MINISTARSKO NASILJE: SULJAGI], ”LJUBOMORNI MANIJAK”

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Vije}e ministara BiH,

napokon

STOL
ZA TROJE
VJEKOSLAV
BEVANDA

USKORO www.slobodna-bosna.ba

WEB PORTAL
SLOBODNE
BOSNE
Omot-2:CRNA.qxd 18.1.2012 12:46 Page 78
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 19.1.2012 1:11 Page 3
SADR@AJ
12 PREVRAT NA FEDERALNOJ
SCENI
SDP pristaje na rekonstrukciju
federalne Vlade?!
Nakon konstituiranja novog Vije}a
ministara BiH, lideri dva HDZ-a, Dragan
^ovi} i Bo`o Ljubi}, pokre}u ofanzivu za
preuzimanje svog dijela kola~a u izvr{noj 26 POVRATAK JERKE DOKE
vlasti Federacije BiH; na{ novinar analizira Istraga protiv prvog ministra
je li realan zahtjev ^ovi}a i Ljubi}a za
rekonstrukciju federalne Vlade i otkriva
kako }e se prema toj inicijativi postaviti
SDP i SDA
16 TERORISTA BOLE IZ
BANJALUKE
Opasne namjere {pijunskog bratstva
Vi{ednevna istraga MUP-a RS-a, MUP-a
Srbije i Tu`ila{tva BiH oko arsenala oru`ja
prona|enog u dvorani Borik ukazuje da je
postojala ozbiljna namjera da se to oru`je
upotrijebi protiv najvi{ih zvani~nika RS-a i
Srbije; na{a novinarka otkriva do kojih je
saznanja do{ao zajedni~ki istra`iteljski tim
22 NJEGO[ IZ NA[EG SOKAKA
Andrej Nikoladis, pisac - savjetnik
ANDREJ NIKOLAIDIS, crnogorski
knji`evnik i savjetnik predsjednika
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Skup{tine Crne Gore, ovih je dana
podigao ogromnu novinsko-politi~ku
pra{inu tekstom u kojem je ironi~no i
nemilosrdno napisao da bi “civilizacijski
iskorak” bio da su na proslavi 20-godi{njice
Republike Srpske u Banjoj Luci u zrak
odletjeli svi prisutni gosti; za “SB” Nikolaidis
poja{njava “{ta je pisac htio da ka`e”
obrane BiH
Prvi ministar obrane Republike BiH JERKO
DOKO odlu~io je prekinuti vi{egodi{nju
medijsku {utnju iznose}i svoje vi|enje
ratnih doga|aja iz 1992., koji su posljednjih
mjeseci u fokusu istrage Dr`avnog
tu`iteljstva; na{a novinarka pi{e o
inkriminiraju}im dokazima protiv Jerke
Doke do kojih je Tu`iteljstvo BiH do{lo
istra`uju}i ubojstvo osam zarobljenih
rezervista biv{e JNA u sarajevskom
Velikom parku, za koje Doko, navodno,
nikada nije ~uo, ali i otkriva manje poznate
~injenice iz kratke
(pred)ratne
biografije biv{eg
ministra obrane
zbog kojih Jerko
Doko i njegov
najpovjerljiviji vojni
obavje{tajac
FIKRET
MUSLIMOVI]
imaju razloga za
paniku
56 OBITELJSKA ISPOVIJEST
Zagreba~ka promocija knjige
Abdulaha Sidrana
OTKUP SIROVE KO@E, romansirana
autobiografija ABDULAHA SIDRANA, na{la
se me|u top deset najprodavanijih
inozemnih izdanja hrvatske naklade
“Ljevak” koja je, zbog velikog interesa za
ovu knjigu, pro{log vikenda u Zagrebu
organizirala njenu promociju na kojoj je bila
i na{a novinarka
www.slobodna-bosna.ba
66 GORAN VOJNOVI],
PISAC I REDITELJ
“Jugoslavija, moja de`ela”
Novi roman pisca i reditelja GORANA
VOJNOVI]A „Jugoslavija, moja de`ela“,
pri~a o mladom ~ovjeku koji otkriva da je
njegov otac, biv{i oficir JNA, optu`enik za
ratne zlo~ine, izazvao je pravu senzaciju u
Sloveniji gdje je rasprodan u samo nekoliko
dana nakon objavljivanja; o knjizi za koju
kriti~ari ka`u da donosi novi pogled na
vrijeme raspada biv{e Jugoslavije i ratove
devedesetih, kolektivnoj i individualnoj
krivici,
stigmatiziranju
djece ratnih
zlo~inaca i tragi~noj
ostav{tini jedne
generacije drugoj,
za “SB“ govori
Goran Vojnovi}
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
MOJA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.1.2012 2:06 Page 4

MINI MARKET
PRA[AK ZA PRLJAVI VE[ UDRI MU[KI (III)

Ariel Livne Nakon što je Belma

skupo napla}uje
Dodikovu
Selimović stranačkim
me|unarodnu drugovima prijavila da
promociju je muž tuče, Zlatko
Protekle je nedjelje Ariel Livne, direktor
predstavni{tva RS-a u Izraelu i
savjetnik Milorada Dodika, u Banjoj
Lagumdžija poručio Emiru
Luci odr`ao predavanje o izraelsko-
palestinskom sukobu. Na prvi pogled
ni{ta neobi~no, ali... Predavanje
Suljagiću da malo ohladi
Foto: Dnevni avaz

~ovjeka u desetoj deceniji `ivota, koji

pritom ne vlada najbolje na{im jezikom,
bilo je vi{e nego mu~no, a nije bilo ni
naro~ito posje}eno. Poenta predavanja
bila je da se najavi Dodikova posjeta
Izraelu te da se ona predstavi kao
doga|aj od izuzetne va`nosti, makar
niko nije pojasnio mo`e li se takva
posjeta smatrati dr`avni~kom te koga
}e tamo Dodik, zapravo, predstavljati.
Livnea upu}eni zovu “~ovjek za sve
re`ime“. Ka`u da se izuzetno dobro
snalazio u komunisti~kom re`imu, a
sada je razvio odli~ne poslovne veze s
demokratskim liderima, a la Milorad
Dodik. Naoko dobro}udni star~i} veoma
dobro zna {ta radi. Pri~a se kako je
gramziv te da kao direktor
predstavni{tva RS-a u Izraelu uzima
provizije od svih sklopljenih ugovora.
Ovakav status poja{njava i njegovo
prisustvo na konferenciji o privrednoj
saradnji RS-a otprije nekoliko mjeseci,
~emu su se mnogi ~udili. Osim toga
skupo napla}uje i svoje savjetni~ke
usluge Dodiku, o ~emu se otvoreno
pri~a u Banjoj Luci. Naime, govori se
kako uticajni poslovni ljudi imaju
“Arijevu za{titu“ za svoje poslove.
Najvi{e ga se povezuje sa doktoricom
Sanjom Sibin~i} i nesebi~nim
nov~anim ulaganjem dr`ave i
donacijama za vje{ta~ku oplodnju, ali
samo u njenoj ordinaciji, mada, kako
upu}eni govore, dr. Sibin~i} ima nizak
procenat uspje{nosti, najni`i u regionu.
Me|utim, kako se pri~a po Banjoj Luci,
Ari stoji iza njezinih poslova, donira se
{akom i kapom jer je umjetna oplodnja
besplatna dva puta, ali samo u njenoj
ordinaciji. Ina~e, Livne je krajem pro{le
godine proslavio devedeseti ro|endan u
restoranu Bomi u Banjoj Luci, kako se
Dok Kantonalno tu`iteljstvo u Sarajevu
jo{ uvijek analizira slu`benu zabilje{ku
koja im je iz Policijske uprave Ilid`a
dostavljena 6. januara, poslije intervencije
u domu ministra nauke i obrazovanja Emira
Suljagi}a, otkrivaju se novi detalji tog
skandala, koji sarajevski mediji dosljedno
pre{u}uju ve} petnaestak dana. Kako
nezvani~no doznajemo, uz slu`beno poli-
cijsko izvje{}e koje je datirano 29.
decembra 2011., nakon {to su policajci po
dojavi anonimne susjetke stigli na popri{te
sukoba u stan ministra Emira Suljagi}a i
njegove supruge Behije Belme Selimovi},
Kantonalno tu`iteljstvo raspola`e i SMS
porukama koje je gospo|a ministarka slala
dr`avnom ministru sigurnosti Sadiku
Ahmetovi}u i ministru policije u Vladi
Kantona Sarajevo Muhamedu Budimli}u.
No, za razliku od Ahmetovi}a, koji je
ozloje|enu `enu uputio da se obrati MUP-u
Kantona Sarajevo, sadr`aj poruka koje je,
nakon {to je suprug na nju fizi~ki nasrnuo,
Belma Selimovi} policajcima sama predo-
~ila, jo{ su jedna potvrda da su Suljagi}eve
SKANDAL O
KOJEM
SARAJEVSKI
MEDIJI [UTE
Bra~ne nesuglasice
ministra Emira
Suljagi}a i njegove
supruge Belme
okupirale su
strana~ki vrh SDP-a
strana~ke kolege bile dobro upu}ene u
njihove `estoke bra~ne okr{aje. I ne samo
da su SDP-ovci i njihova novinarska
potr~kala znali da je Emir Suljagi} napao
suprugu, nego je u zata{kavanje tu~e
zara}enih supru`nika bio uklju~en sam
strana~ki vrh, na ~elu s liderom Zlatkom
Lagumd`ijom, {to zorno dokazuju poruke
koje su 29. decembra, prije i poslije
policijske intervencije, razmijenili kanto-
nalni ministar policije Muhamed Budimli} i
Belma Selimovi}.
Budimli}: Daj prestanite, policija vam
dolazi tamo, to nije dobro ni tebi ni njemu,
zna{ za{to, kao djeca ste.
Selimovi}: Reci njemu da se ne glupira
ljubomorni manijak, nek‘ on stane.
Budimli}: Rekao mu je glavni (Zlatko
Lagumd`ija, op.a.) neka ode malo i ohladi
se, ti ni{ta ne pri~aj. Jesu do{li policajci?
Selimovi}: Jesu. OK. Do{li su oni ve}
ranije, {alju me kod doktora za vrat.
Budimli}: Dobro.
Selimovi}: Sve je zavr{eno, vidimo se
sutra. (S. Mijatovi})

4 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 19.1.2012 2:07 Page 5

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] tvrdi, u organizaciji svog poslodavca
Dodika, uz prisustvo stotinjak gostiju i
sve naravno na ra~un poreznih

Završne konsultacije obveznika. Tom je prilikom Livne dobio i

prigodan poklon - ro|endansku tortu u
obliku poluobna`ene `ene u korzetu.
Premijer Bevanda okuplja tim (N.H.)

RADIM, RADIM
A I SAMO RADIM

Zbog
nagomilanih
obaveza u
Predsjedni{tvu
BiH, Kom{i} dva
dana nije skijao
na Bjela{nici
Nakon {to se dva dana zaredom ~lan
Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} nije
pojavio na skijali{tu Bjela{nice, gdje je
ina~e redovni gost od po~etka zimske
turisti~ke sezone, mogla su se ~uti
razli~ita obja{njenja Kom{i}evog
nenadanog izostanka. Neki su ~ak tvrdili
da se Kom{i} razbolio i da }e pauzirati
jo{ najmanje pet dana.
No, Slobodna Bosna je iz pouzdanih
izvora doznala prave razloge Komi{}eve
dvodnevne apstinencije od skijanja.
Njegov bliski suradnik u povjerenju nam
je rekao da je Kom{i}, na`alost, imao
puno nagomilanog posla u Predsjedni{tvu
BiH i da je to jedini razlog zbog kojeg dva
dana zaredom nije skijao na Bjala{nici.
Tako|er smo doznali da }e Kom{i} u
naredna dva mjeseca imati znatno manje
posla i da }e sve slobodno vrijeme, kojeg
na sre}u ima napretek, provesti na
Bjela{nici. Izuzimaju}i naravno 3. februar
za kada je zakazan trilateralni sastanak
Ive Josipovi}a, Borisa Tadi}a i tro~lanog
Predsjedni{tva BiH na Jahorini. (A.M.)

@eljko
Kom{i}

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 5

Iluzije:Iluzije.qxd 19.1.2012 3:02 Page 6
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
MEDIJSKI RAT I KAKO
GA STE]I
Pi{e: SENAD AVDI]
Ono što je bilo zajebano na početku devedesetih godna prošlog
stoljeća još nam predstavlja mač nad glavom. Hoćemo li ponovo
početi stvari ispočetka? Imamo jedan težak, neodgovoran i
uznemirajući medijski sukob koji se odvija u obrisima Sarajevo -
Banja Luka. (Fala, dragom Bogu, odnosno šućur Allahu, Mostar
se ne izjašnjava.)
B
ilo je to neko ratno-predratno vrijeme kada sam
nado{ao na genijalnu novinarsko-istra`iva~ku mi-
sao: ako ho}e{ pisati ba{, i samo, ono {to misli{,
osje}a{, onda, jarane, prijatelju, burazeru, napravi sebi o
svom tro{ku, takve i takve novine. Ni{ta nije valjalo,
barem se meni tako ~inilo, na aktuelnom, recentnom
medijskom tr`i{tu. Imam i `ivog svjedoka koji je tim
mojim ranima jadima (volio Danila Ki{a, a prepisivao
Mirka Kova~a) nazo~io i pokazivao “vidan stepen razu-
mijevanja” za moje narasle dileme. Zvao se, a valjda se I
danas zove, Miroslav Toholj. Imao divnu `enu, Mirjana,
tako se zvala, bila zaposlena u Elektroprivredi BiH, ako je
tako ne{to uop}e postojalo. Bila genijalan prevodilac za
ruski jezik; ma ~udo jedno od `ene.
Pa, se recimo, desi, da obitelj Toholj, mu` Miro i
supruga Mirjana, fenomenalno reagiraju na dodjelu
Nobelove nagrade velikom Josifu Brodskom - ja taj pre-
Ako se dogovorimo da se ne}emo
vod objavio. Jednog kobnog dana, ko se toga mo`e sjeti-
ti, neka se sjeti novembra 1990., ja nesna|en, dezorijenti-
ran, politi~ki potro{en…u kafani u \uri \akovi}a (Klub
delegata) pitam Miroslava Toholja koji je u tom trenutku
bio glasnogovornik Srpske demokratske stranke: “Miro,
{ta }u ja sada? Gdje politi~ki, svjetonazorski pripadam?”
Godinu, dvije prije, pomalo i mojom zaslugom, u
~asopisu Na{i dani objavljena je pri~a Miroslava Toholja
u kojoj se nalazi re~enica, prevratni~ka, prepametna
re~enica: “Jesen je i ja ti ne mogu uve}ati tugu.”
Oslonjena je ta pri~a na poetiku hercegova~ko-trebinjskih
pisaca, od Mirka Kova~a, zavr{no sa Jovanom Du~i}em,
ali je Miro Toholj to napisao. E, pa skoro pa da zaborav-
im: na dan izbora, prvih i valjda posljednjih demokra-
tskih, sjedimo Miroslav Toholj i ja u ulici \ure \akovi}a
broj 44, ni jedan ni drugi nismo zadovoljni kako se stvar
generalno, raspli}e, a raspli}e se u pravcu da je to na{a
zadnja kafa. “Pa, {ta }e{ ti, Senade?”, pita me Miro.
“Napraviti svoje novine”, probrbljam. “A, {to ti ne bi
radio u Muslimanskom glasu?”, pita me Toholj. ”Mogu ti
ja to sa Radovanom zavr{iti, on je dobar sa ovim
6 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Lati}ima, oni te mogu zaposliti u sekundi, Hajdarevi-
}ima…”, uporan je klasik iz Ljubinja Toholj.
Nije puno pro{lo, dapa~e, malo je vremena pro{lo, pa u
Skup{tini Bosne i Hercegovine, negdje u kuloarima, na hod-
nicima, potrefilo se da Miroslav Toholj mene ozbiljno shvati
- izbori su zavr{eni, pozicije definirane. “E, hajde ti to sada
objasni predsjedniku”, priti{}e mene Toholj. Predsjednik je
naravno Radovan Karad`i} i veli meni psihijatar: “Kakva }e
ti biti ta novina? “ Nema dileme da }e biti antisrpska”,
na{alim se ja..”A, reci ti meni koliko ti ko{ta da ti nikad ne
iza|e ta novina?, pita lider osvije{tenih Srba . Ja odgovaram::
”Puno, puno, prepuno. Ti tih para nema{.”
Tu`na je i tragi~na, pokazat }e se naposljetku, pri~a koja
je nakon sve ove ujdurme uslijedila: masovni zlo~ini, serij-
ske ubice, psihopate, hiljade se ljudi i smjestilo se i prem-
jestilo, ali u su{tini ja ne vidim neku veliku razliku niti razlo-
ga da se korigiram. Ono {to je bilo zajebano na po~etku
devedesetih godna pro{log stolje}a jo{ nam predstavlja ma~
nad glavom. Ho}emo li ponovo po~eti stvari ispo~etka?
Imamo jedan te`ak, neodgovoran i uznemiraju}i medijski
sukob koji se odvija u obrisima Sarajevo - Banja Luka. (Fala,
dragom Bogu, odnosno {u}ur Allahu, Mostar se ne
izja{njava.) Ima jedna pri~a koju ne bih ispri~ao da nisam
na}eran: dakle, negdje odmah iza rata, godinu gore, godinu
dole, pita me prijateljica koja je do{la iz Banja Luke, negdje
na Ba{~ar{iji zabrinuta, “politi~ki korektna” i uvi|avna: “A,
gdje su, Boga ti, bili polo`aji vojske Republike Srpske oko
Sarajeva?” [ta }u, odgovorit moram: “Sto metara odavde, od
Vije}nice”. “JJa, kakav je kretan onaj Ratko Mladi}, treba ga
u Haag odmah poslati, ako nije uspio u}i u Sarajevo.”
U jednoj smo te{koj, vrlo nepredvidivoj situaciji: to se
negdje zove medijski rat, a on je o~it i o~igledan, a svugdje
bi se u normalno ure|enom svijetu zvalo divljanje nad
~injenicama, nad istinom. Onomad, isto ve~e kad je bilo
spektakularno obilje`ena dvadeseta obljetnica Republike
Srpske, na Hrvatskoj televiziji pojavio se moj kolega i pri-
jatelj @eljko Kopanja, vlasnik i glavni urednik Nezavisnih
novina. I veli Kopanja ovako: mogu ja njega citirat i
 Iluzije:Iluzije.qxd 19.1.2012 3:03 Page 7
MIROSLAV TOHOLJ
Istina i la`i, negiranje i
PR nadmudrivanje
parafrazirati, ali ne}e mi zamjeriti, jer su{tinu ne}u slagati: “Milorad
Dodik oko Srebrenice ima svoje mi{ljenje, ja po{tujem nalaze
Tribunala u Haagu da se u Srebrenici desio genocid. Tu se malo moj
drug Dodik i ja razilazimo. “
o lagati, goleme su {anse da se ne varamo
Prevela nekada davno kapitalno, bezgre{no Mira Toholj pjesmu
koju je napisao tada{nji nobelovski laurelat Josif Brodski. Po
sje}anju, nepouzdanom i podlo`noj svakoj kritici, pjesma je
izgledala ovako: ”No}as sam Petrova vidjela u snu, staja{e ko `iv uz
moje uzglavlje, htjedoh da ga upitam za zdravlje, ali izbjegoh tu rije~
neumjesno.” Ako sam {ta pogrije{io, ako sam krivi navod upotrije-
bio, neka ide na moju du{u, ali trebalo bi da je tako. Ne volim biti
neta~an i u`asno mi je kad me neko uhvati u nepreciznosti. I zato mi
je nepojmljivo za{to se ljudi koji su odabrali javni poziv i javni posao
nesmotreno, neeti~no, neodgovorno odnose prema ~injenicama. Nit
}u to ikad shvatiti, niti }u se potruditi da shvatim. Za{to se te`ak
rije~nik pote`e, a u ovda{njim medijima je to postalo pravilo, na~in
dokazivanja lojalnosti i privr`enosti ovoj ili onoj ideji, politi~koj,
dr`avnoj, strana~koj, oko stvari koje bi u osnovi trebale biti jasne i
definirane, zavr{ene, zavezane za sva vremena. Nema istine koja se
mo`e dokazati la`ima, izmi{ljotinama i podvalama. Dodu{e, ima
nacionalni program, napisao ga je seoski pisac Dobrica ]osi}, citi-
ralo se to i tamo i ovamo, gdje, Daleko mu sunce, veli la` je smisao
na{e samobitnosti, {to vi{e budemo lagali, to }e nam vi{e vjerovati.
Veliko je i te{ko pitanje, ne na{e, lokalno bosanskohercegova~ko,
nego regionalno, evropsko, ho}emo li usvojiti kao temeljnu
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ste~evinu kulturu istine ili diktaturu la`i?! Znam ja jako dobro da je
svaka istina objavljena u Slobodnoj Bosni, a trudimo se da nam isti-
na bude prioritet, zaboljela prije svega ljude koji rade u ovim novina-
ma. Nijedna vlast, a smjenjivalo ih se u zadnjih 20 godina cikli~no,
nije napravila jasnu diferenciju izme|u ugodne la`i i neprijateljske
istine. Tu su se mediji na vrlo dovitljiv na~in, niukom smislu vite{ki,
prilago|avali. I da ne bude da sam zaboravio svog druga sa po~etka
teksta Miroslava Toholja, vra}am mu se sa vidnim entuzijazmom.
Dakle, negdje iza rata kad su ohla|ene cijevi, kad top nije bio vreo,
zamolio me je ministar informiranja u Vladi Republike Srpske
Toholj da mu iz stana na Alipa{inom Polju izvu~em, spasim rukopis
romana koji je on pred rat pripremao za {tampanje. Mogao sam biti
i pokvaren, {to mi je priro|eno, mogao sam biti i cini~an, {to mi je
svojstveno, mogao sam biti i ratnohu{ka~ki podli glasnogovornik,
svaku od ovih pozicija sam izbjegao. Naprosto je stvar takva -
Miroslav Toholj, darovit i vehementan pisac, ro|en u jednom ubo-
gom hercegova~kom seocetu Ljubinju, o~ekuje od mene da vi{e
vodim ra~una o njegovoj literaturi nego {to on sam o njoj skrbi.
Literatura mora biti, bar koliko se meni ~ini i ta~na i precizna i
odgovorna i vjerodostojna, pa recimo i istinita. U ovome na{em
novinarskom poslu trebala bi biti va`na i trebala bi biti sveta
privr`enost istini. Kakva je da je, naj~e{}e istina boli. Ali, Bo`e moj;
nastavimo li i dalje izmi{ljati, teto{iti i timariti, oblikovati vlastite
istine kako nam se }efne, da Bog da nam sudbine imadnu ikakvu
pristojnu izvjesnost. 
7
Iluzije:Iluzije.qxd 19.1.2012 2:45 Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 12. JANUAR
Odli~na, pametna, moralno ~vrsta, a
profesionalno gotovo besprijekorna, uzorna
emisija na TV1 koja se bavila zlo~inima u
ratnom Sarajevu. Urednica-go{}a je
SENKA KURTOVI], prema kojoj sam ja,
na nevi|eno, nekriti~ki pristrasan. Sugov-
ornici vrlo precizno i namjenski odabrani,
mudro selektirani - odvjetnica Senka
No`ica, brigadni general Ismet Dahi}, moja
kolegica Nid`ara Ahmeta{evi} te{ke, bolne
teme otvaraju iz mra~nih sarajevskih ratnih
dana. Senka (No`ica) koja u Haagu brani
nekog HVO generala - njenim sudjelo-
vanjem generalni okvir ratnih u`asa je
objektiviziran, dora|en, komletiran, zao-
kru`en. Ne}e mi ni jedna ni druga Senka
(Kurtovi}, a ni No`ica) zamjeriti {to sam
prije desetak godina, parafraziraju}i tada
aktuelnu pjesmu Zdravka Čoli}a (po
motivima Branka Radi~evi}a, naravno)
ispalio stih: “NASILJE SE [IRI, A
NO@ICA VIRI.“
PETAK, 13. JANUAR
Stranka demokratske akcije kona~no
izabrala budu}eg ministra odbrane BiH,
neki MUHAMED IBRAHIMOVI] je taj
dugo ~ekani izbor. Ministar je, ni prvi ni
zadnji, zavr{io neke vjersko-prosvjetne
{kole, hod`a je on od glave do devedeset
pete. “Na{ }e ministar ubrzati prijem BiH u
NATO“, vele njegovi kadrovski pokrovi-
telji tokom dana{nje inauguracije. [ta bi
hod`a Ibrahimovi} mogao raditi u NATO-
sustavu? Valjda biti muftija briselsko-
pentagonski!
SUBOTA, 14. JANUAR
Ima jedan ~ovjek, relativno nepoznat, a
meni neprocjenivo drag i pouzdan “izvor“,
iz travni~ke je nahije, bavi se sitnim
ugostiteljskim poslovima. Zvao me prije
mjesec dana, da mi uhvati mu{tuluk: “ Zna{
ko je danas na Vla{i}u? Nema{ pojma -
John Travolta.“ Kontam malo ga je moj
drug “mahno“ pa se opustio. Kad jest
vraga. Zbilja Travolta sjedio na Vla{i}u,
ne{to ~alabrcnuo, popio, platio.
8 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Ovaj moj drug, (ne)pouzdani izvor sa
Vla{i}a, jutros me zove: “Zna{ koga sam
danas vidio na Vla{i}u?“ “Znam, Amy
Winehouse, dr`ala se za ruku sa Michaelom
Jacksonom“, odbrusim mu mrzovoljno.
“Ma jok, vidio onog va{eg ministra policije
Muhameda Budimli}a, kupio neku
vikendicu a prate ga drotovi {to su pratili
Bakira Had`iomerovi}a!“ Je li, nije li
ta~no, ne znam, al’ ovaj moj drug ne la`e -
osim {to zna izmisliti, ~im uhvati priliku.
NEDJELJA, 15. JANUAR
Po~elo je danas Evropsko rukometno
prvenstvo u Srbiji. Sve su zemlje, ili gotovo
sve, ize nekada{nje zajedni~ke dr`ave,
Jugoslavije, na okupu. Srbija ima, barem
koliko se ja razumijem, izvanrednu
reprezentaciju - mladu, poletnu, nao{trenu,
`eljnu pobjeda i dokazivanja. Ekipa koja na
vanjskim pozicijama ima Ili}a, [e{uma,
kojoj krila daje Nik~evi}, ne treba da brine
za svoju budu}nost. Pogotovo kad joj je
selektor ponajbolji pivot u bogatoj historiji
svjetskog rukometa, VESELIN VUKO-
VI]. Fenomenalan, dugoro~no uspje{an
projekat. Hrvatska selekcija, koju je u vrlo
te{kom tranzicijskom razdoblju preuzeo
veliki rukometa{ Slavko Golu`a, iz dana u
dan izgleda sve bolje, sve mo}nije,
nepobjedivo. Ne}e vjerovatno Hrvatska ba{
ove godine biti prvak Evrope, ali treba
prepoznati pamet izbornika Golu`e; za
nestrpljive fanatikose pomalo sporo, za
ne{to manje usijane glave sve je lijepo
poredano, rezultati }e se kad-tad pokazati.
Dobra je, jako dobra i selekcija Makedonije,
nije to samo bezdu{ni ljevoruki kiler Kiro
Lazarov, ima tu jo{ podosta ozbiljnih,
~vrstih rukometa{a. Ni Slovenija nije lo{a,
dapa~e, imaju Slovenci samo malo ve}i
problem - da Sergeja Rutenku, stra{nog
igra~a Barcelone, ubijede da je Slovenac.
A nije. Srbija i Makedonija ad hoc potpisale
~vrst protokol da gra|ani na{e nekada{nje
zbratimljene republike mogu samo sa
li~nim kartam cirkulisati. Ni Crnogorci nisu
ba{ ma~iji ka{alj “u oblasti rukometa“.
Ivica Da~i}, ministar unutarnjih poslova
Srbije, nije pojma imao kakva }e ga guja iz
njedara ujesti: pet hiljada Makedonaca
preplavilo Ni{ u kojem nastupa njihova
nacionalna rukometna selekcije. Dakle,
ostala je samo Bosna i Hercegovina koja
nigdje i nikada nije “prispjela“. Igrala je
nacionalna selekcija prije sedam-osam dana
u Gora`du protiv Gr~ke, nijedna televizija
to nije prenosila. Pitam druga, kolegu, iz
Gora`da koji je bio u dvorani kakav je
rezultat. Veli moj drug: “Dobili smo dva
razlike, ali nemoj me zloupotrebljavati.“
Ne}u.
PONEDJELJAK, 16. JANUAR
Negdje se ovih dana, ju~er, prekju~er,
nemam pojma, samo imam pouzdanu
informaciju, niti bi me to uop}e trebalo
zanimati, zapodjenula pri~a, u kojoj su
akteri bili dr`avni tu`itelj OLEG ČAVKA i
federalni televizijski medijski guru BAKIR
HAD@IOMEROVI]. Sva{ta su se, uglav-
nog ru`nog, odvratnog i neprimjerenog, ta
dvojica olimpijaca nagovorili na moj ra~un.
“A zanima li te medicinski karton Bakira
Had`imerovi}a?“ pitao me prije tri godine
kantonalni tu`itelj Čavka. “Ne zanima,
Bakir je moj kolega, stra{no je da se neko
razme}e njegovom intimom“, velim ja i
bijesno pitam Čavku odakle njemu
medicinski kartoni novinara. “Dao mi Ziko
Turkovi}“, veli Čavka. Pa, fino...
UTORAK, 17. JANUAR
Sve se diglo, svi su u regiji zgranuti, svi
najte`e jezi~ke arsenale koriste, e da bi
ocrnili, ojadili, ANDREJA NIKOLA -
IDISA, sarajevskog pisca sa ulcinjsko-
crnogorskom adresom. Andrej je ~udo od
pisca, vatrena “budala“, ro|en na Grbavici,
odrastao nigdje. Vri{ti Vuk Jeremi}, urli~e
Milorad Dodik, zapoma`e Udru`enje
novinara Republike Srpske; i niko da
Andreja upita, provjeri kako je i pod kojim
okolnostima morao pobje}i sa Grbavice, ko
ga je }ero? Je li Batko ili je Mladi}, je li
vojna ili civilna zvjerska vlast na tom
pedlju oslobo|enog Sarajeva od Andreja
napravila osvetoljubivog, neselektivnog,
pravdoljubljivog, utu`ivog dje~aka?
SRIJEDA, 18. JANUAR
Prekju~er je krenuo, a danas uspje{no
zavr{io ozbiljnu i tegobnu operaciju moj drug
HAMO. Ne{to mu oko srca nije bilo
najregularnije. Pa doktori morali raspetljati {to
je neraspetljano i povezati {to je zamr{eno.
Provjerim, zovem suprugu Senu, javi mi se
zlatno dijete Tarik, operacija uspjela i napokon
se smirim: kako }e u Sarajevu od srca najebati
neko kome je srce ve}e od Sarajeva.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.1.2012 23:44 Page 2
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.1.2012
MINI MARKET
NAKNADEMSKA
ZAJEDNICA
Zvu~na imena
akademske
zajednice BiH u
bespo{tednoj
trci za naknade
Agencije za
razvoj visokog
obrazovanja
Izbor tri nova ~lana Upravnog odbora
Agencije za razvoj visokog obrazovanja
BiH pokazao je kolika je
zainteresovanost za ~lanstvo u ovom
UO koji broji deset ~lanova - po tri iz
reda konstitutivnih naroda i jedan ~lan
iz reda ostalih. Za ~lanstvo u UO
Agencije na posljednji konkurs prijavilo
se dosta zvu~ih imena iz akademske
zajednice, dekan Medicinskog fakulteta
Sarajevo Bakir Mehi}, dekan
Veterinarskog fakulteta Sarajevo
Almedina Zuko, dekan Filozofskog
fakulteta Sveu~ili{ta u Mostaru Slavica
Juka... Me|utim, uprkos `estokoj
konkurenciji, (ne)zavisna komisija oba
doma Parlamenta BiH, na ~elu sa SDP-
ovom zastupnicom Nerminom
Zaimovi}-Uzunovi}, u UO predlo`ila je
Murisa ^i~i}a, biv{eg dekana
Ekonomskog fakulteta u Sarajevu,
Franu Ljubi}a i Stevu Pa{ali}a, koji je
i sada u ~lanstvu UO Agencije. Ina~e,
Muris ^i~i} u{ao je i u Komisiju za izbor
i pra}enje rada Agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv
korupcije, dok je Frano Ljubi} u UO
u{ao kao provjereni ~lan partije HDZ
1990 i ro|ak predsjednika Bo`e
Ljubi}a. Naknada za rad ~lanova UO
Agencije, koji su se pro{le godine
sastali ~etiri puta, iznosi 600 KM
mjese~no, za zamjenke predsjednika
700 i za predsjednika 800 KM, uz
pla}ene putne tro{kove, tro{kove
smje{taja i dnevnice za vrijeme
odr`avanja sjednice. Trogodi{nje
~lanstvo u UO je tako nagrada u visini
od dvadesetak hiljada maraka za vjerne
i odane partijske profesore. Sada je
mo`da jasno za{to je biv{i direktor
10
2:20 Page 10
ZLATKO OKOM, NIK[I] S KOKOM
Smjena Dragana
Lukača dogovorena u
najužem vrhu SDP-a
Uz silne obaveze koje ima kao predsjed-
nik Vlade Federacije BiH, premijer Nermin
Nik{i} je ipak na{ao vremena da u poned-
jeljak (16. januara) u Kantonalnom tu`i-
teljstvu u Sarajevu da iskaz u istrazi koja je
ekspresno otvorena protiv direktora Fede-
ralne uprave policije Dragana Luka~a.
Prijavu protiv Luka~a podnio je umirovlj-
eni komandant Specijalne jedinice FUP-a
Dragan Viki}, koji je biv{eg {efa optu`io za
nesavjestan rad u slu`bi, a nakon {to ga je
direktor federalne policije koncem 2011.
poslao u penziju.
Me|utim, iako je u ovom slu~aju posri-
jedi radno-pravni spor, jedan od stotine
sli~nih koji se trenutno vode na bh. sudovi-
ma, ~ini se kako se iza poku{aja kaznenog
progona Dragana Luka~a kriju znatno
NIJE KOME JE NAMIJENJENO...
Tihić pokušao izbjeći kandi-
daturu Rančića a KO SDA
Tuzla kandidirao je jednako
nepoželjnog Ibrahimovića
Iako se ra~unalo da }e SDA, slijede}i
dosada{nju praksu, na upra`njeno mjesto
dr`avnog ministra obrane imenovati
nekoga od biv{ih oficira Armije BiH (a
kandidata nije nedostajalo), na koncu je
odlu~eno da se na tu funkciju predlo`i
Muhamed Ibrahimovi}, aktualni zastupnik
u Zastupni~kom domu Parlamenta Federa-
cije BiH. Novi ministar obrane BiH,
naime, nema formalnog vojnog obrazo-
vanja, ali mu zato ne manjka vjerskog
znanja, budu}i da je u Sarajevu zavr{io
Gazi Husrev-begovu medresu, a studij
orijentalistike na Filozofskom fakultetu u
Pri{tini. Nakon zavr{etka studija Ibrahi-
movi} je tri godine radio kao prevoditelj u
Iraku. Muhameda Ibrahimovi}a je na
ozbiljniji razlozi. Prema informacijama
“SB“, podizanje kaznene prijave protiv
direktora FUP-a dogovoreno je na sastanku
naju`eg vodstva SDP-a, odakle je stigla
direktiva da se neposlu{ni Luka~ mora
maknuti po svaku cijenu, kako bi punu kon-
trolu nad federalnim MUP-om preuzeo
ministar Predrag Kurte{ zvani Koka.
Navodno su ~elnici SDP-a sarajevskom
kantonalnom tu`itelju Sanjinu Boguni}u
obe}ali da }e, ukoliko pokrene pitanje
Luka~eve kaznene odgovornosti, biti
unaprije|en u dr`avnog tu`itelja, poru~iv{i
kako je medijska potpora Federalne televi-
zije i novinara Dnevnog avaza (koji su
Nik{i}a do~ekali ispred zgrade Tu`iteljstva)
ve} osigurana.
(S.M.)
du`nost ministra obrane BiH kandidirao
Kantonalni odbor SDA iz Tuzle, koji je u
ranijim kontaktima sa strana~kom
Centralom u Sarajevu tra`io ministarsku
poziciju za Hazima Ran~i}a. Lider SDA
Sulejman Tihi} ponudio je tuzlanskoj
organizaciji da kandidira ministra odbrane,
ra~unaju}i da Ran~i} iz formalnih razloga
ne}e biti kandidiran i da }e tuzlanska
organizacija SDA prepustiti kandidaturu
strana~koj Centrali.
No, KO SDA Tuzle iskoristio je
ukazanu priliku i na sveop}e iznena|enje
kandidirao je Muhameda Ibrahimovi}a,
~ije se ime nije nalazilo ni na {irem spisku
potencijalnih ministarskih kandidata iz
SDA. (S.M.)
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 19.1.2012 2:20 Page 11

MINI MARKET
Agencije Nihad Fejzi} napustio ~elnu
PRO ET CONTRA funkciju ove institucije na pola mandata
i dao priliku da odani kadrovi iz plejade
onih koji nisu dobili povjerenje bira~a
na|u uhljebljenje u ovoj dr`avnoj
Smatrate li da je štrajk agenciji. (M.F.)

službenika u FBiH opravdan?

PROTOTIP ZA MIP

DRAGAN JOVI^I]
Direktor
20-30 posto, mo`da bi i imalo
smisla.
[A]IR FILANDRA
Dekan
Reuf Bajrovi}
Kamerog
teatra 55
FPN-a odbio ponudu
DAMIR JAGANJAC
NE Predsjednik
Skup{tine
NE SDP-a da
Mi{ljenja sam da {trajk
slu`benika u FBiH nije oprav-
Saveza RVI
BiH
Mi{ljenja sam da nije oprav-
dan, taj sektor potrebuje preuzme
dan iz razloga {to bi morali biti radikalne reforme, birokracija je
vi{e socijalno osjetljivi u ovom
vremenu. NE jednostavno preglomazna i
nesposobna. Smanjenje plata
zamjeni~ku
KENAN EFENDI]
Slu`benici imaju vi{e nego
visoke plate u odnosu na
nikada nije rje{enje i tu su
nu`ne intervencije od strane funkciju u Vije}u
ostale bud`etske korisnike. vlade.
Glavni i
odgovorni
Nepojmljivo je da nekom kome ministara
su od plate oduzeli 15 KM
urednik pravi takav bunt i revolt. Relativnu pobjedu na proteklim
portala SEJAD MA^KI]
parlamentarnim izborima SDP duguje i
“Radiosa- GRADIMIR GOJER Direktor
sna`noj mobilizaciji nevladinih
rajevo.ba” Potpred- Agencije za organizacija, odnosno njihovih ~elnika
sigurnost
NE sjednik
Stranke
hrane BiH
kojima je SDP obe}ao uhljebljenje u
dr`avnim institucijama. Me|u takvim je i
[trajk javnih slu`benika bio bi
opravdan kada bi neza-
za BiH NE malo poznata predsjednica nevladine
organizacije pod nazivom
poslenost bila 10 posto a pros-
je~na plata 1.500 KM - malo
NE Ekonomska situacija u
Vanjskopoliti~ka inicijativa BiH, Denisa
Sarajli}- Magli}, koja }e kao i brojni
vi{e od potro{a~ke korpe. Smatram da stotine, pa ~ak i Bosni i Hercegovini je veoma
Tako|er, nemoralno je stupati u tisu}e radnika imaju daleko te{ka, i sa tog gledi{ta drugi ~elnici NGO uskoro preseliti iz
{trajk i buniti se zbog malog ve}e socijalne potrebe od ovih mi{ljenja sam da {trajk nevladinog u vladin sektor. Denisa
sni`enja plate. Kada bi to bilo ljudi koji su stupili u {trajk. nije opravdan. Sarajli}-Magli} budu}a je zamjenica
dr`avnog ministra civinih poslova BiH.
SDP je ovu funkciju prvobitno ponudio
Reufu Bajrovi}u, jednom od istaknutijih
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

~lanova ACIPS-a, nevladine organizacije

koja okuplja sve same eksperte u
podru~ju evropskih integracija,
demokracije, ljudskih prava, upravljanja
dr`avom... Me|utim, Bajrovi} je kao
veteran ACIPS-a o~ekivao vi{e -
pri`eljkivao je najmanje ministarsku
funkciju, a potajno se nadao funkciji
ministra vanjskih poslova BiH, naravno
pod uvjetom da iz nekog razloga od ove
funkcije odustane njegov partijski {ef
Zlatko Lagumd`ija. Nakon {to je
ambiciozni Bajrovi} odbio zamjeni~ku
funkciju, SDP je iz kadrovskog vrela
by HASAN FAZLIC
-

NGO izvukao mla|ahnu Denisu Sarajli}-

V

Magli}, u ~ijoj oficijelnoj biografiji pi{e

kako “ekstenzivno poznaje strukturu
upravljanja i proces izgradnje dr`ave
u BiH“! (A.M.)

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 11

Asim:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:40 Page 12

PREVRAT NA FEDERALNOJ SCENI

ZATOPLJENJE
ODNOSA
Lider SDP-a Zlatko
Lagumd`ija i lider
HDZ-a Dragan ^ovi}
zakopali su ratnu
sjekiru

Dva HDZ-a }e blokirati rad

Vije}a ministara BiH ako ne
bude rekonstruirana
federalna Vlada
12 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Asim:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:42 Page 13

SDP PRISTAJE NA REKONSTRUKCIJU FEDERALNE VLADE?!

Foto: Milutin Stoj~evi}

Nakon konstituiranja novog Vijeća ministara BiH,
lideri dva HDZ-a, Dragan Čović i Božo Ljubić,
pokreću ofanzivu za preuzimanje svog dijela kolača u
izvršnoj vlasti Federacije BiH; naš novinar analizira
je li realan zahtjev Čovića i Ljubića za rekonstrukciju
federalne Vlade i otkriva kako će se prema toj
inicijativi postaviti SDP i SDA

LAGUMD@IJA
SVE BLI@E ODLUCI
DA LIJANOVI]A I
JURI[I]A
ZAMIJENI ^OVI]EM I
LJUBI]EM!
koji je rekonstrukciju federalne Vlade
Pi{e: ASIM METILJEVI] doveo u tijesnu vezu s radom novog saziva
Vije}a ministara BiH -“ako odnosi izme|u

U
nekoliko posljednjih javnih istupa
lider HDZ-a Dragan Čovi}
najavio je rekonstrukciju fede-
ralne Vlade koja }e uslijediti
uskoro nakon konstituiranja Vije-
}a ministara BiH. Iz njegovog samo-
uvjerenog dr`anja moglo bi se zaklju~iti da
je za tu ideju uspio dobiti na~elnu
suglasnost bo{nja~kih koalicionih partnera.
Najprije lidera SDA Sulejmana Tihi}a, koji
se od po~etka postizbornih pregovora
zalagao za tolerantniji i obazriviji odnos
prema legitimnim politi~kim predstav-
nicima Hrvata a potom i lidera SDP-a
Zlatka Lagumd`ije, koji je tokom
posljednjih petnaestak mjeseci pre{ao dug
put od rezolutnog odbijanja bilo kakve
suradnje s HDZ-om do postupnog prihva-
tanja HDZ-a kao nezaobilaznog aktera
koalicijske vlasti na svim razinama. Do
prije nekoliko mjeseci Lagumd`ija bi se
nakostrije{io na svaki spomen rekon-
strukcije federalne Vlade, no njegove
aktuelne izjave neuporedivo su mek{e -
“svaka vlada u BiH podlo`na je rekon-
strukciji ako ne bude dobro radila“, {to se
prili~no rimuje s izjavom Sulejmana Tiha}a
dva HDZ-a, s jedne strane, i SDP-a i SDA,
s druge strane, budu dobri, to }e biti
ozbiljan razlog za razmi{ljanje o rekonstr-
ukciji federalne Vlade“.
PRITISAK ZAGREBA
Lagumd`ijin politi~ki zakret prema dva
HDZ-a nesumnjivo je potaknut negativnom
percepcijom federalne Vlade u ve}ini
evropskih dr`ava, uklju~uju}i i susjednu
Hrvatsku, ~ija se politika prema BiH
nimalo nije promijenila nakon nedavnog
izbornog trijumfa hrvatske ljevice. Hrvatski
predsjednik Ivo Josipovi} i dalje odr`ava
jednaku distancu preme ideolo{koj bra}i
u Sarajevu, zamjeraju}i im politi~ku
marginalizaciju legitimnih predstavnika bh.
Hrvata. Izborni slom HDZ-a Hrvatske
nimalo nije poremetio uspostavljene konta-
kte hrvatskog predsjednika Josipovi}a s
~elnikom HDZ-a Čovi}em. Dapa~e, njihovi
susreti u Zagrebu i Mostaru jo{ su u~estaliji
i srda~niji nego ranije, uz istovremeno
napadno izbjegavanje Josipovi}a da se
susretne s predstavnicima centralne vlasti u
Sarajevu predvo|ene SDP-om. Aktuelna
federalna Vlada podvrgnuta je tihoj
diplomatskoj izolaciji, i ta je ~injenica 

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 13

Asim:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:42 Page 14
PREVRAT NA FEDERALNOJ SCENI
 mo`da i presudno omek{ala Lagumd`ijin
pretvrdi stav prema dva HDZ-a.
VARNICE ME\U
PLATFORMA[IMA
Tome su svakako doprinijele i stalne
varnice koje sijevaju izme|u ~etvoro~lane
platforma{ke koalicije, osobito izme|u
SDP-a i Boljitka bra}e Lijanovi}, koji
obilato zloupotrebljavaju ~injenicu da
svakog trenutka mogu sru{iti tijesnu
DISCIPLINIRANJE NEPOSLU[NIH
Niko nije nezamjenljiv - osim SDP-a!
Ne treba posve isklju~iti ni mogu}nost
da se u pozadini Lagumd`ijinog pribli`a-
vanja ^ovi}u kriju isti razlozi zbog kojih
Lagumd`ija ve} neko vrijeme flertuje s
Fahrudinom Radon~i}em, liderom opo-
zicione partije SBB. Na ovaj na~in Lagum-
d`ija zapravo poku{ava disciplinirati svoje
koalicione saveznike, Tihi}a, Lijanovi}a,
14
Krajina
Bahilj
parlamentarnu ve}inu platforma{a u fede-
ralnom Parlamentu. Zahvaljuju}i toj pozi-
ciji Lijanovi}i su se, pored ostalog, izborili
i za pove}anje bud`eta federalnog
Ministarstva poljoprivrede sa 50 na 75
miliona KM, koji mogu tro{iti bez ikakvog
nadzora i parlamentarne kontrole, a
platforma{i su im pod pritiskom i ucjenama
morali prepustiti i punu kontrolu nad
va`nim finansijskom resursom Federacije
BiH - Razvojnom bankom.
Juri{i}a, i staviti im do znanja da nisu
nezamjenljivi i da ve} ima spremne
kandidate, Radon~i}a, ^ovi}a i Ljubi}a, koji
bi rado preuzeli njihovu poziciju.
Lagumd`ijin stvarni interes jeste ostanak
aktuelne izvr{ne vlasti u Federacije BiH u
kojoj SDP kontrolira klju~ne poluge i
najva`nije ekonomsko-finansijske resurse. 
ŽRTVE REKONSTRUKCIJE FEDE
SDP i HDZ dogovore o rekonstru
ministarska mjesta napustit će A
Zoran Mikulić, Milorad Bahilj i V
“Kada god procijene da je nama stalo do
usvajanja neke odluke ili zakona, Lijano-
vi}i po~inju zatezati kako bi {to skuplje
naplatili svoju podr{ku“, povjerio nam se
jedan visoki du`nosnik SDP-a, navode}i
kao primjer dvosmisleno o~itovanje Lijano-
vi}a o “policijskom zakonu“ do ~ijeg je
usvajanja SDP-u o~igledno jako stalo.
Prema najavama lidera HDZ-a Dragana
Čovi}a, rekonstrukcija federalne Vlade
trebala bi uslijediti odmah nakon konst-
ituiranja novog saziva Vije}a ministara
BiH, a najkasnije dva do tri mjeseca nakon
toga. U svakom slu~aju prije raspisivanja
redovnih op}inskih izbora koji bi se trebali
odr`ati na jesen ove godine.
PONOVO
NA PO^ETKU
Rekonstrukcija federalne Vlade po-
drazumijevala bi personalne promjene u pet
ministarstva pod kontrolom HSP-a i NS
Radom za boljitak. Rije~ je o Ministarstvu
poljoprivrede (Jerko Ivankovi}, NS Radom
za boljitak), Ministarstvu pravde (Z Zoran
Mikuli}, SDP), Ministarstvu finansija
(A
Ante Krajina, HSP), Ministarstvu rada i
socijalne politike (V Vjekoslav Čamber,
HSP) te ministarstvu trgovine (M Milorad
Bahilj, NS Radom za boljitak). Ovih pet
“hrvatskih“ ministarstava HDZ i HDZ
1990 podijelili bi prema formuli 3:2 u
korist HDZ-a, pri ~emu bi HDZ-u pripalo
Ministarstvo finansija, s tim da bi ministar
finansija istovremeno bio i dopredsjednik
federalne Vlade, jednako kao i u proteklom
mandatu. Struktura federalne Vlade
precizno je utvr|ena Ustavom: premijer i
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
 Asim:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:43
Ivankovi}
DERALNE VLADE: Ukoliko se
strukciji Federalne Vlade
e Ante Krajina, Jerko Ivanković,
i Vjekoslav Čamber
dva dopremijera moraju biti iz tri
konstitutivna naroda, a od ukupno 16
ministara, 8 mora biti iz reda Bo{njaka, 5 iz
reda Hrvata i 3 iz reda Srba. U Republici
Srpskoj primjenjuje se identi~na proporcija,
pri ~emu naravno najvi{e (8) ministara
dolazi iz reda najbrojnijeg srpskog naroda,
5 iz reda Bo{njaka i tri iz reda Hrvata.
I aktuelna vlada Federacije BiH,
konstituirana je u skladu s formalnim
ustavnim odredbama, no problem je u tome
{to su pet “hrvatskih“ ministarstava preu-
zele partije s krajnje oskudnom podr{kom
hrvatskog naroda, odnosno {to su iz vlasti
eliminirane dvije partije, HDZ i HDZ 1990,
koje su na proteklim parlamentarnim izbo-
rima dobile nadmo}nu podr{ku hrvatskih
bira~a. Dragan Čovi} i Bo`o Ljubi} tvrde
OHR PERE RUKE
Rekonstrukcija u nadležnosti
stranaka
Povodom u~estalih najava rekonstru-
kcije federalne Vlade, oglasio se i OHR.
“Sve dok Ustavni sud ne presudi
druga~ije, sada{nja Vlada Federacije
BiH je legalna i legitimna. Rekonstru-
kcijom Vlade FBiH treba da se bave
politi~ke stranke, ukoliko smatraju da je
to potrebno, a ne kancelarija visokog
predstavnika“, stoji u slu`benom saop-
}enju OHR-a.
Podsje}amo, visoki predstavnik Valen-
tin Inzko 28. marta protekle godine
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 15
SDP PRISTAJE NA REKONSTRUKCIJU FEDERALNE VLADE?!
da su dva HDZ-a dobila 90 posto glasova
hrvatskih bira~a i da im na temelju
osvojenih glasova pripadaju sve hrvatske
pozicije u izvr{noj vlasti Federacije BiH, po
istoj logici po kojoj su SDP i SDA preuzele
suspendirao je odluke CIK-a koje se
odnose na validnost Doma naroda
Parlementa BiH, te na izbor predsjednika i
dva dopredsjednika Federacije BiH.
CIK je prethodno poni{tio odluku o
izboru predsjednika i dva dopredsjednika
Federacije BiH “jer nije u skladu s Izbornim
zakonom BiH“, te utvrdio da nisu bili
ispunjeni zakonski uvjeti za formiranje
Doma naroda, ~ime je ozbiljno proble-
matiziran legalitet cijele izvr{ne vlasti
Federacije BiH. 
Mikuli}
^amber
sve bo{nja~ke pozicije, makar nisu dobile
sve glasove bo{nja~kih glasa~a.
Čak i pod pretpostavkom da se ~etiri
parlamentarne stranke, SDP, SDA, HDU i
HDZ 1990, nekako nagode oko prera-
spodjele izbornog plijena u federalnoj
Vladi, ostaje puno ve}i problem -
preraspodjele politi~kog utjecaja i kontrole
nad klju~nim federalnim institucijama,
direkcijama, javnim i dr`avnim predu-
ze}ima. U do sada nevi|enom kadrovskom
cunamiju, platforma{ka koalicija je pomela
sve naslije|ena kadrove u federalnim
institucijama, direkcijama i preduze}ima i
na ~elne pozicije instalirala odane
poslu{nike, nerijetko i nabli`e srodnike,
prijatelje i kumove. Rekonstrukcija kakvu
zagovaraju dva HDZ-a podrazmijevala bi
nove personalne promjene u svim
institucijama, direkcijama i preduze}ima
pod kontrolom Lijanovi}a i HSP-a, a u
izvjesnoj mjeri i SDP-a.
To }e me|utim i}i puno te`e i
nesumnjivo }e biti glavni predmet sporenja
izme|u SDP-a i dva HDZ-a. 
15
Bosko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:06 Page 16

TERORISTA BOLE IZ BANJE LUKE

POTENCIJALNE METE ATENTATA

MUP RS-a na vrijeme je sprije~io atentat koji je
trebao da se izvede 9. januara u dvorani Borik na
najvi{e zvani~nike Republike Srpske i Srbije

Višednevna istraga MUP-a RS-a, MUP-a Srbije i Tužilaštva BiH oko arsenala
oružja pronađenog u dvorani Borik ukazuje da je postajala ozbiljna namjera da se
to oružje upotrijebi protiv najviših zvaničnika RS-a i Srbije; naša novinarka
otkriva do kojih je saznanja došao zajednički istražiteljski tim

BIV[I PRIPADNICI KARAD@I]EVOG

TAJFUNA NAMJERAVALI DA
IZAZOVU HAOS U BiH
16 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Bosko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:06 Page 17

OPASNE NAMJERE [PIJUNSKOG BRATSTVA

Bo`idar Stani{ljevi} bio je pripadnik Karad`i}eve grupe

Tajfun, u koju ga je “regrutovao“ njen osniva~ Ljuban
E}im, za kojeg je radio sve do hap{enja u Banjoj Luci
dobio nekoliko anonimnih poruka u kojima u trajanju od mjesec dana zbog bojazni da
Pi{e: MIRHA DEDI]
se dr`avni i policijski vrh, kao i njihove ne uni{ti tragove va`ne za kazneni postu-

I
nformacije o pripremi atentata na pred-
sjednika Srbije Borisa Tadi}a, patri-
jarha Irineja, ministra Ivicu Da~i}a i
predsjednika RS-a Milorada Dodika
primljena je u Srbiji s prili~nim uzne-
mirenjem. Sve nadle`ne slu`be su odmah
alarmirane od dr`avne vlasti i svoju
pripravnost podigle su na najvi{i stepen,
po{to su procijenile da su prijetnje dr`av-
nom vrhu veoma ozbiljne.
Nakon {to je prona|eno oru`je u dvo-
rani Borik u Banjoj Luci koje je, prema
istrazi MUP-a RS-a trebalo biti upotrije-
bljeno protiv visokih zvani~nika RS-a i
Srbije, MUP Srbije je po~etkom nedjelje
porodice, upozoravaju da se ~uvaju jer
atentatori ne}e odustati od svojih namjera.
Predsjednik Srbije Boris Tadi} je dobio
i anonimno pismo, u kome je obavije{ten da
}e “posle slu~ajno spre~enog atentata u
Banjaluci oni ponovo udariti, ali bez pre-
tenzija da to bude spektakularno” i da je
~itav scenario zami{ljen po modelu iz filma
Mand`urijski kandidat.
KLJU^NO VJE[TA^ENJE MUP-a SRBIJE
Istraga u slu~aju “Borik” jo{ traje. Za
sada je jedini uhap{eni Bo`idar Stani{-
ljevi}, koji je i slu`beno osumnji~en za
terorizam zbog uno{enja oru`ja i eksplozi-
va u dvoranu Borik. Odre|en mu je pritvor
pak.
Me|utim, pripadnici MUP-a RS-a i
Srbije ispituju Stani{ljevi}evu eventualnu
povezanost s pojedinim kriminalnim grupa-
ma u BiH i Srbiji. Istraga ide u vi{e prava-
ca. Jedan od njih je njegovo poznanstvo s
Ljubanom E}imom, ratnim zamjenikom
na~elnika Centra dr`avne bezbjednosti
Republike Srpske. Sumnju da E}im stoji iza
Stani{ljevi}a izazvalo je pisanje Dodikovih
re`imskih medija koji ve} {esti put u po-
sljednjih nekoliko godina produciraju
vijesti o pripremi atentata na njega.
Me|utim, kako na{ list saznaje, Stani-
{ljevi} tokom saslu{anja u Tu`ila{tvu BiH
nije krio svoje veze sa Ljubanom E}imom. 

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 17

Bosko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:07 Page 18

TERORISTA BOLE IZ BANJE LUKE

 Tvrdio je da je za njega radio sve do 1999.
godine, a da je nakon poslovne saradnje
ostao u prijateljskim odnosima s njim.
Tokom saslu{anja Stani{ljevi} je priznao da
je oru`je njegovo, da mu je ostalo od rata,
da ga je on li~no tu sakrio, ali je negirao da
je planirao da ga upotrijebi za atentat. Isti
izvor tvrdi da je Stani{ljevi} tokom
saslu{anja mijenjao iskaz vezan za oru`je i
eksploziv koji je prona|en u plafonu novi-
narske lo`e. Prvo je kazao da je oru`je tu
sklonio prije deset godina kako ne bi bilo
zaplijenjeno u akciji “@etva”. Petnaestak
minuta kasnije tvrdio da je oru`je na to
mjesto smjestio 2008. godine.
Me|utim, kako je u torbama u krovu
Borika prona|en arsenal za koji eksperti
tvrde da se koristi za teroristi~ke napade i
atentate, istra`ni organi sumnjaju da
Stani{ljevi} govori istinu. Isti eksperti sma-
traju da oru`je nije ostalo iz rata jer su poje- BRI@LJIVO PRIPREMAN ATENTAT
dini djelovi izra|eni nedavno. Dugogodi{njeg radnika u Boriku Bo`idara Stani{ljevi}a, koji se sumnji~i za terorizam, policija
Ina~e, policija RS-a je prilikom protiv- je povezala sa Ljubanom E}imom i jo{ nekoliko osoba koje su devedesetih godina bili prvi
ljudi bezbjednosnih struktura RS-a
diverzionog pregleda dvorane u novi-
narskoj lo`i prona{la torbe, u kojima su se
nalazili automatska pu{ka sa prigu{iva~em i
skriva~em plamena, pet okvira, tri kilogra-
ma plasti~nog eksploziva, poluautomatska
pu{ka sa 330 komada municije, {tapini sa
upalja~em i kumulativne bombe velike
razorne mo}i.

DUGOGODI[NJI PRIPADNIK
TAJNE SLU@BE
Konkretni dokazi da je planiran atentat
ne postoje, ali kako navodi na{ izvor,
odre|ene ~injenice ukazuju na ozbiljnost
situacije, prije svega mjesto na kojem je
bilo sakriveno oru`je. Ispod reflektora pa
sve do bine ispred koje su sjedili najvi{i
dr`avni zvani~nici prostor je potpuno ~ist.
Policajci koji rade na slu~aju primijetili su i
da je zemlja u `ardinjerama ispred dvorane
bila prekopana, odnosno da je postojala
namjera da se eksploziv zakopa u `ardi-
njere i aktivira u odre|enom trenutku.
MUP Srbije, kako saznajemo od izvora
koji vode istragu, nije saslu{avao Stani-
{ljevi}a, kako su to objavili pojedini medi-
ji, niti je u bilo kojem slu~aju prekora~io
svoja ovla{tenja u BiH. Desetak pripadnika
MUP-a Srbije za organizovani kriminal,
balistiku i terorizam do{li su u Banju Luku
sa Miloradom Veljovi}em, direktorom srbi-
janske policije, prvenstveno kako bi profe-
sionalno pomogli u istrazi. Pri tome su
ponudili da besplatno urade vje{ta~enje i BiH je krajem pro{le nedjelje poslalo u i nalazi da li je ovo oru`je nedavno bilo
DNK analizu u Beogradu. Treba ista}i i da Beograd na forenzi~ku analizu. Ina~e, upotrijebljeno, trebali bi biti gotovi u nared-
je saradnja MUP-a RS-a i Tu`ila{tva BiH Nacionalni kriminalisti~ko-tehni~ki centar nih nekoliko dana.
na ovom slu~aju na visokom nivou. Naime, MUP-a Srbije ima bogatu bazu DNK profi- Stani{ljevi} je, prema sopstvenom priz-
MUP RS-a proslijedio je Tu`ila{tvu BiH la. Ona sadr`i preko pet hiljada biolo{kih nanju, radio za Dr`avnu bezbjednost Repu-
sve informacije do kojih je do{ao tokom tragova kriminalaca, uklju~uju}i i DNK blike Srpske. Me|utim, iako je ve}ina
istrage. profil Ljubana E}ima, za kojeg postoje medija objavila da su se Stani{ljevi} i E}im
Automatska pu{ka, kao i ostalo naoru- sumnje da je umije{an u ovo djelo. upoznali u sportskom centru gdje je E}im
`anje koje je na|eno u Boriku Tu`ila{tvo Rezultati otisaka prstiju, tragova DNK kao dolazio da trenira, na{ list saznaje da su

18 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Bosko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:07
NERASKIDIVA [PIJUNSKA ZAJEDNICA
Veze bezbjednjaka RS-a su čvrste
kao u vrijeme rata kada su tjesno
sarađivali
O povezanosti Bo`idara Stani{ljevi}a
sa ratnim vrhom Dr`avne bezbjednosti
RS-a i takozvane RSK svjedo~e i zvanice
koje je prije nekoliko dana ugostio u svom
domu na krsnoj slavi. Proslavi su, pored
Ljubana E}ima, prisustvovali i Dragan
Kijac, ratni ministar MUP-a RS-a, i Ilija
Koji}, pomo}nik ministra MUP-a RSK.
Kada je otkrivena povezanost Stani{ljevi}a
i E}ima, biv{i zamjenik na~elnika DB-a je
pobjegao iz Banje Luke i gubi mu se svaki
trag. Ova trojka je samo dio kruga
obavje{tajaca sa kojom je Stani{ljevi}
ostao blizak iz ratnog perioda. Prema
pouzdanim informacija E}im je redovno
dolazio u Banju Luku, ali i u Bijeljinu. U
etno-selu “Stani{i}” pored Bijeljine sasta-
jao se sa saradnicima, izme|u ostalih i
Stani{ljevi}em i Kijcem, za koje postoje
informacije da se i danas bavi {pijunskim i
policijskim poslom u BiH. Ina~e, E}im i
Kijac upoznali su se pred izbijanje rata u
BiH u Odjeljenju za strance u Banjoj Luci.
Upravo }e saradnja s Kijcem kasnije
pomo}i E}imu da do|e u SDB. Ljuban
E}im po~etkom rata u BiH odlazi na
vi{emjese~no “stru~no usavr{avanje“ u
zloglasni centar za obuku DB-a Srbije u
Pan~evo, kroz koji su pro{li svi pripadnici
“parapolicijskih“ i “paravojnih“ srpskih for-
macija tokom ratova u Hrvatskoj i BiH. U
prvoj polovini 1992. godine, u vrijeme
povla~enja JNA iz BiH, srpska policija u
dogovoru sa JNA napada konvoje i oduzi-
ma im oru`je. Formiraju se Srpske oru-
E]IM NA ^ELU KRIMINALNOG I OBAVJE[TAJNOG PODZEMLJA
Ha{ki optu`enik Stojan @upljanin je kao minister unutra{njih poslova tzv. Srpske autonomne
regije Krajina osnovao jedinicu Crvene beretke ~iji je komandant bio Ljuban E}im
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 19
OPASNE NAMJERE [PIJUNSKOG BRATSTVA
`ane snage (SOS) koje su nosile crvene
beretke. Stojan @upljanin, tada{nji min-
istar unutra{njih poslova tzv. Srpske
autonomne regije Krajina, osniva jedinicu
koju naziva “Crvene beretke” i koja je bila
potpuno analogna Legijinoj. Njen koman-
dant bio je Ljuban E}im. Ova jedinica u vri-
jeme operacije “Autonomna pokrajina
Zapadna Bosna” Fikreta Abdi}a odlazi u
Krajinu na ispomo} Miloradu Lukovi}u
Legiji i @eljku Ra`natovi}u Arkanu. Tokom
te 1995. godine dolazi do njihove tijesne
saradnje. Njihove operacije, izme|u osta-
log, podrazumijevale su i {verc nafte, ciga-
reta i ostale robe. Sredinom 1995. godine
Dragan Kijac postaje ministar unutra{nji
poslova RS-a. On za na~elnika DB-a
postavlja Milana Krnjaji}a, a za njegovog
zamjenika Ljubana E}ima. Ubrzo nakon
toga E}im ja~a, postaje {ef podzemlja RS-a
i ima ambiciju da postane Arkan Republike
Srpske. U to vrijeme, izme|u ostalog, bavio
se iznudama i reketiranjem. E}im je imao dva
stana u Banjoj Luci u kojima su ljudi privo|eni
i mu~eni. Pripadnici DB-a RS-a }e prilikom
upada u te stanove prona}i lance i bi~eve, ali
i komade ljudskog tijela. E}imov prijatelj
Bo`idar Stani{ljevi} je tokom rata bio poznat
po svojim radikalnim istupima. Veoma je
osion, nadmen i prepreden, a oni koji su ga
ovih dana saslu{avali tvrde da njegov psi-
holo{ki profil ni u kom slu~aju ne odgovara
jednom uposleniku sportske dvorane ve}
prije iskusnom {pijunu koji poku{ava
vje{to manipulisati ljudima… 
veze Stani{ljevi}a i E}ima od ranije poz-
nate MUP-u RS-a. Izvor iz MUP-a RS-a za
na{ list tvrdi da je Stani{ljevi} tokom rata
bio pripadnik Druge banjalu~ke lake
pje{adijske brigade. Isti izvor isti~e da su
svi pripadnici Karad`i}eve tajne slu`be
Tajfun bili iz ove brigade i da je po svemu
sude}i i Bo`idar Stani{ljevi} bio pripadnik
zloglasnog Tajfuna. Najistaknutiji ~lan
Tajfuna bio je dugogodi{nji Stani{ljevi}ev
prijatelj Ljuban E}im, koji ga je i doveo u
ovu tajnu slu`bu.
Tajfun je bio isklju~ivo pod Kara-
d`i}evom kontrolom i godinama je njemu
podnosio izvje{taje. Zadatak Tajfuna bio je
da “prikuplja informacije o unutra{njem i
spoljnem neprijatelju”. Obavje{tajci iz
Tajfuna potpisivali su se sa kao Sigma.
Me|utim, tajne izvje{taje slali su 1994.
godine i Dr`avnoj bezbjednosti Srbije i
nudili se da budu njeni saradnici.
Tajfun je rasformiran Karad`i}evom
naredbom, a pod optu`bom da je to
“zlo~ina~ka organizacija koja je maltreti-
rala gra|ane Banje Luke i imala niz tajnih
{pijunskih aktivnosti”. Akcijom hap{enja
pripadnika Tajfuna rukovodio je tada{nji
zamjenik ministra unutra{njih poslova
Tomislav Kova~. Tada je uhap{eno vi{e od
40 pripadnika ove jedinice. Nakon 40 dana
optu`eni su pu{teni. Uslov za izlazak na
slobodu bio je da potpi{u izjavu po kojoj
ne}e nikada pri~ati ono {to su radili kao pri-
padnici Tajfuna. Nakon odlaska Karad`i}a
s vlasti, E}im je ostao na ~elu [este uprave
vojne sigurnosti. Dugo je bio glavna perja-
nica ratnog i poratnog rukovodstva RS-a, za
koje je odra|ivao mnoge prljave poslove.
Izme|u ostalog, upravo njemu je bilo povj-
ereno prislu{kivanje biv{e predsjednice RS-
a Biljane Plav{i}, koje je kolokvijalno bilo
poznato kao “afera kaktus”... Ubrzo nakon
{to je “provaljen” za prislu{kivanje oti{ao
je iz slu`be, ali je posao u kriminalnim
vodama nastavio sa ratnim drugovima u
Srbiji. U srbijanskoj prijestolnici uto~i{te
su mu pru`ili njegov ratni komandant i kum
@eljko Ra`natovi} Arkan i Milorad Ulemek
Legija, tako|e saradnici Slu`be bezbjed-
nosti.
Ovaj obavje{tajac i dugogodi{nji Kara-
d`i}ev saradnik imao je jake logisti~ke veze
me|u srbijanskim bezbjednjacima. Tako|er
ga povezuju sa najozlogla{enijim beograd-
skim i paljanskim kriminalnim krugovima.
Nakon {to je raskrinkan da je u martu
2005. godine spremao atentat na @eljka
Kopanju, E}im odlazi u Ju`nu Ameriku. U
posao drogom uveo ga je, prema policijskoj
istrazi, Slobodan [olaja, koji je policiji poz-
nat po trgovini narkoticima naveliko.
E}im je krajem 2007. godine uhap{en
kao ~lan najorganizovanija narko krimi-
nalne grupe u regionu, koja je djelovala na
teritoriji BiH, Srbije, Makedonije, [vaj- 
19
Bosko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:07
TERORISTA BOLE IZ BANJE LUKE
 carske. U njegovom stanu prona|eno je
preko 50 kilograma droge i ~itav arsenal
oru`ja. Tokom su|enja, srbijansko Tu`ila-
{tvo je pod vrlo sumnjivim okolnostima,
odustalo od optu`bi protiv E}ima za proda-
ju heroina i kokaina i to “zbog nedostatka
dokaza”. Tada je oslobo|en i optu`bi za
kriminalno udru`ivanje. Osu|en je na dvije
godine i ~etiri mjeseca zatvora zbog
nedozvoljenog dr`anja i no{enja oru`ja i
falsifikovanja dokumenata. Me|utim,
Apelacioni sud u Beogradu smanjio mu je
kaznu za 10 mjeseci zatvora.
Upu}eni u prilike tvrde da je E}im sa
Tu`ila{tvom napravio svojevrsni “dil”,
odnosno da je Tu`ila{tvu dao informacije
od “posebnog zna~aja”.
Prema pouzdanim informacijama, do
hap{enja E}ima ne bi ni do{lo da srbijanska
policija nije bila pritisnuta sve ~e{}im
izvje{tajima ameri~ke DEA-e koja je imala
saznanja da droga iz Ekvadora dolazi u
Beograd. E}im je, prema istom izvoru, dro-
gom trgovao za Slu`bu dr`avne bezbjed-
nosti Srbije. Me|utim, on je izgubio svako
upori{te i podr{ku vladaju}ih struktura
nakon odlaska Vojislava Ko{tunice s vlasti.
Tako|er, kako navodi dobro obavije{teni
izvor, sada{nji {ef BIA-e Sa{a Vukadi-
novi}, koji je naslijedio Radeta Bulatovi}a,
tra`io je da se prekine svaka saradnja ove
slu`be sa E}imom zbog njegovih inkrimini-
raju}ih veza i poslova sa zemunskim
klanom.
DODIKOV STRAH OD E]IMA
Zanimljivo je da je E}im dugogodi{nji
prijatelj sa Veliborom [otrom, kumom
Milo{a ]ubrilovi}a zvanog ]ubri. ]ubri-
lovi} je, ina~e glavni Dodikov savjetnik za
bezbjednost.
Kako na{ list saznaje od izvora iz MUP-a
Srbije, Dodik ve} godinama zazire od
Ljubana E}ima jer je prema raspolo`ivim
informacijama E}im u tijesnim vezama sa
pripadnicima zemunskog klana koji su,
samo iz Dodiku poznatih razloga, pripre-
mali atentat na njega.
Postoji slu`bena zabilje{ka od prije
nekoliko godina, do koje je na{ list do{ao, a
koju je MUP Srbije dostavio MUP-u RS-
a, da odre|ena grupa porijeklom iz RS-a,
okupljena oko Ljubana E}ima, stalno prati
Milorada Dodika. Dodik je priznao kako
mu je poznato da se nalazi na njihovom
ni{anu.
MUP Srbije ima operativna saznanja da
E}im, pored veza sa zemunskim klanom,
odr`ava kontakte i sa Lukom Bojovi}em,
najistaknutijim vo|om kriminalne grupe u
regionu. Prema informacijama MUP-a
Srbije trgovinu narkoticima, ubistva i
otmice u regionu kontroli{e Luka Bojovi}, i
to sa pristojne udaljenosti, odnosno mjesta
nepoznatog policiji. Bojovi} se dovodi u
20
Page 20
[EF
[EF BALKANSKE
BALKANSKE
MAFIJE
MAFIJE
Policija
Policija je
je je
je do{la
do{la do
do
operativnih
operativnih saznanja
saznanja da
da
tragovi
tragovi atentatora
atentatora iz
iz
sportske
sportske dvorane
dvorane Borik
Borik
vode
vode do
do Luke
Luke Bojovi}a,
Bojovi}a,
neprikosnovenog
neprikosnovenog vo|e vo|e
balkanske
balkanske mafije
mafije
vezu sa svim ve}im i nerazja{njenim
PRIPADNICI ubistvima u Srbiji u posljednje dvije
TAJFUNA I DALJE decenije.
Upravo je to jedan od razloga zbog
AKTIVNI: Božidar kojeg su pripadnici MUP Srbije stigli u
Banju Luku. Njihova pomo} je bila
Stanišljević je tokom rata dragocjena i zbog toga {to se policija RS-a
bio pripadnik Druge nikada nije smjela uhvatiti u ko{tac sa
kriminalnom grupom okupljenom u
banjalučke lake Tajfunu, naro~ito u Banjoj Luci.
pješadijske brigade, iz Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da je
Ljuban E}im uvijek imao sna`no upori{te u
koje su regrutovani svi policiji Republike Srpske i da ga se i danas
u MUP-u RS-a mnogi pla{e. Jedan od ljudi
pripadnici Karadžićeve kojima jedno vrijeme nije i{lo u prilog da se
stane na kraj E}imovom kriminalu bio je i
tajne službe Tajfun Sredoje Novi}, aktuelni ministar civilnih
poslova BiH i biv{i rukovodilac Dr`avne
bezbjednosti RS-a. Kako navodi na{ dobro
obavije{ten izvor postojala je jedna linija sa
tada{njim Milo{evi}evim re`imom kojem
je pripadao zna~ajan dio ljudi koji su uspj-
eli da se inkorporiraju u nove demokratske
strukture u RS-u i koji su po nalogu iz
Beograda nastojali da o~uvaju E}ima i nje-
gove saradnike. Novi} je u tome bio
najagilniji.
Popis mogu}ih nalogodavaca planira-
nog atentata je veliki, a njihova imena se u
interesu istrage jo{ ne saop{tavaju. Prema
informacijama do kojih smo do{li, sumnja
se da je po nalogu banjalu~ko-beogradskih
krugova zaista pripreman atentat na
Dodika, Tadi}a i ostale zvani~nike koji se
tog dana proslavljali dvadeset godina pos-
tojanja RS-a. Upu}eni u prilike smatraju da
nije slu~ajno izabrana Banja Luka i da je
postojala namjera da se izazove haos,
odnosno Republika Srpska digne na noge,
{to bi rezultiralo i oru`anim sukobima u
RATNE I PORATNE MAFIJA[KE VEZE BiH. U takvim situacijama svaka policijs-
Ljuban E}im koji se dovodi u vezu sa plani- ka istraga je gotovo nemogu}a, a najve}u
ranim atentatom u Banja Luci dugogodi{nji korist izvukli bi upravo kriminalni
je prijatelj sa Miloradom Lukovi}em Legijom klanovi. 
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Skandal:Skandal.qxd 19.1.2012 0:52 Page 21

SKANDAL NEDJELJE

Konačno raščišćavanje bh. nogometne kaljuže

Bivši dužnosnici NS BiH prodavali su “na crno“

tri hiljade karata za utakmice nogometne
reprezentacije BiH u Zenici!

NOVAK DAMJANOVI]
“Nije slu~ajno to {to UEFA suspendira na{e
suce jer svi znamo da ve} godinama oni
imaju prljave ruke”

Pi{e: NEDIM HASI] u kriminal, za{to je, po njemu, tvrdilo kako nisu prodane a na svakoj je
Foto: MARIO ILI^I] najodgovornija suspendirana garnitura iz utakmici stadion bio prepun“, pri~a

K
omisija za bezbjednost NS BiH,
odnosno prvi ~ovjek ove Komisije
Novak Damjanovi}, zatra`io je od
Komiteta za normalizaciju da se formira
novo tijelo za suzbijanje korupcije i
kriminala, sa ciljem da bh. fudbal jednom
za sva vremena izvu~e iz za~aranog kruga
namje{tanja, me{etarenja i podmi}ivanja.
Damjanovi} je, sa svojim kolegama iz
Komisije, pokrenuo ovu inicijativu po
ugledu na Hrvatsku.
Tamo, naime, postoji posebno tijelo ~iji
NS BiH. “Za mene je korupcija to {to je
Fudbalski savez Banje Luke, gdje ja `ivim,
postao familijarna firma, korupcija je i to
kada se, bez ikakvog reda i kontrole, preko
no}i na va`na mjesta u sudijskoj komisiji i
sudijskoj listi postavljaju ljudi koji to ne
zaslu`uju“, odlu~no }e Damjanovi},
dodaju}i:
“Zvani~nici iz na{ih klubova javno
izjavljuju kako im je trener kupio utakmicu
i sli~no. Pa sjetimo se sumnjivih utakmica
kakve se, recimo, @eljezni~ar-@ep~e koja je
igrana u Sarajevu ili Borac-@ep~e u Banjoj
Damjanovi} i dodaje: “Na utakmici sa
Estonijom ili Armenijom prijavili smo Ilji
Dominkovi}u da osnovano sumnjamo da se
na utakmici pojavilo 2900 falsifikovanih
karata koje su prodate prije utakmice a da je
original vra}en u Savez. Nekoliko dana
kasnije raspravljalo se o tome na sjednici
IO, oni su se tada ljutili na nas, pitali otkud
to da se mi u sve to petljamo i nikada se
vi{e o tome nije pri~alo. To nije sitnica, tri
hiljade karata u Zenici je sto hiljada
maraka, jer je stadion bio dupke pun a niko
ne zna gdje su te pare zavr{ile.“

je zadatak da stane na kraj ne~asnim
radnjama. Upravo je ono, u saradnji sa
USKOK-om, pomoglo da se u Hrvatskoj
otvori istraga tokom koje je na vidjelo
isplivao prljavi ve{ dugogodi{njeg
namje{tanja utakmica i podmi}ivanja
sudija, za {to su cijenu platili visokopo-
zicionirani funkcioneri u Savezu i
klubovima. “Sada su se, hvala Bogu,
kona~no stekli uslovi da osnujemo ovakvu
komisiju i krenemo u ra{~i{}avanje
kriminala u na{em fudbalu“, ka`e u
razgovoru za SB Novak Damjanovi}.
“Komitet za normalizaciju je napravio prve
korake, suspendirao ljude iz pro{log saziva
fudbalske vlade koji su ~inili ne~asne
radnje, mislim da }emo kod njih dobiti
podr{ku za ovu na{u nakanu.“ Damjanovi}
tvrdi kako je bh. nogomet duboko ogrezao
Luci koja je zavr{ena 1-2?! Odigravale su
se namje{tene utakmice, takozvane
utakmice tri za tri. Sada smo svjedoci
prozivanja Dragana Skaki}a, sudije kojeg
GO[K optu`uje za namje{tanje. Mora se
utvrditi da li je zaista Skaki} sudio protiv
GO[K-a za pare, kako to tvrdi predsjednik
Gabeljana Pero Pavlovi} ili toga nije bilo.
Ali onda nakon te istrage jedan od njih
dvojice za to mora odgovarati. Takvi ljudi
ne zaslu`uju da budu u fudbalu.“
Damjanovi} je iznio i {okantna saznanja o
na~inu na koji su se prodavale karte za
utakmice koje je nogometna reprezentacija
BiH igrala u Zenici u kvalifikacijama za
Svjetsko prvenstvo. “Mi smo bili svjedoci
toga {ta se de{avalo na utakmicama
reprezentacije. Karte su se falsifikovale, u
Savez bi se vra}ale prave karte za koje se
D
amjanovi} tvrdi kako, zbog odnosa
koji vladaju u na{em nogometu, nije
nimalo slu~ajno da je, primjerice,
UEFA do`ivotno suspendirala sudiju
Novu Pani}a ili da njema~ka policija vodi
istragu o namje{tenim utakmicama NK
Travnika na njihovoj turneji po
[vicarskoj. “Za Pani}a se znalo i ranije
da ‘prlja ruke’. Zbog takvih stvari smo i
pokrenuli ovu inicijativu, na Komitetu i
Savezu je da li }e ona za`ivjeti ili ne}e.
Mo`da }emo dobiti i po prstima, ali neka,
ako se to desi, neka javnost u BiH zna da
smo dobili zbog po{tene inicijative koja
je zabranjena. Ali ja iskreno vjerujem u
ovaj Komitet i uvjeren sam da }emo od
njih dobiti podr{ku u na{im nast o -
janjima.“ 

19.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 21

Nikolaidis:INTERVJU - osnova.qxd 19.1.2012
NJEGO[ IZ NA[EG SOKAKA
Andrej Nikolaidis
ANDREJ NIKOLADIS, crnogorski književnik i savjetnik predsjednika Skupštine
Crne Gore, ovih je dana podigao ogromnu novinsko-političku prašinu tekstom u
kojem je ironično i nemilosrdno napisao da bi “civilizacijski iskorak” bio da su na
proslavi 20-godišnjice Republike Srpske u Banjoj Luci u zrak odletjeli svi prisutni
gosti; za “SB” Nikolaidis pojašnjava “šta je pisac htio da kaže”
Zlo~inci koji su po~inili genocid
u Bosni mene optu`uju da
“raspirujem“ nasilje i terorizam!?
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
B
o`idar Bole Stani{ljevi}, star 61
godinu, dugogodi{nji radnik u
banjalu~koj dvorani Borik, priznao
je policiji da je oru`je, koje je
prona|eno u toj dvorani, 8. januara,
dan uo~i proslave dvadesetogodi{njice
Republike Srpske, njegovo. Pretpostavljamo
da je to bio povod da crnogorski knji`evnik,
Sarajlija po ro|enju, Andrej Nikolaidis napi{e
tekst ~iji je naslov: [ta je ostalo od velike
Srbije, a koji je objavljen u e-Novinama 11.
januara ove godine. A koji su razlozi? “To {to
me Bosna i ono {to se u njoj de{ava nisu
prestali interesovati. Niti }e. Ka`e, ovdje u
Podgorici, jedna lokalna hulja ovako: prosto
je nevjerovatno da se Nikolaidis danas,
petnaest godina po okon~anju rata, bavi
Bosnom i ratnim zlo~inima. Sad, zamislite da
se neko 1960. usudio napisati: prosto je
nevjerovatno da se neko danas jo{ uvijek bavi
holokaustom. To je poenta onoga {to se danas
de{ava: pomirenje kroz zaborav, normali-
zacija kroz legalizaciju kriminalnih aktivno-
sti, negiranje genocida kao legitimna razlika u
mi{ljenju... Danas i ovdje, politi~ka korek-
tnost je posljednje uto~i{te za hulje”,
obja{njava Andrej Nikolaidis.
 Sporna re~enica iz Va{eg teksta je:
“Civilizacijski iskorak bio bi da je Bole
22
0:09 Page 22
INTERVIEW
pisac
(Stani{ljevi}) upotrijebio dinamit i pu{ke
koje je sakrio u dvorani u kojoj su glavari,
duhovnici i umjetnici proslavljali dvade-
setogodi{njicu postojanja RS-a.” Nije li
odve} radikalno, osim ako niste pisali
metafori~ki?
Ima ta sporna re~enica i nastavak, bez
kojeg vam ni{ta ne vrijedi. A nastavak glasi:
Da je Bole, recimo, nezadovoljni radnik,
koji je shvatio da su nacionalni i vjerski
antagonizmi samo maska pod kojom elita
skriva temeljni antagonizam svakog
dru{tva, onaj klasni. Da je Bole, recimo,
rekao: jesam Srbin, ali sam i radnik, stoga
}u u zrak di}i one koji su me oplja~kali - ne
bi li to bio civilizacijski iskorak? Dakle,
nema tu govora mr`nje, kako mi
imputiraju. Jer govor mr`nje je usmjeren
protiv etni~kih, vjerskih, seksualnih...
grupa. Oni koji su me oplja~kali, kako
jasno ka`em, nisu etni~ka grupa. Oni koji
su oplja~kali su lopovi. Drugo, ka`u
KONSOLIDOVANI
REDOVI ZA ODSTREL:
Propagandni udar iz
Beograda je bio iznimno
dobro organizovan i jak.
A ljudi su lijeni, ko će
čitati moj tekst
pozivam na terorizam i nasilje. Oni izvr{ili
genocid, a ja pozivam na nasilje? U tekstu
jasno stoji da je epizoda sa Boletom u mom
tekstu fikcija, bukvalno tako, fikcija.
Ironi{em na ~injenicu da su mediji u
Beogradu hitno objavili da se spremao
atentat u Boriku, pa po`urili da optu`e
islamske teroriste. Pa onda onih hiljadu
Iranaca. Pa onda Miroslav Lazanski ka`e:
to je OVK. Kad ono - Bole. Mi ~ak ni ne
znamo je li Bole terorista, vjerovatno nije,
~ovjek je samo rekao da je oru`je njegovo.
Ali ~itava epizoda je za njene organizatore
bila bruka. A to valja prikriti. I eto
Nikolaidisa teroriste...
IDEMO U KONTRAOFANZIVU
 Usavr{avate li i dalje ironiju i
sarkazam? Dodu{e, mo`da bi se trebali
dogovoriti {ta u novije vrijeme ta~no zna~e
ove rije~i, jer ponekad, u malom prostoru
ali u isto vrijeme, imaju druga~ije zna~enje.
Usavr{avam. Ali na mom primjeru se
vidi da ironija ovdje ne samo da nije
popularna, nego je i opasna. Ka`e Lacan da
}ete primitivce uvijek prepoznati po mr`nji
prema svemu intelektualnom. A ironija je
intelektualna vrsta humora.
 Milorad Popovi}, predsjednik crno-
gorskog “Udru`enja nezavisnih knji`e-
vnika”, izme|u ostalog, veli da se “hajka na
Nikolaidisa vodi iz ideolo{kih i drugih
centara, prije svega u Srbiji i Republici 
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Nikolaidis:INTERVJU - osnova.qxd 19.1.2012 0:09 Page 23

ANDREJ NIKOLADIS, PISAC - SAVJETNIK

PISAC IMA KOME DA PI[E

Andrej Nikolaidis svojim tekstom
[ta je ostalo od velike Srbije
uzbunio je i mobilisao sve
nacionalisti~ke srpske snage u
Srbiji, Crnoj Gori i BiH

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 23

Nikolaidis:INTERVJU - osnova.qxd 19.1.2012
NJEGO[ IZ NA[EG SOKAKA
 Srpskoj, koji se nisu pomirili sa
rezultatima rata”. “To rade
primjenjuju}i ideolo{ku mat-
ricu novog ~etni{tva, koje je
trenutno u punoj snazi”, jo{
pi{e. No, nije li “novo ~etni-
{tvo” ve} dugi niz godina u
“punoj snazi”?
Iz li~nog iskustva mogu potvr-
diti da jeste. A pitajte i generala Jova
Kapu {ta misli o tome.
HAIKU, HAIKU 2
Dobro je što književni kritičar
Dodik j..e moju književnost
 Pristi`u li prijetnje na Va{u adresu
proteklih dana, bojite li se odmazde?
Prijetnje su javne, ma{ina koju su po-
krenuli na mene zastra{uju}e velika. Tako
velika da se zapravo i ne bojim.
 Predsjednik Republike Srpske
Milorad Dodik ka`e da j..e i Vas i Va{u
24
0:10 Page 24
HVALJEN I NAGRA\IVAN
Andrej Nikolaidis dobitnik je nagrade EU za knji`evnost, koju mu je u novembru
pro{le godine u Bruxellesu uru~io ministar kulture Crne Gore Branislav
Mi}unovi} (lijevo); Nikolaidis na sarajevskoj promociji svoje knjige Balkanska
rapsodija, koju je objavila Slobodna Bosna
 Interesuje me koli~ina Propagandni udar iz Beograda je bio
podr{ke koju ste dobili od iznimno dobro organizovan i jak. A ljudi su
crnogorskih medija. lijeni, ko }e ~itati moj tekst. Lak{e me samo
osuditi. Recimo, Boris Raoni}, minorni
NVO aktivista, odlu~i da kritikuju}i mene
izigrava demokratu. Pa me ispljuje, i jo{ mi
poru~i {to bih sad trebao u~initi: izviniti se,
izme|u ostalog. Nazove njega Dra{ko
\uranovi}, urednik Portala Analitika. I ka`e
mu: {to pri~a{ ono, Raoni}u? Ovaj veli:
osudio sam Nikolaidisovu izjavu. Dra{ko
mu ka`e: nije on dao izjavu, nego napisao
knji`evnost. Obavijestite ga da li trenu- autorski tekst. Ovaj }uti. Dra{ko ga pita: jesi
tno pi{ete novi roman ili neku drugu li ~itao tekst, Raoni}u? A ovaj: nisam, na
formu knji`evnog djela, mo`da se @abljak sam, na skijanje, no su me zvali na
obraduje...
telefon da dam izjavu. Tako dakle. To,
Dodik ne mo`e jebati moju knji -
ponavljam, to danas kreira javno mnenje.
`evnost. Moji romani jesu kratki, ali
Sad stvar lije`e na mjesto. Idemo u kontra-
meni se ~ini da je za njega vi{e kakav
ofanzivu.
haiku. 
KNJI@EVNI TERORIZAM
 A koje zaklju~ke iz goru}ih, vri{te}ih
i odvratnih reakcija javnosti iz Srbije i iz
Republike Srpske mo`e izvu}i pametan
~ovjek?
Pragmati~an: nemoj kao Nikolaidis.
Pametan: nemoj kao Kusturica.
SAMO
SAMO TI
TI DROBI
DROBI  Kako glasi reakcija koju bi, ipak,
Milorad
Milorad Dodik
Dodik na
na proslavi
proslavi izdvojili na vrh virtuelne liste Top of the
dvadesetogodi{njice
dvadesetogodi{njice RS-a
RS-a Shits?
Ona kraljica iz Glasa Srpske koja je
napisala da bi oni sa mnom trebali kao
Amerikanci sa Bin Ladenom - locirati i
amputirati. Mene i Peru Lukovi}a. Dakle,
da Milorad Dodik komandose po{alje u
Crnu Goru, da me oni na|u u mojoj vu~joj
jazbini u Ulcinju, i tu ubiju. A Dodik kao
Obama, da to gleda iz kabineta. Poslije
svega, da Kusturica o tome snimi film, kao
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Nikolaidis:INTERVJU - osnova.qxd 19.1.2012
MODERNO I PROGRESIVNO
Tačno je: ja sam prvi crnogorski
taliban
 Emir Kusturica ka`e da ste
politi~ki taliban, kao i da }e Vas ponovo
tu`iti. Na koji na~in }ete, kako sluti
slavni re`iser, aktivirati terorizam na
Balkanu? Mislim, ako nije tajna.
Mi se zajebavamo, ali vidite li {ta oni
zapravo poku{avaju, sa svim ovim poziva-
njem na svijetli primjer Amerike i tero-
rizam? Vidjeli oni da sad dobro ide ta
antiteroristi~ka borba, pa odlu~ili da nas
{to Ketrin Bigelou sad snima film o ubistvu
Bin Ladena.
 Kako komentari{ete ~injenicu da se
MUP Srbije aktivno uklju~io u istragu?
Samo nemoj po glavi, dru`e plavi.
 Ministar unutra{njih poslova Srbije
Ivica Da~i} tvrdi da se “slu~aj prona|enog
oru`ja trenutno tretira kao terorizam”.
Postoji li mogu}nost da budete uhap{eni
zbog podstrekavanja na terorizam?
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
0:10 Page 25
ANDREJ NIKOLADIS, PISAC - SAVJETNIK
potamane kao teroriste. Ra~unaju, to je
sad moderno, progresivno.
 Je li Va{ {ef, predsjednik
Crnogorskog parlamenta Ranko Krivo-
kapi}, komentarisao “nemile doga|aje”
Njemu ste se, navodno, prodali?
Tako je, on je ne{to svog politi~ko-
dr`avni~kog autoriteta investirao u mene.
A vi vidite kakva mu je to investicija bila. 
Zbog knji`evnog terorizma? [to sam ih
mu~ki napao rije~ima? Sve mo`e biti. Da
ste me prije pet dana pitali mo`e li se i{ta od
ovoga desiti, rekao bih vam ne. Pa sam sad
sa tom rije~ju, “ne”, i onom “nemogu}e”,
znatno oprezniji.
 Da li su reagovali predsjednik
Srbije Boris Tadi}, predsjednik Vlade
Srbije Mirko Cvetkovi} i patrijarh srpski
Irinej, koju su do{li na proslavu u Banju
Luku?
Reagovale su njihove slu`be i mediji,
koji vode ovu hajku.
HAJKA, O^EKIVANA
 A da li je reagovao Va{ omiljeni lik iz
kolumni koje ste onomad ispisivali u Slobo-
dnoj Bosni, mitropolit crnogorsko-pri-
morski Amfilohije Radovi}?
Kako nije. Rekao mi je da sam ja
“podgori~ki taliban”. A pazi kako Emirove
rije~i imaju te`inu me|u na{im narodima...
Prolazi moj stari ju~e kroz Ulcinj, {eta
ne{to, neko zubato sunce vani, a grupa
vehabija na jednoj terasi, kafeni{u. \e ti je
Andrej?, pita mog oca jedan od njih. Veli
tata Jovo, dolje, na rivi. A vehabija ka`e {ta
}e dolje, zovi ga ovamo s nama, on je na{,
taliban.
 Milorad Dodik, pak, ka`e da ste
bezna~ajan ~ovjek. Poznaju}i Vas,
nisam primijetio da ste ikad i htjeli
biti ne{to zna~ajni, naprotiv. No, {ta
bi se u Dodi kovom istupu moglo
desiti da je “inkriminisani” tekst
napisao neko ba{ zna~ajan? Mo`da bi
se zabrinuo...
Sla`em se da sam bezna~ajan. I
sugeri{em da me kao takvog tretiraju i
odmah prekinu hajku. Diglo se toliko orlova
i sokolova na jednog mi{a. 
25
Doko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:13 Page 26

POVRATAK JERKE DOKE

Prvi ministar obrane Republike BiH JERKO DOKO odlučio je prekinuti

višegodišnju medijsku šutnju iznoseći svoje viđenje ratnih događaja iz 1992., koji
su posljednjih mjeseci u fokusu istrage Državnog tužiteljstva; naša novinarka piše
o inkriminirajućim dokazima protiv Jerke Doke do kojih je Tužiteljstvo BiH došlo
istražujući ubojstvo osam zarobljenih rezervista bivše JNA u sarajevskom Velikom
parku, za koje Doko, navodno, nikada nije čuo, ali i otkriva manje poznate
činjenice iz kratke (pred)ratne biografije bivšeg ministra obrane zbog kojih Jerko
Doko i njegov najpovjerljiviji vojni obavještajac FIKRET MUSLIMOVIĆ
imaju razloga za paniku

DOKIN BIRO ZA ISTRA@IVANJE

RATNIH ZLO^INA je, naime, o likvidaciji zarobljenika u podnesena u maju 2005., za ubojstvo os-
Pi{e: SUZANA MIJATOVI] Velikom parku tako|er saslu{an u Tu`ite- morice rezervista JNA u Velikom parku,

N
ljstvu BiH i njegovo se ime nalazi u samom pored Doke i Efendi}a, terete se ratni
vrhu liste osumnji~enika, odmah nakon zapovjednik Specijalne jedinice MUP-a
akon dugogodi{nje medijske nekada{njeg komandanta Teritorijalne ob- Dragan Viki}, zapovjednik Vojne policije
{utnje i upornog izbjegavanja no- rane BiH Hasana Efendi}a. Kerim Lu~arevi}, na~elnik Stanice javne
vinara, prvi ministar obrane bezbjednosti u sarajevskoj op}ini Novi
Republike BiH Jerko Doko ogla- MUSLIMOVI] - NA[ ^OVJEK Grad Malik Krivi}, te Davor Mati} @miro,
sio se proteklog vikenda u U NJIHOVIM REDOVIMA jedan od komandanata Specijalne jedinice
sarajevskom Dnevnom avazu, iznose}i Podsjetimo, u kaznenoj prijavi Centra Jusufa Juke Prazine. Prema informacijama
svoje vi|enje klju~nih doga|aja iz 1992., javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo koja je Slobodne Bosne koje smo dobili iz izvora
koji su posljednjih mjeseci u fokusu
intenzivne istrage Tu`iteljstva BiH. Odbje- [TA (NI)JE ZNAO
gli ministar obrane koji je BiH napustio
STJEPAN KLJUI]
potkraj ‘92., u jeku naj`e{}ih ratnih sukoba, Biv{i ~lan
zamijeniv{i boji{nicu foteljom bh. konzula Predsjedni{tva BiH i
u njema~kom gradu Stuttgartu, potvrdio je ministar obrane
u razgovoru s novinarom Dnevnog avaza osnovali su Biro za
da je dao iskaz Dr`avnom tu`iteljstvu u istra`ivanje ratnih
“predmetu Dobrovolja~ka“, ali o detaljima zlo~ina
nije `elio govoriti. Istodobno je Jerko Doko
negirao bilo kakvu odgovornost za ubojstvo
osam zarobljenih rezervista biv{e JNA u
Velikom parku u Sarajevu, tvrde}i kako se
ni~ega ne sje}a. “Nemam pojma. [to je
Veliki park? Mo`da je to bilo poslije mene?
Prvi put ~ujem za to, zaista ne znam“,
neuvjerljivo se pravdao nekada{nji mini-
star, iako nema dvojbe da je njegov prvi
javni istup u bh. medijima motiviran upravo
aktualnom istragom Tu`iteljstva BiH. Doko

Jerko Doko i Stjepan Kljui} su formirali Biro za istra`ivanje

ratnih zlo~ina ~iji su operativci, po instrukcijama Fikreta
Muslimovi}a i Envera Mujezinovi}a, hapsili i u tajnim
sarajevskim zatvorima brutalno mu~ili zato~ene Srbe
26 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Doko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:13 Page 27

ISTRAGA PROTIV PRVOG MINISTRA OBRANE BiH

bliskih Tu`iteljstvu BiH, u dosada{njoj su
istrazi o doga|ajima u Velikom parku
iskaze dali svi osumnji~eni, osim pokojnog
Davora Mati}a. No, u odnosu na ostale
sarajevske ratne komandante, pozicija
Hasana Efendi}a i Jerke Doke umnogome
je delikatnija, budu}i da Tu`iteljstvo BiH
posjeduje dokument koji njih dvojicu
ozbiljno kompromitira. Posrijedi je dopis
koji su Hasan Efendi} i Jerko Doko 21.
maja 1992. uputili Kriznom {tabu Srpske
demokratske stranke, informiraju}i ih o
sudbini osam nestalih rezervista JNA, koje
su pripadnici Teritorijalne obrane BiH
zarobili u borbama na Dobrinji 22. aprila.
Odgovaraju}i na vi{e zahtjeva kriznih
{tabova SDS-a sa Pala, Ilid`e i Vogo{}e,
koji su tra`ili zvani~ne informacije o
zarobljenim rezervistima, Efendi} i Doko
su potvrdili da su zarobljeni Milivoje
Lalovi}, \or|e Bjelica, Zoran Markovi},
Dragomir \eri}, Stevan \okanovi}, Vlajko
Golubovi}, Nedeljko Vuji~i} i Miladin
Vukmanovi}.

KAKO JE FORMIRAN BIRO ZA

ISTRA@IVANJE ZLO^INA
“Nakon obavljenog razgovora sa svim
zarobljenim vojnicima, isti su se izjasnili da
ne `ele povratak u redove JNA, niti
prelazak u redove TO RBiH, ve} da im je
`elja da se vrate ku}ama, po{to su prisilno
mobilisani. Kod takvog stava svakog
pojedina~nog pripadnika biv{e JNA srpske
nacionalnosti, prema proklamovanim
na~elima Teritorijalne odbrane RBiH, svi
imenovani zarobljeni vojnici pu{teni su na
slobodu, tako da o njihovoj daljoj sudbini
nemamo bli`ih informacija“, pi{e u
slu`benom dokumentu koje su Hasan
Efendi} i Jerko Doko, gotovo mjesec dana
nakon {to su zarobljeni rezervisti JNA “po
kratkom postupku“ strijeljani u Velikom
parku, poslali Kriznom {tabu SDS-a.
Navodno da je Hasan Efendi}, na
saslu{anju u Tu`iteljstvu BiH, izjavio da je
inkriminiraju}i dokument potpisao na
temelju informacija koje mu je dostavio
tada{nji na~elnik Uprave za vojnu
bezbjednost TO RBiH Fikret Muslimovi},
kojeg je Jerko Doko neobi~no sr~ano
branio u intervju za Dnevni avaz. “Čovjek
je profesionalac. On je vodio KOS za
sarajevsku oblast, JNA je tri puta pravila
atentat na mene, a on je vodio operacije u
kojima je mene trebalo likvidirati. Fikret
Muslimovi} je bio na{ ~ovjek u njihovim
redovima. Onda smo ga prebacili da ga
za{titimo. Ja sam ga stavio u Ministarstvo
obrane BiH, jer je on profesionalac i zna taj
MEDIJSKA
MEDIJSKA SAMOIZOLACIJA
SAMOIZOLACIJA posao“, kazao je Doko, ponovno pre{u}uj-
Prvi
Prvi ministar
ministar obrane
obrane BiH
BiH Jerko
Jerko Doko
Doko se,
se,
nimalo
}u}i najva`nije ~injenice iz perioda njihove
nimalo slu~ajno,
slu~ajno, oglasio
oglasio uu bh.
bh. medijima
medijima
tek
tek nakon
nakon {to
{to je
je Dr`avno
Dr`avno tu`iteljstvo
tu`iteljstvo
(pred)ratne suradnje, odnosno, okolnosti
protiv
protiv njega
njega otvorilo
otvorilo istragu
istragu pod kojima su se upoznali. Kao prvi mini-
star obrane u Vladi RBiH (kojeg je na tu 

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 27

Doko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:14 Page 28

POVRATAK JERKE DOKE

 du`nost kandidirao HDZ BiH, a imeno-
ZLO^IN BEZ
vanje potvrdio Savezni sekretarijat za
narodnu odbranu u Beogradu), Jerko Doko KAZNE
Mahir @i{ko i
se tijekom 1991. godine sa Fikretom Nusret [i{i} Dedo
Muslimovi}em, tada{njim {efom Kontraob- uhap{eni su krajem
avje{tajne slu`be JNA (KOS-a) za BiH, ’92., u akciji CSB-a
sretao ~esto, u brojnim incidentim Sarajevo, ali su
situacijama, kada su pripadnici MUP-a ubrzo oslobo|eni
poku{ali sprije~iti ilegalno naoru`avanje po nalogu Alije
Izetbegovi}a i
Srba. Iako u naknadnim interpretacijama
Omera Behmena
burnih doga|aja iz 1991. i po~etka ‘92.
godine Dokina uloga nikada nije pro-
blematizirana, ~injenica je da su sve
policijske akcije koje su za cilj imale
obustavu podjele oru`ja SDS-u, upravo na
temelju odluka predratnog ministra obrane
Jerke Doke i ministra policije Alije
Delimustafi}a, zavr{ene bez uspjeha,
budu}i da je po nare|enju Fikreta Musli-
movi}a sporno naoru`anje stavljeno pod
kontrolu vojne bezbjednosti JNA, odakle je

TAJNA
TAJNA VELIKOG
VELIKOG PARKA
PARKA
Mjesec
Mjesec dana
dana nakon
nakon likvidacije
likvidacije osam
osam rezervista
rezervista
JNA
JNA Hasan
Hasan Efendi}
Efendi} ii Jerko
Jerko Doko
Doko obavijestili
obavijestili su
su
SDS
SDS da
da su
su ratni
ratni zarobljenici
zarobljenici oslobo|eni
oslobo|eni

kasnije, dakako, raspore|eno srpskim

RATNE ZASLUGE
Doko je stan u Mostaru otkupio
certifikatima, a onda ga za
gotovinu prodao federalnoj Vladi
Jerko Doko je Sarajevo napustio krajem
1992., nakon {to mu je Stjepan Kljui} u
hotelu Holiday Inn priredio opro{tajni gala
prijem na kojem, unato~ ratnoj neima{tini,
nije manjkalo ni hrane, ni pi}a, ni brojnih
uzvanika. Prvi bh. ministar obrane je karijeru
nastavio u Konzulatu BiH u Stuttgrtu, ali se u
diplomaciji nije dugo zadr`ao, budu}i da je
zahvaljuju}i strana~kim vezama u HDZ-u
Hrvatske “zbinut“ u Hrvatskoj elektroprivredi,
gdje i danas radi. Prostrani stan u Mostaru
veli~ine 110 kvadratnih metara Jerko Doko
je 1998. otkupio certifikatima, da bi ga
godinu dana kasnije ponovno prodao Vladi
Federacije BiH. Jerko Doko i danas ~esto
posje}uje Mostar. Njegov brat Frano Doko
je zapovjednik Odjela sudske policije u
Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji. 
postrojbama. Činjenica je, tako|er, da Jerko
Doko, kao ministar obrane BiH, nikada nije
javno osudio naoru`avanje srpskih para-
vojnih formacija koje je vr{ila JNA, kao {to
se nije oglasio ni kada su, ponovno u
organizaciji JNA, minirani mostovi na
Savi, premda je raspolagao provjerenim
informacijama o po~initeljima i njihovim
ratnim planovima. Iz tog je perioda ostao
upam}en samo jedan o{tar istup ministra
Doke, kada je podr`ao predsjednika
Predsjedni{tva BiH Aliju Izetbegovi}a da
se regruti iz Bosne ne {alju u JNA, {to je
u~inio po nalogu tada{njeg vodstva HDZ-a
Hrvatske. Naknadno }e se, me|utim,
ispostaviti kako je obustava regrutiranja
mladih vojnika iz BiH i{la na ruku vojnom
i politi~kom rukovodstvu u Beogradu, jer je
manjak vojske nadomje{ten rezervistima

SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

28
Doko:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:15 Page 29
ISTRAGA PROTIV PRVOG MINISTRA OBRANE BiH
HAP[ENJA PO
INSTRUKCIJAMA
KOS-a
Fikret Muslimovi} i
Enver Mujezinovi}
SDS-a, koji su tako dobili priliku da se u je Alija Izetbegovi} bio u Lisabonu na
JNA dodatno obu~e i naoru`aju. Bliska pregovorima. Za {efa Biroa izabran je
komunikacija izme|u Jerke Doke i Nusret [i{i} Dedo, jedan od osniva~a HDZ-a
“profesionalca“ Fikreta Muslimovi}a u Sarajevu (i otac Kljui}eve ljubavnice
nastavljena je i nakon {to je taj vojni Amire), a za njegovog prvog suradnika
obavje{tajac formalno promijenio Mahir @i{ko, predsjednik Muslimanskog
uniformu, odnosno, poslije njegovog omladinskog saveza (MOS-a), SDA-
naprasnog promaknu}a na mjesto {efa ovskog podmlatka koji je nakon izbora
Vojne bezbjednosti Teritorijalne obrane 1990. formirao Omer Behmen. Sjedi{te
BiH. Budu}i da je Muslimovi}ev bliski Biroa za istra`ivanje ratnih zlo~ina nalazilo
suradnik iz KOS-a Enver Mujezinovi} po se u dijelu zgrade Predsjedni{tva BiH u
povratku iz Beograda postavljen za kojem su urede imali Doko i Muslimovi},
na~elnika Odjeljenja bezbjednosti Minis- dok su na vi{e lokacija u Sarajevu imali
tarstva obrane RBiH, upravo }e njih tajne zatvore, u kojima su nezakonito
dvojica u prvim mjesecima rata imati odvo|eni gra|ani srpske i hrvatske
klju~nu ulogu u radu Biroa za istra`ivanje nacionalnosti. U Birou je u to vrijeme bilo
ratnih zlo~ina koji su osnovali ~lan anga`irano desetak operativaca-istra`itelja,
Predsjedni{tva BiH Stjepan Kljui} i ali i jedan vod koji je brojao oko 20
ministar obrane Jerko Doko u vrijeme dok naoru`anih vojnika, koji su hapsili “ne-
NEDELJKO BO[KOVI], NA^ELNIK KOS-a
“Abdić, Kljuić, Doko i Delimustafić
su jako kooperativni“
Kada je po~etkom maja 1992. iz do sada bili jako kooperativni. KOS na
Beograda u Sarajevo stigao novi na~elnik njih nema nikakvih primjedbi“. Nakon
KOS-a Nedeljko Bo{kovi}, koji je netom razgovora sa politi~kim rukovodstvom u
zamijenio smijenjenog Aleksandra Beogradu, Nedeljko Bo{kovi} je pozvao
Vasiljevi}a, sa zada}om da osigura Ratka Mladi}a kako bi ga obavijestio da je
izlazak pripadnika JNA iz kasarni, Alija “Alija odabrao dobru ekipu za
Izetbegovi} je u Komisiju za pregovore pregovore“, napominju}i da je sretna
imenovao Fikreta Abdi}a, Stjepana okolnost da u Komisiju nije izabran
Kljui}a, Jerku Doku i Aliju Delimustafi}a. Paraga. Paraga je, kako }e se otkriti u
Bo{kovi} je o sastavu Komisije referirao nastavku razgovora, bio Branko Kvesi},
Branku Kosti}u, tada{njem predsjedniku tada{nji podsekretar SDB-a BiH kojeg su u
Predsjedni{tva SFRJ, informiraju}i ga da KOS-u smatrali puno opasnijim “usta{om“
su “sva ~etvorica predlo`enih ~lanova od kooperativnog Jerke Doke. 
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
prijatelje“, naj~e{}e imu}nije gra|ane
Sarajeva (kaznena je ekspedicija Biroa
po~etkom rata u jednoj “akciji“ uhapsila
gotovo ~itavo rukovodstvo sarajevske
kompanije [ipad, devet direktora i njihovih
zamjenika), za koje se znalo da na
atraktivnim lokacijama imaju velike
stanove. Pripadnici Biroa za istra`ivanje
ratnih zlo~ina bili su anga`irani i na
osiguranju zarobljenih pripadnika JNA iz
kolone u Dobrovolja~koj ulici koji su bili
zatvoreni u prostorijama FIS-a, {to je
tako|er predmet istrage Tu`iteljstva BiH.
NAREDBA RUSMIRA
MAHMUT]EHAJI]A
Me|u zato~enicima ilegalnih zatvora
koji su bili u nadle`nosti famoznog Biroa
bio je i Ilija Stani}, dugogodi{nji suradnik
UDB-e i navodni ubojica usta{kog zlo~inca
Vjekoslava Maksa Luburi}a, koji je
uhap{en kao pripadnik TO BiH na Dobrinji,
po nalogu Omera Behmena. Stani}evo
hap{enje tada je tra`io Nijaz Batlak, alijas
Mate [arlija, obe}avaju}i zauzvrat oru`je i
novac za Teritorijalnu obranu BiH.
Stravi~ne torture i mu~enja koje je pro{ao u
tajnim zatvorima Biroa za istra`ivanje
zlo~ina, Stani} je pre`ivio pukom sre}om,
zahvaljuju}i tada{njem potpredsjedniku
Vlade RBiH Rusmiru Mahmut}ehaji}u koji
je, nakon {to je saznao za hap{enja nevinih
ljudi i odvo|enje u ilegalne zatvore, od
na~elnika CSB-a Sarajevo B akira
Alispahi}a i {efa sarajevskog Sektora SDB-a
Munira Alibabi}a krajem ‘92. zatra`io
hitnu akciju. Ironija je da je Mahmut}ehaji}
za “tajne operacije“ Biroa saznao upravo od
Jerke Doke koji u to vrijeme nije vidio
ni~eg spornog u zatvaranju nedu`nih ljudi,
i njihovom brutalnom islje|ivanju, koje je
podrazumijevalo pr`enje strujom, paljenje
tabana, premla}ivanje?! Doko se ~ak hvalio
kako na raspolaganju ima dvojicu iskusnih
obavje{tajaca: Fikreta Muslimovi}a i
Envera Mujezinovi}a (koji je, prema
njegovim tvrdnjama, iz Beograda donio
spisak suradnika KOS-a), koji daju
instrukcije Dedi [i{i}u i Mahiru @i{ki. No,
premda su istra`itelji Biroa za istra`ivanje
ratnih zlo~ina u akciji sarajevske policije i
SDB-a uhap{eni, i to u improviziranom
zatvoru u prostorijama nekada{njeg resto-
rana RS, i mada je o njihovim zlo~inima
otvorena istraga, svi su oslobo|eni nakon
povratka Alije Izetbegovi}a i Omera
Behmena u Sarajevo, a cijeli slu~aj je ubrzo
zata{kan. Pod pritiskom javnosti, a nakon
pritu`bi na desetke gra|ana ~iji su najbli`i
ro|aci bili `rtve [i{i}a, @i{ke i njihovih
nalogodavaca Muslimovi}a i Mujezi-
novi}a, Biro za istra`ivanje ratnih zlo~ina
pod ~ijim su okriljem po~injeni stra{ni
zlo~ini je ukinut. No, ostali su brojni
svjedoci. 
29
Seselj:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:42 Page 30

KAKO HA[KI TRIBUNAL UBIJA [E[ELJA?

PREKOMJERNA TE@INA
IZAZVALA SR^ANE TEGOBE
Vojislav [e{elj je nakon {trajka
gla|u u Ha{kom tribunalu imao
oko 90 kilograma, a sada je te`ak preko
130, {to je dovelo do te{kih smetnji
sr~anog ritma

30 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Seselj:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:43 Page 31

SPINOVANA [E[ELJEVA KLINI^KA SMRT

U posljednjih nekoliko mjeseci čelnici Srpske radikalne stranke svjesno obmanjuju

javnost da Vojislav Šešelj u Haškom tribunalu nema adekvatnu medicinsku njegu
a sve u cilju njegove planirane likvidacije, u čemu im svjesno pomaže i Vojislav
Šešelj skrivajući od javnosti svoj medicinski karton; naša novinarka otkriva kakvo
je zapravo stanje ovog haškog optuženika

[E[ELJ JE SVJESNO
UGROZIO SVOJE ZDRAVLJE
UGOJIV[I SE 30 KILOGRAMA
le~enje, {to je ravno poku{aju ubistva”, pritiska koji su izazvani uglavnom
Pi{e: MIRHA DEDI] kazao je dramati~no Krasi}. Njemu se njegovom prekomjernom te`inom. Naime,

N
akon hitne operacije kojoj je bio
podvrgnut Vojislav [e{elj vra}en
je u pritvorsku jedinicu Ha{kog
tribunala. No, polemika oko nje-
govog zdravlja i dalje traje. Iako
Sud i ljekari tvrde da je njegovo stanje sta-
bilno i da mu `ivot nije ugro`en, [e{eljevi
radikali ka`u da se brinu za njegovu sud-
binu jer u Tribunalu ne prestaju poku{aji da
se ugrozi [e{eljev `ivot.
Tenziju u srbijanskoj javnosti pro{le
nedjelje svakodnevno je podizao Zoran
Krasi}, potpredsjednik SRS-a i {ef pravnog
tima Vojislava [e{elja. On je tvrdio da je
[e{elj do`ivio klini~ku smrt i da je nakon
reanimacije doktora iz bolnice u Lajdenu
vra}en u `ivot.
“HO]E DA GA UBIJU!”
“[e{elj je bez svesti preba~en u bolni-
cu, ~itavo telo mu je bilo modro, a u bolnici
su mu iz plu}a izvadili nekoliko litara
teku}ine. Prema medicinskom tuma~enju,
do{lo je do sr~anog i plu}nog zastoja i
njegovo stanje bilo je na rubu smrtnog
ishoda, odnosno on je prakti~no bio u
klini~koj smrti. Sve ovo potvr|uje da se u
Ha{kom tribunalu namerno zapostavlja
njegovo zdravstveno stanje i onemogu}uje
pridru`io poznati beogradski kardiolog
Milovan Boji}, ina~e ~lan SRS-a, koji je
tvrdio kako [e{elja u Ha{kom tribunalu
lije~e paramedicinskim metodama.
Me|utim, kako na{ list saznaje od
pouzdanih izvora iz SRS-a, stvari sa
[e{eljevim zdravljem ne stoje onako kako
ih javnosti predstavlja Krasi}. Ovaj
[e{eljev zastupnik zapravo spinuje javnost,
a dokaza za to je vi{e.
Vojislav [e{elj u posljednje dvije
godine ne dozvoljava da se njegovo
zdravstveno stanje objelodani zvani~nicima
Vlade Srbije, ~ak odbija i ljekare iz
Beograda koje mu Vlada Srbije stavlja na
raspolaganje. Osim {to ne dozvoljava da
srbijanski zvani~nici imaju uvid u njegov
medicinski karton, [e{elj to ne dozvoljava
ni Sudskom vije}u, tako da ni sudije
Ha{kog tribunala nemaju uvid u njegove
medicinske dokumente.
Prema ljekarskom izvje{taju do kojeg je
na{ list do{ao, doktor koji je prije godinu
pregledao [e{elja savjetovao mu je strogu
dijetu, kretanje, {etnje i bavljenje sportom.
Ljekar mu je ~ak preporu~io na koji na~in
da se hrani. Tako je za doru~ak savjetovao
tost, za u`inu grejp... Dakle, isklju~ivo
dijetalnu ishranu zbog [e{eljeve aritmije,
tahikardije, masne jetre i povi{enog krvnog
[e{elj je sada te`ak preko 130 kilograma,
{to je prema procjeni stru~njaka preko-
mjerna kila`a i za zdravu osobu, a ne za
[e{elja koji je u Haag do{ao sa te{kom
aritmijom.
[E[ELJA NA NOSILIMA
IZNOSILI KROZ PROZOR
Predsjednik ha{kog sudskog vije}a u
predmetu “[e{elj” Jean-Claude Antonetti,
koji do sada nije krio svoju naklonost
prema [e{elju, tra`io je da Sekretarijat tri-
bunala napravi slu`benu zabilje{ku o tome
{ta se sve sa [e{eljem doga|alo od njego-
vog pogor{anja zdravstvenog stanja i to iz
minute u minutu. Sekretarijat je napravio
izvje{taj do kojeg je na{ list do{ao. U njemu
izme|u ostalog stoji da je klonulog [e{elja
prona{la `ena stra`ar, da je pozvala hitnu
pomo} koja je stigla za ~etiri minuta.
Nakon nekoliko minuta stigla je ekipa
druge hitne pomo}i koja je [e{elja smjesti-
la na nosila i iznijela ga kroz prozor
[e{eljeve samice koja se nalazi na prvom
spartu. Izvor SB iz Tribunala ka`e da je
odluka o prebacivanju [e{elja u bolnicu
donijeta ~im mu je pozlilo.
Kada se [e{elj vratio iz bolnice u
Lajdenu Sudsko vije}e je tra`ilo od Sekre-
tarijata Ha{kog tribunala da se [e{elju 

Vojislav [e{elj ve} dvije godine krije svoj medicinski karton

od sudija Ha{kog tribunala i srbijanskih zvani~nika, i izri~ito
odbija da ga pregledaju najbolji kardiolozi sa VMA koje mu
Vlada Srbije stavlja na raspolaganje
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 31
Seselj:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:43 Page 32

KAKO HA[KI TRIBUNAL UBIJA [E[ELJA?

SARAJEVSKO-HA[KI BLUZ

Vojislav Šešelj u Haškom tribunalu koristi iste metode

koje je prakticirao u sarajevskom zatvoru
Vojislav
[e{elj
Vojislav [e{elj je zbog
svog politi~kog djelovanja od
svojih tridesetih godina po~eo
da skuplja zatvorski sta`: od
Sarajeva, preko Zenice,
Beograda do Scheveningena.
Preokret u `ivotu
najmla|eg docenta
Univerziteta u Sarajevu dogo-
dio se kada je ranih osamde-
setih dvojicu svojih kolega,
Hasana Su{i}a i Atifa
Purivatru, optu`io za islamski
nacionalizam zbog nastupa na
Brane
skupu u Madridu odr`anom
Milju{
povodom Gadafijeve “zelene
knjige”. Sukob je dostigao kul-
minaciju kada je tada{njeg
bosanskog komunisti~kog
funkcionera Branu Milju{a
optu`io da je plagijator, a pred-
govor za njegov magistarski
rad napisao je tada{nji ~lan
Predsedni{tva CK SKJ
Hamdija Pozderac.
U aprilu 1984. godine u
Beogradu pohap{ena je grupa
intelektualaca koja se osam
godina okupljala po stanovima
i odr`avala tribine takozvanog bosanskohercegova~ke policije Tada je prvi put {trajkovao
Slobodnog univerziteta na koji- Du{ka Zgonjanina zatvoren i gla|u 48 dana, odbijaju}i
ma su vo|ene debate o izveden pred sud. hranu, lijekove i infuziju. Kada
pogubnosti komunisti~kog Osu|en je 9. jula 1984. je zbog gladovanja oslabio,
re`ima i na~inima da se on godine, zbog djelovanja s zatvorska uprava je razmi{ljala
sru{i. Me|u 28 uhap{enih “anarholiberalisti~kih i nacional- na koji na~in da ga odobrovolje
intelektualca 20. aprila bili su isti~kih pozicija” ~ime je po~inio, da prekine {trajk gla|u. Kada
Milan Nikoli}, Milovan \ilas i “krivi~no djelo kontrarevolu- su mu jednog jutra u }eliju
drugi. Neki od njih ka`njeni su cionarnog ugro`avanja donijeli novine u kojima je pisa-
zatvorskim kaznama zbog dru{tvenog ure|enja”. Dobio je lo da je pripadnik IRA-e nakon
neprijateljske propagande. osam godina zatvora. Me|utim, vi{ednevnog {trjka gla|u pre-
[e{elj je uhap{en tek po Vrhovni sud BiH smanjio mu je minuo, [e{elj je nakon nekoliko
povratku u Sarajevo, kada je kaznu na ~etiri godine, a Savezni sati zatra`io infuziju oboga}enu
po nalogu prvog ~ovjeka sud na godinu i deset mjeseci. vitaminima. 

 ispuni `elja i da ga pregleda kardiolog iz stupku ustanovi {ta se de{avalo na prostoru tribunala i pre{ao na konzerve. Me|utim,
Rusije dr. Sergej Nikolajevi~. Me|utim, biv{e Jugoslavije”. Krasi} tako|e tvrdi da na{i izvori iz Ha{kog tribunala tvrde
ovaj ljekar je obavijestio Sekretarijat da [e{elj probleme sa jetrom rije{io kada je potpuno suprotno. [e{elj naime nije slu{ao
nije u situaciji da pregleda optu`enog niti prestao da koristi hranu iz kuhinje Ha{kog savjete ljekara, jeo je masnu i za~injenu
da napravi medicinski izvje{taj u zadatom
roku od 30 dana. Potom je sekretarijat
kontaktirao drugog kardiologa iz Rusije dr.
Sergeja Avdejeva, koji je na listi Ha{kog
tribunala, od kojeg se ~eka potvrda kada }e
imati slobodan termin da pregleda [e{elja.
I to bi ukratko bilo sve {to se de{avalo u
posljednjih sedam dana sa [e{eljem.
Me|utim, radikali su vje{to iskoristili
pogor{anje njegovog zdravstvenog stanja i
nastavili javnost da obmanjuju da Ha{ki
tribunal `eli da ubije Vojislava [e{elja. U tu
kampanju uklju~ila se i [e{eljeva supruga
Jadranka, koja tvrdi da nije obavje{tavanja
o zdravstvenom stanju svog supruga.
Gostuju}i u emisiji “Izme|u dve vatre”
na TV B92, na pitanje novinarke ko `eli da
likvidira [e{elja, Zoran Krasi} je rekao:
“Oni u Ha{kom tribunalu koji ne `ele da se DOVOLJNO DOKAZA PROTIV [E[ELJA
ovaj postupak okon~a na na~in na koji treba [e{elja optu`nica tereti, izme|u ostalog, da je govorom mr`nje poticao ne samo pripadnike
da se okon~a. To su zapadne sile kojima ne svojih dobrovolja~kih jedinica nego i drugih snaga na ratne zlo~ine u Hrvatskoj, BiH i za
odgovara da se u jednom sudskom po- progon Hrvata u Vojvodini

32 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Seselj:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:43
SUDIJA NAKLONJEN [E[ELJU
Sudija ha{kog Tribunala Jean Claude Antoneti nikada nije krio svoju slabost prema Vojislavu [e{elju, udovoljavao je njegovim `eljama i u
ve}ini slu~ajeva imao izdvojeno mi{ljenje u odnosu na druge sudije
hranu, nije se kretao i u posljednje dvije
godine dobio preko 30 kilograma. Ukoliko
se ima u vidu da su [e{elja ljekari redovno
upozoravali na posljedice koje mo`e imati
ukoliko nastavi da konzumira masnu i
kalori~nu hranu, mo`e se slobodno re}i da
je [e{elj svjesno ugrozio svoje zdravlje.
Kada se posljednji put pojavio u sudnici
da se izjasni o krivici po tre}oj optu`nici za
nepo{tovanje Ha{kog tribunala, [e{elj je
kazao da je njegova strategija da jo{ deset
puta bude optu`en za nepo{tovanje ha{kog
suda i da je krajnji cilj njegove borbe protiv
ovog suda dovo|enje cijele situacije do
apsurda.
U Tribunalu me|utim na [e{eljeve
provokacije nisu bili imuni. Ve} tre}i
mjesec je na snazi mjera po kojoj [e{elj
nema pravo da koristi privilegovanu
telefonsku linju koja se ne snima jer je
procjenjeno da [e{elj tu liniju zloupotr-
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 33
SPINOVANA [E[ELJEVA KLINI^KA SMRT
ebljava i svojim pravnim savjetnicima
otkriva imena za{ti}enih svjedoka.
[E[ELJEVI HA[KI DERNECI
Ovo je samo posljednja u nizu
[e{eljevih manipulacija koje su njegove
strana~ke kolege iz SRS-a iskoristile u
Srbiji u predizborne svrhe.
Poznato je da je [e{elj oti{ao u Haag
2003. godine, ali mu je su|enje po~elo tek
~etiri godine kasnije. Po~etak su|enja je kas-
nio jer je [e{elj najprije {trajkovao gla|u i
odbijao do}i u sudnicu. Kasnije se nisu
mogli slo`iti niti oko toga ko }e [e{elja zast-
upati. Sud mu je htio nametnuti branitelja, a
on je tra`io da se brani sam. Rekao je i kako
ne `eli da ga zastupa advokat s “pti~jim gni-
jezdom na glavi” odnosno britanski advokat
David Hooper, koji je nosio tradicionalnu
vlasulju. Na kraju je [e{elju dopu{teno da se
brani sam pa je su|enje kona~no po~elo kra-
[E[ELJEVA
BOGATA
TRPEZA
Uprkos brojnim
upozorenjima
ljekara da se kloni
masne i kalori~ne
hrane, Vojislav
[e{elj je
organizovao ~este
terevenke
naru~uju}i hranu u
Balkan {opu koji
se nalazi u okviru
Ha{kog tribunala
jem 2007. godine. Tokom su|enja [e{elj je
~esto vrije|ao, provocirao i psovao. Tvrdio
je i da ga u Haagu truju. Jednom je proveo
17 sati u samici jer nije htio ruke namazati
kremom u kojoj je, kako je tvrdio, “nepozna-
ta hemikalija”. U pitanju je bilo dezinfek-
ciono sredstvo. Za vrijeme Svjetskog
nogometnog prvenstva `elio je u pritvoru
nositi dres reprezentacije Srbije, ali su mu tu
`elju odbili ispuniti. Sucima i tu`iteljima je
htio podijeliti primjerke svoje knjige sa
posvetom. U pritvoru je velikom fe{tom
proslavio Uskrs. Na janjetinu je pozvao
Radovana Karad`i}a, Zdravka Tolimira,
Mileta Mrk{i}a... Uz janjetinu [e{elj je
naru~io baklavu i tulumbe, bezalkoholno
pivo, bezalkoholno vino. Tvrdio je da ho}e
da ga ubiju ubrizgavanjem vazduha kroz
venu. Jedinstven je “predmet [e{elj“ i zbog
tri paralelna procesa koji se vode zbog
“nepo{tovanja suda“. U prva dva su ve}
izre~ene presude od 15 i 18 mjeseci zatvora.
Sada se vodi tre}i jer je u svojoj knjizi [e{elj
objavio imena 11 za{ti}enih svjedoka.
Su|enje su mu jednom prekinuli zbog zas-
tra{ivanja svjedoka. Prije dvije godina je
imao lak{u operaciju na srcu, a onda je tvr-
dio kako mu `ele “u srcu spaliti centar za
ljubav”.
Pro{le godine je odbio da ga pregleda
britanski ljekar zbog njegove nacionalnos-
ti. Suce je {okirao i izjavama tipa kako je
“neuni{tiv” i “kako }e takav biti do kraja”.
Zavr{nu rije~ u predmetu [e{elj
Tu`ila{tvo }e imatu 5. marta ove godine.
Tu`ila{tvo }e na raspolaganju imati deset
sati, jednako kao i [e{elj. Do kraja ove
godine o~ekuje se da Sudsko vije}e izrekne
presudu Vojislavu [e{elja, a pravosna`nu
do kraja 2014. godine. Metode manipu-
lacije koje }e za to vrijeme koristiti najek-
sponiraniji ha{ki optu`enik, poznate su
samo [e{elju. 
33
Delila Klovo:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:56 Page 34

SDP-ova PRAVDA ZA ^OVJEKA

Bivša ministrica za socijalnu politiku BPK u maju 2011. godine zbog

neslaganja s odlukama kantonalne vlasti podnijela je ostavku i tako svome
partijskom šefu Zlatku Lagumdžiji i cijelom SDP-u jasno dala do znanja da
neće igrati kako oni sviraju; U razgovoru za SB Klovo priča o razlozima
za ostavku i njenim posljedicama

SJE]A[ LI SE DELILE KLOVO?

Pi{e: ISMAR [MIGALOVI]

S
je}a li se neko Delile Klovo? To je
ona biv{a ministrica za socijalnu
politiku, zdravstvo, izbjegla i
raseljena lica Bosanskopodrinjsk-
og kantona (BPK) koja je u maju
2011. godine zbog neslaganja s odlukama
kantonalne vlasti podnijela ostavku i tako
svome partijskom {efu Zlatku Lagumd`iji i
cijelom SDP-u jasno dala do znanja da ne}e
igrati kako oni sviraju i okretati glavu od
kriminala, nepotizma i svega {to je pret-
hodnih devet mjeseci, otkako je na vlasti,
“krasilo“ ovu partiju.

RADITI DRUGA^IJE
U razgovoru za Slobodnu Bosnu, Klovo
ka`e da bi opet u~inila isto, da se nimalo ne
kaje zbog svog postupka, ali i da jo{ osje}a
posljedice svoje “neposlu{nosti“. Ova
dama bez ikakvih problema odrekla se
ogromne pla}e, neograni~enog kori{tenja
slu`benog automobila i svih privilegija koje
je mogla u`ivati kao ostali kantonalni i
federalni ministri ganjaju}i pravdu za koju
se u predizbornoj kampanji njena biv{a
partija, SDP, tako glasno zalagala.
“Bila sam ~lanica SDP-a od 1998.
godine. Ja sam u to vrijeme svom svojom
snagom radila kako bi formirali kantonalni
odbor te partije u Gora`du. Godinama sam
bila volonter u SDP-u. Nakon zavr{enog
Pravnog fakulteta u Sarajevu `eljela sam se
vratiti u Gora`de i svoja znanja ste~ena na
fakuletu primijeniti u mom rodnom gradu.
Nakon oktobarskih izbora 2010. i dogovora
SDP-a i SDA o formiranju vlasti u BPK,
pozvali su me da budem dio kantonalne
JEFTINI POPULIZAM
Lider SDP-a Zlatko Lagumd`ija iznevjerio je obe}anja o socijalnoj pravdi i dr`avi za ~ovjeka
Vlade. Kazali su mi da `ele mlade,
perspektivne i pametne ljude. Prihvatila sam
mjesto ministrice za socijalnu politiku i ono
{to sam zatekla na tom mjestu bila je ~ista
katastrofa. Klju~ne institucije iz nadle`nosti
ministarstva kao {to je bolnica, Centar za
socijalni radi i dom za stara i iznemogla lica
nagomilali su sudske sporove i milionska
dugovanja. Centar za socijalni rad nije imao
direktora tri godine, dok godi{nji bud`et
iznosi pet miliona KM“, ka`e Klovo.
Prema njenim rije~ima, kopala je sve
dublje i nailazila na sve ve}e probleme.
Ka`e da se vodila sloganima SDP-a koji im
je uvijek govorio da }e raditi druga~ije i da
}e mijenjati stanje u dr`avi.
“Tim sloganom sam se i ja vodila i
poku{ala promijeniti stvari. Za{to je dom za
stara i iznemogla lica u minusu od milion
KM? Za{to doktori zapu{enog nosa obilaze
pacijente u tom domu? Za{to su u tom
istom domu zaposlena ~etiri portira, a
nijedna medicinska sestra? Sve su to pitanja
na koja sam `eljela dati jasne odgovore i
istjerati pravdu na ~istinu. Jedan od
problema do kojeg dolazim je sudski spor
radnika Centra za socijalni rad jer im nisu
ispla}ene naknade za starateljstvo za koja
imaju uredna rje{enja. Zakopam se malo
dublje u to i vidim da je biv{a direktorica
Centra i sada{nja ministrica za obrazovanje
Alma Delizaimovi} pri kraju mandata 

Biv{a ministrica za socijalnu politiku, zdravstvo,

izbjegla i raseljena lica Bosanskopodrinjskog kantona
stradala je jer nije `eljela {utke gledati nepotizam i
korupciju u SDP-u
34 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Delila Klovo:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:57 Page 35

SLU^AJ NEPOSLU[NE MINISTRICE

Foto: Mario Ili~i}

NEPRISTAJANJE NA
PARTIJSKI DIKTAT
Delila Klovo je zbog neslaganja
s odlukama kantonalne vlasti
podnijela ostavku na mjesto
ministrice za socijalnu politiku,
zdravstvo, izbjegla i raseljena lica
Bosansko-podrinjskog kantona

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 35

Delila Klovo:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:58 Page 36

SDP-ova PRAVDA ZA ^OVJEKA

 2007. dala rje{enja na osnovu kojih radnici
imaju pravo na naknade od 150 KM po
osobi za starateljstvo nad ljudima smje{te-
nim u domove. Pogledam Zakon i on ka`e
da pravo na naknadu radnici imaju samo
ako obavljaju poslove van nadle`nosti
Centra za socijalni rad! Ja ka`em da nije u
redu da se ovakve stvari de{avaju i da ta
rje{enja treba poni{titi. Me|utim, ako se
poni{te, onda bi radnici morali vratiti tih
200.000 KM“, pri~a Klovo.
Biv{a ministrica ka`e da je tada
pripremila Informaciju za sjednicu Vlade s
tom problematikom, te je delegirala kao
vanrednu ta~ku dnevnog reda.
“I tu nastane haos. Zatra`ili su da
Informaciju odmah povu~em, da }e oni
odmah rje{enja o naknadama staviti van
snage, te da se ne `ele vra}ati unazad i
istra`ivati probleme koji su ranije
napravljeni. Premijer BPK Emir Fra{to,
tako|er SDP-ovac, tada je kazao da ova
Nakon {to je podnijela ostavku, Klovo
ZAVJERA ŠUTNJE: “U Goraždu sam ostala sama. je konkurisala na upra`njeno mjesto
direktorice Centra za socijalni rad.
Cijeli grad je šutio. Svi su prilazili da mi čestitaju i Me|utim, nije se imala ~emu nadati, jer je
govorili da me ne mogu javno podržati jer rade na javno iskazala neposlu{nost prema partiji.
“Nakon {to je jedan poslanik u Skup{tini
takvim pozicijama gdje moraju šutjeti. Ovo što danas BPK postavio pitanje da li je imenovan
direktor Centra za socijalni rad i {ta je s
meni rade, mogu sutra raditi bilo kome mojom prijavom na konkurs, premijer Fra{to
je odgovorio da sam ja imala {ansu kao
Vlada nema vremena vra}ati se u pro{lost. zbog ministarske fotelje, odli~ne pla}e i ministrica i da je nisam iskoristila, te da }e biti
Onda mi je naredio da je povu~em, {to sam vozanja u slu`benom automobilu pustila da problemati~no {ta }e biti sa mnom u
kategori~no odbila. Nakon toga oti{la sam u prljaju moj obraz. Grdno su se prevarili“, budu}nosti. Kazao je da sam kao ministrica
Br~ko. U me|uvremenu Vlada odr`i novu nagla{ava Klovo. okrenula le|a prvom problemu na koji sam
sjednicu s tom ta~kom dnevnog reda i
ministrica Delizaimovi} pro~ita novu
informaciju sa zaklju~cima koji su potpuno MONITORING RADA FEDERALNE VLADE
suprotni od onog {to sam ja predlagala. I jo{
ka`e da su to prijedlozi mog ministarstva! I
dok sam ja bila u Br~kom oni su to uredili
kao da sam ja svoju Informaciju povukla i
SDP nastavio javašluk i nerad
usvojili prijedloge ministrice Delizaimovi}
i jo{ nalo`ili da se zaposle nova dva
prethodne vlasti
~ovjeka koji }e raditi poslove starateljstva. Klovo ka`e da, kao biv{a SDP-ovka, obe}ao da }e jedan od prvih zadataka
I tako umjesto da se poni{te rje{enja o prati rad svoje biv{e partije u federalnoj biti dono{enje zakona o oduzimanju
naknadama, ona ostaju i ~ak se zapo{ljavaju Vladi, te da je nastavljen java{luk i nerad nelegalno ste~ene imovine i zato se,
novi ljudi“, ka`e Klovo. prethodne vlasti. navodno, zalagao pet puta do 2010. Po
I to je razlog zbog kojeg je Klovo dala “Gra|ani ne vide nikakve razlike. dolasku SDP-a niko nije oti{ao u
ostavku. Osim {to su mijenjali njene Evo primjera. SDP je kampanju bazirao zatvor. Ni~ija se nezakonito ste~ena
prijedloge kako rije{iti probleme u Centru na pri~i o pet politika, a ja }u izdvojiti imovina nije oduzela. Zakon o oduzi-
za socijalni rad, uni{tili su i njen autoritet dvije – socijalna politika i pravda. Dva manje nelegalno ste~ene imovine
problema koji se nikako ne rje{avaju nikako se ne spominje. Mjera oduzi-
ministrice te joj dali do znanja da ne mo`e
su socijalna pitanja i socijalna manja imovinske koristi u Federaciji se
raditi kako ona misli, ve} kako SDP `eli.
davanja. Partija koja je obe}avala izri~e po va`e}em krivi~nom zako-
“Tad sam vidjela da je to partija koja
socijalnu dr`avu za ~ovjeka sad ne nodavstvu, a Vlada FBiH mora znati da
uop}e ne vodi ra~una o Gora`du, te ne
rje{ava socijalne probleme. Je li se postoji niz problema pri izvr{avanju
pru`a nikakvu za{titu `enama. I sve one
socijalna sigurnost u Federaciji BiH takvih odluka sudova na teritoriji FBiH.
pri~e da je to partija u kojoj `ene mogu
osigurava tako {to se klju~nom Sumnjam da SDP i zna za postojanje
parirati, biti ravnopravne s mu{kim socijalnom mjerom sadake preko tog problema i da se ikad o njemu i
drugovima, potpuno je prazna. Mene u Centra za socijalni rad Zavidovi}i raspravljalo. Toliko ih zanima ta borba
SDP-u niko nije podr`ao. Ni Forum mladih, upla}uje pola miliona KM na ime s kriminalom od kojih klju~na treba da
ni Forum `ena. Lagumd`ija se nije pomo}i radnicima Krivaje? Pa to sad bude upravo ova - oduzimanje imo-
udostojio da me primi na razgovor. Je li oni treba nekog da zadovolji? SDP je vinske koristi“, nagla{ava Klovo. 
misle da sam ja budala? Misle da bih ja

36 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Delila Klovo:TEKST osnova.qxd 19.1.2012
BROJNA IMENOVANJA NA VA@NE FUNKCIJE
SDP-ov nepotizam nema granice
Klovo ka`e da je podnijela i tu`bu
protiv Vlade BPK jer nije dala saglasnost
na njeno imenovanje na mjesto direktorice
Centra za socijalni rad.
“Dva puta sam konkurisala i oba
puta Upravni odbor Centra izabere
mene, ali vlada se ne o~ituje. Prvi put
sam konkurisala 2010. na poziv
tada{njeg ministra za socijalnu politiku
i sada{njeg ministra privrede BPK
Demira Imamovi}a. Ta ustanova je u
nadle`nosti ministarstva koje je on
vodio. Pitao me da li imam `elju vratiti
se u Gora`de nakon fakulteta. Kazao je
da ta ustanova ve} tri godine nema
direktora, da ima dosta problema. Iako
to nije bilo moje profesionalno
opredjeljenje, `eljela sam se vratiti u
Gora`de. Konkuri{em na mjesto
direktora, budem jedini kandidat koji
ispunjava sve uslove i Upravni odbor
me izabere u maju 2010. Po{alje na
Vladu BPK koja mora dati saglasnost
na izbor. Me|utim, do oktobarskih
izbora 2010. Vlada nije stavljala na
dnevni red moje imenovanje. Drugi put
sam konkurisala nakon ostavke na
nai{la i napustila Vladu od koje tra`im da me
imenuje za direktoricu Centra za socijalni rad.
Kazao je tako|er da bi po kvalitetima mo`da
PRINCIPIJELNA
OSTAVKA
Delila Klovo nije
pristala da zbog
ministarskog statusa
`rtvuje svoja uvjerenja
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
1:59 Page 37
mjestu ministrice. Upravni odbor me
ponovo izabrao, ali vlada nije dala
saglasnost“, ka`e Klovo.
Prema njenim rije~ima, prije mjeseca
dana Sanela Zec izabrana je direktorica
Centra za socijalni rad. Ono {to je
interesantno u slu~aju nove direktorice
jeste ~injenica da je ona prije dva mjeseca
iz Stranke za BiH pre{la u SDP i odmah
potom postavljena na fukciju.
“Pogledajte silna imenovanja koja je
izvr{io SDP {irom FBiH. Na funkcije su
postavljeni bra}a, rodbina, prijatelji.
Klasi~ni nepotizam. Jedino od ~ega je
nepotizam SDP-a druga~iji od drugih je
taj {to je njima bilo bitno da si u partiji,
a SDP-u nije. Bitno je da si poltron, da
nema{ mi{ljenje nego da }e{ po njega
i}i u partiju i, naravno, da si ro|ak ili
prijatelj. Masa mojih kolega iz Foruma
mladih i dan danas hoda bez posla. Ja
nemam pojma ko su ovi ljudi {to ih sad
SDP postavlja. Iskreno. Toliko sam
dugo bila u SDP-u, a da za njih nikad
nisam ~ula. Ljudi koji su volontirali za
SDP deset posljednjih, najte`ih godina,
jo{ uvijek ne rade“, isti~e Klovo. 
i pro{la, ali da je presudila moja ostavka.
Tako|er je kazao da dok su oni na vlasti za
mene ne}e biti posla. Zar nije jadan kanton u
SLU^AJ NEPOSLU[NE MINISTRICE
kojem premijer za govornicom najvi{eg tijela
govori ovako ne{to za jednu mladu osobu?
Zar nije jadno da cijeli grad na ovo {uti? To
dovoljno govori da je grad heroja postao grad
{i}ard`ija i malogra|an{tine, ali tome su
Gora`dani krivi“, kazala je Klovo.
BIV[E KOLEGE
Na pitanje da li sada ima problema zbog
svoje odluke da okrene le|a Lagumd`iji,
Klovo ka`e da ih je i previ{e. Isti~e da u
Gora`du ljudi izbjegavaju dru`iti se s njom
na javnim mjestima, te da samo s dvoje
ljudi u tom gradu pije kafu.
PARTIJSKA DEMAGOGIJA:
“Tad sam vidjela da je
SDP partija koja uopće ne
vodi računa o Goraždu, te
ne pruža nikakvu zaštitu
ženama. I sve one priče
da je to partija u kojoj
žene mogu parirati, biti
ravnopravne s muškim
drugovima, potpuno je
prazna.”
“U Gora`du sam ostala sama. Cijeli
grad je {utio. Svi su prilazili da mi ~estitaju
i govorili da me ne mogu javno podr`ati jer
rade na takvim pozicijama gdje moraju
{utjeti. Ovo {to danas meni rade, mogu
sutra raditi bilo kome. Uputila sam
otvoreno pismo Udru`enju boraca i pitala je
li u redu da {ute dok Vlada dijete jednog
demobilisanog borca, sad rahmetli,
ostavljaju bez posla? Je li u redu da me
nijedna organizacija `ena iz Gora`da nije
podr`ala? Nemam kontakte ni s biv{im
kolegama. Jednostavno kao da nisam
nikada ni postojala. Nikad se niko nije
oglasio, okre}u glavu. Ljudi se pla{e. Ja se
pitam ~ega. [ta je to tako stra{no?“, pita se
Klovo.
Kada je ozbiljno shvatila poruku
premijera Fra{te da za nju nema posla,
Klovo se okrenula daljnjem obrazovanju.
Upisala je postdiplomski studij na Pravnom
fakultetu u Sarajevu, a planira i polo`iti
pravosudni ispit, te otvoriti advokatski
ured.
“Imam te planove, ali se pla{im da }e
SDP uraditi sve da opstruira moj rad. Jo{
nisam odlu~ila gdje }u raditi taj posao.
Uvijek mi je bila `elja vratiti se u Gora`de.
Ali kako nakon svega vratiti se dolje?
Nisam sigurna kakve su mi {anse u
Gora`du“, ka`e Klovo. 
37
NLB:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:17 Page 38

PROMA[ENA INVESTICIJA

Umjesto realizacije projekta vrijednog stotinjak miliona eura, koji je

podrazumijevao izgradnju poslovnog centra NLB-a, luksuznog hotela sa
kockarnicom, Mercator exclusiva i stambenog objekta, koji bi se prostirali na
blizu 70 hiljada metara kvadratnih, slovenački i bosanskohercegovački poslovni
partneri “nesuglasice” će rješavati pred nadležim slovenačkim,
odnosno bh. sudovima

LOKACIJU U SARAJEVU SLOVENA^KI

VJE[TAK PROCIJENIO NA SEDAM, A
SARAJEVSKI NA 22 MILIONA EURA!
OD PROJEKTA OSTALA MAKETA
Kako je trebao izgledati poslovno-prodajno-
stambeni centar NLB-a u Sarajevu

Uprava NLB-a vr{ila pritisak na vlasnike “Profin

Investa“ da se povuku iz projekta i posao prepuste
nekoj od slovena~kih firmi
38 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
NLB:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:17 Page 39
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
O
d izgradnje slovena~kog poslo-
vnog centra u Sarajevu pod
finansijskom “palicom” Nove
Ljubljanske banke (NLB) ne}e
biti ni{ta. Umjesto realizacije
projekta vrijednog stotinjak miliona eura,
koji je podrazumijevao izgradnju poslo-
vnog centra NLB-a, luksuznog hotela sa
kockarnicom, Mercator exclusiva i stam-
benog objekta, koji bi se prostirali na blizu
70 hiljada metara kvadratnih, slovena~ki i
bosanskohercegova~i poslovni partneri
“nesuglasice” }e rje{avati pred nadle`nim
slovena~kim, odnosno bh. sudovima. A dok
traje pravna i svaka druga bitka izme|u
NLB grupacije, s jedne, i malo poznate
bosanskoheregova~ke firme Profin Invest, s
druge strane, parcela na reprezentativnoj
lokaciji u centru Sarajeva, u neposrednoj
blizini ameri~ke i turske ambasade i
novoizgra|enog Importane centra, ostat }e
u naju`oj konkurenciji za izbor najve}eg
gradskog rugla.
SUMNJIVI POSLOVNI PARTNERI
Pri~a po~inje 2008. godine kada je
uprava NLB-a na ~elu sa Marjanom
Kramarom odlu~ila centralu iz Tuzle
preseliti u Sarajevo. Kako nezvani~no
saznajemo, u kontakt sa Kramarom stupio
je Zijad Bleki}, kontroverzni biznismen,
vlasnik brokerske ku}e Eurohaus i
predsjednik Sarajevske berze, koji je {efu
uprave NLB-a ponudio ekskluzivnu
lokaciju u centru Sarajeva, pogodnu za
izgradnju NLB-ovog poslovno-trgova~ko-
stambenog centra. Po postignutom dogo-
voru izme|u Bleki}a i uprave NLB-a, u
posao ulazi malo poznata sarajevska firma
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
SARAJEVSKI KRAH NOVE LJUBLJANSKE BANKE
BANKARI PRED SUDOM
Profin Invest traži 36,1 milion eura
za nadoknadu štete
“Prijavljena lica djelovala su kao
organizovana grupa sa ciljem dobijanja
imovinske koristi za NLB i s la`nim
prikazivanjem ~injenica druga lica doveli
i dr`ali u zabludi, te ih tako zaveli u
sklapanje ugovora s kojim im je bila
pruzrokovana {teta u visini 36,1 milion
KM...”, pi{e, izme|u ostalog, u obazlo`enju
krivi~ne prijeve koju je protiv menad`menta
i uprave NLB-a i rukovodstva njihovih firmi-
k}erki u BiH slovena~kom tu`ila{tvu po-
Advokat
Miro Senica
Profin Invest ~iji osniva~i su Armin
Mulahusi}, direktor Bleki}evog Dru{tva za
upravljanje fondovima Eurohaus Invest, i
Daver Halilbegovi}. Plan je bio da Profin
Invest, kao privatni investitor, podigne
kredit kod NLB-a, kupi zemlji{te, izgradi
poslovno-trgova~ki-stambeni centar, a onda
ga proda kreditoru - NLB-u. U julu 2008.
PUSTA PARCELA
Ovdje (ne)}e biti
centrala NLB-a
~etkom decembra pro{le godine podnijela
sarajevska firma Profin Invest putem
advokatske kancelarije Mire Senice. A
prema tvrdnjama Armina Mulahusi}a, zbog
poku{aja prevare Profin Invest podnijet }e
krivi~nu prijavu i Kantonalnom sudu u
Sarajevu protiv svojih slovena~kih
partnera iz NLB-a. Umjesto da realiziraju
dobro zami{ljeni projekat, Profin Invest i
NLB }e svoje poslovne odnose rje{avati
na sudu. 
godine NLB i Profin Invest potpisali su dva
dokumenta - Ugovor o kreditiranju projekta
u izonosu od 17,2 miliona eura i Sporazum
o poslovnoj suradnji prema kojem se
NLB obavezala na kupovinu izgra|enog
objekata. Profin je trebao da isplati kredit
novcem koji je ta firma trebala zaraditi
prodajom prostora. Me|utim, prije samog
potpisivanja ugovora sa NLB-om, u
vlasni~ku strukturu Profin Investa ulazi
slovena~ka kompanija @erjev te Vranica sa
po 35 procenata vlasni{tva.
I PAD JE LET
Stvoreni su preduslovi za realizaciju
projekta koji je po~eo kupovinom zemlji{ta
na Marijin Dvoru za 16 miliona eura od
sarajevske kompanije Unioninvest koju je
prethodno sa svojim sinom preuzeo biv{i
direktor Grasa Ibrahim Bimo Jusufrani}.
Gradnja centra nikada nije po~ela a NLB je
u taj projekat do sada ulo`io 22,1 milion
eura za kupovinu zemlji{ta, projektnu
dokumentaciju, te pla}anje komunalnih
priklju~aka! Od toga NLB Leasing
Sarajevo kreditirao je Profin Invest sa 17, 2
miliona eura, NLB Tuzla sa 1,2 miliona, a
NLB Leasing Ljubljana sa 3,7 miliona eura.
Uz hipoteku koju je Profin Invest stavio
na zemlji{te, osobne mjenice vlasnika
ra~una, te garancije od 3,5 miliona KM u 
39
NLB:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:18 Page 40
PROMA[ENA INVESTICIJA
BIV[I I SADA[NJI DIREKTOR UPRAVE NLB-a
Biv{i direktor uprave NLB-a Marjan Kramar odobrio je sarajevski projekat, a aktuelni direktor Bo`o Ja{ovi~ pravi izlaznu strategiju iz sarajevskog posla
 NLB Tuzlanskoj banci i pola miliona eura
namjenskih sredstava koje je hrvatski
biznimen Veljko Bubi} pohranio na tzv.
escrow ra~un u Podravskoj banci. Profin
Invest bi, prema dogovoru sa NLB-om,
kredit namirio prodajom prostora u
poslovnom centru, a NLB Leasing Sarajevo
osiguralo bi se da u slu~aju neuspjeha
projekta pokrije 20 posto gubitaka. Ovakav
na~in finansiranja dogovorila je direktorica
NLB Leasinga Sarajevo Amela Kalisi, a
potvrdila uprava NLB-a pod vodstvom
Marjana Kramara.
Kada je na ~elo NLB-a do{ao Dra{ko
Veselinovi~, zbog ekonomske krize skra}en
je spisak objekata koji su trebali biti
izgra|eni u Sarajevu. Naru~ena je revizija,
a sa Profin Investom dogovoreno je
smanjenje projekta sa stotinjak na tridesetak
miliona eura, {to je prihvatila i nova uprava
MUTNI POSLOVI
Ko se „ugradio“ u sarajevsku
investiciju?
Slovena~ki mediji su poku{avali proni-
knuti u aferu oko izgradnje NLB-ovog
poslovnog centra u Sarajevu, no bez
opipljivijeg uspjeha. Aktuelna uprava NLB-a
nastojala je zata{kati ovu aferu smatraju}i
da bi mogla na{koditi poslovnom imid`u
40
NLB-a na ~elu sa Bo`om Ja{ovi~em. Dakle,
nova uprava banke potvrdila je dogovor
postignut izme|u Veselinovi~a i Profin
Investa, na~in finansiranja, vremenski
raspored i procjenu zemlji{ta koju je sa~inio
vje{tak Fevzija Hajdaragi} procijeniv{i
vrijednost parcele na 22,7 miliona eura.
Svoje vlastite procjene banka je naru~ila
kod slovena~kog vje{taka Janeza Kratnara,
ali tek godinu i po nakon po~etka posla.
Slovena~ki vje{tak je 1. maja 2010. utvrdio
da bi slovena~ka banka u slu~aju ste~aja
Profin Investa zemlji{te mogla prodati za
najvi{e 7,3 miliona eura! U me|uvremenu,
iz vlasni~ke strukture Profin Investa
povukla se slovena~ka firma @erjev i
Vranica, a uprava NLB-a po~ela je vr{iti
pritisak na Armina Mulahusi}a i Davera
Halilbegovi}a da se povuku iz projekta i
posao prepuste nekoj od slovena~kih firmi.
Nove ljubljanske banke. Osim toga,
postoje brojne sumnje da je sarajevska
lokacija pla}ena preskupo, pored ostalog i
zbog toga {to su se neki od ~lanova biv{e
uprave NLB-a privatno “ugradili“ u inve-
sticioni projekt! 
Tako|e, zemlji{na parcela prepisana je
na firmu koju je osnovala NLB, CBS Invest
na ~elu sa direktorom Tarikom Had`i-
muratovi}em. CBS Invest nije uplatio
drugu ratu za otkup zemlji{ta Profin Investu
jer ova kompanija nije na vrijeme dostavila
pravosna`nu gra|evinsku dozvolu do 15.
februara 2010. godine. Tri mjeseca kasnije
Profin Invest gra|evinsku dozvolu
pohranio je kod Vesne Tataragi}, koja je
obavijestila CBS Invest da je prodavac time
ispo{tovao kupoprodajni ugovor, a kupac
nije. Vlasnici Profin Investa s pravom
smatraju da ih NLB poku{ava izigrati tako
{to }e im uzeti gra|evinsku dozvolu i
projekat nastaviti sa drugim izvo|a~em.
Nakon zapleta izme|u NLB-a i Profin
Investa, uprava banke na ~elu sa Bo`om
Ja{ovi~em odlu~ila je prekinuti finansiranje
projekta i zaplijeniti 3,5 miliona eura
garancija i pola miliona sa escrow ra~una
Veljka Bubi}a. Zbog toga je hrvatski
biznismen Bubi} u junu pro{le godine
podnio krivi~nu prijavu ljubljanskom
okru`nom tu`ila{tvu protiv NLB-a i njenog
menad`menta optu`iv{i ih da su bez pravog
razloga s njegovog nenamjenskog ra~una
kod Podravske banke prebacili pola miliona
eura na ra~un NLB Tuzlanske banke. NLB,
prema nekim informacijama, namjerava
Profin Invest poslati u ste~aj i kao najve}i
vjerovnik te firme zaplijeniti i prodati
zemlji{te na Marijin Dvoru kako bi smanjili
gubitak u projektu u koji je do sada ulo`eno
23 miliona eura. 
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.1.2012 23:46 Page 4
EUROPA:EUROPA.qxd 18.1.2012 17:19 Page 42

EVROPA, ODMAH
EVROPSKI Nakon brodoloma italijanske vlas
PARLAMENTARCI
BIRAJU NOVOG spriječile ekološku katastrofu
PREDSJEDNIKA
Njema~ki socijaldemokrata Martin
Schulz je novi predsjednik Evropskog
parlamenta (EP) u sljede}ih dvije i po
godine. Po dogovoru najve}ih politi~kih
grupa u EP-u, u prvoj polovini petogo-
di{njeg mandata ovog saziva
Evropskog parlamenta predsjedao je
Jerzy Buzek, poljski zastupnik iz
najve}e politi~ke grupe Evropske
narodne stranke, a u drugoj polovini
mandata u sljede}e dvije i po godine
pripada evropskim socijalistima i
demokratima. Pored Martina Schulza,
za kojeg se vjerovalo da i ima najve}e
{anse, bila su jo{ dva kandidata - Dian
Wallis, liberalna zastupnica iz Britanije,
i Nirj Deva iz britanske Konzervativne
stranke.

PROTESTI U
RUMUNIJI I BELGIJI
ZBOG MJERA
[TEDNJE
Demonstranti su se u ne{to mirni-
jem okru`enju okupili u nekoliko grado-
va Rumunije. Protesti {irom Rumunije
koji su zapo~eli u pro{li ~etvrtak, u znak
podr{ke zamjeniku ministra zdravstva
koji je podnio ostavku nakon kritiziranja
reforme zakona o zdravstvenom siste-
mu, kulminirali su tri dana kasnije u
Bukure{tu, gdje je odr`an najnasilniji od
po~etka finansijske krize u ovoj zemlji.
Rumunska interventna policija je bila
prinu|ena koristiti suzavac kako bi
zaustavila demonstrante koji su na njih
bacali kamenje i po Bukure{tu palili U isto vrijeme dok traje potraga za nestalim sa
kioske i kante, protestuju}i tako protiv
mjera {tednje i tra`e}i ostavku pred-
italijanskog kruzera “Costa Concordia” postavljeni su
sjednika Traiana Basescua i vlade pre- uređaji za sprečavanje širenja dizela koji bi se mogao
mijera Emila Boca. Rumunska vlada je
morala poduzeti te{ke mjere {tednje - razliti morem, zagađujući obalu, morsku faunu i ptice
plate iz dr`avnog bud`eta smanjene su

D
za 25 posto, mirovine za 15 posto, dok
ok slu`be spa{avanja u potrazi za pokrenule akciju {to hitnijeg izvla~enja
su porezi pove}ani. Ove, neophodne
nestalim pretra`uju olupine italijan- 2.400 tona goriva iz brodskih rezervoara
mjere morale su biti uvedene u dvogo-
skog kruzera Costa Concordia, rastu koje bi se moglo razliti morem, zaga|uju}i
di{njem planu pomo}i koji im je
strahovi da bi se pro{losedmi~na brodolom- obalu, morsku faunu i ptice. Ispumpavanje
predlo`io Me|unarodni monetarni fond.
na nesre}a mogla pretvoriti i u ekolo{ku goriva, postupak koji je, ina~e, vrlo
Zbog mjera {tednje, belgijski sindikati
krizu. Oko broda su, zbog uo~enih prvih slo`en, prema procjenama stru~njaka tre-
su saop{tili da }e biti odr`an op}i {trajk
naftnih mrlja, postavljeni ure|aji za spre- bao bi trajati najmanje tri sedmice. U
30. januara, na dan odr`avanja samita
~avanje {irenja dizela a nakon {to su vlasti potrazi za eventualnim pre`ivjelima u trupu

42 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

 EUROPA:EUROPA.qxd 18.1.2012 17:19 Page 43
asti pokrenule akciju kako bi
DRAMA NAKON
BRODOLOMA
Ve}ina putnika je
pre`ivjela brodolom, a
slu`be spa{avanja
posljednjih dana bez
prestanka tra`e nestale
i pretra`uju olupine
italijanskog kruzera
Costa Concordia
broda ronioci koriste manja eksplozivna
punjenja kako bi otvorili neke prolaze.
Ve}ina putnika od 4.200 je spa{ena, a broj
nestalih osoba se popeo na 29, me|u koji-
ma su i ~etiri ~lana posade — pored 14
Nijemaca, me|u nestalima je {est Italijana,
~etiri francuska dr`avljana, dvoje Ameri-
kanaca, po jedan ma|arski, peruanski i
indijski dr`avljanin. Poginulo je 11 ljudi, a
67 povrije|eno. Tvrtka Costa Crociere,
vlasnik kruzera koji se u pro{li petak
nasukao blizu italijanskog oto~i}a Giglia,
saop}ila je da je kapetan broda pogre{no
procijenio situaciju te da nije slijedio pro-
ceduru koju treba primijeniti u vanrednim
situacijama. Kapetan Schettino je uhap{en
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
U STRAHU OD
EKOLOŠKE KATASTROFE:
Ispumpavanje goriva
nakon tragedije koja je
zadesila italijanski kruzer
Costa Concordia bi, prema
procjenama stručnjaka,
trebalo trajati najmanje
tri sedmice
dan nakon nesre}e, optu`en je za ubistvo i
napu{tanje broda prije evakuacije putnika
zbog ~ega mu prijeti kazna od 12 godina
zatvora. Zato je sa nevjericom primljena
vijest da je on, i pored prona|enog zapisa
crne kutije iz kojeg je jasno da je on svjes-
no napustio brod koji tone i ostavio put-
nike, po~etkom sedmice iz zatvora
preba~en u ku}ni pritvor. Snimka koju je
uo~i izlaska ovog broja SB na svojoj strani-
ci postavio italijanski dnevnik Corriere
della sera pokazuje da je obalna stra`a uza-
lud pozivala kapetana nasukanog kruzera
da se vrati na brod i koordinira operaciju
spa{avanja putnika, {to je on odbijao.
(D. Savi}, agencije)
Evropske unije u Briselu. Sindikati u
zajedni~kome saop{tenju ka`u kako su
pregovori s nedavno formiranom
vladom veoma spori i ne daju rezultata.
POKRENUT
POSTUPAK PROTIV
MA\ARSKE
Zbog zakona koji dovode u pitanje
nezavisnost ma|arske centralne banke
i ureda za za{titu podataka te zakona o
ranijem umirovljenju sudaca i tu`itelja,
Evropska komisija je odlu~ila pokrenuti
postupak protiv Ma|arske. Predsjednik
Evropske komisije Jose Manuel
Barroso kazao je da je istovremeno od
Budimpe{te zatra`ena {ira informacija
o nezavisnosti pravosu|a, te da ovom
odlukom EU pokazuje odlu~nost da
osigura po{tovanje svojih zakona i sta-
bilno pravno okru`enje u svim zemlja-
ma ~lanicama. Postupak po~inje
slu`benim slanjem pisama upozorenja
u kojem se od Ma|arske tra`i da u
kratkom roku promijeni zakon o central-
noj banci, statusu sudaca i tu`itelja te o
uredu za za{titu podataka, za koje je
Komisija ocijenila da nisu u skladu s
evropskom pravnom ste~evinom. Ne
bude li Ma|arska po{tovala upozorenje
Komisije, onda slijedi drugo upozorenje,
a ako se ni tada ni{ta ne dogodi, slijedi
postupak pred Evropskim sudom
pravde.
IZNAJMLJIVANJE
AKROPOLJA U
REKLAMNE SVRHE
Gr~ka je odlu~ila dopustiti iznajmlji-
vanje slavnih arheolo{kih nalazi{ta,
poput Akropolja, u reklamne svrhe,
najavilo je gr~ko ministarstvo kulture.
Ta odluka, donesena u vrijeme dok
prezadu`ena zemlja poku{ava napuniti
praznu dr`avnu blagajnu, dio je niza
mjera kojima je cilj “olak{ati” pristup
nacionalnoj ba{tini i tako omogu}iti
njezinu promociju, tvrde u ministarstvu.
Sredstva ste~ena na taj na~in trebala bi
se koristiti za nadzor i odr`avanje arhe-
olo{kih nalazi{ta, a ministarstvo
nagla{ava da izdavanje dozvole na tim
lokacijama ipak zavisi o niza uvjeta. Do
sada je samo nekoliko odabranih
redatelja dobilo dozvolu za snimanje u
Akropolju, dok je snimanje reklamnih
fotografija bilo zabranjeno.
43
BIZNIS:BIZNIS.qxd 18.1.2012 16:59 Page 44
BUSINESS
 Dramati~no upozorenje uprave Aluminijskog kombinata
 Rekordne doznake bh. dijaspore
 Rast premija uprkos krizi
 Rast turskog GDP-a najve}i u Evropi
KLJU^
KLJU^ U
U BRAVU
Direktor
BRAVU
Direktor Aluminijskog
Aluminijskog
kombinata
kombinata Mostar
tvrdi
tvrdi da
struje
da bi
Mostar Ivo
Ivo Bradvica
bi pove}anje
Bradvica
pove}anje cijene
struje odvelo
odvelo firmu
cijene
firmu uu ste~aj
ste~aj
Rast cijena struje zaustavlja
proizvodnju aluminija
Uprava Aluminijskog kombinata Mo-
star o{tro je reagirala na zahtjev Elektro-
privrede HZHB da se cijena elektri~ne
energije za industrijske potro{a~e pove}a za
oko 33 posto. ^ak i znatno ni`i postotak
poskupljenja struje od tra`enog bacio bi
mostarski gigant na koljena. “Na ovaj na~in
}emo naju~inkovitije pokopati najve}eg
izvoznika u ovoj dr`avi i prekinuti uplate
doprinosa, poreznih i drugih davanja koje je
Aluminij do sada redovito i na vrijeme upla-
}ivao i time punio dr`avne prora~une“, stoji
u o{tro intoniranom pismu koje je uprava
mostarskog kombinata odaslala na adrese
brojnih federalnih institucija.
Proteklu godinu Aluminijski kombinat
poslovao je sa skromnim profitom, ali kada
se malo podrobnije analiziraju poslovni
rezultati, uo~ljiva je ~injenica da Alumi-
nijski kombinat ima zna~ajan gubitak u
primarnom biznisu proizvodnje aluminija,
odnosno da je profit ostvaren jednokratnom
prodajom hidrata i `eljeza nakon demonta`e
starog TGM postrojenja.
Uprava Aluminijskog kombinata tvrdi
da ne mo`e podnijeti poskupljenje elektri-
~ne energije “ni za jedan euro“ i tvrdi da bi
u slu~aju da struja poskupi za 33 posto
“Aluminijski kombinat morao isklju~iti 50
posto }elija i otpustiti 50 posto djelatnika“,
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
a u drugoj etapi nije isklju~ena ni potpuna
obustava proizvodnje.
Ekonomska efikasnost proizvodnje siro-
vog aluminija presudno ovisi od cijene
elektri~ne energije. U pravilu, aluminij
proizvode samo one dr`ave koje raspola`u
golemim vi{kom struje. Upravo je to bio
razlog zbog kojeg je sarajevski Energo-
invest po~etkom sedamdesetih godina
pro{log vijeka zapo~eo proizvodnju sirovog
aluminija u Mostaru.
No, okolnosti su se u me|uvremenu
dramati~no promijenile: nekada jedinstvena
Elektroprivreda BiH podijeljena je u tri
zasebne kompanije, pri ~emu s najmanje
proizvodnih kapaciteta raspola`e Elektro-
privreda HZHB koja je ina~e zadu`ena za
opskrbu Aluminijskog kombinata Mostar.
Nema nikakve dileme da Elektro-
privreda HZHB ne mo`e sama ops -
krbljivati strujom Aluminijski kombinat
Mostar, kao {to nema ni dileme da
Aluminijski kombinat ne mo`e pla}ati
komercijalnu cijenu struje jer bi u tom
slu~aju poslovao s golemim gubitkom.
Rje{enje je u spajanju dvije federalne
elektroprivredne kompanije ili u pro-
nalasku stabilnog bud`etskog izvora iz
koga bi se subvencionirala struja za
Aluminijski kombinat Mostar.
Prošlogodišnje
doznake
bh.dijaspore
3,4 milijarde
KM
Doznake bh. dijaspore u 2011. godini
najvjerovatnije }e prema{iti iznos od 3,4
milijarde KM, {to je ujedno i rekordan
iznos doznaka zabilje`en nakon rata. Za
prvih devet mjeseci protekle godine, bh.
dijaspora je u domovinu poslala 2,62
milijarde KM, odnosno 130 miliona vi{e
nego u istom razdoblju protekle godine,
odnosno jednako kao tokom cijele 2008.
godine! Doznaka bh. dijaspore kontinuirano
rastu ve} deset godine zaredom, uz blagi
pad u 2009. godini koji je bio izazvan
globalnom ekonomskom krizom.
Prema doma}im i me|unarodnim
procjenama iz 2009. godine, u inozemstvu
`ivi svaka tre}a osoba ro|ena u BiH -
ukupno 1.460.000. U relativnom odnosu, u
pore|enju s ukupnim brojem stanovnika
(3,8 miliona), bh. dijaspora se ubraja u red
najbrojnijih dijaspora svijeta. Primjerice,
hrvatska dijaspora sudjeluje s oko 17 posto
u ukupnoj populaciji Hrvatske {to je dva
puta manji postotak od sudjelovanja bh.
dijaspore u ukupnom broju stanovnika BiH.
Bh. dijaspora je karakteristi~na i po
tome {to se ubraja u red “najmla|ih“
dijaspora svijeta, {to je posve razumljivo s
obzirom na ~injenicu da su u prvom talasu
1992. i 1993. godine uglavom emigirale
porodice s malodobnom djecom. Prema
popisu stanovni{tva iz 2000. godine u
SAD-u, prosje~na starost bh. emigranta u
ovoj dr`avi iznosi 30,3 godine.
Osim po mladosti, bh. dijaspora se
izdvaja i po razini obrazovanja: broj
visokoobrazovanih koji su tokom i nakon
rata emigrirali iz BiH iznosi 23,9 posto!
Doznake bh. dijaspore “pokrivaju“
skoro polovinu ukupnog trgovinskog
deficita BiH.
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd 18.1.2012 17:01 Page 45

Poslovni rezultati Sarajevo-osiguranja bolji

od plana REKORDAN
RAST PRIHODA
Protekla 2011. godina, iako obilje`ena osjetnim I DOBITI
usporavanjem rasta BDP-a, ubraja se me|u uspje- Direktor Sarajevo-
{nije poslovne godine za najve}u osiguravaju}u osiguranja Midhat
ku}u u BiH. Sarajevo-osiguranje je u protekloj Terzi} zadovoljan
godini ostvarilo oko 62,2 miliona KM premijskog je poslovnim
prihoda i rast za oko 6 posto u odnosu na 2010. rezultatima u 2011.
godinu, te je zadr`alo vode}u poziciju me|u 25
dru{tava na tr`i{tu osiguranja u BiH. Prema
preliminarnim pokazateljima, ovo osiguravaju}e
dru{tvo je najzna~ajniji rast ostvarilo u oblasti
osiguranja imovine i automobilske odgovornosti.
Tr`i{ni udio Sarajevo-osiguranja iznosi cca 17,5
posto za podru~je Federacije BiH.
“U toku 2011. godine isplatili smo na{im
osiguranicima i klijentima gotovo 29 miliona KM
{teta po osnovu razli~itih vrsta osiguranja {to samo
po sebi govori o snazi i stabilnom poslovanju
Sarajevo-osiguranja. Pri tom, planirali smo dobit od
oko 1,6 miliona KM, ali preliminarni pokazatelji
govore da }e dobit biti i ve}a od planirane“, isti~e
Midhat Terzi}, direktor Sarajevo-osiguranja.
“Na{i planovi su vezani prije svega za za-
dr`avanje i pro{irenje portfelja imovinskih osigu-
ranja fizi~kih i pravnih lica te razvoj `ivotnog
osiguranja i uvo|enje paketa dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja. Realiziranje ovih planova
}e ovisiti od de{avanja na tr`i{tu osiguranja, ali i
op}enito od ekonomskih aktivnosti u BiH i
okru`enju. U~ini}emo sve da izbjegnemo efekte
finansijske krize na na{e poslovanje i da na taj na~in
zadr`imo stabilnost koja je potrebna na{im
klijentima“, ka`e Terzi}, ina~e dobitnik priznanja
Kristalna prizma za najboljeg menad`era u
osiguranju za 2010. godinu.

Turski GDP porastao 8,7 posto

Me|u dr`avama s kandidatskim
statusom i potencijalnim kandidatskim
statusom za ~lanstvo u Evropskoj uniji
(me|u kojim je i BiH), najve}i
ekonomski rast u protekloj godini imale
su Turska (8,7 posto) i Makedonija (3
posto), a najmanji rast BDP-a ostvarile
su BiH (1,5 posto) i Hrvatska (0,6
posto). No ulazak u punopravno ~lanstvo
EU., odvijat }e se upravo obrnutim
smjerom: ve} naredne godine Hrvatska
}e postati punopravna ~lanica a ulazak
Turske u EU nije ni na vidiku.
Bosna i Hercegovina }e u najboljem
slu~aju kandidatski status dobiti tek
2014. godine.

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 45

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.1.2012 23:47 Page 8
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.1.2012 23:47 Page 9
Hrvatska:TEKST osnova.qxd 18.1.2012 23:57 Page 48

HRVATSKA PRED POVIJESNOM ODLUKOM

Naša novinarka boravila je u Hrvatskoj nekoliko dana

uoči referenduma zakazanog za 22. januar, na kojem
će građani odlučiti žele li ući u Evropsku uniju, i piše
o atmosferi koja vlada u Hrvatskoj pred ovaj historijski
događaj i žestokoj borbi dvije političke opcije:
zvanične proevropske vlasti i euroskeptika

HRVATSKO
ZA I PROTIV
EVROPSKE
UNIJE
Pi{e: DANKA SAVI]
Foto: MARIO ILI^I]
“Kaj ovi momci rade tu?! Demonstri-
raju?! Onda oni ho}e u}i u isto~ni blok da
nas Srbi i Rusi jedu za paprika{…”, obra}a
nam se starija gospo|a, promatraju}i okup-
ljanje grupe mladih ljudi, protivnika ulaska
u EU, pro{le subote na Trgu bana Josipa
Jela~i}a u Zagrebu. Odbrojani su dani do
odr`avanja referenduma na kojem }e se
gra|ani Hrvatske izja{njavati o tome `ele li
ulazak u Evropsku uniju ili ne, a tenzije sve
vi{e rastu kako se pribli`ava dan referendu-
ma. [irom Hrvatske ove }e nedjelje (22.1.)
ne{to vi{e od 4,5 miliona gra|ana glasati o
pristupanju EU i ovakvi su skupovi posljed-
nja prilika za pridobijanje glasova.
Prolaznici na trgu, usput, komentiraju: ”A,
ovo se okupljaju ovi {to su protiv Europe.
Jugoslaveni!” Samo pedesetak metara od
ovog mjesta gdje su se u organizaciji Vije-
}a Za Hrvatsku - Ne u EU, okupljali hrvat-
ski euroskeptici, ministrica vanjskih i
evropskih poslova Vesna Pusi} upozo-
ravala je gra|ane da }e se u slu~aju da
glasaju protiv, Hrvatska na}i u jako te{koj
situaciji - uslijedio bi pad kreditnog rejtin-
ga, gubitak stabilnosti koja zna~i investici-
je, bila bi izgubljena nova radna mjesta…
“Ja ne vidim kako bi se Hrvatska ekonom-
ski oporavila na dugi rok od takvog {oka”,
kazala je ona. Zato je za Hrvatsku, “ odluka
na referendumu na neki na~in odluka o
budu}nosti ekonomskog pre`ivljavanja
zemlje”.
HRVATSKA JE EUROPA, SAMO JO[ I
POLITI^KI DA TO POSTANE
Hrvatsko ministarstvo vanjskih i evrop-
skih poslova pokrenulo je sa novom godi-
nom kampanju kojom je pozvala gra|ane
da iza|u na referendum i donesu odluku za
~lanstvo Hrvatske u EU. Na internet strani-

Zvani~ne vlasti u Hrvatskoj ne PROEVROPSKO

PROEVROPSKO
LICE
LICE HRVATSKE
HRVATSKE

dovode u pitanje pozitivan ishod Hrvatsko

Hrvatsko Ministarstvo
evropskih
kampanju
Ministarstvo vanjskih
evropskih poslova
kampanju kako
kako bi
vanjskih ii
poslova pokrenulo
pokrenulo je
bi pozvalo
je
pozvalo gra|ane
gra|ane

glasanja na referendumu o ulasku u da

da iza|u
iza|u na
odluku
odluku za
prema
na referendum
referendum ii donesu
za ~lanstvo
~lanstvo Hrvatske
prema posljednjim
donesu
Hrvatske uu EU,
posljednjim istra`ivanjima,
EU, aa
istra`ivanjima, uu
Evropsku uniju tome
tome imaju
imaju podr{ku
podr{ku 60%
60% gra|ana
gra|ana

48 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Hrvatska:TEKST osnova.qxd 18.1.2012 23:58 Page 49

REFERENDUM O ULASKU HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU

cama su objavljeni svi slu`beni dokumenti
u vezi s pregovorima i ~lanstvom, zatim
video-poruke hrvatskih politi~ara koje su
emitiraju i na tv stanicama, otpo~ele su
javne rasprave o ~lanstvu, publikovani
informativni materijali i bro{ure o EU,
otvorena javna linija za gra|ane za sva
pitanja o EU… Zvani~ne procjene govore
da }e referendum i pripreme za njegovo
odr`avanje, od organizacije izja{njavanja
do internetske podr{ke i svega onoga {to je
potrebno za njegovo provo|enje, ko{tati 40
miliona kuna. Prema posljednjim istra`i-
vanjima, 60% gra|ana `eli u}i u Evropsku
uniju, a predstavnici zvani~ne vlasti
poru~uju ovih dana da }e do nedjelje ovaj
procenat jo{ porasti. Osim u Hrvatskoj,
dr`avljani Hrvatske koji `ive u inostranstvu
}e glasati u 52 zemlje na 106 bira~kih mjes-
ta, od ~ega najvi{e u BiH, gdje }e biti
otvorena 24 bira~ka mjesta. U Hrvatskoj sa
svih strana sti`u upozorenja da se donosi
krupna odluka, presudna za budu}nost,
govori se o prednostima pristupanja, o
~lanstvu u EU kao prilici za dalji razvitak,
dugoro~nu stabilnost i sigurnost. “Kultur-
no, povijesno i teritorijalno na{e je zemlja
Europa. Nadam se da }e hrvatski gra|ani na
referendum odlu~iti da to postaje i
politi~ki”, apelira ovih dana ministrica Pu-
si}. Pored imenovanje hrvatskih pred-
stavnika u evropskim tijelima (izme|u osta-
log, 12 u Evropskoj komisiji), sa ~lanstvom
Hrvatska dolazi u poziciju da u dogovoru s
parlamentima drugih zemalja ~lanica mo`e
tra`iti izmjenu ili zaustavljanje procesa
dono{enja zakona u EU parlamentu.
Poljoprivrednici }e dobivati podr{ku iz
Evropskog fonda za garancije u poljopri-
vredi, koje nisu vezane uz projekte, zemlji
}e biti dostupni strukturni fondovi EU-a za
ja~anje regionalnog razvoja, ali koliko }e
sredstava biti povu~eno zavisi od sposobn-
osti da se pripreme i ponude kvalitetni
projekti. L jubo Jur~i}, profesor na
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i sabor-
ski zastupnik, smatra da je za Hrvatsku
nu`an ulazak u Uniju, ali to ne}e biti
dovoljno. U razgovoru za na{ list, on pod-
sje}a da je Hrvatska administrativno
spremna za ~lanstvo, “usvojila je sve direk-
tive EU-a, pravno naslije|e aquis commu-
nitaire, uskladila zakone, propise, osnovala
nu`ne institucije da mo`e komunicirati sa
adekvatnim intitucijama u EU itd.”, ali u
ekonomskom smislu, “nije ni{ta posebno
napravila jer i dalje postoji velika razlika
izme|u konkurentnosti starih ~lanica EU-a
i Hrvatske. On podsje}a da Hrvatska jo{ od
2001. godine ima Sporazum o stabilizaciji i
pridru`ivanju koji joj je prakti~no dao pot-
punu slobodu nastupa na evropskom tr`i{tu,
“tako da se u tom pogledu ne}e ni{ta bitno
promijeniti jer preko 98% hrvatskih proiz-
voda mo`e samostalno nastupati i do sada 

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 49

Hrvatska:TEKST osnova.qxd 18.1.2012 23:58 Page 50

HRVATSKA PRED POVIJESNOM ODLUKOM

LJUBO JUR^I], EKONOMSKI EKSPERT, ZA SB

“Hrvatska se u gospodarskom pogledu nije pripremila

za članstvo u EU”
Gospodarstvo, organizacija
javne uprave u cjelini, a pogo-
tovo javnih poduze}a, “koja
nisu prilago|ena ulasku u EU,
niti je pove}ana njihova efikas-
nost”, prema mi{ljenju
ekonomskog analiti~ara Ljube
Jur~i}a, bit }e glavni izazovi za
Hrvatsku u narednom periodu.
“Ono {to je do sada zanima-
lo Zapad bila su hrvatska
monopolisti~ka poduze}a
kao {to su INA, Pliva itd...,
ali u ovom slu~aju nije bilo
rije~i o pove}anju kapaciteta
u Hrvatskoj, nego o preuzi-
manju najefikasnijih posto-
je}ih kapaciteta u strane
ruke. Ali, sa ulaskom }e se
pokvariti polo`aj hrvatskih
nevidljivih monopolista koji
su do sada direktno ili indi-
rektno imali za{titu hrvatske
vlade, kada su u pitanju nji-
hove obaveze prema banka-
ma, dobavlja~ima, gdje se
jednostavno nije i{lo u
blokadu ili tu`bu prema tim
firmama itd. Velike kom-
panije u privatnom
hrvatskom vlasni{tvu
vjerovatno }e u slijede}ih 5-
6 godina biti prodate
sli~nim, ali ve}im kompanija-
ma iz EU-a. Sva velika
poduze}a, po~ev od
Agrokora pa nadalje, bit }e
izlo`ena puno ja~oj
konkurenciji“, obja{njava
Jur~i} u razgovoru za SB.
 U Hrvatskoj postoji
strah od bankrota nakon
ulaska u EU. [ta mislite o
tome?
Mi }emo sada postati dio
Pakta o stabilnosti i rastu, koji
}e nam biti svejedno da li smo
EU ili nismo jer i tako
upadamo u krizu, ali ako smo
u EU bi}e nam bolje ako
imamo vlastitu politiku.
Hrvatska ima stru~njake, ali
ima negativnu projekciju u
politici, vidimo sada da i kada
je ova vlada do{la, ministri se
pona{aju kao da dr`ava
po~inje od njih. Hrvatska
nikako da u|e u dr`avni konti-
UPOZORENJE
UPOZORENJE nuitet, svaki ministar po~inje
STRU^NJAKA pri~ati pri~u kao da svijet
STRU^NJAKA
Ljubo
Ljubo Jur~i},
Jur~i}, profesor
profesor nana po~inje od njega. Dr`ava je
Ekonomskom
Ekonomskom fakultetu
fakultetu uu sustav koji treba izgra|ivati,
Zagrebu
Zagrebu ii saborski
saborski nijedna dosada{nja vlada se
zastupnik,
zastupnik, smatra
smatra da
da je
je za
za nije posvetila tome nego su
Hrvatsku
Hrvatsku nu`an
nu`an ulazak
ulazak uu uvijek odluke dono{ene ad
Uniju,
Uniju, ali
ali da
da se
se zemlja
zemlja hoc. To je problem. Ali, kad
trebala
trebala bolje
bolje pripremiti
pripremiti
gledamo vas u Bosni, onda je
za
za ~lanstvo
~lanstvo
na{a situacija puno bolja.
uti~e na javne finansije, zna~i u onom trenutku kad su  Kako }e se ulazak
znatan dio ljudi i poduze}a Rumunjska i Bugarska ulazile - Hrvatske odraziti na BiH?
`ive na temelju subvencija iz bili smo lo{iji i danas smo lo{iji Kako Hrvatska sama
prora~una, a te subvencije iz od Slovenija, Ma|arske, unutar sebe nije organizirana
prora~una su indirektno dr`ali Poljske. Poljska se najbolje za ulazak u EU, tako ni vi
standard gra|ana, pripremila, najve}a je zemlja, ne}ete imati neki poseban
zaposlenost, pla}e, a sada kad imala je puno ja~u prego- efekat, osim {to }emo mi pre}i
moramo po{tivati pravila vara~ku poziciju, bila je puno na ugovore koje vi imate sa
Pakta o stabilnosti i rastu, homogenija. Oni su jedni pre- EU-om. Kako mi postajemo
prora~un }e morati biti vi{e govarali, svi drugi su potpisivali EU, onda po tim ugovorima ne
uravnote`en, bit }e manje i uskla|ivali doma}e zakono- prestaju na{i bilateralni odnosi.
novaca za subvencije, pogoto- davstvo sa EU-om. Kada je, Ono {to je klju~no jeste razlika
vo za subvencije te vrste, tako recimo, ulazila Poljska, bilo je u konkurentnosti hrvatskog i
da }e se to osjetiti u sebven- mnogo vi{e novaca u EU, {to bh. gospodarstva. Na{i su
cioniranim sektorima, za se ti~e razine razvijenosti, proizvodi konkurentniji a od
po~etak i u poljoprivredi, Hrvatska je i danas razvijenija nas morate kupovati te
brodogradnji, te velikom broju od Rumunjske i Bugarske, ali proizvode jer ih vi jednostavno
malih i srednjih kompanija. ima problem {to nije pripremila nemate. Va{a situacija s nama
industriju da mo`e samostalno je zapravo na{a situacija sa
 Kakva je pozicija raditi skuplje proizvode, a mi Evropom, kakvu god imamo
Hrvatske u odnosu na zemlje de facto gubimo industriju. Ja carinu, mi moramo kupovati
koje su posljednje u{le u sam u svojim komentarima mobitele, avione, automobile,
EU? ukazivao na to da, ako 99 posto industrijske robe od
Mi smo bili u boljoj poziciji nemamo vlastitu politiku, onda Europe. 

 na evropskom tr`i{tu, malo je bilo ograni-
~enja kod hrane, ribe, vina itd.“
EUROSKEPTICI:
IZDAJNI^KA VLAST NAS JE
PONIZILA U PREGOVORIMA SA EU-om
I dok ekonomski i drugi stru~njaci koji
ne dovode u pitanje potrebu ulaska Hrvat-
ske u EU upozoravaju {ta vlasti trebaju ura-
diti da se zemlja pripremi za ~lanstvo,
“Vije}e Za Hrvatsku - Ne u EU”, koje
okuplja 12 vanparlamentarnih stranaka,
prava{kih i demokr}anskih, te 15-ak udru-
ga, vodi svoju kampanju protiv ~lanstva.
@eljko Sa~i} ka`e da je ova politi~ka opcija
na izborima dobili preko 400 hiljada glaso-
va, ali da su zbog razjedinjenosti i nedosta-
tka politi~ke mudrosti ostali bez vlasti. Oni
imaju tek jednog predstavnika u Saboru, a
da su ovako bili ujedinjeni kao {to su sada,
nakon izbora, “dobili bi najmanje 17 ili 18
zastupnika”. On tvrdi da njihov skup protiv
EU-a u centru Zagreba nije toliko posje}en
jer su “ljudi su prestra{eni, posebice oni
koji rade u dr`avnim slu`bama ili su na
neki na~in vezani za njih, boje se za posao
jer slu`bena politika Kukuriku koalicije i

50 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Hrvatska:TEKST osnova.qxd 18.1.2012 23:58
HDZ-a je provela jednu indoktrinaciju i
propagandu za ulazak u EU i ne biraju sred-
stva da ostvare cilj”. Kao dodatni argument
on navodi da je vi{e od hiljadu potpisnika,
me|u kojima su akademici i sveu~ili{ni
profesori, uputila prije dvije sedmice zahtj-
ev hrvatskim vlastima da se referendum o
pristupanju Hrvatske EU odr`i tek nakon
dono{enja kona~ne presude hrvatskim
generalima na Me|unarodnom sudu za
ratne zlo~ine u Haagu.
“Ljudi }e glasovati protiv ulaska u EU,
ali ne daju sada to javno do znanja”, ka`e
Sa~i}. Prema anketama Vije}a, tvrdi on,
52% gra|ana }e biti protiv ulaska Hrvatske
u EU, iako ti ljudi nisu danas na skupu.
Protiv }e biti hrvatski seljaci, ribari, hrvats-
ka sirotinja, nezaposleni, oni slojevi dru{tva
koji su na margini, koji su ve} sad
siroma{ni. “Znate, srednji sloj u Hrvatskoj
propada, a on bi sa ulaskom EU postao jo{
siroma{niji, energenti i hrana }e poskupjeti,
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 51
REFERENDUM O ULASKU HRVATSKE U EVROPSKU UNIJU
KO U HRVATSKOJ NE @ELI U EU
@eljko Sa~i}, predsjednik stranke Akcije
za bolju Hrvatsku, u razgovoru sa na{om
novinarkom ka`e da }e hrvatski seljaci, ribari,
hrvatska sirotinja, nezaposleni, glasati protiv
ulaska u EU
PDV }e i}i gore, a ne}emo otvoriti nova znate. Na{i mladi i fakultetski obrazovani
radna mjesta. Uni{tili su na{e selo, 2,7 mi- ljudi ~ekaju po dvije-tri godine da na|u
lijardi dolara imamo godi{nji uvoz iz EU-a, zaposlenje, u Hrvatskoj je 315 tisu}a ljudi
na{i seljaci nemaju vi{e {ta proizvoditi, nezaposleno, to je stopa nezaposlenosti od
takvo }e stanje biti i kod vas u BiH, da 18%, a nakon ulaska bi imali jo{ i zabranu
od dvije do sedam godina (u zavisnosti od
LOBIRANJE PROTIV EU-a: zemlje ~lanice) da tra`e posao u EU. Eto, to
nam je na{a vlast ispregovarala. Uostalom u
“Vijeće za Hrvatsku - Ne {ta mi to trebamo u}i, u EU koja se i sama
raspada, a ucijenjeni smo tokom pregovora
u EU”, koje okuplja 12 - Slovenci su uvjetovali na{e ~lanstvo
vanparlamentarnih Arbitra`nim sporazumom, a istodobno su
od Kosorice i Sanadera tra`ili da se javno
stranaka te 15-ak udruga, odreknemo na{ih teritorijalnih zahtjeva, tri
tjedna prije predaje vlasti taj izdajni~ki vrh
vodi svoju kampanju se odrekao prava na uvoz ju`nog vo}a za
protiv članstva Hrvatske ~itavu regiju kroz splitsku luku u korist
Italije i Slovenije, {to nam je donosilo
u EU i poziva građane godi{nji prihod od 40 miliona eura... [to je
da glasaju protiv članstva najgore, tu avanturu sa EU-om bi mi Hrvati
godi{nje morali pla}ati fiksno 4 milijarde
u Uniji kuna, plus fiksno milijardu i po za
Evropsku sredi{nju banku, plus za krizni
ZA[TO HRVATI fond EU-a davati vi{e od dvije i po milijadi
TREBAJU kuna bespovratno, a kroz EU fondove
bismo dobili samo mogu}nost na vrbi svi-
GLASATI ZA EU
Ministrica vanjskih i
ralo. Dosada{nja iskustva nas u~e da smo iz
evropskih poslova Vesna tih fondova izvukli od sto posto 23% i to
Pusi} smatra da je odluka samo za projekte koji su i{li u korist EU-a.”
na referendumu na neki Predstoje}i referendum je “jedan veliki
na~in odluka o ekonomskoj test za ~itavu ovu politi~ku opciju”, a oni se
budu}nosti Hrvatske nadaju da }e uspjeti pokazati snagu i
okrenuti pri~u u svoju korist kao {to se to
dogodilo u zemljama poput Danske,
Norve{ke gdje su gra|ani glasali protiv
ulaska u EU. Ali, ukoliko se njihove `elje
ne obistine, i gra|ani, ipak, ve}inski,
glasaju za ~lanstvo, Sa~i} ka`e da }e “on
biti tu da neprestano daju do znanja
Hrvatima da je to lo{a odluka: “Mi }emo
biti ti koji }emo trajno obavje{tavati narod
o svakoj posljedici njihovog glasanja.” 
51
Miljan:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:07 Page 52

FUDBALSKI PATRIJARH

MILJAN MILJANIĆ
Prošlog petka u Beogradu je, u 82. godini života, preminuo MILJAN ČIČA MILJANIĆ,
jedan od najznačajnijih nogometnih stručnjaka svijeta, tvorac CRVENE ZVEZDE i
najživopisnije lice ex-ju nogometa; naš novinar piše o neobičnom životnom putu
nogometnog maga, njegovoj povezanosti sa nogometašima iz BiH, prvom stranom
treneru u režimu diktatora FRANCA i čovjeku koji je insistirao na IVICI OSIMU
kao svom nasljedniku na mjestu selektora Jugoslavije

ČIČA MIČA, GOTOVA PRIČA

Pi{e: NEDIM HASI]
VELIKI
VELIKI ^I]A
^I]A

P
Miljan
Miljan Miljani},
Miljani}, jedan
jedan
od
od posljednjih
posljednjih pravih
pravih
ri~a ide, otprilike, ovako. Na Jugoslovena,
Jugoslovena, ostavio
ostavio
Igmanu se, koju godinu prije rata je
je neizbrisiv
neizbrisiv trag
trag uu
u biv{oj Jugoslaviji, pripremala hitoriji
hitoriji svjetskog
svjetskog
kadetska nogometna reprezenta- nogometa
nogometa
cija nekada{nje dr`ave. Tim
talentiranih dje~aka okupio je Rade Mati} a
koji dan kasnije u posjetu im je stigao i
Miljan Miljani}, prvi ~ovjek tada{njeg
Fudbalskog saveza Jugoslavije. Nakon
treninga i ve~ere, Či~a je oko sebe okupio
sve dje~ake na zabavi, a jedan mu je
posebno zapao za oko. Ne samo zbog
velikog talenta i ubojite ljevice, nego i zbog
umije}a sviranja harmonike kojom je
zapanjio Miljani}a. Raspitivao se o dje~aku
koji je, nakon treninga i utakmica u
@eljezni~aru, do kasno uve~er i{ao svirati
harmoniku u tada popularnim sarajevskim
restoranima. Nekoliko dana kasnije, oko
pono}i, u{ao je u jedan takav i kazao ocu
dje~aka da se odlu~i - ili harmonika ili
lopta. “Dijete je veli~anstven talenat, no
upropastit }e ga dim i kafana. Neka se
ostavi harmonike, neka svira za svoju du{u
ku}i nakon treninga, ako misli nekada
postati igra~.“ Dje~akov je otac poslu{ao
savjet velikog Či~e i sina usmjerio samo ka
{ljakastim terenima Grbavice. Godinu-
dvije dana kasnije, u Sarajevu }e po~eti rat,
dje~ak }e sa igra~ima Sarajeva napustiti
BiH i kasnije postati prvi Bosanac koji je, u
transferu vrijednom 30 miliona dolara,
potpisao ugovor sa madridskim Realom.
Dje~ak je, naravno, Elvir Balji}, jedan od
desetina talentiranih nogometa{a iz cijele

“Odlazak stru~njaka koji je stvorio Dragana D`aji}a,

Vicente Del Bosquea, Elvira Balji}a“
52 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Miljan:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:07
IGMAN,
IGMAN, ’80-te
’80-te GODINE
GODINE
PRO[LOG
PRO[LOG STOLJE]A
STOLJE]A
Miljan
Miljan Miljani}
Miljani} sa
sa mladim
mladim
Elvirom
Elvirom Balji}em
Balji}em
Jugoslavije koje je Miljan Miljani} usmje-
rio ka nogometnom terenu.
HASETOV LEVAT
Kada je nogomet na jugoslovenskim
prostorima u pitanju, Miljan Miljani} je bio
sve. I igra~, trener, selektor, predsjednik
Saveza, savjetnik, ambasador... Ro|en je u
makedonskom Bitolju, u maju 1930.
godine, odakle je s porodicom, zbog rata,
preselio u Srbiju. U beogradsku Crvenu
Zvezdu dolazi nedugo nakon {to je klub
osnovan. Igra sa njenim velikanima poput
Beare, Stankovi}a, Miti}a... Igra~ku je
karijeru okon~ao u 27. godini. Nije bio
bogzna kako kvalitetan defanzivac. O tome
svjedo~i i sje}anje rahmetli Asim Ferha-
tovi}a. Naime, Sarajevo je igralo sa
Zvezdom u Beogradu i u napadu je Hase
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 53
igrao sa Francom Lovri}em kojeg je
Zvezdin stoper tukao tokom cijelog me~a.
Kada mu je dozlogrdilo, Lovri} je kazao
Hasetu: “Daj, bogati, da se zamijenimo, ubi
me ovaj.“ Hase se nasmijao i, parafra-
ziramo, kazao: “Nema {anse, ja sam sebi
na{ao ‘levata’“, pokazuju}i na Miljani}a.
Osrednji stoper postat }e kasnije, pokazat
}e se, veliki trener. Po~eo je u omladinskoj
{koli Zvezde, ~ije je treninge utemeljio na
na~inu igre i taktici kojom je Brazil 1958.
godine postao prvak svijeta u [vedskoj.
Odatle }e brzo biti prekomandovan u
selektorsku komisiju reprezentacije koju su
tada vodili Aleksandar Tirnani} i Milan
Antolkovi}. U komisiji je bio i rahmetli
Abdulah Gegi}, koji je u isto vrijeme vodio
Partizan ka finalu Kupa {ampiona. Nedugo
potom, 1966. godine, Či~a Miljani} postaje
JUGOSLAVIJA
JUGOSLAVIJA U
U MALOM
MALOM
Miljan
Miljan Miljani},
Miljani}, Milan
Milan Ribar,
Ribar, Sulejman
Sulejman
Rebac
Rebac ii Tomislav
Tomislav Ivkovi}
Ivkovi} na
na SP
SP 1974.
1974.
MILJAN MILJANI] (1930. - 2012.)
trener Crvene Zvezde. “Do{ao sam na
trening i shvatio da imam 37 igra~a a
nemam tim”, pri~ao je. “Tada sam odlu~io
da krenem od nule, sa juniorima. Doveli
smo samo jednog igra~a. Svi ostali su
ponikli u klubu.” I sa tim je juniorima
ostvario ono {to nikome prije ni kasnije nije
uspjelo. Četiri naslova prvaka Jugoslavije,
tri Kupa Mar{ala Tita, Srednjoevropski kup
1968. godine te polufinale Kupa {ampiona
tri godine kasnije. Stvorio je, primjerice,
Dragana D`aji}a, u to doba sasvim sigurno
najboljeg nogometa{a Evrope. D`aji} je to
postao zbog Či~e koji je imao hrabrosti da
na mladom igra~u temelji ~itavu svoju
koncepciju Zvezdine igre. U to je vrijeme
FSJ tra`io selektora koji }e tim, nakon dva
neuspjeha u kvalifikacijama, odvesti na
Svjetsko prvenstvo u Njema~koj 1974.
godine. Pred kraj kvalifikacija, Miljani} je
postavljen za prvog ~ovjeka stru~ne
komisije u kojoj su mu asistirali Sulejman
Rebac, Tomislav Ivi}, Milan Ribar i Ivan
]iri}. Pobijedili su Gr~ku u Atini, uslijedilo
je zatim ~uveno doigravanje u Frankfurtu
protiv [panaca i gol pokojnog Josipa
Katalinskog koji je u{ao u historiju
jugoslovenskog nogometa. Ve} tada je
Miljani} dogovorio odlazak u madridski
Real, no to je dugo skrivano od javnosti
koja je od tima kojeg su predvodili D`aji},
Bajevi}, Katalinski, Oblak, A}imovi},
Petkovi}... o~ekivala mnogo vi{e od kraha
u drugoj fazi prvenstva. Razlog potopa su
bile premije koje su ispla}ivane igra~ima u
dinarima umjesto u markama, zbog
nekoliko stotina maraka je ~ak prije}eno i
bojkotom utakmica a u smirivanje strasti
navodno je aktivno uklju~en bio i sam Josip
Broz Tito. Osta}e upam}ena pobjeda od
~ak 9-0 nad Zairom te porazi od Njema~ke,
Poljske i [vedske i tu`no zavr{ena pri~a
jedne velike jugoslovenske nogometne
generacije.
“^OVEK IZ INOSTRANSTVA“
U Madridu je, kada je ‘70-ih godina
pro{log stolje}a stigao u Real, uveo revo-
luciju svojim metodama treninga i
takti~kim postavkama na terenu. Prije
njegovog dolaska klub nikada nije imao
kondicionog trenera. Nakon {to je naslije-
dio Miguela Munoza, prva stvar koju je
napravio bila je dovo|enje Feliksa
Radi{i}a, kojeg je uklju~io u tehni~ko tijelo
u kojem su uz njega bila dva {panska
trenera, Juan Santisteban i Antonio Ruiz.
Ostao je do sada jedini trener koji je s
Realom osvojio dvostruku krunu s timom u
kojem su blistali Amancio, Pirri i Vicente
Del Bosque, potpomognuti Nijemcima
Paulom Breitnerom i Guntherom Netze-
rom. Ni tada nije mogao bez politike, u
[paniji se pisalo kako je “nakon komuniste
Braitnera, stigao i komunista Miljani}“, 
53
Miljan:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:08
FUDBALSKI PATRIJARH
 bilo je nezamislivo da se u generali-
simusovoj [paniji na|e trener iz Titove
Jugoslavije. Za njegovo su se ime vezali
skandali, poput onog kada se tvrdilo kako je
plakao na grobu prilikom sahrane diktatora
Francisca Franca. “Jedan sam od retkih
ljudi, mo`da i prvi, koji je u to vreme do{ao
u [paniju legalno, s paso{em. [panija je u
mnogim stvarima bila ekskomunicirana iz
Evrope. I kad sam im rekao da na{ ~ovek
ima pravo na paso{, oni nisu mogli da
veruju jer takvo pravo oni nisu imali.
[panija je bila pod sankcijama. Razgovorao
sam sa kamiond`ijama koji rade no}u. I to
u tri no}u kada su kamiond`ije dobile
termin na radiju da postavljaju pitanja
kome god ho}e. Često se to posle koristilo
po novinama. Recimo pi{e: ‘Juan odlazi
(mislilo se na Juana Samarancha, koji je
oti{ao za ambasadora), a Miljan dolazi’.
Bila je to istorijska prekretnica, da [panci
odlaze u inostranstvo, a da stranci dolaze u
[paniju. Mene su zvali ‘~ovek iz
inostranstva‘“, sje}ao se svojih dana u
Madridu. “Bilo je pri~a da je Miljan kao bio
na sahrani Franca, da je nosio venac, ~ak i
plakao. Prvo, u [paniji je obi~aj da niko ne
pla~e kad neko umre. Oni koji su poku{ali
da me kompromituju ni to nisu znali. A,
drugo, [panci su bili mudri da naprave
sahranu u isto vreme kada se igra
kompletno kolo lige. Mi smo toga dana
igrali sa Granadom. Ta podmetanja samo su
me u trenutku pogodila. Kada sam se vratio
u moju zemlju, video sam da narod nisu
mogli da prevare.“ Osim nogometa, bio
je dijelom i diplomatskih aktivnosti
jugoslovenske “slu`be“ koju je informirao
o namjerama i politi~kim potezima kralja
Juana Carlosa koji je [paniju, nakon pola
stolje}a diktature, bezbolno uveo u
demokraciju. “Dogodilo se to u vreme
proslave 700 godina Persijskog carstva
koju je organizovao tada{nji iranski {ah
Reza Pahlavi. Bilo je dosta delegacija,
uklju~uju}i i jugoslovensku. Negde tih
dana pozvao me je jedan na{ diplomata
rekav{i mi da ih je Tito izgrdio jer mu ne
daju prave informacije i da je pogre{no
brifovan o Juanu Carlosu, maltene su Titu
rekli da je on frankista. Onda me taj ~ovek
pita: ‘Je li, kakav je Juan Carlos?’ Rekao
sam da ga narod voli, da je zavr{io vojne
{kole, da se bavi sportom, da ima
demokratsku `icu, kontakt sa svetom, voleo
je fudbal, dolazio na utakmice. To sam ~uo.
To se pokazalo kao istina u daljem razvoju
[panije.“
KIP NA OHRIDU
Po povratku iz Madrida, od 1979. do
1982. godine, ponovo je vodio reprezen -
taciju Jugoslavije. Sli~no kao i u
Njema~koj, iako je Jugoslavija i tada imala
mo}an tim, predvo|en V ladimirom
54
Page 54
POSLJEDNJA SARAJEVSKA VE^ERA
Miroslav Meho Brozovi}, Miljan Miljani} i Tomo Mari}
Petrovi}em, Safetom Su{i}em ili Edhemom
[ljivom, novac je, ba{ kao i u Njema~koj
osam godina ranije, satrao njihove
ambicije. Naime, igra~e je podijelio pomalo
bizaran sukob oko izbora sportske opreme.
Neki su igra~i imali potpisane ugovore sa
Pumom o no{enju kopa~ki, a sli~an
problem postojao je i 1974. uo~i SP-a u
Njema~koj. Dvije nedjelje prije po~etka
prvenstva, stigla je naredba iz FSJ kako
igra~i moraju da nose Adidasovu sportsku
opremu. Kapiten generacije Ivica [urjak
jednom je prilikom rekao kako dogovor,
koji su igra~i imali sa Miljani}em, o
slobodnom izboru kopa~ki, nije bio
ispo{tovan. “Problem je bio jer su neki od
nas ve} dobili pare od sponzora. Činjenica
je da je odluka Saveza unijela nemir u na{e
redove, ali nije presudno uticala na
neuspjeh, koji smo kasnije do`ivjeli.“
Miljani} je imao te`ak zadatak pomiriti
ambiciju svih nogometa{a koji su tada
smatrali kako moraju biti dijelom tima.
Igra~i su se pripremali u Ohridu u isto
vrijeme kada se u tom gradu odr`avao
radijski festival. “Znam samo da smo sjedili
s igra~ima, Či~a im je dao slobodno i
nekako smo se na{li u istom restoranu,
Boro Konti} i ja“, sje}a se Senad Avdi},
urednik Slobodne Bosne. “Bilo je kasno
uve~e kada je Miljani} ustao, prekinuo
zabavu i kazao: ‘Stanite svi mirno, minuta
{utnje.’ Zagledali smo se u nevjerici, a Či~a
je dodao: ‘Minuta {utnje za poginule rudare
u jami Raspoto~je.’ Igra~i su se brzo razi{li,
nije nikome bilo do zabave nakon te
vijesti.“ Osta}e zabilje`eno i kako je na
pripremama u Ohridu lokalni kipar isklesao
Miljani}evu bistu koja je bila ve}a i od
Titove. Kipar je zaradio `estoku “drugarsku
kritiku”, no kip je ostao. Pre`ivio je ljutrnju
drugog najmo}nijeg ~ovjeka tada{nje
Jugoslavije, Staneta Dolanca, koji je
selektoru i igra~ima priredio piknik na
jezeru. Miljani} je tim podredio Ivanu
Gudelju, Su{i}u i Petrovi}u, ostaviv{i ku}i
Foto: Milutin Stoj~evi}
Marka Mlinari}a a na klupi Vahida
Halilhod`i}a koji mu to nikada nije
oprostio. Vaha je u to vrijeme centarfor
Vele`a i sasvim sigurno najbolji napada~
Jugoslavije. SP u [paniji Vahina je bolna
ta~ka, iako je od tada pro{lo trideset godina.
Pri~ali smo o tome pro{le zime u Antalyji,
gdje je bio na pripremama sa zagreba~kim
Dinamom. I tada je, kao i uvijek, tvrdio
kako u Miljani}evom timu nije bio zbog
politike. “Moje prezime se te{ko
izgovaralo, bilo je preduga~ko, nije moglo
stati na semafor, posebno u Beogradu”,
kazao nam je. “Radila je politi~ka kuhinja,
iako je Miljan najvi{e odlu~ivao. Bio sam
najbolji igra~ Jugoslavije, a rezerva na SP-u!
Miljani} je na moje mjesto stavio Papeta
Su{i}a, navodno zbog taktike. Te{ko sam to
primio jer bih uz pakere kao {to su Pi`on i
[urjak bio najbolji strijelac Mundijala.
Jednom prilikom mi je Miljani} priznao da
je pogrije{io.“ Reprezentacija je na po~etku
odigrala svega 0-0 sa amaterima iz
Sjeverne Irske. Morali su pobijediti [paniju
da bi pro{li dalje. Poveli su golom Ivana
Gudelja, no onda je na scenu stupio danski
sudija Sorensen. Prvo je svirao penal nakon
{to je Velimir Zajec napravio prekr{aj pet
metara van {esnaesterca. Dragan Panteli} je
odbranio udarac Juanita, no Sorensen je
odlu~io ponoviti udarac jer se Panteli},
navodno, kretao po gol-liniji. [panija je na
kraju slavila sa 2:1, pa je ostala nada u
posljednje kolo. Penal koji je Pi`on
Petrovi} izveo protiv Hondurasa u 88.
minutu bio je dovoljan za pobjedu, a onda
se ~ekalo ~itav dan na odluku da li je
dovoljan i za prolazak dalje. Tek sutradan,
kao {to su predvi|ala tada{nja pravila, na
teren su iza{li [panci i Sjeverni Irci, a me~
je zavr{en {okantnim porazom [panije. Taj
je rezultat obje ekipe vodio dalje, a
Jugoslaviju natrag ku}i. Bio je to kraj
Miljani}eve selektorske karijere. Oti{ao je
u Valenciju gdje je dobio otkaz pred kraj
sezone 1982. - 1983. jer je klub doveo u
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Miljan:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:08
Sa suprugom
Verom
Günter
Günter Netzer
Netzer
ii Miljani}
Miljani}
Miljani}
Miljani} ii Vicente
Vicente
Del
Del Bosque
Bosque
zonu ispadanja, a kasnije je radio jo{ i u
Kuvajtu i Emiratima. Tada mu je ve}
po~elo otkazivati srce, pa se kona~no
ostavio trenerskog posla 1986. godine. “Bio
je izuzetna ~ovjek, izuzetan stru~njak. Nije
slu~ajno {to je trenirao Real, Valenciju, dva
puta reprezentaciju“, ka`e Safet Su{i}.
“Imao sam dosta privilegovan odnos s njim
s obzirom da sam ga dosta dobro poznavao.
I prije nego {to je drugi put postao selektor
bili smo dobri, jer je moj brat oti{ao u
Crvenu zvezdu. Poznavao je mog oca, moju
porodicu, svaki put kada smo se sreli prvo
bi pitao kako mi je moj Ramo, jer su bili
dobri. Imao sam tu privilegiju da budem
kod njega ku}i, mislim da je to jedini
selektor kod koga sam i{ao ku}i nekoliko
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 55
U
U stru~nom
stru~nom {tabu
{tabu
Crvene
Crvene Zvezde
Zvezde
Dragan D`aji} i Ivica Osim na komemoraciji
Sa sarajevskim novinarom
Dragom Moldovanom
puta, pio kafu sa njegovom gospo|om
Verom. Mislim da je Miljan bio unikat, ako
mogu da tako ka`em.“
ILI [VABO ILI NIKO
Nakon avantura po zemljama Zaljeva,
Miljani} je imenovan za saveznog
kapitena. Postaje omiljena li~nost jedne od
ikona jugoslovenske trash kulture,
imitatorke Biljane Risti}, no mnogo
va`nije od toga jeste da je upravo Miljani}
insistirao na imenovanju Ivice Osima za
selektora reprezentacije. Sa [vabom
Jugoslavija dolazi do ~etvrtfinala SP-a u
Italiji 1990. godine, {to je posljednji
rezultat i posljednje takmi~enje reprezen-
tacije i zemlje koja }e godinu dana kasnije
MILJAN MILJANI] (1930. - 2012.)
prestati da postoji. “To je jedini trener koji
je uspio ljudima da pribli`i fudbal, da
socijalizuje igra~e i gledaoce. To nije
{uplja pri~a, on je ljudima objasnio da
fudbal mo`e da bude mnogo ljep{i i
jednostavniji nego {to izgleda”, pri~a
Osim. “Miljan je pri~ao jednostavno o
stvarima o kojima novinari govore
komplikovano. Dok vi pri~ate o parama,
djevojakama i autima, i smatrate da je to
va`no, on je pri~ao o tome kako neko igra
i koliko razmi{lja o svojoj igri, jer je
fudbal, prije svega, igra u kojoj treba
staviti prst na ~elo.” Njegova Zvezda
osvaja naslov prvaka Evrope u Bariju,
Roberta Prosine~kog, kao tada najboljeg
mladog igra~a Evrope, Miljani} vodi u
Real. Pada Vukovar, po Sarajevu po~inju
padati granate, Ivica Osim u Beogradu daje
ostavku na mjesto selektora. Jugoslavija,
odnosno, ono {to je ostalo od nje, je pod
sankcijama no Miljani}, kao predsjednik
Saveza, pokre}e akciju 1000 novih igra~a i
trenera. U ratu ~esto dolazi u Banja Luku,
provla~e}i se opasnim koridorom koji od
Bijeljine, preko Br~kog vodi do Krajine.
Osta}e tada upam}eno kako je ljudima koji
su oformili Fudbalski savez RS kazao kako
u BiH mora postojati jedan, zajedni~ki
savez, no da FS RS treba ~uvati svoju
samostalnost. U Sarajevo je posljednji put
do{ao u decembru 2002. godine, kao
specijalni gost Nezavisnih novina na
izboru Sportiste godine. “Snje`ina je
okovala ljude i grad. Sarajevo gotovo
zatrpano bjelinom. Miljan je specijalni gost
i javio je da je zajedno sa ~uvenim
fotoreporterom Dobroslavom Popovi-
}em Singom krenuo iz Beograda“, sje}a se
banjalu~ki novinar Tomo Mari}, autor
knjige Miljan, ljudi i vrijeme. “Poslije
ravno deset sati, {to vo`nje, {to klizanja po
zale|enom putu, evo ga u hotelu Holliday
Inn. Kada je u{ao u predvorje, do~ekao ga ja
aplauz svih prisutnih. Nema ko se sa njim
nije li~no pozdravio. Zlatko Lagumd`ija,
Stjepan Kljui}, Mirko [arovi}, Miroslav
Brozovi}, Ibro Biogradli}, Rade Mati}, Josip
Katalinski, Bla` Sli{kovi}, Vahidin
Musemi}... Sedam godina je minulo od
ratnog vihora. Ljudi su se vratili `ivotu i
sportu. Bio je centralna li~nost sve~anosti.
Kada je ceremonijal zavr{en, u hotel je
stigao Refik [abanad`ovi}, reprezentativac
iz Miljanovog vremena. Izbor najboljih
sportista gledao je na televiziji u Travniku,
odmah sjeo u auto i vozio vi{e od 100
kilometara po pravom kijametu, samo da
pozdravi ‘svog Či~u’. Na sve~anoj ve~eri
nije se odvajao od njega. Pita ga @eljko
Kopanja: ‘Jesmo li doveli pravog gosta?’
[abanad`ovi} se smije pa odgovara: ‘On je
meni bio i ostao i prijatelj i u~itelj i drugi
otac.’ Sutradan ga je bezbroj ljudi ispred
hotela ispratilo put Beograda.“ 
55
Sidran:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:03 Page 56

OBITELJSKA ISPOVIJEST

OTKUP SIROVE KOŽE, romansirana autobiografija

ABDULAHA SIDRANA, našla se među top deset
najprodavanijih inozemnih izdanja hrvatske naklade
“Ljevak” koja je, zbog velikog interesa za ovu knjigu,
prošlog vikenda u Zagrebu organizirala njenu
promociju na kojoj je bila i naša novinarka

OD VARDARA PA DO
SIDRANA - LABUÐI
PJEV BOSANSKOG
MEÐEDA
|aja, za Sidranovu romansiranu biografiju
Pi{e: DANKA SAVI] (Zagreb) ovdje postoji ogroman interes i odli~no se

U
prepunoj knji`ari Ljevak, u centru
Zagreba, i vrlo ugodnoj atmosf-
eri, pro{lu je subotu bosansko-
hercegova~ki pjesnik i filmski
scenarist Abdulah Sidran potpisi-
vao svoju romansiranu autobiografiju
Otkup sirove ko`e, objavljenu u izdanju
ove ku}e. Nakon promocije njenog beogr-
adskog izdanja, te velikog uspjeha koji je
ova knjiga do`ivjela na Sajmu u Puli, ova
se knjiga na{la me|u deset najprodavanijih
inozemnih knjiga u izdanju naklade Ljevak.
Prema rije~ima organizatora ovog doga-
prodaje u Hrvatskoj.
KAKO SA^UVATI MRVU
DOSTOJANSTVA
Knjiga koja je, kako je kazao Sidran,
“kao i sve obiteljske ispovijesti nastala iz
dubokog bola”, istra`uje za{to je njegov
otac stradao na Golom otoku i proveo `ivot
u bijedi, te kako je i njega obilje`ilo to
o~evo iskustvo. Knjiga je, izme|u ostalog,
roman i o identitetu, bez namjere da to i
bude, napomenuo je Sidran, a dijelom je i
fikcija, jer je on na ~injenice nadogra|ivao
svoje pri~e, s tim da se “trudio da skine

skele sa te gra|evine da se ne zna kako je ta

knjiga nastajala”. Zbirka novinarskih
kolumni, sazrela je u knjigu o politici,
povijesti, ratovima i Golom otoku, o filmu i
poeziji, iskustvu umjetnosti, Sarajevu,
Gora`du i Veneciji.
Zagreba~koj publici, Sidran je ovako
opisao potrebu da ona bude napisana i
ukori~ena: “Prate}i o~evo stradanje i
stradanje njegove generacije, pratim za{to
VELIKI INTERES U HRVATSKOJ ZA BOSANSKOG PISCA
Knjiga Otkup sirove ko`e, Abdulaha Sidrana, uvr{tena je me|u deset najprodavanijih
se o~ev kri` u desetine primjera pripadnika
inozemnih izdanja hrvatske naklade Ljevak moje generacije mora prenijeti na le|a

56 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Sidran:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:04 Page 57

ZAGREBA^KA PROMOCIJA KNJIGE ABDULAHA SIDRANA

propasti ne samo dr`ave Jugoslavije nego i
dru{tva jugoslovenskog, propasti kojoj mi
sada prisustvujemo i ovdje...”, nastavio je
Gud`evi}.
U knji`ari Ljevak, pro{le je subote bio i
hrvatski pisac Predrag Matvejevi}, koji je
svoj dolazak “opravdao” potrebom da ne bi
propustio niti jednu priliku da govori o
Sidranu. Promocija njegove knjige, za
Matvejevi}a je bila i povod da se uz
podsje}anje na tekst iz knjige - prilog
biografiji Ned`ada Ibri{imovi}a, oda po~ast
ovom velikom bh. knji`evniku i kiparu.
“Na ovakvom jednom skupu ne bi se
smjelo zaboraviti na to veliko ime ‘kkoje
nije moglo u na{im prilikama postati
veliko‘...”, rekao je Matvejevi}. Naposlijet-
ku, obra}aju}i se Sidranu, kako je kazao,
osjetio je da zavr{i svoj govor “sa jednom
rje~ju koja je bila draga Danilu Ki{u”. “U U
ovim tekstovima, koji su tako la`no
novinski, ima ne{to {to su ruski formalisti
nazvali za~udnost, odstranjenje, uneobi-
~avati. E, tako najobi~nija, najbanalnija,
najpoznatija stvar, ~im je se dohvati Si-

MATVEJEVIĆEVA
ZAHVALA SIDRANU
“U ovim tekstovima,
koji su tako lažno
novinski, ima nešto
što su ruski formalisti
nazvali začudnost,
odstranjenje,
uneobičavati… e, tako
najobičnija, najbanalnija,
najpoznatija stvar čim je
se dohvati Sidran on je
KNJIGA
KNJIGA KOJA
KOJA UZNEMIRUJE I O
KOJOJ
KOJOJ NIJE
NIJE LAKO
LAKO GOVORITI
GOVORITI uobliči u toj začudnosti,
Jedan
Jedan od
od promotora,
promotora, Sinan
Sinan Gud`evi},
Gud`evi},
autorov
autorov prijatelj,
prijatelj, pisac
pisac ii prevoditelj,
prevoditelj,
u neobičajnosti,
smatra
smatra da
da je
je Sidranova
Sidranova autobiografija
najva`nije
najva`nije pro{logodi{nje
autobiografija
pro{logodi{nje izdanje
izdanje na
na
zastranjenju… eto,
nekada{njim
nekada{njim jugoslovenskim
jugoslovenskim prostorima
prostorima na tome ti hvala…”
njegovih potomaka, za{to je taj zakon takvome dobu poku{amo spasiti mrvu, dran... On je uobli~i u toj za~udnosti, u
bezizniman. Mo`e se u psiholo{kom smislu mrvu ako je i to mogu}e, ljudskog dostoj- neobi~ajnosti, zastranjenju… Eto, na tome
dogoditi da ode u suprotan idejni tabor, anstva.” ti hvala...”
kako bi se na taj na~in obra~unao sa svojim Jedan od promotora, Sinan Gud`evi},
naslije|em i o~evim kri`em, ali, u principu, autorov prijatelj, pisac i prevoditelj smatra SIDRANOVA GODINA
prostor u kojem sami krojimo svoju su- da je Sidranova autobiografija najva`nije Godina koja je iza nas, bila je vi{e nego
dbinu je tako neznatan da se ne mo`e pro{logodi{nje izdanje na ovim (nekada- uspje{na za Abdulaha Sidrana. U regionalnim
govoriti o nikakvoj slobodi, o nikakvim {njim jugoslovenskim) prostorima. Pisana okvirima njegov je rad dobio veliki publicitet
ljudskim mogu}nostima… Dakle, na{e je iskreno i o njoj nije lako govoriti, i stigla su mu zna~ajna priznanja - izme|u
ljudske mogu}nosti su svedene na to da u emocionalno uznemiruje i podsje}a na ostalog, progla{en je Po~asnim doktorom
dobu poni`enja, da u dobu op}ega prevrata, ljude koje smo nekada znali. “Ovo je knjiga (Doctor Honoris Causa) Univerziteta
ru{enja svih mogu}ih vrijednosti, da u koja uznemirava, u njoj su razlozi i klice audiovizuelnih umjetnosti Evropske filmske 

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 57

Sidran:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 0:04
OBITELJSKA ISPOVIJEST
SUSRETI UMJETNIKA I PRIJATELJA
U knji`ari Ljevak, pro{le je subote bio i hrvatski pisac Predrag Matvejevi} koji je svoj dolazak “opravdao” potrebom da ne propusti niti jednu
priliku da govori o Sidranu
UMJETNOST SCENARIJA
Sidranove promocije, predavanja,
otvorenja i proglašenja
Abdulah Sidran odr`ao je predavanje o
umjetnosti scenarija, za polaznike Talent
kampusa SFF-a. O tom se predavanju
me|u filmskim radnicima puno govorilo, pa
su ga odmah pozvali da sli~no predavanje
odr`i i na Filmskom festivalu u Herceg
Novom. A ono {to je uslijedilo nakon toga,
a Sidran je “krivac”, pobrajamo u narednim
redovima:
Predstava “Otac na slu`benom putu”
(drama, premijera u Ateljeu 212 Beograd;
re`ija Oliver Frlji}),
Otvorenje “Sajma knjiga” u Podgorici.
Otvorenje “Sajma knjiga” u Puli,
Progla{enje po~asnim doktorom (Doc-
tor Honoris Causa) Univerziteta audiovi-
58
Page 58
 akademije ESRA Paris - Skopje - New York.
zuelnih umjetnosti Evropske film ske
akademije ESRA Paris - Skopje - New
York,
“Partizansko groblje” (knjiga izabrane
poezije, “Naklada Ljevak”, Zagreb),
“Otkup sirove ko`e” (romansirana
autobiografija, “Naklada Ljevak”, Zagreb)
“Otkup sirove ko`e” (“Slu`beni gla-
snik”, Beograd),
“The Blindman Sings to His City” -
Slijepac pjeva svome gradu (izabrane
pjesme, Me|unarodni centar za mir,
Sarajevo),
Ciklus susreta sa publikom u Kamerom
teatru 55 u Sarajevu,
“Ve~eri sa Sidranom”... 
Predstava Otac na slu`benom putu
premijerno je izvedena u Ateljeu 212 u
Beogradu, u re`iji Olivera Frlji}a, i pobijedila
je na nekoliko pozori{nih festivala, me|u
kojima i na dva bosanskohercegova~ka:
MESS i Festival u Br~kom.
“U svim relevantnim akademijama
nauka i umjetnosti, pa tako i u na{oj ANU
BiH, ~lanovi, akademici, koncem teku}e, tj.
po~etkom nove kalendarske godine, du`ni
su za akademijski Godi{njak napraviti
pregled/popis svoje cjelogodi{nje javne
aktivnosti. Ja sam sa tom svojom aka-
demijskom obavezom uvijek imao pro-
blema”, ka`e Sidran za na{ list: “Nije mi
bivalo va`no, pa nisam pamtio ni peti dio
od svega onoga {to sam tokom godine radio
ili bio prinu|en da radim. Obi~no bih naveo
samo naslove svojih u toj godini
objavljenih knjiga, ili premijerno izvedenih
pozori{nih predstava - ako je toga bilo - i
sav bi moj ‘izvje{taj o individualnim
aktivnostima‘ stao u nekoliko redaka. Za{to
bih bilje`io i za{to pamtio gdje sam sve
boravio, kamo putovao, gdje otva-
r ao/zatvarao kuturne priredbe i ma -
nifestacije, u kojim prigodama dr`ao
govore, gdje i kada bivao ~lan neke
komisije, `irija ili redakcionog odbora
kakve provincijske publikacije? Čudio sam
se akademijskim kolegama koji su takve
stavke a`urno evidentirali i slagali
izvje{taje od po pet-{est stranica, a ja, da ne
la`em, volio o tome na~inu po~esto
izgovoriti kakvu sarkasti~nu opasku.
Odjednom, evo ovih januarskih dana,
uhvatim sebe kako isti takav besmisleni
popis pravim za sebe i o sebi. Do{la li je
cica na kolica! Otkuda, za{to? Izgleda da
me je iznenadila i prepala koli~ina
ura|enog posla u protekloj, 2011. godini, i
to nakon ~etiri godine u`ivanja u
blagodatima boravka na margini, u ti{ini i
spokojstvu samoodabrane izolacije. Ova je
bila moja, 2011. godina!” 
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 18.1.2012 23:45 Page 3
Dejan Vekic:TEKST osnova.qxd 18.1.2012 23:55 Page 60

NESTVARNO SARAJEVO

Barikada Kontejneri

Sarajevski fotograf DEJAN VEKIĆ svoju novu izložbu posvetio je opsadi glavnog
grada BiH, od 1992. do 1995. godine; od 20. januara, svi zainteresovani će
fotografije našeg umjetnika moći vidjeti u Galeriji savremene umjetnosti
“Java” u “Titovoj ulici”

I kao ne, i kao da, i KaoSarajevo

rat vje~na inspiracija, pitamo Veki}a: mislim negdje od trideset do pedeset, a
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] “KaoSarajevo je kao {to i samo ime ka`e: video rad KaoSarajevo, koji se sastoji od

S
arajevska Galerija savremene umj-
etnosti Java, u Titovoj ulici, mjesto
je gdje }e biti postavljena izlo`ba
KaoSarajevo - dvadeset godina
poslije. Autor Dejan Veki} ovaj put
predstavlja seriju umjetni~kih fotografija koje
su snimljene u Sarajevu, u periodu od 1992. do
1995., u ratnim uslovima, jasno je. Sarajlije
}e Dejanove fotografije mo}i pogledati,
analizirati, podsjetiti se na najgori period u
istoriji glavnog grada Bosne i Hercegovine, od
petka, 20. januara.
NEISPRI^ANA PRI^A
Izgleda da nijedan umjetnik koji je za
vrijeme rata bio u Sarajevu ne mo`e, bar s
vremena na vrijeme, bez te tematike. Je li
jedno nestvarno Sarajevo, onako kakvog ga
niko nije `elio vidjeti, a na`alost smo ga
gledali, i `ivjeli i umirali u njemu takvom. I
ne bih ja to nazvao vje~nom inspiracijom,
to je za mene vi{e neispri~ana pri~a, ja
nisam napravio ni{ta novo. Trenutno radim
i na entuzijasti~nom projektu knjige
KaoSarajevo, jer smatram da bi se sa
knjigom ta pri~a najbolje zaokru`ila.”
Interesovalo nas je i koja je to bila nit
vodilja u na~inu na koji je na{ umjetnik
odabrao fotografije za ovu izlo`bu. “To su
preostali printovi na, kako to zvu~i
staromodno, srebro-bromidnom papiru,
ura|eni neke 1995., 1996., kojem je ve}
tada istekao rok. Tako da tu i nije bilo
mnogo biranja. Od izlo`benog prostora
zavisi koliko }e fotografija biti izlo`eno,
devedesetak crno-bijelih fotografija, i koji
je nastao 1995., tako|e }e biti prikazan”,
obja{njava Dejan Veki}.
Jesu li, uz fotografije iz “grada pod op-
sadom”, ostale i lijepe uspomene, pogotovo
{to je to bio period i kada je stasavao kao
fotograf? “Te{ko je re}i da su to lijepe
uspomene, ali je dobro {to su uspomene, i
ne smijemo nikako dozvoliti da na{a djeca
imaju takve ili sli~ne uspomene. Činjenica
jeste da je to neponovljivo iskustvo, ali ipak
bih vi{e volio da sam stasavao u nekom
toplom studiju, u mirnodopskim uslovima,
nego pod granatama i snajperskom va-
trom.”
Sarajevski fotografi su tokom opsade
sami pravili razvija~e za filmove i printove,
mije{aju}i hemijske komponente koje im je

Skenderija

Noge

60 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Dejan Vekic:TEKST osnova.qxd 18.1.2012
Tramvaj
Dejan Veki}: “Ratno iskustvo je
neponovljivo, ali ipak bih vi{e volio da
sam stasavao u nekom toplom
studiju, u mirnodopskim uslovima“
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
23:55 Page 61
FOTO SVJEDO^ANSTVA IZ OPKOLJENOG GRADA
Pazi snajper Pazi snajper II
Ulica Vase
Miskina
donirao Bosnalijek. Svaki od njih bi, dakle,
mogao biti profesor fotografije u ratnim
uslovima, samo da je Bosnalijeka. Malo {ale,
ako je uop{te {ala, ali za sve njih to je zaista
bilo impresivno iskustvo. “To je za mene vrlo
zna~ajno iskustvo. Sumnjam da bi danas i{ta
od toga mogao ponoviti. Komercijalnih
razvija~a i fiksira nije bilo za nabaviti, a
takve stvari kroz tunel niko nije unosio u
grad. Tako da su nam ostale samo recepture,
i hemikalije od kojih smo neke prona{li u
Bosnalijeku, jer su se oni nekada spremali da
proizvode fotohemiju, pa su imali ne{to
sirovina”, prisje}a se Dejan Veki}.
ISTINSKI MUZEJSKI EKSPONATI
U najavi pi{e da su fotografije koje }e
predstaviti Veki} - umjetni~ke. I da “one nisu
dokumentarne, osim u tom smislu {to su i
same postale dokumentom rata, jer su nastale
u ratu: fotografisane su i fizi~ki su proizvedene
tokom rata. “Iz tog razloga ih moramo tretirati
kao istinske muzejske eksponate nepro-
cjenjive vrijednosti, koji su trenutno dio
autorove privatne kolekcije”, izjavio je kustos
Galerije Damir Nik{i}. A na pitanje da li bi
ikada prodao vlastite fotografije nastale u ratu,
Dejan odgovara: “Pa s obzirom da od toga
`ivim, bilo bi normalno i da prodajem foto-
grafije, kako neke komercijalne tako i one iz
ratnog perioda, naravno, ukoliko je neko
zainteresovan da ih kupi. Ima ih prili~no, u
arhivi, ne bih znao ni pribli`an broj, s obzirom
da je otprilike polovina negativa izgorjela u
po`aru, potkraj rata.”
Iz najave jo{ izdvajamo i da su “kao
samostalni eksponati, ali i u obliku Veki-
}evog autorskog video rada koji }e tako|e
biti prikazan na toj izlo`bi a ~iji je naslov
upravo KaoSarajevo, ove fotografije obi{le
sve zna~ajnije svjetske galerije i muzeje
umjetnosti, od Centre Pompidou u Parizu
do Holocaust Memorial Museuma u
Washingtonu. “Iskreno, u posljednjih pet-
naest, dvadeset godina moje fotografije su
putovale jako puno, a nadam se i da }e jo{
putovati”, ka`e Dejan Veki}.
Ako ne budete, iz nekog razloga, mogli
posjetiti Javu, prila`emo vam na{ izbor
Veki}evih fotografija, pa se uvjerite u
njegov rasko{an talenat. I nekad i sad. 
61
Denis:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:26 Page 62

KORIFEJ HRVATSKE KULTURE

U Zagrebu je prošlog četvrtak promovisana knjiga SLOBODA LAJANJA i

ZAUZETO HRVAT!, čiji je autor veliki hrvatski književni kritičar, esejist,
kolumnista, polemičar... IGOR MANDIĆ; o Mandiću, onakvom kakav jeste:
britkom, elokventnom, intrigantnom, poštenom, hrabrom, piše naš saradnik,
jedan od promotora Igorove knjige

ZAŠTO LAJE IGOR MANDIĆ

I DRUGA PITANJA
hrvatsko, skupi{ sedam mladi}a odjevenih {to se kao otu`na, prepla{ena europska
Pi{e: DENIS KULJI[ (Zagreb) u la`ne trogirske smokinge i oni se duboko provincija visoko izdi`e nad otu`nom

D
a postoji hrvatska kultura, Igor
Mandi} imao bi u njoj klju~no
mjesto. Ali, za posljednjih
dvadeset godina pokazalo se da
ona ne postoji - odr`ao se tek
nekakav jadan, zastario akademski pogon
te rutinska produkcija posve nepotrebnih
knjiga, predstava i filmova, koje masovni
mediji uop}e ne registriraju pa sve to skupa
nema nikakvu javnu te`inu ili politi~ki
utjecaj. Zato te aktivnosti nisu va`ne i na
njih se tro{i jako malo love - manje od
jedan posto dr`avnog prora~una. Da se daje
vi{e, bilo bi to ionako bacanje para.
Mirotvornost hrvatske umjetnosti ravna je
nuli. Mitove proizvode jedino tu|manovski
u~enjaci anga`irani u ustanovama u kojima
se prakticira nacionalisti~ki whichcraft pod
egidom dru{tvenih nauka.
USPJEH U CEHU FAGOTISTA
Kad je posljednji put neko va`no djelo
uzdrmalo javnost, naciju, narod, dr`avu i
Balkan, ju`nu ili srednju Europu?
Kataklizmi~ni u~inak imali su Lasi}ev
Sukob na knji`evnoj ljevici, Predstava
Hamleta u Mrdu{i Donjoj i trostruki album
Johnnyja B. [tuli}a. Ta su djela stvarali -
mo`da razo~arani i nekonvencionalni ali -
sve sami okorjeli komunisti. Mogla su se,
uostalom, realizirati jedino u socijalizmu i
odnosila na Jugoslaviju, jugoslavensku
kulturu i jugoslavensku civilizaciju. Kad je
Jugoslavija propala, vi{e nisu bile potrebne
dr`avotvorne kulturne pretenzije - imao si
grossadmirala Franju Tu|mana i Hrvatsku
vojsku, sedam gardijskih brigada, Hrvatski
sabor i hrvatsku oligarhiju, hrvatske
tajkune, hrvatske celebrityje i hrvatski tre{,
a od kulture mogao si mirno uvoziti turbo-
folk, srpske filmove i bosanske komedije -
u tome, naime, ima srca i istinskih strasti,
pa se nismo morali zamarati doma}im
prenemaganjem. Ako ve} ho}e{ ne{to ba{
zagledaju jedan drugome u o~i pa tanko,
sjetno zapjevaju. Kulturna samosvijest
zasnovana na knjigama koje bi se zaista
~itale, na filmovima koje bi zaista gledali ili
na esejisti~kim uvidima koji bi mogli
utjecati na na{ svjetonazor, sve to ne
postoji...
Da postoji hrvatska kultura, siguran sam
da bi Igor Mandi} u njoj u`ivao vrhunski
status. A {to je vrhunski status u hrvatskoj
kulturi? Ako je rije~ o umjetniku - poku{ao
sam to nedavno objasniti jednom na{em
re`iseru koji je prodao oko 500 milijuna
kinoulaznica - najpo`eljniji je status profe-
sora fagota na be~koj glazbenoj akademiji.
To je vrhunac dru{tvenog uspjeha hrvat-
skog umjetnika sagledan iz agramerske
malogra|anske pozicije. Klasi~na glazba
u`iva ugled; postoji ~ak i prili~no jak
skladateljski krug, tzv. dodekafonska
mafija, koja je jednoga svog pripadnika
uspjela plasirati na Pantov~ak. Nema
nikakve {anse da onamo ikad dospije pisac,
u~enjak ili istra`iva~, jer znanost i
stvarala{tvo, nauka i tehnika, ovdje uop}e
ne igraju. Klasi~na glazba u`iva ugled jer tu
NEZAVIDAN POLOŽAJ: Hrvatski intelektualac,
književnik, pisac, kritičar, čovjek istinske kulture -
teško mi je zamisliti težu poziciju za osjetljiva čovjeka i
ni najmanje ne zavidim Igoru Mandiću na tome što je
korifej hrvatske kulture
nema puno odstupanja od zadanih nota,
tra`i se samo virtuoznost, a emocije su
potisnute. Be~ki dje~aci i Spanische Reit-
schule. Osim reproduktivne glazbe, golemi
presti` u`iva medicina - a i to je samo
znanje i vje{tina. Osim toga, postoji jasna
hijerarhija, akademska, formalna i neu-
pitna. Ove profesije stoga su najprikladnije
da generiraju prvake na{ega maloga grada
hrvatskom provincijom drugih na{ih
gradova.
Ako je rije~ o znanosti i umjetnosti,
vrhunski je status da sjedi{ u onoj zgradi
koju je sagradio Strossmayer, zatajeni
velikan hrvatske politike i kulturne
povijesti. U toj Strossmayerovoj zgradi
danas obitavaju duhovi i mrtvaci koji stalno
obilje`avaju neke jubileje svoje slavne
zagrobnosti, a `eniraju se postaviti spomen-
sobu Ive Andri}a. Druga dvojica nobe-
lovaca bili su kemi~ari koji su uspjeli u
inozemstvu. To je ekvivalent nespornog
me|unarodnog uspjeha u cehu fagotista.
Oko tre}e spomen-sobe jo{ se pregovara,
iako je lova za tu instalacija ve} povu~ena
iz odgovaraju}ih dr`avnih fondova… No,
Andri} je bio Jugoslaven, pa bi to moglo
oskvrnuti zgradu Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti!
Igor Mandi} nije ~lan Akademije, iako
nemamo knji`evnog kriti~ara koji bi se po
opusu s njim mogao mjeriti. Kao amater
mogu bez pardona re}i - ima{ Banca, koji je
profesor, nesretnog Pavleti}a koji je bio
jedan od najlo{ijih pisaca u jakoj hrvatskoj
konkurenciji i Ladana, simpati~nog ludonju
kod kojega se ksenoglosija pretvarala u
glosolaliju. I tako, zapravo, osim malo
Ten`ere i davno Mato{a - Mandi} je
najve}a gromada u toj kamenoj pustinji.
Igor Mandi} nije u Akademiji jer to nisu
ni Banac, ni @mega~, ni Pa{ko Raki} ili
Radman, a nije bila ni Vesna Parun. Kao
knji`evni kriti~ar i publicist, autor knjiga, 

62 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Denis:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:26 Page 63

IGOR MANDI], UMJETNIK POLEMIKE

KLASIK,
KLASIK, UVIJEK
UVIJEK O[TAR
O[TAR
II JO[
JO[ ^E[]E
^E[]E PRECIZAN
PRECIZAN
Igor
Igor Mandi}
Mandi} najdominantnije
najdominantnije
je
je ime
ime knji`evne
knji`evne kritike
kritike sa
sa
podru~ja
podru~ja biv{e
biv{e Jugoslavije
Jugoslavije

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 63

Denis:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:27
KORIFEJ HRVATSKE KULTURE
 pismenost hrvatska sama, Igor Mandi} je
institucija izvan hrvatskih institucija, koje i
po tome {to ga nisu posvojile, imaju
minoran zna~aj. I status svakako lo{iji od
njegova vlastitog, koji je u privatnom
vlasni{tvu, pa ga ne mora dijeliti ni s
kakvom bud`etiranom ustanovom. Njegov
se status osniva na divljenju koji je osje}ao
i osje}a svaki gimnazijalac kad bi pristupio
nekom njegovom starom ili novijem tekstu.
Ovakva impostacija bila je nu`na da se u|e
u temu Mandi}eve “neprilago|enosti u
kulturi”. Ona je temelj politi~kih pamfleta
sabranih u dvokomponentnoj eksplozivnoj
napravi konstruiranoj pod dvojnim
nazivom: Hrvat, zauzeto! i Sloboda lajanja.
Poku{avam razabrati poziciju s koje su
ti tekstovi napisani i ono {to me najvi{e
privla~i jest nepojmljiva beligerentnost
koja iznova otkriva da je Mandi}a
nemogu}e zadovoljiti. Pao je, dakle,
komunizam, pa se svi po{teni Hrvati vesele,
a mo`e{ slobodno napisati {to god ho}e{ o
pro{lom sistemu. Time se istodobno da
suptilno pribli`iti idejnom formatu i
ljudima koji }e dominirati u narednom
razdoblju. Svi znamo tu igru - neprijatelji
mojih neprijatelja trebali bi postati moji
novi prijatelji. No, ovaj se autor ne zna
prilagoditi trenutku, iako je s onima koji su
upravo propali, ranije te{ko polemizirao -
ma {to polemizirao, nisu to bila dokona
prepucavanja po novinama, nego krvavi
idejni Fight Club iz osamdesetih, kad se
Igora dodu{e vi{e nije moglo sasvim
u{utkati, po{to su se dr`ava i represivni
aparat nesimetri~no uru{avali na razli~itim
krajevima biv{e zemlje. No, jo{ su ga
itekako mogli gaziti, progoniti, komesar-
~iti.
Oni mirniji veliki Hrvati okupljeni u
klubove “jedva prikrivenih na~elnih
neprijatelja poretka” rekli bi tu i tamo ne{to
u kafani, a samo najhrabriji kao [eks,
otvorili bi du{u u pijanom stanju. Preferans
sa [iblom u Klubu knji`evnika toj je britkoj
opoziciji pru`ao prigodu da prkosi
provokatorima koji su sa~injavali kvorum
njihovih skupova. Oko polemi~ara poput
Igora obilazilo se pak u velikom luku i vlast
ga je kao nekoga tko ne u`iva podr{ku Pen-
kluba, Kaptola i ameri~kog Kongresa, bez
ikakva zazora mogla {utnuti u
samoupravlja~ki Sibir, na marginu, u
vakuum me|uruskog prostora velike
novinsko-nakladni~ke ku}e Vjesnik gdje je
zlosretno “udru`io svoj rad”. Kad je
represivni sustav propao, propala je i ta
firma, a i sve sli~ne institucije pa od mrske
socijalisti~ke kulture nije ostalo ni{ta, ni
socijalizam, ni kultura. Dotle je Igor ve}
ponovno pao u nemilost - ~injenica da su ga
oni pro{li “policajci duha” nervirali, nije
mu ove nove tipove u~inilo ni{ta bli`ima. I
nije to samo njegova mizantropija, svojst-
64
Page 64
VEDRI
VEDRI TONOVI
TONOVI
Sa
Sa pro{losedmi~ne
pro{losedmi~ne promocije
promocije knjige
knjige Igora
Igora Mandi}a
Mandi}a uu Zagrebu,
kojoj
kojoj su
su promotori
promotori bili
bili Velimir
Velimir Viskovi},
Viskovi}, Denis
Denis Kulji{
vo, uostalom, veoma prikladno za kriti~ara,
nego stra{an teret {to ga nosi intelektualac
koji ne podnosi idiote. Ako si jo{ podrugljiv
po splitskom odgoju, ne trpi{ pozere i zna{
u nekoliko re~enica razotkriti praznu
pretencioznost poluobrazovanih likova koji
dominiraju javnim `ivotom jedne
neostvarene kulture male, nedovr{ene
nacije (kako je definira Ferenc Fejto),
stvarno si nagrabusio, ~emu je Igor Mandi}
`iv i veoma ilustrativan primjer.
IGOR I \IDO
Lijepo mu je sve bio unaprijed objasnio
\ido \ilas - na pitanje Ima li lijeka protiv
komunizma? rekao mu je, jo{ dok je
komunizam bio aktualan, Ima - fa{izam! Tu
se Igor malo zgrozio, vidi se iz jednog
~lanka u Slobodi lajanja, jer je kao i svi mi
onda mislio - ma ne, poslije komunizma,
dolazi kapitalizam, tj. liberalizam, sloboda
{tampe i sloboda mi{ljenja, kad }e tr`i{te
samo formirati prirodne odnose u proiz-
vodnji, a oni normalne relacije u dru{tvu i
KULJIŠ O MANDIĆU: Pokušavam razabrati poziciju s
koje su ti tekstovi napisani i ono što me najviše
privlači jest nepojmljiva beligerentnost koja iznova
otkriva da je Mandića nemoguće zadovoljiti
Zagrebu, na
na
Kulji{ ii Boris
Boris De`ulovi}
De`ulovi}
odmah }e nastati blagostanje, postat }emo
Zapad, Europa. Kad ono - stvarno, fa{izam,
i to seoski, primitivni, svi oni likovi koje ne
treba ni nabrajati, ali evo: Franjo Tu|man,
akademik; Gojko [u{ak, ministar; Vice
Vukojevi}, sudac Vrhovnog suda, Branimir
Glava{, `upan; Mate Boban, direktor INA-e;
Mladen Vedri{, predsjednik vlade... Pa jo{
razni komedijanti, propaliteti, divljaci,
lupe`i, cunje, krpine i canjuge, Ivan Aralica
i “jevo pridru`aju{~i” likovi s bespu}a
kulturne zbiljnosti - i hajde sad ti tu `ivi,
radi, pi{i, egzistiraj, tavori i guraj dalje. Tko
to mo`e, mo`e, Igor ne mo`e, a jo{ ima tu
nesre}u da je kulturan gospodin, kulturnjak,
pa mu je uskra}ena radikalna politi~ka
pozicija koja jedina ima smisla u ovakvim
okolnostima i u ovim koordinatima - zna~i,
osim {to laje{, poku{ava{ ugristi, pa kad
do|e trenutak da tvoji do|u na vlast, napije{
se krvi.
Tu se sad postavlja tre}e va`no pitanje o
pozicijama s kojih je napisana ova knjiga -
pitanje Mandi}eve idejnosti, odnosno
njegovih politi~kih uvjerenja. Iz prvog
dijela vidi{ da nije komunjara jer sve jasno
razumije i naziva, a iz drugog - da mu ni na
vi{em dijalekti~kom stupnju raspada
balkanske satrapije s ljudskim likom i njene
transformacije u drugu ne puno druk~iju,
opet ne ide, pa bi se skoro vra}ao na
pre|a{nje stanje. Ne u komunizam, ali u
Jugoslaviju bi lako, jer je nije ni napu{tao,
barem onu dru{tvenu, jezi~nu i knji`evnu
zajednicu. Upravo je Igor onako sjajno
reagirao kad je Lasi} izletio s proma{enom
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Denis:TEKST osnova.qxd 19.1.2012 1:27 Page 65
tezom da je srpska literatura za Hrvate isto
{to i bugarska - zaista, jedino su struktu-
ralisti zasljepljeniji od nacionalista.
Naravno, sad svi nastoje zaboraviti taj
Lasi}ev faux pas, jer on je ugledni profesor
ne ba{ fagota, ali knji`evnosti, u na{em
novom glavnom gradu Bruxellesu!
Politi~ke predilekcije u praksi novin-
skog kolumnista zapravo su apstrakcija -
mogao bi ~ovjek podnijeti i ovakav i
onakav idejni okvir da ga ne odre|uju
upravo oni, onakvi ljudi koji su ovdje
ang`irani na prodaji te robe en gross i na
malo. Da, komunizam je u na~elu jedna
pozitivna emancipatorska ideja, koja se
dodu{e nije dobro iskazala u praksi, ali kao
trgova~ki putnici, bili su ovdje instru-
mentalni likovi koje i ne treba nabrajati, ali
evo - Jure Bili}, Dule Dragosavac, Milan
Balti}, Jakov Bla`evi}, Stipe [uvar, svi
~lanovi Politbiroa, te Goran Babi}, de`urni
faktotum antikulture. Pa onda razni
pomo}ni ideolozi, agenti provokatori,
udba{i, provincijalni bleferi, tupad`ije,
zaguljeni mra~njaci, lupe`i i kreteni koji
nisu nikad pro~itali ni jednu knjigu osim
Ranih radova i bili uvjereni da im pripada
SAM NA SVOJOJ STRANI: Kao književni kritičar i
publicist, autor knjiga, pismenost hrvatska sama, Igor
Mandić je institucija izvan hrvatskih institucija, koje i
po tome što ga nisu posvojile, imaju minoran značaj. I
status svakako lošiji od njegova vlastitog, koji je u
privatnom vlasništvu, pa ga ne mora dijeliti ni s
kakvom budžetiranom ustanovom
svijet. I hajde ti onda to trpi, pa s njima
kohabitiraj bez olak{anja {to ti ga pru`a
subverzivna pozicija antire`imskog poli-
ti~kog aktivista, koji zna da }e se prije ili
kasnije ulu~iti prilika kad }e{ se prethodnoj
garnituri mo}i napiti krvi.
Hrvatski intelektualac, knji`evnik,
pisac, kriti~ar, ~ovjek istinske kulture -
te{ko mi je zamisliti te`u poziciju za
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
KRITI^AR I PISAC
Igor Mandi} i
Slobodan [najder
osjetljiva ~ovjeka i ni najmanje ne zavidim
Igoru Mandi}u na tome {to je korifej
hrvatske kulture, koja uglavnom ne postoji,
osim u opusu i pojavi malog broja ljudi
poput njega.
Ova knjiga politi~kih pamfleta pokazuje
koliko mu te{ko pada ta rola, pa bi rado
usvojio neku radikalnu poziciju i formu -
kad bi mogao, ali ne mo`e, jer je previ{e
IGOR MANDI], UMJETNIK POLEMIKE
kulturan! Stoga to nisu pamfleti protiv, a
kad autor tako i zapo~ne, pretvore se u esej
o ili pledoaje za... ^ovjek je nepopravljiv.
Trebalo bi ga trajno zatvoriti u onu ludnicu
od Jugoslavenske akademije znanosti u
umjetnosti na Strossmayerovu trgu.
A propos - odmah jedan konstruktivni
prijedlog: neka se HAZU pripoji Matici
hrvatskoj pa preseli na drugu stranu
Zrinjevca, jer su idejno te dvije ustanove
podjednako pozicionirane. Dominiraju
nacionalisti i klerikalci. Neka se dotle u
Strossmayerovoj zgradi obnovi JAZU, a
oni kojima to ne odgovara, neka idu u
HAZU. JAZU pak mo`e odmah po~eti
primati ~lanove iz ju`noslavenske i
balkanske kulturne ekumene pa se
pretvoriti u sna`nu, kozmopolitsku balka-
nolo{ku ustanovu koja }e civilizatorno
djelovati u regiji, {to joj je i bila prvotna
namjena. To }e izazvati golemi europski i
svjetski interes, jer je ovo podru~je va`no i
zanimljivo, za slaviste, povjesni~are,
politologe i politi~ke ekspoziture koje
imaju financijsku mo}.
NACIONALISTI I KLERIKALCI
Be~, Berlin, Vatikan, Pariz i Washington
podr`at }e europejizaciju slavenskog Juga,
a i me|unarodna znanost. Koji }e, pri-
mjerice, slavenski filolog do}i gostovati na
katedru kroatistike - ta koga zanima ta
autisti~ka supkultura? Prije se nisi mogao
obraniti od evropskih slavisti~kih ekspe-
dicija, a isto vrijedi za sve ostale dru{tvene
nauke. Umjetni~ke razrede trebalo bi pak
razjuriti - tu su sad sve sami provincijski
diletanti, sramota za na{u pismenost.
Prirodne znanosti - s tim pak ovdje nismo
imali puno sre}e, izuzme{ li neke ~e{ke
popularizatore, dok je fatalno bilo dje-
lovanje onog nevjerojatnog hoh{taplera,
Ivana Supeka. Bolje je to podru~je posve
zanemariti, odnosno, mogla bi se osnovati
neka skromna Akademija prirodnih znano-
sti, kao u Francuskoj, koja bi mogla mirno
sjediti na Institutu Ru|er Bo{kovi}. Sam po
sebi taj institut nema puno smisla, osim {to
jede novac za fundamentalna istra`ivanja,
koja uop}e ne korespondiraju s razvojem
industrije i nacionalnom ekonomijom, nego
slu`i samo za izvoz znanosti i znanstvenika.
Sve ovo izgleda kao neki radikalan
program, iako je, u stvari, potpuno
racionalna stvar. Preporu~io bi je svaki
nezavisni konzultant za znanstvenu
administraciju kojega bi se, ba{ u tu svrhu,
moglo anga`irati recimo kod njema~ke
akademije, Leopoldine. Ondje, dodu{e,
upravo rade na projektu integracije znanosti
i umjetnosti, ali to je futuristi~ki projekt,
dok je, u stvarnosti, to i kod njih jasno
separirano. Sad jo{ samo valja prona}i
nekoliko ~estitih masona i jednog novog
Strossmayera! 
65
Goran Vojnovic:TEKST osnova.qxd 18.1.2012 23:52 Page 66

GORAN VOJNOVI], PISAC I REDITELJ

Novi roman pisca i reditelja GORANA VOJNOVIĆA “Jugoslavija, moja dežela“,

priča o mladom čovjeku koji otkriva da je njegov otac, bivši oficir JNA, optuženik
za ratne zločine, izazvao je pravu senzaciju u Sloveniji gdje je rasprodan u samo
nekoliko dana nakon objavljivanja; o knjizi za koju kritičari kažu da donosi novi
pogled na vrijeme raspada bivše Jugoslavije i ratove devedesetih, kolektivnoj i
individualnoj krivici, stigmatiziranju djece ratnih zločinaca i tragičnoj ostavštini
jedne generacije drugoj, za “SB“ govori Goran Vojnović

SVI SMO MI PREČESTO

SAMO SINOVI SVOJIH OČEVA

Foto: Milutin Stoj~evi}

NASLIJE\E
DEVEDESETIH
“Ostav{tina generacije
na{ih roditelja nam,
htjeli mi to ili ne,
jednostavno pripada.
I mi to ne mo`emo
ignorirati”, ka`e
Goran Vojnovi}

66 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Goran Vojnovic:TEKST osnova.qxd 18.1.2012 23:52 Page 67

“JUGOSLAVIJA, MOJA DE@ELA”

Pi{e: MAJA RADEVI]

“Htio sam voljeti svoga oca i mrziti

ratnog zlo~inca generala Borojevi}a. Nadao
sam se da se ta dva ~ovjeka nikad ne}e na}i
u istom tijelu i da nikad ne}u prepoznati
jednoga u drugome. Moj otac je morao
ostati moj otac i ne bi smio postati general
Borojevi}, jer kad bi moj otac postao
general Borojevi}, ja bih ostao bez svoga
oca i mojih jedinih deset sretnih godina bi
nestalo skupa s njim i sravnilo se sa
zemljom zajedno sa malim selom u
Slavoniji.”
Novi roman mladog slovena~kog pisca i
filmskog reditelja Gorana Vojnovi}a nosi
naziv Jugoslavija, moja de`ela. Poput
nje govog knji`evnog prvijenca Čefuri
napolje!, pri~e o `ivotu doseljenika iz
ljubljanskog radni~kog naselja Fu`ine koja
je do`ivjela veliki uspjeh u regiji, i prva dva

“Mi nismo samo pjesme Izeta Sarajli}a, izumi

Nikole Tesle i golovi Edina D`eke, nego smo i Vukovar,
i Srebrenica, i Ahmi}i“
tira`a Vojnovi}evog nedavno objavljenog
romana rasprodana su u rekordnom vreme-
nu nakon objavljivanja (trenutno se {tampa
tre}e izdanje).
POLITI^KI I DRU[TVENI TABU
U knjizi Jugoslavija, moja de`ela,
Goran Vojnovi} tematizira jedan od
najve}ih politi~kih i dru{tvenih tabua na
ovim prostorima, a to je sudbina djece
ratnih zlo~inaca, odnosno optu`enika za
ratne zlo~ine. Njihovi sinovi i k}eri
uglavnom nastoje `ivjeti svoje `ivote
daleko od o~iju javnosti i biti neupadljivi,
koliko god je to mogu}e, a rijetko ko }e
javno govoriti o tome jesu li oni krivci ili
`rtve pod teretom zlo~ina koje su po~inili
njihovi o~evi... Dru{tvo ih, u pravilu,
unaprijed stigmatizira. Vojnovi}ev junak,
28-godi{nji Vladan Borojevi} slu~ajno
saznaje da je njegov otac, biv{i oficir JNA
za kojeg je godinama mislio da je mrtav,
zapravo `iv i u bijegu, te da je optu`en za
ratne zlo~ine nad civilima u jednom
slavonskom selu. Vladan kre}e u potragu za
ocem putuju}i po Balkanu, upoznaje
ovda{nji svijet iz druga~ije perspektive i
poku{ava shvatiti {ta se to dogodilo pa da
se njegov otac, ~ovjek kojeg je cijeli svoj
`ivot poznavao i volio, jednoga dana
pretvorio u ~udovi{te.
“Ve} du`e vrijeme zanima me odnos
moje generacije prema svemu {to se
de{avalo na ovim prostorima, kada smo mi
imali dvanaest, trinaest godina i bili apso-
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
lutno premladi da bi u tome imali bilo Privukla me je ta njihova tragi~na pozicija
kakvu ulogu. Vjerujem, naime, da je sve to, `rtve - jer {ta drugo nego `rtva mo`e biti
zajedno sa svim ratnim zlo~inima, logorima dijete koje ostane bez svega {ta mu je kao
i opsadama, na bilo kojoj strani, ostav{tina desetogodi{njaku zaista va`no - i d`elata.
generacije na{ih roditelja i da nam to, htjeli Njihovi su o~evi odlazili u rat u kojem su
mi to ili ne, jednostavno pripada. I mi to ne zasigurno odigrali svakojake uloge, a njih
mo`emo ignorirati“, ka`e Goran Vojnovi}. su mnogi vidjeli samo kao djecu oficira (na
“Meni je ta neispri~ana pri~a djece oficira patrijarhalnom Balkanu svi smo mi
JNA bila vrlo interesantna jer sam se sa pre~esto samo sinovi svojih o~eva), pa su,
nekolicinom njih dru`io na ljetovanjima u vjerujem, u odre|enom trenutku i sami sebe
Puli, odakle su ih zajedno sa njihovim na taj na~in do`ivljavali. Da bi se razbila ta
porodicama po~etkom rata prebacili u stigma, morali bismo da se kao dru{tvo
~uveni beogradski hotel Bristol i preko no}i malo individualiziramo i da po~nemo
ih odsjekli od prijatelja, od mora, od ljeta... do`ivljavati ljude kao bi}a sa vlastitom 
BOLJA
BOLJA VREMENA
VREMENA
“Jugonostalgija
“Jugonostalgija danas
danas
evocira
evocira pro{lost
pro{lost na
na
ra~un
ra~un sada{njosti
sada{njosti ii uu
tom
tom kontekstu
kontekstu je
je
{tetna
{tetna za
za sve
sve nas”
nas”
67
Goran Vojnovic:TEKST osnova.qxd 18.1.2012
GORAN VOJNOVI], PISAC I REDITELJ
 svije{}u i pame}u, a ne uvijek kao ne~iju
sliku i priliku - da li familije, nacije,
politi~ke stranke ili, ako ho}ete, seksualnog
opredjeljenja. U takvom predrasuda punom
svijetu, u kojem svako o svakome zna sve
dok i ne zna da taj neko postoji, moj Vladan
Borojevi} te{ko mo`e biti i{ta drugo nego
dijete ratnog zlo~inca.“
U svijesti ve}ine “obi~nih“ ljudi ratni
zlo~inci su druga~ija vrsta - do`ivljavamo
ih kao psihopate, zvijeri, lu|ake koji nisu
sposobni da osje}aju bilo {ta humano...
Slika Ratka Mladi}a koji jeca na grobu
svoje k}eri izgleda nam groteskno i
neuvjerljivo i skoro da smo nesposobni
razmi{ljati o zlo~incima kao bri`nim
roditeljima, mu`evima ili bra}i, koji se s
ljubavlju odnose prema svojoj porodici...
Junak Vojnovi}evog romana poku{ava
upravo “pomiriti“ te dvije, naizgled
nespojive slike: sje}anje na svoga oca koje
nosi iz sretnih dana djetinjstva i sliku
ratnog zlo~inca, generala Borojevi}a. Mogu
li takve dvije krajnosti postojati u istoj
osobi i mo`e li se, uop{te, voljeti otac koji
je po~inio ratni zlo~in, temeljna su pitanja
koja u svom romanu postavlja Vojnovi}.
“Kada se govorilo o djeci ratnih
zlo~inaca, o njihovim partnerima, bra}i,
sestrama, roditeljima, meni se oduvijek
nametalo ba{ to pitanje: da li neko mo`e
stvarno ‘presje}i‘ sa svojim najbli`ima i
vidjeti u njima samo zlo~ince, ili je to u
su{tini nemogu}e i ne{to {to mi, koji tih
iskustava nemamo, posve nepravedno od
njih zahtijevamo? Evo, recimo, upravo ovaj
primjer koji vi spominjete: kada smo
gledali ili zami{ljali Ratka Mladi}a kako
jeca na tom groblju, svi mi smo pri tom
sami sebe morali upozoravati da je to neko
ko je odgovoran za Srebrenicu, da nam
slu~ajno ne bi bilo `ao tog starca. [to bi
zna~ilo da smo se trudili da u njemu ne
vidimo oca koji stoji na grobu svoga
djeteta. Morate priznati da uz sav na{
prezir, ga|enje, mr`nju koju osje}amo
POHOD NA “KOMPLEKSNO“ IZDAVA^KO TR@I[TE
Simpatično je imati četiri različite
knjige na srpskohrvatskom
Roman Jugoslavija, moja de`ela
uskoro }e se na}i i u bosanskoherce-
gova~kim knji`arama, najavljuje Goran:
“Ve} su u pripremi hrvatsko i srpsko
izdanje romana, a postoji i zanimanje za
samostalno bosansko izdanje. Posto-
jalo je ~ak i za crnogorsko! S jedne
strane, simpati~no je imati ~etiri
razli~ite knjige na srpskohrvatskom
jeziku, a sa druge strane se pitam
68
23:52 Page 68
LJUDI I MONSTRUMI:
Time što priznamo da u
ratnim zločincima ima
nešto ljudsko, nećemo
umanjiti njihovu
monstruoznost. Baš
suprotno - što u njima
ima više čovječnosti,
sličnosti nama, strašniji
bivaju njihovi zločini
naspram tog monstruma, to nije bio lak
zadatak. On je, naime, u tom trenutku
opasno li~io na ~ovjeka kojeg odbijamo da
vidimo u njemu“, ka`e Vojnovi}. “Te
krajnosti zasigurno postoje i time {to
priznamo da u ratnim zlo~incima ima ne{to
koliko to zapravo ima smisla. Kod
knjige ^efurji raus! pojavili su se
problemi sa prodajom jer se bosansko
izdanje prodavalo u Srbiji i Hrvatskoj, a
i obrnuto. Ovo, recimo, srpskohrvatsko
tr`i{te je, dakle, jako kompleksno i
razdrobljeno, {to za nas autore, a i za
izdava~e, nije ba{ sretna okolnost jer
ostavlja suvi{e prostora za impro-
vizaciju.“ 
ljudsko, ne}emo umanjiti njihovu mon-
struoznost. Ba{ suprotno - {to u njima ima
vi{e ~ovje~nosti, sli~nosti nama ako ho}ete,
stra{niji bivaju njihovi zlo~ini. Vrijeme je
da shvatimo da su zlo~ine po~inili neki od
nas, odnosno da smo ih po~inili mi. Ne
govorim o kolektivnoj krivici, daleko od
toga, samo o tome da nam ni Ratko Mladi}
ni Radovan Karad`i} nisu pali s Marsa niti
nam ih je podvalila CIA. Oni pripadaju
na{im prostorima, na{im kulturama. I to je
ono najtragi~nije u cijeloj toj pri~i. To da
mi nismo samo pjesme Izeta Sarajli}a,
izumi Nikole Tesle i golovi Edina D`eke,
nego smo i Vukovar, i Srebrenica, i
Ahmi}i.“
JUGOSLAVIJA SE GRADILA
NA MITOVIMA I OBMANAMA
Jugoslavija, moja de`ela - parafraza
poznatog slovenskog slogana s kraja 80-ih
godina (“Slovenija, moja de`ela“),
neizbje`no asocira na nekakvu jugonostal-
gi~nu pripovijest, evociranje uspomena na
biv{i sistem kojim je suvereno upravljao
~ovjek kojeg su nekad od milja zvali Stari a
danas ga, uglavnom, nazivaju diktatorom.
Ipak, Vojnovi}ev roman bavi se posve
druga~ijim temama i sa “onom“ Jugos-
lavijom ve`u ga uglavnom samo geograf-
ske odrednice u kojima se kre}e njegov
glavni junak - od Pule, preko Beograda i
Novog Sada, do Slovenije. Sve ostalo pri~a
je o postratnom i (post)tranzicijskom
dru{tvu i bolnim, “zabranjenim“ temama
proiza{lim iz ratova devedesetih.
“JJugonostalgija danas evocira pro{lost
na ra~un sada{njosti, u smislu da je va`nije
ono {to je nekad bilo od onoga {to se de{ava
sada i u tom kontekstu je {tetna za sve nas
koji djelujemo danas. S druge strane, ne
mo`emo ljudima zabraniti da se sje}aju
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Goran Vojnovic:TEKST osnova.qxd 18.1.2012
“^EFURI“ USKORO NA FILMU
“Želim da napravim dobar film, a
ne film po dobrom romanu“
Ovog ljeta Goran Vojnovi} po~inje
snimanje filma ^efuri napolje! po istoime-
nom romanu objavljenom 2009. koji je
postao bestseler. Na scenariju je sara-
|ivao sa Abdulahom Sidranom, {to je za
njega kao autora bilo, kako ka`e, vrijedno
iskustvo.
“Sa Sidranom sura|ujem ve} du`e
vrijeme i za mene je ta suradnja vrlo
dragocjena jer mi je, naro~ito u po~et-
ku, trebao jedan iskusni, distancirani
pogled na moj tekst. Bio sam tada jo{
jako uvu~en u svu tu pri~u i Sidran mi je
pomogao da se iz pisca knjige i
scenariste pretvorim u reditelja filma“,
pri~a na{ sagovornik. “[to se ostalih
imena ti~e, projekt je za sada jo{ u
fazi priprema i prikupljanja dodatnih
financijskih sredstava i te{ko je govoriti
SARADNJA SA ODLI^NIM BOSANSKIM GLUMCIMA
Vojnovi} i Moamer Kasumovi} na snimanju filma Piran Pirano
boljih vremena - boljih za njih same, nar-
avno“, ka`e Vojnovi}.
Dodaje da njegov roman, ipak, nije
jugonostalgi~an, jer donosi jedan prili~no
kriti~an pogled na nekada{nje dru{tvo u
kojem smo se na povr{ini igrali bratstva i
jedinstva, a ispod je vrilo od nacionalizama,
rasizama i {ovinizama. Jugoslavija je
nastala u nera{~i{}enoj krvi, gradila se na
mitovima i obmanama i spremala se da
zavr{i kako je zavr{ila, smatra Goran
Vojnovi}. U isto vrijeme, imali smo
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
23:53 Page 69
“JUGOSLAVIJA, MOJA DE@ELA”
o konkretnim imenima. U svom prvom
filmu Piran Pirano radio sam sa
Mustafom Nadarevi}em i Moamerom
Kasumovi}em i poslije takvog prekra-
snog iskustva, `elja mi je da nastavim
suradnju sa odli~nim bosanskim glum-
cima. Na`alost, ima ih vi{e nego {to ja
imam uloga u filmu.“
S obzirom na uspjeh knjige, o~ekivanja
od ekranizacije su velika. Vojnovi} ka`e da
upravo zbog toga nije htio `uriti sa
snimanjem filma: “Bilo me je strah da bi
to bila su{ta ekranizacija, a ne film koji
}e nadgraditi roman. Od samoga
po~etka stalo mi je samo do toga da
film ode korak dalje od knjige, da
postane samostalno autorsko djelo
koje }e ljudi do`ivljavati kao dobar film,
a ne kao film po dobrom romanu.“ 
socijalnu dr`avu kakvu vi{e nikada ne}emo
imati, (pop) kulturu o kojoj }emo jo{
godinama samo sanjati i `ivot kakav ve}ina
ne bi mogla pro`ivjeti ni u jednom drugom
sistemu: “Ali masa ovoga {to imamo danas,
posljedica je onoga {to se de{avalo ranije.
Da je Jugoslavija bila tako divna i krasna
multietni~ka zemlja, kakva smo vjerovali
da je bila, Milo{evi}a, Tu|mana, Izetbego-
vi}a i njima sli~ne ljudi bi ismijali i strpali
u ludnice i ne bi horde Jugoslavena u njima
vidjele svoje proroke.“ 
69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 18.1.2012 15:27 Page 70

KULT MARKET
THE DUKE SPIRIT MUZIKA

Bruiser “Imači kada”, treći studijski album grupe “Zoster”

U izdanju Fiction
Recordsa na
tr`i{tu se pojavio
Povratak letećih Mostaraca

Foto: Mario Ili~i}

novi studijski
uradak indie-rock
banda The Duke
Spirit pod
nazivom Bruiser.
Iako postoje ve}
skoro deset godina, Bruiser je tek tre}i
studijski album. Novi album vrvi horror
elementima, ali to i ne ~udi, s obzirom da
su im uzori bendovi poput Muse i
Placebo.

IZ
IZ “BARAKE”
“BARAKE”
ZOMBIE S
S LJUBAVLJU
LJUBAVLJU
Ima~i
Ima~i kada,
kada, tre}i
tre}i studijski
studijski
Dedication album
album mostarskog
Zoster,
mostarskog benda
Zoster, snimljen
snimljen je
benda
je uu
studiju
studiju Baraka
Baraka
Za sve poklonike
ambijentalne
glazbe, glazbenog
potpravca
Dubstep, dobre Znate li tko su “ima~i kada”? To su oni Knezovi}u, koji je kao autor svih tekstova i
vijesti. Okosnice starosjedioci, Mostarci koji po ~itav dan ovoga puta uspio dotaknuti svu surovost
pravca, britanski sjede na plus ~etrdesetak u dnu kamene vremena u kojem `ivimo. “Ne mije{aj se s
bend Zombie, ulice koja vodi od Mahale prema Starom mekinjama da te krmad ne po`dere...”,
objavio je novi mostu, igraju tavle i napr|uju. Ima~i kada “Ima~i kada, ostali smo draga, je…. ga
album: Dedication. Na albumu se nalazi
su i tre}i studijski album ponajboljeg sada...” ili “Napokon su mi po~eli rogovi
~ak {esnaest skladbi, a izdat je pod
etiketom izdava~ke ku}e 4AD. Ovoga
bosanskohercegova~kog rock banda Zoster. rasti, napokon se mogu s rogatima bosti...”,
puta Zombie su odlu~ili snimiti tematski Prate}i “nesta{ne” Mostarce u glazbenom dijelovi su dubokoumnih ali i duhovitih
album, bez stanki izme|u pjesama. razvoju i sazrijevanju, a nakon preslu{a- promi{ljanja surove zbilje, kojima momci iz
vanja posljednjeg materijala, mo`e se Zostera na sebi svojstven na~in poku{avaju
slobodno re}i da su momci iz Zostera slu{atelje potaknuti na razmi{ljanje. Zijeva
MICK HARVEY postali ozbiljan bend. Do sada su njihovi im se je ambijentalno najja~a stvar na
materijali zvu~ali simpati~no, politi~ki albumu. Iako psihodeli~na i tmurna, osvet-
Sketches provokativno, jednom rje~ju perspektivno.
Od albuma Ima~i kada, Zoster }e zasigurno
ni~ka i prkosna, stvara jasnu sliku iskrivljenih
vrijednosti dru{tva koje nas okru`uje,
from the Book biti ozbiljnije shva}an u regionalnom
glazbenom okru`enju.
oslikava zdravi bunt protiv svega {to nam je
nametnuto po defaultu. Momci Hercegovci,
of the Dead Album je snimljen u studiju Baraka u
Mostaru prije gotovo godinu dana, a uskoro
odli~an, pet! I na kraju, {ta (vi{e) re}i, koju
poruku poslati... (M. Ili~i})
bi se trebao pojaviti u prodaji pod marki-
Nekad jedan od com izdava~ke ku}e Gramofon. Radi se o
najbli`ih CD-u koji je svojevrstan povratak istinskim TOP LISTA
suradnika glazbenim vrijednostima, povratak soundu (iz “Top 40” BH radija 1)
velikog Nicka plodnih osamdesetih godina, hammond
Cavea u jo{
zvuku, specifi~nim bass vo`njama koji 1. Justice: Audio Video Disco
legendarnijim
The Bad
prate vokale, jednostavnim ali kvalitetnim 2. Little Dragon: Little Man
Seedsima, Mick harmonijama. Mario, Atilla, Gabrijel i 3. Sons & Daughters: Rose Red
Harvey objavio Goran napravili su odli~an, zreo album. 4. Radiohead: Little by little (Caribou rmx)
je svoj studijski Otvara ga naslovna pjesma. Nakon 5. Trombone Shorty ft. Jeff Beck: Do to me
prvijenac. Album Sketches from the Book uvodnih taktova, pomislio sam da im je uvod 6. The Black Keys: Lonely boy
of the Dead sad`i jedanaest pjesama a odsvirao Carlos Santana, a producirao 7. DJ Food ft. J.G. Thirlwell: Prey
potpisuje ga izdava~ka ku}a Mute. Album rahmetli Morrison. Na istom valu slijede Sve 8. Roots Manuva: Here We go Again
je svojevrstan nekrolog, pri~a o u svoje vrijeme i Manje zlo. Uz savr{enu 9. The 2 Bears: Work
Harveyevim pokojnim prijateljima. produkciju i odli~nu instrumentalnu izvedbu, 10. DJ Shadow: Scale It Back
posebne pohvale idu inventivnom pjeva~u

70 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
KINO KRITIKA
Film “Wrecked” (Kanada, SAD, 2011.), Michaela Greenspana
Naplata učinjenog zla
EGZISTENCIJALNA DRAMA
Wrecked je nezavisni, minimalisti~ki film
Rije~ je o nezavisnom, niskobud`etnom
minimalisti~kom kanadsko-ameri~kom fil-
mu kojeg je re`irao Michael Greenspan.
Ovo je njegov dugometra`ni igrani prvje-
nac. Scenario je napisao Christopher Dodd.
Glavni glumac ovog filma je Adrien Brody,
koji je ujedno i jedan od producenata.
Wrecked, koji je sniman dvadesetak dana,
premijerno je prikazan na Abu Dhabi Film
Festivalu.
Film govori o ~ovjeku koji se budi u
razlupanom autu usred {ume, bez sje}anja
kako je dospio tamo i tko je on. Preko radija
saznaje o nasilnoj plja~ki banke, iza le|a
ima le{, u prtlja`niku torbe s novcima, te jo{
jednu mrtvu osobu nedaleko od auta. Iako
se u nekim recenzijama spominje kako je
glavnom liku najve}i neprijatelj priroda i
gubitak pam}enja, rekao bih da su prija{nja
djela glavnog lika njegov najve}i nep-
rijatelj. Neodgovorno pona{anje ga je
dovelo u bezizlaznu situaciju, iz koje }e se
poku{avati izvu}i, no ne}e uspjeti.
U filmu se koristi tek nekoliko re~enica.
Zaplet je baziran na tome da se glavni lik
zatekne u situaciji u kojoj je fizi~ki
zaglavljen te je sprije~en u svom kretanju.
Bar jedan dio filma. Ostvarenja sa sli~nim
zapletom smo mogli gledati u skorijoj
svjetskoj filmskoj produkciji. Istaknuo bih
dva, a o oba sam pisao. Prvi je 127 sati, u
kojem se glavni lik zatekne zaglavljen
izme|u dvije stijene i primoran je sam
odrezati ruku da bi se izvukao i pre`ivio.
Drugi, po meni najzanimljiviji od
spomenutih, jeste Buried tj. Sahranjen (`iv)
u kojem jednog voza~a kamiona teroristi
`ivog zakopaju u sanduk te tako provede
cijeli film.
Naslov ovog filma je Wrecked, {to u
prijevodu zna~i zaglavljen, zdrobljen.
Zanimljiva je glavna uloga zaglavljenog,
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
18.1.2012 23:48 Page 71
KULT MARKET
DRVO @IVOTA
Farhad
Mehranfar
Iranski igrani film u
boji iz 1998.
godine. Originalni
naslov mu je
Derakht-e jan, a
traje 73 minute.
Film je prikazan kroz pri~u koju majka
pripovijeda svome sinu. Kroz nju
upoznajemo povijest, kulturu i obi~aje te
na~in svakodnevnog `ivota jednog
nomadskog plemena koje `ivi na
planinama Irana. Ocjena: 4
DRUGA STRANA MEDALJE
koji ne zna gdje se nalazi ni kako se zove.
Podsje}a na dana{njeg ~ovjeka, pa i cijelo
dru{tvo koje je zapelo, ozlije|eno je,
Fadil Had`i}
zaboravilo je {to je radilo do sada, ne kaje
se, poku{ava se izvu}i, me|utim te{ko je, a Crno-bijeli
~ak i ako uspije ne pi{e mu se dobro. igrani film
dragog reditelja
Ovo je egzistencijalna drama, s ele-
Fadila
mentima trilera. Ime glavnog junaka se ne Had`i}a iz
spominje, ~ime se je jo{ poja~ano stanje 1965., u
nepoznavanja samog sebe i situacije u kojoj trajanju od 106
se ve}ina, pa i nacije, cjelokupno dru{tvo, minuta, za koji je napisao i scenarij.
nalazi. Svako zlodjelo bit }e napla}eno. I bi Druga strana medalje prikazuje sudbinu
tako. Upozorenje za mnoge unutar dana- `ene koja se zatekla na sudu zbog
{njeg neodgovornog na{eg dru{tva. pronevjere. Rije~ je o socijalnoj,
(D. Jane~ek) anga`iranoj drami s elementima
kriminalisti~kog filma. Istra`itelj sumnja da
je optu`ena to u~inila zbog vlastite koristi.
AMERI^KI BOX OFFICE I dan danas aktualan film. Ocjena: 4
1. Contraband (Baltasar Kormakur)
2. Ljepotica i zvijer (Kirk Wise & Gary DRVO @IVOTA
Trousdale)
3. Nemogu}a misija: Protokol duh (Brad
Bird) Edward Dmytryk
4. Joyful Noise (Todd Graff)
5. Sherlock Holmes: A Game of Shadows Evo jo{
(Guy Ritchie) jednog filma s
naslovom Drvo
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA `ivota.
Scenario je
1. Kralj lavova (Roger Allers & Rob napisao
Minkoff, Walt Disney Millard
Pictures/Continental Film) Kaufman, prema istoimenom romanu
2. Pirati s Kariba - kompilacija (Gore Rossa Lockridgea Jr.-a. Ameri~ki film je
Verbinski & Rob Marshall, Walt iz 1957. godine. Elizabeth Taylor tuma~i
Disney/Continental Film) Susannu, bogatu ju`nja~ku ljepoticu koja
3. Ledeno doba: Bo`i} mamutskih se tijekom odmora zaljubi u idealista
proporcija (Karen Disher, Reel FX Johna. Iako je ve} zaru~en sa Nell,
Creative Studios/Continental Film) popu{ta pred ~arima Susanne. Prave}i se
4. U boljem svijetu (Susanne Bier, Det da je trudna, pridobije ga i za brak, te se
Danske Filminstitut/Discovery Film) zajedno sele na Jug. S dolaskom rata, na
5. Harry Potter i Darovi smrti, 2. dio vidjelo izbija i Susannina tajna. Film o
(David Yates, Warner Bros. razotkrivanju. Ocjena: 4
Pictures/Continental Film)
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Kia Cee’d
Novi cee’d je predstavnik Kije u C klasi, a
izme|u ostalog ga krase i vi{estruko
nagra|eni dizajn i revolucionarna
sedmogodi{nja garancija. Premijera je
predvi|ena za 6. mart u @enevi a na
tr`i{tima {irom Evrope na}i }e se od
aprila.
MOTOCIKLI
Ducati
Osim tri verzije modela 1199 Panigale,
Ducati je svoj superbike program obogatio
i posebnom izvedbom modela 848 Evo.
Nazvan je Corse Special Edition i od
osnovnog se razlikuje tradicionalnim
Ducati Corse bojama.
DESIGN
Pininfarina
Pininfarina je objavio dva teasera modela
Cambiano za kojeg Talijani ka`u kako je
rije~ o „elegantnoj i rafiniranoj
sportskoj limuzini“ te modelu koji je
“osmi{ljen s velikom brigom prema
prirodi“.
72
18.1.2012
SPORT
Raj za nogometne penzionere
Obećana zemlja Indija
Indija je zemlja s hiljadu bo`anstava, ali
ako postoji samo jedan bog u kojeg su
spremni vjerovati svi Indijci, onda je to bog
po imenu kriket. Kriket je indijski
nacionalni sport broj 1, svi ostali sportovi
na ljestvici omiljenosti slijede ga uz velik
zaostatak. To vrijedi i za nogomet, iako i on
ima u Indiji dugu tradiciju. U Indiji se
priprema pokretanje do sada najja~eg
nogometnog natjecanja u drugoj najmno-
goljudnijoj zemlji svijeta, koja dosad nije
imala nikakvih uspjeha u najpopularnijem
sportu na planeti. Kako bi privukli
sponzore, organizatori planiraju privu}i
neka velika imena koja su ili zavr{ila
karijeru ili im je ona na zalazu.
Tako bi se me|u 30 stranih igra~a i
{estoricom trenera koje bi klubovi mogli
izabrati na aukciji koja }e se odr`ati u
Kolkati od 25. velja~e do 8. travnja na}i i
imena Fabija Cannavara, Juana Pabla
Sorina i Hernana Crespa, Roberta Piresa,
Manichea, Jay-Jaya Okoche, Robbiea Fo-
wlera, te Fernanda Morientesa. „Dosad smo
potpisali ugovore s tom sedmoricom
‘ikona’, a svaki od {est klubova koji }e
sudjelovati na aukciji mo}i }e anga`irati
nekoga od tih igra~a za 600.000 dolara“,
rekao je izvr{ni direktor tvrtke CMG koja
organizira ovo natjecanje Bhaswar Gos-
wami. CMG je potpisao ugovor na 30
godina s Indijskim nogometnim savezom za
pokretanje svoje lige. “Ove godine kre}emo
sa {est klubova i svi }e biti smje{teni u
dr`avi Zapadni Bengal, ali ve} planiramo
pro{irenje u ostatak zemlje. Svaki }e klub u
prvoj godini imati na raspolaganju 2,5
23:46 Page 72
INDIJSKA
TURNEJA
Nogometa{i
najve}eg
njema~kog
nogometnog kluba,
FC Baerna odigrali
su prijateljsku
nogometnu
utakmicu u Indiji i
radi svog sponzora,
Audia
milijuna dolara, mo}i }e anga`irati najvi{e
~etiri stranca, te }e morati imati najmanje
{est indijskih igra~a mla|ih od 21 godine.
Liga je napravljena po uzoru na ameri~ki
MLS, te naravno na ovda{nju IPL ligu u
kriketu“, dodao je Goswami.
Indija se trenuta~no nalazi na tek 162.
mjestu FIFA-ine ljestvice, iako je vrhunski
nogomet vrlo popularan, o ~emu svjedo~i i
podatak da je prije dvije godine ~ak 60
milijuna Indijaca kupilo pretplatu kako bi
mogli gledati utakmice engleske Premier
lige. Mom~ad Bayerna iz Münchena, koja
je bila u Kataru na pripremama, prije no {to
se vrati ku}i, svratila je u Indiju kako bi
odigrala utakmicu. Iako nogomet nema
veliko zna~enje u toj zemlji, kad su u
ponedjeljak njema~ki igra~i sletjeli u Delhi,
pro{li su kroz aerodromski prolaz za va`ne
dr`avne goste, kod autobusa ih je ~ekalo
{est kamera i desetak novinara. Na kon-
ferenciji za novinare u luksuznom hotelu
Oberoi 30 se fotografa nadmetalo da ih
mo`e snimiti.
Sad je Bayern opet u Indiji, da bi igrao
jednu probnu utakmicu protiv indijske
nacionalne mom~adi u New Delhiju. Ovog }e
se puta na utakmici od profesionalne karijere
oprostiti indijski nogometa{ Baichung Bhutia.
Njega u Evropi gotovo niko ne poznaje. Ne
poznaju ga mnogi ni u Indiji. No on je bio prvi
indijski profesionalni igra~ koji je zaigrao u
Evropi i to kad je 1999. zaigrao za Bury iz
tre}e engleske lige. Bhutia tamo nije puno
postigao, od 37 utakmica odigrao je tri i onda
se 2002. odlu~io vratiti ku}i.
(Priredio: N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd 19.1.2012 0:44 Page 73

KULT MARKET
LIFESTYLE SAD
Portal Fotografija.ba nagradio najbolje sa konkursa Pasivne ku}e
Fotografije godine BiH U SAD-u sve je
vi{e takozvanih
pasivnih ku}a, koje
1 3 su energetski
efikasne i zbog
manje potro{nje
energije smanjuju
emisiju
ugljendioksida u
atmosferu. Vi{e od petine koli~ine
oslobo|enog ugljendioksida proizvode
porodi~ne ku}e u Americi, uglavnom zbog
struje koju tro{e na grijanje i hla|enje.
Stru~njaci ka`u da su pasivne ku}e
relativno jeftino rje{enje za drasti~no
smanjenje te potro{nje i velike u{tede.

2 za
U sarajevskoj Galeriji Novi hram 16.
januara progla{ene su najbolje fotografije
konkursa Fotografija godine BiH za 2011.
godinu, koji ve} drugu godinu zaredom
organizuje portal Fotografija.ba. ^lanovi
`irija Alfons Rodriguez ([panija), D`enat
Drekovi} (BiH) i Mario Peri{a (Hrvatska)
od 922 prijavljene fotografije 292 autora
odabrali su 50 najboljih, u kategorijama
Grad, Priroda, Ljudi, Kreativna fotografija i
Press.
Autor fotografije godine BiH za 2011.
godinu u kategoriji Grad je Miljan [u}ur sa
fotografijom Ljubav. Nagrada Fotografija
godine BiH za 2011. u kategoriji Priroda
pripala je Zvonimiru Bara{inu, autoru
fotografije [uma koja nestaje, dok je u
selekciji Ljudi nagra|ena fotografija Mar{al
Kristijana Antolovi}a.
BUGARSKA
4
Turizam
Sofija je
najjeftiniji
grad za
turiste u
Evropi za
2012.
godinu -
jednodnevni boravak u njemu neophodno
je izdvojiti 23,71 ameri~kih dolara. Prema
listi ameri~kog portala Price of Travel
kreiranoj na osnovu Evropskog indeksa
za niskobud`etni turizam, iza Sofije je
NAGRA\ENE FOTOGRAFIJE poljski grad Krakov sa 23,83 dolara
1. “Mar{al“, Kristijan Antolovi} potrebnih za jednodnevni boravak i
2. “Ljubav“, Miljan [u}ur ma|arska prijestolnica Budimpe{ta, sa
3. “Nasilje nad Romima“, Midhat Poturovi} 30,05 dolara dnevno. Najskuplji gradovi u
4. “[uma koja nestaje“, Zvonimir Bara{in Evropi za turiste su Zurich, Oslo i
Stockholm.
Za najbolju kreativnu fotografiju 2011.
priznanje je dobio Robert Pavi} sa fotogra-
fijom Prag , a najboljom fotografij om u DANSKA
selekciji Press (novinska fotografija) pro-
gla{ena je Nasilje nad Romima autora Lebde}i ured
Midhata Poturovi}a, koji je nagra|en i
organizovanjem samostalne izlo`be u Galeriji Poslovni
BlackBOX. Poturovi} je tako|er dobio i prostori u
po~asnu Grand Prix nagradu - fotoaparat hipotekarnoj
Canon EOS 550D sa dva objektiva, koja se banci
dodjeljuje za poseban uspjeh na konkursu. Nykredit u
Projekat Fotografija godine BiH po- Kopenhagenu
dr`ali su Fondacija za muzi~ke, scenske i daju sasvim
novo zna~enje
likovne umjetnosti Sarajevo, Federalno
sastancima “na visokom nivou“. Uredi za
ministarstvo okoli{a i turizma, Global sastanke postavljeni na 15 metara
Development Consulting, Ambasada [pa- visine izgledaju kao da lebde u zraku
nije u BiH, te Fakultet politi~kih nauka zahvaljuju}i smjelom dizajnu - smje{teni
Sarajevo. Sponzori projekta su kompanije su u vise}e kutije od drveta.
Canon i Sony. (Priredila: M. Radevi})

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 73

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
KULT MARKET
SAD
Lindsay Lohan
Posrnula glumica ponovno izgleda seksi. I
pored toga {to je ve}i dio pro{le godine
provela po sudnicama, na{la je vremena i
za snimanje reklame za njema~kog
dizajnera Phillipa Pleina.
ENGLESKA
Kelly Brook
Glumica koja je nekoliko puta
progla{avana za najseksi `enu svijeta od
strane raznih ~asopisa i web stranica
predstavila je liniju vlastitog donjeg rublja
New Look.
MAKEDONIJA
Katarina
Ivanovska
Brazilska bomba Alessandra Ambrosio
uskoro odlazi na porodiljni dopust jer ~eka
drugo dijete, a atraktivna Makedonka
njena je zamjena.
74
CRVENI FENJER
Polemika u njemačkom nogometu
Seksualni identitet u
nogometu
TEREN (NI)JE ZA HOMOSEKSUALCE
Burna evropska rasprava o otvorenosti sporta
Njema~ki nogometni savez zala`e se za
ravnopravnost homoseksualaca. U tu svrhu
su se sastali predstavnici Saveza, homose-
ksualni sporta{i i stru~njaci na razmjenu
mi{ljenja. Predsjednik Njema~kog nogo-
metnog saveza (DFB) Theo Zwanziger
zauzima se za vi{e tolerancije u odnosu na
homoseksualne nogometa{e i nogome-
ta{ice. On je na dvodnevnoj konferenciji na
temu Pred loptom su svi jednaki — seksualni
identitet u nogometu, koja se odr`ava u
Hennefu, izrazio uvjerenje da u pro-
fesionalnom nogometu ima statisti~ki
znatno manje homoseksualaca nego u
ostatku dru{tva. Ali, Zwanziger je ip-
ak najavio odlu~nu borbu protiv homo-
fobije i za ve}i respekt i toleranciju prema
homoseksualnim sporta{ima. “Radi se o
opho|enju s manjinama“, naglasio je
predsjednik DFB-a koji tu du`nost napu{ta
drugog marta.
Njema~ki nogometni savez je svjestan
te`ine zada}e koja je pred njim. “Mislim da
ima puno igra~a u Bundesligi koji su
homoseksualni, ali u slu~aju da to priznaju
oni moraju ra~unati s negativnim pos-
ljedicama“, ka`e Zwanziger. Priznavanje
homoseksualnosti on smatra hrabrim ~inom
i pri`eljkuje “uspostavu normalnosti“ na
18.1.2012 23:43 Page 74
tom podru~ju. Kapiten njema~ke nogo-
metne reprezentacije Philipp Lahm upo-
zorio je, me|utim, homoseksualne profe-
sionalne nogometa{e da ne priznaju svoju
homoseksualnost. “Na stadionima se stvari
rijetko odvijaju politi~ki korektno. Nogo-
met je kao nekada{nja borba gladijatora.
Mislim da dru{tvo jo{ nije tako daleko da
prihvati homoseksualne profesionalne
nogometa{e kao ne{to po sebi razumljivo,
kao {to je to mogu}e na nekim drugim
podru~jima“, ka`e Lahm.
Zwanziger je pokazao razumijevanje za
Lahmovu izjavu. Smatra da on, na temelju
vlastitoga iskustva kao igra~, puno bolje
mo`e procijeniti stvarnu situaciju. Dodao je
kako zna da je Lahm “jedan od najtole-
rantnijih reprezentativaca uop}e“.
Na susretu predstavnika DFB-a i
njegovih pokrajinskih saveza sudjeluje i
voditeljica Saveznog ureda za borbu protiv
diskriminacije Christine Lüders kao i
poznati njema~ki sociolog Gunter Pilz. On
je o pona{anju navija~a na stadionima
izjavio: “Uz ultra kulturu pripada i kultura
prosta~enja. Ekstremni refleks je homo-
fobija, a homoseksualnost igra~a je za
mnoge navija~e ne{to najgore.“
(Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
PREKO EX-YU GRANICA
Najveći kulturni projekat u istoriji Slovenije
Novi život Maribora
KULTURNI
CENTAR EVROPE
Ansambl Carmina
Slovenica jedan je
od “za{titnih
znakova“
Maribora
Maribor je zapo~eo intenzivan program
kojim }e poku{ati da opravda titulu Evrop-
ske prijestolnice kulture 2012. godine, sa
vi{e od 400 projekata koji }e dijelom biti
odr`ani i u Ptuju, Novom Mestu, Slovenj
Gradecu, Murskoj Soboti i Velenju. Glavne
teme programa su futuristi~ko mapiranje
grada na rijeci Dravi, utopijsko planiranje i
revitalizacija Maribora i preispitivanje
budu}nosti.
Vi{e od stotinu umjetnika u~estvovalo
je 14. januara u sve~anom otvaranju na
Trgu Leona [tukelja, a ceremoniji u re`iji
Mateja Filip~i~a uz laserski svjetlosni
spektakl prisustvovalo je nekoliko hiljada
gra|ana. Ova sve~anost bila je i svojevrsna
multimedijalna prezentacija raznovrsnosti
projekata koji }e biti predstavljeni do kraja
godine. Evropska prijestolnica kulture je
najve}i kulturni projekat u istoriji Slove-
nije, navodi agencija STA.
“Ve~eras smo svjedoci trenutka u kojem
Maribor ulazi u novu fazu svog razvoja“,
rekao je slovena~ki predsjednik Danilo
Tirk, koji je i ro|en u Mariboru, u obra}a-
nju okupljenima na centralnom gradskom
trgu.
Pojedini slovena~ki mediji javili su da je
Tirk izvi`dan dok je progla{avao Maribor
evropskom prijestonicom kulture, te da je
dio publike tokom njegovog govora
skandirao “Jan{a, Jan{a“ misle}i na lidera
Slovena~ke demokratske stranke J aneza
Jan{u, mogu}eg mandatara za sastav nove
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
17.1.2012 15:06 Page 75
KULT MARKET
BEOGRAD
NIN za Ti{mu
Pisac i konceptualni
umjetnik Slobodan
Ti{ma dobitnik je
NIN-ove nagrade za
2011. godinu, za
roman Bernardijeva
soba. Ti{min roman
izdvojio se “osobenom perspektivom
ljudske izolacije i umetni~ke
samodovoljnosti koja izuzetno uverljivo
komunicira sa ~itaocima“, istakao je u
obrazlo`enju `iri NIN-ove nagrade, za
koju su u naju`em izboru bili i romani
Frane Petrinovi}a, Davida Albaharija,
Svetislava Basare i Uglje{e [ajtinca.
ZAGREB
3,2,1... pogled
Fotografije iz obiteljskih
albuma, fotokola`i,
odje}a, naslovnice
magazina i filmovi u
vlade. Bez obzira na to, predsjednik kojima je glumila Melita
Slovenije Tirk po`elio je da status Evropske Andres Vukoti},
prijestolnice kulture 2012. donese ve}i poznatija kao Lila,
optimizam Mariboru i partnerskim gra- predstavljeni su na
dovima, oja~a duh i donese nadu koja je, izlo`bi 3,2,1... pogled
autorice Sanje [antak u Galeriji
kako je rekao, svakako potrebna u ovim
ULUPUH. Izlo`ba je svojevrsni hommage
vremenima. prvoj jugoslavenskoj pin-up djevojci,
Program Maribor 2012 obuhvata vi{e glumici i supruzi oskarovca Du{ana
cjelina, po~ev od Terminala 12 koji se Vukoti}a koja je, prema rije~ima autorice
odnosi na vrhunsku umjetnost, sa posebnim izlo`be, bila fascinantna `ena koja je
naglaskom na nove pristupe i doma}e `ivjela uzbudljiv `ivot.
stvarala{tvo, preko Klju~eva grada i Urba-
nih brazdi posve}enih odnosu grada i
umjetnosti i potrazi za novim na~inima NOVI SAD
kreativnog `ivljenja, aktivizmu i umjet-
ni~kom istra`ivanju socijalnih i ekolo{kih Izba~eni
problema savremenog dru{tva, pa do
segmenta Kulturne ambasade koji pred- Aktivisti
stavlja razli~ite kulture zemalja Evrope i Inicijative za
svijeta. Osim zemalja Evropske unije koje Dru{tveni
}e predstaviti svoju kulturnu ponudu, centar u
najavljeni su i programi Izraela, Japana, Novom Sadu
Rusije, Meksika, Indije, kao i zemalja sa poru~ili su 13.
prostora biv{e Jugoslavije. Poseban dio januara da ne
programa ~ine i projekti Univerziteta u odustaju od
Mariboru (RAZ:UM), posve}eni savreme- svojih ciljeva, uprkos izbacivanju iz
nim dostignu}ima arhitekture i razli~itim kasarne “Dr Ar~ibald Rajs”. ^lanovi 39
novosadskih udru`enja okupljenih oko
pitanjima urbanih prostora, kao i cjelina
Inicijative u{li su u kasarnu krajem
Mogu}nosti za sve posve}ena osobama sa decembra sa namjerom da taj trenutno
posebnim potrebama, kojih je u Sloveniji napu{teni prostor pretvore u mjesto svog
8,5 odsto od ukupnog broja stanovnika. djelovanja, ali ih je odatle izbacila Vojna
Maribor i portugalski grad Gimarais najavili policija. Izbacivanje aktivista osudile su
su ukupno vi{e od 2.000 kulturnih doga|aja brojne nevladine organizacije.
do kraja 2012. (Priredila: M. Radevi})
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.1.2012 23:06
U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Akademska dramska glumica Olivera
Markovi} - Kosti} preminula je 13.
januara. Ro|ena je u Beogradu 1931., gdje
je i diplomirala na Akademiji za pozori{te,
film, radio i televiziju. Bila je ~lanica
sarajevskog Malog pozori{ta, a od 1964. je
u Dramskom ansamblu Narodnog pozori{ta
Sarajevo. Na velikoj sceni ostvarila je vi{e
od 100 uloga.
Premijera filma o najte`im zlo~inima
po~injenim nad djecom Sarajeva zakazana
je za 9. maj. Udru`enje roditelja ubijene
djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995.
raspola`e dokumentacijom za 530 djece
koja su poginula tokom opsade, a ukupan
broj bi, prema nekim procjenama, mogao
do}i i do ~ak 1.600 stradale djece
Sarajeva!
Ugledni {panski fotograf Alfons
Rodriguez svoje radove je izlo`io i u
Sarajevu, u Galeriji BlackBOX, u utorak,
17. januara. Izlo`ba se zove Portret `ivota,
autor je odabrao ~etrdeset fotografija koje
je snimio u periodu od 2002. do 2011., i
sve u okviru programa Fotografija godine
BiH za pro{lu godinu.
Istog dana u Gora`du je otvorena osma
tradicionalna manifestacija Dani Isaka
Samokovlije - Sunce nad Drinom -
Gora`de - Sarajevo - Fojnica. Ove godine
obilje`ava se 123 godine od ro|enja i 57
godina od smrti Isaka Samokovlije, na{eg
velikog knji`evnika.
Sarajevo na raskr{}u svijeta, novi je
projekat sarajevske Fondacije Mozaik koji
trenutno realizuje. Cilj je unaprijediti
turisti~ku ponudu Sarajeva i “podi}i
atraktivnost kulturno-turisti~kih ruta u
gradu”. Fondacija Mozaik u “posao je u{la”
zajedno sa trinaest institucija kulturno-
historijskog naslije|a u BiH.
Novo iz HKD Napredak iz Mostara. I za
svaku pohvalu! U tom dru{tvu organizuju
[kolu solo pjevanja, u kojoj }e svi
zainteresovani mo}i nau~iti osnove vokalne
tehnike i solo pjevanja. Individualni ~asovi
}e biti organizovani dva puta sedmi~no, a
nastavu }e voditi apsolventica Muzi~ke
akademije u Sarajevu Nina Kadijevi}.
76
Page 76
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
JOSIP MUSELIMOVIĆ, odvjetnik
Tri ciklusa “Probu|enih sje}anja”
Petrovi} i glumci [erif Alji} i Maja
Lasi} predstavit }e moju novu knjigu
Probu|ena sje}anja . Pored toga,
predstavit }e jo{ i moje dvije knjige
koje su izi{le ne{to ranije, 35 godina u
slu`ni pravde i humanizma i Moje
odvjetni~ke godine. Posljednja knjiga,
Probu|ena sje}anja, ima tri ciklusa,
koja govore o nekoliko najzanimljivijih
sudskih procesa, istina na drugi na~in.
Prvi ciklus zove se Probu|ena sje}anja,
drugi Staze, a u tre}em ciklusu objavit
}u desetak putopisnih reporta`a, tamo
kud sam ja hodao, iz Kotora,
Dubrovnika, Mljeta, Splita, Zadra,
Sarajeva, Brijuna... Imam jo{ i dva
razgovora sa dva sportska doajena: s
Du{kom Bajevi}em i M arijanom
Kvesi}em.
 A gdje Probu|ena sje}anja
“putuju” iz Mostara?
 Idemo, dakle, u susret promociji Na moje iznena|enje i odu{evljenje,
Va{e nove knjige Probu|ena sje}anja, ve} mi se javilo pet, {est asocijacija i
koja }e biti odr`ana 30. januara u osoba koje inzistiraju da se, odmah
Hotelu Ero u Mostaru u 18 sati... nakon mostarskog, dogodi i sarajevsko
Da, ba{ tako. A dr. Dragan ^ovi}, predstavljanje knjige Probu|ena sje-
dr. Ljiljana Ostoji}, knji`evnik Miro }anja.
MIRSADA EMRIĆ, menadžerica “D&H
Agency” iz Sarajeva
MIRSADA
MIRSADA EMRI]
EMRI]
“Film
“Film Koliko
Koliko visoko
visoko je
je
nebo
nebo 20.
20. januara
januara }e
}e biti
biti
prikazan
prikazan uu Be~u,
Be~u, aa dan
dan
kasnije
kasnije ii uu Lincu”
Lincu”
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
Cetri oka:Cetri oka.qxd 18.1.2012 23:07 Page 77

JUSUF HADŽIFEJZOVIĆ, voditelj programa u sarajevskom CeKA “Charlama”

Kriza... [ta je to?

 IU petak, 20. januara, u Centru kulturnih aktivnosti
Charlama bi}e izveden performans Pri~aj mi o zalasku.
Rije~ je scenskom performansu koji je inspirisan poezijom
D`emala Agovi}a, a baziran je na interaktivnom izrazu muzike,
pjesme i plesa. Kreiran je tako da se makedonska tradicionalna
pjesma Zajdi, zajdi i zadata tema razla`u po sekvencama koje
djeluju na autenti~an i moderan na~in. Osim toga, performans je
inspirisan i pjesmom Sunset grupe Concept Chelia, koja je
tako|er moderna verzija tradicionalne pjesme Zajdi, zajdi. Pri~aj
mi o zalasku je performans koji istra`uje ona krhka i
sentimentalna stanja ~ovjekovog habitusa, kada prihvati ili
zanemari neminovni protok vremena i udaljavanja od mladosti,
te veli~a zna~aj umjetnosti i pjesme koji teku ka beskraju.

 IKo su autori performansa?

Udru`enja Bellarte i Magacin Kabare, grupa Concept Chelia,
glumci i umjetnici Aida Čorbad`i}, Jasmin Ba{i}, Alma
Aganspahi}, Anel Selimovi}, Boris Vidakovi}, Jovana
Milosavljevi}, Nad`a Pu{ilo i narator, Ajdin Čoli}. Zanimljivost
izvo|enja ovog performansa bi}e u tome {to }e se odvijati u
izlaga~kim prostorima CeKA Charlama, ta~nije u prostoru
trenutnog projekta Emporio Drangularium. CeKA Charlama
jeste prvenstveno fokusirana na savremenu likovnu scenu, ali
organizacija tako|er nastoji djelovati ka drugim oblastima
umjetni~ke scene kao {to su literatura, film, ili u ovom slu~aju do|ite u Galeriju Charlama, u Privredni grad Skenderija, preko
scenska umjetnost. Na{ moto je: Mi krizu ne priznajemo. Zato, puta Collegiuma Artisticuma.

Emotivno i dirljivo, bilo kad i bilo gdje

Dokumentarni film Koliko filma Koliko visoko je nebo. Potresno
visoko je nebo, autora Sulejmana dokumentarno ostvarenje Sulejmana
Mulaomerovi}a, bi}e prikazan i u Mulaomerovi}a premijerno je
Austriji, u Be~u i Lincu. Film je, prikazano 5. novembra 2010. u
izdvajamo iz sinopsisa i usput Sarajevu, a pet dana kasnije i u
podsje}amo, “zasnovan na snimcima Gora`du. Koliko visoko je nebo
ratnog snimatelja Sulejmana gledala je i publika u Tuzli, Kaknju,
Mulaomerovi}a, na~injenim u Br~ko Distriktu, Londonu,
Gora`du, na Igmanu i Grepku, i u Luksemburgu... “I u Luksemburgu je,
Sarajevu”. ba{ kao i u svim mjestima gdje je film
“Film }e u Be~u biti prikazan u do sada prikazan, bilo jako dirljivo.
petak, 20. januara, u Friede - Institutu Toj projekciji prisustvovali su ljudi
za dijalog. Organizator je Im-Puls koji su pre`ivjeli II svjetski rat, ali i
Media, udru`enje koje vodi dr. Edin nekoliko `ena iz Gora`da, koje su
Ibri{imovi}, a koji `ivi i radi u Be~u. izbjeglice u Luksemburgu i koje su se
Ustvari, nas je u Austriju pozvao poku{avale prona}i u koloni koja je
glavni organizator projekcija na{eg pje{a~ila preko Grepka. Film je uspio,
filma i u Be~u i u Lincu, Damir tra`e ga na sve strane, {to je mimo
Sara~evi}, iz Centra savremenih svih na{ih o~ekivanja. A interesantno
inicijativa Austrija - CSI. Trebali smo je da su reakcije stranaca vrlo
i}i i u Graz, ali je ta projekcija emotivne i identi~ne su reakcijama
odgo|ena za prolje}e”, ka`e Mirsada na{ih ljudi, kako u Bosni i
Emri}, menad`erica D&H Agency iz Sarajeva i izvr{na producentica Hercegovini tako i van nje”, obja{njava Mirsada Emri}.

19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA 77

CRNA:CRNA.qxd 18.1.2012 23:44 Page 78

PUT OKO SVIJETA

Priredio: Nedim Hasi}

Kad Mosad pla}a

I zraelska obavje{tajna slu`ba Mosad obu~avala je i pla}ala prilikama bili mnogo manje odre|eni nego
ubice iranskih nuklearnih nau~nika u posljednje dvije godine, ovoga puta, s obzirom na princip da se
prenijeli su izraelski mediji pisanje ameri~kog magazina Time “ciljana ubijanja” ne komentari{u.
koji se poziva na neimenovane zapadne obavje{tajne izvore. Uz Ameri~ke slu`be su, naime, od 11.
ubistva nuklearnih nau~nika, za koja su kori{tene skoro identi~ne septembra 2001., akcije likvidiranja
magnetne bombe priljubljene uz njihove automobile, isti izvori deklarisanih dr`avnih neprijatelja, mahom
navode da je Izrael odgovoran za eksploziju u iranskoj raketnoj pripadnika Al Qaide, provodile i izvan rati{ta
bazi pored Teherana pro{le godine. Ma`id D`amali Fa{i, jedan u Avganistanu i Iraku. Zakonsko pokri}e za
od nekoliko uhap{enih i osumnji~enih koji je osu|en na smrt, u ove atentate jeste akt koji je Kongres
posljednje dvije godine bio je dio grupe kojom je operisao Mosad, usvojio neposredno poslije napada Al
navodi Time. Qaide od 11. septembra. Podsje}a se i da
Najnovije ubistvo dogodilo se pro{le nedjelje u Teheranu kada je George Bush dao predsjedni~ko
je, kao i drugi prije njega, fizi~ar Mostafa Ahmadi Ro{an ubijen ovla{tenje za tajne, ali nelegalne akcije da
magnetnom bombom prislonjenom uz vrata njegovog vozila. se sabotira iranski nuklearni program. Ne
Ubistvo je uslijedilo nekoliko dana nakon {to je Iran najavio da zna se da li je Barack Obama produ`io
aktivira jedno postrojenje za oboga}ivanje uranijuma pored njegovu va`nost, ali se s ovim u vezi citira
Koma, ispod jedne planine. To je podstaklo spekulacije da je njegova izjava da “CIA dobija ono {to joj
Ro{an povezan sa aktiviranjem tog postrojenja. Naglasiv{i da ne je potrebno“. U posljednje dvije godine
zna ko je ubio nau~nika, portparol izraelske vojske, brigadni zabilje`eno je pet atentata na iranske
general Joav Mordehaj napisao je na svojoj Facebook stranici: atomske stru~njake. 
“Definitivno ne}u pustiti suzu za njim.“ Jedan visoki izraelski
zvani~nik ~ije se rije~i navode u izvje{taju Timea rekao je: “Jo{
jedan, ne `alim za njim.“ Iranska dr`avna televizija saop{tila
je u me|uvremenu da ima dokaze da SAD stoje iza
najnovijeg ubistva i da se radi o dokumentima koji pokazuju
da je teroristi~ki akt planiran, vo|en i da ga je podr`ala
CIA.
Iako je u Washingtonu od samog po~etka kategori~no
demantovana bilo kakva umije{anost i veza sa atentatom,
ina~e petim u seriji ~ije su `rtve eksperti koji rade na
nuklearnom programu u posljednje tri godine, spekulacije o
tome ko ustvari likvidira iranske nau~nike ne prestaju.
Ameri~ki mediji pri tom kao na najvjerovatnijeg
po~inioca ukazuju na Izrael, mada se pominje i
~injenica da Izraelci i Amerikanci ve}
godinama sara|uju u naporima da zaustave
ili bar uspore iransko napredovanje ka
nuklearnoj bombi. Ta saradnja je
obavje{tajna, ali, ako je suditi po u~inku
virusa Staksnet, koji je napravio haos
u upravlja~kog programu za kontrolu
centrifuga u kojima se oboga}uje
uranijum, a koji se smatra zajedni~kim
djelom, nastavljena je i sabota`ama.
U likvidaciji Ro{ana prepoznaje
se rukopis Mosada, ukazuju gotovo
sve analize objavljene u SAD-u.
Me|u najzanimljivijima u tom
pogledu je ona objavljena na
internet stranici Savjeta
za vanjskopoliti~ke
odnose, u kojoj se
zapa`a da su ameri~ki
zvani~nici u sli~nim

78 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

PATINA:PATINA.qxd 18.1.2012 23:45 Page 79
Zolina istorijska optu`ba
Navikli ste da u ovoj rubrici tretiramo
doga|aje ili podsje}amo na neke od
najva`nijih fotografija koje su snimljene u
pro{lom vijeku. Ovaj put, malo }emo u}i i u
XIX vijek... Samo malo, dvije godine.
Te 1898. u listu L’Aurore, koji je prvi broj
promovisao godinu ranije, objavljeno je
pismo francuskog knji`evnika Emila Zole
koje je naslovljeno: Optu`ujem!, ili na
francuskom jeziku: J’accuse. Dakle, bio je
Zola upleten u Aferu Dreyfus, direktno pi{u}i
tada{njem predsjedniku republike Felixu
Faureu. U tom pismu je “Zola optu`io vladu
STRIP ARTIST
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA

za antisemitizam, kao i za neosnovano
hap{enje kapetana Alfreda Dreyfusa, koji je
na procesu 1894. osu|en na do`ivotnu robiju
zbog navodnog odavanja vojnih tajni
Njema~koj; pismo je bilo objavljeno na
naslovnoj strani tog lista i izazvalo je veliki
odjek kako u samoj Francuskoj, tako i u
njenim kolonijama, a naslov samom pismu
dao je urednik novina”.
Felix Faure umro je naredne, a Emil Zola
~etiri godine kasnije. No, ne{to ranije... “Emil
Zola je zbog pisma bio optu`en za klevetu i
osu|en 23. februara 1898. na godinu dana
PATINASTA KUTIJA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
“OPTU@UJEM” ILI “J’ACCUSE”
Emil Zola napisao je krajem XIX
vijeka pismo tada{njem predsjedniku
Francuske Felixu Faureu
zatvora. Da bi izbjegao kaznu pisac je
pobjegao u Englesku, a u domovinu se vratio
godinu dana kasnije, kada je kazna Dreyfusu
bila poni{tena, po{to su dvije klju~ne figure
afere pobjegle i izvr{ile samoubistvo.
Dreyfus je na obnovljenom procesu
oslobo|en optu`bi i 1906. rehabilitovan,
vra}en u vojsku i unaprije|en u ~in majora.”
Eto, {ta je jo{ onda bila gra|anska
svijest. Bez ovog pisma, objavljenog 13.
januara 1898., ne mo`e, ama ba{ nijedne
godine, pro}i rubrika koja se zove: Dogodilo
se na dana{nji dan, ili neka sli~na. 
79
Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 18.1.2012 23:03 Page 80

Plasto (bez Kurta):

“Da, da, da!”
by ALMIR PANJETA

1. Kad }ete napisati autobiografiju ?

Mo`da.

2. Da li ste kao m
ali sanjali da }ete
dizajner i slobodn biti
i umjetnik?
Nisam to ni danas.

rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
Da.

4. [ta morate imati u fri`ideru?

Da.
13. [ta uradite kad
vam preko puta pre|e
5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? crna “Me~ka”?
Da. Mahnem voza~u.

6. [ta svaka `ena mora imati u

14. Da imate 15 minuta
nov~aniku, a mu{karac u ta{ni?
vlasti, {ta ne biste u~inili?
Da.
Da.

7. Da niste to {to jeste, 15. Opi{ite Selmu

{ta biste bili? Bajrami u tri rije~i?
Da. Da.

8. Da je danas smak svi 16. Vjerujete li da u

jeta,
{ta biste sutra u~inili? radiju `ive mali ljudi?
Da. Ka`u...

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? 17. S kim biste voljeli

Da. otplesati tango?
Da.
10. Jeste li meteoropata?
Da. 18. Osoba koja vas `ivcira?
Da.
11. Koliko ima istine u izreci: “Ne
dade se usranom do potoka?” 19. Nosite li hranu na pla`u?
Da. Ne.

12. Da li je bolje 20. [ta obla~ite kad `elite

biti lijep i pametan izgledati sexy?
ili ru`an i glup? Da.
Da.
21. Poruka ~itaocima
na{eg magazina?
Da!

80 SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd 19.1.2012 0:01
Press slu`ba ProCredit banke -
Uredni{tvu
ProCredit banka nije
kreditirala Turkoil
(“Turski opsjenar koji je najavio
da }e u BiH investirati milijardu KM“,
SB, br. 791)
U ~lanku “Turski opsjenar koji je naja-
vio da }e u BiH investirati milijardu KM“
objavljen je slijede}i navod gosp. Zahira
Imamovi}a, vlasnika i direktora firme Imzit
Comerc: “Prekinuli smo svaku poslovnu
saradnju, i jo{ je samo ostalo da sa
Imzitovih benzinskih pumpi Turkoil skine
svoje reklame“, pojasnio je u kratkom
razgovoru za “SB“ Imamovi}, otkrivaju}i
kako su Turci i pumpu na Dobrinji kupili
nakon {to su u ProCredit banci podigli
kredit. Kako je informacija o kreditiranju
od strane ProCredit bank neistinita, molimo
vas da je novinari Slobodne Bosne ne
koriste u daljem izvje{tavanju o ovoj temi.
Molimo vas da nas u budu}nosti konta-
ktirate za provjeru navoda u kojima se
spominje ProCredit bank.
S po{tovanjem,
Valentina Kova~i}, press slu`ba
Ured za odnose s javno{}u
Narodne stranke Radom za
boljitak - Uredni{tvu
Auto u kojem se vozi
ministar Jerko Ivanković
Lijanović ne plaća
ministarstvo
(“Federalno ministarstvo poljoprivrede,
na ~ijem je ~elu Jerko Ivankovi}
Lijanovi}, pla}a renta-a-car usluge
Auto-ku}i Lijanovi}!“, SB, br. 791)
U skladu sa Zakonom o za{titi od
klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH”, br.
75/02 od 1. studenog 2002. godine), a u
vezi sa objavljenim tekstom pod naslovom
“Federalno ministarstvo poljoprivrede, na
~ijem je ~elu Jerko Ivankovi} Lijanovi},
pla}a renta-a-car usluge Auto-ku}i Lija-
novi}!“, autora Asima Metiljevi}a, koji je
iza{ao u 791 broju Nezavisne informativne
revije “Slobodna Bosna“, izdava~a Pres-
19.1.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 81
Sing d.o.o. Sarajevo, datuma 05.01.2011.
godine, a ~iji je sadr`aj neprovjeren i
neistinit, tra`imo da u prvom slijede}em
broju “Slobodne Bosne“ objavite saop{tenje
koje se nalazi u attachmentu e-mail-a, a u
kojem se navodi demant objavljene pri~e u
791. broju “Slobodne Bosne“.
Jerko Ivankovi} Lijanovi}: ’Auto u kojem
se vozim ne pla}a ministarstvo’
“Pove}anje izdvajanja za poljoprivredu u
Federaciji BiH iznosi nekih 40%. To za na{e
poljoprivredne proizvo|a~e ne}e biti ni blizu
dovoljno. Nadam se da }e Vlada Federacije
BiH i Parlament u nekom rebalansu po-
praviti stanje kako bi do{li bar na 6% od
ukupnog prora~una Federacije BiH {to je
predvi|eno Strategijom za razvoj Fede-
racije. Sredstva koja }e biti na raspolaganju
nastojat }u da {to br`e i {to pravednije
podijelim poljoprivrednicima i nagla{avam
da ne}e biti nikakvih tro{kova za rent a car
usluge, za bilo kakvo vozilo koje ja vozim,
kako su neki mediji la`no iznosili u javnost.
Ja vozim auto Narodne stranke Radom za
boljitak, {to potvr|uje i saobra}ajna dozvola
pomenutog vozila. To je vlasni{tvo Narodne
stranke Radom za boljitak i bilo kakav
tro{ak tog vozila, od goriva do bilo ~ega ne
ide na Ministarstvo poljoprivrede, vodo-
privrede i {umarstva FBiH nego ide na
ra~un Narodne stranke Radom za boljitak“,
izjavio je dopredsjednik Narodne stranke
Radom za boljitak, Jerko Ivankovi} danas u
Sarajevu, povodom izno{enja la`i u
pojedinim medijima kako koristi rent a car
usluge na ra~un Ministarstva poljoprivrde,
vodoprivrede i {umarstva Federacije BiH.
Ured za odnose s javno{}u NS RZB
Muradif Pajt – Uredni{tvu
U nabavci ili doniranju
uređaja za presretanje
telefonskih komunikacija
nikada nisam učestvovao
(“Mrak pri~a: ^udo (bo{nja~ke)
tehnike“, SB, br. 792)
Koriste}i se svojim ustavnim i zakon-
skim pravom da mi se mora pru`iti prilika na
ispravku, to Vas molim da u narednom
broju SB objavite sljede}e ispravke:
1-Donacija, o kojoj ste objavili i doku-
ment sa spiskom donirane opreme, u~inje-
na je krajem 1992. godine, i to Drugom kor-
pusu A BiH, i vama je data kao dokument iz
kojega se vidi i da se potvrdi da su satelit-
ski telefoni donacija - na drugoj strani doku-
REAGIRANJA
menta pod stavom 54 - gdje stoji da donaci-
ja uklju~uje i 3 kompletna sat. telefona. Do
ure|aja koji su se mogli koristiti u to vrijeme
za potrebe prislu{kivanja neprijateljskih
radio komunikacija su se nalazili radio
amaterski {irokopojasni radio-prijemnici, i iz
naziva se vidi da su se trebali (a jesu li, ne
znam) koristiti za presretanje radio komu-
nikacija, a ne prislu{kivanje telefonskih
komunikacija - jednostavno je nemogu}e s
tim ure|ajima prislu{kivati fiksne telefone, a
mobilnih tada skoro da nije ni bilo u upotre-
bi u BiH. U nabavci ili doniranju ure|aja za
presretanje telefonskih komunikacija, nika-
da nisam u~estvovao, ali je u ljeto 1992.
godine bio jedan neformalan razgovor na
temu te tehnike, koji nisam shvatio ozbiljnim
iz dva razloga. Prvi je {to taj neko nije ni
spominjao ni imao novac, a drugo {to je
svaka budala u to vrijeme htjela da bude
James Bond, pa i samo slu{anje obra-
zlo`enja o potrebi nabavke te opreme od
with psihopata je bilo samo najobi~nije
tra}enje vremena. Jedan do with BONDO-
VA (ali slu`beni) je bio i Bakir Alispahi}, koji
se prilikom na{ega jedinoga sastanka u
ljeto ’92, interesovao o legalnom procesu
nabavke, kao i na~inu i mogu}nosti da se ta
specijalisti~ka oprema nabavi. Ali samo to.
Znao je on, a i prijatelji BiH iz MUP-a RH su
mu po~etni~ki objasnili da tu opremu mo`e
nabavljati samo dr`ava s obaveznim END
User certifikatom. Po{to sam uvijek bio
generalno skepti~an prema svim mogu}im
zahtjevima ljudi iz Alijinoga okru`enja, iz
najprostijega razloga iz “BATLER TEORIJE”
- da sluga ba{tovan ima samo jedan cilj, a
to je da on sluga bude kralj, a kralj bude nje-
gov ba{tovan, pogotovo sam se od toga dis-
tancirao... Ne vjeruju}i nikom od with
BATLERA-BONDOVA, nikada nisam htio ni
slu{ati dalje te ili sli~ne gluposti, a kamoli
u~estvovati u ne~em {to kasnije mo`e imati
samo jedan rezultat, a to je sau~esni{tvo u
ne~em lo{em, makar i bio samo upoznat s
postojanjem toga zahtjeva, ili trgovac -
sasvim svejedno. Pedro treba da visi, a ko
je pravi a ko krivi Pedro, neka se istorija tim
bavi. Nisam htio biti Pedro.
2- S kamionom s opremom koji se
spominje u tekstu nisam mogao ni teoret-
ski biti u bilo kojoj konekciji, po{to sam se u
to vrijeme – do decembra ’93. - nalazio u
Bostonu, i prvi puta sam po dobijanju Green
Carda iza{ao u Evropu krajem februara ’95.
Tom prilikom sam -negdje u to vrijeme -
organizovao, platio-poklonio vlastitim
novcem i ubacio 136 kanalnu zemaljsku
satelitsku stanicu za potrebe PTT-a BiH. A
ina~e za opremu za presretanje telefonskih
razgovora nije Bakiru Alispahi}u trebao
kamion, dovoljna je bila pilotska torba, tako
da se po mom osje}aju ”NE[TA U
KAMIONU” zapravo radilo o ne~em drugom
- po{iljci paso{a - za potrebe MUP-a koji se
81
Reagiranja:Reagiranja.qxd 19.1.2012 0:02
REAGIRANJA
nije ionako kontrolisao, a ne o nekoj
prislu{noj opremi. I da je ikada postojala ta
oprema koja je i{la kamionom preko
Hrvatske, ne bi se moglo desiti da ne znam
ili ne saznam. Tih kamiona u pratnju visokih
faca iz MUP-a BiH je bilo svaka 2-3 mjese-
ca, cijelo vrijeme rata, i uvijek uz maksimal-
nu koordinaciju s MUP-om HR, ~ak i tokom
naj`e{}ih hrvatsko-bo{nja~kih sukoba.
MUP RH je tako|e maksimalno u tehni~koj
oblasti pomagao MUP-u BiH. I spomenutu
prislu{nu opremu - profesionalnu mo`e
nabaviti samo dr`avna slu`ba, a ne privat-
nik, tako da je MUP-u BiH i u tom segmen-
tu mogla tada pomo}i samo dr`avna slu`ba,
pa o MUP RH, {to je apsolutno mogu}e. To
mo`e provjeriti ko god ho}e, i li~no mislim
da to nije vi{e tajna kao tada, a ne od svega
stvarati najfantasti~nije storije obavezno sa
spy-kriminalnom podlogom. Nije mi `elja
nikoga amnestirati od kriminala, kojega je
bilo napretek, ali nije sve bio kriminal, i ne
mora svaka {u{a ba{ sve znati. A o pojedi-
nim kamionima ili avionima, pogotovu.
Zaboravite zauvijek. Onaj ko treba znati,
zna, i to je dovoljno.
3- Ja nikada nisam dobio novac do bilo
koga, pogotovo ne od dr`ave BiH, pa ni iz
ma koje “muslimanske prijateljske zemlje”.
Pozivanje na prijateljske muslimanske
zemlje u BiH iz vremena rata, i poslije,
uvijek automatski inplicira na Iran i
obavje{tajnu slu`bu te zemlje i njenu
suprotstavljenost mojoj zemlji - SAD-u. Tu
civilizacijski veli~anstvenu zemlju, kulturu,
istoriju i same ljude cijenim kao i sve ostale
dr`ave na svijetu, ali samo to. I to nije krim-
inal. Sve ostalo je kriminal, po i za mene, i
molim vas da s tim zaista budete stra{no
oprezni, jer sam ja dr`avljanin SAD-a i naj-
manja nesmotrenost me mo`e ko{tati
`ivota. Osim Iranaca na TV-u, `ivoga ili
nacrtanoga niti sam sreo niti vidio. Da sam
ijednu muslimansku zemlju ikada u `ivotu
smatrao meni prijateljskom, uz najvi{e
po{tovanje prema svim islamskim ili musli-
manskim zemljama, religijama i ostalim civi-
lizacijskim vrijednostima, kojima uistinu te
zemlje obiluju, `ivio bih tamo. Izbor po meni
prijateljske zemlje je bio moj, i zna ga sav
svijet. Sva sredstva, pa i za nabavku sat.
telefona, su donacija moje kompanije i
~lanova moje porodice i ne znam za{to sam
u svim va{im napisima “kontraverzan”,
mo`da {to sam vi{e od pola `ivota emi-
grant, ali biti to nije grijeh. Ili zato {to sam
jedini nealbanac su|en od vojnoga suda
SFRJ, izme|u ostaloga i za iredentizam. Da
mi je u tada{njoj SFRJ, gdje sam osu|en
kao politi~ki zatvorenik po ~l.133 st.1, bilo
dobro, nikada ne bih ni postao emigrant.
4- Ja sam tokom rata zaista poklonio i
poslao veliku koli~inu - ne oru`ja - razne
opreme, pa i one koja se mogla koristiti za
prislu{kivanje, u okviru donacije, ali nepri-
82
Page 82
jateljskih radio komunikacija, a ne fiksnih
telefona... ^injenica je i to da do danas
nisam saznao gdje se nalazi i jedan jedini -
makar i pokvaren - ure|aj koji sam poslao,
a poklonjen je “dr`avi za njene legalne
potrebe”, a ne nekome privatno. Da se i
kroja~ka igla mo`e zloupotrijebiti, zna i
ludak, a da se i sporni ure|aji koje sam
poslao tako|e mogu zloupotrijebiti, nije
ama ba{ nikakva tajna. Tajna je gdje su
sada ti ure|aji - ako postoje, i pod ~ijom
kontrolom, to treba tra`iti. Mi{ljenja sam da
ste bili na pravom tragu i poprili~no blizu. Da
ste pitali za moje pretpostavke, pomogao
bih vam, i obe}avam da }u vam pomo}i, ali
samo pod uslovom da raspola`ete ba{
konkretnim podacima, a ne kamionima
nepoznatih sadr`aja, ili sli~no.
Srda~an pozdrav
Muradif Pajt, Boston, SAD
Odluka nije usvojena,
mada je bila i napisana i
Enver Bijedi} - Uredni{tvu potpisana, o čemu
Odluka nikada nije ni svjedoči fotokopija koju
razmatrana ni usvojena na smo objavili u Slobodnoj
sjednici Vlade Federacije Bosni
(“Bitka ’crvenih’ protiv ’zelenih’ za BH
Telecom”“, SB, br. 792)
Po{tovani,
U izdanju Slobodne Bosne od 12.
januara 2012. godine objavljen je tekst pod
naslovom “Bitka ’crvenih’ protiv ’zelenih’ za
BH Telecom” i nadnaslovom “Odnosi izme-
|u SDP-a i SDA pali su najni`u ta~ku nakon
uspostave crveno-zelene koalicije, Slobod-
na Bosna otkriva da se u sredi{tu najnovijeg
sukoba SDP-a i SDA nalazi BH Telecom”,
potpisan od strane novinara Asima
Metiljevi}a.
U pomenutom ~lanku se izme|u ostalog
navodi “Slobodna Bosna do{la je u
posjed skandalozne Odluke koju je
potpisao premijer Nik{i}, a koja je kako
doznajemo napisana u {tabu SDP-a po
izri~itom nalogu partijskog {efa Zlatka
Lagumd`ije”, te se objavljuje i nepotpisan
primjerak navedene Odluke.
Isti~emo da je citirani tekstu potpunosti
neta~an iz razloga {to navedena odluka
nikada nije razmatrana na Sjednici Vlade
Federacije, pa samim tim nije mogla biti
predmet potpisivanja. Dakle, kompletan
~lanak je napisan na osnovu odluke koja
nije donesena.
Naime, novinar Metiljevi} kao autor
teksta je prije objave istog morao pribaviti
ta~ne podatke koji se odnose na dono{enje
navedene odluke, a {to je vrlo jednostavan
proces s obzirom da je dnevni red Sjednice
Vlade Federacije javnosti dostupan, od-
nosno imenovani je u najmanju ruku trebao
objaviti “potpisan primjerak Odluke”.
O~ekujemo da objavite demant neko-
rektno objavljenog teksta od 12.01.2012.
godine, te se nadamo da }e se novinari
Va{eg lista ubudu}e informisati o svim
~injenicama prije nego javnosti prezentiraju
informacije.
Ministar
mr. Enver Bijedi}
Asim Metiljevi} – Enveru
Bijedi}u
Gospodine Bijedi}u,
Ni pored najbolje volje nikako nisam
uspio razabrati smisao Va{eg demantija.
Tvrdite da sporna Odluka kojom ste na-
mjeravali staviti pod kontrolu javne nabavke
BH Telecoma nikada nije razmatrana na
sjednici Vlade Federacije BiH, te na osnovu
toga izva~ite zaklju~ak da je “kompletan
~lanak u Slobodnoj Bosni napisan na
osnovu odluke koja nije donesena“.
Ali, zar je SB tvrdila druk~ije? Istina je da
sporna Odluka nije ni razmatrana ni
usvojena na sjednici Vlade FBiH, ali je
nesumnjivo bila i pripremljena i uvr{ena kao
zasebna, 12. ta~ka Dnevnog reda na
pro{losedmi~noj sjednici Vlade FBiH. No,
ministri iz reda SDA pobunili su se protiv
Va{e namjere da selektivno suspendirate
Zakon o javnim nabavkama, nakon ~ega je
ova ta~ka skinuta s Dnevnog reda.
Suprotno va{oj volji, Odluka nije usvojena,
mada je bila i napisana i potpisana, o ~emu
svjedo~i fotokopija koju smo objavili u
Slobodnoj Bosni.
Razumijem da ste bijesni zbog pretr-
pljenog poraza, ali nikako ne razumijem {ta
ste `eljeli posti}i “dementijem“ koji to nije,
jer se Va{e tvrdnje u dlaku podudaraju s
tvrdnjama Slobodne Bosne.
S po{tovanjem,
Asim Metiljevi}
SLOBODNA BOSNA I 19.1.2012.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd 18.1.2012 12:50 Page 78