Klasična arheologija I

Brončano doba i predcivilizacija

 3000.-1000.g.pr.Kr. bakar i bronca

 Kreta – od neolitika do kasne bronce, brončanodobna Minojska civilizacija
 Heladska kultura – kopno
 Kikladska kultura – mramorne statue i keramika 3.tis.pr.Kr. Kiklada i dijelom kopna
 Rano brončano doba – 2500.-1900.g.pr.Kr.
 Srednje brončano doba – 1900.-1500.g.pr.Kr.
 Kasno brončano doba – 1500.-1100.g.pr.Kr.
 Kreta – doba prije palača, doba prvih palača, doba drugih palača, doba zadnje palače
 Ranominojsko doba – Gournia, Vasiliki, Palaikastro, Pseria, Mochlos, na Kretu dolaze
narodi s istoka
 Srednjeminojsko doba – paralelno sa srednjekraljevskim periodom u Egiptu, Knos,
Fest, Malia, Kato Zakro
 Minos – možda opća riječ za kralja, možda stvarno postojao kralj Minos
 Kasnominojsko – paralelno sa ranim Carstvom u Egiptu
 2000.g.pr.Kr. dolazak prvih indoeuropljana, Grka/Mikenjana na kopno, sa sjevera
 Zauzimaju Egeidu, Knos, Malu Aziju, Siriju i Egipat, Ischiju, J Italiju...
 Mikenska civilizacija – citadele, kiklopska gradnja, Lavlja vrata, Atrejeva riznica,
umjetnost vuče korijene iz Minojske civilizacije
 Kraj brončanog doba – dolazak Dorana, tzv. povratak Heraklida
 Herojsko doba – nakon brončanog, kralj Agamemnon, Trojanski rat
 Pisma – piktogrami, kretsko hijeroglifsko, linear A (Kreta), linear B (kopno)
 Linear B – Mikensko pismo, rani Grčki jezik, tablice u Pilosu, Mikeni, Tirintu, Tebi,
Eleuzini
 Geometrijsko doba – 11.-8.st.pr.Kr.

Grčka arhitektura

 Civilizacija hramova i stupova

 Hram – svetište (naos) se nalazi u svetom području (temene) s oltarom (bomos),
riznicom (thesauros), portikom (stoa), votivnim spomenicima (anathemata) i ulazom
(propileji)
 Vježbališta (gimnaziji), stadioni, kazališta, koncertne dvorane (odeon), tržnica (agora)
 Korski spomenici, tholosi (Epidaur, Delfi, Atena), misterijske hale (Telesterion u
Eleuzini), oltari (Pergam), proročišta (Epidaur, Delfi) koja su čak imala hotele
(katagogia)
  Aleksandrijski helenistički svjetionik

Mračno doba

 Doba nakon raspada palača, od 1100.g.pr.Kr.

 Geometrijsko doba – 11.-8.st.pr.Kr.
 Nepismenost
 Nastambe – kolibe od nezidanog kamena, čerpića, drva, s kamenim temeljima i nešto
željeza, olova i mramora

Materijali i metode gradnje

 Cigla, drvo, terakota, kamen

 Mramor – Mala Azija, Naksos, Paros, Tasos
 Dizanje elemenata koloturama, užadi, lancima, kliještima, polugama


Crijepovi

 Korintski – ravne tave, trokutaste kanalice

 Lakonski – oble tave u obliku slova U, oble kanalice
 Sicilski, kombinirani – ravne tave, oble kanalice
 Čep za kanalice, često bogato ukrašen zove se antefiks

Mjere

 Duga stopa – 32cm 65mm

 Kratka stopa – 29cm 40mm
 Samijski lakat = aršin = egipatski kubit – 52cm 40mm
 Meteorološki reljef – 1 hvat = 4 lakta = 7 kratkih stopa

Dorski arhitektonski red

 Krepidoma – stepenice; prva je stereobat, gore stilobat, na kojem stoje stupovi

 Stupovi – bez baze, oštrih kanelura, s anulima (prstenovi urezani u stup ispod
kapitela), kapitel koji čine ehinus i abakus
 Nad stupovima je greda arhitrav nad kojim je daska tenija, pa poprečne daske
regule
 Iznad toga dolazi dio ukrašen gutama (kapi) i friz (ime friz znači da dolazi iz Frigije)
sa triglifima (reljefni urezi između metopa, kao 3 kanelure) i metopama (prostor s
reljefnim prikazima)
 Nad frizom je gejzon (nadstrešnica)
 Kosi krov sima sa skulpturama akroterijima (krovne skulpture)
 Sve iznad stupova naziva se entablatura ili epistil
  Prostorije – pronaos, cela ili naos i opistodoma, hodnik sa S i J strane pteroma,
pilastri ili ante, pokrajnji stup ili pteron, kolonada stupova peristil

Jonski arhitektonski red

 Na krepidomi su stupovi s bazom

 Stupovi – Jonska baza se sastoji od slojeva koji su poredani plinta-torus-trohilus-
torus ili plinta-torus-trohilus-spira, imaju zaglađene kanelure, kapitel s jajolikim
ovulama, volutama i abakusom
 Jonski hram ima epistil u 3 dijela – kruna/val/kima, zatim dentili/zupci i na vrhu
gejzon sa kosom simom koja završava lavljim glavama
 Ima figuralni, friz s kontinuiranim prikazom i ukrasima kao što je astragal  II0II0II0II

Korintski arhitektonski red

 Izum kapitela stupova pripisue se kiparu Kalimahu

 Kapitel – košara kalathos, 2 reda listova akantusa (primog, tratorak), 4 volute u
kutevima, na plohama su po 2 volute s palmetom, čvrsti abakus
 Najstariji takav kapitel je na Fidijinoj skulpturi Atene Parthenos

Modul

 Koliko širina baze ulazi u visinu stupa

 Dorski – 1:5
 Jonski – 1:8 ili 1:10
 Korintski – 1:12 ili 1:13

Razvoj hramova

 Hram (božja kuća) razvija se iz megarona (kraljevska kuća) u 8.st.pr.Kr.

 Zamisao – zaštititi zidove od čerpića verandom, natstrešnicom koju podupiru kolci
 Lefkandi – Eubeja; apsidalna gozbena dvorana poglavice iz 10.st.pr.Kr., 50m duga, sa
zidovima od čerpića i temeljima od kamena, na tom mjestu podignut tumul heroju
 Perachora – SI Korintski zaljev; apsidalno svetište Here Akraje iz kasnogeometrijskog
razdoblja sa šiljastim krovom
 Hram Apolona Dafnefora – Eretreja na Eubeji; nosač lovora
 Herin hram na Argu – Peloponez; pravokutni tlocrt, visok, šiljat, slamnat krov
 Hera Samijska – Samos; 8.st.pr.Kr., pravokutni hekatonpedon sa redom stupova u
sredini, Roik i Teodor, spaljen u 6.st.pr.Kr., novi hram nikad dovršen
 Termon – Arhajski hram, niz gradnji (megaron A iz kasne bronce, megaron B s
potkovičastim trijemom, Dorski Apolonov hram)

Arhajsko razdoblje – 630.-480.g.pr.Kr.

  Herin hram iz Olimpije – najstariji dorski hram , arhajsko razdoblje 7.st.pr.Kr.,
heksastil s naprednom tehnikom gradnje krova, izduženom celom, 2 reda stupova u
celi, koji su prvo bili drveni, pa postupno zamijenjeni kamenima, prema Pauzaniji u
1.st. je još postojao jedan drveni stup, prvo hram Zeusa i Here, nađena glava statue,
možda Hera
 Termon, Krf, Delfi i Kirena – malobrojni ostaci iz 7.st.pr.Kr., skulpture samo u Krfu
 Partenon – Dorski oktostil
 Artemidin hram na Krfu – oktostil iz 6.st., kameni ukrasi na zabatu, prikaz Gorgone,
diva Hrisaora i Pegaza, te Artemide kao Potnia theron (gospodarica životinja i zvijeri)
koja drži 2 pantere
 Apolonov hram u Korintu – Lucije Mumije uništava Korint, ostavlja samo hram,
heksastil s 4 prostorije iz arhajskog doba, nekad 2 reda stupova u celi, danas postoji
samo 7 monolitnih stupova s jastučastim ehinusom, 6.st.pr.Kr.
 Hram C Selinunt – 6.st.pr.Kr., šareni terakota trijem i krov
 Heraion u Paestumu – 6.st.pr.Kr., pronaos sa 4 stupa, bez opistodome i peristila,
dorski, s Egipatskim elementima u pronaosu, tzv. „bazilika“
 Atenin hram u Paestumu – 6.st.pr.Kr., jonski stupovi u pronaosu, nekad se mislilo da
je Artemidin hram
 Heraion u Paestumu II – 5.st.pr.Kr., nekad se mislilo da je Posejdonov hram, jedini
hram s očuvanim stupovima na katu
 Zeusov hram u Kireni – 6.st.pr.Kr.
 Jonski arhajski hramovi – Efez, Didima, Samos, imaju egipatske i mezopotamske
elemente
 Hekatonpedon na Akropoli – građen u doba Pizistrata, Atenin hram, orijentacija na
zapad, unatoč pravilu da se svi orijentiraju na istok, jonski templum in antis
 Hram Afaje na Egini – dorski heksastil s 12 stupova na bokovima i dvokatnih stupova
radi modula, 5.st.pr.Kr., ulaz preko rampe, ne stepenicama

Rano klasično doba – 480.-450.g.pr.Kr.

 Zeusov hram u Akragantu na Siciliji – 2 reda stupova u celi, bez pronaosa, mala
opistodoma, statue divova drže hram, oko 500.g.pr.Kr.
 Zeus Olimpijski – stariji od 450.g.pr.Kr., dorski, od vapnenca, s Parskim mramorom za
ukrase, prikaz Pelopa i Enomaja u utrci na I zabatu, kentauromahija na Z zabatu,
Heraklovih 12 poslova na metopama, stupovi na 2 kata radi poštivanja modula,
galerija, 6 metopa na entablaturi nad pronaosom i opistodomom, Fidija radi Zeusov
kip od hrizelefantine (zlato+bjelokost), jedan od graditelja je i Libon, Iktinov učitelj
 Hefestion – 5.st.pr.Kr., Atena, najsačuvaniji, pentelički mramor za stupove i parski
mramor za skulpture, ima kontinuirani friz nad trijemom tipičan za jonske hramove,
statue Hefesta i Atene
 Apolonov hram u Basama – Bassae, Arkadija; orijentacija na J, ulaz na I, iz 5.st.pr.Kr.,
arhitekt Iktin, dorski hram, s jonskim polustupovima i 3 korintska stupa, na frizu s
 unutarnje strane cele nad polustupovima je prikaz amazonomahije, ima i adyton
(nedostupni dio)
 Atena Nika – mali hram, ukrašen zlatom, borba Perzijanaca i Grka, tetrastil, 5.st.pr.Kr.
 Partenon – grade ga Iktin i Kalikrat, oktostilni, najveći dorski hram sa 17 stupova na
boku, hram i korintski crijepovi od mramora iz kamenoloma Pentelik, temelji od
vapnenca, 4 stupa u opistodomi (Jonski ili Korintski, ne zna se, vidljivi samo ostaci),
dvokatni stupovi u celi, kentauromahija, hidrofori, jonski kontinuirani friz s
panatenejskom povorkom s unutarnje strane trijema, astragal nad metopama, Fidijin
kip Atene Parthenos od hrizelefantine s Kalimahovim korintskim kapitelom u ruci,
stari hram srušili perzijanci 488.g.pr.Kr., novi građen u Periklovo doba, završen
438.g.pr.Kr., djelomično uništen u vrijeme rata Turske i Venecije, ostali crteži
 Posejdonov hram na Sunionu – dorski mramorni heksastil, 5.st.pr.Kr., vidljiv s mora,
borba Lapita i kentaura
 Erehteion – nepravilnog oblika, trijem sa karijatidama, cela posvećena Ateni Polijadi,
6 jonskih stupova, Posejdonov izvor slane vode, potpisi radnika
 Hefestov hram – Atika; heksastil s 13 dodatnih stupova na trijemu, Jonskim frizom na
unutarnjoj strani trijema s prikazom Tezejevih djela
 Aresov hram na Agori – danas je na njegovom mjestu samo tabla s oznakom da je tu
bio hram i pojedini komadi, preseljen je u Augustovo doba, možda iz Aharne, grada
proizvođača oružja koji je u kultu štovao Aresa
 Zeusov hram u Akragantu – Sicilija; heptastil sa 14 stupova na bokovima i
pseudoperipterima (polustupovi koji stvaraju dojam trijema), Telamoni drže arhitrav,
hram je hipetralan (nema krova), s Dorskim stupovima s bazom, građen 480.g.pr.Kr.
 Artemidin hram u Efezu – sredinom 6.st.pr.Kr. uz pomoć Lidijskog kralja Kreza,
oktostil s 21 stupom na boku, ima ukrase u donjem dijelu stupa iako je dorski hram,
hipetralnom celom, dipter i dvostruki templum in antis, mramorni hram s drvenim
krovom, gradi ga Teodor sa Sama, spalio ga je Herostrat 356.g.pr.Kr., a te je noći
rođen Aleksandar Veliki

4.st.pr.Kr.

 Asklepijev hram u Epidauru – dorski, Trazimedova statua Asklepija od

hrizelefantine, arhitekt hrama Teodot
 Atena Alea u Tegeji – Dorski, Jonski i Korintski elementi, Skopas je skulptor i
arhitekt, Pauzanija kaže da je to najljepši hram Peloponeza
 Apolonov hram i proročište u Delfima – ima sastajalište (pritameion) i svetište u
dorskom stilu, s korintskim stupovima, možda statuama, okrugla građevina
 Artemizij u Sardu – sličan hramu u Efezu

Helenizam

 Artemizij u Magneziji – pseudodipter, 2.st.pr.Kr., visoko postolje tipično za

helenizam
  Hekateion u Lagini – skulpture
 Serapisov hram u Aleksandriji – Ptolemejev hram
 Hram Zeusa Olimpijskog – 2.st.pr.Kr., Korintski, nastavak na onaj iz 6.st.pr.Kr., gradi
Antoh IV Epifanej iz Sirije, Završen u Hadrijanovo doba, 2 reda stupova na S i J strani,
3 reda na Z i I strani

Vrste hramova

 Templum in antis – 2 stupa u pročelju

 Dvostruki templum in antis – po 2 stupa s prednje i stražnje strane hrama
 Prostil – red stupova s prednje strane na ulazu u hram
 Amfiprostil – red stupova s prednje i stražnje strane

Okrugle građevine, tholos, thymele

 Delfi – Apolonovo svetište i sastajalište (pritameion) u dorskom stilu, s korintskim

stupovima, možda statuama, gradi Poliklet Mlađi
 Epidaur – Asklepijevo svetište, s dorskim stupovima, u korintskom stilu, s kazetiranim
stropom i labirintom u temeljima
 Philippeion u Olimpiji – doba Filipa II Makedonskog, 4.st.pr.Kr., Jonski stil
 Lizikratov spomenik – podloga za pobjednički tronožac koji je dobio na velikim
Dionizijama za tragediju, prikazuje scene Dionizova života, u korintskom stilu
 Arsinoeion – Samotraka; Dorski polustupovi vani, korintski ukrasi unutra, tu su
izvođeni misteriji, ime prema Arsinoji, ženi Ptolemeja II
 Ptolemarion – helenistički kružni hram tholos Ptolemeja II u Maloj Aziji

Helenistička arhitektura

 Riznice – zavjetni dar pojedinog grada hramu, npr. Delfske riznice Atenjana, Sifnosa
(karijatide, kontinuirani friz),
 Gimnaziji – s trijemovima, vježbališta, Delfi, Olimpija, Del, Prijena, Epidaur, Pergam
 Kazališta – kod Asklepijevog svetišta u Epidauru (ima okruglu orchestru, kvadratnu
skene, koja je u helenizmu zidana od kamena, gradi Poliklet Mlađi)
 Oltari – Zeus Olimpijski, Apolonov oltar u Miletu (od pepela, aschenaltar), Herin oltar
na Samu, oltar Zeusa i Atene u Pergamu (Eumej II, 2.st.pr.Kr., borba bogova i divova,
Telef i osnivanje Pergama), Zeusov oltar u Sirakuzi (Hijeron II, najveći oltar,
3.st.pr.Kr., dvodjelni)
 Propileji – Mnesiklovi propileji kao ulaz u Agoru
 Svjetionik u Aleksandriji

Urbanizam

 Grčki planski naseljen grad ima agoru, stou, kazalište, gimnazij...

 Urbanist Hipodam iz Mileta gradi ulice pod pravim kutom oko agore
  Rodos
 Hram Atene Polijade u Prijeni – gradi Pitej, posvećuje Aleksandar Makedonski,
heksastilni dvostruki templum in antis s 11 stupova na boku
 Pitejev mauzolej u Halikarnasu
 Grobnica Nereida – Ksant, Likija; maloazijski elementi
 Kraljevske palače – Pela u Makedoniji, oslikava je slikar Euksid
 Kuće – s unutarnjim dvorištem, muškom primaćom sobom andron, najpoznatije su
kuće s Dela (npr. Kleopatrina kuća)
 Stoa/trijem – zaklon od kiše, neke su na 2 kata, imaju stupove; najpoznatije su stoa iz
Alinde s dućanima, Atalova stoa na agori u Ateni, Stoa poikile (oslikana)
 Vijećnica/buleutherion – uvećana stoa kvadratnog oblika, u Prijeni je ekklesiasterion
s oltarom u centru, u Miletu je vijećnica s dvorištem i propilejima
 Lesche – „klubovi“, okupljališta, npr. lesche Kniđana u Delfima (Polignot, prikaz
Trojanskog rata)
 Telesterion u Eleuzini – Inicijacija za misterije
 Kuće fontane – ženska okupljališta, Eneakron u Ateni, Korint

Votivne građevine i statue

 Grobnice, sarkofazi, mauzoleji

 Mauzolej u Halikarnasu – 4.st.pr.Kr. kralj Mauzol, piramida s kvadrigom na vrhu

Promijenjeni Jonski stil

 Atička baza – plinta, torus, trohilus, torus

 Hermogen u svojoj knjizi definira omjere između promjera baze i razmaka aksijalnih
osi stupa, interaksijalnog razmaka
 Eustylos – 2,25 idealni omjer
 Pyknostylos – omjer 1,5
 Systylos – omjer 2,0
 Diastylos – omjer 3,0
 Araiostylos – omjer 3,5
 O istoj tematici piše i Vitruvije
 Hram u Teju – Jonski peripter, oktostil, dvostruki templum in antis
 Artemizij iz Magnezije – arhitekt Hermogen
 Hram Zeusa Sosipolisa iz Magnezije

Rana Rimska arhitektura

 Etruščanska arhitektura
 Prvi lukumon Tarkvinije Prisko
 Etruščanski krov – sicilskog tipa, s antefiksima s prikazom Meduzine glave i
kontinuiranim frizom
  Tuskanski, Etruščanski, Vitruvijev hram – podiju se prilazi s jedne strane, ima
trostruku celu za trijadu bogova (Jupiter u sredini, Junona lijevo, Minerva desno),
originalno je to bila trijada Jupiter-Mars-Janus ili Jupiter-Mars-Kvirin
 13.9.509. – Tarkvinije Oholi posvetio Kapitolinski hram, gradi se od vremena
Tarkvinija Priska, hram nema zabata na stražnjoj strani, templum sine postico (straga
nema ništa), hram na 3 vode
 Saturnov hram na Forumu – na visokom podiju, s riznicom

Rimska arhitektura

 Luk – etruščanski element, od helenizma, luk u tumulu od 5.st.pr.Kr.

 Kupola – Domus Aurea, od kasne republike
 Lažni svod, luk i kupola – conbelled; bunjasti tip gradnje, u svakom se redu kamen
pomiče malo prema van da se dobije luk, kupola. To omogućuje gradnju na visine
 Grad Koz – rimska kolonija iz 3.st.pr.Kr., a u 1. i 2.st nastaju lukovi za mostove,
akvadukte
 Coloseum – samostojeća gradnja, nije ovisan o reljefu kao grčki amfiteatar, ima
lukove, svodove
 Blockage tehnika – od kasne republike zidovi su od mješavine vapna, vode, pijeska i
šljunka (cementicij) koja se lijeva u kalupe od kamena, u općoj upotrebi od Punskih
ratova
 Pozzolana – vulkanski pijesak koji se miješa s cementicijem, nastaje vodootporna
smjesa
 Opus latericum – od kasne republike, opeka, radionice opeke zovu se figline, sitnija
opeka koristi se za popločenja tako su građene Karakaline terme
 Tehnika opus reticulatum – složeni mrežasti blokovi od vanjskog kalupa (npr.
Ovidijeva vila u Rimu)
 Opus quadratum – sve pravilno, pod pravim kutem
 Opus listatum – tanki kameni blokovi, presjek crijepa, tegule
 Opus spicatum – opeka se slaže kao riblja kost
 Opus mixtum – kasno carstvo, ujedinjeni opus latericium, opus leliculatum i opus
incertum; tj. mješanjem opeke, kamenih blokova i naslaganog kamenja

Doba Republike

 Tržnice, skladišta, kupelji, grobnice, terase

 Fucino – odvodni kanal iz Klaudijevskog doba
 Leptis magna – velika tržnica, civilna bazilika za sud, trgovinu i druge važne poslove
 Porticus aemilia – skladište sa 200 soba s bačvastim svodom u nekoliko redova s
otvorima za zrak, 2.st.pr.Kr.
 Forma urbis – Forum Pacis gradi car Vespazijan, ima tlocrt kao porticus aemilia,
stubovi, nema gradnje od drva, nema punih zidova
  Vulkanova svetišta – u lukama, građena tehnikom opus incertum
 Crypta Barbi – kazalište na Marsovom polju, rimski kvart
 Marcelovo kazalište – opus eticulatum, posvećeno tek u Augustovo vrijeme
 Insula – stambena zgrada iz Cezarovog vremena

Doba Carstva

 Augustov mauzolej – umjetni tumul iz 28.g.pr.Kr. s bačvastim svodom

 Arhitekti – Severus, Rabirius (nacrt Domicijanove palače, Titovih termi, obnavlja
izgoreni hram na Kapitoliju i hram Venere Genetrix na Forumu), Apollodorus,
Decrianus
 Graditelji – Celer (Neronov kip collosus Neronis), Tacit (machinator)
 Trajanovo doba – većina građevina započeta u Domicijanovo doba
 Trajanova tržnica, most preko Dunava u Đerdapu, tabula Traiana (s opisom mosta i
osvajanja Dakije),
 Apolodor iz Damaska – praefectum fabris, šef inženjera u legiji, radi za Trajana, gradi
most, Trajanov forum, terme, baziliku lupium, Hadrian ga pogubio radi Trajanovog
mosta
 Fabri – građevinari u Rimu, postoje aerarii (bronca), ferrarii (željezo), tignarii (drvo),
figuli (opeka), marmoratii (mramor), pavimentarii (popločenja podova), sectores
serarii (klesari), vectraii (vapno), collegium subrutuorum (udruženje radnika za
rušenje zgrada)
 Machina tractoria – stroj za modizanje tereta tehnikom kolotura

Grčka skulptura

 Prva olimpijada 776.pr.Kr. – računanje vremena

 Željezno doba Grčke prestaje u 8.st.pr.Kr.  grčka renesansa
 Prve skulpture – manji zavjetni darovi za panhelenska svetišta, od bronce, bjelokosti,
gline

Arhajski period

 Prva svetišta – Heraion u Olimpiji, Sam (Hera), Didima, Dodona, Del (Apolon,
Artemida), Delfi (Apolon), Arg, Foce del Sele + manja regionalna svetišta

Kasno geometrijsko razdoblje

 2.polovica 8.st.pr.Kr.
 Figurica kentaura i Ahileja, svirač na liri iz Irakliona
 Homerovo vrijeme

Orientalizzante

 Osjetno istočni utjecaj

  7.st.pr.Kr.
 Monumentalna skulptura, kao ona iz Sirije ili Egipta

Dedalski stil

 700.-660.g.pr.Kr.
 Pretove kćeri – bjelokost, figurice kvadratnih glava s pletenicama
 Skulpture s Drerosa na Kreti – Apolon, Artemida, Leta, šuplje lijevanje bronce

Tehnika spyrelaton

 Motanje brončanog lima oko olova, katrana ili smole, oblikovanje u željeni oblik,
nakon čega se predmet zagrijava na vatri, dok se unutrašnjost ne istopi, ili motanje
lima na drvenu letvicu

Rana arhaika

 660. – 620.g.pr.Kr.
 Monumentalna kamena plastika
 Statua Artemide na Delosu - Nikandra je posvećuje, frontalna statua, trokutasto lice,
pletenice
 Reljef sa Sama – 630/620.g.pr.Kr., prikaz Perzeja i Meduze od bjelokosti, spartanska
tehnika rezbarenja, arhajski prikaz čudovišne Gorgone, pletenice

Stroga arhaika

 620.- 570.g.pr.Kr.
 Najrazvijenija u Ateni
 Kuros – kuros iz Metropolitan Museuma (gol, s pletenicom, ruke odvojene od tijela,
zatvrena obrisna linija), kuros iz Kerameika (Dipilonski majstor, ima uši kao spirale,
frizuru, bademaste oči, od parskog mramora)
 Kleobis i Biton – u Delfima, izrada arginske škole, mišićavi, dedalska glava i kosa, loše
izvedena ucrtana koljena, kipar Polimed
 Herina glava iz Olimpije
 Zabat Artemizija na Krfu – prikaz Gorgone Meduze i pantera
 Trostruki bog s Akropole – Tifej, Nelej ili neko morsko božanstvo (Posejdon?!)
 Moskofor – nosač teleta, s Atenske akropole, zatvorena obrisna linija, odjeća

Zrela arhaika

 570. – 530.g.pr.Kr.
 Sfinga iz Delfa – dar grada Naksa, sjedi na jednom od najstarijih jonskih kapitela

Kasna arhaika

 530.-500.g.pr.Kr.
  Tiranoubojice – skulptor Antenor iz Atene; prikazai su Aristogiton i Harmodije,
uzimaju je Perzijanci a vraća je na mjesto Aleksandar Veliki, nakon što su Atenjani dali
izraditi novu
 Kora za Nearha – posvećena na Akropoli, Antenor
 Zabati hrama u Delfima – Antenor
 Početak perzijskih ratova

Rana klasika / strogi stil

 500.- 450.g.pr.Kr.
 Zabat Afajinog hrama na Egini – prikaz Atene u arhajskom stilu (arhajski smješak,
izraženi obrazi, oblo lice), Ratnik na umoru s osmjehom na licu i loknama na kosi,
Heraklo s oblikovanim laktovima i koljenima i ozbiljnog lica na I zabatu
 Eginska škola – česte skulpture od bronce
 Eginski smješak – malo blaži od arhajskog
 Majstor Kalon – Aspazija (rimska kopija), Afrodita Sosandra
 Majstor Onata – Hermes koji nosi ovna, Hermes Kriofor, Apolon auphalos
 Zeus iz Artemizija – Onata ili Kalamid ??
 Auriga iz Delfa – 473.g.pr.Kr. narudžba za pobjedu u četveropregu, nosi jonski hiton,
brončana skulptura, obojene usne, oči, zaobljeno lice, naglašena brada
 Tiranoubojice – nova kopija za Atenu, nakon što su stare uzeli Perzijanci, kipari Kritija
i Nesiot, bronca, postavljena 477/6.g.pr.Kr.
 Panatenejske amfore s prikazom tiranoubojica
 Efeb s Akropole – skulptor Kritija, oslonac na nogu, nije toliko frontalan, loknasta
frizura
 Atena – reljef, tijelo zamišljene božice s profila
 Metope hrama u Olimpiji – Heraklova djela, radi Hagelad mlađi iz Arga, Polikletov
učitelj
 Zabat Zeusovog hrama u Olimpiji – prikaz Apolona skulptora Hagelada mlađeg,
ratnici iz Riacea iz skupine sedmorica protiv Tebe skulptora Tideja
 Kalamid – strogi stil, od njega Pindar naručuje kip Zeusa Amona s ovčjim rogovima za
Tebu 460.g.pr.Kr., radi i Pindarov portret, Afroditu Sosandru, Apolona Aleksikakosa,
Zeusa s Artemizija

Visoka klasika, Fidijino doba

 Učitelji Hegezija i Hagelad

 Izrađuje Apolona iz Kasela, Atenu Lemniju u 2 dijela, statuu Anakreonta
 Glavni nadzornik za Partenon – radi 92 metope, friz i 2 zabata
 Atena Parthenos – kopije Atena Varvakion, Minerva iz Varaždinskih Toplica, kopija u
Pergamon museumu u Berlinu
 Zeus Olimpijski – novac, Pauzanijini opisi
  Partenon – Gigantomahija na I zabatu, Amazonomahija na Z zabatu, prikaz Helija i
Selene i propast Troje Illiupersis na S strani, Kentauromahija na J strani  sve to je
poruka o Grčko-Perzijskim ratovima, na frizu je prikaz ogrtača peplosa, zabati uništeni
u eksploziji 1687. Ali ih je nacrtao Jacques Carrey
 Kip Atene Polijade – zaštitnica Atene, kip od 80cm, nalazi se u Erehteionu, gdje su i
statue hidrofora, konjanika, kvadrige, ergane koje tkaju peplos
 Miron iz Eleutere – učenik Hagelada, proučavao pokret u prostoru, njegova djela
opisuje Lukijan, radi skupinu Atena i Marsija koju znamo po prikazima na vazama,
Pauzanijinim opisima, brončana statua u Erehteionu
 Poliklet iz Arga – majstor bronce, skulptura Here za Heraion u Argu od hrizelefantine,
kipovi atleta, pobijedio Fidiju, Fradma i Krezila na natječaju za ranjenu Amazonku,
Sosiklo radi kopiju Polikletove Amazonke, diskofor (ostala samo rimska kopija, bacač
diska), dorifor (bacač koplja ili Ahilej), dijadumen (onaj koji stavlja pobjednički
vijenac), Efeb iz Westmacotta s kopljem
 Polikletov kanon – piše Vitruvije, prema doriforovim mjerama, šaka:tijelo=1:10,
glava:tijelo=1:7, stopalo:tijelo=1:6, pupak tijelo dijeli prema zlatnom rezu
 Alkamen – Fidijin rival, radi skupinu Prokna i Itis (original s Akropole), Ares Vorgese,
jedan od ratnika iz Riacea

Kasna klasika

 4.st.pr.Kr.
 Teodot – Asklepijev hram u Epidauru
 Timotej – kip Nike, Akroteriji na zabatima Asklepijevog hrama
 Efekt mokre tkanine – obrisna crta draperije s cik-cak nazubima
 Higija – djevojka na konju (original), Nereida, božica s Asklepijevom zmijom, Atena iz
Berlina, Leda s labudom, Leda Albani iz Kapitolinskog muzeja, Leda iz Madrida
 Kefisodot – božica Irena (mir) i Pluton
 Praksitel – mramorni kipovi, kasnije oslikani, satir koji lijeva vino, Apolon Saurokton,
Afrodita Knidska (gola božica, skoro završio na sudu, optužen da ju je radio po
ljubavnici), Dijana Brauronska, Afrodita iz Arlesa, Satir koji pleše iz Mazara del Valle
(original od bronce)
 Leohar – Ganimed, Apolon Belvederski (na glavi ima spletenu mašnu od kose
krobylos, Winkelman uveo izraz „lijep kao Apolon Belvederski), Dijana Versailleska,
Artemida s Visa je zapravo glava Dijane Versailleske
 Skopas – eksplozivnost, emotivna stanja, Skopasov pathos / Skopasova patetika,
zabat hrama Atene Aleje na Peloponezu s prikazom borbe Ahileja i Telefa, mitskog
osnivača Pergama
 Lizip – iz Sikiona, radi vitke, visoke, jonske skulpture, Heraklo Epitrapesios za
Aleksandra Velikog, Hermo vezuje sandalu, Heraklo Farnese, Kolos sa Tarenta, Satir
koji čuva Herakla u naručju, Dioniz sa Helikona (kruna od bršljana i loze), Zeus sa
Sikiona, Zeus za Megaru, Zeus iz Tarenta sa keraunosom u ruci (munja), radi portrete
 Aleksandra Makedonskog koji sliči na Dioniza s malim punim ustima, Lošinski
Apoksiomen, Trogirski Kairos (bog sretnog trnutka, ima samo 1 pramen kose, koji
treba uhvatiti za sreću)
 Lizipov kanon
 Praksitel – radi za kralja Mauzola, kipovi Serapisa, možda original Dijane Knidske,
mala Praksitelovska usta

Helenizam

 Praksitelovska škola, utjecaj i stil

 Eutihin – Tihe iz Antiohije (božica sreće i obilja, kruna od bedema, klasje žita u ruci,
zaštitnica gradova)
 Polieukt – Demosten
 Herestrat – Temida (božica pravde), Nereida okrenuta leđima na morskom
čudovištu
 Dedalsa – Afrodita koja čuči, Afrodita s Erotom, Dječak iz Trala u Kariji sa hlamidom
(putni ogrtač) kao dio nadgrobnog spomenika
 Prvi put prikazana djeca, adolescenti
 Djevojka iz Ancija – vidi se da je kiparima bitno hvaliti se vještinom prikazivanja
detalja, odjeća je bitnija, lice nema emocija
 Filozof iz brodoloma kod Antikitere

Visoki helenizam

 Gali na umoru - posvetio ih Pergamski kralj Atal I., vidi se senzibilitet prema
umirućem, poraženom protivniku, isklesane su i rane iz kojih lipti krv
 Pergamski oltar – dug 120m, visok 2m, prikaz Gigantomahije, mali friz prikazuje život
Telefa i osnivanje Pergama, friz kleše 40 klesara, vidimo njihove potpise, ideja kipara
Piromaha
 Nika sa Samotrake – Rodska kiparska škola
 Miron iz Tebe – pijana starica (drži vrč vina laginos obrastao bršljanom, u Dionizijskoj
ekstazi), Faun Barberini (prema Winkelmanu, elementarna priroda), Demetra, glava
djevojke (možda Perzefona), Helijeva glava (prema Kolosu)
 Boet – Eros Enagonios, groteskna plesačica, dječak davi gusku, originali s brodoloma
u Tunisu
 Kalimah – zlatna lampa za Erehteion, Meduza Rondanini
 Apolonije, Nestorov sin – boksač koji sjedi, neoatički original, označene su rane,
oteklina, bakrenasto obojena krv, utjecaj Lizipa
 Torzo Belvedere – mramorna kopija, izadio Apolonije, Nestorov sin, Atenjanin,
proučavali ga Cirijak iz Atene, Picasso, Michelangelo, ne zna se koga prikazuje, možda
Heraklo, Dioniz, Polifem, Prometej, Marsija, Skiron, Filoktet, možda Ajant Veliki koji
se baca na svoj mač, iz krvi su niknule gladiole (zadnja teorija prema R. Wunscheu)
  Rimske kopije – Polikletov dijadumen, Kalimahove Menade
 Ostale skulpture – Kolos s Roda (Hares, Lizipov učenik), Venera Milska (Aleksandar iz
Antiohije), Afrodita iz Kapue (gleda se u Aresovom štitu), Victoria iz Breschie, Afrodita
i Pan sa Dela (ona ga tuče sandalom jer ju je gledao kad se kupala)
 Laokoont i sinovi – barokni stil, utjecaj Pergamskog stila, horror vacui, rade ga
Hagesandar sa sinovima, Polidorom i Atenodorom
 Rodska škola – Bik Farnese, kažnjavanje Dirke

Rimska skulptura

 od 6./5.st., početak u kolonijama, pa Rim, na kraju cijelo carstvo do Mezopotamije

 Grčki uvozi i Etruščanska skulptura, kopije Grčkih skulptura pa na kraju rimski
originali
 Pasitel – J Italija, neoatički majstor, učenici Stefan i Menelaj, radi skulpture Arkesilaj,
Dioskuri
 Uvoz mramora – Parski, Pentelički, od Cezarovog doba prvi kamenolom na tlu Italije
Luna (marmor Lunense, kasnije je to grad Carrara kod Apuanskih Alpa, na ušću
Magre u Tirensko more, besprijekorna bijela boja, crne žile, od njega je Apolonov
hram na Palatinu), cava = kamenolom, tamo se radi strojem na koloture machina
tractoria
 Etruščanska djela – Kapitolinska vučica (Romula i Rema je dodao Antonio Pollaiuolo
u 15.st., možda su čak iz 12.st. ?!)
 Vulka – Tarkvinije Oholi ga zove da ukrasi Jupiterov hram na Kapitoliju, radi
skulpturu Apolon iz Veja od pečene gline, kvadrigu za Akroterij
 Brut – hiperrealizam, Etruščanska bronca
 Kvint Kvinkcije Flaminije – portret rimljanina, konzula, novac kovan u Grčkoj,
maiestas (tužba protiv njega da je htio staviti svoj lik na novac, to radi tek Gaj Julije
Cezar, pa je 44.g. ubijen)
 Emilije Paulo – daje si izraditi spomenik u Delfima, scene iz bitke kod Pidne,
helenistički izraz
 Orest i Elektra iz Napulja – nastali oko 130.g. kad Pergamsko kraljevstvo postaje
Rimsko oporukom Atala III., izradili Pasitel ili Stefan
 Stefan – Atlet
 Menelaj – skupina Ludovisi
 Oltar Domicija Ahenobarba – reljefi Pariz-Munchen, prikaz Neptuna i Amfitrite, ona
je u pozi pudicitia, pozi uzvišene matrone, s velom i rukom pod bradom, Nereida na
leđima čudovišta, prikaz cenzusa (popis imovine i morala svakog Rimljana), žrtve
svinje, ovce i bika, ne zanima ih ujednačenost nego metafora, poruka, kipovi od
terakote u zabatima (npr. San Gregorio, victimarius)

Kasna republika
  Brutalni verizam, realnost prikaza
 L'aringatore (govornik) Aulus Metelus, Aulo Postulije Albin, general iz Tivolija,
Togatus (patricij u togi) s precima, portret Orticoli
 Frizura nodus (čvor) – portret Palombara Sabina, Fulvija, Oktavija
 Portreti - Pompej iz Venecije i Rima, Cezar Ludovizi, Cezar iz Napulja, Marko
Antonije iz Budimpešte

Zlatno doba

 Augustovo doba, od 27.g.pr.Kr.

 Čistoća braka, moral, kult predaka, obnova, mir
 Portreti Augusta – August via Labicana (kao pontifex maximus), August Primaporta
(poza adlocutio s podignutom desnom rukom, uz njega je mali Eros sa dupinom)
 Štit – vraćanje simbola Parta, Hispana, Gala, prikaz Helija i Selene, Dijane i Apolona
 Ara Pacis – gradi se od 13.g.pr.Kr. – 9.g., na dnu su biljni ornamenti, gore portreti
Agripe, Gaja, Lucija i Livije, na sjevernu stranu dodane ne-rimske glave u 16.st.,
Eneja, majka Zemlja, Mars, Romul i Rem, božica Roma
 Ara Pietatis Augustae – žrtvenik pobožnosti cara Augusta s prikazom hrama na
Forumu, Marsa Lutora, prinošenjem bika
 Vicomagistri – predstavnici kvartova Rima, brinu za bunare, pomažu vatrogascima
(vigilia)
 Ara vicomagistri – Carska obtelj, frontalno prikazana

Flavijevsko doba

 Vespazijan iz Ostije, Tit iz Herkulaneja

 Portret Vibije Matidije s flavijevskom afro-frizurom i portret iz Abdere s frizurom
paunov rep
 Mars Lutor, Dioniz iz Parme od Egipatskog basanita (tamnozeleni kamen, imitacija
bronce)
 Agripina Montemartini iz muzeja u Rimu
 Titov slavoluk – prikaz pljačke Jeruzalemskog hrama

Kasnije Carstvo

 Trajan - Statua iz Ostije, Trajanov stup (Apolodor iz Damaska), slavoluk iz Beneventa

(Dakija)
 Hadrijan – karijatide Hadrijanove vile, kopije Erehteionskih, kopira se klasično
razdoblje
 Sarkofazi – Orest, Albani (čuva se u Louvreu, prikazuje 9 muza, po helenističkom
prototipu, izrađen tehnikom brzog svrdla), Portonaccio (prikaz Rimljana protiv
barbara), sarkofag Ahilej i Pentesileja, sarkofag Dioniza koji osvaja Indiju na panteri,
 sarkofag lov na Kalidonskog vepra, sarkofag Ludovisi, porfirni sarkofazi Helene i
Constanze
 Leptis Magna – Septimije Sever
 Statue – car koji sjedi (Cezareja, Izrael, od porfira s brda Mons Porfirites), tetrarsi
(Venecija), car od porfira (Bodemuseum Berlin), Konstantin iz Basilica Novae
 Rim – koloseum, via sacra, Titov slavoluk, basilica Aemilia, Regia, Divi Iulii, Vestin
hram, hram Kastora i Poluksa, Domicijanova aula, crkva 40 martira, basilica Iulia,
Saturnov hram, Agripina žitnica, Flavijevska žitnica

Grčko slikarstvo

 Monumentalno – nestalo, boje su se izgubile, znamo kako su otprilike statue bile

oslikane pomoću Rimskih kopija, napisa pisaca, slika na vazama, posudama
 Crno, crveno, bijelo, žuto, nema sjenčanja
 Keramika je preostala

Protogeometrijsko razdoblje

 Kasnoheladsko IIIC ili kasnomikensko IIIC razdoblje je početak

 12.st.pr.Kr. – 9.st.pr.Kr.
 Atena – groblje Kerameik, Dipilon
 Ime protogeometrijsko – Conze
 Pojava amfore s ručkama na trbuhu – veći dio obojen, crne crte i polukrugovi
 Figurine – Kentaur s Lefkandija

Ranogeometrijsko razdoblje

 Vitkiji oblici, crna boja, meandar, vučji zubi

 9.st.pr.Kr. – 7.st.pr.Kr.
 Piksida – za nakit i ženske potrepštine

Srednje geometrijsko razdoblje

 850.-750.g.pr.Kr.
 prvi prikaz konja
 piksida iz Louvrea

Kasno geometrijsko I razdoblje

 Dipilonski stil
 Nadgrobni spomenici
 Amfora na ženskim, krater na muškim grobovima kao spomenik
 Prothesis – izlaganje pokojnika na odru, prikaz na amfori
 Ekphora – grobna povorka, prikaz na krateru
 Majstor Hirchfeld i Dipilonski majstor
Kasno geometrijsko II razdoblje

 Živost prikaza
 Prikazana je priča, kontinuirano
 Skifos s 2 lava koji proždiru čovjeka
 Oinohoa iz Munchena s prikazom brodoloma, možda Odisejevog

Orientalizzante

 Utjecaj s Istoka
 Dekorativna umjetnost – grifoni, sirene, gorgone, himere i pegazi, rozete, palmete i
lotosi
 Protokorintski stil – oinohoa s valovima, mrežastim motivima i brodolomom, vrč
Chigi /olpe (ravan izljev, širi donji dio posude, jedini prikaz hoplita u grčkoj
umjetnosti)

Korintska umjetnost

 6.st.pr.Kr.
 Podjela posude na zone ukrašavanja
 Boje – crna, purpurna
 Rozete ispunjavaju svaku prazninu, horror vacui
 Zdjela s glavom Gorgone
 Piksida, vaza u obliku čovjeka s kraterom

Protoatički stil

 Idejska faza – prema planini Ida na Kreti, siluete označene, nema ispune bojom
 Dedalska faza
 Crno bijeli stil
 Posuđe – Analatos vaza (Loutrophoron ili svadbena vaza), Amfora iz Eleuzine,
Eretrijska vaza (Idejska faza + rozete)
 Jonska keramika – kupa malih majstora s prikazom čovjeka u voćnjaku
 Rodska keramika – fajansa posudice
 Miletska keramika – podjela na zone, horror vacui, raznoliki prikazi (divokoze, jeleni,
antilope, svastike, malteški križevi, vučji zubi, rozete), Levy vaza, Euforbov tanjur
(London, ukras Horusove oči, Euforbov stil), Fikellura stil (trkači, mreža), stil divlje
koze (Kamiros)

Arhajski stil

 Početak monumentalnog slikarstva

 Korintski stil – Thermon vaza (Meduza, Perzej, 3 gracije), Euritijev krater (pronađen
u Etruriji), pinakes (u Altes museumu u Berlinu), glineni oltari (borba Pigmeja i
 Ždrala, lav), skifos Pontecagnano (slikar zločestoga vuka), tijelo figurina en face, glava
u profilu, oko en face, kao u Egiptu
 Dedalska faza – Nettos amfora (visoka 1,6m, prikazi Heraklo+Nes, Perzej+Meduza,
7./6.st.pr.Kr., rade Nesov slikar i slikar Gorgona), Dinos iz Louvrea (holmos/
hipokraterion, s prikazom Gorgone, oponašanje korintskog stila, motiv Heraklov
čvor, lotosi, slikar Sofil možda), istovremeno u Ateni faza crnih figura
 Tirenska keramika – Atenska keramika za Etruščansko tržište
 Sofil iz Atene – slika Patroklove pogrebne igre  najraniji identificirani potpis
 Vaza Francois – krater s volutama, 570.g.pr.Kr., lončar Ergotin, prikaz svadbe Peleja i
Tetide, lov na Kalidonskog vepra, Patroklove pogrebne igre, ciklus o Troilu, borba
Pigmeja i Ždralova, Tezej predvodi ples Atenjana, kentauromahija, povratak Hefesta
na Olimp, Meduza, Artemida kao Potnia theron
 Klazomenski sarkofag – terakota, za izlaganje pokojnika na odru, crno i
crvenofiguralni
 Lakonska keramika – Arkesilajeva plitica i lakonski krater
 Panatenejske amfore – poklon, kao nagrada pobjedniku, božica Atena u punoj ratnoj
opremi, prikaz sporta, crnofiguralni stil, možda su se poklanjale kao suvenir, 570.-
530.g.pr.Kr.
 Amazisov slikar – lončar Amazis, prikaz Dioniza i 2 Menade u zanosu
 Slikar Egzekija – Ahilej i amazonka Pentezileja, kiliks s prikazom Dioniza (sa 7 dupina,
gusari, loza niče iz broda), Ajant i Ahilej kockaju
 Andokidov slikar – uvodi tehniku crvenih figura, amfora iz Moskve s prikazom
Herakla i Kerbera
 Halkidska keramika – J Italija, hidrija (2 horizontalne, 1 vertikalna ručka, za nošenje
vode, prikaz Zeusa i Tifona), Finejeva plitica s prikazom starca Fineja i harpija
 Ceretanske hidrije – latice oko ručki, na nozi, s rozetama, vučjim zubima, prikazi
Herakla (s Kerberom ili u Egiptu)
 Lidijska keramika – Sard, oponašanje Atenske geometrijske umjetnosti, Crvena
dama iz Aktepea, Eutimidove i Aufronijeve amfore (rivalstvo), Pinax s akropole
 Eufronije – krater iz Louvrea (vegetacija na vinjetama), Hipnos i Tanathos
 Možda su i žene slikale na vazama!
 Sosija – kiliks s Ahilejem i Patroklom u tondu
 Kleofradov slikar – možda Epiktet, sad je posuda u Munchenu, nađena u Vulciju
(Etrurija), ima karakterističnu jarku purpurnu boju
 Brigov slikar – Illiupersis (propast Troje, s prikazom Kasandre, Prijama i Astijanaksa),
kiliks (s prikazom mladića koji povraća a djevojka mu drži glavu u unutrašnjosti
posude za vino), slikanje na bijeloj podlozi (Menada)
 Slikar Makron – lončar Hijeron, skifos (čaša za piće s Triptolemom, Perzefonom i
Demetrom)
 Slikar Pana – lekit (posudica za mirisna ulja za na grobove), likovi en face, prikaz
Dioniza i Gorgone, Smiling Ariadne
  Durid – gljivolika vaza psikter za hlađenje vina s prikazom Satira koji pije čisto vino
direktno iz mejšine
 Berlinski slikar – minimalistički stil, 1 motiv ili figura na ulaštenoj crnoj podlozi,
umjetnost je već u pečenju, prikazi Gorgone, Ganimeda, Atene
 Slikanje na bijeloj podlozi – Brigov slikar, slikar Tritona, 6./7.st.pr.Kr.
 Pentesilejin slikar – Ahilej i Pentesileja na velikom kiliksu
 Slikar Niobida – slika bijele vaze, oslikavanje prostora
 Slikar fijale – 2 bijele boje, podloga od engobe, bijeli pigment, Agrigent
 Slikar Hipnosa i Tanathosa
 Zeuksid – uvodi sjenčanje
 Slikar trske – Atički bijeli lekit
 Pehar iz Hobyja – Filoktet i Odisej
 Astragal – kost pete ovce za igranje igre slične pikulanju
 Slika na bjelokosti iz kurgana
 Pinaks iz Eleuzine – Ninionov pinaks
 Žanr scene – stela iz Atene
 Slikar Midije, slikar Talosa
 Riblji tanjur
 Kolonije – Thurii, Sicilija, Himera, Tarent, Apulija, Paestum u Kampaniji
 Krater iz Wurzburga – prikaz tragedije, glumac nosi kožne čizme embades
/endromides za bogove i heroje
 Slikar Astea – flijak (phliax), prikazi grotesknih komedija, u kazalištu je dopušteno
sve, pa i vrijeđanje bogova, Paestum
 Pithon – rođenje Helene iz jajeta
 Slikar Amika – diskovi na visokim ručkama, 2 para ručki, posude nestorida i nestorix
 Slikar Aurore – žuto bijela falistička keramika
 Krater iz Sirakuze – Edip
 Novac Viktorije

Helenizam

 Apel – mozaik od oblutaka za Pelu, Gnosis, Aleksandar keraunofor (nosi Zeusovu

munju)
 Vrč pelika – dolje šire, ručke niže nego što ima amfora
 Doba mozaika, fajansi, nema više slikanja vaza, vrijeme Aleksandra Velikog opet
utjecaj istoka
 Grobnica Filipa II. – prikaz lova, utrke biga
 Običaj – Grci leže uz jelo, barbari sjede
 Tumul Rašava Čuka (?) – Tračani, barbari, oslikan
 Aleksandrija – 331.g.pr.Kr.
 Ostale rimske kopije, Pompeji reproduciraju mnoga djela
 Domus Aurea – Rim
 Polikratova vaza – Gnathia, takve vaze nalazimo po Dalmaciji
 Lekanida – posuda s poklopcem koji je visok kao sama vaza, plavi pastelni tonovi,
liparski slikar
 Lekit – u Gnathia stilu
 Srednji helenizam – više pejsaži nego ljudi, prvi pejsaže radi Demetrije
 Centuripe i Canosa tip vaza