GEOGRAFSKI GLASNIK Godina 1982, bro} 44 YU ISSN 016-7258 HISTORUSKO-GEOGRAFSKE OSNOVE NASELJAVANSA CETINE VELIMIR BORKOVIC Pojam »Cetina« ée se u tekstu tretirati dvojake: najprije kao odredena administrativno-terltorijalna jediniea, Zupanija, te kao rijeka. Zupanije keo definirane terllorljaine jedinice u Hrvatskoj prvi spominje Konstan- tin Porfirogenet u X stoljecu, navodect ih tada jedanaest, 2 medu njima 1 Cetinu. O porijeklu i znagenju imena Cetina vise je spornih tumagenja. Na- vodlm dva moguda, no ne priklanjam se ni jednom. 8, Gunjaéa prenosi misijenje F, Sigi¢a da su Hrvatl dosavsl u ovaj kraj donijell sobom naziv Celina Iz pradomovine, gdje 1 danas tete rijeka Cetynia (a Poljskoj)." J. Soldo sia#e se tvrdnjom D. Rendi¢a-Mioveviéa koji tumaci da naziv Celina proisti¢e od flirske rijeei Kent — kon}; Kentona bi bila Konjska rijeka, a slavenizirana se isglovarala Cetina? Zupa i gupanlja pak, u povijesil gotove svih Slavena, oznaéava admi- nisirativne podrutje jednog plemena. Kasnije se oznaka roda gubl a po- druéna ostaje. Tragovi najranije naseljenosti u prostoru Cetine, Analizirajuél eksponate arheolosiih abirki u Sinju moze se doéi do odrede- nih podataka 0 naseljenost Cetine zadiruél u proslost sve do neolitika. Lz tog vremena datiraju nalazi kremenin strelica, nozeva, kamenih utega, brusey: érvnjeva te nekoliko sjekira iz tvrdih eruptiva. Ti nalazi razbaeani su na ra- znim lokacijama, vie ih je na padinama negoll u poljima, no vjerovati je da se dio neoliiske baStine u polju lakse lzgubio pod kasnijim nanosima pljeska i gline. Najstarije €ovjekove nasiambe su peine, a kako ovaj krSkt kraj obiluje takvim objektima nije teSko zakljuéiti da th Je govjek 1 koristio. ‘Tragovi njegova obltavanja pronadeni su u pe¢inama Kozjak kraj Kijeva, u Gospodskoj peéini u selu Cetina, u Beteliéu, iznad izvora Dobra, kod Rumina | Otlgi¢a, Jos dvadesetak neolitssih lokaliteta registrirano je na prosteru Coline, neki s vrio vrijednim eksponatima, Najinteresantnije neo- litsko nalagiste je lokalitet »Okrugloe na Radosi¢u, koje Vuletié smatra sredisiem Industrije kamenih predmeta, oruda 1 orugja.’ opoatatnks pltanie, na toritariu sue Cellatske Aupanlie, Spit 399%. 2) J. Solda: Cetin — sredajorjekorna Mupunija | solve Neliplen, Sinjake apouneaien k715—E805; tr. 95 169. Stn. 1903. 3) A 'Vuletle: “Nev noclitski nolast na podrutsu ce ing, 1973. infake Krajine, Muse] Cotinjsice Keajine,70 V. BORKOVI¢ Za jeradu sjexira upotreblavan je dijabaz (vrlo rijedak u Cetint), 2a- tim granit 1 nefrit (kojin ne malazimo u regiji), sto upucuje na to da su uvezene sjekire i materijal za njihovu isradu. U svakom sluéaju vee tada postoje odredene veze Cetine s drugim krajevima. Illrski period. Prvo ctnitki indentificirano stanovnistvo ovog kra- Ja. su Ilirt plemena Daimata. Titi nisu imali svoga pisma; sve Sto znamo o njima potite od njihovih susjeda i najéesée neprijatelja, Grka 1 Rimljana. Doduse postoje rijetki latinsk! natplsi koje su pisall veé romantiziran] Hiri u kasno] fazi svoje povijesti, Razumijivo je stoga sto su podacl o njima nesigurni i mnoga pitanja nemaju pravog odgovora. Inko su se mnogl i strani 1 domaéi auterl bavili problematiko milira 0 njihovu porijekiu ne- ma ni danas jedinstvenog tumatenja. Najvise je vjerojatno¢e u autohto- nom objasnjenju njlhove geneze. U prilog toga govorl neprekinuti kontl- nuitet naseljenosti i materijalne kulture na prostoru kojeg Lliri nastanjuju. Na prostoru Cetine zive Dalmati, Na zapad se Sire do Krke, a na Istoku im pripadaju Livanjsko, Glamocko | Duvanjsko polje (gdje je bilo 1 srediste Daimata — Delminijum), O Dalmatima znamo ne&to vise zahyaljujudi é~ njeniel da su Rimijani s njima éesto | dugo ratovall. Opisuju ih kao Ijude visoka rasta, obrasle kosom i bradom, markantnih erta lia kakve 1 danas susre¢emo u ovim krajevima.' O svakidaSnjem zivotu Dalmata je ipak malo podataka, medutim zna se da je njlhova osnovna djelatnost bilo stotar- stvo. Prema Gestim nalaziStima kostiju ovaca 1 Koza zakljuéujemo o vrstl sto¢arenja. Karbonizirana 2rna pSeniee dokaz su | zemijoradnje, a nalaz primiiivnth motika govore 1 primitivmo) zemljoradnji, Pronadent ostaci grozdanih arna u glinenim posudama nadenj u Otoku upucuju da su bill vitni 1 vinogradarstvu. Ostac! lirskih nastambi opéenito su rijetkti jer su bile gradene u su- hozidu 1 prekrivene kamenim plotama, a one se i danas mogu vidjet! pod Dinarom. Najuoéljiviji dokazi negdasnjeg prisustva Dalmata su nadgro- bne gomile razbacane u Krajinl. Nalazimo ih iznad favora Cotine, kod Kotluse i Unista, kod Obrovea, Bajagi¢a, Graba, na brdu Susan), Podima 1 Kosmaén pod Caévinom, a samo rijetke od mjih su istrazene. Grobn! nalaal nist osobito bogati a sastoje se obléno od oruzja ili oruda, radenl od de- Vesa, bronze {li ¢ak Kamena, Tragove ilirskog prisustva nalazimo i u osta~ ¢ima mnogih gradina, obléne u wlomeima primitiyne grnéarije. Nadeno th je na Bilokaplé gradini, Caevini | drugdje. Nesto bogatiji nalaz je s loka- eiJe >Gacko — Kulinac kod Gale u Sinjskom polju. ‘Taj lokalitet je prema nadenom materijalu bia naseljen u predrimsko i rimsko doba.* Vrio za- nimljivi ostaci sojeniékog naselja s ulomelma itirske keramlke pronadent su oko tri kilometra nizvedno od »Kuline«. ‘To Je lokalitet »Dugis« na Cetini kod Otoka." Vrijednost ovog nalaza je u tome Sto je do danas pronadeno yrlo malo sojeni¢kih naselja kod Ilira. Iako je naselje tek djelomiéno is- trafeno moze se zakljuéiti da je imalo isti karakter kao 1 dobro poznat! sojenicki Jokalitet »Donja dolinas blizu Bosanske Gradiske.’ U prosteru Cetine iskopana su dva pisana spomenika koji upotpunjuja sliku o naseljenosti Mirza u regiji. U prvom slutaju se radi o medasnom DA Btipeete 5) B. Gabrierid: Spilt LW 1955. 2) Be Cabriterié; Obkeige wolenies no Sinjakem pelju, Siobodna Dalmacija br. I019; Split 1956, ThA, Stipsovtee op. elt. Zayred, 19; jz Gale, Viaintk ea arbeclasiju $ hietoriju dalmatine,HISTORIJSKO-GEOGRAFSKE OSNOVE a natpisu na breguljku Su8anj jugolstoéne od Vrlike. Analizirajuéi tekst spo- menika B. Gabrigevié je zakljucio da je on edredivao granicu iamedu dviju ilirskih opéina® Sjeverno su bili Lizjavijati (oke Kijeva), a Jutno Barlza- nijati. Na podrudju nage regije bilo je nekoliko takvih opéina, 2a koje imamo pismenu potvrdu | za. Osini” Raspored naseljenih mjesta u regiji pokazwje da su Dalmati nastavall rubove polja, djelomigno polja, te pode | planinske padine. U nizu tedkih ratova s Rimljanima najediuéniji otpor prugen je pod Setovijom 33 g. p. n. &, gdje je Oktavijan bio odbijen i ranjen, Tek naknadno, poslije duse opsade osvojena Setovija je pala, a Dalmati su pokerenf, Prema Apljani- jevu opisu, Setovija. se najvjerojatnije mogla nalagltl na sinjskoj tvrdavi ill brdu Susanj, smjestenom izmedu ceste Sinj—Muel 1 Sutine. Zahvalju- Juél izuzeinom osjeéaju za prostor Gunjaéa je Setoviju locirao na brdu Suganj, koje je moglo pruZiti sve potrebne strateske prednosti duzo) op- sadi.” U razdoblju dugotrajne tlmske uprave superiornija elvilizaelja je po- bijedila, U kasnijoj faz\ Carstva Iliri postaju dobri vojniel, éak pouzdani éuvari rimske imperije. Neki su se dovinuli do visokth éasti, éak 1 earskih (Dioklecijan). Pa ipak ilirsxi korijent nisu sasvim Iséezii; zadriali su se u materijainoj kulturi i nakon propast! Carstva, a negdje su prisutni 1 danas Rimskt period, Dok Je traganje za ilirssim ostacima wvijok teSko 1 gosto nejasno, rimski tragovi su jasni, nekada Cak i nametljivi. U prostoru Cetine nadeno je mnostve ulomaka rimske skulputre, nadgrobnih spo- menika, éak reprezentativnih kipeva, mnogo keramike | novea. Veéina ta Je pohranjena u muzejima Sinja i Splita, ima predmeta Ly privatnom vlasnistvu, a sigurno je jo8 i u zemlji odakle se 1 bez sistematskog traga- nja jo$ uvijek poneito izvadi, Prema mjestima arheoloskih nalaza 1 sacu- vanim zapisima moze se donekle stvorili slika o rimskim naseljima no podrudju regije. Po svemu sudedi ovdje su bila dva znagajna rimska na- selja: Tilurijum, na brijegu Gardum iznad ‘Trilja i Colonia-Claudla Aequum, na mjestu danagnjeg Gltluka. Pored njih je nekolike utvréenth strateskih tovaka: Potravnik, Bllokaplé Gradina, Sinj-Grad 1 Caévina, koji su vje- rovatno { prije njlh, a slgurno 4 kasnije, sluzile istoj avrsi, Osim ovih, mno- ge lokacije su ponekad dale rimski nalaz koji najéesce upuéuje na posto- janje usamijenih gazdinstava, Ill villae rustieae, kao npr.: Podsoje, Susan), Koljane, Poiravije, Biteli¢, Gala, Glaviee, Suhat, Brnaze, Izvan sredisnjin rimskih naselja, na vaznim prometnicama, prevladavaju seoska naselja uglavnom romaniziranth Dalmata. Veéu paanju vrijedno je pokloniti Aequumu { Tiluriumu. Nesumnjivo je najvrijednije rimsko naselje y na- 80) Tegiji bila Colonia-Claudia Aequum. Grad se razvio na raskri@ju pu- teva koji su iS iz Salonae i ovdje se ratvall prema Vriici 1 Livanjskom polju. Ginjenice da je naSa regijg zaviéaj Dalmata, kao | blizina Salonae, utjecale su na gradnju rimskih cesta Krajinom., Tragovi su uogenl u 8u- tii, Mojanci, pod Bilim Brigom, u kanjonu Gctine. Ovi putev! su pored 61 B. Gapri Drie opéine s podrugja Veirko, Vlewlk za artwologiju 3 histort/a dnimatinaleu, Souk LV 9) 1934. tspod Vedoms, sinjake turdeve nadenn Je eras posvetam sGenle Osim ...0, Osint upusute Aa Daziy dizake opéine, filo s xine Uranaformirato @ danas} ce SERUEREN Sort simatl natpio e grade info, Wiesnil za uitwcologiju t bistorkia damtae 19) Vide detolinije 8. Gunjata: Ubikaclin Schavije — Topexrafeka pitanja na teritoritu stare cox tinakee Bupanije =~ Split 17,2 V. BORKOVIC strateske vainosti imali znaéajnu trgovacku funkelju. Izgleda da je Aequum. kao municipij osnovao August. Kasnije ga je u vrijeme Scribonijanove bune u Dalmaeiji, zbog vjernosti Rimu, car Claudije podigao na rang Colo- niae (42. g. p. n. e.). Iz tog vremena su pronadeni ostaci gradskih bedema, forum. i dijelovi vodovoda, mno3tvo ulomaka keramike, staklenih posuda, svijeta uljanica, novea, te wlomaka rasnih skulptura, Medu brojnim spo- menicima po wmjetniskoj izvedbi isti¢e se kip bodice Hekate i glava He- raxla, Tako na tanga Coloniae, Aequum je ostao malen grad, vierajatno s politi¢ko-adminisirauvnim i religioznim funkeljama." Nad juénim krajem Sinjskog polja wedize se 136 m strmi 1 na vrhu saravnjenl brijeg Gardun. ‘Tu je danas istoimeno selo, oko éijih je kuéa, po ogradama ! yrtovima, lake skupiti pregrst wlomaka rimske keramike i toguia. Isnenaduje mnosive ijustura od Kameniea. Miestimi¢no se vide ostae! zidina u zbuci, 2 na ulazu U seoske groblje stoji masivan mramorni stup. U muzejima Sinja 1 Splita su ulomel kamenth spomenixa pronadent ovdje, od kojih se istiée trapaeum s prikazom garobljenih Ilira. Sve to potvrduju veé ustanovijenu lokaciju naselja Tilurium, stanista VII rimske legije u prvim desetljeéima nase ere. Vrlo vrijedan je nalaz kamenog natpisa pod Gardunom élji tekst spominje popravak mosta na Cetini 184, . p. n. e. ‘To je cesto sporan epons ‘Tilurix gdje Je postojalo i malo naselje, élje je Ime ubastinio da- nasnji Trilj. U razdobljima keji slijede propadanjem Rimskog earstva pro- pada 4 Tilurium, a ime danasnjeg naselja Gardun (na tom mjestu), vje- Tojatno proisiige od Kasnije mictatke stragarnice — guardiole." Starohrvatskl period. U ranosrednjovjekovnom razdoblju ve- lika. kretanja 1 mijesanja stanoynistva manje gahya¢aju dalmatinski Zivalj nastanen u planinskim prostorima, Dio starog stanovnistva je nestao, dio 1e 1 ostao ubastinivsi neke toponime koje Je primio u transformiranom oblikit: ‘Tiiwrium — ‘Trilj, Decimin — Diemo, Osinium — $inj." Poslije ovih bur- nih demografsiih promjena u Cetin| ostaju u velikoj veéini Siavent — tr- vatl Na tu ranu hrvatsku kolonizaciju upuéuju toponimi Hrvace, Kosl- nac. Suprotno tome Obrovac navjeStava avarske prisusivo. Hrvat! nase- ljavaja pretezno pripoljske djelove regije, a u brdskim predjelima obltava starosjedilaéki #lvalj — Vlasi. Naziv Viah il Viaj u poéetku se upotreblja- vao Kao oznaka poromanjenth Tira, Ovome treba pribrojiti pridosle bal- kanske Viahe u XIV st, koji su rade primani od ovdasnjih velikasa kao dobri stetari 1 vjesti borel, Tako su 1322, u biei kod Bliske (Biska) sudje- lovali | Cetinski Viasl na strani Mladena Subiéa, Uvrifezilo se mislienje da su Vlasi bili iskiju¢ive stoéari, no nailazimo i na zemljoradnike s po- sjedom, ¢ak i trgovce. Pravo biranja viastitog knoza, te oslobadanje vojne obaveze vod Stipana do Martinjae, potyrduje odredenu samoupravmi 1 etnigku posebnost. Vlasi nisu drugorazredno stanovnistvo Krajine, a ¢ilj feudalnih upravija¢a u Cetini bio je privoljetl th na sjedilaéki natin i vota." U stoljecima zajednitkog #ivota i mijesanja s Hrvatima gubl se et- nitka posebnost, ali naziv »Viaj« i danas divi kao posprdan nadimak po- AY B Ganricerié: Ameotoskt natust tz Gate, VJosnik 2a arbeolog\w 1 histori diomatinsku, Spit ‘pravel | domune siseYo) Mvatsko) histori, Krflga 1, Skoleka knjlgs — 2a 18) 8. Gunjaca: Lapravel 1 dopune .-. op, ett. 14) B Sails Eeror historlju Binjake braiine, Stade 1 grude o Sinjako) krajinl, Zagzeb, 1968,HISTORIJSKO-GEOGRAFSKE OSNOVE 13 sebro upotrebljavan od stanovnika susjednog primozskog podrutja. Iz ovog nejranijeg razdoblja hrvatske kolonizacije malo Sto znamo, Ipak ziatni nalaz u Zenskom grobu u ‘Trilju 8 neveem cara Konstantina V (741—775) jasno govor! o Kontinuitetu aivijenja koji nije prekidan u ovom kraju. Osim novea u ustima mrtwaca, ogrlica, nauSnice 1 prsten predsta- vijaju najstariji (VIIE st.) slavenski i hrvatski nalaz u nagim krajevima. Osim ovog nalaza, vena Sspitanth grobnth priloga je siromasna, kakvi su bili 1 stanovnlcl Cetine. Vecinom su to bili mirni poljoprivrednici ve~ zanl rodovskim odnosima, ali éesto manipulirani ratniékim Interesima rodlovskeg plemstva. Prvi pisani spomen Cetine (Tzentzena) je u djelu Konstantina Porfirogeneta »De administrando imperloe Iz X st. kojom priikom su nabrojene gupanije u Hrvatskoj. Rano prisusivo Hrvata u Ce- lini i polozaj nasclja pokazuju ostaci desetak erkava, Dobro oduvani ostaci ili samo tragovi, locirani su u Cetin! (selu kod Vrlike), Podsoju, Dragovicu, Zasioku, Otisicu, Koljanima, Sinju, Brnazama, Udeveiéima 1 Grabu, Tra- gajudi za slarohrvatskim nekrepolama D, Jelovina ih je lecirao u Kijevu, Civijanima, Ceiini, Vriicl, Podosoju, Dragovicu, Koljanima, Maijkovu, Po- traviju, Gardunu | ‘Trilju." Grobni prilozi su uglaynom siromasni, a rijetki su luksuzne izradent predmeti najéesée uvezeni iz bizantskih gradova, Gdje su crkve 1 grobovi tu su i maselja i to je karta naselja Cetine u ranom srednjem vijeku. Naj- starij! tragovi sezu u IX st., Sto upuéule na nagle drusveno-polititke pro- mjene u tom ragdobiju. Od brojnih naseljenih lokaliteta ovdje spomenu- tih (Koj! se gotovo u potpunosti poklapaju s danagnjim), veeu paznju 2a- slutuje Cetina. NaJljep§l spomentk starohrvatske arhitekture Je orkva Sv. Spaca u Cetin! — selu na izvora istolmene rijeke. Potjede lz X st. 1 vrlo dobro Je saéuvana. Oko nje je i najveéa hrvatska nekropola s 1162 istra~ Zena groba i 850 steéaka." Nekropola je u funkelji od X do XV st. Pored erkve je pronaden i natpis s imenom Zupana Gastike, Necemo pogrijesiti stoga kad na temelju ovolike ostavstine zakljuéujemo o postojanju jaceg starohrvatskog naselja na ovo) lokaci{i, Oke te nekropole, kako je utvrdlo 8. Gunjaca, postojalo Je naselje na izvoru, »vrhue rijeke — Vrh Rika. Vrh Rika je jedno vrijeme 1 srediste Vriitke Zupanije Koja se negdje u XI st, otejeplia od Cetinjske.” Krajem XV st, zbog sve obiljnijih turskih upada | teskoéa obrane, ova se lokaclja napusta a stanavniitve naseljava oko 5 km udaljeno utyrdenje Prozora. Dosljaci sivaraju padgrade na koje (kao | na tvrdavu) prenose stari naziv svog boravista — i te je danasnja Vriika.” Dok je ubiciranje sredista Vrll¢ke 2upantje relativno jednostavno, o sredistu Cetinske Zupanije mnogo je rasprava koje mi danas nisu za- G0: Op. elt. D, Jelovinn: Starohrvatske nekropole, Gnkwvskl saber, Spill HIT, =m elt. 8) ‘a; Topogrefska pllanja rin terlsoniju stare Cotunjake Aupe, Splut 1937. HM) Bilo Jo pokukula da se srodléto Vritoke dupantjo ubletza u tvrdael Glnwnd €1jL dobre obuvant fgstael stoye oko 2 Jem Iunad Ievora Cetine, pod samon Dinarom. Medutin tp kradaje cars fu Sista radi ao 0 gradu baba. Have XV ab, a proma tuna 20) Gavajanfe ajovernog dljsla Cetinske 2upanije pod nacivomn Vrlidke nile ruslog xa miblenJanfe bra NJowna mods (uugsatorle uuvodnem difeluy su cdzedene “petrodelia keanieana, odriale eu ee toriLori)ulnoj podjell, pa se tal 1) Binjske ‘opeMe goto UW clJeloet pokiapa s terltorljein Cetinske uy getarHla odrogen! trap; on se nestuujo u infoniel da Sinjekoj Ale) iije. pak Je nekedabnje ouvajanje liganl nemaju pravo sudjclovania u4 V. BORKOVICE Nesporazumi su uglaynom proistekli zbog toga Sto se Zupanija naziva Cetinska, a ne Sinjska, pa se nametnula misao da je sredigte Zupantje 2 gradu Cetini izvan Sinja, Konzuititanjem veéeg broja izvora J. Soldo je vakljuéio da je srediste gupanije bilo u »Tvrdom gradu Sinju, a Cetina je podgrade Ispod tvrdavec Kako je u Cetini pod Sinjem bila erkva i sa~ mostan Sv. Marlje, tu su izdane mnoge isprave, a to ukazuje na admini- stratlvno sredigte. 8 tim se slave 1 8. Gunjaéa, ali tvrdi da je ranlje srediste Zupantje (vjerojatno do XIV st.) bilo na Bilokapié Gradini kod Udevéiéa sa Hjeve strane Cetine. Ovaje se 1 danas vide ostaci utvrda i mnostvo Keramiékih krhotina. Farlatijev opls Cetingrada potpuno odgo- vara polofaju Bilokapié Gradine, koja’ se nalazi, kako on tvrdi, uz jezero koje mu poveéava stratedku vrijednost. Gunjaéa je logiéno primijetio da se radi o periodiénom jezeru koje nastaje izijevanjem Cetine. Medutim D. Farlati nije suvremenik tih dogadaja, nego, kako primjecuje J. Soldo, samo plsac koji posredno prenosi tumaéenje XVIII st.” Farlati nas opet dovodi u nedoumicu kada sredinom XVIII st. za Cetingrad kaze »oppidu- Jum fuit«. Ovo »fulte se ne moze odnosiit na Cetinu pod Sinjem jer ona tada Jo8 Zvi, nego na drugu lokaciju, vjerojatno Bilokapi¢ Gradinu. Nie éudo Sto ni J. Foscarini ni E. Celebi ne spominju takvu tvrdavu. Lako je naime pretpostaviti da Je veé ranije srusena kao prva prepreka ‘Tureima koji su se preko Kamegnice spustall u Cetinsku Krajinu, Nesto je ipak sigurno, a to je postojanje utvrdavnog naselja na Bilokapié Gradini u qanom srednjem vijeku, to se vidi po tehnici gradnje obrambenth zidova." Prilikom obilaska ove glavice, pored ulomaka starohrvatske keramtke, naigao sam na tragove rimskog pa tak | Mrskog prisustva. Ovdje su, sl- gurno Je, potrebna detaljna terenska ispitivanja koja ée mnogo toga Taz- Jesnitl, Sredinom XVII st. ime Sinj tyrdave prenosi se { na podgrade, a naziv Cetine, kao oznaka naselja, sasvim se gubl. Za vrijeme narodnih viadara u Hrvatskoj] ovdje viadaju plemenski drugtveni odnosi. Pod vias¢u Arpadoviéa afitmira se novo drustveno ure- denje — feudalizam, U Cetini se slabo osjeda sredisnja vlast 1 gotave ne- ograniéeno viadaju razne yelikaske obitelji. Od XII st. do upada Turaka, Cetinom su gospodarili: Snadici, Splitska nadbiskupija, Subléi, pa Nelipidl, Frankopanl, Talovel. Poslije smrti Matka ‘Talovea va Cetin se otimaju besanski ban Tvrtko 11, Herceg Vuksl¢, Urlin Celjskl, pa Mleganl koji koriste mectusobne sukobe hrvatskih velikasa | Sire svoje posjede u Dal- macl|l. Krajem KV st. na granici regije su ve¢ i Ture! Koji ée na kraju vamijeniti sve suparnike | zaviadatl Cetinom. Od hrvatskih velikasa Cetinom su najduze gospodarili Nelipi¢i (od 1824 do 1435). Sve velikaske obitelji, a poglavito Nelipiéi, stanovitim be- Hefleijama vetu za sebe i Viahe koje uvijek Koriste u veinim operacijama. Kao i u ranijoj fazi sto¢arstvo Je dominantno privredna orijentacija u Cetini, Sto se najbolje moge zakljutiti po cestim gukobima cetinskih sto- tara (testo upravo Vlaha) sa Splidanima 1 Trogiranima guog zimskih is- pasa u primorju. Upadi u primorje su vren! i zbog soli koja je stalno potreba stogara, O niima je pisao Toma Areidakon osudujuél Cetinjane BR J. Soldo: op. tt. 22) 8. Gunjata: Topagraraca pitanda ... op. elt, 22) J. Solder op, eit, 24) 3. Cunjacn: Topograrsen pitania ... ap, elt,HISTORIJSKO-GEOGRAFSKE OSNOVE 15 ne uvidajuéi problem stotarenja 1 uejenjivacke uvjete pod kojima su na- bavijali sol, Zabiljezeni su { nesporazumi zbog trgovine primorja sa Zago- rom | Bosnom, koja se odvijala preka Cetine. Cesti apeli primorskih gra- dova cetinskim knezovima da gagtite trgovinu i smanje takse, kazuje nam © matnom opsegu te trgovine 1 zaintereslranosti gradova za nju. No i trgovanje i mirno stoarenje se éesto prekidalo zbog medusobnog sukoba yelikaga. Savezl, zavjere, tatovi i primirja karakterisiraju to razdoblje. U takvim prilikama pravne nesigurnosti privreda stagnira, a politi¢ku anarhiju ecuropskog feudalnog sistema lako ruai efikasnijl sistem kojeg donose Turci, Veé 1463. ‘Ture! osvajaju Livno 1 krajem stolje¢a se Cesto zalljeéu preko Dinate u Cetinu. Pljaéka 1 pale? prati turske upade, a sta- novnistvo Cetine podinje bjezati, Vet 1476. prva grupa Cetinjana od 100 obitelji pod vodstvom popa Juraja Celinjanina migrira na otok Ollb. Cetina u sastavu Kliskeg Sand@akata, Nekako krajem XV st. pred Tureima stanoynistvo Vrh — Rike napusta prvobitno naselje na izvaru Cetine 1 naseljava oko § km udaljene twrdave Prozora (danasnje Vriixe), Pogetkom XVI st. Turcl su éesti gost! u Cetin, a veé 1513. osva- jaju prvi put Sinj. Poste je krade vrijeme u rukama Venecije, Turci ga po- novo preuzimaju 1536, Tada je 4 Vriika pod Turcima i éltava Cetina s tvrdavame Glavas, Potravnik, éaévina, Weé godinu dana kasnije pada i Klis, te postaje srediste sandakata. Sinj i Cetina ée u rukama Turaka, una- tog mleta¢kih nastojanja, ostatl punih 150 godina 1 tek 1686. promijentti gospodara. U cljelom tom razdoblju, wz kratke prekide mira, u Cetini se ratuje, To je skrajinac | ostat ée to dugo, isiovena svim nedaéama zara- éenth pograniénih zona. U takvim prilikama privreda stagnira if pro- pada, a prostor se demografski prazni, Dio stanoynistva je emigriraa u pri- morje, a praces iseljavanja se nastavija tjekom Citayog XVI 1 XVII st. Tim pokretima stanovnich Cetine dospijevaju u Istru, u Vojyodinu, sjever- nu Hrvatsku, Gak u Gradisee. Za yrijeme »Bunjevatke seobe« 1605. oko 250 obitelji bjezi iz Cetine u Vojvodinu, a do danas su saéuvall neke jezit- ne ogobine (Ikaview) 1 prezimena. Za vrijeme turske uprave obnovljene su tvrdave u Vrilel, Sinju i Gaevini, Na Hanu na Cetini podigli su 4 osigurall most kojim vod! put za Livno i utvrdlli Prolog na prijelazu preko Kames- nice na spomenuto) trasi. Od raznih autora saznajemo da potetkom XVII st. u Cotini ima tridesetak sela s oko 500 kuéa 1 oko 1000 Ijudi sposobnih za valsku, dok u samom Sinju ima 100 naseljenih kuéa. Sinj kao naselje Jedva 2ivotari, U tvrdavi »Graduc nalazl se nekoliko vojnitklh zgrada 1 magagzina, kuéa dizdara 1 mala déamija. Pod tvrdavom od »Kamiékac do »Kulee razbacane su kuéice pokrivene Sevarom i Sindrom. Takav Sinj je u XVII st. kada ga je pohodio Evlija Gelebi. I stratesko znagenje Sinja je neznaino sve dok su Turci u posjedu Klisa, koji gospodart vratima izmedu mletaékog ptimorja 1 turske zagore. Opustjela Cetina nije odgovatala tur- skim planovima, te onl potam od XVI st. naseljavaju musiimansko sta- novnistve iz susjedne Bosne. U mletatkim investiturama mogu se nact toéno navedeni turski posjetinicl s naznakom lokaeije 1 veli¢inom posjeda. Tako saznajemo da je najyecl posjednix blo Iprahim Mandié s posjedima u Glavicama 1 Hrvacama. Ahmed Kijehagi¢ !ma posjede pod sinjskom tvr- davom, u Otoku 1 Caporicama, a Jusuf Strmlé u Citluku itd 25) J, Soldo; Prilosi za upornavanje SinJa pad Venceijom, Sinjeka spomeniee 115-1885; Stay 108,6 V. BORKOVI¢ Vjerojatno su ovakvim migracijskim valovima do8li i prei danas- njih Atlaga, Tlajbega, Délmbega, Malbasa, Strmi¢a... Na to razdob- lje wpozoravaju i toponimi Citluk, Han, Karakagiea, Begluk, Turjaci i sl Gospodarske veae turske Celine s mletagkim primorjem unatoé antago- nizmu odr2avaju se vodeni ekonomskom nuénoséu. Suho i syjeze meso, Ko- Za, sir, sukno i vuna proizvodi su koje 1 turskl podanici nude na pijacama Splita, Trogira i Sibenika u zamjenu za sol 1 ulje, Buduci Venceija drél monopol soli i éesto ucjenjuje zalede, ‘Turci nastoic kod uSéa Zrnovnice osposobiti malu solanu, ali bez veteg uspjcha, Vee w XVI st. Mletani formiraju vojsku od domaeg stanovnisiva ko- ristedi Cesto Jako pokretijive Viahe. Obeéanjima, potastima i Skrtim daro= vima Mietan! stalno priviage kré¢ansko stanovnistve obiju obreda pod svoj sosiobodilaéki barjaks osobito u doba rata, Zabiljezena su i obrnute kreta- nja, pa se take 1684, 200 morlatkih obitelji vratilo Turcima.” Migraclie su ovdje stalan proces kojeg tesko mozemo brojéano pamtitl. Kretanje sta- novnika je intenglvnlje za yrijeme Kandijskog 1 Morejskog rata, Na na- Sem prostoru ove ratove karakterizira turski napor da ovlada primorjem 1 mletaéki da zagespodari zagorom. U takvim nastojanjima Mlesani osvajaju 1648. Klis. Turci uzvraéaju mapadima na Split (1657, 1 1662), Sibenlk 1 ‘Tro- glr (1659), ali bez uspjeha, Gubitkom Klisa Turei uévrséuju sinjsku tvrdavu koja sada postaie strateski mnaéajna, a vecina turskih operaelja prema primorju polas I Cetine. I Austrija Je 1663. u sukobu s Turcima sto olakSava Mletanima us- pjesno ratovanje. Tako je 1685. poduzet nenspjeSan napad na Sinj, no go- dinu dana Kasnije on je osvojen. Slijedeée godine Turei su opet pod Sl- njem, ali su odbijeni. Turcl su napustili i €aévinu koJu e kasnije zauzett, Razdoblje do mira u Sremskim Karlaveima prote¢i ¢e u neprekidnim ma- lim ratovima ¢esto pljadkaskog karaktera, u kofem i materijalno f fiziéxi stradava stanovnistvo na obje strane. Slabljenje centralne vlast! u Turskoj potite gotovo privatne 1 plad- kaske ratove Sto se jasna vidi iz nekoliko odabranih primjera: 1687, Turci pljackaju Cetinu { napadaju Sinj. 1692, Cetinjani upadaju u Livno — paie i pljackadu. 1691. Mlegant 1 Cetinjan! plja¢kaju po Kupreskom 1 Glamotkom polju. 1697. Cetinjani ponovo pijaékaju po Livanjskom polju 1699, Ture! upadaju u Cetinu, sauzimaju utvrdenja Glavad, Potravnik, éaévinu, odbijeni su od Vrlike. Konaéno, 1699. mir u Sremskim Karlovelma utvrdio je granicu koja teée od Vrlike na Potravlje, zatim Hrvace, preko Jasenskog na Glavice, preko Mandaéeve glavice na Turjake i ispod ¢aévine na Zadvarje” Gra- nica ustvari dijeli regiju na istoénu — tursku 1 zapadnu — mletatku po- lovicu, Takvim raggrani.enjem styorena je nepriredna granica koja ce bit uzrok ponoynim, i teskim i dugim, sporovima i sukobima, Acguisto nuove, Venecija je eto dosla u ckrnjeni posjed Cetine, dobila je teritorij ali gotovo bez stanovnika, napola porusena i spaljena naselja, te unigtenu ekonomiju. Malo je starog stanovnistva ostalo, tako isprave spominju imena: Baraé, Fratri¢, Vojni¢, Poljak, Filipovic — Greig” a) J. Solde: ft hor op. 21) 4 Solio: op. cit 2B) J. Boldo: op: elt, , Mlctent pod, polmom Vial — Mazorlach srestavalu sve turske podantk u Vit ng Weeks PrEpRe ateHISTORIJSKO-GEOGRAFSKE OSNOVE 1 Muslimansko stanovnistvo je dijelom protjerano na turske podrudje a dijelom se pokrstilo. Veneeiji je potrebno Hjudstve za rad 1 vojnu sluzbu, pa njihovi emisari nagovaraju | uspijevaju mnoge obitelji privoljeti da iz Bosne prijedu na mictaéko podrugje. Neki su dovedeni prilikom mietaékin upada na tursku stranu, Neki pop Dorde 1687, dovodi veéu grupu pravo- slavnog stanovnistva, a Venecija je raspodjeljuje oko Diema i u Lucanima. Dvlje godine kasnije franjevel napustaju samostan 1 erkvu u Rami i de- vode brojna stanovnistvo u Cetinu, Racuna se da je u XVII 1 prvim deset- Yeéima XVIIT st. doselio iz juanth krajeva Besne i zapadne Hereegovine preko 5000 obitelfi obiju obreda u novosteene krajeve Dalmacije, od ¢ega Je znatan dio nasello Cetinu. Ovim migracijama je novo naseljavanje Ce- tine zavréeno | znagajnih imigracija viée nije bilo. Migraclje su potpuno jamijenile naseljenu strukturu Cetine. Danainje stanovnisive regije ug- Javiom je bosanskog podrijetla, a to potwrduju i esta prezimena, kao npr.: Bo’njak, Erceg, Duvnjak, Ramljak, Jajéanin { sl. Novim naseljenicima Ve- neeija dijell posjedniéki minimum zadrZavajuéi vehovnistve na zemlji wa obvegu plaéanja desetine. Zaslutne obitelji koje su se istakle u borbama za mictaéku zustavu dobijaju veel posjed, daju im se mlinovi u zakup | pra- vo prikupljanja desetine. Vee tada se stvaraju razilke | antagontami izme- du bogatth 1 siromasnth, Ekonomske teSko¢e posebno su vidijive kod sto- cara Koji nemaju dovoljno pasnjaka, jer su oni na turskoj strani, pa dolazi do upada na tudi posjed, S10 je opet poprageno tuzbama | odmazdama. ‘Teskode Zivata u Krajini pojagane su vojnim obvezama, kulukom, jaynim radovima, davanjem prijevoza (seksane) 1 sl. Nudda, oskudiea 1 navike ée- tovanja, pljaéke na posjednike i trgovee stvaraju nesigurnost. Tome do- prinosi neposredno tursko susjedstvo, a te odnose kompilciraju sve otvo- teniji interes! Austrije za ove krajeve. Petnaestak gotlina labilnog mira popra¢enog obostranlm upadima i pliatkom konaéno je prekinuto 1715. kada se oxo $0.000 bosanskih konja- nika i pjosaka spustito preko Kamesnice iz Livanjskog polja u Cetinu. Na- kon pustosenja Sinjskog i Vriitkog polja, osvajena je Vrlika i sva utvrdenja u Celini osim opkoljenog Sinja. Posiije topovske paljbe po bedemima tyr- dave zapotne i opéi juris, kojeg odbi hrabra posada ed svega 700 boraca. Pobjedu nad visestruko jaéim neprijateljem narodna predaja oznaéi tu- dom, a u spomen pobjedi pote se odriavati vitedka lgra konjanika sAlka< Poslije poraza pod Sinjem Turci su protjerant lz Gaevine, Vriiku su sami napustili, te je cijela Cetina u rukama Mieéana. Inicijativa ostaje u ruka- ma venecijanskih krajisnika. Cetinjani 1717. sudjeluju u osvajanju Imot- skog, 2 veci sukobi jenjavaju. Konaéno se i to smiruje 1718. kada Je odr- redbama Potarevatkog mira odredena prirodma granica prema Turskoj na. Dinarl, Tako svréava jedno razdoblje teskog stradanja naseg stanov- nlStva za koje se obiéno i jedino okrivijuju Turcl. Opravdano je medutim tamedu osvajaékth teinji Turske i Venecije stavitl znak jednakosti. Turska vlast je nastojala stanovnistvo Cetine privezatl za zemlju i staviti pod svoju bojnu zastavu, bas isto take kao Sto je to éinila Austrija ili Venecija, Domaéi seljak pod Venecijom isto je Zivio tesko kao i kréanska raja pod turskom viaséu, Turcima se pripisuju brojna razbojstva, paled, otimadi- ma U pogranitnim podrucjima, no to ¢ine i mletaéki podaniel. Bezbroj pri- mjera éelovanja, hajduéije s opjevanim likovima hrabrosti | lukavstva to botyrduje. U razdoblju XVIE 1 XVII st, ovaj nagin ponaganja na graniei18 V. BORKOVIC postaje stil ivota u kojem su moralna natela izopaéena. Cetovanja su na dnevnom redu, ubojstvo je junaitvo, a napustanje ognjista kukavieluk. Plja~ @ka je ¢esio nadin zarade kod dijela stanovnika. U obratunima preko gra- nice stradava u stvari naS narod razdijeljen trima vjerama | barjaclma. Takav natin divola ostavio je teske posljedice s dugotrajnim tragovima: antagonizam, osvetu, agresivnost, nepovierenje. Aequisto novissimo, Iako veé ranije povremeno prisutni u Cetini, Mlecani su njome u potpunosti pravno zagospodarili tek nakon Po- Zarevackog mira (1718). Ved smo vidjeli da je opustjel! prostor ponovno na- seljen dosijacima iz Bosne koji su dobili zemijisni minimum na korisienje Glavarl, harambage I serdar! dobijaju od nove viasti vece posjede. To je omoguéilo pojedineima relativan ekonomski prosperitet 1 lagodan Zivot a siromagnoj, zaosialo) sredini, Obnovijena trgovina jsmedu Bosne | Dal- macije, koja se vrsi preko Cetine, omoguéila je stvaranje malog, ali boga- tog sloja trgovaca i prekupaca, No osnova ekonomije je poljoprivreda To se najbolje vidi iz izvjeStaja providura J, Boldua 1748. 1% Dalmaclje. U drugtvenoj strukturi putana je 93,5%/., gradana 44/5, a plemléa 2,1%0. Za- sebno Izdvojeni obrtnlel 1 trgovel eine samo 0,745." ‘Ungajaju se 2itarice, loz | povrée s malim prinosima. Stoéarstvo Je mna- éajnije, to se moge zakijuciti po izvozu loja is Cetine, koja ga daje najvise u Dalmaelji, Vatan je lov a pomalo se obnavlja 1 péclarstve. Rudarstvo ¢u ovdje spomenuti vise kao kuriozltet negoli kao privrednu granu. Radi se 9 eksploataciji Zeljeza kod sadasnje brane Peruda od strane obltel}! Lovrlé. Taj pothvat je na koneu finaneijsk! upropastio tu poznatu sinjsku obitel] iz koje je potekao humanist 1 pisac Ivan Lovri¢, Dakle, baza Je poljopriv- reda, a seljak pritisnut sllnim nametima 1 obvezama nos! cijeli teret ne- pravednog sistema. Privilegije tinovnika, lakSi Zivot zanatlija 1 bogacenje trgovaca u gradu, stvara antagonizam jzmedu gradana ovaroSanae { selja~ ka koji se odrzao do najnovijeg dove. Ekonomske prilike veéine, tj. seljaka, u Cetini su osobito teske a vrijeme suga koje su praéene pojavom gladi, Takve gladne godine su te ste: 171516, 1773—T4., pa redom 1779—80,, 81. 82, 83., 84, s direktnim negativnim demogratskim posljedicama, TeSko stanje gradanstva tlustri- taju i pojave bijega stanovnika pred gladu. Najteat primjer! su zabiljezen! 1783. i 84, kada se gladi pridrugiia | kuga. Tada je umrio 1.500 osoba, a oko 60 obitelji napustilo Cetinu odselivsi se u austrijske 1 turske zemlje, Kuga je Cetinu pohodila i ranije. Tako se 1731. prosirila iz Bosne. Zaraza je harala 1 1763—64. Ove pojave su dakako koélle demografski napredak Krajine 1 prisilile mletatku upravu na povremeni uvoz hrane iz Itallje Osiromaéeno seljastvo se zaduZuje i jos vise propada, a dug i lihva je ¢esto veza seljaka | varogana, Ubladiti posljedice suse 1 gladnih godina mogli su melioracijski radovi, Potencijalne velike poljoprivredne povrsine bile su perlodiéno poplavijane. Nesposobna venecijanska uprava samo Taspravija Sto bi trebalo uéiniti, Uzroke nerodica i ekonomskog propadanja seljastva nije ni mogla. rijesiti drzava koja i sama propada. Sin) kao srediste Cetine unatoé svemu tome ipak raste. Ve¢ koncem XVIII st. naziru se osnovne konture danasnjeg erada. Prostor izmedu tyrdave »Gradac | »Kamiékac je oy Z, Kolwnovic: Dalmacija prema tzrJeHaju generalnog prividuna Jakovs Baldun 1948; Zborntk Gatinske Ierajine inj, 1978ispunjen kucieama, a ispod Kamitka se podinje formirati nove srediste Si- nja sa erkvom, samostanom 1 poéecima Livanjske, Vrli¢ke 1 Splitske ulice. 8 gubitkom strateskog mnataja propada i sinjska tvrdava | naselje u njoj. Veéa rugenja tvrdava je dodlvjela 1769. prilikom potresa. Ipak sve do 1809, knda su je Francual minirali, v tyrdavi je #ivielo nekoliko obitelji U ovakvim prilikama Cetina je dotekala promjenu jo§ jednog gospodara Drustveno-ekonomski razyoj do Prvog svjetskog rata, SmJena mletaéke qustrijskom upravem nije bitnije izmijenila ni ekonomske ni socljaine odnose u Cetini. Veé formirana Klasa posjednika, bogatih irgovaca i dinovnika prihvaéa nave gospodare i podupire novi re- #im kako bi zadrzala stare privileglje. Ustaljeni red stvarl malo je poreme- éen kratkotrajnim franeuskim prisustvom u Dalmaciji (180¢—1813), Donosedt niz novina u konzervativnu sredinu, Francuzi nailaze na ot- por seljastva kojemu su mogll ak 4 pomoci. U neprosvijeéene sredine te- 8ko prodiru ideJe nove viasti. Nesadovoljstve zhog ratnih tereta pogoduje protufrancusko] agitaclji, asobite tzmedu 1807. 1 1809. ¢. Da ne bi prudile utoéiste pobunjenicima tada su bile minirane zidine Sinjske tvrdave. Becki kongres (1818) je pravno osnazio austrijsko prisustyo u Dalmaciii za iduée stoljeée. Kroz to razdoblje nije bilo znaégajnijin demografskih promjena u Cetini. Broj stanovnika se lagano pove¢avao prirodnim prirastom bez ve- éih potresa. Tmigracije u Cetin su prestale vec u prosiom stoljeéu, a emi- gracija je takoder vrio mala. Zanimijiv je Ipak podatak da je zbog eko- nomskih ragloga manja grupa seljaka napustila Cetinu 1818. i preko Dinare pregla u tadasnju Tursku. Osnova gespodarstva u Cetin! i dalje Je paljoprivreda. Zemijoradnja daje oskudne prinose ditarica i povréa, te ne~ 8to grozda i duhana. Sude su ceste, a moguénost poveéavanja obradivih povrsina na Tacun plavijenja terena u Hrvataékom | Sinjskom polju ostaje samo predmet jalovih rasprava, Medutim, Koéniea ekonomskom jaéanju seljaka su socijaln! odnosi, Seljak je pritisnut desetinem od gitava priho- da. NJu prikupljaju zakupnici odredeni od opéinske uprave koji se bogate pljatkajudi seljake, Staino siromasan 1 ¢esto gladan scljak zaduzuje se kod lthvara pa je éesto uhvaéen u Skare iz koji nema izlaza, Na koneu ostaje bez viasnistva nad zemijom, ali { dalje vezan za nju kao objekt zakupnic- klh odnosa. Konaéno 1852. ukida se desetina 1 uvodi novean! pores na bazi, katastarskog prihoda. ‘To nije bitna olakSiea, ali je bar prekinuta samo- volja zakupnika NeSto bolje prilike viadaju u sto¢arstvu, premda nije ni ono bez problema. Kako se stoéni fond neprekidno poveéava nastaju pro- blemi ispase. Geste rasprave oko kriterija ispase na dinarskom prostoru presjogenom drzaynom granicom govor! o snaéenju i opsegu ovog vida pri- vredivanja Cetinjski stogari upuéeni su na izgon stoke na planinske p: njake Dinare, Koji su do 1878. uglavnom na turskom teritorlju. Koristen: pagnjaka v drugo} dréavi nije medutim (osim u vrijeme ratova) nikad pre- kidano, a bilo je regullrano brojnim propisima, Koji su normalno i8ii za tim da u obliku travarine donesu sto yeu korlst njihovim viasnicima. Do sredine XIX st, travarina se Ispla¢ivala bosanskim begovima a ka- snije dréavnoj kasi na temelju »Ramazanskog zakonac.” Oko naknade za travarinu bilo je razumijivo mnogo sudskih sporova.** HISTORIJSKO-GEOGRAFSKE OSNOVE 79 3) J, Popovid; Painjoct ne Bosicsko-hereegovatkim planinams, Agronomeltt glnsttk, Beograd ions. 4) B Stull: op. elt., wtr, 42.80 ¥. BORKOVI¢ Najkonjukturnija djelatnost Je ipak trgovina koja se tradielonalno vodi preko ovog prostora lzmecu primorja i Bosne, Bosanski trgovel tje- rajuéi stoku prelaze preko Dinare u Cetinu, gdje je preuzimaju spretni sinjski (rijetko vrli¢ki) trgovei i upucuju u primorje, Na tim transakeljama vellke su zarade, jer na povratku iz primorja prevoze sol, vino { ulje. Sva ta trgevina odvija se trasom Liyno—Prolog—Bili brig—Sinj—Split 1 obrnu- to, Roba se prenosi karavanama, podetkom XIX st. u nju se ukijuéuju i kirijasl koristeéi ceste Sto su th izgradili Francuzi." Trgovanje (uz posud- bu novea) i kirijagenje postaje osobito unosno u razdobljima XVII | XIX st, vile znagajnog je opsega, a to se vidi iz podataka da Sinj raspoiade s najvise (355) teretnlh kola u €itavoj Dalmaciji.” ‘Trgovatkom gnaéenju Sinja posebno doprinosi velikt godisnji sajam koji se 1 danas odréava sredinom kolovoza. ‘Irgovina i linva povecavaju obrtaj kapitala u rukama pojedinih obltelj! koje se izdvajaju naginom aivota od vedine stanovnika Cetine, Raslojavanje | prodiranje kapitalizma iu ovu gaostalu sredinu je jako uotljivo. Materijalna moé novog sloja. se ne skriva. Jasno je uoéljiva na kamenim fasadama ku¢a koje nléu u Sinfu. Koncem stoljeda Sinj broji blim 2.000 stanovnika, vodede je srediste Cetine i bes sumnje éltave Dalmatinske zagore. Ovakvo stanJe produbljuje ve¢ stvoreni jaz jzmedu seljaka 1 varosana, kojeg se Zivo sjecaju i danagnji zitelji Krajine. Potetkom XX st. (1900) u Krajini Zivi veé preko 45.000 stanovnika, Buduéi da je primitivna poljoprivreda i dalje osnova gospodarenja, agrar- na gusteca je veé tolika da se povremeno javljaju ekonomske krize koje rezlutiraju novim migracionim puteyima, To je migracija preko mora uv kojoj ¢e sve do IL sy, rata i Krajina imati odreden udjel. Nova demografska kretanja | gravitacijska ulo- ga Sinja. U oplsanim povijesaim razdobljima vidjeli smo kako je te kao proves naseljavanja. Takoder se uadava promjenljiva, ali ipak sredisnja uloga Sinja u Cetinjskej Krajini. U vtemenu koje slijedi broj stanovnlka KKrajine povecavao se u skladu s bioloskim zakonima prirasta, Imigracija se jako smanjila tako da se u razdoblju od 1900, do 1972. u Cetinjsko/ krajin] pojavilo samo 708 novih prezimena® Emigraeija naprotiv jaca, Prva grupa novih iseljenika napustila je ova kraj potetkom. stoljega | of- putovala u Ameriku. Prekomorska emigracija odvijala se u valovima sve do TI svjetskog rata s prekidom od 1914, do 1918, ali zbog pomanjkanja podataka ne mozemo naéalost utvrditi njezine dimenzije:* ‘Tijekom IL svjetskog rata evidentirani guble! stanovnika (a to nisu | potpunl) lznose preke 3.200." Najnovija migracijska strujanja se brojem i karakterom bitno raali- kuju od prethodnih. Vet dva desetljeéa boravi na privremenom radu ¥ zemljama Zapadne Evrope oko 3.500 radnika 1z Krajine. Tako Je u posljed- njem desetljecu (od 1971. do 1979.) napustilo Cetinsku krajlnu 9170 050 ba, a doselile 1428, dok je u proslom stoljeéu imigracija bila jaa. Danas fe pribllZoo truama karavanskih pateva: Knln=Velika—Sinj—T2ll} —Vreorac—Bieks jplit ednosnie HHL brlg—-Lisno, ste 42 145. By) "Doné: ce rajina uw bovBL 20 33) U mugoju erajine eh ‘Rapestilt Cons leragiah | 30) Evidencis obuhvags samo 3.22) pogimullly, no to se odhest samo na poginule sudiontke NORA PEntavn tetstichog. St WeelJenika kog! eu pred &HISTORIJSKO-GEOGRAFSKE OSNOVE 81 Razvoj stanovnika Ceét/ne ' Sinja eatereem ine a oh 900 130 8. 194 19nO 1355 PEt IS AAG some emigracija daleko snatnija. Taj gubltak preko 7000 osaba nadoknadio je prirodni prirast. Nedovoljne kohezijske snage u odredenim razdobljima slabile su gravitactjsku ulogu Sinja u krajnjem juznom i sjevernom dijelu Tegijé. Tako je u tazdoblju izmedu dva rata dosio do odvajanja triljskog 182 V. BORKOVIC — 1900. 1910, 1921, 1948, 1953. 1961. 1971, 1981, 45760 49852 51276 54383 53.007 56513 56118 56933 53868 Broj stan. Sinju 2384 2705 287 3720 3986 3316 4132 470 8 Kretanje broja stanovnika opéine i grada Sinja od 1900. da 1981. godine, vrliékog kraja i stvaranja gasebnih opéina. ‘To isto se ponovilo 1 nakon oslobodenja (od 1963, do 1962). Naravno da su ove administrativne pro- mijene bile u skladu s trenutnim opéim teritorijalnim ustrojstvom éltavog jugoslavenskog prostora, ali je nedvojbeno da su izravynoe slabile sredignju ulogu Sinja. U najnovijem razdoblju opet je eljell prostor negdaSnje gupa- nije u sklopu sinjske opéine, a gravitacljska uloga sredista jaca s proce- sma deagrarizacije koja Ima za posljedicu unutrasnje migracije na relaciji selo — Sinj. Uslijed toga dolazi do porasta gradskog organiama koji se prvenstveno irl du% prometne osi Spilt — Sin] — Vrlika. Znatno slabijl proces Sirenja je dui prometnica s manjom frekvencijom Sin] — Drnis 1 Sinj — Livno (stara trasa. danas veé napustene ceste). Na pravcu veé spo- menute osi Split — Sinj — Vrlika, Sin] je asimilirao Brnaze do raskriéa cesta Sinj — Trilj — Split, Brnaze su’se fisionomsk! spojile s gradskom jezerom, ali je udjel stanovnika, kojl se ovdje have Iskljuélvo poljoprivre- dom, ispod 10%, Istim procesom asimilirana su periurbana naselja na sje- veru izapadu gradske Jezgre (Curlini i Podvaros). Proces urastanja u gradsko tkivo zahvatio je i Glavice na istoku take se ditavo naselje u cijelosti ne mode tretirati urbaniziranim” Urbana obi- ljeaja Glavica istiéu se duz dviju prometnica Sinj — Donje Glavice (do Skole} i Sinj — Han (do Alajbega). Postotak Jzrazito poljoprivredneg stanovnistva ovdje je neznatan all je broj domaéinstava s dvojnom ekonomijom (dakle dopunom uw poljoprivre- di) lznad 30%, Prema spomenutim mjerilima opisani »suburbiums (Podva- ros, Curlin, Brnaze, Glavice) se moze statistiéki ukljuditi u gradsko tkivo Sinja, no emocionaing ukljutivanje te¢e daleko teze. U spomenutim okvi- rima »velikog Sinjac danas Zivi neSto preko 10000 stanovnika sto Je tek 174, stanovnika Gitave opéine” Ovakay postotak jasan je pokazatel} jo8 uvijek male demografske urbane koneentractie, koja uz druge ¢imbenike utjete na gravitacljsku wlogu Sinja. Ni u daljnjem razdoblju ovdje neée do¢i do nagih promjena, jer je proces gravitaeljske afirmacije Sinja pore- meden utjecajem bliskog Spiita (30 km). Jatanje 1 medernizacija promet- nih veza stvorila je povoljne uvjete za dnevnu migraciju, koja se obavija 5%) Xa raagranitenfe sam korlstia aocijalna, urbanietssia | Fl) Je injerijiv. odnoxom paljoprivrediog stanovnistra woclonaina mjeriim, Soc\iain! rite spoljoprivredinog. UrDanlatiOkl Kei terlj pored funkclja serads You! ratuna o calguran]u potrebne urbane tntrasuruktuze. ER0- clonaslon thjerils au najmanje konkretna 1 aplaze u steru celeéala t ponabanis. so pesareessen prem antag eeu Sos ara eels oey aco > ee Pome on ED, Sch en SO ta SL A tacHISTORIJSKO-GEOGRAPSKE OSNOVE 83 dud spomenute prometne ost Split — Sin] — Vrilka, u oba pravea. Vet vise od dva desetije¢a nekvalificirana radna snaga iz naSe Tegije odlazi na rad u Split, a u novije vrijeme visokokvalificirana putuje i2 Splita u Sin} No u flukturaciji radne snage doti ¢e uskora do odredenih promjena. Ove promjene é¢ biti u skladu 5 jaGanjem tendencija o dekoncentraciji (disper- ziji) industrijskih pogona 1z splitskog industrijskog bazena, Izgleda da je proslo vrijeme kad su se Splicani gréevito borili da svaki industrijskl ob- Jekt bude tik uz more, Time su namakli 1 nekoliko prijavih industrija a izuzetno atraktivan KaStelanski zaljev 1 nepopravijive ugrozill, a ponegdje unistill, turizam 4 poljoprivredu (Solin, Vranjie, Kaitel Sudurac) Neko je bilo lako ali { kratkovidno pravdati ovakve lokacije lakSim prijevozom sirovina i gotove robe. Danas se medutim pokazuje da je ma- nipulacija radne snage daleko slogenija | skuplja. Radnik — putnik u sebi nosi Zelju za prestankom putovanja i stanovanje u mjestu Tada, Up- Tavo je ovo dovelo do masovne migracije iz titave Zagore u Split i silnog porasta stanovnika, Koliko god je ova pojava joS nedavno impresionirala, danas vabrinjava, Stvaraju se dvilja naselja (>Vaflande), a gradevinske, Komunalne 1 socijalne usluge nisu vise u stanju da osiguraju normalan 21- vot gradu. I kako dalje? Disperzija privrednih organizacija po okolnim naseljima vec Je otpo- éela. Du? prometne ost Split — Sinj locirano je nekollko man|ih privred- nih objekata (u Krificama 1 Dicmu), Ovo je nesumniive ekonomiénija humanija solucija od gomilanja industrije na jednom mijestu. To ¢e re- zultirati Jaéanjem naselja du% spomenute prometne osi 1 smanjenjem svih oblika migracija. Zbog Ja¢anja viastitih proizvodnin snaga 1 triljskl 1 vr- liékl kra) e zadrZavatl dio svog stanovnistva, ali je tesko vjerovati da Ge to osjetljivije usporiti razvitak Sinja. Ove se prognose nameéu iz élnjentce da je jo8 uvijek vellk postotak aktivnog stanovnistva Krajine u primarnim djclatnostima (preko 40%). Sekundarni 1 tereljaln sektor angazira tek ey aktlvnog stanovnistva, a lavan opéine radi tak 26%, aktivnog sta- noynistva komune. O¢ekivati je 1 daljnji proces deagrarizactje i migracije stanovnika u grad. si Kolikxo Ge se od onth 26%» zaposlenih izvan komune vratitl u Krajinu nemoguée je prognozirati. No i oni koji se wrate neée se baviti iskljuél¥o poljoprivredom. Sinj ¢e rasti dakle i dalje posebno na raéun Glavica, Brna- zal Turjaka, Izgradnjom novih gradskih éctyrti Sin] vee dva desetlicéa 93 vaja.Sinjsko polje to smatram pogresnom penetracijom. Bolje uvjete za to pruga Radosié na krskoj zarayni koja s jugozapada okruzuje Sinj, Ra- dosi¢ se relativno strmo (60 — 70 m) penje iznad Sinjskog polja, ovom visinskom stepenicom Radosi¢ je znad kotiine (u kojoj se Siri danagp{l Sin}), Sto mu pruga gnatne klimatske prednosti. Citavo Sinjsko polje je u hladnom dijelu godine iziozeno negativnim posijedicama termickih inver- zija (niZe temperature, viaga, magle) koje RadoSié ne poznaje. Osim toga izgradnjom na krékom | uglavnom neplodnom terenu Radosi¢a saéuvala bl se upravo najJkvalitetnija tla koja osvajaju sgrade 1 komuntkaclje novog Sinja. Dok se prednosti ne uote Sinj ostaje \zmecu Splita, Vrlike i ‘Trilja koji na rauliléite nagine i raziiéitim intenzltetom smanjuju njegovo era- yitaeljsko polje. No, 1 pored toga, prisustvujemo pojavi u kojoj srediste Tegije Sinj taste usprkos demografskom stagniranju regife.a V. BORKOVIC Fopisna_godina 1953. 1961. 1971. 1981, Stanje optine 56 113 56 933 58 868 Stanje Sinj sinja 4707 8674 Podaci Statisti¢ke siuzbe Opéine Sinj. Summary HISTORICAL AND GEOGRAPHICAL BACKGROUND OFSETTLEMENTS IN THE REGION OF CETINA by Vellmir Borkovié ‘The Cetina regions boundaries were suitable to be fixed administratively due to its morphological features, which made It a secluded, separated area, isolated at various historic periods. Being situated between the mountainous region of West Bosnia and the ‘Mid Adriatic Region It destined to become a link between the two, though theso two regions differ werdelym terms of ecenomic. No sooner than the Roman Empire had developed commerce and transportation that the autarehy of this region was broken. In the following centuries the Cetina region was to be — come the stage of intricate conflicts between the Great Powers of that time whose interests were eb variance with the interests of the region. Owing to Doth economle and strategie factors the region af Cetina was often involved in conflicts wich had nothing in common with Its awn real interests. ‘This re- sulted in frequent migrations and population shifts. ‘The toponyms and family names of the region give evidence of a great number of influences, particularly those of a political and demographie cha- Facter, The agricultural influence of the Mediterranean and the influence of the Dinaric Alps characterized by cattle-breeding were strongly intermingled to- Sether for a long time, Such was also the ease with the influences of Chri- stianity and Islam, the West and twe Grient. In addition to thls, elements of Pre-Slavic heritage in the sociological structure of this onarcedly rural re- gion are perceptible even at present so that an attempt of separating pure types of social varieties wolud obviously be a mere illusion. ‘The most recent period has also been rich in demographic movements. The migratory processes are no longer governed by movements were the very fac- tor of connecting the region of Cetina, in times past jsola.ed and secluded, with the economic processes and trends of contepory Europe, more concretely through its 3800 inhabitants working abroad