DEP Strateski Okvir Za BiH PDF

BOSNA I HERCEGOVINA
БОСНА И ХЕРЦЕГОВИНА
САВЈЕТ МИНИСТАРА
VIJEĆE MINISTARA
ДИРЕКЦИЈА ЗА ЕКОНОМСКО ПЛАНИРАЊЕ
DIREKCIJA ZA EKONOMSKO PLANIRANJE
BOSNIA AND HERZEGOVINA
COUNCIL OF MINISTERS
DIRECTORATE FOR ECONOMIC PLANNING
Strateški okvir za BiH
Sarajevo, august/kolovoz 2015. godine
Sadržaj
Lista skraćenica ........................................................................................................................................ 2
Uvod ........................................................................................................................................................ 3
II Izvršni sažetak ....................................................................................................................................... 5
III Makroekonomski okvir i projekcije ................................................................................................... 10
IV SWOT analiza društveno‐ekonomskog stanja u BiH ......................................................................... 30
V Strateški ciljevi .................................................................................................................................. 34
V.1. Integrisani rast ........................................................................................................................... 34
V 1.1. Makroekonomska stabilnost .............................................................................................. 34
V 1.2. Unaprijediti razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja ................................................ 36
V.2. Pametan rast ............................................................................................................................ 38
V 2.1. Razvoj ljudskih resursa ........................................................................................................ 38
V.2.2. Povećati industrijsku konkurentnost .................................................................................. 40
V.2.3. Unaprijediti kulturu i kreativne sektore .............................................................................. 43
V.3. Održiv rast .................................................................................................................................. 46
V.3.1.Ravnomjeran regionalni razvoj ............................................................................................ 46
V.3.2. Poboljšanje upravljanja okolišem i razvoj okolinske infrastrukture uz povećanje otpornosti
na klimatske promjene .................................................................................................................. 49
V.3.3. Brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj ............................................................ 50
V.3.4. Razvoj energetskih potencijala, posebno obnovljivih izvora energije i povećanje
energetske efikasnosti ................................................................................................................... 54
V.4. Inkluzivni rast ............................................................................................................................. 57
V.4.1. Povećati mogućnosti za zapošljavanje ................................................................................ 57
V.4.2. Povećati inkluzivnost u obrazovanju ................................................................................... 61
V.4.3. Smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost ........................................................................ 64
V.4.4. Unaprijediti zdravstvenu zaštitu ........................................................................................... 71
V.5. Upravljanje u funkciji rasta ......................................................................................................... 75
V.5.1. Ubrzati proces tranzicije i izgradnje kapaciteta .................................................................. 75
VI Pregled obaveza BiH koje proizilaze iz SSP ...................................................................................... 78
VII Prioriteti i mjere njihovog ostvarivanja ............................................................................................ 83
1
Lista skraćenica
AMZ – Aktivne mjere zapošljavanja
AROPE – U riziku od siromaštva i isključenosti (engl. At risk of poverty and exclusion)
BAS – Institut za standardizaciju BiH
BHAS – Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine
BDP – Bruto domaći proizvod
CMS – Sistem za upravljanje predmetima
DG ECFIN – Generalni direktorat za ekonomiju i finansije
EBRD – Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj
EK ‐ Europska komisija
FIPA – Agencija za promociju stranih ulaganja
FP7 – Sedmi Okvirni program za istraživanje i razvoj
HSEI – indeks socijalne isključenosti
IPA – Instrument za predpristupnu pomoć
IPARD – Instrument predpristupne pomoći za ruralni razvoj
JIE – Jugoistočna Evropa
LFS – Anketa o radnoj snazi (engl. Labour Force Survey)
MICS – Istraživanje višestrukih pokazatelja
MSP – Mala i srednja preduzeća
NHA/NZR – National Health Accounts/Nacionalni zdravstveni računi
NKF – Nacionalni kvalifikacijski okvir
PAPD – Proširena anketa o potrošnji domaćinstva
SE – Socijalna ekonomija
SEETO – Transportni observatorij Jugoistočne evrope
SDU – Strana direktna ulaganja
SWOT – Snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje
SZO – Svjetska zdravstvena organizacija
UN – Ujedinjene nacije
UNCAC – Konvencija Ujedinjenih nacija protiv korupcije
UNDP – Program za razvoj Ujedinjenih nacija
VET – Vocational Education and Training / Proces suradnje u polju strukovnog obrazovanja i obuke
2
Uvod
Strateški okvir BiH je pripremljen u skladu sa Odlukom o postupku srednjoročnog planiranja, praćenja
i izvještavanja u institucijama Bosne i Hercegovine1 te će poslužiti kao usmjeravajući portfolio
strateških ciljeva za pripremu Srednjoročnog programa rada Vijeća ministara za period 2016.‐2018.
godina.
Uzeti su u obzir važeći strateški dokumenti usvojeni od strane Vijeća ministara BiH kao i obaveze
prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju BiH i EU. Dokument se u dijelu situacione analize
bazira na analitičkim podacima prikupljenim tokom pripreme godišnjeg Izvještaja o ekonomskim
trendovima BiH za 2014. godinu2, koji je pripremila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, a
struktuiran je po ugledu na Strategiju Evropske Unije 2020 te Strategiju Jugoistočna Evropa 20203
koju je usvojilo Vijeće ministara BiH. U obzir su uzeti i prioriteti koji proizlaze iz Strateškog dokumenta
Evropske komisije za BiH4, Nacionalnog programa ekonomskih reformi (NERP5), preporuka Spo‐
razuma za prosperitet i zapošljavanje u BiH i drugih međunarodnih organizacija i/ili istraživanja.
Identifikacijom razvojnih područja u okviru ciljeva koji su usvojeni za Strategiju Jugoistočne Evrope
2020, i koji su međusobno povezani, utvrđeni su i ciljevi BiH:
 Integrisani rast kroz promociju regionalne trgovine i uzajamnog investiranja te razvoja
nediskrimatornih i transparetnih trgovinskih politika;
 Pametni rast predstavlja inovacije, digitalizaciju i mobilnost mladih ljudi, kao i opredjeljenje
da budemo konkurentni na osnovu kvaliteta, a ne na osnovu cijene radne snage;
 Održivi rast se fokusira na balansiran regionalni razvoj i poboljšanu efikasnost i održivost
upravljanja prirodnim resursima, kao podršku za povećanu samoodrživost ekonomije i
društva i stvaranje poboljšanih uslova za lokalni razvoj i zapošljavanje;
 Inkluzivni rast je u funkciji povećanja zaposlenosti, razvoja vještina, inkluzivnog učešća na
tržištu radne snage, inkluzivnog i kvalitetnog zdravstva i smanjenja siromaštva;
 Upravljanje u funkciji rasta podrazumjeva povećanje kapaciteta administracije za primjenu
principa dobrog upravljanja na svim nivoima vlasti, jačanje vladavine prava i suzbijanje
korupcije u ciju stvaranja poslovnog ambijenta i pružanja javnih usluga neophodnih za
ekonomski i društveni razvoj.
Strateški ciljevi su:
1. Makroekonomska stabilnost
2. Unaprijediti razvoj konkurentnog ekonomskog okruženja
3. Razvoj ljudskih resursa
4. Povećati industrijsku konkurentnost
5. Unaprijediti kulturu i kreativne sektore
6. Ravnomjeran regionalni razvoj
1
Službeni glasnik 62/14
2
Direkcija za ekonomsko planiranje BiH: Izvještaj o razvoju BiH 2013. godina, www.dep.gov.ba
3
Regionalno vijeće za saradnju (RCC), Strategija Jugoistočna Evropa 2020. Strategija je usvojena 21.11.2013. godine na Ministarskoj
konferenciji Investicionog komiteta Jugoistočne Evrope od strane predstavnika svih zemalja Jugoistočne Evrope
4
Evropska komisija, Bosna i Hercegovina, Strateški dokument za zemlju korisnicu, nacrt, mart 2014.
5
www.dep.gov.ba
3
7. Poboljšanje upravljanja okolišem i razvoj okolinske infrastrukture, uz povećanje otpornosti na
klimatske promjene
8. Brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj
9. Razvoj energetskih potencijala, posebno obnovljivih izvora energije i povećanje energetske
efikasnosti
10. Povećati mogućnosti za zapošljavanje
11. Promovisati inkluzivnost u obrazovanju
12. Smanjiti siromaštvo i socijalnu isključenost
13. Unaprijediti zdravstvenu zaštitu
14. Ubrzati proces tranzicije i izgradnje kapaciteta
Sve države članice EU, kao i zemlje kandidati i potencijalni kandidati obavezale su se da će pripremom
strateških dokumenata doprinjeti ka zajednički definisanim strateškim ciljevima Strategije Evropa
2020 i Strategije Jugoistočna Evropa 2020, te da će na toj osnovi pripremati operativne dokumente
za implementaciju sredstava iz strukturnih ili IPA fondova*. Strateški okvir BiH je izrađen na osnovu
revizije Strategije razvoja BiH i Strategije socijalne uključenosti BiH, koje su bile pripremljene za raz‐
doblje 2010. – 2014. godine, pri tome uzimajući u obzir postojeće sektorske i entitetske strategije, a
sa namjerom da se ustanovi veza sa strategijama Evropa 2020, Jugoistočna Evropa 2020, dokume‐
ntom strategije zemlje za planiranje sredstava iz fondova IPA, te setom mjera definisanih Spora‐
zumom za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini.
Struktura dokumenta je organizovana tako da je nakon uvoda (poglavlje I) u drugom poglavlju
predstavljen izvršni sažetak a u trećem poglavlju ekonomski okvir BiH sa tekućim trendovima, najva‐
žnijim pokazateljima, kao i projekcijama za naredno srednjoročno razdoblje.
U četvrtom poglavlju je predstavljena metodologija na osnovu koje se došlo do SWOT matrice.
U petom poglavlju su prikazani strateški ciljevi bh. ekonomije proistekli iz vizije razvoja BiH. Oni su
povezani sa strategijom Evropa 2020 i Strategijom Jugoistočna Evropa 2020 kroz: integrisani, pame‐
tan, održiv, inkluzivni i dobro upravljanje rastom, kao i entitetskim strategijama socio‐ekonomskog
razvoja. Prikazano je stanje po pojedinim područjima, kao i glavni izazovi koji predstoje.
Šesto poglavlje predstavlja obaveze BiH prema zemljama članicama EU po Sporazumu o stabilizaciji i
pridruživanju EU.
Sedmo poglavlje daje prikaz glavnih mjera za realizaciju prioriteta u svrhu podsticanja ekonomskog
rasta i društvenog razvoja.
*
"BiH je pripremila i dostavila Evropskoj komisiji radne verzije sektorskih planskih dokumenata za IPA II za sektore Javna
uprava, Unutrašnji poslovi i Pravda i osnovna prava za period 2015‐2017. Ovi dokumenti će predstavljati osnovu za
programiranje IPA II i pripremu IPA paketa za BiH. Indikativni iznosi sredstava za BiH su 39,7 mil eura za 2015; 42,7 za
2016. i 43,7 za 2017. godinu."
4
“BiH u 2020 je institucionalno razvijena, konkurentnija i dinamičnija ekonomija sa
većim mogućnostima da ostvari održiv ekonomski rast sa većim brojem i kvalitetnijim
radnim mjestima te jačom socijalnom kohezijom, bazirana na razvoju odgovarajućih
vještina i poslovnog okruženja“. Ovakva vizija proistekla je na osnovu temeljene analize
potencijala BiH kao i uslova i ograničenja u kojima se ostvaruju razvojni ciljevi. Saglasno
viziji utvrđeni su pravci rasta ekonomije BiH koji su prikazani u poglavljima koja slijede.
II Izvršni sažetak
Analizom kretanja ekonomskih trendova u Tržište rada u BiH karakteriše visok udio
Bosni i Hercegovini u 2014. godini može se neformalne zaposlenosti, te visoka neaktivnost
primjetiti skroman rast ekonomskih aktivnosti. radno sposobnog stanovništva. Prisutan je
Ovakvo stanje rezultat je rasta privatne trend opadanja broja nezaposlenih lica, a
potrošnje, privatnih i javnih investicija, uz potražnja za radnom snagom je i dalje na nižem
negativan doprinos spoljnotrgovinskog deficita. nivou nego u vremenu prije recesije. Pored
izuzetno visoke stope nezaposlenosti, posebno
Nominalni GDP prema procjeni Direkcije za zabrinjava to što je u pitanju uglavnom
ekonomsko planiranje za 2014. godinu iznosi dugoročna nezaposlenost, kao i izuzetno visoka
28.195 miliona KM. Realna stopa rasta GDP‐a na stopa neaktivnosti bh. populacije. Broj
godišnjem nivou je pozitivna i iznosila je 0,6%. zaposlenih se u 2014. minorno povećao u
Izlazak Euro zone iz recesije je u značajnoj odnosu na prethodnu godinu, a visina stope
mjeri stimulisao ekonomsku aktivnost u BiH dugoročne nezaposlenosti kreće se između
naročito u prvom kvartalu 2014. godine, ali četvrtine i petine radne snage. Prosječna neto
katastrofalne poplave u maju su dovele do plata u BiH se u 2014. godini nije značajnije
naglog smanjenja ekonomske aktivnosti u mijenjala u odnosu na 2013. godinu a iznosila je
drugom kvartalu 2014. godine. Izvjestan nominalnih 830 KM.
napredak je ostvaren u drugoj polovini godine
Obzirom na blagi rast broja zaposlenih (2%) i
tako da je za cijelu godinu procjenjen tek blagi
prosječne plate (realno povećanje od 1,3%), te
realni rast BDP‐a, znatno niži od planiranog.
rast tekućih priliva domaćinstava iz inostra‐
Pozitivan ekonomski trend u 2014. godini je
nstva (7%) u 2014. godini je došlo do blagog
ostvaren zahvaljujući rastu prerađivačke
povećanja raspoloživog dohotka.
industrije od 4%, maloprodaje 1,7%, te javnim
radovima (u velikoj mjeri finansiranim ino‐ Opšti nivo cijena bilježi deflaciju. Cijene u
stranim posuđivanjem). decembru 2014. godine u odnosu na decembar
2013. godine u prosjeku su niže za 0,9%.
Deficit tekućeg računa je iznosio oko 7% BDP‐a
(2 milijarde KM) što je značajno povećanje u BiH treba visoku stopu ekonomskog rasta,
odnosu na prethodnu godinu (37%). Deficit u kako bi rastom produktivnosti razvijala
trgovini robama je uvećan za 14% a procenat konkurentnost i rastom zaposlenosti osigu‐
pokrivenosti uvoza izvozom roba iznosio je ravala snažniju ekonomsku i socijalnu uključe‐
54%. Najveći doprinos pomenutom je dao rast nost. Od iznimne je važnosti osigurati povoljan
uvoza roba od 7%, dok je izvoz povećan za 3%. politički i ekonomski ambijent za postizanje
takve stope rasta kroz uvećane strane i
domaće investicije. Ključni sastojci politike
5
trebaju biti smanjenje nenadničnih troškova čiti u uporedna mjerenja kvaliteta ishoda
rada (fiskalnih i parafiskalnih izdvajanja), obrazovanja. Niska stopa ulaganja u istra‐
poticajne mjere za privlačenje investicija i živanje i razvoj dovodi do smanjenja inven‐
razvoj regionalnih trening centara, prven‐ tivnosti i patentiranja, što je ključni put
stveno onih vezanih za klastere poslovnih napretka. BiH su potrebne godine izvrsnih
aktivnosti i internacionalne lance vrijednosti, a ekonomskih politika, da bi dostigla razinu
koji će uvećati atraktivnost kompetencija najmanje konkurentnih zemalja članica EU.
radne snage. Za izgradnju sljedećih mogu se
koristiti projekti javno privatnog partnerstva. Potrebno je uvesti poticajne mjere za brže
Potrebno je smanjiti administrativne prepreke osnivanje i povezivanje istraživačkih centara i
kroz zakonsku regulativu, obezbijediti odgova‐ tehnoloških parkova sa preduzećima, poveća‐
rajuću radnu snagu koja prati kretanja tržištu nje izdvajanja za primijenjene istraživačke
rada i povoljnije izvore finansiranja. projekte. Pored drugih oblika i javno privatnim
partnerstvom jačati razvoj poslovne infrastru‐
Mala i srednja preduzeća u EU predstavljaju kture, uz trajno opredjeljenje na unapređenje i
značajan izvor zapošljavanja i dodane vrije‐ pojednostavljenje pravnog okvira poslovnog
dnosti. Međutim, da bi se iskoristio taj okruženja. Nužno je stvarati uslove za akti‐
potencijal potrebno je imati koherentanu i viranje ljudskih resursa iseljeništva, što uklju‐
transparentnu podršku razvoju sektora i zasni‐ čuje umrežavanje domaćih stručnjaka i institu‐
vati ih na očekivanim rezultatima, odnosno cija sa stručnjacima porijeklom iz BiH i njiho‐
mjerenju efektivnosti poticajnih sredstava. vim institucijama u inostranstvu, razvijanje
Prilagođavanje VET sistema, aktivnih mjera svijesti o vezi između migracije i razvoja u svim
zapošljavanja, kao i obrazovnog sistema u institucijama, uključivanje migracija u strate‐
cjelini je ključ napretka u ovoj veoma važnoj gije i politike u svim sektorima i na svim nivo‐
oblasti. Nužno je osigurati sistematsko praće‐ ima vlasti (poput gender pitanja i pitanja
nje pokazatelja razvoja malih i srednjih predu‐ okoliša), te stvaranje uslova za aktiviranje fina‐
zeća (uključujući zanatske radnje), olakšan pri‐ nsijskih i investicijskih potencijala iseljeništva.
stup finansiranju malih i srednjih preduzeća,
kao i obezbijediti dostupnost potrebnih znanja Informaciono‐komunikaciona infrastruktura
i vještina za njihov brži razvoj i stvaranje novih predstavlja okosnicu fizičke infrastrukture
radnih mjesta, olakšati njihovo osnivanje i savremenog, postindustrijskog društva. Širo‐
razvoj, a posebno za mlade u oblastima visoke kopojasni pristup internetu je dodatno
dodane vrijednosti i sa visokim potencijalom povećan, ali je još uvijek na relativno niskom
za novo zapošljavanje. nivou. Izgradnja i modernizacija transportne
infrastrukture (cestovne, zračne željezničke i
Nužno je razvijanje znanja i vještina za konku‐ vodne), koja je jedan od preduvjeta razvoja
rentno društvo, bazirano na novim znanjima ekonomije, ne napreduje tako brzo kao kod
kroz stimulisanje tehničkih i naučnih studija, zemalja u okruženju.
razvoj poduzetničkih i kreativnih vještina, uče‐
nje stranih jezika, jačanje standarda nastavni‐ Postojeće stanje u sektoru životne sredine
čkih znanja, istraživačkog rada i tehničke opre‐ rezultat je dugogodišnjeg utemeljenja ekono‐
mljenosti nastavnih ustanova. Potrebno je mskog razvoja na teškoj industriji i eksplo‐
također smanjiti udio onih koji napuštaju i ne ataciji prirodnih resursa, ratne devastacije,
nastavljaju obrazovanje na svim obrazovnim nekontrolirane poslijeratne eksploatacije, kori‐
nivoima, razviti statistiku obrazovanja, inventi‐ štenja zastarjele tehnologije, nedovoljno razvi‐
vnosti i naučno‐istraživačkog rada, te se uklju‐ jenog zakonodavnog i regulatornog okvira.
6
Takođe, nedovoljno je educiranosti o važnosti kombinaciji sa skromnim rastom poslovnih
racionalnog korištenja prirodnih bogatstava, aktivnosti teško da se mogu preokrenuti
poštovanju prirode i potrebe očuvanja čistog i negativni trendovi stope nezaposlenosti
nezagađenog okoliša za buduće generacije. pogotovo mladih koja je u 2014. godini
Slijedeći ove pokazatelje možemo razumjeti alarmantnih 62,7%. I dalje ostaje problem
koliko je povećanje energetske efikasnosti neusklađenosti između ponude i potražnje na
važno za BiH. tržištu rada sa aspekta kvalificiranosti radne
snage po sektorima.
Struktura potrošnje energije vrlo je nepovoljna
(glavnina potrošnje energije otpada na doma‐ Prema Izvještaju Svjetske banke po lakoći
ćinstva) te je nužno razvijati programe poslovanja (Doing Business), BiH je u 2014.
energetski štednih objekata, aparata i sl., kako godini rangirana na 131 mjesto od 189 zemalja
bi u roku 7‐10 godina bh. potrošnja energije u gdje se njena pozicija u odnosu na 2013.
domaćinstvima dostigla relativnu razinu godinu nije značajno promjenila. Manje
zemalja članica EU. reforme u poboljšanju poslovnog okruženja su
urađene ali započinjanje poslovanja u BiH je i
Ulaganja u poljoprivredu i produktivnost dalje ostaje izazov. Da bi se započeo posao u
sektora su niska, što uzrokuje i nisku BiH potrebno je proći kroz 11 procedura koje
konkurentnost i relativno visok vanjsko‐ obuhvataju period od 37 dana što je dosta
trgovinski deficit u sektoru hrane. U oblasti sporije u poređenju sa zemljama regiona.
poljoprivrede, energije i ekologije nužno je
osnažiti strateško, institucionalno okruženje te Prema Izvještaju Evropske banke za obnovu i
jasno i transparentno odrediti prioritete razvoj indeks tranzicijskih reformi u BiH je i
djelovanja i politike poticaja.
dalje nisko rangiran iako je bilo pomaka u
liberalizaciji cijena, trgovine i valutnog tržišta
Cijeli niz zakonskih rješenja je nužno usvojiti u izazov i dalje ostaje privatizacija, upravljanje i
cilju prilagođavanja i razvoja svih navedenih restruktuiranje preduzeća i konkurentnost.
oblasti, koje su od najvećeg značaja za bh. ''Inovacije u tranziciji'' Evropske banke za
društvo. Nepronalaženje konsenzusa vodit će obnovu i razvoj za 2014. godinu predviđaju
energetskoj i prehrambenoj ovisnosti te da će 2015. godina biti povoljna za BiH i da je
najdirektnijim negativnim posljedicama po inovativnost ključna za razvoj svih projekata.
život i zdravlje građana BiH. BiH ima ogromne potrebe za infrastrukturom i
Najveći socio‐ekonomski izazovi u BiH uvođenje inovacija koja pomažu povećanju
produktivnosti preduzeća da bi podstakli
Tržište rada u BiH je opterećeno izuzetno ekonomski rast.
visokim udjelom dugoročno nezaposlenih lica
Korupcija u BiH negativno utiče na ekonomske
u ukupnom broju nezaposlenih uz niske stope
tokove time što uzrokuje nepredvidive
zaposlenosti i aktivnosti. BiH je u poređenju
troškove za investitore koji su obeshrabreni za
sa zemljama u EU i okruženju (osim Make‐
buduća ulaganja, uzrokuje rast sive ekonomije
donije) imala najveću stopu nezaposlenosti u
i smanjenje prihoda države po osnovu
2014. godini. Jedna od značajnih karakteristika
neplaćenih poreza, carina i drugih dažbina,
tržišta rada u BiH jeste izuzetno velik broj
povećava troškove administracije, roba i
neaktivnog radno sposobnog stanovništva
usluga, te smanjuje je produktivnost. Indeks
koje ne učestvuje u tržištu rada. Uprkos
percepcije korupcije je u 2013. iznosio 4,2 a u
blagom poboljšanju ekonomskih izgleda u vidu
2014. godini je pao na 3,9 i BiH je ostvarila
sporog oporavka vodećih industrija u
7
lošiju poziciju u 2014. godini na listi ekonomskog aspekta napretka, koji se odnosi
korumpiranih zemalja gdje je zauzela 80. na dostignuća zemlje u podgledu temeljnih
mjesto od 175 zemalja u odnosu na 2013. dimenzija humanog razvoja. HDI uključuje
godinu gdje je zauzimala 77. mjesto od 177 slijedeće komponente:
zemalja.
 Očekivani životni vijek pri rođenju ‐BiH
Prema zadnjim podacima Centralne banke BiH 76,4 (2013.)
strana ulaganja u 2014. godini iznose  Prosječan broj godina školovanja – BiH
826,1 mil. KM i ovaj je iznos veći za 88% u 8,3 (2012.)
 Očekivani broj godina školovanja‐ BiH
odnosu na ulaganja u istom periodu prošle
13,6 (2012.)
godine. Procenat stranih direktnih ulaganja u
 Bruto nacionalni dohodak‐ GNI po
odnosu na ostvareni bruto nacionalni dohodak glavi stanovnika(2011.PPP $)‐BiH
u BiH iznosi 1,9% i nešto je manji od prosjeka 9,431 (2013.)
u zadnjih 10 godina koji je približno 2%. U isto  Indeks humanog razvoja‐ BiH 0,735
vrijeme procenat u Hrvatskoj je veći i iznosi (2013.)
3,2% dok u Srbiji iznosi 4,5%.
Osnovni problem Sistema socijalne zaštite
U Izvještaju o humanom razvoju (UNDP, 2013.), u BiH je njegova slaba efikasnost u
BiH zauzima 81. poziciju (od obuhvaćenih 186 smanjenju siromaštva. Prema posljednjim
zemalja) sa Indeksom humanog razvoja (HDI) dostupnim podacima za 2011. godinu BiH
od 0,735, te pripada grupi zemalja sa visokim je trošila blizu 3,9% BDP‐a6 na isplatu
humanim razvojem. To je za 5,9% iznad različitih oblika novčanih pomoći koji nisu
prosjeka HDI‐ja u svijetu. HDI je rezultat zasnovani na doprinosima.To je mnogo
traganja za jednom zajedničkom mjerom više od prosjeka u ECA (1,7%BDP). Ovakva
ekonomskog i socijalnog razvoja i predstavlja situacija traje godinama. Prema istraži‐
doprinos kvantifikaciji cjelokupnog socio‐ vanju Svjetske banke ove naknade imaju
Tabela 1: Najveći socio‐ekonomski izazovi
2013. 2014.
Niska stopa aktivnosti na tržištu rada 43,6 43,7
Visoka stopa nezaposlenosti 27,5 27,5
Visoka stopa nezaposlenosti mladih 59,1 62,7
Najniži rang u regiji prema izvještaju Svjetske 126 131
banke o lakoći poslovanja
Nisko rangiranje prema EBRD Indeksu tranzicijskih nisko nisko
reformi
Loša pozicija prema indeksu percepcije korupcije 77 80
Nizak nivo FDI po glavi stanovnika nisko nisko
Nizak nivo na ljestvici UNDP indeksa ljudskog 81. 81.
razvoja
Najviši nivo potrošnje na socijalnu pomoć u
n/a n/a
regionu
Najlošije usmjerena potrošnja na socijalnu pomoć Najsiromašnijih 20%
(koja dopire do siromašnih) stanovništva prima svega
n/a
36,8% od ukupnog
budžeta socijalne pomoći7
6
Svjetska Banka,Izazovi i preporuke za reforme , 2012. Godine
7
Svjetska banka, Javna potrošnja i institucionalni pregled, 2012.
8
zanemariv utjecaj na smanjenje siroma‐ ukazuje da naknade nisu usmjerena na
štva. Kada ovih naknada uopće ne bi bilo, kategorije stanovništva kojima je pomoć
relativno siromaštvo u BiH bi se povećalo najpotrebnija.
samo za za 1,7 procentnih poena, što
9
III Makroekonomski okvir i projekcije
Tabela 2: Makroekonomski pokazatelji za period 2013.‐2018. za BiH
Zvanični
Indikator Projekcije
podaci
2013 2014 2015 2016 2017 2018
Nominalni BDP u mil KM 28.027 28.195 29.146 30.465 32.188 34.182
Nominalni rast u % 2,6 0,6 3,4 4,5 5,7 6,2
BDP deflator (prethodna godina = 100) 101,9 100,0 100,7 101,3 102,0 101,7
Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100) 27.501 28.198 28.930 30.078 31.565 33.607
Realni rast u % 0,7 0,6 2,6 3,2 3,6 4,4
Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u % ‐0,1 ‐0,7 1 0,9 1,2 1,5
Potrošnja u mil KM 28.815 29.126 29.736 30.530 31.610 32.738
Realni rast u % 0,0 1,5 1,7 1,8 2,1 2,2
Vladina potrošnja u mil KM 5.986 6.106 6.216 6.340 6.530 6.726
Realni rast u % ‐0,5 1,5 1,0 1,2 1,0 1,0
Privatna potrošnja u mil KM 22.829 23.020 23.520 24.190 25.080 26.012
Realni rast u % 0,2 1,6 1,9 2,0 2,4 2,5
Investicije (bruto) u stalna sred. u mil KM 4.703 5.256 5.787 6.463 7.158 7.989
Realni rast u % ‐1,2 10,6 8,4 10,4 9,0 9,7
Vladine investicije u mil KM 1.041 1.302 1.497 1.721 2.014 2.357
Realni rast u % 32,4 21,4 10,4 11,7 10,6 10,6
Privatne investicije u mil KM 3.662 3.954 4.291 4.741 5.144 5.633
Realni rast u % ‐7,8 7,6 7,7 9,9 8,4 9,4
Nacionalna bruto štednja u % BDP‐a 11,5 11,6 12,9 13,7 14,4 15,5
Bilans tekućeg računa u mil KM ‐1.548 ‐2.087 ‐2.184 ‐2.330 ‐2.448 ‐2.719
Bilans tekućeg računa u % BDP‐a ‐5,5 ‐7,4 ‐7,5 ‐7,6 ‐7,6 ‐8,0
Nominalni rast uvoza u % ‐1,8 7,2 6,2 4,6 4,5 5,2
Nominalni rast izvoza u % 5,8 2,9 7,9 7,6 7,9 8,0
Realni sektor u BiH
Nedavna ekonomska dešavanja na pad od 0,5% iz 2013. godine. Iako nisu
potpuno zaustavljene, recesije u Hrvatskoj i
Izlazak Euro zone iz recesije nakon dvije godine Italiji su umanjene i svedene na negativnih
negativnog rasta, smanjenje svjetskih cijena, 0,5% dok je recesija iz 2013 u Sloveniji (od 1%)
deflacija, poplave u drugom tromjesečju, te preokrenuta u realni rast od 2,6%. Pored
nepovoljna hidrološka situacija u hidro‐ Slovenije, među važnijim trgovinskim partne‐
elektranama su bili među najznačajnijim rima i izvorima inostranih novčanih priliva
faktorima ekonomskog rasta BiH u 2014 godini. Njemačka je takođe ostvarila zapažen rast sa
Iako je ekonomski rast u okruženju bio dosta stopom od 1,5%. Poboljšano eksterno okru‐
skroman sa stopom od svega 0,8% na nivou ženje je u značajnoj mjeri stimulisalo ekono‐
Euro zone, to je ipak bilo poboljšanje u odnosu msku aktivnost u prvom tromjesečju kada je
10
ostvaren realni rast od 3,2% (g/g) i to uprkos nama i uobičajen nivo remonta u elektro‐
deflaciji uslijed pada svjetskih cjena, te pada energetskom sistemu. Takođe, očekivana
proizvodnje električne energije uslijed nepovo‐ stabilizacija svjetskih cijena bi trebala zaustaviti
ljne hidrološke situacije. Na žalost, u maju je deflaciju u 2015 godini koja je u prethodnom
došlo do velikih elementarnih nepogoda tokom periodu predstavljala ozbiljnu prijetnju za
kojih je poplavama uništen ili privremeno ekonomski rast BiH. Povratak inflacije se
onesposobljen značajan broj domova, poljo‐ očekuje 2016 i narednih godina. Pomenuti
privrednih prinosa, stoke, industrijskih postro‐ faktori i pretpostavke bi trebali dovesti do
jenja, rudnika i sl. Ovo je dovelo do naglog postepenog jačanja ekonomskog rasta BiH u
smanjenja ekonomske aktivnosti u drugom u 2015. na stopu od 2,6%, te 3,2% 2016. godine.
odnosu na prvo tromjesečje od 1,2%, odnosno Postepeno normaliziranje situacije i vraćanje
smanjenja u odnosu na drugi kvartal 2013 od ekonomije na uzlazni trend upućuje da bi ovaj
0,5%. Čak ni ovako velike padavine nisu bile rast trebao biti nošen prije svega domaćom
dovoljne da iskompenziraju nepovoljnu hidro‐ tražnjom uz skroman negativan doprinos
lošku situaciju u hidroelektranama i zaustave vanjsko‐trgovinskog deficita. Drugim riječima,
pad proizvodnje i izvoza električne energije. očekivano postepeno povećanje broja
Izvjestan napredak je napravljen već u trećem zaposlenih i realnih plata nošeno proizvodnjom
tromjesečju kada je ostvaren blag godišnji i izvozom, rast tekućih priliva iz inostranstva,
ekonomski rast od 0,6%. Dostupni indikatori direktnih stranih ulaganja i sl bi trebali dovesti
ukazuju da je daljnje poboljšanje nastavljeno i u do rasta finalne potrošnje od 1,7% i investicija
četvrtom tromjesečju tako da se na kraju od 8,3% 2015 godine. Ovo uključuje i značajan
godine očekuje ekonomski rast BiH od 0,6%. realni rast investicija opšte vlade od 10,4% uz
neznatan realni rast vladine potrošnje. Sličan
Rast 2015.‐16. godine rast tražnje se očekuje i u 2016 godini kada bi
U periodu 2015‐16 se očekuje nastavak se finalna potrošnja trebala povećavati realnom
postepenog poboljšanja eksternog okruženja i stopom od 1,8%, a investicije 7,4%. U isto
jačanje ekonomskog rasta u BiH. Očekivano vrijeme se očekuje značajan realni rast izvoza
jačanje ekonomskog rasta i zaposlenosti u od 6,8% 2015, nakon čega slijedi usporavanje
okruženju bi trebalo osigurati značajan rast ne na stopu od 6% 2016. godine kao posljedica
samo izvoza nego i domaće tražnje koja se u baznog efekta iz ranijeg perioda. S druge
značajnoj mjeri finansira inostranim prilivima. U strane, visok realni rast uvoza od 8,2% u 2014
projekcijama DG ECFIN‐a se očekuje postepeno godini koji je u velikoj mjeri bio posljedica
jačanje ekonomskog rasta Euro zone sa stopom povećane uvozne zavisnosti (obzirom da je
značajan dio domaći proizvodnih kapaciteta bio
od 1,3% u 2015, te 1,9% u 2016 godini.
barem privremeno onesposobljen) bi trebao
Pozitivan uticaj na ekonomski rast u BiH bi
biti umanjen u narednom periodu. Otuda je
moglo imati i projicirano ubrzavanje rasta u
projiciran znatno niži uvozni rast od 5,7% u
Austriji na 0,8% u 2015, te 1,5% naredne
2015, odnosno 4% 2016 godine. Time je
godine. Rast u Njemačkoj 2015 godine bi
obzirom na relativno stabilan rast domaće
trebao ostati na nivou prethodne godine, dok
tražnje pojačan ukupan ekonomski rast u ovom
se ubrzanje na stopu od 2% očekuje 2016
periodu.
godine. Pored postepenog poboljšanja
eksternog okruženja, projekcije ekonomskog
rasta BiH za 2015‐16 podrazumjevaju odsustvo
elementarnih nepogoda (suša i poplava) i
normalnu hidrološku situaciju u hidroelektra‐
11
Rast 2017.‐18. godina projiciran rast od 3,6%, nakon čega slijedi
daljnje ubrzavanje na 4,4% 2018 godine. Slično
U periodu 2017‐18 godine se očekuje daljnje kao i u prethodnih par godina, očekuje se da bi
postepeno jačanje ekonomskog rasta u BiH i ovo ubrzavanje rasta trebalo biti prvenstveno
to prvenstveno kao posljedica sve povoljnijeg nošeno domaćom tražnjom uz zanemariv
eksternog okruženja. Tako je za 2017 godinu uticaj bilansa vanjske trgovine.
Industrijska proizvodnja u BiH 2015.‐2018. godine
Pregled industrijske proizvodnje u BiH usljed majskih poplava došlo je do naglog pada

tokom 2014. godine proizvodnje koja se uprkos određenim poziti‐
vnim pomacima u drugom polugodištu nije
U prethodnih nekoliko godina kretanje uspjela značajnije oparaviti do kraja godine.
industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini Posmatrano po sektorima pozitivan doprinos
određeno je uzajamnim djelovanjem niza industrijskoj proizvodnji ostvaren je samo u
unutrašnjih i vanjskih faktora. Promjene domenu prerađivačke industrije koja je unatoč
domaće tražnje bile su manje značajne i velikim izazovima tokom 2014. godine
odražavale su se ponajviše kroz energetski zabilježila godišnji rast proizvodnje od 3,8% u
sektor, rudarstvo i veoma mali dio prerađivačke odnosu na prethodnu godinu. S druge strane,
industrije, dok su dešavanja na izvoznim sektor za proizvodnju električne energije usljed
tržištima imala primarnu ulogu i praktički u visoke osnovice iz prethodne godine i niskog
potpunosti određivale kretanje industrijske nivoa proizvodnje u hidroelektranama tokom
proizvodnje u BiH. Prema preliminarnim 2014. godine zabilježio je godišnji pad proizvo‐
podacima BHAS‐a za 2014. godinu Bosna i dnje od oko 10% i na taj način onemogućio rast
Hercegovina je zabilježila stagnaciju fizičkog industrijske proizvodnje u BiH. Sektor rudarstva
obima industrijske proizvodnje.7 Stagnacija koji uključuje rudnike uglja, metala te ostalih
industrijske proizvodnje u BiH posljedica je ruda i čini oko 13% ukupne industrijske
izrazito teških uslova poslovanja tokom cijele proizvodnje u BiH tokom 2014. godine zabilje‐
godine. Naime, uz mnoštvo akumuliranih žio je smanjenje proizvodnje od oko 2% i imao
problema industrijska proizvodnja u BiH tokom je negativan utjecaj na ukupnu industrijsku
2014. godine bila je izložena prirodnoj proizvodnju u BiH.
katastrofi i poplavama tokom maja mjeseca što
je u velikoj mjeri odredilo nivo proizvodnje na Pretpostavke industrijske proizvodnje za
karaju godine. Pored domaćih izazova, bh. 2015. godinu
industrija tokom 2014. godine bila je izložena
dosta stagnantnoj poslovnoj aktivnosti u Projekcije DG ECFIN‐a za 2015. godinu
neposrednom međunarodnom ekonomskom nagovještavaju djelimično poboljšanje ekono‐
okruženju koju su karakterisle slaba izvozna mskih aktivnosti i blago jačanje ekonomski
tražnja i pad svjetskih cijena roba.8 Hronološki rasta u zemljama EU od 1,7% u odnosu na
gledano, nakon ohrabrujućeg rasta industrijske prethodnu godinu.9 Određeni kratkoročni
proizvodnje koji je u prvom kvartalu 2014. indikatori ukazuju da je poslovna aktivnost u
godine iznosio 4,5%, već tokom drugog kvartala EU na nešto višem nivou u odnosu na
prethodnu godinu, pa je tako industrijska
7
proizvodnja u EU u odnosu na januar pre‐
Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Saopštenje,“Indeks
obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za
decembar 2014. godine“, 26.01.2015. godine.
8 9
European Commission, Directore –General for Enterprise and European Commission, Directore –General for Economic and
Industry ,“Industrial Policy Indicators and Analysis“, n.10/ 2014 Financial Affairs ,“European Economic Forcast“, 2015
12
thodne godine povećana za 1,5%.10 Sva ova derivata nafte trebao ostvariti povećanje proi‐
dešavanja u međunarodnom ekonomskom zvodnje od preko 5% .
okruženju trebala bi imati pozitivne implikacije
na region, a u konačnici i na Bosnu i Pretpostavke industrijske proizvodnje za
Hercegovinu. Shodno tome, tokom 2015. period 2016.‐2018. godine
godine očekuje se postepeni oporavak
Obzirom da se potpuni oporavak većine indu‐
industrijske proizvodnje u BiH. BiH bi tokom
strija u EU očekuje u periodu 2016‐2018.
2015. godine trebala u velikoj mjeri sanirati
godina, izvjesno je očekivati da će ova deša‐
štete nastale poplavama tako da bi i ukupni
vanja omogućiti i potpuni oporavak industrij‐
poslovni ambijent trebao biti dosta povoljniji
ske proizvodnje u BiH. U ovom periodu
u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane
očekuje se potpuna konsolidacija EU tržišta,
industrijska proizvodnja u BiH koja je u velikoj
oporavak privatne potrošnje, prevazilaženje
mjeri izvozno orjentisana trebala bi biti potpo‐
problema oko finasiranja preduzeća i
mognuta pozitivnim dešavanjima u međuna‐
intenziviranje vanjskotrgovinske razmjene
rodnom ekonomskom okruženju posebno se
između zemalja EU. Ova pozitivna dešavanja u
to odnosi na trgovinske partnere iz EU.
neposrednom okruženju trebala bi rezultirati
Oporavak ekonomija zemalja EU pozitivno će
povećanjem iskorištenosti industrijskih kapa‐
se odraziti na proizvodne procese kako u
citeta u BiH. Očekuje se da će ovo povećanje
širem regionu tako i u Bosni i Hercegovini.
kapaciteta rezultirati povećanjem broja
Povećani nivo izvozne tražnje rezultirat će
zaposlenih i u konačnici povećanjem proizvo‐
poboljšanjem proizvodnje u svim sektorima
dnje u prerađivačkoj industriji BiH na nivo
industrijske proizvodnje u BiH gdje se prema
predkriznog perioda kada je BiH ostvarivala
projekcijama DEP‐a očekuje godišnji rast
rekordne stope rasta u regionu. Planirana
proizvodnje od oko 4,8%.11 Industrijske grane
investiciona ulaganja u infrastrukturu i
koje imaju visoko učešće u strukturi
energetiku također bi trebala značajno dopri‐
prerađivačke industrije u BiH i uglavnom su
nijeti jačanju kako građevinskog sektora u
izvozno orjentirane (metalna industrija,
BiH tako i onih grana prerađivačke industrije
mašinska i autoindustrija,drvna industrija i
koje su usko vezane uz građevinarstvo.
proizvodnja namještaja te hemijska industrija)
Također se očekuje da energetski sektor koji je
trebale bi dodatno iskoristiti svoj izvozni
u prethodnom periodu bio jedan od nosilaca
potencijal tokom 2015. godine. S druge strane
industrijske proizvodnje nastavi pozitivan
proces rekonstrukcije poplavljenih područija i
trend rasta proizvodnje i dodatno osnaži
nastavak investiciong ciklusa u infrastrukturu
industrijsku proizvodnju u BiH navedenom
tokom 2015. godine trebao bi rezultirati
periodu.
osjetnijim povećanjem proizvodnje u onim
industrijskim granama koje su determinisane Značajan doprinos poboljšanju industrijske
domaćom tražnjom (proizvodnja građevinskog proizvodnje u BiH i jačanju njene konkurentske
materjala i metalnih proizvoda). Tokom 2015. pozicije trebale bi dati i konkretne mjere
godine očekuje se da bi energetski sektor koji entiteskih vlada koje su sadržane u sektorskim
ima veoma važnu ulogu u ukupnoj industrijske strateškim dokumentima. Prema projekcijama
proizvodnje i uključuje rudnike, sektor za DEP‐a ovo bi trebalo rezultirati godišnjim
proizvodnju električne energije te proizvodnju povećanjem bh. industrijske proizvodnje od
oko 6% u odnosu na prethodnu godinu.
10
Eurostat,“Euroindicators‐industrial production“ 12. March
2015.
11
Projekcija DEP‐ a, mart 2015. godine.
13
Grafikon 1: Rast industrijske proizvodnje u BiH za period 2007‐2018. godina
20
15
11,1
5,7 6
10 5,4
5,2 4,8
7,2 4,3
5 2,2
0
0,1
‐3,7
‐5
‐6,6
‐10
‐15
2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Izvor: BHAS1 i Projekcije DEP‐a, mart 2015. godine
Tržište rada u BiH
Tržište rada u 2014. godini Tržište rada – projekcije 2015.‐2018.
godina
Na tržištu rada u BiH su tokom 2014. godine
registrovane naznake postepenog oporavka. Smanjenje broja nezaposlenih u BiH u januaru
Prosječan broj zaposlenih lica u BiH u 2014. 2015. godine (uz porast broja zaposlenih)
godini je uvećan za 1,7% g/g i iznosio je ukazuje na nastavak procesa oporavka tržišta
701,612 hiljada. Intenzitet rasta broja zapo‐ rada u 2015. godini.14 Na EU tržištu rada se
slenih je bio brži u poređenju sa 2013. takođe očekuje umjereno smanjenje stope
godinom, a prosječan broj nezaposlenih lica je nazaposlenosti i povećanje broja zaposlenih u
po prvi put od 2009. godine smanjen (0,5% EU, uz brži ekonomski rast u odnosu na 2014.
g/g). Administrativna stopa nezaposlenosti u godinu.15 Kao i prethodnih godina, opravak
BiH u 2014. godini je smanjena za 0,6 p.p. i tržišta rada bi trebao biti determinisan
iznosi 43,9% (anketna stopa je 27,5%). Najveći obimom investicija, vanjske trgovine i uopšte
rast broja zaposlenih je bio u području poslovnim ambijentom. Uz pretpostavljeni
prerađivačke industrije i djelatnosti pružanja ekonomski rast16 u BiH se u 2015. godini
smještaja, te pripreme i usluživanja hrane. očekuje postepeno smanjenje stope
Prosječna neto plata u u 2014. godini je nezaposlenosti. Broj zaposlenih u BiH bi
iznosila 830 KM i nominalno je veća za 0,4% trebao biti veći u odnosu na 2014. godinu, a
g/g. Pri tome realni rast plata je bio nešto veći intenzitet rasta će biti pretežno determinisan
zahvaljujući deflaciji. Primanja penzionera su zapošljavanjem u privatnom sektoru (zbog
uvećana u oba bh. entiteta. Posječna penzija u budžetskih ograničenja u javnoj administra‐
BiH je u 2014. godini je iznosila 35313 KM i ciji). U domenu neto plata se očekuju umjeren
nominalno je veća za 4,9% u odnosu na 2013. rast u odnosu na 2014. godinu, odnosno nivo
prosječene neto plate u BiH bi trebao biti
pretežno određen obimom poslovne aktiv‐
12 14
Privremeni podatak. Izvor: BHAS. U januaru 2015. broj nezaposlenih je smanjen 1,1% g/g, a broj
13
Prosječna penzija u BiH je izračunata na osnovu entitetskih zaposlenih u BiH je povećan za 2,1% g/g.
15
nivoa penzija ponderisanih odnosom ukupnog broja penzionera Izvor: EK, European Economic Forecast, Winter 2015.
16
u svakom od bh. entiteta. DEP projekcije.
14
nosti i platama u privatnom sektoru17. Prosje‐
čna plata i broj zaposlenih u BiH bi u 2015.
godini mogli biti veći za 0,5% i 1,7% g/g
respektivno.
U 2016. godini, uz pretpostavljeni ekonomski

rast, očekuje se nastavak pozitivnih dešavanja
na bh. tržištu rada. Prema posljednjim
predviđanjima Evropske komisije u EU se
očekuje smanjenje stope nazaposlenosti i
povećanje broja zaposlenih, uz ekonomski rast
podstaknut investicijama i trgovinom.18 Na taj
način obim poslova bh. preduzeća bi mogao
biti veći (uz povećan nivo potražnje), i uopšte
poslovna klima bi trebala biti povoljnija. Sve
navedeno bi trebalo stvoriti uslove za
povećanje neto plata i broja zaposlenih.
Pretpostavlja se da bi prosječna neto plata
mogla biti veća za 1,5%, a broj zaposlenih za
1,8% g/g.
U 2017. i 2018. godini se očekuje nastavak

pozitivnih dešavanja na tržišta rada. Uvećanje
obima investicija, trgovine i industrijske
proizvodnje bi trebalo imati pozitivan uticaj na
kreiranje novih radnih mjesta i uvećanje
prosječnih neto plata. Broj zaposlenih lica u
privatnom sektoru bi se nastavio uvećavati po
bržoj stopi u odnosu na javni sektor. Na
osnovu pomenutog očekuje se da ukupan broj
zaposlenih u BiH u 2017. godini bude uvećan
oko 2%, odnosno 2,1% u 2018. godini. Rast
obima poslova bh. preduzeća bi se takođe
pozitivno odrazio na zarade zaposlenih.
Pretpostavlja se da bi prosječna neto plata u
BiH mogla biti veća za 1,9% u 2017. godini,
odnosno 2,1% u 2018. godini.
17
Privatni sektor u analizi obuhvata sva područja djelatnosti
izuzev javne uprave, zdravstva i obrazovanja.
18
Izvor: EK, European Economic Forecast, Winter 2015.
15
Grafikon 2: Realni i nominalni rast Grafikon 3: Finalna potrošnja, privatna, javna
Realni rast Nominalni rast Finalna potrošnja Privatna Javna
7,0 3,0
6,0 2,5
5,0 2,0
ekonomski rast u %
realni rast u %
4,0 1,5
3,0 1,0
2,0 0,5
1,0 0,0
0,0 ‐0,5
‐1,0 ‐1,0
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Izvor: Kalkulacije DEP‐a Izvor: Kalkulacije DEP‐a

Grafikon 4: Industrijska proizvodnja u BiH
Grafikon 5: Rast prosječne neto plate u BiH
Industrijska proizvodnja u BiH Nominalne stope rasta prosječne neto plate u BiH (u KM)
10 2,5%
5,7 6,0
5,2 4,8 5,4
5 2,0%
2,3 0,1
1,5%
0
1,0%
‐3,6
‐5
0,5%
‐10 0,0%
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Grafikon 6: Rast broja zaposlenih u BiH Grafikon 7: Rast broja nezaposlenih u BiH
Stope rasta broja zaposlenih u BiH Stope rasta broja nezaposlenih u BiH
2,5% 3,0%
2,5%
2,0%
2,0%
1,5% 1,5%
1,0%
1,0% 0,5%
0,0%
0,5%
‐0,5%
0,0% ‐1,0%
‐1,5%
‐0,5% ‐2,0%
‐2,5%
‐1,0%
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
16
Cijene ‐ pretpostavke 2015.‐2018. godina
Cijene u 2014. godini značajan rast opšteg nivoa cijena uzimajući u

obzir promjene cijena energenata i hrane na
U BiH je u 2014. godini zabilježena deflacija od svjetskom tržištu. Od domaćih faktora koji
0,9% g/g. Smanjenje opšteg nivoa cijena je doprinose promjeni cijena uzeto je u obzir
većinski determinisano eksternim faktorima novo uvećanje akciza21 na cigarete i duvan, što
poput svjetskih cijena nafte i hrane, dok su je nastavak procesa usklađivanja akciza sa
domaći faktori imali nešto manji uticaj. Cijene evropskom regulativom. Takođe je uzeto u
u BiH u 2014. godini su najviše smanjene u obzir poskupljenje električne energije. U
odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i periodu izrade projekcija nije bilo najave
obuće i prevoza. U odjeljku hrane i promjene cijena ostalih komunalija. Na
bezalkoholnih pića cijene su smanjene za 2,7% osnovu navedenog u BiH u 2015. godini se
g/g. Pod uticajem svjetskih cijena nafte došlo očekuje skroman rast cijena od 0,2% g/g.
je do smanjenja cijena u odjeljku prevoza od
1% g/g. U okviru stanovanja, vodosna‐ U 2016. godini, prema projekcijama22 EK i
bdijevanja, el. energije, plina i drugih energe‐ Svjetske banke, se očekuje stabilizacija cijena
nata zabilježena je deflacija od 0,3% g/g. energenata i hrane na svjetskom tržištu.
Cijene električne energije se nisu značajno Cijene nafte i gasa nakon smanjenja u 2015.
mijenjale (izuzev sezonskih izmjena), a cijene godini bi trebale postepeno da rastu.23 Slično
gasa su niže za 5,3% g/g, što je posljedica je i sa cijenama hrane koje bi se trebale
smanjenje cijena u u K4 2013. godine. Jedini skromno uvećati. Navedene promjene bi
odjeljak sa značajnim rastom cijena je alkohol i uticale na nivo inflacije u EU koja bi mogla biti
duvan (6,9% g/g), zbog povećanje akciza na veća u odnosu na prethodnu godinu (tabela
cigarete i duvan u 2014. godini. ispod). U BiH se takođe očekuje rast cijena u
2016. godini zbog navedenih promjena.
Cijene – projekcije 2015.‐2018. Prilikom izrade projekcija uzet je u obzir i
nastavak usklađivanja akciza na cigarete i
Zbog uticaja svjetskih cijena energenata i
duvan sa EU regulativom, pa se u BiH u 2016.
hrane na bh. cijene, prilikom izrade projekcija
godini očekuje inflacija od 1%. Imajući u vidu
za posmatrane godine, uzete su u obzir
da se prema projekcijama Svjetske banke u
pretpostavke o kretanju cijena navedenih
2017. i 2018. godini očekuje stabilan i umjeren
proizvoda (ekterni faktori). Takođe su uzeti u
rast cijena hrane, nafte i gasa pretpostavlja se
obzir domaći faktori koji bi mogli doprinijeti
da bi inflacija u BiH mogla iznositi između 1,3%
promjeni cijena (akcize, cijene komunalija i
i 1,5%.
sl.). Prema projekcijama Evropske komisije19
cijene nafte na svjetskom tržištu bi trebale biti
nešto niže u 2015. godini u odnosu na 2014.
godinu. Slično je sa cijenama hrane i gasa koje
bi takođe trebale biti niže u posmatranoj
godini.20 U skladu sa navedenim, EK za 2014. 21
Povećanje akciza na cigarete i duvan u 2015. godini.
godinu predviđa da bi inflacija u EU trebala Minimalna akciza za pakovanje cigareta od 20 komada iznosi 2
iznositi 0,2%. U BiH se takođe ne očekuje KM, a posebna akciza 1,05 KM za isto pakovanje. Akciza na
duvan iznosi 80 KM po kilogramu. Izvor: Odluka o utvrđivanju
posebne i minimalne akcize na cigarete i iznos akcize na duvan
za pušenje za 2015. godinu.
19 22
Izvor: European Economic Forecast, zima 2015. godine. European Economic Forecast, Winter, 2015 i Commodity Price
20
Izvor za projekcije cijena gasa, MMF, Price forecast, januar Forecast, januar 2015. godine.
23
2015. Za cijene hrane izvor projekcije EK. Izvor: Svjetska banka i Evropska komisija.
17
Tabela 2: Pretpostavke o kretanju svjetskih cijena nafte, hrane i inflacije u BiH i EU
2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

Sirova nafta (Brent, $) 99,7 53,0 61,5 n/a n/a
Indeks hrane (stopa rasta g/g) ‐3,7% ‐5,7% 0,7% n/a n/a
CPI BiH ‐0,9% 0,2% 1,0% 1,3% 1,5%
CPI EU 0,6% 0,2% 1,4% n/a n/a
Izvor: Za CPI EU, naftu i hranu, European Economic Forecast, zima 2015. Za CPI BiH, BHAS i DEP projekcije 2015.‐2018.
Monetarni sektor 2015.‐2018. godine u BiH Devizne pričuve BiH
U 2014. godini ukupna novčana masa iznosila Devizne pričuve na kraju 2014. godine iznosile

je 17,4 mlrd. KM što je u odnosu na 2013. su 7,8 mlrd. KM što je u odnosu na kraj 2013.
godinu povećanje od 7,8%. Svi depoziti koji godine povećanje od 10,7%. Iako je rast izvoza
ulaze u sastav novčane mase, kao i gotovina bio znatno usporeniji u odnosu na rast uvoza u
izvan banaka zabilježili su pozitivan rast g/g. 2014. godini, novi priljevi kao što su tranše po
Najveći doprinos rastu ukupne novčane mase Stand‐by aranžmanu s MMF u drugoj polovini
dali su ostali i prenosivi depoziti u domaćoj godine, dodatna inozemna zaduživanja, te
valuti (2,4 p.b. i 2,2 p.b., respektivno), a zatim novi priljevi u vidu doznaka iz inozemstva i sl.
slijede gotovina izvan banaka (1,7 p.b.), ostali doveli su do bržeg rasta deviznih pričuva u
depoziti u inozemnoj valuti (0,8 p.b.) te 2014. godini u odnosu na godinu ranije.
prenosivi depoziti u inozmenoj valuti (0,7
p.b.)24. U tabeli ispod dat je detaljan pregled Iako ekonomski rast i razvoj zavisi i od mnogih
kretanja monetarnih agregata. čimbenika unutar zemlje, na malu otvorenu
ekonomiju kao što je BiH, razvoj vanjsko‐
Iako se u 2014. godini očekivalo usporavanje trgovinskih partnera ima jednako velik utjecaj.
rasta depozita zbog poplava u svibnju i A najveći vanjskotrgovinski partner jeste EU.
kolovozu, a i zbog minornih pozitivnih kretanja Prema predviđanjima MMF‐a i Europske
na tržištu rada, ukupni depoziti ostvarili su brži komisije26 pred Eurozonom i EU jeste
rast u odnosu na 2013. godinu za 1,6 p.b25. pozitivan, ali skroman ekonomski rast. Od
Kako je rast je prvenstveno bio generiran od kretanja vanjskotrgovinske razmjene BiH,
strane sektora stanovništva, može očekivati da novih zaduživanja javnog sektora i otplate
će i u narednom periodu ponašanje ovog javnog vanjskog duga, kao i priljeva u vidu
sektora imati najznačajniji utjecaj na kretanje kompenzacije zaposlenih, doznaka i sl. zavisit
ukupnih depozita i novčane mase. će i kretanje deviznih pričuva, ali se može
očekivati da rast ipak uspori u odnosu na
U razdoblju 2015. – 2018. godine očekuje se 2014. godinu.
nastavak ekonomskog rasta u BiH, pa samim
tim i pozitivan učinak na razvoj monetarnog
sektora, odnosno očekuje se nastavak rasta
depozita (koji ulaze u sastav M2), kao i
gotovine izvan banaka. Stopa rasta M2 mogla
bi se kretati od 4% ‐ 6% g/g.
24 26
U prenosive depozite ulaze depoziti po viđenju i sl., dok u Izvor: European Commission, „European Economic Forecast –
ostale depozite ulaze štedni, oročeni depoziti i sl. Winter 2015“, February 2015, str. 150, 160; International
25
U 2014. godini 83,8% ukupne novčane mase činili su depoziti, Monetary Fund, „World Economic Outlook Update“, January
a 16,2% gotovina izvan banaka. 2015.
18
Prognoza rasta bankarskih kredita i Međutim, kretanje kredita bit će uvjetovano
depozita za razdoblje od 2015.– 2018. kako potražnjom s jedne strane, tako i
godine ponudom s druge strane. Ponuda kredita
uveliko će ovisiti o kretanju domaćih depozita,
U 2014. godini bankarski sektor poslovao je s budući da postoji trend smanjena inozemne
pozitivnim financijskim rezultatom u iznosu od pasive banaka unazad nekoliko godina,
177,6 mil. KM27. Iako je zabilježeno manje odnosno prisutan je trend smanjenja
smanjenje ukupnih prihoda (‐0,7% g/g), izloženosti inozemnih bankarskih grupacija u
značajno smanjenje ukupnih rashoda (13,8% BiH29. Također, ponuda će ovisi i o kvaliteti
g/g) dovelo je do pozitivnog poslovnog kreditnog portfolija koji je u 2014. godini
rezultata na nivou ukupnog bankarskog zabilježio poboljšanje. Jače kreditiranje bh.
sektora. Kreditna aktivnost i dalje je skromna, sektora će izostati i u 2015. godini, ali ipak bi
pa tako ukupni krediti bilježe rast od 2,8% što trebalo biti veće u odnosu na 2014. godinu.
je slično rastu iz 2013. godine. S druge strane,
ukupni depoziti bilježe veći rast u odnosu na U razdoblju od 2016. – 2018. godine očekuje
godinu ranije (8,5% g/g) zahvaljujući rastu se nastavak rasta potražnje za bh. proizvodima
depozita sektora stanovništva, a i depozita od strane vanjskotrgovinskih partnera, kao i
opće vlade. jačanje domaće potražnje, a što će imati
pozitivan učinak na vanjskotrgovinsku razmje‐
Prema procjeni DEP‐a, u 2015. godini očekuje nu BiH. U ovom razdoblju također se očekuje i
se nastavak ekonomskog oporavka bh. rast industrijske proizvodnje i investicija, kao i
ekonomije (rast vanjskotrgovinske razmjene, daljnja stabilizacija tržišta rada. Ovakva
krajnje potrošnje i investicija). Može se kretanja trebala bi se pozitivno odraziti i na
očekivati postepeno smanjenje broja aktivnosti bankarskog sektora. Rast kredita
nezaposlenih osoba praćeno rastom broja mogao bi se kretati između 5% ‐ 6%. Slične
zaposlenih osoba i umjeren rast neto plaća (u godišnje stope rasta mogu se zadržati i na
nominalnom smislu). Kako se ne očekuje strani depozita (6% ‐ 8%).
značajan pomak kod neto plaća, pritisak na
dohodak građana bi mogao biti prisutan i u
2015. godini. Međutim, na raspoloživ dohodak
građana velik utjecaj imaju i tekući priljevi iz
inozemstva, koji uveliko pomažu jednom dijelu
stanovništva, a za koje se ne očekuje da će
imati negativan trend kretanja u narednom
razdoblju. Kombinirano, navedeni čimbenici
ne bi trebali dovesti do značajne promjene
kretanja depozita stanovništva, pa tako niti
ukupnih depozita28 u odnosu na 2014.
godinu.S druge strane, u 2015. godini očekuje
se manji rast krajnje potrošnje koja će dijelom
biti financirana bankarskim kreditima.
27
Ukupan financijski rezultat, ukupni prihodi i rashodi i ostali
podaci iz izvješća o dobitku i gubitku su nekonsolidirani podaci.
Izvor: entitetske agencije za bankarstvo.
28 29
Depoziti stanovništva imaju najveće učešće u ukupnim Izvor: CBBiH, podaci o inozemoj aktivi i pasivi komercijalnih
depozitima, pa tako i najveći utjecaj. banaka u BiH.
19
Graf 8: Potrošačke cijene u BiH (g/g)
Potrošačke cijene u BiH (g/g)
4,0%
3,0%
2,0%
1,0%
0,0%
‐1,0%
‐2,0%
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Izvor: Kalkualcije DEP‐a
Graf 9: Ukupni krediti i stopa rasta kredita g/g Graf 10: Ukupni depoziti
Ukupni krediti Stopa rasta g/g Ukupni depoziti Stopa rasta g/g

20 10,0%
18 10,0%
19 9,0% 9,0%
17
18 8,0% 16 8,0%
17 7,0% 15 7,0%
16 6,0% 14 6,0%
15 5,0% 13 5,0%
s
14 4,0% 12 4,0%
13 3,0% 11 3,0%
12 2,0% 10 2,0%
11 1,0% 9 1,0%
8 0,0%
10 0,0%
Izvor: Kalkualcije DEP‐a Izvor: Kalkualcije DEP‐a
Graf 11: Servis vanjskog duga Graf 12: Servis javnog vanjskog duga
servis vanjskog duga u milionima KM servis javnog vanjskog duga/izvoz
rast servisa vanjskog duga u % g/g servis javnog vanjskog duga/BDP
900 807,7 70% 10,0%

800 760,9 60% 9,0%
694,2 709,9
700 50% 8,0%
595,4
600 40% 7,0%
30% 6,0%
500 419,5
349,3 20% 5,0%
400
10% 4,0%
300 0% 3,0%
200 ‐10% 2,0%
100 ‐20% 1,0%
0 ‐30% 0,0%
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017
Izvor: Kalkualcije DEP‐a Izvor: Kalkualcije DEP‐a
20
Vanjski sektor
Platni bilans BiH odnosu na prethodnu 2013. godinu. Navedeno
povećanje deficita tekućeg računa je bilo
Prema dostupnim podacima za 2014.godine uzrokovano porastom uvoza roba i usluga u
deficit tekućeg računa u okviru platnog bilansa posmatranom periodu za 7,2% i povećanjem
Bosne i Hercegovine iznosio je 2,064 milijardi izvoza za 2,9%.
KM što predstavlja povećanje za 36,8% u
Tabela 3: Projekcije kretanja deficita tekućeg računa BiH za period 2014.‐2018.
Izraženo u
2014 2015 2016 2017 2018
milionima KM
TEKUĆI RAČUN ‐2.064 ‐2.121 ‐2.213 ‐2.278 ‐2.495
1. UVOZ 15.532 16.491 17.242 18.020 18.964
2. IZVOZ 9.256 10.008 10.799 11.677 12.628
3. TEKUĆI TRANSFERI 4.212 4.362 4.230 4.065 3.840
4. KAPITALNI RAČUN 516 531 542 558 575
U procentima (%) BDP‐a 2014 2015 2016 2017 2018

TEKUĆI RAČUN ‐7,4 ‐7,5 ‐7,6 ‐7,6 ‐8
1. UVOZ 53 54,5 54,5 53,9 53,4
2. IZVOZ 30,7 32,0 33,0 33,7 34,2
3. TEKUĆI TRANSFERI 14,9 15,0 13,9 12,6 11,2
Izvor: projekcije DEP‐a
Pretpostavke za platni bilans 2015.‐2018. Pregled vanjske trgovine u BiH tokom
godine 2014. godine
Na bazi projekcija DEP‐a obim spoljno‐ Vremenske nepogode i poplave koje su tokom

trgovinske razmjene u periodu 2015‐2018. maja 2014. godine zahvatile BiH sa jedne
godina bi se povećao, uz značajne stope strane, te skroman ekonomski rast glavnih
nominalnog rasta uvoza (4,5‐6,2%) i izvoza trgovinskih partnera (slaba izvozna tražnja) i
(7,6‐8%), što bi imalo uticaj na produbljivanje nizak nivo svjetskih cijena roba sa druge strane
deficita na tekućem računu BiH. U periodu u velikoj mjeri odredili su nivo i kretanje
2015.‐2017. deficit tekućeg računa tako bi vanjskotrgovinske robne razmjene sa svijetom.
bilježio skromniji rast (2,8‐4,3%) u odnosu na Unatoč ovim izazovima, BiH je tokom 2014.
2014. godinu, a već od 2018. godine došlo bi godine ostvarila povećanje ukupne robne
do povećanja rasta deficita tekućeg računa za razmjene sa svijetom u odnosu na prethodnu
oko 9,5%. godinu. Ovo povećanje robne razmjene
tokom 2014. godine posljedica istovremenog
Očekuje se da bi finansiranje deficita tekućeg rasta izvoza i uvoza roba, s tim da je stopa
računa bilo u velikoj mjeri omogućeno prili‐ rasta uvoza usljed rasta domaće tražnje bila
vima finansijskih sredstva iz inostranstva (kroz dvostruko viša u odnosu na izvoz. U konačnici
socijalne beneficije i doznake građana iz ino‐ ovo je dovelo smanjenja pokrivenosti uvoza
stranstva, direktne strane investicije i stavke ‐ izvozom, povećanja deficita a vanjsko‐
ostalih investicija). trgovinska robna razmjena imala je negativan
21
doprinos u ekonomskom rastu BiH tokom realnim povećanjem uvoza roba od 8,2%, dok
2014. godine. je uvoz usluga tokom 2014. godine ostvario
nešto višu stopu rasta od 8,8%. Najveće
Tokom 2014. bh. izvoz bio je izložen velikim povećanje bh. uvoza tokom 2014. godine
domaćim (majske poplave) i vanjskim (nepo‐ ostvareno je u kategoriji kapitalnih proizvoda
voljno međunarodno okruženje) izazovima. prije svega zbog povećanja ukupnih investicija.
Unatoč tome ostvaren je realni rast ukupnog Pozitivan doprinos rastu bh. uvoza ostvaren je
izvoza roba i usluga od 3,8%. Potrebno je i u svim ostalim kategorijama uvoza osim
također istaći da su kretanja izvoza roba i energije. Smanjenje uvoza energenata u BiH u
izvoza usluga bila podjednaka, sa ostvarenim okviru kojeg nazjačajniji udio imaju sirova
stopama rasta od 3,9% odnosno 3,8%.30 nafta i derivati nafte se posljedica je pada
Najveći doprinos rastu izvoza ostvaren je u proizvodnje nafte i drastičnog pada cijne nafte
kategoriji intermedijarnih proizvoda koji na svjetskom tržištu u odnosu na prethodnu
tradicionalno imaju najveću zastupljenost od godinu.
oko 38% i samim tim imaju najveći utjecaj na
kretanje bh. izvoza. U okviru ove kategorije Pretpostavke kretanja vanjske trgovine u
klasifikovane su tradicionalno izvozne BiH za period 2015. ‐ 2018. godine
industrije baznih metala, drvnih i hemijskij
proizvoda. Iako kapitalni proizvodi u ukupnom Trenutno raspoloživi kratkoročni indikatori
bh. izvozu imaju učešće od oko 14%, tokom ukazuju na jačanje poslovne aktivnosti u
2014. godine u ovoj kategoriji proizvoda zemljama EU, dok se prema projekcijama DG
ostvaren je značajan napredak u odnosu na ECFIN‐a iz februara za 2015. godine u
prethodnu godinu. Ovo povećanje izvoza zemljama euro zone očekuje ekonomski rast
kapitalnih proizvoda tokom 2014. godine od 1,3% u odnosu na prethodnu godinu.
ostvareno je zahvaljujući dvocifrenim stopama Prema izvještaju DG ECFIN‐a nizak nivo cijena
rasta izvoza mašina i aparata te automobilskih nafte, deprecijacija eura i kvantitativne
komponenti u okviru koji najvažniju ulogu olakšice ‐ Extended Asset Purchase Progra‐
imaju djelovi sjedala (auto presvlake). mme od strane ECB‐a te europski investicijski
Pozitivan doprinos rastu bh. Izvoza tokom plan ‐ EU Investment Plan predstavljat će
2014. godine ostvaren je i u kategorijama glavne mehanizme za povećanje ekonomske
trajnih i netrajnih proizvoda za široku potro‐ aktivnosti i inteziviranje vanjskotrgovinske
šnju u okviru kojih su najviše stope rasta razmjene kako unutar EU tako i sa trećim
ostvarene u proizvodnji obuće i namještaja. S zemljama.31 Očekuje se da bi ove mjere
druge strane, tokom 2014. godine najzna‐ trebale imati pozitivne implikacije na
čajnija smanjenja izvoza odnosno negativan vanjskotrgovinsku razmjenu u regionu. Ovo
doprinos rastu bh. izvoza ostvarena su u jačanje izvozne tražnje tokom 2015. godine
kategoriji aluminijuma, prehrambenih proi‐ trebalo bi rezultirati povećanjem vanjsko‐
zvoda te električne energije. trgovinske robne razmjene u BiH. Očekuje se
da bi osnažena izvozna tražnja trebala
Tokom 2014. godine u Bosni i Hercegovini rezultirati povećanjem proizvodnje u prera‐
registriran je realni rast ukupnog uvoza roba i đivačkoj industriji što bi u konačnici rezultiralo
usluga od 8,2% u odnosu na prethodnu povećanjem realnog rasta bh. izvoza roba i
godinu. Jačanje domaće tražnje od 2,8% (rast usluga od 6,8% u 2015. godine.32 Osim
finalne potrošnje i investicija) rezultiralo je
31
European Commission, Directore –General for Economic and
30
Centralna Banka Bosne i Hercegovine, podaci iz platnog Financial Affairs ,“European Economic Forcast“, 2015
32
bilansa za 4.kvartal 2014. godine. Projekcija DEP‐a, mart 2015.
22
prerađivačke industrije tokom 2015. godine Strana direktna ulaganja za period 2015.‐
pozitivan doprinos rastu izvoza očekuje se i u 2018. godine u BiH
sektoru za proizvodnju električne energije,
gdje se usljed poboljšanja proizvodnje oče‐ Prema CBBiH, direktna strana ulaganja su
kuje povećanje izvoza od oko 10%. S druge nakon devet mjeseci 2014. iznosila 554,5 mil.
strane očekivani rast privatne potrošnje i KM (čime je već gotovo dostignut projecirani
investicija, te intenziviranje ekonomskih iznos od 600 miliona za 2014.godinu) što je
aktivnosti trebalo bi rezultirali realnim pove‐ više za 20% u odnosu na isti period prethodne
ćanjem uvoza roba i usluga od 5,7% u odnosu godine. Kao najznačajnija investicija obuhva‐
na prethodnu godinu. U konačnici ovo bi ćena ovom projekcijom je ulaganje od strane
trebalo rezultirati blagim rastom vanjsko‐ EFT grupe za izgradnju TE Stanari i proširenje
trgovinskog deficita od oko 4,2%, dok bi postojećeg rudnika (preko 105 mil. KM u prvih
pokrivenost uvoza izvozom bila blago 9 mjeseci). EFT grupa je potpisala koncesione
poboljšana na oko 58,8%. ugovore za izgradnju TE Stanari i proširenje
postojećeg rudnika (ugovor za gradnju sa
Za period 2016.‐2018. godine predviđa se Dongfang Electric Corporation). U isto vrijeme
stabilizacija ekonomskih prilika i nešto sigurniji izgradiće se i hidroelektrana HE Ulog (ugovor
ekonomski rast, praćen rastom kako domaće sa kineskom kompanijom Sinohidro). Ukupna
tako i inostrane tražnje za robama. Navedeni ulaganja u ove projekte će iznositi 1,2
rast bi trebao rezultirati povećanjem vanjsko‐ milijarde KM do kraja 2017. godine. Posto‐
trgovinske razmjene nešto višim stopama jećom dinamikom ulaganja EFT grupacija,
rasta izvoza roba u odnosu na uvoz. Nosilac obezbjedila bi u 2015. godini do 300 miliona
bh. izvoza u ovom periodu bi trebale biti KM. U toku godine nije bilo značajnijih SDU
tradicionalno izvozne grane bh. prerađivačke ulaganja iz procesa privatizacije.
industrije (bazni metali, drvo‐prerađivačka
industrija i proizvodnja namještaj te Investicije u 2015. godini u iznosu 880–940
proizvodnja auto komponenti). Imajući u vidu miliona KM. Gledajući pozitivni trend
značaj sektora za proizvodnje eketrične povećanja SDU iz prošle godine uz daljnje
energije u strukturi bh. izvoza, kao i planirano jačanje ekonomskog rasta u zemljama regiona
puštanje u pogon novih proizvodnih kapaci‐ ulaganja bi mogla biti i nešto veća ukoliko bi
teta u okviru ovog sektora može se očekivati otpočela realizacija najavljenih energetskih
značajniji doprinos rastu ukupnog bh. izvoza. projekata u Termoelektrane‐Toplane Zenica
Očekivane stope realnog rasta izvoza roba i (ukupne vrijednosti 500 miliona KM) i TE
usluga u periodu 2016.‐2018. iznosile bi 6,0%; Ugljevik 3 (ukupne vrijednosti od preku 1
5,4%; 4,7% respektivno. Sa druge strane, rast milijardu KM). KTG Zenica je još u julu 2013.
domaće tražnje praćen porastom zaposlenih i godine potpisala ugovor sa kineskom
njihovih primanja, doveo bi do rasta uvoza kompanijom SEPCO III za izgradnju Termo‐
roba. Stope realnog rasta uvoza roba i usluga elektrane‐Toplane Zenica. SEPCO III bi trebao
u periodu 2016.‐2018. bi bile 4,0%; 3,5%; 3,2% po sitemu ključ u ruke završiti TO‐TE Zenica u
respektivno. Tako se u posmatranom periodu roku od 29 mjeseci uz ukupno planirano
usljed nešto bržeg rasta izvoza i povećanja ulaganje u projekat oko 500 miliona. U RS‐u je
njegovog udjela u BDP‐u u odnosu na uvoz planiran početak izgradnje TE Ugljevik 3 u
može očekivati stabilizacija vanjskotrgovinskog ukupnom iznosu od oko 1,4 milijarde KM u
deficita i nešto bolja pokrivenost uvoza izvo‐ periodu od 3‐4 godine i poslovi bi se trebali
zom na duži rok. izvoditi preko formiranog zajedničkog predu‐
23
zeća Komsar enerdži RS u kome je vlasnik 90% sektor 440 miliona a u autoputeve 200 miliona
Comsar Energy Ltd. a 10% Rudnik i Termo‐ KM) kao interesantan moguće izvodiv projekat
elektrana Ugljevik. Potpisan je ugovor za pojavljuje se ulaganje u Tvornicu cementa
gradnju sa kineskom China Power Engineering Banovići ukupne vrijednosti oko 400 mil.KM.
Consulting Group Corporation (CPECC),dok će Studija izvodljivosti pokazuje minimalne
prema planu kompletnim procesom izgradnje troškove transporta ulaznih sirovina koje bi
u tehnološkom i tehničkom smislu rukovoditi bile obezbjeđene iz termoelektrane i rudnika
američka firma Black and Veatch. Do sada je u kao nusprodukt procesa sagorijevanja uglja
studije izvodljivosti, priremne radove i bogatog laporom potrebnim za proizvodnju
dobijanje dozvola, uloženo oko 63 miliona KM cementa. Pored niskih troškova sirovinskih
mada su evidentna kašnjenja sa početkom komponenti kao nusprodukata termoeletrane
izgradnje glavnog objekta. Time bi ulaganja u za proizvodnju cementa bio bi bezbjeđen i
elektro energetski sektor ukupnom iznosu visokokalorični ugalj iz rudnika kao uz već
mogla dostići 690 miliona KM u 2015. godini. postojeću putnu i elektro‐energetsku infra‐
Prema usvojenom planu privatizacije za 2015. strukturu. Ako bi se prema planu na vrijeme
godinu u Federaciji BiH planirana je prodaja pronašao strateški partner izgradnja bi bila
dijela državnog kapitala u firmama (prema završena do kraja 2017.godine tj. početkom
knjigovodstvenoj vrijednost 770 mil KM). 2018. godine.
Prema dosadašnjem negativnom iskustvu u
neuspjelim prodajama ponuđenih firmi ne Direktna strana ulaganja u 2018. godini bi
mogu se očekivati značajnija ulaganja SDU u bila od 910‐1010 miliona KM. Ulaganja u
od strane stranih ulagača. elektro energetski sektor su do 310 miliona
KM uz nastavak ulaganja u izgradnju puteva.
Direktna strana ulaganja u 2016.godini bi bila Potrebno je napomenuti da prilikom izrade
od 980‐1.080 miliona KM. Pored ulaganja u projekcije nije uzeta u obzir realizacija
elektroenergetski sektor,značajnija strana projekta izgradnje elektroenergetskog sistema
sredstva bi mogla donijeti ulaganja u HES Gornja Drina (raskinut je ugovor o strate‐
autoputeve. U planu je izgradnja dijela auto‐ škom partnerstvu između Elektroprivrede RS i
puta na relaciji Doboj Jug‐Žepče gdje bi se na njemačke kompanije RWE‐Innogy uz procje‐
bazi koncesije (po sistemu D‐B, Desing an njenu vrijednost projekta 460 mil. EUR). Nije
build) mogla obezbijediti potrebna sredstva u uzeto u obzir ni ulaganje u projekat HES Donja
ukupnom iznosu od oko 380 miliona EUR koja Drina. Do sada je potpisan sporazum Vlade RS
bi se sukcesivno u skladu sa izgradnjom i američke komanije NGP za istraživanje i
dionica puta uplaćivala u narednom periodu. izradu studije izvodljivosti hidropotencijala
Takođe je planirana izgradnja dijela autoputa donjeg sliva rijeke Drine (HES Donja Drina sa
Doboj‐Vukosavlje gdje bi potrebna sredstva u hidroelektranama Kozluk, Drina 1, Drina 2 i
iznosu od oko 350 miliona EUR bila Drina 3 ukupne instalisane snage 365 MW čija
obezbjeđena na principu javnog privatnog bi ukupna vrijednosti investicije iznosila 1,3
partnerstva. Time bi DSU na godišnjem nivou milijarde EUR). Takođe postoji mogućnost
od ulaganja u ove dionice autoputeva mogla početka projekta izgradnje TE Kakanj Blok 8.
iznositi od 100 do 200 miliona EUR.
Direktna strana ulaganja u 2017. godini bi

bila od 940 miliona –1.040 miliona KM. Pored
nastavka ulaganja u elektroenergetske objekte
i dionice autoputeva (u elektro energetski
24
Graf 13: Deficit tekućeg računa, Udio deficita
tekućeg računa u BDP‐u
Deficit tekućeg računa u milionima KM (lijeva skala) Udio deficita TR u % BDP (desna skala)
0 0
‐1
‐500 ‐2
‐1.000 ‐3
‐4
‐1.500 ‐5
‐6
‐2.000 ‐7
‐2.500 ‐8
‐9
‐3.000 ‐10
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Izvor: Kalkulacije DEP‐a
Graf 14: Trgovinski bilans BiH Graf 15: Trgovinski bilans BiH
Izvoz Uvoz Trgovinski bilans Izvoz Uvoz Trgovinski bilans

21.000 15,0
18.000
15.000 10,0
12.000
9.000 5,0
6.000
0,0
3.000
0
‐5,0
‐3.000
‐6.000
‐10,0
‐9.000
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
Graf 16: Investicije u BiH Graf 17: Strane direktne investicije u BiH
Privatne Javne Investicije SDU Donji prag SDU Gornji prag

35,0
1200
30,0
25,0
1000
20,0
15,0 800
10,0
5,0 600
0,0
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
‐5,0 400
‐10,0 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
25
ALTERNATIVNI SCENARIJ
Tabela 4: Makroekonomski pokazatelji 2015‐2018
Zvanični
Indikator Projekcije
podaci
2013 2014 2015 2016 2017 2018
Nominalni BDP u mil KM 28.027 28.195 28.824 29.909 31.324 33.047
Nominalni rast u % 2,6 0,6 2,2 3,8 4,7 5,5
BDP deflator (prethodna godina = 100) 101,9 100,0 100,7 101,3 102,0 101,7
Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100) 27.501 28.198 28.614 29.529 30.716 32.492
Realni rast u % 0,7 0,6 1,5 2,4 2,7 3,7
Inflacija mjerena indeks. potrošačkih cijena u % ‐0,1 ‐0,9 0,2 0,6 0,9 1
Potrošnja u mil KM 28.815 29.126 29.630 30.349 31.301 32.324
Realni rast u % 0,0 1,5 1,4 1,6 1,7 1,9
Vladina potrošnja u mil KM 5.986 6.106 6.216 6.340 6.530 6.726
Realni rast u % ‐0,5 1,5 1,0 1,2 1,0 1,0
Privatna potrošnja u mil KM 22.829 23.020 23.415 24.009 24.771 25.598
Realni rast u % 0,2 1,6 1,5 1,7 1,9 2,1
Investicije (bruto) u stalna sreds. u mil KM 4.703 5.256 5.584 6.131 6.725 7.460
Realni rast u % ‐1,2 10,6 4,6 8,5 7,9 9,0
Vladine investicije u mil KM 1.041 1.302 1.432 1.647 1.927 2.254
Realni rast u % 32,4 21,4 5,6 11,7 10,6 10,6
Privatne investicije u mil KM 3.662 3.954 4.152 4.484 4.798 5.206
Realni rast u % ‐7,8 7,6 4,3 7,4 6,9 8,4
Nacionalna bruto štednja u % BDP‐a 11,5 11,6 12,3 12,7 13,0 13,8
Bilans tekućeg računa u mil KM ‐1.548 ‐2.087 ‐2.197 ‐2.374 ‐2.570 ‐2.911
Bilans tekućeg računa u % BDP‐a ‐5,5 ‐7,4 ‐7,6 ‐7,9 ‐8,2 ‐8,8
Nominalni rast uvoza u % ‐1,8 7,2 5,5 3,9 4,3 4,9
Nominalni rast izvoza u % 5,8 2,9 6,6 6,2 6,9 6,9
Rizici po ekonomiju BiH uslijed slabije izvozne tražnje. Slično tome, i u
narednim godinama bi ostvarenje vanjskih
Slab ekonomski rast u okruženju u odnosu na rizika umanjilo ekonomski rast u odnosu na
zvanične projekcije bi se mogao negativno osnovnu projekciju. Tako bi u 2016. rast
odraziti na ekonomski rast u BiH. Time bi bile mogao iznositi svega 2,4%, da bi nakon toga
ugrožene ne samo pretpostavke kretanja bh uslijedile stope od 2,7% i 3,7% u 2017. i 2018.
izvoza, nego i finansiranja domaće tražnje. S godini.
tim u vezi bi prema alternativnom scenariju
ekonomski rast 2015. godine mogao iznositi U prethodnih nekoliko godina kretanje
svega 1,5%. Ovo bi bio prije svega rezultat industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini
slabijeg od očekivanog rasta privatne tražnje i određeno je uzajamnim djelovanjem niza
investicija kao posljedica slabijeg vanjskog unutrašnjih i vanjskih faktora. Promjene
finansiranja, te niže stope povećanja izvoza domaće tražnje bile su manje značajne i
26
odražavale su se ponajviše kroz energetski Osnovni rizici za ostvarenje projekcija tržišta
sektor, rudarstvo i veoma mali dio rada su prvenstveno vezani za nivo potražnje,
prerađivačke industrije, dok su dešavanja na investicija i trgovine u EU i zemljama u
izvoznim tržištima imala primarnu ulogu i okruženju. Nezadovoljavajući obim vanjske
praktički u potpunosti određivale kretanje trgovine i investicija u 2016.‐2018. godini bi
industrijske proizvodnje u BiH. Ovo se usporio ekonomski rast, a veća pozitivna
posebno odnosi na prerađivačku industriju dešavanja na tržišu rada bi izostala. Nizak ili
koja je u velikoj mjeri izvozno orjentisana i čije čak negativan ekonomski rast u EU (u
kretanje je determinisano tražnjom za bh. ekstremnom slučaju) bi se loše odrazio na
proizvodima na tržištu glavih trgovinskih obim poslova bh. kompanija. Mogućnost
partnera. Upravo slabljenje izvozne tražnje i kreiranja radnih mjesta i zapošljavanja, kako u
visoka koncentracija bh. izvoza na tržištima BiH tako i u inostranstvu, bi bila neizvjesna.
zemalja EU i regiona pretstavlja najveći rizik Alternativni makroekonomski scenario bi
kada je u pitanju kretanje prerađivačke usporio rast broja zaposlenih, jer bi poslodavci
industrije u Bosni i Hercegovini tokom 2015. nastojali da posluju sa nižim troškovima rada
godine. Eventualno slabljenje ekonomskog (zbog loših poslovnih prilika). Uz skroman
rasta i pad poslovne aktivnosti na izvoznim obim poslova rast prosječne neto plata bi bio
tržištima značajno bi usporilo očekivani rast izrazito nizak, a u pojedinim djelatnostima bi
proizvodnje, zaposlenosti i investicija u bh. mogao biti negativan. Generalno, navedeni
prerađivačkoj industriji. scenario bi odgodio oporavak bh. tržišta rada.
S druge strane, zastarjelost termoenergetskih Promjena cijena u BiH je najviše determi‐
postrojenja i visoka ovisnost o hidrome‐ nisana kretanjem cijena energenata i hrane na
terološkim prilikama u energetskom sektoru svjetskom tržištu (eksterni faktori) i kretanjem
također pretstavljaju rizik kada je u pitanju cijena komunalija, akciza i sl. (domaći faktori).
kretanje industrijske proizvodne u BiH. Tako se Alternativni scenario pretpostavlja nešto nižu
može konstatovati da bi eksterni rizici u inflaciju za period 2016.‐2018. (u odnosu na
prerađivačkoj industriji u kombinaciji sa osnovni scenario). Prema posljednjim raspolo‐
internim rizicima iz energetskog sektora mogli živim projekcijama Svjetske banke i MMF‐a u
rezultirati slabašnim rastom fizičkog obima navedenom periodu se očekuje rast cijena
industrijske proizvodnje na kraju 2015. nafte. Međutim, ukoliko se cijene nafte ne
godine.33 U periodu 2016.‐2018. godina budu uvećavale kako je predviđeno, rast
očekuje se djelimično pobošanje poslovnih cijena u BiH bi mogao biti nešto sporiji (uz
aktivnosti u međunarodnom ekonomskom stagnaciju cijena komunalija). Slično je i sa
okruženju što će rezultirati poboljšanjem cijenama hrane. U ekstremnom slučaju novi
proizvodnje u prerađivačkoj industriji u BiH. U pad cijena nafte i hrane bi mogao ponovo
ovom periodu u sektoru za proizvodnju rezultirati deflacijom u BiH.
električne enegije očekuje se puštanje u
pogon novih termoenergetskih postrojenja što Budući da je BiH mala i otvorena zemlja,
će dodatno ojačati ukupnu industrijsku utjecaji iz šireg okruženja imaju velik utjecaj na
proizvodnja u BiH, međutim očekivane stope ekonomska kretanja u zemlji. U slučaju da u
rasta industrijske proizvodnje su ispod 5% na zemljama Eurozone s kojima BiH najviše
godišnjem nivou, što je znatno niže u odnosu trguje, kao i u zemljama iz bližeg okruženja u
na pretkrizni period. razdobju 2015. – 2017. godine, dođe do
ozbiljnih ekonomskih poremećaja i političke
33
Projekcija DEP‐ a, maj 2014. godine. nestabilnosti (problem Grčke i Ukrajine), BiH
27
bi to prvenstveno osjetila na smanjenoj rana, što bi dovelo do nešto nižeg rasta uvoza
izvoznoj tražnji, što bi se dalje negativno od onog koji je pretpostavljen u osnovnim
prenijelo na industrijsku proizvodnju, tržište scenariju. Uvoz kapitalnih dobara, odnosno
rada, fiskalni sektor (smanjeni prihodi) i mašina, aparata i opreme, usled nedovoljnih
monetarni sektor (smanjeno kreditiranje, a i investicija i slabe poslovne aktivnosti domaćih
štednja) te u konačnici na domaću tražnju. privrednika rezultirao bi nešto nižom stopom
rasta uvoza u odnosu na onu predviđenu u
Budući da je kreditna aktivnost svakako slaba osnovnom scenariju. Isto se dešava i sa
unazad nekoliko godina, gore navedeni uvozom intermedijarnih proizvoda (različitih
scenarij doveo bi do daljnjeg slabljenja, a industrijskih sirovina) kao i proizvoda za široku
moguće i do negativnog rasta kreditne potrošnju (aparati za domaćinstvo, namještaj,
aktivnosti. S druge strane, gore navedeni elektronski uređaji...).
scenarij, zasigurno bi doveo do znatnog
usporavanja rasta domaćih depozita zbog Ukoliko se u periodu 2016. ‐ 2018. godina
usporavanja rasta depozita stanovništva i desi pretpostavljeni oporavak EU ekonomije,
negativnog rasta depozita nefinancijskih praćen nešto bržim ekonomskim rastom, onda
poduzeća, a koji bi dalje imao za posljedicu je za očekivati da se i u BiH desi ekonomski
usporavanje rasta novčane mase. rast brži od onog iz prethodne godine.
Navedeni rast bi trebao biti praćen rastom
Osnovna pretpostavka za izradu alternativnog investicija, dohodaka, a u skladu sa tim i
scenarija za vanjsku trgovinu je slabljenje potrošnjom. U navedenom periodu, glavni bh
ekonomskiog rasta u zemljama EU, koji je trgovinski partner (EU) predviđa povećanje
praćen usporavanjem prozvodnih procesa u stope uvoza, što rezultira povećanjem tražnje
evropskoj ekonomiji, smanjenjem investicija, za našim proizvodima. Glavni izvozni proizvodi
kao i smanjenjem tražnje za uvozom bi trebali da budu: električna energija,
proizvoda. Pošto je preko 70% bh. izvoza aluminijum, željezo i čelik, mašine i aparati,
usmjereno na tržišta Evropske Unije, ova dijelovi za motorna vozila, namještaj.
dešavanja bi se direktno odrazila i na bh.
ekonomiju i to kroz: sporiji priliv investicija, I na strani domaće tražnje očekuje se porast,
smanjenje novčanih doznaka iz inostranstva, prvenstveno izazavan povećanjem potrošnje.
povećanje trgovinskog deficita. Ako bi došlo Do povećanja potrošnje došlo bi usled
do slabljenja poslovne aktivnosti u zemljama povećanja broja zaposlenih i njihovih
EU vrlo vjerovatna posljedica toga bio bi pad primanja, priliva investicija, kao i do ulaganja u
potražnje za bh. izvoznim proizvodima. Pose‐ proizvodne procese. Ovo bi trebalo da dovede
bno bi bio pogođen izvoz u kategorijama inte‐ do rasta uvoza (nešto nižom stopom) pre‐
rmedijarnih proizvoda (razlilčite sirovine, alu‐ hrambenih proizvoda, proizvoda za potrebe
minijum, željezo), kapitalnih dobara (mašine, prerađivačke industrije, građevinarstva kao i
aparati i oprema), gdje dominiraju rezervni drugih proizvoda. U navedenom periodu
dijelovi za auto‐industriju. Sve navedeno bi očekuje se da će izvoz rasti brže od uvoza, što
dovelo do usporavanja rasta izvoza od oko bi trebalo da dovede do smanjenja vanjsko‐
1,5 p.p u odnosu na osnovni scenario. trgovinskog deficita.
Sa druge strane, navedena eksterna dešavanja Moguće usporavanje privrednog rasta praćeno
također bi se negativno odrazila na domaću manjim direktnim ulaganjem iz zemalja Euro‐
tražnju. Uz niske investicije, novčane prilive, pske unije i zemalja iz okruženja neodložno bi
sklonost potrošnji bila bi značajno reduci‐ se odrazila i u BiH. Eventualna politička i
28
ekonomska nestabilnost zemlje bi rezultirala odnosno uzrokovana niska cijena električne
lošijim kreditnim rejtingom zemlje. Ovo bi se energije. Proces privatizacije u BiH može
odrazilo na smanjeno interesovanja stranih takođe je pod znakom pitanja, te se može
ulagača na ulaganja u elektro‐energetski očekivati da firme koja je prema planu
sektor, infrastrukturne projekte te procesa privatizacije poput Bosnalijek d.d. Sarajevo,
privatizacije preostalog držanog kapitala. Energopetrol d.d. Sarajevo, Hidrogradnja” d.d.
Pored smanjenog interesovanja stranih Šipad export‐import d.d. Sarajevo, ne pronađu
partnera zbog nedostatka finansijskih zainteresovane kupce. Smanjenje direktnog
sredstava (najčešće kreditnih) kao prepreka bi ulaganje bi se takođe manifestovalo i kroz
se mogla pojaviti i moguća smanjena potreba smanjenje ulaganja i u ostale sektore u
za električnom energijom u regionu uzro‐ odnosu na dosadašnji prosjek.
kovana smanjenom ekonomskom aktivnošću,
29
IV SWOT analiza društveno‐ekonomskog stanja u BiH
SWOT analiza omogućava uočavanje svih indikatorima BiH, i na informacijama iz (ii)
pozitivnih i negativnih faktora bh. ekonomije i izvještaja o Indeksu Globalne konkurentnosti
uspostavlja ravnotežu između internih Svjetskog ekonomskog foruma o glavnim
sposobnosti i eksternih mogućnosti. Snage, karakteristikama bh. konkurentnosti; (iii)
slabosti, prilike i prijetnje za socio‐ekonomski izvještaja Svjetske banke o lakoći poslovanja i
razvoj BiH su određene kao relativna pozicija pokazateljima o poslovnoj klimi, (iv) EBRD
BiH u odnosu na dvije grupe zemalja, tj. prva pokazateljima o stanju i dinamici tranzicij‐
grupa zemalja koju čini pet novih članica EU skih/strukturnih reformi u BiH; (vi) pokaza‐
(Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunija i teljima Svjetske banke o raznim aspektima
Slovačka) i druga grupa koju čine tri zemlje upravljanja u BiH (vii) podacima iz Ekonomskog
jugoistočne Evrope (JIE‐3: Crna Gora, i fiskalnog programa BiH u vezi sa makro‐
Makedonija i Srbija). ekonomskim, fiskalnim i strukturnim refo‐
rmama u zemlji. Sve prethodno navedene
Snage, slabosti, prilike i prijetnje bh. ekonomije informacije su grupisane u SWOT matricu
bazirane su na (i) glavnim makroekonomskim prema slijedećim aspektima:
 Makroekonomsko okruženje
 Ljudski resursi i tržište rada
 Tehnologija, poslovna sofisticiranost i inovacije
 Finansije i infrastruktura
 Poslovno okruženje
 Institucije i upravljanje
 Obuhvat i potreba za strukturnim i sektorskim reformama
 Socijalni aspekti razvoja
Tabela 5: SWOT - Glavne snage, slabosti, prilike i prijetnje BiH

SNAGE SLABOSTI
Makroekonomsko okruženje
Uzlazni trend rasta BDP-a Malo lokalno tržište
Niska stopa inflacije Nizak nivo štednje i investicija
Stabilna valuta (Valutni odbor) Visok deficit tekućeg računa i nizak nivo sklonosti izvozu
Deficit budžetskog bilansa niži u odnosu na nove države Visak nivo nezaposlenosti, posebno mladih
članice (5) i članice JIE (3)
Nizak nivo udjela aktivnog stanovništva u ukupnom
stanovništvu
Nizak kreditni rejting zemlje i nizak nivo SDU
Ljudski resursi i tržište rada
Nadnice su previsoke u odnosu na glavni tip izvoznih
Postoji tradicija industrijske i građevinske aktivnosti
proizvoda
Generalno nizak nivo plata radnika Nedovoljna povezanost između plate i produktivnosti
Prikladne prakse zapošljavanja i otpuštanja Niska mobilnost radne snage
Prihvatljiv nivo troškova otpremnina Niska fleksibilnost u određivanju plata
Prikladna saradnja u odnosima rada i zapošljavanja Neprikladni efekti oporezivanja na podsticaje radu
Visok kvalitet osnovnog obrazovanja Neusklađenost obrazovnog sistema unutar države/entiteta
30
Visok kvalitet obrazovanja u oblasti matematike i Generalno nizak nivo dostignuća u obrazovanju
prirodnih nauka
Niska stopa upisa u sistem sekundarnog i tercijarnog
Prikladan kvalitet škola za menadžment
obrazovanja
Tehnologija, poslovna sofisticiranost i inovacije
Stabilna dostupnost naučnika i inžinjera Nizak nivo dodane vrijednosti u izvoznim proizvodima
Postojeća saradnja između univerziteta i industrije u Nizak nivo tehnologije, marketinga, istraživanja i razvoja te
oblasti istraživanja i razvoja inovacija u preduzećima
Rasprostranjenost upotrebe interneta među pojedincima Nedovoljan nivo ulaznih SDU i tehnoloških transfera
Nizak nivo kvantiteta i kvaliteta lokalnih dobavljača
Nizak nivo sofistikacije kupaca i lokalne konkurencije
Nizak nivo razvoja klastera
Infrastruktura i finansije
Infrastruktura operativnog transporta, telekoma i Loš kvalitet sveukupne infrastrukture
infrastruktura infromaciono-komunikacionih (IKT)
tehnologija
Poseban pristup luci Ploče Loš kvalitet saobraćajne infrastrukture, posebno puteva
Postojanost napajanja elekričnom energijom Niska frekventnost vazdušnih linija
Postojan nivo fiksnih telefonskih linija Nedovoljan pristup preduzeća finansiranju
Nizak nivo dostupnosti i pristupačnosti finansijskih usluga
Poslovno okruženje
Nedostaci u većini aspekata poslovnog okruženja, posebno u
oblastima: pokretanja poslovanja; građevinskih dozvola;
Niska ukupna poreska stopa ( % od dobiti) dobijanja struje; registrovanja vlasništva; vlasničkih prava;
zaštite intelektualne svojine; dobijanja kredita; zaštite
investitora; plaćanja poreza; spoljnotrgovinskog poslovanja;
provođenje ugovora, te rješavanja insolventnosti
Institucije i upravljanje
Pouzdane policijske usluge Problemi upravljanja zemljom uzrokovani asimetričnim
federalnim sistemom
Nedovoljan nivo učinkovitosti u odgovornosti vlada,
Nizak nivo izdvajanja za borbu protiv terorizma, kriminala
političkoj stabilnosti, efektivnosti vlade, kvalitetu propisa,
i nasilja
vladavine prava i kontrole korupcije
Nizak nivo organizovanog kriminala Nestabilnost politika
Neefikasan državni aparat
Neefikasno trošenje sredstava u javnom sektoru
Visoka stopa neformalne ekonomije
Obuhvat i potreba za strukturnim i sektorskim reformama
Značajan napredak u strukturnim reformama liberalizacije Nedostatak/nizak nivo strukturnih reformi u vidu
privatizacije malog i velikog obima, upravljanja i
cijena, trgovine i tržišta stranih valuta
restruktuiranja preduzeća, politike konkurentnosti
Značajan napredak u reformi željeznica Nedostatak/nedovršene strukturne reforme u korporativnom
sektoru, posebno u sektoru industrije i nekretnina
Nedostatak/nedovršene strukturne reforme u energetskom
sektoru, posebno u oblasti prirodnih resursa i održive
energije
Nedostatak/nedovršene strukture reforme u sektoru
infrastrukture, posebno u oblasti vodovoda i kanalizacije
Nedostatak/nedovršene strukturne reforme u finansijskom
sektoru, posebno u oblasti privatnog kapitala i tržišta
kapitala
Socijalni aspekti razvoja
Visok nivo pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem Otežan pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Smanjena stopa mortaliteta novorođenčadi Neefikasan/nepravedan sistem socijalne zaštite (visok nivo
socijalnih doprinosa, neadekvatno usmjeravanje socijalne
31
pomoći)
Povećano očekivano trajanje životnog vijeka po rođenju Neodrživ penzioni sistem (velik broj penizonera u odnosu na
broj ljudi koji uplaćuju doprinose)
Civilno društvo aktivno u socijalnim pitanjima Finansijski neodrživ sistem socijalne zaštite
Velik broj osoba sa invaliditetom
Druga opšta pitanja
Bogatstvo prirodnim resursima – hidro i termo (ugalj)
potencijal za proizvodnju energije Spor napredak u procesu EU integracija
Geografska blizina glavnih EU tržišta, niski troškovi
transporta
Generalno visok nivo kvaliteta životne sredine
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU
PRILIKE PRIJETNJE
Makroekonomsko okruženje
Zastoj u razvoju te osjetljivost uzrokovana malom veličinom
Napredak prema EU će povećati zainteresovanost stranih ekonomije, niskim dohotkom po stanovniku te niskom
partnera za povećan obim SDU konkurentnošću na međunarodnom tržištu (prijetnja
marginalizacije)
Velika dijaspora te potencijal za kontinuiran dotok Ograničenja za rast i razvoj uzrokovana niskim nivoom
doznaka iz inostranstva domaće štednje i ulaganja, te niskim nivoom SDU
Približavanje zemlje i njene ekonomije EU standardima Niska sklonost izvozu kombinovana sa visokim deficitom
kroz efikasno korištenje EU fondova tekućeg računa uvećava spoljnja ograničenja razvoju
Mogućnost korištenja poslovnih prilika koje se ukazuju Kombinacija visoke stope nezaposlenosti, posebno među
kroz posebnu poziciju/odnos BiH u odnosu na arapske i mladima, i niskog udjela aktivnog stanovništva ograničava
potencijal rasta i uvećava opasnost izbijanja socijalnih
druge muslimanske zemlje nemira
Ljudski resursi i tržište rada
Stvaranje novih radnih mjesta treba biti zasnovano na
tradiciji industrijske aktivnosti u kombinaciji sa niskim
nivoom nadnica/plata i visokim kvalitetom primarnog Neuspješnost u oblasti smanjenja nivoa nezaposlenost,
obrazovanja posebno kod mladih
Preduzeća treba da koriste kvalitetno obrazovanje u oblasti Neuspješnost u stvaranju više radnih mjesta za osobe sa
matematike i prirodnih nauka, kao i obrazovanje obrazovanjem iz oblasti matematike i prirodnih nauka koje
prikladnog kvaliteta iz škola za menadžment smanjuje mogućnost zadržavanja talenata u zemlji
Mogućnost za osnaživanje veze između Neuspješnost usklađivanja nivoa naknade sa nivoom
produktivnosti/dodate vrijednosti po radniku i plate produktivnosti/dodate vrijednosti po zaposlenom
Mogućnost za povećanje stope upisa u sekundarno i Neuspješnost u povećanju stope upisa u
tercijarno obrazovanje sekundarno/tercijarno obrazovanje
Mogućnost unapređenja zakonskog okvira u oblasti tržišta Neuspješnost u unapređenju zakonodavnog okvira u oblasti
rada stvaranjem više podsticaja za novo zapošljavanje, tržišta rada stvaranjem više podsticaja za novo
smanjenjem poreskog opterećenja poslodavacu te zapošljavanje, smanjenjem poreskog opterećenja
povećanjem fleksibilnosti tržišta rada poslodavacu te povećanjem fleksibilnosti tržišta rada
Efikasne aktivne politike na tržištu rada Neefikasne aktivne politike na tržištu rada
Tehnologija, poslovna sofisticiranost i inovacije
Visoka stepen ovisnosti o izvozu proizvoda niskog radnog
Mogućnost povećanja dodane vrijednosti u izvoznim intenziteta/ resursno-intenzivan izvoz uslijed kojeg je BiH
osjetljiva na konkurenciju zemalja sa niskim
proizvodima
nadnicama/platama te na pad globalnog nivoa cijena
prirodnih resursa
Postojeća i novoosnovana high-tech preduzeća treba da Uslijed strukture izvoza koji je koncentrisan na nekoliko
»nesofisticiranih« sektora povećava se osjetljivost u
koriste dostupnost naučnika i inžinjera
budućnosti
Neuspješnost u privlačenju više SDU, u transferu
Privući više SDU te pratećeg transfera tehnologija, te
tehnologija te u integraciji BiH preduzeća u globalne lance
integrisati BiH preduzeća u globalne lance vrijednosti
vrijednosti
32
Stvaranje klastera oko najuspješnijih preduzeća
Infrastruktura i finansije
Povećanje dostupnosti/kvaliteta svih vrsta infrastrukture Neuspješnost u unapređenju kvaliteta saobraćajne
(fizičke, poslovne, naučne) i usluga infrastrukture, posebno puteva
Kroz koridor Vc iskoristiti prednosti željezničke Neuspješnost u unapređenja pristupa preduzeća finansiranju,
uvezanosti između luke Ploče i EU npr. krediti, preduzetnički (rizični) kapital, lokalno tržište
akcija
Neuspješnost u unapređenju stabilnosti bankarskog sektora
Poslovno okruženje i usluge korporativnog sektora
Poboljšati sve aspekte poslovnog okruženja, posebno u Nema poboljšanja poslovnog okruženja, posebno u oblasti
oblasti pokretanja poslovanja, građevinskih dozvola, pokretanja poslovanja, građevinskih dozvola, dobijanja
dobijanja struje, plaćanja poreza, provođenja ugovora i struje, plaćanja poreza, provođenja ugovora i zaštite
zaštite investitora investitora
Iskoristiti prednosti postojećih sporazuma o slobodnoj
trgovini
Institucije i upravljanje
Unapređenje svih aspekata upravljanja: glasa i Neuspješnost u unapređenju svih aspekata upravljanja: glasa
odgovornosti, efektivnosti vlade, političke stabilnosti, i odgovornosti, efektivnosti vlade, političke stabilnosti,
kvaliteta propisa, vladavine prava, kontrole korupcije kvaliteta propisa, vladavine prava, kontrole korupcije
Prevazilaženje problema upravljanja zemljom uzrokovanih
karakteristikama asimetrične federacije Neuspješnost u povećanju stabilnosti kreiranja politika
Neuspješnost u smanjenju obima neformalne ekonomije
Obuhvat i potreba za strukturnim i sektorskim reformama
Ubrzanje strukturnih reformi, posebno privatizacije, Zastoj u strukturnim reformama, posebno u privatizaciji,
korporativnog upravljanja i restruktuiranja, politike korporativnom upravljanju i restruktuiranju, politici
konkurencije konkurencije
Ubrzanje strukturnih reformi u korporativnom sektoru, Zastoj u strukturnim reformama u korporativnom sektoru,
posebno u industriji i nekretninama posebno u industriji i nekretninama
Ubrzanje strukturnih reformi u sektoru energije, posebno u Zastoj u strukturnim reformama u sektoru energije, posebno
oblasti prirodnih resursa i održive energije u oblasti prirodnih resursa i održive energije
Ubrzanje strukturnih reformi u sektoru infrastrukture, Zastoj u strukturnim reformama u sektoru infrastrukture,
posebno u oblasti vodovoda i kanalizacije posebno u oblasti vodovoda i kanalizacije
Ubrzanje strukturnih reformi u finansijskom sektoru, Zastoj u strukturnim reformama u u finansijskom sektoru,
posebno u oblasti privatnog kapitala i tržišta kapitala posebno u oblasti privatnog kapitala i tržišta kapitala
Socijalni aspekti razvoja
Mogućnost unapređenja održivosti penzionog sistema, Neuspješnost u unapređenju održivosti penzionog sistema,
sistema zdravstvene zaštite i sistema socijalne zaštite sistema zdravstvene zaštite i sistema socijalne zaštite
Mogućnost unapređenja efikasnosti/pravednosti sistema Neuspješnost u unapređenju efikasnosti/pravednosti sistema
socijalne zaštite socijalne zaštite
Mogućnost unapređenja pristupa primarnoj zdravstvenoj Neuspješnost u unapređenju pristupa primarnoj zdravstvenoj
zaštiti zaštiti
Druga opšta pitanja
Mogućnost boljeg korištenja bogatih prirodnih resursa –
hidro i termo potencijal za proizvodnju energije, Postojanost neefikasnog ekonomskog, političkog i
poljoprivredni potencijali društvenog okvira za razvoj
Mogućnost boljeg korištenja geografske blizine glavnih Spor napredak u procesu priključenja EU, kombinovan sa
EU tržišta, niski troškovi transporta niskim kapacitetom povlačenja EU fondova
Mogućnost boljeg korištenja prilika koje proističu iz Neprekidna percepcija zemlje kao zemlje visokog političkog
generalno visokog nivoa kvaliteta životne sredine rizika
Mogućnost ubrzanja procesa približavanja EU i boljeg
korištenja prilika koje iz toga proizilaze
33
V Strateški ciljevi
V.1. Integrisani rast

Promicanje veza regionalne trgovine i saradnje politika za period 2016 ‐2018 kao efikasnog
te nediskriminirajućih, transparentnih, predvi‐ sredstva fiskalne koordinacije34.
divih politika poboljšavaju ulaganja, protok
roba, kapitala, usluga i ljudi u regiji. Samo Usklađivanjem konsolidovanog fiskalnog cilja
razvoj jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH s pravilima EU u periodu pridruživanja i
BiH privući će više stranih investicija i povećati stabilizacije predstavlja platformu za fiskalnu
konkurentnost BiH ekonomije u regionu, te konsolidaciju, koja će omogućiti sprovođenje
ubrzati proces integracija u europsku i nadzora fiskalne pozicije BiH od strane EU i
globalnu ekonomiju. drugih međunarodnih institucija (MMF,
Svjetska banka) i na kraju bezbolnije
V 1.1. Makroekonomska stabilnost uključivanje BiH u EU. Istaknuto je da su
Jedan od osnovnih preduvjeta održivog restruktuiranje i racionalizacija javnog sektora
ekonomskog rasta te povećanja zaposlenosti i bolje ciljanje socijalnih naknada ključni
jest makroekonomska stabilnost. Makroeko‐ preduvjet za postavljenje temelja održivom
nomska stabilnost ostvarit će se efikasnijim razvoju u zemlji35. Reforme poreskih sistema i
upravljanjem javnim finansijama kroz unaprje‐ racionalizacija javnih rashoda ili potrošnje bi
đenje procesa upravljanja državnim budže‐ se trebale provesti unutar cijele zemlje,
tom, fiskalnu konsolidaciju i efikasno upra‐ uočena je potreba da se smanji veličina
vljanje javnim dugom, jačanje sistema unutra‐ vladinog sektora u ekonomiji i poresko
šnjih finansijskih kontrola i unutrašnje revizije opterećenje na rad i investicije36. Porez na
te razvojem makroekonomske statistike. dohodak i doprinosi na plate utiču na visinu
Makrostabilnost se održava jakom i adekva‐ troškova rada i važan su faktor kod
tnom internacionalizacijom ekonomije, nje‐ investicionih odluka, jer manji troškovi rada
nom otvorenošću za ideje o tome šta svijetu vode ka većoj zaposlenosti. Velika javna
treba da bi se uz pomoć savremene opreme i potrošnja dovodi i do visokog poreznog
tehnologije utkalo u konkurentnost i izvoz bh. opterećenja gdje je radi finansiranja velikih
roba i usluga. rashoda potrebno prikupiti i veće iznose
poreza.
Socijalna politika zahtijeva pažljivo balan‐
siranje mjera kako bi se ostvarili redistributivni Obaveze prema EU i drugim međunarodnim
efekti u korist dijelova stanovništva s nižim organizacijama predstavljaju i prijetnju i šansu.
dohocima i primanjima. Fiskalni deficit i Rigorozne međunarodne obaveze i standardi
preuzete obaveze nalažu hitne mjere EU predstavljaju katalizator za poreske i
restruktuisanja budžeta svih nivoa radi osigu‐ strukturalne reforme, kao i kohezivni i
ranja njihove održivosti. Zbog naslijeđenih integrativni faktor vođenja javnih finansija i
deficita iz prethodnog perioda u narednim stvaranja jedinstvenog ekonomskog prostora
godinama potrebno je ciljati blagi fiskalni u BiH. Potrebno je unaprijediti saradnju
deficit da bi se osigurala fiskalna održivost u između poreznih agencija u cilju poboljšanja
skladu s kriterijima EU. Za BiH je potrebno da
ojača funkciju Globalnog okvira fiskalnih 34
Zaključci i preporuke Evropske unije
35
36
Reformska agenda za BiH, 2015
34
naplate poreskih prihoda37, gdje će se aktivno kvalitetu domaćih proizvoda doprinijet će
provoditi mjere za poštivanje poreskih zakona. smanjenju vanjskotrgovinskog deficita.
Izmjenama i dopunama Zakona o postupku
indirektnog oporezivanja omogućit će se bolja Rast privatnog sektora i privlačenje SDI imat
razmjena podataka,prikupljanje poreza i će ne samo pozitivan efekat na diverzifikaciju
objavljivanje spiska največih poreskih dužnika. bh. izvoza, nego će i unaprijediti njegovu
strukturu u pravcu smanjenja izvoza baziranog
Postignut je napredak na polju slobodnog na sirovinama u korist povećanja udjela izvoza
protoka roba u regiji, gdje su carine i kvote u roba i usluga sa znatno većom dodatnom
potpunosti uklonjene za industrijske proizvode vrijednošću. Stvaranje jedinstvenog ekonom‐
i u velikoj mjeri za trgovinu poljoprivrednim skog prostora bi učinilo zemlju znatno
proizvodima. Potrebno je usvojiti novi Zakon o privlačnijom za strane investitore gdje bi priliv
carinskoj politici čiji je cilj usklađivanje sa SDI značajno doprinijeo održavanju stabilnog
carinskim propisima EU, čime će biti stvoreni nivoa deviznih rezervi.
uslovi za brzo, efikasno i dosljedno provođenje
evropskih carinskih pravila u praksi i Radi održanja stabilnog nivoa deviznih rezervi i
ispunjenje jedne od obaveza preuzetih valutnog odbora te finansiranja deficita
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. tekućeg računa bit će neophodno preduzeti
Ojačavanje tržišne konkurencije je važno za niz reformi, od kojih su najznačajnije:
slobodan protok roba, kapitala i usluga kao i 1. strukturalne reforme i jačanje
za privlačenje stranih investicija. konkurentnosti ekonomije radi većeg
Snažnija podrška poljoprivrednoj proizvodnji i priliva SDI i rasta izvoza
agro industriji omogućit će veću supstituciju 2. diverzifikacija institucija i
uvoza domaćim proizvodima i uslugama te i na instrumenata finansijskog sektora i
taj način doprinijeti smanjenju trgovinskog jačanje stabilnosti bankarskog sektora
deficita i deficita tekućeg računa. Evropska
unija je naglasila da je aranžman valutnog BiH će u narednom periodu raditi na uspostavi
odbora osigurao punu konvertibilnost domaće i razvoju saradnje regulatora finansijskog
valute i stabilnost u izvoznom vanjskom i tržišta iz zemalja okruženja (razmjena infor‐
domaćem okruženju ali i da su potencijalni macija o nadzoru, usaglašavanje propisa i sl.),
rizici da deflacijska očekivanja postanu trajno unapređenju trgovanja kroz uvezivanje berzi iz
ukorijenjena u privredne subjekte38. okruženja, uspostavi saradnje razvojnih
banaka i institucija sličnog tipa radi razmjene
Smanjenje veličine deficita trgovinske iskustva u implementaciji mjera za pružanje
razmjene kao i deficita tekućeg računa te podrške finansijskom sektoru te uspostavi i
održavanje stabilnog nivoa deviznih rezervi održavanju saradnje finansijskih institucija iz
najvažniji su ciljevi jačanja održivosti vanjskih regiona i šire koje imaju interesa i potencijala
računa. Izgradnja institucija i instrumenata investirati u realni i finansijski sektor (inve‐
podrške izvozu i uvozu, adekvatan razvoj stiranjem u kupovinu vrijednosnih papira ili
kompetencija predstavljaju preduslov za direktno).
povećanje izvoza. Jačanje svijesti potrošača u
BiH o potrebi smanjenja uvozne ovisnosti i Bankarski sektor je i dalje dobro kapitalizovan
i likvidan ali i dalje postoji problem nekvali‐
tetnih kredita, gdje je izloženost banaka
37
kreditnom riziku porasla što vodi do pada
38
35
stope profitabilnost bankarskog sektora. i dalje opterećeno različitim administrativnim
Potrebno je rješavanje pitanja pogoršanog preprekama.
kvaliteta kreditnog portfelja uspostavljanjem
Tabela 6: Percepcija poduzetnika u BiH
sanacijskog okvira obzirom da je udio 2013. 2014.
nenaplativih kredita u ukupnim kreditima 1 Politike vlada – Politike vlada –
ostao na visokom nivou od 14% do kraja 2014. propisi, porezi i sl. propisi, porezi i sl.
godine39. Kojima se reguliše Kojima se reguliše
poslovni ambijent za poslovni ambijent za
Zakon o sprečavanju pranja novca i poduzetništvo poduzetništvo
finansiranja terorizma usvojen je u 2014. 2 Transfer istraživanja i Transfer istraživanja i
godini, ali je potrebno usvojiti izmjene i razvoja razvoja
dopune Krivičnog zakona koji regulišu zločine 3 Interno tržište – Obrazovanje –
otvorenost osnovno i srednje
u vezi s pranjem novca i finansiranja Izvor: GEM 2014
terorizma, kako bi se zakon uskladio sa
Postignut je određeni napredak pri registro‐
međunarodnim standardima.
vanju imovine ali se preduzeća i dalje moraju
Prioriteti: registrovati u oba entiteta ako žele poslovati u
cijeloj zemlji, postupci registracije se i dalje
 Vanjski sektor razlikuju i ne postoji jedinstven sistem regi‐
 Javne finansije stracije za cijelu BiH. Daljnje pojedno‐
 Razvoj finansijskog tržišta stavljivanje postupaka registracije preduzeća i
 Osigurati kvalitetne, harmonizirane i sudskih postupaka bi privuklo nove investicije.
pravovremene službene statističke
Pravni okvir za odvijanje ekonomskih aktivnosti
podatke svim korisnicima
u BiH nije razvijen i time zemlja uveliko zaostaje
za drugim ekonomijama u oblasti izvršenja
V 1.2. Unaprijediti razvoj konkurentnog ugovora. Ako bezbjednost prava svojine i
ekonomskog okruženja izvršenje ugovora nisu osigurani, investicije i
trgovina a time i ekonomski razvoj će biti
Posljednjih godina nije bilo velikih pomaka u
ugroženi. Pojednostavljenje i harmonizovanje
kreiranju povoljnijeg poslovnog okruženja ili
propisa u BiH bi doprinjelo uspostavi
ambijenta koji bi bio primamljiviji za inve‐
konkurentnijeg ekonomskog okruženja.
stitore. Posebne poteškoće u oblasti konkure‐
ntnosti BiH ima u dobijanju kredita, zapo‐ Slobodan protok roba i kapitala su jedni od
činjanju poslovanja, zapošljavanju radnika, ključnih principa jedinstvenog evropskog
ukupnoj poreznoj stopi, registraciji nekretnina, tržišta i BiH se mora fokusirati na preuzimanje
dobijanju dozvola i opštem kvalitetu infra‐ EU propisa koji se odnose na unutrašnje tržište
strukture. Dobijanje dozvola, uvođenje struje i i trgovinu. Prioritet je usklađivanje tehničke
plaćanje poreza su jedne od najlošijih tačaka regulative i standarda kao preduslova za
konkurentske sposobnosti naših kompanija. slobodno kretanje proizvoda koji su sigurni za
upotrebu i koji pružaju maksimalan nivo
Istraživanja percepcije poduzetnika pokazuju
zaštite zdravlja i sigurnosti ljudi, životinja,
da su glavni problemi poduzetničkog okruže‐
biljaka, imovine I okoliša. Unaprjeđivati sistem
nja politike vlada (porezni sustav i porezna
infrastrukture kvaliteta, kojeg čine
politika) koje su ocjenjene kao destimulirajuće
standardizacija, metrologija, akreditacija,
za razvoj poduzetništva. Poslovno okruženje je
ocjenjivanje usklađenosti i nadzora nad
39
tržištem u skladu sa dobrom praksom EU je
36
drugi preduslov za unaprijeđenje slobodnog države koje nemaju izgrađen koncept
protoka bh proizvoda na tržištu kao i ekonomske diplomatije ne mogu imati
priznavanje certifikacionih i ispitnih dokume‐ proaktivnu ulogu u odnosima s drugim
nata koji ih prate. BiH je preuzela obavezu da državama, već postaju objekt ekonomskih
će preduzeti korake kako bi postigla diplomatija drugih država. Izgradnja koncepta
usaglašenost sa praksom u navedenim ekonomske diplomatije najbolji je način
oblastima koji vladaju u EU, sve do nivoa da se uspješnog vođenja vanjske politike u uslovima
steknu uslovi za zaključenje ugovora između kada je neophodno stalno tražiti kvalitetne
dvije strane o međusoobnom priznavanju u strane investitore i nova tržišta za domaće
oblasti ocjene usklađenosti proizvoda. proizvode, jer se time osigurava ekonomski
razvoj vlastite zemlje i smanjenje neza‐
Korupcija ima teške posljedice za poslovni
poslenosti40.
sektor i privredne rezultate te predstvalja
prepreku privatnim i stranim ulaganjima, Prioriteti:
trgovini i privrednom razvoju, uz negativan
utjecaj na domaćinstva građana. Nameće  Poboljšati poslovno okruženje
 Unaprijediti sistem infrastrukture
značajne ekonomske troškove firmama i
kvaliteta
usporava proces ukupnog ekonomskog
razvoja, zato je neophodno preduzeti snažne
mjere na njenom suzbijanju prije svega u
oblasti otpočinjanja poslovanja (registracija
firmi itd.) te vođenja poslovnih sporova pred
sudskim organima. Poslovni predstavnici u
Bosni i Hercegovini navode korupciju kao
šestu najznačajniju prepreku za poslovanje,
nakon visokih poreza, kompliciranih poreznih
zakona, političke nestabilnosti, propisa o radu
i ograničenog pristupa finansiranju.
Ekonomska diplomatija je važna za privlačenje
stranih investicija u privredu BiH i otvaranje
novih tržišta za privrednike iz naše zemlje.
Izgradnja jakog koncepta ekonomske
diplomatije nameće se kao najviše rangirani
prioritet bh. vanjske politike. Bosna i
Hercegovina ima koncept ekonomske
diplomatije koji do sada nije dao dovoljno
dobre rezultate, o čemu najviše govori veliki
trgovinski deficit. Da bi koncept ekonomske
diplomatije BiH bio efikasniji, aktivnosti se
moraju provoditi kontinuirano, a tehnike
ekonomske diplomatije treba da budu
izgrađene i primjerene trenutku i mjestu.
Posljedica najnovijeg ubrzanja globalizacije i
liberalizacije trgovine porast je konkurencije i
na domaćem i na stranim tržištima, tako da 40
Ekonomska diplomatija‐ izazov visokog prioriteta za BiH,
Politička analiza
37
V.2. Pametan rast
Osnovni cilj Pametnog rasta jeste unapređenje visokog obrazovanja, kao i u lošoj obrazovnoj
područja inovacija i poticanje rasta na osnovu strukturi kadrova i obrazovnom sistemu koji
znanja u regiji. Oni se smatraju glavnim ne priprema adekvatno kadrove za moderno
izvorima konkurentske prednosti i stvaranja tržište rada. U 2013. svega 10,1% radnospo‐
dodane vrijednosti u budućnosti. Strategija sobnog stanovništva ima više ili visoko obra‐
Jugoistočne Evrope 2020 postavlja povećanje zovanje, dok je taj procenat radnosposobnog
od 32% u prosječnoj produktivnosti rada u stanovništva sa završenom srednjom školom
odnosu na 2010. godinu, kao glavni cilj u ovom puno veći i iznosi 48,7 %. To pokazuje da
principu razvoja. Ovaj porast produktivnosti bi mnogi ne nastavljaju svoje školovanje nakon
trebao biti popraćen povećanjem od 18% u stečenog srednjeg obrazovanja.
broju visokokvalificiranih osoba u radnoj snazi.
Lica sa visokim nivoom obrazovanja su u
Pametan rast podrazumjeva usmjerenje na najmanjem riziku od nezaposlenosti (u 2014.
jačanje znanja i inovacija kao pokretača godini lica sa visokim obrazovanjem su
budućeg rasta. To zahtjeva poboljšanje kvali‐ predstavljala 12%41 stope nezaposlenosti).
tete obrazovanja, jačanje istraživanja, potica‐ Iako podaci podcrtavaju da lica sa višim
nja inovacija i znanja na području cijele BiH, nivoima obrazovanja predstavljaju pozitivnije
što će omogućiti da se u potpunosti iskoriste rezultate tržišta rada, čini se da formalni
informacijske i komunikacijske tehnologije te sistem obrazovanja nije u stanju obezbijediti
obezbijediti da se inovativne ideje mogu vještine potrebne dinamičnom i savremenom
pretvoriti u nove proizvode i usluge koje tržištu rada. Problem je dvojak: s jedne strane,
stvaraju rast, kvalitetna radna mjesta i pomažu postoji neusklađenost između vještina i
u rješavanju evropskih i globalnih društvenih potreba tržišta rada, a s druge strane, postoji
izazova. No, za uspjeh, to mora biti u neusklađenost između obrazovnih profila i
kombinaciji sa poduzetništvom, financijama i sektora u kojima postoji povećana tražnja za
fokusom na potrebe korisnika i tržišne prilike. radnicima. Stopa upisa u srednjim školama je
76,2%. Oko 54% učenika završi srednju školu u
V 2.1. Razvoj ljudskih resursa redovnom roku, a samo 24% maturanata
Razvoj ljudskih resursa predstavlja poseban nastavlja školovanje nakon srednje ili više
izazov za BiH. Uprkos ostvarenom napretku i škole. Napuštanje srednjeg obrazovanja od
provedenim reformama, obrazovni sistem se 32,2% je veoma visok procenat (a odnosu je sa
suočava sa značajnim problemima i stoga je maloljetničkom delinkvencijom, pripadanju
neophodno unaprijediti ga od najnižeg do romskoj populaciji, siromaštvom i materija‐
najvišeg nivoa. Stope upisa u predškolsko lnom situacijom u obitelji)42.
obrazovanje su najniže u regionu, dok su stope Procesi institucionalne izgradnje visokog
upisa u osnovno i srednje obrazovanje su obrazovanja su u posljednje tri godine
ispod zadovoljavajućeg nivoa. Nedostatak efi‐ pozitivno uticali na važne komponente visokog
kasnosti sistema visokog obrazovanja se može obrazovanja. Treba posebno istaći priznavanje
potkrijepiti činjenicom da samo 3% studenata diploma, upravljanje univerzitetima, institucio‐
Univerziteta u Sarajevu okončavaju na vrijeme nalni razvoj BiH univerziteta kao i na
svoje studije. Niska konkurentnost BiH ekono‐
mije ima svoje korjene u niskom obuhvatu 41
Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2014.
obrazovanjem, posebno u oblasti srednjeg i 42
UNDP, Istraživanju višestrukih pokazatelja (MICS) za Bosnu i
Hercegovinu 2011–2012
38
Tabela 7: Konkurentnost ljudskih resursa u BiH
Kategorija Nivo Izvor 2006./07 2007./08 2008./09 2009./10 2010/11 2011./12 2012./13
1. Osnovna škola i BiH ARS 47,6 46,9 45,3 42,7 43,2 42,6 41,7
manje
2. Srednja škola BiH ARS 45,9 46,4 47,6 49,1 48,0 48,6 48,6
3. Viša,visoka, BiH ARS 6,5 6,7 7,1 8,2 8,8 8,8 9,7
magisterij,doktorat
4. Broj upisanih BiH BHAS 99.557 104.280 105.488 105.137 107.537 107.083 102.443
studenata ukupno
5. Broj upisanih BiH BHAS 44.402 45.982 46.460 : 47.651 47.672 45.957
studenata muški
6. Broj upisanih BiH BHAS 55.155 58.298 59.028 : 59.886 59.411 56.486
studenata ženski
7. Broj univerziteta BiH BHAS : : 20 22 22 25 25
8. Broj fakulteta BiH BHAS 130 140 139 147 158 189 189
9. Broj nastavnika i BiH BHAS : : 5.139 8.463 8.643 9.224 9.144
saradnika na
visokoškolskim
ustanovama
10. Broj diplomiranih BiH BHAS : 12.199 5.246 16.981 18.177 17.955 18.365
studenata
11. Broj završenih BiH BHAS : 436 580 752 1298 2100 2.630
magistara nauka
12. Broj završenih BiH BHAS : 144 186 157 205 189
doktora nauka
povećanje akademske mobilnosti i mobilnosti stora mnogi učenici po završetku opšteg
radne snage u BiH i u okviru evropskog tržišta obrazovanja44 ne stiču vještine koje su im
rada. Obaveze po Bolonjskoj deklaraciji do potrebne da se suoče sa potrebama tržišta
sada nisu u potpunosti ispunjene. BiH je rada. Rezultat učenika je ispod standarda sa
potpisnik Bolonjske deklaracije, čime se oba‐ značajnim geografskim razlikama. Kada je u
vezala na uspostavu sistema osiguranja kvali‐ pitanju stručno obrazovanje i obuke, reforme
tete, restrukturiranja i modernizacije progra‐ su u toku, ali su spore. Planirana opsežna
ma i kurseva uz omogućavanje mobilnosti modernizacija sistema obrazovanja i obuke još
profesora i studenata u okviru BiH i šire. se nije ostvarila. Većina opreme dostupne u
Započeta reforma finansiranja visokog obra‐ školama za stručnu obuku je zastarjela, broj
zovanja se odvija veoma sporo i još uvijek ne nastavnika obučenih u novim metodologijama
daje očekivane rezultate. Provedene su i podučavanja je ograničen, a mogućnosti za
određene odredbe okvira za kvalifikacije u sticanje radnog iskustva u preduzećima su
visokom obrazovanju. minimalne. Nadalje, postojeće mogućnosti za
cjeloživotno učenje su veoma ograničene i
BiH je suočena sa odlivom pameti, naročito dostupne samo malom broju radno sposobnog
mladih i obrazovanih ljudi, što značajno
stanovništva. Što se tiče kvalifikacijske stru‐
umanjuje kvalitet ljudskih resursa u BiH. Veliki kture registrovanih nezaposlenih osoba u BiH,
broj mladih i visokoobrazovanih ljudi odlazi iz najveći udio ukupnog broja nezaposlenih
BiH u potrazi za boljim uslovima života i osoba čine osobe sa srednjim stručnim obra‐
zaposlenja. Prema Svjetskom ekonomskom zovanjem.
forumu BiH je prema odljevu mozgova rangi‐
rana na 140. mjesto od 144 zemlje. Struktura Razvoju poduzetničkih vještina nije posvećeno
upisa na fakultete, ne prati razvojne potrebe dovoljno pažnje, te ih treba razvijati i kroz
BiH niti definisane globalne i EU trendove.
Kao posljedica fragmentirane strukture43 i Srpske, Distrikta Brčko i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

nedovoljne uređenosti BiH obrazovnog pro‐ Federalno Ministarstvo obrazovanja i kulture ima koordinacionu
funkciju nad kantonima, dok Ministarstvo civilnih poslova BiH
ima zadatak da koordinira aktivnosti i usklađuje entitetske.
43 44
Zakonodavna vlast i obrazovna politika razuđeni su na 14 WB: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za
administrativnih jedinica: deset kantona u FBiH, FBiH, Republika rast_Pregled javne potrošnje institucija, 2006.
39
obrazovni sistem.45 Usvojena je Strategija pozitivan uticaj na komponentu visokog obra‐
učenja o poduzetništvu u obrazovnim siste‐ zovanja (priznavanje diploma, upravljanje
mima u BiH za period 2012‐2015. Prilike za univerzitetima, institucionalni razvoj univer‐
započinjanje biznisa u BiH su ocjenjene kao ziteta u BiH, povećana akademska i mobilnost
nepromjeniljive u posljednjih par godina a radne snage sa BiH i na evropskom tržištu
jedan od razloga tome je nedostatak ljudi koji rada). Kao posljedica rascjepkane strukture i
bi se mogli baviti poduzetništvom. Prema nedostatka organizacije obrazovanja na cjelo‐
ocjenama stručnjaka u BiH ima jako malo ljudi kupnom prostoru BiH, mnogi studenti po
koji imaju određene sposobnosti i znanja za završetku općeg obrazovanja ne steknu potre‐
započinjanje biznisa u regiji. Evidentan je i pad bne vještine da se nose sa potrebama tržišta
podrške ženama da započnu biznis kao i rada. Njihovi rezultati su ispod standarda (sa
podrška od strane vlasti preduzećima koja značajnim geografskim razlikama). Kvaliteta
imaju veliki potencijal rasta. Potrebno je obrazovanja je na vrlo niskoj razini, što
otvaranje i jačanje karijernih centara. Pored pokazuje Izvještaj o globalnoj konkurentnosti
pristupa obrazovanju baziranom na ključnim gdje je BiH veoma nisko rangirana.
kompetencijama i životnim vještinama i
elementi razvoja karijere trebaju biti uključeni Prioriteti:
u obrazovni sistem. Taj proces trebao bi u  Unaprijediti razvoj vještina i
konačnici rezultirati, u skladu s politikom EU, cjeloživotnog učenja
otvaranjem karijernih centara koji bi bili
podrška izgradnji ljudskih potencijala.  Razviti kvalifikacijski okvir u BiH
 Povećati ravnopravni pristup i
Struktura raspodjele sredstava unutar sektora
sudjelovanje u visokom kvalitetu
obrazovanja je nepovoljna. Aktualna struktura
obrazovanja na svim nivoima,
rashoda u obrazovanje ostavlja malo prostora
usklađenog sa mjerama za priznavanje
za unaprjeđenje nastavnog procesa kroz
kvalifikacija koje podržavaju mobilnost
nabavku obrazovnih sredstva, obuku nasta‐
vnika i druge svrhe koje bi podstakle pobo‐  Uvesti poduzetništvo kao ključnu
ljšanje procesa učenja. vještinu za razvoj sposobnosti na svim
nivoima obrazovanja i osposobljavanja
BiH mora primijeniti pristup razvoju baziran na
znanju i kompetentnim ljudskim resursima. Pri V.2.2. Povećati industrijsku
tome osnovni pravci u obrazovanju trebaju biti konkurentnost
kao i u zemljama EU.
BiH spada među najmanje konkurentne evro‐
U BiH su uspostavljene dvije agencije za visoko pske zemlje. Zajedno sa ostalim zemljama
obrazovanje na BiH nivou: Agencija za razvoj Jugoistočne Evrope čini najnekonkurentniji
visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete i region Evrope. U vrijeme globalizacije za
Centar za informisanje i priznavanje dokume‐ poboljšanje konkurentnosti bi trebalo krenuti
nata iz oblasti visokog obrazovanja. Agencija je od toga da svi rezultati i indikatori koji su vezani
pridruženi član Evropskog udruženja za za ovu politiku moraju biti relevantni na
svjetskom nivou što se postiže internaciona‐
osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanja.
lizacijom i evropeizacijom nauke i obrazovanja.
Izgradnja institucionalnih kapaciteta u viso‐
Evidentna je ''tranzicija'' naučno istraživačkih
kom obrazovanju je primjetno i imala je
sistema prema novom modelu ''proizvodnje
45
znanja'' koji podrazumjeva heterogenost,
Hercegovinu 2011–2012. interdisciplinarnost i umrežavanje gdje je
40
akcent stavljen na kooperativna istraživanja u Vijeće za nauku BiH. Za finansiranje
saradnji nauke i privrede.46 Jedan od načina istraživačkih aktivnosti BiH ne izdvaja velika
povećanja industrijske konkurentnosti i ostva‐ sredstva i to onemogućava obnavljanje i
rivanja snažnog ekonomskog razvoja je pod‐ izgradnju naučno istraživačkog potencijala. Veći
sticanje konkurentne proizvodnje i distribucije dio istraživačke infrastrukture je zastario;
znanja kroz ulaganje u istraživanje i razvoj, mnogim laboratorijama nedostaju operativni
klastere i mala i srednja preduzeća. Zemlje EU fondovi; nema mogućnosti plaćanja pretplate
polaze od toga da su klasteri u velikoj mjeri na naučne časopise, priključak s međuna‐
ključni za povezivanje i jačanje high‐tech rodnim sistemom komunikacija nije adekvatan;
inovacija i transfera tehnologija a u isto vrijeme mladi istraživači na univerzitetima nemaju
jačaju konkurentnost i ekonomski rast u zemlji. sredstava za obuku u oblasti naučnih istra‐
Inovacije predstavljaju jedan od faktora prema živanja. Pažnja se treba posvetiti i pojedinačnim
boljem prosperitetu i ekonomskom rastu inovatorima koji nisu neophodno vezani za
zemlje i vrijeme je da zauzmu svoje mjesto u univerzitete, institutske laboratorije ili istraži‐
institucionalnim i strateškim okvirima razvoja vačke centre u preduzećima. Uspjesi koji
Bosne i Hercegovine. Uvođenje inovacija i ostvaruju BiH inovatori veoma često nemaju
visoke tehnologije u razvoj poduzetništva će neka formalna akademska ili istraživačka zvanja
pružiti mogućnost mladim poduzetnicima i a koji na svjetskim smotrama dobijaju najviša
novootvorenim firmama da doprinesu razvoju priznanja, a njihov stepen primjene u privredi je
malih i srednjih preduzeća i razvoju klastera koji veoma mali. Tržišni potencijal njihovih pronala‐
su postali jedna od glavnih politika Evropske zaka ili poboljšanja ostaju neiskorišteni zbog
Unije. nedovoljne pomoći BiH društva i države.
Prema Globalnom Inovacionom Indexu BiH je Okvirni programi EU za istraživanje i razvoj (RTD

rangirana na 81. mjesto od 143 zemlje a nivo – Research and Technological Development) su
investicija u istraživanje i dalje je veoma nizak glavni instrument za finansiranje naučno‐istra‐
gdje procijenjena vladina ulaganja iznose tek živačkog rada zemalja članica i pridruženih
oko 0,03% BDP47. Ulaganja u istraživanja i zemalja u ovaj program, kao i za jačanje ERA‐e
razvoj zemalja komparatora se kreću u rasponu (European research Area – Jedinstveni istraži‐
0.4‐1.5 % njihovog BDP‐a, dok EU prosjek iznosi vački prostor) i Unije za inovacije (Innovation
2.0% BDP‐a48. Iako postoji dugoročan trend Union). Okvirni programi postoje od 1984.
laganog rasta broja istraživača u BiH (78149 godine i trenutno je u toku Horizont 2020.
istraživača na milion stanovnika) i dalje je
Prethodnim okvirnim programom za istraživa‐
mnogo manji u odnosu na EU prosjek.
nje, tehnološki razvoj i demonstracijske akti‐
U BiH je usvojen Okvirni zakon o osnovama vnosti (FP7) omogućeno je finansiranje zaje‐
naučno‐istraživačke djelatnosti i koordinacije dničkih istraživanja u strateškim oblastima koja
unutrašnje i međunarodne naučno‐istraživačke obuhvataju oblasti obrazovanja (inovacije i
saradnje BiH i Strategija razvoja znanosti u BiH istraživanja, nauku), zdravstva, infrastrukturu,
2010‐2015. kojom se stimuliše oblast istra‐ razvoj malih i srednjih preduzeća i klastere, gdje
živanja i inovacija i saradnja između privatnog i program još stimulira mobilnost naučno‐
javnog sektora. Usvojena je Zajednička Regio‐ istraživačkih radnika i izgradnju istraživačke
nalna strategija nauke na području Zapadnog infrastrukture te Program Evropske Zajednice
Balkana u oktobru 2013. godine i formirano je za atomsku energiju i zajednički istraživački
centar. Učešće BiH u ovom programu je
46
rezultiralo sa 34 odobrena projekta u ukupnom
World Bank World report 2013
47
Global Inovation Index 2014 iznosu od 3,5 miliona EURa i trenutno su
48
Global Inovation Index 2014 aktivna 22 projekta i ukupna stopa uspješnosti
49
Global Inovation Index 2014
41
BiH iznosi 12,3% u poređenju sa prosječnom obnavljanje i izgradnju naučno istraživačkog
stopom EU od 21,6%50. potencijala.
U julu 2014. godine potpisan je Sporazum o BiH još uvijek nema specifične programe
pristupanju Bosne i Hercegovine novom pro‐ podrške poduzećima glede tehnološke obuke.
gramu EU za istraživanje i inovacije Horizon Stanje se nije bitnije promijenilo u odnosu na
2020 (za period 2014‐2020). Cilj Programa je prethodnu godinu u cijeloj regiji i još uvijek
jačanje saradnje znanstvenog i poslovnog postoje velike prepreke u saradnji između
sektora, pri čemu će inovativni i mali i srednji univerziteta, istraživačkih centara i malih i
poduzetnici u BiH imati brojne prilike za srednjih preduzeća. Mala i srednja preduzeća u
dodatno finansiranje svojih projekata. Razlozi EU predstavljaju značajan izvor zapošljavanja i
zbog kojih je BiH pristupila Horizontu 2020 su dodane vrijednosti. Polazeći od toga, potrebno
mogućnost da se iz EU fondova dobiju sredstva je kroz obrazovni sistem, prvenstveno kroz
za finansiranje naučno‐istraživačkog rada, kako osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, podu‐
istraživačkih institucija, tako i srednjih i malih zimati aktivnosti koje potiču na poduzetničko
preduzeća te državnih kompanija, te da se razmišljanje. Određene aktivnosti u BiH već
inicira mobilnost bh. istraživača, kao i sveuku‐ postoje, ali na dobrovoljnoj bazi, te ih treba
pna mogućnost da se potpisivanjem sporazuma sistematizirati i uvesti u školski sistem kao
o naučno‐tehničkoj saradnji sa EU i njenim obavezu.
članicama intenzivira međunarodna naučna
Klasteri (koncentracija međusobno povezanih
saradnja. Ovaj sporazum se primjenjuje retro‐
kompanija, specijalizovanih snabdjevača,
aktivno od 1. januara 2014.,51 otkada naše
pružaoca usluga, savjetodavnih, naučnih i
naučno‐istraživačke, akademske i finansijske
drugih institucija u određenom sektoru) su od
institucije, kao i srednja i mala preduzeća, te
velike važnosti za konkurentnost jedne
velike državne kompanije, uključujući i nevladin
ekonomije. Cilj njihovog osnivanja je povećanje
sektor (razvojne agencije, privredne komore),
produktivnosti sa kojom će preduzeća biti
mogu nominirati prijedloge svojih projekata, te
konkurentnija. Prisutnost razvijenih klastera u
ravnopravno učestvovati kao članovi konzorcija
BiH je znatno opala u poređenju sa prethodnim
u implementaciji naučno‐istraživačkih, inova‐
godinama i od velike je važnosti da se radi na
cijskih i razvojnih projekata koji se finansiraju iz
njihovom razvijanju i umrežavanju. BiH nema
ovog Fonda. Tokom 2014. godine BiH institucije
adekvatnog razvoja ili transfera inovativnih
su uspjele povući 570,000 EUR u 5 projekata.
tehnologija i razvijenih vještina uposlenika, što
Ono što ohrabruje je da BiH prema pokaza‐ uz partnerstvo firmi čini kritične faktore
teljima Izvještaja o globalnoj konkurentnosti uspjeha u razvoju klastera koji u BIH nisu
sustiže zemlje iz okruženja u oblastima tehno‐ dovoljno razvijeni. Prema anketama Svjetskog
loške spremnosti, visokog obrazovanja i obuke. ekonomskog foruma rasprostranjenost
Međutim ishodi ovog napretka koji bi trebali razvijenih klastera u BiH znatno je manja u
biti materijalizirani kroz povećanje inovacija, poređenju sa zemljama Europske unije (vidjeti
broj patenata i pokazuju da reforme koje su grafikon).
urađene u ovim oblastima ne daju plodove,
odnosno došlo je do povećanja broja visoko‐
obrazovnih ustanova i diplomanata, ali pobo‐
ljšanje ishoda još uvijek nije prepoznatljivo. Za
finansiranje istraživačkih aktivnosti BiH ne
izdvaja velika sredstva i to onemogućava
50
Progress report 2014
51
Progress report 2014
42
Grafikon 18: Stanje razvijenosti klastera, BiH I komparatori
2011 2012 2013 2014
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0
Slovačka BiH Mađarska Bugarska Rumunija Hrvatska
Izvor: GII 2014
Prioriteti: postaje oblast diskusija na evropskom nivou.
Ekonomski razvoj manjih i velikih gradova u
 Osigurati da ishodi obrazovanja i regiji može se unaprijediti raznim mjerama
stečene kompetencije odgovaraju udruženim s kulturom i kulturnim indu‐
potrebama konkurentne ekonomije strijama, što osigurava, pospješuje i otvara
 Podržavati posebnim programima nove mogućnosti zapošljavanja.52
povezivanje istraživačkih centara i
izvoznih preduzeća U narednom periodu u BiH upravo kulturna
 Razvoj klastera, umrežavanje i industrija može da zauzme značajno mjesto u
saradnja sa klasterima u EU i ekonomskom razvoju. To je neiskorišteni
jugoistočnoj Evropi resurs koji može doprinijeti porastu ugleda
 Podržati razvoj snažno rastućih malih i zemlje kroz promociju kulturne i historijske
srednjih poduzeća putem razvoja baštine. Da bi se to postiglo neophodna je
tehnoloških parkova, industrijskih aktivna kulturna politika, aktivna ekonomska
parkova, inkubatora i poslovnih zona politika, podrška politike urbanog razvoja,
integriranje urbane i regionalne politike, kao i
V.2.3. Unaprijediti kulturu i kreativne odgovarajući evropski kontekst. Ulaganje u
sektore kulturu može doprinijeti kreiranju novih
radnih mjesta, smanjenju siromaštva, potiče
Kulturne industrije predstavljaju poseban
razvoj novih tehnologija i utiče na poboljšanje
ekonomski sektor koje mogu da potpomognu
opšte kvalitete života, te ojačava ugrožene
jačanje regionalnih potencijala, uzimajući u
skupine stanovništva da učestvuju u
obzir evropsko historijsko naslijeđe. Obuhv‐
društvenim procesima. Uloga kulture u
atajući širok raspon djelatnosti od knjige,
izgradnji identiteta kroz obnovu kulturnog
filma, audiovizuelnog domena, do zanatskih
naslijeđa je značajna i specifična za BiH. Jako
proizvoda i dizajna, one su usko vezane i uz
je važno da javne politike koje regulišu
pitanje očuvanja i unapređenja kulturne
raznolikosti. Kulturna produkcija je u svijetu
52
postala jedan od glavnih faktora ekonomije. U Evropskoj uniji je, naprimjer, u 1995. godini bilo
neposredno zaposleno samo u ovom sektoru oko 2,5 do 3
Odnos između kulturnog i ekonomskog miliona ljudi.
razvoja i njegov utjecaj na tržište rada sve više
43
ekonomski razvoj imaju za cilj stimulisanje razvoj je u sektoru turizma. Turizam zaslužuje
razvoja kulture i kulturnih indistrija, uspostavu posebnu pažnju u oblasti usluga, jer ostvaruje
sistema koji će pomoći kreiranje kulturnih preko polovice priliva sektora usluga u Bosni i
distrikta, razvoj kulturnog turizma, i Hercegovini. Za dalji razvoj turizma potrebno
subvencioniranje firmi koje proizvode kulturna je povećati njegovu konkurentnost. Analiza
dobra i usluge odnosno subvencioniranje Svjetskog vijeća za putovanja i turizam
kulturnih industrija. predviđa da bi zaradom od međunarodnih
posjetilaca i turističkog proizvoda BiH mogla
Kultura i kulturne industrije se širom svijeta
generirati 15% BiH izvoza do 2019. godine53.
suočavaju sa teškim uslovima rada i mnogi
Ukupan doprinos turizma BDP‐u je 7% i
trendovi za koje mislimo da su specifični za
prema svjetskim procjenama mogao bi narasti
BiH su globalnog karaktera, te se sve zemlje
za 6,2% do 2022. godine54. Također, ohrabruje
suočavaju sa mnoštvom istih ili sličnih
i činjenica da je prema izvještaju Svjetskog
problema od kojih je možda najvažniji kako
ekonomskog foruma, BiH u oblasti turizma
stimulisati ekonomski razvoj i očuvati
popravila svoj rang u 2013. godini za sedam
umjetnost i kulturu koja je značajan katalizator
mjesta u odnosu na 2011. godinu, odnosno, sa
ekonomskog razvoja. U ovom kontekstu,
97. mjesta prešla na 90. mjesto.55
nadležne institucije trebaju promovirati
koncept intelektualnog vlasništva koji će biti Turizam se često spominje kao strategija za
primjenjiv na cijelom teritoriju BiH, te strateški spašavanje BiH ekonomije. Ulaganje u turizam
urediti davanje kolektivnog trademarka podrazumijeva različite forme turizma –
proizvođačima kulturnih dobara i usluga, kulturni turizam baziran na historiji,
uspostavu standarda kvalitete, stimulisati rad materijalnom naslijeđu (zanatima, tradiciji) i
malih i srednjih preduzeća u sektoru turizam baziran na eno‐gastronomskim
kreativnih i kulturnih industrija. Obrazovne produktima. Kada je kulturni turizam u pitanju
insitutucije u svoj rad trebaju uključiti trebamo razmotriti nekoliko uloga: obrazovnu,
izučavanje novih oblasti kao što su ekonomije kulturnu i rekreacionu ulogu kulturnog
kulture i umjetnosti, menadžment u kulturi i turizma. Avanturistički turizam, ekoturizam,
sl. Svi nivoi vlasti , uključujući i lokalne interes za folklor, zanate, banjski turizam i
zajednice, trebaju revidirati svoje razvojne mnoge druge kategorije samo su neke od vrsta
strategije da u njih uključe kulturu i njen kulturnog turizma koji se može razviti u BiH.
utjecaj na razvoj. Saradnja domaćih i Materijalno kulturno naslijeđe može biti dobra
međunarodnih institucija može doprinijeti početna baza i instrument lokalnog razvoja u
razvoju kulturnih programa koji mogu BiH zbog obilja naslijeđa koje nalazimo na
značajno doprinijeti ekonomskom razvoju i svakom koraku i zbog kompatibilnosti sa
zbog toga se kultura i kulturno naslijeđe ne razvojem kulturnog turizma. Baziranje na
smiju izostaviti iz svih razvojnih programa. malim i srednjim preduzećima koja
promoviraju materijalno kulturno naslijeđu
Strateška upotreba kulture u procesu razvoja dozvoljava razvoj na osnovu loklanih
zasnovana je na promišljanju lokalnih resursa i specifičnosti i karakteristika regiona.
komparativnih i kompetititvnih prednosti
jednog područja. Urbane sredine zbog same
činjenice da imaju veći broj stanovnika su pod
većim utjecajem kulture i kulturnih industrija. 53
USAID i Kraljevina Švedske, Izgledi BH idustrije u 2013. godini
Što se tiče razvoja ruralnih regija, način na koji (februar 2013).
54
Ibid.
kultura konkretno potpomaže lokalni održivi 55
Svjetski ekonomski forum, Izvještaj 2013.‐2014.
44
Instrumentalizacija kulture u proizvodnji,
Grafikon 19: Indeks razvoj okvira
distribuciji i potrošnji proizvoda i usluga jako je
za postavljanje standarda za
važna za izradnju komparativnih i zaštitu i promociju kulture,
kompetitivnih prednosti pojedinih sektora i kulturnih prava i kulturnu
ekonomije (i na mikro i na makro nivou). raznolikost
Kultura kao generator radnih mjesta podra‐ 1
zumijeva promijenu javne politike prema 0,9
umjetnicima i kulturnim djelatnicima. Najzad, 0,8
neophodna je podrška razvijanju zanata, 0,7
kulturnog turizma i obezbjeđivanje kontinu‐ 0,6
iranih kulturnih aktivnosti koje se mogu 0,5
izgraditi oko već uspostavljenih festivala u BiH. 0,4
0,3
0,2
0,1
0
BiH nivo Međunarodni nivo
Izvor: UNESCO, Razvojni indikatori za kulturu
Prioriteti:
 Jačati sektor kulturnih industrija
 Jačati ulogu kulture u ekonomskom
razvoju BiH
 Kreirati mapu aktivnosti za razvoj
kulturog turizma
45
V.3. Održiv rast
Kako je definisano u Strategiji Jugoistočne Jedan od ključnih pristupa ka ravnomjernom
Evrope 2020 „održivi rast zahtijeva održivu i regionalnom razvoju jeste stvaranje poli‐
pristupačnu transportnu i energetsku infra‐ centričnih privrednih središta i regionalno‐
strukturu, konkurentnu ekonomsku bazu i specifičnih inovacionih sistema. To može biti
ekonomiju zasnovanu na efikasnom korištenju omogućeno mapiranjem ključnih regionalno‐
resursa.“56 specifičnih postojećih i/ili mogućih privrednih
klastera koji se baziraju na upotrebi
V.3.1.Ravnomjeran regionalni razvoj preovladujućih lokalnih resursa (prirodni
Ravnomjeran regionalni razvoj ima za cilj da resursi, tradicionalna znanja i vještine,
doprinese ukupnom nacionalnom rastu i poduzetnički potencijal pojedinih regiona).
razvoju stvaranjem uslova koji će smanjiti Potrebno je poticati lokalne inicijative i
društvene i ekonomske razvojne nejednakosti integralni razvojni pristup, kao i razvijati i
među regijama, omogućiti svim područjima modernizovati transportnu infrastrukturu.
da postanu konkurentna, te uspostaviti okvir
za koordinisane nacionalne, regionalne i Transportna infrastruktura je važan segment
lokalne inicijative kojima je cilj unaprjeđenje ekonomskog razvoja, stvaranja konkurentnog
ekonomskog i društvenog razvoja zemlje. poslovnog okruženja kao i ravnomjernog
regionalnog razvoja i predstavlja važnu
Jedan od ključnih pristupa ka ravnomjernom podlogu za održivi razvoj zemlje. Razvijen
regionalnom razvoju jeste stvaranje transportni sistem olakšava i potiče mobilnost
policentričnih privrednih središta i regionalno‐ ljudi i roba te, smanjivanjem saobraćajne izo‐
specifičnih inovacionih sistema. To može biti lovanosti, omogućava rast produktivnosti i
omogućeno mapiranjem ključnih regionalno‐ stvara pretpostavke za uravnotežen regionalni
specifičnih postojećih i/ili mogućih privrednih razvoj.
klastera koji se baziraju na upotrebi
preovladujućih lokalnih resursa (prirodni Bosna i Hercegovina je tranzitna zemlja za
resursi, tradicionalna znanja i vještine, transevropsku transportnu mrežu, sa pose‐
poduzetnički potencijal pojedinih regiona). bnim značajem koridora Vc od Budimpešte do
Potrebno je poticati lokalne inicijative i luke Ploče u Hrvatskoj. Koridor Vc, ukupne
integralni razvojni pristup, kao i razvijati i dužine kroz BiH od 336 km, koji će BiH
modernizovati transportnu infrstrukturu. povezati s evropskim transportnim sistemom,
bi trebao biti završen do 2020. godine.
Ravnomjeran regionalni razvoj ima za cilj da
doprinese ukupnom nacionalnom rastu i Iako je u obnovu oštećene transportne
razvoju stvaranjem uslova koji će smanjiti infrastrukture uloženo mnogo sredstava kroz
društvene i ekonomske razvojne nejednakosti razne projekte, aktuelno stanje je još uvijek
među regijama, omogućiti svim područjima nezadovoljavajuće, djelimično i zbog nedovo‐
da postanu konkurentna, te uspostaviti okvir ljnih sredstava za redovno održavanje. Postoji
za koordinisane nacionalne, regionalne i velika potreba za unaprjeđenjem opšte
lokalne inicijative kojima je cilj unaprjeđenje transportne infrastrukture u BiH u skladu sa
ekonomskog i društvenog razvoja zemlje. dogovorenom sveobuhvatnom mrežom Trans‐
portne opservatorije za Jugoistočnu Evropu
(SEETO). Međutim, nedostaje transportna
56
Regionalno Vijeće za saradnju, Strategija za Jugoistočnu politika na nivou države i ključni sektorski
Evropu 2020
46
strateški dokument, kao i za sve podsektore u staklene bašte. I pored toga, učešće emisije
okviru transporta. plinova sa efektom staklene bašte iz sektora
transporta je niže u poređenju sa zemljama
Izvještaj o globalnoj konkurentnosti Svjetskog EU: manje od 7% od ukupne vrijednosti
ekonomskog foruma (2013.‐2014. godine) emisija, dok je u zemljama EU oko 20%59.
pokazuje da je kvalitet opšte infrastrukture u
BiH nezadovoljavajući (BiH se nalazi na 127. Učešće željezničkog saobraćaja u ukupnom
mjestu od 148 zemalja). Transportna prevozu roba u BiH u periodu 2006.‐2013.
infrastruktura je na nižem stepenu razvoja godine pokazuje negativan trend kretanja u
nego u zemljama u okruženju, dok je u odnosu odnosu na učešće cestovnog saobraćaja u
na prosječnu razvijenost EU zemalja u prevozu roba (mil. tkm). Tako je u 2013. godini
značajnom zaostatku. Ne samo da se BiH učešće željezničkog transporta u ukupnom
nalazi ispod nivoa razvijenosti zemalja novih prevozu roba u BiH iznosilo 32% što je manje
članica EU57 u oblasti vazdušnog saobraćaja, za 4 procentna poena u odnosu na
nego uveliko zaostaje i u cestovnom i posmatranu 2011. godinu60.
željezničkom saobraćaju. Postoji velika
zabrinutost vezana za sigurnost na cestama Otvaranje tržišta u željezničkom saobraćaju
obzirom da je BiH jedna od zemalja sa praktično još nije ni započelo zbog velikog
najvećim brojem saobraćajnih nezgoda na uticaja državnog vlasništva. Finansijska
putevima u Evropi58. situacija u obje entitetske željeznice (koje su
se vertikalno integrisale) je veoma teška. I
Tabela 8: Pokazatelji infrastrukture Svjetskog pored viška zaposlenih nedostaje kompe‐
ekonomskog foruma za BiH tentan kadar a ni u jednom od ova dva
Rang preduzeća nije došlo do razdvajanja ope‐
Pokazatelji infrastrukture: Ocjena 148 rativnih funkcija od upravljačke infrastrukture
(1‐7) zemlje kako je predviđeno Prvim paketom direktiva o
Kvalitet opšte 3,1 127 željeznicama. BH željeznička javna korporacija
infrastrukture
usvojila je „Plan investiranja u željezničku
Kvalitet cesta 3,1 104
Kvalitet željezničke 3,0 55 infrastrukturu u BiH za period 2015 – 2020.
infrastrukture godina sa projekcijom do 2025. godine“.
Kvalitet lučke 1.8 147 Regulatorni odbor za željeznice BiH je u 2014.‐
infrastrukture
2015. godini donio određene podzakonske
Kvalitet infrastrukture 2.0 148
zračnog saobraćaja akte bitne za stvaranje jedinstvenog trans‐
Kvalitet snabdjevanja el. 6.5 15 portnog sistema.
energijom
Izvor: Svjetski ekonomski forum, Globalni izvještaj o U 2014. godini je napredovala implementacija
konkurentnosti 2013‐2014
druge faze obnove željezničke infrastrukture u
Najveći broj putnika u BiH se prevozi BiH. U prvoj fazi su sanirane pruge za male
drumskim saobraćajem (oko 93%) dok brzine bez odgovarajuće signalizacije i
željeznički saobraćaj u broju prevezenih telekomunikacije. U okviru druge faze reha‐
putnika učestvuje sa tek oko 3%. Ovo za bilitacije vrši se obnova pruga i pružnih
posljedicu ima znatno opterećenje putne postrojenja s modernizacijom. Prisutan je i
infrastrukture i sve veću emisiju plinova problem uskog grla u slučaju tunela Ivan i
nagiba Bradina, što sprječava razvoj kombi‐
57
Bugarska,Hrvatska , Mađarska, Rumunija i Slovačka
58 59
Svjetska zdravstvena organizacija, Globalni izvještaj o Prvi nacionalni izvještaj BiH prema UNFCC
60
sigurnosti na putevima, 2013. BHAS, Saopštenje, Transport , broj 4., 2014.godina
47
novanog transporta. Što se tiče intermodalnog rodni prevoz željeznicom, kao i projektu Trans‐
transporta važno je prepoznati kao prioritet evropske željeznice i Međunarodne pomorske
razvoj ekološkog i konkurentnog intermo‐ organizacije. Članica je regionalne mreže
dalnog transporta kao i sistema mobilnosti. Transportni observatorij za Jugoistočnu
Evropu (SEETO) gdje učestvuje u radu Radne
BiH je aktivan učesnik u implementaciji grupe za bezbjednost drumskog saobraćaja i
Strategije EU za dunavski region koja se odnosi Radne grupe za željeznicu. BiH doprinosi
na prioritetno područje 1, a u cilju poboljšanja provedbi Memoranduma o razumijevanju o
mobilnosti i multimodalnosti u plovidbi razvoju osnovne transportne regionalne
unutrašnjim vodama. Transportna mreža mreže Jugoistočne Evrope. U 2014. godini
vodenim putem je jedan od prioriteta ali usvojena je Strategija EU za Jadransko‐Jonsku
problem predstavljaju minirana područja i regiju u koju pored BiH ulazi još sedam
obnova plovnog puta rijeke Save. Prevoz zemalja: Italija, Slovenija, Grčka, Hrvatska,
vodnim putevima je od velike važnosti Albanija, Srbija i Crna Gora. Opšti cilj
uzimajući u obzir da direktive EU nalažu da se pomenute strategije je promocija održivog
svaki opasan teret mora prevoziti riječnim ekonomskog i društvenog napretka u regiji
putem, u cilju rasterećenja i veće sigurnosti u zahvaljujući rastu i stvaranju radnih mjesta, te
odnosu na putni i željeznički saobraćaj. unaprjeđenje konkurentnosti i povezanosti
Potrebno je donijeti i propise o unutrašnjoj regije, uz istovremeno očuvanje životne
plovidbi koji trebaju biti usklađeni sa sredine te osiguravanje zdravog i uravno‐
acquisem. teženog morskog i obalnog ekosistema.
Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Glavni nedostaci u sektoru transporta su loše
Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: stanje saobraćajne infrastrukture i nepo‐
Agencija) je početkom 2014. godine preuzela stojanje politike i strategije transporta na
sve nadležnosti i kadar entitetskih direkcija za nivou države, a izazovi koji predstoje su
civilno zrakoplovstvo. Agencija je od harmonizacija legislative sa acquisem i
13.11.2014.g. počela sa pružanjem usluga u implementacija iste.
dijelu zračnog prostora između 10.000 i
32.000 stopa (približno 3.000 – 10.000 Prioriteti:
metara), čime je preuzeta kontrola dijela bh.
 Uspostava sistema koji će doprinjeti
neba. Potrebno je provesti daljnje aktivnosti
ravnomjernom regionalnom razvoju
kako bi se osigurala usklađenost s zahtjevima
iz Sporazuma o Zajedničkom evropskom  Usvajanje regulatornog okvira za
transport
vazdušnom prostoru i u drugim područjima
prije nego što Bosna i Hercegovina bude  Razvoj svih vidova transporta u BiH po
modelu koji omogućava održiv razvoj
mogla postići završetak Faze 1 u pogledu
transportnog sistema u funkciji
ekonomskih propisa i sigurnosti vazdušnog
saobraćaja. energetske efikasnosti, uz vođenje
brige o životnoj sredini i veće
BiH je aktivno uključena u međunarodnu sigurnost svih učesnika u saobraćaju
saradnju u oblasti infrastrukture i transporta.  Liberalizacija željezničkog saobraćaja
U oblasti drumskog transporta BiH učestvuje u
radu radne grupe za cestovni transport
međunarodnog transportnog foruma, zatim u
radu Međuvladine organizacije za međuna‐
48
V.3.2. Poboljšanje upravljanja četiri puta više u odnosu na prosjek EU)63.
okolišem i razvoj okolinske Najznačajniji izvor emisije ugljendioksida je
infrastrukture uz povećanje energetski sektor koji sa 74% doprinosi
otpornosti na klimatske promjene emisiji64. Samim tim potencijal za smanjenje
BiH se nalazi na samom početku kad je riječ o emisije štetnih gasova u tom sektoru je
usklađivanju sa acquisem EU u oblasti životne najveći. Većina emisija nastaje u proizvodnji
sredine i klimatskih promjena. Vijeće ministara uglja i u termoelektranama u procesu
BiH je u 2013. godini usvojilo Strategiju proizvodnje električne energije. Ostali izvori
prilagođavanja na klimatske promjene i emisije uključuju poljoprivredu (12%),
niskoemisionog razvoja za Bosnu i industrijske procese (11%) i otpad (3%)65. BiH
Hercegovinu. Pomenuta strategija ističe ima potencijala da smanji emisije CO2, gdje
aktivnosti koje će omogućiti ekonomski rast i značajna pokrivenost šumama BiH teritorije
spriječiti uništavanje okoline u sektorima kao predstavlja ogroman potencijal upijanja, a
što su: poljoprivreda, biodiverzitet i osjetljivi time i ublažavanja klimatskih promjena.
ekosistem, energija, šumarstvo, zdravlje
Međutim, još uvijek nisu preduzete mjere za
stanovništva, turizam i upravljanje vodama.
ispunjavanje obaveze ublažavanja štetnog
Akcenat je na dvjema usko vezanim
uticaja na životnu sredinu do 2020. godine u
komponentama: prilagođavanje na klimatske
kontekstu pridruživanja Sporazumu iz
promjene i smanjenje emisije. Istaknute su
Kopenhagena. Takođe je potrebno izraditi
dvije oblasti za moguće ublažavanje klimatskih
sveobuhvatnu cjeodržavnu klimatsku politiku i
promjena: unapređenje efikasnosti i
strategiju u skladu sa očekivanim Okvirom za
smanjivanje emisija plinova staklene bašte
klimatske i energetske politike EU do 2030.
nastalih prilikom iskopavanja uglja i u
godine.
termoelektranama, kao i u oblasti obnovljivih
izvora energije61. U sektoru proizvodnje Savjet ministara BiH je usvojio Akcioni plan za
električne energije strategija poentira zamjenu zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH
postojećih termoelektrana sa novim za period 2014 ‐ 201766, kojim se stvara okvir u
efikasnijim elektranama. Pored toga istaknut kojem će pitanja zaštite od poplava i
je i rad na poboljšanju energetske efikasnosti upravljanja vodama biti tretirana na usklađen i
u zgradarstvu, jer na zgrade otpada najveći dio koordiniran način, kako u BiH tako i na
emisije plinova staklene bašte. Takođe, cilj je regionalnom nivou. U pogledu kvaliteta vode,
smanjiti očekivani rast zagađenja od u državi još nije osiguran usklađen pristup
saobraćajnih izduvnih gasova ulažući u upravljanju vodama. To podrazumijeva
željeznice i javni saobraćaj. Potrebno je uložiti provedbu zakona o vodama i planova za
napore da se ova strategija pretoči u sektorske praćenje i upravljanje riječnim slivom.
politike i strategije.
U pogledu upravljanja otpadom, intenzi‐
Iako su emisije CO2 po glavi stanovnika u BiH u virane su radnje na planiranju upravljanja
nivou prosjeka zemalja u Evropi62, po jedinici čvrstim otpadom tako što su završene
BDP‐a su vrlo visoke (1,59 kg ekvivalentna CO2 studije za odabir lokacija za buduće regio‐
po jednom euru u 2008. godini što je skoro
63
Izvor: World Bank 2013., "World Development Indicators
2013."
64
UNDP, Napredak u realizaciji Milenijumskih razvojnih ciljeva u
61
MVTEO, Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i BiH, 2013
65
niskoemisionog razvoja za BiH, 2013.godina UNDP, Napredak u realizaciji Milenijumskih razvojnih ciljeva u
62
8,1 tona po glavi stanovnika. Izvor: World Bank 2013., "World BiH, 2013
66
Development Indicators 2013." 119. sjednica Savjeta ministara BiH, 21.1.2015. godina
49
nalne sanitarne deponije, kao i planovi provođenje okolišne i klimatske
upravljanja komunalnim otpadom za politike, praćenje emisija plinova
odabrane regione. U 2013. godini usvojena je staklene bašte, kao i planiranje,
Strategija upravljanja radioaktivnim otpadom provođenje, praćenje i izvještavanje i
u Bosni i Hercegovini67 kao i Zakon o verifikovanje mjera za ublažavanje
odgovornosti za nuklearnu štetu68 na nivou klimatskih promjena.
BiH. Održivo upravljanje otpadom svuda u  Harmonizacija pravnog okvira vezano
svijetu postaje jedan od ključnih područja za zaštitu životne sredine i klimatske
inovacija te razvoja zelene industrije i novih akcije
radnih mjesta, zbog toga je i u BiH u  Poboljšanje efikasnosti upravljanja
nedostaku mogućnosti za zapošljavanje otpadom te promocija ekološke
neophodno, da javne politike posvete više (zelene) industrije
pažnje održivom upravljanju okoliša te
razvoju zelenih industrija na osnovu
upravljanja otpadom te uz poboljšanje životne V.3.3. Brži i efikasniji razvoj
sredine aktivno doprinesu ka razvoju novih poljoprivrede i ruralni razvoj
radnih mjesta. Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini, jednako
Mine i eksplozivni ostaci rata predstavljaju kao i cijelom svijetu, pod stalnim je uticajem
ozbiljnu prijetnju za sigurnost, zdravlje i živote promjena i izazova, i niza drugih faktora koji
civilnog stanovništva i prepreku društvenom i utiču na prihode poljoprivrednih proizvođača,
ekonomskom razvoju na nacionalnom i strukturu proizvodnje, investicije, trgovinu,
lokalnom nivou. Iako se u Strategiji protu‐ profit i dr. Tokom poslednjih nekoliko godina
minskog djelovanja navodi da Bosna i poljoprivredno‐prehrambeni sektor u BiH se
Hercegovina mora biti očišćena od mina do susreo sa mnogobrojnim promjenama,
2019. godine, tekuća dinamika ne daje razloga reformskim procesima kao i problemima i
za optimizam. Za deminiranje preostalog izazovima, a naročito kada je riječ o
zemljišta potrebni su značajni resursi. proizvodnji i trgovini poljoprivrednim proizvo‐
dima. Svakako ono što se posebno značajno
Pored slabe usklađenosti sa acquisem, ne odrazilo na trendove u proizvodnji i trgovini, i
postoji ni sistemsko praćenje životne sredine u cjelovitom poljoprivrednom sektoru su
BiH, niti sistem izvještavanja zbog kompleksne nepovoljni vremenski uslovi, naročito 2010.,
podjele odgovornosti i obaveza između 2012. i 2014. godine, kao i izmjena uslova u
države, entiteta, kantona i opština. Poseban trgovini ulaskom Republike Hrvatske u
izazov predstavlja nedostatak velikog broja Evropsku uniju od 01.07.2013. godine.
podataka i pokazatelja, ali i nedostatak
kapaciteta za prikupljanje podataka kako bi se Bosna i Hercegovina je zemlja sa izrazitim
moglo sveobuhvatno sagledati stanje životne ruralnim obilježjima u kojima, prema pro‐
sredine u BiH. cjenama, živi oko 51% ukupnog stanovništva69.
Karakteristika ruralnih područja u BiH su
Prioriteti: nerazvijenost, depopulacija, starenje stanovni‐
štva, nizak nivo zapošljavanja i loši socio‐
 Jačanje institucionalnih i
ekonomski uslovi koji čine ovaj prostor
profesionalnih kapaciteta za razvoj i
pasivnim i manje poželjnim za život. S druge
67 69
Službeni glasnik BiH, broj 1/14 UNDP, Nacionalni izvještaj o humanom razvoju za
68
Službeni glasnik BiH, broj 87/13 2013.govinu, Ruralni razvoj u BiH, Mit ili realnost.
50
strane, ruralna područja posjeduju prirodna poljoprivrede i vrijednosti poljoprivredne
bogatstva, brojna kulturna naslijeđa i druge proizvodnje uticao je i na smanjenje broja
pogodnosti koje se smatraju temeljem zaposlenih i u poljoprivrednoj djelatnosti u
ruralnog razvoja. Poljoprivreda je osnovna, ali periodu od tri poslednje godine sa 167.000,
ne i jedina raspoloživa moguća aktivnost koliko je bilo zaposleno 2012. godine, na
stanovnika ruralnih područja. 139.000 u 2014. godini što je za 28.000 ili 17%
manje. Trend smanjenja broja zaposlenih je
Značaj poljoprivrednog sektora u BiH se evidentan i kod muškaraca i žena, s tim što je
ogleda u učešću u stvaranju ukupne bruto veći pad broja zaposlenih žena i to za 22%, dok
dodate vrijednosti, zapošljavanju stanovništva je broj zaposlenih muškaraca manji za 13,13%
i obezbjeđenju prehrambene sigurnosti, kao i u posljednje tri godine.
u trgovinskoj razmjeni.
Grafikon 20: Struktura zaposlenih po
Učešće sektora poljoprivrede, šumarstva i području djelatnosti u BiH
ribolova u BDP BiH za 201370. godinu iznosilo
je 6,97% i veće je za 0,73% u poređenju sa Poljoprivredne Nepoljoprivredne
2012. godinom. Ipak kada se posmatra učešće
Uslužne djelatnosti
ovog sektora u BDP‐u za period 2005.‐2012.
100%
godina evidentno je smanjenje ućešća sa 8,5%
90%
na 6,2%, što ukazuje na konstantan pad
80%
poljoprivrede u stvaranju bruto domaće 49% 51% 53%
70%
proizvodnje. Obzirom na značaj 60%
poljoprivrednog sektora u BDP kao i stvaranju 50%
bruto dodane vrijednosti u Bosni i Hercegovini 40%
30% 30% 30%
i poređenjem sa npr. zemaljama regiona, 30%
evidentno je da je situacija slična, s tim što je u 20%
Srbiji, Makedoniji i Albaniji značaj 10% 20% 19% 17%
poljoprivrede mnogo veći, dok u poređenju sa 0%
2012 2013 2014
zemaljama EU poput npr. Njemačke, udio
poljoprivrede u ukupnoj bruto dodanoj
Izvor: Anketa o radnoj snazi 2014
vrijednosti je manji, što ukazuje da druge
privredne grane koje imaju veći doprinos u Kada je riječ o zemljištu, kao jednom od
BDP imaju i veće učešće. Siromašnije zemlje, najznačajnijih prirodnih resursa za
odnosno one kod kojih je slabija ekonomska poljoprivredu, ono svojom raspoloživošću,
situacija imaju veći udio poljoprivrede u bruto kvalitetom i dostupnošću ponajviše određuje
dodatoj vrijednosti kao što je i slučaj npr. kod ekonomski potencijal poljoprivrednog sektora
Rumunije. neke zemlje. Poljoprivredno zemljište u BiH se
već duže vrijeme ne koristi u skladu sa opštim
U poljoprivrednoj djelatnosti je, prema
društvenim interesom, a sve veće površine
podacima za 2014. godinu, zaposleno oko
obradivog zemljišta ostaju napuštene i
139.00071 zaposlenih od čega je po
neobrađene. Među najvažnijim uzrocima
procjenama oko 60% muškaraca i 40% žena
nedovoljne proizvodnje osnovnih poljopri‐
Pad privredne aktivnosti, kao i učešća
vrednih proizvoda u BiH je taj što se u
proteklom periodu nisu intenzivnije koristili
70
Podaci o BDP za BiH za 2014. godinu nisu bili dostupni u postojeći proizvodni poljoprivredni kapaciteti.
periodu izrade ovog izvještaja.
71
BHAS, Anketa o radnoj snazi 2014. godine, Tematski bilten 10. Poljoprivredno zemljište u BiH zauzima
51
2.572.000 ha što predstavlja polovinu ukupne ostvaruju pravo na podsticaje u poljoprivredi
površine zemljišta. Od toga je obradivo 62% broj gazdinstava iznosi oko 90.000. Prosječna
poljoprivrednog zemljišta, dok se oranično veličina oko 50% gazdinstava je 2 ha, dok je
zemljište prostire na oko 1 milion hektara72. veličina više od 80 % gazdinstava manja od 5
Oranične površine prema načinu korištenja, ha73. Poljoprivredno zemljište malih i srednjih
prema statističkim podacima za 2014. godinu, gazdinstava podijeljeno je u prosjeku na 7 do 9
iznosile su 1.011 hiljada ha od čega je 501 parcela.
hiljada hektara zasijano, 508 hiljada ha su
Politika poljoprivrednih podrški u BiH je na
ugari i neobrađene oranice, a oko 2 hiljade
nivou entiteta i BD BiH, i te se politike razlikuju
hektara čine rasadnici i ostalo na oranicama.
po iznosu, namjeni i kriterijumima raspodjele.
Evidentno je da se zasijana oranična površina
Ukupna suma sredstava namijenjenih
tokom tri poslednje godine smanjila sa 527
poljoprivrednim proizvođačima u BiH u 2014.
hiljada ha, koliko je iznosila 2012. godine, na
godini je bila najniža ukoliko se poredi sa
501 hiljadu ha u 2014, što je manje za 26
visinom sredstava izdvojenih tokom
hiljada ha ili 5%. U odnosu na zasijane oranice,
prethodnih šest godina (od 2009 do 2014.
neobrađene oranice i ugari bilježe povećanje
godine). Naime, sa ukupno izdvojenih 139,1
od 2012. godine sa 476 hiljada ha na 508
milion KM, poljoprivredni budžet je manji od
hiljada ha u 2014. godini, ili za 6,8% odnosno
budžeta iz prethodne godine za oko 5,6
za 32 hiljade ha. Po prvi put u BiH je
miliona KM, odnosno za oko 4%. Sredstva
zabilježeno da je omjer zasijanih oraničnih
podrške koja se izdvajaju za poljoprivredu u
površina i neobrađenih oranica 49,55:50,2%, u
BiH, u prosjeku nešto manje od 80 miliona
korist neobrađenih površina. Struktura
eura, najniža su u poređenju sa zemljama
zasijanih površina se ne mijenja već dugi niz
regiona (gdje Srbija za poljoprivredu izdvaja u
godina. Najveće učešće u ukupno zasijanim
prosjeku na godišnjem nivou oko 212,3
površinama sa 58% imaju žitarice, zatim
miliona eura, Hrvatska oko 456 miliona i
krmno bilje sa 26%, povrće oko 15%, i
Makedonija oko 125 miliona eura).
industrijsko bilje oko sa učešćem od svega 1%.
Potencijali poljoprivredne proizvodnje u BiH Poljoprivredno prehrambeni sektor ima
koji se ogledaju u povoljnim agroklimatskim značajno učešće u ukupnoj trgovini BiH.
uslovima, velikom broju najrazličitijih poljo‐ Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda u BiH
privrednih kultura, kvalitetnom poljoprivre‐ u 2014. godini je iznosio 2,75 milijardi KM, dok
dnom zemljištu, proizvodima solidnog je ukupan izvoz iznosio 649 miliona KM74.
kvaliteta i tradicije, velikom broju autohtonih i Deficit u trgovini poljoprivrednim proizvodima
izvornih proizvoda, tradiciji, znanju i trudu u 2014. godini je iznosio 2,1 milijardu.
poljoprivrednih proizvođača, nisu iskorišteni u Pokrivenost uzvoza izvozom iznosila je 23,6%
potpunosti. što je za 0,89% manje od pokrivenosti u
Prema preliminarnim rezultatima popisa odnosu na isti period prethodne godine, kada
stanovništva koji je sproveden u oktobru 2013. je iznosila 24,47%. Evidentno je da je stepen
godine a uključivao je i modul pitanja iz podmirenja potreba domaćeg stanovništva
poljoprivrede, oko 340.000 domaćinstava je poljoprivredno‐prehrambenim proizvodima u
identifikovano kao poljoprivredna. U sistemu BiH domaćom proizvodnjom nizak i ne
registracije poljoprivrednih gazdinstava koja zadovoljava potrebe u potpunosti pri čemu
73
MVTEO, Analiza politika u oblasti poljoprivrede, prehrane i
72
MVTEO, Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i ruralnog razvoja BiH, 2009. godina
74
Hercegovinu za 2012. godinu. MVTEO, Analiza vanjskotrgovinske razmjene u 2014.godini
52
podaci o spoljnotrgovinskoj razmjeni pokazuju sanih objekata u fitoregistre, a i službene
da je BiH i dalje neto uvoznik značajnih kontrole i stanje u pogledu glavnih organizama
količina hrane. Posmatrajući strukturu štetnih po krompir su uglavnom ocijenjeni
poljoprivredno prehrambenih proizvoda koji pozitivnim. Prioritet rada nadležnih institucija
se uvoze već duži niz godina dominira skoro u mreži hrane se prvenstveno odnosi na
istih deset glava Carinske tarife. Robe koje se osiguranje efikasnog sistema sigurnosti hrane i
najviše uvoze u BiH su pića, alkoholi, i sirće, ostvarivanje uslova za izvoz poljoprivrednih
žitarice, meso i drugi klanični proizvodi, razni proizvoda animalnog porijekla, pripremu
prehrambeni proizvodi, ostaci i otpaci prijedloga izmjena i dopuna Zakona o hrani,
prehrambene industrije, itd, dok u izvozu Zakona o veterinarstvu u BiH i Zakona o
dominiraju biljna i životinjska mast, zatim poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH,
mlijeko, ptičija jaja i med, voće, proizvodi na kao i usklađivanju uloge i nadležnosti institu‐
bazi žitarica i dr75. cija u mreži hrane.
Postojeći sistem bezbjednosti hrane u BiH nije Kada je riječ o poljoprivrednoj politici i politici
uspio da ispuni sve kriterije kojim se osigurava razvoja ruralnih oblasti, prioritetne aktivnosti
dobijanje izvoznih dozvola za EU tržište, iako su na izradi nacrta Stateškog plana ruralnog
su nadležne institucije radile na pripremi i razvoja BiH, izradi novog nacrta Zakona o vinu
uslađivanju domaćeg zakonodavstva sa i aktivnosti u oblasti usklađivanja zakono‐
Evropskim propisima. Naime, lanac upravljanja davstva sa EU u oblasti korištenja fondova EU
i sistem službene kontrole hrane i hrane za za poljoprivredu i ruralni razvoj. Međutim,
životinje nisu usklađeni sa evropskim iako su sprovedene brojne aktivnosti u ovim
standardima da bi se omogućio izvoz roba oblastima, one u konačnici nisu rezultirale
životinjskog porijekla na tržište EU što u isto usvajanjem i donošenjem pomenutih pravnih
vrijeme znači da nije bilo ni izvoza propisa, izradom strateškog dokumenta
poljoprivrednih proizvoda poput mlijeka i ruralnog razvoja kao niti popunom
mliječnih prerađevina, mesa i mesnih realizacijom aktivnosti stvaranja uslova za
prerađevina, i krompira na evropsko tržite. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda na tržište
Evropske unije. U dijelu priprema za korištenje
U oblasti veterinarstva su napravljeni značajni Instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni
pomaci u vidu usvajanja provedbenih propisa razvoj, nije postignut dogovor o institucio‐
kojim se uređuju pitanja kontrole, sprečavanja nalnim strukturama za decentralizovano
i iskorjenjivanja određenih prenosivih bolesti upravljanje sredstvima iz IPA‐e što je bio i
životinja, a takođe je stavljen u funkciji novi razlog za otkazivanje tehničke pomoći
Sistem za upravljanje procesima vezanim za Evropske komisije iz IPA‐e namjenjene
pojavu sumnje bolesti kod životinja. Takođe, u poljoprivredi i ruralnom razvoju.
fitosanitarnom sektoru, je zabilježen napredak
u vidu usvajanja izmjena i dopune Zakona o Na osnovu svega prethodno navedenog može
zaštiti novih sorti bilja u BiH i odobrenju se konstatovati da sektor poljoprivrede i
opšteg operativnog akcionog plana u slučaju ruralnog razvoja u BiH nije definisan
hitne pojave organizama štetnih za bilje i konkretnim politikama i podrškama kao
biljne proizvode. Osim toga, započeta je strateška grana od ključnog značaja za razvoj
registracija proizvođača, prerađivača, uvoznika privrede u cjelini. Takođe, podmirivanje
i distributera biljaka, biljnih proizvoda i reguli‐ potreba stanovništva poljoprivredno‐prehram‐
benim domaćim proizvodima je vrlo nisko, što
75
MVTEO, Analiza vanjskotrgovinske razmjene u 2014.godini ukazuje na veliku zavisnost od uvoza hrane.
53
Stalne izmjene i nepredvidivost agrarne kao i veliki dugoročni razvojni potencijal. BiH
politike, nepostojanje sprovodivih strategija je jedina zemlja neto izvoznik elektične
razvoja poljoprivede, nedovoljna sredstva energije u regiji Zapadnog Balkana. Postoje i
podrške poljoprivrednicima, nemogućnost značajna nalazišta rude uglja koji se u najvećoj
investiranja u usvajanje i primjenu novih mjeri koristi u termoelektranama. Potencijal
tehnologija i standarda u proizvodnji doveli su za korištenje energije vjetra kao i solarne
do toga da poljoprivredno‐prehrambeni sektor energije u BiH je veliki, a u naredom periodu
stagnira, i sve teže prati trend konkurentnosti se očekuje značajna ekspanzija. I pored toga
na regionalnom tržištu. Generalno, pred značajno se zaostaje i u ovom sektoru,
poljoprivredom u BiH i u predstojećem naročito zbog nepostojanja sveobuhvatne
periodu kao važan prioritet ostaje potreba strategije i energetske politike na državnom
kreiranja agrarne politike i uvođenje onih nivou, kao i zbog niske energetske efikasnosti i
instrumenata koji će omogućiti dinamično velike zavisnosti od uvoza fosilnih goriva.
restrukturiranje poljoprivrednog sektora, Proizvodnja naftnih derivata trenutno je u
modernizaciju, a ujedno i efikasno približa‐ potpunosti ovisna o uvozu sirove nafte, uz još
vanje EU integracijama putem postepenog uvijek prekomjeran uvoz derivata nafte, dok je
usklađivanja politike sa principima Zajedničke korištenje prirodnog gasa vezano za uvoz iz
poljoprivredne politike Evropske unije. Samo Rusije.
uz aktivno uključivanje i agažman svih činilaca,
a posebno zainteresovanih i uključenih Unutrašnje tržište energije još uvijek nije
učesnika u poljoprivrednom sektoru u BiH, zakonski usklađeno sa EU zakonodavstvom, a
može se odgovoriti na velike izazove i zahtjeve zbog prilične nerazvijenosti nije omogućen
u procesu integracija i sticanja članstva razvoj konkurentnog veleprodajnog tržišta u
Evropske unije. BiH. Cijene energije i energenata su reguli‐
sane za električnu energiju i prirodni gas, dok
Prioriteti: se cijene derivata nafte slobodno određuju.
Od 1. januara 2015. godine BiH je otvorila
 Uspostavljanje potrebnih tržište električne energije za kupce iz
institucionalnih kapaciteta, kategorije domaćinstva.
mehanizama za koordinaciju i
implementaciju standarda u oblasti U ukupnoj industrijskoj proizvodnji BiH
poljoprivrede sa EU standardima na energetski sektor (električna energija, nafta,
svim nivoima koks i ugalj) učestvuje sa oko 30%. Godišnji
 Poboljšanje konkurentnosti, kvalitete i izvoz energetskog sektora od 835 miliona KM
sigurnosti domaćih proizvoda. u 2014. godini je imao učešće u cjelokupnom
 Izrada sveobuhvatnog Strateškog izvozu BiH od 10% uz rast od 14% g/g76.
plana ruralnog razvoja i uspostavljanje Međutim, obzirom na veliku uvoznu zavisnost
IPARD implementacijske strukture energenata (nafta i gas) u sektoru je ostvaren i
 Poboljšanje očuvanja i efikasnog značajan deficit od skoro 1,8 milijardi KM.
korištenja prirodnih resursa
Učešće električne energije u ukupnoj
V.3.4. Razvoj energetskih potencijala, industrijskoj proizvodnji BiH je oko 23%77. U
posebno obnovljivih izvora energije i 2014. godini sektor za proizvodnju električne
povećanje energetske efikasnosti energije je usljed visoke osnovice iz prethodne
BiH ima komparativnu prednost u sektoru
76
energetike, a naročito u oblasti hidroenergije, BHAS, Saopštenje, Vanjska trgovina 2014. godina
77
BHAS, Saopštenje, Industrijska proizvodnja 2014.godina
54
godine i niskog nivoa proizvodnje u hidro‐ U sektoru obnovljive energije, u oba entiteta
elektranama tokom 2014. godine zabilježio je su usvojeni odgovarajući zakoni o eksploataciji
godišnji pad proizvodnje od oko 10%. obnovljivih izvora energije i o efikasnoj
Proizvodnja električne energije u BDP‐u BiH kogeneraciji. Međutim, nije napravljen akcioni
učestvuje sa oko 4%78, a u godišnjem izvozu u plan za obnovljivu energiju za cijelu zemlju
2014. godini sa oko 3,5%79. u svrhu provedbe obaveznog cilja o učešću
obnovljive energije koji zemlja treba da
Grafikon 21: Struktura proizvodnje električne ostvari do 2020. godine83 (40% učešća
energije po mjesecima u BiH u GWh
obnovljive energije u krajnjoj potrošnji
Hidroelektrane Termoelektrane energije). Zbog povoljnih podsticaja na
1600 nivou entiteta, broj postrojenja koja koriste
1400 obnovljive izvore energije je u porastu.
1200
BiH se kao potpisnica Ugovora o Energetskoj
1000
zajednici obavezala na smanjenje potrošnje
800
energije od strane krajnjih korisnika za 9% do
600
2018. godine84 (u odnosu na bazno stanje iz
400 2010. godine). Izrađen je i prvi nacionalni
200 akcioni plan za energetsku efikasnost koji još
0 nije usvojen na nivou BiH. Energetska
nov
mart
jul
sept
okt
jan
feb
maj
jun
avg
dec
april
efikasnost u BiH je niska, naročito u

Izvor: NOS – Nezavisni operator sistema u BiH poređenju sa razvijenim privredama85.
Hidroelektrane su u 2014. godini proizvele Sektor zgradarstva ima najveće učešće (60%) u

39% električne energije80. Ipak, najviše krajnjoj potrošnji energije u Bosni i
električne energije se proizvodi iz neobno‐ Hercegovini, kao i najveći procenat emisije
vljivih izvora energije (60%) kao što su plinova staklene bašte86. Povećanje energe‐
termoelektrane na ugalj. One predstavljaju tske efikasnosti u zgradama je jedan od
značajan izvor zagađivanja i emisije stakle‐ najisplatnijih načina smanjenja štetnih emisija,
ničkih gasova. Od 1. januara 2015. godine BiH kao i smanjenja troškova za energiju.
je otvorila tržište električne energije za kupce
Glavni izazovi u sektoru energetike su
iz kategorije domaćinstva. Donesena je Odluka
usvajanje potrebne legislative ili usklađivanje
o odobravanju dugoročnog plana razvoja
postojeće legislative vezane za Treći paket
prenosne mreže za period 2014 – 2023.81, te
energetskih propisa EU na svim nivoima vlasti,
Odluka o odobravanju plana investicija
kao i pravni okvir za sektor gasa. Prvi korak u
Elektroprenosa BiH za 2015. godinu82.
kreiranju reformi u energetskom sektoru je
U skladu sa strateškim ciljem strategije Evropa pregled stanja i analiza resursa u cijeloj državi.
2020 o učešću obnovljivih izvora energije u Poboljšanje koordinacije između entiteta je od
ukupnoj potrošnji od 20% do izražaja dolazi
sve veće korištenje obnovljive energije i u BiH. 83
EU direktiva 2009/28/EZ
84
U skladu sa obavezama prema Energetskoj zajednici,
78
BHAS, Saopštenje, Bruto domaći proizvod 2011‐2012., i Bruto usvajanjem Direktive o energetskim uslugama 2009.
85
domaći proizvod 2013. godina, preliminarni Npr. stopa efikasnosti postojećih jedinica u termoelektranama
79
BHAS, Saopštenje, Vanjska trgovina 2014. godina na ugalj u BiH iznosi oko 30%, a prema Strategiji prilagođavanja
80
DERK, Izvještaj o radu za 2013. Godinu, Proizvodnja električne na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja za BiH cilj je
energije na prenosnoj mreži BiH po vrstama izvora. 40% do 2025. godine.
81 86
„Službeni glasnik BiH“, broj 93/14 MVTEO, Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i
82
„Službeni glasnik BiH“, broj 1/15 niskoemisionog razvoja za BiH, 2013.godina
55
ključnog značaja. Za smanjenje emisije  Uskladiti unutrašnje tržište energije na
ugljendioksida uz rastuće potrebe za ener‐ svim nivoima sa acquisem uključujući
gijom potrebna su nova tehnološka rješenja i zakone na nivou entiteta i države u
modernizacija infrastrukture. skladu sa Trećim energetskim
paketom, kao i obaveze koje BiH ima
Prioriteti: prema zahtjevima iz Ugovora o
 Poticati razvoj energetskog sektora energetskoj zajednici.
56
V.4. Inkluzivni rast
Inkluzivni rast ima za cilj povećanje zapo‐ stopi nezaposlenosti na drugom mjestu u
slenosti svih društvenih grupa, kroz jačanje 2014. godini. Na prvom mjestu je Makedonija
aktivnih i pasivnih mjera na tržištu rada, sa 27,6%, dok je sa stopom nezaposlenosti od
cjeloživotno učenje i građansku kulturu, čime 17,3 posto prošlu godinu završila Republika
se podržava socijalna kohezija, odnosno Hrvatska. Stopa nezaposlenosti u BiH skoro tri
spriječava socijalna isključenost i smanjuje puta je veća od europskog prosjeka. Prema
siromaštvo. Obzirom da se ovdje radi o analizama Eurostata u 2014. godini bez posla
širokom polju djelovanja, akcenat je stavljen je bilo 10,2% stanovništva EU. Zaposlenost
na povećanje zaposlenosti kroz razvoj vještina žena u EU također je relativno veća nego
i obrazovanje kao i promociju uloge socijalne zaposlenost žena u BiH88.
ekonomije u BiH društvu.
Naime, uspoređujući podatke iz Ankete o
V.4.1. Povećati mogućnosti za radnoj snazi o broju nezaposlenih (308.000) i
zapošljavanje nezaposlene registrovane na Zavodima za
U 2014. godini nakon dužeg vremena smo zapošljavanje u BiH (549.522) zaključujemo da
mogli konstatirati određene pozitivne promje‐ 241.522 nezaposlenih osoba su zaposleni u
ne na tržištu rada. Broj zaposlenih osoba u BiH neformalnoj ekonomiji. Neformalna zaposle‐
u 2014. godini konstantno je bio u porastu nost karakteristična je za sektor poljoprivrede
kako na mjesečnom, tako i pri godišnjem gdje je prema podacima Ankete o radnoj snazi
poređenju, dok je broj nezaposlenih osoba od zaposleno 18,9% od zaposlenih i sektor usluga
marta 2014. godine, po prvi put nakon 2009. 51,3% dok je prema administrativnim poda‐
godine, bilježio kontinuirano smanjenje, u cima samo 5% zaposleno u ribolovu, poljopri‐
poređenju sa istim periodom prošle godine. vredi i rudarstvu, a 66% u uslugama. Nefor‐
Međutim, bez jačeg ekonomskog rasta i uz malna zaposlenost također je karakteristična
postojanje strukturne neravnoteže na tržištu za mlade. Samo jedan od osam mladih ljudi
rada koja se manifestira kroz neusklađenost (16‐24 godine) ima posao u poređenju sa
ponude i tražnje za radnom snagom nije jednim od troje ljudi u Europskoj uniji. Zbog
moguće očekivati bilo kakve pozitivne promje‐ ograničenog radnog iskustva, za mlade je
ne. Tržište rada u BiH i dalje se suočava sa teško da pronađu zaposlenje, te su tako
brojnim izazovima. Nedostatak adekvatnih spremni prihvatiti i naći se na „sivom tržištu“
radnih mjesta koja bi apsorbirala ponudu rad‐ sa ciljem dobijanja prilike za početak u životu.
ne snage i dalje je jedan od ključnih problema.
U 2014. godini zabilježen je pad broja nezapo‐
Kretanje zaposlenosti i nezaposlenosti u BiH slenih lica na evidencijama zavoda i službi
pratimo preko administrativnih i anketnih zapošljavanja u BiH. Prosječan broj nezapo‐
podataka. Prema Anketnim podacima u 2014. slenih lica u 2014. godini iznosio je 549.522 i u
godini nezaposlenost je na istom nivou kao i u odnosu na prosjek u 2013. godini smanjio se za
prethodnoj godini 27,5% (stopa nezaposle‐ 2.939 ili 0,5%. Od ukupnog broja osoba koja
nosti žena 31,2%, a stopa nezaposlenosti traže zaposlenje u 2014. godini, 266.377 ili
muškaraca 25,2%). Nezaposlenost mladih i 48,5% su činile žene. U istoj godini, sa evide‐
dalje je zabrinjavajuća (65.3 % u 2014.)87. U ncija zavoda i službi za zapošljavanje BiH uku‐
poređenju sa zemljama u okruženju BiH je po pno je zaposleno 103.577 nezaposlenih osoba.
88
Prema Anketi o radnoj snazi 2014. Stopa nezaposlenosti žena
87
BHAS, Anketa o radnoj snazi 20214. u BiH je 31,2%.U FBiH 32,7%, RS 28,4%
57
Broj zaposlenih u odnosu na 2013. godinu bio poslenosti je i potpora samozapošljavanju kroz
je veći za 12.766 osoba ili 14,1%. pružanje financijske i tehničke potpore neza‐
poslenima. Udio samozaposlenih u ukupno
Prioritetni zadaci zavoda i službi za zaposlenim u BiH se za razliku od prethodne
zapošljavanje u Bosni i Hercegovini u 2014. godine smanjio za 1,6% i iznosi 19,01%.
godini bili su osiguranje odgovarajuće materi‐ Ostalo čine pomažući članovi domaćinstva s
jalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, udjelom od 4% koji je također smanjen u
te provođenje utvrđenih politika zapošljavanja odnosu na prethodnu godinu.
radi povećanja efikasnosti tržišta rada, što
uključuje kreiranje i realizaciju programa i Veliki broj neaktivnih osoba od 1,44 milijuna u
mjera aktivne politike zapošljavanja. 2014. godini uz visoku stopu nezaposlenosti
dodatno negativno utječe na stanje na tržištu
Entitetskim vladama i službama zapošljavanja rada. Najviše zaposlenih je i dalje sa srednjom
u javnom sektoru nedostaju administrativni i stručnom spremom njih 63,7%, najmanje
finansijski kapaciteti za provedbu aktivnih zaposlenih je sa osnovnom školom i manje
mjera tržišta rada. Pasivne mjere tržišta rada (17,35%) , dok je udio zaposlenih sa višom,
koje podrazumjevaju novčana davanja imaju visokom školom, magisterijem i doktoratom
prednost u odnosu na aktivne mjere. neznatno porastao na 19% u 2014. Pobo‐
Postojeća nezaposlenost uglavnom je ljšanje djelovanja tržišta rada kroz razvoj
dugoročna. Blizu 85%89 nezaposlenih u BiH poduzetničke kulture i nastavak reforme
nezaposleno je duže od 12 mjeseci dok ta srednjeg stručnog obrazobanja i obuke su
stopa za EU28 iznosi 44,6%90. Dugoročna ključni izazovi pred BiH koji se odnose na
nezaposlenost je jedan od najznačajnijih poboljšanje vještina na tržištu rada, struko‐
izazova kako ekonomske tako i socijalne vnog obrazovanja i treninga. Urađena je ana‐
politike. Pored ovoga dugoročna nezapo‐ liza primjene nastavnih planova i programa u
slenost je veoma dobar pokazatelj usklađe‐ VET školama te su započete aktivnosti na izra‐
nosti ponude i tražnje na tržištu rada i di standarda zanimanja koji su osnova za revi‐
indirektno mjera uspješnosti formalnog i nefo‐ ziju postojećih nastavnih planova i programa.
rmalnog obrazovanja u državi. Jedna od mjera Sistem strukovnog obrazovanja i obuke (VET)
koja omogućava smanjenje dugoročne neza‐
Grafikon 22: Radno sposobno stanovništvo prema aktivnosti u BiH
Radno sposobno stanovništvo (15+) 2.565.000
Aktivno stanovništvo 1.120.000
Zaposleni 812.000
Nezaposleni 308.000
Neaktivno stanovništvo 1.445.000
0 1.000.000 2.000.000 3.000.000
Izvor: BHAS, Anketa o radnoj snazi,2014.
89
DEP na osnovu podataka BHAS, Anketa o radnoj snazi (2014.)
90
EUROSTAT, Labour Force Statistics, 2014.
58
treba reformirati na način koji će razvijati Anketni podaci o stopama nezaposlenosti
radne vještine primjerene modernim tržištima prema stručnoj spremi također ukazuju na
i osiguravati doživotno učenje kao ključni pozitivnu vezu između nezaposlenosti i razine
oslonac smanjenja nezaposlenosti i obima obrazovanja, kao i u većini tranzicijskih
neaktivne radne snage. BiH nije razvila zemalja. Istu vezu između obrazovanja i
poseban set indikatora za praćenje raznih nezaposlenosti pokazuju i administrativni
aspekata VET‐a, kao što je primjerice uradila podaci. Među nezaposlenim u 2014.godini
EU, koja je definirala set od 15 ključnih 68,3% čine osobe sa srednjom stručnom
indikatora. BiH još uvijek nije usvojila takav spremom. Uslijed male potražnje za radnom
pristup i to je izazov s kojim se u narednom snagom poslodavci su u prilici da zapošljavaju
razoblju treba suočiti statistički sistem i na visoko kvalificirane radnike za radna mjesta
dokazima utemeljena politika. koja ne zahtijevaju visoku razinu stručnosti pa
se time već stečene kompetencije ne
Moderniziran pravni okvir funkcioniranja iskorištavaju dovoljno. S druge strane, postoji
tržišta rada i medijacije na tržištu rada, zaje‐ raskorak između kompetencija koje posjeduje
dno s učinkovitim sustavom aktivnih mjera radna snaga po završetku stručnog
zapošljavanja, predstavlja još jednu osnovu obrazovanja i onih, koje se potražuju na tržištu
poboljšanja situacije na području zapo‐ rada, a i visok udio niže kvalificiranih u
šljavanja. redovima nezaposlenih.
Iskustva europskih zemalja pokazuju da je Također je značajno da se u ekonomijama s
nezamjenjiv put modernom društvu put
niskim i srednjim dohotkom direktne strane
održivog razvitka i stvaranja novih radnih
investicije predstavljaju kao pokretač zapo‐
mjesta kojeg karakterizira:
šljavanja, ali je i činjenica da strane investicije
a) poduzetništvo koje se ogleda u dolaze u zemlje s razvijenijom poduzetničkom
stvaranju što većeg broja MSP‐ova i u kulturom te većim brojem mikro i malih
prestrukturiranju postojećih radi poduzeća, tj. povoljnim poslovnim okruže‐
uključivanja što većeg broja ljudi kako njem. Svojim ulaganjem u tzv. green field
bi mogli aktivno utjecati na svoju investicije, velika poduzeća se dugoročno
sudbinu, i vezuju za te regije te stvaraju stabilna i
b) novi pristup regionalnom i lokalnom korektna dugoročna partnerstva s MSP
razvitku koji se prije svega oslanja na dobavljačima u okruženju.
vlastite snage. Povećanje fleksibilnosti tržišta rada u BiH se
Kao stup ekonomije EU postavljena su mala i prvenstveno odnosi na unapređenje
srednja poduzeća koja čine 67.1% zaposlenosti zakonskog okvira kako bi Bosna i Hercegovina
privatnog sektora, a u nekim gospodarskim mogla iskoristiti svoje strateške prednosti koje
djelatnostima (metaloprerađivački sektor, gra‐ uključuju jeftinu radnu snagu i veliku
đevinarstvo, namještaj) i više od 80%91. obrazovanu mladu populaciju. Međutim,
visoki porezi na rad i zaštita sigurnosti radnog
Razvitak poduzetništva i stvaranje uvjeta za mjesta slabe ove prednosti i povećavaju trošak
brzi rast MSP‐ova predstavlja još jedan temelj rada. Rezultat je, velik postotak nezaposlenih
stvaranju radnih mjesta. mladih ljudi. Potrebno je ukloniti prepreke
koje ograničavaju poslodavce ili značajno
usložnjavaju ili poskupljuju zapošljavanje i
91
Nacrt Strategije razvoja BiH otpuštanje radnika, razmotriti razinu zaštite
59
zaposlenih radnika i koliko uspostavljeni zapošljavanje skoro zanemariv te ga je
sustav zaštite zaposlenih stavlja u nepovoljnu potrebno značajno povećati.
poziciju nezaposlene i onemogućava njihovu
Također je nužno informacijski i statistički
integraciju u tržište rada. Potrebno je
razmotriti i unaprijediti zakonodavni okvir u povezati te institucije. Između ostaloga ovo se
odnosi na uvezivanje s informacijskim
smislu povećanja fleksibilnosti određivanja
sustavom mirovinskih, zdravstvenih fondova
radnog vremena i plaća, te razmotriti koliko
postojeći zakonodavni okvir omogućava itd. Zavodi za zapošljavanje trebaju vesti
upravne prakese da bi poboljšali vraćanje ljudi
fleksibilne forme zapošljavanja radnika. Dalje,
na posao i da bi osigurali da zdravstveno
potrebno je smanjenje doprinosa socijalne
zaštite, posebno za one sa nižim primanjima. osiguranje ne bude vezano za status
nezaposlenog.
Na taj način bi se smanjili troškovi rada,
privukli investitori i dovelo više zaposlenih u Strukturalna nezaposlenost je posljedica
formalni sektor. U isto vrijeme, entiteti moraju neusklađenosti između vještina nezaposlenih i
pojačati inspekcije rada i povećati kazne za vještina koje se traže od strane poslodavaca
kršenje zakona o radu , zaštititi prava radnika na novootvorenim radnim mjestima. U
u skladu sa standardima Međunarodne orga‐ suradnji sa zainteresiranim stranama uraditi
nizacije rada. Analizu vještina koje se traže na tržištu rada te
u skladu sa tim adekvatno planirati razvoj,
Jedan od sektora koji značajno doprinosi viso‐
koj nezaposlenosti i neformalnoj ekonomiji je prekvalifikaciju i dokvalifikaciju ljudskih
resursa.
sektor poljoprivrede, pa je potrebno posvetiti
posebnu pažnju reguliranju statusa individu‐ Mjere povećavanja dostupnosti nezaposlenih
alnih poljoprivrednih proizvođača. do dodatne obuke i prekvalifikacija osigura‐
vaju mogućnost za stalno stjecanje novih
Dosadašnji oblici socio‐ekonomskog dijaloga
vještina kroz rad ili u vrijeme nezaposlenosti.
su se svodili na pregovore o cijeni rada, visini
naknada za prekovremeni rad, te dodatak na Postoje najmanje tri slabe točke koje za
poboljšanje ponude na tržištu rada treba
minuli rad u slučaju promjene posla.
adekvatno adresirati:
Dok socio‐ekonomska vijeća donekle funkci‐
oniraju na entitetskoj razini, takvo vijeće nije  srednje stručne škole (rigidnost škol‐
uspostavljeno na razini zemlje. Bosna i Herce‐ skih programa, nedovoljna profesio‐
govina je obvezna uspostaviti socio‐ekono‐ nalna naobrazba nastavnika, usmje‐
msko vijeće na državnoj razini radi usuglaša‐ renja zasnovana na staroj gospo‐
vanja sa zahtjevima konvencija Međunarodne darskoj strukturi, nepoticanje poduze‐
organizacije rada i ispunjavanja uvjeta u tničkog obrazovanja itd. iziskuju
procesu EU integracija. Uspostava učinkovitog temeljitu reformu ovog sustava);
socio‐ekonomskog vijeća je prvi korak u  obrazovanje odraslih (postojeći kad‐
stvaranju djelotvornog foruma na kojem će se rovi koji se trebaju prekvalificirati radi
rješavati pitanja strukturnih promjena u zaposlenja kao i razviti cjeloživotno
radnopravnim odnosima. učenje koje iziskuje suvremeno gospo‐
darsko i tehnološko okruženje);
Nužno je unaprijediti djelovanje ključnih insti‐  nepostojanje modernih poduzetničkih
tucija tržišta rada. Trenutno je obuhvat neza‐ centara za usavršavanje tehničko‐
poslenih uslugama koje pružaju zavodi za tehnoloških i drugih vještina (koje su
60
nužne za „široke profile kvalifikacija“, civilnih poslova BiH koordinira ovu oblast na
koji su prije svega potrebni u MSP‐ nivou države, obrazovanje je u nadležnosti
ovima). kantona u Federaciji BiH, entiteta Republika
Srpska, te u nadležnosti Brčko Distrikta BiH. U
Prioritet:92 Federaciji BiH svaki od 10 kantona ima svoje
 Efikasna koordinacija u oblasti rada i zakone koji uređuju oblasti predškolskog,
zapošljavanja osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja. U
RS‐u su, također, svi nivoi obrazovanja pravno
V.4.2. Povećati inkluzivnost u regulirani entitetskim zakonodavstvom. Brčko
obrazovanju Distrikt BiH, kao posebna organizaciona
Od svih faktora koji povećavaju rizik od jedinica u BiH, ima svoje zakone koji reguliraju
ekonomske neizvjesnosti, nezaposlenosti, svaki od četiri nivoa obrazovanja. Ovakav
siromaštva i socijalne isključenosti, najznača‐ fragmentiran sistem onemogućava jedno‐
jniji i najuticajniji su nivo i kvalitet obrazo‐ obrazan pristup obrazovnim politikama, poja‐
vanja. Dostupnost obrazovanja i kvalitetno čava razlike u razvoju ljudskih potencijala u
obrazovanje najbolje je sredstvo za obez‐ različitim dijelovima Bosne i Hercegovine, te
bjeđenje ekonomskog razvoja, prevenciju generira niz problema u hijerarhiji nadležnosti,
neravnopravnosti, siromaštva, pa time i odgovornosti i koordinacije.
socijalne isključenosti. Nasuprot tome, rano
Obrazovanje u BiH se uglavnom finansira iz
napuštanje školovanja, nizak nivo pohađanja
javnih sredstava entiteta, kantona, Distrikta
predškolskog obrazovanja, neadekvatan
Brčko i opštinskih budžeta. Praktički, u smislu
pristup obrazovanju, nejednakost/ diskrimina‐
izdvajanja, to znači da postoji 13 odvojenih
cija u obrazovanju, obrazovanje koje nije
budžeta za obrazovanje u BiH: dva entitetska
povezano sa tržištem rada i koje ne prati nove
budžeta, jedan u Brčko Distriktu i deset
reformske trendove, kao i loša postiguća u
kantonalnih budžeta. Procjenjuje se da
obrazovanju imaju za posljedicu loše
Republika Srpska troši oko 4%, a Federacija
obrazovane osobe, nekonkurentne na tržištu
Bosne i Hercegovine 6% BDP‐a na obrazo‐
rada unutar i van zemlje. Prema Izvještaju o
vanje. Budžet Odjela za obrazovanje Brčko
humanom razvoju (2007., UNDP), osobe koje
Distrikta BiH iznosi 11,2% od ukupnog budžeta
imaju završenu samo osnovnu školu, uz
Distrikta. Od ukupnih sredstava budžeta za
postojeće stope prihoda, u najvećem su riziku
obrazovanje, 88 % izdvaja se za bruto plaće i
od pada u siromaštvo, dok osobe s
naknade za osoblje, oko 8% za materijalne
univerzitetskim obrazovanjem imaju dva puta
rashode i 4% za kapitalna ulaganja.
veće šanse za postizanje optimalnog životnog
standarda. Zadnje procjene o procentu uključenosti djece
u predškolski odgoj i obrazovanje date su u
Fragmentiranost obrazovnog sistema u Bosni i
Istraživanju višestrukih pokazatelja (MICS) za
Hercegovini dovela je do toga da postoji 14
Bosnu i Hercegovinu 2011–2012., koje je
nadležnih obrazovnih vlasti koje po raznim
provedeno u okviru četvrtog globalnog ciklusa
osnovama nisu komplementarne. Navedeno
Istraživanja višestrukih pokazatelja (MICS 4).
stanje dovelo je do toga da ne postoji dovoljna
Prema rezultatima Istraživanja, procenat djece
i adekvatna vertikalna i horizontalna koordi‐
koja pohađaju prvi razred osnovne škole, a
nacija obrazovnog sistema. Iako Ministarstvo
koja su tokom prethodne godine pohađala
92
predškolsko obrazovanje u Federaciji BiH
Napomena: Kod određivanja prioriteta iz oblasti zapošljavanja
uzeta je u obzir nadležnost Vijeća ministara BiH. iznosi 18,4%, u Republici Srpskoj 13,3%, za
61
Brčko Distrikt nije naveden podatak zbog U školskoj 2012/2013. godini u BiH ukupno je
malog uzorka. Podatak o procenatu djece koja bilo 243 predškolske ustanove, što je porast u
pohađaju prvi razred osnovne škole, a koja su odnosu na prethodnu godinu kada je bilo 223
tokom prethodne godine pohađala predškolske ustanove tj. za 8,9%, što bilježi
predškolsko obrazovanje za BiH je 16,3%. najveći porast u jednogodišnjem periodu od
Shodno navedenom, može se konstatovati da 2005. godine. Broj djece koja pohađaju
je obuhvat djece predškolskim odgojem i predškolske ustanove se također povećao za
obrazovanjem u godini pred polazak u školu 8,8%, tj. na 18.817 djece. Međutim, povećao
veći u Federaciji BiH u odnosu na ostatak se i broj djece koja nisu primljena zbog
Bosne i Hercegovine. Nadalje, procenat djece popunjenog kapaciteta predškolskih ustanova.
uzrasta od tri do pet godina koja su uključena Dok je u prethodnoj školskoj godini odbijeno
u predškolski odgoj i obrazovanje iznosi 14,4% za upis u vrtić 1753 djece, u školskoj
za Federaciju BiH, 10,3% za Republiku Srpsku, 2012/2013. godini je odbijeno 2403 djece, što
a 13,1% za Bosnu i Hercegovinu. je porast za 37%. Broj javnih vrtića se povećao
na 177 (za ukupno četiri predškolske
Ipak, s obzirom na to da je predškolski odgoj i ustanove), dok se broj privatnih vrtića
obrazovanje u godini pred polazak u školu povećao na 66 od 50 koji su bili u prethodnoj
Okvirnim zakonom o predškolskom odgoju i školskog godini. U prosjeku i u privatnim i u
obrazovanju u Bosni i Hercegovini (u daljem državnim vrtićima na jednu vaspitačicu dođe
tekstu: Okvirni zakon) propisan kao obavezan, 14 djece.93 Trenutno je u pripremi novi
neophodno će biti dodatno povećati obuhvat
dokument strateškog tipa za oblast
djece uzrasta pet do šest godina programima predškolskog odgoja i obrazovanja u BiH u
predškolskog odgoja i obrazovanja. U godini
okviru kojeg će posebna pažnja biti posvećena
pred polazak u školu je ipak ostvaren značajan pristupu, obuhvatu i javno‐privatnom
napredak, te je od početka 2014/2015. godine
partnerstvu kao mogućem načinu rješavanja
postignut 100‐postotni obuhvat djece u
problema kapaciteta predškolskih ustanova.
kantonima Sarajevo, Tuzla, Bosansko‐podri‐
njski, Zeničko‐dobojski Brčko distriktu BiH. U Procijenjena stopa pohađanja škole za djecu
Izvještaju o napretku BiH u 2012. godini, koji je uzrasta od 6 do 14 godina iznosi 97,6% za
izradila Evropska komisija, a kojim se utvrđuje Bosnu i Hercegovinu, pri čemu je 98,9% za
ostvareni napredak u zadovoljavanju preuzetih Republiku Srpsku, a 97,2% za Federaciju Bosne
obaveza u procesu Evropskih integracija, i Hercegovine (96,9% djevojčica, a 97,4%
navodi se da u BiH postoji blago povećanje dječaka)94. Posmatranjem trendova upisa u
broja djece uključene u predškolski odgoj i prvi razred osnovnih škola u Federaciji Bosne i
obrazovanje, ali da nije ostvaren napredak u Hercegovine za period školska 2008/09 –
protekloj godini kada je u pitanju harmo‐ 2012/13. godina, za koje su dostupni zvanični
niziranje kantonalnih zakona o predškolskom statistički podaci, može se ustanoviti da se
odgoju i obrazovanju sa Okvirnim zakonom. broj upisanih učenika u školskoj 2012/13.
Ova ocjena se odnosi na tri kantona smanjio za 2.017 učenika u odnosu na školsku
(Srednjobosanski, Hercegovačko‐neretvanski i 2008/09. godinu, što izraženo u procentima
Zapadnohercegovački) koja još uvijek nisu iznosi 8,76%. Ukoliko, pak, posmatramo
donijela zakone o predškolskom odgoju i trendove smanjenja ili povećanja ukupnog
obrazovanju, koji su usklađeni sa Okvirnim broja učenika osnovnih škola, ustanovit ćemo
zakonom.
93
BHAS, Obrazovanje 2013.
94
Hercegovinu 2011–2012.
62
da je u proteklom petogodišnjem periodu obrazovanje. Stopa upisa u srednje škole u BiH
došlo i do smanjenja ukupnog broja učenika u iznosi 76,2%97. Oko 54% učenika srednju školu
osnovnim školama u Bosni i Hercegovini. završi u redovnom roku, dok svega 24%
Dakle, u školskoj 2012/13. godini ukupan broj srednjoškolaca jedne generacije nastavlja ško‐
učenika osnovnih škola bio je za 39.513 lovanje na višim/visokim školama. Napuštanje
učenika manji u odnosu na školsku 2008/09. srednjeg obrazovanja (32,2%) u najvećem
godinu, što izraženo u procentima predstavlja broju slučajeva povezano je sa maloljetničkom
smanjenje za 16,53%.95 delikvencijom (52,0%), pripadnosti romskoj
populaciji (48,3%), te siromaštvom i materija‐
Samo 83,2% djece uzrasta od šest godina u
lnim stanjem porodice (37,9%)98.
Bosni i Hercegovini pohađa prvi razred
osnovne škole, pri čemu je podatak za
Grafikon 23: Rano napuštanje
Federaciju BiH još nepovoljniji i iznosi 79,7% u
obrazovanja
odnosu na 92,9% u Republici Srpskoj. Ovo se
25
može dovesti u vezu s činjenicom da određeni 20
procenat roditelja u BiH još uvijek ne upisuje 15 2010
10
djecu u prvi razred osnovne škole sa šest 5 2011
godina. 0
2012
Bugarska
Mađarska
Slovačka
EU 28
Rumunija
Makedonija
BiH
Hrvatska
U većinu škola u zemlji uveden je zajednički 2013
devetogodišnji plan i program, a broj tzv.
“podijeljenih škola” (fenomen poznat kao
“dvije škole pod jednim krovom”) smanjen je s Izvor: Izvještaj o napretku, Europska komisija
83 na 19. Ipak, u isto vrijeme povećan je broj
jednonacionalnih škola, čime se otežava dugo‐ Razlozi za napuštanje obrazovanja u osno‐
ročna integracija. Ponekad dolazi do diskri‐ vnoj/srednjoj školi su mnogostruki. Ekono‐
minacije djece koja su pripadnici nacionalnih mska situacija u kojoj se nalazi država BiH
manjina.96 veoma je loša, što se odražava i na neka
domaćinstva, tako da određeni broj porodica
BiH glede cjeloživotnog učenja je lošije ima lošu ekonomsku situaciju i, usljed toga,
pozicionirana nego E27. U 2010. godini u BiH roditelji nisu u mogućnosti finansirati obra‐
udio odraslih (25‐64) koji učestvuju u nekom zovanje svog djeteta. Tadođer, određen broj
obliku obrazovanja i obuke iznosi 2,1%. Tokom djece u BiH ima otežan pristup školama jer
perioda 2006‐2010. BiH je promijenila poziciju žive u ruralnim i udaljenim krajevima,
sa 84 na 104 indeksna poena. Ipak, u EU 27 izolovanim područjima koja često nemaju
ovaj udio je veći za čak 4,5 puta, tj. u EU27 ima prilazne puteve, kojima bi se mogla kretati
9,1% odraslih (25‐64) koji učestvuju u nekom motorizirana vozila. Ova djeca moraju pješačiti
obliku obrazovanja, a interesantno je da se i po desetak kilometara do škole, kroz
ovaj udio u period 2006‐2010. smanjuje (9,7% nepristupačne, a ponekad i opasne terene.
2006. godine). Nedovoljno razvijena svijest i nedovoljna
Što se tiče ranog napuštanja školovanja, u BiH informiranost roditelja o potrebi obrazovanja
2010. godine 14,5% osoba od 18‐24 godine djece je, također, jedan od faktora koji utiču
ima najviše dva razreda srednje škole, istovre‐
meno u EU28 14,1% osoba rano napuštaju 97
Hercegovinu 2011–2012.
95 98
BHAS, Obrazovanje 2013 i DEP kalkulacije. Istraživanje o nepohađanju i napuštanju obrazovanja u
96
Istraživanje o nepohađanju i napuštanju obrazovanja u osnovnim i srednjim školama u BiH. (MDG F YERP/UNICEF).
osnovnim i srednjim školama u BiH. (MDG F YERP/UNICEF). 2011.
63
na to da se djeca ne upisuju u osnovne škole. jeste to što nemaju mogućnost školovanja
Ovo je posebno prisutno kod roditelja s niskim maternjem jeziku, a njihova djeca, do polaska
nivoom obrazovanja, kao i kod roditelja koji u školu, vrlo slabo znaju jezike ostala tri
imaju problema u intelektualnom razvoju. konstitutivna naroda, tako da prilikom polaska
u školu tek počinju da ih savladavaju, što utiče
Djeca s posebnim potrebama, tačnije, djeca na njihov uspjeh u učenju. Uvriježeno
koja imaju poteškoća u razvoju ili boluju od mišljenje je, jer zvanični podaci o tome ne
hroničnih bolesti, i zbog toga su osuđena na postoje, da veliki broj romske djece napuštaju
boravak u bolnici ili kod kuće, predstavljaju osnovnu školu. Procjenjuje se da je visok
grupe djece koja ponekad ili ne upisuju ili procenat od 46% romske djece koja napuštaju
napuštaju osnovno obrazovanje. Školu osnovnu školu, dok manje od 15% romske
ponekad ne pohađaju ni djeca povratnici. Kod djece u Bosni i Hercegovini je bilo uključeno u
ove djece dovodi se u pitanje pristup srednjoškolsko obrazovanje.99
obrazovanju, odnosno jezik na kojem se
obrazuju, a koji nije njihov maternji. U još Prioriteti:
jednu ugroženu skupinu djece spadaju i djeca
koja su navršila 15 godina, a nisu pohađala  Povećati obuhvat stanovništva
obrazovanjem, posebno za ranjive
osnovnu školu, jer se oni, prema zakonu,
grupe
školuju po principu školovanja odraslih.To  Uskladiti sistem obrazovanja sa
podrazumijeva vanredno polaganje razreda. potrebama tržišta rada, te potrebama
Djeca iz porodica u stanju socijalne potrebe, ekonomskog i socijalnog razvoja
također, u velikom procentu napuštaju  Nastaviti proces integrisanja BiH u EU
srednjoškolsko obrazovanje. Porodice u obrazovni prostor
 Poboljšati pristup predškolskom
kojima su roditelji nezaposleni, ili samo jedan
odgoju i obrazovanju
roditelj radi, imaju niska primanja i ne mogu  Smanjiti rano napuštanje obrazovanja
obezbijediti sredstva za daljnje školovanje, a
samim tim nisu u mogućnosti djeci omogućiti V.4.3. Smanjiti siromaštvo i socijalnu
nastavak školovanja. isključenost
Jednaka prava za sve i priznavanje
Romska populacija je u BiH posebno ugrožena. dostojanstva svim pojedincima bez obzira na
Osnovnu školu romska djeca ne upisuju, njihove mogućnosti da ispune vlastite potrebe
između ostalog, zato što za državu ne postoje, predstavlja pristup tumačenju pojma socijalne
budući da nemaju rodni list, odnosno nemaju kohezije koji koristi Vijeća Europe. Čitav niz
nikakav identifikacioni dokument. Do ovoga građanskih, političkih, socijalnih i ekonomskih
dolazi često zato što njihovi roditelji nisu imali prava zaštićen je sa dva instrumenta Vijeća
potrebu prijavljivati ih, jer i oni sami nisu Europe: Europskom konvencijom o ljudskim
prijavljeni ili nisu upućeni kako se vrši pravima i Europskom socijalnom poveljom kao
registracija djeteta. Romi se često sele, i tijelima čija je zadaća da osiguraju poštivanje
mijenjaju mjesto boravka i, samim tim, ne tih prava. Principi ravnopravnosti i nediskri‐
osjećaju potrebu da ih bilo kakvi dokumenti minacije su sastavni dijelovi svih deklaracija o
vežu za određeno područje. Velika ljudskim pravima. Ne‐diskriminacija je ljudsko
nepismenost među ovom populacijom dovodi pravo samo po sebi, ali i najbitniji element svih
do toga da oni i nisu svjesni koliki značaj za ostalih ljudskih prava. Princip zabrane diskri‐
razvoj djeteta ima obrazovanje. Treći razlog
zbog kojeg je u ovoj populaciji visok procenat 99
Istraživanje o nepohađanju i napuštanju obrazovanja u
onih koji nemaju završenu niti osnovnu školu, osnovnim i srednjim školama u BiH. (MDG F YERP/UNICEF).
64
minacije je ključni princip Anexa VII se tijekom srednjoročnog perioda želi riješiti
Dejtonskog mirovnig sporazuma i iako je BiH problem nagomilanih prava radnika. Sistemi
pristupila brojnim međunarodnim instrume‐ osiguranja moraju se postaviti na sigurne
ntima koji nude obaveze za uspostavu financijske osnove putem zamrzavanja troš‐
mehanizma za zaštitu od diskriminacije, još kova za privilegiranje penzije i smanjenjem
uvijek ima mnogo za uraditi na unaprijeđenju opcija prijevremenog penzionisanja za rizična
ove oblasti. Praćenje i provođenje među‐ zanimanja, uvođenjem razumnih penala za
narodnih konvencija iz oblasti ljudskih prava, prijevremeno penzionisanje i bonusa za kasniji
promocija i zaštita ljudskih prava i osnovnih odlazak u penziju kako bi se produžila dob za
sloboda, staranje o ravnopravnosti spolova, efektivno penzionisanje.
kao i staranje o pravima i pitanjima raseljenih
osoba i izbjeglica i osiguranje uvjeta za održiv Jačanje sistema socijalne zaštite kako bi se
povratak te kreiranje politike BiH prema poboljšala procjena potreba, utvrđivanje pri‐
iseljeništvu su izazovi za naredni period. oriteta i preciznije ciljanje korisnika i dalje je
jedan od prioriteta za BiH. Rješavanje ovog
Nedavna kriza stavila je pred sistem socijalne prioriteta će osigurati da sistem socijalne
zaštite BiH izazov u vidu suočavanja sa sve zaštite obuhvati najsiromašnije i socijalno
većim udjelom socijalno isključenih kategorija i isključene i poboljša njihov pristup socijalnoj
smanjenjem javnih sredstava. Povezanost pomoći kao i omogućiti da raspodjela i
zdravlja, obrazovanja, zaposlenja i životnog potrošnja budu pravednije i fiskalno održive.
standarda je očigledna i poboljšanje sistema Revizija radi verifikacije prihvatljivosti
socijalne zaštite je ključna determinanta postojećih korisnika socijalne pomoći mora se
unaprjeđenja životnog standarda ranjivih ubrzati uz podršku Vada entiteta.
grupa. Odgovornost za legislativu, planiranje i
provedbu politika socijalne zaštite leži na Svjetska ekonomska kriza i spor oporavak
entitetima (RS), kantonima u FBiH i na nivou anulirali su dio ranije ostvarenog napretka BiH
Brčko distrikta. BiH izdvaja oko 24% BDP‐a na na smanjenju siromaštva. Podaci Ankete o
razne programe socijalne zaštite , uključujući potrošnji domaćinstava iz prethodnih godina
programe socijalnog osiguranja i socijalne pokazali da je siromaštvo poraslo. (Apsolutno
pomoći, ali bez naknada za nezaposlenost.100 siromaštvo u BiH poraslo je za oko 5
Najveći udio ukupnih troškova ide na procentnih poena sa 18,6% u 2007. na 23,4% u
programe zasnovane na doprinosima tj. 2011). U prilog tome idu i drugi svježiji
zdravstvenu zaštitu (10,2%) i penzije(10,1%). pokazatelji. Na primjer, stope zaposlenosti u
Na programe socijalne pomoći odlazi 3,9% 2013. 31,6% i 31,7% u 2014. godini, još uvijek
BDP‐a, što ih u poređenju sa EU i drugim su ispod prosjeka iz 2008. godine (prije krize)
zemljama zapadnog Balkana čini najskupljima. od 33,2%, dok je stopa nezaposlenosti 27,5%
Sistemi socijalne zaštite ne smiju remetiti (2013.g i 2014.g), u odnosu na 23,4% u 2008.
podstreke u ekonomiji i moraju biti fiskalno godini.101 U poslijeratnom periodu procjenjuje
održivi. Da bi se to postiglo Vlade moraju se da je BiH napustilo više od 100.000102 ljudi,
poboljšati ciljanje socijalne pomoći putem uglavnom mlađe dobi. Time je, uz pogoršanje
paketa mjera kojima će učiniti politike opće demografske situacije, ozbiljno narušena
socijalne zaštite efikasnijim, efektivnijim i socijalna kohezija i stabilnost.
pravičnijim. Penzioni sistemi bi također trebali
da su na stabilnim financijskim osnovama, ako
101
Podaci Agencije za statistiku BiH
100 102
Svjetska Banka, Pregled javnih rashoda i institucija (2012.) Podaci Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
65
Proces emigracije je jedan od najhitnijih siromašnih domaćinstava u BiH su u prosjeku
postratnih društveno‐ekonomskih izazova s 25,2% ispod praga siromaštva. Raspodjela
kojim se suočava Bosna i Hercegovina. Veliki ekvivalentnih izdataka za potrošnju bila je
dio ekonomski najaktivnijeg stanovništva prilično nejednaka jer su 20% najbogatijih
nalazi se u emigraciji. Prosjek starosti emi‐ domaćinstava u prosjeku 4,9 puta više trošila
granata iz BiH u SAD iznosi oko 30 godina, u u odnosu na 20% najsiromašnijih. Nejednakost
Evropi 41,5 godinu, a u zemljama bivše je veća u FBiH u odnosu na druge dijelove
Jugoslavije oko 38 godina. Ne postoje precizni države (5,2 u odnosu na 4,4). U 2011. godini
podaci o odlivu pameti iz zemlje. Kao primjer prosječna mjesečna potrošnja bila je 20% veća
mogu poslužiti podaci Svjetske banke iz 2000. u urbanim nego u ruralnim područjima.
godine prema kojima je procenat visoko‐
Siromaštvo u BiH se mjeri od 2001 godine,
obrazovanih osoba koje su emigrirale iz BiH
iznosio 23,9%, što BiH stavlja na 2. mjesto u materijalna uskraćenost od 2011, a
domaćinstva sa niskim intenzitetom rada još
regiji Europe i Centralne Azije, a procenat
se ne prate. Ova tri indikatora u EU su osnova
ljekara koji su kao obučen kadar napustili
zemlju je iznosio 12,7%. za izračunavanje siromaštva i socijalne
isključenosti, a zajedno čine jedan indikator
Siromaštvo se najčešće mjeri indikatorima koji tzv. AROPE (at‐risk‐of‐poverty and exlusion –
su vezani za prihode dok se višedime‐ rizik od siromaštva i isključenosti). Svjetska
nzionalnost siromaštva posmatra kroz dugo‐ banka je 2009. godine dala procjenu za AROPE
trajni ili stalni nedostatak resursa, sposo‐ za BiH, procjenjujući da je 2,7 miliona
bnosti, mogućnosti izbora i sigurnosnih uvjeta stanovnika (59%) siromašno i/ili socijalno
koji su potrebni za uživanje primjerenog isključeno. Poredeći sa EU najveći AROPE
životnog standarda i realizaciju ekonomskih, imala je Bugarska (41%).103
političkih, kulturnih i socijalnih prava.
Siromaštvo je usko povezano sa socijalnom
Siromaštvo je široko rasprostranjeno i obuh‐ isključenosti. Prema Izvještaju o humanom
vaća prilično heterogenu strukturu stanov‐ razvoju (UNDP, 2013.) BiH zauzima 81. poziciju
ništva. Djeca, raseljene osobe, povratnici, od 186 zemalja, sa Indeksom humanog
osobe sa invaliditetom, nezaposleni, penzio‐ razvoja104 od 0,735 i Indeksom multidime‐
neri, kao i osobe bez kvalifikacija posebno su nzionalnog siromaštva (MPI)105 0,003%. Prema
izložene tom riziku. ovom Izvještaju u BiH 0,8% stanovništva je
pogođeno višestrukom lišenošću. U odnosu na
Prema posljednjim podacima Agencije za stati‐
stiku BiH zasnovanim na Anketi o potrošnji 103
EUROSTAT
104
domaćinstava koja je provedena u 2011. Indeks humanog razvoja uključuje tri temeljne dimenzije
humanog razvoja, koje se odnose na mogućnosti koje ljudi
godini, 17,9% stanovništva živjelo je u očekuju da će postići. To su sljedeće dimenzije: ‐ očekivani
životni vijek je postignut sposobnošću da se živi dug i zdrav
relativnom siromaštvu (prag relativnog siro‐
život, ‐ postignuto obrazovanje se ostvaruje kroz sposobnost
maštva je iznosio 416,40 KM mjesečno po sticanja znanja, ‐ postignuti životni standard se ostvaruje kroz
sposobnost da se obezbijedi pristojan prihod za život.
ekvivalentnoj odrasloj osobi). Siromašno je 105
MPI identificira višestruku lišenost domaćinstava u sve tri
bilo svako šesto domaćinstvo u državi i bilo je dimenzije humanog razvoja – na polju obrazovanja, zdravlja i
životnog standarda. MPI odražava i pojavu siromaštva i udio
izraženije u Republici Srpskoj gdje je skoro stanovništva koje živi ispod linije siromaštva (engl. headcount
svaki peti stanovnik bio siromašan, a najmanje ratio ‐H) – tj. udio stanovništva koje je multidimenzionalno
siromašno – i prosječni intenzitet (A) njihovog siromaštva –
izraženo u Brčko distriktu BiH gdje je skoro prosječni omjer pokazatelja u kojima su siromašni ljudi u stanju
lišenosti. MPI se izračunava množenjem pojave siromaštva
svaki sedmi stanovnik bio u relativnom prosječnim intenzitetom kod svih siromašnih (H*A). Osoba se
siromaštvu. Prosječni izdaci za potrošnju identificira kao siromašna ako je lišena barem u jednoj trećini
ponderiranih pokazatelja.
66
države članice EU (Slovenija, Slovačka, Buga‐ Žene
rska, Rumunija, Češka Republika, Mađarska,
Poljska) BiH je ispod razvoja u tim zemljama Svega 37% žena je bilo zaposleno u 2014.
po svim pokazateljima. Prema ekonomskim godini. Svega 33% žena bilo aktivno u 2014.
pokazateljima i pokazateljima obrazovanja, te godini, što i dalje ostaje najniži stepen
zemlje su znatno iznad razvoja BiH. Gubici u zastupljenosti žena na tržištu rada u
razvoju zbog nejednake raspodjele u tim Jugoistočnoj Evropi. Neaktivnost je naročito
zemljama su znatno niži od onih zabilježenih u izražena među ženskom populacijom iz
BiH, sa izuzetkom Rumunije. siromašnih kućanstava. Materijalnom situa‐
cijom najugroženija skupina žena su samo‐
Najranjivije grupe čine: osobe sa invalidi‐ hrane majke ili žene koje su hranitelji kuća‐
tetom, Romi, povratnici i interno raseljene nstva. Na lošiji položaj žena bitno utječe i
osobe, obitelji sa dvoje i više djece, starije disparitet u razini obrazovanja između žena i
osobe, nezaposleni i niskokvalificirani, žene, muškaraca. 69,3% neaktivne populacije čine
mladi kao i djeca. Nejednakost između osoba žene koje imaju samo osnovnu školu ili niže.
sa invaliditetom, djece kao iznačajne urbane i Stoga se smatra da je poboljšanje mogućnosti
ruralne i rodne razlike su stvarne. Problem za veće obrazovanje, zapošljavanje i samo‐
dodatno pogoršava neefikasan, neujednačen i zapošljavanje žena najbolji put za smanjenje
fragmentiran sistem socijalne zaštite koja ne njihovog siromaštva i sprječavanja socijalne
služi siromašnima i onima koji su u potrebi. isključenosti. Također, ekonomsko osnaživanje
žena smatra se preduslovom za smanjenje
Izazovi u pogledu ranjivih ciljnih skupina nasilja nad ženama i u porodici. I pored
uloženih napora i postojanja sveobuhvatnog
Djeca
zakonskog okvira koji je na snazi, prvo
Istraživanje o rasprostranjenosti i karakte‐
Posebna pažnja treba biti posvećena ranjivosti
ristikama nasilja nad ženama u BiH, provedeno
djece koja odrastaju u siromaštvom pogo‐
u 2013. godini, pokazalo je da je skoro polo‐
đenim domaćinstvima i pripadaju socijalno
vina žena iz uzorka (47,2%), doživjelo je bar
ugroženim grupama. Kada se siromaštvo
neki oblik nasilja nakon navršenih 15 godina.
procjenjuje na temelju prihoda, stambenih
uvjeta, i lišenosti zdravstvene njege i Formalno gledajući prava žena u BiH su
obrazovanja više od polovine djece koja žive u značajno reafirmirana. Uz Ustavom zagaran‐
BiH je izloženo višestrukim dimenzijama tiranu ravnopravnost spolova, Zakon o ravno‐
siromaštva (u slučaju Romske djece, gotovo pravnosti spolova u BiH je usvojen još 2003.
80%). Prema podacima APD 2011. Najsiro‐ godine. Nakon usvajanja Zakona uspostavljeni
mašnije obitelji su one koje imaju dvoje i više su institucionalni mehanizmi za pitanja
djece (19,7%). Siromašna domaćinstva imaju ravnopravnosti spolova na svim razinama
dvoje ili više djece od prosječnog domaćinstva. vlasti BiH. Usvojen je Gender akcioni plan BiH
Anketa također pokazuje da su djeca koja žive 2013‐2017 koji definira strategiju i programske
u domaćinstvima koja vode žene (23%) daleko ciljeve kako bi se ostvarila jednakost između
više izložena riziku od siromaštva i deprivacija žena i muškaraca u BiH, uporedo s zajedničkim
u odnosu na djecu koja žive u domaćinstvima strateškim ciljevima iz svih oblasti.
koja vode muškarci (18%). Najvažniji razlog za
ovu razliku je nejednakost u visini prihoda
među spolovima.
67
Mladi stvoriti osnovu za planiranje i provedbu mjera
usmjerenih stimuliranju povećanja stope
Populacija mladih u BiH suočena je s izazovima fertiliteta te osigurati pristup sredstvima za
ekonomske, institucionalne i socijalne prirode. stambeno zbrinjavanje mladih obitelji.
Troje od četvero mladih ljudi je nezaposleno.
Najveći problem mladih ljudi je nezaposlenost Starije osobe
i poteškoće sa kojima se suočavaju u
pronalasku zaposlenja. Većina njih nisu u Starije osobe (65+) čine oko 17% populacije
braku, nemaju djecu i nisu riješili svoje BiH, i njihov udio se konstantno povećava
stambeno pitanje. Sve više tehnološko tržište (npr. 13,7% 2005.g). Starije osobe se nalaze u
rada traži vještine koje mnogi mladi ne stanju teške socijalne isključenosti prije svega
posjeduju. Mladi (15–24) čine oko 16% zbog postojećeg mirovinskog sustava u BiH.
populacije u BiH. Stopa aktivnosti ove Mirovinski sustav je u mjerodavnosti entiteta
populacije u 2014. godini bila je 29,3%, stopa (pri čemu umirovljenici BD‐a imaju opciju
zaposlenosti 10,9%, a stopa nezaposlenosti opredjeljenja za jedan od dva mirovinska
zabrinjavajućih 62,7%106 dok je prosjek fonda). Međutim, i dalje postoje kritični
nezaposlenosti mladih u EU28 bio oko 23,5%. problemi koje je potrebno adekvatno
adresirati. Postojeći sustav je opterećen
Učešće mladih u obrazovanju značajno se ključnim problemima koji se odnose na
smanjuje nakon 18 godina starosti, dok se nedovoljan broj aktivnih osiguranika u odnosu
tranzicija k tržištu rada događa oko starosne na broj korisnika mirovina što narušava kon‐
dobi 20. U dobi od 25 godina samo manji dio cept međugeneracijske solidarnosti sustava
mladih je u obrazovanju bez značajnih razlika mirovinskog i invalidskog osiguranja.
među spolovima. Uglavnom su muškarci u
većem riziku napuštanja obrazovanja bez Iako se na mirovine prosječno izdvaja 10,3%
stjecanja kvalifikacija. Istraživanja su pokazala BDP‐a i kao takvo predstavlja jedno od najviših
da mladi koji napuste obrazovanje trebaju izdvajanja u poređenju sa zemljama EU i regije
mnogo više vremena (otprilike 16 mjeseci) da Zapadnog Balkana, oko 60% ljudi preko 65
se integriraju na tržište rada, nego njihove godina nisu obuhvaćeni redovitim primanjima
kolege sa stečenim kvalifikacijama (7 mjeseci). na osnovu starosne mirovine (ruralno stano‐
Uglavnom su od nezaposlenosti najviše vništvo, poljoprivrednici). Ovako nizak nivo
pogođene osobe s nižim stupnjem obrazo‐ pokrivenosti mirovinskim sistemom predsta‐
vanja poput SSS i KV radnika. vlja ozbiljan socijalni problem za BiH i čini ovu
skupinu izloženu rizicima siromaštva i socijalne
U cilju poboljšanja položaja mladih, potrebno isključenosti.Drugi veliki problem je taj što su i
je usmjeriti aktivnosti prema programima mirovine većeg broja korisnika toliko male da
profesionalne orijentacije i usluga savjeto‐ su nedovoljne da pokriju osnovne životne
vanja mladih tijekom školovanja, jačanja troškove. Nedostatak populacione politike kao
poduzetničkog duha mladih kroz prilagodbu i strategije o demografskom starenju i starijim
nastavnih planova, omogućavanja pristupa osobama ograničava početak primjene
mladima sportskim i rekreativnim aktivno‐ pristupa za rješavanje svih pitanja i aspekata
stima, zadovoljavanja kulturnih potreba i jača‐ koji su ključni za blagostanje starijeg stano‐
nja preventivne zdravstvene zaštite mladih. vništva.
Izradom populacione politike potrebno je
106
BHAS,Anketa o radnoj snazi,2014.
68
Osobe sa invaliditetom invaliditetom da uživaju u svojim temeljnim
pravima.
Ukupan broj osoba sa invaliditetom u BiH je
teško procijeniti zbog nekonsolidirane baze Romi
podataka.107 Procjenjuje se da čak 10% stano‐
vnika BiH ima fizičke, senzorne, razvojne, Prema popisu stanovništva iz 1991. Godine
mentalne ili emotivne oblike invalidnosti, a Romi su najbrojnija manjina u BiH od ukupno
30% ukupnog stanovništva je posredno ili 17 nacionalnih manjina111. Ministarstvo za
neposredno pogođeno posljedicama invalid‐ ljudska prava i izbjeglice (MLJPI) započelo je sa
nosti što već samo po sebi dovodi do rizika od registracijom Roma još 2009. godine. Na
socijalne isključenosti. Pri tome većina ovih temelju podataka dobivenih Anketama
osoba je i dalje izložena izolaciji i nekom vidu procjenjuje se da postoji najmanje 25.000 do
diskriminacije.108 Također, nije poznat podatak 30.000 Roma sa prebivalištem u BiH i
o stopi zaposlenosti osoba sa invaliditetom. procjenjuje se da oko 39% Roma nije
Zaposlenost i nezaposlenost osoba sa invali‐ učestvovalo u registraciji. Romska udruženja
ditetom se ne prati u evidencijama zaposle‐ procjenjuju da je broj Roma u BiH između
nosti niti nezaposlenosti. Lica sa invaliditetom, 80.000 i 100.000.U skladu sa demografskim
kako to potvrđuju iskustva mnogih zemalja, kretanjima, podaci MLJPI pokazuju da je oko
dodatno su pogođena siromaštvom i socija‐ 42% romske populacije u BiH mlađe od 19
lnom isključenošću, što je također slučaj i u godina . Romska populacija se tradicionalno
BiH.109 U praksi se primjenjuje neujednačena susreće sa socijalnom isključenošću. S jedne
procjena stupnja invalidnosti po različitim strane ovo je uzrokovano spriječavanjem
kategorijama za ratne vojne invalide (RVI), njihovog uključivanja koje za osnovu ima rasnu
civilne žrtve rata i civilne invalide što čini da su diskriminaciju, a s druge strane, objektivnim
osobe sa invaliditetom podijeljene u nekoliko posljedicama prethodnoga, samo‐nametnu‐
skupina koje se razlikuju po definiciji, stupnju tom izolacijom Roma u okvirima vlastitih,
invaliditeta i obujmu prava. Invalidi rada, žene romskih zajednica. Stvarne dimenzije socijalne
i djeca s invaliditetom imaju podređen položaj isključenosti Roma mogu se vidjeti iz nekoliko
u odnosu na ostale kategorije invalida. ilustrativnih podataka. Istraživanje višestrukih
pokazatelja MICS (2012.g) potvrđuje da je
Siromaštvo i nezaposlenost najviše pogađaju gotovo prema svim pokazateljima položaj
osobe s invaliditetom. U BiH110 invalidnost Roma znatno lošiji u odnosu na opću popula‐
povećava rizik od ulaska u siromaštvo za 18%. ciju. Stopa upisa Romske djece u osnovno
Gotovo dvije trećine od ukupnog broja obrazovanje je 69%, Stopa pismenosti među
odraslih osoba s invaliditetom žive blizu ili Romkinjama (15‐24) je 68,9% u odnosu na
ispod praga siromaštva. Značajne društvene, 99,3% kod žena iste dobi u općoj poulaciji.
obrazovne, ekonomske, fizičke i komunika‐ Prosječan broj godina školovanja kod Roma u
cijske barijere spriječavaju većinu osoba s dobi od 16 do 24 bio je 5,3 dok je kod opće
populacije 11,1 godina. Kad se radi o obrazo‐
107
Zavodi za statistiku vode evidencije o djeci i odraslima sa vanju nakon srednje škole 10% osoba iz opće
invaliditetom (razvrstani prema vrsti invalidnosti i spolu).
108
IBHI, POI ‐ Istraživanja stanja u oblasti invaliditeta u BiH,
populacije u odnosu na 0% Roma .
2008.
109
World Bank: Disability and poverty: Results based on Living Nizom zakonodavnih inicijativa pokušala se
Standard measurement survey in BiH, S. Tsirunyan.
riješiti teška i neprihvatljiva situacija u kojoj se
Presentation at the World bank/Lotos conference „Disability
and poverty in BiH“, Sarajevo, 28 November, 2005
110 111
Svjetska banka i I.C.Lotos, Invalidnost i siromaštvo u BiH Službeni glasnik BiH, godina VII br. 12, Zakon o zaštiti prava
(Podaci na temelju LSMS). 2006. pripadnika nacionalnih manjina. 2003.
69
nalazi romska manjina u BiH. Donošenjem omogućit će se veća socijalna uključenost i
Zakona o zaštiti nacionalnih manjina i smanjivanje siromaštva.
Strategije BiH za rješavanje problema Roma
BiH je ispunila preduvjete za uključivanje u Izbjeglice i raseljene osobe
inicijativu Dekade uključivanja Roma 2005.‐
Povratak i dalje ostaje jedan od glavnih
2015. i obvezala se da će rješavati probleme sa
izazova ove zemlje nakon devetnaest godina
kojima se suočava ova populacija.
od završetka rata sa oko 84.500 interno
Osiguranjem pristupa obrazovanju i zdrav‐ raseljenih osoba i oko 47.000 manjinskih
stvenim uslugama te stambenom zbrinjavanju povrataka do sredine 2014. godine.
Tabela 9: Stanje izbjeglih i raseljenih osoba u BiH, juli 2014. godine
Osobe sa prebivalištem u BiH Broj osoba
Izbjeglice 6.907
Tražioci azila 15
Povratnici 142
Interno raseljene osobe 84.500
Povratnici‐interno raseljene 0
osobe
Osobe bez državljanstva 792
Ostali slučajevi 52437
UKUPNO: 144.793
Osobe porijeklom iz BiH Broj osoba
Izbjeglice 22.369
Tražioci azila 4.509
Povratnici 142
Interno raseljene osobe 84.500
Povratnici‐interno raseljene 0
osobe
Ostali slučajevi 52.437
UKUPNO: 163.009
Izvor: UNHCR, Statistical snapshot, Juli‐2014
Preduvjet za realiziranje povratka je obnova i Osnovni elementi održivosti povratka ujedno
rekonstrukcija uništenih i oštećenih stambenih predstavljaju i izazove za isti. Njih čine:
jedinica povratnika, tehničke (elektrifikacija,
 Osiguranje pristupa adekvatnoj
vodovod, kanalizacija, putna komunikacija) i
zdravstvenoj zaštiti.
socijalne infrastrukture (medicinske ustanove,
škole). Osiguranje krova nad glavom i prateće  Jednak pristup zadovoljavanju
infrastrukture nije dovoljno i za održivost obrazovnih potreba.
realiziranog povratka i potpunu reintegraciju
povratnika. Dok je neposredno poslije rata Prema Zakonu o izbjeglicama i raseljenim
osiguranje krova nad glavom i prateće osobama djeca povratnika imaju pravo na
infrastrukture bilo sinonim za povratak, danas, obrazovanje. Zbog teških uvjeta velik broj
20 godina poslije rata, održivost povratka je u djece povratnika završava školovanje samo sa
gotovo istom rangu s potrebom osiguranja osnovnom školom a posebno u ruralnim dije‐
krova nad glavom. lovima gdje je znatan broj djece i dalje u
70
obvezi dugog pješačenja do škole. Postojenje rezultata za najugroženije. Za BiH, koja je
podijeljenosti u društu utječe na odabir škole i suočena sa negativnim efektima kontinuirane
stvara dodatne prepreke povratničkoj i rase‐ emigracije (demografski problem i stalno
ljenoj djeci rastući problem odliva pameti), je veoma
važno da koristi moguće pozitivne efekte
 Pravo na rad i zapošljavanje.
emigracije, te da u svoje strateške razvojne
Problemi vezani za rad i zapošljavanje s kojima planove uvrsti komponentu povezivanja
se suočava povratnička populacija povezani su migracija i razvoja u obliku različitih doprinosa
s općim stanjem na tržištu rada BiH (nedovo‐ putem finansijskog, socijalnog i ljudskog
ljan broj adekvatnih radnih mjesta, neadekva‐ kapitala, što uključuje investiranje, novčane
tne vještine, uništen gospodarski sistem i sl.). doznake, prenos znanja, tehnologije,
ekonomsko lobiranje i druge vrste podrške.
 Pravo na socijalnu I penzijsko Regionalna nejednakost također je jedno od
invalidsku zaštitu. pitanja koje je potrebno rješavati kako bi se
Neusklađenost entitetskog zakonodavstva I došlo do rješenja za ujednačeniji i pravičniji
nedostatak zakonodavstva na državnom nivou razvoj u BiH u pogledu ekonomskih
koji bi regulirali mirovine i druga socijalna mogućnosti, infrastrukture, i socijalne zaštite.
primanja uzrok su problema ove populacije. Stoga se definiranje dugoročnih ciljeva
strateškog razvoja koji se fokusiraju na razvoj
Imajući u vidu naprijed navedeno te činjenice prioritetnih i održivih sektora, stvaranje novih
da se donatorska zajednica uglavnom povukla, radnih mjesta i mjera socijalnog uključivanja
a da BiH nema ekonomskih kapaciteta da nameće kao prioritet. Tako su za period
adekvatno prati još uvijek velike potrebe u 2016.‐2018. odobrena sredstva za projekte u
povratku, može se zaključiti da je stanovništvo implementaciji operativnog programa Socija‐
u BiH, uključujući i povratničku populaciju, lna uključenost na razini institucija BiH u
izloženo mnogim rizicima na koje sistemi ukupnom iznosu od 233,14 mil.KM. Struktura
socijalne zaštite i inkluzije moraju odgovoriti. navedenih kategorija prikazana je u Grafikonu
Ovi rizici uključuju dugoročnu nezaposlenost, na strani 70.
nezaposlenost mladih, kontinuiranu emigraci‐
ju, osobito mladih i obrazovanih kadrova, velik  Prioritet112 1: Unaprijediti sistem
udio neaktivne populacije, niske obrazovne zaštite ljudskih prava i razvoj odnosa
standarde, socijalno ugroženu djecu, stariju BiH sa iseljeništvom
populaciju sa sve većom potrebom za  Prioritet 2: Efikasna koordinacija u
prilagođenim uslugama zbrinjavanja i njege i oblasti socijalne zaštite i penzija
dalju isključenost skupina poput Roma i osoba
sa invaliditetom i probleme povratničke V.4.4. Unaprijediti zdravstvenu zaštitu
populacije. Prepoznavanje nedostatka i Zdravlje predstavlja jednu od najznačajnijih
izazova je prvi korak u suočavanju sa pretpostavki za kvalitetan život stanovništva i
neophodnostima definiranja mjera usmjerenih od ključnog je interesa za politički i ekonomski
na smanjenje siromaštva, nejednakosti i razvoj države. Funkcionalan, odgovoran, inklu‐
harmonizaciji ostvarivanja prava u zemlji. zivan i transparentan sistem zdravstva koji
Kontinuirane promjene su neophodne na svojim kapacitetima omogućava građanima da
nivou politika, zakonodavstva i budžetiranja, ostvare jedno od najosnovnijih ljudskih prava‐
skupa sa direktnim intervencijama na lokal‐
nom nivou sa ciljem dobivanja konkretnih 112
Napomena:Prioriteti su definiranu u skladu sa nadležnostima
Vijeća ministara BiH u ovoj oblasti
71
pravo na zdravstvenu zaštitu, cilj je svakog mortaliteta u 2013. godini iznosila je 9,3% i u
društva, bez obzira na nivo njegovog razvoja ili laganom je porastu posljednih godina. Doje‐
oblik političkog i institucionalnog uređenja. načka smrtnost je jedan od najboljih poka‐
zatelja zdravstvenog stanja stanovništva,
Promocija zdravlja osnova je za kontinuirani osobito djece, a istovremeno je odraz orga‐
ekonomski i društveni razvoj i doprinosi boljem nizacije zdravstvene zaštite. Kao posljedica
kvalitetu života i svjetskom miru (Svjetska pada stope nataliteta i laganog porasta stope
zdravstvena organizacija). Pojam zdravlja mortaliteta prirodni priraštaj u BiH je u 2013.
značajno prevazilazi okvire zdravstvenog godini bio 0,8. Analiza općih i specifičnih stopa
sektora jer njegove glavne determinante kao mortaliteta i morbiditeta, te brojnih drugih
što su starost, spol i nasljeđivanje u vezi su sa parametara mogu poslužiti za procjenu
uvjetima življenja, faktorima okoliša, stilovima učinkovitosti i efektivnosti sustava zdrav‐
života, socio‐ekonomskim faktorima, stvene zaštite, i polazna su točka planiranja u
faktorima vezanim za odgoj, obrazovanje i zdravstvu.
kulturu, te funkcioniranje sustava zdravstvene
i socijalne zaštite. Međutim, izravan doprinos BiH se prema agregiranim zdravstvenim
medicinskih usluga, u smislu poboljšanja indikatorima može porediti s drugim zemljama
zdravlja stanovništva, procjenjuje se na svega jugoistočne Europe , kao i članicama EU. I dok
10%, dok je ostalih 90% rezultat drugih je zdravlje djece značajno unaprijeđeno, sa
procesa113 što upućuje na važnost suradnje stopom smrtnosti djece od 5 na 1000
sektora zdravstva i ostalih sektora u cilju živorođenih, stopa smrtnosti među romskom
poboljšanja zdravlja stanovništva. djecom je tri puta veća. Smrtnost majki je u
posljednjih 20 godina prepolovljena, 8
Prema procjenama Agencije za statistiku u BiH
slučajeva na 100.000116 živorođene djece.
danas živi 3.831.555 stanovnika114. Stano‐
vništvo BiH pripada kategoriji regresivnog Poboljšanje preventivnih zdravstvenih usluga I
stanovništva sa manjim učešćem djece staro‐ općenito pristupa zdravstvenim uslugama
sti 0‐14 godina (17%) I porastom učešća naročito za djecu, trebalo bi biti prioritet svih
osoba starijih od 65 godina (15%). Kontinuirani vlasti.
porast učešća osoba starih 65 i više godina
predstavlja značajan problem sa aspekta Prehrana predstavlja ključni javnozdravstveni
osiguravanja sredstava za finaciranje službi izazov: usporen rast je gotovo 3 puta prisutniji
socijalne i zdravstvene zažtite. Očekivano kod romske djece, a gotovo jedno od petoro
trajanje života u BiH je 77 godina115. Stopa djece u općoj populaciji ima prekomjernu
nataliteta u BiH je u 2013. godini iznosila 8,5% tjelesnu težinu. Nezarazne bolesti su vodeći
i pokazivala je nisku vrijednost. Stopa uzrok obolijevanja i smrtnosti u BiH. Polovica
mortaliteta je rezultat djelovanja bioloških, smrtnih slučajeva u populaciji izazvana je
ekonomskih i zdravstvenih utjecaja, pa je opći kardiovaskularnim bolestima, a malignim
mortalitet , a posebice mortalitet dojenčadi oboljenjima 20%.117 Važan način borbe protiv
značajan pokazatelj životnog standarda. Stopa nezaraznih bolesti je fokusiranje na smanjenje
faktora rizika kao i kampanje zdravstvenog
113
Dahlgren G., WHO Regional Office for Europe ‐ Regionalni obrazovanja. Starenje stanovništva, prehrana,
ured WHO za Europu. (1994). The Need for Intersectoral Action pušenje, konzumacija alkohola kao i maligna
for Health. The European Health Policy Conference:
Opportunities for the Future ‐ Potreba međuresornog djelovanja
u svrhu zdravstvene zaštite. Europska konferencija o
116
zdravstvenoj politici str. 18. MICS (2012.)
114 117
BHAS,procjena od 30.06.2013. godine DEP kalkulacije na osnovu Demografija 2012, Agencija za
115
Svjetska zdravstvena organizacija‐procjena za 2011. statistiku BiH, decembar 2013.
72
oboljenja najviše doprinose opterećenju communautaire događa se na ad‐hoc osnovi
stanovništa u BiH bolestima. iako je Vijeće ministara još 2003. godine
donijelo Odluku o procedurama I postupku
Zdravstveni sistem u BiH se po pitanju učinka i usklađivanja zakonodavstva BiH sa acquijem.
funkcioniranja suočava s brojnim izazovima: (Sl.gBiH 44/03), a potpisivanjem Sporazuma o
administrativna rascjepkanost i nedovoljna stabilizaciji i pridruživanju ta je harmonizacija
suradnja s drugim sektorima dovodi do postala obvezujuća.
neefikasnosti u pružanju i nejednakosti u
pristupu zdravstvenim uslugama. Usluge Nedostatak pouzdanih podataka o troškovima
zdravstvene zaštite ne mogu se prenositi uslugama zdravstvene zaštite otežava
između entiteta što rezultira u nejadnakom učinkovitost sistema. Prema Europskom
pristupu zdravstvenim uslugama. zdravstvenom potrošačkom indeksu (EHCI) 118
za 2014. godinu BiH je zauzela posljednje
Mapa 1: Procenat umrlih muškaraca gdje je mjesto zbog zapanjujućeg nedostatka
smrt uzrokovana konzumiranjem duhana, podataka o zdravstvenoj zaštiti. BiH je dobila
2004 420 od mogućih 1000 bodova, manje od
Albanije, Srbije i Crne Gore.119
Odmak od primarne zdravstvene zaštite koja

obuhvata aktivnosti na promociji zdravlja i
zdravstvenoj edukaciji građana, doveo je do
većeg oslanjanja na bolnice i do veće
usmjerenosti na liječenje nego na preventivne
usluge koje se ne bave potrebama ugroženih
grupa. Zdravstveni sistem u BiH mora se
Globalno, duhan
uzrokuje 15% prilagoditi promijenjenoj demografskoj slici i
umrlih kod rastućim obrascima bolesti, pogotovo
muškaraca i 7%
kod žena kroničnih bolesti, izazovima mentalnog
zdravlja i uvjetima vezanim za starenje.
Izvor: Tobacco Atlas, American Cancer Society and the Pozitivan primjer su aktivnosti prevencije i
World Lung Association; Istaknute su zemlje kod kojih je edukacije u vezi s HIV/AIDS i tuberkulozom
procenat preko 28%
realizovane kroz projekte podržane od
Zdravstveni sistem u BiH se po pitanju učinka i Globalnog fonda za borbu protiv AIDS‐a,
funkcioniranja suočava s brojnim izazovima: tuberkuloze i malarije, u kojima su bile
administrativna rascjepkanost i nedovoljna obuhvaćene populacije pod povećanim
suradnja s drugim sektorima dovodi do rizikom.
neefikasnosti u pružanju i nejednakosti u
pristupu zdravstvenim uslugama. Usluge
zdravstvene zaštite ne mogu se prenositi
118
EHCI je postao standard u praćenju suvremen zdravstvene
između entiteta što rezultira u nejadnakom zaštite od 2005. Godine. Sastoji se od kombinacije javnih
pristupu zdravstvenim uslugama. statistika, anketa sprovedenih među pacijentima i neovisnog
istraživanja koje je izvršila kompanija Health Consumer
Powerhouse Ltd. Sa sjedištem u Švedskoj.
Regionalna koordinacija zdravstvenog pravnog 119
HCP Health Consumer Powerhouse Ltd: Brisel, januar 2015.:
okvira, standarda i procedura je u ranom Posljednje mjesto treba da se razumije u slijedećem kontekstu:
„Sa istim kvalitetom podataka kao za Albaniju ili Makedoniju, u
stadiju razvoja. Harmonizacija zdravstvenih slučaju BiH utvrdili bismo veću djelotvornost. To je jedan od
zakona, standarda i procedura sa acquis načina da se izvrši pritisak na vlasti kako bi ozbiljno shvatile
pripremu podataka.“
73
Kako bi svo stanovništvo imalo ravnopravan zaštite kroz unaprijeđenje pristupa uslugama
pristup zdravstvenoj zaštiti osnova je da mora zdravstvene zaštite.
biti pokriveno zdravstvenim osiguranjem.
Nejednakost u pristupu zdravstvenim uslu‐ Zdravstvenu politiku treba usmjeriti ka
gama pojavljuje se kao još jedan od izazova za smanjenju socijalne isključenosti, nejedankosti
zdravstveni sistem u BiH. Osobe sa u zdravstvu unutar zemlje, kao i različitih
invaliditetom kao i stanovništvo ruralnih socijalnih grupa uz povećanje učinkovitosti i
područja imaju otežan pristup zdravstvenoj kvaliteta zdravstvenih usluga u skladu sa
zaštiti bez obzira na pokrivenost zdravstvenim novim izazovima (starenje populacije, ulazak
osiguranjem. Troškovi zdravstvenih usluga, sve većeg broja žena na tržište rada, povećan
nedovoljno razvijena saobraćajna infrastru‐ broj samačkih domaćinstava, kao i domaći‐
ktura u nekim područjima predstavljaju nstava bez djece). Vrlo je važno da ključne
osnovne prepreke za ostvarivanje prava na politike budu usmjerene na prevenciju koja je
zdravstvenu zaštitu. Procjenjuje se da oko 17% najučinkovitiji način borbe protiv siromaštva i
BiH stanovništva nije pokriveno zdravstvenim socijalne isključenosti, kao i ranu intervenciju
osiguranjem.120 Za one koji nisu zdravstveno kako bi izbjegli povećanje socijalno ugrožene
osigurani, u okviru sistema zdravstvene zaštite populacije.
osigurano je besplatno hitno zbrinjavanje, dok Prioritet:
se naplaćuju troškovi pružanja zdravstvene
zaštite koja nije hitnog karaktera. Neefikasno  Efikasna koordinacija aktivnosti u
prikupljanje doprinosa za zdravstvenu zaštitu oblasti zdravstva.
uskraćuje potrebna sredstva sistemu zdrav‐
stvene zaštite, posebno za ugrožene građane,
te zahtijeva odgovor u vidu mjera za
promociju inkluzivnijeg sistema zdravstvene
. Grafikon 24: Struktura ulaganja u operativni program socijalna uključenost
Poboljšati Socijalna politika
položaj osoba sa u funkciji
invaliditetom; 1% zapošljavanja ;
0%
Poboljšati
zdravstvenu Poboljšati
zaštitu; 45% položaj porodica
sa djecom; 52%
Poboljšati
obrazovanje; 2%
Izvor: Program javnih investicija institucija Bosne i Hercegovine 2016.‐2018.
120
DEP kalkulacije
74
V.5. Upravljanje u funkciji rasta
Upravljanje se prema Strategiji Jugoistočna Bosna i Hercegovina primjenjuje Strategiju
Evropa 2020 smatra sveobuhvatnom kompo‐ reforme javne uprave i pripadajući akcioni
nentom i preduvjetom efikasne provedbe plan*. Prema toj strategiji važno je razvijati
političkih mjera i postizanja svih ciljeva. Dobro kapacitete ministarstava kako bi ona mogla u
razvijena administracija značajno doprinosi dovoljnoj mjeri voditi računa o Vladinim
ekonomskom razvoju i rastu. Važna je prioritetima, posebno onim vezanim za
međuinstitucionalna saradnja i koordinacija usklađivanje s legislativom EU. Ministarstva su
usmjerana na razvijanje politika i širenju dobre primarna tijela u kojima se razvijaju i provode
prakse na svim nivoima vlasti koja bi politike i zakonski propisi u okviru njihovih
doprinjela ekonomskom rastu. nadležnosti.
V.5.1. Ubrzati proces tranzicije i Javna uprava treba da pruža kvalitetne usluge
izgradnje kapaciteta građanima i firmama, kreira politike te stimu‐
Proces tranzicije i izgradnja kapaciteta je liše privatne inicijative i zato ona treba da bude
ključna za uspjeh administracije koja treba da moderna, fleksibilna i otvorena za sudjelovanje
doprinese ekonomskom i socijalnom razvoju javnosti. Važna je bolja koordinacija na svim
BiH i koordinaciji sektora kao što su poljo‐ razinama, kako bi se izbjeglo donošenje
privreda, finansije, transport, pravda i drugi. pogrešnih i međusobno kontradiktornih politika
Iskustva iz drugih zemalja centralne i istočne i zakona. Nedosljednost politika dovodi do
Europe pokazuju da put ka članstvu u EU povećanog rizika od dupliranja, neefikasne
nameće ogromne zahtjeve nacionalnoj upravi potrošnje, niže razine usluga, poteškoća u
a uspjeh svake vlade da pristupi EU uveliko ostvarivanju strateških ciljeva, te na kraju i
ovisi o njenoj sposobnosti da provede reforme smanjenja upravljačkih kapaciteta. Razvoj
u skladu sa kriterijima za članstvo u EU. Ovo kapaciteta centralnih struktura za kreiranje
područje obuhvata centralne dimenzije javne politika je važan radi koordinacije i razvoja
administracije a to su državne službe i upra‐ strategija i sveukupnih politika121.
vljanje ljudskim resursima, odgovornost i pru‐
Kroz dokument Strategija proširenja i ključnih
žanje usluga, javno (finansijsko) upravljanje i
izazova 2014‐2015.122, Evropska komisija
javne nabavke, razvoj i koordinacija politika,
akcentira reformu javne uprave , kao jedan od
kao i borbu protiv korupcije.
tri stuba proširenja, uz vladavinu prava i
Javna uprava u Bosni i Hercegovini mora se ekonomsko upravljanje. Sva tri „stuba“ su
poboljšati da bi se država pripremila za blisko povezana, gdje su horizontalna pitanja
prilagođavanje izazovima evropskih integra‐ od temeljne važnosti za uspjeh u političkim i
cija, te da bi se osiguralo efikasnije, djelo‐
tvornije i pouzdanije pružanje usluga građa‐
nima. Ovo je preduvjet za integraciju BiH u
* Za realizaciju konkretnih mjera iz Akcionog plana za
Europsku uniju koja jačanje administrativne reformu javne uprave koriste se sredstva PAR fonda u
sposobnosti i kreiranje djelotvorne javne iznosu od 17. 274. 186,00 KM (21 projekat) i sredstva iz
uprave za provedbu acquis‐a smara jednim od IPA‐e u ukupnom iznosu od 4.611.660,00KM (2
projekta).
uvjeta za članstvo. To uključuje potrebu za
daljnjom reformom upravljanja javnim finan‐ 121
Strategija reforme javne uprave BiH
sijama i državnih statističkih sistema. 122
Saopštenje Komisije Evropskom Parlamentu, Savjetu,
Ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija, od 8. oktobra
2014. godine
75
ekonomskim reformama i izgradnju osnova za mehanizma je potaknuti zajedničke snage i
sprovođenje pravila i standarda EU. Prepo‐ napore na nacionalnoj razini u provedbi
znavajući izazove s kojima se suočavaju države antikorupcijske reforme.
u procesu proširenja, Komisija jača svoju
podršku prema uspostavi potrebnih upravnih Bosna i Hercegovina mora osigurati da njeno
pravosuđe i agencije za provođenje zakona
struktura i kapaciteta u procesu pristupanja,
imaju kapacitete i podršku za borbu protiv
te se naglašava potreba struktuiranog rada na
reformi javne uprave u zemljama regije uklju‐ korupcije i organiziranog kriminala.Da bi se
potpomoglo rješavanju problema korupcije
čujući i BiH, u okviru sljedećih pitanja: stra‐
država treba da ima jako pravosuđe koje je
teški okvir za reformu javne uprave, kreiranje
politika i koordinacija, javna služba i upravlja‐ nezavisno, nepristrasno, efikasno i odgovorno
ali i da agencije za provođenje zakona imaju
nje ljudskim resursima, odgovornost, pružanje
usluga i upravljanje javnim finansijama. kapacitete i podršku za borbu protiv korupcije
i organiziranog kriminala. Postoji veliki broj
Za proces integracije u Evropsku uniju važan je neriješenih krivičnih i građanskih predmeta na
i efikasan sistem upravljanja javnim finansi‐ šta utiče neusklađena praksa krivičnih i
jama kako bi se osigurala fiskalna održivost i građanskih sudova, rascjepkanost budžetskih
osigurala efikasna upotreba javnih sredstava. struktura i uplitanje drugih ogranaka vlasti u
Javne finansije su oblast najviših očekivanja od pravosuđe slabe njegovu provedbu i nezavi‐
strane EU zbog činjenice da će država morati snost. Isto tako, zabrinjava i nivo efikasnosti i
efikasno upravljati fondovima koji potiču iz EU nezavisnosti provedbe zakona zbog nepotre‐
i formirati državni budžet tako da odgovara bnog političkog uticaja na operativni rad poli‐
razvojnim prioritetima. cije, te zbog patronaže i korupcije.
Korupcija je veliki problem u javnom sektoru Grafikon 25: Index percepcije korupcije BiH i

BiH. Visoka razina korumpiranosti predstavlja zemalja komparatora123
simptom nepravilnosti u radu uprave, čime se
troškovi prenose na građane i ekonomiju. 2012 2013 2014
Time je borba protiv korupcije presudna za
100
razvoj svih sektora i segmenata u društvu. U 80
60
slučaju rješavanja ovog problema prema 40
Strategiji borbe protiv korupcije i njenim 20
0
pratećim Akcionim planom važno je da vlast
Švedska
Danska
Makedonija
Mađarska
Rumunija
Hrvatska
Bugarska
Slovačka
Crna Gora
Srbija
BiH
Slovenija
Albania
ojača svoje okvire integriteta kako bi se stvorio
djelotvoran i pouzdan javni sektor i da bi se
poboljšalo otkrivanje i sprečavanje korupcije
kroz odgovarajuće propise, institucije i
partnere u civilnom društvu. Neadekvatna saradnja između agencija za
provedbu zakona i službi tužilaštava slabi
Bosna i Hercegovina je postala potpisnica njihovu spremnost za borbu protiv korupcije,
Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije ekonomskog i organizovanog kriminala.
(UNCAC). Države članice Konvencije uvele su Pomoć EU za pravosuđe je povećana i proši‐
mehanizam za praćenje provedbe Konvencije rena tokom posljednjih nekoliko godina,
posredstvom procesa revizije u kojem se
procjenjuje provedba odredbi UNCAC‐a u 123
Transparency international: perception corruption index,
zemljama potpisnicama. Jedan od ciljeva tog 2014 (što je index veći to je politika zemlje u borbi protiv
korupcije bolja)
76
postepeno se pomjerajući iz oblasti krivičnog Hercegovina, koji imaju direktni ili indirektni
prava, posebno iz oblasti rada na predmetima uticaj na sadržaj i kompoziciju Strategije u
ratnih zločina, kako bi obuhvatila aspekte oblasti migracija i azila (2012‐2015). Odredbe
građanskog prava i smanjila broja neriješenih tih ugovora su važne kako u pogledu
predmeta. Uz značajan iznos pomoći Evropske izvršavanja ranije preuzetih obaveza Bosne i
unije, sudovi i tužilaštva u cijeloj Bosni i Hercegovine tako i u pogledu nastavka
Hercegovini su imali koristi od ulaganja u IT integracionih procesa prema članstvu u EU. Na
sektor, kao i u Sistem za upravljanje pred‐ taj način, moguće je reći kako je u kontekstu
metima (CMS) koji je na raspolaganju za više ranijih naznaka uređenje migracija i azila
od 5000 sudskih korisnika124. Uspostavljen je isključivo pitanje državnog suvereniteta Bosne
online pravosudni sistem za dokumentaciju i Hercegovine, posebno sa stanovišta propi‐
koji nudi pristup za više od 10 000125 sudskih sivanja uvjeta ulaska i boravka stranaca na
akata. Najznačajnija strategija za reformu državnoj teritoriji i dodjele nekog od vidova
sektora pravosuđa je Strategija za reformu međunarodne zaštite.
sektora pravde zajedno sa Akcionim planom,
koja je istekla u decembru 2013. Što se tiče Prioriteti:
krivičnog pravosuđa, najznačajnija strategija je  Sprovesti reformu javne uprave
Državna strategija za rad na predmetima  Uspostaviti sistem za prevenciju
ratnih zločina. Kada je u pitanju provođenja korupcije i izgraditi kapacitete tijela za
zakona, strategije uključuju borbu protiv borbu protiv korupcije
korupcije i organizovanog kriminala, borbu  Jačati vezu između politike socio‐
protiv i sprječavanje pranja novca, trgovine ekonomskog razvoja i upravljanja
ljudima i zloupotrebe ilegalnih droga, kao i javnim finansijama
integrisano upravljanje granicama, te strate‐  Reforma sektora pravde
gije za azil i migracije.
 Unaprijeđenje sigurnosnog sektora sa aspekta
Geografski položaj BiH nudi brojne prednosti, odgovornosti i efikasnosti u svrhu sigurnosti
građana i imovine
ali i izazove kad je u pitanju bezbjednost
granica. Regija zauzima važnu tranzitnu
lokaciju u pogledu protoka ljudi i roba. Ovo
posebno dobija na značaju kada se zna da je
granica prema Republici Hrvatskoj vanjska
granica EU. BiH mora osigurati da protok ljudi i
roba bude efikasan. Granice moraju biti
sigurne i zaštiće od bilo kakvog oblika
ugrožavanja. Unapređenjem poslova granične
kontrole i usklađivanjem sa standardima i
najboljim praksama Evropske unije, Granična
policija Bosne i Hercegovine uspijeva da
kontinuirano doprinosi smanjenju ilegalnih
migracija preko teritorije Bosne i Hercegovine.
U ovom trenutku postoji niz međunarodnih
ugovora čija ugovorna strana je Bosna i
124
Evropska komisija: Izvještaj o napretku BiH, 2014
125
Evropska komisija: Izvještaj o napretku BiH, 2014
77
VI Pregled obaveza BiH koje proizilaze iz SSP
Nepunih sedam godina nakon potpisivanja Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju se

Sporazuma za stabilizaciju i pridruživanje potvrđuje državi potpisnici status pridružene
(SSP), Vijeće za vanjske poslove Evropske Unije članice te joj potvrđuje status potencijalne
je na sastanku održanom 16.3.2015. godine kandidatkinje za članstvo u Uniji.
usvojilo zaključke koji se tiču stupanja na
Pridruživanje BiH će se provoditi postupno i bit
snagu SSP. Nakon toga, Vijeće za opće poslove
će u potpunosti ostvareno u prelaznom peri‐
(GAC) 21. aprila je donijelo odluku o stupanju
na snagu SSP‐a, koje će se desiti 1. juna 2015. odu od najviše šest godina (čl. 8. SSP).
godine. Stupanjem na snagu SSP, BiH ima Stupanjem na snagu SSP odnosi EU i BiH se
obavezu da preuzme sve obaveze koje su u dižu na jedan viši nivo jer obaveze koje proi‐
njemu navedene. stiču iz političkog dijaloga i regionalne sara‐
Stupanje na snagu SSP 1. juna 2015. godine ne dnje (kojih nema u Privremenom sporazumu)
postaju dio ugovornog odnosa.
znači automatski prelazak u narednu fazu
integracije. Kao što je navedeno u zaključcima Političkim dijalogom će se pratiti i jačati bliski
Vijeća EU od 16.3.2015. godine, za sljedeću odnosi između EU i BiH te doprinositi
fazu u procesu integrisanja – podnošenje uspostavljanju bliskih veza solidarnosti i novih
Zahtjeva za članstvo u EU, biće potrebno oblika saradnje između strana. Politički dijalog
ostvariti značajan napredak u provođenju će se odvijati prvenstveno unutar Vijeća za
planiranih reformi, uključujući i “Sporazum o stabilizaciju i pridruživanje. Na njemu će se
rastu i zapošljavanju” te usvojiti unaprijeđen razmatrati važna pitanja koja se pojave u okviru
mehanizam koordinacije sa EU. ovog sporazuma i sva druga bilateralna i
međunarodna pitanja od obostranog interesa.
Direkcija za evropske integracije je u fazi
pripreme Pregleda obaveza koje proističu iz Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje će u
odredbi SSP‐a, a koji će jasno definisati sve izvršavanju njegovih dužnosti pomagati Odbor
obaveze koje iz njega proističu, rokove te za stabilizaciju i pridruživanje koji će se sasto‐
nadležne institucije za njegovu implementa‐ jati od predstavnika Vijeća EU i predstavnika
ciju. Imajući u vidu da on još uvijek nije EK s jedne strane te predstavnika Vijeća
pripremljen, u daljem tekstu vam donosimo ministara BiH, s druge strane. (čl. 118. SSP).
najvažnije izmjene koje donosi SSP u odnosu
na PS, kao i obaveze koje su njime predviđene. Politički dijalog na parlamentarnom nivou će
se odvijati u okviru Parlamentarnog odbora za
Stupanjem na snagu SSP prestaje primjena stabilizaciju i pridruživanje, koji će se sastojati
Privremenog sporazuma (PS) a rokovi koji su od članova Evropskog parlamenta s jedne
počeli da teku sa početkom primjene Privre‐ strane i članova Parlamentarne skupštine BiH,
menog sporazuma nastaviće bez prekida da s druge strane. (čl. 121. SSP)
teku i nakon prestanka njegovog važenja.
Efikasno i djelotvorno sprovođenje obaveza Jedna od bitnijih obaveza koje su predviđene
koje je država preuzela kroz SSP biće jedno od SSP‐om je navedena u članu 70. a koja se
mjerila za ocjenu i praćenje napretka u prego‐ odnosi na usklađivanje zakonodavstva. Njome
varačkom procesu. je navedeno da će BiH nastojati osigurati
78
postepeno usklađivanje svojih postojećih članicama i vodeći računa o situaciji na tržištu
zakona i budućeg zakonodavstva s acquis‐em rada u državama članicama i u Zajednici.
EU. BiH treba da osigura propisnu primjenu i
U području ugovora o javnim nabavkama, BiH
provođenje postojećeg i budućeg zakonoda‐
vstva. Obaveza je da se sa potpisivanjem SSP se omogućava pristup procedurama za dodjelu
ugovora u EU, u skladu sa pravilima nabavki u
započne sa usklađivanjem i da se postepeno
EU, uz tretman ne manje povoljan od
proširuje na sve elemente pravne tečevine
acquis‐a iz ovog sporazuma do kraja prelaznog tretmana koji se dodjeljuje poduzećima iz EU
(čl. 74 SSP‐a).
perioda. Usklađivanje se u svojoj ranoj fazi
treba fokusirati na osnovne elemente acquis‐ EU će pružiti u pogledu poslovnog nastana
a koji se odnose na unutrašnje tržište kao i za društava iz BiH tretman koji nije manje
druge oblasti vezane za trgovinu. U kasnijoj povoljan od tretmana koji države članice
fazi, BiH se treba fokusirati na preostale dije‐ pružaju vlastitim društvima ili bilo kojem
love acquis‐a. Usklađivanje će se provoditi na društvu iz bilo koje treće zemlje, zavisno od
osnovu programa koji će dogovoriti EK i BiH. toga koji je bolji. Isto tako pružiće u pogledu
djelovanja subsidijarnih društava i podružnica
Stupanjem na snagu SSP BiH ima obavezu da u
roku od 2 godine sklopi ugovore o regionalnoj društava BiH osnovanih na njihovoj teritoriji,
tretman koji nije manje povoljan od tretmana
saradnji sa drugim zemljama koje su potpisale
koji države članice daju vlastitim društvima i
SSP, a sa ciljem povećanja obima saradnje
između tih zemalja. (čl. 15. SSP). podružnicama, ili bilo kojem subsidijarnom
društvu i podružnici iz bilo koje treće zemlje
Jedan od glavnih ciljeva koji ujedno predstavlja osnovanom na njihovoj teritoriji, zavisno od
okosnicu SSP‐a je uspostava područja slobodne toga koji je bolji. (čl. 51. SSP). Supsidijama
trgovine između BiH i EU (Čl. 18 SSP). Ovo društva imat će pravo stjecanja i uživanja
podrazumijeva postepeno uspostavljanje pod‐ vlasničkih prava nad nekretninama kao i
ručja slobodne trgovine u periodu od najviše 5 društva BiH, a u pogledu javnih dobara/dobara
godina, počevši od stupanja na snagu PS‐a, u od općeg interesa, ista prava koja uživaju
skladu sa odredbama SSP‐a i odredbama GATT‐ društva BiH. Četiri godine od stupanja na
a 1994. te WTO‐a. Zona slobodne trgovine snagu ovog sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i
između BiH i EU uspostavljena je u skladu sa pridruživanje utvrdit će detaljne aranžmane za
članom 3. PS‐a, zaključno sa 01.01.2014. proširenje odredbi ovog člana.
godine.
BiH će odobriti potpunom i ekspeditivnom
U skladu sa članovima 47., 48. i 49. SSP‐a o primjenom svojih postojećih propisa i proce‐
slobodnom kretanju radnika, obaveza je dura, kupovinu nekretnina u BiH državljanima
osigurati ravnopravan tretman zaposlenih iz država članica. U roku od šest godina od
BiH u zemljama EU i obratno, te utvrditi stupanja na snagu ovog sporazuma, BiH poste‐
pravila za koordinaciju sistema socijalne peno će prilagođavati svoje zakonodavstvo u
sigurnosti za radnike. Nakon tri godine od vezi sa sticanjem nekretnina u BiH kako bi
stupanja na snagu SSP‐a, Vijeće za stabilizaciju državljanima država članica osigurala isti
i pridruživanje razmotrit će omogućavanje tretman kao i svojim državljanima. Strane će
daljnjih poboljšanja, uključujući pogodnosti u također osigurati, od pete godine od stupanja
pristupu stručnoj obuci, a u skladu s pravilima na snagu ovog sporazuma, slobodno kretanje
i postupcima koji su na snazi u državama kapitala u vezi s portfelj ulaganjima i finan‐
sijskim zajmovima i kreditima s rokom dospi‐
79
jeća kraćim od jedne godine(Čl. 61 SSP). o Saradnja u oblasti statistike će se,
Tokom prvih pet godina od dana stupanja na između ostalog, primarno usmjeriti na
snagu ovog sporazuma, strane će preduzimati prioritetne oblasti vezane za pravnu
mjere koje omogućavaju stvaranje potrebnih tečevinu (acquis) u oblasti statistike.
uslova za daljnju postepenu primjenu pravila Ona će posebno biti usmjerena na izradu
efikasnih i održivih statističkih sistema
Zajednice o slobodnom kretanju kapitala. Po
kojima se mogu osigurati uporedivi, pou‐
isteku pete godine od dana stupanja na snagu
zdani, objektivni i tačni podaci potrebni
ovog sporazuma, Vijeće za stabilizaciju i za planiranje i praćenje procesa tranzi‐
pridruživanje utvrdit će detaljne aranžmane za cije i reforme u BiH.
potpunu primjenu pravila Zajednice o kretanju
o Bankarstvo, osiguranje i ostale finansi‐
kapitala(čl. 62. SSP).
jske usluge, gdje će se saradnja usmjeriti
U skladu sa čl. 57 SSP‐a (vezano za pružanje na prioritete vezane za pravnu tečevinu
(acquis) u oblastima bankarstva, osigu‐
usluga), EU i BiH se obavezuju da će preduzeti
ranja i drugih finansijskih usluga.
neophodne korake da postepeno omoguće da
usluge pružaju društva EU ili BiH ili državljani o Saradnja u oblasti revizije i finansijske
EU ili BiH, koji imaju poslovni nastan na kontrole, gdje će se saradnja usmjeriti
na prioritete vezane za pravnu tečevinu
teritoriji strane kojoj ne pripada lice kojem su
(acquis) u oblastima unutrašnje finan‐
te usluge namijenjene. Četiri godine od stupa‐
sijske kontrole u javnom sektoru (PIFC) i
nja na snagu ovog sporazuma, Vijeće za vanjske revizije.
stabilizaciju i pridruživanje preduzet će mjere
o Promoviranje i zaštita investicija, gdje će
neophodne za postepeno provođenje odredbi
saradnja biti usmjerena na stvaranje
iz ovog člana.
povoljne klime za privatne investicije, i
BiH će uskladiti svoje zakonodavstvo vezano za domaće i strane, što je značajno za
ekonomski i industrijski oporavak BiH.
zaštitu ličnih podataka s pravom EU i drugim
evropskim i međunarodnim zakonodavstvom o Saradnja u oblasti industrije, gdje će
o privatnosti. BiH će uspostaviti nezavisna saradnja biti usmjerena na promoviranje
nadzorna tijela s dovoljnim finansijskim i ljud‐ modernizacije i restrukturiranje indust‐
rije i pojedinih sektora u BiH.
skim potencijalima s ciljem efikasnog praćenja
i garantiranja provođenja nacionalnog zakono‐ o Mala i srednja preduzeća, gdje će sara‐
davstva o zaštiti ličnih podataka. (čl. 79. SSP). dnja biti usmjerena na razvoj i jačanje
malih i srednjih preduzeća (MSP) u
Posebno su značajne Politike saradnje iz Glave privatnom sektoru, i posebno će se
VIII Sporazuma, koje bi trebale doprinijeti voditi računa o prioritetima koji se tiču
razvoju i rastu potencijala BiH te održivom pravne tečevine (acquis‐a) u oblasti
ekonomskom i socijalnom razvoju BiH. Te MSP, kao i o deset smjernica utvrđenih u
politike se se odnose na slijedeće oblasti: Evropskoj povelji o malim preduzećima.
o Ekonomska i trgovinska politika koji pred‐ o Turizam, gdje će saradnja biti uglavnom
viđa, između ostalog, saradnju između EU usmjerena na unaprijeđenje razmjene
i BiH sa ciljem olakšanja ekonomskih informacija o turizmu (putem međuna‐
reformi da bi se poboljšalo razumijevanje rodnih mreža, banki podataka, itd.),
osnova svojih privreda kao i formuliranje i jačanje saradnje između turističkih pre‐
provođenje ekonomske politike u trži‐ duzeća, stručnjaka i vlada i njihovih
šnim privredama. nadležnih agencija u oblasti turizma i
prenošenje znanja i iskustva (know‐how)
(putem obuke, razmjena i seminara).
80
o Poljoprivreda i poljoprivredno‐industri‐ o Mreže i usluge elektronskih komunika‐
jski sektor, gdje će saradnja između cija, gdje će saradnja prvenstveno biti
strana biti usmjerena na prioritetne usmjerena na prioritete pravne tečevine
oblasti pravne tečevine (acquis) koje se (acquis) u ovoj oblasti.
tiču poljoprivrede, veterinarstva i fito‐
o Informacije i komunikacije, gdje će EU i
sanitarne zaštite.
BiH preduzeti mjere neophodne za
o Carina, gdje će se uspostaviti saradnja stimuliranje međusobne razmjene
kako bi garantovalo poštivanje svih informacija.
odredbi koje treba da budu usvojene u
o Transport, gdje će strane usmjeriti sara‐
oblasti trgovine i postigle usklađenost
dnju na prioritete pravne tečevine
carinskog sistema BiH sa sistemom EU,
(acquis) u oblasti transporta.
čime se doprinosi otvaranju puta za mjere
liberalizacije koje su planirane ovim o Energija, gdje će saradnja biti usmjerena
sporazumom, te postepenom usklađi‐ na prioritete pravne tečevine (acquis) u
vanju carinskog zakonodavstva BiH s oblasti energetike, uključujući po potrebi
pravnom tečevinom (acquis‐em) EU. i aspekte nuklearne sigurnosti.
o Oporezivanje, gdje će strane uspostaviti o Okoliš, gdje će strane razvijati i jačati
saradnju u oblasti oporezivanja, uključu‐ saradnju u oblasti zaštite okoliša sa
jući mjere usmjerene na daljnju reformu osnovnim zadatkom zaustavljanja daljnje
fiskalnog sistema i restrukturiranje pore‐ degradacije i poboljšanja postojećeg
ske uprave kako bi se osiguralo efika‐ stanja, s ciljem održivog razvoja.
snije ubiranje poreza i pospiješilo suzbi‐ o Istraživanja i tehnološki razvoj, gdje će
janje protiv poreskih prevara. strane podsticati saradnju u oblasti
o Saradnja u oblasti socijalne politike, gdje civilnog naučnog istraživanja i tehno‐
će strane sarađivati kako bi olakšale loškog razvoja zasnovanu na obostranoj
reformu politike zapošljavanja u BiH, u koristi i uzimajući u obzir raspoloživost
kontekstu ojačanih ekonomskih reformi i resursa, adekvatan pristup njihovim
integracije. programima, zavisno od odgovarajućih
nivoa djelotvorne zaštite prava intelekt‐
o Obrazovanje i obuka, gdje će strane
ualne, industrijske i trgovinske svojine.
sarađivati s ciljem podizanja nivoa općeg
obrazovanja, kao i stručnog obrazovanja o Regionalni i lokalni razvoj, gdje će strane
i obuke u BiH, kao i politike prema nastojati jačati i razvijati regionalnu i
mladima i rada omladine, uključujući i lokalnu saradnju, s ciljem doprinošenja
neformalno obrazovanje. ekonomskom razvoju i smanjenju
regionalnih neuravnoteženosti.
o Saradnja u oblasti kulture, gdje se strane
obavezuju da će promovisati saradnju u o Reforma javne uprave, gdje će saradnja
oblasti kulture. imati za cilj unapređenje razvoja efika‐
sne i odgovorne javne uprave u BiH,
o Saradnja u oblasti audiovizuelnih usluga,
dopunjavajući reformske napore predu‐
gdje će strane sarađivati na promovi‐
zete do sada u ovoj oblasti.
sanju audiovizuelne produkcije u Evropi i
na podsticanju koprodukcije u oblastima o Implementacija odredbi SSP podrazu‐
kinematografije i televizije. mijeva nove reformske sveobuhvatne
pripreme, te potpuno ispunjavanje
o Informaciono društvo, gdje će saradnja Kopenhaških kriterija (1993) i Madridskog
prvenstveno biti usmjerena na prioritete kriterija (1995), tj.: stabilnost institucija
pravne tečevine (acquis) koji se odnosi koje jamče demokratiju, vladavinu prava,
na informaciono društvo. ljudskih prava i zaštitu manjina; posto‐
81
janje funkcionalne tržišne privrede, političke, ekonomske i monetarne unije;
sposobne da se nosi s konkurentnim stvaranje uslova za integraciju prilago‐
pritiscima i tržišnim snagama unutar dbom upravnih struktura. Sve to zahtijeva
Unije; sposobnost preuzimanja obaveza puni angažman cjelokupne administracije,
članstva, uključujući privrženost ciljevima nevladinog sektora i društva u cjelini.
82
VII Prioriteti i mjere njihovog ostvarivanja
INTEGRISANI RAST neophodnu opremu i softver za šta je potre‐

bno osigurati određena finansijska sredstva.
MAKROEKONOMSKA STABILNOST
Mjera 4: Jačati poziciju u CEFTA‐i
Prioritet: Vanjski sektor
Imajući u vidu određene poteškoće u
Mjera 1: Kontinuirano unapređenje među‐ funkcionisanju CEFTA‐e, posebno činjenicu da
narodnih trgovinskih odnosa i trgovinske su neke zemlje u članstvu od 2003. a BiH tek
saradnje Bosne i Hercegovine na bilate‐ od 2007, neophodno je kontinuisano anali‐
ralnom, regionalnom i multilateralnom planu zirati djelovanje te zone i posebno poziciju BiH
Potrebno je osigurati sistemsko praćenje (opšta trgovinska pozicija, specifično poziciju
zahtjeva tradicionalnih i potencijalno novih pojedinih privrednih grana i sektora ‐ prije
tržišta za bh proizvode. Adekvatne informa‐ svega poljoprivredno‐prehrambenih proizvo‐
cije, omogućit će prilagođavanje izvozne da, pića i sl.).
ponude specifičnim zahtjevima pojedinih Mjera 5: Usklađivanje i unapređenje carin‐
novih tržišta kao i očuvanje tržišnog učešća sko‐tarifne politike sa zemljama u okruženju
domaćih izvoznika na postojećim tržištima. u svrhu izjednačavanja uslova poslovanja
Mjera 2: Ojačati zakonsko okruženje i okvire Važno je da se uskladi carinsko‐tarifna politika
Potrebni su bolji zakoni i prakse za zaštitu sa zemljama u okruženjeu radi neophodnosti
investitora. Izmjenom zakona o insolventnosti povećanja izvoza ekonomije i smanjenja izuze‐
preduzeća daje se podsticaj za ranije tno velikog trgovisnkog deficita.
pokreatnje procedura i proširenja okvira Mjera 6: Povećanje priliva DSI u BiH
insolventnosti da bi se obuhvatili i poslovi koje
vode pojedinci. Izrada i provođenje novog Privlačenje inostranog kapitala dovest će do
zakona o carinskoj politici će pojednostaviti profilisanja domaće privrede, kroz širenje
carinsku obradu i smanjiti administrativne lepeze izvoznih proizvoda, jer značajan dio
zahtjeve, čime će se olakšati trgovina. stranih ulagača već ima definisane lance
distribucije i prodaje proizvoda koje bi mogli
Mjera 3: Jačati kadrovski, tehnički i finansijski proizvesti u BiH
mrežu nadležnih institucija na poslovima
usklađivanja tehničke regulative Mjera 7: Aktivnije promovisati slobodne zone
Jedan od najznačajnijih problema s kojima su Putem kreiranja Strategije za poboljšanje
se susretale i druge zemlje u procesu uskla‐ atraktivnosti slobodnih zona u BiH za direktna
đivanja tehničke regulative sa zakono‐ strana ulaganja na državnom nivou, koja bi
davstvom EU je nedovoljan broj zaposlenih definisala i glavne nosioce aktivnosti, nadle‐
kadrova. Zbog toga je neophodno kadrovski žnosti i odgovornosti.
jačati nadležne institucije na poslovima
Mjera 8: Jačati podršku izvoznicima
usklađivanja tehničke regulative na svim
nivoima vlasti (nivo BiH, entiteti i Brčko Izvoznici, nisu dovoljno potaknuti finansijskim i
distrikt). Također, potrebno je nabaviti drugim mjerama na povećanje izvoza, te je
neophodno redukovati fiskalna opterećenja i
83
ostala davanja u svrhu reinvestiranja u Mjera 3: Održivost javnog duga
modernizaciju i proširenje kapaciteta, razviti
Osiguranje održivog javnog duga je od
sistem institucija, finansijskih šema, poreskih
središnje važnosti za održavanje stabilnosti
podsticaja, garancije, osiguranja itd.
javnih finansija.
Mjera 9: Razviti politiku strateških proizvoda
Mjera 4: Poboljšana fiskalna kontrola i
Potrebno je izvršiti pripremne radnje u smislu finansijsko upravljanje
izrade analize izvoznih i uvoznih reproma‐
Reforme poreskih sustema i javnih rashoda
terijala, komponenti i proizvoda. Radi sma‐
trebaju biti provedene unutar cijelog fiskalnog
njenja uvoza potrebno je stimulisati proi‐
zvodnju roba i usluga koji se ne proizvode u BiH paketa koji će osigurati srednjoročnu fiskalnu
održivost.
ili proizvode u nedovoljno velikom opsegu, te
se stoga uvoze, a postoje razvojne mogućnosti Mjera 5: Ojačati naplatu prihoda
da se isti proizvodi ili njihovi supstituti proi‐
zvode u BiH. Ovo se posebno odnosi na hranu i Povečanje indirektnih poreza će se provoditi
energiju. Efikasnim korištenjem ekonomije kada okvir za smanjenje rashoda ili pobolj‐
obima uz efikasnu diverzifikaciju proizvoda šanje u naplati prihoda budu iscrpljena , da bi
stvorit će se mogućnost proizvodnje i plasiranja se nadoknadilo smanjenje doprinosa.
tržišnih viškova na međunarodnim tržištima.
Prioritet : Razvoj finansijskog tržišta
Mjera 10: Planirati e‐usluge za PDV i porez na
Mjera 1: Podići iznos osiguranih depozita
dohodak
Podizanje iznosa osiguranih depozita (trenu‐
Ubrzanje procedura registracija i prijava
tno je 50.000 KM, odnosno 25.564,6 €) u cilju
poreza što bi olakšalo i skratilo vrijeme pore‐
daljnjeg stimuliranja rasta štednje, a samim
znim obveznicima.
tim i izvora financiranja investicije u BiH; tako‐
Prioritet: Javne finansije đe kako je cilj približavanje BiH europskim
integracijama, bit će potrebno u budućnosti
Mjera 1: Jačati kapacitete poreskih uprava podići iznos osiguranih depozita na min.
100.000€, koliki je trenutni zahtjev za EU
Ispunjavanje obaveza prema EU zahtjeva
članice.
kontinuiranu modernizaciju poreskih i carin‐
skih uprava u skladu sa standardima EU. Mjera 2: Jačanje uloge Stalnog komiteta za
Modernizacija poreskih uprava će doprinijeti finansijsku stabilnost
većoj efikasnosti rada uprava i smanjenju
operativnih troškova. Daljnje jačanje uloge Stalnog komiteta za
finansijsku stabilnost u cilju bolje koordinacije
Mjera 2: Eliminisati dvostruko oporezivanje u aktivnosti entitetskih Agencija za bankarstvo.
transakcijama između BiH i članica EU
Mjera 3: Zakon o otkupu potraživanja
U skladu sa obavezama prema EU, Bosna i
Hercegovina treba da zakljući ugovore o Donošenje zakona o otkupu potraživanja kako
izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa bi se omogućilo bankama da prenesu dio
članicama EU. svojih potraživanja na druge pravne osobe kao
mogućnost upravljanja kvalitetom aktive.
84
Mjera 4: Sprečavati korištenja finansijskog statističkih podataka za bosanskohercego‐
sektora kao instrumenta za pranje novca i vačko društvo i ekonomiju.
finansiranja terorizma
Potrebno je kontinuisano procjenjivati i UNAPRIJEDITI RAZVOJ KONKURENTNOG

revidirati regulativu i mjere koje regulatori i EKONOMSKOG OKRUŽENJA
finansijske institucije preduzimaju u oblasti
Prioritet: Poboljšati poslovno okruženje
sprečavanja pranja novca i finansiranja
terorizma. Veoma je značajno poboljšavati Mjera 1: Uklanjati administrativne i fiskalne
kontrolne mehanizme u oblasti praćenja prepreke poslovanju privrednih subjekata
platnog prometa, ali ih i proširivati na druge
segmente finansijskog poslovanja. U sklopu U cilju poboljšanja poslovnog okruženja
toga neophodno je unapređivati saradnju s potrebno je nastaviti s uklanjanjem svih
drugim domaćim nadzornim i kontrolnim administrativnih prepreka za poslovanje
institucijama i zemljama u okruženju. privrednih subjekata, s tim u vezi potrebno je
eliminisati regulatorna ograničenja i sporosti u
Mjera 5: Unaprijeđenje postojećih finansi‐ postupanju nadležnih organa, izvršiti analizu
jskih institucija formalnosti i identifikovanje propisa koji su
zastarjeli, neprimjenjivi i predstavljaju admini‐
Izvozno kreditne agencije i investiciono
strativno opterećenje za privredu, te ih treba
razvojne banke svojim aktivnostima pobolj‐
pojednostaviti, a posebno smanjiti procedure
šavaju likvidnsot realnog i finansijskog sektora,
vezane za investiranje.
podstiću razvoj i dodatno zapošljavanje
Prioritet: Osigurati kvalitetne, harmonizirane Mjera 2: Stvarati uslove za javno‐privatno
i pravovremene službene statističke podatke partnerstvo
svim korisnicima Neophodno je uspostaviti sistemski okvir za
Mjera 1: Razvoj sektorskih statistika i stati‐ ubrzan razvoj različitih oblika partnerstva
stičke infrastrukture u skladu sa statističkim privatnog i javnog sektora te na tom području
standardima EU‐a posebnu pažnju posvetiti privlačenju stranih
investicija gdje bi strani ulagači bili privučeni u
Provodit će se usklađivanje sa zahtjevima strateške razvojne projekte javno‐privatnog
statističkog sistema EU‐e u pogledu broja partnerstva. Strani investitori su fleksibilniji i
statističkih pokazatelja, rokova objavljivanja i spremniji da uzmu učešće u realizaciji
primijenjene metodologije. Dosljednom prim‐ konkretnih projekata u slučajevima kad im je
jenom temeljnih načela službene statistike partner država/entitet/Brčko distrikt, nego u
povećat će se kvalitet statističkih podataka i slučajevima kad to nije.
usklađenost bosanskohercegovačkog statisti‐
čkog sistema sa evropskim zahtjevima. Mjera 3: Implementirati Strategiju za borbu
protiv korupcije
Mjera 2: Poboljšanje sistema prikupljanja,
obrade i diseminacije statističkih podataka i Borba protiv korupcije ne može se posmatrati
komunikacije sa korisnicima odvojeno od ostalih srodnih strateških i
reformskih procesa u zemlji, u oblasti vanjskih
Pružanjem kvalitetnih, harmoniziranih i pravo‐ poslova, reforme javne uprave, sigurnosti i
vremenih službenih statističkih podataka unutrašnjih poslova, pravosuđa i finansija gdje
osigurat će se raspoloživost nepristrasnih je implementacija Strategije za borbu protiv
85
korupcije od velike važnosti. Strategijom se akcionog plana za realizaciju prioriteta iz
nastoji učvrstiti konsenzus o potrebi dokumenta Evropsko partnerstvo sa BiH.
koordiniranog, sveobuhvatnog i sistematskog
djelovanja protiv korupcije, čime će biti Mjera 7: Unaprijediti institucionalne i
osnažene pretpostavke za uključivanje u administrativne kapacitete za oblast MSP na
europskuzajednicu, ali i poboljšavanje kvalite‐ razini BiH
ta života svih građana u BiH Stvaranjem preduzetničke infrastrukture
Mjera 4: Sprovoditi transparentan postupak omogućava se širenje i razvoj MSP‐a pod
javnih nabavki povoljnim uslovima što dodatno utiće i na
lokalni razvoj. Postojećim MSP‐ovima je
Jeden od temeljnih principa jedinstvenog neophodna podrška u vidu konsultantskih
tržišta je da sve firme moraju imati jednaku usluga za izradu biznis planova, apliciranja za
priliku za dobijanje javnih ugovora. Kod javnih kredite i podsticajna sredstva, obuku zapo‐
ugovora potrebno je sprovođenje sveobu‐ slenih i drugo.
hvatne kontrole regularnosti postupka javnih
nabavki, od planiranja javnih nabavki do Mjera 8: Razviti industrijsku politiku u BiH
kontrole izvršenja ugovora poslije završenih Razvoj industrijske politike ka revitalizaciji
tendera industrije kao pokretača cjelokupnog razvitka
Mjera 5: Izgraditi koncept ekonomske u BiH je utemeljenje zdrave ekonomske
diplomatije politike i podizanje razine konkurentnosti
sektora privatnih poduzeća kao potencijal za
Odgovorne vlade na promjene izazvane stimulaciju interesa stranih investitora za
recentnim globalizacijskim procesima odgova‐ ulaganje u razvitak industrije u BiH.
raju izgradnjom efikasnog koncepta ekono‐
mske diplomatije koji je sposoban odgovoriti Mjera 9: Podržati razvoj ženskog poduze‐
na izazove s kojima se suočavaju. Izgradnja tništva
koncepta ekonomske diplomatije najbolji je Sve je više žena u ruralnim područjima koje
način uspješnog vođenja vanjske politike imaju obrazovanje (čak i visokoškolsko) i
uuslovima kada je neophodno stalno tražiti znanje da uspješno započnu i vode određenu
kvalitetne strane investitore i nova tržišta za poslovnu aktivnost na samom poljopri‐
domaće proizvode, jer se time osigurava vrednom gazdinstvu ili u domenu obavljanja
ekonomski razvoj vlastite zemlje i smanjenje zanatske ili neke druge preduzetničke djela‐
nezaposlenosti. Izgradnji toga koncepta mora tnosti. U tome im treba pružiti određenu
prethoditi politička odluka i kontinuirano ga podršku u pogledu održavanja specifičnih
mora pratiti politička podrška zasnovana na obuka kojima će se one upoznati s uslovima i
volji da se postignu rezultati126 načinima započinjanja nekog vlastitog biznisa
Mjera 6: Usvojiti Strategiju razvoja malih i te ih podsticati na preduzimanje takvih koraka.
srednjih preduzeća Mjera 10: Unaprijediti politiku zaštite potro‐
Strategija bi objedinila i uskladila aktivnosti u šača u BiH
oba entiteta. Potpisivanjem Sporazuma o Efikasna zaštita potrošača je neophodna kako
stabilizaciji i pridruživanju ovo je postalo dio bi se osiguralo propisno funkcioniranje tržišne
ekonomije. Visoka razina zaštite potrošača
126
Politička analiza – Ekonomska diplomatija BiH, 2013
jedan je od ciljeva kome Bosna i Hercegovina
86
teži na putu ka priključenju EU. U tom pravcu Mjera 3: Provoditi efikasan I funkcionalan
su pokrenute aktivnosti na harmonizaciji nadzor proizvoda na tržištu BiH
propisa, ne samo u oblasti sigurnosti
Nadzor nad tržištem je važna aktivnost za
proizvoda, nego i u području zaštite pravnih i
ekonomskih interesa potrošača. Kako bi funkcionisanje tržišta. Cilj je uspostaviti sistem
nadzora nad tržištem koji je u skladu s evro‐
osigurala zaštitu potrošača, BiH je usvojila
pskim standardima. Posebnu pažnju treba
nekoliko pravnih akata, od kojih su najvažniji u
ovoj oblasti Zakon o općoj sigurnosti posvetiti unapređenju saradnje s inspekcijskim
organima i institucijama nadležnim za akredi‐
proizvoda i Zakon o zaštiti potrošača BiH.
taciju, standardizaciju i zaštitu intelektualne
Prioritet: Unaprijediti sistem infrastrukture svojine
kvaliteta
Mjera 4: Uspostavljati sistem ocjenjivanja
Mjera 1: Kadrovski i tehnički jačati sisitem usaglašenosti proizvoda sa zahtjevima speci‐
infrastrukture kvaliteta fikovanim u važećim tehničkim propisima
Unapređenje sistema infrastrukture kvaliteta Ocjenjivanje usaglašenosti proizvoda je postu‐

je jedan od preduslov za unapređenje unutra‐ pak kojim se provjerava posredno ili nepo‐
šnjeg tržišta Bosne i Hercegovine, ostvarenje sredno da li je proizvod u skladu sa zahtjevima
slobodnog protoka bh. proizvoda na tržištu, specifikovanim u važećim tehničkim propi‐
kao i priznavanje certifikacionih i ispitnih sima. Cilj je stvaranje pretpostavki za sprovo‐
dokumenata koji ih prate. Bosna i Hercegovina đenje postupka ocjenjivanja usaglašenosti
je preuzela obavezu da će preduzeti korake proizvoda s tehničkim zahtjevima, u skladu s
kako bi postigla usaglašenost s praksom u legislativom EU. Navedeno će omogućiti
navedenim oblastima koji vladaju u Evropskoj pretpostavke za efikasnu kontrolu i nadzor
uniji, sve do nivoa da se steknu uslovi za tržišta u cilju zaštite potrošača od nesigurnih i
zaključenje ugovora između dvije strane o nekvalitetnih proizvoda, zaštitu proizvođača
međusobnom priznavanju u oblasti ocjene od nelojalne konkurencije i ravnopravniju
usaglašenosti proizvoda. U cilju uspostavljanja participaciju u međunarodnoj trgovini.
sistema ocjenjivanja usaglašenosti proizvoda
Mjera 5: Jačanje međunarodnog marketinga i
potrebno je naročito unaprediti odgovarajuću
brendiranja za proizvođače i njihove proizvo‐
tehničku infrastrukturu (laboratorije za
testiranje i kalibraciju, organi za certifikaciju i de u okviru određenih sektora
inspekcijski organi). Izrada Strategije marketinga i komunikacija za
svaki pojedinačni sektor/strategije brendiranja
Mjera 2: Osiguravati finansijsku podršku
sektora, podrška promociji i pozicioniranju
unapređenju sistema infrastrukture kvaliteta
proizvoda i proizvođača iz određenog sektora,
Tehnička infrastruktura za ocjenjivanje usagla‐ kao i promocija širom sektora
šenosti proizvoda je najslabija tačka sistema
Mjera 6: Unaprijeđenje postupka za sticanje,
infrastrukture kvaliteta u koju posljednjih
godina gotovo da nije ništa investirano. održavanje, promet i prestanak prava indu‐
strijske svojine i sistema zaštite autorskih i
Unaprijeđenje sistema infrastrukture kvaliteta
srodnih prava i njihovog kolektivnog ostvari‐
zahtijeva određena finansijska sredstva, koja
se mogu osigurati kroz grantove iz budžeta, iz vanja
raspoloživih EU fondova, te javnog privatnog
partnerstva.
87
Za dostizanje efikasnije zaštite neophodno je srednje i visoko obrazovanje definisat će nivo
jačanje institucija i organa nadležnih za imple‐ kompetencija koji se stiče nakon završetka
mentaciju zakona, organizovanje obuka i specifičnih srednjih škola i studijskih programa
jačanje svijesti o štetnosti piraterije kako za na visokoškolskim institucijama u BiH. Time će
domaću tako i za međunarodnu ekonomiju. se postići ujednačenost u kompetencijama na
cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i nivo
PAMETAN RAST kompetencija usporediv s evropskim te
RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA omogućiti evropska mobilnost radne snage te
uspostaviti vezu između obrazovanja i tržišta
Prioritet: Unaprijediti razvoj vještina i rada.
cjeloživotnog učenja
Mjera 2: Nastaviti reforme visokog obrazo‐
Mjera 1: Stvoriti uslove za cjeloživotno vanja započetih pristupanjem bolonjskoj
učenje kroz sve oblike obrazovanja i obuke deklaraciji i lisabonskoj konvenciji
Neophodno je osigurati uslove za uvođenje U reformskom procesu ključno je osigurati
koncept cjeloživotnog učenja u svim životnim međunarodnu prepoznatljivost diploma.
periodima (od rane mladosti do starosti) i u
svim oblicima u kojima se ostvaruje (formalno, To znači osnažiti funkcionisanje novouspo‐
neformalno, informalno). Ovo podrazumijeva stavljenih institucija na državnom nivou,
distinkciju opštih obrazovnih profila, koji sprovesti akreditaciju visokoškolskih institucija
nastaju kao rezultat djelovanja obrazovnog i studijskih programa, adekvatnu uspostavu
sistema, i kvalifikacionih (profesionalnih) pro‐ ciklusa studija, internacionalizaciju studija,
fila, koje traži specifično tržište rada. Cjelo‐ obogaćivanje nastavnih programa savremenim
životnim učenjem je potrebno uspostaviti sadržajima, snaženje vještina, implementaciju
sistem koji bi povezivao ta dva sistema, s time nacionalnog kvalifikacionog okvira za visoko
da bih obuhvatao: obrazovanje, transparentni ishodi učenja,
evropeizovan sistem studiranja.
 razvoj kompetencija kroz stalnu ponudu
mogućnosti dokvalifikacija i Implementacija bolonjskih ciljeva mora dove‐
prekvalifikacija postojećih obrazovnih sti do efikasnijeg studiranja (sada približno
zanimanja (profila) shodno potrebama 50% javnih sredstava koja se izdvajaju za
tržišta rada; visoko obrazovanje odlaze na studente koji
 doobuka postojećih zanimanja shodno nikada ne diplomiraju), studenti moraju biti
razvitku nauke, tehnike i tehnologije; više posvećeni studiju, a programi moraju biti
 stručno usavršavanje struka koje to tako koncipirani da svaki diplomac uz znanja iz
zahtijevaju; i predmeta studija obavezno dobiva informa‐
 obrazovanje cjelokupnog stanovništva tičku pismenost i znanje engleskog jezika.
prema osobnim potrebama i potrebama Mjera 3: Izgraditi i razviti IKT infrastrukturu
djelovanja u zajednici.
Neophodno je definisati i poduzeti korake
Neophodno je kroz aktivno socijalno part‐ kojima bi se omogućilo racionalnije korištenje
nerstvo uspostaviti sistemske uslove za pove‐ postojeće komunikacione infrastrukture, kao i
ćanje kapaciteta sva tri sektora za sprovođenje izgradnja nove širokopojasne infrastrukture.
reforme, koja svakako podrazumijeva dugo‐ Racionalnije korištenje postojeće infrastruk‐
ročan proces. Nacionalni kvalifikacioni okvir za
88
ture se podjednako odnosi na prenosnu i na pozitivnom ambijentu, pa samim time i boljim
pristupne mreže. S tim u vezi potrebno je: rezultatima u stručnom obrazovanju. Dakle,
potrebne kompetencije za efikasnije funkci‐
 uspostaviti ICT magistrale i akademske onisanje modernog tržišta rada pretpo‐
mreže na nivou BiH127 stavljaju obučen nastavni kadar u srednjem
 intenzivirati izgradnju nove obrazovanju koji u svakom momentu i kroz
širokopojasne pristupne infrastrukture različite vidove nastavnih i trening programa
putem: za mlade i radno sposobno stanovništvo (u
 omasovljenja digitalne pretplatničke vidu cjeloživotnog učenja) može da produkuje
mreže xDSL priključaka (xDigital potrebne kompetencije radne snage za
Subscriber Lines) fleksibilno tržište rada.
 izgradnje bežičnih širokopojasnih
pristupnih mreža Mjera 5: Sprovoditi ''ESEE AGENDU +"
 razvoja i izgradnje optičkih mreža u
pristupu i BiH će raditi dosljedno na sprovođenju
 razvoja i implementisanja novih zaključka iz "eSEE Agenda +", potpisane od
širokopojasnih tehnologija. strane ministara vlada zemalja Jugoistočne
 harmonizovati plan frekvencija BiH za Evrope, u Sarajevu 2007, i ohrabrivati razvoj
potrebe: širokopojasne mrežne infrastrukture i na njoj
 civilnog korištenja baziranih širokopojasnih elektronskih servisa
 državnih institucija kako bi se ubrzao razvoj informacionog
 razvoja digitalnog radija i televizijskog društva i postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog
emitovanja. plana "eSEE Agenda +".
Uspješno sprovođenja ovih koraka rezultovalo Postizanje postavljenih ciljeva iz "eSEE Agenda

bi povećanjem stepena konkurentnosti između +" u domeni širokopojasne mrežne infrastru‐
pružaoca telekomunikacionih usluga, omogu‐ kture i odgovarajućih servisa ostvarivat će se
ćavanjem pružanja novih usluga uz racionalnije kroz:
korištenje postojeće i razvojne nove TK infra‐  osiguranje širokopojasnih mreža velikih
strukture. bitskih brzina i pouzdanih servisa koji će
Mjera 4: Poboljšavati ambijent učenja u osigurati siguran pristup bogatim
obrazovnim institucijama i razvijati profesio‐ sadržajima;
nalne kompetencije nastavnika  podsticanje razvoja digitalnih sadržaja i
servisa kao i prevođenje konvencionalnih
Obuka nastavnika za primjenu modernih sadržaja u digitalni format;
nastavnih i trening metodologija shodno  harmonizovanje pravila i politika iz oblasti
promjenama na tržištu rada mora doprinijeti telekomunikacija i medija koji će biti
tehnološki neutralni i koji će omogućiti
127
Neophodno je pokrenuti naučno‐istraživačku računarsku lakšu konvergenciju informacionog
mrežu radi uključivanja istraživačke i naučne zajednice u
evropske i globalne naučne tokove. BiH je, pored Albanije, društva i medija servisa;
jedina evropska zemlja bez naučno‐istraživačke računarske  osiguravanje kompjutera i širokopojasnog
mreže na razini zemlje. Vlada RS‐a je oktobra 2006. osnovala
Javnu ustanovu „Akademska i istraživačka mreža Republike pristupa internetu za sve škole i
Srpske“ (JU „SARNET“) koja se bavi izgradnjom, razvojem, obrazovne institucije; i
održavanjem i korištenjem informaciono‐komunikacione
infrastrukture za potrebe visokoškolskih i naučno‐istraživačkih  daljnji razvoj akademske širokopojasne
ustanova u RS‐u, te za povezivanje sa srodnim institucijama i
mrežama.
mreže koja će uvezati sve naučne
89
institucije u BiH i omogućiti im saradnju znanju. Uspostavom različitih programa
na važnim projektima za razvitak moguće je podići preduzetničku kulturu.
informacionog društva, kao i na drugim
Naročito je važno usmjeravati mlade na
projektima od zajedničkog interesa.
preduzetništvo kroz otvaranje virtuelnih
Prioritet: Razviti državni kvalifikacijski okvir kompanija u školama. Vrlo značajno za
smanjivanje raskoraka među ponudom i
Mjera 1: Uspostaviti efikasan sistem certifi‐ potražnjom je otvaranje centara za razvoj
ciranja i prekvalifikacije karijere u osnovnim, srednjoškolskim i visoko‐
Potrebe tržišta rada zahtijevaju dinamičnu školskim ustanovama ili pri zavodima za
prekvalifikaciju zanimanja, a nagli društveni zapošljavanje. Na taj način navedena popula‐
razvoj zahtijeva stalno usavršavanje već cija bi se fokusirala na sticanje znanja i vještine
postojećih zanimanja shodno promjenama kroz aktivno planiranje razvoja svoje profesio‐
koje se dešavaju u nauci, tehnologiji i ostalim nalne karijere, gdje jedan pravac može biti i
dijelovima društvenog razvoja. Zato je sistem vlastita inicijativa kroz samozapošljavanje i
certifikovanja novih znanja i vještina i sistem preduzetništvo.
brzih dokvalifikacija i prekvalifikacija, kao Brojni socijalni problemi se mogu djelimično
sastavni dio obrazovnog sistema, neophodna riješiti uvođenjem poduzetničkih principa u
mjera izgradnje efikasnog obrazovnog sistema socijalnu sferu, tj. organizovanjem, stvaranjem
i omogućavanja prohodnosti kroz različite i upravljanjem socijalnim preduzećima. Učinak
nivoe i strukture obrazovanja. socijalnih preduzetnika se sagledava kroz
Prioritet: Uvesti poduzetništvo kao ključ za njihov učinak na socijalnu promjenu. Socijalna
razvoj sposobnosti na svim nivoima preduzeća se mogu organizovati kao nepro‐
obrazovanja i osposobljavanja fitna (koja za rezultat djelovanja imaju „više od
profita“, tj. stvaranje socijalnih vrijednosti) ali i
Mjera 1: Uključivati programe preduze‐ kao profitna128.
tničkog obrazovanja u obrazovne programe
Mjera 2: Promocija javnog‐privatnog partner‐
Ova mjera pretpostavlja obogaćivanje nasta‐ stva u razvoju i finansiranju programa predu‐
vnih planova i programa (za mlade i odrasle) zetničko‐obrazovne infrastrukture u skladu s
sadržajima koji bi stvarali preduslove razvoja principom cjeloživotnog učenja
preduzetničke kulture, a ona bi dalje bila uvod
u promoviranju sklonosti o samozapošljavanju Da bi se osigurali potrebni resursi za razvoj
kao karijerne odgovornosti. preduzetničke kulture i uvođenje preduze‐
tničkih vještina u širok krug mladih i radno
Teorijsko preduzetništvo, kao i praktično sposobnih odraslih, potrebno je promovisati
(obuka pisanja biznis planova), treba postati javno‐privatno partnerstvo u razvoju i finan‐
sastavnim dijelom srednjoškolskih i većine siranju programa cjeloživotnog učenja. Da bi
fakultetskih nastavnih planova i programa. se osigurali potrebiti resursi za razvoj predu‐
zetničke kulture i stalno usavršavanje vještina
Treba pokrenuti programe promocije preduze‐
po principu cjeloživotnog učenja u širokom
tništva, obrta, stvaranja novih biznisa i samo‐
krugu mladih, potrebno je promovisati meha‐
zapošljavanja među učenicima i studentima.
nizme javno‐privatnog partnerstva u oblasti
Generisanjem novih start‐up preduzeća koji
uspostavljaju mladi diplomci osigurava se
128
Preduzetničko obrazovanje je već uvedeno u srednje škole u
uspostava malih i srednjih firmi zasnovanih na RS‐u kao obavezan predmet.
90
obrazovne infrastrukture (koja uključuje Visokoobrazovani stručnjaci mogu biti uklju‐
pružaoce treninga, savjetnike za razvoj čeni u brojne domaće projekte kao konzu‐
sektorskih tehnoloških kompetencija), koji će ltanti, mogu biti mentori na magistarskim ili
razvijati potrebne kompetencije za uspješno doktorskim tezama. Oni bi dolazili povremeno
zapošljavanje ili vođenje poslovanja unutar i učestvovali u nastavi ili u projektima. Znanja
pojedinih privrednih sektora i u raznim koja su stekli u inostranstvu bi dala veliki
regionima BiH. doprinos obrazovnom (ili naučnom, poslov‐
nom, konzultatskom) procesu u koji se oni
Prioritet: Povećati ravnopravni pristup i uključuju.
sudjelovanje u visokom kvalitetu obrazovanja
na svim nivoima, usklađen sa mjerama za Mjera 3: Osnovati koordinaciono tjelo na
priznavanje kvalifikacija koje podržavaju nacionalnom nivou za istraživanje i razvoj i
mobilnost inovacije
Mjera 1: Poboljšati kompetencije i mobilnost Zbog nedostatka koordinacije inovacionih

unutar BiH i EU politika potrebno je osnovati Koordinaciono
tjelo na nacionalnom nivou jer se sprovode
Da bih se postigla bolja uporedivost kompe‐ mjere za podršku nauci i inovacijama na svim
tencija radno sposobnog stanovništva u BiH s nivoima ali oni nisu usklađeni i njegovim
kompetencijama EU i s tim poboljšala mobi‐ osnivanjem osigurat će se optimalna
lnost radne snage, potrebno je poboljšati implementacija mjera podrške.
usklađenost i stalno prilagođavanje sistema
kompetencija te programa obuke i obrazo‐ Prioritet: Podržavati posebnim programima
vanja sa sistemom ključnih opštih i specifičnih povezivanje istraživačkih centara i izvoznih
kompetencija koje nalažu EU smjernice. preduzeća
POVEĆATI INDUSTRIJSKU KONKURENTNOST Mjera 1: Povećati finansijska izdvajanja iz

javnih sredstava i veće učešće privrede za
Prioritet:Osigurati da ishodi obrazovanja i osnovna, primjenjena i razvojna istraživanja,
stečene kompetencije odgovaraju potrebama te finansijsku pomoć inovatorima
konkurentne ekonomije
Kroz analize je procjenjeno da povećanje
Mjera 1: Podsticati i jačati kapacitete za finansijskih sredstava treba minimalno biti 0,5
uključenje u svjetske i naučno‐istraživačke i % BDP‐a s odnosom od 1/3 ulaganja iz privre‐
tehnološke tokove de i 2/3 iz budžeta države, entiteta i lokalne
Pored stalnog učenja i usavršavanja, učešće u zajednice.
međunarodnim projektima omogućava dobi‐ Mjera 2: Fiskalno podupirati unapređenje
janje dodatnih finansijskih sredstava, podi‐ poslovanja
zanje tehnološkog nivoa, prezentaciju naših
kadrova, mogućnosti i dostignuća, razmjenu Redukovanje fiskalnih opterećenja i ostalih
svih vrsta informacija i povećava šansu za veće davanja osigurat će sektoru privrede poveća‐
investiranje stranog kapitala i otvaranje novih nje rezidualne dobiti (dobit koja ostaje nakon
pogona i radnih mjesta u Bosni i Hercegovini. podmirenja svih troškova, uključujući troškove
sopstvenog kapitala) raspoložive za reinvesti‐
Mjera 2: Razviti programe kružne migracije ranje u modernizaciju i proširenje kapaciteta.
stručnjaka i naučnika Ostvarivat će se kroz reviziju i ukidanje
91
postojećih fiskalnih opterećenja državnih i ka postojećim i potencijalnim klasterskim
entitetskih/BD institucija nadležnih za fiskalnu inicijativama, kao mjestima na kojima će se
politiku. najbolje oplođivati, što se treba testirati pilot
projektima prvenstveno u oblasti strateških
Mjera 3: Uspostaviti savremenu naučno‐ izvoznih proizvoda, kao što su klasterske
tehnološku bazu inicijative u oblasti turizma koje se mogu
Bez savremene naučno‐tehnološke i poslovne zasnivati na bogatom prirodnom, kulturnom,
baze, koja podrazumijeva odgovarajuće historijskom naslijeđu, povezivati urbani i eko‐
ljudske resurse, naučno‐istraživačke i istraži‐ turizam i zajedničkom promocijom uveliko
vačko‐razvojne institucije, istraživačku i infor‐ povećati izvoznu ponudu u BiH. Ovime se
macionu opremu, uređaje i sisteme, rele‐ također otvaraju brže mogućnosti
vantne baze podataka, definisane statističke zapošljavanja.
indikatore za oblast nauke i tehnologije, tehno Mjera 3: Razviti politike podsticaja upotrebe
parkove, inkubatore i centre, umrežene naprednih tehnologija
naučne, istraživačke i razvojne punktove kako
između univerziteta, instituta, udruženja Radi dugoročnog očuvanja i razvoja pozicije na
inovatora i privrednih subjekata u Bosni u inotržištima, neophodno je mjerama fiskalne
Hercegovini, tako i sa onima u inostranstvu, politike podsticati ulaganja u napredne
učešća u međunarodnim udruženim naučno‐ tehnologije koje osiguravaju takvu poziciju.
istraživačkim i tehnološko‐razvojnim progra‐ Posebno je važno podupirati tehnološki
mima i projektima, odnosno, bez adekvatnih inferiornije članove klasterskih inicijativa, tj.
finansijskih ulaganja, nema ni inovativne ni pomagati im kroz centre za transfer
konkurentne proizvodnje u našoj zemlji. tehnologija u usvajanju novih tehnologija i
postajanju inovativnijim.
Prioritet: Razvoj klastera, umrežavanje i
saradnja sa klasterima u EU i jugoistočnoj Mjera 4: Potpomoći inovativne aktivnosti i
Evropi internacionalni marketing za temeljne proi‐
zvode klastera
Mjera 1: Finansijski i stručno podržavati
zajedničke razvojne projekte u sklopu identi‐ Uvođenjem inovacijskih vještina, integriranja
fikovanih poslovnih lanaca transfera tehnologije kao procesa razmjene
novih vještina, znanja i metoda u proizvodnju i
Kod identifikovanih poslovnih lanaca, potre‐ razvoj preduzeća pružat će se posebni napori i
bno je identifikovati zajedničke razvojne potpora klasterskim preduzećima u jačanju
projekte članica tog poslovnog lanca te saradnje sa akademskim zajednicama i istra‐
podržavati te projekte „paketima podrške“ jer živanjem i razvojem kroz razne projekte kao
samo finansijsko podržavanje, iako od iznimne što je Sedmi okvirni program. Modernizacija i
važnosti, nije dovoljno za održivo funkcio‐ internacionalizacija klasterskih preduzeća i
nisanje članica lanca. jačanje izvoznih potencijala omogućit će
Mjera 2: Razviti politike usmjeravanja inve‐ povezivanje klastera sa susjedim zemljama
sticija u KI što će doprinjeti većoj vidljivosti naših klastera
na međunarodnim tržištima.
Neophodno je adekvatnim instrumentima
investicione i fiskalne politike usmjeravati inv‐ Prioritet: Podržati razvoj snažno rastućih
esticije, posebno inostrane direktne investicije malih i srednjih poduzeća putem razvoja
92
tehnoloških parkova, industrijskih parkova, PAMETAN RAST
inkubatora i poslovnih zona
KULTURA I KREATIVNI SEKTOR
Mjera 1: Razvijati instrumente finansijske
Prioritet: Jačati sektor kulturnih industrija
podrške razvoju MSP
Mjera 1: Definiranje potencijala za razvoj
Osnivanju novih preduzeća većina zemalja u
kulturnih industrija iz ekonomske perspektive
okruženju i u EU pridaje posebnu pažnju u
vidu raznih olakšica uključujući i finansijske Kreativne industrije postaju sve važnija komp‐
podsticaje. Podsticaji se odnose na bespo‐ onenta razvoja moderne post – industrijske
vratna sredstava iz budžeta u vidu početnog ekonomije, temeljene na inovativnosti i
kapitala (seed capital) i povoljnih kreditnih znanju. Razlozi za poticanje razvoja takvih
linija za rast start up preduzeća, posebno u industrija leže u dokazanom ekonomskom
oblasti naprednih tehnologija. Potrebno je rastu i razvoju, te stvaranju radnih mjesta, ali i
proučiti mogućnost formiranja fondova rizika u promoviranju kulturnog identiteta i isticanju
kapitala (joint venture) kao javno‐privatnog kulturnih različitosti diljem svijeta. Tokom
partnerstva. proteklog desetljeća EU je prepoznala tu
Mjera 2: Poboljšanje inovativnosti MSPa činjenicu i započela s razvojem i promo‐
viranjem ovih posebnih idnustrija. U tim
Svrha ovog prioriteta je povećanje inovacijske trenucima je sektor koji je bio uvijek na
uspješnosti i inovacijskih kapaciteta malih i marginama, dobio dovoljno pažnje istraživača i
srednjih poduzeća, povećanje broja novih vladajućih tijela, te je postao glavna tema
inovativnih poduzeća koji se koriste novim istraživanja, analiza i statistika u svrhu boljeg
znanjima i vještinama te njihovo ulaganje u razumijevanja odnosa između kulture,
istraživanje, razvoj i inovacije u cilju razvoja kreativnih industrija i ekonomskog razvoja,
novih proizvoda i usluga, primjene novih kako bi bili u mogućnosti što uspješnije
tehnologija i povećanja njihove konkure‐ iskoristiti potencijale novootkrivene industrije.
ntnosti i uspješnog nastupa na domaćem i U BiH je potrebno razviti ovaj sektor I usmjeriti
međunarodnom tržištu. napore u definisanju njegovih potencijala kako
bi uticao na ekonomski rast I razvoj države.
Mjera 3: Podsticati razvoj inkubatora
Prioritet: Jačati ulogu kulture u ekonomskom
Neophodno je sprovesti analizu funkcionisanja razvoju BiH
postojećih poslovnih inkubatora i ustanoviti
barijere njihovom razvoju. Posebno je važno Mjera 1: Učešće BiH u međunarodnim kultu‐
razmotriti koje usluge iz „pakete usluga“ (pro‐ rnim programima i inicijativama
stor, zajedničke poslovne funkcije, informacije,
Program Evropske Unije Kreativna Evropa je
usmjeravanje, konzalting, trening, finansije,
okvirni program Evropske unije za podršku
transfer tehnologija) pružaju inkubatori, izra‐
diti nacrt daljeg razvoja uz unapređenje usluga evropskom audiovizuelnom sektoru, kao i
ostalim kulturnim i kreativnim sektorima, a
inkubatora, početi promovisati sistem „poslo‐
pomoću kojeg se tim sektorima omogućuje da
vnih anđela“.
povećaju svoj doprinos zapošljavanju i rastu. S
budžetom od 1,46 milijardi evra za period
2014‐2020 ovaj program daje podršku
desetinama hiljada umjetnika, stručnjacima u
93
području kulture i audiovizuelnih djelatnosti, ODRŽIV RAST
te organizacijama u području izvedbenih
umjetnosti, likovne umjetnosti, izdavačke RAVNOMJERAN REGIONALNI RAZVOJ
djelatnosti, filma, televizije, muzike, inter‐
Prioritet: Uspostava Sistema koji će doprinjeti
disciplinarne umjetnosti, baštine, kao i
ravnomjernom regionalnom razvoju
industriji video igrica. Program Kreativna
Evropa je nastao združivanjem prijašnjih Mjera 1: Izraditi nacrt Strategije regionalnog
programa Kultura i MEDIA, u kojima je Bosna i razvoja Bosne i Hercegovine
Hercegovina učestvovala. Sada u novoj,
modifikovanoj formi nastavljaju kao pot‐ Usvajanje strategije će doprinjeti jačanju i
program Kultura i potprogram MEDIA, u razvijanju regionalne i lokalne suradnje, u cilju
okviru novog programa EU Kreativna Evropa. pridonošenja gospodarskom razvoju i smanje‐
22. jula 2014. godine potpisan je Sporazum nju regionalnih neuravnoteženosti
između Bosne i Hercegovine i Evropske unije o Prioritet: Usvajanje regulatornog okvira za
učešću Bosne i Hercegovine u programu transport
Evropske unije Kreativna Evropa. Sporazum je
ratifikovan i objavljen u „Službenom glasniku Mjera 1: Usvojiti okvirnu transportnu politiku
BiH“ ‐ Međunarodni ugovori, broj 3/15. BiH za period 2015‐2030. godine i Strategiju
transporta BiH i Akcioni plan
Pristupanjem programu Kreativna Evropa,
Bosna i Hercegovina omogućava profesio‐ Usvajanje regulatornog okvira za transport će
nalcima iz kreativnih sektora da posluju širom omogućiti pristup IPA sredstvima u sektoru
Evrope, steknu novu publiku u i izvan Bosne i transporta, uključujući prijeko potrebne proje‐
Hercegovine, i tako doprinesu zaštiti kulturne i kte u oblasti razvoja infrastrukture. Ovaj okvir
jezičke raznolikosti, te steknu i razviju vještine je u pripremi već neko vrijeme i potrebno ga je
koje zahtijeva digitalno doba. usvojiti što prije. Potrebno je omogućiti
pripremu i usvajanje podsektorskih strategija i
Bosne i Hercegovina učestvuje i u drugim akcionih planova.
međunarodnim programima namjenjenim
sektoru kulture i sarađuje s nadležnim među‐ Mjera 2: Razviti transportni sistem prema
narodnim organizacijama i tijelima u ovoj strateškim dokumentima
oblasti.
Razvoj transportnog sistema na temelju
Prioritet: Kreirati mapu aktivnosti za razvoj strateških dokumenata će pravilno usmjeriti
kulturnog turizma razvoj transporta. Takođe, prilikom planiranja i
selekcije projekata, potrebno je uključiti i
Mjera 1: Promocija kulturnog turizma privatni sektor.
Kultura, historija, obrazovanje, biznis i usputna Prioritet: Razvoj svih vidova transporta u BiH
posjeta (u tranzitu) su najčešći motivi posje‐ po modelu koji omogućava održiv razvoj
tioca gradova. Kulturni turizam je nezaobilazni transportnog sistema uz energetsku efikas‐
čimbenik u razvoju turizma u BiH, te pomaže nost, uz vođenje brige o životnoj sredini i
očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i obi‐ maksimalnu sigurnost svih učesnika u
čaja. Kulturni turizam predstavlja velik pote‐ saobraćaju
ncijal razvoja. U Bosni i Hercegovini je u samim
začecima, a njegov je potencijal u BiH je zna‐ Mjera 1: Izgraditi nedostajuću transportnu
čajan uz adekvatnu promociju I razvoj sektora. infrastrukturu, sa težištem na autocestama i
94
brzim cestama, koje će povezati velike Mjera 4: Usklađivanje zakonodavnog okvira
privredne i administrativne centre u BiH i sa EU acquies‐om i implementacija zakona u
povećati regionalnu povezanost u BiH praksi
Za realizaciju ovih projekata treba koristiti Regionalnim sporazumom o zajedničkom

kreditna sredstva i modele javno privatnog razvoju osnovne transportne mreže BiH se
partnerstva kako bi se izbjegla prevelika obavezala na usvajanje većeg broja standarda
zaduženost države. Neophodno je povećati i direktiva. Uspostavljanjem Transportne zaje‐
učinak rada u pogledu boljeg planiranja dnice između EU i zemalja Jugoistočne Evrope
realizacije projekata, efikasnijeg rada i znatno povećaće se obaveze BiH u tom pogledu.
povećati rezultate izgradnje puteva Potrebno je poboljšati primjenu postojeće
legislative o sigurnosti u saobraćaju u skladu
Mjera 2: Rekonstruisati i modernizovati sa Acquis Communautair sa akcentom na
postojeću infrastrukturu (puteve, željezničku sigurnost, životnu sredinu, finansijske naknade
mrežu, riječne luke te aerodrome) i dr. Osigurati implementaciju zakona u praksi.
Potrebno je ubrzati sprovođenje dogovorenih Mjera 5: Pratiti i evaluirati negativne uticaje i
reformi, koje su veoma često uslov korištenja procese u sektoru transporta i preduzeti
finansijskih sredstava, te pospješiti pripremu potrebne aktivnosti i mjere za postizanje
investicionih projekata. Kod određivanja prio‐ sigurnog i pouzdanog transporta
riteta za rekonstrukciju i modernizaciju potre‐
bno je rukovoditi se stepenom veće ekono‐ Podsektori transporta se razlikuju jedan od
mske i finansijske isplativosti i rješavanja drugog i pristup je različit. U cestovnom
transportnih problema, kao što je slučaj saobraćaju je sve privatizirano, dok u želje‐
korištenja riječnog i željezničkog transporta, zničkom nije. U cestovnom saobraćaju je
koji su trenutno veoma zapostavljeni. Prilikom potpuna konkurencija, izuzev urbanog trans‐
realizacije ove mjere posebnu pažnju treba porta, dok u željezničkom nije. Svaki vid trans‐
posvetiti sigurnosti u prometu i zaštiti okoliša. porta treba posebno analizirati i preduzeti
Potrebno je povećati obim i kvalitet usluga tražene aktivnosti u cilju postizanja sigurnosti i
svih vidova transporta. pouzdanosti transporta.
Mjera 3: Usvojiti pravni okvir u sektoru pre‐ Mjera 6: Osigurati usklađenost s zahtjevima
voza opasnih materija iz Sporazuma o Zajedničkom evropskom vaz‐
dušnom prostoru
U cilju bezbjednog saobraćaja tokom prevoza
opasnih materija u individualnom sektoru Zahtjevi iz Sporazuma o Zajedničkom evro‐
transporta, treba definisati obaveze za lica pskom zračnom prostoru (ECAA ) se uglavnom
uključena u transport, nadležnost i odgovo‐ odnose na oblast ekonomskih i socijalnih
rnost nadležnih organa za nadzor u vezi sa propisa. Potrebno je preuzeti brojne propise iz
primjenom ovog zakona i u cilju prilago‐ ECAA koji se odnose na socijalnu zaštitu i
đavanja međunarodnim standardima, uklju‐ zaštitu potrošača. Takođe je potrebno provesti
čujući usaglašavanje sa standardima EU, a koji daljnje aktivnosti kako bi se osigurala uskla‐
su od značaja za sprečavanje opasnosti u toku đenost s ECAA zahtjevima i u drugim podru‐
prijevoza opasnih materija. čjima prije nego što Bosna i Hercegovina bude
mogla postići završetak Faze 1 u pogledu
ekonomskih propisa i sigurnosti zračnog
transporta.
95
Mjera 7: Jačati regionalnu saradnju i pove‐ kovanje mjera za ublažavanje klimatskih
zanost promjena.
Implementirati Memorandum o razumijevanju Mjera 1: Razvoj strateškog planiranja
za razvoj Osnovne transportne mreže u JIE i
Izraditi sveobuhvatnu cjelodržavnu klimatsku
doprinostiti djelovanju transportne zajednice.
politiku i strategiju u skladu sa očekivanim
Mjera 8: Širiti usluge vazdušnog saobraćaja Okvirom za klimatske i energetske politike EU
do 2030. Dalje razvijati kapacitete za bolje
Potrebno je proširenje destinacija, unaprije‐ strateško upravljanje.
đenje transportnih usluga i infrastrukture
između aerodroma i gradskih centara. Mjera 2: Poboljšati statistiku i izvještavanje
vezano za životnu sredinu
Mjera 9: Povećati učešće prevoza željeznicom
u ukupnom prevozu roba i putnika Praćenje i izvještavanje o stanju životne
sredine na nivou države nije koherentno i
Sprovođenjem ove mjere očekuje se sma‐ dosljedno. Poboljšana sastistika u domenu
njenje emisije štetnih gasova, (zaštita životne životne sredine bi dala bolju podlogu anali‐
sredina), veća efikasnost prevoza zbog manjih tičarima i donosiocima odluka u procesu dono‐
troškova prevoza željeznicom. šenja politika.
Prioritet: Liberalizacija željezničkog saobraćaja Mjera 3: Raditi na implementaciji konvencije
Mjera 1: Implementirati aktivnosti predlože‐ o klimatskim promjenama
ne od strane regulatornog tijela za željeznicu Savjet ministara BIH i entitetske vlade su
tokom 21. SEETO RWWG sastanka usvojile Drugi nacionalni izvještaj Bosne i
Reforme su neophodne za razvoj balansi‐ Hercegovine prema Okvirnoj konvenciji Ujedi‐
ranog, konkurentnog i ekološki multimodalnog njenih nacija o klimatskim promjenama.
sistema transporta. Potrebna je puna implementacija konvencije o
klimatskim promjenama.
Mjera 2: Pripremiti legislativu za potpunu
primjenu EU direktiva za otvaranje želje‐ Mjera 4: Unaprijediti horizontalnu i verti‐
zničkog saobraćaja kalnu među‐institucionalnu koordinaciju po
pitanju životne sredine i klimatskih promjena
Potrebno je pripremiti legislativu za potpunu između svih organa vlasti
primjenu EU direktiva za otvaranje željezni‐
čkog saobraćaja. Unaprijeđena saradnja će dovesti do efika‐
snijeg planiranja po pitanju životne sredine i
POBOLJŠANJE UPRAVLJANJA OKOLIŠEM I klimatskih promjena.
RAZVOJ OKLINSKE INFRASTRUKTURE, UZ
POVEĆANJE OTPORNOSTI NA KLIMATSKE Prioritet: Harmonizacija pravnog okvira
PROMJENE vezano za zaštitu životne sredine i klimatske
akcije
Prioritet: Jačanje institucionalnih i profesio‐
nalnih kapaciteta za razvoj i provođenje Mjera 1: Raditi na transponovanju okolišne
okolišne i klimatske politike, praćenje emisija zahtjeve EU u sve relevantne sektorske
plinova staklene bašte, kao i planiranje, politike
provođenje, praćenje i izvještavanje i verifi‐
96
Potrebno je da BiH integriše okolišne pravne kako bi se obezbijedila adekvatna institucio‐
stečevine u gotovo sve sektore (energija i nalna infrastruktura. To je neophodan pre‐
rudarstvo, transport, poljoprivreda i šuma‐ duslov za efikasno planiranje, sprovođenje i
rstvo, industrija, turizam, prostorno uređenje, koordinaciju različitih kompleksnih aktivnosti
zdravstvo, obrazovanje, finansije i drugo). To iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja.
je siguran put i za BiH i njena obaveza u Podrazumjeva razvoj IT strukture, jačanje
procesu pristupanja EU. analitičkih kapaciteta, razvoj strateškog plani‐
ranja; uspostavljen sistem monitoring i evalu‐
Mjera 2: Raditi na usvajanju i implementaciji acije za sektor poljoprivrede, prehrane, šuma‐
acquis‐a u domenu upravljanja vodom rstva i ruralnog razvoja;Popunjavanje kapa‐
Za jedinstven pristup upravljanja vodom citeta prema sistematizaciji
potrebno je ujednačeno usvajanje i imple‐ Mjera 2: Uskladiti domaće propise sa EU
mentacija acquis‐a u BiH u domenu propisima u oblasti proizvodnje grožđa i vina
upravljanja vodom. izmjenom Zakona o vinu i drugim proizvo‐
Prioritet:Poboljšanje efikasnosti upravljanja dima od grožđa i vina BiH
otpadom te promocija ekološke (zelene) Preuzimanjem regulative EU‐a i usvajanjem
industrije propisa u oblasti vina u BiH će se utvrditi
Mjera 1: Izraditi radni nacrt strategije upra‐ funkcionalan pravni okvir te propisati usklađen
vljanja otpadom i efikasan sistem kontrole nadležnih institucija
i analize kvaliteta u sektoru vinarstva i
Potrebno je okočati strateško planiranje na vinogradarstva. Ovim će se osigurati proizvo‐
nivou BiH koje se tiče investiranja u sector dnja i plasman vina na domaće i strano tržište i
upravljanja otpadom. Treba usvojiti Strategiju ojačati konkurentnost domaćih proizvođača.
upravljanja otpadom na nivou BiH.
Mjera 3: Usvojiti propise o organskoj proi‐
Mjera 2: Jačati kapacitet za upravljanje zvodnji u Bosni i Hercegovini
industrijskim i opasnim otpadom
Omogućiće se kreiranje povoljnijeg okruženja i
Jačanjem kapaciteta za upravljanje industri‐ uslova za razvoj organske proizvodnje. Postoji
jskim i opasnim otpadom povećaće se sigur‐ obaveza za usvajanje Zakona o organskoj
nost i zaštita životne sredine. proizvodnji u cilju puta ka Evropskoj uniji, na
nivou Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercego‐
BRŽI I EFIKASNIJI RAZVOJ POLJOPRIVREDE I
vina nije donijela plan preuzimanja zakona
RURALNI RAZVOJ
Evropske unije iz oblasti poljoprivrede, pa
Prioritet: Uspostavljanje potrebnih instituci‐ samim tim ni Zakona o organskoj proizvodnji.
onalnih kapaciteta, mehanizama za koordi‐
Mjera 4: Harmonizovati mjere podrške u
naciju i implementaciju standarda u oblasti
poljoprivredi i ruralnom razvoju
poljoprivrede u skladu sa EU standardima na
svim nivoima Harmonizovane mjere podrške u poljoprivredi
i ruralnom razvoju su preduslov za dobijanje
Mjera 1: Kadrovsko jačanje postojećih insti‐
IPA sredstava. Cilj je postepeno prilagoditi i
tucija
harmonizovati mjere podrške u sektoru poljo‐
I na državnom i na entitetskom nivou potre‐ privrede i ruralnog razvoja, kako unutar BiH,
bno je kadrovsko jačanje postojećih institucija tako i sa sličnim mjerama koje se koriste u EU.
97
Prioritet: Poboljšanje konkurentnosti, kvali‐ Omogućiće se izvoz proizvoda animalnog
teta i sigurnosti domaćih proizvoda. porijekla na EU tržište.
Mjera 1: Pripremiti i u proceduru razmatranja Mjera 6: Pripremiti i u proceduru razmatranja
i usvajanja dostaviti izmjene Zakona o hrani i usvajanja dostaviti izmjene i dopune
Bosni i Hercegovini Zakona o poljoprivredi, prehrani i ruralnom
razvoju Bosne i Hercegovine
Ovim će se osigurati dvosmjerna trgovina
hranom sa Evropskom unijom. Osiguranje trgovine svim poljoprivrednim i
prerađenim poljoprivrednim proizvodima sa
Mjera 2: Razviti efikasan sistem sigurnosti hrane Evropskom unijom.
Da bi se uspostavio efikasan sistem sigurnosti Mjera 7: Pripremiti i u proceduru razmatranja
hrane potrebno je harmonizovati bh. zakono‐ i usvajanja dostaviti izmjene izmjene i dopu‐
davstvo sa EU standardima, zatim vršiti nau‐ ne pravilnika „Higijenskog paketa“ uskla‐
čne i stručno tehničke poslova iz područja đenih sa Zakonom o hrani
sigurnosti hrane na procjeni rizika. Potrebno je
uspostaviti sistem službenih kontrola baziran Provesti Higijenski paket na nivou cijele zemlje
na procjeni rizika kao i mehanizam za upra‐ za one subjekte koji su uključeni u proizvodnju
vljanje kriznim situacijama. hrane životinjskog porijekla bez obzira na
njihovu veličinu. Za uposlene u relevantnim
Mjera 3: Unaprijediti sistem zaštite zdravlja organima vlasti i inspekcijskim tijelima prove‐
bilja putem uspostavljanja efikasnog fitosa‐ dena je obuka o pravnim i o zahtjevima
nitarnog sistema u BiH standarda EU u oblasti higijene hrane, ali su
Efikasan fitosanitarni sistem će biti usposta‐ potrebne dodatne aktivnosti. Veći broj obuka
vljen putem unaprjeđenja sistema kreiranja potreban je subjektima u poslovanju s hranom
politika i provođenja mjera iz fitosanitarne kako bi osigurali usklađenost sa standardima
oblasti; kao i unaprjeđenjem koordinacije i EU o kontroli kvalitete. Potrebno je unapri‐
saradnje sa domaćim i međunarodnim institu‐ jediti provjere i registraciju farmi mlijeka kako
cijama i organizacijama i drugim pravnim i bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima EU.
fizičkim licima iz fitosanitarne oblasti. Potrebno je unaprijediti regulatorni okvir za
kontrolu uvoza hrane koja nije životinjskog
Mjera 4: Unaprijediti sistem zaštite zdravlja porijekla.
životinja i ljudi putem uspostavljanja efikas‐
nog sistema veterinarske kontrole u BiH Prioritet: Izrada sveobuhvatnog Strateškog
plana ruralnog razvoja i uspostavljanje IPARD
Uspostavljanje efikasnog sistema veterinarske implementacijske strukture
kontrole u BiH će biti omogućeno putem izgra‐
dnje mehanizama za prevenciju i suzbijanje Mjera 1: Usvojiti strateški plan ruralnog
zaraznih bolesti kod životinja, kao i obezbje‐ razvoja
đenjem legislativnog okvira za izvoz živih živo‐ Potrebno je izraditi državni strateški plan za
tinja i proizvoda životinjskog porijekla iz BiH. ruralni razvoj i provedbu plana harmonizacije
Mjera 5: Pripremiti i u proceduru razmatranja poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja.
i usvajanja dostaviti izmjene Zakona o veteri‐ Odsustvo efikasne administracije i djelotvo‐
narstvu u Bosni i Hercegovini rnih kreditnih šema za ruralni razvoj i dalje
98
ugrožava napore na poboljšanju produkti‐ Ovi prostori su izuzetno bogati biljnim i
vnosti i konkurentnosti. životinjskim svijetom. Izuzetno je bogat i
genetički fond sorti i rasa koje se već nalaze u
Mjera 2: Izraditi i usvojiti IPARD program za poljoprivrednoj proizvodnji. Ta činjenica oba‐
BiH vezuje organe upravljanja da se biodiverzitetu
Započinjanje aktivnosti na izradi IPARD pro‐ u oblasti poljoprivrede pokloni dužna pažnja.
grama u direktnoj su zavisnosti od izrade i Potrebno je povećati nadzor nad unosom
formalnog usvajanja Strateškog plana ruralnog genetski modifikovanih sjemena.
razvoja BiH Mjera 3: Deminiranje poljoprivrednog zemlji‐
Mjera 3: Uspostaviti IPARD implementacionu šta i ruralnih područja
strukturu Veliki dio područja se još uvijek nalazi pod
Uspostavljen sistem plaćanja za IPARD sre‐ minama, pa je potrebno nastaviti aktivnosti
dstva. vezane za protuminsko djelovanje, očistiti
korita Rijeka od mina i time omogućiti bezb‐
Mjera 4: Podržati uspostavu LAG‐ova i mreže jednije uslove za život
ruralnog razvoja
RAZVOJ ENERGETSKIH POTENCIJALA, POSE‐
Lakši pristup izvorima finansiranja će biti omo‐ BNO OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE I POVE‐
gućen. ĆANJE ENERGETSKE EFIKASNOSTI
Prioritet: Poboljšanje očuvanja i efikasnog Prioritet: Poticati razvoj energetskog sektora

upravljanja prirodnim resursima
Mjera 1: Usvojiti strateške dokumente za
Mjera 1: Urediti poljoprivredno zemljište energetski sektor
Usitnjena i parcelizovana poljoprivredna gazdi‐ BiH nedostaju osnovni strateški dokumenti

nstva su glavna prepreka unapređenja konku‐ koji bi usmjerili razvoj energetskog sektora
rentnosti poljoprivredne proizvodnje. Budući zemlje i osigurali održivo snabdijevanje
da je većina poljoprivrednog zemljišta u priva‐ energijom i ekonomski razvoj uopšte.
tnom vlasništvu, organi upravljanja moraju
pronaći način da stimulišu poljoprivredne Mjera 2: Podržati razvoj energetske infra‐
proizvođače da razmjenjuju svoje parcele, strukture
ukrupnjavaju svoje posjede i da investicijama Potrebno je razviti nova tehnološka rješenja i
u meliorativne radove unaprijede kvalitet i modernizaciju energetske infrastructure.
plodnost zemljišta. Osim toga, poznavanjem
karakteristika zemljišnih profila i agrokli‐ Mjera 3: Promovisati efikasnu upotrebu ene‐
matskih karakteristika teritorije, bio bi rgije
omogućen sistematičniji pristup u planiranju
Bosna i Hercegovina još nije razvila svoj naci‐
poljoprivredne proizvodnje. Da bi se ovo
onalni plan energetske učinkovitosti niti ima
postiglo potrebno je razvijati projekat digita‐
lizacije zemljišno‐informativnog sistema. konzistentan plan za preuzimanje acquisa u
okviru Ugovora o Energetskoj zajednici. Razli‐
Mjera 2: Podržati mjere zaštite biodiverziteta čiti oblici podrške inicijativama za promociju
i održivo korištenje genetičkih resursa energetske učinkovitosti u vidu pilot‐projekata
se primjenjuju u cijeloj zemlji. Postoje znača‐
99
jna kašnjenja u ispunjavanju obaveza da se BiH nedostaju zakoni i drugi pravni izvori koji
preuzmu i provedu direktive o energetskoj bi regulisali oblast energije, djelovanje
efikasnosti i energetskim uslugama iz 2006. regulatora (npr: način određivanja cijena
godine. električne energije i drugih energetskih
proizvoda) a koji bi olakšali ulaganje u
Mjera 4: Investirati u razvoj obnovljivih izvo‐ energetski sektor. Uskladiti unutrašnje tržište
ra energije energije na svim nivoima sa acquisem
U BiH se najviše koriste dva obnovljiva izvora uključujući zakone na nivou entiteta i države u
energije: voda (električna energija) i drva skladu sa Trećim energetskim paketom, kao i
(čisto gorivo). Međutim, BiH raspolaže sa veli‐ obaveze koje BiH ima prema zahtjevima iz
kim brojem geotermalnih izvora koji bi se Ugovora o energetskoj zajednici
mogli iskoristiti za grijanje. Geografski položaj Mjera 3: Ispuniti obaveze prema Energetskoj
BiH po pitanju solarne energije je takav da zajednici u oblasti energetske efikasnosti (tj.
predstavlja potencijalno dobar izvor ove vrste direktive o energetskim uslugama, označa‐
energije, takođe, dosta energije bi se moglo vanju i energetskoj efikasnosti zgrada)
dobiti iz vjetra izgradnjom odgovarajućih
vjetrenjača. Potrebno je koristiti pozitivna Usvojiti Zakon o energetskoj efikasnosti i
iskustva susjednih zemalja i EU te ih prilagoditi podzakonske akte;
i primijeniti u BiH. To podrazumijeva uvođenje
evropskih standarda i regulative za goriva iz Mjera 4: Ispuniti obaveze prema Energetskoj
biomase kako bi se olakšalo njeno energetsko zajednici u oblasti zaštite životne sredine
korištenje, što rezultuje neophodnošću (usklađivanje sa Direktivom 1999/32/EZ o
donošenja propisa koji bi olakšali razvoj smanjenju emisija SO2)
tržišta, te povećali povjerenje potrošača. BiH u Potrebno je okončati usklađivanje sa
ovoj oblasti raspolaže ogromnim poten‐ Direktivom 1999/32/EZ o smanjenju sadržaja
cijalom, koji je, za sada, praktično potpuno sumpora u tekućim gorivima.
neiskorišten.
Mjera 5: Usvojiti odredbe Trećeg energe‐
Prioritet: Uskladiti unutrašnje tržište energije tskog paketa
na svim nivoima sa acquisem uključujući
zakone na nivou entiteta i države u skladu sa Urađen nacrt Zakona o gasu,nacrt „Zakona o
Trećim energetskim paketom, kao i obaveze prenosu, regulatoru i tržištu električne ener‐
koje BiH ima prema zahtjevima iz Ugovora o gije u BiH“ po kojem bi BiH bila usklađena sa
energetskoj zajednici Trećim paketom na nivou BiH
Mjera 1: Pripremiti za usvajanje akcioni plan Mjera 6. Uraditi prijedloge propisa koji ure‐
BiH za obnovljive izvore energije đuju skladištenje obaveznih zaliha nafte na
nivou BiH
Ne postoji sveobuhvatna promocija i razvoj
energetskog sektora obnovljivih izvora u BiH. Potrebno je Donijeti propise koji uređuju
Nije usvojen nacionalni akcijski plan za skladištenje obaveznih zaliha nafte na nivou
obnovljive izvore energije, koji je propisan BiH i kako bi se povećala sigurnost u snab‐
Ugovorom o Energetskoj zajednici. dijevanju naftom.
Mjera 2: Poboljšati regulative i ubrzati proces
preuzimanja acquis‐a
100
INKLUZIVNI RAST Statistički indikatori ukazuju na to da je
neophodno izvršiti reformu zaposlenih u
POVEĆATI MOGUĆNOSTI ZA ZAPOŠLJAVANJE obrazovanju s finansijskog aspekta i s aspekta
racionalnosti. Neodrživo je postojanje odje‐
Prioritet: Efikasna koordinacija u oblasti rada
ljenja s malim brojem učenika, kao i mnogih
i zapošljavanja
drugih obrazovnih institucija s velikim brojem
Mjera 1: Unaprjeđenje koordinacije u oblasti nastavnog kadra i tendencijom smanjenja
rada i zapošljavanja novopristiglih učenika. Neophodno je utvrditi
obrazovne normative i standarde na nivou
Prema Ustavu BiH, nadležnosti u sektoru rada BiH, koji bi se sačinili prema standardima
i zapošljavanja uglavnom pripadaju entitetima. evropskih zemalja, te uvesti programske
Minimalne nadležnosti Bosne i Hercegovine u reforme koje će višak kadrova prekvalifikovati
sektoru rada odvijaju se u okviru Ministarstva za nuđenje prilagođenih programa za ranjive
za civilne poslove BiH. Stoga je ovdje naglasak ciljne grupe i za obrazovanje odraslih. Time će
na unaprijeđenju koordinacije u obasti rada i se doprinijeti racionalnijem korištenju finan‐
zapošljavanja kao i koordinaciji izrade sijskih sredstava u obrazovanju i povećati
strateških dokumenata iz ove oblasti. njegov kvalitet.
Mjera 2: Međunarodna suradnja u oblasti Mjera 2: Definisati okvirne standarde i meto‐
rada i zapošljavanja dologiju za priznavanje kvalifikacija stečenih
Primarne funkcije u okviru ove mjere su putem neformalnog i informalnog obra‐
koordinacija i međunarodno zastupanje. Age‐ zovanja
ncije za rad i zapošljavanje BiH vrši koordi‐ U BiH postoji nedovoljan broj centara za brzu
naciju aktivnosti s entitetskim vlastima i prekvalifikaciju uspostave novih centara za
institucijama zapošljavanja u vezi sa proje‐ brzu obuku, dodatnu edukaciju i prekvali‐
ktima za zapošljavanje, ali samo onima koji su fikaciju nezaposlenih lica.
od interesa za BiH. Prikupljanje informacija o
ponudi i potražnji za radnom snagom na Mjera 3: Uspostaviti socijalno partnertsvo u
međunarodnom tržištu, podnošenje tih obrazovanju
informacija entitetskim službama zapošlja‐
Za unapređenje dostupnosti i kvaliteta sistema
vanja kao i početak priprema i potpisivanje
obrazovanja neophodno je unaprediti mehani‐
sporazuma iz oblasti zapošljavanja su
zme intersektorske saradnje i saradnje svih
aktivnosti koje spadaju u međunaradno
socijalnih partnera na različitim nivoima vlasti
suradnju u oblasti rada I zapošljavanja.
u BiH. Samo na taj način će se osigurati da
INKLUZIVNI RAST reforme u obrazovanju budu usko povezane s
potrebama ne samo tržišta rada nego i svih
POVEĆATI INKLUZIVNOST U OBRAZOVANJU potreba društvenog i ekonomskog razvoja
Prioritet: Uskladiti sistem obrazovanja sa zemlje
potrebama tržišta rada, te potrebama ekono‐ Prioritet: Nastaviti proces integrisanja BiH u
mskog i socijalnog razvoja EU obrazovni prostor
Mjera 1: Utvrditi okvirne obrazovne norma‐ Mjera 1: Izraditi dokument prijedloga
tive i standarde preporuka za licenciranje nastavnika i svih
101
odgojno‐obrazovnih institucija od predško‐ Mjera 3: Pripremiti smjernice poboljšanja
lskog, završno sa srednjim obrazovanjem položaja mladih u skladu s preporukama i
smjernicama EU Politika mladih u oblasti
Obuka nastavnika za primjenu modernih obrazovanja
nastavnih i trening metodologija shodno
promjenama na tržištu rada mora doprinijeti Država treba potaknuti da svaki svršenik
pozitivnom ambijentu, pa samim time i boljim srednje škole koji ne pristupa visokom
rezultatima u stručnom obrazovanju. Dakle, obrazovanju i svaki svršenik visokog obrazo‐
potrebne kompetencije za efikasnije funkcio‐ vanja dobiju mogućnost odraditi pripravnički
nisanje modernog tržišta rada pretpostavljaju staž. Neophodno je evaluirati dosadašnje
obučen nastavni kadar u srednjem obrazo‐ akcije podsticaja putem zavoda za zapošlja‐
vanju koji u svakom momentu i kroz različite vanje i na osnovu rezultata unaprediti sistem
vidove nastavnih i trening programa za mlade i podsticajnih mehanizama. Volonterska služba
radno sposobno stanovništvo (u vidu cjeloži‐ ili model internshipa također su na tragu
votnog učenja) može da produkuje potrebne rješavanja ovoga pitanja.
kompetencije radne snage za fleksibilno tržište
Prioritet: Povećati obuhvat stanovništva
rada.
obrazovanjem, posebno za ranjive grupe
Mjera 2: Priprema okvirnog državnog zakona
o prepoznavanju diploma i perioda studija u Mjera 1: Omogućiti fleksibilnost planova,
programa i strukture upisa
skladu s Lisabonskom konvencijom
Uvođenje sistema fleksibilnih (prilagodljivih)
U reformskom procesu ključno je osigurati
planova i programa u oblasti prekvalifikacija,
međunarodnu prepoznatljivost diploma.
dokvalifikacija, kao i u obrazovanju odraslih,
To znači osnažiti funkcionisanje novouspo‐ također je dobrodošlo i u redovnom obrazo‐
stavljenih institucija na državnom nivou, vanju shodno specifičnim potrebama regiona‐
sprovesti akreditaciju visokoškolskih institucija lnih tržišta rada te zbog prilagođavanja nasta‐
i studijskih programa, adekvatnu uspostavu vnih programa i obuke specifičnim potrebama
ciklusa studija, internacionalizaciju studija, ranjivih ciljnih grupa stanovništva.
obogaćivanje nastavnih programa savremenim
sadržajima, snaženje vještina, implementaciju Mjera 2: Pripremiti smjernice za povećanje
broja mladih iz ranjivih kategorija stanov‐
nacionalnog kvalifikacionog okvira za visoko
ništva u visoko obrazovanje
obrazovanje, transparentni ishodi učenja,
evropeizovan sistem studiranja. Najveći izazovi u tercijarnom obrazovanju su
Implementacija bolonjskih ciljeva mora dove‐ sprovedba Okvirnog zakona o visokom obrazo‐
vanju i uspostavljanje novih modela finan‐
sti do efikasnijeg studiranja (sada približno
50% javnih sredstava koja se izdvajaju za siranja visokog obrazovanja. Zatim je potrebno
sprovesti funkcionalnu integraciju visokoško‐
visoko obrazovanje odlaze na studente koji
lskih ustanova; uspostaviti i razviti sistem
nikada ne diplomiraju), studenti moraju biti
više posvećeni studiju, a programi moraju biti praćenja i osiguranja kvaliteta u visokom
obrazovanju te povezati visoko obrazovanje s
tako koncipirani da svaki diplomac uz znanja iz
naučno‐istraživačkim radom. Također je
predmeta studija obavezno dobiva informa‐
tičku pismenost i znanje engleskog jezika potrebno osigurati i mobilnost studenata i
nastavnog osoblja širom BiH i EU te s tim i
unaprediti studentski standard.
102
SMANJITI SIROMAŠTVO I SOCIJALNU U skladu sa Zakonom o izbjeglicama iz BiH i
ISKLJUČENOST raseljenim licima u BiH Ministarstvo za ljudska
prava i izbjeglice BiH kreira, koordinira i
Prioritet: Unaprijediti sistem zaštite ljudskih nadzire politiku, kojom se osigurava jedno‐
prava i razvoj odnosa BiH sa iseljeništvom obrazna i usklađena realizacija ciljeva Aneksa
VII Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i
Mjera 1: Smanjenje diskriminacije , promocija
Hercegovini na cijeloj teritoriji BiH, na način
I zaštita ljudskih prava (djece, manjina, nesta‐
koji garantuje jednakopravnost izbjeglica,
lih osoba, žrtava rata, nasilja, trgovine ljudi‐
raseljenih lica i povratnika, koordinira i
ma, starih osoba, osoba sa invaliditetom,
nadgleda realizaciju projekata rekonstrukcije i
prava na rad I dr.)
projekata kojima se osigurava održivost
BiH se obavezala da će osigurati ostvarenje povratka.
najvišeg nivoa zaštite međunarodno priznatih
Mjera 5: Implementacija politika i propisa za
ljudskih prava i osnovnih sloboda. Članom II
reintegraciju povratnika po osnovu sporazu‐
Ustava BiH utvrđeno je da će se prava i
ma o readmisiji i Akcionog plana za period
slobode predviđene Europskom konvencijom
2015 – 2018, kao i provođenje sistema zaštite
o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i
lica pod međunarodnom zaštitom u BiH
pratećim protokolima direktno primjenjivati u
pravnom sistemu BiH, te je istima dat prioritet U skladu sa Zakonom o ministarstvima i
nad ostalim domaćim pozitivno pravnim drugim organima uprave BiH Ministarstvoza
propisima. ljudska prava i izbjeglice je nadležno za
staranje o pravima i pitanjima izbjeglica i lica
Mjera 2: Unaprijeđenje ravnopravnosti
pod supsidijarnom zaštitom u BiH nakon
spolova
utvrđivanja njihovog statusa. Na osnovu člana
Podrazumijeva Program mjera za unaprije‐ 120. Zakona o kretanju i boravku stranaca i
đenje ravnopravnosti spolova u institucijama azilu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
vlasti (po prioritetnim oblastima), izgradnja i BiH licima kojima je priznat izbjeglički status ili
jačanje sistema, mehanizama i instrumenata status supsidijarne zaštite osigurava pristup
za postizanje ravnopravnosti spolova,kao i pravu na smještaj, rad, obrazovanje, i
jačanje suradnje i partnerstva. osigurava pravo na zdravstvenu i socijalnu
zaštitu i pristup integracijskim olakšicama.
Mjera 3: Razvijanje politika BiH prema iselje‐
ništvu U skladu sa Zakonom o ministarstvima i
drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine
Razvijanje politika BiH prema iseljeništvu Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglica BiH je
predstavlja poticanje, razvijanje i koordinacija nadležno za prihvat i zbrinjavanje na period do
suradnje sa iseljeništvom sa ciljem ostvarenja 30 dana bh državljana koji se vraćaju po
razvojnih efekata. To također, uključuje i osnovu sporazuma o readmisiji.
jačanje veza sa iseljeništvom u cilju njihovog
uključivanja u društveno‐ekonomski razvoj BiH Mjera 6: Programi u oblasti stambene poli‐
zaštitu i ostvarivanja njihovih prava, kao i tike, obnove i razvoja
praćenje emigracijskih trendova.
U skladu sa Zakonom o ministarstvima i
Mjera 4: Nastavak implementacije Aneksa VII drugim tijelima uprave Bosne i Hercegovine
Dejtonskog mirovnog sporazuma Ministarstvo je nadležno i za obavljanje poslo‐
va koji su u nadležnosti BiH i koji se odnose na
103
utvrđivanje osnovnih načela koordiniranja organizacijsko‐funkcionalnog razvoja kvalite‐
aktivnosti, usklađivanja politika i planova tne zdravstvene zaštite na koju imaju pravo
organa vlasti BiH i međunarodne zajednice u građani BiH. Strategija reforme zdravstvenog
oblasti: stambene politike, obnove i razvoja i sustava također je neophodna kako bi BiH
projekta održivog povratka i njihovog evide‐ mogla koristiti grant sredstva, sredstva iz IPA
ntiranja. fondova i programa EU, koja su neophodna
zdravstvenom sistemu u BiH .
Mjera 7: Financijska realizacija projekata
obnove i povratka raseljenih osoba i izbje‐ Mjera 3: Razvijati Nacionalne zdravstvene
glica račune (NHA) i set zdravstevenih indikatora u
Ova mjera ima za cilj blagovremenu realizaciju skladu sa smjernicama SZO i EU standardima
svih odobrenih projekata obnove i povratka u
Zahtjev za unapređenje zdravstvenih računa
skladu sa zaključcima Komisije za izbjeglice i
potiče od sve veće kompleksnosti sistema
raseljene osobe Bosne i Hercegovine.
zdravstvene zaštite u mnogim zemljama i
Prioritet: Efikasna koordinacija u oblasti brzog rasta medicinskih tehnologija. Kreatori
socijalne zaštite i penzija politike i posmatrači sistema zdravstvene
zaštite i nedavne reforme postavljaju pitanje
Mjera 1: Unaprijeđenje koordinacije u oblasti
adekvatnosti postojećeg obračuna i sposo‐
socijalne zaštite i penzija
bnost postojećih zdravstvenih računa da
Obzirom da odgovornost za legislativu, plani‐ prikažu brze promjene sistema zdravstvene
ranje i provedbu politika socijalne zaštite leži zaštite, koji postaje sve kompleksniji. Rastuća
na entitetima (RS), kantonima u FBiH i na očekivanja korisnika zdravstvene zaštite
nivou Brčko distrikta ovdje je naglasak na doprinose zahtjevu za ažuriranje informacija o
unaprijeđenju koordinacije u oblasti socijalne sistemima zdravstvene zaštite. NZR pokušava
zaštite i penzija sa ciljm jačanja sistema da prati aktuelnu potrošnju u zdravstvu, što
socijalne zaštite i inkluzije. znači da ne mjeri utrošak koji nije mate‐
rijeliziran, ili budžete koji nisu utrošeni ili su
UNAPRIJEDITI ZDRAVSTVENU ZAŠTITU
utrošeni na nenamjenski način. Ovo praćenje
Prioritet: Unaprjeđenje koordinacije u oblasti aktuelne potrošnje daje stvarnu sliku finan‐
zdravstva siranja zdravstvene zaštite. Glavni razlozi za
Mjera 1. Harmonizacija entitetskih zdravstve‐ početak implementacije NHA u većini zemalja
nih propisa su bili:
Usluge zdravstvene zaštite u BiH su Poboljšati nacionalno izvještavanje o troško‐

nedovoljno financirane i ne mogu se prenositi vima u zdravstvu,
između entiteta. Harmonizacija zdravstvenog
pravnog okvira, standarda I procedura je u  Razviti alat za opisivanje i analiziranje
ranom stadiju razvoja, sve to za rezultat ima potrošnje na zdravstvo,
nejednakost u pružanju usluga zdravstvene  Vršiti monitoring faktora rasta u
zaštite. potrošnji na zdravstvo,
Mjera 2. Izraditi Strategiju reforme zdrav‐  Dostaviti alat za monitoring efekata

reforme zdravstvene zaštite,
stvenog sistema u BIH
 Zadovoljiti uslove o podacima za
Izrada Strateškog dokumenta za sektor zdrav‐
projektiranje troškova zdravstvene
stva je važna u smislu izrade plana‐mape puta zaštite,
104
 Pripremiti međunarodno usporedive Mjera 4: Razvijanje funkcionalne koordinacije
podatake o troškovima u zdravstvu. na usklađivanju pravnog sistema BiH sa
Izvještavati međunarodne organizacije (Svjet‐ acquis‐em
ska banka, Svijetska zdravstvena organizacija,
Izraditi metodologiju za funkcionalan sistem
OECD i Eurostat) o zvaničnim i pouzdanim
koordinacije u procesu usklađivanja sa propi‐
podacima.
sima EU između svih nivoa vlasti.
UPRAVLJANJE U FUNKCIJI RASTA
Mjera 5: Stvaranje institucionalnih i tehničkih
UBRZATI PROCES TRANZICIJE I IZGRADNJE pretpostavki za transpoziciju zakonodavstva
EU u pravne sisteme BiH
KAPACITETA
Uzimajući u obzir novu politiku otvaranja
Prioritet: Sprovesti reformu javne uprave
poglavlja 23 i 24, kao prvih poglavlja u prego‐
Mjera 1: Jačati e‐zakonodavstvo i e‐vlade vorima o članstvu u EU, te horizontalne i verti‐
kalne koordinacije u provođenju ovog postu‐
Neophodno je zakonodavnu regulativu razvi‐ pka u BiH, pažnja se treba posvetiti boljoj
jati cjelovito i u skladu sa zahtjevima acquis‐a i koordinaciji institucija u sektoru pravde i
potrebama savremenog informacionog dru‐ usklađivanju zakonodavstva BiH sa pravnim
štva. To će uticati na poboljšanje produk‐ nasljđem EU129.
tivnosti javnog sektora i performansi privatnih
preduzeća koja koriste te usluge. Razvoj e‐ Mjera 6: Unaprijediti ekonomske analize i
vlada će iziskivati dalje napore na osnivanju i projekcije i uspostaviti efektivni sistem
razvoju formalnih organa odgovornih za njenu strateškog planiranja ekonomsko‐socijalnog
koordinaciju i izvršenje. razvoja
Mjera 2: Smanjivati javne rashode, posebno Unaprijeđen sistem za pračenje ekonomskih
tekuću javnu potrošnju kretanja i koordinacije pripreme strateških
dokumenata radi davanja preporuka za socio‐
Sprovođenje mjere uključuje kratkoročne ekonomsko planiranje u zemlji.
aktivnosti na redukovanju troškova javnog
sektora, dok na duži rok zahtijeva sprovođenje Mjera 7: Razvijanje i operacionalizacija
reforme javne uprave i redefinisanje veličine i strateškog okvira za reformu javne uprave
strukture javnog sektora u cilju povećavanja
Sprovođenje reforme javne uprave predstavlja
njegove efikasnosti i smanjivanja opterećenja
ključni faktor institucionalne reforme u BiH te
realnog sektora i stanovništva. Fiskalna konso‐
bitan preduslov za realizaciju obaveza iz
lidacija u kratkom roku zahtijeva restruktu‐
procesa pridruživanja EU koji treba da
iranje budžeta svih nivoa vlada, u pravcu
doprinesu pozitivnom fiskalnom efektu u vidu
smanjenja udjela neproduktivne javne
smanjenja javne potrošnje.
potrošnje u korist produktivne.
Mjera 8: Podrška implementaciji strateškog
Mjera 3: Program integriranja BiH u EU
okvira za reformu javne uprave putem
Kontinuirano vršiti ažuriranje Programa projekata i aktivnosti finansiranih iz Fonda za
Integriranja BiH u EU. reformu javne uprave i drugih oblika
donatorske podrške
129
Strategija za reformu sektora pravde 2014 – 2018
105
Očekivani rezultati ove reforme su: povećanje jediti, harmonizovanjem sa međunarodnim
efikasnosti i transparentnosti rada javnih standardima I unutar zemlje131’’.
institucija na svim nivoima, smanjenje koru‐
pcije i transakcijskih troškova te veća javna Mjera 3: Razviti, promovirati i provoditi
odgovornost vladinih službenika prema građa‐ preventivne antikorupcijske aktivnosti u
nima i javnosti za trošenje resursa koji su im javnom i privatnom sektoru
povjereni. ‘’Prevencija korupcije posebno u oblastima
Mjera 9: Uspostaviti i jačati institucionalne koje su se pokazale najproblematičnijim ali i
kapacitete za reformu javne uprave onih koje su prepoznate kao standardni dio
antikoruptivnih aktivnosti u međunarodnim
Sprovođenje reforme javne uprave predstavlja dokumentima a to su javnost u radu
ključni faktor institucionalne reforme u BiH te institucija, uređeno finansiranje političkih
bitan preduslov za realizaciju obaveza iz stranaka, uređeni procesi javnih nabavki,
procesa pridruživanja EU koji treba da kvalitetan rad zakonodavnih tijela i
doprinesu pozitivnom fiskalnom efektu u vidu transparentno upravljanje javnim prihodima i
smanjenja javne potrošnje. javnim rashodima i dr’’132.
Mjera 10: Reforma državne službe Mjera 4: Unaprijediti djelotvornost i efikas‐

nost pravosudnih institucija i organa za
Izmjeniti i usvojiti novi zakon o državnoj službi, provođenje zakona u oblasti borbe protiv
da bi se olakšala reforma javne uprave i uvala korupcije
veća fleksibilnost radnih aranžmana
Krivično gonjenje počinilaca korupcije i
Prioritet:Uspostaviti sistem za prevenciju nadzora nad provođenjem ovih radnji je
korupcije i izgraditi kapacitete tijela za borbu važno, jer svi akteri ovih procesa moraju
protiv korupcije postupati profesionalno i nezavisno od bilo
Mjera 1: Uspostaviti i jačati institucionalne kakvih uticaja. Obzirom na njihovu istaknutu
kapacitete za borbu protiv korupcije društvenu ulogu, organi za provođenjke
zakona i pravosudni organi i institucije treba
Uspostavljanje i održavanje vladavine prava da pokažu veće standard integriteta nego
podrazumjeva postojanje jasnih i sveobu‐ druge javne institucije u skladu sa principima
hvatnih pravila koja će se koristiti kako za iz Poglavlja 23. – Pravne stečevine EU133.
sprečavanje tako i za otkrivanje i kažnjavanje
korupcije ali i postojanje dobro uređenih Prioritet: Reforma sektora pravde
institiucija. Institucije bi trebale imati jasne
Mjera 1: Jačati i održavati nezavisnost, odgo‐
zadatke, potrebna ovlaštenja, sredstva, znanja
vornost, efikasnost i usklađenost pravo‐
i vještine za ispunjenje postavljenih ciljeva i
sudnog sistema
integriteta, koji je potreban kako bi norme bile
provedene u djelo130. Strategijom reforme sektora pravde u BiH će
se nastaviti sa strateškim programima
Mjera 2: Unaprijediti normativni okvir za usmjerenim na povećanje efikasnosti rada
borbu protiv korupcije pravosudnih institucija u BiH, kroz izmjene
Osnovni normativni okviri za borbu protiv procesnih zakona, unapređenje organizacionih
korupcije postoji, ali potrebno ga je unapri‐ 131
Startegija borbe protiv korupcije 2015 ‐ 2019
132
Startegija borbe protiv korupcije 2015 ‐ 2019
130 133
Startegija borbe protiv korupcije 2015 ‐ 2019 Startegija borbe protiv korupcije 2015 ‐ 2019
106
kapaciteta i mjerenja efekata, uz dodatno Usklađivanje sigurnosnih elemenata sa EU
rasterećenje pravosudnih institucija u BiH od preporukama i ICAO standardima
pojedinih predmeta i angažman drugih
institucija. Ovdje su uključeni i strateški Mjera 5: Definisati i provesti mjere kojim će
programi za jačanje otvorenosti u radu sektor pravde u BiH doprinijeti stvaranju
pravosuđa, te osiguravanje dvosmjerne povoljnijeg okruženja za održiv ekonomski
komunikacije između pravosudnih institucija, razvoj u BiH
medija, korisnika usluga pravosudnih Razvoj usklađenog sistema zemljišnih knjiga u
institucija u BiH, te stručne i šire javnosti. BiH će voditi do pravne sigurnosti u vezi sa
Mjera 2: Razvijati usklađeniji sistem izvršenja stvarnim pravima i stvara bolju klimu za
krivičnih sankcija u BiH investicije. Nastavit će se rad na povećanju
kvalitete rada zemljišno‐knjižnih ureda, kroz
Unapređenje upravljanja sistemom izvršenja reformu sistema obuke zaposlenih u tijelima
krivičnih sankcija, gdje je potrebno raditi na zemljišno‐knjižne administracije. Ova oblast
usklađivanju propisa u BiH i sa međunarodnim obuhvata program usmjeren na unapređenje,
standardima, te na osiguravanju pouzdanih usklađenosti i dostupnost informacija u evide‐
podataka o zavodskoj populaciji u sistemu ncijama nekretnina u BiH136.
izvršenja krivičnih sankcija, radi izrade
informiranih politika i unapređenja postupanja Mjera 6: Unapređenje vertikalne i horizo‐
prema osuđenim osobama. Obzirom da je ntalne koordinacije unutar sektora pravde u
situacija po pitanu prekobrojnosti u kazneno‐ BiH u kontekstu približavanja BiH EU
popravnim ustanova značajno poboljšana u Kompleksna upravna struktura i mnoštvo
prethodnom periodu, strateški pravac je institucija u sektoru pravde u BiH koji često
promijenjen i usmjeren na promociju alter‐ imaju nejasne međuinstitucionalne nadle‐
nativnih sankcija, odnosno primjene zatvo‐ žnosti, mandate i odgovornosti uzrokovali su
rskih kazni samo kada su sve druge mogu‐ više problema, uključujući dupliranje i prob‐
ćnosti iscrpljene, te ne postoje odgovarajuće leme sa koordinacijom, koji vode do neefi‐
alternative za postizanje svrhe kažnjavanja i kasne i neefektivne upotrebe nedovoljnih
rehabilitacije134. sredstava i nejednakog pružanja usluga od
Mjera 3: Unaprijediti sistem međunarodne strane institucija sektora pravde u BiH. Mada
pravne pomoći i uspostaviti, jačati i održavati je ponekad nužno, ali u osnovi zakoni nisu
sisteme i procese kojim se garantuje jednak uvijek najbolje rješenje za probleme koordi‐
pristup pravdi u BiH nacije. Funkcionalni instrumenti za međuin‐
stitucionalno djelovanje mogu osigurati prila‐
Svrha je ujednačavanje sudske prakse u BiH u godljiviji i efektivniji rad. Međutim, kako je
oblasti međunarodne pravne pomoći i sara‐ utvrđeno u više analiza sektora pravde i javne
dnje te uspostavljanju jedinstvene kaznene uprave u BiH, takvi instrumenti i kapaciteti
evidencije za državljane BiH osuđene u
značajno nedostaju.137
inostranstvu.135
Prioritet: Unaprijeđenje sigurnosnog sektora
Mjera 4: Unaprijeđenje sigurnosti sistema
sa aspekta odgovornosti i efikasnosti u svrhu
identifikacionih dokumenata
sigurnosti građana i imovine
136
Strategija reforme sektora pravde 2014‐2018
134 137
Strategija reforme sektora pravde 2014‐2018 Strategija reforme sektora pravde 2014‐2018
135
Strategija reforme sektora pravde 2014‐2018
107
Mjera 1: Uspostaviti zakonodavni okvir u đenju sisitema za borbu protiv organiziranog
skladu sa potrebama BiH na putu ka euro‐ kriminala.
atlatskim integracijama
Mjera 5: Unapređenje sistema forenzičkih
Uspostava modernog i sveobuhvatnog prav‐ ispitivanja i vještačenja
nog okvira u skladu sa relevantnim međuna‐
rodnim standardima predstavlja jedan od Povečan kvalitet forenzičkih ispitivanja i
vještačenja koji će omogućiti brže otkrivanje i
ključnih sistemskih uvjeta za unaprijeđenje
razrješavanje slučajeva za bilo koju vrstu
sigurnosti građana i imovine.
kriminalne radnje.
Mjera 2: Unaprijediti međunarodnu saradnju
i perspektivu BiH u oblasti EU i NATO Mjera 6: Pračenje i analiza sigurnosne
situacije i pojave koje pogoduju nastanku i
integracija
razvoju kriminaliteta
Potrebno je ispuniti obaveza prema spora‐
zumu o stabilizaciji i pridruživanju Dnevna razmjena operativnih i strateških
informacija u međunarodnoj policijskoj
Mjera 3: Provoditi i unaprijediti aktivnosti u saradnji i to putem saradnje sa INTERPOL‐om,
oblastima zaštite granica, migracija i azila EUROPOL‐om i SELEC centrom.
Oblast imigracije i azila je bio jedan od bitnih Mjera 7: Prikupljanje obavještenja i podataka

segmenata za ispunjavanje uvjeta iz Mape o krivičnim djelima iz nadležnosti Suda BiH i
puta za liberalizaciju viznog režima za Bosnu i sveobuhvatna podrška i zaštita svjedocima u
Hercegovinu i sveobuhvatno ispunjavanje postupcima pred Sudom BiH
uvjeta iz Mape puta je rezultiralo sticanjem
bezviznog režima za državljane Bosne i Stepen realizacije obavještajnih predmeta,
pružanje najvišeg nivo zaštite svjedoka radi
Hercegovine. Bosna i Hercegovina u oblasti
efikasnijeg djelovanja na sprečavanju krimi‐
imigracija i azila ima za cilj razvoj kvalitetnog
naliteta.
sistema migracija i azila na nacionalnom nivou,
koji je usklađen sa standardima Evropske unije Mjera 8: Pružanje stručne pravne pomoći
i koji u sebi sadrži međunarodno izbjegličko policijskim tjelima BiH
pravo, kao i aktivno sudjelovanje u definiranju
politike i razvoja imigracionog i azilantskog Provodi se kroz operativne aktivnosti u postu‐
sistema na regionalnom nivou. pcima ovjere pozivnih pisama i odobrenja
boravka, prikupljanjem informacija i saznanja
Mjera 4: Unaprijediti sistem za borbu protiv o organizatorima ilegalnog prebacivanja i
terorizma o organizovanog kriminala krijumčarenja lica, utvrđivanju pravaca i ruta
kretanja ilegalnih migranata, razmjenom
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 49.
prikupljenih saznanja i informacija sa agen‐
sjednici, održanoj 08.05.2013. godine, donijelo
cijama za provedbu zakona u BiH, inspe‐
je Odluku o uspostavi Radne skupine za izradu
kcijskim kontrolama kretanja i boravka stranih
Procjene prijetnje od organiziranog kriminala
u Bosni i Hercegovini, Strategije i Akcijskog državljana, te preduzimanjem represivnih
aktivnosti prema njima.
plana za borbu protiv organiziranog kriminala
za razdoblje 2013–2015. godine. njihovom Mjera 9: Povećati nivo granične bezbjednosti
implementacijom će se doprinjeti unaprije‐ i bezbjednosti zračnih luka
108
Sprečavanje nezakonitih prelazaka državne Uspješna međunarodna operativna policijska
granice i svih oblika prekograničnog krimi‐ saradnja i koordinacija gdje se razmjenjuju
naliteta koja uključuju kaznena djela u skladu operativne i strateške informacije u međuna‐
sa odredbama o zlouporabi javnih isprava, rodnoj policijskoj suradnji i to putem saradnje
koje služe kao dokaz o identitetu i obveznog sa INTERPOL‐om, EUROPOL‐om i SELEC
posjedovanja vize, te odredbama o kretanju i centrom, kao i putem akreditiranih stranih
boravku stranaca i azilu, ukoliko su počinjena činovnika za vezu u BiH.
prilikom prelaska granice ili su izravno vezana
za prijelaz granice, kaznena djela koja se Mjera 11: Unaprijediti zaštitu ličnosti i obje‐
odnose na nezakonit prevoz robe preko kata koji se posebno štite
državne granice, robe bez službenog odobre‐ Nedavna dešavanja su pokazala da je
nja ili u slučaju kršenja važeće zabrane. potrebno ojačati, bolje organizirati i uspo‐
Mjera 10: Unaprijediti međunarodnu opera‐ staviti zaštitu ličnosti i objekata koje je
tivnu policijsku saradnju I Razvijati i jačati potrebno štiti.
koordinaciju i saradnju između policijskih i
drugih relevantnih tijela u BiH
109

DEP Strateski Okvir Za BiH PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

DEP Strateski Okvir Za BiH PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DEP Strateski Okvir Za BiH PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

BOSNA I HERCEGOVINA

Pregled industrijske proizvodnje u BiH usljed majskih poplava došlo je do naglog pada

U 2016. godini, uz pretpostavljeni ekonomski

U 2017. i 2018. godini se očekuje nastavak

Realni rast Nominalni rast Finalna potrošnja Privatna Javna

Cijene u 2014. godini značajan rast opšteg nivoa cijena uzimajući u

2014. 2015. 2016. 2017. 2018.

U 2014. godini ukupna novčana masa iznosila Devizne pričuve na kraju 2014. godine iznosile

Graf 9: Ukupni krediti i stopa rasta kredita g/g Graf 10: Ukupni depoziti

Ukupni krediti Stopa rasta g/g Ukupni depoziti Stopa rasta g/g

Izvor: Kalkualcije DEP‐a Izvor: Kalkualcije DEP‐a

Graf 11: Servis vanjskog duga Graf 12: Servis javnog vanjskog duga

900 807,7 70% 10,0%

Izvor: Kalkualcije DEP‐a Izvor: Kalkualcije DEP‐a

U procentima (%) BDP‐a 2014 2015 2016 2017 2018

Na bazi projekcija DEP‐a obim spoljno‐ Vremenske nepogode i poplave koje su tokom

Direktna strana ulaganja u 2017. godini bi

Izvoz Uvoz Trgovinski bilans Izvoz Uvoz Trgovinski bilans

Izvor: Kalkulacije DEP‐a Izvor: Kalkulacije DEP‐a

Privatne Javne Investicije SDU Donji prag SDU Gornji prag

Izvor: Kalkulacije DEP‐a Izvor: Kalkulacije DEP‐a

Tabela 5: SWOT - Glavne snage, slabosti, prilike i prijetnje BiH

V.1. Integrisani rast

Kao posljedica fragmentirane strukture43 i Srpske, Distrikta Brčko i Ministarstvo civilnih poslova BiH.

Prema Globalnom Inovacionom Indexu BiH je Okvirni programi EU za istraživanje i razvoj (RTD

2011 2012 2013 2014

efikasnost u BiH je niska, naročito u

Hidroelektrane su u 2014. godini proizvele Sektor zgradarstva ima najveće učešće (60%) u

Odmak od primarne zdravstvene zaštite koja

Korupcija je veliki problem u javnom sektoru Grafikon 25: Index percepcije korupcije BiH i

Nepunih sedam godina nakon potpisivanja Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju se

INTEGRISANI RAST neophodnu opremu i softver za šta je potre‐

Potrebno je kontinuisano procjenjivati i UNAPRIJEDITI RAZVOJ KONKURENTNOG

Unapređenje sistema infrastrukture kvaliteta Ocjenjivanje usaglašenosti proizvoda je postu‐

Uspješno sprovođenja ovih koraka rezultovalo Postizanje postavljenih ciljeva iz "eSEE Agenda

Mjera 1: Poboljšati kompetencije i mobilnost Zbog nedostatka koordinacije inovacionih

POVEĆATI INDUSTRIJSKU KONKURENTNOST Mjera 1: Povećati finansijska izdvajanja iz

Za realizaciju ovih projekata treba koristiti Regionalnim sporazumom o zajedničkom

Prioritet: Poboljšanje očuvanja i efikasnog Prioritet: Poticati razvoj energetskog sektora

Usitnjena i parcelizovana poljoprivredna gazdi‐ BiH nedostaju osnovni strateški dokumenti

Usluge zdravstvene zaštite u BiH su Poboljšati nacionalno izvještavanje o troško‐

Mjera 2. Izraditi Strategiju reforme zdrav‐  Dostaviti alat za monitoring efekata

Mjera 10: Reforma državne službe Mjera 4: Unaprijediti djelotvornost i efikas‐

Oblast imigracije i azila je bio jedan od bitnih Mjera 7: Prikupljanje obavještenja i podataka

You might also like