Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 9

BOSNA I HERCEGOVINA

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE


TUZLANSKI KANTON
JAVNA USTANOVA MJEŠOVITA SREDNJA
ELEKTROTEHNIČKA ŠKOLA TUZLA

ELEKTRONIKA III
FOTOOTPORNICI
Laboratorijska vježba - IV

Profesori: Jasmina Omerdić, dipl.ing.elektro.


mr.sc. Sejfudin Agić, dipl.ing.elektro.

Prezime i ime: Zulić Asmir Razred: IIIT1


Datum izrade: 13.03.2015 Ocjena:

Tuzla, mart/ožujak 2015.

Muhameda Hevaija Uskufija 2, 75000 Tuzla


Tel/Fax : +387 35 281-167
ets.tz@bih.net.ba, www.etstuzla.edu.ba
1. TEORIJSKA PRIPREMA
1.1. FOTOOTPORNIK

Fotootpornik je elektronička komponenta kojoj se djelovanjem svjetlosti mijenja električni


otpor. Porastom jakosti svjetlosti smanjuje se otpor.Za fotootpornik se često koristi kratica
LDR (engl. light dependent resistors, skraćeno LDR, photoresistors, photoconductive cell,
njem. Fotowiderstand) element je čiji električni otpor ovisi o osvjetljenosti njegove površine.

Slika 1.1 prikazuje simbol i izvedbu fotootpornika.

Slika 1.1. Izgled i izvedba fotootpornika

Osvjetljavanjem fotootpornika stvaraju se parovi nosilaca naboja elektron-šupljina, a time se


povećava vodljivost materijala, tj. smanjuje električni otpor.

Slika 1.2. Kućište fotootpornika

Za izradu fotootpornika primjenjuju se kadmijev sulfid (CdS), kadmijev selenid (CdSe),


germanij (Ge), olovni sulfid (PbS), indijev antimonid (InSb) i olovni selenid (PbSe). Izrađuju
se tako da se kadmijev sulfid rasporedi u vijugavom obliku na keramičkoj podlozi kako bi se
postigla veća površina (slika 1.2).

Fotootpornici se upotrebljavaju za mjerenje osvjetljenosti, osobito u fotografiji i kao sklopke u


uređajima za brojenje, automatsko zatvaranje vrata, automatsko osvjetljavanje i u alarmnim
uređajima. U takvim uređajima fotootpornik je ugrađen u djelitelj napona u bazi tranzistora za
uključivanje (slika 1.3).

Slika 1.3. Uključivanje tranzistorske sklopke pomoću fotootpornika

1
Napon između baze i emitera ovisanje o osvjetljenosti fotootpornika:

Fotootpornik je elektronički element kojemu svjetlost (i blisko elektromagnetsko zračenje)


unutrašnjim → fotoelektričnim efektom mijenja električni otpor, odnosno vodljivost. Zato služi
kao → fotodetektor, a sastoji se od homogene smjese poluvodičkoga kristala. Otpor
fotootpornika većinom linearno opada s osvjetljenjem, pa se osvjetljavanjem uz stalan napon
struja koja kroz njega prolazi linearno povećava. Pri osvjetljavanju se otpor mijenja nekoliko
stotina do nekoliko tisuća puta.

Slika 1.4. Zavisnost otpora fotootpornika o jakosti svjetlosti.

Spektralna osjetljivost S je osjetljivost materijala fotootpornika na pojedini dio spektra


svjetlosti.
Relativna spektralna osjetljivost Srel je osjetljivost na nekoj talasnoj dužini u odnosu na
osjetljivost pri referentnoj talasnoj dužini pri kojoj je osjetljivost maksimalna. Pri referentnoj
talasnoj dužini relativna spektralna osjetljivost je najveća, a jednaka je iskazano u postocima,
100 %. Ili 1.

Slika 1.5. Spektralna osjetljivost fotootpornika NORP12

2
2. LABORATORIJSKA VJEŽBA

Zadatak I:

U softverskom paketu Circuit Wizard (ili Multisim) spojiti šemu sa fotootpornikom sa slike 2.1:

a) Koja je uloga fotootpornika u baznom djelitelju napona?


b) Za koje vrijednosti otpora R i osvjetljenost se usporava, a za koje isključuje
istosmjerni motor (MT1)?

Slika 2.1. Fotootpor u baznom djelitelju napona

Zadatak II:

Za Senzor svjetla sa slike 2.2 upotrebiti operacioni pojačavač μA741, SPDT Relay, a na
rele priključiti istosmjerni motor kao na slici 2.1.

a) Odrediti kad je rele uključen, a kad je isključen?


b) Za koje vrijednosti otpora R i osvjetljenost se usporava, a za koje isključuje
istosmjerni motor (MT1)?
c) Realirati (prepraviti postojeću šemu) tako da od sklopa napravite senzor tame?
Prikazati i tu šemu.

Slika 2.2. Senzor svjetla

3
IZRADA LABORATORIJSKE VJEŽBE

Zadatak I:

a) Koja je uloga fotootpornika u baznom djelitelju napona?

Fotootpornik u baznom djelitelju napona ima ulogu da sa promjenom vrijednosti otpora sa


povecanjem ili smanjenjem svjetlosti u prostoriji, zatvara odnosno otvara, pomocu releja,
strujni krug u kojem se nalazi motor.

b) Za koje vrijednosti otpora R i osvjetljenost se usporava, a za koje isključuje


istosmjerni motor (MT1)?

Slika 2.3. Fotootpornik kao bazni djelitelj napona

Na slici 2.3 vidimo kako je relejni prekidač zatvorio strujni krug gdje se nalazi motor sve dok
je osvjetljenje na fotootporniku manje od 615.53 lux-a odnosno dok je vrijednost otpora
74.78kΩ

4
Slika 2.4 Otvoren strujni krug gdje se nalazi motor

Na slici 2.4. vidmo kako je relejni prekidac otvorio strujni krug gdje se nalazi motor, a to se
desilo zbog toga što smo povećali svjetlost koja dopire do fotootpornika te ona iznosi 884.66
lux-a, odnosno ima otpornost od 2.97kΩ, a za sve veću svjetlost stanje se neće promjeniti
što se tiče strujnog kola u kojem je motor, samo će se promjeniti vrijednost otpora.

5
Zadatak II:
a) Odrediti kad je rele uključen, a kad je isključen?
b) Za koje vrijednosti otpora R i osvjetljenost se usporava, a za koje isključuje
istosmjerni motor (MT1)?

SPDT relej ima dva stanja gdje je u jednom stanju priključen na strujno kolo u kojem se
nalazi motor dok u drugom stanju predstavlja otvoren prekidač.Kada je priključen na strujno
kolo onda se motor pocinje okretati a ako nije motor stoji.

Slika 2.5 Šema senzora svjetla

Na slici 2.5 vidimo kako je zatvoreno strujno kolo dok je fotootpornik osvjetljen na 1000 lux-a
odnosno dok ima vrijednost otpora od 400Ω. Kada svjetlost padne ispod 850 lux-a tada
vrijedi stanje sa slike 2.6. gdje se motor ne okreće.

Slika 2.6 Šema kada je strujno kolo prekinuto

6
c) Realirati (prepraviti postojeću šemu) tako da od sklopa napravite senzor tame?
Prikazati i tu šemu.

Slika 2.7 Šema spoja za senzor tame

Na slici 2.7. motor se okreće samo kada fotootpornik nije osvjetljen odnosno kada je
svjetlost manja od 850 lux-a, i tada relejni prekidač prelazi u stanje gdje se zatvara strujni
krug sa motorm.

7
3. LITERATURA
1. Stojan Ristić, Elektronske komponenete, Predavanja, Elektronski fakultet Niš, Niš
2010.
2. Jasmina Kotur, Stanko Paunović, Analogni elektronički sklopovi, Zagreb 2009.
3. Nediljka Furčić, Elektronički sklopovi, Neodidacta doo Zagreb, Zagreb 2008.
4. T. Brodić, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
5. Vojin Cvekić, Elektronika I, Poluprovodnička elektronika, Naučna knjiga Beograd,
Beograd 1986.
6. Jasmina Omerdić, Sejfudin Agić, Elektronika za III razred - skripta, JU Mješovita
srednja elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla, 2010.
7. Sejfudin Agić, Elektronika za I, i II razred - skripte, JU Mješovita srednja
elektrotehnička škola Tuzla, Tuzla, 2011.
8. www.ni.com/multisim
9. http://www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura/
10. www.elektronika.ba
11. www.analog.com
12. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20272

You might also like