fizika – www.halapa.

com

1.
Zadatak 350 (Willy, gimnazija)
Za koliko treba produžiti njihalo duljine L da mu period u dizalu koje se uzdiže ubrzanjem a
ostane jednak? (ubrzanje slobodnog pada g)
g a g+a g −a
A. ∆L = L ⋅ B. ∆L = L ⋅ C . ∆L = L ⋅ D. ∆L = L ⋅
a g g a
Rješenje 350
L, a, g, ∆L = ?
Matematičko njihalo je njihalo (zamišljeno) koje ima nerastezljivu nit bez mase i kojega je masa
kuglice koja njiše koncentrirana u jednoj točki. Uz male amplitude takvo njihalo izvodi harmonijske
titraje. Perioda titranja matematičkog njihala jest
l
T = 2 ⋅π ⋅ ,
g
gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.
Prvi Newtonov poučak
Ako na tijelo ne djeluje nikakva sila ili je rezultanta svih sila jednaka nuli, tijelo miruje ili se giba
jednoliko po pravcu. Zato kažemo da je tijelo tromo.
U sustavu koji se uzdiže ubrzanjem a ukupno ubrzanje iznosi g + a.

Ako njihalo, u dizalu koje se uzdiže ubrzanjem a, produžimo za ∆L, njegov period iznosit će
L + ∆L
T = 2 ⋅π ⋅ .
g+a
Prema uvjetu zadatka taj period treba ostati jednak periodu njihala duljine L u dizalu koje miruje ili se
jednoliko giba.
L
T = 2 ⋅π ⋅ .
g

L + ∆L L L + ∆L L 1
T = T ⇒ 2 ⋅π ⋅ = 2 ⋅π ⋅ ⇒ 2 ⋅π ⋅ = 2 ⋅π ⋅ /⋅ ⇒
g+a g g+a g 2 ⋅π
2 2
L + ∆L L + ∆L  L + ∆L   L
/2 ⇒ 
L L
⇒ = ⇒ =  =  ⇒
g+a g g+a g  g+a   g
L + ∆L L L + ∆L L
⇒ = ⇒ = / ⋅ g ⋅ ( g + a ) ⇒ g ⋅ ( L + ∆L ) = L ⋅ ( g + a ) ⇒
g+a g g+a g
⇒ g ⋅ L + g ⋅ ∆L = L ⋅ g + L ⋅ a ⇒ g ⋅ L + g ⋅ ∆L = L ⋅ g + L ⋅ a ⇒ g ⋅ ∆L = L ⋅ a ⇒
1 a
⇒ g ⋅ ∆L = L ⋅ a / ⋅ ⇒ ∆L = L ⋅ .
g g
Odgovor je pod B.
Vježba 350
Odmor!
Rezultat: …

1
 fizika – www.halapa.com

2.
Zadatak 351 (Willy, gimnazija)
Starinski sat s njihalom od mesinga pokazuje točno vrijeme pri temperaturi t1. Kako će se
ponašati sat i koliko će kasniti ili raniti kada se temperatura poveća na t2 tijekom vremena σ.
Koeficijent linearnog rastezanja mesinga je β. Pretpostavite da je sat jednostavno njihalo.
Rješenje 351
t1 , t2, σ, β, ∆T = ?
Matematičko njihalo je njihalo (zamišljeno) koje ima nerastezljivu nit bez mase i kojega je masa
kuglice koja njiše koncentrirana u jednoj točki. Uz male amplitude takvo njihalo izvodi harmonijske
titraje. Perioda titranja matematičkog njihala jest
l
T = 2 ⋅π ⋅ ,
g
gdje je l duljina njihala, a g akceleracija slobodnog pada.
Kad štapu nekog čvrstog tijela, koji prema dogovoru pri 0 °C ima duljinu l0, povisimo temperaturu za t
(od 0 °C do t), on će se produljiti za:
∆l = β ⋅ l ⋅ t ,
gdje je β koeficijent linearnog rastezanja koji se definira izrazom:
l −l
β= t .
l ⋅t
Iz izraza za β slijedi da će nakon zagrijavanja duljina štapa biti jednaka:
lt = l ⋅ (1 + β ⋅ t ) .

Periodi njihala su:

• na temperaturi t1
L
T = 2 ⋅π ⋅
g
• na temperaturi t2
L
T = 2 ⋅π ⋅ .
g
Razlika pri svakom titraju iznosi:
∆T = T − T .
Računamo izgubljeno vrijeme tijekom svakog perioda T0.
∆T T −T ∆T T T ∆T T T ∆T T
= ⇒ = − ⇒ = − ⇒ = −1 ⇒
T T T T T T T T T T
L L L L
2 ⋅π ⋅ 2 ⋅π ⋅
∆T g ∆T g ∆T g ∆T g
⇒ = −1 ⇒ = −1 ⇒ = −1 ⇒ = −1 ⇒
T L T L T L T L
2 ⋅π ⋅ 2 ⋅π ⋅
g g g g

2
 fizika – www.halapa.com

L
∆T g ∆T L ∆T L ⋅ (1 + β ⋅ ∆t )
⇒ = −1 ⇒ = −1 ⇒ = −1 ⇒
T L T L T L
g

∆T L ⋅ (1 + β ⋅ ∆t ) ∆T ∆T
⇒
T
=
L
−1 ⇒
T
= 1 + β ⋅ ∆t − 1 ⇒
T
= ( )
1 + β ⋅ t2 − t1 − 1 ⇒

⇒
∆T
T
= ( )
1 + β ⋅ t2 − t1 − 1 / ⋅ T ⇒ ∆T = ( ( )
1 + β ⋅ t2 − t1 − 1 ⋅ T . )
Za vrijeme σ to iznosi:
∆T = ( ( )
1 + β ⋅ t2 − t1 − 1 ⋅ σ . )
Vježba 351
Odmor!
Rezultat: …

3
 fizika – www.halapa.com

3.
Zadatak 547 (Biba, maturantica)
Tijelo ukupne energije E titra na opruzi oko ravnotežnog položaja (x = 0) s amplitudom A.
1
Koliko iznosi kinetička energija tijela kada se tijelo nalazi na udaljenosti x = ⋅ A ?
2
1 1 2 3
A. ⋅ E B. ⋅ E C. ⋅ E D. ⋅ E
3 2 3 4
Rješenje 547
1
E, A, x= ⋅A, Ek = ?
2
Elastična opruga produžena za x ima elastičnu potencijalnu energiju
1 2
Ep = ⋅k ⋅ x ,
2
gdje je k konstanta opruge.
Položaj ravnoteže je položaj u kojem bi tijelo mirovalo. Kada tijelo titra, u tom je položaju najmanja
potencijalna energija, a najveća kinetička energija. Zbroj tih dviju energija (zanemarivši gubitke) je
stalan i jednak najvećoj potencijalnoj ili najvećoj kinetičkoj energiji.
1 2 1 2
E + Ep = E ⇒ E + ⋅k ⋅ x = ⋅k ⋅ A ,
k k 2 2
gdje je x elongacija (pomak iz ravnotežnog položaja), A amplituda (najveća elongacija).

2
1 2 1 2  1  1 1  1 2
E + ⋅ k ⋅ x = ⋅ k ⋅ A ⇒  x = ⋅ A  ⇒ E + ⋅ k ⋅  ⋅ A = ⋅ k ⋅ A ⇒
k 2 2  2  k 2  2  2
1 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2 1 2
⇒ E + ⋅k ⋅ ⋅ A = ⋅k ⋅ A ⇒ E + ⋅k ⋅ A = ⋅k ⋅ A ⇒ E = ⋅k ⋅ A − ⋅k ⋅ A ⇒
k 2 4 2 k 8 2 k 2 8
1 2  1 1 2 3  1 2 3
⇒ E = ⋅ k ⋅ A ⋅  1 −  ⇒ E = ⋅ k ⋅ A ⋅ ⇒  E = ⋅ k ⋅ A  ⇒ E = ⋅ E.
k 2  4  k 2 4  2  k 4
Odgovor je pod D.
Vježba 547
Odmor!
Rezultat: …

4
 fizika – www.halapa.com

4.
Zadatak 780 (Robi, maturant)
S vrha zgrade ispušten je kamen da slobodno pada. Jednu sekundu kasnije bačena je kugla
početnom brzinom v0 koja je dostigla kamen 3 s nakon njegova ispuštanja. Izračunajte početnu brzinu
kugle. (ubrzanje slobodnog pada g = 9.81 m / s2)
Rješenje 780
∆t = 1 s, t = 3 s, g = 9.81 m / s2, v0 = ?
Slobodni pad je jednoliko ubrzano pravocrtno gibanje sa početnom brzinom v0 = 0 m/s i konstantnom
akceleracijom a = g = 9.81 m/s2. Za slobodni pad vrijedi izraz:
1 2
h= ⋅ g ⋅t ,
2
gdje je h visina pada.
Složena gibanja pri kojima jednu komponentu gibanja uzrokuje djelovanje sile teže zovu se hici.
Hitac prema dolje je složeno gibanje od jednolikoga gibanja brzinom v0 i slobodnog pada u istom
smjeru, stoga je put (visina) h dan izrazom
1 2
h = v ⋅t + ⋅ g ⋅t .
2

Ako je t vrijeme padanja kamena do susreta, onda je t – ∆t vrijeme padanja kugle. Kada kugla
dostigne kamen oni će prijeći jednake putove, tj. bit će na jednakoj visini.
1 2 
h = ⋅ g ⋅t   uvjet 
1 2 1 2 1 2
 ⇒  h = h  ⇒ ⋅ g ⋅ t = v ⋅ ( t − ∆t ) + ⋅ g ⋅ ( t − ∆t ) ⇒
1 2  1 2  2 2
h = v ⋅ ( t − ∆t ) + ⋅ g ⋅ ( t − ∆t )
2 2 
1 2 1 2 2
⇒ ⋅ g ⋅ t = v ⋅ ( t − ∆t ) + ⋅ g ⋅  t − 2 ⋅ t ⋅ ∆t + ( ∆t )  ⇒
2 2  
1 2 1 2 1 2
⇒ ⋅ g ⋅ t = v ⋅ ( t − ∆t ) + ⋅ g ⋅ t − g ⋅ t ⋅ ∆t + ⋅ g ⋅ ( ∆t ) ⇒
2 2 2
1 2 1 2 1 2
⇒ ⋅ g ⋅ t = v ⋅ ( t − ∆t ) + ⋅ g ⋅ t − g ⋅ t ⋅ ∆t + ⋅ g ⋅ ( ∆t ) ⇒
2 2 2
1 2 1 2
⇒ 0 = v ⋅ ( t − ∆t ) − g ⋅ t ⋅ ∆t + ⋅ g ⋅ ( ∆t ) ⇒ − v ⋅ ( t − ∆t ) = − g ⋅ t ⋅ ∆t + ⋅ g ⋅ ( ∆t ) ⇒
2 2
1 2
g ⋅ t ⋅ ∆t − ⋅ g ⋅ ( ∆t )
1 2 −1 2
⇒ − v ⋅ ( t − ∆t ) = − g ⋅ t ⋅ ∆t + ⋅ g ⋅ ( ∆t ) / ⋅ ⇒ v = ⇒
2 t − ∆t t − ∆t

 1  m  1 
g ⋅ ∆t ⋅  t − ⋅ ∆t  9.81 2 ⋅ 1 s ⋅  3 s − ⋅ 1 s 
 2 = s  2  m
⇒ v = = 12.26 .
t − ∆t 3 s −1 s s
Vježba 780
Odmor!
Rezultat: …

5
 fizika – www.halapa.com

5.
Zadatak 306 (Robi, maturant)
Dva pozitivna točkasta naboja iznosa 1 nC i 10 nC nalaze se u homogenome električnom polju
iznosa 1 N / C tako da se njihova spojnica poklapa s jednom od silnica polja. Vektor polja usmjeren je
od manjega naboja prema većemu naboju. Koliko iznosi ukupno električno polje u točki koja se nalazi
na sredini spojnice dvaju naboja ako su oni udaljeni 2 m?
N N N N
A. 10 B. 80 C. 90 D. 100
C C C C
Rješenje 306
Q1 = 1 nC = 1 · 10-9 C, Q2 = 10 nC = 1 · 10-8 C, E0 = 1 N / C, d = 2 m, E=?
Ako je izvor električnog polja točkasta množina naboja Q smještena u praznini, onda je jakost
električnog polja u nekoj točki polja na udaljenosti r od naboja dana izrazom
Q
E =k⋅ ,
2
r
2
9 N ⋅m
gdje je k = 9 ⋅ 10 .
2
C

Q1 Q2
E2 E0 E1

r1 r2

d
r1 = r2 = r = = 1 m
2
Q Q Q Q
E = E − E − E ⇒ E = k ⋅ 2 −k ⋅ 1 − E ⇒ E = k ⋅ 2 −k ⋅ 1 − E ⇒
2 1 2 2 2 2
r2 r1 r r
2
9 N ⋅m
9 ⋅10
2 −8 −9
⇒ E=
r
k
2 (
⋅ Q −Q − E =
2 1 )
(1 m )
C
2 (
⋅ 1 ⋅10 C −1 ⋅ 10 ) N N
C −1 = 80 .
C C
Odgovor je pod B.
Vježba 306
Odmor!
Rezultat: …

6
 fizika – www.halapa.com

6.
Zadatak 591 (Robi, maturant)
U zatvorenoj posudi nalazi se idealni plin na temperaturi 75 ºC i tlaku p1. Što vrijedi za tlak p2
u posudi nakon izohornoga zagrijavanja plina do temperature 150 ºC?
p
A. p = 1 B. p = p C. p < p < 2 ⋅ p D. p = 2 ⋅ p
2 2 2 1 1 2 1 2 1
Rješenje 591
t1 = 75 °C => T1 = 273.15 + t1 = (273.15 + 75) K = 348.15 K, p1,
t2 = 150 °C => T2 = 273.15 + t2 = (273.15 + 150) K = 423.15 K, p2 = ?
Mijenja li se temperatura nekoj masi plina stalnog obujma (izohorna promjena), mijenjat će se tlak
plina prema Charlesovu zakonu:
pt = p ⋅ (1 + α ⋅ t ) , pri V = konst.,
gdje je p0 tlak plina pri 0 ºC, a α termički koeficijent promjene tlaka plina koji ima za sve plinove istu
vrijednost
1 −1
α= K .
273.15
U apsolutnoj ljestvici temperature taj zakon za različita stanja možemo pisati
p p p
V = konst . ⇒ 1 = 2 , = konst.
T1 T2 T

p2 p1 p p T 423.15 K
= ⇒ 2 = 1 / ⋅ T2 ⇒ p2 = 2 ⋅ p1 = ⋅ p = 1.22 ⋅ p1.
T2 T1 T2 T1 T1 348.15 K 1
Odgovor je pod C.
Vježba 591
U zatvorenoj posudi nalazi se idealni plin na temperaturi 75 ºC i tlaku p1. Što vrijedi za tlak p2
u posudi nakon izohornoga zagrijavanja plina do temperature 423.15 ºC?
p
A. p = 1 B. p = p C. p < p < 2 ⋅ p D. p = 2 ⋅ p
2 2 2 1 1 2 1 2 1
Rezultat: D.

7
 fizika – www.halapa.com

7.
Zadatak 303 (Marko, maturant)
Dva su točkasta naboja dovedena iz velike međusobne udaljenosti na udaljenost 1 m i pri tome
je obavljen rad 10 J. Koliki je rad potrebno utrošiti da se ta dva naboja dovedu od međusobne
udaljenosti 1 m na 0.2 m?
A. 10 J B. 20 J C . 30 J D. 40 J
Rješenje 303
r1 = 1 m, W1 = 10 J, r3 = 0.2 m, W2 = ?
Rad W koji je potrebno uložiti da naboj q premjestimo iz točke A u točku B u električnom polju
točkastog naboja Q dan je formulom
 1 1 
W = k ⋅Q ⋅ q ⋅ − .
r r 
 A B

Naboji se dovode iz velike međusobne udaljenosti gdje je

1
r2 = ∞ ⇒ = 0.
r
2
Obavljeni rad iznosi:
1 1 1
W1 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅  −  ⇒ W1 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅ .
r r  r1
 1 2
Ako se naboji dovedu od međusobne udaljenosti r1 na r3 rad će biti
1 1 1 r   1 
W2 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅  −  ⇒ W2 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅ ⋅  1 −1 ⇒  W1 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅  ⇒
r r  r1  r3   r1 
 3 1  
r   1m 
⇒ W2 = W1 ⋅  1 −1 = 10 J ⋅  −1 = 40 J .
r   0.2 m 
 3 
Odgovor je pod D.
Vježba 303
Dva su točkasta naboja dovedena iz velike međusobne udaljenosti na udaljenost 1 m i pri tome
je obavljen rad 30 J. Koliki je rad potrebno utrošiti da se ta dva naboja dovedu od međusobne
udaljenosti 1 m na 0.2 m?
A. 80 J B. 120 J C. 130 J D. 90 J
Rezultat: B.

8
 fizika – www.halapa.com

8.
Zadatak 304 (Marko, maturant)
Dva naboja Q1 = 4 · 10-8 C i Q2 = 2.5 · 10-8 C nalaze se u zraku na udaljenosti 1 m. Koliki rad
treba obaviti da bismo ih približili na udaljenost 0.2 m?
−3 −5 −8
A. 6 ⋅10 J B. 3.6 ⋅ 10 J C . 10 J D. 200 J
Rješenje 304
Q1 = 4 · 10-8 C, Q2 = 2.5 · 10-8 C, r1 = 1 m, r2 = 0.2 m, W=?
Rad W koji je potrebno uložiti da naboj q premjestimo iz točke A u točku B u električnom polju
točkastog naboja Q dan je formulom
 1 1 
W = k ⋅Q ⋅ q ⋅ − ,
r r 
 A B
2
9 N ⋅m
gdje je k = 9 ⋅ 10 .
2
C

Obavljeni rad iznosi:

 1 1 r −r
W = k ⋅ Q1 ⋅ Q2 ⋅  −  ⇒ W = k ⋅ Q1 ⋅ Q2 ⋅ 1 2 =
r r  r2 ⋅ r1
 2 1
2
9 N ⋅m −8 −8 1 m − 0.2 m −5
= 9 ⋅ 10 ⋅ 4 ⋅ 10 C ⋅ 2.5 ⋅10 C⋅ = 3.6 ⋅10 J.
2 0.2 m ⋅1 m
C
Odgovor je pod B.
Vježba 304
Dva naboja Q1 = 2 · 10-8 C i Q2 = 5 · 10-8 C nalaze se u zraku na udaljenosti 1 m. Koliki rad
treba obaviti da bismo ih približili na udaljenost 0.2 m?
−3 −5 −8
A. 6 ⋅10 J B. 3.6 ⋅ 10 J C . 10 J D. 200 J
Rezultat: B.

9
 fizika – www.halapa.com

9.
Zadatak 305 (Marko, maturant)
Pri dovođenju dvaju točkastih naboja iz velike međusobne udaljenosti na udaljenost 50 cm
obavljen je rad 20 J. Koliki će rad biti potreban da se ti naboji približe za još 40 cm?
A. 60 J B. 70 J C. 80 J D. 65 J
Rješenje 305
r1 = 50 cm = 0.5 m, W1 = 20 J, ∆r = 40 cm = 0.4 m, W2 = ?
Rad W koji je potrebno uložiti da naboj q premjestimo iz točke A u točku B u električnom polju
točkastog naboja Q dan je formulom
 1 1 
W = k ⋅Q ⋅ q ⋅ − .
r 
 A rB 

Naboji se dovode iz velike međusobne udaljenosti gdje je

1
r =∞ ⇒ = 0.
2 r
2
Obavljeni rad iznosi:
1 1 1
W1 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅  −  ⇒ W1 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅ .
r r  r1
 1 2
Kada se naboji međusobno približe za ∆r udaljenost je:
r = r − ∆r = 0.5 m − 0.4 m = 0.1 m.
3 1
Ako se naboji dovedu od međusobne udaljenosti r1 na r3 rad će biti
1 1 1 r   1 
W2 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅  −  ⇒ W2 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅ ⋅  1 −1 ⇒  W1 = k ⋅ Q ⋅ q ⋅  ⇒
r r  r1  r3   r1 
 3 1  
r   0.5 m 
⇒ W2 = W1 ⋅  1 −1 = 20 J ⋅  −1 = 80 J .
r   0.1 m 
 3 
Odgovor je pod C.
Vježba 305
Pri dovođenju dvaju točkastih naboja iz velike međusobne udaljenosti na udaljenost 50 cm
obavljen je rad 50 J. Koliki će rad biti potreban da se ti naboji približe za još 40 cm?
A. 150 J B. 200 J C. 220 J D. 250 J
Rezultat: B.

10
 fizika – www.halapa.com

10.
Zadatak 345 (Frendice, maturantice)
Tijelo mase m harmonijski titra s amplitudom A. Kada se masa tijela poveća dva puta, ali
amplituda ostane jednaka kao i prije, što se događa s ukupnom energijom titranja sustava?
A. Ukupna energija poraste dva puta. B. Ukupna energija se smanji dva puta.
C. Ukupna energija se ne mijenja. D. Ukupna energija poraste četiri puta.
Rješenje 345
m, A, E=?
Ukupna energija sustava koji titra u svakom je trenutku
1 2
E= ⋅k ⋅ A ,
2
gdje je A amplituda (najveći otklon od ravnotežnog položaja).

Ukupna energija
1 2
E= ⋅k ⋅ A
2
ne ovisi o ovješenoj masi pa se ne mijenja.
Odgovor je pod C.
Vježba 345
Odmor!
Rezultat: …

11