STATISTIKA – PITANJA 1 WWW.STUDOMAT.

BA

Trend kao komponenta vremenske Formula za izračunavanje apsolutne

serije: promjene u odnosu na predhodnu
1. Izražava uticaj sezone na kretanje godinu glasi:
pojave 1. Vt - V0
2. Izražava ciklične varijacije u kraćem 2. Vt – Vt-1
vremenskom periodu 3. Vt + V0
3. Je izazvan slučajnim faktorom 4. Vt + Vt-1
4. Je osnovni pravac u kretanju
pojave za jedan duži vremenski period Formula za izračunavanje relativne
promjene u odnosu na baznu godinu
Sezonska varijacija je: glasi:
1. Neočekivana promjena u kretanju
pojave Vt-Vt-1/ Vt
2. Promjena nastala pod uticajem
nepoznatog Kada radimo sa relativnim
faktora promjenama:
3. Regularna fluktuacija pojave u 1. Komparacija nikada nije moguća
toku jedne godine(nisam sigurna) 2. Komparacija nije uvijek moguća
4. Trend u kretanju podataka 3. Komparacija je uvijek moguća

Apsolutna promjena pokazuje: Pratili smo kretanje BDP per capita u

1. Procentualnu promjenu u kretanju
neke pojave između dva perioda
2. Promjenu u kretanju neke pojave
između dva perioda izraženu u
jedinici mjere date varijable
3. Procentualno izraženu vezu između
dvije Varijable
Relativna promjena pokazuje:
1. Procentualnu promjenu u kretanju
neke
pojave između dva perioda
2. Promjenu u kretanju neke pojave
između dva perioda izraženu u jedinici
mjere date varijable
3. Procentualno izraženu vezu između
dvije
varijable
periodu 2005-2009. godina. Apsolutna
promjena u 2008. godini u odnosu na
2006. godinu iznosila je $B, gdje je
B<0. Dakle, 2008. godine u odnosu na
2006. godinu, BDP per capita je:
1. Niži za $B
2. Viši za $B
3. Isti
4. Viši za B%
Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u
formuli za izračunavanje baznog
indeksa
V0
Formula za izračunavanje lančanog
indeksa
glasi:

Vt-1/Vt

Osobina tranzitivnosti indeksa glasi:

Odgovor pod 2.

WWW.STUDOMAT.BA 1
STATISTIKA – PITANJA 1
Relacija između baznog indeksa i
stope promjene glasi:
Imaš ovo u osnovnim formulama
Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u
formuli za izračunavanje prosječne
godišnje stope rasta
Nađi sam – osnovna formula
Za izračunavanje indeksa cijena
koristili
smo relaciju ?????Izračunali smo:
1. Laspeyres indeks cijena
2. Paasche indeks cijena
3. Fisher indeks cijena
Za izračunavanje indeksa količina
koristili smo relaciju Izračunali smo:
1. Laspeyres indeks količina
2. Paasche indeks količina
3. Fisher indeks količina
Aditivni model vremenske serije je
prikladan ako:
1. Periodičnost u kretanju pojave bude
konstantna u odnosu na trend
2. Varijacije su proporcionalne trendu
3. Varijacije su indirektno
proporcionalne trendu
Multiplikativni model vremenske
serije se izražava kao:
1. Y=T+S+C+N
2.
3.
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Prema MNK metodi, formula za
izračunavanje koeficijenta presjeka sa
y-osom (a) za linearni model trenda
(ako je Σxi=0) glasi:
Prema MNK metodi, formula za
izračunavanje koeficijenta b za
linearni model trenda (ako
je Σxi=0) glasi: 1. b x y
Šta nedostaje (u praznoj kutijici) u
formuli a isključenje trenda
Izračunali smo da je u datoj godini
podatak za isključenje trenda iznosio
To znači da je:
1. Pojava bila ispod prosjeka pod
uticajem rezidijuma
2. Pojava u prosjeku ostala ista pod
uticajem rezidijuma
3. Pojava bila iznad prosjeka po uticajem
rezidijuma
Slučajno uzorkovanje imamo ako:
1. Onaj ko pravi uzorak ima mogućnost
da utiče na odluku o izboru elemenata u
uzorak
2. Svaki element ima unaprijed
poznatu
vjerovatnoću izbora
3. Elementi nemaju unaprijed poznatu
vjerovatnoću izbora
Okvir uzorka je lista:
1. Osoba sa kojima komuniciramo
2. Ljudi najbližih u okruženju
3. Elemenata kompletne populacije
4. Elemenata korištenih u predhodnom
Istraživanju
2
STATISTIKA – PITANJA 1
Za jednostavni slučajni uzorak je
karakteristično:
1. Heterogena populacija
2. Svaki element populacije ima
unaprijed
poznatu i jednaku vjerovatnoću
izbora u
uzorak.
3. Bira se svaki k-ti element iz okvira
uzorka, dok se početna tačka bira
slučajno
Za sistematski uzorak je
karakteristično:
1. Heterogena populacija
2. Svaki element populacije ima
unaprijed
poznatu i jednaku vjerovatnoću izbora u
uzorak.
3. Bira se svaki k-ti element iz okvira
uzorka, dok se početna tačka bira
slučajno
Za stratifikovani slučajni uzorak je
karakteristično:
1. Heterogena populacija
2. Svaki element populacije ima
unaprijed poznatu i jednaku
vjerovatnoću izbora u uzorak.
3. Bira se svaki k-ti element iz okvira
uzorka, dok se početna tačka bira
slučajno
Uzorkovanje sa ponavljanjem znači
da:
1. Kada odaberemo jedan element iz
populacije i zabilježimo relevantnu
informaciju o njemu, vraćamo taj
element u populaciju prije izvlačenja
narednog
2. Kada odaberemo jedan element iz
populacije i zabilježimo relevantnu
informaciju o njemu, ne vraćamo taj
element u populaciju prije izvlačenja
narednog
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
3. Izvlačenjem svakog narednog
elementa mijenjamo strukturu populacije
Profesor koji provodi neko
istraživanje može uključiti svoje
studente u uzorak. U tom slučaju je
riječ o:
1. Stratifikovanom uzorku
2. Jednostavnom slučajnom uzorku
3. Klaster uzorku
4. Prigodnom uzorku ??
Prema Centralnoj graničnoj teoremi
raspored aritmetičkih sredina
uzoraka teži da zauzme normalan
raspored pod određenim uslovima.
Koji od navedenih uslova mora biti
zadovoljen da bi ova teorema mogla
da se primijeni
.
1. Populacija iz koje se uzima uzorak
mora biti
normalno distribirana
2. Veličina uzorka raste neograničeno
(n>30)
3. Veličina populacije zadovoljava uslov
(N>30)
4. Populacija iz koje se uzima uzorak ne
smije biti
normalno distribirana
U opštoj formi za interval povjerenja ,
(1- ) predstavlja:
1. Statistiku iz uzorka
2. Parametar iz populacije
3. Nivo signifikantnosti
4. Grešku I vrste
P( h h
U opštoj formi za interval povjerenja ,
predstavlja:
1. Statistiku iz uzorka
2. Parametar iz populacije
3. Nivo signifikantnosti
4. Grešku I vrsta
3
STATISTIKA – PITANJA 1
P( h h
U opštoj formi za interval povjerenja ,
predstavlja:
1. Statistiku iz uzorka
2. Parametar iz populacije
3. Nivo signifikantnosti
4. Grešku I vrste
P( h h
Slučajna greška:
1. nastaje zbog slučajnog izbora
elemenata
u uzorak
2. nastaje zbog neadekvatnog dizajna i
čini
uzorak pristrasnim
3. oboje
Formula za određivanje standardne
greške procjene aritmetičke sredine ,
u slučaju poznate varijanse
populacije,
glasi:
odgovor 1.
Pratili smo kretanje prometa proizvodom
B (u KM) za period 1997-2004. godina.
Apsolutna promjena 2003. u odnosu na
1997. godinu iznosila je 1.138.000 KM,
dok je apsolutna promjena 2004. u
odnosu na 2003. iznosila 215.000 KM.
Dakle, u 2004. u odnosu na 1997.
godinu, promet proizvodom B bio je:
1. veći za 1.138.000 KM
2. veći za 1.353.000 KM
3. nepromjenjen
4. veći za 10%
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Greška I vrste nastaje ako:
1. Nulta hipoteza je odbijena u slučaju
kada 0je tačna
2. Nulta hipoteza je odbijena u slučaju
kada nije tačna
3. Nulta hipoteza nije odbijena u slučaju
da je tačna
Jačina statističkog testa je
vjerovatnoća
da:
1. Nulta hipoteza je odbijena u slučaju
kada je tačna
2. Nulta hipoteza je odbijena u slučaju
da nije tačna
3. Nulta hipoteza nije odbijena u slučaju
da je tačna
Za jednosmjerni test na donju granicu
nulta i alternativna hipoteza glase:
Na grafikonu su predstavljene oblasti
odbijanja ili neodbijanja nulte
hipoteze
za dvosmjerni test:
Pratili smo kretanje BDP per capita (u
KM) za period 1997-2004. godina.
Apsolutna promjena 2003. u odnosu na
1997. godinu iznosila je 1.138.000 KM.
Dakle, u 2003. u odnosu na 1997.
godinu, BDP per capita bio je:
1. niži za 1.138.000 KM
2. veći za 1.138.000 KM
3. nepromjenjen
4. veći za 20% 42
4
STATISTIKA – PITANJA 1
Pratili smo kretanje ostvarenih
investicija (u 000 000 KM) za period
1999-2004. godina. Relativna promjena
2001. u odnosu na 2000. godinu iznosila
je (-0,006). Dakle, u 2001. u odnosu na
2000. godinu, ostvarene investicije su:
1. Porasle za 6%
2. Smanjile se za 6%
3. Smanjile se za 0,6%
4. Porasle za 9.000.000
U periodu 2000-2004. pratili smo
varijablu “Uvoz u BiH prema zemljama
porijekla” (paralelno zemlje EU i zemlje
izvan EU). Ukoliko želimo istaći razliku
između zemalja koje pripadaju EU i
zemalja koje ne pripadaju EU,
kreiraćemo grafikon:
1. Polarni dijagram
2. Spojeni stupci
3. Razdijeljeni stupci
Kod grafičkog predstavljanja vremenske
serije koriste se: ????
stupci
aritmetički dijagram,
polulogaritamski dijagram i
polarni dijagram
Metode dinamičke analize su:
Grafička metoda
Metoda indeksa
Metoda prosječne stope (indikatora
dinamike)
Metoda trenda
Prodaja kompanije koja se bavi
proizvodnjom sladoleda je tipično veća u
ljetnim nego u zimskim mjesecima.
Navedenu komponentu smatramo:
1. trendom
2. sezonskom
3. cikličnom
4. slučajnom
WWW.STUDOMAT.BA
WWW.STUDOMAT.BA
Ukoliko želimo odrediti dugoročnu
tendenciju u kretanju broja upisanih
studenata FPN, koristićemo:
1. koeficijent determinacije
2. standardnu devijaciju
3. određivanje trenda odgovarajućom
matematskom metodom
4. deskriptivnu analizu
Indeks broja nezaposlenih u 2005. u
odnosu na2004. godinu iznosi 105% a
isti indeks u 2004. u odnosu na 2000.
godinu iznosi 104%. Indeks broja
nezaposlenih u 2005. u odnosu na 2000.
godinu iznosi: ima formula, ne znam je
ja 
1. 95,6%
2. 109,2%
3. 205,1%
4. 102%
Šta ćemo od ponuđenog koristiti ukoliko
želimo odrediti dugoročnu tendenciju u
kretanju broja upisanih studenata EFSA?
a) koeficijent determinacije
b) određivanje trenda metodom
najmanjih
kvadrata
c) standardnu devijaciju
d) isključenje sezonske komponente
Šta smo napravili ukoliko prihvatimo
neistinitu (neispravnu) nultu hipotezu?
1. Grešku prve vrste
2. Grešku druge vrste??
3. Korektnu odluku
4. Ispravnu odluku
5