AC/DC PRETVARAČI (ISPRAVLJAČI)

Ispravljači pretvarajiu AC u DC. Uloga ispravljača može biti da proizvede izlazni signal koji je čisto
DC ili njegova uloga može biti da proizvede naponski ili strujni talasni oblik koji ima u sebi DC
komponentu.
1) JEDNOFAZNI ISPRAVLJAČI
a. Poluvalni ispravljač
b. Punovalni ispravljač
Poluvalni ispravljač sa R opterećenjem:
Klasični poluvalni ispravljač sa R opterećenjem prikazan je na slici:

Izvor je AC a cilj je proizvesti napon na opterećenju koji ima nenultu DC komponentu. Dioda se
ponaša kao klasični elektronički prekidač koja omogućava protok struje samo u jednom smjeru.
Za pozitivnu poluperiodu napona izvora ovog kruga, dioda je ON (direktno polarisana – potencijal
anode je veći od potencijala katode). Pretpostavljajući da se radi o idealnoj diodi, napon na krajevima
direktno polarisane diode je ravan nuli a struja je pozitivna.
Za negativnu poluperiodu napona izvora ovog kruga, dioda je OFF (inverzno polarisana – potencijal
anode je manji od potencijala katode) čineći struju jednakoj nuli a napon na krajevima inverzno
polarisane diode je jednak negativnoj vrijednosti napona izvora.
Talasni oblici napona na krajevima izvora, opterećenja i diode su prikazani na slici:
Napomena: Jedinice na apscisi se posmatraju u odnosu na ugao ωt . Ovakvo predstavljanje je korisno
iz razloga što su vrijednosti nezavisne od frekfencije.

DC komponenta V 0 izlaznog napona jednaka je srednjoj vrijednosti (average) poluvalno ispravljenje

sinusoide:

DC komponenta struje čisto rezistivnog opterećenja je:

V 2rms
Srednja snaga koja se preda otporniku može se izračunati iz izraza P=I 2rms ∙ R= . Kada su napon i
R
struja poluvalno ispravljeni talasi:

U prethodnoj diskusiji, uzeli smo da se radi o idealnoj diodi. Kod realne diode, pad napona na njenim
krajevima će preuzrokovati snižavanje vrijednosti napona i struje na opterećenju ali ne previše ukoliko
je V m veliko.

Poluvalni ispravljač sa RL opterećenjem

Poluvalni ispravljač sa RL opterećenjem, dat je na slici:
Prolaskom signala napona izvora kroz nulu (postajući pozitivan), dioda postaje direktno polarisana.
Na osnovu KZ za napone, jednačina koja opisuje struju u kolu za direktno polarisanu diodu je:

Rješenje se može dobiti predstavljajući struju kao zbir prinudnog(forced) i prirodnog(natural) odziva:

Prinudni odziv za ovo kolo je struja koja postoji nakon što je prirodni odziv pao na nultu vrijednost. U
ovom slučaju prinudni odziv je strujni talas koji bi postojao u krugu ukoliko ne bi bilo diode. Ova
struja se može predstaviti izrazom:

Prirodni odziv je tranzijent koji se dešava kada je opterećenje energizirano i ujedno je rješenje HDJ
kruga bez izvora ili diode:

Za kola prvog reda prirodni odziv ima oblik:

gdje je τ vremenska konstanta L/ R a A konstanta dobivena iz početnih uslova.

Sabirajući prinudni i prirodni odziv, dobijamo potpuno rješenje:

Početni uslovi za struju kroz zavojnicu su nula jer je struja kroz zavojnicu bila ravna nuli prije nego
što je dioda počela da provodi i ne može se mijenjati instantno.

Uvrštavajući A u konačno rješenje za struju, dobijamo:

Često je zgodno napisati funkciju i(t) u odnosu na ugao ωt :

Ova jednačina je validna samo za pozitivne struje u kolu zbog diode koja se nalazi u kolu, pa je struja
nula kada prethodno napisana funkcija uzima negativne vrijednosti.
Kada napon izvora ponovno postane pozitivan, dioda postaje ON i pozitivni dio talasnog oblika se
ponavlja, što se dešava na svakoj pozitivnoj poluperiodi izvora.
Naponski talasni oblici na krajevima svakog elementa u kolu su prikazani na slici:
Treba napomenuti da dioda ostaje direktno polarisana duže nego π rad i da je napon izvora negativan
za posljednji dio provodnog intervala. Tačka kada struja dostigne nultu vrijednost u jednačini i(ω t) se
dešava kada dioda postane OFF.

Prva pozitivna vrijednost ω t u jednačini i(ω t) koja rezultira nultoj vrijednosti struje, naziva se ugao
„izumiranja“ β . Zamijenjujući ω t sa β u jednačini i(ω t) dobije se:

koja se reducira na:

Nema zatvorenog oblika rješenja za β što zahtijeva numeričke metode.

Konačno, struja poluvalnog ispravljača sa RL opterećenjem se izražava kao:

Prosječna snaga apsorbovana od strane opterećenja R je P=I 2rms ∙ R, s obzirom da je srednja snaga
apsorbovana od strane zavojnice ravna nuli.
RMS – root mean square (srednja kvadratna vrijednost), struje, ovog poluvalnog ispravljača se može
izvesti iz prethodnog izraza za struju:

Srednja vrijednost struje je:

Poluvalni ispravljač sa RL opterećenjem i AC i DC napajanjem

Poluvalni ispravljač sa RL opterećenjem i AC i DC napajanjem dat je na slici:

Ovo je još jedna varijacija poluvalnog ispravljača. Opterećenje se sastoji od otpornika R, zavojnice L i
DC naponskog izvora Vdc.
Ako započnemo analizu za ωt=0 i pretpostavljajući početnu vrijednost struje koja je nula, nije teško
zaključiti da će dioda biti OFF sve dok je napon AC izvora manji od napona DC izvora.
Pustimo li da α označava vrijednost ωt koja prouzrokuje da AC napon izvora bude jednak naponu DC
izvora dobijemo:

Ili

Dioda počinje da provodi za ωt=α . Sada kada dioda provodi iz KZ za napon ovog kruga, dobije se
jednačina:

Ukupna struja se dobije sabiranjem prinudnog i prirodnog odziva. Struja prinudnog odziva se dobije
superpozicijom za dva izvora:

Prinudni odziv za AC izvor je:

a za DC izvor:

Odakle je ukupan prinudni odziv:

Prirodna odziv je:

Sabirajući prinudni i prirodni odziv, dobije se ukupan odziv:

Ugao „izumiranja“ se definiše kao ugao pri kojem struja dostiže nultu vrijednost.

Koristeći početne uslove i ( α )=0 i rješavajući za A dobijemo da je:

Naponski i strujni talasni oblici za ovaj tip ispravljača, dati su na slici:

Srednja snaga apsorbovana od strane otpornika je P=I 2rms ∙ R gdje je

dok je srednja snaga apsorbovana od strane DC izvora:

Gdje je I 0 srednja vrijednost struje:

Pretpostavljajući da su dioda i zavojnica idealni elementi, ne postoji srednja snaga koja se apsorbuje
od njihove strane. Snaga koju objezbjeđuje AC izvor jednaka je zbiru prethodno dvije definirane
snage:

koja se može dobiti iz izraza:

Cilj punovalnog ispravljača je da proizvede naponski ili strujni signal koji čisto DC karaktera za
razliku od poluvalnog ispravljača, punovalna varijanta ima određene prednosti.
Kod punovalnih ispravljača, srednja vrijednost struje AC izvora je ravna nuli. Također, izlazni signal
punovalnog ispravljača ima dosta manji ripple u odnosu na poluvalni ispravljač.

Punovalni dvostrani ispravljač

Punovalni dvostrani ispravljač, prikazan je na slici:
Naponski talasni oblici za otporničko opterećenje punovalnog dvostranog ispravljača, dati su na slici:

KZ za napon pokazuje da samo jedna dioda u datom momentu može da provodi. Struja opterećenja
može biti pozitivna, ravna nuli ali nikad negativna.
Izlazni napon je jednak + v s 1 kad je dioda(D1) ON i −v s 2 kada je dioda(D2) ON.

Napon na sekundaru transformatora je u relaciji sa naponom izvora kao:

N2
v s 1=v s 2=v s
2N 1
KZ za napon oko namota na sekundaru, D1 i D2 pokazuje da je maksimalni napon preko inverzno
polarisane diode jednak dvostrukoj vršnoj (peak) vrijednosti napona opterećenja.
Transformator pravi električnu izolaciju između izvora i opterećenja.
Osnovna frekfencija izlaznog napona je 2 ω jer se dva perioda izlaza javljaju za svaki period ulaza.

Napon na krajevima otpornika se definiše kao:

DC komponenta izlaznog napona je srednja vrijednost, dok je struja kroz otpornik čisto količnik
napona na otporniku i njegove vrijednosti otpora:

Snaga apsorbovana od strane otpornika se može izračunati kao P=I 2rms ∙ R gdje je I rms:

Struja izvora za punovalni ispravljač sa otporničkim opterećenjem se sinusoida koja je u fazi s

naponom pa je faktor snage 1.

Punovalni mosni ispravljač

Punovalni mosni ispravljač, dat je na slici:

¸
Diode D1 i D2 provode zajedno kao i diode D3 i D4. KZ za napone, za krug koji sadrži D1, D3 i
izvor, pokazuje da je D1 i D3 ne mogu biti ON istovremeno. Analogno D2 i D4 ne mogu biti ON
istovremeno. Struja kroz otpornik može biti pozitivna, ravna nuli ali nikad negativna.

Napon na krajevima otpornika je + v s kada su D1 i D2 ON, a −v s kada su D3 i D4 ON.

Maksimalni napon na krajevima inverzno polarisane diode jednak je vršnoj vrijednosti napona izvora.
Ovo se može pokazati preko KZN za krug koji sadrži D1, D3 i izvor. Kada je D1 ON, napon na
krajevima D3 je −v s.

Struja koja ulazi u most iz izvora je i D 1−i D 4 koja je simetrična u odnosu na nulu pa je srednja
vrijednost struje izvora jednaka nuli.
RMS struja izvora je ista kao i RMS struja opterećenja. Struja izvora je jednaka struji opterećenja za
jednu polovinu perioda izvora i jednaka je negativnoj vrijednosti struji opterećenja za drugu
poluperiodu. Kvadrati struja izvora i opterećenja su stoga jednaki pa su RMS vrijednosti struja
jednake.

Osnovna frekvencija izlaznog napona je 2 ω gdje je ω frekfencija AC ulaza s obzirom da se dva

perioda izlaza javljaju na svaki jedan period ulaza. Fourierov red za izlaz se sastoji od DC komponente
i parnih harmonika za frekvenciju izvora.

Sve relacije koje važe za dvostrani punovalni ispravljač, važe i za mosni punovalni ispravljač!

Dijagrami napona i struja za ovaj tip ispravljača:

2) ISPRAVLJAČI S FILTEROM NA IZLAZU
 a. Poluvalni ispravljač sa RC filterom
b. Poluvalni ispravljač sa RLC filterom
c. Punovalni ispravljač sa RC filterom
d. Punovalni ispravljač sa RLC filterom
Poluvalni ispravljač sa RC filterom
Poluvalni ispravljač sa RC filterom, dat je na slici:

Radi se ispravljačkom krugu koji ima paralelno RC opterećenje pri čemu je glavna uloga
kondenzatora da reducira variranje u izlaznom naponu čineći ga tako dosta sličnom DC, dok je
otpornik uglavnom u ulozi vanjskog opterećenja.

Pretpostavljajući da je kondenzator bio prazan inicijalno i da se krug energizira u ωt=0, dioda postaje
direktno polarisana čim napon izvora postane pozitivan. Sa diodom koja je ON, izlazni napon postaje
isti kao i napon izvora, a kondenzator počinje da se puni. Kondenzator je napunjen na vrijednost Vm
π
kada ulazni napon dostigne svoj pozitivni maksimum u ωt= .
2
π
Kako se napon izvora smanjuje nakon ωt= , kondenzator se prazni preko otpora. U nekom
2
određenom trenutku, napon izvora postaje manji nego izlazni napon i na taj način inverzno polarizira
diodu a samim tim izolira opterećenje RC od izvora. Izlazni napon opada eksponencijalno sa
vremenskom konstantom RC sve dok je dioda OFF.
Trenutak kada dioda postaje OFF je određen poredeći stepene promjene izvora i napona kondenzatora.
Dioda postaje OFF kada stepen opadanja promjene izvora nadmaši stepen promjene nastale od strane
RC opterećenja. Ugao ωt=0 je tačka kada dioda postaje OFF.

Izlazni napon je opisan kao:

gdje je
Nagibi pomenute dvije funkcije su opisani kao:

Za ωt=θ, nagibi funkcija napona su jednaki:

Rješavajući po θ i izražavajući je u ispravnom kvadrantu, dobijamo:

U praktičnim ispravljačkim krugovima, kada je ova vremenska konstanta velika, imamo da je:

Kada napon izvora vrati opet na vrijednost izlaznog napona u sljedećoj periodi, dioda postaje direktno
polarisana a izlazni napon je ponovo jednak naponu izvora. Ugao pri kojem dioda postaje ON u
drugom periodu, ωt=2 π +α , je tačka gdje sinusoida izvora dostigne istu vrijednost kao i opadajući
eksponencijalni izlaz.

Ili

Ova jednačina se mora numerički rješiti za α !

 v0
Struja kroz otpornik se računa iz i R = , dok se struja kroz kondenzator računa iz:
R

koja se tkđ. može napisati koristeći ωt kao varijablu:

Koristeći izraz za v 0, dobijemo:

Struja izvora, koja je ista kao i diodna struja je:

Srednja struja kroz kondezator je nula pa je srednja diodna struja jednaka srednjoj struji kroz otpornik.
Ulazni i izlazni naponi prikazani su slikom:

S obzirom da je dioda ON samo kratko vrijeme u svakom ciklusu (α ≤ ωt ≤θ ) vršna diodna struja je
uglavnom dosta veća nego srednja diodna struja.
Vršna struja kroz kondenzator se dešava kada dioda postane ON u ωt=2 π +α . Iz jednačine za struju
kroz kondenzator, se dobije:

Struja kroz otpornik u ωt=2 π +α se dobije iz jednačine za napon izlaza:

Sabiranjem ove dvije vršne struje, dobijemo vršnu diodnu struju:

Razlika između maksimalne i minimalne vrijednosti izlaznog napona naziva se napon ripple-a. Ra
poluvalni ispravljač sa slike, maksimalni izlazni napon je Vm dok se minimalna vrijednost izlaznog
napona dešava u ωt=2 π +α , koji se može izračunati iz V m sinα . Odavde je napon ripple-a:

Alternativna forma zapisa napona ripple-a je:

Izlazni napon ripple-a se smanjuje povećanjem kapaciteta filterskog kondenzatora koji kako se
povećava smanjuje interval provođenja diode.
Poluvalni ispravljač sa RLC filterom
Poluvalni ispravljač sa RLC filterom, dat je na slici:
Dijagrami napona i struja dati su na slici:

Punovalni ispravljač sa RC filterom

Punovalni ispravljač sa RC filterom, dat je na slici:

Postavljanje velikog kondenzatora u paralelu sa otpornikom će proizvesti izlazni napon koji je skoro
DC. U punovalnom ispravljačkom krugu vrijeme pražnjenja kondenzatora je kraće nego kod
poluvalnog ispravljačkog kruga zbog ispravljenje sinusoide u drugoj polovici svakog perioda.
Izlazni ripple napona za punovalni ispravljač je otprilike polovina onoga kod poluvalnog ispravljača.
Vršni izlazni napon će biti manji kod punovalnog ispravljača jer postoje dva pada napona na diodama
a ne jedan.
Izlazni napon je pozitivna sinusna funkcija kada jedan par dioda provoda a opadajuća eksponencijalna
funkcija u suprotnom.
gdje je θ ugao pri kojem diode postaju inverzno polarisane i taj ugao je isti kao i kod poluvalnog
ispravljača:

Maksimalni izlazni napon je Vm a mininalni izlazni napon je određen vrijednošću v 0 u uglu pri kojem
drugi par dioda postaje ON a to je ωt=π + α .

U toj graničnoj tački vrijedi:

Ili

Prethodna jednačina se mora rješiti po α .

Ukupni napon ripple-a se dobija kao:

Ovo je isti izraz kao i kod poluvalnog ispravljača a razlika je u tome što je α veće kod punovalnog
ispravljača a samim tim je manji ripple.
Struja kondenzatora je opisana istim jednačinama kao kod poluvalnog ispravljača.

U krugovima gdje je ωRC ≫ π vrijedi:

Izlazni napon i napon izvora su prikazani na slici:
Punovalni ispravljač sa RLC filterom
Punovalni ispravljač sa RLC filterom, dat je na slici:

Uloga ovog ispravljača je da pomoću LC filtera na izlazu proizvede izlazni napon koji je dosta blizak
DC.
Kondenzator drži izlazni napon na konstantoj vrijednosti a zavojnica izglačava struju iz ispravljača i
reducira vršnu vrijednost struje i diodama.
Dijagrami napona i struja dati su na slici:
 3) TROFAZNI ISPRAVLJAČI
Trofazni poluvalni ispravljač sa R opterećenjem
Trofazni ispravljač sa R opterećenjem, dat je na slici:

Anoda svake diode je povezana za jednu fazu trofaznog izvora napona pri čemu su katode sve tri
diode povezane u zajedničku tačku. Ova zajednička tačka postaje pozitivni terminal za opterećenje
dok je negativni terminal opterećenja povezan u neutralnu tačku N.
Ako pretpostavimo da faza A počinje u 0 stepeni tada zaključujemo da će prvo provesti dioda D1 jer
će imati veći potencijal na anode nego diode D2 ili D3. Shodno tome, D1 provodi za pozitivnu
poluperiodu faze A dok su diode D2 i D3 inverzno polarisane.
Neutralni vodič omogućuje povratnu putanju struje opterećenja nazad do izvora napona.
120 električnih stepeni kasnije, dioda D2 počinje da provodi u pozitivnoj poluperiodi faze B. Sada je
njena anoda na većem potencijalu nego kod dioda D1 ili D3, koje su sada OFF. Analogno slijedi
analiza za fazu C tj. diodu D3 za 120 električnih stepeni kasnije.
Dijagram trofaznog izvora napajanja, prikazan je na slici:

Dijagram izlaznih napona u odnosu na trofazno napajanje, prikazan je na slici:

U jednom periodu T postoje tri peaka napona što znači da povećanjem broja faza sa 1 na 3
ispravljačka funkcija je poboljšana tj. izlazni DC napon je uglačaniji

V A =V m sin ⁡( ωt−0)

V B =V m sin ⁡( ωt−120)

V C =V m sin ⁡(ωt−240)
Odavde je srednja vrijednost DC izlaznog napona data sa:
3√3
V DC = Vm
2π
Pri čemu je Vm=Vrms∙ √ 2
Poluvalni trofazni ispravljač sa RC opterećenjem
Poluvalni trofazni ispravljač sa RC opterećenjem i L faznim opterećenjem
Trofazni punovalni ispravljač sa RC opterećenjem
Trofazni punovalni ispravljač sa RC opterećenjem, dat je na slici:
Trofazni punovalni ispravljač sa RC opterećenjem je veoma popularan i koristi se kao DC – AC
invertor.
Diode u gornjoj polovini kruga tvore „krug maksimalne vrijednosti“ i zbog toga maksimalne
vrijednosti faznih napona v an , v bn , v cn se pojavljuju na pozitivnoj DC sabirnicni. S druge strane donjoj
polovini kruga diode D2,D4 i D6 tvore „krug minimalne vrijednosti“ koji se pojavljuje na negativnoj
DC sabirnici.
Odavde je talasni oblik izlaznog napona u bilo kom trenutku jednak maskimumu od 6 linijskih napona
v ab , v bc , v ca , v ba , v cb , v ac uz uslov da minimalno jedna dioda iz gornje i jedna dioda iz donje polovice
kruga prodove.
Nijedna dioda neće provesti ukoliko je izlazni napon kondenzatora veći nego maksimalni linijski
napon.
Mogući parovi rada dioda: D1D2, D2D3, D3D4, D4D5, D5D6, D6D1.
Izlazni napon na krajevima opterećenja je jedan od linijskih napona izvora. Npr kada su D1 i D2
ONN, tada je izlazni napon v ac. Diode koje će biti ON određuju se na osnovu toga koji linijski napon
najveći u tom trenutku.
U jednom periodu izlaznog napona izvora koji je 360 stepeni, postoji raspodjela linijskih napona na
svakih 60 stepeni te ih je ukupno 6 što ovakav krug čini 6-pulsnim ispravljačem.
Osnovna frekvencija izlaznog je 6 ω gdje je ω frekvencija trofaznog izvora napona.

Struja kroz direktno polarisanu diodu, jednaka je struji kroz opterećenje. Da bismo odredili struju kroz
svaku fazu izvora, koristimo KZS na čvorove a, b i c:

Kako svaka dioda provodi 1/3 vremena to rezultira u:

Prividna snaga trofaznog izvora računa se kao:

Maksimalni napon inverzne polarizacije diode jednak je vršnoj vrijednosti trenutnog linijskog napona.
Srednja vrijednost ili DC vrijednost izlaznog napona je:

gdje je Vm,L-L, vršna vrijednost linijskog napona trofaznog izvora koji je jednak √ 2V L− L, rms .

V0
Srednja vrijednost struje opterećenja, računa se kao I 0= .
Z
Punovalni trofazni ispravljač sa RC opterećenjem i L faznim opterećenjem
 4) FAZNO KONTROLISANI ISPRAVLJAČI

Fazno kontrolisani jednofazni ispravljač

Jedofazni poluvalni tiristorski pretvarač je prikazan na slici:

Neophodan uslov da bi se upalio tiristor je to da bude direktno polarisan.

Pretpostavimo da se tiristor upalio pod uglom α . To znači, kada je ωt=¿ α tiristor će početi da
provodi odnoseći se na sliku dole:
Tiristor je direktno polarisan za pozitivnu poluperiodu napona izvora. Izlazni napon opterećenja
jednak je nuli sve dok tiristor nije okinut.Međutim, čim napon izvora dostigne vrijednost nula za
ωt=π struja kroz opterećenje će biti ravna nuli i nakon ωt=π tiristor je inverzno polarisan. Zbog
toga možemo reći da će se tiristor zadržati u stanju OFF i nakon ωt=π sve dok se ponovo ne okine
za ωt=2 π +α .
Odavde, izlazni napon opterećenja i njegova struja za jednu punu periodu ulaznog napona može biti
zapisana kao:

v 0=V m Sinωt for α ≤ωt ≤ π

Sinωt
i 0=V m for α ≤ ωt ≤ π
R
Proraču srednjeg izlaznog napona opterećenja:

Dok je srednja kvadratna vrijednost napona opterećenja: