Najzagonetnija ličnost u čitavoj istoriji filozofije
Rođen je u Alopeki, predgrađu Atine 470. godine pre
nove ere O njegovom životu saznajemo preko Platona Njegovo delovanje u Atini je prekretnica helenske filozofije i prethodni period se naziva “presokratskim” On je podučavao ljude znanju i vrlinama Proglašen je najmudrijim helenom Sokratova ironija I metoda “Znam da ništa ne znam” – istina nikada nije očigledna i mora se dosta tragati da bi je spoznali. Ironija – najjače oružje Sokratovog duha. Nagovarao bi svog sagovornika da shvati slabosti svojih misli. Majeutika (babička veština) Babica pomaže porodilji da dete donese na svet, a Sokrat pomaže sagovorniku u rađanju znanja koje se krije u njemu samom. Do znanja se dolazi kroz dijalog. Cilj razgovora je dostizanje opšte saglasnosti Logički oblik za izražavanje opšte saglasnosti je pojam Pojam se određuje definicijom Sokratova dijalektika počiva na: Ironiji – negativna strana koja dovodi sagovornika do saznanja da ništa ne zna i Majeutici – pozitivnoj strani koja dovodi do „rađanja znanja“; Svest o neznanju je put ka saznanju.
“Onaj ko zna šta je pravo, pravo će i činiti“ – Sposobnost
razlikovanja pogrešnog i ispravnog može se naći u razumu. „Vrlina je znanje“ (Neznanje je zlo) Etička pitanja „Čovek čini zlo samo iz neznanja“ „Niko ne čini zlo namerno“ „Upoznaj samoga sebe“, govorio je. umerenost pobožnost i nacionalnost daju ugodan život Evo šta je mislio za brak: „Brak je nešto zbog čega se čovek uvek kaje, bilo da ga sklopi ili ne sklopi“ Sokrat je bio ideal omladine i čovek koga su mnogi cenili. 399. godine je osuđen na smrt „Kriv je Sokrat što kvari omladinu i što ne veruje u bogove u koje država veruje, nego uvodi druga nova božanstva“ Tužbu su podnela tri atinska građanina: Anit, Likon i Melet koji su ga smatrali opasnim, mada je Sokrat uvek ostavljao dubok utisak u njegovim mnogobrojnim razgovorima. Sokratovo sudjenje kao i njegovu smrt zabeležio je njegov najpoznatiji učenik Platon u njegovoj “Apologiji”