Izdavač
Glavni
d.o.o. CIVITAS
Emir lmamović
I odgovorni urednik
Direktor Senad Pećanin
Zamjenica direktora Vildana Selimbegović
Pomotnlk glavnog Alma Duraković
I odgovornog urednika
ReclakclJskl koleglJ Ahmed Burić (kultura),
Ermin Čengić, lvan Lovrenović,
Snježana Mulić-Bušatlija,
Vildana Selimbegović
Novinari Muharem Bazdulj, lrham Čečo,
Nisvet Džanko, Hasan Hadžić,
Esad Heći mović, Jasna Hasović­
-Jelisić, Dženana Karup-Druško,
Jelena Marković, Saida
Mustajbegović, Amer Obradović,
Vedrana Seksan, Mile Stojić,
Emir Suljagić, Lajla Zaimović
Lektura Nadira Korić
Korektura Branka Mrkić
Kolumnisti Aleksandar Hemon, Miljenko
Jergović,
Marko Vešović
Fotoreporteri Elvis Barukčić, Jasmin Fazlagić,
Sadika Suljević
Dizajn DTP Dani
Dizajn konsultant Amir Berbić
DTP Amir Gutošić (urednik),
Mensur Muzurović (zamjenik),
Almir Tahirović
Web-site Dalibor Parać
Direktor flnansija Mujo Tahirović
Marketing Sandra lbrahi mović
Distribucija Mehmed Beći ragić
Tehnički sekretari Muho Hasanbegović,
Samira Suruliz
Sekretar redakcije Enisa Salihbegović
Vanjski saradnici Neven Anđelić (Velika Britanija),
Cvijeta Arsenić, Gojko Berić,
Gorica Ćataković, Boris Dežulović,
Zlatko Dizdarević, Zijah Gafić,
Peđa Kojović (SAD), Boro Kontić,
Milomir Kovačević Strašni, lgor
Lasić, Haris Memija, Amir Misirlić,
Vladao RadmiloVić, Tarik Samarah,
Mladen Vlaški, Srđan žagovec
Štampa [1. "'~
Zagrebačka 194, Zagreb, Hrvatska
Rješenjem Ureda za informiranje Vlade RBiH list je upisan u eVi-
denciju javnih glasila pod rednim brojem 245, dana 3.9.1992.
Mišljenjem Ministarstva nauke, obrazovanja, kulture i sporta
FBiH br. 08-250-4196 od 14.6.1996. list je oslobođen plaća­
nja poreza na promet proizvoda i usluga. Rukopisi, diskete i fo-
tografije se ne vraćaju. List izlazi sedmično. Dani su dobitnik na-
grade za najbolje novine u Bosni i HercegoVini 1993. od stra-
ne Saveza novinara BiH, nagrade Fonda "Otvoreno društvo
BiH" 1995, međunarodne nagrade "Olof Palme!' za 1998. Mag-
azin Dani pomažu Švedski Helsinški komitet za ljudska prava,
Press Now, Fond Otvoreno društvo Adresa Skenderpašina 4,
Sarajevo, tel. 033/220-462, fax651- 789
DANI 5 . 12. 2003.
Možemo li se
sada drogirati?
jesec ramazana je završen, prošao je i
Bajram i već je, prema raspoloživim
podacima, i odmahmuran. Kako su
mudre glave pod ahmedijama smislile,
taj najsvetiji muslimanski mjesec imao je slogan (i
reklamnu kampanju i javne tribine i medijsku po-
dršku, ali to sad u nekoj mjeri nije važno): "Pos-
tom protiv droge i alkohola".
Lagao bih kada bih rekao da su mi baneri sa so-
munom u obliku polumjeseca i ovaj nevjerovatni
slogan u početku izazivali išta drugo do podsmi-
jeh. No, kada su se naizgled nespojivi događaji po-
čeli dešavati po istoj vertikali, postao sam ako ne
i pomalo paranoičan, onda samo vrlo ozbiljan.
Poznajem značajan broj likova sklonih (češće)
teškoj rakiji ili (rjeđe) lakim drogama, što uglavnom
ponajviše govori o mom izboru ljudi. Stvarna slika
ovisnosti je, međutim, bezbroj puta gora i opasnija
od lične statistike: iza ponoći je u prijestolnici mo-
guće vidjeti dvije vrste trijeznih ljudi (portire i po-
licajce); u istom tom gradu je tableta ecstasyja jefti-
nija od pive u boljoj kafani, a broj onih što imaju du-
ža iskustva sa iznuđenim promjenama stanja svijesti
veći je od broja onih što se mogu pohvaliti važećim
fakultetskim indeksom. Vezati borbu protiv maso-
vnog navikavanja na opijate za jedan mjesec, makar
bio i svet, ili je banalizacija te borbe ili (u što više
vjerujem) jedna od etapa mijenjanja uloge ramaza-
na u javnom životu u Bosni i Hercegovini.
Na nekoliko primjera ova teza stoji, a navest ću
još dva: Tokom cijele godine, na mjestima za ogla-
se, u Sarajevu poze izmjenjuju mahom ženski mo-
deli tvornica rublja, parfema, kauča .. . Po estetskim
i pogotovo moralnim kriterijima, od njih ne oduda-
ra plakat ovogodišnjeg MESS-a. No, baš je on, i baš
u mjesecu ramazana, zasmetao gradskoj vlasti, čijim
je predstavnicima sporne sise pokazao vijećnik
Stranke demokratske akcije iz Starog Grada!? Iste
sise koje nisu bile sporne onih nekoliko dana rani-
je, između postavljanja plakata i pivog dana posta.
Također, svakog vikenda u godini, padala ka-
kva tragična godišnjica ili ne, u "eminentnim"
ugostiteljskim objektima diljem teritorija pod ne-
kadašnjom kontrolom nekadašnje Armije BiH (i
šire, naravno, ali to je, uslovno rečeno, nevažno jer
ne izaziva reakcije, pogotovo ne ideološki kono-
tirane ), nastupaju estradni umetnk:i iz Srbije i
Crne Gore. Njihovi nastupi drugog bajramskog da-
na u privatnoj kafani-hotelu - tamo, dakle, gdje
vlasnik, ako hoće, može unajmiti i medvjeda da se
bori s pijaninom - izazvali su zgražanje. Mjerljiva
jedino s tišinom koja je pratila neku Anu iz nekog
Novog Sada koja je negdje pjevala na, recimo, dan
masakra na tuzlanskoj Kapiji ili na sarajevskim
Piše:
Emir lmamović
Vezati borbu protiv masovnog
navikavanja na opijate za jedan
mjesec, makar bio i svet, ili je
banalizacija te borbe ili (u što više
vjerujem) jedna od etapa
mijenjanja uloge ramazana u
javnom životu u Bosni i Hercegovini
Markalama. Sporan je, kažu, bio "samo" datum
i porijeklo gostiju.
Vjerujete li, zaista, da bi iko išta rekao da je is-
tog tog Dana šehida, u kafani kojom su se već po-
čele baviti i hodže Qedan se, navodno, vjernicima
nakon molitve obratio upitom: "Kakva Aqua?"),
pjevala neka Hajrija i neki Ado, makar oni na
skali užasa bili daleko ispod onih što su bajramo-
vali u Sarajevu ove kao i prethodnih godina?
Ramazanski post je, prema tvrdnjama upozna-
tih i ideološkom drilu nesklonih, prvenstveno pi-
tanje ličnog izbora, a nikako notma. Kao što je
pitanje izbora: piti ili ne piti na Bajram, ići na
Kneza, Koketa ili na utakmicu Hajduk - Roma.
Naravno, u teoriji i tamo gdje su jasne razlike
između sekularnog društvenog uređenja i prava
na izražavanje vlastitih vjerskih osjećaja.
Ne kažem da će već dogodine post biti maso-
vnije prakticiran nego ove - makar broj postača
stvarno raste iz godine u godinu - ali sam siguran
da će, ako MESS i 2004. zakači ramazan, na pla-
katu biti ili nešto apstraktno ili nešto obučeno;
kao što sam siguran da će narednog Bajrama u
onim "eminentnim" ugostiteljskim objektima di-
ljem teritorija pod nekadašnjom kontrolom neka-
dašnje Armije BiH pjevati sve sami semiri, sel-
me, nihadi, džan·e, ibre... Bojim se samo da tog
narednog Bajrama neko s ahmedijom za kakvog
narkomana ne kaže: ako nije probao pobijediti
poroke islamom, pomoć i ne zaslužuje. Pretjeru-
jem? E, vidjet ćemo.
Da nisam u pravu, znat ću po sebi: ako do
kraja ramazana naredne, 2004. godine ne bu-
dem morao pisati tekst o politizaciji svetog mje-
seca - ne zbog straha, već zbog želje da ne tro-
šim prostor novine na nemušte i isprazno prije-
teće reakcije "pravovjernih" - priznat ću da sam
bio samo paranoičan. •
3
 REA I
Sarajevo je, ipak,
muslimanski grad
(Reagiranja; Dani 326, 327,
328, 330, 331)
Smatram da moram reagovati
na neke stavove iznesene u reakci-
jama na moj tekst o današnjem Sa-
rajevu. Iskreno želim Zdenku Jen-
druhu skoru nagradu, zašto ne i No-
belovu, za dostignuća u polju psiho-
analize sa velike distance, vremen-
ske i prostorne, pošto smo poslje-
dnji put razgovara1i u Sarajevu po-
četkom '93; kao i sasvim novog ot-
krića šta se zapravo zbiva "u glava-
ma liberalnih Nevena". On zna šta
ja zaista mislim, ali nikada nisam
. rekao. Jendruh može dosegnuti i
do neke vrhunske antropološke na-
grade ako uspije prezentirati doka-
ze za tvrdnje kako su u mješovitim
brakovima Bošnjakinje bile pože-
ljne, ali ne i Bošnjaci. Nemam uvi-
da u takve studije i volio bih da mi
se dokaže postojanje ovih stavova.
Tvrdnja da smo Ga i meni slični) go-
ri od okorjelih nacionalista, Jendru-
hov je stav na koji on ima apsolutno
pravo, iako smatram da griješi. Bi-
tno je da razgovaramo bez ljutnje,
čak i kada različito mislimo.
Pravo na mišljenje: Moje je pra-
vo da iznesem sopstveno mišljenje,
mada Gojka Berića, čije stavove
uvijek uvažavam i često dijelim,
smeta "kad o Sarajevu previše brinu
oni koji u njemu već odavno ne ži-
ve". Ako se pravo iznošenja sopstve-
nog suda ograniči adresom stanova-
nja, neko drugi može koristiti ogra-
ničenja nacionalnog, polnog, vjer-
skog, rasnog ili bilo kog drugog dis-
kriminirajućeg karaktera.
Rijetko rabljeni termin politi-
čkih Bošnjaka kritikovan je u nekim
reakcijama. (Muhić, Zgodić, B. Ize-
tbegović citirao u reagiranju Živko-
vića, Mihaljević) iz kojih ispada da
je to donekle derogativan izraz. Pi-
tam se zašto. Ljudi ne moraju pripa-
dati nekoj etničkoj grupi da bi ima-
li istovjetne ili sl ične poglede na
stvarnost. Ako pripadaju etničkoj
manjini u odredenoj zajednici, a s
njom dijele istovjetne ili slične po-
litičke, ekonomske, socijalne, pa,
ako hoćete, i kultw·ne interese, on-
da ti ljudi imaju dvojni identitet -
etnički i politički. Ta pojava nije ni
bolja ni lošija od jedinstvenog etno-
političkog identiteta. Jednostavno,
takvi oblici postoje u mnogim druš-
tvima: Prije nekoliko godina rom-
ski dječak ubijen je u Beogradu to-
kom orgijanja srpskih fašista. Sami
smrtni udarac zadao je pojedinac u
4 DANI 5. 12. 2003.
rulji šešeljevaca i ostalih ekstremis- migraciji stanovništva, upisne liste u budućnosti živjeti jedni pored
ta koji je imao mađarsko ime i pre- na fakultetima, fudbalske navijačke drugih, a ne zajedno.
zime. Da li je malog Roma ubila skupine, zapravo većinu oblasti, i Nekoliko desetaka hiljada ljudi
grupa Srba ili Mađar? Pokušajte od- vidjećemo da većina Srba i Hrvata ne mogu bitno promijeniti ni etni-
govoriti ispravno na ovo pitanje. iz BiH nema oči uperene prema čku ni religijsku sliku Sarajeva, ali
Mišljenja sam da je najispravnije re- Sarajevu, već Zagrebu i Beogradu, mogu pomoći kvalitativnoj promje-
ći da ga je ubio politički Srbin u ru- te Banjaluci i
":=:·~~---•••ru :·~gra ;da. A činjenica je da
lji srpskih fašista. jednom dijelu r ._„ - •-. ~~ --~ se upravo ovi ljudi
Politički stavovi mogu svrstati Mostara. To ..:::._-;-. --
:= . .
-!!:':!... :::.:.---
:::.-= =-.::::--·· ~:=-=-- i--.„...
'. ~-t.:· naIaze na udaru
„"':.""::: „::=-=..-:..:.-:; :.':!":."'"':;:.::.~ :::~~ .
pojedinca i van prirodne etničke Su Cvin1·enice, a -·-·-'
. - -........_~-
:"' :=.-·--·
-.::.-::....--
.::::-..::. :==:„
---"'"-
=--=·=~-.-..::::.::
";.•--= :::..,-""-.„~,.„":
-·-·--·
=:::.:·- • zbog sopstven1h
V V ,
mase u neku sasvim drugu grupu. druga 1e stvar .1..":...-=-.::E ~.;,;.~;::: --- :::::~~ imena (cesce), te
Uostalom, za odnos SDS-a prema da li nam se ~~~ ~
. .. ; ==·~...::::: -r.=:„:.~.
Srbima koji ih nisu slijedili karakte- to s~1đa ili ne. ~§~ §;~g:~ ,
. .;E;J•,.... 1,::-..:1§
=:.-::!7.:t
djela ili riječi. (rje-
.
§~=; đe). Javan DivJak,
ristična je priča koju je Charles ~::;;:_.::-"::::: :=:::;:-:..~
Cudi me =~.::-i':;;! ::;-:;T::.'7: kada se niJ·e borio
Crawford predočio o Krajišnikovoj da Jergov1c, ·~ ~ ::::"'.:SE=
~ :-:..'=' o1„„--i.:-- =?.:-::i:; ---- .....: ......,.,.„- b'to Je
:::;,::,;.-i!:'""..;: AlllW6je11.,,._ '"'':..- ·-
. napadan zbog
'
• =:-.::.-:..t" :..'":!...-:::_-;::.: ==~~::.:::: ~-:..":::"".,: .. .
reakciji na Zubakov prijedlog o po- kao znani ~=~ :?t.:.:::."::!:::7' ~.-·~~: -=-.:::!!!:...
== ::~;c::: :.:::~z-:.: nekog interv1ua·
boljšanju položaja mostarskih Srba h e d on1s . t -„. . .. ._ - . . . ._ __
a, ~"":~~ 2:~";:!~„-:..-: :.,."":;:f-..::""=-~ „jo_... ,..... :--":.:...."':;~~"::
--....„„ .......„
=::6~==
M k V š
ar o e ov1 , ka- 'ć
'
=~.!:'.."::._""':;'. :.:::.-":!::e:...'":: =.-:.:::.'U:""::: ::---~ .. .
u zamjenu za neke pogodnosti pre- moze napra- :.e'i::E-~::: :::~~~--;::. ~~~ =·~=·r::.:-;-:..-:: da n1Je ptsao o Kara-
y
. . -""',::·.::-~ ~.:-:~;::: ~~=-..:::: ~-~.=E v. •
ma preostalim Hrvatima u RS-u . v1t1 takvu a_·;::.\,:..--= s_~~~~~ :a;~~- dz1ću , prvo Je napa-
=~~-.:::: ~=::::: :...-:-_""-:.-:...-:i-1"' ===~~ .
Krajišnik nije želio dogo- =
:.::::.::_~~==-S~...;:::,:';?=':..~==
::„____ :i.J!._':!.;.-··--- dan zbog. "vlah1lu- . .
. .: : :-. . ., -„ ---· =-::::.-=
:r:;ri..1-~
vor, jer to "nisu nikakvi -
:: ..._--::."!'..;:;:::: :.::-~---.::
?--=-·~".."'..."':::; ::::E===-"""!e ---!!-"'::".!.":
ka" ' kako Je Lattć m-
Srbi". ~= :--„-.......:._.. :...!.....- .::: ~„
::::-~-~-„ t erpre t'1rao V ešov1ce-
.'
::::: ~E:~.:..:;: c...-__:.: - 71:: .=:
........ - : : , :
.. . .
Iste ili različite kultu- :;:: s.::~::;
„._ .. _ - - - '.:..."C--- =:..~::!__~ :::,e=s:
~ ... - vu kritiku nekih poja-
re: Ponavljanje tlapnji o •11111 ~--- --~ .::_. va u Bošnjaka, te ka-
"multi-kulti" Sarajevu snije zbog članstva u
može biti popularno, te ::.~ ...„ grešku u pro- nekom bosanskohercegovačkom
ponekad komercijalno. :::'..!--
. . .
CJem pizze. udruženju ljubitelja slova koje se za-
Tak? ~je~.o Jergović Ili On je tačno mjerila Sidranu, pa ga je ovaj olako
tvrdi: ...N1t1 Je grad da- ! naveo osno- okarakterisao četničkim; Boro
'
nas manje multi-kulti ne- i ... -....,_ vne sastojke Kontić, kada nije producirao vrhun-
i 1111n1o-- .m..,..
go što je bio do 1990. Je- l
dnako kao što je Sarajevo ! ,
MOJ ON pizze i to niko ske medijske projekte, bio je napa-
ne dvoji, ali ri- dan zbog onoga što "novinar" misli
i dalje najvažnije kulturno j CE BI ~ ječ je bila o da Kontić misli a ne govori javno;
središte bosanskih Srba i ' . originalnim u Ljubiša Marković, kada nije organi-
Hrvata. Naravno, i Boš- koje spada i zovao funkcionalnu opštinsku
njaka." Ako iskreno razmislimo u šunka, baš kao i maslina, a ne spa- administraciju, napadan je zato što
"multi" Sarajevu u bliskoj prošlos- da anglosaksonska invencija poput se zove Ljubiša (sic!), čak i prije ne-
ti, lako ćemo naći multietnički i ananasa. Kao vrhunski znalac riječi, go što je imao vremena da eventual-
multireligijski karakter, ali multi- Miljenko je trebao primijetiti razli- no počini neku grešku; lvan Lovre-
kulturni je dvojben jer, smatram, Sa- ku između osnovnog i originalnog. nović, kada nije pisao o BH kultur-
rajevo u posljednjih pedesetak godi- Averzija prema origanu, kojim tako noj baštini i kritikovao hrvatske na-
na, iako multietnička, nije bilo vole posuti zagrebačke pizze, razu- cionaliste, napadan je zato što se
multikulturna. mljiva mi je, ali tu već ulazimo u drznuo pa kritički osvrnuo o neče­
Jedan sarajevski intelektualac kulinarsku diskusiju za koju sam mu bošnjačkom ... Niko od njih ne
imao je zanimljivo opažanje u priva- rad - na drugom mjestu. U među­ treba biti zaštićen poput "bugojan-
tnom razgovoru: "Pa kako smo ti i vremenu, malo čitanja Igara Man- skih medvjeda", ali ih se ne smije
ja iz dvije različite kulture?" I bio je dića i Renea Bakalovića uz težak nazivati četnicima, ustašama, naci-
apsolutno u pravu. Jedina razlika rad u kuhinji će pomoći. onalistima ... zato što oni to, doka-
između nas dvojice je što se on zo- Na udaru zbog imena: U nekim zano, nisu.
ve Ahmed, a ja Neven. Miljenko nas reakcijama ne opovrgava se činjeni­ Mogu li oni slobodno djelovati u
obojicu dobro poznaje i sumnjam ca da je Sarajevo bošnjačka i musli- Sarajevu, biti žestoko kritikovani, a
da bi sopstvenu kulturu mogao mansko, već se pita zašto je uopšte da ne dođe do pomenute vrste pri-
odrediti drugačijom od Ahmedove potrebno to sagledati (Zgodić, Ši- tiska. Mislim da znatan dio napada
1moje. mić citirao u reagovanju Živkovića, na te ljude dolazi iz krugova kojima
Za provjeru je lako zapitati se da Granić). Busuladžić pita: "Ko odre- je jako stalo da Sarajevo bude musli-
li dva odlična filma, Remake i Go- đuje kada činjenica da je Sarajevo mansko i u njima i njihovom djelu
ri vatra, dolaze iz iste ili različitih muslimanski grad postaje loša i u bezrazložno vide opasnost. Ako,
kultura. Da li je predratna muzika kom smislu?" Nigdje nije rečeno da dakle, ti ljudi uoče da je Sarajevo
Plavog orkestra i Merlina odraz dvi- je ta činjenica loša. Jedino što nisam onakvo kakvim ga oni žele, onda je
je ili jedne kulture? rekao, a iskreno mislim, jeste da moguće da se manjinski simboli
Jergović je početkom '90-ih u bošnjačka Sarajevo ima šansu da poštuju. Pomenute Sarajlije svojim
Borbi odlično ukazao na licemjer- bude centar neke normalno uređe­ su radom svakako zaslužili status
nost bosanskih Srba i Hrvata koji ne države. Ukoliko se, pak, insisti- simbola.
traže sopstvenu "kulturnu Meku" u ra na muslimanskom karakteru Ilija Šimić uviđa da "od dolaska
Beogradu i Zagrebu. Današnjica je grada, bojim se da će Srbi i Hrvati na vlast sadašnje političke garniture
ipak drugačija Pogledajmo podatke dovršiti projekte stvaranja sopstve-
o prodaji novina u BiH, podatke o nih alternativnih centara, te da će se (nast avak na st ranici 77)
 Bosanskohercegovački news magazin www.bhdani.com s. 12. 2003.

1
J AFERE
Upute za nastavak pljačke!
Ekskluzivno: Predsjednik države od premijera Federacije pismom zatražio da
nastavi graditi imperij Mije Brajkovića

20 SKANDALI
Revicon: Društvo sa neograničenom neodgovornošću
Regionaln i ekonomski forum organizira firma koja nije u stanju podijeliti plate
vlastitim radnicima

12 INTERVJU DANA 28 ZLOČIN I KAZNA

Anto Domazet Cijena istine: Nagrađivanje ratnih zločinaca
Šta je pozadina nagodbi tužiteljstva u Haagu sa optuženima, te kakve su poslje-
dice dogovora gospodara pravde i gospodara smrti

30 NASIUE
Mala škola kriminala
Osnovne i srednje škole postaju poprišta terora maloljetnih delikvenata nad
njihovim "imućnijim" vršnjacima

36 EKONOMUA
Milionski ček za fabriku i 100 maraka za radnike
Da li će nakon neuspjeha Belgijanaca, Švicaraca i Nijemaca, spa~ KHK-u i
Tuzlanskom kantonu donijeti novi investitor?

IsJPRIZNANJA
Poljska u njihovom srcu
Marina Trumić i Čedo Kisić odlikovani su specijalnim priznanjem za širenje je-
42 SVUET
dne od najznačajnijih evropskih kultura
Bajramski mir na najhladnijem frontu na
svijetu
Nakon 14 godina, ratovanje u području Hima- 64 KULTURA I NOVAC
laja jenjava, a dvije nuklearne sile trećeg svije- Stranci ozbiljnih namjera
ta - Indija i Pakistan - na stazi su pomi renja Goethe Institut Saraj evo jedna je od najaktivnijih i najiotvorenijih međunarodnih

organizacija u BiH

66 SUDBINE
Magični dan u Jajcu
Kako je američki fotograf nakon 33 godine pronašao
ljude koje je snimao tokom svog studentskog potovanja
u BiH 1970 . god ine

70 FUDBAL
Holanđani su n ajveći favoriti
Mehmed Baždarević, jedan od najuspješnijih
fudbalskih trenera u Francuskoj, prognozira ishod
Evropskog prvenstva 2004. u Portugalu
48 ŽIVOT
Gorki šećer
Dani su posjetili Dnevn i centar za djecu s te-
škoćama u razvoju Duga u Novom Travniku, ko-
ji niko ne finansira
 ZLOČINI
Počelo suđenje Hadžihasanović
rvog dana haškog suđenja
P generalu Enveru Hadžihasa-
noviću (53) i brigadiru Amiru
Kuburi (39) govorio je sarro tuži-
lac Ekkehard Withopf. Detaljno
obrazlažući optužnicu, tužilac je re-
kao da je ovaj proces najavljen
presudom u slučaju generala Bla-
škića, kada je sudija Jorda kazao
da je "predmetno vijeće dobilo
dokaze o zvjerstvima nad hrvat-
skim civilima", dodajući da se "po-
činioci tih zločina moraju goniti".
Umjesto počinilaca, koji su i
dalje nepoznati i nekažnjeni, sudi
se njihovim komandantima pod
optužbom da nisu spriječili ili ka-
znili zločine sebi podređenih vojni-
ka i jedinica: "Ovo suđenje će do-
prinijeti da bolje shvatimo šta se
dešavalo u srednjoj Bosni 1993.
godine. Dokazi će pokazati drugu
stranu ratnih zločina za koje se kri-
vično gonilo u predmetima Bla-
škić, Kordić, Čerkez, Kupreškići.
Suđenje će pokazati da su obje
strane u sukobu u srednjoj Bosni
počinile ratne zločine", rekao je tu-
'
žilac Ekkehard Withopf.
Prema optužnici, "u toku i po-
slije snažnih napada jedinica Tre-
ćeg korpusa Armije BiH na HVO na
području općina Zenica, Kakanj i
NOVI PROBLEMI KOALICIJE SDA-HDZ
Mijo Brajković posvađao
Federalnu vladu
oLiko su zahtjevi Mije Braj-
K kovića važni za HDZ, po-
kazuje i najnovija vijest:
sjednica Federalne vlade, zaka-
zana za četvrtak, 4. decembra/
prosinca, u Mostaru - otkazana
je! Razlog je nova prijetnja mi-
nistara iz HDZ-a BiH da će
napustiti sjednicu ukoliko se
ne izađe u susret željama her-
cegovačkog tajkuna Mije Braj-
kovića, koji je, kako su Daniveć
pisali i o čemu pišemo i
u ovom broju (vidi
str. 18!), odlučio da
sam formira cijenu
struje i tako Elek-
MIJO BRAJKOVIĆ
Kud Mijo, tu i
ministri
6 DANI 5. 12. 2003.
Travnik, td<om 1993. ubijeno ie naj-
manje 200 civila, bosanskih Hrva-
ta i bosanskih Srba. Mnogo više ci-
vila je ranjeno ili povrijeđena dok su
se pokušavali sakriti ili pobjeći. U
nekoliko slučajeva, snage Armije
BiH su ubile vojnike HVO-a nakon
njihove predaje."
Tužilac je opisivao konkretne zlo-
čine, počevši od ubistva jednog ci-
vila srpske nacionalnosti i pet zaro-
bljenih vojnika HVO-a u selu Dusi-
na kod Zenice. "Vojnici Trećeg kor-
pusa su strijeljali šestoricu od osam
izvedenih ljudi, jednog po jednog.
Čut ćete jednog od preživjelih i vidjeti
da se ta 1,;bistva mogu opisati samo
kao okrutno i cinično pogubljenje.
Nisu to bila jedina ubistva počinje­
na tog dana. Dokazni materijal će
pokazati da je Šerif Patković, zapo-
vjednik Drugog bataljona Sedme
muslimanske brigade, ubio lo~..alnog
zapovjednika HVO-a Zvonka Rajića,
koji se predao. Ispalio je u njega ne-
koliko hitaca iz neposredne blizine.
To je još jedno ubistvo koje je, u naj-
manju ruku, jednako okrutno i cini-
čno kao i pogubljenje one šestori-
ce ljudi", rekao je tužilac.
Među najtežim opisanim zloči­
nima bilo je "lišavanje života ritual-
nim odrubljivanjem glave zatočenog
troprivredu Bili i Rudnike ošte-
ti za ravno 30 miliona maraka.
Direktor Aluminija je prošle
sedmice teatralna najavio zaustav-
ljanje pogona Aluminijskog kom-
binata ukoliko se ne ispune njego-
ve želje, a sada s.u uz
njegove uslove ultima-
tivna stali i HDZ mi-
nistri u Hadžipašiće­
voj vladi. (V.S.)
civila, bosanskog Srbina Dragana
Popovića 20. oktobra 1993. u lo-
goru u Orašcu, općina Travnik, od
strane mudžahedina": "U oktobru
1993. mudžahedini su redovito
odvodili civile, bosanske Hrvate iz
Travnika, u Orašac, gdje su ih tukli
satima. Čut ćete žrtve koje će opi-
sati ta sistematska premlaćivanja.
Kao u Muzičkoj školi u Zenici i kao
i u bivšoj kasarni JNA u Travniku,
poslije sistematske okrutnosti i u
JEDINSTVENA VOJSKA
Odbrana i posljednji dani
ržavni Parlament usvojio
D
je prvog decembra Zakon
o odbrani BiH. Protiv je
bilo "samo" šest poslanika iz
Republike Srpske, što je Mo-
mčilo Novl~ović, predsjedavaju-
ći Kluba poslanika SDS-a, oci-
jenio kao "nedostatak hrabrosti
za preuzimanje odgovornosti".
Zašto je za ovaj zakon trebala
hrabrost? Odgovor je vrlo je-
dnostavan: on znači formiranje
zajedničke vojske na nivou
države i prenošenje vrhovne ko-
mande sa predsjednika entite-
ta na Predsjedništvo BiH.
Kako će tačno izgledati oru-
žane snage BiH, zamišljeno je u
komandama SFOR-a. a ta she-
ma bi trebala biti postavljena
ovako: vrhovni komandant bit
će Predsjedništvo, sljedeće u
JAJCE
logoru Orašac došlo je do smrti ba-
rem jednog zarobljenika. Ovaj put
žrtva nije umrla usljed batinanja,
nego stoga što joj je odrezana gla-
va. Čut ćete svjedoke koji su mo-
rali posmatrati to užasno ubojstvo,
koji će detaljno opisati kako je 28.
oktobra 1993. mudžahedin, koji je
bio podređen generalu Hadžihasa-
noviću, odveo Dragana Popovića
do iskopane rupe i prerezao mu
vrat. Jedan drugi mudžahedin
hijerarhiji je državno Ministarstvo
odbrane, koje će najvjerojatnije
biti formirana od sadašnjeg Stal-
nog komiteta za vojna pitanja.
Također na državnom nivou bit
će uspostavljen i Generalštab,
Operativna l~omancla, te zajedni-
čke jedinice BiH. Nezvanični pri-
jedlozi zasad su da Ministarstvo
bude u Sarajevu, Genera lštab u
Banjoj Luci, a Operativna l~oman­
da u Mostaru.
Entitetima ostaju znatno sma-
njena ministarstva odbrane (ne-
zvanično će upravo kod njih doći
do najvećeg "l~resanja" ljudstva),
te zapovjedništva nad entitetskim
jedinicama i to kroz Generalštab
(RS) i Zajedničku komandu (Fe-
deracija). Zasad se govori osma-
njenjima koja bi u vojsci i minis-
tarstvu trebala biti preko 40 pos-

odrezao mu je glavu. Zapovjednik
mudžahedina prisilio je druge zaroblje-
nike da poljube čelo i usne odrublje-
ne glave Dragana Popovića. "
Optuženi general Hadžihasanović .
kao komandant Trećeg korpusa, i bri-
gadir Amir Kubura, kao komandant
Sedme muslimanske brigade u to vri-
jeme, stavljeni su optužnicom u pose-
bno tešku poziciju između svojih nadre-
đenih, poput generala Rasima Delića
i komandanata Armije BiH koji su tra-
DANI 5. 12. 2003.
~~
BIJSOVACA
C Safet Oručević
žili istrage, i svojih podređenih, koji su
počinili zločine. Tužilac ih tereti da su
na raspolaganju imali sudove i vojnu
policiju, ali da ih nisu koristili za spre-
čavanje i kažnjavanje ratnih zločina.
Optuženi Hadžihasanović i Kubu-
ra , koji su ranije izjavili da se ne
osjećaju krivim, i njihovi branitelji
Edina Rešidovi ć i Fahrudin lbrišimo-
vić odbili su da daju uvodne izjave,
sve dok tužilac ne završi i zvođenje
svojih dokaza. (E.H.)
NJEGOVA ULOGA I VAŽNOST NJEGOVIH ISTUPA,
baš kao i promjena političkih partnera, ponajmanje govore o Sa-
fetu Oručeviću. Svi ti elementi govore o Mostaru, gradu koji je pla-
tio cijenu naivnosti, pa cijenu loših procjena, cijenu SDA-ove mjere
Bosne i Hercegovine i koji sada plaća cijenu "glupave strategije"
u kojoj nekadašnja Oručevićeva partija na jednom dijelu puca od
borbe za reujedinjenje BiH, dok na drugom ojačava dejtonsku ar-
maturu podjele.
Safet Oručević, ratni gradonačelnik, postratni dogradonačelnik
i gradonačelnik, trenutno skoro pa "civilno lice" na slt!žbi u poli-
tici, naravno nije anđeo hercegovačkih previranja, niti ~ovjek ko-
jeg se može ocjenjivati sve samim pozitivnim ocjenama. Safet Oru-
čević, međutim, danas jeste najglasniji i najrelevantniji zagovornik
ujedinjenja Mostara, odnosno protivnik dejtonizacije, koja na tom
komadu oko Neretve znači trijumf ideja zbog kojih je nekada naj-
ljepša jugoslavenska čaršija svedena na dvije uličice preorane gra-
natama. I zbog kojih bi Bosne i H ercegovine u Mostaru u budu-
ćnosti moglo biti taman za te dvije ulice. Istina, skoro obnovljene.
Politički kapital Safeta Oručevića, do njegova povlačenja iz ta-
mošnje gradske uprave, bio je Mostar na pragu posljednje faze uje-
dinjenja; Mostar sa jedinstvenom gradskom vladom ali i čak šest
općin a podijeljenih između Bošnjaka i H1vata; no, i Mostar u ko-
jem se naziraJa promjena unutarnje organizacije i ukidanje "jedi-
nica lokalne samouprave", kako se lijepo može zvati podjela.
Safet Oručević je tada bio član SDA, politički vješto biće spo-
sobno plivati između dogovora svoje i njemu protivničke stranke
- Hrvatske demokratske zajednice. Umjesto njega, ključni likovi
te iste SDA u Mostaru danas zagovaraju logiku poraza. Poraza tvrd-
nji SDA da se u konačnici bore za redefiniranje BiH i izmjenu
Daytona, poraz branitelja Mostara, koji su, glat, mogli prije skoro
deset godina prihvatiti da žive u muslimanskom getu hrvatskog
stalnog grada, poraza političke, pa dijelom i "obične", zdrave pa-
meti. Ne treba, naime, dubinsko poznavanje izbornih pravila ka-
ko bi bilo jasno da se finesama u zakonu mogu izbjeći bilo kakva
nadglasavanja bilo kojeg naroda u jedinstvenom Mostaru.
Sve te argumente Oručević je naveo bezbroj puta. I svaki put je
ispalo da je govorio u Neretvu. Što je, međutim, bolje od šutnje ili,
ne daj bože, papagajskih ponavljanja SDA-ove priče, koja dokazu-
je kako je još jedna bitka za cjelovitost toj stranci bila važna samo
dok je podrazumijevala očuvanje apsolutne vlasti na "svom" teri-
toriju. I potvrđuje davne teze o halaljenoj Hercegovini. Procesu ko-
jem su smetaJi ljudi poput Oručevića, oni što možda nisu anđeli,
ali sigurno nisu (bili) najgori ni kada su sjedili u društvu đavola.
Društvu u kojem je ostaJa Fatima Leho. (E.1.)
7
 PRIJETNJE "diskretno družili" do 23. novem-
bra.

Federalni specijalci sedam dana Ko je prijetio dr. Miralemu Pa-

šiću, međutim, nije utvrdio MUP
FBiH, niti je to saznao MVP. I što

čuvali njemački ljekarski tim

je još čudnije, to ne zna ni dr. Fa-
ris Gavrankapetanović, generalni
direktor Kliničkog centra Univerzi-
amo dva dana prije nego ve DHZ-a, te da su već dva člana taw, na aerodromu s teta u Sarajevu. Dr. Gavranka-

S što je u Sarajevo trebao

stići tim od pet ljekara sa
Njemačkog centra za srce (DHZ},
tima odustala od dolaska, koji je
bio planiran za 24. novembar. Uz
obrazloženje kakvu bi štetu BiH
već čekati federalci.
Sve vrijeme, a to zna-
či i dok su radili na kli-
petanović čak kaže da uopće
nije dobio nikakvu pismenu
obavijest, a da je za navodnu
prijetnju doznao telefonom
a koji je na Kli ničkom centru nanijelo odustajanje od ovakvog nici, i dok su boravili u
imao ugovorene operacije 15 projekta, Despotović je još zatra- hotelu ili šetali gradom, od ambasadora
pacijenata, stvari su se nenada- žio da se poduzmu sve mjere da mupovci su bili njihove Despotovi ća.
no iskomplicirale. U Ministarstvo do toga ne dođe. sjenke. Federalci su Potom j e dr.
vanjskih poslova BiH iz naše am- Već sutradan, iz Ambasade je "štitili" dr. Pašića Gavrankape-
basade u Berlinu stiglo je urgen- stiglo novo pismo MVP-u, u ko- dva, a dr. Ku1>-: tanović u
tno pismo kojim je ambasador jem je stajala da će tim ipak do- pea tri dana, Berlin na-
Nedeljko Despotović alarmirao ći, ali poslijepodnevnim letom i da budući da su 1 zvao dr.
centralu diplomatije da je dr. je direktor Kuppe kazao da "ne- oni ranije na- 't Kuppea i
Pr•/· P>J•
Miralem Pašić , kardiohirurg u ma potrebe za poduzimanjem ni- pustili Sarajevo, dr. Ro-
DHZ-u, obavijestio dva člana kakvih posebnih mjera". dok su se sa dr. \ 1 a n da
nj emačkog tima kako je dobio Ali, za svaki slučaj, MVP je ove Danielom Sdo- \ Hecera,
ozbiljne prijetnje da će taj tim, informacije proslijedio Federalnom ukos, dr. Thoma-~\ direktora
ukoliko dođe u Sarajevo, biti fi- MUP-u, a ovaj na osnovu njih odlu- som Krabatschom DHZ-a, ali
zički napadnut već prilikom do- čio da pošalje svoju ekipu iz Jedi- Franzom Shulzom ne i dr. Pa-
laska na sarajevski aerodrom. nice za zaštitu lica i objekata, uz šića. No, ni
Despotović je napisao da j e obećanje da će biti diskretni. DR. MIRALEM PAŠIĆ oni mu nisu
ovu informaciju dobio od dr. Her- Tako je i bilo. Njemačku ekipu, Da UJe zaista znali reći ko
manna Kuppea, zamjenika Upra- koja je zaista došla u punom sas- postojala prlJetnJa?

SKAN DAt-1
V obuče u frak, ne bi li tako s njega

Tajna Covićeve diplomacije (li) oprao tragove uniforme u kojoj je,

kao zapovjednik brigade HVO-a
"Knez Domagoj", i zaradio optužni-
Poštovam~ obiđe rninistra) -nedostaje mu i broj. Obradovićev životopis stavila Lidi- cu za ratne zločine počinjene na
Imajućj u vjdu da je Predsje- Ovo je zapravo zorna slika nači- ja Topić, zamjenica ministra vanj- prostoru Stoca i čapljine.
dn1stvo Bosne i Hercegovine na i rada predsjedavajućeg Čovića: s.kih poslova, in ače član skandalo- Predsjedavajući ČOvić je posve
odlučilo otvoriti Generalni kon- akt je inače upućen članovima zne HDZ-ove "državne" delegacije sigurno valjano informiran o ra-
zulat u Ćikagu, Sjedinjene Amen._ Predsjedništva (prema tome i nje- sačinjene za nedavnu tronedjeljnu tnim zaslugama pukovnika Obra-
čke Države, Mir11'starstvo vanjskih mu), no nastao je po njegovoj želji, posjetu Sjedinjenim Američkim dovića, no zarad neinformirane
poslova B1H predlaže Predsje- a svoj je potpis uz Državama. Ivanićeve zamjenice, Dani donose
dnjštvu BjH gospodina =~~~~:__:~~::,:_:::________, Gospođa Topić tako i dokument koji najvjerovatnije po-
Nedeljka Obradov1ca za ' Predsjedništvu šalje im- sjeduje i glavna tužiteljica Carla del
ueneralnou
o· 'b
konzula sa sie-
~
nosN·A 1- u&Rc&covi N,,
MINISTARSTVO VANJSKJll pOSL.OV',,
presivnu biografiJ·u Nede- Pante a iz kojeg se jasno vidi šta je
dištem u Ćikagu. ljka Obradovića, koja na- sve još aprila 1993. zapovijedao
upruOgU Sagemo JU aCi Sarajcvo, 06 studeni 2003
.:1 v ,. 1~ / ' 101-01 - - - ' 03 .
prosto VfVl· podac·Ima o Obradović ("tačka 2: Sve pripadni-
životopis gospodina Nede- njegovom obrazovanju i ke Armije Bili koji nose oznake
ljka Obradovića. radnom iskustvu ("više Armije odmah uhapsiti i pritvoriti
SJEDNIS'fVO nosNE 111.rnCF.GOVINE
Ovaj je akt, o kome su ~~~oviMA PREDSJEWIŠ1'"" rovJERLJJvo desetaka tečajeva o civil- 15 dana"). Ako ima još zaboravnih
Dani već pisali u prošlom no-vojnim cxlnosima, si- (osim gospođe Topić), HVO je
broju kao najvažnijoj aktuel- gumosnoj suradnji, itd.; napao Mostar devetog maja, a J\11a-
noj diplomatskoj misiji pred- pomavanjerada naraču- den Naletilić Tuta i Vinko Marti-
sjedavajućeg državnog Pred- nalu ' Mikrosoft pa- nović Štela ubiše se dokazujući u
.., Poštovani. · l · konzulal
sjedništva Dragana Covića, . Preds' ed . osne i Her<:čgovinc odlučao otvori:;,,. °.'"H:~egovine ket' ... "), no nema ni H aagu kako su "izbili sukobi sa
Imajući u vidu daJC J .;' ržavc ministarstvo vanjskih poslova ~ća generalnog
nastao ŠeStOg novembra U u C.ikagu, Sjcd.injen~ ~':n .i Hercc~ovine gospodina Nedelj\<a Obrado"' SlOVa 0 haškoj Optužni- Armijom BiH". Nedeljko Obra-
predlaže PrcdsJedn1 vu . ,-.,,.
MVP-u BiH i nije, kao što je konzulasasjedištem uč1k"gu ci (C br. 0146557gb7rr dović im svojim zapovijedima mo-
· Nedeljka Obradovića. )
red i običaj, potpisan od stra- \J p<ilogušaljcmokraći ži"0'0pisgo 244 od 25. 4. 2001. ' že dobrano osvježiti pamćenje: na-
ne ministra vanjskih poslova koja je i izazvala tako ravno, ukoliko ponosni četnički sin
Bili Mladena Ivanića. lako hitnu odluku o otvara- Dragoslav Paravac i njegov kolega
ima pečat MVP-a, pa i ozna- Sp0š101·anjem, nju konzulata BiH u koji ovih dana prepričava svoja is-
ku "povjerljivo" (valjda da za- Chicagu jer se čeka kustva iz Miloševićevih zatvora u
njezina dopuna. Dra- Haagu zarad bratske koalicije
FAKSIMIL zapovijedi gan Čović hoće, na- SDS-HDZ-SDA ne pristanu na
pukovnika Obradovića ime, da Obradovića ovu ČOvić-Topić rabotu. (V.S.)

PrilOS' kao u telcstu

8 DANI 5 . 12. 2003.

•
je i na koji način prijetio Pašiću. Da li je zaista postojala prije-

Mehmedović pred ''svojim'' zakonom

"Ja nisam imao ništa napisme-
no, ništa službeno i nisam htio
stvarati još veću pometnju. Nakon
razgovora sa ambasadorom De-
spotovićem obavijestio sam pred-
sjednika Upravnog odbora Midha-
ta Haračića o svemu ovome i mi
nismo poduzimali ništa, budući da
je tu bila ekipa iz MUP-a i
da se zaista ništa loše tih
dana nije desilo. Naprotiv,
atmosfera je bila vrlo prija-
teljska", kaže dr. Gavranka-
petanović.
Generalni direktor Kliničkog
centra veli da on zaista ne
zna u čemu se sastoja- , snost koja se i
la prijetnja i ko ju je
uputio, te da je je-
dnom "diskretno"
upitao dr. Pašića o
tome, a da je ovaj
"preko toga samo
prešao".
DR. FARIS
GAVRANKAPE-
TANOVIĆ
"'Atmosfera Je
blla vrlo
prijateljska"
tnja ili ne, teško je utvrditi, po-
gotovo stoga što gotovo svaki
dolazak dr. Pašića prati i pone-
ki manji skandal. U kuloarima
Kliničkog centra da se saznati
da \'eć odavno tinja netrpeljivost
između dr. Pašića i jednog dije-
la "njegovog scirajevskog tima"
koji je, ne tako davno, htio čak
spriječiti dolaske drugih kardi-
ohirurga iz Berlina u Saraje-
vo. No, iako je ovaj medi-
cinski slučaj naišao na zani-
mljivu nezainteresiranost
nadležnih domaćih is-
tražitelja, opa-
na ovaj na-
čin nadvila
nad cijeli
projekat
sarajevske
kardiohi-
r u r g i je
morala bi
barem
pokrenuti
reakcije pra-
vosudnih organa.
(S.M.B.)
Općinskom sudu u Zenici no zakonom, ali je pokazalo svu ap-
U još nisu odredili_datum po- surdnost stanja države u kojoj sudi-
četka suđenja Semsudinu
Meh medoviću, bivšem kantonal-
ja pita jednog od ključnih zakonoda-
vaca tog državnog entiteta, koji je
nom ministru policije, i trojici os- glasao i za taj zakon, da li je men-
talih policijskih funkcionera iz Ze- talno bolestan.
ničko-dobojskog kantona. četvo­ Mehmedović je do ulaska u su-
rica policajaca su optužena zbog dnicu bio spreman da govori za ja-
poslijeratne podjele oružja i muni- vnost o svim okolnostima ovog slu-
cije iz magacina Centra službi bez- čaja, ali je nakon konsultacija sa
bjednosti u Zenici gađanima Teš- advokatom odlučio da šuti dok tu-
nja. Prvo pojavljivanje Šemsudina žilac ne predstavi svoje dokaze.
Mehmedovića i ostalih u sudnici Osim u ovom slučaju , Mehmedović
pokazalo je sav apsurd aktuelnog je osumnjičen i u slučaju istrage za
stanja u FBiH, u kome je či-
tav niz zakonodavaca, funkci-
onera izvršne vlasti i uticajnih
političara pod istragom ili
pred sudijama.
šernsudin Mehmedović je
kao predsjednik Kluba zastu-
pnika SDA u Federalnom par-
lamentu ijetos nesumnjivo
imao važnu ulogu u donošenju
novog Krivičnog zakona i Za-
kona o krivičnom postupku.
Suđenje Mehmedo'Jiću će biti
prvo značajnije suđenje u ze- SENKA NOŽICA I ŠEMSUDIN
-v,, Opa.
rnc"om '·~~•- , MEHMEDOVIĆ Slika za uspomenu
i;:)f\om sudu p•e-
ma novim zakonima. Sam Me- lažna državljanstva i pasoše. Ovu is-
hmedović se uoči početka suđenja tragu protiv Mehmedovića vodi
slikao sa svojim advokatom Sen- Uprava policije Federalnog MUP-a.
kom Nožicom, koja je najavila da Mehmedovi ć tvrdi da nikada nije ni
će tako nasmijani biti i nakon su- saslušavan niti pozivan da se izjasni
đenja. A onda je u sudnici, po no- o optužbama u ovom slučaju.
v;m pr<Mlima, sutkinja Sanja Hadžić Vođenje ovih istraga protiv niza
ispitivala Mehrnedovića i Sve ostale zakonodavaca, poput Mehmedovi-
optužene, ne samo da li se osje- ća ili Hasana čengića, poslanika u
ćaju krivima nego i da li su ikada Domu naroda državnog partamen-
bili mentalno bolesni ili su ikada bili ta, jedan je od ključnih razloga stal-
liječeni od neke mentalne bolesti, nih sukoba između Uprave policije
da li uzimaju neke lijeko.ie zbog ko- FMUP-a, koju vodi direktor Zlatko
jih ne bi mogli da prate suđenje i M ileti ć, Federalne vlade Ahmeta
slično. Takvo ispitivanje je propisa- Hadžipašića i političara SDA. (E.H.)

TELEFONIJA

SMS preko fiksnog telefona?!

H Telecom u iduću 2004.

B godinu ulazi sa novim

projektom. Korisnicima
svoje fiksne mreže ova će firma
pokušati omogućiti međusobnu
komunikaciju putem SMS (Short
Messages Service) poruka.
Remzija Spahić, zadužena za
odnose s javnošću u BH Teleco-
mu, nije nam mogla dati·detaijni-
je informacije, jer: "Sve je trenu-
tno u fazi plana, ne želimo najav-
ljivati ništa bom bastično. Ipak,
očekujemo da ćemo ovaj proje-
kat realizovati tokom naredne go-
dine. U ovom trenutku ne može-
mo precizirati tačan datum kada
će ova mogućn ost biti dostupna
korisnicima BH Telecoma."
Kad god da se to desi, ovaj
projekat će zasigurno obogatiti
komunikaciju. Predviđeno je sla-
nje poruka sa fiksnog na fiksni,
sa fiksnog na mobilni i sa mo-
bilnog telefona na fiksni.
s: (''fi''). r
A onima koji budu željeli •
koristiti ovu .u ~lugu ka_da.
ona već reallz1ra, ostaje JOS ~QŽf_ 'I
samo da nabave fiksni tele- ~ ;· ··~i:>
~· ~~
~ 0.E>
V

fon sa displejem. (A.C.)

~os
~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~.,--~~~~~~~~~~i,c~E ~:e.e
DANI 5 . 12. 2003.
 trtljali o savladavanju treme pri obla- robnog mjeseca u kojem je život
ĆURAN U BAGDADU
čenju letačkog odijela za foto-sesiju, izgubilo 70 vojnika". Britanci su još

Američki mediji kao SRNA oni su tražili poštene procjene, poput bili i velikodušni. Bejrutski dnevnik
one koju je novinarima londonskog AJ-Mustaqbal je prosto objavio da
The Guardiana dao član Vueća koje "Bushova tajna posjeta Bagdadu
ok je većina Amerikanaca vlada !rakom, Mahmoud Othman: otvara sezonu predsjedničkih izbo-

D
S\!Qj Dan zahvalnosti prove-
la uz blagdansku sofru i
ćuretinu u krugu obitelji, predsje-
dnik George Bush mlađi je ovaj
dan proveo "radno i svečano", po-
sjetivši okupacijski kontingent u tra-
ku. Američki ljevičarski tjednik The
Nation donosi beskompromisan
pogled na taj događaj: "Koliko je
uspjela okupacija traka od strane
SAD-a, zorno je pokazala kam-
panjska posjeta Georgea W. Bus-
ha Bagdadu povodom Dana za-
hvalnosti. Predsjednik, sklon najez-
du na lrak nazivati misijom osloba-
đanja, putovao je tajno, došao ne-
najavljen i bez signalnih svjetala na
avionu, oko 150 minuta proveo
pod dubokom zaštitom na među­
narodnom aerodromu, pa zdimio
iz zemlje još prije nego što je irački
narod doznao da je oslobodilac
među njima."
Nimalo trijumfalno, ali Bush i
ekipa mogli su se osloniti na odre-
de "navijača" koji su preuzeli tzv.
"redakcijske vijesti" na TV mreža-
ma širom zemlje i korak na pistu
zračne luke u Bagdadu pozdravili
kao "d ramatiča n" "hrabar" i "his-
'
torijski". "Predsjednik je pokazao
danas da je spreman stati pred zlo,
kao naše trupe", cvrkutao je komen-
tator CNN-a Douglas Brinkley, kao
i mnogi drugi. Ponoćne vijesti mre-
že ABC su se temeljito pozabavile
čak i njegovim nimalo uzbudljivim
prebacivanjem sa ranča u Crawfor-
G. BUSH "Ne ide na pogrebe vojnika poginulih u lraku, već večera s onima
koji sanjaju da se vrate kući živi"
du do zračn e luke u Wacou, Te-
ksas.
Istinu o predsjedničkom putu do
potpuno bezbjednog hangara u Ba-
gcJadu valjalo je tražiti u medijima van
SAD-a. Dok su američki komentatori
"Ne može se to smatrati posjetom
!raku. To je zapravo bila posjeta voj-
noj bazi u našoj 'zemlji, radi dizanja
morala trupama."
Londonski lndependent je posjet
Bagdadu okarakterizirao kao "mu-
njeviti udar na javnost u svrhu bla-
govremenog pokretanja predizborne
kampanje putem moćne TV ikono-
grafije". Izvještaj, naslovljen "Ćuran
je sletio", skrenuo je pažnju na to
da se posjet održao "na koncu tu-
ra". A utjecajni pariški Uberation tvr-
di kako je "Bush svjestan da je lrak
Ahilova peta njegove kampanje za
reizbor".
Talijanska La Repubblica je po-
sjetu okrstila i kao "kaskaderski po-
tez holivudskog stila", a konzerva-
tivni madridski EJ Mundo, često
naklonjen politici SAD-a, potvrdio je
da se radi o "propagandnom po-
tezu koji ne rješava iračke proble-
me". Vanguardia iz Barcelone još
oštrije je podvukla da Bush "ne ide
na pogrebe vojnika poginulih u tra-
ku, već večera s onima koji sanja-
ju da se vrate kući živi". Jedini arap-
ski novinari koji su smjeli gledati
gozbu bili su sa Al-lraqiya TV-a, i iz-
vještavali ushićeno koliko i Ameri-
kanci - jer plaća ih Pentagon, u
sklopu propagandnog projekta
IMM (Iračka medijska mreža). O to-
me Don North, koji je dao ostav-
ku na mjesto instruktora i savjetni-
ka Al-lraqiye, kaže: "IMM je postao
nebitan megafon za propagandu
okupacijske vlasti, frizirane vijesti i
osrednje strane programe." Toliko
o Pentagonovim i račkim medijima:
ali zabrinjava što ni oni u SAD-u ni-
su ništa bolji. (l.Č.)

TAKSISTI

Sluđivanje grada
Voz.ači Sarajevotaxija su po &voja

K
atedrala blokirana... Marindvor
blokirao ... Vratnik slobodan ...
Ulice Sarajeva skoro puste. Raz-
mjena informacija medu vozačima Žu-
tog taksija najviše podsjeća na vrijeme
izmedu 1992. i 1995. godine. Strah voza-
ča, koji objašnjava da neće "glavu da iz-
gubi", pojačava dojam vanrednog stanja.
Zaraćene strane u ovom slučaju su
članovi udruženja Sarajevotaxija, njih pre-
ko hiljadu i po, te vlasnici Žutog i Crve-
nog taksija. Radi se, naravno, o slici Sa-
rajeva u srijedu, trećeg decembra, i bor-
bi za profit.
One Sarajlije što spadaju u kategoriju
mušterija, sa strepnjom su se !budili tog 3.
decembra. Upitno je bilo da li će doći na
posao, ili, ako to uspiju, kako će se i kad
će se uopće vratiti kući. U ~1inistarstvu
I unutrašnjih poslova Kantona Sarajevosta-
nje je pripravnosti. Angažirane su prve
dvije radne smjene, što je praksa, objašnja-
vaju, jedino kada su veliki događaji. S pro-
testima ove vrste, vele, nemaju iskustva.
"pra-
va" krenuli automobilima prepriječivši
gradske ulice. I blok:iravši život prijestol-
nice. S obzirom na to kako su stvari izgle-
dale dva-tri sata prije zvaničnog početka
protesta, predviđanja o toku i trajanju "ci-
vilnog" protesta nisu mogla biti nimalo
optimistična, a u nemali broj građana use-
lio se strah i revolt.
Živimo u zemlji u kojoj je moguće da
kad bilo kome padne na pamet da bloki-
ra grad, on to i učini. Doduše, nema tome
davno da se, nakon pobjede uvijek jedne
pol itičke stranke, kolona taksista vozika-
la unaokolo sa zastavama i veselila se, i
opet blokirala grad. Zato bi red bio da ta-
ksisti, i kad šenluče i kad protestiraju, na-
đu neki drugi prostor. Grad je, ipak, pogre-
šna stvar za to. Uostalom, i protestiraju
protiv onih čiju su vlast slavili, pa neka ih
posjete u kancelarijama. (SM.)
ANARHIJA Red bi bio da t aksist i, i kad
šenluče i kad protestiraju, nađu neki
drugi prostor

10
 MILOŠEVIĆ SE SPREMA ZA IZBORE SEDMICA U FOKUSU

Sad i kad je blizu groba, 28. 11. 2003. - 5. 12. 2003.

MOMIRA NIKOLIĆA, optuženog
za ratne zločine počinjene nad

nek' Srbiju vodi Sloba

Bošnjacima u Srebrenici u julu
1995., Tribuna! u Haagu osudio
na 27 godina zatvora.
l~~n~ agencij.s~a ~ijest da _?e biv~i predsjednik J~goslavije Slobodan Milošević predvo-

H diti listu Soc1jahst1čke partije Srb1Je za nastupajuce parlamentarne izbore, spada u onu
vrstu ludila na koju smo nayikli kad je u pitanju srpska politička scena. Tako je, uz Vo-
jislava Sešelja i bivšeg šefa generalštaba Nebojšu Pavkovića, Sla-
POLICIJA REPUBLIKE SRPSKE
pojačala mjere bezbjednosti u
cilju pronalaska osoba koje su
u vezi sa izvođenjem teroristi-
ba treći osumnjičenik za ratne zločine koji se, istina u različitim
čkih aktivnosti i drugih krivičnih
vremenskim intervalima, bori za Parlament.
Porast nacionalizma nakon predsjedničkih izbora u Srbiji djela.
prošlog mjeseca više je nego evidentan, a očekuje se da će
Srpska radikalna stranka nakon 28. decembra biti najpopu- PARLAMENT BiH usvojio
larnija partija u Srbiji. A gdje su radikali, tu je - zna se - i Sla- državni Zakon o odbrani.
ba. Zatvorenicima je, prema pravilima Suda u Haagu, zabra-
njena učestvovati na izborima. Ali, šta to ima veze sa Mi- UDRUŽENJE FOTOGRAFA BiH
loševićem i njegovom logistikom, koja nakon blijede tužilo Vijeće ministara i proje-
i neuspjele akcije čišćenja kriminala, ponovo pre- kat CIPS zbog toga što im je
uskraćena mogućnost fotografi-
uzima vlast u Srbiji? Nekad su beogradski gra-
fiti poručivali: "Od kolevke pa do groba najbrže ranja građana za lična doku-
vas vodi Sloba". Nakon pobjede HDZ-a u Hrvat- menta.
I
skoj i ovakve političke klime u Srbiji, valja po-
željeti da desnice ponovo ne ožedne, jer se zna CENTAR CIVILNIH INICIJATIVA
ko u toj priči nadrlja. I još jedna želja: sad i kad BiH saopćio da od 220.000
je blizu groba, nek' Srbiju vodi Slaba. Nema invalida na području Bosne i
veze što Sud u Haagu to zabranjuje. (A.B.) Hercegovine, oko 82 posto njih
živi bez ikakvih primanja.
SLOBODAN MILOŠEVIĆ Iz sudnice u parlament?!
MUSTAFA HOTA, optu~en za
FUDBAL ratni zločin protiv civilnog
stanovništva u Grabovici 1993.

Baka, Zidaneov izbor

ogometaša madridskog Reala i ko i zbog njegove nemirne prirode.
godine, osuđen u Sarajevu na
devet godina robije.

HERCEGOVAĆKO-NERETVAN­

N jednog od svakako pet najboljih

igrača svijeta otkako je fudbala,
Francuza Zin,edinea Zidanea, novinari
su upitali za najbolji tim najpopularnijeg
francuskog kluba Olympiquea iz Marse-
illesa svih vremena. Veliki Zizou je ro-
dom iz Marseillesa, a njegov prvi klub je
bio Cannes. Istina, u Olimpiqueu je
nastupao čovj ek kojeg je oz n ačio kao
idola - magični Urugvajac Enzo Fran-
cescoli. Pored njega Zidane je uvrstio i
selektora nogometne reprezentacije
BiH Blaža Sliškovića, igrača kojem je
često osporavana igračka genijalnost,
kako zbog pritiska okoline i medija, ta-
To što Z ida ne misl i da je Baka
bio veliki igrač, selektoru BiH
najvjerova tnij e nije nikakva
SKI KANTON iz svog budžeta
još uvijek finansira "hrvatske
ratne općine" Jablanicu i Konjic.
utj~ha , ali vrijedi razmisliti o
tome da li Baki kao selekto-
ru treba praviti opoziciju.
Nakon prvih kvalifikacija u
kojima je reprezentacij a
BiH po kazal a da ima kon-
ture ozbiljne ekipe, treba
p ustiti čovjeka da radi na
miru. Da ga se pustilo kao
igrača, ko zna gdje bi mu
kraj bi o. Pitaj te, uosta-
lom, Zidane a: (A.B.)

I
11
 ANTO DO
Profesor sarajevskog Ekonomskog fakulteta, u prošlom sazivu državne vlade ministar trezora,
Anto Domazet (1947.) rođeni je Slovenac koji je najveći dio svoje karijere proveo u dva giganta
bivše nam domovine - Rafineriji ulja Modriča i Energoinvestu. Dok studentima objašnjava
međunarodni marketing, bosanskohercegovačkoj javnosti nudi optimistične prognoze: u ovu
zemlju bi u periodu od 2004. do 2008. moglo biti investirano između 2,5 i 3 milijarde dolara!
Razgovarala: Vildana Selimbegović
Foto: Elvis Barukčlć
irektne strane investi-
cije u BiH mnogi vi-
de kao čarobni šta-
pić za rješenje svih
domaćih problema,
no one nikako da sti-
gnu, a domaće se vlasti već gotovo
deceniju koprcaju u paukovoj mre-
ži mita, korupcije, birokratskih za-
preka, pravdajući pritom vla<;titu ne-
sposobno~t rigoroznim zahtjevima
međunarodnih institucija, koje pak
ekonomski boljitak zemlje traže u
buldožer-rješenjima.
Sve su glasniji i ekonomisti:
prof. dr. Dragoljub Stojanov neda-
vno je na stranicama našeg magazi-
na, govoreći o mjerama Ml\.1F-a,
Svjetske banke i potezima domaćih
upravljača, ukazao na neophodnost
okretanja BiH samoj sebi, upozora-
vajući da od stranog kapitala i di-
rektnih stranih investicija naprosto
nema ništa.
Njegov kolega sa istog fakulteta,
u prošlom mandatu državne vlade
ministar trezora - prof. dr. Anto
Domazet - ne misli tako: uvjeren je,
pak, da direktne strane investicije u
BiH tek treba da stignu i da, zapra-
vo, nastupa njihovo vrijeme. Svoje
tvrdnje, kaže, zastupa na vlastitim
istraživanjima, pri čemu naglašava
da su dosadašnje makroekonomske
reforme već stvorile i dalje stvaraju
osnovne uvjete za privlačenje direk-
tnih stranih investicija, ali da nedos-
taje domaća inicijativa.
12
ZET
V
DANI: Profesore Domazet, Vi ste
jedan od rijetkih optimista kada
je ekonomska budućnost BiH u
pitanju: na čemu temeljite svoj
optimizam?
DOMAZET: Na nekoliko bitnih pre-
tpostavki i na rezultatima svojih na-
jnovijih istraživanja. Odnosno, na
onom što je urađeno u procesu refor-
mi u BiH i što treba da se nastavi.
No, ja smatram da BiH treba da,
osim makroekonomskim reforma-
ma, posveti značajnu pažnju
mikroekonomskom okruženju i in-
dustrijskim politikama koje su, u
krajnjem, srž politike konkurentnos-
ti svake zemlje. Strani investitor će
V
STEDNJA I ZARADA ''U bankarsku industriju je, naprimjer, ušao veliki
strani kapital - nakon uspješnog reformiranja bankarskog sektora
krajem 2002. u BiH je ušlo 493 miliona KM - čak i u uvjetima kad naš
makroekonomski ambijent nije idealan"
doći u BiH, čak i u uvjetima nepovo-
ljnijeg makroekonomskog ambijen-
ta, ako ima dobre poslovne mogu-
ćnosti u nekim industrijama, što smo
već i vidjeli. l.:J bankarsku industriju
je, naprimjer, ušao veliki strani kapi-
tal - nakon uspješnog reformiranja
bankarskog sektora krajem 2002. u
BiH je ušlo 493 miliona KM - čak
i u uvjetima kad naš makroekonom-
ski ambijent nije idealan. Također
smatram da niti blaga inflacija, niti
postojanje naše boljke korupcije ne-
će biti brana stranim investitorima
da ulaze u industrije u kojima postoje
dobre mogućnosti. Može se dati gru-
ba procjena da bi u periodu 2004.-
2008. godine BiH mogla privući
između 2,5 i 3 milijarde dolara direk-
tnih stranih investicija iskorištava-
njem šansi koje joj pruža pozicija u
okruženju i njezina ekonomska stru-
ktura, odnosno potreban i projicira-
ni nivo reformi u zemlji. A to je da-
leko više nego što je predviđeno u
svim razvojnim dokumentima koji
su posmatrali direktne strane inves-
ticije isključivo kao makroekonom-
sku kategoriju i koji predviđaju nji-
hov godišnji nivo od 300 do 350 mi-
liona dolara.
DANI: O kojim industrijama govo-
rite?
DOMAZET: Postoje dobre mogu-
ćnosti u mnogim industrijama.
Ključna je stvar za strane investito-
re da je njihov motiv ostvarivanje
profita, odnosno konkurentskih
prednosti iz konkurentske moći
koju imaju kao kompanije i novih
konkurentskih prednosti koje im
lokacija biznisa u BiH nudi. To je
taj spoj koji stvara nove mogućnos­
ti u BiH: tu se, dakle, mora posma-
trati i kompanija koja dolazi, ali i
sredina, odnosno industrija u koju
se investira, to jest lokalna kompa-
nija sa kojom se ulazi u posao. Vrlo
je važno odakle dolaze investitori:
prednost je imati in-
vestitore iz bliskih
malih zemalja
Hrvatske, Slovenije,
Austrije, Italije ... - koji,
naime, pokazuju dobro
razumijevanje lokalne sre-
dine i spremni su da preuzmu
potreban nivo rizika da bi ovdje
napravili dobar posao. Zato mi-
slim da nam je jako važna pozici-
ja regiona jugoistoka Evrope, koji
kao destinacija investicija u po-
sljednje vrijeme postaje mnogo
atraktivniji, a s njim i BiH. Iako je
u svijetu obim investicija u 2002.
pao za 21 %, u zemljama našeg re-
giona povećan je za 11 % i dostigao
je obim od 28,5 milijardi dolara,
dok je u BiH povećanje bilo 2,46
puta, dostigavši ukupan obim in-
vesticija od oko 2,2 milijarde mar-
aka. U tom kontekstu smatram da
svi investitori koji imaju regionalan
pristup, imaju BiH kao realnu opc-
iju, a da li će baš nas izabrati, zavisi
od toga kako aktivno mi promovi-
ramo vlastite mogućnosti i kakvi se
konkretni uvjeti za investitore mo-
gu ponuditi.
DANI: U ovom času se suočava­
mo sa nezaobilaznim problemom
investitora u BIH: naime, Vaše
DANI 5. 12. 2003.
DANI 5. 12. 2003. 13
 kolege tvrde da je jedan od
osnovnih razloga zašto BiH za-
obilaze investitori upravo naša
preobirrina birokracija, komplici-
rani nivoi vlasti i, naravno, sve to
začinjeno korupcijom.
DOMAZET: To jeste važno ali nije
presudno. Mi smo, naprimjer, u
pogledu organiziranog krimina-
la u grupi zemalja između
Poljske i Italije, a one imaju stok-
ove stranih direktnih investicija
od 45,1, odnosno 126,5 milijar-
di dolara. To je nedavno potvrdio
i primjer ·srbije, koja je ponudila
privatizaciju nekoliko interesantnih
područja i za dva-tri mjeseca priku-
pila milijardu dolara investicija, pri
čemu valja imati na umu da u Srbi-
ji i korumpiranost i birokracija nu-
de nepovoljnije uvjete nego u BiH .
Ključno je pitanje za BiH čvrstina
naše orijentacije prema Evropi i sta-
bilnost u donošenju odluka: mi go-
vo"rimo studentima da je stabilna
ona vlada koja djeluje u okviru usta-
va i donosi predvidive odluke. U
ovom slučaju posebno ističem pre-
dvidivost: ne može naša vlada dono-
siti jednu odluku kad investitor treba
da dođe, a dtugu kada je već došao.
Naprimjer, strani investitori u naft-
noj industriji, koja je do 2002. priv-
ukla oko 213 miliona KM svježeg
kapitala, sada su vrlo nezadovoljni,
jer im se mijenjaju uvjeti transporta
14
naftnih derivata: kada su dolazili
ovamo postojala je sloboda izbora,
a sada je propisana obaveza da ko-
riste samo željeznički transport. To
je u gruboj oprečnosti sa liberaliza-
cijom koja je i privukla i još treba da
privlači nove strane investitore. Sta-
bilnost vezana za biznis mnogo vi-
še utječe negoli drugi faktori.
DANI: Naveli ste primjer privatiza-
cije u Srbiji: ovdje privatizacija ja-
ko dugo traje, rezultati su, najbla-
BALKAN EXPRESS "Svi investitori koji imaju regionalan pristup, imaju BiH
kao realnu opciju, a da li će baš nas izabrati, zavisi od toga kako aktivno mi
promoviramo vlastite mogućnosti i kakvi se konkretni uvjeti za investitore
mogu ponuditi"
že rečeno, traljavi, a nedavno nas
je čak i pomoćnik Visokog pred-
stavnika, gospodin Donald Hays,
obavijestio da je propala. Istina,
tvrdnje gospodina Haysa, kada je
o privatizaciji riječ, valja uzimati s
rezervom: netom uoči prodaje Ho-
liday lnna govorio je da je i višes-
truko nižu cifru nerealno očekiva­
ti, ali je, srećom, demantiran.
DOMAZET: Privatizacija je, kao šan-
sa za priliv stranih investicija, tek sa-
da aktuelna. Ona je, istina, i do sada
donijela oko 522 miliona KM ili
25% ukupnih investicija, od čega su
143 miliona KM direktna plaćanja
cijene privatiziranih poduzeća, a 378
miliona KM nove investicije nakon
kupovine poduzeća. Dobri primjeri
tih ulaganja su Celex Banja Luka,
Pamučni kombinat Mostar, Abanos
Bužim, Vitamin ka Banja Luka, i
mnogi drugi kod kojih je strani part-
ner poduzeo restrukturiranje us-
mjereno na svjetsko tržište. Okonča-
na je lista strateških preduzeća za
privatizaciju, a nju smatram najatra-
ktivnijom za strane strateške investi-
tore. Tu treba očekivati dosta dobrih
efekata. Posebno je pitanje kako će
se definirati politika privatizacije tzv.
infrastrukturnU. kompanija u elek-
troenergetic~ telekomunikacijama, u
javnim djelatnostima: vrijednost tog
portfolija je preko pet milijardi ma-
raka. U njemu se nalaze mnoge
kompanije koje ne mogu biti re-
strukturirane bez stranih strates1cih
investitora, kao R afinerija nafte
Bosanski Brod i trgovina naftnih
derivata u državnom vlasništvu, Na-
tron Maglaj, Krivaja Zavidovići,
KH K Lukavac. Koristi za Bili
treba očekiva ti prvenstveno kod
novih investicija u ta poduzeća jer je
njihova tržišna vrijednost "rlo niska,
ako uopće postoji. Međutim, posto-
je i kompanije- telekom kompani-
je, Banja l učka pivara i druge - kod
kojih će se maksimirati priliv novca
kroz prodajnu cijenu. Poseban je
slučaj elektroenergetika u BiH. Ona
može biti međunarodno atraktivna
za strateške investitore ako vlade taj
sektor pretvore u tržišni, ako se pri-
vatizira proizvodnja i distribucija,
suoči hrabro sa izazovima restruktur-
iranja rudnika, ispravno postavi regu-
lativni okvir i izgrade efikasne insti~
tucije za upravljanje tim sektorom.
Sl ično je i sa sektorom nafte i plina,
crne i obojene metalurgije, izgradnje
putne infrastrukture, drvne i indus-
trije papira i celuloze, automobilske,
prehrambene, turističko-zabavne in-
dustrije, a posebno sektora malih i
srednjih preduzeća.
DANI: Profesore Domazet, Vi kao
da zaboravljate da se BiH u ovom
času nalazi između žestokog do-
maćeg pritiska za reviziju privati-
zacije i još žešćeg međunarodnog
pritiska za privatizaciju telekoma,
odnosno njihovog obezvređivanja
davanjem treće licence.
DOMAZET: Revizija privatizacije ne
može pogoditi istinski konkurentne
strane investitore: ozbiljni strani in-
vestitori žele transparentnost, žele si-
gumost, a zauzvrat nude one efekte
koje mi želimo - novo investiranje i
zaposlenost. No, što se tiče privati-
zacije telekoma, ona je pitanje potre-
be stvaranja konkurentskog okruže-
nja: Ako možemo stvoriti tr.lišni ele-
ment i konkurenciju uz dobro javno
upravljanje - nama privatizacija ne
treba. Ako to ne možemo osigurati,
privatizacija je neophodna; kritičn o
pitanje glasi: možemo li mi upravljati
javnim sektorom?, a to je u uvjetima
ove sredine jako diskutabilno. Kada
javnu kompaniju stavite u tržišne
uslove i ona se dokazuje u utrci sa
privatnom, cilj je postignut: nordij-
ske zemlje, Slovenija ... u telekomu-
nikacionom sistemu imaju javna pre-
duzeća, ali je postignut ovaj cilj, osi-
guran kapital, konkurentski ambi-
jent i dobar regulativni okvir.
DANI: Često posežete za sloven-
skim primjerima: naravno, ne tre-
bam Vas ja podsjećati na slovenski
odnos spram međunarodnih mone-
tarnih institucija, no želim Vas pitati
- kako onda vidite BIH naspram
MMF-a i Svjetske banke?
DOMAZET: Kao ministar trezora do.Y-
ta sam se posvetio toj relaciji i čini mi
se da sam razumio način djelovanja sa
potrebom približavanja lokalnim
uvjetima: moram priznati da naše pri-
tužbe na globalne institucije često ne-
maju opravdanja. Ključna je stvar da
mi realiziramo vlastitu kreativnost u
iznalaženju rješenja koja su u interesu
naših građana, a takva rješenja mi
možemo naći i u okviru globalnih
pravila Mi možemo naći dobro rje-
šenje za razvoj malih i srednjih podu-
zeća, za razvoj poljoprivrede u kon-
tekstu, recimo, zdrave hrane ili indus-
trije namještaja ili za razvoj izvozno
orijentirane proizvodnje automobil-
skog sektora ili niza drugih stvari: tu
nam posve sigurno ne smetaju ta glo-
balna prav.ila. Ona se zapravo često
koriste kao alibi za propuštene re-
forme, a kada potiču iz akademskih
krugova, zadržavaju se na teoretskoj
ravni i ne nude nikakva provodiva
rješenja za ovu zemlju. Mi naprosto
DANI 5. 12. 2003.

BOSMAL "Iskreno, ponuda koju je dao po mom je sudu izuzetno dobra. U svojoj aktivnosti tokom rada u Vijeću ministara bavio
sam se istraživanjima iz oblasti koncesija i wjerio se da su rijetki oni koji bi ponudili gradnju autoputa na konceptu DBOT-a"
nemamo dovoljno kreativnosti. Razu-
mijem da je sa populističkog stanovi-
šta atraktivno biti protiv, no zašto
smo protiv? Gdje su argumenti? Ko-
ja su rješenja? Nemamo odgovore na
pitanja koji su naši pravci, koje su stra-
tegije. Naravno, odgovore je teško na-
ći i zato što su potrebna istraživanja,
ozbiljan rad, a mi nemamo sredsta-
va za to. To se vidjelo i u izradi stra-
tegije borbe protiv siromaštva - po-
kazala se dobra volja, ali smo u mno-
gim oblastima bili pred zidom ne-
dovoljne istraženosti problema. Sad,
nakon što se taj dokument usvoji,
neophodno je izdvojiti resurse, orga-
nizirati timove i istraživati da dođe­
mo do rješenja koja će podići našu
efikasnost i omogućiti nam da nađe­
mo izvore konkurentnosti, da nađe­
mo mjesto u ovom globalnom svije-
tu za bolji život naših građana. Pri-
tom se ne smije zaboraviti da ni di-
rektne strane investicije nisu čarobni
štapi ć: njih u tretmanu ne treba iz-
dvajati od domaćih jer nama su po-
trebne investicije, investicije podižu
produktivnost, mogućnost upošljava-
nja faktora proizvodnje kojim obilu-
jemo, prije svega radnom snagom.
Medu tim, direktne ,strane investicije
imaju još neke specifičnosti: pobolj-
šanje pozicije zemlje u svijetu, demo-
kratizaciju, liberalizaciju, mladi lju-
di vide budućnost u zemlji koja ih
privl ači, zatim je tu efekat ubrzanja
međunarodne trgovine ... Zbog sve-
ga ovoga smatram da je već bilo neop-
hodno razviti odgovarajuće industrij-
ske politike, učiniti ih transparentnim
i promovirati ih stranim investitori-
ma kao prilike za dobar biznis u BiH.
DANI: Zašto s~ sektorske politike
zanemarene u BiH?
veliki efekat predviđen dodatnim ulaganjem i on se već vidi''
DANI 5. 12. 2003.
DOMAZET: Mi uglavnom nastoji-
mo da poboljšamo makroekonom-
ski ambijent pa je zanernaren as-
pekt i istraživanja i plasiranja i razvi-
janja strategija u onim industrijama
u kojima imamo konkurentske pre-
dnosti. Nijedna zemlja ne može bi-
ti konkurentna u svim industrija-
ma: mislim da je za nas posebno
važno reformirati sektor osiguranja,
koji nakon banaka može također
privući značajan priliv kapitala, za-
tim elektroenergetski sektor, u ko-
me treba nastaviti proces liberaliza-
cije i pripremiti ga za priliv stranih
investicija. BiH može biti najkon-
kurentnija zemlja jugo istočne Evro-
pe u ovom sektoru. Već sam pomi-
njao naftu, a na njenom se primjeru
APSURDI "Hoćemo da idemo u privatizaciju rafinerije u Bosanskom Brodu, a
potencijalni investitori se već pitaju kako se to lllisle transportirati derivati
nafte kada ona nema nikakve željezničke veze sa svijetom"
možda najviše može vidjeti koliko
nam nedostaju sektorske politike:
planira se privatizacija rafinerije u
Bosanskom Brodu, a potencijalni
investitori se već pitaju kako se to
misle transportirati derivati nafte
kada ona nema nikakve željezničke
veze sa svjetom. A rafinerija treba
da bude regionalno orijentirana
kompanija! Ovakvi naši nedostaci
nemaju veze ni sa politikom, ni sa
inflacijom, već su rezultat naše nes-
premnosti za naredne korake - tre-
ba ući u industrije, pripremiti ih,
uči n iti atraktivn im. U svim ovim
razmatranjima ispoljava se važna
konkurentska prednost da je BiH
dio šire zone slobodne trgovine i da
investiranje u našu zemlju znači
pristup tržištu od 123 miliona ljudi,
vrijednom 241 milijardu dolara.
Sadašnje Vijeće ministara morala
bi reaktivirati projekat strategije
clustera, koji su danas u svijetu
osnovni izvor konkurentnosti, pose-
bno za male kompanije. Mi srno u
proteklom sazivu V ijeća pripremi-
li projektni zadatak za izradu stra-
tegije razvoja clustera u BiH, ali je
on očito završio u nekoj ladici.
DANI: Profesore, upravo ste pri-
znali da je do politike, odnosno
domaćih vlasti.
DOMAZET: Upravlj ački mena-
džment je jako važan, ali i nauka se
mora više uključivati. Domaća na-
uka, pogotovo ekonomska, ne mo-
že biti po strani. Pazite, mi smo ti
koji na bazi rada, istraživanja, rezul-
tata... možemo govoriti relevantna,
a morate priznati da je kod nas pu-
no češće izlaganje na bazi utisaka i
svojevoljnih procjena. Recimo, kod
nas su zanemarene mogućnosti u
aspektu industrijske okoline, gdje
BiH može mnogo pružiti. Mi zane-
marujemo i dosadašnje rezultate
privatizacije, gdje je veliki efekat
predviđen dodatnim ulaganjem i on
se već vidi u cementarama, u Sara-
jevskom kiseljaku, u Bimalu ...
Naše istraživanje je pokazalo da će
buduće strane direktne investicije
ići kroz nekoliko kanala, od priva-
tizacije do novih projekata.
Najvažnije je da strani investitori
prepoznaju BiH kao dobru destina-
ciju za svoj budući biznis. U sluča­
ju BiH posebno su interesantne di-
rektne strane investicije koje se
odnose na lokalne kompanije koji-
ma trebaju velika ulaganja u restru-
kturiranje. Na tok investiranja u na-
rednih pet godina posebno će uticati
fakto ri oporavka svjetske ekonomi-
je: nakon drastičnog pada direktnih
stranih investicija u svjetskim raz-
mjerama tokom 2001. i 2002. godi-
ne, oporavak nekih globalnih in-
dustrija zapljusnut će i BiH - indus-
trija čelika, naprimjer, komponenti
za automobile, papirnih i celulo-
znih industrija ...
DANI: Jedna od direktnih stranih
investicija u jednom nam se tre-
nutku činila gotovo realnom: govo-
rim o Bosmalovoj ponudi za izgra-
dnju Koridora SC. No, kako vrije-
me prolazi, sve je neizvjesniji i Ko-
ridor i ponuda.
DOMAZET: I taj je primjer potvrda
mojoj tezi da smo nedovoljno radi-
li na sektorskim politikama, reci-
mo, politici u vezi sa koncesijama.
Za projekat Koridora moramo osi-
gurati institucionalne preduvjete,
prije S\'ega zakon o upravljanju ces-
tama Bili, kojim bi trebalo oform-
iti Direkciju za ceste i Fond za ceste
BiH. To su stvari o kojima u vrije-
me našeg mandata nije bilo konsen-
zusa. Potom valja priprc;miti tijela
predviđena Zakonom o koncesija-
ma BiH i izraditi potrebne
pripremne studije kako bi se znalo
šta se prodaje i koji su ekonomski
potencijali autoputa. Nije sporno da
je koncesija jedini način da se to
uradi, no da bi se mogla dati konce-
sija, mora se pripremiti projekat.
Tek onda se ral)pisuje tender, koji
definira rokove koncesije, diktira
učešće domaćih firmi i još mnoge
druge stvari. Iskreno, ponuda koju
je dao Bosmal, po mom je sudu izu-
zetno dobra. U svojoj aktivnosti to-
kom rada u Vijeću ministara bavio
sam se istraživanjima iz obla~ti
koncesija i uvjerio se da su rijetki
oni koji bi ponudili gradnju autop-
uta na konceptu DBOT-a. Radi se
o tipičnom primjeru javnog i privat-
nog partnerstva pa zato treba osigu-
rati da država bude potpuno kom-
petentna u ovom poslu.
(nastavak na stranici 77)
15
 * dobar potez **vrlo dobar potez ** * odličan potez

I
~·

•
eee AHMET HA- • • FATIMA LEHO: Pravilo,
DŽIPAŠIĆ I DRAGAN kao i svako, ima svoje izuzetke,
VRANKIĆ: Nije bilo Fe- 'l jude koji su znali (ili znaju) ratnu
deralne vlade, i premije- hrabrost ne samo politički kapita-
ra joj, a daje odoljela za- lizirati nego i transformirati u po-
vlačenju šapa u tzv. teku- litičko umijeće. Fatima Leho,
će rezerve. Kad god i šta aktuelna predsjednica Stranke de-
god bi jal Bičakčić, jal mokratske akcije u Mostaru, ne
Čović, jal Behmen, jal spada među takve. Njen angažman
Grabovac, a, evo, sada i u Mostaru pod četničkom, pa usta-
dvojac Hadžipašić-Vran­ škom opsadom, vrijedan je svake
kić poželjeli finansirati, hvale. Ona je, naprosto, bila jedna
zarovili bi po čarobnoj kesi para kojima, eto, diskreciono raspolažu. od onih žena sposobnih za, uslo-
I nalazili unutra nekad hiljade, nekad desetine, nekad stotine hiljada, vno rečeno, mušku borbu. No, ni-
a nekad i milione. Istina, bilo je i u ovoj godini izuzetnih događaja ko- kakva prošlost ne može amortizirati krupne političke greške ka-
je je valjalo finansirati, poput posjeta pape lvana Pavla II, za koji je kve Fatima Leho pravi u sadašnjosti. Otkako je izabrala da se
valjalo dati 1.650.000 maraka. Ali takvi slučajevi su rijetki i, nažalost, umjesto za vlastite ideale - osim ako ih nakon kraja rata nije pro-
služe im najčešće kao pokriće za finansiranje raznoraznih opskurnih mijenila - bori za politiku vlastite stranke, ma kakva (i stranka
knjižica, udruga ili čudnovatih događaja za koje poreski obveznici i politika) bila, nastavljajući pokazivati jednaku upornost, gospo-
definitivno nisu čuli. Tipa, 20.000 KM za izvjesnu Udrugu ekologa, đa Leho u Mostaru betonira stanje koje je svakako znatno bolje
3.000 1<11 za udžbenik Repetitonj iz histologije, 10.000 KM za kul- od ratnog, ali višestruko gore od mogućeg. Fatima Leho ignori-
turno-sportsku manifestaciju "Robertovo 2003", 2.250 KM za knji- ra i činjenice i upozorenja, zaobilazi fakte o rješivosti onoga što
gu Čast je braniti Bos11u, 5.000 KM za izyjesni Koordinacioni odbor ona smatra problemom i uporno brani Mostar koji nije cjelovit,
umirovljenika Vitez, zatim 5.000 KM za nešto što se zove Organiza- ali u čijoj polovini SDA ima neugrozivu poziciju kontrolora ži-
cija Australije, 2.000 KM za bezimenu knjigu izvjesnog Joze Baka- vota. Rat i politika, bez obzira na sve, imaju jednu sličnost: ma
lara ... I tako do šest miliona i četiri stotine hiljada maraka za deset kako neka naopaka ideja u početku imala čvrste zagovarače, na
mjeseci. I još neke siće koju će, bezbeli, dobiti kakav premijerov ili kraju pada. Mogu to potvrditi ideolozi Herceg-Bosne sa Mosta-
dopremijerov jaran što će nabrzinu napisati "knjigu". Ili pokrenuti rom kao stolnim hrvatskim gradom. I moći će, na kraju, isto pot-
"kulturno-sportsku manifestaciju" ... vrditi Fatima Leho. Na njenu žalost.

* * * PARLAMENTARNA
SKUPŠTINA BiH: lako se čini-
lo da će partijski interesi unutar
vladajuće nacionalističke koali-
cije sve pokvariti, ipak je nadvla-
dala ona mrva razuma u glava-
m'a poslanika Parlamenta BiH.
Desila se "jedna od najradikal-
nijih promjena političkog ambi-
••11 jenta u BiH", kako je generalni
sekretar NATO-a George Robertson nazvao usvajanje Zakona o odbra-
ni. Ovaj zakon zaista suštinski mijenja stvari unutar Bosne i Hercego-
vine i ne radi se tu samo o pozivu za učlanjenje u Partnerstvo za mir
od strane ministara zemalja članica NATO-a, niti o vjerovatnom pri-
jemu BiH (ali i Srbije i Crne Gore) u ovaj program sredinom naredne
godine. Ono što je historijsko u ovoj odluci jeste vraćanje jednog od obi-
lježja suverenosti, koja, po definiciji, svaka zemlja ima, pod okrilje drža-
ve BiH. O odbrani BiH će se, ma koliko to izgledalo apstraktno, odlu-
čivati na nivou države, a zemlja će, ma koliko izgledalo nemoguće,
imati jednu vojnu strukturu. Istina, nezamislivo izgleda da bi agresiju
bilo kog od susjeda BiH na njen teritorij zaustavljale jedinstvene od-
brambene snage ove zemlje, ali isto tako je ulazak BiH u Partnerstvo
za mir (uz boravak snaga SPOR-a) dodatna garancija da do takve agre-
sije ne može ni doći. Bilo kako bilo, ova zemlja je stvorila strukturu koja
će, u nekim budućim vremenima, biti daleko više od političke prokla-
macije izdate pod pritiskom međunarodne zajednice ili udovoljavanja
evropskim institucijama.
• • Skidanje
SDA:
glava politički nepodo-
bnim Bošnjacima sport
je kojim se SDA, sa ma-
nje ili više uspjeha, bavi
već evo ima godina. Da-
leko od toga da su uradi-
li onoliko koliko su htje-
li. O neuspjehu u egze-
kucijama zorno svjedoči kuknjava kako SDA ne može biti od-
govorna za vlast jer nema svoje, partijski profilirane i poslu-
šne; ljude na ključnim mjestima. No kako im, izgleda, sve te-
že ide sa uklanjanjem nepravovjernih sa viših funkcija (vidi
pod Zlatko Miletić), to je Tihiću & co preostalo da udaraju
na nižim, "manje važnim" mjestima. Smjena načelnika opći­
ne Kakanj Mensura Jašarspahića najočitiji je primjer glupe,
politički kratkovidne politike koju vode izborni pobjednici u
Bošnjaka. Bez ikakvog objašnjenja, odnosno jedino zbog toga
što je Jašarspahić član SDP-a, lokalni esdeaovci su mu izgla-
sali nepovjerenje. Uprkos potpisima podrške oko 13 hiljada
građana prije pola godine, unatoč podršci koju J ašarspahić
očigledno ima kod onih koji su najhitniji i o kojima se, izgle-
da, brinuo posljednjih osamnaest mjeseci. "Slučaj Kakanj" je
još jedan argument više u prilog kampanji koju vodi Centar
civilnih inicijativa da načelnike općina ubuduće direktno bi-
raju gra'đani. I da ti načelnici budu njihovi, a ne poslušnici
vladajućih partija, ,.ma kako se one zvale.

16 DANI 5. 12. 2003.

• loš potez • • grozan potez
• • • VLADA FBiH: Takrničarski duh koji vlada među federa lnim
mudracima, prošlim i došlim, naprosto je fascinantan. Riješili su, čini
se, pošto-poto zabilježiti se u Guinnessovu knjigu rekorda, a cilj je
"strovalit" što veći broj firmi. Državnih, naravno. Odavno je "na redu"
aviokompanija Federacije BiH (simboličnog imena) Air Bosna. Vla-
da Federacije BiH tražila je, i dobila, sanacioni program za Air Bosnu,
na osnovu kojeg treba odlučiti o sudbini jedine nacionalne aviokom-
panije. Institut za saobraćaj (IPSA) u programu je naveo da bi Air Bo-
sna već 2005. godine mogla imati pozitivne rezultate poslovanja. Sa-
da, pošto se postiglo da se firma dovede do kolapsa i pošalje na čeka­
nje jedino što ima (radnike), federalni vizionari su razmatranje traže-
nog programa poslali na čekanje do kraja godine. Čini se da smatraju
da ova godina zaslužuje šlag - za jedini praznik koji se u BiH slavi kao
"naš'', počastit će podanike odlukicom o sudbini avioprevoznika čiji su
radnici na čekanju (mašta taj izraz značio), letovi suspendirani, a iznaj-
mljene letjelice vraćene. Možda svemogući ljudi u Vladi Federacije još
samo traže načina kako da, u skladu sa žalom za bivšom državom i in-
teresom da razvijaju Jugoslavenski aerotransport (popularni JAT), je-
dnostavno objave: Air Bosna kaputt! Jer, sve upućuje samo na takvu
objavu. Odavno je jasno da tu niko ne misli ništa ozbiljno raditi.
* GRAD SARAJEVO:
U planovima raspodjele ·
budžeta za narednu godi-
nu, vijećnici Grada Saraje-
va posebno su podvukli:
za izgradnju zatvorenog
bazena Otoka planirano je
3.000.000 KM. Praktično,
to je skoro četvrtina sume
kojom raspolažu. Moguće
je da će baš zbog toga ovaj
prijedlog naići na negodovanje pojedinaca, i pored višegodišnje priče
da Sarajevu treba zatvoreni bazen. Jedini koji je za sada dobilo, bio je
zapravo onaj koji nas je natjerao da još jednom shvatimo da nismo svi
"jednaki". No, u ovom slučaju bazen ne znači užitak za "elitu", ne znači
prestiž ili rasipništvo. On predstavlja potrebu da se ovdašnjoj mladeži
ponudi sadržajniji društveni život, nešto što će ih skloniti s ulice barem
na tren. Gdje ih alkohol i droga lako pronalaze najčešće zbog tog hro-
ničnog nedostatka sadržaja, besperspektivnosti i monotonije. Planovi
gradskih vijećnika znače, između ostalog, i mogućnost da već naredne
godine predmet Plivanje ili prijemni ispit difovci ne polažu u neka-
kvom hotelu. Kada već ne mogu imati vlastiti bazen, moći će barem
koristiti gradski. Pored svega nabrojanog, koliko je uopće glavnih gra-
dova u svijetu bez makar jed nog zatvorenog bazena?! Istraživanja koja
bismo u tom pravcu proveli vjerovatno bi za ovdašnju javnost bila po-
ražavajuća. Aferim vijećnicima Grada Sarajeva, makar im to bio jedan
od prvih pozitivnih i konkretnih poteza koje su povukli.
DANI 5. 12. 2003.
eee ZLATKO BUR-
SAĆ: Ministar prometa i
komunikacija Kantona
Sarajevo nastavlja kora-
čati stopama svog pret-
hodnika, slavom ovjen-
čanog Zahida Pite. Sli-
čno kao i Pita, ni on ne
zna riješiti pitanje lojal-
ne i nelojalne konkurcn-
' cije među sarajevskim
taksistima. Također, ni za Bursaća, kao ni svojevremeno za Pitu, ne
manjka svakodnevnih poziva da podnese ostavku. A ne manjka, ru-
ku na srce, ni razloga zbog kojih bi to trebao učiniti koliko sutra. Svo-
jim neznanjem i nesposobnošću, Bursać će lokalni problem slabih za-
kona, manjka posla i viška nekolegijalnosti među sarajevskim taksis-
tima učiniti problemom svih ljudi koji žive i rade u glavnom gradu
BiH. Na demonstracije taksista te blokadu saobraćaja u centru gra-
da koju su danima najavljivali Bursać je gledao gotovo blagonaklono.
Onda je odbrusio: "Nećemo dozvoliti blokadu grada." I kada se či­
nilo da će se suprotstaviti maltretiranju nedužnih građana nekim kon-
struktivnim rješenjem problema udruženja Sarajevotaxi, Bursać je
odabrao liniju manjeg otpora, odnosno - blokadu grada. Doduše, u
" mekšoj varijanti", od 12 do 16 sati, da se građani previše ide naljute,
a i da taksisti provedu svoje. Još je vispreni ministar uputio stupidni
apel građan ima "da se što manje kreću u pravcu Centra i Starog Gra-
da"!? A u 16 i minut? Pa, ništa, opet će se nezadovoljni taksisti i ne-
sposobni ministar prepucavati, što uživo, što u medijima. A građani
Sarajeva će biti presretni što im je ukinut dnevni "policijski sat".
* MILAN JELIĆ: Najavljeni odlazak Jusu-
fa Pušine u Istanbul na mjesto generalnog
konzula BiH, izgleda, jako stimulativna dje-
luje na njegovog nasljednika u fotelji predsje-
dnika Nogometnog saveza BiH. Kako se Pu-
šinin zloduh polagano izvlači iz prostorija
NS-a BiH , tako na sto dolaze pitanja kojima
se ovaj savez poodavno trebao baviti, ali ni-
kad to nije učinio, najčešće jer je bilo važnije
putovati svijetom i trošiti pare na "širenje is-
tine o Bosni". Delegacija NS-a BiH na čelu sa
Milanom Jelićem zaputila se na pravo mjes-
to, u Parlamentarnu skupštinu BiH, kod predsjedavaj ućeg Zastu-
pn i čkog doma Nikole Špirića, kako bi se konačno počelo nešto
konkretno raditi na pravoj stvari - zakonu o sportu. Nije nikakvo
čudo što su predstavnici najpo pularnijeg sporta u BiH započeli pri-
ču o nacrtu zakona koji bi konačno trebao riješiti brojne zamršene
probleme sportskih klubova i udruženja, od finansiranja do organi-
ziranja. Ali je čudo što nisu čekali, kao Pušina za svojih deset naj-
težih godina, da im neko pokuca na vrata, donese usvojen zakon i
kaže: "Izvolite, gospodine predsjedniče." Jelić je obećao Špiriću da
će se nacrt zakona o sportu, na kojem će raditi ekspertni tim NS-a
BiH i Olimpijskog komiteta BiH, naći pred poslanicima u naredna
tri mjeseca. Sasvim dovoljno da i najneinformiraniji sportisti, spor-
tski stručnjaci i radnici u sportu promisle kakav im to zakon treba
i kakav zakon će oko nčati katastrofalne uvjete u kojima se natječu
maltene svi profesionalni sportisti u ovoj zemlji.
17
 l
Ekskluzivno: Predsjednik države od premijera Federacije

Po istom receptu po kojem je Donald Hays ušao u završnu

fazu sahranjivanja BH Telecoma i HT-a Mostar za račun
kriminalnog Eroneta, Dragan Čović je naumio beto_nirati
višegodišnju pljačku Federacije, Elektroprivrede BiH i
rudnika uglja za račun kriminalnog otimača mostarskog
Aluminija Mije Brajkovića
Piše: Senad Pećanin Elektroprivrede Herceg-Bosne.
Nekoliko detalja iz Čovićevog
" SOKO" MOSTARSKE PRI- pisma plijeni posebnu pažnju. Pri-
vatizacije, aktuelni predsjedavaju- je svega, iz pisma je jasno da je Mu-
ći Predsjedništva Bili Dragan Čo­ jo Hadžipašić prilikom nedavnog
vić, naučio je od Donalda Haysa hodočašća Brajkoviću već dogovo-
kako najefikasnije zaštititi krimi- rio i obećao da se cijene struje za
nalce u Federaciji: poslati pismo potrebe Alumin~a neće mijenjati u
(vidjeti okvir) premijeru Vlade 2004. godini. Hadžipašić je to uči­
Ahmetu Hadžipašiću Muji i pre- nio unatoč upozorenjima o kreta-
cizno mu objasniti šta se od njega nju cijena struje na evropskom trži-
očekuje. štu i činjenici da Elektrbprivreda
Po istom receptu po kojem je BiH i rudnici uglja prodajom stru-
Donald Hays ušao u završnu fazu je za Aluminij godišnje gube preko
sahranjivanja BH Telecoma i 30 miliona maraka. Ništa mu nisu
HT-a Mo~tar za račun kriminal- značile ni informacije da na izvozu
nog Eroneta, Dragan Čović Soko struje na ovaj način zarađuje samo
je naumio betonirati višegodišnju Aluminij: prosječna plaća oko hi-
pljačku Federacije, Elektroprivre- ljadu njegovih uposlenika u prosje-
de BiH i rudnika uglja za račun ku je pet puta veća od plaća 14.000

KOLEKTIVNA KRIVICA Najvećoj bošnjačkoj stranci ostaje da se vadi na koefici· nje nije argument za ispunjenje ČO­
vićevih vizija "tržišnog gospodar-
jent inteligencije Muje Hadžipašića i njegov provincijaln~ mentalitet sklon slugan·
stva": prvo, danas fali CK koji će
skom ispunjavanju čak i najpogubnijih zahtjeva "međunarodne za:jednice". No,.., narediti Vladi da naredi Elektropri-
unaprijed amnestirati od odgovornosti ostale lidere SDA - Tihića, Terzića, Cengi- vredi BiH da svjesno ide u gubitak
.., prodajući struju ispod nivoa trži-
ća, Muratovića, lzetbegovića, Palavrićku, Corhodžića„. - bilo bi jednako glupo šnih cijena; drugo, Aluminij je tada
kao što je sramna njihova dosadašnja šutnja o Aluminiju i Eronetu bio državno preduzeće, za razliku
od današnjeg, koje je Brajković oteo
kriminalnog otimača mostarskog rudara koji isporučuju ugalj Elek- člani šef države BiH nema nika- od Federacije kriminalna mijenjaju-
J
Aluminija Mije Brajkovića. troprivredi BiH. · kvih ovlasti u vođenju ekonomske ći vlasničku strukturu.
Čovićevo pismo otkriva i nai- politike, u njemu nema nikoga ko Na kraju, ali nikako najmanje va-
Pismo jasne namjere vnost s kojom je Sulejman Tihić bi se upitao o svrsishodnosti potpi- žno: treba obratiti pažnju na spisak
Srećom, na prošlonedjeljnoj sje- ušao u potpisivanje pompezno sivanja Protokola, koji Dairnler- primalaca ČOvićevog pisma. I da u
dnici Vlade Federacije Muji Hadži- objavljenog Protokola o saradnji Chrysleru osigurava cijenu struje njemu nije navedeno da su kopije dos-
pašiću, liku iz legendarnih viceva o Bili sa DaimlerChryslerom, čiji puno nižu od tržišne, dajući zauz- tavljene zamjeniku Visokog predsta-
Bosancima, nije pošlo za rukom da Debis kupuje struju od Elektropri- vrat pregršt bombastičnih obećanja vnika Donaldu Haysu, njemačkom
sprovede u djelo zapovijesti koje je vrede BiH za potrebe Aluminija, o investiranju u Bili, od kojih, nara- ambasadoru u BiH Von Kittlitzu und
dobio. Naime, nekolicina ministara u koji svoje proizvode prodaje ovoj vno, nakon toga nije bilo ni riječi. Ottendorfu, Miji Brajkoviću i dire-·
Vladi, predvođena Gavrilom Gra- multinacionalnoj kompaniji, gigan- kto1ima Debisa, bilo bi jasno da je pi-
hovcem, spriječila je raspravu na sje- tu euro-industrije. Sada je potpuno Ta divna davna vremena smo rezultat zajedničke taktike poši-
dnici o Čovićevom pismu bez potre- jasno zašto su Čović i Daimler- U svom pismu Soko Čović se ljaoca i primalaca njegovih kopija.
bnih informacija o uslovima prodaje Chrysler išli na potpisivanje formal- poziva i na predratnu praksu po ko- No, spisak primalaca je namjerno ja-
struje Aluminiju i njenim cijenama na no-pravno ipak neobavezujućeg joj je Aluminij dobijao cijenu struje sno naznačen: ovo ima za cilj da kod
evropskom tržištu, te informacija o Protokola sa Predsjedništvom, a ne i za četvrtinu nižu od tržišnih. Dva Muje Hadžipašića izazove isti onaj
poslovanju Elektroprivrede Bili i sa Vijećem ministara Bili: iako tro- su razloga zbog kojih ovo podsjeća- efekat koji ga je nagnao da bespogo-

Ovo ima za cilj da kod Muje Hadžipašića izazove isti onaj efekat koji ga je nagnao da bespog
18 DANI 5. 12 . 2003.
Jismom zatražio '\}nastavi graditi imperij Mije Brajkovića
r
-
DELEGACIJA U POSJETI ALUMINIJU Ahmet Hadžipaši ć,
Dragan Čović i Mijo Brajković, te faksimil pisma predsj ed-
nika Predsjedništva BiH upućenog predsjedniku Vlade FBiH
vomo izvrši sve naloge iz pisma Do- bratskl'h stranaka SDA 1'
na1da Haysa kojim se ubijaju BH Te-
lccom i HT Mostar u korist Deutsche
Telekoma, a kroz kriminalni Eronet.
Kraj bratstva
Predstojećih dvadesetak dana
mogli bi donijeti i najveću poslijeratnu
krizu u Federaciji: do kraja godine
znat će se barem djelimičan rasplet
megapljački federalnih reswsa koje se
godinama odvijaju kroz Aluminij i
Eronet. Ukoliko "p" od pravne drža-
ve postoji u ovoj zemlji, Aluminij će
ili plaćati tržišnu cijenu snuje Elek-
troprivredi BiH, ili će je, po tržišnim
cijenaina, kupovati na drugoj strani,
dok će Eronetu sa istekom poslje-
dnjeg dana ove godine prestati važiti
kriminalna dodijeljena licenca za
operatera mobilne telefonije. Nesu-
mnjivo je da bi ovakav rasplet do-
veo do teških lomova u odnosima
vorno izvrši sve naloge iz pisma Donalda Haysa
DANI 5. 12. 2003.
HDZ-a, ako ne i do pucanja
njihove decenijske koalicije.
D ruga varijanta raspleta \
podrazumijeva nastavak
PlJ'ačke bh. građana, koJ·u i.z \ Do'ta"'LU
l'nteresa moc 'nih Da1·m ler-
Chryslera i Deutsche Tele- 't ~ Oeh•s
koma podržavaju OHR i uti- 1 ' "'
cajne zapadne diplomate. U
ovoj varijanti, najvećoj bošnjačkoj
stranci ostaje da se vadi na koeficijent
inteligencije Muje Hadžipašića i nje-
gov provincij alni mentalitet sklon
sluganskom ispunjavanju čak i naj-
pogubnijih zahtjeva "međunarodne
zajednice". No, unaprijed amnestirati
od odgovornosti o.5tale lidere SDA-
Tihića, Terzića, čengića, Muratovi-
ća, lzetbegovića, Palavrićku, ČOrho­
džića„. - bilo bi jednako glupo kao
što je sramna njihova dosadašnja šu-
tnja o Aluminiju i Eronetu.•
Vlada Federacije BiH ka privlačenju stranih investitora i
n/r dr. Ahmet Hadžipašić, tržišnom gospodarstvu.
premijer Vlade Također želim Vas podsjetiti na
Sarajevo Studij u razvojne strategije Bosne 1
Hercegovine od 2003. do 2007
Poštovani gospodine Premijeru, godine koju je usvojilo Vijeće minis-
tara BiH, kao i na strateške prav-
glede informacija koje sam ce razvoja metalske i elektro-in-
dobio u svezi s pitanjem osigura- dustrije koju je donijela Gospodar-
nja opskrbe električnom energijom ska komora Federacije BiH. U oba-
u 2004. godini jednog od najzna- dvije studije posebno je raglašena
čajnijih gospodarskih subjekta u visoka cijena električne energije za
Bosni i Hercei;ovini, tvrtke Alumi- ukupno gospodarstvo Bosne i Her-
nij d.d. iz Mostara. pozivam Vas da cegov1ne. te također istaknuto da
se na sutrašnjoj sjednici Vlada se izvozno orijentirana poduzeća
Feceracije B1H oč ituje o našim moraJU stimulirati na razne načine.
dogovorima kojima cijena elektri- S obzirom da je Aluminij najveći
izvoznik u Bosni i Hercegovini
HO.\ N/.\ 1.ND HERZECOVIN.<
• 80SX4 ! REltCEGOVINA •• 1
~ 11s 1u ~ .-. cr
to je jedan od načina stimu-
I' A& t>SJ 6D1'' I ! rvv ••• rfi'. ~/)rq'JU/i 6:VrJli.;
J .. ~f)"'"1.9a11. (;},,,/f 11 Vi•i,_ li/'"" f'niid~"'1 liranja - formiranje korektne
,.,,,,fe..,.,tt „,,,.;•
..,.„.,.~
cijene električne energije za
iO'"' i °""RtEGJll~N~~-' f::. ::)Vog velikog potroša:':a/kupca.
Vlada fed<raA..'1ic 5,t-1 =EDf"J.Cl!!41ilO':e 1~~~a 2003 .
nr dt ~~"~ • c--· Had1 1...,.;.u~.
~
91ern11cr Vlade "
• • ~· !.~ Napominjem da je Aluminij i
:::.~nc~<m•Jetu•
~ , $$;-~ u.n cm„ os1g• r.a.nJa opskrt>c': ddculčnom
prije rata kao specijalni potro-
,1cck: 1nf(l("maclj1 koje sam dobio u 'V:.11 I 'PI n.1 ~h JOioocbts1uh sub-Jc kta u Bosn• • šač električne energije imao
eneca1Jon'I u 21)(.): ~o&m )'i!dnOC• od'IAIM:~vam \lu d3 se: na suuai.nJOJ ~!cdro~1
Hcrceto"'""' tvrtke AIWT11n11 d d z. do onma l.oj1m.a c 1)C'N. ckklt~ne:: c~g1JC n«c beneficije prilikom određiva ­
Vlada. fcde:cac1JC Rtlt o.!1\U)C o nai1m =<>"
tu\t po,·ccanJ u 2004 ~cd1ni nja cijene od 20% do 25%.
: • ----"' ,,. ni Pco1okol l>t<:d'iJCdm~"a B1H i Oa1mlcr Ch~.1~~·
01...,m png.Qdon'I r.el1m J as V'-"'""J\'!l .
. • · '>OVI) godin-t' ko•1m
/
đ d"•oroć•a suradnja kroz invt"ICIJsk.C
JC utv1 C'na Jcdoosirano 01kaz1vanJC dugOIV\.
"!!I -·•no••
Gospodine Premijeru, u
1
potp ~nC'lg_ u vcIlac.1 ...vv ·
projul..1c ov~ kompan1~e u Bosni I I·1cn:eeov1n~m u' cdn1"' med'wiarodnim lc.on«f'flOnl
ugovora k~1c& je Bo~nl!. i Heic~i0"'1nll •mala' ov ! te "'l' kOJC su 1skv.aJe s..roju
svezi navedenog od Vas oče­
o~bil)no Stcti ui,;lc:idu • .krod1b1htctu \•la~11 u na )
opt~dfc1JC1UC k= ptjvlatcnJ\) suw11h mvc.it1h>1a 'ut1inom g_o
•spOdarstvu
kujem da Vlada, na sutraš-
I
strate IJC Bo"nt 1 Hcr<:cSo'"ne od JOOl
1 a.ko&r t.chm Va$ podS-JClllt na Stud: iUVOJ:C BH li kaci' ·na s\rtt cSke pra,·.;e fU'-'OJa
do 2007 _god1ne b..OJ_u .te US':'°J1lo V1J e m•n.110 fa t lca komora Federac1)C B1lt. U
mc1~1>~e • et~lvo--1ad'USU1JC koJu J~ don•J\;1a CosPodat~ I:l:tnćnt cner&tJc: u ukupno
1 ~1)C SlucfiJC posW!lo )C nagtalcn.& ""tSOka C')COI- C d,a. izvoz:: •
~t~o Bosne ' H.ct«to'1""- te 1akodc1 is.u.laulo
.-.....~ mora u snm Jhra.ti na 1U11C natane S obvtom da JC AlurnnPJ oaJ~........ '
...--:-
B~• .' Herccptru
iJ
h> Je J
c.lt1cmtr.~ cner:J}c u ovoi veli\..oc pou
oj.a,t&lk
se . •.
,__,1.;
CiDn Od nacina )llmuhfanJ& • fomnr.mJC kOt"~l"tnc ciJCM
.„-ra,na
;,-omik u
Alumt•ij d d Mosu.,r n.IJC samo vehk1
rad c:'cktf~OI
.
njoj Sjednici, odgcvorno ra-
zmotri ovo pitanje, stane uz
zaštitu pokretača gospodar-
skog razvoja u našoj zemlji,
-roSK/
_., t:upac eJcJ..,;ntne <ntrllJC •
:'Upe&
"cc I t\'ot1
_,. maSno&
Utj«&JO" na
pow-o.bb. kupca. N apc>mmJ· ...-„ cb te da o tome izvijesti upra-
~U\ta••• s 9U"u:n Pf3"'0ll'I motc nos1tt cpUcl $-- o benc:fi ' likom
IC •.iwrun•J I pnj• , ••• kao •p<<>J•I•• polroiat ck k111tnc ""'~IJ· omao
odu:d1,·;a.nJa c:i,ene od l0-.4 d(l 1:S'fi
...J. pn I vu i menadžment Elektro-
(io,pOdrn< P"'m~CN, odoo. ozmo•n
privrede BiH.
u. S\.CZ.* navedenoe od Vas ()tcl;."UJem da Vladi ns su1rajnJOJ SJc:dmc.1• ... ~omo~ me .
ovo p1lanj<. Mane uz.zašutu ookrmč• io•pOdatSkOC ravOja U nal<>j zcmlJ• te O to
itv\JeS.ti upravu i mcr:ildžment f.le\ctropnvrc:dc ~-
--= 'o~i ''< ' Uz pozdrav i poštovanje,
\.l~p0z:d.fa11 l p0StOVatljt', ( , to .".•l:·~l(h!C'~~~~/"-
. ; / .'....-·'\ ~~{~~ . rq•"Ćovoc
dr. Dragan Čo·;ić
~~ \ ··J ~~ '
\""·"· ""'~ _Fo o
-
1
!
• OHlt. s„.i.-·o. ·d•..,.1• •,• 0 "•i.- -'.:!?,
l V<lepO>l•nS\''O SR NJ<mačl<. S.r1j/l.o.•lt~R.1. '; ·Voo
""'"""'' d~ ~T rad.ins rosp M Srtol"'~~
„...,..„„. K 1•U•· v·-·-•·•-
„ w...-.
•
>U
Dostaviti:
41ntern.anoaal Gm.bl t.,tosP ~
1. OHR. Sarajevo. ve-
leposlanik D. Hays
čne energije neće biti povećana u
2. Veleposlanstvo SR Njema-
2004. godini.
čke, Sarajevo, veleposlanik A.F.
Ovom prigodom želim Vas pod-
Von l<.ittlitz i Ottendorf
sjeciti na Protokol Predsjedništva
3. Aluminij d.d. Mostar, gosp.
BiH i Daimler Chryslera, potpisanog
M.Brajković
u veljači 2003. godine, kojim je ut-
4. Debis International Trading
vrđena dugoročna suradnja kroz in-
GmbH, gosp. P. Heier
vesticijske projekte ove kompanije
gosp.B.W1erner
u Bosni i Hercegov1n1. Jednostrano
5. a/a
otkazivanje dugoročnog ugovora
kojeg je Bosna 1Hercegovina ima- (Napomena: Sve gramatičke.
la s ovim uglednim međunarodnim pravopisne i slovne greške u ovom
koncernom ozbiljno šteti ugledu i pisnu pripadaju autoru i nisu re-
kredibilitetu vlasti u našoj zemlji ko- zu/ta! grešaka prilikom njegovog
je su iskazale svoju opredjeljenje ukucavanja.)
19
Regionalni ekonomski forum organizira firma ·koja nije u stanju podijeliti
plate vlastitim radnicima y
Firma koja se u Federaciji BiH nametnula kao neprikosnoveni mentor u turnačenju zakona
iz oblasti ekonomije, privatizacije i finansijske discipline, u stvarnosti krši sve zakone i propise
na koje naiđe
Piše: Snježana Mulić-Bušatlija V .
STAJE REVICON
Foto: Elvis Barukčić
irma za istraživačko-ra­ Firma za izdavaštvo,
zvojne usluge i poslovni
konsalting ReYicon arhitekturu, računovodstvo...
d.o.o. iz Sarajeva, 4. i 5. Prema sudskom registru, Re-
decembra ove godine u viconove djelatnosti su sljedeće:
Cavtatu (Hrvatska) organizira Re- izdavanje knjiga, novina, časopi­
gionalni ekonomski forum i već ga sa, magazina, štampanje, knjigo-
uveliko poredi sa Svjetskim eko- vezački radovi, priprema i izrada
nomskim forumom održanim u fe- štampanih materijala, trgovina na
bruaru 2001. u švicarskom odma- veliko, trgovina na malo knjigama
ralištu Davos. i časopisima, računovodstvo, is-
Budući da se u Švicarskoj tada traživanje, savjetovanje, arhite-
razgovaralo o "generalnom gubitku ktonska i inžinjerijska djelatnost,
povjerenja društva prema ekonom- obrazovanje odraslih, vanjska
skim i političkim institucijama", trgovina (uvoz, izvoz), usluge vanj-
·ovo poređenje nije bez pameti, i o ske špedicije, umnožavanje zvu-
Reviconovom skupu uskoro bi se čnih zapisa, umnožavanje audio
mogao orgamz1- zapisa, finansijski zakup, računo-
rati forum na
istu temu. Po- radnicima, kojih je tek 27, redovno
gotovo stoga isplati osobni dohodak!
što Regi-
onalni forum Velik turban, pod njim
organizira hodže nema
"ekonomsko- Revicon se od novembra 1997.,
politička" fir- kada ga je osnovala Socijaldemokrat-
ma koja nema ska partija Bili (Zlatko Lagumdži-
novca ni da ja je potpisao ovlaštenje za upravlja-
svojim nje), u Federaciji BiH nametnuo kao
neprikosnoveni mentor u tumače­
nju zakona iz oblasti finansija, priva-
tizacije i ekonomije uopće, pa redo-
vno, uz svoje ostale djelatnosti (vidi
okvir), organizira komercijalne se-
minare za odrasle, na kojima ih po-
dučava finansijskoj disciplini.
DR. MIRKO PUUIĆ Profesor u
sukobu sa Zakonom o sukobu
interesa
.
vodstvo, knjigovodstvo, djelatnost
. muzičkih i drugih umjetničkih ško-
la koje ne spadaju u redovni škol-
ski sistem.
Nejasno je kako sa 27 zapo-
slenih R-Group stigne raditi sve
ove poslove, ali je činjenica da im
posao sa nekretninama ne ide lo-
še. Naime, Revicon je već sad vla-
snik dva izuzetno atraktivna poslo-
vna objekta u Novom Sarajevu,
koje je kupio za vrijeme dok je
Željko Komšić u toj općini bio na-
čelnik, i to novcem nikad vraće ­
nog kredita Gospodarske banke.
· Istina, ovakav rad je legalan, .ali
problem je u tome što se Revicon
uopće ne može pohvaliti ne samo
finansijskom disciplinom već ni sa osnivačkim kapitalom od
disciplinom u pogledu poštivanja 150.000 KM unovcu, a potom,
zakona i propisa. od 21. 3. 2001. do 17. 2. 2003. i
Samo pet mjeseci nakon osniva- njegov direktor.
nja, 30, 4. 1998. Revicon je već pre- · Kada Ivaniševiću, kao direktoru
rastao u tzv. R-Group i osnovao Revicona, Kantonalni sud u Saraje-
Revizorsku kuću Revsar d.o.o., koja vu zatraži mišljenje o valjanosti upi-
će mu koristiti ne samo za sticanje sa osnovnog kapitala u toj firmi, on
svježeg novca već i za prikrivanje će angažirati - nikog do svoju revi-
stanja na vlastitom saldu. zorsku kuću Revsar. Tako će sadaš-
Među prvim osnivačima Rev- nja direktorica Revsara Alma Ma-
sara bio je Mario Ivanišević, koji linović, vlasnica firme Malina d.o.o.
će već naredne godine (20. 8. u Zenici, izdati Ivaniševiću "Miš-
1999.), ·Ugovorom o promjeni ljenje", u kojem stoji da Revicon u
osnivača, postati i osnivač Revi- 2001. nije imao ni iskazanog ni ne-
cona i njegov stopostotni vlasnik pokrivenog gubitka!?
Redovne plate i honorare u Reviconu dobivaju
DANI 5 . 12. 2003.
 MIZERUA Uloge bronzanog sponzo-
ra, od po 4.000 eura, prihvatili su se
samo Bosnalijek Sarajevo i Croatia
osiguranje, a lvanišević tvrdi da će
ostatak novca za organiziranje seminara (samo
su sponzori trebali učestvovati sa 90.000 eura)
snositi Revicon sam!

MARIN IVANIŠEVIĆ "Šta god da vi napišete, ja vas neću tuž.iti. Evo, ja vam to obećavam. Taman da napišete da sam najveći kriminalac"
A budući da je Revsar na sudu
registriran kao zasebna firma, a ne
kao članica R-Groupa, ovo će
proći sasvim regularno i smatrat
će se mišljenjem "neovisne revi-
zorske kuće".
Disertacija iz profitiranja
I poslije, kada Revicon nagomi-
la dugove, Revsar će ispravljati kri-
ve Drine i, kad god to bude potre-
bno, izdavati "pozitivno mišljenje".
No, vratimo se osnivačima
'Revsara. Među njima su, osim
Ivaniševića, bili j oš i dr. Mirko
P uljić, Alma Ma li nović, Fadil
Šero i Milan Dmitrović, s tim što
je Ivanišević istupio 19. 7. 2001.
godine.
Osim Ivan i ševića, ovdje je ve-
oma zanimljiv lik dr. Mirko Puljić,
koji je bio prvi direktor Revizorske
kuće Revsar. On je na ovoj funkciji
ostao godinu dana, do 30. aprila
1999., iako je dva mjeseca ranije
(22. februara 1999.) postavljen za
zamjenika predsjednika Komisije
za vrijednosne papire (KVP) FBiH.
Istina, tada još nije postojao Za-
kon o sukobu interesa, ali će se
prof. Puljić vrlo brzo sukobiti s
njim, budući da nikada neće istupi-
ti sa mjesta suosnivača niti će povu-
ći svoj osnivački ulog, koji danas
iznosi pet hiljada maraka, a i dalje
će ostati na mjestu zamjenika pred-
sjednika KVP-a.
No, nije ovo jedino što ugle-
dnog profesora Ekonomskog fa-
kulteta "dr. Puljića, čija plata samo
u Komisiji za vrijednosne papire
iznosi najmanje 4.000 KM, dovodi
u konfrontaciju sa federalnim Za-
konom o sukobu interesa. On je,
zapravo, neizbježan lik na ·gotovo
svim seminarima, forumima i sli-
čnim predavanjima koje organizi-
ra R evicon, i na kojima uz obilate
sinekure (kotizacije učešća na Re-
viconovim predavanjima rijetko
kada su ispod 500 KM po jednom
učesniku) drži slovo o tržištu kapi-
tala, korporativnom upravljanju, fi-
nansijskoj disciplini. ..
tvlarin Ivanišević, vlasnik Revi-
cona, pak negira sve. I to da je
Revizorska kuća Revsar članica
R-Groupa, mada to lijepo piše čak
i na njihovom zvaničnom web si-
teu (reviconsarajevo.com), i to da

mo njegovi najvažniji članovi, poput Božidara Matića, Bogića Bogićevića, Mirka Puljića...
DANI 5. 12. 2003. 21
profesoru Puljiću plaća učešće na
seminarima, pa do toga da isti pro-
fesor nema više ništa sa Revsarom.
"Neću ništa da kažem!"
No, nije samo angažman profe-
sora Puljića sporan i zagonetan. U
R-Groupu puno toga je nejasno, po-
čevši od toga otkud Marinu Ivaniše-
viću 150.CXX> KM u gotovini za osni-
vački ulog (istina, on je kazao:
"Ukrao sam - da li vam se sviđa od-
govor?") i koje su njegove obrazo-
vne kvalifikacije, pa do toga ko je,
zapravo, danas direktor Revicona.
Radi se o tome da je Revicon,
iako je u sudu zaveden kao vlasniš-
tvo Marina Ivaniševića, zapravo
privatna firma SDP-a i da se tamo
zapošljavaju samo kadrovi koje
stranka odredi i pošalje. I da redo-
vne plate i honorare od seminara
dobivaju samo njeni najvažniji čla­
novi, poput Božidara Matića, Bo-
gića Bogićevića, Mirka Puljića ...
Tako je SDP 20. marta ove
godine na mjesto direktora Re-
vicona postavio Željka Komši-
ća, nekadašnjeg ambasadora
BiH u Beogradu, a sadašnjeg po-
moćnika gradonačelnika Saraje-
va. Kako je Komšić ovih dana
već presel'o u ured gradonačel­
nika, tako i Mario lvan i šev ić sa-
da tvrdi da je on novi direktor ,
MISTERIJA U R-Groupu puno je stvari nejasno, počevši od toga otkud Marinu
lvaniševiću 150.000 KM u gotovini za osnivački ulog (istina, on je kazao: "Ukrao
sam - da li vam se sviđa odgovor?") i koje su njegove obrazovne kvalifikacije, pa
do toga ko je, zapravo, danas direktor Revicona
ali to ničim ne dokazuje. Ovu
činjenicu nemoguće je provjeri-
ti na zvaničnoj elektronskoj stra-
nici Revicona (tamo uopće ne
pišu imena ljudi iz rukovodstva),
a na Ivani ševićevoj vizitkarti,
osim imena i kontakt-telefona,
nema nikakve titule.
"Ja sam direktor već mjesec
dana", kazao nam je lvanišević, ali
kada smo mu tražili rješenje o nje-
govom postavljanju, i razrješenju
Komši~a, nije nam ga dao. Tako-
đer, ničim :nije dokazao ni tvrdnju
da Komšić više ne prima platu u
Reviconu.
"Neću ništa da kažem, ovo je
katastrofa", jedini je odgovor koji
nam je na ova pitanja dao "dire-
ktor" lvanišević.
Isti odgovor dao je i na pitanje
da li je istina da radnicima Revico-
na već tri mjeseca nisu isplaćene
plate, da vanjskim saradnicima koji
su radili scenu za "Kristalnu pri-
22
REVICONOV POSLOVNI PROSTOR
prekoputa OHR-a (u prizemlju)
zrnu", manifestaciju nagrađivanja
najbolje banke koju organiziraju
svake godine, nisu ni nakon šest
mjeseci isplaćeni honorari, da du-
guju desetine hiljada maraka štam-
pariji u Fojnici, u kojoj šta~paju
magazin Prizma i Porezni savje-
tnik, da Gospodarskoj banci nere-
dovno vraćaju milionski kredit,
zbog čega im je odbila dati još je-
dan, da su neke banke i firme po-
tpuno prekinule sve poslovne
odnose s njima ...
Nakon što smo "direktoru" fir-
me koja druge uči poslovnom po-
našanju sugerirali da "katastrofu"
spriječi tako što će nam pokazati
dokumente koji negiraju naše na-
vode, on je rekao: "Šta god da vi
napišete, ja vas neću tužiti. Evo, ja
U MREŽI
Draga, smanjio sam web
lako je na web siteu Revicona
sve do našeg razgovora sa Mari-
nom lva niševićem (28. 11.) u ru-
brici revizija stajalo da "Revicon
djeluje u suradnji sa drugom čla ­
nicom R-Groupa, revizijskom ku-
ćom Revsar'', te bilo opisano šta
njeni eksperti mogu ponuditi, tri
dana nakon toga ovaj tekst p'e-
trpio je izvjesne izmjene: znatno
je smanjen, i sada se samo u je-
dnoj rečenici spominje da je Rev-
sar članica R-Groupa?!
REVICONOVA ZGRADA u ulici Envera Šehovlća
u Sarajevu
vam to obećavam. Taman da napi-
šete da sam najveći kriminalac."
Forum bez zlata i srebra
Iako je Revicon forum u Cavtatu
spektakulamo najavio putem elek-
tronskih i pisanih medija, uspio je
naći jedva dva sponzora. "General-
nog sponzora", koji je ovu školu
ubleha trebao finansirati sa 25.000
eura, "zlatnog" koji je trebao priloži-
ti 13.000 eura, i "srebrenog'', od ko-
jegje traženo 7.000 eura, nije bilo ni
na mapi, mada su traženi i u drugim
državama u jugoistočnoj Evropi.
Ovaj fijasko lvanišević pravda činje­
nicom da nije bilo dovoljno vreme-
na da agencija McCann Erickson
obavi marketinške pripreme, dok to
nikako ne dovodi u vezu sa činjeni­
com da je firma SDP-a svojim katas-
trofalnim poslovanjem zapravo otje-
rala mecene od sebe.
Uloge bronzanog sponzora, od
po 4.000 eura, prihvatili su se samo
Bosnalijek Sarajevo i Croatia osi-
guranje, a lvanišević tvrdi, pazite
sad, da će ostatak novca za organi-
ziranje seminara (samo su sponzo-
ri trebali učestvovati sa 90.000
eura) snositi Revicon sam!
No, ni do bronzanog sponzora
(Croatia osiguranje) Revicon nije do-
šao na pošten način. Naime, od pro-
šle godine, uz dodjele nagrade najbo-
ljoj banci, Revicon je počeo rangirati
i najbolja osiguravajuća društva. No,
već na prvom rangiranju izbila je bru-
ka Do pred sami kraj rangiranja osi-
guravajućih kuća, koje je rađeno po
važećim svjetskim metodama, najbo-
lje je bilo Sarajevo-osiguranje. A onda
je, dan-dva pred svečano proglašenje,
odjednom odlučeno da se izmijeni
način "mjerenja" uspješnosti osigura-
vajućih kuća i primijeni do sada u svi-
jetu neprimijenjena "matematička
metoda", na osnovu koje je najboljim
proglašeno hrvatsko osiguranje iz Za-
greba (u BiH mu je centrala u Ljubu-
škom) - Croatia osiguranje.
Advokat Miloš Jovović, koji je
vodio rangiranje, nikada nije formal-
no potpisao ovu odluku. Sarajevo-
-osiguranje je tvrdilo da je pokrade-
no, poslalo je i demanti čije je objav-
ljivanje u Reviconovom magazinu
Prizma spriječio Marin lvanišević.
Ta nezaslužena nagrada bila je ula-
•
znica Reviconu u finansijski dobros-
tojeću osiguravajuću kuću. Nekoliko
mjeseci kasnije Croatia osiguranje je
bez razmišljanja prihvatilo da bude
sponzor "Malog Davosa" u Cavtatu.
lako je "Mali Davos" na pragu, u
Reviconu još uvijek ne znaju koliko
imaju prijavljenih učesn ika, a koji za
samo dva dana slušanja stručnjaka
koje je on odabrao, trebaju, ne raču­
najući troškove puta i smještaj, platiti
fantastičnih 990 eura.
lvanišević nagađa da ih ima oko
80, i da ih je najviše iz Bosne i Her-
cegovine. Što, uostalom, i ne čudi.
Jer, bit će da su oni najbolje shvatili
da se za dvije hiljade maraka isplati
pnbližiti firmi koja će ih naučiti ka-
ko lagati i varati, a za to niti kome
odgovarati, niti se trznuti ako ih ne-
ko pokuša nazvati kriminalcima.•
DANI 5. 12. 2003.
Tapija na bosanstvo
O značenju Tih ićevih komplimenata Čoviću za njegovo bosanstvo zbog
apstinencije na hrvatskim izborima
Piše:
lvan Lovrenović

e znam kako je Dragan Čović pri- voreći iz vlastitoga ja, kao apsolutni posjednik vidi kao stranka s izrazito par tikularnim kara-
mio političke komplimente Sulej- kriterija nečijega bosanstva, kao i bosanstva uo- kterom, etničkim i religijskim. Dalje, čovjek je
mana Tihića, svojega kolege iz Pred- pće, on u ovom kratkom a skandalozno arbitrar- baš kao takav na izborima dobio funkciju čla­
sjedništva, ali da su bili vruće užare- nom iskazu uzima sebi slobodu da rangira i do- na Predsjedništva države od glasača koji su po
ni - jesu. Podsjetimo se, Tihića je u zira: Čović ovoliko, Lijanovići i NHI onoliko, Daytonu striktno etnički separirani od drugih
sevdah bacila ČOvićeva javno obznanjena odlu- . "neki intelektualci'', opet, ni toliko... D a budem etničkih glasača, taman kao i druga dvojica ko-
ka da ne pristupi izborima za Hrva tski sabor, i sasvim precizan: gotovo sam siguran da građanin lega mu. Zato im na vratima kroz koja svako-
taj Tihićev zanos zaslužuje da bude citiran i ana- Tihić ovo ne radi ni iz osobne prepotencije, ni iz dnevno ulaze u svoje kabinete i stoji pločica s
1iziran: "Meni je drago što je gospodin Čović nekih jako sofisticiranih zlih namjera, a ne vjeru- onim karikaturalnim i po normalnu pamet uvre-
postupio na taj način i mislim da je to bio jedan jem ni da je svjestan težine političkoga faula koji dljivim natpisom: taj i taj, član Predsjedništva
od doprinosa da u budućnosti Hrvati Bosne i time čini. Prije će biti da je posrijedi nešto dru- iz reda toga i toga naroda. Po svojemu politi-
Hereegovine glasaju samo za parlament i insti- go: ova Tih ićeva gesta je klišej, ona je već soci- čkom identitetu, statusu i funkciji, dakle, Sulej-
tucije Bili i da na taj način potvrde konstituti- okulturna pojava, stanoviti prosjek u ponašanju. man Tihić ne posjeduje ama baš nikak'Ve bosan-
vnost i opredjeljenost za BiH kao svoju domo- Ukratko opisana, to je ono ponašanje kada iks ske.kompetencije, a ako ih ipak javno demon-
vinu. Mnogim strankama koje se u javnosti pro- bošnjačke nacionalnosti ipsilonu neke druge na- strira, onda se mora reći da se tada politički la-
movišu kao bosanske stranke više nego HDZ, cionalnosti komplimentira da je pravi Bosanac, žno predstavlja i ponaša kao uzurpator.
kao što je NHI ili Lijanovići i mnogi drugi in- pri čemu se nekako podrazumijeva da je iks na- Ostaje, na kraju, pitanje Hrvata, n}ihovoga
telektualci iz Bili, i za koje smo smatrali da su dležan za davanje takve verifikacije, a da je za ip- dvojnog državljanstva i njihovoga glasanja za
daleko veći Bosanci od HDZ, odnosno od go- silona pravo čudo što ju zaslužuje; on je u svakom H rvatski sabor. I na ovom mjestu i drugdje pi-
spodina Čovića, sada je gospodin Čović poka- sl učaju nekakav politički egzot, skoro da bi ga sao sam mnogo puta o toj nesreći, i neću još je-
zao da je više bosanski orijentiran od njih." trebalo u muzej, pod staklo... dnom gnjaviti čitatelje. Ali, stranački lider i
državnik Tihić morao bi znati da nema nikakvo
Stranački lider i državnik, Tihić bi morao znati da nema nikakvo pravo docirati o tome, barem iz dva-tri razloga.
Prvo, upravo je država koju on predstavlja pra-
pravo docirati o dvojnom državljanstvu. Upravo je država koju vno-politički garant toga instituta, i on umjesto
da ga kritizira, morao bi ga bezrezervno pošto-
on predstavlja pravno-politički garant toga instituta, i on vati i podržavati'. Drugo, ni država koju on pred-
stavlja, ni stranka koju on vodi nikada otkako je
umjesto da ga kritizira, morao bi ga apsolutno i bezrezervno sa Zagrebom institut dvojnoga državljanstva po-
poštovati i podržavati. Astranka koju vodi nije nikada ništa tpisala, nije uradila baš ništa da se on ur edi su-
kladno normalnim demokratskim i civilizira-
uradila da se on demokratski uredi. Tihić najbolje zna zašto nim uzusima (tako da se odrede modusi glasa-
nja na izborima, porezne i vojne obaveze, itd).
Odavno smo se od naših političara prestali Upravo zato što je tako, što se radi o pojavi, Zašto SDA nikada na tome nije inzistirala, za-
nadati točnosti i tečnosti jezika ili, nedajbože, stvar ijest ozbiljna. No, dokju doživljavamo kao što ne inzistira ni danas? To, valjda, najbolje zna
eleganciji stila. Uzmimo u obzir samo politički dio svakodnevnice, ona je samo politički fol- njezin predsjednik, ali ga ovdje nitko o tome ne
aspekt Nekoga sitnošićardzijskoga rezana mo- klor. Može vas veseliti ili iritirati, a može bacati pita. Napokon, Tihić kao da nikada nije čuo za
žda se u njemu još i može naći, ako se stvar sve- u depresiju i tjeskobu, već prema vlastitom uku- bolnu ranu Krajine, u kojoj i cijelih osam godi-
de na golo dnevnopolitička nadbijanje s opozi- su, inteligenciji i pragu podnošljivosti, no to sve· na nakon rata ostaje da tinja duboki jaz među
cijom, pa se Tihić zaima u Čovića tako što će ipak ostaje da se nosi kao osobni prtljag. Ali de- Muslimanima, a on se između ostaloga mani-
ocrniti NHI i Lijanoviće, a kolega će mu to pr- monstrirana javno, kao iskaz najvišega strana- festira i ogromnim brojem slučajeva ne samo
vom prilikom vratiti... A moglo bi se, ostajući u čkog i državnog funkcionara, pojava najedanput dvojnih državljanstava nego i muslimansko-
istom čaršijsko-političkom ključu, stvar obrnuti dobija posve drukčije dimenzije, i zahtijeva dru- -hrvatskoga nacionalnog optiranja (o čemu
i naglavačke, pa spekulirati o nekakvom Tihi- kčije odgovore. je u prošlom broju Dana sjajno reportirala ko-
ćevom "lukavstvu", kojim on ČOvića pohvalom Najprije, što Sulejmanu Tihiću daje politi- legica Mulić-Bušatlija).
za bosanstvo ustvari opako denuncira i potko- čko pravo na ovakvo atestiranje nečijega bosan- Dokle god Tih ićeva stranka, iJj on sam
pava u HDZ-u ... No, i jedno i drugo rađe osta- stva? Takvo pravo mogao bi mu dati samo nje- kao državnik, nekojega vraga pozitivno i kon-
vimo dvojici kolega, neka rješavaju sami, jer je gov politički status, identitet i funkcija. A od če­ struktivno ne porade na normalizaciji ovih
malo previše gadljivo t ime se baviti. ga se to troje sastoji? Čovjek je predsjednik dubinskih anomalija, svaka njihova priča o
Po implikacijama mnogo je ozbiljniji način stranke koja se sa stanovišta bilo kojega bosan- bosanstvu bit će samo providna hipokrizija i
na koji Tihić podjeljuje tapiju JJa bosanstvo. Go- stva i programski i po svojoj političkoj baštini politička uzurpacija. •

DANI 5. 12. 2003. 23

 V •

Sta je pozadina nagodbi tužiteljstva u Haagu sa optužer

24 DANI 5. 12 . 2003 .
rima, te kakve su posljedice dogovora gospodara pravde i gospodara smrti

Nakon sve većeg broja kritika udruženja porodica žrtava genocida zbog nagodbi Tribunala sa počiniteljima
ratnih zločina, Dani istražuju razloge "dogovora" i posljedice po one kojima se dostojanstvo vraća u Haagu
Piše: Emir Suljagić {specijalni E nes i Be rnes Hadžić bili su u prekinuo je pretres, savjetujući
dopisnik Dana iz Den Haaga) ranim tridesetim kada su ugura- Nikolićevoj odbrani da razgova-
ni na kamipn u posljednjoj sku- ra sa svojim klijentom i sazna da
noći 30. sep tembra pini zatvorenika . Niko osim li on želi odgovoriti na pitanje
1992„ posljednjih če­ upravnika logora Dragana Niko- Habibe Hadžić. Nakon deset mi-
trdeset preživjelih lića Jenkija nije znao gdje leže nuta Dragan Nikol ić je pristao da
ugurani su u kamion. njihova tijela. odgovori. I pored toga što je i ra-
Odvezeni u mrak, ne- Hadžićeva, ne sasvim sigu rna nije, prizn ajući krivicu, o tkrio
koliko sati kasnije strijeljani su i da je Nikolić uopće u sudnici, po- gdje se nalazi ta masovna grobni-
pokopani. Njihovom smrću za- digla je glavu i, dok su se suze sli- ca, Niko l ić je u sudnici, još je-
tvoreno je posljednje poglavlje u jevale niz obraze, jedanaest godi- dnom, položio račune.
višemjesečnom postojanju logo- na najcrnjih slutnji poteklo je iz "Što se tiče njenih sinova, oni
ra Sušica. Nadomak Vlasen ice, nje. su odvedeni na Debelo brdo i go-
ovaj logor je sve do jeseni 1992. "Ne! Oni nisu živi. To Jenki re likvidiran i." Niz lice Habibe
ostao izvan dosega međun aro­ zna. Molila bih samo, ako zna u Hadžić skotrljala se ·p rva suza.
dnih promatrača i novinara. Ka- kojoj su grobnici, da ih majka "To su bili ljudi koji su izrazili
da je zatvoren u septembn.1 , po- dostojanstveno sahrani Moj muž želju da ostanu u Vlascnici. Me-

MADE IN USA "Nagodba", pravni mehanizam nepoznat u kontinentalnom pravu,

u anglosaksonskim zemljama predstavlja jedan od ključnih instrumenata sma·
njivanja ogromnog tereta koji leži na sudovima. Prema nekim studijama, u
Sjedinjenim Američkim Državama "devedeset, a možda i devedeset pet posto
svih presuda temelji se na potvrdnom izjašnjavanju o krivici", dok se samo
najlakši prekršaji rješavaju suđenjem
sljednja gru pa preživjelih je eli- je isto bolestan, često plače, kri- đu tim ljudima bili su Enes i
minirana, vjerovatno po naređe­ je se u šupi, ja odem za njim ... Bernes." I još jedna. "Oni su ugla-
njima sa samog vrha. Molila bih Dragana da mi kaže u vnom bili bez dokumenata; koli-
Krhka, skoro slijepa žena ko- koj oj su grobn ici, da ih majka ko se sjećam, jedan od njenih si-
ju je poslužiteljica pod ruku uve- ukopa." nova bio je u tcksas jakni." I čita­
la u sudnicu, bila je'još jedna od va rijeka suza, koja je tekla u tiši-
stotina hiljada žrtava bosanskog Od Biljane do Jenkija ni prekidanoj samo Nikolićevim
rata. Habiba Hadžić je u ljeto Dragan Nikolić, sadista i ubi- riječima.
1992. iz svoje kuće u Vlasenici ca po sopstvenom priznanju, Započevš i sa priznanjem Bi-
odvedena u Sušicu. U jednom od prošle jeseni očitova o se krivim ljane Plavšić, druge osobe u reži-
kampova čija je osnovna namje- za zločine protiv čovječn osti, a tu- mu koji su 1992. uspostavili bo-
na bilo mučenje, H abiba je dobi- žiteljstvo će zauzvrat za njega tra- sanski Srbi, od proljeća ove godi-
la dijabetes, desna ruka joj je slo- žiti kaznu od 15 godina zatvora. ne oko deset optuženih na Sudu
mljena i otada beskorisna. Njena Moralna dilema pred kojom su u Haagu priznalo je krivicu. U
dva sina, Enes i Bernes Hadžić, se u njegovom slučaju našli tuži- samom procesu nagodbi, odno-
ostala su u logoru dugo nakon telji, nije mala. I kao što je jedan sno "sporazuma o izjašnjavanju o
što je ona puštena na slobodu . od njih, pod uvjetom anonimnos- krivici", tužitelji su uglavnom za-
Nikad ih više nije vidjela. Uvje- ti, rekao Danima - nijedna takva vršavali sa brojnim i dragocjenim
r ena da su mrtvi, jedini razlog odluka nije donesena olako.
•
informacijama koje ponekad pri-
zbog kojeg je imala volje da živi Sudac Wolfgang Schomburg, je toga nisu ni imali, a optuženi
bio je da pronađe svoja dva sina. predsjedavaj u ći sudskog vijeća, sa znatno ublaženim kaznama.

DANI 5. 12. 2003. 25

 Kako je osuđen ''Teflon Don''
John Gotti, poznat u SAD-u kao
"Teflon Don", tri puta je optužen
pred saveznim američkim sudom
i tri puta je izmicao pravdi, sve
dok se tužitelji nisu nagodili sa
„
jednim od njegovih ubica. Pošto
je Sammy "The Bull" Gravano
pristao da svjedoči protiv svog
"Nagodba", pravni mehani-
zam nepoznat u kontinentalnom
pravu, u anglosaksonskim ze-
mljama predstavlja jedan od klju-
čnih instrumenata smanjivanja
ogromnog tereta koji leži na su-
dovima. Prema nekim studijama,
u Sjedinjenim Američkim Drža-
vama "dev;edeset, a možda i deve-
deset pet posto svih presuda te-
melji s~ na potvrdnom izjašnjava-
nju o krivici", dok se samo najla-
kši prekršaji rješavaju suđenjem.
I u većini slučajeva tačke optu-
žnice k.oje u tom procesu budu
odbačene, nose v~ću kaznu nego
preostale tačke optužnice.
Da li, međutim , takav metod
ima svoje mjesto na sudu na ko-
jem se sudi za neke od najstrašni-
jih zločina počinjenih u dvadese-
tom stoljeću? Na sudu na kojem
se sudi za spaljivanje djece u ga-
ražama ili za masovna silovanja,
sudu na kojem je jedan od optu-
bossa, Gotti je osuđen na doži-
votnu robiju, i umro je u zatvoru.
Pokajnici na Haškom sudu su do
sada, osim u jednom slučaju , u
pravilu pristajali da svjedoče na
drugim suđenjima i istražiteljil"la
ukazali na nove moguće tragove
u njihovoj istrazi.
ženih oružjem primorao dvojicu PRAVO NA KAZNU Kolika je adekvatna kazna za nekog ko je
braće na međusobno općenje, a naredio strijeljanje osam hiljada ljudi? Za takvo zlodjelo, većina
drugi, pak, naredio ubistvo više žrtava ne može zamisliti ništa osim smrtne kazne. Sve i da na
od dvije stotine ljudi i kao' pse ih Haškom sudu postoji smrtna kazna, to bi bio povratak u barbari-
pobacao u stotine metara duboki zam devedesetih, kazna od koje niko ne bi imao koristi
kanjon? ne na Tribunalu. ficirao jedinice, ljude te naredbo-
Na drugoj strani te. jednačine Harmon, koji je bio tužitelj na davce zločina. On je otkrio i ma-
je pitanje: kolika je adekvatna ka- suđenju Radislavu Krstiću i Ti- sakr u Domu kulture u Polici,
zna za nekog ko je naredio strije- homiru Blaškiću, učestvovao je i koji, za razliku od Branjeva, nije
ljanje osam hiljada ljudi? Za ta- u sporazumima o sklapanju kri- preživio niko.
kvo zlodjelo, većina žrtava ne vice sa Biljanom Plavšić, Draže- Dokazati zločin u Srebrenici
može zamisliti ništa osim sm- nom Erdemovićem, Rankom izvan razumne sudnje, kaže Har-
rtne. Sve i da na Haškom sudu Češićem i, nedavno, Miroslavom mon, nije bilo teško ni tada. Me-
postoji smrtna kazna, to bi bio Deronjićem. Koji su .kriteriji za đutim, sa Erdemovićevim , po-·
povratak u barbarizam devedese- uspostavljanje istine? Možda-je, tom i sa priznanjima dvojice ofi-
OTKRIVENE ISTINE U trenutku kada je Dražen Erdemović stigao u Haag,
niko nije znao za vojno dobro u Branjevu na kojem je 16. jula 1995.,
između deset sati ujutro i dva sata poslijepodne, ubijeno hiljadu do
hiljadu i po ljudi. Erdemović je, onoliko koliko je kao obični vojnik mogao,
identificirao jedinice, ljude te naredbodavce zločina. On je otkrio i masakr
u Domu kultu~e u Polici, koji, za razliku od Branjeva, nije preživio niko
tih, kazna od koje niko ne bi kaže Harmon, uvjerljivo najbolji cira vojske bosanskih Srba - Mo-
imao koristi. primjer Srebrenica. U trenutku mira Nikolića i Dragana Obre-
kada se Dražen Erdemović pre- novića - tužiteljstvo je bilo u sta-
Kazna i istina dao sudu i izrazio spremnost da, nju da na sudu, i pred javnošću,
Haški tribuna! ima još jednu gonjen grižnjom savjesti, prizna naslika kompletnu sliku genoci-
važnu ulogu. I ona je, čini se, po- krivicu, istražitelji nisu znali sko- da. Nikolić i Obrenović dali su
djednako važna, ako ne i važnija ro ništa o zločinu u Srebrenici. tužiteljstvu, ali i žrtvama, podat-
od dijeljenja pravde: utvrđivanje Bio je to genocid bez leševa. ke od neprocjenjive vrijednosti,
istine. "Moj osnovni mandat je Kada je Erdemović stigao u koji će spriječiti svaki daljnji re-
krivično gonjenje ljudi odgovor- Haag, niko nije znao za vojno do- vizionizam. Ukazali su načinje­
nih za zločine . Ako neko dođe i
I
bro. u Branjevu na kojem je 16. nice poslije kojih više neće biti
kaže: 'Kriv sam za ove zločine!', jula 1995., između deset sati uju- moguće poreći zločin u Srebre-
ja sam uspio. Drugo je uspostav- tro i dva sata poslijepodne, ubije- nici.
ljanje istine", kaže Mar'k Har- no hiljadu do hiljadu i po ljudi. Da li je 15 do 20 godina, koli-
mon, tužitelj koji iza sebe ima Erdemović je, onoliko koliko je ko je tužiteljstvo tražilo za njih
dvije od tri najduže kazne izreče- kao obični vojnik mogao, identi- dvojicu, dovoljno? Možda nije.
DANI 5. 12. 2003.
 JAZ IZMEĐU ISTINE I TUGE

Tajna Darka Mrđe

Kada je Darko Mrđa, optužen
za masakr na Korićanski m sti-
jenama u augustu 1992., lje-
tos priznao krivicu za taj zlo-
čin, tužiteljstvo i odbrana su
zajedno traži li 20 godina za
njega. Detalji ·sporazuma, me-
đutim, nisu još uvijek objelo-
danjeni. "Postoji dobar razlog
za to", kaže jedan od tužitelja
koji je bio umiješan u ovaj pre-
dmet. Da li će bilo koji od ra-
zloga donijeti olakšanje poro-
dicama ljudi ubijenih na Kori-
ćanskim stijenama 12.
augusta 1992., nije mogao
otkriti. Ali, bit će da hoće.
Seida Karabašić, predsjedni-
ca organizacije prijedorskih žrta-
va ~Izvor" , na Mrđinom pretre-
su o kazni, izrazila je vrlo preci-
zno nj ihova strahovanja. "Na-
dam se da ove nagodbe i pri-
znanja neće biti na štetu poro-
dica", kazala je ona sudu. I taj
jaz koji, čini se, još uvijek pos-
toji između tužiteljstva i žrtava,
u ovom je času vjerovatno naj-
veći problem kada je o prizna-
njima riječ . Jer, žrtve neće raz-
galiti neiskrene riječi kajanja,
kakve je izgovorila Plavšićeva, pa samo ako poslije priznanja do-
čak ni sasvim iskreni i skoro po- biju priliku da pronađu neku
tresni plač Momira Nikol i ća . vrstu duševnog mira. A to za
Žrt\oe će izvući korist iz ovog pro- početak može biti samo hum-
cesa, koji dobija na zamahu, ka sa imenom.

No, uzme li se u obzir da su i je-
dan i drugi otkrili niz masovnih
grobnica i imenovali druge ofici-
re koji znaju gdje se nalaze osta-
le grobnice, stotine, možda i hi-
ljade žrtava našle su ko n ačni
smiraj.
Naravno, niko od ljudi koji su
napravili sporazum sa tužitelji-
ma nije anđeo. Ali, na sastancima
na kojima je planiran genocid
a n đeli nisu ni sjedili.
Naredbe "s vrha"
Miroslav Deronjić , kojeg je
Radovan Kar adžić u julu 1995.
imenovao za civilnog komesara
za područje Srebrenice, tipični je
pokajnik, ruku prljavih do laka-
ta. Međutim, nakon što je pri-
znao krivicu, De ronjić je, već na
svom prvom svjedočenju, neka-
dašnjeg šefa izravno upleo u sre-
brenički pokolj. Svjedočeći neda-
vno na raspravi o kazni Momiru
Nikoliću, Deronj ić je na sudu re-
kao kako mu je Karadžić na sas-
tanku na Palama, dva ili tri dana
prije pada enklave, izdao naređe­
nje za srebrenički pokolj. "Miro-
slave, to sve pobijte. Sve što sti-
gnete - pobijte. Jesi li me razu-
mio", kazao mu je Karadžić. Bi-
lo je to prvi put da Radovan Ka-
radžić bude doveden u vezu sa
Srebrenicom. I ako to nije dovo-
ljno, Deronjić je otkrio i detalje
sastanka održanog u Bratuncu,
navečer 13. jula 1995„ kada mu
je Ljubiša Beara rekao da ima na-
ređenja "s vrha" da pobije sve sre-
breničke muškarce.
DANI 5. 12. 2003.
Deronjić, koji tek treba da
svjedoči protiv Slobodana Milo-
ševića, otkrio je tek djelić onoga
či m e raspolaže. Stvari su s njim
tekle prilično glatko: optužen za
stravičan zločin s početka rata,
sa mnoštvom dokaza i svjedoka,
Deronj ića je čekala višedecenij-
ska kazna ili doživotni zatvor za
zloč i ne protiv čovječnosti. Su-
očen sa dokazima, D eronjić je
odlučio da potraži izlaz iz te situ-
acije, i dobar dio svog života pro-
vest će svjedočeći protiv ideje ko-
joj je nekad robovao. Kazne na
H aškom tribunalu su u prosjeku
Vaša ekskurz})a.
POSLOVNICA I
Plato Skenderije bb
tel./f ax: 033 263 190,
263 191, 209 012
POSLOVNICA I
Zelenih Beretkih 22
tel/fax: 033 263 330,
033 263 331
POSLOVNICA •
M.M. Bašeskiie 21
tel.: 033 270 060
između deset i petnaest godina, a
to ipak nema mnogo veze sa tuži-
teljstvom.
Koje su, dakle, prednosti nago-
dbi? "Dolazimo do dokaza . do
kojih u suprotnom ne bismo mo-
gli doći. U stanju smo pokazati
kompletnu istinu o nekom doga-
đaj u , dakle i historija ima koristi
od toga", kaže Harmon.
Sve su to stvari koje su tako-
der i u interesu žrtava. Zašto on-
da žrtve uglavnom burnim nego-
dovanjem reagiraju na nagodbe?
Prvo, zato što nijedna kazna uis-
tinu nije dovoljna za ono što je
-+~ J8~8
555KM
+. be5fl8'tn8 v1a
+ltr+7! Z
veći :ia bosanskih žrtava preži-
vjela. Uistinu, ljudska pravda ne
može nadomjestiti ono što su
preživjele žrtve u Srebrenici, pri-
jedorskim logorima smrti, klani-
cam a u Brčkom ... Oči gledno je
onda da u lancu između tužitelja
i žrtava, u čije je ime sud osno-
van, nedostaje neka karika. Za-
što? Nekada je to rezultat tajno-
vitosti postupka, jer kada spora-
zum između okrivljenog i tužite-
lja uključuje i svjedočenje, dobar
dio stvari koje on ili ona imaju
reći, ostat će skriven izvjesno
vrijeme. •
od piramida
do hardrock·a
27
· - --- ----

Zamijenite Opel. Svježe ideje za

bolje automobile.

za
I
•

••• i pritom uštedite 2.222 KM!

Zamijenite vaš stari automobil, bez obzira na marku i starost za novu Astru i uštedite 2222 KM! Vaš stari
automobil otkupit ćemo po tržišnoj cijeni, a ako je stariji od 10 godina, besplatno ćemo ga reciklirati i u oba
slučaja cijenu novog umanjiti za iznos uštede. Akcija "Ovo za novo" vrijedi i za druge Opel modele.
Ušteda u akciji "Ovo za novo" prilikom kupovine Agile, Corse, Merive i Comba Tour iznosi 2.222 KM,
Zafire 3.333 KM, a Vectre i Vectre GTS 4.444 KM!

Veoma povoljna kupovina na bosanskohercegovačkom tržištu je bogato opremljena Astra NJoy. Vi i vaša
porodica uživat ćete u bogatoj serijskoj opremi: klima uređaj ABS • zračni jastuk za vozača i suvozača
radio-CD player sa kontro lama na volanu električni podizači prednj'ih stakala • volan presvučen kožom
prednja svijetla za maglu„.

ŽIVINICE: Auto centar SUS SARAJEVO: Bosna Auto WAG BIJELJINA: Auto centar Nešković d.o.o. PRIJEDOR: Bel - Auto d.o.o.
Magistralni put b.b. lnd. Z.Maline, Živinice UI. Topal Osmon Paše bb, Sorojevo Srems~a 3, Bjeljina Rud i Čajevca 5, Prijedor
Tel: (035) 743 9fn Tel: (033) 653 810 Tel: (055) 201 306 Tel: (052) 234 666

SARAJEVO: lmšir Export - Import BANJA LUKA: Auto centar Banja Luko d.o.o. MOSTAR: Auto centa r Boras
Soukbunar 4 -19, Sarajevo Mladena Stojanovića 111, Banja Luko Konjusi bb, Mostar
Tel: (033) 263 761 Tel: (051, 332 500 Tel: (036) 351 668

Vozilo prikazano služi samo kao ilustracijo. Detaljne informacije o akciji "Ovo za novo" potržite kod svih ovlaštenih Opel partnera. Akcijo
"Ovo za novo" troje do 31.12.2003. i ne odnosi se no Astru nivoa opreme Primo I Corsu Essentio bez dodatnog Osnovnog paketa opreme.
Pobiti sve!
Kad vidimo sa koliko se ravnodušnosti i cinizma Milošević u Haagu
odnosi prema svojim žrtvama, jasno je da je to čovjek kome ljudski životi
znače taman koliko i opušci cigareta na ulici
"TO SVE TREBA POBITI. SVE ŠTO STI-
gnete", glasila je naredba koju je Radovao Ka-
radžić saopćio Miroslavu Deronj iću, predsje-
dniku Kriznog štaba u Bratuncu, prilikom
njihovog susreta na Palama, dva dana prije
pada Srebrenice. Četrnaestog jula 1995. Ka-
radžić telefonira Deronjiću i izdaje mu novu,
šifrovanu naredbu: "Miroslave, roba mora bi-
ti do zore u magacinu. Ne tu, već negdje dolje."
Pod " robom" se podrazumijevalo 2.000 mu-
škaraca, Bošnjaka zarobljenih u Srebrenici.
Ovo je dio iskaza pomenutog Deronjića, ta-
kode haškog optuženika, koji je prošle sedmi-
ce svjedočio na suđenju bivšem jugoslaven-
skom predsjedniku Slobodanu Miloševiću.
Miloševiću takva naredba "zvuči nevero-
vatno". Zar da čovjek koji, je li, ni mrava ne
bi zgazio, tako nešto naredi ? Ma, haj'te,
molim vas! Zar general Zdravka Tolimir,
pozivajući se baš na Karadžića, nije uoči na-
pada naredio svojim snagama da j amče si-
gu rnost srebreničkim civilima i da poštuju
Ženevsku konvenciju.
Milošević je bio lukaviji od Hitlera. Etničko čišćenje je
provodio sa maslinovom grančicom u reveru svog šinjela,
a naredba akterima "zajedničkog zločinačkog
poduhvata" podrazumijevala se sama po sebi: pobiti sve,
a ja ću dotle propagirati mirno rešenje problema
Valjda su osam hiljada kostura ubijenih
srebreni čkih civila, od kojih većina još če­
ka na smiraj u bosanskoj zemlji u Potočari­
ma, dovoljno uvjerljiv dokaz o tome kakav
je stvarni smisao imala naredba na koju se
Milošević pdziva.
Pobiti sve! To morbidna nadah nu će
postoja lo je među srpskim šovinistima i
prije i poslije Srebrenice. Bivšem bankaru
i komunističkom aparatčiku, ubici svog ku-
ma koji ga je ustoličio kao partijskog vođu
Srbije, to nadahnuće nije bilo strano. Je-
dnog oktobarskog dana 1998. godine druš-
tvo na njegovom kanabetu mu je pravio
američki general Wesley Clark, glavnoko-
mandujući NATO snaga. Oni su već bili
stari poznanici, sa više od stotinu sati raz-
govora za sobom. Clark je tog dana ponovo
DANI 5. 12. 2003.
zaprijetio Miloševiću da će mu NATO sru-
čiti na glavu tovare bombi ukoliko ne po-
vuče vojsku i policiju sa Kosova. Veliki
prevarant, koji se do tada junačio pred cije-
lim svijetom, nije više imao izbora. Done-
sen je viski, a onda je budući stanovnik za-
tvora Scheveningen otvorio svoju nekrofil-
nu dušu: ."Znate, generale Clark, da mi
znamo kako ćemo s tim Albancima , tim
ubicama, tim si lovateljima„. Pobrinu li smo
se za njih ranije. U D ren ici, 1946„ pobili
smo ih. Potrajala je nekoliko god ina, ali
smo ih na kraju sve pobili."
General Clark navodi taj detalj u memo-
arskoj knjizi Moderno ratovanje, objavljenoj
prij e dvije godi ne, u kojoj evocira svoje
uspomene sa balkanskih ratišta. Razgovo-
ru je prethodio Clarkov susret sa Milošcvi-
ćevim generalima. "Trebalo nam je još dve
nedelje da ih sve pobijemo. Zašto ste nas za-
ustavili? ", upitao je Clarka policijski gene-
ral Vlastimir Đorđević, trenutno u bjek-
stvu pred haškom potjernicom.
Pobiti sve! - bila je lozinka "zajedničkog
zločinačkog poduhvata", kako je Tužilaštvo
Haškog tribunala formul isalo Miloševićev
genocidni rat za Veliku Srbiju. U Bosn i su
civili ubijani po jednoj proceduri, a na Koso-
vu po drugoj. Bošnjaci su zarobljavani maso-
vno, od kuće do k~će, i potom odvodeni u lo-
gore i slična mučilišta, gdje su temeljito oplja-
čkani, a zatim podvrgavani najvećim poniže-
njima. Iz tih predvorja smrti deportovani su
na stratišta i likvidirani u grupama. Umirali
su pošto bi im zlikovci oduzeli svaki doku-
ment, svaki ma i najmanji predmet koji bi
mogao ukazivati na njihov pojedinačni iden-
titet. U masovnoj grobnici na Crnom vrhu, iz
koje je nedavno ekshumirana 625 tijela mu-
škaraca, žena i djece, pronađeno je svega 11
dokumenata koji su pripadali žrtvama.
Piše:
Gojko Berić
Prilikom sistematskog "čišćenja terena"
na Kosovu, Miloševićeve policijske snage
ubijale su Albance na licu mjesta, bilo da se
radilo o jednom čovjeku ili cijelim porodica-
ma. Bio je to st r avi čan lov na ljude. Tragovi
zločina uklanjani su tako što su leševi odvo-
ženi u Srbiju i tajno zakopavani u masovne
grobnice. Neki od njih su završili u hladnja-
čama potopljenim u Dunav. U tri masovne
grobnice na Batajnici kod Beograda iz kojih
su iskopani ostaci više od 350 civilnih žrtava,
nađeno je mnoštvo komada zlatnog nakita i
satova, a u nekoliko slučajeva i novac u poje-
dinačnom iznosu od hiljadu i više njemačkih
maraka. Albanci su, kao što tvrdi jedan od
svjedoka tih događaja, ubijani kao na pokre-
tnoj traci, pa egzekutori nisu stizali,da do kraja
opelješe svoje žrtve.
Grickalice za nokte i otvarači za flaše, mu-
štikle, češljevi, olovke, maramice, noževi na
sklapanje, digitroni, vizitkarte, amajlije, bate-
rijske lampe, kutije lijekova, autobusne karte,
ispitivači struje, katanci, upaljači i kutije ciga-
reta, privjesci sa ključevima i slični predmeti
koji su nađeni u pomenutim grobnicama, svje-
doče da je riječ o običnim ljudima koji su ko-
bnog dana krenuli ko zna kuda, neki od njih
možda slušajući pjesmu na svom tranzistoru,
ne sluteći da idu pravo u smrt. .
Kad vidimo sa koliko se ravnodušnosti.
Mifošević u Haagu odnosi prema svojim
žrtvama i sa koliko cinizma negira stravične
plodove "zajedničkog zločinačkog poduhva-
ta'', kojim je lično rukovodio, jasno je da je to
čovjek kome ljudski životi znače koliko i
opušci cigareta na ulici. Na suđenju u Jerusa-
limu, Adolf Eichmann je tvrdio kako je on
"postigao" da deportacije Jevreja budu huma-
nije i organiziranijc i da bi oni, da nije bilo
njega, bili brutalno ubijani u svojim stanovi-
ma ili prisiljavani da pješače do logora smrti.
Ipak, Eichmann je bio tek bezvoljni izvršilac
Hitlerove volje, a Milošević je bio naredbo-
davac. Hitler bar nije skrivao svoje "konačno
rješenje" židovskog pitanja. Milošević je bio
lukaviji. Etnička čišćenje je provodio sa ma-
slinovom grančicom u reveru svog šinjela, a
naredba akterima "zaje dničkog zločinačkog
poduhvata" podrazumijevala se sama po sebi:
Pobiti sve, a ja ću dotle propagirati mirno re-
šenje problema. •
29
30 DANI 5 . 12. 2003.
 Scenarij može biti ovakav:
grupica maloljetnih nasilnika
izabere žrtvu, obično fizički
slabijeg učenika za kojeg su
sigurni da sa sobom nosi
mobitel i/ili pare, sačeka ga
u dvorištu škole ili na putu
kući i, uz prijetnje i/ili udarce,
otme mu dragocjenosti.
Nasilnici svoje žrtve traže i
unutar istog razred a,
postaju njihovi svakodnevni
tlačitelji, a o ovom teroru
maltretirana djeca rijetko
kad otvoreno govore
Piše: Dženana Karup-Druško
Foto: J. Fazlagić i E. Barukčić

"NAP ADNUT UČENIK PRED

školom", "Uz prijetnju nožem, dje-
čaku otet mobitel", "Potukli se uče­
nici, jedan završio u Hitnoj", "U tu-
či zboden dječak ispred škole" ...
Ovo su samo neki od naslova koji
su se sa početkom školske godine
počeli pojavljivati u medijima.
"Najviše napada na našu djecu
dešava se tokom velikog odmora, i
to ispred škole, i na relaciji škola.-
park- zgrada Svjetlosti! To traje od
prošle godine, kada su jednog na..5eg
učenika zaustavili i tražili mu no-
vac, čak su mu upa lj ačem palili
prste. Od djece se obično traži no-
vac, mobitel, jakna ... , a bilo je slu-
čajeva da se traži i ključ od stana i
pritom im se prijeti noževima. To
su osnovci i oni se boje, a napadači
su uglavnom Romi'', priča za Dane
Fahira KalajdžisaJihović, direktori-
ca Osnovne škole "Safvet-beg Baša-
gić", koja se nalazi u Gimnazijskog
ulici u centru Sarajeva.
Svi napadi su prijavljeni policiji,
koja je pojačala nadzor. Ali da je si-
tuacija slična i u ostalim sarajev-
skim školama, svjedoči podatak da
su sve škole pod pojačanim nadzo-
rom policije pred početak nastave,
u vrijeme velikog odmora i na kra-
ju nastave, a neke škole, zbog pro-
blema koji su se dešavali, imaju cje-
lodnevnu policijsku zaštitu!?

"Mali" mučitelji
Razgovarajući sa učenicima, sa-
znali smo da se ispred škola stalno
vrte isti likovi koji ih maltretiraju.
Jedan 14-godišnjak nam je ispričao
da mu je dječak njegovih godina, uz
prijetnju nožem, na velikom odmo-
ru pokušao oteti novac. Prijavio je
to profesorima, oni policiji ... ali on

DANI 5. 12. 2003. 31

i dalje svakodnevno viđa svog napa-
dača na istom mjestu?!
Uvidjevši da ni.ko ništa ne može
kad su u pitanju nasilnici, učenici
su naučili da se sami nose s proble-
mom, i sa nastave uvijek idu u gru-
pama. Međutim, saznali smo da su
neki od njih izloženi i nasilju u sa-
mim školama, o čemu uglavnom
nikome ne govore, ne želeći uzne-
miravati roditelje, rizikovati da i sa-
nikad nije znao, i pritoi;n bi me sti-
snutom šakom udarao u nogu ili le-
đa, ali tako da ni.ko ne primijeti. Ni-
sam smio glasa pustiti, bojeći se da
nas profesor obojicu ne P<?šalje kod
pedagoga ili direktora. Kad bismo
imali kontrolni, prvo bih njemu
morao uraditi zadatke, a tek onda
sebi. Jednom nisam stigao i dobio
sam puno manju ocjenu. Roditelji
su bili iznenađeni, no nisu me kri-
da bi ubrzo nakon toga počeo da
mu otima cijeli džeparac. P.B. je
imao) mobitel. Čim bi došli u ško-
lu, M.S. bi mu ga uzimao i cijeli dan
nosio okolo, telefonirajući kome
hoće. Vraćao bi mu ga tek na po-
vratku iz škole. O svemu ovome
P.B. nije govorio nikome, a dobro je
krio' da slučajno ko u razredu ne sa-
zna da njegov otac radi u policiji, u
Odjeljenju za maloljetnike. Jer, s

KORIJENI Nasilnici i problematični maloljetnici uglavnom su djeca iz nepotpu-

nih i razorenih porodica, kao i n~puštena djeca koja su pod nečijim stara·
njem, djeca kojoj nedostaje nadzor, ali više od svega - ljubav i pažnja
.
mi budu kažnjeni od profesora, a ne tikovali, a ja sam bio tužan što sam vremenom su svi u razredu shvatili
žele biti ni obilježeni kao cinkaro- ih razočarao, ali im nisam mogao šta M .S. radi, ali su šutjeli. Neki
ši u svojim sredinama. reći šta se dešava jer bi se oni još vi- zbog toga što je on.bio puno veći i
"Kad je počela školska godina, še nasekirali." snažniji, a neki zato što im je M.S.
razrednik je rekao da će pored me- Ovo je priča P.B.-a, 15-godiš- bio cool, s obzirom da je navečer
ne sjediti novi učenik. Nisam se bu- njeg odličnog učenika, koji je šest uvijek izlazio, pričao kako puši
nio, jer je momak izgledao pristojno. mjeseci trpio maltretiranja 17-go- džoint, pije pivo i šta radi s djevojka-
Problemi su počeli na prvim časo­ dišnjeg kolege M.S.-a. Kada je M.S. ma. M.S. nije imao oca, a majka je
vima na kojima su profesori ispiti- shvatio da P.B. svaki dan <lobija so- cijeli dao radila kod privatni.ka, na-
vali. Stalno bi me tjerao da mu ša- lidan džeparac od roditelja, prvo ga večer bi došla kući, i, premorena,
. pćem odgovore na pitanja, koje on je tjerao da i njemu kupuje doručak, odmah zaspala, nakon čega bi on

Katolički školski centar otvoren je

1994. godine i danas ima 1.211
učenika u Općoj-realnoj gimnazi-
ji, te u osnovnoj školi i srednjoj
medicinskoj. Škola je od svog
osnivanja mješovita, i učenici su
hrvatske, bošnjačke i srpske na-
cionalnosti, a ima i učenika Je-
vreja i djece stranih diplomata. S
druge strane, škola je mješovita i
zbog toga što u nju idu učenici iz
socijalno i ekonomski različitih po-
rodica. Od početka školske godi-
ne u ovom školskom centru desi-
lo se nekoliko incidenata, zbog
kojih su učenici tokom cijelog da-
na pod nadzorom policije. Pred
školom je napadnut i zboden uče­
nik, nedavno je bila dojava da je
u Centar postavljena bomba, a u
vrijeme nastave u učionice su
ubacivane petarde i kamenje.
Ante Meštrović, ravnatelj Katoli-
čkog školskog centra, negira da
incidenti koji su im se dešavali i drugi to nisu. Međutim, vani,
imaju ikakve veze s tim što se ovaj izvan škole, nema atmo-
školski centar zove katolički: "Ako sfere koju mi ovdje stva-
takvih situacija imamo i pred os- ramo. Jako puno ra-
talim osnovnim školama i gimna- dimo na obrazova-
zijama, ne možemo o njima go- nju i odgoju, jako
voriti na taj način." Dalje objaš- PJ.lnO radimo i sa
njava: "Učimo naše učenike po- roditeljima i poziva-
štivanju drugih i toleranciji. Uči­ mo ih i zbog najma-
mo ih da ne možeš biti sretan ako nje sitnice.·· školskog centra

32 DANI 5. 12. 2003.

 PREVENTIVNO DJELOVANJE

Škola u zaključa
Dvorište sarajevske Osnovne
škole "Osman Nuri Hadžić " u
Dobrinji , koja se nalazi na sa-
moj granici entiteta, ograđe­
no je ogradom visokom preko
metar. " Djeca ne mogu izaći
iz škole prije završetka nas-
tave. Za vrijeme velikog odmo-
ra sve je zaključano, čak se
ni kod mene ne može ući.
"
Dvorište je dječije carstvo i ni-
ko 'sa strane ne može doći.
Sve je to u interesu djece i
naša prevencija je dala rezu l-
tate, nikad nikakvih incidena- .l.4\ltCA llU"'fO* 05NO.,.. ~
ta nije bilo", objašnjava dire- "OSMAN NURI HADZ
ktor Narcis Polimac. •.......-W

izašao i skitao do ranih jutarnjih sati.
. Majka je kod P.B.-a jedan dan
slučajno primijetila modrice na no-
zi, koje je on pokušao sakriti. Tvr-
dio je da se taj dan potukao, među­
tim, kada je stigao njegov otac i re-
kao mu da odlično vidi da se radi o
modricama od kojih su neke stari-
je, a neke tek zadobivene, P.B. je sve
priznao. Nemali je bio šok njegovog
oca kad je shvatio da je mučitelj nje-
govog sina dječak koji je u njegovoj
kancelariji već bio nekoliko puta
zbog raznih djela. Otišao je kod di-
rektora i sve mu ispričao. M.S. je
prebačen u drugu školu.
Vesna Alić, stručni savjetnik za
pedagogiju i psihologiju Prosvje-
tno--pedagoškog zavoda u Minis-
tarstvu obrazovanja Kantona Sara-
jevo, objašnjava da djeca koja do
trenutka prvog susretanja sa nasi-
ljem takvo što nisu iskusila u svom
životu, i ne znaju da prepoznaju šta
im se dešava. Njima je, objašnjava
gospođa Alić, sasvim normalno da
kriju da su žrtve nasilja, jer, osim
što ne znaju šta je to; boje se da i
sami ne budu kažnjeni zbog pro-
blema koje prave nasilnici.
o svojim učenicima, da su, istina,
čuli kako u nekim školama ima ta-
kvih problema...
Direktori gimnazija najčešće su
nam govorili da su takvi problemi
karakteristični za tehničke ili trogo-
dišnje škole, dok su u tim školama
objašnjavali da je logičnije da žrtve
napada budu djeca iz bogatih poro-
dica koja nose tene od 200 maraka,
najnovije tipove mobitela i džepar-
ce od nekoliko desetina maraka, i
uglavnom idu u neke od sarajevskih
"eJ.itnih" škola. Jedan direktor ško-
PODRŠKA RODITELJA
''Upisali smo ga u školu, i sad je on vaša briga!''
Poljoprivredna škola ima 1.200
učenika, i direktor Mirsad Tano-
vić kaže da je situacija sada do-
bra, no da je do prije mjesec da-
na bilo puno incidenata, presre-
tani su učenici, a i bilo je nekoli-
ko tuča u školskom dvorištu. Od
Savjeta roditelja i Vijeća učenika
t..
le nam j e ·čak rekao: "Naša djeca
nemaju ni kiflu da kupe. Kome su
ona zanimljiva?"
Da li bi se s tim složili i roditelji
koji odvode i do".ode svoju djecu iz
osnovnih škola, ali i gimnazija? S nji-
ma smo se u večernjim satima sreli .
ispred jedne škole. Nisu željeli da se
slikaju, niti da nam kažu svoja ime-
na, i to ne zbog sebe, već zbog svoje
djece, ali su pristali na razgovor. Če­
trdesetpetogodišnja sekretarica je-
dnog federalnog ministarstva došla je
po svoju kćerku jer je već nekoliko
direktor i profesori Poljoprivredne
škole dobili su saglasnost da u
slučaju potrebe mogu pretresati
učenike, ali dosad nije bilo po-
trebe za tim, niti je unutar same
škole bilo problema. Tanović isti-
če da oni sve probleme koji se
pojave nastoje riješiti sa roditelji-
puta bila presretana od grupe nepo-
znatih mladića koji su joj nudili da
ide s njima na piće. Čak ju je jednom
jedan od njih uhvatio za ruku i poku-
šao Qa to prisiliti.
"Stalno gavan~ kako se droga mo-
že podvaliti na razne načine. U novi-
nama svakodnevno čitamo o silova-
njima, nestalim djevojkama, ženama
koje se odvode u inostrapstvo i prisi-
ljavaju na prostituciju. Jednostavno, ne
želim da rizikujem. Moja kćerka vi-
kendom izlazi navečer, ali znam da
im je društvo mješovito, dječaci i dje-
ma, jer bez njihove podrške pu-
no je teže, no činjenica je da 20-
-ak posto roditelja ne d'olazi i ne
interesira se za svoje dijete, a
do nekih im je nemoguće doći.
Dešavalo im se da im roditelji
kažu: "Upisali smo ga u školu , i
sad je on vaša briga!"
\:
\

Znaju li roditelji gdje su

im djeca?
Nasilje u sarajevskim školama
postoji, ali u kom obimu, bilo je go-
tovo nemoguće saznati. Bez obzira
na ono što su nam ispričali neki
učenici, direktori pojedinih škola su
tvrdili da se takvo nešto kod njih ni-
kad nije desilo, da oni vode računa
DIREKTOR POUOPRIVREDNE
ŠKOLE MIRSAD TANOVIĆ sa
svojim učenicima

DANI 5. 12. 2003.

vojčice iz njenog razreda, i
ne ostaju duže od 11 sati."
U jednom obližnjem
automobilu je sjedio otac i
čekao sina. Tvrdio nam
je da za to nije imao ni-
kakvih razloga osim
što stanuju malo da-
lje od škole, a čitao
je o učestalim napa-
dima pred škola-
ma.
Direktorica
Prosvjetno-pedago-
škog zavoda Kanto-
na Sarajevo Mevlida Pe-
kmez naglašava koliko je
bitna uloga roditelja i ka-
že: "Porodica je izgubila
uticaj, a djeca koja ne po-'
štuju roditelje ne mogu
poštovati ni profesore."
Ispričala nam je
kako j e nedavno zbog
nekih privatnih pro-
blema bila u Centru
urgentne medicine
na Koševu ka-
da su iz Hitne
pomoći dove- v nečijim sta-
zli nekoliko NOZ "Od
mladića i dje- novac, mobitel, jakna.„, a bilo ca kojoj ne-
vojaka nastra-
dalih u ~aobra- je slučajeva da se trazi i kljuc zor, ali više
nikad Grad, direktori pojedinih škola i
predstavnici policije. Ljubifa Mar-
ković, načelnik Općine Centar,
za Dane kaže: "Očito da ima-
mo problem sa sigurnošću
učenika u školama, a na-
ročito pred njima. Na
sastanku smo dogovori-
li zajedničke zak).jučke
i dali smo sebi mjesec
dana da vidimo koli-
ko će oni imati efe-
kta."
Policija je poja-
čala nadzor nad
školama, direktori i
profesori su također poja-
čali kontrole, a i roditelji
su zamoljeni za suradnju.
Sumirajući sve podat-
ke do kojih smo došli,
nametnuo se zaključak
da su nasilnici i proble-
matični maloljetnici
uglavnom djeca iz ne-
potpunih i razorenih
porodica, kao i na-
puštena djeca
koja su pod
djece se obično traži ranjem, dje-
dostaje nad-
v v

ćajnoj nesreći. od stana i pritom im se prijeti od svega -

DILERI PRED ŠKOLOM
Jedna od tih noževima" ljubav i paž-
djevojaka ima- nja. Za takvu
la je 15 godina, a bilo je dva sata djecu u svim zemljama na svijetu bri- Džeparac za džoint?!
ujutro. Kaže da se tada pitala samo ne se društvo. No, za takvu djecu U Trećoj gim naziji tvrde da ni- Tekstilnoj školi također nije bi-
jedno: "Ima Ii ona roditelje i da li BiH nema apsolutno nikakvu po- su imal i nikakvi h incidenata i lo presret anja uče n ika, niti oti-
oni pojma imaju gdje im je dijete?" moć, osim da ih se, kad se broj njiho- objašnjavaju da su svojoj djeci manja mob itela, no direktor
vih krivičnih djela popne na troci- rekli da ne nose mobitele u ru- Merdan Hašimbegović kaže da
Nedostatak ljubavi i fren, a oni pred zakonom postanu kama kako ne bi na sebe skre- su prije nekoliko dana imali slu-
pažnje odgovorni, pošalje u maloljetničko tali pažnju. Jedan učenik iz Prve čaj da su se pred školom poja-
Zbog učestalih napada ispred odjeljenje Kazneno-popravnog zavo- gimnazije je napadnut, o čemu vila dva dilera koja su učen ic a­
škola, početkom novembra je orga- da u Zenici.• je odmah obaviještena polici- ma pokušala prodati drogu. Slu-
niziran sastanak kome su prisustvo- (Saradnik na tekstu: ja, koja je pojača la nadzor, i čaj j e prijavljen policiji i oni su
vali načelnici općina Centar i Stari Aida Čerkez) od tada nije bilo incidenata. U uhapšeni.

POVEĆAN BROJ NAPADA NA MALOLJETNIKE 40 posto slučajeva . Problemi do-

Počinioci su neodgovorni pred zakonom
Prema podacima MU P-a Kanto-
na Sarajevo, u posljednja tri mje-
seca samo u općini Centar dogo-
dila su se 43 krivi čna djela koja
su izvršena nad maloljet nicima,
u općini Novi Grad 14, Novom Sa-
rajevu 18 i Ilidži devet.
U školama, školskim dvorištima i
ulicama pored škola počinjeno je
21 krivično djelo i to najveći broj
u opći ni Centar, zatim Novom Sa-
rajevu, Novom Gradu i Ilidži, a ma-
loljetnici su napadani u gradskim
parkovima, na Vilsonovom šetali-
štu, kod zgrade Svjetlosti u Fer-
hadiji.„ Činjenica je da su ovi na-
padi u porastu i da su u 85 posto
slučajeva počinioci maloljetnici koji
su policiji poznati odranije jer su
višestruki povratnici u vršenju kri-
vični h djela.
N ajčešći napadači su djeca rom-
ske nacionalnosti i štićenici doma
Hum. I stražujući ovu temu, Dani su
došli do informacija da učeni ke na
Alipašinom Polju i Ilidži najčešće na-
padaju maloljetnici organizirani u
grupe i povezani sa starijim krimi-
nalcima s tog područja. Sličnih gru-
pa, navodno, ima i u ostalim dije-
lovima Sarajeva, međutim zvaničnu
potvrdu za to nismo dobili .
Mićo Letić, iz Odjeljenja za pose-
bne namjene, za Dane kaže: "Naš
najveći problem su višestruki po-
vratnici, štićenici doma Hum . Pre-
ma našim podacima, oni su, od
ukupno izvršenih krivi čni h djela koja
su poč i ni l i maloljetnici, izvršioci u
ma Hum već su svima poznati -
to je institucija koj a zvan i čn o ne
pripada nijednom ministarstvu ,
nemaju dovoljno sredstava, ka-
drova, uslova „ ."
Letić isti če da policija puno radi
na preventivi, no či nj enica je da
su oni ti koji moraju reagirat i kad
se nešto desi i maloljetnika pre-
dati tužilaštvu. Ukoliko j e on mla-
đi od 14 godina, pred zakonom
je neodgovoran i njegovo dj elo se
samo registrira jer se ne može vo-
diti postupak. Ukoliko je pak sta-
riji od 14 godina, predaje se su-
diji za maloljetnike.

34 DANI 5. 12. 2003.


Da li će nakon neuspjeha Belgijanaca, Svicaraca i Nijemac2
Dok spasioci lukavačke koksare. obećavaju i isplatu zaostalih plata te širenje proizvodnje, radnici KHK-a i nisu
pretjerano euforični: većina od njih 800 odrađuje sitan indijski "bajramluk" i razmišlja o penziji!?
Piše: Saida Mustajbegović
Foto: Jasmin Fazlagić
edan, dva, tri i ... potpisan
je i četvrti ugovor. Dok se
mastilo sušilo, Indijac je
izvadio ček na 2.000.000
Kf\1 za Koksnu industri
ju Lukavac. Iako su vidje-
li maju~ ni papir s dosta nula,
predstavnici Tuzlanskog kanto-
na bili su skeptični glede njego-
ve valja:nosti. Sumnje u tom smi-
slu nestale su kada se utvrdilo
da su na računu ove nove-stare
firme operativna sredstva.
lndijsko-bdtanska firma Ispat
Group i predsjednik Vlade Tu-
zlanskog kantona (TK) Bajazit
Jašarević su, dakle, 10. novembra
2003. potpisali ugovor o pristupa-
nju Koksno-hemijskog kombina-
ta Lukavac (KHK) i !spat Groupa
u Društvo sa ograničenom odgo-
vornošću. Stvorena je nova firma
Koksna industrija Lukavac. Deal
je sljedeći: Indijci će u naredne
četiri godine investirati 77 mili-
ona ~.a domaći će od KHK-a
izuzeti proizvodne pogone.
"Bivši KHK iz svoje cjeline iz~
dvojio je sva proizvodna postrojenja
i prenio ih u novo preduzeće . Na
staroj firmi ostao je dio koji nije od
proizvodne važnosti i dio dugova,"
objasnio je Faik Buševac, izvršni di-
rektor Koksne industrije Lukavac.
Osnovni uvjet koji strani par-
tner treba ispoštovati jeste da obe-
zbijedi sredstva za završetak pete
koksne baterije, obrtna sredstva
za pokretanje proizvodnje u dru-
gim fabrika01a, (u okviru KHK-a
ima ih sedam), da preuzme dio
36
'
V
V
dugova bivšeg KHK-a, sa pose- sa Nijemcima. firma izuzme sa spiska
bnim akcentom na one prema "Kada smo, na osnovu infor- 56 firmi koje se treba-·
bankama i Elektroprivredi. macija koje smo dobili o njema- . ju privatizirati putem
Četiri godine nakon toga, čkoj firmi, vidjeli da se uglavnom međunarodnog ten-
ukoliko ispoštuju sve što se zabi- bavi trgovačkim poslovima, onda dera pod nadzorom
lježiJo na papiru, Ispat Group smo reagovali", kazao je Mustafa Svjetske banke. Kao ga-
imat će 51 posto vlasništva u fir- Burgić, ministar za energetiku, rant da oni u Koksaru
mi. rudarstvo i industriju TK-a. o iljno gledaju, položili
Čim je raskid objelodanjen,
Tri "spasonosna" oglasili su se Indijci pismom na-
ugovora mjere. Zatražili su odmah da se
Javnost, mještani, radnici, a i
rukovodstvo KHK-a aminovanje
Vlade TK-a nisu propratili baš
aplauzom. Razloga ima više, ali
jedan je zasigurno zajednički: pri-
je ovog, potpisana su tri "spaso-
nosna" ugovora za KHK sa Bel-
gijancima, Švicarcima i na kraju
sa Nijemcima. Drugi je završio
pred arbitražnom komisijom u
Beču. Iz spora je lukavački kom-
bin.a t izvukao "deblji kraj" - tre-
ba Incometalu iz Zi.iricha, na
ime obe~tećenja, platiti 5.000
eura.
U ovu, ne tako davnu aferu
upletena je nekadašnje rukovod-
stvo KHK-a, a spominju se i u to
doba aktuelni čelnici TK-a. Slu-
čaj još nije arhiviran, iako je iz-
vjesno da će Indijci eure "broja-
ti" u naredne četiri godine. Po-
tom je na scenu stupio frankfur-
tski Kemokomplex, koji je potpi-
sao ugovor (sličan ovom današ-·
njem) početkom godine. Mjeseci
~u prolazili, a u kombinatu se
obustavilo i ono malo proizvo-
dnje koja je postojala. Od 65 mi-
liona KM, kolika je bila ugovore-
na investicija, postojali su samo
glasovi. Prije mjesec i po, KHK i
Vlada TK-a raskinuli su ugovor
---
antonu donijeti novi investitor?

UKRUGU lako su "nule" tu, kada se zakorači

u krug "žice", teško je prizvati sliku sretnih
vremena kada je kombinat vukao razvoj
regije i upošljavao 3.540 radnika
 su dva miliona i obećali još
osam, kada se nova firma registri-
ra. Tih dva plus osam miliona
KM dovoljni su, tako tvrde struč­
njaci, da se završi peta koksna ba-
terija KHK-a. Da bi se proizvo-
dnja koksa pokrenula, potrebno je
još pet milio na za .nabavku kame-
nog uglja i drugih sirovina potre-
bnih za proizvodnju koksa. Bur-
gić tvrdi da je ova baterija (pos-
trojenje za preradu kamenog ug-
lja u koks) posebno interesantna
jer je jedina u Evropi koja je pred
puštanjem u rad. Na bateriji je
ostalo da se uradi oko šest do de-
set posto, a njena je vrijednosl
150 miliona KM.

"Sve zavisi od nas"

Iako su milioni tu, kada se za-
korači u krug "žice" (KHK-a), te-
ško je prizvati sliku sretnih vre-
mena kada je kombinat vukao ra-
zvoj regije i upošljavao 3.540 ra-
dnika. Na zvan ičnom spisku osta-
lo ih je još 1.600, od čega je poslje-
dnji ugovor angažirao njih 800.
Prema sistematizaciji - kada kole-
ktiv zaživi, treba ih biti 1.250.
Trenutno zaposlenim, Indijci
su isplatili po 100 KM akontaci-
je, ali to ih nije ohrabrilo i dalo
nadu u bolje sutra. Dok se sjedi za
stolom sa izvršnim direktorom
Buševcem i predsjednikom sindi-
kata KHK-a Mehmedom Avdi-
ćem, dinamika "predstave" je ot-
prilike ovakva: radnici rade po
13-14 sati i puni su entuzijazma ...
Da bi pojačao dojam, sindikalac
Avdić objašnjava: " Priča o ovom
kombinatu je drugačija od ostalih
u zemlji. Ovdašnji menadžment
je pošten, a imovina očuvana."
Od onog što nedostaje, tipa 4,4
milio na dolara (devizna sredstva
koja je KHK imao 1992. u Švicar-
skoj), čuvar radničkih interesa spo-
minje 1,5 miliona dolara koji su
posuđeni BiH i spočitava vlastima
sklonost otpisima prijeko potre-
bnih para. "Zaboravio" je Avdić da
je zbog "sposobnog" vodstva
KHK-a (poput Pašage Muratovića,
koji je još uvijek među četnicima
firme) izgubljen spor u Beču, koji
firmu košta deset miliona maraka.
ŽIVOT RADNIKA Kada se zađe među radnike i prohoda po krugu, teško je za. No, kada se zađe među radni-
ke i prohoda po krugu, teško je za-
mislivo da će za pola godine išta proraditi, kao i da ih tu ima 800. Prosjek mislivo da će za pola godine išta
proraditi, kao i da ih tu ima 800.
godina je otprilike "penzijski". Grupe od po pet-šest ljudi, sa neizbježnom.ci- Prosjek god ina je otprilike "pen-
garetom u rukama, ažurne su taman toliko, smatraju, koli~o treba biti za zijski". Grupe od po pet-šest ljudi,
sa neizbježnom cigaretom u ruka-
100 KM u tri mjeseca ma, ažurne su taman toliko, srna-

38 DANI 5. 12. 2003.

traju, koliko treba biti za
100 KM u tri mjeseca. Vele
da aktivno rade po sedam sa-
ti - zasad.
U razgovoru s "uposle-
nim" najčešće su izjave tipa
"trebaju mi još dvije godine
do penzije". Pesimizam zra-
či i iz razgovora radnika sa iz-
vršnim direktorom Bušev-
cem, koji na njihove upite o
novonastaloj situaciji odgo-
vara: "Ako ne budem mogao
raditi sa Tndijcima, idem u
prijevremenu ... " Istini za vo-
lju, tokom razgovora sa Danj-
ma· umorni direktor je po-
navljao: "Sve zavisi od nas."

Globalni Indijci
Otkako su se pojavili, o
Indijcima su ispričane
mnoge priče. Nakon objave FAIK BUŠEVAC, IZVRŠNI DIREKTOR
da su zainteresirani te da KOKSNE INDUSTRIJE LUKAVAC: "Ako
spadaju u red "velikih" ko- ne budem mogao raditi sa Indijcima,
ji se u svijetu bave proizvo- idem u prijevremenu„."
dnjom čelika, počelo je spuštanje porodične kompanije, usmjereni Željezarom u Zenici, rudnicima u uplate penziono i invalidsko osi-
na zemlju i razvodnjavanje veliči­ na različita tržišta i djelatnosti. Ljubiji kod Prijedora i ~udnikom guranje, šest plaća iz 2002. godine
ne Ispat Groupa. Po tome, ovaj koji je odlučio ka- kreča kod Doboja. Kako tvrdi i sve iz 2003. (ukupno 14 mili-
Ispat Group je članica Global pital donijeti u BiH manji je po menadžment KHK-a, počeli su se ona), znaju, pričaju Buševac i Av-
Infrastructure Holdingsa Ltd. iz ciframa na kontu, ali čak i on ima odmah baviti ovdašnjim zakon- dić, biti i "vrlo sit ničavi" . " Hoće
Velike Britanije. Korporacija se sedam čeličana. skim procedurama, razmatrati na- da vide fakture za sve, da su upu-
podijelila 1994., kada su, po tu- Dešavanja koja su uslijedila či n transporta željeznicom do i iz ćeni gdje ide novac", ~ bjasnio je
mačenju ministra Mustafe Burgi- potvrđuju iskrenu zainteresiranost Luke Ploče i dalje. Dok su s jedne izvršni direktor Buševac!?
ća, interesi braće, vlasnika ove Indijaca. Započeli su pregovore sa strane prihvatili da radnicima Nikakvo čudo gdje su došli .•
 Kod nas više nema
tuđmanizma
(Predsjednik HDZ-a Ivo s.anader za
njemački tjednik Der Sp1egefJ
~;:::;;==:::..,

U Odžaku dvije prijetnje ubistvom

Vrijeđao konobaricu
i zabijao nož u šank
P.L. nožem prijetio u kafan~c.
maltretirao oca
(Naslov: Dne.-ni a.-a.zj

Imam platu kao što

ima sav normalan
ovorim o 5
a evra
Zdenci Brdovečki kraj Zaprešića
(Miodrag Kostić
poznat kao Kole, Pijan i ljubomoran s·ekirom
vlasnik tVrtke MK
Komerc i "srpski
kralj šećera"; Nin)
tukao ženu po glavi
"Uskoro neću hodati
već ću letjeti"
(Feđa štukan; Azra)

'i'C1.ilošević me počasti
Razgovarao sam s~ n~koli~
ko ljudi koji su bhsk1 P a~1 najgorim viskijem.
i oni su mi rekli da on .uv1~ (Arnout Van Linden,
. k aleda na~e.. utakmice I nizozemski TV novi-
ie „ _,..,....„ Globus)
uvijek misli na mene kada
igra L1vcrpool.
(Jerzy Dudek, vratar Homolj u Srbiji prepun je is-
Liverpoola; Jutarnji list,
Nagrađen reporter . tinitih priča o incestu. Tako
je u jednom srpskom selu

AI - J~zeer~.;!!!~~d.~~~~.
objelodanjena ono što se du-
go krilo od očiju javnosti. Brat
i sestra, R adiša i Radmila
Novinaru optuzenom za P
Živković, siromašni šezdese-
nagrada za mir
togodišnjaci, živjeli su
{Naslov: Naci:on=a=~~-----==::::;=========i godinama kao muž i
žena. Selo je za tu ne-
Ne stidim se niti jednog sata koje sam proveo prirodnu vezu znalo ali nije reagova-
na ratištu. Ako me pozovu u Hag, ot ići ću do- lo. Komšije su ih vidali da se goli ju-
brovoljno. Ja kao polit ičar idem sam. Ne dam, re po dvorištu, a njihov otac je
medu tim da tamo idu ljudi u uniformi koje je svojevremeno molio seoskog
država naterala da se bore.
sveštenika da ih vjenča, što je
{Tomislav Nikollć, prvak šešeljevih Radika- ovaj sa ogorčenjem odbio. Epi-
la i umalo predsjednik Srbije; Jutarnji list, log: ubijena je sestra, koju je brat
zakopao u svojoj bašti.
( Dne.-ni ava.zj
 ti
i.„.Nemam
.
,
·v

zn;:imo da ni
1fli;:;;, PUSI l
Isus Krist nije imao ništa pro-
tiv njih, pa su ga svejedno ra-
sljuardesa
Posađ.-e-ff„~_,.
. zapeli, a kamoli neće mene, • ... ' ~ S\le 1noguće
malog običnog čovjeka. propise letenja i zabrana na
(Marko Perković Thom- apsolutno svim svjetskim let. .
pson; Slobodna Dalmacija) dozvolila putnicima da ovima,
V

(N puse
aslov: Sportski žurna!J

Reclžo H.atić, jedini je predsjednik u BiH i šir~ bez ama

Mlada ekipa "Obilića" iz bačkog sela Vilova, ući ?~
u anale vojvođanskog nogometa, jer je ~a utakm!c1
prOtl·v "Bačke" ' za tim "Obilića" .nastupilo .11,. deca-
.
ka sa prezimenom Panić. Ceo tim ~~ :amci, s u~
to se na rezervnoj klupi uvek nalazi jOS osam Pa~1-
a. Feno1nen objašnjava Milan Panić, pred~edn1k
uba koji postoji već 73 godine, a čija dva ~ma t~-
ođe; nastupaju za mladi tim "Obilića": "Vllovo ~e
alo selo, sa 320 domaćinstava, a o? toga.70 ku~a
su Panići. Svi smo bliži ili dalji rođaci, pravi zemlja-
ci, a u našim familijama nema ' be1e kuge 'I" · ·
nevnik)
Zločin Zorana R. kod Vlasenice
baš ikakvih predjedničkih privilegija. To je predsjednik
bez ureda, telefaksa, automobila, sekretarice, paušala„.
Uzgred rečeno, predsjednik prijedorskog Udru-
ženja Roma Redžo Hatić je otac desetero dje-
ce i često je meta jezika rođene supruge. Zašto?
vu zaradu od gatanja gledanjem u fildžan ide
a rad Udruženja ili za dopunu rnobilnog.
dži je u.skraćen i dječiji doplatak, što je i
najvažniji razlog da su mu sve oči uprte
u fildžan.
(Oslobođenje)
Ja_ z~am o~.akle potičem i gde živim. Slava
m1 ~1ka~ n1Je udarila u glavu, a pogodilo se
da!. ~OJa supruga Maja bude takva. Mi zais-
ta. z1~~no ~ormalno, bez izvoljevanja i lažne
n11st.1f1kac1Je. Zadovoljan sam onim što i.ma-
mo l ka~o ž.ivimo, ali sam svjestan da mno-
ge stvan nisu. uredu. Nije normalna ona
u kojoj desetak hiljada ljudi živi nor-
l osta!i t~~Ory na rubu egzistencije.
~wi- knten1um misaona imenica.
ančev, znameniti golgeter
vezde; llustrovana politika)

Presreo poznanika
na putu i ubio ga
(Nezavisne novine)

Kum na vjenčanju 27-godišnjeg mlado-

ženje Davida Sandora obukao je na brzi-
nu vjenčanicu i odmarširao do oltara
umjesto mladenke koja je dobila poro-
đajne trudove. Sandor je zamoHo kuma
da preuzme mjesto mladenke, nakon što
)e ona hitno p~ebačena u porodilište u
Bukureštu. Mladoženja i njegova porodi-
ca objasnili su da su željeli da se ceremo-
nija nastavi, jer je više od 100 svatova do-
šlo na vjenčanje iz cijele Rumunije. "To
je bilo jedino rješenje. Izabtali.smoJ )_a-
vidovog kuma na t
vjencanju"i1:ur zaba:- l
vi koj~j ~ ~lije'!!- I 1
a
1a-.:, iz1avifa je mla-
Clenka, 23-godišnja
Manuela, koja je,
inače, rodila zdra-
vu djevojčicu.
(Jurnalu/J
Nakon 14 godina, ratovanje u području Himalaja jenjava, a dvije
nuklearne sile trećeg svijeta - Indija i Pakistan - na stazi su pomirenja '

'

Otkako je 1948. maharadža Hindus Hari Singh odlučio

pris·ajediniti svoju pokrajinu Jammu i Kashmir matici lndiji,
tamošnji većinski muslimanski živalj se bori za otcjepljenje,
uz svesrdnu pomoć "susjednog. i bratskog" Pakistana.
Posljednji ustanak počeo je 1989. i još traje. Ipak, topovi s
obje strane granice su umukli .. .
Piše: lrham Ćečo šmirskih ustanika-separatista.
Foto: REUTERS "Ako bude ikakve infiltracije, s
njom ćemo se obračunati na isti
ajram je u Kašmir ove način kao i dosad", odlučno je izja-
godine, prilično neoče­ vio indijski ministar vanjskih po-
kivano, donio mir - slova George Femandes.
varlj\v i nepotpun, ali Indijci su primirje, prvobitno
održiv. Uoči najvećeg zamišljeno duž "crte kontrole"
muslimanskog blagdana, pakistan- duge 740 ki[ometara i 1.126 kilo-
ske vlasti ponudi!<~ su jednostrano metara granice, preko koje vojske
primirje, odričući se čak i bajram- ove dvije nuklearne sile već godi-
skog šenluka: indijske vlasti pri- nama rutinski razmjenjuju plotu-
hvatile su ga jednom rukom - dru- ne artiljerijske vatre, proširili i
ga je morala ostati slobodna za da- na 132 kilometra nepriznatu crtu
lju borbu s "unutrašnjim" neprija- na glečeru Siachen, zvanično naj-
teljem, gerilskim odredima ka- hladnij u bojišnicu na Zemlji.

VRUĆA GRANICA Indijci u ophodnji

Shabbir Ahmad Shah ne želi biti izostavljen iz pregovora, te je pozvao kašmi

42 DANI 5. 12. 2003.
 PATROLA INDIJSKE VOJSKE NA GLEČERU SIACHEN Bojišnica duga 78 kilometara na 5.400 me-
•
tara nadmorske visine i temperaturama do 60 stepeni Celzijusa ispod nule •
,I

Ovaj sporazum prvi je te vrste u . Musharraf, pakistanski diktator. gli rješavanju spora dugog preko
14 godina, otkako posljednja run- Rea,kcije su pretežno poziti- pedeset godina, koji je već iza-
da kašmirskih sukoba ne jenjava vne, i uključuju podršku genseka zvao dva indijska-pakistanska ra-
osim zimi. UN-a Kofija Annana i Bushovog ta, a umalo i treći.
državnog sekretara Coli na Tokom 14 godina aktivnog us-
Pomirenje do neba Powella - ali direktno uključeni tanka, borbe su odnijele izm eđu
"Nadamo se da će se prekid mil itanti, pretežno s bazo m u Pa- 30.000 i 60.000 života, a od stupa-
vatre održati, i dovesti do dalje kistanu, otpisuju primirje kao nja primirja na snagu već su izginu- ,
I
BILANS RATOVA Tokom 14 godina aktivnog ustanka, borbe su odnijele između ,.
30.000 i 60.000 života, a od stupanja primirja na snagu već su izginule desetine
- indijska vojska nemilice progoni ustanike, koji pokušavaju uzvratiti
normalizacije odnosa, a potom i "besmisleno". Glasnogovornik le desetine - indijska vojska nemi-
dijaloga između dvije zemlje", milicije Hezb-ul Mud žahidini, lice progoni ustanike, koji pokuša-
izjavio je glavni glasnogovornik koja ima najmanje tisuću aktivnih vaju uzvratiti. Pakistan je, u nastu-
pakistanske vojske general-ma- boraca u Kašmiru, Salim Has- pu dobre volje, jednostrano ukinuo
jor Shaukat Sultan. " Pakistan je hmi kaže: "Mudžahedini će nas- i zabranu preleta &voje teritorije in-
iskren u svojim nastojanjima za taviti borbu'', i tvrdi da slični do- dijskim avionskim letovima, na-
mir u regionu", tvrdi Pcrvez govori ni u prošlosti nisu porno- kon što na pregovorima u New

sko rukovodstvo na ''Ujedinjenje i nastavak misije šehida''

DANI 5. 12. 2003 . 43

INDIJSKA OKUPACIJA Vojska je uvijek na oprezu
Delhiju nisu mogli naći zajednički
jezik•s Indijcima: potez je Indija
bezrezervno pozdravila, i vjerova-
tno će voditi daljnjoj normalizaci-
ji odnosa. Zabrana je uvedena reci-
pročno, nakon što je Indija optuži-
la Pakistan da je odgovoran za te-
rorističke udare na indijski parla-
ment od decembra 2001.
Ipak, Indija u posljednje vrije-
me aktivno pojačava svoj arsenal
konvencionalnog naoružanja.
"Odgovorit ćemo na ovaj deba-
lans i ispraviti neravnotežu svim
dostupnim sredstvima, nikad ne-
ćemo smanjiti pozornost i ljubo-
morno ćemo čuvati svoju sigur-
nost", izjavio je Musharraf prigo-
NESLAGANJA "Ako tekuće primirje i predložena autobusna linija Srinagar - Mu-
zaffarabad predstavljaju korake usmjerene na postepeno pretvaranje crte preki·
da vatre u permanentnu granicu, borit ćemo se rukama i nogama da taj loše
sklopljeni plan osujetimo"
dom posjete Južnoj Koreji i dugo-
godišnjem savezniku - Kini.
Dakle, nastavlja se kurs norma-
lizacije međudržavnih odnosa, i u
sklopu samita Južnoazijske asoci-
jacije za regionalnu suradnju (SA-
ARC) koji će se u januaru naredne
godine održati u lslamabadu, gene-
ral Musharraf bi se mogao susres-
ti sa indijskim premijerom Atalom
Bihari Vajpayeem.
Naravno, šanse da se, čak i na-
kon toga, u skladu s pola stoljeća
starom rezolucijom UN-a, pitanje
Kašmira riješi referendumom, ostat
će nikakve. Indija se takvom rasple-
44 .
tu oštro protivi. Također, Damo-
klov mač nuklearne prijetnje ostaje
kao glavni teret u odnosima Islama-
bada i New Delhija. Ali moguća jes-
te demilitarizacija na crti razgrani-
čenja, jer održavanje ogromnih voj-
nih efektiva težak je teret za budžet
obje, inače jako siromašne zemlje.
Dobrobit bi mogli osjetiti i sami sta-
novnici Kašmira, naročito valovi
izbjeglica iz pograničnog pojasa koji
priželjkuju mogućnost da se kona-
čno vrate u svoje domove.
Zimski mir
Predsjednik Stranke demo-
kratske slobode Shabbir Abrnad
Shah ne želi biti izostavljen iz
pregovora, te je pozvao kašmir-
sko rukovodstvo na "ujedinjenje i
nastavak misije šeh ida usprkos
svemu '', jer "Kašmirci mogu igra-
ti djelotvornu ulogu u razrješenju
sporova između P akistana i l ndi-
j e, a i u nalaženju prijateljskog
rješenja za kašmirsko pitanje, pri-
hvatljivog za sve tri strane".
Predsjednik najjačeg opozicij-
skog pokreta, Fronta za oslobo-
đenje Jammua i Kashmira, Ama-
nullah Khan dao je izjavu u kojoj
stoji da će "prekid vatre donijeti
olakšanje žr tvama granatiranja s
obje strane kontrolne crte".
-
Khan smatra da bi se poslje-
dnja dešavanja trebala pokazati
kao "prvi konkretni koraci pre-
ma miroljubivom rješenju ka-
šmirskog pitanja", ali je zabrinut
da bi uspostavljanje autobusne
linije između dva stolna grada
podijeljenog Kašmira moglo
kon trolnu crtu pretvoriti u p er-
mane ntnu gran icu. Auto busn i
saobraćaj između ljetne prijes-
tolnice Jammua i Kashmira,
grada Srinagara, i Muzaffaraba-
da, glavnog grada Azad Kašmi-
ra, dijela pod pakistanskom
kontrolom, također je znak oto-
pljavanja odnosa.
"Ako tekuće p rimirje i p re-
dložena autobusna linija Srinagar
- Muzaffarabad predstavljaju ko-
rake usmjerene na postepeno pre-
tvaranje crte prekida vatre u per-
manentnu granicu, borit ćemo se
rukama i noga1na da taj loše sklo-
pljeni p lan osujetimo", kategori-
čan je Amanullah Khan.
Dosadašnji tok kašmirskog us-
tanka, pak, pokazao je da je zima
razdoblje najaktivnije infiltracije
agenata i logistike iz Pakistana, a
proljeće period obnove aktivnih
borbenih dejstava. Mir je mir, ali
pitanje je hoće li se ovaj održati -
dok gora ne zazeleni.•
DANI 5. 12. 2003.
 • U.G. "Proizvođači \l\sočke •
Pečenice i sudžuke'

PRVA IZLOŽBA V

VISOCKE
PEČENICE I SUDŽUKE

ViPS 2003.
Subota, 6. decembar, 2003.godine
od 11.00 - 16.00 sati
Zanatski centar "Sebilj" - Visoko
pnevni ·cent
koji niko ne

".• ..

Sedmero zaposlenih za mizerne plaće svakodnevno čuva, njeguje, ob~azuje i liječi 22 djece, među kojima je i jedan
29-godišnjak! Da bi preživjeli, oni, zajedno sa zdravijim štićenicima, pakuju i prodaju vrećice sa šećerom
Piše: Snježana Mulić-Bušatlija je su najbolja zaštita prilikom na- po nekoliko puta "sazida" i "sru- ve cvijeće od papira, ona piše či.
Foto: Jasmin Fazlagić
pada ... ši" kuću od lego kockica. Sviđa tave rečenice, pa čak i računa„.
Neno je 29-godišnjak sa autis- mu se ideja da napravi most. Ali,
tjepan ima 13 godina i tičnim poremećajem. Sjedi u ra- to mu baš ne polazi za rukom ... Trideset ljudi u jednoj
izgled i rast petogodiš- zredu sa djecom od 10 do 15 go- Alma je godinu dana mlađa kući
njeg djeteta. Dnevno po dina .i po čitav dan crta krugove. od Blaže, ima tešku govornu ma- Malina, V ~sna, Ružica, Mila i
nekoliko puta dobije Na desetine, različite veličine„. nu i sve petice u školi. Dok Bla- Viktor petero su od ukupno se-
epileptični napad. Ne Blaža je napunio 14 i već dvi- žo u razredu sluša muziku sa ma- dam zaposlenih u novotravni-
govori, niti hoda ... Dane provo- je godine bezuspješno pokušava log kasetofona, Neno crta krugo- čkom Dnevnom centru "Duga", i
di u brdu plastičnih kuglica, ko- naučiti pisati svoje ime. Dnevno ve, a blizanci Matej i Davor pra- oni svaki radni dan, od osam do

48 DANI 5. 12. 2003.

 •
MATEJ I DAVOR Blizanci iz Novog Travnika borave u
-dva, pružaju medicin~ku, odgoji-
teljsku i obrazovnu pomoć djeci
sa teškoćama u mentalnom i fizi-
čkom razvoju. U omanju dvoka-
tnicu, sa nekoliko soba i samo je-
dnim kupatilom, ovaj mali tim
svaki dan na dnevnu brigu primi
najmanje dvadeset osoba sa pose-
bnim potrebama iz čitavog Sre-
DNEVNI CENTAR ZA DJECU dnjobosanskog kantona, od kojih
S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
·ouGA- NOVI TRAVNIK je većina već odavno prešla gra-
nicu do koje se smatraju djecom.
Na svakog zaposlenog u ovom
KESICA ŠEĆERA SA LOGOM centru dpevno dođe najmanje
DNEVNOG CENTRA Štićenici je troje "djece", a svako od njih, bu-
prodaju restoranima dući da ih, osim Kantonalnog
DANI 5 . 12. 2003.
"mlađoj grupi"
ministarstva za socijalnu zaštitu,
ne finansira niko, radi najmanje
po tri posla. Primjera radi, asis-
tent defektologa, pored redovnog
posla, presvlači i pere djecu, uči
ih da pišu i računaju; logoped po-
nekad pripremi doručak ili ope-
re suđe; vozač, nakon što svu dje-
cu doveze u Dnevni centar, na-
bavlja hranu, popravlja sve što se
u Centru pokvari, a onda radi kao
instruktor praktične nastave Q
maloj i hladnoj radionici u po-
drumu; fizioterapeut uči štićeni­
ke da hodaju, ojačava im motori-
ku ruku i nogu, priprema za spe-
cijalnu olimpijadu, pere suđe,
presvlači pelene ... direktorica
obilazi ugostiteljske objekte i nu-
di im kesice restoranskog šećera ·
sa logom Dnevnog centra, koje
zdraviji i odrasliji štićenici pune
i pakuju sa instruktorom Vikto-
rom, te obija pragove institucija
vlasti i humanitarnih organizaci-
ja, tražeći pomoć za djecu i svoje
u poslenike.
Direktorica Malina Kvasina
pretjeruje kad kaže da su uku-
pna mjesečna primanja svih za-
poslenih u Dnevnom centru
"Duga" ista kao primanja je-
49
 STJEPAN Plastične lopte štite ga od epilepsičnih napada koje ima po nekoliko puta dnevno

dnog poslanika u državnom ni oni ne dolaze", kaže direkto- uzeo je Srednjobosanski kanton. " Prema federalnom Zakonu
parlamentu, prije svega zato što rica Malina. No, od toga nema baš velike o obrazovanju, sva djeca imaju
je zaboravila da poslanici, po- fajde. Iako je Dnevni centar pravo na besplatno obrazova-
red plate i paušala, imaju još Zakon i život "Duga" ustanova koja pruža so- nje i ja ne tražim ništa više ne-
prinadležnosti za prevoz, topli Istina, ovaj centar je imao i cij alnu, medicinsku i obrazo- go da ova vlast to poštuje. I
· obrok, odvojenost od porodice, boljih dana. Kada ga je prije pet vnu uslugu, sredstva za njega ova djeca koja borave u Cen-
socija lnu i zdravstvenu zaštitu ...
Sedam uposlenika Centra jedva · CENTAR ZA SUKANJE Dnevni centar je za njegovog petogodišnjeg postojanja, osim
da mjesečno, kad svi saberu
svoje plate, mogu skupiti 3.000 rijetkih novinara, posjetilo tek nekoliko političara, i to u vrijeme predizborne kam-
KM, a niko niti se smije razbo- panje: Jadranko Prlić, Mijo Anić i predstavnici stranke Radom za boljitak!?
ljeti, niti smije pomisliti na pen-
ziju. Jer para za uplatu osigura- godina osnovala Norveška naro- redovno izdvaja samo Ministar- tru imaju pravo na to, i zako-
nja, jednostavno, nema. dna pomoć, bilo je svega. Ali, ta stvo za rad i socijalnu politiku nom je precizirano finansira-
"Nikom od zaposlenih ne vreme na su prošla. Prije dvije SBK-a, nešto da i Ministarstvo nje ovakvih - specijalnih usta-
uplaćujem osiguranje. Da dođe god in e donator se povukao, a zdravstva, ali ne i Ministarstvo nova. Otkako su otišli donato-
inspekcija, kaznila bi me. Ali, "brigu" o Dnevnom centru pre- obrazovanja. ri, obijam pragove i tražim po-
moć za djecu. Nedavno sam

APELI i, nažalost, zbog toga moja saznala da Ministarstvo obra-

djevojčica nije u stanju poha-
zovanja SBK-a za ovu školsku

Velikih 197 maraka đati Dnevni centar, i svaki

dan, dok sam ja na poslu,
Kako je zakonom utvrđeno sa teškoćama u psihofizičkom ona ostaje sa ma", kaže pred-
godinu u budžetu nije ni pre-
dvidjelo izdvajanja za djecu u
Cen tru. Novcem koji dobije-
da roditelji č ij a primanja osi- razvoju u SBK-u da se organi- sjed nica Katava i ističe da mo od Ministarstva za socijal-
guravaju najmanje 90 KM po ziraj u i zatraže pomoć humani- Udruga ima ci lj da javnost i i nu zaštitu i prodajom šećera,
glavi ob itelji moraju p l aćati tarnih organizacija i institucija vlasti skrene pažnju na djecu jedva da pokrijemo troškove
kompletan boravak djeci u in - s istema . sa posebnim potrebama i kirije, koja izn osi 600 KM, i
stitucijama kao što je Dnevni Tatjana Katava, predsjedni- objasni kako je važno podrža- troškove preveza djece", ogor-
čeno kaže direktorica Malina
centar, tako je došlo do toga ca Udruge roditelja djece sa ti edukaciju i, koliko-toliko,
da je od prošle godine već tro- posebnim potrebama Srednjo- osamostaljivanje ove djece. Kvasina.
je štiće n ika ispisana iz novo- bosanske županije, i sama je Udruga je nadležnim orga- Ona ističe kako isti centri u
travničke "Duge". Ova činjeni­ ispisala svoje dijete iz Dnevnog nima već poslala zahtjev za drugim dijelovima FBiH mjese-
ca natjerala je roditelje ojece centra . "Meni je 197 KM puno ukidanje novčane participacije. čno po jednom djetetu dobijaju
450 KM, a da centar u Novom

Na svakog zaposlenog u Dnevnom centru dođe najma

50 DANI 5. 12. 2003.
 SOBA ZA IGRANJE Elementi od spužve štite djecu od povreda

Travniku ne može dobiti ni mi- Mijo Anić i predstavnici stranke onda ponedjeljkom, dok se pros- Dnevni centar, koji finansiraju
nimalnih 197 KM. Radom za boljitak. Vlasnici no- torije ne ugriju, s djecom ugla- Vlada FBiH i njemačka organi-
votravničkih kafića "Milana" i vnom gimnasticiraju. Oni nemaju zacija Maltezer. Ali istovremeno
Pomoć samo u "Miami" jedini su koji, ničim novca ni da uposle psihologa i de- i strahuju šta će se desiti kada se
I
vrijeme izbora izazvani, s vremena na vrijeme fektologa, što je neophodan uvjet presele u novu zgradu i dobiju ·
Marin lvanišević je ministar pošalju pomoć Dnevnom centnl. za rad ovakve ustanove. još najmanje 50 novih štićenika
obrazovanja SBK-a od prije pola Za sve 'ostalo uposlenici se sna- Jedino što mali tim Maline (toliko ih, otprilike, već ima pri-
godine. Stanuje samo stotinjak laze sami. Štede čak i tako što pre- Kvasine raduje jeste činjenica da javljenih) a '>;lasti u m,ectuvreme-
metara od Dnevnog centra, ali, ko vikenda isključuj u grijanje, a se u Novom Travniku gradi novi nu ništa ne promijene!?•
priznaje, tamo nikad nije ušao.
"Tu djecu vidim kad se igraju,
i nemojte misliti da ne suosjećam
s njima. Ali nisam ja kriv što moji
prethodnici nisu uradili n.i šta da
problem finansiranja Centra rije-
še", pravda se Ivanišević.
Napominje kako će on, ako
Bog da, dati sve što je u njegovoj
moći da se pomogne štićenicima
"Duge", ali da se prije: toga mora
riješiti status te ustanove, pošto ju je
osnovala Općina Novi Travnik, a
ne ·Srednjobosanski kanton. Ova
·izjava je naročito naljutila zaposle-
ne u Dnevnom centru, budući da su
sve škole u Federaciji osnovale
općine i da to nigdje nije prepreka
za finansiranje od strane kantona.
Za njegovog petogodišnjeg
postojanja, Dnevni je centar,
osim rijetkih novinara, kažu upo-
slenici, posjetilo tek nekoliko po-
litičara, i to u vrijeme predizbor- '
ne kampanje: Jadranka Prlić, Logoped Ružica sa štićenicima

troje djece, a svako od njih radi najmanje po tri posla

DANI 5. 12. 2003. 51
 V

Marina Trumić i Cedo Kisić odlikovani su specijalnim priznanjem za širenje j

Nekadašnji diplomatsko-
-novinarski, pa samo novi-
narski, te na kraju profesor-
ska-izbjeglički par, odliko-
vanje za širenje poljske kul-v

ture. Marini Trumić i Cedi

Kisiću priznanje je uručio
I

ambasador Poljske u BiH

Leszek Hensel. Bilo je to 38
godina nakon njihovog
• V

prvog odlaska u Varsavu

Piše: Vedrana Seksan

"POLJSKA JE MOJA UUBAV.

A ljubavi znače mnogo u životu i
zbog toga što ne dolaze jednosta-
vno." Ovako priču o tome kako su
Poljska i Bosna i Hercegovina pos-
tale dvije najvažnije zemlje u nje-
nom i muževljevom životu započi-

BRAČNI PAR KISIĆ-TRUMIĆ u svom sarajevskom domu

nje Marina Trumić, nekadašnja evropske i svjetske umjetnosti, i

novinarka i urednica Oslobođenja
i Svijeta, dugogodišnji urednik
dramskog programa Radio Saraje-
va i jedan od urednika časopisa
Treći program.
Povratak
Njen muž Čedo Kisić je 1965.
naimenovan za savjetnika za kultu-
ru i nauku Ambasade SFRJ u Var-
šavi, gdje je porodica ostala sve do
1968. "Dolazio sam u zemlju iz
koje su potekla velika imena
ČEDO KISIĆ I MARINA TRUMIĆ
na književnoj večeri u Domu pi-
saca u Varšavi 1994.
osjećao sam ogromno. poštovanje
prema tome. Sjećam se da sam po
dolasku u Varšavu nekoliko dana
samo hodao, zalazeći u sve male
ulice, čitao natpise na dućanima i
neke riječi povezivao sa sličnima iz
našeg jezika. Onda sam počeo ku-
povati sve novine, pogotovo kultur-
ne publikacije, i čitao. Tako je po-
čelo odgonetanje riječi poljskog je-
zika, moje upoznavanje s njima",
kaže Čedo Kisić, koji, kao i njego-
va supruga Marina, Varšavu sma-
tra svojim drugim gradom. Čemu je
zaslužno i izuzetno gostoprimstvo
Poljaka, koji su i danas veliki pri-
jatelji ovog bračnog para.

52 DANI 5. 12 . 2003.
(ine od najznačajnijih evropskih kultura
Iako je u Varšavu stigla kao su-
pruga, sa malom bebom, Marina
nije željela zanemariti svoj posao,
novinarstvo, pa je tokom tri godine
iz Poljske pisala za Oslobođenje. U
ovom periodu nastaju njeni inter-
vjui sa najvećim imenima u kultu-
ri Poljske, te reportaže, po povrat-
ku u Sarajevo objavljene u knjizi
Čežnje i daljine. "Mislim da je ta
moja ljubav i povezanost sa Polj-
skom na neki način bila predodre-
đena. Kasnije sam vidjela druge
gradove i zemlje, svidjeli su mi se
na drugi način, ali niti jedan od njih
nije bio moj grad", objašnjava Ma-
rina razloge zbog kojih je željela
naučiti poljski.
Varšavu napuštaju po isteku
Čedinog mandata. "lako sam imao
DANI 5. 12. 2003.
INTERVJUI
Putovanje sa Andrićem
Lista osoba sa kojima je
Marina Trumić razgovarala izgle-
da kao kazalo antologije jugo-
slavenske književnosti, pregled
najvećih pozorišnih reditelja, sli-
kara, sociologa ... "Nešto razgo-
vora rađeno je po zadatku, ne-
što sam birala i sama. Radila
sam u sarajevskom Svijetu u
njegovo zlatno doba - imali
smo veliki tiraž i živjeli smo do-
bro. Mogli smo sebi priuštiti ne-
što slobode. To je bilo vrijeme u
kojem bi me, recimo, Miro
Avram iz Kamernog teatra 55
pozvao da s njima odem u Me-
ksiko. Poslije, kada se sve pro-
mijenile, rekao mi je: 'Sada te
ne bih mogao pozvati ni u svo-
je selo."'
Jeda n od ljudi sa kojima je
razgovarala bio je i Ivo Andrić:
pNi put kada mu je kao srednjo-
školka poslala pismo iskinuto iz
teke, a posljednji put neposre-
dno pred njegov odlazak u bol-
nicu. "Sa njim sam putovala i
kada je poslije Nobelove nagra-
de prvi put posjetio Višegrad.
Sjećam se samo da mi je bilo
užasno muka od vožnje autom
preko Romanije", kaže Marina.
ponude da nastavim raditi u diplo-
matiji, ja to više nisam želio. To ni-
je bio moj svijet i više sam volio
vratiti se u kulturni život i novinar-
stvo", priča Čedo Kisić. Po povrat-
ku u Sarajcvo post~je glavni ure-
dnik revije Ocfjek, da bi 1982. pre-
uzeo du.žpost direktora Instituta za
proučavanje nacionalnih odnosa i
kultura, sve do odlaska u mirovinu
1988. Veze sa Poljskom, ipak, os-
taju.
"Nije to bila neka racionalna
odluka. Naši prijatelji koji su željeli
dolaziti u Jugoslaviju nakon našeg
povratka morali su imati poziv i bi-
lo je normalno da dolaze kod nas.
Kad sam krenula raditi na radiju,
počela sam odlaziti na radjjske fes-
tivale u Poljsku, tako da sam opet
53
 bila u kontaktu sa tom zemljom.
Nekako, ja nisam izabrala da se na-
ša veza sa Poljskom nastavi, nego
se tako dogodilo", objašnjava Ma-
rina.
Ono što jeste izabrala bilo je
javiti se na konkurs objavljen
1991. u kojem se na Varšavskom
univerzitetu · tražio lektor za
srpskohrvatski jezik. "Poče19 je
kao šala. Moj sin je našao kon-
kurs u novinama i rekao kako bi
mama trebala probati. A ja sam
htjela da še malo igram studen-
ta ... " Pošto u to doba nije bilo
mnogo onih koji su govorili polj-
ski, a, da budemo iskreni, ni
mnogo onih koji su se otimali da
u Poljsku odu, Marina je postala
lektor na univerzitetu.
V
Citanje i rat
"Možda je to bila odluka koja
mi je kasnije spasila život", kaže
Marina, s obzirom da ubrzo poči­
nje rat u Bosni i Hercegovini, to-
kom kojeg joj se u Varšavi pri-
ključuje muž. Ovaj period bračni
par Kisić-Trumić opisat će kao
period u kojem je Marina Čedi da-
PRAVILA MARINE TRUMIĆ
Kako znaš da je
to tvoj grad
"Nostalgiju sam prvi put osje-
tila i kada nisam znala šta to za-
pravo znači, nakon što sam po-
slije završene škole otišla iz Du-
brovnika. Kad sam drugi put oti-
šla u Varšavu, shvatila sam na-
kon izvjesnog vremena da sve
češće idem u bolnicu i na gro-
blje. Ako si turista, ni ne znaš
gdje je groblje."
54
vala stipendiju. "Ja sam radila, a
Čedo je ostajao kod kuće", priča
Marina, koja je, pored lektorskog,
preuzela i profesorski posao za tri
novonastala jezika i držala časove
svima koji su željeli da ih nauče.
Čak je u tom periodu pisala ljuba-
vne priče za ženske magazine u
Varšavi, koje su prevodili njezini
studenti. "Nedavno sam ih našla i
neke uopće nisu loše. Možda ih
ponovo objavim." ·
'
Stipendista čedo je pak obila-
MARINA TRUMIĆ U RAZGOVORU sa poljskim rediteljem Krzyszto-
zio biblioteke i čitao . "Imao
sam onoliko novaca koliko mi fom Zanussijem
da Marina. Postao sam član mno- neke, i to najviše zato što, iako sebi snj - Poljaci o Bosni, koju je ove
gih biblioteka, jer je to bio najjef-- obeća da to neće raditi, redovno godine ·u Varšavi objavio Institut
tiniji način da dođem do novih pronađe neki tekst koji naprosto za južne i zapadne slavenske jezi-
knjiga", objašnjava Čedo Kisić, mora prevesti. ke, a koja je nastala kao ideja da·
čija je životna želja da uvijek ima "Mi, Bosanci, ljudi smo koji ne se sastavi pregled boravka, djelo-
šta čitati i da čita i poslije smrti. poštuju tradiciju i brzo zaboravlja- vanja i doprinosa Poljaka u ra-
Nakon završetka rata porodica se ju. Poljaci, opet, cijene slavenske znim oblastima života u BiH.
vraća u Sarajevo, gdje Marina po-. autore, koje redovno prevode." Nakon ove knjige moguće je da
činje sa prevođenjem poljskih Marina Trumić je, pored Slavka će, naprimjer, Teodora Kra-
V •
UCENJE "Dolazio sam u zemlju iz koje su potekla velika imena evropske i svjet·
ske umjetnosti•. I osjećao sam ogromno poštovanje prema tome. Sjećam se da
sam po dolasku u Varšavu nekoliko dana samo hodao, ulazeći u sve male ulice,
čitao natpise na dućanima i neke riječi povezivao sa sličnima iz našeg jezika"
autora. Desetak objavljenih knji- Šantića, jedna od rijetkih u Bosni i jewska ili Bronislawa Praszek
ga prevede.nih s poljskog te broj- Hercegovini koji se bave prevođe­ dobiti priznanje koje zaslužuju, s
ni novinski članci bili su njen na- njem sa poljskog jezika. Na univer- obzirom da su obje cijeli svoj ži-
čin održavanja veze sa zemljom zitetima BiH, za razliku od Hrvat- vot posvetile liječenju bolesnih u
koju i dan-danas smatra svojom. . ske i Srbije, ne postoji odsjek polo- BiH i o tome napisale knjige.
U domu bračnog para Kisić­ nistike, tako da nasljednika nema. , Za sada su Marina Trumić i Če­
-Trumić č.itaju se gotovo .sve "A ja i kad bih cijeli život prevodi- do Kisić jedna od bosanskih veza
novine - bosanske i poljske. la, ne bih prevela ~ve što bih želje- sa Poljskom. Što su u toj zemlji
Čedo ih, kažu, čita više. Marina po- la'', kaže Marina. Nažalost, u BiH prepoznali. I znali cijeniti. Supru-
se malo zna i o Poljacima koji su žnici su 3. decembra ove godine
svoje živote posvetili našoj zemlji, dobili odlikovanje Republike Polj-
kao i o putopiscima koji su, kao i ske za doprinos širenju poljske
mnogi putopisci iz drugih zemalja, kulture. Visoko priznanje primili
ostavili svjedočanstva o Bosni i su od poljskog ambasadora u BiH
Hercegovini. Leszeka Hensela, uz komentar da
bi Marinina i Čedina veza sa njiho-
Heroine iz Poljske vom drugom domovinom bila je-
, Stvar bi djelomično mogla dnaka i bez ove nagrade. Ali, to je
promijeniti knjiga Poljaci u Bo- opet priča o ljubavi. •
SUSRET SVJETOVA koji se ovdje govore, o bivšoj
Priča o Mostana
Jugoslaviji znali malo. Nakon
početka rata na cijeli ovaj
Marinina porodica je iz
Mostara. I mada je rođena u
prostor gledali su i pomalo ro-
mantično. Jedan student mi je
Beograd u, Sarajevo je uvijek napisao kako svi mi sa ovih
osjećala svojim gradom, u ko- prostora kao da nosimo neku
jem je, zapravo, njezin život. tajnu", kaže Marina, koja čuva
"Sarajevo je grad moga djetinj- pisma svojih studenata. A oni
stva." Predajući na fakultetu u joj pišu i danas.
Poljskoj, jednom prilikom U j ednom od nj ih stoji i to
priča la je svojim studentima da je, zahvaljujući Marininini
o Sarajevu i Mostaru. pričama o Mostaru i Saraj evu,
"To su bili ljudi koji su, njen bivši student sada sretno
prije nego su upisali jezike oženjen. Most!'=lrkom.
DANI 5 . 12. 2003.
, ,· .------.-K/asično čišćenje
411 (Kuće, stanovi poslovni prostori itd)
·Maj/nsko ć/jćenje
svih vrsta podova;
0331222-534 & 0611323-957
(Tepisi, etisoni, ćilimi, namještaj, stolice)
0611723-861, 0611252-679

,
"
IZ -
19.30: "Dobro vece, ovoje rat"
Senada

- 2000 kolor fotograf/ja

Prvi put -Tvrdi povez -- «s" » d.o.o.
ua1a:
-Ful/Color
nakon svjetske -Vrhunski lwalltet papira Zmaja od Bosne 4.
promotivne turneje, -Na Bosanskom I 71000 Sarajevo
u maloprodaji ~Jallar-
na tržištu u BiB
0331 Z88-015.
Centar za samopouzdanje
www scc;ccom.t>a

57
CD/VITA
Uvod u male tajne depres··
16 Horsepower: Olden; Glitterhouse Records, 2003.
ajna svekol ike rock'n'rol l
T umjetnosti leži u umije-
ću da se iz "banal nih"
priča - o propalicama koje se
vuku od bara do bara, u
automobilima, po benzinskim
pumpa ma, motelima, dolas-
cima i odlascima - izvuče niz
metafizičk i h značenja od pla-
netarne relevancije. David
Eugene Edwards , lider 16
Horsepowera, stvara svoja
remek-djela sa strašću, oda-
nošću i iskrenošću koja ga
opravdano promoviše u je-
dnog od relevantnijih pjesni-
ka našeg vremena.
16 Horsepower su svoj put
započeli u Denveru, Colorado,
1992. god ine. Nakon singlo-
va Shametown i 16 Horse-
power, 1996. godine se po-
javio debi album Sackcloth 'n '
Ashes. Producent Warren Bru-
leigha ranije je radio i sa Vi-
olent Femmes, a upravo se
njihov Gordon Gano pojavlju-
je kao gost na violini.
Na ploči izašloj sljedeće
godine, Low Estate , Edwards
uspijeva suvereno inkorporira-
58
t i sve klas i čne rock'n'roll, co-
untry & western i folk idiome.
On ih iron izuje, žestoko prei-
spituje i obogaćuje novim sa-
držajima. Vrhunac je dosegnut
u pjesmi For Heavens Sake.
Na trećem albumu Secret
South u potpunosti dolazi do
izražaja nesklad između klasi-
čne forme i otkačenih religio-
znih sadržaja koje Edwards sa-
opštava ma -
nirom suludog
propovjed ni-
ka. Samo sepower. Dru- Konačno, 2002. godine
mjesec dana gi album 16 Horsepower se vraćaju
kasnije izlazi Blush Music nov im albumom Folklore .
live album je muzika za Ovaj put zvuk je umireniji i
Hoarse, na pozoriš nu depresivniji, a Edwards zvu-
kojem je zabi- predstavu u či kao da je izgubljen u po-
lježen koncert reZIJ I Wi rn a norima sopstvenog pakla.
snimljen u Vandekeybu- Najnovij i album O/den zbirka
Bluebird The- sa. Druga dva je dva sessiona iz 1993. i
ateru u Den- člana, Jean 1994. i dijela koncerta iz
veru. Yves Tola i Denvera 1994. Za one koji
Nakon pri - Pascal Hum- se do sada nisu sretali sa
vremenog prestanka rada ban - bert, osnivaju projekat Lilium, 16 Horsepowerom, O/den je
da, Edwards pokreće projekat iz čega su proizašla dva albu - dobra karta za ulazak u nji -
Woven Hand. Njihov prvi , isto- ma - Transmission Of Ali The hov svijet koji prevazilazi
imeni album ni po čemu ne Good-Byes (2000.) i Short prostorna i vremenska ogra-
zaostaje u odnosu na 16 Hor- Stories (2003.). ničenja. '.' (M. Vlaški}
DANI 5. 12. 2003.
 KNJIGE

Memoari iz Maconda
Gabriel Garcia Marquez: Živjeti da bi se pripovijedalo; VBZ,
zagreb, 2003. Gabr~ iel
Gax~ cia
M
eđu najvažnij im
proj ektima za-
grebačke izdava- tv1a:r~ quez
čke kuće VBZ jest izda-
vanje izabran ih djela
Gabriela Garcije Marque- Kao i sve autobio-
za, po mnogima najvećeg graf ije velikih ljudi, i
živu ć eg svjetskog pisca. ova će dio čitatelja pri-
Makar su dosad ugla- vuć i upravo zbog svoje
vnom obj avljena djela fakt ografske strane,
koja su ovdašnjoj či tala ­ zbog želje za upoznava-
čkoj publici i ranij e bila nj em stvarnog života
dostupna (Dvanaest ho- velikog pisca. No, ono
dočasnika , Hronika na- što je u vezi s ovom
javljene smrti.„ ), nj ihovo autobiografijom pose -
Gabriel Garda Marquez
smještanje u kontekst bno jest činj e n i ca da
kompleta knj iga ovakvog jednog autora ona nastaj e iz pera jednog od najvećih
davalo im je posebnu važnost. Ovih da- maj stora pisane riječi na cijeloj našoj
na nam, međutim , stiže i jedno novo planeti. Koliko god da su događaj i iz
Marquezovo djelo, prvi svezak nj egovih Marquezovog života interesant ni (a je-
memoara Živjeti da bi se pripovijedalo. su), ono što zadivljuje jest književna vri-
Autobiografski Marquez je, naravno, jednost ove knjige. Jer Marquez je ro-
ponovo veliki Marquez. Ve ć poslij e đe n i pisac i njegovo je štivo čitateljski
prvih stranica j asno j e zašt o je ova praznik.
knjiga bila jedna od najiš čekiva n ijih u Broj ni ljubitelj i Marquezovi h knjiga
cijelom svijetu u poslj ed nj ih nekoliko iznimno će uživati u č itanju uz želju da
godina. Rodonačeln ik magijskog rea li- nastavak brzo d ođe. Memoari Živjeti da
zma, j edan od naj značaj n ij i h pisaca bi se pripovijedalo j oš su jedan dokaz
cjelokupne latinoameričke književnos- genij alnosti velikog kolumbij skog pisca,
t i, kroz pri ču o od rasta nju, i spr i ča n u čovjeka koj i je stvorio jedan od najvažni-
interesantna, duhovito, vješto i magi - j ih toponima moderne književnosti -
č n o , vodi nas u period mladosti , po- Macondo. Ako ste već p roč ita l i sve
četke novinarske i književne karij ere te Marquezovo - evo nove knj ige za čita ­
otkriva i dragocjene stra nice svoje in- nje, a ako pak niste proč ital i ništa od
time , sve do prosidbe Mercedes Bar- ovog pisca, također pročitajte memoare,
che Pardo, žene njegovog života. vrat it ćete se po još. :..4tJ (M. Bazdulj)

NOMINACIJE stavn ika iz bivše Jugoslavije,

pored Hemona, tu je i Zoran

Hemon trči · prvi krug Živković iz SiCG sa knjigom

The Library, a ove godine
među nominacijama nema
edna od najvrednijih svjet- govačke, Hemona je nomino-

J
I
skih nagrada za knjiže-
vnost ušla je u prvu fazu, a
jedan od nominovanih je i
Aleksandar Hemon ! IM PAC
Dublin Literary Award je na-
grada od 100.000 eura, a do-
djeljuju je predstavnici Grad- '
ske uprave i biblioteke u Du-
blinu. Sistem nominovanja
knjiga za nagradu ide preko
gradskih biblioteka širom
svijeta . Ove godine tu su i
dvije hrvatske knjižnice, je-
dna srbijanska, ali na sp isku
nema nijedne bosanskoherce-
naslova hrvatskih autora.
vala biblioteka Deichman iz
Zanimljivost ove nagrade
Osla~ Norveška, za knjigu
jest podjela dobitka u sluča ­
Nowhere Man.
ju da pobijedi prijevod. Na-
Uslovi no-
irr;ie, tad prevoditelj dobiva
minacije su da
25.000, a autor 75.000
je djelo objav-
eura. Blagodati ovakve ra-
ljeno toko!11
spodjele dobro je osjetio
2002. godine
prevoditelj prošlogodišnjeg
na engleskom
pobjednika Orhana Pamuka
jeziku (kao
(My 1Vame is Red) - Erdag
izvorno ili
M Goknar. Stvar je jasna i
prevedeno), a
možda je ne treba ponavlja-
u slučaju prije- objavljeno od početka ti: ali neka nas drugi nomi-
voda, izvorno 1998. do kraja 2002. niraju kad smo već sami ne-
djelo mora biti '
Od književni h pred- sposobni za to. (J.M.)

DANI 5. 12. 2003. 59

 Strip, konkurs i mladi
I
I
zdavačka kuća Publ ika d.o.o., Sarajevo,
/
koja je u prošli petak, 28. novembra,
organizirala promociju stripa Enkija Bi -
lala 32. decembar, obja•Jljuje Konkurs za
. najbolji strip. Nagrada "Publika" pokreće se
s ciljem poticanja i oživljavanja strip-sce-
ne u Bosni i Hercegovini, kako bi se otkrili
talentovani mladi strip-crtači i kako bi se
omogućilo objavljivanje njihovih radova.
Pravo ratjecanja imaju svi državljani Bo-
sne i Hercegovine. Prikupljanje natječajnih
radova će trajati do 28. februara 2004.
Objavljivanje rezultata bit će 31. 3. 2004.
· godine.
Kandidati mogu pod nijeti ili poslati vi -
še radova u originalu, obima od dvije do
osam tabli za svaki rad. Veličina stranice
mora biti manja od A3 formata hartije
(297 x 420 mm). Odabir teme, žanra i
autorski pristup za konkurs je potpuno slo-
bodan. Jedan rad može biti rad jednog,
dva ili tri autora (sce-
narij, crtež, kolor). Tre-
ba posebno navesti
naziv rada, autora, te-
hniku i godinu nastan-
ka djela. Tekst u stripu
mora biti na jednom
od jezika naroda ex-ju-
goslavenskih zemalja.
CENTAR ZA STUDENTSKU
INICIJATIVU Sa promocije
stripa Enkija Bilala
60
Natječaj je anon im an, a table se šalju
pod šifrom. Šifra mora biti čitko ispisana
na vanjskoj strani omotnice u kojoj se ru-
kopis šalje, i na prvoj stranici rukopisa. Uz
radove se prilaže i zapečaćena koverta, na
čijoj vanjskoj strani, također, mora biti ispi-
sana šifra, a u koverti priloženi svi relevantni
podaci o autoru . U toj koverti mora biti i dis-
keta ili CD-ROM s tablama . Koverta s po-
dacima o autoru otvara se komisijski, u pri-
sutnosti svih članova žirija za ocjenjivanje
prispjelih rukopisa.
Na prijed log žirija se dodjeljuju: gla-
vna nagrada "Publika" (u vrijednosti
od 1.000 KM), nagrada za najbo lje os-
tvarenje u domenu klasičnog strip-jezi -
ka (500 KM), nagrada za najbolje os-
\
tvarenje u domenu alternativnog strip- ENKI BILAL 32. decembar
jezika (500 KM), nagrada za najbolji
scenarij (i) ideju (500 KM), te specijalna radovi će biti objavljeni u magazinu
nagrada žirija ili sponzora. Svi nagrađeni Dani, i tokom mjeseca aprila izloženi u
Škol i stripa, CSI.
Izdavačka kuća Pub lika će nakon
konkursa a u roku od godinu dana od
dana objavljivanja rezultata natječaja
objaviti album sa najboljim radovima.
Autori svoje radove, mogu slati na adre-
su: Publika d.o.o. (za najbolji strip),
Odobašina 48, 71000 Sarajevo, BiH.
Sve dodatne informacije učesnici natje-
čaja mogu dob iti izravno ili na te lefone:
033/660 -291, 061/22 7 -794; kao i
putem e-maila: publika33@bih.net.ba.
DANI 5. 1 2. 2003.
.., , THE FACE
„
iii
'N
:.c

JVedran
Tokom rata je slučajno došao u posjed velike
biblioteke. Imao je dovoljno vremena, 13 godina i
rekao uzašto ne" pa pročitao sve knjige od Fromma
do Freuda. Sada priznaje da čita samo stručnu
literaturu. Samo što je u slučaju Vedrana Mujagića
(1979.) teško odrediti šta je, zapravo, stručna ·
literatura. Najprije je studirao arh itekturu, d.ao treću
godinu i odustao. "To nije bio moj par cipela", kaže
novopečeni student dizajna, koji je na Akademiji
likovnih umjetnosti od ove godine. Uza sve to, četiri
godine svirao je sa Ornamentima, a sada pokreće
novi projekat, koji bi svjetlo dana trebao ugledati u
januaru i zove se Dubioza kolektiv. uTo je čudna
mješavina stilova, nešto nalik na ono s čime su
počeli Ornamenti, samo sa puno više energi-
je. Mi smo djeca koja su počela svirati po
podrumima, sa 13 ili 14 godina, i super je
sada vratiti se na početak sa iskustvom
koje imamo", kaže Vedran, koji je svoje
dvije ljubavi - muziku i dizajn - uspje-
šno povezao radeći vizualni identitet
sarajevskog Jazz Festa: prošle godine
sa Farukom Šabanovićem, a ove sa
Enesom Huseinčehajićem. Za prošlo-
godišnji dizajn bio je nagrađen na
Magdaleni, festivalu dizajna u
Mariboru, dok su za ovogodišnjim
poludjeli svi - od djece do odraslih.
"Dva mjeseca smo posao radili
ručno. Napravili čiku od plastelina i
radili tako jer smo željeli pobjeći od
kompjutera i kompjuterske anima-
cije. Nakon što smo završili,
nastala je opšta histerija i drago
mi je da smo napravi li lik koji se
sviđa i odraslima i djeci", kaže
jedan od tvoraca prve sarajevske
maskote od Vučka naovamo.
Veliki za lu đenik filma, koji
presjedi cijeli SFF u kinu i koji voli
naturalizam (Dogvi/le) i Wendersa,
za sebe kaže kako je pomalo
šizofreničar. "Ja volim
raditi sve. Malo bi
mi bi lo da dan
traje 30 sati."
(Ve.S.)
,_

V
ivot knjiga na koje čovjek nailazi uvijek je dne kulture" ovdje danas skoro da i nema, ona

Z povezan s nečim što on trenutno živi: je razdijeljena na politiku i estradu - zato, uko-
knjige koje nam stiŽL u ruke nikada slu- liko vas put nanese na ugao ulice Koševo, po-
čajno ne dospiju tu gdje su, pa je i sasvim pri- red Narodnog pozorišta, ispred Likovne akade-
rodno oa život i čitanje pletu zajedničku mrežu mije, ili kod Drvenije i ugledate nešto za što
između onoga što čovjek sanja i što živi. znate da će obradovati nekoga, uzmite i daj-
Knjige su, vjerovatno, najčešći subjekt trgo- te koju markicu, ne libeći se cjenkanja. Jer, i
vine antikvitetima. U velikim metropolama na to je dio kulture kupovine i prodaje knjige.
Zapadu desetine štandova. buvljaka, humani- Za prošle sam praznike dobio i poklon:
tarnih akcija u okviru raznih dobrotvornih društa- neko veoma blizak darovao mi je staru knji-
va prodaje naslove, i tu se gu poljskog pisca Kazimerza
ob i čno može naći sve - od Brandysa Rondo. Brandys,
velikih rječnika njemačkog, uz Czeslawa Milosza ponaj-
preko povijesnih atlasa, Rave- bolji hroničar sjaja poljske
lovih nota, bilješki Romaina kulture i bijede poljske inte-
Rollanda, sve do korica sa ko-. ligencije, između ostalog je
jih vas gledaju Karl Mayev zapisao i sljedeće: "Za me-
Winnetou i njegov brat po krvi ne su od početka i uvijek
Old Surehand. (Uvijek padne postojale samo dvije teme.
na pamet misao koliko smo Prvo, kad i gdje stvarnost
kao djeca krvi prolili "bratime- postaje pripovijest i pripovi-
ći" se i čitajući nastavke hro- jest stvarnost. Drugo, ako se
nike o hrabrom Indijancu.) to desi, kad i na kojem stu-
U nas se na ulicama na- pnju jedno od ta dva može
lazi sve više štandova s knji- - - kreirati svoju vlastitu sudbi-
gama i oni, u općem osiro- • „
<P
I
„ ,„ ....... ~·-~'!
~ ~ „ • ~
~~
.;·„„ ...
~lfo
• .,._
.._<4 nu, Sadašnjost i Povijest
mašenju, sve češće bivaju i odvojene jedno od drugog."
izvorom prihoda nekih obitelji. Ozbiljan pozna- Nema pisca koji bi se odrekao ovakvih reda-
valac grada, naprosto, mora znati štandove i ka, kao što nema čovjeka kojem ovakav poklon
ulične prodavce knjiga, oni su jedan od sigur- nije najdraži, iako je, možda, kupljen na ulici. Za-
nih znakova da ta kultura trgovanja i čitanja, to ima nekakve pravde da nakon što iz neke
unatoč hladnoći, zimi, smanjenom interesu za knjige nešto naure dvije ili tri generacije, ona ide
knjige ili nečem desetom - postoji. "Standar- na ulicu, gdje svaka od njih - suprotno današ-
njem ustroju svijeta - ima svoje legitimno
mjesto, gdje skupa leže Ugursuz, Biologija za 6.
razred, George Orwell, Tajne ljudskog mozga,
Na Drini ćuprija i Sai Baba. Jer, u suštini, me-
đu knjigama postoji jednakost, a najčešće je bi-
vamo svjesni dok nam leže pred nogama. Nije
li vam sve to - jednakost i svijest o njoj na
odlasku - odnekud poznato? I na koga knjige,
tako opisane, najviše liče? (A. Burić)

DANI 5. 12. 2003.

 •

mso i Voja
Šemso Tanković nudi djelomični zaborav jedne strašne epizode iz novije
hrvatske i bosanskohercegovačke povijesti, ali ne u ime pomirenja i
povjerenja Piše:
Miljenko Jergović

ije prošlo ni četrdeset osam sati od
zatvaranja izbornih mjesta, liberal-
na, građanska i lijeva Hrvatska nije
·se još ni oporavila od prvoga šoka
zbog pobjede stranaka koje istarski
tribun Damir Kajin sasvim ispravno naziva
spojem krajnje desntce i ultranacionalista, a
dvojica ljudi već su Ivi Sanaderu ponudili svoje
političko prilježništvo. Njihova imena su Šem-
so Tanković i Vojislav Stanimirović. Prvi je,
uz podršl}u i agitiranje među vjernicima Meši-
hata Islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj,
izabran s bošnjačke manjinske liste u Sabor, a
drugi se plasirao u parlament predstavljajući
strančicu koja većinom predstavlja Srbe iz Vu-
kovara, Baranje i istočne Slavonije. Kako je i u
vrijeme okupacije toga dijela Hrvatske Stani-
mirović boravio na istom teritoriju i obnašao
neke funkcije, njegovo ime do prije nekoliko
dana hadezeovski i pravaški političari gotovo
da nisu ni spominjali bez dodatka "ratni zlo-
Preko puta Studentskoga doma Stjepan posred
žive zagrebač.ke prometnice, punih je pet godina stajao
ogromni grafit koji nitko nije brisao: "NEMA CASTI U
GUZOPERACA!" Za vladavine Ivice toga nije bilo
činac". A sada se, skupa sa Šemsom, Stanimi-
rović nudi budućoj vlasti i otklanja svaku mo-
gućnost da pomogne Ivici Račanu u pokušaju,
teško ostvarivom, ali ne i nemogućem , da os-
tvari većinu u Saboru i ponovo formira Vladu.
Evo kako svoju ponudu HDZ-u i vjerojatno
HSP-u obrazlaže Tanković: "Istina, HDZ nas
je izbacio iz preambule Ustava, ali ni SDP ni-
je ništa učinio da bi poboljšao položaj Bošnja-
ka u Hrvatskoj. Mislim da je Sanader ipak mu-
driji od Račana jer smo mi podržali SDP
2000. godine, a zauzvrat ništa nismo dobili."
Učeno zvuče Šemsine riječi, pogotovu
"preambula", pa je vrlo vjerojatno da će po-
neku nenu iz Gunje ili dedu iz zagrebačke
Dubrave zadovoljiti spomen "preamb~le"
jer će pomisliti da je to nešto u čemu je sa-
držana sva muka, strah i nesreća musliman-
skog puka i bosanskog roda, ali bi čak i ta
nena i taj dedo mogli primijetiti koliko Šern-
so laže kada govori da Bošnjaci od Trećega imali vlast i jer ih na to nagovara međunaro­
siječnja ništa nisu dobili i da SDP nije uči­ dna zajednica na čelu s visokim predstavni-
nio ništa da bi poboljšao njihov položaj. Do- cima, Šemso uz HDZ ide po vlastitoj volji i
bili su, primjerice, to da ih se više nije vrije- savjesti, odlučan da izbriše sve ono što se
đalo putem državne televizije, da više nije bi- dogodilo između dvije preambule. Ili ne ga
lo ministara koji bi njih i njihovu vjeru na- izbriše, nego da amnestira današnji HDZ (ta
zivali stranim i nepoželjnim elementom u stranka se kao profinila), a da Dretelj spomi-
biću hrvatskoga katoličkog naroda, dobili su nje samo u općenitij em smislu, kao hrvatski
i to da ih, slijedom pro.rojena na kormilu ze- koncentracijski logor u Hercegovini.
mlje, više nisu tako ružno gledali ni obični E, Šemso, to tako neće ići! Ivica Račan za
pripadnici većinskoga naroda. štošta je kriv, ali je sigurno da taj čovjek i taj
Preko puta Studentskoga doma Stjepan Hrvat nikoga nije dreteljio! Tačno, nije ni
Radić, posred žive zagrebačke prometnice, Ivo Sanader, ali jest HDZ i jesu ljudi koji su
punih je pet godina stajao ogromni grafit koji još uvijek u toj stranci. A čak i ako nisu, oni
nitko nije brisao: "NEMA ČASTI U GU- se nisu odredili oko običaja dreteljenja ljudi,
ZOPERACA!" Za vladavine Ivice Račana što su učinili i Mesić, i Račan, a još više Ra-
toga nije bilo. čanovi koalicijski partneri. Nudeći se HDZ-u,
Ali pustimo sada Šemsin dojam kako Boš- Šemso Tanković nudi djelomični z!aborav je-
njaci ništa nisu dobili, zaboravimo i to da nit- dne strašne epizode iz novije hrvatske i bo-
ko iz Račanove administracije nije pristajao uz sanskohercegovačke povijesti, ali ne u ime
Huntingtonove teze u vrijeme kada je uz njih pomirenja i povjerenja, nego u nekoj sasvim
drukčijoj funkciji. Osim toga, zaborav se
odnosi samo na HDZ, a ne na hrvatski na-
Radić, rod. U krajnjoj liniji, odnosi se i na zločin­
ce, ali ne i na one čija je jedina odgovornost
sadržana u hrvatskome imenu.
V
Vojislav Stanimirović je ponešto različit
slučaj, ali ga vrijedi spomenuti zajedno s Tan-
kovićem jer su njihovi motivi, vrlo vjerojatno,
Račana slični. Naime, u nesretnoj, bijednoj i sirotoj
balkanskoj viziji manjinskih prava, koju per-
bilo pola Europe, ostavimo na čas po strani i sonificiraju ova dvojica ljudi, često se ne teži
činjenicu da je Hrvatska ostala neutralna pri za izjednačavanjem s većinom u društvenom,
agresiji na !rak (iako je Sanader tražio supro- kulturnom, civilizacijskom i individualnom
tno) i da je kao minijaturna, slaba i nesretna dobru, nego se radi o čežnji za jednakošću u
zemlja sačuvala obraz u pitanjima koja su ma- pravu da se proizvode šteta i nesreća. U nas
lo ozbiljnija od ustavnih preambula. Možda često ni tako ozbiljna i strašna mjesta kakva
Šemso ništa od svega toga nije vidio. Ili mu mo- su koncentracijski logori nisu dovoljna za na-
žda nije važno. Međutim, postoji nešto što mu čelne i trajne pouke, iako se vrlo rado odgo-
mora biti važno i što bi mu se valjalo što češ­ vornost i krivnja raspoređuje na cijele narode.
će spomjnjati. I njemu i svima koji su u stanju Ali ne i na stranke! Naravno, ukoliko se pre-
zbog vlastitoga komfora, ili iz svejedno kakvih ko njih može ostvariti pravo većinskoga proi-
. razloga, zaboravljati kako se u vremenu izme- zvođenja štete. I Šemso i Voja munjevito su se
đu HDZ-ovog izbacivanja Muslimana iz usta- · odrekli onih ljudi, iz stranaka bivše koalici-
vne preambule i SDP-ovog neuvrštavanja Boš- je, ali i javnih osoba nesklonih HDZ-u i
njaka u istu još štošta dogodilo. Dogodila su se HSP-u, koji su svojim djelovanjem, ili barem
barem dva-tri rata. A među tim ratovima i ba- svojom ljudskom prirodom, činili podnošlji-
rem jedan Dretelj. vijim život pripadnicima nacionalnih manji-
Kada pristaje uz HDZ, Šemso Tanković na u Hrvatskoj . Učinili su to prije nego što je
to ne radi na način svojih stranačkih kolega i Ivi Sanaderu palo na pamet da bi mu moglo
iz Bosne i Hercegovine koji koaliraju da bi zatrebati Vojino i Šemsino prilježništvo.•

DANI 5. 12. 2003. „ 63

 Goethe Institut Sarajevo je jedna od najaktivnijih i najotvorenijih r

Kako je jedna od 76 podru-

žnica Goethe Instituta na
svijetu, ona bosanskoherce-
govačka, ujedinila katol ičke
i pravoslavne institucije pro-
tiv sebe, postavši istovreme-
no jednom od najvažnijih or-
. .. , .
ganizac1Ja za pomoc 1 pro-
mociju kulturnih projekata
'
Piše : Ahmed Burić
Foto: Jasmin Fazlagić

pravilu, danas u BiH

postoje dvije vrste in-
stitucija kojima uprav-
ljaju ili ih finansiraju
stranci: u prvu spadaju
one čiji su budžeti najveći, i naj-
češće stižu sa anglofonog jezičkog
područj a. Opterećene važnošću
vlastite pozicije (u osnovi autisti-
čne i autokratske) i okovane u pa-
ušalne i neutemeljene predodžbe
vlada zemalja iz kojih dolaze, te
su institucije daleko od onoga su-
štinskog u ovoj zemlji i zato njome
ovako nakaradna i upravljaju.
U drugu grupu spadaju o'ne ko-
je pomažu razvoju bilo kakve svi-
jesti u ovoj zemlji, ali im smetaju
uvriježeni stereotipi o važnosti nji-
hove kulture i pojedinci koji su nji-
hovi ekskluzivni reprezentanti.
Kad se nekoliko godina zaredom MICHAEL SCHROEN, NA IZLOŽBI VITRA STOLICA U COLLEGIUM ARTISTICUMU, ČIJU JE POS-
dogodi da jedni te isti ljudi u turis- TAVKU PODRŽAO GOETHE INSTITUT: "Svako ko predstavlja integrativni faktor u ovoj zemlji i
tičkim posjetama Sarajevu (u koji- svako na koga se može računati u saradnji je dobrodošao"
ma, a to je u najvećem broju sluča- spomenuta modela, a čini se da je "Svako ko predstavlja integra- za ovu sredinu, tako i za zemlju
jeva degutantno, nikad ne propus- za to najzaslužniji direktor Micha- tivni faktor u ovoj zemlji i svako koju predstavljamo."
te pohvaliti domaći ajvar i sjajnu el Schroen. U skromnim prostori- na koga se može računati u sara- Finansirali su se, uglavnom,
I
bosansku kuhinju) "promoviraju" jama u zgradi Bosn'a Auta djeluje dnji je dobrodošao", kaže Schro- državnim novcem, koji, kako ka-
kulture.jedne te iste zemlje, mani- organizacija čiji se spektar djelova- en, koji je prije godinu i po dana že g. Schroen, nestaje sa Paktom
za stabilnost. "I mi smo u situaci-
MITOVI "Ostat ću pet godina i, vjerujem, ostaviti trag u ovom gradu, u kojem me
ji da tražimo sponzore, koja je za
ponekad .zapanjuje preciznost i profesionalnost mladih ljudi s kojima.surađujemo. nas dosta nova, i mislim da će bi-
Preciznost Zapada je neka vrsta mita, mislim da ovdje ljudi ne rade ništa lošije ti teže u budućnosti, ali mi ne mi-
slimo odustati. Kad. mi je nuđeno
nego u drugim sredinama, veliki broj njih radi i bolje" da dođem ovdje na mandat od dvi-
festacije i organizacije koje ih pozi- nja prostire na veliki broj kultur- stupio na ovu dužnost. "Ono na je godine, nisam to želio prihvati-
vaju naprosto gube značaj. nih i obrazovnih djelatnosti. Ovaj šta se oslanjamo jesu vlastiti pro~ ti, jer to, naprosto, nije period u
institut ima 76 podružnica na svi- jekti, i izbor iz onoga što treba po- kojem se mogu sagledati svi aspe-
Spoj vaŽf'.IOSti jetu, podijeljenih u l 2 regija. Cen- držati. Pokušavamo oslušnuti kti onoga što je naš primarni za-
Načinna koji radi sarajevska tar regije jugoistočna Evropa je u prostor na kojem jesmo i uključi­ datak. Ostat ću pet godina i, vjeru-
podružnica Goethe Instituta bitno Atini. Na potezu od Ljubljane do ti se samo u onu vrstu projekata za jem, ostaviti trag u ovom gradu, u ·
se razlikuje, barem zasad, od dva Izmira funkcionira 10 podružnica. koje procijenimo da su važni kako kojem me ponekad zapanjuje pre-

64 DANI 5. 12. 2003.

1eđunarodnih organizacija u BiH
ciznost i profesionalnost mladih
ljudi s kojima surađujemo. Preci-
znost Zapada je neka vrsta mita,
mislim da ovdje ljudi ne rade ni-
šta lošije nego u drugim sredina-
i:pa, veliki broj njih radi i bolje."
Njemačka veza
Ima, istina, i onih kojima se do
kraja ne sviđa šta Goethe Institut
radi. Nedavno su dvije skupine
svećenika, biskupa i eparha, zaje-
dnički izdale saopćenje u kojem
se protive da nastavu iz predmeta
Kultura religija u školama izvode
ljudi koji, između ostalog, završe i
seminar koji je Goethe Institut
pokrenuo u saradnji s OSCE-om.
Uposlenice u Goethe
Institutu
DANI 5. 12. 2003.
"Tražimo polja na kojima niko
ne radi: Kultura religija je, čini se,
takav projekt. Goethe Institut je
ovom projektu doprinio izradom
plana i programa sa stručnjacima
svih religija, kao i obrazovanjem 20
pilot-nastavnika iz svih krajeva
BiH", kaže Schroen. Ne do kraja di-
rektan u odgovorima (stavovi tipa
"ne, insistiranje na francusko-njema-
čkom prijateljstvu nije odgovor
američkoj politici u regionu, već su
plod 40-godišnjeg prijateljstva te
dvije zemlje utemeljenog potpisivan-
jem Jelisejskog sporazuma", ili "ne
mogu reći konkretne cifre, ali najve-
ći dio našeg budžeta odlazi na naja-
mninu prostora i honorare", spada-
ju u tipični registar "međunarodnja­
ka"), Schroen sasvim sigurno repre-
zentira onu vrstu duha u kojem pos-
toji svijest o tome da su službeni
na(t)pisi u ovoj zemlji prije 100 go-
dina bili na njemačkom jeziku.
Nova godina
"To jesu prostori i kulture koje
gravitiraju jedna prema drugoj; s dru-
ge-strane, Njemačka ima postratno
iskustvo i dobro je da ljudi ovdje pre-
poznaju da Njemačka iz Drugog
svjetskog rata i ova Njemačka nema-
ju ništa zajedničko. U tom smislu
mislimo i razvijati sve projekte koje
dosad imamo, od učenja njemač~og
jezika, preko seminara i kolokvija do
organizacije izložbi i pomaganja te-
atarskih i filmskih projekata."
l
INSTITUT 2003.
Od MES$-a do Media-Centra
Spisak projekata koji su u
2003. pomogli il i o rgan izirali
uposlenici Goethe Instituta iz-
gleda impresivno: na ovogo-
d išnjem MESS-u je nagrađeni
Hamlet Schauspielea iz Han-
novera bio ponajbolja predsta-
va, a dolazak je finans irao GI;
tu su još i koncert Ni ls Wo-
gram Quarteta na Jazz Festu,
izložba 40 godina francusko-
-njemačkog prijateljstva u Ba-
njoj Luci, lutkovni teatar s Wal-
HAMLET SCHAUSPIELEA IZ HANNOVERA bio je ponajbolja
predst ava ovogodišnjeg MESS-a čiji je dolazak uglavnom
finansirao Goethe Inst itut
Goethe Institut za 2004.
planira i nove projekte: dvije
izložbe o velikom slikaru
Maxu Ernstu, grafike H orsta
J ansena, konferenciju o gras-
srootsu (naš divlji kapitalizam
nema ni riječ za to, a radi se o
nekoj vrsti zaštite privatnog i
javnog dobra putem civilnih
inicijativa), inicijaciju inovati-
terom Vroomom u Mostaru,
izložba Dan ice Dakić u Umje-
tničkoj ga lerij i BiH, predavanja
profeso ra Waldenfe lsa i
Schweppenhausera o etici The-
odora Adorna na Filozofskom
fakultetu u Sarajevu, izložba
100 klas i čnih Vitra stol ica u
suradnji sa CMC-om, kolokvij u
saradnji s Media Centrom o
·"kulturi mlad ih" s dobitnicima
francusko - njemačke novinar-
ske nagrade ...
vnog medijskog projekta "Kako
promovirati BiH" .. .
Institucija koja u posljednje
vrijeme najintenzivnije djeluje
na ovdašnjoj kulturnoj sceni i
daje sjajan pečat svojim radom,
čini se, slijedi duh velikog pje-
snika. Bez političkih kalkula-
cija oni, naprosto, žive u Sara-
jevu. I čine Sarajevo življim. •
Kako je američki fotograf nakon 33 godine pronašao ljude koje )
V

Kao student iz SAD-a, u novembru 1970. godine fotograf

Steve Horn stigao je u Bosnu, gdje je u Jajcu fotografirao
četvero djece. Krajem ovog novembra, po prvi put nakbn
33 godine, ponovo je došao u Bosnu i· Hercegovinu i našao
dvoje od te djece, danas odrasle ljude koji imaju svoju djecu.
Za Dane je ispisao hroniku svoje potrage
Napisao i snimio: Steve Horn
ce, danas odrasle ljude koji imaju
vadeset prvog novem- svoju djecu. Ono što je počelo tre-
bra 1970. snimio sam nutačnim okidanjem kamere prije
sliku grupice male dje- mnogo godina, preraslo je u novu
ce u igri, visoko na seriju prijateljstava, nezaboravnih
brdu u bosanskom gra- momenata ponovnih susreta i osje-
diću Jajcu. Koncem ovog novem- ćaj da se snovi mogu ostvariti.
bra, po prvi put nakon 33 godine, Prve sam fotografije snimao u
obavio sam putovanje u Bosnu i vrijeme mira. Kad je izbio rat, či­
Hercegovinu, te uz pomoć mnogo tao sam izvještaje o širenju borbi
divnih ljudi našao dvoje od te dje- zemljom koju sam bio zavolio.

66 DANI 5. 12. 2003.

e snimio tokom 'svog studentskog putovanja u BiH 1970. godine

'

Gradovi i gradići čij im sam ulica-

ma hodio, pojavljivali su se na vi-
jestima. Lica odraslih i djece u mi-
slima su mi se formirala dok su
vijesti išle od zla nagore. Počeo
sam razvijati stare negative za do-
brotvornu priredbu u mom su -
sjedstvu i zajednici kako bih po-
magao dolazak bosanskih stude-
nata u američke škole tokom rata.

Hladna 1970.
I ovog novembra napokon sam
se vratio u Bosnu. Došao sam da
iznova uslikam mnoga mjesta gdje
sam ranije bio. ž.eUo sam razgovarati
s ljudima i saznati kakvi su im živo-
ti bili, a kakvi su sad. Htio sam naći
nekog od djece sa izvornih slika.
Htio sam posegnuti iz SAD-a za Bo-
snom u vrijeme kad mostovi među
ljudima iz raznih zemalja i raznih vje-
rovanja djeluju bitniji nego ikad.
Proveo sam godinu u Evropi na

' DANI 5. 12. 2003. 67

tom pivom putovanju, kao mlad stu-
dent iz Sjedinjenih Država. Bio sam
u ekipi programa studija na terenu
koji je sponzorirao Amherst College
iz Massachusettsa. Namjera mi je bi-
la da uhvatim duh regiona kroz sli-
ke kuća i sela. Dom, mračna komo-
ra i prevozno sredstvo mi je bio Vol-
kswagenov kombi. Bilo je zahladnje-
lo po mom dolasku u Bosou te jese-
ni 1970„ ali nije bilo snijega. U dne-
vniku sam zabilježio da sam do Jaj-
ca povezao četvero autostopera, pa
parkirao i snimio nešto slika. Tu je
bila otvorena pijaca, s prekrasno ra-
zličitim ljudima i nošnjama. Mnoge
su kuće bile u tradicionalnom bo-
sanskom stilu, s oštrim krovovima
nalik na šatore, pokrivene debelim
drvenim pločama. U jednom ttenut-
ku zaputio sam se sokakom gdje se
igrala grupica djece. Pogled je pucao
preko doline, a blizu su bile neke sta-
rinske kuće. U tom 1niljeu snimio
sam samo jednu sliku djece.
Tvrtkovim stazama
historije
Petog novembra 2003. našao
sam dvoje od djece koja se pojavlju-
ju na toj staroj fotografiji. l\ioj tu-
V
Cesto sam se pitao, sanjam li? Da li je zaista moguće da upoznajem nekoga ko
68
mač, Erzad Grahić iz Travnika, ot-
pratio me na pazarni dan do jajačke
pijace, gdje smo krenuli pokazivati
stare fotografije, nadajući se da će­
mo locirati ljude i mjesta sa slika.
Ubrzo se okupila omanja gomila, i
svi su razgledali slike dok se razvi-
jao živahan razgovor. Jajce je tokom
borbi u ratu tes1<o oštećeno, i jedan
čovjek briznuo je u plač sjetivši se
šta je rat uništio. Ljudi su ubrzo
skontali izvorne lokacije svih foto-
grafija, katkad nakon žučnih raspra-
va. U gomili su tražili ljude dovo-
ljno stare da se sjete starijih zagonet-
ki. Nikog od djece nisu uspjeli pre-
poznati, ali jednog od odraslih sa pi-
jačne slike identificirali su kao Sa-
v •
feta Zunu. Ubrzo su našli i predsta-
vili nam njegovog brata Džemala.
Svi su često spominjali starijeg čo­
vjeka po imenu Zrile, gradskog his-
toričara i skuplj ača fotografija.
Ubrzo je do nas stigao i Tvrtko
Zrile, oduševljen slikama, tražeći
primjerke za sebe. I on je znao sve
lokacije, te ponudio da nas do njih
odvede. Dok smo polazili, Džemal
se vratio sa bratom Safetom, čovje­
kom s pijačne slike. Bilo je to nešto
poput ponovnog susreta. Isti čovjek,
isti grad, opet lokalna pijaca 33 go-
dine kasnije. Slikao sam ga kako
drži izvornu fotografiju. Bilo je to
poput pogleda na niz ogledala. U
trenu, prošlost i sadašnjost su se sto-
pil e. Obišli smo skoro sva mjesta
koja sam slikao na prošlom putova-
nju. Ponegdje se vrlo malo promije-
nilo, dok je drugdje uništenje bilo
skoro totalno. Shvatio sam zašto je
čovjek na pijaci plakao.
Figura s fotografije
Na posljednjem lokalitetu pri-
družio nam se Muharem, komšija
čija je kuća razorena u ratu. Dao
sam mu sliku njegovog starog do-
ma. Znao je nekog na brdu ko bi
mogao prepoznati djecu. Popeli
smo se strmom stazom i ušao je u
nečiju kuću. Ubrw se vratio sa Se-
džadom Ćivom, koji je proučio sli-
ku i shvatio da je jedna od djevojči­
ca njegova sestra! Puls mi se
ubrzao. Da li smo pred susretom s
nekim od djece? Sedžad se vratio u
kuću i pozvao je, ali niko se nije ja-
vio. Potom je šefika Mehanović iza-
šla. Brzo smo joj ispričali cijelu pri-
ču, i stavili sliku pred nju. Reakcija
je bila nezaboravna, mješavina srni-
jeba, iznenad'enja i zanosa. U tom
susretu, Zemljina kugla mi se učini­
la manjim, prijateljskijim mjestom.
Dan se nastavio odvijati, kao
misterija što se sklapa. Sefika je
znala svu djecu sa slike. U tom do-
bu bili su najbolji prijatelji. Jedan od
njih, Vemes (Jef) Kajmo, živi u Jaj-
cu, i Sedžad je ljubazno ponudio da
nas povede do njega. u prvi mah ru-
je bio kod kuće, ali stigao je taman
kad smo odlazili. Ponovo smo po-
kazali slike, i nije bilo greške: Jef je
bio dječak zdesna! čak mu je i ko-
sa imala iste obrise kao prije 33 go-
dine. Snimio sam razgovore i s Je-
fom kao i sa Šefikom, pa ih potom
islikao, dok se kikoću kao djeca i
drže za ruke na istom mjestu na
kom su stajati na staroj fotografiji.
Jef, njegova supruga Velr,na inji-
hova kći Nađa bili su divni domaći­
ni. Ostao sam kod njih dva dana, i
proveli smo mnoge sate uz bosanski
rječnik ukoliko nije bilo Jajčan ina
Ede Omića da pomogne s prevo-
đenjem. često sam se pitao, sanjam
li? Da li je zaista moguće da upo-
znajem nekoga ko je bio tek male-
šna figura na jednoj jedinoj fotogra-
fiji snimljenoj prije 33 godine?
DANI 5. 12. 2003.
 Igrom slučaja, upravo tada je
Slobodna Bosna objavila priču o-
Senadi Del Ponte, još jednoj djevoj-
čici sa originalne slike, i svi smo to
zajedno gledali. Kasnije sam do-
.znao da ona nema nikakve slike iz
djetinjstva, i bilo joj je drago što je
dobila poruku od mene. Samir Ba-
šić, koji sad živi u švedskoj, četvrti
je prijatelj sa slike. Još se nadain da
ću do njega doći.

*****
To je samo jedna sličica sa neza-
boravnog putovanja nazad u Bosnu.
Ljudi koje sam sreo djelovali su hra-
bri i otporni, izdržali su neopisive
r
teškoće. Mnoge stvari još podsjećaju
qa ratno divljaštvo i njegove posljedi-
ce, što me rastužilo. Slušao sam pri-
če o velikim patnjama i gubitku. Ne-
ka ova pričica o novim susretima
unese tračak svjetlosti. Moja nova
prijateljstva s narodom Jajca, Travni-
ka, Mostara i Sarajeva su dragocjena,
i naći ću načina da im uzvratim lju-
baznost, i njegujem naše veze. A taj
magični dan u Jajcu kad su se pro-
šlost i sadašnjost presjekle na izvan- PORTRET UMJETNIKA 1 Dvadesetjednogodiš- PORTRET UMJETNIKA 2 Steve Horn, danas
redan način, nikad neću zaboraviti.• nji Steve Horn snimljen januara 1970. u Grčkoj, 54-godišnjak, . u Sarajevu novembra 2003.
(Preveo: lrham Čečo) dva mjeseca nakon što je napustio Bosnu

~ bio tek malešna figura na jednoj jedinoj fotografiji snimljenoj prije 33 godine?
DANI 5. 12. 2003. • 69
Mehmed Baždarević, jedan od najuspješnijih fudbalskih trenera u Francuskoj, prognozir:

Nekadašnji as i kapiten sa-

rajevskog Želje iz njegovih
najslavnijih godina, govori u
intervjuu za Dane kako je !s-
tres doveo na čelo druge
francus~e lige i koju repre-
zentaciju vidi kao favorita
Eura 2004
Razgovarao: Ermin čengić

a 11 pobjeda, tri nerije-

šena rezultata i samo
dva poraza u 16 odigra-
nih utakmica, fuđbalski
klub !stres je ubjedljivo
prvi na tabeli druge francuske lige.
Ako od iduće godine ovaj, do jučer
anonimni tim uđe u isti rang ta-
kmičenja sa Monacom, PSG-om,
Marseilleom, Lyonom i drugim
veličinam~ francuskog fudbala, naj-
veći krivac će biti Mehmed Bažda-
rević. Legenda Fudbalskog kluba
Željezničar, kapiten sarajevskog ti-
ma iz njegovih najsvjetlijih evrop-
skih dana, napustio je početkom
ove sezone poziciju pomoćnog tre-
nera prvoligaša Sochauxa i uzeo !s-
tres pod svoje. USPJEH U FRANCUSKOJ "Zahvaljujući igračima ali i meni, ekipa koju su svi vidjeli u zo.ni za
Sve daije je pravo čudo. ispadanje iz druge lige, ekipa koja je prošle godine završila na 17. mjestu i koja se nije pojačala,
"Prezadovoljan sam i drago mi sigurno će osvoHti jesenju titulu"
je da sam sa obje noge u francuskoj dbalskoj velesili Francuskoj klub toji velika šansa da me proglase · predsjedniku kluba da ću ovdje os-
trenerskoj organizaciji. Zahvaljuju- ne može da nađe sponzora iako najboljim trenerom u drugoj ligi, tati do ljeta, iako dolazimo u situ-
ći igračima ali i meni, ekipa koju ima tako dobre rezultate. što je p1iznanje koje stranac ne do- aciju da ne znamo šta bi.
su svi vidjeli u zoni za ispadanje iz BAŽDAREVIĆ: Ma, oni bi našli biva ake godine. Da sam slobo- DANI: ,U prošlu nedjelju u Lisabo-
druge lige, ekipa koja je prošle go- sponzora, ali toliko su blizu Mar- dan, maltene bih mogao nu je održano izvlačenje grupa u
dine završila na 17. mjestu i koja se seillea i J\1ontpelliera da nikome izabrati klub u Fran- kojima će se takmičiti 16 repre-
nije pojačala, sigurno će osvojiti je- iz tih klubova ne odgovara da se cuskoj. Ali ja imam zentacija koje su se plasir~le na
senju titulu. A to je najveći uspjeh još jedan klub iz ovog kraja nađe u ugovor i obećao sam Euro 2004. U grupi A su doma-
kluba koji postoji već 65 godina: prvoj ligi. Sve je to tako brzo došlo:
oni nikad nisu bili ni deseti. Među­ oni su planirali da se klub polako
tim, klub finansijski izuzetno slabo gradi naredne tri-četiri godine i
stoji, a organizovan je amaterski. da se polako ide prema gor- ·
To je možda jedini klub u prve tri
njem dijelu tabele. U ovoj'
francuske lige koji nema nikakve sezoni je bilo bitno da se ,,
uslove da živi u profesionalnom ostane u drugoj ligi.
1

fudbah.i, tako da mi dolazimo u si-
tuaciju da ne znamo ni šta ćemo ni
gdje ćemo . Nemamo stadion da
igramo ni u drugoj, a kamoli u pr-
voj ligi. Šta će se desiti ako ipak
budemo prvi, niko ne zna", iznosi
Baždarević svoje "slatke" brige.
DANI: Zvuči jako čudno da u fu-
/ ~1
DANI: Kakve su reakcije
Vaših kolega i francuske ~
sportske javnosti na us·
pjehe Istresa?
BAžDAREVIĆ: U početku to
niko nije mogao da shvati. !stres r
je bio prisutan u francuskoj ja-/
vnosti više nego Marseille. Pos-

70 • DANI 5. 12. 2003 .

 ,
1ishod Evropskog prvenstva 200~ u Portugalu

ćin Portugal, zatim Španija, Grčka tom, možda će bas Bugari napraviti
i Rusija. Grčka i Španija se pono- neko iznenađenje, već dugo godina
vo susreću nakon kvalifikacija u ih nema nigdje, a sada imaju mla-
kojima su bolji bili Grci. A tavori- du i perspektivnu ekipu.
t 1. u OVOJ. grupi. su.„.? DANI: Čini se da bi najbutn!je
BAŽDAREVIĆ: Favoriti su Portu- moglo biti u grupi D, gdje će se
galci jer imaju dobru ekipu i igra- koplja lomiti između troje favori-
ju kod svoje kuće. Ti znaš kako tu ta - Nijemaca, Čeha i Holanđa­
stoje stvari: svi, ali baš svi će učiniti na, uz autsajdere iz Latvije?
koliko mogu da oni prođu u drugo BAŽDAREVIĆ: Holanđan.i će se HOLANDIJA "Poslije Francuza, imaju najveći izbor igrača, a du-
kolo, jer je to pitanje i finansija, što plasirati bez ikakvih problema, a go vremena nisu napravili značajniji rezultat. Imaju 22 podje-
dnako dobra igrača, pa je treneru jako teško izabrati"
PORTUGAL "Imaju dobru ekipu i igraju kod svoje ku- na velikim takmičenjima nikada ne 22 podjednako dobra igrača, pa je
će. Svi, ali baš svi će učiniti koliko mogu da oni prođu treba potcjenjivati, ali ih ja ne vidim treneru jako teško izabrati. Osim
u drugom krugu. Ali, opet kažem, njih, u četvorku koja će odlučiti
u drugo kolo, jer je to pitanje i finansija, što je as- Nijemcima nikada nije vjerovati. Euro 2004 smjestio bih i Talijane,
pekt koji se ne smije zaboraviti" DANI: Ko su Baždarevićevi favo- Portugalce i, naravno, Francuze.
• riti za osvajanje titule šampiona DANI: Da li to znači da se Fran-
je aspekt koji se ne smije zaboravi- za drugo mjesto će se boriti Česi i Evrope? cuzima definitivno ne može dogo-
ti. Mislim da će se za drugo mjes- Nijemci; gdje veće šanse dajem če­ BAžDAREVIĆ: Holandani su, po diti ono što im se desilo prošle
to voditi borba između Španaca i sima, koji su u kvalifikacijama igra- mom mišljenju, favoriti broj jedan. godine na Svjetskom prvenstvu
Rusa. Grcima ne dajem neke spe- li lako, dobro i moderno. Nijemci Poslije Francuza, imaju najveći iz- u Japanu i Koreji, kada su izgubili
I
cijalne šanse, jer nedostatak iskus- su malo pase u današnjim fudbal- bor igrača, a dugo vremena nisu titulu već u prvom krugu?
tva na velikim takmičenjima može skim zbivanjima. Istina, Nijemce napravili značajniji rezultat. Imaju BAŽDAREVIĆ: Mislim da ne može.•
odlučiti protiv njih.
DANI: Takmičenje u grupi B će
vjerovatno obilj~žiti derbi susret
starih rivala Francuza i Engleza,
dok će Hrvatska i Švicarska svo-
ju šansu tražiti iz drugog plana?
BAžDAREVIĆ: Mislim da su Fran-
cuzi daleko najbolji u ovoj grupi,
iako i Englezi imaju dobru· ekipu.
Tu su i Hrvati, koji mogu iskoris-
titi bitku između Engleza i Francu-
za, napraviti iznenađenje i lako se
plasirati dalje. Švicarci su tu, po
meni, bez šansi. Oni su sasvim so-
lidna ekipa, ali u ovim prijatelj-
skim utakmicama koje sam ja gle-
dao, Francuzi su ih lako pobijedi-
li. Smatram da su nedorasli osta-
lim ekipama u grupi.
DANI: Grupa C se, po prvim rea-
kcijama, karakterizira kao naju-
jednačenija po kvalitetu. U,z skan-
dinavski par Švedsku i Dansku,
tu je i Bugarska te Italija, koja
možda malo odskače od ostalih.
BAžDAREVIĆ: Talijani bi trebali
proći dalje bez nekakvih posebnih
teškoća. Dance smo vidjeli na dje-
lu, mogu svakoga pobijediti, ali ja
ne mislim da će proći prvi krug.
Prema tome, između Bugara i Šve-
đana će se tražiti onaj drugi. Pri-
,

DANI 5. 12. 2003. 71

Zapisi iz sveske s modrim koricama
V

Cist genije
Gospođa se brani glasom sve gugutavijim, sve mla đi m. Odjednom, stari Piše:
ustade i kaže ultimativno: "Ili ja ili on!" A onim štapom pokazuje u me! Marko Vešović

MUJO: Moja komšinica Katarina, ko - če štap iza l eđa da osta ne praY, odije loli kazao išta, ni kako sam izašao iz nje-
ja ima dvije krasne perike, bivša je pro - mu na fine pruge, jedno od onih koja nog stana, ni kako sam se obreo u svom.
fesorica. U prvoj Jugoslaviji otac joj bio uvijek djeluju pomalo staromodno ali ni- Pamtim da mi je s vrata, iza gospodina,
direktor Monopola. U drugoj Jugoslavi- kad ne zastarijevaju. Jer samo moderno Katarina išareti la: vrti kažiprstom po
ji postavljen za direktora fabrike duha- odijelo može da zastari. sljepoočnici - znak da je sta r i lud. Kad
na. Rasla u velikoj gospoštiji: u kući joj Us t anem iz fotelje. Pozdravimo se. zatvori vrata, čuje se vika: "Kuurvo! Čim
se govorilo njemačk i. Predstavim se. "Ko ste vi, u stvari?" - pi- mene nema, nađeš drugoga. Mlađeg~!
Kad su pretposljednji put pale granate, ta glasom koji te pretvara u đače. Kažem Kuurvo!"
sasuli se prozori do zadnjeg, njeni i uči­ da sam gospodin komšija. Gospođa Ka- Dženana me pita: "Šta je, šta si se za-
tavoj našoj ulici koja je, sam znaš, kratka. tarina kaže da sam joj divno sredio pro- japurio?" "Ma, šuti, udario sam na be-
Ja i moj komšija Meho nađemo stari naj- zore, a glas joj gugutav i, kad je ne bih laj." Ispričam joj što i tebi. Dženana crče
lon, operemo ga i popravimo joj prozore. gledao dok govori, kladio 'bih se da je fr- od smijeha. "Ništa ti ne vidiš iza tih na-
Radili stvarno ko sebi. I bolje no sebi. talj stoljeća mlađa od sebe. očara", veli. "Mora da su ti popust ile,
Sljedeće granat iranje iscijepa sve najlone Gospodin je s bakicom Katarinom go- odmah mijenjaj dioptrij u . Ne vidiš ono
u ulici. Poslijepod ne, šta ću, ode m baki- vorio gotovo zagrebački, sa puno njem- što zna cijela zgrada. Ne znaš da gospo-
ci Katarini da joj popravim prozor e, pa štine. Njihova konverzacija sprva je bila đa_ Katarina nema jednog 'dečka', nego
ću onda sebi. Svi najloni otišli u froncle, prazna: kad je već tu, nepristojno je ću: dvojicu. Drugi je stariji od ovog, ali je i
n eko pokušavao da ih dovede u red, ali tati. Bio je mlađ i od gospode bar deset, taj mlađi od nje, a obojica su lj ubomor-
s I a bo: negdj e ih pr i čvršćivao izolirban-
možda petnaest god ina, u svako m s lu ča­ ni. Cij eloj zgr ad i zn ane su nekad vrlo
dom, negdje rajsneglama. Ja to skinuo, po- j u nema manje od sedam banki. I on za- glasne lj ubavne scene u njenom stan u.
to m sve udesio kako treba, svaki n ajlon udara po teškoj gospoštini, mora da je u Niko ne zna čime osamdesetšestogod iš-
zategao kao đerđef. Onda sjednem da na mladosti nosio lakirane čizme, korbač i nja bakica Katarin a obenđijava ljude pu-
no m l ađe od sebe, ali zna se da oba crko-
"Niko ne zna čime osamdesetšestogodišnja bakica Katarina še za njom, oba se bore za nju, oba se
trude da se pr ed ~jo m dokažu. Kao pje-
obenđijava ljude puno mlađe od sebe, ali zna se da oba tlići. J edn ostavno, bakica Katarina je
crkoše za njom, oba se bore za nju, oba se trude da se pred čist genije!"
DŽENANA: Ulazi Mujo, a iz ruku mu
njom dokažu. Kao pjetlići" ispadaju alatke kojima je popravljao go-
spođine prozore. Samo još jednom sam
televiziji pogledam konferenciju za štam- monokl, svaka treća fraza mu miriše na ga vidjela takvog. T o je bilo prije rata.
pu: njeni dečki joj nabavili akumulator Pacta konventa. Ovaj rat je smatrao obi- Kupila mu ja zimske cipele. Koje sam
na koji su priključili portabl televizor. čnim škandalom: ubijati civile - kakav je nazvala bljuzge. Ali su im one šare, do-
Kad je rekla "njeni dečki", mislio sam to, moliću, način? A na ruci mu blista lj e, na gumi, bile postavljene naopačke.
mlađarij a iz njene rodbine. prsten .. Ne znam kako je to bilo mogućno, ali se
Uto ulazi štap, a za njime jedan čiko Nisam ih mnogo slušao, hoću da upra- . nisu klizale unat raške, a unaprijed - vr at
kao iz filma. Jedva hoda, ali prav kao tim šta se zbiva na konferenciji: govorio da slomiš! O tišao M ujo u tim bljuzgama
prošt ac. Štap mu drhti, a on prav kao je J ovo D ivjak, a njega volim vidjeti i ču ­ na Treb evi ć i gor e, bezbeli, popio, a kad
njegov štap, držanje mu vrlo autoritati- ti št a pr i ča, mada su ga naše balije hap- je silazio, deset puta je mogao vrat slo-
vno, svaka kretnja bespogovorna, ništa site u Mostaru pod optužbom da je če­ miti. Treba pošteno priznati - sišao je na
njegovo ne trp i protiv ljenja, mora da je tnik. I pak, primijetih da stari govori vi- guzici. I zvo ni M ujo na vratima. "J a
vijek potrošio na naredbe. Sigurno ~naš še od Katarine. Pa sve više i više. Ne ra- živ!", kaže, kad otvorih, a knjige mu ispa-
onaj vic: dva Crnogorca sreli se u auto~ z umijem zašto se ljuti, ali mu u glasu daju iz r uku. Svr atio u našu staru kuću
busu na Karaburmi u Beogradu i jedan ljubomor a na čovjeka koga naziva "on". kod Vij ećnice i uzeo nekoliko francus -
pita drugog: "Đe sad rukovodiš?" I ovaj Gospođa se brani glasom sve gugutavi- kih knjiga. "Ženo draga, dobro sam ti živ
čiko je imao takvo držanje da zaželiš pi- jim, sve mlađim. Odjednom, stari ustade došao", kaže, a knjige mu ispadaju.
tati ga: gdje ste sve naređivali do sada? i kaže ul t imativna: "Ili ja ili on!" A Tako je izgledao i kad je pobjegao iz
Pravi gospodin, poznat mi otprije, viđao onim štapom pokazuje u me! stana bakice Katarine. Jedino što su mu,
sam ga dok je bio mladi: u šetnji provu- Ne znam šta sam odgovorio, ni jesam umjesto knjiga, iz ruku ispadale alatke. •

72 DANI 5. 12. 2003.

 NlltYATSKI llUJMO Hmtea~W
e-me.111 marketingwnet.hr
V
008AJt Gl.A$ PAClNill.AZI PUT bO VAS I f I

UZIVO M .1 .sAAAJEVO

NAINTBRNBTU

www.relaxtours.com

BH radio 1

11sARAJEVA-,od. 9n9
~

I CHARTER~
SJEVERNA BOSNA 89.2 80.> 00UAHI

I
1M.0 SLAVONl.1.A

www.pbsbih.ba
18 sotf program.a zo 2 mJlljuno .sluiotelJo.
~ KM!
~ KRSTARENJE
to jc

NILOM I
~..A ~1\.E'l'J !Jl<J 1
ttflVATSltl RADIO HllltCaG-eOSN8 t.ti003871M1312"1n

-+S DANA - BROD SA 5* i

I
RADIO ;+ CAIRO-ALEXANDRIA I

t.~
-+8 DANA - HOTELI SA4* i 5* I !

1-+BUDIMPESTA .+susod199KMI
95.10 Travnik
93.50 Zenica
1
-+PARIS-+AVION; -+aus 599KMI I

Radio "TNT"
-+ISTANBUL-. AVIONS DANA I
Zenjak 9 D Ma koliko daleko bil _.VENECIJA -+eus399KM i
72270 Travnlk, BiH M i
24 sata sa vama
Redakcija: 030 I 510- 260 ;510- 162 on-line! 1 ooGe~ NOVe 0001Ne NA JAORANU, SKIJANJe I
Režija: 0301510-160; 510-161 NAJNAJPOVOLJNIJE AVIOKARTE NA SVIM DESTINACIJAMA
Marketing: 030 I 510 - 261 ..,.~ POSLOVNICA I • Plato Skenderije bb ..,.~
Fax: 030 I 51 O - 262 '=I.;;:;~ td./fax: 033 263 190, 263 191, 209 012 "=I.;:::~
E-mail: tnt@bih.net.ba ~..ior41::" POSLOVNICA li • Zelenih Beretkih 22 ~"'""~

POS~vN·~~11~tJi ~k21
0
www.tnt.radio.ba IATA IATA
a.:=========td
~·~: 0~
33=
2 ~
0 i;?===...-====-LI

Vjerovali ili ne, postoje uspješne tranzicije! Predstavljamo vam jednu od njih:
V
KONFERENCIJA
SPANSKA TRANZICIJA
, PREMA DEMOKRATIJI-
DOPRINOS BUDUCNOSTI BOSNE'· I HERCEGOVINE
SARAJEVO, DOM POLICIJE, 11. I 12. DECEMBAR 2003. GODINE
u saradnji sa Direkcijom za evropske integracije BiH i Agencijom za Državnu službu BiH
~. c ~
~~~~.
~......
SABA~OM
IEMed. 111 •• MEDIACENTAR
ln•Ututo Europeo dttl Medile"tMIO
SAftAJEVO
EME AMODERNAVREME

DANI 5. 12. 2003.

MENAM DERNAVREMENAMODERNAVRE

Bo
 o TA~

Maksimalna snaga
za borbu
protiv gripe

Molimo, pažljivo pročitajte uputstvo. Za obavještenja o indikacijama,

mjerama opreza i nuspojavama pitajte svog liječnika ili apotekara.
Dubrovnlk

lzvH iz novo1 cjenevnika avi karata

Cijene u EUR-ima

150
Amsterdam 160 80 Milan
Brussels 150 75 Larnaca
Dusseldorf 164 82 Pod orica
BESPLATNI Frankfurt 164 82 Tirana
MALI OGLASI: London 150 75 Beo rad
033 21 21 60 Pa ris 220 110 Tunls 225
032 41 4346 Pra ue 120 60 Cairo 295 265
035 25 70 57 Rome 134 67 TelAviv 315 270
037 32 21 66 Sko 'e 69 35 Damascus 295 265
140 70 Beirut 295 265
150 75 Dubai 435 265
133 66 Athens 150 185
r11111
čuj-i
164 82 lstanbul 120 60
at
Uz studentsku i profesorsku ISIC karticu poseban popust

vi~
Više informacija i turistički aranžmani: www.otas.ba
at Informacije i rezervacije:
T.A. OTAS Sarajevo, M.Tita 38 d.,
105,2 fl .mi govorimol Tel./fax: 033/ 221-410; 221- 420; 221-430; 221-440
llllkl ---
(nastavak sa stranice 4) kom neophodna je veza sa katoli- je treba da budu na raspolaganju
čanstvom, što primjer bivšeg pred- i u službi investitora i samo na taj
'pružena je šansa' ekstremistima sjednika Carlosa Menema jasno način možemo aktivirati domaće
svake vrste da Sarajevo čine i iska- pokazuje. Iako rođen kao musli- i privući strane investitore u BiH.
zuju kakvo je sada", prethodno spo- man, Menem je promijenio vjeru da Strane investicije nisu same sebi
menuvši da "statistički Sarajevo jes- bi mogao uopšte dospjeti u vrhove cilj. Moramo ih posmatrati kao
te muslimanski grad", dok Ensar argentinske politike. Njegova prva sredstvo za ostvarivanje naših
Zgodić tvrdi da "nije problem u ta- žena ostala je vjerna islamu. Buenos ekonomskih i političkih ciljeva,
čnosti činjenica", potom odlično za- Aires je jedan katolički grad. naše kulture i općeg blagostanja
ključuje da je "pitanje samo kako u Spomenuta je i promjena imena naših ljudi. Mislim da te naše vri-
novouspostavljenim etničkim i teri- grada na Drini i ćehotini (Mihalje- jednosti, građenje pravne države i
torijalnim sistemima vrijednosti vić, Muhić). To sam najteže uvrstio (nastavak sa stranice 15) evropski kontekst naše budućnos­
ugraditi mehanizme zaštite preosta- u tekst, jer smatram da je Srbinje, ti otklanjanju opasnost od toga da
DANI: Profesore Domazet, ima li
lih koji politički ne pripadaju domi- iako legalno, prvenstveno nemoral- se zbog stranih investicija pretvo-
u Bosni i Hercegovini straha da
nantnoj etniji, te kako da se postoja- no ime za Foču. Novi naziv prakti- rimo u nečije kolonije. A to da
će većim otvaranjem za priliv
nje takvih manjina počne predstav- čki je legalizovan postdejtonskim ćemo imati visok indeks transna-
stranih investicija ona postati
ljati kao stvar od vitalnog interesa uređenjem i stranačkim dogovo- cionalnosti, tj. uticaj stranaca u
kolonija?
za stvarne nosioce političke konsti- rom nacionalista. Vladajuće naci- našoj ekonomiji, nema sumnje.
DOMAZET: To je pitanje oko ko-
tutivnosti na određenoj teritoriji". onalističke partije tada, baš kao i To je ono što već sa zado-
jeg mi nemamo konsenzusa: mi-
To je poenta diskusije. danas, zapravo su dozvolile jedna voljstvom uživaju Belgija (76,5%
slim da bi nam bilo neophodno
Buenos Aires je katolički grad: drugoj da rade gotovo šta hoće na stranaca), Irska (47,4 %), Mađar­
stvaranje atmosfere koja će pri-
Kardinal Puljić u jednom od Jamen- sopstvenoj teritoriji. ska (27% ), Malezija (29% ), Češ­
hvatati investicije, ne samo strane
ta nad sudbinom katoličkog puka Bakir Izetbegović navodi posto- ka (24% ): a naših 6% sigurno će
već i domaće, jer i domaći inves-
tvrdi da "se može zaklju- janje Titove ulice kao do- u narednih pet godina skočiti na
titori nailaze na brojne probleme.
čiti da je Sarajevo danas „ kaz tolerantnosti njegove najmanje 10% . •
Sve vladine i komorske instituci-
skoro jednonacionalni partije na teritoriji kojom
grad„. To ne bi trebalo bi- vlada, što jeste tačno, ali može protiv sopstvenog karakte- bi bilo pogrešno slično pomisli-
ti nikakva smetnja da pri- samo donekle. Istovre- ra. U predizbornim aktivnosti- ti o gradu u kojem je ta stranka
tom nema zle misli, zlih meno je ta partija imeno- ma SDA redovno nagfašava sop- najmasovnija?
radnji, odnosno uznemi- vala ulicu Azize Šaćirbe­ stveni muslimanski karakter, od Završiću sa doajenom BH
ravanja manjine i ljudi gović, čija je osnovna za- 1990. do danas. Pokojni Izetbe- novinarstva, Hamzom Bakši-
koji žele živjeti u gradu sluga doktorska titula gović p itao je članstvo na je- ćem, koji je ukazao u jednom
Sarajevu."
1
i!Jli!ll!l!~Mi (mala je ovo zemlja da dnom mitingu: "Jesmo li mi svom komentaru da je osnovni
Mislim da je izjava svaki doktor dobije uli- muslimanska stranka?" Dobio je problem i Sarajeva i B]H socijal-
Sulejmana Tihića simptomatična: cu), te članstvo u muslimanskoj or- odgovor koji tada nije želio čuti : ne, a ne etničke prirode. Sagle-
"Sarajevo jeste pretežno bošnjački ganizaciji kada to nije bilo popular- "Jesmo!", prolomilo se Ili- davajući katastrofalnu situaciju,
grad, ali važno je i pitati zašto je ta- no i ovako rašireno kao danas. Mo- džom. Na predizbornim plakati- ne mogu a da se ne složim. Me-
kav postao - ko je kriv za to." Po žda je i skrb za kasnije glavne uzda- ma 1990. godine, pored SDA, đutim, temu zadaju glasači sop-
ovom shvatanju, dominantno mo- nice BH diplomatskog kora, kraće: uočljiv je bio opis "muslimanska stvenim izborom, koji je prevas-
noetnički i monoreligijski grad je porodicu Sacirbey, uticala na ovu stranka", da ne bi bilo zabune. hodno etnički, uz znatne religio-
nešto negativno, što je besmislica. odluku, ali je činjenica da je ulica Ako nije sramota ustvrditi za zne karakteristike.
Gradovi prolaze kroz razne faze, dobila njeno ime bez problema, SDA da je muslimanska, zašto Neven Anđelić, London
željom svojih stanovnika ili protiv, dok se velika
te mijenjaju sopstveni karakter. Pro- diskusija mora-
blem je ako se onima van matice la voditi da
ugrožavaju prava. ime velikana
Uostalom, pročitajte ovaj para- Mirze Deliba-
graf o jednom drugom gradu, pa re- šića bude ovje-
cite da li je tu nešto pogrešno ili kovječeno u
uvredljivo. Fudbaleri timova Boca najvećem boš-
Juniors i River Plate toliko se krste njačkom gra-
·prilikom izlaska na teren da se du. Smijem li
umore i prije početka gradskog der- spomenuti za-
bija u Buenos Airesu. Svi fudbaleri sluge Darija
imaju nekoliko imena prije prezi- Džamonje ili
mena i sva su tradicionalno katoli- Slobodana
čka. Prezimena odaju talijansko i Đurasovića i
špansko nasljeđe, odakle je i većina usporediti ih sa
papa potekla. Nerijetka nekoliko zaslugama po-
Jesusa nađe svoje mjesto u timu. menute gospo-
Obrazovaniji navijači uglavnom su đe?
završili katoličke univerzitete. Gra- Musliman-
dom dominiraju monumentalne ska stranka:
katedrale i ogromne crkve od kojih Najjača parti-
su grandiozniji možda jedino široki ja u Bošnjaka,
bulevari što presijecaju gradsku jez- ma koliko se
gru. Za uspješno bavljenje politi- trudila, ne

DANI 5. 1 2. 2003.
77

ty\ OVAN 21.3. - 20.4.
J ·v Poro_dicva: ~ad!t ćete
vise no mace, sto ce mo-
žda odgovarati vama, ali ne i čla­
novima vaše porodice. Što više vre-
mena posvetite njima, sukobi će se
lakše prebroditi.
Ljubav: Moguće su vrlo zani-
mljive vijesti koje će vas natjerati
da o nekim stvarima razmišljate
potpuno drugačije.
Posao: Ne ulazite u sukobe sa
kolegama, makar i znate da ste u
pravu. Ovo nije dobar period za
poslovne sukobe.
ro
O/
RAK 22.6. - 22.1.
Porodica: Bit
pravom elementu u susretima sa
porodicom i prijateljima. Orga-
ćete u
nizirajte svaki slobodan tre nu-
tak jer ćete u njemu istinski
uživati.
Ljubav: Ne dozvolite emoci-
jama da prevladaju razum. Za
loš ishod stvari ne trebate kri-
viti nikoga osim sebe.
Posao: Ako se to od vas ne
traži, ne preuzimajte tuđe poslo-
ve. Ako to, ipak, uradite, šutite i
radite.
VAGA 24.9. - 23.10.
Porodica: Razmislite o stvari-
ma koje istinski želite i o tome
šta možete zajednički uraditi ka-
ko biste ih i postigli. Bit će dos-
ta primjedbi na vaš račun. Ra-
zmisli~e o njima.
Ljubav: Trenutno u vašem ži-
votu ljubav igra važnu ulogu.
Ako ste sami, mogući su susreti
ako se budete natjerali na akti-
vniji društveni život.
Posao: Uložite energiju u kre-
ativne stvari. Odatle je moguća
zarada.
JARAC 22.12. - 20.1.
Porodica: Umjesto
da se trudite promijeniti
nešto što nije u vašoj
moći , koncentrirajte se na stvari
koje možete uraditi. Ne budite
prestrogi.
Ljubav: Moguće je da neke taj-
ne moraju ostati tajne. Razmislite
o tome da li je pametno sve reći
partneru. I da li ste zaista spremni
na posljedice.
Posao: Ne donosite ishitrene
odluke. Vrijeme je da se malo i
odmorite.
78
BIK 21.4. - 21.5.
Porodica: Morate
dobro voditi računa o
stvarima koje paanirate
završiti tokom ovog perioda a
odnose se na kuću. Pokuša_ite bolje
planirati vrijeme, ili si ne zadavati
previše.
Ljubav: Previše otvorenosti mo-
že vas dovesti u sukob sa partne-
rom. Ne budite kruti u stavovima.
Posao: Čuvajte novac. Pogrešne
kalkulacije oko toga koliko imate
i koliko očekujete mogu vas skupo
koštati.
LAV 23.7. - 23.8.
Porodica: U principu,
nikada nije lako nekome
odbiti uslugu, ali ako mi-
slite da je to najpametnije - uradi-
te tako bez obzira na posljedice.
Ljubav: Slušajte malo više šta
vam partner govori. Budete li do-
voljno taktični, sada je vri.ieme da
riješite eventualne nesporazume.
Posao: Moguće je da ćete se na-
ći u jako nezgodnoj situaciji. Ra-
zmislite o stvarima koje su poslo-
vni prioriteti i rješavajte ih jednu
po jednu.
m
I I~
ŠKORPUA 24.10. - 22.11.
Porodica: Nemojte se
povinovati pritiscima ko-
ji se na vas vrše. Nećete biti sretni
ako ne uradite onako kako mislite
da treba. Pa makar i krivo.
Ljubav! Potrebno je da dijelite
sa partnerom i probleme i uspje-
he. U suprotnom je normalno da
vam se predbacuje kako ga zane-
marujete.
Posao: Morate biti mnogo odlu-
čniji u donošenju odluka i ne odla-
žite one teške za kasnije.
Kad-tad će vas stići.
VODOWA 21.1. - 18.2.
Porodica: Donesite odluku šta
vam je važno i provodite više vre-
mena sa porodicom. Naročito je
važno da sredite sve porodične pa-
pire.
Ljubav: Razmislite prije nego
uradite stvari koje smatrate kona-
čnim. Ovo je dobro vrijeme da
spustite loptu i sagledate sve stvari.
Posao: Postoji realna mogu-
ćnost da nemate sve informacije
koje su vam potrebne kako biste
donijeli konačnu odluku. Saznajte
cijelu istinu.
od S. do 11. 12. 2003.
BLIZANCI 22.~. - 21.6.
Rođendani poznatih
][ Porodica: Sto bude-
te zaposleniji , manje
će vam vremena preostati da se
bavite tuđim problemima. Ne-
mojte stajati ni na čiju stranu.
Ljubav: Jedna osoba će ot-
kriti svoja osjećanja prema va-
ma. Ljubav na pomolu!
Posao: Vrijeme je da počne­
te provjeravati vaše finansije.
Moguće je da ćete dobiti pare
koje niste očekivali. Ako u ne-
što vjerujete - borite se za to.
np DJEVICA 24.8. - 23.9.
Porodica: Obnovite
stare veze i ne zanema-
rujte članove porodice bez obzira
na prošlost.
Ljubav: Vratit će se stara zabo-
ravljena osjećanja. U mogućnosti
ste da birate i napravite izbor po
onome što bi vam više nedostajalo
kada biste izgubili.
Posao: Dovoljno ste spremni za
izazove koji se pred vas postavlja-
ju, tako da nema potrebe oslanjati
se na nečiju pomoć. Ne gledajte
iza, već ispred sebe.
x
"'" STRIJELAC 23.11. - 21.12.
Porodica: Iako ćete
biti zamoljeni, jako će­
te teško sačuvati tajnu koja vam je
povjerena. Ne krivite druge ako to
poremeti porodične odnose.
Ljubav: Ključ je u komunikaci-
ji. Pazite da vrijeme koje provodi-
te zajedno bude zaista to, a ne tre-
nuci u kojima razmišljate o nečem
sasvim drugom i zadovoljavate
formu. 9. 12. 1953.
Posao: Možete napraviti poma- John Malkovich
ke u karijeri budete li znali reagi-
rati dovoljno brzo.
RIBE 19.2. - 20.3.
Porodica: Imat ćete
ideje kako usrećiti poro-
dicu i prijatelje. Sada je
još samo potrebno da ih sprovede-
te u djelo. Počnite razmišljati o
odmoru. Uživajte.
Ljubav: Radite samo one stvari
koje vas usrećuju i zbog kojih se
osjećate dobro. Ne popuštajte pred
ultimatumima.
Posao: Fokusirajte se na svoj
posao i zanemarite sva ogovaranja.
Ona vam ne mogu pomoći. Ali ni
11. 12. 1931.
odmoći.
Rita Moreno
DANI 5. 12. 2003.
www. te lecom. ba bh •:• telecom
*
JA SAM
CENTAR
SVIJETA
.