SENAD AVDI]: NIJAZ DURAKOVI] IZBLIZA I SA DISTANCE

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

Kako javlja TANJUG

USKORO www.slobodna-bosna.ba

WEB PORTAL
SLOBODNE
BOSNE
Omot-2:CRNA.qxd 31.1.2012 12:58 Page 78
Sadrzaj:Sadrzaj.qxd 1.2.2012 23:48 Page 3
SADR@AJ
18 “SKAJ SRPSKA“
PRIZEMLJENA
Aerodrom Mahovljani koristi jo{ samo
Dodik
Nakon {to je Vlada RS-a otkazala i
posljednju avioliniju Aerodroma Mahovljani,
radnici Aerodroma stupili u generalni {trajk;
Slobodna Bosna otkriva koliko su poreske
obveznike RS-a ko{tale nerentabilne
aviolinije i koliko ih ko{ta Dodikovo
vozikanje luksuznom Cesnom 525 30
22 POVRATAK OTPISANIH
Poslovni uzlet osu|enog {pijuna
Nakon {to je punih pet godina, zahvaljuju}i
razgranatim {pijunskim vezama,
izbjegavao odslu`enje osmomjese~ne
zatvorske kazne, biv{i {ef Federalne
obavje{tajno-sigurnosne slu`be IVAN
VUK[I] otkupio je slobodu za 24.400 KM;
na{a novinarka otkriva kako je i uz ~iju
pomo} smijenjeni hercegova~ki
obavje{tajac i glavni konstruktor afere 48 DIJETE U (NE)VREMENU
“dr`avni udar“, u vrijeme dok je za njim bila
raspisana policijska tjeralica, izgradio
impresivno poslovno carstvo
26 NOVE AFERE U BR^KO
DISTRIKTU
Pravda na Mujkanovi}ev na~in
Sukobi u vrhu SDP-a i SDA ovih dana su
se prenijeli i na lokalne razine vlasti; prema “sedam i pol
saznanjima na{eg lista ove dvije stranke
u{le su u klin~ i u Br~ko Distriktu, gdje
brojne otvorene afere slu`e za ucjene i
prijetnje me|u visokim politi~kim
funkcionerima, ali i ~elnicima Tu`ila{tva
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
58 IZGUBLJENI U PREVODU
D@ENNET ZA JET SET
Pokoravanje Zagreba i okolice
Protekle nedjelje hrvatsku prijestolnicu
skandalizirala je novinska pri~a o ilegalnom
radu tamo{njeg popularnog kluba kojeg su
otvorila dvojica 20-godi{njaka, sinova
zapadnohercegova~kih tajkuna; na{
novinar pi{e ko su najpoznatiji i najbogatiji
mladi Hercegovci, djeca poratnih tajkuna,
pripadnici mostarske i zagreba~ke “zlatne
mlade`i“
Mali vojnici
Poslije Drugog svjetskog rata u biv{oj nam
dr`avi veli~ana su juna{tva malih partizana,
{kole su dobijale nazive po bomba{u Bo{ku
Buhi, generacije su plakale uz scenu kad
dje~ak gine napadaju}i njema~ki bunker, a
pobjednici {kolskih takmi~enja “Titovim
stazama revolucije“ dobijali su za nagradu
knjigu “Djeca heroji“ u kojoj su mogli vidjeti
desetine biografija maloljetnih narodnih
heroja. Tokom proteklog rata u sve tri vojske
bilo je onih koji su maloljetni i{li u borbu,
ginuli ili bivali ranjeni, a danas ih se zbog
eventualnog kr{enja Konvencije o pravima
djeteta uglavnom skriva. Od njih se “peru“
oni koji su im
davali oru`je u
ruke i slali ih u
akcije sa
obukom od
minuta“.
Slobodna
Bosna“ donosi
vam njihove
pri~e
www.slobodna-bosna.ba
Titlovanje, ludom radovanje
Vije}e za elektroni~ke medije Republike
Hrvatske nedavno je donijelo odluku kojom
nala`e privatnoj RTL Televiziji da mora
titlovati filmove iz Srbije; treba li prevoditi
srpske filmove na hrvatski, bosanski i
obrnuto, koliko se me|usobno (ne)
razumijemo i pri~amo li jo{ uvijek istim
jezikom, za “SB“
govore reditelji
MIROSLAV
MOM^ILOVI],
GORAN MARKOVI]
i OGNJEN
SVILI]I], te
lingvistica
SNJE@ANA
KORDI]
Ilustracija na naslovnoj strani
Hasan Fazli}
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI],
Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],
Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
MOJA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 2.2.2012 0:54
MINI MARKET
(PO)SLU[NO ODJELJENJE
Mirka [arovi}a
}e savjetovati
biv{i
obavje{tajci
Drago Vukovi} i
Dobro
Planojevi}
Sude}i prema spekulacijama koje se
mogu ~uti kada je posrijedi odabir nje-
govih savjetnika, budu}i ministar vanj-
ske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
Mirko [arovi} okru`it }e se sve samim
biv{im obavje{tajcima. Pored ratnog
{efa Slu`be dr`avne bezbjednosti u
Bijeljini Drage Vukovi}a, koji je bio
[arovi}ev savjetnik za medije i analitiku
i u Predsjedni{tvu BiH, kao vrlo
izgledan kandidat za savjetni~ku funkci-
ju spominje se i Dobro Planojevi}.
Planojevi} je svojedobno bio glavni
inspektor u Obavje{tajno-bezbjednosnoj
slu`bi Republike Srpske, ali je bez
posla ostao krajem 2004., nakon formi-
ranja OSA-e, budu}i da nije pro{ao
sigurnosnu provjeru. Kao jedan od
razloga Planojevi}eve diskreditacije
tada se spominjala upravo njegova
bliskost s Mirkom [arovi}em i vrhom
SDS-a. (S.M.)
Mirko
[arovi}
4 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Page 4
SVE PO ZAKONU - A MO@DA I NIJE
Upravni odbor razmatra
poništavanje konkursa za
izbor novih urednika BHRT-a
KO ]E BITI NOVI UREDNICI
Pritisci da se konkurs poni{ti dolaze sa raznih strana
^lanovi Upravnog odbora BHRT-a
Marija Putica, Nikola Dereti} i Ahmed @ili}
najvjerovatnije }e poni{titi konkurs za izbor
novih urednika ovog javnog servisa, koji je
raspisan po~etkom decembra pro{le godine,
saznaje “SB“. Pritisci da se konkurs poni{ti
dolaze kako od Sindikata uposlenika BHT-a,
tako i od Udru`enja BH novinari. Iz ovog
Udru`enja su se u vi{e navrata pismeno
obratili Upravnom inspektoratu Ministar-
stva pravde BiH, sa zahtjevom da se
preispita proceduralna i zakonska uteme-
ljenost raspisivanja konkursa. Me|utim, u
Ministarstvu pravde smatraju da u objav-
ljivanju konkursa nema ni~ega spornog, te
da je cijela procedura provedena u skladu sa
zakonom. Kao dokaz da je tako, iz
Upravnog inspektorata Ministarstva u
odgovoru Udruzi BH novinari prilo`ili su
saop{tenje za javnost koje je 6. decembra
pro{le godine izdao v. d. generalnog
direktora BHRT-a Muhamed Bakarevi}
(?!), a u kojem se, dakako, tvrdi da je
konkurs za urednike BHT-a i BH Radija 1
pripremljen i objavljen u skladu sa
Statutom BHRT-a, normativno-pravnim
dokumentima i odlukama Upravnog odbo-
ra. Ipak, kako saznajemo iz dobro obavi-
je{tenih izvora, Upravni odbor nije zadovo-
ljan provedbom konkursne procedure, kao
ni ve}inom kandidata koje je Komisija
predlo`ila za nove urednike BHT-a i BH
Radija 1 u sektorima Informativnog, Re-
vijalno-muzi~kog, Dokumentarnog i Sport-
skog programa, o ~emu smo pisali u
pro{lom broju “SB“.
Podsjetimo, za urednicu Informativnog
programa BHT-a ve}inom glasova Komi-
sije predlo`ena je novinarka i voditeljica
Dnevnika ove televizijske ku}e Svjetlana
Topali}, dok bi istu funkciju na BH Radiju
1, prema mi{ljenju ~lanova Komisije
Nermina Durme i Velenke \uki}, trebala
obavljati Alenka Bruck, sada{nja urednica
vanjskopoliti~kog magazina Global na
BHT-u. Durmo i \uki}eva su pri izboru
urednika za Informativni program preglas-
ali druga dva ~lana Komisije, D`evdeta
Tuzli}a i Mileta Stoji}a, a sama ~injenica da
Komisija nije bila jedinstvena u svojim
odlukama unosi dodatne sumnje u regula-
rnost izbora najboljih kandidata koji su se
prijavili na konkurs.
O svemu tome ~lanovi Upravnog odbo-
ra BHRT-a raspravlja}e na narednoj
sjednici 13. februara, kada }e i biti done-
sena odluka o tome ho}e li konkurs biti
poni{ten. U me|uvremenu, pojedini uposle-
nici ovog javnog servisa koji su se prijavili
na konkurs najavljuju i tu`be protiv BHRT-a
jer su, kako tvrde, nepravedno izostavljeni
iz razmatranja Komisije. (M. Radevi})
MINI MARKET:MINI MARKET.qxd 2.2.2012 0:55 Page 5

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] U NASERA IMA PARA

Nijaz Duraković Naser Kelmendi

izmirio dugove u
Nešto između Dubaiju svog
poslovnog
ortaka Alija
Koçaka
Turski dr`avljanin Ali Koçak, koji je
uhap{en u Sarajevu 31. decembra, po
INTERPOL-ovoj tjeralici koju je za njim
raspisala policija Ujedinjenih Arapskih
Emirata zbog izdavanja ~ekova bez
pokri}a, pu{ten je na slobodu. Odluku o
ukidanju pritvora donio je Sud BiH,
nakon {to su vlasti Ujedinjenih Arapskih
Emirata povukle me|unarodnu policij-
sku tjeralicu, dok }e istraga Tu`iteljstva
BiH, koje novog vlasnika kompanije
Turkoil Sarajevo sumnji~i za pranje
novca, biti nastavljena. Kako
nezvani~no doznajemo, povla~enju
INTERPOL-ove tjeralice za Alijem
Koçakom prethodio je odlazak njego-
vog sarajevskog doma}ina Nasera
Kelmendija u Dubai. Kelmendi je u
Ujedinjene Arapske Emirate otputovao
samo nekoliko dana poslije Koçakovog
hap{enja, a pretpostavlja se da je tada
izmirio sva dugovanja svog turskog
poslovnog partnera. (S.M.)

Ali
Koçak

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 5

Iluzije:Iluzije.qxd 2.2.2012 0:24 Page 6

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NIJAZ IZBLIZA (2)

EPITAF O SVEMU POMALO
Pi{e: SENAD AVDI]

Čudna je, ambivalentna, “kohabitirajuća“ bila ljudska, emotivna i

politička veza između Šuvara i Durakovića; miješale su se tu indi-
vidualne taštine, geni kameni, cinična podozrivost koja je ponekad
nekome ko bi to sa strane, hladno, pratio ličila na netrpeljivost

O
milion sam tema, milijardu {to krupnih stvari, {to
anegdotalnih nezaboravnosti, razmi{ljao dok su
hod`e u ledenom mezarju Alipa{ine d`amije u
utorak u~ile nad mezarom Nijaza Durakovi}a. Svaka mi
misao i svaka emocija studenija i zale|enija od zemlje
koja je, lopatu, po lopatu, grumen po grumen, prize-
mljivala, privodila kraju jednu fascinantnu, inspirativnu,
otvorenu, nezavezanu ljudsku sudbinu. Zadnji put kad
sam sa Profesorom pri~ao, prije godinu dana na
Bjela{nici, svi oko nas o~ekivali su varnice, neobuzdane
uvrede, eskalaciju netrpeljivosti; nisu do~ekali, naravno.
Pri~ali smo o knjizi Ljubav u doba kolere Gabrijela
Garcie Markesa, koju je Nijaz tek, a ja godinu-dvije
ranije, pro~itao. Preporu~io sam Nijazu da malo pogleda
Markesovu knjigu Dvanaest hodo~asnika; u toj kolekciji
pri~a ima pone{to od svakog genijalnog romana
veli~anstvenog Kolumbijca.
Sva{ta mi se (pro)vrtilo kroz glavu dok su lopate
radile svoj posao, a hod`e svoj, ispred Alipa{ine d`amije.
Recimo kako mi je Nijaz trebao biti kum u novembru
Bilo je to kasno, varljivo ljeto 1988. godine. Tada{nji
predsjednik jugoslavenskih komunista Stipe [uvar
sedmicama i mjesecima je smi{ljao i razra|ivao plan kako
iz vrha avangarde radni~ke partije u Srbiji ukloniti
zlo}udnog Slobodana Milo{evi}a. Populisti~ka histerija
koju je Milo{evi}ev nacional-socijalisti~ki sto`er
inkubirao i robusno izvozio po “slobodnim srpskim
teritorijama“, Kosova, Crne Gore, Vojvodine, Bosne i
Hercegovine, prijetila je trajnim razaranjem ne samo
tada {nje zajedni~ke dr`avne zajednice nego i
civilizacijskih postulata na kojima su po~ivali njeni
republi~ko-pokrajinski konstituenti. [uvar je, priznao mi
je to, a i napisao na nekoliko desetina stranica, namjer-
avao na Dvadesetoj sjednici Centralnog komiteta SKJ o
izbaciti iz Partije Slobodana Milo{evi}a i tako, barem
privremeno, o~uvati jedinstvo jedne i jedine partije u
tada{njoj Jugoslaviji. Slovenci (M Milan Ku~an, Stefan
Koro{ec) su bili za to. Makedonci (V Vasil Tupurkovski) su
se malo ne}kali, ali u osnovi su bili uz tu ideju.
Crnogorski komunisti~ki lideri (M Marko Orlandi}, Vidoje

Vru}i Stolac; Lekcije koje bi

1990. godine - sedam dana nakon okon~anja prvih
demokratskih izbora. Pa kada je Savez komunista/SDP
BiH na ~ijem je ~elu bio, izgubio izbore, izgubio se Nijaz,
izgubio se i ja, danima se nikome nismo javljali. Mjesec-
dva kasnije u Kairu, nesu|ena mlada, Nijaz i ja lizali smo
jedno drugom, drugo tre}em nikad zacjeljive rane,
@arkovi}, minus Milo \ukanovi}) u Centralnom komitetu
SKJ bili su spremni iskrvariti za ideju da se Milo{evi}a
pacifizira, odnosno odstrani iz “regularnog politi~kog
prometa“. “A, kako }e BiH, kako }e njeni komunisti na to
reagirati?“, pitao me [uvar. “Moram pitati Nijaza“, kazao
sam mu.

emotivne, politi~ke, patriotske...
Jutros, dok sam na televiziji gledao obra~un Milorada
Dodika i ^ edomira Jovanovi}a u TANJUG-ovim
prostorijama u Beogradu koji se, prema svjedo~enju
o~evidaca, odvijao uz nevi|ene mjere osiguranja, opalio
me potpuno neo~ekivan, potisnuti flashback - `iva istina
da ne mo`e biti ni `ivlja, niti mo`e biti istinitija. Koliko
sam mogao primijetiti, osjetiti na bilu, pulsu grada,
javnom mnjenju a, svi su danas bili uz televizijske ekrane
u Sarajevu (“atmosfera je bila, ko kad je umro Tito“), `ivo
zainteresirani {ta }e Čeda re}i Miletu, a {ta }e se Dodik
nagovoriti Jovanovi}u. “Vi meni nikada ne}ete oprostiti
{to sam Milo{evi}a poslao u Haag“, kazat }e lider
Liberalnih demokrata Srbije Jovanovi} poglavici
nezavisnih socijaldemokrata Republike Srpske Dodiku.
^
udna je, ambivalentna, “kohabitiraju}a“ bila ljud-
ska, emotivna i politi~ka veza izme|u [uvara i
Durakovi}a; mije{ale su se tu individualne ta{tine,
geni kameni, cini~na podozrivost koja je ponekad nekome
ko bi to sa strane, hladno, pratio li~ila na netrpeljivost.
Onaj ko je bio bli`e, nije mogao odoljeti toplini i
dobronamjernosti “uvreda“ koje su so~no razmjenjivali
deklarirani ljevi~ari i ratoborni antifa{isti. Primjer: [uvar
se zajebavao sa Nijazom da kad se u Hrvatskoj uvede
jezi~ki pravorijek njegovo ime biti @eljko Budali} (Nijaz,
na turskom, onaj koji `eli; Durak (na ruskom) - budala).
Nije kr{ni Hercegovac, Nijaz, ostajao skr{tenih ruku:
podsje}ao je “imotskog kadiju“ [uvara kako se u
njegovom kraju (Stocu) stajsko |ubrivo iznosilo na

6 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

 Iluzije:Iluzije.qxd 2.2.2012 0:24 Page 7
TE[KO, BOLNO I
NERAZUMLJIVO
OPRA[TANJE
Vjerski i civilni vrh u
Bo{njaka oprostio se
od profesora doktora
Nijaza Durakovi}a
nekom {atorskom krilu koje se zvalo “{uvarina“. I tako unedogled.
Na promociji jedne [uvarove knjige, malo pred rat, govorio je u
Zagrebu Nijaz Durakovi}. Dijelove knjige ~itao je Rade [erbed`ija.
“Rade“, pitao je [uvar, “jesi li ti i{ta od Krle`e drugo prihvatio i
razumio osim da mora{ imati {e{ir?“. Tako se nekada {alilo,
vrije|alo, podjebavalo, a da nikoga ne zaboli glava; pravila igre su
bila druga~ija - dobronamjerna, otmjena, ako je mogu}e vrcakava.
[ega~io se [uvar, pored ostalog tvrde}i, empirijski provjereno,
kako da bi iko uspio u komunisti~koj nomenklaturi, mora imati
bi, unato~ i uprkos, trebalo razraditi
`enu koja se zove Mirjana (njegova `ena Mira, Slobina `ena Mira,
Nijazova `ena Mira...) “Pa {ta da ja radim, dru`e predsjedni~e?“,
pitao sam [uvara. “Poku{aj se udvarati Mirjani Bobi} iz Duge“,
prasnuo je u nezaustavljiv smijeh najve}i sociolog sela u biv{oj
dr`avi, Stipe [uvar.
“Nijaze“, pitao sam poput kurira Jovice, “ ho}e li bosa -
nskohercegova~ki komunisti na sutra{njoj sjednici podr`ati
[uvara u namjeri da ukloni Slobodana Milo{evi}a?“. “Ho}emo,
ako Stipe ubijedi onog svog zemljaka, glavonju iz Imotskog,
generala Veljka Kadijevi}a (ministar odbrane SFRJ) da nas
nakon smjenjivanja Slobe sve ne pohapsi“. Zvao sam te iste
ve~eri [uvara (u Zagreb) i pitao ga ho}e li vojska biti neutralna
ako se Milo{evi} pomete sa politi~ke scene. “Veljko mi je
rekao da }e vojska osiguravati Sava centar tokom odr`avanja
sjednice CKSKJ“, {krto je procijedio [uvar. “A poslije?“,
insistirao sam, budu}i da je Milo{evi} nahvatao desetine hiljada
ogor~enih Srba koji su opkolili Sava centar. “Poslije, ne
znam...“, kazao je {ef tada jedine partije u tada jedinoj dr`avi u
kojoj smo `ivjeli...
Vojska je, navodno jugoslavenska, samo godinu dana nakon
toga, u martu 1991. godine, vatreno pokazala svoju nepristrasnost i
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
Foto: Milutin Stoj~evi}
neutralnost: nezavisnim tenkovima je i svim raspolo`ivim vatrenim
arsenalom protiv opozicione “`ive sile“ sprije~ila gra|anski
(antikomunisti~ki) protest koji je imao za cilj svrgavanje diktatora
Slobodana Milo{evi}a.
N
e{to malo ranije, Nijaz Durakovi} mi je pri~ao kako su pred
one prve, demokratske izbore on i potpredsjednici njegove
partije (IIvo Kom{i} i Krstan Male{evi}) na za{ti}enom
sastanku u General{tabu JNA ( generali Veljko Kadijevi}, Blagoje
Ad`i}, admiral Stane Brovet) otvoreno nudili pobjedu njegove
stranke SK BIH/ SDP ukoliko se programski bude deklarisala za
“o~uvanje Jugoslavije“. Nisu prihvatili. Oni izgubili izbore, ja
izgubio kuma. (Sve bilo utana~eno u restoranu u La{vi, vlasni{tvo
velikog srednjobosanskog i evropskog nogometa{a A lojza
Reni}a.)
Sve bi ovo do sada napisano trebalo biti svjedo~enje iz prve
ruke, ogoljeno i intimno o jednom zna~ajnom ~ovjeku, njegovim
politi~kim, nau~nim referencama, ali na`alost nije. Ako je i{ta
va`no i pou~no, a nadam se da jeste, ovo je svjedo~anstvo kako su
sudbine ljudi za koje smo mi, mali, obi~ni smrtnici mislili da
povla~e konce na{ih sudbina, neko dr`ao u svojim rukama.
P.S.
Ovih se dana vascijela Srbija podigla oko spa{avanja @e-
ljezare u Smederevu koju je ameri~ki kupac US STEEL vratio
Vladi susjedne dr`ave za jedan dolar. “A zna{ li ti“, pitao me
Nijaz Durakovi}, prije ihi-hi godina, “koliko je dr`ava kredita,
mjenica bez pokri}a ulo`ila u smederava~ku @eljezaru? Četiri
puta vi{e nego u Agrokomerc.“ Sjedio je za stolom Hakija
Pozderac, glavnooptu`eni u aferi “Agrokomerc“, i samo klimnuo
glavom. 
7
Iluzije:Iluzije.qxd 2.2.2012 1:01 Page 8
SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 26. JANUAR
Sna`ne emocije, neobuzdane strasti,
podgrijavaju atmosferu pred sutra{nju
utakmicu rukometa{a Srbije i Hrvatske;
ciljano se {ire sa obje strane. Ministar
unutra{njih poslova Srbije, biv{i Milo{e-
vi}ev portparol IVICA DAČI] apelira na
srpske navija~e da se se ne pona{aju “kao
oni“ (Hrvati) i da zadr`e dostojanstvo i
odr`e tradicionalno (srpsko) gostoprimstvo.
Ve~eras na Hrvatskoj televiziji, emisija,
tako|er vatrogasnog profila; ANTON
VRDOLJAK, redatelj, ~lan Me|unarodnog
olimpijskog komiteta, ka`e kako su, u
najmanju ruku “neprimerene izjave srpskog
ministra, kako se ono zove - Viki}a“.
“Mislite ministra Dinki}a“, popravlja ga
voditelj PETAR VLAHOV. Taj klipan
kojem je neko dopustio da iz dana u dan
ure|uje emisiju, ne{to ranije najavljuje
politi~kog analiti~ara iz Srbije “\or|a
Vukovi}a“. “Izvinjavam se, ja se prezivam
Vukadinovi}“, ispravi voditelja analiti~ar iz
Beograda.
Ne radi se, dakle, o “rje~niku nespora-
zuma“ (Kundera), nego o stampedu ele-
mentarne neobavije{tenosti, nepotrebe da
se i{ta zna u obavljanju javnog posla. I {ta
se ima zamjeriti huliganu u beogradskoj
“Areni“ koji je ga|ao (fla{om, kovanim
novcem, haj’ga znadni) hrvatskog super-
mena Ivana Bali}a, a pogodio sjajnog beka
srpske reprezentacije [e{uma. [e{um,
Bali}, Vukovi}, Vukadinavi}, Viki}, Dinki},
Da~i}, kao da je to ne{to va`no; najva`nije
je da se divlja~ki mrzimo i da smo “na
pravoj strani“!
PETAK, 27. JANUAR
Britanski premijer David Cameron cije-
li je svoj posjet i izlaganje Vije}em Evrope
8 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
potro{io dokazuju}i da je potpuno u redu i
u skladu sa najvi{im demokratskim stan-
dardima da se zatvorenicima u njegovoj
zemlji ne dozvoli glasanje na izborima. Sud
u Strasbourgu je tu praksu kvalificirao kao
nedemokratsku i krajnje, krajnje spornu.
Kako god bilo, ve~eras sjedim sa doktorom
OGNJENOM [IMI]EM, koji izdr`ava
zatvorsku kaznu u zatvoru poluotvorenog
tipa u Sarajevu (na Igmanu), pu{ten je na
vikend odsustvo i nisam siguran da mu na
pamet pada da vi{e ikada i igdje glasa za
bilo koga...
SUBOTA, 28. JANUAR
Sino}nja ve~er, uprkos svemu tmurnom
i obeshrabruju}em, pro{la veselo i
razdragano. Profesor BESIM SPAHI], sa
Fakulteta politi~kih nauka, uzeo tamburu -
gitaru pa “izbiflao“ sve pjesme koje je
svojeru~no napisao, a koje su uglazbili i
otpjevali va`ni njegovi travni~ki jarani. Od
Nik{e Brato{a do Seida Memi}a Vajte...
Bio tu, u dru{tvu, i jedan Dalmatinac, pa ne
mo`e da vjeruje da je pjesmu “Jugo“, koja
je prije desetak godina dobila laskavu
titulu “Porin“, pjevali je Giuliano i Marijan
Ban, napisao neko iz kontinentalnog
Travnika. A, opet, ima jedan, ne znate ga vi,
a ni ja ga ne znam, tako|er iz Travnika, koji
je ‘90-ih godina bio zadu`en da brine o
hrani “Chicago Bullsa“ - ta~no odre|ivao {ta
smije pojesti Michael Jordan, {ta Scottie
Pippen, a {ta ne bi smio, nikada, ni pod
razno, Toni Kuko~. Zeznut je, nepredvidiv
Travnik: tamo je mogu}e da ]iro Bla`evi}
bude tri-~etiri godine mla|i nego obi~no, Ivo
Andri} bude “kontroverzan“, a familija
Kusturica obiteljsko stablo i{~eprka u
“Prokletoj avliji“.
NEDJELJA, 29. JANUAR
Da se mo`e odokativno planirati dan,
kao {to to uredni i sustavni ljudi ~ine, da-
nas bih po milijarditi put pogledao film
Douglasa Sirka “Sve {to nebo dopu{ta“,
do~itao knjigu Philipa Rotha (“Udala sam
se za komunistu“) i prepustio se zimskoj
idili. Ali, ne le`i vra`e: ko je mogao
pretpostaviti da }e veli~anstveno finale
“Australain Opena“ trajati debelih {est sati:
Rafael Nadal i Novak \okovi} toliko su se
“}erali“ u Mealburnu. Pobijedio je, narav-
ski, Novak. Veli~anstvenu je poruku poslao
\okovi} (‘alal mu vera!): “Pobedio sam
samo za to {to mi je bilo va`nije da
pobedim.“ Tako je, majstore!
PONEDJELJAK, 30. JANUAR
Prijatelj iz Slovenije me dobronamjerno
upozorava na tamo{nju radijsku zvijezdu:
de~ko se zove DENIS AVDI] i navodno je
sa ovih na{ih bosanskohercegova~kih pro-
stora. “On je od ovih hercegova~kih Av-
di}a.“ “Ama, meni je to odli~no, samo ne
kontam od kojih je de~ko Denisa...?“
UTORAK, 31. JANUAR
Gledam kako u jedan restoran, tu negdje
u okolini, najbli`em okru`enju, u`urbano
ulaze {ef SDP BiH ZLATKO LAGUM-
D@IJA, potom predsjednik SDA, SULE-
JMAN TIHI] i urednik Federalne televizije
BAKIR HAD@IOMEROVI]. Privatno
raspore|uju strana~ke pozicije na javnom
servisu. Ne znam dokle je ta stvar dogurala,
jesu li se i{ta dogovorili, ali ne}e biti zgoreg
da licitiram, operativno, konstruktivno,
budu}im pozicijama; me|ustrana~kim
dogovorom AMINA LAGUMD@IJA je
{efica dje~ijeg i omladinskog programa,
LEJLA BALI]-HAD@IOMEROVI] ured-
nica dokumentarno-edukativnog sektora.
Za odraslu populaciju, pod firmom
“roditeljska pa`nja“ predla`em, ni{ta ne
name}em, koalicijskim partnerima, idealna
je B ehija, Behka, Belma Selimovi},
supruga ministra Emira Suljagi}a; samo je
ona u stanju pomiriti zara}ene platform-
a{ke, malogra|anske, pohlepne sitnosop-
stveni~ke, u osnovi i dubinski banditske
ambicije!
SRIJEDA, 1. FEBRUAR
Odslu`io je svoju zatvorsku kaznu
izre~enu u Haagu mostarski |ilko{ VINKO
MARTINOVI] [TELA. Sad je slobodan
gra|anin, ma {ta o tome mi mislili, to je
tako. Ako se bude pisala, a ne}e, ne
vjerujem, verbalna povijest pro{loga rata,
[tela }e dobiti vidno, zna~ajno mjesto,
nakon {to je 1994. priveo u mostarski
zatvor predsjednika “Herceg - Bosne“
KRE[IMIRA ZUBAKA koji je trebao i}i
na hitne pregovore u Bonn. “[tela, pu{}aj
Kre{u, to ti i Klaus Kinkel poru~uje.“
Razmisli [tela, sekundu-dvije, osvrne se
oko sebe i pita najbli`e suradnike: “A jeko
(ko je) Kinkel, pr~im mu Issa!”
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:25 Page 3
MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.2.2012 1:14 Page 10

MINI MARKET
AVAZ LETI PRVI DAVORIKE DAJKE

Vlasnik “Avaza“ Davor Korać u UO EPBiH a

Fahrudin
Radon~i}
kupio avion
Kako nezvani~no saznajemo,
utemeljitelj Avaza i predsjednik Stranke
za bolju budu}nost BiH Fahrudin
Radon~i} postao je vlasnik luksuzne
letjelice. Rije~ o avionu Cesna dometa
do 3.000 kilometara koji namjerava
iznajmljivati poslovnoj i politi~koj
klijenteli u BiH, a kako doznajemo,
osobito ra~una na plodnu suradnju s
novim ministrom inostranih poslova BiH
Zlatkom Lagumd`ijom, s kojim je
izgladio ranije nesporazume. Prema
istom izvoru, Radon~i} planira prvi
promotivni let svojim privatnim avionom
izvesti 1. marta, a navodno su ve}
poslane pozivnice njegovim najbli`im
saradnicima i prijateljima koji }e mu
praviti dru{tvo tom prilikom. Radon~i}ev
avion u koji mo`e da stane desetak
putnika bit }e parkiran na banjalu~kom
aerodromu Mahovljani jer je tamo
najam parking mjesta vi{estruko jeftiniji
nego na Sarajevskom aerodromu.
(M.F.)
Fahrudin
Radon~i}
njegova supruga Lidija u UO
Zavoda za zapošljavanje
Da je Vlada Federacije BiH ozbiljno
naumila provesti mjere {tednje i po~eti
kresati administraciju u javnim poduze-
}ima, dokazuje i zaklju~ak sa sjednice
Vlade odr`ane u srijedu u Mostaru. Naime,
provode}i politiku stezanja kai{a, federalna
je Vlada odlu~ila pro{iriti Upravni odbor
Zavoda za zapo{ljavanje sa pet na sedam
~lanova. Imenovanjima se najvi{e obrado-
vala Lidija Kora}, koja je postala ~lanica
UO i tako sustigla mu`a Davora, koji istu
du`nost obavlja u Elektroprivredi BiH,
nakon uspje{ne karijere prodavca automo-
bilskih guma u Sarajevu. Dru{tvo u UO je
JADNI SERVIS
Lider SDA Tihić tvrdi
da FTV emitira
dezinformativni program
Predsjednici SDA i SDP-a Sulejman
Tihi} i Zlatko Lagumd`ija, zajedno sa
urednikom Federalne televizije Bakirom
Had`iomerovi}em, sredinom ove nedjelje
poku{avali su u jednom elitnom sarajev-
skom restoranu okon~ati sukob vezan za
na~in na koji se u programu FTV
izvje{tava o radu SDA, ali i razgovarati o
budu}im kadrovskim rje{enjima u
uredni{tvu ove ku}e. Sukob je izbio kako
zbog pristrasnog izvje{tavanja u informa-
tivnom programu ove ku}e tako i zbog
izbora ~lanova Upravnog odbora i
usvajanja novog statuta. SDA tvrdi da su
poslanici SDP-a u federalnom Parlamentu
oborili imenovanje ~lanova UO jer za
~lana nije predlo`en Mirsad ]ati}, dok
SDP optu`uje SDA da je zbog njihovog
politikantstva iz parlamentarne procedure
povu~en statut kao jedan od klju~nih
dokumenata po kojima FTV radi. Vrh
SDA bijesan je i zbog krajnje negativnog
tretmana ove partije u televizijskom
servisu ~iji je “dezinformativni program“,
kako ka`e Tihi} “u funkciji samo jedne
partije, SDP-a“. Federalni servis jedna je
{aroliko, na{lo se tu mjesta za pomo}nice
op}inskih na~elnika i sli~no. Na istoj
sjednici Vlade ambiciozni Faruk Bori},
smijenjeni urednik svakog medija u kojem
je radio, imenovan je za novog direktora
novinske agencije FENA, iako se
spekuliralo kako }e to mjesto pripasti
Mensuru Osmovi}u, nekada{njem glavnom
i odgovornom uredniku dnevnika Avaz i
San, koji odnedavno uredni~ku du`nost
obavlja u mostarskom Dnevnom listu, vrlo
bliskom strankama Platforme, osobito
Lijanovi}ima.
(N.H.)
URE\IVA^KA POLITIKA
Sulejman Tihi} napu{ta sastanak sa
Lagumd`ijom i Had`iomerovi}em
od rijetkih institucija u kojoj stranke
platforme nisu provele kadrovsku ~istku,
{to samo potvr|uje rasprostranjenu tezu
da je vode}a stranka platforme, SDP, puno
prije odr`anih izbora preuzela punu
kontrolu nad FTV. Kako doznajemo,
SDA }e uskoro u federalnom Parlamentu
otvoriti ozbiljnu raspravu o ure|iva~koj
politici FTV-a a kao neposredni povod
poslu`it }e redovni Izvje{taj o radu koji,
gotovo je izvjesno, ne}e dobiti prolaznu
ocjenu federalnih zastupnika. (N.H.)

10 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

MINI MARKET 2:MINI MARKET 2.qxd 2.2.2012 1:15 Page 11

MINI MARKET
DRUGOVI I DUGOVI
Priredila: Ma{a ]osi} PRO ET CONTRA
Nik{i}eva vlada
Slažete li se sa ocjenom uve}ala dug
pape Benedikta XVI da je FBiH za
budućnost katolika u BiH stotinjak
miliona KM
dovedena u pitanje?
Skoro ~etvrtina ovogodi{njeg bud`eta
AZRA E[REF OLIVERA DODIG Vlade FBiH oti}i }e na izmirenje
prispjelog duga. Bud`et je naime te`ak
HAD@IAHME- GA^ANIN Urednica 1,9 milijardi KM, a dug koji }e
Direktor BHRT-a Federaciji BiH prispjeti na naplatu
TOVI]
Profesor IPSA-e NE/DA te`ak je 496 miliona KM.
Rast kreditnog duga prili~no je
na EFSA
NE Ne sla`em ako se ti~e ustrojstva
dr`ave i njenih akata jer svi
zna~ajan, ali odgovornost najve}im
dijelom pada na aktuelnu federalnu
NE Katolici su sastavni dio Bosne i
Hercegovine stolje}ima, oni
dijelimo iste probleme. Ako
natalitet nastavi padati a ljudi
vladu premijera Nermina Nik{i}a koja
Mi{ljenja sam da budu}nost ne mogu tako lako nestati. odlaziti, dovest }e se u pitanje se potkraj pro{le godine olako i
katolika nije ugro`ena. Za Atmosfera u BiH }e sigurno biti budu}nost ne samo katolika brzopleto zadu`ila za 88 miliona KM
ovakvu ocjenu papa Benedikt bolja za sve nas. nego i svih naroda u BiH. emitiraju}i trezorske zapise sa
XVI nema argumenata. {estomjese~nim rokom dospije}a.
Trezorski zapisi sti`u na naplatu, ali
AMOR MA[OVI] BORKA RUDI] MIMO uve}ani za kamatu pa }e dug po ovom
Direktor
Udru`enje [AHINPA[I] osnovu prema{iti 100 miliona KM.
“BH Ina~e, mimo ovog duga kojeg je sama
Instituta Novinar
novinari” napravila, aktuelna federalna Vlada ove
za nestala OBN-a
}e godine vratiti kreditorima jednak
lica BiH DA/NE DA iznos kao i prethodna vlada premijera
NE/DA Broj~ano zaista jeste sve manje
katolika i ostalih neislamskih Evidentno je da je budu}nost
Mustafe Mujezinovi}a. (M.A.)
Ne vidim na koji na~in je vjernika u BiH i to je fakat koji se katolika ugro`ena. Najbolji
ugro`ena budu}nost katolika. ne mo`e ni~im osporiti. Sla`em pokazatelji ugro`enosti je izbor Nermin
Smatram da je ugro`ena se sa ocjenom pape Benedikta hrvatskog ~lana Nik{i}
budu}nost svih nas zbog XVI jer nisam vidjela da islamske Predsjedni{tva, kao i formiranje
o~iglednog pada nataliteta vo|e adekvatno reaguju kada je Vlade FBiH bez legitiminih
kada je u pitanju BiH. upitanju napad na katolike u BiH. predstavnika Hrvata.
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI
V

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 11

Dodik Ceda:TEKST osnova.qxd 2.2.2012 1:36 Page 12

STRUKTURALNI DIJALOG

DODIK NIJE ZAPALIO @ITO... NEGO

izvr{en genocid i govorila sve ono {to
ČEDOMIR JOVANOVIĆ, lider LDP-a, tokom burnog njemu Dodik ovih dana zamjera.
sučeljavanja u Tanjugovom Pres centru sa
predsjednikom RS-a MILORADOM DODIKOM, koji je GDE JE ZAPELO, BRE!
Odgovaraju}i na podsje}anje da je i on
opravdano imao status regionalne medijske li~no 2005. godine u Sarajevu priznao da je
u Srebrenici po~injen genocid, Dodik je
“poslastice“, potpuno je ogolio i demontirao Dodikovu rekao da taj entitet nije genocidna
tvorevina, da nije nastao na genocidu, kao i
politiku koju je uporedio sa Karadžićevom tokom rata da on li~no nikada nije priznao da se geno-
u BiH; duel čiji je direktan prenos na beogradskim cid u Srebrenici dogodio ve} da je samo
konstatovao ~injenicu da je sud to utvrdio,
televizijama najavljen pod nazivom “Tačno u podne”, preciziraju}i da on ne prihvata tu odluku
suda.
izazvao je burne reakcije u Beogradu i regiji “Samo sam konstatovao da je sud utvr-
dio da je izvr{en genocid, nisam priznao
`estokog duela sa Čedomirom Jovano- ~injenicu da se on dogodio. Smatram da se
Pi{e: MIRHA DEDI]
vi}em, Dodik je rekao kako je “la` i uvreda

N
akon tvrdnje da je Republika
Srpska stvorena na genocidu u
Srebrenici, koju je predsjednik
Liberalno-demokratske partije
Čedomir Jovanovi} izrekao na
sjednici Glavnog odbora svoje stranke i
najave tu`be banjalu~kih bora~kih
udru`enja protiv njega, on je su~elio svoje
stavove u duelu sa predsjednikom Repu-
blike Srpske Miloradom Dodikom. Tokom
za Srbe tvrdnja da je RS genocidna
tvorevina”. Tu je Jovanovi}evu izjavu
nazvao nastavkom medijske hajke koja se
protiv njega vodi iz Sarajeva. Lider LDP-a
naglasio je da su Republiku Srpsku na
genocidu u Srebrenici i uru{avanju
Sarajeva napravili njen prvi predsjednik
RS-a Radovan Karad`i}, prvi vojnik RS-a
Ratko Mladi}, kojima se sudi u Haagu, i
predsjednica Biljana Plav{i} koja je pred
Tribunalom priznala da je u Srebrenici
genocid kao kvalifikacija ne mo`e odr`ati.
Smatram da se nije desio.”
On je u tom smislu naveo da je
Dejtonski sporazum kvalifikovao doga|aj u
Srebrenici kao “tragi~an”, a da je RS formi-
rana pet mjeseci prije nego {to je BiH dobi-
la me|unarodno priznanje. “Ja sam u~esnik
tih doga|aja, to je bio odraz politi~ke volje
ljudi, koji su `eljeli da za{tite porodicu,
imanja, identitet”, rekao je Dodik, nagla-
siv{i da nema namjeru da pravda Sre-
brenicu.

12 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Dodik Ceda:TEKST osnova.qxd 2.2.2012 1:37 Page 13

BEOGRAD - BANJA LUKA

BEORADSKI OBRA^UN U PODNE

Duel lidera LDP-a ^edomira Jovanovi}a i predsjednika
Republike Srpske Milorada Dodika u organizaciji Tanjuga
protekao je u burnoj atmosferi. Jovanovi} je rekao da
njegova izjava da je RS nastala na genocidu “ima te`inu”
i da je masakr u Srebrenici najve}i zlo~in u Evropi
nakon Drugog svjetskog rata. Dodik je odgovorio da
Jovanovi} na pri~i o RS prikuplja politi~ke poene

O MILO[EVI], KARAD@I], MLADI]

Čedomir Jovanovi} je kazao da odnosi
izme|u Srba i Bo{njaka u BiH nisu bili u toj
mjeri zao{treni ~ak ni u vrijeme rata kao
{to su sada i da je za to kriva pogre{na poli-
tika koju vodi Dodik i njegovi politi~ki
mentori iz Beograda.
Dodik je kazao da mrzi Sarajevo i da u
glavni grad BiH odlazi samo kada mora i da
}e “jednog dana sigurno do}i do raspada
BiH“. ”Bosna i Hercegovina }e se raspasti
na sastavne djelove jednog dana, kao {to se
dogodilo sa Čehoslova~kom”, rekao je
Dodik.
Jovanovi} je rekao da Srbija mora da
ponudi jasan plan za rje{enje u RS-u, a ne da
gleda sa strane. On je precizirao da je njego-
va re~enica u kojoj je naveo da je RS nastala
na genocidu dio brige za sopstvenu zemlju.
“Ja brinem o svojoj zemlji Srbiji koja se
nalazi tri meseca pred izbore. Imamo pravo
da u kampanji formuli{emo i otvorimo sp-
orna pitanja kako bi nakon izbora Srbija
prestala da bude izvor svih problema u
regionu”, rekao je lider LDP-a. Jovanovi}
je istakao da se u Srebrenici 1995. godine
dogodio “najmasovniji ratni zlo~in u
posleratnoj Evropi”.
Dodik je kazao i da Srbija nije izazvala
rat u BiH, ve} da je to u~inio Alija
Izetbegovi} koji je rekao da }e `rtvovati
mir u Bosni i odustao od mirovnog plana za
BiH. On je dodao i da su prvi zlo~ini u
Bosni izvr{eni nad Srbima.
“Pri~om o genocidnoj tvorevini se
{pekuli{e, a vi tome poma`ete svojim izjava-
ma. Ja sam ponosan na Srbiju, volim je vi{e
nego Sarajevo, ali Srbija mo`e da bude
ponosna jer dozvoljava da vi koji imate
druga~ije mi{ljenje od dr`avne politike
mo`ete slobodno govoriti”, rekao je Dodik.
Nakon burne polemike u prostorijama
dr`avne novinske agencije Tanjug, Dodik i
Čeda Jovanovi}, kako saznajemo, nisu se
zadr`ali kod direktorice Tanjuga Ranke
\uki} na viskiju, kako je predvi|eno, ve}
su se oti{li svako na svoju stranu. Milorad
Dodik u pratnji Emila Vlajkija, potpred-
sjednika RS-a, i Pere Simi}a, savjetnik za
medije, po svoj prilici, oti{ao je kod svog
prijatelja Borisa Tadi}a.
[TA JE DODIK TRA@IO U BEOGRADU?
Bo{ko Jak{i}, vanjskopoliti~ki analiti-
~ar lista Politika, za na{ list ka`e da je
Dodika u duel sa Čedomirom Jovanovi}em
“doveo” isuvi{e jak i ozbiljan udarac koji je
dobio krajem pro{le nedelje iz Beograda.
“Pri tome mora da je Dodik bio jako
iznena|en jer je naviknut da ga Beograd
stalno hvali. Tako da je taj disonantni ton 

Na pogibeljno su~eljavanje sa ^edom Jovanovi}em u

kojem je branio politiku Karad`i}a i Mladi}a
predsjednika RS-a prisilio je BORIS TADI]!!!
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 13
Dodik Ceda:TEKST osnova.qxd 2.2.2012 1:37
STRUKTURALNI DIJALOG
 koji se sad prvi put pojavio izazvan upravo
time. Ja mislim da je njemu bilo izuzetno
bitno da do|e ovde i ra{~isti stvari, {to zbog
sopstvenog unutra{njeg polo`aja u
Republici Srpskoj, da ne ispadne da je
do{lo do nekog raskola na relaciji Banja
Luka - Beograd, koji bi mogao da ugrozi
njegovu poziciju i da ne ispadne da svi
drugi njegovi protivnici, a ima ih poprili~no
ne samo u Republici Srpskoj, ve} jo{ vi{e u
Federaciji BiH, iskoriste sve ono {to je
rekao Čeda Jovanovi}. To je obja{njenje
za{to je trebalo odmah da do|e i da u|e u tu
polemiku i za koju su se obojica dobro
pripremili. Dodik je naprosto procenio da
mu je to izuzetno va`nio. S obzirom na
aktere duela mislim da odavno nije bilo
tako provokativnog ‘dvoboja‘ kao {to je bio
ovaj. Mislim da se Jovanovi} malo bolje
pripremio i da se nije oslonio samo na ono
{to dr`i u glavi, vadio je citate {ta je Dodik
izjavljivao 2008. godine, odnosno shvatio
je da je to prilika da poentira i da ne vodi
razgovor samo u politi~kom tonu”, ka`e
Jak{i}.
Zoran Ostoji}, narodni poslanik LDP-a
u Skup{tini Srbije i ~lan Predsjedni{tva i
Politi~kog savjeta LDP-a, na pitanje {ta je
natjeralo Milorada Dodika da do|e u
Beograd i su~eli se sa Čedmirom
Jovanovi}em na temu srebreni~kog genoci-
da, kratko je kazao — “Boris Tadi}, pred-
sjednik Srbije”.
“Morate da imate u vidu da je ovo
vreme predizborne kampanje u Srbiji, a
Dodik kao jedan od lidera iz Republike
Srpske odlu~io je da u~estvuje u toj kam-
panji, zasnovanoj na emocijama. Recimo,
to da je Republike Srpska nastala 1992.
godine, nekoliko meseci pre me|unarodnog
priznanja BiH, samo je {uplja Dodikova
teza. Republika Srpska je legalizovana, a
naro~ito njene granice, u Dejtonu, dakle
nakon genocida u Srebrenici. U svakom
slu~aju, bilo je va`no o ovoj temi razgo-
varati u Beogradu. Čeda Jovanovi} nije {ef
neke nevladine organizacije ve} {ef parla-
mentarne stranke koja je dala svoj doprinos
kretanju Srbije ka evroatlantskim integraci-
jama, a posle slede}ih izbora da}e jo{ ve}i
doprinos. Čeda Jovanovi} je na najjasniji
na~in izlo`io poziciju moderne, demokrat-
ske, gra|anske Srbije koja je lider u
regionu. Dodik je ostao na pozicijama koje
su blokirale Bosnu odnosno suprotno onim
kojima se penjao ka vlasti. Ovo je sa na{e
ta~ke gledi{ta bio sudar dva srpska patrio-
tizma, pravog kojeg predstavlja Čedomir
Jovanovi} i la`nog Dodikovog. Čedomir je
rekao Dodiku da bi u Republici Srpskoj tre-
balo da se deli ordenje Sr|ana Aleksi}a
ukoliko RS `eli da bude ‘bolji deo BiH’,
{to je bio slogan Milorada Dodika u predi-
zbornoj kampanji 2006. godine, a ne ordenje
Radovana Karad`i}a. To je Čedina poruka,
14
Page 14
DODIKOV
DOPRINOS
TADI]EVOJ
PREDIZBORNOJ
KAMPANJI
Milorad Dodik se u
polemiku sa ^edomirom
Jovanovi}em upustio po
nalogu predsjednika
Srbije Borisa Tadi}a
ISTORIJSKI POTEZI LIDERA LDP-a
ČEDA JOVANOVIĆ: “Jel‘ znate da
sam odveo Slobodana Miloševića u
zatvor?”
Dodik je u jednom trenutku poru~io
^edomiru Jovanovi}u da se prisjeti odakle
poti~e, aludiraju}i da je majka lidera LDP-a
porijeklom iz Bosne i Hercegovine, ista-
kav{i da su Jovanovi}eve pretke pobile
usta{e. Na to mu je Jovanovi} uzvratio:
“Nemojte, molim Vas, Vi da me podse}ate
odakle je moja majka. Jel’ se ovde pri~a
odakle je moja majka? I vi }ete moje srpst-
vo da merite kao...”
Dodik: “Va{im glupostima....”
Jovanovi}: “Jel’ tako? Jel’ tako? Pa to
onda recite i budite na takav na~in dosto-
jan predsednik RS-a. Ne kitite se
Karad`i}evim ordenjem, kitite se Sr|anom
Aleksi}em, momkom koji je ubijen zato {to
je branio svoje drugare Bo{njake”…
Jovanovi}: Ko je vodio tu politiku u
ime srpskog naroda koja je uni{tila srpski
narod? Karad`i}?
Dodik: Karad`i} je imao svoje gre{ke,
ali je zaslu`an za formiranje RS-a, na nje-
govoj hrabrosti je nastala. Gre{ke je pravio
kasnije.
Jovanovi}: Vi ste od ~oveka koji je
Karad`i}u govorio da je zlotvor do{li u
situaciju da o njemu ni{ta ne smete da
ka`ete.
U `ustroj raspravi Dodik je Jovanovi}a
upitao za{to on nije mijenjao politiku Srbije
dok je bio na vlasti, na {ta mu je lider LDP-a
odgovrio da je promjena politike zaustavlje-
na ubistvom Zorana \in|i}a. Lider RS-a
je tada iskoristio priliku da Jovanovi}u
pripi{e odgovornost za ubistvo premijera
\in|i}a.
“Imali ste priliku da mijenjate politiku, a
stvorili ste uslove u kojima je ubijen premi-
jer. Za{to si ti vadio onog Spasojevi}a iz
zatvora?”, rekao je Dodik.
“A jel’ znate da sam odveo Slobodana
Milo{evi}a u zatvor?“, uzvratio je lider
LDP-a.
U nastavku duela, Dodik je lidera LDP-a
optu`io da govori o BiH, a da ne poznaje
situaciju u njoj.
Dodik: Bili ste u Sarajevu, pojeli
}evape na Ba{~ar{iji i tako formuli{ete
svoje stavove. Do|ite u Banju Luku.
Jovanovi}: Ne jedem }evape, a bio
sam i u va{oj Banjoj Luci.
Dodik: Do|ite slobodno, samo vam ja
ne}u obe}ati da }e vas {tititi ovoliko ljudi
koliko vas {tititi u Srbiji.
Jovanovi}: Pa gde vidite Bo{njaka u
toj Republici Srpskoj ako meni ka`ete ne}u
te {tititi?
Dodik je jo{ rekao kako u “Sarajevu
ima vi{e Kineza nego Srba”, na {ta je
Jovanovi} uzvratio kako “u Sarajevu nisu
ostale ni Sarajlije” i upitao Dodika koliko je
Bo{njaka ostalo u Republici Srpskoj,
navode}i kako su i iz Banje Luke mnogi
morali oti}i. 
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Dodik Ceda:TEKST osnova.qxd 2.2.2012 1:38
BOSANSKI LONAC
“Sa tom vrstom pameti doguraćeš
daleko koliko i Božidar Vučurević
kada je osvajao Dubrovnik”
“Ja ne mogu tragati za re{enjem u
Bosni, a to rje{enje graditi na nesre}i srp-
skog naroda. Ali isto tako, moj narod
zaslu`uje ono dostojanstvo koje mu je
oduzeto kada je identifikovan sa onim {to
u pro{losti nikada nije uradio i sa ~ime
treba da se suo~i da taj teret sa sebe
skine. Ta~no je da je u Srebrenici u~injen
najmasovniji ratni zlo~in u poslijeratnoj
Evropi, zlo~in koji je kvalifikovan kao geno-
cid. Ne mislim ovaj na{ razgovor pretvoriti
u citiranje kojim vi mijenjate pol u svojoj
politi~koj karijeri. ^injenica je da je ubijeno
10.000 ljudi u Sarajevu, ~injenica je da je u
Sarajevu ubijeno 1.500 djece, ~injenica je
Bo{ko
Jak{i}
\or|e
Vukadinovi}
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 15
BEOGRAD - BANJA LUKA
svoje mi{ljenje, da je to bio jedan flaster
koji je zalepljen samo kako bi se prestalo sa
ubijanjima i da nikome nije bilo stalo do
pravde. Ja delim mi{ljenje Čede Jovanovi}a
da Republika Srpska ne bi postojala da nije
izvr{en genocid, i ne samo u Srebrenici ve}
jo{ u sedam op{tina u BiH. To Dodik uop{te
ne pominje. Tako|er i da nisu izvr{eni svi
oni mali genocidi. To zna~i etni~ka ~i{}enja
koje Sud nije smatrao da predstavljaju deo
ukupnog plana, ali koji su doveli do toga da
da su ubijeni i Srbi i Hrvati... ^injenica je je u Isto~noj Bosni ostalo skoro homogeno
da BiH nije dr`ava, nego lonac. Ja mislim srpsko stanovni{tvo. Ja mislim da Dodik
da je Srbija ta koja na to treba odgovoriti,
nije razumeo ni to da Jovanovi} govori sa
da preuzme svoj deo odgovornosti, da
gledi{ta Srbije, da Srbija gre{i {to ima tako
ponudi jasan plan, a ne da sa strane ka`e
bliske odnose sa RS-om i {to time
dogovorite se vi tamo”, rekao je Jovanovi}.
objektivno ohrabruje taj destruktivan stav
Lider LDP-a je dodao i to da dejtonsku
koji Dodik ima o BiH. To Srbiju dovodi u
Bosnu nisu “pravili Izetbegovi} i Karad`i},
te`ak i nemogu} polo`aj. Ne `elim da
nego Milo{evi}, tako {to je njegov glas vri-
budem prorok, ali po mom mi{ljenju taj
jedio za dva”. Uz opasku da je “veoma
duhovit”, Jovanovi} je rekao Dodiku “da }e
entitet je jedna moralno nakazna tvorevina i
sa tom vrstom pameti dogurati toliko daleko,
kao takva je neodr`iva. Dodik je Karad`i}a
koliko je stigao i Vu~urevi} kada je rekao da
jedno vreme zvao zlotvorom i pominjao
}e praviti lep{i i stariji Dubrovnik, da bi se genocid, ali ohrabren sada podr{kom iz
danas izvinjavali Dubrov~anima”.  Beograda on postaje sve destruktivniji i
zauzima poguban stav ne samo za RS, koju 
Sr|a Zoran
Popovi} Ostoji}
odnosno to je na{ patriotizam”, ka`e Predrag
Ostoji}. Simi}
DODIK IMA ZLU VOLJU PREMA BiH
Sr|a Popovi}, beogradski advokat, ka`e
za na{ list da je zgranut i zapanjen izjavama
Milorada Dodika koje je iznio tokom
dueala.
“Dodik iznosi stvari koje su neta~ne,
protivre~i sam sebi, ne priznaje presudu
Me|unarodnog suda pravde, a ubrzo potom
ka`e da ~eka {ta }e ha{ki sud da odlu~i za
Radovana Karad`i}a. Ja vidim da je on u
stanju da ka`e bilo {ta {to njemu u tom
trenutku odgovara i vidi se da on ima zlu
volju prema Bosni i Hercegovini koju otvo-
reno iznosi. Republika Srpska ja nastala u
Dejtonu, a ne onda kada Dodik ka`e. O
Dejtonskom sporazumu sam sto puta izneo
15
Dodik Ceda:TEKST osnova.qxd 2.2.2012 1:38
STRUKTURALNI DIJALOG
 tobo` brani, nego i za Srbiju. Istorijiski
gledano, jedna takva moralna nakazna
tvorevina ne}e mo}i da opstane, pogotovo
{to ona nije funkcionalna ni na bilo koji
drugi na~in”, ka`e ugledni advokat
Popovi}.
Miljenko Dereta, izvr{ni direktor
Gra|anske inicijative, ka`e da je Dodikovo
gostovanje pokazalo da Beograd prema
BiH vodi dvostruku politiku.
“Dodik radi posao koji neki politi~ari u
Srbiji se ne usu|uju da urade, a to je da
poku{ava da opravda politiku koju Srbija
vodi prema Republici Srpskoj. Ceo
problem zvani~ne srpske politike, i ove {to
se zove vlast i ove {to se zove opozicija,
jeste ta dvostruka politika prema Bosni i
Hercegovini koja, po mom mi{ljenju, ne
doprinosi regionalnom miru i pomirenju.
Dodik je do{ao ovde da poka`e svoju
snagu, me|utim, nai{ao je na `ilavog
protivnika. Moram da ka`em da sam se
potajno nadao da }e Dodik iskoristiti tu
priliku da malo ubla`i svoje stavove ne bi li
na taj na~in popravio svoju poziciju prema
Evropi i onima koji zapravo odlu~uju u
RAZBJEŠNJELI DODIK: Nakon duela Milorad Dodik
ljutito je izjurio iz Tanjugovog pres centra odbivši
poziv direktorice Tanjuga Ranke Ðukić da u njenoj
kancelariji sa Čedom Jovanoviće popije viski
regionu. Me|utim, pogre{no sam procenio.
On tu {ansu nije iskoristio. Naprotiv,
pokazao je da apsolutno zaslu`uje mnogo
stro`e sankcije nego {to }e dobiti. Kada bih
ocenjivao jednog i drugog, ja Dodiku
vodim jedinicu od po~etka njegove
politi~ke karijere i ni na jedan popravni
ispit jo{ nije iza{ao spreman. [to se ti~e
Čedomira Jovanovi}a, on je zaslu`io
solidnu ~etvorku. Kada me pitate koje su
bile reakcije gra|anske opcije u Beogradu
na ovaj duel, moram da ka`em da je ta
gra|anska ili ‘druga Srbija’ u dilemi zato
{to ima velike rezerve prema Čedi
Jovanovi}u, zato {to nije po njihovom
mi{ljenju dovoljno konzistentan na odbrani
moralnih stavova koji oni misle da su
presudni, a koji nemaju veze sa prakti~nom
politikom. Taj deo intelektualne Srbije
smatra da on pravi isuvi{e mnogo
kompromisa sa vladaju}om koalicijom i da
na taj na~in izneverava svoju politiku. Ja ne
mislim tako zbog toga {to znam da
prakti~na politika mo`e da se vodi samo uz
kompromise i nikako druga~ije”.
\or|e Vukadinovi}, politi~ki analiti~ar
“Nove srpske politi~ke misli“, za na{ list
ka`e da mu nije jasno zbog ~ega je Milorad
Dodik pristao da se raspravlja sa Čedom
Jovanovi}em.
16
Page 16
“Mislim da mu nije bilo potrebno da se
raspravlja sa nekim koga do`ivljava kao
predstavnika stavova zvani~nog Sarajeva u
Beogradu. Me|utim, u tom duelu obojica
su bila ubedljiva za svoju publiku i svako
od njih dobio poene u svom bira~kom telu,
odnosno u svojoj ciljnoj grupi. Pokazalo se
me|utim da Čeda Jovanovi} ne zna {ta pi{e
u Dejtonskom sporazumu i ne poznaje
mnogo situaciju u BiH. Dodik se, opet,
malo postidio svojih izjava iz 2008. godine
koje mu je Jovanovi} predo~io. Rekao bih
da se u jednom trenutku bio zbunjen kada
mu je Jovanovi} izvadio citat o Karad`i}u
iz 2008. godine, ali u svemu drugom
mislim da je Dodik bio ubedljiviji. Za
mene veliku misteriju predstavlja to {to je
Dodik kao {ef jednog dr`avolikog entiteta
do{ao na duel sa liderom jedne male
opozicione stranke, osim ukoliko Čedu ne
smatra glasnogovornikom Sarajeva. U
Beograd je verovatno do{ao da malo
afirmi{e svoje stavove, ali njegov motiv
mogao je biti i to {to je ovaj duel imao
ogroman medijski odjek i u Srbiji i u
regionu. To je bio sukob dve Srbije, bez
obzira {to je Dodik iz Banje Luke, odnosno
RS-a”, ka`e Vukadinovi}.
Predrag Simi}, profesor me|unarodne
politike na beogradskom FPN-u i biv{i
DODIKOVA
ZAHVALNOST
KARAD@I]U
“Karad`i} je
imao svoje gre{ke,
ali je zaslu`an za
formiranje RS-a, na
njegovoj hrabrosti je
nastala. Gre{ke je
pravio kasnije”
ambasador Srbije u Parizu, razlog za
odr`avanje ovog duela vidi u zagrijavanju
predizborne atmosfere u Srbiji.
“Ovo je privuklo veliki broj gledalaca,
zgrada Tanjuga pored koje sam danas
prolazio u vreme odr`avanja duela bila je
‘opkoljena‘ desetinama policijskih auto-
mobila sa rotacijama. Smatram da nismo
~uli ni{ta novo {to ova dva politi~ara
zastupaju, me|utim duel je zna~ajan jer
Srbija u ovom posleratnom periodu ima
jednu jaku sklonost da neke stvari
potiskuje u drugi plan, naro~ito politi~ke
opcije koje `ele da zaborave neke ratne
situacije. Mislim da se ta tema neminovno
name}e u ovom predizbornom periodu, s
obzirom da je u Srbiji dosta toga dogodilo
{to je promenilo neke dominantne teme.
Mislim na odluku Saveta EU-a da odlo`i
kandidaturu Srbije za po~etak marta {to je
doprinelo da dosta splasne taj proevropski
ose}aj koji je dominirao prethodne tri
godine ovde u Srbiji i da se ponovo vrate
teme oko rata u BiH, koje su ovde bile
izba~ene iz politi~kog diskursa. U
me|uvremenu je na scenu stupila
posleratna generacija koja ne zna mnogo o
tim temama i za koje su ovakve rasprave
ne{to sasvim novo. Mislim da je ta debata
najve}u publiku imala upravu me|u tim
mla|im bira~ima kojima su te ~injenice
bile nepoznate. Pretpostavljam da su se i
Dodik i Čeda Jovanovi} njima obra}ali,
naro~ito Jovanovi} koji upravo u toj
kategoriji, mla|ih bira~a, vidi svoju
glavnu podr{ku. Ovaj duel je deo
predizborne kampanje u kojoj je Dodik
poku{ao da uti~e na javno mnjenje u
Srbiji.” 
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:24 Page 2
Asim:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:39 Page 18

“SKAJ SRPSKA” PRIZEMLJENA

Nakon što je Vlada RS-a otkazala i posljednju

avioliniju Aerodroma Mahovljani, radnici Aerodroma
stupili u generalni štrajk; Slobodna Bosna otkriva
koliko su poreske obveznike RS-a koštale
nerentabilne aviolinije i koliko ih košta
Dodikovo vozikanje luksuznom Cesnom 525

AERODROM
MAHOVLJANI
OTKAZAO SVE
LINIJE - JEDINA
LETJELICA
DODIKOVA CESNA
Banjalu~ki Aerodrom Mahovljani rek-
Pi{e: ASIM METILJEVI] onstruiran je 2006. godine o tro{ku Vlade

R
RS-a. Rekonstrukcija je ko{tala oko 9
adnici Aerodroma Banja Luka miliona KM a za nabavku navigacijske
ponovo su obustavili rad zahtije- opreme Aerodrom je podigao komercijalni
vaju}i redovnu uplatu penzionog kredit u iznosu od 21 milion KM, ~ije je
i zdravstvenog osiguranja i vra}anje naravno palo na teret bud`eta RS-a,
korekciju pla}a koje su im budu}i da su prihodi Aerodroma Maho-
zamrznute na 480 KM jo{ prije ~etiri godine. vljani od komercijalnih letova prakti~no
Malo je vjerovatno da }e obustavom rada zanemarljivi.
pobolj{ati svoj status jer, kako ka`e
ministar saobra}aja i veza RS-a, Nedeljko
^ubrilovi}, “obustavom rada i nije nastala
neka {teta budu}i da Aerodrom ionako ne
radi niti im redovne aviolinije“.

MILIONSKA ULAGANJA
Ministar Čubrilovi} je samo djelimi~no
u pravu: {trajk radnika banjalu~kog Aero-
droma nema nikakvog zna~aja za civilni
aviopromet RS-a i njegov jedini zna~aj
sastoji se u tome da servisira povremene
letove predsjednika RS-a Milorada Dodika
i njegovih najbli`ih suradnika. Dodikova
Cesna 525 vjerovatno je najskuplja letjelica
na svijetu, naravno ne zbog cijene po kojoj
je kupljena (4,8 miliona dolara) nego zbog
cijele nerentabilne infrastrukture koja se
odr`ava isklju~ivo bud`etskim dotacijama PROMA[ENA INVESTICIJA
Vlade RS-a. Rekonstrukcija aerodroma Mahovljani ko{tala je devet, a nabavka opreme 21 milion KM

18 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Asim:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:39 Page 19

AERODROM MAHOVLJANI KORISTI JO[ SAMO DODIK

PROMJENA KURSA
Vlada RS-a otkazala je sve avio-
linije aerodroma Mahovljani

Vlada RS-a spiskala desetak miliona na subvencioniranje

nerentabilnih aviolinija Aerodroma Mahovljani
Redovno godi{nje odr`avanje Aerodro-
ma Mahovljani ko{ta oko 1,1 milion KM, a
lavovski dio, blizu 90 posto ovih tro{kova,
snosi Vlada RS-a. Osim toga, Vlada RS-a
redovno subvencionira i entitetsku aviok-
ompaniju Skaj Srpska, koja nema ni jednu
letelicu i redovno posluje s gubitkom od oko
900.000 KM koji se pokriva iz bud`eta RS-a.
No, puno ve}e iznose Vlada RS-a pla}a na
ime subvencija “strate{kim partnerima“ koji
povremeno otvaraju pa ubrzo zatvaraju
redovne aviolinije izme|u Banje Luke i
nekih evropskih gradova.
Prema nekim prora~unima, Aerodrom
Mahovljani mogao bi pokrivati vlastite
tro{kove poslovanja ako bi imao najmanje
200 putnika dnevno. No, stvarni broj
putnika daleko je od optimalnog: u cijeloj
2010. godini bilo je svega 3.534 putnika,
odnosno 9 putnika dnevno!
Uprkos ovako obeshrabruju}im poka-
zateljima, Vlada Repulike Srpske tokom
protekle tri godine sklopila je desetak
krajnje nepovoljnih aran`mana s aviokom-
panijama iz regije kojima je uredno
subvencionirala odr`avanje aviolinije s
Banjom Lukom po principu “puno za
prazno“.
RASIPANJE BUD@ETSKOG NOVCA
Ubjedljivo najnepovoljniji aran`man
sklopljen je sa slovena~kom aviokompa-
nijom Adria Airways za uspostavu stalne
aviolinije Banja Luka - Ljubljana. Nakon
prvih {est mjeseci pokazalo se da je na ovoj
liniji u prosjeku letjelo svega 5 putnika
dnevno. Slovencima se me|utim linija
isplatila jer je iz bud`eta RS-a pokriven
{estomjese~ni gubitak u iznosu od 740.000
KM. Aran`man sklopljen s Adria Airway-
som produljen je na jo{ {est mjeseci, ali je
definitivno raskinut koncem 2011. godine
jer je i najve}im optimistima postalo jasno
da se radi o nerazumnom bacanju bud`et-
skih para.
Ne{to ranije uspostavljena je i redovna
aviolinija izme|u Banje Luke i Beograda,
ali je zatvorena ve} poslije nekoliko
mjeseci budu}i da je broj putnika bio
zanemarljiv. Mjese~na subvencija JAT-u
poreske obveznike Republike Srpske
ko{tala je 200.000 KM!
Neslavno je okon~an i ambiciozni
aran`man sklopljen s aviokompanijom
Austrojet koja je neko vrijeme odr`avala
redovnu avioliniju izme|u Banje Luke i
Tivta u Crnoj Gori te izme|u Banjaluke i
Salzburga u Austriji. I austrijski partneri
Vlade RS-a izvukli su profit iz ovog
aran`mana mada je broj putnika na obje 

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 19

Asim:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:39 Page 20
“SKAJ SRPSKA” PRIZEMLJENA
PRIZNAO ISTINU
Resorni ministar saobra}aja Nedeljko
^ubrilovi} smatra da {trajk aerodromskih
radnika ne}e prouzrokovati {tetu jer
aerodrom ionako ne radi
 linije bio daleko od optimalnog. Za Tivat je
letjelo najvi{e 8 putnika dnevno a za
Salzburg upola manje. Razliku izme|u
stvarnog i optimalnog broja putnika pla}ala
je Vlada RS-a, u mjese~nom iznosu od oko
200.000 KM!
DNEVNO PET PUTNIKA
Prije nekoliko mjeseci, Vlada RS-a
otkazala je sve nerentabilne aviolinije koje
je godinama odr`avala obilatim bud`etskim
subvencijama. U protekloj 2011. godini,
aviokompanija Skaj Srpska organizirala je s
partnerima ukupno 969 avioletova koje je
koristio svega 4.800 putnika, odnosno 5
putnika po jednom letu!
O[TRE KRITIKE OPOZICIJE
Vlada RS-a plaćala prazna sjedišta
Opozicija u Republici Srpskoj pozdra-
vila je ukidanje i posljednje aviolinije od
Banje Luke do Ljubljane koja je, kao i sve
ranije, bila nerentabilna i koja se odr`avala
obilatim subvencijama iz bud`eta RS-a.
Poslanik PDP-a u Skup{tini RS-a Igor
Crnadak tvrdi da su svi “od starta znali da
20
TRO[KOVI CESNE SLU@BENA TAJNA
Dodikova Cesna koštala 5
miliona dolara
Predsjednik RS-a Milorad Dodik
odlu~io se na kupovinu nove Cesne nakon
serije “bezbjednosnih incidenata“ koje je
pre`ivio lete}i u starom, dotrajalom avionu
u vlasni{tvu Vlade RS-a. U novembru
2006. godine, kada su Milorad Dodik, Igor
Radoji~i} i Nikola [piri} putovali u
Sarajevo na inauguraciju Predsjedni{tva
BiH, avion je izgubio struju i po~eo da
ponire, nakon ~ega je vra}en u Banju
Luku. Mjesec dana kasnije, elektronika je
“otkazala“ i tokom leta Milorada Dodika i
Dragana ^avi}a za Beograd, nakon ~ega
je Dodik definitivno odlu~io staru Cesnu
zamijeniti novom.
VISOKI TRO[KOVI ODR@AVANJA
Tro{kovi servisiranja Dodikove Cesne iznose oko 700.000 KM
Osim predsjednika Milorada Dodika i
njegovih najbli`ih suradnika, banjalu~ki
aerodrom povremeno koristi jo{ samo BH
Airlines koji odr`ava stalne aviolinije izme|u
Sarajeva i desetak evropskih gradova. Nakon
se novcem poreskih obveznika pla}aju
prazna sjedi{ta u avionu. Nikada ta linija
nije ni bila dobro rje{enje i to je jo{ jedan
dokaz rastro{nosti ove vlade. Naj`alosnije
je {to je novac nepotrebno potro{en
umjesto da je usmjeren za mnogo bitnije
razvojne projekte“, rekao je Crnadak. 
Nova Cesna pla}ena je oko 5 miliona
dolara, no nikada nije slu`beno saop}eno
koliko godi{nje ko{ta odr`avanje aviona -
redovni servis, gorivo, pla}e pilota... Ne-
zvani~no se spominje iznos od 700.000
KM godi{nje. 
polijetanja iz Sarajeva, avioni BH Airlinesa
slije}u na Aerodrom Mahovljani kako bi
pokupili nekoliko putnika — rijetko vi{e od 5,
a vrlo ~esto ni jednog.
Zapravo, usluge Aerodroma Maho-
vljani redovno koristi jo{ samo Milorad
Dodik, stvarni inicijator megalomanskog
projekta u`urbanog razvoja aviosa -
obra}aja Republike Srpske, u ~ijim je
okvirima, pored osta log, planirana
izgradnja i novog aerodroma u Trebinju.
Ako Aerodrom Mahovljani, u sredi{tu
Krajine, najmnogoljudnije regije u RS-u,
ne uspijeva rentabilno poslovati zbog
zenemarljivo malog broja putnika, nije
te{ko zaklju~iti da }e novi aerodrom u
Trebinju, ako ikada bude izgra|en, biti
najve}a proma{ena investicija u Dodiko-
voj politi~koj karijeri. 
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Skandal:Skandal.qxd 1.2.2012 22:26 Page 21
Sumnjivi poslovi Džombićevih savjetnika
Kafić Džombićevog savjetnika Vojina Mijatovića u
Banjoj Luci zatvoren zbog rada na crno i
neposjedovanja fiskalne kase
Pi{e: MIRHA DEDI]
A
utomat klub u kafi}u River u Banjoj
Luci zatvoren je pro{le nedjelje zbog
nelegalnog rada.
”Inspektori su utvrdili da su u Klubu
dr`ali aparate za igre na sre}u, a da to nije
bilo prijavljeno”, objavili su kratko mediji u
Banjoj Luci.
Ono {to su „zaboravili“ da napi{u jeste
da je stvarni vlasnik Rivera V ojin
Mijatovi}, prvi savjetnik premijera RS-a
Aleksandra D`ombi}a, kao i da je kafi}
radio na crno i bez fiskalne kase.
Ranije je Mijatovi} na istoj lokaciji
dr`ao kafi} Insomnia u kojem su pucnjave i
policijske intervencije bile svakodnevna
pojava. Ina~e, Vojin Mijatovi}, desna ruka
premijera RS-a, imao je veoma munjevit
uspon u administraciji. U Vladi RS-a po~eo
je da radi u vrijeme vladavine SDS-a i to
kao voza~ SDS-ovog ministra za izbjeglice
Mi}e Mi}i}a.
Od {ofera stigao je do glavnog savjet-
nika prvog ~ovjeka Vlade RS-a za svega
nekoliko godina. U me|uvremenu, izvjes-
no vrijeme proveo je kao savjetnik za
evropske integracije odlaze}eg predsje-
davaju}eg Vije}a ministara BiH Nikole
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
[piri}a. Potom ga je D`ombi} u vrijeme
kada je bio ministar finansija RS-a uposlio
kao savjetnika u ovom ministarstvu, a
onda poveo i u premijerski kabinet zajed-
no sa jo{ dvojicom svojih odanih savjetni-
ka iz ministarstva, Bo`om Plavljaninom i
Jasminkom Joti}em. Mijatovi} je
D`ombi}u “savjetnik za sve” i prisustvuje
uglavnom svim sastancima svog pret-
postavljenog.
Njegov otac Dobrivoje Mijatovi} bio je
voza~ Milorada Dodika u vrijeme kada je
on osnivao SNSD. Na njegovo ime bila je
otvorena diskoteka Insomnia u Banjoj Luci,
ali je zatvorena zbog nepla}anja da`bine.
Potom je otac D`ombi}evog savjetnika
otvorio Agenciju za nekretnine u Banjoj
Luci, koju je tako|e morao zatvoriti jer nije
pla}ao kiriju i re`ije. Radio je i za firmu za
lijekove i medicinske aparate DND.
Dobrivoje je bio {ef predstavni{tva DND-a
u Banjoj Luci, a sjedi{te te firme bilo
je u Yu biznis centru u Beogradu.
Predstavni{tvo ove firme u Banjoj Luci je
prije nekoliko godina dignuto u vazduh.
Vlasnik DND-a je ve} du`e vrijeme u
zatvoru. Poznat je po tome {to kupio sve
karte za koncert Goce Tr`an u Sava Centru,
a Goca Tr`an je samo njemu pjevala.
Dobrivoje Mijatovi} je prije rata u BiH
SKANDAL NEDJELJE
NERASKIDIVE VEZE
Vojin Mijatovi} je “savjetnik za sve”
premijera RS-a Aleksandra D`ombi}a i
prisustvuje svim njegovim, pa i
najpovjerljivijim sastancima
radio u beogradskoj policiji, odakle je
najuren.
Zajedno sa Mijatovi}em iz [piri}evog
kabineta u D`ombi}ev stigao je jo{ jedan
savjetnik - Zoran Jovanovi}. On je iz
Sarajeva pobjegao glavom bez obzira zbog
sumnji o pronevjeri novca prilikom pred-
stavljanja BiH na Svjetskoj izlo`bi EXPO u
maju 2010. u [angaju. Za ovu propalu
izlo`bu potro{eno je nevjerovatnih 1,3 mili-
ona eura, {to donacija, {to dr`avnih para.
Ono {to se zna jeste da je od tog novca
na {tandu BiH pla}en jedino nastup Gorana
Bregovi}a oko 100.000 maraka, te nastup
srbijanske etno grupe Balkanika koja je
tako|er promovisala bh. kulturu.
Mediji su ranije pisali da Zoran
Jovanovi}, generalni sekretara EXPO-
2010 - Sekcije za BiH, `ivi u Beogradu, ali
da je “glavnu rije~” u delegaciji BiH imala
izvjesna Ljudmila, koja je vlasnica neko-
liko restorana u Srbiji, ina~e Jovanovi}eva
prijateljica.
Do danas se ne zna da li je u Vije}e
ministara BiH ikada stigao izvje{taj o
utro{ku novca u [angaju, ali su Jovanovi} i
Mijatovi} “evakuisani” u Banju Luku.
Jedan kao desna ruka premijera, a drugi kao
savjetnik za Kinu, Japan i ostale dalekois-
to~ne zemlje. 
21
Suzana:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:23 Page 22

POVRATAK OTPISANIH

IVAN VUKŠIĆ
HERCEGOVA^KI
UTJERIVA^ DUGOVA
Nakon što je punih pet godina, zahvaljujući razgranatim špijunskim vezama,
izbjegavao odsluženje osmomjesečne zatvorske kazne, bivši šef Federalne
obavještajno-sigurnosne službe IVAN VUKŠIĆ otkupio je slobodu za 24.400 KM;
naša novinarka otkriva kako je i uz čiju pomoć smijenjeni hercegovački
obavještajac i glavni konstruktor afere “državni udar“, u vrijeme dok je za njim
bila raspisana policijska tjeralica, izgradio impresivno poslovno carstvo
udar“) i {pijunski skandali, zvani~no se sa dokumentaciji koju je dostavljao Op}in-
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
funkcije povukao u jesen 2003., nakon {to skom sudu u Ljubu{kom, “bolovao“ od

B
iv{i zamjenik a kasnije direktor
Federalne obavje{tajno-sigurno-
sne slu`be (FOSS) Ivan Vuk{i}
bio je me|u prvim imu}nijim
osu|enicima koji su iskoristili
prednosti izmjena Zakona o kaznenom
postupku Federacije BiH i zatvorske kazne
zamijenili nov~anim. Nakon {to se dvije i
pol godine, koliko je za njim bila raspisana
tjeralica, navodno krio od policije, taj se
“bjegunac“ potkraj 2010. pojavio u Op}in-
skom sudu u Konjicu i zatra`io da mu se,
umjesto osmomjese~ne kazne zatvora,
izrekne nov~ana sankcija. Prema Rje{enju o
obustavljanju postupka izvr{enja zatvorske
kazne koje je u Op}inskom sudu u Konjicu
izdato 23. decembra 2010., osu|enik Ivan
Vuk{i} je slobodu “kupio“ za 24.400 KM,
{to je, uzme li se u obzir vrijednost
njegovog golemog imetka, za smijenjenog
{pijuna iz Ljubu{kog bila tek sitnica.
Podsjetimo, nekada{nji direktor FOSS-a
Ivan Vuk{i}, ~iji su mandat obilje`ile
brojne afere (najpoznatija je “dr`avni
je protiv njega na Kantonalnom sudu u
Sarajevu podignuta optu`nica, zbog uzima-
nja talaca u poslovnici Hercegova~ke banke
u Grudama u aprilu 2001.
POSLOVNI ARAN@MAN S HYPO BANKOM
Iako je prvostupanjskom presudom
sarajevskog Kantonalnog suda, koja je
iznu|ena pod pritiskom obavje{tajnog
podzemlja i njihovih politi~kih skrbnika,
Ivan Vuk{i} u martu 2004., navodno zbog
nedostatka dokaza oslobo|en krivnje,
odlukom Vrhovnog suda Federacije BiH u
februaru 2005. osu|en je na simboli~nu
kaznu od osam mjeseci zatvora. Na
izdr`avanje zatvorske kazne, me|utim,
nikada nije oti{ao, budu}i da se punih pet
godina, i to zahvaljuju}i utjecajnim poznan-
stvima, izrugivao s pravnom dr`avom.
Ba{ kao i ve}ina osu|enih kriminalaca,
i Ivan Vuk{i} je u prvo vrijeme odlazak u
zatvor prolongirao uz pomo} korumpiranih
mostarskih lije~nika, koji su ga opskrblji-
vali hrpom la`nih nalaza. Tako je kompro-
mitirani obavje{tajac, prema medicinskoj
te{ke upale plu}a, bubre`nih smetnji i
tegoba s le|ima, zbog ~ega je ~ak bio i
“hospitaliziran“ na Odjelu ortopedije
Klini~ke bolnice Mostari. No, kako je Ivan
Vuk{i}, unato~ navodnoj te{koj bolesti, sve
vrijeme bio poslovno i dru{tveno aktivan,
tada{nji predsjednik Op}inskog suda u
Ljubu{kom Marin Zadri} je 2007. protiv
njega podnio kaznenu prijavu zbog ome-
tanja pravde i zatra`io da se poslije
dvogodi{njeg “bolovanja“ la`ni pacijent
Vuk{i} odmah spremi u Kazneno-popravni
zavod u Mostaru. Vuk{i} tada fiktivno
mijenja adresu stanovanja i iz Ljubu{kog,
gdje je ve} registrirao firmu MIV&MM,
“seli“ u Jablanicu.
Tvrtka MIV&MM koju je kompro-
mitirani biv{i {ef FOSS-a osnovao nakon
{to je njegova obavje{tajna karijera trajno
zape~a}ena, u po~etku je imala sjedi{te u
Ljubu{kom, u naselju Centar II, na istoj
adresi na kojoj je Vuk{i} imao stan. Kao
osnovna djelatnost firme naveden je
financijski zakup (leasing), posredovanje,
otkup i naplata potra`ivanja, odnosno, 

Najva`niji poslovni partner Vuk{i}eve firme MIV&MM

bio je biv{i direktor Hypo banke Petar Jur~i},
a “suradnici“ Naser Kelmendi i Naser Ori}
22 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Suzana:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:23 Page 23

POSLOVNI UZLET OSU\ENOG [PIJUNA

[PIJUNSKE
[PIJUNSKE UCJENE,
UCJENE, FIZI^KO
FIZI^KO
ZASTRA[IVANJE,
ZASTRA[IVANJE, SURADNJA
SURADNJA SS
OBAVJE[TAJNIM
OBAVJE[TAJNIM PODZEMLJEM
Osu|eni
Osu|eni biv{i
biv{i direktor
direktor FOSS-a
FOSS-a Ivan
Ivan Vuk{i}
Vuk{i}
se,
se, nakon
nakon {to
{to je
je njegova
njegova obavje{tajna
obavje{tajna karijera
karijera
zape~a}ena,
zape~a}ena, baviobavio utjerivanjem
utjerivanjem dugova,
dugova,
ugostiteljskim
ugostiteljskim poslovima
poslovima ii proizvodnjom
proizvodnjom vina
vina

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 23

Suzana:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:23
POVRATAK OTPISANIH
POSLOVANJE NA IVICI ZAKONA
Biv{i direktor HYPO banke Petar Jur~i} anga`irao je Ivana Vuk{i}a kako bi “disciplinirao” neredovne plati{e, Vuk{i}u su u potrazi za du`nicima
pomagali Naser Ori} i Naser Kelmendi
 utjerivanje dugova. Pored Ivana Vuk{i}a, u
firmi je bio anga`iran i njegov najbli`i
suradnik iz FOSS-a @eljko Jandri},
nekada{nji na~elnik Odjela za tajno
pra}enje i snimanje, koji je svojedobno bio
jedan od glavnih aktera afere “dr`avni
PRIJATELJSTVO S PRAVAŠIMA: Formalno je zahtjev
za prijenos koncesije s poduzeća Hepok Vinarija
Ljubuški na Vukšićevu tvrtku Erovin u Općinskom
vijeću Ljubuški u ljeto 2010. pokrenuo vijećnik HSP-a
Slobodan Markotić Ćobo
udar“, budu}i da je vodio operacije
nezakonitog prislu{kivanja brojnih politi-
~ara, policajaca, novinara... Prvi va`niji
posao Vuk{i} je dobio u mostarskoj Hypo
Alpe Adria banci, gdje ga je biv{i direktor
Petar Jur~i}, sa kojim je odranije bio u
bliskim poslovnim i prijateljskim vezama,
anga`irao kako bi tragao za neredovnim
plati{ama. Jur~i} se, ina~e, Vuk{i}u na{ao
na usluzi i netom nakon {to je ostao bez
funkcije u federalnoj tajnoj slu`bi, kada mu
je povjerio poslove na osiguranju Hypo
banke.
Prema tvrdnjama nekolicine herce-
gova~kih klijenata Hypo banke, koji su
zbog poslovnih problema do{li u situaciju
da nisu mogli na vrijeme otpla}ivati rate
kredita, Vuk{i} i njegova kaznena eks-
pedicija su vrlo brzo demonstrirali bes-
krupuloznost u obra~unu s du`nicima.
Kombiniraju}i metode {pijunskih ucjena i
fizi~kog zastra{ivanja, Ivan Vuk{i} je bez
24
Page 24
velikih pote{ko}a utjerivao dugove,
oduzimao automobile kupljene na leasing,
pa ~ak i kada je njegov agresivan na~in rada
bio na ivici zakona. Oslanjaju}i se na
informacije koje je dobijao iz paraobavje-
{tajnih struktura (kojima i sam pripada),
policijske i politi~ke kontakte koje je
zadr`ao iz vremena dok je bio direktor
FOSS-a, Vuk{i} je svoj anga`man pro{irio
na cijelu BiH - od Mostara, preko Sarajeva,
pa sve do Banje Luke.
OD [PIJUNA DO VINARA
U potrazi za odmetnutim du`nicima
Ivan Vuk{i} se nije libio da, nerijetko,
zatra`i i pomo} osoba iz kriminalnog
miljea, sa kojima se tako|er povezao u
doba kada je suvereno kontrolirao fede-
ralnu tajnu slu`bu. Me|u njegovim
“poslovnim partnerima“ u Sarajevu tako su
se na{li Naser Kelmendi i Naser Ori}, koji
su svojim “autoritetom“ i “nekonven-
cionalnim metodama“ pomagali Vuk{i}u da
natjera nedisciplinirane klijente na vra}anje
kredita. Iz hercegova~kih poslovnih
krugova doznajemo kako je Vuk{i}, u
me|uvremenu, “djelatnost“ pro{irio i na
otkup dugova od vlasnika kompanija koji
nisu mogli naplatiti potra`ivanja od
poslovnih partnera. Kako je u razgovoru za
SB objasnio jedan hercegova~ki poduzetnik
(koji je iz razumljivih razloga zamolio da
ostane neimenovan), takav poslovni aran-
`man podrazumijeva da Vuk{i}, primjerice,
dug od 150. 000 KM “otkupi“ za sto tisu}a
maraka, a onda na|e na~ina da du`nike
natjera da izmire sve svoje obveze,
nerijetko, iznimno robusnim metodama.
Činjenica da je, zbog upornog izbje-
gavanja zatvorske kazne, Op}inski sud u
Konjicu, kao mjesno nadle`an nakon {to je
“bjegunac“ preselio u Jablanicu, za Ivanom
Vuk{i}em u ljeto 2008. raspisao internu
policijsku tjeralicu, kao i da je “bjegunac“ u
to vrijeme mirno `ivio u stanu koji se nalazi
prekoputa zgrade Policijske uprave
novope~enom biznismenu nije predsta-
vljala smetnju da nastavi {iriti svoje
poslovno carstvo. Kapitaliziraju}i kao nitko
prije njega dvogodi{nje iskustvo u oba-
vje{tajnoj slu`bi, odnosno, pristup po-
vjerljivim podacima koje je uveliko dilao,
Vuk{i}u su vrlo brzo porasli poslovni
apetiti, pa je nakon uspjeha koji je polu~io
kao nemilosrdni utjeriva~ dugova, odlu~io
razgranati privatni biznis. Potom je
smijenjeni obavje{tajac, ~ija su legalna
primanja bila dostatna za pristojan `ivot,
najprije uzeo pod najam diskoteku [kor-
pion u blizini Me|ugorja, da bi 2009. kupio
najstariju hercegova~ku vinariju u
Ljubu{kom.
Vinarija Ljubu{ki je, pojasnimo, do
2000. godine bila u sastavu Agrokombinata
Hepok, kada je privatizirao Vlatko Barbari}
iz Čitluka, danas vlasnik vinarije Her-
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Suzana:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:24
[PIJUNSKA POSLA
Skromni policajac Ivan Vukšić
danas je jedan od najbogatijih
Ljubušaka
Kada je u jesen 2001.
izabran za zamjenika
direktora novouspostavljenje
Federalne obavje{tajno-
sigurnosne slu`be Munira
Alibabi}a, Ivan Vuk{i} zvani
Brati{a `ivio je skromno, u
roditeljskom domu, u selu
Studenci kod Ljubu{kog. No,
ubrzo je u Ljubu{kom kupio
stan u novogradnji za koji je,
zloupotrebljavaju}i svoj
polo`aj u FOSS-u, platio tek
nekoliko rata, zbog ~ega ga
je vlasnik zgrade tu`io. Stan
koji je stekao na prevaru
Vuk{i} je poslije prodao,
sagradiv{i u Ljubu{kom
veleljepnu vilu, u kojoj i
danas `ivi. Luksuzni BMW
X6, vrijedan preko 100.000
KM, koji je vozio prije dvije
godine, odskora je zamijenio
jednako presti`nim
Mercedesom S klase. 
cegovina produkt i etno-sela u Me|ugorju.
Četiri godine kasnije, Vinariju Ljubu{ki
kupuje tvrtka Nativa, iza koje su, navodno,
stajali lokalni biznismen Milan Lu~i} i
austrijska vinarska grupacija Vino Alpe
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 25
POSLOVNI UZLET OSU\ENOG [PIJUNA
I mada nije poznato za koliko je novca
Vuk{i} kupio Vinariju Ljubu{ki, budu}i da
je cijela transakcija izme|u njega i Lu~i}a
dogovorena u tajnosti, biznismen s
policijske tjeralice ubrzo pokre}e proce-
duru za dobijanje koncesije na vinograde,
koja }e u Op}inskom vije}u Ljubu{ki
izazvati `estoke rasprave.
POLITI^KI POKROVITELJI IZ HSP-a
Formalno je zahtjev za prijenos
koncesije s poduze}a Hepok Vinarija
Ljubu{ki na Vuk{i}evu tvrtku Erovin u
Op}inskom vije}u Ljubu{ki u ljeto 2010.
pokrenuo vije}nik HSP-a Slobodan Mar-
koti} ]obo, nakon ~ega je Ivan Vuk{i}
ponudio obrazlo`enje poslovnog plana, koji
je kod vi{e vije}nika do~ekan s nego-
dovanjem i otvorenim nepovjerenjem.
Odluka o davanju prethodne suglasnosti za
prijenos Ugovora o koncesiji na vinograde
na tvrtku Erovin u periodu od pet godina,
unato~ protivljenju op}inskih ~elnika u
Ljubu{kom, ipak je donesena u augustu
2010., ponajvi{e zaslugom vije}nika iz
HSP-a, u kojima je Ivan Vuk{i} na{ao nove
politi~ke za{titnike. No, kako se jo{ prije
nego {to se Vuk{i} na vol{eban na~in
domogao najstarije hercegova~ke vinarije
spekuliralo kako je tvrtka optere}ena
KRIV
KRIV JE
JE milijunskim kreditima u Hypo banci i da je
Presudom
Presudom Vrhovnog
Vrhovnog suda
suda
FBiH
sva imovina pod hipotekom (navodno da
FBiH Vuk{i}
Vuk{i} je
je osu|en
osu|en
na
na 88 mjeseci
mjeseci zatvora
zatvora ukupna zadu`enja iznose blizu deset
milijuna eura), promjena vlasnika nije
donijela o~ekivani boljitak radnicima. U
aprilu pro{le godine, kada je pod pritiskom
Adria, ~iji je poslovni sunovrat zapo~eo s 40-tak nezadovoljnih radnika Vinarije
krizom u Hypo Alpe Adria banci. Tada se sazvana vanredna sjednica Op}inskog
kao novi vlasnik pojavljuje Ivan Vuk{i}, vije}a, otkriveno je da Vuk{i}evi uposlenici
odnosno, njegova nova tvrtka Erovin, ~ije nisu primili pla}e 14 mjeseci, da ni novi
se sjedi{te tako|er nalazi u Ljubu{kom. poslodavac ne upla}uje doprinose za radni
sta` i zdravstveno osiguranje, zbog ~ega je
od op}inskih vlasti zatra`eno poni{tenje
ZA[TITA
ZA[TITA LOKALNE
LOKALNE POLICIJE
POLICIJE ugovora o koncesiji. Prethodno su radnici
Iako
Iako je
je za
za njim
njim bila
bila raspisana
raspisana tjeralica,
tjeralica,
Vuk{i}
upozoravali da Vuk{i} demontira i u staro
Vuk{i} jeje dvije
dvije ii pol
pol godine
godine mirno
mirno `ivio
`ivio
uu zgradi
zgradi prekoputa
prekoputa PUPU Ljubu{ki
Ljubu{ki gvo`|e prodaje spremike za vino,
kapaciteta pet i osam milijuna litara, dok se
on branio kako su cisterne dotrajale i
najavio kupovinu novih. Prema najnovijim
informacijama, financijska situacija u
Vuk{i}evoj vinariji se posljednjih mjeseci
popravila, a nakon {to je, kako se naga|a,
Ivan Vuk{i} dobio zna~ajna sredstva iz
programa poticaja za vinogradarstvo.
Navodno da nekada{nji direktor FOSS-a,
koji je na tu du`nost postavljen na prijedlog
SDP-a, odnosno biv{eg federalnog do-
ministra policije Tomislava Limova,
ozbiljno ra~una na konkretnu potporu novih
politi~kih saveznika iz HSP-a i Narodne
stranke Radom za boljitak, ali i
dugogodi{njeg prijatelja Petra Jur~i}a, koji
je nedavno imenovan za predsjednika
Nadzornog odbora Razvojne banke Fede-
racije BiH. 
25
Sukob SDA SDP:TEKST osnova.qxd 2.2.2012 1:29 Page 26

NOVE AFERE U BR^KO DISTRIKTU

Sukobi u vrhu SDP-a i SDA ovih dana su se prenijeli i na lokalne razine vlasti;
prema saznanjima našeg lista ove dvije stranke ušle su u klinč i u Brčko
Distriktu, gdje brojne otvorene afere služe za ucjene i prijetnje među visokim
političkim funkcionerima, ali i čelnicima Tužilaštva

BR^KANJE POLITI^KE SCENE

VJE[TO IZBJEGNUTA
OPTU@NICA
Zekerija Mujkanovi}, tu`ilac Br~ko
Distrikta, smatra da Mirsad \apo,
visoki funkcioner SDP-a BiH, nije
odgovoran za aferu Mercator iako
je sve ugovore on potpisivao

Mirsad \apo “ru{i“ SDP u Br~kom i kadrove ove

stranke “prebacuje“ u Radon~i}ev SBB zbog ~ega je
morao da reaguje Zlatko Lagumd`ija
26 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Sukob SDA SDP:TEKST osnova.qxd 2.2.2012
Pi{e: MIRHA DEDI]
N
akon vi{egodi{nje istrage Tu`ila-
{tvo Br~ko Distrikta kona~no je
podiglo optu`nice za nelegalnu
izgradnju poslovne zgrade Kva-
dar u centru Br~kog, ~iji su
vlasnici Esad Ati}, predsjednik SDP-a u
Br~kom, i Zekerijah Osmi}, visoki funkci-
oner ove stranke. Gotovo istovremeno
podignuta je optu`nica i za slu~aj Mercator,
gdje je zemlji{te na kojem je izgra|ena ova
poslovna zgrada, a koje je pripadalo Vladi
Br~ko Distrikta, prodato po tri puta ni`oj
cijeni od tr`i{ne.
Podizanje optu`nica za slu~aj “Kvadar”
i “Mercator” potvrdilo je pisanje na{eg lista
da u Br~kom postoji jaka politi~ko-
pravosudna sprega koja stoji iza brojnih
nezakonitih poslova. Naime, umjesto da
epilog podizanja ovih optu`nica bude
izvo|enje pred lice pravde glavnih aktera
ovih afera, zbog kojih je bud`et Distrikta
o{te}en za nekoliko miliona maraka, pred
br~anskim pravosu|em }e se na}i tek
nekoliko ~inovnika ~ija je odgovornost
minorna.
KAKO JE \APO
IZBJEGAO OPTU@NICU
Skandalozno je {to je u ovom slu~aju
glavni tu`ilac Zekerija Mujkanovi} tu`io
nekoliko “epizodista“, dok optu`nicom nije
obuhva}en Admir Nukovi}, aktuelni
direktor JKP Komunalno i biv{i {ef urbani-
zma u Vladi Br~ko Distrikta, koji je
potpisao urbanisti~ku dozvolu i ~ak pove-
}ao dimenzije spornog objekta Kvadar.
Protiv Nukovi}a se vodila istraga zbog toga
{to je produ`io urbanisti~ku saglasnost,
LAGUMD@IJA
PROTIV OTPADNIKA
Zlatko Lagumd`ija odlazi u
Br~ko kako bi sprije~io prelaske
iz SDP-a u Radon~i}ev SBB
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
1:30 Page 27
me|utim Mujkanovi} nije prona{ao dovo-
ljno elemenata da protiv svog dugogo-
di{njeg prijatelja podigne optu`nicu.
Optu`nica u slu~aju “Kvadar“ zbog
zloupotrebe slu`benog polo`aja podignuta
je protiv Hajrudina Jusufovi}a zvanog
Belja, biv{eg {efa Odjeljenja za urbanizam,
@eljka Tanasi}a, biv{eg {efa Odjeljenja za
javnu bezbjednost, koje je nadle`no za
izdavanje gra|evinskih dozvola za izgrad-
nju, i Ljerke Korjeni}, referentice za pripre-
mu planske dokumentacije.
Krajem 2004. godine u prelaznoj Vladi
Br~ko distrikta Hajrudin Jusufovi} obavljao
je kratko vrijeme funkciju {efa Odjeljenja
za urbanizam. U tom periodu on je potpisao
urbanisti~ku saglasnost za izgradnju tro-
spratnog stambeno-poslovnog objekta
Kvadar, ~ija spratnost nije bila u skladu sa
regulacionim planom za centar grada.
Hajrudin Jusufovi}, u `albi koju je pod-
nio Visokom sudskom i tu`ila~kom vije}u u
Sarajevu, tvrdi da Tu`ila{tvo u Br~kom ne
tretira ravnopravno sve osobe koje su
obavljale funkciju {efa Odjeljenja za urban-
izam.
“Prije mene tu je du`nost obavljao
Ismet Dedei}, koji je bio na toj funkciji tri i
po godine. Ja sam na tom mjestu kao vr{ilac
du`nosti bio 35 dana, da bi nakon mene za
{efa Odjeljenja bio imenovan Admir Nuko-
vi}. Radnje vezane za zgradu Kvadar
vr{ene su prije mene, a naro~ito poslije od
strane {efa odjela Admira Nukovi}a, koji je
produ`io istu urbanisti~ku saglasnost na jo{
godinu dana i vr{io njene izmjene. To prak-
ti~no zna~i da je prihvatio sve navode iz
iste i da je ona bila u skladu sa zakonom.
Gra|evinska dozvola za Kvadar izdata je
dvije i po godine poslije moje urbanisti~ke
saglasnosti. Tu`ila{tvo Br~ko Distrikta
PRAVDA NA MUJKANOVI]EV NA^IN
neravnopravno i nezakonito tretira gra|ane
Br~kog, {to u svakom slu~aju ukazuje na
uticaj politi~ki montiranih procesa ili pri-
manje mita od mo}nika ovog grada”, navo-
di Jusufovi}.
Jusufovi} i Tankosi} su trenutno neza-
posleni. Za ime Ljerke Korjeni}, koja je
optu`ena zajedno s njima, javnost je saz-
nala nakon {to ju je tada{nji supervizor
Raffi Gregorian 27. marta 2007. godine
smijenio zajedno sa jo{ pet slu`benika iz
Odjeljenja za prostorno planiranje i
privredni razvoj Vlade Distrikta na ~elu sa
Ismetom Dedei}em, tada{njim savjetnikom
gradona~elnika Mirsada \ape. Ljerka
Korjeni} je nakon mjesec dana suspenzije
jedina vra}ena na posao. @eljko Tanasi} je
optu`en jer je potpisao gra|evinsku
dozvolu na osnovu urbanisti~ke dozvole
koju je potpisao Nukovi}.
Ina~e, Nukovi} je u posljednje ~etiri
godine direktor JP Komunalno koje va`i za
najprofitabilnije preduze}e u Br~kom.
Mandat mu je istekao krajem decembra.
Pouzdani izvori na{eg lista iz Tu`ila{tva
tvrde da u slu~aju podizanja krivi~ne
prijave Nukovi} ne bi mogao konkurisati na
mjesto direktora JP Komunalno. Ina~e,
uslovi konkursa su bili takvi da ih od
prijavljenih kandidata mo`e ispuniti samo
Nukovi}. Kada su ~elnici nekoliko
politi~kih partija u Br~kom to iznijeli
supervizoru za Br~ko Rodericku Mooreu,
on je nalo`io gradona~elniku Br~kog
Miroslavu Gavri}u da taj konkurs poni{ti.
Ina~e, tu`ilac Mujkanovi} je imao vi{e
razloga zbog kojih nije `elio podi}i tu`bu
protiv Nukovi}a. Prije svega zato {to ga je
Nukovi} zadu`io zaposliv{i mu u JP
Komunalno sestru, zeta i suprugu Nerminu,
~ija je diploma vrlo sumnjivog porijekla.
DODIKOVOM PRIJATELJU
1,8 MILIONA KM
Nukovi} je vrlo blizak Mirsadu \api,
visokom funkcioneru SDP-a. Njih dvojica
su nedavno sa \or|om Koji}em, predsjed-
nikom SNSD-a u Br~kom, napravili posl-
ovni aran`man od kojeg li~ne koristi mogu
imati sva trojica. Naime, na prijedlog
\or|a Koji}a (jednog od glavnih finansi-
jera SNSD-a), JP Komunalno je od firme
Kaldera, ~iji je vlasnik vrlo blizak Miloradu
Dodiku, kupilo prenosne ure|aje koje
mogu pratiti rad trafostanica sa odre|ene
udaljenosti. Za ove ure|aje firmi Kaldera je
ispla}eno 1,8 miliona KM. Na{ dobro
upu}en izvor tvrdi da se u ovaj poslovni
aran`man u{lo kako bi \or|e Koji} pomo-
gao Mirsadu \api da dobije mjesto pot-
predsjednika Doma naroda RS-a, koje mu
je izmaklo nakon izbora. Nukovi} bi tako|e
trebao dobiti podr{ku SNSD-a u Br~kom za
jo{ jedan mandat u JP Komunalno. Zauz-
vrat, Nukovi} i \apo su se obavezali da }e 
27
Sukob SDA SDP:TEKST osnova.qxd 2.2.2012 1:30 Page 28

NOVE AFERE U BR^KO DISTRIKTU

 obezbijediti potrebnu podr{ku da ~elno
mjesto u Fondu za zdravstveno osiguranje
pripadne kadru SNSD-a. STVARNI ILI LA@NI SUKOB INTERESA
I dok se vodi kadrovska kombinatorika
izme|u SDP-a i SNSD-a u Br~kom, tu`ilac
Mujkanovi} se hvali kako je podizanjem
CIK ispituje ko je odobrio 100
optu`nica protiv {est ~inovnika u Br~kom
rije{io dvije velike afere.
hiljada KM za spomenik Armiji BiH
Zbog izgradnje tr`nog centra “Merc- Centralna izborna komisija BiH (CIK) je BiH u centru grada u iznosu od 100.000
ator“ na zemlji{tvu koje je bilo vlasni{tvo prije nekoliko dana podnijela zahtjev za KM. Spomenik je ina~e nedavno
Distrikta, a ~iji je investitor bila firma ispitivanje sukoba interesa za poslanike postavljen u centru Br~kog kod Posavina
Energogroup, tu`ilac je podigao optu`nicu Br~ko Distrikta Ferida Bijeli}a, Esada hotela, a sredstva za njegovu izgradnju
protiv ~lanova Komisije za procjenu vrijed- Ati}a, Mustafu Sinanagi}a (SDP) i Ahmeta odobrena su iz bud`eta po nalogu biv{eg
nosti zemlji{ta, i to protiv Mirka Simi}a, Dervi{evi}a (SDA). supervizora za Br~ko Raffija Gregoriana.
Davora Ganilovi}a, gra|evinskog stru~nja- CIK BiH od br~anske Skup{tine tra`i Me|utim, na{ izvor navodi da je prijava
ka, i penzionisanog in`enjera poljoprivrede odgovor na pitanje da li su ~etvorica CIK-u posljedica obra~una unutar lokalnog
Zvonka Vranki}a. poslanika glasala za bud`et za 2011. SDP-a i SDA, odnosno da je prijavu CIK-u
Onima malo bolje upu}enima u prilike u godinu, kojim su bila planirana sredstva za podnijela grupa iz SDP-a koja je
Br~kom nije jasno kako optu`nicom nije izgradnju spomenika za pripadnike Armije naklonjena Radon~i}evom SBB-u. 
obuhva}en i biv{i gradona~elnik Distrikta
Br~ko Mirsad \apo, za ~ijeg mandata je i
prodavano zemlji{te ispod tr`i{ne cijene na
kojem je “izrastao“ trgova~ki centar
“Mercator“, a koje je bilo predmetom
istrage pravosu|a Distrikta. Podsjetimo da
je Vlada Br~ko Distrikta zemlji{te otkuplji-
vala po 264 KM po kvadratnom metru, a
Energogroupu, koji je na njemu izgradio
poslovnu zgradu Mercator i kockarnicu, ga
prodala nekoliko puta jeftinije, ta~nije po
46 maraka po kvadratu. Prodajom zemlji{ta
na taj na~in o{te}en je lokalni bud`et za
milionski iznos. Sve ugovore je potpisivao
tada{nji gradona~elnik \apo, no ipak nije
utvr|ena njegova krivica. Prema Tu`ila-
{tvu, odgovornost ne snosi ni Miodrag
Trifkovi}, direktor Porezne uprave, koji je
bio potpuno upu}en u ovaj poslovni
aran`man. Optu`ena su trojica ~inovnika SPOMENIK POD ISTRAGOM
koji su kao honorarci vr{ili procjenu tog CIK istra`uje navodne malverzacije poslanika u Br~ko Distriktu
zemlji{ta.
Na{ dobro upu}eni izvor tvrdi da \apo,
iako je ~lan naju`eg rukovodstva SDP-a EFIKASNI TUŽILAC izvori iz SDA tvrde da su tenzije u SDA u
BiH, ne radi u korist SDP-a u Br~kom, ve} toj mjeri narasle da se ~ak tra`i smjena
lokalnog SBB-a Fahrudina Radon~i}a. MUJKANOVIĆ: Ahmeta Dervi{evi}a, predsjednika SDA u
Pouzdani izvori tvrde da se \apo pribli`io I dok se vodi kadrovska Br~kom.
SBB-u jer je ucijenjen brojnim aferama u Kadri}, koji radi u interesu Radon-
koje je upleten. kombinatorika između ~i}evog SBB-a, kako navode dobro obavi-
“\apo direktno ru{i rukovodstvo SDP-a je{teni izvori, vrlo je blizak sa tu`iocem
na ~elu sa Esadom Ati}em, prof. Mustafom SDP-a i SNSD-a u Mujkanovi}em, koji mu je ina~e kom{ija u
Sinanagi}em i Zekerijahom Osmi}em. On Brčkom, tužilac Mao~i. Isti izvor tvrdi da je Kadri}
sa svojom infrastrukturom prebacuje svoje ucijenjen od “ekipe“ koja radi za interese
partijske kolege iz SDP- a u Radon~i}ev Mujkanović se hvali kako lokalnog SBB-a zbog izgradnje puta do
lokalni SBB, na ~ijem ~elu se nalazi Ismet njegove ku}e koji vodi preko lokalnog
Dedei}. O ovoj \apinoj kampanji obavije-
je podizanjem optužnica mezarja, o ~emu urednu dokumentaciju ima
{ten je i Zlatko Lagumd`ija, lider SDP-a, protiv šest činovnika u efendija Enver Tursunovi}.
koji je o ovom problemu prije tri dana Odnosi izme|u lokalnih ~elnika SDP-a i
govorio na u`em rukovodstvu stranke, kada Brčkom riješio dvije SDA nisu u velikoj mjeri zao{treni,
je u Sarajevo iz Br~kog do{ao zabrinuti velike afere me|utim nezadovoljnici iz SDP-a i SDA,
Esad Ati}. Da je stvar alarmantna, govori i razo~areni zbog gubitka vlasti i uvezani sa
to {to je Lagumd`ija na sastanku najavio Kadri} (SDA), novopostavljeni {ef Odjela lokalnom gra|evinskom mafijom, poku-
svoj brzi odlazak u Br~ko“, ka`e za na{ list za {kolstvo u Vladi Br~ko Distrikta. {avaju “ra{~istiti teren“ i dovesti SBB na
izvor iz SDP-a. Kadri}, koji je vrlo blizak \api i vlast u Br~ko. Rasplet ovog politi~kog
U redovima SDA se mo`e ~uti da vrlo predsjedniku SBB-a u Br~kom, poku{ava sukoba zavisi}e isklju~ivo od odnosa
sli~an posao za Radon~i}ev SBB vodi Esad izazvati sukobe u SDA Br~ko. Upu}eni Zlatka Lagumd`ije i Sulejmana Tihi}a. 

28 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:29 Page 11
Mladez:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:33 Page 30

D@ENNET ZA JET SET

NOVA
NOVA ZAGREBA^KA
ZAGREBA^KA KASTA
KASTA
Ivan
Ivan Primorac
Primorac ii Mateo
Mateo [ari}
[ari} sa
sa gazdom
gazdom
zagreba~kog
zagreba~kog Dinama,
Dinama, Zdravkom
Zdravkom Mami}em
Mami}em

Protekle nedjelje hrvatsku prijestolnicu skandalizirala je novinska priča o

ilegalnom radu tamošnjeg popularnog kluba kojeg su otvorila dvojica
20-godišnjaka, sinova zapadnohercegovačkih tajkuna; naš novinar piše ko su
najpoznatiji i najbogatiji mladi Hercegovci, djeca poratnih tajkuna, pripadnici
mostarske i zagrebačke “zlatne mladeži“
Pi{e: NEDIM HASI]

ZLATNA
Z
agreb je protekle nedjelje potresao
skandal nakon pisanja Jutarnjeg

HERCEGOVA^KA
lista o na~inu poslovanju jednog
od najpopularnijih tamo{njih
klubova, kluba H20 u naselju
Sesvete. Naime, nakon glamuroznog otva-
ranja kluba, kojem je kumovao prvi ~ovjek

MLADE@ Dinama Zdravko Mami} i na kojem se

okupila gotovo sva hrvatska desni~arska
elita, inspekcija je sredinom decembra
zatvorila klub zato {to nije “ispunio mini-

“Obijesna djeca tranzicijskih tajkuna na meti

zagreba~kih udava~a“
30 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Mladez:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:33
Foto: Mario Ili~i}
malih nogu je pokazivao strast za brzim i skupim automobilima
malne tehni~ke uvjete”. Me|utim, klub je
ponovo otvoren po~etkom januara kada su
vlasnici platili kaznu zbog nedozvoljenog
to~enja alkohola. Vlasnici su u me|uvr-
emenu klub registrirali kao udrugu gra|ana
i nastavili nesmetano raditi, to~e}i skupo
pi}e ilegalno, ispod {anka. Pri~a za nas u
BiH i ne bi bila zanimljiva da vlasnici kluba
nisu sinovi dvojice hercegova~kih tajkuna.
Naime, H20, uz Peppermint ili Sokol, jedno
od najpopularniih zagreba~kih mjesta za
no}ni izlazak, otvorili su Mateo [ari} i Ivan
Lon~ar, obojica porijeklom iz Hercegovine.
Ivan Či~o Lon~ar je sin jednog od
najzagonetnijih hercegova~kih tajkuna,
Posu{aka Mladena Lon~ara. Samozatajni
biznismen, ~ija fotografija nikada nije
objavljena niti u jednim novinama, o ~ijim
se poslovima malo ili gotovo ni{ta ne zna.
Lon~ar je, kako smo uspjeli saznati, svoju
poslovnu karijeru po~eo graditi u Austriji,
gdje i danas `ivi. Po~eo je sa gra|evinskom
kompanijom, da bi kasnije poslove raz-
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 31
ADRENALINSKI OVISNIK
Mario Slezak, sin Dinka Slezaka, jo{ od
granao na podru~ju BiH i Hrvatske. U
rodno Posu{je rijetko svra}a, `ivi u Be~u, a
ponekada zbog posla do|e u Zagreb ili
Sarajevo.
SAMOZATAJNI MLA\O
Vrijednost Lon~areve imovine procje-
njuje se na nekoliko stotina miliona eura.
Vlasnik je gra|evinske kompanije u Be~u,
te tvornice u Italiji koja izra|uje slu{ne
aparate. Bavi se jo{ i proizvodnjom i
trgovinom laboratorijske opreme a prema
nekim informacijama, postao je i vlasnik
ribogojili{ta i uzga-
jali{ta {koljki u Neumu.
Lon~ar je, kako se tvrdi,
filantrop i nerijetko poma`e
u humanitarnim akcijama. Sin
Ivan i k}erka Mia {kolovali su
POKORAVANJE ZAGREBA I OKOLICE
se u Austriji. Ljeti u`ivaju plove}i svojom
dvadesetak metara duga~kom jahtom po
Jadranu. Vlasnici su nekoliko nekretnina na
hrvatskoj obali, to~nije, na poluotoku
Pelje{cu. Kako se tvrdi, novac za klub H20,
oko 500 hiljada eura, mla|i Lon~ar dobio je
od oca kao po~etni kapital u vlastitom
poslu. Njegov najbolji prijatelj je Marko
Čovi}, sin nekada{njeg direktora Plive
@eljka Čovi}a, s kojim se upoznao tokom
studija na be~kom Univerzitetu Webster.
Ivan Lon~ar je klub H20 otvorio zajedno sa
Mateom [ari}em, sinom Marijana [ari}a,
vlasnika firme Europatrade, glavnog
zastupnika Samsunga za jugoisto~nu
Evropu. [ari} je ro|en u selu Grabovica 
31
Mladez:TEKST osnova.qxd 1.2.2012
D@ENNET ZA JET SET
Foto: Mario Ili~i}
 kod Tomislavgrada, a krajem ’60-ih godina
pro{log stolje}a cijela se porodica preselila
u zagreba~ko naselje Sesvete. Kao ~etrna-
estogodi{nji dje~ak oti{ao je s ocem u
Njema~ku, gdje je zavr{io zanat za
preciznog mehani~ara, a nakon srednje
{kole najprije se zaposlio u jednoj tvornici,
a 1984. otvorio je u Münchenu svoj prvi
du}an s tehni~kom robom. Kad se 1989.
odlu~io vratiti se u Hrvatsku, s nekolicinom
partnera otvorio je duty free du}an u Zagre-
bu u kojem su prodavali i Samsungove
proizvode. Prodaja je i{la tako dobro da su
ga predstavnici Samsunga nagovorili da
postane njihov generalni zastupnik za
Hrvatsku. A 1993. otvorio je u Sesvetama,
najisto~nijem dijelu Zagreba, veliku robnu
ku}u s televizorima, glazbenim linijama i
bijelom tehnikom. [ari} je jedno vrijeme
bio pod istragom da je bio dio mre`e
pomaga~a tada odbjeglog generala Ante
Gotovine. Marieta, Aneta, Ana i Ivona
[ari}, ~etiri k}erke iz prvog braka
Marijana [ari}a, polusestre Matea [ari}a,
tako|er su pripadnice zlatne zagreba~ke
mlade`i, vi|ene u gotovo svakom od
tamo{njih presti`nih klubova. Jedna od
pripadnica jet seta je i Danijela Lu~i},
k}erka Ljubu{aka M ilana Lu~i}a,
poznatog po privatnom biznisu, ali i
filmskom poku{aju sa S everinom
Vu~kovi}. U istom je dru{tvu i Lana
Čermak, unuka generala Ivana Čermaka,
jednog od najbogatijih Hrvata, koji je
USPJE[NI
LJUBU[ACI
Marko Grgi} sa
roditeljima,
vlasnicima
koncerna Agram
32
23:34 Page 32
ogroman novac zaradio prodajom lanca
benzinskih pumpi Tiffon.
Juniori Lon~ar i [ari} samo su neki od
najeksponiranijih pripadnika takozvane
zlatne mlade`i, sinova i k}eri hercegova-
~kih tajkuna koji `ive izme|u BiH i
Hrvatske. Djeca su to bogatih hercego-
va~kih poduzetnika koji su se u tran-
zicijskim vremenima na ovaj ili onaj na~in,
uglavnom pod veoma sumnjivim okolno-
stima, domogli milionski vrijedne imovine.
Dio tog zagreba~kog dru{tva su i dobri
prijatelji Kristijan Mari} i Toni Primorac.
Mari} je sin jednog od najbogatijih Hrvata,
Zlatka Mari}a, vlasnika za{titarske agencije
Sokol Mari}. Primorac je, pak, sin vlasnika
Primorke, Marijana Primorca, jednog od
najbogatijih Hercegovaca, koji je ovih dana
u sredi{tu pa`nje u Hrvatskoj, nakon {to je
istraga USKOK-a pokazala kako je kupio
blindirani BMW biv{em premijeru Ivi
Sanaderu. Primorac, poznatiji po nadimku
Prndelj, u vrijeme kad je kupio Sanaderu
BMW bio je suo~en sa sudskim postupkom
svom sinu. Ivan Primorac, upravljaju}i
BMW-om Z3, u Makarskoj je 2002.
izazvao nesre}u u kojoj su poginule dvije
srednjo{kolke, koje su stajale na trotoaru.
Tada 17-godi{nji Primorac mla|i tokom
su|enja je bio na slobodi, gdje je do~ekao
prvostepenu presudu od dvije i po godine
zatvora. Nekoliko mjeseci poslije stigla je
nova presuda koja je skandalizirala javnost.
Primorcu je kazna smanjena za {est mjeseci
FURA MALI SAM SREDINOM
Sin odbjeglog srednjobosanskog tajkuna
Ivice Zovke, Marinko, u`iva u vo`nji
Mercedesom vrijednim 400.000 KM
uz obrazlo`enje da ”dolazi iz obitelji dru-
{tveno prihvatljivog pona{anja”. Sin mo-
}nog tajkuna kaznu je odslu`io u zatvoru
otvorenog tipa kod Pule, a ravnatelj ga je
nagradio ranijim otpustom - nakon 22
mjeseca postao je slobodan ~ovjek. Navod-
no su Toni Primorac i Ivan Lon~ar zajedno
i studirali na be~kom Univerzitetu. Jedan
od onih koji je skandalizirao hrvatsku
javnost svojim pogibeljnim vo`njama je i
26-godi{nji Marinko Zovko, sin odbjeglog
tajkuna Ivice Zovke, koji se na internetu
hvalio kako je u svom 400 hiljada maraka
vrijednom Mercedesu Brabus 195 kilome-
tara dugu razdaljinu od Zagreba do
Slavonskog Broda, brzinom od 320 kilo-
metara na sat, pre{ao za samo 28 minuta?!
Srednjobosanski kralj nafte Ivica Zovko
prije tri godine je rasprodao svoju imovinu
i pobjegao iz BiH zbog optu`nice za utaju
poreza kojim je ZD kanton o{te}en za 11,26
miliona maraka.
HERCEGOVCI
U AGRAMU
Jedan od najpo`eljnijih mladih Herce-
govaca u Zagrebu svakako je i Marko
Grgi}, sin Dubravka Grgi}a, vlasnika
koncerna Agram. Grgi}evo poslovno car-
stvo vrijedno je najmanje 450 miliona
eura. Prema njegovu priznanju, privatna
imovina vrijedi mu 10 miliona. U nju
spadaju ku}a i poslovni prostori u Herce-
govini, ku}e u Brelima i na Tu{kancu u
ZAGREBA^KI H2O
Poslovni projekat
mladih Hercegovaca
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Mladez:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:34 Page 33

POKORAVANJE ZAGREBA I OKOLICE

KONCEPT RIMACA IZ LI[TANA

Livnjak Mate Rimac tvorac najbržeg električnog auta

na svijetu
MATE
MATE RIMAC
RIMAC
Tvorac
Tvorac hrvatskog
hrvatskog automobila
automobila budu}nosti
budu}nosti
Pomalo atipi~an predstavnik
klase djece bogatih roditelja je
26-godi{nji Mate Rimac.
Porijeklom iz Livna, sin, kako
se to ka`e, kontroverznog
poduzetnika Ivana Rimca,
konstruktor je najbr`eg
elekri~nog automobila na
svijetu nazvanog Rimac
Concept One koji je zvani~no
predstavljen na sjamu
automobila u Frankfurtu. Rimac
je ve} uspio prodati deset
automobila za koje se tvrdi
kako ko{taju milion dolara.
Pri~a o nastanku elektri~nog
automobila po~ela je kada je
Mate Rimac pretvorio svoj stari
BMW u trka}i elektro automobil.
“Na{ prvi automobil razvio se
u vrlo kratkom vremenu u
projekt koji nije dao
konkretan kona~an rezultat.
To je bio po~etak, po~etak
prvog elektri~nog hyper-cara
na svijetu, Concept One
automobila“, opisao je Mate
Rimac po~etke svoje tvrtke.
Matin Concept One ima masu
od 1.650 kg te 92 kWh energije
{to je dovoljno za domet od
600 km. Sa snagom od 1.088
KS i 3.800 Nm okretnog
momenta ubrzanje do 100 km/h
traje 2.8 sekundi a maksimalna
brzina iznosi 305 km/h. Mate
Rimac je u hrvatskoj javnosti
postao poznat kada je pobijedio
na me|unarodnom
studentskom takmi~enju u
Bratislavi rje{enjem za sistem
retrovizora koji pokrivaju i mrtvi
kut. Mate je sin Ivana Rimca,
koji je rodom iz sela Li{tane,
nedaleko od Livna. Rimac
senior vlasnik je projektantske
ku}e Rimc iz Sv. Nedelje pokraj
Samobora. Prije tri godine je
uplatio 11 miliona kuna i tako
postao jedan od najve}ih
dioni~ara splitskog Hajduka.
Nakon vijesti o njegovom
ulaganju u ovaj nogometni klub,
u hrvatskim su se medijima
pojavile optu`be kako ga tra`i
njema~ki Interpol, kako je na
osnovu te tjeralice uhap{en u
Srbiji, kako je u Hrvatskoj utajio
porez te kako je bio umije{an u
milionske malverzacije. ”Ja
sam obi~an ~ovjek, agronom,
gra|evinar i veliki zaljubljenik
u sport i Hajduk“, opisao se je
u jednom intervjuu Rimac,
tvrde}i kako u tim napisima
nema niti trunke istine.
Me|utim, ljetos je uhap{en
zajedno sa generalom Hrvatske
vojske Mladenom Kruljcem i
osumnji~en zbog zloupotrebe
polo`aja i ovlasti. Tereti ga se
zbog malverzacija zemlji{tem,
na kojima su o{tetili Op}inu
Sibinj kod Slavonskog Broda za
najmanje 16,5 milijuna kuna. Iz
pritvora je pu{ten u septembru
pro{le godine nakon {to je uplatio
jam~evinu od 5,2 miliona kuna. 

Zagrebu te veliki stan u zagreba~koj
Importanne galeriji. [irenjem na leasing i
bankarstvo stvorio je najsna`niju privatnu
finansijsku instituciju u Hrvatskoj, a
vlasnik je i lanca poliklinika vezanih uz
njegovo zdravstveno osiguranje. Grgi} je
sa suprugom Mladenkom firmu Euroherc
po~eo razvijati u Ljubu{kom, odakle je
preselio u Zagreb, i danas njegov koncern
Agram dr`i ~etvrtinu hrvatskog osigurav-
ateljskog tr`i{ta. Firma je osnovana prije
petnaestak godina a danas je ~ini nekoliko
kompanija. [to se Hercegovine ti~e,
najpoznatiji i vjerovatno najbogatiji
pripadnik zlatne mlade`i sasvim sigurno
je M ario Slezak, sin D inka Slezaka,
vjerovatno najbogatijeg hercegova~kog
tajkuna. Slezak mla|i vlasnik je firme
koja se bavi veleprodajom pi}a, a vodi i
restoran i wellnes centar u Mostaru, u
blizini Cari nskog mosta. Visoko na listi
`elja potencijalnih udava~a je i sin M ate
Stoji}a, brata ha{kog optu`enika B rune
Stoji}a i vlasnika firme Inter{ped. Matu
Stoji}a, koji je jedan od idejnih
za~etnika i gorljivi zagovornik gradnje
Pelje{kog mosta, pominje se kao ~ovjeka
koji u svom vlasni{tvu ima dio luke u
Plo~ama, objekte u Neumu i gra|evinske
firme u Njema~koj i Hrvatskoj. 

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 33

Ministar:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:35 Page 34

AFERA U MINISTARSTVU PRAVDE FBiH

TE[KE DILEME
Ministar pravde u Vladi FBiH
Zoran Mikuli} prvi sastanak sa
predstavnicima Sword Securityja
otvorio je pitanjem kako da se
uzmu pare u ovom ministarstvu

34 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Ministar:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:36 Page 35

ELEKTRONSKE NARUKVICE ZA ZATVORENIKE

Zbog sumnje da je realizacija projekta elektronskog praćenja osuđenika

naštimana firmi “Unis telekomunikacije” iz Mostara, direktor Agencije “Sword
Security” Asim Younis MUP-u Kantona Sarajevo podnio je krivičnu prijavu
protiv ministra pravde u Vladi Federacije BiH Zorana Mikulića koja je
proslijeđena kantonalnom Tužilaštvu
2009. godine, kada je britanska firma Serco
Geografix Ltd. preko britanske ambasade u

MINISTAR Sarajevu, detaljno provjerila poslovanje

Agencije “Sword Security”. Nakon potpi-
sivanja ugovora sa britanskom firmom
“Serco”, “Sword Security” {alje pismo

MIKULI] (NI)JE namjere na adresu federalnog Ministarstva

pravde, Ministarstva pravde BiH, te
ministarstava pravde i uprave Kantona
Sarajevo. Tada{nji ministar pravde u Vladi

DIO TALA
Federacije BiH Feliks Vidovi} odr`ao je
sastanak sa predstavnicima Agencije
“Sword Security” i njihovim britanskim
pratnerima, predstavnicima firme “Serco”,
na kojem je dogovorena prezentacija 
Pi{e: MIRSAD FAZLI]
1 2
Foto: MARIO ILI^I]

F
ederalni ministar pravde
Zoran Mikuli} potvrdio je
da }e najkasnije za 45 dana
u Federaciji BiH po~eti
projekat uvo|enja elektr-
onskog pra}enja osu|enika. Mikuli}
je pojasnio da to podrazumijeva da
se postavljanjem elektronskih naru-
kvica na nogu osu|enika, koji je
osu|en na kaznu zatvora do jedne
godine, prati njegovo kretanje. On je
naglasio da je na tenderu “pro{la”
mostarska firma Unis telekomu -
nikacije koja je ponudila znatno ni`u
cijenu nego {to je projektom bila
ugovorena. Me|utim, zbog sumnje da
je posao na{timan firmi “Unis
telekomunikacije”, direktor agencije
za fizi~ku i tehni~ku za{titu lica i
objekata Sword Security Asim Younis
MUP-u Kantona Sarajevo podnio je
krivi~nu prijavu protiv ministra
Mikuli}a koja je, kako nezvani~no
saznajemo, proslije|ena kantonalnom
Tu`ila{tvu.

NARUKVICA ZA MINISTRA INKRIMINIRAJU]A DOKUMENTACIJA

Naime, pri~a o uvo|enju elektronskog 1. Pismo ambasade Britanije upu}eno ministru Zoranu Mikuli}u na koje nikada nije odgovoreno;
pra}enja osu|enika po~ela je u septembru 2. Prijava direktora Sword Securitya Asima Younisa protiv ministra Mikuli}a upu}ena FMUP-u

Direktor Agencije “Sword Security“ Asim Younis

federalnog ministra pravde optu`uje da je njihovu
ponudu dao na uvid konkurentskoj firmi
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 35
Ministar:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:37 Page 36

AFERA U MINISTARSTVU PRAVDE FBiH

ISKRENE NAMJERE
Biv{i ministar pravde NEFUNKCIONALAN PROJEKT
Feliks Vidovi}
po~eo je
suradnju
sa Sword
Zloupotreba elektronskog praćenja
Securityjem
i britanskom osuđenika je scenario za najgori
frimom
Serco horor
Otpu{teni savjetnik ministra pravde mora voditi ra~una o standardima.
Goran [imi} jedan je od najbolje upu}enih Potrebna je oprema, nadzorni centri,
ljudi u projekat elektronskog pra}enja softwerska podr{ka... Ne mo`ete vi na
osu|enika. “Elektronsko pra}enje osu- jednom laptopu pratiti 300, 500, 1000
|enika je koristan sistem, koji po mom osu|enika... To su zelene ta~kice koje
mi{ljenju ne}e biti implementiran na u slu~aju nestanka struje ili pada
odgovaraju}i na~in u Federaciji BiH”, sistema jednostavno nestanu sa
ka`e [imi} navode}i da je sklapanje ekrana. A kada nestanu, to osu|e-
ugovora sa “Unis telekomunikacijama” na nicima pru`a savr{en alibi. Takav
godinu dana i inastalacija po jednog eventualni scenario ravan je najgorem
laptopa u federalnom Ministarstvu pravde horor filmu”, ka`e [imi}, navode}i kako
i sedam zatvora na kojima }e se pratiti }e projekat elektronskog pra}enja osu|e-
osu|enici nedovoljno. “Cilj jeste osigu- nika te{ko profunkcionisati u ovakvim
rati najjeftiniju uslugu, ali pri tome se okolnostima. 

KORUPCIJA: “ElmoTech”, CENTRALNI

CENTRALNI ZATVOR
ZATVOR
Preko
Preko hiljadu
hiljadu osu|enika
osu|enika
preko svog hrvatskog ~eka
~eka na
na mogu}nost
mogu}nost
odslu`enja
odslu`enja kazne
kazne uu
zastupnika nikada se nije ku}nom
ku}nom pritvoru
pritvoru

zvanično oglasio niti

dostavio ponudu
federalnom Ministarstvu
pravde, ali je zato Duško
Bjelotomić u više navrata
nudio savjetniku Šimiću
novčanu naknadu,
odnosno mito da mu se
taj projekat završi, što je
Šimić odbio
 opreme i projekta. Nakon prezentacija
odr`anih krajem novembra i po~etkom
decembra 2009., u januaru 2010. godine
delegacija federalnog Ministarstva pravde
na ~elu sa ministrom Vidovi}em, njegovim
zamjenikom Ivanom Mate{i}em, savjetni-
kom Goranom [imi}em i portparolom
Entonijem [eperi}em boravi u ~etvero-
dnevnoj posjeti Britaniji i firmi “Serco”, te
britanskom ministarstvu pravde. Me|utim,
nacrt promjene krivi~nog zakona koji se
odnosi na elektronski nadzor osu|enika ne
prolazi parlamentarnu proceduru, a njegovo
usvajanje se prolongira do okon~anja
izbora.
U januaru 2011. godine Agenciju
“Sword Security” kontaktirali su predstavn-
ici federalnog Ministarstva pravde u svrhu
ponovnog aktueliziranja projekta, a nakon
~ega je u suradnji sa britanskom amba-
sadom u BiH odr`an niz radnih sastanaka
kojima su prisustvovali predstavnici
Ministarstva pravde i ministar Zoran
Mikuli}. Prvi radni sastanak federalnog
Ministarstva pravde u novom sazivu, prema
onome {to stoji u prijavi, ministar Zoran
Mikuli} otvorio je rije~ima “kako da se
uzmu pare u ovom ministarstvu”.
S obzirom da je Agencija “Sword
Security” zajedno sa svojim britanskim
partnerom “Serco”, u tom periodu bila
jedina koja je pokazala interes za projekat
elektronskog nadzora osu|enika, ministar
Mikuli} je na jednom od radnih sastanaka
obe}ao ambasadoru Velike Britanije
Michaelu Tathamu sklapanje ugovora
direktnom pogodbom sa britanskom
kompanijom “Serco”, kao proizvo|a~em
opreme i Agencijom “Sword Security” kao
ovla{tenim distributerom.
NEPOSLU[NIMA OTKAZ
Kona~no, 13. jula pro{le godine u
Slu`benim novinama Federacije BiH
objavljeni su zakoni o dopunama Kaz-
nenog zakona Federacije BiH i Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o izvr-
{enju kaznenih sankcija u Federaciji BiH
kojima je ozakonjena mogu}nost izdr-

36 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Ministar:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:37
ELEKTRONSKI
NADZOR
Narukvica koja
nadle`nim slu`bama
precizno pokazuje gdje
se nalazi i kuda se
kre}e osu|enik
MINISTAR NASILNIK
Zoran Mikulić sklon je nasilju u
porodici
Ministar Zoran Mikuli} do imenovanja
za federalnog ministra bio je {ef Sektora
za stambeno gospodarstvo i poslovne
prostore tada{nje Op}ine Mostar-Jugo-
zapad i stru~ni savjetnika za stambena
pitanja u Gradskoj upravi Mostara.
Ministar pravde Mikuli} sklon je nasilju u
porodici, za {to postoje dokazi u MUP-u
Hercegova~ko-neretvanskog kantona, a
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 37
ELEKTRONSKE NARUKVICE ZA ZATVORENIKE
`avanja kazne ku}nog zatvora pomo}u
elektronskog nadzora. Dva dana kasnije,
15. jula, Agencija “Sword Security”
predala je zvani~nu ponudu federalnom
Ministarstvu pravde. Me|utim, ministar
Mikuli} odlazi na tronedjeljni godi{nji
odmor, a nakon povratka obavje{tava svog
tada{njeg savjetnika Gorana [imi}a o
dogovoru i sklapanju posla sa pred -
stavnicima izraelskog proizvo|a~a, kom-
panije ElmoTech koju u regionu zastupa
hrvatska firma Protekta na ~elu sa Du{kom
Bjelotomi}em.
“ElmoTech”, preko svog hrvatskog
zastupnika nikada se nije zvani~no oglasio
niti dostavio ponudu federalnom Ministar-
stvu pravde, ali je zato Du{ko Bjelotomi} u
vi{e navrata nudio savjetniku [imi}u
nov~anu naknadu, odnosno mito da mu se
taj projekat zavr{i, {to je [imi} odbio.
Nakon toga, [imi} obavje{tava britan-
sku ambasadu o propalim naporima i
projektu, a britanska ambasada upu}uje
ministru Mikuli}u zahtjev za informacije o
projektu i poja{njenje satatusa ponude
Agencije “Sword Security” i britanske
firme “Serco”. Ambasada nije dobila
odgovor ministra Mikuli}a, kojeg direktor
Agencije “Sword Security” Asim Younis
optu`uje da je njihovu ponudu predao na
uvid predstavniku izraelskog proizvo|a~a
opreme “Protekta”, odnosno njenom
direktoru Bjelotomi}u. Dva dana nakon {to
je ministar Mikuli} primio zahtjev
po svemu sude}i, ta karakterna osobina britanske ambasade, savjetniku Goranu
znak je prepoznavanja SDP-ovih minist- [imi}u uru~en je otkaz.
ara. Zoran Mikuli}, neposredno nakon Nakon toga federalno Ministarstvo
preuzimanja ministarske fotelje, sam sebi pravde raspisalo je javni natje~aj, ~emu je
je potpisao rje{enje kojim se imenovao za prethodio postupak pretkvalifikacija. U
dodatnog ~lana Komisije za pravosudni
pretkvalifikacijama su pro{le tri kompanije:
ispit, {to jasno ukazuje na ministrovu
“Unis telekomunikacije” iz Mostara, koje
sklonost malverzacijama i vr{enju krivi~nih
su predstavljali tehni~ki direktor Damir
djela. 
Bule i M ichel Berdah, {ef prodaje
“ElmoTecha” za Europu, “Sword Security”
SAM
SAM SVOJ
SVOJ MAJSTOR
MAJSTOR i Middle Point iz Sarajeva zajedno sa G4S
Ministar
Ministar Zoran
Zoran Mikuli}
Mikuli} sam
sam Security Sistems Ltd. iz Budimpe{te.
sebi
sebi potpisao
potpisao rje{enje
rje{enje “Sword Security” i “Middle Point” odustali
kojim
kojim se
se imenovao
imenovao su od daljeg u~e{}a u tenderu jer vjeruju da
za
za ~lana
~lana komisije
komisije je ~itav posao unaprijed dogovoren. Posao
je dobila mostarska firma “Unis teleko-
munikacije” koji je u posao u{ao zahva-
ljuju}i dobrim vezama sa ministrom
Zoranom Mikuli}em, a bit }e zapravo
posrednik preko kojeg }e hrvatska firma
“Protekta” realizovati projekat elektronsk-
og pra}enja osu|enika vrijedan vi{e od
milion KM. Me|utim, kako firma “Unis
telekomunikacije” nije registrovana da se
bavi poslovima tehni~ke za{tite, ne}e biti
otvaranja nadzornih centara putem kojih }e
se vr{iti elektronsko pra}enje osu|enika.
Tako }e “Unis telekomunikacije” samo
isporu~iti opremu koju }e instalirati u
federalnom Ministarstvu pravde i sedam
kazneno-popravnih zavoda. 
37
Karin:INTERVJU - osnova.qxd 1.2.2012 22:21 Page 38

POGLED IZ STRASBOURGA

INTERVIEW
Karin Woldseth koautorica izvještaja Vijeća Evrope o BiH
Karin Woldseth, jedna od koizvjestiteljica izvještaja za BiH i predsjednica
Delegacije Norveške pri Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, nakon
prošlosedmične debate o Bosni i Hercegovini u Strasbourgu govorila je našoj
novinarki o tome šta bh. vlasti trebaju uraditi nakon usvajanja izvještaja i
rezolucije, zašto će zbivanja u BiH biti praćena s posebnom pažnjom i kakve bi
mogle biti eventualne sankcije ako BiH ne ispuni zahtjeve Vijeća Evrope

Za po~etak, od bh. vlasti o~ekujemo

da {to prije imenuju predstavnike
u tijela Vije}a Evrope
Pi{e: DANKA SAVI]
zada}a ovdje u Vije}u Evrope da {titimo izvje{taj sedam godina. Ovo u slu~aju BiH
ljudska prava, demokratiju i vladavinu jasno pokazuje da je Vije}e Evrope

U
Foto: VIJE]E EVROPE
rezoluciji Parlamentarne skup{ti-
ne Vije}a Evrope (PSVE), usvoje-
noj pro{le sedmice na redovnom
zimskom zasjedanju (PSVE),
navodi se da }e de{avanja u Bosni
i Hercegovini biti pra}ena s posebnom
pa`njom do 15. marta, nakon ~ega }e se, u
zavisnosti od napretka u BiH, donijeti
odluka o budu}im potezima Vije}a Evrope.
Podsjetimo, Monitoring komitet pozvao je
ponovo Parlamentarnu skup{tinu Bosne i
Hercegovine da bez odga|anja usvoji
ustavne amandmane i provede {to prije
presudu Sejdi} i Finci, te upozorio da bi,
ako se neophodni amandmani ne usvoje na
vrijeme, prije narednih izbora 2014.
godine, stalno ~lanstvo Bosne i Herce-
govine u Vije}u Evrope moglo biti ugro-
`eno. Nakon odr`ane debate o Bosni u
PSVE-u, te usvajanja izvje{taja i Rezo-
lucije, K arin Woldseth, jedna od
koizvjestiteljica izvje{taja za BiH i
predsjednica Delegacije Norve{ke pri
Parlamentarnoj skup{tini Vije}a Evrope,
kazala je za na{ list da je veoma sretna {to
je dobila veliku podr{ku parlamentaraca u
Skup{tini. “Podr{ka parlamentaraca mi je
tako|er pokazatelj da smo na pravom putu.
Izvje{taj jeste o{trije intoniran, ali na{a je
prava, i zaista `elimo na{im sugestijama
pomo}i Bosni da dostigne tra`ene
standarde.“
PROBLEMI U BiH U STALNOM
FOKUSU VIJE]A EVROPE
 ^ak su tri debate o BiH odr`ane u
PSVE-u u posljednje dvije godine. [ta nam
to govori?
Da, u principu, ovakvi izvje{taji se
objavljuju svake dvije godine. Kada je
Rusija u pitanju, nismo, recimo, imali
ŠTA NAJPRIJE TREBAJU
URADITI BiH VLASTI:
Zaista je jednostavno i
nije potrebno potrošiti
puno vremena da
imenujete tri člana u
tijela VE i da radna gupa
za implementaciju
presude dođe do nekog
konkretnog rezultata
zabrinuto zbog onog {to se kod vas doga|a
ili onog {to se ne mijenja nabolje, zato sada
ponovo imamo ovaj izvje{taj. @elimo
odr`avati pa`nju na pitanja koja su va`na za
gra|ane Bosne i Hercegovine. Jasno je da je
ustavna reforma dug proces, da treba
vremena, ali za po~etak je najbitnije
pokazati volju da se ona napravi. To je ono
{to je neophodno da vidimo {to prije.
 [ta bi mogle biti posljedice ovakvog
izvje{taja i {ta se mo`e o~ekivati narednih
mjeseci?
Iskreno se nadam da }e se bosanski
politi~ari sada dogovoriti da krenu naprijed,
da provedu odluku Evropskog suda za
ljudska prava, da }e uskoro biti formirana
nova vlast i postignut konsenzus oko
zakona o popisu stanovni{tva i zakona o
dr`avnoj pomo}i me|u parlamentarcima, i
da }e oni biti usvojeni. Ovo je jako va`no i
to je razlog na{e velike zabrinutosti kada je
BiH u pitanju jer ako nemate zakon o
popisu, onda nemate vitalne informacije o
zemlji, to je stresna situacija koja je
zahtijevala jedan o{tar izvje{taj. Ton koji
preovladava u prethodnom je puno umje-
reniji, nadali smo se da }e bh. politi~ari
shvatiti poruku, ali to se nije dogodilo. Sada
smo zauzeli jedan o{triji stav jer nije 

38 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Karin:INTERVJU - osnova.qxd 1.2.2012 22:21 Page 39

KARIN WOLDSETH, IZVJESTITELJICA VJE]A EVROPE ZA BiH

BH.
BH. VLASTI
VLASTI
NA
NA POTEZU
POTEZU
Karin
Karin Woldseth
Woldseth posjeti}e
posjeti}e
Bosnu
Bosnu ponovo
ponovo uu martu
martu
kako
kako bi bi se
se sama
sama uvjerila
uvjerila
da
da lili su
su bosanski
bosanski
politi~ari
politi~ari poduzeli
poduzeli korake
korake
ka
ka ispunjavanju
ispunjavanju obaveza
obaveza
BiH
BiH prema
prema Vije}u
Vije}u Evrope
Evrope

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 39

Karin:INTERVJU - osnova.qxd 1.2.2012 22:22 Page 40

POGLED IZ STRASBOURGA
 ura|eno ono {to je trebalo, o~ekujemo
promjenu u pristupu bh. politi~ara i da
urade ono {to se mora uraditi. BiH I MONITORING PROCEDURA VIJE]A EVROPE

U MARTU ]U PONOVO
TRA@ITI ODGOVORE OD
BH. POLITI^ARA
 Koliko zapravo mo`e biti ura|eno u
naredna dva mjeseca?
Ja }u se ponovo vratiti u BiH u martu i
razgovarati sa predstavnicima politi~kih
stranaka. Ni{ta me ne bi tako usre}ilo kao to
da vidim napredak me|u bh. politi~arima.
Mogu raditi zajedno u parlamentarnoj rad-
noj grupi i konkretno nam pokazati da su
ne{to poduzeli. U svakom slu~aju, BiH }e
ponovo biti na dnevnom redu aprilskog
zasjedanja, jer Vije}e Evrope `eli pratiti
situaciju i znati {ta se u me|uvremenu
dogodilo. Desetogodi{njica ~lanstva BiH }e
biti u aprilu i mislim da je krucijalna stvar
da BiH imenuje ~lana u Venecijanskoj
komisiji, Evropskom komitetu za spre-
~avanje mu~enja i poni`avaju}eg postupanja
i ka`njavanja (CPT), Evropskom komitetu
protiv rasizma i netolerancije (ECRI). To su
za nas znakovi kojima va{e vlasti poru~uju
— da, ~uli smo vas i evo reagiramo na ono
{to nam govorite. To je zaista jednostavno i
nije potrebno potro{iti puno vremena da
imenujete tri ~lana u tijela VE i da radna
grupa za implementaciju presude do|e do
nekog konkretnog rezultata.
Od prijema u članstvo prije
deset godina BiH je pod stalnim
nadzorom Vijeće Evrope
Podsjetimo da je BiH, od prijema u
~lanstvo 2002. godine, u nadle`nosti moni-
toring procedure Parlamentarne skup{tine
Vije}a Evrope zajedno sa jo{ nekim zemlja-
ma, me|u kojima su Crna Gora, Srbija,
Albanija, Armenija, Azerbejd`an, Gruzija,
Moldavija, Monako, Ruska Federacija i
Ukrajina. Nakon prvog monitoring izvje{taja
o BiH, predstavljenog u PSVE-u u junu
2004. godine, te nakon neusvajanja
ustavnih reformi u aprilu 2006. godine,
Skup{tina je u junu 2006. godine odlu~ila da
odr`i raspravu po hitnoj proceduri o
ustavnim reformama u BiH i usvojila je
Rezoluciju o BiH. O drugom izvje{taju o
pra}enju se raspravljalo u septembru 2008.
godine. Krajem naredne godine, 22.12.
2009. godine, Evropski sud za ljudska
prava je donio presudu u slu~aju Sejdi} i
Finci. U januaru 2010. godine Skup{tina je
usvojila Rezoluciju o BiH, pozivaju}i vlasti
da donesu neophodne amandmane na
Ustav i Izborni zakon kako bi oni, prije
narednih op}ih izbora zakazanih za 3.
oktobar 2010. godine, bili u skladu sa
presudom Sejdi} i Finci. Kao {to je poznato,
ni{ta po tom pitanju nije ura|eno, jer se
~lanovi mje{ovite grupe za presudu Sejdi} i
Finci nisu slo`ili o nadle`nosti i sastavu
komisije za reformu Ustava, a posebno nije
bilo dogovora oko toga da li ona treba da
bude uspostavljena zakonom ili odlukom
Parlamenta. Tokom zasjedanja PSVE-a
pro{log oktobra, opet se govorilo o vrlo
zabrinjavaju}oj situaciji u BiH, a Monitoring
komitet je odlu~io da tra`i od Biroa da na
dnevni red zasjedanja u januaru 2012.
godine stavi raspravu o BiH. 

 Izvje{taj o kojem smo detaljno pisali

u pro{lom broju posebno kritizira restrik-
tivne odredbe o kvorumu, pretjerano
kori{tenje entitetskog glasanja, kojim se
ko~i dono{enje odluka. Kako komentirate
reakcije koje su uslijedile u RS-u nakon
objavljivanja izvje{taja?
Da bi stvari krenule naprijed u BiH, bh.
politi~ari ne mogu stalno stavljati Dejtonski
sporazum ispred sebe i koristiti ga kao
ispriku za postojanje ovakvog entitetskog
glasanja. Za{to ne biste imali stru~njaka u
Venecijanskoj komisiji i tra`ili njegovu
stru~nu pomo}? Navode izvje{taja ne treba
shvatiti kao kritike, ovo su jednostavno
sugestije da je potrebno poduzeti ne{to
drugo umjesto onog {to se do sada pokazalo
da ne daje rezultate. Oni koji reagiraju na
izvje{taj trebaju razmisliti ponovo, ponovo
pro~itati kona~ni izvje{taj zato {to on ka`e
{ta je zaista va`no i po~eti raditi na tome.
DEBATE, REZOLUCIJE, IZVJE[TAJI
Nema potrebe zauzimati odbrambeni stav Ve} deset godina Vije}e Evrope stalno upozorava na obaveze koje je BiH preuzela
jer, kao {to smo ranije vidjeli, to nas nikud ulaskom u ovu organizaciju
ne vodi. Nadam se da }e ova upozorenja
ovaj put biti shva}ena ozbiljno... Zato su me
reakcije iz Republike Srpske u vezi sa  Vi ste ina~e u~estvovali i u debati pratimo situaciju u ovoj regiji. O onome
izvje{tajem malo uznemirile, jer stvar je u koji se vodila u norve{kom Parlamentu o {to se doga|a onda na tim debatama
tome da zaista `elimo pomo}i. Volim ljude Balkanu i o BiH? upoznamo i ostatak Parlamenta. Kao {to
tamo, zemlja je tako lijepa, ima puno Takve debate se u na{oj zemlji sam ranije navela, postoji zaista jedna
mogu}nosti i zaista bih voljela da stvari odr`avaju s vremena na vrijeme, jer mi iskrena `elja da se pomogne Bosni i
krenu naprijed. osiguravamo zna~ajne donacije za Balkan i Hercegovini. 

40 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:26 Page 4
EUROPA:EUROPA.qxd 1.2.2012 13:48 Page 42

EVROPA, ODMAH
POTPISIVANJE
SPORAZUMA BiH i
Politički comeback Janeza Janše
EUROPOL-a DO u tri evropske zemlje
KRAJA GODINE
Sve aktivnosti neophodne za
uspostavljanje operativne saradnje
izme|u BiH i Evropskog policijskog
ureda (EUROPOL) bit }e realizirane
do kraja godine, najavljeno je iz
Ministarstva sigurnosti BiH. Mapu puta
kojom su predvi|eni uslovi za
zaklju~ivanje Operativnog sporazuma
potpisali su ministar sigurnosti Bosne i
Hercegovine Sadik Ahmetovi} i direk-
tor EUROPOL-a Rob Wainwright.
Ciljevi zacrtani ovim dokumentom su
uspostavljanje Nacionalne jedinice
EUROPOL-a u okviru Direkcije za
koordinaciju policijskih tijela,
uspostavljanje sigurne komunikacijske
linije izme|u EUROPOL-a i BiH, sis-
tema elektronske razmjene podataka
iz evidencija policijskih tijela i tu`iteljst-
va, elektronskog pristupa policijskim
bazama podataka i drugim relevantnim
bazama podataka u BiH te mre`e kon-
takt osoba u razli~itim policijskim tijeli-
ma u BiH. Trenutno se saradnja BiH
sa EUROPOL-om ostvaruje kroz
Strate{ki sporazum, ~iji cilj je
spre~avanje, otkrivanje, suzbijanje i
istra`ivanje te{kih oblika me|unarod-
nog kriminala kroz razmjenu informaci-
ja, zajedni~ku edukaciju i ekspertizu.

EVROPSKA
KOMISIJA
POKRENULA
POSTUPAK PROTIV Dva mjeseca nakon izbora u Sloveniji se počinje
MA\ARSKE nazirati nova vlada, na čije je čelo, neobičnim
Evropska komisija je pro{le sedmice postizbornim spletom okolnosti, došao izborni
na sastanku u Strasbourgu odlu~ila
pokrenuti postupak protiv Ma|arske
gubitnik Janez Janša
zbog zakona koji dovode u pitanje

I
nezavisnost ma|arske centralne ki premijer protiv kojeg se vodi krivi~ni
ako je izborni gubitnik, vo|a slovenske
banke i ureda za za{titu podataka te
desnice lider i Slovena~ke demokratske postupak zbog korupcije, i to u tri zemlje
zakona o ranijem umirovljenju sudaca i
stranke Janez Jan{a mogao bi se vratiti - Sloveniji, Austriji i Finskoj. U slu~aju da
tu`itelja. Komisija je Ma|arskoj dala rok
na vlast u ovoj zemlji, zahvaljuju}i bude pravomo}no osu|en, obe}ao je da }e
do 17. marta da odgovori Komisiji,
podr{ci u Parlamentu (51 glas za i 39 pro- se povu}i iz politi~kog `ivota. Podsjetimo,
nakon ~ega bi se Budimpe{ta mogla
tiv od ukupno 90 koliko poslanika ima pobjednik vanrednih parlamentarnih izbora
suo~iti s kaznama zbog neispunjavanja
slovena~ki parlament), koju je dobio nakon (odr`anih ~etvrtog decembra pro{le godine)
kriterija EU-a.
vi{esatne rasprave i tajnim glasanjem. bio je lider Pozitivne Slovenije Z oran
Jan{a bi tako, mogao postati jedini evrops- Jankovi}, koji je dobio 28 poslani~kih

42 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

 EUROPA:EUROPA.qxd 1.2.2012 13:49 Page 43

FISKALNI PAKET
e koji je trenutno pod istragom EU-a BEZ
BRITANIJE I ^E[KE
[efovi dr`ava i vlada EU-a po~eli su u
BEZ PREDSJEDNIČKE ponedjeljak u Briselu prvi ovogodi{nji
OBRAT
OBRAT NAKON
NAKON IZBORA
IZBORA summit u znaku polemike koja je izbila
Postizbornom
Postizbornom kombinatorikom,
kombinatorikom, PODRŠKE: Slovenski zbog prijedloga Njema~ke da se Gr~ka
premijer
premijer Slovenije
Slovenije je
je postao
postao izborni
izborni
gubitnik
gubitnik Janez
Janez Jan{a,
Jan{a, aa ne
ne pobjednik
pobjednik predsjednik Danilo Tirk stavi pod striktnu bud`etsku kontrolu.
vanrednih
vanrednih parlamentarnih
parlamentarnih izbora,
izbora, lider
lider ^elnici zemalja ~lanica EU-a su na sum-
Pozitivne
Pozitivne Slovenije
Slovenije Zoran
Zoran Jankovi}
Jankovi}
nije predložio Janeza mitu prihvatili izjavu o mjerama za poti-
canje ekonomskog rasta i zapo{ljavanja,
Janšu za novog kandidata, dok }e se time podrobnije baviti na
upravo zbog istraga koje sljede}em samitu u martu. Izjava se
odnosi na tri prioritetna podru~ja – poti-
se vode protiv njega, ali canje zapo{ljavanja, prije svega mladih,
ja~anje unutarnjeg tr`i{ta i pobolj{anje
on je dobio podršku finansiranja ekonomije, prije svega za
stranaka desnice i mala i srednja poduze}a. U Evropskoj
uniji, navode evropski mediji, trenutno
desnog centra je vi{e od 23 miliona nezaposlenih.
Unija bi pomagala osam zemalja ~lanica
koje imaju najvi{e stope nezaposlenosti
me|u mladima - [panija, Gr~ka,
Slova~ka, Litvanija, Italija, Portugal,
Latvija i Irska - pri preusmjeravanju
evropskih sredstava u projekte za
ulazak mladih na tr`i{te rada i nastavak
obrazovanja i osposobljavanja. [to se
ti~e teksta fiskalnog ugovora koji }e,
kako se o~ekuje, spasiti euro od
propasti, njega je pristalo 25 od 27
zemalja ~lanica, svi osim Velike Britanije
i ^e{ke. Osim fiskalnog ugovora, objav-
ljeno i da }e od jula po~eti funkcionirati
novi stalni fond za finansijsku stabilnost,
tzv. Evropski stabilizacijski mehanizam,
u kojemu bi trebalo biti oko 500 milijardi
eura za pomo} dr`avama koje imaju
problema s likvidno{}u.

mjesta, ali kao kandidat za mandatara nije
uspio osigurati 46 glasova u parlamentu.
Jan{a je bio jedini kandidat (iako ga slove-
na~ki predsjednik D anilo Tirk nije
predlo`io za novog kandidata, upravo zbog
istraga koje se vode protiv njega), ali on je
dobio podr{ku stranaka desnice i desnog
centra. Slovenska demokratska stranka
(SDS), Slovenska pu~ka stranka (SLS),
Gra|anska lista Gregora Viranta,
Demokratska stranka umirovljenik a
(DESUS) i demokr{}anska Nova
Slovenija (NSI) kandidirale su Jan{u za
vo|u i predlo`ile ga za premijera. Po -
dsjetimo da je Janez Jan{a u protekle dvije
decenije, otkako je na slovena~koj politi-
~koj sceni, pobijedio na izborima samo jed-
nom, 2004. godine, a sada mu je pripao
novi mandat. Nova slovenska vlada koja se
treba konstituirati do 10. februara, kako je
najavljeno, ne planira radikalne promjene
na podru~ju vanjske politike. U svom
obra}anju Jan{a je poru~io da da }e njen
glavni cilj biti ekonomski oporavak na
zdravim osnovama i bez zadu`ivanja. Kao
najhitniju mjeru, Jan{a je naveo potrebu da
se ve} ove godine radikalno smanje dr`avni
i bud`etski izdaci. Stanje je vrlo ozbiljno i
ako to zajedno ne uspijemo, i Sloveniji bi
se moglo dogoditi da joj mjere name}u
financijske ustanove, poru~io je on. Od
Slovenije su slabiji rast BDP-a u protekle
tri godine u EU imale samo Gr~ka i
Litvanija. (D. Savi})
SIBIRSKI MINUSI
U EVROPI
Polarne hladno}e odnose `ivote u sred-
njoj i isto~noj Evropi. U Poljskoj se tem-
peratura na jugoistoku zemlje spustila
27 stupnjeva ispod nule, a zbog hlad-
no}e je pro{log vikenda umrlo deset
osoba. Velike hladno}e, 24 ispod nule,
zabilje`ene su i u Bugarskoj, tri osobe
smrznule su se u Litvaniji, a jedna u
^e{koj, objavile su tamo{nje policije
po~etkom sedmice. Niske temperature
izmjerene su i u Austriji, gdje meteo-
rolozi najavljuju hladno}e do kraja sed-
mice zbog zadr`avanja hladnog zraka
iz zapadnog Sibira nad Evropom.

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 43

BIZNIS:BIZNIS.qxd 1.2.2012 22:20 Page 44
BUSINESS
 @eljezare idu u staro `eljezo
 Rekordan porast nezaposlenosti u BiH
 Demago{ki potez federalne Vlade
 “Top 10“ najva`nijih trgovinskih partnera BiH
NEIZVJESNA
NEIZVJESNA
BUDU]NOST
BUDU]NOST
METALSKOG
METALSKOG
SEKTORA
SEKTORA
Ameri~ke
Ameri~ke kompanije
kompanije
povla~e
povla~e se
se iz
iz biznisa
biznisa
ss ~elikom
~elikom iz
iz Srbije
Srbije
ii Hrvatske
Hrvatske
“Arcelor Mittal“ preuzima
srpski “US Steel“?
Ameri~ka kompanija US Steel defini-
tivno se povla~i iz Srbije a @eljezaru
Smederevo koju je kupila 2003. godine
prodat }e ranijem vlasniku -Vladi Srbije - za
1 dolar. Ve} tre}u godinu zaredom US Steel
u Srbiji posluje s golemim gubitkom koji je
samo u toku protekle godine prema{io 100
miliona dolara. Amerikanci su namjeravali
di}i sidro jo{ prije dvije godine, no Vlada
Srbije uspjela ih je (privremeno) zadr`ati
razli~itim poreskim olak{icama koje
me|utim nisu bitno promijenile poslovni
bilans kompanije. @eljezara Smederevo,
koja zapo{ljava oko 5.500 radnika, najve}i
je izvoznik Srbije s udjelom u ukupnom
izvozu od oko 14 posto. No, puno je
zna~ajnija za mikroregiju Smederovo i
njenih oko 200.000 stanovnika koji su
izravno ili neizravno egzistencijalno upu}eni
na @eljezaru ili njene lokalne partnere.
Sli~na drama odvija se i u Hrvatskoj,
odnosno u Sisku, gdje je locirana velika
~eli~ana specijalizirana za produkciju be{a-
vnih cijevi u kojoj je uposleno blizu 1.200
radnika. @eljezara Sisak promijenila je
nekoliko vlasnika nakon rata, a njen aktu-
elni vlasnik, ameri~ka kompanija CMC,
tako|er najavljuje skoro povla~enje s tr`i{ta
Hrvatske zbog kontinuiranog gomilanja
poslovnih gubitaka. U 2009. godini gubitak
je prema{io 40 miliona dolara a u 2010.
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
Broj
nezaposlenih
u prošloj
godini
uvećan za
14.000
Trend o{trog rasta nezaposlenosti u
BiH nastavljen je i u posljednjem
mjesecu protekle godine tokom kojeg je
armija nezaposlenih uve}ana za
dodatnih 4.339 osoba! To zna~i da se
svakog dana u decembru broj
nezaposlenih dodatno uve}avao za 140
osoba.
Ovaj negativni trend osobito je
izra`en na prostoru Republike Srpske: u
samo mjesec dana broj nezaposlenih u
manjem bh. entitetu pove}an je za blizu
2.000, jednako kao i u dvostruko
mnogoljudnijoj Federaciji BiH. Decem-
godini uve}an je za dodatnih 100 miliona
barski rast broja nezaposlenih bio je
dolara. Ameri~ki vlasnici @eljezare Sisak
rekordan: primjerice, u novembru
tako|er su se namjeravali povu}i ranije, ali
protekle godine broj nezaposlenih je
nisu uspjeli prona}i kupca od kojeg bi
pove}an za oko 2.000 a ve} u
izvukli makar dio ulo`enog kapitala od oko
narednom mjesecu, u decembru, za
150 miliona dolara.
4.339 lica!
@eljezara u Zenici, u vlasni{tvu Arcelor
Tokom cijele 2011. godine broj
Mittala, uspijeva nekako dr`ati glavu iznad
nezaposlenih porastao je za oko 14.000
vode, ali uz osjetno smanjenu produkciju
a samo tokom dva posljednja mjeseca
~elika koja je uslovljena padom globalne
za vi{e od 6.000.
potra`nje. I Arcelor Mittal namjerava ugasiti
Rije~ je dakle o rastu}em trendu
nekoliko ~eli~ana u Evropi, primjerice u
kojem se kraj ne nazire, uprkos
[paniji, no zeni~ki pogon nije ni na {iroj listi
proklamiranim obe}anjima aktuelne
ugro`enih kompanija. [tavi{e, Arcelor
vlasti da }e se boriti za otvaranje novih,
Mittal spominje se kao potencijalni kupac
kao i za spa{avanje postoje}ih radnih
`eljezare u Smederevu koja ina~e nije
mjesta.
konkurent zeni~koj `eljezari zbog posve
Slika je jo{ poraznija ako se broju
razli~itog proizvodnog asortimana.
fakti~ki nezaposlenih pridoda i pedese-
Bilo kako bilo, perspektive na evrop-
tak hiljada onih koji se formalno
skom tr`i{tu ~elika nisu nimalo svijetle.
tretiraju kao zaposleni a zapravo uop}e
Kina, koja je ne tako davno bila najve}i
ne rade, ne primaju pla}u i ~ekaju
uvoznik, postala je vode}i izvoznik ~elika u
mizerne otpremnine u preduze}ima
svijetu a dodatni problem predstavlja dra-
pred ste~ajem i likvidacijom.
sti~an pad investicionog ulaganja u cijeloj
Od rekordnog broja nezaposlenih
Evropi zbog ~ega je skoro prepolovljena
poraznija je samo ~injenica da aktuelne
potra`nja za ~elikom.
vlasti na svim razinama ne pokazuju
Ako privredna recesija potraje, sigurno
ni poseban interes a ni naro~itu
}e i neke poznate evropske ~eli~ane zavr{iti
sposobnost za rje{avanje najve}eg
kao - staro gvo`|e.
socijalno-ekonomskog problema u
Za sada nema indicija da bi se u tom
dr`avi.
dru{tvu mogla na}i i zeni~ka `eljezara.
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
BIZNIS:BIZNIS.qxd 1.2.2012 22:20 Page 45

Džinovski rast prihoda, mizerni trošak subvencija

U proteklih {est mjeseci, od julskog

Foto: Mario Ili~i}

poskupljenja elektri~ne energije za 15,5 DEMAGO[KA PRA[INA
posto do danas, Elektroprivreda BiH je na Elektroprivreda BiH na subvencije
ime subvencija najugro`enijim katego- ugro`enim potro{ila 608 hiljada KM
rijama izdvojila oko 608 hiljada KM.
Subvencioniranjem su obuhva}eni kupci
elektri~ne energije iz kategorije doma}in-
stava koji ostvaruju pravo na najni`i iznos
penzije ispla}ene od Federalnog zavoda
MIO/PIO u teku}em mjesecu, te kupci koji
ostvaraju pravo na stalnu nov~anu naknadu
u centrima za socijalni rad Federacije BiH.
Naravno, pod uvjetom da njihova mjese~na
potro{nja ne prelazi dozvoljeni maksimum
od 286 kWh.
Prema raspolo`ivim podacima, do sada
je subvencionirano oko 180 hiljada pojedi-
na~nih ra~una, odnosno oko 30 hiljada
ra~una mjese~no. Pojedina~no, subvencije
se kre}u u rasponu od 1 do maksimalno 5
konvertibilnih maraka, {to je zapravo
zanemarljv iznos u pore|enju s prihodom
koji je Elektroprivreda BiH ostvarila
julskim poskupljenjem elektri~ne energije
za 15,5 posto.
Prema najgrubljim prora~unima, ukupan
prihod Elektroprivrede BiH po osnovu
poskupljenja struje pove}an je za oko 60
miliona KM na godi{njem, odnosno za oko
30 miliona KM na polugodi{njem nivou. Na
drugoj strani, polugodi{nji tro{ak subvencija
u iznosu od 608 hiljada KM u ukupnom
prihodu EPBiH sudjeluje tek s oko 0,2 posto!
Rije~ je o jeftinom demago{kom potezu
kojim aktuelna vlast poku{ava umiriti javnost
nezadovoljnu drakonskim poskupljenjem
struje za 15,5 posto.

Trgovinska razmjena BiH i Hrvatske 3,4

milijarde KM
I u 2011. godini Hrvatska i Njema~ka ostale su na vrhu liste
najva`nijih trgovinskih partnera BiH. Bosna i Hercegovina je i u
pro{loj godini najvi{e uvozila iz Hrvatske i Njema~ke, ali je i
najvi{e izvozila u Njema~ku i Hrvatsku, pri ~emu je trgovinska
bilansa BiH s Njema~kom ne{to povoljnija nego s Hrvatskom.
Na tre}e mjesto po uvozu probila se Rusija koje, me|utim, nema
ni me|u deset najva`nijih dr`ava po visini izvoza iz BiH. Osim s
Rusijom, trgovinska bilansa BiH izrazito je negativna i s Kinom i
Amerikom, a ne{to manje negativna s Austrijom, Slovenijom i
Turskom. Me|u prvih deset dr`ava po visini trgovinske razmjene
nalaze se i [vicarska i Crna Gora, jedine dvije dr`ave iz grupe “top
10“ s kojima BiH ima pozitivan trgovinski saldo.

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 45

Fadila Banjanovic:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:19 Page 46

KAD MEZARI UTIHNU

Mjesec i po dana nakon smrti FADILA BANJANOVIĆA BRACIKE, velikog čovjeka i

borca za povratak izbjeglih i raseljenih porodica u Podrinje, njegova porodica još
čeka rješenje osnovnih životnih problema; Bracikina supruga FADILA kaže za SB
da nema nikakvih novčanih primanja, da joj za vratom visi kredit od 50.000 KM
koje ne može vratiti, te da najveću vjeru ima u narod za koji je
BRACIKA živio, radio i umro

BRACIKA
BRACIKA ^ITAV
^ITAV
SVOJ
SVOJ @IVOT
@IVOT POSVETIO
POSVETIO
NARODU
NARODU II SDP-u
SDP-u
Fadil
Fadil Banjanovi}
Banjanovi} veliki
veliki ~ovjek
~ovjek ii
borac
borac za
za povratak
povratak izbjeglica
izbjeglica
uu Podrinje
Podrinje

OBE]ANJA, OBE]ANJA;
ZAR JE LJUBAV SPALA NA TO
Familija Fadila Banjanovi}a o~ekuje da politi~ari,
njegove strana~ke kolege iz SDP-a, ispune barem dio od
onoga {to su obe}ali nakon smrti velikog Bracike
46 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Fadila Banjanovic:TEKST osnova.qxd 2.2.2012
Pi{e: ISMAR [MIGALOVI]
P
ro{lo je mjesec i po dana od smrti
Fadila Banjanovi}a Bracike,
velikog ~ovjeka i borca za
povratak izbjeglih i raseljenih
porodica u Podrinje. Dobio je i
nadimak “Povratak” zbog toga {to je prvi
pokrenuo vra}anje ljudi u bo{nja~ka sela u
sjeveroisto~noj Bosni. Jusi}i, Mahala,
Hajvazi, Caparde prva su naselja u koja je
Bracika jo{ 1996. godine kro~io, a za njim i
mje{tani.
STRAH I PROBLEMI
U porodici Banjanovi} nevjerica, bol i
tuga. Nikako se ne mogu pomiriti s
~injenicom da Bracike vi{e nema. S tugom
za prerano preminulim Fadilom do{li su
strah i problemi. Njegova supruga Fadila za
Slobodnu Bosnu ka`e da Bracika iz sebe
nije ostavio gotovo ni{ta {to bi im moglo
pomo}i da nastave `ivjeti.
“Do svoje smrti Fadil se brinuo o
porodici, a sad je sav teret pao na mene.
Nimalo mi nije lako. Fadil je `ivio, radio i
umro za narod. Najmanje vremena provo-
dio je s porodicom. Dolazio je kasno
nave~er ku}i s posla i tih nekoliko sati koje
smo provodili zajedno bilo je nam je sve.
Moje zdravlje trenutno je naru{eno. Nave-
~er ne mogu da spavam, jer se brinem kako
}emo dalje. Sin [evko je bez posla, k}erka
[ejla ide u srednju {kolu, a nemamo
nikakva primanja“, ka`e Fadila.
Na d`enazi neumornog lidera povratka
bilo je vi{e od 5.000 ljudi. U prve safove
gurao se skoro cijeli vrh politi~ke i izvr{ne
vlasti Federacije, kao i BiH, posebno
rukovodstvo Bracikine partije, SDP-a, ali i
~elnici SDA predvo|eni Sulejmanom Tihi-
}em. Fadila ka`e da su joj tada Zlatko
Lagumd`ija i Nermin Nik{i}, premijer
FBiH, dali jednokratnu nov~anu pomo} i
obe}ali podr{ku u svemu {to joj bude
potrebno kako porodica Banjanovi} makar
u finansijskom dijelu ne bi osjetila
Bracikinu smrt.
“Jo{ nikakva pomo} nam nije stigla.
^ekam da mi zavr{e Fadilovu penziju i to
bi nam u ovom trenutku bio jedini izvor
primanja. Na d`enazi su mi rekli da ne}e
biti nikakvih problema i da }e mi pomo}i
da zaposlim [evku, da }e obezbijediti
stipendiju za k}erku [ejlu, te ubrzati
primanje penzije. Evo pro{lo je mjesec i po
dana, a niko mi se od onih koji su obe}avali
“kule i gradove“ nije javio. Ne `elim nikog
prozivati i napadati, ali Bracikine partijske
kolege iz SDP-a na d`enazi su mi rekli da
}u vrlo brzo dobiti penziju, ali da im je na
pravom mjestu [ejla i njena stipendija.
Kazali su da tu stipendiju mora dobiti prije
nego {to krene u {kolu. Ja sam joj ve}
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
0:06 Page 47
otvorila `iro-ra~un, me|utim jo{ ni{ta nema
od novca. Nena joj je dala 120 KM da kupi
mjese~nu autobusku kartu do Zvornika.
Fadil je cijeli svoj `ivot posvetio SDP-u i
do zadnjeg dana bio uz tu partiju, pa je
logi~no da od njih prvo o~ekujem pomo}“,
pri~a nam Fadila.
TERET KREDITA
Na pitanje da li je u me|uvremenu
tra`ila pomo} od SDP-a, Fadila ka`e da
nije. Isti~e da joj to ponos ne dozvoljava i
da to ne}e ni u~initi.
“Trenutno `ivim od pomo}i prijatelja iz
Kozluka koji mi daju ne{to novca. Vi{e
volim ovako `ivjeti nego nekog od Fadi-
lovih strana~kih kolega moliti da mi
pomogne. Obe}ali su mi pomo}i i neka to
ispune. Radije bih da nemam nego da
nekog molim“, ka`e Bracikina supruga.
Fadila ka`e da ni sama ne zna kako se
bori sa svim problemima. Poku{ava ostati
pribrana zbog svoje djece. [ejla je prvi
razred Ekonomske {kole i Fadila ka`e da bi
SIMBOLIČAN ZNAK
PAŽNJE: Zlatko
Lagumdžija i Nermin
Nikšić, premijer FBiH, dali
jednokratnu novčanu
pomoć i obećali podršku u
svemu što joj bude
potrebno kako porodica
Banjanović makar u
finansijskom dijelu ne bi
osjetila Bracikinu smrt
PATNJE FAMILIJE BANJANOVI]
SDP
SDP JE
JE OBE]AO
OBE]AO SVESRDNU
SVESRDNU
POMO]
POMO] PORODICI BANJANOVI]
PORODICI BANJANOVI]
Fadila
Fadila ne}e
ne}e sjediti
sjediti skr{tenih
skr{tenih ruku
ruku ii ~ekati
~ekati
milost
milost Bracikinih
Bracikinih partijskih
partijskih kolega
kolega
najvi{e voljela zapamtiti da ona zavr{i
{kolu i zaposli se. Njoj ne treba ni{ta vi{e.
“[evko je zavr{io Ma{insku {kolu i
radio na carini. Trenutno je bez posla.
Nadam se da }e i on na}i neko zaposlenje.
Ne bih voljela da mi dijete ode nekim
drugim putem. Nedavno smo bili kod
Zorana Stevanovi}a, na~elnika op{tine
Zvornik. I on je obe}ao da }e se potruditi da
zaposli [evku. Ohrabrio je i [ejlu da u~i u
{koli, a dao nam je i neku pomo}, {to meni
u ovom trenutku puno zna~i. Ulio mi je
neku vrstu sigurnosti“, isti~e Fadila.
Ipak, ono {to Fadilu najvi{e zabrinjava
jeste kredit koji je Bracika ostavio iza sebe.
Ostalo je jo{ 50.000 maraka da vrate banci.
Prema njenim rije~ima, nema nikakvu ideju
kako vratiti toliki novac. Iako su joj iz SDP-a
obe}ali svaku vrstu pomo}i, Fadila ka`e da
ne mo`e sjediti skr{tenih ruku i ~ekati
njihovu milost.
“Obratila sam se brojnim prijateljima
Kozlu~anima koji trenutno `ive u Austriji
da mi skupe koliko mogu i pomognu
vra}anje tog kredita. Pa ~ak i kad dobijem
tu penziju, ne}u biti u stanju izvr{avati te
obaveze. Ponavljam, nikog ne prozivam i
nisam osoba koja }e nekoga iz partije
moliti. Smatram da ljudi iz SDP-a, zbog
Fadila, trebaju sami od sebe pomo}i, ali
izgleda da to vi{e nikoga ne interesuje. Uz
Fadila sam pre`ivjela sva{ta. Porodica i ja
smo bili `rtve njegovog zalaganja i truda,
ali smo {utjeli i trpili, jer smo htjeli da
uspije u poslu koji radi. Na{ narod je to
zaslu`io. @ivjeli smo skromno, imali smo
kao i svi ostali, i ne `alim se. Me|utim,
sada mi treba pomo}. Voljela bih da mi
neko pomogne oko tog kredita, jer stvarno
sam u te{koj situaciji. Ne mogu da spavam
jer stalno razmi{ljam kako, pored svih
problema koji su me zadesili, vratiti i
kredit“, ka`e na kraju Fadila. 
47
Panjeta Maloljetnici:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:07 Page 48

DIJETE U (NE)VREMENU

Poslije Drugog svjetskog rata u bivšoj nam državi veličana su junaštva malih
partizana, škole su dobijale nazive po bombašu Bošku Buhi, generacije su plakale
uz scenu kad dječak gine napadajući njemački bunker, a pobjednici školskih
takmičenja “Titovim stazama revolucije“ dobijali su za nagradu knjigu “Djeca
heroji“ u kojoj su mogli vidjeti desetine biografija maloljetnih narodnih heroja.
Tokom proteklog rata u sve tri vojske bilo je onih koji su maloljetni išli u borbu,
ginuli ili bivali ranjeni, a danas ih se zbog eventualnog kršenja Konvencije o
pravima djeteta uglavnom skriva. Od njih se “peru“ oni koji su im davali oružje u
ruke i slali ih u akcije sa obukom od “sedam i pol minuta“. “Slobodna Bosna“
donosi vam njihove priče

BITI BO[KO BUHA U

BOSNI I HERCEGOVINI
Pi{e: ALMIR PANJETA
“Kada sam krenuo da se priklju~im
Armiji BiH, kom{inica iz ulaza donijela mi
je pi{tolj Walther PPK i rekla mi: Sine, evo
ti, ovo sam otela od [vaba kad sam bila
tvojih godina u partizanima, sad ti nosi“,
prisje}a se Haris Ru`di} dana kad je sa 17
godina “krenuo u vojnike“. Bio je drugi
razred srednje {kole, koju je prekinutu
ratom tek nedavno uspio zavr{iti, i danas je
prva godina na DIF-u.
“Kolege studenti koji idu sa mnom
rodili se kad sam se ja prijavio u Armiju.
Meni su u ratu priznali tu prekinutu godinu,
poslije jednu nekako polo`io, ali sam tek
sad zavr{io za ~etvrti stepen“, ka`e Ru`di}.
“Nas niko nije tjerao da idemo u rat,
prijavili smo se jer smo to `eljeli, da
branimo ovaj grad. Sad ako nas se sjete na
Dan jedinice...“, ka`e Darko Milojevi}, koji
se tako|er sa 17 godina prijavio u vojsku.
Uzeo je od kom{ija dva pi{tolja i oti{ao u
najbli`i {tab. Tu su mu dali pu{ku PAP-
ovku i rekli mu da }e biti pri {tabu.
“Svima su nama rekli da }emo biti oko
{taba ili oko cuka. Ali kad se krenulo po
akcijama, kad krene frka i trka po pu{ke i u
aute na akciju, niko te ni{ta nije pitao“,
pri~a Kemal [alaka, predsjednik nedavno
osnovanog kantonalnog udru`enja malolj-
etnih boraca, koji se Armiji BiH pridru`io
sa 16 godina.
JUKINI VU^I]I
“Oti{lo nas, grupa od pet-{est dje~aka u
{tab Teritorijalne odbrane. Tu nas nisu htjeli
jer smo bili maloljetni i rekli su nam da
idemo ku}i. Mi samo pre|emo preko puta i
prijavimo se u {tab jedinice Juke Prazine
gdje je komandant bio Berislav Lati} Riki.
[tab je bio u zgradi vrti}a u koji sam i{ao
kao dijete. Rekli su nam da }emo biti oko
{taba, ili ~uvati stra`u oko kasarne Viktor
Bubanj, ali mi smo jedva ~ekali neku
akciju“, prisje}a se [alaka. Ka`e da na
akciju nije trebalo puno ~ekati:
“Kad Juka preko stanice javi ‘Igmani u
stanje pripravnosti’ {to je bio znak da se ide u
akciju, mi najmla|i smo uvijek bili prvi pred
oru`arnicom jer nije bilo pu{aka za svakoga.
I{ao je samo onaj ko ugrabi pu{ku.“
“Vatreno kr{tenje“ imao je brzo na Trgu
Heroja, a uslijedile su borbe na Stupu,
Azi}ima, kod “11 plavih“, Trebevi}...
“Do kraja 1992. bio sam skoro na svim
rati{tima oko Sarajeva, jedino nisam i{ao na
@u~. Posebno opasno je bilo u Azi}ima i na
Otesu gdje nam je jedinica stradala. Straha
nije bilo, vi{e neki adrenalin koji nas je
tjerao naprijed. A bili smo mladi, ‘napum-
pani’ partizanskim filmovima...“, pri~a
Kenan, a Haris dodaje:
“Ma, imali vi{e srca nego pameti! “
Naj}utljiviji u dru{tvu je Miroslav D`a-
kula koji se u vojsku prijavio sa ocem i
starijim bratom.
“Mati ostala sama kod ku}e, {ta }e...“,
ka`e D`akula koji je svoje vatreno kr{tenje
imao u vrijeme Pofali}ke bitke:
“Nisam taj dan bio direktno u borbi, bio
sam kod Mljekare, ~uvali dio prema kasarni
Mar{al Tito. Taj dan sam u~estvovao u
izvla~enju velikog broja ranjenika, a
kasnije sam i{ao na liniju iza Ma{inskog
fakulteta, bio na ispomo}i na Golom brdu
kad je bilo najte`e, pa na ispomo}i Prvoj
slavnoj vite{koj, pa na Borijama, Igma-
nu...“
Nakon skoro nikakve obuke D`akula se,
ka`e, zainteresovao za sve vrste oru`ja.
“Najbolje je bilo kad sam ku}i donio
minobaca~ 62 milimetra. Stara se isprepa- 

“Nas niko nije tjerao da idemo u rat,

prijavili smo se jer smo to `eljeli!“
48 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Panjeta Maloljetnici:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:07 Page 49

MALI VOJNICI

Foto: Mario Ili~i}

DJECA HEROJI
Haris Ruždi}, Darko Milojevi},
Miroslav Džakula i Kemal Šalaka

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 49

Panjeta Maloljetnici:TEKST osnova.qxd
DIJETE U (NE)VREMENU
IZGUBLJENA GENERACIJA
“Na{a generacija je uni{tena i sad nemamo nikakvih prava. S djecom idemo u {kolu, jer kad smo trebali i}i, mi smo odlu~ili da se priklju~imo odbrani grada“
 dala, pita {ta je to. Poslije sam pre{ao u
sarajevski HVO i tu sam ve} bio zadu`en za
obuku na raznim vrstama oru`ja“, pri~a
D`akula.
“Imao sam i ja obuku, od nekih sedam
i pol minuta...“, dodaje [alaka.
Sva ~etvorica ka`u nam kako im
roditelji nisu bili presretni zbog ~injenice
da tako mladi idu u vojsku, te da bi im
te{ko mogli zabraniti zbog prevelike `elje.
“I{ao sam u vojnu {kolu, a otac mi je
bio vojno lice. Rekao mi je, ‘i{ao si u
{kolu, neka ti je sretno’, a stara je briznula
u pla~“, pri~a Darko. Haris ka`e kako je od
roditelja prvo uspio nekako “iskam~iti“ da
ga puste u civilnu za{titu:
“Jedva sam se izborio da me puste.
Nekako sam izdr`ao do februara 1993. I
ka`em roditeljima: ja }u ili kod Cace ili u
specijalnu, pa vi vidite. @ivio sam kod
Sloge, a blizu bila baza Specijalne jedinice,
i odem tamo. Rekli mi kao i ostalima da }u
biti oko baze i s cukama, i {esti dan dolaze:
treba neko za Dobrinju, i odmah sam se
prijavio.“
Kad su do{li na Dobrinju, ponovo su se
tra`ili dobrovoljci koji bi preuzeli polo`aj
u osnovnoj {koli “Du{an Paji}“.
AMER MENZILOVI]
“Rekli nam da kao mlada
jedinica moramo na dodatnu
obuku, ali smo umjesto na obuci
zavr{ili u helikopteru za Biha}”
50
1.2.2012 23:08 Page 50
“Sve je opet bilo na bazi ‘ja }u’, i
prijavilo se nas nekoliko i skupila se tako
ekipa nas koji smo bili godi{ta od ‘72. do
‘75. I imali smo samo jednog starijeg ~lana
pa su nas zbog mladosti prozvali
‘Cicibani’. To je bila sr~ana ekipa. Sad da
se zarati, nema {anse da bih oti{ao za
dr`avu ili bilo {ta drugo, ali bih za svoje
‘Cicibane’“, ka`e Haris. Iako je prva no}
na polo`aju u {koli bila `estoka, ka`e da
ipak to nije najve}i strah koji je u ratu
do`ivio.
“Prvu no} je bilo `estoko, i znam da su
nas zezali iz jedinice i cijelu no} nam preko
veze pu{tali muziku iz ‘Otpisanih’. Ipak to
je ni{ta u pore|enju sa strahom koji sam
poslije do`ivio. Na{li mi u {koli klavir i
donijeli ga ispred spavaone, zezali se. Jed-
nu ve~er zaspali, smjena tek oti{la na
stra`u i nema {anse da nam iko pri|e, kad
~ujemo svira klavir ispred vrata. Horor!
Lagano za pu{ku, izletim ispred spavaone,
kad tamo ma~ka hoda po tipkama...“, kroz
smijeh se prisje}a Haris. Ka`e da od
“Cicibana“ niko nije poginuo:
“Mi smo sigurniji bili na liniji, znali
smo odakle puca po nama i kako se braniti.
Panika je bila kad do|emo u grad, ne zna{
odakle }e pasti. U ratu nismo izginuli, ali
sad smo po~eli umirati. Najstariji ~lan nas
je nedavno napustio...“
“Na{a generacija je uni{tena i sad jo{
nemamo nikakvih prava. Eto, sad s djecom
idemo u {kolu, jer kad smo trebali i}i, mi
smo odlu~ili da se priklju~imo odbrani
grada“, ka`e [alaka, a njegovi kolege
dodaju da tako|er tada nisu mislili o sebi i
o {koli. Danas su kao i ostatak bora~ke
populacije ogor~eni:
KRIZA OSREDNJIH
GODINA
“Kad tra`im posao, ne smijem ni re}i
da sam bio u vojsci, da ne ka`u da sam
budala. Oni koji su pobjegli i koji su bili u
Njema~koj, dobili su status raseljenog lica
i ostvarili sva prava, a prema meni se
dr`ava pona{a kao da sam dezerter“, ka`e
Haris.
Ramiza Variz u Armiju BiH se prijavila
sa nepunih 16 godina.
“Kad sam rekla da ho}u da idem, babo
je rekao: ‘Neka ti je sretno k}eri, bolje i da
se bori{, nego da te siluju!’ I oti{la sam u
104. vite{ku, tu su me stavili u sanitet, ali
nisam time bila zadovoljna i htjela sam da
CICIBAN BORCI
Maloljetni
Maloljetni vojnici
vojnici ~esto
~esto su su prvi
prvi
tr~ali
tr~ali po
po pušku
pušku ii išli
išli uu akcije
akcije
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Panjeta Maloljetnici:TEKST osnova.qxd 1.2.2012
Foto: Almir Panjeta
NA KAMBOD@I POKRAJ SARAJEVA
“Ponudili smo da naša iskustva
unaprijede Konvenciju o pravima
djeteta“
U Me|unarodnom krivi~nom sudu u
Haagu pri kraju je postupak Thomasu
Lubangu Dyilou, kojeg optu`nica tereti za
ratne zlo~ine u Kongu koje je po~inio kao
utemeljitelj i lider Unije patriota Konga
(UPC) i Patriotskih snaga za oslobo|enje
Konga (FPLC) u koje je uklju~ivao dje~ake
mla|e od 15 godina i koristio ih za sukobe
oko dodjele zemlji{ta u regiji Ituri do kojih
je do{lo 1999. godine, a koji su se
reaktivirali tokom 2002. i 2003. godine.
“Nas sad porede s nekim Kambo-
d`ama i Kongom, a mi smo daleko od
toga“, ka`e Amer Menzilovi}. [alaka
dodaje kako u slu~aju maloljetnih boraca u
BiH nema govora o kr{enju @enevske
konvencije i Konvencije o pravima djete-
teta:
“Naravno da postoje te konvencije, ali
postoji i ljudsko pravo svakoga da se
brani“, ka`e nam [alaka, a sli~no razmi-
{ljaju i u federalnom Udru`enju, ~iji su
predstavnici u~estvovali i na regionalnoj
konferenciji “Pravo djece u Evropi je i
pravo na odbranu“:
“U decembru smo odr`ali i regionalnu
konferenciju na kojoj je potpisan sporazum
o saradnji izme|u na{eg udru`enja,
udru`enja maloljetnih boraca HVO-a i
maloljetnih boraca HV-a iz Hrvatske. I s te
konferencije obratili smo se svim rele-
vantnim institucijama, od OSCE-a preko
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
23:08 Page 51
UN-a pa do Helsin{kog komiteta za ljudska
prava, i stavili im se na raspolaganje da
svoja ratna iskustva koja smo do`ivjeli kao
maloljetni borci prenesemo bilo gdje u
svijetu i pomognemo unapre|ivanju kon-
vencije o pravima djeteta koja se i danas
kr{i i ne po{tuje a cjelokupna svjetska
javnost to vje{to prikriva“, ka`e Ramiza. 
ISKORIŠTAVANJE MALOLJETNIKA
ILI PRAVO NA ODBRANU
“Nas sad porede s nekim Kambod`ama i
Kongom, a mi smo daleko od toga“
MALI VOJNICI
RAT I MIR RAMIZE VARIZ
“Krenula sam preko jedne ~istine i stigao me
’sija~ smrti’. Pogodio me u nogu i okrznuo
preko stomaka, ali sam tako povrije|ena
previjala te`e ranjenog suborca”
me prebace u Izvi|a~ko-diverzantski
odred. Prebacili su me, ali sam i tu bila
sanitet, da bi se nakon kra}eg vremena
priklju~ila Interventnom vodu i me|u
prvim bitkama u~estvovala u prvom
spa{avanju Igmana u prolje}e 1993.
godine”, pri~a Ramiza, predsjednica
Udru`enja “Maloljetni borci Armije BiH”
Federacije BiH.
Nakon Igmana, gdje je u posljednjem
momentu ostala sa nekolicinom momaka u
grupi koja je odbranila klju~nu kotu, Ra-
miza je sa Interventnim vodom kao 16-
godi{njakinja obi{la mnoga od naj`e{}ih
rati{ta, od Grepka, preko Golog brda pa do
Bjela{nice, gdje je i ranjena prilikom
desanta 1993. godine.
“Krenula sam preko jedne ~istine i
stigao me ‘sija~ smrti’. Pogodio me u nogu
i okrznuo preko stomaka, ali sam tako po-
vrije|ena previjala te`e ranjenog suborca.
Kad je do{ao sanitetlija, rekao mi je da
prestanem s previjanjem kako bi on mene
mogao previti”, prisje}a se Ramiza i
pokazuje veliki o`iljak koji nosi kao
uspomenu na rat. Nakon previjanja, preba-
~ena je u bolnicu u Konjic, a njeni pet dana
nisu ~uli nikakvu vijest o njoj.
“Stari je bio krenuo da me tra`i, neko
im je bio javio da sam poginula, ali su im
uspjeli nekako javiti da sam `iva i poslije
sam bila kod rodice u Pazari}u do opo-
ravka”, pri~a Ramiza i dodaje da je uvijek
i{la prva u akcije i da je mrzila ako joj neko
poku{a podilaziti jer je `ensko i jer je imala
16 godina:
“Oprema mi jeste bila te{ka, mrzila sam
pancir, i nekada bi se neko ponudio da mi
pomogne ponijeti ranac, ali sam odbijala.
Mi `ene smo morale biti jake i pokazati
mu{karcima da smo ravnopravne kako bi
nas cijenili kao saborce”, poja{njava. Ka`e 
51
Panjeta Maloljetnici:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:08 Page 52

DIJETE U (NE)VREMENU
 da je samo jednom, tokom akcije na
Grepku, bila na drugoj liniji jer je postojala
velika mogu}nost da se na|u u okru`enju.
“Uz sebe sam u prsluku uvijek imala
bombu koju sam ~uvala za sebe jer mi nije
padalo na pamet da im padnem {aka.
Jednom sam samo ostavila prsluk kad sam
tr~ala preko brisanog prostora da suborce
koji su odsje~eni od veze ostali s druge
strane puta obavijestim da se moraju
povu}i jer su im se pribli`avale jake
neprijateljske snage s druge strane. To mi
je i najve}i strah koji me nakon rata
proganja, ~esto pomislim {ta bi mi se
desilo da su me ranili i uhvatili. Tad straha
nije bilo, ali sad svaki put pretrnem kad na
sve to pomislim”, ka`e Ramiza.
Njen kolega iz Udru`enja Amer
Menzilovi} u rat se tako|er prijavio sa 16
godina, i bio je dio jedinice koja je brojala
najvi{e momaka oko 18 i 19 godina, te
pove}i broj onih ispod 18. Ranjen je u
glavu 1993. godine na Grbavici u akciji
kod Shoppinga na Grbavici i izgubio je
oko. Te{ko ranjenog prebacili su ga vani na
lije~enje, gdje je proveo sedam mjeseci, a
po povratku se, ka`e, odmah vratio u
jedinicu.
RATOVANJE
LUDOM RADOVANJE
“Tad su nam rekli da kao mlada jedinica
moramo na dodatnu obuku, ali smo umjesto
NERMIN ROV^ANIN
“@elja mi je da u budu}nosti ni jedno dijete
ne do`ivi ono {to smo mi do`ivjeli”
na obuci zavr{ili u helikopteru za Biha}”,
pri~a Amer. Njegov kolega Adis Ramovi}
ka`e da se u Armiju prijavio sa 17 godina,
ali da na po~etku nije bio ba{ najbolje
primljen.
“Kad sam do{ao prvi put da se prijavim
u vojsku, zamjenik komandanta jedinice
me pogledao, a onda me nabio nogom u
guzicu i poslao me ku}i. Oti{ao sam, ali
nisam odustao i uspio sam se priklju~iti
‘Crnim panterima’ poslije ~ega sam obi{ao
brojna rati{ta”, pri~a Adis. Kao 16-
godi{njak vojsci je pristupio i N ermin
Rov~anin. Kratko je bio u Desetoj brdskoj
u Starom Gradu, a potom pre{ao u Dobri-
nju, gdje je ve}inu vremena proveo na liniji
prema Lukavici, bio na Ned`ari}ima i
drugim rati{tima, potom na \okinom tornju
na Bjela{nci, i kraj rata do~ekao kao ‘stari
borac’ u Izvi|a~ko-diverzantskom vodu.
“Kad danas gledam dje~ake koji imaju
godina kao ja kad sam se prijavio u vojsku,
zami{ljam ih u uniformi i s pu{kom u ruci.
Nikako ne mogu da se pomirim s ~inje-
nicom da smo mi kao maloljetni borci imali
hrabrosti uzeti pu{ku u ruke i stati uz rame
starijim suborcima. @elja mi je da u
budu}nosti ni jedno dijete ne do`ivi ono {to
smo mi do`ivjeli. Ako se kojim slu~ajem
na|u u takvoj situaciji, da ne dozvole da ih
neko u ratu i poslije rata omalova`ava i ne
cijeni, kao {to mi sada do`ivljavamo!”,
ka`e Nermin. 

52 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:26 Page 5
Masoni:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:12 Page 54

IZLO@BA O MASONSKIM LO@AMA U STRASBOURGU

Povodom dvije stotine godina postojanja strazburske masonske lože, Muzej

povijesti u Strasbourgu otvorio je izložbu na kojoj je pokazao javnosti nepoznat
dio fonda masonske lože Ujedinjene braće koji je gradu pripao testamentom, a
govori o životu, obredima i ritualima strasbourških loža

TAJNE
STRAZBURSKE
MASONSKE LOŽE

IZ BOGATE RIZNICE
STRAZBOURSKOG
MASONSKOG FONDA
Vo|ina kecelja (francuski
masonski ritual), sa po~etka
19. vijeka.

54 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Masoni:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:13 Page 55

DVJESTO GODINA MASONSKE LO@E UJEDINJENA BRA]A

1 2
Pi{e: DANKA SAVI]
Foto: MUZEJ STRASBOURGA/MATHIEU
BERTOLA

M
e|u izlo`bama koje se tokom
ove zime mogu vidjeti u
Strasbourgu, posebnu pa`nju
privla~i ona koja je posta-
vljena u Muzeju povijesti,
smje{tenom u prekrasnom u`em jezgru
grada i zgradi nekada{nje mesnice. Ovdje je
pro{log oktobra izlo`eno 250 masonskih
predmeta koji, ina~e, pripadaju muzejima u
Strasbourgu, ali su za ovu prigodu pred-
stavljeni najljep{i od njih - opisuju `ivot
strazburskih lo`a iz 19. stolje}a, njihovo 3
djelovanje, posebno djelovanje lo`e
Ujedinjene bra}e, te nas upoznaju s
li~nostima koji su bili dio strazbursko-
masonskog pokreta 19. stolje}a. Izlo`ba
koja traga za odgovorom {ta je masonska
lo`a i kako je u Strasbourgu djelovala lo`a
Ujedinjena bra}a (Les Freres reunis),
prvobitno je trebala biti otvorena do petog
februara, ali, kako nam je re~eno u Muzeju,
njeno }e se trajanje najvjerovatnije jo{
produ`iti.

PRVO JAVNO IZLAGANJE BOGATA MASONSKA

MASONSKOG FONDA
Kustosica Povijesnog muzeja u Stras-
bourgu Monique Fushs obja{njava da je
povod za izlo`bu bila obljetnica - pro{le
godine strazburska lo`a je slavila dvjesto
godina postojanja. “ Mi imamo veliki
masonski javni fond, a uobi~ajno je da se on
~uva u njihovim hramovima. Strasbourg je,
me|utim, imao tu sre}u da mu je testame-
ntom pripao fond Ujedinjne bra}e i taj je
fond izlo`en, {to se nikada do sada nije
desilo. Ovo je prvi put da ga javno predst-
avljamo. Uz pomo} Muzeja masonstva iz
Pariza, uspjeli smo da identificiramo pre-
dmete, da znamo za {ta je koji od njih slu-
`io. Zahvaljuju}i njihovoj pomo}i uspjeli
smo organizirati ovu izlo`bu sa rekon-
strukcijom jednog hrama kako bi javnost
mogla vidjeti kako izgleda jedan masonski
hram i koja su njegova pravila jer svaki
masonski hram mora imati svoja pravila“,
obja{njava kustosica. Izlo`ba je, pored toga,
pokazala stari namje{taj koji im je pripadao,
dekorativne predmete, odje}u, nakit, kojim
se evociraju rituali i obredi masona.
Zahvaljuju}i fondovima Muzeja povijesti
kao i nekoliko drugih fondova koji dolaze iz
bogate arhive grada i drugih zbirki, ~uvaju se
dokumenti koji ukazuju na pove}anje obima
ranijih masonskih lo`a u Strasbourgu u
periodu od 1743. godine kao i izvjesnom
broju poznatih li~nosti koji su bili njeni
~lanovi. Predstavljeni su tako|er i ~inovi
(titule), gospodara ili vo|e, {to se naziva
plavom lo`om, sa odgovaraju}im nakitom,
no{njom, rukavicama, ritualima, zatim
OSTAV[TINA
1. Nakit lo`e Ujedinjene bra}e; 2. Ured
predsjednika lo`e; 3. Masonska lenta;
4. Masonski remen za ma~: Lenta
Velikog izabranika viteza Kadosha
4 vitrina sa visokim titulama iznad ovog
stepena, gospodara, na kojima se produbljuje
duhovni put, u zavisnosti od rituala, bilo da
su francuski ili neki drugi masoni. Iznad tog
stepena gospodara, postojao je i naredni -
masoni su tako postajali i prin~evi ili
vitezovi.
MASONKA JOSEFINA,
SUPRUGA NAPOLEONA
Kustosica obja{njava: “Imamo puno
materijala o tim visokim titulama,
uklju~uju}i nakit, prostirke, lente... Predst-
avljamo i strazburske lo`e - imate jednu
tabelu sa imenima masona. Zatim imamo i
nakit nekih drugih lo`a, ‘Pravo prijateljstvo’,
‘Vjerna srca’, predstavljamo i neke
testamente lo`e ‘Ujedinjena bra}a’ koji su
zapravo imali certifikate o titulama masona.
Predstavaljmo i neka djela bra}e masona, {ta
su masoni radili u devetnaestom stolje}u.
Njihov je anga`man bio usmjeren ka svako-
dnevnom dobro~instvu, proro~anstvu, stva-
ranju ve~ernje {kole ekonomije za odrasle
koja je bila besplatna za one koji nisu mogli
platiti ~asove. Zatim imamo inauguraciju
statuta francusko-njema~kog po kojem su se
ja~ale, podsticale francusko-njema~ke veze
jer masoni `ele da se pove`u univerzalnim
bratstvom.“ 

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 55

Masoni:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:13
IZLO@BA O MASONSKIM LO@AMA U STRASBOURGU
IZ BOGATE GRADSKE KOLEKCIJE
Na izlo`bi u povijesnom muzeju predstavljeno je 250 najljep{ih masonskih predmeta iz
nekoliko muzejskih fondova
 Ideal me|usobne pomo}i masona se
ispoljavao posebno kroz pomo} udovicama
i siro~adima, “dobro~instvu i bratstvu“ te
organiziranju besplatne {kole za odrasle.
Druga smjernica njihovog djelovanja je bila
francusko-njema~ko-{vicarsko zbli`avanje.
Osim toga, radili su na publiciranju jednog
BOGATA POVIJEST STRAZBURSKE MASONERIJE
U Strasbourgu je djelovalo šest
masonskih loža, od kojih je jedna
bila ženska
Masonski pokret u Strasbourgu postoji
od 1773. godine i razvija se sve do
Francuske revolucije u kojoj }e lo`e
“zaspati“ da bi se ponovo pojavile od
po~etka 19. stolje}a. U periodu do 1841.
godine barem {est lo`a (od kojih je jedna
`enska) bilo je aktivno u Strasbourgu, dvije
me|u njima su u svoje redove primale
uglavnom gradsku elitu. Tri druge lo`e, ~ije
je funkcioniranje izgleda bilo ote`ano jer
nije bilo puno aktivnih ~lanova, odlu~ile su
da se objedine 1841. godine u okviru lo`e
Ujedinjene bra}e koja je postojala od 1811.
Ova lo`a je uglavnom primala ~lanove iz
skromnije bur`uazije. Mo} s kojom su
ranije bili povezani su po~eli gubiti,
posebno u vrijeme revolucije iz 1848.
godine, kada su se priklonili republikanskoj
(i neprijateljskoj) poziciji prema imperijalnoj
vlasti. Time se obja{njava i njihovo ma-
sovno u~e{}e u redovima nacionalne
garde, a podr`avali su gr~ke, poljske i
njema~ke revolucionare. Dugo se vjero-
valo da su masonske lo`e imale veze sa
lo`ama katedrala, naro~ito kroz lo`u
Oeuvre Notre Dame iz Strasbourga.
Izlo`ba evocira organizirana slavlja iz
56
Page 56
masonskog lista koji je izlazio nekoliko
godina i koji je objavljivao zapisnike sa
kongresa koji su se svaki put odr`avali u
nekoj drugoj dr`avi. Kustosica dodaje da su
na izlo`bi predstavljene i masonske li~no-
sti devetnaestog stolje}a, naro~ito lo`e za
usvajanje, odnosno `enske lo`e.
1845. godine, u ~ast Ervina Stambacha,
arhitekte kojim se pripisuje izgradnja
~uvene strazburske katedrale. To su bila
slavlja, organizirana, izme|u ostalog, i sa
namjerom da se poku{aju pribli`iti francu-
ski i njema~ki masoni. 
Josefina
Bonaparte
Imamo, dakle, Josefinu, `enu cara Na-
poleona, koja je bila mason. Imamo njenu
lentu na kojoj je ispisano slovo J. To je
vjerovatno napravio neki {egrt, zna se da je
ona vi{e puta odsjedala u Strasbourgu, gdje
joj je lenta i napravljena. A zatim imamo i
poznate grafi~are, povjesni~are, te ministra
finansija koji je bio iz Strasbourga, a kojeg
su svi znali, a oni su bili masoni. Poznato je
tako|er da je u nacionalnoj gardi bilo puno
masonske bra}e. Rad Ujedinjene bra}e je
prestao nakon 1870. godine, a paralelno sa
zaustavljanjem rada strazburske lo`e
nastaje lo`a Alsace-Lorraine u Parizu.
Osnovana je kako bi se podsjetilo na ovu
regiju i pozvalo na pribli`avanje naroda.”
Nakon pripajanja regije Alsace-Lorraine
Njema~koj 1871. godine, strazburska lo`a
Ujedinjena bra}a odbila je da se stave pod
njema~ku vlast. Tri njegova ~lana priklju~uju
se grupi Alsace-Lorraine utemeljenoj u Parizu,
koja je trebala ~uvati sje}anje na izgubljene
provincije. Me|u njenim ~lanovima bio je i
skulptor Frederic Auguste Bartholdi, autor
Kipa slobode u New Yorku. 
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:27 Page 7
Maja:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:10 Page 58

IZGUBLJENI U PREVODU

58 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Maja:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:10 Page 59

TITLOVANJE, LUDOM RADOVANJE

DUGOPRUGAŠI
TRČE ZAVRŠNICU
RTL-u da od sada mora prevoditi sve
Vijeće za elektroničke medije Republike Hrvatske filmove iz Srbije.
nedavno je donijelo odluku kojom nalaže privatnoj “Znamo da se srpske filmove i dosad
emitiralo bez titlova, ali sad smo dobili
RTL Televiziji da mora titlovati filmove iz Srbije; primjedbu i moralo smo reagirati, jer je
zakon takav“, objasnio je Zdenko Ljevak,
treba li prevoditi srpske filmove na hrvatski, bosanski predsjednik Vije}a.
I zaista, u ~lanu 4. stavka 1. Zakona o
i obrnuto, koliko se međusobno (ne) razumijemo i elektroni~kim medijima u Hrvatskoj navodi
pričamo li još uvijek istim jezikom, za “SB“ govore se kako su “pru`atelji medijskih usluga
du`ni objavljivati program na hrvatskom
reditelji MIROSLAV MOMČILOVIĆ, GORAN jeziku i latini~nom pismu ili u prijevodu na
hrvatski jezik u skladu sa odredbom ovog
MARKOVIĆ i OGNJEN SVILIČIĆ, te lingvistica Zakona.“ Me|utim, Ljevak je propustio
spomenuti da isti taj Zakon ka`e da se jezici
SNJEŽANA KORDIĆ nacionalnih manjina ne moraju prevoditi.
apsurda kakav vjerovatno ne bi mogli Prije vi{e od deset godina, film beogr-
Pi{e: MAJA RADEVI] nadma{iti ni prijeratni Nadrealisti: Vije}e adskog reditelja Sr|ana Dragojevi}a Rane

K
za elektroni~ke medije Republike Hrvatske prikazivao se u hrvatskim kinima - s
ada su sarajevski Nadrealisti po- nalo`ilo je nedavno RTL Televiziji da mora titlovima. Rane (u hrvatskom prijevodu
~etkom devedesetih snimili sjajni titlovati srbijanske filmove prije prikazi- Ozljede) bile su, kako je tada napisao
ske~ pod nazivom Otvoreno o vanja?! Miljenko Jergovi}, “prvi prakti~ni eksperi-
jeziku, u kojem Nele Karajli} u ment u razgrani~enju srpskog od hrvatskog
ulozi profesora Nermina Pade`a “RANE“ ILI “OZLJEDE“ jezika“. Eksperiment, ipak, nije uspio:
(sa Instituta za jezik, knji`evnost, malu Sve je po~elo nakon {to se jedan naime, jedina posljedica titlovanja Drago-
privredu i telekomunikacije iz Čajni~a) nezadovoljni gledatelj navodno po`alio jevi}evog filma bila je ta da su gledaoci
stru~no obja{njava da se jezik koji se do Vije}u kako nije razumio gotovo niti rije~ (pardon, gledatelji) u kinima bukvalno
tada neprecizno nazivao “srpskohrvatski“ iz popularne @ikine dinastije koju je tako padali sa sjedi{ta od smijeha ~itaju}i
zapravo sastoji od {est razli~itih jezika - nesmotreno, bez titlova, emitovao RTL. U “prevod“, pa su pou~eni tim nemilim
srpskog, hrvatskog, bosanskog, hercegova- Vije}u su reagovali ekspresno, narediv{i reakcijama hrvatski distributeri, do dalj- 
~kog, crnskog i gorskog - rijetko ko je
mogao i u najlu|oj ma{ti pomisliti kako }e
to prvoklasno ismijavanje kori{tenja jezika
u svrhu bu|enja i razvoja nacionalnih
identiteta u dr`avama nastalim raspadom
biv{e Jugoslavije postati realnost. Neka-
da{nji srpskohrvatski, kojim smo svi
govorili i me|usobno se savr{eno razu-
mjeli, uspje{no je transformiran u, dodu{e
ne {est, ali ~etiri zasebna jezika: bosanski,
srpski, hrvatski i crnogorski. I uprkos tome
{to su se razni “eksperti“ za jezike, lingvisti
i autori novih pravopisa svih ovih godina
zdu{no trudili da nas ubijede kako,
odjednom, vi{e ne govorimo istim jezikom,
za ve}inu Bosanaca, Srba, Hrvata i Crnogo-
raca me|usobno sporazumijevanje, iako KO
KO NE
NE RAZUMIJE
RAZUMIJE @IKU
@IKU
Vije}e
Vije}e za
za elektroni~ke
elektroni~ke medije
medije RHRH
formalno na “stranim“ jezicima, i dalje ne upozorilo
upozorilo je
je RTL
RTL Televiziju
Televiziju nakon
nakon
predstavlja nikakav problem. navodne
navodne pritu`be
pritu`be jednog
jednog gledaoca
gledaoca
No, ono {to se ovih dana doga|a u na
na emitovanje
emitovanje @ikine
@ikine dinastije
dinastije
susjednoj/kom{ijskoj Hrvatskoj vrhunac je

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 59

Maja:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:11 Page 60

IZGUBLJENI U PREVODU

SNJE@ANA KORDI], AUTORICA KNJIGE “JEZIK I NACIONALIZAM“

“Nacionalisti su sebi osigurali toliku moć da mogu

zahtijevati čak i ovakve iracionalnosti“
Uva`ena hrvatska
lingvistica i profesorica
Snje`ana Kordi}, koja je prije
nepune dvije godine uzburkala
javnost u regiji svojom knjigom
Jezik i nacionalizam u kojoj
dokazuje da Hrvati, Srbi,
Bo{njaci i Crnogorci imaju
zajedni~ki standardni jezik, u
komentaru za na{ magazin
ka`e da je najnoviji “slu~aj“
RTL-a i Vije}a za elektroni~ke
medije predvidiva posljedica
toga {to se ve} godinama kod
nas tvrdi da svaka nacija
govori drugim jezikom.
“^lanovi Vije}a, koje je
postavila prethodna
vladaju}a garnitura u Hrvat-
skoj, pozivaju se na to da su
srpski filmovi na stranom
jeziku i da ih zato po Zakonu
o elektroni~kim medijima
treba titlovati. Me|utim,
SNJE@ANA KORDI]
Imamo ~etiri nacije u ~etiri
dr`ave koje govore zajedni~kim
jezikom
nikako nije rije~ o stranom
jeziku kad ga razumijemo
bez prevo|enja i kad
mo`emo te~no razgovarati s
ljudima iz Srbije. Nije
dovoljno da je netko druge
nacionalnosti, pa da
automatski govori stranim
jezikom“, nagla{ava Snje`ana
Kordi}.
Prema njenom mi{ljenju,
stru~no obja{njenje na{e
jezi~ne situacije je vrlo
jednostavno: imamo ~etiri
nacije u ~etiri dr`ave koje
govore zajedni~kim jezikom s
nacionalno prepoznatljivim
razlikama, i te razlike niko ne
mo`e dovoditi u pitanje. “Isto
je s ameri~kim engleskim,
britanskim engleskim,
australskim engleskim. Ili s
austrijskim njema~kim,
{vicarskim njema~kim i
njema~kim u Njema~koj. U
svim takvim slu~ajevima ne
radi se o stranim jezicima,
nego o standardnim
varijacijama istog jezika. To
je razlog za{to nije potrebno
prevo|enje. Jednako nije
potrebno prevo|enje ni
izme|u ~etiriju varijacija koje
postoje kod nas.“
Kad se unato~ zdravom
razumu i unato~ stru~nom
obja{njenju pojavio apsurdan
zahtjev Vije}a, o~ito je, ka`e
na{a sagovornica, da
nacionalisti~ki krugovi koji su
desetlje}ima navikli voditi
glavnu rije~ u dru{tvu
odmjeravaju svoju politi~ku
snagu.
“@ele pokazati da su kroz
razne strukture osigurali
sebi toliku mo} da mogu
zahtijevati ~ak i ovakve
iracionalnosti koje nisu
zahtijevali nikad prije“,
zaklju~uje Snje`ana Kordi}. 

 njeg, odustali od titlovanja srbijanskih
filmova. U medijima se, me|utim, nedavno
spekulisalo kako }e i Dragoje vi}ev
posljednji film, Parada, u Hrvatskoj tako|er
biti titlovan.
“Meni se ta ideja jako dopala. Jedno-
stavno sam se ponadao da hrvatski Zakon
propisuje titlovanje“, izjavio je Sr|an
Dragojevi}. “Znate, ta suptilna razlika
izme|u ‘pi~*e‘ u dijalogu i ‘piz*e‘ u titlu
Ranama je donijela najmanje 10.000
gledalaca. Distributer sa kojim smo
razgovarali nije htio da podlegne mom
smislu za humor, pa je rekao: ‘Znate,
mo`da za to i ima razloga, danas mladi u
Hrvatskoj ne znaju {to je to - supa (juha)...‘
Ja sam na to rekao da je velika mogu}nost
da mladi u Hrvatskoj ipak vi{e vole pi~*u
od supe ili juhe.“
Beogradski reditelj Miroslav Mom~ilo-
vi}, autor filmova Kad porastem bi}u
Kengur, Sedam i po i Čekaj me, ja sigurno
ne}u do}i, ka`e da je najnovija odluka
hrvatskog Vije}a za elektroni~ke medije,
najbla`e re~eno, groteskna. Mom~ilovi}
pamti kako je film Kad porastem bi}u
Kengur iz 2004. po njegovom scenariju i u
re`iji Radivoja Andri}a u Hrvatskoj
preveden kao Kad narastem bit }u klokan -
{to je, u su{tini, predstavljalo jo{ jednu
demonstraciju ~iste gluposti tamo{njih
distributera, s obzirom da je Kengur nadi-
mak jednog od likova iz filma, a ne odnosi
se na istoimenu `ivotinju (me|u Hrvatima
poznatiju kao “klokan“, op.a.). “Naravno,
dr`ava ima pravo da titluje filmove iz
stranih zemalja, ali ovde se postavlja
pitanje smisla i razuma. To bi bilo isto kao
da mi u Srbiji titlujemo filmove iz Bosne i
Hrvatske - to je jedan jezik, i nikakva
administracija ni birokratija tu ~injenicu ne
mo`e da promeni“, ka`e Miroslav Mom-
~ilovi}. “Umesto da pronalazimo sli~nosti i
da se radujemo tome {to jedan region
govori istim jezikom, mi izmi{ljamo

MIROSLAV
MOM^ILOVI] OGNJEN
OGNJEN SVILI^I]
SVILI^I]
Film Kad porastem bi}u “Mla|e
“Mla|e generacije
generacije uu
Kengur u Hrvatskoj se Hrvatskoj
Hrvatskoj sigurno
sigurno ne}e
ne}e
prikazivao pod naslovom potpuno
potpuno razumjeti
razumjeti ni
ni govor
govor
Kad narastem bit }u klokan u,
u, recimo,
recimo, Velom
Velom mistu“
mistu“

60 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Maja:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:11 Page 61
nekakve jezi~ke barijere. Apsolutno sam
protiv toga, pri~ao sam i sa nekim kolega-
ma o toj temi i nama, filmskim radnicima,
cela ta pri~a deluje potpuno ~udno i
neprihvatljivo.“
Uvijek kada je dru{tvo u ozbiljnim
problemima, svi se po~nu baviti najve}im
mogu}im glupostima, smatra hrvatski
reditelj Ognjen Svili~i}.
“Titlovati srpske filmove u Hrvatskoj,
ili hrvatske filmove u Srbiji, ili Bosni,
glupo je iz dva razloga. Prvo, to bi ko{talo
mnogo novaca, a drugo - svi razumijemo taj
jezik, odnosno jezike. To je zbilja besmi-
sleno. To {to mi u Hrvatskoj razumijemo
srpski ili bosanski ne zna~i, naravno, da su
to isti jezici, ali isto tako svako ko ima
zdravog razuma zna da ih ne treba
prevoditi“, ka`e Svili~i}.
Prema njegovom mi{ljenju, cijeli “cir-
kus“ koji se ovih dana odvija na relaciji
RTL - Vije}e za elektroni~ke medije za-
HRVATSKO NOVINARSKO DRU[TVO OSUDILO ODLUKU VIJE]A
Antikulturno, provincijalno i
primitivno!
Na odluku Vije}a za elektroni~ke
medije kojom se od RTL Televizije tra`i da
prevodi srpske filmove reagiralo je i
Hrvatsko novinarsko dru{tvo, nazivaju}i je
“potpuno apsurdnom“, te “antikulturnom,
provincijalnom i primitivnom“. Ukoliko
takva odluka ima bilo kakvo upori{te u
Zakonu o elektroni~kim medijima, onda taj
Zakon treba mijenjati, smatraju u HND-u.
“Ako se prije 20 ili jo{ prije 15 ili 13
godina iz politi~kih razloga poku{avalo
umjetno pove}ati razlike izme|u hrvatskog i
srpskog, hrvatskog i crnogorskog ili
hrvatskog i bosanskog jezika, onda je valjda
ve} dosta dugo nastupilo vrijeme hrvatske
jezi~ne samosvijesti u kojem napuhivanje
jezi~nih razlika ne treba biti na~in doka-
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
GORAN
MARKOVI]
“Ako }e neko
narediti ljudima SR\AN DRAGOJEVI]
da ~itaju ono {to “Suptilna
“Suptilna razlika
razlika izme|u
izme|u
ve} razumiju, ’pi~*e’
’pi~*e’ uu dijalogu
dijalogu ii ’piz*e’
’piz*e’ uu
onda je to ~ista titlu
titlu Ranama
Ranama je je donijela
donijela
besmislica” najmanje
najmanje 10.000
10.000 gledalaca”
gledalaca”
pravo “nije pri~a o prevodima s hrvatskog
na srpski ili obrnuto, nego je pri~a o
problemima izme|u Srba i Hrvata“.
“Moj predzadnji film Armin je na
bosanskom jeziku, pa {ta }emo onda s tim?
To je isto kao kad biste rekli da su
Austrijanci ne{to manje Austrijanci zato {to
govore njema~ki, ili da su Amerikanci
manje Amerikanci zato {to pri~aju
engleski. Dakle, jezik nije nu`no povezan
sa identitetom, kao {to ni dr`avne granice
nisu nu`no povezane sa identitetom. Ljudi
poku{avaju poistovjetiti jezik sa nacijom ili
sa dr`avom, a na isti na~in se kod nas i
nogometni klub poistovje}uje sa nacijom,
tako da je to u principu ista vrsta gluposti,
samo na malo druga~ijoj razini. Jezici
manjina se po hrvatskom Zakonu ne moraju
prevoditi; HRT, recimo, ne mora prevoditi
talijanski film, ali naravno da }e ga prevesti
zato {to ga gotovo niko ne razumije. Kada
je u pitanju srpski film, za to nema potrebe.
zivanja nacionalnog jezi~nog identiteta. To
da se mo`emo dobro me|usobno spora-
zumijevati u nekoliko dr`ava ovog dijela
Europe velika je kulturolo{ka prednost i za
medije, za obrazovanje, za ekonomiju,
politiku, za cjelokupno dru{tvo“, navodi se u
saop}enju HND-a, koje je zatra`ilo od Vije}a
za elektroni~ke medije da povu~e svoju
odluku.
Ministrica kulture RH Andrea Zlatar
tako|er je izjavila ne vidi nikakvog razloga
za titlovanje srpskih filmova, ili prevod knji-
`evnih djela na tom jeziku.
“Srpski jest strani jezik, ali strani
jezik koji razumijemo. To je stvar
zdravog razuma“, smatra ministrica
Zlatar. 
TITLOVANJE, LUDOM RADOVANJE
Mo`da mo`emo priznati da ljudi koji nisu
ro|eni i odrasli u biv{oj Jugoslaviji ne}e
razumjeti ba{ svaku rije~, ali isto tako mladi
u Hrvatskoj sigurno ne}e potpuno razumjeti
ni govor u, recimo, Velom mistu“, nagla-
{ava Ognjen Svili~i}.
KOPRODUKCIJE KAO
ODGOVOR BESMISLU
Sli~nog je mi{ljenja i njegov kolega
Goran Markovi}, koji ka`e da ako }e neko
u nekom administrativnom uredu narediti
ljudima da ~itaju ono {to ve} razumiju,
onda je to ~ista besmislica.
“Mislim da je najbolji odgovor na to
~injenica da u filmskoj produkciji svih
zemalja koje su nastale raspadom biv{e
Jugoslavije zapravo nema nijednog filma
koji je snimljen bez u~e{}a ljudi iz drugih
biv{ih republika“, ka`e Markovi}. “Ja sam
na svom poslednjem filmu Falsifikator
radio sa ljudima iz Srbije, Hrvatske, BiH,
Slovenije, Makedonije i Crne Gore. I na to
me nije ‘natjerao’ nikakav zakon ili propis,
nego jednostavno potreba da anga`ujem {to
bolje ljude i profesionalce. I ako imate
takvu jednu produkciju, i ako se svi mi
savr{eno razumemo na snimanju filma, ne
znam za{to to onda i gledaoci ne bi
razumeli“, zaklju~uje Markovi}.
I dok “jezi~ni rat“ izme|u hrvatskog
RTL-a i Vije}a za elektroni~ke medije i
dalje traje (na RTL-u su prije nekoliko
dana, izrevoltirani odlukom Vije}a, titlovali
izjavu trenera “Hajduka“, Bugarina Kra-
simira Balakova, jer je govorio “na hrva-
tskom s bugarskim naglaskom“), u Regu-
latornoj agenciji za komunikacije BiH ka`u
da do sada nisu imali sli~ne `albe,
primjedbe niti zahtjeve gledalaca.
“Mi nemamo nikakvih propisanih
odredbi u tom konkretnom slu~aju. Ne
mo`emo predvidjeti {ta bi se moglo desiti,
s obzirom na specifi~nost dr`ave. I da bude
neka inicijativa, ona ne mo`e krenuti od
RAK-a“, izjavila je Amela Odoba{i}, glas-
nogovornica RAK-a. 
61
Ognjen:TEKST osnova.qxd 1.2.2012
POVIJEST JAZZA
“Duh i djelo Milesa
Davisa su opet među
nama”, tvrde mnogi
ugledni svjetski
kritičari, a nakon što je
krajem prošle godine
objavljeno reizdanje
ploče LIVE IN EUROPE
1967, jedne od ključnih
ličnosti glazbe prošloga
stoljeća i njegovog
antologijskog kvinteta;
naš suradnik piše o
trubaču svemirskih
dometa, koji je bezbroj
puta promijenio tokove
suvremenog jazza, a
iza sebe je ostavio i
opsežnu diskografiju iz
svih perioda svog rada
62
22:08 Page 62
MILE S
DA VIS
TRUBAČ I
REVOLUCIONAR
Pi{e: OGNJEN TVRTKOVI] (London)
I
ako nas je napustio prije dvadeset
godina, truba~, krilni~ar, kompozitor,
vo|a malih sastava, reformator jazza
ali i slikar, Miles Davis (1926. - 1991.)
ne prestaje intrigirati {iroke poklonike
jazza i uop}e suvremene glazbe koja je
nastajala u XX stolje}u. Jedna od klju~nih
li~nosti glazbe pro{loga stolje}a, truba~
svemirskih dometa i revolucionar koji je
toliko puta promijenio tokove suvremenog
jazza, ostavio je iza sebe opse`nu
diskografiju iz svih perioda rada, ali interes
kritike i publike se {iri, a i njegova
izdava~ka ku}a Columbia/Sony Music
nastoji da te interese zadovolji na najbolji
na~in. Bilo da digitalno reizdaje neke od
njegovih klju~nih plo~a, sada pro{irene
alter-takeovima, remasterizirane i sa novim
komentarima, koji ~esto dose`u razinu
ozbiljnih eseja, pa ~ak i manjih studija i
knji`ica, poput Bitches Brew, Kind of Blue
(najprodavanija plo~a u povijesti jazza!) i
drugih, ili se pak, u okviru serije
Columbia/Legacy , traga za njegovim
snimcima koji se do sada nisu na{li na
nosa~ima zvuka i slike.
UDRU@EN SA COLTRANEOM
Tako smo pro{le godine pod tom
etiketom dobili europske snimke Miles
Davis Quinteta, nastale u drugoj polovici
1967., na turneji koju je pod nazivom
Newport Jazz Festival in Europe prire|ivao
veliki jazz impresario George Wein, i sam
odli~an pijanista. Ti su nas “paketi”
najboljih ameri~kih grupa i solista zaplju-
snuli krajem {ezdesetih i sedamdesetih
godina i u biv{oj nam domovini, pa smo
zahvaljuju}i njima vidjeli takve gigante
jazza poput samog Davisa, istina u
“elektri~noj” fazi, pa Dukea Ellingtona,
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Ognjen:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:08
Dizzyja Gillespieja, Theloniousa Monka,
Sarah Vaughan, Ornette Colemana i drugih.
Kvintet koji se pojavljuje na plo~i Live
in Europe Vol.1 je jedna od definitivno
najboljih malih formacija koje je suvremeni
jazz uop}e imao i jedna od najdu`ih po
trajanju u turbulentnoj karijeri Milesa
Davisa. Udru`iv{i se sa pijanistom
Herbiejem Hancockom, kontrabasistom
Ronom Carterom, tenor saksofonistom
Wayneom Shorterom i mladim bubnjarom
Tonnyjem Williamsom, dakle novim
glasovima na sceni, krajem ‘64. godine,
Miles Davis }e sa njima raditi sve do ljeta
1968., {to se sa nekim od njegovim ranijih
stelarnih formacija nije de{avalo, recimo sa
Miles Davis je poznat kao karizmatska li~nost koja je znala oko sebe okupljati
velikane jazza da bi kreirali neke od najintrigantnijih momenata u povijesti jazza
kvintetom koga je vodio udru`en sa
Johnom Coltraneom ili pak sa onima sa
kojima je snimao revolucionarni album
Kind of Blue 1958. godine. Davis je poznat
kao karizmatska li~nost koja je znala oko
sebe okupljati velikane jazza da bi kreirali
neke od najintrigantnijih momenata u
povijesti jazza, ali isto tako i kao ~ovjek
koji je munjevito prepoznavao nove
zvijezde, nove tokove i nove ideje. Sa
grupom koju je vodio sredinom 60-tih, a
koju znamo i pod imenomn ESP ili Miles’s
Second Great Quintet, ostao je du`e - grupu
su ~inile sna`ne individualnosti, sjajni
instrumentalisti otvoreni za istra`ivanja, ali
i skladatelji velikih potencijala.
Dakle, glazba je mogla da se “kuha”, da
se razvija, sudara, formira u ne{to novo -
kreativna je empatija me|u njima bila
iznimno izra`ena. To se na ovim kon-
certnim snimcima nastalim u oktobru i
novembru 1967. u Antwerpu, Copenhagenu
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
Page 63
i u Parisu vibrantno osje}a: Davis je u
periodu poslije Kind of Blue, kada je
istra`ivao polifoniju i cool jazz i pred
Bitchesd Brew, dakle zadnje faze u njegovu
radu koju bismo ozna~ili sa crossover,
“elektri~nom”, rockerskom i ~ak digi-
talnom. Pet albuma koje je ovaj fantasti~ni
kvintet iznjedrio u tom periodu E.S.P.,
Miles Smiiles, Sorcerer, Nefertiti i Miles in
the Sky ostaju kameni temeljci modernog
jazza, ~iji utjecaji i danas formiraju nove
generacije jazzista i nove ideje.
KUHANJE IDEJA
Ideja je Georgea Weina da europskoj
publici tih godina ponudi “pakete” u kojima
SA EVROPSKE TURNEJE
Miles Davis je sa svojim kvintetom prije
~etrdeset i pet godina odu{evio publiku na
starom kontinentu
[TA BI REKAO DAVIS MILES
}e sakupiti zvijezde razli~itih stilskih
usmjerenja, a koje }e predstaviti na trodne-
vnim skupnim koncertima. Ra~unao je na
otvorenost europske jazz publike spram
razli~itih stilisti~kih usmjerenja, pa je
mogao biti daleko hrabriji negoli je to bilo
sa onim {to je nudio konzervativnijoj
ameri~koj publici. Na ovim je koncertima
Miles Davis Quintet dijelio scenu sa
avangardnim saksofonistom Archiejem
Sheppom, koji je zagovarao free jazz
revolucionarne promjene, a sa tim je
protagonistima, Coleman, Taylor i drugi,
Davis ve} imao problema sa idejnom
komunikacijom. Zato se odu~io da nastupa
prvi, a sale u kojima su svirali su sakupljale
od 2.000 - 4.000 posjetilaca, koji su na
njihovu glazbu reagirali sa velikim
interesom i poznavanjem. I jo{ ne{to: Wein
je odobravao da se koncerti snimaju za
nacionalne radijske i TV mre`e ili ~ak
direktno prenose, znaju}i da }e to pove}ati
interes i broj publike.
Tako je i bilo, a “zahvaljuju}i” toj ideji
dobijamo i ove koncertne snimke, koji
fokusiraju kvintet u uzavreloj fazi, stalno
kuhanje ideja, pregnantnu svirku i
me|usobnu razmjenu ideja, sve do granica
rasprskavanja strukture izvedbi, koja se
nikada ne}e desiti. Usponi i padovi, tenzija
koja se provla~i kroz sve izvedbe, energija
koja skoro }e da prsne kao atomska bomba,
naprosto je fascinantna! Davis je oduvijek
znao da koristi svoje suradnike, daje im
prostora da se iska`u i kao i instru-
mentalisti, ali i skladatelji, pa }e Wayne
Shorter u mapu donijeti dvije sjajne skladbe
Footprints i Masqualero, obje neobi~ne 
63
Ognjen:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:09
POVIJEST JAZZA
 strukture, obje miljama udaljene o d
klasi~nih be-bop rje{enja, obje
zanimljivih ritmi~kih rje{enja i kompleksne
strukture, koja se o~ito jo{ vi{e razvijala na
samoj sceni, Miles Davis je dodao temu
neobi~nog naslova Agitation, kao i njegove
poznate i rado svirane skladbe No Blues i
The Theme, a tu su i interpretacije ~uvene
balade Theloniousa Monka Round
Midnight i opet poznata Gingerbread Boy
saksofonista Jimmyja Heatha, jednog od
trojice bra}e slavnih jazzista iz plemena
Heath, te znani standard On Green Dolphin
Street Bronislawa Kapera i Neda Wa-
shingtona. Dakle, nova djela, ~esto mo-
dalna, blues, standardi, njemu drage
balade!
Ako od Hancocka o~ekujemo da }e dati
sve od sebe, bilo kada gradi kompleksnu
harmonsku pratnju solistima, bilo kada se
upusti u duga, skoro agresivna sola, ako je
ritam sekcija “nabildana” i donosi ritmi~ku
ISTINSKA ZVIJEZDA: Miles Davis }e u}i u period kada }e jazz spajati sa
rockom, funkom i soulom, elektrificirat }e svoju glazbu, uzimati iz etni~kih
glazbi svijeta i postati istinska pop zvijezda, nastupati na velikim rock
festivalima rame uz rame sa Santanom, Dylanom i drugima
strukturu koja skoro se rasprskava, a
Shorter je u punoj formi, jer to su sve
“mladi lalovi”, koji treba da opravdaju da
na sceni stoje pored giganta Milesa Davisa,
i to ~ine na najbolji na~in, onda je Davis na
ovim snimcima u punoj svira~koj formi.
Iako se znalo govoriti da on ne stoji
najbolje sa svira~kom tehnikom, da je
siguran samo u srednjoj lagi, i da je vi{e
stilista nego tehni~ar visoke klase, Miles
Davis na ovim snimcima, podr`avan iza
sebe jednom od najboljim ritam sekcija u
jazzu uop}e, svira vatreno da vatrenije ne
mo`e ni biti. Poslu{ajte ga u uvodu i u
prvom solu u temi Footprints, gdje truba ide
visoko, visoko toliko da udara direktno u
srce slu{aoca. Sli~no vrijedi i za drugu
Shorterovu skladvu Masqaulero. Balada
Round Midnight je data u jednom potpuno
novom klju~u, sa razvijenom ritam
sekcijom i sjajnim lirskim uvodom Milesa
Davisa, dok u drugom dijelu blista Shorter
na tenor saksofonu koji agresivno{}u ~ini
kontrast spram Davisove meditativne trube.
Harbie Hancock je tako|er istaknut sa
nekoliko kompleksno strukturiranih sola,
duboko razumijevaju}i kad prati ostale
soliste i on }e tih godina biti najbli`i
suradnik Davisa, najbli`i mu mo`da uop}e,
osim aran`era Gila Evansa. On o atmosferi
na koncertima govori kao o vrlo otvorenoj,
gdje su samo konture izvedbi - melodijske,
harmonske, ritmi~ke - bile nazna~ene, sve
ostalo se odvijalo na sceni, a sloboda, ali i
64
Page 64
interakcija me|u glazbenicima je bila
nevjerovatna.
REIZDANJE GODINE
Nikada u jazzu, a to na snimcima
pratimo iz dana u dan, nije bilo formacije
koja }e na taj na~in biti kreativno
ujedinjena - ideje su naprosto klju~ale,
materija se razvijala ne iz dana u dan, nego
iz chorusa u chorus. To }e na najbolji na~in
iskazati impresario George Wein: “Kad
ima{ Herbieja, Waynea, Rona i Tonyja i
pored njih Milesa Davisa, treba ih samo
izvesti na scenu. Ta grupa nije bila ispred
vremena, ta grupa je bila vrijeme samo.”
Znamo {to }e se dalje desiti - Hancock }e
napraviti svoje elektri~ne sastave i imati pop
hitove, postati istinska zvijezda, Tony }e
Williams formirati utjecajni fuzijski sastav
Lifetime i postati definitivno jedan od
va`nih bunjarskih glasova, Carter }e ostati
najva`niji kontrabasista na suvremenoj jazz
sceni sve do danas, a Shorter sa Zawinulom
formirati utjecanu fuzijsku formaciju
Weather Report. Miles Davis }e u}i u
period kada }e jazz spajati sa rockom,
funkom i soulom, elektrificirat }e svoju
glazbu, uzimati iz etni~kih glazbi svijeta i
postati istinska pop zvijezda, nastupati na
velikim rock festivalima rame uz rame sa
Santanom, Dylanom i drugima. U tom }e
periodu u vi{e navrata dio svoje karizme
prosuti i u biv{oj nam domovini: njegov }e
beogradski koncert u Sava centru biti jedan
od posljednjih u njegovu `ivotu i nalazi se
na jednom od dokumentarnih CD-a, ~ini se
ilegalnih.
Kao i jo{ dosta materijala koje su strane
etikete tiskale sa snimcima velikana
ameri~ke i europske scene, a nastali su tako
da su koncerte snimale radijske postaje za
svoje potrebe, a onda su “curile” raznim
ilegalnim kanalima (Ornette Coleman u
Beogradu, Oscar Peterson u Jugoslaviji,
Modern Jazz Quartet u Ljubljani etc.etc.)
do stranih izdava~a, koji su se radovali
nenadanim poklonima sa odli~nom
kvalitetom zvuka. E.S.P. ili VSOP kvintet
bez Milesa Davisa, ali sa truba~ima
Freddiejem Hubbardom ili Wallaceom
Roneyjem, }e se 70-tih i 80-tih ponovo
sastaviti i svirati vi{e koncerata, te snimiti
nekoliko plo~a evociraju}i sje}anja na
jednu od najva`nijih formacija u jazzu i
jedan od najkreativnijih perioda koje
povijest jazza uop}e bilje`i. Sjani dvostruki
Live at Budokan (Columbia/Sony Music)
najbolji je dokaz za ove tvrdnje.
Na drugoj strani, serija legalnih bootleg
izdanja sa snimcima Milesa Davisa nastala
je u {tabovima Columbia/Legacy, podeti-
kete po uzoru na sli~an projekt koji
godinama sa velikim uspjehom tjera druga
legenda popularne kulture Bob Dylan. Tako
je na koncu CD Miles Davis Quintet; The
Bootleg Series, Volume 1:Live in Europe
1967 iza{ao krajem pro{le godine i odmah
u svim godi{njim anketama progla{en za
reizdanje godine, a rekao bih i vi{e.
Kriti~ari su se utrkivali u pohvalama, duh i
djelo Milesa Davisa su opet me|u nama,
tvrdili su mnogi. Ovi to snimci pokazuju na
najbolji na~in! Strongly Recommended,
rekli bi na koncu teksta. Uz jo{ jednu
napomenu - uz slu{anje ovih antologijskih
snimaka ~itajte autobigrafiju velikog jazz
revolucinara sa naslovom Miles/Majls koju
je zabilje`io pjesnik Quincy Troupe, a koju
smo u hrvatskom izdanju dobili pro{le
godine kod malog izdava~a DD produkcija
iz Samobora, dok je za srbijansku verziju
bila zadu`ena Utopija iz Beograda.
Neobi~na, nekonvencionalna, krajnje otvo-
rena ispovijest, koja sama za sebe privla~i
pa`nju do posljednjeg pasusa. Kao i glazba
sa CD-a o kome smo pisali u ovom tekstu.
Rezimirajmo: Miles Davis, usprkos tomu
{to nas je napustio prije dvadeset godina, i
dalje ne prestaje intrigirati. I tako tomu
treba da bude! 
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:27 Page 8
Johnny:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 22:07 Page 66

DUGO TE NIJE BILO D@ONI

U petak, 3. februara, u Sarajevu će biti otvoren PRO ROCK CLUB JOHNNY, koji
nije posvećen, ali će “mirisati” na BRANIMIRA JOHNNYJA ŠTULIĆA; jedan od
dva idejna tvorca ovog izuzetno lijepo zamišljenog i “spakovanog” projekta
ŽELJKO JANUŠIĆ za naš magazin govori o slavnom zagrebačkom muzičaru
koji je “svjesno umro”

PRO ROCK CLUB JOHNNY

II MIT
MIT II LEGENDA
LEGENDA
Iako
Iako nam
nam jeje
[tuli}
[tuli} daleko,
daleko, uu
svakom
svakom pogledu,
pogledu, tu
tu
je,
je, uvijek,
uvijek, oko
oko nas
nas

ONI ŠTO ĆE GA ZAVOLJETI

ZVAĆE GA TAKO
@eljko Janu{i}: “Johnny je asocijacija na neki davni
na~in `ivota, razmi{ljanja, `ivljenja, stvaranja“
66 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Johnny:TEKST osnova.qxd 1.2.2012 23:01 Page 67

... UZ PLJUGE I PIVO

Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Neka vrsta medicinsko-estradnog fenome- se iznenaditi. Ina~e, Klub je zami{ljen kao
Foto: MARIO ILI^I] na. Pitanje je {ta bi bilo sa njegovim likom multimedijalni prostor. Ima}emo mogu}-

D
i djelom da je nastavio u onom smjeru u nost da zvukom odvojimo galeriju, tako da
okle vi{e Johnny? Branimir [tu- kojem se kretao posljednjih godina. }e biti situacija kad }e raja gore gledati i
li}. Taman ga malo zaboravimo, a Sigurno niko njegovu biografiju ne bi slu{ati utakmicu, dok }e u sali ostati rock
onda se pojavi neki intervju, neka nazvao Branimir Johnny [tuli} - ^ovjek ili klub. Malo smo se potrudili da tehni~ki
njegova izjava, neka nova Bog. opremimo objekat, nabacili smo velike
skladba, a evo sada i - kafana. Pro A, da li ste ga pozvali na otvorenje plazme, prostrli wireless, a najvi{e pa`nje
Rock Club Johnny, koji }e, kako ka`e Kluba? “Poslao sam mu vi{e informaciju smo posvetili kvaliteti zvuka, jer to nam je
njegov gazda @eljko Janu{i}, mirisati na nego poruku, preko Jurice Pa|ena. Oni se osnovno sredstvo i poriv za rad. Malo sve
slavnog zagreba~kog muzi~ara, bi}e redovno ~uju. Nisam se trudio da do|em do to odudara od uobi~ajenog poistovje}ivanja
otvoren u petak, 3. februara, u Sarajevu. njegovog broja, nisam imao namjeru da rocka sa ne~im prljavim i jeftinim, ali
Lokacija je Dolac Malta, a ulaz je direktno ~u~im u `bunju ispred njegovih holandskih mislim da su na{e generacije poskidale one
iz Vilsonovog {etali{ta. “Mislim da je vrata. Htio sam mu samo otvoriti mogu- hippy haljine, pozavr{avale fakultete,
Johnny najbolju stvar uradio kad je svjesno }nost za kontakt. Ako bude htio, javi}e se. obukli se po dress codeu, ali nastavili da
- umro. Kod nas je osnovni uslov za ulazak Jurica mi je kratko rekao da je njegova slu{aju dobru muziku. U du{i su ostali
u legendu - smrt. On je taj uslov ispunio na reakcija bila - “nisam zainteresiran”. To je vjerni svojim precima, svom odgoju”, veli
vrijeme, premda je profurao famoznu OK, u njegovom stilu. Treba po{tovati jedan od dva idejna tvorca Pro Rock Cluba
dvadeset sedmu godinu”, ka`e @eljko njegovu smrt. Kad bi mi se javio, imao bih Johnny.
Janu{i}. osje}aj da imam vezu sa onim svijetom.”
E, sad, da se kona~no i “upoznamo” s NESKRIVENE SIMPATIJE
I @IV, I MRTAV, I POMORAC Klubom. Od kvadrata preko stihova iz I, evo ih u medijima, uklju~uju}i i
“Ustvari, Pro Rock Club Johnny nije pjesama do izlaska iz objekta. “Prostor je Facebook, iako jo{ nisu zvani~no ni po~eli
moj, nego na{. To je jedan krug prijatelja idealan upravo za ono {to smo htjeli da s radom: “Ve}ina je bila odu{evljena
koje je muzika ponijela. Nermin Ma{i} i ja napravimo - klub u kojem mo`emo redovno idejom. Čak i neki od kojih to nisam
smo idejni tvorci, ali svako doprinosi na raditi svirke manjih, ali i nekih afirmisa- o~ekivao reagovali su vrlo brzo i efektno,
svoj na~in. Drugo, ja se nadam nijih bendova. Naravno, ne}emo nikada sa neskrivenim simpatijama. Ovo se
da to ne}e biti kafana, nego uglavnom odnosi na printane
klub, hehe, izuzev jednog medije. Radio stanice su mnogo
djeli}a: objekat je podijeljen po tromije, oni }e zvati na dan
segmentima, pa tako ima jedan otvaranja iako sam im ja ve} u
sto sa kockastim stoljnjakom i prvoj informaciji servirao gotov
starinskim lusterom koji se najavni jingle. TV ku}e da ne
zove Kavkaz. To bi trebao biti pominjem, tu je situacija jo{
bircuz momenat. Ali, zato }e slo`enija. Naravno, ~ast izu-
jedan pove}i separe nazvan zecima i mojim prijateljima ra{-
Pametni i knji{ki ljudi (u trkanim po raznoraznim me-
kojem upravo sjedimo, op.a.) dijima koji su uvijek spremni da
biti biblioteka... Smijem li poguraju stvar i naprave dobru
reklamirati Buybook? Nera je pri~u. Ja nisam neki Facebook
najve}i fan Johnnyja kojeg ja fan, ali respektujem njegove
znam, ali je bio protiv ove mogu}nosti. Najvi{e zbog infor-
“CRVENI”
“CRVENI” UGO\AJ
UGO\AJ maciono-obavje{tajnih razloga
ideje, jer je mislio da to ne}emo Pro
Pro Rock
Rock Club
Club Johnny
Johnny prostire
prostire se
se otvorili smo i FB stranicu: Pro
mo}i napraviti dostojno liku i na
na dvije
dvije eta`e
eta`e ii oko
oko 300
300 kvadrata
kvadrata
djelu. Sad je zadovoljan kako je Rock Club Johnny i grupu koja
ispalo. Ipak, i on }e ti potvrditi je za desetak dana skupila vi{e
da Pro Rock Club Johnny nije dobio ime po dovesti Rolling Stonese, ali rijetke su rock od 500 prijatelja. Lijepo je vidjeti sve te
osobi, po li~nosti. Iako su na zidovima grupe sa ovih prostora koje zahtijevaju ljude na jednom mjestu, rame uz rame
njegovi ogromni profili, Johnny je samo mnogo ve}e prostore za koncerte, na`alost. bubnjar Azre Boris Leiner i moj mali ro|ak
asocijacija na neki davni na~in `ivota, Pro Rock Club Johnny ima kapacitet 120 Adi koji nema dovoljno godina da bi znao
razmi{ljanja, `ivljenja, stvaranja. On je sjede}ih mjesta ili oko 400 stajanja. To je kako ovaj svira, glumac Milan Pavlovi} i
simbol, on nije on. Klub se mogao zvati i idealno za bar 90% nama zanimljivih Amerikanac Suad Bejtovi}, i jo{ gomila
Milan Mladenovi}, ili Jim Morrison, bilo bi muzi~ara”, tvrdi Janu{i}. dragih i poznatih, ali i nepoznatih faca
jednako prikladno”, obja{njava @eljko. A, {ta Sarajlije i gosti njihovog grada kojima je zajedni~ka stvar taj rock ~ip u
Na{ sagovornik veli da jeste Johnnyjev mogu o~ekivati kada se odlu~e posjetiti, ili nekom dijelu mozga. I sve ih obavijesti{ o
fan, ali prije svega onog dijela njegovog redovno posje}ivati Pro Rock Club dobrom bendu idu}i vikend, jednim pote-
`ivota u kojem je sa Azrom snimao Johnny? “Akcent }e u svakom slu~aju biti zom. Fenomenalno.”
autobiografske pjesme i pakovao ih na na `ivoj svirci. Radne dane }e pokrivati Petak, 3. februar, rezervisan je za
albume najlo{ijom mogu}om produkcijom. doma}i umjetnici na akustarama, ~etvrtkom njihove saradnike, biv{e i budu}e
“Sa svim mogu}im naprednim tehnolo- }e na{ bend The Leftovers svirati izvorni sponzore, te medijske ku}e. To }e vi{e
gijama, ra~unarima, softverima, niko ne rock’n’roll, a vikendom }emo se uglavnom li~iti na neki session sarajevske grupe
uspijeva napraviti ne{to tako sirovo, oslanjati na bendove iz Tuzle, Banjaluke, Blavors, a u subotu }e biti pravi dernek
iskreno i mo}no. U njegovom slu~aju Mostara, Srbije, Hrvatske, Makedonije, za raju. Najavili su i razbijanje
upravo je najzanimljivije to {to je `iv - Slovenije... Ako nekad upadne i pokoji {ampanjca o Johnnyjevu glavu! Ustvari,
umro, a i dalje je `iv i mrtav istovremeno. anonimni Amerikanac ili Francuz, nemojte tvrdo-glavu. 

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 67

Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 1.2.2012
KNJIGA MJESECA
Pjesme koje (ne) mogu biti prevedene na strane jezike...
Stojićevo žensko pismo
Pi{e: ADISA BA[I]
la`ene su `ene opjevane u
B Stoji}evim stihovima:
vladarice svakodnevice
postaju vile i nimfe u ~ijem
ovozemaljskom i prozai~nom
postojanju pjesnik nalazi tragove
zvjezdane pra{ine. Nikad to nisu
obi~na kosa, miris, dah, struk ili
sise. One su rijeka, one su
saputnice na dugom kosmi~kom
putu, one su vladarice vjetra.
Svejedno da li su iz pro{losti ili
sada{njosti, da li se za njima `ali
ili ih se tek priziva, Stoji}eve
nimfe su opjevane iz pera
istinskog zaljubljenika i
po{tivaoca `enskog `ivotnog
principa (a ne profane
kozmeti~ke `enstvenosti). Lirski
subjekt je nekad mladi} koji kao
u narodnoj poeziji sa draganom
ljubuje u vinogradima gdje je sad
pukla dr`avna granica, nekad se
voljenoj uvla~i kroz prozor u
sobu, nekad je pri`eljkuje nevino
sa svije{}u o zabranama, a nekad
je distancirani umorni posmatra~
koji se samo iz daljine divi
djevoja~koj bezbri`nosti i ljepoti.
U svakoj od tih prilika (i po tome
je ova poezija daleka balkanskoj
ma~isti~koj tradiciji) Stoji}ev
lirski subjekt biva po{tivalac
`enskog Erosa ali i logosa.
Igraju}i se sa homonimima iz
na{eg jezika kao {to su jezik ili
ko`a koji u njema~kom jeziku
imaju razli~ite oblike, u pjesmi
Kratki te~aj njema~koga Stoji}
ka`e: Razlika izme|u Sprache i
Zunge:/ Ovim pjesni~kim
kalamburima / Li`em ti le|a./
Razlika izme|u Haut i Leder:/
Ovim pjesni~kim kalamburima/
Ljubim ti ~izme.
@ene me|utim u tom svijetu
ne ostaju samo predmet divljenja:
one su stvarne kad tu`balicama
oplakuju svog dragog, vladarice
su svog `ivota kad se pred jutro
68
22:03 Page 68
Zbirka pjesama Mila
Stojića “Dunia“ (V.B.Z.,
Zagreb, 2011.)
spremaju da zauvijek napuste
uspavanog ljubavnika ili kad
prevode knji`evnost sa jednog
jezika na drugi u poku{aju da
razumiju i objasne svijet. Svaka
od njih neodvojiv je dio nekog
ljubavni~kog ili prijateljskog MI,
svejedno da li taj spoj traje
nekoliko trenutaka ili godinama.
Pjesma Zehra blistavi je primjer
`enskog pisma: ona govori o
sarajevskom porodili{tu Zehra
Muidovi} nazvanom po doktorici
muslimanskog imena. Partizanska
heroina je, prema pjesnikovom
vi|enju, ubijena tri puta: najprije
kad su je fa{isti kaznili za lije~enje
partizana, zatim kad je 1992.
spaljeno porodili{te nazvano po
njoj, a onda kada obnovljenoj
zgradi nije vra}eno njeno ime. Oni
{to propovijedaju religiju njenog
imena/ Izbrisa{e ga. Zehra je tre}i
put ubijena. Kroz ovu pjesmu se
ispisuje `enska alternativna
povijest, nanovo se vrednuje
pro{lost (antifa{istkinje su danas
zaboravljene), a na jednostavnom
detalju kao {to je ime jedne
ustanove prikazuje se burna
smjena vladaju}ih ideologija. Uz
sve to, govore}i o junakinji iz ere
socijalizma, pjesnik pokazuje
kako se u porodili{tu za njega
ukr{taju zvani~na i porodi~na
historija: U svijetlim aulama i u
istoj religiji/ Ro|ene su moje
k}eri. Pjesma zavr{ava u
intimnom tonu tu`aljke: Zehro,
ku}o izgubljena,/ Zehro moja,/
Zehrice. Posljednja rije~ je
deminutiv, raznje`enost nad
imenom i likom jedne
zaboravljene velikanke iz pro{log
vremena, ali i nad sopstvenom
pro{lo{}u. Stoji}eva
sentimentalnost razoru`ava, ona je
dobro dozirana, tako da nas }e
podi}i `marci a da nijednu pjesmu
ne}emo otpisati kao sladunjavu.
Pomalo redukcionisti~ki
zvu~i ovo ~itanje Stoji}a u
`enskom klju~u, pa koliko
prostor dopu{ta, vrijedi
spomenuti barem jo{ neke
zna~ajke pjesama u njegovoj
novoj knjizi. Stoji}a posebnim
~ini upravo odustajenje od bilo
kakve poze velikog: od blagog
podsmijeha sopstvenoj pojavi u
pjesmi Jutarnja toaleta, preko
ironi~nog vi|enja knji`evne
scene u pjesmi Sarajevski
pjesnici, do demistifikacije
pjesni~ke prakse u proznim
bilje{kama koje prate neke
pjesme. Autor u jednoj bilje{ci
otkriva kako je na la`nu vijest o
smrti poljskog pjesnika Tadeu{a
Ru`evi~a napisao pjesmu koju je
naknadno samo prebacio u futur,
a uz drugu pak pjesmu
obja{njava kako ju je napisao na
zahtjev organizatora festivala na
kojem je gostovao, kako sam
znao i umio.
U svojim pjesmama Stoji}
~esto zadire u najneposredniju
dnevno-politi~ku stvarnost.
Najavljena privatizacija Telecoma
}e ga tako potaknuti da napi{e
O AUTORU
Mile Stoji} ro|en je 21.
januara 1955. u Dragi}ini,
BiH, a `ivi u Sarajevu.
Diplomirao je studij
ju`noslovenskih knji`evnosti
i jezika, a dugo godina radi
u novinarstvu. Deset godina
predavao je kao lektor
ju`noslavenske knji`evnosti
u Be~u. Objavio je 12 zbirki
poezije i 9 knjiga proze.
Knjige su mu prevo|ene od
Italije, preko Poljske i
Njema~ke do Amerike, a
dobitnik je brojnih zna~ajnih
knji`evnih nagrada.
pjesmu Iz tranzicije, iznimno
poeti~nu reminiscenciju o
stradalima o proteklom ratu.
Sna`nu pjesni~ku kreaciju
Olimpijada pjesnik }e pak
ostvariti na osnovu ha{kog
svedo~enja ~ovjeka iz Br~kog koji
je pre`ivio egzekuciju osamdeset i
tri sugra|anina. Na pitanje suca na
{to je pomislio u tom trenu/ Imam
je odgovorio:/ „Na Allaha
Milostivog Samilosnog./ A po{to
sam bio osamdeset ~etvrti na redu/
Sjetio sam se sarajevske Zimske
olimpijade/ Gdje sam volontirao
kao student,/ Prevoditelj s
arapskog.
Da ne ostanu nespomenute,
ovdje treba barem nabrojati jo{
neke pjesme zbog kojih svakako
vrijedi potra`iti ovu knjigu:
Obiteljsko stablo, Himna
heraldi~kom orlu, Wrack, W. A.
Mozart: Misa u D-molu, Nigger,
Elektronska ku}a u Bosni, Na
ru{evinama rodne ku}e, Miodrag
Stanisavljevi}... 
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Adisa Knjige:Adisa Knjige.qxd 1.2.2012
VRIJEME KNJIGE
ALAA AL-ASWANY
Yacoubianova zgrada
Yacoubianova zgrada je
nekad bila presti`na
kairska gra|evina, ali je
vremenom postala
tro{no neugledno mjesto
na kojem `ive i rade
najrazli~itiji sumnjivi i
neobi~ni tipovi. Egipatski
pisac Alaa Al-Aswany i
sam je imao
stomatolo{ku ordinaciju
u ovoj zgradi koja ga je nadahnula da napi{e
roman o temama pre{u}ivanim u
savremenom egipatskom dru{tvu: seks,
seksualno zlostavljanje, homoseksualizam,
vjerski radikalizam, korupcija, sve je
prikazano kroz galeriju vrlo `ivopisnih likova.
Cijena je 18 KM.
Krivotvoritelji hrane
[okantna i
otre`njuju}a knjiga
Thila Bodea,
njema~kog aktiviste
za zdravu ishranu, o
kojoj je svojedobno
SB op{irno pisala,
kona~no je do~ekala
prevod na na{ jezik.
Knjiga Krivotvoritelji
hrane: {ta nam
prehrambeni koncerni
serviraju na tanjur objavljena je u Zagrebu, u
izdanju Mozaik knjige, a cijena je 32 KM.
Koolaids: Umije}e
ratovanja
Na dva kraja svijeta
dvije razli~ite po{asti
odnose ljudske `ivote:
krvavi gra|anski u
Bejrutu i epidemija
AIDS-a posebno
ra{irena u San
Franciscu. Osje}aj
izolovanosti i gubitka
je jednak: imena
prijatelja upisuju se u
imenik grafitnom
olovkom jer ljudi
prebrzo nestaju... Koolaids (Buybook,
Sarajevo, 2011.) je prvi roman Rabiha
Alameddinea, kojim je zapo~eo svoj
me|unarodni knji`evni uspjeh. Cijena je
18 KM.
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
22:03 Page 69
IZ KNJI@EVNOG SVIJETA
MALE BESPLATNE BIBLIOTEKE NOVI ROMAN JOYCE CAROL OATES
Knjige na dohvat Otvoreno o
ruke užasima samoće
Ameri~ki Ameri~ka knji`evnica i profesorica na
grad Iowa Princetonu Joyce Carol Oates je prije ~etiri
City, godine izgubila supruga sa kojim je provela
tradicionalno 47 godina i 25 dana. Gubitak koji je osjetila
naklonjen bio je nemjerljiv, nastavak `ivota ~inio joj se
knji`evnosti besmislenim, a orijentacija izgubljena.
(ali i Sedamdesetogodi{njakinja se na{la u prilici
bosanskim da prvi put u `ivotu sama donosi odluke i
piscima koji nastavi `ivot bez svog
ovdje ~esto partnera. O tjeskobi i
gostuju) strahovima koje je taj
priklju~io se projektu Male besplatne `ivot donio, ova
biblioteke koji ve} postoji diljem Amerike, ali i knji`evnica pi{e u svom
u Njema~koj, Kanadi... Ideja je sljede}a: u najnovijem romanu
naselje se postavi drvena ku}ica u koju mo`e potpuno iskreno, bez
stati dvadesetak knjiga. Svako ko uzme autocenzure. Godinu
knjigu, na njeno mjesto ostavi neku svoju. dana nakon suprugove
Knjige tako cirkuli{u a besplatno se i smrti, ona se udala za
jednostavno mo`e do}i do zanimljivih kolegu, profesora
naslova. psihologije.
IZDAVA^I SVIH ZEMALJA
Savjeti njemačkih kolega za balkanske
izdavače
Preko pedeset izdava~a iz zemalja biv{e
Jugoslavije u Zagrebu je na trodnevnom skupu
Nakladni{tvo danas zavr{enom 1. 2. 2012. razgovaralo
o najve}im izazovima svoje bran{e. Skup je odr`an u
Goethe Institutu, organizovala ga je hrvatska udruga
Knji`evni blok, a na njemu su brojni njema~ki eksperti
davali savjete kako se izdava{tvo mo`e unaprijediti.
Prema rije~ima organizatora bilo je izvjesnog
nerazumijevanja, jer su njema~ki stru~njaci posve}eni
pitanjima poput elektronskih izdanja, strategije razvoja
sajmova i obrazovanja izdava~a, a balkanski izdava~i
jo{ kubure sa PDV-om i slabom prodajom.
PET NAJPRODAVANIJIH PET NAJPRODAVANIJIH
KNJIGA U SVIJETU KNJIGA U BiH
(Amazon) (Knjižara Buybook, Sarajevo)
1. Suzanne Collins: The Hunger Games 1. Elizabeth Gilbert: Jedi, moli, voli
2. Susan Cain: Quiet: The Power of 2. Noel Malcolm: Bosna: kratka
Introverts povijest
3. Tucker Max: Hilarity Ensues 3. Dan Brown: An|eli i demoni
4. Walter Isaacson: Steve Jobs 4. Elizabeth Gilbert: U dobru i zlu
5. John Green: The Fault in Our Stars 5. Natascha Kampusch: 3096 dana
69
prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd 1.2.2012 19:36 Page 70

KULT MARKET
SMASHING PUMPKIN MUZIKA

Siamese Dream “Mein Kapital”, studijski album Damira Avdića Grahe

U prodaji je
remasterizirani
album
Graha i igara
Siamese
Dream
~uvenih
Smashing
Pumpkinsa.
Album sad`i
trinaest
pjesama, a potpisuje ga izdava~ka ku}a
Virgin. ^ika{ki rockeri su do sada izdali
devet studijskih albuma, {to i nije puno
uzme li se u obzir da postoje od 1988.
godine.

ANTHRAX
Worship Music
Kona~no
novi
Anthrax.
Worship Beskrupulozni, beskompromisni, vul-
Music je garni, ali i brutalno iskreni Damir Avdi}
jedanaesti Graha obznanio je novi album. Album Mein
po redu Kapital nije slu~ajno dvosmislenog imena.
studijski Graha je spojio nespojivo, Hitlera i Marxa
album tj. njihova najve}a knji`evna djela, Hitlerov
ameri~kih Mein Kampf i Marxov Das Kapital.
metalaca. Tre}i je to po redu samostalni studijski
Band je album tuzlanskog hardcorera i u potpunosti
nakon devetogodi{nje izdava~ke se naslanja na sve dosada{nje uratke. Mein
apstinencije obo`avateljima ponudio
Kapital se sastoji od dvanaest pjesama koje
trinaest novih pjesama, a sve u izdanju
izdava~ke ku}e Nuclear Blast.
se tematski osvr}u na surovu svakodnevicu,
neispri~ane pri~e, dubokoumna promi{lja-
nja zrelog mladog ~ovjeka ispi~ana, jedno-
ICED EARTH stavnim, uli~nim jezikom. Mein Kapital
otvara stvar 2012. kojom Graha `eli po-
Dystopia tpuno razotkriti crna proro~anstva o tob-
o`njem smaku svijeta koji se trebao dog-
ANTIFA[IST, ANTIKOMUNIST,
ANTIGLOBALIST
Damir Avdi} Graha objavio je svoj
tre}i studijski album Mein Kapital
je zabluda, podvala kapitalizma, kako bi
organizovani kriminal mogao nesmetano da
djeluje”, “Al nema vi{e ke{a, ne da nam ga
Angela, Merkelica stara…”, samo su neki
od stihova sa dubokim porukama kojima
Graha poku{ava doprijeti do slu{atelja kako
bi ga nagnao na razmi{ljanje.
Damir Avdi} je pisac, pjesnik i
kantautor, biv{i ~lan tuzlanskog punk banda
Rupa u zidu. Damir ima specifi~an oblik
borbe protiv globalizacije, on to radi
stihovima “Ha{i{, rizla, }evap, brizla,
antiglobalized”, uz nezaobilaznog distorzi-
~nog Gibsona i stari dobri Marshall.
Generalno, Graha je nastavio gdje je stao, i
ne odstupa ni milimetra. Onaj tko razumije,
shvatit }e. (M. Ili~i})

oditi ove godine.

U prodaji je
Graha se na novom albumu dotaknuo TOP LISTA
novi album
svega i sva~ega. Od Bakunjina, Angele (iz “Top 40” BH radija 1)
grupe Iced
Earth pod
Merkel, Berluskonija, preko Lady Gage,
nazivom Bliskog istoka, fa{izma i napose zlo~estog 1. Sons & Daughters: Rose Red
Dystopia. kapitalizma. Revolucionarna lava je bruta- 2. Seeed: Molotov
Momci iz lno iskrena stvar kojom se Graha ruga cyber 3. The 2 Bears: Work
“zale|ene prosvjednicima, koji tastaturom poku{avaju 4. The Black Keys: Lonely boy
zemlje”, promijeniti svijet. “Ja nemam milosti 5. Ben Westbeech: Something for the
sada s tresem k….. po tastaturi, svaki zarez je weekend
novim prijeki sud, svaka ta~ka metak u ~elo…”, 6. Aquasky: Superbad (ft.Ragga Twins, M-
pjeva~em stihovi su pisca koji je duboko razo~aran u
Stuom Blockom, vjernim fanovima Tek, Pedro Slimer & Mr Thing)
nove virtualne generacije koje nemaju 7. Edo Maajka: Panika
predstavili su deset novih pjesama, a hrabrosti za suo~avanje sa stvarno{}u ve}
ovoga puta sve su prepustili produkcijskoj 8. Kraftklub: Zu Jung
se kriju iza tastatura i izmi{ljenih nickova.
ku}i Century Media. 9. Metronomy: Everything goes my way
“Sanjao sam, Ivan Goran Jamu kopa,
10. Miike Snow: Devil’s Work
meni ka`e {ta se ~eka…” ili: “Demokratija

70 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

prvi-KULT market MUZIKA-KINO:prvi-KULT market MUZIKA-KINO.qxd
KINO KRITIKA
Film “Koža u kojoj živim” (Španjolska, 2011.),
reditelja Pedra Almodovara
Kičasti minimalizam
Pedro Almodovar, nekada{nji rock glaz-
benik, kazali{tarac, scenarist underground
stripova, autor eksperimentalnih filmova,
scenarist i re`iser, stvorio je novo filmsko
djelo. Ko`a u kojoj `ivim je slobodna ekrani-
zacija romana Tarantula, autora Thierryja
Jonqueta (pri~a o osobi koja otima djevojke u
poku{aju da presadi njihovo lice svojoj
k}erci) po kojem je ve} snimljen 1959. film
O~i bez lica. Prethodno je Almodovar samo
jednom posegnuo za ekranizacijom ne~ijeg
predlo{ka, @ivo meso od Ruth Rendell.
Nakon suradnje s Penelopom Cruz u
feministi~kim pri~ama, Almodovar se vratio
Antoniju Banderasu. Treba ista}i Elenu
Anayu, predivnu {panjolsku glumicu. Almo-
dovarova pri~a govori o uspje{nom estetskom
kirurgu Robertu Ledgardu. On nastoji
“o`ivjeti” vlastitu suprugu, koja ga je preva-
rila i odlaze}i s njegovim bratom do`ivjela
automobilsku nesre}u u kojoj je izgorjela, no
ostala `iva. Kada je vidjela kako izgleda,
po~inila je suicid. K}erka Norma to je vidjela
i do`ivjela traumu od koje se nikada nije
oporavila. Jedan mladi} ju je silovao nakon
toga. Ledgard hvata tog mladi}a i zarobljava
ga. Mijenja spol, dodaje grudi, te mijenja
kompletnu ko`u.
Usput, isprobava tehniku zahvata kori-
{tenjem umjetne ko`e, koja je kvalitetnija
od prave. Rezultat je Vera, koja izgleda kao
njegova mrtva supruga. Rije~ je o
prepoznatljivom rukopisu, poetici, koji
podsje}a na njegov prvi film, Ata me (Ve`i
me) u kojem glavni lik otima porno
glumicu u koju je zaljubljen i dr`i ju
zato~enu dok ga ne zavoli. Ovo je
melodrama koja zbog dobro uspostavljenog
koda filma prerasta u dramu s elementima
trilera i suptilnog horora, pa i SF-a. Pedro
naziva ovaj film hororom bez vri{tanja. [to
se ti~e drugih autora, film se naslanja na
Hitchcockovu Vrtoglavicu u kojoj detektiv
poku{ava kreirati u drugoj osobi davnu
ljubav (frizurom i odje}om).
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
1.2.2012 16:23 Page 71
KULT MARKET
SVIJE]A NA VJETRU
Pouran
Derakhshandeh
@ivimo u
svijetu
globalizacije,
prije svega
globalizacije
lo{ega, pa
MAGI^NI tako i bolesti.
PEDRO [to se ti~e AIDS-a i droga ne postoji
Almodovarovi mjesto na planeti gdje se nije do{lo u
likovi su doticaj s tim. Na`alost, ni iranska mladost
strastvene estete nije iznimka u tome. Film prikazuje
suo~avanje i borbu s tim problemima.
Ko`a u kojoj `ivim jo{ je jedan Ocjena: 4
umjetni~ki obra~un sa silovateljima i
nasilnicima. Dramatur{ki, radnja filma nije
predstavljena kronolo{ki, autor prvo DOM
uspostavlja svoj kod, da bi nas postupkom
retrospekcije pa potom vra}anja u sada{njost
uvjerio u mogu}nost nadolaze}ih radnji i dao
Ursula Meier
dovoljno motiva u njihovu uvjerljivost, te Igrani film iz
izbjegao banalnost i radnje radi radnji, 2008. godine.
umjetnost radi umjetnosti, atraktivnost radi Nadahnut je
atraktivnosti. Sve je u svrhu njegove autoportretima
umjetni~ke ideje. Glavna tema filma je Hervea
osveta. Kirurg ne tra`i pomo} sistema, on Guiberta i
uzima stvar u svoje ruke. A zeznuto je kada djelom Jeffa
dospijete u ruke kirurga. Walla. Pri~a
Mogao je napraviti nakazu od silovatelja, je to o `ivotu jedne obitelji u usamljenoj
promijeniti mu spol ili ga kastrirati, no ku}i pored nikad dovr{ene autoceste, u
Almodovarovi likovi nisu povr{ni, nisu prirodi. Uskoro se najavljuje nastavak
gradnje te otvaranje autoputa.
banalni, oni imaju manire, na rubu su razuma,
Ocjena: 4
to su strastvene estete. (D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE PROKLETSTVO
1. The Grey (Joe Carnahan)
2. Underworld: Awakening (Mans Marlind Bela Tarr
& Bjorn Stein)
3. One for the Money (Julie Anne Crno-bijeli
Robinson) film na
4. Red Tails (Anthony Hemingway) filmskoj traci
5. Man on a Ledge (Asger Leth) iz 1988.
godine. Film
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA velikana,
filmskog
1. Pirati s Kariba - kompilacija (Gore genija i
Verbinski & Rob Marshall, Walt ljubitelja `ivotinja. Film indikativnog
Disney/Continental Film) naslova. Karrer je povu~en, usamljen i
2. Gainsbourg: Opasne misli (Joann Sfar, svijetom razo~aran ~ovjek sa samo
One World Films/Blitz) jednom preostalom `eljom: onom
3. U boljem svijetu (Susanne Bier, Det za pjeva~icom u Titanik baru koji
Danske Filminstitut/Discovery Film) svakodnevno posje}uje. Iako je ona
4. Ledeno doba: Bo`i} mamutskih udana, Karrer }e dati sve od sebe da ju
proporcija (Karen Disher, Reel FX osvoji. Kada mu vlasnik bara ponudi
Creative Studios/Continental Film) krijum~arski posao, on }e ga prepustiti
5. Auti 2 (John Lasseter & Brad Lewis, njezinu mu`u, stvoriv{i si tako slobodan
Walt Disney Pictures, Pixar Animation prostor za udvaranje. Ocjena: 5
Studios/Continental Film)
71
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Ford B-Max
Ford }e {iroko otvoriti vrata svog potpuno
novog, za proizvodnju spremnog,
svestrano upotrebljivog kompaktnog
vozila B-MAX, koje }e u martu imati
glavnu ulogu na salonu automobila u
@enevi.
MOTOCIKLI
Aprilia Tuono
Tuono V4 R je, jednostavno re~eno,
ogoljena verzija RSV4, modela koji je
uzburkao more Superbike tr`i{ta. Tuono
je gola raketa, koja uz pomo} 162 KS
opravdava svoje ime koje svakome
ubrzava puls.
DESIGN
BMW
Novi model BMW I3 je po~eo testiranja.
Prve fotke pokazuju skoro proizvodnu
verziju automobila podbrenda BMW-a pod
nazivom I koji je zapo~eo `ivot kao
Megacity Concept u Frankfurtu pro{le
godine.
72
1.2.2012
SPORT
Kraj sudskog procesa u Kielu
Nokino ispravljanje krive Drine
ZVONIMIR NOKA SERDARU[I]
Osloba|aju}a presuda, ali jo{ uvijek ostaje sumnja da li su namje{tene utakmice njegovog Kiela
Zvonimir Serdaru{i} i Uwe Schwenker,
nekada{nji trener i menad`er najuspje{nijeg
njema~kog rukometnog kluba Kiela,
sudnicu su napustili s osmijehom na licu.
Oni su presudom Pokrajinskog suda u Kielu
oslobo|eni optu`be za manipulaciju finalne
utakmice Lige prvaka izme|u Kiela i
Flensburga. Susret je odigran 29.4.2007.
Noku i Schwenkera se sumnji~ilo da su
“podmazali“ poljske suce. No, tokom
su|enja na sjeveru Njema~ke pred sudom
nisu bili predo~eni dokazi koji bi potvrdili
sumnje u namje{taljku, istaknuo je na
koncu procesa sudac Matthias Wardeck.
“Ispravljena je ’kriva’ Drina, i ono {to ja
znam od po~etka su|enja. Mislim da niko
dolje nije ni sumnjao da je to tako i bilo“,
izjavio je Serdaru{i} nakon su|enja za DW
i time prekinuo vi{emjese~nu {utnju u
javnosti. Pod ovim “dolje“ o~ito je mislio
na rodni Mostar, BiH a i ostatak biv{e
Jugoslavije, gdje se vrlo pozorno pratilo
proces protiv jednog od najtrofejnijih
rukometnih trenera svijeta. “Zadovoljan
sam da se ovo ovako zavr{ilo“, dodao je
Noka. Tu`iteljstvo je u Kielu zahtijevalo
zatvorsku kaznu od 18 mjeseci, odnosno
dvije godine uvjetno te pla}anje nov~ane
kazne od 25.000 eura za Schwenkera. U
slu~aju Serdaru{i}a se zatra`ila dvogodi{nja
zatvorska kazna (uvjetno) te nov~ana kazna
od 15.000 eura. Serdaru{i} je po optu`nici
bio osumnji~en kao “suu~esnik“ u organi-
zaciji navodne manipulacije. Glavnim
krivcem smatran je Schwenker. Odvjetnik
23:24 Page 72
Noke Serdaru{i}a, Marc Langrock, izjavio
je da kod njegovog branjenika “krivnja
ionako nije postojala“ te da je “osloba|aj-
u}a presuda sadr`avala jasna obrazlo`enja
po svim pitanjima“. No, je li to doista tako?
U Kielu se ve} i prije izricanja presude
o~ekivalo da }e Serdaru{i} i Schwenker biti
oslobo|eni optu`bi. Brojni njema~ki mediji
iscrpno su pratili proces. Noka Serdaru{i} u
Njema~koj u`iva veliki ugled, sumnje da bi
on mogao biti umije{an u rukometni
skandal proteklih su se mjeseci op{irno
analizirale i u ostatku Europe. Ni nakon
osloba|aju}e presude, prema mi{ljenju
promatra~a, ni Serdaru{i} ni Schwenker
nemaju razloga za pretjerano slavlje.
Klju~nu je re~enicu izrekao sudac Wardeck.
“Mi nismo uvjereni u krivnju optu`enika,
ali nismo uvjereni ni da su nevini.“ Drugim
rije~ima: sud u Kielu je istra`ivao sve do
trenutka u kojem se krivnju optu`enika vi{e
ne mo`e dokazati. “Zadatak suda nije bilo
dokazati njihovu nevinost“, prokomentirao
je Schwenkerov branitelj Michael Gubitz.
Ve} na samom otvaranju posljednjeg dana
su|enja, sudac Wardeck je objasnio za{to
nema pravne podloge za ka`njavanje
optu`enika. “Ovdje se radilo o procesu s
puno sumnji. Ali nikoga se ne mo`e optu`iti
kad postoje sumnje da je ta osoba kriva.“
Wardeck je potvrdio da je sud do{ao do
zaklju~ka da je finale Lige prvaka 2007.
bilo “~isto“. Ali i da nije posve jasno za{to
je 92.000 eura oti{lo u Hrvatsku?
(N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE:drugi-KULT market MALI SPORT-LIFE.qxd
LIFESTYLE
Postoji li formula za dugovječnost
Geografija vitalnosti
Postoji li tajna vitalnosti, mladena~kog
izgleda i zdravlja? Te{ko je tu biti siguran,
jer kao i u modi, i u ovoj oblasti postoje
“trendovi“: svake sezone pojavi se neka
druga “tajna formula“, koja je ~esto posve
opre~na prethodnoj. Nova teorija ka`e da se
treba ugledati u `ivotne navike nacija i
podneblja poznatih po dugovje~nim ljudima.
Ta “zdrava podru~ja“ nazvana su plave zone,
a o njima pi{e istra`iva~ Dan Buettner u
svojoj knjizi Plave zone: Upute za dugo
`ivljenje od ljudi koji su `ivjeli najdu`e.
Teza je jednostavna: odabrana podru~ja
su Japan, Gr~ka, Kalifornija, Kostarika i
Italija. U tim zemljama visok je postotak
stogodi{njaka, pa autor tra`i odgovor na
pitanje: {ta je to {to im daje dugovje~nost?
Na temelju ovih teorija, Huffington Post
objavio je svoju geografiju vitalnosti i
zdravog `ivota, ukazuju}i na uzore koje
mo`emo slijediti. Kako je, naprimjer,
mogu}e da Francuskinje ostaju vitke unato~
kuhinji koja ne zazire od punomasnog sira i
maslaca? Odgovor koji daje knjiga
Francuskinje se ne debljaju Mireille
Guiliano je - one paze na koli~ine. Kon-
zumiraju male porcije zdrave, kvalitetne
hrane i vina bogatog antioksidansima, te
u`ivaju u dugim ru~kovima s vi{e malih
slijedova. Francuskinje, tako|er, puno
hodaju. Rezultat toga je nizak postotak
sr~anih bolesti i gojaznosti (12 posto, dok
je, pore|enja radi, stopa pretilih `ena u
Americi 36 posto).
Tradicija sjevera Evrope ka`e da jedete
ono {to ste uzgojili vi sami ili va{ susjed.
Klju~ni pojmovi su lokalno i svje`e. Sje-
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
31.1.2012 16:48 Page 73
KULT MARKET
SAD
Prijatelji
TAJNE
TAJNE DOBROG
DOBROG @IVOTA
@IVOTA
Dan
Dan Buettner
Buettner autor
autor jeje knjige
knjige
Plave
Plave zone:
zone: Upute
Upute za za dugo
dugo
`ivljenje
`ivljenje od
od ljudi
ljudi koji
koji su
su
`ivjeli
`ivjeli najdu`e
najdu`e
Prijateljstvo je ~esto klju~no za zdravlje,
ba{ kao i uravnote`ena prehrana i
dovoljno sna. S druge strane,
znanstvenici sa Sveu~ili{ta UCLA otkrili su
da provo|enje vremena “u lo{em
dru{tvu“, sa ljudima koji zra~e negativnom
energijom, mo`e pove}ati broj upala u
tijelu te na koncu izazvati niz oboljenja -
od karcinoma i bolesti srca, do depresije.
VELIKA BRITANIJA
vernjaci jedu ribu bogatu omega-3 ma- Depresija
stima, divlja~ i divlje ptice, a to je meso
manje masno od uzgojenih doma}ih
`ivotinja. Japanski otok Okinawa poznat je
kao regija koja ima najvi{i postotak
stogodi{njaka. U pore|enju sa zapadnim
svijetom, oni imaju 80 posto manje smrti
uzrokovanih rakom plu}a i upola manje
karcinoma probavnog sistema. Nizak je i
postotak demencije i sr~anih bolesti. U
~emu je tajna? Stanovnici Okinawe dr`e se Dugi radni dani put su prema depresiji, a
na~ela “hara hachi bu“, koje nala`e da se najve}em riziku izlo`ene su `ene, mladi
jede do 80 posto sitosti. Duhovne vrijed- ljudi i osobe s niskim primanjima koje
nosti koje po~ivaju na molitvi i meditaciji umjereno konzumiraju alkohol. Radnici
blagotvorno djeluju na smanjenje stresa, a koji provode vi{e od 11 sati dnevno u
nizak postotak malignih oboljenja povezuje uredu izlo`eni su dvostruko ve}em riziku
se s ishranom punom vlaknastih namirnica da obole od depresije od onih koji imaju
kao {to su soja, ri`a, zeljasto i lisnato standardno osmosatno radno vrijeme,
povr}e i morsko bilje. No, prehrana je tek tvrde britanski nau~nici.
dio obja{njenja; druga, mo`da i va`nija
polovica, le`i u tradicionalnom na~inu AUSTRALIJA
`ivota ~vrsto povezanih obitelji, koje
omogu}avaju ljudima da i u starosti budu
dru{tveno aktivni i prihva}eni. Taj osje}aj ^aj
uklopljenosti u zajednicu blagotvorno
djeluje na op}e stanje duha i tijela, te Tri {oljice ~aja
predstavlja va`nu prevenciju protiv raznih dnevno dovoljne su
bolesti. za sni`avanje krvnog
Mediteranska kuhinja na visokoj je pritiska i o~uvanje
cijeni kao pouzdan put ka manjem riziku od zdravlja srca, ka`u
australijski istra`iva~i.
sr~anih bolesti, dijabetesa, raka, Parkin-
^aj obiluje
sonove i Alzheimerove bolesti i, naravno - polifenolima i
debljine. Tajna je u dobrim mastima (ma- antioksidansima koji
slinovo ulje, ora{asti plodovi, riba), nema- dokazano spre~avaju
snim proteinima, vo}u i povr}u bogatom razvoj kancerogenih }elija, a zdrava
antioksidansima i umjerenoj konzumaciji svojstva ~aja ja~aju i imunitet.
vina. (Priredila: M. Radevi})
73
treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd 1.2.2012 23:26 Page 74

KULT MARKET
RUSIJA CRVENI FENJER

Nastya Tajni seksualni život zvijezda

Kunskaya Ispovijest holivudskog žigola

Vru}a Nastya ledenog pogleda skinula se

za kostime Parah i uljep{ala ionako
visoko mi{ljenje koje imamo o
Ruskinjama.

ENGLESKA

Danielle Sharp
[OKANTNA PRI^A
Scott Bowers zaprepastio je Hollywood svojom autobiografijom mu{ke prostitutke

Bujne grudi dovele su je svojedobno do
titule najseksi britanske studentice.
Takvom su je proglasili ~itatelji magazina
Loaded, a sada je snimila editorijal za
magazine Front.
HOLANDIJA
Babs de Jongh
Manekenka koja krije godine kao zmija
noge snimila je editorijal za proizvo|a~a
donjeg rublja Hunkemöller.
Sve je, tvrdi danas taj 88-godi{njak,
po~elo prije vi{e od 60 godina, kad se na
benzinskoj crpki kraj Paramount Picturesa
zaustavio glumac Walter Pidgeon. Scott
Bowers (88) tada je imao 23 godine, upravo
se bio vratio iz marinaca, a njegov svijet
nije imao doticaja s Hollywoodom u ~ijoj je
blizini zara|ivao za kruh to~e}i gorivo.
Pidgeonu je sinula zamisao. Dao je
Bowersu (nemoralnu) ponudu koja mu je
zauvijek promijenila `ivot. “Ne radim to
zbog novca. Ve}ina ljudi koje sam upoznao
danas su mrtvi i istina im vi{e ni{ta ne
zna~i. Ja u me|uvremenu ne postajem ni{ta
mla|i, a `elim ispri~ati tu pri~u“, izjavio je
prije nekoliko dana Bowers. Upravo zato,
ka`e, polovicom februara izlazi njegova
prva knjiga Puna usluga: Moje avanture u
Hollywoodu i tajni seksualni `ivoti
zvijezda.
Nakon epizode s Pidgeonom, pri~a o
zgodnom marincu se pro{irila i ubrzo je
Bowers upao u svijet holivudskog seksa da
bi s godinama postao njegovo sredi{te.
Bowers u knjizi tvrdi da je spavao s
holivudskom te{kom kategorijom poput
glumaca Caryja Granta i Spencera Tracyja,
zatim francuskom pjeva~kom ikonom Edith
Piaf i Engleskinjom Viviane Liegh. Bowers
tvrdi i kako je spavao s nesu|enim kraljem
Britanije Edwardom VIII i njegovom
suprugom, Amerikankom Wallis Simpson.
No, nikad s oboje odjednom. Bowers tvrdi
da je sa stricem britanske kraljice Eliza-
bethe u krevetu zavr{io ve} 20 minuta
nakon {to su se upoznali.
Modni novinar Richard Blackwell
tvrdio je za Bowersa da je bio u pravoj
ljubavnoj vezi s Caryjem Grantom. Uz
vlastita seksualna iskustva sa zvijezdama,
Bowers je, tvrdi, glumcima “namje{tao”
partnere. Za Katherine Hepburn, Spence-
rovu ljubavnicu, dugo se {u{kalo da je bila
lezbijka, a Bowers tvrdi da joj je sredio
susrete sa 150 razli~itih `ena. Rock
Hudson, George Cukor, Cole Porter, Rita
Hayworth, izdava~ Alfred A. Knopf i
mnogi drugi bili su njegovi klijenti. Posao
je cvjetao ‘40-ih i ‘50-ih, a nastavio se do
pojave AIDS-a ‘80-ih. “Zaraza je okon~ala
seksualne slobode u hollywoodskom
svijetu“, objasnio je. Idu}ih 20 godina, od
‘60-ih do ‘80-ih, uzdr`avao se prostitu-
cijom, radom u barovima i ku}nim
popravcima. Polovicom ‘80-ih rodila se
Bowersova dana{nja supruga, 27-godi{nja
Lois. “Uvijek sam preferirao `ensko dru-
{tvo“, tvrdi Bowers, danas u sretnoj vezi i
pun “zlata vrijednih” uspomena. “[utio sam
svih ovih godina jer nisam `elio nekoga
povrijediti. Voljeli su seks kakav su voljeli,
pa {to? Za{to je to tako zanimljivo?“,
zaklju~uje Bowers.
(Priredio N. Hasi})

74 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE:treci-KULT market FENJER-PREKO GRANICE.qxd
PREKO EX-YU GRANICA
“Kulturna“ smjena nepodobnog direktora
Nesretni Sreten
KA@NJEN ZBOG PODR[KE NIKOLAIDISU
Sreten Ugri~i} smijenjen je sa mjesta direktora NBS-a na inicijativu Ivice Da~i}a
Vlada Srbije imenovala je 26. januara za
vr{ioca du`nosti direktora Narodne biblio-
teke Srbije istori~ara Dejana Risti}a, nakon
nedavne smjene prvog ~ovjeka ove insti-
tucije Sretena Ugri~i}a. Srbijansko Minist-
a r stvo kulture, informisanja i infor -
macionog dru{tva zahvalilo je prigodnim
saop}enjem Ugri~i}u “za postignute re-
zultate u prethodnom desetogodi{njem
periodu“. Vlada je imenovala Risti}a za v.d.
direktora NBS na osnovu Zakona o kulturi,
prema kojem vr{ilac du`nosti mo`e biti
najdu`e godinu dana.
Podsjetimo, dosada{nji upravnik Narod-
ne biblioteke Srbije Sreten Ugri~i} smije-
njen je 20. januara ove godine odlukom
Vlade Srbije, nakon {to je potpisao proglas
Foruma pisaca kojim je zatra`eno obu-
stavljanje “medijske hajke” protiv pisca i
novinara Andreja Nikolaidisa, savjetnika
predsjednika crnogorskog Parlamenta, koji
je izazvao burne reakcije u javnosti tekstom
o proslavi 20-godi{njice Republike Srpske.
Smjenu Ugri~i}a prvi je zatra`io ministar
unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i},
potpredsjednik Vlade, koji je poru~io da
“MUP ne razmi{lja da li pretnje dolaze iz
nacionalisti~kih ili klasnih razloga, niti
prema kome su pretnje upu}ene”, te da
nema dvostrukih ar{ina kada je u pitanju
tuma~enje rije~i i postupaka u vezi sa
podr{kom teroristi~kom aktu.
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
31.1.2012 16:49 Page 75
KULT MARKET
MAKEDONIJA
Filmski fond
Makedonski filmski fond
podr`a}e u 2012. godini
sa najve}im nov~anim
iznosima dugometra`ne
igrane filmove Medena
no} Ive Trajkova i
Oslobo|enje Skoplja Radeta [erbed`ije,
te koprodukcije Spomenik Majklu
D`eksonu Darka Lungulova i Presuda
Stefana Komandareva. Scenarij crne
komedije beogradskog autora Lungulova
Spomenik Majklu D`eksonu, u
koprodukciji Papa Films iz Beograda i
Dream Factory i Aka film iz Skoplja,
nagra|en je i na Festivalu Bra}a Manaki u
Bitolju.
SLOVENIJA
Pobuna
Hiljade Slovenaca
pobunilo se protiv
najavljenog ukidanja
Ministarstva kulture,
potpisivanjem
Sreten Ugri~i} se dan nakon smjene peticije na
obratio javnosti saop}enjem u kojem je, zvani~nom sajtu programa Maribor 2012.
izme|u ostalog, naveo da ne `ali zbog toga Naime, nakon {to prvobitni mandatar
Vlade Zoran Jankovi} nije dobio
{to je smijenjen, nego {to je bezo~no
potrebnu ve}inu u Parlamentu, te je za
optu`en da je podr`avao ne{to protiv ~ega novog mandatara predlo`en Janez
se cijelog `ivota borio. Jan{a, odlu~eno je da se smanji broj
“Nadao sam se da su zauvek ostala iza ministarstava, a me|u onima koja se
nas vremena kada ministar policije {alje ukidaju na{lo se i Ministarstvo kulture - taj
poternice za nepodobnim intelektualcima i resor bi, prema planu, ubudu}e bio spojen
smenjuje rukovodioca bilo koje kulturne sa obrazovanjem, naukom i sportom.
ustanove po kratkom postupku, ne obaziru}i
se na nadle`nog ministra kulture i evidentna
dostignu}a institucije. Bojim se da je na{e HRVATSKA
dru{tvo zakora~ilo u stanje ogoljenog straha
od izgovorene re~i i javno iskazanog Apsolutni
mi{ljenja, u stanje strepnje pred neizves-
nostima koje dezorijentisani politi~ari i
njihovi mediji {ire iz dana u dan. Ovo {to se
umjetnik
meni desilo bezobzirnom efikasno{}u, u roku Knjiga Apsolutni
od samo 72 sata, na`alost je najkonkretnija umjetnik (sje}anje
potvrda da su te zebnje opravdane“, navodi se i osje}aj) Antonio
u Ugri~i}evoj izjavi. Gotovac Lauer bit
Forum pisaca zatra`io je od Vlade Srbije }e predstavljena
da povu~e odluku o Ugri~i}evoj smjeni, a u 9. februara u Kinu
suprotnom je predlo`io Ustavnom sudu da Europa u
pokrene postupak ocjene njene ustavnosti. Zagrebu, uz projekciju istoimenog filma.
Zahtjev Foruma pisaca potpisalo je vi{e sto- Knjiga dokumentuje seriju performansa
tina umjetnika, kulturnih radnika, inte- koje su nakon smrti Toma Gotovca u
lektualaca i gra|ana iz Srbije, regiona i junu 2010. u njegovu ~ast izvodili Vlasta
svijeta. Me|utim, ako je suditi po trenutnoj Delimar i Milan Bo`i}, a tu su i pisana
sje}anja Gotov~evih suradnika.
situaciji, te{ko da }e njihov protest imati
ikakvog efekta. (M. Radevi})
75
Cetri oka:Cetri oka.qxd 1.2.2012 21:19
U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Knji`evni histori~ar, kulturni antropolog,
folklorista prof. dr. \enana Buturovi}
preminula je u Sarajevu u subotu, 28.
janura, u 78. godini. Komemorativni skup
odr`an je u Zemaljskom muzeju BiH, 1.
februara. “Pamti}emo je kao agilnu ~lanicu
i dobrog poznavaoca usmene knji`evnosti
na{ih naroda”, napisali su u P.E.N. Centru
BiH.
U Bo{nja~kom institutu - Fondacija
Adila Zulfikarpa{i}a za 2. februar zakazana
je promocija knjige Cijena jedne zablude -
ratni zapisi, sje}anja i komentari, ~iji je
autor Husejin Paravli}, penzionisani
brigadir ARBiH. Izdava~ je Udru`enje
Obrazovanje gradi BiH, a o knjizi }e
govoriti Mirko Pejanovi}, Esad Bajtal,
Neven Kazazovi} i autor.
Od 2. do 8. februara u Art kinu Kriterion
u Sarajevu bi}e prikazano sedam
dokumentarnih rock filmova. Njihovi naslovi
su: La Resistenza Nascosta - Viaggio nella
scena musicale di Sarajevo, Put The
Needle On The Record, Sevdah o rodama,
Nevidljiva nacija, Kad Miki ka`e da se boji,
Prvi pravi `enski zvuk i Koprivnica ple{e
pogo.
Novo iz sarajevskog Magacin Kabarea,
a nakon {to su proslavili prvu godinu
bivstvovanja na ovda{njoj kulturnoj sceni:
otvaraju Dje~iju laboratoriju kreativnosti i
ma{te. A ma{ta, je li, mo`e sva{ta.
Uglavnom, Laboratorija s radom po~inje u
subotu, 4. februara, na njihovoj adresi u
ulici ^ekalu{a i na broju 14.
Prvu samostalnu izlo`bu, Simboli
naslikani pijeskom, akademska slikarica
Alma Telibe~irevi} postavila je u junu
pro{le godine, u okviru 8. Kids Festivala -
Sarajevo. Istu tu izlo`bu }e imati priliku
pogledati i publika u Lukavcu, Tuzli i
Srebreniku, 9., 23. i 28. februara. Ove
godine, naravno!
Premijera filma U zemlji krvi i meda
rediteljice Angeline Jolie zakazana je za
14. februar u Olimpijskoj dvorani Zetra.
Cijene ulaznica su 15 KM za parter i 20 KM
za tribine. Publiku }e u Zetri pozdraviti
rediteljica ovog filma, te gluma~ka ekipa
koju }e predvoditi Zana Marjanovi} i
Goran Kosti}.
76
Page 76
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]
ALIJA KAMBER, član Udruženja
“Manufaktura” iz Tuzle
Po ko zna koji put
Prije ta~no tri godine pisali smo o
Udru`enju Manufaktura iz Tuzle. O
njihovih, tada, pet godina postojanja i o
izlo`bi koju su otvorili i izlo`ili radove
devet autora. I sada }emo o izlo`bi, i
opet }emo o Manufakturi. Odnosno, o
Dobu manufakture , tradicionalnoj
multimedijalnoj izlo`bi koja je pro{le
sedmice otvorena u galeriji Bosanskog
kulturnog centra u Tuzli.
“Izlo`ili smo radove koji su
nastali u pro{loj godini, ali tu su i
neki stariji radovi”, izjavio je Alija
Kamber, ~lan Manufakture, koji nas
je te 2009. i “upoznao” sa tim
udru`enjem: “ Zastupljeni su razni
mediji: od fotografije i slikarstva, pa
sve do instalacije, jer smo uvijek bili
multimedijalni i takvi i ostajemo.
Izlo`ba je specifi~na po tome {to ni
mi sami ne znamo ta~no koja je po
redu, neki ka`u sedma, drugi da je
osma, a mi smo je jednostavno
nazvali izlo`ba po ko zna koji put po
redu.”
A, vala nije ni va`no koja je po
redu, bitno jeste da je u - redu!
ANDREJ ÐERKOVIĆ, sarajevski umjetnik
ANDREJ
ANDREJ
\ERKOVI]
\ERKOVI]
“Kroz
“Kroz vizuelne
vizuelne ii
auditivne
auditivne osobne
osobne
impresije,
impresije, govorimo
govorimo
oo na{em
na{em kvartu”
kvartu”
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
Cetri oka:Cetri oka.qxd 1.2.2012 21:19 Page 77

ÐURICA ŠTULA, gitarista grupe “Sopot” iz Banje Luke

Odli~ni “Sopot”! Jeste, kako nije...

 Nakon Kosmosa, imamo priliku Konstatacija je ta~na, pjesma Jesmo,
preslu{avati jo{ jedan izvrstan singl benda kako nismo jeste svojevrstan crossover
Sopot, koji se zove Jesmo, kako nismo. navedenih stilova. [to se ti~e `anrovskog
Mo`ete li nam predstaviti nadolaze}i, usmjerenja ostatka albuma, i dalje }e biti
tre}i studijski album Sopota, na koji }e raznih stilova, samo {to ovaj put imamo
biti uvr{tene i ove dvije pjesme? namjeru akcenat staviti na Petrov vokal,
Tre}i album je u pripremi. Ima kao i na tekstove razumljive narodima i
oko trideset ideja koje intenzivno narodnostima balkanskog podneblja.
preslu{avamo i analiziramo, te biramo Generalno - bi}e jasniji i ~vr{}i izra`aj.
najzanimljivije koje }e u}i u u`i izbor za
album. Ta~an broj pjesama jo{ uvijek se  @elite li najaviti neki koncert u BiH
ne zna, ali bi}e ih sigurno vi{e od deset a i u kom{iluku, promociju, ili ne{to tre}e,
manje od dvadeset. Ve}inski autor je ~etvrto?
Petar, mada, u odnosu na prethodna dva Spot za pjesmu Jesmo, kako nismo
materijala, radu na pjesmama se pristupa se nalazi u monta`i i vjerujemo da }e
bendovski. Radni naziv albuma je uskoro da se zavrti na internetu i
Sopotnik, a izdava~ }e biti “label” televizijama. U Beogradu i u Novom
Koliba, koji je osnovan u Banjaluci prije Sadu nastupamo tre}eg i ~etvrtog
nekih mjesec dana. Uglavnom, sve }e februara, a Sarajevo je u planu negdje
biti novo. sredinom marta, u okviru Undiplomatic
Art Festivala. O tome }ete biti
 Pjesma Jesmo, kako nismo blagovremeno obavje{teni. Do tada,
najavljena je kao spoj reggaea i crosso- pozivam va{e ~itatelje da prona|u Sopot
vera. Je li i ostatak album `anrovski na Facebooku, Soundcloudu, Youtubeu,
sli~an, ako se uop{te sla`ete s pretho- da skidaju nove pjesme i dijele svoje
dnom konstatacijom? emocije sa nama.

Pri~e iz opsjednutog kvarta

Atelier d’art et du design je lokacija u @enevi gdje }e u petak,
3. februara, biti prikazan film Dobrinja, parole otpora, u RATNI SNIMATELJ
originalu: Dobrinja, paroles de resistances, francuskog reditelja Francuz Didier Dematons
Didiera Dematonsa. Povod je skora dvadeseta godi{njica po~etka
opsade Sarajeva. Film je snimljen 1995., nekoliko mjeseci prije
potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
“Film je, dakle, snimljen 1995., nekoliko mjeseci prije
potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, na prvoj liniji
sarajevskog olimpijskog naselja Dobrinja i prati moju, ali i
svakodnevnicu ostalih stanovnika ovog opsjednutog kvarta. Kroz
vizuelne i auditivne osobne impresije, govorimo o na{em kvartu,
`ivotima, nadama i razo~arenjima. Film je 1997. prikazan u
oficijelnoj selekciji Festivala Les Inattendus u Lionu”, pi{e nam
Andrej \erkovi} u infu koji primismo prije nekoliko dana.
Autor ovog dokumentarnog filma Didier Dematons je
kamerman EuroNewsa i LyonTV-a, a kroz svoje filmove prati i
analizira procese sociolo{kih i demokratskih tranzicija. “Do sada
je Didier snimao u Centralnoj i Latinskoj Americi, Kini,
Ju`noafri~koj Republici, Sudanu, jugoisto~noj Europi i
Francuskoj”, ka`e Andrej \erkovi}.
Projekciju filma }e pratiti i predavanje, te razgovor autora
filma Dobrinja, paroles de resistances i Andreja \erkovi}a sa
studentima renomirane ustanove smje{tene u @enevi.

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 77

CRNA:CRNA.qxd 1.2.2012 19:30 Page 78
PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Dobrodo{li u Masdar City
N a stanicu gradskog prevoza pristi`e neobi~no vozilo, nalik
na ona u SF filmovima. Otvaraju se staklena vrata, najprije
stani~na, a onda i na vozilu, glas vas navodi da u|ete.
Unutra su ~etiri mjesta, dva naspram dva, izme|u prostor za
odlaganje stvari, telefon. I kre}ete, nema voza~a, kre}ete tek
tako, be{umno i uskoro sti`ete do malog trga. Na njemu
kafeterija, banka, prodavnica, u pozadini Institut. Sve djeluje
futuristi~ki, ti{ina je, samo glasovi ljudi, a i njih je malo. Masdar
City je grad budu}nosti, ni~e od 2006. nadomak Abu Dhabija, u
Emiratima, a vozilo s nevidljivim voza~em gradski je prevoz
budu}eg grada i radi na elektri~nu energiju. Generalni i izvr{ni
direktor projekta Masdar je dr. Al Jaber, a rije~ je o pionirskom
poduhvatu stvaranja naselja koje }e funkcionisati koriste}i totalno
i isklju~ivo obnovljive izvore energije. Projekat finansira Vlada u
Abu Dhabiju, dizajnirala ga je britanska firma Foster&Partners, a
sve u tom gradu funkcionisa}e isklju~ivo na sun~evu energiju i
druge vrste obnovljivih izvora energije, bez ekolo{kih otpadaka. U
gradu budu}nosti od septembra 2010. postoji Institut za nauku i
tehnologiju, u kojem najve}i svjetski stru~njaci iz razli~itih oblasti
ispituju nove materijale, mogu}nosti i {anse da Masdar bude
naj~istije mjesto za `ivot na planeti. Masdar institut otvoren je u
saradnji sa Institutom za tehnologiju Univerziteta Massachussets i
njegovi studenti su ustvari prvi stanovnici grada budu}nosti.
Projekat vodi Kompanija za energetsku budu}nost Abu Dhabija, a
kad je osnovana u ljeto 2006., za po~etak su za osam godina
gradnje novog grada bile predvi|ene 22 milijarde dolara. Zavr{etak
cijelog naselja planiran je najdalje do 2025. godine. Masdar City
bi}e grad na {est kvadratnih kilometara, tu }e biti dom za 50 hiljada
ljudi, stotine firmi ima}e tu svoje pogone, a u njima }e, osim
78
budu}ih `itelja, posao imati i drugi radnici, koji }e, kako se planira,
svakog dana dolaziti na posao u grad budu}nosti. Automobilima }e
biti zabranjen ulazak u grad, a saobra}aj unutar grada odvija}e se
isklju~ivo vozilima gradskog prevoza koja rade na struju. Masdar
City }e biti za{ti}en od vru}ih vjetrova, ulice }e se nalaziti u sjenci,
a prskalice za hla|enje bi}e raspore|ene po cijelom gradu.
Tvorci Masdar Cityja predvi|aju da }e to biti najnovije,
najbolje i naj~istije mesto za udoban i zdrav `ivot, {to
pretpostavlja kori{tenje najmodernijih tehnologija na kojima se
uveliko radi. Me|u prvim gra|evinskim projektima je sun~ana
elektrana snage 40-60 megavata, koju gradi njema~ka firma
Conergy i koja }e davati elektri~nu energiju za sve druge
gra|evinske poduhvate. Sada{nja energana koja isklju~ivo crpi
energiju Sunca snage je 10 megavata i pravi dovoljno struje ne
samo za sada{nje potrebe grada koji ni~e, ve} se njom
snabdijevaju i okolna naselja.
Skeptici strahuju da }e Masdar City biti samo jo{ jedan simbol
bogatstva i mo}i Abu Dhabija i da }e postati samo jo{ jedno
luksuzno mjesto za `ivot bogata{a. Neki od njih ~ak predvi|aju
da }e to biti vrhunac novog globalnog fenomena i narastaju}e
podijeljenosti planete na bogate i siroma{ne, od kojih }e oni prvi
`ivjeti u high end enklavama, a drugima ostaju bezobli~na geta.
^injenica je jedna - Ujedinjeni Arapski Emirati su mlada dr`ava,
nastala prije samo 40 godina, vrijeme za koje su, zbog toga {to
cijela zemlja le`i na nafti, postali “nepristojno“ bogati. Ali ~injenica
je i da su veliki dio tog bogatstva rije{ili da upotrijebe upravo da
bi “protjerali“ naftu iz upotrebe i stvorili ekolo{ki ~isto mjesto za
`ivot na terenu na kojem su pet centimetara ispod asfalta pijesak,
a ne{to ni`e nafta. 
SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.
PATINA:PATINA.qxd 1.2.2012 20:42 Page 79

PATINASTA KUTIJA

Jedne zime izpod Mont Blanca

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]


PRVA ZIMSKA “OLIMPIJADA”
Pierre de Coubertin, utemeljitelj
modernih olimpijskih igara

Prve Zimske olimpijske igre odr`ane u
sklopu pari{ke ljetne Olimpijade, 1924. u
Chamonixu, u podno`ju Mont Blanca.
Zvalo se to tada: Me|unarodna sedmica
zimskih sportova, a tek kasnije ih je
Me|unarodni olimpijski komitet “proglasio”
prvom zimskom Olimpijadom.
Ve} naredne godine igre su razdvojene,
u hemiji bi kazali procesom - fisije, na ljeto
i zimu, kao {to i jeste red. Kako god,
takmi~enja su odr`ana od 25. januara do 5.
februara, a kao organizator je potpisan
Francuski olimpijski komitet. Evo i sportova
u kojima se takmi~ilo 258 sportista iz
{esnaest dr`ava: bob, brzo klizanje,
karling, hokej na ledu, umjetni~ko klizanje,
skija{ko tr~anje, nordijska kombinacija,
skija{ki skokovi i vojna patrola, ka`u da je
to disciplina koja je nalik biatlonu. Najvi{e
uspjeha imali su Norve`ani, koji su osvojili
sedamanest medalja: ~etiri zlatne, sedam
srebrenih i {est bronzanih.
Zimske olimpijske igre u Chamonixu
zatvorio je Pierre de Coubertin, ute -
meljitelj modernih olimpijskih igara, koji je
nagradio ekspediciju koja se po ku{ala
popeti na krov svijeta. Mount Everest,
dakle, osvojen tek dvadeset i devet godina
kasnije. No, to {to je zatvorio Olimpijadu,
nije zna~ilo da je bilo sve u redu. Pedeset
godina kasnije uru~ena je posljednja
medalja, ona bronzana, zbog gre{ke u
takmi~enju u skija{kim skokovima.
A, {ezdeset godina kasnije Sarajevo je
bilo doma}in XIV Zimskih olimpijskih igara.
Eh... 

STRIP ARTIST

2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA 79

Dozvolite-Panjeta:Panjeta.qxd 1.2.2012 18:58 Page 80

:
OGNJEN BLAGOJEVIĆ o
“Na pusto ostrvo bih po”ve
rekokiranu šifajzlicu
by ALMIR PANJETA

1. Kad }ete napisati autobiografiju?

Kakvo je to auto?

2. Da li ste kao m
ali sanjali da }ete
TV voditelj? biti
Ja sam k’o mali pa
o s kru{ke!

rajevu?
3. Kako se osje}ate u Sa
Vrlo eventualno!

4. [ta morate imati u fri`ideru?

Freon!

5. Koga biste poveli na pusto ostrvo?

Rekokiranu {ifajzlicu!

6. [ta svaka `ena mora imati u

nov~aniku, a mu{karac u ta{ni?
@ena mora imati kabanicu, a mu{karac
Lip Balm!

7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili?

Gefufna.

8. Da je danas smak svi

jeta, {ta biste
sutra u~inili?
Istjer ’o zlo, a u}ero dobro
.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu?

Neodlu~an. A, mo`da i nisam.
18. Osoba koja vas `ivcira?
Opasno `ivcira.
10. Jeste li meteoropata?
Patim, patim gdje god ih iskopam. 14. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne
biste u~inili? 19. Nosite li hranu na pla`u
Podnio ostavku! i ako da koju?
11. Koliko ima istine u izreci: “Ne Pa{tetu, koko{, pitu, paradajz,
dade se usranom do potoka?” breskve, lubenicu. Ako du`e
Vidi{ da ima. Smrz’o protok. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? ostajem, obavezno i lonac graha!
Rije~, dvije, tri...
12. Da li je bolje biti lijep i 20. [ta obla~ite kad `elite
pametan ili ru`an i glup? 16. Vjerujete li da u radiju `ive mali ljudi? izgledati sexy?
Cijev je {ipka kroz koju je Pro{irili su se. Sad `ive i u mobitelima. A Gunj i vunene ~arape.
provu~ena rupa. stanu i u MP3.
21. Poruka ~itaocima na{eg
13. [ta uradite kad vam preko puta 17. S kim biste voljeli magazina?
pre|e crna “me~ka”? otplesati tango? Bosna je uvijek bila slobodna.
Upozorim je: ~uvaj se na{ih me|eda! Sa Cashom. A bome i Hercegovina.

80 SLOBODNA BOSNA I 2.2.2012.

Reagiranja:Reagiranja.qxd 1.2.2012
D`emal Najetovi} - Uredni{tvu
Godinama nisam državni
službenik i nemam pristup
bilo kakvim evidencijama
i dokumentacijama tajnog
karaktera
(“Suradnja Muslimovi}a, Mujezinovi}a i
Najetovi}a s Irancima nastavljena je i
nakon rata“, SB, br. 794)
Po{to godinama i tendenciozno pi{ete
neistine o meni, nije ~udo da ste to u~inili i u
broju 794. od 26.01.2012. godine. Napomi-
njem da su mi poznate zakonske obaveze
gra|ana prema dr`avi u oblastima odbrane
suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i
za{tite tajnih podataka. Godinama nisam
dr`avni slu`benik, niti u bilo kojoj dr`avnoj
slu`bi, pa prema tome ne raspola`em i
nemam pristup bilo kakvim evidencijama i
dokumentacijama tajnog karaktera stepe-
novanog od internog do dr`avnog zna~aja.
Sve {to govorim i pi{em objavljujem u
knjigama ili drugim publikacijama ~ime to
postaje dostupno javnosti. Djelujem u UG
Bosanskohercegova~ko-palestinsko
prijateljstvo, a ne u Udru`enju o kojem
pi{ete i ~iji je predsjednik ro|ak moje
supruge kojeg jako cijenim.
Dugo nisam reagovao, niti namjeravam
ubudu}e. I pored svega ne mogu a da vam
ne zahvalim {to ste objavili sva moja
reagovanja.
P.S. Moj magisterij i doktorat trajali su
jedanaest i po godina ({to je mogu}e
provjeriti) i nisu zavr{eni preko koljena i na
na~in koji ste svojevremeno pisali.
D`emal Najetovi}
Ured za odnose s javno{}u NS
Radom za boljitak - Uredni{tvu
Narodna stranka Radom
za boljitak ne ucjenjuje
stranke Platforme
(“Lagumd`ija sve bli`e odluci da
Lijanovi}a i Juri{i}a zamijeni ^ovi}em i
Ljubi}em”, SB, br. 793)
U cilju izgradnje boljitka za gra|ane
Bosne i Hercegovine, izgradnje demokrat-
2.2.2012. I SLOBODNA BOSNA
19:03 Page 81
REAGIRANJA
skog dru{tva, po{tivanja novinarske etike,
po{tivanja principa istinitog izvje{tavanja i,
na kraju, za{tite digniteta Narodne stranke
Radom za boljitak, tra`imo da u prvom sli-
jede}em broju “Slobodne Bosne” objavite
demant u skladu sa Zakonom o za{titi od
klevete FBiH (“Slu`bene novine FBiH”, br.
75/02 od 1. studenog 2002. godine), a u
vezi sa objavljenim tekstom pod naslovom
”Lagumd`ija sve bli`e odluci da Lijanovi}a i
Juri{i}a zamijeni ^ovi}em i Ljubi}em”, auto-
ra Asima Metiljevi}a, koji je iza{ao u 793.
broju Nezavisne informativne revije
“Slobodna Bosna”, izdava~a Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, datuma 19.01.2012.
godine.
Jasno je da je poticanje poljoprivredni-
ka odnosno usmjeravanje novca poreskih
obveznika Federacije BiH ka poljoprivred-
nim proizvo|a~ima, precizirano pravnim
aktima u koje je mogu}e napraviti uvid kao i
u sve spiskove poticanih proizvodnji i proiz-
vo|a~a. Zbog toga, sve va{e la`i o tome da
“Lijanovi}i“ bu`et za poljoprivredu mogu
tro{iti bez ikakvog nadzora i parlamen-
tarne kontrole, kako navodite u svome tek-
stu, govore sve ono lo{e o autoru i namjera-
ma predmetnog teksta.
Tako|er, ~ista je la` da Narodna stranka
Radom za boljitak “skupo napla}uje svoju
podr{ku“ mjerama koje donose stranke
Platforme, {to potencirate u istom tekstu.
Svjedoci ste, kao i cjelokupna javnost da je
po prvi put nakon odr`anih izbora u ovoj
zemlji jedna koaliciona grupa vlast formirala
na principima jasnih zadataka i zadanih cilj-
eva, te da principi demokratije dozvoljavaju
iskazivanje mi{ljenja svih sudionika u tom
procesu. S toga, va{i navodi da Narodna
stranka Radom za boljitak “skupo napla-
}uje svoju podr{ku“, predstavljaju va{
direktni atak na dignitet Narodne stranke
Radom za boljitak i te`nju da istoj nanesete
{to ve}u {tetu.
Podsje}anja radi, politi~ki subjekt koji
djeluje u okviru stranaka Platforme, a kojeg
vi nazivate “Lijanovi}i“, jeste Narodna stran-
ka Radom za boljitak, jedina istinski
vi{eetni~ka stranka svih naroda u BiH, a
koja na politi~koj sceni uspje{no djeluje
punih deset godina.
Tako|er, ovom prilikom vas napominje-
mo da }emo ubudu}e i ako nastavite sa
izno{enjem neistina kojima obmanjujete
javnost, mi biti prinu|eni koristiti i dodatne
pravne mehanizme kao {to je sudski postu-
pak protiv va{eg cijenjenog lista i va{ih
novinara.
Ured za odnose s javno{}u
81
ISPRAVNA-oglasi sedmica:ISPRAVNA-oglasi.qxd 1.2.2012 22:28 Page 9
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

Omot-4:CRNA.qxd 1.2.2012 12:25 Page 78