ALATNI STROJEVI I

dipl. ing. strojarstva Ivo Slade

1.0 UVOD

Skripta obuhvaća alatne strojeve za obradu bez odvajanja čestica....

Sadržaj skripte je u cijelosti prilagođen okvirnom nastavnom planu i programu

predmeta Alatni strojevi.
Kako su nastavni sadržaji dosta šloženi, gradivo je podijeljeno u tematske
cijeline koje su pak podijeljene u manje podcjeline. Na kraju svake cjeline nalaze se
pitanja i zadaci za provjeru usvojenosti sadržaja.
Pri izradi ove skripte koristio sam se uglavnom mojim pripremama za
predavanja i materijalima – pogotovo slikama, koje sam našao na internetu. Kako
slika govori tisuću riječi tako sam nastojao skriptu što više „oslikati“ fotografijama i
ilustracijama. Skripta nije komercijalnog karaktera, niti je zamjena za bilo koji
udžbenik, već je pomoć mojim učenicima u savladavanju gradiva.
Zahvaljujem se svima koji su korisnim savjetima pomogli da se ova skripta
izradi. Također ću biti zahvalan i na budući dobronamjernim prijedlozima i savjetima
kako poboljšati i osuvremeniti skriptu.

Slade Ivo
SADRŽAJ

1. Uvod 2

2. Sadržaj I. dijela 3

3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja čestice .............................. 5

3.1 Alatni strojevi uvod ............................................................................ 6
3.2 Podjela alatnih strojeva .......................................................................... 8
3.3 Kovački alatni strojevi strojevi.................................................................. 9
3.3.1 Mehanički batovi................................................................................. 10
3.3.1.1 Polužni – perni bat.................................................................................... 10
3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac .................................................................. 11
3.3.2 Pneumatski batovi................................................................................. 12
3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje ..................................................... 12
3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje ..................................................... 13
3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima ..................................................... 13
3.3.2.4 Protuudarni bat ................................................................................ 14
3.3.2.5 Dvoradni bat na paru .......................................................................... 15
3.3.2.5 Batovi sa komprimiranim dušikom za velike brzine kovanja ................... 16
3.3.3 Prese ................................................................................................ 17
3.3.3.1 Vretenasta ručna presa .......................................................................... 17
3.3.3.2 Tarna (frikcijska) presa .......................................................................... 18
3.3.3.3 Vretenasta hidraulične presa .................................................................. 19
3.3.3.4 Vretenasta električna presa .................................................................... 20
3.3.3.5 Mehaničke koljenaste prese ................................................................ 21
3.3.3.6 Ekscentar presa ................................................................................. 22
3.3.3.7 Hidraulička presa ................................................................................. 23
3.4 Alatni strojevi za duboko vučenje ............................................................ 25
3.4.1 Hidrauličke prese za duboko vučenje .................................................. 26
3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vučenje ...................................................... 27
3.4.3 Duboko vučenje vakuumom .................................................................. 28
Pitanja 1 ............................................................................................. 29
3.5 Alatni strojevi za za savijanje lima ............................................................ 30
3.5.1 Kružno savijanje lima .......................................................................... 30
3.5.1.1 Savijačice s 3 valjka ........................................................................... 30
3.5.1.2 Savijačice s 4 valjka ........................................................................... 32
3.5.2 Kutno savijanje lima ............................................................................ 33
3.5.2.1 Ručne mehaničke savijačice ................................................................ 33
3.5.2.2 Mehaničke savijačice - prese ................................................................ 34
3.5.2.2 Hidrauličke savijačice - prese ................................................................ 35
3.6 Alatni strojevi za za savijanje cijevi i profila ........................................... 36
3.6.1 Savijačice za rotacijsko savijanje ......................................................... 36
3.6.1.1 Polužne savijačice .............................................................................. 36
3.6.1.2 Zupčaste savijačice .............................................................................. 37
3.6.1.3 Navojne savijačice .............................................................................. 37
3.6.1.4 Hidrauličke savijačice .............................................................................. 38
3.6.2 Trnovi za savijanje ................................................................................ 38
3.6.3 Savijačice za tlačno savijanje ............................................................... 39
3.6.4 Savijačice za savijanje žigom................................................................. 40
3.6.5 Savijačice s tri valjka............................................................................ 41
Pitanja 2 ............................................................................................. 43
 3. Alatni strojevi za obradu bez odvajanja
čestice

3.1 Alatni strojevi - uvod

Alatni stroj – mehanički polužni bat
koji je za pokretanje koristio
snagu vode
Današnja proizvodnja je nezamisliva kao
tradicionalna proizvodnja. Ručni rad i korištenje ručnih
alata je skupo i presporo te je u serijskoj ili masovnoj
proizvodnji nemoguće proizvoditi bez pomoći strojeva.
U modernom proizvodnom ciklusu moraju se koristiti
proizvodni strojevi - alatni strojevi. Alatni strojevi su
strojevi koji koriste alate.
Prednosti alatnih strojeva:
- zamjena fizičkog rada radnika
- smanjenje broja radnika
- bolja iskoristivost alatnog stroja
- smanjenje vremena rada
- povećanje produktivnosti
- smanjenje troškova izrade
- povećana ekonomičnost

Sam alatni stroj sastoji se od nekoliko cijelina bez

kojih ne može funkcionirati.
1 Pogonski dio
Pretvaranje snage vjetra u 2 Prijenos snage, momenta, sile
mehanički rad pomoću vjetrenjača 3 Izvršni – radni dio
4 Upravljački dio
5 Postolja, kučišta, stupovi, grede,konzole,...

Pogonski dio se mijenjao s napretkom tehnike kroz

stoljeća. Počevši od pogona snagom životinja, vode,
vjetra, zatim u industrijskoj revoluciji upotrebom parnog
stroja, Tesla nam je dao elektromotor koji je i danas
osnovni poktretač svih alatnih strojeva.

ELEKTROMOTOR
Počeci serijske proizvodnje
alatnim strojevima na pogon
remenjem Elektromotor je električni stroj koji pretvara električnu
energiju u mehanički rad.
Višefazni kavezni asinkroni elektromotor se naglo
razvija i upotreba se širi cijelom svijetom. Iako se
nekad nije moglo precizno upravljati brojem okretaja,
razvoj elektronike danas
uvelike omogučuje
regulaciju pokretanja,
regulaciju broja okretaja i
regulaciju momenta
trofaznog kaveznog
asinkronih elektromotora

Različiti tipovi elektromotora

 Prijenos snage, momenta, sile se mijenjao s
promjenama pogonskig strojeva i povećanjem snage
motora. Ovisno o potrebnoj pretvorbi mehaničkog rada
napretkom tehnike kroz stoljeća

Prigoni – prijenosnici
momenta, snage ili reduktori
se dijele:
preme načinu gibanja
pogonjenog elementa na:
- rotacijske i
Prigon zupčanik – zubna letva
pretvara rotaciju u translaciju - translacijske prigone

Zupčasti prigon – rotacijski prigon

Navojno vreteno i matica -

translacijski prigon

Pužni prigon – prenosi moment s

jednog na drugo mimoilazeće Mogu se podijeliti prema načinu rada na električne,
vratilo mehaničke i hidrauličke.

Dvoradni hidraulički cilindar – translacijski

Tarni prigon s promjenjljivim Princip rada

prijenosnim omjerom
Prema prenosnom omjeru dijele se na prigone sa
stalnim ili promjenjivim prijenosnim omjerom,....

Lančani prijenos, posredni prijenos

s konstantnim prijenosnim omjerom

Krivuljni mehanizam
Za promjenu alata na CAD alatnim
strrojevima Tarni prijenos, direktni prijenos
s promjenjivim prijenosnim omjerom
 Izvršni - radni dio su različiti alati i naprave.

Alati su sredstva u direktnom dodiru s predmetom

koji se obrađuje koji ga preoblikuju ili mijenjaju
dimenzije ili svojstva.

Naprave su pomoćna sredstva koja se koriste u

tijeku proizvodnje, ali direktno ne obrađuju predmet
več sudjedjeluju kao samostalni uređaji ili dijelovi
alatnog stroja.

Alat – bat za kovanje na kovačkom

stroju

Shematski prikaz preoblikovanja sirovca u 4 faze

kovanjem u ukovnju.

Pneumatski škripac

Upravljački dio alatnog stroja služi za upravljanje

gibanjima alata i obratka te odabiranje parametara
obrade.

Upravljačka
Ručni upravljački panel konzola

Upravljačka konzola
Upravljačka ploča
 3.2 Alatni strojevi – podjela

Alatni strojevi za obradu bez odvajanja čestice

Alatni strojevi za plastično oblikovanje

Bat – mehanički polužni
- Za kovanje
- batovi
- prese
- Za duboko vučenje
- Za savijanje
- savijanje lima
- savijanje cijevi
- Za provlačenje
- Za valjanje
- Za hladno oblikovanje
- Za ekstruziju

Alatni strojevi za lijevanje

- Za kalupljenje
- Peći
- Za čišćenje odljevaka

Alatni strojevi za spajanje

- Za zavarivanje
Dvoradni pneumatski bat za - Za lemljenje
slobodno kovanje - Za lijepljenje

Alatni strojevi za obradu promjenom strukture

- Peći
- Kupke
 3.3 Kovački strojevi

Kovački strojevi su alatni strojevi za obradu

preoblikovanjem sirovca te promjenom dimenzija. Volumen
sirovca je konstantan tj. ne mijenja se po završetku obrade. S
obzirom na konstrukciju i način rada dijele se u:

- Batove
- Prese

Otkivak kao gotov proizvod na batu ili otpresak kao gotov

Bat – mehanički polužni perni
proizvod na presi se razlikuju po procesu nastajanja. Neki
materijali ne podnose nagle promjene oblika (udarce na
batovima) te ih je potrebno postepeno preoblikovati (na
presama). Zato su konstruktivna rješenja alatnih strojeva
prilagođena materijalu proizvoda - batovima koji otkivak
obrađuju udarcima, odnosno presama koje postepeno
preoblikuju otpresak povećavanjem pritiska te ga zadržavaju
konstantnim određeno vrijeme. Samim time postoje i
prednosti i nedostaci kovanja pred presanjem.
- Brzine udara batova od 4 – 7 m/s
- Kod kovanja u ukovnju (kalupu) vrijeme trajanja
preoblikovanja je kratko što je dobro za radni vijek
kalupa.
- Udarci su brzi i jaki što je loše za radni vijek kalupa
- Kod batova se sa jakim udarcima pojavljuju velike
vibracije što je loše za alatni stroj i okolinu.
- Obrada na batu je brža, a time i ekonomičnija,....

Batovi se prema konstrukciji dijele na:

Bat na remen
- Mehaničke batove.
Polužni – perni batovi
Batovi na dasku, remen ili lanac
- Pneumatske batove
Jednoradne – gravitacijske batove
Dvoradne batove za slobodno kovanje
Dvoradne batove
Protuudarne batove
- Parne batove
- Batovi sa komprimiranim dušikom za velike brzine kovanja

Prema primjeni batovi mogu biti:

- Batovi za slobodno kovanje
- Batovi za kovanje u ukovnjima
Pneumatski dvoradni bat

Prema izvedbi bata batovi mogu biti:

- Batovi sa mirujućim nakovnjem
- Batovi sa pokretnim - protuudarnim nakovnjem

Prema brzini malja batovi mogu biti:

- Klasični batovi 4 – 7 m/s
- Batovi sa velikim brzinama malja 20 – 40 m/s

Parni bat

Bat – mehanički polužni perni
Omjer masa bata nakovnja i
temelja kod meganičkih
gravitacijskih batova je 1:20:200
Izolacija temelja od okoline zbog
prigušenja vibracija koje se
stvaraju prilikom udarca bata
ostvaruje se materijalima koji
upijaju vibracije (pijesak, guma,
stiropor,...)
Leonardo da Vinchi – Bat sa
automatskim pogonom vodom
3.3.1 Mehanički batovi
3.3.1.1 Polužni – perni bat
Perni bat se sastoji od bata (malja) koji je pričvršćen na
pero. Poluga - pero je izvedena od čeličnih lamela i spojena
je na motku koja podiže / spušta polugu. Podizanje motke
ostvaruje se preko ekscentra na zamašnjaku. Zamašnjak
preko remena dobiva okretni moment s prigona stroja.
Masa bata (malja) se kreće od 20 do 250 kg, dok se broj
udaraca kreće do 300 u minuti za lakše maljeve odnosno do
120 za teže batove.
Postolje, odnosno cijeli alatni stroj se sidri na temelje
temeljnim vijcima. Postolje je naliveni beton u predviđenom
iskopu koji se izolira pijeskom ili nekim drugim materijalom
koji upija vibracije.
Stupanj iskoristivost pernog bata je
η = 30 - 40 %
Brzina udarca je između
Vt = 4 – 7 n/s
Hladno kovani obradak
Dijelovi oružja kovani u hladnom stanju
 3.3.1.2 Bat na dasku, remen ili lanac

Otkivak - radilica - izvađen iz

ukovnja – kovanje u toplom
stanju

Bat na dasku je gravitacijski bat koji se sastoji od bata

Otkivak – vagonski kotač - spojenog na dasku koju podižu dvije suprotno rotirajuće
izvađen iz ukovnja – kovanje u
toplom stanju
tarenice. Batovi imaju masu od 200 kg do 1.5 t. Na visini 1.5 -
2.5 m kočnica se otpušta te bat pada na nakovanj brzinom 4-
7m/s. Može se ostvariti do 60 udaraca u minuti pri nižim
visinama dizanja bata (do 1m).
Stupanj iskoristivost Koristi se za za kovanje u ukovnjima i ima veliku točnost i
batovi na dasku η 30 – 60 % preciznost izratka. Pogodan je za ukovnje sa više gravura.
batovi na remen η 40 – 60 %
batovi na lanac η 40 – 60 %
Regulacija je vrlo jednostavna i precizno se određuje energija
udarca (radna moć). Pogodan je za automatiziranje. Visoki je
energetski stupanj djelovanja bata. Jednostavne je
konstrukcije, lagano se održavaju i dosta su jeftini.
Nedostatak je ograničena radna moć, utjecaj vibracija na
okolinu udarcima, potrebno je veliko temeljenje, daska se
troši te ju treba često mijenjati,..

Bat na dasku
Bat na remen
 3.3.2 Pneumatski batovi

3.3.2.1 Dvoradni bat za slobodno kovanje

Dvoradni pneumatski bat za

slobodno kovanje

Dvoradni zračni bat za slobodno kovanje se izrađuje u

konzolnoj izvedbi i najčešće ima svoj kompresor za stlačeni
zrak. Kompresori su relativno niskog pritiska. Hod bata je od
250 do 900 mm. Mase maljeva su od 50 do 1000 kg.
Broj udaraca se kreće do 300/min. Nakovanj može bit
izveden u jednom dijelu – monolitna konstrukcija ili posebno
kod većih batova. Također prema izvedbi bata potrebno je i
temeljenje te postavljanje izolacijskog materijala za
smanjenje vibracija na okoliš.

Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata s razdvojenim

Dvoradni pneumatski bat sa
mosnom konstrukcijom
tijelom. Služi za slobodno kovanje velikih otkivaka u toplom ili
hladnom stanju. Konstruktivno
ima veliki razmak između
nogu zbog lakšeg
pristupa, postavljanja
obratka i jednostavnijeg
postavljanja masivnih alata.
Dovod stlačenog zraka je
iz centralnog spremišta –
kompresorske stanice.
Mase batova su od
0.5 do 30 t.

Princip kovanja gravitacijskim
batom
Dvoradni bat za kovanje u
ukovnjima
3.3.2.2 Jednoradni bat za slobodno kovanje
Jednoradni pneumatski bat spada u grupu gravitacijskih
batova. Pogon je jednoradnim cilindrom u kojem se podiže
klip - bat stlačenim zrakom. Otvaranjem ventila stlaćeni zrak
se ispušta te bat pada na nakovanj.
3.3.2.3 Dvoradni bat za kovanje u ukovnjima
Konstrukcijska izvedba dvoradnog bata za kovanje u
ukovnjima slična je izvedbi batova s razdvojenim tijelom.
Služi za kovanje u kalupima - ukovnjima. Kako brzina malja a
time i energija udarca ne ovise o hodu (visini dizanja) malja,
nego o tlaku u cilindru, za kovanje u ukovnjima
koriste se veći tlakovi. Time je i konstrukcija bata
masivnija.
Kao i kod slobodnog kovanja lakši udarci istim
batom postižu se kraćim hodom – manjim
dizanjem bata.
Hodovi se kreću od 1000 do 1500 mm.
Kružni ukovanj za kovanje
 3.3.2.4 Protuudarni bat

Protuudarni batovi su u osnovi identični pogonu dvoradnog

bata, ali nemaju mirujući nakovanj, već je nakovanj pokretan.
Gibanje pokretnog protuudarnog malja je u suprotnom pravcu
od radnog malja. Razlika je u načinu upravljanja i gibanja
radnog i protuudarnog malja. Načini
pokretanja protuudarnog malja mogu
biti:
- pomoću čelične trake
- pomoću hidrauličkog sustava
- pomoću komprimiranog zraka

Kod vertikalnih batova sa čeličnim

trakama i hidraulikom protuudarni malj
ima nešto veću masu od radnog malja, a
time i nešto manju brzinu gibanja.
Protuudarni bat za slobodno
kovanje – shematski prikaz bata
s čeličnom trakom –
mehaničkom spojkom.

Protuudarni bat za slobodno kovanje – shematski prikaz bata s pogonom

komprimiranim zrakom

Kod horizontalnih protuudarnih batova koji se pogone

komprimiranim zrakom oba nakovnja su identična.

Zbog pomanjkanja mirujučeg nakovnja (šabota), konstrukcija

je lakša i jeftinija.

Protuudarni bat za slobodno

kovanje – shematski prikaz bata
s hidrauličkim pogonom –
hidraulilčkom spojkom.

Hidraulički protuudarni bat

 3.3.2.5 Dvoradni bat na paru

Masivni batovi za kovanje glomaznih odlijevaka, koji

zahtjevaju mnogo prostora oko nakovnja. Rade kao
pneumatski dvoradni batovi, ali se pune pregrijanom parom.
Temelji za nakovanj i ta bat su odvojeni zbog smanjenja
vibracija. Izrazito jaki udarci ali rijetki batu daju nizak stupanj
iskoristivosti.

Parni bat u portalnoj konstrukciji

Dvoradni parni bat u konzolnoj Koriste se kod slobodnog kovanja i kod kovanja u ukovnjima .
konstrukciji Tlak pregrijane pare je 6 – 7 Mpa (N/mm2).
Mogu biti izvedeni u portalnoj konstrukciji, konzolnoj ili kao
polužni batovi.

Watt-ov parni polužni bat iz

1784. godine

Postavljanje teškog otkivka elektro-hidrauličkim

Ukovanj za kovanje okruglih
otkivaka
manipulatorom u parni bat . Kovanje se odvija u toplom
stanju.

Hidro pneumatski NITRO
konzolni 5-tonski bat
Hidro pneumatski NITRO
konzolni 8-tonski bat
Hidro-pneumatski cilindar sa
dušikom
3.3.2.6 Batovi sa komprimiranim dušikom za velike
brzine kovanja
Hidraulično ulje ulazi pod tlakom u donji dio cilindra te klip
podiže čekić. Sabija se dušik koji je iznad klipa. Nakon što
klip dosegne željenu visinu, otvara se brzootpuštajući ventil
koji brzo ispušta ulje. Komprimirani dušik naglo potiskuje klip
i bat udara o otkivak.
Zbog visoke fleksibilnosti koju ima dušik kao pokretačka
snaga, čekić može koristiti osnovni način upravljanja i
kontrole te se koriste ručne poluge za upravljanje bata.
Ova vrsta batova je razvijena u novije vrijeme (posljednjih
15-ak godina) Batovi su izrazito velikih brzina malja )20 – 40
m/s.) troše do 75% manje električne energije od klasičnih
batova iste snage udarca. Nema održavanja kompliciranog
sustava komprimiranog zraka, rashladnog sustava
kompresora, niti treba čakati postizanje radnog tlaka zraka.
Princip rada bata sa mirujučim nakovnjem na komprimirani
dušik
1 – plinska cijev visokog pritiska
2 – kolektor
3 – glavni ventil
4 – cijev dovoda ulja
5 – odvod ulja
6 – elektronička kontrola
7 – brzootpuštajuči ventil
8 – klipnjača
9 – bat
10 – upravljačka ručica
11 – prigušnik cilindra
12 – glavni cilindar
13 – glavni spremnik
14 – brtva
15 – vodilica
 3.3.3 Prese

Presa je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike

snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Prese se
izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih
postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova te sa zato
mogu koristiti večim silama
Prema načinu rada dijele se na:

- vretenaste
- Vretenaste ručne prese
- Vretenaste tarne (frikcijske) prese
- Vretenaste hidraulične prese
- Vretenaste električne prese

- mehaničke
- koljenaste
Ručna mehanička presa - ekscentar
od 5 t hod 500 mm
- hidrauličke

3.3.3.1 Vretenasta ručna presa

Vretenasta ručna presa izrađuje se u portalnoj i konzolnoj

izvedbi.
Kolo prese se ručno zakreće i prenosi se okretni moment
na navojno vreteno (D=78mm). Navojno vreteno je spojeno
na gornju čeljust prese. Hod je 260 mm, površina pritiska
470*230 mm, dok je pritisak do 28 t. Izrazito veliki pritisak
ručne prese ne zahtjeva jako temeljenje, nema prijenosa
vibracija, jednostavne konstrukcije, jednostavna upotreba i
održavanje.

Hidraulička presa
od 12 t hod 600 mm
 Navojno vreteno prese
Tarna presa postiže sile do 1000 t
Gonjene tarenice
Navojno vreteno frikcijske prese -
3.3.3.2 Tarna (frikcijska) presa
Najčešći tip frikcijske – tarne prese ima dva vertikalna
tarna diska (Tarenicu 1 i Tarenicu 2) i jedan horizontalni
gonjeni tarni disk (Tarenicu 3). Tarenica 3 je na vertikalnom
navojnom vretenu (viševojnom) sa trapeznim navojima. Na
drugom kraju vretena je čeljust (bat) prese. Pogonske
Tarenice 1 i 2 su na horizontalnom vretenu i dobivaju
okretni moment od zamašnjaka spojenog remenim
prigonom na remenicu elektromotora. Upravljački
mehanizam omogućuje
kontakt samo jedne od
pogonskih tarenica s
gonjenom i time određuje
pravac rotacije vretena. U
kombinaciji Tarenica 1 i
Tarenica 3 navojno vreteno se
spušta i bat prese ima sve
veću brzinu. Najveća je u
trenutku kontakta sa
otpreskom. Bat tlači otpresak,
ali se sila ne može povećavati,
jer dolazi do proklizavanja
između tarenica. Obrnuti
slučaj je kontakt Tarenice 2 i
Tarenice 3 kada se navojno
vreteno podiže i odvaja bat od
otpreska.
Koriste se za presanje u
kalupima (ukovnjima) u toplom
i hladnom stanju.
Princip rada tarne prese
 viševojno
Hidromotori smješteni oko
zamašnjaka
Moderna vretenasta presa
Tipični primjeri toplog kovanja na
vretenastim presama
3.3.3.3 Vretenaste hidraulične prese
Kod tarnih presa okretni moment tarenice zamašnjaka se
dobiva tarnim prigonom sa pogonskom tarenicom koja je
spojenaq remenom na elektromotor. Kod hidrauličkih
vretenastih presa okretni moment zamašnjaka dobiva se iz
rotacije hidromotora koji okreće zamašnjak tarenicom.
Također postoje konstrukcije koje okreću zamašnjak
pomoću zubne letve.
Karakteristike vretenastih presa su jednostavnost
konstrukcije, bez djelovanja na okolinu, lako se određuje
ritam rada, bez specijalnih zahtjeva za temeljenjem, duga
trajnost i lako održavanje osim hidraulike, ppogodne za
jednu centralnu gravuru, nisu pogodne za obradu malih
predmeta u toplom stanju jer su prespore, jako troše tarne
površine.
 3.3.3.4 Vretenaste električne prese

Električne vretenaste prese imaju elektromotorni pogon koji

direktno tarenicom ili sredno remenom pogoni zamašnjak.

Shema direktnog pogona

vretenaste elektro prese

Elektro vretenasta presa

pogonjena asinkronm motorom ds
frekventnim modulatorom
 3.3.3.5 Mehaničke koljenaste prese

Mehanička koljenasta presa se danas u masovnoj

proizvodnji sve češće upotrebljavanju umjesto batova.
Rotacijsko gibanje se iz elektromotora, reduktora i spojke
prenosi na koljenasto vratilo, koje ima jedno ili dva koljena.
Na koljeno je spojena ojnica (klipnjača) koja se giba
oscilacijski te pretvara rotaciju koljena u translaciju klizača u
Koljenasta vratila vodilicama prese. Na klizaču je bat kojim se presa obradak.

Princip rada koljenaste prese

Koljenasta presa sa jednim

koljenom

1 – elektromotor
2 – kontroler
3 – kondenzatori
5a – glavno vreteno elektromotora
5b – zupčani prijenos
5c – koljenasto vratilo
5d – spoj klipnjače i bata - kuglasti zglob
5e – podešavač klizača
6 – kočnica
7 – hidraulička zaštita od preopterećenja
Koljenasta presa sa dva koljena
 3.3.3.6 Mehaničke ekscentar prese

Elektromotor okreće zamašnjak na kojem je ekscentar

(dio kljena koljenastog vratila) koji se koristi za pretvaranje
kružnog gibanja u pravocrtno (preko ojnice koja obavlja
oscilacijsko gibanje).

Ekscentar

Princip rada ekscentar prese

Koriste se za sve vrste obradaka (od najmanjih do

najvećih) i obrade presanjem u toplom i hladnom stanju,
rade sa velikom točnošću i preciznošću, relativno
jednostavne konstrukcije i izvedbe, ali visoke produktivnosti
i ekomoničnosti. Trajnost im je duga, jednostavne su za
održavanje i lako se automatiziraju. Nedostatak im je visoka
cijena i stručno posluživanje.

Ekscentar presa

Moderna 45 tonska ekscentar presa

 3.3.3.7 Hidrauličke prese

Hidrauličke prese se koriste za

slobodno kovanje većih i težih
otkivaka, za kovanje u ukovnjima,
za skidanje srha te za radove u
limu.
Iako prema vrsti kovanja postoje i
konstruktivne raznolokosti među
hidrauličkim presama zajedničke
karakteristike su im male i jednolike
brzine gibanja alata, miran rad,
nešto niža produktivnost od batova
te veća cijena. 100 tonska hidraulična presa
Princip rada hidrauličkog cilindra
Prese se koriste kod velikih otkivaka da se izbjegnu veliki
batovi koji negativno utječu na okolini te za materijale lošije
plastičnosti koji ne podnose udarce i nagle promjene oblika.

Proizvodna linija
2500 tonskim
hidrauličnim
presama

Hidraulički motor je pretvarač mehaničke

energije nekog pogonskog stroja (najčešće
elektromotora) u energiju tlaka tekučine
Shema rada hidrauličke prese (ulja).

Hidraulički motori se dijele prema

konstrukciji i tlaku koji mogu ostvariti u
hidrauličkom sistemu. Najčešće pumpe su
- Zupčaste sa vanjskim ozubljenjem
- Zupčaste sa vanjskim ozubljenjem
- Lamelne pumpe
- Vijčane pumpe
- Klipne pumpe

Princip stvaranja pritiska fluid u pumpi

20 tonska hidraulična presa


Zupčana pumpa s vanjskim
ozubljenjem
Zupčana pumpa s unutarnjim
ozubljenjem
Lamelna (krilna) pumpa
Aksijalne klipne pumpe
Prednosti hidrauličkog prijenosa energije su:
- u prijenosu velikih sila, dok je postrojenje malih
dimenzija,
- laka promjena smjera kretanja izvršnog člana (klipa ili
hidromotora),
- laka i kontinuirana promjena brzine pomoću prigušnica
ili ragulatora protoka,
- lagan i brz prijelaz s malih na velike brzine (i obrnuto),
- lagani prijelaz s rotacionog u translacijsko gibanje,
- kontinuirana regulacija i lako ograničenje pritiska,
- tihi rad i jednostavna konstrukcija,
- u slučaju preopterećenja jednostavno isključivanje i
zaustavljanje,
- lagana automatizacija sustava.
Zbog ovih prednosti hidraulike korištenje hidrauličkih presa
je više nego opravdano.
Vijčana pumpa
Radijalna klipna pumpa

Duboko vučenje rondele u plitku
posudu
Alat za duboko vučenje
Proizvod dubokog vučenja
Hidraulička presa za duboko
vučenje
3.4 Alatni strojevi za duboko vučenje
Duboko vučenje metala je proces u kojem se obradak –
platina ili rondela najčešće u hladnom stanju provlači kroz
jednu ili više matrica u novi željeni oblik korištenjem
specijalnih alata.
Proizvodnja limenke - u
više faza od rondele do
gozove limenke za sok
Faze dubokog
vučenja i redukcije
presjeka rondele
Duboko vučene proizvode karakterizira dubina proizvoda
koja je veća od polovice promjera rondele. Proizvodi mogu
imati različite poprečne presjeke s ravnim, konusnim ili
zakrivljenim stjenkama, ali najčešći oblici su cilindrične ili
pravokutne geometrije
Duboko vučenje upotrebljava rastezljive metale kao što su
aluminij, mesing, bakar i meki čelici u proizvodnji auto
dijelova, limenog suđa i ambalaže, municije,....
Alatni strojevi na kojima se može
obrađivati metal dubokim
vučenjem su:
- Hidrauličke prese
- Ekscentar prese
- Duboko vučenje vakuumom
Duboko vučenje može biti bez i sa
stanjenjem stijenke,
Mehanička presa za duboko vučenje
 3.4.1 Hidrauličke prese za duboko vučenje

Hidraulilčke prese se koriste za duboko vučenje materijala

koji ne podnose naglu promjenu oblika. Mogu se postiči
izuzetno male brzine i velike sile kod hidrauličkih presa što
su najbolji parametri za obradu metala.
Prese se izrađuju u mosnoj (portalnoj) izvedbi koja
osigurava minimalne pomake kod postizanja velikih
pritisaka. Nekoliko hidrauličkih cilindara osigurava pritisak
tlačnog prstena koji tlači platinu na matricu. Glavni
hidraulički cilindar na kojem je alat u formi željenog
proizvoda prolazi kroz tlačni prsten i matricu te vuče platinu.
Položaj žiga, tlačnog prstena i matrice i izbacivača u dvije
konstrukcijske izvedbe – žig tlači prema dole i žig tlači
prema gore.
Shematski prikaz rada hidrauličke
prese za duboko vučenje

Ovisno o oblliku gotovog proizvoda suboko vučenje može

Portalna hidraulička presa za
duboko vučenje sa tlačnim biti u jednoj fazi ili više faza kod kompliciranije konstrukcije
prstenom

Proizvodi dubokog vučenja

 3.4.2 Ekscentar batovi za duboko vučenje

Ekscentar prese se proizvode u verzijama od 3 do 250

tona. Konstrukcijski se izvode u konzolnim (za manja
opterećenja) i portalnim (za velika opterećenja) verzijama.
Kućište - okvir je izrađeno od čelične konstrukcija teških
presjeka i kruti dizajn
osigurava minimalni otklon te
točno vođenje.
Zamašnjak: zamašnjak je
izrađena od visoko
kvalitetnog čelika i mora biti
centriran i uravnotežen kako
bo obavljao odgovarajuće
operacije pod pritiskom.
Ekscentar ili koljenasto
Shematski prikaz rada mehaničke
vratilo je izrađeno od
ekscentar prese za duboko posebne legure čelika koja
vučenje može izdržati visoko
opterećenje, a da zadrži
visoku točnost.
Prednosti mehaničkih
presa su u relativno visokim brzinama vučenja, visoka
učinkovitost, bez udarnih šok-opterečanja, male snage
elektromotora niske potrošnje, lako za rukovanje, visoka
sigurnost, niska razina buke,može biti opremljena ručnim ili
CNC upravljanjem, šitoka primjena
Koriste se za izradu limenog posuđa (lonci, tave, šalice,
pokrila, itd. od nehrđajućeg čelika, mesinga, aluminija,
bakra i sl.
Portalna ekscentar presa za
duboko vučenje

Proizvodi dubokog vučenja

Konzolna ekscentar presa za

duboko vučenje

Faze dubokog vučenja

Proizvodi
dubokog
vućenja bez
stanjenja
stijenke
Alat za duboko vučenje sa proizvodima
 3.4.2 Duboko vučenje vakuumom

Obavlja se samo kod tankih folija. Rola folije (a) odmata

se te preko valjka R1 dolazi na specijalni valjak (b). Na
valjku su matrice preko kojih je napeta folija. Infracrveni
grijač (c) zagrijava foliju na potrebnu temperaturu.U bubnju
vlada vakuum koji usisava ugrijanu foliju i formira ju prema
obliku matrice. Na izlazu iz matrica formirana folija se hladi
(d) te prako valjka (R2) odvaja od valjka te ide na
transportnu traku (e) gotovog proizvoda gdje se reže ili
izbija oblik iz folije.
Stroj za duboko vučenje folija
vakuumom
Pitanja 1.

01. Koje su prednosti alatnih strojeva?

02. Koji su osnovni sklopovi alatnih strojeva i koja im je funkcija?
03. Kako se dijele alatni strojevi za obradu bez skidanja čestice?
04. Što su kovački strojevi?
05. Koja je razlika između batova i presa?
06. Kako se dijele batovi?
07. Koji su osnovni dijelovi pernog bata i koja im je funkcija?
08. Kako se kuje pernimm batom, a kako batom na dasku?
09. Koji su osnovni dijelovi bata na dasku i koja im je funkcija?
10. Kako se dijele pneumatski batovi?
11. Koji su osnovni dijelovi i funkcija dvoradnog pneumatskog bata?
12. Kako radi gravitacijski jednoradni pneumatski bat?
13. U čemu je razlika između dvoradnog pneumatskog bata za slobodno kovanje i
kovanje u ukovnima?
14. Kako radi protuudarni bat?
15. Koji su načini pokretanja protuudarnih batova?
16. Kako radi i za što se koristi bat na paru?
17. Koja je prednost rada na batovima sa komprimiranim dušikom?
18. Što su prese, čemu služe i kako se dijele?
19. Kakvih vrsta vretenastih presa ima?
20. Objasniti dijelove tarne prese?
21. U čemu je razlika između hidrauličkih i električnih vretenastih presa?
22. Koji su djelovi koljenastih presa i čemu služe?
23. Objasniti rad ekscentar prese?
24. Koji su osnovni dijelovi hidrauličke prese i koja im je funkcija?
25. Objasniti načine postizanja tlaka u hidrauličkom sustavu prese?
26. Objasniti prednosti i nedostatke hidraulilčke prese ?
27. Usporediti rad na hidrauličkoj i ekscentar presi?
28. Usporediti rad na pernom batu i koljenastoj presi?
29. Usporediti rad na parnom batu i hidrauličkoj presi?
30. Usporediti rad na batu na dasku i tarnoj presi?
31. Usporediti rad na dvoradnom pnaumatskom batu i vretenastoj hidraulilčkoj presi?
32. Što je duboko vučenje i na kojim se alatnim strojevima obavlja?
33. Kako rade hidrauličke prese za duboko vučenje i koji su dijelovi stroja?
34. Kako rade ekscentar prese za duboko vučenje i koji su dijelovi stroja?
35. Kako rade alatni strojevi za duboko vučenje vakuumom i koji su dijelovi stroja?
 3.5 Alatni strojevi za savijanje lima

Savijanje se postupak obrade metala bez skidanja

strugotine kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji
dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio
produljuje i opterećen je na vlak.

Savijanje lima se dijeli na:

- kružno savijanje
- savijanje pod kutom – odnosno oštrokutno
- profilno savijanje

Prema vrstama savijanja razvijeni su i alarni strojevi:

Kržno savijanje lima savijačicom s

3 valjka

Savijačica sa 3 valjka
za izradu kotlova –
muzejski primjerak

3.5.1 Kružno savijanje lima

3.5.1.1 Savijačice s 3 valjka

Savijačica sa 3 valjka za limove Alatni stroj ima 3 paralelno postavljena valjka za valjanje
cilindričnih plašteva. Dva donja valjka (1 i 2) su pogonska i
služe kao oslonac, dok je treći valjak mako veći te nema
svoj pogon. Osim rotacije
veliki valjak se može
vertikalno pomicati i time
definirati radijus savijanja
lima. Pogon je mehanički
odnosno okreni moment se
Savijačica sa 3 valjka za ploće
s elektromotornog pogona
prenosi na spojku, zatim na
prigon kojim se regulira
brzina i smjer rotacije te na
pogonske valjke. Vertikalno
pomicanje većeg valjka
može se ostvariti mehanički – navojnim vretenom i maticom
kod konstruktivno jednostavnijih strojeva ili hidraulički kod
većih strojeva koji zahtjevaju postizanje većih sila savijanja.
Moderna savijačica s 3 valjka Kod standardnih alatnih strojeva za valjanje cillindričnih
plašteva duljina
valjaka ne prelaze
4000 mm. Promjeri
valjaka variraju prema
deblini lima koji se
savija te radijusu na
koji se lilm savija.

Podaci za savijačicu
KV 6 x 3200 „Prvomajska“
 Numerički upravljiva savijačica s 3 valjka
Savijačica s ručnim vertikalnim
pomicanjem valjka

Proizvodi od savinutog lima

Podaci o savijačicama firme Akyapak

 Iako su valjci paralelni
postoje i verzije strojeva kod
kojih se pogonski valjci
mogu horizontalno
razmaknuti s jedne strane
alatnog stroja u svrhu
dobivanja cilindrično
zaobljenja proizvoda.
Proizvod konusnog savijanja na
savijačici s tri valjka

Neki sistemi s 3 valjka mogu tako približiti valjke da mogu

raditi i predsavijanje.

3.5.1.2 Savijačice s 4 valjka

Konstruktivna rješenja savijanja lima na savijačicama s 4

valjka omogučuju različite radne režim. Samo je jedan
valjak radni, ostali su oslonci koji mogu mijenjati položaj
kako bi savijali cilindrične ili konusne plohe, obaviti
predsavijanje ili savijanje formi
Princip rada je isti kao i kod savijačice s 3 valjka, ali kod
savijaćica s 4 valjka dodan je još jedan „pomoćni“ koji
poboljšava karakteristike savijačice. Pomicanje valjaka
verikalno, horizontalno ili zakretno obavlja se hidruličkim
cilindrima. Upravljanje je pomoću mikroprocesora –
numeričko upravljanje.

Princip valjanja – savijanja lima na

savijačicama s 4 valjka u
cilindričnu formu

Savijačica s 4 valjka
 3.5.2 Kutno savijanje lima

Kutno savijenje je oblik savijanja dugih i tankih limova.

Žig
Alat koji se koristi kod savijanja lima ima dva dijela. Donji
dio je matrica-kalup u kojoj je V utor. Gorni dio alata je žig
Graničnik koji pritiskuje lim u V utor matrice i uzrokuje savijanje lima.
Platina
Alatni stroj koji se koristi za kutno savijanje je presa sa
Matrica prosječnom snagom od oko 25 tona po metru duljine
savijanja.

Za kutno savijanje limova koriste:

- ručne prese kod manjih i tanjih obradaka,
- mehaničke – ekscentar i koljenaste prese
- hidrauličke prese

Proizvodi kutnog
savijanja lima

3.5.2.1 Ručne mehaničke savijačice

Na metalnom radnom stolu nalazi se ploča koja savija tanji

Način kutnog savijanja lima na
presi
lim dimenzija debljine do 2 mm i širine do 2000 mm.
Savijanje se obavlja ručicom – polugom. Kut savijanja
određuje se očitanjem kuta kazaljke. Graničnik je
jednostavan – blokada koja zaustavlja lim kod odabrane
duline prepusta.

Ručna stolna mehanička presa

Pritisak ostvaruje zakretanjem
navojnog vretena na koje se
nastavlja žig

Princip rada ručne savijačice Ručna mehanička presa

 3.5.2.2 Mehaničke savijačice – prese
Ekscentar mehaničke prese
Na čeličnom postolju nalazi se radni stol na koji se
montira matrica. Žig je montiran na držač alata koji je
spojen polugom (oijnicom, klipnjačom) na ekscentar prese
koji se nalazi na zamašnjaku. Okretni moment zamašnjaku
se prenosi iz prigona kojim se regulira brzina vrtnje. Pogon
je elektromotorni – trofaznim asinkronim kaveznim
elektromotorom.
Postavljanje obratka – limene ploće je ručno. Kontrola
dubine savijana i kuta savijanja je nakon postavljanja
parametara automatska.

Različite forme
žigova i matrica
kod presa

Alat mora biti tako oblikovan i postavljen da rezultantna

sila pada u os žiga i matrice. Ako postoji razlika u osima
alata dolazi do deformacije alata, nesimetričnog zazora,
istupljivanja te zaribavanja žiga i matrice

Pravilan odnos osi žiga i matrice

Obradak u zahvatu alata

Upravljački panel savijačice
Postavljanje alata u pravilan
položaj
Primjeri redoslijeda operacija kod
profilnog savijanja
3.5.2.3 Hidrauličke savijačice – prese
Kad mehaničke
ekscentar prese više
ne mogu zadovoljiti
potrebe tlačenja
obratka, nastavlja se
s savijanjem na
jačim hidrauličkim
presama koje
postižu mnogo puta
veće tlakove.
Žig je spojen na
držač alata na
hidrauličkom cilindru
i obavlja glavni rad
pritiskom limene
trake na matricu.
Zbog toga dolazi do
savijanja trake koja
poprima oblik po
međuprostoru koji je
između žiga i matrice.
Kutno savijanje počinje od ravne trake koja se može više
puta okretati i ponovo savijati kako bi se
izradili složeni profili – postupak profilnog
savijanja. Graničnik može biti kontroliran
računalom ( numeričko upravčljanje) kako
bi se omogućila izrada niza operacija uz
visoki stupanj točnosti.
Također se može snimiti točan položaj i
pritisak potreban za svako savijanje i
spremiti u memoriju računala. Ponovljene
operacije omogućuju savršeno postizanje
istog oblika svih ostalih obradaka.
Osim rada s žigom i matricom kod
profilnog savijanja mogu se koristiti i
složeni alati koji omogučuju izredu
specijalnig formi u samo jednom zahvatu.
Specijalni alati
za profilno
savijanje
na presama u jednom zahvatu
 3.6 Alatni strojevi za savijanje cijevi i profila

Savijanje cijevi je postupak obrade metala bez skidanja

strugotine kod kojeg se ravna cijev savija za neki kut. Pri
savijanju cijevi pola cijevi u poprečnom presjeku - unutrašnji
dio se skraćuje i opterećen je na tlak, dok se druga polovica
cijevi u presjeku - vanjski dio produljuje i opterećena je na
vlak. Ta naprezanja dovode do deformacija presjeka -
smanjenja ili čak do potpunog zatvaranja presjeka.
Strojevi za savijanje cijevi moraju održati nakon savijanja
konstantni presjek cijevi. Po konstrukcije se dijele na:
Način pravokutnog savijanja cijevi

3.6.1 Savijačice za rotacijsko savijanje

Kod rotacijskog savijanja cijevi cijev se uklješti između

profila po kojem se savija i stezaljke (graničnika). Rotacija
klizača alata i profila koji datje kut savijanja odvija se oko
osi profila. Tlačni držač služi za sprečavanje deformacija
koje nastaju zbog radijalnog naprezanja koje nastaje
tijakom savijanja i održava jednaki oblik cijevi u zavoju i
visoku kvalitetu obrade. Kod cijevi koje ne mogu zadržati
oblik ili kod tankostjenih cijevi, jer dolazi do prevelikih
Primjer savijanja inox cijevi
deformacija oblika presjeka koriste se trnovi za održavanje
unutrašnjeg presjeka.
Savijačice se dijele na:

- polužne savijačice
- zupčaste savijačice
- navojne savijačice
- hidrauličke savijačice

3.6.1.1 Polužne savijačice

Savijanje cijevi za izmjenjivač
topline
Poluga je kruto spojena na alat koji je profilni valjak s
unutarnjim radijusem jednakim radijusu cijevi za savijanje.
Alat se zakreće
oko profila, koji
također ima
unutrašnji radijus
profila koji
odgovara
Hladno savinute cijevi
radijusu cijevi i
određuje radijus
savijanja cijevi.
Kut hladnog
savijanja
određuje se
graničnicima i
moguće je
savijanje od 360⁰.

Proizvod od savinutih profila
Alati za savijanje
Stolna navojna savijačica
Alati za savijanje
3.6.1.2 Zupčaste savijačice
U kučištu se nalazi reduktor sa kaljenim zubima velikog
prijenosnog omjera. Okretanjem ručice dolazi do pomaka
držača cijevi u kojem je cijev pritegnuta oko profila koji
određuje radijus zakrivljenja. Kut zakrivljenja može biti do
180⁰.
Promjeri cijevi koje
se hladno savijaju je do
40 mm za bakrene,
mesingane, aluminijska
i čelilne cijevi, dok je za
cijevi od nehrđajučeg
čelika – inox – promjer
do 30mm. Debljina
stjenke je za mekše
materijale do 3 mm dok
je za kruće materijale do 1.5 mm. Standardni radijusi
savijanja su 3 – 4 radijusa cijevi.
3.6.1.3 Navojne savijačice
Kučište je najčešće od
aluminija. U njemu je
asinkroni elektromotor koji
okreće navojno vreteno.
Vreteno potiskuje alat koji
savija cijev prema profilu.
Bolji modeli su opremljeni
mikroprocesorski
upravljanim digitalnim
uređajem za kontrolu kuta
savijanja. Postoji
mogućnost memoriranja
više različitih programa
savijanja.
Pogodno je za savijanje:
- bakrene cijevi promjer
55 mm i debljine stjenke
do 4 mm
- aluminijske cijevi D=55
mm i s=5 mm
- čelične cijevi promjer 55
mm i debljine stjenke do 3 mm
- inox cijevi promjer 45 mm i debljine stjenke do 2 mm
- kvadratne cijevi do 50 mm i debljine stjenke do 4 mm
Radijusi savijanja su standardni 3 – r radijusa cijevi.
 3.6.1.4 Hidrauličke savijačice

Hidrauličke savijačice se koriste za savijanje različitih

Princip rada trna za savijanje
promjera cijevi od ugljičnih čelika, mekanih čelika, legiranih
čelika, nehrđajućih – inox – čelika, aluminija i legura, bakra i
legura, mesinga,....
Promjeri koji se savijaju
su cijevi okrugle,
pravokutne, kvadratne,
ovalne, različitih profila,
šipke, trake,..
Savijačice su
opremljene hidrauličkim
pogonom kojim se
kontrolira stezanje cijevi, savijanje, pozicioniranje trna s
velikom preciznošću (kod savijanja ispod 0.1⁰)
Kontrola je pomoću PLC koja može biti poluautomatska ili
potpuno automatska, programi se mogu spremati u
memoriju (do 200 programa).

3.6.2 Trnovi za savijanje

Trn je alat koji se upotrebljava kod hladnog savijanja

tankostijenih cijevi da bi se održao kontinuitet presjeka na
Žličasti trn
mjestu zakrivljenosti. Proizvode se prema unutarnjem
špresjeku cijevi koja se savija, a prema obliku dijele se na:
- cilindrične
- žličaste
- kuglične
- zglobne

Kuglasti trn

Zglobni trn

Alat za tlačno sastoji se od
vodilice, trna, tlačnog kalupa
matrice i alata za savijanje
Alat za tlačno savijanje
Produkti savijanja
3.6.3 Savijačice za tlačno savijanje
Tlačno savijanje je slično
rotacijskom. Klizač alata rotira
oko nepomičnog profila za koji je
stegnuta cijev. Kutlačno
savijanjet savijanja je načešće
do 90⁰, a može biti i do 180⁰.
Tlačna savijačica
Savijačica za teške profile ima kučište izrazito čvrste
konstrukcije. Standardno je opremljena elektro mehaničkim
prigonom koji tlači alat za savijanje. Stazanje cijevi je
hidraiuličko. Upravljanje je elektronsko kojim se definira
duljina i kut savijanja. Savijačice su opremljene napravama
za brzu izmjenu alata. Povrat trna se također može
programirati
Otvoreni alat za savijanje na savijačici

Ručna hidraulička 10 tonska
savijačica za savijanje žigovima
različitih radijusa savijanja
Upravljačka konzola numerički
upravljane savijačice
Savijačica za savijanje žigovima
Savijanje okrugle šipke
3.6.4 Savijačice za savijanje žigom
Kod savijanja sa žigom,
zaobljeni alat na žigu daje profil
– radijus zaobljenja pritiskom na
obradak položen na dva oslonca
- klizača. Sila savijanja može se
ostvariti ručno (polužno) ili
korištenjem hidraulike. Kod ove
vrste savijanja ne mogu se
koristiti trnovi koji se umeću u cijevi pa je ova metoda
savijanaj pogodna je samo za debelostjene cijevi i velike
radijuse savijanja.
Kučište savijačice je jako
dimenzionirano jedinstveni
blok kako bi moglo
zadovoljiti potrebna
naprezanja koja nastaju
prilikom savijanja. Radni
cilindar u jednoj operaciji savija postavljeni obradak
oslonjen na klizačima. Graničnik se može programirati kao i
cijeli postupak savijanja te spremiti u memoriju stroja.
Numeričko upravljanje strojem omogućuje visoku preciznost
savijanja ( do 0,1 mm). Preko numerički upravljanje konzole
mogu se precizno
regulirati radni
tlak, broj koraka,
brzina i kutevi
savijanja.
Veličina obratka –
dimenzije ,
debljina stijenke
ovise o snazi
stroja te orjentaciji
obratka.
Za kvalitetu obrade potreban je i kvalitetan alat te što veći
izbor alata.
 3.6.5 Savijačice s tri valjka

Cijev u zahvatu profilnih valjaka

Vertikalna savijačica s 3 valjka

Horizontalna savijačica s 3 valjka

Horizontalna savijačica velikih promjera

 Savijanje s 3 profilna valjka
se koristi za izradu obradaka s
velikim radijusima savijanja.
Ova metoda koristi jedan
pogonski - radni valjak i dva
stacionarna protuvaljka koja
rotiraju. Obradak koji prolazi
između valjaka postepeno
dobiva zaobljenje radijusa koji
ovisi o razmaku među valjcima.
Strojevi za savijanje cijevi s 3
valjka su robusne čelične
konstrukcije koja mora podnijeti
velike sile savijanja. Radna
pozicija valjaka može biti u
horizontalnoj ili vertikalnoj
izvedbi. Pogonski valjak je
jedan, ali kod velikih strojeva
postoje izvedbe sa 2 ili sva 3
pogonska valjke. Kako ne bi
došlo do gubitka okretnog
momenta na valjcima,
hidraulički motori su spojeni
direktno preko prigona sa
planetarnim zupčanicima.
Pogonski valjak se hidraulički
pokreće i podešava, digitalno
se očitava položaj, određuje
brzina rotacije valjka. Sve se
može spremiti u memoriju i
pozvati po potrebi – numeričko
upravljanje alatnim strojem.

Prema obliku sirovca potrebno je

odabrati profil alata
 Radijus savijanja, dimenzije obratka i orjentacija obratka ovise o veličini i snazi
stroja te ih svaki proizvođač deklarira u podacima o stroju, te je primjer prikazan u
tablici.
Pitanja 2.

01. Kako se dijele postupci savijanja lima, a time i alatni strojevi?

02. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijačice ta savijanje lima s 3 valjka ?
03. Koji su osnovni dijelovi i kako rade savijačice ta savijanje lima s 4 valjka ?
04. U čemu je razlilka u savijanju na savijačicama s 3 i 4 valjka ?
05. Kakav je položaj valjaka kod savijanja cilindričnih i konusnih plašteva ?
06. Koji su alatni strojevi potrebni za kutno savijanje lima ?
07. Za što se koriste ručne mehaničke prese kod savijanja limova ?
08. Koji su osnovni dijelovi kutnih savijačica limova i kako rade ?
09. Kakvi alati se koriste kod kutnog savijanja lima ?
10. Kako rade hidrauličke savijačice – prese za savijanje lima ?
11. Kakvi alati se koriste kod hidrauličkih presa za savijanje lima ?
12. Koja je prednost specijalnih alata kod savijanja lima ?
13. Koji problemi se pojavljuju kod savijanja cijevi ili profila ?
14. Kako se dijele alatni strojevi za savijanje cijevi i profila ?
15. Kako rade savijačice za rotacijsko savijanje?
16. Kako rade savijačice za tlačno savijanje?
17. Kako rade savijačice za savijanje žigom?
18. Kako rade savijačice za savijanje s 3 valjka?
19. Koji su osnovni dijelovi i princip rada polužnih savijačica ?
20. Koji su osnovni dijelovi i princip rada navojnih savijačica ?
21. Koji su osnovni dijelovi i princip rada zupčastih savijačica ?
22. Koji su osnovni dijelovi i princip rada hidrauličnih savijačica ?
23. Kakvih trnova za savijanje ima i čemu služe ?
24. Kada se mora i kod koji savijačica koristiti trn ?
25. Kakvi se alati koriste kod savijačica s 3 valjka za savijanje cijevi i profila ?