Goti 1

Goti
Goti (gotski: , latinično: Gutans) su
germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije
iz Götalanda. Nakon seobe na jug uspostavili su
kraljevstvo na području skitske zemlje (današnja
Ukrajina i Bjelorusija). Ulijevali su veliki strah
protivnicima svojim običajima žrtvovanja zarobljenika
svom bogu rata.

Podjela Gota
Zelena površina je područje Götalanda, a ružičastom je označen otok
Napali su teritorij Rimskog Carstva prvi put 238.
Gotland. Crveno je područje Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća,
godine. Godine 267. započeli su prvu veliku barbarsku narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću.
invaziju Rimskog Carstva. Čitave provincije su skoro Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo.
opustošene: Makedonija, Pont, Azija. Godinu dana
kasnije 268. godine pretrpili su veliki poraz u bitci kod Niša i odbačeni su preko Dunava. Jedna grupa Gota je
uspostavila nezavisno kraljevstvo u Dakiji, koju je car Aurelijan prepustio barbarima. To su Zapadni Goti zvani
Vizigoti. Druga grupa Gota (Istočni Goti zvani Ostrogoti) uspostavlja kraljevstvo duž Crnog mora. Tako su u 3.
stoljeću podjeljeni na dvije grupe:

• Istočni Goti zvani Ostrogoti

• Zapadni Goti zvani Vizigoti
Ostrogoti su time ostali u starom kraljevstvu, a Vizigoti se preselili na područje Dakije, gdje uspostavljaju
kraljevstvo.

Hunski vazali i razdoblje uspona

Postali su hunski vazali u 4. stoljeću. Ta vlast je okončana do 450. godine.
Od 455. do 489. godine Ostrogoti su živjeli u balkanskim provincijama, da bi potom, pod vodstvom Teodorika
krenuli u Italiju. Tamo su osnovali svoje kraljevstvo.
Što se Vizigota tiče, Huni su ih protjerali preko Dunava 376. godine i oni su 9. kolovoza 378. godine u bitci kod
Hadrijanopola pobjedili Rimljane i ubili cara Valensa. Zatim su Vizigoti živeli u Donjoj Meziji, da bi 395. godine,
pod vođstvom Alarika, opljačkali Grčku, zatim prešli u Italiju i 410. godine osvojili Rim. Prešli su potom u Galiju i
Španjolsku i oko 418. godine naselili su se između Garone i Loire, sa glavnim gradom Toulouseom. 475. Vizigoti su
proglasili nezavisno kraljevstvo. Poslije poraza koji su pretrpjeli od Franaka koje je predvodio Klodovik, 507.
godine, Vizigoti su morali napustiti Galiju. Ostala im je Španjolska kojom su vladali dok njihovu državu nisu uništili
Arapi 711. godine.
Ostrogoti i Vizigoti su bili ujedinjeni u 6. stoljeću pod vodstvom ostrogotskog kralja Teodorika Velikog, junaka
germanske epske poezije, jedne od glavnih ličnosti Europe nakon hunskog rasula.
Goti 2

Kultura i vjera
Goti su kao i ini rani Germani isprva bili mnogobošci, ali nakon dolasna uz Crno more bar dijelom već primaju
kršćanstvo od 5. st. u inačici arijanske sekte, gdje je bitnu ulogu u crkvenoj organizaciji i pokrštavanju imao njihov
prvi biskup Wulfila. Kasnije s provalama u Rimsko carstvo i nakon zauzeća Italije postupno preuzimaju rimski
katolicizam.
Već pri polasku iz svoje baltičke pradomovine, Goti su bili pismeni pa su tada rabili posebno starogermansko pismo,
gotske rune. Kasnije s provalama u područje Rimskog carstva postupno preuzimaju latinicu. Najveći starogotski
tekst i glavni izvor za njihov jezik je prvi gotski prijevod Biblije koji je već u 5. st. pripremio njihov biskup Wulfila.
Neki hrvatski paleografi, a najviše Marko Japundžić i sljedbenici smatraju da su rane gotske rune uz Crno more
imale bitan utjecaj na kasnije oblikovanje hrvatske uglate glagoljice.

Gotski jezik
Ovaj članak mogao bi sadržavati originalne ideje ili plodove originalnog istraživačkog rada, što bitno umanjuje njegovu
nepristranost. (Rasprava)
Vidi: Wikipedija nije mjesto objavljivanja originalnih ideja

Osim starogermanskih imena i toponima koje su Rimljani zapisali u više-manje romaniziranom obliku iz osvojenih
zemalja srednje i sjeverozapadne Europe, gotski je prvi bolje poznati starogermanski jezik s većim tekstovima iz
kojih je vidljiv njegov rječnik, gramatika, stil i struktura tog jezika. Glavni izvornik za upoznavanje kasnoantičkoga
gotskog jezika je spomenuta Biblija biskupa Wulfile.
U rano predslavensko doba pod susjedskim utjecajem uz Crno more, već su predslavenski Hrvati nakon 4. st. morali
preuzeti i asimilirati cijeli niz gotskih riječi koje rabimo i danas ili smo ih koristili donedavna, ali su u 20. st.
izbačene i ukinute kao germanizmi. Naime oko 1/5 do 1/4 germanizama koji su u Jugoslaviji pogrešno pripisani
utjecaju Austro-Ugarske, ustvari su rani gotski arhaizmi predslavenskih Hrvata. Tih je najmanje u štokavštini, a puno
više u kajkavskim i čakavskim govorima gdje su se većinom održali do danas.
Tek malobrojni primjeri tih gotskih arhaizama očuvanih u književnoj štokavštini su: bota (bod: čakav. bot), frisiaz
(frizura-češljanje), lekeis (liječnik), lekinassus (ljekovit), nu (ali-no), pops (pop-svećenik), skrizis (križ), smakka
(smokva), stiurjan (stvoriti: čakav. storit), swaikra (svekrva), swairban (svrbiti), thaurna (trnje: čak. tarnak),
weihitha (vještica), wopjan (vapiti-zapomagati), weinagards (vinograd) i wraks (vrag-đavo).
Znatno ih je više (preko 100) bilo u javnom kultiviranom hrvatskom prije 1918, koji su sad uklonjeni ali su ih još
zadržali čakavci i kajkavci (Lovrić i surad. 2005-2007): uz gore spomenute još npr. bandi (strana: ča. banda),
daughtar (udavača: ča. dotarica), flodra (podstava: kaj. futar), hropjan (krkljati: kaj.ča. hropiti), ja (da-jeste: kaj.ča.
ja), saj (taj: ča. sej), skiuban (očerupati: kaj.ča. skubiti), skura (mračno: kaj.ča. škuro), skuran (smrknuti: ča. škurit),
tekan (dirati: kaj. teknuti), thiuda (mnoštvo: ča. čuda), wazgo (upaliti: ča. vazgat) ... itd.
Goti 3

Literatura
• J. Kelemina: Goti na Balkanu. Časopis za zgodovino in narodopisje 27, Maribor 1932.
• L. Hauptmann: Kroaten, Goten und Sarmaten. Germanoslavica 3, Brno 1935.
• K. Šegvić: Die gotische Abstammung der Kroaten. Nordische Welt 9, Berlin 1935.
• J. Kelemina: Libellus Gothorum I - VII, študije o starogermanskih spominih v naši zemlji. Etnolog 12, Ljubljana
1939.
• I. Mužić: Slaveni, Goti i Hrvati na teritoriju rimske provincije Dalmacije. Iberia, Split 1996. (6. izdanje:
Dominović d.o.o, Zagreb 2002.)
• I. Mužić: Hrvatska kronika, Libellus Gothorum 547.- 1089. Split 1997 (4. prošireno izdanje: Matica Hrvatska -
Split 2001.)
• A.Ž Lovrić i surad.: Starohrvatski srednjovjeki pradialekti, knj. 1 (2005), knj. 2. (2007 - u tisku). Znanstveno
društvo za proučavanje porijekla Hrvata, Zagreb.
Article Sources and Contributors 4

Article Sources and Contributors

Goti  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=2633997  Contributors: AdnanSa, Donatus, Saša, 2 anonymous edits

Image Sources, Licenses and Contributors

Datoteka:Chernyakhov.PNG  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Chernyakhov.PNG  License: GNU Free Documentation License  Contributors: ,
Datoteka:Gothic g.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gothic_g.png  License: Public Domain  Contributors: Dbachmann
Datoteka:Gothic u.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gothic_u.png  License: Public Domain  Contributors: Dbachmann, Ilmari Karonen
Datoteka:Gothic_t.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gothic_t.png  License: Public Domain  Contributors: Dbachmann, Ilmari Karonen
Datoteka:Gothic a.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gothic_a.png  License: Public Domain  Contributors: Dbachmann
Datoteka:Gothic n.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gothic_n.png  License: Public Domain  Contributors: Dbachmann
Datoteka:Gothic s.png  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Gothic_s.png  License: Public Domain  Contributors: Dbachmann
Datoteka:Unbalanced scales.svg  Source: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Unbalanced_scales.svg  License: Public Domain  Contributors: Booyabazooka, Mareklug,
Rocket000

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0 Unported
http:/ / creativecommons. org/ licenses/ by-sa/ 3. 0/