8.

PROJEKTNI ZADATAK
ZA IZRADU SEMINARSKOG RADA IZ PREDMETA
ZAŠTITA U SAOBRAĆAJU I TRANSPORTU

8. PROJEKAT/ELABORAT
POBOLJŠANJE SIGURNOSTI SAOBRAĆAJA U URBANIM SREDINAMA
NA DIJELU ULICE MEHMED – PAŠE SOKOLOVIĆA - ZAVIDOVIĆI

Zavidovići 2020.
 PROJEKAT/ELABORAT PROJEKAT/ELABORAT POBOLJŠANJA SIGURNOSTI
SAOBRAĆAJA U URBANIM SREDINAMA NA DIJELU ULICE MEHMED - PAŠE
SOKOLOVIĆA - ZAVIDOVIĆI

1. OPĆI PODACI
1.1. Investitor: Opština Zavidovići
1.2. Naziv projekta: Poboljšanje sigurnosti saobraćaja u urbanim sredinama
1.3. Lokacija: Ulica Mehmed – paše Sokolovića b.b. - Zavidovići
1.4. Predmet projekta: Izrada tehničke dokumentacije
1.5. Nivo obrade: Projekat/Elaborat – idejno rješenje, rješenje za izvođenje
1.6. Vrijeme izrade: Od 25.02.2020. do 05.05.2020. (prva faza), od 05.05.2020. do 26.05.2020.
(druga faza).

2. CILJ PROJEKTA
Osnovni cilj projekta / elaborata podrazumjeva izradu tehničke dokumentacije (dokumenti,
obrasci, uputstva, preporuke, karte, situacioni prikazi, nacrti detalja i sl.) na osnovu koje će se
definisati adekvatno i u skladu sa propisima projektno rješenje poboljšanja sigurnosti saobraćaja
u urbanim sredinama.

3. OSNOVE ZA PROJEKTOVANJE

3.1. Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini (Sl. Glasnik BiH broj: 6/06, 75/06,
44/07, 84/09, 48/10, 18/13, 8/17 i 9/18), prateći Pravilnici:
− Pravilnik o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova i prepreka na cesti i
znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlašćena osoba, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila
i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima, (Sl. Glasnik BiH br.
16/07).
− Pravilnik o osnovnim uvjetima koje javne ceste, njihovi elementi i objekti na njima moraju ispunjavati sa aspekta
sigurnosti saobraćaja (Službeni glasnik BiH“, br.13/07);
− Pravilnik o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova i prepreka na cesti i
znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlaštena osoba (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o registriranju vozila, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o tehničkim pregledima vozila, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o stjecanju zvanja vozača - instruktora motornih vozila, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o uvjetima i načinu dobijanja licence, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o osposobljavanju pružanja prve pomoći, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o homologaciji vozila, dijelova uređaja i opreme vozila, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o međunarodnoj vozačkoj dozvoli, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o vođenju evidencije o javnim putevima i objektima na njima, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o certificiranju vozila i uvjetima koje organizacije za certificiranje moraju ispuniti, (Sl. Glasnik BiH
br. 16/07).
− Pravilnik o vozačkoj dozvoli, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na putevima, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o ukupnom trajanju vremena upravljanja motornim vozilom, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o postavljanju posebnih objekata na cesti radi smanjenja brzine kretanja vozila, (Sl. Glasnik BiH br.
16/07).
− Pravilnik o načinu obilježavanja vozila kojim upravlja osoba sa oštećenim ekstremitetima, (Sl. Glasnik BiH br.
16/07).
− Pravilnik o vijeću za sigurnost saobraćaja na cestama BiH, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o cijeni dokumenata za registraciju vozila i naknadi za korištenje registracijskih tablica, (Sl. Glasnik
BiH br. 16/07).
− Pravilnik o načinu obilježavanja motornog vozila kojim upravlja osoba koja prvi put stekne vozačku dozvolu,
(Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o saobraćaju u zimskim uvjetima, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca evropskog izvještaja o saobraćajnoj nezgodi, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Pravilnik o osposobljavanju za vozača motornih vozila, (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
3.2. Zakon o cestama FBiH, (Sl. novine F BiH broj 12/10, 16/10 I 66/13 57/15), prateći Pravilnici, Odluke i Uredbe:
− Pravilnik o održavanju javnih cesta, (Sl. novine F BiH broj: 57/15).
− Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o održavanju javnih cesta, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Za utvrđivanje uvjeta za projektovanje i izgradnju priključaka i prilaza na javne ceste (Sl. novine F BiH
broj: 81/10).
− Pravilnik o minimalnim tehničkim uvjetima za izgradnju i upotrebu autobuskih stajališta (Službene novine F
BiH, broj 69/10);
− Pravilnik o utvrđivanju uslova za obavljanje izvanrednog prijevoza i visinu naknade za izvanrednu upotrebu
ceste, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Pravilnik o dopunama pravilnika o utvrđivanju uvjeta za obavljanje vanrednog prijevoza i visinu naknade za
vanrednu upotrebu ceste, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Pravilnik o postavljanju znakova i informacija na cestama i naknadama za ceste, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Mjerila za utvrđivanje prekomjerne upotrebe javne ceste, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Uputstvo o jednostavnom načinu obračuna za povrat sredstava što se plaćaju pri registraciji motornih i
priključnih vozila, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, (Sl.
novine F BiH broj: 87/10).
− Odluka o visini i načinu plaćanju naknade za korištenje zemljišta u cestovnom pojasu i drugog zemljišta koje
pripada javnim cestama, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Odluka o izmjenama i dopunama odluke o visini i načinu plaćanja naknade za korištenje zemljišta u putnom
pojasu i drugog zemljišta koje pripada javnom putu, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Uputstvo o jedinstvenom načinu obračuna za povrat sredstava na ime naknade za ceste u dijelu koji se odnose
na finansiranje javnih cesta, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Uredba o visini godišnje naknade za javne ceste koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila, (Sl.
novine F BiH broj: 48/03).
− Uredba o visini naknade za vanredni prijevoz, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Uredba o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih
djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBiH, (Sl. novine F BiH broj: 48/03).
− Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i sudionicima u građenju, (Sl. novine F BiH
broj: 48/03).
− Uredba o visini naknade za korištenje zemljišta uz javne ceste, (Sl. novine F BiH broj: 48/03, 58/15).
− Pravilnk o putnim prijelazima (FBIH).
− Pravilnik o načinu ukrštanja željezničke pruge i puta (322).
3.3. Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima (Sarajevo/Banja Luka, 2005.), odnosno
sastavne od 4 knjige, sa dijelovima i to:
KNJIGA I: PROJEKTOVANJE:
Dio 1: PROJEKTOVANJE PUTEVA
Poglavlje 1: Planska, projektna i investiciona dokumentacija
Poglavlje 2: Inženjersko-geološka i geotehnička istraživanja i ispitivanja
Poglavlje 3: Geometrijski elementi puta
Poglavlje 4: Funkcionalni elementi i površine puta
Poglavlje 5: Saobraćajna signalizacija i oprema
Poglavlje 6: Put i životna sredina
Poglavlje 7: Konstruktivni elementi puta
Dio 2: PROJEKTOVANJE MOSTOVA
Poglavlje 1: Opšta smjernica za mostove na cestama/ projektantska smjernica (PS 1.2.1)
Poglavlje 2: Rubni vijenci, ivičnjaci i hodnici/projektantska smjernica (PS 1.2.2)
Poglavlje 3: Ograde/projektantska smjernica (PS 1.2.3)
Poglavlje 4: Hidroizolacija objekata na putevima/ projektantska smjernica (PS 1.2.4)
Poglavlje 5: Odvodnjavanje i kanaliziranje objekata na cestama /projektantska smjernica (PS 1.2.5)
Poglavlje 6: Ležišta /projektantska smjernica (PS 1.2.6)
Poglavlje 7: Dilatacije /projektantska smjernica (PS 1.2.7)
Poglavlje 8: Prelaz sa puta na most/ projektantska smjernica (PS 1.2.8)
Poglavlje 9: Spojnice u betonskim mostovima i konstrukcijama/projektantska smjernica (PS 1.2.9)
Poglavlje 10: Oplate, obrada i oblaganje vidnih betonskih površina/projektantska smjernica (PS 1.2.10)
Poglavlje 11: Oprema za održavanje mostova/projektantska smjernica (PS 1.2.11)
Poglavlje 12: Instalacije na mostovima /projektantska smjernica (PS 1.2.12)
Dio 3: PROJEKTOVANJE KONSTRUKCIJA NA PUTEVIMA
Poglavlje 1: Temeljenje na šipovima i bunarima/projektantska smjernica (PS 1.3.1)
Poglavlje 2: Propusti /projektantska smjernica (PS 1.3.2)
Poglavlje 3: Gravitacioni potporni zidovi/projektantska smjernica (PS 1.3.3)
Poglavlje 4: Sidreni potporni zidovi i konstrukcije/projektantska smjernica (PS 1.3.4)
Poglavlje 5: Objekti u pokrivenim usjecima i galerije/projektantska smjernica (PS 1.3.5)
Dio 4: TUNELI /PROJEKTANTSKA SMJERNICA (PS 1.3.5)
KNJIGA II: GRAĐENJE:
Dio 1: OPŠTI TEHNIČKI USLOVI
Dio 2: POSEBNI TEHNIČKI USLOVI
Dio 3: POSEBNI TEHNIČKI USLOVI ZA TUNELE
KNJIGA III: ODRŽAVANJE PUTEVA:
Dio 1: PUTNA ADMINISTRACIJA I ZAŠTITA PUTEVA
Dio 2: REDOVNO GODIŠNJE ODRŽAVANJE
Dio 3: ZIMSKA SLUŽBA
KNJIGA IV: NADZOR NA PUTEVIMA

3.4. Ostali propisi

− Uredba o vrsti, sadržaju, označavanju i čuvanju, kontroli i nostrifikaciji investiciono-tehničke dokumentacije,
(2010.).
− Pravilnik o vrsti i sadržaju projekata za građenje i rekonstrukciju javnih cesta (2010.).
− Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu i učesnicima u građenju (2009.).
− Uredba o jednistvenoj metodologiji za izradu planskih dokumenata.
− Standardi za provođenje Pravilnika o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja
radova i prepreka na cesti i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlaštena osoba (Sl. glasnik BiH br.
16/07);

4. OBAVEZAN SADRŽAJ PROJEKTA/ELABORATA

Projekat/Elaborat treba da sadrži:
I Opšti dio
II Tehnički dio
1. Projektni zadatak
2. Tehnički izvještaj
3. Pregledna karta
4. Podaci o saobraćajnim kretanjima
5. Podaci o saobraćajnoj infrastrukturi
6. Podaci o stanovništvu
7. Brojanje saobraćaja na dionicama cestovne mreže
8. Snimanje postojećih pješačkih tokova
9. Snimanje postojećeg motornog saobraćaja
10. Snimanje brzina
11. Podaci o namjeni površina
12. Postojeće stanje na geodetskoj podlozi (Situacioni plan)
13. Planirano stanje na geodetskoj podlozi
14. Karakteristični poprečni profili
15. Detaljni nacrti i prilozi

5. ISPORUKA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Rok za dostavu projekta / elaborata je 05.05.2020. Nakon pregleda i izvještaja sa primjedbama i
sugestijama za eventualnu korekciju i dopunu, konačnu verziju je potrebno dostaviti do
26.05.2020. Projekat je potrebno dostaviti u elektronskom formatu putem wetransfer-a
(www.wetransfer.com). Obavezan sadržaj materijala podrazumijeva sljedeće: projektat / elaborat
u „word“ dokumentu, dwg i drugim formatima i folder dokumentacije u kojem se nalaze svi
materijali koji su korišteni u izradi projekta / elaborata / istraživanja (dokumenti, izvještaji,
propisi, slike, fotografije, linkovi, video materijali i dr.).
 II TEHNIČKI DIO
ZAŠTITA U
1. PROJEKTNI ZADATAK

PROJEKTNI ZADATAK za izradu Elaborata unaprjeđenja sigurnosti saobraćaja u dijeli

ulice Mehmed – paše Sokolovića.

1.1. Naziv projekta: Elaborat unaprjeđenja sigurnosti saobraćaja u urbanim zonama na

dijeli ulice Mehmed – paše Sokolovića
1.2. Lokacija: Zeničko – Dobojski kanton, Općina Zavidovići
1.3. Predmet projekta: Izrada tehničke dokumentacije
1.4. Nivo obrade: Idejni projekat

2. UVOD

Osnovni značaj saobraćajne infrastrukture već godinama sastoji se u tome da poveže različite
funkcije i obezbjedi korištenje površina jedne zajednice kao npr. „stanovanje“, „rad“,
„snabdjevanje“, „obrazovanje“, „odmaranje“ i dr. Na taj način formira se mreža saobraćajnica na
području urbanog dijela naselja i šire. U zavisnosti od građevinske strukture i veličine zajednice
ukupna mreža saobraćajnica se može podijeliti na dijelove za: individualni motorizovani
saobraćaj; pješački saobraćaj; biciklistički saobraćaj; javni putnički prevoz. Naselja u okviru
općine Zavidovići su povezana lokalnim saobraćajnicama koje su skoro sve asfaltirane. Stanje
lokalnih saobraćajnica na području općine je na zadovoljavajućem nivou. Postoji određeni dio
saobraćajnica sa oštećenim asfaltnim zastorom, usljed prekomjerne upotrebe ceste, te loše
saniranih prokopa. Većina asfaltiranih saobraćajnica je standardnog oblika, s tim što postoji
određen broj saobraćajnica čija je širina, usljed bespravne gradnje objekata i ograda uz
saobraćajnice, nestandardnog oblika što utiče na adekvatno odvijanje saobraćaja u oba smjera. U
djelu ulice Mehmed – paše Sokolovića smještene su sve značajnije državne institucije i ostali
objekti koji privlače ogroman broj kako motorizovanih tako i nemotorizovanih kretanja. Zbog
nedostatka saobraćajne signalizacije, loše saobraćajne regulacije te neadekvatne zaštite određenih
površina stvaraju se problemi koji u velikoj mjeri ugrožavaju sigurnost u saobraćaju.

3. CILJ PROJEKTA

Namjera investitora je da se izradi Elaborat o unaprjeđenju sigurnosti saobraćaja na dijelu ulice

Mehmed – paše Sokolovića, kako je predviđeno planiranjem budžeta opštine za narednu godinu.
Elaboratom unapređenja pješačkog saobraćaja na dijelu ulica Mehmed – paše Sokolovića potrebno
je analizirati i snimiti postojeće stanje tokova motornog i pješačkog saobraćaja, te snimiti
alternativne pravce saobraćaja u blizini ove zone. Posebno je potrebno analizirati i prognozirati
„dodatno“ opterećenje saobraćajnica ukoliko se uspostavi pješačka staza u ulici Mehmed – paše
Sokolovića, odnosno ukloni jedna saobraćajna traka za saobraćaj motornih vozila. Cilj Elaborata
je da to stanje sagleda i predloži rješenja koja će na adekvatan način i u okvirima projektovanja i
standarda i kvalitete usluge dati zadovoljavajuće rezultate. Cilj je postizanje balansa između oblika
i funkcije, potrebe i estetike, te svakodnevnih zahtjeva. Potrebno je omogućiti maksimalnu
fleksibilnost i prilagodljivost korištenja ovog dijela ulice za sve učesnike u saobraćaju.
4. OSNOVNI PODACI O PROJEKTU

Elaborat unaprjeđenja sigurnosti saobraćaja na djelu ulice Mehmed – paše Sokolovića je potrebno
uraditi shodo regulacionom planu Zeničko – dobojskog kantona na području opštine Zavidovići.
Ovim projektom/elaboratom bit će obuhvaćen dio ulice od raskrsnice kod Doma zdravlja do
srednje tehničke škole.

5. OSNOVE ZA PROJEKTOVANJE
5.1. Regulativa

− Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH (Sl. Glasnik BiH br: 6/06, 75/06,
44/07, 84/09, 48/10. 18/13, 8/17 i 9/18),
− Zakon o cestama F BiH (Službene novine FBiH broj 12/10, 16/10 i 66/13),
− Pravilnik o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama, načinu obilježavanja radova i
prepreka na cesti i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje ovlaštena osoba (Sl. glasnik
BiH br.16/07),
− Pravilnik o osnovnim uvjetima koje javne ceste, njihovi elementi i objekti na njima moraju
ispunjavati sa aspekta sigurnosti saobraćaja“ (Službeni glasnik BiH“, br.13/07),
− Pravilnik o održavanju javnih cesta (Sl. novine F BiH br: 57/15),
− Smjernice za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na putevima, Sarajevo/Banja Luka
iz 2005 godine,
− Standardi za provođenje Pravilnika o saobraćajnim znakovima i signalizaciji na cestama,
načinu obilježavanja radova i prepreka na cesti i znakovima koje učesnicima u saobraćaju daje
ovlaštena osoba (Sl. Glasnik BiH br. 16/07).
− Ostali propisi koji regulišu ovu oblast.

5.2. Podloge za projektovanje – situacija

Elaborat unapređenja sigurnosti saobraćaja na dijelu ulice Mehmed – paše Sokolovića potrebno je
opisati i grafički prikazati na odgovarajućim podlogama.

Pri opisu i iscrtavanju tokova, voditi računa da se ucrtaju sve saobraćajnice, raskrsnice i drugi
karakteristični objekti u blizini zone u kojoj će se ponuditi poboljšano rješenje.

Podloge će osigurati Investitor (ortofoto, geodetske podloge u elektronskoj verziji) i izvod iz

Regulacionog plana koji je usvojen na području Općine Zavidovići i u Zeničko – Dobojskom
kantonu.

6. OBIM I SADRŽAJ PROJEKTA

Elaborat unaprjeđenja sigurnosti saobraćaja na dijelu ulice Mehmed – paše Sokolovića treba da
uvažava sljedeće stavke:
− funkcionalnost postojeće saobraćajne signalizacije i opreme puta,
− kategoriju puta,
 − uslove odvijanja saobraćaja,
− zahtjeve povećanja nivoa sigurnosti saobraćaja za sve učesnike u saobraćaju,
− prilagodljivost osobama sa invaliditetom,
− važeću zakonsku regulativu iz ove oblasti.

Elaborat unaprjeđenja sigurnosti saobraćaja na dijelu ulice Mehmed – paše Sokolovića treba da
sadrži:
1. Projektni zadatak
2. Tehnički izvještaj
3. Pregledna karta
4. Podaci o saobraćajnim kretanjima
5. Podaci o saobraćajnoj infrastrukturi
6. Podaci o stanovništvu
7. Brojanje saobraćaja na dionicama cestovne mreže
8. Snimanje postojećih pješačkih tokova
9. Snimanje postojećeg motornog saobraćaja
10. Snimanje brzina
11. Podaci o namjeni površina
12. Postojeće stanje na geodetskoj podlozi (Situacioni plan)
13. Planirano stanje na geodetskoj podlozi
14. Karakteristični poprečni profili
15. Detaljni nacrti i prilozi

7. KONTROLA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE (INTERNA)

Konsultant je dužan da izvrši unutrašnju kontrolu, saglasno zakonskoj i tehničkoj regulativi, te

pravilima struke, i da o izvršenoj kontroli sačini pisani izvještaj koji je sastavni dio ovog projekta.

8. TEHNIČKI USLOVI ZA IZVOĐENJE RADOVA

Radovi se izvode u skladu sa ˝Smjernicama za projektovanje, građenje, održavanje i nadzor na

putevima˝, Sarajevo/Banja Luka 2005 godine, odnosno važećim tehničkim uslovima za ostale
struke u okviru tih struka.

9. ISPORUKA PROJEKTNE DOKUMENTACIJE

Rok za dostavu projekta / elaborata je 05.05.2020. Nakon pregleda i izvještaja sa primjedbama i

sugestijama za eventualnu korekciju i dopunu, konačnu verziju je potrebno dostaviti do
26.05.2020. Projekat je potrebno dostaviti u elektronskom formatu putem wetransfer-a
(www.wetransfer.com). Obavezan sadržaj materijala podrazumijeva sljedeće: projektat / elaborat
u „word“ dokumentu, dwg i drugim formatima i folder dokumentacije u kojem se nalaze svi
materijali koji su korišteni u izradi projekta / elaborata / istraživanja (dokumenti, izvještaji, propisi,
slike, fotografije, linkovi, video materijali i dr.).
2. TEHNIČKI IZVJEŠTAJ

2.1. OPĆI PODACI

Naziv projekta: Elaborat unaprjeđenja sigurnosti saobraćaja na dijelu ulice Mehmed – paše
Sokolovića.

Predmet projekta: Izrada tehničke dokumentacije

Nivo obrade: Idejni projekat

Odgovorni projektant: Emir Durić bch. ing. saobraćaja i kom.

2.2. UVOD

Fenomen saobraćaja u gradovima postaje predmet sve većeg interesiranja saobraćajnih stručnjaka,
koje je direktno proporcionalno problemima problemima koje proizvodi saobraćaj. Ovu
konstataciju potvrđuje činjenica da svjetski proces snažne urbanizacije postaje sve više u centru
proučavanja. Porastom standarda stanovništva i dinamičnog načina života u gradovima, saobraćaj
proizvodi sljedeće negativne
efekte:
− smanjenje brzine saobraćajnog toka,
− stvaranje uskih grla na saobraćajnicama,
− kašnjenja,
− zagađenje okoliša.

Drugim riječima, saobraćaj postaje negacija samog sebe, jer stvara uslove koji su teško podnošljivi
za život, a samim tim su i ograničavajući za budući prosperitet i razvoj grada. Stoga je neophodno
odrediti saobraćajnu politiku koja će svojim ciljevima i metodama omogućiti optimalan način
života u urbanim dijelovima grada. Jedno od najčešće zastupljenih rješenja u rješavanju ovog
kompleksnog problema jeste upravljanje prevoznom potražnjom. Temeljni cilj je obezbjediti
visoku razinu mobilnosti i dostupnosti uz racionalno korištenje raspoložive saobraćajne
infrastrukture.

Elaborat unapređenja pješačkog saobraćaja u dijelu ulice Mehmed – paše Sokolovića obuhvata
analizu postojećeg stanje tokova motornog i pješačkog saobraćaja, te pokazuje mogućnosti
alternativnih pravaca motornog saobraćaja u ovoj zoni. Cilj Elaborata je da to stanje sagleda i
predloži rješenja koja će na adekvatan način i u okvirima projektovanja i standarda i kvalitete
usluge dati zadovoljavajuće rezultate. Cilj je postizanje balansa između oblika i funkcije, potrebe
i estetike te svakodnevnih zahtjeva. Potrebno je omogućiti maksimalnu fleksibilnost i
prilagodljivost korištenja zone.
3. PREGLEDNA KARTA

Slika 1. Pregledna karta predmetne ulice (Geoportal)

Slika 2. Pregledna karta predmetne ulice (Google maps)

4. PODACI O SAOBRAĆAJNIM KRETANJIMA

4.1. PJEŠAČKI TOKOVI

Pješačenje je temeljni, najstariji i ekološki najprihvatljiviji oblik kretanja ljudi. Svako kretanje
počinje i završava pješačenjem, pa omogućava najveći stepen pristupačnosti željenom odredištu.
Zbog velikih problema u gradovima ponovo se aktualizira nemotorni saobraćaj. Visoki neboderi,
ulice zakrčene vozilima, buka, zagađenje i nedostatak zelenila nisu dio okruženja koje bi bilo po
mjeri čovjeka. To pokazuje da su današnji gradovi manje pogodni za život nego što bi mogli biti.
Uvođenjem novih pristupa u planiranju i projektovanju pješačkih saobraćajnica moguće je
napraviti okruženje ugodno za pješačenje koje će ohrabrivati i povećati pješačku mobilnost.
Pješačenje se može klasificirati na više načina, ovisno o broju sudionika kretanja, svrsi putovanja,
usmjerenosti i usklađenosti toka, trajanju procesa kretanja. Određena svojstva pješačkog
saobraćaja najbolje se mogu predočiti uz pomoć isticanja prednosti i nedostataka pješačenja.
Prednosti pješačenja su:

− Pješačenje je „trenutno dostupno“ i pruža osjećaj pune autonomije;

− Velika fleksibilnost kretanja, bez problema parkiranja;
− Skromni zahtjevi u pogledu infrastrukture;
− Ne ugrožava ni sebe ni druge;
− Ne zagađuje okoliš;
− Zdrava je tjelesna aktivnost, jača mentalno zdravlje;
− Povećava osjećaj pripadnosti i komunikacije;
− Alternativa kratkim putovanjima;
− Potiče razvoj lokalne ekonomije.

Nedostaci pješačenja su:

− Mala brzina pješačenja – najčešće brzine su između 2 i 7 km/h;

− Potrošnja energije – pješak koristi vlastitu energiju uz određeni fizički napor;
− Pješačenje se shvata kao gubitak vremena (pogrešno);
− Kratke dužine pješačenja – ograničenje zbog brzine i vremena kretanja.

Ključni element planiranja prostora za pješake je razumijevanje složenosti samog pješačenja.

Pješaci u gradu provode puno vremena: oni hodaju, stoje, sjede, koriste invalidska kolica ili druge
jednostavne vrste prevoza (role, skateboard...) pokretane ljudskom snagom. Pješaci su osobe
različite dobi, spola, fizičke izdržljivosti i invaliditeta koji hodaju pojedinačno ili u grupama.
Svaka grupa ima svoje specifične potrebe, a poznavanje različitosti tih potreba ili svojstava svakog
pješaka odnosno skupine pješaka vrlo je važno za oblikovanje pješačkih saobraćajnica. Svrha
pješačenja nije samo kretanje, nego i rekreacija, odmor, obilazak itd. Vizuelni doživljaj ambijenta
u kojem se pješači mnogo je važniji za pješaka nego za vozača. Posebno mjesto u saobraćaju imaju
osobe s invaliditetom, starci, djeca, trudnice i osobe koje guraju kolica, jer su to osobe koje imaju
određene poteškoće u saobraćaju. Osnovno poznavanje karakteristika ponašanja svih učesnika u
saobraćaju upućuje na zaključak da prioriteti u saobraćajnom planiranju trebaju biti:

− Hendikepirane osobe;
− Zdravi pješaci;
− Biciklisti;
− Javni saobraćaj;
− Individualni saobraćaj

Disperzija aktivnosti na različita područja generira potrebu za kretanjem. Veliki dio svakodnevnih
aktivnosti dostupan je pješacima i biciklistima dok se aktivnosti locirane na većim udaljenostima
od mjesta stanovanja mogu zadovoljiti samo uz pomoć motornih vozila. Povećana potreba za
mobilnošću ima za posljedicu smanjenje i zagađenje životnog prostora, te otežavanje
pristupačnosti (dolazak do cilja) što nije u skladu s temeljnim načelom prema kojem se saobraćaj
treba razvijati. Različite vrste saobraćaja mogu se vrednovati s obzirom na mobilnost,
pristupačnost i ekološku prihvatljivost. Putovanje putničkim automobilom omogućava veliku
mobilnost, a pješak ima ograničen radijus kretanja, manji utrošak energije i manje zagađenje
okoliša. Tamo gdje nema tranzita, prednost treba dati pristupačnosti lokalnom i javnom gradskom
saobraćaju, a posebno slobodi kretanja ljudi. Cilj je razvijati grad na svrhovit i smislen način, a
saobraćaj uklopiti u zajedničke potrebe i mogućnosti. Pretpostavke razvoja saobraćaja prema
društvenim potrebama i mogućnostima su:

− Da se dopusti onoliko motornog saobraćaja koliko je prijeko potrebno;

− Da se saobraćaj rasporedi na sve oblike prema njihovim svojstvima (prednosti i nedostaci),
a da se pritom stimulira nemotorni saobraćaj;
− Da se ravnopravno uvažavaju potrebe i mogućnosti svih skupina stanovništva;
− Da se odgovorno odnosi prema ekološkim, energetskim i makroekonomskim
mogućnostima.

Antropometrijski podaci su osnova za dimenzioniranje pješačkih saobraćajnica. Visine i širine

pješaka služe za dimenzioniranje vrata, stubišta, prolaza, itd. Dužine koraka i stopala omogućavaju
prikladno oblikovanje gazišta i visine, visina očiju određuje liniju vidljivosti (služi za određivanje
visine postavljanja saobraćajnih znakova). Visina ruku od zemlje važna je za određivanje visine
na kojoj se postavljaju rukohvati, a visina težišta tijela određuje visinu ograde. Tlocrtna projekcija
tijela služi za dimenzioniranje površine uličnih uglova, prostora za čekanje, stajališta, perona itd.
Dužina do koje je čovjek voljan pješačiti široko je shvaćena jer ovisi o svrsi putovanja, starosti
ljudi, spolu, raspoloživom vremenu, okolišu, kvaliteti alternativne saobraćajne ponude, čak više
nego o potrošnji energije, pa se granice pješačenja mogu postaviti samo orijentacijski (od do).
Mreža pješačkih saobraćajnica integralni je dio sistema cjelokupne saobraćajne mreže u gradu.
Ona povezuje sve ciljeve odnosno odredišta do kojih pješak želi stići. Saobraćajna mreža je javni
prostor koji treba biti dostupan svim korisnicima, bez obzira na njihove mogućnosti. Projektant
treba uzeti u obzir sve korisnike i njihove zahtjeve, te oblikovati okruženje koje je pristupačno
većini ljudi. To znači da saobraćajnicu treba oblikovati prema slabijim korisnicima jer će se tako
udovoljiti svima. Ako je saobraćajnica dostupna ljudima s invaliditetom, bit će dostupna i ljudima
bez invaliditeta. Pješačke zone predstavljaju mrežu pješačkih ulica i trgova na kojima je dopušten
samo pješački saobraćaj. Pješačke zone se grade između stanica (autobuskih, željezničkih) i centra
gdje je najveći broj pješaka, a kasnije se razvijaju i u drugim dijelovima grada. Motorni saobraćaj
se dopusti samo u određeno vrijeme radi dostave ili pristupa stanovništva. Svrha izgradnje
pješačkih zona je: trgovačko ekonomski interesi, poboljšanje saobraćajnih uslova, razvoj turizma,
za održavanje skupova, poboljšanje saobraćajnih uslova. Svaka društvena struktura različito
vrednuje te kriterije jer polazi od svojih interesa. Za saobraćajne stručnjake najvažnije je rješavanje
saobraćajnih problema u gradu koji su nastali s porastom broja stanovnika, automobila i mobilnosti
što na odgovarajući način ne prati razvoj cestovne infrastrukture. Posljedica toga su lošije
saobraćajne prilike u gradu. Pješak i vozilo moraju dijeliti zajedničke površine u gradu. Brzine
kretanja cestovnih motornih vozila padaju na niskih 10-15 km/h. Situacija je takva da čovjek pola
vremena putuje, a pola provede čekajući. Pješacima je ugrožena sigurnost, ali i zdravlje jer udišu
ispušne plinove, izloženi su buci itd. Nezadovoljni su i pješaci i vozači. To su uglavnom razlozi
za stvaranje pješačkih zona. Arhitekte posvećuju posebnu pažnju estetskom uređenju pješačke
zone. Rijetko koja površina nije obložena betonskim pločama ili drugim betonskim elementima s
mnogo zelenila, klupa, cvijećem i fontanama. Primarne karakteristike pješačkog saobraćajnog toka
na pješačkim saobraćajnicama su po prirodi slične karakteristikama toka motornih vozila na
odsjeku ili dionici ceste kao i kod saobraćajnog toka motornih vozila na dionici postoje brojni
indikatori stepena mobilnosti za pješačke tokove na pješačkim saobraćajnicama. Jedna od
principijelnih mjera mobilnosti je vezana za mogućnost slobodnog izbora brzine kretanja pješaka.
Drugi indikatori mobilnosti uključuju mogućnost prestizanja sporijih pješaka, mogućnost kretanja
u pravcu normalnom na pravac glavnog toka pješačkog saobraćaja ili u smjeru suprotnom od
smjera glavnog toka, kao i opću mogućnost manevriranja bez naglih promjena brzine, smjera ili
tempa kretanja. Dodatni faktori uključuju komfor, pogodnosti, sigurnost, zaštitu i ekonomičnost.
Da bi se kompletirala ova analiza osnovnih relacija između pješačkog protoka i odgovarajućeg
raspoloživog prostora po pješaku mora se analizirati efektivna širina pješačke saobraćajnice. Da
bi se izbjegla interferencija pri prolasku dva pješaka, svaki od pješaka treba imati na raspolaganju
najmanje 0,80 m širine saobraćajnice. Pješaci koji se poznaju i koji se kreću zajedno kretati će se
čak i na blizini od 0,65 m, mjereno od centra do centra. Bočni razmak manje od 0,60 m između
nepoznatih prolaznika se uglavnom javlja samo kada je raspoloživi prostor manji od oko 0,50
m2/osobi. Umnošci vrijednosti od oko 0,80 m mogu se koristiti za proračun čiste širine pješačke
saobraćajnice potrebne da bi se zadani broj ljudi mogao kretati usporedo u svojevoljno formiranoj
grupi ili da bi jedna grupa pješaka mogla proći pored druge grupe pješaka. Pješaci u pokretu će
izbjegavati ivicu pločnika i neće se približavati zidovima zgrada, ogradi, prema tome, uzduž obje
ivice pješačke saobraćajnice javlja se prostor koji se mora isključiti iz nominalne širine
saobraćajnice kada se proračunava projektni protok pješaka. Ova zona iznosi ukupno 0,80 m
računajući kombinirani efekat uticaja ivice pločnika i zidova zgrade, ograde. Treba isključiti traku
zauzetu od strane zaustavljenih pješaka u blizini zgrada i fizičkih prepreka kao što su stubovi ulične
rasvjete, poštanski sandučići, stepenice, tezge i slične smetnje. Efektivna širina pješačke
saobraćajnice predstavlja dio pješačke staze koji je pod raznim okolnostima na raspolaganju za
prolazak pješačkog toka koji se kreće kroz promatrano područje. Kriteriji za diferencijaciju
različitih nivoa uslužnosti kod pješačkog toka su nužno neprecizni, međutim, moguće je predložiti
odgovarajuća područja prostora po pješaku i brzinu protoka koje se mogu upotrijebiti za
utvrđivanje kriterija za kvalitetu toka. Jedan od važnih kriterija nivoa usluge je brzina. Pri brzinama
od 46 m/min ili manjim, pješak se mora kretati neprirodnim pokretima. Pri prosječnoj brzini od 46
m/min odgovarajući prostor po pješaku se nalazi u području od 0,6 do 0,8 m2. Pri raspoloživom
prostoru od 1,5 m2/pješaku ili manje, čak i najsporiji pješaci koji bi izabrali brzinu od 46 m/min
moraju usporiti kretanje. Najbrži pješaci se kreću do 108 m/min. Drugi indikator nivoa usluge je
mogućnost da se održava protok u sporednom smjeru nasuprot smjeru glavnog toka.

Nivo usluge A: Prosječan intenzitet protoka je 20 pješak/min/m efektivne širine pješačke

saobraćajnice. Za nivo usluge A osiguran je dovoljan prostor po pješaku da pješaci mogu slobodno
izabrati brzinu kojom će se kretati. Brži pješaci mogu obilaziti sporije pješake i izbjegavati
konflikte sa pješacima koji se kreću poprečno na smjer njihovog kretanja.

Nivo usluge B: Prosječan intenzitet protoka je 20-33 pješak/min/m efektivne širine pješačke
saobraćajnice. Kada na pješačkoj saobraćajnici postoji nivo usluge B na raspolaganju je dovoljan
prostor po pješaku za kretanje normalnom brzinom i prestizanje drugih pješaka u jednosmjernom
toku, u kretanju pješaka u suprotnom smjeru javljaju se manji konflikti.

Nivo usluge C: Prosječan intenzitet protoka je 33-46 pješak/min/m efektivne širine pješačke
saobraćajnice. Ograničen je slobodan izbor individualne brzine kretanja pješaka i slobodno
prestizanje drugih pješaka. Javlja se zahtjev za često prilagođavanje brzine i smjera kretanja u cilju
izbjegavanja kontakta, može se očekivati kontinuiran protok.

Nivo usluge D: Prosječan intenzitet protoka je 46-59 pješak/min/m efektivne širine pješačke
saobraćajnice. Većina pješaka će morati kretati se brzinom manjom od njihove normalne brzine
zbog teškoća pri prestizanju sporijih pješaka i zbog izbjegavanja konflikata, pojava višestrukih
konflikata s drugim pješacima.

Nivo usluge E: Prosječan intenzitet protoka je 59-82 pješak/min/m efektivne širine pješačke
saobraćajnice. Svi pješaci moraju se kretati brzinom manjom od svoje normalne brzine uz često
potrebno prilagođavanje tempa kretanja. Raspoloživi prostor po pješaku je nedovoljan za
prestizanje pješaka koji se sporije kreću, tj. javljaju se česti prekidi toka.

Nivo usluge F. Prosječan intenzitet protoka je 82 pješak/min/m efektivne širine pješačke

saobraćajnice. Sve brzine kretanja pješaka su ekstremno ograničene, javlja se čest kontakt s drugim
pješacima a kretanja u suprotnom smjeru su praktično nemoguća. Karakterizira situaciju čekanja
u redu.
Važne promjenjive veličine i osnovni parametri za opisivanje pješačkog toka definisani su na
sljedeći način:

− Brzina - Brzina kretanja pješačkog saobraćaja u određenom smjeru izražena je u (m/min);

− Protok - Broj pješaka koji prođu određenu tačku na pješačkom putu krećući se u određenom
smjeru, izražen u (pješ/min). Pojam “tačka” se odnosi na liniju gledanja orijentiranu po
pravilu pod pravim
− uglom preko cijele širine pješačke saobraćajnice. Protok se također naziva intenzitet toka.;
− Protok po jedinici širine - Protok pješaka po jedinici efektivne širine pješačke saobraćajnice
izražen u (pješ/min/m);
− Grupni protok - Protok jedne grupe pješaka ili niža grupa koje prolaze kroz neku određenu
tačku;
− Obim - Broj pješaka za vremenski period od 15 min ili duži;
− Gustina - Broj pješaka koji se nalaze na određenom dijelu pješačke saobraćajnice u
određenom trenutku izražen u pješacima po kvadratnom metru (pješ/m2);
− Modul pješačkog prostora, tj. jedinični prostor - Recipročna vrijednost gustine izražena
kao prostor (površina) po pješaku.

Pružanje sigurnog prilaza za osobe s tjelesnim invaliditetom često dobiva malo ili nimalo pažnje,
iako postoji veći broj osoba koji to muči. Većina ljudi još uvijek misli o invalidnosti kao
nepokretnom stanju dok ga zapravo samo okruženje ili okolnosti takvim čine. Rješenja u skladu
sa mogućnostima osoba sa ograničenim mogućnostima kretanja (hendikepiranim) se daju u
nastavku u vidu sljedećih mjera:

a) pomoć za savladavanje visinskih razlika:

− trotoari i uopšte pješački putevi i prelazi u najjednostavnijoj formi,
− oboreni (upušteni) ivičnjaci,
− pomoćna sredstva na podzemnim pješačkim prolazima, stajalištima sredstava javnog
gradskog prijevoza i dr.,
b) uklanjanje nepropisno parkiranih motornih vozila,
c) zone smanjenja brzine na 30 km/h u cilju smanjenja straha kod prelaska pješaka preko
ulice,
d) prilagođavanje zelenih faza za pješake na raskrsnicama u skladu sa mogućnostima
hendikepiranih, ne smije se računati sa brzinom pješaka većom od 1 m/sec.,
e) postepena realizacija minimalne širine trotoara od 2,0 m,
f) uvođenja sistema vođenja za slijepe i slabovide na pješačkim površinama,
g) uvođenje pomoćnih sredstava za slijepe i slabovide (npr. akustični signali na
semaforiziranim raskrsnicama),
h) uvođenje mjesta za parkiranje na javnim parkinzima za osobe sa invaliditetom,
i) uključivanje hendikepiranih u pripremi i izradi planske dokumentacije.
5. PODACI O SAOBRAĆAJNOJ INFRASTRUKTURI

Mreža lokalnih puteva opštine Zavidovići je definisana Odlukom o razvrstavanju lokalnih cesta
na podruċju Zeniċko-dobojskog kantona. Bez obzira što navedena Odluka još nije stupila na snagu,
Strategija se bazirala na putevima koji će na osnovu Odluke postati lokalni. Na taj način su
definisana 34 lokalna puta, koja su osnova lokalne putne mreže opštine Zavidovići. Sem navedenih
lokalnih puteva, prilikom izrade strategije je analizirana i ulična mreža Zavidovića.

Osnovnu putnu mrežu puteva na teritoriji Zavidovića, čine regionalni putevi, čiji raspored na
teritoriji opštine čini “kičmu” putne mreže. Regionalni putevi prolaze dolinom Bosne i Krivaje, uz
rijeku Gostović ka Kaknju, kao i kroz same Zavidoviće, i na taj način čine osnovu saobraćajne
putne mreže, na koju se naslanjaju lokalni putevi i gradske ulice.

Jedno od prvih istraživanja urađenih za potrebe izrade ove Strategije je bio obilazak lokalnih
puteva i ulične mreže Zavidovića, sa ciljem utvrđivanja stanja u kome se ti putevi nalaze, kao i
upoznavanja sa cjelokupnim prostorom opštine, koja predstavlja obuhvat u kome se radi Strategija.

Razvoj saobraćajne infrastrukture je preduslov daljnjem razvoju. U privrednom smislu razvoja

općine treba osigurati egzistenciju, a samim time i ostanak stanovništva u lokalnim sredinama i
rubnim naseljima te u sklopu toga lokalne sredine povezati saobraćajnicama na višoj tehničko-
sigurnosnoj razini. Prilikom planiranja razvoja lokalnih cesta, neophodno je prvenstveno
analizirati postojeće stanje i prikupiti neophodne podatke, te na osnovu njih dati prijedlog razvoja
lokalnih cesta.

Ulice unutar Općine su povezana saobraćajnicama koje su sve asfaltirane. Stanje lokalnih
saobraćajnica na području Općine je na zadovoljavajućem nivou.
6. PODACI O STANOVNIŠTVU

Prema podacima koje smo preuzeli iz Strategije o razvoju lokalnih cesta i ulica,na području općine
Zavidovići živi 35988 stanovnika. S obzirom da je ukupna populacija 1991. godine iznosila 57164
stanovnika, evidentno je smanjenje broja stanovnika što je posljedica ratnih dešavanja 1992 - 1995.
godina.

Slika 3. Grafički prikaz stanovništva na području cjelokupne opštine

Na grafičkom prikazu se vidi da su naselja sa najvećim brojem stanovnika locirana u sjevernom i

zapadnom dijelu opštine. Najveći broj stanovnika je, pored opštinskog centra, prisutan u
naseljenom mjestu Činovići i Donja Lovnica. Najmanji broj je u naseljima u južnom dijelu opštine.
Na teritoriji opštine postoje i 4 naseljena mjesta koja su bez stanovnika (Priluk, Suha, Karačić,
Podvolujak).

Prema podacima Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2013. godine, ukupan broj
domaćinstava se smanjio u odnosu na 1992. godinu (15071 domaćinstava), i iznosi 12088.
Prosječna veličina domaćinstva na teritoriji opštine je 2,98 člana po domaćinstvu. Najviše je
domaćinstava sa 2 i 4 člana.

Generalno, kretanje broja stanovnika, odnosno dinamika stanovništva, je posljedica prirodnog i

mehaničkog kretanja stanovništva (migracija). U opštini je prisutan trend opadajućeg prirodnog
priraštaja, negativnog migracionog salda, što uslovljava nezadovoljavajuću starosnu strukturu
stanovništva i prirodnu depopulaciju, a utiče na sve moguće aspekte razvoja opštine.
7. BROJANJE SAOBRAĆAJA NA DIONICAMA CESTOVNE MREŽE

Brojanje saobraćaja predstavlja jedan od osnovnih elemenata dokumentacione osnove potrebne za

saobraćajno planiranje. Snimanje obima i strukture saobraćajnih tokova na raskrsnicama u gradu i
na presjeku prilaznih cestovnih pravaca, neophodno je u cilju utvrđivanja dnevnih – satnih
karakteristika saobraćaja na osnovnoj cestovnoj mreži. Brojanje saobraćaja se izvodi kao postupak
identifikacije i registriranja prolaska motornih vozila, diferenciranih prema strukturi i prostornima
smjerovima. Brojanje saobraćaja predstavlja sistematsko prikupljanje podataka o saobraćajnom
opterećenju i strukturi saobraćajnoga toka, odnosno sastavu saobraćajnog toka prema vrstama
motornih vozila, te o kolebanjima saobraćaja u prostoru i vremenu na cestovnoj mreži. Osnovne
informacije o saobraćaju na cestama rezultat su analiza brojanjem prikupljenih i potom obrađenih
podataka što predstavlja nužnu pretpostavku za izradu i sprovođenje djelotvorne saobraćajne
politike. Brojanje saobraćaja sprovodi se prema Preporukama Odbora za unutarnji saobraćaj
Evropske ekonomske komisije OUN-a (UN/ECE). Brojanje saobraćaja automatskim brojačima
zadovoljava savremene potrebe upravljanje sistemom cestovnog saobraćaja. Razvoj cestovnog
saobraćajnog sistema zahtijeva kvalitetne informacije o saobraćaju, što nameće potrebu
neprekidnog proširivanja i obogaćivanja sistema brojanja saobraćaja.

Brojanje ili snimanje saobraćaja čini osnovu za planiranje saobraćaja, a njime se dobiva uvid u
trenutno stanje saobraćaja, te podaci koji upućuju na potrebne rekonstrukcije, izgradnju novih
saobraćajnih pravaca ili ostale mjere poboljšanja postojećeg i budućeg saobraćaja. Prikupljanje
podataka potrebno je zbog saobraćajnog i urbanističkog planiranja, zbog planiranja buduće
saobraćajne mreže ili oblikovanja neke raskrsnice, zbog eventualne rekonstrukcije postojeće
saobraćajne mreže i izgradnje novih saobraćajnih pravaca. Razlikujemo dvije vrste brojanja:

− Statičko brojanje saobraćaja - broje se motornih vozila koja u određenom vremenskom

intervalu prođu kroz određeni presjek ceste gdje se dobivaju podaci o opterećenju ceste, a
koriste se pri dimenzioniranju saobraćajnica i raskrsnice.
− Dinamičko brojanje saobraćaja - predstavlja brojanje saobraćajnih tokova sa kojima se
ustanovljuje jačina, smjer i put saobraćajnih strujanja (tokova).

Metode brojanja saobraćaja su: metoda običnog mjerenja na raskrsnicama, metoda običnog
mjerenja registarskih oznaka motornih vozila, metoda obilježavanja listićima, metoda ispitivanja,
metoda brojačkih značaka, anketiranje domaćinstava i elektronsko brojanje.

Metoda običnog mjerenja na raskrsnicama: Služi za utvrđivanje saobraćajnih tokova bez obzira
na izvor i cilj tih tokova. Brojačka mjesta postavljaju se na svakoj prilaznoj saobraćajnici prema
raskrsnici gdje se evidentiraju smjerovi kretanja motornih vozila.

Metoda bilježenja registarskih oznaka motornih vozila: Ova metoda sastoji se u bilježenju
registarskih oznaka, a nedostatak je što se brojanje mora sprovesti istovremeno na cijelom
području zbog čega je potreban veliki broj učesnika pri brojanju.
Metoda obilježavanja listićima: Vozač pri ulazu u grad nalijepi listić određenog oblika i boje
ovisno o tomu da li se zadržava u gradu ili samo prolazi i slično.

Metoda ispitivanja: Sastoji se u ispitivanju vozača odakle dolaze, kuda putuju, da li se zadržavaju
i slično. Potreban je veliki broj brojača i brojanje istovremeno na cijelom području.

Metoda brojačkih značaka: Značke se podijele vozačima u vršnim satima u vremenu od 3 sata i
nakon toga u razmacima od pola sata treba pokupiti značke i podatke zabilježiti u formulare.

Anketiranje domaćinstava: Dijelove grada treba podijeliti u sektore, te obavijestiti stanovništvo

o anketi gdje se domaćinstva anketiraju o obavljenim vožnjama u nekom određenom danu.

Elektronsko brojanje saobraćaja: Predstavlja danas najčešći vid brojanja saobraćaja koje se vrši
na saobraćajnicama na principu elektronskog očitavanja prolaska motornih vozila kroz tačku
mjerenja. Danas su u upotrebi tri vrste elektronskog brojanja saobraćaja i to: Automatsko brojanje
saobraćaj stacionarnim brojačima; Povremeno brojanje saobraćaja sa prijenosnim automatskim
brojačima i Brojanje saobraćaja na naplatnim mjestima.
8. SNIMANJE POSTOJEĆIH PJEŠAČKIH TOKOVA

Na posmatranim presjecima A - B i B - A je izvršeno brojanje pješačkog saobraćaja. Površine za

odvijanje pješačkog saobraćaja postoje ali dužinom predmetne dionice njihova širina je
neujednačena.

Najveću opasnost na ovom djelu ulice predstavlja prelaženje pješaka preko ceste na nepropisnim
mjestima. Razlog za to je velika udaljenost između pješačkih prijelaza kao i njihova slaba
vidljivost.

Na slici 4. prikazani su presjeci odnosno lokacije na kojima je izvršeno snimanje odnosno brojanje
saobraćaja motornih i pješačkih tokova.

Slika 4. Presjeci/lokacije Brojanje saobraćaja (motornih i pješačkih tokova)

Presjek A - B: Na presjeku broj evidentiran je PGDS pješaka 1831.

Presjek B – A: Na presjeku B -A evidentiran je nešto viši PGDS pješaka 2573.

Na slici 5. prikazani su presjeci i veličina pješačkih tokova za posmatrane i izbrojane smjerove

kretanja pješaka.
Slika 5. Prikaz presjeka/lokacija i veličine izmjerenih pješačkih tokova na dijelu ulice Mehmed – paše
Sokolovića
9. SNIMANJE POSTOJEĆEG MOTORNOG SAOBRAĆAJA

U skladu s projektnim zadatkom izvršeno je brojanje saobraćaja na 2 presjeka (Slika 6) i dat je

izračun PGDS na oba presjeka i za motorni i za pješački saobraćaj. Brojanja su izvršena 30. maja
(srijeda) na posmatranim lokacijama u 3 termina i to od 06:00 - 10:00, 13:00 - 18:00 i od 20:00 do
24:00. Za analizu je bilo potrebno izvršiti brojanje svih pješaka i svih motornih vozila na
posmatranim presjecima tako da je po svakom presjeku bila angažovana po jedna osoba da bi
dobili što relevantnije podatke.

Slika 6. Presjeci/lokacije snimanja saobraćaja (motornih i pješačkih tokova)

Presjek 1: Presjek jedan je odabran na mjestu između zgrade opštine Zavidovići i uslužnog
objekta Enigma. Na ovom presjeku nalazi se samo jedna saobraćajna traka, a smjer kretanja je
prema Srednjoj tehničkoj školi, taj smjer je označen sa B – A. U predmetnom području saobraćaj
je regulisan horizontalnom i vertikalnom saobraćajnom signalizacijom.
Presjek 2: Presjek dva je odabran preko puta presjeka 1. Smjer kretanja motornoh vozila je iz
smjera od tehničke škole prema domu zdravlja. Navedeni smjer je označan sa A – B. Na datom
mjesto postoji samo jedna saobraćajna traka, saobraćaj je regulisan pomoću horizontalne i
vertikalne saobraćajne signalizacije.
 PRESJEK – LOKACIJA 1 – Ulica Mehmed – paše Sokolovića

Ulica Mehmed – paše Sokolovića smjer kretanja A- B PGDS

MOTORNIH VOZILA 5342

PRESJEK – LOKACIJA 2 – Ulica Mehmed – paše Sokolovića

Ulica Mehmed – paše Sokolovića smjer kretanja B - A PGDS

MOTORNIH VOZILA 4256

Na slici 7. prikazani su presjeci i veličina izbrojanog motornog saobraćaja u posmatranim

smjerovima brojanja.

Slika 7. Presjeci/lokacija sa prikazanom veličinom motornog saobraćaja u smjerovima posmatranja

10. SNIMANJE BRZINA

Kretanjem po saobraćajnicama motorno vozilo u različitim momentima vremena ostvaruje

različite brzine, odnosno motorna vozila se kreću različitim brzinama pri istim uslovima ceste i
ambijenta, što je uslovljeno različitim karakteristikama pojedinih motornih vozila i vozača. Brzine
pojedinih motornih vozila pri prolazu kroz određeni presjek ceste, ili preko određenog odsjeka
ceste u uslovima slobodnog kretanja mogu više ili manje odstupiti od neke prosječne brzine. Pored
toga je neophodno promatrati veliki broj motornih vozila i mjeriti njihove brzine kako bi se
ustanovile određene zakonitosti koje vrijede za uočeni presjek saobraćajnice ili određeni odsjek
ceste. Stoga je po prikupljanju većeg broja podataka izvršiti statističku analizu koja omogućuje
donošenje određenih zaključaka, odnosno potrebno ej izvršiti snimanje brzina, na određenoj
dionici ceste. Najvažnije karakteristike empirijske raspodjele brzina pojedinačnih motornih vozila
su aritmetička sredina V i standardno odstupanje Sv. Ove veličine se
izračunavaju na uobičajeni način definiran u matematičkoj statistici, tj:

Standardno odstupanje brzina pojedinačnih vozila je:

N- broj pojedinačnih vozila čije su brzine na određenom presjeku puta izmjerene

fi frekvencije ponavljanja pojedinih klasa brzina

d - širina (raspon) u klasi brzina

V0 - tzv. “radna nula

Brzina toka predstavlja određenu srednju vrijednost brzina svih motornih vozila koja sudjeluju u
promatranom saobraćajnom toku. Ovisno o načinu promatranja protoka u odnosu na prostor i
vrijeme, a obzirom i na značenja pojmova protoka motornih vozila i gustoće toka, u teoriji
saobraćajnog toka su uspostavljena dva pojma:

a. srednja prostorna brzina toka, koja je analogno gustoći prostorno vezana za odsjek
puta (S), a vremenski za trenutak.
b. srednja vremenska brzina toka, koja je analogno protoku motornih vozila prostorno
vezana za presjek puta, a vremenski za period promatranja (T).
Srednja prostorna brzina saobraćajnog toka predstavlja aritmetičku sredinu trenutnih brzina svih
motornih vozila u saobraćajnom toku na promatranom odsjeku saobraćajnice. Prema tome, srednja
prostorna brzina toka, sa gledišta prostornog promatranja predstavlja brzinu na dionici ceste, a sa
gledišta vremenskog promatranja predstavlja trenutnu brzinu toka.

Srednja vremenska brzina prometnog toka predstavlja aritmetičku sredinu brzina svih motornih
vozila u saobraćajnom toku koja prolaze kroz promatrani presjek puta, u određenom periodu
vremena.

Mjerenje brzina motornih vozila na promatranom presjeku puta, kao i na toj osnovi utvrđivanje
srednje vremenske brzine saobraćajnog toka, u stručnoj literaturi se naziva lokalno mjerenje ili
promatranje.

Nakon posmatranja i snimanja brzina posmatrano na dva presjeka ustanovljeno je srednja

brzina saobraćajnog toka na oba presjeka od oko 40 (km/h).
11. PODACI O NAMJENI POVRŠINA

Cilj projeketnog zadatka jeste unaprjeđenje pješačkog saobraćaja na posmatranom dijelu ulice
Mehmed – paše Sokolovića. Jedan od najvećih problema na ovoj ulici jeste nepropisno parkiranje
i zaustavljanje vozila dužinom ulice.

11.1. Opis uređenja pješačkih površina

Sistem pješačkih površina utvrđuje trasu pješačkih puteva, pješačkih šetnica kao i pješačkih
stubišta. U sklopu zaštitnih zelenih, javnih zelenih površina i rekreacijskih površina potrebno je
uređenje pješačkih šetnica. Pješačke zone moguće je izvesti od kamena, škrilja, granitnih kocki,
betonski kocki ili asfalta, a rubove pješačkih putova završiti oborenim malim ivičnjakom. Za
uređenje otvorenih javnih prostora obvezan je arhitektonsko-urbanistički projekat.

Pješačke površine je potrebno izvesti s konstrukcijom za srednje teški saobraćaj radi mogućnosti
kretanja komunalnih motornih vozila. Potrebno je da predloženi materijali korespondiraju s
obilježjima i karakterom lokacije. Na pješačkim površinama treba riješiti površinsku odvodnju
oborinskih voda. Preporučuje se odvodnja šlic kanalom za odvodnju koja vizualno ne narušava
izgled okolne površine. Sistem je idealan za ugradnju na prelazima između dvije različite površine.
Uski šlic profil može biti izrađen od pocinčanog ili nehrđajućeg čelika i kompatibilan je sa svim
standardnim završnim oblogama ili kamenim pločama ujedinjujući dvije površine gotovo
neprimjetnom fugom. Odličan sistem za površinsku odvodnju u blizini objekata ili drugih
specifičnih arhitektonskih rješenja.

Potrebno je odvodnja sa uskim šlic profilom i visokim hidrauličkim kapacitetom ispunjava

zahtjeve fleksibilnog sistema za odvodnju za bilo koju primjenu, uključujući male i velike slivne
površine. Sistem je odgovarajući za sve klase nosivosti i pruža mogućnost optimizacije ukupnih
troškova ugradnje. Sistem treba da bude posebno dizajniran kao integralni dio modernog i
održivog rješenja upravljanja površinskom vodom.

Sistem treba biti maksimalnog hidrauličkog kapaciteta, treba osigurati efektno zbrinjavanje,
retenciju i ispuštanje oborinske vode i zamjenjuje potrebu za posebnim kolektorom kišnice.
Zaštitna ivica osigurava diskretan izgled kao i komfor i sigurnost za prelaz pješaka i motornih
vozila. Sve instalacije ostaju skrivene ispod pristupnih poklopaca.

To ostavlja slobodu dizajniranja površina sa prirodnim kamenom, betonskim pločnikom, asfaltom

ili drugim arhitektonskim rješenjem bez vizuelnog prekida površine i zagarantovano ravnim
površinama i trajnošću poklopca u skladu sa EU normama.
11.2. Zahtjevi rasvjete
Uz glavne programsko-funkcionalne postavljaju se veliki multifunkcionalni elementi –„klupe“ te
korpe za otpatke, stalci za bicikle i info ploče. Rasvjetne stubove visine 5 m potrebno je postaviti
uzduž glavnih gravitacijskih i dolaznih poteza/pravaca. Može biti ugrađena i ambijentalna podna
rasvjeta. Sve pješačke površine trebaju imati primjerenu završnu obradu hodne površine i
osvijetljene javnom rasvjetom.

Javnu površinu potrebno je opremiti elementima urbane opreme (zastave, jarboli, urbani mobiljar,
fontane i sl.).

11.3. Zahtjevi hortikulture i uređenja

Prilikom uređenja zelenih poteza na trgovima potrebno je koristiti autohtone parkovne vrste
rastinja. Zaštitne rešetke za stabla, zaštita za drveće i estetski ugođaj treba postići primjenom
sistema rešetki za zaštitu stabla. Zaštitne rešetke osiguravaju optimalne životne uslove za stabla u
gradskoj sredini. Sistem treba posjedovati dokazan kvalitet i trajnost, te nuditi slobodu pri izboru
oblika i veličine. Sistem ne zahtjeva dodatnu podkonstrukciju. Treba biti izveden od livenog
željeza koje ne zahtjeva održavanje za vrijeme eksploatacije i zahvaljujući specijalnom sistemu
zaključavanja sistem je siguran od vandalizma.
12. POSTOJEĆE STANJE NA GEODETSKOJ PODLOZI (SITUACIONI
PLAN)

Na slici 8. prikazano je postojeće stanje u ulici Mehmed – paše Sokolovića. Prikazano je pružanje
ulica i ukrštanje sa susjednim ulicama.

Slika 8. Postojeće stanje u ulici Mehmed – Paše Sokolovića

Slika 9. Prikaz pružanja ulica u posmatranom području

Na slici 10. prikazano je stanje saobraćajne singalizacije i saobraćajne opreme na posmatranom
djelu ulice.

Slika 10. Prikaz sadašnjeg stanja saobraćajne signalizacije

13. PLANIRANO STANJE NA GEODETSKOJ PODLOZI

Zbog velike frekvencije motornih vozila na ovom dijelu ulice stvara se velika buka i negativno
utiče na kvalitet zraka, te pogoduje pogoršanju stanjasigurnosti u saobraćaju, jer kroz ovaj dio
prolazi veliki broj pješačkih tokova. U dijelovima naselja gdje postoje odvojene pješačke zone u
centralnim zonama (mjesnim zajednicama)omogućavaju normalno odvijanje pješačkog
saobraćaja, dok je u pojedinim mjesnim zajednicama izražen veliki problem neizgrađenosti
pješačkih staza. U daljem planiranju saobraćaja neophodno je prvenstveno predvidjeti zabranu
prolaska motornih vozila površinama namijenjenim za kretanje pješaka, a posebno je izražen
problem parkiranja motornih vozila na prilazima zgradama i požarnim putevima, te objektima
uslužnih djelatnosti.

Pješačke zone kao dijelovi gradskih poslovnih centara (ulice, trgovi) u kojima je omogućeno
neometano kretanje pješaka i interakcija u prostoru slobodnom od motornog saobraćaja. Uređenje
pješačkih zona je potaknuto idejom humanizacije središnjeg dijela grada, tj. potrebom stvaranja
prostora ugodnog za boravak u centralnoj zoni. Poticaj za njihovo uređenje je porast saobraćaja u
gradskim centrima koji onemogućuju kretanje pješaka i dovode ih u opasnost. Nastanak pješačke
zone vezan je najprije uz centralnu zonu i trgovačke sadržaje. Prostor pješačke zone se uređuje
povezivanjem trgovačkih ulica, te se tako pojava pješačkih zona povezuje za funkciju trgovine na
malo. Neometano kretanje pješaka je nužno za pravilno djelovanje trgovačke i ugostiteljske
funkcije te drugih poslovnih funkcija koje traže intenzivnu interakciju ljudi i sadržaja u prostoru i
privlače pješačke tokove u centralnu zonu. Saobraćajni tokovi individualnog saobraćaja se
obavezno udaljavaju iz pješačke zone, dok pojedini sistemi javnog gradskog saobraćaja mogu
prolaziti prostorom pješačke zone uz određeno prilagođavanje (npr. tramvaj, autobus, minibus i
dr.).

U prostoru pješačke zone dozvoljen je samo dostavni saobraćaj i to u određeno doba dana. Pojedine
ulice, ako to sistem saobraćaja zahtjeva mogu funkcionisati kao pješačke zone samo u određeno
doba dana dok se ostali dio vremena njima normalno odvija saobraćaj motornih vozila. Sadržaji
pješačke zone su prilagođeni boravku ljudi, pa u pješačkoj zoni pored poslovnih sadržaja redovno
nalazimo klupe, zelenilo te povremene kulturne i prigodne aktivnosti.

Svjesni da su pješaci „ugrožena“ kategorija učesnika u saobraćaju i da je saobraćaj otvoren i

dinamičan sistem, potrebno je raditi na tome da se isti u zasebnim aspektima djelovanja, bar nastoji
približiti liniji pokazatelja humanog življenja i kretanja. Sve dok postojeće stanje bude smatrano i
budućim, tj. nepromijenjenim, ocjena sigurnosti pješačkog saobraćaja, na osnovu analiza,
posmatranja i lične procjene, će imati status nezadovoljavajućeg. Najveći problem u regulisanju
saobraćajnih tokova pojavljuje se na raskrsnicama. Na raskrsnicama intenzivni saobraćajni tokovi
se prekidaju u određenim intervalima omogućujući prolazak raskrsnice i drugim tokovima pješaka
i motornih vozila. Osnovni zadatak upravljanja raskrsnicom sa aspekta sigurnosti jeste da omogući
nesmetano i sigurno odvijanje saobraćaja na njoj. Dodatni problem u gradskom regulisanju
saobraćaja jeste i veliki broj pješaka, ali i motornih vozila javnog gradskog saobraćaja. Za
prekinute saobraćajne tokove kontrola vremena koja se koristi za kretanje motornih vozila je
kritični element efektivnog kapaciteta, servisnog protoka i nivoa usluge. Treba istaći i da je dodatni
problem danas, svakodnevno povećanje broja motornih vozila koja se nalaze u saobraćaju i tako
još više otežavaju odvijanje saobraćaja naročito u gradovima. Kapacitet kao kvantitativna mjera i
nivo usluge kao kvalitativna mjera sposobnosti cestovnih saobraćajnica u udovoljavanju zahtjeva
saobraćaja imaju ključnu ulogu u saobraćajno-tehničkom dimenzioniranju, projektovanju i
planiranju mreže cestovnih saobraćajnica, kao i u operativnom upravljanju saobraćajnim tokovima
na mreži. Na osnovu snimljenih podataka o kretanjima pješaka, brojanjima motornih vozila i
predstavljenom PGDS-u, te izračunatom nivou usluge, dati su prijedlozi za poboljšanje stanja koji
su prikazani na situacionim planovima.

13.1. Tehnički izvještaj planiranog stanja tokova pješaka i motornog

saobraćaja na dijelu ulice Mehmed – paše Sokolovića

Opis planiranog stanja na dijelu ulice Mehmed – paše Sokolovića podrazumijeva osiguranje većih
površina za kretanje pješaka. Širina pješačkih površina na tom dijelu ulice kreće se od 1 do 1,2
metra, ali na pojedinim dijelovima ulica pješaci su prinuđeni koristiti kolovoz za kretanje zbog
vozila koja su nepropisno parkirana na mjestima koja su namijenjena za njihovo kretanje.

Slika 11. Prikaz postojećih dimenziju u ulici Mehmed – paše Sokolovića

Ovim projektnim zadatkom predviđeno je smanjivanje širine ceste, kako bi se dobio dodatni
prostor za povećanje širine pješačkih površina. Širina ceste je smanjena za 1 metar, tako da sada
širina kolovoza iznosi 6m, što je sasvim dovoljno za neometano odvijanje saobraćaja motornih
vozila. Potrebno je izgraditi pješačle površine širine 1,8m sa obje strane saobraćajnice duž cijele
dionice.

Slika 12. Prostor koji je iskorišten za izgradnju površina za kretanje pješaka

Projektnim zadatkom također predviđena je izgradnja površina za kretanje pješaka na mjestima
gdje prije nisu postojale. Ovim projektnim zadatkom površina koja se koristila za parkiranje vozila
neposredno pored parkinga je iskorištena kako bi se napravila pješačka površina širine od 1,5, do
1,8m. Također ukidanjem tog parking mjesta dobili smo na prostoru tako da je na tom dijelu
poboljšan protok saobraćaja. Na tom dijelu postoje veliki problemi, zbog velike frekvencije vozila
i pješaka tako da dolazi do zagušenja.

Projektnim zadatkom je predviđena i mala rekonstrukcija parking površine. Na parking površini

izgrađeni su nedefinisani betonski zidovi, koji su ovim projektnim zadatkom uklonjeni. Zidovi su
razdvajali parking, tako da jedan parking funkcioniše kao dvije zasebne cjeline.
 Slika 13. Postojeće stanje parking površine

Projektnim zadatkom predviđeno je uklanjanje betonskog zida i određenog dijela zelenih površina
kako bi se omogućio pristup na oba dijela parkinga bez ponovnog vraćanja na put i ulaska na drugi
ulaz.

13.2. Situacioni plan planiranog stanja na geodetskoj podlozi

Slika 14. Planirano stanje situacini plan

14. KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFILI

Na narednoj slici prikazan je normalni poprečni profil površina za kretanje pješaka.

Slika 15. Normalni poprečni profil

15.DETALJNI NACRTI I PRILOZI

U nastavku prikazani su detalji postavljanja saobraćajne signalizacije.

Slika 16. Detalji betonskog postavljanja saobraćajnog znaka

Slika 17. Detalji postavljanja jednog saobracajnog znaka u naselju
Slika 18. Detalji postavljanja dva saobraćajna znaka na jednom cijevnom nosaču
Slika 19. Detalji postavljana saobraćajnog znaka sa dopunskom tablom na jednom cijevnom nosaču
Slika 20. Detalj strelica za usmjeravanje kretanja vozila
Slika 21. Detalji pješačkog prijelata
Slika 22. Detalj punih i zaustavnih linija
PRILOG 1. Situacioni plan sadašnje stanje bez saobraćajne signalizacije
PRILOG 2. Situacioni plan sadašnje stanje sa postavljenom saobraćajnom
signalizacijom
PRILOG 3. Situacioni plan budućeg stanja