku:
- ime plovila, luka i broj registracije
- tip plovila
- pod čijom je zastavom plovilo
- popis svih članova, posade počev od kapetana, sa označenim titularima,
datumima, mestom rođenja, i brojem pasoša
- napomena, u kojoj kapetan plovila izjavljuje da nema oružja, eksploziva, droge,
opasnih hemijskih supstanci i drugih zabranjenih stvari
- datum
- potpis, overen pečatom ili ne.
Ime/oznaka jahte/_______________ Zastava______________
Luka upisa____________
Name/Number of yacht Flag Port of registry
POPIS POSADE/CREW LIST
BEOGRAD-PRAHOVO
Sa aspekta dovoljne dubine plovnog puta "naš" Dunav je siguran i komforan za
plovidbu.
Malo je uralgičnih mesta, gotovo da ih nema, kakav god da je vodostaj.
Plovila sa malim gazom mogu bez problema da vrludaju između mnogih adica.
Ipak, savetujem one koji prvi put plove, bez obzira na gaz svojih lađica, da se
pridržavaju plovnog puta.
Iznenađenja su uvek moguća.
Uglavnom, rečna matica Dunava dobro je obeležena plovidbenim oznakama,
crvenim i zelenim bovama kao i distantnim znacima u kilometrima.
Od distantne oznake 1075, nešto malo ispod Rama, od sredine ušca reke Nere,
zamišljene linije u kojoj se Srbija graniči sa Rumunijom, distantni znaci kilometraže
prelaze na rumunsku obalu i praktično tako ostaju sve do ulivanja Dunava u Crno
more.
Povremeno ove oznake vide se i na bugarskoj strani ali nije pravilo.
U našem delu Dunava raspoređene su naizmenično, čas na jednoj, čas na drugoj
obali.
Posto cilj ovog priručnika nije turistička propaganda prirodnih resursa Srbije na
Dunavu (ukusi i interesovanja su različiti, ostavljam nautičarima da sami otkrivaju
tu ogromnu lepotu), zadržaću se na kratkim opisma pojedinih prigodnih lokacija
koje su, čini mi se, važne za tehnička pitanja plovidbe.
Ovim izborom rizikujem da se zamerim nekim iskusnim nautičarima ali šta je, tu je,
teško je izbeći subjektivizam lične prirode.
VELIKO GRADIŠTE
Za uzimanje većih količina goriva i vode pogodno je pristanište Velikog Gradišta, par
kilometara nizvodno od zaliva Kiseljevo, uz koje je moguće pristati na kratko ako
nije zauzeto od stranih radnih brodova na Reviziji.
Svakako predhodno se javite Kapetaniji brodskom radio stanicom, kanal VHF 16 i
zatražite dozvolu prilaska.
Kanisteri za vodu i gorivo su neophodni.
GOLUBAC
Golubačka tvrđava
Kod distantne oznake 1048 Dunav se račva u dva velika plovna rukavca koja grade
jednu od većih rumunskih ada, ada Moldova.
Desni krak vodi ka Golupcu relativno pristojnom mestu za kraći boravak pod
uslovom da je povoljan vodostaj.
Za vreme niskih voda pristajanje plovila dužih od 12 m i gazom većim od 1 m je
nepodesno i opasno.
U desnom uglu širokog gradskog pročelju, gledano iz pravca Velikog Gradišta, nalazi
se mala marina, lepa na oko.
Ulaz je vrlo problematičan, a dno neadekvatno.
Pažljivim manevrisanjem moguće je ući i pramcem prići uz betonski zid marinice.
Plovilo obezbediti krmenim sidrenjem i bočnim vezom.
Nikako ne pristajati bokom ili krmom, ima dosta kamenih blokova koji će vam
sigurno oštetiti elisu.
Pored same marinice je benzinska pumpa zgodna za dopunu gorivom i vodom, na
zalost, kanisterima koje ste poneli.
Golubačka marinica
ADA MOLDOVA
Ada Moldova - mapa plovnog puta
Ada Moldova zajedno sa levim krakom Dunava u celosti pripadaju Rumuniji.
Obično naši ljudi izbegavaju taj deo za plovidbu mada nema nikakvih problema da
se malo "prošetate" inostranstvom.
Naime, njihov rukavac je zvanični službeni plovidbeni put karakterističan po velikom
lučnom betonskom mostu građenom u doba Čaušeskua i dugi niz godina napušten.
Zaplovite li u tom pravcu, iako plovidba ne traje duže od jednog sata, iako je to
kratka sekvenca međunarodnog puta, iz poštovanja prema njihovim teritorijalnim
vodama, zbog nautičkog vaspitanja, podignite njihovu zastavicu do ulaska u
Golubačku klisuru.
Prolaskom mosta obratite pažnju na raspored bova za obeležavanje plovidbenog
puta, tok rečne matice ovde je malo složeniji.
GOLUBAČKA KLISURA
Ada Moldova i Golubac sa ulazom u klisuru- mapa plovnog puta
Ulaz u Golubačku klisuru, distantna oznaka 1039, uzbudljiv je pogotovo ako imate
jak vetar i nadošao Dunav.
Talasi mogu da budu divlji i veliki a jake podvodne struje neprijatno da zanose
plovilo.
Zadivljeni starom Golubačkom tvrđavom i sirovom lepotom klisure zaboravićete na
žmarce koji vas spontano obuzimaju.
Budite oprezni i u povratku.
Kod velikih poplava sa Đerdapske brane znaju da ispuštaju ogromne količine vode
kako bi smanjili pritisak gornjeg toka što automatski, od Golubačke klisure do brane,
prouzrokuje spuštanje nivoa za 6 - 7 m.
E, onda ste zaista u prilici da osetite šta je bio Dunav nekada pre izgradnje
hidroelektrane i njegove nesputanosti.
Kroz njegove klisure tada bukvalno teče prava planinska reka, teče Drina.
Tih dana imali biste priliku da vidite veliki broj ukotvljenih moćnih gurača svih
zastava koji onako ogromni nemoćno čekaju da se podigne nivo i umiri snažna
dunavska struja.
Sva sreća da se ovo dešava ređe.
Jaki violentni vetrovi češće znaju da zagorčaju plovidbu kroz ove tesnace.
Uzgred budi rečeno, od ulaza u Golubačku klisuru počinje nacionalni park ĐERDAP
za koji je potrebna posebna dozvola za ribolov, ukoliko ste ljubitelj pecanja.
DONJI MILANOVAC
Donji Milanovac - mapa plovnog puta
Pristanišni ponton Donjeg Milanovca nalazi se preko puta distantne oznake 989 za
koji se vezivala nekadašnja čuvena bela dunavska flota.
Sada zvrji zapušten i zarđao ali dobar je za kratkotrajno zadržavanje zarad
snabdevanja provijantom.
Na dobroj je lokaciji, izlaskom sa njega, praktično ste u samom centru gradića.
Lokalna pumpna stanica je izvan grada dok je pijaća voda relativno blizu pontona.
Da ne bude zabune, zaboravite na priključke za struju od 220V ili bilo kog drugog
napona, bilo gde, na bilo kom pristanu.
To ne postoji.
ĐERDAPSKA KLISURA
Mali Kazan sa sidristem - mapa plovnog puta
Do đerdapske brane u Kladovu nema uslova za dopunu plovila gorivom i
provijantom.
Prepustite se čarima prirode, lepota Velikog i Malog Kazana, tamo gde je Dunavu
baš mnogo tesno, jedinstvena je i opijajuća.
Gledano iz daleka, sa udaljenosti od jedno desetak kilometara, imate utisak da su
vrata Velikog Kazana preuska za širinu vaše brodice.
Sačuvaj Bože u susret da naiđe još kakav gurač sa kompozicijom dugom 300 m.
U letnjim mesecima u Malom Kazanu ima dosta usidrenih plovila uglavnom iz
Beograda.
Ako odlučite neko vreme da se zadržite u ovom predivnom ambijentu gledajte gde i
kako su usidrena ostala plovila zbog velike dubine i kratkog sidrenog konopca
događa se da sidro jednostavno ostane da visi.
Đerdapska klisura
TEKIJA
Na tekijskom šteku, koji ničemu ne sluzi, ne pristajete.
Odmah se pojavljuje dežurni radnik zadužen od lokalne komunalne vlasti da naplati
vez po svetskim cenama kao da ste u Monte Karlu.
Tako oni shvataju nautički turizam, a prava je šteta.
Samo mestašce je vrlo pitoresko, čuveno po svojim alasima i bućki na somove.
Snabdevanje provijantom je vrlo skromno.
Na maloj plažici postoji česma sa pijaćom vodom.
Mala ribarska uvalica u neposrednoj blizini plažice je vrlo nepogodna za bezbedan
vez.
Ribarska marinica u Tekiji
PREVODNICE
Prevodnica Đerdap I - mapa plovnog puta
Prolaz kroz đerdapske prevodnice planirajte za prepodne.
Procedura prolaska je vrlo jednostavna osim što iziskuje malo više vremena.
Na dva do tri kilometara ispred brane, putem brodske radio stanice, kanal VHF 16,
pozovite naš kontrolni toranj, predstavite se i zatražite dozvolu prolaska.
Ne zaboravite da napomenete sa koje strane dolazite, nizvodne ili uzvodne.
To isto možete i mobilnim telefonom.
Kanal VHF 16 ostaje otvoren sve vreme zbog povratne informacije.
Prednost prolaska imaju prvo putnički brodovi, zatim radni brodovi i na kraju mali
nautičari ako još uvek ima bezbednog mesta.
Prevodničari su pravi profesionalci i učiniće sve da obezbede što kraće čekanje.
Dok čekate poziv za ulazak u prevodnicu spustite bokobrane i popunite u dva
primerka pripremljene formulare o indetifikaciji vašeg plovila!
Predajete ih nekom od službenih ljudi koji će prići dok ste vezani u prevodnici.
Obratite pažnju prilikom ulaska i izlaska.
Posebno pojačajte opreznost ako ste iza neke velike lađe ili čak vezani za nju.
Sačekajte da prvo oni završe manevar i isključe svoje elise, biće daleko lakši pristup
njihovim bokovima.
Na vreme oslobodite konopce sa bitvi broda za koji ste vezani da ne biste dosli u
situaciju, zbog velike zategnutosti konopaca, da ih sečete u trenutku kada taj brod
krene.
Ako ste ušli sami u prevodnicu, a dešava se, vezujete se za velike bočne hidraulične
bitve koje se spuštaju i dizu onako kako opada ili raste nivo vode.
Nezgodacija sa ovim bitvama ogleda se u tome što je između njih veliki razmak pa
je teško kontrolisati vez na toj distanci ako ste sami na plovilu.
Pored toga, u tim ogromnim betonskim boksovima uvek duva neki đavo.
KLADOVO
PRAHOVO
Prevodnica Đerdap II i Prahovo - mapa plovnog puta
U Prahovu napuštate srpsku granicu.
Ustvari, prava granica je na ušcu Timoka u Dunav, distantna oznaka 845.5, na
tromeđi Srbije, Rumunije i Bugarske.
Ponton naše carine nalazi se preko puta distantne oznake 858 na kome se obavlja
pasoška, carinska kontrola i kontrola brodskih dokumenata od strane Kapetanije ili
kako profesionalni lađari kažu, Revizija.
Preko brodske radio stanice, kanal VHF 16, najavite se našoj kapetaniji o dolasku ali
i ne morate.
Na samom šteku nalazi se kancelarija dežurnog radnika koji inače prijavljuje dolazak
brodica.
Pripremite pasoše, popunjenu listu posade u tri kopije (za miliciju, carinu i
Kapetanju) i plovidbenu dozvolu (eventualno ako traže, mada nije praksa, i
Dozvolu upravljanja motornim čamcem, kao i Rešenje o posedovanju brodske radio
stanice).
Ako nosite vredne stvari carinarnik će zatražiti da popunite carinsku deklaraciju koju
čuvate za povratak.
U odlasku nemojte da zaboravite od prisutnog oficira Kapetanije da uzmete
overenu kopiju liste posade!!!
Tim dokumentom dokazujete ispravnost svoje posade prelaskom druge granice.
Korišcenja šteka dežurni radnika pontona naplaćuje u iznosu od oko 15 €.
Carina nadoknađuje svoje troškove u iznosu od 25 - 30 €.
Kada završite kompletnu proceduru dužni ste da napustite našu granicu u što
kraćem roku.
Vodite računa o tome zato isplanirajte precizno vreme dolaska koliko je god to više
moguće.
PRAHOVO - SILISTRA
Na graničnoj tromeđi kod Timoka podignite žutu zastavicu kako biste nadležnim
pograničnim vlastima, bugarskim i rumunskim, stavili do znanja da ste u tranzitu,
namerni tek da obavite formalnosti ulaska u jednu ili drugu zemlju.
Događa se, par kilometara nizvodno od ušca Timoka, da priđe gliser bugarske rečne
pogranične policije, zaustave vas i traže pasoše na uvid mada na to nemaju prava.
Njima je dosadno i bolje s njima se ne raspravljate.
Kažite im gde idete i ćao.
Prva ulazna luka u Rumuniji je Kalafat, distantna oznaka 795, i nešto dalje Vidin,
distantna oznaka 790, u Bugarskoj.
U Kalafatu možete da završite formalnosti revizije za rumunsku teritoriju i budete
mirni sve do Suline i nazad.
Rumuni ne naplaćuju Reviziju!
Da budem iskren, ja nisam pristalica prve revizije kod rumuna iz mnogo razloga.
Jeste da bugarske vlasti naplaćuju uslugu revizije ali ne plovite svaki dan njihovim
Dunavom.
Osim toga, većina gradova im je na obali, razumemo se, nekako smo naši.
Uostalom, kada su građanima Srbije uvedene vize od strane Rumunije na pritisak
UE, ostavljena je, i Rumuniji i Bugarskoj sloboda izbora, da jednoj od susednih
zemalja ne uvedu vize.
Rumunija je izabrala Moldaviju, Bugari nas.
Na žalost, to je važilo do nedavno dok obe zemlje nisu postale članice EU.
VIDIN
RUSE
ĐURĐ
Tri kilometara niže od Ruse, na levoj obali, prostire se Đurđ, najveća rečna luka
Rumunije na Dunavu.
Interesantno mesto u povratku ako imate vremena i nije vam istekla viza.
Upravo tu možete da završite izlaznu rumunsku reviziju, razgledate grad i obavite
neophodno snabdevanje.
Dopuna gorivom i vodom, na žalost, ni ovde nije moguća bez kanistera.
Pogled na pristan i kapetaniju Đurđ sa bugarske strane
Ruku na srce, gde i kako mislite da pristajete sami će te donositi odluku jer vreme
trajanja vize sve diktira.
Pristani bugarskih i rumunskih kapetanija vidno su obeleženi te ne možete
da ih ne prepoznate. Ako ni po čemu drugom a ono sigurno po istaknutoj
mernoj letvi za vodostaj i kredom ispisanom dnevnom vodostanju na
velikoj crnoj tabli!
Tamo gde ima mnogo brodova, splavova, prenatrpanih pristaništa, skladišta i sl.,
primera radi u Braili, Galacu ili Tulče, reper od velike važnosti.
SILISTRA
Bugarska luka Silistra - mapa plovnog puta
Logično, izlaznu bugarsku reviziju radite u Silistri, distantna oznaka 375.
Postoji carinski ponton za koji je dozvoljeno da ostanete vezani preko noći ako ste
pristigli kasno popodne.
Dok ste na pontonu iskoristite priliku da se snabdete potrebnim provijantom i
razgledate grad koji je zanimljiv za upoznavanje.
Lokalni agent iz Kapetanije može da vam organizuju dotur i vode i goriva, naravno
kanisterima.
Pogranične službe u Silistri počinju sa radom od 09:00h i smeštene su odmah u
dugačkoj zgradi pored samog pristana.
Troškove revizije naplaćuju u iznosu od oko 30 €.
Gledajte da vam pomoćni čamac stoji na palubi brodice čineći tako sastavni
deo brodske opreme.
Pomoćni čamac koji se vuče ili je privezan uz bok plovila tretiraće se kao
posebno plovilo pa je i cena dupla.
Ista pravilo važi i kod ulaska, svuda, na svim graničnim prelazima!
Carinski i pogranični pristan u Silistri, sa pogledom na Kalaraš
Izlazna prevodnica
KOSTANCA
TOMYS MARINA
Oni koji hoće prvo na Deltu ili samo na Deltu, kako sam napomenuo, zavisno od
vodostaja, biraju plovidbeni put kod početnog špica ade Ostrov.
Postupak revizije je isti u oba mesta, Černe vode ili Fetešti.
Ljubitelji sportskog ribolova dužni su da vade dozvolu jer su rumuni vrlo rigorozni.
Po mom skromnom mišljenju tereni su sjajni ali nije to namena ovog priručnika.
Stvar je vaše dobre volje i vremena da li želite da pristajete u Braili ili Galacu.
Njihovim Kapetanijama obavezno se javite putem brodske radio stanice ukoliko
odlučite da pristanete, kanal VHF 16.
Oba lučka grada su velika i zanimljiva, utvrđenih obala sa dugačkim dokovima za
istovar robe, međusobno udaljena svega petnaestak kilometara.
Od Galaca nizvodno, sve do same Delte, distantne oznake više nisu u kilometrima
već u nautičkim miljama (1NM=1,852km).
Tako recimo na ulazu u brodogradilište Galac, na samom betonskom doku, stoji
početni stub sa distantnom oznakom M.80.
Prosto, razlog je što do luke Galac dolaze veliki trgovački prekomorski brodovi a na
moru još uvek vladaju zakoni, merni sistem i mnogo toga još nasleđeno iz vremena
Britanske Imperije, najveće pomorske sile sveta tog vremena.
Nautičke milje su simbole te moći i danas.
Na ušcu reke Prut, distantna oznaka M.72, nalazi se tačka tromeđe između
Rumunije, Moldavije i Ukrajine.
Interaesantno samo iz geografskih razloga.
Ako ne nameravate da se zadrzite u ukrajinsku luku Reni, distantna oznaka M.68,
obratite pažnju na velike kranske dokove, možda ugledate naše najjače gurače,
Karađorđe ili Karlovac, kako čekaju utovar gvozdene rude za Smederevo.
Ne preporučujem zadržavanje u ovoj luci bez jakih razloga.
Komplikujete put do Delte zbog granične birokratije.
Svakako u prolazu, bude li bilo koji od naših brodova na dokovima, pozovite
kapetana brodskom radio stanicom, kanal VHF 16, pozdravite njega i njegovu
posadu.
U tim pustošnim dunavskim vodama srce će uvek zaigrati pri susretu sa našim
lađarima.
Distantna oznaka M.43 označava razdvajanje velikih voda Dunava u dva pravca.
Levi rukavac Čilija vodi za ukrajinsku luku Izmailj i čini prirodnu granicu između
Rumunije i Ukrajine i desni rukavac Tulče vodi za poslednju rumunsku luku Tulče,
pre Delte.
TULČE
Velika oštra krivina Dunava, distantna oznaka M.39, obgrljena je gradom Tulče duž
cele desne obale i proteže se nekoliko kilometara nizvodno.
DELTA
Stići do Suline, poslednjeg mesta na izlazu u Crno more, do Nulte milje, cilj je koji
ste ostvarili ali to nije Delta.
Ta velika fascinantna delta Dunava zbog koje svi dolaze sve je ono drugo smešteno
na površini trougla između Čilijskog rukavca i rukavca Sveti Đorđe.
Čini je veliki broj jezera, kanala, plovnih i manje plovnih, i ogromno prirodno
bogastvo flore i faune.
Unutar delte
Rukavac Sveti Đorđe posebno je privlačan.
Plovan je za lokalne putničke lađe koje prevoze i snabdevaju malobrojno rasuto
stanovništvo sa prosečnom plovnom dubinom od 5 m.
Naši lađari koji nikada nisu plovili ovim delom Dunava o ovom rukavcu pričaju
neverovatne gluposti.
SULINA - ISTANBIL
1. SULINA - KONSTANCA
Izlaskom iz Suline "hvatate" već datu poziciju navigacione tačke na pučini posle koje
praktično, sve vreme, idete paralelno sa rumunskom obalom sve do uliva kanala Sv.
Đorđe u Crno more.
Prolaskom ovog repera zauzimate kurs brodice prema navigacionoj tački ulaza u
Tomis marinu.
Ukupna dužina puta je 95 NM, zbog toga je poželjno krenuti rano izjutra ako mislite
da stignete po danu.
Potrebno vreme plovidbe je otprilike negde imeđu 13-14 sati.
Luka Mangalija
Luka Mangalija je najpogodnija za napuštanje rumunske teritorije, ulaz na
43°47.730 N i 028°36.100 E jer je u neposrednoj je blizini bugarske granice i
udaljena svega 25NM od marine Tomys.
Pristan za brodice uvučen je u dubinu luke na desnoj strani gledano iz pravca mora i
odmah uz obalu smeštena je kancelarija Kapetanije, kontak brodskom radio
stanicom, kanal VHF 67.
Carina i pogranična policija locirane su na izlazu iz luke s desne strane.
Do njih morate da se prošetate pešice kako biste ih pozvali u kontrolu dokumenata.
Za to vreme brodicu ostavljate vezanu za njihov pristan.
Ove dve institucije imaju uobičajenu smenu svojih službenika u 08:00h pa može te
da izgubite dosta od planiranog vremena ako "pogodite" taj termin.
U Mangaliji moguće je snabdevanje vodom i gorivom cisternom na poziv.
Po izlasku iz rumunskih voda izvršite zamenu zastavica.
2. MANGALIJA - VARNA
Varna, bugarska velika luka i letovalište, vrlo dobro mesto za predah posade i
brodice, udaljena je od Mangalije 65NM i poseduje klupsku marinicu.
Ulaze na, 43°11.110 N i 027°55.200 E.
U ovoj luci radite klasičnu Reviziju ulaska kao da prvi put ulazite u Bugarsku.
Marina Burgas
Zgrada kapetanije, bolje reći toranj, smeštena je u kancelarijama na poslednjem
spratu, do koje vodi tipičan prašnjav lučki put duž koga su postavljeni na desetine
kranova za istovar.
Udaljena je dobrih par kilometara od marine i bez obzira na najavu preko brodske
radio stanice, VHF kanal 11, moraće te lično da nosite dokumenta i u dolasku i u
odlasku.
Dnevni vez sa potrošnjom struje i vode iznosi 5 evra.
Snabdevanje gorivom moguće je putem cisterne ali iziskuje mnogo potrošenih
nerava.
Dolazak carinarnika i pogranične policije na brodicu zakazuju službenici kapetanije
na sam dan odlaska.
4. BURGAS - IGNEADA
Zašto Igneada?
Igneada je prva ulazna lučica u Turskoj pre Istanbula udaljena 55NM od Burgasa i
64NM od ulaza u moreuz Bosfor.
Od fundamentalne je važnosti da ovde završite sve formalnosti ulaska u Tursku!!!
To jedan jedini razlog za dolazak, ulaz na 41°51.690 N i 027°59.000 E, pored
činjenice da se pređena etapa i naredna etapa do Istanbula uklapaju u planirani put.
Luka Igneada
5. ISTANBUL
Ne znam kako je u drugim delovima sveta ali u ovom našem evropskom mislim da
je turska birokratija nenadmašna.
U manjim ulaznim lukama to je još nekako podnošljivo.
Ali srediti "papire" u Istanbulu graniči se sa Tantalovim mukama.
Atakoj marina
To izgleda ovako: Prošli ste Bosfor (od ulaza u Bosfor do Zlatnog Roga u Istanbulu
ima 15NM i jos 10NM Mramornim morem do Atakoy marine, ulaz na 40°58.400 N i
028°53.000 E, kontak brodskom radio stanicom, kanal VHF 73) probijajući se kroz
stotine ogromnih tankera usidrenih u "plitkim" vodama velikog zaliva, srećni i
zadovoljni postignutim ciljem i uplovili u marinu visokog evropskog ranga obogaćenu
svim potrebnim sadržajima.
Odlazite u prijemnu kancelariju administrativnog dela marine sa dokumentima da se
prijavite i kazete koliko dana ste namerni da boravite na vezu.
Dnevni vez iznosi 30 evra sa uračunatom potrošnjom struje i vode.
Ako ste bili lenji i propustili šansu u Igneadi dužni ste da tog istog dana
obavite celokupnu zakonsku regulativu prijavljivanja!!!
Od službenice marine dobijate formulare popunjene vašim podacima koji treba da se
overe sa četiri pečata da biste dobili status legalnog posetioca.
Pečat Ministarstva zdravlja, lučke - pogranične policije, Carine i Harbor mastera -
Kapetanije.
Kancelarije kapetanije su, da ironija bude veća, u marini.
Dobijanje ovih pečata moguće je jedino tim redom i samo tim redom.
Posle kratke konsultacije, gde, kako, zašto baš tako, uzimate taksi i odvozite se u
Istanbul na dokove Zlatnog Roga.
Prvo tražite Ministarstvo zdravlja, a onda i nadležnog službenika koji će sat
vremena, kada dođete na red, upisivati podatke iz plovidbene dozvole i pasoša u
neke knjižurine.
Taksijem jurite nazad u lučku policiju, udaljenu svega 300m od Atakoy marine, da
overe pasoše i ulaznu vizu.
Ponovo odlazite u deo grada udaljen dodatnih 3km od Zlatnog Roga da nađete
Carinu i odgovarajućeg carinika raspoloženog da vas primi.
Uz veliku galamu, pauze, užasnu sporost, unose se podaci iz dokumenata prvo u
računar, a zatim u neke debele knjige kao "back up".
Uzgred, zaboravite na svoje znanje engleskog jezika ili nekog drugog, njih se to
naprosto ne tiče.
Konačno žurite nazad da zateknete Harbor mastera obnevideli od zamora, nervoze,
užasnog saobraćaja i mnogo čega još.
Niko od te gospode nije video ni brodicu ni posadu.
Troškovi boravišne takse iznose 32 USD, transit loga 90 evra, taksija sa čekanjem
80 evra i troškovi vaših živci nekoliko miliona neznamčega.
Povratak podrazumeva istu proceduru izuzimajuci Ministarstvo zdravlja.
Ako niste spremni na ovakvo maltretiranje onda angažujte profesionalnog brodskog
agenta koji će za honorar od 200 evra po jednom ulasku ili izlasku sve to isto da
obavi u vaše ime.
Trošak dostojan velike pažnje.
Ne pokušavajte brodicom da odete do Zlatnog Roga Istanbula jer je strahovita
gužva od brodskog saobraćaja.
Još manje ne prilazite tamošnjim pristanišnim dokovima koji su opasni sami po sebi
a tek zbog velikih talasa koji ih neprestano zalivaju od tog istog silnog saobraćaja.
Bezbedno vezivanje je nemoguće u najbukvalnijem smislu.
POGOVOR
Plovidba za Deltu i Carigrad za mnoge koji se odluče, ovaj put biće otkrovenje koje
trajno ostaje u sećanju, bez obzira na povremene administrativne teškoće.
Osećaj dubokog ličnog zadovoljstva novim iskustvom pokrenuće u mnogima želju za
nekim drugim horizontima.
Verujem, neke drugačije melodije sviraće u ušima onih koji su plovili i budili se na
vodama Velike Reke.
Duh starih lađara izoštriće čula jer ne zaboravite, moderana civilizacija u dobroj je
meri još uvek dovoljno udaljena od obala iskonskog Dunava, Bogu hvala.
"Meke" savske čamdzije, navikle na blagost i pitomost Save, otkriće toplinu,
plemenitost i širokogrudost velikog, moćnog, Dunava.
"Tvrde" dunavdžije za koje je Dunav mitska reka, reka izazova, snage i jakog
karaktera, dodatno će sebe obogatiti nepoznanicama praistorijske reke, potvrđujući
filozofiju o njegovoj nesavladivosti.
Crno More koje nije dobilo naziv po boji vode nego zbog svoje surove ćudljivosti i
azijskih vetrova, večito uzburkano i ljuto, osnažiće u mornarskim dušama čeznju za
čvrstim kopnom, prijateljima i kućom.
Na njegovim zapenušanim talasima shvatićete koliko ste mali, koliko je ljudski život
krhka, čudesna, jedinstvena tvorevina da bi ga zaludno trošili noseći kakvo zlo u
sebi.
Na ovom moru retke su bonace.
I da završim.
Dobre vam vode Dunava i dobro vam more.
Postovanje gospodine bolens.
Iz mog iskustva, s obzirom da sam proveo veci deo svog zivota na Dunavu, ja bih da
Vam sa moje strane ukazem na nekoliko mesta gde trebate obratiti paznju, a ne
sumnjam da ste i Vi sa odredjenim iskustvom i da cete ovu turu proci sa povecanim
adrenalinom i zapamtiti je, ali srecno.
-Ponesite sa sobom dvogled, dobar i ispravan. Moze 7x50, sasvim dovoljan i po meni
najbolji.
-Eho sonar, iskljucujte samo kada sa stanicom razgovarate, da Vam ne bi smetao pri
obavljanju razgovora.
-Koristite Loc-kartu, novijeg datuma, uz stalnu kontrolu daljinara i znakova na
obalama. Kao alternativu mozete koristiti "Atlas Dunava za nauticki turizam" koji je
izdala Privredna Komora Srbije.
-Nemojte se zaboravljati u razgovoru i izlaziti van plovnog puta. Desna obala
( crvene bove ), a leva obala ( crne bove ).I nemojte sebi dozvoljavati da bove
obilazite sa kontra strane i blizu samoh, jer desava se da se bove pomere
slucajno"plovecim ostrvima" ili pijani Ruski locmani zakace ih barzama.
-Mesta na kojima trebate obratiti posebnu paznju su:
1- Ispod Sremskih Karlovaca ( kod ciglane ) 1240- drzite se desne obale, leva je
promenljiva sa nanosima peska.
2- Posle Beska mosta, imate promenljive pescane sprudove od 1230 do 1228 drzite
se vise leve strane , a onda nastavite tako i zaobidjite pescani sprud i ostrvo Janda
od 1224 do 1223.
3- Kod Surduka, drzite se blize visokoj obali.
4- Vec od Belegiskog vikend naselja na obali, obratite paznju na bove, jer od 1201
do 1199 imate promenljivi sprud ( paznja na bove ).
5- Zemun, vise levoj obali od 1173
6- Na 1159 Bela Stena, racva se u desno Male Vode, pravo Srednje Vode i lebo
Velike Vode koji preporucujem a i plovni put je.
7- Obratite paznju na izlaz iz Tamisa posle 1155 sa leve strane.
8- leva strana 1153 izlaz iz luke i tu je i rafinerija. Desno u Srednjim vodama je
sidriste za barze, ali obratite paznju na njihove manevre. Prilicno se slobodno
ponasaju. Sve do 1140 slobodno se drzite leve strane, a zatim sredinom izmedju
Grocanske ade i velikog Spruda.
9- Adu Cibukliju obidjite sa leve strane ( plovnim putem ) jer izmedju Ade Cibuklije i
Zavojske Ade imate naper ili pregradu. Dalje Vam je nivo bez sprudova, ali svakako
se drzite plovnog puta.
10- Posle Ramske krivine, adu Kalinovcic obidjite sa desne strane jer ona se nalazi u
Rumunskom posedu. I dalje svo vreme drzite se od sredine vise desno, da ne dodje
u kontakt sa Rumunskim patrolnim camcima koji su veoma brzi a posade znaju biti
neprijatne.
11- Ostrvo Moldava Veke iliti Stara Moldava, je Rumunska teritorija od 1047,5 do
1040. To je Kralj pera zajebo stvar. Poklonio Rumunima. Drzite se blize nasoj obali.
12- Kod tesnaca ( kod kamenoloma ) drzite se sredinom i nemojte se iznenaditi kada
Vas struje podvodne zanesu levo ili desno. Ocekujte takav manevar i kontrirajte.
Kao obavezno, predlazem pomocni camac, ali ako putujete nocu, na relaciji od Malih
Voda pa do ispod Grocke ( od 1149 pa do 1125 ) obracajte paznju na pomocni camac
( ako ga vucete za sobom ), da ne ostanete bez njega.
Mesta za nocenje:
1- Kod same prevodnice, na doku, ali sa strane obale. I javite se obezbedjenju.
2- U Tekiji na sidro. ( Imate dobre i jeftine kafane sa dobrom tradicijom spremanja
ribe, a posebno "som u marinadi".
3- "Hajducke Vodenice" na 969-om. Na sidru. Lepo mesto na kome mnogi
Beogradjani provode i po mesec dana. Gore iznad puta imate cesmu ( izvorska dobra
voda za pice ).
4- Donji milanovac. Mozete na dok, ali pitajte, da slucajno mozda imaju zakazan
kakav brod. Dobra alternativa, na sidro Porecka reka. Restoran"Kapetan Misina
kuca", dobri vlaski specijaliteti i rostilj naravno.
5- Golubac. Ako duva kosava, oborite sidro, odmah iza tvrdjave, negde u visini
benzinske pumpe. Sidro kada oborite, nategnite ga u nazad, dok se dobro ne zakaci.
Podloga je tvrda, od plevenog kamena. Ako duva gornjak, onda kod autobuske
stanice, takodje na sidro. Nemojte ulaziti u njihove marine-rizikujete.
6- U Velikom Gradistu imate marinu sa pontonima i prikljuckom vode i struje, kod
pregrade Srebrnog Jezera.
7- Zilava Ada ( 1090 ), leva strana, gornji deo u dunavcu, mozete stati u obalu.
Dubina pored same obale je 6 metara i dno i obala je tvrda glinasta zemlja.
8- Kostolacki rukavac ( 1095 ), mozete uci, dubina je oko 8 metara. Na pocetku
kanala restoran "Dunavski Dragulj". Predlazem kecigu sa rostilja. Kanalom mozete
uci nekoh par stotina metara, pa desno imate prosirenje u kome mozete i na obalu
pramcem. Nedaleko Vam je pijaca, pekara dobra hladna voda itd.
9- Smederevo. Mozete uz brod restoran kod tvrdjave.
10- Grocka ( 1132 ) uz restoran "Afrika". Rostilj i sve ostalo par ekselans.
11- Beograd, mozete na mnoga mesta. Ja predlazem drugi kilometar reke Save,
marina "Ipo". Tu je za ponton vezan i moj camac "Seva-2", a vlasnik je Miki
Zivanovic. Marina je pod obezbedjenjem.