Dokaz 360

301 360
Dokaz 301
Dokaži u svakom paralelogramu dijagonale se sijeku u točki koja je polovište i jedne i druge
dijagonale.
Teorija
Četverokut je dio ravnine omeđen sa četiri stranice.
Plošna dijagonala je dužina koja spaja dva nesusjedna vrha nekog mnogokuta.
Paralelogrami su četverokuti kojima su po dvije nasuprotne stranice usporedne (paralelne).
Koordinate polovišta P dužine AB, A(x1, y1), B(x2, y2) su
x +x y +y 
P ( x, y ) = P  1 2 , 1 2  .
 2 2 
D(b - a, c) C(b, c)
A(0, 0) b-a B(a, 0) b-a

x
U pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini stavimo proizvoljni paralelogram ABCD. Zbog

jednostavnosti njegovi vrhovi imaju koordinate: A(0, 0), B(a, 0), C(b, c) i D(b – a, c).
Polovište dužine (dijagonale) AC ima koordinate
 x1 + x2  0+b  b 
A x1, y1 = A ( 0, 0 ) 
( ) x=  x=

x= 
2 2 2  ⇒ S x, y = S  b , c  .
⇒   ⇒  ⇒  ( )  
 y +y 
( )
C x2 , y2 = C ( b, c ) 
 y= 1 2  y=
0+c
2


c
y= 
2 
2 2
 2 
Polovište dužine (dijagonale) BD ima koordinate
 x1 + x2  a + b −a  a + b −a 
( )
B x1, y1 = B ( a, 0 )  x=  x= x=
 2 2  2 
 ⇒   ⇒  ⇒  ⇒
 
( )
D x2 , y2 = D ( b − a, c ) 

y
y= 1 2 
+ y
y=
0 +
2
c 

y=
c
2


 2 
b 
x= 
2  b c
⇒  ⇒ S ( x, y ) = S  ,  .
y= 
c 2 2
2 
1
Riječ je o jednoj te istoj točki
b c
S  , . ■
2 2
2
Dokaz 302
Dijagonale četverokuta ABCD međusobno su okomite. Dokaži da je a2 + c2 = b2 + d2, tj. zbroj
kvadrata duljina dviju njegovih suprotnih stranica jednak je zbroju kvadrata duljina drugih dviju
suprotnih njegovih stranica.
Teorija
Trokut je dio ravnine omeđen s tri dužine. Te dužine zovemo stranice trokuta.
Pravokutni trokuti imaju jedan pravi kut (kut od 90º). Stranice koje zatvaraju pravi kut zovu se katete,
a najdulja stranica je hipotenuza pravokutnog trokuta.
Pitagorin poučak
Trokut ABC je pravokutan ako i samo ako je kvadrat nad hipotenuzom jednak zbroju kvadrata nad
katetama.
Zbrajanje jednakosti:
a = b , c = d ⇒ a + c = b + d.
D D
c c
d d
v v
O C O C
A x u A x u
y y
a a
b b
B B
Sa slika vidi se:

AB = a , BC = b , CD = c , DA = d , AO = x , BO = y , CO = u , DO = v
Promatrajmo pravokutne trokute ∆ABO i ∆DOC i uporabimo Pitagorin poučak.
AB = AO + BO 
2 2 2
a = x + y 
2 2 2
 zbrojimo 
 ⇒  ⇒  ⇒
2 2 2
c
2
= u
2
+ v
2   jednakosti 
CD = CO + DO  
2 2 2 2 2 2
⇒ a +c = x + y +u +v .
Promatrajmo pravokutne trokute ∆BCO i ∆AOD i uporabimo Pitagorin poučak.
BC = BO + CO 
2 2 2
b = y + u 
2 2 2
 zbrojimo 
 ⇒  ⇒  ⇒
2 2 2
d
2
= x
2
+ v
2  jednakosti 
DA = AO + DO  
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
⇒ b +d = y +u + x +v = x + y +u +v .
Sada izravno slijedi:
a + c = x + y + u + v 
2 2 2 2 2 2
2 2 2 2
 ⇒ a +c =b +d . ■
2 2 2 2 2 2
b +d = x + y +u +v 
3
Dokaz 303
1
Dokaži površina četverokuta ABCD s okomitim dijagonalama e i f jednaka je P = ⋅e⋅ f .
2
Teorija
Ploština trokuta izračunava se po formuli
a ⋅ va b⋅v c ⋅ vc
P= , P= b , P= .
2 2 2
Ploština trokuta jednaka je polovici produkta duljine jedne njegove stranice i duljine visine koja
odgovara toj stranici.
Zakon distribucije množenja prema zbrajanju.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
D D
f f
C C
A S e A S e
B B
Sa slika vidi se:
AC = e , BD = f , BS + SD = BD = f
Uočimo trokute ∆ACD i ∆ACB. Njihova zajednička površina jednaka je površini četverokuta ABCD.
1 1 1
P = ⋅ AC ⋅ SD + ⋅ AC ⋅ BS ⇒ P = ⋅ AC ⋅ ( SD + BS ) ⇒
2 2 2
1 1
⇒ P = ⋅ AC ⋅ BD ⇒ P = ⋅ e ⋅ f . ■
2 2
4
Dokaz 304
Dokaži dijagonale kvadrata međusobno su okomite.
Teorija
Kvadrat je četverokut kojemu su sve stranice sukladne, a dijagonale međusobno sukladne i okomite.
Jednadžba pravca oblika
y = k⋅x+l
naziva se eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, eksplicitna jednadžba pravca. Broj k naziva se
koeficijent smjera pravca. Broj l nazivamo odsječak pravca na osi y.
Pravac točkama A(x1, y1) , B(x2, y2) , x1 ≠ x2, ima koeficijent smjera:
y −y
k = 2 1.
x −x
2 1
Uvjet okomitosti:
Ako su pravci dani eksplicitnim jednadžbama y = k1 · x + l1, y = k2 · x + l2, k1, k2 ≠ 0, tada su
okomiti ako i samo ako je
1 1
k1 ⋅ k2 = − 1 ⇒ k1 = − ⇒ k2 = − .
k2 k1
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka podijeliti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
y
C(a, a)
D(0, a)
A(0, 0) B(a, 0)
x
U pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini stavimo proizvoljni kvadrat ABCD. Zbog

jednostavnosti njegovi vrhovi imaju koordinate: A(0, 0), B(a, 0), C(a, a) i D(0, a).
Dijagonala AC leži na pravcu AC čiji koeficijent smjera k1 iznosi:
A x , y = A ( 0, 0 ) 
( )  y −y 
1 1  2 1  ⇒ k = a − 0 ⇒ k = a ⇒ k = a ⇒ k = 1.
 ⇒  k1 = 1 a −0 1 a 1 a 1
( )
C x , y = C ( a, a ) 
2 2 
 x −x 
2 1
Dijagonala BD leži na pravcu BD čiji koeficijent smjera k2 iznosi:
5
B x , y = B ( a, 0 ) 
( )  y −y 
1 1  2 1 a −0 a a
 ⇒  k2 =  ⇒ k2 = ⇒ k =
2
⇒ k =
2
⇒ k = −1.
2
( )
D x , y = D ( 0, a ) 
2 2 
 x −x
2 1 
0 −a −a −a
Vidimo da je
1
k =−
2 k
1
što znači da je riječ o okomitim pravcima. ■
6
Dokaz 305
2 2
Dokaži broj ( n + 7 ) − n djeljiv je sa 7 za bilo koji n ∈ N .
Teorija
Skup prirodnih brojeva označavamo slovom N, a zapisujemo
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
Za prirodan broj a kažemo da je djeljiv s prirodnim brojem b ako postoji prirodni broj q tako da vrijedi
a = q ⋅ b.
Broj q zovemo količnikom brojeva a i b i pišemo
a
= q ili a : b = q.
b
Kvadrat zbroja:
2 2
(a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a + b) .
Razlika kvadrata:
2 2
a −b = ( a − b) ⋅ ( a + b) , ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
2 2 2 2 2 2
( n + 7) −n = n + 14 ⋅ n + 49 − n = n + 14 ⋅ n + 49 − n = 14 ⋅ n + 49 = 7 ⋅ ( 2 ⋅ n + 7 ) . ■
2.inačica
2 2
( n + 7) −n = ( n + 7 − n ) ⋅ ( n + 7 + n ) = ( n + 7 − n ) ⋅ ( 2 ⋅ n + 7 ) = 7 ⋅ ( 2 ⋅ n + 7 ). ■
7
Dokaz 306
2 2
Dokaži broj ( n + 2 ) − ( n − 2 ) djeljiv je s 8 za bilo koji n ∈ N .
Teorija
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
a = q ⋅ b.
a
= q ili a : b = q.
b
Kvadrat zbroja:
2 2
(a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a + b) .
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
Razlika kvadrata:
2 2
a −b = ( a − b) ⋅ ( a + b) , ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
( n + 2)
2 2 2 2
( 2
) 2
− ( n − 2) = n + 4 ⋅ n + 4 − n − 4 ⋅ n + 4 = n + 4 ⋅ n + 4 − n + 4 ⋅ n − 4 =
2 2
= n + 4 ⋅ n + 4 − n + 4 ⋅ n − 4 = 4 ⋅ n + 4 ⋅ n = 8 ⋅ n. ■
2.inačica
2 2
( n + 2) − ( n − 2 ) = (( n + 2) − ( n − 2 )) ⋅ (( n + 2) + ( n − 2 )) = ( n + 2 − n + 2 ) ⋅ ( n + 2 + n − 2 ) =
= ( n + 2 − n + 2 ) ⋅ ( n + 2 + n − 2 ) = 4 ⋅ 2 ⋅ n = 8 ⋅ n. ■
8
Dokaz 307
2
Dokaži broj ( 4 ⋅ n + 5 ) − 9 djeljiv je s 8 za bilo koji n ∈ N .
Teorija
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
a = q ⋅ b.
a
= q ili a : b = q.
b
Kvadrat zbroja:
2 2
(a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a + b) .
Množenje potencija jednakih eksponenata:
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) = a ⋅b .
Razlika kvadrata:
2 2
a −b = ( a − b) ⋅ ( a + b) , ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
( 4 ⋅ n + 5)
2 2 2 2
(
− 9 = 16 ⋅ n + 40 ⋅ n + 25 − 9 = 16 ⋅ n + 40 ⋅ n + 16 = 8 ⋅ 2 ⋅ n + 5 ⋅ n + 2 . ■ )
2.inačica
2 2 2
( 4 ⋅ n + 5) − 9 = ( 4 ⋅ n + 5 ) − 3 = ( 4 ⋅ n + 5 − 3) ⋅ ( 4 ⋅ n + 5 + 3) = ( 4 ⋅ n + 2 ) ⋅ ( 4 ⋅ n + 8 ) =
= 2 ⋅ ( 2 ⋅ n + 1) ⋅ 4 ⋅ ( n + 2 ) = 8 ⋅ ( 2 ⋅ n + 1) ⋅ ( n + 2 ) . ■
9
Dokaz 308
⋅ ⋅
Dokaži da se broj x prikazan periodičkim decimalnim razvojem x = 0. a b c može prikazati
abc
razlomkom x = .
999
Teorija
Decimalni broj množimo (dijelimo) dekadskom jedinicom (10, 100, 1000, 10000, … ) tako da mu
decimalnu točku pomaknemo udesno (ulijevo) za onoliko mjesta koliko dekadska jedinica ima nula.
Racionalni broj nastaje dijeljenjem cijelog broja sa prirodnim brojem.
Dijeljenjem brojnika nazivnikom dobiva se decimalni zapis racionalnog broja koji može biti konačan i
beskonačan. Kada pri dijeljenju brojnika nazivnikom dobijemo zapis u kojemu ima beskonačno
mnogo decimalnih mjesta kažemo da je taj zapis beskonačan. Ako se u dijeljenju dobije znamenka
koja se više puta ponavlja kažemo da smo dobili periodično beskonačan decimalan broj.
Čisto periodični brojevi su brojevi kod kojih se jedna znamenka ili skupina znamenaka ponavlja
nakon decimalne točke. Skupinu znamenaka ili znamenku koja se ponavlja nazivamo period.
Oduzimanje jednakosti:
a = b , c = d ⇒ a − c = b − d.
⋅ ⋅ ⋅ ⋅  ⋅ ⋅
x = 0. a b c  x = 0. a b c / ⋅ 1000  1000 ⋅ x = abc. a b c   oduzmemo 
⋅ ⋅  ⇒ ⋅ ⋅  ⇒ ⋅ ⋅  ⇒  jednakosti  ⇒

x = 0. a b c  x = 0. a b c  x = 0. a b c   
 
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅
⇒ 1000 ⋅ x − x = abc. a b c − 0. a b c ⇒ 999 ⋅ x = abc + 0. a b c − 0. a b c ⇒
⋅ ⋅ ⋅ ⋅ abc
⇒ 999 ⋅ x = abc + 0. a b c − 0. a b c ⇒ 999 ⋅ x = abc ⇒ 999 ⋅ x = abc / : 999 ⇒ x = .■
999
10
Dokaz 309
Dokaži razlika dvaju troznamenkastih brojeva koji se zapisuju istim znamenkama, ali obrnutim
redoslijedom ne može biti kvadrat nekog prirodnog broja.
Teorija
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
a = q ⋅ b.
Prosti brojevi (prim – brojevi) su prirodni brojevi djeljivi bez ostatka samo s brojem 1 i sami sa
sobom, a veći od broja 1. Prirodni brojevi koji su veći od broja 1, a nisu prosti brojevi nazivaju se
složenim brojevima. Složen broj je prirodan broj veći od jedan koji je djeljiv brojem 1, samim sobom i
barem još jednim brojem. Svaki se složeni broj može rastaviti na proste faktore.
Broj 1 nije ni prost, ni složen broj.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Brojevna vrijednost što je nosi neka znamenka određena je ne samo vrijednošću te znamenke već i
pozicijom te znamenke u zapisu broja. Takav zapis broja zovemo pozicijskim zapisom. Općenito:
Ako je N = an an−1 an−2 ... a2 a1 a , pri čemu je ai ∈ { 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 } , i = 0, 1, 2, ... , n
dekadski zapis prirodnog broja N, onda je njegova vrijednost
n n −1 n−2 2
N = an ⋅ 10 + an−1 ⋅10 + an−2 ⋅ 10 + ... + a2 ⋅10 + a1 ⋅10 + a .
Broj 10 zove se baza dekadskog brojevnog sustava.
Za troznamenkasti prirodni broj vrijedi
abc = 100 ⋅ a + 10 ⋅ b + c,
gdje je a ∈ { 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 } , b, c ∈ { 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 } .
Neka troznamenkasti brojevi imaju oblik abc i cba, a njihova razlika neka je k2. Tada vrijedi:
2 2
k = abc − cba ⇒ k = 100 ⋅ a + 10 ⋅ b + c − (100 ⋅ c + 10 ⋅ b + a ) ⇒
2 2
⇒ k = 100 ⋅ a + 10 ⋅ b + c −100 ⋅ c −10 ⋅ b − a ⇒ k = 100 ⋅ a + 10 ⋅ b + c −100 ⋅ c −10 ⋅ b − a ⇒
2 2 2
⇒ k = 100 ⋅ a + c −100 ⋅ c − a ⇒ k = 99 ⋅ a − 99 ⋅ c ⇒ k = 99 ⋅ ( a − c ) ⇒
2 2 2
⇒ k = 9 ⋅11 ⋅ ( a − c ) ⇒ k = 3 ⋅ 11 ⋅ ( a − c ) .
Kvadrat svakog prirodnog broja ima paran broj prostih faktora. To je a – c = 11 · m, ali razlika dva
jednoznamenkasta broja a i c ne može biti 11 ili veća. ■
11
Dokaz 310
Dokaži ako je razlika dvaju cijelih brojeva djeljiva s 3, razlika njihovih kubova djeljiva je s 9.
Teorija
Cijeli brojevi jesu brojevi:
..., − 5, − 4, − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, ...
Oni čine skup cijelih brojeva koji označavamo slovom Z, a zapisujemo kao
Z = { ..., − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, ... } ili Z = { 0, 1, − 1, 2, − 2, 3, − 3, ... } .
Za cijeli broj a kažemo da je djeljiv s cijelim brojem b (b ≠ 0) ako postoji cijeli broj q tako da vrijedi
a = q ⋅ b.
a
= q ili a : b = q.
b
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
Dijeljenje potencija jednakih baza:
n m n−m
a :a =a .
Razlika kubova:
3 3 2
(
a − b = (a − b) ⋅ a + a ⋅ b + b
2
) , ( a − b) ⋅ ( a 2 + a ⋅ b + b 2 ) = a 3 − b 3.
Kub razlike:
3 3 2 2 3 3 2 2 3 3
(a − b) = a − 3⋅ a ⋅ b + 3⋅ a ⋅b − b , a − 3 ⋅ a ⋅ b + 3 ⋅ a ⋅ b − b = ( a − b) .
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) =a ⋅b .
Ako je razlika a – b djeljiva s 3, onda postoji cijeli broj k takav da je

a − b = 3 ⋅ k.
Sada je:
3 3 3 2 2 3 2 2
a − b = a − 3 ⋅ a ⋅ b + 3 ⋅ a ⋅ b − b + 3 ⋅ a ⋅ b − 3 ⋅ a ⋅ b = [ metoda grupiranja ] =
 zamjena 
(3 2 2 3
)( 2 2
) 3
= a − 3 ⋅ a ⋅ b + 3 ⋅ a ⋅ b − b + 3 ⋅ a ⋅ b − 3 ⋅ a ⋅ b = ( a − b) + 3 ⋅ a ⋅ b ⋅ (a − b) =  =
 a −b = 3⋅ k 
3 3 2
(
= ( 3 ⋅ k ) + 3 ⋅ a ⋅ b ⋅ 3 ⋅ k = 27 ⋅ k + 9 ⋅ a ⋅ b ⋅ k = 9 ⋅ k ⋅ 3 ⋅ k + a ⋅ b . ■ )
12
Dokaz 311
Dokaži zbroj kvadrata dijagonala paralelograma jednak je dvostrukom zbroju kvadrata njegovih
stranica.
Teorija
Četverokut je dio ravnine omeđen sa četiri dužine. Konveksni četverokuti su četverokuti kojima su svi
kutovi manji od 180°. Četverokut je zatvoren geometrijski lik koji ima četiri kuta i četiri stranice.
Pitagorin poučak
katetama.
Kvadrat razlike:
2 2
(a − b) = a 2 − 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 − 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a − b) .
Kvadrat zbroja:
2 2 2 2 2 2
(a + b) =a + 2⋅ a ⋅b + b , a + 2⋅ a ⋅b + b = (a + b) .
Zbrajanje jednakosti:
a = b i c = d ⇒ a + c = b + d.
D C
e
b f
v v
A x E a B x F
Sa slike vidi se:

AB = CD = a , BC = AD = b , AE = BF = x , DE = CF = v
AC = f , BD = e , EB = a − x , AF = a + x
D C D C
e e
b f b f
v v v v
A x E a B x F A x E a B x F
Uočimo pravokutne trokute ∆DEB i ∆AFC i uporabimo Pitagorin poučak.

BD = DE + EB  e = v + ( a − x ) 
2 2 2 2 2 2
e = v + a − 2 ⋅ a ⋅ x + x 
2 2 2 2
 ⇒  ⇒  ⇒
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
AC = AF + CF  f = ( a + x ) + v  f = a + 2 ⋅ a ⋅ x + x + v 
 zbrojimo  2 2 2 2 2 2 2 2
⇒   ⇒ e + f = v + a −2⋅a ⋅ x + x + a + 2⋅a ⋅ x + x + v ⇒
 jednakosti 
13
2 2 2 2 2 2 2 2
⇒ e + f = v + a −2⋅a ⋅ x + x + a + 2⋅a ⋅ x + x + v ⇒
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
⇒ e + f = v + a + x + a + x + v ⇒ e + f = 2⋅a + 2⋅ x + 2⋅v ⇒
2 2 2 2 2
⇒ e + f = 2⋅ a + x + v .( )
D C
e
b f
v v
A x E a B x F
Iz pravokutnog trokuta BFC pomoću Pitagorina poučka dobije se:

2 2 2 2 2 2
CF = BC − BF ⇒ v =b −x .
Sada je:
v
22
=b −x
2 

2 2 2
( 2
e + f = 2⋅ a + x + v
2

2 2
)
2 2 2
 ⇒ e + f = 2⋅ a + x + b − x
2
⇒ ( )

2 2
(
2 2 2
⇒ e + f = 2⋅ a + x + b −x
2 2 2 2
)2
⇒ e + f = 2⋅ a + b . ■ ( )
14
Dokaz 312
Dokaži u skupu svih pravokutnih trokuta dane hipotenuze c najveći opseg ima jednakokračan
pravokutan trokut.
Teorija
Visine su trokuta dužine kojima je jedan kraj vrh trokuta, a drugi sjecište okomice (koja prolazi
promatranim vrhom) s pravcem na kojem leži suprotna stranica trokuta.
Ako su a, b i c duljine stranica trokuta ABC, onda je formula za opseg
O = a + b + c.
Ploština pravokutnog trokuta čije su katete a i b, a hipotenuza c dana je formulom
a ⋅b c ⋅ vc
P= , P= ,
2 2
gdje je vc visina na hipotenuzu.
Pitagorin poučak
katetama.
Jednakokračni pravokutni trokut je pravokutan trokut kome su kraci jednake duljine.
Kvadrat zbroja:
2 2
(a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a + b) .
Talesov poučak:
Kut nad promjerom kružnice je pravi.
vc vc
vc
c c c
Neka su a i b duljine kateta pravokutnog trokuta. Njegov opseg
O =a+b+c
bit će najveći kada zbroj kateta a + b bude najveći. To je moguće ako je (a + b)2 najveće. Možemo
pisati:
2 2  2 2 2
(a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 ⇒ (a + b) = a 2 + b 2 + 2 ⋅ a ⋅ b ⇒  a + b = c  ⇒
 a ⋅ b = c ⋅ vc 
2 2
⇒ ( a + b ) = c + c ⋅ vc .
Dakle, veličina opsega ovisi o duljini visine vc. Prema Talesovu poučku vrhovi svih pravokutnih
trokuta dane hipotenuze pripadaju kružnici s promjerom c. Od svih najveću visinu imat će
jednakokračan pa on ima i najveći opseg. ■
15
Dokaz 313
Dokaži za afinu funkciju f : R → R , f ( x ) = a ⋅ x + b te realne brojeve α i β za koje je α + β ≠ 0
vrijedi f   =
( )
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2  α ⋅ f x1 + β ⋅ f x2
.
( )
 α +β α +β
 
Teorija
Svaki cijeli broj je racionalan broj:
n n
n= , = n.
1 1
Zbrajanje razlomaka:
a c a⋅d + b⋅c
+ = .
b d b⋅d
Množenje cijelog broja i razlomka:
b a⋅b a ⋅b b a ⋅b a
a⋅ = , = a⋅ , = b⋅ .
c c c c c c
Zbrajanje razlomaka jednakih nazivnika:
a+b a b a b a+b
= + , + = .
n n n n n n
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2 
f  = a⋅
α ⋅ x1 + β ⋅ x2  α ⋅ x1 + β ⋅ x2  a ⋅ α ⋅ x1 + β ⋅ x2
+b ⇒ f   =
b
+ ⇒
( )
 α +β  α+β  α +β α +β 1
   
⇒ f  =
(
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2  a ⋅ α ⋅ x1 + β ⋅ x2 + b ⋅ (α + β ) ) ⇒
 α +β α+β
 
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2  a ⋅ α ⋅ x1 + a ⋅ β ⋅ x2 + b ⋅ α + b ⋅ β
⇒ f  = ⇒
 α+β α+β
 
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2  a ⋅ α ⋅ x1 + b ⋅ α + a ⋅ β ⋅ x2 + b ⋅ β
⇒ f  = ⇒
 α+β α+β
 
( ) (
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2  a ⋅ α ⋅ x1 + b ⋅ α + a ⋅ β ⋅ x2 + b ⋅ β
⇒ f  =
)⇒
 α +β α +β
 
( )
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2  α ⋅ a ⋅ x1 + b + β ⋅ a ⋅ x2 + b
⇒ f  = ⇒
( )
 α +β α +β
 
 α ⋅ x1 + β ⋅ x2  α ⋅ f x1 + β ⋅ f x2
⇒ f  =
( )
.■
( )
 α +β α +β
 
16
Dokaz 314
Dokaži ako su kvadratne matrice A i B komutativne tada su komutativne i matrice An i Bm,
n, m ∈ N .
Teorija
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
Množenje potencija jednakih baza:
n m n+m n+m n m
a ⋅a = a , a = a ⋅a .
Kvadratna matrica je matrica u kojoj je broj redaka i stupaca jednak. Taj broj zove se red matrice. Bilo
koje dvije kvadratne matrice jednakog reda mogu se zbrajati i množiti.
Matrice A i B su komutativne ako vrijedi
A ⋅ B = B ⋅ A.
Neka su A, B i C matrice odgovarajućeg tipa tako da sljedeći izrazi budu definirani. Vrijedi svojstvo
asocijativnosti za množenje matrica:
A ⋅ ( B ⋅ C ) = ( A ⋅ B ) ⋅ C.
Matematička indukcija sastoji se iz dva koraka: baze indukcije i koraka indukcije. U bazi indukcije
provjerava se je li tvrdnja istinita za najmanji prirodni broj (obično je to broj 1, osim ako nije
postavljen neki drugi uvjet). U koraku indukcije pretpostavi se najprije da je tvrdnja istinita za
prirodan broj n i zatim se provjerava istinitost tvrdnje za sljedbenika n + 1.
Treba dokazati
n m m n
A ⋅ B = B ⋅ A ⇒ A ⋅ B = B ⋅ A , n, m ∈ N .
Provjerimo je li formula točna za n = 1, tj, vrijedi li
m m
A ⋅ B = B ⋅ A.
Za m = 1 formula vrijedi.
1 1
A ⋅ B = B ⋅ A ⇒ A ⋅ B = B ⋅ A.
Pretpostavimo da je formula točna za prirodni broj m.
m m
A ⋅ B = B ⋅ A.
Ako jednakost pomnožimo zdesna s B dobit ćemo:
m m m m m m
A⋅ B = B ⋅ A ⇒ A⋅ B = B ⋅ A /⋅ B ⇒ A⋅ B ⋅ B = B ⋅ A⋅ B ⇒
m m m +1 m
( )
⇒ A ⋅ B ⋅ B = B ⋅ ( A ⋅ B) ⇒ [ A ⋅ B = B ⋅ A ] ⇒ A ⋅ B = B ⋅ ( B ⋅ A) ⇒
m +1 m m +1 m +1
⇒ A⋅ B (
= B )
⋅ B ⋅ A ⇒ A⋅ B =B ⋅ A.
Time smo pomoću matematičke indukcije dokazali formulu
m m
A ⋅ B = B ⋅ A ⇒ A ⋅ B = B ⋅ A.
Pretpostavimo da je početna formula
n m m n
A⋅ B = B ⋅ A ⇒ A ⋅ B = B ⋅ A
točna za prirodni broj n. Ako formulu pomnožimo slijeva s A dobije se:
n m m n n m m n n m m n
A ⋅ B = B ⋅ A ⇒ A⋅ / A ⋅ B = B ⋅ A ⇒ A ⋅ A ⋅ B = A ⋅ B ⋅ A ⇒
n m m n n +1 m m n
( )
⇒ A⋅ A ⋅ B = A⋅ B ( )
⋅A ⇒ A ⋅B = B ⋅ A ⋅ A ⇒ ( )
17
n +1 m m n n +1 m m n +1
⇒ A ⋅B =B (
⋅ A⋅ A )⇒ A ⋅B =B ⋅A .
Dakle,
n m m n
A ⋅ B = B ⋅ A ⇒ A ⋅ B = B ⋅ A , n, m ∈ N .
(Napomena: formula čak vrijedi ako je n = 0 ili m = 0 ili n = m = 0.) ■
18
Dokaz 315
2
Dokaži za svaki prirodni broj n ostatak pri dijeljenu broja 3 ⋅ n + 2 s 9 je jednak 2 ili 5.
Teorija
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
Za prirodni broj a kažemo da je djeljiv s prirodnim brojem b (b ≠ 0) ako postoji prirodni broj q tako da
vrijedi
a = q ⋅ b.
a
= q ili a : b = q.
b
Za prirodni broj a i prirodni broj b postoje jedinstveni prirodni brojevi q i r takvi da je
a = b ⋅ q + r i 0 ≤ r < b, q je količnik, r je ostatak.
Kvadrat zbroja:
2 2 2 2 2 2
(a + b) =a + 2⋅ a ⋅b + b , a + 2⋅ a ⋅b + b = (a + b) .
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) =a ⋅b .
Svojstvo asocijativnosti za množenje:
a ⋅ ( b ⋅ c ) = ( a ⋅ b ) ⋅ c, za sve a, b, c ∈ R.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Svaki prirodni broj n ili je djeljiv s 3 ili pri dijeljenu s 3 daje ostatak 1 ili 2. Dakle vrijedi zapis:
n = 3 ⋅ k ili n = 3 ⋅ k + 1 ili n = 3 ⋅ k + 2.
Prva mogućnost
2 2 2 2
3 ⋅ n + 2 = [ n = 3 ⋅ k ] = 3 ⋅ ( 3 ⋅ k ) + 2 = 3 ⋅ 9 ⋅ k + 2 = 9 ⋅ 3 ⋅ k + 2. ( )
Druga mogućnost
2 2 2
( ) 2
3 ⋅ n + 2 = [ n = 3 ⋅ k + 1 ] = 3 ⋅ ( 3 ⋅ k + 1) + 2 = 3 ⋅ 9 ⋅ k + 6 ⋅ k + 1 + 2 = 27 ⋅ k + 18 ⋅ k + 3 + 2 =
= 27 ⋅ k + 18 ⋅ k + 5 = 9 ⋅ ( 3 ⋅ k + 2 ⋅ k ) + 5.
2 2
Treća mogućnost
2 2 2
( 2
)
3 ⋅ n + 2 = [ n = 3 ⋅ k + 2 ] = 3 ⋅ ( 3 ⋅ k + 2 ) + 2 = 3 ⋅ 9 ⋅ k + 12 ⋅ k + 4 + 2 = 27 ⋅ k + 36 ⋅ k + 12 + 2 =
= 27 ⋅ k
2
+ 36 ⋅ k + 14 = 27 ⋅ k
2
+ 36 ⋅ k + 9 + 5 = 9 ⋅ 3 ⋅ k ( 2
)
+ 4 ⋅ k + 1 + 5. ■
19
Dokaz 316
n ⋅ ( n + 2)
Dokaži nejednakost: 1⋅ 2 + 2⋅3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ , n ∈ N.
2
Teorija
Za realne brojeve a, b > 0 vrijedi:
a+b
a⋅b ≤ .
2
a+b
Broj a ⋅ b zove se geometrijska sredina, a broj aritmetička sredina brojeva a i b.
2
Zbrajanje nejednakosti:
a ≤ b , c ≤ d ⇒ a + c ≤ b + d.
a b a+b a+b a b
+ = , = + .
n n n n n n
Zbroj prvih n prirodnih brojeva
n ⋅ ( n + 1)
1 + 2 + 3 + ... + n = .
2
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Polazimo od očiglednih nejednakosti.

1+ 2
1⋅ 2 ≤
2
2+3
2⋅3 ≤
2
3+ 4
3⋅ 4 ≤
2
…
n −1 + n
( n −1) ⋅ n ≤
2
n + n +1
n ⋅ ( n + 1) ≤ .
2
Zbrojimo nejednakosti.
1+ 2 2 + 3 3 + 4 n −1 + n n + n + 1
1⋅ 2 + 2⋅3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤+ + + ... + + ⇒
2 2 2 2 2
1 + 2 + 2 + 3 + 3 + 4 + ... + n −1 + n + n + n + 1
⇒ 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ ⇒
2
2 + 2 + 2 + 3 + 3 + 4 + ... + n −1 + 2 ⋅ n + n
⇒ 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ ⇒
2
20
2 ⋅ (1 + 2 + 3 + ... + n −1 + n ) + n
⇒ 1⋅ 2 + 2⋅3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ ⇒
2
n ⋅ ( n + 1)
2⋅ +n
⇒ 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ 2 ⇒
2
n ⋅ ( n + 1)
2⋅ +n
⇒ 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ 2 ⇒
2
n ⋅ ( n + 1) + n
⇒ 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ ⇒
2
n ⋅ ( n + 1 + 1)
⇒ 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ ⇒
2
n ⋅ ( n + 2)
⇒ 1 ⋅ 2 + 2 ⋅ 3 + 3 ⋅ 4 + ... + n ⋅ ( n + 1) ≤ .■
2
21
Dokaz 317
Dokaži ako dva prirodna broja pri dijeljenju nekim prirodnim brojem daju ostatak 1, onda i njihov
umnožak pri dijeljenju tim istim brojem daje ostatak 1.
Teorija
Množenje zagrada:
(a + b) ⋅ (c + d ) = a ⋅ c + a ⋅ d + b ⋅ c + b ⋅ d.
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n+m n+m n m
a ⋅a = a , a =a ⋅a .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Neka su a i b prirodni brojevi koji pri dijeljenju prirodnim brojem n daju ostatak 1.
a = n ⋅ q1 + 1 
b = n ⋅ q2 + 1 
( )(
 ⇒ a ⋅ b = n ⋅ q1 + 1 ⋅ n ⋅ q2 + 1 ⇒ )

2
1 2 1 2 (
⇒ a ⋅ b = n ⋅ q ⋅ q + n ⋅ q + n ⋅ q + 1 ⇒ a ⋅ b = n ⋅ n ⋅ q ⋅ q + q + q + 1. ■
1 2 1 2 )
22
Dokaz 318
Dokaži zbroj kvadrata dva cijela broja od kojih jedan pri dijeljenju s 5 daje ostatak 1, a drugi 3,
djeljiv je s 5.
Teorija
Za cijeli broj a kažemo da je djeljiv s cijelim brojem b (b ≠ 0) ako postoji cijeli broj q tako da vrijedi
a = q ⋅ b.
a
= q ili a : b = q.
b
Kvadrat zbroja:
2 2 2 2 2 2
(a + b) =a + 2⋅ a ⋅b + b , a + 2⋅ a ⋅b + b = (a + b) .
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) =a ⋅b .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Neka su a i b dva takva broja.

a = 5 ⋅ q1 + 1  2 2 2 2
b = 5 ⋅ q2 + 3 
(
 ⇒ a + b = 5 ⋅ q1 + 1 + 5 ⋅ q2 + 3 ⇒ ) ( )

2 2 2 2 2
( ) ( )
⇒ a + b = 5 ⋅ q1 + 2 ⋅ 5 ⋅ q1 + 1 + 5 ⋅ q2 + 2 ⋅ 5 ⋅ q2 ⋅ 3 + 3 ⇒
2 2 2 2
⇒ a + b = 25 ⋅ q + 10 ⋅ q + 1 + 25 ⋅ q + 30 ⋅ q + 9 ⇒
1 1 2 2
2 2 2 2
⇒ a + b = 25 ⋅ q + 25 ⋅ q + 10 ⋅ q + 30 ⋅ q + 10 ⇒
1 2 1 2
2 2 2
( 2
⇒ a + b = 5 ⋅ 5 ⋅ q1 + 5 ⋅ q2 + 2 ⋅ q1 + 6 ⋅ q2 + 2 . ■ )
23
Dokaz 319
U trapezu ABCD dijagonale se sijeku u točki S. Dokaži da je P(ASD) = P(BSC).
Teorija
Svojstvo jednakosti:
a = b , c ∈ R ⇒ a − c = b − c.
Trapez je četverokut koji ima dvije suprotne stranice usporedne. Usporedne stranice trapeza zovu se
osnovice, a druge dvije zovu se kraci trapeza. Trapez je četverokut kojemu su barem dvije stranice
paralelne (usporedne).
D C
A B
Uočimo da trokuti ∆ABD i ∆ABC imaju jednake površine.
D C D C
S S
v v
A B A B
P(ABD) = P(ABC).
Dalje slijedi:
P ( ABD ) = P ( ABC ) ⇒ P ( ABD ) − P ( ABS ) = P ( ABC ) − P ( ABS ) ⇒ P ( ASD ) = P ( BSC ) . ■
24
Dokaz 320
Dijagonale konveksnog četverokuta ABCD dijele taj četverokut na četiri trokuta: ∆ABO, ∆BCO,
∆CDO i ∆DAO, gdje je O sjecište dijagonala. Površine tih trokuta označimo redom sa P1, P2, P3 i P4.
Dokaži da je P1 · P3 = P2 · P4.
Teorija
Četverokut je dio ravnine omeđen sa četiri dužine. Konveksni četverokuti su četverokuti kojima su svi
kutovi manji od 180°. Četverokut je zatvoren geometrijski lik koji ima četiri kuta i četiri stranice.
P= , P= b , P= .
2 2 2
Ploština trokuta jednaka je polovici produkta duljine jedne njegove stranice i duljine visine koja
odgovara toj stranici.
P3
O v2
v1
P4 P2
P1
A B
Trokuti ∆AOD i ∆ABO imaju jednaku visinu v1 pa za njihove površine vrijedi:
1  1 1
P1 = ⋅ BO ⋅ v1  P1 2 ⋅ BO ⋅ v1 P1 2 ⋅ BO ⋅ v1 P
2  BO
 ⇒ = ⇒ = ⇒ 1 = .
1  P4 1 ⋅ DO ⋅ v P4 1 ⋅ DO ⋅ v P4 DO
P = ⋅ DO ⋅ v 1 1
4 2 1  2 2
C
P3
O v2
v1
P4 P2
P1
A B
Trokuti ∆BCO i ∆CDO imaju jednaku visinu v2 pa za njihove površine vrijedi:
25
1  1 1
P2 = ⋅ BO ⋅ v2  P ⋅ BO ⋅ v2 P ⋅ BO ⋅ v2 P
2  2= 2 BO
 ⇒ ⇒ 2= 2 ⇒ 2= .
1  P3 1 ⋅ DO ⋅ v P3 1 ⋅ DO ⋅ v P3 DO
P = ⋅ DO ⋅ v 2 2
3 2 2  2 2
Sada slijedi:
P1 BO 
= 
P4 DO  P1 P2 P P
 ⇒ = ⇒ 1 = 2 / ⋅ P4 ⋅ P3 ⇒ P1 ⋅ P3 = P2 ⋅ P4 . ■
P P4 P3 P4 P3
2 = BO 
P3 DO 

26
Dokaz 321
Dokaži trokut s koordinatama točaka A(x1, y1), B(x2, y2) i C(x3, y3) je pravokutan s pravim kutom u
( )( ) (
vrhu C ako vrijedi y − y ⋅ y − y + x − x ⋅ x − x = 0.
3 1 3 2 3 1 3 2 )( )
Teorija
Pitagorin poučak
katetama.
( ) (
Udaljenost točaka A x1, y1 i B x2 , y2 : )
2 2
AB = ( x2 − x1 ) + ( y2 − y1 ) .
Drugi korijen pozitivnog broja a je pozitivni broj koji pomnožen sam sa sobom daje broj a. Vrijedi:
2 2
( )
a =a , a= a . ( )
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n−m
a :a =a .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Jednadžba pravca oblika
y = k⋅x+l
naziva se eksplicitni oblik jednadžbe pravca ili kraće, eksplicitna jednadžba pravca. Broj k naziva se
koeficijent smjera pravca. Broj l nazivamo odsječak pravca na osi y.
Pravac točkama A(x1, y1) , B(x2, y2) , x1 ≠ x2, ima koeficijent smjera:
y −y
k = 2 1.
x −x
2 1
Uvjet okomitosti:
Ako su pravci dani eksplicitnim jednadžbama y = k1 · x + l1, y = k2 · x + l2, k1, k2 ≠ 0, tada su okomiti
ako i samo ako je
1 1
k1 ⋅ k2 = − 1 ⇒ k1 = − ⇒ k2 = − .
k2 k1
Množenje razlomaka:
a c a ⋅c
⋅ = .
b d b⋅d
1.inačica
27
C
A B
Neka su A(x1, y1), B(x2, y2), C(x3, y3) vrhovi pravokutnog trokuta s pravim kutom u vrhu C.
Duljina hipotenuze AB je:
( ) (  )
A x ,y =A x,y
1 1 1 1  2 2
 ⇒  AB = x −x
2 1 2 1 
+ y −y ( ⇒ ) ( )
(
B x , y =B x , y 
2 2 ) (
2 2 
 ) 

2 2
⇒ AB = ( x2 − x1 ) + ( y2 − y1 ) .
Duljina kateta CA i CB su:

C x , y =C x , y 
1 1 ( 3 3  ) (
 ) 2 2
♥  ⇒  CA = ( x2 − x1 ) + ( y2 − y1 )  ⇒
(
A x ,y =A x,y 
2 2 1 1  ) (
 ) 
2 2
⇒ CA = ( x1 − x3 ) + ( y1 − y3 )
( ) ( )  ⇒  CB
C x1, y1 = C x3 , y3 2 2
♥ 
B ( x2 , y2 ) = B ( x2 , y2 ) 
 = ( x2 − x1 ) + ( y2 − y1 )  ⇒
  
2 2
⇒ CB = ( x2 − x3 ) + ( y2 − y3 ) .
Pomoću Pitagorina poučka slijedi tvrdnja.
2 2 2
AB = CA + CB ⇒
2 2 2
 2 2  2 2  2 2
⇒ 
 ( ) (   ) ( ) (
x2 − x1 + y2 − y1  =  x1 − x3 + y1 − y3  +  x2 − x3 + y2 − y3  ⇒
  )  ( ) ( )
     
2 2 2 2 2 2
(
⇒ x −x
2 1
+ y −y
2 1 ) (
= x −x
1 3 ) (
+ y −y
1 3
+ x −x ) (
2 3
+ y −y
2 3 ) (
⇒ ) ( )
2 2 2 2
⇒ x −2⋅ x ⋅ x + x + y −2⋅ y ⋅ y + y =
2 2 1 1 2 2 1 1
2 2 2 2 2 2 2 2
= x −2⋅ x ⋅ x + x + y −2⋅ y ⋅ y + y + x −2⋅ x ⋅ x + x + y −2⋅ y ⋅ y + y ⇒
1 1 3 3 1 1 3 3 2 2 3 3 2 2 3 3
2 2 2 2
⇒ x −2⋅ x ⋅ x + x + y −2⋅ y ⋅ y + y =
2 2 1 1 2 2 1 1
2 2 2 2 2 2 2 2
= x −2⋅ x ⋅ x + x + y −2⋅ y ⋅ y + y + x −2⋅ x ⋅ x + x + y −2⋅ y ⋅ y + y ⇒
1 1 3 3 1 1 3 3 2 2 3 3 2 2 3 3
2 2 2 2
⇒ −2⋅ x ⋅ x −2⋅ y ⋅ y = −2⋅ x ⋅ x + x −2⋅ y ⋅ y + y −2⋅ x ⋅ x + x −2⋅ y ⋅ y + y ⇒
2 1 2 1 1 3 3 1 3 3 2 3 3 2 3 3
2 2
⇒ −2⋅ x ⋅ x −2⋅ y ⋅ y = −2⋅ x ⋅ x + 2⋅ x −2⋅ y ⋅ y + 2⋅ y −2⋅ x ⋅ x −2⋅ y ⋅ y ⇒
2 1 2 1 1 3 3 1 3 3 2 3 2 3
2 2
⇒ −2⋅ x ⋅ x −2⋅ y ⋅ y + 2⋅ x ⋅ x −2⋅ x + 2⋅ y ⋅ y −2⋅ y + 2⋅ x ⋅ x + 2⋅ y ⋅ y = 0 ⇒
2 1 2 1 1 3 3 1 3 3 2 3 2 3
28
2 2
⇒ − 2 ⋅ x ⋅ x − 2 ⋅ y ⋅ y + 2 ⋅ x ⋅ x − 2 ⋅ x + 2 ⋅ y ⋅ y − 2 ⋅ y + 2 ⋅ x ⋅ x + 2 ⋅ y ⋅ y = 0 / : ( − 2) ⇒
2 1 2 1 1 3 3 1 3 3 2 3 2 3
2 2
⇒ x ⋅x + y ⋅ y −x ⋅x + x −y ⋅ y + y −x ⋅x −y ⋅ y =0 ⇒
2 1 2 1 1 3 3 1 3 3 2 3 2 3
⇒ [ metoda grupiranja ] ⇒
2 2
⇒ y −y ⋅ y −y ⋅ y + y ⋅ y + x −x ⋅x −x ⋅x + x ⋅x =0 ⇒
3 2 3 1 3 2 1 3 2 3 1 3 2 1
( ) ( ) (
⇒ y ⋅ y −y −y ⋅ y −y + x ⋅ x −x −x ⋅ x −x =0 ⇒
3 3 2 1 3 2 3 3 2 1 3 2 ) ( )
⇒ ( y − y )⋅( y − y ) + (x − x )⋅(x − x ) = 0 ⇒
3 2 3 1 3 2 3 1
⇒ ( y − y ) ⋅ ( y − y ) + ( x − x ) ⋅ ( x − x ) = 0. ■
3 1 3 2 3 1 3 2
2.inačica
C
A B
Budući da je trokut ABC pravokutan, pravci CA i CB međusobno su okomiti. Odredimo njihove
koeficijente smjerova.
C x1, y1 = C x3 , y3 
( ) ( )  y2 − y1  y −y

♥  ⇒  k1 =  ⇒ k1 = 1 3
( ) ( )
A x2 , y2 = A x1, y1 

 x −x 
2 1
x −x
1 3
C ( x1, y1 ) = C ( x3 , y3 )   y2 − y1  y −y

♥  ⇒  k2 =  ⇒ k2 = 2 3 .
B ( x2 , y2 ) = B ( x2 , y2 )   x −x 
2 1
x −x
2 3

Za okomite pravce vrijedi:
y −y
k ⋅ k = −1 ⇒ 1 3 ⋅
y −y
2 3 = −1 ⇒ ( y1 − y3 ) ⋅ ( y2 − y3 ) = −1 ⇒
1 2 x1 − x3 x2 − x3 ( x1 − x3 ) ⋅ ( x2 − x3 )
− ( y3 − y1 ) ⋅ ( − ( y3 − y2 ) ) ( y − y ) ⋅ ( y3 − y2 ) = −1 ⇒
⇒ = −1 ⇒ 3 1
− ( x3 − x1 ) ⋅ ( − ( x3 − x2 ) ) ( x3 − x1 ) ⋅ ( x3 − x2 )
( y − y ) ⋅ ( y3 − y2 ) = −1 / ⋅ x − x ⋅ x − x ⇒
⇒ 3 1 ( 3 1) ( 3 2 )
( x3 − x1 ) ⋅ ( x3 − x2 )
⇒ ( y3 − y1 ) ⋅ ( y3 − y2 ) = − ( x3 − x1 ) ⋅ ( x3 − x2 ) ⇒
⇒ ( y3 − y1 ) ⋅ ( y3 − y2 ) + ( x3 − x1 ) ⋅ ( x3 − x2 ) = 0. ■
29
Dokaz 322
Dokaži vektorski da su dijagonale romba međusobno okomite.
Teorija
Romb je paralelogram koji ima dva para paralelnih stranica. Sve su mu stranice jednake duljine.
Dijagonale romba ujedno su i simetrale njegovih unutarnjih kutova te su međusobno okomite.
Razlika kvadrata:
2 2 2 2
a − b = ( a − b) ⋅ ( a + b) , ( a − b) ⋅ ( a + b) = a − b .
Zbrajanje vektora
b
a+b
a
→ →
Vektori a i b paralelno se pomaknu tako da im se hvatišta poklope. Time je određen paralelogram u
→ → → →
kojem je dijagonalom koja prolazi zajedničkim hvatištem od a i b određen vektor a + b s istim
→ →
hvatištem kao a i b .
Oduzimanje vektora
b a-b
a
→ → → → →
Vektore a i b smjestimo tako da im se hvatišta poklope. Tada je vrh od a ujedno vrh od a − b , a
→ → →
vrh od b ujedno hvatište od a − b .
→ → → →
Skalarni produkt vektora a i b je skalar (broj) koji označavamo sa a b i definiramo ovako:
→ → → →
a b = a ⋅ b ⋅ cos ϕ ,
→ →
gdje je φ kut između vektora a i b i uzimamo da je 0 ≤ φ ≤ π.
Vrijedi:
→ → → 2 →  → → → → → →
a a = a , a  b+ c = a b+ a c .
 
→ →
Dva su vektora a i b međusobno okomita ako im je skalarni produkt jednak nuli:
30
→ → → →
a ⊥ b ⇒ a b = 0.
a
Sa slike vidi se:
→ → → → → → → →
a = b , e = a+ b , f = a−b
Sada je
→ →  → →  → → → → → 2 → 2  → → 
e f = a + b   a − b  ⇒ e f = a − b ⇒  a = b  ⇒
     
→ → → →
⇒ e f =0 ⇒ e ⊥ f . ■
31
Dokaz 323
Dokaži vektorski Pitagorin poučak.
Teorija
Pitagorin poučak
katetama.
Kvadrat zbroja:
2 2
(a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a + b) .
→ → → →
→ → → →
a b = a ⋅ b ⋅ cos ϕ ,
→ →
Vrijedi:
→ → → 2 →  → → → → → →
a a = a , a  b+ c = a b+ a c .
 
→ →
Dva su vektora a i b međusobno okomita ako im je skalarni produkt jednak nuli:
→ → → →
a ⊥ b ⇒ a b = 0.
Zbrajanje vektora
a+b
a
→ → → →
Vektor b paralelno se pomakne tako da mu hvatište padne na vrh vektora a . Zbroj a + b
→
definiran je kao vektor s hvatištem u hvatištu vektora a i vrhom u vrhu tako pomaknutog vektora
→
b.
b a
32
Sa slike vidi se:
→ → → → →
c = a+ b , a⊥ b
Kvadriramo li skalarno ovu jednadžbu dobije se:
→ → → → → → → 2
→ → 2 → 2 →→ → 
a+ b = c ⇒ a+ b = c /2 ⇒ a b+ b = c ⇒  a b =0 ⇒
+ 2⋅ a
 
 → 2 
 a =a
 
 
→ 2 → 2 → 2 → 2 → 2 → 2  →
2
 2 2 2
⇒ a + 2⋅0 + b = c ⇒ a + b = c ⇒  b =b  ⇒ a +b =c . ■
 
 → 2 
 c =c 
 
 
33
Dokaz 324
Dokaži vektorski kosinusov poučak.
Teorija
Poučak o kosinusu (kosinusov poučak)
U trokutu ABC vrijede ove jednakosti:
2 2 2
a = b + c − 2 ⋅ b ⋅ c ⋅ cos α ,
2 2 2
b = a + c − 2 ⋅ a ⋅ c ⋅ cos β ,
2 2 2
c =a +b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ .
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
Oduzimanje vektora
b a-b
a
→ → → → →
Vektore a i b smjestimo tako da im se hvatišta poklope. Tada je vrh od a ujedno vrh od a − b , a
→ → →
vrh od b ujedno hvatište od a − b .
→ → → →
→ → → →
a b = a ⋅ b ⋅ cos ϕ ,
→ →
Vrijedi:
→ → → 2 →  → → → → → →
a a = a , a  b+ c = a b+ a c .
 
b c
34
Sa slike vidi se:
→ → → → →
a−b = c , ∠ a , b  = γ
 
Kvadriramo li skalarno ovu jednadžbu dobije se:
→ → → → → → → 2 → → → 2 → 2
a− b = c ⇒ a− b = c /2 ⇒ a −2⋅ a b + b = c ⇒
→ 2 → → → 2 → 2  → 2 → 2 → 2 
⇒ a − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ + b = c ⇒  a =a , b =b , c =c ⇒
 
 
2 2 2 2 2 2
⇒ a − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ + b = c ⇒ c = a + b − 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ cos γ .
Analogan dokaz je za ostale dvije stranice.
2 2 2
a = b + c − 2 ⋅ b ⋅ c ⋅ cos α ,
2 2 2
b =a +c − 2 ⋅ a ⋅ c ⋅ cos β . ■
35
Dokaz 325
Dokaži da ima beskonačno puno prostih brojeva oblika 4 · n + 3.
Teorija
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
a = q ⋅ b.
Prosti brojevi (prim – brojevi) su prirodni brojevi djeljivi bez ostatka samo s brojem 1 i sami sa
sobom, a veći od broja 1. Prirodni brojevi koji su veći od broja 1, a nisu prosti brojevi nazivaju se
složenim brojevima. Složen broj je prirodan broj veći od jedan koji je djeljiv brojem 1, samim sobom i
barem još jednim brojem. Svaki se složeni broj može rastaviti na proste faktore.
Broj 1 nije ni prost, ni složen broj. Prostih brojeva ima beskonačno mnogo.
Prosti brojevi su: 2, 3, 5, 7, 11, 13, 17, 19, 23, 29, 31, 37, 41, 43, 47, 53, …
Proste brojeve oblika 4 · n + 3 možemo zapisati na sljedeći način:

4 ⋅ n + 3 = 4 ⋅ ( 5 ⋅ 7 ⋅ 11 ⋅ 13 ⋅ .... ⋅ p ) + 3,
gdje je p prost broj. ■
36
Dokaz 326
Dokaži da za svaki cijeli broj k vrijedi: ik + ik+1 + ik+2 + ik+3 = 0.
Teorija
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n+m n+m n m
a ⋅a = a , a =a ⋅a .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Potencije imaginarne jedinice
1 2 3
i =i , i = −1 , i = − i.
i
k
+i
k +1
+i
k +2
+i
k +3
=i
k k 1 k 2 k 3 k 1 2 3
+ i ⋅i + i ⋅i + i ⋅i = i ⋅ 1+ i + i + i = ( )
k k k
= i ⋅ (1 + i −1 − i ) = i ⋅ (1 + i −1 − i ) = i ⋅ 0 = 0. ■
37
Dokaz 327
Dokaži razlika stoznamenkastog broja kojem su svih 100 znamenki jedinice i pedesetznamenkastog
broja kojem su svih 50 znamenki dvojke kvadrat je broja kojem su svih 50 znamenki trojke.
Teorija
N = { 1, 2, 3, 4, 5, ... , n − 1, n, n + 1, ... } .
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n+m n+m n m
a ⋅a = a , a =a ⋅a .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) = a ⋅b .
n n −1 n−2 2
N = an ⋅ 10 + an−1 ⋅10 + an−2 ⋅ 10 + ... + a2 ⋅10 + a1 ⋅10 + a .
111...1 − 222...2 = 111...1 − 222...2 = 111...100...0 + 111...1 − 111...1 + 111...1 = ( )

100 znamenki 50 znamenki
= 111...100...0 + 111...1 −111...1 −111...1 = 111...100...0 + 111...1 −111...1 −111...1 =
( )
= 111...100...0 −111...1 = 111...1 ⋅ 100...0 −111...1 = 111...1 ⋅ 100...0 −1 = 111...1 ⋅ 999...9 =
2 2 2 2
( ) ( ) (
= 111...1 ⋅ 9 ⋅ 111...1 = 3 ⋅ 111...1 = 3 ⋅111...1 = 333...3 . ■ )
38
Dokaz 328
k k
Dokaži: a ⋅ Sn + b ⋅ S +c⋅S = 0, gdje je S = x + x , k ∈ N te x i x rješenja kvadratne
n−1 n−2 k 1 2 1 2
2
jednadžbe a ⋅ x + b ⋅ x + c = 0.
Teorija
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n−m
a :a =a .
n
( n
a ⋅ Sn + b ⋅ Sn−1 + c ⋅ Sn −2 = a ⋅ x1 + x2 + b ⋅ x1 )n −1
(
+ x2
n −1
+ c ⋅ x1 ) (
n−2 n−2
+ x2 =)
n n n −1 n −1 n−2 n−2
= a⋅x + a⋅x +b⋅x +b⋅x + c⋅x + c⋅x =
1 2 1 2 1 2
n n −1 n−2 n n −1 n − 2  metoda 
= a ⋅ x1 + b ⋅ x1 + c ⋅ x1 + a ⋅ x2 + b ⋅ x2 + c ⋅ x2 = =
 grupiranja 
( n
= a ⋅ x1 + b ⋅ x1
n −1
+ c ⋅ x1
n−2
)(n n −1
+ a ⋅ x2 + b ⋅ x2
n−2
+ c ⋅ x2 = )
⋅ ( a ⋅ x1 + b ⋅ x1 + c ) + x2 ⋅ ( a ⋅ x2 + b ⋅ x2 + c ) =
n−2 2 n−2 2
= x1
 a⋅x 2 +b⋅x +c = 0 
= 1 1  = x n − 2 ⋅ 0 + x n − 2 ⋅ 0 = 0. ■
 2  1 2
 a ⋅ x2 + b ⋅ x2 + c = 0 
39
Dokaz 329
2 2 2
Dokaži ako su z i w kompleksni brojevi te z = w = c, onda je z + w + z −w = 4⋅c .
Teorija
Kompleksan broj je broj oblika
z = x + y ⋅ i,
gdje su x i y realni brojevi, a i imaginarna jedinica. Broj x zove se realni dio kompleksnog broja z, a
broj y imaginarni dio kompleksnog broja z. Pišemo:
x = Re z , y = Im z.
Standardni ili algebarski oblik kompleksnog broja je oblika
z = x + y ⋅ i,
gdje su x i y realni brojevi.
Modul ili apsolutna vrijednost kompleksnog broja z = x + y · i definira se formulom
2 2
z = x +y .
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
Kvadrat zbroja:
2 2 2 2 2 2
(a + b) =a + 2⋅ a ⋅b + b , a + 2⋅ a ⋅b + b = (a + b) .
2 2
( )
a =a , a= a . ( )
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Neka su zadani kompleksni brojevi

z = x + y ⋅i , w = u + v ⋅ i.
Iz z = w = c dobije se:
2
2 2 2 2  2 2 2
♥ z = c ⇒ x + y ⋅i = c ⇒ x + y =c ⇒ x + y =c /2 ⇒  x + y  =c ⇒
 
2 2 2
⇒ x + y =c
2
2 2 2 2 2  2 2 2
♥ w = c ⇒ u + v ⋅i = c ⇒ u +v =c ⇒ u +v =c / ⇒  u +v  =c ⇒
 
2 2 2
⇒ u +v =c .
Sada je:
2 2 2 2
z+w + z −w = x + y ⋅i + u + v ⋅i + x + y ⋅ i − (u + v ⋅ i ) =
2 2 2 2
= x + u + ( y + v) ⋅ i + x + y ⋅ i −u −v ⋅i = x + u + ( y + v) ⋅ i + x −u + ( y −v) ⋅ i =
2 2
 2 2  2 2
= (x + u) + ( y + v)  +  ( x −u) + ( y −v)  =
   
2 2 2 2
= ( x + u ) + ( y + v) + ( x − u ) + ( y − v) =
40
2 2 2 2 2 2 2 2
= x + 2⋅ x ⋅u + u + y + 2⋅ y ⋅v + v + x −2⋅ x ⋅u + u + y −2⋅ y ⋅v + v =
2 2 2 2 2 2 2 2
= x + 2⋅ x ⋅u + u + y + 2⋅ y ⋅v + v + x −2⋅ x ⋅u + u + y −2⋅ y ⋅v + v =
2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2
= x + u + y + v + x + u + y + v = 2⋅ x + 2⋅ y + 2⋅u + 2⋅v =
 metoda 
=
 grupiranj a ( 2
)(2 2
) ( 2
) ( 2
 = 2⋅ x + 2⋅ y + 2⋅u + 2⋅v = 2⋅ x + y + 2⋅ u + v =

2 2
)2
x2 + y2 =c2 
=  = 2 ⋅ c 2 + 2 ⋅ c 2 = 4 ⋅ c 2. ■
u 2 +v2 =c2 
 
41
Dokaz 330
Dokaži broj 2 + 3 3 je iracionalan.
Teorija
Racionalni broj je broj koji nastaje dijeljenjem dva cijela broja. To su svi negativni razlomci, nula i
a
pozitivni razlomci. Svaki razlomak možemo zapisati u obliku , gdje je a cijeli broj, a b prirodni
b
broj.
Iracionalni brojevi su oni brojevi koje ne možemo zapisati u obliku razlomaka.
Broj 2 je iracionalan.
Iz definicije korijena slijedi:
n n
(n a ) =a , a= (n a ) .
Kub razlike:
3 3 2 2 3 3 2 2 3 3
(a − b) = a − 3⋅ a ⋅ b + 3⋅ a ⋅b − b , a − 3 ⋅ a ⋅ b + 3 ⋅ a ⋅ b − b = ( a − b) .
Djelomično korjenovanje
3
( a) = a⋅ a.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Pretpostavimo da je 2 + 3 3 = n racionalan broj. Dalje slijedi:

3 3
2+
3
3=n ⇒
3
3 =n− 2 ⇒
3
3 =n− 2 /3 ⇒
3
3 ( ) (
= n− 2 ) ⇒
3 2 2 3 3 2
⇒ 3 = n −3⋅ n ⋅ 2 + 3⋅ n ⋅ ( 2 ) −( 2 ) ⇒ 3 = n −3⋅ n ⋅ 2 + 3⋅ n ⋅ 2 − 2 ⋅ 2 ⇒
3 2 2 3
⇒ 3 = n −3⋅ n ⋅ 2 + 6 ⋅ n − 2 ⋅ 2 ⇒ 3⋅ n ⋅ 2 + 2 ⋅ 2 = n + 6 ⋅ n −3 ⇒
( 2
)
3 2 3
(
⇒ 3⋅ n + 2 ⋅ 2 = n + 6 ⋅ n −3 ⇒ 3⋅ n + 2 ⋅ 2 = n + 6 ⋅ n −3 / ⋅ ) 1
2
3⋅ n + 2
⇒
3
( 2
) 3
⇒ 3⋅ n + 2 ⋅ 2 = n + 6 ⋅ n −3 ⇒ 2=
n + 6 ⋅ n −3
2
3⋅ n + 2
.
Izraz na desnoj strani je racionalan broj pa bi onda i 2 bio racionalan broj. Dobili smo
kontradikciju! Dakle, zadani izraz je iracionalan. ■
42
Dokaz 331
2
Dokaži da je
log n
( 2 3 k )
⋅ log n + log n + log n + ... + log n = k , gdje su n , n , n , ... , n ∈ N svi
1 1 2 3 k
faktori prirodnog broja n različiti od 1 i n.
Teorija
Logaritam broja a po bazi b je broj c kojim treba potencirati bazu b da se dobije broj a.
Mnemotehničko pravilo za pamćenje osnovne veze eksponencijalne i logaritamske funkcije:
c c
log a = c log a = b a=b
b b
→
Dekadski logaritam
Logaritamska funkcija log10 označava se simbolom log. Broj log x zovemo dekadski, Briggsov ili
obični logaritam.
log 10 x = log x.
Svojstva logaritma:
n n
log a = n ⋅ log a , n ⋅ log a = log a .
log ( a ⋅ b ) = log a + log b , log a + log b = log ( a ⋅ b ) .
Množenje jednakosti:
a = b , c = d ⇒ a ⋅ c = b ⋅ d.
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n+m n+m n m
a ⋅a = a , a =a ⋅a .
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) = a ⋅b .
Uzmimo da je n1 < n2 < n3 < … < nk. Tada je redom

n1 ⋅ n = n 
k

n ⋅n =n 
2 k −1
  pomnožimo  k
n3 ⋅ n =n ⇒   ⇒ n1 ⋅ nk ⋅ n2 ⋅ nk −1 ⋅ n3 ⋅ nk −2 ⋅ ... ⋅ nk ⋅ n1 = n ⇒
k −2  jednakos ti 

... 
n ⋅ n1 = n 
k 
2 2 2 2 k 2 k  logaritmiramo 
k (
⇒ n1 ⋅ n2 ⋅ n3 ⋅ ... ⋅ n = n ⇒ n1 ⋅ n2 ⋅ n3 ⋅ ... ⋅ n
k
=n ⇒  )
 jednakost
 ⇒

2 k 2 k
(
⇒ n ⋅ n ⋅ n ⋅ ... ⋅ n
1 2 3 k ) =n (
/ log ⇒ log n ⋅ n ⋅ n ⋅ ... ⋅ n
1 2 3 k ) = log n ⇒
( )
⇒ 2 ⋅ log n1 ⋅ n2 ⋅ n3 ⋅ ... ⋅ n = k ⋅ log n ⇒
k
(
⇒ 2 ⋅ log n1 + log n2 + log n3 + ... + log n = k ⋅ log n ⇒
k )
1
(
⇒ 2 ⋅ log n + log n + log n + ... + log n = k ⋅ log n / ⋅
1 2 3 k )
log n
⇒
43
2
⇒
log n
( 1 2 3 )
⋅ log n + log n + log n + ... + log n = k . ■
k
44
Dokaz 332
log a x
Dokaži = 1 + log a b za sve pozitivne brojeve a, b i x.
log x
a ⋅b
Teorija
c c
b b
→
Svojstva logaritamske funkcije:
log b b = 1 , 1 = log b b.
log c a log c a
log b a = , = log b a.
log c b log c b
log b ( x ⋅ y ) = log b x + log b y , log b x + log b y = log b ( x ⋅ y ) .
Recipročnost logaritma
1 1
log b a = , = log b a.
log a b log a b
a b a+b a+b a b
+ = , = + .
n n n n n n
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
1.inačica
log a x log x ( a ⋅ b )
= = log a ( a ⋅ b ) = log a a + log a b = 1 + log a b. ■
log x log x a
a ⋅b
2.inačica
log a x log x ( a ⋅ b ) log x a + log x b log x a log x b
= = = + =
log x log x a log x a log x a log x a
a ⋅b
log x a log x b log x b
= + =1+ = 1 + log a b. ■
log x a log x a log x a
45
Dokaz 333
2 2
Dokaži za pozitivne realne brojeve a i b, (a > b) vrijedi a +b = 6 ⋅ a ⋅ b onda i samo onda ako je
1
log ( a + b ) − log ( a − b ) = ⋅ log 2.
2
Teorija
c c
b b
→
Dekadski logaritam
obični logaritam.
log 10 x = log x.
Svojstva logaritma:
n n
log a = n ⋅ log a , n ⋅ log a = log a .
a a
log = log a − log b , log a − log b = log .
b b
Dijeljenje jednakosti:
a b
a=b , c=d ⇒ = .
c d
Svojstvo jednakosti:
a = b , c ∈ R ⇒ a + c = b + c.
Kvadrat zbroja:
2 2 2 2 2 2
(a + b) =a + 2⋅ a ⋅b + b , a + 2⋅ a ⋅b + b = (a + b) .
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
Dijeljenje potencija jednakih eksponenata:
n n n n
n n n a a n n n a a
a : b = (a : b) , =
n   , ( a : b) =a :b ,   = n.
b b b b
2 2
Jednakost a + b = 6 ⋅ a ⋅ b ekvivalentna je sljedećim jednakostima:
a + b = 6 ⋅ a ⋅ b  a + b = 6 ⋅ a ⋅ b / + 2 ⋅ a ⋅ b  a + 2 ⋅ a ⋅ b + b = 8 ⋅ a ⋅ b 
2 2 2 2 2 2
 ⇒  ⇒  ⇒
2 2 2 2 2 2
a + b = 6 ⋅ a ⋅ b  a + b = 6 ⋅ a ⋅ b / − 2 ⋅ a ⋅ b  a − 2 ⋅ a ⋅ b + b = 4 ⋅ a ⋅ b 
( a + b ) = 8 ⋅ a ⋅ b   podijelimo  ( a + b )2 8 ⋅ a ⋅ b  a + b 2 8 ⋅ a ⋅ b
2
⇒  ⇒   ⇒ = ⇒   = ⇒
2 2
( a − b ) = 4 ⋅ a ⋅ b   jednakosti  ( a −b) 4 ⋅ a ⋅ b  a −b  4 ⋅ a ⋅ b
2 2 2
a+b  logaritmiramo  a+b a+b
⇒   =2 ⇒   ⇒  a − b  = 2 / log ⇒ log  a − b  = log 2 ⇒
 a −b   jednakost     
a+b a+b 1 a+b 1
⇒ 2 ⋅ log = log 2 ⇒ 2 ⋅ log = log 2 / ⋅ ⇒ log = ⋅ log 2 ⇒
a −b a −b 2 a −b 2
46
1
⇒ log ( a + b ) − log ( a − b ) = ⋅ log 2. ■
2
47
Dokaz 334
Dokaži da realna funkcija f(x) = ax – bx raste na skupu R+ ako je a > b > 1.
Teorija
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
n m n−m
a :a =a .
Kažemo da je funkcija rastuća ako se povećanjem vrijednosti argumenta poveća vrijednost funkcije.
x <x ⇒ f x < f x .
1 2 1 2 ( ) ( )
Neka je x > y > 0 i a > b > 1. Tada je:

y y
♥ a >b >0
x y x y y x− y
♥ a > a ⇒ a > a /: a ⇒ a >1
x− y x− y
♥ a >b > 1.
Imamo
x x y y x x y y
(
f ( x) − f ( y) = a −b − a −b ) ( )
⇒ f ( x) − f ( y) = a −b − a + b ⇒
x y x− y x− y
(
⇒ f ( x) − f ( y) = a −a ) − (b x − b y ) ⇒ f ( x) − f ( y) = a
y
(
⋅ a )
−1 − b
y
(
⋅ b )
−1 ⇒
⇒ f ( x ) − f ( y ) > 0. ■
48
Dokaz 335
Dokaži između svaka dva racionalna broja leži barem jedan racionalan broj.
Teorija
a+b
Broj zove se aritmetička sredina brojeva a i b.
2
Svojstvo nejednakosti:
a < b , c ∈ R ⇒ a + c < b + c.
Množenje nejednakosti pozitivnim brojem:
a ≥ b , c > 0 ⇒ a ⋅ c ≥ b ⋅ c.
Dijeljenje nejednakosti pozitivnim brojem:
a b
a<b , c>0 ⇒ < .
c c
Pokažimo da između bilo koja dva racionalna broja a i b leži barem jedan racionalan broj, na primjer,
njihova aritmetička sredina. Neka je a < b. Tada vrijedi:
a<b a<b / +a a+a< a+b  2⋅a < a + b  2 ⋅ a < a + b /: 2 
 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒  ⇒
a<b a<b / +b  a+b<b+b  a + b < 2⋅b  a + b < 2 ⋅ b /: 2 
a+b 
a<
2  a+b
⇒  ⇒ a< < b. ■
a+b  2
<b
2 
49
Dokaz 336
Dokaži ako je zbroj dvaju cijelih brojeva a i b neparan broj, onda je i njihova razlika neparan broj.
Teorija
..., − 5, − 4, − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, ...
Z = { ..., − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, ... } ili Z = { 0, 1, − 1, 2, − 2, 3, − 3, ... } .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Cijeli brojevi dijele se na parne i neparne brojeve. Parni brojevi su oni brojevi koji su djeljivi sa 2, a
neparni su oni koji nisu djeljivi sa 2.
Da je proizvoljni cijeli broj m neparan znači da se može napisati u obliku
m = 2 ⋅ ( neki cijeli broj) + 1 , m = 2 ⋅ k + 1 , k ∈ Z .
Neka je
a + b = 2 ⋅ k +1 , k ∈ Z.
Tada je:
a − b = a + b − 2 ⋅ b ⇒ a −b = (a + b) − 2 ⋅ b ⇒ a − b = 2 ⋅ k + 1 − 2 ⋅ b ⇒ a −b = 2 ⋅ k − 2 ⋅ b + 1 ⇒
⇒ a − b = 2 ⋅ ( k − b ) + 1.
To je neparan broj. ■
50
Dokaz 337
Dokaži ako je zbroj dvaju cijelih brojeva a i b paran broj, onda je i njihova razlika paran broj.
Teorija
..., − 5, − 4, − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, ...
Z = { ..., − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, ... } ili Z = { 0, 1, − 1, 2, − 2, 3, − 3, ... } .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Cijeli brojevi dijele se na parne i neparne brojeve. Parni brojevi su oni brojevi koji su djeljivi sa 2, a
neparni su oni koji nisu djeljivi sa 2.
Da je proizvoljni cijeli broj m paran znači da se može napisati u obliku
m = 2 ⋅ ( neki cijeli broj) , m = 2 ⋅ k , k ∈ Z .
Neka je
a + b = 2 ⋅ k , k ∈ Z.
Tada je:
a − b = a + b − 2 ⋅ b ⇒ a − b = ( a + b ) − 2 ⋅ b ⇒ a − b = 2 ⋅ k − 2 ⋅ b ⇒ a − b = 2 ⋅ ( k − b ).
To je paran broj. ■
51
Dokaz 338
Dokaži da jednadžba a · x2 + 2 · b · x + c = 0 ima dvostruko rješenje ako su a, b, c uzastopni članovi
geometrijskog niza.
Teorija
Niz (an) je geometrijski niz ako je svaki član niza, počevši od drugog, jednak prethodnom članu
pomnoženom s konstantom q ≠ 0, tj.
a = an ⋅ q.
n+1
Broj q naziva se kvocijent geometrijskog niza.
Niz je geometrijski ako je omjer svakog člana i člana ispred njega stalan:
an
= q.
a
n−1
Neka su x i y pozitivni brojevi. Tada je njihova geometrijska sredina definirana izrazom
G = x ⋅ y.
Niz je geometrijski ako je svaki član (osim prvog) geometrijska sredina dvaju susjednih članova.
an a 2
= n+1 ⇒ an = an−1 ⋅ an+1.
an−1 an
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) = a ⋅ b .
Diskriminanta kvadratne jednadžbe
2
a⋅x + b⋅ x + c = 0
je broj
2
D = b − 4 ⋅ a ⋅ c.
Ako je D > 0, jednadžba ima dva realna rješenja.
Ako je D = 0, jednadžba ima jedno dvostruko realno rješenje.
Ako je D < 0, jednadžba ima kompleksno – konjugirana rješenja.
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) = a ⋅ b .
2 2
( )
a =a , a= a . ( )
Množenje drugih korijena:
a⋅ b = a⋅b , a ⋅b = a ⋅ b , a, b ≥ 0.
Dijeljenje drugih korijena:
a a a a
= , = .
b b b b
1.inačica
Brojevi a, b, c uzastopni su članovi geometrijskog niza pa vrijedi:
52
2
b = a ⋅ c.
2
Diskriminanta kvadratne jednadžbe a ⋅ x + 2 ⋅ b ⋅ x + c = 0 iznosi:
a ⋅ x + 2 ⋅ b ⋅ x + c = 0  ⇒
2
 D = b 2 − 4 ⋅ a ⋅ c  ⇒ D = ( 2 ⋅ b )2 − 4 ⋅ a ⋅ c ⇒
  
a = a , b = 2 ⋅ b , c = c 
2  uvjet 
⇒ D = 4⋅b −4⋅ a ⋅c ⇒  2  ⇒ D = 4 ⋅ a ⋅ c − 4 ⋅ a ⋅ c ⇒ D = 4 ⋅ a ⋅ c − 4 ⋅ a ⋅ c ⇒ D = 0.
 b = a ⋅ c 
Jednadžba ima dvostruko rješenje. ■
2.inačica
Brojevi a, b, c uzastopni su članovi geometrijskog niza pa vrijedi:
2
b = a ⋅ c ⇒ b = a ⋅ c.
Sada je:
a ⋅ x + 2 ⋅ a ⋅ c ⋅ x + c = 0 
2
2 2
a ⋅ x + 2⋅b ⋅ x + c = 0 ⇒ a ⋅ x + 2⋅ a ⋅c ⋅ x + c = 0 ⇒  ⇒
a = a , b = 2 ⋅ a ⋅ c , c = c 
a = a , b = 2⋅ a⋅c , c = c  2
⇒

⇒ x1,2 =
−2⋅ a⋅c ± (2 ⋅ a ⋅c ) −4⋅a ⋅c
⇒
2
−b ± b − 4 ⋅ a ⋅ c  
2⋅a
x1,2 =
2⋅a 
2
⇒ x1,2 =
−2⋅ a ⋅c ± 4⋅ ( a ⋅c ) −4⋅a ⋅c
⇒ x1,2 =
−2⋅ a ⋅c ± 4⋅a ⋅c −4⋅a ⋅c
⇒
2⋅a 2⋅a
−2⋅ a ⋅c ± 4⋅a ⋅c −4⋅a ⋅c −2⋅ a⋅c ± 0 −2⋅ a ⋅c
⇒ x = ⇒ x = ⇒ x = ⇒
1,2 2⋅a 1,2 2⋅a 1, 2 2⋅a
−2⋅ a ⋅c − a⋅c − a⋅ c − a⋅ c
⇒ x = ⇒ x = ⇒ x = ⇒ x = ⇒
1,2 2⋅a 1,2 a 1,2 2 1, 2 2
a a ( ) ( )
− c c
⇒ x1,2 = ⇒ x1,2 = − . ■
a a
53
Dokaz 339
Dokaži da jednadžba a · x2 + 2 · b · x + c = 0 ima jedno rješenje – 1 ako su a, b, c uzastopni članovi
aritmetičkog niza..
Teorija
Niz (slijed) je aritmetički ako je razlika svakog člana niza (osim prvog) i člana ispred njega stalna i
iznosi d.
a − a = d , a − a = d , a − a = d , a5 − a = d , a − a5 = d , ... , an − a = d ...
2 1 3 2 4 3 4 6 n−1
an − a = d , n ≥ 2.
n−1
Broj d naziva se razlika (diferencija) aritmetičkog niza. Aritmetički niz je jednoznačno određen ako
znamo prvi član a1 i razliku d.
Svaki član aritmetičkog niza (osim prvog) jednak je aritmetičkoj sredini dvaju susjednih članova niza
(prethodnika i sljedbenika)
an − 1 + an + 1
an = ⇒ 2 ⋅ an = an − 1 + an + 1.
2
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Da bi umnožak bio jednak nuli, dovoljno je da jedan faktor bude jednak nuli.
a ⋅ b = 0 ⇔ a = 0 ili b = 0 ili a = b = 0.
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n−m
a :a =a .
Brojevi a, b, c uzastopni su članovi aritmetičkog niza pa vrijedi:

2 ⋅ b = a + c.
Rješenja kvadratne jednadžbe su:
2  uvjet  2
a ⋅ x + 2⋅b ⋅ x + c = 0 ⇒   ⇒ a ⋅ x + (a + c) ⋅ x + c = 0 ⇒
 2 ⋅ b = a + c 
 metoda 
2
⇒ a⋅x + a⋅x+c⋅x+c = 0 ⇒ 
 grupira nja ( 2
)
 ⇒ a ⋅ x + a ⋅ x + (c ⋅ x + c) = 0 ⇒

x +1 = 0 
⇒ a ⋅ x ⋅ ( x + 1) + c ⋅ ( x + 1) = 0 ⇒ ( x + 1) ⋅ ( a ⋅ x + c ) = 0 ⇒  ⇒
a⋅x+c =0
x1 = −1 
x = −1  x = −1  
⇒  ⇒  ⇒ c .
a ⋅ x = −c  a ⋅ x = − c /: a  x =− 
2 a
Jedno rješenje je – 1. ■
54
Dokaz 340
Dokaži da za dva pozitivna broja x i y vrijedi log a ( x ⋅ y ) = log a x + log a y.
Teorija
c c
b b
→
n
log a a = n.
n m n+m n+m n m
a ⋅a = a , a = a ⋅a .
Neka je
log a x = m , log a y = n.
Tada je
m n
x=a , y=a .
Množenjem i logaritmiranjem dobije se:
m n m+ n  logaritmiramo  m+n
x⋅ y = a ⋅a ⇒ x⋅ y = a ⇒   ⇒ x⋅ y = a / log a ⇒
 jednakost 
m+ n
⇒ log a ( x ⋅ y ) = log a a ⇒ log a ( x ⋅ y ) = m + n ⇒ log a ( x ⋅ y ) = log a x + log a y. ■
55
Dokaz 341
x
Dokaži da za dva pozitivna broja x i y vrijedi log a   = log a x − log a y.
 y
Teorija
c c
b b
→
n
log a a = n.
n
a n−m
m =a .
a
Neka je
log a x = m , log a y = n.
Tada je
m n
x=a , y=a .
Dijeljenjem i logaritmiranjem dobije se:
m
x a x m−n  logaritmiramo  x m−n
= n ⇒ =a ⇒   ⇒ y =a / log a ⇒
y a y  jednakost 
 x m−n x  x
⇒ log a   = log a a ⇒ log a   = m − n ⇒ log a   = log a x − log a y. ■
 
y  
y  y
56
Dokaz 342
n
Dokaži da za pozitivan broj x vrijedi log a x = n ⋅ log a x.
Teorija
c c
b b
→
n
log a a = n.
Potenciranje potencija:
n m m n n⋅m n⋅m n m m n
( ) ( )
a = a =a , a = a ( ) ( )
= a .
Neka je
log a x = m.
Tada je
m
x=a .
Potenciranjem i logaritmiranjem dobije se:
n m n n m⋅n  logaritmiramo  n m⋅n
x = a( ) ⇒ x =a ⇒ 
 jednakost  ⇒ x =a

/ log a ⇒
n m⋅n n n
⇒ log a x = log a a ⇒ log a x = m ⋅ n ⇒ log a x = n ⋅ log a x. ■
57
Dokaz 343
sin x
Dokaži da je lim = 1.
x →0 x
Teorija
Definicija tangensa
sin x
tg x = .
cos x
P= , P= b , P= .
2 2 2
1 1
0<a<b ⇒ > .
a b
Množenje nejednakosti pozitivnim brojem:
a < b , c > 0 ⇒ a ⋅ c < b ⋅ c.
r l
Površina kružnog isječka koji pripada krugu polumjera r i kojem je duljina pripadnog kružnog luka l,
računa se prema formuli
r ⋅l
Pi = .
2
C
D
tg x
sin x
cos x
A E B
1
58
Sa slike vidi se:
AB = 1 , AE = cos x , DE = sin x , CB = tg x , DB = x
π
Ako je 0 < x < , onda je
2
površina trokuta ABD < površina isječka ABD < površina trokuta ABC, tj.
AB ⋅ DE DB ⋅ AB AB ⋅ CB1 ⋅ sin x x ⋅ 1 1 ⋅ tg x sin x x tg x
< < ⇒ < < ⇒ < < ⇒
2 2 2 2 2 2 2 2 2
sin x x tg x sin x sin x 1
⇒ < < / ⋅ 2 ⇒ sin x < x < tg x ⇒ sin x < x < ⇒ sin x < x < /⋅ ⇒
2 2 2 cos x cos x sin x
x 1 sin x sin x
⇒ 1< < ⇒ 1> > cos x ⇒ cos x < < 1.
sin x cos x x x
sin x
Ako x → 0 onda cos x → 1 pa je lim = 1. ■
x →0 x
59
Dokaz 344
Dokažite nejednakost a + b + c ≥ a ⋅b + b⋅c + c ⋅ a ( a, b, c > 0 ) .
Teorija
Kvadrat realnog broja je nenegativan broj.
2
a ≥ 0 , a ∈ R.
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
2 2
( )
a =a , a= a . ( )
Zbrajanje nejednakosti:
a ≥ b , c ≥ d ⇒ a + c ≥ b + d.
Dijeljenje nejednakosti pozitivnim brojem:
a b
a≥b , c>0 ⇒ ≥ .
c c
Množenje drugih korijena:
a⋅ b = a⋅b , a ⋅b = a ⋅ b , a, b ≥ 0.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
Primijetimo da vrijede sljedeće nejednakosti:


( b ) ≥ 0  a − 2 ⋅
2 2 2
( a − b ≥0) ( )
a −2⋅ a ⋅ b +
a ⋅b + b ≥ 0 
 
2  2 2 
( )
b− c ≥0  ⇒ ( )
b −2⋅ b ⋅ c + ( c ) ≥ 0  ⇒ b − 2 ⋅ b⋅c + c ≥ 0  ⇒
  
2  2 2 c −2⋅ c ⋅ a + a ≥ 0 
( c − a ≥0) 
( )
c −2⋅ c ⋅ a + ( a ) ≥ 0 
a + b ≥ 2⋅ a ⋅b 
  zbrojimo 
⇒ b + c ≥ 2⋅ b⋅c  ⇒   ⇒ a + b + b + c + c + a ≥ 2⋅ a ⋅b + 2⋅ b ⋅c + 2⋅ c ⋅ a ⇒
  nejednakosti 
c + a ≥ 2 ⋅ c ⋅ a 
⇒ 2⋅ a + 2⋅b + 2⋅c ≥ 2⋅ a⋅b + 2⋅ b⋅c + 2⋅ c ⋅a ⇒

⇒ 2 ⋅ ( a + b + c) ≥ 2 ⋅ ( a ⋅b + b⋅c + c⋅a ⇒ )
⇒ 2 ⋅ (a + b + c) ≥ 2 ⋅ ( a⋅b + b⋅c + )
c ⋅ a /: 2 ⇒
⇒ a+b+c≥ a ⋅b + b⋅c + c ⋅ a. ■
60
Dokaz 345
Pozitivni realni brojevi a, b, c zadovoljavaju jednakost log (a + b + c) = log a + log b + log c.
Dokažite da je umnožak bilo koja dva od njih veći od 1, a zbroj veći od 2.
Teorija
c c
b b
→
Dekadski logaritam
obični logaritam.
log 10 x = log x.
Svojstva:
log ( a ⋅ b ) = log a + log b , log a + log b = log ( a ⋅ b ) .
log f ( x ) = log g ( x ) ⇒ f ( x ) = g ( x ) , f ( x ) = g ( x ) ⇒ log f ( x ) = log g ( x ) .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
2
a ≥ 0 , a ∈ R.
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
Kvadrat zbroja:
2 2 2 2 2 2
(a + b) =a + 2⋅ a ⋅b + b , a + 2⋅ a ⋅b + b = (a + b) .
a ≥ b , c ∈ R ⇒ a + c ≥ b + c.
Drugi korijen:
2
a = a , a ≥ 0.
a≥b>0 ⇒ a≥ b.
Preoblikujemo zadanu jednakost.

log ( a + b + c ) = log a + log b + log c ⇒ log ( a + b + c ) = log ( a ⋅ b ⋅ c ) ⇒
⇒ a + b + c = a ⋅ b ⋅ c ⇒ a ⋅ b ⋅ c = a + b + c.
Iz posljednje jednakosti izračunamo, na primjer, c. Analogno je za a ili b.
1
a ⋅ b ⋅ c = a + b + c ⇒ a ⋅ b ⋅ c − c = a + b ⇒ ( a ⋅ b −1) ⋅ c = a + b ⇒ ( a ⋅ b −1) ⋅ c = a + b / ⋅ ⇒
a ⋅ b −1
a+b
⇒ c= .
a ⋅ b −1
Budući da su a, b, c > 0, slijedi:
⇒ a ⋅ b −1 > 0 ⇒ a ⋅ b > 1.
61
2
Nadalje, iz nejednakosti ( a − b ) ≥ 0 proizlazi
2 2 2 2 2
(a − b) ≥ 0 ⇒ a −2⋅ a ⋅b + b ≥ 0 ⇒ a −2⋅ a ⋅b + b ≥ 0 / +4⋅ a ⋅b ⇒
2 2 2 2 2
⇒ a − 2 ⋅ a ⋅ b + b + 4 ⋅ a ⋅ b ≥ 4 ⋅ a ⋅ b ⇒ a + 2 ⋅ a ⋅ b + b ≥ 4 ⋅ a ⋅ b ⇒ ( a + b) ≥ 4 ⋅ a ⋅ b ⇒
2 2 2
⇒ [ a ⋅ b > 1 ] ⇒ ( a + b) > 4 ⇒ ( a + b) > 4 / ⇒ ( a + b) > 4 ⇒ a + b > 2. ■
62
Dokaz 346
Dokaži da kvadratna jednadžba x2 – 2 · a · x + a2 – b2 – c2 = 0 ima rješenja u skupu R za sve
a, b, c ∈ R.
Teorija
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) =a ⋅b .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
2
a ≥ 0 , a ∈ R.
2
a⋅x + b⋅ x + c = 0
je broj
2
D = b − 4 ⋅ a ⋅ c.
Pokažimo da je diskriminanta zadane jednadžbe nenegativan broj, tj. D ≥ 0.

2 2 2 2 
2 2 2 2 x − 2 ⋅ a ⋅ x + a −b −c = 0 
x − 2 ⋅ a ⋅ x + a −b −c = 0 ⇒  ⇒
2 2 2 
a =1 , b = − 2 ⋅ a , c = a −b −c
⇒  D = b − 4 ⋅ a ⋅ c  ⇒ D = ( − 2 ⋅ a ) − 4 ⋅1 ⋅ a − b − c

2

2 2 2
(
2
⇒ )
2 2 2 2 2 2 2 2
⇒ D = 4⋅a −4⋅a + 4⋅b + 4⋅c ⇒ D = 4⋅a −4⋅a + 4⋅b + 4⋅c ⇒
2 2 2 2
(
⇒ D = 4 ⋅ b + 4 ⋅ c ⇒ D = 4 ⋅ b + c ≥ 0. ■ )
63
Dokaz 347
Dokaži da kvadratna jednadžba (m2 + n2 + p2) · x2 + 2 · (m + n + p) · x + 3 = 0 ima rješenja u
skupu R samo ako je m = n = p.
Teorija
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) =a ⋅b .
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
2
a ≥ 0 , a ∈ R.
2
a⋅x + b⋅ x + c = 0
je broj
2
D = b − 4 ⋅ a ⋅ c.
Kvadrat razlike:
2 2
(a − b) = a 2 − 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 − 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a − b) .
Kvadrat trinoma:
2 2 2 2
(a + b + c) =a +b +c + 2 ⋅ a ⋅ b + 2 ⋅ a ⋅ c + 2 ⋅ b ⋅ c.
2 2 2 2
a +b +c + 2 ⋅ a ⋅ b + 2 ⋅ a ⋅ c + 2 ⋅ b ⋅ c = (a + b + c) .
Zbroj kvadrata realnih brojeva jednak je nuli ako su brojevi jednaki nuli.
2 2
a + b = 0 ⇒ a = b = 0.
Izračunamo diskriminantu polazne jednadžbe.

2
( 2 2 2
)
m + n + p ⋅ x + 2 ⋅ (m + n + p) ⋅ x + 3 = 0 ⇒
⇒
( m + n + p ) ⋅ x + 2 ⋅ ( m + n + p ) ⋅ x + 3 = 0 
2 2 2 2
 2 
 ⇒ D = b −4⋅a ⋅c ⇒
 
a = m + n + p , b = 2 ⋅ ( m + n + p ) , c = 3 
2 2 2
2
( 2 2 2
⇒ D = ( 2 ⋅ ( m + n + p )) − 4 ⋅ m + n + p ⋅ 3 ⇒ )
⇒ D = 4 ⋅ ( m + n + p ) −12 ⋅ ( m + n + p ) ⇒
2 2 2 2
⇒ D = 4 ⋅ ( m + n + p + 2 ⋅ m ⋅ n + 2 ⋅ m ⋅ p + 2 ⋅ n ⋅ p ) −12 ⋅ ( m + n + p ) ⇒
2 2 2 2 2 2
2 2 2 2 2
⇒ D = 4 ⋅ m + 4 ⋅ n + 4 ⋅ p + 8 ⋅ m ⋅ n + 8 ⋅ m ⋅ p + 8 ⋅ n ⋅ p −12 ⋅ m −12 ⋅ n −12 ⋅ p ⇒
2 2 2
⇒ D = −8 ⋅ m −8 ⋅ n −8 ⋅ p + 8 ⋅ m ⋅ n + 8 ⋅ m ⋅ p + 8 ⋅ n ⋅ p ⇒
64
(
2 2 2
⇒ D = −4⋅ 2⋅m + 2⋅n + 2⋅ p −2⋅m⋅n −2⋅m⋅ p −2⋅n⋅ p ⇒ )
2
( 2 2 2 2
⇒ D = −4⋅ m −2⋅m ⋅n + n + n −2⋅n⋅ p + p + p −2⋅m⋅ p + m
2
⇒ )
( )( 2 2
)( 2 2
)
⇒ D = − 4 ⋅  m − 2 ⋅ m ⋅ n + n + n − 2 ⋅ n ⋅ p + p + p − 2 ⋅ m ⋅ p + m  ⇒
2 2

⇒ D = − 4 ⋅  ( m − n ) + ( n − p ) + ( p − m )  ≤ 0.
2 2 2
 
Diskriminanta bit će jednaka nuli (tada jednadžba ima rješenja u skupu R) samo ako je
m −n = 0  m=n 
 
n − p = 0  ⇒ n = p  ⇒ m = n = p. ■
p − m = 0  p = m 
65
Dokaz 348
Dokaži da kvadratna jednadžba x2 + 1 = 0 nema u skupu C drugih rješenja osim i, – i.
Teorija
z = x + y ⋅ i,
z = x + y ⋅ i,
Kvadrat zbroja:
2 2
(a + b) = a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 , a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b + b 2 = (a + b) .
Kvadrat imaginarne jedinice:
2 2
i = −1 , −1 = i .
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) = a ⋅b .
Dva su kompleksna broja jednaka ako i samo ako su im međusobno jednaki realni dijelovi i
međusobno jednaki imaginarni dijelovi, tj.
a + b ⋅ i = c + d ⋅ i ⇔ a = c , b = d.
Da bi umnožak bio jednak nuli, dovoljno je da jedan faktor bude jednak nuli.
a ⋅ b = 0 ⇔ a = 0 ili b = 0 ili a = b = 0.
Uzmimo da je z = a + b · i rješenje jednadžbe x2 + 1 = 0.

2 2
( a + b ⋅ i) + 1 = 0 ⇒ a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ i + (b ⋅ i ) + 1 = 0 ⇒ a 2 + 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ i + b 2 ⋅ i 2 + 1 = 0 ⇒
2 2 2 2
⇒ a + 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ i + b ⋅ ( −1) + 1 = 0 ⇒ a + 2 ⋅ a ⋅ b ⋅ i − b + 1 = 0 ⇒
2 2 2 2
⇒ a −b +1+ 2 ⋅ a ⋅b ⋅i = 0 ⇒ a −b +1+ 2 ⋅ a ⋅b ⋅i = 0 + 0 ⋅ i ⇒
2 2 
⇒ a − b + 1 = 0 .
2⋅a⋅b = 0 
Iz jednakosti 2 · a · b = 0, zbog b ≠ 0, proizlazi a = 0. Tada iz jednakosti a2 – b2 + 1 = 0 slijedi:
2 2 2 2 2 2
a − b + 1 = 0 ⇒ 0 − b + 1 = 0 ⇒ − b + 1 = 0 ⇒ − b = −1 ⇒
2 2 2
⇒ − b = −1 / ⋅ ( −1) ⇒ b = 1 ⇒ b = 1 / ⇒ b1,2 = ± 1 ⇒ b1,2 = ± 1.
Dakle, i, – i jedina su rješenja promatrane jednadžbe. ■
66
Dokaz 349
z −1
Neka je z kompleksan broj različit od 1 i – 1 . Dokaži da je imaginaran broj ako i samo ako je
z +1
z = 1.
Teorija
z = x + y ⋅ i,
z = x + y ⋅ i,
2 2
z = x +y .
Za kompleksne brojeve x + y · i i x – y · i kažemo da su kompleksno konjugirani jedan drugome.
Simbol konjugiranja jest povlaka iznad broja koji se konjugira:
z = x + y ⋅ i ⇒ z = x − y ⋅ i.
Umnožak dvaju konjugirano kompleksnih brojeva realan je broj i nenegativan broj:
( x + y ⋅ i ) ⋅ ( x − y ⋅ i ) = x 2 + y 2.
Dva su kompleksna broja jednaka ako i samo ako su im međusobno jednaki realni dijelovi i
međusobno jednaki imaginarni dijelovi, tj.
a + b ⋅ i = c + d ⋅ i ⇔ a = c , b = d.
Kvadrat imaginarne jedinice:
2 2
i = −1 , −1 = i .
a c a ⋅c
⋅ = .
b d b⋅d
Proširiti razlomak znači brojnik i nazivnik tog razlomka pomnožiti istim brojem različitim od nule i
jedinice
a a⋅n
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b b⋅n
Razlika kvadrata:
2 2 2 2
a − b = ( a − b) ⋅ ( a + b) , ( a − b) ⋅ ( a + b) = a − b .
Množenje zagrada:
(a + b) ⋅ (c + d ) = a ⋅ c + a ⋅ d + b ⋅ c + b ⋅ d.
Svojstvo potencije:
1 1
a =a , a=a .
n m n+m n+m n m
a ⋅a = a , a = a ⋅a .
Razlomak je jednak nuli ako je brojnik jednak nuli, a nazivnik različit od nule.
67
a a
=0 , b≠0 ⇒ a=0 , a=0 , b≠0 ⇒ = 0.
b b
Ako je z = a + b · i, tada je
z −1 a + b ⋅ i −1 z −1 a − 1 + b ⋅ i z − 1 a −1 + b ⋅ i a + 1 − b ⋅ i
= ⇒ = ⇒ = ⋅ ⇒
z +1 a + b ⋅i +1 z +1 a +1+ b ⋅i z +1 a +1+ b ⋅ i a +1−b ⋅i
2 2
z −1 ( a − 1 + b ⋅ i ) ⋅ ( a + 1 − b ⋅ i ) z −1 a + a − a ⋅ b ⋅ i − a − 1 + b ⋅ i + a ⋅ b ⋅ i + b ⋅ i − ( b ⋅ i )
⇒ = ⇒ = ⇒
z +1 (a +1+ b ⋅i) ⋅(a +1−b ⋅i) z +1 2
( a + 1) + b 2
2 2 2
z −1 a + a − a ⋅ b ⋅ i − a −1 + b ⋅ i + a ⋅ b ⋅ i + b ⋅ i − b ⋅ i
⇒ = ⇒
2
z +1 ( a + 1) + b 2
2 2
z −1 a + a − a ⋅ b ⋅ i − a −1 + b ⋅ i + a ⋅ b ⋅ i + b ⋅ i + b
⇒ = ⇒
2
z +1 ( a + 1) + b 2
2 2 2 2
z −1 a + a − a ⋅ b ⋅ i − a − 1 + b ⋅ i + a ⋅ b ⋅ i + b ⋅ i + b z − 1 a −1 + b ⋅ i + b ⋅ i + b
⇒ = ⇒ = ⇒
2 2
z +1 ( a + 1) + b 2 z +1 ( a + 1) + b 2
2 2 2 2
z −1 a + b −1 + 2 ⋅ b ⋅ i z −1 a + b −1 2⋅b
⇒ = ⇒ = + ⋅i ⇒
z +1 2 2 z + 1 2 2 2 2
( )
a + 1 + b ( )
a + 1 + b ( )
a + 1 + b
2
 z −1  a + b −1
2 
Re  = 
 z + 1  ( a + 1)2 + b 2

⇒ .
 z −1  2⋅b 
Im  =
 z + 1  ( a + 1) + b 
2 2

z −1
Izraz bit će imaginaran broj ako je
z +1
2 2
 z −1  a + b −1 2 2 2 2
⇒ Re   = 0 ⇒ = 0 ⇒ a + b −1 = 0 ⇒ a + b = 1 ⇒
 z +1 2 2
( a + 1) + b
2 2 2 2
⇒ a + b =1 / ⇒ a + b = 1 ⇒ z = 1. ■
68
Dokaz 350
1 1
Dokaži nejednakost + > 2.
log 2 π log π 2
Teorija
c c
b b
→
1
log a = .
b log a b
Svaki cijeli broj je racionalan broj:
n n
n= , = n.
1 1
Zbrajanje razlomaka:
a c a⋅d + b⋅c
+ = .
b d b⋅d
Oduzimanje razlomaka:
a c a ⋅d −b⋅c
− = .
b d b⋅d
Kvadrat razlike:
2 2 2 2 2 2
(a − b) =a −2⋅a⋅b + b , a − 2⋅ a ⋅b + b = (a − b) .
2
a ≥ 0 , a ∈ R.
1 1 1 1
+ >2 ⇒ + log π > 2 ⇒ + log π − 2 > 0 ⇒
log π log π 2 log π 2 log π 2
2 2 2
2 2
⇒
1
+
log 2 π 2
− >0 ⇒
2 (
1 + log π − 2 ⋅ log π
2 )>0 ⇒
log π − 2 ⋅ log π + 1
2 2 (
>0 ⇒
)
log 2 π 1 1 log 2 π log 2 π
2
⇒
log π −1
2 ( > 0. ■
)
log 2 π
69
Dokaz 351
1 1 1
Dokaži nejednakost + + < 3.
log 9 7 log 2 7 log 19 7
Teorija
c c
b b
→
1 n
log a = , log b = n.
b log a b b
log b ( x ⋅ y ) = log b x + log b y , log b x + log b y = log b ( x ⋅ y ) .
x < y ⇒ log b x < log b y , b > 1 , log b x < log b y ⇒ x < y , b > 1.
1 1 1
+ + = log 7 9 + log 7 2 + log 7 19 = log 7 ( 9 ⋅ 2 ⋅ 19 ) = log 7 342 < log 7 343 =
log 9 7 log 2 7 log 19 7
3
= log 7 7 = 3. ■
70
Dokaz 352
Pravokutnom trokutu opisana je polukružnica. Ako se i nad njegovim katetama kao promjerima
opišu polukružnice prema van, dobit će se dva polumjeseca. Dokažite da je zbroj površina tih
polumjeseca jednak površini pravokutnog trokuta. (Grčki matematičar i filozof Hipokrat s Hiosa
bavio se kvadraturom likova u obliku polumjeseca. Njemu u čast ovi se polumjeseci zovu
Hipokratovi polumjeseci.)
Teorija
Ploština pravokutnog trokuta čije su katete a i b dana je formulom
a ⋅b 1
P= ⇒ P = ⋅ a ⋅ b.
2 2
Pitagorin poučak
katetama.
Krug je skup svih točaka ravnine kojima je udaljenost od zadane točke S manja ili jednaka zadanom
broju r > 0 (polumjeru kruga). Promjer kruga:
d = 2 ⋅ r.
Ploština kruga promjera d iznosi:
2
d ⋅π
P= .
4
a c a ⋅c
⋅ = .
b d b⋅d
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
a+b a b a b a+b
= + , + = .
n n n n n n
P2
Pa
P1
Pb
b a
Trokut sa stranicama a, b i c je pravokutan pa vrijedi Pitagorin poučak.
71
2 2 2
a +b = c .
Zbroj površina Pa + Pb dobijemo oduzimanjem površine pravokutnog trokuta od površine polukruga
promjera c.
2 2
1 c ⋅π a ⋅b c ⋅π a ⋅b
⇒  a +b = c  ⇒
2 2 2
Pa + Pb = ⋅ − ⇒ Pa + Pb = −
2 4 2 8 2  
⇒ Pa + Pb =
2
(
a + b ⋅π
2
−
a ⋅b )
.
8 2
Površina obaju polumjeseca P1 + P2 jednaka je zbroju površina polukrugova promjera a i b umanjena
za Pa + Pb.
2 2
1 a ⋅π 1 b ⋅π
P1 + P2 = ⋅
2 4
+ ⋅
2 4
− Pa + Pb ⇒ ( )
⇒ P1 + P2 =
2
a ⋅π b ⋅π 
+
2
−
(
 a 2 + b 2 ⋅π
−

a⋅b 
⇒
)
8 8  8 2  
 
⇒ P1 + P2 =
2 2
a ⋅π + b ⋅π (− a 2 + b 2 ) ⋅ π + a ⋅ b ⇒
8 8 2
( a + b ) ⋅π (a + b ) ⋅π
2 2 2 2
a⋅b
⇒ P +P =
1 2 − + ⇒
8 8 2
( a + b ) ⋅π (a + b ) ⋅π
2 2 2 2
a⋅b a ⋅b
⇒ P +P =
1 2 − + ⇒ P +P = .■ 1 2
8 8 2 2
72
Dokaz 353
a+i
Dokažite apsolutna vrijednost kompleksnog broja z = iznosi 1 za svaki a ∈ R.
a −i
Teorija
z = x + y ⋅ i,
z = x + y ⋅ i,
2 2
z = x +y .
Svojstvo modula:
z z
= .
w w
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
2 2 2
a+i a+i a+i a +1 a +1
z= ⇒ z = ⇒ z = ⇒ z = ⇒ z = ⇒
a −i a −i a −i 2 2 2
a + ( − 1) a +1
2
a +1
⇒ z = ⇒ z = 1. ■
2
a +1
73
Dokaz 354
Dokažite konjugirano kompleksni brojevi imaju jednake apsolutne vrijednosti.
Teorija
z = x + y ⋅ i,
z = x + y ⋅ i,
2 2
z = x +y .
z = x + y ⋅ i ⇒ z = x − y ⋅ i.
z = a + b ⋅i 
2  2 2 2 
z = a + b ⋅i   z = a +b  z = a +b 
 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒
z = a −b⋅i  z = a −b⋅i  2 2 2 2
 z = a + (− b)  z = a +b 
 
⇒ z = z .■
74
Dokaz 355
Dokažite jednakost cos 2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α ⋅ cos 2 β = 1.
Teorija
Osnovni trigonometrijski identitet:
cos 2 α + sin 2 α = 1.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
1.inačica
(
cos2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α ⋅ cos 2 β = cos 2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + cos2 β =)
= cos 2 α + sin 2 α ⋅1 = cos 2 α + sin 2 α = 1. ■
2.inačica
( )
cos2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α ⋅ cos 2 β = cos2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α ⋅ 1 − sin 2 β =
= cos 2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α − sin 2 α ⋅ sin 2 β =

= cos 2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α − sin 2 α ⋅ sin 2 β = cos2 α + sin 2 α = 1. ■
3.inačica
( )
cos2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α ⋅ cos 2 β = cos 2 α + sin 2 α ⋅ 1 − cos2 β + sin 2 α ⋅ cos 2 β =
= cos 2 α + sin 2 α − sin 2 α ⋅ cos2 β + sin 2 α ⋅ cos 2 β =

= cos 2 α + sin 2 α − sin 2 α ⋅ cos 2 β + sin 2 α ⋅ cos2 β = cos2 α + sin 2 α = 1. ■
75
Dokaz 356
Dokažite jednakost log a ⋅ log c b ⋅ log c = log a.
b d d
Teorija
c c
b b
→
Logaritmi različitih baza
log c a
log b a = .
log c b
Dekadski logaritam
obični logaritam.
log 10 x = log x.
Logaritmi različitih baza

log a
log b a = .
log b
jedinice
a⋅n a
= , n ≠ 0 , n ≠ 1.
b⋅n b
1.inačica
log a log b log c log a log b log c log a
log a ⋅ log c b ⋅ log c = ⋅ ⋅ = ⋅ ⋅ = = log a. ■
b d log b log c log d log b log c log d log d d
2.inačica
log a log b log a log b
d d d d
log a ⋅ log c b ⋅ log c = ⋅ ⋅ log c = ⋅ ⋅ log c = log a. ■
b d log b log c d log b log c d d
d d d d
76
Dokaz 357
Dokažite da je zbroj brojeva xxyy i yyxx djeljiv sa 101.
Teorija
a = q ⋅ b.
a
= q ili a : b = q.
b
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
n n n n n n
a ⋅ b = ( a ⋅ b) , (a ⋅ b) =a ⋅b .
n n −1 n−2 2
N = an ⋅ 10 + an−1 ⋅ 10 + an−2 ⋅ 10 + ... + a2 ⋅ 10 + a1 ⋅ 10 + a .
Za četveroznamenkasti prirodni broj vrijedi
abcd = 1000 ⋅ a + 100 ⋅ b + 10 ⋅ c + d ,
gdje je a ∈ { 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 } , b, c, d ∈ { 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 } .
1.inačica
xxyy + yyxx = 1100 ⋅ x + 11 ⋅ y + 1100 ⋅ y + 11 ⋅ x = 1111 ⋅ x + 1111 ⋅ y = 1111 ⋅ ( x + y ) = 101 ⋅11 ⋅ ( x + y ) . ■
2.inačica
xxyy + yyxx = 1000 ⋅ x + 100 ⋅ x + 10 ⋅ y + y + 1000 ⋅ y + 100 ⋅ y + 10 ⋅ x + x =
= 1000 ⋅ x + 100 ⋅ x + 10 ⋅ x + x + 1000 ⋅ y + 100 ⋅ y + 10 ⋅ y + y = 1111 ⋅ x + 1111 ⋅ y =
= 1111 ⋅ ( x + y ) = 101 ⋅ 11 ⋅ ( x + y ) . ■
77
Dokaz 358
Dokažite da ne postoji polinom trećeg stupnja f(x) = a · x3 + b · x2 + c · x + d sa cjelobrojnim
koeficijentima takav da je f(7) = 11, f(11) = 13.
Teorija
..., − 5, − 4, − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, ...
Z = { ..., − 3, − 2, − 1, 0, 1, 2, 3, ... } ili Z = { 0, 1, − 1, 2, − 2, 3, − 3, ... } .
Oduzimanje jednakosti:
a = b , c = d ⇒ a − c = b − d.
a ⋅ (b + c) = a ⋅ b + a ⋅ c , a ⋅ b + a ⋅ c = a ⋅ (b + c).
a = q ⋅ b.
Razlika kubova:
3 3 2
(
a − b = (a − b) ⋅ a + a ⋅ b + b
2
) 2 2 3
, ( a − b) ⋅ a + a ⋅ b + b = a − b . (
3
)
Razlika kvadrata:
2 2
a −b = ( a − b) ⋅ ( a + b) , ( a − b) ⋅ ( a + b) = a 2 − b 2.
Polinom stupnja n je funkcija f : R → R definirana s
n n −1 n−2 2
f ( x ) = an ⋅ x + an−1 ⋅ x + an−2 ⋅ x + ... + a2 ⋅ x + a1 ⋅ x + a ,
gdje su a0, a1, a2, … , an realni brojevi, an ≠ 0. Brojeve a0, a1, a2, … , an nazivamo koeficijentima
polinoma. Koeficijent an nazivamo vodećim koeficijentom, koeficijent a0 slobodnim koeficijentom.
Gornji zapis nazivamo kanonskim (standardnim) oblikom polinoma jedne varijable.
Neka za polinom f(x) = a · x3 + b · x2 + c · x + d vrijedi f(7) = 11 i f(11) = 13. Tada je:

f ( 7 ) = 11  3 2 
⇒  f ( x ) = a ⋅ x 3 + b ⋅ x 2 + c ⋅ x + d  ⇒ a ⋅ 7 + b ⋅ 7 + c ⋅ 7 + d = 11  ⇒
 
f (11) = 13    3 2
a ⋅ 11 + b ⋅11 + c ⋅ 11 + d = 13 
 oduzmemo 
⇒  
 jednakosti 
3
( 3 2
)(2
)
⇒ a ⋅11 − a ⋅ 7 + b ⋅11 − b ⋅ 7 + ( c ⋅11 − c ⋅ 7 ) + d − d = 13 −11 ⇒
3 3
( 2 2
) (
⇒ a ⋅ 11 − 7 + b ⋅ 11 − 7 + c ⋅ (11 − 7 ) + d − d = 2 ⇒)
2
( 2
)
⇒ a ⋅ (11 − 7 ) ⋅ 11 + 11 ⋅ 7 + 7 + b ⋅ (11 − 7 ) ⋅ (11 + 7 ) + c ⋅ 4 = 2 ⇒
⇒ a ⋅ 4 ⋅ (121 + 77 + 49 ) + b ⋅ 4 ⋅18 + c ⋅ 4 = 2 ⇒ a ⋅ 4 ⋅ 247 + b ⋅ 4 ⋅18 + c ⋅ 4 = 2 ⇒

⇒ 4 ⋅ ( 247 ⋅ a + 18 ⋅ b + c ) = 2.
Primijetimo da je na lijevoj strani posljednja jednakost djeljiva s 4, a na desnoj nije. Zato barem jedna
od pretpostavki f(7) = 11 i f(11) = 13 nije istinita. ■
78
Dokaz 359
Dokažite konjugirano kompleksni brojevi imaju jednake apsolutne vrijednosti.
Teorija
z = x + y ⋅ i,
z = x + y ⋅ i,
2 2
z = x +y .
z = x + y ⋅ i ⇒ z = x − y ⋅ i.
z = a + b ⋅i 
2  2 2 2 
z = a + b ⋅i   z = a +b  z = a +b 
 ⇒  ⇒  ⇒  ⇒
z = a −b⋅i  z = a −b⋅i  2 2 2 2
 z = a + (− b)  z = a +b 
 
⇒ z = z .■
79
Dokaz 360
Dokažite da je tetraedar omeđen skup točaka.
Teorija
Tetraedar je trostrana piramida omeđena četirima plohama. Tetraedar je geometrijsko tijelo omeđeno
četirima trokutima.
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili
jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj. skupom točaka prostora čija je udaljenost od
središta jednaka r.
Ako je ABCD zadan tetraedar i r pozitivan realan broj tako da je

r > AB , r > AC , r > AD
tada je tetraedar ABCD sadržan u kugli sa središtem A i polumjerom r. ■
80

Dokaz 360

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Dokaz 360

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

301 360

A(0, 0) b-a B(a, 0) b-a

U pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini stavimo proizvoljni paralelogram ABCD. Zbog

Sa slika vidi se:

U pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini stavimo proizvoljni kvadrat ABCD. Zbog

Dijagonala BD leži na pravcu BD čiji koeficijent smjera k2 iznosi:

Ako je razlika a – b djeljiva s 3, onda postoji cijeli broj k takav da je

Sa slike vidi se:

Uočimo pravokutne trokute ∆DEB i ∆AFC i uporabimo Pitagorin poučak.

Iz pravokutnog trokuta BFC pomoću Pitagorina poučka dobije se:

Polazimo od očiglednih nejednakosti.

Neka su a i b dva takva broja.

Duljina kateta CA i CB su:

Proste brojeve oblika 4 · n + 3 možemo zapisati na sljedeći način:

111...1 − 222...2 = 111...1 − 222...2 = 111...100...0 + 111...1 − 111...1 + 111...1 = ( )

Neka su zadani kompleksni brojevi

Pretpostavimo da je 2 + 3 3 = n racionalan broj. Dalje slijedi:

Uzmimo da je n1 < n2 < n3 < … < nk. Tada je redom

Neka je x > y > 0 i a > b > 1. Tada je:

Brojevi a, b, c uzastopni su članovi aritmetičkog niza pa vrijedi:

Primijetimo da vrijede sljedeće nejednakosti:

⇒ 2⋅ a + 2⋅b + 2⋅c ≥ 2⋅ a⋅b + 2⋅ b⋅c + 2⋅ c ⋅a ⇒

Preoblikujemo zadanu jednakost.

Pokažimo da je diskriminanta zadane jednadžbe nenegativan broj, tj. D ≥ 0.

Izračunamo diskriminantu polazne jednadžbe.

Uzmimo da je z = a + b · i rješenje jednadžbe x2 + 1 = 0.

log b ( x ⋅ y ) = log b x + log b y , log b x + log b y = log b ( x ⋅ y ) .

Trokut sa stranicama a, b i c je pravokutan pa vrijedi Pitagorin poučak.

= cos 2 α + sin 2 α ⋅ sin 2 β + sin 2 α − sin 2 α ⋅ sin 2 β =

= cos 2 α + sin 2 α − sin 2 α ⋅ cos2 β + sin 2 α ⋅ cos 2 β =

Logaritmi različitih baza

Neka za polinom f(x) = a · x3 + b · x2 + c · x + d vrijedi f(7) = 11 i f(11) = 13. Tada je:

⇒ a ⋅ 4 ⋅ (121 + 77 + 49 ) + b ⋅ 4 ⋅18 + c ⋅ 4 = 2 ⇒ a ⋅ 4 ⋅ 247 + b ⋅ 4 ⋅18 + c ⋅ 4 = 2 ⇒

Ako je ABCD zadan tetraedar i r pozitivan realan broj tako da je

You might also like