INA MOL, ROCK AND ROLL: SLU^AJ BAKIRA HAD@IOMEROVI]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

ZIJAD TURKOVI] KRVOLO^NI AVAZOV ZET

UBICA
DJE^IJEG LICA

Ekskluzivno
Demonta`a najmorbidnije
balkanske mafija{ke organizacije
www.slobodna-bosna.ba
VLADIKA GRIGORIJE U MOSTARU - POVRATAK SRBA NA NERETVU

Dobro do{li, bolje vas na{li

 SADR@AJ
12 UBICA DJE^IJEG LICA
Zijad Turkovi}, vo|a zlo~ina~ke
organizacije
Nakon devet mjeseci potrage u kojoj su
sudjelovali pripadnici Federalne uprave
policije, SIPA-e i MUP-a Sarajevskog i
Zeni~ko-dobojskog kantona, 29. decembra
su kona~no prona|ena tijela MARIJA
TOLI]A i VERNERA AJDARIJA, zakopana
u dubokoj grobnici kod mjesta Ra{telica,
na padinama Ivan-sedla; SLOBODNA
BOSNA otkriva kako je za{ti}eni svjedok-
pokajnik odveo istra`itelje do lokacije na
kojoj su skrivene posljednje `rtve svirepog
zlo~inca ZIJADA ZIKE TURKOVI]A, u
kakvom su stanju na|ena njihova tijela, te
{to su u dosada{njoj istrazi priznali neki od
uhap{enih egzekutora
22 Odgovorite ljudima
INA, Mol, Rock&Roll
Dok se posljednjih dana manje-vi{e
jednostrano u medijima sklonim jednim ili
drugima pi{e o slu~aju u kojem je urednik
emisije “60 minuta“ Bakir Had`iomerovi}
navodno reketirao konzorcij Ina-Mol-
Energopetrol, {to Kopanjini mediji
potkrepljuju faksom u kojem jasno stoji da
je dat reket od 30.000 eura, “Slobodna
Bosna“ kontaktirala je sve strane u slu~aju
i donosi cjelokupan pogled na moralno-
pravno zamr{en slu~aj koji }e svoj epilog
dobiti na nekoliko sudova u BiH i
Hrvatskoj. Najvi{e bure bi}e oko famoznog
faksa u ~iju vjerodostojnost nije do kraja
ubije|en ni sam Kulji{, koji ga je plasirao u
javnost, i za koji jo{ ne postoje dovoljno
~vrsti dokazi o (ne)autenti~nosti. Dok Bakir
podsje}a na slu~aj “Eronet“, za koji je svo-
jevremeno optu`ivan u medijima, Kulji{
tvrdi da je i pomenuti dokument plasiran iz
“kuhinje“ na relaciji Mostar - Banja Luka
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
30 LA@NA ELITA 64 DESET PLUS DESET
REPUBLIKE SRPSKE
Koliko vrijedi naklonost premijera
Milorad Dodik, aktuelni predsjednik RS-a, u
vrijeme dok je bio premijer RS-a preko
Investiciono-razvojne banke RS-a dijelio je
milionske kredite sinu, bratu, poslovnim i
partijskim prijateljima; u javnosti se sumnja
da }e ovi krediti biti vra}eni a dokaz da su
ovakve sumnje opravdane je primjer @eljke
Dragi~evi}, Dodikove specijalne savjetnice,
koja je petomilionski kredit koji je od IRB-a
RS-a dobila za pokretanje fabrike Prehrana
potro{ila na luksuzan `ivot, firmu dovela do
ste~aja a kredit ve} godinu dana ne vra}a
48 NOGOMET NA 38. PARALELI
Prodor bh. nogometa{a na daleki istok
U posljednjih godinu dana nekolicina
najboljih igra~a iz na{e nogometne PREM-
IJER LIGE potpisala je unosne ugovore sa
klubovima iz JU@NE KOREJE; klju~na
osoba u tim transferima bio je Tuzlak
JASENKO SABITOVI] (38), koji u
razgovoru za na{ list pri~a o razlozima
zbog kojih se sve ~e{}e nogometa{i sa
prostora biv{e Jugoslavije odlu~uju karijeru
nastaviti u ovoj dalekoj zemlji
58 U ^AST NOBELOVCA
Vi{egrad, Andri} i Kusturica
Ove godine navr{ava se ta~no pola vijeka
od kada je pisac IVO ANDRI] u [tokholmu
dobio najve}e svjetsko priznanje za
knji`evnost – Nobelovu nagradu; Vi{egrad i
Bosna i Hercegovina }e u 2011. biti u
znaku obilje`avanja ovog jubileja i sje}anja
na velikog pisca, ali i po~etka izgradnje
takozvanog Kamengrada, zajedni~kog pro-
jekta re`isera EMIRA KUSTURICE i pred-
sjednika Republike Srpske MILORADA
DODIKA, koji je ve} izazvao polemike u
bh. javnosti
www.slobodna-bosna.ba
[ta smo preslu{avali u dvijehiljaditim
Bilo je te{ko odabrati najbolje, a jo{ te`e
najgore albume koje su bosanskohercego-
va~ki izvo|a~i objavili od 1. januara 2000.
do danas. I to je stereotip koji se uvijek
provla~i kroz tekstove ovakvog karaktera.
Kako god, na{ izbor je pred vama. Slo`ili
se ili ne, renesansni period na ovda{njoj
muzi~koj sceni po~eo je kada je sarajevska
grupa Skroz promovisala svoj prvijenac, a
nakon dvije godine pojavio se ON.
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
NEW LOOK I VODA
Potpredsjednik
RS-a Emil Vlajki
odlu~io uljep{ati
sivu realnost
Novoizabrani potpredsjednik Republike
Srpske, nekada{nji profesor sara-
jevskog Fakulteta politi~kih nauka Emil
Vlajki ne prestaje svojom pojavom
uveseljavati javnost u na{oj zemlji. [to
svojim smije{nim saop}enjima iz kabi-
neta potpredsjednika, {to pikanterijama
iz svog privatnog `ivota. Posljednje
saop}enje u nizu stiglo je sredinom ove
sedmice, kada se Vlajki oglasio i
iskazao zabrinutost “zbog kompletne
blokade” politi~kog sistema u BiH.
Naveo je i da u vrijeme politi~kih
razra~una pola stanovni{tva `ivi na
granici egzistencije, te potcrtao: “Pored
sive ekonomije, kontejneri za sme}e
postaju jedno od glavnih izvori{ta
’socijalne pravde... Paralelno,
’bud`etska klasa’ i mafija `ive kao
bubreg u loju, a korupcija je postala
osnovni ’me|uljudski’ odnos“, kazao
je Vlajki, ne spominju}i kako je i on
izborom na bespotrebnu du`nost pot-
predsjednika RS-a postao dijelom iste
te bud`etske kaste, s mjese~nom
pla}om od oko tri hiljade maraka. Stoga
mu valjda nije bilo te{ko, kako se ovih
dana pri~a u banjalu~kim politi~kim
kuloarima, oti}i navodno na facelifting
kod jednog od poznatih banjalu~kih
plasti~nih hirurga kako bi se {to
uspje{nije suo~io sa izazovima koje sa
sobom nosi zahtjevna potpredsjedni~ka
du`nost. (N. H.)
Emil
Vlajki
4 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
U \UL BA[^I, KRAJ STOCKHOLMA
Zemir Kovačević švedskim
policajcima kazao kako je
bio najbliži suradnik
Alije Izetbegovića
ZEMIR KOVA^EVI]
Uhap{en
Uhap{en zbog
zbog zlo~ina
zlo~ina uu Sijekovcu,
Sijekovcu, selu
selu kod
kod Bosanskog
Bosanskog Broda,
Brod,a
kojeg
kojeg je
je uu maju
maju ove
ove godine
godine posjetio
posjetio hrvatski
hrvatski predsjednik
predsjednik Ivo
Ivo
Josipovi}
Josipovi} kako
kako bibi odao
odao po~ast
po~ast nedu`nim
nedu`nim nastradalima
nastradalima
Prije nekoliko dana u [vedskoj je ratne zlo~ine, izme|u ostalog i za ubistva“,
uhap{en Zemir Kova~evi}, osumnji~en za kazao je Ruotsi i dodao:
ratni zlo~in u selu Sijekovac kod Bosanskog “Nedavno smo dobili indikacije da je u
Broda. Kova~evi} je u [vedskoj, u koju je [vedsku stigao 2009. a da je prije toga
do{ao prije dvije godine, radio kao ba{tovan, boravio u nekoliko drugih dr`ava. Osta}e u
a njegovi suradnici pri~aju kako je bio vri- pritvoru sve dok ne dobijemo zahtjev
jedan radnik. “S vremena na vrijeme“, doda- istra`nih organa iz Sarajeva za ekstradiciju.
ju, “govorio nam je o ratu u BiH i o tome {ta Taj proces obi~no traje 40 dana.“ Kova~evi}
se tamo de{avalo. Kazao je da je u ratu bio je osumnji~en da je 26. marta 1992. godine
pukovnik bosanske vojske i da je ~uvao oko ~etiri sata poslije podne ubio Jovu
predsjednika BiH. Tvrdio je kako je iza sebe Ze~evi}a ispred njegove porodi~ne ku}e. Po
pod komandom imao 130 hiljada ljudi“, tvrdnjama svjedoka, Kova~evi} je Ze~evi}a
dodaju Kova~evi}evi suradnici. Djevojka s udario s le|a dok je izlazio iz dvori{ta.
kojom je `ivio u izvanbra~noj vezi kazala je Nakon {to je Ze~evi} pao na cestu,
kako joj je Kova~evi} ve} ranije pri~ao o Kova~evi} mu je pri{ao s le|a i ubio ga
de{avanjima u Sijekovcu. “Kazao je kako su hicem u glavu iz pi{tolja. Nekoliko dana
se on i njegovi ljudi samo branili i da kasnije, Ze~evi}ev sin Branislav, koji je
optu`be protiv njega nisu bile dovoljne da ga pre`ivio smaknu}a, na{ao je i tijela trojice
se procesuira u Haagu.“ Kova~evi} je du`e bra}e Ze~evi}, Vase, Petra i Milana u blizi-
vrijeme poku{avao u [vedskoj dobiti azil. ni bolnice u Bosanskom Brodu. Tijela su
Uhap{en je na osnovu me|unarodne potjer- kasnije prenesena u Prnjavor gdje su sudija
nice koja je za njim raspisana 2009. godine. Sava Mi{i} i forenzi~ar dr. Mirko
Tu`itelj Michael Ruotsi kazao je kako je 43- Prodanovi} izvr{ili obdukciju. Za zlo~in u
godi{nji Kova~evi} uhap{en na osnovu Sijekovcu osumnji~eno je ukupno 67 osoba.
me|unarodne potjernice te da je osumnji~en Me|u njima, pored Zemira Kova~evi}a, i
za ratne zlo~ine. “Detalje optu`nice jo{ uvi- Armin Pohara, Nijaz Medo ^au{evi}, gen-
jek ne znamo, ali znamo da je osumnji~en za eral HOS-a Ante Prka~in… (N. Hasi})

FOTO NEDJELJE
Oproštaj od Seada Fetahagića
Građansko Sarajevo oprostilo se od pisca
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
MINI MARKET
MILUTIN STOJ^EVI] KRAJ MEDENOG
POLUMJESECA
Radon~i}
priprijetio
Lagumd`iji da
}e ga poslati u
opoziciju
^ini se da je lider Saveza za bolju
budu}nost Fahrudin Radon~i} odlu~io
jednostrano prekr{iti neformalni “pakt o
nenapadanju“ koji je nekoliko mjeseci
pred izbore sklopio s liderom SDP-a
Zlatkom Lagumd`ijom. Posljednjih
mjeseci Lagumd`ija je u Radon~i}evom
Avazu tretiran s puno po{tovanja, no od
prije nekoliko dana uz njegovo se ime
ponovo navode poznate diskvalifikacije
tipa “narcisoidni“, “vlastoljubivi“,
“egoisti~ni“ etc.
Radon~i} je nesumnjivo razo~aran
SDP-ovom postizbornom koalicijom s
SDA. Uvjeren je da je vi{e od
Lagumd`ije doprinio da Bo{njaci
glasaju za promjene i da se taj nalog
bo{nja~kih glasa~a mora uva`iti kod
kreiranja nove parlamentarne ve}ine u
kojoj, dakle, ne bi trebalo biti mjesta za
Stranku za BiH, ali jednako tako ni za
SDA.
“Od tebe, Zlatko, zavisi ho}e i SBB
biti na vlasti ili u opoziciji. Ako nas
gurne{ u opoziciju, i mi }emo se
pobrinuti da i ti zavr{i{ u opoziciju. I
to prije narednih izvora“, zaprijetio je
Radon~i} Lagumd`iji prije dvadesetak
dana na prvim, a ujedno i posljednim
razgovorima dvije strana~ke delegacije
nakon izbora. (M.A.)
Fahrudin
Radon~i}
5
NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

FATUM TEHNI^KOG MANDATA;

ODGOVORIT ]U NARODU
Pi{e: SENAD AVDI]

Ovo kako neki od nas zamišljaju vlast je najgora moguća

karikaturalna verzija, banalizacija vlasti; odgovornost bez obaveze,
odnosno klasični nemar u tehničkom mandatu. Kako god ispadne
vlast, što u Federaciji, što na državnoj razini, ja se slažem; jeste,
tačno je, da bi ta stvar morala izgledati kompleksnije, odgovornije;
ipak smo, djeco draga, u tehničkom mandatu...

K
oliko je kontam, razumijem, promi{ljam ve} je tri dr`avnoj razini, ja se sla`em; jeste, ta~no je, da bi ta stvar
mjeseca pro{lo otkako nam se `ivot de{ava u morala izgledati kompleksnije, odgovornije; ipak smo,
“tehni~kom mandatu“. Kad su ono zadnji izbori djeco draga, u tehni~kom mandatu...

bili? U oktobru, prije tri mjeseca. Barem desetak stranaka
je pobijedilo na zadnjim izborima; ko bi se vi{e sjetio tih
stranaka i pobjednika. Ima jedna stranka, predsjednik joj
je Fahrudin Radon~i}, i tvrdi da je ona pobijedila kod
naroda. Ima druga jedna stranka, Socijaldemokratska par-
tija BiH, ne mogu se sjetiti kako joj se lider zove, navod-
no je dosta poznat, bezbeli su oni pobijedili na ovim zad-
njim izborima.
P
oku{avao sam i nastojao u posao koji se zove novi-
narstvo udjenuti minimum odgovornosti i mrvu
po{tenja i pameti. Koliko god sam se trudio, nisam
uspio. Novinarstvo {umom, a ja drumom. Potrebe nemam da
o~ajavam tu gdje sam fulio, fulio sam, ali ostade ozbiljan, te`ak
problem za daleka neka pokoljenja: {ta raditi sa ~injenicama
kad ~injenice protiv tebe rade; o tome se radi. 

Prema posljednjim istra`ivanjima javnog m

Dakle, svi smo mi, manje-vi{e, taoci “tehni~kog man-
data - imamo premijera, tehni~ke prirode, zove se Nikola BILO PA PRO[LO
[piri} - neki dan objavilo da je gospodin [prii} negdje na Profesor Lagumd`ija
Vojno-medicinskoj akademiji u Beogradu obi{ao pred- na obilje`avanju 500
brojeva Slobodne Bosne
sjednika Srbije Borisa Tadi}a; okreni-obrni ja sam rekon-
valescent - na svaku me promjenu vremena noga `igne,
tako da znam kako je Dirku Nowitzkom, najboljem
bijelom ko{arka{u ikada ro|enom, prsnulo koljeno. Bol je
bio toliko transparentan da je mene automatski zaboljelo
koljeno. Ima frajer kojeg cijela stvar glede koljena Dirka
Nowitzkog ovako ili onako tangira. Zove se Marc Cuban,
teksa{ki nafta{ki rend`er koji je u posljednjih desetak
godina dva-tri puta iz d`epa izvadio sto miliona dolara, e
da bi zadr`ao Nowitzkog tamo gdje mu mjesto.

N
e pi{em ja sve ovo da bih bio pametan, ekskluzi-
van - u svakoj pristojno ure|enoj demokratski
organiziranoj, sre|enoj zemlji gra|anima ne bi
trebalo dokazivati da su ti namjere plemenite, a vijest
da ti premijer ima rak grla bila bi prvorazredna sen-
zacija — medicinski gledano, postoji stra{na odgovo-
rnost, ogromna obaveza prema ne~emu {to se zove
“tehni~ki mandat“.
Ovo kako neki od nas zami{ljaju vlast je najgora
mogu}a karikaturalna verzija, banalizacija vlasti; odgov-
ornost bez obaveze, odnosno klasi~ni nemar u tehni~kom
mandatu. Kako god ispadne vlast, {to u Federaciji, {to na

6 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

 NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Foto: Milutin Stoj~evi}

BILO NEKAD NA
DIVLJEM ZAPADU
Slobodna Bosna je
bila uto~i{te za svaku
vrstu politi~ke
(ne)korektnosti

g mnijenja izgleda da sam ja najve}i kriminalac...

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 30. DECEMBAR
Mislio sam da }e mi jednostavno i
bezbolno prote}i popodnevno putovanje
izme|u Stoca i Bile}e.
Ma, ho}e vraga!
Pogledaj tamo - Fatni~ko polje pod
vodom, a tu si, de~ko, prije trideset i pet
godina, na livadi, pod jasenom, brao drenj-
ine kad nisi imao “dvije jake za vratom“.
Na tabli, ne{to dalje, pi{e Divin. Ta~no
znam, tu su se, pred kafanom ispred koje je
stajala tabla “topla jela i ostalo“, zaustavlj-
ali autobusi Centrotransa; svi putnici ne{to
prezalogajili, a mama i ti pili sok “na
razmu}ivanje“ na slam~icu. Eno ga, sa
desne strane pi{e Orahovica, odatle su
Bajramovi}i, jedna mi se tetka davno neka-
da udala, pa su me vodili da “idem u pri-
jatelje“. Ho}e srce da mi pukne kad me lupi
pokraj puta lokalitet PLANA. To je kao bilo
administrativno sjedi{te tog dijela kosmosa,
bila po{ta, bila kafana, postojalo jo{ ne{to
~ega se ne sje}am ba{ najbolje: mo`da
d`amija, ali sigurno postojalo groblje na
kojem su najzastupljeniji bili mrtvi Avdi}i.
Kafanu je neko pametan zapalio, po{ta,
ko zna od kada, vi{e ne radi. Tokom svojih
ljetnih ferija, onih godina, znao sam po dva
sata propje{a~iti da bih u po{ti na Planoj
kupio ju~era{nji broj Sportskih novosti i
saznao kako je prekju~er na Roland
Garrosu igrala teniserska krasotica Mirjana
Mima Jau{ovec, a kako @eljko Franulovi},
je li Bori{a \or|evi} potpisao za “Hajduk“,
koliko se Luciano Su{anj pribli`io svjet-
skom rekordu na 800 metara... i {ta o svemu
tome misli jedini novinar kojem sam od
po~etka do kraja vjerovao - Vilko Luncer.
Ulazimo u Bile}u: to je ve} “{minker-
sko mjesto“, uvijek sam bio rezervisan
prema gradovima u kojima se regrutuju
armijski generali i filmski oskarovci...
PETAK, 31. DECEMBAR
Tu`no je gledati sand`a~kog Borata
EKREMA JEVRI]A, reality oligarha, sa
facom Humphreyja Bogarta i staturom
Roberta Benignija, kako pora`en napu{ta
pinkovsku “Farmu“. Dr`ao je Ekrem tri i po
mjeseca, ka`u, cijeli taj imbecilni bestijarij
na okupu. Iskoristili ga i ostavili neshva-
}enog. Mislim da bi se ista stvar desila Aliji
Izetbegovi}u da je prihvatio zavodljiv pri-
8 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
jedlog Slobodana Milo{evi}a da bude
predsjednik skra}ene, funkcionalne
Jugo slavije...
SUBOTA, 1. JANUAR
U Novu godinu sam u{ao sa “Cesari-
com“ - otpjevao je Gibonni na gradskom
trgu u Budvi. Sje}am se kako mi je negdje
tokom rata Boro Konti} skrenuo pa`nju na
tu pjesmu u interpretaciji Olivera Dragoje-
vi}a i rekao:
“^ovje~e, ovo je hit~ina kakve se ne bi
posramio Elton John!“ Fakat jeste.
U Budvi su prije desetak dana pohapsili
kompletno op}insko rukovodstvo, ve}ina
od ~elnika se preziva Marovi}, ba{ onako
kao nekada{nji predsjednik posljednje
Jugoslavije - Svetozar Marovi}. Igor
Luk{i}, novi crnogorski premijer, sjedi u
kafani metar-dva od mene. Predgrupa
Gibonniju je neki pjeva~ Bojan Marovi},
jo{ jedan od derivata postjugoslovenske
pop-{kole, negdje izme|u Vlade Georgije-
va i Al Dina. Veli jedan uvijek na {alu spre-
man Crnogorac: “Bogu mi, ovi mali Bojan
je jedini Marovi} kojem je ve~eras do
pjesme.“
NEDJELJA, 2. JANUAR
Stra{no, pani~no iskustvo danas me
sna{lo dok sam ulazio iz Crne Gore u
Bosnu i Hercegovinu. Ta jeza, strah i u`as,
ima i svoje ime i prezime: zove se, a ne
znam da li se odaziva, [}epan polje: mo`e{
poginuti kad i kako ho}e{ i kako ne}e{.
Razlokana cesta, lohotni mostovi, ledenice
u divljim tunelima prijete da }e ti se u glavu
zabiti; to je, ne sekirajte se, dragi putnici,
bolji dio Bosne i Hercegovine. Jamac za to
se zove MILORAD DODIK.
PONEDJELJAK, 3. JANUAR
Povratak u surovu realnost nije ba{ naj-
jednostavniji, ali sve se to da kompenzirati
le`ernim, “neuni{tivim“ sarajevskim du-
hom, humorom. Navodno je ne{to, u mom
odsustvu veliki novinar-istra`iva~, “ZAI-
STA“ BAKIR HAD@IOMEROVI] seruc-
kao na svojoj televizijskoj guberniji, pa mi
poruke ohrabrenja sti`u sa svih strana.
Pa`ljivo ih selektiram: INA ISTOK INA
ZAPAD, Jo{ je jedna poruka vrijedna
pa`nje: Opi{ite Bakira u ~etiri rije~i? INA-
MOL, ROCK AND ROLL!
UTORAK, 4. JANUAR
Dvojica-trojica dobrih, nezamjenjivih
drugova `ale mi se kako }e im “{e}er
dohakati“. Jednom {e}er udario na o~i, dru-
gom se “pogan}er“ direktno u noge upleo,
tre}em, bez pitanja, pankreas razorio...
Poku{avam ih tje{iti {egom i provalama, ali
nisam siguran da sam uspio u toj nakani.
Mojoj mami nekada neko preporu~io da je
protiv {e}era najzdravije ujutro popiti
fild`an pive. Stra{no je to mama podnosila,
nikada prije toga alkohol nije konzumirala,
pa je ja utje{io: “Stara, kad je tebi takva
muka od jednog fild`ana pive, mo’{ misliti
kako je meni kad popijem gajbu!”
SRIJEDA, 5. JANUAR
Stra{no mi, te{ko mi dr`ati govor na
grobu SEJE FETAHAGI]A, na{eg druga i
prijatelja, a javlja mi SLAVKO [ANTI] da
sam “uplaniran“ kao govornik. Smi{ljam
pokoju pametnu rije~, prigodnu re~enicu:
“Oti{ao je s ovog svijeta ~ovjek zbog kojeg
svi mi okupljeni jedni drugima moramo
izraziti sau~e{}e.”
Da, to bi moglo olak{ati kako bol tako i
tugu, i popuniti prazninu nastalu Sejinim
odlaskom...
MINI MARKET
POLJEM SE VIJA ^IVIJA
Jovo \urica
zahvalan
“Slobodnoj
Bosni“ na
medijskoj
promociji
Neposredno prije bo`i}nih i
novogodi{njih praznika, 22. decembra
pro{le godine, u Ministarstvu sigurnosti
BiH odr`an je sastanak ~ija je tema bila
otvaranje privremenog grani~nog
prelaza u Bosanskom Brodu za potrebe
ruske kompanije Gazprom. Sastankom
je predsjedavao Ismail [ari}, {ef
Odsjeka za za{titu i kontrolu dr`avne
granice pri Ministarstvu sigurnosti, a
nesvakida{nji nastup imao je Jovo
\urica, na~elnik Uprave za operacije
Grani~ne policije. Na samom po~etku
sastanka \urica je stavio na sto ~lanak
objavljen u Slobodnoj Bosni u kojem je
navedeno da se on, zajedno s
ministrom unutra{njih poslova RS-a,
Stanislavom ^a|om, sastao sa pred-
stavnicima Gazproma u Bosanskom
Brodu, te je pitao prisutne za{to i autor
~lanka nije pozvan da prisustvuje tom
10
UROTA I POROTA
Vjekoslav Vuković osuđen
- žalbeni postupak u toku
Poznata hrvatska novinarka Jasna
Babi}, danas kolumnistica portala Oko, Vjekoslav
objavila je nedavno tekst u kojem se,
izme|u ostalog, dotakla i sudskog procesa
Vukovi}
protiv suspendiranog pomo}nika ministra
sigurnosti BiH Vjekoslava Vukovi}a.
Portretiraju}i ga kao biv{eg “ameri~kog
igra~a“, kojeg su se njegovi inozemni skrb-
nici u me|uvremenu odrekli, novinarka
Babi} pi{e o zakulisnim motivima
Vukovi}evog sudskog progona u Hrvatskoj,
za koji tvrdi da je izre`iran od strane
ameri~kih diplomata. I ma kako se teze o
ameri~koj uroti, ina~e dobro informirane
novinarke Babi}, ~inile pretjeranim, u
slu~aju sudskog procesa protiv Vjekoslava
Vukovi}a je, uistinu, jo{ mnogo toga ostalo
nejasno. Iako je, naime, prvostupanjska
presuda Vukovi}u, kojom je zbog posre-
dovanja i nabavke oru`ja osu|en na devet
mjeseci zatvora, izre~ena po~etkom juna, ka presuda Vjekoslavu Vukovi}u iz @upani-
`albeni postupak pred Vrhovnim sudom jskog suda u Rijeci ni do danas nije dostavl-
Hrvatske jo{ nije okon~an, unato~ probijanju jena Ministarstvu sigurnosti BiH.
svih zakonskih rokova. Jednako tako suds- (S. M.)
POSTIZBORNA [UTNJA
Ministar Šećkanović
ignorira dopis Nadzornog
odbora HT Eroneta
Nedavni izbor Vilima Primorca za
{efa uprave HT Eroneta ne}e biti slu`beno
verificiran u Vladi Federacije BiH koja je
nominalno ve}inski vlasnik kapitala u
ovoj kompaniji. Federalni ministar
prometa i komunikacija Nail [e}kanovi}
nedavno je od Nadzornog odbora HT
Eroneta dobio zahtjev za verifikaciju izb-
ora Vilima Primorca, no u konsultacijama
s vrhom SDA ministar je “uzvratio“
{utnjom: ne}e odgovoriti ni pozitivno ni
negativno, pona{at }e se kao da zahtjev
nije ni dobio!
[utnja ministra [e}kanovi}a potrajat
}e do izbora nove parlamentarne ve}ine,
do formiranja tzv. Eronet koalicije pred-
vo|ene SDP-om. Rije~ je o partijama koje
su posljednjih godina posredno i najprofitabilnije kompanije u Herce-
neposredno kontrolirale poslovanje govini. (M. A.)
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 MINI MARKET
sastanku. “Ja bih autoru ovog ~lanka
PRO ET CONTRA dao 100 eura jer sad svi u mom rod-
nom kraju (selo Berkovi}i kod Stoca,
op.a.) znaju da sam va`na ~ivija”,
Treba li raskinuti ugovor sa prokomentarisao je \urica nakon ~ega
je intervenisao [ari} upozoriv{i \uricu

SCT-om zbog probijanja rokova? da se kona~no uozbilji kako bi mogli

po~eti sa radom. (M. F.)

ukoliko u toku januara SCT ne

SAFET RED@I] ABID JUSI] po~ne raditi, raskine ugovor.
Predsjednik Ministar
Saveza prostornog ZLATAN ASA(D) ADIO...
ratnih vojnih ure|enja
OHRANOVI]
invalida
DA Izvr{ni Dugogodi{nji
DA direktor
Niti je dobro da se raskine niti
Ugovori se prave da bi se ura-
dio neki posao, a i ugovorom CCI-ja direktor ASA
je dobro da se ne raskine jer }e se precizira rok. Smatram da
puno ko{tati, a pri~a se da novi
izvo|a~ ne}e preuzeti odgov-
se odmah treba raskinuti ugo-
vor i naplatiti pruzrokovana
DA Grupe Nihad
Raskidanje {tetnih ugovora i
ornost za ono {to je stari
izvo|a~ uradio. Ipak smatram
{teta. Rok je bitan elemenat za
svaki ugovor. ugovora kojima nisu ispunjeni
ostali zahtjevi vezani za kvalitet
Imamovi} ide u
da je bolje da se prekine ugo-
vor zbog ~injenice da SCT nije
u poziciji da mo`e zavr{iti taj
NAIL i rokove jedini je na~in da se
stvari dugoro~no dovedu u red.
penziju
dio puta. [E]KANOVI]
Federalni MIRSAD Prema pouzdanim informacijama
Slobodne Bosne, dugogodi{nji direktor i
ADMIR KAPO ministar
PROHI] suvlasnik ASA Grupe Nihad Imamovi}
Predstavnik prometa i
Vlasnik firme definitivno napu{ta ~elnu poziciju u
Udru`enja komunikacije
“Miprogradnja” kompaniji i odlazi u penziju. Imamovi}a
“Kupujmo
doma}e”
DA DA
}e zamijeniti njema~ki menad`er Peter
Kroyer, koji se u Sarajevo preselio prije
Trenutno se radovi ne izvode, desetak mjeseci. Imamovi} }e, kako
DA zavr{eno je negdje oko 80%
posla. SCT ima problema ne
Ne treba raskinuti ugovor
sa SCT-om, treba s na{im
doznajemo, zadr`ati suvlasni{tvo u ASA
Sve {to je u ugovoru napisano politi~arima koji su pravili
Grupi, u kojoj je ina~e ve}inski vlasnik
samo u Bosni i Hercegovini
o~igledno nije ispo{tovano i nego i {irom Evrope gdje radi, takve ugovore. Sramota je da Nijaz Hastor, ali }e jo{ neko vrijeme
samim tim treba raskinuti ugo- {to zna~i da ima izra`ene pored na{ih jakih gra|evinskih biti anga`iran u Uniji poslodavaca BiH.
vor. SCT nije ispunio stavke iz finansijske probleme. Trebalo firmi posao dobije stranac. (M. F.)
ugovora i smatram da bi trebali bi raskinuti ugovor po{tuju}i Radovi su do sada trebali biti
nadoknaditi {tetu koju su ugovor. Direkcija cesta kao zavr{eni. Sve to, naravno,
prouzrokovali. Nihad
ugovorni organ ide ka tome da, ko{ta.
Imamovi}
SEDMICNI POGLED U KRIVO OGLEDALO
by MARIO BRANCAGLIONI

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 11

UBICA DJE^IJEG LICA

Nakon devet mjeseci potrage u kojoj su sudjelovali pripadnici Federalne

uprave policije, SIPA-e i MUP-a Sarajevskog i Zeničko-dobojskog kantona, 29.
decembra su konačno pronađena tijela MARIJA TOLIĆA i VERNERA AJDARIJA,
zakopana u dubokoj grobnici kod mjesta Raštelica, na padinama Ivan-sedla;
SLOBODNA BOSNA otkriva kako je zaštićeni svjedok-pokajnik odveo
istražitelje do lokacije na kojoj su skrivene posljednje žrtve svirepog zločinca
ZIJADA ZIKE TURKOVIĆA, u kakvom su stanju nađena njihova tijela, te što
su u dosadašnjoj istrazi priznali neki od uhapšenih egzekutora

SVI ZLO^INI ZIJADA

ZIKE TURKOVI]A
Zika Turkovi} je ubijao svoje prijatelje u maniru
latinoameri~kih mafija{a, njihova tijela je poslije
masakrirao i skrivao u tajnim grobnicama
12 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

SKRIVENA GROBNICA NA PADINAMA IVAN-SEDLA
Tijela Marija Toli}a i Vernera Ajdarija prona|ena su u dubokoj grobnici koju su njihove ubojice iskopale u gustoj borovoj {umi, u blizini mjesta
Ra{telica, kod `rtava su prona|eni osobni dokumenti, novac i skupocjeni nakit
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]
D
evet mjeseci nakon {to im se u
Sarajevu izgubio svaki trag, tijela
Zeni~anina M arija Toli}a i
Vernera Ajdarija iz Travnika
kona~no su prona|ena 29. decem-
bra, u blizini mjesta Ra{telica, na padinama
Ivan-sedla. Dvojica su prijatelja bila
zakopana u dubokoj grobnici, skrivenoj u
gustoj borovoj {umi, na lokaciji do koje je
~lanove zajedni~kog operativnog tima
Tu`iteljstva BiH i Kantonalnog tu`iteljstva iz
Sarajeva doveo svjedok-pokajnik, ~iji se
identitet jo{ uvijek taji. Tijelo Vernera
Ajdarija bilo je umotano u nekoliko vre}a i
gotovo posve o~uvano (uz njega je prona|en
nov~anik s osobnim dokumentima, novcem,
pa ~ak i mobilni telefon???), dok su posmrtni
ostaci Marija Toli}a identificirani prema nje-
govoj odje}i i skupocjenom zlatnom lancu
koji je, tako|er, na|en na mjestu zlo~ina.
STRAVI^NA SMRT MARIJA TOLI]A
I mada jo{ treba sa~ekati vje{ta~enje
svih dokaza prona|enih u tajnoj grobnici,
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
ZIJAD TURKOVI], VO\A ZLO^INA^KE ORGANIZACIJE
prvi nalazi obdukcije, koja je izvr{ena u
utorak, 4. januara, potvr|uju da su Toli} i
Ajdari ubijeni iz vatrenog oru`ja, pucnjem
iz neposredne blizine. No, za razliku od
tijela njegovog prijatelja kojeg su okrutne
ubojice ostavile neoskrnavljeno, na le{u
Marija Toli}a nedostaju obje ruke i barem
jedno rebro?! Me|utim, jo{ se pouzdano ne
mo`e utvrditi da li se radi o te{kim
povredama koje su nesretnom ~ovjeku
ZAMKA ZA PRIJATELJE:
Turković je ranije od
braće Edina i Dine
Osmanovića iznajmio
stan, u koji su odveli
Tolića i Ajdarija, nakon
čega su zajedno otišli u
vikendicu Seje Dumanjića
na Igmanu, gdje su, po
svoj prilici, i ubijeni
nanesene za `ivota (sumnja se, naime, da je
prije ubojstva satima zvjerski mu~en), ili je
tijelo izmasakrirano nakon smrti koja je
nastupila kao posljedica metka ispaljenog u
lijevu slijepo~nicu. Osim toga, Toli}evi su
posmrtni ostaci bili poliveni kiselinom i
kre~om, vjerojatno u namjeri da se njegov
identitet nikada ne otkrije, ili da se istraga
usmjeri na krivi trag - na Toli}evog kuma
Marija Sovu koji je u to vrijeme bio glavni
osumnji~eni za ubojstvo srbijanskog krimi-
nalca Cvetka Simi}a, ~ije je unaka`eno tije-
lo, po~etkom marta, prona|eno u Jarun-
skom jezeru u Zagrebu. Dosada{nji nalazi
istrage upu}uju i na to da tijela Toli}a i
Ajdarija nisu, kako se ranije pretpostavlja-
lo, naknadno premje{tana, odnosno, da su
poslije smaknu}a sahranjena u grobnicu
gdje su i na|ena. Podsjetimo da je koncem
septembra, poslije hap{enja Zijada Zike
Turkovi}a i pronalaska tijela njegovih prvih
`rtava: Mithata Mikija Meki}a i Marie
Cortez Salas, zajedni~ki tu`iteljski i policij-
ski tim pokrenuo opse`nu potragu za posm-
rtnim ostacima Maria Toli}a i Vernera
Ajdarija u naselju Ti~i}i kod Kaknja, ali se
naknadno ispostavilo da su raspolagali
pogre{nim informacijama. Do pravih se 
13
 UBICA DJE^IJEG LICA
Foto: Mario Ili~i}

 informacija o mjestu gdje su zakopani Toli} JEZIVA SMRT LJUBAVNOG PARA

i Ajdari do{lo nakon {to se u istragu osobno Mithat Meki} i njegova trudna djevojka Maria Cortez Salas ubijeni su s vi{e hitaca u vikendici
uklju~io glavni dr`avni tu`itelj Milorad nadomak Pazari}a 1. marta 2010., njihova tijela prona|ena su na Igmanu tek krajem septembra
Bara{in.
Mario Toli} i Verner Ajdari su posljed-
nji put vi|eni `ivi 25. marta 2010., u
Sarajevu, gdje su se trebali sastati s
Zijadom Turkovi}em, ina~e Toli}evim
dugogodi{njim prijateljem. Na ranije
dogovoreni sastanak u restoranu Toscana
Toli} i Ajdari su stigli oko 21 sat, ali se nisu
dugo zadr`ali, budu}i da se Turkovi} nije
pojavio. Naknadnom rekonstrukcijom
doga|aja koji su prethodili njihovom miste-
rioznom nestanku utvr|eno je kako je
Toli}ev automobil Porsche {vicarskih regis-
tarskih oznaka posljednji put primje}en oko
pono}i, na Vogo{}anskoj petlji, dok je on
sam pola sata kasnije telefonirao prijatelju
u Zenici. No, najnoviji nalazi istrage ukazu-
ju kako su se Toli} i Ajdari u kasnim
ve~ernjim satima 25. marta ipak sastali s
Zijadom Turkovi}em i njegovim kompanj-
onom Seadom Sejom Dumanji}em u caffeu ZLO^IN KOJI SE DUGO PRIPREMAO
Oscar, u sarajevskom naselju Ciglane.
Otkriveno je i kako je u neposrednoj blizini
tog kafi}a Turkovi} ranije od bra}e Edina i Hajrudin Memović je znao da se
Dine Osmanovi}a (obojica su uhap{ena
sredinom decembra) iznajmio stan, u koji sprema likvidacija Marija Tolića, ali
su odveli Toli}a i Ajdarija, nakon ~ega su
zajedno oti{li u vikendicu Seje Dumanji}a
na Igmanu, gdje su, po svoj prilici, i ubi-
ga nije upozorio
Iako nije poznato kakav je dogovor Premda je dvadesetak dana ranije uklonio
jeni. Pretpostavlja se da su, uz Turkovi}a i Hajrudin Memovi} postigao s tu`iteljima i da sve tragove zlo~ina, poslije ubojstva
Dumanji}a, na mjestu zlo~ina bila i dvojica li }e u sudskom procesu protiv zlo~ina~ke Novopazarca i njegove djevojke, i mada je
profesionalnih ubojica: Milenko Laki} organizacije Zijada Turkovi}a kojoj je i sam morao znati da se isti scenarij priprema i za
zvani Laki iz Bijeljine i Rajko Milovanovi} pripadao imati status svjedoka-pokajnika, Toli}a, Memovi} je poku{ao uvjeriti svog
zvani Grga iz Zvornika, koji su u Sarajevo ~injenica je da je taj sitni kriminalac koji je doma}ina da ga je u Zenicu poslao ubijeni
stigli u februaru pro{le godine. Toli}ev je svjedo~io svim likvidacijama, kasnije na Meki}, kako bi mu dao 30.000 eura, ali mu
Porsche prona|en nekoliko dana kasnije, na najbeskrupulozniji na~in poku{ao zaraditi prevara nije uspjela. Nekoliko mjeseci kas-
parkingu u naselju Ciglane. na ubijenima. Prema informacijama “SB“, nije, nakon {to su smaknuti i Mario Toli} i
Hajrudin Memovi} je zajedno s odbjeglim Verner Ajdari, Memovi} je jednako bezob-
KAKO JE MEMOVI] IZDAO MEKI]A Fadilom Aljevi}em 21. marta pro{le godine zirno od Toli}eve o~ajne obitelji poku{ao
U proteklih {est mjeseci koliko inspek- do{ao u Zenicu i pozvao Marija Toli}a, iznuditi 75.000 eura. No, pohlepa ga je vrlo
tori Federalne uprave policije i Dr`avne tvrde}i da ga je poslao Mithat Meki}. brzo dovela do zatvora. 
agencije za istrage i za{titu (SIPA-e), po

14 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.


ISKAZ PLA]ENOG UBOJICE
Uhapšeni Milenko Lakić priznao
ubojstvo Mladena Ćehe i Marijane
Kovačević
Prema nezvani~nim informacijama iz
izvora bliskih Tu`iteljstvu, istraga o stravi-
~nim likvidacijama koja su u Sarajevu
izvr{ena po nalogu Zijada Turkovi}a, mogla
bi rasvijetliti i neka od ubojstava po~injena
na podru~ju Isto~nog Sarajeva. Navodno da
je u iskazu datom u Tu`iteljstvu BiH
uhap{eni bijeljinski pla}eni ubojica Milenko
Laki} priznao da je u julu 2007. na Jahorini
NEO^EKIVANO PRIZNANJE
Milenko Laki} Laki otkrio je u Tu`iteljstvu BiH
da je sudjelovao u likvidaciji Mladena ]ehe i
Marijane Kova~evi}
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
ZIJAD TURKOVI], VO\A ZLO^INA^KE ORGANIZACIJE
Foto: Mario Ili~i}
ZLO^IN
BEZ KAZNE
Emir Had`i} je ubijen
u februaru 2008.
likvidirao Mladena ]ehu sa Sokoca i nje-
govu djevojku Marijanu Kova~evi} sa Pala,
koji su izre{etani u automobilu [koda fabia.
Policajci Centra slu`bi bezbjednosti Isto~no
Sarajevo su protiv Laki}a po~etkom 2008.
podnijeli kaznenu prijavu, zbog sumnje da je
ubio Mladena ]ehu i Marijanu Kova~evi}, ali
optu`nica nikada nije podignuta, navodno
usljed nedostatka dokaza. 
nalogu Kantonalnog tu`iteljstva iz Sarajeva
i Dr`avnog tu`iteljstva intenzivno istra`uju
stravi~an zlo~in, kakav nije zabilje`en u
poslijeratnoj BiH, osim Zijada Zike
Turkovi}a uhap{eno je desetak pripadnika
njegove svirepe zlo~ina~ke organizacije,
koji se sumnji~e za najmanje pet ubojstava,
trgovinu drogom, ucjene i brojna druga
kaznena djela. Podsjetimo da se prvi iza
re{etaka na{ao Hajrudin Memovi} iz
Prijepolja, kojeg su federalni policajci
uhapsili po~etkom juna, u centru Sarajeva,
dok je od ~lanova obitelji Marija Toli}a
poku{ao iznuditi novac, nude}i im povj-
erljive informacije o nestalom ro|aku.
Pritisnut ~vrstim policijskim dokazima,
Memovi} je vrlo brzo pristao na suradnju i
zatra`io status svjedoka-pokajnika, otkriva-
ju}i kako je, zajedno s Fadilom Aljevi}em
iz Prijepolja, od Zijada Turkovi}a i Seada
Dumanji}a dobio zada}u da ukloni tragove
stravi~ne likvidacije Mithata Meki}a iz
Novog Pazara i njegove djevojke Marie
Cortez Salas iz Bolivije. Ljubavni je par
ubijen u vikendici Memovi}eve ro|ake, u
naselju Binje`evo kod Sarajeva, a potom
zakopan na Bjela{nici, u blizini vikendice
Seada Dumanji}a. Iz izvora bliskih istrazi
doznajemo kako je upravo Memovi}, kojeg
s Meki}em ve`e dugogodi{nje prijateljstvo
(zajedno su robijali u njema~kim zatvori-
ma) otkrio Zijadu Turkovi}u tajnu lokaciju
na kojoj se skrivao Novopazarac i njegova
djevojka, te da je prethodno u jednom
kafi}u u Had`i}ima duplikat klju~eva od
ku}e predao Seji Dumanji}u i nepoznatom
ubojici - kasnije je otkriveno da se radi o
Milenku Laki}u. Nezvani~no doznajemo i
da je Laki}, u me|uvremenu, priznao da je
po nalogu Turkovi}a usmrtio Meki}a i nje-
govu djevojku, te da je u iskazu datom
istra`iteljima detaljno opisao zlo~in - hlad-
nokrvno je govorio koliko je hitaca ispalio
u svaku `rtvu, kako je Mikija Meki}a
„dokraj~io“ posljednji hitac u glavu i kako
je nesretna `ena, dok su njezino tijelo
stavljali u automobil, jo{ davala znakove
`ivota?! Slobodna Bosna je prva, potkraj
septembra, objavila da su Zijad Turkovi} i
Mithat Meki} u decembru 2007. zajedno
isplanirali i organizirali plja~ku nov~ane
po{iljke ABS banke u Cargo centru
Aerodroma Sarajevo, kada je ukradeno 2,5
milijuna KM, te da je sva|a oko raspodjele
plijena bila klju~ni razlog njihovog kasni-
jeg razlaza. Najnovije informacije kojima
raspola`u u Tu`iteljstvu upu}uju da je
Turkovi} naru~io likvidaciju Meki}a kako
mu ne bi isplatio 250.000 eura, koliko mu
je dugovao nakon plja~ke na sarajevskom
Aerodromu. Mithat Miki Meki} je sahranj-
en 25. decembra u Sarajevu, samo ~etiri
dana prije pronalaska le{eva njegovih pri-
jatelja Marija Toli}a i Vernera Ajdarija.
Tijelo Marie Cortez Salas, koja je u 
15
 UBICA DJE^IJEG LICA
 trenutku smrti bila u {estom mjesecu trud-
no}e (obdukcija je utvrdila da je otac
mu{kog djeteta bio Meki}), jo{ se uvijek
nalazi u sarajevskoj mrtva~nici, jer i pored
svih poku{aja, nije uspostavljen kontakt s
njezinom obitelji u Boliviji. Iza Mithata
Meki}a je ostala supruga i dvije k}erke,
koje `ive u Njema~koj.
DA LI JE TURKOVI] KRIV I ZA
UBOJSTVO TORLAKOVI]A I DELALI]A?
Zijad Zika Turkovi} je uhap{en 21. sep-
tembra, u svojoj ku}i u sarajevskom naselju
Grbavica, nakon ~ega su uslijedila i
hap{enja njegovih kriminalnih ortaka Sa{e
Stjepanovi}a i Suada Glavini}a, koji se
sumnji~e za milijunsku plja~ku u Cargo
centru Aerodroma Sarajevo. Dva dana kas-
nije policajci SIPA-e su u Bijeljini priveli i
pla}enog ubojicu Milenka Laki}a, da bi u
narednim mjesecima uslijedila hap{enja i
drugih pripadnika najzloglasnije zlo~ina~ke
organizacije u BiH; Muamera Zahitovi}a
zvanog [evrtko, Fikreta Sekovi}a, Harisa
Ali}a, Samira Alagi}a, Nijaza Zubana,
Mirze Drni}a, Ermina Deli}a, Isljama
Kalendera, Edina i Dine Osmanovi}a, dok
je za Rajkom Milovanovi}em raspisana
me|unarodna policijska tjeralica. Uporedo
sa serijom hap{enja, zdru`eni tu`iteljsko-
policijski tim nastavio je s istra`ivanjem
Turkovi}eve kriminalne hobotnice koja se
prote`e i izvan granica BiH, te brojnih
poslovnih relacija, budu}i da je novac
„zara|en“ na {vercu droge i u plja~kama
investirao u kupovinu brojnih nekretnina i
dionica poduze}a do kojih je, kao u slu~aju
sarajevske tvornice Klju~, dolazio prijetnja-
ma i ucjenama. Na podu`em popisu
UNAKAŽENO TIJELO: Za razliku od tijela njegovog
prijatelja kojeg su okrutne ubojice ostavile
neoskrnavljeno, na lešu Marija Tolića nedostaju obje
ruke i barem jedno rebro?!
UBOJSTVO KOJE JE POTRESLO SARAJEVO
Taib Torlakovi} je stradao prije sedam godina, u eksploziji bombe postavljene pod njegov automobil
16
MRA^NE TAJNE BRA^NOG PARA TURKOVI]-JUGO
Zika Turković i njegova supruga
Šejla Jugo uvjeravali Tolićevu ženu
da pokušavaju pronaći njezinog
muža
BRA^NE
BRA^NE II
ZLO^INA^KE
ZLO^INA^KE
VEZE
VEZE
Zijad
Zijad ii
[ejla
[ejla
Turkovi}
Turkovi}
Nakon {to su ~lanovi obitelji Marija Jasminom. Hladnokrvni je ubojica Turko-
Toli}a otvoreno posumnjali kako je s nje- vi} tada, vje{to koriste}i dugogodi{nje pri-
govim nestankom povezan Zijad Turkovi} i jateljstvo s Toli}em, uvjeravao o~ajnu `enu
o tome obavijestili policiju, Turkovi} je sa kako na sve na~ine poku{ava prona}i
suprugom [ejlom Jugom i kumom njezinog mu`a, ~ije je smaknu}e naredio
Bakirom Ibrahimovi}em (koji je prije samo nekoliko dana ranije. Jednako je
sedam godina te{ko ozlije|en dok je mon- uvjerljiva bila i njegova supruga [ejla
tirao eksplozivnu napravu u Turkovi}evom Jugo-Turkovi} premda je, sasvim sigurno,
stanu) do{ao u Zenicu, kako bi se sastao s znala sve o mra~nim poslovima svoga
Toli}evom, u to vrijeme trudnom `enom mu`a. 
imovine u vlasni{tvu kriminalca Zijada apartmani na Vla{i}u, Bjela{nici i Jahorini,
Turkovi}a nalazi se, izme|u ostalih, luksuz- suvlasni{tvo u gra|evinskoj firmi Bauin-
na ku}a u sarajevskom naselju Grbavica, vest... Stoga se o~ekuje kako }e Tu`iteljs-
tvo BiH, i to vrlo brzo, od Dr`avnog suda
zatra`iti dono{enje rje{enja o privremenoj
zabrani prodaje goleme Turkovi}eve
imovine. Pored toga, a nakon {to je
Tu`iteljstvo prikupilo ~vrste dokaze koji
nedvojbeno upu}uju da je Zijad Turkovi}
izravni nalogodavac i organizator likvidaci-
ja Mithata Meki}a, Marije Cortez Salas,
Foto: Milutin Stoj~evi}
Marija Toli}a i Vernera Ajdarija, te Emira
Had`i}a iz Mostara, koji je ubijen u febru-
aru 2008., ponovno je otvoren i slu~aj uboj-
stva Taiba Torlakovi}a. Torlakovi} je
stradao prije sedam godina, u eksploziji
bombe koja je bila podmetnuta u njegovom
automobilu, a kao prvoosumnji~eni tada je
uhap{en Zijad Turkovi}. No, iako su svi
tragovi vodili prema njemu, Turkovi} nika-
da nije procesuiran, ba{ kao {to je proteklih
godina, dakako nimalo slu~ajno, po{te|en
kaznene odgovornosti i za mnoga druga
kaznena djela koja je neka`njeno ~inio.
Posljednje informacije iz policijsko-tu`i-
teljskih krugova, me|utim, nagovje{tavaju
kako bi se istraga protiv Zike Turkovi}a
uskoro mogla pro{iriti i na ubojstvo Ramiza
Delali}a ]ele?! 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
SVIM VJERNICIMA PRAVOSLAVNE
VJEROISPOVIJESTI SRETAN BO@I]!
ZAVR[NI ^IN POSTIZBORNE DRAME

POTRAGA ZA
BO[NJA^KIM
PARTNEROM
Dr`avnu vlast nije mogu}e
formirati bez HDZ-a Dragana
^ovi}a i SNSD-a Milorada Dodika

TVRDOGLAVA POLITIKA
SDP-a VODI VLAST U
BLOKADU A DR@AVU U
ME\UNARODNU IZOLACIJU!
18 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 HO]E LI LIJANOVI]I PONOVO IZDATI SDP

Odlučna bitka između

SDP-a i dva HDZ-a vodit
će se 10. januara u
Travniku; ako se SDP
uspije izboriti za još
jednog (šestog) hrvatskog
delegata u Domu naroda,
nova vlast u Federaciji
BiH bit će formirana bez
sudjelovanja dva HDZ-a
Pi{e: ASIM METILJEVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

S
udbina nove parlamentarne ve}ine u
BiH vjerovatno }e se prelomiti 10.
januara, ali ne u Sarajevu, na
zakazanom sastanku strana~ke
{estorke, nego u Travniku, na izbor-
noj skup{tini Srednjobosanskog kantona, na
kojoj }e se definitivno razrije{iti pitanje pre-
vlasti dva strana~ka bloka u Domu naroda
Parlamenta Federacije BiH. Iz Skup{tine
Srednjobosanskog kantona biraju se tri hrvat-
ska delegata u Dom naroda, od kojih }e dva,
posve sigurno, biti iz reda HDZ-a. No, izbor
tre}eg hrvatskog delegata krajnje je neizvjes-
tan a podjednake {anse daju se i kandidatu iz
reda SDP-a i (jo{ jednom) kandidatu iz reda
HDZ-a. Izbor tre}eg hrvatskog kandidata za
oba strana~ka tabora ima sudbonosan zna~aj
budu}i da }e jednom strana~kom taboru
otvoriti a drugom zatvoriti put za formiranje
parlamentarne ve}ine u Federaciji BiH.
Strana~koj koaliciji okupljenoj oko SDP-a pri-
jeko je potrebno {est hrvatskih delegata u

Dr`avni i politi~ki vrh Hrvatske

protivi se tre}em entitetu, ali i
majorizaciji Hrvata
Domu naroda Parlamenta FBiH, a {estog de-
legata SDP }e dobiti ili pak izgubitu upravo u
Travniku, 10. januara.

LIJANOVI]I NA ISPITU
Sticajem okolnosti, izbor klju~nog
hrvatskog delegata ponovo }e ovisiti od
glasova dva poslanika iz reda Lijanovi}eve
stranke Radom za boljitak, pa u SDP-u s
pravom strahuju od ponavljanja “zeni~ke 

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 19

 ZAVR[NI ^IN POSTIZBORNE DRAME
 epizode“. Naime, desetak dana ranije u
Skup{tini Zeni~ko-dobojskog kantona
upravo su Lijanovi}evi poslanici tajnim
glasanjem izabrali hrvatskog delegata, ali
ne iz reda koalicionog SDP-a, kako se
o~ekivalo, nego iz reda rivalskog tabora,
~ime su ozbiljno umanjili {anse SDP-ovog
bloka da se domogne minimalne kvote od
{est hrvatskih delegata u Domu naroda.
U politi~kim kuloarima kru`e glasine da
je Lijanovi}ev anonimni zastupnik masno
naplatio glasanje za rivalskog kandidata, a
“upu}eni“ tvrde da je odlu~uju}i glas pla}en
100.000 eura! Cijena odlu~uju}eg glasa u
Travniku neuporedivo je ve}a: spominje se
basnoslovni izos od 500.000 eura!
VLAST PO SVAKU
CIJENU: Uspije li se
izboriti za šestog
hrvatskog delegata u
Domu naroda, koalicioni
blok okupljen oko SDP-a
pokrenut će hitnu proce-
duru izbora nove izvršne
vlasti, uprkos upozorenji-
ma s raznih strana u koji-
ma se izražavaju ozbiljne
rezerve prema vlasti koja
bi se uspostavila bez
legitimnih predstavnika
hrvatskog naroda
PODR[KA CRKVE
Crkveni krugovi BiH podr`avaju zajedni~ki nastup Bo`e Ljubi}a i Dragana ^ovi}a
20
TRGOVINA MANDATIMA
Lijanovići odveli zastupnice u
karantin
Iz Skup{tine Srednjobosanskog kan-
tona biraju se tri hrvatska delegata u Dom
naroda Parlamenta BiH. HDZ ima sedam
zastupnika, HDZ 1990 dva, Radom za
boljitak tako|er dva, te po jedan NHI i
SDP.
Sve su o~i uprte u dvije zastupnice iz
stranke Radom za boljitak - Karolinu
Pavlovi} i Bla`enku Luki} -zbog poznate
“zeni~ke epizode“ od prije desetak dana
kada su zastupnici iz stranke Radom za
boljitak, suprotno dogovoru, glasali za de-
legata HDZ-a.
Strana~ko rukovodstvo Radom za bolji-
tak poduzelo je maksimalne mjere si-
gurnosti kako se sli~na epizoda ne bi
ponovila i u Travniku. Kako smo doznali,
Mladen Ivankovi} Lijanovi} posljednjih
se dana ne odvaja od zastupnica Karoline
Pavlovi} i Bla`enke Luki}: li~no ih je
dovezao prije neki dan na sjednicu
Skup{tine SBK a potom odvezao u
nepoznatom smjeru. Navodno, Lijanovi}i su
dvjema zastupnicima obezbijedili karantin
negdje u Hrvatskoj, koji }e potrajati do 10.
januara, do sjednice Skup{tine SBK. 
STRAH OD NOVE “PRODAJE”
Lijanovi}i su poduzeli opse`ne mjere
bezbjednosti pred sjednicu u Travniku
Uspije li se izboriti za {estog hrvatskog
delegata u Domu naroda, koalicioni blok
okupljen oko SDP-a (SDA, HSP, Radom za
boljitak) pokrenut }e hitnu proceduru izbo-
ra nove izvr{ne vlasti, uprkos upozorenjima
s raznih strana u kojima se izra`avaju
ozbiljne rezerve prema vlasti koja bi se
uspostavila bez legitimnih predstavnika
hrvatskog naroda. U evropskim diplo-
matskim krugovima vlada uvjerenje da bi
SDP-ova vlast bez sudjelovanja dva HDZ-a
bila nestabilna i neu~inkovita, a nerijetko se
~uje i upozorenje da bi takva vlast nai{la na
bojkot znatnog broja evropskih dr`ava,
me|u ostalim i Hrvatske.
UPOZORENJA HRVATSKOG VRHA
Hrvatski predsjednik Ivo Josipovi}
{okiran je pona{anjem rukovodstva “ses-
trinskog“ SDP-a u BiH, koji odbija bilo
kakvu suradnju s dva HDZ-a kao legitim-
nim predstavnicima hrvatskog naroda u
BiH, a pritom koalira s HSP-om, koji se u
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 HO]E LI LIJANOVI]I PONOVO IZDATI SDP
hrvatskoj javnosti percipira kao krajnje
desna, nacionalisti~ka stranka, pri tome
krajnje mr{avog izbornog legitimiteta. Sam LJUBI]EV HDZ NA ISPITU JEDINSTVA
~elnik HSP-a BiH Zvonko Juri{i} jedva se
izborio za jedan mandat u Parlamentu BiH:
dobio je tek ne{to vi{e od 7.000 glasova, tri
Ko će se upecati na SDP-ove udice
puta manje od potrebnog broja, pa je na U vrhu SDP-a jo{ uvijek vjeruju da bi prelazak u rivalski tabor mogao birati
koncu u Parlament BiH u{ao s kompenza- mogli razbiti hrvatski nacionalni blok dva fotelju u izvr{noj vlasti. Osim, naravno,
cione liste! Politi~ki establi{ment susjedne HDZ-a, i privoljeti na suradnju HDZ 1990 fotelje predsjedavaju}eg Vije}a ministara
Hrvatske, bez obzira na strana~ki back- Bo`e Ljubi}a, koji bi donekle nadomjestio BiH i ministra inostranih poslova, koje SDP
ground, od Zorana Milanovi}a, preko oskudan hrvatski legitimitet SDP-ovom ~uva za svog lidera Lagumd`iju.
Vesne Pusi} i Jadranske Kosor, do Ive strana~kom bloku. U tom poku{aju, SDP Vrijeme pred nama otkrit }e stvarnu
Josipovi}a, strahuje da bi SDP-ovo nasilno zabacuje i pojedina~ne udice namijenjene snagu jedinstva strana~kih redova HDZ-a
prekrajanje izborne volje ozbiljno uzdrma- krupnijim ribama Ljubi}evog HDZ-a, poput 1990 i ~vrstinu njihovog saveza sa
lo s mukom izgra|eno me|unacionalno Martina Ragu`a naprimjer, koji bi za ^ovi}evim HDZ-om. 
povjerenje Bo{njaka i Hrvata.
Dr`avni i politi~ki vrh Hrvatske protivi ZVIJEZDA
se prekrajanju unutrarnjih granica u BiH, PRELAZNOG ROKA
ali se jednako tako protivi i poku{ajima Tabor SDP-a rado bi
majorizacije Hrvata u BiH i njihovom poli- privukao potpredsjednika
HDZ-a 1990 Martina Ragu`a
ti~kom marginaliziranju.
Premda sli~na upozorenja sti`u sa svih
strana, ~elnici SDP-a, opijeni izbornim uspj-
ehom, bezglavo srljaju u opasnu politi~ku
avanturu. Umjesto da s relevantnim stranka-
ma poku{aju formirati piramidu parlamen-
tarne ve}ine od dr`avnog vrha do kantona,
SDP se fokusirao na zaposjedanje izbornog
plijena u dijelu Federacije BiH s bo{nja~kom
ve}inom. Izborna parola “dr`ava za ~ovje-
ka“ preina~ena je u karikaturalnu parolu “dio
Federacije BiH za ~ovjeka“.
Posve je naime jasno da parlamentarnu
ve}inu na dr`avnom nivou SDP ne mo`e
formirati bez sudjelovanja dva HDZ-a. Ako
ni zbog ~ega drugog, onda zbog ~injenice
da }e dva HDZ-a imati potpunu kontrolu u
hrvatskom klubu Doma naroda Parlamenta Koalicija bez sudjelovanja dva HDZ-a za usvajanje ustavnih korekcija - makar
BiH, {to prakti~no zna~i da ni jedan zakon ne}e imati ni prostu ve}inu potrebnu za onih koje proisti~u iz presude Evropskog
ne mo`e biti usvojen bez pristanka delegata usvajanje zakona, a pogotovo ne}e imati suda za ljudska prava u poznatom slu~aju
dva HDZ-a. dvotre}insku ve}inu koja }e biti neophodna “Sejdi}-Finci“.

ZATEGNUTI ODNOSI DVA KRNJA BLOKA

SESTRINSKIH STRANAKA Ali, kao {to SDP ne mo`e na dr`avnom
Hrvatski predsjednik Josipovi} nivou formirati vlast bez dva HDZ-a, tako
protivi se politici ni strana~ka {estorka (SNSD, SDS, dva
{efa SDP-a Zlatka HDZ-a, SBB i SBiH) ne mo`e formirati
Lagumd`ije parlamentarnu ve}inu bez SDP-a i SDA,
prema Hrvatima ako ni zbog ~ega drugog onda zbog
u BiH ~injenice da SDP i SDA kontroliraju ve}inu
bo{nja~kih delegata u Domu naroda
Parlamenta BiH.
Osim toga, lider Stranke za BiH Haris
Silajd`i} izri~ito je odbio ponudu za sud-
jelovanje u novoj parlamentarnoj ve}ini,
tako da bi “bo{nja~ki faktor“ bio sveden
na samo ~etiri zastupnika iz reda
Radon~i}evog Saveza za bolju budu}nost
BiH.
Potpuno je dakle jasno da se parlamen-
tarna ve}ina ne mo`e formirati bez sudjelo-
vanja velike {estorke: SNSD-a i SDS-a, dva
HDZ-a te SDP-a i SDA, dakle partija koji-
ma su tri konstitutivna naroda na minulim
izborima dala najve}e povjerenje. 

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 21

ODGOVORITE LJUDIMA

Dok se posljednjih dana manje-više jednostrano u medijima sklonim jednim ili

drugima piše o slučaju u kojem je urednik emisije “60 minuta“ Bakir
Hadžiomerović navodno reketirao konzorcij Ina-Mol-Energopetrol, što Kopanjini
mediji potkrepljuju faksom u kojem jasno stoji da je dat reket od 30.000 eura,
“Slobodna Bosna“ kontaktirala je sve strane u slučaju i donosi cjelokupan pogled
na moralno-pravno zamršen slučaj koji će svoj epilog dobiti na nekoliko sudova u
BiH i Hrvatskoj. Najviše bure biće oko famoznog faksa u čiju vjerodostojnost nije
do kraja ubijeđen ni sam Kuljiš, koji ga je plasirao u javnost, i za koji još ne
postoje dovoljno čvrsti dokazi o (ne)autentičnosti. Dok Bakir podsjeća na slučaj
“Eronet“, za koji je svojevremeno optuživan u medijima, Kuljiš tvrdi da je i
pomenuti dokument plasiran iz “kuhinje“ na relaciji Mostar - Banja Luka

SUDOVI I TU@ILA[TVA
U BiH I HRVATSKOJ IMA]E
PUNE RUKE POSLA tema o lopovlucima u ovom konzorciju. ova narodna emisija stavila na teret. Nije se
Pi{e: ALMIR PANJETA Mo`da nismo upratili, ali do sada nisu javljao na na{e pozive, niti je odgovorio na

B
akir Had`iomerovi} tu`io je
Nezavisne novine, Glas Srpske,
RTRS, Denisa Kulji{a i na tri
tu`ila{tva podnio krivi~ne prijave
protiv samog sebe. Tako je
Novinar godine po izboru Nezavisnih 2006.
godine iz VBR-a odgovorio na topovsku
paljbu koju su nedavno pomenuti mediji i
novinar osuli na njega iz “manjeg bh.
entiteta“ objaviv{i kopiju faksa u kojem
direktor Interine iz Mostara Franjo Bo`i}
Upravu kompanije u Zagrebu navodno
obavje{tava o 30.000 eura koliko je isplatio
Had`iomerovi}u da u emisiji 60 minuta
prestane objavljivati priloge u kojima
napada konzorcij INA-Mol-Energopetrol.
Redovniji gledatelji te emisije kunu se da je
nakon po~etka juna 2007. godine, otkada
datira navodni faks, slu~ajno ili ne u “60
minuta“ po~ela da izostaje do tada redovna
predo~eni prilozi nakon 6. juna 2007. koji
tretiraju tu tematiku, a isti oni redovni
gledaoci kunu se da nije bio rijedak slu~aj
da se u jednoj emisiji “60 minuta“ najavi
neka tema, koje u narednoj emisiji uop{te
ne bude. Bo`i} je sve negirao, Had`iom-
erovi} osuo medijsku paljbu i tu`be protiv
medija koji su ga prozvali i zaklju~io da je
cijeli slu~aj poziv na njegovu fizi~ku likvi-
daciju, a iz INA-e u Zagrebu dobili smo
kratak i ve} vi|en odgovor: “Detaljno }emo
ispitati sve takve navode obzirom da se
apsolutno ne radi o poslovnoj praksi na{e
kompanije.“
SAM PROTIV SVIH
Sve navode `eljeli smo provjeriti i sa
Had`iomerovi}em, urednikom ~iji novinari
godinama iz `bunova zaska~u sagovornike
koji ne `ele dati izjavu, i njihovu {utnju
tuma~e kao priznanje svih zala koje im je
poruku koju smo mu poslali i u kojoj smo
ga upoznali o temi o kojoj s njim `elimo
razgovarati, pa smo se obratili njegovom
advokatu Nikici Gr`i}u, koji ga zastupa u
slu~aju.
“Moj klijent je na Op}inskom sudu u
Sarajevu podnio tu`bu - protiv izdava~a
Nezavisnih novina i Glasa Srpske, te Radio
televizije RS, kao i protiv glavnih urednika
i Kulji{a kao autora, uz zahtjev za naknadu
{tete. Kako je Bakir zaposlenik javne insti-
tucije i kao takav spada u slu`bene osobe,
podnio je i krivi~nu prijavu protiv NN lica,
uz predo~enje tekstova i spornog faksimila,
kako bi se po slu`benoj du`nosti istra`ile
sve okolnosti po osnovu sumnje za
zloupotrebu slu`benog polo`aja, primanje i
davanje mita“, pojasnio nam je Gr`i},
dodaju}i da su krivi~ne prijave predate
Tu`ila{tvu BiH, Dr`avnom odvjetni{tvu
Republike Hrvatske (DORH) i Tu`ila{tvu 

Had`iomerovi} tu`io sve redom uklju~uju}i i sebe, Kopanja

tvrdi da je sve uzalud jer ima dokaze da je dokument objavljen
u “Nezavisnim novinama” autenti~an te da `ali zbog kraja
novinarske karijere koja je mogla biti sjajna
22 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 INA, MOL, ROCK&ROLL

U DOBROM
DRU[TVU
Had`iomerovi}: “Da
vam pojasnim...”

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 23

ODGOVORITE LJUDIMA

MINI INTERVJU: DENIS KULJI[

Sretan sam što ću upoznati i čari sarajevskog pravosuđa

 Ukoliko Had`iomerovi} realizira prijetnje i tu`i Vas (raz-
govor vo|en prije zvani~nih tu`bi), da li }ete se, i s kakvim DENIS KULJI[
dokazima pojaviti na Sudu? “Bakir precjenjuje
Iznosit }u sve svoje argumente, stavove i uvjerenja, pa se, svoj i moj zna~aj “
bude li se sudilo u Zagrebu, pouzdati u mudrost hrvatskog sudi{ta
koja me do sad ina~e nije uvijek obasjala u procesima koji su pro-
tiv mene vodili @eljko Ra`natovi} Arkan, Tomislav Mer~ep i hrvat-
ska Vlada. U inozemstvu sam do sad imao samo neka sitnija oka-
panja s Vladimirom Bebom Popovi}em u [vicarskoj, te tu`bu izvj-
esne Goge, koja se pokazala kao Pseudogoga, na Tre}em op{tin-
skom u Beogradu, a gospodin Ivan ^ermak, poznati zagreba~ki
instalater centralnog grijanja i Tu|manov general-lajtnant koji
trenuta~no le`i u ha{kim kazamatima i ~eka presudu, {to po
mojem mi{ljenju ne bi trebala biti ve}a on one koja je isprva
izre~ena Tihomiru Bla{ki}u, propustio me, na `alost, tu`iti za
klevetu u Banjoj Luci (nego me progoni hrvatskim sudom) zbog
toga {to sam u “Nezavisnim” komentirao veliku reporta`u u “Gloriji”
o rasko{noj dekoraciji stana njegove snahe pa dao nedu`nu prim-
jedbu da su sofe mogli presvu}i srpskom ko`om, koja je jeftina.
Dakle, neki proces u Sarajevu upotpunio bi moje poznavanje
regionalnog pravosu|a. Ovo bosanskohercegova~ko posebno mi
je zanimljivo jer njime, koliko znam, upravljaju stranci, ali tu kon-
frontaciju s jednim recimo francuskim sucem mogao bi, po uzoru
na Ko~i}a, puno bolje od mene opisati Boris De`ulovi}.

 Da li ste pratili Had`iomerovi}eve reakcije u medijima

nakon objavljivanja dokumenta i kako ih komentirate?
Nisam, bio sam opravdano sprije~en proslavom Nove godine u
hotelu Monte Mulini u Rovinju gdje je pjevala Simone, fenomenalna
k}i Nine Simone, kuhao najbolji hrvatski chef Tomislav Greti} a som-
melier rodom iz istog istraskog sela iz koje potje~e obitelj moje `ene
upravljao vinskom ceremonijom s osloncem na hotelsku vinoteku u
koju je mudro ulo`eno oko dva milijuna eura. Tako da se jo{ nisam
stigao pribrati od prethodnih dojmova, a ove nove prikupiti i obraditi.
 U reakciji FTV-a re~eno je ~ak da tekst u Nezavisnim
poziva na likvidaciju Bakira Had`iomerovi}a...
Ja mislim da gospodin Had`iomerovi} daleko precjenjuje svoj
i moj zna~aj u politici i u op}em poretku stvari – takve kao {to smo
on i ja, dakle obi~ni novinari, daju namlatiti za maksimalno tisu}u
konvertibilnih maraka - srednje batine, a bombe, umorstva i takve
stvari, to se na Balkanu isklju~ivo primjenjuje kao retorzija nad
izdava~ima. Vlasnik “Nacionala” Pukani} je ubijen, @eljko
Kompanja, vlasnik “Nezavisnih”, stradao je od auto-bombe kakva
je postavljena i pod auto Nina Pavi}a, vlasnika EPH, dok je te{ke
batine fasovao njegov biv{i partner Zdravko Jurak. Direktoru i vlas-
niku Nove TV i OBN-a Ivanu ]aleti pucali su na ulici u noge.
Radijski magnat Jura Hrva~i} nagazio je ispred ku}e na {kolsku,
pokaznu protutenkovsku minu. U Beogradu, ubijen je Slavko ]uru-
vija, vlasnik “Nedeljnog telegrafa”. E, sad bi ba{ Bakir htio biti prvi
novinar kojem }e zbog nekog na{eg novinarskog trkeljenja u medi-
jima umjesto }u{ke uvaliti raketu! Ma ne vjerujem.
 Had`iomerovi}a ste kritizirali jo{ nakon emisije u kojoj
je uz Stankovi}a na HTV-u napao Milorada Dodika. Zbog ~ega
ste stali u odbranu Milorada Dodika?
Zbog toga {to znam da je Dodik tada do{ao u Zagreb – odmah
nakon izbora na kojima je pobijedio u RS – da uspostavi dobre
odnose i na veliko zapo~ne ekonomsku suradnju. Do~ekan je
prili~no prosta~kim napadom i medijskom zasjedom u kojoj je sud-
jelovao Bakir Had`iomerovi}. Znam da su u to bili umije{ani, kao
inspiratori, Stipe Mesi} i Haris Silajd`i}. Ta dva lika nestali su u
me|uvremenu s politi~ke scene i vidite li koliko se situcija u regiji
popravila? Svi se prave fini, svi su uvi|avni, spremni na razgovore
i pregovore, svi osim, ~ini se, toga nesretnog Lagumd`ije koji
poku{ava na silu preuzeti vlast u Federaciji BiH i u cijeloj Bosni i
Hercegovini gdje se vidi na ~elu vlade na temelju izborne podr{ke
od oko 27 odsto bo{nja~kih, 2,5 odsto hrvatskih i 1,5 odsto srpskih
bira~a, {to je proglasio nezapam}enim trijumfom. Ja ne razumijem
da je netko tako halapljiv na vlast u tako problemati~noj zemlji,
gdje je puno pametnije zadr`ati malo distanciranu poziciju, te
demonstrirati koncilijantnost, pa makar i licemjernu, kao {to nala`u
zapadni, a jo{ vi{e isto~ni dobri obi~aji. I njemu pritom asistira neu-
morni Had`iomerovi}. No na stranu politika, njegov je ton u emisi-
ji “[ezdeset minuta” potpuno nepodno{ljiv – kad se pojavim na
televiziji beligerentan sam, drzak i osoban, ali uvijek zadr`im indi-
vidualisti~ku, polemi~ku poziciju u izravnom su~eljavanju, pa prih-
va}am sva|u, ali format ideolo{kog i politi~kog d`ihada odvratan
mi je zbog svega {to smo pro{li u doba tu|manovsko-
milo{evi}evskog nacionalizma. Kod vas u Sarajevu nije bilo toga
tona postkomunisti~ke uskogrude antidemokrati~nosti, pa ako ste
rat bez toga pre`ivjeli, {to }e vam sada?
 Had`iomerovi} i mediji koji su uz njega spo~itavaju Vam
sumnjive veze sa Kopanjom i Dodikom. Kako vi to komenti-
rate i kakav je uop}e Va{ odnos s pomenutim dvojcem?
@eljko mi je prijatelj i drug, a Dodika poznajem jo{ iz doba
dok je bio u opoziciji, pa bismo do sad bili postali prijatelji da nas

24 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

 INA, MOL, ROCK&ROLL

ne razdvaja dru{tveni polo`aj – on je

politi~ar, a ja sam novinar, pa je samo
opho|enje prijateljsko. On nije lo{ lik,
po mojem sudu, me|u balkanskim poli-
ti~arima nema puno podjednako
sposobnih. Bio bi savr{en premijer BiH
kad bi ta funkcija imala neki stvaran
smisao, kakav je, mo`da, mogla i imati
kad su Dodik i Lagumd`ija poku{avali
formirati postnacionalisti~ku koalicijsku
vladu koju je rasturio Paddy Ashdown.
Dodik ne bi dopustio ono {to se u
Federaciji dogodilo – da su nacionalne
resurse nekontrolirano o~erupali razni
srpski biznismeni koji su ispali iz
Milo{evi}eva d`epa pa jeftino pokupo-
vali sve, od trgovine do energije, dok
se novac cijelo vrijeme isisavao uvo-
zom energenata, jo{ uz pomo}
me|unarodne administracije, koja
agregira puno partikularnih interesa
zapadnih transnacionalki… Dodik je
mogao biti isto takav ~uvar dr`avnih @ELJKO KOPANJA
strate{kih interesa u Sarajevu, kao {to “[teta, Bakir je bio dobar novinar”
je to postao u Banjoj Luci, on je imao
za to i mentalni i politi~ki kapacitet, jer za {ta je ubrao pristojne honorare, ka`e
je u osnovi Jugoslaven, koji se u kako je dokument dobio od kolega iz
defanzivi morao profilirati kao nacional- “Nezavisnih novina“, te kako je njegovu
ni karizmatik. Ali, to je neizbje`no u autenti~nost provjerio na vi{e adresa.
realnom politi~kom procesu – Prili~no je siguran u njegovu autenti~nost,
nemogu}e je ovdje zadr`ati bilo kakvu ali dok se sve ne provjeri i sam ima
nadnacionalnu, unitarnu tvorevinu, da odre|ene sumnje:
je to bilo mogu}e, opstala bi
Jugoslavija, koja sigurno ima vi{e smis- PAPAGAJ JE NAHRANJEN
la i bolju povijest od nesretne Bosne u “Faks sam odnio u DORH pa ga
kojoj su se Bo{njaci i Srbi na silu pokazao glavnom dr`avnom odvjetniku
o`enili, pa u autu kojim odlaze na svad- Mladenu Baji}u i ravnatelju USKOK-a
beno putovanje {to ne mo`e dobro Dinku Cvitanu. Zajedno smo ga pregledali
zavr{iti, vuku za sobom Lijanovi}evu
pa odmah uo~ili da donji dio poruke (s
{uplju konzervu od Hercegovine…
adresama Interine u BiH) nije paralelan s
Ho}u re}i, mislim da je u vi{em, povi-  FBiH. Cilj krivi~nih prijava je, smatra gornjim, {to navodi na pomisao da je kola-
jesnom smislu to razo~aranje – ili Gr`i} ne ulaze}i u njihov kona~ni ishod, da cioniran fotokopiranjem dviju posebnih
otre`njenje – bilo neizbje`no. se ~itava pri~a institucionalno dovede do stranica. Drugo, uo~ili smo da dopis nema
Jugoslavija se raspala, BiH }e se feder- kraja, nakon ~ega bi trebalo do}i do urud`beni broj. Ali, s druge strane, tko bi
alizirati bez tre}eg entiteta, a opstat }e kona~nog raspleta. Gr`i} nije `elio dalje urud`birao dopis u kojem poru~uje da je
samo oni politi~ari koji poka`u krajnju komentirati cijeli slu~aj.
spremnost i elasti~nost u pregovaranju.
isplatio mito, pa o tome javlja {efu? Bilo bi
“Krivi~na prijava i privatna tu`ba za puno logi~nije da ga nazove na mobitel i
Dodik ima za to dovoljno inteligencije, naknadu {tete za sada nisu u korelaciji i radi
vidjet }emo ho}e li skupiti dovoljno str-
ka`e: ‘Gazda, papagaj je nahranjen!’ ili
se o dva zasebna slu~aja. Kad su tu`be pro- neku sli~nu {ifru. S tre}e strane, mo`emo
pljenja pa pokazati takt, koji u Sarajevu tiv novinara u pitanju, parni~ni postupak je
mo`e u~iti i od Bakira, ali ne li mi pogoditi {to se zbiva u umu hercego-
ne{to druga~iji i ono {to }e sada najvj- va~kog poslovnog ~ovjeka koji se na{ao u
Had`iomerovi}a, nego Izetbegovi}a. Za erovatnije uslijediti jeste to da }e svi tu`eni
po~etak, `elio bih da vi{e ne upotreblja- uzavrelom mediju mostarskog bosanskog
pred sudom poku{ati da doka`u da je ono lonca?“, ka`e za “Slobodnu Bosnu“ Kulji{.
va prispodobu Sarajeva kao bosanskog {to su napisali istina, te da se radi o auten-
Teherana radi mno{tva minareta – Dodaje kako su se nakon {to su pregledali
ti~nom dokumentu, {to moj klijent negira“, dokument, Baji}, Cvijan i on razi{li “i pri-
jedno stoga {to {iiti u Iranu nisu gradili poja{njava Gr`i}. Ukoliko se pak i doka`e
brojne munare, nego su to tek po~eli u onuli svako svome poslu“. Kulji{ tvrdi da
da je dokument autenti~an, to ne bi zna~ilo ga je cijeli slu~aj podstakao da istra`i i
posljednje doba, a osim toga, ova
mnogo u cijelom slu~aju, jer bi onda pose- druge sporne slu~ajeve koji se povezuju sa
d`amijska vrata raja u Sarajevu su aut-
ban slu~aj bilo dokazati ispravnost tvrdnji Had`iomerovi}em i emisijom “60 minuta“,
enti~na i `ivopisna, dok vehabizam
na dokumentu, te da li je i kome uop}e te poja{njava kako je pojavljivanje doku-
kojega se Srbi opravdano stra{e nema
upla}ena cijela svota. menta u javnosti “skuhano“ na relaciji
veze s tim turskim ugo|ajem, nego s
Denis Kulji{, koji je proteklih godina Mostar - Banja Luka, u {ta su prema nje-
prosta~kim fundamentalizmom arap-
zvani~no radio na funkciji “savjetnika govom mi{ljenju upetljani i telekom opera-
skih neofita i parvenija kreiranih u doba
@eljka Kopanje“ i ~ija je zada}a bila
ru`nog moderniteta.  teri, o`ivljavaju}i raniju pri~u o navodnom
“unapre|enje kvalitete i rad s novinarima“, reketarenju Eroneta. 

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 25

 ODGOVORITE LJUDIMA
 “Oni }e to malo istra`iti pa usporediti s
drugim papirima u fasciklu u koji su gur-
nuli moju kopiju faksa, a ja sam po{ao
napisati tekst te izvukao iz }ante i ono {to
ina~e neko vrijeme imam kod sebe, ali rani-
je nisam imao prilike upotrebiti, a to je onaj
vama i svima vjerojatno dobro poznat dopis
nekakve mostarske udruge potro{a~a koja
se `ali na tvrtku Eronet koja prekomjerno
ogla{ava u Had`iomerovi}evoj emisiji, pa
se opravdano sumnja na korupciju. U
pritu`bi potro{a~a koji su tu svoju doku-
mentaciju uputili i hrvatskom Saboru,
odnosno njegovu Odboru za medije, nije
samo rije~ o parama upla}enim vrijednom
Had`iomerovi}u ili FTV-u, nego o ukupno
nepojmljivo visokim tro{kovima promoci-
je, dakle novcu kojim zagreba~ki T-HT
preko Eroneta financira reklamnu kampa-
nju u BiH“, ka`e nam Kulji{, dodaju}i kako
je poznato da je T-HT samo manjinski vlas-
nik Eroneta - ispod 30 odsto, pa iako ima
opciju za kupnju ve}inskog udjela do|e li
do privatizacije, ipak je nelogi~no da tu
tro{i toliko novaca kako bi privukao
potro{a~e kojih, zapravo, nema, odnosno
“takvi su da sa svojim prometom ne vrijede
koliko se u akviziciju njihovog budu}eg
telefonskog tro{ka ula`e“, ka`e Kulji{, pot-
crtavaju}i kako je sve to samo njegova
ocjena.
“Ovi ljudi koji to odobravaju mogu me
demantirati i tvrditi suprotno, ali ima tu jo{
jedna prili~no ozbiljna konsideracija:
Deutsche Telekom, vlasnik T-HT-a upravo
provodi due dilligence Telekoma Srbije,
koji je ujedno vlasnik Telekoma Srpske
(m:tel mre`a) pa se ~ini nelogi~no da gradi
tro{ak na dvije strane… Po meni, to s
poslovnog stajali{ta ne pije vodu, pogotovo
kad vidimo da je kod Eroneta rije~ o svota-
ma od nekoliko desetaka milijuna eura!
Slu~ajno znam da i m:tel ula`e u BiH prib-
li`ne iste svote u marketing (preko mre`e
od, ako se ne varam, 18 agencija u
vlasni{tvu Dragana \ilasa) pa }e biti da je
Bosna mobitelski Eldorado, ili se tu nave-
liko peru neke pare“, tvrdi Kulji{. Podsje}a
da se hrvatski saborski Odbor za medije
“manje-vi{e neslu`beno o~itovao“ kako se
ne isplati uplitati u sve to, pa je potro{a~ki
papir, kako ka`e, za razliku od njega,
odlo`io u odgovaraju}u kutiju za recikla`u.
“[to se ti~e Had`iomerovi}a — i to mi je
posebno upalo u oko pa me navelo da o
svemu ne{to napi{em — vidim kako se sad
pojavio drugi dokument jedne zagreba~ke
transnacionalke koja, kako se ~ini, bruma
neku lovu {to preko Mostara ide na FTV i
to u najkontroverzniju emisiju u eksju-
goslavenskom eteru, u Bakirovih “[ezdeset
minuta”. ‘Brumati’ je ina~e jedan stari dal-
matinski izraz koji ozna~ava tehniku baca-
nje kruha u more prilikom ribolova, da se
privuku kirnje, orade ili u{ate, me|u koje
26
KLONIRANJE
LUDOM RADOVANJE:
Glas javnosti na
sarajevskim ulicama
svojevremeno je pozivao
na kloniranje Bakira
Hadžiomerovića
onda baca{ udicu. Tko tu koga, dakle,
lovi?“, pita se Kulji{, uz konstataciju kako
su zainteresirana strana “neki mostarski
Hrvati“.
“Mi odavde iz Zagreba vi{e ne mo`emo
to~no razabrati tko tu koga, zapravo, u {to i
kako, ali vidimo da se vodi rat, a kako ti
ljudi nemaju na raspolaganju svoje medije
jer su u osebujnoj podjeli interesa u
Federaciji BiH ostali bez ikakvog elektron-
skog sredstva za dizanje d`eve, snalaze se
kako umiju, pa pakuju svojim ro|acima i
neprijateljima preko Bakirova ‘op{tila’. To
{to Bakir, jer mu je to }eif, pritom uredno
pere Dodika i cijelu ‘zlo~ina~ku tvorbu’
Republike Srpske, nije za njih bitno, pa ne
treba na to ni gledati kao na neku veliku
me|unarodnu ili regionalnu zavjeru, ali
o~ekivana je posljedica da se oni koji su
napadnuti, skloni da uzvrate, udru`uju i
nalaze kompromitiraju}i materijal koji }e
raskrinkati njihove protivnike. Ho}u re}i,
slutim da je faks koji imam u ruci procurio
iz krugova koji su se u ovim napadima
osjetili izlo`enima. Zna~i, ako je je jedna
linija bila: Mostar — Sarajevo, pa je uslijedi-
la paljba po jednim Hrvatima od nekoliko
vrsta koji obitavaju u toj metropoli neposto-
je}eg tre}eg entiteta, druga je i{la pravcem
Mostar — Banja Luka, jer svaka akcija izazi-
va reakciju. To, ina~e, pokazuje za{to je
pogre{no potpuno ukloniti Hrvate iz javnog
`ivota u Federaciji i BiH: da djeluju na
povr{ini, a ne torpedom iz zaronjenog stan-
ja, bila bi cijela situacija puno zdravija, sve
bi se moglo raspraviti manje-vi{e otvoreno,
uz uobi~ajene uvrede i kajle, koje nikoga na
Balkanu ne smetaju, ali bez zle krvi koja
nastaje iz osje}aja frustracije i nemo}i“,
analizira Kulji{ cijeli slu~aj.
“BAKIR JE BIO DOBAR NOVINAR”
Kad je pomenuti dokument koji je
plasirao preko “Nezavisnih novina“ u
pitanju, Kulji{ ka`e kako o~ekuje da }e
nadle`ni uraditi svoj dio posla i staviti
ta~ku na cijeli slu~aj.
“Ufamo se u Baji}a. On, dodu{e, ima
puno i pre~ega posla dok nevoljko progoni
cijelu kriminogenu nacionalnu elitu koja je
dvadeset godina upravljala zemljom, ali
novi hrvatski legalisti~ki zanos ne treba
potcjenjivati — ako su Hrvati u ne~emu
dobri osim u korupciji, onda je to u onome
kad se strastveno uhvate da kao birokratske
picajzle cepaju dlaku na dvanaest delova,
pa ako je potrebno i deset godina… Kao {to
ka`e moj novinarski guru, Marko Gr~i},
‘ludilo kod Srba poprima oblik umjetnosti,
a kod Hrvata — znanosti’. No to je jako
pozitivno ludilo ako mu da{ okvir jednog
~inovni~kog dr`avnog ustrojstva, ni{ta
toliko ne pri`eljkujem kao da `ivim u
dr`avi gdje se ne mo`e ni mrdnuti od mili-
jun rigidnih strogo sankcioniranih propisa.
Pa za vikend na beogradske splavove!“, u
svom stilu odgovara Kulji{.
Kako smo pomenuli, mi{ljenje o svemu
nismo mogli dobiti od “progonjenog“
Had`iomerovi}a, koji je dokument sa pot-
pisom Franje Bo`i}a komentirao preko
nekoliko medija, uklju~uju}i i FTV gdje je
“eksluzivno“ gostovao u emisiji “Odgo-
vorite ljudima“.
“Ne}u da ulazim u analizu. Sud treba da
ustanovi vjerodostojnost tog pisma. Ja sam
ponosan na to koliko ih nerviram.
Razumijem Kopanju da je ljut jer smo
razotkrili njegov kriminal. O~ito je ner-
vozan. Radi se o brutalnoj konstrukciji koja
je potpuno o~ekivana od mafija{ke organi-
zacije @eljka Kopanje, Milorada Dodika i
njihovog koalicionog partnera Dragana
^ovi}a“, izjavio je ranije Had`iomerovi}
sebi bliskim medijima, a tvrdnje je negirao
i Franjo Bo`i}:
“Vjerujte, mene je zvao novinar iz
Banje Luke i ja ne znam o ~emu se radi. To
je la` i glupost! Takav dokument ne posto-
ji. Bakira Had`iomerovi}a ja ne poznajem,
niti sam s njime ikada razgovarao. Mo`e se
sva{ta isfabricirati“, kazao je Bo`i} nakon
objavljivanja dokumenta.
Kako nam je pak kazao @eljko Kopanja,
vlasnik i direktor banjalu~kih “Nezavisnih
novina“, na Bakirovom i Bo`i}evom mjes-
tu ne bi bio toliko samouvjeren.
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 INA, MOL, ROCK&ROLL
Slobodan Vaskovi} u februaru preko kurira
NIKICA
NIKICA GR@I]
GR@I] poku{ali da mu uzmu reket u iznosu od
“Krivi~ne
“Krivi~ne prijave
prijave 10.000 eura.
predate
predate Tu`ila{tvu
Tu`ila{tvu “Kurir mi je rekao da su ga poslali
BiH,
BiH, Dr`avnom
Dr`avnom odvjetni{tvu
odvjetni{tvu Borko D`aji} i Slobodan Vaskovi} i da se
Republike
Republike Hrvatske
Hrvatske sprema jedan veliki napad u emisiji FTV-a
(DORH)
(DORH) ii Tu`ila{tvu
Tu`ila{tvu ‘60 minuta’ protiv kompanije ‘Ekvator’.
FBiH”
FBiH”
Rekao je da, ako im po njemu po{aljem
10.000 eura, koje bi odnijeli Bakiru
Had`iomerovi}u, tog emitovanja ne}e
biti”, rekao je novinarima “Nezavisnih“
Davidovi} i dodao da se to navodno desilo
u hotelu Palas, te da mu je kurir novac
tra`io pred dva svjedoka.

“Na`alost, dokument je autenti~an. Da
nismo uvjereni u njegovu autenti~nost, ne
bismo ga ni objavljivali, a na{i advokati }e
se na sudu pojaviti sa dovoljno dokaza, tako
da nas te tu`be nimalo ne uznemiravaju,
jedino su mi smije{ne Bakirove reakcije“,
kazao nam je Kopanja komentiraju}i reak-
cije prozvanog Had`iomerovi}a koji je
podnio niz tu`bi jer ga se nazvalo
“reketa{em“, a istovremeno one koji su ga
prozvali naziva mafija{ima, vo|ama
zlo~ina~kih organizacija...
“Nije prvi put da me Had`iomerovi}
naziva mafija{em i drugim sli~nim pogrdnim
imenima, i na njegove uvrede ne `elim
uop{te odgovarati, iako bih imao mnogo toga
za re}i. Po~ev{i od njegovog porodi~nog sta-
bla pa nadalje. Meni je `ao zbog svega {to se
desilo, a na{i novinari su samo objavili saz-
nanja do kojih su do{li. [teta, Bakir je bio
FRANJO
FRANJO BO@I]
BO@I]
“Had`iomerovi}a
“Had`iomerovi}a ne ne
poznajem,
poznajem, niti
niti sam
sam ss njim
njim
ikada
ikada razgovarao”
razgovarao”
dobar novinar, dodijelili smo mu i nagradu, i
`ao mi je {to je na ovaj na~in do{lo do kraja
jedne novinarske karijere koja je mogla biti
sjajna“, kazao je Kopanja, te dodao kako }e
sve ostalo vezano za ovaj slu~aj pojasniti
advokati i urednici njegove kompanije na
Sudu. Kopanja ka`e da pomenuti slu~aj nije
jedini u kojem se Had`iomerovi} i ekipa
emisije “60 minuta“ povezuju sa uzimanjem
reketa, te da ima informacije da banjalu~ki
istra`ni organi provode ozbiljne istrage o
nekoliko slu~ajeva.
Prema pisanju Kopanjinih “Nezavisnih
novina“ i “Glasa Srpske“, navodno
reketarenje su prijavili i banjalu~ki biznis-
men, vlasnik kompanije Ekvator \or|o
Davidovi}, te Vitomir Popovi}, dekan
Pravnog fakulteta u Banjoj Luci.
Davidovi} tvrdi da su urednik i novinar
emisije “60 minuta“ Had`iomerovi} i
DON VITO
PROTIV BAKIRA
Davidovi} je, tvrdi, pred svjedocima
kuriru rekao da on nikome ne pla}a rekete,
a da je kurir dodao da razmisli jo{ dva-tri
dana.
“Do{ao nakon dva-tri dana i pitao ho}u
li da platim. Ponovio sam da nikada nisam
pla}ao reket niti da }u ikome platiti i dodao
neka pi{u {ta god ho}e. Poslije toga, u
emisiji ‘60 minuta’ koja je emitovana 8.
marta, maksimalno su me ispljuvali.
Vaskovi} je slikao {ahtove, izvje{tava}i da
su me neki du`nici dr`ali u {ahtu tri dana.
Poslije toga podnio sam tu`bu protiv FTV-a
i emisije ‘60 minuta’, te protiv Had`io-
merovi}a i Vaskovi}a”, kazao je “Neza-
visnim“ Davidovi}.
Popovi} je u “Nezavisnim“ ustvrdio da
su mu “ljudi bliski FTV-u” predlagali da plati
Had`iomerovi}u kako bi zaustavio prljavu
medijsku kampanju protiv njega. Popovi},
koji je obavljao du`nosti ombudsmena BiH i
potpredsjednika Suda BiH, izjavio je da }e
imena tih Bo{njaka, koji su, ka`e, njegovi
prijatelji i vrlo ~estiti ljudi, otkriti ako do|e
do su|enja Had`iomerovi}u. U “Nezavi-
snim“ nisu spomenuli da je Popovi} poznat i
po tome {to je novinaru “60 minuta“ Damiru
Kaletovi}u svojevremeno prijetio “metkom u
~elo“, nakon ~ega je on Kaletovi}a tu`io
Sudu zbog neodobrenog snimanja i emitira-
nja njegove izjave.
“FTV i urednik Had`iomerovi} ne bira-
ju sredstva, koriste najgrublje prozivanje
ljudi i najprljaviju retoriku na ovim pros-
torima koja se mo`e uporediti sa
Gebelsovom retorikom iz Drugog svjetskog
rata - da triput izgovorena la` postaje isti-
na”, ustvrdio je Popovi} u okviru op{te
hajke na Had`iomerovi}a.
Popovi}eve i Davidovi}eve izjave pred-
met su navodne istrage u Banjoj Luci, kao i
Had`iomerovi}eve tu`be u Sarajevu, dok
}e se navodni slu~aj mita zasnovan na
dokumentu ~ija autenti~nost tek treba da se
doka`e tako|er najvjerovatnije rasplesti na
nekom od sudova, zavisno od toga koje od
tri tu`ila{tva prije reaguje, ukoliko uop}e
reaguje. 

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 27


Nogomet u novoj godini sa novim skandalima
Predsjednik NS Srednjobosanskog kantona Behudin
Trbojević čelne ljude NS BiH otvoreno proglasio
kriminalcima a Savez kriminalnom organizacijom
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]
^
ini se kako ni nova 2011. godine ne}e
prote}i bez skandala u Nogometnom
savezu Bosne i Hercegovine. I dok su
za lo{ rad, propuste u organizaciji i kriminal
do sada prve ljude bh. ku}e nogometa
optu`ivali uglavnom novinari, biv{i
uposlenici i proslavljeni nogometa{i, izgle-
da kako nova godina za sobom donosi i
druga~iji na~in razmi{ljanja. Tako je, prije
nekoliko dana, govore}i za novoosnovanu
televiziju K1 Behudin Trbojevi}, predsjed-
nik NS Srednjobosanskog kantona, ~lanove
Predsjedni{tva NS BiH Sulejmana
^olakovi}a, Ilju Dominkovi}a i Bogdana
^eku otvoreno optu`io za kriminal, kazav{i
kako NS BiH vodi “udru`ena kriminalna
organizacija na ~elu sa Predsjedni{tvom”.
Trbojevi} je otvoreno govorio o onome o
~emu su do sada pisali samo rijetki mediji,
poput slu~aja sa agencijom Kentaro, koja je
tu`ila NS BiH zbog ugovora o prodaji tele-
vizijskih prava. Naime, NS BiH je, kako
sada stvari stoje, potpisao dva ugovora o
prodaji prava na prijenose utakmice
nogometne reprezentacije BiH, jedan sa
28
SKANDAL NEDJELJE
TE[KE OPTU@BE
ZA KRIMINAL
^lanovi
Predsjedni{tva
NS BiH
BEHUDIN TRBOJEVI]
Bogdan ^eko je druga~iji, ali me je strah da
je i on ogrezao u kriminal
agencijom Kentaro a drugi sa agencijom
SportFive. “Sporne ugovore potpisali su
Iljo Dominkovi} i Munib U{anovi} a to mi
je potvrdio Suljo ^olakovi}, predsjednik
NS BiH. Sada se svi ogra|uju od toga, od
onih koji su potpisali ugovore, a svi su
imali }ara od tih ugovora“, kazao je
Trbojevi} i dodao: “Kentaro zahtijeva
od{tetu od {est miliona eura jer su
Dominkovi} i U{anovi} odlu~ili potpisati
jo{ jedan ugovor o prodaji televizijskih
prava sa drugom agencijom, sa SportFive.
Sve je to jedna grupa ljudi koja ve} pet-
naest-{esnaest godina sjedi u Savezu, jedna da progovori jer su svi u ‘talu’. Tu mislim
skupina ljudi koje ne interesuje fudbal jer na ~lanove Predsjedni{tva. Tu me{etare Iljo
nisu iz fudbala.“ Trbojevi} je potvrdio i ono Dominkovi}, Suljo ^olakovi}, zatim Huso
{to je do sada bila javna tajna, a rije~ je o Gola}. Jedino je Bogdan ^eko po{teniji, ali
rastro{nosti kadrova NS BiH koji su iz bla- mislim da je i on zagrizao u kriminal.“
gajne Saveza grabili novac kako su htjeli. Trbojevi} je kazao i kako se karte za utak-
“U Savez je do{la i tu`ba za tro{kove taksi- mice reprezentacije BiH prodaju “ispod
ja kojeg su koristila gospoda iz Saveza. stola“ a da novac zara|en na taj na~in ~elni-
Potro{ili su na taksi za godinu dana 51 hilj- ci NS BiH stavljaju u svoj d`ep. “Njima je
adu maraka“, kazao je Trbojevi} i dodao: cilj kontrolirati karte, jer imaju svoje tap-
“Uzimali su i rent a car a kada je Munib karo{e kojima daju karte da ih prodaju
U{anovi} osu|en za kriminal, onda je mimo redovnih kanala i te pare idu u nji-
sklonjen. Zna se za sve afere, za nestanak hove privatne d`epove. Zato ih ja zovem
para iz Saveza, za nestanak kase iz zgrade udru`ena zlo~ina~ka sportska organizaci-
Saveza. To svi u Savezu znaju ali niko ne}e ja“, zaklju~io je Trbojevi}. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
Sre}an i rado{}u ispunjen Bo`i}
`eli Vam
Op}ina Stari Grad Sarajevo!
LA@NA ELITA REPUBLIKE SRPSKE

MILORAD DODIK, aktuelni predsjednik RS-a, u vrijeme dok je bio premijer RS-a
preko Investiciono-razvojne banke RS-a dijelio je milionske kredite sinu, bratu,
poslovnim i partijskim prijateljima; u javnosti se sumnja da će ovi krediti biti
vraćeni a dokaz da su ovakve sumnje opravdane je primjer ŽELJKE DRAGIČEVIĆ,
Dodikove specijalne savjetnice, koja je petomilionski kredit koji je od IRB-a RS-a
dobila za pokretanje fabrike Prehrana potrošila na luksuzan život, firmu dovela do
stečaja a kredit već godinu dana ne vraća

@ELJKA DRAGI^EVI] DOBILA OD

DODIKA SEDAM MILIONA KM
KREDITA KOJE NE VRA]A
Istovremeno, Dragi~evi}ka je dobila i iz Bijeljine koja je sada optere}ana s pet
Pi{e: MIRHA DEDI] po milion KM kredita od Komercijalne i miliona KM uz dodatne kamate. Da je

D
ijele}i milionske kredite sinu,
ocu, bratu i najbli`im prijatelji-
ma, Milorad Dodik, aktuelni
predsjednik RS-a, u protekle
~etiri godine Investiciono-razvoj-
nu banku RS-a pretvorio je u najve}u
praonicu novca na Balkanu. Pune}i
bankovne ra~une prijateljima i rodbini
preko IRB-a RS-a, novac od prodaje
Telekoma RS-a je potpuno oplja~kan. No,
kriminalom u IRB-u RS-a vjerovatno se
dok je Dodik na vlasti niko od relevantnih
institucija u RS-u ne}e ni baviti. U pojedin-
im slu~ajevima neki krediti nikada ne}e biti
vra}eni.
SPECIJALNE VEZE LIJEPE SAVJETNICE
Takav slu~aj je sa @eljkom Dragi~evi},
nekada novinarkom RTRS-a, a sada nje-
govom savjetnicom u predsjedni~kom kabi-
netu, koju s Dodikom vezuju bliske pri-
jateljske veze. Dragi~evi}ki je, zahvalju}i
naklonosti biv{eg premijera, IRB RS-a
odobrio kredit od pet miliona KM. Za to se
zalo`io li~no premijer Dodik.
NLB banke. Dragi~evi}ka je u svom zahtje- odobreni kredit bio u slu`bi pranja novca,
vu za kredit navela da }e sredstva ulo`iti u iza{lo je na vidjelo prije mjesec dana kada
razvoj firme Prehrana iz Gradi{ke. Ina~e, je firma Prehrana oti{la pod ste~aj, i to na
Dragi~evi}ka i njen suprug Petar postali su zahtjev zaposlenih u Prehrani koji platu
suvlasnici ove firme za samo 250 hiljada nisu dobijali godinama.
KM. Me|utim, kako saznajemo, Dragi- U me|uvremenu Dragi~evi}i se
~evi}i petomilionski kredit ne vra}aju ve} svoju firmu Ranchy, koja se bavi
godinu dana. proizvodnjom ~ipsa i pahuljica,
Prema podaci IRB-a RS-a, @eljki smjestili u krug Prehrane. Svi dugovi
Dragi~evi} je kredit odobren po ekspresnoj dobavlja~ima pripisivani su
proceduri. Ona je zahtjev za kredit za firmu Prehrani, a dobit se
Ranchy d.o.o. iz Gradi{ke podnijela knji`ila isklju~ivo na
30.07.2008. godine. Iako je bilo vrijeme firmu Ranchy. 
godi{njih odmora, kreditni odbor ga
odobrio istoga dana. Sutradan ga odobrio i
Kreditni odbor Skup{tine akcionara IRB-a
RS-a, kada je i potpisan ugovor o zajmu u
iznosu od pet miliona KM.
Ina~e, stambeni krediti kao i krediti za
pokretanje proizvodnje koje IRB RS-a
odobri izdaju se preko komercijalnih banaka
koje tra`e garanciju za kredit i preuzimaju
obavezu otplate. Dragi~evi}ka je, kao garan-
ciju da }e taj kredit vratiti, stavila dionice
firme Prehrana, {to prema ocjeni stru~njaka
ne predstavlja valjanu i dovoljnu garanciju.
Banka koja joj je dala kredit je Bobar banka

Nakon {to je firmu “Prehrana”

dovela do ste~aja @eljka Dragi~evi}
nagra|ena je mjestom specijalne
savjetnice predsjednika RS-a
Milorada Dodika
30
 KOLIKO VRIJEDI NAKLONOST PREMIJERA

LET U VISOKO
DRU[TVO
Uz Dodikovu
velikodu{nu
finansijsku pomo},
@eljka Dragi~evi}
postala je ugledna
pripadnica
banjalu~kog jet-seta

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 31

 LA@NA ELITA REPUBLIKE SRPSKE

REGIONALNI DOBROTVOR

Dodik dijelio kredite i najvećim srbijanskim

tajkunima koji imaju svoje banke
Po Dodikovim nalozima oprani su milioni maraka preko IRB-a i fondovima zdravstva. Tako|e, poznata je i ~injenica da su
RS-a. Ova banka bi uskoro, kako saznajemo, trebala odobriti 11 IRB krediti veoma ~esto dodjeljivani kompanijama bliskom
miliona KM Gavrilu Bobaru za dokapitalizaciju njegove Bobar vlasti, koji nisu otpla}ivani, ~ime su u stvari ova sredstva
banke u Bijeljini. Upu}eni izvori smatraju da je taj kredit kompen- poklonjena. Jasno je dakle da je odnos prema novcu
zacija za gubitak koji je Bobar pretrpio kada je odobrio kredit ste~enom privatizacijom, a namijenjenom razvojnim projekti-
Slobodanu Stankovi}u, vlasniku Integral in`injeringa, za neke ma, krajnje neodgovoran te da su sredstva u stvari
njegove propale projekte i kredit od pet miliona ispla}en @eljki iskori{tena za podmirivanje li~nih interesa, ili pak prikriva-
Dragi~evi}, zbog ~ega se ova banka na{la u velikoj dubiozi. nje neodgovornosti u raspolaganju bud`etskim sredstvima
Pored toga {to je kredite dijelio prijateljima, podsjetimo da je od strane Vlade RS-a”, ka`e Ivana Korajli}. 
Dodik preko IRB-a odobrio i kredit svom sinu od tri miliona KM, i
to samo 24 sata nakon {to je sin Igor registrovao svoju firmu.
Dodik, koji se nalazi u kreditnom odboru ove banke, kredite je
preko IRB-a dijelio {akom i kapom i svojim prijateljima iz Srbije.
Tako je po vrlo kratkoj proceduri kredit dobio brat Vuka
Dra{kovi}a Rodoljub Dra{kovi}, vlasnik koncerna Swisslion
Takovo i Industrije alata iz Trebinja (IAT). Iako ima svoje banku u
Srbiji, IRB RS je odobrio kredit i Miroslavu Mi{kovi}u, vlasniku
Delte. Za kredit IRB-a aplicirao je i Filip Cepter, tako|e srbijan-
ski biznismen koji ima svoju banku, a kako bi kupio Drvnu indus-
triju [IP iz Kozarske Dubice.
Bez obzira na sve sumnjive plasmane, za biv{eg ministra
finansija Republike Srpske i aktuelnog premijera Aleksandra
D`ombi}a, Investiciono-razvojna banka RS-a imala je klju~nu
ulogu u odr`avanju privredne aktivnosti u proteklom periodu. Po
njemu su krediti IRB RS-a igrali klju~nu ulogu u ubla`avanju
negativnih efekata svjetske ekonomske krize.
Me|utim, Ivana Korajli}, iz Transparency Internationala (TI),
koja se bavila plasmanima IRB-a RS-a, ka`e da su sredstva IRB-a
RS-a do sada raspore|ivana krajnje netransparentno i bez objek- VELKODU[NA POMO] TAJKUNIMA U RECESIJI
tivnih kriterija. “Sredstva IRB-a su, bez ikakve zakonske Miroslav Mi{kovi}, vlasnik Delte, i Rodoljub Dra{kovi}, vlasnik
osnove, kori{tena za popunjavanje praznina u bud`etu RS-a Swisslion Takovo

 Epilog privatizacije u Prehrani je minus
od oko 10 miliona KM, na koliko se proc-
jenjuje dug ovog preduze}a prema radnici-
ma, dobavlja~ima, komunalnim predu-
ze}ima i dr`avi. Najgore su pro{li radnici.
Prehrana je sa radnicima 2005. potpisala
ugovor o radu, a poslije godinu dana svi su
fakti~ki ostali bez posla.
Dragi~evi}i su, kako tvrde za na{ list
zaposleni u Prehrani, zloupotrijebili peto-
milionski kredit i umjesto da izmire obaveze
prema radnicima i dobavlja~ima kupovali
luksuzna auta, stanove i vikendicu. Malver-
zacije, koje se u posljednje dvije godine
odvijaju u Prehrani, prema tvrdnjama
zaposlenih, u svakoj drugoj zemlji bile bi
predmet interesovanja Tu`ila{tva.
TU@BA PREVARENIH RADNIKA
“[ezdeset uposlenih u Prehrani je ostalo
bez primanja, a obaveze ove firme prema
povjeriocima koje su milionske ostale su
neizmirene. Radnici su pokrenuli ste~aj jer
im od 2004. godine nije povezan radni sta`,
{to je trebao po zakonu da uradi novi vlas-
KREDIT BEZ VALJANOG
POKRIĆA: “Veliki apsurd
je što je Željka Dragičević
za kredit od pet milion
KM pod hipoteku stavila
Prehranu a kredit digla
na firmu Ranchy”
nik, koji je sa firmom preuzeo obaveze da
im isplati zarade i o`ivi preduze}e, {to nije
u~injeno”, ka`e za na{ list Jovo Jovanovi},
predsjednik granskog sindikata poljopri-
vrede RS-a.
Da bi dobili plate i doprinose za
posljednjih pet godina, stotinjak radnika
“Prehrane“ iz Gradi{ke tu`ilo je preduze}e.
To nije prvi put da radnici tu`e preduze}e.
Naime, u prethodnoj sudskoj epizodi, rad-
nicima Prehrane zajedno sa jo{ 200 radnika
Mesne industrije “Levita“, u procesu protiv
Levite, koja je prije tri godine bila sastavni
dio Prehrane, dosu|en je ukupan iznos od
1,2 miliona KM.
Ina~e, najve}i akcionari Prehrane su
@eljko Stojanovi} i @eljka Dragi~evi} sa po
24,7 posto vlasni~kog udjela. Me|utim,
na{i sagovornici tvrde da je Dragi~evi}ka
ve}inski vlasnik ove firme jer pored toga
{to kontroli{e 49,4 odsto i Fond za restitu-
ciju joj je ustupio svoje dionice od 2,06
odsto udjela, {to joj daje mogu}nost da ima
ve}inski paket od 51 odsto.
Predsjednik Upravnog odbora Prehrane
je @eljkin svekar Aran Dragi~evi}, ina~e
biv{i predsjednik SO Oku~ani.
U aprilu pro{le godine Dragi~evi}i su na
licitaciju poku{ali br`e-bolje da prodaju
Prehranu, me|utim radnici su ih pre-
duhitrili pokrenuv{i ste~aj ove firme.
Poku{aj da se imovina Prehrane, vrijedna
4,3 miliona maraka, proda na licitaciji u
Osnovnom sudu u Gradi{ki je propao. Na
prvom ro~i{tu sve ponude bile su manje od
polovine utvr|ene vrijednosti. Na drugom
ro~i{tu, uslov da ponude ne budu manje od
tre}ine vrednosti preduze}a tako|e nije

32 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.


zadovoljen. Sud izvr{ni postupak vodi po
zahtjevu biv{ih radnika, ODJKP “Vodovod“
Gradi{ka, Ranchy d.o.o. Gradi{ka i Poreske
uprave iz Banjaluke. Zbog dugova na{la se
na dobo{u cjelokupna imovina preduze}a
koje raspola`e sa 12.860 kvadrata zemlji{ta i
7.500 kvadrata fabri~kog prostora.
OPLJA^KANA I
UPROPA[TENA FABRIKA
Prije mjesec dana, me|utim, po odluci
banjalu~kog Okru`nog privrednog suda pre-
duze}e Prehrana je oti{lo pod ste~aj. Ste~aj
ovog preduze}a zatra`ili su radnici, obra-
zla`u}i da firma du`i niz godina uop{te ne
obavlja registrovanu djelatnost, a da se njena
imovina zloupotrebljava.
Privremeni ste~ajni upravnik je na ro~i{tu
izjavio da Prehrana raspola`e zna~ajnom
imovinom koja je sadr`ana u nepokretnosti-
ma, opremi, alatima, voznom parku, biro
opremi, dugoro~nim plasmanima i kratko-
ro~nim potra`ivanjima u knjigovodstvenom
iznosu od 12,2 miliona KM.
Zbog prestanka proizvodnje u Prehrani,
ovo preduze}e je do{lo u situaciju da
nagomila gubitak od oko 3,7 miliona KM,
koji je “pojeo” zna~ajan dio osnovnog kapi-
tala. Ukupne obaveze preduze}a, kojem su
blokirani ra~uni, dostigle su ne{to vi{e od
tri miliona KM, od ~ega najvi{e prema
dobavlja~ima (oko milion maraka) i rad-
nicima 877.000 KM.
“Mi smo dva puta podnijeli zahtjev za
ste~aj. Prvi put 2009. godine, iako smo
imali sve zakonske uslove, na sudu kod
ljudi do kojih je to do{lo a koji su o~ito bili
korumpirani to nije pro{lo. Tada su vlasni-
ci Prehrane imali dugovanja samo prema
PIO preko milion KM, a prema nama rad-
nicima po pravosna`nim presudama negdje
oko 800 hiljada KM. Kod drugog ste~aja,
prema presudama Osnovnog suda
Gradi{ka, dobili smo preko milion KM koje
nam nikada nisu isplatili. Du`ni su nam
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KOLIKO VRIJEDI NAKLONOST PREMIJERA
RASKO[NO
RASKO[NO IMANJE
IMANJE PREDSJEDNIKA
PREDSJEDNIKA RS-a
RS-a
Dodik
Dodik je
je kreditima
kreditima IRB-a
IRB-a RS-a
RS-a prvo
prvo obezbijedio
obezbijedio najbli`e
~lanove
~lanove porodice,
porodice, aa potom
potom prijatelje
prijatelje ii poslovne
poslovne partnere
plate od 2004. godine”, ka`e za na{ list
Gojko Antoni}, biv{i uposlenik Prehrane.
“Veliki apsurd je {to je @eljka
Dragi~evi} za kredit od pet milion KM pod
hipoteku stavila Prehranu a kredit digla na
firmu Ranchy. U Prehranu ni{ta nije ulo`eno
osim farbe kojom su ofarbali ogradu oko
fabrike. Pored toga, Aran Dragi~evi}, kao
predsjednik poslovodnog odbora, bez lici-
tacije je prenio dio kapitala Prehrane na sina
Petra Dragi~evi}a, @eljkinog supruga.
Ranchy, koji je proizvodio smoki i flips, ve}
du`e vremena ni{ta ne proizvodi. Firma
Ranchy nalazi se u krugu fabrike Prehrana,
zapravo je iznajmila njene prostorije pod ki-
riju, a nikada na ime kirije nisu Prehrani ni
jednu marku platili. Pored toga, oni su sa
Upravom carina napravili ugovor da se u
krugu fabrike Prehrana deponuju roba sa
carinskog terminala. Tako da je dvori{te
puno automobila, a skladi{ta puna roba.
Prehrana je oplja~kana, iz nje su skidali radi-
jatore i vozili u Banju Luku. Kada je ste~ajni
upravnik Mile Hajdar u{ao u Prehranu, Aran
DODIKOVA DOBRA VILA
@eljka Dragi~evi} je prvim porodiljama
u 2011. godini u ime predsjednika
Dodika darivala dukate
najbli`e
partnere
Dragi~evi} je po~eo da pri~a kako }e on da
kupi Prehranu. U me|uvremenu, mi smo
pokrenuli ste~aj i podnijeli tu`bu za skidanje
hipoteke. To je na sudu i {ta }e od toga biti,
jo{ ne znamo”, ka`e za na{ list Gojko
Antoni}, koji je progla{en tehnolo{kim
vi{kom kao rukovodilac komercijalne opera-
tive u Prehrani.
@eljkin svekar Aran Dragi}evi}, pred-
sjednik Upravnog odbora Prehrane, ka`e da
nisu sporne tu`be radnika za dugove od
kojih je ve}i dio navodno naslije|en od
Levite. On se pravda da su radnici upu}eni
na ~ekanje zato {to za ovu fabriku nije bilo
posla, zbog sku~enog tr`i{ta RS-a. Svekar
@eljke Dragi~evi} se zala`e isklju~ivo za
prodaju ovog preduze}a, kako bi vratili
dugove. To je po zakonu, tvrdi on, i dru-
goga rje{enja nema.
Njegova snaha @eljka Dragi~evi},
otkako je iz sela Veri}a kod Prijedora do{la
u Banju Luku, ve}inu “poslova” zavr{avala
je preko veze. Tako je kao novinarka
RTRS-a sa zavr{enom trgova~kom {kolom
Fakultet politi~kih nauka u Banjoj Luci
upisala nakon intervencije tada{njeg
generalnog direktora RTRS-a An|elka
Kozomare. On je na memorandumu RTRS-
a ovom fakultetu uputio zahtjev u kojem je
tra`io odnosno intervenisao da se
Dragi~evi}ka upi{e na ovaj fakultet.
Kao dokazana propala privrednica
@eljka Dragi~evi} je prije tri mjeseca posta-
la savjetnica predsjednika Republike
Srpske. Naime, @eljka je u Dodikov kabinet
instalirana dva mjeseca prije njegovog
dolaska, a prvi zadatak joj je bio da u ime
predsjednika Dodika prvoro|enoj bebi u
ovoj godini pokloni zlatnik. Da je
Dragi~evi}ka na prijateljstvu sa Dodikom
dobro profitirala, to je o~ito, a da li }e sa
savjetni~kog mjesta uspjeti u poku{aju da
ga odobrovolji da joj otpi{e dug od sedam
miliona KM, tek }e se vidjeti. 
33
VLADIKA GRIGORIJE, LI^NOST NEDJELJE
Vladika zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije nakon gotovo dvije decenije
vratio sjedište Eparhije u Mostar i pozvao Srbe da se vrate na svoja vjekovna
ognjišta, analitičari smatraju da će njegov službeni povratak imati veliki značaj za
povratak Srba u ovaj grad ali i za obnovu porušenog Sabornog hrama koja je u toku
VELIKI POVRATAK SRBA U MOSTAR
Pi{e: MIRHA DEDI]
M
ostar je, nakon gotovo dvije
decenije, ponovo postao sje-
di{te Eparhije zahumsko-her-
cegova~ke i primorske. Nadu
da }e se stvari u Mostaru
po~eti mijenjati, mostarskim Srbima, ali i
svim ostalim gra|anima Mostara, vratio je
episkop zahumsko-hercegova~ki vladika
Grigorije, koji je nakon 18 godina svoje
sjedi{te iz Trebinja vratio u Mostar,
uputiv{i poziv mostarskim Srbima da se
vrate u svoj grad. Predvode}i svetu liturgi-
ju, vladika Grigorije je poru~io:
“Kao {to je crkva, pred kojom se nalazi-
mo, ukopana duboko u zemlju, tako smo i
mi ~vrsto ukorenjeni u ovom gradu. Bez
Srba, kao i bez Hrvata i bez Bo{njaka, ovaj
grad ne bi bio to {to jeste - simbol stapanja
raznolikih kultura, tradicija i duhovnosti.
ODR@IVI POVRATAK
Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić
obećao pomoć povratnicima
Oko 300.000 konvertibilnih maraka
kantonalna Uprava za izbjegle i raseljene
osobe osigurala je pro{le godine za
obnovu ku}a i odr`avanje kolektivnih cen-
tara. Mostarski gradona~elnik Ljubo
Be{li} priznaje kako se radi o simboli~nim
sredstvima koji ne mogu garantovati
stvaranje uslova za odr`ivi povratak. Ve}u
finansijsku podr{ku o~ekuje od donatorske
konferencije koja bi se narednog mjeseca
trebala odr`ati u Mostaru.
“Prije svega, Grad Mostar je
obe}ao odre|ena sredstva za obnovu
Saborne crkve i on }e svoje obe}anje
ispuniti. [to se ti~e povratnika, ono
{to mi mo`emo u~initi, to je svakako
dobra suradnja sa dva ministarstva iz
Grad na Neretvi je nakon dvije decenije ponovo sjedi{te
eparhije zahumsko-hercegova~ke
36
Zato danas, sa ovog mesta, pozivam sve
pravoslavne porodice da se vrate i obnove
svoje domove, kako bi svedo~e}i veru u
Hrista i ~uvaju}i ljubav prema bli`njima, u
miru nastavili da `ive u gradu u kojem su
ro|eni njihovi dede i o~evi.“
Tom prigodom je liturgiju u Staroj crkvi
pored Grigorija, slu`ilo vi{e vladika,
umirovljeni episkop zahumsko-hercego-
va~ki Atanasije, te mitropolit crnogorsko-
primorski Amfilohije.
Koliko je povratak episkopskog sjedi{ta
zna~ajan za Mostar, najbolje svjedo~i veliki
broj vjernika iz ~itave Hercegovine koji su
se okupili na ovom sve~anom doga|aju.
Prema ocjeni analiti~ara, povratak episkopa
Grigorija u Mostar mo`e se tuma~iti i kao
promjena politike Srpske pravoslavne
crkve u tretiranju Bosne i Hercegovine kao
jedinstvenog duhovnog prostora, odnosno
kao zaokret od dosada{nje politike insisti-
ranja na srpskom identitetu isklju~ivo u
Federacije i Republike Srpske. Na taj
na~in mi uistinu poma`emo povrat-
nicima, prije svega da obnove svoje
domove. Isto tako, pripremamo jedan
projekat u kojem }emo poku{ati
pomo}i svim Mostarcima, ne samo
Srbima, nego svima, jer te{ka
ekonomska situacija i velika neza-
poslenost je upravo ne{to {to nam
ka`e da trebamo poduzimati neke
mjere, iako, na`alost, to nije
nadle`nost Grada. Svakako }emo se
potruditi ve} u narednom mjesecu i
imati jednu gospodarsku konferenciju,
da vidimo u kom pravcu mo`emo
najbolje da pomognemo na{im
sugra|anima“, naveo je Be{li}. 
Republici Srpskoj. Naime, analiti~ari sma-
traju da povratkom episkopa Grigorija u
Mostar Crkva prihvata BiH, kao i to da Srbi
trebaju da `ive u Federaciji BiH. Isto tako
mi{ljenja su da Crkva `eli da za{titi svoje
interese na {iroj teritoriji BiH odnosno da
povrati u svoj posjed sve ono {to je nekada
izgubila.
VA@AN DOGA\AJ
U ISTORIJI SPC-a
Grigorije se u besjedi posebno osvrnuo
na po~etak svog stolovanja u Mostaru,
kazav{i da grad na Neretvi bez Srba ne
mo`e biti ono {to je oduvijek bio, kao ni
bez Hrvata i Bo{njaka.
“Zajednica je preduslov uspeha i opstan-
ka, a zahteva trpljenje, istrajnost i
razumevanje. Zajednica podrazumeva i
bra}u drugih veroispovesti s kojima veko-
vima `ivimo ovdje, rame uz rame, u gradu
na Neretvi. Samo okrenuti jedni prema
drugima i otvoreni jedni prema drugima
mo`emo ujediniti ovaj grad i krenuti dalje
pogleda usmerenog ka budu}nosti kojom je
jedino mogu}e prevladati sve neda}e iz
pro{losti”, kazao je vladika Grigorije,
dodav{i da je Mostar simbol preplitanja kul-
tura, simbol srastanja, te razli~itost i sudar
svjetova, bogatstvo i raznolikost i ako mu se
bilo {to oduzme - on nije ono {to jeste.
Vladika Grigorije je istakao da je
povratak sjedi{ta eparhije u Mostar jedan
od najzna~ajnijih doga|aja u povijesti
Crkve u Hercegovini i episkopiji.
Samoj sve~anosti kojom je obilje`en
povratak eparhije prisustvovao je veliki
broj uzvanika s podru~ja Hercegovine, a
neizostavan je bio i mostarski grado-
na~elnik Ljubo Be{li}, koji je ponovio da
pravog Mostara nema bez njegova tri naro-
da, koja ga i ~ine posebnim. U tom kontek-
stu istakao je da je povratak vladike
Grigorija velika i zna~ajna stvar za Mostar,
i to ne samo za Srbe, nego i za sve druge
koji `ive u ovom gradu.
Vladika Grigorije je kazao da je njegov,
kao i stav Sinoda i patrijarha Irineja, da ni
druge crkvene op{tine ne}e biti zanemarene 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 BiH JEDINSTVENI DUHOVNI PROSTOR SPC-a

Foto: Mario Ili~i}

VA@AN I
ODGOVORAN ^IN

Vladika Hercegova~ki pravoslavni

poglavar povratkom u Mostar
uputio je sna`nu poruku o
su`ivotu i toleranciji

Grigorije
povratnik
u Mostar

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 37

 VLADIKA GRIGORIJE, LI^NOST NEDJELJE
 jer eparhijski arhijerej treba jednako da
bude prisutan i u Mostaru, Trebinju,
Nevesinju i cijeloj Hercegovini.
“Episkopi treba da budu stalno uz svoj
narod, i bivali su kroz celokupnu na{u
istoriju, kada se be`alo i kada se vra}alo,
ku}ilo i gradilo - uvek tamo gde je bilo
najpotrebnije”, navode u Grigorijevom
kabinetu i dodaju da je u zahumsko-herce-
gova~koj eparhiji u Mostaru prisustvo
episkopa naro~ito potrebno.
5.000 SRBA NAMJERAVA
SE VRATITI U MOSTAR
Mostar, kako isti~u, svojim polo`ajem
omogu}ava dinami~niji kontakt i ~e{}e
prisustvo episkopa u ostalim gradovima
crkveno- administrativne oblasti. Obnavlja-
BUNTOVNI VLADIKA
Vladika Grigorije podržao Paradu
ponosa koja je nedavno održana u
Beogradu, a koju su oštro osudili
svi episkopi SPC-a
Ina~e, vladika Grigorije je do{ao u `i`u
javnosti prije dvije godine, kada je napisao
otvoreno pismo o mnogobrojnim crkvenim
problemima i skandalima, u kojem nije
izostalo ni otkrivanje saradnika slu`bi
bezbjednosti u SPC-u. Svojevrsna „ispovi-
jest“ jednog od najmla|ih srpskih episkopa
uzdrmala je tom prilikom SPC. Grigorije je
vrlo blizak sa predsjednikom RS-a
Miloradom Dodikom, ali i predsjednikom
Srbije Borisom Tadi}em. Kada se nakon
smrti patrijarha Pavla birao novi patrijarh,
vladika Grigorije je u nekim crkvenim kru-
govima vi|en kao novi poglavar SPC-a.
Foto: Mario Ili~i}
38
HERCEGOVA^KO-CRNOGORSKI
HERCEGOVA^KO-CRNOGORSKI DOGOVOR
Kada se izvla~ilo koji }e od episkopa biti
patrijarh, u jednoj od tri koverte nalazilo se
i njegovo ime.
Stavovi vladike Grigorije uveliko se raz-
likuju od episkopa SPC-a. Tako je Paradu
ponosa koja je nedavno odr`ana u
Beogradu, a koju su o{tro osudili svi
episkopi SPC-a, Grigorije podr`ao kazav{i
da su i na „Paradi ponosa” na{a bra}a i
sestre. Grigorije je tako|e podr`ao muftiju
Zukorli}a u njegovim posljednjim istupi-
ma: ”Pomalo iznena|uje njegova samou-
verenost, ali i to je plod njegove vere,”
kazao je Grigorije. 
MOSTAR,
MOSTAR PRIJE
SVEGA
Vladika Grigorije i
Milorad Dodik
Vladike
Vladike Amfilofije,
Amfilofije, Grigorije
Grigorije ii Atanasije
Atanasije
predvodili
predvodili su
su liturgiju
liturgiju uu Mostaru
Mostaru
nje starog sjedi{ta po~etak je novog raz-
doblja u istoriji Eparhije i va`an korak u
normalizovanju `ivota na njenoj teritoriji,
ali i u Republici Srpskoj i Bosni i
Hercegovini.
Humska episkopija sa sjedi{tem u
Stonu, poznata i kao Zahumska, Herce-
gova~ka, Trebinj{ka, Hercegova~ko-za-
humska, osnovana je 1219. godine.
Sjedi{te Eparhije zahumsko-hercegova~ke
u Mostaru je bilo od 18. vijeka, a tokom
posljednjeg rata premje{teno je u Trebinje,
odnosno u manastir Tvrdo{. Vladi~anski
dvor u Mostaru jo{ nije do kraja obnovlj-
en, ali se u SPC-u nadaju da }e i njegova
obnova biti uskoro zavr{ena.
Hercegova~ki mediji objavili su da na
povratak u dolinu Neretve ~eka oko 5.000
Srba ~ije ku}e nisu obnovljene. Da bi taj
problem bio rije{en, neophodno je da se u
njihov povratak uklju~e i entiteti, dr`ava i
me|unarodna zajednica.
Srpsko gra|ansko vije}e Mostara sma-
tra da je povratak Srba na podru~je tog
grada veoma spor, a kao glavni razlog se
isti~e i nemogu}nost zapo{ljavanja.
Predsjednik SGV-a Mostar G oran
Kosani} tvrdi da se u gradu na Neretvi ne
po{tuje odluka o konstitutivnosti naroda
pri zapo{ljavanju Srba u dr`avnim institu-
cijama i preduze}ima. Kosani} ka`e da se,
prema nezvani~nim podacima, poslije rata
u Mostar vratilo oko 4.000 Srba, ali da on
sumnja u taj podatak.
Povratak Srba u Mostar po~eo je jo{
prije dvanaest godina, a zajedno s naro-
dom u dolinu Neretve vratili su se i
pravoslavni sve{tenici koji su po~eli
obnovu poru{enih hramova i manastira.
Zadnjih godina obnovljena je Stara
pravoslavna crkva u Mostaru, manastir
@itomisli}i, djelimi~no je obnovljena
crkva u Bijelom Polju, a pro{le godine
po~ela je obnova Saborne crkve u
Mostaru. Tokom 2010. godine regi -
strovano je 1.250 zahtjeva Srba za
povratak u Mostar. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
TERORISTI^KI NAPAD NA KOPTE

Atentat u ALEKSANDRIJI na pripadnike koptske zajednice, najveći teroristički

napad u Egiptu u posljednjih petnaestak godina, snažno je potresao ovu najutje-
cajniju arapsku zemlju, čije vlasti, u strahu od novih ataka, uoči pravoslavnog
BOŽIĆA pripremaju najopsežnije sigurnosne mjere u povijesti
Pi{e: DANKA SAVI]

N
SLOBODAN [OJA, AMBASADOR BiH U EGIPTU

akon {to je, prvog januara, dvade-

setak minuta poslije pono}i,
ispred jedne koptske crkve u cen-
tru Aleksandrije, u trenucima kad
su vjernici izlazili sa molitve,
bomba{ samoubica napao grupu Kopta i
usmrtio, po posljednjim podacima, 22
osobe a 97 ranio, sve je ve}i strah od daljn-
jeg pogor{anja stanja u ovoj zemlji. [aroli-
ka Aleksandrija, drugi po veli~ini grad u
Egiptu, u kojoj pored ve}inskih Arapa, `ive
Jermeni, Grci, Libanci, Sirijci, Englezi,
Kopti... sada je vrlo uznemirena zbog ubis-
tava u novogodi{njoj no}i. Neko `eli da
Egipat eksplodira i da podstakne “vjerski
gra|anski rat”, upozoravaju ovih dana
vode}i egipatski listovi. Porast tenzija,
uglavnom provociranih izvana, izme|u
kr{}ana i muslimana u Egiptu, naro~ito u
Kairu i Aleksandriji, Egipat dovodi u neza-
hvalnu poziciju - vlasti jo{ vi{e pozivaju na
suzdr`anost i toleranciju, ali te{ko da mogu
suzbiti tjeskobu zbog osje}aja da }e privid-
no normalan `ivot trajati samo do novog
sli~nog napada.
TERORISTI^KI ^IN
OSMI[LJEN IZVAN EGIPTA
Kopti su najve}a kr{}anska vjerska
zajednica na Bliskom istoku, a u Egiptu
~ine pribli`no deset posto od osamdeset
miliona stanovnika. Procjene stru~njaka
govore da su napadi na arapske kr{}ane
“metoda” kojoj sada sve vi{e pribjegavaju
terorist~ke grupe, revoltirane time {to je
Egipat veoma jasno odvojio religiju od
dr`ave. Religiji je dato veoma zna~ajno
mjesto u egipatskom dru{tvu i duhovnom
`ivotu, ali ne i u javnom politi~kom. Iako se
ne mo`e tvrditi da su Kopti ravnopravni u
egipatskom dru{tvu (recimo, od 454 mjesta
u egipatskom parlamentu, Kopti imaju tek
jedno), u Egiptu ipak postoji relativno
zadovoljavaju}a vjerska tolerancija. Ako
imamo u vidu veli~inu Egipta, kao i duh
koji promovira zvani~na vlast, izlivi
mr`nje, pojedina~ni incidenti, posebno u
manjim sredinama, ~esto su vi{e problem 
Nastavak na 46. stranici
Za pravoslavni Božić egipatske
vlasti pripremaju bezbjednosne
mjere kakve do sada nisu viđene u
ovoj zemlji!
Ambasador BiH u Egiptu Slobodan darnosti... Situacija posljednjih par
[oja, u svojstvu ambasadora zemlje koja dana je veoma kriti~na, naro~ito kad se
predsjedava Vije}em sigurnosti UN-a, i ima u vidu da }e 7. januara pravoslavni
ma|arski ambasador Peter Kveck, ~ija je hri{}ani Egipta slaviti Bo`i}. Radost tih
zemlja po~etkom godine preuzela {estomj- osam do deset miliona ljudi, ta~ne sta-
ese~no predsjedavanje EU-om, izdali tistike ne postoje, neizbje`no se mije{a
su dva saop{tenja povodom atentata. sa neizvjesno{}u i strahom. Mjere
Zanimljivo je da je ambasador [oja bio prvi bezbjednosti koje se pripremaju bi}e
strani diplomata kojeg je primio Papa vjerovatno najve}e u istoriji Egipta”,
[enuda III. “Bosna i Hercegovina je u ka`e za na{ list ambasador [oja. 
svojstvu zemlje koja predsjedava
Savjetom bezbjednosti UN-a promptno Slobodan
reagovala na de{avanja u Egiptu. [oja
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
Neboj{a Radmanovi} uputio je, osim
izraza sau~e{}a i sna`ne osude atenta-
ta, i na{u podr{ku principijelnoj
spoljnoj politici Egipta. Ja sam
po~etkom sedmice imao sastanak sa
Papom [enudom III, opet u svojstvu
ambasadora zemlje koja predsjedava
Savjetom bezbjednosti UN-a, kome sam
tako|e uputio izraze sau~e{}a i soli-
STRAH,
STRAH, NEVJERICA,
NEVJERICA, BIJES
BIJES
Teroristi~ki
Teroristi~ki napad
napad ispred
ispred crkve
crkve uu
Aleksandriji
Aleksandriji bio
bio je
je povod
povod za
za izlazak
izlazak na
na ulice
ulice
pripadnika
pripadnika koptske
koptske zajednice
zajednice uu Egiptu
Egiptu

Osnovni razlog napada nesumnjivo je namjera da se destabilizira

zemlja u kojoj islam ne igra glavnu ulogu u dru{tvu
40 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 NOVO ISKU[ENJE ZA EGIPAT

EGIPAT U STRAHU OD
GRA\ANSKOG RATA

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 41

 EVROPA, ODMAH
GR^KA NAJAVA O Bjelorusija ostaje i bez evropske
GRADNJI ZIDA NA
GRANICI SA
milijarde eura
CIJENA POBUNE U BJELORUSIJI
TURSKOM Nakon decembarskih predsjedni~kih
izbora, na demonstracijama odr`anim u
U namjeri da zaustavi sve ve}i priljev
Minsku uhap{eno je gotovo 600
ilegalnih imigranata u zemlju, Gr~ka pripadnika opozicije
planira izgraditi ogradu du` granice s
Turskom, a ova najava je odmah izaz-
vala brojne reakcije. Ministar za za{titu
gra|ana Christos Paputsis izjavio je
da se zid namjerava graditi jer je u
samo posljednjih {est mjeseci 33.000
ilegalnih doseljenika otkriveno du`
gr~ko-turske granice, uglavnom iz
Afganistana, Al`ira, Pakistana, Somalije
i Iraka. Prema njegovim rije~ima, 206
km duga barijera }e biti sli~na onoj
kakva je podignuta na granici SAD-a i
Meksika.Vi{e od 200 imigranata svako-
ga dana u|e iz Turske u Gr~ku. Osim
{to ulaze u Gr~ku, imigranti na taj na~in
ulaze i u {engenski prostor te se dalje
relativno lako njime mogu kretati.
Posljedica toga je da 80 posto ilegalnih
doseljenika koji `ive u EU sti`u upravo
preko Gr~ke. Evropska komisija je
izrazila rezerviranost prema planu
Gr~ke da zatvori jedan dio svoje
kopnene granice s Turskom. Izgradnja
zida koju su najavile gr~ke vlasti je
na~in da se izvr{i pritisak na njihove
evropske partnere da produ`e misiju
Frontexa koja se pokazala skupa a koja
se zavr{ava narednog mjeseca.
Realizacija plana bi mogla pogor{ati
ionako te{ke odnose s Ankarom.

BALTI^KE ZEMLJE
@ELE [TO PRIJE
UVESTI EURO Ministri vanjskih poslova EU-a namjeravaju krajem
Estonija je od prvog januara uvela euro
mjeseca raspravljati o Bjelorusiji, a predsjednik ove
i tako postala prva zemlja biv{eg soci- zemlje Aleksandar Lukašenko ponovo će se naći na listi
jalisti~kog bloka koja je to uradila.
Poljaci, recimo, ne namjeravaju uvesti Evropske unije za zabranu izdavanja viza
zajedni~ku evropsku valutu prije 2015.,

a ^esi jo{ ~etiri godine ne planiraju
odrediti ni mogu}i datum njezina
uvo|enja. Sve nove ~lanice EU-a, koje
su u EU u{le 2004. i 2007., obvezale su
se uvesti euro kad ispune uvjete, ali ih je
svjetska gospodarska kriza udaljila od
te namjere. Slovenija je uvela euro
2007., Cipar i Malta 2008., a Slova~ka
2009. godine. Rumunski predsjednik
Traian Basescu ne isklju~uje da njego-
N
akon pro{losedmi~nog protjerivanja
OSCE-a iz Bjelorusije i osuda koje su
uslijedile u Evropi i SAD-u, Evropska
unija razmatra kakve bi korake protiv ove
zemlje trebalo poduzeti. Ministri vanjskih
poslova EU-a namjeravaju se sastati 31.
januara kako bi raspravljali o Bjelorusiji.
Sada je ve} izvjesno da }e predsjednik
Bjelorusije Aleksandar Luka{enko biti
vra}en na listu Evropske unije za zabranu
izdavanja viza, zajedno sa jo{ nekoliko
desetina zvani~nika odgovornih za post-
izborno nasilje i hap{enja. Podsjetimo da je
nakon spornog ishoda predsjedni~kih izbo-
ra u decembru, na kojima je Luka{enko
osvojio ~etvrti predsjedni~ki mandat, kren-
uo u obra~un sa neistomi{ljenicima -
uhap{eno je gotovo 600 pripadnika opozi-
cije od kojih su neki osu|eni na dvosed-
mi~nu zatvorsku kaznu. Evropska je unija

42 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

e ekonomske pomoći od tri
od 2004. vi{e puta donosila sankcije protv
Minska te, izme|u ostalog, zabranila
Luka{enku kao i pripadnicima njegovog
re`ima da putuju u EU. Unija je uvela vizne
sankcije za Luka{enka i ~etrdesetak
zvani~nika u sli~nim okolnostima nakon
izbora 2006. godine. Zabrana je ukinuta za
ve}inu bjeloruskih zvani~nika dvije godine
kasnije, kada su oslobo|eni politi~ki
zatvorenici. U me|uvremenu, stvari su se
izmijenile - nakon dugog razdoblja eko-
nomskog rasta, velikim dijelom i zbog
niskih cijena ruske nafte i plina, Bjelorusija
je trenutno u problemima jer je i Rusija
donekle promijenila svoju politiku. Zato je
Bjelorusija slala signale dobre volje prema
EU, kojoj je ova zemlja va`na zbog
plinovoda koji iz Rusije kroz njen teritorij
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
EVROPSKO
UPOZORENJE
BJELORUSIJI:
Evropska unija će
razmotriti i druge
mjere, među kojima je
ukidanje svih projekata
EU-a povezanih sa
bjeloruskim vlastima
Aleksandar
Luka{enko
idu na zapad, a to je rezultiralo ukidanjem
zabrane za Luka{enka i 35 du`nosnika da
putuju na teritorij EU-a, te najavom o dobi-
janju evropske pomo}i od tri milijarde eura
koja je sada vrlo upitna. Ministar vanjskih
posova [vedske Carl Bildt, za portal
EUobserver, upozorio je ovih dana da
odgovor EU-a na ta hap{enja ne}e biti
ograni~en na uskra}ivanje viza, te da
ekonomska pomo} od tri milijarde eura za
naredne tri godine, koju je EU ponudio
Bjelorusiji prije izbora, nije vi{e na stolu do
daljeg. Unija }e razmotriti i druge mjere,
me|u kojima je ukidanje svih projekata
EU-a povezanih sa bjeloruskim vlastima, te
isklju~ivanje Bjelorusije sa sastanaka u
okviru Isto~nog partnerstva EU-a.
(D. Savi})
va zemlja uvede euro kasnije od
predvi|enog datuma, 1. januara 2015.,
kako bi se bolje pripremila i izbjegla
gr~ki scenarij. Bugarska je, s druge
strane, odlu~na uvesti euro {to je
mogu}e prije, kao i balti~ke zemlje,
Latvija i Litva. Za ovu posljednju
2014. je, prema najavama vladinih
du`nosnika, “ strate{ki cilj”. Zajedni~ku
evropsku valutu dijeli 17 zemalja
~lanica.
UNIVERZALNI
PUNJA^I ZA
MOBITELE
Evropska komisija objavila je uo~i
Nove godine da su evropska tijela za
normizaciju izradila uskla|ene
standarde za proizvodnju univerzalnih
punja~a za razli~ite marke mobitela,
{to }e omogu}iti da se takvi punja~i
pojave na tr`i{tu ve} u prvim
mjesecima 2011. Univerzalni punja~
slu`it }e samo za mobitele koji se
mogu spajati na internet jer }e oni u
sljede}e dvije godine biti najzastu-
pljeniji na tr`i{tu. U junu 2009. godine
14 proizvo|a~a - Apple, Emblaze
Mobile, Huawei Technologies, LGE,
Motorola Mobility, NEC, Nokia,
Qualcomm, Research In Motion (RIM),
Samsung, Sony Ericsson, TCT Mobile
(ALCATEL) - potpisalo je sporazum
kojim su se obavezali da }e osigurati
kompatibilnost tzv. smart mobitela.
UDVOSTRU^EN
BROJ BRITANACA
KOJI SU PRE[LI
NA ISLAM
Broj Britanaca koji su pre{li u islam
udvostru~en je u toku prethodne
decenije. Prema procjeni britanskog
Independenta, u ovoj zemlji trenutno
ima do 100.000 islamskih konvertita.
Prije deset godina ova je populacija
brojala 60.699 osoba. Faith Matters,
organizacija koja se bavi me|uvjerskim
pitanjima, koja je i iznijela ove podatke,
tvrdi da svake godine u Britaniji oko
5.200 ljudi primi islam, {to je vi{e nego
u Njema~koj i Francuskoj, gdje je u
prosjeku po 4.000 “novih” muslimana
godi{nje.
43
 BUSINESS
 Dugovi SCT-a blokirali izgradnju koridora 5C
 Novi talas poskupljenja prehrambenih proizvoda
 Promjena vlasni~ke strukture u “BH Airlinesu“
 U BiH na minimalcu 60.000 radnika
IZIGRANO
POVJERENJE
Slovena~ka kompanija
SCT probila je
sve rokove
Federalna Vlada raskida
ugovore sa SCT-om
Iz pouzdanih izvora Slobodna Bosna
doznaje da je federalna Vlada odlu~na u
namjeri da raskine dva poslovna ugovora
sa slovena~kom gra|evinskom kompani-
jom SCT. Prvi ugovor sa Slovencima
(sarajevska zaobilaznica) potpisala je
Federalna direkcija za ceste, dok je drugi
ugovor (tunel Vijenac) potpisala Federalna
direkcija za autoceste, koja je formirana
kasnije. SCT je zakazao na oba projekta:
prva dionica na sarajevskoj zaobilaznici
ve} je trebala biti dovr{ena, no do isteka
roka zavr{eno je tek 70 posto radova, dok
izgradnja tunela Vijenac kod Zenice nije
prakti~no ni po~ela, mada su radovi trebali
startati jo{ prije {est mjeseci.
SCT prolazi kroz te{ku finansijsku
krizu iz koje }e se te{ko i{~upati: dug kom-
panije prema{io je 200 miliona eura i skoro
je nadma{io ukupni kapital kompanije. S
takvom bilansom, SCT je na pragu ste~aja.
Raskid ugovora sa SCT-om ne}e
proizvesti osobitu materijalnu {tetu za
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
Vladu Federacije BiH, budu}i da je u pos-
jedu bankarske garancije na iznos od oko
15 miliona KM, koju mo`e naplatiti te
izmiriti sva dugovanja SCT-a prema
lokalnim podizvo|a~ima radova u iznosu
od nekih 9 miliona KM. Osim toga, SCT-u
nije ispla}en avans i prema okvirnim
kalkulacijama vrijednost do sada obavlj-
enih poslova na Sarajevskoj zaobilaznici
pribli`no odgovara iznosu ispla}enog
novca. [to se ti~e tunela Vijenac, situacija
je jo{ ~istija: niti je SCT {ta uradio niti je
{ta naplatio.
Jedina {teta zbog raskida ugovora bit }e
izgubljeno vrijeme, {to tako|er ima svoj
metarijalni ekvivalent.
U svakom slu~aju, Vlada Federacije
BiH mora reagirati hitno jer }e za izbor
nove kompanije, koja }e zamijeniti SCT,
trebati najmanje {est mjeseci. U najboljem
slu~aju, nastavak radova na Sarajevskoj
zaobilaznici i tunelu Vijenac ne treba
o~ekivati prije juna 2011. godine! 
Cijene
hrane u BiH
približavaju
se EU
prosjeku
S prvim januarom nove godine krenuo
je talas poskupljenja u BiH koji se
najve}im dijelom odnosi na prehrambene
proizvode i naftne derivate. Prema nekim
procjenama, standardna potro{a~ka korpa
na mjese~noj razini skuplja je za 90 KM.
Skok cijena bio bi izra`eniji da tri elektro-
privredne kompanije nisu prolongirale rast
cijena elektri~ne energije koji }e, po svemu
sude}i, uslijediti u drugom kvartalu 2011.
godine, kada treba o~ekivati novi talas
poskupljenja po principu domino efekta.
Pred silinom evropske trgovinske
liberalizacije sru{ene su carine i skriveni
mehanizmi za{tite doma}ih proizvoda i,
najkasnije za pet godina, cijene ve}ine
prehrambenih i industrijskih proizvoda
bit }e pribli`no jednake u svim evrop-
skim dr`avama. Razlika }e biti mini-
malna, i uglavnom }e proizilaziti iz
razli~ite visine poreskih optere}enja i
vrijednosti rada u evropskim dr`avama.
Ovom trendu zadugo }e se odupirati
samo cijene usluga, {to se najbolje vidi
po strukturi potro{nje bh dijaspore koja
u BiH uglavom ne kupuje ni{ta nego
novac tro{i na razli~ite vrste usluga -
medicinske, kozmeti~ke, zanatske...
Prema istra`ivanju evropske agencije
za statistiku Eurostat, koje je obuhvatilo
37 evropskih dr`ava, prosje~ne cijene
prehrambenih proizvoda u BiH iznose 75
posto od evropskog prosjeka. Cijena
mesa i mesnih proizvoda u BiH iznose 77
posto od evropskog prosjeka i ve} su vi{e
nego u ^e{koj i Malti, dok se naprimjer
riba u BiH ve} pla}a isto koliko i u
Velikoj Britaniji. Ne{to ni`i prosjek
zadr`an je kod pekarskih proizvoda: cije-
na hljeba je 68 posto od EU prosjeka.
Taj se trend mo`da mo`e ubla`iti
dr`avnim mjerama ekonomske politike,
ali se ni na koji na~in ne mo`e zaustavi-
ti i preokrenuti. To je naprosto cijana
globalizacije koju moraju platiti sve
dr`ave. A pogotovo sve male dr`ave
kakva je BiH.
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 Turci žele većinski paket u BH Airlinesu
Federalni premijer Mustafa
Mujezinovi} i federalni ministar
prometa Nail [e}kanovi} otvorili
su pregovore s turskom aviokom-
panijom Turkish Airlines o preuzi-
manju ve}inskog paketa dionica u
BH Airlinesu. U skladu s dokapi-
talizacijom od prije dvije godine,
turska kompanija kontrolira 49
posto dionica u BH Airlinesu a
Vlada Federacije BiH 51 posto, no
turski partneri insistiraju da se ovaj
odnos promijeni u njihovu korist.
Pred premijera Mujezinovi}a i
ministra [e}kanovi}a iza{li su s
prili~no uvjerljivom argumentaci-
jom: ukupno poslovanje BH
Airlinesa bilo bi neuporedivo
efikasnije ukoliko bi ve}inski paket
dionica bio u privatnim rukama jer
je iskustvo pokazalo da je dr`ava u Mustafa Nail
pravilu lo{ gospodar. Mujezinovi} [e}kanovi}
Turkish Airlines ima ambi-
ciozne poslovne planove u BiH koji
su najve}im dijelom vezani za {ire
evropsko tr`i{te, odnosno za
“pokrivanje“ nekih va`nih evrop-
skih destinacija letovima iz
Sarajeva.
Kako smo doznali, premijer
Mujezinovi} i ministar [e}kanovi}
nisu se precizno odredili oko
ponude turskog partnera, a usvaja-
nje kona~ne odluke, sasvim izvjes-
no, prepustit }e novom sazivu fed- PROMJENA VLASNI^KE STRUKTURE
eralne Vlade. Turkish Airlines tra`i ve}insko vlasni{tvo u BH Airlinesu

Minimalac u BiH pri evropskom dnu

Prema nepotpunim podacima entitetskih agen-
cija za statistiku, minimalnu pla}u u BiH
trenutno prima oko 60.000 radnika, odnosno
svaki deseti uposleni radnik. Visina mini-
malne pla}e iznosi 55 posto prosje~ne neto
pla}e u BiH, {to zna~i da se tokom 2010.
godine kretala oko 400 KM, odnosno 200
eura.
Prema nedavno provedenom istra`ivanju
Ekonomskog instituta u Zagrebu, minimalne
pla}e u evropskim tranzicijskim dr`avama
kre}u se u rasponu od 120 eura (Bugarska) do
600 eura (Slovenija). U pet evropskih tranzi-
cijskih dr`ava minimalna pla}a je ni`a nego u
BiH, a me|u njima su dvije (Bugarska i
Rumunija) punopravne ~lanice EU-a.

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 45

 TERORISTI^KI NAPAD NA KOPTE
Nastavak s 41. stranice
 plemensko-patrijahalnih obi~aja nego vjer-
skih netrpeljivosti. Atentat u Aleksandriji
je, poslije velikog teroristi~kog napada u
Luksoru u novembru 1997. godine (kada je
poginulo 68 ljudi), najve}i koji je od tada
izvr{en u Egiptu. Dr`avni tu`itelj je kazao
da je rije~ o atentatu planiranom izvana,
uz kori{tenje doma}ih snaga. Dosad je
uhap{eno dvadesetak ljudi, ali njihova
imena nisu otkrivena.
APELI DA SE SA^UVA NACIONALNO
JEDINSTVO ZEMLJE
U Egiptu se navodi da je rije~ i o “stra-
nim elementima” koji su umije{ani u napad,
govori se o Al Qaidi, za koju se dosad tvrdi-
lo da nema upori{te u ovoj zemlji. Mediji
javljaju da se aleksandrijska crkva nalazila
na spisku crkava koje fundamentalisti
planiraju napasti, isti oni koji stoje iza aten-
tata 31. oktobra 2010. na egipatsku kate-
dralu u Bagdadu kada je poginulo desetine
ljudi. Pomenimo i to da je vode}a opozi-
ciona stranka u Egiptu, sa vrlo izra`enim
vjerskim karakterom, Muslimanska bra}a,
tako|er osudila atentat (navode}i da aten-
tate ne odobrava niti jedna religija), iako se
vjeruje da ovdje nije rije~ o saosje}anju
nego o strahu da }e se vlasti nemilosrdno
obra~unati sa tom strankom ukoliko bi
zvani~no podr`avala ovakve teroristi~ke
akte. Za razliku od njih, egipatske vlasti su
vrlo o{tro i iskreno osudile atentat u
Aleksandriji. Predsjednik Hosni Mubarak
kazao je da je rije~ o “napadu na cijelu
zemlju”, a ne samo na kr{}ansku manjinu.
“Cilj napada bili su i kr{}ani i muslimani, to
je uspjeh terorista, ali ne i destabilizacija
Egipta.“ Mediji situaciju procjenjuju
itekako opasnom i pozivaju i Kopte da se
BAUK TERORIZMA KRU@I EVROPOM
U Evropi raste strah od napada na
koptske zajednice u Francuskoj,
Njemačkoj, Nizozemskoj…
Svjetski mediji pi{u o zabrinutosti da
bi se nakon teroristi~kog napada na
Kopte u Aleksandriji na meti terorista
mogli na}i i Kopti koji `ive u Njema~koj,
Nizozemskoj, Francuskoj, Austriji ili Italiji.
Uprvo zbog toga, policijske slu`be evrop-
skih zemalja poja~ale su nadgledanje
pravoslavnih koptskih crkava. Tako je
koptska zajednica u Frankfurtu, najstarija
i najve}a u Njema~koj, zatra`ila policij-
sku za{titu objekata i osoba tokom pred-
stoje}ih bo`i}nih praznika. U Francuskoj
46
OSUDA PREDSJEDNIKA
MUBARAKA: “Cilj
napada bili su i kršćani i
muslimani, to je uspjeh
terorista, ali ne i
destabilizacija Egipta“
smire i poku{aju obuzdati svoj gnjev, kako
teroristi ne bi uspjeli u svojim namjerama.
Vlasti su poja~ale mjere sigurnosti oko svih
crkava u dr`avi i poku{avaju smanjiti tenz-
ije. Jedna od mjera je i to {to }e u Egiptu
ubrzo biti formiran zajedni~ki odbor koji bi
trebao poticati vjerski dijalog. ^lanovi odb-
je pod poja~anim policijskim nadzorom
~ak 19 crkava. Zbog prijetnji upu}enoj
jednoj od njih, u predgra|u Pariza
postavljene su barikade, a policija je
u me|uvremenu pokrenula istragu.
Francuska ima 45 hiljada koptskih vjerni-
ka i to je najve}a koptska zajednica u
Evropi. Muslimanske organizacije u
Nizozemskoj su iz solidarnosti Koptima
ponudili da {tite njihove bogomolje od
“zajedni~kog neprijatelja, a to je terori-
zam.“ 
ora trebali bi se sastajati svaki sedmice i
analizirati stanje te smirivati napetosti.
Podsjetimo da je kao razlog za atentat,
za koji jo{ niko nije preuzeo odgovornost,
navedeno zatvaranje u manastire Kopta koji
`ele pre}i na islam, ali osnovni razlog napa-
da nesumnjivo je namjera da se destabi-
lizira zemlja u kojoj islam ne igra glavnu
ulogu u dru{tvu, zemlja koja ne dozvoljava
vjersko-politi~koj stranci ulazak u vlast.
Njena uloga u ~itavoj regiji je vrlo va`na -
izme|u ostalog, Egipat, koji je, ina~e,
najutjecajnija i najbrojnija zemlja arapskog
svijeta, smatra se klju~nom sponom u svim
posredni~kim poku{ajima da se prona|e
rje{enje za palestinsko pitanje i Izrael.
Slu`beni Egipat vrlo je neprijateljski raspo-
lo`en prema Hamasu, kojem ovda{nje
vlasti ne `ele dati nikakav legitimitet i koji
je, ina~e, povezan sa njihovim najve}im
unutra{njim protivnicima, radikalnom
Muslimanskom bra}om.
Vjersko nasilje poja~alo se u Egiptu
tokom pro{le godine, a prema ocjeni anali-
ti~ara uzroke nasilja treba tra`iti u rastu uti-
caja politi~kog islama, te nedovoljnim
interesom vlasti da se pozabavi `albama
Kopta ~iji je gnjev nakon atentata proizveo
sukob sa policijom u blizini crkve. Ipak,
znatan broj aleksandrijskih muslimana se
solidarisao sa Koptima i zajedni~ki
u~estvovao kako u akciji davanja krvi tako
i u zajedni~kim demonstracijama u
Aleksandriji i Kairu, gdje se u subotu
okupilo oko desetak hiljada muslimana i
kr{}ana, kao i na sahrani poginulih Kopta.
Najstariji dio Kaira nalazi se upravo u kopt-
skoj ~etvrti. Rije~ Kopt izvedenica je iz
starogr~ke rije~i za Egipat, a u modernom
smislu termin se odnosi na egipatsku
kr{}ansku zajednicu (pored biv{eg glavnog
tajnika Ujedinjenih naroda Boutrosa
Boutrosa Ghalija, vjerovatno najpoznatiji
Kopt je egipatski glumac Omar Sharif).
Koptski Papa [enuda III pozvao je
Egip}ane da budu “solidarni i da zbiju
redove naspram terorizma koji prijeti
nacionalnom jedinstvu zemlje“. Veliki
muftija {ejhu-l-Azhar Ahmed Al-Tajib,
vrhovni muslimanski poglavar Egipta,
sna`no je osudio atentat nazivaju}i ga
kriminalnim ~inom “koji islam zabranjuje“
i pozvao tako|er Egip}ane na jedinstvo
naspram poku{aja da se posije sjeme vjer-
skog razdora“. Dan nakon atentata, Al-
Tajib je posjetio [enudu III u znak podr{ke
Koptima. Koliko su napetosti porasle govo-
ri i to {to su se incidenti nakon napada u
Aleksandriji nastavili u Kairu, gdje su
napada~i kamenjem ga|ali dr`avnog tajni-
ka za privredni razvoj Osmana Mohameda
Osmana, a vi{e desetine demonstranata
poku{alo je opkoliti velikog imama Al-
Azhara koji je krenuo u posjet patrijarhu,
ali ih je u tome sprije~ila policija. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
NOGOMET NA 38. PARALELI
U posljednjih godinu dana nekolicina najboljih igrača iz naše nogometne
PREMIJER LIGE potpisala je unosne ugovore sa klubovima iz JUŽNE KOREJE;
ključna osoba u tim transferima bio je Tuzlak JASENKO SABITOVIĆ (38), koji u
razgovoru za naš list priča o razlozima zbog kojih se sve češće nogometaši sa
prostora bivše Jugoslavije odlučuju karijeru nastaviti u ovoj dalekoj zemlji
AZIJSKI TIGAR LEE SA BIK
Pi{e: NEDIM HASI]
U
posljednjih godinu dana Ju`na
Koreja postala je omiljena desti-
nacija bosanskohercegova~kim
nogometa{ima za nastavak kari-
jere. Nakon {to je ljetos Samir
Bekri}, vezni igra~ sarajevskog @eljezni-
~ara, potpisao unosan ugovor sa korejskim
Incheon Unitedom, njegovim stopama je
nekoliko dana prije novogodi{njih praznika
krenuo i kapiten Sarajeva Muhamed
D`akmi}. Uz obe{te}enje od 140 hiljada
eura, D`akmi} je potpisao ugovor sa
Gangwonom, u kojem }e naredne sezone
igrati sa jo{ jednim Bosancem, Mateasom
Deli}em, koji u Koreju dolazi iz hrvatskog
Slaven Belupa. Klju~na osoba u
D`akmi}evom transferu je Jasenko
Sabitovi}, 38-godi{nji Tuzlak, koji je vi{e
od decenije sa velikim uspjehom nosio dres
nekoliko korejskih klubova. Sabitovi} se po
okon~anju karijere nogometa{a odlu~io
oku{ati u sportskom menad`mentu, postav{i
dio tima ugledne korejske menad`erske
agencije IvanSports. “Ponosni smo {to smo
proteklih dana uspje{no okon~ali transfer
kapitena Sarajeva u Koreju“, ka`e nam
Jasenko Sabitovi}. “D`akmi}a smo dugo
pratili, gledali ga na nekoliko utakmica
u`ivo, pratili na snimcima koji su nam
dolazili iz BiH. Odli~an je igra~, kapiten
velikog kluba i bio nam je zanimljiv ve}
dugo. Nakon prijateljske utakmice
reprezentacije BiH u Antaliji protiv Poljske,
u kojoj je bio jedan od najboljih na terenu,
definitivno su se u Gangwonu odlu~ili za
njega. Sarajevo je bilo veoma korektno,
brzo smo se dogovorili i drago mi je da je
Muhamed dobio priliku da napravi karijeru
i dobro zaradi u Koreji.“
NOGOMETNA PORODICA
Jasenko Sabitovi} dijete je tuzlanske
Slobode u kojoj je njegov otac Samed
decenijama bio maser. Samed je bio dio
stru~nog {taba Ivice Osima na Svjetskom
prvenstvu u Italiji 1990. godine, {to je, kako
je kazao u jednom intervjuu, bilo kruna nje-
gove karijere u nogometu. “Imali smo
48
Jasenko i Sanja
Sabitovi}
Jasenko
Sabitović,
nesuđeni
reprezentativac
BiH, jedna od
najmoćnijih
figura azijskog
nogometa
stra{nu generaciju. Nikad ne mogu zabo-
raviti te trenutke i izvrsnu atmosferu u
reprezentaciji koju smo napravili mi
Bosanci. Sje}am se da su Safet Su{i} i
Dragan Stojkovi}, kada je masa`a u pitanju,
bili najzahtjevniji. Ipak, moj kolega Raki
Aran|elovi} i ja smo sve dr`ali pod kon-
trolom“, pri~ao je tom prilikom Samed koji
je, zajedno sa divnim ~ovjekom, rahmetli
Mustafom Huki}em i Fuadom Muzuro-
vi}em, bio i u stru~nom {tabu prve poslijer-
atne nogometne reprezentacije BiH. Iz nje
}e ga nekoliko godina kasnije, kao i mnoge
prije i poslije njega, otjerati Ahmed Pa{ali},
tada{nji direktor reprezentativnih selekcija.
“U `ivotu sam po{tovao sva zanimanja i
sve ljude. No, u reprezentaciji BiH nisam
mogao prihvatiti poni`avaju}u odluku
direktora Ahmeda Pa{ali}a. On je donio
odluku po kojoj je ekonom dobijao 30
posto od premije, a fiziotarapeuti 20 posto.
Takvo {ta nisam mogao prihvatiti“, pri~ao
je Sabitovi}. Po~etkom rata, Jasenko odlazi
u Hrvatsku, igra za Karlovac i mladu
reprezentaciju Hrvatske. Iz Karlovca odlazi
u Zagreb a zatim 1998. godine potpisuje
ugovor sa korejskim Pohang Steelersima. U
dvanaest godina koliko je igrao na korej-
skim stadionima za Pohang, te Seongham
Ilhwa Chunma , Suwon Samsung i
Chunnam Dragons, postao je jedan od
najboljih stranih nogometa{a koji su ikada
igrali u korejskom prvenstvu. Karijeru je
okon~ao prije dvije godine u Karlovcu.
Prije {est godina je dobio i ju`nokorejsko
dr`avljanstvo, sa paso{om i korejsko ime
Lee Sa-bik, no i danas `ali zbog toga {to
nikada nije imao priliku igrati za
reprezentaciju zemlje u kojoj je ro|en.
“Ipak ne bih o sebi pri~ao kao o nekome ko
je morao igrati za reprezentaciju BiH“,
pri~a Jasenko. “Bila su to druga~ija vreme-
na, momci koji su tada igrali za BiH su bili
izvanredni i mo`da i nisam imao mjesta u
timu. S druge strane, tada komunikacije
nisu bile razvijene kao danas, internet nije
bio toliko mo}an. Nije bilo prijenosa utak-
mica na televizijama, pa se vjerovatno nije
ni znalo kako igram. Ali znam da bih srcem
igrao za svoju zemlju, da bih za taj dres dao
sve od sebe. Uvijek sam uz BiH, poma`em
koliko mogu. @elim da na{ nogomet napre-
duje i da nam igra~i odlaze u jake, velike
klubove i presretan sam ukoliko mi se
uka`e prilika da momcima iz moje zemlje
pomognem da odu vani i zarade novac.“
Neposredno prije novogodi{njih praznika,
Jasenko je okon~ao transfere Muhameda
D`akmi}a iz Sarajeva i Mateasa Deli}a iz
hrvatskog Slaven Belupa u Koreju. Ova }e
dvojica Bosanaca (Deli} je rodom iz 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 PRODOR BH. NOGOMETA[A NA DALEKI ISTOK

NAJPOZNATIJI
BOSANCI U
JU@NOJ KOREJI
Jasenko Sabitovi} i
Mato Neretljak

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 49

 NOGOMET NA 38. PARALELI
 Sanskog Mosta) naredne sezone igrati za
korejski Gwangwon, klub koji ima ambici-
je penjati se ka vrhu tabele korejskog
prvenstva. “Prije svega, grad u koji dolaze
je prekrasan, na obali mora, a svega neko-
liko kilometara dalje su planine sa
izvanrednim skijali{tima“, pri~a Jasenko.
“Ono na {to }e se brzo morati priviknuti
jeste tempo igre koji je daleko ja~i i br`i
nego na na{im terenima. No, to nije jedina
razlika. Uslovi u svim korejskim klubovi-
ma su daleko bolji nego kod nas. Svi su
ure|eni po evropskom modelu. Dakle, od
vrhunskih, komfornih stadiona do trening
centara u kojima se pripremaju. Svaki klub
ima svoj centar sa nekoliko terena,
zdravstvenom slu`bom, hotelom, restora-
nom i salama za sastanke. Vrijeme igra~i
uglavnom provode u njima. Trenira se jed-
nom ili dva puta dnevno, tu se ide i na
zajedni~ki ru~ak ili ve~eru. Nogometa{ u
tim centrima ima sve {to mu je potrebno za
rad i `ivot, ne mora uop}e i}i ku}i. Dakle,
svi uslovi za napredovanje su tu, treba samo
raditi i dokazivati se svakoga dana.“
Jasenko nagla{ava kako je Samir Bekri},
nekada{nji igra~ @eljezni~ara, koji je ljetos
potpisao ugovor sa Incheon Unitedom,
jedan od najzaslu`nijih {to su D`akmi} i
Deli} uop}e stigli u Koreju. “Samir igra
izvanredno, iz utakmice u utakmicu je bolji
i svojim je igrama i pona{anjem, svojim
profesionalnim pristupom poslu umno- BLISTAVA KARIJERA U JU@NOJ KOREJI
Jasenko Sabitovi} je dvanaest godina igrao u razli~itim korejskim nogometnim klubovima
gome doprinio da slika Bosanaca u o~ima
Korejaca bude itekako pozitivna.“ engleski, poku{ava nau~iti i japanski i sve evropskim klubovima i mi tu vidimo priliku
mu je to, uz status uzornog profesionalca, za na{ poslovni uspjeh.“ Koliko je Jasenko
VIJESTI O SUKOBIMA SU NAPUHANE pomoglo da se etablira u svijetu nogo- zaljubljen u Koreju dovoljno govori i poziv
Nakon dvanaest godina igranja u Ju`noj metnog menad`menta. “Na{a je agencija od prije nekoliko godina, kada je dobio
Koreji, Jasenko ovu zemlju smatra svojim vode}a u Koreji, imamo dobre poslove u mogu}nost da igra za reprezentaciju ove
drugim domom. U Koreji `ivi sa suprugom Japanu i Kini i sada se poku{avamo probiti zemlje. Nije prihvatio, ali je odlu~io `ivjeti
Sanjom, koju je upoznao jo{ u vrijeme dok na evropsko tr`i{te. Korejski i japanski i raditi u ovoj zemlji. “Ono {to me u Koreji
je `ivio i igrao u Hrvatskoj. Kada je dobio nogometa{i su u posljednjih nekoliko godi- najvi{e fascinira i danas, nakon toliko godi-
korejsko dr`avljanstvo, odlu~io je uzeti ime na postali iznimno zanimljivi velikim na koje sam proveo ovdje, jeste ljubaznost i
Lee Sa-bik. Ime Lee je uzeo iz zahvalnosti otvorenost ovda{njih ljudi“, pri~a Jasenko.
Foto: Mario Ili~i}

prema svom menad`eru Lee Young-joong
iz agencije IvanSports. “Lee je bio jedna od
najva`nijih osoba u mojoj karijeri, tokom
godina smo razvili izvanredan poslovan i
prijateljski odnos“, pri~a Jasenko. “Nakon
{to sam okon~ao nogometnu karijeru i
odlu~io studirati sportskim menad`ment,
Lee mi je ponudio da radim za njegovu
agenciju kao skaut. Smatrao je da sam
tokom godina koje sam proveo na terenu
stekao dovoljno iskustva da mogu procijen-
iti kvalitete nekog nogometa{a. Prihvatio
sam tu ponudu i sada sam stalno izme|u
Evrope i Koreje, tri mjeseca sam na jednom
a tri mjeseca na drugom kontinentu.
Gledam utakmice klubova iz BiH i
Hrvatske, pratim zanimljive igra~e i zasad
mi taj posao dobro ide.“ Poja{njava da je,
jo{ u vrijeme igra~ke karijere, odlu~io osta-
ti u nogometu, kao menad`er ili trener.
Govori tri jezika, korejski, njema~ki i
“Ovdje stranca prihvate kao da im je rod i
onome ko dolazi `ivjeti ovdje je ta stvar
veoma bitna. Najve}i kvalitet ove zemlje i
njenih ljudi je, a to sam ja iskusio, da te
podignu kada ti je te{ko, da su uvijek uz
tebe. Kada igra~ do|e u inozemstvo, nakon
prvih dana euforije, po~inje se osje}ati
usamljeno i nostalgi~no, ali zahvaljuju}i
ljudima ovdje, to brzo pro|e.“ Jasenko ka`e
kako ga nije strah vojnog sukoba izme|u
Ju`ne i Sjeverne Koreje, tvrdi kako su
vijesti koje sti`u sa grani~ne, 38. paralele u
zapadnim medijima poprili~no napuhane.
“Pazite, ovdje se sa ratnim tenzijama `ivi
ve} pola stolje}a, no siguran sam da sukoba
kakvog predvi|aju neki analiti~ari sigurno
ne}e biti“, tvrdi Jasenko, zaklju~uju}i:
“Ve}e se tenzije ne osjete, sve je sasvim
normalno. Svi `ele eventualne sukobe pre-
Muhamed duhitriti pregovorima za stolom, Razumni
D`akmi} su ljudi i nadam se da }e tako nastaviti.“ 

50 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

ERA PRIJE PHOTOSHOPA

Popularna izložba “Nude Visions” je nakon nekoliko evropskih centara ovih

dana postavljena i u Beču gdje izaziva veliku pozornost; 250 izloženih fotografija
pokazuje historijat golišavih fotografija kojima smo danas preplavljeni a koje
su nekada bile rijetkost i označavale bunt pojedinca, opasne ideologije
ili kritiku društva

LJEPOTA GOLOTINJE
Pi{e: ADISA BA[I]
“Ni{ta ne privla~i pogled tako kao golo
ljudsko tijelo”, rekao je prije stotinjak godi-
na fotograf i novinar Kurt Freytag, ne
slute}i vjerovatno da }e njegova misao obi-
lje`iti ure|iva~ku politiku brojnih medija u
proteklom stolje}u. Danas je golotinja (na-
ravno, jo{ uvijek uglavnom `enska) toliko
sveprisutna da izazovnijim i intrigantnijim
po~inje bivati obla~enje nego svla~enje.
Polako zaboravljamo kako je golotinja u
javnosti nekad izgledala i kakvi su bili
po~eci fotografskih aktova koji su se te{kom
mukom izborili za status umjetni~kog djela.
GOLA POSJETITELJKA U MUZEJU
U be~koj galeriji Westlicht otvorena je
izlo`ba Nude Visions koja je u protekloj
godini ve} obi{la nekoliko evropskih
PLESNI PAR
Gerhard Riebicke,
1930.
centara i izazvala veliku pozornost. U Be~u
je izlo`ena kolekcija minhenskog Gradskog
muzeja od 250 fotografskih aktova nastalih
u proteklih stolje}e i po. Najstariji eksponat
je iz 1855. a prvi put ove fotografije javnos-
ti su prikazane 1985. godine. Zanimljivo je
da je tada jedna djevojka, inspirisana onim
{to je vidjela, skinula odje}u i gola se
slikala u galeriji, postaju}i tako i sama dio
“Nekada su se na
aktovima mogle
vidjeti dlake,
pjege,
podočnjaci”
umjetni~kog djela, fotografije Aktfoto
1985. Izlo`ba i muzej tada su dobili veliku
besplatnu reklamu a u aktualnim novim
postavkama takva nadahnuta reakcija pub-
like je izostala.
Prve goli{ave fotografije po~ele su se
snimati krajem devetnaestog stolje}a i to u
fotografskim studijima u kojima su insceni-
rani prizori sa djela starih majstora slikars-
tva. Ple}ati mu{karci u anti~kim odorama,
djeca kao renesansni an|eli, vo}ni aran`-
mani i `ene na brokatnim prekriva~ima,
tako su izgledali aktovi u ranoj fazi kad se
ova vrsta fotografije tek osamostaljivala od
slikarstva.
Zatim je nakon 1870. godine uslijedio
pastoralni period kad su fotografi sa svojim
goli{avim modelima iza{li u prirodu i
po~eli koristiti prirodno svjetlo.
Naj~e{}e su kori{teni mediteranski
predjeli da bi se inscenirali prizori
zemaljskog raja. Jo{ uvijek
su, me|utim, te

52 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

 150 GODINA FOTO-AKTOVA

PRVI STUDIJSKI
AKTOVI
An|elak, Franc Hanfstaengl,
1855. (lijevo); Djevojke iz
revije, T. W. Salomon, 1935.

TIJELO RUSKE GROFICE

Fotografkinja koja gleda iza fasada

AKT S LE\A
Herbert List, 1935.
fotografije bile tabu. Mogle su se vidjeti i
nabaviti samo u vrlo ograni~enim tira`ima i
pod posebnim uvjetima.
Kraj devetnaestog vijeka bilo je vrijeme
kad se po~inje uvi|ati reklamni potencijal
golotinje: u isto vrijeme, nesputano ljudsko
tijelo postaje simbol otpora industrijalizaci-
ji, civilizaciji i krutim moralnim stegama. 
Renomirana njema~ka fotografkinja model je bila ruska grofica Nina. Pogled
Herlinde Koelbl fotografijom se po~ela na njen izborani stomak i njene stara~ke
baviti slu~ajno, kad joj je prijatelj 1976. grudi jedinstven je u umjetnosti aktova.
godine dao nekoliko praznih filmova Ovakav prikaz ljudskog tijela skoro nikad
da snimi svoje ~etvero djece. Tada ne vidimo u javnosti i on je dana{njem
tridesetsedmogodi{nja Herlinde je otkrila posmatra~u uznemiruju}i vi{e nego bilo
novi medij koji ju je privukao i postao njen kakva eksplicitna pornografija.
novi svijet. Proslavila se portretima koji Herlinde Koelbl je umjetnica koja potire
nisu izvje{ta~eni ni isforsirani, stekla je stereotipe i afirmi{e ljepotu ljudskog tijela u
ugled umjetnice koja zna gledati iza njegovim raznim fazama. 
fasade, kojoj ljudi vjeruju i koju pu{taju u
svoje `ivote.
Ovih dana (pa sve do 10. aprila) u min-
henskom Gradskom muzeju u toku je veli-
ka samostalna retrospektivna izlo`ba ove
umjetnice. Poseban uspjeh Herlinde je
postigla sa fotografijama ljudi razli~itih
dru{tvenih slojeva u njihovim dnevnim i
spava}im sobama. Zatim se po~ela inten-
zivnije baviti snimanjem aktova, i to najpri-
je mu{kih. Herlinde je snimala i `enska
tijela, i objavila knjigu Sna`ne `ene, ali na
njenim fotografijama nisu lijepe vitke
mlade `ene. Ona je otkrila novu estetiku,
snimila slike na kojima veli~a vitalnost i lje-
potu svojih vreme{nih modela. Njena
najpoznatija fotografija Nina na{la se i na
izlo`bi Nude Visions. Na slici je skoro
Nina
apstraktni krajolik tijela jedne starice, a

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 53

ERA PRIJE PHOTOSHOPA
PAR
Helmut Rottgen, 1981.
 U to vrijeme u Njema~koj se po~inje
MARILYN MONROE
Bert Stern, 1962.
@ENSKI AKT PRED TELEVIZOROM
Anonimni autor, 1980.
54
HILJADE OBNA@ENIH TIJELA
Umjetnik koji je skinuo katolike,
eko-aktiviste, fudbalske navijače...
NA SNIMANJU
Spencer Tunick sa volonterima koji u
velikom broju pristaju da se obna`e za
njegove masovne aktove
Svako malo objavi se vijest o novom
rekordu i hiljadama ljudi koji su se dobro-
voljno obna`ili da bi u~estvovali na sni-
manju ameri~kog fotografa Spencera
Tunicka. On se proslavio masovnim
aktovima koji obi~no imaju neku dru{tveno
anga`ovanu poruku. Gola tijela na njego-
vim slikama tako su do sada upozoravala
na topljenje gle~era usljed globalnog zagri-
javanja, obilje`avala umjetni~ke obljetnice,
iskazivala podr{ku homoseksualcima...
veli~ati estetika atletskih tijela snimljenih
za vrijeme sporta ili prilikom plesa. Uvod je
to u razvoj nacisti~kog kulta tijela koji ovih
godina kao da do`ivljava preporod: tijelo i
vanj{tina oblikovani po strogim estetskim
standardima sveprisutni su u medijima.
Javnim li~nostima iz globalne industrije
zabave (koje se proizvode u uzore) ne
dopu{taju se starenje, nesavr{enost,
opu{teni mi{i}i, masne naslage niti bilo
kakav znak smrtnosti na licima i tijelima.
Dvadesete i tridesete godine pro{log
stolje}a donijele su avangardu i u svijet
foto-aktova, jake kontraste sjenke i svjetla,
apstraktne forme.
MU[KA (HOMO)EROTI^NOST
Period nakon Drugog svjetskog rata
obilje`en je, izme|u ostalog, glamuroznom
modnom i filmskom industrijom, stvaranj-
em globalnih zvijezda, tako da ova vrsta
fotografija ~ini zaseban dio izlo`be Nude
Visions.
[ezdesete i sedamdesete godine zna-
~ajne su zbog preokreta u javnoj percepciji
mu{kog tijela. Nakon kli{ea sirove seksual-
nosti, na scenu stupaju suptilniji prikazi
mu{kih oblina, a u javnosti se prvi put pred-
Tunick je svoje modele nalazio i foto-
grafisao {irom svijeta, u Lisabonu, Barse-
loni, New Yorku, Be~u, Rimu, Londonu...
Najvi{e ljudi na jednom snimanju oku-
pio je u Meksiku, gdje mu je poziralo
18.000 ljudi. Svi njegovi modeli poziraju
besplatno, jedini honorar koji dobiju su origi-
nalne fotografije iz ograni~ene serije. 
stavljaju provokativni prikazi homoerotske
seksualnosti. I takvi aktovi mogu se vidjeti
na spomenutoj izlo`bi, kao i goli{ave
fotografije poznatih holivudskih zvijezda
kojima je skidanje pred objektivom nezao-
bilazan dio karijere. Fotografija Berta
Sterna na kojoj je Marilyn Monroe snimlje-
na iza providnog {ala, jedna je od posljed-
njih u njenom `ivotu.
“Namjera nam je da ovom izlo`bom
predstavimo 150 godina prikazivanja ljud-
skog tijela na fotografiji, ali tako|er i da
propitamo kako su aktovi svih tih godina
prihvatani i {ta su zna~ili”, rekao je kustos
izlo`be Ulrich Pohlmann.
Ova izlo`ba svojevrsni je hronolo{ki
prikaz kako se u proteklih sto pedeset godi-
na mijenjao odnos prema golotinji i prema
ljudskom tijelu. Prvobitne fotografije, pa
~ak i one snimljene do prije dvadesetak
godina, pokazuju jo{ uvijek stvarne ljude sa
stvarnim ljudskim obilje`jima. Otkako je
Photoshop uzeo maha, navikli smo na fan-
tome koji sve manje imaju sli~nosti sa ljud-
skim licima i tijelima. Na izlo`bi Nude
Visions ljudi jo{ uvijek imaju podo~njake,
pjege, bore, dlake po tijelu, sve ono {to }e
do dana{njih dana u najve}oj mjeri nestati
sa fotografija u nekoliko poteza mi{em. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
IN MEMORIAM
U Zagrebu je u 89. godini preminuo FADIL HADŽIĆ, jedna od najsvestranijih
osoba koja je živjela i radila u Hrvatskoj; prisjećamo se karijere ovog umjetnika,
rođenog u Bileći, ali i intervjua koji je našem magazinu dao krajem 2003. godine
FADIL HAD@I]
Rodom naš, radom svoj
Pi{e: DAMIR JANE^EK
Foto: MARIO ILI^I]
J
edna od najsvestranijih osoba hrvat-
ske kulture, Fadil Had`i} ro|en je u
Bile}i 23. travnja 1922., a umro je 3.
sije~nja 2011., u 89. godini `ivota u
Zagrebu, gdje je i `ivio i djelovao.
Rijetko tko se mogao pohvaliti tako plod-
nim kazali{nim i filmskim opusom kao
Fadil Had`i}. Aktivno je stvarao vi{e od
pola stolje}a, a ostat }e zauvijek zapam}en
po svojim djelima.
NOVINAR, SLIKAR, RE@ISER...
Djetinjstvo je, osim u Bile}i, proveo i u
Sarajevu i u Bosanskom Brodu. “Mlada-
la~ke uspomene su mi drage i pamtim
56
VELIKI
UMJETNIK
Fadil Had`i}
mnoge detalje iz tog perioda. Za mene je
Sarajevo prije Drugog svjetskog rata bilo
romanti~nije u odnosu na kasnija moderna
vremena”, govorio je za Slobodnu Bosnu
Fadil Had`i} krajem novembra 2003.
godine.
Bio je akademski slikar, novinar, film
ski re`iser i scenarist, dramski pisac, kome-
diograf. Autor je vi{e od pedeset kazali{nih
komedija, po ~emu je najizvo|eniji suvre-
meni hrvatski umjetnik. Treba re}i da je,
osim {to je stvarao autorska djela,
nesebi~no radio za op}e dobro. Danas se
manifestacije prave vi{e zbog osobnih, a
manje zbog op}ih interesa. Osnovao je
zagreba~ka kazali{ta Kerempuh i Jazavac.
Bio je intendant zagreba~koga Hrvatskoga
narodnog kazali{ta u periodu od 1981. do
1982. godine.
FADIL HAD@I] (1922. - 2011.)
Osnovao je prvo hrvatsko poduze}e za
proizvodnju crtanih filmova: Duga-film,
1951. godine. Strahovito bitno je ista}i da
je iz tog poduze}a proistekla slavna
Zagreba~ka {kola animiranog filma!
Podsjetimo i da je, kao produkt te {kole,
Du{an Vukoti}, koji je tako|e iz Bile}e, za
svoj film Surogat dobio Oscara!
Re`irao je ~etrnaest igranih filmova.
Izdvojit }emo ovom prilikom samo neko-
liko: Desant na Drvar (1963.), Sarajevski
atentat (1968.), vi{e politi~kih drama, me|u
njima i Slu`beni polo`aj (1964.), Druga
strana medalje (1965.), Lov na jelene
(1971.), Novinar o slobodi novinstva
(1979)... “I Titu se dopao film Desant na
Drvar, jer to nije bila standardna epska
pri~a. Film je nastao na osnovu istinitih
motiva o kojima su mi govorili i neki gene-
rali”, govorio je Had`i} za na{ magazin.
OGROMNA RADNA ENERGIJA
Re`irao je i prvu hrvatsku humoristi~nu
televizijsku seriju Sedma sila. Bio je i jedan
od pokreta~a humoristi~kog tjednika
Kerempuh i njegov glavni urednik od 1946.
do 1951., pa od 1952. do 1953., te kratko
vrijeme potkraj 1955. godine. Bio je glavni
urednik Vjesnika u srijedu, a 1960. pokre-
nuo je tjednik za kulturu Telegram. Deset
godina kasnije bio je i osniva~ dvotjednika
za kulturu OKO, u kojemu je bio prvi
glavni urednik. Objavljivao je i novinske
kozerije, potpisuju}i ih pseudonimom
Zoran Zec. “Uvijek sam imao ogromnu
radnu energiju i bez posla svoj `ivot ne bih
mogao zamisliti”, Had`i}eve su rije~i.
Bio je predsjednik Hrvatskoga no-
vinarskog dru{tva, a dobio je vi{e no-
vinarskih nagrada. U rujnu 2010. o Fadilu
Had`i}u je snimljen petnaestominutni
dokumentarni film scenarista i redatelja
Tonka Jovi}a i producenta Davorina [tet-
nera, u kojem je sa`eta cijela Had`i}eva
karijera i `ivot. Film je dio projekta
Portreti, ~ija je svrha da sa~uva sje}anje na
bitne filmske radnike.
Fadil Had`i} je do posljednjeg dana bio
aktivan u kazali{tu Kerempuh. I nije jedan
od onih koje zaslu`eno priznanje stigne tek
nakon smrti, ve} je svojom svestrano{}u i
stra{}u prema onome {to je radio i za `ivota
dobio mnoga priznanja, me|u kojima su i
Nagrada grada Zagreba za cjelokupno
stvarala{tvo jo{ 1975. i Nagrada Vladimir
Nazor za `ivotno djelo 1985. godine. Fadil
Had`i} je jo{ jedna osoba rodom iz Bosne i
Hercegovine koja je mnogo toga postigla
izvan svoje zemlje, umjesto u njoj, na op}u
korist. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
U ^AST NOBELOVCA

PO^ETAK
PO^ETAK POSLOVNE
POSLOVNE
SARADNJE
SARADNJE II
OBILJE@AVANJA
OBILJE@AVANJA
ANDRI]EVOG
ANDRI]EVOG JUBILEJA
JUBILEJA
Na~elnik
Na~elnik Op{tine
Op{tine Vi{egrad
Vi{egrad
Tomislav
Tomislav Popovi},
Popovi}, Emir
Emir Kusturica
Kusturica
ii ministar
ministar prosvjete
prosvjete ii kulture
kulture RS-a
RS-a
Anton
Anton Kasipovi}
Kasipovi}

58 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.


Ove godine navršava se tačno pola vijeka od kada je
pisac IVO ANDRIĆ u Štokholmu dobio najveće
svjetsko priznanje za književnost – Nobelovu
nagradu; Višegrad i Bosna i Hercegovina će u 2011.
biti u znaku obilježavanja ovog jubileja i sjećanja na
velikog pisca, ali i početka izgradnje takozvanog
Kamengrada, zajedničkog projekta režisera
EMIRA KUSTURICE i predsjednika Republike
Srpske MILORADA DODIKA, koji je već izazvao
polemike u bh. javnosti
NA DRINI
KAMENGRAD
Pi{e: MAJA RADEVI] (Vi{egrad)
Foto: MARIO ILI^I]
P
ola vijeka od dodjele najve}eg
svjetskog priznanja za knji`ev-
nost - Nobelove nagrade - knji`e-
vniku Ivi Andri}u, bilo je i vi{e
nego dovoljan povod da se u
Vi{egradu u prvim danima nove godine
okupe predstavnici vlada i resornih mini-
starstava Bosne i Hercegovine i Srbije,
kako bi zajedno ozvani~ili po~etak obilje-
`avanja ovog zna~ajnog jubileja.
POVRATAK U ZAVI^AJ
Na sastanku u Vi{egradu 5. januara za
stol su sjeli na~elnik vi{egradske Op{tine
Tomislav Popovi}, ministar civilnih poslo-
va BiH Sredoje Novi}, ministar prosvjete i
kulture u Vladi Republike Srpske Anton
Kasipovi}, ministar kulture Srbije Neboj{a
Bradi}, te reditelj Emir Kusturica. Novi-
narima su rekli kako }e zajedno raditi na
tome da 2011. bude godina Ive Andri}a, ali
ne u smislu organizovanja pretencioznih
akademskih skupova, seminara i sli~no,
Gavrilo Grahovac zbog Emira
Kusturice bojkotovao sastanak
ministara BiH i Srbije u Vi{egradu
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
VI[EGRAD, ANDRI] I KUSTURICA
nego na na~in da se Andri}evo djelo, prije
svega, popularizira u lokalnim zajednica-
ma, {kolama i bibliotekama.
“Andri}ev savremenik Milo{ Crnjanski
je jednom rekao: ‘Zavi~aj je ono {to ti
odabere{.” A Ivo Andri} je odabrao
Vi{egrad. Vi{egrad jeste na neki na~in
rodno mesto knji`evnosti Ive Andri}a i zato
ovaj na{ skup predstavlja povratak u
zavi~aj te velike literature. Andri}eva dela
va`na su za kulturu i istoriju i Srbije i cele
biv{e Jugoslavije. Ali je va`nije koliko ovaj
jubilej mo`e da bude podsticajan u na{em
vremenu, kako za autore i kreativce, tako i
za sve one koji ~itaju ta dela”, ka`e srbijan-
ski ministar Neboj{a Bradi}.
Mnogi su ~itali Andri}eva djela, ali ih,
na`alost, mnogi nisu na vrijeme razumjeli,
konstatovao je ministar civilnih poslova
BiH Sredoje Novi}, izraziv{i nadu da obilj-
e`avanje pola vijeka od dodjele Nobelove
nagrade jednom od najve}ih pisaca sa ovih
prostora ne}e biti ispolitizirano kao {to je to
u proteklih dvadesetak godina, gdje god se
povela pri~a o Andri}u, bilo gotovo neizb-
je`no. No, po~etak u tom smislu nije bio
obe}avaju}i. Naime, uprkos tome {to je 
59
 U ^AST NOBELOVCA
 ranije najavljeno da }e sastanku u
Vi{egradu prisustvovati i federalni ministar SA ZASTAVOM
kulture i sporta Gavrilo Grahovac, on se ILI BEZ NJE
Kusturica u naredne
nije pojavio. tri godine u Vi{egradu
U {turom saop{tenju iz Grahov~evog planira izgraditi kom-
ministarstva navodi se kako se ministar pre- pleks od 50 kamenih
domislio zbog “izmjena u protokolu”, a o ku}a, kao i crkvu,
kojima on nije bio na vrijeme obavije{ten. galeriju, kino...
Nije te{ko pretpostaviti da su se te “izmjene
u protokolu” odnosile na dolazak Emira
Kusturice u Vi{egrad i predstavljanje idej-
nog projekta takozvanog Kamengrada, koji
Kusturica u naredne tri godine namjerava
realizovati uz podr{ku vlada Srbije i
Republike Srpske.
“Ja sam ~uo da je on na tajnom sastanku
sa Angelinom Jolie, pa zato nije mogao
do}i”, cini~no je prokomentarisao
Kusturica odsustvo ministra Grahovca.
“Gospodin Grahovac je obe}ao da }e
do}i na ovaj sastanak. Ne znam {ta se desi-
lo i `alim {to nije ovdje. Moram da ka`em
da Ivo Andri} vjerovatno nije pretpostavlj-
ao da }e Bosna i Hercegovina jednom biti
zemlja dva entiteta i kantona, ali iz ~itanja
njegovih djela se jako dobro vidi da je upo-
zoravao na sve ono {to bi se moglo dogodi-
ti. Bez obzira na razloge ministra
Grahovca, mislim da se svi trebamo li{iti
bilo kakvih politi~kih uticaja i ne suditi po
Ivi Andri}u trebamo li, ili ne, do}i na neki
skup. Andri} je jednako i Travni~anin i
Sarajlija i Banjalu~anin i Vi{egra|anin, kao
{to je dobrodo{ao i u Beogradu i bilo kojoj
drugoj evropskoj metropoli. Zbog toga
vjerujem da }e federalno Ministarstvo kul-
ture i sporta ipak u~estvovati u obilje`avanju
ovog zna~ajnog jubileja, jer odre}i se Ive

O BUDUĆEM FILMU “NA DRINI ĆUPRIJA”: “Nema malog naroda koji ima većeg
pisca nego što je Ivo Andrić. To je nešto u što ja iskreno vjerujem, pa je i pitanje
filma po njegovoj knjizi utoliko komplikovanije”
Andri}a zna~ilo bi ne samo odre}i se svoje
istorije, ve} i identiteta”, ka`e Sredoje AMBICIOZAN
AMBICIOZAN
Novi}. PROJEKAT
PROJEKAT
Ovako
Ovako bi
bi trebao
trebao
ZAJEDNO ZA ANDRI]A (ALI BEZ GAVRE) izgledati
izgledati budu}i
budu}i
Istina, cijela pri~a o obilje`avanju 50 Kamengrad
Kamengrad
godina od dodjele Nobelove nagrade Andri}u
protekla je uglavnom u znaku Kusturice i
promocije Kamengrada, odnosno njegovog
budu}eg filma Na Drini }uprija.
“Nema malog naroda koji ima ve}eg
pisca nego {to je Ivo Andri}. To je ne{to u
{to ja iskreno vjerujem, pa je i pitanje filma
po njegovoj knjizi utoliko komplikovanije.
Za to treba mnogo novca, a prije svega,
potrebna je dr`ava koja vjeruje da je kultura
neophodan sastojak njenog opstanka. ^ini
mi se da se polako sti~u uslovi za sve to i da
se na ovim prostorima pojavljuju ljudi od
dobre energije i pameti. Ohrabruju}a je
ideja gospodina Milorada Dodika i njego-

60 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.


VI[EGRADSKA HRONOLOGIJA VELIKOG PISCA
Knji`evni put Ive Andri}a ostao je dominantno obilje`en `ivotom u gradu na Drini
vog tima da se po~ne sa radovima na
Kamengradu, koji bi zapravo bio sce-
nografija za film Na Drini }uprija - ba{ kao
{to je Me}avnik bio zami{ljen kao
scenografija, a onda ostao da `ivi kao kul-
AKADEMIK ABDULAH SIDRAN O ANDRI]U
“Nedopustivo je i odvratno
razgovarati o Andriću iz bilo
kakvog drugog diskursa osim
književnog!“
Abdulah
Sidran
Podsjetimo, planovi za snimanje filma
po knjizi Na Drini }uprija bili su aktuelni
uo~i raspada Jugoslavije i po~etka rata u
BiH, a scenarij je trebao pisati Abdulah
Sidran. Premda je nedavno obnovio svoje
prijateljstvo sa Sidranom, Kusturica ka`e
da u ovoj varijanti Sidran najvjerovatnije
ne}e u~estvovati.
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
turno-turisti~ki objekat”, ka`e Emir
Kusturica.
Zvani~na prezentacija Kamengrada bi}e
uprili~ena 13. januara u Banjoj Luci. Za
sada je poznato da se radi o kompleksu od
A o “politi~kim konotacijama“ koje se
ve} godinama na ovim prostorima ve`u
uz ime i djelo Ive Andri}a, Abdulah
Sidran ka`e: “Andri} je toliko veliki
pisac da bilo koji diskurs primijenjen
na njega, osim knji`evno-estetskoga,
vrije|a veli~inu tog knji`evnog djela!
A najopasniji po Andri}a jeste
nacionalisti~ki diskurs, koji od nje-
gove li~nosti i djela pravi borbenu
zastavu za politi~ko-dr`avne ciljeve.
To je ono {to je najgore, a ne razni
autsajderi koji u Bosni iz drugih razlo-
ga i uglova osporavaju Andri}evu
ljubav prema Bosni. Meni je, kao
izrazitom po{tovaocu Andri}evoga
djela, nedopustivo i odvratno razgo-
varati iz bilo kakvog drugog aspekta i
diskursa o tome, osim knji`evnog. [to
ima u Andri}a eventualno sporno, to
je do na{e pameti i na{ih srednjo{kol-
skih profesora da znaju i umiju djeci
objasniti. Takvom knji`e vnom veli -
~inom kao {to je bio Andri} treba se
ponositi.“ 
VI[EGRAD, ANDRI] I KUSTURICA
oko pedeset kamenih ku}a, uz paralelne
ulice koje }e povezivati trgovi, kao i crkvu
i galeriju, a ovaj “grad u gradu” bit }e
smje{ten izme|u }uprije na Drini i u{}a
Rzava. Ku}e }e biti gra|ene u renesansnom
stilu, a grad }e li~iti pomalo na Trebinje i
Dubrovnik, sa elementima orijentalnog,
najavljuje Kusturica. Gradnja bi trebala
po~eti u ljeto ove godine, a ako sve bude
teklo po planu, Kamengrad }e biti zavr{en
2014. godine, kada bi trebalo po~eti i sni-
manje filma prema kapitalnom Andri}evom
djelu koje predstavlja Kusturicinu dugogo-
di{nju fascinaciju.
“@elimo da revitalizujemo `ivot ovog
grada, uklju~uju}i dr`avnu upravu, du}ane,
bioskop i pozori{te”, nagla{ava Kusturica.
Stanovnici Vi{egrada i Bosne i
Hercegovine za sada su podijeljeni u
mi{ljenjima: dok jedni ~vrsto vjeruju da }e
postojanje jednog takvog kompleksa
kona~no o`ivjeti lokalnu zajednicu i
dovesti brojne turiste - pa samim tim i
novac - u njihov gradi}, drugi su oprezniji i
izra`avaju bojazan da }e profit od svega na
kraju zavr{iti u d`epovima Kusturice i
Milorada Dodika, dok }e “obi~ni” gra|ani
imati malo, ili nimalo koristi. Kako }e sve
izgledati vidje}emo za neke tri-~etiri
godine, ali sti~e se utisak da su ljudi oku-
pljeni oko ovog projekta iskreni u svojim
namjerama da Andri}evim nekada{njim
sugra|anima omogu}e bolji `ivot.
A pri~a o “inatu” Sarajeva i dijela BiH
prema Emiru Kusturici, i obrnuto, koja je
ovog puta otjelotvorena u “bojkotu”
vi{egradskog sastanka ministra Gavrila
Grahovca, mogla bi svoj po~etak kraja
imati i u jednoj zanimljivosti: Emir
Kusturica je 5. januara 2011. u Vi{egradu,
prvi put, sjedio za stolom na kojem je sta-
jala bosanskohercegova~ka zastava. I tu,
valjda, ima neke simbolike. 
61
DRAMA IZA DRAME

Pisac i direktor Kamernog teatra 55 ZLATKO TOPČIĆ nedavno je otkrio kako se

iza imena AMELE ALIJAGIĆ, navodne autorice drame “KROKODIL LACOSTE“
koja će uskoro biti premijerno izvedena na sceni Kamernog, zapravo krije - on;
dramski pisac i docent na “Odsjeku za dramaturgiju” sarajevske Akademije
scenskih umjetnosti, ALMIR IMŠIREVIĆ, u svom tekstu analizira motive zbog
kojih je Topčić svjesno obmanuo javnost

BESMISLENA “PREVARA”
ZLATKA TOP^I]A
Pi{e: ALMIR IM[IREVI]

U
besmislenom tekstu, objavljenom
u Oslobo|enju 30. decembra
2010. godine, gospodin Zlatko
Top~i} slavodobitno otkriva
javnosti da je on autor drame
Krokodil Lacoste, a koja je sve do pred
samu premijeru u Kamernom teatru 55
pripisivana “nepostoje}oj“ Ameli Alijagi}.
“Dugo sam mislio kako jo{ nije mogu}e
bilo {ta knji`evno suvislo napisati o temi
genocida u Srebrenici. Premalo je tu nijan-
si, a previ{e dre~avosti zla! Odlagao sam
temu ustranu, a ona mi se vra}ala opet i
opet. Onda mi se odjednom pri~a sama
otvorila.“ - ovako gospodin Top~i}
zapo~inje tekst o vlastitoj spisateljskoj
veli~ini i nesre}i.

KAKO “ONI“ MOGU, A JA NE?

I ako prihvatim da mu se pri~a “otvara“
kao {to se gatarama “otvara grah“, ne `elim
pre{utjeti javni samodopadni hvalospjev
“prevari“. Naime, to {to je on u~inio vlasti-
tom pozori{tu, i nekolicini naivnih, nije
ni{ta drugo do — “prevara“ (stavljam je
izme|u navodnika zbog njene nesuvislosti).
Motivi, uz najbolju namjeru, ostaju nejasni,
ali krenimo redom — pustimo samog
Top~i}a da ka`e:
“Kada pi{em, (od)uvijek imam na umu
scenu Kamernog. Me|utim, kao direktor
tog teatra, imam skrupula, iako glumci koji
su direktori glume u ‘svom’ teatru, pisci
postavljaju svoje komade, reditelji re`iraju,
scenografi... Nema tu ni{ta neobi~no, ni
odve} sporno, jer direktor si nekoliko godi-
NEJASNI MOTIVI na, a umjetnik cijeli `ivot...“
Almir Im{irevi} pi{e o Dakle, {ta nam to poru~uje Top~i}? Kad
tome kako je direktor pi{e misli na scenu Kamernog teatra? Pa,
Kamernog teatra 55 nema razloga da nam se pravda, zar ne? To
obmanuo javnost je dozvoljeno, ~ak i onima koji ne pi{u, ili

62 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.


pi{u lo{e. I sam... pardon, sama (te{ko se
koncentriram na ovaj zadati `enski rod)
~esto zami{ljam svoje tekstove na istoj
sceni; u ma{ti idem i korak dalje, pa
dopu{tam da mi dramu re`ira Peter Brook,
a u podjeli insistiram na holivudskim zvi-
jezdama. No, Top~i} se ne zaustavlja na
ma{ti. Opravdanje, kao i svako “povrije-
|eno dijete“, vidi u drugima.
“Kako oni mogu, a ja ne?“, ~ujemo ga
kako uplakan govori mami Taliji.
Pa, ko su ti “drugi“, pita mama, a mi
(javnost - to su u ovom slu~aju “tre}i“) se
pravimo da u “glumcu koji je direktor“ ne
prepoznajemo Ermina Sijamiju. O neposto-
je}im zakonima koji bi mu trebali zabraniti
da glumi u “svom“ pozori{tu ne}emo ovom
prilikom, ve} nastavljamo sa prepoznavanj-
em “prekr{itelja“ o kojima Top~i} govori.
Ko su pisci koji postavljaju svoje komade?
Ja ih ne znam. Kod nas, ~ini mi se, pisci ~ak
i ne pi{u drame, a kamoli da ih jo{ i
re`iraju. Ako sam nekog genija zaboravio,
podsjetite me.
I ba{ dok u`ivam zami{ljaju}i D`evada
Karahasana i Abdulaha Sidrana kako
re`iraju svoje tekstove, Top~i} me prekida
napadom na “reditelje koji re`iraju“. Tu, na
trenutak, ostajem bez teksta. Dramskog,
naravno.
Ipak, re~enicom “nema tu ni{ta neobi-
~no, ni odve} sporno“, direktor/pisac daje
oprost svim pozori{nim grje{nicima.
Poentira mi{lju dostojnom pobjednika
anonimnih konkursa — “Direktor si neko-
liko godina, a umjetnik cijeli `ivot!“ Pa, ne
bih da poput onih likova iz gr~ke mitologi-
je (zna Top~i} na koga mislim) mjerim tu|e
PISATI ILI NE PISATI, PITANJE JE SAD: Šta nam to
poručuje Topčić? Kad piše misli na scenu Kamernog
teatra? Pa, nema razloga da nam se pravda, zar ne? To
je dozvoljeno, čak i onima koji ne pišu, ili pišu loše
“umjetnikovanje“, ali sam siguran da niko
od nas, bio direktor ili ne, za prste na obje
ruke ne}e re}i — nekoliko. Deset nije neko-
liko! (U godini koja je pred nama velike su
{anse da budemo svjedoci “izrastanja“ i
jedanaestog prsta etc.)
Potom Top~i}evo pisanje postaje jo{
nejasnije. Naime, u ostatku novinskog
~lanka, poja{njava kako je odlu~io dramu
“pustiti u proceduru“, potpisuju}i je djevo-
ja~kim imenom njegove supruge. Nepoznat
mi je termin dramske “procedure“, i dok
bezuspje{no listam dramatur{ke rje~nike,
Top~i} mi saop{tava da je dobio kompli-
mente “od ljudi ~ije mi{ljenje cijeni, od
akademika, knji`evnika, reditelja, glu-
maca...“. Opet poku{avam “sabrati na
prste“ dva i dva — pustiti u proceduru zna~i
potpisati dramu `eninim djevoja~kim prezi-
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
“KROKODIL LACOSTE”, AMELA I ZLATKO
ZLATKO TOP^I] O LA@NOM PREDSTAVLJANJU
“Htio sam čuti objektivno mišljenje
i zato sam morao ostati anoniman“
Dramski tekst Krokodil Lacoste pisac i
direktor Kamernog teatra 55 Zlatko Top~i}
predstavio je javnosti i novinarima kao
autorsko djelo izvjesne Amele Alijagi},
studentice dramaturgije na Akademiji
dramske umjetnosti u Zagrebu, da bi prije
nekoliko dana Dnevni avaz ekskluzivno
“otkrio“ kako se iza imena Amele Alijagi}
zapravo krije – Top~i}. O svojim motivima
da se predstavi pod la`nim (tu|im)
imenom, Top~i} je rekao: “Naprosto, htio
sam ~uti objektivno mi{ljenje i nisam
dugo ~ekao odgovore. Ne vjerujem da
bih takve knji`evne komplimente
do`ivio da sam dramu potpisao pravim
imenom.“
Drama Krokodil Lacoste nedavno je
nagra|ena na anonimnom konkursu BZK
Preporod, a predstava po ovom
Top~i}evom tekstu bi}e premijerno izve-
dena 13. januara na sceni Kamernog
teatra 55, u re`iji Sulejmana
menom, potom je dati na ~itanje ljudima
koje cijeni{? Ne{to mi se ne uklapa,
ra~unica mi je oduvijek bila lo{a strana. Zar
nije u prethodnom pasusu napao “pisce,
reditelje i glumce“? Sad ih brani? A, to nisu
oni isti, nego neki drugi? Ovi ne re`iraju
svoje komade, ne glume u svojim
pozori{tima? Njihovo mi{ljenje Zlatko
Top~i} cijeni, ali ipak sumnja u njihovu
iskrenost, te je primoran “promijeniti
spisateljski pol“? OK.
LICEMJERJE ILI SAMO
“DOBRA ZABAVA“
U nastavku Zlatko (~itaj Amela) u`iva u
zainteresiranosti koju mediji iskazuju
spram pojave “novog“ pozori{nog imena.
“Moram priznati da smo se moja supru-
ga Amela Top~i}, djevoja~ki Alijagi}, i ja
dosta dugo i dobro zabavljali na tu temu“,
iskren je direktor. (Ne znam ~ime se bavi
njegova supruga, ali se nadam da u poslu
nikad ne koristi mu`evo ime.) Dozvo-
ljavam ovakve trenutke bra~ne sre}e i
radosti, raduju me slike nasmijanih porodi-
ca, ali ne razumijem ~ega ima ~udnog i
Kupusovi}a. Uloge u predstavi ostvari}e
Mirsad Tuka, Amar Selimovi}, Maja
Izetbegovi}, Jasna
Ornela Bery,
Muhamed
Had`ovi} i Sa{a
Petrovi}. 
SKRIVEN
IZA
LA@NIH
IMENA
Zlatko
Top~i}
zlobnog u (neopravdanoj) sre}i javnosti i
pozori{nih kolega zbog pojave “novog“
knji`evnog imena.
“Ne vjerujem da bih takve knji`evne
komplimente do`ivio da sam dramu pot-
pisao pravim imenom!“, obja{njavaju
Zlatko, Amela i supruga im Amela.
Jednostavno je, draga direktorice... direk-
tore. Evo, zaboravimo na trenutak
pozori{te, ali ostavimo uklju~enu ma{tu.
Zamislite samoga sebe kako 2001. godine
primate kovertu (na adresu Kamernog
teatra 55), a u njoj rukopis sa pjesmama,
naslov — Morije. U potpisu — Aladin Ziri}
(izvinjavam se majci zbog kori{tenja
njenog djevoja~kog prezimena), ro|en
1984. godine u Srebrenici, a od 1995. `ivi u
Londonu. Radi kao kamenorezac (za{to da
ne?). Mo`ete li da vidite javnost koja slavi
pojavu novog spisateljskog imena?
Naravno. Sad mo`ete isklju~iti ma{tu.
Prekidam na ovom mjestu, drugima
prepu{tam da razmi{ljaju o spisateljskom
honoraru koji, siguran sam, nije “ne-
postoje}i“, o repertoarskoj politici (nepo-
stoje}oj?), o prevarama (postoje}im?),
kriti~arima (nepostoje}im?)... @elim vam
puno sre}e u predstoje}oj (postoje}oj?) godi-
ni. Bez obzira na sve, ostajem va{a vjerna
publika i zaljubljenica u teatar koji vodite.
Almira Ziri} (djevoja~ki Im{irevi})
P.S. Na sljede}i konkurs za izbor novog
direktora Kamernog teatra 55 javljam se
pod la`nim imenom... 
63
DESET PLUS DESET
Bilo je teško odabrati
najbolje, a još teže
najgore albume koje su
bosanskohercegovački
izvođači objavili od 1.
januara 2000. do danas.
I to je stereotip koji se
uvijek provlači kroz
tekstove ovakvog
karaktera. Kako god,
naš izbor je pred vama.
Složili se ili ne,
renesansni period na
ovdašnjoj muzičkoj sceni
počeo je kada je
sarajevska grupa Skroz
promovisala svoj
prvijenac, a nakon dvije
godine pojavio se ON
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
Foto: MILUTIN STOJ^EVI],
MARIO ILI^I], ARHIV SB
Edo Maajka - šampion!
64
1. SLUŠAJ
MATER
(2002.)
Edo Maajka
Objavio je Br~ak Edo Maajka u
ljeto 2002. svoj prvijenac Slu{aj
mater i podigao hip hop ljestvicu na
visinu koju do sada jo{ niko nije
presko~io. Na Balkanu, generalno!
Neki reperi do ovog trenutka samo
su se pribli`ili “magi~noj granici”,
kao, recimo, Blanka Vla{i} u skoku
uvis, ali Slu{aj mater ostaje vrhunski
dokument zauvijek i kvalitetom
skoro pa nedosti`an. I najbolji je
bosanskohercegova~ki album u
ovom mileniju, uklju~uju}i sve
`anrove i raznorazne podvrste.
Mahir i Alma, Zna{ me, Prikaze,
Pare, Pare, Minimalni rizik, Jesmol’
sami najpoznatiji su “komadi}i” hip
hopa sa ove plo~e, ali Mater, apso-
lutno remek-djelo, poslu{ajte opet,
vjerovatno }ete jo{ jednom otkriti
ne{to novo. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

2. LETU ŠTUKE (2005.)
“Letu štuke”
Nastupni, istoimeni album
sarajevske grupe Letu {tuke
veliko je, zaista, muzi~ko
ostvarenje. I danas na ovu kons-
tataciju sti`u potvrde sa raznih
strana biv{e zajedni~ke dr`ave.
Kompozitor, pjeva~, gitarista i
frontmen ovog benda Dino
[aran dugo je “pomjerao
antenu” kako bi na{timao
kvalitetnu zvu~nu sliku za debi [tuka, pa ~etrnaest kom-
pozicija koje je uvrstio na ovaj disk funkcioni{u kao sas-
tavne komponente prekrasne pri~e, koja ima lijepi uvod:
Mjesto za dvoje i melanholi~ni rasplet: Zagrljaj, a sve
izme|u satkano je
od izvrsnih har-
monijskih i tekstu-
alnih materijala.
Jednostavno, Letu
{tuke je CD koji se
slu{a u jednom
dahu! I kojem se
~esto treba
posvetiti iskrena
pa`nja. 
4. DUBIOZA KOLEKTIV
(2006.)
“Dubnamite”
^lanovi bendova: Gluho doba
Against Def Age iz Zenice i
Ornamenti iz Sarajeva osnovali
su Dubiozu kolektiv i ve} prvim
albumom iz 2004. uzdrmali
ovda{nju muzi~ku scenu. Kako
(re)produkcijom, tako i
autorskim anga`manom. No, svo-
jom narednom plo~om:
Dubnamite, osigurali su se i statusno, pa su ve} ~etiri godine
najanga`ovaniji bosanskohercegova~ki bend. Non-stop su
na putu, odli~no sviraju, a iz mjeseca u mjesec njihovi fan
klubovi {irom Evrope sve su brojniji. A sa Dubnamitea
odmah poslu{ajte pjesme
Bosnafaria, Triple Head
Monster ili Wasted Time, tek
toliko da se trznete ako ste se
malo uspavali. A ako, pak,
niste, krenite od uvodne -
Justice i... Sve je to
na{timano kako treba, ni{ta se
ne sekirajte! 
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
[TA SMO PRESLU[AVALI U DVIJEHILJADITIM
3. V2 (2006.)
“Vuneny”
Prvo mjesto u na{em izboru
najboljih albuma koji smo
~itaocima predstavili krajem
2006. godine. Nastao kao mix
klasi~nog rocka i ambijentalne
elektronike, V2 je tada zaslu`io
visoko mjesto i u mnogo ozbiljni-
jim izborima najkvalitetnijih os-
tvarenja nego {to je to bio na{.
Uglavnom: Nedim ]i{i},
Andrijan Zovko i Asmir [abi} mo`da su u tom trenutku
koncertno bili i na{ najkvalitetniji bend. V2 je, uz sav
muzi~ki potencijal ove mostarske trojke, i odli~no produciran
album. Hrabro se tada postavio Vuneny, bez kompromisa i
bez skrupula. A to
mo`e{ samo ako
vjeruje{ u ono {to
publici ima{ za
ponuditi. Vuneny
je vjerovao, a vjer-
nu publiku su imali
u nekoliko evrop-
skih zemalja,
prvenstveno u
Francuskoj. 
5. SKROZ (2000.)
“Skroz”
Snimljen u Amsterdamu 1998.
Skroz je objavljen po~etkom 2000.
godine. Ako se po jutru dan pozna-
je... Da, ovo je prvi u nizu kvalitet-
nih albuma koji su promovisani u
ovom mileniju i najavio je, to se
po~etkom ove 2011. jasno vidi,
sve ono lijepo {to smo do`ivjeli od
na{ih izvo|a~a u narednim godina-
ma. Adnan [aran je napisao sve
kompozicije za prvijenac grupe kojoj je {ef. Izuzetno talento-
van podario nam je, recimo, pjesmu Dobro mi do{li, jednu od
najljep{ih snimljenih u pora}u. Pored nje i Sve sam ja~i, Kada
te droge spuste, Whiskey & Blues... Skroz je opstao sve ove
godine, snimio jo{ dva izvanredna albuma i jo{ uvijek je jedna
od na{ih najkvalitetnijih muzi~kih skupina. 
65
DESET PLUS DESET

6. BAGA MUSIC (2006.) 7. VASDUH (2008.)

“Defence”
Do sada jedini
album koji nam je
predstavio, tuzlanski
Defence je nazvao
Baga Music. Dugo su
eksperimentisali sa
hardcoreom, reggaeom,
funkyjem, drum’n’bas-
som, hip hopom... Pa je
sve to uticalo i na nji-
hovu muziku, koju od
tada preslu{avamo.
Odli~no ostvarenje,
izvrsna svirka, visokokvalitetna produkcija, sve su to
karakteristike Baga Musica, tuzlanskog Defencea. S nestr-
pljenjem o~ekujemo ne{to novo... 
Sanel Marić Mara
“To su new age bosan-
skohercegova~ke ljubavne
pjesme”, najavio je Sanel
Mari} svoj CD Vasduh.
Komponovao je muziku na
stihove Alekse [anti}a,
Antuna Branka [imi}a,
Maka Dizdara, Safvet-bega
Ba{agi}a, Avde
Hasanbegova Karabegovi}a,
dvije su sevdalinke, a jednu
pjesma Mara je “pokupio” iz
narodne ba{tine. Malo je tu Haustora i Laufera, mo`da i Van
Morrisona i Davida Graya, nekada Radioheada i U2. Ali,
najvi{e Mare i njegovih ethno-blues melodija upakovanih u
ovaj prekrasni CD. 

8. OJUŽILO 9. MRTVI SU 10. ZEC

(2005.) MRTVI (2008.) (2007.)
“Zoster” Damir Avdić Elvir Laković
Graha Laka

Veseo, ma{tovit, razigran

album promovisao je mostarski
Zoster, 2005. godine. Od pjesme
Majka Jamajka pa sve do samog
fini{a, kompozicije multiinstru-
mentaliste Atile Aksoya i tek-
stopisca i pjeva~a Marija
Knezovi}a pametno su poslagane.
No, mo`e{ slagati koliko god
ho}e{, ako ti tekstovi, harmonije i
melodije nisu u glavi poslo`ene
kako treba. Njima, o~igledno, jesu
bile. I ne samo njihove... I pjesma
Mene ne zanima grupe Majke
prava je poslastica. 
Elektri~na gitara za Damira
Avdi}a Grahu je oru|e u svrhu
proizvodnje do sr`i ogoljene zvu~ne
slike, a vokal oru`je iz kojeg
ispaljuje ono {to nosi u sebi. Mrtvi
su mrtvi je drugi studijski album
ovog tuzlanskog umjetnika. Rifovi-
distorzija i onda opet tako, efektno,
dojmljivo, autenti~no. U gotovo
~etrdeset minuta muzike Damir
Avdi} vam nudi sebe i svoj pogled
na svijet. Odli~no, bez ikakve
zadr{ke! 
Od trenutka kada smo ~uli pjes-
mu Razo~aro, pa do dana kada smo
ugledali omot albuma Zec, autora
Elvira Lakovi}a Lake, trebalo je
pro}i dugih devet godina. U
me|uvremenu snimio je jo{ neko-
liko singlova, pa oti{ao SAD da
“`ivi i radi”, da bi se onda vratio i
ponudio nam jednostavnog,
izvanredno odsviranog, duhovitog i
himni~kim refrenima “podebljanog”
Zeca. Sa Me|edom, prvorazrednim
kapitalcem! 

66 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

 [TA SMO PRESLU[AVALI U DVIJEHILJADITIM

10. KOPRIVA 9. TAMO GDJE 8. BOSANSKI

(2005.) SI TI (2007.) LONAC
Al Dino Tribun Band (2005.)
Rizzo Ruža

Zaista je golema patnja bila Na ovaj album uvr{tene su

preslu{avati Koprivu, prije pet
godina i koji mjesec vi{e. Ukupno
dvanaest pjesama: od uvodne
Hamajlije pa sve do posljednje sa
bonus tracka, koja se zove 7 godi-
na. Tolika koli~ina akumulirane
depresije nije zabilje`ena ni
nedavno u rudniku San Hose u
^ileu. “Meni je mrak i kad je
dan/Ja sam ti bona nesretan” i: “A
ja u neko crno more da se
ulijem”. Neka Te, ba, Al’Dino!
Nasmije{i se... Zna{ da ne}e grom
u koprive! 
pjesme koje su izme|u ne~ega i
ni~ega. Pjeva~ Tribun Banda je
ve} u prvoj pjesmi zamolio sve
one koji `ele biti susretljivi:
“Oduzmite mi `ivot!” Jesi li danas
dobro, kolega? I onda je trebalo
preslu{ati jo{ osam kompozicija.
Pravo peglanje, znojenje,
kome{anje... [to je najgore, nikada
nisi znao odakle ti prijeti najve}a
zvu~na opasnost. Zapravo, bolje je
slu{ati sirene za vazdu{nu opas-
nost nego Tamo gdje si ti.
Neuzubillah! 
Rasformirao je Rizo Luka~evi}
grupu Sarajevska ru`a, da bi se
potom {irokom auditoriju ponovo
predstavio, ali ovaj put kao Rizzo
Ru`a. Kako bi se mogli sjetiti da je
on bio apsolutni “krivac” za enor-
mnu popularnost spomenutog benda.
Njegov Bosanski lonac te 2005. bio
je krcat - ni~im! Napisasmo to, a
sada dodajemo i da nismo ni sekun-
du pogrije{ili. Rizzo Ru`a se jo{
tada trebao posvetiti karijeri folk
pjeva~a. 

7. KREVET OD RUŽA 6. MOJE SARAJEVO

(2007.)
Amir Kazić Leo
I Leo je umro na Krevetu
od ru`a. Mada se borio, pa je
i{ao i na preglede. U pjesmi
Natenane prepao se da mu
srce ne pregori, a onda je
oti{ao na EKG. U Dvije vatre,
pak, upitao se: “Da l’ je ovo
normalno/Od jedne do druge
skitam i to radim spontano.”
Leo se ovom prilikom priklo-
nio i turbo folku, ali i tambu-
ra{ima. Ma, Kazi}u, sram te bilo! Uostalom, ve} si tako
ne{to i otpjevao... “Ne mo`e se jedan osmijeh na mom
licu prona}i”, pjeva on. Ba{ ~udno! 
(2005.)
Selma Muhedinović
Sada, stvarno, ozbiljno: gdje,
Boga Vam, nestade Selma
Muhedinovi}? Pa ona je na{a
heroina iz 2005., kada je promo-
visala CD Moje Sarajevo.
Dosadno i neinventivno je ovo
muzi~ko (ne)djelo. A svoj dopri-
nos njegovom nastajanju dali su
i Kemal Monteno, Hajrudin
Vare{anovi}, te Mili}
Vuka{inovi}. Pjesme ovog
potonjeg i nisu za baciti, ali kada ih je Selma otpjevala bile
su za - zgaziti! I ponu|enu plastiku, tzv. CD, dobro ~eki}em
iskuckati. 

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 67

DESET PLUS DESET
5. BAŠ TI LIJEPO STOJE
SUZE (2001.)
“Hari Mata Hari”
Hajrudin Vare{anovi}, prvo grlo
grupe Hari Mata Hari, na albumu
Ba{ ti lijepo stoje suze umro je
rekordnih devetnaest puta. Ustvari,
uglavnom je umirao, mada se neka-
da, tek, spremao na put ka drugom
svijetu, a jednom je, kao profesor u
Sabirnom centru, bio i klini~ki
mrtav. ^ak je dao i savjet {ta da se
uradi s njim samim kada premine blago u Gospodinu. “Al’
kada izgorim, prospi pepeo...”, a
onda nastavlja: “... na mjesto gdje
sam tebe prvi put poljubio”. Samo
ako je mogu}e da pepeo cirkuli{e
ta~no na mjestu gdje su im se
`valje balave razdru`ile! Ovaj
album po~inje stihom: “Zbog nje su
me zvali papak, ja to nisam znao”,
a zavr{ava pjesmom: Na}i }u sebi
nekog na ovom globusu. Dobro je,
bezveze se nasekirasmo. Hajrudin
je, ipak, odlu~io pre`ivjeti! 
3. NE! (2004.)
Romana Panić
Navodno je Romana Pani} pop
pjeva~ica. Ili je, barem, bila te 2004.,
kada je objavila album Ne! Ali, kada
se ponovo vratite ovom diskograf-
skom ni{tavilu, ako ste ga uop{te
ikada i preslu{ali, mo}i }ete se uvjeri-
ti kako ovo izdanje ne mo`e u}i ni u
okvir turbo folka, zato {to je, napros-
to, njegov surogat. “Ubjedio si me da
dva i dva su tri”, ka`e Romana u pjesmi sa pravopisnom
gre{kom u naslovu i u refrenu. Dakle, ova pjeva~ica “ubjedi-
la” nas je da je Ne! jedan od najgorih albuma u ovom
mileniju. Ima ovdje i pjesma Bjeli mi{, opet pravopis!, koja
mo`e pro}i u nekim detaljima, pogotovo solo na gitari. Sve
ostalo, na CD-u
Ne!, ravno je
katastrofi. Nadamo
se da }e ova ba-
njalu~ka pjeva~ica
u narednim godina-
ma kona~no pro-
govoriti ekavicu.
Nije da se ne
trudi... 
68
4. NAVIKLA NA LJUBAV
(2006.)
Alma Čardžić
Nakon {to je objavila CD Navikla
na ljubav, uspjela je u}i u Parlament
Federacije BiH, pa vi{e nije imala
vremena za studijske egzibicije.
Jazuk! A i zaradila je vi{e nego ukup-
no u svom `ivotu do tada. I Alma
^ard`i} je, navodno, pop pjeva~ica,
{to je i dokazala u prvoj pjesmi, koja
se zove kao i ovo izdanje. Navikla na
ljubav kao da je snimljena za Va{ar u Pura~i}u. Nekakva
Indira Salihovi} napisala je tekst
pjesme Za bolje sutra. Alma je tada
tvrdila da je to himna svih Bosanaca
u svijetu. “Kad ti ~e`nja krati snove,
to te rodna gruda zove” i “Neka me
u srce rane i u oko dirnu”, dva su
stiha razborita. Ipak, mo`da se do
sada i prona{ao neko ko je Indiru i
Almu u oko dirnuo. “Ona nije `ena
k’o ja, riba podznak {korpija”, pjeva
^ard`i}eva. E, Alma, Alma, {ta ti
ka`e Hedija Mehmedi}? 
2. BIJELO ZLATO (2006.)
Igor Vukojević
Uh, ovo je najgori album u na{em
izboru iz 2006. godine. Pisali smo
tada da je Igor Vukojevi} na Bijelom
zlatu prevaren, bolestan, pospan,
nijem, tu`i i sudi, te izri~e kazne,
gubi dah, nevjeran je... Kada Zlato
slu{ate nakon ~etiri godine,
Vukojevi}u samo mo`ete postaviti
pitanje:
Pa, jarane, da li Te je ve} tada
bilo stid, ili se retroaktivno
stidi{? Me|utim, nema taj
stida niti bilo kakvog odnosa
ni prema sebi ni prema drugi-
ma. Jedino {to vrijedi na
ovom albumu jeste ~injenica
da Vukojevi} u svojim pjes-
mama jo{ samo nije umro. Od
uvodne Jabuke, zurlama
“polivene”, ni{ta na Bijelom
zlatu nije slutilo na dobro.
Uglavnom, Bijelo zlato nije
najgori album snimljen u
ovom mileniju, tek je drugi,
ali je zato najprimitivniji. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 [TA SMO PRESLU[AVALI U DVIJEHILJADITIM

1. RUM-PUM (2005.)
Nino Pršeš
Ni{ta rigidnije,
bolesnije i retrogradnije
nije promovisano u dvije-
hiljaditim u ovoj dr`avi od
albuma Rum-Pum, Nine
Pr{e{a. Njegov stih: “Je l’
ti mati zaklju~ala sobu, je
l’ ti bilo k’o u grobu”, iz
pjesme Gujoo, dovoljan je
pokazatelj u kojem smjeru
je Pr{e{ vozio na ovoj plo~i. Doveo je on u studio i
Halida Be{li}a i Tifu da mu otpjevaju Dalidalidadam,
skladbu bez ikakvog smisla. Halid ~ak pjeva:
“Djevojka mog jarana, ne zna {ta je banana...”
Lamiya, pak, zvu~i kao jingle za promociju nekog
proizvodnog pogona, “ukra{en” stihom: “Lamiya, srce
mi ko d`amija”, a Po `ivot opasno kao da je pisana za
soundtrack dokumentarnog filma o zabranjenoj ljubavi
Romea i Julije sa [ar Planine. Zaklju~ak: odlaskom
Nine Pr{e{a u Sloveniju na{a muzi~ka scena dobila je
mo`da i vi{e nego {to je profitirala plo~om Slu{aj
mater. 

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 69

KULT MARKET
ANNE FORTIER
Julija
Dankinja nastanjena u
Americi Anne Fortier
autorica je romana Julija
(Buybook, Sarajevo,
2010.). Roman govori o
mladoj djevojci koja se
zaputi u Italiju da bi
istra`ila porodi~nu histori-
ju. Julija otkriva nepoz-
nate detalje o svojoj ime-
njakinji koja je svojedobno inspirisala
velikog Shakespearea da napi{e poznatu
dramu o nesretno zaljubljenom paru.
Savremenoj Juliji preostaje jo{ samo da i
ona prona|e svoj Romea. Roman Julija
objavljen je do sada u tridesetak zemalja
svijeta. Cijena je 18 KM.
CARL VON CLAUSEWITZ
O ratu
Za sve one koji ne
vjeruju da je rat blat-
njava, krvava, ispraz-
na, pogana, bolna,
razaraju}a, izbje`na i
sasvim besmislena
ma~o rabota, zanimlji-
va lektira je svakako
knjiga O ratu (Mozaik
knjiga, Zagreb, 2010.).
Autor je slavni pruski vojnik i vojni strateg
iz devetnaestog vijeka Carl von
Clausewitz, autor izreke da je rat nas-
tavak politike drugim sredstvima.
Cijena je 65 KM.
TOMISLAV PINTER
Blijeda sje}anja
U izdanju zagreba~kog
Durieuxa nedavno je
objavljena autobiografija
legendarnog filmskog
snimatelja Tomislava
Pintera (1926. - 2008.)
(filmovi Sakuplja~i perja,
Breza, Neretva,
Sutjeska...). Naziv knjige
je Blijeda sje}anja a u njoj se Pinter pris-
je}a svog burnog `ivota, ali i razvoja
jugoslovenske kinematografije kojem je
neposredno svjedo~io. Dobar poznavalac
filma i majstor kamere, Pinter je ostavio
dubok trag u kulturnoj historiji Jugoslavije.
Cijena je 46 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Mirjane Ðurđević “Deda-Rankove riblje
teorije“ (Laguna, Beograd, 2010.)
Duhovita razbibriga
DETEKTIVKA HARIJETA
Beskompromisna `ena koja radi te`ak posao
i ima grozan emotivni `ivot, ali uprkos
svemu ne gubi smisao za humor
Prije nego {to je pro{le godine za svoj
roman Kaja, Beograd i dobri Amerikanac u
Tuzli osvojila nagradu Me{a Selimovi},
beogradska knji`evnica Mirjana \ur|evi}
napisala je seriju romana o detektivki Hari,
pravoj antijunakinji za 21. vijek - drskoj,
sposobnoj, beskompromisnoj `eni koja radi
te`ak posao i ima grozan emotivni `ivot, ali
uprkos svemu ne gubi smisao za humor.
Jedan od tih romana, Deda-Rankove riblje
teorije, nedavno je do`ivio najnovije izdanje.
Hari se vra}a iz Amerike da bi
pomogla u istrazi ubistva svog biv{eg
ljubavnika, mutnog DB-ovca i nezasitog
{valera Bogdana Banduke Bande. Pro-
mu}urna Harijeta ve} na sahrani uvi|a da
je broj `ena ucviljenih za Bandukom
neobi~no velik, a kada je njegova zakoni-
ta supruga Zora zamoli da se uklju~i u
istragu, Hari po~inje otkrivati vrlo neu-
godne stvari i o Bandi i o svojoj pro{losti.
Vanbra~na djeca, seks u podrumu uz kacu
od kupusa, zaklinjanje na vje~nu vjernost
i bje`anje od ljubavnica, ni{ta od toga
Banduki nije bilo strano. Da li mu glave
do{la jedna od razo~aranih ljubavnica kao
{to Zora sumnja, ili je Banduka bio
upleten u prljave poslove s mafijom, Hari
tek treba da otkrije.
Dok je roman Kaja, Beograd i dobri
Amerikanac humoristi~an ali i vi{eslojan,
roman o Harijeti pretenduje uglavnom na
dobru zabavu ~itaoca. Misterija karakteri-
sti~na za krimi `anr pomije{ana je sa
duhovitim poigravanjem stereotipima:
\ur|evi}eva do krajnosti preuveli~ava sve
kli{eje o raspusnim kom{ijskim preljuba-
ma, o koketnim sekretaricama i o ~angriza-
vim zakonitim suprugama. Njeni opisi
bizarnih mafija{kih obra~una po kvartovi-
ma napisani su u maniru najboljeg srpskog
humora, a poetika apsurda na trenutke je
sli~na onoj Du{ana Kova~evi}a (tako
naprimjer prodava~ica mjesecima dolazi na
posao u opustjelu trafiku zatrpanu vijenci-
ma u ~ast poginulog lokalnog kabadahije u
kojoj se niko ne usu|uje kupovati).
Iako je junakinja krajnje konven-
cionalnog `anra, Harijeta je, kao i brojne
druge junakinje iz ovog romana, komplek-
sna, uvjerljiva li~nost. Uspjela satira ovaj
roman odvaja od `anrovskog kli{ea i ~ini ga
zabavnim, ali i suptilno subverzivnim.
(A. Ba{i})
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
1. Todd Burpo: The Heaven is for Real
2. Laura Hillenbrand: Unbroken
3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the
Hornet’s Nest
4. P. C. Cast: Awakened
5. Charles Portis: True Grit
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U BiH (Knji`ara Buybook)
1. Anne Fortier: Julija
2. Kader Abdolah: Poslanik
3. Rawi Hage: @ohar
4. Bekim Sejranovi}: Nigdje, niotkuda
5. Miljenko Jergovi}: Psi na jezeru
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

LIFESTYLE
Početak nove godine u znaku je ozbiljne konkurencije
između dva najpopularnija sajta
Facebook vs. Google
FENOMEN MARKA ZUCKERBERGA
Protekla godina je definitivno bila godina Facebook mre`e
Popularna dru{tvena mre`a Facebook
u 2011. godini dobija novu dimenziju.
Facebook je 2010. godine u Sjedinjenim
Ameri~kim Dr`avama bio posje}eniji nego
Google, a sada mu je vrtoglavo porasla cije-
na. New York Times pi{e da }e Goldman
Sachs i ruski Digital Sky Technologies
zajedno u Facebook investirati pola mili-
jarde dolara.
List prenosi da je Goldman Sachs ulo`io
450 miliona dolara, dok je Digital Sky
Technologies u Facebook investirao jo{ 50
miliona. Za osniva~a Facebooka Marka
Zuckerberga posao sa Goldmanom ima
lukrativan sporedni efekat. Zuckerberg,
kojeg je magazin Time proglasio osobom
2010. godine, time je udvostru~io svoju
imovinu na 15 milijardi dolara.
Zahvaljuju}i ovim investicijama, Zu-
ckerberg }e ubudu}e ravnopravno “igrati“ u
ligi sa osniva~ima Googlea Larryjem
Pageom i Sergeyom Brinom. Sa novim
ulaga~ima, Facebook postaje vrjedniji od
koncerna kao {to su E-bay, Yahoo i Time
Warner, a investirani novac omogu}uje
i zapo{ljavanje ve}eg broja radnika i
uvo|enje novih sadr`aja.
Prema rije~ima osniva~a Marka Zucker-
berga, Facebook je zami{ljen tako da se
putem interneta pove`u oni ljudi koji se ve}
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
poznaju u stvarnom `ivotu, za razliku od
sli~nih web servisa. Kao {to po~etna strani-
ca Facebooka ka`e, mre`a omogu}uje
korisnicima povezivanje i socijalizaciju s
ljudima koji su im bliski i koji rade, studira-
ju i `ive u njihovoj blizini, a mnogi koriste
Facebook i kako bi ostali u kontaktu sa svo-
jim “dalekim“ prijateljima ili rodbinom.
Ovaj internet servis je potpuno besplatan za
sve korisnike, a ostvaruje prihode od spon-
zora i ogla{avanja putem reklama koje se
pojavljuju uz svaki profil.
Pro{la godina je definitivno bila godina
Facebook mre`e. Prvi put do sada, ovaj sajt
je u SAD-u zabilje`io vi{e posjeta ~ak i od
internet giganta Googlea. Na Facebook je
otpadalo 8,93 odsto korisnika interneta u
SAD-u u periodu izme|u januara i novem-
bra, dok je Google, koji je u 2009. bio prvi,
u 2010. godini skliznuo na drugo mjesto, sa
7,18 odsto posjetilaca. Gigant me|u
dru{tvenim mre`ama Facebook ima vi{e od
500 miliona aktivnih korisnika {irom svije-
ta, a u novembru je zabilje`io 647,5 miliona
posjeta, {to je 48 odsto vi{e u odnosu na isti
period 2009. Ipak, na berzi akcija privatnih
kompanija, Facebook kao firma vrijedi
ne{to vi{e od 45 milijardi dolara, oko ~etiri
puta manje nego pretra`iva~ Google.
(Priredila: M. Radevi})
SAD
Mediteran
Osobe koje jedu i
piju “kao Grci“
mogu se nadati
da }e u starijoj
`ivotnoj dobi jas-
nije razmi{ljati,
tvrdi tim
ameri~kih stru~njaka iz Medicinskog centra
Univerziteta Rush u Chicagu. Mediteranski
na~in ishrane koristan je za mozak kao i za
druge organe i ljudsko zdravlje uop}e. Do
sada se pokazalo da ovaj na~in ishrane,
koji karakteri{e konzumiranje vina, dosta
vo}a, povr}a, mahunarki, maslinovog ulja i
ribe, uz vrlo malo mesa, preventivno djeluje
protiv sr~anih bolesti, raka i dijabetesa.
SRBIJA
Prekid trudno}e
Stru~njaci ka`u da se u
Srbiji na namjerni prekid
trudno}e najvi{e
odlu~uju `ene koje ve}
imaju `eljeni broj djece,
te kireta`u koriste kao -
kontracepciju.
Rukovodilac Centra za informatiku i biosta-
tistiku u zdravstvu Jasna Risti} rekla je
agenciji Beta da se zbog lo{e statistike o
namjernim prekidima trudno}e stvara la`na
slika kako se iz godine u godinu smanjuje
broj poba~aja. Dnevno vi{e od 500 `ena u
Srbiji prekine trudno}u, odnosno godi{nje se
obavi izme|u 150.000 i 200.000 kireta`a.
JU@NA KOREJA
3D LED
Ju`nokorejski LG
proizveo je 3D LED
televizor sa najve}im
ekranom na svijetu,
koji }e premijerno
predstaviti na sajmu
elektronike za {iroku potro{nju CES
(Consumer Electronics Show), od 6. do 9.
januara u Las Vegasu. Novi televizor ima
dijagonalu od 72 in~a - LZ9700, sa potpunim
retro-osvjetljenjem, a stru~njaci isti~u da
pru`a odli~nu fluidnost slike, kako u 2D, tako
i u 3D tehnologiji. Sadr`i i “smart TV“
tehnologiju za gledanje video sadr`aja sa
weba i opciju “smart share“ za uvid u audio-
vizuelne sadr`aje na lokalnoj mre`i ili USB
priklju~ku.
71
KULT MARKET
CALMARI UNION KINO KRITIKA

Aki Kaurismaki Film “Sjever” (Norveška, 2009.); reditelj: Rune Denstad Langlo

Sedamnaest
mu{karaca
po imenu
Zima u srcu
Frank i
jedan koji se
zove Pekka
krenu na
putovanje
ulicama Helsinkija, s kona~nim ciljem u
predgra|u Eira, smje{tenom uz more.
Nakon polaska svakog od njih ~eka
druga~iji put; jedan je ubijen, drugi nestaje...
Ho}e li itko sti}i do cilja? Ocjena: 4

DRUGA^IJI OD KOGA?
TRAGIKOMI^NA DRAMA
Umberto Carteni Sjever je film o samo}i, upornosti,
tugi, smijehu, traganju

Norve{ki dokumentarist Rune Denstad

[to se doga|a kada se deklarirani
homoseksualac, koji seksualno opredjelj-
enje isti~e kao prednost, kandidira za
gradona~elnika konzervativnog sjeverois-
to~nog grada? [to }e re}i glasa~i, pro-
tivnici, njegov slu`beni zaru~nik? I {to }e
re}i, na kraju, njegovo srce?
Ocjena: 4
DRVO @IVOTA
Farhad
Langlo stvorio je svoj prvi dugometra`ni
igrani film. Radi se o filmu Sjever (Nord),
tragikomi~noj drami. Kroz svoj debitantski
film ovaj autor prikazuje jednog zbunjenog,
odba~enog tridesetogodi{njaka koji po-
ku{ava da doku~i svoj `ivot i iza|e iz
depresivne faze vlastitog konfuznog `ivota.
Na tom putu on prolazi kroz spektaku-
larne arkti~ke predjele. A centralni karakter
filma je Jomar, biv{i skija{ki as. Trenutno
radi u izolovanom ski parku u blizini
Trondhajma. @eli da se vrati u udobnost
psihijatrijske ustanove, koja se nalazi u
blizini. Vrijeme provodi usamljen u svojoj
brvnari, omamljen alkoholom i lijekovima,
svojom spasonosnom kombinacijom.
Fascinirano prati serijal na National
Geographyju, o najve}im nesre}ama u
tunelima.
Nakon {to se sukobi sa svojim biv{im
Film je dobio pet nagrada za najbolji
norve{ki film 2009., nagradu FIPRESCI i
Label Europa Cinemas nagradu na
Festivalu u Berlinu, pretpro{le godine,
Nagradu za najbolju narativnu kine-
matografiju Tribeca Film Festivala ,
tako|e 2009., te Glavnu nagradu
Transilvania Festivala. S pravom je dobio
epitet antidepresivnog “Off-Road” filma,
koji ohrabruje. (D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Saw 3D (Kevin Greutert)
2. Paranormal Activity 2 (Tod Williams)
3. Jackass 3D (Jeff Tremaine)
4. Hereafter (Clint Eastwood)

Mehranfar najboljim prijateljem, koji je `ivio sa nje-

govom biv{om `enom i sinom, odlu~uje da
5. Red (Robert Schwentke)

ih posjeti. Oni se nalaze na dalekom

Kroz pri~u koju majka pripovijeda sinu
upoznajemo povijest, obi~aje i svakodn-
evicu jednog nomadskog plemena s
planina Irana.
Ocjena: 5
sjeveru. Tu po~inje snije`ni road movie.
Svojim motorom sa skijama kre}e na put.
Od prtljage nosi pi}e i lijekove. Tijekom
putovanja kroz prelijepe arkti~ke predjele,
sre}e neobi~ne ljude i ostvaruje neobi~ne
odnose. Kroz sve to dolazi do zaklju~ka da
je u `ivotu bitno “nikad ne odustati”.
Ovo je film o samo}i, upornosti, tuzi,
smijehu, traganju, te pronalasku sebe...
Sjever raduje svojom vizualnom ljepotom,
sjajnom glumom nama nepoznatih, ali
vrhunskih glumaca, svojim minimalizmom,
nerazmetljivim stilom, koji podsje}a na fil-
move Jima Jarmusha i Norve`anina Benta
Hamera.
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Fantasti~ni gospodin Lisac (Wes
Anderson, Continental Film)
2. Kako izdresirati zmaja (Chris Sanders,
Dean Deblois, Blitz)
3. Let iznad kukavi~jeg gnijezda (Milo{
Forman, Continental Film)
4. Smrt na sprovodu (Frank Oz, Blitz film i
video)
5. Pri~e iz zlatnog doba (Hanno Höfer,
Razvan Marculescu, Cristian Mungiu,
Constantin Popescu, Ioana Uricaru,
Discovery film i video)

72 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.


CRVENI FENJER
Bizarni fenomen nacističke Njemačke
Porno priče iz konc-logora
STALAG TRINAEST
U Izraelu je predstavljen dokumentarac o bizarnim vezama u koncentracijskim logorima
Sredinom ‘60-ih godina pro{log stolje}a u
Izraelu su objavljivane pornografske knji`ice
u kojima su opisivane drasti~ne porno-scene
izme|u ~uvarica u koncentracionim logorima
i logora{a. O tome je sada snimljen film. Taj
bizarni fenomen malo je poznat {irokoj publi-
ci. Pornografija i holokaust su pojmovi koje bi
svako te{ko doveo u vezu. Upravo tako se,
me|utim, zove (u njema~kom prijevodu) film
koji je prije nekoliko dana predstavljen u pro-
branim njema~kim art-kinima. Rije~ je o
dokumentarcu koji je re`irao 38-godi{nji
Izraelac Ari Libsker.
Njega je zanimalo kako je bilo mogu}e da
upravo u zemlji njegovih djedova ‘60-ih
godina pro{log stolje}a po~nu izlaziti porno-
grafske knji`ice s radnjom smje{tenom u
koncentracione logore nacista? Koji su bili
motivi njihovih autora? S kojim obja{njenj-
em su objavljivali te stvari? Nacisti su logore
za ratne zarobljenike ~esto zvali Stalags.
Tako se zove i film u izraelskom originalu, a
tako su se zvale i pornografske knji`ice. One
su razbile dva tabua. Bila je to prva
pornografska literatura u Izraelu i prvo javno
suo~avanje sa strahotama holokausta u toj
zemlji. Fiktivne pri~e o ~uvaricama u kon-
centracionim logorima koje mu~e i seksualno
zlostavljaju zatvorenike, ve}inom savezni~ke
vojnike, po~ele su izlaziti za vrijeme su|enja
Adolfu Eichmannu u Jeruzalemu 1961.
godine.
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
MEKSIKO
Elba Jimenez
Jedna od najseksepilnijih meksi~kih tele-
vizijskih voditeljica i glumica pozirala je za
Playboy. Osim {to se bavi televizijskim
poslom te glumi u sapunicama, Elba
studira na Tehnolo{kom fakultetu.
ENGLESKA
Bianca
Gascoigne
Tijekom tog procesa izraelsko stano-
vni{tvo je po prvi put imalo priliku spoznati
stvarne razmjere nacisti~kog terora. Kako je
su|enje bilo preno{eno na radiju, {iroka
javnost je prvi put mogla ~uti i svjedo~enja
Poznata po svom rasko{nom poprsju, ali i
pre`ivjelih. Libsker je u svom filmu razgo-
po slavnom ocu Paulu Gascoigneu ili
varao s ~itateljima, znanstvenicima i autori- Gazzi, jednom od najboljih engleskih
ma pornografskih knji`ica. Iz tih razgovora nogometa{a ikad. Od zaborava ga ~uva i
proizlazi da je tema holokausta erotizirana slavna k}er, jer njegovo se ime uz nju
kako bi se javnost uop}e mogla suo~iti sa spominje prilikom svakog novog goli{avog
svim tim strahotama. editorijala.
Toj tezi u prilog govori i ~injenica da su
svi autori bili djeca `rtava holokausta te da su
i sami pro`ivjeli svakakve stra{ne stvari. Ne [PANIJA
mo`e se stoga sigurno re}i da oni nisu imali
dovoljno respekta prema `rtvama i njihovim Ashley Greene
sudbinama. Znanstvenici u filmu ukazuju na
terapijski u~inak seksualiziranja nekog Ashley u goli{avom izdanju je ono {to
stra{nog iskustva u ma{ti - to na prvi pogled najvi{e pali [pance, barem prema izboru
zvu~i kao kontradikcija, ali mo`e, smatraju tamo{njeg FHM-a. ^asopis je sastavio listu
oni, pomo}i istraumatiziranim osobama da s od pet apsolutno najpo`eljnijih mladih
bremenom koje ih ti{ti mogu uop}e nastaviti dama koje su otkrile svoje `enske atribute,
`ivjeti. Kriti~ari hvale ton i atmosferu filma: a Ashley se na{la na samom vrhu.
Libsker se u obradi ove osjetljive teme
odlu~io za umjereni ton i konvencionalna
sredstva, pa film nikada ne “sklizne” u jeftinu
pornografiju. Zamjeraju mu samo {to je skro-
jen previ{e za izraelsku publiku, jer je te{ko
pohvatati sve konce u njemu bez dovoljno
znanja o nacizmu, Eichmannu i izraelskoj
kulturi.
(N. Hasi})
73
KULT MARKET
BAD RELIGION MUZIKA

The Dissent “Hard Knocks”, dvadeset i šesti album Joea Cockera

of Men Majstor ostaje majstor

Novi album
starih punkera
Bad Religion
nosi naziv The
Dissent of
Men. To je nji-
hov petnaesti
album, a
nasljednik je
izdanja New
Maps from Hell iz 2007. godine. Na The
Dissent of Men je uvr{teno ~etrnaest
novih pjesama, nabijenih `estokim punk-
rockom, a izdava~ je Epitaph Records.

GOTTHARD

Heaven: Best of
Ballads Part 2 BEZ SUVI[NOG EKSPERIMENTIRANJA
Veliki rock majstor Joe Cocker i ovoga puta ostao je na tragu svojih izvrsnih uradaka

Nakon tragi~ne S prvim danima nove 2011., u prodaji se
pogibije pjeva~a
na{ao dugo o~ekivani album Joea Cockera
Stevea Leeja
krajem pro{le
pod nazivom Hard Knocks. Nakon {est
godine, ameri~ki godina posta i albuma Heart & Soul, rocker
Gotthard pro- iz Sheffielda objavio je svoj 26. album po
movirao je i redu.
drugi dio kompi- Ovo izdanje otvara stvar Get On,
lacije najboljih ~vrstim beatom. Get On je prava rock pjes-
balada. Majstori ma, s nagla{enom harmonijom kojom nas
rock balada na ovo izdanje uvrstili su prekaljeni autor upozorava da, iako u pood-
sedamnaest pjesama, a ovaj CD objavila makloj `ivotnoj dobi, jo{ uvijek ima {to
je produkcijska ku}a Nuclear Blast/Trolik. re}i. Hard Knocks je kompozicija ne{to
lak{eg ritma, ali se radi o odli~noj
MONISTRA sporovoznoj kombinaciji rocka i soula, s
izvrsnim prate}im vokalima. Dojam je da
Cocker naprosto klizi rock i soul stilom
Monistra podsje}aju}i kako se nalazi na svom terenu.
I Hope je pri~a o nedjelji ujutro, religij-
Pravo ski obojenoj, uz koju se savr{eno uklapa
osvje`enje neobi~na pratnja u gospel stilu. Da je bala-
na jazz-etno da bez sumnje Cockerovo najja~e oru`je,
sceni sti`e iz zorno potvr|uju skladbe So it Goes i So,
Makedonije i gdje Joe vje{to kombinira sirove ritam
zove se gitare i lagani tremolo, uz neizbje`an tvrdi
Monistra.
beat.
Ova grupa,
na
Nastavak albuma donosi rock standard
Runaway Train, da bi kompletan album
istoimenom
kulminirao sa Stay the Same. To je i ponaj-
albumu, nudi
bolja skladba na albumu, u kojoj posebno
jedanaest kompozicija, me|u kojima
valja pohvaliti dominaciju gitare i odli~no
dominiraju obrade makedonske etno
glazbe u jazz izvedbi, kao i nekoliko origi- odsviranih bubnjeva, Cocker se izravno
nalnih skladbi. Album je izdala Monistra obra}a publici, poja{njavaju}i kako je te{ko
Dooel. ostati isti te kako se nada da je u tome i
uspio. Kad na sve dodamo i ponovno dobro
odabrane prate}e `enske vokale, nije ni
~udo {to su jednostavne stvari uvijek
savr{ene. Slu{aju}i Stay the Same, slike
mladog, zadihanog Cockera koji izgara na
pozornici Woodstocka, naviru jedna za dru-
gom.
The Fall nastavlja u istom stilu, slijede}i
nit albuma, bez suvi{nog eksperimentiranja.
Album zavr{ava s jo{ jednim standardom -
Unforgiven. Zaklju~ak je kako bi bilo
doista ”neoprostivo” da se takva glazbena
veli~ina poput Cockera i poku{ala promi-
jeniti. Vreme{ni Joe je u svojoj 67. godini
`ivota napravio odli~an album u svakom
pogledu. Sve je tu na svome mjestu: izvrsna
svirka, odli~ni tekstovi, vrhunska produkci-
ja. Majstor ostaje majstor.
(M. Ili~i})
TOP LISTA
(iz “Top 40” BH radija 1)
1. Holy Fuck: Red Lights
2. Goose: Words
3. Jamaica: I think I like u2
4. The Chap: We work in bars
5. Crookers ft. Miike Snow: Remedy
6. Gossip: Pop goes the world
7. Underworld: Always loved a film
8. Dan le Sac & Scroobius Pip: Get
Better
9. Yeasayer: O.N.E.
10. We have band: Oh!

74 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.


SPORT
Kako funkcionira srbijansko tržište
Nogomet u raljama kriminala
PRLJAVI
TRAG NOVCA
Veze mafija{a i
nogometa{a u Srbiji
Ljudi iz kriminalnog srbijanskog miljea
pribli`ili su se nogometa{ima ‘90-ih godina
pro{log stolje}a. Sada ve} ustaljenom she-
mom poteza omogu}avali su im lagodniji
`ivot i uspon u karijeri, a transferima
vra}ali ulo`eni novac i naravno zara|ivali.
Sve po~inje uo~avanjem talentiranog
nogometa{a. U danima kad klinci nago-
vje{tavaju na treninzima zapa`enu karijeru i
tek ih osvajaju svjetla velikog grada,
“biznismeni“ ih pozivaju na razgovor.
Skupa garderoba, atraktivne djevojke,
luksuzan automobil… Primamljiva obe-
}anja naj~e{}e su neodoljiv mamac. U
ve}ini slu~ajeva obe}anja su od strane
kriminalaca ispunjena. Momci ne po~inju
da se isti~u samo igrama na terenu, ve}
stilom obla~enja, izlascima na renomirana
mjesta, debljinom nov~anika. Igra~ima
ostaje da u lagodnijem ambijentu vrijedno
treniraju, ako treba njihovi za{titnici su tu i
da u klubovima srede da ne izgube mjesto
startera. Cijena na nogometnom tr`i{tu
daleko je vi{a ukoliko {ti}enik ima status
reprezentativca. Sve s ciljem skretanja
pa`nje inozemnim klubovima i milionskog
transfera.
U toj fazi igra~ima postaje najuo~ljivije
da su zapravo “roba“. Spekulira se da u
ovom trenutku najvi{e nogometa{a u Srbiji
“posjeduje“ Dejan Stojanovi} zvani Keka.
Na listi vlasnika nogometa{a bili su i ubi-
jeni @eljko Ra`natovi} Arkan i Branko
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
Jevtovi} Jorga, ~lanovi Zemunskog klana.
Veza nogometa i kriminala pominjana je i
nedavno tokom saslu{anja oko ubistva
Jevtovi}a. Jedan od svjedoka tvrdi da je
stradao i jer je o~ekivao novac od transfera
Nikole Lazeti}a iz Obili}a u Fenerbahce
2000. godine. Navodno, Jorga je kao
Lazeti}ev za{titnik imao usmeni dogovor sa
Arkanom da mu pripadne dio novca od
transfera. Ra`natovi} je ubijen 15. januara
2000. godine u beogradskom hotelu
Interkontinental, a novi vlasnici su odbijali
da Jorgi daju {to mu je “pripadalo“.
Srpsko tr`i{te podijeljeno je izme|u
nekoliko najja~ih menad`era. Nepriko-
snoveni je Falli Ramadani, Albanac iz
Makedonije ~ija je agencija registrovana u
Njema~koj. Uz pomo} Nikole Damjanca,
nekada{njeg golmana Partizana, sklopio je
ugovore sa vi{e nogometa{a beogradskog
kluba i najtalentiranijim igra~ima iz
Teleoptika i OFK Beograda. Menad`er je
Stevanu Joveti}u, Ademu Ljaji}u
(Fiorentina), Zvjezdanu Misimovi}u
(Galatasaray) i Marku Panteli}u (Olympi-
acos). U menad`erskoj eliti na srpskoj sceni
nalaze se Ranko Stoji}, Zoran Stojadinovi},
Dejan Joksimovi}, Milan ]alasan i Hrvat
Marko Naletili} koji preko svojih saradnika
iz agencije zastupa nekoliko srbijanskih
igra~a, poput reprezentativca Zdravka
Kuzmanovi}a.
(N. Hasi})
AUTOMOBILI
Volvo XC60
Volvo XC60 je hrabar, sportski nastrojen i
mi{i}av izaziva~ u segmentu kompaktnih
premium SUV vozila koji cilja na mlade
ljude sa aktivnim `ivotnim stilom. Volvo
XC60 je sportsko dinami~no vozilo sa
ukusno ure|enim eksterijerom i enteri-
jerom, te izra`enom funkcionalno{}u, a za
modelsku 2011. godinu dobio je nekoliko
novih detalja.
MOTOCIKLI
Bosch ABS 9
Bosch po~inje
serijsku proizvod-
nju svog ABS sis-
tema devete
generacije speci-
jalno projektira-
nog za motocikle.
Najnovija
generacija ABS-a
}e se na tr`i{tu premijerno pojaviti na dva
modela: Kawasaki ZX-10R u kome je
integralni dio KIBS sistema, kao i u
Ducatijevom modelu Diavel.
DESIGN
Kia KV7
KV7 koncept vozilo }e biti predstavljeno
na salonu u Detroitu a do sada nisu
objavljeni nikakvi podaci osim skice.
Koncept }e vjerovatno biti produ`eni Soul.
Vrata koja se otvaraju prema gore }e vrlo
biti samo na konceptu, dok }e ih serijski
model zamijeniti klasi~nim ili kliznim.
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO MILAN AĆIMOVIĆ, muzički urednik

U programu BHT-a u ponedjeljak, 3.
januara, premijerno je prikazan dokumen-
tarni film Nesim na nebesima, autora
Slavi{e Ma{i}a. “Inspirisan je za~udnom
retrospektivnom izlo`bom tuzlanskog
slikara Nesima Tahirovi}a Daleki putevi,
koja je bila otvorena u Gradskoj galeriji
Collegium Artisticum u Sarajevu, od 25.
maja do 1. augusta 2010. godine”.
I ove godine, 8. januara, u Mostaru }e
biti organizovan Sve~ani Bo`i}ni koncert. A
odr`a}e se u Hrvatskom domu Herceg
Stjepan Kosa~a, u 19 sati. Organizator je
Zahumsko-hercegova~ka i primorska
eparhija - Srpske pravoslavne crkvene
op}ine Mostarske i Srpsko pjeva~ko kul-
turno-umjetni~ko dru{tvo Gusle iz Mostara.
Nakon ~etrdeset godina, film Bitka na
Neretvi reditelja Veljka Bulaji}a ponovo
kre}e u svjetsku kino i televizijsku
distribuciju. “Prvo u Japanu, a onda i u
SAD-u i Italiji, a u okviru paketa s
deset najzna~ajnijih svjetskih ratnih
filmova izabranih na Me|unarodnom
filmskom festivalu u Moskvi”, veli
Bulaji}. Bitku na Neretvi do sada je gledalo
550 miliona ljudi.
Sarajevska Validna legitimacija snimila
je svoj tre}i studijski album. Zove se
Para-svega+para=hvala lijepo, izdava~ je
Gramofon, a promocija }e biti odr`ana 14.
januara u 21.30 sati u Pozori{tu mladih u
Sarajevu. “Muzika Validne legitimacije
dinami~na je kombinacija razli~itih `anrova
i uticaja a predmet njihovog interesovanja
je sve - od lokalnih fenomena do globalnih
trendova”.
u klubu DFK-a u Banjoj Luci
Made In Banja Luka
 [ta nam novoimenovani muzi~ki
urednik kluba DFK-a u Banjoj Luci
mo`e najaviti za ovaj mjesec?
Prvo, 8. januara, beogradski Prti
Bee Gee Live, potom 13. januara kon-
cert grupe 357, naredni dan je Ve~e
irske muzike, a 15. nastupa Neno Belan
MOJCA PIŠKOR, urednica izdanja “Zbirka
kratkih priča” na temu: “Iz prodavaonica glazbe”
i njegovi Fiumensi. Nakon ~etiri dana je
program In The Name of Reggae, a 20.
januara Dejaah Selecta & Kawiar
Selecta. Pioniri techno i house muzike
iz Srbije: DJ Fakir i Noise Destruction
dolaze nam 21. januara, a sljede}eg
dana organizujemo koncert grupe D`a
ili Bu. MC Emby and Friends hip hop
nastupaju 26. januara, a dan kasnije na
programu je koncert benda Tatoo. U
petak, 28. januara, nastupa A tri pa,
“real tribute band” koji izvodi songove
velikog jugoslovenskog kantautora
D`onija [tuli}a i grupe Azra. A, 29.
januara svira Sevdah Baby.
 Koje su Va{e ambicije? Dovesti u
DFK-a najzna~ajnije izvo|a~e sa ovih
prostora...
Naravno. Ali, u planu je i info-
knji`ica, u kojoj }e se nalaziti mjese~ni
pregled svih izvo|a~a koji budu nastu-
pali u klubu, sa njihovim biografijama,
novostima, fotografijama i sli~no. To je
jedan vid flajera, sa kojim }e Klub pro-
movisati de{avanja na sceni u vidu
malog muzi~kog info-vodi~a.

U sarajevskoj galeriji BlackBox, 20. ja-

nuara bi}e otvorena jedanaesta samostalna
izlo`ba Dra`ena Gruji}a. “U svom novom
ciklusu fotografija, on se vra}a maniru koji
ga je i ranije zanimao: povezivanje razli~itih
svjetova preko detalja”. Fotografije iz cik-
lusa d.veze, obavje{tavaju nas, spojene su
u parove najprije vizualnim jezikom, iako
ne dolaze iz istog svijeta.

U povodu obilje`avanja pedeset godina

Sarajevskih dana poezije Muzej
knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti BiH
priredi}e po~etkom maja izlo`bu MOJCA PI[KOR
posve}enu na{em pjesniku Izetu “Odlu~ili smo
Sarajli}u. Autorica izlo`be je vi{a kustosica stvoriti mjesto - u
Muzeja Tamara Sarajli}-Slavni}. obliku zbirke kratkih
pri~a - za razli~ita
“Postavka }e osvijetliti ostav{tinu ovog
zami{ljanja i ~itanja
zna~ajnog pjesnika, jednog od utemeljitelja na{eg prostora”
Sarajevskih dana poezije”.

76 SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.

 VJEKO ŠKARICA, gitarista grupe “Filip Veliki” iz Prozora
Hibrid bluesa i post-rocka
 Od kada postoji bend Filip Veliki?
Bend u razli~itim formama i sastavima postoji otkako smo
Mario Drinovac - gitara, Antonio [karica - bubnjevi, Luka
^uljak - bas gitara i ja prvi put uzeli instrumente u ruke, na
po~etku srednje {kole, {to bi ugrubo bilo nekih sedam godina.
No, u ovom sastavu i sa ovim, relativno definiranim, zvukom
djelujemo posljednje dvije godine. Budu}i da se od samih
po~etaka sastav benda mijenjao, tako se mijenjao i izri~aj.
Paralelno razvoju individualnih muzi~kih preferencija ~lanova
benda, pro{li smo put od obrada Tutti Fruttija do Mogwaija. Ono
{to Filip Veliki danas radi relativno je te{ko svrstati u neki okvir,
no odre|eni slu{atelji uporno tvrde da je na{a muzika nekakav
hibrid bluesa i post-rocka. Mi se trudimo da eksperimentiramo sa
osnovnim elementima gitarskog izri~aja, koji na trenutke mo`e
biti minimalisti~ki, a ponekad i kaoti~an.

 Kako Vam, nakon brojnih proba, zvu~e studijski snimci za

pjesme Udri kapom o ledinu i U torbi je, koje ste snimili u
travni~kom Alter Artu?
Na{a prethodna studijska iskustva su relativno oskudna, tako
da smo poprili~no zadovoljni ovim snimcima, no daleko od toga
da se na njima ne bi moglo jo{ jako puno raditi. Uz vremenska i
materijalna ograni~enja, mislimo da smo dobili relativno dobar
produkt. Od velike pomo}i nam je bio producent Mirza Lendo,
gitarista sve popularnijeg benda KillingJazzHardCoreBaby, koji
nas je hrabro vodio kroz cijeli proces snimanja i pomagao sa sebi budemo mogli priu{titi. Sude}i prema trenuta~nom stanju,
prilozima i prijedlozima. A na{ prvi album }emo snimiti kada to taj trenutak je jako daleko.

Prostor prodavaonice plo~a ispunjen je zna~enjima

Aquarius Music Shop iz Zagreba
raspisao je ovih dana regionalni natje~aj
za Zbirku kratkih pri~a na temu Iz pro-
davaonica glazbe. Zbirka }e biti objavlj-
ena u aprilu ove godine.
“U razli~itim konstrukcijama i pro-
jekcijama budu}nosti prostor pro-
davaonice plo~a je ve} dugo vremena
prostor osu|en na propast, te stoga neri-
jetko postaje nekom vrstom prostora u
~ekanju svojeg nestajanja. To je
istodobno i prostor koji je u pravilu
izostavljen iz govora i razgovora o
glazbi. Mi smo, pak, krenuli od neke
na~elne ideje da je prostor prodavaonice
plo~a ipak prostor ispunjen zna~enjima -
prostor iz kojeg je mogu}e ~itati i pros-
tor u koji je mogu}e upisivati, prostor
koji mo`e ne{to ponuditi u narativnom
smislu. Zamisao o natje~aju za kratku pri~u na tu temu logi~no je
izrasla iz te ideje. Odlu~ili smo stvoriti mjesto - u obliku zbirke
kratkih pri~a - za razli~ita zami{ljanja i ~itanja tog prostora,
znati`eljni da vidimo kako }e on za`ivjeti u kratkoj proznoj
formi. Bit }e to neka vrsta hommagea
jednom prostoru glazbe. Zbirka }e biti
objavljena i predstavljena 16. travnja
ove godine, na Me|unarodni dan pro-
davaonica plo~a”, obja{njava Mojca
Pi{kor, urednik izdanja Zbirka kratkih
pri~a na temu: Iz prodavaonica glazbe.
Na koji na~in promovirate va{
natje~aj i da li ovo “regionalni” zna~i od
Slovenije do Makedonije, pitamo na{u
sagovornicu. “U samom natje~aju stoji
da je regionalnog karaktera, ali u daljnj-
em tekstu ta regionalnost biva ipak
ne{to jasnije determinirana ~injenicom
da se od autora o~ekuje kratki prozni
tekst (od tri do sedam kartica) na
hrvatskom, bosanskom, srpskom ili
crnogorskom jeziku. U natje~aju,
me|utim, isto tako stoji i da u natje~aju
mogu sudjelovati svi stanovnici svijeta osim ~lanova komisije.
Potez od Slovenije do Makedonije se tako ipak, ~ini mi se, {iri”,
veli Mojca Pi{kor.
Izdava~ zbirke }e biti Aquarius Music Shop iz Zagreba.

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Francove bebe
Nekoliko stotina [panaca okupilo se u Madridu na jednim od
najve}ih porodi~nih demonstracija sa kojih su poru~ili vlastima
da ne odustaju od zahtjeva da se pokrenu decenijama
odga|ane istrage o otetoj djeci iz vremena diktature generala
Franca. [panske porodice, njih oko 300, insistiraju da se otkri-
je istina o kra|i i prodaji beba u vrijeme Francove diktature i
sudbini tih malih [panaca, od kojih su najmla|i ro|eni 60-ih
godina i ne slute ko su i odakle su. U [paniji je sve sna`niji
pokret roditelja koji sumnjaju da su njihova djeca, kojoj se izgu-
bio trag u vrijeme Franca, prodata i danas `ive ne znaju}i koliko
biolo{ke mame i tate `ele da ih prona|u. Roditelji sumnjaju da
su, uz Francovu blagonaklonost, pripadnici njegovog re`ima
sistematski krali bebe i davali ih ili prodavali njegovim sljed-
benicima ne samo u [paniji ve} i u biv{im {panskim kolonijama.
Bebe su najvi{e nestajale odmah po ro|enju, a roditeljima je
bilo saop{tavano da su im novoro|ena djeca umrla. Na protes-
tu u Madridu, odr`anom u utorak na centralnom trgu Puerta del
Sol, u nebeske visine je pu{teno na stotine balona napunjenih
helijem na kojima su bila ispisana imena koja su roditelji dali
svojim mali{anima, za koje su vlasti tvrdile da su umrli po
ro|enju. Organizator madridskog okupljanja roditelja Mar
78
Soriano je u visine pustila ru`i~asti balon na kome je pisalo ime
Beatrice. “Beatrice je bila moja sestra. Ro|ena je 3. januara
1964. u Madridu na klinici O Donel”, rekla je Mar, uvjerena da
joj je sestra `iva i da je bila prodata nekog porodici bez djece.
Francov re`im je nizom dekreta ozakonio ovu kriminalnu djelat-
nost koja je vje{to skrivana pod pla{tom “brige”. Vladine i
crkvene institucije su, poslije krvavog [panskog gra|anskog
rata, ~esto svoju djelatnost opravdavale primjenom serije dekre-
ta iz 1940. kojim je bilo predvi|eno da se, radi “moralnog vaspi-
tanja” i “brige o djeci”, mali{ani mogu oduzeti od roditelja uko-
liko postoji rizik da budu vaspitavani u pogre{nom duhu. O tim
“rizicima” su odlu~ivali Francovi ljudi iz vladinih institucija i iz
crkvenih krugova, prenosi Deutsche Welle. Tokom ’40-ih i ’50-ih
godina Francova dr`ava je “uzela pod svoje” oko 30.000 djece,
njihovi identiteti su promijenjeni i dati su na usvajanje u
odabrane i Francu odane porodice. Advokat Fernando Magan,
koji ne odustaje od poku{aja da se otvori istraga u vezi s neraz-
ja{njenom sudbinom nestale djece, veliku krivnju baca na
ljekare u porodili{tima koji su potpisivali la`ne izvje{taje o smrti
beba. Tako|e, krivi bolni~ke uprave koje su roditeljima, uz
{okantnu vijest o nerazja{njenoj iznenadnoj smrti bebe, savje-
tovali da je “bolje da ne vide tijelo” i da }e se “dr`ava o
svemu pobrinuti”. Sumnje su se javile ~im je roditeljima uporn-
im da vide tijelo to bilo onemogu}eno uz obja{njenje da je “ve}
obavljena sahrana”, na {ta su neki tra`ili otvaranje grobova i
tamo otkrili da - ni~eg nema. Slu~aj “Francovih beba” nije
pokrenut ni poslije ru{enja Francove diktature, jer je Nacionalni
vrhovni sud odbijao da pro~e{lja taj dio historije i otvori istragu,
pravdaju}i se zastarjelo{}u i opet “brigom” o psihi usvojene
djece koja ne znaju da su bila oteta i prodata. 
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
 PATINASTA KUTIJA

Revolucija je evolucija
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]


ZAUVIJEK VO@D
Fidel Castro jo{ uvijek dr`i vlast u jednoj
od najsiroma{nijih zemalja svijeta

Kubanski diktator Flugencio Batista je
u dru{tvu porodice i najbli`ih prijatelja 31.
decembra 1958. pobjegao u Santo Domi-
ngo, glavni grad Dominikanske Republike,
a nekoliko dana poslije i u Sjedinjene
Ameri~ke Dr`ave.
U me|uvremenu su revolucionari Fidela
Castra preuzeli vlast na Kubi. Pa je diktato-
ra zamijenio - diktator. I sve dr`i pod kon-
trolom evo, ve}, pedeset i dvije godine. On,
Fidel Castro. A tog, 1. januara 1959., nje-
govi su soldati trijumfalno pro{etali
Havannom i Santiagom de Kubom. Pa su
decenijama Kubanci bili primjer uspje{nog
modela socijalizma, a realno, manta im se
od gladi. No, i sada galame: Domovina ili
smrt - mi }emo pobijediti. Jer, ako prozbore
{ta kontra, oho im se.
Tek ne{to vi{e od dvije godine trebalo je
Fidelu da uzme konce u svoje ruke. Borbu
protiv Batiste zapo~eo je 25. novembra
1956., predvode}i grupu entuzijasta, koja je
brojala osamdeset ~lanova. Vremenom se
ekipa {irila, {irila, {irila... A 1. januara 1959.,
govore i danas Kubanci, tiranija je
okon~ana! [to je ta~no... Kada Kubanac, i
ovih godina, ugleda obi~nu plasti~nu
kesicu, ~ija je cijena kod nas mo`da 0,5
feninga, kao da je vidio kontejner pun
tele}eg mesa!
Imaju, i imali su, Kubanci i besplatno
{kolovanje i zdravstveno osiguranje. Imaju,
i imali su, i vrhunske sportiste. I jo{ uvijek
prelijepu dr`avu. Ali, {ta im to vrijedi. Mogu
im pomo}i Sjeverna Koreja i ostale razvi-
jene dr`ave. A Fidela je prije nekoliko godi-
na zamijenio brat Raul. Mada je ovaj prvi
jo{ uvijek `iv i, Boga mi, te{ko }e ikada
umrijeti! 

STRIP ARTIST

6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA 79


Ljiljana Bulatovi} - Uredni{tvu
Moja knjiga nije
zabranjena u Srbiji
(“Ljiljana Bulatovi} po RS-u promovi{e
knjigu koja je zabranjena u Srbiji“, SB,
br. 734)
Moja knjiga “Raport komandantu“ nije
zabranjena u Srbiji, niti u njoj veli~am gene-
POSLJEDNJA ODBRANA \ENERALA RATKA MLADI]A U BiH
Ljiljana Bulatovi} po RS-u promovi{e knjigu koja je
zabranjena u Srbiji, a koja veli~a generala Ratka Mladi}a
Pi{e: MIRHA DEDI]
L
jiljana Bulatovi}, novinarka Radio-
televizija Srbije iz ratnih devedesetih,
u posljednjih desetak dana na turneji
po Republici Srpskoj promovisala je svoju
knjigu Raport komandantu, romansiranu
biografiju generala Ratka Mladi}a, u devet
gradova RS-a. Bulatovi}eva je u Vi{egradu,
Trebinju i drugim gradovima, pred sljed-
benicima generala Mladi}a, odu{evljeno
govorila o svom heroju, obja{njavaju}i da
je „svaki Mladi}ev govor i intervju, u
stvari, svojevrsni ~as na{e istorije“.
Bulatovi}kina “kampanja” po Republici
Srpskoj zapravo je skandalozno veli~anje
ratnog zlo~inca Ratka Mladi}a i negiranje
njegovih zlo~ina, i to ba{ u danima kada je
u Srbiji za njega nagrada podignuta na 10
miliona eura i kada su se u njegovu potragu
uklju~ili profesionalni lovci na glave iz
~itavog svijeta.
Niti jedan medij u BiH, me|utim, nije
se osvrnuo na ove promocije, kao ni na
~injenicu da je ova knjiga zabranjena u
Srbiji. Naime, po~etkom godine u nekoliko
navrata srbijanska policija zabranila je pro-
mociju ove knjige u Crvenki, Kuli,
Prokuplju. Policija je ~ak privela predsjed-
nika Mjesne zajednice Crvenka Hercena
Radonji}a jer je poku{ao da odr`i neprijavljenu
promociju knjige. Organizatori promocije
knjige bili su ~lanovi ultradesni~arske orga-
nizacije Obraz, ~ije djelovanje tako|e ovih
dana razmatra srbijansko Tu`ila{tvo.
Policijske snage su u Crvenki tako|e
odlu~no rasturile skup u domu kulture u
34
rala Ratka Mladi}a. Samo pi{em na osnovu
izvornih dokumenata i li~nih proverenih saz-
nanja.
Sadr`aj teksta pod naslovom “Ljiljana
Bulatovi} po RS-u promovi{e knjigu koja je
zabranjena u Srbiji“ nije mi dostupan, pa ne
mogu da ga komentari{em, a ako je poput
naslova, bog sami zna {ta tamo stoji. No, to
je stvar redakcijske politike, a ja samo `elim
da znate da va{i podaci u naslovu nisu ta~ni.
Ljiljana Bulatovi}
Sulejman Kupusovi} -
Uredni{tvu
Mene kao reditelja ne
zanima da li je neko Srbin,
Hrvat ili Bošnjak po
nacionalnosti, nego samo
da je odličan glumac!
(“Surova borba za mjesto u pozori{nom
ansamblu”, SB, br. 736)
Na osnovu Zakona o {tampi i prava da
reagiram na javno objavljene la`i, insinuaci-
6.1.2011. I SLOBODNA BOSNA
PROMOVISANJE
PROMOVISANJE
RATNOG
RATNOG ZLO^INCA
ZLO^INCA
Ljiljana
Ljiljana Bulatovi}
Bulatovi} promovisala
promovisala je
je uu
deset
deset gradova
gradova RS-a
RS-a svoju
svoju odu
odu ha{kom
ha{kom
bjeguncu
bjeguncu Ratku
Ratku Mladi}u
Mladi}u
kome je bila uprili~ena promocija knjige.
Kada su se Mladi}evi sljedbenici sa
Bulatovi}kom okupili na izleti{tu, policija
im je ponovo naredila razlaz.
No, u Republici Srpskoj Bulatovi}ka
nesmetano veli~a ratnog zlo~inca koji je
komandovao pogubljenjem oko osam hilja-
da Srebreni~ana.
Bulatovi}ka je na predstavljanju knjige
kazala da njeno istra`ivanje o generalu
Mladi}u traje od 1993. godine, od susreta
sa njim u Han Pijesku.
U “Raportu” je Bulatovi}ka izme|u
ostalog zapisala: “Od prvog trenutka kada
smo se sreli general Mladi} i ja, me|u nama
je uspostavljen bratski odnos. On je zaista
~ovek koji zaslu`uje da bude branjen svim
sredstvima i oru`jima od la`i i progona, a
od sile bi se on sam lako odbranio. On je
~ovek gor{ta~ke lepote, izuzetno obrazo-
van, {armer, stidljiv na neki na~in i hrabar
do legende.”
Mladi}, otkrila je autorka, sedam dana
je stariji nego {to mu pi{e u zvani~nim
dokumentima. Naime, u dnevniku iz
osnovne {kole u Kalinoviku pi{e da je odbj-
egli general ro|en 5. marta 1942. godine,
dok mu je u zvani~nim dokumentima kao
datum ro|enja upisan 12. mart iste godine.
Me|utim, u svojoj vojnoj biografiji, 24.
maja 1964., Mladi} je naveo da je ro|en 12.
marta 1942., na osnovu kojeg datuma mu
astrolozi prognoziraju datum „putovanja“ u
Haag.
“Po narodnosti sam Jugosloven. Pre stu-
panja u JNA radio sam kao kvalifikovani
freza~ u preduze}u ‘Tito’ u Sarajevu
(Pretis). Zavr{io sam Industrijsku {kolu
SKANDAL NEDJELJE
Vojne industrije broj pet u Zemunu. Znam
ruski jezik da ~itam, pi{em i prevodim.
Imovno stanje porodice – siroma{no”,
napisao je Mladi} u svojoj autobiografiji
24. maja 1964. godine.
“Sve pri~e o Ratku Mladi}u li~e na
juna~ke narodne pripovetke. Ali sve {to
sam zapisala – istina je. Mogla bih re}i da
je ova knjiga osveta onima koji se tako
nemoralno takmi~e u ispisivanju optu`bi na
ra~un Ratka Mladi}a, odnosno, srpskog
naroda. Pre nego {to sam zakora~ila u
poslednju etapu obrade materijala i redak-
turu napisanih delova knjige, imala sam
presudan, instruktivni razgovor sa sedmori-
com generala VRS, posle kojeg mi nisu tre-
bali ni stru~ni konsultanti, ni recenzenti. A
istina je da sam ovu knjigu i zapo~ela na
inicijativu i uz svesrdnu pomo} jednog od
optu`enih oficira VRS da je Mladi}ev
‘jatak’, Ratkovog zavi~ajnog saborca,
pukovnika Ratka Vuk~evi}a i neopisivo
dragocenu pomo} Dragomira Pe}anca, pot-
pukovnika VRS”, napisala je Bulatovi}ka.
Ovo je “drugi krug” Bulatovi}kine pro-
mocije knjige u Republici Srpskoj. Ona je u
maju ove godine promovisala knjigu u
Rogatici. Tom prilikom je agencija Srna
objavila vijest o promociji ove knjige i ~ak
uz vijest emitovala i fotografiju, {to ova
agencija ~ini samo u izuzetnim prilikama.
Pri tom agencija Srna ne zna da je Ratko
Mladi} najtra`eniji bjegunac na svijetu!!!
Treba naglasiti da je Srna jedini medij koji
se 100 odsto finansira iz bud`eta RS-a. 
SLOBODNA BOSNA I 9.12.2010.
OD KONKURSA DO KONKURSA
PUNO KANDIDATA,
MALO RADNIH MJESTA
U najve}em sarajevskom teatru,
Narodnom pozori{tu Sarajevo, u
proteklih osam godina zaposleno
je samo troje glumaca
Pi{e: MAJA RADEVI]
Foto: MARIO ILI^I]
G
lumica Nela \enisijevi} (30) ka`e
da je od svoje {este godine, kada
je u sarajevskom naselju Mejta{
krenula u Dje~iju {kolu glume
koju je vodila Ka}a ]elan, znala
da }e se jednog dana profesionalno baviti
glumom. Taj san ostvario se 2004. godine,
kada je diplomirala na Akademiji scenskih
umjetnosti u Sarajevu. Od tada do danas,
Nela je bila anga`ovana u mnogim
teatarskim, filmskim i televizijskim projek-
tima, povremeno je radila i voditeljski
posao na radiju i televiziji, a sa jo{ dvoje
2 SLOBODNA BOSNA I 23.12.2010.
je i gadosti u vezi moje malenkosti, zahtije-
vam da objavite sljede}i moj komentar na
tekst Va{e novinarke Maje Radevi}.
Ve} poodavno mi moje iskustvo, ali i
iskustvo mnogih drugih zna~ajnih i uva`enih
Bosanaca i Hercegovaca govori da je
“Slobodna Bosna” (na`alost) u mnogim
svojim tekstovima i javnim likvidacijama
odre|enih li~nosti superiorni lider u prosipa-
nju LA@I, SPLETKI, MARIFETLUKA i
POGANI SVAKE VRSTE. Zato ve} poodavno
i ne uzimam u ruke ovaj tobo`e “neovisni”
magazin! Ovaj put su mi prijatelji posavjeto-
vali da }u morati za trenutak prekinuti tu svoju
praksu i pogledati tekst u kome novinaka
Maja Radevi} “elaborira” temu netom
zavr{enog konkursa za prijem jednog glumca
(glumice) u Narodnom pozori{tu Sarajevo.
I pro~itah tu gomilu neukusnih podmeta-
nja umotanu u zlo~estu novinarsku pisaniju u
kojoj se promptno stalo na stranu glumice
koja je Va{u novinarku opskrbila ordinarnim
la`ima i gadostima, i time definitivno protje-
rala elementarnu novinarsku etiku i profesio-
nalnost. Prvo; ako je zaista Maja Radevi}
povjerovala da se radi o “stra{nom uticaju”
Sulejmana Kupusovi}a na ostale ~lanove
Komisije (prvake Drame NPS Nadu \urevsku
i Josipa Pejakovi}a), onda je trebala bar da
zatra`i zvani~ni Zapisnik odluke Konkursne
komisije u kojoj se nalazi i temeljita analiza
trenutne kadrovske situacije u Drami
Narodnog pozori{ta uz debelo obrazlo`enje
za{to je preporuka Komisije da bude primlje-
na u anga`man Alma Terzi} kao sigurno
najbolja mlada glumica koja se pojavila u BiH
u zadnjih desetak godina, okrunjena sa
najve}im teatarskim priznanjima u vrlo
kratkom vremenu (Najbolja mlada glumica na
Susretima u Br~kom 2008. za ulogu Lijepe
Fate u “Baladi o Omeru i Merimi” Narodnog
pozori{ta Sarajevo, najbolji student
Akademije scenske umjetnosti - zlatna
svojih kolega, Lanom Stani{i} i Mirzom
Mu{ijom, prije dvije godine osnovala je
nezavisnu teatarsku grupu FACE, koja je do
sada “proizvela“ nekoliko predstava.
PRITISCI, STRATEGIJE I PENZIONERI
Poput mnogih glumaca mla|e generaci-
je u Bosni i Hercegovini, i Nela je u potrazi
za stalnim gluma~kim anga`manom koji bi
joj, bar za narednih nekoliko godina, osigu-
rao koliko-toliko sigurnu egzistenciju i
redovnu pla}u. U proteklih {est godina
najvi{e je bila anga`ovana u Narodnom
pozori{tu Sarajevo sa ~ijim je ansamblom,
kako ka`e, do sada vi{e od hiljadu puta
stala na scenu. Prilika za stalni anga`man
ukazala se u novembru ove godine kada je,
REAGIRANJA
NEZAPOSLENI BH. GLUMCI
Nakon {to steknu diplomu na jednoj od (~ak pet!)
akademija u Bosni i Hercegovini, ve}ina mladih
glumaca u na{oj zemlji suo~ava se sa neizvjesnom
egzistencijom, a samo rijetki sretnici dobiju priliku za
trajni anga`man u nekoj teatarskoj ku}i; o kriterijima
po kojima se zapo{ljavaju mladi glumci, (ne)pravednim
konkursima, mogu}nostima i potrebama za novim
~lanovima ansambla, za “SB“ govore glumica NELA
\ENISIJEVI] i direktori sarajevskih pozori{ta HARIS
PA [ OV I ], ZLATKO TOP^I] i ERMIN SIJAMIJA
SUROVA BORBA
ZA MJESTO U
POZORI[NOM
ANSAMBLU
mni na Akademiji i svi, kao diplomirani li~ni animozitet prema njoj. Tvrdi da je
glumci, zaslu`ujemo da radimo. Ali, posto- Kupusovi}, ina~e ku}ni reditelj NP Sarajevo,
ji cijela jedna vojska nas koji ve} godinama “izvr{io pritisak“ na druga dva ~lana komisi-
uporno apliciramo na te konkurse, pi{kimo je kako ona ne bi bila primljena.
u teglicu na ljekarskim pregledima i “Mislim da su i Nada i Josip bili pod
slikamo plu}a, usput radimo i velikim pritiskom ~ovjeka koji se pona{a,
stalno smo anga`ovani na prije svega, nepristojno i podi`e glas pri
raznim projektima, ali iz svakom razgovoru. Kada je Atelje 212 gos-
nekog razloga - stalno tovao na MESS-u, na kraju predstave
zaposlenje ne mo`emo aplaudirala sam glumcima. A Sulejman
prvi put u posljednjih {est godina, Uprava
NP Sarajevo odlu~ila da raspi{e konkurs za
ma, i to uglavnom u Na-
rodnom pozori{tu. To je
dobiti“, ogor~eno ka`e
Nela.
Kupusovi}, izrevoltiran {to ja aplaudiram
ansamblu Ateljea 212 jer je to, po njegovom
prijem dramskog glumca. Nela se prijavila bio jedan od osnovnih Nela smatra da je kvazipatriotskom mi{ljenju, nekakva izdaja,
o~ekuju}i da }e joj njene reference i dosa- uslova ovog konkursa, a za odbijenicu koju je pri{ao mi je pred svima i pitao me je za{to
da{nji anga`mani u ovoj pozori{noj ku}i primljena je osoba koja do dobila bio presu- se ja uop{te prijavljujem na konkurs u NP
osigurati dvogodi{nji ugovor. Me|utim, sada ima samo jednu pred- dan Kupusovi}ev Sarajevo kada je to, citiram, ‘ansambl baba
tro~lana komisija u ~ijem su sastavu bili stavu u Narodnom pozo- i penzionerki’, pa {ta }e im jo{ jedna baba i
Foto: Milutin Stoj~evi}
re`iser Sulejman Kupusovi} (predsjednik ri{tu. Ne `elim da me penzionerka u tom ansamblu?!“, pri~a
Komisije), te glumci Nada \urevska i Josip shvatite pogre{no i ovo nije \enisijevi}.
Pejakovi}, za novog ~lana ansambla Drame nikakav napad na Almu ili Ova glumica ne krije ogor~enje i prema
odabrala je mladu glumicu Almu Terzi}, na bilo koga drugog od direktoru Ku}e na Obali Gradimiru Gojeru,
koja je diplomirala ove godine. mojih kolega. Svi smo koji je potvrdio odluku Komisije o prijemu
“Do sada sam predavala CV na tri mi talentovani ~im Alme Terzi}: “Gojer me znao nazvati u
konkursa: u Kamerni teatar 55, Sarajevski smo pro{li prije- deset ujutro i re}i mi da do|em u
UZALUDNE
ratni teatar SARTR i u Narodno pozori{te pozori{te u 11, jer treba neko da vodi
MOLBE
MOLBE KANTONU
KANTONU
Sarajevo. Punih {est sezona kontinuirano manifestaciju 60 godina ZAVNOBiH-a
Ermin
Ermin Sijamija,
Sijamija, direktor
direktor
radim po ugovorima na dramskim projekti- Drame
Drame NP
NP Sarajevo
Sarajevo i tome sli~no. Nikada to nisam odbila 
23.12.2010. I SLOBODNA BOSNA 3
zna~ka Univerziteta Sarajevo u {kolskoj
2009., kolektivna gluma~ka nagrada “Dana”
na MESS-u 2009.”Hrabri novi svijet” za ulogu
u predstavi “Neki drugi zapad”, nagrada za
najbolju `ensku ulogu na Susretima u Br~kom
2010. za ulogu u predstavi “Bizarno” zeni~kog
Bosanskog narodnog pozori{ta). A mogla je
ambiciozna novinarka bar da zatra`i
zvani~nu Odluku o prijemu Alme Terzi}, pot-
pisanu od strane direktora Narodnog
pozori{ta Gradimira Gojera sa {irokim obraz-
lo`enjem, a donesenu u prisustvu i sa suglas-
no{}u svih umjetni~kih rukovodilaca-direktora
Pozori{ta.
Ne, to nije zanimalo Va{u novinarku, niti je
potra`ila “adiatur et altera pars” od unaprijed
“naciljanog” Sulejmana Kupusovi}a ili da bar
provjeri izgovorene gadosti i bljuvotine Nele
\enisijevi} u ansamblima Narodnog
pozori{ta. Ali zato novinarka daje prostor
uva`enom kolegi Harisu Pa{ovi}u koji o toj
~injenici i okolnostima Konkursa nema niti
mo`e imati pojma.
Glumica Nela \enisijevi} je trebala biti
sretna {to joj je Narodno pozori{te ikako
davalo priliku da igra u nekim predstavama (i
da zaradi solidan honorar) pored gomile
mladih i mnogo talentiranijih glumica kojih je
puno Sarajevo i Bosna i Hercegovina.
Na`alost, poslije ovakvog bestidnog pljuvanja
po Narodnom pozori{tu i njenom prvom redi-
telju koji je toj glumici pru`io prvu {ansu,
bojim se da je definitivno zatvorila vrata
svakoj daljnjoj suradnji.
Vrhunac udru`enog “zlo~ina~kog poduh-
vata” glumice Nele i novinarke Maje jeste
bestidna insinuacija o mojoj “nacionalisti~koj”
omra`enosti doti~ne i kolaboriranju u stvara-
nju nekog “bo{nja~kog ansambla” Narodnog
pozori{ta. Dapa~e, Va{a novinarka mogla je
ustanoviti u kadrovskoj slu`bi Pozori{ta da su
u zadnjih osam godina (za vladavine direkto-
ra Gradimira Gojera) u Dramu primljeni
81
 REAGIRANJA
SAMO glumci Slaven Vidak i Vedrana
Seksan i scenograf Josip Lovrenovi} (dakle
listom nebo{njaci), a da je moja malenkost
zadnji put bila birana u konkursnu
komisiju davne 2001. godine. kada je prim-
ljen posljednji glumac Bo{njak, sjajni Mirvad
Kuri}.
Na{oj kulturnoj i teatarskoj i televizijskoj
javnosti je ve} odavno znano da mene kao
reditelja ne zanima da li je neko Srbin, Hrvat,
Bo{njak ili Eskim po nacionalnosti, nego samo
da je ODLI^AN GLUMAC! I samo to! I to se
kroz moju rediteljsku karijeru od 1973. mo`e
itekako jasno ~itati i spoznati.
Samo oskudno talentirani glumci kao {to
je Nela \enisijevi}, koji svoju kreativnu
sku~enost obilato nadogra|uju bezobra-
zlukom i drsko{}u svake vrste uz bestidne
la`i i podmetanja, mogu poturati takve bljuvo-
tine o “nacionalnoj ostra{}enosti” i samo
takve minorne li~nosti mogu imati ne{to protiv
~injenice da je Alma Terzi} s razlogom posta-
la ~lanica Narodnog pozori{ta. Toj zna~ajnoj
~injenici trebala bi da se raduje i Va{a no-
vinarka, kao {to }e ta vijest obradovati i ve} je
obradovala sve istinske ljubitelje i poznavate-
lje teatarske umjetnosti u Sarajevu i Bosni i
Hercegovini. Najbolji primjer je mlada glumica
Marija Omaljev, daleko talentiranija i
uspje{nija od \enisijevi}ke, koja je tako|er
bila prijavljeni kandidat na ovom Konkursu i
koja je iskreno ~estitala na odluci da se primi
Alma Terzi} jer “jeste najbolja!”. Tako to rade
istinski umjetnici; bez zavisti i mahalske
zajedljivosti!
Sramotno je da se u povodu prijema takve
briljantne mlade glumice pravi skandal (i to od
strane apsolutnog autsajdera) a ne prave te-
matski tekstovi o zloupotrebi polo`aja u instituci-
jama kulture, festivalima ili direktno od pojedinih
ministara kulture. Ili o hiperprodukciji gluma~kih
kadrova sa svih pet be-ha akademija scenskih
umjetnosti {to nema u Hrvatskoj i Srbiji, a kamoli
u zemljama zapadne Evrope ili Svijeta.
Jadno i do bola ilustrativno u kakvom se moral-
noj kaljuzi nalazi i na{e novinarstvo i na{e
dru{tvo uop}e.
I na kraju, jo{ jedna napomena Va{oj
zlo~estoj novinarki; Sulejman Kupusovi} nije
“ku}ni reditelj” kao “ku}ni pas” kao {to je to ona
u svojoj ma{tovitosti aludirala; Sulejman
Kupusovi} je zvani~no i faktografski prvi diplo-
mirani ({kolovani) pozori{ni, filmski i televizijski
reditelj u historiji dr`ave Bosne i Hercegovine i
istovremeno reditelj koji u devedeset godina
postojanja Narodnog pozori{ta Sarajevo ima
najve}i broj izre`iranih predstava, najve}u
gledanost i najve}i broj odigranih predstava u
ukupnoj povjesti Ku}e na Obali i, adekvatno
tome, i najve}i broj osvojenih individualnih i
kolektivnih nagrada na nacionalnim i interna-
cionalnim festivalima i smotrama. To da se
zna!
Sulejman Kupusovi},
reditelj Narodnog pozori{ta Sarajevo
82
@ELJEZNICE PRED KOLAPSOM
Maja Radevi} – Sulejmanu
Kupusovi}u
Slučaj Nele Ðenisijević
bio je samo povod za priču
o (ne)mogućnosti
zapošljavanja mladih
glumaca
Po{tovani,
ako ste pro~itali tekst o kojem govorite,
[trajk ma{inovo|a Javnog preduze}a @eljeznice Federacije BiH ponovo je skrenuo
mogli ste uo~iti da tema tog teksta nije pa`nju javnosti na alarmantnu situaciju u kojoj se na{lo ovo javno preduze}e; na{
novinar istra`io je koliko je propasti @eljeznica FBiH doprinijelo biv{e rukovodstvo
konkurs za prijem glumaca u Narodnom na ~elu sa Narcisom D`umhurom, te analizirao izvje{taj Ureda za reviziju
institucija FBiH za 2009. godinu o stanju u @eljeznicima FBiH
pozori{tu Sarajevo, niti su tema glumice
Nela \enisijevi} i Alma Terzi}. Tema je, SUMNJIVI POSLOVI S JO[
kao {to je to jasno navedeno u nadnaslovi- SUMNJIVIJIM DOBAVLJA^IMA
ma i naslovu teksta, (ne)mogu}nost 2 SLOBODNA BOSNA I 23.12.2010.
zapo{ljavanja mladih diplomiranih bh.
glumaca u pozori{nim ansamblima, dok je iznositi u javnost podatke o kriminalnim
konkretan slu~aj Nele \enisijevi} bio samo radnjama osoba koje su godinama
povod za ovu pri~u. Upravo zbog toga sam uni{tavale @eljeznice i dovele u nezavidan
razgovarala i sa direktorima sarajevskih polo`aj sve zaposlenike.
teatara Harisom Pa{ovi}em i Zlatkom
Top~i}em, kao i sa direktorom Drame NP Samir Mid`i}
Sarajevo Erminom Sijamijom, koji su u tek- Biha}
stu dobili znatno ve}i prostor od \enisije-
vi}eve. Tako|er, redakcija “SB“ posjeduje
sve dokumente koje spominjete u Va{em @eljko Skari} Pancho -
reagovanju, a odnose se na obrazlo`enje Uredni{tvu
odluke o prijemu Alme Terzi} u ansambl
Narodnog pozori{ta Sarajevo. Me|utim,
njihovo objavljivanje u tekstu nije bilo
Dijelim s vama bol zbog
neophodno s obzirom da tema pri~e, po- odlaska našeg Seje
navljam, nisu bile ni Alma Terzi} ni Nela
\enisijevi}, niti njihovi umjetni~ki potencijali Redakciji, prijateljima i rodbini najis -
i dometi (a o ~emu svakako treba da sudi krenije sau~e{}e povodom odlaska na{eg
neko kompetentniji od autorice ovog teks- Seje...
ta). [to se ti~e tvrdnji Nele \enisijevi} o Oti{ao Daco, ode i Sejo.... malo nas je
va{em navodnom li~nom animozitetu ostalo...
prema njoj, kao i o “jednonacionalnom
ansamblu“, to su njene rije~i, koje su u tek- @eljko Skari} Pancho
stu citirane i nemaju nikakve veze sa
mojim stavovima.
S po{tovanjem,
Maja Radevi}
Samir Mid`i} - Uredni{tvu
Čestitke za tekst o
Željeznicama FBiH
(“@eljeznice pred kolapsom;
Jesu li `eljezni~arima pro{li svi
vozovi”, SB, br. 736)
Sve pohvale za tekst o @eljeznicama
FBiH. Nadam se da }ete i u narednom
periodu pratiti situaciju u ovom preduze}u i
SLOBODNA BOSNA I 6.1.2011.
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!